Pv 3968 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

6. ožujka 2017., godina LXIII, broj 3968

FINANCIJSKI REZULTATI U 2016.

Prošla godina dobra godina Ubrzanje gospodarskoga rasta, povećanje investicija te izvoza roba i usluga odrazilo se i na poslovanje hrvatskih tvrtki INTERVJU

Saša Cvetojević Insako POSEB

AN PR

I LO G

fo n i N E E Enterprise nosi Što do e Network Europ

HGK PREDSTAVIO NOVI BREND

Luksuzni hoteli s pričom

UZLET BRUTO DOMAĆEG PROIZVODA

Najveći rast od 2007. godine

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV ŠIBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

19. Međunarodna manifestacija maslinara i uljara

VISOKI POKROVITELJ Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović POKROVITELJI Ministarstvo poljoprivrede SPLIT Ministarstvo turizma Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU 23.-26.03.2017. Hotel Hvar d.o.o. Jelsa, otok Hvar Splitsko-dalmatinska županija HGK-županijska komora Split Noćnjak okuplja i povezuje Općina Jelsa maslinare i uljare, znanstvenike MEDIJSKI POKROVITELJI i stručnjake, proizvođače i Slobodna Dalmacija; Mreža TV; Privredni vjesnik distributere maslinarskoAP studio; Revija Nova zemlja; Časopis Maslina uljarske opreme, trgovačke i Poljoprivredni portal Agroklub hotelijersko-ugostiteljske kuće, MEDIJSKI PARTNERI predstavnike državnih Portal Gric-gric; Zadarski list institucija, medije i druge PROGRAMSKI SUORGANIZATORI subjekte vezane uz Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Savjetodavna služba Zagreb; Hrvatski centar za zadružno maslinarstvo i uljarstvo. poduzetništvo Zagreb; Zavod za mediteranske kulture Sveučulišta u Dubrovniku; Državni hidrometeorološki zavod Zagreb; Gastro ekspertiza d.o.o. Split; Federalni Iskoristite priliku za nove poslovne kontakte, poslovne razgovore, agromediteranski zavod Mostar; Poljoprivredna, razmjenu iskustava, povezivanje i informiranje. prehrambena i veterinarska škola Stanka Ožanića Zadar Bez plaćanja kotizacije, posjetite sajam maslinarstva i uljarstva, Grad Hvar; Turistička zajednica Jelse Udruga maslinara Sv. Špirijun; Uljara Božić Svirče te sudjelujte na edukativnim znanstveno-stručnim skupovima, Uljara Rubin Zastražišće; Uljara Radojković prezentacijama, radionicama i degustacijama. Bogomolje; Bastijana d.o.o. Jelsa Dobro Došli! Adriatiq hotel Hvar Jelsa SPONZORI Hrvatska poštanska banka d.d. Zagreb Hrvatska banka za obnovu i razvitak Zagreb Entrada d.o.o. Šušnjevica Informacije potražite na Aristoil Projekt

Nocnjak2017

www.zsd.hr tel. 021 348 388 mail: info@zsd.hr

1907

www.zsd.hr

SADRŽAJ

3968 / 6. ožujka 2017.

S devet mjera Vlada namjerava povećati stopu zaposlenosti na 68 posto

TEMA TJEDNA 6

Financijski rezultati u 2016. Prošla godina - dobra godina

AKTUALNO 10

Gospodarski rast Uzlet BDP-a u četvrtom kvartalu od 3,4 posto

INTERVJU 12

Saša Cvetojević, direktor tvrtke Insako Skinimo stigmu s poduzetništva

S MARKOVA TRGA 16

Uz devet mjera do posla Novi paket mjera Vladine aktivne politike zapošljavanja “Od mjere do karijere”

AKTUALNO

Hoteli s pričom HGK predstavio novi hrvatski brend jedinstvenih luksuznih hotela

Bruto domaći proizvod raste već deveti kvartal zaredom

7. međunarodna konferencija o zdravstvenom turizmu Hrvatska može biti lider u Europi

KOLUMNA: IZNAD CRTE 29

Saša Cvetojević

Hitro, hitro - Hitrorez ili tresla se brda… Svaka nova reforma donosila je samo nove obveze

TURIZAM 30

Hrvatsko-britanski gospodarski forum Ekonomija doživljaja, što je to?

AKTUALNO 34

U Splitu održan 22. GAST Ključno mjesto pripreme turističke sezone

SVIJET FINANCIJA 38

Poslovanje banaka i kamatne stope Banke u zoni pozitivnog poslovanja

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

6. ožujka 2017. | broj 3968 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR MILAN GRABOVAC

KUJUNDŽUŠA MOŽE VRATITI STARU SLAVU Lagani uzlet imotskog vinarstva zadnjih godina može se zahvaliti ponajviše dobitnoj kombinaciji plasmana vina kroz turizam

I Milan Grabovac, direktor tvrtke Provin

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

motsko vinogorje je jedno od najvinorodnijih područja u Republici Hrvatskoj. Naša autohtona domaća sorta kujundžuša nalazi se među 10 vodećih sorti po zastupljenosti u Hrvatskoj. U prošlosti je nositelj proizvodnje vina bila nekada moćna Imota koja je zadnjih desetak godina u velikim problemima. Danas su nositelji proizvodnje i kvalitete privatni obiteljski vinari koji imaju sve bolja vina i sve ozbiljnije proizvode. Udruga vinara i vinogradara “Cvit razgovora” okuplja dvadesetak vinara s imotskog područja, a od tog broja barem njih sedam-osam živi isključivo od tog posla. No ta će brojka, siguran sam, još porasti. Ne samo da će porasti broj vinara, nego će se sve više širiti i postojeći vinari koji povećavaju proizvodnju i kvalitetu vina te ulažu u vinograde i podrume. Mi se nadamo da će se pokušati približiti nekadašnjim površinama imotske kujundžuše koja je bila zasađena na čak 1300 hektara. Lagani uzlet imotskog vinarstva zadnjih godina može se zahvaliti ponajviše dobitnoj kombinaciji plasmana vina kroz turizam. To je rezultiralo time da će kujundžuša u marketinškom smislu biti navedena kao jedan od prepoznatljivih brendova Imotske krajine i bit će sastavni dio turističke promocije Imotskog i Imotske krajine. Kujundžuša, proizvedena od istoimene autohtone vrste grožđa, svježe je i lagano vino ili, kako mi vinari volimo reći - ljetno vino - pa stoga drugačija od klasičnih dalmatinskih sorti koje odlikuju visoki alkoholi. Istina, uz bok kujundžuši kao svježa i lepršava vina mogu biti neka dalmatinska vina, primjerice bogdanuša, debit… Trend konzumacije takvih laganijih vina raste i u tome mi proizvođači kujundžuše vidimo veliku priliku. No valja naglasiti da se s posebnih položaja i uz kvalitetnu viniﬁkaciju i odležavanje u podrumu od kujundžuše može dobiti mnogo složenije vino koje može dugo odležavati. To joj daje određenu prednost te se može pozicionirati kao prvo vino u nizu sljedova, a samim time i po izboru može biti prvo vino. Te karakteristike kujundžuše svakako treba pretvoriti u prednost, a da bismo to učinili, ključno je što više raditi na povezivanju pro-

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3968 | 6. ožujka 2017.

izvođača i turizma. Tu dijelom mislim na povezivanje s hotelskim kućama i ugostiteljskim objektima u razvijenim turističkim destinacijama gdje je velika konkurencija, a dijelom na izgradnju vinskih cesta i vinskih puteva kao jedan od dobro osmišljenih proizvoda. Kroz posjete organiziranih turističkih grupa može se prodati značajna količina vina na kućnom pragu čime vinar dobiva sredstva koja mu osiguravaju likvidnost. Povezivanje turizma i proizvođača vina na imotskom području potaknut će dio vlasnika vinograda da se počnu ozbiljnije baviti proizvodnjom vina, što znači da će se povećati i površine pod vinovom lozom a možda i približiti nekadašnjim brojkama.

TREND KONZUMACIJE TAKVIH LAGANIJIH VINA RASTE I U TOME MI PROIZVOĐAČI KUJUNDŽUŠE VIDIMO VELIKU PRILIKU Imotski proizvođači vina trebaju se nametnuti tako da im tržište srednje Dalmacije bude domicilno. Kujundžuša se treba nametnuti kao vino za svakodnevnu konzumaciju. Postoji niz razloga zašto to danas nije tako, ali se to - zahvaljujući kvaliteti vina koju imaju imotski proizvođači - može promijeniti. Istini za volju, to nije lako postići jer je područje srednje Dalmacije najliberalnije tržište na koje svoje proizvode plasiraju, bez ikakvih ograničenja, proizvođači vina iz cijele Hrvatske i inozemstva. Inače, za dodatnu sadnju vinograda zainteresirani smo i mi u našoj obiteljskoj tvrtki Provin. Naime, iako imamo oko 13 hektara vlastitih vinograda, zainteresirani smo za revitalizaciju jednog starog vinograda zasađenog na površini od 15 hektara. Poslali smo ponudu i nadam se da će se to brzo riješiti.

BROJKE, BROJKE

GODIŠNJI OTKUP I PRODAJA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA U 2016. 7.057.417.711

kuna vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda u 2016. godini

2.601.428.824 kune vrijednost otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

36,9%

4.455.988.887 kuna

63,1%

vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata

TOP 3 BILJNIH PROIZVODA U STRUKTURI VRIJEDNOSTI OTKUPA I PRODAJE: 1.266.122.535 kuna

758.386.866 kuna

434.440.937 kuna

za otkup žitarica

za uljarice

za vino

TOP 3 PROIZVODA STOKE I STOČNIH PROIZVODA: 1.037.769.814 kuna

893.846.217 kuna

834.138.632 kune

kravlje mlijeko

za otkup svinja

za goveda

2326,86 kuna

918,63 kune

898,03 kune

za tonu soje

za pšenicu

za kukuruz

TOP 3 CIJENE (ZA TONU PROIZVODA): VO ODA):

Izvor: DZS

6. ožujka 2017. | broj 3968 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA FINANCIJSKI REZULTATI U 2016.

PROŠLA GODINA Ubrzanje gospodarskoga rasta kao i povećanje investicija te izvoza roba i usluga može biti zadovoljna ostvarenim poslovnim rezultatima pripremila Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

a će poslovna 2016. biti dobra godina dalo se naslutiti iz statistike koja je pokazala kako se u Hrvatskoj gospodarski rast ubrzava, te da se bilježe stope rasta kad su u pitanju investicije te izvoz roba i usluga. Tako su među Agrokorovim tvrtkama, čije dionice kotiraju na Zagrebačkoj burzi, s dobiti poslovale Jamnica, Ledo i Zvijezda, dok je Vupik nastavio “vući” gubitak. S gubitkom je 2016. završila i kutinska Petrokemija. Iz ﬁnancijskih izvješća vodećih hrvatskih kompanija da se zaključiti kako većina njih može biti zadovoljna svojim poslovanjem.

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3968 | 6. ožujka 2017.

DOBRA GODINA odrazilo se i na poslovanje hrvatskih tvrtki u prošloj godini tako da većina njih

VIRO GRUPA: RAST DOBITI U 2016.

3. MAJ: PRIHOD VEĆI OD MILIJARDU KUNA

PODRAVKA: RAST PRIHODA OD PRODAJE

Viro Grupa je u 2016. ostvarila dobit od 57,5 milijuna kuna, što je rast od 55 milijuna kuna u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci iz ﬁnancijskoga izvješća te tvrtke. Viro tvornica šećera i društva uključena u konsolidaciju (Sladorana Županja, Slavonija Županja i Viro-kooperacija) u prošloj su godini ostvarili ukupne konsolidirane prihode od 1,19 milijardi kuna, što je za 0,39 posto manje nego godinu ranije.

Brodogradilište 3. maj, koje posluje u sastavu Uljanik Grupe, ostvarilo je u 2016. ukupni prihod od 1,04 milijarde kuna, što je gotovo devet posto više nego godinu dana ranije, a u knjizi narudžbi sada je 11 brodova ukupne vrijednosti veće od 1,8 milijardi kuna. Poslovni prihodi lani dosegnuli su 877,6 milijuna kuna, što je 0,6 posto više nego godinu dana prije.

Glavno obilježje nerevidiranih rezultata poslovanja Grupe Podravka za 2016. su prihodi od prodaje u iznosu od 4,18 milijardi kuna, što je rast od 15,4 posto u odnosu na godinu ranije. Na rast prihoda od prodaje pozitivno je utjecala puna godina konsolidacije Grupe Žito. Ostvarena je neto dobit od 182,4 milijuna kuna, što predstavlja rast od 54,7 posto, bez utjecaja jednokratnog konsolidacijskog efekta Žita i odgođenog poreznog prihoda Belupa u 2015.

DUKAT: NETO DOBIT 133 MILIJUNA

ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA: NETO GUBITAK U 2016.

U prošloj godini Dukat je ostvario neto dobit od 133 milijuna kuna, što je za 68,6 posto više nego 2015. Dukat Grupa pak ostvarila je poslovne prihode od 3,38 milijardi kuna što je 2,3 posto manje nego godinu dana ranije. Prihodi od prodaje smanjeni su za 2,9 posto, na 3,29 milijardi kuna. Prihodi od prodaje na domaćem tržištu, koji čine 41,6 posto ukupnih prihoda od prodaje, iznose 1,37 milijardi kuna te su manji za 2,1 posto.

Neto gubitak grupacije Đuro Đaković u 2016. iznosio je 20,2 milijuna kuna, dok je dobit prije amortizacije, ﬁnancijskih prihoda i rashoda te poreza istovremeno iznosila 16,5 milijuna kuna. Grupa je lani ostvarila prihod od 583,2 milijuna kuna ili 185,5 milijuna kuna više nego u 2015., dok su rashodi iznosili 603,5 milijuna kuna.

ACI: NETO DOBIT PREPOLOVLJENA

Liburnia Riviera Hoteli u 2016. godini poslovali su s dobiti prije oporezivanja od gotovo 17 milijuna kuna, što je za 16,7 milijuna kuna više nego prethodne godine, uz jedan posto više noćenja. Lani su ostvarili šest posto veće poslovne prihode te su oni dosegnuli 291,6 milijuna kuna. Ukupni prihodi također su porasli za šest posto te su iznosili gotovo 295 milijuna kuna.

Adriatic Croatia International Club (ACI) u prošloj godini ostvario je ukupne prihode od 201,3 milijuna kuna, što je tri posto manje nego godinu ranije. Neto dobit je više nego prepolovljena, odnosno smanjena je za 56 posto, na 12 milijuna kuna.

LRH: POSLOVNI PRIHODI POVEĆANI ŠEST POSTO

JAMNICA: DOBIT VEĆA OD 305 MILIJUNA KUNA Grupa Jamnica je u 2016. ostvarila neto dobit u iznosu od 305,5 milijuna kuna, što je za 10,2 posto više nego u 2015. Ukupni prihodi iznosili su 2,95 milijardi kuna, što je porast za tri posto u odnosu na godinu ranije, dok su istodobno blaže, za dva posto, porasli ukupni rashodi koji su iznosili 2,58 milijardi kuna.

LEDO: RAST PRIHODA ZA 1,4 POSTO Ledo Grupa je lani ostvarila konsolidiranu neto dobit od 287,2 milijuna kuna, 7,6 posto više od dobiti iz prethodne godine. Ukupni su konsolidirani prihodi, pak, rasli za 1,4 posto, na 2,39 milijardi kuna, uz istodobni rast ukupnih rashoda za 0,18 posto, na 2,04 milijarde kuna.

6. ožujka 2017. | broj 3968 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA FINANCIJSKI REZULTATI U 2016. ZVIJEZDA: RAST NETO DOBITI ZA GOTOVO 24 POSTO Zvijezda je lani ostvarila neto dobit od 30,26 milijuna kuna što je 23,4 posto više nego u 2015. Na razini Grupe ostvareni su ukupni prihodi od 907,2 milijuna kuna ili 1,7 posto manje nego u 2015.

VUPIK: GUBITAK OD 31,2 MILIJUNA KUNA Vupik je u 2016. ostvario gubitak od 31,2 milijuna kuna, što je povećanje gubitka u odnosu na godinu ranije kada je iznosio 20,8 milijuna kuna. Ukupni prihodi Vupika su iznosili 420,6 milijuna kuna i veći su 0,38 posto. Poslovni prihodi su u odnosu na 2015. povećani za 1,3 posto, na 419,2 milijuna kuna, a rezultat su prodaje poljoprivrednih i stočarskih proizvoda.

PETROKEMIJA: I DALJE GUBITAK Grupa Petrokemija je, prema nerevidiranim konsolidiranim rezultatima poslovanja, u 2016. ostvarila ukupne prihode od 1,94 milijarde kuna ili 24,9 posto manje u odnosu na 2015. godinu. Istovremeno, ukupni rashodi ove kutinske tvrtke iznosili su gotovo 2,03 milijarde kuna. Tako je Grupa u promatranom razdoblju iskazala gubitak u poslovanju od 87,6 milijuna kuna.

OPTIMA TELEKOM: RAST PRIHODA I DOBITI Neto dobit Optima Telekoma u 2016. prije poreza iznosila je 13,8 milijuna kuna što je 8,3 posto više nego u 2015. Konsolidirana dobit prije kamata, oporezivanja i amortizacije iznosila je 105,3 milijuna kuna i veća

je za 2,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prihodi od telekomunikacijskih usluga lani su iznosili 454,3 milijuna kuna što je 3,8 posto više u odnosu na 2015.

u komercijalnom poslovanju i snažnijim investicijama u nove tehnologije.

IMPERIAL: PRIHODI OD GOTOVO 140 MILIJUNA KUNA

Privredna banka Zagreb prošlu je godinu završila s dobiti prije oporezivanja u iznosu od 1,98 milijardi kuna, dok je neto dobit iznosila 1,6 milijardi kuna, pokazuju podaci iz ﬁnancijskog izvješća. Godinu ranije PBZ je ostvario bruto dobit od 210,4 milijuna kuna, a neto dobit u iznosu od 193,2 milijuna kuna, što je ponajprije posljedica rezervacija uoči konverzije kredita u švicarcima.

Rapska hotelijersko-ugostiteljska tvrtka Imperial u 2016. ostvarila je poslovne prihode u iznosu od 139,6 milijuna kuna što je više za 9,1 posto ili za 11,6 milijuna kuna u odnosu na 2015. Glavni razlog tomu jest rast prosječne cijene po noćenju koja je na razini Društva povećana za 7,5 posto i tako utječe na rast osnovnih prihoda smještaja, objavljeno je u revidiranom, nekonsolidiranom godišnjem izvješću tvrtke na internetskim stranicama Zagrebačke burze.

ATLANTIC GRUPA: BLAGI PAD PRIHODA Atlantic Grupa je lani ostvarila prihode od prodaje od 5,1 milijardu kuna, što u odnosu na 2015. godinu predstavlja pad od 5,5 posto. Pad prodaje uvjetovan je prekidom suradnje s najvećim kupcem privatne robne marke u segmentu sportske i aktivne prehrane te deprecijacijom ruske rublje i srpskog dinara. Izuzmu li se navedeni efekti, prihodi od prodaje ostali su na prošlogodišnjoj razini. Neto dobit nakon manjinskih interesa ostvarena u prošloj godini iznosi 162,8 milijuna kuna.

VIPNET: 8,6 POSTO VEĆI PRIHODI Telekomunikacijska tvrtka Vipnet prošle je godine ostvarila 398,3 milijuna eura prihoda ili 8,6 posto više nego u 2015., dok je konsolidirana EBITDA porasla 12,3 posto, na 88,3 milijuna eura. Iz Vipneta takve rezultate tumače pozitivnim razvojem

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3968 | 6. ožujka 2017.

PBZ: NETO DOBIT OD 1,6 MILIJARDI KUNA

HT: NETO DOBIT 934 MILIJUNA KUNA Hrvatski Telekom u 2016. ostvario je neto dobit od 934 milijuna kuna, što je za jedan posto više nego 2015. godine, a Uprava je predložila isplatu dividende od šest kuna po dionici, isto kao i godinu ranije. Inače lani je HT ostvario prihode od 6,97 milijardi kuna, što je za 0,7 posto više nego 2015. godine.

TEHNIKA: DOBIT OD 943.600 KUNA Tehnika je lani ostvarila neto dobit od 943.600 kuna, što je 91,3 posto više nego u 2015., dok su ukupni prihodi i rashodi smanjeni za nešto više od 25 posto. Ukupni su prihodi Tehnike lani iznosili 560,85 milijuna kuna i u odnosu na godinu prije manji su za 25,64 posto, dok su u odnosu na plan za 2016. manji za 36,32 posto.

GRUPA KONČAR: 14 POSTO VEĆA DOBIT Grupa Končar prošle je godine ostvarila neto dobit od 173,7 milijuna kuna, što je 14,2 posto više nego godinu prije, dok

su poslovni prihodi i rashodi istodobno smanjeni za oko šest posto. Grupa Končar u 2016. ostvarila je poslovne prihode od tri milijarde kuna, što je 5,7 posto manje nego godinu ranije i 6,2 posto manje od plana. Od 18 društava Grupe, 15 ih je poslovalo s dobiti, dok su tri iskazala ukupni gubitak od 10 milijuna kuna.

JANAF: 290,5 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI Janaf je u 2016. godini ostvario neto dobit od 290,5 milijuna kuna, što je za 24,4 posto više nego prethodne godine te za 74,1 posto više od planirane dobiti. Prema nerevidiranim poslovnih rezultatima, ukupni prihodi Janafa od 752,7 milijuna kuna za jedan posto su veći nego godinu ranije te 20 posto veći od plana.

ULJANIK PLOVIDBA: SMANJEN GUBITAK Uljanik plovidba prošle je godine značajno smanjila gubitak: dok je u 2015. on iznosio 475,5 milijuna kuna, lani je smanjen na 54,4 milijuna kuna. Ostvareni su poslovni prihodi od 184,4 milijuna kuna, što je znatno manje nego u 2015. godini kada su iznosili 230,2 milijuna kuna.

INA GRUPA: DOBIT OD 607 MILIJUNA KUNA Ina Grupa lani je godine ostvarila dobit iz osnovne djelatnosti od 607 milijuna kuna, dok je godinu ranije poslovala s gubitkom od 1,34 milijarde kuna, pokazuje konsolidirano ﬁnancijsko izvješće te naftne kompanije. Ukupni prihodi od prodaje u 2016. iznosili su 15,6 milijardi kuna, što je 17 posto manje nego u 2015., prvenstveno kao rezultat niže cijene barela nafte na londonskom tržištu, nižih cijena prirod-

nog plina te niže proizvodnje segmenata Istraživanja i proizvodnje.

AD PLASTIK GRUPA: PRIHODI VEĆI OD 940 MILIJUNA KUNA AD Plastik Grupa lani je ostvarila neto dobit od 48,1 milijun kuna, što je povećanje za 4,1 posto. Ukupni su prihodi Grupe iznosili 1,03 milijarde kuna i manji su za 14,1 posto. Poslovni prihodi AD Plastik Grupe lani su iznosili 940,5 milijuna kuna, što je smanjenje za 8,6 posto. Pritom su prihodi od prodaje smanjeni za osam posto, na 922,1 milijun kuna.

HOTELI MAESTRAL: RAST PRIHODA I DOBITI Hoteli Maestral su u 2016. ostvarili 52,7 milijuna kuna prihoda, što je za 1,7 posto više nego u godini ranije, uz dobit od 3,9 milijuna kuna, što je oko 50 posto više nego u 2015. U ovoj hotelskoj tvrtki mogu biti zadovoljni jer su ostvarili 149.000 noćenja, što je rast od četiri posto, uz prosječnu cijenu sobe od 589 kuna.

ZABA: NETO DOBIT 1,7 MILIJARDI KUNA Prošlu je godinu Zagrebačka banka završila s više od 1,7 milijardi kuna neto dobiti, nakon pola milijarde kuna gubitka ostvarenoga u 2015. godini, pokazuje nerevidirano izvješće. Poslovni prihodi u prošloj su godini iznosili 4,67 milijardi kuna ili 21,7 posto više nego godinu ranije.

VALAMAR RIVIERA: REKORDNI PRIHODI U 2016. Valamar Riviera lani je ostvarila ukupne prihode u iznosu od 1,58 milijardi kuna što je prema konsolidiranom i revidi-

ranom godišnjem izvješću za 18 posto više nego u 2015. godini. Ostvaren je i snažan rast operativne dobiti od 21 posto na razinu od 513 milijuna kuna i porast operativne eﬁkasnosti odnosno marže sa 34 posto u 2015. na 35 posto. Tržišna vrijednost kompanije povećana je za čak 40 posto.

ENT: NETO DOBIT OD 110,7 MILIJUNA KUNA Ericsson Nikola Tesla prošlu je godinu završio s neto dobiti od 110,7 milijuna kuna, što je 21,2 posto više nego u 2015., a i prihodi su porasli po dvoznamenkastoj stopi. Prihodi od prodaje iznosili su lani 1,59 milijardi kuna, što je za 16,7 posto više u odnosu na prethodnu godinu. U ukupnim prihodima od prodaje udio domaćeg tržišta čini 16,9 posto, usluge za Ericsson 54,8 posto, dok ostala izvozna tržišta sudjeluju sa 28,3 posto.

VIADUKT: NETO DOBIT 700.000 KUNA Viadukt Grupa prošle je godine ostvarila neto dobit od 700.000 kuna, što je 78,3 posto manje nego godinu prije kada je iznosila 3,23 milijuna kuna. Lani je Viadukt Grupa ostvarila ukupne prihode u iznosu od 806,7 milijuna kuna, odnosno pet posto više nego 2015. godine.

HPB: NETO DOBIT VEĆA ZA 46 POSTO Hrvatska poštanska banka lani je ostvarila 180,2 milijuna kuna neto dobiti što je čak 46 posto više u odnosu na 2015. godinu. Neto kamatni prihod na razini Grupe za 2016. iznosi 519,4 milijuna kuna i viši je za jedan posto u odnosu na godinu prije, dok je neto prihod od provizija i naknada povećan za 0,2 posto, na 193,5 milijuna kuna.

6. ožujka 2017. | broj 3968 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO GOSPODARSKI RAST

UZLET BDP-a U ČETVRTOM KVARTALU OD 3,4 POSTO Prema prvim procjenama u cijeloj 2016. godini gospodarstvo je poraslo 2,9 posto, što je njegov najveći skok od 2007. kada je BDP porastao 5,2 posto, naglasio je Marko Krištof piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

ruto domaći proizvod raste već deveti kvartal zaredom, a stopa rasta od 3,4 posto, koliko je hrvatsko gospodarstvo poraslo u posljednjem lanjskom kvartalu, najveći je zabilježeni rast od zadnjeg kvartala 2007. godine. Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u če-

NAJVEĆI POZITIVAN DOPRINOS POVEĆANJU OBUJMA BDP-a OSTVAREN JE RASTOM IZVOZA ROBA OD 12,4 POSTO

obujma BDP-a u četvrtom tromjesečju 2016. ostvaren je rastom izvoza roba od 12,4 posto, dok je ukupan izvoz roba i usluga porastao za 9,7 posto, koliko je porastao i uvoz roba i usluga. “Podaci ukazuju na to da je izvoz na godišnjoj razini prvi put veći veći od 50 posto BDP-a. Iako to ohrabruje, treba uzeti u obzir da druge ekonomije imaju udio izvoza u BDP-u i do 70 posto”, istaknuo je prošli tjedan ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof. Osim izvoza roba i usluga rasle su i bruto investicije u ﬁksni kapital i to za 4,6 posto. Kad je riječ o potrošnji, ona je porasla za 3,1 posto, a unutar nje najveći doprinos rastu dolazi iz segmenta kućanstava čija je potrošnja porasla 3,6 posto, dok je potrošnja države malo usporila, ostvarivši rast od 1,8 posto. Sezonski prilagođen rast BDP-a od 3,5 posto kad su upitanju zemlje EU-a, pozicionira Hrvatsku na drugo mjesto, odmah iza Rumunjske koja je zabilježila rast od 4,8 posto BDP-a. Bruto dodana vrijednost (BDV) u četvrtom tromjesečju 2016. realno je veća za 3,1 posto. Najveći doprinos rastu tromjesečnog BDV-a u zadnjem kvartalu 2016. ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije, rudarstva i vađenja koje su porasle 6,3 posto, dok je sama prerađivačka industrija porasla za 6,4 posto. S druge strane, najveći doprinos smanjenju obujma BDV-a ostvaren je u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje bilježe pad od 3,7 posto.

U SKLADU S VLADINIM PROJEKCIJAMA tvrtom tromjesečju 2016. ojačao za 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na četvrto tromjesečje 2015. skočio 3,5 posto. Najveći pozitivan doprinos povećanju 10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3968 | 6. ožujka 2017.

“Prema prvim procjenama, u cijeloj 2016. gospodarstvo je poraslo 2,9 posto, što je njegov najveći skok od 2007. godine kada je BDP porastao 5,2 posto”, naglasio je Krištof. Rast BDP-a od 3,4 posto u zadnjem kvartalu 2016.

LUKA BURILOVIĆ, PREDSJEDNIK HGK

Imamo razloga za zadovoljstvo, no moramo biti još ambiciozniji

Rast BDP-a posljedica je, prije svega, povećanog izvoza roba i usluga, poboljšanog poslovnog okruženja te povoljnijih globalnih uvjeta. Nastavak rasta upućuje na gospodarski oporavak i imamo razloga za

zadovoljstvo, no moramo biti još ambiciozniji, ocijenio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. U Komori podsjećaju kako je, prema prvim procjenama DZS-a, lani BDP porastao 2,9 posto što je najviša stopa rasta od 2007. godine. Osim što takav rast predstavlja nastavak pozitivnog trenda započetog u prošloj godini i ukazuje na to da je Hrvatska u fazi oporavka, on pokazuje i relativno dobra kretanja u usporedbi s međunarodnim okruženjem. Rast BDV-a zabilježen je kod svih grupa djelatnosti u proizvodnoj strukturi BDP-a, a najveći rast, odnosno najveći utjecaj na ukupan BDP imala je prerađivačka industrija. Povećana potra-

prokomentirao je i premijer Andrej Plenković koji smatra da je za te dobre brojke zaslužna Vlada. “Mogu slobodno reći da će u mandatu moje vlade rast BDP-a biti veći nego što je bio u

PODACI UKAZUJU NA TO DA JE IZVOZ NA GODIŠNJOJ RAZINI PRVI PUT VEĆI OD 50 POSTO BDP-a, REKAO JE RAVNATELJ DZS-a bilo kojem kvartalu prije u proteklih devet godina. Ova vlada se bavi gospodarskim rastom i razvojem. Sve pretpostavke koje mi možemo napraviti idu u tom smjeru”, istaknuo je Plenković. Rast BDP-a veći od očekivanog za ministra ﬁnancija Zdravka Marića je dobra vijest. “Proračun je rađen uz projekciju rasta BDP-a od dva posto, a dosegao je 2,9 posto. Podsjećam da je onih dva posto koje smo tada predstavili bilo okarakterizirano preoptimističnim. Ovo je konačni pečat na 2016. kao zaista dobru godinu u kojoj je gospodarstvo krenulo iznad očekivanja dobro, a i naša politika vođenja javnih ﬁnancija se materijalizirala”, rekao je Marić dodavši da ga ni jedan segment objavljenih statističkih pokazatelja vezanih uz gospodarski rast nije iznenadio jer su i stope rasta i njegova

žnja ipak nije utjecala samo na proizvodnju nego i na povećanu vrijednost uvoza roba i usluga čiji je realni rast na godišnjoj razini iznosio 7,3 posto, naglašavaju u HGK-u. Aktualni podaci za četvrti kvartal prošle godine pokazuju da je on donio tek manje ubrzanje dinamike rasta. Naime, rast BDPa je u prva tri kvartala iznosio 2,8 posto, a u četvrtom 3,4 posto. Najveći utjecaj na takvo ubrzanje dinamike rasta imao je robni izvoz čija je stopa sa šest posto u prva tri kvartala povećana na 12,4 posto u četvrtom. No tek će statistika robne razmjene za prosinac otkriti koja je izvozna djelatnost najviše utjecala na takva kretanja, zaključuju u HGK-u.

struktura manje-više u skladu s Vladinim projekcijama.

DOBAR ZADNJI KVARTAL NIJE IZNENAĐENJE “Nema velikih iznenađenja. Mi smo u našim analizama predvidjeli rast od 3,4 posto u zadnjem kvartalu 2016., tako da su podaci DZS-a u skladu s očekivanjima, kao i pojedina kretanja po kategorijama. S obzirom na značaj potrošnje kućanstava na ukupnu gospodarsku aktivnost, ali i činjenicu da je ona u prosincu zabilježila snažan rast, ne iznenađuje što je upravo osobna potrošnja ponajviše generirala rast BDP-a u tom razdoblju”, smatra glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić, koji u ovoj godini očekuje stopu rasta BDP-a od 3,1 posto te povoljno međunarodno okruženje u Europi kad je u pitanju razdoblje niskih kamata što je za zemlju poput Hrvatske jako bitno. Optimističniji smo nego što smo bili ranijih godina, no i dalje oprezni. Izašli smo iz recesije i počeli rasti i tome se uistinu treba radovati. No ova nam godina donosi dosta izazova na koje će Vlada morati ponuditi prave odgovore. I dalje nas čekaju reforme o kojima stalno govorimo. Vlada je u mandat ušla s poreznom reformom, što je pozitivan znak, no ona sama po sebi, bez donošenja ostalih strukturnih reformi, ne donosi bitne promjene. Da bi Hrvatska postala zemlja s boljom ulagačkom klimom i pozitivnim ozračjem za poslovanje, treba još puno toga napraviti i promijeniti, ocijenio je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, dodajući kako država sada mora restrukturirati javni sektor.

Mogu slobodno reći da će u mandatu moje Vlade rast BDP-a biti veći nego što je bio u bilo kojem kvartalu prije u proteklih devet godina. Andrej Plenković, hrvatski premijer

6. ožujka 2017. | broj 3968 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU SAŠA CVETOJEVIĆ, DIREKTOR TVRTKE INSAKO

SKINIMO STIGMU S PODUZETNIŠTVA Averzija prema riziku je razlog tome što nema poduzetnika koji se moraju svakodnevno suočavati s njime u svom radu. Naše škole ne potiču kreativno razmišljanje nego odgajaju one koji su stvoreni za državnu službu u kojoj se pravila igre ne smiju zaobilaziti čak i kada se kose sa zdravim razumom piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

S Ta stigma ili loša poduzetnička klima deﬁnitivno postoji i to je razlog zašto nismo dovoljno dobri na gospodarskom planu. S druge strane, i mnogi službenici u javnoj upravi misle da su na braniku domovine štiteći je od tih zlih poduzetnika koji atakiraju na društveno vlasništvo.

aša Cvetojević, poduzetnik, investitor i poslovni anđeo, jedan je od najeksponiranijih hrvatskih poduzetnika. Voli reći što misli, oplesti po državi, administraciji, no istovremeno s njom stalno surađuje. Smatra da su dijalog i suradnja ipak način kako nam svima može biti bolje. S njime razgovaramo o tome kako skinuti stigmu s poduzetništva i kako pomoći onima koji se odluče pokrenuti svoj posao.

 Biti poduzetnik još uvijek nije in i kada se netko predstavlja poduzetnikom, javnost ga smatra osobom koja živi na rubu zakona. Možemo li to promijeniti? - Volio bih vjerovati da se to mijenja i da idemo u boljem smjeru i davanju boljega mjesta poduzetnicima u društvu. Činjenica jest da postoje razlozi za loše mišljenje o poduzetništvu. Postoji još relativno svježe sjećanje na privatizaciju 90-ih koja se provodila na sumnjive načine. Oni koji su sudjelovali u tome u nekom širokom kontekstu mogli bi se nazvati poduzetnicima ili kontroverznim poduzetnicima. Oni su napravili neke stvari koje i dan-danas pridonose takvom shvaćanju poduzetništva. To je prvi dojam, no stvarni problem je puno veći i leži u onome što možemo nazvati naslijeđem socijalizma. To nije naslijeđe samo generacija naših roditelja, nego i naših generacija koje su doživjele socijalizam na njegovom svršetku, ali i generacija koje su se rodile nakon toga. Te ideje govore da je bolje raditi u državnoj tvrtki ili u administraciji ili eventualno u nekoj banci, iako su one odavno u vlasništvu stranaca. Takva radna mjesta donose sigurnost. Averzija prema riziku je razlog tome što nema poduzetnika koji se moraju svakodnevno suočavati s njime u svom radu. Poduzetnici prihvaćaju rizik i vide ga kao priliku, a većina društva je

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3968 | 6. ožujka 2017.

tome riziku nesklona. Čim netko ulazi u rizik, on sigurno ima nešto dogovoreno, smatraju mnogi. I kako su navikli da se neke stvari dogovaraju, vjerojatno misle da su i iza svakog poslovanja neke nepoštene priče. Ta stigma ili loša poduzetnička klima deﬁnitivno postoji i to je razlog zašto nismo dovoljno dobri na gospo-

PODUZETNICI PRIHVAĆAJU RIZIK I VIDE GA KAO PRILIKU, A VEĆINA DRUŠTVA JE TOME RIZIKU NESKLONA darskom planu. S druge strane, i mnogi službenici u javnoj upravi misle da su na braniku domovine štiteći je od tih zlih poduzetnika koji atakiraju na društveno vlasništvo.

 Ni školstvo ne odgaja poduzetnike i u kurikulumima nema predmeta koji bi se njime bavili. Možemo li to promijeniti? - Školstvo je rak-rana koja je izvor mnogih loših stvari u hrvatskom društvu. Ne samo da ne učimo o tome što je poduzetništvo nego i premalo učimo o STEM vještinama. I ono malo što poučavamo, učimo djecu na pogrešan način. Mnoge od njih zanima ﬁzika, kemija i matematika sve do trenutka dok te predmete ne dobiju u školi. Tada im se oni počinju gaditi. Pravo je čudo kako to uspijemo napraviti u tako kratkom roku! Naše škole ne potiču kreativno razmišljanje što je suprotno idejama

Školstvo je rak-rana koja je izvor mnogih loših stvari u hrvatskom društvu

6. ožujka 2017. | broj 3968 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU poduzetništva. U poduzetništvu nema gotovih odgovora, nego je stvar kreativnosti kako od više odgovora odabrati onaj najpovoljniji. To je razlog zašto naše školstvo ne odgaja poduzetnike nego one koji su stvoreni za državnu službu u kojoj se pravila igre ne smiju zaobilaziti čak i kada se kose sa zdravim razumom. Zato nam se događa da sami sebi moramo izdavati punomoć na policiji jer to piše u zakonu koji se mora poštivati - iako je nelogičan!

Nerazvijena smo kultura poduzetništva, tako da ni investiranje poslovnih anđela nije često. Tu nije riječ, naravno, o nekoj kršćanskoj anđeoskoj teologiji u kojoj bezuvjetna pomoć dolazi s nebesa, nego je riječ o pomoći u kojoj poslovni anđeo ima interes, ali može pomoći poduzetnikupočetniku svojim iskustvom i kontaktima i otvoriti mu neka vrata koja su mu trenutačno zatvorena.

 Kako uopće započeti posao u Hrvatskoj? Koji ste motiv imali za osnivanje svog poduzetničkog inkubatora? - Kao i mnoge stvari koje mi poduzetnici radimo, to je zato što smo moji kolege i ja vidjeli da takvo što ne postoji na tržištu. Pokušali smo kroz uobičajene kanale realizirati neke ideje, no to nije išlo. Ono što mi pokušavamo u Zagrebačkom inkubatoru poduzetništva ostvariti jest to da omogućavamo mladim poduzetnicima nastavak školovanja kako bi od svoje ideje mogli napraviti posao. Njima za to nedostaju neka osnovna znanja i vještine koje u školama i na fakultetima ne mogu naučiti. Ispravljamo nelogičnosti obrazovnog sustava i pomažemo im da naprave prve poduzetničke korake. Njihova bazična znanja iz STEM područja su često izvrsna, no nedostaju im društveni predmeti i ekonomija. Ili s druge strane, imaju i ta znanja, ali ih je sustav odgojio da ne razmišljaju kreativno niti su svjesni da točnih odgovora na neka pitanja ima više, s različitim razinama uspješnosti. ZIP je nešto što je išlo izvan struje i neuobičajenim putevima. Prvi inkubator je bio osnovan kao udruga, a osnivači su ﬁzičke osobe s poslovnim iskustvom. Iza nas je bilo

jedinica lokalne samouprave. Upravo zbog takvih razloga često budemo toliko frustrirani da se okrećemo drugim izvorima. To se dogodilo i sa STEM revolucijom Nenada Bakića kojeg je odbilo Ministarstvo obrazovanja jer nije ulazio u sve kriterije koje su skrojene za neke druge projekte. Pitanje je je li on trebao javno komunicirati te probleme i na taj način razgovarati s ministrom i Ministarstvom. Argumente o tome tko je u pravu imaju i jedna i druga strana, no ja sam uvijek preispitujem postojeće stanje jer smatram da uvijek možemo bolje. Nije važno tko je u pravu u ovom slučaju, nego je činjenica da nekada moramo ići mimo uvriježenih načina rada kako bismo bili najbolji. Ako ova inicijativa zaživi, što se toplo nadam, moći će postati benchmark školstvu i znanosti kako bi se mnoge inicijative koje su dobre mogle spojiti na novi način i ostvariti vrijednost za naše društvo.

 Sljedeći problem za svakog poduzetnika kada ima dobru ideju je pronaći novac za investicije. Može li se to ostvariti kod nas ili je izlaz i za to odlazak u inozemstvo? - Sada je situacija nešto povoljnija nego prije pet-šest godina. I u Hrvatskoj postoji baza investitora, kojih je malo, što je u skladu s činjenicom da smo mala država. Nerazvijena smo kultura poduzetništva, tako da ni investiranje poslovnih anđela nije često. Tu nije riječ, naravno, o nekoj kršćanskoj anđeoskoj teologiji u kojoj bezuvjetna pomoć dolazi s nebesa, nego je riječ o pomoći u kojoj poslovni anđeo ima interes, ali može pomoći poduzetniku-početniku svojim iskustvom i kontaktima i otvoriti mu neka vrata koja su mu trenutačno zatvorena. U

DOBAR PROJEKT JE DOBAR TEK KADA USPIJETE UVJERITI ONOG TKO IMA NOVCA DA ULOŽI U NJEGA

puno onih koje su osnovale jedinice lokalne samouprave. Unatoč tome što smo višestruko nagrađivani za svoj rad na međunarodnoj razini, a ocijenjeni smo i kao najbolja potporna poduzetnička ustanova, nismo mogli dobiti potpore jer ne zadovoljavamo kriterije za potpore koje su skrojene za one koje su u vlasništvu 14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3968 | 6. ožujka 2017.

nas je malo poduzetnika, još manje uspješnih, a najmanje je onih koji su spremni ulagati u nešto nesigurno. Investitori starijeg kova skloniji su ulagati u nekretnine. No stvari se poboljšavaju i imamo na tržištu već neke fondove rizičnog kapitala te investitore iz regije spremne na ulaganja. Stanje nije idealno, no bolje je nego prije. Ono što je uvijek problem je to što se misli da novca nema - jer upravo vaš projekt nije uspio doći do njega. Dobar projekt je dobar tek kada

uspijete uvjeriti onog tko ima novca da uloži u njega. Danas je i vani situacija teža jer se traže projekti koji imaju bolje dokaze da mogu vratiti novac u značajnijem omjeru. Ljudi kod nas još žive u uvjerenju da je dovoljno napisati dobar poslovni plan. Uloga države s grantovima i pomoćima često destimulira jer se odgajaju generacije onih - tvrtki i udruga - koje idu okolo, love poticaje i žive od toga. Jedini zdrav način je da se suﬁnanciraju oni koji kroz neko vrijeme mogu postati samodostatni i mogu poslovati bez pomoći. Steve Jobs je rekao jednom ‘Stay hungry - stay foolish’. Ako dobiješ novac, nisi ni gladan ni lucidan. Zašto bi riskirao kad jednostavno možeš čekati sljedeći grant?

 Vi se najvećim dijelom bavite trgovinom i često poslujete s državom. Zašto? - Kad samog sebe pitam što mi je core business, to je dosta teško reći. Imam puno različitih uloga kojima se bavim. Tvrtka Insako postoji 27 godina i bavimo se logistikom i distribucijom robe i radimo s državom. Često me neki zbog toga pitaju zašto kritiziram državu a radim s njome. To je pitanje poput onog: zašto kritizirate svog operatora mobilne telefonije a i dalje koristite njegove usluge. Ukoliko radite s nekim, a on je dominantan na tržištu, kao što je to kod nas država, nemoguće je baviti se nekim poslom a da ne radite s njime. Ako ne radite s tim dominantnim igračem, omogućujete konkurenciji da dođe na vaše tržište i sami gubite poziciju na njemu, a vaši principali započnu raditi s drugima koji im omogućuju prodaju robe. Tako radite štetu sebi, svojim zaposlenicima, tvrtki, a i kapitalu koji je u nju uložen. Radimo s državom i trudit ćemo se raditi što više. Ponosni smo na to što sudjelujemo u programima javne nabave i imamo tim koji je specijaliziran upravo za rad na javnim nabavama. Prema istraživanjima, kupci s kojima radimo su s nama prilično zadovoljni i u nekim segmentima tog poslovanja smo dominantan igrač na tržištu. Pobjeđujemo strane i velike hrvatske igrače. Imamo razinu usluge, ﬂeksibilni smo i sposobni zadovoljiti često vrlo komplicirane natječaje, i to ne samo s državom. Cijeli naš posao s državom je ipak veći nego što neki novinari pišu, jer ne znaju pronaći javno dostupne podatke. To je uvijek debelo ispod 20 posto našeg poslovanja. Cilj nam je da to dignemo na razinu trećine našeg poslovanja jer tvrtka raste i razvija se, i nema razlike između tog i nekog drugog posla.  Postoje li ideje o tome da pokrenete neku proizvodnju? - Svakih par godina uhvati nas ideja da nešto proizvodimo. Sreća je da u tvrtki imamo ljude koji su dugo sa mnom i koji me od toga

argumentirano razuvjere. Ja sam još uvijek optimist u tome da se može dobro raditi u Hrvatskoj, no često sam optimist bez pokrića. Upravo zato što se bavimo distribucijom, znamo koliko je to teško, ali kako je još teže onima koji se bave proizvodnjom. Napraviti dobru proizvodnju u Hrvatskoj i izvoziti iz nje je nešto što je stvarno fenomenalno i svakome u tome skidam kapu. Mi imamo previše toga za izgubiti i imamo znanja i iskustva u drugom segmentu poslovanja. Često nas pitaju zašto ne

JA SAM JOŠ UVIJEK OPTIMIST U TOME DA SE MOŽE DOBRO RADITI U HRVATSKOJ, NO ČESTO SAM OPTIMIST BEZ POKRIĆA pokušate nešto proizvoditi kad znate prodati. Moj je odgovor - upravo zato. Da znamo proizvoditi, proizvodili bismo, no mi znamo prodavati. Ipak, imam uvijek neke ideje o proizvodnji koje sigurno neće nestati. No, moramo biti odgovorni jer ulaganjem u proizvodnju možemo izgubiti samo jednim krivim korakom tvrtku s mnogo godina staža, 50 zaposlenih i dobrom pozicijom na tržištu. Sa zgradom u kojoj radimo imali smo puno problema u ishođenju dozvola, što je jako dugo trajalo. Pokretanjem proizvodnje mogli bismo očekivati jednake takve probleme. Kada bi to bilo iole jednostavnije, puno bi se više ljudi u nas odlučivalo na poduzetništvo, pa i pokretanje proizvodnje.

Uloga države s grantovima i pomoćima često destimulira jer se odgajaju generacije onih - tvrtki i udruga - koje idu okolo, love poticaje i žive od toga. Jedini zdrav način je da se suﬁnanciraju oni koji kroz neko vrijeme mogu postati samodostatni i mogu poslovati bez pomoći.

6. ožujka 2017. | broj 3968 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

S MARKOVA TRGA NOVI PAKET MJERA VLADINE AKTIVNE POLITIKE ZAPO

UZ DEVET MJERA DO POSLA Riječ je o šest mjera za nezaposlene, a tri za zaposlene, koje zamjenjuju dosadašnju 41 mjeru. Za njihovo provođenje predviđeno je 1,5 milijardi kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

nezaposlenih i osoba s invaliditetom”, rekao je premijer Plenković te istaknuo kako je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje trenutačno oko 22.000 slobodnih radnih mjesta, a kada bi se ona popunila, broj nezaposlenih pao bi na 10 posto.

VLADA SE NADA DA ĆE U SVOJEM MANDATU POVEĆATI STOPU ZAPOSLENOSTI NA 68 POSTO

22.000 slobodnih radnih mjesta trenutačno na HZZ-u

2600 zahtjeva za stručnim osposobljavanjem bez zasnivanja radnog odnosa na HZZ-u

devet mjera aktivne politike zapošljavanja, predstavljenih prošli tjedan, Vlada kojoj je na čelu Andrej Plenković nada se da će u svom mandatu povećati stopu zaposlenosti na 68 posto. Riječ je o šest mjera za nezaposlene, a tri za zaposlene, koje zamjenjuju dosadašnju 41 mjeru, a za njihovo provođenje predviđeno je 1,5 milijardi kuna, a sredstva Europskog socijalnog fonda čine gotovo 45 posto odnosno oko 658 milijuna kuna. “Novi paket aktivne politike zapošljavanja još je jedna od aktivnosti Vlade koja se fokusira na najvažniji dio programa, a to je gospodarski rast i razvoj. Cilj mjera je posebice aktivacija osjetljivih skupina: mladih, dugotrajno

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3968 | 6. ožujka 2017.

Na kritiku da će zbog proširivanja mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa i na osobe sa završenom srednjom školom doći do masovnog otkazivanja ugovora starijim zaposlenicima, ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić pojasnio je kako će država inzistirati da broj radnika u tvrtkama koje uzimaju SOR-ovce u posljednjih šest mjeseci bude jednak ili povećan kako se već postojeći radnici ne bi zamjenjivali SOR-ovcima. Isto tako aplikacijom će se povezati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Porezna uprava kako bi se mogli pratiti svi podaci, a HZZ će svaka tri mjeseca kontrolirati poslodavce isplaćuju li naknade za prijevoz koje su dužni isplaćivati u pojedinim mjerama. Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje je trenutačno 2600 zahtjeva za stručnim osposobljavanjem bez zasnivanja radnog odnosa, dok ih je u prošloj godini ostalo neriješeno 300. Svi koji su podnijeli zahtjev do 2. ožujka ove godine, odlučit će žele li koristiti potpore po starom ili će predati ponovljeni zahtjev za nove mjere aktivne politike zapošljavanja.

ŠLJAVANJA “OD MJERE DO KARIJERE”

4 1 7 5 2 8 6 3 9 POTPORE ZA ZAPOŠLJAVANJE Poslodavcu će se sufinancirati trošak rada osobe koju zapošljava (do 50 posto) godišnjeg troška bruto II plaće radnika ili 75 posto za osobe s invaliditetom. Mjere se odnose na: osobe bez staža, osiguranja, zatim na dugotrajno nezaposlene osobe, osobe starije od 50 i posebne skupine nezaposlenih te mlade, osobe s invaliditetom i zapošljavanje bivših polaznika stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

POTPORE ZA USAVRŠAVANJE Osposobljavanje zaposlenika kod poslodavaca zbog promjena proizvodnih procesa, prelaska na nove tehnologije ili nedostatka kvalificirane radne snage. Sufinancira se do 70 posto troškova usavršavanja, a najviše do 15.000 kuna po polazniku. Mjera se odnosi na: novozaposlene osobe ako se zapošljavaju u razdoblju od najmanje 12 mjeseci, zaposlene osobe s ciljem podizanja konkurentnosti postojeće radne snage ako su u radnom odnosu na neodređeno vrijeme te na zaposlene osobe kojima prijeti gubitak radnog mjesta zbog promjene proizvodnoga programa, uvođenja novih tehnologija i viših standarda.

POTPORE ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE Sufinanciranje troškova otvaranja i rada poslovnog subjekta nezaposlene osobe nakon razrade poduzetničke ideje sa savjetnikom. Mjera se može koristiti kao: a) potpora za samozapošljavanje iznosi do 35.000 kuna, odnosno do 45.000 kuna u slučaju da se ista kombinira sa stručnim osposobljavanjem za rad b) otvaranje obrta ili slobodne profesije (do dvije osobe) iznosi do 70.000 kuna c) udruživanje u zadruge (do pet osoba) iznosi do 175.000 kuna d) udruživanje u trgovačka društva (do četiri osobe) iznosi do 140.000 kuna.

OBRAZOVANJE NEZAPOSLENIH Mjeru mogu koristiti nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju HZZ-a. Obrazovnoj ustanovi pokriva se 100 posto troškova obrazovanja te ako su potrebni liječnički pregledi, troškovi se pokrivaju i zdravstvenoj ustanovi. Polazniku se isplaćuje novčana pomoć, troškovi prijevoza za dane provedene na obrazovanju, troškovi osiguranja i posebni doprinos za zaštitu zdravlja na radu.

OSPOSOBLJAVANJE NA RADNOM MJESTU Osposobljavanje na radnom mjestu s ciljem stjecanja potvrde poslodavca, ali i osposobljavanje nezaposlenih osoba kod poslodavca. Poslodavcu se pokriva trošak mentorstva, trošak teorijske nastave u obrazovnoj ustanovi, trošak polaganja ispita o osposobljenosti i trošak liječničkoga pregleda. Polaznik dobiva novčanu pomoć u visini minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja, troškove prijevoza, troškove osiguranja i posebni doprinos za zaštitu zdravlja na radu.

STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD BEZ ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA Mjera je usmjerena mladim osobama s ciljem stjecanja iskustva i/ili formalnog uvjeta za pristupanje stručnom/ majstorskom ispitu te se primjenjuje za mlade nezaposlene osobe do navršenih 30 godina života radi stjecanja: a) radnog iskustva b) radnog iskustva i polaganja majstorskog ili stručnog ispita pri komorama c) radnog iskustva i polaganja stručnog i državnog ispita. Poslodavcu se pokriva uplata obveznih doprinosa mirovinskom osiguranju, uplata obveznih doprinosa zdravstvenom osiguranju i trošak obrazovanja ukoliko postoji. Korisniku se isplaćuje novčana pomoć u visini minimalne plaće i trošak polaganja stručnog/majstorskog ispita, dok mu trošak prijevoza isplaćuje poslodavac.

JAVNI RAD Mjeru mogu koristiti dugotrajno nezaposlene osobe, osobe s invaliditetom, osobe u nepovoljnom položaju na tržištu rada, mlade osobe. 1. skupina: dugotrajno nezaposlene osobe, osobe s invaliditetom, osobe u nepovoljnom položaju na tržištu rada, mlade osobe, osobe starije od 50 godina bez obzira na duljinu prijave u evidenciji 2. skupina: korisnici zajamčene minimalne naknade prijavljene u evidenciju nezaposlenih 3. skupina: osobe starije od 50 godina prijavljene u evidenciju kraće od šest mjeseci, te osobe starije od 29 godina prijavljene u evidenciju od 12 do 36 mjeseci.

POTPORE ZA OČUVANJE RADNIH MJESTA Potpore za stjecanje potrebnih znanja i vještina radnika kojeg je potrebno pripremiti za tržište s obzirom na potencijalni gubitak radnog mjesta, zbog privremenih poteškoća poslodavca. Potpora za skraćivanje radnog vremena - razmjerni dio iznosa plaće (najviše do 40 posto) te je potpora za obrazovanje ili osposobljavanje radnika u ukupnom trošku.

STALNI SEZONAC Riječ je o financijskoj podršci radnicima koji rade u sezoni te jedan dio godine nemaju osiguranu plaću ni kontinuitet prijave na mirovinsko osiguranje. Mjeru mogu koristiti radnici koji su kontinuirano radili najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca i koji će kod poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu. Poslodavcu će se pokrivati 100 posto troška produženog osiguranja za prva tri mjeseca, a sljedeće razdoblje 50 posto produženog osiguranja. A sezonac će dobivati novčanu pomoć za najviše šest mjeseci produženog mirovinskog osiguranja, a najviše u visini od 70 posto iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu za prvih 90 dana, a 35 posto za preostalo razdoblje.

6. ožujka 2017. | broj 3968 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

STROŽI KRITERIJI ZA ČELNA MJESTA U JAVNIM TVRTKAMA Po dosadašnjoj uredbi nije imenovan ni jedan član putem javnog natječaja jer je riječ o dugotrajnom i nepredvidljivom postupku, istaknuo je Goran Marić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

lada je na svojoj prošlotjednoj sjednici usvojila Uredbu o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja kandidata za predsjednike i članove uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, koja bi trebala pojednostaviti i ubrzati postupak njihova izbora. “Po dosadašnjoj uredbi nije imenovan ni jedan član putem javnog natječaja jer je riječ

položajima”, rekao je ministar državne imovine Goran Marić te istaknuo kako se uvodi i provjera poreznih obveza kandidata. To znači da ako netko ispunjava sve kriterije za predsjednika ili članove uprave državne i javne tvrtke, a vlasnik je poslovnog udjela ili ima dionice u vrijednosti od najmanje 25 posto temeljnog kapitala tvrtke, mora donijeti potvrdu iz koje je vidljivo da ta osoba nema nepodmirenih poreznih dugovanja prema državi.

I e-CIGARETA JE CIGARETA

OD POSLJEDICA PUŠENJA U HRVATSKOJ SVAKE GODINE UMRE VIŠE OD 9000 LJUDI o dugotrajnom i nepredvidljivom postupku. Uvjeti za kandidate sada su postroženi. Kad je riječ o radnom iskustvu, kandidati će morati imati najmanje 10 godina radnog iskustva na poslovima koji zahtijevaju odgovarajući stupanj stručne spreme, od kojih je najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećim

Vlada je prihvatila i zakon o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda. Tako se zabranjuje stavljanje na tržište duhanskih proizvoda s aromom, uvodi se novi način označavanja duhanskih proizvoda slikama, tekstualnim porukama i fotograﬁjama te podacima o štetnosti pušenja uz obvezu izvješćivanja o sastojcima, a uvodi se i zabrana pušenja i konzumiranja e-cigareta u svim prostorima u kojima je pušenje zabranjeno. I sve ostale zabrane oglašavanja i sponzoriranja duhanskih proizvoda odnosit će se i na ecigarete, uključujući i zabranu njihova izlaganja. Od posljedica pušenja u Hrvatskoj svake

ANDREJ PLENKOVIĆ, PREDSJEDNIK VLADE

Cijena plina za kućanstva ostaje ista Nakon što je donijela Odluku o djelomičnoj liberalizaciji tržišta plina, a u medijima se pojavila najava da bi cijena plina za krajnje korisnike mogla rasti i za 20 posto, Vlada prošli tjedan ipak donijela Odluku o cijeni plina po kojoj je opskrbljivač na velepro-

dajnom tržištu plina dužan prodavati plin opskrbljivačima u javnoj usluzi opskrbe plinom za kupce iz kategorije kućanstva. “Osigurali smo da se cijena plina od travnja nadalje ne promijeni za kućanstva, dakle da građanima cijena plina ostane ista. To

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3968 | 6. ožujka 2017.

je važna poruka da se kroz dijalog sa svim akterima i kroz vrlo temeljito analiziranje i sagledavanje strukture cijene plina može omogućiti građanima i gospodarstvu da funkcioniraju bez dodatnih poskupljenja”, rekao je premijer Andrej Plenković.

KOMORSKI INVESTICIJSKI FORUM

KIF treba približiti poduzetnicima

godine umire više od 9000 ljudi, a prema istraživanju koje je proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u 2015. godini u Hrvatskoj je 37,7 posto muškaraca i 33 posto žena u dobi od 16 do 64 godine izjavilo da puši. Za liječenje bolesti povezanih s pušenjem iz zdravstvenog budžeta izdvoji se više od 1,5 milijardi kuna godišnje.

ENERGETSKA OBNOVA ZGRADA JAVNOG SEKTORA Vlada je prihvatila Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2016.2020. koji je izradilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Za provedbu ovog projekta do 2020. Hrvatskoj je na raspolaganju 211,8 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i to temeljem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. “Cilj programa je cjelovita energetska obnova zgrada javnog sektora kojom se želi smanjiti potrošnja energije u tim zgradama do 70 posto te godišnje uštede energije od oko 50 GWh. Provedbom programa država potiče investicije koje imaju pozitivan učinak na državni proračun”, rekao je ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević, koji je istaknuo kako od ovog projekta očekuju učinke cjelovite energetske obnove osobito zgrada u kojima se obavljaju društvene djelatnosti odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi. Uz ﬁnancijske učinke, provedba tog programa pridonijet će i ostvarivanju nacionalnih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova, prije svega emisija CO2 koje imaju globalne učinke. Smanjenje štetnih emisija koje nastaju pri sagorijevanju tekućih i krutih goriva ima neposredne korisne učinke na okoliš i zdravlje ljudi na lokalnoj razini.

Četvrti sastanak UO Komorskog investicijskog foruma zemalja zapadnog Balkana održao se proteklog petka u HGK-u koji ove godine i predsjedava KIF-om. KIF je platforma regionalne komorske suradnje koju treba približiti poduzetnicima te pojačati aktivnosti kako bi se inicijative i projekti deﬁnirani kroz KIF realizirali, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović. Rekavši kako je hrvatsko gospodarstvo zadnji kvartal 2016. poraslo 3,4 posto, on je istaknuo kako se mora težiti rastu od četiri do pet posto jer to osigurava rast i razvoj u kontinuitetu. HGK kao program KIF-a u ovoj godini predlaže jačanje

uloge komora u sustavu dualnog obrazovanja, promociju poduzetničkog učenja kroz SEECEL te podršku malom i srednjem poduzetništvu kroz internacionalizaciju, potporu za start-up tvrtke te istraživanje i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Na sastanku su sudjelovali predsjednici gospodarskih komora Albanije, BiH, Crne Gore, Makedonije, Kosova, Srbije i Slovenije sa suradnicima.(K.S.)

KONFERENCIJA ŽUPANIJE - NOSITELJI REGIONALNOG RAZVOJA

Novi model decentralizacije

Kako bi se omogućio ravnomjeran razvoj cijele Hrvatske, u tijeku je izrada novog modela funkcionalne i fiskalne decentralizacije u državi koji izrađuje Ministarstvo uprave, a očekuje se da će biti gotov za dva do tri mjeseca, rekao je predsjednik Sabora Božo Petrov na prošlotjednoj konferenciji pod nazivom Županije - nositelji regionalnog razvoja, održanoj

u organizaciji Hrvatske zajednice županija i tjednika Lider. Na konferenciji su naznačeni načini kako županije mogu preuzeti veću odgovornost za regionalni razvoj, koje su mogućnosti gospodarskog napretka u županijama te kako surađivati sa stranim ulagačima. Petrov je dodao kako država ima određene ovlasti koje bi se trebale spustiti na županije i lokalne samouprave. Predsjednik Hrvatske zajednice županije i župan šibensko-kninski Goran Pauk je pak istaknuo kako bi decentralizacija države dodatno privukla nove investitore, ali i utjecala na povećanje gospodarskog rasta u Hrvatskoj. (S.P.)

6. ožujka 2017. | broj 3968 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

AKTUALNO HGK PREDSTAVIO NOVI HRVATSKI BREND JEDINSTVENIH LUKSUZNIH HOTELA

HOTELI S PRIČOM Brend Stories spaja želje suvremenih potrošača s ljepotom Hrvatske i posebnošću pomno odabranih hotela u jedinstvene doživljaje vrijedne prepričavanja, istaknuo je predsjednik Grupacije jedinstvenih luksuznih hotela pri HGK-u piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ovi hrvatski brend jedinstvenih luksuznih hotela - Stories, Croatian Unique Hotels - predstavljen je proteklog tjedna u sklopu Europskog summita Međunarodne udruge luksuznih hotela, održanog u Rovinju. Riječ je o brendu Grupacije jedinstvenih luksuznih hotela, osnovanoj pri Hrvatskoj gospodarskoj komori prošle godine, s ciljem što snažnijeg pozicioniranja posebnih hrvatskih hotela na svjetskom tržištu luksuznog turizma. Vizualni identitet brenda sjedinjuje glavni motiv hrvatskog crvenog kvadrata s rukopisom o autentičnom doživljaju u Hrvatskoj. Ambasadorica brenda bit će poznata glumica Eva LaRue iz serije CSI:Miami u kojoj je glumila Nataliju Boa Vistu. No, kako je zapravo sve počelo? Moderni turisti, kojima nije problem novac, žele jedinstvene doživljaje u destinacijama koje pružaju autentičnu i bogatu prirodu, kulturu i povijest. Upravo su jedinstveni doživljaji okosnica brenda

LEILA KREŠIĆ JURIĆ, DIREKTORICA SEKTORA ZA TURIZAM HGK

Posebna iskustva važnija od materijalnih dobara Svjetski trendovi pokazuju da potrošačima luksuza postaju važnija posebna iskustva od materijalnih dobara, na temelju kojih odabiru hotele. Zadovoljstvo mi je da je, prateći svjetske trendove i strategiju razvoja hrvatskog turizma koja potiče podizanje kvalitete hotelskog smještaja te stvaranje sadržajno bogatoga turističkog portfelja, HGK omogućio platformu za osnivanje i djelovanje Grupacije jedinstvenih luksuznih hotela koja objedinjuje sve spomenuto i čiji smo zajednički brend Stories predstavili, istaknula je direktorica Sektora za turizam HGK Leila Krešić Jurić.

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3968 | 6. ožujka 2017.

BRENDIRANI HOTELI

16 članova Storiesa Brend Stories, Croatian Unique Hotels obuhvaća 16 hotela: Hotel Kazbek, The Pucić Palace i Villa Dubrovnik u Dubrovniku, Hotel Adriana u Hvaru, hoteli Adriatic, Meneghetti, San Rocco i Valamar Isabella u Istri, palača Lešić Dimitri u Korčuli, Hotel Alhambra u Malom Lošinju, hoteli Bevanda i Navis u Opatiji, Hotel Vestibul Palace u Splitu, Hotel Life Palace u Šibeniku, dvorac Martinis Marchi na Šolti i Hotel Bastion u Zadru.

1. EUROPSKI SUMMIT INDUSTRIJE ZDRAVSTVENOG TURIZMA U ORGANIZACIJI HGK Stories, Croatian Unique Hotels. “Brend Stories spaja želje suvremenih potrošača s ljepotom Hrvatske i posebnošću pomno odabranih hotela u jedinstvene doživljaje vrijedne prepričavanja. Sloganom ‘You are the Writer’ pozivaju se gosti da, nakon što ga prožive, autentično iskustvo podijele s drugima”, istaknuo je Nenad Nizić, predsjednik Grupacije jedinstvenih luksuznih hotela pri HGK-u.

Zajednički u promociju Europe

VISOKOKVALITETNA PERSONALIZIRANA USLUGA Dodao je kako u svih 16 hrvatskih hotela iz te grupacije treba razviti standarde koji će gostima pružiti visokokvalitetnu personaliziranu uslugu. “Svaki gost koji odsjeda u našim hotelima ima dovoljno novca i gotovo sve u životu i sada traži nešto novo tj. brzu uslugu i poseban doživljaj prožet emocijama”, dodao je Nizić. Hoteli iz brenda Stories su smješteni u gradskim palačama, skriveni na stijenama iznad mora ili među maslinicima vlastelinskog imanja. Primjerice, palača Lešić Dimitri na Korčuli vodi svoje goste na putovanje

CILJ NAM JE POZICIONIRATI HRVATSKU I KAO DESTINACIJU POSEBNOG, LUKSUZNOG TURIZMA, ISTAKNUO JE NIZIĆ Marca Pola, dubrovačka Villa Kazbek otkriva život dubrovačkih plemića i renesansnih ljetnikovaca. Istarska Stancija Meneghetti otkriva tajnu proizvodnje jednog od najboljih hrvatskih vina, a splitski Vestibul Palace tajne podruma Dioklecijanove palače. “Stories hoteli su pomno birani i morali su zadovoljiti stroge kriterije ulaska. Većina naših hotela dobila je priznate međunarodne nagrade, neki od njih članovi su renomiranih svjetskih hotelskih udruženja, a dva restorana iz naše grupacije preporučeni su u vodiču Michelin. S novim brendom i zajedničkim nastupom cilj nam je pozicionirati Hrvatsku i kao destinaciju posebnog, luksuznog turizma”, zaključio je Nizić.

Europa treba postati vodeća destinacija zdravstvenog turizma. Kako bi se to i ostvarilo, europske države koje razvijaju taj oblik turizma trebale bi se umrežiti i surađivati, rečeno je na 1. europskom summitu industrije zdravstvenog turizma, održanom u organizaciji HGK u sklopu HTI konferencije. Na tom, zatvorenom za javnost, okruglom stolu čelnika europskih i svjetskih zdravstvenih i turističkih institucija iz Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Mađarske, Portugala, Srbije, Cipra, Grčke, Italije, Francuske i SAD-a, kao i predstavnika udruga ESPA (European Spas Association), EHTTA (European Historic Thermal Towns Association), ECTAA (European Community Travel Agents Association) te jedne od najvećih globalnih osiguravatelja Cigna. “Govorimo o najbrže rastućem obliku turizma u Europi, koji nije sezonalan, s prosječnom stopom rasta od 15 do

20 posto godišnje. Europa jest svjetski lider u turizmu, no predviđa se da će sadašnjih 50 posto tržišnog udjela svih turističkih dolazaka padati čak i do 40 posto. Treba nam zajednička promocija Europe kao destinacije zdravstvenog turizma”, naglasio je potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i ﬁnancije Josip Zaher dodavši da zdravstveni turizam otvara tržišta komplementarnih proizvoda kao što je proizvodnja lijekova, prehrambena industrija, obrazovanje stručnih kadrova... Razgovaralo se i o zajedničkoj platformi i inicijativi promocije Europe kao destinacije zdravstvenog turizma. “Unatoč svim raspoloživim potencijalima i velikoj tradiciji, europski zdravstveni turizam suočen je s velikim izazovima, od legislative do nedovoljno artikulirane promocije. Ova inicijativa HGK i partnera plod je višestrukih razgovora s predstavnicima mnogih europskih zemalja koji se nalaze u sličnoj situaciji”, istaknula je direktorica Sektora za turizam HGK Leila Krešić Jurić. Sudionici su ustvrdili kako razvoj zdravstvenog turizma otežavaju administrativne barijere i ozbiljna konkurencija izvan Europe. Zaključci sa sastanka bit će objavljeni naknadno te će se uputiti europskim institucijama kako bi osvijestili javnost o važnosti europskog zdravstvenog turizma.

GARI CAPPELLI, MINISTAR TURIZMA

Hrvatskoj se pruža povijesna prilika Na razvitak zdravstvenog turizma u Hrvatskoj osvrnuo se i ministar turizma Gari Cappelli koji je istaknuo kako nam se “pruža povijesna prilika za razvitak tog oblika turizma”. Dodao je kako se govori o tome da će se Turska uskoro vratiti na svjetsko turističko tržište, ali ako se Hrvatska sada dobro pozicionira, neće biti straha ni za razvoj našeg zdravstvenog turizma. “Administrativne poteškoće nam ne smiju biti izgovor jer je Hrvatska turistički lider u ovom dijelu Europe. Ubrzo trebamo donijeti sve dokumente koji će pridonijeti još većem razvoju turizma, pa tako i zdravstvenog turizma”, rekao je Cappelli. Dodao je kako će se u Ministarstvu turizma formirati posebni odjeli za zdravstveni i nautički turizam. “Kada unaprijedimo zdravstveni turizam, tek tada ćemo moći govoriti o turističkoj godini, a ne sezoni”, zaključio je Cappelli.

6. ožujka 2017. | broj 3968 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO 7. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ZDRAVSTVENOM TURIZMU

HRVATSKA MOŽE BITI Važno je izgraditi imidž Hrvatske kao poželjne zdravstvene destinacije jer Hrvatska ima sve resurse potrebne za razvoj medicinskog, zdravstvenog te wellness i spa turizma, istaknuo je Gari Cappelli piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Z 500 sudionika iz 60 zemalja nazočilo HTI-ju

oko mil €

400 0

uložit će Hrvatska u zdravstveni turizam

dravstveni turizam jedan je od najbrže rastućih trendova u turizmu uvjetovan sociološkim, demografskim i kulturološkim uvjetima života u svijetu, a važan je i za produljenje sezone na cijelu godinu, istaknuto je na prošlotjednoj 7. međunarodnoj konferenciji o zdravstvenom turizmu (Health Tourism Industry, HTI) u Rovinju. Suorganizator HTI-ja bila je Hrvatska gospodarska komora uz podršku Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice (HTZ) te brojnih domaćih i stranih strukovnih udruženja i partnera, a na njemu se okupilo oko 500 sudionika iz 60 zemalja. Svi sudionici konferencije isticali su kako Hrvatska, kad je riječ o zdravstvenom turizmu, može imati jednu od vodećih uloga u Europi, dok Europa može postati lider u svijetu u tom obliku turizma. Naime, sve se više Europljana, ali i ostalih turista odlučuje na zdravstveni, wellness, pa čak i medicinski turizam kako zbog prevencije bolesti, tako i zbog odlaska na razne terapije i medicinske zahvate. Osim smještajnih objekata, gostima koji se odlučuju za zdravstveni turizam, važna je i njima prilagođena prehrana. Stoga i u tom segmentu Hrvatska ima veliku šansu jer je naša

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3968 | 6. ožujka 2017.

DODJELA PRIZNANJA NA HTI-ju

Hrvatska jedna od najperspektivnijih destinacija Na HTI konferenciji uručena su priznanja Medical Tourism Index najboljim europskim destinacijama medicinskog turizma. Ova dodjela priznanja održala se prvi put i to baš u Hrvatskoj. Za najbolju europsku destinaciju medicinskog turizma proglašena je Velika Britanija. Drugo mjesto pripalo je Njemačkoj, treća je Francuska, dok su četvrto i peto mjesto osvojile Italija i Španjolska. Hrvatska i Grčka dobile su posebnu nagradu za najperspektivnije destinacije u medicinskom turizmu.

mediteranska kuhinja prepoznata kao jedna od najzdravijih svjetskih kuhinja. No s obzirom na to da neka druga tržišta lagano preuzimaju primat u zdravstvenom turizmu, potrebno je brzo reagirati i

LIDER U EUROPI promovirati ideju ujedinjenja zemalja u Europi kako bi upravo Stari kontinent postao vodeće svjetsko odredište zdravstvenog turizma. Osim toga, potrebno je osnovati i krovnu udrugu zdravstvenog turizma koja još ne postoji u Europi, istaknuto je na HTI-ju.

INOVATIVNO, AUTENTIČNO, ZELENO I HOLISTIČNO Govoreći o razvitku zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, posebice u njenom kontinentalnom dijelu, ministar turizma Gari Cappelli je istaknuo kako se u Hrvatskoj pripremaju investicije teške oko 400 milijuna eura u taj segment turizma. “Razvitak zdravstvenog turizma treba voditi prema načelima ‘inovativno, autentično, zeleno i holistično’. U Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine upravo je zdrav-

U ZDRAVSTVENOM TURIZMU VAŽNE SU INOVACIJE, PRIMJENJIVA ISTRAŽIVANJA I BOLJA ZDRAVSTVENA SKRB, ISTIČE JOSIP ZAHER stveni turizam jedan od 10 ključnih proizvoda na kojima će se graditi razvoj domaćeg turizma”, rekao je Cappelli ističući kako je važno izgraditi imidž Hrvatske kao poželjne zdravstvene destinacije jer Hrvatska ima sve resurse potrebne za razvoj medicinskog, zdravstvenog te wellness i spa turizma. Na važnost zdravstvenog turizma u Hrvatskoj osvrnuo se i potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i ﬁnancije Josip Zaher koji je naglasio kako je Komora prepoznala značaj tog oblika turizma još prije 20 godina kada je osnovala Zajednicu zdravstvenog turizma. Od tada do danas HGK je puno pridonio unapređenju zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. “Zdravstveni turizam u Europi godišnje raste po stopi od 15 do 20 posto. U tom obliku turizma važne

MEDICINSKO-TURISTIČKI KOMPLEKS NA BRAČU

Traži se ino investitor U sklopu HTI konferencije istaknut je projekt izgradnje medicinsko-turističkog kompleksa Medis Brachia u mjestu Nerežišća na otoku Braču, vrijedan 275 milijuna eura koji još nije zaživio jer se traži strani investitor. Taj bi projekt mogao staviti Hrvatsku u svjetski vrh medicinskog turizma, ocijenjeno je u Rovinju. Dio tog projekta odnosi se na izgradnju klinike za tumore s izvorom ionskih čestica, a ako se ona izgradi, ukupna vrijednost cijele investicije dosegnut će gotovo 500 milijuna eura. su inovacije i primjenjiva istraživanja te bolja zdravstvena skrb”, kazao je Zaher.

JPP, OTVORENI UM I VRHUNSKI STRUČNJACI Prof. Dragan Primorac, liječnik, forenzičar i genetičar, ocijenio je pak da je Hrvatska napravila značajan iskorak u personaliziranoj medicini. A da smo na pravom putu upućuju i brojna partnerstva domaćih medicinskih stručnjaka s uglednim znanstvenicima iz inozemstva. “Došli smo u zanimljivu situaciju, a to je da se može živjeti u Hrvatskoj, dok se u području znanosti ostvaruju rezultati kao da smo u SAD-u”, naglasio je Primorac. Da bi zdravstveni turizam bio ključna karika razvoja turizma u nekoj zemlji, pa tako i u našoj, moraju se zadovoljiti neki uvjeti. Primorac je poručio kako je za državu vrlo važno javno-privatno partnerstvo, “otvoreni um” sudionika u unapređenju tog oblika turizma te zapošljavanje vrhunskih stručnjaka iz područja medicine i wellnessa. Predsjednik međunarodne neproﬁtne organizacije za zdravstveni turizam Medical Tourism Association (MTA) Jonathan Edelheit smatra kako taj oblik turizma uvelike utječe na neku destinaciju. Jer, dodao je, većina klijenata dolazi na medicinske tretmane sa svojom obitelji tako da njihov boravak izravno utječe na povećanje broja dolazaka i noćenja, a u konačnici i turističke potrošnje. No kako bi se privuklo što više stranaca, potrebno je zadovoljiti tri važna parametra: povećanje mogućnosti turističkog odredišta kroz unapređenje raznih vrsta proizvoda, razvoj medicinskih i zdravstvenih usluga u tom odredištu te unapređenje kvalitete tih usluga.

HGK je prepoznao značaj tog oblika turizma još prije 20 godina kada je osnovao Zajednicu zdravstvenog turizma. Od tada do danas HGK je puno pridonio unapređenju zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Josip Zaher, potpredsjednik HGK

6. ožujka ka a2 2017. 0117 017 0 17. | b broj roj ro oj 3 oj 3968 968 968 68 | PRIVREDNI PR PRI P RIIV R VRE VR RE R ED DNI DN NII V N VJ VJESNIK JE JE ES ESN SN S NIK IK | 23

AKTUALNO CESTOVNI PUTNIČKI I TERETNI PROMET

PODIZATI KONKURENTNOST PRIJEVOZNIKA U cilju jačanja gospodarstva potrebno je uskladiti niz čimbenika među kojima promet ima jednu od najznačajnijih uloga, istaknuo je Dario Soldo piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

F oko

udio u BDP-u prijevoza i pratećih djelatnosti

70% zastupljenost cestovnog putničkog i teretnog prijevoza u ukupnom prijevozu

akultet prometnih znanosti, uz potporu Hrvatske gospodarske komore, organizirao je prošli tjedan u Zagrebu okrugli stol Stanje i mogućnosti poboljšanja poslovanja hrvatskih prijevoznika u javnom cestovnom putničkom i teretnom prometu. Tomislav Josip Mlinarić, prodekan za znanost i vanjsku suradnju na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti, istaknuo je važnost suradnje gospodarstva i akademske zajednice. “Smatramo da s Komorom i našim gospodarskim partnerima možemo biti kvalitetan partner, ponajprije našem resornom ministarstvu, u rješavanju zahtjevnih zadaća, bez obzira na to radi li se o zakonskoj regulativi, implementaciji novih, inovativnih tehnologija u naš prometni sustav ili o osposobljavanju kvalitetnih kadrova kako bismo mogli iznijeti promjene koje nas čekaju. Pred nama su veliki izazovi i smatramo da je ovo pravi put da se Sveučilište uključi i pomogne u tome”, ocijenio je Mlinarić. Alen Gospočić, pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture, kazao je kako su to ministarstvo i Vlada prepoznali važnost hrvatske transportne industrije u cestovnom prometu i njen utjecaj na ukupno gospodarstvo. Dodao je kako se cestovni prometni sustav ne smije promatrati izolirano. Drugim riječima, potrebno je promatrati cjelokupni sustav i u koordinaciji sa svim ministarstvima utvrditi koji je njegov utjecaj na gospodarstvo općenito, ali i na pojedine njegove grane poput turizma. “Ministarstvo i Vlada trenutačno se nalaze u prijelomnom razdoblju tijekom kojega se moraju donijeti neke ključne odluke kako za cestovni, tako i za željeznički sektor. U tijeku su velika restrukturiranja u oba sustava i brojna su pitanja s obzirom na obveze iz proteklog

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3968 | 6. ožujka 2017.

razdoblja koje ﬁnancijski opterećuju Hrvatsku. A samo u cestovnom sektoru to znači u naredne četiri godine otprilike 5,4 milijarde eura”, naglasio je Gospočić.

ZAJEDNIČKI CILJEVI Dario Soldo, direktor Sektora za promet i veze HGK, istaknuo je kako je u cilju jačanja gospodarstva potrebno uskladiti niz čimbenika među kojima promet ima jednu od najznačajnijih uloga. Kolika je važnost prijevoza i pratećih djelatnosti pokazuje podatak da njihov udio u ukupnom BDP-u iznosi oko četiri posto. “Podaci govore da je cestovni putnički i teretni prijevoz zastupljen sa 70 posto u ukupnom prijevozu roba i putnika”, napomenuo je dodajući kako je prijevoz jedna od najosjetljivijih grana koja odmah osjeti globalne trendove. Tako su prijevoznici među prvima već 2008. na svome poslovanju osjetili utjecaje svjetske krize. “Međutim, prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, broj licenciranih prijevoznika u putničkom i teretnom dijelu ponovno je nadmašio podatke iz 2008. godine. Važno je istaknuti da je u četvrtom tromjesečju 2015., nakon 28 uzastopnih kvartala, odnosno sedam godina zabilježen gospodarski rast i rast broja ukupno prevezenih putnika i roba. Taj trend se nastavio i u 2016. godini”, podcrtao je Soldo koji smatra da usklađeno djelovanje svih čimbenika u prijevozu može pridonijeti podizanju njegove konkurentnosti. Tako je kroz rad dvaju udruženja i osnivanjem zajedničke koordinacije hrvatskih cestovnih teretnih prijevoznika HGK, HOK i Udruge Hrvatskih cestovnih prijevoznika utvrđeno 10 osnovnih zajedničkih ciljeva koje treba ostvariti i u nadolazećem razdoblju. Neki od njih su, istaknuo je Soldo, smanjenje RTV pristojbe za komercijalna vozila, povrat dijela trošarina na

DAN INŽENJERA

Vrijeme je za kružnu ekonomiju

pogonsko gorivo, ukidanje preventivnih tehničkih pregleda, smanjenje cijena troškova registracije i homologacije te veće kvote stranih vozača. Neki od tih zahtjeva su već riješeni ili su u fazi rješavanja, dodao je Soldo.

ODLJEV VOZAČA Antun Presečki, predsjednik Udruženja cestovnog putničkog prometa HGK, kazao je kako problem nedostatka vozača nije od jučer. “Ljudi se teško odlučuju za tu profesiju, a sada još imamo i veliki odljev vozača u Europu”, istaknuo je. Darko Vukadinović, predsjednik Udruženja cestovnog teretnog prometa HGK, ustvrdio je kako je sektor očekivao prilično mnogo od ulaska Hrvatske u EU. No došlo je do pada cijena, veće konkurencije i do toga da neke ze-

PRIJEVOZNICI SU MEĐU PRVIMA, VEĆ 2008., NA SVOME POSLOVANJU OSJETILI UTJECAJE SVJETSKE KRIZE

Glavna tema Dana inženjera, koji su po treći put organizirali Hrvatski inženjerski savez (HIS) i Akademija tehničke znanosti Hrvatske (HATZ), bilo je stanje i perspektiva šuma i šumarstva u Hrvatskoj. Fokus je stavljen na strateško gospodarenje tim resursom u svrhu dodatnog jačanja ekonomije, ali bez ugrožavanja održivosti šuma kao prirodnog dobra. Generalna poruka skupa mogla bi se sažeti u poruku da je dosadašnji model linearne ekonomije iskorištavanja domaćeg šumskog potencijala po principu “uzmi, izradi, konzumiraj, baci” istrošen te da je krajnje vrijeme za zaokret na koncept kružne ekonomije, posebice ako se uzme u obzir da su šume jedno od najvećih prirodnih bogatstava. Najveći problem s kojim se suočava sektor šumarstva i drvne industrije jest kako pronaći ravnotežu između osiguranja dovoljno sirovine za poduzetnike koji svojom inovativnošću i dizajnom moraju proizvesti dodanu vrijednost za gospodarstvo, a opet očuvati održivost

šumskih resursa. Zaključeno je da bi fokus trebao biti na malim i srednjim poduzetnicima koji posluju u ruralnim sredinama i tamo otvaraju prijeko potrebna radna mjesta. Upravo njima treba omogućiti uvjete za razvoj kroz usklađeno djelovanje nadležnih institucija, a da bi sirovine bilo dovoljno, mora se ozbiljnije pristupiti recikliranju, odnosno kaskadnoj upotrebi drva koje se tako iskorištava do kraja. “Na više od 20.000 hrvatskih inženjera je da preuzmu odgovornost i otklone tezu da tehnički sektori niže razine kompleksnosti dominiraju gospodarskom strukturom Hrvatske. Domaći inženjeri žele se proaktivno uključiti i svojim znanjima utjecati na ekonomiju kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj razini”, istaknula je Vjera Krstelj, predsjednica HIS-a, dodavši kako je za to potreban zaokret u obrazovanju. Žarko Tomasić, dopredsjednik za Europu i voditelj Radnog odbora za gospodarstvo Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK), naglasio je kako bi razvoju gospodarstva u Hrvatskoj mogli uvelike pridonijeti i inženjeri iz hrvatske dijaspore okupljeni upravo u HSK. (M.S.)

mlje žele snažnije zaštititi svoje prijevoznike i tržište. “Te zemlje su donijele niz mjera zahvaljujući kojima se gotovo onemogućava rad na određenim tržištima. To su ponajprije Njemačka, Francuska i Austrija”, kazao je Vukadinović. Inače, okrugli stol organiziran je u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta Uvjeti poslovanja hrvatskih prijevoznika u javnom cestovnom putničkom i teretnom prometu – područja suradnje s Fakultetom prometnih znanosti. 6. ožujka 2017. | broj 3968 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

PREDSTAVLJAMO KRISTAL NEKRETNINE, Zagreb

KAD VRATA OTVARAJU ZNANJE I PROFESIONALNOST Iza nas je veliki broj uspješno realiziranih posredovanja u kupovini, prodaji, najmu i zakupu nekretnina te tako i zadovoljnih klijenata, kaže Irena Peranić Špoljar na tržištu nekretnina. Puno ulažemo u marketing i oglašavanje jer bez toga nema uspjeha u poslu”, ističe ona te dodaje kako je položila i ispit za agenta za posredovanje u prometu nekretnina pri HGK-u.

LAGANA STABILIZACIJA CIJENA

Smatram da su nekretnine kvalitetnija investicija nego oročenje novca u bankama jer se njihovim iznajmljivanjem

ostvaruje veći povrat na uloženi novac nego onaj na depozit. Irena Peranić Špoljar

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

osredovanje u prometu nekretnina što uključuje kupoprodaju, zamjenu, zakup i iznajmljivanje svih vrsta nekretnina, prezentaciju nekretnina, praćenje stanja na tržištu, pravno savjetovanje u suradnji s odvjetničkim timom, izradu energetskih certifikata te pružanje svih potrebnih informacija o kupoprodaji nekretnina usluge su koje pruža zagrebačka agencija Kristal nekretnine. Irena Peranić Špoljar, direktorica agencije osnovane 2010. godine, kaže nam kako njihovi agenti svojim radom, profesionalnošću i poznavanjem tržišta nekretnina čine sve kako bi zadovoljili klijente. “Iza nas je veliki broj uspješno realiziranih posredovanja u kupovini, prodaji, najmu i zakupu nekretnina te tako i zadovoljnih klijenata”, ističe ona. Irena Peranić Špoljar diplomirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer marketing. Ubrzo nakon toga magistrirala je na poslijediplomskom studiju, smjer upravljanje financijskim institucijama. “Potom sam radila kao financijski menadžer za razvoj investicijskih projekta, ponajprije u bankarskom, a kasnije u privatnom sektoru. Poslovi koje sam vodila bili su financiranje i praćenje investicijskih projekata izgradnje nekretnina - stanova i hotela, te njihova prodaja. Tu je zapravo i rođena ideja osnivanja agencije”, objašnjava ona. “Bilo je to u vrijeme kad je tržište nekretnina u Hrvatskoj bilo u krizi. No polako i uz mnogo truda počeli smo se pozicionirati

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3968 | 6. ožujka 2017.

Na tržištu nekretnina, nastavlja ona, od 2016. broj prodanih stanova lagano raste, a i cijene se polako stabiliziraju. “Smatram da su nekretnine kvalitetnija investicija nego oročenje novca u bankama jer se njihovim iznajmljivanjem ostvaruje veći povrat na uloženi novac nego onaj na depozit. A to posrednici u prometu nekretnina ocjenjuju pozitivnim uvjetima poslovanja”, ističe ona. Osim toga i nova porezna reforma kojom je smanjena stopa poreza na promet nekretnina lagano je potaknula tržište. No to se odnosi samo na kupce koji ne kupuju prvu nekretninu. Agencija prati trendove koji se odnose na posrednike u posredovanju prometa nekretnina, redovito sudjeluje na seminarima, tečajevima i radionicama u organizaciji HGK, tako da su uvijek upoznati s novitetima i zakonskim izmjenama na tom tržištu. “Najveći nam je

NAJVEĆI JE USPJEH KADA NAM SE PO PREPORUCI ZADOVOLJNOG KLIJENTA JAVE NOVI, KAŽE IRENA PERANIĆ ŠPOLJAR uspjeh kada nam se po preporuci zadovoljnog klijenta jave novi. Na našem tržištu je mnogo agencija za posredovanje i smatram da svaka može uspješno poslovati ako je poštena i profesionalna te ako poznaje zakon i tržište nekretnina”, zaključuje Irena Peranić Špoljar. (B.O.)

enterprise europe

info

Broj 152, 6. ožujka 2017.

SAJAM FRANŠIZA, FINANCIJSKIH I KONZULTANTSKIH USLUGA U OPATIJI

Do vlastita posla uz podršku drugih Sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga – FEC predstavlja uspješne hrvatske i međunarodne franšizne tvrtke te pružatelje financijskih i konzultantskih usluga potencijalnim franšizerima Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Rijeka 7. i 8. lipnja 2017. godine po treći put organizira Sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga – FEC (Franchising Exhibition Croatia) na novoj lokaciji, u Hotelu Kvarner, na samom moru u srcu Opatije te ovim putem poziva sve zainteresirane tvrtke da posjete sajam. Do promjene lokacije sajma došlo je zbog potrebe franšizera da na izložbenom mjestu proizvedu i ponude svoje artikle, što je u Kristalnoj dvorani Hotela Kvarner sada i omogućeno. FEC je prvi takav specijalizirani sajam na području Primorsko-goranske županije te želimo da postane tradicionalan, a dobri dojmovi izlagača i posjetitelja poticaj su i obveza da sajam svake godine bude što kvalitetniji. U sklopu sajma planirano je održavanje znanstveno-stručne konferencije o temama vezanim za franšizu, financijske, savjetodavne i ostale djelatnosti koje će se predstaviti na sajmu. Namjera je da se potencijalnim franšizerima tijekom dva dana sajma predstave uspješne hrvatske i međunarodne fran-

šizne tvrtke te pružatelji financijskih i konzultantskih usluga. Na taj način poduzetnici na jednom mjestu dobivaju cjeloviti paket usluga, savjeta i informacija potrebnih za pokretanje poslovanja. Stoga pozivamo sve koji razmatraju opcije o investiranju u franšizno poslovanje, a sami nemaju vlastite poslovne ideje, da posjete Sajam franšiza, financijskih

i konzultantskih usluga – FEC. Za detaljnije informacije možete se obratiti na tel. 051/209 123 te na e-mail info-fec@hgk.hr, a svakako posjetite i mrežne stranice sajma http://fec.hgk.hr.

enterprise europe

ČETVRTI MEĐUNARODNI DANI SOFTVERA U BEČU

B2B Software Days ja o tome kako napisati dobru prijavu na program Eureka. Open Space će se fokusirati na sljedeće teme: • Internet of Things • Data Driven Business • Driverless Transportation • Intelligent Energy Network.s

B2B Software Days je besplatni susret, prvenstveno usmjeren na poduzeća i R&D institucije koje su u potrazi za tehnološkom, istraživačkom i poslovnom suradnjom. Poduzeća koja nemaju tehničku ekspertizu u digitalnom poslovanju nisu ciljana grupa ovog događaja. Četvrti međunarodni Dani softvera u Beču predstavljaju savršenu priliku za tvrtke (velika poduzeća i MSP-ove) koje žele razviti jaku međunarodnu mrežu za transfer tehnologije i znanstvenu suradnju. Očekuje se oko 500 posjetitelja te će, kao i 2015. godine, dvije trećine njih doći iz inozemstva.

Prvi dan, 25. travnja, događaj će ponuditi bilateralne kratke unaprijed dogovorene sastanke (B2B), a drugi dan, 26. travnja, pitchanje pred investitorima, radionice o internacionalizaciji i financiranju, izložbu i Open Space za razvijanje R&D projekata u sklopu programa Eureka (www.eurekanetwork.org). Eureka Open Space je cjelodnevni događaj koji nudi uvide o mogućnostima koje pruža Eureka, nakon čega će slijediti pitchanje projekata za suradnju (najmanje 20 projekata će biti predstavljeno). Na kraju događaja bit će kratka prezentaci-

Za prijavu i više detalja posjetite: https:// www.b2match.eu/softwaredays2017. HAMAG-BICRO u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom (EEN) i Eurekom organizira odlazak autobusom na gospodarske susrete koji će se održati 25. travnja s povratom istog dana. Svaka tvrtka može prijaviti maksimalno dvije osobe za sudjelovanje na gospodarskom susretu i mora imati unaprijed dogovorene sastanke. Za one poduzetnike koji su zainteresirani i za drugi Eureka dan, molimo da iskažu interes te će se prema istom organizirati povratak. Ako ste zainteresirani za sudjelovanje na sajmu, molimo ispunite obrazac na linku: https://goo.gl/ forms/91TTAecXZv8MaMXE2. Prijava: do 18. travnja 2017.

Poslovni razgovori na sajmu Ecobuild U okviru sajma Ecobuild, najvećeg svjetskog sajma održive gradnje, Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore koji će se održati u srijedu, 8. ožujka u Londonu. Na tom događanju tvrtke će imati priliku upoznati potencijalne poslovne partnere koji djeluju u građevinskom sektoru i sektoru energetske učinkovitosti. Ovo je izvrsna prilika za dobavljače, izvođače radova i distributere za otkrivanje novih i inovativnih proizvoda i usluga na međunarodnim tržištima te prilika za proizvo-

đače proizvoda, usluga i kooperante da se susretnu s arhitektima, distributerima, agentima, istraživačkim centrima i sveučilištima. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a zainteresirane tvrtke svoje sudjelovanje mogu prijaviti na https:// www.b2match.eu/ecobuild2017. Kontakt-osoba: Irena Spahić Europska poduzetnička mreža Hrvatske Tel: 4561 639 E-mail: ispahic@hgk.hr.

Odabir sastanaka: 23. ožujka - 18. travnja 2017. godine.

6. ožujka 2017.

www.een.hr

2 3

READY2GO

Otvoren poziv za tvrtke željne izlaska na nova tržišta Pokretanje poslovanja u inozemstvu nije jednostavan proces. Projekt Ready2Go daje potporu dinamičnim malim i srednjim tvrtkama iz Europe da uspješno krenu na globalno tržište U današnjem svijetu međunarodno tržište nije više rezervirano isključivo za velike korporacije, već se i male tvrtke sve više počinju širiti na inozemna tržišta. No pokretanje poslovanja u inozemstvu nipošto nije jednostavan proces, zbog čega je projekt Ready2Go spreman dati potporu dinamičnim malim i srednjim tvrtkama iz Europe da uspješno krenu u globalne vode. Kao projekt Europske komisije, koji je razvio međunarodni konzorcij na čelu s Promos Milanom u suradnji s Enterprise Europe Networkom, Ready2Go je inovativni novi program u kojem će 80 odabranih tvrtki koje u njemu sudjeluju dobiti na raspolaganje potrebne alate koji jamče uspjeh u inozemstvu. Fokus će biti usmjeren na pet različitih zemalja tj. ciljnih tržišta: Čile, Indiju, Kamerun, Kanadu i SAD (rezervna tržišta su Argentina i Egipat), a sudionici ne samo da će dobiti uvid u njihove pojedinačne načine rada, već će poduzeti i prve korake u uspostavljanju partnerstava u tim zemljama.

Za napredak svake tvrtke koja pokušava uspjeti u inozemstvu presudno je uspostavljanje odgovarajućih kontakata. Stoga će Ready2Go organizirati aktivnosti povezivanja koje će omogućiti sudionicima da izgrade vrijedne odnose s odgovarajućim tvrtkama u ciljnim zemljama. Jedan od najzanimljivijih aspekata ovog programa jest taj da će sudionici imati koristi od mogućnosti istraživanja inozemnih tržišta; ne samo da mogu odabrati pohađanje dvaju dodatnih treninga koji će se odvijati u pet različitih kulturnih središta širom Europe, već mogu sudjelovati i na do dva događaja umrežavanja u ciljnim zemljama, čiji su troškovi djelomično subvencionirani.

Tajna međunarodnog uspjeha leži u znanju o tome kako se nositi s inozemnim tržištima, zbog čega Ready2Go pruža individualni program treninga i obuke koji će biti posebno prilagođen poslovanju. Cilj treninga za svaku tvrtku bit će kreiranje međunarodnog poslovnog plana, tj. strateškog pregleda za postavljanje ciljeva i brzi početak međunarodnog napredovanja. Svaka tvrtka koja sudjeluje u programu dobit će podršku i savjet na daljinu od Ready2Go-a tijekom programa.

Niz resursa i obuke koje pruža Ready2Go dat će tvrtkama priliku da prošire svoje vidike, izgrade mrežu inozemnih kontakata i, što je najvažnije, da se istaknu na svjetskom tržištu; međutim, program će biti dostupan isključivo za 80 odabranih tvrtki. Uvjeti koje tvrtke moraju ispuniti su: - da je tvrtka mala ili srednje veličine - da je tvrtka osnovana u državi članici EU-a ili iz zemlje koja sudjeluje u programu COSME (Albanija, Armenija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Island, Molda-

vija, Crna Gora, Srbija i Turska) • da je tvrtka aktivna u proizvodnom sektoru (konzultantske tvrtke i profesionalne usluge nisu uključene) • da je tvrtka u mogućnosti raditi i komunicirati na engleskom jeziku Osamdeset izabranih tvrtki će: • sudjelovati u trodnevnom individualnom treningu i obuci (koji će se održati u sjedištu tvrtke) između lipnja i kolovoza 2017. godine • sudjelovati u dvodnevnom treningu koji će se održavati u europskim gradovima između srpnja i listopada 2017. godine • izraditi svoj poslovni plan internacionalizacije uz potporu Ready2Go-a • sudjelovati u do dva događaja povezivanja, tj. uspostavljanja kontakata koji će se održati u razdoblju od studenoga 2017. do srpnja 2018. godine na trećim tržištima Online prijava je dostupna na www. b2match.eu/ready2go i rok za prijavu je do 17. ožujka 2017. Dodatne informacije o prihvatljivosti i kriterijima izbora, datumima i programu dostupne su na www. b2match.eu/ready2go.

enterprise europe

E TECH4CITIES 2017

Poslovni susreti u sklopu Europskog tjedna održive energije Europska poduzetnička mreža iz Bruxellesa poziva vas na poslovne susrete E²Tech4Cities 2017 - Energetika i učinkovite tehnologije za gradove. I ove će godine Impuls.brussels biti domaćin poslovnih susreta povodom Europskog tjedna održive energije 2017 #EUSEW2017, a događanje podržavaju i EEN Sektorske grupe za inteligentnu energiju, ICT i održivu gradnju i okoliš. Novost na ovogodišnjim poslovnim susretima je mogućnost pitchinga - predstavljanja projektnih ideja investitorima. Start-up tvrtke će imati mogućnost upoznavanja velikih korporacija i financijskih institucija kao potencijalnih investitora. Unaprijed izabrani poduzetnici predstavit će svoje projekte investitorima, nakon čega će uslijediti panel s pitanjima. Osim toga, poduzetnici će imati mogućnost druženja s investitorima nakon uvodnog panela. Kako se prijaviti: Registrirajte se za B2B događanje, te izaberite pitching sessions. Pošaljite e-mail

na adresu ean@impulse.irisnet.be do 21. ožujka kako biste dobili daljnje upute i detalje o kriterijima prijave. Maksimalno osam projekata bit će izabrano za predstavljanje investitorima, dok će svi ostali imati mogućnost predstaviti svoje projekte tvrtkama s kojima će imati dogovorene bilateralne sastanke. Tko se može prijaviti na poslovne susrete: • privatna poduzeća (uključujući i start-up tvrtke, male i srednje tvrtke te velike) • tijela javne vlasti i općine • industrijska udruženja • sveučilišta i istraživački centri • investitori i poslovni anđeli Tematska područja: • Obnovljivi izvori energije • Energetski učinkovite zgrade i gradske četvrti • ICT za gradove, pametni gradovi i općine • Energetski učinkovita mobilnost i transport • Europske istraživačke i inovacijske mogućnosti pod Horizonom 2020

• Gospodarenje energijom • Obnova energije • Pametne mreže i integracije energetskih sustava Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno, a prijaviti se možete do 8. lipnja putem sljedeće poveznice https:// www.b2match.eu/e2tech4cities2017.

Prijavite se na program stipendiranja u Chicagu Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova SAD-a i nevladinom organizacijom za promicanje grada Chicaga WorldChicago, sudjeluje u provedbi programa Tech Innovation, Entrepreneurship and Education Program. Partneri na ovom programu su institucije CEED iz Slovenije te DoIT iz Bosne i Hercegovine.

U sklopu programa objavljen je natječaj za stipendiranje prosperitetnih poslovnih ljudi iz cijelog svijeta koji žele unaprijediti svoja profesionalna znanja u Sjedinjenim Američkim Državama. Stipendije su namijenjene osobama (2540 godina) zaposlenim u privatnom ili javnom sektoru te nevladinim organizacijama koje se bave poduzetništvom. Deset odabranih kandidata iz zemalja partnera dobit će mogućnost provesti 30 dana u SAD-u radeći unutar ovog

programa u odgovarajućim poduzećima, vladinim uredima, neprofitnim organizacijama ili poslovnim udruženjima u Chicagu, državi Illinois, u trajanju od 12. listopada do 17. studenoga 2017. godine. Rok za prijavu je 15. travnja 2017. godine. Više informacija i obrazac za prijavu nalazi se na ovom linku: http://www. worldchicago.org/fall2017pfpapplication/.

6. ožujka 2017.

www.een.hr

4 5

E TECH4CITIES 2017

Poslovni susreti Future of Building Austrijska gospodarska komora i Europska poduzetnička mreža Austrije organiziraju konferenciju, B2B razgovore i obilazak projekata na temu Future of Building, Beč, Austrija, 17. i 18. svibnja (https://www.b2match.eu/building2017) u Austrijskoj gospodarskoj komori, 1045 Beč, Wiedner Hauptstrasse 63.

pages/14957-program. Za sudjelovanje na konferenciji i poslovnim razgovorima ne naplaćuje se naknada, a obvezno se prijavljuje izravno preko poveznice https://www.b2match.eu/building2017/ sign_up. Nedolazak na prijavljenu konferenciju i večernje događanje bez prethodnog otkazivanja registracije do 15. svibnja naplaćuje se 125 eura (bez PDV-a). Posjetitelji koji će sudjelovati samo na događanju Enquete 4.0 molimo da se registriraju slanjem kratkog emaila na: aussenwirtschaft. dienstleistungsexport@wko.at.

Konferencija i B2B razgovori omogućuju uvid u najsuvremenija kretanja u sektoru zgradarstva, graditeljstva i infrastrukture. HGK-Komora Zagreb i EEN Hrvatska pozivaju vas na konferenciju i B2B razgovore koji su namijenjeni tvrtkama koje žele: više saznanja o inovativnim solucijama u zgradarstvu, održivoj obnovi, visokokvalitetnoj gradnji u Austriji, najnovijim trendovima u tehnologiji; razmijeniti nove projektne ideje te pronaći poslovnog partnera za nove poslovne prilike. Glavna tematska područja i sektori su: • arhitektonske i građevinske usluge/inženjering i planiranje • graditeljstvo/ podugovaranje • građevinski materijali/ komponente i sistemi za gradnju • obnovljivi izvori energije/ klimatizacija i građevinska tehnologija

• poslovne agencije, klasteri i udruženja, donositelji javnih odluka U Austrijskoj gospodarskoj komori (Wiedner Hauptstrasse 63) 17. svibnja održavaju se konferencija i poslovni razgovori, a večernje događanje Enquete 4.0 sa specijalnim fokusom na gradske tehnologije, inovacije i izvoz u Diplomatskoj akademiji (Festsaal, Favoritenstrasse 15a). Razgledavanje jedinstvenih projekata u Beču i okolici organizirano je 18. svibnja. Detalje o događanju, programu i informacije o prijavi sudjelovanja pogledajte pod https://www.b2match.eu/building2017/

Rok prijave za registraciju i kreiranje kooperativnog profila je 28. travnja, a odabir B2B sastanaka moguć je od 26. travnja do 10. svibnja. Za informacije o registraciji možete se obratiti gospodinu Herwigu Wutscheru (tel. 0043 5 90 900 3662, herwig. wutscher@wko.at, www.wko.at). Kontakt osobe su: u HGK-Europskoj poduzetničkoj mreži Hrvatske gospođa Jelena Ravlić, EEN Hrvatska, tel: 01/4561 763, email: jravlic@hgk.hr, te u HGK-Komori Zagreb Silvija Czeisberger, Odsjek za graditeljstvo i kom.gospodarstvo, tel. 01/4606 807, email: sczeisberger@hgk.hr.

Poziv za međunarodne suradničke projekte iz dunavske regije u 2017. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO) objavljuje drugi zajednički poziv za međunarodne suradničke projekte iz dunavske regije u 2017. godini iz programa Eureka. Službena stranica poziva: https://www. b2match.eu/eureka-danube/, a službeni tekst poziva nalazi se na http://www. eurekanetwork.org/content/danuberegion-call-projects.

Ciljevi programa su: potaknuti tvrtke na ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja te na taj način jačati njihov inovacijski kapacitet, potaknuti međunarodnu suradnju poduzetnika, stvoriti temelje za međunarodni tržišni plasman. Svi uvjeti otvorenog poziva nalaze se u Priručniku za prijavu u program Eureka na sljedećoj poveznici: http://www.hamagbicro.hr/inovacije/privatni-sektor/

eureka/dokumenti/. Zemlje sudionici javnog poziva su: Austrija, Češka, Hrvatska, Mađarska, Njemačka i Rumunjska. Partneri hrvatskih natjecatelja mogu biti i iz drugih zemalja osim navedenih. Za sva pitanja obratite se nacionalnom koordinatoru projekata Eureka: Vedran Đidara, tel: 01 2352 628, e-mail: vedran. didara@hamagbicro.hr. Sva dokumentacija za pretprijavu i prijavu se šalje na adresu: Za program Eureka, HAMAGBICRO, Ksaver 208, 10000 Zagreb.

enterprise europe

EUREKA PROJEKTI

Ugovorena 2,2 miliju kuna potpore za istraživačke projekte Istraživačko-razvojne tvrtke CADCAM Grupa i Energy Plus osigurale su više od dva milijuna kuna potpora Ovim programom se želi potaknuti tvrtke na ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja te potaknuti međuna kako bi se stvorili temelji za izlazak na strana tržišta Istraživačko-razvojne tvrtke CADCAM Grupa i Energy Plus osigurale su više od dva milijuna kuna potpora kroz HAMAG-BICRO-ov program Eureka kojim se potiču mala i srednja poduzeća (MSP) na suradnju s međunarodnim partnerima u pokretanju istraživačko-razvojnih aktivnosti. Tom prilikom predstavnici tvrtke su potpisali ugovore o dodjeli sredstava za projekte međunarodne istraživačko-razvojne suradnje s predsjednikom Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeranom Vrbancem i zamjenikom predsjednika Uprave HAMAGBICRO-a Borisom Guinom. Programom Eureka želi se potaknuti tvrtke na ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja te na taj način jačati njihov inovacijski kapacitet, potaknuti međunarodnu suradnju poduzetnika te stvoriti temelje za međunarodni tržišni plasman. S tvrtkom Energy Plus potpisan je Ugovor o dodjeli sredstava u sklopu programa Eureka za projekt E+Aurora – Svjetlo nevidljivog izvora, kojim HAMAG-BICRO preuzima financiranje u ukupnom iznosu od 1,1 milijun kuna, što čini 49 posto projektnih troškova hrvatskog partnera. Riječ je o projektu usmjerenom razvoju visokokvalitetnog inovativnog seta rasvjetnih tijela koji će značajno podići tehnološki i ekološki standard u upravljanju energi-

jom u objektima privatne, javne i poslovne namjene na globalnom tržištu. Konačni rezultat projekta su nova, drugačija i jedinstvena rasvjetna svjetla s LED izvorima svjetlosti koja rješavaju problem izravnog svjetla korištenjem jedinstvenih optičkih rješenja uklanjajući pritom bliještanje i pružajući korisnicima ugodnost boravka u prostoru. “Projektom E+Aurora – svjetlo nevidljivog izvora razvit ćemo inovativnu seriju rasvjetnih tijela koja će omogućiti bolji vizualni doživljaj uz maksimalno smanjenje

zamora očiju uzrokovanog primjenom umjetne rasvjete u unutarnjim prostorima. U tome nam uvelike pomaže program Eureka kroz financijski doprinos razvoja inovativnog proizvoda te kroz mogućnost suradnje s projektnim partnerom iz Njemačke koji prednjači u razvoju kvalitetnih elektroničkih rješenja za napajanje LED rasvjetnih tijela”, najavio je Zvonko Magić, predsjednik Uprave tvrtke Energy Plus. HAMAG-BICRO i CADCAM Grupa potpisali su ugovor za projekt SmartMFor-

6. ožujka 2017.

www.een.hr

6 7

PRVA NACIONALNA KAMPANJA “STOP OZLJEDAMA NA RADU”

Razvijanje kulture zaštite na radu Zavod za unapređivanje zaštite na radu pokrenuo je prvu Nacionalnu kampanju STOP ozljedama na radu 2016.-2018. kako bi podigao svijest o značenju prevencije potencijalnih rizika na radu

kroz program Eureka. rodnu suradnju poduzetnika

ming, kojim Agencija preuzima financiranje dijela projekta i to u ukupnom iznosu od 1,1 milijun kuna, što čini 50 posto projektnih troškova hrvatskog partnera. CADCAM Grupa je inovativna tvrtka koja implementira najnaprednija programska rješenja koja se najviše koriste u automobilskoj i zrakoplovnoj industriji te u proizvodnji industrijske opreme. Projektu SmartMForming glavni je cilj razvoj metoda i rješenja “pametnog” oblikovanja čelika visoke čvrstoće korištenjem servo pogona i senzora. Servo pogoni i senzori integrirani s alatom skratit će tehnološko vrijeme, povećati kvalitetu proizvoda, smanjiti cijenu alata za vrijeme njegova vijeka trajanja i, najvažnije, povećati mogućnost proizvodnje složenijih proizvoda. “U projektu SmartMForming koristit ćemo najnoviju inovativnu tehnologiju 3DExperience, koju smo primijenili i u tvrtki Rimac Automobili, kako bismo uspjeli razviti i staviti na tržište nova pametna rješenja u razvoju i dizajnu alata”, dodao je Zlatko Šimunec, generalni direktor CADCAM Grupe. Prijave na novi natječaj za program Eureka otvorene su do 31. ožujka 2017. godine. Više informacija o Javnom pozivu možete pogledati na poveznici: www.hamagbicro.hr/inovacije/privatni-sektor/eureka/zajednicki-poziv-dunavska-regija.

Zavod za unapređivanje zaštite na radu, kao središnja javna ustanova nadležna za područje zaštite na radu, pokrenuo je prvu Nacionalnu kampanju STOP ozljedama na radu 2016.-2018. kako bi podigao svijest o značenju prevencije potencijalnih rizika na radu mjerama za očuvanje radne sposobnosti radnika, sprečavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom te pozitivnim učincima za pojedince, poslodavce i društvo, smanjenjem izostanaka s rada zbog bolovanja i preranog napuštanja svijeta rada. Primjenom praktičnih alata i provedbom Nacionalne kampanje STOP ozljedama na radu u svakoj radnoj sredini namjera je razvijati kulturu zaštite na radu, informirati, educirati i motivirati sve ključne dionike za učinkovitiju provedbu mjera zaštite na radu uz razvoj dijaloga i socijalnog partnerstva. Uz poruku “Zaštita na radu je i moja odgovornost!” u kampanji se očekuje aktivno sudjelovanje poslodavaca, sindikata, radnika, povjerenika radnika za zaštitu na radu, ovlaštenika poslodavca za zaštitu na radu, stručnjaka zaštite na radu, specijalista medicine rada i sporta, rukovoditelja upravljanja ljudskim resursima, radničkih vijeća i drugih dionika. U cilju promocije kampanje, šireg upoznavanja svih ključnih dionika i zaposlenih s ciljevima i načinom provedbe ove aktivnosti slobodni smo predložiti da na svojim web stranicama objavite

vizualni znak kampanje s poveznicom na web stranicu http://zuznr.hr/nacionalna-kampanja-stop-ozljedama-naradu-2/ na kojoj se nalaze sve potrebne informacije, upute i vodiči za aktivno sudjelovanje u kampanji. Info dani vezani uz ovu kampanju održavat će se tijekom veljače i ožujka 2017. Cilj info dana je prezentirati aktivnosti i ciljeve ove nacionalne kampanje. Do sada su održane radionice u Hrvatskim gospodarskim komorama u Bjelovaru, Šibeniku i Zadru, a raspored održavanja info dana je sljedeći: • Slavonski Brod 6. ožujka • Požega 6. ožujka • Čakovec 7. ožujka • Varaždin 7. ožujka • Osijek 8. ožujka • Vukovar 8. ožujka • Sisak 9. ožujka • Komora Zagreb 13. ožujka • Koprivnica 14. ožujka • Karlovac 29. ožujka

enterprise europe

BUILD YOUR FUTURE

Pomoć mladim pod

Build Your Future je europski projekt osnaživanja mladih za poduzetništvo kojim se želi osposobiti mlade u v vještina, do stjecanja osnovnih znanja o financijama i pravnim oblicima Institut za kreativno obrazovanje, hrvatski partner na projektu financiranom iz Erasmus+ programa, održao je završni multiplier event EU projekta Build Your Future u BIZkoshnica Coworking prostoru u Zagrebu. Build Your Future je europski projekt osnaživanja mladih za poduzetništvo koji se, osim u Hrvatskoj, provodi u osam europskih zemalja. Sastoji se od edukativnog programa baziranog na iskustvenom učenju i primjerima iz prakse i namijenjen je mladima od 19 do 29 godina. Projektom se želi osposobiti mlade u potrebnim znanjima i vještinama; od razvoja ideja, marketinga, prezentacijskih i prodajnih vještina, do stjecanja osnovnih znanja o financijama i pravnim oblicima, kako bi bili u mogućnosti razvijati vlastite poduzetničke pothvate i poslovna rješenja te potaknuti suradnju mladih i lokalnih poduzetnika. Projekt također uključuje element promicanja poduzetništva na lokalnoj razini te dotiče problem nezaposlenosti mladih koji je jedan od gorućih problema na razini cijele Europe. Na događanju su predstavljeni rezultati projekta: 20 mladih sudionika različitih struka sudjelovalo je u programu koji se provodio kroz pet obrazovnih modula, temeljenih na stjecanju praktičnih znanja i vještina s ciljem razvoja vlastite poduzetničke ideje. Tijekom projekta sudionici su razvili nekoliko poduzetničkih ideja i projekata, od kojih su tri predstavljene prisutnima – Community management trening za mlade s invaliditetom (Ivan Mušlek), LuminoWay – pametne LED modularne pločice koje će nekome osvijetliti put, dok će drugima ukrasiti odjeću (Jurica Rešetar) i Binocular Bar (Borna Pavičić) u kojem bi se putovalo svijetom i kušalo autentične zalogaje u realnom vremenu uz pomoć VR tehnologije. Na panelu Kako potaknuti poduzetništvo mladih u Hrvatskoj sudjelovali

Projektom se želi osposobiti mlade u potrebnim znanjima i vještinama; od razvoja ideja, marketinga, prezentacijskih i prodajnih vještina, do stjecanja osnovnih znanja o financijama i pravnim oblicima, kako bi bili u mogućnosti razvijati vlastite poduzetničke pothvate i poslovna rješenja te potaknuti suradnju mladih i lokalnih poduzetnika su predstavnici različitih poduzetničkih potpornih institucija, obrazovnih institucija i poduzetnika. Mirela Alpeza, direktorica CEPORCentra za politike malih i srednjih poduzeća i poduzetništva, navela je da istraživanja pokazuju da su dvije ključne osobine specifične za poduzetnike – želja za uspjehom i interni lokus kontrole. Također je pohvalila projekt kao vid neformalnog obrazovanja za poduzetništvo koje nadopunjuje formalno obrazovanje.

“Iznimno smo ponosni što imamo priliku staviti na raspolaganje poduzetnicima gotovo osam milijardi kuna potpora do 2020. godine. Vjerujemo kako će mladi poduzetnici iskoristiti tu priliku i prijaviti svoje BYF projekta kroz HAMAG-BICRO programe”, kaže Doris Vukšić iz Agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije. Aktivnosti Razvojne agencije Zagreb, a posebno Poduzetničkog centra Plavi ured predstavila je Marina Grgić Eldić te

6. ožujka 2017.

www.een.hr

8 9

duzetnicima

vještinama razvoja ideja, marketinga, prezentacijskih i prodajnih

Kreativne industrije – Aktualni natječaji za prvi kvartal 2017. godine

istaknula veliki interes poduzetnika-početnika za edukacije Startup akademije. Također je upoznala prisutne sa savjetodavnom ulogom Plavog ureda, posebno kod suočavanja poduzetnika s birokratskim preprekama i prereguliranim sustavom. Svi su se složili da je potrebno ojačati postojeću suradnju između poduzetničkih potpornih institucija kako bi sustav poduzetničke potpore postao još funkcionalniji i korisniji za poduzetnike. “Drago mi je da postoje inicijative o promicanju poduzetništva poput vaše jer zaista postoji potencijal u mladim ljudima koji proaktivno razmišljaju i tako pridonose razvoju našega gospodarstva i društva. Biti poduzetnik veliki je rizik, ali omogućava i kreiranje vlastitih vizija i slobodu u provedbi vlastitih ideja”, izjavio je Matija Krznar, mladi poduzet-

nik, osnivač i direktor tvrtke Urban Mobility i pokretač prve car sharing usluge u Hrvatskoj. Mirela Marović Omerzu, koordinatorica projekta Build Your Future za Hrvatsku i osnivačica BIZkoshnica Coworkinga, izrazito je zadovoljna rezultatima projekta i ostvarenim projektima sudionika, kao i njihovim napretkom. Smatra da takav poduzetnički program treba nastaviti i uključiti što više mladih iz svih krajeva Hrvatske kako bi razvili svoje poduzetničke i kreativne kapacitete. “Build Your Future osnažuje mlade iz različitih zemalja, dobi i društvenog statusa da rješavaju potrebe lokalnih sredina koristeći svoje poduzetničke vještine kako bi ostvarili pozitivan društveni utjecaj”, istaknula je Tina Lee Odinsky-Zec iz Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije HAMAGBICRO kao partner u Europskoj poduzetničkoj mreži (EEN) donosi vam popis aktualnih natječaja vezanih uz sektor kreativnih industrija za prvi kvartal 2017. godine. Popis je izradila Sektorska grupa kreativne industrije Europske poduzetničke mreže. Za dodatne informacije o aktivnostima Grupe možete se javiti predstavniku HAMAGBICRO-a u Sektorskoj grupi kreativne industrije, Renatu Vrebcu na e-mail renato.vrebac@hamagbicro.hr. Popis natječaja pronađite na http://www.hamagbicro.hr/wp-content/uploads/2017/02/ EEN-Creative-Industries-Funding-Opportunities-Q1-2017.pdf. EEN vam pomaže pronaći partnere u inozemstvu – za prijavu na međunarodne natječaje, za istraživanje i razvoj ili komercijalnu suradnju. Bazu ponude i potražnje s preko 25.000 profila tvrtki koje nude partnerstvo ili traže partnere s komplementarnim kompetencijama možete pretražiti na http://een.ec.europa.eu/ tools/services/SearchCenter/Search/Profile SimpleSearch?shid=32db25cb-726f-43b08b5f-7742d0935799. Ako želite započeti suradnju s nekom od organizacija izlistanih u bazi ili besplatno objaviti svoj profil ponude/potražnje, kontaktirajte nas na e-mail: dajana.stekovic@hamagbicro.hr. Aktualni kalendar poslovnih događanja (sajmovi, brokerage događanja i slično) u suorganizaciji EEN-a možete pogledati na http:// een.ec.europa.eu/tools/services/EVE/ Event/ListEvents?nolayout=true.

enterprise europe

AGENCIJA ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU

Nove isplate za selo i ruralni razvoj poljoprivrednog gospodarstva od 2000 eura do 7999 eura. Vodič možete pogledati na http://www.apprrr.hr/Download. ashx?FileID=0e7baa5b-1186-4d8e-86cf0192761a1e2e.

I dalje traje isplata prvog dijela izravne potpore poljoprivrednim gospodarstvima za 2016. godinu. Do sada su na račune poljoprivrednika uplaćene potpore za osjetljive sektore (duhan, krmače) te RH i EU dio potpora za osnovno, zeleno i preraspodijeljeno plaćanje, mlade poljoprivrednike i proizvodno vezanu potporu (krave u proizvodnji mlijeka, krave dojilje, ovce i koze, voće, povrće, šećernu repu i krmne proteinske usjeve) i Mjeru 18 (dopuna nacionalnog dijela za osnovno plaćanje). Potpora za mliječne krave i maslinovo ulje (osjetljivi sektori) koja se isplaćuje iz državnog proračuna Republike Hrvatske nalazi se u sustavu financijske kontrole dugovanja prema državnom proračunu (prijeboj dugovanja) i bit će isplaćena kroz sljedećih nekoliko dana. Dinamika isplate uglavnom je slijedila objavljeni plan, uz manja odstupanja (neke od potpora su isplaćene i prije objavljenog datuma planiranog početka isplate). Kao i svake godine, određeni dio korisnika se nalazi u dodatnim administrativnim kontrolama ili kontrolama na terenu, pa za sada nisu primili isplatu potpora na svoje račune, ali će isplata uslijediti su-

kladno rezultatima ovih dodatnih kontrola. U sustavu Agronet korisnicima se prikazuje informativni izračun odobrenih (a neisplaćenih) potpora za 2016., do ovog trenutka, što znači da prikazani iznos uključuje predujam (odobren u studenome 2016.), prvu ratu (koja se isplaćuje sada) i drugu ratu (isplate koje će započeti u travnju). Isplaćeni iznos može se razlikovati od odobrenog za pojedine korisnike uslijed višegodišnjih sankcija, poreznog dugovanja, utvrđenih nesukladnosti i slično. Vodič za korisnike potpore malih poljoprivrednih gospodarstava Na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavljen je Vodič za korisnike tipa operacije 6.3.1. za drugi Natječaj za provedbu podmjere 6.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava. Podsjećamo, prihvatljivi korisnici u skladu s Prilogom I., točkom 2. Natječaja su mala poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, ekonomske veličine iskazane u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu

Nove isplate Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. za dovršena ulaganja u sklopu operacije 4.2.1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima. Tako je korisniku Zvijezda d.d. iz Zagreba isplaćeno 14,2 milijuna kuna za ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za preradu žitarica, uljarica i industrijskog bilja s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom. Do sada je korisnicima unutar Operacije 4.2.1. za prihvatljiva ulaganja isplaćeno više od 58 milijuna kuna. Agencija je obavila dvije nove isplate na osnovi odobrenih sredstava iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. za završeno ulaganje u sklopu Podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (Operacija 4.1.2. Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš). Korisniku P.Z. Negoslavci iz mjesta Negoslavci u Vukovarsko-srijemskoj županiji isplaćena je 541.000 kuna za ulaganje u nabavu opreme i poljoprivredne mehanizacije za zbrinjavanje stajnjaka, dok je korisniku OPG Krošlin Zvonko iz mjesta Hum na Sutli u Krapinsko-zagorskoj županiji isplaćeno 686.000 kuna za ulaganje u strojeve i opremu za utovar, transport i primjenu mineralnog i organskog gnojiva. Do sada je korisnicima unutar Operacije 4.1.2. za prihvatljiva ulaganja isplaćeno više od 30 milijuna kuna.

6. ožujka 2017.

www.een.hr

Potpisani ugovori s LAG-ovima

DroneDays

U Ministarstvu poljoprivrede potpisani su ugovori o dodjeli 463 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja Lokalnim akcijskim grupama (LAG). LAG-ovima su izdane odluke o dodjeli 463 milijuna kuna za provedbu podmjere 19.2. Provedba operacija unutar CLLD strategije (provedba LRS), podmjere 19.3. Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a i podmjere 19.4. Tekući troškovi i animacija iz PRR 2014.-2020. Konačnim odabirom, 54 LAG-a su odabrana za provedbu lokalnih razvojnih strategija za vrijeme trajanja PRR-a 2014.2020. putem kojih LAG-ovi sufinanciraju odabrane projekte za korisnike s područja LAG-ova i za ulaganja koja se provode na području LAG-ova. LAGovi pokrivaju 516 jedinica lokalne samouprave sa 6161 naseljem, a u područjima djelovanja LAG-ova nalazi se više od 2,2 milijuna stanovnika. Lokalne akcijske grupe (LAG-ovi) su važan oslonac stanovništvu ruralnih područja u osiguranju boljih životnih i radnih uvjeta na svojim područjima. Pokretač su ruralnog razvoja lokalne zajednice, naših naselja, općina i gradova. Zajednička poljoprivredna politika EU-a upravo LAG-ovima prepušta provedbu projekata ruralnog razvoja u svrhu revitalizacije sela i stvaranja novih radnih mjesta – jer ljudi s terena najbolje znaju kako upravljati poljoprivrednim resursima i pokrenuti razvoj na vlastitom području.

eža poziva Europska poduzetnička mreža vas na poslovne razgovore pod nazivom DroneDays 2017 koji će se održati 10. i 11. ožujka 2017. u Bruxellesu, u Belgiji. Tom prilikom tvrtke koje proizvode bespilotne letjelice (drone companies) sastat će se s predstavnicima sektora krajnjih korisnika i raspravljati o mogućnostima suradnje. Tvrtke koje djeluju u tradicionalnijim sektorima moći će vidjeti na koji način civilno korištenje bespilotnih letjelica može dovesti do poboljšanja njihova poslovanja.

Krenulo izdavanje Odluka za restrukturiranje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju započela je s izdavanjem konačnih Odluka o dodjeli sredstava korisnicima koji su se prijavili na prvi natječaj za provedbu podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva - provedba operacije 4.1.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Korisnici svoje odluke mogu pogledati u sustavu Agronet, a Konačna rang-lista dostupna je na http://www.apprrr.hr/ Download.ashx?FileID=8a64bca8-e17f478e-b813-0a486b4ba807.

Glavna tema susreta bit će civilna i komercijalna upotreba dronova u sektorima energije, okoliša, poljoprivrede, šumarstva, u proizvodnim pogonima, nafti, plinu i rudarstvu, sigurnosti, hitnih inter-

10 11

vencija, h umanitarnom sektoru, kinemahumanitarnom tografiji, fotografiji, slikanju iz zraka, sportu, nekretninama, građevinskom sektoru, arhitekturi, transportu, turizmu i u tijelima javne vlasti. Kome je namijenjeno: • MSP i velikim tvrtkama • tijelima javne vlasti i općine • udruženjima • sveučilištima i istraživačkim centrima • klasterima • odvjetničkim društvimaa i osiguravateljskim kućama Sudjelovanje na poslovnim razgovorima se naplaćuje, a zainteresirane tvrtke svoje sudjelovanje mogu prijaviti na https:// www.b2match.eu/dronedays2017.

Edukacija za financijere u radu s MSP-om • Izrada i upravljanje realizacijom strategija i poslovnih planova - 5. travnja • Investicije, planiranje i upravljanje realizacijom investicijskih projekata - 4. svibnja • Razvoj i upravljanje izvrsnošću - 18. svibnja • Restrukturiranje - 8. lipnja CEPOR-Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva, neovisni policy centar koji se bavi problematikom malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, u suradnji s EFSEDF-om (European Fund for Southeast Europe, Development Facility - Europski fond za Jugoistočnu Europu) organizira radionice usmjerene na jačanje kapaciteta predstavnika financijskih institucija u poslovanju s klijentima iz sektora malih i srednjih poduzeća. U sklopu programa bit će održane sljedeće radionice: • Analiza financijskih izvješća i drugih informacija o poslovanju poduzetnika 2. ožujka • Upravljanje poslovnim rizicima - 23. ožujka

Radionice će provoditi Nikola Nikšić, savjetnik za menadžment (CMC) i ovlašteni računovođa. Od ukupno 35 godina radnog staža, 25 godina je radio na pozicijama menadžera za upravljanje strategijom, financijama i računovodstvom te kontrolingom. Od toga 12 godina u međunarodnim sustavima (WLW, Bisnode). Paralelno s poslovima operativnog menadžmenta i konzaltinga dugi niz godina bavi se poslovnom edukacijom (više od 200 otvorenih i in-house radionica i predavanja). Organizacija radionica sufinancirana je sredstvima EFSEDF-a. Jednodnevne radionice trajat će od 9 do 16 sati, a održat će se u zgradi Ekonomskog instituta Zagreb, Trg J.F. Kennedya 7, Zagreb. Detaljnije informacije dostupne su na www.cepor.hr.

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

USLUGE ČIŠĆENJA UREDA, ŠKOLA I UREDSKE OPREME

Financijska agencija traži usluge čišćenja ureda, škola i uredske opreme. Natječaj je otvoren do 28. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Financijska agencija, 85821130368, Ulica grada Vukovara 70, Zagreb 10000, Blaženka Padjen, nabava@fina.hr Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0003442. OPREMA ZA DJEČJA IGRALIŠTA Grad Rovinj traži nabavu opreme za igrališta. Natječaj je otvoren do 30. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku predaju se na Grad Rovinj – Rovigno, 25677819890, Trg Matteotti 2, Rovinj 52210, Ivana Matijević Horvat; Dean Cvitić ivana.matijevic.horvat@rovinj.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/ Oglasnik.

NAFTA I DESTILATI GKP Čakom traži nabavu nafte i destilata. Natječaj je otvoren do 31. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na GKP Čakom d. o. o., Mihovljan 14001865632, Mihovljanska 10, Mihovljan Čakovec 40000, Matija Mađar, cakom@cakom.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0003347. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. IT PODRŠKA Ministarstvo obrane traži nabavu podrške programskim paketima. Natječaj je otvoren do 23. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, 66486182714, Kralja Zvonimira 12, Samostalni sektor za postupke javne nabave, Služba za provedbu postupaka javne nabave, Mateja Kakarigi, 10002 Zagreb, mateja.kakarigi@morh. hr. Elektronički pristup podacima: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017%2 fS+017-0003212. DIZEL-GORIVO Promet, Split traži nabavu dizel-goriva. Natječaj je otvoren do 28, srpnja, a prijave se predaju na: Promet d. o. o., 13421314997 Hercegovačka 20, Split 21000, Hrvatska, Irena Vidović, javnanabava@promet-split. hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pri-

stupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm. aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F50003323. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. ŠUMARSKE USLUGE Savjetodavna služba traži nabavu usluga vezanih uz šumarstvo. Natječaj je otvoren do 31. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Savjetodavna služba, 10041443114, Savska cesta 41, Zagreb 10000, Miroslav Đurik, Snježana Matjanec, snjezana.matjanec@savjetodavna.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0003286.

IT I TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE Ministarstvo financija traži usluge popravaka, održavanja i srodne usluge za osobna računala, uredsku opremu, telekomunikacije i audiovizualnu opremu. Natječaj je otvoren do 24. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo financija – Porezna uprava, 18683136487, Boškovićeva 5, Zagreb 10000, Silvije Tokić, javna.nabava@porezna-uprava.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0003236. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi.

6. ožujka 2017.

www.een.hr

12 13

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

GRČKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČA ORGANSKI UZGOJENIH PAPRIKA (BRGR20170113001) Grčka tvrtka, specijalizirana za proizvodnju prehrambenih proizvoda koji se koriste za predjela, traži proizvođače i dobavljače organski uzgojenih paprika. Asortiman proizvoda grčke tvrtke obuhvaća: masline, kiselo, marinirano i sušeno povrće, namaze od povrća, povrće punjeno maslinama, delikatesne proizvode... Tvrtku zanimaju paprike iz Italije, Španjolske i Hrvatske, posebno crvene i zelene organske paprike te chilli paprike. Potencijalni partner bi godišnje trebao isporučiti 20-60 tona paprike. BUGARSKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČE ELEKTROMATERIJALA I RASVJETNIH TIJELA (BRBG20161219001) Bugarska tvrtka, specijalizirana za uvoz, distribuciju i prodaju elektromaterijala i rasvjetnih tijela, nudi distribuciju i zastupstvo stranim proizvođačima. Tvrtka ima vlastiti prijevoz i nudi trgovačko posredničke usluge tvrtkama iz Europe i izvan nje. SLOVENSKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČE OPREME I ODJEĆE ZA ZAŠTITARSKE SLUŽBE, POLICIJU, VOJSKU (BRSI20161028001)

Slovenska tvrtka traži proizvođača inovativnih proizvoda kao što su odjeća, ruksaci, naočale i ostali proizvodi za zaštitarske službe, policiju, vojsku i slične svrhe. Tvrtka ima učinkovitu distribucijsku i maloprodajnu mrežu u Sloveniji koja se brzo širi u

inozemstvu. Tvrtka nudi usluge distribucije i maloprodaje putem svog web shopa. NJEMAČKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČE MALIH PROIZVODA ZA KUĆANSTVO, KUPAONICE I KUHINJU (BRDE20170116001) Njemačka tvrtka, koja u Europi prodaje proizvode vlastitih robnih marki putem online trgovine i e-commerce platforme, traži proizvođače malih proizvoda za kuhinje, kućanstvo i kupaonice. Partner bi trebao biti proizvođač s visokim standardima kvalitete i višegodišnjim iskustvom u proizvodnji malih predmeta za kuhanje, pečenje, kućanstva, kao i pribora za kupaonski i kućanski pribor. Traženi proizvodi su: daske za rezanje, noževi od nehrđajućeg čelika, kuhinjske krpe, pepeljare, stalci za suncobrane... POLJSKA TVRTKA TRAŽI DISTRIBUTERA ZOBI, JEČMA, KUKURUZA I DRUGIH PROIZVODA (BOPL20161229004) Poljska tvrtka smještena u sjeveroistočnom dijelu Poljske, specijalizirana za prodaju poljoprivrednih proizvoda, traži distributere. Tvrtka u svojoj ponudi ima hranu za stoku, zob, ječam i kukuruz, pšenicu i proteinsku sirovinu tj. suncokretovo brašno, brašno od uljane repice i soje. Tvrtka može pružiti bilo koju količinu svojih proizvoda. Tvrtka traži distributera i zastupnika za svoje proizvode. DANSKI DIZAJNER TRAŽI PROIZVOĐAČA SITNIH DRVENIH FIGURICA (BRDK20170209001) Danski dizajner lansirao je kolekciju figurica u obliku životinja od hrastovine, te traži proizvođača s iskustvom u proizvodnji sličnih visokokvalitetnih proizvoda. Danski poduzetnik ima dugu karijeru u kreativnoj industriji. Zbirka figurica ima ukupno 10 životinja, a danski poduzetnik traži partnera koji ima CNC stroj i kvalitetno drvo te iskustvo u izradi kvalitetnih, minijaturnih i preciznih dekorativnih proizvoda. GRUZIJSKA TVRTKA NUDI USLUGE DISTRIBUCIJE FARMACEUTSKIM TVRTKAMA (BRGE20170208001) Tvrtka iz Gruzije nudi usluge distribucije farmaceutskim tvrtkama. Tvrtka osigurava brzu i pouzdanu distribuciju lijekova,

medicinskih pomagala i ostalih proizvoda prema drogerijama, bolnicama i drugim medicinskim organizacijama u Gruziji. U svojoj petogodišnjoj prisutnosti na tržištu, ova tvrtka je izgradila značajnu distribucijsku mrežu, surađujući sa 200 gruzijskih farmaceutskih tvrtki i pouzdanih proizvođača iz drugih tržišta (SAD, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Poljska, Litva, Estonija...). Osim distribucije, tvrtka također nudi usluge registracije, marketinga/prodaje, analize i istraživanje tržišta... POLJSKA TVRTKA NUDI DISTRIBUCIJU IZ IT INDUSTRIJE, SPORTSKE I AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE TE KUĆANSKIH APARATA (BRPL20160713002) Poljska tvrtka, specijalizirana za prodaju i distribuciju industrijskih proizvoda, traži proizvođača iz europskih i azijskih zemalja za distribuciju njihovih proizvoda na poljskom tržištu. Tvrtka je zainteresirana za uspostavu dugoročne suradnje u obliku distribucijskog ugovora, a partnerima nudi punu uslugu tijekom cijelog prodajnog procesa od nabave do pronalaska krajnjeg korisnika. Tvrtka nudi distribuciju za sljedeće proizvode: informatičku opremu, kućanske aparate, sportsku i automobilsku opremu. BRITANSKI PROIZVOĐAČ PODNIH OBLOGA OD PVC-a TRAŽI DISTRIBUTERA (BOUK20170123001) Britanski proizvođač pločica od 100-postotnog recikliranog PVC-a (polivinil klorid), traži distributera ili zastupnika za svoje proizvode. Tvrtka ima dvadesetogodišnje iskustvo kao proizvođač podnih obloga od 100-postotnog recikliranog PVC-a. Tvrtka traži partnere koji opskrbljuju institucije u javnom sektoru, kao što su obrazovne ili zdravstvene ustanove, tvrtke koje se bave skladištenjem ili distribucijom podnih obloga.

enterprise europe

RAPEX IZVJEŠĆE 1

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

7 čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Motocikl Ducati, modeli Scrambler, Scrambler Sixty2, proizvedeni između 2015. i 2017. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer matice bočne nožice mogu popustiti i motocikl može pasti dok je parkiran. (slika 1) Motocikl Honda, model Goldwing GL1800A, proizveden 2008. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer zračni jastuk može s vremenom smanjiti svoju učinkovitost. (slika 2) Punjač, brend Peter Jäckel, model USB mini travel charger. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer nema dvostruku izolaciju. Može doći do pregrijavanja i topljenja zaštitne plastike pa strujnog udara ili zapaljenja. (slika 3) Kombi vozilo Peugeot, modeli Traveller and Expert, proizvedeni 2016. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer ventili spojeva upravljačkog sustava mogu biti sastavljeni i prouzročiti gubitak kontrole nad vozilom. (slika 4)

Automobil BMW, modeli 1, 3, 5, 6, 7, X1, Z4 serije, proizvedeni 2010 i 2011. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer mogu puknuti spojevi upravljačkog mehanizma. (slika 5,6) Automobil BMW, model x1, proizveden 2016. Proizvod može predstavljati rizik jer dijelovi pokrova zračnih jastuka mogu biti neispravno složeni pa se oni neće ispravno aktivirati u slučaju nesreće. (slika 7) Automobil Peugeot, model 3008, proizveden 2016. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer brtve sustava dovođenja goriva mogu biti loše montirane pa može doći do curenja goriva. (slika 8)

6. ožujka 2017.

www.een.hr

14 15

POTRAŽNJA ZA TEHNOLOGIJAMA Tehnološke upite pošaljite na dajana.stekovic@hamagbicro.hr

H2020: Traže se partneri za isporuku i testiranje sustava e-učenja i treninga iz ICT-a u zemljama niskog i srednjeg dohotka (RDUK20170209001) • MSP iz Ujedinjenog Kraljevstva, koji pruža ICT tečajeve u društvenim centrima za učenje, planira projekt za istraživanje, razvoj i provedbu prilagodljivog sustava podrške eučenju za integraciju te upravljanje objektima učenja za sveučilišta u subsaharskoj regiji s platformom za učenje otvorenog koda Moodle. Traže se partneri za ICT-392016-2017 koji bi se primijenio u sustavu na sveučilištima, u pružanju treninga, upravljanju i analizi povratnih informacija te modula za testiranje softvera osmišljenih za prilagodbu i rekonfiguraciju u sustavu Moodle. SESAR-VLD1-10-2016: Traži se partner na području razvoja softvera, dizajna i proizvodnje ugrađenog sustava mikrokontrolora (RDTR20170123001) • Turski MSP specijaliziran za mehanički dizajn, elektroniku i nove tehnologije, kao i razvoj IT aplikacija, priprema ponudu za SESARVLD1-10-2016: Safe integration of drones. Cilj projekta je razviti usluge za e-identifikaciju i registraciju, nadzor i praćenje, automatske dozvole leta i validaciju plana leta. MSP traži partnere na području razvoja softvera, dizajna i proizvodnje ugrađenog sustava mikrokontrolora. [EUREKA ili Eurostars2] Traže se europski partneri za korištenje razvijene tehnologije metalne pjene u energetici i industriji bio materijala (RDKR20161226001) • Korejsko sveučilište je razvilo metalnu pjenu s porama mikro i nano veličine za energetske ćelije. Pjena od titana i nikla koja koristi tu tehnologiju daje bolje rezultate od konvencionalnih ugljičnih elektroda. Razvijena metalna pjena može se primijeniti u različitim proizvodima poput elektrode energetskih

ćelija i bio materijala. Sveučilište je već formiralo korejski konzorcij i traži europskog partnera za svoju komercijalizaciju. Razmatra se prijava na program Eureka ili Eurostar2 u 2017. godini. Latvijski dizajner traži tehnologiju crne reflektirajuće boje za tekstilne proizvode (TRLV20170209001) Dizajner iz Latvije koji se bavi proizvodnjom različitih odjevnih dodataka (torbe, šeširi, rukavice, kaputi...) traži tehnologiju koja će pružiti svojstva reflektiranja svjetla proizvodima crne boje za sigurnosne svrhe u mraku. Reflektirajuća crna tinta može biti jedna mogućnost. Dizajner traži komercijalni ugovor s tehničkom pomoći. Ugrađeni softver za automobilske umrežene senzore: komunikacijska sučelja (TRLU20170213001) • Tvrtka sa sjedištem u Luksemburgu traži start-upove koji razvijaju rješenja na području inteligentnih senzora, uređaja za grijanje i aktuatora na području automobilskih komunikacijskih sabirnica. Tvrtka je spremna licencirati postojeća rješenja ili uspostaviti razvojne projekte suradnje. Tvrtka traži zajedničko ulaganje i/ili ugovor o licenci.

Instalacija solarne rasvjete (TRKR20161130001) • Korejski MSP traži tehnologiju za instalaciju solarne rasvjete. Tvrtka je specijalizirana za izgradnju, posebno na području instalacije solarne rasvjete koja koristi prirodnu rasvjetu. Tvrtka traži partnere za ugovor o licenci, komercijalni ugovor s tehničkom pomoći koji mogu pružiti tehnologiju te razine na ekonomskoj osnovi za projektiranje, instalaciju i demonstraciju. Tvrtka je također otvorena za ugovor o istraživačkoj suradnji.

Talijansko sveučilište traži tvrtku koja može proizvoditi specifične nanonosače (TRIT20170207001) • Talijanska grupa za medicinsko istraživanje traži par-

Španjolski proizvođač rebrastog kartona i papira za pakiranje traži nove tehnologije koje bi koristio u svojim tvornicama (TRES20170109001) • Španjolska grupa koja se bavi ambalažom traži inovativne tehnologije u procesu proizvodnje rebrastog kartona. Zainteresirani su za sklapanje ugovora o licenci, komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći ili ugovora o tehničkoj suradnji s pružateljem tehnologije.

tnera koji može isporučiti čvrste lipidne nanočestice na razini dobre proizvođačke prakse za uporabu na životinjama i ljudima. Tehnologiju treba razviti/prilagoditi za učitavanje specifične hidrofobne molekule koju proučava grupa. Sveučilišna grupa želi potpisati ugovor o tehničkoj suradnji s privatnom tvrtkom.

Traži se partner za pružanje komponenti senzora za tehnologiju anaerobne digestije malih dimenzija (TRUK20170126001) • Škotski (UK) MSP iz sektora proizvodnje energije iz otpada traži tehnološke partnere koji će pomoći razvoju tehnologije anaerobne digestije ultra malih dimenzija za obradu otpada od hrane na licu mjesta. Tvrtka je zainteresirana za komercijalna, istraživačka i tehnička partnerstva koja bi potpomognula razvoj prototipa u komercijalni proizvod. Specifično, tvrtka traži industrijske, akademske ili istraživačke organizacije koje proizvode senzore koji se mogu koristiti u procesu anaerobne digestije.

enterprise europe

6. ožujka 2017.

Poslovni susreti na sajmu SIFER Europska poduzetnička mreža iz sjeverne Francuske zajedno s i-Trans klasterom konkurentnosti organizira poslovne susrete u željezničkoj industriji tijekom 10. izdanja sajma SIFER, jedinog međunarodnog sajma u Francuskoj, posvećenog isključivo željezničkoj industriji. Poslovni susreti održat će se 22. i 23. ožujka u gradu Lille u Francuskoj.

našli odgovarajućeg poslovnog partnera potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora u trajanju od oko 30 minuta.

Ovo događanje jedinstvena je platforma za mala i srednja poduzeća, start-up i veće tvrtke, kao i istraživačke institute kako bi pronašli nove poslovne partnere, pokrenuli prekograničnu suradnju i podijelili inovativne tehnologije na učinkovit način. Sudjelovanje na ovom događaju je besplatno. Međutim, morate se registrirati za sudjelovanje na glavnom događanju SIFER 2017 prije no što se prijavite za poslovne susrete. Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novaca. Kako bi pro-

Glavne teme događanja bit će: • Vozni park željezničkih vozila - noviteti u dizajniranju željezničkih vozila i sustava • Infrastruktura - inovacije u tehnologiji željezničke infrastrukture • Tehnologije za prijevoz putnika – zadovoljiti potrebe putnika • Unutrašnjost željezničkih vozila - ispunjavanje očekivanja putnika Zašto sudjelovati? • Upoznajte potencijalne partnere ili kupce i proširite mrežu kontakata Vaše

tvrtke unutar europske željezničke industrije • Saznajte više o tržišnim trendovima i inovacijama • Razvijte i/ili ojačajte poslovne odnose • Pronađite nove komercijalne i tehnološke partnere • Uspostavite suradnju s međunarodnim tvrtkama Prijava za B2B moguća je do 20.ožujka putem sljedeće poveznice https://www. b2match.eu/sifer2017. Kontakt-osoba: Jelena Ravlić, Hrvatska gospodarska komora, Europska poduzetnička mreža, Tel: 01/4561 763, jravlic@hgk.hr. g

Poslovni susreti u Eurosportellu Eurosportello - Gospodarska komora Ravenne, u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom i konzorcijem Simpler, organizira B2B poslovne susrete u okviru sajma OMC 2017. - 13. Offshore Mediterranean Conference & Exhibition (Ravenna, Italija, 29.-31. ožujka 2017.). OMC je započeo 1993. godine kao regionalni događaj te je u svojoj 20 godina dugoj povijesti postigao me-

đunarodni status. Sajam je sada u svijetu prepoznat kao ključni događaj u naftnoj i plinskoj te offshore industriji i povezanim djelatnostima. Posjetite web stranicu sajma. Sajam predstavlja idealnu platformu za raspravu o istraživanju i razvoju, tehnološkim postignućima i budućim izazovima u sektoru energetike. Poslovni susreti, kao dodana vrijednost sajmu, izlagačima i posjetiteljima nude jedinstvenu priliku za

pronalazak poslovnih partnera iz industrije nafte i plina te povezanih sektora. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno, a prijave su moguće na poveznici https://www.b2match.eu/omc2017 do 3. ožujka. Biranje poslovnih partnera među ostalim prijavljenim tvrtkama moguće je od 1. do 17. ožujka. Poslovni susreti će se održati 29. i 30. ožujka u Pala de André, Hall 4, Tech Talk Zone.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 7-9. ožujka - Poslovni razgovori na Sajmu Ecobuild, London, Velika Britanija 10. ožujka - Poslovni razgovori DroneDays, Bruxelles, Belgija 16. ožujka - Informativni dan Bio-Based Industries Joint Technology Initiative – mogućnosti financiranja te prednosti uključivanja, Zagreb

22. ožujka - Poslovni susreti namijenjeni željezničkoj industriji SIFER 2017, Lille, Francuska 29. ožujka - Poslovni susreti u sklopu sajma OMC 2017, Ravenna, Italija 30. ožujka - Poslovni susreti Moda & Tekstil 2017, Riga, Latvija 25. travnja - B2B Software Days, Beč, Austrija

PRILOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

PRIVREDNI VJESNIK GLAVNI UREDNIK Darko Buković UREDNIK PRILOGA Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO AŠF SVINJOGOJSTVO, Ivankovo

USPJETI SE MOŽE I IZ NUŽDE I mesnicu i prodavaonice svježe pečene svinjetine iz vlastitog uzgoja Alen Barić je, kaže, otvorio iz nužde kako bi došao do gotovine potrebne za život i poslovanje svoje tvrtke

ridesettrogodišnji Alen Barić iz Ivankova kraj Vinkovaca jedan je od rijetkih mlađih ljudi u Slavoniji koji je egzistenciju svoje obitelji odlučio vezati uz svinjogojstvo. Zadnjih mjeseci postao je zanimljiv zbog jedne poduzetničke ideje: najprije u Vinkovcima, a potom u Osijeku, otvorio je prodavaonice svježe pečene svinjetine iz vlastitog uzgoja nazvanu - Praseći butik. Meso peče na vlastitih desetak ražnjeva i u krušnoj peći isključivo na drvima. U svakodnevnoj ponudi ima komade “obične” pečene svinjetine, salamurene i dimljene, te šnite rolane svinjetine. Srijedom i nedjeljom je u ponudi i pečena janjetina, također iz vlastita uzgoja.

AŠF SVINJOGOJSTVO ZAPOŠLJAVA 16 RADNIKA Uz to, u ponudi je i “krumpir u moći”. Koristeći društvene mreže, a posebice marketing od usta do usta, oba butika brzo su postala mjesto opskrbe brojnih Vinkovčana i Osječana. Barić najavljuje kako će se u buticima uskoro naći i suhomesnati proizvodi, a u Vinkovcima je otvorio i mesnicu u kojoj nudi svježe meso iz vlastita uzgoja. “Ove trgovine u Osijeku i Vinkovcima, kao i mesnicu u Vinkovcima, nismo otvorili zato što smo željeli, nego zato što smo na to prisiljeni kako bismo došli do gotovine. Prodaja putem trgovačkih lanaca se pokazala jako lošom jer oni s isplatom kasne od Alen Barić

tri do šest mjeseci, a čitav posao nakon isporučene robe nerijetko završi kompenzacijom. Tako se ne može naprijed. Ne samo da nema novog investiranja, nego je teško održavati i postojeći ritam proizvodnje za koji stalno trebaju obrtna sredstva”, kaže Barić. Ako Vlada u sljedećih godinu dana nešto ne promijeni i ne krene nabolje, kaže, dići će ruke od svega i otići u Njemačku.

NI PAŠNJAKA NI LJUDI “Nadam se da do toga neće doći te da će se rad i domaća proizvodnja konačno početi cijeniti. Normalno je da sa svojom obitelji želim ostati ovdje u Slavoniji i Hrvatskoj, ali ako ne budem imao izbora, zatvorit ću posao, otkazati radnike i započeti novi život izvan Hrvatske”, kaže Barić. Inače, u svojoj tvrtki AŠF svinjogojstvo zapošljava 16 radnika. U proizvodnji želi ove godine sa 200 doći do 400 rasplodnih krmača, te oko 12.000 uzgojenih prasadi godišnje. Barićevi se bave i uzgojem tovnih svinja radi prerade. Kapacitet tova je 850 komada u turnusu, ali nikada ne rade s punim kapacitetom jer nemaju sigurno tržište. Osnovna kočnica veće proizvodnje je nesigurnost plasmana i cijene. Uz to, raspolažu i stadom od 150 ovaca koje bi rado povećali, ali u istočnoj Slavoniji, koja je uglavnom pod oranicama, nema ni dovoljno pašnjačkih zona niti ljudi koji bi to radili. (S.S.)

Prodaja putem trgovačkih lanaca se pokazala jako lošom jer oni s isplatom kasne od tri do šest mjeseci, a čitav posao nakon isporučene robe nerijetko završi kompenzacijom. Na taj način se ne može ići naprijed. Alen Barić, vlasnik tvrtke AŠF svinjogojstvo

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

6. ožujka 2017. | broj 3968 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

AKTUALNO UDRUŽENJE AUTOŠKOLA HGK

UDRUŽENJE MARKETINGA HGK

Novi predsjednik Denis Ožegović

Na čelu Andrea Šumanovac

irektor Autoškole Hajduk iz Splita Denis Ožegović na Izbornoj skupštini novoosnovanog Udruženja autoškola HGK, 27. veljače, izabran je za predsjednika Udruženja za mandatno razdoblje od 2017. do 2020. godine. Za zamjenike su izabrani

član Uprave Auto SL 91 iz Pule Denis Peloza i direktor tvrtke Imkom iz Zagreba – Autoškola Rotor Hrvoje Štrk. Za poslovnu tajnicu Udruženja imenovana je Štefanija Lukić Vrijen iz Sektora za promet i veze HGK. “Očekuje nas razdoblje donošenja novih zakonskih propisa te ćemo

putem Udruženja nastojati participirati u tim procesima. Očekujemo kooperativnost svih nadležnih institucija”, istaknuo je Ožegović dodajući da će odmah zatražiti sastanak u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta te Ministarstvu unutarnjih poslova, kao i drugim institucijama vezano uz aktualnu problematiku djelatnosti autoškola. Članovi Skupštine Udruženja istaknuli su da je za autoškole u ovom trenutku najvažnije sudjelovanje u pripremi Nacrta prijedloga izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama u dijelu kojim se regulira djelatnost autoškola, kao i kasnije sudjelovanje u pripremi odnosnih podzakonskih akata. Na sjednici je izabrano i Vijeće Udruženja koje čine članice Udruženja - Autoškola Prilok iz Preloga, Autoškola Blic iz Osijeka, Autoškola Dalmacija iz Splita, Capitol Hill iz Zagreba, Car iz Rijeke, Gas iz Slavonskog Broda, Novak iz Osijeka te Rally iz Zlatara.

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3968 | 6. ožujka 2017.

lasnica i generalna direktorica agencija Unex Media i Unex Grupa iz Zagreba Andrea Šumanovac na Plenarnoj sjednici Udruženja marketinga HGK, održanoj 27. veljače, jednoglasno je izabrana za predsjednicu Udruženja marketinga HGK za mandatno razdoblje od 2017. do 2020. godine. Zamjenik predsjednice Udruženja je Krešimir Renzo Prosoli iz tvrtke Real Grupa iz Zagreba. Dopredsjednici Vijeća Udruženja marketinga HGK su: Rajna Cuculić iz tvrtke MediaCom Central Europe Zagreb, Davor Bruketa iz tvrtke Bruketa&Žinić iz Zagreba, Damir Ciglar iz Imago reklamne agencije iz Zagreba, Petar Pavić iz tvrtke S.T.A.R. Digital i Branko Eder iz tvrtke SRT iz Zagreba. “Cilj rada Vijeća Udruženja je okupiti struku, detektirati probleme na tržištu te predložiti mjere za promicanje i unapređivanje zajedničkih interesa članica uz institucionalnu potporu prema nadležnim tijelima”,

istaknula je Andrea Šumanovac. Direktorica Sektora za trgovinu HGK Ema Culi naglasila je da će HGK pružiti svu potrebnu stručnu potporu ovom gospodarskom potencijalu, te poticati provođenje mjera i aktivnosti koje su važne za razvoj ove djelatnosti. “Obostranom suradnjom imamo priliku postići potrebne pomake u kvaliteti komuniciranja, kao i poštovanju postojećih pravila tržišnog komuniciranja, kako bismo unaprijedili vjerodostojnost i poboljšali ugled tržišnih komunikacija”, dodala je Ema Culi. Na sjednici su izabrana i 22 člana Vijeća Udruženja. To su tvrtke: Unex media, MediaCom Central Europe Zagreb, Publicis, McCANN, Pro media Group, Real Grupa, Omnicom media grupa, Advans, BBDO Zagreb, Bruketa&Žinić, Imago reklamna agencija, Direct media komunikacije, Degordian, 404, Kofein, Grey Worldwide Zagreb, i ZONE, TBWA Zagreb, S.T.A.R. Digital, K&K promocija, Entourage i SRT.

IZNAD CRTE

Hitro, hitro Hitrorez ili tresla se brda… JEAN-PIERRE MARIČIĆ

direktor Poduzetničkog inkubatora Bios, Osijek

Prije nekoliko godina imali smo akciju Hitrorez, no ona nije prošla najbolje, nešto je regulatornih zavrzlama i razriješeno, ali premalo i potpuno nedovoljno s obzirom na sve ono što guši poduzetništvo

rijeme je za izradu završnih računa. Knjigovođama je ovo posebno stresno doba u godini. Slično se osjećaju i u manjim tvrtkama u kojima nemaju posebne pravne ni knjigovodstvene službe nego posao raspoređuju više-manje sukladno slobodnim kapacitetima. Kako to izgleda u malim tvrtkama, pokušat ću opisati na primjeru Poduzetničkog inkubatora BIOS čije poslovanje dovoljno dobro poznajem. Tvrtka je to u vlasništvu Grada Osijeka s ukupno šest zaposlenih. Inkubator radi u tri hale u kojima je trenutačno 41 stanar (tvrtke, obrti i druge institucije). Kraj poslovne godine tj. početak nove poslovne godine nose nam čitav niz izvješća koje je potrebno pripremiti uz one koje su redovne za sve tvrtke (inventura, završni račun, izvješće o radu). S obzirom na to da smo tvrtka u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, obveznici smo Zakona o javnoj nabavi, pa sukladno tome pripremamo izvješće o provedbi nabave u prethodnoj godini i plan nabave za ovu. Osim toga potrebno je podnijeti i izvješće o fiskalnoj odgovornosti (koju podnosimo jedinici lokalne samouprave) i godišnje izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama koje dostavljamo Povjereniku za informiranje Republike Hrvatske. Osim toga potrebno je izraditi izvješća i za druge financijere koji financijski pomažu rad inkubatora (županija i drugi), kao i plan rada i financijski plan za iduću godinu (zajedno s pokazateljima koje planiramo u toj godini ispuniti). Naravno, uz ovo, potpuno je normalno da obavljamo i svoje redovne aktivnosti vezane uz rad sa stanarima, pripremu i provedbu EU projekata... Uz sve ovo nabrojeno moram priznati da je olakotna okolnost to što smo svi zaposleni u inkubatoru “uprava”, pa

možemo raspodijeliti zadatke i pripreme izvješća sukladno slobodnom vremenu djelatnika. Ali probajte preslikati ovo na neku malu tvrtku u kojoj uz direktora/vlasnika radi još nekoliko djelatnika, ali u proizvodnji. U tom slučaju direktor/vlasnik tvrtke najčešće je (uz vanjsku knjigovodstvenu agenciju) i komercijalist i pravnik i služba odnosa s kupcima, ali i referent za izvješća (sva moguća izvješća koja ta tvrtka mora dostaviti). Prije nekoliko godina imali smo akciju Hitrorez koja je trebala biti “regulatorna giljotina” i riješiti nas

servisom. Nije mi bilo jasno zašto račune moram knjižiti u knjigu ulaznih i izlaznih računa, kada udruga nije u sustavu PDV-a, a sve potrebne informacije (ukupni promet, dugovanja i potraživanja) imam i kroz ﬁnancijsko knjigovodstvo. Odgovor je bio da to (vođenje knjige računa) zahtijeva zakon, a Porezna uprava, u slučaju nadzora, traži knjigu ulaznih i izlaznih računa bez obzira na to što udruga nije u sustavu PDV-a. Dakle, bez obzira na to što sve te informacije imam i u ﬁnancijskom knjigovodstvu,

prevelikog broja pravilnika, izvješća i drugih dokumenata koji usporavaju i otežavaju poslovanje malim poduzetnicima, ali i drugima (primjerice udrugama). Međutim, akcija nije prošla najbolje, nešto je regulatornih zavrzlama i razriješeno, ali premalo i potpuno nedovoljno s obzirom na sve ono što guši poduzetništvo. Svaka nova reforma donosila je samo i nove obveze (papirnate u smislu vođenja evidencija, izvješća...), ali ni jedna vlada nije se ozbiljno uhvatila u koštac s pojednostavljivanjem ovog područja. Na ovaj tekst usmjerila me jedna situacija vezana upravo za ovakvo naše zakonodavstvo. Naime, vodim knjigovodstvo za jednu sportsku udrugu i naišao sam na problem koji sam htio raspraviti s knjigovodstvenim

SVAKA NOVA REFORMA DONOSILA JE SAMO I NOVE OBVEZE (PAPIRNATE U SMISLU VOĐENJA EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA...) knjigu računa moram voditi – jer je to zakon?! Mora li tako? Može li biti lakše i jednostavnije (barem za mikro i male poduzetnike)? Neke države na koje se želimo ugledati pokazuju da može. Nadam se da će u bliskoj budućnosti neki novi Hitrorez ipak donijeti željene rezultate.

6. ožujka 2017. | broj 3968 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

TURIZAM HRVATSKO-BRITANSKI GOSPODARSKI FORUM

EKONOMIJA DOŽIVLJAJA, ŠTO JE TO? Svaka zemlja ima jedinstvene krajobraze i kulturu te to treba iskoristiti za razvoj multimedijalnih centara. S obzirom na identitet i baštinu, takvu ponudu treba razviti i u Hrvatskoj, smatra Keith Thomas, izvršni direktor tvrtke Petersham Group piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr centri. Upravo se takvi multimedijalni centri nalaze u Velikoj Britaniji koji privlače pozornost sve većeg broja posjetitelja. “Svaka zemlja ima jedinstvene krajobraze i kulturu te to treba iskoristiti za razvoj multimedijalnih centara. S obzirom na identitet i baštinu, takvu ponudu treba razviti i u Hrvatskoj”, naglasio je Keith Thomas, izvršni direktor tvrtke Petersham Group. I dok neki turistički znalci smatraju kako je Hrvatska heterogeno tržište jer se njen kontinentalni dio uvelike razlikuje od jadranskog, pa je prema tome prilagođena i turistička ponuda, drugi pak misle kako upravo na temelju tradicije, kulture i baštine možemo stvoriti razne zanimljive priče na kojima će se temeljiti turistička ponuda.

KREIRANJE DOŽIVLJAJA U DESTINACIJI

Hrvatska treba postati svjetski poznata turistička destinacija koja svojim gostima, kroz doživljaje, pruža dodatne sadržaje i usluge. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture

suvremenoj turističkoj ponudi više se ne podrazumijevaju proizvodi “sve za svakoga” nego treba osluškivati potrebe tržišta te prema tome kreirati posebne proizvode koji se temelje na emocijama. Tako se stvara ekonomija doživljaja, koju je teško deﬁnirati - može se reći da ona označava kreativnost stvaratelja turističkih priča, rečeno je na prošlotjednom Hrvatsko-britanskom gospodarskom forumu održanom na temu Ekonomija doživljaja u službi gospodarskog rasta i razvoja u zagrebačkom Hotelu Esplanade. Tom je prigodom rečeno kako suvremeni turisti traže priče u kojima će moći uživati, a one se moraju odvijati na autentičnom prostoru i uz autohtone proizvode. To su primjerice muzeji, zatim centri koji se bave naslijeđem te interaktivni multimedijalni

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3968 | 6. ožujka 2017.

Pravi primjer za stvaranje turističkih priča je Velika Britanija, koja je ujedno i začetnik ekonomije doživljaja. Britanski veleposlanik u Hrvatskoj Andrew Dalgleish je istaknuo kako ekonomija doživljaja povezuje poduzetništvo, inovacije, tehnologiju i kreativnost i upravo to smatra jednim od područja u kojima Hrvatska i Velika Britanija mogu ostvariti dugoročnu suradnju. Kreativna industrija raste trostruko više od ostalih gospodarskih sektora u toj zemlji. Osim toga, Velika Britanija je i vodeće odredište u zdravstvenom turizmu u Europi. “Hrvatska je Britancima zanimljiva kao destinacija koja otvara mnoge mogućnosti za poslovnu suradnju upravo u području ekonomije doživljaja i kreativnih industrija. Kreativnost i inovativnost zajedničke su objema zemljama, a te su dvije značajke sastavni dijelovi kreiranja doživljaja koji pak stvara dodanu vrijednost nekoj turističkoj

HRVATSKA U TULLNU

destinaciji”, naglasio je Dalgleish. Inače, Britanci sve više dolaze na odmor u Hrvatsku, pa su tako prošle godine u našoj zemlji ostvarili 600.000 dolazaka ili 21 posto više nego prethodne godine. Na važnost bilateralne suradnje Hrvatske i Velike Britanije osvrnuo se ministar turizma Gari Cappelli koji je rekao kako su nam vrlo dragocjena britanska iskustva u provedbi ekonomije doživljaja jer oni svoj turizam temelje na inovativnosti turističkih proizvoda poput raznih zanimljivih galerijskih i muzejskih prostora, tematskih i zabavnih parkova, sportskih i adrenalinskih parkova te već spomenutih interaktivnih multimedijalnih centara. Cappelli je naglasio kako je Velika Britanija u 2016. godini bila deveti investitor u Hrvatskoj s ulaganjima u visini od 1,2 milijarde eura. Godinu ranije Velika Britanija je bila najveći

KREATIVNA INDUSTRIJA RASTE TROSTRUKO VIŠE OD OSTALIH GOSPODARSKIH SEKTORA U VELIKOJ BRITANIJI pojedinačni strani investitor u našoj zemlji, a investicije su iznosile 612 milijuna eura.

OBRAZOVANI MENADŽERI DOŽIVLJAJA Da je razvoj ekonomije doživljaja vrlo važan u Hrvatskoj složila se i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek koja je tom prigodom istaknula kako Hrvatska treba postati svjetski poznata turistička destinacija koja svojim gostima, kroz doživljaje, pruža dodatne sadržaje i usluge. Jedan od projekata ekonomije doživljaja zasigurno je i projekt izbora Europske prijestolnice kulture. “Iznimno smo ponosni što će i Hrvatska prvi put imati europsku prijestolnicu kulture, a to je Rijeka koja će 2020. ponijeti tu titulu”, rekla je Nina Obuljen Koržinek. O ekonomiji doživljaja govorila je Romana Lekić, pomoćnica dekana Visoke škole Edward Bernays, koja je istaknula kako u pripremi takvih projekata svatko treba krenuti od sebe tj. iz svoga srca jer mora imati otvoreno srce i um te slobodnu volju kako bi drugome mogao pružiti doživljaj. “U kreiranju turističkih priča važna je edukacija onih koji to rade, pa smatram da se trebaju obrazovati tzv. menadžeri doživljaja. Oni moraju biti motivatori, edukatori i inspiratori za sve ostale sudionike u procesu stvaranja turističkih priča”, zaključila je Romana Lekić.

Austrijski dan u Hrvatskoj 2018. Austrija je drugi najveći investitor u hrvatski turizam i četvrti najveći trgovinski partner Hrvatskoj, a nastavak dobrih političkih i gospodarskih odnosa vrlo je važan za budućnost obje zemlje, rekao je ministar turizma Gari Cappelli tijekom prošlotjednog sastanka s predsjednikom Odbora za turizam austrijskog parlamenta Geraldom Hauserom, održanom na nautičkom sajmu Boot Tulln - Austrian Boat Show u Tullnu. Tom je prigodom svom austrijskom kolegi predložio da se 2018. u Hrvatskoj organizira Austrijski dan na kojem bi se predstavile mogućnosti ulaganja u Hrvatsku, a u organizaciji te

manifestacije sudjelovat će gospodarske komore Hrvatske i Austrije. Turisti iz Austrije imaju veliki značaj u hrvatskom turizmu jer se, promatrajući u ukupnom broju noćenja, nalaze na visokom trećem mjestu. Gotovo polovinu svih noćenja bilježe u pred i posezoni, a posebice im je zanimljiv nautički turizam”, istaknuo je Cappelli. Inače, Sajam Boot Tulln je jedan od najvećih specijaliziranih sajmova brodova i sportova na vodi u Srednjoj i Istočnoj Europi. (S.P.)

PROLJETNI SAJMOVI ZAGREBAČKOG VELESAJMA

Graditeljstvo 40. međunarodni sajam građenja i opremanja 40

Interklima 24. 2 4 međunarodni 4. međ sajam grijanja, klimatizacije, o obr brade p obrade pitkih voda & obnovljivih izvora energije

9. međunarodni sajam zaštite okoliša i komunalne opreme

12. međunarodni sajam zaštite osoba i imovine

4. - 7. 4. 2017. 4 www.zv.hr

Kontakt: zv.graditeljstvo@zgh.hr zv.interklima@zgh.hr zv.emat@zgh.hr zv.interprotex@zgh.hr

6. ožujka 2017. | broj 3968 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

HRWWWATSKA M SAN GRUPA

HAKOM

Najbolji HPE distributer u Jugoistočnoj Europi M SAN Grupa, distributer računalnog hardvera i softvera te potrošačke elektronike, osvojila je nagradu za najboljeg Hewlett Packard Enterprise distributera u Jugoistočnoj Europi za 2016. godinu. Nagrada M SAN Grupi uručena je na HPE CEEI & MEMA regionalnoj konferenciji održanoj početkom veljače u Vouliagmeniju u Grčkoj. “Dodijeljena nagrada potvrda je dugogodišnjeg rada i ulaganja M SAN Grupe u Enterprise odjel i HPE team na što smo izuzetno ponosni”, istaknuo je Alen Panić, voditelj Odjela enterprise rješenja M SAN Grupe. Hewlett Packard Enterprise (HPE) američka je multinacionalna kompanija osnovana 2015., a nastala je podjelom tehnološkog diva Hewlett Packard na dva dijela - HPE i HP Inc. Glavne djelatnosti HPE-a su informatičke usluge, tehnologije pohrane podataka, računarstvo u oblaku, umrežavanje i integracija konvergiranih sustava, dok su najpoznatija rješenja HPE Proliant poslužitelji, 3PAR sustavi za pohranu podataka te Aruba mrežna rješenja. (B.O.)

NOVA APLIKACIJA e-PRAVO PUTA Korisnici mogu od sada podnijeti zahtjev elektroničkim putem za utvrđivanje infrastrukturnog operatora i visine naknade za pravo puta

rvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) u sklopu vlastitog programa razvoja elektroničkog poslovanja pod nazivom e-Agencija pustila je u rad novu aplikaciju e-Pravo puta nastavljajući tako s razvojem i unapređenjem internetskih usluga. Naime, podržavajući i aktivno provodeći opći stav potrebe daljnje i kontinuirane informatizacije društva u cjelini, tako je HAKOM omogućio svojim korisnicima podnošenje zahtjeva elektroničkim putem za utvrđivanje infrastrukturnog operatora i visine

naknade za pravo puta. Korisnicima se tako olakšava popunjavanje i podnošenje zahtjeva te znatno ubrzava sam postupak izdavanja potvrde. HAKOM, kao pravno tijelo s javnim ovlastima u području elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, izdaje potvrdu o pravu puta temeljem Zakona o elektroničkim komunikacijama i Pravilnika o potvrdi i naknadi za pravo puta. Aplikacija je dostupna na HAKOM-ovoj internetskoj stranici i može joj se pristupiti putem poveznice https://www.hakom. hr/default.aspx?id=8238. (B.O.)

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Colmix Colmix predstavlja specijalnu mješavinu šljunčanih agregata za proizvodnju betonske smjese, specijalno dizajniranu prema zahtjevima kupaca. Colmix se može naručiti prema već napravljenoj certiﬁciranoj recepturi, koju koristi većina kupaca, ali isto tako kupac može odrediti količinu određenih frakcija agregata u Colmixu prema svojim potrebama. Upotrebom Colmixa postižu se manji manipulativni troškovi, troškovi zaliha i troškovi transporta, a idealan je kod proizvodnje betona s mobilnim betonarama. COLAS MINERAL D.O.O.

COLAS Mineral d.o.o. dio je internacionalnog koncerna COLAS isastavni je dio Grupe COLAS Hrvatska od 2001. COLAS Mineral kadrovski je ekipiran djelatnicima s višegodišnjim iskustvom čija je djelatnost vađenje, proizvodnja i distribucija šljunka, proizvodnja i distribucija kamenog agregata, proizvodnja i distribucija betona...

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3968 | 6. ožujka 2017.

USUSRET DRONEFESTU

PORTAL ZA ŠKOLE

DESET IM JE GODINA TEK Na portalu je objavljeno 11.283 teksta, 1143 digitalna nastavna materijala, 321 učenički rad i 697 vijesti iz škola te 24 nastavnička teksta iz prakse

ortal za škole www.skole. hr ugledao je svjetlo dana 1. ožujka 2007., dakle, prije 10 godina. Portal je pokrenula Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet na poticaj i u suradnji s tadašnjim ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa. Cilj pokretanja portala bio je pružiti virtualno okupljalište članovima školske zajednice putem kojeg će moći razmjenjivati iskustva te surađivati i saznavati brojne korisne informacije namijenjene nastavnicima, učenicima i njihovim roditeljima. Osim toga, zamišljeno je da se na portalu objavljuju sadržaji koji će pružiti podršku nastavnicima i učenicima za uporabu informacijskokomunikacijske tehnologije u svakodnevnom radu i učenju. U proteklih 10 godina na portalu je objavljeno 11.283 teksta te je zaprimljeno i objavljeno 1143 digitalna nastavna materijala, 321 učenički rad i 697 vijesti iz škola te 24 nastavnička teksta iz prakse.

Portal za škole danas sadrži 17 rubrika od kojih je svakako važno istaknuti Suvremeno obrazovanje, rubriku namijenjenu nastavnicima, čiji je cilj pružiti podršku i motivirati nastavnike za primjenu informacijske-komunikacijske tehnologije u poučavanju. (B.O.)

Korištenje dronova u poslovne svrhe Softverska grupa IN2 i agencija Eventa01 organiziraju 30. i 31. ožujka u Zagrebu najveću poslovno-tehnološku konferenciju o bespilotnim letjelicama DRONEfest. Dvodnevni događaj uključuje oko 30 predavanja koja obuhvaćaju različite teme o bespilotnim letjelicama. Neke od tema su uporaba dronova u različitim industrijama s naglaskom na poljoprivredi, pravilnici EU i snimanje iz zraka. Tijekom drugog dana održava se i nekoliko radionica. Na praktičan način obradit će se teme utrkivanja bespilotnim letjelicama, izbora opreme za snimanje, naprednih tehnika upravljanja te razvoja modula za autopilotiranje. “Osim prezentacije svjetskih trendova, na konferenciji ćemo pokazati i kako se bespilotne letjelice polako, ali sigurno počinju koristiti u poslovne svrhe i na području Hrvatske i regije. Sudionike očekuju predavanja o postojećem iskustvu i mogućim konceptima uporabe dronova u području poljoprivrede, nadzora plinovoda, traženja pitke vode, geodeziji te potragama i spašavanju”, rekao je Tihomir Šašić, direktor konferencije. (B.O.)

Podravec Podravec je jedinstven polutvrdi masni sir spravljen od kravljeg mlijeka i razvijen u bjelovarskoj Sireli prije tridesetak godina. Svojevrsni sinonim za hrvatske polutvrde sireve, Podravec je izrazito žute boje, s ravnomjerno raspoređenim srednje velikim očicama. Sirelin Podravec premium narezan je na tanke ploške. Zahvaljujući suvremenoj tehnologiji pakiranja sir zadržava dugotrajnu svježinu i okus, a ovo se pakiranje može više puta otvarati i zatvarati. DUKAT D.D.

Sa 14 proizvodnih pogona u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji i Rumunjskoj), Dukat mliječna industrija suvereno se pozicionirala kao vodeća hrvatska i regionalna mliječna kompanija, a Dukat kao vodeća domaća i regionalna robna marka mliječnih proizvoda. Okosnicu poslovne ﬁlozoﬁje Dukata čine visokovrijedni mliječni proizvodi bez konzervansa, proizvedeni od najkvalitetnijeg domaćeg mlijeka.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

6. ožujka 2017. | broj 3968 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

AKTUALNO U SPLITU ODRŽAN 22. GAST

KLJUČNO MJESTO PRIPREME TURISTIČKE SEZONE Sajam GAST i ove je godine na jednom mjestu okupio sve ključne aktere gastronomske scene. Zahvaljujući njihovom radu Split i Dalmacija sve su atraktivnije i poželjnije destinacije na turističkoj karti Europe, ocijenila je Sanja Vuković Veić piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

O 5877 izlagača iz 8 zemalja predstavilo se na GAST-u

35% više gospodarskih izaslanstava posjetilo sajam nego lani

vogodišnji 22. sajam GAST koji se održao u Splitu protekloga tjedna okupio je, prema riječima Sanje Vuković Veić, direktorice tvrtke Sajam Split, 587 izlagača iz osam zemalja što je povećanje od čak 25 posto u odnosu na proteklu godinu. Glavni partner ovogodišnjeg GAST-a bila je tvrtka Dalmacijavino koja je ovu godinu ušla s novom vlasničkom strukturom, novim vizualnim identitetom, te poboljšanim i obogaćenim proizvodnim asortimanom, dok su generalni sponzori bili Orbico, Petason, Premis, Canicula, Alca, Metro, te Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije i TZ grada Splita.

NAJAVE ODLIČNE SEZONE GAST je kao izaslanik predsjednice Republike otvorio njezin savjetnik Željko Garača, koji je istaknuo kako manifestacije poput GAST-a pridonose razvoju turizma kao najjačeg sektora gospodarstva. “Postoje različita mišljenja o tome koliko je dobro da turizam dominira te o njegovom udjelu u gospodarstvu. No turizam

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3968 | 6. ožujka 2017.

je za jadranske županije sudbina, a prigoda je podizanje kvalitete usluga u turizmu”, rekao je Garača. Ministarstvo turizma ove će se godine usredotočiti na deregulaciju propisa koji otežavaju poslovanje u turizmu te priprema izmjene zakona kojima će olakšati poslovanje, kazao je glavni tajnik Ministarstva turizma Ivo Bašić. “Bez investicija nema kvalitete u turizmu. Ove se godine u turizam ulaže 800 milijuna eura, od čega oko 500 milijuna privatni, a 300 milijuna javni sektor. Najave za ovogodišnju sezonu su odlične te se očekuje povećanje dolazaka i noćenja turista u Hrvatskoj u odnosu na prošlu godinu, pogotovu kad je riječ o turistima iz Italije, Velike Britanije i Njemačke”, kazao je Bašić.

POVOLJNIJE OZRAČJE Sajam GAST i ove je godine na jednom mjestu okupio sve ključne aktere gastronomske scene. “Zahvaljujući njihovom radu Split i Dalmacija sve su atraktivnije i poželjnije destinacije na turističkoj karti Europe. Ove godine GAST

OKUSI SVOJ ZAVIČAJ

VESNA FRIEDL, DIREKTORICA HGK-ŽK SPLIT

Želimo da turizam značajnije utječe i na druge djelatnosti Nakon prošlogodišnje uspješne organizacije zajedničkog nastupa članica Hrvatske gospodarske komore iz cijele Hrvatske, HGK-ŽK Split se i ove godine prihvatio istog zadatka. Na ovogodišnjem GAST-u, na izlagačkom prostoru od oko 150 četvornih metara predstavilo se više od 20 izlagača iz svih dijelova Hrvatske, ponajviše s prehrambenim proizvodima i vinima. ‘’Poznata je važnost turizma za hrvatsko gospodarstvo, a rekordni turistički rezultati koje bilježe Split i Splitsko-dalmatinska županija koliko god vesele, toliko i obvezuju na daljnji rad, podizanje kvalitete usluga i produljenje sezone. Naša je želja da turizam značajnije utječe i na druge djelatnosti, da bude generator rasta i ostalih djelatnosti te da postane što veći potrošač kvalitetnih proizvoda i usluga, posebice hrvatskih. U tom smislu je značaj GAST-a kao mjesta okupljanja svega relevantnog u pripremi turističke sezone velik i neprijeporan, ocijenila je direktorica HGK-ŽK Split Vesna Friedl.

se održava u povoljnijoj gospodarskoj atmosferi nego ranijih godina tako da se na sajam vraćaju naši stari, ali dolaze i novi veliki i mali partneri i izlagači kako iz Hrvatske tako i iz inozemstva. Pojačan je i interes gospodarskih izaslanstava tako da ih je čak 35 posto više nego lani. Sajam raste, između ostalog, i zbog rasta turizma jer je GAST prepoznat kao ključno mjesto pripreme turističke sezone”, istaknula je Sanja Vuković Veić.

BEZ INVESTICIJA NEMA KVALITETE U TURIZMU, ISTAKNUO JE IVO BAŠIĆ Prema riječima direktorice Sajma Split, u organizaciji ovoga sajma, ona i njezin tim su od samog početka vođeni idejom da GAST i ove godine da smjernice kako na najbolji način izdizajnirati odnosno kreirati cjelokupnu sezonu. “Zahvaljujući našoj upornosti i viziji zadnje 22 godine Split se jasno ucrtao na karti sajamskih gradova Hrvatske i regije. Vjerujemo kako će u budućnosti biti sluha i inicijative da Split konačno dobije pravu multifunkcionalnu dvoranu u kojoj bi se mogli održavati i sajmovi. To bi bio pravi motor razvoja sajmovanja u Splitu, ali i Splita kao destinacije koja prima turiste 365 dana u godini”, kazala je Sanja Vuković Veić.

U drugi krug ušlo oko 40 dobavljača Projekt je pokrenut u suradnji s HGK-om, a njime se domaćim proizvođačima voća i povrća omogućuje da svoje proizvode plasiraju u Lidlove trgovine Nakon završetka javnog natječaja za projekt Okusi svoj zavičaj, stručni žiri trgovačkog lanca Lidl Hrvatska posljednjih je mjeseci selektirao kandidate. Podsjetimo, ovaj je projekt pokrenut u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, a njime će Lidl domaćim proizvođačima voća i povrća omogućiti da svoje proizvode plasiraju na police Lidlovih trgovina u Hrvatskoj. U drugom krugu natječaja odabrano je četrdesetak potencijalnih dobavljača iz svih krajeva Lijepe naše koji su se susreli s predstavnicima Lidla i pobliže upoznali s poslovnim procesima i standardima ovog trgovačkog lanca. Odabir dobavljača bit će dovršen u travnju i svibnju, nakon što se sa svim potencijalnim dobavljačima odrade detaljni razgovori. Projekt Okusi svoj zavičaj je nadogradnja Lidlovog brenda Okusi zavičaja, javnosti predstavljenog 2013. godine, a kojim je obuhvaćeno oko

90 autohtonih proizvoda domaćih dobavljača. Natječaj je trajao više od mjesec dana, prijaviti su se mogla obiteljska poljoprivredna gospodarstva, ostali organizacijski oblici poljoprivrednika te proizvođačke organizacije, a zaprimljeno je nekoliko stotina prijava. Dobavljači iz različitih krajeva Hrvatske koji su ušli u drugi krug mogli su sudjelovati na prezentacijama u Lidlovom edukacijskom centru u Samoboru, gdje su im predstavnici Lidla govorili o poslovanju njihova trgovačkog lanca, standardima nabave voća i povrća, osiguranju kvalitete i kartonskoj ambalaži. Imajući u vidu da je proizvodnja hrane strateški interes svake države, Lidlova je želja ovim projektom dodatno podržati poljoprivredna gospodarstva u proizvodnji domaćeg i kvalitetnog voća i povrća diljem Hrvatske, potaknuti konkurentnost OPGova te svojim kupcima omogućiti još veći odabir svježeg voća i povrća s hrvatskih polja.

6. ožujka 2017. | broj 3968 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

HRVATSKA&REGIJA GDJE NAMJERAVAJU LJETOVATI GRAĐANI SRBIJE

GRČKA VS. HRVATSKA 15:1 Nedavni 39. međunarodni sajam turizma u Beogradu bio je prilika za nove korake u stvaranju zajedničkog regionalnog turističkog proizvoda, ali i rezervaciju najjeftinijeg ljetovanja na moru u Grčkoj - sedam dana i put za 39 eura piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@ombeg.org.rs

a je turistički novac sladak, posebice kad drugim sektorima ide loše ili nikako, na kraju balade dosjetilo se i u Srbiji što najbolje ilustrira nedavni 39. međunarodni sajam turizma u Beogradu na kojem je sudjelovala i Hrvatska. Sudjelovanje Hrvatske nije bilo tako impresivno kao Crne Gore, Grčke ili Turske, primjerice, ni po broju sudionika niti po uloženom novcu u promociju, ali hrvatski štand bio je smješten u prolazu između dvaju paviljona što je bilo veoma prometno mjesto. A hrvatski susjedi su bila ministarstva trgovine i turizma, potom Turistička zajednica Bleda te Bugari i Albanci. Niko Antunović, direktor Antunović Grupe, rekao je kako je promociju Hrvatske kao turističke destinacije organizirala Hrvatska turistička zajednica. Valja napomenuti da Hrvatska na lanjskom sajmu nije sudjelovala, tako da se zahvaljujući ovogodišnjem pojavljivanju već bilježi rast od 100 posto.

Beogradu, ono se podudara s dosadašnjim trendovima. Srbiji su najinteresantniji Istra, Dubrovnik i Makarska rivijera, podsjeća Antunović. U isto vrijeme Srbija turistima iz Hrvatske ili s drugih strana kao destinacija može biti zanimljiva po prirodnim ljepotama, hrani, piću i zabavi. Što se tiče regije, ona bi se trebala posvetiti bioturizmu, moru i vikend-turistima, kaže Antunović.

SVE JE OČITIJE DA JE REGIJA KRENULA U POTRAGU ZA ZAJEDNIČKIM TURISTIČKIM NAZIVNICIMA KOJIMA TREBA DODATI I PROFIT

KOLIKO SE ISPLATI SUDJELOVATI? Na pitanje isplati li se u digitalnoj eri sudjelovati na ovakvim sajmovima, Antunović ističe kako se uvijek isplati, iako je svaka sajamska promocija i trošak koji se knjiži kao ulaganje u marketing. “Nikad ne znate koga možete upoznati, a istovremeno morate imati i lokalne ljude, posebice na potencijalno rastućim tržištima”, smatra on. Antunović ističe da je dolazak poslovnih ljudi iz Srbije u Hrvatsku profesionalno i organizacijski dobro pokriven, dok turisti iz Srbije u Hrvatsku najčešće dolaze u vlastitom aranžmanu, kod rođaka ili prijatelja. Kad je riječ o interesu koji su pokazali posjetitelji Sajma turizma u

A da je regija krenula u potragu za zajedničkim turističkim nazivnicima kojima treba dodati i proﬁt, sve je očitije. Nakon nedavne konferencije u Beogradu posvećene upravo zajedničkom turističkom regionalnom proizvodu čiji je medijski pokrovitelj bio i Privredni vjesnik, započeli su i konkretni potezi. Srpski i crnogorski ministri turizma Rasim Ljajić i Pavle Radulović potpisali su prvog dana beogradskog sajma memorandum o suradnji kao temelj razvoja bilateralne turističke ponude koja će, kako su najavili, “obuhvatiti najbolje iz obje zemlje”. Riječ je o sedam programa

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3968 | 6. ožujka 2017.

i projekata (kombinacije mora, planina i Beograda) koji su dan ranije predstavljeni u Privrednoj komori Srbije i objedinjeni u brošuri na nekoliko jezika, a čija razrada i realizacija tek predstoje.

KAKO PRODULJITI SEZONU? Crna Gora je prvi put u novijoj povijesti, kako je izjavio Radulović, bila zemljapartner na nekom sajmu u Beogradu, ovoga puta Sajmu turizma. Zašto je to za njih bilo značajno, najbolje ilustrira podatak da u ovoj godini u Crnoj Gori očekuju oko 400.000 turista iz Srbije. To je najbrže rastuća grana u regiji, podsjetio je crnogorski ministar turizma i dodao kako je Crna Gora lani zabilježila dva milijuna turista, 12 milijuna noćenja i udio turizma u BDP-u od oko 22 posto. Najveći nam je izazov produženje ljetne turističke sezone u cjelogodišnju, a optimizam temeljimo na podatku Svjetske turističke organizacije po kojem jedna trećina turista u svijetu posjeti zemlje Mediterana, istaknuo je Radulović. Koliki je prihod Crna Gora ostvarila od turizma nije se čulo od crnogorskog ministra nego od srpskog premijera Aleksandra Vučića koji je otvorio Sajam. Vučić je rekao da Crna Gora ima more, planine i jezera, dok Srbija nema more, ali je lani od turizma uprihodila 200 milijuna eura više od Crne Gore. I naveo točne brojke: u 2016. Crna Gora je imala prihod od turizma od oko 850 milijuna eura, a Srbija 1,042 milijarde eura. Turisti u Srbiji ostaju u prosjeku 2,5 dana, a u Crnoj Gori 5,5 dana. Cilj nam je da za pet godina premašimo dvije milijarde eura prihoda od turizma, rekao je Vučić ocijenivši to realnim ako se ima u vidu da je rast turizma u svijetu lani bio četiri posto, u Europi dva posto, a u Srbiji 13 posto.

Najviše se u narednom razdoblju računa na nova tržišta, Rusiju i Daleki istok. Broj ruskih turista u Srbiji u 2016. povećan je 5,5 posto, a kineskih 29,9 posto, rekao je Vučić i opet, doduše ogradivši se, spomenuo mogućnost otvaranja direktne zrakoplovne linije Beograd-Peking. Vučić je kazao kako je s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom razgovarao o mogućem izdavanju posebnih prekograničnih dozvola kako bi kineski turisti iz Budimpešte dolazili na 48 sati i u Beograd.

GRČKA NA PRVOM MJESTU Osvrćući se na izjavu srpskog ministra turizma Rasima Ljajića koji je, hvaleći beogradski sajam turizma na otvaranju, ocijenio kako je on po broju posjetitelja

SRBIJI SU NAJINTERESANTNIJI ISTRA, DUBROVNIK I MAKARSKA RIVIJERA, PODSJEĆA NIKO ANTUNOVIĆ

VELIKE GUŽVE

Što jeftinije, to bolje Velika gužva već prvog dana Sajma turizma u Beogradu najavila je kako posjetitelji očekuju između 1100 izlagača iz 56 različitih zemalja pristupačne ponude za svačiji džep, a tako je bilo i u sva tri ostala sajamska dana. Popusti su dosezali do nevjerojatnih 55 posto, a posjetitelje i kupce uglavnom ljetnjih aranžmana vodio je jedan jedini kriterij: što jeftinije, to bolje. Zato je “kao halva” prodavana Grčka, pa Crna Gora, Turska... Najjeftiniji bio je aranžman u Grčkoj, u okolici Soluna, sedam dana i povratna autobusna karta za samo 39 eura. Doduše u predsezoni, ali i u svibnju se može kupati, potvrđuje svake godine sve više srpskih turista. Rujanska ponuda je malo skuplja, ali ništa drastično. Na otok Tasos u rujnu i listopadu može se putovati za nevjerojatnih 79 eura, 10 dana plus autobusna povratna karta. Pomalo naporan put od oko 15 sati, ali nema veza. Za ovdašnje potencijalne turiste, osiromašene, skresanih zarada i plaća to je jedina šansa da vide more. Ma gdje ono bilo. I ljetuju jeftinije nego da su ostali kod kuće.

tri puta veći od sličnih sajmova u Soﬁji, Solunu i Temišvaru zajedno, pet puta veći od sajma u Zagrebu i sedam puta u Ljubljani, Vučić je, izašavši za govornicu odmah nakon Ljajića, rekao da je “od svega zapamtio samo ono ‘pet puta veći od Zagreba’”. Vučić je hrvatski turizam spomenuo i na nedavnom Poslovnom forumu Srbija-Grčka u Beogradu, navodeći da na 15 srpskih turista u

Grčkoj dolazi jedan koji ljetuje u Hrvatskoj. Predsjednik Turističke zajednice Beograda Miodrag Popović potvrdio je kako je najveća gužva na Sajmu bila za aranžmane u Grčkoj te da su kontakti grčkih i srpskih turističkih organizacija stalni. Lani je više od 900.000 turista iz Srbije posjetilo Grčku, a u zadnje tri godine intenzivno raste i broj grčkih turista u Srbiji, rekao je Popović.

6. ožujka 2017. | broj 3968 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

SVIJET FINANCIJA POSLOVANJE BANAKA I KAMATNE STOPE

BANKE U ZONI POZITIVNOG POSLOVANJA Lavovski dio dobiti iz 2016. dolazi iz dobitaka od vlasničkih pozicija i trgovanja (oporavak financijskih tržišta) te od bitno manjih rezerviranja za loše plasmane, kazao je Zdenko Adrović piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N mlrd kn neto dobit banaka u 2016.

oko mlrd kn

6,5 5

njihova lanjska bruto dobit

4,3 3 mlrd kn gubitak bankarskog sektora u 2015.

eto dobit koje su hrvatske banke ostvarile u 2016. najviša je od 2008. godine. Točnije, prema podacima Hrvatske narodne banke s kojima je javnost pobliže upoznala Hrvatska udruga banaka (HUB) na prošlotjednom briﬁngu za novinare, lanjska neto dobit hrvatskih banaka iznosila je 5,1 milijardu kuna. Zdenko Adrović, direktor HUB-a, istaknuo je kako bruto dobit u 2016. iznosi gotovo 6,5 milijardi kuna. “Podsjećam, gubitak bankarskog sektora u 2015. godini bio je 4,3 milijarde kuna. Dakle, ovaj rezultat iz 2016. vraća banke u zonu pozitivnog poslovanja”, ocijenio je on. Taj rezultat, dodao je Adrović, podiže stopu adekvatnosti kapitala na 22,5 posto, što je sjajan makroekonomski rezultat koji ukazuje na to da je naš bankovni sustav stabilan te da ima dovoljnu kapitalnu snagu kako za pokretanje novog kreditnog ciklusa tako i za nove krize ako i kad se pojave.. Povrat na kapital (ROE) za 2016. godinu procijenjen je na oko 9,5 posto neto i 12 posto bruto, prije oporezivanja, što je oko prosjeka Europske unije. Prva od tri stavke koje pojašnjavaju odakle je došao rezultat u 2016. je smanjenje kamata na kredite, što je dovelo do pada ukupnog kamatnog prihoda na razini od 8,9 posto. “Pritom su kamatni troškovi padali još brže, gotovo 25 posto. Rezultat toga jest taj da je neto kamatni prihod povećan za 2,5 posto, što nije velik broj”, napomenuo je Adrović. Druga stavka su neto prihodi od provizija i naknada koji su u promatranom razdoblju rasli 5,7 posto. Lavovski dio dobiti iz 2016. dolazi od treće stavke, tj. dobitaka od vlasničkih pozicija

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3968 | 6. ožujka 2017.

i trgovanja (oporavak ﬁnancijskih tržišta) te od bitno manjih rezerviranja za loše plasmane, a što je imalo najveći utjecaj na oporavak rezultata. “Iz ove stavke dolazi gotovo 80 posto rezultata”, ustvrdio je Adrović.

VIŠAK OPTIMIZMA Hrvoje Stojić, predsjednik Kluba glavnih ekonomista HUB-a i glavni ekonomist Addiko Banka, smatra kako su kreditna kretanja u

MEĐU BANKAMA SE JAVLJA KONKURENCIJA ŠTO UTJEČE NA DODATNI PAD KAMATNIH STOPA, KAŽE HRVOJE STOJIĆ Hrvatskoj bila pod utjecajem jednokratnih događanja. “Kod stanovništva je to ponajprije konverzija kredita u švicarskim francima koja je zbog tečajnih razlika spustila cijelu seriju u negativni teritorij”, istaknuo je dodajući kako je u korporativnom dijelu, a što je bilo posebice aktualno u zadnjem kvartalu 2016., to bila prodaja loših plasmana. “U tom smislu u prošloj godini primjećuje se nastavak pada kreditne aktivnosti”, naglasio je. Međutim, nastavio je, kroz to se ne vidi ono što pokazuju podaci o novim odobrenjima, ponajprije u drugoj polovini 2016. godine. “Naime,

nova odobrenja tada su pokazala ubrzanje rasta, uz pozitivne promjene u strukturi kredita. Kod potrošača se primjećuje višak optimizma. Stanovništvo se ponovno zadužuje po potrošačkim kreditima. Zato je posebice važno da su ljudi sigurni u srednjoročna dohodovna očekivanja i da se stvaraju radna mjesta”, smatra Stojić. Kod kompanija, pak, nakon više godina oporavlja se investicijska komponenta u odnosu na radni kapital. “To su trendovi koji bi se trebali nastaviti i u ovoj godini. A Klub glavnih ekonomista HUB-a očekuje daljnji oporavak kreditne aktivnosti”, kazao je Stojić, napomenuvši kako je silazni trend kretanja kamatnih stopa uvelike posljedica izuzetno velikog viška likvidnosti, odnosno ekspanzivne monetarne politike. “Isto tako, među bankama se javlja konkurencija, što utječe na dodatni pad kamata”, smatra on.

jeg jačanja konkurencije na tržištu što je dovelo do nešto bržeg pada kamatnih stopa na sve vrste kredita”, objasnio je Šonje. Ako se Hrvatsku stavi u međunarodni kontekst, onda se ona nalazi u grupi EU zemalja koje nisu u eurozoni i koje stoga plaćaju nešto više kamate, odnosno premije rizika. “Ta premija rizika u Hrvatskoj je treća po visini u EU, iza Grčke i Cipra”, naglasio je. Kamatna marža hrvatskih banaka, kada se ispravno mjeri, iznosi 2,76 postotna boda što znači da je niža od premije rizika države. Šonje je kazao kako sve ukazuje na to da će se trend smanjenja kamata nastaviti barem još neko vrijeme i u ovoj godini, što se primjećuje i u kreditnim ponudama. “Taj trend će trajati sve

NASTAVAK TRENDA

TREND SMANJENJA KAMATA NASTAVIT ĆE SE BAREM JOŠ NEKO VRIJEME I U OVOJ GODINI, SMATRA VELIMIR ŠONJE

Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike i ekonomski analitičar, istaknuo je kako je trend pada kamatnih stopa vidljiv kod kratkoročnih (revolving krediti, prekoračenja po transakcijskom računu te potraživanja i krediti po kreditnim karticama) i kod stambenih kredita. “Potrošački krediti koji su u Hrvatskoj inače relativno povoljniji nego u drugim zemljama jedini ne pokazuju tako jasan trend smanjenja”, ustvrdio je Šonje. Tako su, prema podacima HUB-a, u prošloj godini kamate na novoodobrene kunske kredite stanovništvu najviše pale kod kratkoročnih kredita i to za više od dva postotna boda te stambenih, gotovo dva postotna boda. A trend smanjenja kamatnih stopa upravo se jasnije proﬁlirao u 2016. godini. “To je godina značajni-

dok se ukupna situacija na međunarodnom ﬁnancijskom tržištu ne preokrene, odnosno dok Europska središnja banka zadržava svoje kamatne stope tu gdje jesu i neizravno omogućava ekspanzivnu monetarnu politiku i u Hrvatskoj”, zaključio je Šonje.

Rezultat poslovanja hrvatskih banaka podiže stopu adekvatnosti kapitala na 22,5 posto, što je sjajan makroekonomski rezultat koji ukazuje na to da je naš bankovni sustav stabilan te da ima dovoljnu kapitalnu snagu, kako za pokretanje novog kreditnog ciklusa, tako i za nove krize ako i kad se pojave. Zdenko Adrović, direktor HUB-a

6. ožujka 2017. | broj 3968 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

SVIJET FINANCIJA PROGLAŠENI POBJEDNICI NATJEČAJA “POKRENI NEŠT

PRIJAVLJENA 432 PROJEKTA, ODABRANO ŠEST NAJBOLJIH Pobjednici natječaja će, osim zatraženih sredstava u prijavi, dobivati i kontinuiranu savjetodavnu poslovnu podršku za razvoj svojih projekata u sljedećih šest mjeseci Odabir šest najboljih projekata u tako velikoj konkurenciji bio je iznimno težak, no u konačnici su dodatne bodove dobivali oni projekti koji su vrlo precizno predstavili svoj poslovni model, potencijal rasta i održivost te društveni utjecaj projekta”, istaknuo je Igor Roginek, voditelj marketinga ACT Grupe. Treba napomenuti da program Pokreni nešto svoje potiče projekte s pozitivnim društvenim utjecajem kroz savjetodavnu podršku i bespovratna sredstva te odgovara na potrebe poduzetnika za početak i razvoj njihova poslovanja. “Svrha ovog programa jest pomoći konkretnim projektima s pozitivnim društvenim utjecajem, pri čemu jednaku važnost dajemo savjetodavnoj i ﬁnancijskoj podršci u njihovom razvoju poslovanja. ACT Grupa će po-

redstavnici ACT Grupe, konzorcija društvenih poduzeća iz Čakovca, predstavili su pobjednike natječaja programa Pokreni nešto svoje, razvojnog programa namijenjenog poduzetnicima-početnicima i mikropoduzećima. Na natječaj otvoren polovinom listopada 2016. godine pristigle su ukupno 432 prijave, od kojih je u drugi krug ušao 31 projekt. Nakon što je nositelje tih projekata komisija ACT Grupe posjetila na terenu te dodatno razmotrila njihove prijave, odabrano je šest projekata koji će osim zatraženih sredstava u prijavi, dobivati i kontinuiranu savjetodavnu poslovnu podršku za razvoj svojih projekata u sljedećih šest mjeseci. Za suﬁnanciranje projekata osigurano je više od 400.000 kuna, dok su prijavljeni projekti mogli biti vrijedni najviše do 100.000 kuna. Program ﬁnancira Philip Morris Zagreb. “Broj prijava pristiglih na natječaj pokazuje da u Hrvatskoj ne nedostaje poduzetničkog duha i značajnog inovativnog potencijala.

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3968 | 6. ožujka 2017.

SVRHA OVOG PROGRAMA JEST POMOĆI KONKRETNIM PROJEKTIMA S POZITIVNIM DRUŠTVENIM UTJECAJEM, ISTAKNUO JE TEO PETRIČEVIĆ bjedničkim projektima osigurati savjetovanje u provedbi projekta, promociju projekata kroz kampanju programa, mjerenje društvenog utjecaja te izradu izvještaja o društvenom utjecaju projekta”, istaknuo je Teo Petričević, direktor ACT Grupe. (J.V.)

O SVOJE”

Pobjednici natječaja Eduard Camaj – EratoExpert (Zagreb) EratoExpert je tehnologija razumijevanja prirodnog jezika koja se može ugraditi u internetske i mobilne aplikacije, u obliku chatbota ili drugog inovativnog sučelja. Platforma će biti otvorena za sve, a krajnjim korisnicima omogućava da se informiraju o onome što ih zanima, samostalno, i to onako kako bi upitali živog sugovornika, bez potrebe za poznavanjem ključnih riječi. Marija Tadić – L’aventure en Primitivance (Šibenik) Projekt L’ aventure en Primitivance je kozmetički brend koji će kreirati probnu liniju luksuznog seruma pri čijoj se proizvodnji koriste isključivo sirovine dalmatinskog podneblja. Jedan od krajnjih ciljeva projekta je osnivanje zaklade koja će raditi na ekonomskom osnaživanju i neovisnosti žena kroz edukacije i osposobljavanje za buduće kooperantice u proizvodnji. Matija Srbić – Juvo - Home Friend (Zagreb) Juvo je pametni alarmni sustav iz područja interneta stvari koji upozorava roditelje kada njihovo dijete bez nadzora krene prema manje sigurnim dijelovima doma. Cilj projekta je razviti rješenje koje će svim roditeljima olakšati svakodnevicu, povećati sigurnost doma i paziti na djetetovo okruženje unutar doma. Nino Dušak – HardCore Industry (Varaždin) Projekt donosi inovativan pristup problemu pri konstruiranju okvira za biciklistički spust (downhill) i u biciklističku industriju unosi naprednu tehnologiju iz zrakoplovstva i nautike. Korištenjem novih materijala i inovacija bit će konstruiran i izrađen tehnički napredan proizvod koji će zasigurno utjecati na pomicanje granica u natjecanjima u ovoj zahtjevnoj sportskoj disciplini. OPG Zoltan Trojković – Lastovska maslina (Lastovo) Otok Lastovo je jedan od netaknutih bisera autohtonih izvornih vrsta flore i faune, na kojem tradicionalan način života čuva prirodu za buduće generacije. Obiteljsko gospodarstvo Trojković obrađuje najveći maslinik na otoku, a ovim projektom žele istaknuti posebnost autohtone sorte Piculja plasirajući novi, krajnje kvalitetni proizvod na tržište, s naglaskom na spoju tradicije i modernog načina maslinarstva. Vedrana Vrabec – Freewa - Free Water Project (Zagreb) Freewa tim je osmislio mobilnu aplikaciju koja pokazuje izvore vode, bilo da se radi o prirodnom izvoru ili javnoj česmi, te staklenu ekološku bocu s praktičnom torbicom. Torbica će se proizvoditi od reciklirane PET ambalaže, kako bi se dodatno smanjila njena količinu koja završi u morima.

KONFERENCIJA O RAZNOVRSNOSTI PONUĐAČA U POSTUPKU NABAVE

Poticati poduzetništvo žena Iako žene donose 85 posto odluka, među dobavljačima ih je manje od jedan posto. U isto vrijeme poduzetništvo žena je u usponu, a na zahtjevnom tržištu prednost će imati oni koji s poduzetnicama razviju partnerski odnos – upravo to omogućava praksa raznovrsnosti ponuđača, rečeno je na Konferenciji o raznovrsnosti ponuđača u postupku nabave, u organizaciji PwC-a Hrvatska, EBRD-a i Women in Adria. Raznovrsnost ponuđača u postupku nabave i poticanje poduzetništva žena jedan je od ključnih čimbenika koji mogu pridonijeti

ravnopravnosti spolova i gospodarskom rastu, ističe John Gašparac, predsjednik Uprave PwC-a Hrvatska. Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRDa za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku, kaže kako tvrtke koje su u mogućnosti poticati raznovrsnost dobavljača u svojim lancima nabave na taj način otvaraju tržišne mogućnosti manjim poduzećima.

INOZEMNI DUG

Nastavak pada na godišnjoj razini

Tijekom studenoga prošle godine razina bruto inozemnog duga povećana je za 1,2 milijarde eura na iznos od 43,8 milijardi eura, pod pretežitim utjecajem transakcija HNB-a i znatno blažeg porasta inozemnog duga opće države i izravnih ulaganja. To nije znatnije utjecalo na kretanja na godišnjoj razini pa je tako bruto inozemni dug lanjskog studenoga bio za 3,3

milijarde eura ili za 6,9 posto manji nego u studenome 2015. Time je nastavljen kontinuitet pada bruto inozemnog duga na godišnjoj razini, koji se kontinuirano proteže od prosinca 2015. godine. Očekivanim padom udjela vanjskog duga u BDP-u na ispod 100 posto, prvi put nakon sedam godina, poboljšava se relativni položaj Hrvatske po tom pokazatelju stanja duga i u odnosu na usporedive države Srednje i Istočne Europe, kaže direktor Sektora za ﬁnancijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore Zvonimir Savić.

6. ožujka 2017. | broj 3968 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

BILBIJA NAJVEĆI DIONIČAR ATLANTSKE Privatni investitor Igor Bilbija kupnjom velikog paketa od Croatia osiguranja postao je najveći pojedinačni dioničar Atlantske plovidbe. Sukladno zakonskim obvezama izvijestio je da

je stekao ukupno 10,40 posto udjela u tvrtki. Time je smijenio na vrhu Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) koji drži 10,05 posto. Paket je kupljen u izvanburzovnoj trgovini prošlog petka, a radi se o dijelu od 53.000 dionica odnosno 3,8 posto udjela koje je prodalo Croatia osiguranje i time palo na 6,83 posto udjela u Atlantskoj.

I dalje višak likvidnosti Iako se na početku prošlog tjedna dnevni višak likvidnosti u sustavu spustio na 16,5 milijardi kuna zbog obveza prema državi, smanjenje nije utjecalo na uobičajeni odnos ponude i potražnje na novčanom tržištu. Višak likvidnosti u sustavu više je nego dovoljan depozitnim institucijama za održavanje potrebne razine računa za održavanje obvezne pričuve. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama i dalje je vrlo niska, ponuda iznimno visoka, a trgovanje sudionika u ovakvim uvjetima krajnje skromno. Prošlog ponedjeljka je održana redovita tjedna obratno repo aukcija na kojoj je Hrvatska narodna banka depozitnim institucijama plasirala 40 milijuna kuna, s datumom namire u srijedu, po unaprijed određenoj ﬁksnoj repo stopi od 0,3 posto. Prihvaćene su sve ponude, a iznos povučenih sredstava istovrijedan je već treći tjedan za redom.

Ministarstvo ﬁnancija je u utorak održalo aukciju na kojoj je upisano 1,5 milijardi kuna trezorskih zapisa u kunama. Nakon ove aukcije ukupan saldo trezorskih zapisa u kunama ostao je nepromijenjen. Iako su banke i ostale ﬁnancijske institucije ponudile 2,697 milijarde kuna na upis, prinos na zapise zadržao se na razini od 0,5 posto. Sljedeća aukcija najavljena je za 7. ožujka, a planirani iznos izdanja je 800 milijuna kuna s rokom dospijeća od godine dana. Idući tjedan započinje i novo razdoblje održavanja obvezne pričuve. Početak razdoblja održavanja neće utjecati na promjenu pokazatelja na tržištu novca zbog velikog viška likvidnosti. Stoga će neravnoteža novčanog tržišta zbog iznimno visoke ponude novca i dalje biti izražena uz vrlo nisku kamatnu stopu i skromno [Jelena Drinković] trgovanje sudionika.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

600

Institut Top Employers tvrtki Metro Cash & Carry Hrvatska uručio je certifikate Top Employer za najboljeg poslodavca u Europi i Hrvatskoj. Drugu godinu za redom Metro je zaslužio certifikate jer je ostvario najviše standarde izvrsnosti u uvjetima koje pruža zaposlenicima - u usporedbi sa 791 tvrtkom iz cijelog svijeta, rezultati Metroa nadmašili su 56 posto certificiranih kandidata. Ovaj Institut sa sjedištem u Nizozemskoj od 1991. godine izdaje certifikate tvrtkama koje ostvaruju najviše standarde u uvjetima za svoje zaposlenike.

27.2. - 3.3. 2017.

450

3 300 2 150

METRO NAJBOLJI POSLODAVAC

20.2. - 24.2. 2017.

0 27.2.

28.2.

1.3.

2.3.

3.3.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Dolar raste, euro pada Prema srednjem tečaju Hrvatske banke, euro je u proteklom tjednu izgubio dvije lipe na svojoj vrijednosti, te je tjedan zaključio na 7,42 kune. Istovremeno, američki dolar porastao je

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,321751

CAD kanadski dolar

5,250558

JPY japanski jen

6,153965

CHF švicarski franak

6,961326

GBP britanska funta

8,608552

USD američki dolar EUR euro Izvor: HNB

EUR

7,440 7,435

USD

7,06 7,05

CHF

7,01 7,00

7,430

7,04

6,99

7,425

7,03

6,98

7,420

7,02

6,97

7,415

7,01

6,96

7,04128 7,417989

primjena od 4. 3. 2017.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3968 | 6. ožujka 2017.

za istu vrijednost i tjedan je zaključio na 7,04 kune. Švicarski franak tjedan je počeo s dvije lipe ispod sedam kuna, a zaključio ga je na 7,96 kuna.

27.2. 28.2. 1.3. 2.3. 3.3.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA ELEKTRIČNI SKUTERI ZA ŠPANJOLSKU I MEKSIKO

Dobar tjedan za investitore Dionice na svim burzama bilježile su proteklog tjedna rast koji je zaustavljen tek u petak pred iščekivanje objave središnje američke banke o kamatnim stopama. Dolar je oslabio tek u petak prema valutama nakon tjednog rasta što je pomoglo pozicioniranju eura. Zadovoljstvo se osjeća na svim tržištima i pitanje je hoće li i idući tjedni biti ovako dobri. I terminski ugovori bilježili su rast. Cijena zlata pala je u tjednu gotovo 2,5 posto nakon pet tjedana rasta vrijednosti. Rasla je i vrijednost nafte, no tek neznatno. Vrijednost bakra i željezne rudače nastavila je rasti, a terminski ugovori za bakar pali su samo u jednom danu za tri posto u očekivanju nastavka smanjenja potražnje. Razloge za ovakve pozitivne trendove možemo prepoznati i u gospodarskom rastu u Europi koji je trenutno najveći od 2011. godine. Europska središnja banka istovemeno najavljuje kako će nastaviti pomagati gospodarstvo, a umjerena inﬂacija od dva posto pomaže povećanju potražnje i osigurava dobre trendove u kratkom i srednjem roku.

7500

21100

7350

21000

7300

20900

7250

20800

27.2. 28.2. 1.3.

27.2. 28.2. 1.3. 5050

NASDAQ

5000

5900

4950

5880

4900

5860

4850

5840

4800

27.2. 28.2. 1.3. 12300

2.3. 3.3.

DAX

19500

12100

19400

12000

19300

11900

19200

11800

2.3. 3.3.

CAC40

27.2. 28.2. 1.3. 19600

12200

2.3. 3.3.

NIKKEI 225

19100

27.2. 28.2. 1.3.

fond

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 238,4053 boda. U tjednu je njegova vrijednost pala za 0,1514 bodova. Proteklog petka vrijednost Mirexa A pala je na 132,6205 bodova, a Mirexa C porasla na 119,9688 bodova.

2.3. 3.3.

5920

MIROVINSKI FONDOVI

Mirex u tjednu lagano pao

Dow Jones 21200

7400

5940

Iz zagrebačke tvornice DOK-ING u Španjolsku je otišlo već 400 električnih skutera, a do kraja ožujka će pedesetak komada isporučiti u

21300

FTSE 100 7450

2.3. 3.3.

datum

27.2. 28.2. 1.3.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2.3. 3.3.

2016 (%)

FARMERON ODLAZI U SAD

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A MIREX A

02.03. 132,62050

AZ - A Erste Plavi - A PBZ CO - A

0,1696

3,93

02.03. 133,43790

0,2527

3,84

02.03. 132,67700

0,2762

3,37

02.03. 136,26300

0,0780

4,16

Raiffeisen OMF - A 02.03. 129,17410

0,0009

4,29 2,05

kategorija B MIREX B

02.03. 238,40530

0,1196

AZ - B

02.03. 239,17030

0,1534

1,68

Erste Plavi - B

02.03. 247,90690

0,1434

2,32

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

02.03. 223,25870

0,1751

2,36

0,10%

Raiffeisen OMF - B 02.03. 241,41560

0,0403

2,26

0,05%

kategorija C MIREX C

02.03. 119,96880

0,0447

1,59

AZ - C

02.03. 116,57120

0,0333

1,30

-0,05%

Erste Plavi - C

02.03. 119,87250

0,0924

1,20

-0,10%

PBZ CO - C

02.03. 119,64290

0,0565

1,39

Raiffeisen OMF - C 02.03. 124,04500

0,0381

2,11

0,00%

27.2.

28.2.

1.3.

2.3.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

2,5%

Raiffeisen DMF

02.03. 234,44490

0,0055

3,45

1,5%

AZ Profit

02.03. 272,14400

0,1153

2,79

1,0%

Croatia osiguranje 01.03. 160,95060

-0,0111

1,71

0,5%

AZ Benefit

02.03. 250,72640

0,0867

1,40

0,0%

Erste Plavi Expert 02.03. 213,33210

0,3537

3,56

Erste Plavi Protect 02.03. 195,31980

0,1412

0,54

2,0%

-0,5% 2.2.

9.2.

16.2.

23.2.

2.3.

Meksiko. U tvrtki ističu kako su skuteri namijenjeni prvenstveno za profesionalnu uporabu - službama za dostave, poštama, sharing sustavima i iznajmljivačima skutera. Odnedavno se ovi skuteri prodaju i u Hrvatskoj za 37.000 kuna i mogu se otključavati pomoću smartphonea ili RFID kartice.

Poznati osječki agritech start-up Farmeron, koji je razvio sustav za digitalni nadzor krava muzara, osnivača Matije Kopića, prodan je američkom biznismenu, vlasniku Virtus Nutrition. Novi vlasnik ga

je odlučio unutar vlastitog restrukturiranja preseliti u SAD. Osječki programeri sada se okreću novom projektu u novoj tvrtki Gideon Brothers.

6. ožujka 2017. | broj 3968 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

KONZUM NAJBOLJI KAŽU POTROŠAČI

Prema specijaliziranom QUDAL istraživanju koje je provela švicarska kuća Iceritac, hrvatski građani smatraju da im Konzum nudi najvišu razinu kvalitete kada je riječ o maloprodajnim lancima. ‘’Svako novo priznanje i nagrada za kvalitetu veseli, a posebno ona priznanja koja dolaze od naših kupaca. To je potvrda ispravnosti naše poslovne strategije i kontinuiranog unapređenja u našim prodavaonicama. Ponosni smo na još jedno priznanje potrošača i vjerujemo kako ćemo ga opravdati novim iskoracima u nadolazećem periodu”, kaže Slavko Ledić, predsjednik Uprave Konzuma.

ŽABAC OTVARA NOVI DUĆAN Food Outlet Žabac planira proširenje i na zagrebačkoj Trešnjevci. Uskoro se otvara puno veći prostor na 300 četvornih metara i s mnogo većom ponudom proizvoda. Food Outlet Žabac je start-up kompanija u kojoj se prodaje štok - višak robe proizveden u tvornicama, lom - oni proizvodi koji su oštećeni u proizvodnji ili kojima nije dobra ambalaža i rok roba proizvodi pred istekom roka trajanja.

Crobexi tjedan zaključili u crvenom Unatoč objavama poslovnih rezultata kompanija, ulagači na Zagrebačkoj burzi proteklog su tjedna bili manje aktivni nego tjedan ranije. Tako je redovni dionički promet u tjedan dana umanjen za 30,2 milijuna kuna, na 106,6 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 73,8 milijuna kuna što čini 69 posto ukupnog redovnog prometa. Ključni indeksi Zagrebačke burze su, nakon značajnijeg skoka u pretprošlom tjednu, zabilježili pad. Tjedne promjene 10

najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -9,99 do +3,27 posto. Promet veći od milijun kuna prikupilo je 20 izdanja, dok je 27 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobex je protekloga tjedna umanjen za 1,12 posto na 2.218,38 bodova. Crobex10 je pao za 1,74 posto, a tjedan je zaključio na 1.277,81 bodu. Sektorski indeksi su tjedan završili s promjenama u rasponu od -5,25 posto koliko je pao CROBEXnutris do +7,23 posto koliko je uvećan CROBEXkonstrukt. Obveznički indeksi su tjedan zaključili porastom; CROBIS ZAGREBAČKA BURZA je uvećan za 0,03 posto, a CROBIStr za THE ZAGREB STOCK EXCHANGE 0,11 posto. UKUPAN TJEDNI PROMET: 453.511.276,55 kn Najlikvidnija je treći tjedan zaredom TJEDNI DIONIČKI PROMET: 106.635.552,39 kn Jamnica koja je sakupila 22,4 milijuna index zadnja vrijednost tjedna promjena kuna prometa, od čega se 5,6 milijuna CROBEX 2.218,3800 -1,12% kuna odnosi na blok, a ostatak na reCROBEX10 1.277,8100 -1,74% dovni promet. Cijena joj je smanjena CROBIS 110,6184 +0,03% za 3,03 posto na 160.000 kuna. HT je CROBIStr 160,9014 +0,11% trgovan u iznosu od 18,7 milijuna kuna, a cijena mu je pala za 1,58 posto na 187 Top 10 tjedna zadnja kuna. Valamar Riviera je ostvarila propromet po prometu promjena cijena met od gotovo šest milijuna kuna, a bi-3,03% 160.000,00 22.437.055,00 Jamnica d.d. lježi poskupljenje za 1,02 posto na cije-1,58% 187,00 18.651.024,38 HT d.d. nu od 42,46 kuna. +1,02% 42,46 5.986.282,12 Valamar Riviera d.d. Porast cijene dionice bilježe tri od 10 -1,17% 849,90 5.919.489,87 Končar - EI d.d. najlikvidnijih izdanja. Dobitnik tjedna +1,54% 66,00 5.908.619,40 Zagrebačka banka d.d. je Viro kojem je cijena porasla za 3,27 -0,21% 506,98 5.692.685,41 Adris grupa d.d. - povl. -1,39% 9.466,00 4.099.034,48 posto na 505 kuna, a njime se trgovalo u Ledo d.d. -9,99% 900,06 3.902.916,38 Atlantic grupa d.d. iznosu od 3,2 milijuna kuna. Izdanje Za-3,53% 407,00 3.592.331,70 Podravka d.d. grebačke banke bilježi rast od 1,54 posto +3,27% 505,00 3.186.604,17 Viro tvornica šećera d.d. na cijenu od 66 kuna te promet u iznosu od 5,9 milijuna kuna. Cijena je rasla još i 10 dionica tjedna zadnja Valamar Rivieri (+1,02 posto). promet s najvećim rastom cijene promjena cijena Cjenovni pad bilježi sedam izdanja. Naj+59,96% 8,99 1.379,56 Quaestus nekretnine d.d. značajnije je palo izdanje Atlantic Gru+30,69% 33,00 98,66 Jadran d.d. pe, za 9,99 posto na cijenu od 900,06 +22,04% 44,08 1.147,18 Uljanik brodograd. d.d. kuna, čime je ono i gubitnik tjedna. +14,23% 437,50 135.154,20 Dukat d.d. Tjedni promet Atlantica iznosi 3,9 mili+13,42% 1.689,99 49.139,70 Končar - DT d.d. - povl. juna kuna. Dionicama Podravke ostva+8,71% 22,60 2.643.634,28 Dalekovod d.d. +8,12% 415,00 2.949.023,45 Viadukt d.d. ren je promet od 3,6 milijuna kuna, a +7,89% 0,41 36.230,30 Magma d.d. cijena im je umanjena za 3,53 posto na +7,69% 70,00 8.836,00 Imunološki zavod d.d. 407 kuna. Slijede Jamnica (-3,03 posto) i +7,63% 182,97 538.730,61 Termes grupa d.d. HT (-1,58 posto), a zatim Ledo (-1,39 posto) sa zadnjom cijenom od 9466 kuna 10 dionica tjedna zadnja i prometom od 4,1 milijun kuna. Končar promet s najvećim padom cijene promjena cijena EI je tjedan zaključio cijenom od 849,90 -45,95% 399,99 799,98 Olympia Vodice d.d. kuna, što predstavlja pad od 1,17 posto, i -32,28% 5,77 7.799,99 J&T banka d.d. ostvario promet u iznosu od 5,9 miliju-21,98% 71,00 3.905,00 Hrvatski duhani d.d. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] na kuna. -19,70% 8,03 8.030,00 ZAIF Proprius d.d. Karlovačka banka d.d. Granolio d.d. Vupik d.d. ZAIF Breza d.d.. Atlantic grupa d.d. Puljanka d.d.

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3968 | 6. ožujka 2017.

-16,16%

7,42

-15,45%

93,00

37.322,60 1.023,00

-13,13%

36,07

213.160,83

-11,11%

24,00

9.072,00

-9,99%

900,06

3.902.916,38

-8,80%

11,50

38.391,71

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI AZTN ODOBRIO MÜLLEROVO PREUZIMANJE KOZMA

Većina fondova poslovala u plusu Četvrti uzastopni tjedan među 82 otvorena investicijska fonda prevladali su dobitnici. Porast vrijednosti udjela bilježe 52 fonda, palo ih je 28, a dva su fonda zabilježila tjedan bez promjene vrijednosti. Porast veći od jedan posto bilježi jedan fond, a pet ih je palo više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom pet su mjesta zauzeli dionički fondovi, četiri posebni, a jedno mjesto mješoviti fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +1,49 do -2,32 posto. Od ukupno 26 dioničkih fondova poraslo ih je 14. Najveći rast vrijednosti među svim fondovima, od 1,49 posto, bilježi ZB euroaktiv, pa je i dobitnik tjedna.

Među sedam posebnih fondova porasla su četiri. Najznačajnije uvećanje vrijednosti bilježe ZB Future 2055 i ZB Future 2040, oba su rasla za 0,73 posto. Rast bilježi 11 od 16 mješovitih fondova. KD Balanced je prvi među dobitnicima s rastom od 0,46 posto. OTP Absolute bilježi minus od 1,29 posto. Od 14 obvezničkih fondova poraslo ih je devet. Najviše je, za 0,23 posto, porastao HPB Obveznički, dok Neta Emerging Bond bilježi najveći pad, od 0,65 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 14 od 19 novčanih fondova, a dobitnike s rastom od 0,04 posto predvodi Erste Money. Neta MultiCash je [Iva Skorin] pao za 0,03 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 23.2. do 2.3.2017. vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 24,0707 Addiko Growth € 12,3149 ZB trend $ 170,5312 KD Prvi izbor kn 15,5276 ZB euroaktiv € 140,9349 Capital Breeder kn 102,6967 KD Europa € 128,2107 PBZ Equity fond € 12,8555 HPB Dionički kn 123,9589 Erste Adriatic Equity € 113,5400 Neta Global Developed kn 90,9759 ZB aktiv kn 134,2421 InterCapital SEE Equity € 113,3734 Platinum Global Opportunity $ 15,6976 KD Nova Europa kn 6,0508 OTP indeksni kn 52,3203 Platinum Blue Chip € 107,7291 Neta Frontier kn 518,2768 OTP Meridian 20 € 103,0157 A1 kn 111,2700 Alpen.Special Opportunity kn 163,4759 Neta New Europe kn 63,5844 KD BRIC € 85,2825 KD Energija kn 9,1282 ZB BRIC+ € 104,4466 Allianz Equity € 176,3396 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 122,8100 Raiffeisen Harmonic € 106,3700 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,2100 ZB Future 2025 € 106,7579 ZB Future 2030 € 106,9754 ZB Future 2040 € 108,0418 ZB Future 2055 € 108,4467 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 176,1558 PBZ Global fond € 15,9009 Addiko Balanced € 13,9544 KD Balanced kn 144,2542 HPB Global kn 108,9159 OTP uravnoteženi € 16,6745 Allianz Portfolio kn 170,6614 InterCapital Smart II € 103,6996

tjedna promjena [%]

0,08 -0,37 0,77 -0,16 1,49 -0,17 -0,07 0,14 0,05 0,66 0,29 0,22 0,12 0,48 -2,24 -0,97 0,51 -1,36 0,17 0,40 0,18 -0,38 -2,32 -0,70 -1,72 -0,31 0,00 -0,31 -0,04 0,53 0,69 0,73 0,73 -0,39 0,09 -0,22 0,46 -0,09 0,37 -0,16 0,16

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

PBZ Conservative 10 fond € 113,8007 You Invest Active € 103,4800 You Invest Balanced € 103,7300 You Invest Solid € 103,7800 InterCapital Smart € 103,0537 PBZ Flexible 30 fond € 102,9801 OTP Absolute € 98,7518 InterCapital Income Plus € 102,8902 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,7327 Addiko Conservative € 14,7911 Raiffeisen Bonds € 178,5200 PBZ Bond fond € 133,0482 InterCapital Bond € 216,6039 HPB Obveznički € 162,8291 Neta Emerging Bond kn 84,7338 Erste Adriatic Bond € 120,5700 Raiffeisen Classic € 107,0600 PBZ Short term bond fond kn 102,8054 PBZ Dollar Bond fond $ 103,2357 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 100,5457 Erste Local Short Term Bond kn 99,9600 Erste Adr. Short Term Bond € 99,9600 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4706 ZB plus kn 175,9038 ZB europlus € 150,7351 PBZ Euro Novčani € 139,3440 Raiffeisen Cash kn 158,0600 Erste Money kn 151,7500 Addiko Cash kn 152,4605 PBZ Dollar fond $ 132,7512 HPB Novčani kn 143,9110 OTP novčani fond kn 133,3496 InterCapital Money kn 130,3887 Locusta Cash kn 1366,8782 Allianz Cash kn 118,5528 Erste Euro-Money € 116,1900 Auctor Cash kn 111,3757 Raiffeisen euroCash € 106,0000 HPB Euronovčani € 106,4434 Neta MultiCash kn 107,3540 OTP euro novčani € 102,5953

0,20 0,33 0,27 0,15 0,08 0,45 -1,29 0,28

naziv(fond)

valuta

-0,13 0,15 0,06 0,15 0,14 0,23 -0,65 0,12 -0,01 -0,01 0,07 0,08 -0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,04 0,01 0,02 0,00 0,00 0,01 0,01 0,00 -0,01 0,01 -0,01 0,00 -0,03 0,00

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila je koncentraciju poduzetnika Müller Trgovina Zagreb i poslovne jedinice Kozmo koja posluje u sklopu Konzuma. Provedbom ove koncentracije smanjit će se broj takmaca na poduzetnika na tržištu trgovine na malo kozmetičkim i toaletnim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama i udio će Mulleru porasti na 20 do 30 posto, ali će se stvoriti konkurentski pritisak na dm koji na tržištu ima udjel između 60 i 70 posto. Treći veliki igrač na tom tržištu je Bipa koja drži 10 do 20 posto tržišta.

CRODUX OPSKRBLJUJE JADROLINIJU

Posao opskrbe gorivom svih brodova u ﬂoti Jadrolinije obavljat će tvrtka Crodux, čija je ponuda na natječaju izabrana kao najpovoljnija po cijeni. Za ovaj posao natjecala se i Ina, čija ponuda nije odabrana. Ina je na ovu odluku uputila i žalbu koju je Državna komisija za kotrolu javne nabave ovog tjedna odbila kao neosnovanu, što znači da će uskoro Jadrolinija i Crodux potpisati ugovor za opskrbu brodova gorivom, posao vrijedan oko 200 milijuna kuna godišnje.

6. ožujka 2017. | broj 3968 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

KNJIGOMETAR Carlo Alberto Brioschi

Kratka povijest korupcije Mate

U vili Van Bemmelovih u predgrađu Amsterdama smješteni su uredi njihova obiteljskog biznisa za skupljanje novinskih izrezaka. Specijalizirani za članke o SAD-u vođeni očevim strogim pravilima, čini se da baš sve imaju pod kontrolom, od američke politike do šoubiznisa. No njihov im vlastiti život izmiče nadzoru… Rođenjem petog djeteta, malene Ide, nad obitelj se nadvija prijetnja koja će dovesti do tragičnog rasapa. Nakon 25 godina Ellen se vraća u staru kuću i suočava s duhovima prošlosti ne bi li prevladala proživljenu traumu.

C.L. Taylor

Laž Mozaik knjiga

I onda, što znači pošten čovjek?, upitao je Umberto Eco. “Netko može biti pošten sve do trenutka kad stupi na kakvu državnu dužnost, a zatim može postati sklon nedjelu. Mi ga biramo vjerujući da je krajnje pošten, a dva mjeseca poslije: pronevjera i iznude... U ovoj knjizi Brioschi nas vodi na jedinstveno putovanje kroz više od 4000 godina historiografije, filozofije, memoristike, književnosti i kronike te se na učen i nadasve zabavan način bavi “korupcijskim djelima” poznatih i manje poznatih likova iz povijesti!

Renate Dorrestein

Kameno srce Hena Com

Znam da ti Jane Hughes nije pravo ime… Jane Hughes ima dečka koji je voli, posao u azilu za životinje i kućicu na velškome selu. Sretnija je nego ikad u životu, ali njezin život je laž. Jane Hughes ne postoji. Prije pet godina, Jane je s najboljim prijateljicama otišla na putovanje koje je trebalo biti pustolovina života, a pretvorilo se u noćnu moru u kojoj su dvije djevojke izgubile život. Jane je pokušala ostaviti prošlost iza sebe, ali netko zna istinu. Netko tko neće odustati dok ne uništi Jane i sve što ona voli…

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3968 | 6. ožujka 2017.

Louis de Wohl

Do nakraj svijeta Verbum

Pokretanje nove tvrtke uvijek je uzbudljivo, ali neoprezne početnike očekuju i mnoge zamke. Neki se novi poduzetnici toliko čvrsto drže svojih poslovnih vodiča da pritom ne vide što se zapravo događa. Drugi postaju toliko opsjednuti potencijalnim problemima da iz vida gube širu sliku. Norm Brodsky, poduzetnik koji je stvorio osam uspješnih tvrtki, tvrdi da je poslovnim ljudima zapravo potreban mentalni sklop, tzv. poseban talent, koji će im pomoći da ostanu usredotočeni na prave ciljeve i da koriste prilike kad god se pojave.

Carl-Johan Forssen Ehrlin

Slonica koja je htjela zaspati Fokus Komunikacije

Roman tematizira život sv. Franje Ksaverskoga i pratimo ga od njegovih studentskih dana u Parizu, do obraćenja kojemu se opirao te na njegova prva misijska putovanja na Daleki istok kamo je krenuo po odredbi sv. Ignacija Lojolskoga. Krećemo na opasno i neizvjesno putovanje morem od Europe do Goe gdje je Franjo ostavio neizbrisiv trag, pratimo ga do Molučkih otoka i Japana u kojemu je uspješno nadvladao neprijateljstvo budističkih monaha i službene vlasti, te konačno do otoka Sancian gdje je umro sam u izgnanstvu.

Norm Brodsky, Bo Burlingham

Poseban talent Naklada Ljevak

Slonica koja želi zaspati slikovnica je koja sa svojim čudesnim moćima u stopu slijedi planetarno popularnog Zeku koji želi zaspati. Riječ je o priči koja koristi soﬁsticirane psihološke tehnike uz čiju se pomoć djeca lakše opuštaju, utonu u san i spavaju spokojno tijekom cijele noći. Nova priča prati avanturu slonice Helene i njezine Mame Slonice i njihovu potragu za umorom koji će ih svladati i odvesti u carstvo snova. Na putu susreću nove likove kao što je Dremljivi Krtić, ali i već poznate spavalice, poput Zeke Zokija.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Tiskani progresivni kalupi Egetek Kalip, Bornova, Izmir, Turska, www. egetekkalip.com.tr. Tvrtka nudi svoje usluge proizvodnje tiskanih progresivnih kalupa. Kontakt: info@egetekkalip.com.tr, +90/23244782413. Kozmetički proizvodi Attirance, Riga, Latvija, www.attirance.com. Tvrtka je proizvođač prirodne kozmetike i traži franšize, distributere i veletrgovce u Hrvatskoj. Razvila je više od 400 jedinstvenih proizvoda vrlo lijepog dizajna i velikog izbora mirisa inspiriranih ljepotom francuske pokrajine Provanse. Kontakt: Lubova Fedoreka, lubova.fedoreka@attirance.com, +37 16 7686 933. Elektrooprema za dizala MLC electronic, Zagreb, www.mlc.hr. Tvrtka proizvodi elektroopremu za dizala. Kontakt: Zdravko Babić, zdravko.babic@mlc.hr, +385 1 6548 085. Izrada web stranica Klik online, Zagreb, www.klik-online.hr. Tvrtka nudi dizajn i izradu novih te doradu već postojećih web stranica. Kontakt: Nedeljka Pavić, uprava@klik-online.hr, 091/5944-327. Obrada metala ISA 2, Passirano, Italija, www.isa-srl.com. Tvrtka obrađuje metal i nudi: vruće kovanje čelika i leguru čelika pomoću čekića (10004000 t) te prešu (1000-2500 t) za predmete u rasponu 0,15-30 kg. U mogućnosti su pratiti proizvode u svakoj fazi te ih izraditi prema zahtjevima kupca. Tvrtka posjeduje certiﬁkat

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Kišne kabanice

MORH nabavlja kišne kabanice. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 241.000 kuna. Rok dostave ponuda je 24. ožujka. Vreće i vrećice za otpatke

GKP Čakom nabavlja vreće i vrećice za otpatke. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 500.000 kuna. Rok dostave ponuda je 16. ožujka. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

ISO90001/SQS Švicarska IQNet tako da se uvijek može jamčiti kvaliteta proizvoda. Kontakt: Silvia Zucca, commerciale@isa-srl.com, +030 6577 115. Suradnja Quickpack Polska, Jędrzejów, Poljska, www. quickpack.pl. Tvrtka je proizvođač širokog asortimana kućanskih proizvoda kao što su vreće za smeće LDPE, HDPE, krpe, aluminijske folije, prehrambene folije, papir za pečenje, papirnate vrećice, vrećice za led, jednokratno posuđe za jelo i piće, posude i posuđe za roštilj. Kontakt: Ewa Maludzinska, sekretariat@ quickpack.pl, +48 41 386 900. Čišćenje Eko-Tiva, Rijeka. Tvrtka obavlja usluge čišćenja poslije građevinskih radova i sva ostala čišćenja, ugradnju stolarije (prozori, vrata, krovni prozori), suhu gradnju (pregradni zidovi, spušteni stropovi), vodoinstalacije, renoviranje kupaonica i ugradnju kupaoničkih elemenata. Kontakt: Zoran Tintor, ekotiva@gmail.com, 098/601-250. Obrada metala Galmet, Zagreb, www.galmet-zagreb.com. Tvrtka se bavi obradom i izradom proizvoda od metala: rezanje i savijanja svih vrsta lima do 6 mm, dužine 3000 mm, kružno savijanje lima, blanjanje i brušenje alata za strojeve i slično do 3150 mm, specijalna varenja i točkasto zavarivanje, štancanje lima do 63 t, sve bravarske usluge, izrada raznih vrsta roštilja, nosača lampaša, stropnih nosača za boksačke vreće, nosača za klime... Kontakt: Hrvoje Jakopec. info@ galmet-zagreb.com, +385/01/3768239.

ve je 2,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 28. ožujka. NBK zaštitna oprema i sredstva

MORH nabavlja individualnu NBK zaštitnu opremu i sredstva posada obalnih ophodnih brodova. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 23. ožujka.

Sanacija javne rasvjete i svijetlećih znakova

Općina Tešanj nabavlja radove na sanaciji javne rasvjete i svijetlećih znakova. Rok dostave ponuda je 20. ožujka. Radovi

Centar Skenderija nabavlja radove izlaganja i opremanja izlagačkih prostora. Rok dostave ponuda je 16. ožujka.

REGIJA

Vozila za prijevoz pacijenata

Podvodni detektori za otkrivanje mina

Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije nabavlja vozila za prijevoz pacijenata. Procijenjena vrijednost naba-

Općina Ilidža nabavlja podvodne detektore za otkrivanje mina. Rok dostave ponuda je 21. ožujka.

Izrada policijskih uniformi

Ministarstvo unutarnjih poslova Slovenije traži izradu policijskih uniformi u više kategorija. Rok dostave ponuda je 23. ožujka.

6. ožujka 2017. | broj 3968 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE HR2523900011300000793, poziv na broj 17672015. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati obvezan predočiti sucu prije nego se pristupi dražbi.

PRODAJU SE ZGRADE, KUĆA, ŠUMA I PAŠNJACI

Zgrada u Šibeniku procijenjena na 7,3 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 13.354 četvorna metra ukupnog prostora. Dražba za ovu nekretninu će se održati 20. ožujka u 9.30 sati, na Općinskom sudu u Šibeniku, soba br. 4 (u podrumu). Uvjet prodaje je po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće uz dogovor navedenog suda. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi 20 posto procijenjene vrijednosti.

Šuma i pašnjaci na Hvaru, procijenjeni na 21,2 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja pet šumskih parcela i dva pašnjaka u okolici grada Hvara. Dražba za ovu nekretninu će se održati 29. ožujka u 9.50 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba broj 94/ II. Uvjet prodaje je po načelu viđeno-kupljeno. Razgledavanje je moguće uz dogovor na broj mobitela 098/431 940. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina.

Poslovna zgrada u Lekeniku procijenjena na 5,1 milijun kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovnu zgradu, dvorište, oranicu i livadu u Zagrebačkoj ulici u Lekeniku. Dražba za ovu nekretninu će se održati 29. ožujka u 10.25 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8 sudnica 96/II. (mala dvorana). Razgledavanje se može dogovoriti na broj mobitela 098/431 940. Jamčevina iznosi 100.000 kuna i tri dana prije dražbe uplaćuje se na račun Trgovačkog suda u Zagrebu, broj: HR92 2390 0011 3000 0046 0, poziv na broj: 121-15, s naznakom: “Jamčevina za dražbu St-121/15”.

Kuća, dvorište i voćnjak u Oriovcu, procijenjeni na 22 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 1925 četvornih metara prostora u Radićevoj ulici 43. Datum dražbe je 29. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede bb, soba broj 20/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je 28. ožujka u 13 sati. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto vrijednosti utvrđene nekretnine. Poslovna zgrada i industrijsko dvorište u Bibinju, procijenjeni na devet milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovnu zgradu od 756 četvornih metara i industrijsko dvorište od 3450 četvornih metara; č.b.479/299 industrijsko dvorište od 548 če-

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

tvornih metara. Dražba za ovu nekretninu će se održati 30. ožujka u 13.30 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 121/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Zainteresirani kupci o nekretnini će moći dobiti podatke 27. i 28. ožujka od 9 do 11 sati u sobi broj 120. Kao kupci mogu sudjelovati samo osbe koje su na dan ročišta za dražbu dale osiguranja u iznosu od 10 posto vrijednosti ili 901.116 kuna. Jamstvo se plaća na IBAN ovog suda

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3968 | 6. ožujka 2017.

Zgrada u Umagu procijenjena na 6,7 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 1265 četvornih metara prostora. Datum dražbe je 16. ožujka u 10 sati. Adresa dražbe je zgrada Općinskog suda u Bujama-Buie, raspravna dvorana broj 22. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe u vezi s prodajom dužan je platiti kupac (čl. 97. st. 1. Ovršnog zakona). Osobe zainteresirane za kupnju nekretnina mogu razgledati nekretnine sa sudskim ovršiteljem. Dogovor o terminu razgledavanja sa sudskim ovršiteljem moguć je svakim radnim danom od 8 do 10 sati na broj telefona 052/725 233. Na javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe (pravne i ﬁzičke) koje su najkasnije do dana održavanja ročišta za dražbu dale osiguranje (jamčevinu) uplatom iznosa od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine za koju se stavlja ponuda. Jamčevina se uplaćuje na račun Suda broj HR2923900011300002176, pozivom na broj 202-8411-16. Kao uplaćenu jamčevinu Sud će uzeti samo onu uplatu jamčevine koja je evidentirana na naznačenom računu Suda prema izvatku s tog računa (kartici predmeta) na dan ročišta za dražbu. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se jamčevina nakon zaključenja javne dražbe (čl. 94. st. 1. i 4. Ovršnog zakona).

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Modernizacija željeznice Državna uprava željezničke infrastrukture Republike Češke objavila je natječaj za izradu pripremne i projektne dokumentacije za modernizaciju postojeće i izgradnju novih dionica pruge koja spaja predgrađe i zračnu luku s centrom Praga. Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: SŽDC s.o., Stavební správa západ, Sokolovská 278/1955, 190 00 Praha 9. Osoba za kontakt: ing. Marek Chromčák 110 00 Praha 1, Češka Republika, chromcak@szdc.cz. Telefaks: +420 972244831. Kriterij za odabir ponude je najniža cijena. Mehanička signalizacija Austrijske željeznice traže nabavu mehaničke signalizacije. Natječaj se predaje na ÖBB-Infrastruktur AG Nordbahnstraße 50, Wien 1020, Austrija; Stab Einkauf, rudolf.gotthart@oebb.at. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://www.oebb.at/infrastruktur/de/_p_3_0_fuer_Kunden_Partner/3_10_ Pruefsysteme_Einkauf/index.jsp. Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge Grad Zaprešić traži arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge. Natječaj je otvoren do 23. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zaprešić, 92840587889, Nova ulica 10, Zaprešić, Adela Uroić Štefanko, austefanko@zapresic.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20001933. Beton Rhätische Bahn AG, Chur, Švicarska, traži nabavu betona. Natječaj je otvoren do 11. travnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Rhätische Bahn AG, Bahnhofstraße 25, Chur 7001, Suisse. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=955771

Usluge pravnog savjetovanja i zastupanja Sogndal kommune traži usluge pravnog savjetovanja i zastupanja. Natječaj je otvoren do 28. ožujka, a prijave na norveškom jeziku se predaju na: Sogndal kommune, 936 401 651, Gravensteinsgata 17, Sogndal, 6856, Norway, Ole Gunnar Krakhellen, ole.gunnar.krakhellen@sogndal.kommune.no. Popravci i održavanje Uždaroji akcinė bendrovė Litesko traži nabavu usluga popravaka i održavanja. Natječaj je otvoren do 11. travnja, a prijave na litvanskom jeziku se predaju na: Uždaroji akcinė bendrovė „Litesko“, 110818317, Jočionių g. 13, Gina DaujotaitėPumputienė, LT-02300 Vilnius, Litva gina.pumputiene@litesko.lt. Glavna adresa naručitelja: http://www.litesko.lt/. Adresa proﬁla kupca: http://www.litesko.lt/. Elektronički pristup podacima: https://pirkimai.eviesiejipirkimai.lt/. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://pirkimai.eviesiejipirkimai.lt/. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://kgv.doffin.no/ctm/ Supplier/Documents/Folder/152236 Motori, generatori i transformatori Elektroprivredna tvrtka Swissgrid AG raspisala je natječaj za isporuku električnih motora, generatora i transformatora. Trajanje ugovora, okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava nabave je 18 mjeseci. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Rok za predaju ponuda otvoren je do 7. travnja. Više podataka o nadmetanju na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=943267. Usluge mrežnog povezivanja Fina traži usluge mrežnog povezivanja. Natječaj je otvoren do 20. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Financijska agencija, 85821130368, Ulica grada Vukovara 70, Zagreb 10000, Matija Pašalić, nabava@ﬁna.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20002979.

6. ožujka 2017. | broj 3968 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

PRIVREDNI VJESNIK

TEA AND HERBAL INFUSIONS EUROPE

FRANCK - PUNOPRAVNI ČLAN THIE Franck je početkom godine postao punopravni član udruženja Tea and Herbal Infusions Europe (THIE) sa sjedištem u Hamburgu, koje okuplja vodeće europske proizvođače i trgovce čajem te biljnim infuzijama. Riječ je o strukovnom udruženju koje na europskoj razini predstavlja proizvođače i trgovce čajem (Camellia sinensis) i infuzijama odnosno biljnim čajevima. Glavni ciljevi udruženja su uspostava jedinstvene europske politike vezana uz čajeve i biljne infuzije te razvijanje partnerskih odnosa, suradnje i dijaloga s predstavnicima EU-a i drugih relevantnih organizacija, a vezano uz pitanja koja se odnose na uzgoj, proizvodnju i trgovinu čajem.

“Članstvom u ovom udruženju Franck potvrđuje svoju usmjerenost na osiguravanje visoke kvalitete svojih čajeva, kontinuirani razvoj i inovacije u ovoj kategoriji sukladno globalnim trendovima te doprinos razvoju cjelokupnog tržišta čaja u Hrvatskoj i regiji”, izjavila je Ines Umićević, direktorica marketinga i razvoja Francka. U skladu s odrednicama članstva udruženja THIE, ali i vlastitim poslovnim ciljevima kojima se inzistira na najvišoj kvaliteti sirovina, proizvodnog procesa i ﬁnalnih proizvoda, kao i na trajnoj izgradnji odnosa povjerenja sa svojim

kupcima, Franck je započeo i aktivniju edukaciju potrošača o čajevima. Tako je prošle godine predstavljena redizajnirana ambalaža poznatih 30 okusa biljnih, voćnih, zelenih i crnih Franck čajeva na kojima je prikazan i kompas s informacijama o svojstvima čaja, njegovoj obradi i pripremi. Na taj se način svi ljubitelji ovih toplih napitaka mogu dodatno upoznati sa svojim omiljenim čajevima.

DALMACIJAVINO

Novi izgled proizvoda Tri mjeseca nakon uvođenja novog korporativnog logotipa, Dalmacijavino je predstavilo potpuno novi izgled svih svojih proizvoda. Naslanjajući se na novu priču o brendu Dalmacijavina koja kaže “Pomalo...” osmišljene su i dizajnirane nove etikete za vina, jaka alkoholna pića i Pipi. Tako je i lajtmotiv na svim etiketama vina i većine jakih alkoholnih pića ilustracija izvedena u tušu (tzv. kroki) koja odaje ležernost brenda te je time metaforički ispričana priča o 50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3968 | 6. ožujka 2017.

proizvodima Dalmacijavina čije su odlike jednostavnost i nepretencioznost, a istovremeno visoka kvaliteta i tradicija. “Suvremenim izgledom i povećanjem kvalitete naših proizvoda želimo se ponovno pozicionirati kao značajan proizvođač koji posluje u skladu s trendovima na tržištu. Vjerujem da će novi vizualni identitet naše nekadašnje kupce podsjetiti, a one nove

pozvati da probaju i uvjere se u njihovu izvrsnost”, kazao je Luka Diel Zadro, predsjednik Uprave Dalmacijavina. Dalmacijavino je predstavilo i nove proizvode. Jedan od njih je Kvasina barrique koja će se na tržištu pojavljivati svake tri godine u ograničenim količinama, a na tržište je vraćen i Faros, vrhunski plavac mali, koji će uz Merlot barrique upotpuniti ponudu vrhunskih crnih vina. Također je predstavljen i hvarski Pošip, vrhunsko vino zlatnožute boje, dok se u premium segment uvode Dalmatinska travarica i Vecchia.

Provjereni partner gospodarstva!

PRIVREDNI VJESNIK Tu smo zbog vas i vašeg posla Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

SVAKI TJEDAN PRED VAMA! GODIŠNJA PRETPLATA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

PRIVREDNI VJESNIK