Pv 3969 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

13. ožujka 2017., godina LXII, broj 3969

Vinsko tržište

Pravila su ista za sve zemlje Jednakim tretmanom svih vina može se postići uređeno tržište vina i zaštita potrošača

intervju

Stjepan Pezo Galeb

ragusa otvorila novu halu

Od garaže do regionalnog lidera prodaja udjela države u tvrtkama

Još malo pa nestalo

PROLJETNI SAJMOVI ZAGREBAČKOG VELESAJMA

Graditeljstvo

Interklima

4. - 7. 4. 2017. Iz stručnog programa izdvajamo teme: Hrvatsko graditeljstvo do 2050. godine BIO ECO House SMART CITIES - Pametnim raješenjima do održivoga grada Međunarodni simpozij o grijanju, hlađenju i klimatizaciji INTERKLIMA 2017 i 13. Konferencija o termografiji Održivo gospodarenje otpadom - PUT U KRUŽNO GOSPODARSTVO Informatizacija u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici Privatna zaštita 2017: Prevencija-Zaštita-Sigurnost

www.zv.hr

Rezervirajte na vrijeme prostor

marketing@privredni.hr 0 012 0 6 5 / 1 0 : tel

sadržaj

3969 / 13. ožujka 2017.

Novo izdanje BIPA FASHION. HR-a počinje 29. ožujka i traje do 1. travnja

TEMA TJEDNA

Tolušić: Pravila su ista za sve zemlje Jednakim tretmanom svih vina može se postići uređeno tržište vina u Hrvatskoj i zaštita potrošača

Kongres poduzetnica Jugoistočne Europe Poduzetnice su stupovi gospodarstva

Stjepan Pezo, predsjednik Uprave Galeba i predsjednik Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK Unatoč svemu, imamo perspektivu

Tekstilna industrija Neki na vrhu, a nekih više ni nema

Bisnode Certifikat bonitetne izvrsnosti Privredni vjesnik među pet posto najboljih hrvatskih tvrtki

Povjerenje potrošača - ključ razvoja gospodarstva Potrošači su važna karika

AKTUALNO

INTERVJU

PV ANALIZA

AKTUALNO

Konferencija

NOVE INVESTICIJE

Proizvođač tjestenine Ragusa otvorio novu halu Od garaže do regionalnog lidera

Neda Makjanić Kunić, vlasnica modnoga brenda i tvrtke MAK Ima još nade za MAK

PRIČA S RAZLOGOM

SVIJET FINANCIJA

Država prodaje svoje vlasničke udjele Još malo pa nestalo

Četverodnevna modna poslastica Uskoro počinje novo izdanje BIPA FASHION.HR-a

Stjepan Pezo

BUSINESS & LIFESTYLE

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršna urednica Vesna Antonić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

Lektura Sandra Baksa

marketing

PV grafika Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator KORNELIJA MLINAREVIĆ

kako povući više EU novca? Mehanizam Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU), kao pravi bonus program, donosi sjajnu priliku za sedam velikih hrvatskih gradova i njihove urbane aglomeracije

I Kornelija Mlinarević, pročelnica Odjela za programe i projekte EU grada Osijeka

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ako hrvatski gradovi realiziraju sve značajnije investicije korištenjem sredstava Europske unije, jasno je da to još uvijek nije dovoljno. U situaciji kada je samo u 2016. godini Hrvatska bila dužna uplatiti 536 milijuna eura u proračun EU-a, za očekivati je da Hrvatska dio tih sredstava vrati u svoje sredine. No, jesu li lokalne i regionalne vlasti kapacitirane i spremne na drugačiji pristup planiranju investicija nego do sada? Programiranje za financijsko razdoblje 2014.-2020. nije dovoljno konzultiralo potrebe “terena”, a pogotovo se nije bavilo pripremom financijskih i kadrovskih kapaciteta najvećih korisnika što se itekako osjetilo u nizu natječaja proteklih godina. Preregulirani natječaji su doveli do otežanog prijavljivanja javnih i privatnih subjekata, a sve to je rezultiralo nedovoljnom apsorpcijom EU sredstava. Očito je da su ministarstva svih dosadašnjih vlada mogla odraditi konkretniji posao kad je riječ o informiranju i edukaciji regionalne i lokalne razine o tome što nas točno čeka i kako se ozbiljno pripremiti za korištenje europskih strukturnih fondova. Mehanizam Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) donosi sjajnu priliku za sedam velikih hrvatskih gradova i njihove urbane aglomeracije, ali hoće li se gradovi moći nositi s ogromnim poslom pripreme i realizacije projekata ukupne vrijednosti veće od 345 milijuna eura? ITU je bonus program samo za urbane aglomeracije čiji će se gradovi i općine i dalje natjecati u drugim dostupnim EU natječajima, ali to je program koji nameće standard zajedničkog planiranja, kontinuiranog dijaloga i fair-playa u podjeli novaca u okviru aglomeracija. Istodobno, to je i prvi program koji razvoju gradova i njihovih okruženja pristupa sustavno. U ITU mehanizmu gradovi i općine imaju priliku svoje potrebe pretočiti u projekte te ih umrežiti ili povezati s nekoliko aspekata razvoja. Primjerice, u izgradnju poslovne infrastrukture zajedno s pružanjem usluga za poduzetnike te edukacijskim pro-

4 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

gramima koji će omogućiti zaposlenost upravo u zanimanjima kod poduzetnika koji posluju u toj poslovnoj infrastrukturi. Grad Osijek ne propušta prilike te je, osim što je bio prvi u redu za natječaje ulaskom Hrvatske u EU i započinjanjem projekta unapređenja vodne infrastrukture, nastavio istim tempom izgradivši eko-industrijsku zonu Nemetin koja je gotovo 99 posto sufinancirana EU sredstvima i u kojoj se grade dva prva poslovna objekta (od kojih jedan također EU nov-

Dug je put prema drugačijem upravljanju razvojem i racionalizaciji resursa cem). Osim toga, odrađuje se prva faza megaprojekta razvoja gradskog prometa koji će u konačnici biti težak gotovo 100 milijuna eura. Započeti projekti revitalizacije osječke Tvrđe u regionalni centar kulturnog turizma te stvaranje boljih uvjeta za poslovanje sve brojnijih IT tvrtki predstavljaju čvrstu opredijeljenost za korištenje EU sufinanciranja kao najvećeg izvora gradskih investicija. Međutim, dug je put prema drugačijem upravljanju razvojem i racionalizaciji resursa na kojem brojni dionici moraju promijeniti način razmišljanja. Promišljanje održivih modela razvoja postaje imperativ, a odgovornija politika može odraditi odličan posao korištenjem EU novca kojim će, osim što će rasteretiti lokalne proračune, isplanirati i putem najpovoljnije opcije financiranja realizirati projekte koji će imati dugoročan i pozitivan učinak na izgled i razvoj gradova te život njihovih stanovnika.

BROJKE, BROJKE

INVESTICIJE HRVATSKIH START-UPA u 2016. Top 5 investicija u

3.000.000 €

Photomath

2016. godini

Startup1

2.120.000 €

Startup2

2.100.000 €

Bouxtie and Bulb Agrivi

2.000.000 € 1.000.000 €

25 mil € 20 mil €

Godišnja razlika u ulaganjima

15 mil € 10 mil € 5 mil € 0 mil €

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

Postotak VC-a, akceleratora i POSLOVNIH anđela U UKUPNIM INVESTICIJAMA

rast od

37%

19,23%

u odnosu na 2015. godinu

38,46%

42,31%

VENTURE CAPITAL

akceleratori

Izvor: Zagrebački inkubator poduzetništva

14.877 .000 €

ukupn e inves ticije u 2016. g odini

POSLOVNI ANĐELI 13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA JE LI NA POMOLU SPOR ZBOG PLASMANA MAKEDONSKIH

Tolušić: Pravila su ista za sve zemlje Prema pisanju makedonskih medija, Ministarstvo poljoprivrede Makedonije zatražilo je od Hrvatske objašnjenje za uvođenje netarifnih carinskih barijera za uvoz makedonskog vina, a u hrvatskom Ministarstvu poljoprivrede ističu pak kako Hrvatska nije uvela nikakve barijere za uvoz vina iz Makedonije piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

K 29 mil €

vrijedan uvoz vina u Hrvatsku u 2015.

ad je riječ o trgovini vinom, Hrvatska ima negativnu bilancu - uvoz je velik, a izvoz nije na zadovoljavajućoj razini. Razlog tomu nije, kako se misli, ulazak Hrvatske u Europsku uniju odnosno liberalizacija tržišta, jer podaci govore da je najviše vina na hrvatsko tržište uvezeno iz Makedonije, a najviše se i dalje izvozi u Bosnu i Hercegovinu. Dakle, u 2015. godini u Hrvatsku je uvezeno vina u vrijednosti 29 milijuna eura, a izvezeno u vrijednosti nešto višoj od 12 milijuna eura. Najviše vina uvezeno je iz Makedonije, čak 60 posto količine ili nešto iznad 46 posto vrijednosti uvoza vina, a slijede Francuska, Njemačka, Italija, Bosna i Hercegovina... Hrvatska pak najviše vina izvozi u BiH, zatim u Njemačku, Češku, Crnu Goru, Srbiju… Prosječna vrijednost uvezenog vina je manja od 1,2 eura po litri, dok je prosječna izvozna cijena naših vina 2,5 eura po litri.

Jednakim tretmanom svih vina koja se nalaze na policama trgovina i vinskim kartama ugostiteljskih objekata, može se postići svrha kontrola kakvoće vina, a to je uređeno tržište vina i zaštita interesa potrošača”, pojašnjava Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede.

Jednakim tretmanom svih vina može se postići uređeno tržište vina i zaštita interesa potrošača, kaže Tolušić

Jedinstveno postupanje

oko

46%

vrijednosti uvoza otpada na makedonska vina

oko

12 mil €

težak hrvatski izvoz vina iste godine

S obzirom na to da je, prema pisanju makedonskih medija, Ministarstvo poljoprivrede Makedonije zatražilo od Hrvatske objašnjenje za uvođenje netarifnih carinskih barijera za uvoz makedonskog vina, u hrvatskom Ministarstvu poljoprivrede ističu kako Hrvatska nije uvela nikakve barijere za uvoz makedonskog vina. “Uvjeti koji su propisani Pravilnikom o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu jednaki su za sve, neovisno o zemlji iz koje se vino izvozi. Upravo je to bio i cilj donošenja Pravilnika, a to je jedinstveno postupanje u kontroli vina pri stavljanju vina u promet. Na taj način je procedura za stavljanje u promet domaćih vina izjednačena s procedurama za vina koja su u Hrvatsku uvezena ili unesena u rinfuzi, a koja se pune na području Hrvatske prije njihovog stavljanja u promet.

6 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

“Hrvatska nije uvela nikakve nove mjere za uvoz proizvoda iz Makedonije, stoga ne vidimo razlog za recipročne mjere za hrvatske proizvode na makedonskom tržištu. Dakle, pravila postupanja su za sve zemlje jednaka”, tvrdi Tolušić.

Makedonci zabrinuti

Maciej Kaczorowski, otpravnik poslova u Veleposlanstvu Republike Makedonije, kazao nam je kako je izvoz makedonskih vina u siječnju smanjen za 25 posto u odnosu na prošlogodišnji siječanj. Hrvatska je, inače, iza Srbije drugi uvoznik makedonskih vina u bocama te treći uvoznik vina u rinfuzi, iza Srbije i Njemačke. Valja napomenuti da je izvoz makedonskih vina u Hrvatsku vrijedan 11,2 milijuna eura, što je 22,5 posto ukupno izvezenog vina

VINA NA HRVATSKO TRŽIŠTE?

13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

Hrvatska nije uvela nikakve nove mjere za uvoz proizvoda iz Makedonije, stoga ne vidimo razlog za recipročne mjere za hrvatske proizvode na makedonskom tržištu. Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede

iz Makedonije. Kaczorowski je kazao kako je bio na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede te da je hrvatska veleposlanica u Skopju bila na sastanku u makedonskoj vladi. “Smatramo da je Pravilnik nepravedan prema makedonskim vinima i nepovoljan za makedonski vinarski sektor, te je Makedonija zbog toga jako zabrinuta. Nekoliko ministarstava i institucija u Makedoniji angažirano je u rješavanju ovog problema. Smatramo da ovaj pravilnik nije sukladan s Ugovorom o stabilizaciji i pridruživanju koji je Makedonija potpisala s Europskom unijom. Ne mislim da će doći do recipročnih mjera jer prije takvog poteza ima puno prostora za razgovor, pogotovu stoga što se radi o dvjema prijateljskim državama. Uglavnom, nakon konstituiranja nove vlade u Makedoniji ovo pitanje će biti jedno od prioriteta”, ističe Kaczorowski.

tijeku je superanaliza. Za sada nemamo podataka o vraćanju analiziranih uzoraka i utvrđeno nesukladnih vina”, odgovorili su nam iz Ministarstva poljoprivrede. Kad je riječ o izdavanju odobrenja za označavanje vina iz uvoza, zaprimljen je 21 zahtjev odnosno uzorak vina. Od tog broja njih 19 je dobilo pozitivno odobrenje za označavanje vina evidencijskim markicama, od čega je 10 proizvoda podrijetlom iz Makedonije. Izdana su i dva negativna izvješća s obzirom na rezultate senzornog ispitivanja, no ni jedan od tih proizvoda nije podrijetlom iz Makedonije. U Ministarstvu poljoprivrede kažu kako ne raspolažu informacijama ili podacima o eventualnom vraćanju pošiljaka nakon carinskog pregleda ni o utvrđenim nedostacima u tim pregledima.

Rezultati nadzora

Nakon konstituiranja nove vlade u Makedoniji ovo pitanje će biti jedno od prioriteta, ističe Kaczorowski

Od stupanja Pravilnika na snagu, u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo ukupno su zaprimljena 34 uzorka vina iz uvoza radi utvrđivanja sukladnosti s VI 1 dokumentom (dokument za vina iz uvoza). Od ta 34 uzorka, za njih 28 izdano je pozitivno mišljenje o sukladnosti proizvoda, od čega za 22 proizvoda podrijetlom iz Makedonije. Izdano je i šest negativnih mišljenja, a svih šest se odnosi na proizvode podrijetlom iz Makedonije. Za negativna mišljenja o sukladnosti proizvoda moguće je podnijeti zahtjev za superanalizu putem Ministarstva poljoprivrede. “Kod pojedinih analiziranih uzoraka u

Dakle, u Ministarstvu poljoprivrede tvrde da pojedine izmjene u Pravilniku nisu imale zadaću smanjenje uvoza vina, nego izjednačavanje uvjeta dokumentiranja i osiguravanja praćenja sljedivosti, posebice onih vina koja se stavljaju na zajedničko tržište i na kojima su primijenjeni pojedini postupci u Republici Hrvatskoj poput punjenja, prepakiranja…

Što kažu hrvatski vinari?

Vino u rinfuzi uvoze i neke Hrvatski vinari također prate stanje s nadzorom tržišta vina. Tako predsjednik udruge Graševina Vlado Krauthaker najozbiljnijim problemom na hrvatskom tržištu vina smatra uvoz vina u rinfuzi koje se ne nadzire, a koje, prema saznanjima hrvatskih vinara, uvoze i pojedine vinske kuće. “Gdje to vino kasnije završava, kako se deklarira i pod kojim imenom plasira, je nepoznanica. Nisam

siguran da je Pravilnik regulirao takvu pojavu. To bi mogao regulirati zakon o vinu čije donošenje uskoro očekujemo”, kaže Krauthaker. Posebno je zanimljivo mišljenje Marinka Vladića, glavnog enologa Poljoprivredne zadruge Vrbnik. Vladić, naime, smatra da su hrvatski vinari, preko svog krovnog udruženja, zauzeli potpuno pogrešno stajalište. “Mi ne možemo

8 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

niti trebamo sprečavati uvoz vina. No ključno je sređivanje stanja kod nas jer neke naše vinarije koje se nalaze u vinorodnom području i proizvode vina sa zaštićenim podrijetlom istodobno ga i uvoze. Postoji opasnost da se ta vina počnu prodavati pod oznakom vina sa zaštićenim podrijetlom”, ističe Vladić. “Kakva vina dolaze iz Makedonije, Italije i Španjolske, to nije naša briga. Ne slažem s

Izvoz IZVOZ 2013. ZEMLJA NAMJENE Vino od svježeg grožđa

IZVOZ 2014.

IZVOZ 2015.

Indeks 14./13.

Indeks 15./14. EUR (%)

tona

EUR

tona

EUR

tona

EUR

EUR (%)

3.000

10.412.348

3.658

11.740.112

4.932

12.398.328

113

Uvoz UVOZ 2013. ZEMLJA PODRIJETLA Vino od svježeg grožđa

UVOZ 2014.

Indeks 14./13.

Indeks 15./14. EUR (%)

EUR

tona

EUR

tona

EUR

EUR (%)

13.214

16.452.460

22.428

24.126.749

28.920

29.006.754

147

ZEMLJA NAMJENE Bosna i Hercegovina Njemačka Češka Crna Gora Srbija SAD Nizozemska Austrija Švicarska Singapur Slovenija Kina Kanada Japan Ostale zemlje Vino od svježeg grožđa

Udio

tona

EUR

1.619 683 1.680 144 126 94 19 147 47 6 57 17 23 16 254 4.932

4.393.716 1.675.768 1.092.048 901.809 665.913 566.586 522.353 485.000 227.067 225.230 206.638 164.111 109.969 79.642 1.082.478 12.398.328

35% 14% 9% 7% 5% 5% 4% 4% 2% 2% 2% 1% 1% 1% 9% 100 Izvor: HGK

Promet vina u RH

UVOZ 2015. ZEMLJA PODRIJETLA Makedonija Italija Francuska Njemačka Kosovo Bosna i Hercegovina Slovenija Španjolska Mađarska Austrija Crna Gora Češka Srbija Ostale zemlje Vino od svježeg grožđa

2014.

2015.

600.367,60

648.558,04

580.999,69

Udio

tona

EUR

14.228 5.771 510 922 3.607 1.209 271 428 508 114 548 243 267 294 28.920

10.992.860 4.604.763 4.078.387 2.101.270 1.908.160 1.192.427 789.290 754.380 342.864 336.794 327.977 322.542 290.844 964.196 29.006.754

38 16 14 7 7 4 3 3 1 1 1 1 1 3 100

Proizvodnja grođža i vina u 2015.

Količina (hL) 2013.

Ukupno

120 Izvor: HGK

Uvozna tržišta vina IZVOZ 2015.

Ukupno

UVOZ 2015.

tona

Izvozna tržišta vina

Godina

106 Izvor: HGK

Izvor: HGK

Grožđe(t)

Vino c/r (hl)

Vino b (hl)

Vino (hl)

98.857,66

163.904,13

482.225,21

646.129,34

Izvor: HGK

vinarije time da nadzor tih vina obavlja Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo jer ni naša vina kada ih izvozimo ne nadziru zavodi zemalja u koje izvozimo. To je nepošteno i ja sam protiv toga. Nadzor ispravnosti i papira koji prate izvoz vina trebaju obavljati inspekcijske službe. One trebaju kontrolirati sva vina na tržištu, kako domaća tako i izvozna”, ističe Vladić. Dodaje kako je svojim kolegama iz

Makedonije preporučio da nastoje izvoziti vina u boci jer time grade pozitivan imidž vinske zemlje. “Sjećam se izvoza plavca malog u rinfuzi u Njemačku prije više od 30 godina po simboličnoj cijeni i vrlo niske kvalitete. Kada smo zaustavili takvu vrstu izvoza i započeli izvoz u boci, plavac mali je postigao dobru cijenu i sada je vrlo cijenjeno vino”, napominje Vladić.

Marinko Vladić, PZ Vrbnik

13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO Kongres poduzetnica Jugoistočne Europe

Poduzetnice su stupovi gospodarstva Žene poduzetnice se u svojem poslovanju suočavaju sa čestim promjenama zakonske regulative, borbom protiv sive ekonomije i otežanom naplatom potraživanja piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ledajući kroz povijest žena je ženi najčešće bila vuk i one su, za razliku od muškaraca, ratovale riječima. S vremenom je došlo do promjene paradigme, a žene su se počele međusobno uvažavati te se tako razvilo poduzetništvo, rekla je Sanela Dropulić, voditeljica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra na prošlotjednom Kongresu poduzetnica Jugoistočne Europe, održanom na Zagrebačkom velesajmu. Kongres koji je okupio 650 poduzetnica iz devet država Jugoistočne Europe održan je na sam Međunarodni dan žena s ciljem obilježavanja žene u svim njenim ulogama i kao ustrajne, poduzetne i ambiciozne te istodobno samozatajne i marljive osobe. Organizatori kongresa bili su Virtualni ženski poduzetnički centar i Grad Zagreb. U Hrvatskoj je oko 30 posto tvrtki u vlasništvu ili suvlasništvu poduzetnica što je znatno više nego prije desetak godina kada su žene bile vlasnice samo sedam do 10 posto tvrtki. “To je znak da idemo uzlaznim putem te se nadamo da ćemo postati pozitivan primjer ženama u zemljama Jugoistočne Europe, ali i

U svim zemljama regije žene su deklarativno ravnopravne s muškarcima, no u praksi situacija je bitno drukčija

Analiza PwC-a

Napredak u karijeri privlači i žene i muškarce Povodom Međunarodnog dana žena, društvo PwC je objavilo novo izvješće u kojem se analizira što poslodavci mogu učiniti kako bi privukli i zadržali ženske kadrove. Tako je PwC ispitao 4792 stručnjaka od čega 3934 žene s nedavnim iskustvom na tržištu rada iz 70 država te iz različitih organizacija kako bi saznali njihove ambicije i iskustva u karijeri kao i očekivanja u vezi s raznolikošću i napredovanju u karijeri. Ispitano je i 328 rukovoditelja odgovornih za strategije raznolikosti ili zapošljavanja u svojim organizacijama. Zaključeno je kako mogućnost za napredak u karijeri spada

10 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

među tri najprivlačnije osobine poslodavca kako ženama tako i muškarcima. Od ukupnog broja poslodavaca njih 76 posto ugradilo je raznolikost i uključenost u svoje brendove, a 28 posto uvelo službeni program stažiranja za osobe s radnim iskustvom nakon duljeg prekida u karijeri čime žele privući i omogućiti karijeru povratnicima. Od ukupnog broja ispitanih žena, njih 67 posto tvrdi da su pozitivni uzori važni pri odlučivanju o prihvaćanju zaposlenja kod određenog poslodavca, a taj postotak raste na 76 posto kod žena na početku karijere.

Žene 50+

Projekt Virtualnog ženskog centra

Izlazak iz sjene Udruga Žene 50+, čiji je cilj okupiti žene starije od 50 godina koje svojom zrelošću, iskustvom, marljivošću te željom za angažmanom mogu pokrenuti promjene u društvu te time pridonijeti da jedna, gotovo nezamijećena skupina žena izađe iz sjene, predstavljena je proteklog tjedna u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt. Povod osnivanju te udruge je svakodnevno suočavanje s problemom da žene starije od 50 godina ostaju bez posla. Njihove šanse da će dobiti drugo radno mjesto, nažalost, praktički i ne postoje, a u slučaju da neka žena i ima neku dobru ideju za

Grad prijatelj ženskog poduzetništva pokretanje posla, najčešće se susreće s nerazumijevanjem okoline te potpunim izostankom podrške i krutošću institucija. Prvi konkretan projekt udruge Žene 50+ je specijalizirani web portal One nastupaju. Riječ je o medijskoj platformi kojom se želi okupiti što više žena kako bi se one ponovno uključile u društveni život.

Virtualni ženski centar nositelj je projekta pod nazivom Grad prijatelj ženskog poduzetništva koji će se provoditi u Lipiku, Novoj Gradišci, Zaprešiću i Zagrebu. Od pet do sedam posto proračunskih sredstava tih gradova izdvajat će se za razvitak poslovnih zona, zatim za davanje na korištenje poslovnih prostora poduzetnicama kao i za ulaganje u edukaciju poduzetnica.

ostatku našeg kontinenta”, istaknula je Sanela Dropulić. Dodala je kako su žene u mnogim zanimanjima za isti posao manje plaćene od svojih muških kolega, a za razliku od muškaraca, njihov radni dan nerijetko traje 12, 14 ili 16 sati.

Zaklada Adenauer podupire poduzetnice

Podršku poduzetnicama dao je Michael A. Lange, direktor hrvatskog ureda Zaklade Konrad Adenauer koji je ocijenio kako su poduzetnice čvrsti stupovi koji pridonose rastu gospodarstva. “Zaklada Adenauer podupire projekte poduzetnica, posebice onih u malim i srednjim tvrtkama te time pridonose ekonomskom razvoju Njemačke”, rekao je Lange naglasivši kako Zaklada podupire projekte poduzetnica i u drugim zemljama u kojima ima svoje urede. Da su poduzetnice stupovi gospodarstva,

složile su se i poduzetnice iz ostalih zemalja regije. Ipak, one su naznačile neke probleme s kojima se suočavaju u poslovanju, a to su česte promjene zakonske regulative, borba protiv sive ekonomije te otežana naplata potraživanja. Uz to, poduzetništvo žena je dodatno otežano zbog tradicionalnih stavova te neravnopravne raspodjele poslova u obitelji, što je posebice vidljivo u Crnoj Gori. Tako je Ana Šebek, samostalna savjetnica za edukaciju u Direkciji za

Bisnode o tvrtkama kojima upravljaju žene

Najviše zarađuju Poljakinje Tvrtka Bisnode pripremila je analizu poduzeća kojima upravljaju žene kao vlasnice ili predsjednice uprava. Analiza je obuhvatila žene iz Hrvatske, Austrije, Češke, Njemačke, Mađarske, Poljske i Slovačke. Iz analize može se iščitati da Mađarice imaju najveći utjecaj na cjelokupno gospodarstvo, a slijede ih Poljakinje. Analiza pokazuje kako je među promatranim zemljama najmanji ukupni utjecaj žena u Austriji i Češkoj. Osim toga, Poljakinje zarađuju u prosjeku dva posto više od ostatka gospodarstva, za razliku od Hrvatske gdje žene uprihoduju 26 posto manje od gospodarskog prosjeka.

razvoj Ministarstva ekonomije Crne Gore istaknula kako je u toj zemlji samo 10 posto nekretnina u vlasništvu žena. Za razliku od Crne Gore, u Sloveniji je ipak drugačija situacija pa je tamo primjetan visok udio žena u politici, dok se 37 posto žena nalazi na rukovodećim položajima u poduzećima. Ipak, to se uglavnom odnosi na male i srednje tvrtke, dok ih je znatno manje u velikim i, posebice, državnim tvrtkama, kazala je Smiljana Knez, veleposlanica Slovenije u Hrvatskoj. U svim zemljama regije žene su deklarativno ravnopravne s muškarcima dok je u praksi situacija bitno drukčija i one se nerijetko nalaze u diskriminirajućem položaju. Čestitajući poduzetnicama Međunarodni dan žena, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić izrazio je nadu da će aktualna Vlada uskoro potpisati Istanbulsku konvenciju, koju je prihvatila i Europska unija, a riječ je o sprečavanju nasilja nad ženama. Bandić je naglasio kako su prema njegovome mišljenju, žene poduzetnije, ustrajnije, povjerljivije, odanije i korektnije u poslu nego njihove muške kolege.

13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Stjepan Pezo, predsjednik Uprave Galeba i predsjednik

Unatoč svemu, imamo perspektivu

Tekstilna i odjevna industrija zasigurno može povećati produktivnost, izvoz i zaposlenost. Možemo napredovati i kao industrija biti partner Vladi u postizanju brzoga gospodarskog i demografskog oporavka te u ravnomjernom razvoju svih regija piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Primanja najvećeg broja radnika u našem sektoru nisu u nekoj prednosti u odnosu na socijalna davanja onima koji ne rade. Zbog toga nismo atraktivan sektor jer je regulativa takva da se zapošljavanjem gube socijalna prava, a osoba koja prima socijalnu pomoć nadoknadi razliku u primanjima sezonskim radom ili u turizmu, ili u poljoprivredi.

a Izbornoj skupštini Udruženja tekstilne i odjevne industrije Hrvatske gospodarske komore održanoj polovinom veljače za predsjednika Udruženja jednoglasno je izabran Stjepan Pezo, predsjednik Uprave Galeba iz Omiša. Za dopredsjednike su izabrani Jasminka Korotaj i Zoran Koščec. Na Skupštini je izabrano i 15 članova Vijeća Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK-a. Pezo je svoj izbor shvatio vrlo odgovorno. Izazov mu je, kaže, iskoristiti potencijal tekstilne i odjevne industrije te pomoći pozicioniranju Hrvatske gospodarske komore kao središnjeg mjesta i središnje institucije hrvatskoga gospodarstva. S Pezom smo razgovarali o pozicioniranju i perspektivi tekstilne i odjevne industrije u Hrvatskoj, programima i ciljevima koje namjerava realizirati u svojem četverogodišnjem mandatu, o partnerstvu s Vladom Republike Hrvatske, javnoj nabavi te o razvoju ruralnih područja Hrvatske. Pezo je govorio i o podizanju poduzetničkog ozračja te o poslovanju Galeba.

n Kakvo je sada stanje u odjevnoj i tekstilnoj industriji? - Stanje nije baš najbolje jer je riječ o sektoru koji pokazuje gubitke u ukupnoj bilanci. Unazad gotovo 30 godina, uz jedan mali zastoj, broj zaposlenih u ovoj industriji stalno se smanjuje. U tekstilnoj i odjevnoj industriji zaposleno je nešto više od 17.000 radnika, od kojih je oko 13.000 u odjevnoj, a 4000 u tekstilnoj industriji. U ovoj djelatnosti posluje oko 700 tvrtki, od kojih je možda polovina samo na papiru. Od polovine aktivnih većina je malih i srednjih specijaliziranih obiteljskih tvrtki.

12 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

n Što spada u tekstilnu, a što u odjevnu industriju? - Pojednostavljeno, tekstilna industrija je dio koji proizvodi poluproizvode poput prediva, tkanina ili pripadajuće materijale poput etiketa, dok odjevna industrija sve to pretvara u gotove proizvode.

Davanja državi na plaću šivačice u Hrvatskoj veća su od ukupnog troška šivačice u Makedoniji n Koliko ima odjevnih tvrtki poput Galeba koje imaju proizvodnju tekstila i proizvodnju gotovih proizvoda te da zapošljavaju veći broj radnika? - Osim Galeba, tu je Čatex koji u najvećoj mjeri proizvodi ravni tekstil za kućanstvo, a sve bolje posluje i Pounje. Pounje je tvrtka koja je prošla trnovit put i proizvodi pletiva i gotove proizvode. Uglavnom, bore se i nastoje naći mjesto pod suncem, unatoč tomu što je područje rada deficitarno radnom snagom. Galeb, isto tako, dosta ulaže u proizvodnju pletiva jer nam to daje dodanu vrijednost i jer nas naši kupci prepoznaju po kvaliteti materijala.

UdruĹženja tekstilne i odjevne industrije HGK

MORH je primjer dobre prakse upravljanja sustavom javne nabave

13. oĹžujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU smo konkurentniji, došli do novih poslova što bi značilo i novo zapošljavanje te samim time i pozitivan demografski učinak.

n Znači tekstilna i odjevna industrija ima perspektivu u Hrvatskoj? - Unatoč svemu, imamo perspektivu. Ako bi se uvele kompenzacijske mjere, uredilo tržište i podigla konkurentnost ubrzo bismo imali 5000, 6000 novozaposlenih radnika. n Koji je osnovni problem neefikasnosti hrvatskih tvrtki iz ovoga sektora? - Osnovni problem je skupo šivanje. Ne zbog velikih plaća radnika, nego zbog toga što su kod nas velika davanja na plaće. Davanja državi na plaću šivačice u Hrvatskoj veća su od ukupnog troška šivačice u Makedoniji, a nismo toliko daleko od Makedonije. Kapital koji ide za oplođivanjem vrlo brzo bi otišao na drugo mjesto. Primjerice, kada bi tvrtka poput Galeba otišla raditi u Bosnu i Hercegovinu uštedjela bi na troškovima rada oko četiri milijuna kuna. n Što vas najviše opterećuje? - Primanja najvećeg broja radnika u našem sektoru nisu u nekoj prednosti u odnosu na socijalna davanja onima koji ne rade. Zbog toga nismo atraktivan sektor jer je regulativa takva da se zapošljavanjem gube socijalna prava, a osoba koja prima socijalnu pomoć nadoknadi razliku u primanjima sezonskim radom ili u turizmu, ili u poljoprivredi.

Potrebno je osnažiti HGK prema Vladi, a unutar postojećih zakona potrebno je osigurati da se HGK više operativno uključi u razne procese kad je riječ o gospodarstvu. (...) Puno je prilika gdje bi se moglo pojačati rad i efikasnost HGK-a.

n Kako se proizvođačima može kompenzirati razlika između tih dviju kategorija? - Naš će prijedlog ići prema potporama zadržavanja zaposlenosti najteže zapošljivih skupina. To su radnice s nižom i srednjom stručnom spremom starije od 35 godina te ćemo predložiti da imaju najviše 65 posto prosječne plaće u državi. Riječ je o radnicama koje kod nekog poslodavca imaju u strukturi zaposlenih udio od 65 posto i više. Dakle, govorimo o tvrtkama koje ne mogu svojom visinom plaća biti atraktivne za privlačenje većeg broja novih radnika. Mjere bi išle za tim da se takve radnice zadrže u radnom odnosu, a predložit ćemo i da se njihove plaće oslobode doprinosa. Naša inicijativa ide u smjeru da država tvrtkama nadomjesti razliku između tržišne i socijalne kategorije kad je riječ o minimalnoj plaći. Postoji niz načina da se tvrtkama koje imaju socijalne efekte, a to je svakako tekstilna industrija, nadomjesti taj gubitak. Tvrtke bi, po određenim kriterijima, trebalo osloboditi plaćanja nekih doprinosa te bi tako nadomjestile gubitak. Procjenjujemo da bi nam se time trošak rada smanjio za desetak posto i postali bismo konkurentniji. Ubrzo bismo, baš zato što

14 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

HGK okuplja sve poslovne subjekte tako da bi trebao dobiti i veće javne ovlasti n Kažete da bi to moglo pomoći i demografskoj obnovi. Na koji način? - Svjedoci smo da se naša sela urušavaju, a gradovi u ruralnim područjima postaju sela. U tim mjestima primanja za žensku radnu snagu od, recimo, 3000 kuna znače puno. Kada se tome pridodaju primanja muža, ta obitelj ima dovoljno sredstava za život u tim krajevima. n Znači, optimist ste što se tiče vaše djelatnosti? - Tekstilna i odjevna industrija zasigurno može povećati produktivnost, izvoz i zaposlenost. Možemo napredovati i kao industrija biti partner Vladi u postizanju brzoga gospodarskog i demografskog oporavke te u ravnomjernom razvoju svih regija. Naš cilj je održivi razvoj. Imamo razrađene projekte koji će pridonijeti stabilizaciji sektora, no to podrazumijeva donošenje mjera kako bi sektor održivo poslovao. n Koje još projekte imate u programu? - Imamo projekte koji se odnose na stvaranje inovacija i proširenje tržišta. Projekt

standardizacije odijevanja u hrvatskim školama je vrlo važan projekt za djecu, roditelje, ali i za naš sektor. Ozakonjivanjem standarda odijevanja za 450.000 učenika otvara se posao tvrtkama vrijedan od 500 milijuna do milijardu kuna godišnje. Na izradi nacionalnog hrvatskog brenda angažiralo bi se puno različitih struka. U kreiranje bi se uključila i djeca te kreativne industrije, a pojednostavio bi se život i roditeljima. Trenutačno smo u fazi pilotprojekta jer radimo s pet, šest škola, a cilj nam je da taj projekt zaživi 2019. /2020. godine i u tome imamo potporu znanstvene zajednice, kreativne industrije i niza institucija. Istraživanja govore da ovaj projekt podržava i 85 do 95 posto onih koji mu se još nisu priključili. Kada bi se taj projekt ozakonio samo na njemu bi radilo više tisuća ljudi i to u ruralnim krajevima. Imamo projekte vezane uz ekologiju i recikliranje. Potom projekt pametne odjeće koji je kompatibilan sa smjernicama krovne organizacije tekstilne i odjevne industrije EU Euratexa, čiji je Udruženje tekstilne i odjevne industrije HGK punopravni član.

n Kako ide suradnja s MORH-om? - MORH je primjer dobre prakse upravljanja sustavom javne nabave. Pripremu rade savjesno i odgovorno, dobro analiziraju tržište i odrade tehničke konzultacije, a natječaj obave tako da koriste sve alate u javnoj nabavi kako bi usmjerili realizaciju posla na one tvrtke koje su tehnički i tehnološki sposobne to odraditi. I na kraju dolazi cijena. Ugovore rade na duži niz godina. Dinamika se zna i svi rokovi su razrađeni pa je sve poznato. Ako se uvede obvezno služenje vojnog roka to bi isto moglo potaknuti hrvatsku tekstilnu i odjevnu industriju.

Galebova dobra poslovna 2016. godina Kako je protekla 2016. godina za omiški Galeb? - U smislu ukupnih aktivnosti godina je bila dobra. Imamo oko 15-postotni rast prihoda od prodaje. Rast nam je ostvaren i u tekstilnom dijelu i u turizmu. Godinu bi trebali završiti s prihodom od 75 milijuna kuna. Zadnjih godina bilježimo stalan rast. Sa 56 milijuna kuna, koliki nam je bio prihod prije četiri godine, došli smo na 75 milijuna kuna. Ostvarit ćemo i dobit nešto veću od milijun kuna. U novu tehnologiju smo investirali milijun eura, tako da ćemo sada moći proizvoditi otvorena pletiva. Investiramo stalno jer se jednostavno mora održati konkurentnost.

n Kada kreću prve inicijative? - Vrlo brzo. Ovih dana započinju razgovori u nekoliko ministarstava koje organizira Sektor za industriju HGK-a o uvođenju kompenzacijskih mjera u tekstilnoj i odjevnoj industriji. Razgovarat ćemo s državnim tajnicima o mogućoj provedbi mjera koje ćemo predložiti

Unazad gotovo 30 godina, uz jedan mali zastoj, broj zaposlenih u ovoj industriji stalno se smanjuje Vladi. Isto tako, razgovarat ćemo i s MUP-om o unapređenju sustava javne nabave za koji želimo da bude na razini sustava javne nabave kakav ima MORH. Prije desetak dana nakon Hrvatsko-ukrajinskog foruma održani su konkretni razgovori gospodarstvenika iz obje države. Hrvatski proizvođači iz sektora obrambene industrije uspostavili su kontakt s Ministarstvom obrane Ukrajine tako da očekujemo suradnju. Najavljen je i posjet ukrajinskog izaslanstva na čelu s ministrom obrane sajmu ASDA. Bili bismo zadovoljni kada bismo dobili posao za ukrajinsku vojsku koja je odlučila podići standard na razinu zapadnih zemalja. Ukrajinsko tržište ima veliki potencijal, a Galeb je otvoren za suradnju čak i u joint-venture projektima.

Ovih dana započinju razgovori u nekoliko ministarstava koje organizira Sektor za industriju HGK-a o uvođenju kompenzacijskih mjera u tekstilnoj i odjevnoj industriji. Razgovarat ćemo s državnim tajnicima o mogućoj provedbi mjera koje ćemo predložiti Vladi.

n Što još planirate napraviti? - U mom planu i programu je osnaživanje rada i uloge Hrvatske gospodarske komore. HGK okuplja sve poslovne subjekte tako da bi trebao dobiti i veće javne ovlasti. Sličnog je mišljenja i potpredsjednik HGK-a Tomislav Radoš. Potrebno je osnažiti HGK prema Vladi, a unutar postojećih zakona potrebno je osigurati da se HGK više operativno uključi u razne procese kad je riječ o gospodarstvu. Niz je nedefiniranih stvari koje se moraju razraditi. Primjerice, u Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi govori se o rokovima plaćanja i izuzecima od toga roka. Navodi se i da praksa definira te rokove, ali nitko ne definira praksu. Zašto to ne bi napravio HGK nekim svojim pravilnikom? Puno je prilika gdje bi se moglo pojačati rad i efikasnost HGK-a. Fina također donekle mora pojačati svoju aktivnost te usmjeriti alate koje ima prema neplatišama i prema tvrtkama koje imaju nesrazmjer bilance. 13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 15

PV ANALIZA tekstilnA industrijA

16 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. oĹžujka 2017.

Neki na vrhu, a nekih više ni nema Od 2005. do 2015. godine tekstilna je industrija prepolovila broj zaposlenih i investicije, smanjio se i broj poduzetnika. Ipak u 2015. godini u toj je djelatnosti poslovalo 256 poduzetnika od kojih je 69,9 posto poslovalo s dobiti, a 30,1 posto s gubitkom piše Ilijana Grgić grgić@privredni.hr

desetogodišnjem razdoblju, odnosno od 2005. do 2015. godine, tekstilna je industrija prepolovila broj zaposlenih i investicije jer su neke tvrtke prestale poslovati, a nemali broj njih smanjile su broj zaposlenih, pokazuje analiza Financijske agencije (Fina). U promatranom razdoblju broj poduzetnika u djelatnosti proizvodnje tekstila bio je najveći 2005. godine, kada se time bavilo 262 poduzetnika, u samo pet godina, točnije 2010. godine taj je broj smanjen na 239, da bi u 2015. godini taj broj blago porastao te je u toj djelatnosti bilo 256 poduzetnika. U 2015. godini prema sjedištu poslovanja najveća koncentracija poduzetnika bila je na području Grada Zagreba gdje ih je bilo 61, slijede Primorsko-goranska županija sa 25 poduzetnika te Splitsko-dalmatinska županija gdje su sjedište imala 22 poduzetnika. Najmanje poduzetnika, po jedan, sjedište ima u Koprivničko-križevačkoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Krapinsko-zagorska županija sa 618,7 milijuna kuna ostvarenih ukupnih prihoda vodeća je u tekstilnoj industriji u 2015. godini.

Broj zaposlenih manji za 57,3 posto

Usporedba broja zaposlenih kod poduzetnika u djelatnosti proizvodnje tekstila kroz razdoblje od 2005. do 2015. godine, pokazala je da je u odnosu na 2005. godinu broj zaposlenih u 2015. godini manji za 4359, odnosno za 57,3 posto. Odnosno sa 7604, koliko ih je bilo zaposlenih u 2005. godini, broj zaposlenih u tekstilnoj industriji pao je na 3245 u 2015. godini. U svojoj analizi Fina ističe da je razlog tomu to

što su u proteklih 10 godina prestale poslovati neke od velikih tvrtki među kojima je i Pamučna industrija Duga Resa, a trend je bio takav da su i tvrtke koje su i dalje redovito poslovale, u pravilu, smanjivale broj zaposlenih. Kao jedan od velikih tekstilnih pogona Pamučna industrija Duga Resa, potkraj 80-ih zapošljavala

U 2015. prema sjedištu poslovanja najveća koncentracija poduzetnika bila je na području Grada Zagreba je sama 4500 radnika, što je više od trenutačno svih zaposlenih u sektoru. U 2015. godini Društvo je ostvarilo prihod u iznosu od 60,1 milijun kuna s jednim zaposlenim te najveću dobit razdoblja u djelatnosti proizvodnje tekstila u iznosu od 57,3 milijuna kuna. Trgovački sud u Zagrebu, stalna služba u Karlovcu, brisao je ovo društvo iz sudskog registra u prosincu 2015. godine.

Po dobiti najbolja 2015. godina

Prosječni prihodi po poduzetniku u 2005. godini iznosili su 6,9 milijuna kuna, u 2010. godini 5,7 milijuna kuna, a u 2015. godini šest milijuna kuna. Poduzetnici čija je pretežita djelatnost proizvodnja tekstila ostvarili su 13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u djelatnosti proizvodnje tekstila - presjek 2005.-2010.-2015. godina (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) Opis Broj poduzetnika Broj dobitaša Broj gubitaša Broj zaposlenih Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Konsolidirani finanancijski rezultati – dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja Izvoz Uvoz Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) Investicije u novu dugotrajnu imovinu Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom

Odjeljak djelatnosti 13 - Proizvodnja tekstila (tekuće razdoblje iz godišnjeg financijskog izvještaja) 2005. 2010. 262 239 181 152 81 87 7.604 4.039 1.800.344 1.376.312 1.789.529 1.394.553 105.175 72.157 94.361 90.398 8.244 5.998 96.956 66.223 94.386 90.463

2015. 256 179 77 3.245 1.522.478 1.391.418 148.855 17.796 11.788 137.055 17.783

2.570

-24.240

119.272

796.076 571.805 224.271 122.646 2.580

565.625 468.740 96.885 68.751 3.160

714.587 617.659 96.927 67.236 3.506

Top 10 poduzetnika prema ukupnom prihodu u 2005. godini u djelatnosti proizvodnje tekstila* Rang Naziv poduzetnika Mjesto 1 TUBLA TEKSTIL d.o.o. Čakovec 2 PREVENT ZLATAR d.o.o. Zlatar 3 JADRAN d.d. Zagreb 4 TKZ d.o.o. Zagreb 5 MTČ Tvornica čarapa d.d. Čakovec Čakovec 6 KELTEKS d.o.o. Karlovac 7 NIRD d.o.o. Kaštel L. 8 ČATEKS d.d. Čakovec 9 REGENERACIJA d.d. Zabok 10 LOLA RIBAR d.d. Karlovac Ukupno top 10 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje tekstila Ukupno 262 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje tekstila *prema NKD-u 2002.

Ukupan prihod 154.064 123.020 113.281 83.177 76.575 74.693 72.236 70.844 69.254 58.294 895.436 1.800.344

Broj zaposlenih 229 361 336 227 344 210 78 479 337 287 2.888 7.604

Dobit ili gunitak razdoblja 37.934 5.076 1.973 6.741 -1.256 5.187 4.211 -13.777 464 102 46.654 2.570

Top 10 poduzetnika prema ukupnom prihodu u 2010. godini u djelatnosti proizvodnje tekstila Rang Naziv poduzetnika Mjesto 1 ČATEKS d.d. Čakovec 2 PREVENT ZLATAR d.o.o. Zlatar 3 PREDIONICA KLANJEC d.o.o. Klanjec 4 T7 VIS d.o.o. Varaždin 5 KELTEKS d.o.o. Karlovac 6 BULGARI FILATI d.o.o. Oroslavje 7 REGENERACIJA d.d. Zabok 8 NIRD d.o.o. Kaštel L. 9 LOLA RIBAR d.d. Zagreb 10 MEDIA COMMERCE d.o.o. Zagreb Ukupno top 10 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje tekstila Ukupno 239 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje tekstila

Ukupan prihod 135.494 105.927 98.094 91.471 67.078 66.955 60.771 57.910 46.678 39.134 769.512 1.376.312

Broj zaposlenih 366 410 106 109 119 231 199 86 133 64 1.823 4.039

Dobit ili gunitak razdoblja -2.147 -7.605 7.694 24.019 413 12.054 -4.057 5.468 98 110 36.049 -24.240

Top 10 poduzetnika prema ukupnom prihodu u 2015. godini u djelatnosti proizvodnje tekstila Rang 1. 2. 3. 4. 5.

Naziv poduzetnika Mjesto AQUAFILCRO d.o.o. (prije BULGARI FILATI) Oroslavje KELTEKS d.o.o. Karlovac ČATEKS d.d. Čakovec REGENERACIJA d.o.o. Zabok NIRD d.o.o. Kaštel Lukšić Pamučna industrija Duga Resa d.d. u 6. Duga Resa stečaju 7. LOLA RIBAR d.d. Zagreb 8. PREDIONICA KLANJEC d.o.o. Klanjec 9. TVORNICA MREŽA I AMBALAŽE d.o.o. Tkon 10. AUTOMONT BELINA, vl. Božidar Belin Krapinske T. Ukupno top 10 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje tekstila Ukupno 256 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje tekstila

Ukupan prihod 311.554 110.330 94.579 67.802 61.327

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2015. godinu

18 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

Broj zaposlenih 256 130 312 194 61

Dobit ili gunitak razdoblja 4.740 10.520 2.399 972 10.525

60.151

57.272

59.435 57.149 54.664 49.573 926.564 1.522.478

113 98 75 51 1.291 3.245

5.075 4.707 2.611 3.565 102.386 119.272

najveću dobit u 2015. godini u iznosu od 137 milijuna kuna, što je za 107 posto više nego 2010. godine i za 41,4 posto više nego 2005. godine. Gubitak razdoblja bio je najveći 2005. godine i iznosio je 94,4 milijuna kuna što je nevjerojatnih 430,8 posto više u odnosu na 2015. godinu. Poduzetnici ovog odjeljka djelatnosti negativno su poslovali u 2010. godini kada su ostvarili neto gubitak od 24,2 milijuna kuna. U tom odjeljku djelatnosti u 2015. godini poslovalo je 256 poduzetnika od kojih je 69,9 posto poslovalo s dobiti, a 30,1 posto s gubitkom. Najveći broj poduzetnika, njih 262, poslovao je u 2005. godini od kojih je njih 69,1 posto ostvarilo dobit, a 30,9 posto gubitak razdoblja. Poduzetnici čija je pretežita djelatnost proizvodnja tekstila, poslovnu su 2015. godinu završili s neto dobiti od 119,3 milijuna kuna. Od ukupno 256 poduzetnika, 179 njih je poslovalo s dobiti, a 77 poduzetnika je iskazalo gubitak razdoblja. Najveći gubitaš u 2015. godini bio je Vuteks Feniks u stečaju sa 7,1 milijun kuna.

Drastično smanjenje investicija

Kada se pogledaju investicije u novu dugotrajnu imovinu one su u 2005. godini iznosile 122,6 milijuna kuna, da bi u 2015. godini one iznosile tek 67,2 milijuna kuna. Najveći investitor u 2005. godini bilo je društvo Ytres sa 49,5 milijuna kuna investicija u novu dugotrajnu imovinu, dok je 2015. godine vodeće društvo bilo Kelteks sa 19,4 milijuna kuna, također je važno istaknuti kako je društvo Ytres u međuvremenu razvrstano u drugi odjeljak, odnosno u proizvodnju odjeće. Možda se kao dobra vijest može protumačiti rast prosječne mjesečne neto plaće, koja je u 2015. godini, iznosila je 3506 kuna i bila je za 925 kuna ili 35,9 posto veća u odnosu na plaću

obračunatu u 2005. godini koja je tada iznosila 2580 kuna. No i tih 3506 kuna za 30,1 posto manja je prosječna plaća u odnosu na prosječnu plaću u prerađivač-

Krapinskozagorska županija sa 618,7 milijuna kuna ukupnih prihoda vodeća je u tekstilnoj industriji u 2015. koj industriji koja je bila 5016 kuna te je za identičan postotak manja u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću isplaćenu kod poduzetnika u Hrvatskoj.

Što kažu rang ljestvice?

Usporedba triju rang ljestvica poduzetnika prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2005., 2010. i 2015. godini, pokazala je da je pet istih društava na svim trima

listama. To su društva Čateks, Kelteks, Regeneracija, NIRD i Lola Ribar. Isto tako, uspoređujući podatke s rang ljestvica poduzetnika kroz 2005., 2010., 2015. godinu prema ukupnom prihodu vidi se kako je prvih 10 poduzetnika u 2015. godini ostvarilo najveći ukupan prihod od 926,6 milijuna kuna, dok je 2005. godine ostvaren najveći ukupni prihod na razini cijelog odjeljka djelatnosti proizvodnje tekstila od 1,8 milijardi kuna. U proizvodnji tekstila 2005. godine najveći prihod od 154,1 milijun kuna i najveću dobit 37,9 milijuna kuna, ostvarilo je društvo Tubla tekstil iz Čakovca, sa 229 zaposlenih. Najveći gubitak 2005. godine, u iznosu od 28,5 milijuna kuna, ostvarila je Pamučna predionica Glina u stečaju, nad kojom je stečajni postupak otvoren 13. studenoga 2003. godine, a zaključen 29. rujna 2006. godine, nakon čega je Trgovački sud u Sisku društvo brisao iz Sudskog registra. Najveću dobit razdoblja u 2010. godini ostvarilo je društvo T7 VIS iz Varaždina u iznosu od 24 milijuna kuna, dok je na rang ljestvici top 10 poduzetnika prema ukupnom prihodu vodeće društvo Čateks sa 135,5 milijuna kuna. Te godine je najveći gubitak iskazala Pamučna industrija Duga Resa, u iznosu od 46,5 milijuna kuna. To je osnovni razlog zašto su poduzetnici u odjeljku djelatnosti proizvodnje tekstila u 2010. godini iskazali gubitak razdoblja u iznosu od 24,2 milijuna kuna. Društvo AquafilCRO iz Oroslavja koje je do svibnja 2013. godine poslovalo je pod nazivom Bulgari Filati, ostvarilo je najveće ukupne prihode u 2015. godini, od 311,5 milijuna kuna, što je 20,5 posto ukupnih prihoda svih 256 poduzetnika. Društvo je ostvarilo dobit razdoblja u iznosu od 4,7 milijuna kuna te zapošljavalo 256 radnika kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 3363 kune.

nekad bilo sad se spominjalo

Vesna, Jadran, TKZ... U skupini poduzetnika čija je pretežita djelatnost proizvodnja tekstila, osim prije spomenutih društava, više nema ili su pred gašenjem i neka druga, prije značajna društva u ovoj djelatnosti kao što su Vesna trikotaža u stečaju koju je brisao Trgovački sud u Bjelovaru u veljači 2015. godine, dok je nad

društvom Jadran, poznatoj tvornici čarapa, 29. svibnja 2015. godine otvoren postupak predstečajne nagodbe, a rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, od 20. veljače ove godine, prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe nije prihvaćen. Društvo TKZ u stečaju iz Zagreba, brisano je 16. svibnja 2013.

godine, a Trgovački sud u Rijeci donio je 19. svibnja 2014. godine rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad dužnikom Arena Modna kuća iz Pule.Trgovački sud u Zagrebu 19. listopada 2015. godine otvorio je i istovremeno zaključio stečajni postupak nad društvom iz Zlatara, Prevent Zlatar u stečaju.

13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO KPMG predstavio istraživanje Puls gospodarstva

Veseli pozitivan sentiment

Čak 73 posto hrvatskih poduzetnika misli da će 2017. biti bolja od prošle godine te su po tome optimističniji od okolnih zemalja, istaknuo je Domagoj Vuković piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

K 68%

hrvatskih poduzetnika smatra da treba smanjiti stopu poreza na dohodak

86%

hrvatskih ispitanika navodi sivu ekonomiju kao veliki problem

PMG u Hrvatskoj predstavio je prošli tjedan rezultate istraživanja Puls gospodarstva koje je tijekom 2016. provedeno u devet zemalja Srednje i Istočne Europe s osvrtom na rezultate hrvatskih ispitanika. “Nove navike s kojima se susrećemo svakodnevno kroz nove tehnologije svaki dan rastu i to postaje razlog novih poslovnih izazova”, ocijenio je Domagoj Vuković, senior manager u KPMG-u, detaljnije pojasnivši nalaze istraživanja koje je provedeno osmu godinu za redom, odnosno drugu godinu u Hrvatskoj. “Ispitali smo i poduzetnike u devet zemalja regije sa 18 pitanja vezanih uz poslovno okruženje i perspektivu poduzeća. Hrvatska u drugoj godini bilježi značajan rast ispitanika sa 79 na 167. Ono što veseli jest to da u Hrvatskoj i u regiji vlada pozitivan sentiment. Čak 73 posto

za čak 64 posto ispitanika izvoz je prioritet, naglasio je Vuković 20 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

naših poduzetnika misli da će 2017. biti bolja od prošle godine te su po tome optimističniji od okolnih zemalja”, istaknuo je Vuković. U Hrvatskoj 65 posto ispitanika smatra da nam je potrebno pojednostavljenje poreznih i administrativnih postupaka, a njih 43 posto da se trebaju povećati porezni poticaji za istraživanje i razvoj. Na prvom mjestu želja domaćih poduzetnika je ipak potreba smanjenja porezne stope na dohodak (68 posto), ali i PDV-a i stope poreza na dobit. Da kvalificirana radna snaga donosi prednost nad konkurencijom smatra tek 50 posto hrvatskih ispitanika, dok ih 64 posto prioritet stavlja na izvoz. No zato njih 48 posto smatra da bi se produktivnost povećala većim angažmanom osoblja, dok je na drugom mjestu po tom pitanju rast domaće i strane potražnje (34, odnosno 32 posto). Zabrinjava, istaknuto je, da se ne stavlja naglasak na obrazovanu radnu snagu, a upravo od nje se očekuje porast produktivnosti.

Veliki problem - siva ekonomija

Izuzetno velika razlika između regije i svijeta globalno jest ta da globalno ne planiraju smanjivati broj zaposlenika. Još jedan kontrast između regije i svijeta je da 74 posto regionalnih poduzetnika vidi sivu ekonomiju kao veliki problem (kod nas čak 86 posto ispitanih), a kao najveći problem apostrofiraju izbjegavanje plaćanja poreza na dohodak (70 posto) s time da ga slijedi rad na crno. Istraživanje je prokomentirao i Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, kazavši kako još nismo došli do predkriznih rezultata, ali da se vidi provođenje nekih fundamentalnih promjena. “Optimizam je dijelom plod dolaska nove Vlade za koju se poslodavci nadaju da će raditi ono što su obećali. Iako mi više ne čekamo državu da nam rješava probleme, već se sami s njima hvatamo u koštac, treba naglasiti da bi uz pomoć institucija rast naše ekonomije bio puno veći”, zaključio je Majetić.

Bisnode Certifikat bonitetne izvrsnosti

Priznanje za samo pet posto hrvatskih tvrtki Poslovati s poduzećem koje je nositelj Certifikata znači za partnera imati stabilnu, vjerodostojnu i pouzdanu tvrtku što i jesu odlike najpoželjnijih poslovnih partnera

ertificiranje vodećih poslovnih subjekata uobičajena je međunarodna praksa isticanja najuspješnijih. U Hrvatskoj samo pet posto poslovnih subjekata zadovoljava stroge analitičke kriterije, a u zadnjih šest godina ukupno je certificirano nešto više od 1700 subjekata u Hrvatskoj. Projekt od 2011. provodi tvrtka Bisnode, ponuđač poslovnih informacija koja najuspješnijim poslovnim subjektima, koji zadovoljavaju stroge međunarodne kriterije dodjeljuje Certifikat bonitetne izvrsnosti. Osnovni cilj projekta je unapređenje kvalitete poslovanja u Hrvatskoj isticanjem onih poslovnih subjekata koji su svojim dugogodišnjim poslovanjem zaslužili biti ocijenjeni kao izvrsni.

Certificiranje kompanija, odnosno bonitetna izvrsnost praksa je skandinavskih zemalja koja nositeljima certifikata osigurava ugled i prednost u odabiru u odnosu na ostala poduzeća iz segmenta njihova poslovanja, kaže direktor Bisnodea Hrvatska Miran Kovač. Certifikat bonitetne izvrsnosti jedan je od najvažnijih europskih standarda definicije kvalitete i stabilnosti financijskog poslovanja. Poduzeća, da bi stekla pravo nositelja moraju zadovoljiti stroge međunarodne analitičke kriterije, a sam certifikat, uz to što je potvrda dugogodišnje poslovne uspješnosti, istodobno je i jamstvo sig urnosti Miran Kovač

Privredni vjesnik među najboljima

Pouzdan, likvidan, solventan i poželjan partner Certifikat bonitetne izvrsnosti za 2016. godinu zasluženo je pripao i Privrednom vjesniku, uvrštavajući ga time među pet posto najboljih poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj s visokom 1A ocjenom. Potvrda je to i dokaz da je Privredni vjesnik pouzdan, likvidan, solventan i, nadasve, poželjan partner. Nositelji certifikata su sigurni partneri koji su zadovoljili stroge financijsko-analitičke kriterije prema metodologiji jedinstvenoj za područje Europe. Certificiranje je međunarodni standard kvalitete i međunarodna praksa kojom tvrtke šalju poruku sigurnosti da sljedećih 12 mjeseci neće ulaziti u blokadu (vjerojatnost manja od 3,5 posto), navodi se u obrazloženju.

poslovanja u narednih 12 mjeseci. Poslovati s poduzećem koje je nositelj Certifikata znači za partnera imati stabilnu, vjerodostojnu i pouzdanu tvrtku što i jesu odlike najpoželjnijih poslovnih partnera.

Certifikat - dodatna motivacija i poticaj

Jedan od nositelja Certifikata je i tvrtka Betafence, vodeći europski proizvođač industrijskih ograda i ogradnih sustava, čiji direktor Mario Ergović pojašnjava da “priznanje dolazi nakon tri izrazito dinamične i izazovne godine za sve sudionike na građevinskome tržištu”. “Biti u društvu najboljih dodatna je motivacija i poticaj da nastavimo s primjenom visokih standarda poslovanja koje smo od početka pred sebe postavili”, poručio je Ergović. Bisnode na portalu Poslovna. hr svim svojim korisnicima daje uvid u nositelje Certifikata, ističući ih kao izvrsne i pouzdane, dok su sve informacije o kriterijima i ponudi Certifikata bonitetne izvrsnosti dostupne na aaa.bisnode.hr. Tvrtka Parking tim, kao nositelj najvišeg ranga AAA Certifikata bonitetne izvrsnosti u 2016. godini, upornošću je i kvalitetom usluge stvorila imidž pouzdanog poslovnog partnera, kazao je direktor Kristijan Bečeić. Agencija za prevođenje - Interpreta već tri godine zaredom dobiva priznanje bonitetne izvrsnosti što je rezultiralo Zlatnim certifikatom za 2016. godinu. “To je uspjeh cijelog našeg tima i veliki poticaj za daljnji rad. Osim toga, drago nam je što našim klijentima i suradnicima možemo pružiti dodatno jamstvo za pouzdanost našeg poslovanja kako bi nam se mogli obratiti s punim povjerenjem”, istaknula je direktorica Hedi Varady.

13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO Predstavljeni javni natječaji za razvoj turizma u 201

Bespovratnih 53,4 mili vodi duljoj sezoni Turizam je u Programu Vlade definiran kao jedna od najvažnijih grana hrvatskoga gospodarstva koja ima veliki potencijal daljnjega razvoja i kojoj se pridaje osobita pozornost, istaknuo je premijer Plenković piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

domaćeg turizma, koji bi turistički promet u zimskim mjesecima te u pred i posezoni mogao povećati za 30 posto.

Povećanje kvalitete, ponude...

U 21,9 mil kn

težak natječaj Konkurentnost turističkog gospodarstva

31,5 mil kn

vrijedan natječaj Poboljšanje pristupa ranjivih skupina tržištu rada u sektoru turizma i ugostiteljstva

Vladi su prošli tjedan predstavljena dva javna natječaja za programe za dodjelu bespovratnih sredstava u turizmu. Jedan je natječaj Konkurentnost turističkog gospodarstva težak 21,9 milijuna kuna, a drugi Poboljšanje pristupa ranjivih skupina tržištu rada u sektoru turizma i ugostiteljstva vrijedan 31,5 milijuna kuna i koji se u 85-postotnom iznosu financira iz Europskog socijalnog fonda, a 15 posto iz državnoga proračuna. “Turizam je u Programu Vlade definiran kao jedna od najvažnijih grana hrvatskoga gospodarstva koja ima veliki potencijal daljnjega razvoja i kojoj se pridaje osobita pozornost. No još uvijek postoji potreba za povećanjem ponude i kvalitete usluga, zaposlenosti te produljenjem sezone“, istaknuo je premijer Andrej Plenković te podsjetio da turizam u hrvatskom BDP-u sudjeluje s oko 18 posto, te da je lani bilo 16 milijuna turističkih dolazaka i 9,5 milijardi eura primitaka. U Vladi i Ministarstvu turizma očekuju da će predstavljeni programi i njihove mjere dati rezultate već ove jeseni. Dok bi od iduće godine trebao zaživjeti i program CRO kartice za jačanje

22 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava po višegodišnjom programu Konkurentnost turističkog gospodarstva otvoren je do 10. travnja ove godine. Tih gotovo 22 milijuna kuna, kroz niz mjera dodjeljivat će se za povećanje kvalitete i dodatne ponude ugostiteljskih objekata, razvoj novih proizvoda, održivost, internacionalizaciju poslovanja, nove tehnologije te razvoj posebnih oblika turizma kao što je primjerice ciklo-turizam. Osim toga veća će se pozornost posvetiti projektima s kontinenta i otoka, potom onima za održivi razvoj kao i za korištenje novih digitalnih tehnologija za povezivanje poljoprivrede i turizma, odnosno

U Vladi i Ministarstvu turizma očekuju da će predstavljeni programi i njihove mjere dati rezultate već ove jeseni destinacija s ponudom lokalnih proizvoda. “Očekujemo da će se dosta poduzetnika javiti i na natječaje za konkurentnost turističkoga gospodarstva, pogotovo za gradnju bazena. Naime, pokazalo se da bazen svakom objektu u domaćinstvu koji se bavi turizmom donosi 50 posto dulju sezonu, odnosno približnu onoj koju imaju hoteli s četiri i pet zvjezdica”, rekao je ministar turizma Gari Cappelli, dodavši

7. godini

AnketA među izlagačima na Viroexpu

juna kuna kako je do sada u Hrvatskoj uz poticaje izgrađeno oko 600 bazena. Poticat će se i projekti za dostupnost i sigurnost turista, počev od javno dostupnih defibrilatora u ugostiteljskim objektima do prijevoza vode tvrtkama i obrtima koji se bave hotelskom industrijom na otocima bez vodovoda, ali i plasman otočnih proizvoda.

Od iduće godine trebao bi zaživjeti i program CRO kartice za jačanje domaćeg turizma “Financiranjem turističkih projekata diljem Hrvatske želimo ojačati ponudu, a time i potrošnju u destinaciji. Također želimo povećati popunjenost objekata, produljiti sezonu te povećati zapošljavanje, povezanost turizma s lokalnim proizvođačima i međunarodnu prepoznatljivost Hrvatske”, naglasio je ministar Cappelli. Korisnici ovih mjera mogu biti trgovačka društva, ali izvan javnog sektora, obrti i zadruge, zatim obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja pružaju ugostiteljske i turističke usluge te fizičke osobe, odnosno privatni iznajmljivači.

Povećanje zapošljivosti ranjivih skupina

Natječaj Poboljšanje pristupa ranjivih skupina tržištu rada u sektoru turizma i ugostiteljstva otvoren je do 3. svibnja ove godine. Minimalna vrijednost pojedinog projekta može biti 500.000, a najveća dva milijuna kuna. Temeljem ovog natječaja sufinancirat će se povećanje zapošljivosti ranjivih skupina, odnosno nezaposlenih mladih do 25 godina, zatim nezaposlenih starijih od 54 godine te nezaposlenih osoba s invaliditetom i to kroz osposobljavanje i stručno usavršavanje s ciljem integracije na tržište rada u turizmu. Očekuje se da će se u program za zapošljavanje ove godine uključiti oko 1000 osoba. U praksi to znači suradnju javnog i privatnog sektora, odnosno hotelijera i strukovnih škola, u trajanju do 120 sati od čega bi 70 sati bilo praktične nastave u hotelu koji time može doći do kvalitetne radne snage.

Čak 96 posto izlagača dolazi i iduće godine Anketa koju već 22 godine među izlagačima na Viroexpu, međunarodnom sajmu gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede provodi Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Virovitica, kao jedan od organizatora, pokazala je da će njih 96 posto nastupiti i sljedeće godine. Približno isto toliko (95,79 posto) smatra da sajam ima pozitivne refleksije na razvoj gospodarstva, 86,97 posto da će nastup na Viroexpu pospješiti njihovo poslovanje, a 79,16 posto da su sudjelovanjem na Sajmu postigli svoj poslovni cilj. “Ono što je izuzetno dobro jest to da 100 posto izlagača smatra da je Viroexpo dobar oblik prezentacije proizvoda ili usluga te podržavaju njegov daljnji razvoj. U prilog tome govori podatak da je prodaja na sajmu bila iznimno velika, a bilo je i vrlo konkretnih poslovnih dogovora i poziva na suradnju. Gotovo ništa od velike mehanizacije izložene na vanjskom dijelu

sajma nije vraćeno, sve je prodano”, istaknuo je na konferenciji za novinare direktor Sajma Igor Andrović. U prosjeku, Sajam je ocijenjen vrlo dobrim. Jedinicu mu nije dodijelio ni jedan izlagač, dvojku (zadovoljava) dalo je 19 izlagača, trojku (dobro) 89, četvorku (vrlo dobro) 212, a peticu (odlično) 179 izlagača. Izlagači su manje, više zadovoljni novom lokacijom sajma, pa tako njih 316 (63,33 posto) smatra da je prostor adekvatan, a 183 (36,67 posto) da nije. “Iako smo zbog nove lokacije na početku bili skeptični, pokazalo se da je ona bila iznimno dobra, a sajam smo približili građanima i centru grada. Primjedbe onih kojima se nije sviđala svodi se na uske prolaze za posjetitelje”, kazao je Andrović. Od 624 izlagača u anketi je sudjelovalo njih 499 ili 79,7 posto. Odgovore je obradila viša stručna suradnica HGK-Županijske komore Virovitica, Suzana Kolesarić. (G.G.)

13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 23

S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske Vlade

Brža i jednostav procjena učinka Predloženim zakonom o procjeni učinaka propisa obuhvaćeni su izravni gospodarski, socijalni učinci, učinci na rad i tržište rada, na zaštitu okoliša, na zaštitu ljudskih prava te na procjenu učinaka na tržišno natjecanje, pojasnio je premijer Andrej Plenković piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr tržišno natjecanje. Uvodi se obveza naknadne provedbe procjene učinaka propisa u slučajevima kada je nacrt prijedloga zakona izuzet od provedbe procjene učinaka propisa jer se donosi radi zaštite interesa Republike Hrvatske,

Za projekt Slavonija Hrvatskoj je na raspolaganju 2,5 milijardi eura iz EU fondova

V 2012. god uveden sustav procjene učinaka propisa u hrvatski pravni sustav

lada je sa svoje prošlotjedne sjednice u saborsku proceduru poslala novi zakon o procjeni učinaka propisa, kako bi taj proces bio jednostavniji, razumljiviji i pregledniji nego do sada. U sada važećem Zakonu postupak vezan uz nacrt prijedloga iskaza trajao je najmanje 45 dana, a daljnji postupak vezan uz izradu prijedloga iskaza i nacrta prijedloga zakona dodatnih 15 do 30 dana. Novim izmjenama izbacuje se korak izrade nacrta prijedloga iskaza, a cjelokupni postupak moguće je dovršiti u 30 dana. “Predloženim zakonom obuhvaćeni su izravni gospodarski, socijalni učinci, učinci na rad i tržište rada, na zaštitu okoliša, na zaštitu ljudskih prava te na procjenu učinaka na

24 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete ili zaštite osobitog gospodarskog, odnosno socijalnog interesa, uz detaljno navođenje razloga. U takvim, iznimnim slučajevima postoji obveza provođenja procjene učinaka propisa u roku do dvije godine od stupanja na snagu zakona”, rekao je premijer Andrej Plenković. Sustav procjene učinaka propisa u hrvatski pravni sustav uveden je 2012. godine, s time da se baš nije koristio, tako je tijekom 2013. godine, od planiranih 61 provedeno 22 postupka procjene učinaka propisa, u 2014. od planiranih 45 provedeno devet, dok su u 2015. godini od planirana 34 provedena samo tri postupka procjene učinaka propisa.

Osnovan Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem

Vlada je donijela Odluku o osnivanju Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, u kojem će uz premijera biti i većina ministara te predstavnici Ureda Predsjednice, Sabora, potom

nija propisa Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije i njihovih regionalnih razvojnih agencija te HGK-a, HOK-a, HUP-a i akademske zajednice. “Za Projekt Slavonija Hrvatskoj je na raspolaganju 2,5 milijardi eura iz EU fondova. Svi znamo koliko je bitno za ukupni razvoj zemlje pružiti ruku podrške našim prijateljima u Slavoniji, Baranji i Srijemu, a Savjet će u duhu partnerstva središnje vlasti i lokalne zajednice na istovjetan način odrediti razvojne prioritete te spriječiti iseljavanje iz tog dijela zemlje”, rekao je Plenković. Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac dodala je kako će Savjet biti savjetodavno tijelo u provedbi projekata financiranih sredstvima iz različitih izvora EU-a, ali i iz domaćih izvora. “Ovaj projekt može Slavoniji dati šansu da ne bude najnerazvijeniji dio Hrvatske, već upravo suprotno”, ocijenio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ističući kako se na terenu od tog projekta puno očekuje.

Zakon za potvrdu Pariškog sporazuma

Vlada je prihvatila zakonski prijedlog kojim bi se potvrdio Pariški sporazum, donesen na 21. konferenciji Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, a cilj mu je osnažiti globalnu reakciju na opasnost od klimatskih promjena. Pariški sporazum do sada su potvrdile 132 od ukupno 197 stranaka Konvencije. “Pariškim sporazumom utvrđuje se dugoročni kvalitativni cilj u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova u skladu s nastojanjima da se porast globalne temperature ograniči na znatno manje od dva stupnja Celzijevih”, pojasnio je ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović napomenuvši da su EU i njene države članice bile prva velika gospodarstva koja su predstavila svoje planirane nacionalne planove, a kojima se obvezuju na smanjenje nacionalnih emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 posto do 2030. godine u usporedbi sa 1990.

Financiranje cesta i željezničke infrastrukture

od planirana

provedena samo 3 postupka procjene učinaka propisa u 2015.

132

od ukupno

197

stranaka Konvencije potvrdilo do sada Pariški sporazum

Dopune Kaznenog zakona

Sredstva će odrediti državni proračun i to unaprijed

Osiguranje prevencije zloporabe povlaštenih informacija i tržišta kapitala

U saborsku proceduru upućeni su zakonski prijedlozi koji predviđaju izmjene u načinu financiranja građenja i održavanja javnih cesta i željezničke infrastrukture sredstvima koja se u državni proračun sliju od trošarina na motorne benzine i plinska ulja. Predložene izmjene predviđaju da se iznos koji će za te svrhe dobiti Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste i HŽ Infrastruktura unaprijed odredi državnim proračunom. “Do sada su iz tih trošarina po litri goriva HAC i HŽ dobivali po 20 lipa, a 80 lipa je išlo HC-u, dok će se sada sredstva prikupljena od trošarina tim tvrtkama isplaćivati do iznosa predviđenog državnim proračunom, pojasnio je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. Od plaćanja cestarine na autocestama, bila bi izuzeta vozila policije, oružanih snaga, vatrogasaca, hitne pomoći i gorske službe spašavanja.

Vlada je Saboru uputila izmjene i dopune Kaznenog zakona kojima želi osigurati prevenciju kaznenih djela- zloporabe povlaštenih informacija i zloporabe tržišta kapitala. Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Sanja Mišević pojasnila je da “kazneno djelo zloporabe povlaštenih informacija postaje blanketno kazneno djelo koje u svom zakonskom opisu upućuje na propise o tržištu kapitala, u kojem je proširen krug mogućih počinitelja kaznenog djela te su propisani novi modeli počinjenja djela i povišena je kaznenopravna sankcija na šest mjeseci do pet godina”. Dodala je i da kazneno djelo zloporabe tržišta kapitala ostaje blanketno kazneno djelo te i dalje u svom zakonskom opisu upućuje na propise o tržištu kapitala.

13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO Punionice na ukapljeni prirodni plin

Ekološki prihvatljiva potpora cestovnim krstaricama LNG punionica za cestovni promet je potrošač koji će svakodnevno trošiti ukapljeni prirodni plin. U industrijskom, komunalnom i pomorskom sektoru mogu se stvoriti dodane vrijednosti koje mogu opravdati gradnju LNG terminala na Krku, ističe Josip Kelemen piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Hrvatskoj do 2018. godine treba biti izgrađena prva punionica za LNG (ukapljeni prirodni plin). Izgradnja punionice dio je projekta uvođenja LNG-a u cestovni promet koji se sufinancira sredstvima iz Europske unije (Program Connecting Europe Facility), a koji su prošloga tjedna najavile Grupacija za LNG, CNG i bioplin te Zajednica za ukapljeni naftni plin Hrvatske gospodarske komore (HGK), u suradnji s tvrtkom Benussi iz Pule. EU izgradnju prve punionice u nas sufinancira sa 50 posto sredstava, a ostatak tvrtka Butan plin Novigrad. Inače, vrijednost jedne punionice je oko milijun eura. Davor Borić iz Butan plina Novigrad i voditelj LNG projekta u Hrvatskoj, kaže kako će prve punionice biti izgrađene u

Hrvatska ulazi u prometne koridore, što od nje traži i EU, na kojima će biti izgrađena mreža LNG punionica Zagrebu i u Rijeci ističući kako je riječ o prvim punionicama u Hrvatskoj za kamione koji kao pogonsko gorivo koriste LNG.” U Europi je prilično razvijena mreža takvih punionica tako da ih primjerice,

Velika Britanija već ima dvadesetak, a Španjolska petnaestak”, dodaje Borić. Hrvatska tako ulazi u prometne koridore, što od nje traži i EU, na kojima će biti izgrađena mreža LNG punionica.” U Hrvatskoj bi do 2020. godine takva punionica trebala biti otvorena u svakom većem gradu. Dakle, u Zagrebu, Splitu, Zadru, Rijeci, Vukovaru... Također, postoji plan za otvaranje maritivnih LNG punionica koje bi služile za trajekte i pomorski prijevoz”, ističe on. Branimir Palunko, predsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin pri HGK-u, pojasnio je da će se Hrvatska ovim projektom uklopiti u EU Direktivu 2014/94 koja definira uspostavu infrastrukture za alternativna goriva ili izvore energije koji služe kao (djelomični)

Grupacija distributera i opskrbljivača plinom HGK

Kako će funkcionirati distribut Na prošlotjednom sastanku Grupacije distributera i opskrbljivača plinom HGK-a raspravljalo se o najavi Ministarstva zaštite okoliša i energetike da će se svim gospodarskim subjektima koji se bave opskrbom i distribucijom plina revidirati opskrbne marže za plin, odnosno tarife za distribuciju plina. “Predstavnike Grupacije koja obuhvaća sve distributere i opskrbljivače plinom nitko ni u jednom trenutku nije pozvao

na razgovor, ni prilikom izmjena Zakona o tržištu plina, kao ni kada se raspravljalo o smanjenju opskrbnih marži i tarifa za distribuciju plina”, istaknuo je Srećko Ezgeta, direktor Elektrometal distribucije plina i voditelj Grupacije. Ako dođe do smanjenja tarifa za distribuciju plina postavlja se pitanje funkcioniranja distributivnih sustava, jer distributeri ulažu sredstva kako za održavanje i renovaciju tako i za izgradnju novih distributivnih sustava, upozorio je Ezgeta.

26 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

Hera je 2017. godine donijela nove tarife za distributere plina odnosno za distribuciju gdje su u prosjeku te tarife za većinu distributera smanjene za 13 posto u odnosu na 2016. godinu. Ezgeta je ocijenio da Zakon o tržištu plina treba izmijeniti tako da se definira obveza opskrbe javne usluge, budući da su opskrbljivači dovedeni u nezavidan položaj jer moraju nabavljati plin za kućanstva koji u konačnici moraju i platiti, dok potrošač može promijeniti

Milijuni za LNG terminal

Projekt težak 363 milijuna eura Europska komisija ovaj tjedan dodjeljuje sredstva u području transeuropske energetske infrastrukture u okviru Instrumenta za povezivanje Europe za razdoblje 2014-2020. Tako će, među ostalim, 101,4 milijuna eura biti dodijeljeno za izgradnju plutajućeg terminala za ukapljeni plin na otoku Krku i 747.000 eura za izradu studije za taj projekt. Koordinacijski odbor Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), podsjećamo, nedavno je za izgradnju terminala odobrio 102 milijuna eura. Izgradnjom LNG terminala povećati će se energetska sigurnost Hrvatske, dok će Hrvatska postati važan dio sigurnosti opskrbe plinom, ne samo za vlastito, nego i za europsko tržište. Početak rada LNG terminala očekuje se u 2019., a ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na oko 363 milijuna eura. Inače, izgradnja LNG terminala proglašena je strateškim investicijskim projektom od važnosti za Hrvatsku te se nalazi na listi projekata od zajedničkog interesa EU koji će omogućiti postupno jačanje Energetske zajednice.

nadomjestak za fosilna goriva u prometu i koji mogu pridonijeti dekarbonizaciji te poboljšati okolišnu sliku države.

Harmonizacija propisa

Josip Kelemen, predsjednik Grupacije za LNG, CNG i bioplin HGK-a, ističe kako je Komora prepoznala neke od mogućnosti koje pruža LNG sektor. “Tako smo s članicama koje već aktivno rade na primjeni LNG-a informirali i educirali javnost o prvom LNG terminalu koji će se najprije koristiti za cestovni prijevoz, a kasnije postoje mogućnosti i za komunalni sektor, odnosno za plovila”, pojasnio je Kelemen, dodajući kako u ukupnom postotku zagađenja zraka, cestovni promet u EU-u sudjeluje sa više od 25 posto. Činjenica jest, nastavlja on,

da oko izgradnje LNG terminala na Krku treba stvoriti i određenu kritičnu masu potrošača.” LNG punionica za cestovni promet je od onih potrošača koji će svakodnevno trošiti ukapljeni prirodni plin. Naravno, u industrijskom, komunalnom i pomorskom sektoru mogu se stvoriti dodane vrijednosti koje mogu opravdati gradnju LNG terminala na Krku”, ističe on, dodajući kako je želja da se Hrvatska nađe na karti EU-a sa svojim mini punionicama koje će svakih 150 kilometara biti potpora cestovnim krstaricama koje koriste LNG i tako manje zagađuju okoliš.” Zajednica za ukapljeni naftni plin i Grupacija za LNG, CNG i bioplin HGK-a u narednom razdoblju treba više poraditi na harmonizaciji i uvođenju novih propisa EU-a koje Hrvatska dosad nije

implementirala jer u Hrvatskoj trenutačno ne postoji nijedan dokument koji tretira područje primjene LNG-a u prometu”, naglašava Kelemen. Također, na javnoj prezentaciji projekta predstavljen je ekološki prihvatljiviji kamion Iveco koji kao pogonsko gorivo koristi ukapljeni prirodni plin emitirajući tako manje štetnih plinova u okoliš u odnosu na inačice s dizelskim agregatom. Zoran Bekavac, voditelj poslovnog centra Benussi, ovlaštenog zastupnika Iveca, rekao je kako će ta tvrtka, prema predviđanjima i ovisno o situaciji na tržištu, subvencijama i cijenama energenata, do 2030. godine u kamionskome programu imati između četiri i 30 posto kamiona koji koriste LNG ili stlačeni prirodni plin (CNG).

eri uz manje marže? opskrbljivača. Naglasio je kako bi bilo potrebno da se regulira mogućnost promjene opskrbljivača tako da se to može učiniti minimalno nakon isteka jedne godine od potpisivanja ugovora o opskrbi. Opskrbljivači u obvezi javne usluge izrazili su zabrinutost jer se ne zna po kojoj će cijeni HEP-Opskrba plinom nabavljati plin. Naime, HEP Opskrba plinom je novim izmjenama Zakona o tržištu plina i dalje ostao opskrbljivač na veleprodajnom tržištu i

opskrbljivat će opskrbljivače u obvezi javne usluge. Zamjenik voditelja Grupacije iz tvrtke Međimurje plin Nenad Hranilović rekao je kako je ta tvrtka odlučila samostalno nabavljati plin na tržištu. Na sastanku je zaključeno da treba uputiti dopis Kabinetu predsjednika Vlade te Ministarstvu zaštite okoliša i energetike kako bi se prezentiralo stvarno stanje u opskrbi i distribuciji, ali i da se održi hitan sastanak u HGK-u s

predstavnicima Grupacije kao strane koja do sada nije bila uključena u donošenje propisa s predstavnicima Ministarstava, Here, ali i svim dionicima tržišta plina (OTS za plin, operatora skladišta).

13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 27

Konferencija Povjerenje potrošača - ključ razvoja gospodar

Potrošači su važna

Namjera EK je predlaganje neke vrste koda koji će omogućiti da zakonske obveze budu učinkovite kako bi poslovni sektor bolje udovoljavao propisima te da potrošači znaju svoja pra va, istaknula je Mirella Rašić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Hrvatskoj raste povjerenje potrošača u kvalitetu proizvoda, a samim time i potrošnja što izravno utječe na povećanje bruto domaćeg proizvoda (BDP). Potrošači moraju imati prava jer su oni jedna od karika u cijelom potrošačkom lancu, rečeno je na prošlotjednoj konferenciji Povjerenje potrošača - ključ razvoja gospodarstva, održanoj u povodu Dana potrošača koji se obilježava 15. ožujka. Konferenciju je organiziralo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta te Europski potrošački centar Hrvatske u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom obrtničkom komorom. O jačanju prava potrošača koje ima pozitivan učinak na stvaranje njihova povjerenja u tržište govorila je Mirella Rašić, voditeljica Odjela za političko izvještavanje i analize

28 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

Stalnog predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Istaknula je kako se na razini EU-a pripremaju novi prijedlozi i poboljšanja zaštite

Treba ujednačiti cijelo tržište EU-a, smatra Biljana Borzan potrošača, pri čemu je izdvojila proces digitalne transformacije i njegova uređenja. “Povjerenje potrošača je ključan faktor oporavka gospodarstva. Namjera EK je

stva

karika predlaganje neke vrste koda koji će omogućiti da zakonske obveze budu učinkovite kako bi poslovni sektor bolje udovoljavao propisima te da potrošači znaju svoja prava. Moramo što bezbolnije proći kroz digitalnu transformaciju, jer Europa treba imati funkcionalno uređeno digitalno tržište”, rekla je Mirella Rašić. Pritom je naglasila kako hrvatski potrošači vjeruju da u Hrvatsku dolaze proizvodi lošije kvalitete u

Hrvatski potrošači vjeruju da u Hrvatsku dolaze proizvodi lošije kvalitete nego u zapadnoeuropske zemlje odnosu na iste takve proizvode koji se prodaju u zapadnoeuropskim zemljama. Je li tome zaista tako, saznat će se uskoro jer je napravljeno istraživanje o mišljenju hrvatskih potrošača o kvaliteti prehrambenih i proizvoda široke potrošnje koji se prodaju u Hrvatskoj. Istraživanje je vodila Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu. Ona je naglasila kako je zaštita potrošačkih prava jedna od najvažnijih politika u EU-u.

Hrvati su građani drugog reda

“Nažalost o toj se temi nerado govori u EU-u, jer se ne želi priznati da postoje građani prvog i drugog reda. U zakonu se definira sigurnost, ali ne i kvaliteta proizvoda. Prema rezultatima istraživanja vidljivo je kako 82,6 posto hrvatskih građana smatra da se u našoj zemlji prodaju nekvalitetniji proizvodi nego u ostalim europskim zemljama dok 70 posto stanovnika Hrvatske misli da smo u očima građana EU-a, upravo mi građani drugog reda. Kako se to ne bi više događalo treba ujednačiti cijelo tržište EU-a, jer ako se može putovati bez putovnice kroz sve zemlje Unije tada nema razloga da se hrvatske građane smatra građanima drugog reda”, istaknula je Biljana Borzan. Dodala je kako je slovački Veterinarski institut napravio

Obrtnici obeštećuju potrošače

Sporazumno se rješava 45 posto sporova Na što se potrošači najčešće žale? Primat u žalbama potrošača preuzelo je područje trgovine, a dosad su to bile telekomunikacije, naglašeno je u sklopu panel diskusije. Pritom je naglašeno kako povjerenje potrošača ovisi o njihovim očekivanjima, a do gubitka tog povjerenja dolazi kada su očekivanja iznevjerena. Kao pozitivan primjer navedeni su obrtnici koji su spremni obeštetiti potrošača, a 45 posto sporova rješavaju sporazumno. slično istraživanje, a dobiveni rezultati pokazuju da je polovina od 22 testirana proizvoda nekvalitetnija u odnosu na iste takve proizvode koji se prodaju u Austriji. Da je trgovina važan faktor u zaštiti potrošača te da, kao prva u kontaktu s potrošačima, osjeća promjene u zahtjevima i zadovoljstvu potrošača smatra i Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije. “HGK je jedan od nositelja politike zaštite potrošača te već 20 godina promiče kupovinu autohtonih kvalitetnih hrvatskih proizvoda i podiže nacionalnu svijest o vrijednostima domaćih proizvoda. Želimo sinergijski povezati proizvodnju, trgovinu i potrošnju te omogućiti plasman kvalitetnih hrvatskih proizvoda na domaće i svjetsko tržište”, rekao je Zaher, ističući kako HGK ima vrlo važnu ulogu u alternativnom rješavanju sporova, posebice kroz Centar za mirenje koji djeluje pri toj instituciji.

Potrebni su educirani potrošači

Zaštita potrošača veoma je važan segment gospodarstva, pa tako Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta tome posvećuje posebnu pozornost. No da bi sve funkcioniralo kako treba potreban je dobro educirani potrošač. Od 2005. provodi se savjetovanje potrošača na regionalnim razinama, pa je tako u centrima u Osijeku, Puli, Splitu i Zagrebu prošle godine pruženo 24.000 savjeta potrošačima i to najviše iz sektora trgovine te javnih i financijskih usluga. Kako je istaknula Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, potrošači mogu dobiti savjete i kroz Centralni informacijski sustav zaštite potrošača, elektroničke pošte te kroz novi registar Ne zovi. Upravo je za rad četiri regionalna savjetodavna centra ove godine predviđeno 1,25 milijuna kuna, a potporu pruža i Grad Zagreb. Očekuje se da će se u taj projekt uključiti i ostali gradovi te jedinice lokalne samouprave.

HGK je jedan od nositelja politike zaštite potrošača te već 20 godina promiče kupovinu autohtonih kvalitetnih hrvatskih proizvoda i podiže nacionalnu svijest o vrijednostima domaćih proizvoda.

Josip Zaher, potpredsjednik HGK

13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 29

NOVE INVESTICIJE Proizvođač tjestenine Ragusa otvorio novu ha

Od garaže do regi Sve što imamo danas ostvareno je bez pretvorbenih i privatizacijskih akrobacija. Kad radite ovako kao mi, svaku kunu dobro odvažete i onda uspjeh ne izostaje, ističe Ilija Raguž piše Miro Soldić soldic@privredni.hr iznajmili prostor i posudili 1000 tadašnjih maraka za najamninu. Prijatelj iz mlina dao nam je kamion brašna na poček i time započinje naša poduzetnička avantura. U bijelim mantilima i s vrećama na leđima krenuli smo u proizvodnju”, ispričao nam je Raguž, dodavši kako su on i suradnik osobno išli po cijeloj Hrvatskoj i mukotrpno formirali krug kupaca. No, uvidjeli su da su na dobrom putu pa motivacije nije nedostajalo. Kako je rasla potražnja, shvatili su da im trebaju novi strojevi i oprema te da će morati do tada zarađeno uložiti u širenje proizvodnje. Zaputili su se u Italiju, kolijevku

30 mil kn

vrijednost nove Ragusine investicije

43%

planiran rast prihoda i izvoza za 23 %

rošloga tjedna je u Čakovcu otvorena nova proizvodna i skladišna hala tvrtke Ragusa, najvećeg domaćeg proizvođača tjestenine, ukupne vrijednosti 30 milijuna kuna. Dio projekta sufinanciran je sredstvima EU-a (osam milijuna kuna), a krajnji cilj investicije je porast prihoda od 43 posto, izvoza za 23 posto te otvaranje 11 novih radnih mjesta. Naravno da se na samom otvaranju okupila cijela svita političara s lokalne i državne razine, ali mi ćemo se usredotočiti na poduzetnički put čovjeka pod čijom palicom se Ragusa razvila od obrta iz garaže do regionalnog lidera u proizvodnji tjestenine. Njegovo ime je Ilija Raguž, direktor je tvrtke od samoga starta, a za Privredni vjesnik je ispričao kako vidi situaciju na domaćem tržištu i koji problemi muče poduzetnike iz branše.

Motivacije nije nedostajalo

60%

ukupne domaće proizvodnje tjestenine proizvodi Ragusa (podaci HGK)

Prisjetio se i početaka svoje poduzetničke priče koja je započela prije dvadesetak godina. Tada, kaže, nije ni jeo tjesteninu, a kamoli znao kako se proizvodi. “Startao sam 1991. s jednim zaposlenikom, a kada smo zamijesili prvi kilogram tijesta nisam mogao ni sanjati da ću jednog dana doći ovdje gdje sam danas. Biti privatni poduzetnik u tim godinama bilo je pravo hazarderstvo. Nije bilo poticaja ni financijskih institucija koje bi nas pratile u našim planovima i naumima. Sve što smo imali bili su vlastiti mišići i znanje. Tako smo u Pušćinama

30 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

Nije problem samo uvoz kao takav, već to što se uvozi kojekakav škart tjestenine, a baš tada je na njihovom tržištu zaživjela nova tehnologija proizvodnje laminiranog tijesta. “Sjećam se da su nas nagovarali da budemo pioniri te tehnologije u regiji. To nam je bila prva dilema: uzeti provjerene strojeve i raditi kao do tada ili uzeti nove i upustiti se u avanturu. Kako potječem iz kraja gdje sam cijeli život riskirao u susretima s poskocima, i po onoj krilatici da u poslu nema uspjeha bez rizika i sreće, odlučujem riskirati”, uz smiješak se prisjeća Raguž. Uskoro se pokazalo da su donijeli ispravnu odluku jer im nakon nepune dvije godine prostor postaje nedovoljan, kao i kapaciteti. Čekalo ih je još jedno širenje, a prilika im se otvorila kad je 1999. Pliva objavila prodaju hale u kojoj se i danas nalaze. Na natječaju se uz njih natjecalo još 12 tvrtki, ali oni su s ponudom od dva milijuna maraka bili najbolji. “Mali problem je bio taj što mi taj novac nismo imali, a banke nas tada nisu slijedile kao danas”, u polušali priča Raguž i elaborira da su s Plivom dogovorili otplatu na rate, a koliki je to rizik bio jasno pokazuju brojke. Naime, Ragusa je tada imala mjesečni promet od 350.000

gionalnog lidera

Ilija Raguž, direktor tvrtke Ragusa

kuna, a rata im je iznosila trećinu prometa. Da su ipak donijeli dobru odluku pokazalo se vrlo brzo: dolaskom stranih trgovačkih lanaca na domaće tržište prodali su jednom od njih dio zemljišta i tako došli do kapitala kojim su otplatili Plivu, a ostatak uložili u novu proizvodnju na najmodernijoj liniji koja je proizvodila tri puta brže od svih ostalih konkurenata.

Proizvodnja dvostruko kraća

Naravno, kad su se etablirali počinju ih slijediti i banke pa dižu kredit i investiraju u još jednu liniju koja opet nadmašuje konkurenciju u omjeru 1:6. Izgradili su i pogon za specijalnu tjesteninu poput lazanja, vrijedan 800.000 eura. “Uskoro su nam kapaciteti opet bili premali da bismo mogli zadovoljiti potražnju, pa smo se odlučili u Bošnjacima, pored Županje, kupiti tvornicu tijesta za milijun eura. Proizvodili smo 25 tona tjestenine dnevno, a kako su nam glavni gradovi zemalja regije relativno blizu i prodaja je išla dobro. No, ulaskom Hrvatske u EU i izlaskom iz Cefte došli smo u probleme s tržištem u BiH, zato smo tamo izgradili tvornicu i skladište, a dodatno se širimo i na domaćem tržištu s pogonom u Bjelovaru. Cijeli taj put nas je doveo do ovog pogona danas, teškog četiri milijuna eura, koji je toliko sofisticiran da smo proizvodnju dvostruko skratili, dok nam

se proizvodni kapaciteti udvostručuju”, kazao je Raguž, napomenuvši kako prema podacima HGK-a Ragusa proizvodi 60 posto ukupne domaće proizvodnje tjestenine, a s najnovijim pogonom mogu pokriti 60 posto ukupnih potreba Hrvatske za tim proizvodom. Trenutačno se većina domaće potražnje namiruje uvozom što, nažalost, nije specifično samo za ovu branšu. “Nije problem samo uvoz kao takav, već to što se uvozi kojekakav škart. Ta se roba još i krivo deklarira što je i sanitarna opasnost, a kontrole su slabe jer u EU nema granica i carina. Prava se tjestenina izrađuje iz durum pšenice, a ti jeftini inozemni proizvođači proizvode od obične meke pšenice, a deklariraju je kao durum”, požalio se Raguž, pozvavši na strože kontrole uvoza. Žalosti ga još jedan problem domaćeg tržišta, a to je nedostatak sirovine jer domaći seljaci ne siju durum pšenicu, iako za to imaju sve preduvjete. Gotovo svake godine gledamo kako običnu pšenicu istovaruju po cestama za vrijeme prosvjeda jer im ne odgovara cijena otkupa, ali nitko se ne odlučuje za sijanje duruma za koji bi imali zajamčen otkup u velikim količinama. Da stvar bude još tragičnija, Raguž nam je objasnio kako je zemlja u Slavoniji i Baranji idealna za tu kulturu. To nije samo pusta priča jer se okušao s probnim

Prava se tjestenina izrađuje iz durum pšenice, a ti jeftini inozemni proizvođači proizvode od obične meke pšenice, a deklariraju je kao durum.

13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 31

NOVE INVESTICIJE

Kad je riječ o kvaliteti, naši se proizvodi mogu svrstati uz bok bilo kojoj talijanskoj tjestenini jer se proizvode od istoga brašna i istom tehnologijom. Jedini je problem nedostatak marketinga.

nasadima prije par sezona i rezultat je bio fantastičan. Kako u Hrvatskoj nemamo ni posebne mlinove koji bi durum mljeli u krupicu potrebnu za proizvodnju tijesta, morao je urod iz te probne sjetve voziti na preradu u Austriju, a tamošnji laboratoriji su ga analizirali i rekli da se radi o proizvodu vrhunske kvalitete.

nisu ostavili bez sirovine, naše logistike, ali i najveći uspjeh naših vrijednih radnika bez kojih sva tehnika ne vrijedi ništa. Zato im svima zahvaljujem”, poručio je Raguž, naglasivši kako bi volio da poduzetničke priče poput njegove inspiriraju hrvatsku mladež da prestanu napuštati domovinu. Smatra kako su im danas dostupni mnogi resursi za pokretanje posla

Ništa ne dolazi preko noći

Uzevši sve to u obzir, uspjeh Raguse još je impresivniji jer se ne bore samo s razvikanim talijanskim brendovima, već i nelojalnom konkurencijom i općenito nesređenim stanjem na tržištu. Raguž ističe kako se, kad je riječ o kvaliteti, njegovi proizvodi mogu svrstati uz bok bilo kojoj talijanskoj tjestenini jer se proizvode od istoga brašna i istom tehnologijom. Jedini je problem nedostatak marketinga pa domaći kupci još uvijek smatraju da je strano bolje. Posebno je ponosan na to što je sve dosadašnje uspjehe ostvario svojim radom pa može poslužiti kao primjer mladima koji razmišljaju o karijeri u poduzetništvu. “Sve što imamo danas ostvareno je bez pretvorbenih i privatizacijskih akrobacija. Kad radite ovako kao mi, svaku kunu dobro odvažete i onda uspjeh ne izostaje. No, nije ovo samo moj uspjeh, već i naših kupaca koji su nas prepoznali, naših do b avlj a č a koji nas nikad

32 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

Startao sam 1991. s jednim zaposlenikom. Biti privatni poduzetnik u tim godinama bilo je pravo hazarderstvo pa nema potrebe za tolikim odlascima u nepoznato. “Ništa ne dolazi preko noći, ništa ne pada s neba, potrebno je strpljenja i truda te puno vjere u sebe pa uspjeh neće izostati. To je jedini ispravan put”, zaključuje Raguž. Da s razvojem kompanije ne planira stati pokazuje nova proizvodna hala s početka naše priče, koja je dovoljna za još dvije nove proizvodne linije. Zato su odmah po zaključenju ovoga projekta u Ragusi počeli s pripremom dokumentacije za prijave na nove natječaje za dodatno širenje.

AKTUALNO Psihologija za gospodarstvenike

Psiholog kao dodana vrijednost Psiholozi su potrebni razvoju poduzeća s obzirom na to da posjeduju specifična znanja, smatra Tanja Prekodravac piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

azvoj organizacije je u osobnom razvoju svakog zaposlenika pa tako i menadžera i lidera, i upravo tu psiholozi imaju veliku ulogu, istaknuto je na prošlotjednoj konferenciji Psihologija za gospodarstvenike. Tijekom konferencije, koju su organizirali Hrvatska gospodarske komora, Društvo psihologa Primorsko-goranske županije i Hrvatska psihološka komora govorilo se o širokom spektru djelatnosti psihologa u području organizacije i gospodarstva. Psiholozi su potrebni razvoju poduzeća s obzirom na to da posjeduju specifična znanja, smatra profesorica psihologije i direktorica edukacija i razvoja ljudskih potencijala tvrtke SELECTIO Tanja Prekodravac. “Poduzetnici stoga moraju znati što psiholozi znaju kako bi ih kvalitetno angažirali u poslovanju tvrtke. Psiholozi procjenjuju potencijale, no oni ne zapošljavaju nego educiraju kako zapošljavati one koji su za to nadležni”, naglasila je Tanja Prekodravac Psiholog praktičar mora biti i savjetnik, kolega u interdisciplinarnim timovima, stručnjak, proizvođač zanatskog oruđa (što se odnosi na testove ličnosti ili mjerenja ponašanja), nepristrani

istraživač učinka, teoretičar u smislu dodatnih testiranja i provjere te posrednik promjena. Područje djelovanja gospodarstva i psihologije je isprepleteno, smatra potpredsjednik HGK-a za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić. “Zajedno moramo biti na raspolaganju malim i srednjim poduzetnicima te start-upovima kao potpora u razvoju poslovanja. Temeljni resursi koje danas imamo su ljudi

Ostvariti svoje potencijale

Na modernom, dinamičnom i fleksibilnom tržištu rada nesigurnost i neizvjesnost sve su prisutnije. Najpozitivniji odgovor na novonastale trendove jest samoostvarenje. Bit je poduzetništva sposobnost da se ideja ostvari, odnosno da se postigne aktivacija osobnih potencijala, na kreativan, konstruktivan i odgovoran način, u svrhu prilagodbe promjenjivim okolnostima u različitim

Područje djelovanja gospodarstva i psihologije je isprepleteno, smatra Želimir Kramarić i zato su psiholozi izrazito važni. Upravo stoga je važno promicati dualno obrazovanje, odnosno povezivanja tržišta rada s obrazovnim sustavom, s obzirom na to da Hrvatska nema sređen sustav i projekte profesionalne orijentacije”, dodao je Kramarić.

područjima života, naglasila je profesorica psihologije i konzultantica tvrtke Ramiro Iva Maksimović. “Trebamo ostvariti svoje potencijale kako bismo ostali zapošljivi, a time poslodavcu dajemo dodanu vrijednost i veću mogućnost da bude konkurentan. U protivnom je reakcija na nesigurnost strah, srdžba ili ljutnja koje su kontraproduktivne za poslovanje. Potrebno nam je dugoročno i sustavno upravljanje ljudima. Kroz povratne informacije ljude osvješćujemo o onim stvarima kojih nisu svjesni, a koje ostali uočavaju. Jedini način da povećamo znanje o sebi jest taj da i drugima povećamo znanje o njima, a time ostvarujemo opće razumijevanje”, kazala je Iva Maksimović. Na skupu su predstavljene i vještine uspješne prezentacije dobre ideje. U ideju ili proizvod treba biti zaljubljen da bi se povezalo ono što se zna i želi o tome reći kako bi je publika na jasan i inspirativan način prihvatila te se tako postigla željena emocija i akcija.

13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Neda Makjanić Kunić, vlasnica modnoga brend

Ima još nade za

Nije lako zatvoriti brend koji sam sama razvijala. No, u ovome trenutku nisam mo vlasnica brenda i tvrtke MAK, dodajući da postoji potencijalni kupac zainteresiran i

N Javio se jedan ozbiljan potencijalni kupac koji uskoro dolazi na razgovor. Što će biti, stvarno ne znam. (...) A da nešto ipak pokušam napraviti, najviše me motiviraju naši dugogodišnji kupci koji stalno zovu, jer će im naše kolekcije i proizvodi nedostajati. Neda Makjanić Kunić

eda Makjanić Kunić, vlasnica modnoga brenda MAK i istoimene tvrtke odlazi, kako sama kaže, zbog zdravstvenih razloga i zbog teških uvjeta poslovanja - u mirovinu. Javnost je malo sumnjičavo reagirala na njezinu izjavu da gasi modni brend MAK te da ne namjerava nastaviti s poslom. Ostalo je nejasno zašto brend nije prepustila nekome drugome, bilo da ga je darivala, bilo da je prodala tvrtku kada je već odlučila ostatak života provesti u mirnijim vodama.

Teški uvjeti poslovanja

“Ne možete nekome darovati brend ili tvrtku ako taj nema snage raditi i voditi posao kvalitetno. Nudila sam takvu mogućnost svojim suradnicima, odnosno djelatnicima, ali za to treba puno snage. Naime, i moji suradnici dobro znaju da je ovakav posao kakav sam radila teško održiv. Mogu reći da sam osobno pogriješila jer se prije tri godine, kada sam imala prigodu, nisam preselila na sjeverozapad Hrvatske gdje ima koliko-toliko kvalitetne radne snage s iskustvom u tekstilnoj industriji. U ovome trenutku u Splitu na tržištu nemate kvalitetnih krojačica koje mogu izrađivati modnu odjeću, nema ni smjerova u školi da bi se obrazovali učenici za taj posao, nema tehnologa i dizajnera”, pojašnjava Neda Makjanić Kunić. Ističe kako MAK radi 30 godina i da dugogodišnji radnici već odlaze ili su pred odlaskom u mirovinu, a veliki je problem to što ih nema tko zamijeniti. Velike tvrtke poput Uzora i Diokoma odavno su prestale raditi, a novih radnika nema, napominje Neda Makjanić Kunić naglašavajući kako joj vrlo teško pada odluka o zatvaranju brenda. “Nije lako zatvoriti brend koji sam sama razvijala. Vjerujte nije lako ugasiti nešto u što ste uložili puno energije, rada i odricanja. Sve to, naravno, teško proživljavam. No, u ovome trenutku nisam mogla skupiti snage i s postojećim kadrom izbaciti novu kolekciju na vrijeme.

34 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

Kolekcija jesen/zima mora biti gotova potkraj kolovoza i u rujnu biti na policama. To je ogroman trud i rad. Pogriješila sam prije nekoliko godina kada nisam poslušala savjet da preselim proi-

Nitko ne bi bio sretniji od mene da se ovaj brend nastavi razvijati, ističe Neda Makjanić Kunić zvodnju. U Hrvatskoj su to područja Slavonije i Međimurja, odnosno, područja koja još uvijek imaju kvalificiranu radnu snagu i gdje su uvjeti poslovanja drugačiji. Naravno, to bi podrazumijevalo orijentaciju na izvoz jer je Hrvatska malo tržište. Nisam navikla raditi s jednom ili dvije krojačice i stoga sam se, kao i zbog zdravstvenih razloga, odlučila na ovaj korak”, pojašnjava Neda Makjanić Kunić, napominjući da njezina djeca nisu spremna, odnosno zainteresirana, nastaviti njezin posao. Neda Makjanić Kunić kaže da nije spremna prepustiti brend nekome za koga nije uvjerena

da i tvrtke MAK

MAK

ogla skupiti snage i s postojećim kadrom izbaciti novu kolekciju na vrijeme, kaže za tvrtku i za brend piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

da će taj posao kvalitetno raditi. Napominje da trenutačno ima petnaestak radnika od kojih će neki uskoro u mirovinu te da unatoč zatvaranju prodajnih mjesta, ostalo je samo jedno, dio radnika još radi. “Bili smo u trgovačkim centrima, ali zbog skupoga najma tamo je teško poslovati. Kako je nasuprot našeg prodajnog mjesta bilo prodajno mjesto sa svjetski atraktivnim izlogom, takav izlog bi morao biti i naš što, dakako, znači i određeni trošak. Uz to, kad imate brend morate imati i stručnjake, vrhunsku izradu kao i vrhunske materijale. To nije šivanje u kućnoj radionici”, pojašnjava ona.

Javio se mogući kupac

U razgovoru nam je, ipak, otkrila da postoji ozbiljan i zainteresiran potencijalni kupac tvrtke i brenda MAK. “Javio se jedan ozbiljan potencijalni kupac koji uskoro dolazi na razgovor. Što će biti, stvarno ne znam. Vidjet ćemo što će biti dalje. Dio naših radnika još uvijek radi neke prepravke i korekcije, tako da se nije baš potpuno prestalo s poslom. Dakle, brend se još uvijek može spasiti. A da nešto ipak pokušam napraviti, najviše me motiviraju naši dugogodišnji kupci koji stalno zovu, jer će im naše kolekcije i proizvodi nedostajati. Nitko ne bi bio sretniji od mene da se ovaj brend nastavi razvijati. Nama su kupci vjerovali, a to se povjerenje ne stječe preko noći. Ozbiljan kupac će dati konkretnu

ponudu i to je sigurno jamstvo. Imali smo prepoznatljive kupce koji su nam vjerovali i jedino na toj osnovi može se nastaviti ovaj posao”, ističe Neda Makjanić Kunić. Za sebe Neda Makjanić Kunić kaže da nikada nije bila u blokadi niti je kasnila s podmirivanjem obveza u 30 godina koliko se bavi poduzetništvom. “Nisam nikada promijenila tvrtku i uvijek sam poslovala pod istim imenom. Radila sam od jutra do mraka. Radnici koji više ne rade dobili su otpremnine. Uvijek se treba sjećati pozitivnih i lijepih trenutaka, a to su svakako modne revije, dugogodišnji kupci i suradnici”, kaže Neda Makjanić Kunić koja smatra da se u Split ne mogu dovoditi ljudi iz drugih krajeva jer je skup za život, a nije ni atraktivan za proizvodnju jer se svi bave turizmom i uslugama.

Dugogodišnji radnici već odlaze ili su pred odlaskom u mirovinu, a nema ih tko zamijeniti “Danas je, nažalost, teško konkurirati svjetskim brendovima pogotovu u segmentu visoke mode, a, osim toga, kod nas su nadzori nemilosrdni”, zaključuje Neda Makjanić Kunić. 13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo Adriagate, Split

Rad online pridonosi rastu Brzom rastu agencije najviše pridonosi gotovo potpuno automatiziran vlastiti program za upravljanje odnosa s kupcima, smatra Toni Blašković bilježimo rast i ostvarujemo dobre rezultate poslovanja”, ističe Popović.

Raznovrsna ponuda

Toni Blašković podcrtava da Adriagate ima stalan rast poslovnih pokazatelja, posebice zadnjih godina. Tako brzom rastu, prema njegovom mišljenju, najviše pridonosi gotovo potpuno automatiziran vlastiti program za upravljanje odnosa s kupcima. “Program smo razvijali unutar agencije. Online način rada, na koji smo fokusirani zadnjih godina, itekako je pridonio rastu agencije. Osim samih privatnih iznajmljivača, vlastita tehnološka rješenja poput sustava Rentistic i integracija sa svim svjetskim turističkim portalima, omogućila su nam da pomognemo i manjim turističkim

A A SAD MALO O NAMA...

15 godina posluje Adriagate 50 stalno zaposlenih u agenciji (i još toliko u sezoni) na 13 jezika kominiciraju u Adriagateu na svojoj web stranici

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

driagate je turistička agencija koju su prije petnaestak godina u Splitu osnovali Igor Popović i Toni Blašković. Zahvaljujući stalnom rastu, Adriagate je postao jedna od vodećih turističkih agencija u Hrvatskoj za posredovanje u privatnome smještaju, a velik dio posla obavlja se preko vlastitog portala. Adriagate osim središnjeg ureda u Splitu ima još četiri podružnice u Dalmaciji. Prema riječima Igora Popovića poslovanje agencije je postavljeno tako da se lakše komunicira s iznajmljivačima te efikasnije i bolje pružaju usluge gostima. Inače, web stranica i komunikacija u Adriagateu dostupna je na čak 13 jezika. Popović kaže da je poseban naglasak stavljen na daljnje širenje agencije. Adriagate trenutačno ima više od 50 stalno zaposlenih djelatnika, te gotovo još toliko u vrijeme turističke sezone, dok se sezonski rad agencije proteže na gotovo devet mjeseci godišnje. Njihov portal specijaliziran za smještaj za odmor u Hrvatskoj bilježi stalan rast posjetitelja. “Iznajmljivači su nas prepoznali kao poslovnog partnera te su nam gotovo u potpunosti prepustili ne samo prodaju smještajnih kapaciteta nego i upravljanje njihovim objektima. Iznajmljivači su uvelike pridonijeli rastu agencije jer upravo zbog njihovog povjerenja

36 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

Adriagate portal specijaliziran za smještaj za odmor u Hrvatskoj bilježi stalan rast posjetitelja agencijama koje nemaju informatičku infrastrukturu na visokoj razini, njihovo povezivanje i plasiranje na svjetsko tržište uz minimalne troškove rada”, pojašnjava Blašković. Ponuda Adriagatea je raznovrsna i obuhvaća većinu turističkih proizvoda u Hrvatskoj. Agencija nudi široku paletu privatnog smještaja, omogućuje da se osjeti, upozna i zaživi s posjećenom destinacijom, uključujući prijateljski odnos s domaćinima kao i upoznavanje kulture, tradicije i načina života u mediteranskim gradićima na otocima. Adriagate nudi ekskluzivni izbor kuća na Jadranu, otocima i u izoliranim destinacijama, boravak u autentičnim kamenim kućama, kućama s bazenom, krstarenja, smještaj u hotelima. Nude i usluge prijevoza, turističke ture, brodske karte, transfere te uslugu rent-a-cara. (J.V.)

novi impuls Anamarija Cicarelli

Novac treba investirati, a ne čuvati vlasnica i direktorica tvrtke Interligo, Split

Nećemo biti rasipni pa trošiti novac na nepotrebne stvari ili ga zadržavati, nego ćemo ga investirati u onom iznosu koji će nam donijeti najveću dobit

ko kao poduzetnik imate viziju što želite raditi i napraviti u poslovnom smislu, jednako je važno znati kako ćete to učiniti. Često pri planiranju kako ćemo ostvariti cilj, odnosno kako ćemo nešto napraviti, zanemarimo ili previdimo tko će obaviti dio posla koji je nužno svladati. Bez obzira na to što je većina poduzetnika na samom početku poslovanja one man show, ipak ne možemo sve sami jer nemamo sve vještine ni znanja za svaki pojedini posao koji moramo obaviti na putu do cilja. Uvijek će nam nedostajati vještina kojima ćemo ovladati koračajući do našeg zacrtanog cilja. Primjera radi, ako vaše poslovanje zahtijeva kvalitetne fotografije, kao što je slučaj kod privatnih obiteljskih iznajmljivača jer bez fotografija prostora koji iznajmljuju nema ni gostiju, trebate fotografa, a o tome sigurno niste razmišljali. Izrada kvalitetnih fotografija podrazumijeva profesionalnog fotografa što i nije baš jeftino jer kvalitetniji fotograf znači višu cijenu. Ako ste poduzetnik početnik usluga fotografa prilično opterećuje vaš planirani budžet. U isto vrijeme ne možete koristiti usluge fotografa koji ima nižu kvalitetu, a time i nižu cijenu jer ćete imati loše fotografije. Nerijetko se dogodi da se u tim fazama poslovanja odlučimo na stjecanje vještine koja nam je potrebna. U slučaju fotografije, to podrazumijeva veliko ulaganje u samu opremu, u edukaciju, stjecanje iskustva. Treba nam oko dvije godine predanog rada, vremena i novca kako bismo mogli izrađivati fotografije kakve su nam potrebne. Nakon dvije godine više nećemo trebati usluge profesionalnog fotografa. To samo po sebi znači da ćemo imati niže troškove poslovanja, odnosno manje rashode. Zato se trebamo zapitati koja je prava cijena ovog pothvata. Istina nešto smo uštedjeli ali smo, očito, na drugoj strani izgubili. U te dvije godine nismo bili

posvećeni svojoj viziji, ispunjavanju svog cilja. Potrošili smo vrijeme za stjecanje vještine koja će nam biti potrebna tek povremeno. U ovom primjeru uštedjeli smo novac, ali ne i vrijeme, i to u trenutku kad nam je vrijeme bilo vrednije od novca. Puno bi bolje i učinkovitije rješenje bilo angažirati profesionalnog fotografa, platiti traženi iznos, a vrijeme utrošeno na stjecanje vještine fotografiranja potrošiti na konkretne korake za ostvarenje naše vizije.

onda on gubi na vrijednosti. Mnogi poduzetnici su opterećeni raznim porezima, prirezima, parafiskalnim i sličnim nametima te neplaniranim troškovima. Naravno da nam takvi troškovi smanjuju dobit, naše poslovanje čine manje uspješnim i, što je najgore, ne omogućuju nam povećanje broja zaposlenika. Ali da bismo se razvijali kao poduzetnik ne smijemo biti fokusirani samo na troškove, nego svu pažnju moramo preusmjeriti na prihode. Naš zadatak je povećavati prihode i

Investirati znači da niste potrošili novac, nego ste ga oplodili Na primjeru usluge fotografiranja vidjeli smo da štednja nije uvijek baš poželjna i pozitivna navika. Štednja nije baš dobrodošla vještina ili aktivnost u razvijanju poslovanja. Pritom, naravno, ne mislim da treba biti rasipan. Upravo se trebamo ponašati obrnuto. Ne trebamo akumulirati novac nego ga trebamo investirati u razvoj poslovanja. Znači nećemo biti rasipni pa trošiti novac na nepotrebne stvari ili ga zadržavati, nego ćemo ga investirati u onom iznosu koji će nam donijeti najveću dobit. Ako ne investirate onda vam se posao ne razvija i zaostajete, a ako vam zarađen novac stoji

kontrolirati rashode. To je izazov svakog poduzetnika. Izbjegavanje raznih troškova, smanjenje rashoda zahtijeva našu energiju. Rasipanje energije i vremena na štednju uskraćuje nam mogućnost povećanja dobiti. Isto kao što nećemo trošiti vrijeme da bi postali dobar fotograf, isto tako nećemo trošiti vrijeme da naučimo kako štedjeti. Naš zadatak je biti vrhunski menadžer, ne prosječni fotograf. Zaraditi i povećati prihod, a ne štedjeti je izazov. Investirati znači da niste potrošili novac, nego ste ga oplodili.

13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM Novi projekti Maistre

MAIstartom do budućih direktora Program nudi intenzivan jednogodišnji rad i edukaciju turističkih radnika pod mentorstvom vodećih stručnjaka iz turističkog sektora

turističku ponudu i unapređenje poslovanja jedne od vodećih hrvatskih turističkih kompanija, rovinjske Maistre koja posluje u sastavu Adris Gupe, do sada je uloženo tri milijarde kuna dok će se do 2019. investirati još dodatnih 1,6 milijardi kuna. Zahvaljujući dobrom poslovanju i tim investicijama, u Maistri se neprekidno otvaraju nova radna mjesta, a sve je izraženija potreba za kvalitetnim i stručnim kadrom. Kako bi se osposobio dovoljan broj stručnih radnika za rukovodeće položaje, u Maistri je osmišljen razvojni program pod nazivom

MAIstart, koji nudi intenzivan jednogodišnji rad i edukaciju turističkih radnika pod mentorstvom vodećih stručnjaka iz turističkog sektora. Na taj će se način polaznicima omogućiti upoznavanje poslovanja Maistre i stjecanje osnovnog znanja o načinu rada ključnih odjela i funkcija. Taj model obrazovanja posebice se odnosi na educiranje kadrova koji rade u dva Maistrina turistička odredišta - Rovinju i Vrsaru. Po završetku edukacije polaznici će morati prezentirati jedan poslovni projekt. Tina Turk Lupieri, direktorica Sektora razvoja ljudskih potencijala u Maistri je istaknula kako je želja Maistrina čelništva okupiti pojedince koji imaju osnovna praktična znanja i potrebne vještine, ali koji su spremni prihvatiti izazov daljnjega profesionalnog razvoja i sudjelovanja u razvoju novih i drugačijih turističkih sadržaja. “Na visoko personaliziranoj usluzi za goste, Maistra temelji svoje poslovanje i budući razvoj. No krajnji je cilj kroz intenzivan i pomno promišljen program u relativno kratkom vremenu osposobiti kvalitetan rukovodeći kadar u kojem će se sigurno nalaziti i budući direktori Maistrinih objekata”, naglasila je Tina Turk Lupieri. (S.P.)

Nove akvizicije turističkih tvrtki

Adriatica.net preuzima Kompas? Turistička tvrtka Adriatica.net koja je u gotovo stopostotnom vlasništvu Agrokora dokapitalizirat će slovensku tvrtku Kompas i to s oko 26 milijuna eura, pa se očekuje kako će se temeljni kapital te tvrtke povećati na 32,4 milijuna eura, doznaje se iz neslužbenih izvora. Tragom te najave, pokušali smo doznati što se zapravo događa, ali su iz Adriatice.net poslali dopis u kojem stoji kako je “skupština dioničara dioničkog društva Kompas zakazana za 20. ožujka te prije toga nismo

u mogućnosti izlaziti s detaljima. Priprema službenih poslovnih rezultata je u finalnoj fazi pa ih u ovom trenutku ne možemo komunicirati”. Službenih podataka o poslovanju tvrtke za prošlu godinu još uvijek nema, a prema zadnjim dostupnim podacima Kompasovi konsolidirani prihodi iznosili su 166,5 milijuna eura, dok je gubitak iznosio 9,6 milijuna eura. Osim toga, sredinom prošle godine slovenska tvrtka Adriatica.net pripojena je istoimenoj hrvatskoj kompaniji. (S.P.)

38 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

Zajednica obiteljskog turizma pri HGK postala članica EHHA-e

Smještaj s osmijehom

Predstavnici Zajednice obiteljskog turizma pri HGK su na Svjetskom turističkom sajmu ITB predstavili model zakonske regulative i organizacije obiteljskog smještaja u Hrvatskoj piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

a obiteljski turizam, kao poseban segment turizma, nerijetko se govori kako je to zapravo - turizam s osmijehom. Naime, suvremeni turisti sve više vole odsjedati u privatnim kućama i apartmanima gdje mogu osjetiti domaću atmosferu koju im omogućuju ljubazni i gostoljubivi domaćini. Kako bi riješili određene probleme s kojima se suočavaju u poslovanju te se istodobno umrežili, većina vlasnika obiteljskog smještaja udružila se u Zajednicu obiteljskog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Upravo je ta zajednica proteklog tjedna postala članicom Europskog udruženja obiteljskog smještaja (EHHA). Toj, jednoj od najvećih i najaktiv-

Turisti sve više vole odsjedati u privatnim kućama i apartmanima gdje mogu osjetiti domaću atmosferu nijih Zajednica pri HGK-u, u zadnjih pet godina članstvo u EHHA-i omogućit će lakši pristup međunarodnim tržištima, a članovi će dobivati informacije o potrebnoj i novoj legislativi, ali i trendovima. Osim toga, omogućit će se zastupanje interesa članica pred institucijama Europske unije.

Primjer dobre prakse u Europi

Na članstvo u toj eminentnoj europskoj udruzi osvrnula se Leila Krešić-Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK-a. “Hrvatski obiteljski smještaj prepoznat je kao uspješan model i primjer dobre prakse ostalim zemljama Unije”,

istaknula je ona, dodavši da je to jedan od razloga zašto je Zajednicu obiteljskog turizma, koja okuplja iznajmljivače u 10 sekcija cijele Hrvatske, na prošlogodišnjem nacionalnom Forumu obiteljskog smještaja u Zadru glavni tajnik EHHA-e Carlos Lassen pozvao na članstvo u toj udruzi. Osim toga, predstavnici Zajednice obiteljskog turizma pri HGK-u su na Svjetskom turističkom sajmu ITB, održanom protekloga tjedna u Berlinu, predstavili model zakonske regulative i organizacije obiteljskog smještaja u Hrvatskoj, također kao primjer dobre prakse u Europi. Tijekom tog sajma, u organizaciji EHHA-e održala se konferencija, na kojoj se, među ostalim, razgovaralo o utjecaju modela sharing economy ili ekonomije dijeljenja na turistička kretanja u sektoru turizma u domaćinstvu. Pritom je posebice izdvojen primjer Berlina kao grada u kojem brojni turisti koriste nekretnine izvan zakonske regulative. Naime, priljev turista koji koriste smještaj u obiteljskim domaćinstvima u velikim europskim gradovima u Europi zatekao je gradske uprave nespremnima, zbog čega se one sada bore za zakonsko sprečavanje turističkog najma stanova što pak dovodi do prosvjeda građana.

Hrvatski obiteljski smještaj prepoznat je kao uspješan model i primjer dobre prakse ostalim zemljama Unije.

Leila Krešić-Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK

13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Europska komisija objavila DESI za 2017.

Hrvatska se kreće u dobrom smjeru Napredak postoji, ali za značajnija poboljšanja nužna je sinergija različitih sektora i politika koji čine digitalno gospodarstvo i utječu na njegov razvoj piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

0,43

DESI 2017. za Hrvatsku

uropska komisija (EK) je objavila indeks gospodarske i društvene digitalizacije DESI (Digital Economy and Society Index) za 2017. godinu. Riječ je, naime, o složenom pokazatelju gospodarske i društvene digitalizacije koji je razvio EK u svrhu ocjenjivanja razvoja država članica u smjeru digitalizacije gospodarstva i društva u cjelini. Prema najnovijim pokazateljima, Europska unija kao cjelina napreduje, a DESI 2017. za cijeli EU iznosi 0,52, u odnosu na 0,49 u 2016. godini. No, države članice su na različitim stupnjevima razvoja i napreduju različitim brzinama. Tako DESI za Hrvatsku iznosi 0,43 pa se Lijepa Naša smjestila na 24. mjesto od 28 članica. U odnosu na ranija razdoblja napredak postoji, ali za značajnija poboljšanja nužna je sinergija različitih sektora i politika koji čine digitalno gospodarstvo i utječu na razvoj digitalnog gospodarstva, priopćila je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).

Mreže nove generacije

24. mjesto od 28 članica EU-a zauzima Hrvatska

0,52

DESI 2017. za cijeli EU

Najveće zaostajanje Hrvatske za EU prosjekom zabilježeno je u kategoriji Povezivost. Ona uzima u obzir nekoliko potkategorija, a to su: pokrivenost kućanstava fiksnim širokopojasnim pristupom internetu, gustoća priključaka fiksnog širokopojasnog pristupa internetu u odnosu na broj kućanstava, gustoća mobilnih širokopojasnih priključaka u odnosu na broj stanovnika i pokrivenost kućanstava 4G mrežama. Zatim, iskorištenost radio-frekvencijskog spektra namijenjenog širokopojasnom pristupu internetu, pokrivenost kućanstava fiksnim širokopojasnim pristupom internetu velikih brzina (mreže nove generacije), udio priključaka fiksnog širokopojasnog pristupa internetu velikih brzina (iznad 30 megabita u sekundi - Mbit/s) u odnosu na ukupni broj širokopojasnih priključaka i udio cijene fiksnog širokopojasnog pristupa internetu prema paritetu kupovne moći u ukupnom dohotku. Hrvatska bilježi rast tri kategorije povezivosti, u dvije je zabilježen pad, dvije su ostale

40 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

na istim razinama, a u jednoj je mjerenje napravljeno prvi puta pa nema usporedivih vrijednosti. U pokrivenosti i korištenosti osnovnog fiksnog širokopojasnog pristupa na razini smo prosjeka EU-a, a u pokrivenosti kućanstava fiksnim širokopojasnim pristupom internetu velikih brzina (mreže nove generacije) te udjelu priključaka fiksnog širokopojasnog pristupa internetu velikih brzina (iznad 30 Mbit/s) u odnosu na ukupni broj širokopojasnih priključaka, bilježimo značajan rast što, uz velika ula-

Pokazatelj koji je doživio pad je udio cijene fiksnog širokopojasnog pristupa u ukupnom dohotku ganja operatora u prošloj godini, samo pokazuje trend približavanje razinama EU prosjeka u godinama koje slijede.

Niže od prosjeka

Pokazatelj koji je doživio pad je udio cijene fiksnog širokopojasnog pristupa u ukupnom dohotku. Međutim, usporedbom cijena širokopojasnog pristupa može se zaključiti kako nominalne cijene u nas nisu najviše u EU-u. Štoviše, nominalne cijene paketa interneta, koje su se uspoređivale za potrebe izračuna DESI-ja u Hrvatskoj su niže od EU prosjeka. No usluge širokopojasnog pristupa u nas iskazane u DESI-ju su skuplje u odnosu na druge EU zemlje budući da se stavljaju u omjer s kupovnom moći građana. Naime, u DESI indeksu se uspoređuju cijene pristupa internetu

Zlonamjerni softver

Uz računalne crve, najviše prijete trojanci

u kojima je iskazan porez na dodanu vrijednost te mjerene paritetom kupovne moći s ukupnim dohotkom. Konkretno, za fiksni širokopojasni pristup internetu u Hrvatskoj je potrebno izdvojiti 2,9 posto prosječnog bruto prihoda u odnosu na EU prosjek koji iznosi 1,2 posto. Iz svega proizlazi, iako temelj u smislu korištenja interneta i pokrivenosti mrežama postoji, da bi se značajno popeli na toj ljestvici moraju se provesti sveobuhvatne politike u smislu smanjenja prepreka ulaganjima za daljnju gradnju mreža, poboljšanja BDP-a po stanovniku i kupovne moći građana za korištenje vrednijih, naprednih usluga te povećanje broja usluga koji će motivirati korisnike da prijeđu na velike brzine. Pozitivni trendovi pokazuju da Hrvatska ide u dobrome smjeru. Daljnji pomaci su sigurno mogući i dogodit će se, ali za njih je nužna sinergija i suradnja cijelog eko-sustava, odnosno različitih sektora i politika koje čine digitalno gospodarstvo i utječu na razvoj digitalnog gospodarstva. Stvaranjem uvjeta u kojima će doći do povećanja digitalne pismenosti i sve snažnijeg korištenja širokopojasnog pristupa internetu stvorit će se i podloga za povećanje korištenja e-usluga i usluga e-uprave. Stvaranje uvjeta za razvoj upravo tih usluga uz poboljšavanje klime operatorima za ulaganje u nove tehnologije i vlastitu infrastrukturu, moglo bi rezultirati rastu Hrvatske u kategoriji Povezivosti, a neizravno i u ostalim kategorijama DESI-ja.

Napadi malwareom (zlonamjerni softver) na organizacije širom svijeta događaju se u prosjeku svakih sedam minuta. Prema podacima IDC-a, općenito cyber napadi koji uključuju krađu identiteta, širenje spama i napade na bankovne račune stoje svjetsko gospodarstvo više od 400 milijardi dolara godišnje. Hrvatska, čini se, nije iznimka. Tako je, prema izvještaju Microsoft Security Intelligence Reporta, zabilježeno niz interakcija računala širom zemlje s raznim vrstama zlonamjernog softvera. A u 2016., Hrvatska je zauzela 16. mjesto od 27 zemalja Središnje i Istočne Europe te zemalja bivšeg SSSR-a

prema učestalosti pojavljivanja zlonamjernog softvera. U Hrvatskoj je, prema Digital Crime Unitu (DCU), najčešći zlonamjerni softver računalni crv Conficker. Računalni crvi mogu ‘inficirati’ računala i širiti se automatski na druga računala bez sudjelovanja korisnika. DCU je u Hrvatskoj otkrio i trojance na 13,3 posto računala koja koriste Microsoft sigurnosne proizvode koji izvještavaju o pojavi malwarea. (B.O.)

Aplikacija Moj Telekom

Usluge u svakom trenutku Korisnici HT-ove mobilne aplikacije Moj Telekom mogu jednostavno upravljati svim svojim telekom uslugama putem smartfona. Korisnik na zaslonu uređaja može, među ostalim, pregledavati potrošnju, platiti račune, aktivirati i deaktivirati opcije, i to kada i gdje god to poželi. Nakon jednostavne

inicijalne registracije, svaka daljnja prijava u aplikaciju može biti i automatska pa korisnik brzo i na intuitivan način može saznati koliko je besplatnih minuta i SMS poruka iskoristio u tekućem mjesecu, koliko mu je preostalo prometa u odabranom paketu, koje su usluge aktivne, aktivirati e-račun za brže i jednostavnije plaćanje telekom usluga... Ta aplikacija za Android i iOS platforme namijenjena je privatnim korisnicima HT usluga, a osmišljena je kao mobilna verzija Moj Telekom portala. (B.O.)

13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO Udruženje metaloprerađivačke industrije HGK

Novi predsjednik Željko Mažuran

Ministarstvo gospodarstva, PODUZETNIŠTVA

Objavljen Reg neporeznih da Kada se sve zbroji, imamo 547 nameta, koji stvaraju opterećenje od 9,3 milijarde kuna

Na prošlotjednoj Izbornoj skupštini održanoj u HGK za predsjednika Udruženja metaloprerađivačke industrije HGK u novom četverogodišnjemu mandatu izabran je Željko Mažuran, direktor tvrtke Kordun iz Karlovca. “Metaloprerađivačka djelatnost važna je industrija te se pokazalo da su metaloprerađivači vrlo žilavi i u najboljem stanju od svih djelatnosti prerađivačke industrije, uz prehrambenu industriju. Stoga treba poslušati prijedloge Udruženja i probleme s kojima se gospodarstvenici susreću”, istaknuo je Mažuran ocijenivši da ova industrija zaslužuje potporu jer više od 60 posto svoje proizvodnje izvozi, što treba jačati. Članovi Udruženja istaknuli su da je najvažniji problem u metaloprerađivačkom sektoru nedostatak adekvatnoga kvalitetnog strukovnog obrazovanja za metalske struke i da su im potrebni kadrovi. Također, važno im je da u sinergiji povećaju svoju konkurentnost na tržištu.

ako je i najavljeno, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta objavilo je novi Registar neporeznih davanja za 2016. Registar donosi ažurirane podatke o naknadama koje su poduzetnici i građani obvezni plaćati te iznosima uplaćenima tijekom 2016. godine, priopćeno je iz tog ministarstva. Vlada Republike Hrvatske osnovala je Međuresorno povjerenstvo, u čijem radu sudjeluju i predstavnici poslovnog sektora, kako bi se analizirali podaci o neporeznim davanjima evidentiranim u Registru. Zadaća Povjerenstva je da, temeljem prikupljenih podataka, predloži smanjenje neporeznih davanja ili njihovo ukidanje. Dio je to cjelovite reforme poslovne klime, čiji je konačni cilj rasteretiti gospodarstvo i građane od suvišnih troškova. Prvi put se u Registru nalaze i naknade koje pružatelji profesionalnih usluga imaju obvezu plaćati strukovnim komorama (upisnina, članarina i stručni ispit). Također, u Registru se nalaze i upravne pristojbe. Posebno su

popisani pojedinačni iznosi tarifa upravnih pristojbi. Opterećenje temeljem upravnih pristojbi na razini opće države u 2016. godini bilo je 253 milijuna kuna. Popisano je 95 tarifnih brojeva upravnih pristojbi koje se odnose na 334 administrativne procedure. Temeljem prikupljenih podataka za 213 davanja, ukupno parafiskalno opterećenje poduzetnika i građana iznosi devet milijardi kuna, što tereti 2,7 posto BDP-a. Kada se sve zbroji, imamo 547 nameta koji stvaraju opterećenje od 9,3 milijarde kuna (2,8 posto BDPa), ističe se u priopćenju. “Sada imamo bazu podataka, imamo popisane pojedinačne namete čime smo pripremili osnovu za njihovo smanjivanje”, izjavila je potpredsjednica Vlade Martina Dalić te istaknula mogućnost da poduzetnici i građani putem e-mail adrese dostave informaciju ako je neki od parafiskalnih nameta izostavljen. Naime, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta planira uspostaviti web platformu za dostavu prijedloga poslovnog sektora, poduzetnika i

znakovi hrvatske kvalitete Premijer kristal šećer Bijeli kristalni šećer pod brendom “Premijer” proizvodi se rafiniranjem iz šećerne repe i rafiniranjem sirovog trščanog šećera visoke polarizacije. Pakiranja: papirnate vrećice od jednog kilograma, papirnate vreće od 50 kilograma i polipropilenske vreće od 1000 i 1200 kilograma. Tvornica šećera Osijek d. o. o.

Osječka je šećerana osnovana 1905. kao Prvo hrvatsko-slavonsko dioničko društvo za industriju šećera. Osječka šećerana, njeni vlasnici, Uprava, stručnjaci i radnici od osnutka do danas žive u simbiozi sa svojim okružjem, gradom i njegovim stanovnicima te okolicom koja osigurava sirovinsku bazu Šećerane. Koliko je Šećerana trajno utjecala na okružje, toliko je i okružje trajno utjecalo na nju. Osnivanje osječke šećerane u središtu područja koje može osigurati dovoljne količine kvalitetne sirovine za proizvodnju šećera pokazalo se dobrim odabirom za razdoblje dulje od stotine godina.

42 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

I OBRTA

Poboljšanje poslovne klime

istar avanja

Kako olakšati poslovanje? Na konferenciji Kako do boljih propisa – hrvatski i britanski pristup razgovaralo se o tome kako olakšati poslovanje poduzetnicima pojednostavljivanjem procedura i administracije. Potpredsjednica Vlade Martina Dalić istaknula je kako će objava Registra neporeznih nameta poslužiti kao baza za njihovo snižavanje. “Ta davanja su iznimno visoka, penju se do 9,3 milijarde kuna, a cilj nam je smanjiti taj iznos za 20 do 30 posto u iduće tri godine”, poručila je, naglasivši kako će se to odrađivati kroz konzultacije s poduzetnicima. Mjere Vlade kojima se cilja na poboljšanje poslovne klime trebale bi učiniti zemlju privlačnijom stranim investitorima iz cijeloga svijeta pa tako i britanskim.

neporezna davanja

ostale zainteresirane javnosti vezanih uz smanjenje i uklanjanje neporeznih davanja i prepreka slobodi poslovanja. Poduzetnici i građani pozvani su svoje prijedloge dostaviti na jedinstvenu eadresu poslovna-klima@mingo.hr. “Pred nama je proces usklađivanja i pregovaranja među

resorima kako bismo započeli proces rezanja. Naš je cilj smanjivanje parafiskalnih nameta između 20 i 30 posto kroz sljedeće tri godine”, zaključila je potpredsjednica Vlade. Registar se može pogledati na web stranici Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Naš je cilj smanjivanje parafiskalnih nameta između 20 i 30 posto kroz sljedeće tri godine, istaknula je Martina Dalić

Andrew Dalgleish, veleposlanik UK-a u u Hrvatskoj istaknuo je kako u Hrvatskoj vidi inovativan poduzetnički duh i obrazovanu radnu snagu. “UK prednjači pred Hrvatskom u jednostavnosti poslovanja. Zato smo tu kako bismo podijelili iskustva i vidjeli kako olakšati život poduzetnicima u Hrvatskoj”, kazao je Dalgleish, dodavši kako potencijalni britanski ulagači u Hrvatsku traže dobre investicijske prilike, bez obzira na političke okolnosti. (M.S.)

Zagrebački sir President Zagrebački sir Svježi sir je gastronomski klasik, koji u hrvatskim kontinentalnim krajevima ima stoljetnu tradiciju. Zagrebački sir iz Dukata i danas se ručno odvaja u kalupe gdje se cijedi i poprima svoju lisnatu strukturu i okus, istu kakvu imaju i domaći svježi sirevi s tržnice. Jedinstvena receptura i način priprave Zagrebačkog sira s pažnjom se čuva u Dukatu već više od dva desetljeća. Dukat d.d.

Sa 14 proizvodnih pogona u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Makedoniji i Rumunjskoj, Dukat mliječna industrija suvereno se pozicionirala kao vodeća hrvatska i regionalna mliječna kompanija, a Dukat kao vodeća domaća i regionalna robna marka mliječnih proizvoda. Okosnicu poslovne filozofije Dukata čine svježi i nutritivno visokovrijedni mliječni proizvodi bez konzervansa, proizvedeni od najkvalitetnijeg domaćeg mlijeka.

Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?

13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Dani ljepote i fitnessa na Zagrebačkom velesajmu

Od brkova i brada do japanskog iscrtavanja obrva Ovaj sajam iz godine u godinu sve više pobuđuje interes, što nije čudo jer je riječ o, kako mi kažemo, najljepšem sajmu Zagrebačkog velesajma koji je u funkciji ljepote, zdravlja te fitnessa i rekreacije, ističe Gordana Miošić piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

odeći regionalni događaj za profesionalce iz kozmetičke industrije frizerstva, wellnessa i fitnessa - Dani ljepote i fitnessa održani su na Zagrebačkom velesajmu. Natjecanje u frizerstvu i make upu učenika srednjih škola i amatera, kao i profesionalaca u nail designu dizjanu noktiju s više od 30 sudionika, privukao je značajan broj posjetitelja. Istovremeno muška populacija mogla je uživati u vještini brijača koji su uređivali brkove i brade, a žene su mogle vidjeti i što donosi japansko iscrtavanje obrva. Udruženje manekena Hrvatske organiziralo je reviju koji su nosili njihovi članovi, a talijanska škola za modu i dizajn Callegari je na svojoj reviji predstavila svoje radove. Tijekom sajma održana je Fitness konferencija koju je organiziralo Fitness učilište, a održano je i Otvoreno prvenstvo Hrvatske u plesu.

Mršavljenje na trampolinu

Više od 270 izlagača iz 22 zemlje potvrdilo je važnost ovog događanja na regionalnoj razini, a veliki interes posjetitelja

već prvog dana pokazuje važnost ovog događanja, ističe Gordana Miošić, voditeljica sajma Dani ljepote i fitnessa.

Više od 270 izlagača iz 22 zemlje potvrdilo je važnost ovog događanja na regionalnoj razini “Ovaj sajam iz godine u godinu sve više pobuđuje interes, što nije čudo jer je riječ o, kako mi kažemo, najljepšem sajmu Zagrebačkog velesajma koji je u funkciji ljepote, zdravlja te fitnessa i rekreacije”, dodala je Gordana Miošić. Predstavljanje svoje ponude dobra je prilika za sve u ovoj branši, ističe

44 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

Christabel Musala iz Afrodiva pletenice koja je na sajmu predstavila izradu pletenica. “Prezentacija na ovom sajmu prilika mi je da dođem do većeg kruga klijenata i približim im sve što radim. S obzirom na to da je riječ o specifičnom poslu u kojemu jednom klijentu moram posvetiti cijeli dan kako bih mu napravila pletenice, ovdje na sjamu posjetitelji mogu vidjeti kako to izgleda, razgovarati o mogućnostima, ali i dogovoriti termin za svoje uljepšavanje”, ističe Christabel Musala. Na sajmu je svoje proizvode, ali i svoj stil vježbanja predstavio Mark Graaf, vlasnik slovensko-njemačke tvrtke World Jumping. “Na hrvatsko, ali i tržište regije doveo sam svoje proizvode i svoj stil vježbanja na trampolinima koji su ujedno i moj izum. Ovaj proizvod, ali i način vježbanja je idealan za one s viškom kilograma koji žele na zabavan i učinkovit način doći do svojega cilja. Najbolja promocija za ovakav oblik vježbanja upravo je prilika da svaki posjetitelj sajma isproba ono što nudimo i na taj način privučemo nove klijente za naše proizvode”, ističe Graaf.

predstavljamo Strojevina, Šibenik

Ponovno upotrijebi i modu slijedi Odjeća i dodaci koje izrađuju specifični su prije svega zbog toga jer je riječ o proizvodima od recikliranog tekstila i izrađenih u malim serijama

amo jednim klikom miša možete postati vlasnik unikatne odjeće i modnih dodataka koje stvara šibenska diplomirana dizajnerica tekstila i odjeće Irena Vodišek Babaja, a koji se kriju iza brenda Kešidov šibenske tvrtke Strojevina. Odjeća i dodaci koje izrađuju specifični su prije svega zbog toga jer je riječ o proizvodima od recikliranog tekstila i izrađenih u malim serijama, dok su novi proizvodi, uglavnom, kombinacija tkanine i pletiva prirodnog sastava. “Recikliranje ili nadcikliranje, kako bi mi to nazvali, važan je dio naše proizvodnje. Naime, bavimo se sistematizacijom proizvodnog procesa recikliranja. Drugim riječima, pronalazimo načine da se ponovna upotreba pojedinih predmeta odvija sustavno i sistematično, u što

Recikliraju pletiva, traperice, kravate, svilene i pamučne košulje od kojih nastaju novi odjevni predmeti ili dodaci manje koraka i sa što manje otpada, sve do potpuno novog proizvoda koji je visoke kvalitete koja jamči njegovo dugotrajno korištenje”, kaže Irena Vodišek Babaja, ističući kako često recikliraju pletiva, traperice, kravate, svilene i pamučne košulje od kojih nastaju novi odjevni predmeti ili modni dodaci.

Funkcionalnost je primarna

Tkanine nabavljaju, uglavnom, u hrvatskim trgovinama i kod rijetkih domaćih proizvođača, dok u trgovinama rabljenom robom prikupljaju odjeću koju će nadciklirati. U svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, minimalno 50 posto tekstila koji se baca pogodan je za reciklažu i koji, nakon obra-

de, može biti ponovno iskorišten ili prerađen u neki novi proizvod. U proizvodnom procesu trude se upotrebljavati prirodne materijale, no to ne znači da se tu ne može naći i umjetnih materijala, pogotovo kao zamjena za kožu, perje i krzno. Funkcionalnost je primarna osobina Kešidov proizvoda, a njihova kreatorica ističe kako su otvoreni i za sve primjedbe kupaca pogotovo ako će njima unaprijediti kvalitetu i uporabnost torbica, krpica i ostalih stvari iz ponude. “Izlog onoga što trenutačno radimo jest naša web prodavaonica koja postoji 12 godina i koja je naše glavno prodajno mjesto. Surađujemo i s nekoliko trgovina koje povremeno uzimaju uglavnom odjeću za daljnju prodaju”, kaže Irena Vodišek Babaja ističući dobru suradnju s tvrtkama koje se bave izradom kutija za slanje proizvoda. Zanimljivo je i da se, umjesto za sebe, Kešidov proizvodi mogu naručiti i za nekog drugog kao poklon koji dolazi u originalnom pakiranju i s prigodnom porukom. “Kada je riječ o našem timu, ja se brinem za dizajn i opći umjetnički dojam, konstruktorica i šivačica je Sanja Bogdanović Kursar, a povremeno se na tim poslovima angažira i više osoba”, kaže Irena Vodišek Babaja koja eventualne probleme, koji su sastavnica svakog poslovanja u Hrvatskoj, doživljava kao izazove koje treba prebroditi kako bi stigli do iduće faze poslovnog postojanja. (I.G.)

Izlog onog što trenutačno radimo jest naša web prodavaonica koja postoji 12 godina i koja je naše glavno prodajno mjesto. Irena Vodišek Babaja Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 45

AKTUALNO 2. NACIONALNA POLJOPRIVREDNA KONFERENCIJA - SLAVONI

Milijarda eura godišnje za razvoj poljoprivrede Uz godišnje ulaganje od 500 milijuna eura EU sredstava, uvećano s još tolikim ulaganjem poljoprivrednika, govorimo o milijardi eura za razvoj što omogućuje da naša poljoprivreda do 2020. bude na razini austrijske, njemačke ili francuske, tvrdi ministar poljoprivrede piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

I Od ulaska u EU izgubili smo se negdje u prijevodu, tako da od svega onog

što smo mogli povući, povukli nismo ništa ili samo mrvice, dobrim dijelom zahvaljujući našem resornom ministarstvu. Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede

ako se hrvatska poljoprivreda nalazi u izuzetno teškoj situaciji, ipak su vidljivi pozitivni pomaci, a optimizam kod domaćih poljoprivrednika raste, zaključak je koji se nameće nakon 2. nacionalne poljoprivredne konferencije Slavonika održane na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. U poticanju optimizma prednjači ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, koji je uvjeren da hrvatski poljoprivrednik do 2020. godine može biti u rangu austrijskog, njemačkog ili francuskog poljoprivrednika. “Da bi se to postiglo treba dati sve od sebe i Ministarstvo poljoprivrede i naše agencije, studenti i fakulteti, otkupljivači, trgovci i proizvođači. U nekim smo stvarima zadnjih godina malo zastranili. Od ulaska u EU izgubili smo se negdje u prijevodu, tako da od svega onog što smo mogli povući, povukli nismo ništa ili samo mrvice, dobrim dijelom zahvaljujući našem resornom ministarstvu”, ustvrdio je Tolušić.

Veliki zaokret

On smatra da šanse koje smo imali ulaskom u EU nismo iskoristili jer smo ušli apsolutno nepripremljeni, a fondove iz sektora poljoprivrede praktički uopće nismo iskoristili. No Tolušić smatra kako bi, ako godišnje ulažemo 500 milijuna eura koliko možemo povući i to multipliciramo s još tolikim ulaganjem poljoprivrednika, govorimo o milijardi eura za razvoj što omogućuje da naša poljoprivreda bude na razini austrijske, njemačke... Prema njegovim najavama radi se o potpunom zaokretu u radu Ministarstva za razliku od dosadašnje prakse. Ide se u donošenje novih zakona o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse, o poljoprivrednom zemljištu, o

46 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

OPG-ovima, o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori te o savjetodavnoj službi, a nakon toga donio bi se i krunski zakon o poljoprivredi. I sve bi te promjene trebale biti u primjeni do

Šanse koje smo imali ulaskom u EU nismo iskoristili jer smo ušli apsolutno nepripremljeni, smatra Tolušić kraja godine jer neki zakonski tekstovi su već pri završetku i čekaju usvajanja u Vladi i Saboru. Ovogodišnju poljoprivrednu konferenciju obilježila je i nazočnost stotinjak studenata i učenika poljoprivrednih fakulteta i škola iz Zagreba te Osijeka. Njima je ministar Tolušić poručio da postanu vrhunski poljoprivrednici, da imaju vlastite plastenike i farme, da postanu menadžeri u nekim poljoprivrednim tvrtkama te da mogu reći kako se ponose fakultetom na kojemu su studirali i da znanje koje su stekli nije uzaludno.

Od sada bez fige u džepu

“Raduje me da su tu studenti poljoprivrede koji su sadašnjost i budućnost hrvatske poljoprivrede. Oni svojim zvanjem i znanjem moraju poljoprivredu i razvijati. Hrvatskoj poljoprivredi ponajprije nedostaje optimizma, jednim aktivnim razmišljanjem bez malverzacija

kakvih je bilo možemo stvari relativno brzo ispraviti. Tada ćemo moći reći da je hrvatska poljoprivreda ponos Republike Hrvatske i nitko od ovih mladih ljudi nema bolju budućnost u Irskoj ili Njemačkoj. Mi ovdje moramo uložiti puno truda, a od vas očekujem da kada stvori-

Ovakvo stanje u poljoprivredi kakvo danas imamo nismo zaslužili, ističe Zoran Grgić mo te preduvjete da ih maksimalno iskoristite te da budete sretni i bogati i zadovoljni Slavonci”, poručio je Tolušić. Dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Zoran Grgić, smatra da ovakvo stanje u poljoprivredi kakvo je danas nismo zaslužili, no razlog takvog stanja je loša organiziranost.

“To da imamo dobre uvjete i da možemo hraniti cijelu Europu govore samo gubitnici i nisu se organizirali da mogu biti pobjednici. Mi pokušavamo mijenjati stvari, na ovakve konferencije dolazimo s najboljim stručnjacima, ohrabrujemo studente da budu najbolji i oni koji će nastojati preuzeti ulogu lidera. Tako se radi u uspješnim zemljama. Vidimo dobru atmosferu u Ministarstvu poljoprivrede i to nas pokreće da sudjelujemo u više povjerenstava, volonterski dajemo svoj doprinos jer želimo što bolje iskoristiti fondove EU-a budući da je to jedini način oporavka nakon ekonomske krize gdje smo izgubili sve što smo uložili prije ulaska u EU. Puno smo novaca uložili iz vlastitoga državnoga proračuna kako bismo ohrabrili velike proizvodnje u povrćarstvu, svinjogojstvu i govedarstvu. Dalje nismo stigli jer se ta piramida urušila i došla je ekonomska kriza nakon koje se nismo oporavili. Vide se ozbiljni pomaci u potpori svih službi Ministarstva poljoprivrede, ali nemamo pravo na čekanje i promašaje. Danas imamo okrugle stolove gdje obavezno sudjeluju predstavnici Ministarstva poljoprivrede što znači da nas se počinje uvažavati, i bez fige u džepu nastoji se pomoći hrvatskoj poljoprivredi”, tvrdi Grgić. 13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Slovenija: POREZ NA AUTOMATIZACIJU

Roboti ne idu na bolovanje ni na godišnji odmor Najavljena gradnja tvornice robota u Kočevju posredno otvara niz pitanja o buduć nosti sustava socijalne sigurnosti utemeljenog na doprinosima iz rada piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

S na

15.000m

Yaskawa će izgraditi tvornicu robota u Kočevju

25 mil € teška ta investicija

5000

robota godišnje isporučivat će se iz Kočevja u Europu i Sjevernu Afriku

loveniju je obradovala najava vodećeg japanskog proizvođača robota Yaskawa da će jednu od svojih novih tvornica podići u Kočevju. Doduše, time je iz igre ispala Ribnica koja već nekoliko godina isporučuje robote s oznakom istog proizvođača. Kočevje je preteklo obližnju Ribnicu jer je ponudilo znatno veće građevinsko zemljište s čistim papirima. Povrh toga Kočevje je uključeno u program za Pokuplje (nerazvijeno područje u gornjem toku Kupe) što investitorima donosi pogodnosti u oporezivanju dobiti. Nova tvornica izgradit će se na 15.000 četvornih metara, a prvi roboti poslat će se kupcima potkraj sljedeće godine. Cijela investicija stajat će 25 milijuna eura, a država je obećala da će pothvat financijski podržati u visini od 20 do 25 posto vrijednosti projekta. U pozadini planova o robotskoj nadogradnji nerazvijenog Kočevja počelo se u Sloveniji problematizirati brojke i okolnosti što ih donosi automatizacija cijelog niza poslova i procesa. Tvornica Yaskawa donijet će Kočevju 150 do 200 visokostručnih radnih mjesta,

a donekle će preusmjeriti i tamošnju srednju školu. To su svakako dobre vijesti za Kočevje i okolicu. Manje je dobro ono što slute u svijetu, a sada se time počinju baviti u Sloveniji. Iz Kočevja svake će godine u Europu i Sjevernu Afriku krenuti po 5000 robota. Logično je strahovati da će 5000 robota tamo gdje stignu ugasiti najmanje toliko, a vjerojatno i više živih radnih mjesta.

”Žderači” radnih mjesta

Yaskawa je najveća, ali nije i jedina tvrtka koja proizvodi “žderače” radnih mjesta. Do 2014. godine svjetska proizvodnja robota rasla je po stopi od 17 posto, a već u toj godini skočila je na 29 posto rasta. U zadnjem desetljeću utrostručio se broj prijava za patentnu zaštitu u robotskoj tehnologiji, što daje naslutiti smjer daljih kretanja. Sve to su naznake iz izvješća kojim europska zastupnica Mady DelvauxStehres nastoji potaknuti Europsku uniju da se pravodobno pripremi za izazove što ih nezaustavljivo donosi novo vrijeme robotizacije i umjetne inteligencije.

Protivljenje industrijalaca

Problematično vezivanje poreza na učinke novih tehnologija Problem robotizacije tek se otvara i još nema ni približno ujednačenih stajališta kako pravno urediti područje s toliko nepoznanica. Patrick Schwarzkopf, izvršni direktor Udruženja njemačke industrije (WDMA), istupio je u slovenskim medijima protiv svake zamisli o oporezivanju robota. “Uzmite primjer Gorenja. Oni odluče robotizirati segment proizvodnje, a potom ih se porezom onemogućuje ostvariti do-

bit. To ne ide. Vezati porez na učinke novih tehnologija krajnje je problematično”, tvrdi Schwarzkopf. Znatne rezerve u tom pogledu iznosi i slovenski profesor Matjaž Mihelj. Stručnjak u Laboratoriju za robotiku Fakulteta elektrotehnike skeptičan je prema povezivanju robotike i umjetne inteligencije. Robotika može funkcionirati i bez umjetne inteligencije, stoga je nužno raščistiti što se želi oporezivati - sve

48 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

robote ili samo inteligentne robote, računarske alate i sve naprave koje omogućavaju automatizaciju proizvodnje? Mnogo je nejasnoća, a i teško je definirati što je robot. Je li na pomolu porez na nove tehnologije? Ako je tako, može se oporezivati sve, pa i rotacijske strojeve, tvrdi profesor Mihelj. Na tvrdnju da su roboti i umjetna inteligencija privatno vlasništvo kompanije, profesor Alan Winfield iz Laboratorija

Pobuna u Krškom

Novac za razgradnju pod nadzorom Vlade? Općina Krško “usrećena” većinom slovenskog nuklearnog otpada pobunila se protiv donošenja novog zakona o Fondu za razgradnju Nuklearne elektrane. Kritičari slute da se prikupljeni novac želi preseliti iz Krškog na adresu “jedinstvenog upravljača koji bi bio u neposrednom državnom vlasništvu”. Umjesto parlamentarnog nadzora milijune za razgradnju ubuduće bi nadzirala Vlada. Takve zamisli rasplamsale su sumnje da se novac za razgradnju želi preusmjeriti za neke druge namjene. Miran Stanko, gradonačelnik Krškog, izravno je rekao da ih zabrinjavaju učestale gla-

Stručnjaci se razilaze u pogledima na moguće posljedice robotizacije. Podjednakim žarom zagovaraju se suprotne tvrdnje: da će roboti izazvati masakr u zaposlenosti, odnosno da će svijet nadograditi s novim visokotehnološkim radnim mjestima. “Ako ne znamo što će se dogoditi, to je razlog više da se pravodobno pripremimo na moguće izazove”, upozorava Mady Delvaux-Stehres. Pri tome ne krije osobno stajalište da bi robotizacija mogla uzrokovati povećanu nezaposlenost i ugroziti socijalni sustav utemeljen na doprinosima iz rada. Krenu li događaji u tom smjeru u izvješću za EU parlament, uz ostalo, predlaže se i oporezivanje robota. Umjesto ljudi koji su ispali iz rada, doprinose neka plate roboti! Polazeći od postavke da su poduzeća odgovorna društvu u kojem djeluju, cijeli niz stručnjaka zagovara porez na automatizaciju. Roboti ne dobivaju gripu, nisu bolesni i ne idu na godišnji, unosniji su za vlasnike i red je da se dio dobiti koju stvaraju prelije u blagostanje ljudi.

za robotiku u Bristolu, uzvraća da se ne smije zanemariti činjenicu kako se do većine novih tehnologija došlo uz pozamašnu državnu pomoć i subvencije. “Ludo je nijekati da Apple i Google ne bi postojali da nije bilo državnog novca za projekte na kojima su izrasle temeljne zamisli”, tvrdi Winfield, uz dodatak da najveći izbjegavaju plaćati poreze i da se treba pobrinuti da se to više ne događa.

sine kako se taj novac planira iskoristiti za financiranje drugog kolosijeka željezničke pruge Kopar-Divača. U Fondu za razgradnju zaključno sa 2015. godinom prikupljeno je 169 milijuna eura. Taj iznos oplemenjivanjem narastao je u međuvremenu na 258 milijuna eura i to je zaista iznos koji bi mogao zanimati Vladu u sastavljanju financijske križaljke za drugi kolosijek. (F.K.)

Opljačkana Intereuropa

Goriva nigdje, a spremnici puni? Logistička tvrtka Intereuropa nastradala je u Crnoj Gori. Tvrtka kći Zetatrans iznajmila je Vuk Petrolu spremnike za gorivo. Kada je unajmitelj otišao u stečaj, tvrtka Zetatrans pokušala je zapljenom goriva namiriti dio svojih potraživanja. Od zapljene nije bilo ništa jer se moglo plijeniti samo zrak. Gorivo je “isparilo”, a sve vrijeme mjerni instrumenti pokazivali su da su spremnici puni. Povrh toga spremnici su bili pod carinskim nadzorom tako da je za gorivo jamčila tvrtka Zetatrans. Slijedom toga oštećena tvrtka morala je preuzeti i dug za carinu. Ukupna šteta premašuje milijun eura. Za taj iznos matica je korigirala rezultate u trećem kvartalu prošle godine. (F.K.) 13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA 24. Kopaonik biznis forum

Reforme, reforme i opet reforme Šef misije MMF-a u Srbiji James Roaf je upozorio da najveći izazov u vremenu koje dolazi predstavljaju nužne strukturne reforme za unapređenje privatnog sektora, što je uvjet za povećanje produktivnosti piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs

samo

1,4%

proračunski deficit u Srbiji u 2016.

2,8%

lanjski rast srpskog BDP-a

ržava mora zapošljavati i jačati obrazovanje i znanost. Bolje je da se Srbija za te namjene zadužuje, nego da servisira obveze koje je napravila prethodna generacija. Treba se zaduživati za budućnost, istaknuo je ekonomist Dragan Đuričin na Kopaonik biznis forumu održanom prošloga tjedna. Đuričin koji je inače i selektor Foruma koji zovu i srpski Davos samo je jedan od sudionika pristiglih iz politike, ekonomije, gospodarstva i drugih područja koji je u fokus stavio obrazovanje kao temeljni faktor modernog ekonomskog razvoja. U više navrata na tri plenarne sjednice i više od 20 panela ukazano je upravo na to da je obrazovano stanovništvo jedan od najvažnijih nacionalnih privrednih resursa. Iako je središnja tema ovogodišnjega, 24. po redu skupa, bila Program reformi za Srbiju: što se može naučiti iz prošlosti i rješenja za budućnost, rasprave su prešle granice zemlje domaćina jer danas ni jedna država u svijetu nije pošteđena vanjskih utjecaja kako u politici tako i u ekonomiji.

Pohvale za financijsku konsolidaciju

4,7%

rast industrijske proizvodnje u 2016. u Srbiji

To je bilo vidljivo upravo na primjeru Srbije koja se, kako se čini, imala čime pohvaliti na terenu zvanom financijska konsolidacija. Nije bilo ministra, a na najvišu srpsku planinu popeli su se svi članovi vlade iz relevantnih područja i financijskog sektora na čelu s guvernerom Narodne banke Srbije, koji nije spominjao uspjehe već je navodio konkretne brojke. Isto je napravio i premijer Aleksandar Vučić u jeku predizborne kampanje za predsjednika Srbije koji je na Kopaonik stigao drugoga dana, ostao kratko i nastavio s obilaskom glasača na tom području. Podsjetimo, Forum je započeo kao Savjetovanje ekonomista 1993. (po ugledu na sličan skup ekonomista bivše države) i bio je zanimljiv samo užem krugu teoretičara, a sve

50 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

manje i ekonomskim novinarima koji su ga morali pratiti. Sve do prije pet, šest godina. Sada je to uistinu najznačajniji godišnji skup te vrste u Srbiji, a nakon više godina nositelji ekonomske politike približili su se u praksi savjetima ekonomista i - eto rezultata. Srbija

Treba se zaduživati za budućnost, istaknuo je ekonomist Dragan Đuričin je 2016. godine ostvarila rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,8 posto, industrijske proizvodnje od 4,7 posto, prerađivačke industrije 5,3 posto i građevinarstva šest posto, naveo je predsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović. Dodao je kako je inflacija iznosila 1,6 posto, da je valuta stabilna, dok su devizne rezerve sačuvane. Strane investicije od 1,8 milijardi eura su kao i u 2015. godini bile pokretač rasta.

Što se uštedi odlazi u rezerve

Ministar financija Dušan Vujović ustvrdio je kako su glavni rezovi na strani štednje učinjeni prije dvije godine te da je u 2016. planirani proračunski deficit bio četiri posto, dok je ostvaren deficit od samo 1,4 posto. To je postignuto kako smanjenjem državnih rashoda (plaće i mirovine su skresane na samom početku realizacije programa štednje), ali još više povećanjem prihoda za čak 15 posto u prošloj godini za što najveće zasluge ima sve bolji rad Porezne uprave. Cilj je održivost reformi i zato radimo oportunistički: ono što uštedimo držimo u rezervi, naglasio je ministar financija. No nema te rezerve koju ne bi mogle dokrajčiti

neuspješna javna i još neprivatizirana državna poduzeća. Među kojima, bar po gubicima koji prelaze milijardu eura, prednjači RTB Bor, zbog čega se na traženju strateškog partnera, za sada ponajviše u Kini, angažirao i premijer Vučić. Od 2014. do danas u Srbiji je uočljiva dominacija politike u vođenju javnog sektora, a privreda je u mnogim segmentima raštimana. Najveći rezultat je fiskalna ravnoteža, ali je distribucija deficita u privredi i u to je uključena država, upozorili su sudionici Foruma. Čestitam vam na financijskoj konsolidaciji, ali sada treba rješavati pitanje državnih i strateških tvrtki kako bi se Srbija katapultirala prema još bržem privrednom razvoju. Kako bi sustigla zemlje Europske unije Srbija bi do 2030. godine morala imati stopu rasta od šest posto godišnje, kazala je direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan Ellen Goldstein. S njom se složio i šef misije Međunarodnog monetarnog fonda u Srbiji James Roaf. Za njega je najveći uspjeh smanjenje stope nezaposlenosti u Srbiji sa 24 na 17 posto u samo dvije godine, ali smatra da je potrebno vrijeme za odgovor je li fiskalna konsolidacija održiva. Roaf je upozorio da najveći izazov u vremenu koje dolazi predstavljaju nužne strukturne reforme za unapređenje privatnog sektora. To je uvjet za povećanje produktivnosti jer je sada od sedam milijuna stanovnika Srbije zaposleno samo tri milijuna, dok je 1,7 milijuna umirovljenika, 500.000 nezaposlenih, a ostalo su djeca i radno neaktivno stanovništvo.

Jačanje institucionalnog okvira

Ovaj odnos može se preokrenuti samo ako se uključi puno veći dio privatnog sektora, a uvjet tomu je jačanje institucionalnog okvira, jačanje dinara kao valute od povjerenja,

restrukturiranje javnih i infrastrukturnih poduzeća, reforma pravosuđa i pravna sigurnost. Sudionici Foruma upozorili su i na negativne globalne političke i ekonomske trendove koji mogu djelovati destabilizirajuće prije svega na male otvorene ekonomije. Kopaonik biznis forum ove je godine pratilo 1145 sudionika i 120 akreditiranih novinara. Prema riječima organizatora, Saveza ekonomista Srbije i Udruženja korporativnih direktora Srbije, na Forumu je postignuta suglasnost o reformskoj agendi države i privrede.

Financijska inkluzija

Dvije milijarde ljudi u svijetu nema bankovni račun Na panelu pod nazivom Financijska inkluzija: put za pravedan rast i privredu bez gotovine”, moglo se čuti kako dvije milijarde ljudi u svijetu nema račun u banci, u Europi njih 138 milijuna, a u Srbiji, prema podacima Svjetske banke, bez bankovnog računa je jedna petina stanovnika. Financijska inkluzija, koja podrazumijeva dostupnost financijskih usluga i korištenje bezgotovinskog plaćanja dokazano utječe na gospodarski rast i smanjenje siromaštva, rekla je direktorica MasterCarda za tržište Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine Jelena Ristić.

No, prema riječima predsjednika Saveza ekonomista Aleksandra Vlahovića stječe se dojam da se mišljenja razlikuju kada je u pitanju kojim se tempom te reforme trebaju provesti. Gotovo nepodijeljen je utisak da je nužno eliminirati parafiskalne namete i uvesti red u tom području. S druge strane, čulo se da i dalje postoji čitav niz prepreka koje sprečavaju privatni sektor da se još brže razvija i time pridonese rastu BDP-a, rekao je Vlahović. 13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA Državni proračun

Deficit u 2016. prelomljen na pola

Očekujemo da će travanjska notifikacija biti u skladu s očekivanjima i pokazati značajno smanjenje deficita opće države prema EDP metodologiji sa prošlogodišnjih 3,3 posto BDP-a na oko 1,5 posto BDP-a, smatraju analitičari PBZ-a piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

4,1 mlrd kn

manjak državnog proračuna u 2016. (prema podacima HNB-a)

115,7 mlrd kn

lanjski proračunski prihodi

119,8 mlrd kn

proračunski rashodi u 2016.

rema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) manjak u državnom proračunu za prošlu godinu iznosio je 4,1 milijardu kuna ili 1,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što znači da je u odnosu na 2015. više nego prepolovljen. Naime, u 2015. je deficit proračuna iznosio 8,8 milijardi kuna ili 2,7 posto BDP-a. Podaci HNB-a pokazuju da su ukupni prihodi državnoga proračuna u 2016. godini iznosili 115,7 milijardi kuna i bili su za šest posto viši nego u 2015. godini. Istodobno su rashodi, uključujući promjene neto nefinancijske imovine, dosegnuli 119,8 milijardi kuna, te su povećani prema rashodima iz 2015. za 1,5 posto. U prošloj godini prikupljeno je 5,5 posto više poreznih prihoda, 28 posto više prihoda od pomoći, s tim da se glavnina pomoći odnosi na fondove Europske unije te 7,9 posto više ostalih prihoda. No, socijalnih doprinosa je prikupljeno 2,7 posto manje. “U 2016. godini, drugu godinu zaredom, ostvaren je primarni višak državnoga pro-

Državni proračun, mln hrk 140.000

11.000

130.000

10.000

120.000

9.000

110.000

8.000

100.000 7.000

90.000

6.000

80.000

5.000

70.000 60.000

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Prihodi

Rashodi

Prihodi, desno

Izvor: HNB

52 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

4.000

Državni proračun - ukupni i primarni manjak/višak, mln hrk i % BDP-a 10.000 5000 0 -5000 -10.000 -15.000 -20.000

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Ukupni manjak/višak Primarni manjak/višak

Ukupni manjak/višak, % BDP-a, desno Ukupni manjak/višak, % BDP-a, desno

3,0 2,0 1,0 0,0 -1,0 -2,0 -3,0 -4,0 -5,0 -6,0

Izvor: HNB

RBA, RL i Obrtnička komora Zagreb

računa (razlika između prihoda i rashoda u što nije uključen trošak kamata), i to u visini od 6,2 milijarde kuna ili 1,8 posto BDP-a, nakon 0,5 posto BDP-a viška iz 2015. godine”, navode u najnovijim Tjednim analizama analitičari Privredne banke Zagreb. Također pojašnjavaju kako na rashodnoj strani, zbog metodoloških izmjena, nije moguća međugodišnja usporedba rashoda za zaposlene te pomoći ostalim proračunskim korisnicima, no zbrojene ove dvije stavke bilježe međugodišnji rast od 6,9 posto.

Potvrda podataka u travnju

Na godišnjoj razini materijalni rashodi bilježe pad od 0,9 posto, kamate od 2,6 posto, subvencije od pet posto, dok su socijalne naknade lani bile 0,7 posto manje nego u 2015. godini. Na razini konsolidirane središnje države, koja uz državni proračun obuhvaća i izvanproračunske fondove, podaci HNB-a ukazuju na ukupni deficit u 2016. od 3,6 milijardi kuna ili približno 1,1 posto BDP-a, dok je isti manjak u 2015. godini iznosio 8,9 milijardi kuna, odnosno 2,7 posto BDP-a.

Iz planova i projekcija proračuna može se iščitati da je Vlada lani očekivala deficit od 5,3 milijarde kuna “S obzirom na opisana kretanja očekujemo da će travanjska notifikacija biti u skladu s očekivanjima i pokazati značajno smanjenje deficita opće države prema EDP metodologiji sa prošlogodišnjih 3,3 posto BDP-a na oko 1,5 posto BDP-a”, smatraju analitičari PBZ-a, koji su se u svojim analizama koristili podacima koje je nedavno objavila središnja banka, a koji se temelje na gotovinskom načelu i utoliko se donekle razlikuju od međunarodno usporedivih brojki. Kada se pogledaju planovi i projekcije proračuna za ovu, sljedeću te 2019. godinu, može se iščitati kako je Vlada lani očekivala deficit od 5,3 milijarde kuna, dok bi za ovu godinu on iznosio 6,8 milijardi kuna. U idućoj godini planiran je manjak u državnom proračunu od 5,6 milijardi kuna, a u 2019. od 3,9 milijardi kuna. Ostaje za vidjeti hoće li Vlada potaknuta dobrim statistikama korigirati planove kad je upitanju očekivani manjak u državnoj blagajni.

Suradnja na projektu Artifex Raiffeisenbank Austria (RBA) i Raiffeisen Leasing (RL) potpisali su Sporazum o suradnji s Obrtničkom komorom Zagreb na projektu Artifex. Radi se o programu kojega je inicijalno pokrenula Obrtnička komora Zagreb, kako bi svojim članovima olakšala poslovanje kroz razne pogodnosti kod partnera koji su pristupili programu. RBA i RL prepoznali su značaj programa i priključili se Artifexu, kako bi obrtnicima olakšali poslovanje, te su sklapanjem suradnje omogućene posebne pogodnosti obrtnicima u programu. Potpisivanjem Sporazuma o suradnji, Raiffeisen bank ponudit će korisnicima programa povoljniju, odnosno nižu naknadu za odobrenje kredita s rokom otplate do 36 mjeseci te popust na iznos redovne naknade za korištenje FlexiBIZ poduzetničkoga paketa. Kao potpisnik Sporazuma, Raiffeisen Leasing putem Artifexa nudi posebne uvjete jednokratnih troškova obrade za vrijed-

nost objekata leasinga do 200.000 eura, posebne uvjete kasko osiguranja za vozila do 400.000 kuna bez PDV-a te posebne uvjete osiguranja opreme s gratis uslugom brokera Raiffeisen Bonus. Sporazum su potpisali Toni Jurčić, izvršni direktor gospodarstva i poduzetništva u regijama RBA i Nikola Karin, izvršni direktor financijskih proizvoda RBA, potom Krešimir Perić predsjednik Uprave i Miljenko Tumpa član Uprave Raiffeisen Leasinga te Mirza Šabić iz Obrtničke komore Zagreb. Oko 4500 obrtnika uključeno je u projekt Zajedničke nabave komore – Artifex. Pogodnosti programa Artifex trenutačno mogu koristiti članovi Obrtničke komore Zagreb koji uredno podmiruju komorski doprinos kao i dobrovoljni članovi koji spadaju pod Grad Zagreb i Zagrebačku županiju (j.d.o.o., d.o.o. i OPG). Uključenje u projekt Artifex je besplatno, a članovi trebaju samo ispuniti prijavnicu.

13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Država prodaje svoje vlasničke udjele

Još malo pa nesta CERP je objavio natječaj za prodaju manjinskih vlasničkih udjela države u gotovo manjinskih udjela u 57 tvrtki kroz javno nadmetanje piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

ako bi što prije ispunilo kvotu od prodaje manjinskih udjela u 100 tvrtki Ministarstvo državne imovine preko Centra za restrukturiranje i prodaju gotovo na tjednoj bazi objavljuje natječaje. Tako je objavljen natječaj za prodaju manjin-

Državnim proračunom za 2017. prihodi od imovine planirani su u iznosu od 2,7 milijardi kuna skih vlasničkih udjela države u gotovo 60 tvrtki, među kojima su Aquae Vivae iz Krapinskih Toplica, porečka Agrolaguna, krapinski Krateks, zadarska Maraska, Sportske novosti... Potencijalni kupci do 24. ožujka trebaju iskazati svoj interes za kupnju 8270 dionica koje čine 14,14 posto udjela u porečkoj tvrtki za vinogradarstvo, maslinarstvo i stočarstvo

Agrolaguna, čija je nominalna vrijednost 20,67 milijuna kuna. Valja napomenuti da su te dionice u vlasništvu HZMO-a, a može se kupiti samo cijeli paket. Prodaje se i 27 dionica, odnosno 0,19 posto udjela u vodenom parku Aquae Vivae čija je nominalna vrijednost 51.300 kuna. Dionice su vlasništvo države, a zainteresirani kupci moraju CERP-u do 31. ožujka

Javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Centra za restrukturiranje i prodaju provedbom postupka javnog nadmetanja R. br.

Društvo

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

AERODROM BRAČ d.o.o. Gornji Humac AUTO-DUBROVNIK d.d. Dubrovnik AUTOPRIJEVOZ d.d. Otočac DOMAĆA TVORNICA RUBLJA d.d. Zagreb ĐURO ĐAKOVIĆ Alatnica d.o.o. Slavonski Brod EKRAN d.o.o. Split METALMINERAL d.d. Kerestinec POLJOPRIVREDA LIPIK d.d. Lipik

Izvor: Centar za restrukturiranje i prodaju

54 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

Broj dionica i posl. udjela

Nominalna vrijednost ponuđenih dionica i posl. udjela u HRK

% u temeljnom kapitalu

4 14.394 7.546 5.484 1 6.014 1.087 5.429

15.338.700 4.318.200 1.509.200 2.029.080 1.930.500 1.804.200 1.956.600 1.954.440

38,47 23,96 14,42 5,08 24,59 22,94 23,96 16,55

dostaviti svoja pisma namjere za kupnju cijelog paketa dionica. Tog datuma istječe i rok za iskazivanje interesa za kupnju 299 dionica ili 10,83 posto vlasničkog udjela nominalne vrijednosti 568.000 kuna zagrebačke građevinske tvrtke GOI. Za te tri tvrtke provest će se postupak neposredne prodaje.

Javno nadmetanje za prodaju državnih udjela

CERP je oglasio i prodaju manjinskih udjela u 57 tvrtki kroz javno nadmetanje. Potencijalni investitori trebaju svoj interes iskazati pismom do 16. ožujka, nakon čega će se provesti javno nadmetanje po cijeni, uvjetima i načinu koji CERP odredi. Na taj način CERP prodaje 0,001 postotni udio u Glasu Slavonije, 0,07 posto Hotela Njivice, 0,07 posto krapinskog Krateksa, 0,01 posto zadarske Maraske, 7,94 posto zadarskog Narodnog lista, 0,09 posto Oriolika, 9,8 posto OTV - Otvorene televizije, 0,01 posto PPK Karlovačke mesne industrije, 0,02 posto RIO Riječke industrije odjeće, 0,27 posto Solane Pag, 0,07 posto Sportskih novosti,

talo 60 tvrtki, kao i prodaju ali i 7,18 posto udjela u Đuro Đaković TUP Standardu, 7,94 posto u zadarskom Narodnom listu, 23,42 posto u tvrtki Sigma... Potkraj veljače objavljen je javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju dionica i poslovnih udjela u osam trgovačkih društava u državnom vlasništvu te vlasništvu i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i CERP-a, a rok za podnošenje pisma namjere je 27. ožujka. Tako se prodaje udjel od 38,47 posto Aerodroma Brač, gotovo 24 posto AutoDubrovnika, 14,42 posto udjela u Autoprijevozu iz Otočca, zatim pet posto u zagrebačkoj Domaćoj tvornici rublja (DTR), dok se u Đuro Đaković-alatnici prodaje gotovo 25 posto vlasničkog udjela. Država želi prodati i gotovo 23 posto udjela u splitskom Ekranu, potom 24 posto u

Slatinski Agroduhan

Prodaje se osam poslovnih udjela CERP je pozvao i poziva zainteresirane investitore da do 27. ožujka iskažu svoj interes za kupnju osam poslovnih udjela društva Agroduhan iz Slatine ukupne nominalne vrijednosti 19,4 milijuna kuna što čini 76,42 posto temeljnog kapitala.

kerestinečkom Metalmineralu te 16,55 posto udjela u lipičkoj Poljoprivredi. Prodajom tih udjela u državnu bi se blagajnu trebalo sliti više od 30,6 milijuna kuna. Inače, državnim proračunom za 2017. prihodi od imovine planirani su u iznosu od 2,7 milijardi kuna, a čine ih prihodi od koncesija te prihodi od dobiti trgovačkih društava. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine planirani su u iznosu od 560,4 milijuna kuna. Prikaz plana ostvarenja planiranih prihoda, Ministarstvo će objaviti potkraj drugog kvartala 2017.

Nominalna vrijednost ponuđenih dionica i posl. udjela u HRK

%u temeljnom kapitalu

91 1 441 141 3.537 140 4.479 1 172 7 285 1 1

172.900 222.500 164.052 56.400 601.290 42.000 447.900 200 89.440 2.800 57.000 332.300 124.900

1,86 2,81 1,47 0,33 7,18 0,17 2,62 0,001 0,22 0,04 0,07 1,08 2,89

R. br.

Društvo

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

AUTOMEHANIKA d.o.o. Karlovac B-COOP d.o.o. Umag BRODOGRADILIŠTE CRES d.d. Cres DERMA d.d. Varaždin ĐURO ĐAKOVIĆ TUP STANDARD d.d. Zagreb ELEKTRODA ZAGREB d.d. Zaprešić GIRK KALUN d.d. Drniš GLAS SLAVONIJE d.d. Osijek GP KRK d.d. Krk HISTRIA TUBE d.d. Potpićan HOTELI NJIVICE d.o.o. Njivice IKOM d.o.o. Zagreb ILIRIK TREND d.o.o. Zagreb

14.

INFO. CENTAR RADIO POSTAJA ČAZMA d.o.o. Čazma

7.500

0,73

15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41.

IVASIM d.o.o. Ivanić-Grad JADRO d.d. Split KAROLINA d.o.o. Osijek KEMIKA d.d. Zagreb KRATEKS d.d. Krapina MARASKA d.d. Zadar MEĐIMURJE IPC d.d. Čakovec MEĐIMURJE TEGRA d.d. Čakovec MEĐIMURKA d.d. Čakovec NARODNI LIST d.d. Zadar ORIOLIK d.d. Oriovac OTV-OTVORENA TELEVIZIJA d.d. Zagreb PAPUK d.d. Našice PP MAKSIMIR export-import d.d. Zagreb PPK karlovačka mesna industrija d.d. Karlovac PREHRANA TRGOVINA d.d. Zagreb RIJEČKA INDUSTRIJA ODJEĆE d.o.o. Rijeka SIGMA d.o.o. Zagreb SLUNJ GZPP d.d. Slunj SOLANA PAG d.d. Pag SOLUS d.o.o. Vladislavci SPORTSKE NOVOSTI d.d. Zagreb STRAŽAPLASTIKA d.d. Hum Na Sutli SUPETAR d.d. Supetar TAKSI-REMONT d.d. Zagreb TEHNIČAR-KOPIRNI CENTAR d.o.o. Split TEKSTIL d.d. Karlovac

1 42 2 40 7 107 121 34 122 246 192 846 53 12 8 1.024 22 828 1.995 207 1 21 2 309 276 2 144

33.800 159.600 129.100 12.000 2.660 7.490 12.100 6.800 48.800 93.480 13.440 736.020 15.900 3.600 7.040 409.600 6.600 331.200 199.500 78.660 134.300 8.400 800 6.180 102.120 13.300 54.720

0,36 1,51 0,23 0,04 0,07 0,01 0,21 0,10 0,24 7,94 0,09 9,80 0,07 0,01 0,01 2,53 0,02 23,42 8,88 0,27 3,39 0,07 0,003 0,89 0,35 1,13 0,23

42.

TERMOINŽENJERING-MONTAŽA d.d. Bukovje Bistransko

1.925

731.500

16,67

43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57.

TIM TOPUSKO d.d. Topusko TISKARA ZELINA d.d. Sveti Ivan Zelina TRANSPORT-commerce d.d. Mravince TRANŠPED d.d. Zagreb TURIST d.d. Bjelovar UNION d.d. Zagreb UTENZILIJA d.d. Zagreb VIS KONFEKCIJA d.d. Varaždin VITREX d.o.o. Virovitica VJESNIK-USLUGE d.o.o. Zagreb VODICE d.o.o. Vodice VODOMATERIJAL d.d. Vukovar ZAVOD ZA FOTOGRAMETRIJU d.d. Zagreb ZIT d.o.o. Zagreb ZLATNI RAT d.d. Bol

344 8 6 7 67 33 41 18 1 1 1 266 3 13 4.403

34.400 14.400 22.800 26.600 26.800 125.400 12.300 27.000 194.100 38.100 330.400 26.600 1.200 48.100 44.030

0,12 0,39 0,17 0,97 0,33 0,49 0,15 0,10 1,89 7,68 7,17 0,44 0,02 0,86 0,24

Izvor: Centar za restrukturiranje i prodaju

13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

HERA smanjuje naknadu Hrvatska energetska regulatorna agencija predlaže smanjenje varijabilnog iznosa naknade za opskrbu plinom za 31,7 posto, na 0,0097 kuna po kilovatsatu bez PDV-a, dok bi iznos fiksne mjesečne naknade ostao nepromijenjen, a time bi prosječni trošak opskrbe iznosio 0,0112 kn/kWh, čime bi prosječna cijena plina za kućanstva bila smanjena za 2,1 posto. Javna rasprava trajat će do 15. ožujka.

Rast izdanih građevinskih dozvola U 2016. godini izdano je 8018 građevinskih dozvola, što je za 26,7 posto više nego u 2015. Za izdane građevinske dozvole u 2016. predviđena je vrijednost radova 23,3 milijarde kuna, što je za 11,7 posto više nego u 2015., pokazuju to podaci DZS-a. Prema izdanim građevinskim

Likvidnost sustava i dalje iznimno visoka Prošlotjedni prosječan dnevni višak depozitnih institucija viši je od 15 milijardi kuna i više je nego dovoljan za održavanje neizdvojenog dijela obvezne pričuve. To potvrđuje i priopćenje sa Savjeta HNB-a u kojem se ističe da je i dalje likvidnost sustava iznimno visoka. Sredinom prošloga tjedna započelo je novo razdoblje obvezne pričuve, koje već dulje vrijeme nema utjecaja na odnose potražnje i ponude na novčanome tržištu. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama i dalje je vrlo niska, ponuda iznimno visoka, a trgovanje sudionika u ovakvim uvjetima krajnje skromno. Kao i svakog ponedjeljka i prošlotjednog je središnja banka održala redovitu tjednu obratnu repo aukciju na kojoj je prvi put od kada je ponovo uvedena aukcija, odnosno od 30. rujna 2015. godine, izostalo povlačenje repo kredita jer nije bilo zainteresiranih

sudionika, što je dodatna potvrda visokoj likvidnosti u sustavu. Ministarstvo financija je održalo aukciju trezorskih zapisa na kojoj je opet došlo do korekcije prinosa. Umjesto planiranih 800 milijuna kuna, ostvareni iznos emisije iznosio je 864 milijuna kuna na rok od godine dana, iako je interes sudionika bio veći. Prinos na zapise iznosio je 0,45 posto odnosno smanjen je za 0,05 posto u odnosu na prošlu aukciju. Za ovaj tjedan Ministarstvo financija najavilo je aukciju s planiranim izdanjem od 300 milijuna, dok je na dospijeću 352 milijuna kuna. Interes sudionika zasigurno neće izostati. Krajem prošloga tjedna započela je redovna isplata mirovina koje će dodatno povećati likvidnost u sustavu te u idućem razdoblju ne očekujemo nikakve promjene kretanja na novčanome tržištu. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

600

27.2. - 3.3.2017.

6.3. - 10.3.2017.

5 4

450

3 300 2 150

6.3.

7.3.

8.3.

9.3.

10.3.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna oslabjela samo prema euru dozvolama u 2016., predviđeno je građenje 9398 stanova, što je za 35,2 posto više nego u 2015. Prema vrstama građevina, 80 posto dozvola izdano je za zgrade, a 20 posto za ostale građevine, dok je prema vrstama građenja, 67,9 posto dozvola izdano za novogradnju, a 32,1 posto za rekonstrukcije.

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar ojačala za 0,05 posto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je oslabila za 0,11 posto, dok je u odnosu valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,264439

CAD kanadski dolar

5,185405

JPY japanski jen

6,067008

CHF švicarski franak

6,916932

GBP britanska funta

8,509245

USD američki dolar

6,999074

EUR euro

7,426018

Izvor: HNB

primjena od 11. 3. 2017.

56 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

EUR

6.3. 7.3. 8.3. 9.3. 10.3.

na švicarski franak hrvatska valuta ojačala i to za 0,25 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,42 kune, američki dolar na 6,99 kuna, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,91 kuna. 7,430 7,425

USD

7,08 7,06

CHF

6,935 6,930

7,420

7,04

6,925

7,415

7,02

6,920

7,410

7,00

6,915

7,405

6,98

6,910

6.3. 7.3. 8.3. 9.3. 10.3.

vijesti Međunarodno tržište kapitala

Dinamičan tjedan na svjetskim tržištima kapitala Prošli tjedan bio je veoma dinamičan na tržištima kapitala. Prvu polovinu tjedna na Wall Streetu obilježio je pad burzovnih indeksa, uglavnom kao posljedica oštroga pada cijena u energetskom sektoru nakon potonuća cijena nafte. Iako članice OPEC-a smanjuju proizvodnju kao što je dogovoreno krajem prošle godine, a sve kako bi se ublažila neravnoteža između prevelike ponude i nedovoljno snažne potražnje na tržištima, s druge strane, u SAD-u proizvodnja raste, pa su zalihe i dalje na rekordnim razinama. I dalje je velika pozornost na Fedu koji bi veoma brzo mogao povećati ključne kamatne stope jer se rast gospodarstva, ali i inflacije, ubrzava. Trgovci na tržištu novca procjenjuju da postoji 85 posto izgleda da će Fed povećati kamate već u ožujku, dok su još prije za to davali samo 30 posto šansi. Na azijskim burzama trgovalo se oprezno, jer se očekivalo izvješća o zapošljavanju u SAD-u, dok su na europskim burzama dionice porasle, ponajviše zbog rasta cijena energetskoga sektora.

7360 7350

FTSE 100

21200

7340

21100

7330

21000

7320

20900

7310

5855 5850

6.3. 7.3. 8.3. 9.3. 10.3. 5040

NASDAQ

5020

5845

5000

5840

4980

5835

4960

5830

4940

6.3. 7.3. 8.3. 9.3. 10.3. 12200 12150

Dow Jones

20800

6.3. 7.3. 8.3. 9.3. 10.3.

19600

12100

19500

12050

19400

12000

19300

11950

19200

6.3. 7.3. 8.3. 9.3. 10.3.

fond

datum

CAC40

6.3. 7.3. 8.3. 9.3. 10.3. 19700

DAX

Mirovinski fondovi

Blagi pad Mirexa

21300

NIKKEI 225

6.3. 7.3. 8.3. 9.3. 10.3.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 237,2146 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi blagi pad od 0,34 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 132,1372 boda i također predstavlja pad od 0,33 posto. Mirexa C krajem prošlog tjedna iznosio je 119,7255 boda, te je zabilježio također neznatni pad od 0,06 posto.

kategorija A MIREX A

09.03. 132,13720

-0,0365

3,55

AZ - A

09.03. 132,77160

-0,1571

3,32

Erste Plavi - A

09.03. 132,36790

0,0930

3,13

PBZ CO - A

09.03. 136,15110

-0,0095

4,08

Raiffeisen OMF - A 09.03. 128,71780

0,1123

3,92

09.03. 237,21460

-0,0468

1,54

AZ - B

09.03. 237,66410

-0,1227

1,04

Erste Plavi - B

09.03. 247,17910

0,0944

2,01

PBZ CO - B

09.03. 222,82970

-0,0046

2,16

0,1%

Raiffeisen OMF - B 09.03. 240,02470

-0,0382

1,67

0,0%

kategorija C 1,38

-0,1% -0,2% -0,3% 6.3.

7.3.

8.3.

9.3.

MIREX - mjesečni

MIREX C

09.03. 119,72550

-0,0441

AZ - C

09.03. 116,49280

-0,0247

1,23

Erste Plavi - C

09.03. 119,56130

0,0158

0,94

PBZ CO - C

09.03. 119,61240

0,0324

1,36

Raiffeisen OMF - C 09.03. 123,55630

-0,1122

1,70

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,25%

Raiffeisen DMF

09.03. 233,66090

0,0885

0,75%

AZ Profit

09.03. 270,34650

0,0718

2,11

0,50%

Croatia osiguranje 08.03. 160,26850

-0,0324

1,28

0,25%

AZ Benefit

09.03. 249,57060

-0,0224

0,93

0,00%

Erste Plavi Expert 09.03. 212,46220

0,0641

3,14

Erste Plavi Protect 09.03. 194,77290

-0,0033

0,26

1,00%

-0,25% 9.2.

16.2.

23.2.

2.3.

9.3.

Broj građana čiji su računi zbog nepodmirenog duga blokirani porastao je od kraja 2013. do kraja 2016. za devet posto, dok su njihove neplaćene obveze porasle za gotovo 73 posto, pokazuju Finini podaci koja takva kretanja pripisuje ponajprije zatvaranju obrta. Prema podacima Fine, zadnjeg dana 2016. u blokadi je bilo 327.176 građana koji su dugovali 41,16 milijardi kuna. Tri godine ranije, potkraj 2013., blokirane je račune imalo 299.795 građana, dakle 27.381 manje nego lani, koji su dugovali 23,82 milijarde kuna i bili 17,34 milijarde kuna manji nego na kraju prošle godine.

Istarski ipsilon - gradnja novih kilometara Početkom rujna ove godine mogla bi početi gradnja punog profila dionice istarskog ipsilona Rogovići-tunel Učka,

kategorija B MIREX B

MIREX - tjedni

Dugovanja građana porasla za 73 posto

3,11

dužine 28 kilometara. Radovi bi trebali trajati tri godine, a vrijednost cjelokupne investicije bit će oko 165 milijuna eura. Bina-Istra je u fazi finaliziranja i zatvaranja financijske konstrukcije s obzirom na to da su dogovoreni financijski aranžmani s bankama, a potom ugovor ide u Bruxelles na odobrenje potpora i produžetak koncesije.

13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Pointers izrađuje virtualni vodič za Južnu Afriku Osječki Pointers za Južnu Afriku izrađuje virtualni vodič u tehnologiji VR 360°. Do sada su tako obradili nekoliko hrvatskih destinacija (Krk, Pag, Hvar, Split-Trogir-Omiš), ali ne i ukupno Hrvatsku. U izradu aplikacije i razvoj posla oko izrade virtualnih vodiča po VR tehnologiji do sada su uložili više milijuna kuna vlastitih sredstava. Ova tvrtka zapošljava desetak djelatnika te ih još tridesetak radi za njih izvan tvrtke, a po potrebi i više.

Izvanredna Glavna skupština Luke Rijeka Luka Rijeka 2. svibnja u Rijeci će održati izvanrednu Glavnu skupštinu društva na kojem će glavne točke dnevnog reda biti donošenje odluke o opozivu člana Nadzornog odbora

te imenovanje novog. Uprava će također na izvanrednoj skupštini dati svakom dioničaru na njegov zahtjev informacije o poslovima društva. Inače, nerevidirani nekonsolidirani financijski izvještaj za 2016. godinu pokazuje da su ukupni prihodi Luke Rijeka bili 178,9 milijuna kuna i na razini su realiziranih prihoda u 2015. godini.

Crobexi različitih predznaka Promet veći od milijun kuna prikupilo je 18 izdanja, dok je 29 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobex je uvećan za 0,30 posto na 2.225,09 bodova. Crobex10 je pao za 0,65 posto i tjedan zaključio na 1.269,47 bodova. Sektorski indeksi su tjedan završili promjenama u rasponu od -2,08 posto koliko je pao CROBEXturist do +9,88 posto koliko je uvećan CROBEXkonstrukt. Obveznički indeksi su tjedan zaključili porastom; CROBIS je uvećan za 0,19 posto, a CROBIStr za 0,27 posto. ZAGREBAČKA BURZA Najlikvidniji je Dalekovod s prometom THE ZAGREB STOCK EXCHANGE od 10,5 milijuna kuna prometa, a cijena UKUPAN TJEDNI PROMET: 461.222.613,33 kn mu je porasla za 19,03 posto na 26,90 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 76.578.886,68 kn kuna. Po likvidnosti slijedi redovno index zadnja vrijednost tjedna promjena izdanje Adris Grupe s blok prometom CROBEX 2.225,0900 +0,30% od 7,9 milijuna kuna te redovnim proCROBEX10 1.269,4700 -0,65% metom nešto manjim od milijun kuna. CROBIS 110,8269 +0,19% Redovne dionice Adrisa poskupjele su CROBIStr 161,3382 +0,27% za 0,34 posto i tjedan zaključile cijenom od 597 kuna. Izdanje Zagrebačke Top 10 tjedna zadnja banke ostvarilo je promet od 7,8 milijupromet po prometu promjena cijena na kuna, od čega se 2,7 milijuna kuna +19,03% 26,90 10.491.543,75 Dalekovod d.d. odnosi na blok transakciju, a ostatak na +0,34% 597,00 8.801.444,92 Adris grupa d.d. redovnu trgovinu. Cijena im je porasla +1,21% 66,80 7.839.052,14 Zagrebačka banka d.d. za 1,21 posto na 66,80 kuna. -1,04% 42,02 6.656.433,41 Valamar Riviera d.d. Porast cijene dionice bilježi šest od 10 -0,72% 9.398,00 5.116.072,33 Ledo d.d. najlikvidnijih izdanja. Dobitnik tjedna -1,06% 185,01 4.924.096,29 HT d.d. +1,88% 163.000,00 4.221.764,96 je Dalekovod (+19,03 posto). U zadnja Jamnica d.d. +13,38% 381,40 3.285.016,75 Atlantska plovidba d.d. tri mjeseca dionice Dalekovoda bilježe -0,22% 848,00 3.161.554,13 Končar - EI d.d. porast od 89,97 posto, a u pola godine +0,72% 1.410,01 2.386.320,39 Ericsson Nikola Tesla d.d. poskupjele su za 108,85 posto. Slijedi Atlantska plovidba s poskupljenjem od 10 dionica tjedna zadnja 13,38 posto na cijenu od 381,40 kuna i promet s najvećim rastom cijene promjena cijena prometom od 3,3 milijuna kuna. Dioni+73,17% 0,71 234.335,93 Magma d.d. ce Jamnice bilježe rast od 1,88 posto i +70,12% 74,99 93.772,30 Uljanik brodogr. d.d. zadnju cijenu od 163.000 kuna i pro+29,98% 7,50 352,50 J&T banka d.d. met od 4,2 milijuna kuna. +20,00% 300,00 12.750,00 Hoteli Jadran d.d. Cjenovni pad bilježe četiri izdanja. Naj+19,03% 26,90 10.491.543,75 Dalekovod d.d. veći minus bilježi HT kojemu je cijena +18,27% 109,99 8.399,15 Granolio d.d. +17,49% 42,38 83.403,50 smanjena za 1,06 posto na 185,01 kunu, Vupik d.d. +16,50% 23,30 1.194,40 Elektrometal d.d. čime je i gubitnik tjedna, a njime je +13,38% 381,40 3.285.016,75 Atlantska plovidba d.d. protrgovan iznos od 4,9 milijuna kuna. +10,54% 26,53 7.083,51 ZAIF Breza d.d. Valamar Riviera je tjedan zaključila cijenom od 42,02 kune, odnosno padom 10 dionica tjedna zadnja za 1,04 posto, te prometom od gotovo promet s najvećim padom cijene promjena cijena 6,7 milijuna kuna. Peti po likvidnosti -39,32% 2,50 759,65 Vjesnik d.d. Ledo (-0,72 posto) bilježi zadnju cijenu -38,46% 0,80 1.088,00 Pounje d.d. od 9398 kuna i promet od 5,1 milijun -16,67% 50,00 2.900,00 3. MAJ Brodogr. d.d. kuna. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -12,50% 5.250,00 28.775,23 Croatia osig. d.d. - povl.

Ulagači na Zagrebačkoj burzi proteklog su tjedna bili manje aktivni nego tjedan ranije pa je redovni dionički promet u tjedan dana smanjen za 30,1 milijun kuna, na 76,6 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 49 milijuna kuna što čini 64 posto ukupnog redovnog prometa. Ključni indeksi Zagrebačke burze su zabilježili različite predznake. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -1,06 do +19,03 posto.

Končar - MT d.d. - povl. Ina d.d. Viktor Lenac d.d. Viadukt d.d. Solaris d.d. Ilirija d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

-9,32%

1.450,00

-8,67%

2.717,13

216.050,00 81.091,13

-6,00%

9,87

106.383,87

-4,82%

395,00

970.325,47

-4,37%

1.160,00

98.317,81

-4,33%

1.325,00

6.625,00

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Obnova cesta u Zadarskoj županiji

Nakon mjesec dana rasta prevladali gubitnici Nakon četiri uzastopna tjedna u kojima su prevladavali dobitnici, među 82 otvorena investicijska fonda protekloga je tjedna bilo više fondova s padom vrijednosti. Rast bilježi 30 fondova, palo ih je 49, a tri su fonda zabilježila tjedan bez promjene vrijednosti. Porast veći od jedan posto bilježi jedan fond, a 11 ih je palo više od jedan posto. Od ukupno 26 dioničkih fondova palo ih je 24. Najveći porast vrijednosti, za 0,44 posto, bilježi OTP Meridian 20. Najznačajniji pad među svim fondovima bilježi KD Nova Europa, za 3,72 posto. Među sedam posebnih fondova palo ih je šest, a porastao je samo

Raiffeisen zaštićena glavnica, za 0,12 posto. Od 16 mješovitih fondova porasli su samo OTP uravnoteženi, za 1,44 posto i InterCapital Smart, za 0,12 posto. Budući da je OTP uravnoteženi porastao najviše od svih fondova, on je i dobitnik tjedna. Od 14 obvezničkih fondova rast ih bilježi osam, a Erste Local Short Term Bond je zabilježio tjedan bez promjene vrijednosti. Najviše je, za 0,21 posto, porastao Raiffeisen Bonds. Rast vrijednosti zabilježilo je 16 od 19 novčanih fondova, dok Raiffeisen Cash i Erste EuroMoney bilježe tjedan bez postotne promjene. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 9.3.2017. do 16.3.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 23,8601 Addiko Growth € 12,3007 ZB trend $ 169,6488 KD Prvi izbor kn 15,3485 ZB euroaktiv € 139,5311 Capital Breeder kn 101,7110 KD Europa € 127,0218 PBZ Equity fond € 12,8566 HPB Dionički kn 123,1393 Erste Adriatic Equity € 112,9400 Neta Global Developed kn 88,6290 ZB aktiv kn 133,5947 InterCapital SEE Equity € 112,7488 Platinum Global Opportunity $ 15,5765 KD Nova Europa kn 5,8257 OTP indeksni kn 52,1665 Platinum Blue Chip € 107,2439 Neta Frontier kn 506,8331 OTP Meridian 20 € 103,4715 A1 kn 110,5800 Alpen.Special Opportunity kn 161,3452 Neta New Europe kn 62,5458 KD BRIC € 84,4014 KD Energija kn 8,9036 ZB BRIC+ € 103,1751 Allianz Equity € 176,1255 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 122,5200 Raiffeisen Harmonic € 105,0600 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,3400 ZB Future 2025 € 105,9697 ZB Future 2030 € 106,2409 ZB Future 2040 € 107,3885 ZB Future 2055 € 107,7794 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 175,9257 PBZ Global fond € 15,8157 Addiko Balanced € 13,9453 KD Balanced kn 144,1015 HPB Global kn 108,5207 OTP uravnoteženi € 16,9149 Allianz Portfolio kn 170,0956 InterCapital Smart II € 103,6838

tjedna promjena [%]

-0,87 -0,12 -0,52 -1,15 -1,00 -0,96 -0,93 0,01 -0,66 -0,53 -2,58 -0,48 -0,55 -0,77 -3,72 -0,29 -0,45 -2,21 0,44 -0,62 -1,30 -1,63 -1,03 -2,46 -1,22 -0,12 -0,24 -1,23 0,12 -0,74 -0,69 -0,60 -0,62 -0,13 -0,54 -0,07 -0,11 -0,36 1,44 -0,33 -0,02

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

PBZ Conservative 10 fond € 113,8409 You Invest Active € 102,8600 You Invest Balanced € 103,2000 You Invest Solid € 103,4300 InterCapital Smart € 103,1746 PBZ Flexible 30 fond € 102,8947 OTP Absolute € 97,2823 InterCapital Income Plus € 102,8306 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,7519 Addiko Conservative € 14,7756 Raiffeisen Bonds € 178,9000 PBZ Bond fond € 133,2126 InterCapital Bond € 217,0192 HPB Obveznički € 162,7978 Neta Emerging Bond kn 84,2315 Erste Adriatic Bond € 120,7200 Raiffeisen Classic € 107,2100 PBZ Short term bond fond kn 102,8441 PBZ Dollar Bond fond $ 102,9025 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 100,2167 Erste Local Short Term Bond kn 99,9600 Erste Adr. Short Term Bond € 100,0000 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4713 ZB plus kn 175,9046 ZB europlus € 150,7372 PBZ Euro Novčani € 139,3457 Raiffeisen Cash kn 158,0600 Erste Money kn 151,7600 Addiko Cash kn 152,4695 PBZ Dollar fond $ 132,7681 HPB Novčani kn 143,9128 OTP novčani fond kn 133,3524 InterCapital Money kn 130,3991 Locusta Cash kn 1367,0294 Allianz Cash kn 118,5572 Erste Euro-Money € 116,1900 Auctor Cash kn 111,3816 Raiffeisen euroCash € 106,0500 HPB Euronovčani € 106,4494 Neta MultiCash kn 107,3420 OTP euro novčani € 102,6281

0,04 -0,60 -0,51 -0,34 0,12 -0,08 -1,49 -0,06

naziv(fond)

valuta

0,01 -0,10 0,21 0,12 0,19 -0,02 -0,59 0,12 0,14 0,04 -0,32 -0,33 0,00 0,04 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,01 0,01 0,00 0,00 0,01 0,05 0,01 -0,01 0,03

Na dionici državne ceste Smilčić-Pridraga, u Zadarskoj županiji u idućih šest mjeseci trebalo bi se obnoviti gotovo devet kilometara te ceste, u što će se uložiti oko 16,26 milijuna kuna.

Obnovom te ceste ojačat će se kolnička konstrukcija, urediti stare i izgraditi nove autobusne postaje te oborinska odvodnja, a u naseljima Pridragi i Smilčiću izgradit će se staze za pješake. Projektant radova je zadarska tvrtka Ingris, radove će izvoditi tvrtka Sarađen, a nadzor nad izvođenjem radova obavlja Institut IGH. Hrvatske ceste u Zadarsku županiju trenutačno ulažu oko 100 milijuna kuna.

Rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda U veljači ove godine u usporedbi sa siječnjem, također, ove godine proizvođačke cijene industrijskih proizvoda za industriju ukupno su niže za 0,1 posto, a u odnosu na veljaču 2016. više su za tri posto. Ako usporedimo proizvođačke cijene industrijskih proizvoda za industriju ukupno, isključujući energiju, tada su u veljači 2017. u usporedbi sa siječnjem 2017. niže za 0,2 posto, a u usporedbi s veljačom 2016. za 1,1 posto.

13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Zoran Žmirić

Putovanje desnom hemisferom Hena Com

Kako je dospio u godine kad su gotovo svi koje voli daleko ili pokojni, Andrew Blake više ne uživa ni u psinama koje priređuje sa svojim kompanjonom Richardom. Preko noći tajnici prepušta vođenje svoje tvrtke, a on odlazi raditi kao batler u Francusku. Na imanju Beauvillierovih čekaju ga gazdarica Nathalie koja vrijeme provodi u čudnovatim aktivnostima, temperamentna kuharica Odile, mlada sobarica Manon u ljubavnim nedaćama, munjeni upravitelj Philippe, pa i mačak Mefisto. Andrew će biti ponukan život započeti iznova…

Ann Frederick, Peter A. Levine

Buđenje tigra Planetopija

Kažu da nije poznato je li uzbudljiviji i pustolovniji život vodio talijanski crtač stripova Hugo Pratt ili njegov junak Corto Maltese. Kako god bilo oni su nadahnuli junaka ovog romana na pustolovinu. S njime ćemo ploviti i hodati pustinjama, morima, otocima, tundrom, planinama i šumama; zateći se u egzotičnim okruženjima i u mističnim situacijama, ali i u ljudima i u prirodi, otkrivati odgovore na pitanja o slobodi, odanosti, vječnosti, bogatstvu, prolaznosti, istini, ali i o sebi samima. Do kraja romana vjerovat ćemo da je putovanje okvir slobode, a onda... Gilles Legardinier

Potpuno spaljen Znanje

Svi posjedujemo urođenu sposobnost za transformaciju traumatskih iskustava, polazište je Petera A. Levinea, liječnika i fiziologa koji je prije 20-ak godina postavio revolucionarni pristup liječenju traume. Ne uspijevajući osloboditi energiju koja ostaje u našem tijelu zarobljena nakon traume, razvijamo neželjene posljedice koje se mogu pretvoriti u fobije, anksioznost, delikvenciju... Levine pita: zašto divlje životinje rijetko pate od trauma? Razumijevanje dinamike koja divlje životinje čini praktički imunima na simptome traume, ključ je iscjeljenja traume kod ljudi.

60 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

Merce Rodoreda

Trg dijamanta V.B.Z.

Mlada policijska pripravnica pronađena je ubijena, a inspektor Evart Backstrom je poslan iz Stockholma da vodi istragu. Egoističan, tašt i pun predrasuda prema svemu i svačemu, Backstrom je čovjek bez osjećaja dužnosti i odgovornosti, koji sve druge smatra neznalicama, a nježnost iskazuje samo svojoj zlatnoj ribici i najbližoj boci pića. Ako žele razriješiti ovaj slučaj, izmučeni članovi njegova tima moraju ga zaobilaziti i pratiti oskudne tragove koji su preostali nakon što se zbog Backstromove tvrdoglavosti ohladio glavni trag.

Silvija Šesto/Ivanka Blažević Kiš

Jučer danas putra Semafora

Pripovjedačica Natalia čitatelja odmah uvodi u svijet Barcelone 1930-ih i Druge Španjolske Republike. Pisan u prvom licu, na prvu neobičnim ali autentičnim, naizgled naivnim jezikom, roman je na tragu toka svijesti. Natalia na fešti na Trgu dijamanta, susreće Quimeta koji je šarmira. Ubrzo se ožene, sirotinjski se kuće, imaju dvoje djece… Quimetu se uzgoj golubova pretvori u opsesiju zbog koje trpi cijela obitelj. Natalia je očajna, ali njena prijateljica senjora Enriqueta, uvijek joj kaže: “Draga moja, sve ti je to život”.

Leif G.W. Persson

Linda, ona koju su ubili Fokus Komunikacije

Zbirka kaobajki Jučer danas putra koncipirana je kao svojevrsna dvostruka trilogija. Prvi dio, Jučer, čine bajke na kakve smo navikli s odmakom u suvremenost. Drugi dio, Danas, su bajke koje čine most između krajnosti. U njima, osim devastacije tematske građe dolazi i do jezične devastacije, da bi u trećem dijelu, Putra, došlo do očite devastacije prvog i drugog dijela. Zadnje kaobajke donose budućnost u kojoj nema mjesta za nelijepe, nesavršene, nebajkovite likove. U finalu kao i kod kuhanja bajkovitog variva dolazi do miješanja uz nadu kako će ono biti ukusno. Za koga?

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Kotlovi i energetska postrojenja TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo. hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@ tpk-epo.hr, 01/2406 050. Čišćenje Eko-Tiva, Rijeka. Tvrtka obavlja usluge čišćenja poslije građevinskih radova i sva ostala čišćenja, ugradnju stolarije (prozori, vrata, krovni prozori), suhu gradnju (pregradni zidovi, spušteni stropovi), vodoinstalacije, renoviranje kupaonica i ugradnju kupaoničkih elemenata. Kontakt: Zoran Tintor, ekotiva@gmail.com, 098/601 250. Strojevi Armak Makina, Izmir, Turska, www.armakmakina.com.tr. Tvrtka nudi izradu strojeva za industriju, dijelova za strojeve i slično. Kontakt: merve.dalbicer@armakmakina.com.tr, +90/232/3755178. Obrada metala Galmet, Zagreb, www.galmet-zagreb.com. Tvrtka se bavi obradom i izradom proizvoda od metala: rezanje i savijanja svih vrsta lima do 6 mm, dužine 3000 mm, kružno savijanje lima, blanjanje i brušenje alata za strojeve i slično do 3150 mm, specijalna varenja i točkasto zavarivanje, štancanje lima do 63 t, sve bravarske usluge, izrada raznih vrsta roštilja,

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Prehrambeni proizvodi

HAC-ONC nabavlja razne prehrambene proizvode. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 750.000 kuna. Rok dostave ponuda je 23. ožujka. Opremanje škole, dvorane i igrališta

Grad Split nabavlja radove na opremanju škole, dvorane, igrališta Osnovne škole Pazdigrad. Procijenjena vrijednost nabave iznosi osam milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 3. travnja. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

nosača lampaša, stropnih nosača za boksačke vreće, nosača za klime... Kontakt: Hrvoje Jakopec, info@galmet-zagreb.com, 01/3768 239. Suradnja Zborowski wafle, Zielona Gora, Poljska. Tvrtka proizvođač korneta traži dobavljača/proizvođača strojeva za izradu papirnatih omota za vafle i automatskih linija za izradu korneta za sladoled. Također nudi svoje proizvode te traži kontakte s distributerima. Quickpack Polska, Jędrzejów, Poljska, www.quickpack.pl. Tvrtka je proizvođač širokog asortimana kućanskih proizvoda kao što su vreće za smeće LDPE, HDPE, krpe, aluminijske folije, prehrambene folije, papir za pečenje, papirnate vrećice, vrećice za led, jednokratno posuđe za jelo i piće, posude i posuđe za roštilj. Kontakt: Ewa Maludzinska, sekretariat@quickpack.pl, +4841 386 900. Elektrooprema za dizala MLC electronic, Zagreb, www.mlc.hr. Tvrtka proizvodi elektroopremu za dizala. Kontakt: Zdravko Babić, zdravko.babic@mlc.hr, 01/6548 085. Suradnja Neo Pro India, Gurgaon, Indija, www.neo-pro. in. Tvrtka s više od 14 godina iskustva nudi usluge traženja kupaca tj. poslovnih partnera na tržištu cijele Indije za bilo koju vrstu projekata. Kontakt: Darshana Parekh, darshana.parekh@ neo-pro.in, +91/706533 0324.

nost nabave iznosi 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 28. ožujka.

Inventar za sportske terene Usluge osiguranja

Klinička bolnica za dječje bolesti Zagreb nabavlja usluge osiguranja. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 690.000 kuna. Rok dostave ponuda 27. ožujka.

Regija

Sirene za uzbunjivanje

Grad Bijeljina nabavlja tri električne sirene za uzbunjivanje. Rok dostave ponuda je 27. ožujka.

Jednokratni tepisi

Grad Zagreb nabavlja jednokratne tepihe za sajamske potrebe. Procijenjena vrijed-

pistu. Rok dostave ponuda je 23. ožujka. Centar za sport i rekreaciju Sarajevo nabavlja inventar za sportske terene. Rok dostave ponuda je 17. ožujka. Usluge fiksne telefonije

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH nabavlja usluge fiksne telefonije. Rok dostave ponuda je 28. ožujka. Vozila

Led svjetiljke

Međunarodni aerodrom Sarajevo nabavlja led svjetiljke za

Agencija za rad i zapošljavanje BiH nabavlja vozila. Rok dostave ponuda je 20. ožujka.

13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Na bubnju i proizvodni pogon i kuće i oranice...

Tomislava 85a, soba 27. Predmetne nekretnine ne mogu se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za manje od 2.941.760 kuna. Poreze i pristojbe u svezi s prodajom dužan je platiti kupac. U javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje u iznosu od 200.000 kuna. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun IBAN HR0323900011300002256, model i poziv na broj 2-01-8268-2016 kod Općinskog suda u Rijeci.

Prodaje se građevinsko zemljište sa stambenom zgradom u izgradnji površine 2600 četvornih metara za 4.845.000 milijuna kuna u Zagrebu. Dražba će se održati 14. ožujka u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 308, III kat. Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. U javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile osiguranje u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti na žiro-račun Općinskoga građanskog suda u Zagrebu broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-3384-12.

Prodaje se nadstrešnica, dvorište, upravna zgrada, mehanička radiona, dvorište, staja, trenč silos, depo stajnjaka, sabirna jama ukupne površine 41.888,87 metara za 6.860.000 kuna u Čađavici. Dražba će se održati 17. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Virovitici, Stalna služba u Slatini, Trg sv. Josipa 12, soba br.9, I.kat. Jamčevina je 10 posto od utvrđene vrijednosti za nekretnine.

Kuća, dvor, zgrada, oranica ukupne površine 915.417,89 četvornih metara prodaju se za 2.979.789,20 kuna u Slatini. Dražba će se održati 15. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu u Virovitici, Stalna služba u Slatini, Trg sv. Josipa 12, soba br.9, I.kat. Jamčevina je 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina. Proizvodni pogon za preradu i skladištenje voća i povrća u Orahovici ukupne površine 52.392 četvorna metra prodaje se za 6.472.125,65 kuna. Ročište za prodaju održat će se 15. ožujka u 12 sati u prostorijama Trgovačkog suda u Osijeku, Zagrebačka broj 2, soba broj 22/I. Razgledavanje je moguće svaki radni dan od 9 do 14 sati uz prethodnu naja-

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

vu stečajnom upravitelju na telefon 098/1882 207. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile osiguranje od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, na žiro-račun Trgovačkog suda u Osijeku, broj HR3123900011300000200 s pozivom na broj HR05 272-23-2014 otvoren kod Hrvatske poštanske banke i dokaz o tome predoče stečajnom sucu prije početka dražbe. Prodaje se poslovni objekt i zemljište u Crikvenici za 4.412.640 kuna. Dražba će se održati 16. ožujka u 13 sati na Općinskom sudu u Rijeci - Stalna služba u Crikvenici, Kralja

62 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

Vinarija u Virju i vinogradi ukupne površine 27.330,51 četvornih metara prodaju se za 640.000 kuna. Riječ je o nekretninama stečajnog dužnika Vinogradarstvo Benkek, a dražba će se održati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, B. Radića 2, soba 323/II, 17. ožujka u 13 sati. Obavijesti vezane uz prodaju predmetnih nekretnina mogu se dobiti od stečajnog upravitelja, a također se može izvršiti uvid u elaborate o procjeni vrijednosti nekretnina i iste razgledati uz prethodnu najavu stečajnom upravitelju Miroslavu Lovrekoviću na broj 095/8223 906. Stambeno-poslovna zgrada i dvorište ukupne površine 747 četvornih metara u Varaždinu prodaje se za 2.912.748 kuna. Dražba će se održati 20. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba br. 111/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a razgledavanje je moguće 17. ožujka u vremenu od 13 do 15 sati. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine koju treba uplatiti na broj: HR1223900011300000154, poziv na broj: 05 19-02-91914. Kuća, dvorište i oranica ukupne površine 3741 četvorni metar prodaje se za 266.000 kuna u Starim Mikanovcima. Dražba će se održati 22. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna Služba u Vinkovcima, Trg Bana J. Šokčevića 17, soba broj 9. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti na IBAN Općinskog suda u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima, broj HR4823900011300001155 s pozivom na broj odobrenja 499-15.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Usluge posredovanja u zapošljavanju osoblja Universitetet i Oslo, Norveška, traži usluge podsredovanja u zapošljavanju osoblja. Natječaj je otvoren do 20. travnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na: Universitetet i Oslo, 971 035 854, PB 1087 Blindern, Oslo 0317, Norway, Paraskoviia Domak, paraskoviia.domak@admin.uio.no. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://sourcing.amesto.com/Avantra/Customer/Oslo/Modules/Purchase/Published/ Selected.aspx?pid=4253. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na istu adresu. Usluge čišćenja zgrada Service immeubles, patrimoine et logistique (SIPaL) traži nabavu usluga čišćenja zgrada. Natječaj je otvoren do 14. travnja, a prijave na njemačkom ili francuskom jeziku se predaju na: Service immeubles, patrimoine et logistique (SIPaL), Place de la Riponne 10, Lausanne 1014, Suisse, Division Immobilier, exploitation. sipal@vd.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=956749. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Mehanička signalizacija Austrijske željeznice traže nabavu mehaničke signalizacije. Natječaj se predaje na ÖBBInfrastruktur AG Nordbahnstraße 50, Wien 1020, Austrija; Stab Einkauf, rudolf.gotthart@ oebb.at. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://www. oebb.at/infrastruktur/de/_p_3_0_fuer_Kunden_Partner/3_10_Pruefsysteme_Einkauf/ index.jsp. Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge Grad Zaprešić traži arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge. Natječaj je otvoren do 23. ožujka, a prijave na hrvatskom jezi-

ku se predaju na Grad Zaprešić, 92840587889, Nova ulica 10, Zaprešić, Adela Uroić Štefanko, austefanko@zapresic.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20001933. Usluge pravnog savjetovanja i zastupanja Sogndal kommune traži usluge pravnog savjetovanja i zastupanja. Natječaj je otvoren do 28. ožujka, a prijave na norveškom jeziku se predaju na: Sogndal kommune, 936 401 651, Gravensteinsgata 17, Sogndal, 6856, Norway, Ole Gunnar Krakhellen, ole.gunnar. krakhellen@sogndal.kommune.no. Popravci i održavanje Uždaroji akcinė bendrovė Litesko traži nabavu usluga popravaka i održavanja. Natječaj je otvoren do 11. travnja, a prijave na litvanskom jeziku se predaju na: Uždaroji akcinė bendrovė Litesko, 110818317, Jočionių g. 13, Gina Daujotaitė-Pumputienė, LT-02300 Vilnius, Litva gina.pumputiene@litesko.lt. Glavna adresa naručitelja: http://www.litesko.lt/. Adresa profila kupca: http://www.litesko.lt/. Elektronički pristup podacima: https://pirkimai.eviesiejipirkimai.lt/. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https:// pirkimai.eviesiejipirkimai.lt/. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/Documents/Folder/152236. Motori, generatori i transformatori Elektroprivredna tvrtka Swissgrid AG raspisala je natječaj za isporuku električnih motora, generatora i transformatora. Trajanje ugovora, okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava nabave je 18 mjeseci. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Rok za predaju ponuda otvoren je do 7. travnja. Više podataka o nadmetanju na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=943267.

13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

BIPA FASHION.HR

v e n d o r e Četv s la s po a n d mo tavit lekcije preds o k je o v s a ajm a gović, Marin bačkog veles a r re A g a n Z a r u o n Z jo y il y le b pav sab, Anthon U najvećem r, BiteMySty li e K v , e a S k t u r L e , b o o e o, R Aril će Ivica Skok e te prvi put g d E d e d o C kei, Design, Obe OI i Yuniku M A J , d r a g n a Av

U sklopu BIPA FASHION. HR-a prvi pu t će se predstaviti m odni dvojac Arileo

ovo izdanje BIPA FASHION.HR-a počinje 29. ožujka i traje do 1. travnja. U najvećem paviljonu Zagrebačkog velesajma u četiri modna dana nastupit će poznata dizajnerska imena Ivica Skoko, Robert Sever, BiteMyStyle by Zoran Aragović, Marina Design, Obekei, Coded Edge, dok će prvi put na ovoj platformi svoje kolekcije prikazati Arileo, Luka, Klisab, Anthony Avangard, JAMOI i Yuniku. Tako primjerice, Ivica Skoko omiljeni dizajner poznatih Hrvatica proljeće i ljeto vidi u nježnim, romantičnim i lepršavim modelima, a svoju će novu će kolekciju predstavit na samostalnoj reviji. “Volim svake dvije-tri sezone napraviti neki zanimljiv twist, ili krojnim elementom, ili kombinacijom materijala ili pak formom što smo napravili i ovoga puta te se nadam da će se i našoj i široj publici to svidjeti. Cijela kolekcija nam vješto balansira romantičnim, ženstvenim i sofisticiranim. Materijali su također lepršavi, ima jako puno svila, muslina, svilenih brokata, organdija, mekih čipki i čipki koje su tehnički pa i vizualno drugačije od uobičajenih”, kaže Skoko koji novom kolekcijom s više od 40 modela isključivo večernjih haljina midi

64 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

Iako smo skloni minimalizmu u ovoj kolekciji smo htjeli pokazati sve naše konstrukcijske vještine. Arileo

i maksi dužina, u prvi plan opet stavlja ženstvenost i senzualnost. Kompleksnijom i modelima brojno opširnijom modnom pričom, Skoko želi pokazati da je njegov dizajn namijenjen svakoj ženi koja se želi osjećati lijepo i posebno. U sklopu BIPA FASHION.HR-a prvi put će se predstaviti modni dvojac Arileo koji već godinama uspješno spaja raskoš i minimalizam, ro-

vna a c i t las Cijela kolekcija nam vješto balansira romantičnim, ženstvenim i sofisticiranim... Ivica Skoko

mantiku i militaristički stil. Njihova nova proljetna kolekcija inspirirana military trendom, rađena je po osobnoj viziji mode kakvu Arileo stvara, stoga i dalje ostaju romantični s military elementima isključivo u konstrukciji. Dizajnerski duo, čiji je zaštitni znak klasičan i promišljen dizajn, u svim svojim kolekcijama slavi žensku eleganciju i gracioznost, a svoj prepoznatljiv potpis zadržat će i u novoj kolekciji. Dobro poznat monokromatski izričaj i romantičan Arileo stil i dalje će biti prisutan u svim modelima, jer su za ovaj modni dvojac klasika i ženstvenost uvijek u

modi. “Iako smo skloni minimalizmu s light detaljima, u ovoj debitantskoj kolekciji na BIPA FASHION.HR-u smo htjeli pokazati sve naše konstrukcijske vještine tako da je konstrukcija u prvom planu. Materijali koje smo koristili su ljetni brokati, šifoni, žoržeti i pamučne čipke, a brokatni materijali s uzorkom sličnim starim pohabanim tepisonima cijeloj kolekciji daju neku dozu nostalgije”, opisali su svoju proljetnu kolekciju Marija i Jurica Pirić, dizajneri koji već godinama grade svoju uspješnu modnu priču i beskompromisan stil. (V.A.)

ć anjo Matkovi Fotograf: Fr a An , ić ar Kl i Lara Modeli: Ana model) ia al (T ć vi lo Mario

13. ožujka 2017. | broj 3969 | Privredni vjesnik | 65

CROATIA AIRLINES

Četiri atraktivne zrakoplovne linije

Croatia Airlines drugu godinu zaredom uvodi četiri atraktivne međunarodne linije za Stockholm, Helsinki, Oslo i Bukurešt. Izravni letovi iz Zagreba, tijekom ljetnog reda letenja, omogućuju najbržu i najugodniju povezanost s gradovima koje uistinu vrijedi posjetiti. Tako se od 19. svibnja uvode zrakoplovne linije za skandinavsku prijestolnicu Stockholm i to tri puta tjedno: ponedjeljkom, srijedom i petkom. Od 21. svibnja, pak, utorkom, četvrtkom i nedjeljom, možete letjeti za Helsinki, grad po-

znat po suvremenoj arhitekturi i dizajnu, a četvrtkom i nedjeljom u Oslo, vikinški grad na fjordovima, otocima i jezerima. Promotivne povratne zrakoplovne karte za ta tri grada mogu se kupiti po cijeni već od 199 eura. Ova su odredišta dostupna i putnicima iz Splita, Dubrovnika, Zadra i Pule, preko Zagreba, a cijene karata se kreću već od 229 eura. Od 19. svibnja, ponedjeljkom, srijedom i petkom, također možete poletjeti u Bukurešt, grad parkova, avenija i trgova, koji je s razlogom prozvan Parizom istoka. Povratne zrakoplovne karte mogu se

kupiti po cijeni već od 149 eura, a putnici iz Splita, Dubrovnika, Pule i Zadra mogu otputovati u Bukurešt, preko Zagreba, po cijeni već od 179 eura. Ove promotivne cijene vrijede za kupnju karata preko www.croatiaairlines.hr ili m.croatiaairlines.hr, a u cijenu su uključene aerodromske pristojbe, naknada za izdavanje zrakoplovne karte (TSC) i besplatan prijevoz jednog komada prtljage (do 23 kg). Također, svi putnici na novim linijama ostvaruju dvostruke e milje u Miles&More programu ako se registriraju na Miles&More.

Projekt Metro Junior Top Chef

Znanje i strast prema kuhanju Dvanaest učenika kuharskog usmjerenja završnih razreda srednjih škola sudjelovat će u ovogodišnjem drugom po redu natjecanju pod nazivom Metro Junior Top Chef. U sklopu toga projekta, maturanti će svoja kulinarska umijeća usavršavati uz pomoć mentora, poznatih chefova - Maria Mihelja, Nenada Kukurina i Konstantina Lukianenka. “Metro s partnerima želi pridonijeti osnaživanju kulinarske profesije poticanjem razvoja mladih kuhara te zato nastavljamo s novom generacijom Metro Junior Top Chefa. Učenici koje su odabrale škole iz 12 hrvatskih gradova učit će od vrhunskih stručnjaka nove tehnike i trendove u kulinarstvu”, rekla je Nela Bučević, direktorica korporativnih komunikacija i

ljudskih resursa u Metrou. Oni će najprije ukrstiti kuhače na regionalnim natjecanjima u Zagrebu i Kastvu tijekom ožujka, a svoja znanja usavršavat će na latinskoj, mediteranskoj i svjetskoj kuhinji. Šest finalista odabrat će njihovi mentori, a nakon toga će natjecatelji ići na intenzivnu trodnevnu edukaciju na institut Kul IN u Sisku gdje će se pripremati za veliko finale 7. Matija Jagić, prošlogodišnji pobjednik Metro Junior Top Chefa

66 | Privredni vjesnik | broj 3969 | 13. ožujka 2017.

travnja u Zagrebu. Pobjednika će proglasiti stručni žiri u kojem će biti mentori-kuhari te prošlogodišnji pobjednik Metro Junior Top Chefa Matija Jagić koji sada radi u jednom od najboljih hrvatskih restorana - šibenskom Pelegriniju. Ovogodišnji pobjednik će dva mjeseca usavršavati svoja znanja na kulinarskom institutu Kul IN koji u suradnji s ALMA la Scuola Internazionale di Cucina Italiana razvija programe profesionalnog usavršavanja kuhara. (S.P.)

Provjereni partner gospodarstva!

privredni vjesnik Tu smo zbog vas i vašeg posla

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan pred vama! godišnjA pretplatA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

privredni vjesnik