Pv 3970 by NEstar

| IZVOZ SVE VEĆI | KOSTRENA - NAJRAZVIJENIJA | IZRAELSKA ISKUSTVA |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

20. ožujka 2017., godina LXIII, broj 3970

HRVATSKA – ZEMLJA POŽELJNA ZA POSLOVANJE?

Hrvatska mora prestati propuštati prilike

INTERVJU

Ante Mišura Ministarstvo poljoprivrede DENIS MATIJEVIĆ, AGROFRUCTUS

Fali nam suvisla poljoprivredna politika

HGK: OKRUGLI STOL O MIRENJU

Svima je u interesu brzo i učinkovito rješavanje sporova

PROLJETNI SAJMOVI ZAGREBAČKOG VELESAJMA

Graditeljstvo

Interklima

4. - 7. 4. 2017. Iz stručnog programa izdvajamo teme: Hrvatsko graditeljstvo do 2050. godine BIO ECO House SMART CITIES - Pametnim rješenjima do održivoga grada Međunarodni simpozij o grijanju, hlađenju i klimatizaciji INTERKLIMA 2017 i 13. Konferencija o termografiji Održivo gospodarenje otpadom PUT U KRUŽNO GOSPODARSTVO Informatizacija u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici Privatna zaštita 2017: Prevencija-Zaštita-Sigurnost

www.zv.hr

Rezervirajte na vrijeme prostor

marketing@privredni.hr 0 012 0 6 5 / 1 0 : l te

SADRŽAJ

3970 / 20. ožujka 2017. TEMA TJEDNA

Ono što govore poduzetnici je jedini putokaz kojim trebamo ići

Hrvatska – zemlja poželjna za poslovanje? Hrvatska mora prestati propuštati prilike

AKTUALNO 10

Robna razmjena Republike Hrvatske u 2016. Izvoz sve više kreće uzlazno

Ante Mišura, pomoćnik ministra poljoprivrede - Uprava za ribarstvo Cilj nam je da ribari bolje žive od svoga rada

INTERVJU

AKTUALNO 16

5. okrugli stol o mirenju u HGK-u Svima je u interesu brzo i učinkovito rješavanje sporova

Rezultati poduzetnika sa sjedištem u gradovima i općinama s najvećim indeksom razvijenosti Najrazvijenija općina u Hrvatskoj je Kostrena

Denis Matijević i AgroFructus Definitivno nam fali suvisla poljoprivredna politika

Primjena novih tehnologija u poljoprivredi Zašto Hrvatska ne koristi izraelski primjer?

Novi putnički terminal Zračne luke Franjo Tuđman Nova era zagrebačkog aerodroma

Deloitteovo izvješće o nenaplativim bankovnim kreditima Sve življe tržište nenaplativih kredita

John Shield, direktor korporativnih komunikacija na BBC-ju Dobar PR stvara kampanju s mnogo detalja

PV ANALIZA

18 Skupinu najboljih po indeksu razvijenosti predvodi Općina Kostrena

IZ PRVE RUKE

SEMINAR

PRIČA S RAZLOGOM

Ante Mišura

SVIJET FINANCIJA

BUSINESS & LIFESTYLE

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR TIHOMIR ŠAŠIĆ

IDEJA ZA PRIMJENU DRONOVA IMA, ALI... Primjenom flota dronova koji će moći međusobno autonomno komunicirati steći će se uvjeti za nove scenarije njihove primjene

B Tihomir Šašić, voditelj programa Poslovna rješenja s bespilotnim letjelicama tvrtke IN2

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

espilotne letjelice danas se u svijetu koriste u brojne poslovne svrhe. Iako se u Hrvatskoj dronovi ne koriste u toliko svrha kao u svijetu, oni imaju raznoliku poslovnu primjenu, o čemu će biti govora i na konferenciji DRONEfest 2017 koju organiziramo potkraj ožujka u Zagrebu. Dronovi se najčešće koriste za snimanje, a veću uporabu u tom polju usporava tek regulativa koja postavlja određene prepreke koje se nerijetko i krše. Poljoprivreda je jedno od područja u Hrvatskoj u kojem je među prvima prepoznata korist koju donose dronovi i to zahvaljujući činjenici da oni mogu analizirati poljoprivredne površine iz zraka po puno povoljnijoj cijeni letenja od zrakoplova ili helikoptera te uz uporabu kamere i različitih senzora. No preduvjet da neka tehnologija u Hrvatskoj ili bilo gdje drugdje zaživi su zadovoljni korisnici, odnosno hoće li joj oni pronaći konkretnu primjenu i vrijednost. I dok je potencijal bespilotnih letjelica značajan u području poljoprivrede, on je, barem za sada, u područjima kao što je dostava znatno manji. Postoji puno ideja kako bi se moglo primijeniti dronove. No kada to želite ponuditi tvrtkama koje imaju jasno definirane operativne postupke, nailazite na prve probleme. Veliki sustavi imaju jasno definirane procese i uglavnom traže gotova rješenja koja je moguće što jednostavnije integrirati u njihovo okruženje. Na primjer, velika tvrtka koja se odlučuje na uporabu dronova želi imati definirane operativne postupke vezane uz održavanje, praćenje letačkih operacija te praćenje resursa uključenih u letačke operacije, pilote. Korisnici žele sustave kojima je jednostavno upravljati u smislu rezervacije zračnog prostora, reguliranja i prijavljivanja letačkih operacija kako to nalaže lokalna regulativa. Kada analiziramo trenutačnu situaciju, možemo zaključiti da se nalazimo u ranoj fazi primjene bespilotnih letjelica te nam je potrebno neko vrijeme da stalnom primjenom i demonstriranjem dokažemo uporabnu vrijednost ove nove tehnologije. Proizvođači bespilotnih letjelica sve više razumiju potrebu da se pozicioniraju svojim proizvodima i uslugama prema Enterprise

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

segmentu tržišta koje ima speciﬁčne zahtjeve. Najbolji primjer je DJI koji, prepoznajući ovaj segment tržišta, nudi cijeli niz novih Enterprise rješenja i proizvoda u vidu Matrice 200 letjelice. Upravo to je razlog ulaska tvrtke IN2 u ovaj segment poslovanja jer želimo iskoristiti naše znanje i iskustvo u izgradnji složenih Enterprise sustava na izgradnji sličnih sustava koji uključuju bespilotne letjelice. Prave prilike su pred nama jer tek primjenom ﬂota dronova koje će moći međusobno autonomno komuni-

POLJOPRIVREDA JE JEDNO OD PODRUČJA U HRVATSKOJ U KOJEM JE MEĐU PRVIMA PREPOZNATA KORIST KOJU DONOSE DRONOVI cirati steći će se uvjeti za cijeli niz novih scenarija primjene. U Hrvatskoj, prema našem saznanju, brojne tvrtke testiraju razne scenarije primjene s namjerom da dobiju konkretne podatake o uštedama i povećanju eﬁkasnosti primjenom dronova u odnosu na sadašnji način rada. Tvrtke kao što su HEP, Belje, Žito, Dalekovod, BINA-Istra, Hrvatske ceste, Hrvatske šume, Hrvatske vode, Plinacro, Ina kao i mnoge javne službe, primjerice, vatrogasci, policija, HGSS, DUZS sasvim sigurno promišljaju i aktivno testiraju bespilotne letjelice u prvom redu da bi se upoznali s njihovim mogućnostima kako bi ih u budućnosti mogli integrirati u svoje operativne planove. Bespilotne letjelice prikupljaju ogromne količine podataka koje je potrebno uskladištiti kako bi se mogli kvalitetno analizirati i interpretirati te će planiranje internih resursa i korištenje cloud rješenja biti ključno za njihovu implementaciju.

BROJKE, BROJKE

TRŽIŠTE POŠTANSKIH USLUGA 23 davatelja poštanskih usluga u Hrvatskoj na kraju četvrtog tromjesečja 2016.

1 davatelj

7 davatelja

univerzalne usluge

zamjenskih poštanskih usluga

83,9milijuna poštanskih usluga

Prema vrstama, najviše,

ostvareno u četvrtom tromjesečju lani

otpada na univerzalnu uslugu

58,2%

70,9 milijuna pismovnih pošiljaka među vrstama poštanskih pošiljaka

udio ostalih davatelja

udio Hrvatske pošte na tržištu poštanskih usluga

19%

udio poštanskih usluga u međunarodnom prometu

9,3%

5,4%

81%

udio paketa

Izvor: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)

udio poštanskih usluga u unutarnjem prometu

91,7%

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA HRVATSKA – ZEMLJA POŽELJNA ZA POSLOVANJE?

HRVATSKA MORA PRESTATI PROPUŠTATI PRILIKE Akcijski plan Vlade je najvažnija smjernica na putu do povoljnijega poslovnog okruženja. Duboko sam uvjeren kako ove mjere neće, kao niz dosadašnjih, ostati mrtvo slovo na papiru. Istovremeno nužna nam je i promjena porezne politike kako bismo pomogli gospodarstvu, istaknuo je predsjednik HGK-a piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

H Pozitivni makroekonomski trendovi olakšali su zaduživanje na inozemnom tržištu te smo zahvaljujući tome uspješno reﬁnancirali dugove. Ti su trendovi bili poruka stabilnosti i ozbiljnosti svega što radimo.

Andrej Plenković, hrvatski premijer

rvatska ima više od 50 inspekcijskih službi i u okviru reformskog paketa ujedinit ćemo ih kako bi ih mogli bolje koordinirati i omogućiti im da postanu učinkovitije, najavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković na konferenciji Hrvatska – zemlja poželjna za poslovanje?, koju je prošloga tjedna organizirala Hrvatska gospodarska komora (HGK). “Pozitivni makroekonomski trendovi olakšali su zaduživanje na inozemnom tržištu te smo zahvaljujući tome uspješno reﬁnancirali dugove. Ti su trendovi bili poruka stabilnosti i ozbiljnosti svega što radimo. Kapital ne gleda kroz prste - gleda svoj interes”, istaknuo je Plenković. Premijer se pohvalio i prognozama svih triju svjetskih kreditnih rejting-agencija koje procjenjuju izglede rejtinga Hrvatske stabilnima. “To je najviše rezultat rada hrvatskih gospodarstvenika, onih koji proizvode i izvoze i koji su u stanju biti konkurentni u onome što rade. Vlada kroz Hrvatsku gospodarsku komoru sluša potrebe poduzetnika i na taj način politika i gospodarstvo moraju djelovati zajedno“, naglasio je Plenković.

RIJEČ PODUZETNIKA KAO PUTOKAZ Ono što govore poduzetnici je jedini putokaz kojim trebamo ići, smatra predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. “Učestale promjene zakona, nejednako tumačenje poreznih propisa, kažnjavanje poreznih obveznika zbog manjih nepravilnosti, brojne i suvišne administrativne procedure koje samo gomilaju dodatne troškove i dalje su glavni uteg u poslovanju. Hrvatska mora stvoriti stabilan i dugotrajan zakonodavni okvir za

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

poslovanje koji je jasan svima i koji se neće mijenjati promjenom vlade. Svaki zakon mora biti provjeren u gospodarstvu, a usklađivanje sustava obrazovanja s potrebama tržišta rada mora biti imperativ, dok istovremeno elektro-

HRVATSKA IMA VIŠE OD 50 INSPEKCIJSKIH SLUŽBI I U OKVIRU REFORMSKOG PAKETA UJEDINIT ĆEMO IH, ISTAKNUO JE PLENKOVIĆ ničko poslovanje i elektronička uprava pravilo”, naglasio je Burilović. U Komori smatraju da je Akcijski plan Vlade najvažnija smjernica na putu do povoljnijega poslovnog okruženja. “Duboko sam uvjeren kako ove mjere neće, kao niz dosadašnjih, ostati mrtvo slovo na papiru. Istovremeno nužna nam je i promjena porezne politike kako bismo pomogli gospodarstvu. Donedavno smo imali najviše poreze među zemljma u okruženju, što je poduzetnike tjeralo izvan Hrvatske, a potencijalne investitore odbijalo. Hrvatska mora prestati propuštati prilike i moramo sve svoje potencijale okupiti i staviti u funkciju kako bi hrvatsko gospodarstvo postalo ono što zaslužuje biti”, ocjenjuje Burilović.

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

ANKETA HGK-a O PREPREKAMA U POSLOVANJU

Poslovna i investicijska klima u Hrvatskoj je nepoticajna za poslovanje i ulaganje Čak 83 posto gospodarstvenika smatra poslovnu i investicijsku klimu u Hrvatskoj nepoticajnom za poslovanje i ulaganje, dok najveći, a ujedno i neznatan napredak u poslovnoj klimi osjete oni u područjima poreznih obveza i tržišta rada, rekao je, predstavljajući rezultate ankete Hrvatske gospodarske komore o preprekama u poslovanju, potpredsjednik HGK-a za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić. “Pogoršanje se očituje u pravnoj nesigurnosti. Upravo zato treba se smanjiti administrativni pritisak na gospodarstvenike koji zagovaraju e-poslovanje, odnosno veću informatizaciju, kako bi se smanjila velika količina vođenja

nepotrebnih evidencija i kako bi se smanjili troškovi. Sve to mora pratiti umreženost nadležnih institucija, s obzirom na to da se pokazalo kako 84 posto poduzetnika smatra javnu upravu neučinkovitom”, rekao je Kramarić. Istaknuo je kako se mali i srednji poduzetnici nedovoljno ﬁnanciranju iz vanjskih izvora. “Mehanizam plasmana povoljnih kreditnih linija iz EU izvora, posredstvom aukcija iz komercijalnih banaka i dodatnih uvjeta koje uvode, postaje nepristupačan većini poduzetnika kojima su inicijalno namijenjeni. Upravo zato predlažemo i izravno kreditiranje HBOR-ovim posredstvom”, zaključuje Kramarić. Analiza je pokazala da su najveća

prepreka poduzetnicima u korištenju sredstava iz EU programa i fondova komplicirane procedure. Ispitanici su u anketi istaknuli i problem nedostatka radne snage u nekim sektorima, nedovoljnu mogućnost zapošljavanja stranaca te neusklađenost sustava obrazovanja s potrebama tržišta. Poduzetnike muči i prevelika regularnost na svim razinama. Čest je primjer i kontradiktornih pravila ili zakona, a i kazne često nisu usklađene sa značajem pojedinog prekršaja. Anketa pokazuje i potrebu za ulaganjem fondova u poduzetničke projekte, a mnogi i dalje vide problem u sivoj ekonomiji te u naplati potraživanja, kao i nekažnjavanja neplaćanja.

Ocjena poslovne klime u RH Kako ocjenjujete poslovnu i investicijsku klimu u RH?

Je li došlo do napretka u poslovnoj klimi u razdoblju od 2015.-2016. godine?

Nepoticajnom za poslovanje i ulaganje

Ne Da

Poticajnom za poslovanje i ulaganje

83%

Ostalo

Ocjena napretka u poslovnoj klimi po područjima

35%

Ostalo

57%

Područja u kojima poduzetnici i dalje primjećuju najveće prepreke za poslovanje

POREZNE OBVEZE

1,29 1,09

TRŽIŠTE RADA RADNO ZAKONODAVSTVO

1,04

OSTALA NEPOREZNA DAVANJA

1,01

PRAVOSUĐE JAVNA UPRAVA POREZNE OBVEZE

PRAVNA SIGURNOST

0,75 0,75

OSTALA NEPOREZNA DAVANJA

PRAVOSUĐE

0,56

PRISTUP FINANCIRANJU

JAVNA UPRAVA

0=nema napretka, 1=najmanji napredak ... 5=najveći napredak

3,38 3,82 3,79 3,75 3,71 3,71 3,33

PRAVNA NESIGURNOST ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

RADNO ZAKONODAVSTVO TRŽIŠTE RADA

3,11 2,99

0=nije prepreka, 1=najmanja prepreka ... 5=najveća prepreka Izvor: Hrvatska gospodarska komora

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

Mnoge njemačke tvrtke pridonose hrvatskom rastu te poštuju suradnju njemačke i hrvatske komore koja će se nastaviti i u budućnosti, kaže njemački veleposlanik u Hrvatskoj Thomas Eberhard Schultze. “Trgovina nam cvjeta, od 2013. smo i partneri u Europskoj uniji te se, zapravo, jako dobro znamo i kao prijatelji pomažemo se u rješavanju problema. Ova konferencija ima zanimljivo ime koje, za sada, ima upitnik na kraju. Ono što svi želimo učiniti je pretvoriti upitnik u uskličnik kako bi Hrvatska stvarno bila zemlja poželjna za poslovanje”, zaključuje Schultze.

PREVISOKA POREZNA DAVANJA U sklopu konferencije održana je panel rasprava na kojoj se govorilo i o korištenju sredstava EU fondova u svrhu poboljšanja poslovanja malog i srednjeg poduzetništva, o poslovnoj klimi u Hrvatskoj te o utjecaju porezne reforme.

NAMA JE NAJVEĆI PROBLEM POLITIKA TEČAJA ODNOSNO JAKA KUNA, USTVRDIO JE MARINKO DOŠEN Pomoćnik ministra ﬁnancija i ravnatelj Porezne uprave Zdravko Zrinušić ističe kako analize koje su napravili među gospodarstvenicima pokazuju da u nas postoje prevelika porezna opterećenja osobito u odnosu na one

u regiji, prečesto se mijenjaju porezni propisi pa su tako samo od 2012. do 2014. godine mijenjani 44 puta. “To komplicira poslovanje svima. S druge strane, imamo i elektroničko poslovanje koji dobar dio poduzetnika ne koristi, već s poreznom upravom komunicira isključivo papirnatim putem. Porezna uprava sada redovnim putem naplaćuje više od 98 posto od 102 milijarde kuna poreza, a samo mali dio preko ovrha ili drugim načinima”, rekao je on. Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman, ističe kako novi Zakon o javnoj nabavi treba olakšati poslovanje i naručiteljima i onima koji se natječu. “S druge strane gospodarstvenicima su na raspolaganju EU fondovi koji gotovo za svako područje imaju ponudu. Potpore ministarstava pojedinim sektorima postoje, no one moraju biti u skladu s akcijskim planovima”, smatra Nataša Mikuš Žigman. Porezna davanja su u svim zemljama u kojima poslujemo niža nego na domaćem tržištu, no neto iznosi plaća su na hrvatskom tržištu, osim tržišta slovačke, najviši, ističe predsjednik Uprave AD Plastika Marinko Došen. “Nama je najveći problem politika tečaja odnosno jaka kuna i to svakako ima veze s konkurentnošću Hrvatske za izvoz. Postoje neovisne procjene od pet do 20 posto precijenjenosti valute. Dugoročnim planom bi se moglo tečaj dovesti u realnije okvire”, dodao je Došen. Predsjednik Uprave Dalekovoda Alen Premužak rekao je kako njegova tvrtka ima sreću da posluje gotovo 80 posto na inozemnom tržištu što smanjuje rizike. “Rast izvoza koji bilježi Hrvatska u protekloj godini sve nas veseli, ali treba provjeriti strukturu tog izvoza i na čemu se taj rast temelji”, kaže Premužak.

Ono što govore poduzetnici je jedini putokaz kojim trebamo ići, smatra Luka Burilović predsjednik HGK

Rast izvoza koji bilježi Hrvatska u protekloj godini sve nas veseli, ali treba provjeriti strukturu tog izvoza i na čemu se taj rast temelji.

Alen Premužak, predsjednik Uprave Dalekovoda

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE U 2016. GODINI

IZVOZ SVE VIŠE KREĆE UZLAZNO Najveći utjecaj na rast izvoza imala je farmaceutska industrija čija je vrijednost izvoza povećana za čak 56,4 posto i čiji je rast iznosio gotovo polovinu ukupnoga porasta vrijednosti izvoza, ističe Zvonimir Savić iz HGK-a piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

naliza robne razmjene Hrvatske sa svijetom koju je izradila Hrvatska gospodarska komora (HGK) pokazuje kako je u prošloj, 2016. godini unatoč usporavanju rasta globalnoga gospodarstva i globalne robne razmjene, Hrvatska ostvarila znatan porast vrijednosti robnog izvoza. Povećana vrijednost izvoza zabilježena je kod većine djelatnosti, a sama je vrijednost robnog izvoza lani dosegnula rekordnih 12,3 milijarde eura, što je za 6,9 posto više nego godinu dana ranije te je za 28,5 posto više nego u pretkriznoj 2008. godini. “Najveći utjecaj na takav rast izvoza imala je farmaceutska industrija čija je vrijednost izvoza povećana za čak 56,4 posto i čiji je rast iznosio gotovo polovinu ukupnog porasta vrijednosti izvoza. Ana-

NAJVEĆI RAST VRIJEDNOSTI IZVOZA U PROŠLOJ GODINI OD 187 MILIJUNA EURA OSTVAREN JE U SAD liza je pokazala da su i u prošloj godini zabilježeni neki negativni trendovi. Primjerice, robni deﬁcit je povećan sa sedam milijardi eura u 2015. na 7,4 milijarde eura u prošloj godini, odnosno za 5,9 posto”, rekao je direktor Sektora za ﬁnancijske institucije, poslovne informacije

i ekonomske analize HGK-a Zvonimir Savić te istaknuo kako iz analize proizlazi zaključak o nužnosti znatnijeg poticanja robnog izvoza u cilju njegovog većeg utjecaja na rast BDP-a, odnosno hrvatskoga gospodarstva. U strukturi BDP-a, izvoz je činio oko 16,7 posto ukupne potražnje i bio kategorija koja je uz osobnu potrošnju, u gotovo jednakom iznosu, najviše utjecala na lanjski gospodarski rast. S druge strane, izvoz je i nadalje nizak u usporedbi s uvozom, tako da je i u 2016. godini, kao i u svim prethodnima, saldo robne razmjene imao negativan utjecaj na kretanje BDP-a.

RAST I KOD VANJSKOTRGOVINSKIH PARTNERA Kad je riječ u najvažnijim vanjskim čimbenicima robne razmjene Hrvatske

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

oni su se lani očitovali kroz nastavak umjerenog, ali stabilnog gospodarskog rasta Europske unije koja je i najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske, zatim kroz nastavak pada cijena sirove nafte kao i drugih energenata i sirovina. Gospodarski rast EU-a lani je bio 1,9 posto i kao takav bilo je među višima u razdoblju nakon krizne 2009. godine. Za Hrvatsku je također izrazito važno da su i njeni vanjskotrgovinski partneri u samom EU-u također imali relativno visoke stope rasta, osim Italije čiji je rast bio oko jedan posto. Rast izvoza bilježi farmaceutska industrija, zatim izvoz gotovih metalnih proizvoda, prehrambena industrija te proizvodnja električne opreme i motornih vozila. Kod svih tih djelatnosti zabilježen je i znatan rast proizvodnje, najmanji od 3,6 posto u

prehrambenoj industriji, a najveći od 22,2 posto kod električne opreme. Prehrambena industrija je ipak i nadalje imala najveći udio u strukturi industrijske proizvodnje od gotovo 15 posto, što opravdava povezanost relativno niske stope rasta i znatnog rasta izvoza. Najveći rast vrijednosti izvoza u prošloj godini od 187 milijuna eura ostvaren je u SAD gdje su se najviše izvozili lijekovi, pištolji i krvni pripravci, kod kojih je ujedno ostvaren i najveći porast izvoza. Kad je riječ o izvozu raznih vrsta lijekova, analiza pokazuje kako su najveće uvoznice tih proizvoda bile SAD, Rusija i Njemačka. A hrvatska tvrtka koja je sa svojim proizvodima prisutna na gotovo 60 tržišta diljem svijeta - Pliva, svoje je prve izvozne aktivosti započela u drugoj polovini prošloga stoljeća upravo na američkom tržištu. “Iako u protekloj godini, ponajviše zbog političke situacije u SAD-u i kontinuiranog pritiska na cijene proizvoda, nije ostvaren porast prihoda od izvoza, u 2016. godini ostvaren je količinski rast na brojnim izvoznim tržištima, među kojima možemo posebno istaknuti Ujedinjeno Kraljevstvo te Nizozemsku i Poljsku na čijim je tržištima zajedno s Njemačkom ostvaren i ﬁnancijski rast. Prihodi od izvoza tako i dalje ostaju na više od 80 posto udjela u ukupnim prihodima kompanije”, rekao je predsjednik Uprave Plive Mihael Furjan, ističući kako je Pliva otvaranjem novoga proizvodnoga pogona 2016., vrijednog pola milijarde kuna, u Savskom

Vrijednost robne razmjene Hrvatske, mil. eura Izvoz

Uvoz

Deficit

2008.

9.585,1

20.817,1

-11.232,0

2009.

7.529,4

15.220,1

-7.690,7

2010.

8.905,2

15.137,0

-6.231,8

2011.

9.582,2

16.281,1

-6.699,0

2012.

9.628,5

16.215,9

-6.587,4

2013.

9.589,4

16.527,9

-6.938,5

2014.

10.368,8

17.129,4

-6.760,6

2015.

11.527,9

18.482,9

-6.955,0

2016.

12.320,6

19.686,8

-7.366,2

Izvor: DZS; Obrada: HGK

Marofu kao dijela velikog investiranja u nova, tehnološki najnaprednija proizvodna postrojenja, ali i povećanim ulaganjima u istraživanje i razvoj, stvorila preduvjete za daljnji razvoj cjelokupnog poslovanja.

POVEĆAN IZVOZ I U SAUDIJSKU ARABIJU Nakon SAD-a, hrvatske kompanije bilježe povećani izvoz i u Njemačku, Italiju te Sloveniju. Od ostalih zemalja najviše se isticao porast izvoza u Saudijsku Arabiju gdje je znatno povećan izvoz streljiva. Izvoz u zemlje Cefte, smanjen je za 3,2 posto, a razlog tomu je smanjenje vrijednosti izvoza prema Srbiji. Vrijednost uvoza je također povećana, ali riječ je o neznatno manjoj stopi rasta od izvoza, odnosno za 6,5 posto. I tu je najveći rast zabilježen također kod farmaceutskih proizvoda gdje se potvrđuje činjenica o

znatnoj ovisnosti izvoza o uvozu. Pored toga najviše je povećan uvoz motornih vozila te strojeva i uređaja. U analizi HGK-a stoji da je uvoz ovih proizvoda u znatnoj mjeri povezan s oporavkom domaće potražnje, jednim dijelom i investicijske aktivnosti. S druge strane, i na kretanje uvoza je znatno utjecao pad globalnih cijena u djelatnosti rudarstva i vađenja, zatim u proizvodnji naftnih derivata te u nešto manjoj mjeri kod uvoza električne energije. Daleko najveći dio uvoza se i dalje odnosio na uvoz iz ostalih članica EU-a, oko 77 posto, dok se izvan EU-a najviše robe uvozilo iz Kine, BiH te Srbije. Prošla godina je ipak obilježena činjenicom da je iza Njemačke na drugome mjestu po porastu vrijednosti uvoza u visini 294 milijuna eura bila Republika Koreja, iz koje su se najviše uvozile sirovine potrebne za proizvodnju u farmaceutskoj industriji.

PREDSJEDNIK UPRAVE BELUPA HRVOJE KOLARIĆ:

Veoma dobra izvozna 2016. godina Belupo ima jasno postavljene strateške ciljeve. Proizvodnja se širi na nove lijekove, a fokusirana je na ključne terapijske skupine. Prisutni smo na 16 inozemnih tržišta gdje ostvarujemo više od polovine prihoda od prodaje. Naime, od 2012. kada je udio izvoza iznosio 45,3 posto, u samo pet godina, taj je udio porastao na 52,5 posto. Belupo je 2016. godine ostvario rast prodaje na svim inozemnim tržištima, osim poljskog. Ne računajući

BiH, prodaja na ino tržištima porasla je 15,5 posto u odnosu na 2015. Najveći rast bilježimo u Ruskoj Federaciji od 19,2 posto, potom u Sloveniji od 17,8 posto te u Srbiji i Makedoniji – oko 12,5 posto. Najveći udio u Belupovom izvozu čini tržište Bosne i Hercegovine od 41 posto. Lani se u BiH Belupo pozicionirao na šesto mjesto po tržišnom udjelu. Taj je uspjeh postignut zahvaljujući porastu prodaje vlastitih lijekova od 16 posto u odnosu na

2015. godinu. Izvoznu strategiju ojačavamo otvaranjem nove tvornice krutih, polukrutih i tekućih oblika lijekova. Proizvodi iz postrojenja nove tvornice plasirani na ino tržišta pospješit će prodaju lijekova i rast izvoza već ove godine, a i u godinama koje su pred nama.

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU ANTE MIŠURA, POMOĆNIK MINISTRA POLJOPRIVREDE - UPRAV

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Zahvalio bih se ribarima koji su naš ravnopravni parnter te svojim zalaganjem i radom uvelike pridonose kvaliteti zajedničkog nastupa prema, ponajprije, institucijama EU-a

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

A ZA RIBARSTVO

CILJ NAM JE DA RIBARI BOLJE ŽIVE OD SVOGA RADA Perspektiva hrvatskog ribarstva je vrlo jasna i podrazumijeva okolišno održivi ribolov i akvakulturu te da naši ribari, uzgajivači i prerađivači budu konkurentni i uspješni u obavljanju svoje djelatnosti razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

omoćnik ministra poljoprivrede Ante Mišura, inače čelni čovjek Uprave za ribarstvo svakako je jedan od najboljih poznavatelja stanja u ribarstvu u Hrvatskoj. S njime smo razgovarali o stanju u ribarstvu, problemima ribara, ulovu ribe, stanju ribarskog fonda i zaštiti Jabučke kotline. Mišura nam je govorio i o problemu iskrcajnih luka, razvoju marikulture te o mogućnostima ovoga sektora.

 Kakva je bila prošla godina? - Preliminarni podaci za 2016. godinu ukazuju na smanjeni ulov u odnosu na ranije godine. Razlog tomu možemo tražiti u manjem broju plivarica i koća te u mjerama upravljanja ribolovnim resursima. No ono što je pozitivno za naše ribare jesu trendovi koji pokazuju da ribolovna ﬂota radi učinkovitije. To je u stvari i naš cilj, da ribari dobro žive od svoga rada, a da su resursi manje opterećeni.

 Kakvo je trenutačno stanje kad je riječ o ulovu ribe? - Zadnjih smo godina dostigli gotovo rekordne ulove, posebice male plave ribe, a i koćarski ulovi nekih vrsta bilježe pozitivan trend. Taj je trend zasigurno rezultat bolje opremljenosti

 Kakvo je stanje ribarskog fonda? - Znanstvene procjene pokazuju da su neke od najvažnijih vrsta u hrvatskom ribarstvu u prelovu te da trenutačna razina iskorištavanja nije dugoročno održiva. Stalno naglašavamo da treba uzeti u obzir i činjenicu da na resurse utječu i drugi brojni čimbenici te da ribarstvo nije jedini uzrok promjena koje se događaju zadnjih godina. Također, treba uzeti u obzir i utjecaj svake pojedine ﬂote koja ribari u Jadranu. Mjere regulacije ribolova moraju se provoditi sukladno odgovornosti za stanje resursa. Primjerice, hrvatska plivaričarska ﬂota iskorištava veći dio stoka srdele u Jadranu i u skladu s time Ministarstvo je poduzelo brojne mjere koje su rezultirale smanjenjem ulova. S obzirom na to da je glavnina mjera usmjerena prema zaštiti mlađih starosnih klasa i zaštiti stoka u vrijeme mrijesta, pozitivan rezultat ovih mjera se može tek očekivati. Važno je nastaviti s njihovom provedbom jer samo tako možemo polučiti očekivani rezultat.

ZADNJIH SMO GODINA DOSTIGLI GOTOVO REKORDNE ULOVE, POSEBICE MALE PLAVE RIBE ribolovne ﬂote pa je stoga neminovno poduzeti i određene korake kako bi se ribolovne mogućnosti ﬂote, odnosno ribolovni napor doveo u ravnotežu s ribolovnim mogućnostima i stanjem resursa. To se ponajprije postiže kroz mjere privremene i trajne obustave ribolova, ali i drugim mjerama regulacije ribolovnog napora koje Republika Hrvatska provodi.

12.043 3t proizvodnja u morskom uzgoju u 2015.

od toga t

8641 bijele ribe

10.000 0t bijele ribe planirano proizvoditi 2020.

 Kakvo je stanje u koćarskom ribolovu? - U koćarskom ribolovu stanje resursa je znatno bolje unutar teritorijalnog mora koje je pod isključivom nacionalnom regulacijom, 20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

Možemo i moramo još bolje Jeste li zadovoljni provođenjem Operativnog programa? - Moram priznati da sam pozitivno iznenađen provedbom Operativnoga programa upravo zbog činjenice da se dio mjera nikada nije provodio u Republici Hrvatskoj tako da su korisnici, ali i mi kao administracija, morali uložiti puno truda kako bi se neke od njih provele. Također, moramo uzeti u obzir da je ovo prvi kompletni Operativni program za sektor ribarstva, nova su pravila i procedure, no rezultati su vrlo dobri, tako da smo u nekim prioritetima već postigli potrebne rezultate koji će nam se gledati 2018. godine. Svakako možemo i moramo još bolje. Treba poraditi na još boljoj edukaciji korisnika, bržoj objavi natječaja

nego na području ZERP-a. Kada govorimo o stanju resursa moramo uzeti u obzir i utjecaj klimatskih promjena jer je evidentno da je došlo do određenih promjena u rasprostranjenosti pojedinih vrsta kao što je primjerice, širenje kozice. Nažalost, za očekivati je da će ove promjene imati i negativan utjecaj na neke druge vrste čija se zastupljenost u ulovima smanjuje.

 Može li Hrvatska sama upravljati ribarstvom? - Održivo upravljanje ribarstvom ne može se provoditi isključivo na nacionalnoj razini i u ovaj proces moraju biti uključene sve države Jadranskog bazena. Uskoro se očekuje da Europska komisija predstavi prijedlog regionalnog plana za upravljanje ribolovom male plave ribe na području Jadrana. Iako podupiremo ideju izrade zajedničkog upravljačkog okvira koji će donijeti jednaka pravila za sve, Hrvatska će inzistirati na tome da u plan budu uključene speciﬁčnosti našega ribolova i najvažnije odrednice našeg ribarstva kao i principi upravljanja te da na pravilan način budu prepoznate i valorizirane sve odlike mreža plivarica koje se koriste na Jadranu i prilika u kojima se odvija ovaj ribolov.  Kako vidite perspektivu hrvatskog ribarstva? - Perspektiva hrvatskog ribarstva je vrlo jasna i podrazumijeva okolišno održivi ribolov i akvakulturu te da naši ribari, uzgajivači i prerađivači budu konkurentni i uspješni u obavljanju svoje djelatnosti.

Danas imamo 14 lokalnih inicijativa

i obradi prijava te što je moguće većem pojednostavljenju u svim segmentima, naravno, u granicama dozvoljenog.

 Jeste li zadovoljni stanjem u marikulturi? - Stanje u marikulturi smatramo vrlo dobrim. Ona se konstantno razvija zahvaljujući stalnom porastu potražnje kako na domaćem tako i na tržištu EU-a te jasnom administrativnom okviru koji smo uspostavili u suradnji s ostalim nadležnim tijelima i samim sektorom. Ukupna proizvodnja u morskom uzgoju u 2015. godini porasla je za 21 posto u odnosu na 2014. i iznosila je 12.043 tone, od čega 8641 tona bijele ribe, 2603 tone tuna i 798 tona školjkaša. Rast proizvodnje odnosi se poglavito na uzgoj lubina i komarče gdje se bilježe i najveće investicije. Ulaže se u modernizaciju postojećih uzgajališta, korištenje najsuvremenijih ekološki prihvatljivih tehnologija uzgoja, izgradnju pogona za preradu i dodavanje novih vrijednosti ovim proizvodima, kao i u certiﬁkaciju proizvodnje. S obzirom na ove rezultate,

Koliko imamo FLAG-ova? - S aktivnostima uspostave i osnivanja lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu (FLAG) započeli smo tijekom prošle godine. Danas imamo 14 lokalnih inicijativa kojima je dodijeljena pripremna potpora i koji su u fazi ili su već izradili lokalnu strategiju razvoja ribarstva koja je temelj za daljnje financiranje.

2014.-2020. u segmentu planiranog povećanja ukupne proizvodnje bijele morske ribe na 10.000 tona u 2020. godini. Također se bilježi rast u proizvodnji tuna zahvaljujući povećanju ulovnih kvota pa je za očekivati daljnji porast sukladno daljnjem planiranom povećanju ulova. Ministarstvo poljoprivrede u postupku je izrade prijedloga zakona o akvakulturi koji ima za cilj olakšati tehničku i administrativnu provedbu te pojednostaviti procedure vezano uz cjelokupnu provedbu svih elemenata Zajedničke ribarstvene politike, kao i onih elemenata uzgoja koji su u isključivoj nacionalnoj nadležnosti.

 Što ima novo u vezi s tradicijskim alatima i zaštiti određene vrste ribolova? - Ovaj problem nažalost traje već predugo, no moram istaknuti da nije ni bilo moguće očekivati njegovo brzo rješavanje

MJERE REGULACIJE RIBOLOVA MORAJU SE PROVODITI SUKLADNO ODGOVORNOSTI ZA STANJE RESURSA kao i količine nasađene mlađi, za očekivati je potpunu realizaciju Nacionalnog strateškog plana razvoja akvakulture

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

jer je Hrvatska zatražila velik broj derogacija, odnosno izuzeća od Mediteranske uredbe. Stoga je bilo potrebno prikupiti

dovoljno kvalitetnih i obimnih podataka o ribolovu i ciljnim vrstama te argumentirati traženja u skladu s propisanim uvjetima za dobivanje derogacija. O ovome problemu trebalo je bolje promišljati u vrijeme pristupanja EU-u, no nakon donesene odluke nije bilo druge mogućnosti nego poštivati, nažalost, dugotrajne procedure. Ipak, svi traženi podaci su dostavljeni EK-u i vjerujem da će ova situacija uskoro biti pozitivno riješena.

 Jeste li zadovoljni sa stanjem u Jabučkoj kotlini? - Ne mogu reći da sam zadovoljan jer smo željeli višegodišnju zabranu ribolova na području Jabučke kotline. S druge pak strane, uvedena jednogodišnja zabrana je važan korak u bilateralnim odnosima i početak zajedničkog rješavanja najvažnijeg problema u koćarskom ribolovu. Razumijem da postoje različiti interesi talijanskog ribarskog sektora kako se zabrana ne bi ponovno uvela, no razgovori s talijanskom administracijom kontinuirano traju i vjerujem da će se uskoro postići dogovor o provođenju daljnjih zajedničkih mjera koje će ići u smjeru ponovnog uvođenja no-take zone na području Jabučke kotline.  Ministar je nedavno spominjao rješavanje problema s iskrcajnim lukama. Kako mislite da bi se taj problem mogao riješiti? - Taj je problem vezan uglavnom za ljetni period kada se ribarima onemogućava iskrcaj ribe i vez u lukama te se prednost daje nautičkim brodovima. Ovo je jedan od prioriteta koji se mora riješiti, tako da je i sam ministar intenzivno uključen u njegovo rješavanje. Svjesni smo važnosti turizma, no treba uvažavati i ribare i važnost ribarstva tijekom cijele godine. Uostalom i zakonski okviri idu u smjeru da u lukama imaju prednost ribari u odnosu na turističke brodove. Dakako, riječ je o onim lukama u kojima postoji potreba iskrcaja i veza. Prvo što je u planu jest organiziranje sastanka sa svim lučkim upravama i jedinicama lokalne samouprave gdje postoji taj problem i inzistirati na uvažavanju potreba ribara, jer se više ne smije događati da ribari od 1. svibnja do 1. rujna ne mogu iskrcati ulovljenu ribu pa se ona ili kvari ili postiže u konačnici manju cijenu. Iskreno vjerujemo da ćemo uspjeti u ovome te da će napokon i ovaj problem biti riješen.

SVJESNI SMO VAŽNOSTI TURIZMA, NO TREBA UVAŽAVATI I RIBARE I VAŽNOST RIBARSTVA TIJEKOM CIJELE GODINE  Može li se taj problem riješiti i na drugačiji način? - Hrvatska je kroz Europski fond za pomorstvo i ribarstvo dobila na raspolaganje više od 40 milijuna eura za financiranje ulaganja u ribarske luke i iskrcajna mjesta. U suradnji s ribarima i lučkim upravama utvrdili smo najznačajnija mjesta i od ove godine započet ćemo s provedbom ove mjere. Osiguran je novac za sufinanciranje izrade dokumentacije što je preduvjet za korištenje tih sredstava te se upravo sklapaju ugovori s lučkim upravama. Kad izgradimo ili moderniziramo neku luku ili iskrcajno mjesto ta područja moraju biti namijenjena isključivo potrebama ribara. Moramo biti svjesni da je ovo velika prilika za hrvatsko ribarstvo, posebice ako uzmemo u obzir da ovakvih ulaganja nije bilo već jako dugo.  Čime su ribari još nezadovoljni i kako im se može pomoći? - Prvo bih se zahvalio ribarima koji su naš ravnopravni partner te svojim zalaganjem i radom uvelike pridonose kvaliteti zajedničkog nastupa prema, ponajprije, institucijama EU-a. Najznačajniji problemi su vezani uz legislativu EU-a i naše specifičnosti koje ta legislativa ne prepoznaje, a imamo ih kako u plivaričarskom tako i u koćarskom, ali i u ribolovu potegačama i malim plivaricama. Svi zahtjevi za izuzećima od Mediteranske uredbe poslane su EK-u i uskoro očekujemo odgovore, ali ponajprije očekujemo prepoznavanje i uvažavanje naših specifičnosti. Svjesni smo da smo mala zemlja, ali smo

ravnopravna članica EU-a pa bi EK to trebao valorizirati te poticati različitost svih zemalja pa tako i nas. Neizvjesnost koju zbog toga trpe naši ribari je velika pa time i njihovo nezadovoljstvo, ali vjerujemo da će se to uskoro riješiti.

 Koji su još problemi vidljivi? - Postoji problem vezan uz neka od ograničenja u ribolovu, odnosno u dijelu plivaričarskog ribolova i zatvaranju određenih unutarnjih zona za ribolov gdje je manja riba. Na rješavanju toga problema intenzivno surađujemo mi kao administracija, ribari i znanstvenici. Sami ribari su svjesni potrebe održivog ribolova na području i u količinama koje to omogućuju, uzimajući i našu obvezu prema naraštajima koji ostaju iza nas. Uz to, ribari se suočavaju sa štetama koje im nanose dupini i tune, a uzgajivači školjaka sa štetama od orade. Ministarstvo poljoprivrede je započelo izrade studija za utvrđivanje tih šteta temeljem kojih ćemo zatražiti od EK-a dodjelu državnih potpora.  Kakvo je stanje u školjkarstvu? - U segmentu uzgoja školjkaša bilježi se stagnacija najviše zbog povećanja predatora na uzgajalištima. Uzgoj školjkaša odvija se na tradicionalan način i gotovo u potpunosti predstavlja mala obiteljska uzgajališta te je potrebno dodatno poraditi na korištenju novih tehnologija, te zajedničkog istupanja na tržište. Ipak, bilježi se stalni trend otvaranja novih uzgajališta školjkaša, najviše na području Malostonskog zaljeva i ušća rijeke Krke.

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO 5. OKRUGLI STOL O MIRENJU U HGK-u

SVIMA JE U INTERESU BRZO I UČINKOVITO RJEŠAVANJE SPOROVA Potrošači su najveća gospodarska skupina čiji se glas mora čuti. A znanjem, energijom i iskustvom nastojimo promicati upravo njihovu zaštitu, istaknuo je Krešimir Sajko piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

udući da živimo u potrošačkom društvu iznimno je važno razgovarati o pravima potrošača i alternativnim rješavanjima sporova, istaknuo je Josip Zaher, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za turizam, trgovinu i ﬁnancije na 5. okruglom stolu o mirenju održanom prošloga tjedna u HGK-u.

HRVATSKA SE NALAZI PRED NOVIM IZAZOVIMA KOJE DOSAD NIJE IMALA U PRAVNOM SUSTAVU, SMATRA VANJA BILIĆ 16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

Osim toga, nastavio je, važna je ravnoteža između onih koji pružaju i onih koji primaju usluge bez obzira na to o kojoj je djelatnosti i kojim potrošačima riječ. Jer radi se o odnosu u kojem, primjerice, jedna strana zna biti zakinuta za odgovarajuću uslugu ili proizvod. Ako se pak tome doda stanje u hrvatskom sudstvu gdje pojedini sporovi često dugo traju, centri za mirenje bi u budućnosti trebali biti snažnije mjesto za uspostavu te ravnoteže, a čemu bi svoj obol trebali dati i svi relevantni dijelovi društva, kazao je Zaher. Krešimir Sajko, predsjednik Centra za mirenje naglasio je kako su potrošači najveća gospodarska skupina čiji se glas mora čuti. “A znanjem, energijom i iskustvom nastojimo promicati upravo njihovu zaštitu”, istaknuo je. Anda Kostijal, viša stručna suradnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta ocijenila je kako su potrošači vrlo važna karika u gospodarskom lancu. No, nastavila je, Hrvatska prednjači u poraznoj statistici prekogranične kupovine roba i usluga. “Razlog tomu ponajprije je nepovjerenje u kupnju na stranim tržištima te činjenica da se nemaju kome obratiti ako dođe do problema”, naglasila je.

POROĐAJNE MUKE Dobar način u rješavanju takvih postupaka je uspostava tijela za alternativno rješavanje potrošačkih sporova, kao i centara za mirenje, što je prepoznala i Europska komisija. “Osim što su takvi postupci kod određenih tijela brži, jeftiniji i učinkovitiji za trgovce i potrošače, oni ostavljaju priliku za nastavak njihovog poslovnog odnosa. Tako, ako želi, potrošač može nastaviti kupovati kod trgovca s kojim je imao određenih nesuglasica. Dakle, brzo i učinkovito rješavanje takvih sporova je u interesu svima - potrošaču, trgovcu, ali i državi”, istaknula je Anda Kostijal.

IZBOR ZA NAJUSPJEŠNIJI LOKALNI EU PROJEKT Paket koji uključuje Uredbu o online rješavanju potrošačkih sporova i Direktivu 2013/11/EU o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova EK je donio još 2013. godine. A nakon mnogih porođajnih muka, podsjetila je ona, u Hrvatskoj je 31. prosinca 2016. stupio na snagu Zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova koji će, nakon što budu odabrana odgovarajuća tijela, udovoljiti svim obvezama EK-a. “Nakon toga će se moći pokretati postupci alternativnog rješavanja potrošačkih sporova unutar EU-a”, istaknula je, dodajući kako je izazov podići svijest potrošača i trgovaca o njihovom postojanju.

RAD NA IZAZOVIMA Suzana Kolesar, tajnica Suda časti i Centra za mirenje pri Hrvatskoj obrtničkoj komori ocijenila je kako je novi zakon nešto najbolje što se Hrvatskoj moglo dogoditi u rješavanju potrošačkih sporova. “Bez takve direktive i obveze implementacije u nacionalno zakonodavstvo alternativno rješavanje potrošačkih sporova nikad ne bi dobilo toliko pozornosti u javnosti”, kazala je. S obzirom na to da je Direktiva zapravo kompromis iskustava i znanja osoba koje su je stvarale, a koje dolaze iz raznih država članica EU-a, tako nije bilo puno prostora tijekom rada na zakonu. Premda on ima više pluseva nego minusa, primjećuju se izazovi na kojima će trebati poraditi kao što je elektronička komunikacija između odgovarajućih tijela i stranaka, rokovi, te prijevod

U HRVATSKOJ JE 31. PROSINCA 2016. STUPIO NA SNAGU ZAKON O ALTERNATIVNOM RJEŠAVANJU POTROŠAČKIH SPOROVA na strane jezike. Vanja Bilić, izmiritelj smatra kako se Hrvatska nalazi pred novim izazovima koje dosad nije imala u pravnom sustavu. Mirenje je dosad deﬁnirao Zakon u mirenju. Također, mirenje se provodilo u kolektivnim radnim sporovima i prema Obiteljskom zakonu. Osim toga, nastavio je, to je prilika da se pretresu stavovi o sudovima. “Jer, ljudi često od sudova zahtijevaju nemoguće, očekuju da su učinkoviti, jeftini i kvalitetni. Ta tri uvjeta nisu uvijek kompatibilna. Osim toga, sud nije odgovoran za sve. Vrlo često smo i mi odgovorni za svoje probleme. U tom kontekstu, proces mirenja sada zahtijeva da razmislimo o tome što se dogodilo”, zaključio je Bilić.

Nominirano 20 projekata Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a pokrenulo je Izbor za najuspješniji lokalni EU projekt Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije pokrenulo je Izbor za najuspješniji lokalni EU projekt u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2015.-2016. u svrhu prezentacije i promocije uspješnih projekata financiranih EU sredstvima. Dvadeset projekata koji su ušli u izbor nominirali su regionalni koordinatori (regionalne razvojne agencije), a pokrivaju brojna područja: poduzetništvo i razvoj poslovne infrastrukture, istraživanje i inovacije, zaštitu okoliša, socijalnu uključenost i zapošljavanje te poljoprivredu i zastupljeni su na području cijele Hrvatske, od Srijema i Slavonije preko Zagreba i Like do Istre i Dalmacije, navode u Ministarstvu. Među nominiranima su, tako, projekt modernizacije Zoološkog vrta u Zagrebu, karlovačka Aquatika, zadarski Coworking, proizvodna

zona Čaporice, uređenje i opremanje Razvojno-inovacijskog centra AluTech u Šibeniku i drugi. Sve projekte možete pogledati na stranicama Ministarstva http:// www.strukturnifondovi. hr/izbor-za-najuspjesniji-lokalni-eu-projekt-2015-2016, a glasovanje je otvoreno do 21. ožujka. Svaki glasač može odabrati tri projekta za koje smatra da su najbolji, a glasati je moguće samo jednom. Ministarstvo ovim projektom želi pomoći da se svi zainteresiraju o tome što je sve moguće ﬁnancirati sredstvima Europske unije te ujedno i promovirati uspješne lokalne EU projekte. (K.S.)

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA REZULTATI PODUZETNIKA SA SJEDIŠTEM U GRADOVIMA I OPĆ

NAJRAZVIJENIJA OPĆ KOSTRENA Ova općina u blizini Rijeke s indeksom razvijenosti od čak 153,55 posto, za gotovo 54 posto prelazi nacionalni prosjek razvijenosti u Hrvatskoj. Kad je riječ o gradovima, najveći indeks razvijenosti ima Novigrad 141,31 posto piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

rema indeksu razvijenosti, a jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj se razvrstavaju u pet skupina, u najrazvijenijoj petoj skupini nalaze se gradovi i općine koje imaju vrijednost indeksa razvijenosti veći od 125 posto. Njih je ukupno 26, odnosno da budemo precizniji riječ je o 10 gradova i 16 općina, pokazuje analiza Financijske agencije rezultata poduzetnika sa sjedištem u gradovima i općinama koje su najrazvijenije u Hrvatskoj. Najrazvijeniji gradovi i općine nalaze se u sedam županija, s time da su najzastupljenije Istarska županija u kojoj je 10 gradova i općina, te Primorsko-goranska županija s devet gradova i općina. Skupinu najboljih s indeksom razvijenosti od čak 153,55 posto predvodi Općina Kostrena. Podaci pokazuju kako ova općina u blizini Rijeke bilježi pozitivan trend kretanja stanovništva i njegove obrazovanosti, a uz stopu nezaposlenosti od 11,7 posto te s dohotkom po glavi stanovnika od 35.472 kune i proračunskim prihodima od 55,3 milijuna kuna, za gotovo 54 posto prelazi nacionalni prosjek razvijenosti u Hrvatskoj. Na njenom području nalazi se Inina Rafinerija nafte Rijeka i Brodogradilište Viktor Lenac te su, stoga, i najznačajnije gospodarske grane u toj općini industrija prerade nafte, naftnih derivata i remontna brodogradnja. A kada dobro ide poslovnim subjektima onda mora biti i dobro i lokalnoj upravi. Tako u financijskom izvještaju Ine za prošlu godinu predsjednik Uprave Zoltán Áldott ističe da u njihovom poslovanju uz marketing, Rafinerija bilježi rast već treću godinu zaredom kako u prodaji tako i u preradi. “Ipak, postoji prostor za daljnji napredak, osobito u rafinerijskom poslovanju,

kroz pripremu detaljnog dizajna za Projekt obrade teških ostataka koji bi se trebao obavljati u riječkoj Raﬁneriji. Ako usporedimo razinu ulaganja Ine i trendove nakon pada cijena nafte u 2014. godini s globalnim te regionalnim naftnim i plinskim kompanijama, jasno je da je

NA PODRUČJU KOSTRENE NALAZI SE ININA RAFINERIJA NAFTE RIJEKA I BRODOGRADILIŠTE VIKTOR LENAC Ina među rijetkima koje su zadržale robusnu razinu ulaganja i omjer reinvestiranja iznad razine od 60 posto”, rekao je, između ostalog, Áldott.

KOSTRENA RAZVIJENIJA I OD ZAGREBA Kostrena je zahvaljujući poticajnoj poduzetničkoj klimi sjedište sve većeg broja poslovnih subjekata iz drugih gospodarskih grana, među kojima je najdominantnija uslužna djelatnost. U Općini navode kako na svojem području imaju registrirana 323 poslovna subjekta, a njihov broj je u neprestanom porastu, posebno u segmentu turističke ponude. Što to znači dovoljno je navesti podatak da primjerice, Zagreb u kojem sjedište ima više od 35.000 poduzetnika, bilježi indeks razvijenosti od 139,82 posto.

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

“Bez obzira na dobre pokazatelje Općina Kostrena se vrlo aktivno bavi poticanjem poduzetništva i stvaranjem pozitivnog okruženja za ulagače. Naime, svjesni smo da je održivi gospodarski razvoj temeljni preduvjet dugoročnog razvoja, otvaranja novih radnih mjesta, realizacije planiranih projekata i unapređenja kvalitete života mještana”, istaknula je načelnica Općine Kostrena Mirela Marunić koja je podsjetila da su prošle godine dobili priznanje Instituta za javne ﬁnancije za transparentnost i status općine koja je prva provela proceduru stjecanja odobrenja Agencije za investicije i konkurentnost za projekt javno-privatnog partnerstva u javnoj rasvjeti. U ovoj općini mogu se pohvaliti da i bilježe trend pada nezaposlenosti. Naime, trenutačno se u Kostreni bilježi 136 nezaposlenih na 4000 stanovnika, dok se ta brojka u 2015. godini kretala oko 200.

NAJRAZVIJENIJI GRAD - NOVIGRAD Među 10 gradova čiji je stupanj razvijenosti veći od 125 posto, samo su dva županijska središta, Dubrovnik i Zagreb, a najveći indeks razvijenosti ima Novigrad čiji je indeks razvijenosti 141,31 posto u kojem je u 2015. godini sjedište imalo 335 poduzetnika sa 1395 zaposlenih. Na ukupan negativan rezultat poduzetnika Novigrada najviše su utjecaja imala tri poduzetnika koji su ostvarili gubitak razdoblja, a to su: Venezia nekretnine, zatim tvrtka Dadić u stečaju i Dream Lab. Na drugom mjestu s indeksom od 139,82 posto je Zagreb u kojem je u 2015. godini sjedište imao najveći broj poduzetnika u Hrvatskoj, njih 35.089. Samim tim poduzetnici Zagreba imali su i najviše zaposlenih njih 330.102 te su ostvarili

INAMA S NAJVEĆIM INDEKSOM RAZVIJENOSTI

INA U HRVATSKOJ JE Kostrena

Vir

Funtana

Malinska-Dubašnica

Omišalj

Baška

Medulin

Novigrad (Istra)

Grad Zagreb

Dubrovnika treći, iza Zagreba i Rovinja, sa ostvarenih 5,9 milijardi kuna. Među poduzetnicima Dubrovnika najveći je prihod u iznosu od 396,5 milijuna kuna

Dubrovnika, poduzetnici sa sjedištem u Poreču. Poduzetnici s najvećim brojem zaposlenih u Poreču su Valamar Riviera sa 2177 zaposlenih te Plava laguna sa 915 zaposlenih. Vrijedi istaknuti da je Valamar ostvario i najveći prihod ne samo među poduzetnicima sa sjedištem u Poreču već i najveći prihod među 8262 poduzetnika u području pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a ispred rovinjske Maistre i porečke Plave lagune.

najveći prihod od 328 milijardi kuna te najveću dobit od 9,2 milijarde kuna.

NAJVEĆI PRIHOD PO ZAPOSLENOM U ROVINJU Usporedna analiza 10 najrazvijenijih gradova, prema podacima evidentiranim u Registru godišnjih ﬁnancijskih izvještaja, pokazala je da su najveći prihod po zaposlenom ostvarili poduzetnici sa sjedištem u Rovinju i to 1,5 milijuna kuna. Tom je rezultatu najviše pridonio veliki poduzetnik Adris Grupa s ostvarene 3,3 milijarde kuna prihoda te s ostvarenom dobiti društva od 1,8 milijardi kuna pa je to razlog što je na razini svih poduzetnika Rovinja prosječna dobit po zaposlenom u 2015. godini iznosila 472.000 kuna. Iza Zagreba, prema broju poduzetnika i zaposlenih, je Dubrovnik, sa 1969 poduzetnika i 10.634 zaposlena, s time da su prema ostvarenom prihodu poduzetnici

ZAGREB, U KOJEM SJEDIŠTE IMA 35.089 PODUZETNIKA, BILJEŽI INDEKS RAZVIJENOSTI OD 139,8 POSTO ostvario veliki poduzetnik u privatnom vlasništvu - Jadran luksuzni hoteli. Prema broju zaposlenih kod poduzetnika, na trećem su mjestu, iza Zagreba i

SLIČNA DOBIT U CRESU, KRKU I NOVALJI Zanimljiv je slučaj Grada Cresa u kojem sjedište ima manje od 100 poduzetnika, točnije njih 92 koja zapošljavaju 1480 radnika. Poduzetnik s najvećim brojem zaposlenih je Autotrans koji je u 2015. godini zapošljavao 666 radnika. Grad Novalja ima nešto više poduzetnika od Cresa, njih 134 i manje zaposlenih, njih

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA 633. Poduzetnici su u ta dva grada, ali i u Krku ostvarili približno istu dobit razdoblja, između 22.300 i 24.300 kuna.

NAJVEĆI GUBITAK, 173 MILIJUNA KUNA, OSTVARILI SU PODUZETNICI SA SJEDIŠTEM U OMIŠLJU Među 10 gradova osim poduzetnika sa sjedištem u Novigradu, gubitak razdoblja ostvarili su i poduzetnici sa sjedištem u Umagu. Njihov gubitak je bio veći od 24,6 milijuna kuna, a na njega je najviše utjecao rezultat tvrtke Punta Internacional koja je u stečaju.

PROSJEK PRIHODA PO ZAPOSLENOM Usporedna analiza najrazvijenih 16 općina, pokazala je da su veći prosječan prihod po zaposlenom od prosjeka na razini Hrvatske, koji je 763.000 kuna, ostvarili jedino poduzetnici sa sjedištem u Fažani - 806.000 kuna. Tom je rezultatu najviše pridonio srednje veliki poduzetnik Benussi s ostvarenih 197,4 milijuna kuna prihoda. Prema broju poduzetnika prva je Općina Medulin u kojoj posluje 431 poduzetnik, a prema broju zaposlenih kod poduzetnika prvi je Omišalj sa 1073

Općina Kostrena se vrlo aktivno bavi poticanjem poduzetništva i stvaranjem pozitivnog okruženja za ulagače, ističe načelnica te općine Mirela Marunić

zaposlena. Među poduzetnicima Omišlja najveći broj zaposlenih imao je srednje veliki poduzetnik G.P.P. Mikić, dok je pak najveća prosječna mjesečna neto plaća od 6993 kune obračunata kod poduzetnika u Općini Baška. Među općinama s najvećim indeksom razvijenosti najmanji je broj poduzetnika u Općini Kolan u Zadarskoj županiji u kojoj posluje samo 21 poduzetnik koji

su ostvarili 73,3 milijuna kuna prihoda ili 693.000 kuna po zaposlenom. Od 16 općina u njih pet poduzetnici su 2015. godinu završili s gubitkom s time da su najveći gubitak, od 173 milijuna kuna, ostvarili poduzetnici sa sjedištem u Omišlju. Na taj je rezultat najviše utjecala Dina-Petrokemija u stečaju koju je Trgovački sud u Rijeci izbrisao iz Sudskog registra početkom rujna prošle godine.

Odabrani podaci i pokazatelji za 2015. godinu poduzetnika sa sjedištem u općinama razvrstan Naziv grada

Županija

Indeks razvijenosti

Broj poduz.

Rang u RH

Broj zaposl.

Rang u RH

Novigrad

Istarska

Grad Zagreb

141,31%

335

139,82%

35.089

1.395

330.102

Umag

Istarska

135,34%

946

3.357

Krk

Primorsko-goranska

132,73%

276

Poreč

Istarska

132,32%

1.279

1.878

7.464

Rovinj

Istarska

132,27%

829

4.440

Opatija

Primorsko-goranska

131,56%

Cres

Primorsko-goranska

128,05%

640

3.493

135

1.480

Dubrovnik

Dubrovačko-neretvanska

126,83%

1.969

10.634

Novalja

Ličko-senjska

125,93%

134

633

133

41.254

363.481

100,00%

106.569

838.584

38,7%

43,3%

Ukupno Republika Hrvatska Udio 10 gradova iz V. skupine po IR u RH Izvor: Financijska agencija - Registar godišnjih financijskih izvještaja

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti 2013. godine - vrijednosti osnovnih pokazatelja za gradove i općine u V. skupini Naziv grada/općine

Grad/općina

Županija

Prosječni dohodak per capita* 2010.-2012.

Kostrena

Općina

Primorsko-goranska

35.472

9.545

Vir

Općina

Zadarska

13.275

8.564

Funtana - Fontane

Općina

Istarska

21.792

10.115

Malinska-Dubašnica

Općina

Primorsko-goranska

28.743

7.934

Omišalj

Općina

Primorsko-goranska

36.204

7.990

Baška

Općina

Primorsko-goranska

29.978

Medulin

Općina

Istarska

31.343

Novigrad (Istra)

Općina

Istarska

29.019

8.021

5,20%

116,5

79,72%

141,31%

Grad Zagreb

Grad

Grad Zagreb

42.175

5.997

10,60%

101,9

86,93%

139,82%

Dobrinj

Općina

Primorsko-goranska

29.328

7.381

5,60%

118,5

83,62%

139,65%

Sutivan

Općina

Splitsko-dalmatinska

25.295

7.694

10,00%

135,3

86,74%

138,63%

Bol

Općina

Splitsko-dalmatinska

28.424

7.503

8,00%

111,6

85,41%

136,25%

Punat

Općina

Primorsko-goranska

31.330

6.692

7,80%

113,1

85,57%

135,75%

Umag

Grad

Istarska

32.505

6.580

6,00%

109,0

81,03%

135,34%

Krk

Grad

Primorsko-goranska

31.917

5.688

5,80%

116,2

83,93%

132,73%

Poreč

Grad

Istarska

32.971

5.562

6,10%

113,1

84,02%

132,32%

Rovinj

Grad

Istarska

35.698

5.674

6,70%

102,0

82,71%

132,27%

Kolan

Općina

Zadarska

21.103

8.487

9,10%

117,9

80,04%

132,19%

Fažana

Općina

Istarska

32.730

5.030

8,10%

127,9

86,22%

132,08%

Opatija

Grad

Primorsko-goranska

34.543

6.210

10,90%

95,9

90,41%

131,56%

Vrsar

Općina

Istarska

30.993

6.714

6,10%

101,2

78,10%

131,26%

Bale

Općina

Istarska

32.695

5.878

5,60%

112,6

68,20%

128,80%

Cres

Grad

Primorsko-goranska

30.930

5.633

4,70%

103,1

81,66%

128,05%

Tar-Vabriga

Općina

Istarska

24.480

6.482

6,50%

123,4

76,69%

127,48%

Dubrovnik

Grad

Dubrovačko-neretvanska

34.690

5.093

10,00%

100,8

88,17%

126,83%

Novalja

Grad

Ličko-senjska

Republika Hrvatska

Prosječni Prosječna stopa izvorni prihodi nezaposlenosti per capita** 2010.-2012. 2010.-2012.

Kretanje stanovništva*** 2010.-2001.

Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16-65 godina 2011.

Indeks razvijenosti

11,70%

110,0

89,28%

153,55%

19,20%

247,8

75,88%

147,88%

5,30%

121,4

84,99%

147,32%

6,80%

138,4

86,33%

147,12%

8,90%

109,3

85,58%

146,61%

8.663

6,90%

114,0

85,20%

145,77%

6.774

6,10%

128,1

89,40%

142,67%

20.774

7.670

11,10%

117,6

80,68%

125,93%

28.759

2.969

16,00%

99,4

77,74%

100,00%

Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije *Dohodak po stanovniku izračunava se kao omjer ukupnog iznosa dohotka kojega su tijekom jednoga poreznog razdoblja (kalendarska godina) ostvarili porezni obveznici, fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za koju se vrši izračun, i broja stanovnika koji žive na području te jedinice; **Proračunski prihodi jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku; ***Promjena ukupnog broja stanovnika nekog područja u određenom vremenu rezultat je međudjelovanja prirodnih procesa (rađanja i umiranja stanovništva) i društvenih zbivanja (iseljavanja i useljavanja stanovništva.

im u V. skupinu prema indeksu razvijenosti (u tisućama kuna, plaće u kunama) Ukupan prihod

Rang u RH

Dobit / gubitak razdoblja

Rang u RH

866.762 328.040.304

Prihod po zaposl.

Dobit/ gubitak po zaposl.

-46.953

9.240.607

2.320.873

-24.655

537

1.278.744

24.354

4.216.843

211.861

Novostvorena Prosječna mjesečna vrijednost neto plaća

544

621,3

-33,7

296.717

5.108

993,8

28,0

87.704.751

5.863

691,4

-7,3

762.909

5.070

680,9

13,0

315.561

5.148

565,0

28,4

1.737.257

5.359 6.185

6.595.775

2.095.674

1.485,5

472,0

3.662.192

1.924.895

78.658

551,1

22,5

827.609

5.118

610.836

23.877

412,7

16,1

260.675

5.310

5.935.212

39.242

558,1

3,7

2.464.439

5.464

340.646

134

22.301

538,1

35,2

126.114

4.630

351.264.128

11.711.919

966,4

32,2

97.861.507

5.819

639.647.947

17.139.504

762,8

20,4

176.482.255

5.019

54,9%

68,3%

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO 15. SUSRET GOSPODARSTVENIKA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

PO PRIHODIMA PODUZETNIKA ODMAH IZA ZAGREBA Poduzetnici Zagrebačke županije i u teškim, kriznim godinama uspjeli su zadržati stabilnost u poslovanju, istaknuo je župan Stjepan Kožić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

ZA POTICANJE PODUZETNIŠTVA 14 MILIJUNA KUNA

Na 15. susretu gospodarstvenika Zagrebačke županije govorilo se i programima u gospodarstvu u 2017.

Zagrebu je prošli tjedan održan tradicionalni 15. susret gospodarstvenika Zagrebačke županije na kojemu su, uz teme vezane uz trenutačnu gospodarsku situaciju, prezentirane mjere i programi u gospodarstvu i poljoprivredi koje će ta županija provoditi u ovoj godini. Župan zagrebački Stjepan Kožić istaknuo je kako su poduzetnici Zagrebačke županije i u teškim, kriznim godinama uspjeli zadržati stabilnost u poslovanju, a po ukupnim prihodima su u zadnje tri godine i pretekli Istarsku, Primorsko-goransku i Splitsko-dalmatinsku županiju. “Zagrebačka županija je sa 44 milijarde kuna po ukupnom prihodu poduzetnika na drugom mjestu, odmah iza Grada Zagreba te na trećem mjestu po neto

dobiti, a sa gotovo 48.000 zaposlenih na četvrtome mjestu”, istaknuo je župan Kožić ispričavši se jer je riječ o podacima Fine iz 2015. godine budući da podaci za prošlu godinu još nisu objavljeni. “Za pohvalu je da sve županije u Hrvatskoj imaju na svojim web strancima otvoren proračun gdje se u realnom vremenu može pratiti njegovo izvršenje. Bilo bi u najmanju ruku korektno da se mnoge institucije ugledaju na županije te da budu brže i ažurnije”, istaknuo je župan zagrebački ustvrdivši kako su niže razine vlasti, poput županija i općina, dostupnije i brže reagiraju na potrebe poduzetnika, primjerice, kad je riječ o izdavanju građevinskih dozvola, ali da su županije spremne na sebe preuzeti puno više poslova uz, naravno, nužnu veću decentralizaciju.

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

Prema njegovim riječima, Zagrebačka će županija u ovoj godini izdvojiti do sada najveći iznos za kapitalnu izgradnju. Riječ je o oko 47,5 milijuna kuna, a radove će, uglavnom, izvoditi poduzetnici s područja Zagrebačke županije. Za Program poticanja poduzetništva u Zagrebačkoj županiji koji obuhvaća projekte, mjere i aktivnosti koje će se provoditi tijekom 2017. godine kao što su poduzetnički krediti i jamstva, razvoj poduzetničke infrastrukture, bespovratne potpore malim i srednjim poduzetnicima, programi obrazovanja, razvoj kontinentalnog turizma i turističke infrastrukture planirano je izdvojiti oko 14 milijuna kuna. Na trenutačno gospodarsko stanje u Hrvatskoj osvrnuo se ekonomski stručnjak Mladen Vedriš koji je ocijenio da je Hrvatska u kontekstu općih izbora, koji su u manje od godinu dana održani dvaput, ostvarila ograničeni napredak u provedbi preporuka koje su joj upućene 2016. te je ispunjeno tek nekoliko obećanja u pogledu politika iznesenih u Nacionalnom programu reformi 2016. “Kad je riječ o investicijama, u Hrvatskoj se još premalo investira i stvari se moraju pomaknuti s te pozicije. Hrvatska je poput vlaka koji je stajao, a da bi se uhvatila pozicija koju je imala u pretkrizno vrijeme mora potegnuti puno brže”, rekao je Vedriš te napomenuo kako Europska komisija očekuje da će hrvatski BDP ove godine rasti po stopi od 3,1 posto te da će se pozitivan trend u potrošnji nastaviti i u idućoj godini, ali umjerenije jer će se umanjiti efekt porezne reforme.

MASTER PLAN PROMETNE REVITALIZACIJE SLAVONIJE

STRATEGIJA PROMETNOG RAZVOJA ISTOČNE HRVATSKE Uz izradu master plana, financirat će se i izrada pripadajuće strateške procjene za okoliš te identificirati ciljevi na temelju čega će se razviti projektni prijedlozi za ulaganja na lokalnoj i regionalnoj razini, kazao je Butković piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

redstvima EU fondova od 6,8 milijuna kuna ﬁnancirat će se izrada prometnog master plana funkcionalne regije Istočne Hrvatske, čime će se postaviti temelji boljeg prometnog povezivanja pet slavonskih županija s ostalim dijelom Hrvatske, a ugovor za njegovu izradu potpisan je pro-

MINISTAR PROMETA SMATRA KAKO ĆE PROJEKT IZGRADNJE PELJEŠKOGA MOSTA KONAČNO ZAPOČETI U JESEN OVE GODINE tekloga tjedna u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Ovaj master plan, zapravo, ima ulogu svojevrsne strategije prometnog razvoja regije, a pružit će izravno strateško uporište za ﬁnanciranje budućih projekata javno-gradske, prigradske i regionalne mobilnosti. Ministar

mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je istaknuo kako će se uz izradu master plana ﬁnacirati i izrada pripadajuće strateške procjene za okoliš, a istodobno će se identiﬁcirati ciljevi na temelju čega će se razviti projektni prijedlozi za ulaganja na lokalnoj i regionalnoj razini. Sanja Bošnjak, obnašateljica dužnosti župana virovitičko-podravskog je, izrazivši zadovoljstvo zbog potpisivanja ugovora, istaknula kako je suradnja na regionalnoj razini preduvjet za pripremu projekata koji će pridonijeti razvoju svih uključenih strana na tom području.

U PLANU JOŠ RAZVOJNIH PROMETNIH PROJEKATA Butković je dodao kako uskoro slijedi potpisivanje ugovora u vrijednosti većoj od 19 milijuna kuna za izradu sličnih master planova za funkcionalne regije Sjeverni Jadran te Sjevernu i Srednju Dalmaciju. Ravnatelj Središnje agencije za ﬁnanciranje i ugovaranje programa i projekata EU-a Tomislav Petric je naglasio kako će ta agencija ove godine s resornim ministarstvom ugovoriti još projekata vrijednih četiri do pet milijardi kuna, a prvi od njih je ugovaranje druge

faze projekta Zračne luke Dubrovnik, vrijedan više od 858 milijuna kuna. Uz to, u planu je i rekonstrukcija željezničkih pruga Zaprešić-Zabok i VinkovciVukovar, zatim izgradnja terminala za pretovar rasutih tereta u Luci Osijek te nastavak provedbe željezničkih i cestovnih projekata, poput obilaznice Vodica, mosta Čiovo i naravno Pelješkog mosta. Butković smatra kako će taj projekt konačno započeti u jesen ove godine. Pri kraju je natječaj za odabir izvođača radova, a drugi dio je vezan uz odobrenje financiranja projekta izrade Pelješkog mosta. Butković je najavio i kako će njegovo ministarstvo uskoro Vladi predstaviti reformski paket mjera vezan uz autoceste kojim će biti vidljivo što je ispregovarano sa Svjetskom bankom o refinanciranju kredita za izgradnju autocesta. Inače, do sada je u projekte izgradnje javne gradske i prigradske te regionalne mobilnosti iz sredstava EU-a izdvojeno oko 20 milijuna kuna, a riječ je uglavnom o projektnoj dokumentaciji koja će u programskom razdoblju od 2014. do 2020. omogućiti nastavak financiranja projekata i iskorištenost 874 milijuna kuna do 2023.

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

POČINJE RESTRUKTURI CESTOVNOG SEKTORA Restrukturiranju se pristupilo kako bi se izbjeglo koncesioniranje ili privatizacija autocesta te nekontrolirano povećanje cijena cestarina privatnih koncesionara, kazao je Butković, dodajući da ukupni dug ovog sektora čini oko 13,5 posto ukupnog javnog duga države piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

lada je prošli tjedan donijela Odluku o poslovnom i ﬁnancijskom restrukturiranju cestovnog sektora, što je prvi korak reforme cestovnog sustava, jer hrvatski cestovni sektor karakterizira visoka zaduženost i nemogućnost otplate kreditnih obveza. Do 2016. godine Hrvatske ceste (HC), Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ), sklopili su ukupno 72 zajma uz državno jamstvo u ukupnom iznosu od oko 61,6 milijardi kuna, odnosno 8,1 milijardu eura. Njihova trenutačna ukupna zaduženost iznosi 5,2 milijarde eura odnosno 39 milijardi kuna, od čega samo ove godine na naplatu dolazi 1,14 milijardi eura ili 7,8 milijardi kuna. “Ukupni dug ovog sektora čini nešto više od 13,5 posto ukupnog javnog duga države. Uz postojeće prihode, koji su u 2016. prema 2015. rasli za sedam posto, nije moguće isplaćivati kreditne

obveze idućih pet godina”, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković pojašnjavajući da se restrukturiranju pristupilo kako bi se izbjeglo koncesioniranje ili privatizacija autocesta te nekontrolirano povećanje cijena cestarina privatnih koncesionara.

USKLAĐENJE CESTARINA I NJIHOVO SEZONSKO POVEĆANJE Reforma cestovnog sektora provodit će se u tri područja: upravljanje sektorom, zatim planiranje, ﬁnanciranje i provedba investicija te upravljanje i poslovanje poduzeća. Reforma bi trebala biti dovršena 2020. godine, odnosno najkasnije do 2021. i to implementacijom novog, unaprijeđenog automatskog sustava naplate cestarina. Reforma predviđa i spajanje HAC-a, HAC-ONC-a i ARZ-a te sezonsko povećanje cijena cestarina. A prvo što će se napraviti već u travnju ove godine jest

PROIZVOĐAČI MLIJEKA

Osigurano gotovo 23 milijuna kuna za potporu Usvajanjem Uredbe o pružanju iznimne potpore za prilagodbu proizvođačima mlijeka, Vlada je osigurala gotovo 23 milijuna kuna za potporu proizvođačima mlijeka zbog nepovoljnog stanja u sektoru. Ovom se uredbom provodi Uredba Europske komisije o pružanju iznimne potpore za prilagodbu proizvođačima mlijeka i poljoprivrednicima u drugim sektorima stočarstva, a ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić navodi da je od ukupno 22,7 milijuna kuna 50 posto osigurano iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP), a drugih 50 posto iz državnog proračuna. “Jedinični iznos potpore proizlazi iz omjera ukupne omotnice i broja prihvatljivih grla, a može iznositi maksimalno 300 kuna”, rekao je Tolušić navodeći kako je uvjet za korištenje potpore uključivanje korisnika u sustav kontrole mliječnosti kojim upravlja Hrvatska poljoprivredna agencija. Potpore će isplaćivati Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

usklađivanje cijena cestarina HAC-a za pet posto s cestarinom ARZ-a, a resorni ministar ističe kako će i takva povećana cestarina dalje biti za 15 posto niža od cestarina privatnih koncesionara. Primjera radi cestarina na dionici Zagreb-Rijeka ostat će ista, ali na relaciji Zagreb-Varaždin za osobna vozila porast će sa 25 na 27 kuna, dok će cestarina na autocesti Zagreb-Split biti veća za sedam kuna. U razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna uvodi se sezonsko povećanje cestarine od 10 posto, no to povećanje neće se odnositi na autobuse i teretne prijevoznike. Popust za ENC ostaje još ove godine, a hoće li se i za koliko smanjivati u 2018. još će se vidjeti. Restrukturiranjem cestovnog sektora ove godine planira se i broj zaposlenih smanjiti za oko 120 osoba za koje su osigurane otpremnine. “Neprovođenjem ovog programa sektor se izlaže opasnosti potpunog gubitka likvidnosti i nemogućnosti otplata

U SUSRET TURISTIČKOJ SEZONI

Zapošljava se 65 stručnih referenata Vlada je dala i odobrenje Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture za zapošljavanje 65 stručnih referenata, najviše na godinu dana, radi obavljanja poslova čiji se opseg privremeno povećava tijekom turističke sezone u lučkim kapetanijama i ispostavama, za što je u proračunu ukupno osigurano više od 2,1 milijun kuna.

HGK O POSKUPLJENJU CESTARINA

RANJE

kreditnih obveza što bi polučilo značajne negativne ekonomske učinke u državi”, rekao je Butković ističući kako ovim poskupljenjima Vlada planira uprihoditi oko 160 milijuna kuna.”

RESTRUKTURIRATI ROČNOST I CIJENU DUGA Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako je prosječna ročnost duga cestovnog sektora 3,5 godine, odnosno da gotovo tri četvrtine ukupnog duga dospijeva ove i u iduće tri godine te da je nužno napraviti adekvatno financijsko restrukturiranje. “Plan je unaprijediti i samu financijsku strukturu duga u

Dodatni udar na prijevoznike

smislu snižavanja troška, jer manji dio duga čine obveze prema multilateralnim financijskim institucijama, a većina je komercijalni bankarski dug. U tome imamo veliku podršku Svjetske banke i EBRD-a te smatramo da ćemo u drugoj polovini godine biti sposobni za tu transakciju. Odnosno, trebali bi ići sa stožernom, kapitalnom transakcijom jedne obveznice na međunarodnom tržištu, koja će uz sebe vezati i čitav niz drugih financijskih transakcija, koje će se dogovarati izravno s vjerovnicima”, rekao je ministar financija Zdravko Marić ističući kako je cilj restrukturirati ročnost duga, ali i njegovu cijenu.

OSNIVA SE STUDIJ VOJNOG POMORSTVA

Jedinstveno obrazovanje pomorskih časnika Vlada je prihvatila odluku o pokretanju postupka za ustrojavanje posebnog studija Vojno pomorstvo radi jedinstvenog obrazovanja pomorskih časnika za sva državna tijela koja djeluju u području pomorske sigurnosti. Početak studija predviđa se za školsku godinu 2018./2019., a sam koncept studija temeljio bi se na tri

smjera - vojna nautika, vojno brodarstvo i vojna elektronika, a trajao bi 10 semestara, odnosno pet godina. Završetkom studija stjecao bi se naziv magistra vojnog pomorstva. Ovakvim integriranim sveučilišnim studijem moguće je provoditii jedinstveno obrazovanje pomorskih ča-snika za potrebe svih državnih tijela. Stu-m dij će se provoditi na Hrvatskom vojnom a učilištu dr. Franjo Tuđman i sastavnicama a Sveučilišta u Splitu, kao suizvoditeljima provedbe studija.

Vladinu odluku o povećanju cijena cestarina prokomentirali su Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK-a za graditeljstvo, promet i veze te predsjednik Udruženja cestovnoga teretnog prometa HGK-a, Darko Vukadinović. Povećanje cijena cestarina dodatni je udar na prijevoznike koji će se u konačnici preliti najviše na građane. Prijevoznici nemaju na koga prebaciti povećane troškove nego na korisnike usluga – naručitelje prijevoza, koji će stoga podizati cijene proizvoda i usluga te će nam svima rasti životni troškovi, ističe Mirjana Čagalj. Ovo je samo nastavak trenda povećanja troškova prijevoza jer je gorivo u posljednjih godinu dana poraslo dvadesetak posto, a s povećanjem cestarina od pet posto ukupni troškovi prijevoza porast će za pet do 10 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ocijenila je ona. Ova odluka nikako ne ide u prilog povećanju sigurnosti ukupnog prometa na cestama jer umjesto da se veći dio prijevoza događa na autocestama, ovako se dodatno potiče prijevoznike da koriste neprikladne alternativne ceste bez naplate, pri čemu se prijevoz tereta i putnika događa sporije, uz smanjenu sigurnost te uništavanje državnih cesta, zaključila je Mirjana Čagalj. Prijevoznici su iznenađeni ovakvom odlukom jer im je bilo obećano da se neće povećavati cijena cestarina koje su ionako među većima u Europi, nego da će se restrukturiranjem državnih koncesionara i novim modelima naplate na autocestama u Hrvatskoj pokušati optimizirati njihovo poslovanje, kazao je Vukadinović.

20. ožujka 2017 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK K | 25

AKTUALNO TJEDAN U KOJEM SE NAJVIŠE SPOMINJAO AGROKOR

Informacija na informaciju, a gdje je prava? Cijeli protekli tjedan tekla je medijska bujica o problemima u kojima se našao najveći koncern u Hrvatskoj. Na smirivanje strasti pozivali su i premijer i analitičari, a napokon se oglasio vrlo šturim priopćenjima i sam Agrokor

rotekli gospodarski, ali i politički tjedan obilježila je situacija u Agrokoru. Iako se već odavno o tome šuškalo, početkom protekloga tjedna medijski istupi o tome kako najveći koncern u Hrvatskoj ima ozbiljnih ﬁnancijskih problema, da su vjerovnici sve nervozniji te da se u pitanje dovodi i cijelo njegovo poslovanje postupno su se počeli zahuktavati. Procurile su i informacije kako su vodeći ljudi Agrokora zbog ozbiljnosti situacije imali i sastanak u Vladi, što su na kraju potvrdili i iz samih Banskih dvora. Situacija je svoj medijski vrhunac doživjela sredinom tjedna kada su se, konačno, oglasili i iz Agrokora neizravno potvrdivši da problemi postoje. “S obzirom na brojne upite želimo kazati da Agrokor zajedno sa svojim partnerima analizira sve moguće opcije stabilizacije poslovanja društva, posebno vodeći računa o zaposlenicima, dobavljačima, investitorima, potrošačima i ostalim partnerima. Imamo izrazitu podršku naših investitora koji aktivno sudjeluju u procesu i javnost ćemo pravodobno izvijestiti o postignutim rezultatima”, stajalo je u kratkom Agrokorovu priopćenju. Uslijedila je bujica informacija, počev od toga da Agrokor duguje 16 milijardi kuna dobavljačima pa sve do navodnog poreznog duga čije je postojanje opovrgnuo i sam ministar ﬁnancija Zdravko Marić, inače nekadašnji zaposlenik Agrokora. O poreznom dugu očitovali su se i iz Agrokora priopćenjem u kojem navode da godišnje hrvatskoj državi plaćaju tri milijarde kuna poreza, od čega više od polovine ide na PDV, nakon toga veći dio na doprinose, dok je ostatak porez na dobit. “Konstrukcije da je Agrokor dužan šest milijardi kuna značile bi da dvije godine nije platio porez državi, a istina je da na današnji dan (petak 17. ožujka) Agrokor

hrvatski premijer pa i na samoj sjednici Vlade, ističući kako je riječ o značajnom subjektu hrvatskoga gospodarstva te da će Vlada pratiti sve aktivnosti vezane uz njih.

NI NOVI KREDIT NE RJEŠAVA PROBLEME

VAŽNO JE PROMISLITI O ODLUKAMA I REAKCIJAMA KADA JE U PITANJU BUDUĆNOST AGROKORA, ISTAKNULI SU U HGK-u nema dospjelih obveza što se tiče poreza prema hrvatskoj državi”, ističe se u novom, i opet kratkom, Agrokorovu priopćenju. No medijski požar su gasili i analitičari i premijer Andrej Plenković koji su isticali da cijeloj situaciji treba pristupiti smireno i racionalno. “Potrebno je smiriti loptu i vrlo trezveno pristupiti dijalogu. Od kompanije i vjerovnika očekujem da u vrlo kratkom roku zajednički pristupe planu razrješavanja poteškoća u poslovanju”, poručio je nekoliko puta

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori naglašavaju da se “radi o jednoj od najvećih tvrtki Srednje Europe koja izravno zapošljava 35.000 ljudi, a ujedno je nositelj investicijskih aktivnosti u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, s tržišnim udjelom u trgovini većim od 30 posto. To dovoljno govori koliko je važno promisliti o odlukama i reakcijama kada je u pitanju budućnost Agrokora”, istaknuli su u HGKu, podsjećajući kako je Agrokor u privatnom vlasništvu te da prije bilo kakve intervencije treba vidjeti postoji li za to utemeljeno uporište u zakonskoj regulativi, pozitivnim praksama u EU-u. “Sljedeći će potezi svakako utjecati na gospodarsko-socijalnu situaciju u cijeloj državi”, smatraju u HGK-u. U međuvremenu pojavile su se informacije kako se Uprava Agrokora s ruskim kreditorima, Sberbankom i VTB bankom, dogovorila o novom kreditnom zaduženju od 250 do 300 milijuna eura kojim bi Agrokor trebao zatvoriti svoja trenutačna dugovanja prema dobavljačima i državi. Uskoro bi, navodno, trebao biti i gotov plan restrukturiranja tog koncerna koji najvjerojatnije očekuje i novo vlasničko preslagivanje. No sve te informacije, do službenog očitovanja iz kompanije, ostaju u sferi nagađanja te ostaje za vidjeti kakvo će biti dugoročno rješenje za Agrokor. Analitičari procjenjuju da trenutačno odobrena sredstva ne rješavaju Agrokorove probleme jer im samo u iduće četiri godine na naplatu stiže više od 1,6 milijardi eura bankovnih zaduženja. (I.G.)

UDRUŽENJE KOŽARSKO-PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE HGK

POTREBNA NAM JE TEHNOLOŠKA OBNOVA Sustavno inoviranje te plasiranje novih proizvoda nužan je poslovni model prije svega za tvrtke koje imaju svoje brendove, kazao je Mario Lešina, predsjednik Vijeća Udruženja piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rvatska kožarsko-prerađivačka industrija zapošljava više od 10.000 radnika i tradicionalno je radno-intenzivna djelatnost. Najveća koncentracija te industrije je na sjeveru Hrvatske u dvjema županijama Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. U 2015. godini 134 tvrtke iz te branše sa 10.411 radnika ostvarile su ukupan prihod od 3,8 milijardi kuna. U prošloj godini izvoz je povećan za 1,5 posto, a uvezeno je 2,8 posto manje robe nego u godini prije. Najviše se ove robe izvozi u države članice Europske unije te u Bosnu i Hercegovinu. Udruženje kožarsko-prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) prošlog je tjedna održalo Izbornu skupštinu na kojoj je za predsjednika Vijeća Udruženja ponovo jednoglasno izabran Mario Lešina, direktor tvrtke Midal iz Varaždina. Za dopredsjednike Vijeća Udruženja izabrani su Nada Zver iz tvrtke Ivančica iz Ivanca, Božidar Ledinko iz tvrtke Galko iz Maloga Bukovca i Božo Ljubić iz tvrtke Viviani iz Rešetara.

SURADNJA SA ZNANSTVENOM ZAJEDNICOM “Razvoj tehnologije za proizvodnju obuće već nekoliko godina stagnira te je nužno započeti snažniju suradnju gospodarskih subjekata iz ove branše sa znanstvenom zajednicom, odnosno istraživačkim i razvojnim institutima. Sustavno inoviranje te plasiranje novih proizvoda nužan je poslovni model, prije svega za tvrtke koje imaju svoje brendove i tu će orijentaciju Udruženje podupirati u narednom razdoblju. Jednako se tako internacionalizacija poslovanja nameće kao imperativ jer je naše tržište premalo za plasiranje većih serija proizvoda”, najavio je Lešina govoreći o budućim aktivnostima Udruženja. Ovaj sektor muči i nedostatak radne snage koji potiče izmještanje proizvodnje pa će i

Mario Lešina i Branka Prišlić

nastavak učenja biti prioritet rada Udruženja, u čemu bi znatnu ulogu mogao imati i CIRAZ, sektor HGK-a koji, pored ostalih aktivnosti, provodi dva strateška EU projekta: Strateški projekt za potporu inicijativa klastera konkurentnosti i Strateški projekt za potporu uspostave inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih platformi. Sudionici skupštine su govorili o nedostatku i nestručnosti radne snage, istaknuli problem nedostatka instrumenata za sprečavanje odljeva radne snage, spomenut je i problem niskih plaća te neodgovarajućeg tečaja kune, a upozoreno je i na poteškoće u vezi s postupkom javne nabave, kao i na stalno nestajanje distribucijskih kanala koji plasiraju domaće proizvode.

134 4 tvrtke poslovale u kožarskoprerađivačkoj industriji u 2015.

3,8 8 mlrd kn njihov ukupni prihod te godine

INTERNACIONALIZACIJA POSLOVANJA NAMEĆE SE KAO IMPERATIV JER JE NAŠE TRŽIŠTE PREMALO, OCIJENIO JE LEŠINA 20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

IZ PRVE RUKE DENIS MATIJEVIĆ I AGROFRUCTUS

DEFINITIVNO NAM FALI SUVISLA POLJOPRIVREDNA POLITIKA Treba pronaći niše u kojima možemo biti konkurentni, poput proizvodnje jabuka, krušaka, običnog krumpira, luka ili kupusnjača, smatra Matijević, pa dodaje kako se kod nas često pričaju priče bez utemeljenja u stvarnosti, koje onda utječu i na donositelje odluka, a sve rezultira bizarnim zakonima i promašenim poticajima piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

U više iš od d

120.000 0t voća i povrća otkupljuje AgroFructus godišnje

600

više od mil kn

uprihoduje godišnje AgroFructus

društvu Denisa Matijevića, predsjednika Uprave AgroFructusa, obišli smo pogone nekoliko tvrtki u sastavu Grupe koju čini osam kompanija u Hrvatskoj i inozemstvu te se iz prve ruke upoznali s njihovim poslovanjem. AgroFructus se specijalizirao za proizvodnju, otkup, skladištenje, pakiranje te prodaju svježeg i prerađenog voća i povrća, a tijekom našeg posjeta vidjeli smo kako neki od popularnih proizvoda s polica domaćih trgovina prolaze onaj famozni put – od polja do stola. Matijević je kompaniju osnovao 2009. godine i u relativno kratkom roku došao do pozicije ne samo hrvatskog, već i regionalnog lidera u branši pa danas otkupljuju više od 120.000 tona voća i povrća godišnje, dok im prihodi premašuju 600 milijuna kuna. On sam se tim poslom bavi od mladih dana, a kroz razgovor s njim jasno se vidi da je odlično upoznat sa svim aspektima poslovanja te da je na čelo kompanije došao prošavši sve stepenice koje jedan šef treba proći da bi znao cijeniti radnike, kooperante i kupce.

MLADI IMAJU STRAŠNU VOLJU

više od

60%

domaćeg tržišta u segmentu pasteriziranog voća i povrća drži AgroFructus

“Nije bilo lako doći tu gdje smo danas, ali od početka sam imao viziju što želim i na tome sam radio. Nadam se da će sve što smo stvorili ostati našim mladim zaposlenicima“, kaže Matijević, a upravo te mlade stručnjake koje spominje sreli smo u svakom od pogona koji

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

smo posjetili. “Oni imaju strašnu volju pa ih puštamo da rade, da donose odluke. Ja ih usmjeravam, ali oni odrađuju posao. Evo, uzmimo za primjer raspravu o podlozi za naš staklenički uzgoj. Raspravljali smo koju podlogu odabrati i na kraju je naš voditelj odabrao staklenu vunu s kojom je malo kompliciranije raditi, ali daje bolju kvalitetu proizvoda. Argumentirao je svoj odabir i mi smo to prihvatili. Srećom, imamo dosta takvih ljudi, a njih ne možeš platiti samo novcem, oni moraju imati veliku volju za poslom i uživati u njemu”, objašnjava Matijević. Taj se staklenik nalazi se u Magadenovcu i dio je proizvodnje njihove tvrtke Višnja Panonia od koje dogodine očekuju 400 tona višanja sa 20 hektara nasada koje su podigli uz pomoć EU fondova. Prošle godine su se akvizicijom tvrtke Plod prirode proširili i na stakleničku proizvodnju povrća na gotovo 40.000 četvornih metara. Trenutačno uzgajaju papriku baburu, a iako je u planu dodatna modernizacija staklenika do kraja godine, već su i dosadašnjim potezima dobili za 10 kilograma veće prinose po kvadratu, što bi nakon završetka planiranih ulaganja od milijun eura trebalo narasti na 25 kilograma po kvadratu, odnosno 900 tona paprike godišnje. Sama proizvodnja je u velikoj mjeri automatizirana, po stakleniku zuje bumbari koji oprašuju biljke, a zbog njih se količina kemikalija u uzgoju mora smanjiti na minimum.

Mi već 25 godina govorimo o našim potencijalima i smatram da bi napokon trebali donijeti konkretne mjere kako bi se ti potencijali realizirali kroz proizvodnju, ali to se neće dogoditi samo od sebe. Denis Matijević

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

IZ PRVE RUKE: DENIS MATIJEVIĆ I AGROFRUCTUS

PRILIKE ZA KOOPERANTE

Ovo proizvodnje što imamo zapravo služi kao pokazni primjer za kooperante. Znate kakvi su seljaci kod nas, nepovjerljivi, ali ovako kad vide da ja sadim neku kulturu, lakše se odluče i oni.

Iako nepregledni redovi nasada impozantno izgledaju, a još će se i proširiti za 1,5 hektar za proizvodnju rajčice, vlastita proizvodnja AgroFructusa je zapravo dosta skromna u ukupnom udjelu poslovanja. “Ogromnu većinu voća i povrća uzimamo od kooperanata koji su 70 posto iz Hrvatske, a 30 posto iz BiH i Makedonije. Ovo proizvodnje što imamo zapravo služi kao pokazni primjer za kooperante. Znate kakvi su seljaci kod nas, nepovjerljivi, ali ovako kad vide da ja sadim neku kulturu, lakše se odluče i oni”, naglašava Matijević, uz napomenu da po njegovoj procjeni AgroFructus drži od 15 do 20 posto legalne proizvodnje voća i povrća u Hrvatskoj. Kako nemamo samodostatnu proizvodnju praktički ni jedne vrste voća i povrća to otvara velike prilike za kooperante. Kad je riječ o uvozu, Matijević ga ne vidi kao problem, dapače. “Ono što nam nedostaje možemo uvoziti, bolje nego da silimo proizvodnju svega jer to očito ne ide, jednostavno nismo konkurentni. Uzmite primjer mladog krumpira koji u sezoni dolazi iz Egipta i Cipra, košta tri kune, a naš domaći bi bio 30 kuna. Nema se smisla s tim natjecati, već treba pronaći niše u kojima možemo biti konkurentni, poput proizvodnje jabuka, krušaka, običnog krumpira, luka ili kupusnjača”, smatra Matijević pa dodaje kako se kod nas često pričaju priče bez utemeljenja u stvarnosti, koje onda utječu i na donositelje odluka, a sve rezultira bizarnim zakonima i promašenim poticajima. Primjerice, često možemo čuti kako nam nedostaje hladnjača za skladištenje jabuka jer se barata napuhanim

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

brojkama proizvodnje veće od 60.000 tona, dok realno proizvodimo oko 35.000. Hladnjača imamo sasvim dovoljno, ali to nije spriječilo naše vlade da potiču njihovu izgradnju na osnovu sasvim krivih podataka. Hladnjača nam, dakle, ne nedostaje, ali ono što nam deﬁnitivno fali jest suvisla poljoprivredna politika i strategija koja bi odredila što želimo proizvoditi i poticati”, smatra Matijević. “Mi već 25 godina govorimo o našim potencijalima i smatram da bi napokon trebali donijeti konkretne mjere kako bi se ti potencijali realizirali kroz proizvodnju, ali to se neće dogoditi samo od sebe. Po meni je ključna stvar da se donese strategija koja će deﬁnirati što proizvodimo i za koga, kako ćemo provoditi nužnu regionalizaciju, komasaciju i projekte navodnjavanja, što je sve nužno da bi naša proizvodnja bila konkurentna”, naglašava Matijević i napominje kako su investicije ono što je navažnije za oživljavanje domaće poljoprivrede. Ističe kako AgroFructus može u suradnji s drugim ozbiljnim proizvođačima pokrenuti novi investicijski ciklus koji će ljudima pokazati da se u poljoprivredi mogu postizati dobri rezultati i da se od nje može živjeti.

ONO ŠTO NAM NEDOSTAJE MOŽEMO UVOZITI, BOLJE NEGO DA SILIMO PROIZVODNJU SVEGA JER TO OČITO NE IDE A lijepo je vidjeti da Matijević živi u praksi ono što pripovijeda. Odlično se to vidi i na idućoj postaji našeg obilaska, potpuno automatiziranom gljivarniku partnerske tvrtke Fungus Panonia koji se prostire na 1500 četvornih metara. Izgradili su ga prije dvije godine za 12 milijuna kuna, opet uz malu pomoć EU fondova, a proizvodi oko 30 tona bijelih šampinjona mjesečno. Pohvalili su nam se da su prvi u Hrvatskoj uveli nove tehnologije koje im omogućavaju dobivanje najkvalitetnijih gljiva na tržištu. “Pogledajte ovaj šampinjon”, priča Matijević pokazujući nam kapitalca veličine šake. “Ovo je prvoklasna gljiva i u Italiji je jako tražena, no na našem tržištu se traže manji primjerci. To se treba mijenjati jer je šteta da se ne cijeni ovako kvalitetan proizvod”, poručuje, dodajući kako njihovi šampinjoni mogu doseći tu veličinu, a da se ne “rascvjetaju” i izgube na kvaliteti upravo zbog moderne tehnologije uzgoja koju

koriste. U sklopu gljivarnika su i sortirnica i pakirnica pa su šampinjoni odmah spremni za police trgovina. Još jedan kuriozitet domaćeg tržišta jest taj da naši kupci zaziru od pakiranja s korijenom gljive koji im produžuje rok traja-

LJUDE NE MOŽEŠ PLATITI SAMO NOVCEM, ONI MORAJU IMATI VELIKU VOLJU ZA POSLOM I UŽIVATI U NJEMU nja za nekoliko tjedana. Vole podrezane šampinjone i to samo iz estetskih razloga, iako to ide nauštrb kvalitete. Matijević nam kaže kako već na idućem natječaju imaju namjeru aplicirati projekt za udvostručavanje kapaciteta proizvodnje izgradnjom identičnog pogona koji bi ipak bio nešto jeftiniji od prvog jer već postoji dio potrebne infrastrukture.

NE MOŽEMO SE FOKUSIRATI SAMO NA SEBE Na kraju turneje obišli smo i AgroFructusovu tvrtku Marinada u Slatini, jednog od najvećih proizvođača pasteriziranog voća i povrća u regiji. Marinada ima najmoderniji proizvodni pogon vrijedan 60 milijuna kuna otvoren prije tri godine, koji godišnje preradi 20.000 tona voća i povrća. Asortiman proizvoda im je podijeljen u tri proizvodna programa: slatki, kiseli te HoReCa program. Većinu proizvodnje plasiraju pod privatnim markama trgovačkih lanaca, drže više od 60 posto domaćeg tržišta u segmentu pasteriziranog voća i povrća, a imaju i svoj brend Dora. Matijević elaborira

kako im nije isplativo previše ulagati u vlastite brendove jer na privatne marke otpada veliki dio tržišta. “Kad bismo se mi odlučili na svoj brend imali bismo maksimalno 15 posto tržišta, a ovako držimo više od 60 posto. To je skupa investicija upitne isplativosti. Troškovi marketinga, polica, stavljanja na tržište, sve to na kraju košta više od same proizvodnje”, ispričao nam je Matijević, uz napomenu da su se upravo zato odlučili na pakiranje za druge i koncentrirali se na volumen proizvodnje. Upravo ih taj volumen proizvodnje i tjera u nove investicije jer im nedostaje skladišnog prostora pa imaju u planu skoru izgradnju automatiziranog regalnog skladišta, kapaciteta 22.000 paletnih mjesta i vrijednosti oko 50 milijuna kuna. Marinada svoje proizvode plasira na domaće tržište, ali i izvozi u Australiju, Kanadu, SAD, Švicarsku, Švedsku, Njemačku, Češku, Izrael, Sloveniju, Srbiju i BiH. “Naše tržište je malo i uvijek treba gledati širu sliku. Ne možemo se fokusirati samo na sebe, to ne funkcionira na globalnom i EU tržištu gdje više nema carinskih zaštita. Oko 30 posto naše proizvodnje ide u izvoz diljem Europe i svijeta što jasno pokazuje da naši proizvodi kvalitetom zadovoljavaju standarde bilo kojeg tržišta”, poručuje Matijević. AgroFructusovo sjedište u Donjem Miholjcu uvjerilo nas je da je tu uistinu mjesto gdje se, kao u pjesmi, okreće novac. Njihova proizvodnja svijetli je primjer kako revitalizirati Slavoniju koja nam je tijekom putovanja pokazala svoje lice i naličje – veliki potencijal i bogatstvo koje nudi, ali i derutna i napuštena imanja za koja kao da je vrijeme stalo u prošlom stoljeću. Nadamo se da će se donošenjem suvisle strategije i pametnim ulaganjem u poljoprivredu otvarati radna mjesta koja će zadržati Slavonce na rodnoj grudi jer je alternativa toliko tužna da o njoj jednostavno ne želimo ni razmišljati.

Kad bismo se mi odlučili na svoj brend imali bismo maksimalno 15 posto tržišta, a ovako držimo više od 60 posto. To je skupa investicija upitne isplativosti.

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

SEMINAR PRIMJENA NOVIH TEHNOLOGIJA U POLJOPRIVREDI

ZAŠTO HRVATSKA NE KORISTI IZRAELSKI PRIMJER? Uz izvoz poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti 2,13 milijardi dolara, Izrael izvozi još gotovo tri milijarde dolara poljoprivrednih tehnologija usluga intelektualnog kapitala piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr čuti na seminaru Primjena novih tehnologija u poljoprivredi održanom u Osijeku pod pokroviteljstvom izraelskog Veleposlanstva i Osječko-baranjske županije, a u suradnji s Israel Export Instituteom i HGK-ŽK Osijek. Izraelci se drže stare poslovice kako je “potreba majka izuma” i danas s ponosom ističu rečenicu Shimona Pereza “poljoprivreda je revolucionarnija od industrije, sastoji se od 95 posto znanosti i pet posto rada” i na tome baziraju svoj napredak. Egzaktne podatke iznijela je konzultantica i savjetnica izraelskog Veleposlanstva Zvjezdana Blažić počevši od površine Izraela koja je 22.000 četvornih kilometara, a samo 20 posto je obradivih površina. Na oko 310.000 hektara proizvodi se hrana. Za usporedbu, veličina hrvatskog kopna je 56.594 četvornih kilometara, a obradive površine su na 1,3 milijuna hektara ili 23 posto. Pretpostavlja se, a to je i dokazano da bi moguće poljoprivredno zemljište bilo i 2,7 milijuna hektara. Znači da se oko milijun hektara privatnog i nešto manje od 500.000

D na oko

310.000 ha u Izraelu se proizvodi hrana

ržava Izrael od boljih je primjera u svijetu kako svoje prirodne nedostatke nadomjestiti znanjem i prevladati predrasude o tome da nešto nije moguće. Nedostatke u zemlji i vodi nadomjestili su vrhunskim znanjem, tehnologijom, istraživanjem, razvojem, ali i organizacijom proizvodnje te udruživanjem proizvođača u zajednice farmera. Odlična suradnja znanstvenika, savjetodavnih službi, administracije, farmera i industrije omogućila je ovoj državi da na 310.000 hektara obradive površine proizvodi hrane za 7,5 milijuna stanovnika dok Hrvatska s mnogo boljim prirodnim resursima nije u stanju proizvoditi u agraru niti za svoje potrebe. Što to rade u poljoprivredi i na koji način moglo se

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

POLJOPRIVREDA U IZRAELU UTJEČE NA BDP SAMO 1,9 POSTO, A U HRVATSKOJ UTJEČE 4,8 POSTO hektara državnog zemljišta ne obrađuje. Poljoprivreda u Izraelu utječe na BDP samo 1,9 posto, dok u Hrvatskoj poljoprivreda na BDP utječe 4,8 posto. U proizvodnji hrane u Izraelu je zaposleno dva posto stanovništva, a kod nas 10 posto. To samo pokazuje u kolikoj je mjeri hrvatsko

ŽELJKO KRALJIČAK, DOŽUPAN OSJEČKO-BARANJSKI

Nema konkurentne poljoprivrede bez tehnologije Konkurentna poljoprivredna proizvodnja i proizvodnja hrane danas ne mora biti organizirana u Slavoniji, Baranji i Srijemu, ona danas može biti konkurentnija i u Dubrovniku i Istri, Rijeci ili Splitu jer sunčani dani, zbroj ukupnih temperatura mogu određivati je li neko područje poljoprivredno ili nije. Naravno, ako imate primjerenu tehnologiju. Navodnjavanje je poseban problem u Hrvatskoj, imamo

dovoljno vode i tla, ali nikako ne uspijevamo doći do onih tehnoloških rješenja koja će tu skupu agrotehničku mjeru učiniti konkurentnom. Agrarne politike mogu usmjeriti naš razvoj poljoprivrede, ali tehnologija, znanstvena iskustva i dostignuća te njihova primjena mogu poljoprivredu učiniti konkurentnom, ističe Željko Kraljičak, dožupan osječko-baranjski.

gospodarstvo s ovako slabom poljoprivredom i proizvodnjom hrane ovisno o toj grani i koliki je njen značaj za hrvatsku ekonomiju.

U PROIZVODNJI HRANE U IZRAELU JE ZAPOSLENO DVA POSTO STANOVNIŠTVA, A KOD NAS 10 POSTO Izrael izvozi 2,13 milijardi dolara poljoprivrednih proizvoda što čini 4,2 posto ukupnog izvoza od čega su dvije trećine svježi proizvodi, a jedna trećina prerađeni. Glavno izvozno tržište je EU. Izrael izvozi gotovo tri milijarde dolara poljoprivrednih tehnologija usluga intelektualnog kapitala. Hrvatski izvoz hrane je 1,859 milijardi dolara, a uvozi 2,706 milijardi dolara poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

POSEBNU VAŽNOST IMA NAVODNJAVANJE Ono čemu Izraelci pridaju posebnu važnost je navodnjavanje. Politika cijene vode ohrabruje štedljivo korištenje vode te se time znatno smanjuje potrošnja vode u poljoprivredi. Poljoprivredna proizvodnja u Izraelu je zadnjih nekoliko godina do desetljeća povećana 12 puta, a potrošnja vode tri puta. Tehnologije navodnjavanja se istražuju više od pola stoljeća te se pokazalo da računalno kontroliranje omogućuje štednju vode i opskrbu gnojivom zajedno s vodom. Gotovo 80 posto opreme za navodnjavanje proizvedene u Izraelu se izvozi. U Hrvatskoj se pak navodnjava samo 18.000 hektara ili 1,3 posto trenutačno obradivih,

odnosno 0,88 posto potencijalno obradivih površina. Mogućnosti za navodnjavanje su dobre. Hrvatska je peta u Europi i 42. u svijetu po raspoloživim vodama (podaci UNESCO-a). Prema nacionalnom programu navodnjavanja do 2020. godine trebali bi izvesti nove sustave navodnjavanja na 65.000 hektara, a za tu namjenu planirana su sredstva i u Programu ruralnog razvoja i u državnom proračunu. Na seminaru je prikazan primjer dobre prakse iz Makedonije gdje je navodnjavanjem silaže (što se kod nas uopće ne primjenjuje) proizvodnja podignuta sa 50 tona po hektaru na 126 tona. Povrat uloženih sredstava bez poticaja procjenjuje se na oko tri godine, a s poticajima se kreće oko godinu i pol. U sušnim godinama, koje se u prosjeku pojavljuju svake četiri godine, taj povrat uloženog je još i brži.

1,3 3 mil ha obradive površine u Hrvatskoj

PROIZVODNJA POD STAKLENICIMA Izraelski poljoprivrednici veliki značaj pridaju i proizvodnji pod staklenicima. Tomu u prilog govori i činjenica kako je početkom 80-tih godina u Izraelu bilo oko 900 hektara pod staklenicima, da bi danas ta površina narasla na 13.000 hektara od kojih je 8000 hektara za povrće, a 5000 za cvijeće. Prosječna površina staklenika je od četiri do osam hektara. Visoka ulaganja u staklenike traže stalno unapređenje produktivnosti i troškovne efikasnosti kako bi se mogli podnijeti svi financijski troškovi. Stoga, u odnosu na naše rezultate, gotovo nevjerojatno zvuče podaci o ostvarenom prinosu u tamošnjim staklenicima. Konkretno, prosječna proizvodnja rajčice iznosi 400 tona, a krastavaca 280 tona po stakleničkom hektaru. U Hrvatskoj je prosječna proizvodnja rajčice 44 tone po hektaru što znači 10 puta manje, a krastavaca 43 tone po hektaru. To najbolje govori o efikasnosti tehnologije koja se koristi u Izraelu.

13.000 0 ha pod staklenicima u Izraelu

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

PRIČA S RAZLOGOM NOVI PUTNIČKI TERMINAL ZRAČNE LUKE FRANJO TUĐ

NOVA ERA ZAGREBAČ

Arhitektonski atraktivan, nove funkcionalnosti i brojnih komercijalnih sadržaja za p ima kapacitet pet milijuna putnika, a u njegovu gradnju uloženo je 300 milijuna eu

akon trogodišnje izgradnje novog putničkog terminala zagrebačke Zračne luke Franjo Tuđman, od 21. ožujka započinje nova era i faza poslovanja te zračne luke. Naime, toga se dana svečano otvara novi putnički terminal koji predstavlja značajan iskorak u poslovanju Zračne luke, dok će 28. ožujka poletjeti prvi zrakoplov Croatia Airlinesa po redovnom redu letenja iz Zagreba za Dubrovnik, rečeno je na prošlotjednom obilasku novinara novog

putničkog terminala Zračne luke Franjo Tuđman. Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ) dobila je koncesiju nad Zračnom lukom Franjo Tuđman na 30 godina, nakon što je 5. prosinca 2013. godine potpisan koncesijski ugovor u obliku javno-privatnog partnerstva s Republikom Hrvatskom. Snažan međunarodni konzorcij koji čine vodeće međunarodne i domaće tvrtke u segmentima upravljanja zračnim lukama i izgradnji, osigurava sinergiju znanja i međunarodnog iskustva u upravljanju zračnim

lukama. Nova infrastruktura i povećanje kapaciteta omogućit će Zagrebu još bolju iskoristivost potencijala poželjne europske poslovne i turističke destinacije. Arhitektonski atraktivan, nove funkcionalnosti i brojnih komercijalnih sadržaja za putnike, novi putnički terminal prostire se na 65.000 četvornih metara površine, što znači da je peterostruko veći od dosadašnjih terminala. Njegov je kapacitet pet milijuna putnika tj. dvostruko više u odnosu na kapacitet dosadašnjeg terminala.

NOVI ZRAKOPLOVNI PRIJEVOZNICI

NOVI SIMBOL ZAGREBA

Stižu Monarch i Emirates

Lani registrirano 2,8 milijuna putnika

U protekle tri godine neke su inozemne zrakoplovne kompanije, poput Qatar Airwaysa, razvile interkontinentalni let između Zagreba i Dohe, postepeno povećavajući broj frekvencija i veličinu zrakoplova na tom letu. Zagreb je danas 10 puta tjedno izravno povezan s tim dalekim odredištem. Kako su najavili u MZLZ, 1. lipnja ove godine očekuje se dolazak još jedne velike zrakoplovne kompanije Emirates, čiji će zrakoplovi svakodnevno povezivati Zagreb i Dubai. Uz dolazak kompanije Emirates te povećanja broja letova kompanije Air Transat za Kanadu, tijekom ove godine najavljen je i dolazak niskotarifnog prijevoznika Monarch Airlinesa koji će Zagreb tri puta tjedno povezivati s londonskom zračnom lukom Gatwick te dva puta tjedno s Manchesterom. Ujedno je to i nova linija za Zagreb.

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

Zračna luka Franjo Tuđman u prošloj godini registrirala je 2,8 milijuna putnika što je rast od sedam posto na godišnjoj razini. Ujedno je to više od 20 posto rasta broja putnika u protekle tri godine. Predviđa se kako će novi putnički terminal postati još jedan prepoznatljivi simbol Zagreba, ali i cijele Hrvatske. Naime, već nekoliko godina hrvatska metropola bilježi dvoznamenkasti rast dolazaka i noćenja gostiju, čemu pridonosi podatak da 40 posto stranih turista nije iz Europe.

ĐMAN

ČKOG AERODROMA

putnike, novi putnički terminal prostire se na 65.000 četvornih metara površine i ura piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr SREDIŠNJE MJESTO ZRAČNE LUKE Predstavljajući novi putnički terminal zračne luke, David Gabelica, član Uprave MZLZ-a je podsjetio na to kako je povijest zagrebačke Zračne luke na sadašnjoj lokaciji započela 1962. godine kada je izgrađena zgrada starog putničkog terminala. “U sadašnju prvu fazu izgradnje novog putničkog terminala uloženo je 300 milijuna eura. Uz taj se terminal nalazi 1100 parkirališnih mjesta za razliku od starog terminala pored kojeg je bilo parkiralište za 680 automobila”, istaknuo je Gabelica. Dodao je kako se na novom terminalu nalazi 30 šaltera za prijavu putnika i prtljage, a dosad ih je bilo 23. Novost je osam aviomostova koje stari putnički terminal nije imao. Ti mostovi omogućavaju putnicima izravan izlazak i ulazak iz zrakoplova u terminal. U planu je daljnje proširenje tih aviomostova na njih 16, čime će zračna luka u svojoj drugoj fazi razvoja dosegnuti ukupni kapacitet od osam milijuna putnika. Posebice je zanimljiv aerodromski operativni centar koji se naziva srcem aerodroma jer je to središnje mjesto zračne luke. Prateći na monitorima događaje u i oko zračne luke, posebno osposobljeni koordinatori u svakom trenutku mogu reagirati na bilo koji sigurnosni zahtjev opreme ili putnika. Kako je rekao Dragutin Škrlec, koordinator aerodromsko-operativnog centra,

Terminal u brojka Još jedna u tom centru, ma novina putmeđu ostaU zgradu je utrošen o 2000 tona čeličn e ničkog termilima, rade konstrukcije, više od 75.000 prostornih metara betona, 50 nala odnosi se koordinatori 00 tona armature, asfaltirano je površ ina od 250.000 čet na povećanje za protuprovo rn ih metara, 800 radnika bilo je na gradilištu dnev ugostiteljskih valnu zaštitu no tijekom gradnje učinjeno je 36.000 i testova opreme i su stava prije otvaranja objekata kote sigurnost . jih je sada 11. održavanja, Govoreći o koji mogu ugostiteljskim odmah reagirati u kriznom trenutku. i trgovačkim sadržajima, Ana Penavić, ZAPOSLENICI PROŠLI ZAHTJEVNU koordinatorica komercijalnih poslova OBUKU Zračne luke Franjo Tuđman je istaknula Svi zaposlenici novog putničkog termi- kako će u tim objektima poslovati inonala Zračne luke Franjo Tuđman prošli su zemna tvrtka BTA, i to u razdoblju od 13 zahtjevnu obuku koja je uključivala neko- godina. Osim toga, ta će tvrtka pružati liko stotina testiranja u sklopu posebnog usluge cateringa na letovima. “Tvrtka BTA procesa ORAT (Operational Readiness and donosi neke od postojećih, a uspjehom Airport Transfer). Kako je objašnjeno, taj dokazanih koncepata kao što su Needmeđunarodni proces prilagođen je hrvat- Stop, Cakes&Bakes i Brewmark. Suvreskim prilikama, kulturi i okruženju te je in- menim putnicima nudi se široka paleta dividualiziran prema potrebama zagrebač- pekarskih proizvoda, svježe tjestenine, ke zračne luke. Kako bi što bolje obavljali kolača i raznih vrsta slastica. U gastro poslove i bili na usluzi putnicima, zaposle- baru putnici će se odmoriti uz široki izbor nici su prošli sedam faza procesa ORAT-a: svjetskih premium piva dok se u POMtzv. familijarizaciju pri čemu se svaki rad- u poslužuju zdravi napitci”, rekla je Ana nik upoznao s novim okruženjem, zatim Penavić. Dodala je kako će se putnicima provjeru funkcionalnosti, tehnički trening, nuditi i hrvatska autohtona hrana. Uz to, operativni trening, provjeru svih procesa, u trgovačkom dijelu novog putničkog tersudjelovanje volontera kroz rad u grupama minala putnici će se uz promociju svjette na kraju prijenos svih aktivnosti i opre- skih brendova, moći upoznati i s novitetime na novi terminal. ma hrvatskih dizajnera. 20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

PREDSTAVLJAMO STOLARIJA BEKIĆ, Zagreb greb

DRVO IMA SVOJU TOPLINU Stolarija Bekić svoje proizvode izrađuje samo od prvoklasnog materijala, kako domaćeg podrijetla tako i od svih vrsta egzota jećih objekata i tu vidim šansu za nas kao tvrtku da plasiramo svoje proizvode”, objašnjava Bekić koji drvo vidi kao prirodni materijal koji ima svoju toplinu te je neizostavan dio svakog interijera.

ORIGINALNA RUČNO IZVEDENA STOLARIJA Svoje proizvode izrađuje samo od prvoklasnog materijala kako domaćeg podrijetla tako i od svih vrsta egzota. Za postizanje najbolje kvalitete svoje materijale suše prirodnim putem, uz potrebno dosušivanje u sušari. Površinsku obradu drveta izvode prirodnim uljima, lakovima na bazi vode te tankoslojnim i debeloslojnim lazurama. “Ispunjavamo želje klijenata stvarajući originalnu ručno izvedenu stolariju i interijere prema točnim speciﬁkacijama naših klijenata. Ovisno o želji klijenta drvo kombini-

Imamo kvalitetan proizvod, znamo i možemo raditi, ali ipak treba probiti puno barijera kako bismo na europsko ili prekooceansko tržište izašli kao samostalan igrač. Mario Beki Bekić

Želite Ž elite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

tolarija Bekić obiteljski je stolarski obrt koji na tržištu uspješno posluje od svojega osnutka 1973. godine. Vlasnik Mario Bekić preuzeo je vođenje obrta prije sedam godina i nastavio širiti opseg posla, unoseći svoje ideje u proizvode i usluge. “U pristup svakom projektu unosimo vlastito dugogodišnje iskustvo u obradi drveta i stolariji kako bismo ponudili najvišu kvalitetu i standard te učinkovita i maštovita rješenja za sve vrste radova u drvu. Poslujemo u Zagrebu, ali izvodimo radove na području cijele Hrvatske, uglavnom za privatni i poslovni sektor te odnedavno i u inozemstvu”, istaknuo je Bekić, dodavši kako prošlu poslovnu godinu može podijeliti na prvih šest mjeseci koji su bili dosta dobri i drugu polovinu kada je potražnja malo usporila. Sve u svemu, daje pozitivnu ocjenu poslovanju jer je 2016. ipak bila bolja u odnosu na 2015. “S obzirom na to da smo zbog proizvodnje sobnih vrata najviše orijentirani na građevinarstvo, mislim da će do pravog oporavka i rasta doći tek kad se građevinski sektor vrati tamo gdje je bio prije krize, ako se uopće vrati na tu razinu. Od ove godine očekujem puno, najviše zbog velikog zamaha turizma kojem ide sve bolje. Nadam se da će u tom sektoru doći do nove gradnje ili barem obnove posto-

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

NETKO MORA STATI IZA NAS I DATI NAM POTPORU U KAKVOM GOD OBLIKU, SMATRA VLASNIK STOLARIJE BEKIĆ ramo s više vrsta materijala, u rasponu od stakla, kože, kerrocka, do tkanina za namještaj. Osim toga, nudimo i ručno oslikavanje dijelova namještaja u izvedbi akademskih slikara”, naglašava Bekić koji smatra kako bi država trebala pomoći malim poduzetnicima jer oni imaju jako speciﬁčne proizvode koje moraju oglašavati ciljnoj skupini što je vrlo teško uz ograničena sredstva. “Osim toga, zato što smo mali ne možemo sami nastupati na vanjskim tržištima jer nam je to jednostavno preskupo. Netko mora stati iza nas i dati nam potporu u kakvom god obliku. Ponavljam, imamo kvalitetan proizvod, znamo i možemo raditi, ali ipak treba probiti puno barijera kako bismo na europsko ili prekooceansko tržište izašli kao samostalan igrač”, zaključuje Bekić. (M.S.)

POGLED IZNUTRA

U POTRAZI ZA ZAPOSLENICIMA IGOR PURETA

predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

U situaciji u kojoj je sve manje radne snage s potrebnom edukacijom, a konkurenti tim istim kandidatima nude iznose plaća koje je teško nadmašiti, potrebno je osmisliti drugačije načine za privlačenje radnika

vako radno mjesto zahtijeva određene kvalifikacije, vještine i sposobnosti potrebne poduzeću za održavanje konkurentske prednosti. U potrazi za novom radnom snagom treba paziti na to imaju li kandidati ono što je tvrtki potrebno kako bi što bolje obavili zadane zadatke i aktivno sudjelovali u uspjehu poduzeća. U pridobivanju najboljih za određeno radno mjesto sigurno je važan novac, iako istraživanja pokazuju da nije i najvažniji. U situaciji u kojoj je sve manje radne snage s potrebnom edukacijom, a konkurenti tim istim kandidatima nude iznose plaća koje je teško nadmašiti, potrebno je osmisliti drugačije načine za privlačenje radnika. Potraga za zaposlenicima je posao sam za sebe, stoga se nemojte štedjeti. Vaše poslovanje i vaša tvrtka ovise o kvalitetnom izboru ljudi koji odgovaraju savršenoj slici zaposlenika kakvoga priželjkujete. Kreativnost je važna karakteristika u traženju radne snage, no u kojem je pravcu usmjeriti? Jedan od važnih smjerova je proširivanje potrage na mjesta koja vam do sada nisu bila zanimljiva. Na internetu postoje specijalizirane stranice za oglašavanje radnih mjesta. Osim što na njima možete objaviti oglas za posao one, u najvećem broju, omogućuju i pretraživanje njihovih baza podataka sa životopisima. S obzirom na brojnost životopisa lako je moguće da ćete pronaći, barem na ekranu, idealnog kandidata. Jedna od mogućnosti je pronaći web stranice koje posjećuju osobe s vama zanimljivim kvalifikacijama. Objavljivanje oglasa za posao i reklama tvrtke na tim stranicama su poželjni jer, osim što će doseći širi broj ljudi kvalificiranih za posao, moći ćete pratiti koliko ljudi je vidjelo vaš oglas i je li on nekome bio dovoljno zanimljiv da klikne na njega. To je izuzetno važno jer digitalno oglašavanje omogućava izmjenu oglasa ako ustanovite da su reakcije na oglas slabe. Iako je internet dominantan, mnogi

bi budući zaposlenik na traženom mjestu morao znati. Za nekoga tko je kvalificiran, pitanja neće biti teška, a vi ćete u par minuta moći razlučiti nepodobne od podobnih. Na završnom razgovoru ispit sposobnosti iz telefonskog razgovora proširite novim pitanjima i zadacima koji traže dublje znanje. Tako ćete razlučiti one kandidate koji zaista poznaju posao od onih koji su ga radili tek površno ili su se s temom susreli samo tijekom školovanja. Osim pitanja vezanih uz kvalifikacije i kompetencije važno je saznati hoće li se ljudi još uvijek čitaju novine i časopise. Ovisno o radnom mjestu za koje tražite kandidata, ponekad je dobro koristiti i te medije za objavu oglasa. Ovdje nećete moći znati koliko je ljudi pročitalo oglas ni je li on dovoljno zanimljiv. No mudrim korištenjem regionalnih novina, ako zapošljavate u određenom području, ili specijaliziranih časopisa, ako se radi o posebnom zanimanju, sigurno ćete postići dobru vidljivost i potaknuti neke kandidate da se jave. Zbog smanjene čitanosti tiskanih medija i cijene oglasa može vam se činiti da ovaj kanal oglašavanja nije isplativ, no sjetite se koliko biste tek izgubili da zaposlite pogrešnu osobu. Veći broj prijavljenih je statistički dobar znak, iako ne i jamstvo da ćete pronaći pravu osobu. Među molbama za posao pronaći ćete puno onih koji nisu kvalificirani za posao. Ljudi traže posao ili bolju zaradu te pokušavaju manjak znanja maskirati šarmom ili humorom. Ponekad to ima pozitivan učinak jer prepoznate osobu koju biste mogli zaposliti na nekom drugom radnom mjestu, no vama još uvijek ostaje prazno mjesto koje morate popuniti. Kako biste se lakše oslobodili takvih kandidata i učinkovitije proveli proces zapošljavanja prije pozivanja kandidata na razgovor napravite kratak ispit sposobnosti telefonom. Tijekom te inicijalne provjere postavite tri osnovna pitanja koje

NOVA RADNA SNAGA PODIŽE ELAN I RAZBIJA MONOTONIJU, ŠTO JE JAKO VAŽNO ZA SVAKI TIM kandidat brzo uklopiti u okolinu u koju dolazi bez obzira na to radi li se tu o timu ljudi s kojima će raditi ili klijentima kojima će njegove usluge biti od velikog značaja. Imajte na umu da o ovoj simbiozi ovisi i kvaliteta rada koju će budući kandidat pružati. Nezadovoljstvo članova tima ili klijenata načinom na koji kandidat komunicira ili prima povratne informacije u puno će slučajeva biti važnije od njegovih kvaliﬁkacija i sposobnosti. Nova radna snaga podiže elan i razbija monotoniju što je jako važno za svaki tim. Znanja i iskustva koja je kandidat prikupio donijet će i nove načine za obavljanje ustaljenog posla. Ovi savjeti nisu konačni, no ako u tvrtki nemate stručne osobe koje bi izbor napravile umjesto vas, sigurno će pomoći. Pogreške u izboru novozaposlenih, po nekim autorima, koštaju poslodavca i čitavu godišnju plaću za to radno mjesto. Stoga pažljivo birajte i sretno!

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

TURIZAM PROJEKT BEACHREX

KOJU PLAŽU IZABRATI PITANJE JE SAD Gregor Balažic je u četiri godine obišao gotovo sve mediteranske plaže te je nastala zbirka od 50.000 fotografija, 2500 video i 3D sfernih snimaka piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

koje će turistima omogućiti bolje snalaženje i odabir mjesta za odmor”, rekao je Balažic. Dodao je kako se trenutačno na njegovom portalu nalazi više od 1000 hrvatskih plaža svrstanih prema područjima: Istra, Kvarner, Lika i Dalmacija koja se dalje dijeli na područje Zadra, Šibenika, Splita i Dubrovnika, dok su plaže na otocima posebno predstavljene.

POSJETITELJI MOGU I OCJENJIVATI PLAŽE

N više iš od d

1000 hrvatskih plaža nalazi se na portalu BeachRex

više od mil

1,5 5

posjeta zabilježio taj portal u 6 mjeseci

akon nekoliko godina rada u velikoj tvrtki, avanturistički duh i zov prirode bio je jači, pa je Slovenac Gregor Balažic napustio posao, kupio kamper i kameru te s dobro pripremljenim planom i vizijom krenuo na putovanja i istraživanje plaža u mediteranskim zemljama. Njegovo proučavanje trajalo je četiri godine pri čemu je obišao gotovo sve mediteranske plaže te je nastala zbirka od 50.000 fotograﬁja, 2500 video snimaka i 3D sfernih snimaka. Prikupio je i više od 500.000 raznih informacija o plažama, njihovim vrstama, infrastrukturi i objektima na njima. Na temelju svega toga nastao je projekt BeachRex i istoimeni web portal koji je protekloga tjedna predstavljen u Zagrebu. “Zaljubljenik sam u putovanja, a surfajući internetom vidio sam da nema web stranice s popisom svih plaža na Mediteranu. Tada sam odlučio napraviti projekt u kojem ću na jednom mjestu prikupiti sve informacije o plažama

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

Posjetitelji web stranice mogu naći i informacije o parkiralištu u neposrednoj blizni plaže, putu do nje, navigaciju i trajanje putovanja od mjesta smještaja do plaže, trenutačno vrijeme na plaži, temperaturu mora i vremensku prognozu. Pored fotograﬁje svake plaže nalaze se i podaci o tome je li ona pješčana, šljunčana, ima li prirodan hlad, je li za obitelji s djecom ili pak samo za zabavu. Tu su i razne druge informacije poput toga nude li se na plaži sportski i ugostiteljski sadržaji te je li besplatan boravak na njoj, a svaki posjetitelj može ostaviti svoj komentar i ocijeniti plažu. Govoreći o radu portala u proteklih šest mjeseci, Balažic je rekao kako je u tom razdoblju web stranica pogledana više od 1,5 milijuna puta, a najviše su je posjećivali Nijemci, Slovenci, Poljaci, Česi, Austrijanci, Mađari, Hrvati, Slovaci, Talijani i Amerikanci. BeachRex, prema njegovim riječima uvodi novi, visoki standard predstavljanja pojedine plaže koji omogućuje njeno predstavljanje na visoko kvalitetnim fotograﬁjama, video i 3D sfernim snimkama koje omogućavaju da se plaža vidi iz svakoga kuta. “Želim pomoći turističkim odredištima i pružateljima smještaja da ravnopravno predstave svoju plažu i ponudu. Ta web stranica je pogodna i za jednostavnu prezentaciju turističkih usluga, turističkih organizacija, mjesta, regija i države”, dodao je je Balažic. U planu je predstavljanje još 1500 plaža Francuske, Španjolske i Italije, a očekuje se kako će u bliskoj budućnosti na toj web stranici biti predstavljeno više od 200.000 plaža.

CROATIA AIRLINES OSNAŽUJE SVOJU POZICIJU REGIONALNOG LIDERA

Dolaze nam Skandinavci i Rumunji Novi letovi vrlo su važni za hrvatski turizam, ali i cjelokupno gospodarstvo jer to pridonosi tomu da Hrvatska postaje bliža inozemnim investitorima, istaknula je Martina Dalić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rvatski nacionalni zrakoplovni prijevoznik i član udruge Star Alliance Croatia Airlines (CA), i ove godine, drugu godinu zaredom, proširuje mrežu europskih odredišta uvođenjem četiriju međunarodnih linija. Najviše novosti odnosi se na skandinavsko tržište, a putnicima su u ponudi putovanja u i iz tri nova tamošnja odredišta - Stockholma, Helsinkija i Osla te u rumunjski Bukurešt. Tako će od 19. svibnja zrakoplovi Croatia Airlinesa izravno povezivati Zagreb i Stockholm i obrnuto i to tri puta tjedno - ponedjeljkom, srijedom i petkom te na liniji Zagreb-Bukurešt i obrnuto (ponedjeljkom, srijedom i petkom). Dva dana kasnije uvode se i redovni međunarodni letovi na liniji Zagreb-Helsinki (utorkom, četvrtkom i nedjeljom) i Zagreb-Oslo (četvrtkom i nedjeljom) te obrnuto. Navedena skandinavska odredišta dostupna su i putnicima iz Splita, Dubrovnika, Zadra i Pule i to preko međunarodne zagrebačke zračne luke. Zbog širenja mreže odredišta CA je unajmio za ovogodišnju sezonu dva zrakoplova CRJ1000 sa 100 sjedala, koji će nadopuniti postojeću ﬂotu od šest zrakoplova Airbusa te još šest zrakoplova Dash 8-Q400. Tako će CA tijekom ovogodišnje sezone u redovitom

Na prošlotjednom svečanom predstavljanju novih zrakoplovnih linija u zagrebačkoj palači Dverce, Martina Dalić, potpredsjednica Vlade je ocijenila kako je riječ o značajnom uspjehu za CA, koji vjerojatno teško mogu ostvariti i mnogo veće zrakoplovne kompanije od hrvatske nacionalne zrakoplovne tvrtke. “Novi

oko dva milijuna”, naglasio je Krešimir Kučko, predsjednik Uprave CA, dodavši kako zrakoplovima CA u Hrvatsku dolazi oko jedne trećine svih avioturista na godišnjoj razini. O tome da je Zagreb svojevrstan predvodnik trendova u turizmu, ali i u gospodarstvu govorila je Martina Bienenfeld, direktorica zagrebačke Turističke zajednice, koja je naglasila kako će nove zrakoplovne linije pridonijeti još boljim turističkim rezultatima u glavnom gradu Hrvatske. “Za ovu godinu predvi-

letovi vrlo su važni za hrvatski turizam, ali i cjelokupno gospodarstvo jer to pridonosi tomu da Hrvatska postaje bliža inozemnim investitorima”, rekla je Martina Dalić. “Očekuje se da će uključenje skandinavskih te rumunjske metropole u mrežu europskih odredišta CA dodatno pridonijeti povećanju putničkog prometa pa se zato predviđa kako će u ovoj godini ukupan broj prevezenih putnika iznositi

đaju se odlične turističke brojke u Zagrebu što mogu posvjedočiti i dobri rezultati u prva dva mjeseca ove godine. Naime, u Zagrebu je u tom razdoblju zabilježeno 10 posto više dolazaka te 18 posto više noćenja turista u odnosu na isto lanjsko razdoblje”, rekla je ona te napomenula da se bilježi povećanje dolazaka i noćenja turista iz skandinavskih zemalja od 30 posto.

prometu izravno letjeti u 39 odredišta u 24 europske države.

ZNAČAJAN USPJEH CA

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRWWWATSKA APLIKACIJA KUTINAMOBILE

VIRTUALNA KOMUNIKACIJA S GRADSKOM UPRAVOM Novi način komunikacije s građanima uključuje vijesti, najave događanja, odluke i mogućnosti gradske uprave, planove, prijave komunalnih problema i njihova rješenja piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

2 mjeseca trajala izvedba projekta

rimjenom novih tehnologija i inovativnih ICT rješenja Grad Kutina je započeo digitalizaciju svoga poslovanja, upravljanja i komunikacije s građanima. Riječ je o mobilnoj aplikaciji tvrtke Aduro Idea, koja djeluje u sklopu brenda Setcor, a funkcionira kao virtualno mjesto svakodnevne komunikacije građana s gradskom upravom. Aplikacija naziva kutinamobile može se preuzeti na online trgovinama Google Play i App Store, a napravljena je na način da je iskorištena cijela postojeća kutinska infrastruktura, tako da je integracija odrađena sa postojećim sustavima. Uveden je novi način komunikacije s građanima koji uključuje vijesti, najave događanja, odluke i mogućnosti gradske uprave, planove za budućnost grada te prijave komunalnih problema i pregled rezultata, odnosno rješenja. Ovaj je iznimno funkcionalan i koristan projekt izveden u samo dva mjeseca, a vrijednosti je svega 20.000 kuna, što ide u prilog tvrdnji kako informacijsko-komunikacijska tehnologija i rješenja štede i vrijeme i novac. “

ANKETE I OBAVIJESTI

20.000 kuna njegova je vrijednost

Sve je napravljeno na pametan način kako ne bi bilo potrebno mijenjati nijedan postojeći sustav i način rada, već su oni prošireni novim funkcionalnostima i novim načinom komunikacije s građanima. Iznimno smo zadovoljni rezultatom, jer ćemo sada moći djelovati još brže pri rješavanju problema s kojima se ljudi u Kutini susreću. Sigurni smo da ćemo u budućnosti uvoditi još novih naprednih tehnoloških ideja, da bi svi bili zadovoljniji mogućnostima i uslugama. Posebice bih želio naglasiti kako je aplikacija besplatna i dostupna svima”, izjavio je gradonačelnik Kutine Andrija Rudić. “Umrežena gradska infrastruktura i usmjerenost prema građanima pozitivno utječu na

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

kvalitetu života u gradu i zadovoljstvo stanovnika. Upotrebom inovativnih rješenja i građani i gradska uprava mogu izvršavati svoje obaveze brže i jeftinije. Ova suvremena i učinkovita mobilna aplikacija vrlo je jednostavna za upotrebu i sigurno će biti korisna svima”, kazao je Nenad Raca, direktor tvrtke Aduro Idea.

SADA ĆEMO MOĆI DJELOVATI JOŠ BRŽE PRI RJEŠAVANJU PROBLEMA S KOJIMA SE LJUDI U KUTINI SUSREĆU, KAŽE RUDIĆ Do ideje o razvoju aplikacije je, nastavlja on, došlo nakon što je Kutina izrazila želju za rješavanje problema komunikacije s građanima, a u kojem su željeli iskoristiti postojeću infrastrukturu te ponuditi korisnicima mobilnu aplikaciju kojom bi dali uvid u vijesti i prijave komunalnih problema bez velikih izdvajanja za infrastrukturu i zamjene postojećih sustava. Važno je naglasiti kako se neće stati s razvojem aplikacije već će se na njoj raditi i dalje te će biti nadograđivana novim funkcionalnostima. “Jedna od njih je mogućnost slanja anketa građanima te izravnih i bitnih obavijesti na uređaje. Također, nakon uspješne implementacije u Kutini ideja nam je ponuditi ovu aplikaciju i u drugim gradovima po istom principu integracije s postojećim sustavima”, zaključuje Raca.

VIPNET

PRILIČNO VELIKI IZAZOVI Postoji čak 18 zakona i regulativa koji se izravno ili neizravno tiču razvoja širokopojasne infrastrukture, kaže Alejandro Plater

straživanje Stanje interneta iz 2015. pokazalo je da Hrvatska ima najsporiji i najskuplji internet u EU-u. Najnoviji Digital and Economy Situation Index (DESI 2017) potvrđuje da je Hrvatska među najgorim zemljama u EU-u kada se govori o iskorištenosti pokrivenosti brzim internetom. Štoviše, hrvatski građani 2,5 posto svojeg mjesečnog dohotka troše na plaćanje telekomunikacijskih usluga, dok EU prosjek iznosi 1,3 posto mjesečnog dohotka, priopćeno je iz Vipneta. “Hrvatski zakonski okvir je nepovoljan i možemo reći da je liberalizacija tržišta u ﬁksnom segmentu krenula u krivom smjeru s obzirom na to da imamo povijesnog operatora koji kontrolira više od 80 posto tržišta te čak postoji mogućnost povećanja tržišnog udjela. U Hrvatskoj smo suočeni s prilično velikim izazovima. Primjerice, postoji čak 18 zakona i regulativa koji se izravno ili neizravno tiču razvoja širokopojasne infrastrukture.

Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave Vipneta i Alejandro Plater, predsjednik Uprave Telekom Austria Grupe

Cjelokupno stanje ﬁksnog tržišta u Hrvatskoj je jedinstveno u usporedbi s drugim EU državama i stvara pritisak na alternativne operatore što rezultira vrlo sporim razvojem širokopojasne infrastrukture”, izjavio je prilikom prošlotjednog posjeta Vipnetu predsjednik Uprave Telekom Austria Grupe Alejandro Plater. “Infrastrukturom koja je spremna za superbrzi

i gigabitni internet pokrivamo više od 430.000 kućanstava, a povrh toga, svake godine pokrivamo 50.000 do 60.000 novih kućanstava. Zahvaljujući Vladinu planu digitalizacije i strukturnim fondovima EU-a, Vipnet će dodatno ubrzati razvoj dostupnosti infrastrukture za širokopojasni internet”, kazao je Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave Vipneta. (B.O.)

U KONKURENCIJI 22 NACIONALNA TIMA, HRVATSKI PREDSTAVNICI NABOLJI

Pobjeda na Big Data Hackathonu

Leo Mršić, Robert Kopal i Igor Kaluđer

Na prvome europskom Big Data Hackathonu, čije su pokretanje inicirali Eurostat i Europska komisija, hrvatski tim, koji je putem javnog poziva odabrao Državni zavod za statistiku, osvojio je prvo mjesto.

U konkurenciji 22 nacionalna tima, hrvatski predstavnici oduševili su oba ocjenjivačka tima – statistički i tehnološki – softverskim rješenjem koje korištenjem rezultata statističkih istraživanja te javno dostupnih podataka pruža uvid u obilježja tržišta rada, odnosno prikazuje regionalni raskorak u trenutačnim vještinama osoba u potrazi za zaposlenjem i potrebama pojedinih radnih mjesta širom EU-a. Razvijena internetska aplikacija, koju su naši stručnjaci pripremili u samo dva dana natjecanja, rezultat je rada kombiniranoga stručnog tima tvrtke IN2data i Visokog učilišta Algebra. Pobjednički tim čine Leo Mršić i Igor Kaluđer, podatkovni znanstvenici u tvrtki IN2data te predavači na diplomskom studiju digitalnog

marketinga i MBA programu Visokog učilišta Algebra, te Robert Kopal, prodekan za istraživanje i razvoj na Visokom učilištu Algebra. Softversko rješenje nastalo u sklopu europskog Big Data Hackathona nazvano je EU Jobs & Skills Explorer, priopćeno je iz DZS-a. Zanimljivo je spomenuti da su naši predstavnici tijekom pripreme i natjecanja uspjeli aktivirati važne tehničke resurse. Naime, pojedine korištene baze podataka obuhvaćale su više od 245 gigabajta podataka i sadržavale više od milijardu zapisa. Važno je naglasiti kako su korištenjem serija podataka članovi našeg tima uspješno razvili i projekcije vještina koje će u budućnosti biti tražene na pojedinim geografskim područjima. (B.O.)

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

AKTUALNO DZS

SAJAM INVESTICIJA MIPIM

U potrazi za novim investitorima Rast cijena u veljači U Hrvatskoj su u veljači potrošačke cijene porasle za 1,4 posto na godišnjoj razini, što je njihov najveći rast od kolovoza 2013. godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) to je posljedica rasta cijena goriva, restorana, hotela, hrane i pića. Rast cijena od 1,4 posto na godišnjoj razini najveći je od kolovoza 2013., kada su porasle 1,9 posto. U veljači su, na godišnjoj razini, najviše porasle cijene prijevoza i to 7,3 posto, a pritom su cijene goriva za prijevozna sredstva porasle 16,3 posto. Nakon toga porasle su cijene restorana i hotela i to 3,8 posto dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle za 3,4, a duhana i alkoholnih pića 2,3 posto. S druge pak strane, u veljači su najviše pale cijene stanovanja, vode, električne energije i plina i to za 4,4 posto. To je posljedica pada cijena plina za 11,2 posto. (S.P.)

HGK je podržao težnje posrednika u prometu nekretnina da svoje kvalitetne projekte predstave na tržištu koje može ostvariti značajna financijska ulaganja koja u konačnici znače otvaranje novih radnih mjesta, kazao je Ranilović

a najvećem i najprestižnijemu sajmu investicija MIPIM koji se održavao prošloga tjedna u Cannesu, gradonačelnik Kijeva Vitalij Klitschko posjetio je štand Hrvatske gopodarske komore (HGK) na kojemu domaće projekte predstavlja šest hrvatskih agencija za nekretnine: Bodulo nekretnine, Broker Grupa, Kastel-Zagreb, Opereta nekretnine, Smart-Invest Immobilien i Spiller Farmer. “MIPIM je odlično mjesto susreta investitora iz cijeloga svijeta”, ocijenio je Klitschko, dodajući da je bolje jednom vidjeti, nego stoput slušati o tome. Osvrćući se na ulaganja u Kijevu, kazao je kako bi svaki grad trebao imati posebnu energiju kojom će privući investitore da ulažu u njega. Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK-a Dubravko Ranilović istaknuo je da već drugu godinu zaredom Udruženje poslovanja nekretninama HGK-a nastupa na ovom

prestižnom sajmu. “Siguran sam da će se ostvariti brojni poslovni kontakti što bi moglo omogućiti našim poduzetnicima da nađu kvalitetne investitore i partnere koji će ulagati u Republiku Hrvatsku. HGK je podržao težnje posrednika u prometu nekretnina da svoje kvalitetne projekte predstave na tržištu koje može ostvariti značajna ﬁnancijska ulaganja, a koja u konačnici znače otvaranje novih radnih mjesta”, istaknuo je Ranilović, napomenuvši kako se, uglavnom, predstavljaju turistički projekti ili projekti u vezi s turizmom, ali da ima i stambenih i infrastrukturnih projekata.

USPOSTAVLJENI DOBRI KONTAKTI “Sudjelovanje na ovom sajmu omogućuje nam nalaženje investicijskog partnera za naše projekte. Uspostavili smo dobre kontakte s investitorima koji žele ulagati u turistički sektor, ali i u ostale zanimljive projekte na području Dalmacije. Posebnost MIPIM-a jest u cjelodnevnom programu, prezentaciji, mogućnostima

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Izolacijsko staklo Izolacijsko staklo (izostaklo) sastoji se od najmanje dvije plohe stakla spojene distancerom koji je punjen apsorberom vlage, primarnim brtvilom (butil) te sekundarnim brtvilom (poliuretan, silikon...). Osim uštede energije i postizanja ugodne temperature, izostaklo nudi i niz drugih pogodnosti, primjerice smanjenje buke izvana. Također, izostaklo bolje štiti od prašine i peludi. GORICA STAKLO D.O.O.

Gorica staklo d.o.o. jedna je od vodećih hrvatskih staklarskih tvrtki s jasnom strategijom i vizijom poslovanja i razvoja. Staklarski obrt osnovan prije više od 40 godina prerastao je u dobro organizirano i stabilno poduzeće s perspektivnim i visokoobrazovanim stručnim kadrom te najmodernijom tehnologijom i repromaterijalom visoke kvalitete. Uz ponudu svih vrsta građevinskog stakla, tvrtka nudi i široku paletu usluga obrade stakla, a dokazala se i na mnogim zahtjevnim projektima.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

OTVOREN GOGREEN

Zagreb dobio pametnu tržnicu

razgovora s ključnim ljudima velikih hotelskih lanaca, razvojnim inženjerima (developerima) i konzultantima do kojih bez posredovanja HGK-a i nastupa na ovom sajmu ne bismo mogli doći”, nagla-

NA ŠTANDU HGK-a DOMAĆE PROJEKTE PREDSTAVILO JE ŠEST HRVATSKIH AGENCIJA ZA NEKRETNINE sio je direktor tvrtke Bodulo nekretnine Zoran Karlović. Vlasnik tvrtke Smart-Invest Immobilien Milan Mandić smatra da je sajam kvalitetan što potvrđuje i činjenica da na njemu izlažu mnoge svjetske agencije, a

da su prisutni i značajni investitori. “Ovo je prava prilika za nas i zahvaljujemo na pomoći HGK-u jer nam je omogućio priliku za nastup na ovom sajmu. Zadovoljan sam što smo uspjeli ostvariti brojne poslovne kontakte koji će nam svakako pomoći u budućem poslovanju”, istaknuo je Mandić. “Došli smo vidjeti kakvi su trendovi na području nekretnina za ovu i sljedeću godinu. No ovo je prilika i za susret s postojećim poslovnim partnerima s obzirom na to da se već 19 godina bavimo ovim poslom. Imali smo nekoliko poslovnih razgovora s potencijalnim investitorima i iskreno se nadamo uspješnoj suradnji”, rekao je direktor tvrtke Spiller Farmer Patrick Franolić. Sajam MIPIM je posjetilo više od 5000 investitora i 23.000 sudionika iz 90 zemalja, čime potvrđuje vodeću poziciju među investicijskim sajmovima u svijetu. Također, održalo se više od 100 konferencija na kojima je sudjelovalo više od 3800 predsjednika raznih uprava.

U zagrebačkom naselju Siget otvorena je prva hrvatska pametna GoGreen tržnica. Riječ je, naime, o ﬁzičkoj tržnici koja se prostire na 800 četvornih metara gdje domaći mali proizvođači prodaju svoje proizvode pod strogo kontroliranim uvjetima. Alan Slapar, voditelj projekta, kazao je kako je dosad u GoGreen uključeno oko 700 malih proizvođača s tendencijom širenja mreže. “Naime, svakoga se dana javljaju novi proizvođači koji svoje proizvode žele ponuditi tržištu”, istaknuo je. Osim ﬁzičke tržnice, proizvodi koje nudi GoGreen moguće je naručiti online putem web platforme eKupi. “Tako iz udobnosti doma kupci mogu naručiti proizvode domaćih proizvođača hrane i pića. Dostava se podrazumijeva tako da kupac može zaboraviti nošenje teških vrećica s placa”, naglasio je Ilija Matić, voditelj marketplacea eKupi. (B.O.)

Benkovački kamen Uporaba benkovačkog pločastog kamena (vapnenca) je poznata još od antičkih vremena. S obzirom na njegovu postojanost i iznimno tople boje, kamen je potom postao idealna osnova za sve vrste izgradnji, bilo da je riječ o zidanju, oblaganju ili pak o popločavanju. Odlike benkovačkog kamena su njegova izvornost, autohtonost te obrada koja je u skladu s ekološkom, odnosno ručnom, izradom. KAMEN BENKOVAC D.O.O.

Tvrtka Kamen Benkovac je nastala početkom 2005. kao sestrinska tvrtka poduzeća Grič-3. Djelatnost tvrtki je eksploatacija, obrada i prodaja benkovačkog pločastog kamena za gradnju. U cilju odvajanja proizvodnje od prodaje osnovan je Kamen Benkovac koji je svoje poslovanje usmjerio na prodaju benkovačkog kamena na području Hrvatske, a od 2006. preuzima i prodaju na inozemnom tržištu.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

AKTUALNO KONFERENCIJA DIGITALNE MEDICINE BUDUĆNOST JE SADA

Pokreće se hrvatski eHealth Ecosystem Europski zdravstveni ekosustav ECHAlliance Ecosystem izabrao je konferenciju Budućnost je sada za predstavljanje svoga programa za Hrvatsku CILJEVI ECHALLIANCE ECOSYSTEMA

onferencija digitalne medicine Budućnost je sada, koja će se održati 7. travnja u Zagrebu, okupit će četiristotinjak sudionika, lidere razvojnih procesa iz područja digitalne medicine iz regije i Europe, a na konferenciji će sudjelovati svi sudionici u procesu - od zdravstvenih i IT tvrtki, državne i lokalne administracije, liječnika, osiguravatelja, start-up tvrtki te malih i srednjih tvrtki koje se bave zdravstvom i pružanjem raznih usluga u zdravstvenom sustavu. Ključne teme konferencije, najavljuje u ime organizatora HIT konferencije

Irina Čulinović, bit će najnoviji dosezi, mogućnosti i inicijative implementacije e-kartona, registara pacijenata i plaćanja po učinku (Value Based Healthcare). Konferencija će se baviti i ostalim temama iz područja zdravstva, fokusirana na projekte u digitalizaciji medicine koje donose opipljivu korist za pacijenta. Start-up tvrtke specijalizirane u zdravstvu predstavit će svoje inovacije uz osigurana edukacijska i informativna predavanja, podršku stručnjaka te vlastitu promociju i mogućnost prezentiranja poslovnih modela potencijalnim investitorima.

LOŠA ORGANIZACIJA POVEĆAVA TROŠKOVE

Povećati učinkovitost u zdravstvu Praćenjem troškova u zdravstvu zadnjih nekoliko godina, utvrđeno je kako loša organizacija i neučinkovitost koja proizlazi iz nje povećavaju troškove za 20 do 30 posto. Ukupni troškovi u zdravstvu na području EU-a iznose čak oko jedan trilijun eura! Zbog toga tvrtke - globalni lideri nastoje pomoći javnom sektoru u nastojanju da se poveća učinkovitost.

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

Europski zdravstveni ekosustav ECHAlliance Ecosystem, konferenciju Budućnost je sada izabrao je za predstavljanje svoga programa za Hrvatsku, kao platforme putem koje će se prezentirati namjera ove grupacije za osnivanje hrvatskog ogranka i izlaganje ciljeva te općenite uloge i važnosti ove asocijacije za sve zemlje u kojima djeluje diljem Europe i šire. Riječ je o trajnoj multitasking grupi posvećenoj zajedničkom radu na području neke regije ili zemlje s ciljem poboljšanja kvalitete zdravstvenog stanja i dobrobiti građana, učinkovitosti i održivosti sustava i generiranja rasta poslovnih aktivnosti i radnih mjesta. Ciljevi ECHAlliance Ecosystema su poboljšanje uvjeta rada profesionalaca zdravstvene i socijalne skrbi, hvatanje u koštac s demografskim promjenama, kroničnim bolestima, koordinacije skrbi, prevencije i promicanja zdravlja ljudi, ubrzanje usvajanja inovativnih rješenja, osiguranje održivosti sustava zdravstve-

ne i socijalne skrbi, povećanje učinkovitosti i identiﬁkacije inovativnih ﬁnancijskih i poslovnih modela, poticanje suradnje među sektorima i promicanje stvaranja i korištenja rješenja temeljenih na dokazima, podrška razvoju poslovanja, poduzetništva i stvaranje novih radnih mjesta. Od 2011. godine, ECHAlliance je razvio, uz potporu Europske komisije, metodologiju i pristup o tome kako postaviti i upravljati ekosustavima na više od 25 lokacija.

PREDSTAVLJAMO MAKE UP BY AM, Zagreb

MAJSTORICA ZA SAVRŠENI IZGLED Salon nudi profesionalno šminkanje za sve prigode, od glamuroznih do onih svakodnevnih, ali i manikuru, pedikuru, ekstenzije trepavica...

ini se da su mladi ljudi puno u hrabriji i odvažniji u tome da svoje inovativne ideje, svoje hobije ili svoje snove pretvore u prave biznise. Jedna od njih je i mlada Zagrepčanka Antonija Markić koja je odlučila svoju karijeru graditi u vlastitome poslu. Otvorila je salon u Zagrebu kojemu je osnovna djelatnost profesionalno šminkanje za sve prigode, od glamuroznih do onih svakodnevnih. No, ni to nije sve jer svojim klijenticama nudi usluge manikure, pedikure te ekstenzije trepavica. “Započela sam se time baviti isključivo iz ljubavi prema tome i radi sebe same, a kako bih bila što bolja u svome poslu i dodatno sam se educirala jer posao vizažistice zahtijeva stalno učenje i usavršavanje jer trendovi se stalno mijenjaju”, kaže vlasnica obrta Make up by

DODATNO SAM SE EDUCIRALA JER POSAO VIZAŽISTICE ZAHTIJEVA STALNO UČENJE I USAVRŠAVANJE, KAŽE VLASNICA MAKE UP BY AM AM Antonija Markić, koja napominje kako nije planirala otvoriti salon već je iz gušta šminkala sebe i svoje prijateljice. Ali kako to već biva, dobar rad vizažistice njena je najbolja preporuka te se nakon nekog vremena krug ljudi koji su trebali njezine usluge sve više širio. “Tada sam shvatila da bih mogla otvoriti salon za šminkanje i to isključivo samo za šminkanje. Bila sam svjesna rizika, ali sam ga ipak odlučila otvoriti bez obzira na sve i taj potez se na kraju isplatio i bolje nego što sam očekivala”, kazala nam je Antonija Markić, dodajući kako je jako sretna i ponosna jer je u relativno kratkom roku postigla i više od onoga što je planirala.

ZADOVOLJAN KLIJENT JE VJERAN KLIJENT “S vremenom sam uvela još neke djelatnosti za uljepšavanje koje su povezane s mojom glavnom djelatnošću šminkanjem, a istaknula bih threading obrva, odnosno čupanje i oblikovanje obrva koncem koji je među mojim klijenticama postao pravi hit”, kaže Antonija Markić. I ono što je najvažnije njezine zadovoljne klijentice ostaju joj vjerne, pa i sve usluge u ovome salonu preporučuju obitelji i prijateljima. Antonija Markić je trenutačno jedina zaposlenica svoga salona, ali u vrlo skoroj budućnosti planira nova zaposlenja. “Jednostavno više sama ne stignem sve voditi i raditi, a uz sve to još izvanredno studiram ekonomiju”, ističe ova mlada poduzetnica koja priznaje da vođenje vlastitoga posla traži i neka odricanja jer je ponekad pravi izazov odvojiti poslovno i privatno. “Također u budućnosti namjeravam proširiti svoje usluge na još nekim lokacijama u Zagrebu. Najveća sreća u ovome poslu mi je što radim ono što zaista volim i u čemu uživam, a najviše me veseli kada dobijem povratnu informaciju od zadovoljnih klijenata da sam ih učinila sretnima i da sam im uljepšala dan svojom uslugom”, naglašava Antonija Markić. (I.G.)

Najviše me veseli kada dobijem povratnu informaciju od zadovoljnih klijenata da sam ih učinila sretnima i da sam im uljepšala dan svojom uslugom. Antonija Markić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

HRVATSKA&REGIJA BOSNA I HERCEGOVINA

ČUDA SE IPAK DOGAĐAJU U Banja Luci održana prva poslijeratna sjednica vlada RS-a i Federacije BiH na kojoj je dogovoreno da će ustrajno raditi na provedbi zadataka iz Reformske agende EU-a piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

I 300

više od radnika

namjeravaju otpustiti Željeznice RS-a

1000

oko putnika

dnevno prevezu Željeznice FBiH

u Bosni se čuda mogu dogoditi. U jeku jedne od najtežih poslijeratnih političkih kriza koja je ozbiljno zabrinula čelnike Europske unije i blokirala rad Parlamenta Bosne i Hercegovine zbog pokušaja lidera SDA i člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da na Međunarodnom sudu pravde u Haagu obnovi tužbu protiv Srbije za genocid u Srebrenici i Bosni i Hercegovini, a što je Sud odbio, u Banja Luci je više nego uspješno održana prva poslijeratna sjednica vlada Republike Srpske i Federacije BiH predvođena premijerima Željkom Cvijanović i Fadilom Novalićem. Kredit Međunarodnog monetarnog fonda, koji je zbog neispunjavanja brojnih domaćih zadaća bio upitan, dok su svi drugi bankarski kreditni aranžmani bili nepovoljni i skupi, rezultirao je ovim iznenadnim prijateljskim dogovorom. Dvije vlade su se dogovorile da će ustrajno raditi na provedbi zadataka iz Reformske agende EU-a što podrazumijeva usklađivanje zakonodavstva u području borbe protiv sive ekonomije, povezivanje obrazovnog procesa s tržištem rada, uvođenje trezorskog poslovanja u području zdravstva i ujednačavanje subvencija poljoprivrednicima. Naime, subvencije u Federaciji BiH su više nego u srpskom entitetu što izaziva česta

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

negodovanja i prosvjede poljoprivrednika u Republici Srpskoj. Na sjednici je bilo govora i o usuglašavanju novih entitetskih zakonskih tekstova o agencijama za bankarstvo

UVJET ZA KREDITE: VEĆE TROŠARINE NA GORIVO Novalić je nakon zajedničke sjednice dviju vlada izjavio da je, ovisno o entitetima, do sada realizirano od 40 do 60 posto obveza iz Reformske agende koja ima šest poglavlja. Dodao je kako je zapravo preostalo ispuniti manji dio obveza koje ni u kojem slučaju nisu jednostavne, a odnose se na socijalne zakone, poslovno okruženje, dubinsku analizu elektroprivreda, telekoma i vladavinu prava, a sve to uglavnom u Federaciji BiH. Od 11 mjera iz Pisma namjere treba realizirati još tri: povećanje trošarina na gorivo, depozitni fond i neke tehničke poslove. MMF i EU su još prošle godine zahtijevali od BiH (čitajte od dvaju entiteta) da se za 15 feninga podignu cijene goriva s time da bi se ta sredstva, između ostaloga, usmjerila na isplatu kredita odobrenih za gradnju autocesta i modernizaciju prometnica. Zastupnici kako u entitetskim parlamentima tako i u državnom odbili su usvojiti prijedlog povećanja trošarina jer bi to u nepovoljan položaj dovelo cjelokupno

TURIZAM U BiH

gospodarstvo, posebice poljoprivrednike. MMF, Svjetska banka i druge europske ﬁnancijske institucije su, nakon te odluke, zaustavile odobravanje novih kreditnih aranžmana. Tako da je izgradnja autoceste na koridoru V.c gotovo obustavljena, a lani ni jedan kilometar te prometnice nije pušten u promet.

Tko krade turiste? BiH je, prema službenoj statistici, lani posjetilo 1,1 milijun turista, a registrirano je i 2,3 milijuna noćenja

NE UKIDANJU PUTNIČKOG ŽELJEZNIČKOG PROMETA Svjetska banka preporučila je entitetskim željezničkim upravama i vlastima da zbog nerentabilnosti i velikih gubitaka ukinu putnički željeznički promet. Ni ovaj zahtjev nije prihvaćen iako je Željka Cvijanović priznala da je za razliku od teretnog željezničkog prijevoza u RS-u, putnički teško održiv unatoč subvencijama. U tom entitetu upravo prosvjeduju željezničari koji zbog neisplaćenih plaća i drugih primanja traže smjenu uprave, a uprava pak najavljuje otpuštanje više od 300 radnika. Novalić je ustvrdio da Željeznice FBiH dnevno prevezu oko 1000 putnika u što država ulaže 16 milijuna konvertibilnih maraka godišnje, dok se od karata zaradi tri milijuna KM. Ni Novalić nije za ukidanje putničkoga prometa nego za njegovo smanjenje. Dosta razgovora je bilo posvećeno izgradnji brzih prometnica, posebice izgradnji koridora V.c jer Republika Srpska još nije započela s izgradnjom ove autoceste na svojem području od Doboja prema Odžaku, jer je prioritet dala autocesti koja će povezati Banja Luku i Doboj. Dvije vlade dale su i punu podršku izgradnji autoceste ili brze ceste između Sarajeva i Be-

SVJETSKA BANKA PREPORUČILA JE ENTITETSKIM ŽELJEZNIČKIM UPRAVAMA I VLASTIMA DA UKINU PUTNIČKI ŽELJEZNIČKI PROMET ograda te su zadužili resorna ministarstva na suradnju kao i suradnju s Vijećem ministara BiH. Iz općina dviju entiteta ponuđeno je šest mogućih trasa ove prometnice, a u Banja Luci je dogovoreno da se te dvojbe riješe izradom studija svake ponuđene trase. Izgradnju ove prometnice ﬁnancirat će Turska što je ministru prometa i komunikacija BiH Izmiru Juski potvrdio veleposlanik Turske u BiH Haldun Koç.

odinama se u Bosni i Hercegovini ističe da turizam i turistički statistički pokazatelji ne idu ruku pod ruku. Primjerice, kada turisti žele posjetiti Sarajevo, Neum, Mostar, a da o Međugorju ni ne govorimo, moraju nekoliko dana, pa i tjedana, ranije rezervirati hotelski smještaj jer su sobe zauzete, dok statistička izvješća navode da, recimo u Sarajevu, popunjenost hotelskih soba ne premašuje 35 do 40 posto. Čini se da se premijer Sarajevske županije Elmedin Konaković prvi uhvatio u koštac s problemima neregistriranja posjeta i noćenja. On je izjavio kako je potkraj siječnja Vlada Županije odlučila osnovati novu Županijsku turističku zajednicu te da će tridesetak inspektora svakoga dana (čitajte noći), obilaziti smještajne kapacitete kako bi utvrdili tko “krade” turiste. Hoće li i druge općinske i županijske vlasti u BiH krenuti putem Konakovića tek će se vidjeti, jer po tvrdnjama znalaca, u ovoj djelatnosti postoji čvrsta sprega vlasnika hotela i privatnog smještaja s lokalnom inspekcijom, ali i policijom. Dobro je da je led probijen bar u Sarajevu. Dobro je i to da je, po statistici, prošla godina bila izuzetno dobra za turizam BiH. Službeno, zemlju je lani posjetilo 1,1 milijun gostiju što je 11,6 posto više nego godinu

ranije. Statistika je registrirala i 2,3 milijuna noćenja ili 10,9 posto više u odnosu na 2015. godinu, s time

NAJVIŠE TURISTA U 2016. DOŠLO JE IZ HRVATSKE, SRBIJE, NJEMAČKE I SLOVENIJE da je broj noćenja inozemnih gostiju bio veći za 15,1 posto. Najviše turista koji su lani posjetili BiH došli su iz Hrvatske, Srbije, Njemačke i Slovenije. Zahvaljujući snijegu kojeg još ima na skijalištima u BiH od početka siječnja do danas ovo je bila jedna od najdužih i najuspješnijih zimskih turističkih sezona. Skijaške centre u BiH tijekom siječnja posjetilo je gotovo 35.000 gostiju što je na godišnjoj razini povećanje od 16,1 posto. Broj noćenja je premašio 70.000 uz rast od 16,7 posto. Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Hrvatske, Turske, Slovenije i Srbije, a skijaška sezona još traje na Jahorini, Bjelašnici, Igmanu i Vlašiću. (Z.L.)

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

HRVATSKA&REGIJA SLOVENSKA SPREGA SPORTA I GOSPODARSTVA STVA

SKIJAŠI VRATILI ULOG G GORENJU Zna i Franjo Bobinac da se tvrtka u poteškoćama ne može izvlačiti samo uz pomoć sportaša, da mora biti uvijek drukčija, bolja, brža i unikatna. Ako ima sve to, tada ima smisla i sponzorirati sport piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

65 5 na 15 5 mil €

pao utržak od prodaje bijele tehnike Ukrajini zbog oružanog sukoba

150 0 na 100 0 mil € sa

pala prodaja u Rusiji iz istoga razloga

animljivu tvrdnju da se Gorenju isplatilo sponzorirati skijaše i rukometaše, Franjo Bobinac, predsjednik Uprave najveće slovenske multinacionalke, pojačao je tako što se dao snimiti s rukometnom loptom u rukama preko koje je bila navučena sivo-zelena vunena kapa kakvu su ove zime na svim natjecanjima i popratnim ceremonijama nosili slovenski skijaši. Na donjem dijelu kape izvezen je znak snježnog kristala i uz njega natpis SLOSKI. Sve to natkriljuje logo Gorenje iz višestruko većih slova. Bobinac tvrdi da su skijaši izravno zaslužni za rast prodaje na zahtjevnom zapadnom tržištu što je bitno smanjilo štetu uzrokovanu padom prodaje u Rusiji i Ukrajini.

RIZIK SE ISPLATIO

10%

porasla prodaja luksuznih aparata Asko i Atag u 2016.

Prije oružanog sukoba na istoku Europe tvrtka Gorenje prodavala je Ukrajini bijele tehnike za 65 milijuna eura. Utržak u Rusiji istodobno je iznosio 150 milijuna eura. Ratni okršaj izmasakrirao je prodaju Gorenja – u Rusiji na 100, a u Ukrajini na samo 15 milijuna eura. Biti ili ne biti pojavilo se za Gorenje u obliku pitanja gdje i kako nadomjestiti tako dramatičan pad prodaje. Sve karte položene su na luksuzne marke Asko i Atag koje su srećom prije toga uključene u Gorenje kroz preuzimanja u Švedskoj.

Premijske linije preseljene su iz Švedske u Velenje, a iz Velenja proizvodnja jednostavnih aparata detaširana je na dva mjesta u Srbiju. Rizik se isplatio. Prodaja luksuznih kućanskih aparata Asko i Atag porasla je kritične 2016. godine za 10 posto. U isto vrijeme osnovna marka Gorenje rasla je do tri posto. Porast prodaje premijske linije nije bio ravnomjerno raspoređen. Najveći rast Gorenje je ostvarilo u zemljama gdje su izrazito popularni zimski sportovi. U tim zemljama, naime, publika se u televizijskim prijenosima nagledala slovenskih uspješnih sportaša pod vunenom kapom

DIREKTORI U AKCIJI

U potrazi za rješenjima za financiranje sporta Franjo Bobinac kao sportski dužnosnik i kao ključni menadžer najveće slovenske multinacionalke u kojoj rade pripadnici 42 naroda, predvodi i skupinu slovenskih gospodarstvenika koja nagovara Vladu da se razrade sustavna rješenja za financiranje sporta. Skupina je u prosincu već razgovarala s premijerom Cerarom. Dogovorili su se da će u posebnom pismu Vladi predložiti okvirne mjere. Polazna je postavka da ambasadorsku ulogu sporta valja sustavno i svesrdno podržati. Zasad se zna da će gospodarstvenici predložiti niz olakšica za one koji ulažu u sport. Zahtijevat će da ta

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

ulaganja imaju tretman ulaganja u opremu koja su nadograđena sa 40 posto olakšice. Bobinac podsjeća da stručne radnike u sportu Njemačka oslobađa plaćanja poreza na dobit i to do određenog iznosa. Neke zemlje također prakticiraju i oporezivanje pravnih osoba tako da se u njihov dohodak ulazi tek nakon određenog iznosa. Novi paket mjera uključit će i problem financijske neukosti sportaša. Oni među najboljima za vrijeme svoje karijere poberu cijeli niz atraktivnih novčanih nagrada, ali u pravilu s tim novcem ne znaju

NOVA LJUBLJANSKA BANKA

Gorenja. Franjo Bobinac tvrdi da se porast prodaje luksuznih aparata u tzv. skijaškim zemljama nije dogodio slučajno. Zasluge za to pripadaju Peteru Prevcu i njegovim kolegama skakačima iz slovenske reprezentacije. Skijašima su se u međuvremenu pridružili i slovenski rukometaši s kojima je u Parizu na Svjetskom prvenstvu bio i Franjo Bobinac i to u ulozi predsjednika Rukometnog saveza Slovenije.

Pripreme za prodaju

SIMULTANKA SA SPORTAŠIMA I TROŠKOVIMA Šef Gorenja podsjeća da je i turski Beko imao porast prodaje u godini kada je sponzorirao svjetsko natjecanje u košarci. Iskustvo Gorenja pokazuje da euro uložen u sport marketinški vrijedi otprilike ono što se dobije sa 20 eura uloženih u zakup medijskog prostora. Daka-

ČELNIK GORENJA TVRDI DA SU SKIJAŠI IZRAVNO ZASLUŽNI ZA RAST PRODAJE NA ZAHTJEVNOM ZAPADNOM TRŽIŠTU ko, zna i Bobinac da se tvrtka u poteškoćama ne može izvlačiti samo uz pomoć sportaša, da mora biti uvijek drukčija, bolja, brža i unikatna. Ako ima sve to, tada ima smisla i sponzorirati sport, jer to je ulaganje u prepoznatljivost tvrtke i njezinih proizvoda. Bobinac kaže da su igrali simultanku, osim sa sportašima, još i s troškovima. Primjerice, troškovi rada u Švedskoj triput su veći nego u Sloveniji, a troškovi u Velenju triput veći nego u Srbiji. Dovođenje premijskih linija u Velenje i detaširanje proizvoda niže dodane vrijednosti u Srbiju, donijelo je Gorenju 20 milijuna eura uštede na godišnjoj razini.

raspolagati tako da im ne ostane i za dane u kasnijoj životnoj dobi. Većina sportaša u svijetu s vrhunskim zaradama bankrotira samo pet godina nakon završetka sportske karijere. Sličan problem uočen je i u Sloveniji pa se ozbiljno razmišlja o modalitetima financijskog opismenjavanja sportaša kako bi i oni znali umješnije gospodariti prihodima ostvarenima za vrijeme svoje karijere.

Prva dama Slovenskog državnog holdinga Diana Glavina, početkom prošloga tjedna boravila je u Londonu gdje je mogućim ulagačima došla predstaviti trenutačno najveći slovenski izložak za prodaju – Novu Ljubljansku banku. Roadshow nakon Londona nastavljen je u New Yorku i Bostonu. Službena prodaja vodeće banke počet će

objavom namjere za IPO, a to se neće dogoditi ovih dana. Čelnica SDH-a rekla je da Holding, kao savjestan i odgovoran upravljač, želi testirati tržište i obaviti potrebne pripreme za uspješnu prodaju. NLB je u dobroj kondiciji. Njegovih 110 milijuna eura dobiti iz prošle godine poticajno je za prodaju. Cijeli posao, koji prema ranijem dogovoru s EK treba završiti u 2017. godini, mogla bi zakomplicirati najava Vlade da neće pristati na cijenu nižu od knjigovodstvene. To znači da vlada za 75 posto udjela očekuje utržiti oko milijardu eura. U međuvremenu čeka se službena procjena vrijednosti NLB-a. Procjena je ugovorena (za 230.000 eura) s neutralnim procjeniteljem PriceWaterhouseCoopersom LLP u Londonu. (F.K.)

NAGRADE GZS-a

Oscari najboljima Godišnje nagrade što ih je 49. put podijelila Gospodarska zbornica Slovenije skrenula je pozornost javnosti na dobra i uspješna poduzeća koja su se potvrdila uz ostalo i kao poželjni poslodavci. Oscare GZS-a dobili su Steklarna Hrastnik, Magneti Ljubljana, Kolektor Etra, Tem Čadež, Cleangrad i Atotech. U Kolektor Etri (proizvodi transformatore) zaposlenicima podijele u godinu dana 30 tona svježeg voća. Činjenicu da na 50 milijuna eura prodaje ostvaruju 10 milijuna eura dobiti, u

Steklarni Hrastnik doživljavaju kao logičnu posljedicu stvorenih okolnosti, a ne kao puki poslovni cilj. Andrej Božič, direktor Steklarne rekao je na prigodnoj svečanosti da su radna mjesta u Hrastniku sve sigurnija i da je samopouzdanje zaposlenika stoga sve veće. (F.K.)

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

HRVATSKA&REGIJA SRBIJA I OBITELJSKA SREBRNINA

SRBIJA PRODAJE NIK Iako su zračne luke najtraženija roba na tržištu i to veoma profitabilna, beogradski aerodrom će već do kraja ljeta biti dan u koncesiju od koje, procjenjuje se, ni država niti građani neće imati puno koristi piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs

rbiji nije ostalo puno obiteljske srebrnine, kako nazivaju naslijeđena najvrednija poduzeća i objekte, pa se i zbog same najave da će neki od njih biti prodani, preuzeti ili ustupljeni strancima uvijek podiže velika buka. Najveću galamu su dizali oni koji su sada na vlasti u vrijeme kada su bili oporba, da bi sada radili u tišini i bez obaziranja na drugačija mišljenja struke i javnog mnijenja. Tako je i sada kada je u tijeku realizacija otuđenja zračne luke Nikola Tesla u Beogradu, bez sumnje jednog od najuspješnijih privrednih subjekata u Srbiji i šire. Da se razumijemo bilo je trenutaka kada je trebalo, u interesu i države i aerodroma, ući u strateško partnerstvo s jakim inozemnim tvrtkama i to početkom 2000-ih kada su Amerikanci htjeli u Beogradu napraviti najveći zračni kargo centar u ovom dijelu Europe, ali su naletjeli na različite interese domaćih i inozemnih tajkuna, političara i ostalih. Netko se tu zaigrao pa je cijela konstrukcija pala u vodu. A onda se beogradski aerodrom nastavio, nekako, vlastitim sredstvima održavati i lagano oporavljati od 90-ih i sankcija koje su najviše pogodile i prizemljile upravo zračni promet.

KONCESIJA NA 25 GODINA Beogradski aerodrom je pravi procvat doživio prije četiri godine kada je nacionalnu avio kompaniju Jat Airways, nekada samo JAT, preuzeo Etihad Airways, ali je istodobno bilo i insajderskih natuknica da se, iako su u pitanju dvije različite kompanije, ne posluje baš po tržišnim principima nego da zračna luka čini ustupke i ne naplaćuje baš sve po cjeniku tek stasaloj Air Serbiji. Vlada Srbije i Aerodrom Nikola Tesla u Beogradu objavili su 12. veljače javni poziv za davanje koncesije za tu tvrtku na rok od 25 godina. U pozivu

KONCESIJU NEĆE MOĆI DOBITI TVRTKE KOJE UPRAVLJAJU ZRAČNIM LUKAMA U RADIJUSU OD 450 KILOMETRA OD BEOGRADA objavljenom na internetskoj stranici beogradske zračne luke navodi se da se koncesija daje za ﬁnanciranje, razvoj kroz izgradnju i rekonstrukciju, održavanje i upravljanje infrastrukturom aerodroma i obavljanje djelatnosti operatora. Koncesiju neće moći dobiti tvrtke koje upravljaju zračnim lukama u radijusu od 450 kilometara od Beograda. Postupak izbora najpovoljnijeg koncesionara odvijat će se u dvije faze. U prvoj se dostavljaju neobvezujuće ponude i ona traje 60 dana od dana objave

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

javnog poziva u Službenom glasniku. Za dostavljanje obvezujućih ponuda rok je 75 dana od dana objavljivanja liste kvaliﬁciranih ponuđača. Budućeg koncesionara Aerodroma Nikola Tesla očekuje ﬁnanciranje izgradnje i rekonstrukcije, redovno održavanje i obavljanje formalne uloge operatora te zračne luke.

OD 27 PRIJAVA, 25 TVRTKI IDE DALJE Prošlu je srijedu ministrica građevinarstva, prometa i infrastrukture Zorana

OLU TESLU PO(R)UKE IZ REGIJE

Aerodrom Beograd treba zadržati U Beogradu se ocjenjuje kako iskustva iz regije nisu sasvim povoljna te se navodi da su u koncesiju dani aerodromi Zagreb, Skopje, Priština i Ohrid, jer su imali mali broj i to zastarjelih terminala, ali da ni nakon toga nisu zablistali. U analizi koju je hrvatski analitičar Alen Šćuric prošloga ljeta napravio za portal Tangosix, a koju navode beogradski mediji, ocjenjuje se da Beograd nema taj pro-

Mihajlović kazala da je do sada pristiglo 27 prijava, ali da dalje ide 25 tvrtki. “Prema dinamici koju smo pripremili, procjenjujemo da bi do kraja kolovoza mogli završiti cijeli proces”, najavila je ona. Zorana Mihajlović je rekla kako će do kraja kolovoza Vlada moći odlučiti koja je najpovoljnija ponuda za koncesiju kako bi “Aerodrom do 2030. godine postao središte Jugoistočne Europe”. “Hoćemo imati dovoljno novca da bi se moglo ulagati u aerodrom i napraviti sve što je potrebno kako bi mogao prihvatiti ne samo putnike nego da bi bio i sigurnosno te na svaki drugi način pravi svjetski aerodrom”, kazala je pritom. I o ovoj temi se najčešće i najviše oglašavao premijer Aleksandar Vučić. O potencijalnoj (izgubljenoj) zaradi beogradske zračne luke nije govorio, ali smatra da je koncesija dobra ideja sa stajališta injekcije u domaći proračun. “To bi značilo da godišnje imamo, ne znam točno, ali nekoliko milijuna eura, 10 ili 11 milijuna eura pomnoženo s brojem godina koncesije plus plaćanje unaprijed, mislim da možemo dobiti 350, možda i 400 milijuna eura”, izjavio je Vučić u prosincu prošle godine. Većina stručnjaka se ne slaže s ovom procjenom. Milan Kovačević, savjetnik za inozemna ulaganja smatra da nije logično davati nekome proﬁtabilnu tvrtku koja iz vlastitih prihoda može ﬁnancirati potrebne poslove i radove. “Aerodrom

blem i da aerodrom treba zadržati, najviše zbog toga što se uz pomoć vlastitoga profita može razvijati daleko iznad potrebne modernizacije i širenja kapaciteta, dok se ostatak novaca može uložiti u kvalitetan menadžment, daljnje širenje poslovanja i razvoj. Naime, aerodrom Beograd jedan je od najvažnijih, ako ne i najvažniji strateški objekt Srbije, zaključuje Šćuric.

sada dobro posluje, njegov je ukupn dug samo dva posto od imovine, popravljaju se poslovni rezultati... Ako je cilj ﬁnanciranje nečega, zašto se javno ne kaže koliko je novca potrebno i za što kako

VLADA ĆE DO KRAJA KOLOVOZA MOĆI ODLUČITI KOJA JE NAPOVOLJNIJA PODUDA ZA KONCESIJU, REKLA JE ZORANA MIHAJLOVIĆ bismo vidjeli je li možda bolje da se taj novac osigura na neki drugi način. A ovako kako se sad postupa, ostavlja vrlo čudan dojam”, smatra Kovačević.

JE LI KONCESIJA NAJBOLJE RJEŠENJE? U aerodromskom sindikatu kažu da ih o koncesiji nitko nije konzultirao i podsjećaju na 17 posto malih dioničara, građana Srbije, koje je trebalo barem obavijestiti o planovima. “Nema potrebe da se Aerodrom Nikola Tesla daje u koncesiju. O tome

postoje i međunarodne studije koje idu u prilog ovoj izjavi. Imovinsko-pravni odnosi kad je riječ o nekretninama koje su, pod navodnicima, u vlasništvu aerodroma nisu do kraja riješeni, a za dobar dio ne postoje ni uporabne dozvole. Stoga nismo sigurni što bi koncesionar dobio u koncesiju”, kaže Dejan Popović iz sindikata Nezavisnost. Veliki interes investitora za uzimanje u koncesiju beogradske zračne luke je očekivan jer su sada aerodromi najtraženija roba, naglašava ekonomist Ivan Nikolić. “U svijetu postoji velik interes za preuzimanje zračnih luka, a beogradski aerodrom ostvaruje dobre poslovne rezultate, povećava broj putnika i treba povećati i kapacitet i pistu jer su sada na gornjoj granici”, rekao je Nikolić agenciji Beta. Na pitanje bi li bilo isplativije da se aerodrom širi tako što bi uzeo kredit, Nikolić je rekao da je to teško reći bez konkretne računice i uvjeta koje će ponuditi budući koncesionar. Dodao je i da se može odustati od koncesije ako se poslije natječaja nađe bolje rješenje. Ekonomist Stojan Stamenković, međutim, smatra da je koncesija najbolje rješenje s obzirom na to da aerodrom nema dovoljno vlastitoga prihoda za investicije, a mora povećati kapacitet. Za Stamenkovića je najjači adut i razlog velikog interesa dobra pozicija beogradske zračne luke.

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

SVIJET FINANCIJA KOMENTAR HRVATSKE GOPODARSKE KOMORE

POZITIVNI POMACI U GRAĐEVINARSTVU U cijeloj prošloj godini je vrijednost obavljenih radova s vlastitim radnicima povećana za 4,7 posto u odnosu na 2015. godinu, dok je vrijednost narudžbi porasla za 15 posto

posljednjem tromjesečju prošle godine vrijednost obavljenih radova ostvarena s vlastitim radnicima poslovnih subjekata sa 20 i više zaposlenih iznosila je 4,1 milijardu kuna, što je 7,9 posto više nego u posljednjem kvartalu 2015. Pritom je vrijednost radova na zgradama porasla za 9,1 posto, dok je vrijednost radova na ostalim građevinama povećana za 7,1 posto. Ostvareni rezultati ohrabruju jer je riječ je o najvišoj kvartalnoj vrijednosti radova zabilježenoj od četvrtoga kvartala 2012. godine te o uspostavljenom kontinuitetu rasta vrijednosti građevinskih radova na godišnjoj razini koji se sada protegao na zadnjih osam kvartala, ističu analitičari Hrvatske gospodarske komore. U takvim je okolnostima u 2016. godini vrijednost obavljenih radova s vlastitim radnicima dosegla 14 milijardi kuna, što je 4,7 posto više nego u 2015. godini. To je druga godina zaredom u kojoj se bilježi rast vrijednosti radova s time da je on, zbog niske baze, bio izraženiji u 2015. godini kada je iznosio 7,3 posto. U zadnje dvije godine rast je primarno bio potaknut povećanjem vrijednosti radova na zgradama (u 2016. godini za 5,4 posto) uz istodobno nešto umjereniji rast vrijednosti obavljenih radova na ostalim građevinama (u 2016. godini za 4,2 posto). Očito je da dinamika oporavka vrijednosti i obujma radova na infrastrukturnim objektima i dalje zaostaje za rastom radova na zgradama, ali se razlika u dinamici postupno sužava, i to sa 6,7 postotnih bodova u 2015. na 1,2 postotna boda u 2016. godini. U strukturi vrijednosti radova u 2016. godini radovi na zgradama sudjelovali su sa 43,7 posto (11,9 posto stambene i 31,8 posto nestambene zgrade), dok se na ostale građevine odnosilo 56,3 posto ukupne vrijednosti radova obavljenih vlastitim radnicima (31,9 posto na prometnu infrastrukturu, 20,8 posto na cjevovode, komunikacijske i energetske vodove, 2,2 posto na složene građevine na industrijskim prostorima te 1,4 posto na ostale nespomenute građevine). U skladu s time, u strukturi vrijednosti radova lani je u odnosu na prethodnu godinu povećan udio 52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

Vrijednost novih narudžbi i izvršenih radova s vlastitim radnicima - pravne osobe s 20 i više zaposlenih - mlrd HRK 20 16 12 8 4 0 2009.

2010.

2011.

Vrijednost radova na zgradama Vrijednost novih narudžbi

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

Vrijednost radova na ostalim građevinama Izvor: DZS; Obrada: HGK

ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK

vrijednosti radova na zgradama za 1,8 postotnih bodova (većinom na stambenim zgradama), dok je u strukturi radova na ostalim građevinama smanjen udio prometne infrastrukture za 7,4 postotna boda uz istodobno povećanje udjela vrijednosti radova na cjevovodima, komunikacijskim i energetskim vodovima za 5,6 postotnih bodova.

POZITIVNE TENDENCIJE I U 2017. Rast vrijednosti obavljenih radova pratio je još snažniji rast vrijednosti novih narudžbi koje su u posljednjem tromjesečju prošle godine povećane za 28,3 posto u odnosu na posljednji kvartal 2015. godine, čime je i vrijednost narudžbi u cijeloj 2016. godini bila za 15 posto veća nego u 2015. godini. Pritom je 2016. godinu obilježio veći rast vrijednosti novih narudžbi za ostale građevine (+17,7 posto) od porasta vrijednosti narudžbi

PROBLEMATIKA GRAĐEVINSKE AKTIVNOSTI POSTUPNO SE POMIČE S NEDOSTATKA POSLOVA PREMA NEDOSTATKU DOVOLJNOG BROJA RADNIKA za zgrade (+11,9 posto), što upućuje na izgledno dinamiziranje ukupnih građevinskih radova u ovoj godini, ali i na to da će naredno razdoblje vjerojatno obilježiti nešto dinamičniji rast građevinskih radova na infrastrukturnim objektima. S objavom podataka o vrijednosti građevinskih radova i novih narudžbi praktički su kompletirani najvažniji podaci o građevinskoj aktivnosti u prošloj godini koji potvrđuju pozitivne pomake u građevinarstvu te istodobno upućuju na izgledan nastavak takvih tendencija i u ovoj godini. Tako je u 2016. godini, u odnosu na prethodnu godinu, uz rast vrijednosti radova obavljenih s vlastitim radnicima za 4,7 posto i narudžbi za 15 posto, zabilježen rast ﬁzičkog obujma građevinske aktivnosti za 2,9 posto, rast broja izdanih građevinskih dozvola za 26,7 posto, rast u dozvolama predviđene vrijednosti radova za 11,7 posto i rast bruto dodane vrijednosti građevinarstva za 2,7 posto. U takvim se okolnostima problematika građevinske aktivnosti postupno pomiče s nedostatka poslova prema nedostatku dovoljnog broja radnika određenih struka i kvaliﬁkacija neophodnih za obavljanje poslova, zaključuju analitičari HGK-a. (V.A.)

Priprema za poslovni svijet Erste&Steiermärkische Bank i ove godine organizira dva programa stručne prakse IT Lab i Generalna proba, namijenjene studentima završnih godina preddiplomskih i diplomskih studija, a kojima se, od ove godine, pridružila i Inicijativi za mlade, pokrenutoj s ciljem lakšeg uključivanja mladih na tržište rada. Dok se na IT Lab mogu prijaviti studenti tehničkih fakulteta, Generalna proba namijenjena je studentima ekonomskog usmjerenja. Inicijativu za mlade pokrenuli su HUP i EBRD, a putem tih dvaju programa, Erste Banka želi mladim ljudima još više približiti mogućnost stjecanja kvalitetnih prvih radnih iskustava i potencijalnog daljnjeg zapošljavanja. Studenti koji se prijave u program IT Lab sudjelovat će u segmentu Change the Bank, zaduženom za razvoj programskih rješenja i konkretnih projekata te nadležnom za digitalno bankarstvo u Hrvatskoj. Osim rada s mentorima i prilike za profesionalni razvoj, studenti će za svoj rad biti i plaćeni, a oni najbolji imat će mogućnost dobivanja stipendija do kraja studija. Praksa će trajati kroz tri ljetna mjeseca, od lipnja do rujna. Kako bi sudjelovali u programu studenti se trebaju prijaviti slanjem životopisa na itlab@erstebank.com. Generalna proba je program za studente ekonomskog usmjerenja, koji se sastoji od edukacijskog dijela koji uključuje uvodno predavanje i trening stručnih i “mekih”

vještina te praktičnog dijela u kojem će studenti imati priliku raditi s mentorom i uključiti se u redovan rad organizacijskih jedinica banke. Otvoreno je 15 mjesta, a mogu se prijaviti svi redovni studenti završne godine preddiplomskog ili diplomskog studija ekonomskog usmjerenja u Zagrebu i Rijeci. Za prijavu je potrebno poslati životopis na adresu generalnaproba@ erstebank.com. “Ovakvi programi poslovnog osposobljavanja neophodni su u današnjem dinamičnom poslovnom svijetu, a budućim sudionicima tog svijeta pomažu da usvoje neke zakonitosti i prakse koje ih očekuju. To je zapravo i cilj ovakvih programa – studentima što bolje predočiti stvarni poslovni

PRIJAVE ZA OBA PROGRAMA OTVORENE SU DO 30. TRAVNJA 2017. život, što se najbolje ostvaruje uz dobrog mentora te prve male, ali prave odgovornosti preko kojih su sudionici programa uključeni u redovni rad organizacijskih jedinica banke”, ističe Maja Crnjak, direktorica Sektora ljudskih potencijala. Prijave za oba programa otvorene su do 30. travnja 2017. (V.A.)

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

SVIJET FINANCIJA DELOITTEOVO IZVJEŠĆE O NENAPLATIVIM BANKOVNIM

SVE ŽIVLJE TRŽIŠTE NENAPLATIVIH KREDITA Zbog sve povoljnijih makroekonomskih uvjeta, sve veći broj banaka odlučuje se prodati svoje portfelje nenaplativih kredita, što ulagači zasigurno gledaju s odobravanjem, ističe Olcott

P 49 9 mlrd € nenaplativih kredita u regiji srednjoistočne Europe u 2015.

51 mlrd € iznos tih kredita kada im se dodaju zemlje Baltika

više od mlrd €

nominalna vrijednost transakcija u 2016.

rema Deloitteovoj analizi, u regiji srednjoistočne Europe ima 49 milijardi eura nenaplativih kredita, koji su zajedno s nenaplativim kreditima zemalja Baltika u 2015. godini iznosili 51 milijardu eura, u skladu s trendom pada u regiji u odnosu na 2014. godinu. Smanjenje u 2015. godini uglavnom je bilo potaknuto padom nenaplativih kredita u Mađarskoj za 31 posto te Sloveniji za 20 posto. Prošla godina pokazala je slične tendencije, što je bilo vidljivo iz ukupne nominalne vrijednosti transakcija koja je premašila četiri milijarde eura. I sjeverni i južni dio srednjoistočne Europe bilježe pad udjela nenaplativih kredita od 2014. godine naovamo, ali i dalje uz vidljivu razliku između dvaju područja: dok Poljska, Slovačka, Estonija, Latvija i Litva bilježe stopu u rasponu od pet do 10 posto, stopa nenaplativih kredita se u zemljama na jugu srednjoistočne Europe kreće od 10 do 22 posto. Najveće poboljšanje stopa nenaplativih kredita bilježe Mađarska i Slovenija, prva za 3,7 postotnih bodova, a druga za 1,9 postotnih bodova. “I u Mađarskoj i u Hrvatskoj se 2016. godine povećao broj transakcija koje su zatvorene

DELOITTE POMAŽE

i u tijeku, te su se tako pridružile Rumunjskoj i Sloveniji kao još 2015. godine istaknuto aktivnim tržištima. Restrukturiranje kredita u idućim godinama moglo bi dodatno potaknuti smanjenje nenaplativih kredita, a time i pri-

MAKROEKONOMSKA KRETANJA I DALJE IDU U PRILOG POZITIVNOM ZAOKRETU NA TRŽIŠTU NENAPLATIVIH KREDITA U REGIJI donijeti rješavanju problema s likvidnosti koje trenutačno proživljavaju održive tvrtke i pojedinci neupitne solventnosti na dulji rok, ali i trajnije olakšati otplatu kredita. Druga novost je da je, za razliku od ranije, kad su se prenosili uglavnom nenaplativi krediti poslovnih subjekata, u 2016. oživjelo tržište nenaplativih kredita stanovništvu”, istaknuo je Eric Olcott, partner u Deloitteovom Odjelu ﬁnancijskog savjetovanja zadužen za Adriatic regiju.

Više od pet milijardi eura u pet godina

RAST BDP-a I OPORAVAK TRŽIŠTA NEKRETNINA

Deloitte je vodeći savjetnik za banke i njihove portfelje u svijetu, Europi, pa tako i regiji srednjoistočne Europe. Deloitte je proteklih godina radio na razduživanjima i transakcijama kreditnim portfeljima banaka ukupne vrijednosti veće od 400 milijardi eura globalno, i na strani prodavatelja, i na strani kupaca. Ukupna vrijednost aktive klijenata u regiji srednjoistočne Europe kojima je Deloitte pružao svoju pomoć u protekle tri godine veća je od pet milijardi eura.

Makroekonomska kretanja i dalje idu u prilog pozitivnom zaokretu na tržištu nenaplativih kredita u regiji: u svih 12 analiziranih zemalja bilježi se rast bruto domaćeg proizvoda, što se posredno pozitivno odrazilo i na sposobnost otplaćivanja kredita i ﬁzičkih i pravnih osoba. Vidljiv je i oporavak tržišta nekretnina te stoga Deloitte očekuje da će se taj trend nastaviti

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

KREDITIMA

i u idućem razdoblju, što je za ulagače važan pokazatelj budućih prinosa. U regiji su vidljiva nastojanja da se uvede regulativa koja će omogućiti lakše raščišćavanje nagomilanih nenaplativih kredita uklanjanjem zapreka na putu njihove prodaje. Najnovija direktiva Europske središnje banke propisuje iscrpna izvješća za banke koje u svojim bilancama imaju visoki udjel nenaplativih kredita. Riječ je o zahtjevu koji vrijedi za sve banke pod nadzorom Europske središnje banke, što se posredno odražava i na banke u regiji koje nisu pod njenim izravnim nadzorom. Osim toga, banke s visokim udjelom nenaplativih kredita moraju sastaviti i implementirati cjelovitu strategiju za smanjenje udjela nenaplativih kredita, što bi moglo dati dodatni zamah tržištima na kojima se trguje nenaplativim kreditima.

VEĆA SKLONOST INVESTITORA RIZICIMA “Zbog sve povoljnijih makroekonomskih uvjeta, sve veći broj banaka odlučuje se prodati svoje portfelje nenaplativih kredita, što ulagači zasigurno gledaju s odobravanjem. Najveći međunarodni investicijski fondovi pokazuju umjereno zanimanje za regiju, ali postoji i 10 do 15 većih investitora koji ulažu

značajna sredstva u regiju i aktivno sudjeluju u transakcijama. Oni su dodatno motivirani sve boljim makroekonomskim okruženjem, oporavkom tržišta nekretnina, povećanjem raspoloživog dohotka, ali i većom otvorenošću banaka za transakcije. Sve življe tržište nenaplativih kredita razlog je sve većem broju banaka u regiji s već sklopljenim transakcija-

U MAĐARSKOJ I U HRVATSKOJ SE 2016. POVEĆAO BROJ TRANSAKCIJA KOJE SU ZATVORENE I U TIJEKU, TE SU SE PRIDRUŽILE ISTAKNUTO AKTIVNIM TRŽIŠTIMA ma, što se pozitivno odražava kroz veću sklonost investitora rizicima. Deloitte očekuje da će se razina intenziteta iz 2016. godine nastaviti i u 2017. godini kako će investitori koji se bave nenaplativim kreditima biti sve sigurniji u speciﬁčnosti regije, a banke biti sve sklonije prodavanju svojih portfelja nenaplativih kredita”, zaključio je Olcott. (V.A.) 20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

KREDITI SMANJENI ZA 5,2 MILIJARDE KUNA Vrijednost ukupnih kredita stanovništvu potkraj siječnja bila je niža od 117 milijardi kuna, čime je zabilježen godišnji pad za 5,2 milijarde kuna ili 4,2 posto. Time je nastavljen višegodišnji trend nominalnog razduživanja sektora stanovništva, kažu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA). Međutim, oni smatraju kako se taj trend ipak primiče kraju. Godišnji pad plasmana zabilježen u siječnju i dalje odražava otpis dijela kredita stanovništva indeksiranih za švicarski franak, prodaju loših plasmana banaka te jačanja kune u odnosu na euro.

Najpovoljnije zaduženje na inozemnom tržištu Financijsko tržište u proteklom razdoblju vrvilo je zanimljivostima. U ponedjeljak je realizirana iznimno uspješna transakcija izdanja euroobveznica. Prema priopćenju iz Ministarstva ﬁnancija, Hrvatska je na inozemnom tržištu dogovorila prodaju 1,25 milijardi eura vrijedne obveznice s dospijećem 2027. godine, uz prinos od 3,19 posto i kuponom od tri posto, što je dosad najpovoljnije zaduženje. To je postignuto strateškim odabirom povoljnog trenutka izdanja s obzirom na recentne objave podataka o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) i smanjenju javnog duga te uslijed poboljšanja izgleda kreditnog rejtinga, a u uvjetima povoljnih tržišnih kretanja. Na domaćem novčanom tržištu likvidnost sustava i dalje je visoka što se moglo vidjeti i na redovitoj tjednoj repo aukciji središnje banke prošli ponedjeljak na kojoj, drugi tjedan za redom,

depozitne institucije nisu pokazale interes za dodatnom likvidnošću. Nakon privremenog blagog smanjenja likvidnosti povodom isplate mirovina, dnevni višak ponovno se popeo i kreće se na razini od oko 17 milijardi kuna. Stoga je povrat sredstava u sustav pridonio daljnjem smanjenju potražnje za novcem dok je istodobno ponuda preobilna, a trgovanje sudionika vrlo skromno. U utorak je Ministarstvo ﬁnancija održalo najavljenu aukciju trezorskih zapisa na kojoj je upisano 300 milijuna trezorskih zapisa u kunama što je istovrijedan iznos trezorskih zapisa koji su bili na dospijeću. Iako su bankarske i ostale ﬁnancijske institucije uputile ponude u iznosu od 460 milijuna kuna, upisan je planirani iznos, a prinos je ostao na razini od 0,45 posto. Sljedeća aukcija najavljena je za [Jelena Drinković] 28.ožujka.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

480

PET PISAMA NAMJERE ZA JADRANSKU BANKU

6.3.-10.3.2017.

13.3.-17.3.2017.

1,0 0,8

360

0,6 240 0,4 120

0,2

0,0 13.3.

Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) zaprimila je pet pisama namjere za kupnju Jadranske banke. Troje njih bit će pozvano na dubinsko snimanje banke, dok se za još jednog investitora tek treba donijeti odluka. DAB je sanacijsko tijelo u postupku sanacije te šibenske banke. Inače, javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju svih 100 posto redovnih dionica Jadranske banke bio je objavljen 15. veljače s rokom za dostavu ponuda do 15. ožujka.

14.3.

15.3.

16.3.

17.3.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna ojačala prema euru Kuna je proteklog tjedna ojačala prema euru za 0,05 posto. Na tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) srednji tečaj eura potkraj protekloga tjedna iznosio je 7,424175 kuna. No, hrvatska je valuta na tjednoj razini pala prema valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,31399

CAD kanadski dolar

5,183032

JPY japanski jen (100)

6,104403

CHF švicarski franak

6,935241

GBP britanska funta

8,550242

USD američki dolar

6,910066

EUR

švicarskom franku. Srednji tečaj švicarske valute potkraj prošlog tjedna na tečajnici HNB-a iznosio je 6,935241 kunu. Proteklog tjedna pao je američki dolar prema kuni i to za 0,72 posto na 6,910066 kuna. 6,95

7,00

6,94

6,98

6,93

6,96

7,428

6,92

6,94

7,426

6,92

7,424

6,90

7,422

6,91 EUR euro Izvor: HNB

6,90

7,424175 primjena od 18.3.2017.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

13.3. 14.3. 15.3. 16.3. 17.3.

USD 13.3. 14.3. 15.3. 16.3. 17.3.

CHF

13.3. 14.3. 15.3. 16.3. 17.3.

7,432 7,430

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA PORASLI DEPOZITI NA GODIŠNJOJ RAZINI

Zdravstveni sektor pod najvećim pritiskom Iako je protekli tjedan bio u pozitivnom ozračju za svjetske burze, na njima se ipak trgovalo suzdržano jer još uvijek nije bilo nekih vijesti koje bi podržale daljnji rast cijena dionica. Na europskim burzama cijene dionica su porasle baš kao i na azijskim burzama na kojima su u petak cijene dionica, nakon pada, ipak povećale dobitke. I dok je prošli četvrtak dolar na međunarodnim tržištima skočio s najnižih razina u mjesec dana, na azijskim burzama je dolar oslabio jer se nije vjerovalo u to da će Američka središnja banka ubrzati tempo povećanja kamatnih stopa. Azijski ulagači su odahnuli jer su se bojali da bi brže povećanje kamata u Americi moglo izazvati odljev kapitala iz zemalja u razvoju. Na Wall Streetu je pod najvećim pritiskom bio zdravstveni sektor pa su tako cijene dionica tvrtki iz tog sektora prosječno pale 0,9 posto. Taj je sektor bio pod pritiskom jer prijedlog proračuna američkog predsjednika Donalda Trumpa ukazuje na veće regulatorne troškove za taj sektor te smanjenje državnog ﬁnanciranja medicinskih istraživanja.

7440

20950

FTSE 100 7420

20925

7400

20900

7380

20875

7360

20850

Dow Jones

7340

20825

13.3. 14.3. 15.3. 16.3. 17.3. 5975

NASDAQ

5950

5040

5925

5020

5900

5000

5875

4980

5850

12200

CAC40

4960

13.3. 14.3. 15.3. 16.3. 17.3.

13.3. 14.3. 15.3. 16.3. 17.3. 20000

DAX

12150

19900

12100

19800

12050

19700

12000

19600

11950

NIKKEI 225

19500

13.3. 14.3. 15.3. 16.3. 17.3.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

Mirex i dalje pada

13.3. 14.3. 15.3. 16.3. 17.3. 5060

datum

13.3. 14.3. 15.3. 16.3. 17.3.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 236,6313 bodova i bila je 0,25 posto manja nego u tjednu ranije. Pala je i vrijednost Mirexa A i to za 0,35 bodova pa je u petak iznosio 131,6752 bodova. Mirex C je potkraj prošlog tjedna iznosio 119,5046 bodova te je također zabilježio pad, i to za 0,18 posto.

MIREX A

15.03. 131,68160

-0,1145

3,20

AZ - A

16.03. 132,66190

0,0432

3,23

Erste Plavi - A

16.03. 131,51880

0,0357

2,47

PBZ CO - A

16.03. 135,45040

-0,1136

3,54

Raiffeisen OMF - A 16.03. 127,94020

-0,0588

3,29

kategorija B MIREX B

15.03. 236,66630

-0,0816

1,31

AZ - B

16.03. 237,27700

0,0340

0,88

Erste Plavi - B

16.03. 246,55380

0,0293

1,76

PBZ CO - B

16.03. 221,93420

-0,0702

1,75

0,1%

Raiffeisen OMF - B 16.03. 239,36830

-0,0711

1,39

0,0%

kategorija C

MIREX - tjedni

MIREX C

15.03. 119,58870

-0,0838

1,26

AZ - C

16.03. 116,27840

-0,1073

1,04

-0,2%

Erste Plavi - C

16.03. 119,39690

-0,0805

0,80

-0,3%

PBZ CO - C

16.03. 119,20490

-0,1100

1,02

Raiffeisen OMF - C 16.03. 123,39310

-0,0147

1,57

-0,1%

13.3.

14.3.

15.3.

16.3.

MIREX - mjesečni

Raiffeisen DMF

16.03. 232,36410

0,0166

0,8%

AZ Profit

16.03. 267,92590

-0,1447

1,20

-0,1831

0,80 0,86

1,0%

Prosječna cijena četvornog metra novih stanova u drugom polugodištu prošle godine, koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe, iznosila je 9.899 kuna, što je 2,8 posto manje u odnosu na prvo polugodište te godine. U usporedbi sa razdobljem od srpnja do prosinca 2016. godine, ta je cijena bila 3,4 posto manja, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). Cijene četvornog metra novih stanova u Zagrebu u drugoj polovini prošle godine bile su manje za 12,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok su u ostalim gradovima porasle za 6,7 posto. Istodobno su cijene stanova građenih na temelju Programa društveno poticane stanogradnje (POS) porasle za 1,2 posto.

2,54

0,6%

Croatia osiguranje 16.03. 159,51810

0,4%

AZ Benefit

16.03. 249,37550

-0,0181

0,2%

Erste Plavi Expert

16.03. 211,29600

-0,0232

2,57

Erste Plavi Protect 16.03. 194,83730

-0,0341

0,29

0,0% 22.2.

PAD CIJENA NOVIH PRODANIH STANOVA

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

1,2%

15.2.

Ukupni depoziti potkraj siječnja iznosili su 266,2 milijarde kuna, što je 2,6 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Na godišnjoj razini ukupni depoziti porasli su za 6,6 milijardi kuna, a na mjesečnoj razini su pali za 1,5 posto ili četiri milijarde kuna.

1.3.

8.3.

16.3.

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

ERSTE PLAVI PRODAO DIONICE DALEKOVODA

Erste Plavi prodao je 24.645 dionica Dalekovoda čime je nastavljen trend prodaje dionica te tvrtke koji je započeo još u veljači ove godine. Samo u posljednjih tjedan dana prodano je gotovo 40.000 dionica Dalekovoda, no Erste Plavi je i dalje četvrti najveći vlasnik sa 3,06 posto udjela ili 755.893 dionica te tvrtke. Inače, Dalekovod je od početka godine udvostručio tržišnu kapitalizaciju.

U TRGOVINI NA MALO POSLOVANJE S DOBITI

Poduzetnici u trgovini na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama u 2015. godini su poslovali s dobiti u visini 431,2 milijuna kuna. Prema podacima Fine, uspoređujući s godinom ranije, to je uspjeh jer su u 2014. ostvarili gubitak od 148,7 milijuna kuna. U djelatnosti trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama u 2015. godini poslovalo je 2937 poduzetnika koji su zapošljavali 53.712 radnika. U odnosu na prethodnu godinu to je povećanje broja zaposlenih za 2,9 posto.

Promet premašio 150 milijuna kuna Protekloga tjedna redovni dionički promet porastao je za 74 milijuna kuna ili za 97 posto, na 150,6 milijuna kuna u odnosu na tjedan ranije. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 121 milijun kuna što je nešto više od 80 posto ukupnog redovnog prometa. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze su zabilježili pad veći od dva posto. U srijedu su ih srušila izdanja Agrokora, i to tako da je Crobex zabilježio najveći pad u zadnjih osam go-

dina. Potkraj tjedna, nakon umirujućih vijesti o Agrokoru, trgovanje je bilo mirnije, a u petak su Crobexi zabilježili rast. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -17,18 do +4,69 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 19 izdanja, dok je 29 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobex je prošloga tjedna pao za 2,15 posto na 2.177,24 boda. Crobex10 je pao za 2,09 posto, zaključivši tjedan na 1.242,98 bodova. Sektorski indeksi su tjedan završili ZAGREBAČKA BURZA promjenama u rasponu od -6,43 posto THE ZAGREB STOCK EXCHANGE koliko je pao CROBEXnutris do +1,73 UKUPAN TJEDNI PROMET: 1.019.145.341,23 kn posto koliko je uvećan CROBEXturist. TJEDNI DIONIČKI PROMET: 150.575.477,56 kn Obveznički indeksi su tjedan zaključiindex zadnja vrijednost tjedna promjena li padom; CROBIS je umanjen za 0,51 CROBEX 2.177,240 -2,15% posto, a CROBIStr za 0,42 posto. CROBEX10 1.242,980 -2,09% Najlikvidnije je povlašteno izdanje CROBIS 110,259 -0,51% Adris Grupe s prometom od 26,4 CROBIStr 160,656 -0,42% milijuna kuna, od čega se 2,5 milijuna kuna odnose na blok transakciju, Top 10 tjedna zadnja a ostatak na redovni promet. Cijena promet po prometu promjena cijena mu je pala za 0,60 posto, na 494,99 -0,60% 494,99 26.372.472,28 Adris grupa d.d. - povl. kuna. Slijedi Agrokorov Ledo kojim se -14,88% 8.000,00 19.955.580,23 Ledo d.d. trgovalo u iznosu od gotovo 20 mili-17,18% 135.000,00 19.878.454,57 Jamnica d.d. juna kuna, a cijena mu je smanjena za +4,69% 43,99 18.053.445,68 Valamar Riviera d.d. 14,88 posto, na 8000 kuna. Još jedno -2,76% 179,90 11.051.822,41 HT d.d. Agrokorovo izdanje, Jamnica, bilježi +0,50% 600,00 9.712.531,49 Adris grupa d.d. - red. -2,02% 65,45 5.803.284,76 promet od gotovo 20 milijuna kuna, Zagrebačka banka d.d. -3,55% 388,85 5.010.667,67 Podravka d.d. od čega se 7,5 milijuna kuna odnosi na -1,52% 905,00 4.501.464,30 Atlantic grupa d.d. blok trgovinu, ali i pad cijene dionica +0,95% 385,02 3.396.138,52 Atlantska plovidba d.d. od 17,18 posto, na 135.000 kuna. Porast cijene dionice bilježe tri od 10 10 dionica tjedna zadnja najlikvidnijih izdanja. Dobitnica tjedna promet s najvećim rastom cijene promjena cijena je Valamar Riviera s porastom od 4,69 +63,33% 490,00 24.710,00 Hoteli Jadran d.d. posto i zadnjom cijenom od 43,99 +17,50% 0,94 811,48 Pounje d.d. kuna te prometom od gotovo 18,1 mi+14,29% 6.000,00 6.000,00 Croatia osiguranje d.d. - povl. lijun kuna. Atlantskoj plovidbi cijena +9,05% 289,00 1.910.599,83 PEVEC d.d. je uvećana za 0,95 posto, na 385,02 +8,68% 6.400,00 390.538,00 Croatia osiguranje d.d. kune, a njome se trgovalo u iznosu od +7,93% 36,90 61.209,09 Kutjevo d.d. +4,96% 4.000,00 28.000,00 MIV d.d. 3,4 milijuna kuna. +4,69% 43,99 18.053.445,68 Valamar Riviera d.d. Cjenovni pad bilježi sedam izdanja. +3,45% 1.500,00 30.742,90 Končar - MT d.d. - povl. Najveći minus bilježi Jamnica (-17,18 +3,27% 15,80 14.190,46 Hoteli Brela d.d. posto) pa je time i gubitnica tjedna. Slijedi ju Ledo (-14,88 posto) i Podravka s 10 dionica tjedna zadnja padom cijene dionica od 3,55 posto, na promet s najvećim padom cijene promjena cijena 388,85 kuna te prometom od pet miliju-39,36% 20,01 4.850,50 Jadran d.d. na kuna. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -33,32% 50,00 70.298,04 Uljanik brodogradilište d.d. Magma d.d. Spačva d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d. Jamnica d.d. Ledo d.d. Imunološki zavod d.d. Puljanka d.d. Zvijezda d.d.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

-23,94%

0,54

63.700,00

-22,93%

30,05

3.636,05

-18,20%

48,00

5.070,05

-17,18%

135.000,00

19.878.454,57

-14,88%

8.000,00

19.955.580,23

-11,74%

60,02

600,20

-9,84%

11,00

14.857,07

-8,69%

3.551,12

435.197,03

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI PAD KREDITA TVRTKAMA ZA OBRTNA SREDSTVA

Većina fondova u zelenom U proteklom tjednu među 82 otvorena investicijska fonda prevladali su oni s porastom vrijednosti udjela. Rast bilježe 44 fonda, palo ih je 36, a dva su fonda zabilježila tjedan bez promjene vrijednosti. Porast veći od jedan posto bilježi 10 fondova, a 10 ih je palo više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom, devet su mjesta zauzeli dionički fondovi te jedno mjesto posebni fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,91 posto do -3,74 posto. Od ukupno 26 dioničkih fondova poraslo ih je 16. Najveći rast vrijednosti, za 2,91 posto, bilježi KD Nova Europa, pa je time i dobitnik tjedna. Taj fond 44 posto por-

tfelja investira u Rusiji, nešto više od 23 posto u Hrvatskoj, dok je Turska zastupljena sa 11 posto. Bankarski sektor je zastupljen sa 38 posto, a u energetski sektor ulaže 30 posto. Među sedam posebnih fondova poraslo ih je pet. Dobitnike predvodi Raiffeisen Harmonic s uvećanjem od 1,49 posto. Od 16 mješovitih fondova porasla su četiri. Najznačajniji porast bilježi OTP Absolute. Od 14 obvezničkih fondova rast ih bilježi pet. Najviše je, za 0,50 posto, porastao PBZ Dollar Bond fond 2, a s uvećanjem od 0,49 posto slijedi PBZ Dollar Bond fond. Rast vrijednosti zabilježilo je 14 od 19 novčanih fondova. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 09.3.2017. do 16.3.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 23,4788 Addiko Growth € 12,3294 ZB trend $ 170,2831 KD Prvi izbor kn 15,5204 ZB euroaktiv € 141,2432 Capital Breeder kn 101,9862 KD Europa € 128,5094 PBZ Equity fond € 12,7414 HPB Dionički kn 121,8057 Erste Adriatic Equity € 109,1800 Neta Global Developed kn 89,6279 ZB aktiv kn 131,4043 InterCapital SEE Equity € 112,7221 Platinum Global Opportunity $ 15,7192 KD Nova Europa kn 5,9951 OTP indeksni kn 50,8320 Platinum Blue Chip € 108,2065 Neta Frontier kn 504,0384 OTP Meridian 20 € 103,5224 A1 kn 106,4400 Alpen.Special Opportunity kn 164,6859 Neta New Europe kn 62,8175 KD BRIC € 86,7942 KD Energija kn 9,0373 ZB BRIC+ € 105,0546 Allianz Equity € 174,2624 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 122,4300 Raiffeisen Harmonic € 106,6300 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,2000 ZB Future 2025 € 106,1895 ZB Future 2030 € 106,4388 ZB Future 2040 € 107,5320 ZB Future 2055 € 107,9477 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 172,6823 PBZ Global fond € 15,8443 Addiko Balanced € 13,9483 KD Balanced kn 141,8521 HPB Global kn 107,9120 OTP uravnoteženi € 16,6921 Allianz Portfolio kn 169,6337

tjedna promjena [%]

-1,60 0,23 0,37 1,12 1,23 0,27 1,17 -0,90 -1,08 -3,33 1,13 -1,64 -0,02 0,92 2,91 -2,56 0,90 -0,55 0,05 -3,74 2,07 0,43 2,84 1,50 1,82 -1,06 -0,07 1,49 -0,13 0,21 0,19 0,13 0,16 -1,84 0,18 0,02 -1,56 -0,56 -1,32 -0,27

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

InterCapital Smart II € 103,5383 PBZ Conservative 10 fond € 113,8234 You Invest Active € 102,9200 You Invest Balanced € 103,1700 You Invest Solid € 103,3300 InterCapital Smart € 102,9082 PBZ Flexible 30 fond € 102,8197 OTP Absolute € 97,9978 InterCapital Income Plus € 102,6976 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,5520 Addiko Conservative € 14,7325 Raiffeisen Bonds € 178,6500 PBZ Bond fond € 133,0614 InterCapital Bond € 216,3731 HPB Obveznički € 162,5032 Neta Emerging Bond kn 84,3758 Erste Adriatic Bond € 120,6300 Raiffeisen Classic € 107,0100 PBZ Short term bond fond kn 102,7447 PBZ Dollar Bond fond $ 103,4090 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 100,7222 Erste Local Short Term Bond kn 100,0700 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,0800 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4717 ZB plus kn 175,9054 ZB europlus € 150,7380 PBZ Euro Novčani € 139,3476 Raiffeisen Cash kn 158,0700 Erste Money kn 151,7600 Addiko Cash kn 152,4775 PBZ Dollar fond $ 132,7805 HPB Novčani kn 143,9142 OTP novčani fond kn 133,3556 InterCapital Money kn 130,4087 Locusta Cash kn 1367,2210 Allianz Cash kn 118,5609 Erste Euro-Money € 116,1900 Auctor Cash kn 111,3877 Raiffeisen euroCash € 106,0100 HPB Euronovčani € 106,4507 Neta MultiCash kn 107,3281 OTP euro novčani € 102,6077

-0,14 -0,02 0,06 -0,03 -0,10 -0,26 -0,07 0,74 -0,13

naziv(fond)

valuta

-0,10 -0,29 -0,14 -0,11 -0,30 -0,18 0,17 -0,07 -0,19 -0,10 0,49 0,50 0,11 0,08 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 0,01 0,01 0,00 0,00 0,01 0,01 0,00 0,00 0,01 -0,04 0,00 -0,01 -0,02

Ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva i investicije iznosili su potkraj siječnja 64,7 milijardi kuna. Od toga su ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva iznosili 33,7 milijardi kuna, što je 1,9 posto više nego u prosincu 2016., ali su ujedno bili i dvije milijarde kuna ili 5,6 posto manji na godišnjoj razini. Istodobno su u siječnju krediti poduzećima namijenjeni za investicije iznosili 31,1 milijardu kuna, što je 1,1 posto manje nego u prethodnom mjesecu.

NOVI POSLOVI TVRTKE AD PLASTIK

Solinska tvrtka AD Plastik nominirana je za proizvodnju nosača i poklopca kamere, ekrana i ekstraktora zraka za više vozila PSA Grupe. Očekuje se kako će početak serijske proizvodnje pojedinih dijelova započeti u 2018. godini, dok je proizvodnja ekrana planirana sredinom 2019. godine. Očekivani prihodi društva za navedene nominacije iznose 4,8 milijuna eura.

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 59

KNJIGOMETAR Joseph E. Stiglitz

Euro Profil Knjiga

Riječ je prvom ovakvom priručniku na našemu tržištu, a opisuje psihološku i pravnu dimenziju razvoda. Motiv kojim su se vodile autorice pri pisanju Vodiča bio je pružiti sve potrebno pravno i psihološko znanje i pomoć osobama koje se namjeravaju razvesti ili su proces razvoda već započele, kao i pomoći donijeti odluku – razvesti se ili ne – onima koji još nisu sigurni. U priručniku je naglasak posebno stavljen na razvod brakova u kojima su djeca još maloljetna, a sve je potkrijepljeno korisnim primjerima iz prakse.

Saša Stanišić

Uoči slavlja Fraktura

Stiglitz je već niz godina oštar kritičar eura. On smatra da je euro uveden jer su europski vođe vjerovali da će euro potaknuti rast, ali nisu imali snage uvesti i potrebni sustav integrirane ﬁskalne unije unutar koje će institucije eurozone rješavati krize što ih euro izaziva u pojedinim zemljama. Zbog nedostatka tih institucija euro stalno rađa krize. Za taj problem postoje samo dva rješenja: ili uvesti nove propise i institucije koje bi euro pretvorile u uistinu zajedničku valutu s jedinstvenom europskom politikom ili treba euro ukinuti.

Ivana Mijić Vulinović, Karmen Kmetović Prkačin

Vodič kroz razvod braka Naklada Ljevak

Noć je uoči Anindana u mjestašcu Fürstenfelde. Nitko od mještana nije posve siguran što se slavi, no vesele se što će spaliti Annu. Iako selo naizgled spava, neki stanovnici nisu sigurni je li im ova noć uoči slavlja zapravo posljednja. Bivši potpukovnik Njemačke nacionalne vojske, šumar i penzioner Schramm mora odlučiti: cigareta ili metak u glavu. Anna se pita se što joj je dobro donijelo 18 godina provedenih na imanju Geherovih. Mladić Johann kod crkve čuje pucketanje iz tornja i naiđe na odbačeni zvonarski cilindar. Noć je probudila uspavane duhove...

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

Tim Guénard

Jači od mržnje Verbum

S mnoštvom primjera iz stvarnog poslovnog svijeta, Realizacija pruža realističan i čvrst pristup poslovnom uspjehu. Ona vam otkriva kako da povežete ljudske, strateške i operativne procese te stvorite poslovanje temeljeno na dijalogu, intelektualnom poštenju i realizmu. Kompanije okrenute realizaciji mijenjaju se brže od drugih, stoga svaki poslovni vođa, u svakoj kompaniji i na svakoj razini, mora ovladati disciplinom realizacije čime postiže vjerodostojnost i dobiva prednost pred konkurencijom.

Robert Bryndza

Žena u ledu Znanje

Majka je Tima napustila kada je imao tri godine, a u dobi od pet godina vlastiti ga je otac premlatio da je iduće dvije i pol godine proveo u bolnici. Djetinjstvo su mu obilježili boravci u raznim institucijama i udomiteljskim obiteljima, da bi sa 12 godina počeo živjeti na ulicama Pariza. U tom je svijetu otkrio pokvarenost uglednih krugova, ali i istinsko prijateljstvo onih koji žive na rubu društva. Počeo se baviti boksom i postao je šampion. No sa 18 godina upoznje hendikepirane što ga je toliko potreslo da je započeo put koji će ga dovesti do novoga života…

Larry Bossidy, Ram Charan

Realizacija Umijeće uspješne provedbe poslova i projekata V.B.Z.

Kada mladić slučajno otkrije leš mlade žene ispod debelog leda u londonskom parku, vođenje istrage povjereno je inspektorici Eriki Foster. Žrtva, djevojka iz ugledne obitelji, naoko je imala savršen život. Ali kad Erika počne istraživati njezinu prošlost, otkriva sličnosti između njezina ubojstva i ubojstava triju prostitutki. Sve su zadavljene i svezanih ruku bačene u jezera na području Londona. Kakve mračne tajne skriva žena u ledu? Što se više Erika približava istini, to se ubojica više približava Eriki...

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Proizvodi za čišćenje Labud, Zagreb, www.labud.hr. Tvrtka nudi proizvode za čišćenje. Kontakt: Tomislav Tučkar, tomislav.tuckar@labud.hr, +385 16460204, +385 911999565. Otkup metala Laura, Šenkovec, www.laurametali.hr. Tvrtka kupuje i reciklira Cu ili Al kabele te otpadni bakar i aluminij. Kontakt: Kristijan Kolačko, kristijan.kolacko@laurametali.hr, +385 13396110, +385 992486455. Otkup ulja Global Trading, Opatija, nudi otkup veće količine nerafiniranog sirovog repičinog i suncokretova ulja. Trenutno su zainteresirani za kupnju sljedeće robe: nerafinirano ulje suncokretovo, repičino, isl., sirova, nerafinirana, degumirana ulja - ide kao biogorivo. Potražnja iznosi 50 tona tjedno. Prijevoz organiziran, a plaćanje avansno prema predračunu. Prije otkupa je potrebna analiza proizvoda kako bi mogli odrediti cijenu koja ovisi o količini nečistoća. Otkuplju-

ju i ostatke proizvodnje prilikom degumacije sirovog ulja tzv. gumu, max količina ulja je 30 posto. Kontakt: Dajana Jeremić, logistic@globaltrading.hr, +38551276206, +385955524942. Mineralni agregati Holcim mineralni agregati, Nedešćina, Hrvatska, www.holcim.hr. Tvrtka nudi agregate Holcim Vivacal - prirodni izvor kalcija u hranidbi životinja, Holcim Agrocal - prirodni izvor kalcija za poboljšanje kiselih tla (kalcizacija), Holcim Agrocal - posebno prilagođeni agregati za

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Oprema za žičaru Sljeme

Grad Zagreb nabavlja opremu za novu žičaru Sljeme. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 114 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 14. travnja. Led svjetiljke

Plovput iz Splita nabavlja led svjetiljke za obilježavanje objekata pomorske signalizacije. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 714.000 kuna. Rok dostave ponuda je 4. travnja. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

industrijsku primjenu, agregat za građevinsku industriju. Kontakt: Petar Marinović, petar.marinovic@holcim.com, +385 52777172. Klamerice Ergo klamerice, Zagreb, www.iki.hr. Tvtka se bavi proizvodnjom industrijskih klamerica od 1973. godine, a danas izvoze više od 90 posto vlastite proizvodnje. Žele širenje na tržište Skandinavije kojemu mogu ponuditi standardne vrste klamerica, ali i sa normom EN 14592. Klamerice proizvode od čelične, pocinčane, inox i aluminijske žice te u ovome trenutku rade oko 2000 vrsta, po čemu su jedan od kompletnijih proizvođača. Klamerice proizvode u dužinama od 3 mm do 200 mm dužine, debljine žice od 0,49 mm do 2,0 mm. Kontakt: Zvonimir Ergović, ergo@ergo.hr, +385 35405565. Metal za kućanstvo G.B.B., Kamanje, www.gbb.hr. Tvrtka nudi proizvodnju proizvoda od metala za kućanstvo, proizvodnju industrijske elektronike, strojnu obradu inox lima: probijanjem, vučenjem, oblikovanjem, preciznim štancanjem te oštrenjem trake. Kontakt: Branko Gorše, gbb@gbb.hr, +385 47757344, +385 98209317. Lagana ortopedija Medi plus, Zagreb. Tvrtka se bavi proizvodnjom i distribucijom proizvoda iz domene lagane ortopedije. Generalni je distributer Gehwola, Pedaga, Lp-a, Glorie - brendova za njegu i korekturu stopala vrlo poznatih u svijetu. Vlastite robne marke: Mediwalk - anatomska obuća te Gel line - sredstva za korekciju stopala. Kontakt: Zlatko Tenšak, ztensak@mediplus.hr, +385 13688687.

jun kuna. Rok dostave ponuda je 4. travnja. Posude za otpad

VG Čistoća nabavlja posude za odvojeno prikupljanje otpada. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 4. travnja.

REGIJA Održavanje ulične rasvjete

Grad Prijedor nabavlja radove na održavanju ulične rasvjete. Rok dostave ponuda je 4. travnja.

Sadni materijal

Održavanje puteva

Pula Herculanea nabavlja sadni materijal. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,1 mili-

Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo, Direkcija za puteve traži izvođače za održavanje

puteva na području Općina Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad za 2017. Procijenjena vrijednost je 8,9 milijuna konvertibilnih maraka. Rok dostave ponuda je 4. svibnja. Terenska teretna vozila

Šumsko privredno društvo Srednjobosanske šume Donji Vakuf nabavlja terenska teretna vozila. Rok dostave ponuda je 3. travnja. Rekreacijski materijal i materijal za kulturu i sport

Ministarstvo odbrane BiH nabavlja rekreacijski materijal i materijal za kulturu i sport. Rok dostave ponuda je 11. travnja.

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 61

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

NA BUBNJU KUĆE I GARAŽNO PARKIRNO MJESTO Pašnjak, ukupne površine 13 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 9.875,58 kuna, nalazi se u naselju Slatine pored Splita, prodaje se na dražbi 23. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Fračevac, soba broj 51/ II. Predmetna nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 270 četvornih metara, procijenjene vrijednosti nešto više od milijun kuna, nalazi se u Višnjanu u Istarskoj županiji, prodaje se na dražbi 23. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Poreču. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Garažno parkirno mjesto, ukupne površine 5,5 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 22.303,59 kuna, nalazi se na adresi Ulica grada Mainza-Slovenska u Zagrebu, prodaje se na dražbi 23. ožujka u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 517. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, a nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Oranica, ukupne površine 735 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 325.000 kuna, nalazi se u Požegi, prodaje se na dražbi 23. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Požegi, Sv. Florijana 2, soba broj 9. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od trećine procijenjene vrijednosti. Zemljište, dvorište i oranica, ukupne površine 2232 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 550.267,72 kune, nalazi se u Tenji u Osječko-baranjskoj županiji, prodaje se na dražbi 23. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije broj 10, Ovršni odjel, soba broj 6a. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Zgrada, dvorište, voćnjak i oranica, ukupne površine 2986 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 393.927,10 kuna, nalazi se u naselju Marinovec, općina Križevci, prodaje se

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

na dražbi 23. ožujka u 9.30 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, soba broj 10/I. Nekretnina se ne može prodati ispod četiri petine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Kuća, gospodarska zgrada i oranica, ukupne površine 1.888,22 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 480.000 kuna, nalazi se u naselju Gornje Plavnice u Bjelovarskobilogorskoj županiji, prodaje se na dražbi 23. ožujka u 9.30 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, J. Jelačića 3, sudnica broj 24. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Građevinsko zemljište, ukupne površine 1.582,51 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 242.167,97 kuna, nalazi se u Zaprešiću, prodaje se na dražbi 23. ožujka u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Stan, ukupne površine 83,4 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 516.201,13 kuna, nalazi se u Požegi, prodaje se na dražbi 23. ožujka u 10 sati na Općinskom sudu u Požegi, Sv. Florijana 2, soba broj 9. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 366 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 350.000 kuna, nalazi se u Osijeku, prodaje se na dražbi 23. ožujka u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 93/II. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 294,93 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,26 milijuna kuna nalazi se u Crikvenici, prodaje se na dražbi 23. ožujka u 13 sati na Općinskom sudu u Rijeci - Stalna služba u Crikvenici. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno. Kuća, ukupne površine 384 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,64 milijuna kuna, nalazi se u Metkoviću, prodaje se na dražbi 23. ožujka u 13 sati na Općinskom sudu u Dubrovniku, Stalna služba u Metkoviću, soba broj 4. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Stan, ukupne površine 44,65 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 104.742,03 kune, nalazi se u Rijeci, prodaje se na dražbi 24. ožujka u 11 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3/V, soba broj 31. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Usluge posredovanja u zapošljavanju osoblja Universitetet i Oslo, Norveška, traži usluge podsredovanja u zapošljavanju osoblja. Natječaj je otvoren do 20. travnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na: Universitetet i Oslo, 971 035 854, PB 1087 Blindern, Oslo 0317, Norway, Paraskoviia Domak, paraskoviia.domak@admin.uio.no. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://sourcing.amesto.com/Avantra/Customer/Oslo/Modules/Purchase/Published/ Selected.aspx?pid=4253. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na istu adresu. Usluge čišćenja zgrada Service immeubles, patrimoine et logistique (SIPaL) traži nabavu usluga čišćenja zgrada. Natječaj je otvoren do 14. travnja, a prijave na njemačkom ili francuskom jeziku se predaju na: Service immeubles, patrimoine et logistique (SIPaL), Place de la Riponne 10, Lausanne 1014, Suisse, Division Immobilier, exploitation.sipal@vd.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_NR=956749. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Usluge pravnog savjetovanja i zastupanja Sogndal kommune traži usluge pravnog savjetovanja i zastupanja. Natječaj je otvoren do 28. ožujka, a prijave na norveškom jeziku se predaju na: Sogndal kommune, 936 401 651, Gravensteinsgata 17, Sogndal, 6856, Norway, Ole Gunnar Krakhellen, ole.gunnar.krakhellen@ sogndal.kommune.no. Popravci i održavanje Uždaroji akcinė bendrovė Litesko traži nabavu usluga popravaka i održavanja. Natječaj je otvoren do 11. travnja, a prijave na litvanskom jeziku se predaju na: Uždaroji akcinė bendrovė Litesko, 110818317, Jočionių g. 13,

Gina Daujotaitė-Pumputienė, LT-02300 Vilnius, Litva gina.pumputiene@litesko.lt. Glavna adresa naručitelja: http://www.litesko.lt/. Adresa profila kupca: http://www.litesko.lt/. Elektronički pristup podacima: https://pirkimai.eviesiejipirkimai.lt/. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https:// pirkimai.eviesiejipirkimai.lt/. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/ Documents/Folder/152236. Motori, generatori i transformatori Elektroprivredna tvrtka Swissgrid AG raspisala je natječaj za isporuku električnih motora, generatora i transformatora. Trajanje ugovora, okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava nabave je 18 mjeseci. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Rok za predaju ponuda otvoren je do 7. travnja. Više podataka o nadmetanju na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=943267. Tehničke usluge Département des finances, Office des bâtiments, Selon dossier d’appel d’offre A1/B1, traži nabavu tehničkih usluga. Natječaj je otvoren do 27. travnja, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Département des finances, Office des bâtiments, Selon dossier d’appel d’offre A1/B1, Genève 8, 1211 Suisse, laurent.galichet@ etat.ge.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=958561 Građevinski radovi Norconsult AS, Sandvika, Norveška, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 25. travnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na: Norconsult AS, 962 392 687, Vestfjordgaten 4, Sandvika 1338, Norway, Morten Ullnæss, morten.ullnaess@norconsult. com. Adresa profila kupca: https://kgv.doffin. no/ctm/Company/CompanyInformation/Index/3618.

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 63

PRIVREDNI VJESNIK

HRVATSKA UDRUGA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

GRAND PRIX - MIRELI ŠPANJOL MARKOVIĆ Hrvatska gorska služba spašavanja primila je nagradu za Komunikatora, a rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras proglašen je Antikomunikatorom godine

Mirela Španjol Marković

Hrvatska gorska služba spašavanja

dnosi s javnošću u Hrvatskoj razvijaju se u skladu sa svjetskim komunikacijskim trendovima, no hrvatske stručnjake za odnose s javnošću odlikuje i velika kreativnost, zaključeno je na 10. dodjeli nagrada Grand PRix Hrvatske udruge za odnose s javnošću. “Zahvaljujući Grand PRixu na jednome mjestu dobivamo pregled najboljega što struka radi, a i sama je nagrada poticaj za njezin daljnji razvoj”, kazala je Aleksandra Kolarić, predsjednica HUOJ-a. Poseban Grand PRix za razvoj struke dodijeljen je Mireli Španjol Marković, direktorici tvrtke Ciceron komunikacije, predavačici i konzultantici za područje primijenjene retorike u menadžmentu, prodaji i marketingu. Autorica je knjige Moć uvjeravanja te organizatorica istoimene međunarodne konferencije o retorici i kulturi komuniciranja. “Premda se bavi speciﬁčnom granom komunikacija, struka joj je izuzetno zahvalna na velikom doprinosu u razvoju javnog nastupa

DODIJELJENO JE I 12 STRUKOVNIH NAGRADA GRAND PRIX ZA NAJBOLJE KOMUNIKACIJSKE PROJEKTE U PROŠLOJ GODINI i javne komunikacije općenito”, ocijenila je Aleksandra Kolarić uručujući najveće stručno priznanje iz odnosa s javnošću.

OD 68 PRIJAVA IZBARANO 36 FINALISTA Kako bi se kvalitetna komunikacija promicala i među onima kojima to nije struka, HUOJ dodjeljuje nagrade za Komunikatora i Antikomunikatora godine. Tako su ove reforme ne samo kao vrsni komunikatori nego i komunikacijski ino-

64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

Damir Boras

vatori, nagradu za Komunikatora godine dobili članovi Hrvatske gorske službe spašavanja. Lošom pak javnom komunikacijom tijekom prošle se godine istaknuo rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras pa mu je dodijeljen Šipak godine te ponuđeno besplatno savjetovanje vodećih hrvatskih stručnjaka iz područja komunikacija. Žiri jubilarnog Grand PRixa ove je godine imao iznimno mnogo posla. “Petnaest stručnjaka iz svih područja odnosa s javnošću u žiriranje je uložilo više od 700 sati rada. Ove nam je godine stigao rekordan broj prijava - njih 68 među kojima je izabrano 36 ﬁnalista. Za ovogodišnji smo Grand PRix proširili i broj kategorija pa ih je ukupno bilo 12. Napredak se vidi u skoro svim granama odnosa s javnošću. Uz već dokazanu kvalitetu velikih projekata zanimljiv je i broj onih manjih koji su pokazali zavidnu stručnu i stratešku razinu”, istaknula je Daria Mateljak, predsjednica žirija nagrade Grand PRix.

JOHN SHIELD, DIREKTOR KORPORATIVNIH KOMUNIKACIJA NA BBC-ju

Dobar PR stvara kampanju s mnogo detalja U promjenjivom svijetu trendova i inovacija, dobar PR-ovac nikada nije bio važniji za uspjeh bilo koje tvrtke ili organizacije

ubilarna 15. PRO PR konferencija održat će se od 6. do 9. travnja u Termama Tuhelj, pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, a okupit će stručnjake s područja komunikacija i marketinga stoga na vrijeme rezervirajte svoje mjesto. Jedan od predavača na PRO PR konferenciji bit će i John Shield, direktor korporativnih komunikacija na BBC-ju. Koji su najveći izazovi televizije iz PR aspekta? - Televizija je po samoj svojoj prirodi vrlo raznolika. BBC proizvodi čitav niz različitih sadržaja, od vijesti i sporta, do komedije i drame. Svi oni zahtijevaju sasvim različite pristupe iz PR perspektive i zbog toga je to vrlo zanimljivo područje za rad. Osim toga, također postoji širok raspon novih sudionika koji su došli na tržište, kao što je primjerice Netﬂix, a sada i sve više operatora mobilne telefonije koji su u potrazi za kupnjom sadržaja. Dakle, mnogo više konkurencije znači da je potrebno pronaći više načina za svoju promidžbu kako bi se istaknuli i bili dobro primijećeni. Koji su najučinkovitiji PR alati za BBC? - To jednostavno nikada nije samo jedna stvar. BBC koristi društvene mreže, novine, snimanja na otvorenome, intervjue

VIŠE KONKURENCIJE ZNAČI DA JE POTREBNO PRONAĆI VIŠE NAČINA ZA SVOJU PROMIDŽBU i najave. Dobar PR stvara kampanju s mnogo detalja koji povećavaju interes za određenu temu. Tko vam je najveće nadahnuće u području odnosa s javnošću? - Pokušavam izbjeći štovanje nekog određenog heroja. Sami se izborite za svoju sreću! S obzirom na promjene u području komunikacija, što je vaš savjet za mlade ljude koji se odluče baviti ovim poslom? - Promjena je nešto što se mora prihvati-

KLJUČNA STVAR ZA MLADE JEST TO DA NA SAMOM POČETKU SVOJE KARIJERE SKUPE ŠTO VIŠE ISKUSTVA

ti i upravo te promjene novih tehnologija i platformi kojima se koristimo mogu dovesti do novih mogućnosti i inovacija. Mladima je lako prihvatiti inovacije i biti u korak s trendovima. Oni se toliko dobro prilagođavaju novitetima da bi mogli pisati i pravilnike za inovacije s kojima se susrećemo. No u konačnici, kao i kod bilo koje struke, ključna stvar za mlade jest to da na samom početku svoje karijere skupe što više iskustva. Otkrijte što vam se sviđa i u čemu ste dobri i radite na tome. To će vas postaviti na pravi put, a to je put prema uspjehu. Koje poruke želite poslati sudionicima PRO PR konferencije? - Veselim se konferenciji i susretu s ljudima. Siguran sam da imamo puno sličnih izazova koje možemo raspraviti i podijeliti iskustva. U promjenjivom svijetu trendova i inovacija, dobar PR-ovac nikada nije bio važniji za uspjeh bilo koje tvrtke ili organizacije.

20. ožujka 2017. | broj 3970 | PRIVREDNI VJESNIK | 65

ODRŽAN PINK DAY ZAGREB

SVI VOLE RUŽIČASTO Kako bi se promoviralo ružičasto ili rose vino, za koje je godinama bilo uvriježeno mišljenje da je to isključivo žensko vino, u Zagrebu se održava festival ružičastih vina. Tako je u zagrebačkom Muzeju Mimara održan jubilarni 5. Pink Day međunarodni festival ružičastih vina u organizaciji udruge WOW - Women On Wine. Uz najbolja ružičasta vina i pjenušce iz zemlje i inozemstva, koja su prezentirale vinarke, predstavljena su i najbolja maslinova ulja pa je tako u sklopu Pink Day-a održan tzv. Festival u fe-

stivalu Green in Pink. Više od 2000 posjetitelja uživalo je u odličnoj atmosferi i kušalo stotinjak vrhunskih i kvalitetnih rose vina. Ove su godine posebice bili popularni ružičasti pjenušci, među kojima se izdvajalo premijerno predstavljanje pjenušca Griffin napravljenog od portugisca, jaskanskog vinara Krešimira Ivančića. Od ove godine Udruga WOW surađuje i s festivalom ružičastog vina Sorrento rose, a u Zagrebu su se mogla kušati neka vina koja se predstavljaju na tom festivalu. Istodobno, hrvatskim vinari-

ma, izlagačima na Pink Dayu omogućeno je besplatno predstavljanje vina na sajmu koji će se održati u svibnju. I ove godine Pink Day je imao humanitarni karakter pa je tako udruga WOW u akciji pod nazivom Pink Day pomaže ugroženim obiteljima, koja je trajala mjesec dana, na izdvojeni račun prikupljala donacije za udrugu FB humanitarci Zagreb. Završetak te humanitarne akcije obilježila je Pink gala humanitarna večera, a dio prihoda s te večere također je odvojen za isti cilj - pomoć obiteljima slabijeg imovinskog stanja. (S.P.)

AGENCIJA MINTEL OBJAVILA:

Ledo sladoledi među najinovativnijima Mintel, svjetski lider za business intelligence, po drugi je put hrvatski Ledo pozicionirao kao vodećeg proizvođača i distributera sladoleda i smrznute hrane u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Europi. U analizi koja je objavljena na njegovoj online platformi Mintel Food & Drink ističe se da vodeći proizvođači sladoleda moraju sve zahtjevnijim potrošačima ponuditi inovativne proizvode i okuse. Ledov sladoled Hešteg istaknut je kao primjer proizvoda koji je iskoristio snagu društvenih medija kako bi privukao potrošače na internetu i izvan njega. Za Ledo je to veliko priznanje jer Mintel spominje najinovativnije sladolede koji

dolaze upravo iz Leda te se osvrće na prošlogodišnju dodjelu nagrada Međunarodnog udruženja proizvođača sladoleda IICC (International Ice Cream Consortium). Zahvaljujući svom kreativnom pristupu, izuzetnim rješenjima i naprednim tehnologijama, Ledo je tada osvojio čak tri vrijedna priznanja – zlato za Ledo Hešteg te srebro za King Love i Lollipop. “Ledo kontinuirano i intenzivno ulaže u razvoj inovativnih proizvoda

66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3970 | 20. ožujka 2017.

te svake godine na tržištu predstavlja brojne novitete. Iza nas je najuspješnija poslovna godina u povijesti Ledo Grupe, što nam govori da naši potrošači prepoznaju naš rad i inovativne proizvode. Posebno je zadovoljstvo i čast biti prepoznat i u međunarodnom okruženju od strane jedne tako važne svjetske institucije kao što je Mintel. Ovo nas zasigurno motivira da i dalje još odvažnije pomičemo vlastite granice”, kazao je Dario Vrabec, predsjednik Uprave Leda.

HRVATSKO DRUŠTVO MENADŽERA KVALITETE www.hdmk.hr

18. MEĐUNARODNI SIMPOZIJ O KVALITETI "KVALITETA KAO STRATEGIJA"

POZIV 22.-24. ožujka 2017. Hotel Punta, Vodice, Hrvatska TEMATSKA PODRUČJA Radovi se trebaju odnositi na sljedeća tematska područja: • Kvaliteta kao strategija • Kvaliteta i društvena odgovornost • Revizija norme ISO 9001:2015 i ISO 14001:2015 • Procesno i projektno upravljanje u teoriji i praksi • Kvaliteta i konkurentnost • Procesno upravljanje okolišem • Procesno upravljanje rizicima • Upravljanje održivim uspjehom • Kvaliteta u javnom sektoru i ovlaštenim organizacijama • Kvaliteta u proizvodnji i građevinarstvu • Kvaliteta u medijima • Kvaliteta u zdravstvu i turizmu • Kvaliteta u politici • Kvaliteta u obrazovanju i sportu • Kvaliteta i prometni sustavi • Kvaliteta kao znanost • Integrirani sustavi upravljanja Hrvatsko društvo menadžera kvalitete organizira 18. međunarodni simpozij o kvaliteti, pod nazivom Kvaliteta kao strategija, u suradnji s uglednim institucijama, sveučilištima i partnerima: -

MSEECQI – Inicijativa za kvalitetu zemalja srednje i jugoistočne Europe; Department of Production Engineering and Safety, Faculty of Management Czestochowa, University of Technology, Częstochowa, Poljska; Herzen State Pedagogical University, Institute of Economics and Management, St. Petersburg, Rusija; Sveučilište Sjever, Varaždin – Koprivnica, Hrvatska; Veleučilište u Šibeniku, Šibenik, Hrvatska.

Cilj simpozija je prezentacijom 36 znanstvenih i stručnih radova iz područja sustava upravljanja znanstveni-

ka i stručnjaka iz 10 zemalja svijeta, prikazati najnovija znanstveno-teorijska i praktična dostignuća, ukazati na probleme te ponuditi kvalitetu kao strategiju, u svrhu povećanja konkurentnosti gospodarstva. U okviru simpozija bit će održan Okrugli stol pod nazivom Kvaliteta kao strategija. Također će biti održan sastanak Steering Committee (Upravnog odbora) MSEECQI – Inicijative za kvalitetu zemalja srednje i jugoistočne Europe, koju čine predstavnici udruga, društava i asocijacija, fakulteta i institucija 9 zemalja, radi operacionalizacije Memoranduma o suradnji i razumijevanju. Bit će promovirana knjiga: „Contemporary trends in The Innovative Production and Services Management“, čiji su autori: Renata Stasiak Betlejewska (Poljska), Marek Potkaný (Slovačka) i Luminita Parv (Rumunjska). Knjizi će biti dodijeljena nagrada Remarkable book of the year 2016. od izdavača Hrvatskog društva menadžera kvalitete. Održat će se i promocija EOQ Menadžera kvalitete i Auditora kvalitete, okoliša i drugih sustava upravljanja, koji su u proteklom razdoblju završili poslijediplomsko obrazovanje prema harmoniziranoj shemi EOQ – European Organization for Quality. Pokrovitelji simpozija su: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Hrvatska gospodarska komora; Hrvatska akreditacijska agencija; Državni zavod za mjeriteljstvo; Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj; Sveučilište Sjever; Ekonomski fakultet u Zagrebu (Poslijediplomski specijalistički studij Upravljanje kvalitetom); Veleučilište u Šibeniku; Šibensko-kninska županija; grad Vodice; Turistička zajednica grada Vodica; Turistička zajednica Zagrebačke županije. Donatori su: Hrvatska gospodarska komora; Hrvatska kontrola zračne plovidbe; Oskar, Centar za razvoj i kvalitetu, Zagreb; Oskar Edukos-Zagreb; Visoko učilište AlgebraZagreb; Turistička zajednica Zagrebačke županije. Medijski pokrovitelji su: Privredni vjesnik; Poslovni savjetnik; Portal Kvalitet-Beograd; Kvalitet i izvrsnost-Beograd, Portal Infovodice.

SVE INFORMACIJE NA: www.hdmk.hr; info@hdmk.hr