Pv 3971 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

27. ožujka 2017., godina LXIII, broj 3971

TVRTKE OD STRATEŠKOG I POSEBNOG INTERESA

Gubitak u godini dana povećan 365,7 posto

INTERVJU

Ivica Pivac Mesna industrija Braća Pivac

GOSPODARENJE ŠUMAMA

Veliki potencijal za gospodarski razvoj

ZORAN BURIĆ, VIS VIVA

Ne oslanjati se isključivo na uvoz struje

Rezervirajte na vrijeme prostor

PROLJETNI SAJMOVI ZAGREBAČKOG VELESAJMA

marketing@privredni.hr 0 012 0 6 5 / 1 0 : tel

Graditeljstvo

Interklima

4. - 7. 4. 2017.

na Zagrebačkom velesajmu Hrvatsko graditeljstvo do 2030. godine SMART CITIES - pametnim rješenjima do održivog grada B2B - austrijsko gospodarstvo u Hrvatskoj Simpozij o grijanju hlađenju i klimatizaciji INTERKLIMA 2017. Konferencija o termografiji Konferencija ODRŽIVO GOSPODARENJE OTPADOM Zelena gradnja - Zelena energija Informatizacija u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici Privatna zaštita 2017.: Prevencija - Zaštita - Sigurnost

Radno vrijeme: 10-18 sati Bez ulaznica

www.zv.hr

SADRŽAJ

3971 / 27. ožujka 2017. TEMA TJEDNA

Tvrtke od strateškog i posebnog interesa Gubitak u godini dana povećan 365,7 posto

INTERVJUI 12

Zoran Burić, direktor tvrtki MCC ekskluzivne nekretnine i Vrdovo Nije dobro oslanjati se isključivo na uvoz struje

Ivica Pivac, predsjednik Uprave Mesne industrije Braća Pivac Svima u Hrvatskoj konkurentnost treba biti cilj

Udio obnovljivih izvora energije Hrvatska može postići svoje ciljeve

Švedsko-hrvatski gospodarski forum Velike mogućnosti za suradnju

Zbivanja u Agrokoru Ništa više neće biti isto

Viadukt u problemIma zbog mosta do Čiova Mikulić: Prebrodit ćemo sadašnje poteškoće

HGK-Županijska komora Virovitica Precijenjena kuna obezvređuje naš trud

Gospodarenje šumama Veliki potencijal za gospodarski razvoj

AKTUALNO

64 Ukrasi brenda Perlet dosad su se mogli isprobati samo u nekolicini biranih salona, a sada otvaraju i svoj showroom

PV ANALIZA

PRIČA S RAZLOGOM 34

Ivica Pivac

S.T.P., Lučko Otpad ne može čekati

KONFERENCIJA 46

Hrvatska kakvu trebamo Demografija je prioritet

Perlet, Zagreb Izrađeno s ljubavlju za najvažniji dan u životu

Održan ProWein, najveći svjetski sajam vina Hrvatsko vino se predstavilo svijetu

BUSINESS & LIFESTYLE

PRIVREDNI VJESNIK

MARKETING

GLAVNI UREDNIK Darko Buković

Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal,

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

ISSN 2459-8968

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR ANKICA MAMIĆ

POKRETANJE LAVINE Naša je misija ohrabriti veliku skupinu žena koja se, opterećena prevladavajućim mišljenjem, začahurila i zatvorila u sebe. Povezivanjem, razmjenom iskustava, savjetima i pomaganjem možemo napraviti puno

Š Ankica Mamić, vlasnica agencije IMC

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

to danas u Hrvatskoj znači biti žena starija od 50 godina? Za one zaposlene reći će se da su pri kraju svog radnog vijeka, da više ne mogu hvatati korak s trendovima, novim tehnologijama i mladim generacijama. Ako su pak nezaposlene šanse da ih netko zaposli su minimalne, a ako su dovoljno odvažne da same pokrenu svoj biznis, nailaze na mnoštvo prepreka. Iako možda zvuči oštro, žene starije od 50 godina diskriminirane su u našemu društvu, one su društveno zapostavljena i ranjiva skupina. Kao žena koja pripada populaciji 50+, i kao poduzetnica, ne mogu se s time lako pomiriti. Upravo svijest o tome navela me je da, zajedno s novinarkama Mladenkom Šarić i Snježanom Mlinarević te poduzetnicom Jelenom Skorup, osnujem udrugu Žene 50+, koja će okupljati žene koje svojom zrelošću, iskustvom i snažnom energijom mogu pokrenuti promjene u društvu, pomoći velikoj skupini žena da izađe iz sjene, da se pokažu i dobiju toliko željenu šansu. Uz okupljanje žena iz svih dijelova društva i njihovo umrežavanje, ciljevi naše udruge su motiviranje i osnaživanje žena za preuzimanje aktivnijih uloga u svim segmentima društvenog života, promicanje i unapređivanje poduzetništva i poduzetničke kulture poslovnih žena, djelovanje u davanju jednakih mogućnosti i statusa ženama u gospodarskom, društvenom i političkom životu te poticanje gospodarskog napretka temeljenog na znanjima, radnim sposobnostima i etičnosti, kroz angažiranje istinskih potencijala žena zrele dobi. Prostor u kojem možemo djelovati je ogroman. Znanja i stečeno iskustvo mogu biti pokretač pozitivnih promjena u našem društvu koje je, nažalost, i dalje sklono predrasudama, opterećeno stereotipima o ženama općenito, a pogotovo o onima u zrelijoj životnoj dobi. Tko nam u razbijanju predrasuda može pomoći, ako nećemo jedna drugoj. Upravo to nas je okupilo u Udruzi 50+. Prvi naš zajednički projekt već je ugledao svjetlo dana - specijalizirani web portal One nastupaju, www.onenastupaju.hr. To je medijska platforma za okupljanje što većeg broja žena iz svih dijelova našega

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

društva zainteresiranih za sudjelovanje u aktivnostima usmjerenih organiziranom uključivanju ove dobne skupine u društveni život. Portal One nastupaju nudi zanimljive članke uz kvalitetne, i iznad svega, korisne informacije, no jednako tako bit će i prostor za okupljanje, razmjenu mišljenja, iskustava, traženje pomoći i savjeta na različitim područjima djelovanja i interesa žena u Hrvatskoj.

ŽENE STARIJE OD 50 GODINA DISKRIMINIRANE SU U NAŠEM DRUŠTVU, ONE SU DRUŠTVENO ZAPOSTAVLJENA I RANJIVA SKUPINA Naša je misija ohrabriti veliku skupinu žena koja se, opterećena prevladavajućim mišljenjem, začahurila i zatvorila u sebe. Povezivanjem, razmjenom iskustava, savjetima i pomaganjem možemo napraviti puno. Zajedno možemo pokrenuti lavinu promjena, od zakonodavstva, odnosa snaga na tržištu rada, potaknuti medije na otvaranje onih tema koje ženama starijima od 50 godina mogu pomoći da ruše barijere i pokažu što i koliko zaista znamo i možemo. Podrška i poticaj muških kolega svakako nas ohrabruje i potiče da budemo ustrajne. U komentaru na našem web portalu, književnik i novinar Pero Kvesić poručuje da je svima nama iznad 50 godina vrijeme da sagledamo tko smo i gdje smo se našli. E, pa upravo to želimo raditi kroz udrugu Žene 50+. Uvjerena sam kako ćemo naći prave odgovore. Naš je slogan – jedna sama ne može ništa, zajedno možemo sve! Puno toga još imamo za reći, pokazati, pokrenuti. Kada žene pokreću lavinu, ona se teško zaustavlja.

BROJKE, BROJKE

NASTAVNICI I SURADNICI U NASTAVI NA VISOKIM UČILIŠTIMA 2016./2017.

16.625 nastavnika

2598

i suradnika u nastavi

redovnih profesora

na visokim je učilištima u akademskoj godini 2016./2017.

8112 žena ena e na na nastavnica i suradnica

Udio žen a zaposlen ih na tem elju ugovo 49,6% (od ra o radu jest t s doktora oga je udio žena tom 65,3 %, a udio žena mag istri magistric ca znanosti i a/specija li 11,7%). stica

8513 muškaraca

izvanrednih profesora

3245 docenata

2908 asistenata

1325

15,5%

UGOVOR UGOV U UG GOVOR G OVOR O VO VOR OR R O RA RADU: A

84,5%

nastavnici i suradnici u nastavi koji predaju na temelju ugovora o radu nastavnici i suradnici u nastavi koji predaju na temelju ugovora o djelu

Izvor: IIzvo zvo zv vor: v o D or: DZS DZ ZS Z S

1836

67,8% doktori znanosti

viših asistenata assi en n

11,8% magistri znanosti i magistri/specijalisti

27. 27 7 ožujka a2 2017. 7. | b broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA POSLOVANJE TRGOVAČKIH DRUŠTAVA I DRUGIH PRAVNIH

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

OSOBA OD STRATEŠKOG I POSEBNOG INTERESA ZA HRVATSKU U 2015.

GUBITAK U GODINI DANA POVEĆAN 365,7 POSTO U 2015. godini 43 društva i pravne osobe od strateškog i posebnog interesa za Hrvatsku ostvarila su za 35,7 posto manju dobit nego u 2014. i pad ukupnih prihoda od 13,7 posto. Dobit razdoblja povećana je pak za 7,7 posto piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

a popisu trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Hrvatsku je 49 trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s tim da je riječ o 42 trgovačka društva (41 poduzetnik i banka HPB), zatim tri ustanove (Hrvatske vode, DAB i Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata - HANDA) i tri druge pravne osobe za koje je upis na listu propisan zakonom (Jadrolinija, Fina i CERP) te jedna pravna osoba osnovana posebnim zakonom koja se ne upisuje u sudski registar, odnosno HBOR. Njih 43 imaju obvezu sastavljana i podnošenja godišnjih ﬁnancijskih izvještaja za poduzetnike, dok Hrvatska poštanska banka (HPB) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), sastavljanju ﬁnancijski izvještaj za banke.

kuna. Dobit razdoblja povećana je za 7,7 posto, na 2,89 milijardi kuna, a gubitak razdoblja za 365,7 posto, na 1,35 milijardi kuna. Prije dvije godine zapošljavali su 45.821 djelatnika s tim da je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 7021 kunu, što u odnosu na 2014. predstavlja povećanje od 4,8 posto. Od ukupno 43 trgovačka društva i pravne osobe od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, 23 su društva i pravne osobe od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, 18 društava je od posebnog interesa u kojima država ima većinski udio i dva su trgovačka društva od posebnog interesa u kojima Republiku Hrvatsku ima vlasništvo manje od 50 posto, a to su Zračno pristanište Mali Lošinj i Ina-Industrija nafte čije dionice kotiraju na uređenom tržištu kapitala.

1,5 5 mlrd kn ostvarena neto dobit društava i pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa u 2015.

46,3 3mlrdkn njihovi prihodi u istom razdoblju

STRATEŠKE TVRTKE U 2015.

TVRTKE OD STRATEŠKOG INTERESA U 2015. OSTVARILE SU UKUPAN PRIHOD OD 21,3 MILIJARDE KUNA Prema konsolidiranim ﬁnancijskim rezultatima koje je objavila Fina u Hrvatskoj su u 2015. godini 43 društva i pravne osobe od strateškog i posebnog interesa ostvarila 1,5 milijardi kuna neto dobiti, što je 35,7 posto manje nego u 2014., s tim da su zabilježili i pad ukupnih prihoda i to za 13,7 posto, na 46,3 milijarde

Ukupno su 23 tvrtke od strateškog interesa zapošljavale 22.499 radnika, što je za 3,1 posto ili 711 radnika manje u odnosu na prethodnu godinu. Hrvatske šume imale su najveći pad zaposlenih, odnosno 365 radnika manje u odnosu na 2014. godinu, a slijedi ih HŽ Infrastruktura koja je smanjila broj zaposlenih za 178 te HŽ Putnički prijevoz sa 123 zaposlena manje. Njihovi ukupni prihodi bili su 21,3 milijarde kuna, što je manje za 8,4 posto u odnosu na 2014. godinu te ukupne rashode u iznosu od 18,5 milijardi kuna, što je 12,1 posto manje u odnosu na 2014. godinu. Prema kriteriju nominalnog rasta prihoda izdvajaju se Janaf s rastom prihoda u iznosu od 255,1 milijun kuna i Hrvatski operator tržišta energije s rastom prihoda u iznosu od 104,1 milijun kuna.

2,89 9mlrdkn njihova ostvarena dobit u 2015.

1,35 5mlrdkn njihov gubitak u istom razdoblju

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA Osnovni rezultati poslovanja 41 trgovačkog društva i 2 pravne osobe (Jadrolinija i Fina) od strateškog i posebnog interesa za RH u 2015. godini (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) Opis

41 trgovačko društvo i 2 pravne osobe od strateškog i posebnog interesa za RH – ukupno (skup A) 2014.

2015.

Razlika 2015./14.

Indeks

Broj zaposlenih

47.503

45.821

-1.682

96,5%

Ukupni prihodi

53.597.474

46.280.871

-7.316.603

86,3%

Ukupni rashodi

51.345.962

44.631.510

-6.714.452

86,9%

Broj poduzetnika

Dobit prije oporezivanja

2.580.803

3.317.796

736.993

128,6%

329.291

1.668.434

1.339.143

506,7%

Porez na dobit

-144.458

108.815

253.273

Dobit razdoblja

2.686.820

2.894.965

208.145

107,7%

290.851

1.354.418

1.063.567

465,7%

2.395.969

1.540.546

-855.423

64,3%

6.699

7.021

322

104,8%

Gubitak prije oporezivanja

Gubitak razdoblja Konsolidirani financ. rezultat – dobit ili gubitak razdoblja Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom

Izvor: Fina, RGFI, podaci iz GFI-a sastavljenih u svrhu javne objave za 2015. godinu

I u prošloj smo godini sklopili nove ugovore o transportu te skladištenju nafte i naftnih derivata čija je ukupna vrijednost oko 630 milijuna kuna.

Dragan Kovačević, predsjednik Uprave Janafa

“U 2015. godini Janaf je ostvario je rekordne poslovne rezultate od svog osnutka. Uspješno poslovanje rezultat je značajnog povećanja skladištenja u novoizgrađenim kapacitetima i za veći broj kupaca, uglavnom stranih kompanija, zatim povoljne tržišne potražnje za skladištenjem nafte, ali i sve većeg transporta posebno za inozemne korisnike te višegodišnjih ulaganja u modernizaciju sustava, zaštitu okoliša, zaštitu i sigurnost ljudi i opreme”, istaknuo je predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević, navodeći kao su i u prošloj godini sklopili nove ugovore o transportu te skladištenju nafte i naftnih derivata čija je ukupna vrijednost oko 630 milijuna kuna. Inače ukupna dobit razdoblja trgovačkih društava i pravnih osoba od strateškog interesa bila je veća za 36,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, a gubitak razdoblja veći za 203,1 posto te je ostvarena neto dobit u iznosu od 2,4 milijarde kuna, što je 32,8 posto više u odnosu na 2014. godinu. Na rast dobiti ovoga skupa poduzetnika najviše su utjecala dva trgovačka društva, HEP i Janaf. Nije bilo loše ni radnicima u strateškim tvrtkama jer je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 7299 kuna i bila je za 6,5 posto veća u odnosu na prethodnu godinu i za 45,4 posto veća od prosječne mjesečne plaće na razini Hrvatske. Na rast obračunanih prosječnih mjesečnih neto plaća zaposlenih najviše je utjecalo povećanje prosječne plaće zaposlenima u društvima: Autocesta Rijeka-Zagreb, Bina Istra i Hrvatska kontrola zračne plovidbe.

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) je također na popisu trgovačkih društava i pravnih osoba od strateškog interesa, s

DRUŠTVA OD POSEBNOG INTERESA ZA HRVATSKU U 2015. SU POSLOVALA S DOBITI VEĆOM OD 298,6 MILIJUNA KUNA tim da kao veliki poduzetnik, čija je pretežita djelatnost ostalo novčarsko posredovanje, sastavlja godišnji ﬁnancijski izvještaj za banke. Prema podacima iz toga izvještaja u 2015. godini HBOR je imao 313 zaposlenih, imovinu od 25,5 milijardi kuna, dok su mu prihodi bili u visini od 912,8 milijuna kuna te je poslovao sa 205,2 milijuna kuna dobiti.

TVRTKE OD POSEBNOG INTERESA Ukupno je 18 trgovačkih društava od posebnog interesa za Hrvatsku zapošljavalo 15.710 djelatnika, što je za 2,7 posto ili 429 radnika manje u odnosu na prethodnu godinu. Nominalno, dva društva, HŽ Cargo sa 236 zaposlena i Hrvatska pošta (HP) sa 173 djelatnika manje imala su najveći pad zaposlenih u 2015.

u odnosu na 2014. godinu. Kada se analiziraju ukupni prihodi trgovačkih društava od posebnog interesa vidi se da su u 2015. oni bili na razini od 5,1 milijardu kuna, što je rast za 4,2 posto u odnosu na 2014. godinu. Ukupni rashodi bili su nešto manji od 4,8 milijardi kuna, što je za 4,7 posto manje nego 2014. Prema kriteriju nominalnog rasta prihoda izdvajaju se HP s rastom prihoda od 116,4 milijuna kuna i Zrakoplovno-tehnički centar s rastom prihoda od 74,4 milijuna kuna. U odnosu na 2014. godinu, kada su trgovačka društva od posebnog interesa poslovala s gubitkom većim od 74 milijuna kuna, u 2015. godini su poslovala s dobiti u iznosu većem od 298,6 milijuna kuna. Na pozitivan rezultat poslovanja ovoga skupa poduzetnika najviše su utjecala dva trgovačka društva, HP i HŽ Cargo, koji je u 2015. godini smanjio gubitak razdoblja na 12,5 milijuna kuna, u odnosu na gubitak razdoblja u 2014. godini koji je iznosio 170,4 milijuna kuna.

NAJBOLJI REZULTATI U 25 GODINA POSTOJANJA U tvrtkama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 5886 kuna i bila je za 0,3 posto manja u odnosu na 2014. godinu i 17,3 posto veća od prosječne mjesečne plaće u Hrvatskoj. Na smanjenje obračunatih prosječnih mjesečnih neto plaća zaposlenih najviše je utjecalo smanjenje prosječne plaće zaposlenima u Imunološkom zavodu te Zračnoj luci Osijek.

Na popisu trgovačkih društava od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio je i HPB koji je prije dvije godine imao 789 zaposlenih koji su ostvarili ukupne prihode u iznosu od gotovo 1,4 milijarde kuna te iskazao dobit u iznosu od 123,2 milijuna kuna. Njegova je imovina iznosila 17,7 milijardi kuna. “Odlični rezultati HPB-a nisu više iznenađenje. Nakon rekordne 2015., u 2016. smo ostvarili još bolje rezultate. Neto dobit od 180 milijuna kuna, što je 46 posto više nego prethodne godine i operativna dobit nam je za 20 posto veća te iznosi 385 milijuna kuna, ostvareni su uz snažan rast tržišnih udjela u svim

HPB JE U 2015. ISKAZAO DOBIT OD 123,2 MILIJUNA KUNA, DOK MU JE IMOVINA IZNOSILA 17,7 MILIJARDI KUNA

Prva polovina 2016. godine bila je obilježena povijesno niskim razinama cijena nafte i plina koje su nas natjerale da optimiziramo izdatke.

Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine

najvažnijim kategorijama, 33.000 novih tekućih računa i 1500 poslovnih računa”, rekao je predsjednik Uprave HPB-a Tomislav Vuić, 27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

TEMA TJEDNA Osnovni rezultati poslovanja 21 trgovačkog društva i 2 pravne osobe (Jadrolinija i Fina) od strateškog interesa za RH u 2015. godini (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) Opis

21 trgovačko društvo i 2 pravne osobe od strateškog interesa za RH, koje predaju GFI 2014.

2015.

Razlika 2015./14.

Indeks

Broj zaposlenih

23.210

22.499

-711

96,9%

Ukupni prihodi

23.240.739

21.291.639

-1.949.100

91,6%

Ukupni rashodi

21.045.993

18.492.326

-2.553.667

87,9%

2.235.386

2.929.883

694.497

131,1%

40.640

130.570

89.930

321,3%

Porez na dobit

353.840

354.901

1.061

100,3%

Dobit razdoblja

1.877.872

2.556.470

678.598

136,1%

36.966

112.058

75.092

303,1%

1.840.906

2.444.411

603.505

132,8%

6.854

7.299

445

106,5%

Broj poduzetnika

Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja

Gubitak razdoblja Konsolidirani financ. rezultat/dobit ili gubitak razdoblja Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom

Izvor: Fina, RGFI, podaci iz GFI-a sastavljenih u svrhu javne objave za 2015. godinu

komentirajući poslovanje banke za 2016., najavljujući kako bi im i ova 2017. mogla biti i više nego uspješna.

Nakon rekordne 2015., u 2016. smo ostvarili još bolje rezultate - neto dobit od 180 milijuna kuna, 46 posto više nego u 2015., dok nam je operativna dobit za 20 posto veća te iznosi 385 milijuna kuna.

Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a

INA S NAJVEĆIM PRIHODOM U 2015. Ina se nalazi u trećoj skupini kao trgovačko društvo od posebnog interesa u kojem država ima vlasništvo manje od 50 posto. Ina je iskazala najveći ukupan prihod među 43 trgovačka društva i pravne osobe od strateškog i posebnog interesa od 19,9 milijardi kuna što čini udio od 42,9 posto u ukupnom prihodu, a što je pak za 21,9 posto manje u odnosu na prihode ostvarene u 2014. godini. Broj zaposlenih u 2015. godini manji je za 6,7 posto ili za 542 radnika. Na kraju 2015. godine Ina je ostvarila neto gubitak u iznosu od 1,2 milijarde kuna, u odnosu na 2014. godinu kada je poslovala s dobiti u iznosu od 631,3 milijuna kuna. “Nakon dugog razdoblja negativnog cjenovnog okruženja i političkih nemira u Siriji, situacija se u drugoj polovini 2016. godine relativno stabilizirala, što se odrazilo na ﬁnancijske rezultate Ine jer prvi put nakon nekoliko godina nije bilo značajnih umanjenja vrijednosti. Međutim, prva polovina 2016. godine bila je obilježena povijesno niskim razinama cijena nafte i plina koje su nas natjerale da optimiziramo izdatke. Ovo je ostvareno kroz program optimizacije troškova koji je zajedno s poslovnim širenjem osigurao najjaču bilancu u prošlom desetljeću, čineći Inu sposobnom za strateška ulaganja u budućnosti”, rekao je predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott komentirajući

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

INA JE U 2015. ISKAZALA UKUPAN PRIHOD OD 19,9 MILIJARDI KUNA ŠTO JE 21,9 POSTO MANJE U ODNOSU NA 2014. GODINU poslovne rezultate svoje kompanije za prošlu godinu kada gotovo svi poslovni pokazatelji djelatnosti bilježe rast.

Osnovni rezultati poslovanja trgovačkih društava od posebnog interesa u kojima RH ima većinski udio u 2015. godini (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) Opis

Trgovačka društva od posebnog interesa za RH - većinski udio 2014.

2015.

Razlika 2015./14.

Indeks

Broj zaposlenih

16.139

15.710

-429

97,3

Ukupni prihodi

4.909.645

5.113.895

204.250

104,2

Ukupni rashodi

5.001.180

4.765.821

-235.359

95,3

Dobit prije oporezivanja

195.044

387.913

192.869

198,9

Gubitak prije oporezivanja

286.579

39.839

-246.740

13,9

-17.334

49.418

66.752

Dobit razdoblja

177.612

338.495

160.883

190,6

Gubitak razdoblja

251.812

39.839

-211.973

15,8

Konsolidirani financ. rezultat – dobit ili gubitak razdoblja

-74.201

298.656

372.857

5.906

5.886

-20

99,7

Broj poduzetnika

Porez na dobit

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom

Izvor: Fina, RGFI, podaci iz GFI-a sastavljenih u svrhu javne objave za 2015. godinu

“Istraživanje i proizvodnja nastavlja s uspješnim povećanjem domaće proizvodnje nafte, čime je nakon nekoliko godina rasta proizvodnja na razini iz 2009. godine. U usporedbi s 2015. godinom, domaća proizvodnja nafte porasla je za 12 posto. Povećanje proizvodnje nafte pomoglo je djelomično kompenzirati pad proizvodnje plina sa zrelih polja, osobito u podmorju”, rekao je Áldott koji je usporedio razinu ulaganja Ine i trendove nakon pada cijene nafte u 2014. godini s globalnim i regionalnim naftnim i plinskim kompanijama gdje se vidi da je Ina zadržala robusnu razinu ulaganja i omjer reinvestiranja iznad 60 posto.

Top 5 trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za RH po ukupnom prihodu u 2015. (iznosi u tisućama kuna) R. br.

Naziv, mjesto

Neto dobit/ gubitak

Ukupni prihod

Udio u prihod. skupa A

INA d.d., Zagreb

-1.202.449

19.869.147

42,9%

HEP d.d., Zagreb

1.624.339

9.516.865

20,6%

Hrvatske šume d.o.o., Zagreb

186.390

2.084.732

4,5%

HP - Hrvatska pošta d.d., Zagreb

163.918

1.703.112

3,7%

Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb

1.582.008

3,4%

772.198

34.755.864

75,1%

1.540.546

46.280.871

100,0%

Ukupno top 5 trg. društ. od strateš. i posebn. interesa za RH po UP-u Ukupno skup A

HEP PRVI PO DOBITI Pet trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku s najvećom dobiti razdoblja, u 2015. godini iskazala su dobit razdoblja u iznosu od 2,3 milijarde kuna, što je 81 posto udjela u dobiti razdoblja 41 trgovačkog društva i dvije pravne osobe od strateškog i posebnog interesa. Od svih trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u 2015. godini prvi po dobiti je HEP sa 1,6 milijardi kuna što je udio od 56,1 posto. Od pet uspoređenih društava, Ina je ostvarila najveću novostvorenu vrijednost od 3,7 milijardi kuna, a Hrvatske autoceste najmanju novostvorenu vrijednost od 980,5 milijuna kuna. Za usporedbu valja napomenuti da je prosječna novostvorena vrijednost poduzetnika u Hrvatskoj u 2015. godini iznosila 1,6 milijuna kuna.

Izvor: Fina, RGFI, podaci iz GFI-a sastavljenih u svrhu javne objave za 2015. godinu

Top 5 trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za RH po dobiti razdoblja u 2015. (iznosi u tisućama kuna) R. br.

Naziv

HEP d.d., Zagreb

JANAF d.d., Zagreb

Hrvatske šume d.o.o., Zagreb

HP-Hrvatska pošta d.d., Zagreb

Autocesta Rijeka - Zagreb d.d., Zagreb

Ukupan prihod

Dobit razdoblja

Udio u skupu A

9.516.865

1.624.339

56,1%

744.958

233.587

8,1%

2.084.732

186.390

6,4%

1.703.112

163.918

5,7%

668.761

135.631

4,7%

Ukupno top 5 trg. društ. od poseb. i strat. interesa za RH po dobiti razdob.

14.718.429

2.343.865

81,0%

Ukupno skup A

46.280.871

2.894.965

100,0%

Izvor: Fina, RGFI, podaci iz GFI-a sastavljenih u svrhu javne objave za 2015. godinu

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU ZORAN BURIĆ, DIREKTOR TVRTKI MCC EKSKLUZIVNE NEKRETNI

NIJE DOBRO OSLANJATI SE ISKLJUČIVO NA UVOZ STRUJE Budućnost hrvatske energetike ovisi o promišljenom korištenju prirodnih resursa kojima zemlja raspolaže, a to su ponajprije izuzetno kvalitetni potencijali za daljnji razvoj solarnih i vjetroelektrana piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

rojekt Vis Viva koji predviđa izgradnju dviju elektrana te plinovoda i dalekovoda izazvao je zadnjih mjeseci dosta polemika i otpora dijela stanovništva Općine Hrvace. Sa Zoranom Burićem direktorom projektnih tvrtki MCC ekskluzivne nekretnine i Vrdovo razgovarali smo o problemima u realizaciji tih projekata.

izgradnja

energetska objekta predviđena projektom Vis Viva

na oko mlrd €

procijenjena ulaganja u te projekte

oko mil kn

40 0

godišnje mogla bi uprihoditi lokalna zajednica

može pridonijeti većoj stabilnosti hrvatskog elektroenergetskoga sustava.

 Zašto to mislite? - Zato što trenutačno to koliko ćemo električne energije proizvesti ovisi o tome imamo li dobru hidrološku godinu, a stabilnost sustava opterećuje i sve veći broj vjetroelektrana. Stoga smo uvjereni da i jedan i drugi objekt daju

 Kako posluje tvrtka MCC ekskluzivne nekretnine? - Tvrtka MCC ekskluzivne nekretnine jedna je od dviju projektnih tvrtki koje su osnovane isključivo s namjerom razvijanja energetskih objekata u okviru projekta Vis Viva. U okviru tvrtke razvijamo visokoučinkovitu plinsku elektranu, dalekovod i plinovod. Druga projektna tvrtka koju smo osnovali je Vrdovo reverzibilne hidroelektrane koja razvija reverzibilnu hidroelektranu. Ovu smo podjelu napravili kako bismo objekte mogli razvijati pojedinačno ili kao cjelinu jer smo predvidjeli da će nam zbog veličine objekata i potrebnih ulaganja za njihovu izgradnju biti lakše naći ulagače.

IZGRADNJOM OVAKVIH OBJEKATA ŠTITIMO STRUKU KOJA VEĆ GODINAMA NEMA PROSTORA ZA PRIMJENU OGROMNOG ZNANJA

 Što uključuje projekt Vis Viva i kolika je njegova vrijednost ? - Predvidjeli smo izgradnju četiriju energetskih objekata. U prvom planu su reverzibilna hidroelektrana i visokoučinkovita plinska elektrana koja može raditi kao kombi-elektrana ili kao kombi-kogeneracijska elektrana. Uvjereni smo da se njihovom izgradnjom

vjetar u leđa boljoj regulaciji elektroenergetskog sustava tako što će se njima pokriti razlike između planirane i ostvarene proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Osim ova dva objekta, Vis Viva uključuje izgradnju dalekovoda i plinovoda. Procjenjujemo da bi ulaganje u sve te objekte trebalo iznositi oko milijardu eura.

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

NE I VRDOVO

Liberalizacija je proces, a to se često zaboravlja. Treba vremena da se pokažu njene koristi

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

Kombi-kogeneracijska plinska elektrana Peruča

Vis Viva je projekt koji je otvoren za različite ulagače. To znači da u njegovom ﬁnanciranju mogu sudjelovati HEP ili druge državne tvrtke, mirovinski i investicijski fondovi, razvojne i komercijalne banke, privatna poduzeća, ali i građani.

 Koji su planovi realizacije projekta, odnosno investicije? - Vis Viva je projekt koji je otvoren za različite ulagače. To znači da u njegovom ﬁnanciranju mogu sudjelovati HEP ili druge državne tvrtke, mirovinski i investicijski fondovi, razvojne i komercijalne banke, privatna poduzeća, ali i građani. U Njemačkoj, primjerice, građani ulažu u izgradnju energetskih objekata pa im i mi na sličan način želimo omogućiti da postanu ulagači ili dioničari, pri čemu bi svatko sukladno svome udjelu mogu sudjelovati u podjeli dobiti.  Na čemu temeljite ekonomsku održivost projekta? - Za reverzibilnu hidroelektranu i visokoučinkovitu plinsku elektranu napravili smo studije predizvodljivosti. One su nam pokazale da će se povrat ulaganja u plinsku elektranu ostvariti nakon 15, a u reverzibilnu nakon 16 godina. Uz vrlo konzervativna predviđanja interna stopa povrata za reverzibilnu elektranu je 7,4, a za plinsku 6,2 posto. Bilo je, na žalost, dosta insinuacija o isplativosti plinske elektrane čija se izgradnja pokušava pogrešno predstaviti kao pljačka hrvatskih građana. Međutim, te se insinuacije temelje na netočnoj informaciji po kojoj će se njena isplativost temeljiti na poticajima. U tome nema ni trunke istine, jer smo sve naše izračune temeljili na spot cijenama na burzama u Sloveniji i Mađarskoj. Drugim riječima, građani neće plaćati nikakvu razliku između dogovorene otkupne i tržišne cijene električne energije. Njena isplativost će se temeljiti na prodaji u satima s visokim cijenama, uslugama rezervacije i energije uravnoteženja, kao i ostalim uslugama, bilo kroz izvoz, bilo kroz prodaju pojedinih usluga u Hrvatskoj.

 U kojoj je fazi projekt trenutačno? Koliko su stručno utemeljeni prigovori na Studiju utjecaja na okoliš? - Još uvijek traje postupak procjene Studije utjecaja na okoliš za sve objekte. Studiju smo krajem prosinca 2016. predstavili u lokalnoj 14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

zajednici. Najviše smo komentara dobili na studiju utjecaja na okoliš za kombi-kogeneracijsku plinsku elektranu, posebno utjecaj na zrak i vode. Elektroprojekt koji je izradio studiju, trenutačno priprema odgovore na pristigla mišljenja, primjedbe i prijedloge. Osim konstruktivnih primjedbi u javnu raspravu se uvukao i cijeli niz paušalnih konstrukcija o navodnom “geostrateškom samoubojstvu”, “ekocidu”, “memoricidu” i “kulturocidu”… Time ne samo da se grubo napadaju članovi povjerenstva Ministarstva zaštite okoliša i energetike koji su dali zeleno svjetlo stručnoj utemeljeno-

UVJERENI SMO DA I JEDAN I DRUGI OBJEKT DAJU VJETAR U LEĐA BOLJOJ REGULACIJI ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA sti studije prije nego što su je poslali na javnu raspravu, već i znanstvenici i stručnjaci koji su surađivali u izradi. Speciﬁčno je da se dio prigovora odnosi na navodno ugrožavanje netaknute i djevičanske prirode Cetinske krajine što je uistinu nonsens. Trebamo se prisjetiti da bez umjetnog jezera, akumulacije Peruča, koje je izgrađeno 1958. godine, ne bi bio riješen veliki problem poplava i suša u Hrvatačkom i Sinjskom polju, dok je izgradnjom HE Peruča nadoknađen tadašnji stalni manjak električne energije u srednjoj Dalmaciji.

 Koji je još značaj projekta? - Više je mogućih pogleda. Prvo, interes lokalne zajednice s kojom smo šest dugih godina razvijali ovaj projekt. Bez dobre volje i interesa lokalne zajednice sva četiri energetska objekta nikad ne bi bila uvrštena u prostorne planove Općine Hrvace i Splitsko-dalmatinske županije. Projekt prati i razvojne planove Splitsko-dalmatinske županije vezane uz veće korištenje potencijala u energiji vjetra i solarnoj energiji i stvaranje uvjeta za prihvat tako proizvedene električne energije. Kroz ulaganje vrijedno skoro milijardu eura angažirat će se i građevinska operativa koja se tek počinje oporavljati od dugogodišnje recesije i zaposliti ljudi tijekom pet do šest godina koliko bi trebala trajati izgradnja ovih objekata. Da ne spominjem angažman svih vrsta pratećih uslužnih djelatnosti. Tu su i stalni prihodi lokalne zajednice. Prema našim procjenama lokalna zajednica bi, ovisno o proizvodnji,

svake godine mogla uprihoditi oko 40 milijuna kuna. To je za općinu poput Hrvaca zaista veliki prihod. Pridodajmo tome i mogućnost proizvodnje toplinske energije i planiranu izgradnju staklenika na oko 13 hektara u kojima se može zaposliti oko 60 radnika i 10 stručnjaka. Pritom, što je najvažnije, ni na koji se način ne ugrožavaju postojeće gospodarske aktivnosti stanovnika Cetinske krajine poput eko proizvodnje, proizvodnje mlijeka i sira, pčelarstva ili ruralnog turizma. Osobno mi je važno i to što izgradnjom ovakvih objekata štitimo struku koja već godinama nema prostora za primjenu ogromnog, godinama akumuliranog znanja. Pogledajmo istini u oči, u Hrvatskoj se gotovo više i ne grade energetski objekti i stručnjaci koji se danas školuju neće imati izbora nego otići iz Hrvatske trbuhom za kruhom u zemlje u kojima će moći primjenjivati svoja znanja, a naši centri inženjerskog i tehničkog znanja neće više imati za koga raditi. Barem ne u Hrvatskoj.

 Može li projekt biti realiziran bez jednog segmenta? - Projekt je zamišljen modularno, poput Lego kockica. Treba pričekati konačni ishod procjene utjecaja na okoliš za visokoučinkovitu plinsku elektranu, kao i lokalne izbore krajem svibnja. Tada se plinska elektrana više neće moći zloporabiti u predizborne svrhe. Javno izlaganje o plinskoj elektrani u nekim je elementima više nalikovalo na politički skup nego na mjesto rasprave.  Kakva je i u čemu energetska budućnost Hrvatske? - Budućnost hrvatske energetike ovisi o promišljenom korištenju prirodnih resursa kojima zemlja raspolaže, a to su ponajprije izuzetno kvalitetni potencijali za daljnji razvoj solarnih i vjetroelektrana. Nužno je planirati izgradnju ﬂeksibilnih plinskih elektrana jer one sigurno imaju svoje mjesto u zaustavljanju globalnog zagrijavanja, a da je tome zaista tako dovoljno je pogledati izvještaj Međunarodnog panela za

klimatske promjene iz 2014. godine koji visokoučinkovitim kombi ili kombi-kogeneracijskim plinskim elektranama daje značajnu ulogu u smanjenju stakleničkih plinova. Tim više me ljute izjave, koje ne mogu nikako drugačije protumačiti nego kao zlonamjerne, da smo ikad rekli da plin nije fosilno gorivo ili da smo ga ikad prikazali kao zelenu energiju.

 Što Hrvatskoj nedostaje i u koje energetske projekte treba ulagati? - Nadam se da će nova niskougljična strategija, kao i nova energetska strategija, deﬁnirati stabilan i dovoljno ﬂeksibilan okvir za održivi energetski razvoj i postizanje najvažnijeg cilja Europske unije, a to je da svi građani i gospodarski subjekti na raspolaganju imaju sigurnu energiju. Pri tome je naravno ključno smanjiti i CO2. Pred nama su veliki izazovi jer to traži puno suradnje i iznimno velike resurse. Ne smijemo smetnuti s uma da je veliki broj energetskih objekata u Hrvatskoj zastario i da mnoge termoelektrane, ne samo u Hrvatskoj već i zemljama u okruženju, ne prate nove zahtjeve o graničnim vrijednostima emisija. Isto tako, imamo i dodatnu konzekvnecu, a to je da prijelaz na obnovljive izvore energije neminovno povisuje cijenu električne energije za krajnjeg potrošača. Nije dobar put da se isključivo oslanjamo na uvoz električne energije, a trenutačno uvozimo gotovo 30 posto potrebne struje. Vjerujem da je hrvatski nacionalni interes da iz vlastitih izvora osiguramo proizvodnju električne energije i sve potrebne prateće usluge.

Projekt prati i razvojne planove Splitskodalmatinske županije vezane uz veće korištenje potencijala u energiji vjetra i solarnoj energiji te stvaranju uvjeta za prihvat tako proizvedene električne energije.

 Što donosi liberalizacija tržišta? - Liberalizacija je proces, a to se često zaboravlja. Treba vremena da se pokažu njene koristi, a često se o njoj govori kao čarobnom štapiću koji će građanima odmah omogućiti bolje i raznovrsnije usluge te niže cijene. U narednih nekoliko godina očekujemo usklađivanje i povezivanje tržišta na regionalnoj razini, a dugoročno i na razini EU-a što će olakšati pristup jedinstvenom i likvidnom tržištu energije.

Puno se projekata najavljuje pa se od njih odustaje Kakvo je investicijsko ozračje kad je riječ o energetskim projektima? - Čini mi se da je iz godine u godinu sve lošije. Puno se projekata najavljuje pa se od njih odustaje. Sve je jače izražen fenomen nemojte graditi u mojem dvorištu, ili nemojte uopće ništa nigdje graditi jer je to jedini način da se sačuva okoliš. Bio sam šokiran da je sad i plin postao sporan, po-

gotovu jer se u Istri prosvjedovalo protiv ugljena, a kao alternativa se nudio plin. Sad se kao alternativa plinu nude obnovljivi izvori energije bez da se razmišlja o tome da su oni varijabilni i da je još dug put do društava s energijom koja će se isključivo proizvoditi iz obnovljivih izvora energije. Kao da bi mnogi već sada željeli trčati maraton, a još nisu ni prohodali.

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO UDIO OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

HRVATSKA MOŽE POSTIĆI SVOJE CILJEVE Nacionalni ciljevi uzimaju u obzir različite polazne točke država članica, potencijal OIE i ekonomski učinak. Već je 11 država doseglo razinu potrebnu da zadovolje svoje nacionalne ciljeve do 2020. piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr S druge strane ljestvice nalaze se Luksemburg, Malta i Nizozemska. Točnije, udio energije iz obnovljivih izvora u bruto neposrednoj potrošnji energije u Luksemburgu i Malti iznosi pet posto. Zatim, u Nizozemskoj iznosi 5,8 posto, u Belgiji 7,9 posto i Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske 8,2 posto.

KAKO DO CILJEVA?

dio energije iz obnovljivih izvora (OIE) u bruto neposrednoj potrošnji energije u Europskoj uniji dosegao je 16,7 posto u 2015. godini. To je gotovo dvostruko više u odnosu na 2004. godinu kada je taj udio iznosio 8,5 posto, objavio je Eurostat, statistički ured Europske unije. Važno je naglasiti kako je jedan od ciljeva strategije Europa 2020. dostizanje udjela od 20 posto obnovljivih izvora u bruto neposrednoj potrošnji energije. Međutim, obnovljivi izvori igrat će ključnu ulogu u zadovoljavanju energetskih potreba Europske unije i nakon 2020. godine. Iz tog razloga, države članice već su se složile oko novog cilja. Drugim riječima, do 2030. godine udio

OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije u Europskoj uniji trebao bi dosegnuti 27 posto. Od 2004., odnosno prve godine za koju postoje podaci, udio OIE značajno je porastao u svim državama članicama. Najveći udio OIE u 2015. godini ima Švedska, koja čak 53,9 posto energije u bruto ﬁnalnoj potrošnji dobiva iz obnovljivih izvora. Slijede Finska (39,3 posto), Latvija (37,6 posto), Austrija (33 posto) i Danska (30,8 posto).

Svaka država članica EU-a ima svoj cilj u Strategiji Europa 2020. Nacionalni ciljevi uzimaju u obzir različite polazne točke država članica, potencijal obnovljivih izvora energije i ekonomski učinak. Posebice je zanimljivo istaknuti kako je među 28 zemalja članica njih već 11 doseglo razinu potrebnu kako bi zadovoljili svoje nacionalne ciljeve do 2020. godine. To su Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Hrvatska, Italija, Litva, Mađarska, Rumunjska, Finska i Švedska. Austrija i Slovačka su oko jedan postotni bod od svojih ciljeva. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se države koje su najudaljenije od svojih ciljeva. Riječ je, naime, o Nizozemskoj (8,2 postotnih bodova od postizanja nacionalnog cilja), Francuskoj (7,8 postotnih bodova), Irskoj i Velikoj Britaniji (obje s 6,8 postotnih bodova) i Luksemburgu (šest postotnih bodova).

OD 2004., PRVE GODINE ZA KOJU POSTOJE PODACI, UDIO OIE ZNAČAJNO JE PORASTAO U SVIM DRŽAVAMA ČLANICAMA

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

Udio energije iz obnovljivih izvora u zemljama članicama Europske unije (% ukupne potrošnje energije)

2020. ostvareni ciljevi 2020. ciljevi

Luksemburg

Malta

Nizozemska

Belgija

Vel. Britanija

Irska

Cipar

Poljska

Slovačka

Mađarska

Njemačka

Češka Rep.

Francuska

Grčka

Italija

Španjolska

Bugarska

Slovenija

Litva

Rumunjska

Portugal

Estonija

Hrvatska

Danska

Austrija

Finska

Latvija

Švedska

2015. 2004.

Udio energije iz obnovljivih izvora 2004. - 2015. (% ukupne potrošnje energije) EU Austrija

2004.

2012.

2013.

2014.

2015.

cilj 2020.

8,5

14,4

15,2

16,1

16,7

Malta

2004.

2012.

2013.

2014.

2015.

cilj 2020.

0,1

2,8

3,7

4,7

22,6

31,4

32,3

32,8

Nizozemska

2,1

4,7

4,8

5,5

5,8

Belgija

1,9

7,2

7,5

7,9

Njemačka

5,8

12,1

12,4

13,8

14,6

Bugarska

9,4

18,2

Poljska

6,9

10,9

11,4

11,5

11,8

Cipar

3,1

6,8

8,1

8,9

9,4

Portugal

19,2

24,6

25,7

6,8

12,8

13,8

15,1

Rumunjska

16,3

22,8

23,9

24,8

14,9

25,7

27,4

29,3

30,8

Slovačka

6,4

10,4

10,1

11,7

12,9

Češka Rep. Danska Estonija

18,4

25,8

25,6

26,3

28,6

Slovenija

16,1

20,8

22,4

21,5

Finska

29,2

34,4

36,7

38,7

39,3

Španjolska

8,3

14,3

15,3

16,1

16,2

9,4

13,4

14,1

14,7

15,2

Švedska

38,7

51,1

52,5

53,9

Francuska Grčka Hrvatska

6,9

13,5

15,3

15,4

Velika Britanija

1,1

4,6

5,7

7,1

8,2

23,5

26,8

27,9

Island

58,9

72,5

71,7

70,5

70,2

Irska

2,4

7,2

7,7

8,7

9,2

Norveška

58,1

65,6

66,7

69,4

67,5

Italija

6,3

15,4

16,7

17,1

17,5

Albanija

28,1

35,2

33,2

34,9

Latvija

17,2

21,4

22,7

23,6

25,8

Crna Gora

41,6

43,7

44,1

43,1

32,8

35,7

37,1

38,7

37,6

Makedonija

15,7

18,1

18,5

19,6

19,9

Luksemburg

0,9

3,1

3,5

4,5

Turska

16,2

13,1

13,7

13,6

Mađarska

4,4

15,5

16,2

14,6

14,5

Litva

Izvor: Eurostat

: nema podataka

- neprimjenjivo

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA GOSPODARENJE ŠUMAMA

U korištenju šuma za sječu se koriste uglavnom lošija stabla pa su kvalitetom, a i izgledom šume u sve boljem stanju

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

VELIKI POTENCIJAL ZA GOSPODARSKI RAZVOJ Prema nacrtu Šumskogospodarske osnove koja bi trebala uskoro biti prihvaćena i vrijediti do 2026. godine utvrđeno je da je drvna zaliha u Hrvatskoj 418,6 milijuna prostornih metara drva, od čega je 315,8 milijuna prostornih metara u državnim šumama piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

kupna površina šuma i šumskoga zemljišta na šumskogospodarskom području je 2.759.039,05 hektara. Od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u državnom je vlasništvu 2.097.318,16 hektara ili 76 posto, a 661.720,89 hektara ili 24 posto u vlasništvu je šumoposjednika. Trgovačko društvo Hrvatske šume gospodari sa 97 posto ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu države, a preostalih tri posto koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska. Od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta šumskogospodarskog područja, različitim oblicima šumske vegetacije obraslo je 90 posto ili 2.492.676,33 hektara. Udio neobraslog zemljišta u ukupnoj površini je osam posto, s time da je neobraslog proizvodnog zemljišta 199.146,76 hektara ili sedam posto, a neobraslog neproizvodnog zemljišta 24.955,74 hektara ili jedan posto. Površina neplodnog zemljišta je 42.260,22 hektara, što čini udio od dva posto u ukupnoj površini šumskogospodarskoga područja.

PARKOVI PRIRODE NA 301.949,64 HEKTARA Osim po vlasništvu, šume razvrstavamo i prema njihovoj namjeni. Prema Zakonu o šumama, šume se po namjeni mogu podjeliti na gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom. Gospodarske šume su one koje se, uz očuvanje i unapređenje njihovih općekorisnih funkcija, koriste za proizvodnju šumskih

proizvoda. Zaštitne su šume one koje primarno služe za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine. A kod treće vrste šuma, onih s posebnom namjenom, riječ je o zaštićenim dijelovima prirode u koje spadaju strogi rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati, spomenici prirode, značajni krajobrazi te park-šume. Uz njih, u zaštitne šume pripadaju i šume te dijelovi šuma registrirani za proizvodnju šumskoga sjemena (sjemenske sastojine), šume namijenjene znanstvenim istraživanjima te šumsko zemljište kojim upravlja Ministarstvo obrane i koje se koristi za potrebe obrane države. Od zaštićenih dijelova, najveću površinu zauzimaju parkovi prirode 60 posto ili 301.949,64 hektara, zatim nacionalni parkovi 11 posto ili 52.973,48 hektara, značajni krajobrazi 10 posto, 49.561,43 hektara, regionalni parkovi osam posto ili 41.219,29 hektara, posebni rezervati tri posto ili 16.885,47 hektara, dok park-šume sa 2217 hektara i strogi rezervat sa 1125 hektara zajedno imaju udio manji od jedan posto. Kategorija spomenika prirode zauzima simboličnih pet hektara. Prema nacrtu Šumskogospodarske osnove koja bi trebala uskoro biti prihvaćena i vrijediti do 2026. godine utvrđeno je da je drvna zaliha u Hrvatskoj 418,6 milijuna prostornih metara drva, od čega je 315,8 milijuna prostornih metara u državnim šumama, kojima gospodare Hrvatske šume, u vlasništvu države kojima upravlja netko drugi je 19,1 milijun prostornih metara te nešto više od 83,7 milijuna 27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA

GOSPODARENJE ŠUMAMA

Planovi jamče budućnost Sve šume kojima gospodare Hrvatske šume podijeljene su u gospodarske jedinice, a one u odjele i odsjeke. Plan gospodarenja za neku gospodarsku jedinicu naziva se Osnova gospodarenja i donosi se za razdoblje od 10 godina. I sva mjerenja te planiranja u šumarstvu provode se svakih 10 godina, tako da je i ažurnost prikazanih informacija nužna na istoj razini. Osnova gospodarenja je “mali šumarski Ustav” za tu jedinicu.

ŠUME U BROJKAMA

2.759.039,05 ha površina šuma i šumskoga zemljišta na šumskogospodarskom području od toga 2.097.318,16 ha ili 76% je u državnom vlasništvu 661.720,89 ha ili 24% u vlasništvu je šumoposjednika

prostornih metara je privatnih šumoposjednika u šumama. Godišnji prirast drvne zalihe u Hrvatskoj procjenjuje se na 10,1 milijun prostornih metara, od čega je 7,5 milijuna prostornih metara u šumama kojima gospodare Hrvatske šume, a 2,2 milijuna prostornih metara je procijenjen rast u šumama u privatnom vlasništvu te 437 milijuna prirast u državnim šumama kojima ne upravljaju Hrvatske šume. Godišnje se u šumama kojima gospodare Hrvatske šume iskoristi manje od prirasta, čime se osigurava budućnost održivoga gospodarenja. Etat - odnosno, sječiva drvna masa koja označava količinu drvne mase koju je dopušteno iskorištavati u gospodarske svrhe, promjenjiva je svake godine i određuje se prema godišnjim planovima s obavezom da se pazi na prirast. Upravljanje šumama obavezno uključuje brigu o održivom gospodarenju kojim se neće narušiti prirodna ravnoteža niti smanjiti područja i kvaliteta šuma koje su nam na raspolaganju. Etat šumskogospodarskog područja za naredno desetogodišnje razdoblje planiran je na površini od 1,3 milijuna hektara i to od 80,4 milijuna prostornih metara. U planiranom etatu najzastupljenija vrsta drveća je obična bukva 36 posto, zatim hrast lužnjak 11 posto, hrast kitnjak devet posto, obični grab 10 posto, poljski jasen četiri posto i obična jela sedam posto, a sve ostale vrste zastupljene su 23 posto. Godišnji etat u šumama kojima gospodare Hrvatske šume do 2026. iznosi u prosjeku 6,4 milijuna prostornih metara drva.

PRINCIP ODRŽIVOSTI Pojam zaliha pokazuje koliki je ukupan volumen drvne mase u određenoj šumi, ali i pokazuje koliko je ta šuma kvalitetna. Prirast s druge strane pokazuje koliko se drvena zaliha u nekoj šumi poveća rastom drveća svake godine. Taj broj pokazuje koliko je šume moguće iskoristiti bez smanjenja šuma i šumskoga prostora. Hrvatske šume već više stoljeća primjenjuju u svom gospodarenju princip održivosti 20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

i stoga se iz šuma iskorištava znatno manje drva nego ga priraste. U korištenju šuma za sječu se koriste uglavnom lošija stabla pa su kvalitetom, a i izgledom šume u sve boljem stanju.

GODIŠNJI PRIRAST DRVNE ZALIHE U HRVATSKOJ PROCJENJUJE SE NA 10,1 MILIJUN PROSTORNIH METARA Iako se mnogi čude kada prolazeći Slavonijom mogu vidjeti kako se sjeku veći dijelovi šuma pa se pretpostavlja da su šumari napravili čistinu, na tom području uvijek se nalazi mlada šuma stara tek nekoliko godina. U sjeni velikih hrastova mali ne mogu rasti, tako da rezanjem jednog velikog stabla stotine malih dobivaju priliku da narastu do veličine onoga koji je tu donedavna stajao. Ono što je važno pri tome je da se sječa koja izgleda kao rezanje šume događa na relativno malenom dijelu šume te da se na razini određene parcele ili šumske uprave ne smanjuje ukupna zaliha nego ostaje na istoj razini ili raste. S druge strane, u šumama u gorskim područjima Hrvatske gospodari se preborno tako da se svakih nekoliko godina izdvajaju pojedinačna zrela stabla i tako otvara prostor za rast mladih stabala. Šume bukve i jele su od one vrste koja omogućava takav način gospodarenja. Takve šume izgledaju stalno slično, a iskoristivost drva u njima približno je jednaka količini drva koje se izvuče iz regularnih šuma. Stoga se šume u gorskim krajevima ne mjere godinama starosti šume nego se starost i iskoristivost procjenjuje prema debljinskim tabelama.

TVRTKE U DJELATNOSTI ŠUMARSTVA I SJEČE DRVA

SVE MANJE ZAPOSLENIH, A PLAĆE NADPROSJEČNE Kod 167 poduzetnika u djelatnosti šumarstva i sječe drva u 2015. bila su 8442 zaposlena, što je 6,1 posto manje nego 2010. godine, dok su plaće u 2015. iznosile 5936 kuna

rema analizi Financijske agencije o rezultatima poslovanja poduzetnika u djelatnosti šumarstva i sječe drva, u razdoblju od 2010. do 2015. godine zabilježen je pad broja zaposlenih. Kod 167 poduzetnika u djelatnosti šumarstva i sječe drva u 2015. godini bila su 8442 zaposlena, što je 6,1 posto manje nego 2010. godine. To je posljedica smanjenja broja zaposlenih u najvećem poduzeću u ovoj branši - Hrvatskim šumama. Najveća ukupna neto dobit u ovoj branši

Top 10 poduzetnika u odjeljku djelatnosti 02 šumarstvo i sječa drva, rangirani prema dobiti razdoblja u 2015. godini (iznosi u tisućama kuna) Rang 2015.

Naziv

Korisnik koncesije

Broj zaposlenih

Ukupan prihod

Dobit razdoblja

HRVATSKE ŠUME d.o.o.

7.602

2.090.394

186.390

FAUNUS SELVA k.d.

SUNČANE ŠUME d.o.o.

22.405

5.748

19.687

5.411

4. 5.

GOD d.o.o.

71.417

4.644

SEONA SILVA d.o.o.

9.240

3.454

ILIĆ-ŠUMARSTVO d.o.o.

15.406

3.358

GAZIJE SILVA d.o.o.

8.793

3.317

BINĐO d.o.o.

31.248

2.900

FATUUS SELVA k.d.

10.866

2.606

10.

PANJ-TRGOVINA I PRERADA d.o.o.

3.892

2.082

Ukupno top 10 po dobiti razdoblja

7.744

2.283.348

219.910

Ukupno svi poduzetnici odjeljak djelatnosti 02

8.442

2.591.910

232.121

91,7

88,1

94,7

Udio top 10 po dobiti u ukupnim rezultatima odjeljka djelatnosti 02 Izvor: Fina

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

PV ANALIZA Broj poduzetnika, broj zaposlenih te osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u odjeljku djelatnosti 02 u razdoblju od 2010.-2015. godine (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) 2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

Broj poduzetnika

112

128

124

144

162

167

Broj dobitaša

112

108

Broj gubitaša

8.991

9.258

9.220

8.856

8.800

8.442

Broj zaposlenih Ukupni prihodi

2.518.124

2.725.589

2.414.517

2.497.671

2.524.754

2.591.910

Ukupni rashodi

2.479.722

2.701.098

2.385.585

2.387.935

2.352.452

2.306.860

Dobit prije oporezivanja

47.777

31.063

39.248

119.383

177.466

288.149

Gubitak prije oporezivanja

9.375

6.571

10.315

9.647

5.164

3.099

Porez na dobit

13.936

10.628

11.792

31.632

44.063

56.039

Dobit razdoblja

33.879

20.441

27.513

88.023

133.403

232.121

9.413

6.578

10.373

9.920

5.164

3.111

Neto dobit ili gubitak razdoblja (-)

24.466

13.863

17.140

78.103

128.239

229.011

Izvoz

152.934

221.990

164.953

162.885

135.999

142.918

Uvoz

3.333

9.750

7.345

11.437

18.408

12.100

Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz)

149.601

212.240

157.609

151.448

117.591

130.817

Investicije u novu dugotrajnu imovinu

120.516

113.012

75.978

84.780

129.463

151.994

Gubitak razdoblja

Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom Neto dobit

5.374

5.741

5.839

5.897

5.541

5.936

24.466

13.863

17.140

78.103

128.239

229.011

Izvor: Fina

229 9 mil kn ostvarena ukupna neto dobit u 2015. u djelatnosti šumarstva i sječe drva

186,4 4milkn dobit Hrvatskih šuma u 2015.

iskazana je u 2015. godini i iznosila je 229 milijuna kuna te je, u usporedbi s rezultatima iz promatranog razdoblja, 9,3 puta veća u odnosu na neto dobit iskazanu u 2010. godini. Po dobiti vodeća je na tržištu državna tvrtka Hrvatske šume koja je u 2015. godini ostvarila 186,4 milijuna kuna ili 80,3 posto ukupne dobiti odjeljka djelatnosti šumarstva i sječe drva. Drugu najveću dobit bilježi Faunus Selva k.d., koji je iskazao dobit u iznosu od 5,7 milijuna kuna. Na rang ljestvici 10 subjekata s najvećom ostvarenom dobiti razdoblja u 2010. godini prevladavaju obrti, dok su na istoj listi u 2015. godini isključivo trgovačka društva u domaćem ili stranom vlasništvu. U ovoj djelatnosti dominantnu ulogu ima veliki poduzetnik u državnom vlasništvu, Hrvatske šume koji je u 2015. godini zapošljavao 90 posto zaposlenih (7602 radnika), ostvario 80,7 posto ukupnih prihoda (2,1 milijardu kuna) i iskazao 80,3 posto dobiti razdoblja (232,1 milijun kuna) poduzetnika. Najviša prosječna mjesečna neto plaća obračunata je zaposlenima u 2015. godini, u iznosu od 5936 kuna, a najmanja u 2010. godini, kada je iznosila 5374 kune. Najveći utjecaj na prosječnu mjesečnu plaću poduzetnika

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

u djelatnosti šumarstva i sječe drva imale su Hrvatske šume koje su u 2015. godini zaposlenima obračunale prosječnu mjesečnu neto

NA RANG LJESTVICI 10 SUBJEKATA S NAJVEĆOM OSTVARENOM DOBITI RAZDOBLJA U 2015. SU ISKLJUČIVO TVRTKE U DOMAĆEM ILI STRANOM VLASNIŠTVU plaću u iznosu od 6235 kuna. Najmanja plaća obračunata je zaposlenicima kod poduzetnika u skupini djelatnosti skupljanje šumskih plodova i proizvoda, osim šumskih sortimenata, i iznosila je 2061 kunu, što je 58,9 posto manje u odnosu na prosječnu plaću kod svih poduzetnika u Hrvatskoj (5019 kuna).

AKTUALNO ŠVEDSKO-HRVATSKI GOSPODARSKI FORUM

VELIKE MOGUĆNOSTI ZA SURADNJU Švedska je ekonomski snažna članica Europske unije, stoga predstavlja veliki potencijal za Republiku Hrvatsku, ocijenio je Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK

rvatska gospodarska komora, u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Kraljevini Švedskoj, organizirala je proteklog četvrtka u Göteborgu Švedsko-hrvatski gospodarski forum u sklopu službenog posjeta predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović Kraljevini Švedskoj. “Nadamo se potpori hrvatske zajednice u Švedskoj u prijenosu novih trendova i znanja te u povezivanju hrvatskoga gospodarstva sa švedskim tržištem. Hrvatska i Švedska imaju veliku mogućnost unapređenja gospodarskih odnosa i nadam se da će na ovim poslovnim razgovorima hrvatski i švedski gospodarstvenici sklopiti nove poslove”, istaknula je Kolinda Grabar Kitarović. Potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić istaknuo je da HGK prepoznaje potencijal hrvatskih tvrtki iz područja inženjeringa, građevinske industrije, prehrambene industrije te IT-a. “Švedska je ekonomski snažna članica Europske unije, stoga predstavlja veliki potencijal za Republiku Hrvatsku, posebice u području inovativnosti te korištenja znanosti u razvoju novih proizvoda i u području uvođenja novih tehnologija u proizvodne procese”, kazao je Kramarić. “Velik je problem nedostatak građevinskih jedinica u Göteborgu, stoga je ovo izvrsno tempiranje održavanja ovog foruma kako bi se i hrvatske tvrtke mogle uključiti u buduće projekte”, naglasila je generalna direktorica županije Västra Götaland Lisbeth Schultze.

ODRŽANI BROJNI POSLOVNI RAZGOVORI “Već godinu dana prisutni smo na švedskom tržištu, a upravo smo danas potpisali novi ugovor s tvrtkom Tuve Bygg u vrijednosti 15 milijuna kuna za izvođenje građevinskih radova”, izjavio je Zlatko Sirovec, generalni direktor Tehnike. “U petak iz Zagreba kreće Gredeljev

vlak u Švedsku na promotivne vožnje za švedskog operatora. Trenutačno pregovaramo o pet vlakova, dok naručitelj potražuje 50 vlakova, vrijednosti pet milijuna eura po vlaku”, istaknuo je stečajni upravitelj TŽV-a Gredelj Pero Hrkač. Stanislav Mucić, direktor i vlasnik tvrtke Mucić&Co., kazao je da oni već posluju u Švedskoj te da su prepoznati kao proizvođači montažnih armirano-betonskih elemenata, no da će ovi poslovni razgovori zasigurno rezultirati dobrim novim poslovima. Na Gospodarskom forumu predstavljen je investicijski potencijal Republike Hrvatske i mogućnost unapređenja gospodarske suradnje s Kraljevinom Švedskom te su održani poslovni razgovori dvadesetak hrvatskih i pedesetak švedskih gospodarstvenika. Prema podacima HGK, ukupna švedska ulaganja u hrvatsko gospodarstvo od 1993. do kraja 2015. godine iznosila su neto 557,1 milijun eura, što svrstava Švedsku na 13. mjesto među najznačajnijim investitorima u Republiku Hrvatsku. Kad je riječ o robnoj razmjeni dviju država, iz Hrvatske je u Švedsku tijekom 2015. godine izvezeno roba u vrijednosti većoj od 70,135 milijuna eura, dok je uvoz iz Švedske premašio 108,63 milijuna eura. (V.A.)

70,135 5mil€ hrvatski izvoz u Švedsku u 2015.

108,63 mil € vrijednost uvoza iz Švedske u Hrvatsku iste godine

557,1 mil € neto švedska ulaganja u hrvatsko gospodarstvo od 1993. do kraja 2015.

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

INTERVJU IVICA PIVAC, PREDSJEDNIK UPRAVE MESNE INDUSTRIJE BRAĆ

Vjerujte da loš proizvod ne može doći u strani trgovački lanac, čak i da ga poklanjate

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

A PIVAC

SVIMA U HRVATSKOJ KONKURENTNOST TREBA BITI CILJ Ne postoji nigdje na svijetu konkurentan proizvod iz prerađivačke industrije ako nije cjenovno i kvalitetom prihvatljiv. Kod nas u Hrvatskoj nema ni jednoga niti drugoga. Bilo bi idealno kada bismo mi imali vlastitu sirovinu, ali je, nažalost, nemamo dovoljno piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

esna industrija Braća Pivac iz Vrgorca jedna je od najvećih proizvodnih tvrtki u Dalmaciji i Hrvatskoj i temeljna tvrtka u grupaciji Pivac koju još čine PPK Karlovac, Dalmesso iz Klisa i Vajda iz Čakovca. Vlasnici tvrtke Ivica, Tonči i Neven Pivac vlasnici su i turističke tvrtke Sol tourism koja u svom vlasništvu ima četiri hotela, po dva u Makarskoj i Dubrovniku. Ova je tvrtka najveći pojedinačni dioničar u Krašu, a ima i značajan udjel u Hotelima Makarska. Vlasnici su i nekoliko farmi te još nekoliko manjih tvrtki. Mesna industrija Braća Pivac i Grad Vrgorac nedavno su potpisali ugovor o kupoprodaji triju parcela ukupne površine 32.695 četvornih metara smještenih u gospodarskoj zoni Ravča pored Vrgorca. S Ivicom Pivcem razgovarali smo o najnovijim događanjima u prerađivačkoj industriji, o novim investicijama, o položaju i stanju na tržištu te o poslovanju s trgovačkim lancima. Ivica Pivac nam je govorio i o planovima vezanim uz ulaganja i osiguranje sirovinske baze.

 Koliko je vrijedna investicija u gradnju pogona za proizvodnju pršuta? - Investicija je vrijedna više od 10 milijuna eura, a osim kupnje zemljišta obuhvaća izgradnju modernog pogona pršutane površine veće od 9500 četvornih metara.  Koliko sada proizvodite pršuta i koliko planirate povećati tu proizvodnju? - Sada proizvodimo više od 150.000 komada pršuta godišnje, a u novom pogonu ćemo

udvostručiti proizvodnju. Objedinjavanjem proizvodnih procesa, koji se trenutačno odvijaju na trima različitim lokacijama, zaokružit će se cjelokupan proces proizvodnje suhomesnatih proizvoda u novom visokofunkcionalnom

SVE BI BILO U OVOJ DRŽAVI DRUGAČIJE DA IMAMO SUFICIT, A NE DEFICIT U POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI pogonu ukupnog kapaciteta 4500 tona. Tako će pršutana moći proizvesti više od 300.000 komada dalmatinskog pršuta zaštićenog oznakom zemljopisnog podrijetla te više od 2200 tona dalmatinske pancete, kraškog vrata i dalmatinske pečenice. Pogon će biti, kad je riječ o tehnologiji, kombinacija najmodernijih pogona u Španjolskoj i Italiji i naše tradicijske proizvodnje pršuta. Dalmatinski pršut se ne može proizvoditi nigdje nego u Dalmaciji i to po točno određenoj recepturi. Cilj je zadržati i unaprijediti proizvodnju dalmatinskog pršuta te njenu konkurentnost. Mi u svim ovim proizvodima imamo iznadpolovični udjel na tržištu.

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

INTERVJU

U ovom trenutku nemamo jasne ciljeve svoje uloge u Krašu Možete li komentirati situaciju u Krašu? Je li izgledno da preuzmete Kraš kao najveći pojedinačni dioničar? - Ne znam. Mi smo najveći pojedinačni dioničar i imamo oko 23 posto udjela u Krašu. Zajedno s ESOP-om to je više od polovine udjela. Nama se može dogoditi da s obzirom na to da stalno kupujemo dionice, pređemo 25 posto. A može se dogoditi i to da ako se pojavi kupac Kraša, mi izađemo iz vlasništva. U ovom trenutku nemamo

S građevinskim radovima krećemo odmah po dovršetku projektno-tehnološke dokumentacije, negdje potkraj ove godine.

više od mil €

10 0

investirano u novi pogon za proizvodnju pršuta

oko

2 mlrd kn

godišnje prihoduje grupacija Pivac

150.000 komada pršuta godišnja proizvodnja Braće Pivac

 Kako mislite - konkurentna? - Svima u Hrvatskoj konkurentnost treba biti cilj. Nažalost, hrvatska proizvodnja nije u dobroj mjeri konkurentna na svjetskom tržištu. To je i naš osnovni gospodarski problem. Nije uvijek ispravan put povećanje zaposlenosti, nego je cilj povećati konkurentnost i biti konkurentan. To mora biti prvi cilj svakog poduzetnika. To znači da oni koji rade imaju sigurna primanja i održivost radnih mjesta. Tek iza toga dolazi novo zapošljavanje. Naravno da ćemo mi u novom pogonu dodatno zaposliti još radnika. Mi, ionako, stalno zapošljavamo.  Kako postići konkurentnost? - Ne postoji nigdje na svijetu konkurentan proizvod iz prerađivačke industrije ako nije cjenovno i kvalitetom prihvatljiv. Kod nas u Hrvatskoj nema ni jednoga niti drugoga. Bilo bi idealno kada bismo mi imali vlastitu sirovinu ali je, nažalost, nemamo dovoljno. I mjerila su dvostruka. Drvnoj industriji se zamjera da izvozi sirovinu i potencira se proizvodnja namještaja. Nama prerađivačima se zamjera uvoz sirovine. Sve bi bilo u ovoj državi drugačije da imamo suﬁcit, a ne deﬁcit u poljoprivrednoj proizvodnji. Spoj turizma i poljoprivrede može biti dobitna kombinacija. Rat nije razlog zašto smo nekonkurentni.  Zašto nismo konkurentni? - Puno je razloga. Tehnologija je jedan od razloga. Jedan je zasigurno mala tradicija poduzetništva. Tu je i slaba organiziranost. Recimo, mi jedva proizvedemo milijun svinja, a Danska koja je površinski manja od nas proizvede 25 milijuna svinja. Nemamo ni dobru makroekonomiju. Cijena kapitala kod nas je puno veća nego u drugim zemljama. Tu su i

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

jasne ciljeve svoje uloge u Krašu. Svojedobno smo procijenili da je dionica Kraša perspektivna kada se uzme u obzir njegovo poslovanje, vrijednost brenda i ostalo, pa smo ih počeli kupovati. Jeste li zadovoljni vođenjem i upravljanjem Kraša? - Nemamo mi baš veliki utjecaj na to. Imamo samo jednog od ukupno sedam članova Nadzornog odbora. Bilo bi logično da s obzirom na udjel imamo i veći utjecaj.

štete od privatizacije i predstečajnih nagodbi. Taman nam je krenuo izvoz, a onda je oslabjela kuna. Kao da netko hoće onemogućiti izvoz. A jedan od razloga je i katastrofalno loš odnos prema poslodavcima. Nekonkurentnost je posljedica svih davanja i svega ovog što sam rekao.

 Zašto domaći prerađivači uvoze sirovinu? - Zato što nema dovoljno sirovine na hrvatskom tržištu. Svinja ima jedva milijun, a potreba tržišta je nekoliko milijuna. Nitko nas ne sprečava da izvozimo, ali kako možemo izvoziti kada osnovnih proizvoda nemamo dostatno ni za svoje potrebe? Kada je zatvoreno tržište, tada ima smisla govoriti protiv uvoza, a na otvorenom tržištu, vjerujte, nema. Hrvatska

POVEZIVANJE TURIZMA I POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE JE KLJUČ USPJEHA prerađivačka industrija je ovisna o uvozu sirovine. Kada bismo imali domaću sirovinu, a nje nemamo ni u jednom segmentu dovoljno, ta bi industrija bila još snažnija.

 Kažete da je loš odnos prema poslodavcima. Nisu li možda neki poslodavci krivi za to? - Naravno da nisu svi poslodavci isti. No osjećam da se sve nas svrstava u isti koš. To i jest problem. Možda je to donekle i s razlogom. Istina, kroz hrvatsku privatizaciju, ali i kroz predstečajne nagodbe, bilo je argumenata za loš odnos prema nekim poduzetnicima. Kod nas je možda jedinstven slučaj da netko čija

je tvrtka završila u predstečajnoj nagodbi ima visok standard. Znači porastao mu je standard, i to značajno. To je i meni kao poduzetniku i poslodavcu čudno i nejasno. Zato donekle i razumijem takav odnos, ali nismo se svi razvijali na takav način.

 Kako posluje vaša grupacija? - Uprihodimo oko dvije milijarde kuna godišnje i uvijek poslujemo pozitivno. Sve svoje obveze podmirujemo na vrijeme. U grupaciji radi oko 2200 radnika. Mesna industrija Braća Pivac lider je na tržištu s trenutačnom godišnjom proizvodnjom od 150.000 komada dalmatinskog pršuta, a ova nova investicija stvorit će preduvjete za višestruko povećanje proizvodnog kapaciteta pršuta te sukladno tome i za povećanje kooperacije s domaćim uzgajivačima kod kojih se trenutačno godišnje uzgaja više od 100.000 svinja.  Kakve planove imate s Vajdom? - Vajdu smo preuzeli prošle godine i sada smo vlasnici oko 86 posto dionica. S Vajdom bismo trebali zatvoriti krug. Pripremamo investicije od 50 milijuna kuna u modernizaciju i širenje pogona u naredne dvije godine. Ulažemo u rekonstrukciju klaonice i povećanje kooperacije. Sa 35.000 tovljenika, koliko ih je bilo kada smo ušli u Vajdu, ovu godinu namjeravamo završiti s oko 100.000 tovljenika. Cilj nam je imati uzgojeno oko 150.000 tovljenika u vlastitoj proizvodnji i taj broj ćemo dosegnuti 2018. godine. Klaonica sada ima kapacitet od oko 90 do 100 svinja na sat, a nakon rekonstrukcije moći će obrađivati oko 170. Nakon rekonstrukcije planiramo koristiti 50 posto naše proizvodnje, a 50 posto iz otkupa. Svinjetina se nekako cjenovno izjednačila kod nas i u Europi, tako da je i to razlog zašto smo ušli u ovu investiciju. Prije pet godina to i nije bilo baš tako i ta je razlika bila velika.  Je li pogon za proizvodnju pršuta u Drnišu, koji je imala Vajda, u funkciji? Je li vam to važno zbog brenda drniškog pršuta? - Da, iako je to mali pogon. Proizvodio je oko 2000 komada pršuta, a sada smo podignuli proizvodnju na 6000 komada. Tehnologija proizvodnje dalmatinskog i drniškog pršuta je ista.

sredstva prije više od dvije godine, ali nikako da se uplate. Sve je to usporeno. U svibnju se očekuje završetak trogodišnjeg projekta razvoja pogona i optimizacije poslovanja PPK Karlovačke mesne industrije, ukupne vrijednosti 95 milijuna kuna uz suﬁnanciranje iz EU fondova.

 Je li točno da ste se dobro pozicionirali u turizmu? - Kod nas nemate puno izbora. Povezivanje turizma i poljoprivredne proizvodnje je ključ uspjeha.

 Zamjeralo vam se da vam je klaonica u Vrgorcu neuredna. Zašto je neuredna? - Ne znam zašto je to bilo napisano kada mi već sedam godina nemamo klaonicu u Vrgorcu.

 Koliko ste do sada ukupno uložili? - Mi smo kao braća vlasnici jednakih dijelova tvrtke i ne uzimamo dividendu nego sve investiramo. Recimo, moj standard je isti i sada kao što je bio i 80-ih godina prošlog stoljeća. Ne mogu reći koliko smo točno uložili, ali neću puno pogriješiti ako kažem da smo uložili oko 150 milijuna eura.

 Jeste li imali iskustva s povlačenjem sredstava iz EU fondova? - Da, i to u PPK-u Karlovac gdje smo investirali oko 12 milijuna eura. Odobrena su nam

 Koliko imate maloprodajnih objekata? - Imamo više od 260 maloprodajnih objekta, što u najmu, što u svom vlasništvu. To nam osigurava likvidnost.

Pregovori s trgovačkim lancima su teški, ali o mogućnosti neplaćanja isporučene robe uopće se ne razgovara. Pregovara se o standardima i uvjetima, a o poštovanju rokova plaćanja nema razgovora niti je to pitanje pregovora.

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

INTERVJU  Agrokor vam je i konkurent u asortimanu? - Da, on nam je veliki konkurent na tržištu. PIK Vrbovec je moderan i tehnološki jako napredan pogon.  Možete li komentirati sadašnju situaciju s Agrokorom? - Ne da ne želim komentirati niti izbjegavam nešto reći o toj temi, ali stvarno nemam nešto pametno reći o tome.

 Hoće li doći do katastrofalnih posljedica po proizvođače? - Ma ne mislim da hoće. Kraš, Franck, Podravka i ostali su dobre tvrtke koje će se oporaviti od toga. Naći će druge kanale prodaje. A s PIK-ovima i tvrtkama iz sustava Agrokora upravljat će se na drugačiji način. To su kvalitetne tvrtke i doći će netko tko će njima kvalitetno upravljati. Svi će nastaviti

Kada je zatvoreno tržište, tada ima smisla govoriti protiv uvoza, a na otvorenom tržištu, vjerujte, nema. Hrvatska prerađivačka industrija je ovisna o uvozu sirovine. Kada bismo imali domaću sirovinu, a nje nemamo ni u jednom segmentu dovoljno, ta bi industrija bila još snažnija.

 Ministar poljoprivrede je izišao u javnost s uvjetima poslovanja s nekim trgovačkim lancima. Kako je poslovati s njima? - Što znači da trgovac uzme robu od proizvođača i stavi maržu 80 posto? Trgovac će staviti maržu koliku može. Takva je situacija na tržištu. Druga je stvar ako trgovac prisiljava proizvođača da proizvod prodaje ispod njegove cijene isplativosti. Mesna industrija Braća Pivac konkretno svoje proizvode plasira po maksimalnoj cijeni koju može postići. A sada, koliko će trgovac na njih staviti maržu, njegova je stvar i odluka. Na osnovi te odluke trgovac će uspjeti ili neće uspjeti prodati proizvod.  Jesu li to teški pregovori? Imate li problema s naplatom? - Naravno da su pregovori teški, ali kada se postigne dogovor, onda to ulazi u fazu operativnog provođenja. S lancima s kojima radimo nema nikakvih problema s naplatom. To jednostavno nije više problem. Pregovori s lancima su teški, ali o mogućnosti neplaćanja isporučene robe uopće se ne razgovara. Pregovara se o standardima i uvjetima, a o poštovanju rokova plaćanja nema razgovora niti je to pitanje pregovora. Vjerujte da loš proizvod ne može doći u strani trgovački lanac, čak i da ga poklanjate.  S kojim trgovačkim lancima poslujete? - Uglavnom sa svima.  Zašto vaši proizvodi nisu u Konzumu? - U zadnje vrijeme smo ponovno počeli raditi i s Konzumom.

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

NITKO NIJE PROTIV TOGA DA SE SREDI SITUACIJA NA TRŽIŠTU, ALI TO TREBA ZNATI NAPRAVITI raditi. Ne postoji posao koji ne donosi rizik. No kada je sve ukalupljeno u tržišne okvire, svatko onaj tko radi i posluje može u određenom trenutku pretrpjeti štetu. Štetu sanira i nastavlja dalje. Pogotovo kad je riječ o dobrim tvrtkama. U slučaju Agrokora može se dogoditi jedino da vjerovnici ostanu kratkih rukava.

 Možete li komentirati rad ministra poljoprivrede? - Ne bih komentirao. Nitko nije protiv toga da se sredi situacija na tržištu, ali to treba znati napraviti. Pogotovo treba osigurati dovoljno domaće sirovine, a nje nema. Mi proizvodimo po najvišim standardima u skladu s međunarodnom normom kvalitete i sigurnosti hrane IFS Food, sustavom HACCP za osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane, sustavom upravljanja kvalitetom ISO 9001 kao i po speciﬁkaciji zaštite oznake zemljopisnog podrijetla. Da biste dobili IFS standard, morate ispuniti 110 zahtjeva, što je vrlo složeno. Ulaganja u kvalitetu i pridržavanje najviših standarda preduvjeti su uspješnog i održivog poslovanja.

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

MANJE SEKTORSKIH, VIŠE HORIZONTALNIH POTPORA Kao najpoželjnije ističu se potpore horizontalne prirode, odnosno potpore za istraživanje i razvoj, inovacije, zaštitu okoliša, usavršavanje i zapošljavanje, pojasnio je Zdravko Marić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

a svojoj prošlotjednoj sjednici Vlada je prihvatila Smjernice politike državnih potpora od 2017. do 2019. godine, kojim se nastavlja obveza smanjivanja sektorskih potpora, odnosno povećavanja horizontalnih potpora. Riječ je o smjernicama koje se odnose samo na državne potpore industriji i uslugama, ali ne i na poljoprivredu i ribarstvo. Same smjernice trebaju biti putokazi davateljima državnih potpora pri planiranju i donošenju novih prijedloga o dodjeli potpora, a Ministarstvo ﬁnancija, u skladu sa zakonom, daje svoje mišljenje o usklađenosti sa smjernicama. To se ne odnosi na jedinice lokalne uprave i samouprave jer one imaju svoje proračune. “Smjernicama se navode opći i posebni ciljevi dodjele državnih potpora čijim ostvarenjem davatelj treba težiti, a kao najpoželjnije ističu se potpore horizontalne prirode što je u skladu s praksom Europske unije, odnosno potpore za istraživanje i razvoj, inovacije, zaštitu okoliša, usavršavanje i zapošljavanje”, pojasnio je ministar ﬁnancija Zdravko Marić ocijenivši kako se posebno pažljivo treba pristupati dodjeli onih potpora koje po svojoj prirodi imaju negativniji učinak na tržišno natjecanje, a to su prije svega sektorske potpore. Marić je za

usporedbu iznio podatak iz 2014. godine gdje su u Europskoj uniji sektorske državne potpore činile tek oko osam posto dodijeljenih državnih potpora industriji i uslugama, i to bez sektora željeznica, dok su u Hrvatskoj u istom razdoblju one bile čak 72 posto.

SPORAZUM PROTIV FINANCIJSKIH PRIJEVARA U saborsku je proceduru upućen i Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o suradnji između Europske zajednice i njenih država članica s e jedne strane, te Švicarske

konfederacije s druge, u borbi protiv prijevara i svih drugih nezakonitih aktivnosti koje štete njihovim ﬁnancijskim interesima. Sporazum predviđa i jačanje administrativne pomoći u tim područjima te pružanje uzajamne pravne pomoći koja obuhvaća traganje i privremeno oduzimanje, osobito u slučajevima krijumčarenja te utaje u području neizravnog oporezivanja, posebno carina i trošarina. Inače, riječ o sporazumu koji je potpisan još u listopadu 2004. godine, no još nije stupio na snagu jer sve zemlje potpisnice još nisu provele unutarnje pravne postupke.

NEOVISNA KONTROLA KVALITETE

Zeleno svjetlo za Pelješki most Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture prošli tjedan zaprimilo je pozitivno mišljenje Neovisne kontrole kvalitete (Independent Quality Review – IQR) za projekt Cestovno povezivanje s Južnom

nju Dalmacijom, odnosno gradnju e sam projekt Pelješkoga mosta, kojim se ocjenjuje prihvatljivim za sufinanciranje iz fondova EU-a, i to u maksimalnom iznosu od 85 posto. U sljedeća tri mjeseca znat će

se i konačna odluka Europske komisije o financiranju Pelješkog mosta, odnosno ako u tom razdoblju EK ne odbije financiranje projekta, smatrat će se da je on odobren.

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

AKTUALNO EY PODUZETNIK GODINE

NAJBOLJI PODUZET MARKO PIPUNIĆ Ovo nije moja pobjeda nego pobjeda projekta koji se provodio u proteklih godinu dana, a kojim smo pokazali da možemo osigurati bolji život u jednom gradu, regiji i Hrvatskoj, kazao je predsjednik Uprave Žita piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

između šezdesetak poduzetnika koji će se naći u konkurenciji za svjetskog EY Poduzetnika godine, nagrade koja se u Monacu dodjeljuje početkom lipnja. Uz pobjednika za 2016., ﬁnalistima ovogodišnjeg programa proglašeni su Stjepan Talan iz tvrtke Solvis, Dragutin Kamenski iz tvrtke Kamgrad, Tomislav Rukavina i Josip Barušić iz tvrtke Klimaoprema, Petar Jelinić iz tvrtke Sintaksa, Martina Ravlić Janković iz tvrtke Slavonija DI i Ksenija Vrbanić, vlasnica tvrtke Studio za dizajn odjeće Xenia-Design. O dobitniku nagrade EY Poduzetnik godine odlučio je neovisni žiri kojemu je na čelu bio predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi. U njemu od prve godine sudjeluju i

J Nadam se da će ovogodišnji kandidati poslužiti za primjer kako se može uspjeti u Hrvatskoj i postati inspiracija novim generacijama. Berislav Horvat, country managing partner tvrtke EY Hrvatska

edan od najjačih svjetskih izbora najboljih poduzetnika treći put je odabrao najboljeg domaćeg poduzetnika. Novi EY Poduzetnik godine je Marko Pipunić, osnivač, vlasnik i predsjednik Uprave tvrtke Žito, vodećeg regionalnog proizvođača hrane. Ta tvrtka, sa sjedištem u Osijeku, osnovana je prije 25 godina, a danas zapošljava 1500 ljudi. Ovo nije moja pobjeda nego pobjeda projekta koji se provodio u proteklih godinu dana, kaže Pipunić. “Imao sam sreću biti na čelu tima mladih ljudi koji su radili na projektu koji može osigurati bolji život. Započeli smo s proizvodnjom pršuta u Slavoniji i taj tim mladih ljudi je vjerovao u mene, tako da je ovo pobjeda svih nas. Vjerovati sa 25 godina nekome tko ima 55 godina i lijepo ti priča, a ti nemaš posla i nemaš stan, nije jednostavno. Ovime smo pokazali da možemo osigurati bolji život u jednom gradu, regiji i Hrvatskoj”, istaknuo je Pipunić.

ODABIR NIJE BIO LAGAN EY Poduzetnik godine u Hrvatskoj je pobjedom na nacionalnom izboru izborio mjesto

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

PIPUNIĆ JE IZBORIO MJESTO IZMEĐU ŠEZDESETAK PODUZETNIKA U KONKURENCIJI ZA SVJETSKOG EY PODUZETNIKA GODINE poduzetnici i investitori Nenad Bakić i Saša Cvetojević, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku, Sloveniju, Slovačku i Mađarsku Vedrana Jelušić Kašić, te dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Lajoš Žager. Njima su se ove godine pridružili i dosadašnji pobjednici Đuro Horvat iz tvrtke Tehnix i Alan Sumina iz tvrtke Nanobit. Odabir najboljeg među izvrsnim projektima nije bio lagan, rekao je član žirija, poduzetnik i investitor Saša Cvetojević. “Svi ﬁnalisti mogli

KONFERENCIJA “SINERGIJOM DO USPJEHA I ZADOVOLJNIH POTROŠAČA”

TNIK

Marko Pipunić, osnivač, vlasnik i predsjednik Uprave tvrtke Žito

su jednako tako zasluženo zastupati svojim poslovnim projektima Hrvatsku na međunarodnoj razini jer je riječ o izvrsnim, zanimljivim i inovativnim projektima koji mogu naći svoje mjesto na svjetskom tržištu. Posao nam nije bio lak, no odabrali smo najboljeg od najboljih”, kazao je Cvetojević. Kroz ovaj program imali smo priliku upoznati mnoge uspješne poduzetnike i široj javnosti predstaviti njihove inspirativne priče, istaknuo je Berislav Horvat, country managing partner tvrtke EY Hrvatska. “Veseli me što tako pridonosimo pozitivnoj percepciji i promociji domaćeg poduzetništva. Osim toga, nadam se da će ovogodišnji kandidati poslužiti za primjer tome kako se može uspjeti u Hrvatskoj i postati inspiracija novim generacijama”, dodao je Horvat.

POTICANJE PODUZETNIČKE KLIME EY Poduzetnik godine je globalni program koji je osmišljen s ciljem poticanja poduzetničke klime i izgradnje boljeg poslovnog okruženja, a provodi se već 30 godina u više od 60 zemalja, koje čine 90 posto svjetske ekonomije. U prva dva izdanja ovog programa u Hrvatskoj je sudjelovalo ukupno 58 kandidata, a pobjednici su se našli u konkurenciji za najprestižniju svjetsku nagradu namijenjenu poduzetnicima – EY Svjetski poduzetnik godine. U ovogodišnjem programu natjecala su se 32 poduzetnika iz 28 tvrtki iz svih krajeva Hrvatske, koje zapošljavaju 3513 ljudi, dok je njihov zajednički godišnji prihod iznosio 3,4 milijarde kuna.

Borba za svakog kupca Ukazati na potrebu za kvalitetnom suradnjom trgovaca, trgovačkih kuća i proizvođača u lancu opskrbe uz korištenje suvremenih tehnoloških rješenja i globalnih standarda poput barkodova na ambalaži proizvoda bio je cilj konferencije Sinergijom do uspjeha i zadovoljnih potrošača održanoj u HGK. Tom je prigodom rečeno kako je umrežavanje proizvođača i trgovaca bitno u procesu stvaranja pozitivnih pomaka u hrvatskom ekonomskom okruženju. Konferenciju je organizirao HGK i udruga GS1 Croatia, jedna od 112 nacionalnih organizacija koje čine globalnu GS1 organizaciju. Ta organizacija razvija i osigurava uspješnu primjenu globalnih standarda za automatsku identiﬁkaciju - bar-kodova. Kako je rečeno, iako je taj sustav najviše zastupljen u sektoru roba široke

potrošnje, uspješno se primjenjuje u dvadesetak ostalih sustava, primjerice u poljoprivredi, zadravstvu i obrani. U ovom trenutku tim se sustavom na globalnoj razini koristi više od 1,5 milijuna tvrtki različitih veličina, od malih obiteljskih do velikih multinacionalnih kompanija. “I proizvođači i trgovci bore se za svakog kupca, a konkurencija je nemilosrdna. Svi se oni trude dobiti povjerenje kupaca što je ustvari ključ uspjeha u trgovini”, istaknula je Ema Culi, direktorica Sektora za trgovinu HGK. (S.P.)

KONFERENCIJA EIB-a

Zdravlje - preduvjet ekonomskog rasta

Na konferenciji EIB-a Sustav za napredak čovjeka razgovaralo se o uspješnom ulaganju u zdravstvo i obrazovanje, odnosno izazovima koje recentni geopolitički trendovi nameću državama regije. Fiskalna ograničenja, val migracija i starenje stanovništva samo su neki od problema s kojima se mora nositi državna infrastruktura, a EIB je okupio stručnjake iz različitih branši koji su predstavili primjere dobre prakse. Miguel Morgado, direktor Odjela za Jadransku regiju EIBa, istaknuo je kako je podizanje

svijesti o važnosti zdravstvenih i obrazovnih sustava ključno za razvoj zemalja regije. “Zdravlje je temeljni preduvjet ekonomskog rasta, a sektor zdravstva u Europi zapošljava osam posto radnika i na njega otpada 10 posto BDP-a. Zato podržavamo projekte u tom segmentu koji zadovoljavaju tri kriterija: univerzalnu dostupnost, održivu uslugu i imaju pozitivne utjecaje na društvo u cjelini”, kazao je, osvrnuvši se i na obrazovanje. “Razvoj vještina mladih ljudi ih čini zapošljivijima, a upravo je zapošljavanje mladih jedna od najvažnijih stavki za zemlje regije”, naglasio je, uz napomenu kako EIB svojim kapitalom podržava investicije, ali ih ne može sam kreirati. “Tu nam trebaju kvalitetni partneri s kojima možemo surađivati jer samo suradnjom možemo odgovoriti na izazove koji nas muče”, zaključio je Morgado. (M.S.)

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO ZBIVANJA U AGROKORU

NIŠTA VIŠE NEĆE BI

Očekujemo od Uprave i vlasnika Agrokora da rješenja problema u poslovanju budu takva da štite interese zaposlenika te svih dobavljača i partnera kompanije, istaknula je Martina Dalić. Sberbank planira kontrolu nad poslovanjem Agrokora ostvariti ulaskom u Upravu piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

no što se nakon gotovo dva tjedna od eskalacije krize u Agrokoru zna jest to da ništa više, kad je ta kompanija u pitanju, neće biti isto. No što će se konkretno mijenjati još se ne zna jer iz samog koncerna za sada nema informacija, ali je zato u medijima i dalje puno nagađanja i mogućih scenarija. Mediji su ipak uspjeli saznati da ruski Sberbank planira kontrolu nad poslovanjem Agrokora ostvariti ulaskom u njegovu upravu postavljanjem svoga čovjeka na mjesto glavnog ﬁnancijskoga direktora te da nastavljaju pružati ﬁnancijsku potporu za stabilizaciju tekućeg poslovanja koncerna. Ono što pak ne razmatraju, bar za sada, jest zatvaranje trenutačnih kreditnih linija odobrenih Agrokorovim tvrtkama. Što se događa s najvećim hrvatskim koncernom prati i hrvatska vlada, a premijer Andrej Plenković više puta je ponovio kako se ona, kad je Agrokor u pitanju, ponaša maksimalno odgovorno.

DOBAVLJAČI ŽELE BOLJU KOMUNIKACIJU S AGROKOROM “Važno nam je da se prije svega u ovome trenutku osigura određena likvidnost Agrokora, potom da se napravi kvalitetan plan restrukturiranja, te nakon toga i održivo poslovanje koncerna koji zapošljava ne samo u Hrvatskoj, nego i u susjednim zemljama, oko 60.000 ljudi”, rekao je

Plenković ističući kako je ovdje riječ o kompaniji koja je gotovo u 100-postotnom privatnom vlasništvu.

AGROKOR JE PRIVATNA TVRTKA I DJELUJE NA TRŽIŠNIM OSNOVAMA, A ODGOVORNOST JE NA VODSTVU, USTVRDIO JE LUKA BURILOVIĆ Probleme Agrokora budno prate i dobavljači koji sve glasnije traže da ih se više uključi u rješavanje problema u poslovanju. Naime, potraživanja dobavljača prema Agrokoru, javno se barata podatkom, iznose oko 16 milijardi kuna, od čega se dvije trećine odnose na neplaćenu isporučenu robu, pri čemu se fakture za potraživanja starija od 60 dana procjenjuju na više od dvije milijarde kuna. Isto tako, trećinu potraživanja čine različiti ﬁnancijski aranžmani kojima su

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

dobavljači zapravo kreditirali Agrokor. Stoga su se protekloga tjedna sastali najveći Agrokorovi dobavljači (Kraš, Podravka, Dukat, Vindija i Franck) kako bi usuglasili stav, da bi se potom njih oko 20 sastalo s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem te potpredsjednicom Vlade i ministricom gospodarstva, poduzetništva i obrta Martinom Dalić. “Očekujemo od Uprave i vlasnika Agrokora da rješenja problema u poslovanju budu takva da štite interese zaposlenika te svih dobavljača i partnera kompanije. Naglašavam, svih dobavljača, dakle ne samo najvećih koji su bili na ovom sastanku već apsolutno svih, pogotovo onih koji nisu dovoljno snažni da se sami izbore s ovim problemima”, istaknula je Martina Dalić rekavši kako dobavljači traže i očekuju, prije svega, znatno bolju komunikaciju i s Agrokorom i s bankama te da ih Vlada u tome u potpunosti podržava. A prema medijskim napisima, glavni dobavljači trebali bi se sastati i s Ivicom Todorićem.

NAĆI RJEŠENJE KOJE JAMČI OPSTOJNOST SUSTAVA Sastanak dobavljača s ministrima komentirao je i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović koji je istaknuo kako su sastankom dobavljači dali do znanja da su zainteresirani za institucionalno uključivanje u rješavanje

TI ISTO krize. “Agrokor je privatna tvrtka i djeluje na tržišnim osnovama, odgovornost je na vodstvu, a ide se prema boljem. Rješenje se traži i ono će se naći”, ustvrdio je Burilović napominjući kako je trenutačno interes zaštititi radnike, a ne govoriti o personalnom vlasništvu te da dobavljači mogu biti mirni jer bi se veoma brzo trebalo pronaći rješenje koje će zaštititi domaću proizvodnju. Složenu situaciju u Agrokoru prati i predsjednik Uprave i vlasnik Atlantic Grupe Emil Tedeschi koji smatra kako će se iznaći rješenje koje će jamčiti opstojnost sustava. “Situacija je, na temelju svega onoga što se zna u medijima, složena i ja kao poslovni partner Agrokora, kao jedan od najvećih dobavljača sustava Agrokor, ne mogu ništa drugo reći nego da vjerujem da će vlasnici i menadžment, zajedno s ostalim dionicima, prije svega ﬁnancijskim institucijama, a onda i dobavljačima i državom, iznaći rješenje koje će jamčiti opstojnost Agrokora kao sustava”, istaknuo je Tedeschi. “Situacija je složena, koliko shvaćam, angažirani su profesionalni savjetnici, Deloitte iz Londona koji treba napraviti krvnu sliku koncerna i predočiti je, prije svega, ﬁnancijskim

VLADO ČONDIĆ, DIREKTOR PP-a ORAHOVICA

Zbivanja u Agrokoru mogla bi nas sve na neki način pogoditi Kriza u Agrokoru snažno se reflektira i na gospodarstvo Virovitičko-podravske županije, pa se o tome razgovaralo i na sjednici Gospodarskog vijeća HGK-ŽK Virovitica. Posebno je dramatično u Tvornici šećera Viro jer je Agrokor (Belje, Vupik i Vinkovci) s četvrtinom ukupnih površina najveći proizvođač šećerne repe, ali i najveći kupac šećera. Sjetva šećerne repe je započela, a odgovorne osobe dva tjedna nisu bile načisto: može li se krenuti u sjetvu, koliko i s čime. “Ovo što se događa s Agrokorom moglo bi nas sve na neki način pogoditi. Iz te priče ne možemo izaći neoštećeni, samo je pitanje koliko će cijela privreda i mi kao pojedinci imati posljedica svega toga. Osobno bih volio da se Agrokor spasi u bilo kojem obliku, bez obzira na koji način, jer neće biti dobro ako dođe u fazu predstečaja ili u neki od ostalih crnih scenarija”, rekao je direktor PP-a Orahovica Vlado Čondić.

vjerovnicima, kreditorima koncerna. Taj papir i te podatke nisam vidio, a i pitanje je kad ću”, rekao je Tedeschi.

SITUACIJU OKO AGROKORA PRATE I U REGIJI Slovenski mediji iz dana u dan prate i analiziraju događaje vezane uz Agrokor, a njihovi ﬁnancijski stručnjaci prognoziraju da će banke, najvjerojatnije, Agrokoru - kao što je bio slučaj i s Pivovarnom Laško i Mercatorom - narediti što će prodati iz svog portfelja. Situacija oko Agrokora pozorno se prati i u Srbiji jer je koncern

vlasnik tvrki Dijamant, Frikom i IDEA, a tamošnji mediji prenose informacije kako bi Agrokor uskoro trebao podmiriti svoje obveze prema srpskim dobavljačima. “Pratimo situaciju, iako su nas neki uvjeravali da u Srbiji nisu imali problema s Agrokorom. Važno je da Agrokor stabilizira svoje poslovanje i svaki ulazak svježeg kapitala, kao i svaki znak oporavka koristan je i za nas”, izjavio je srpski ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić za Politiku.

MARTINA DALIĆ, POTPREDSJEDNICA VLADE

Pripremamo zakon o sistemski važnim kompanijama Vlada priprema zakonsko rješenje za sistemski važne kompanije koje se nađu u problemima u kojima se našao Agrokor, najavila je prošli tjedan potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić. Istaknula je kako je riječ je zakonodavnom okviru kojim se želi zaštititi hrvatsko gospodarstvo od mogućih udara što prijete od velikih tvrtki koje se nađu u problemima. “Nacrt koji pripremamo mogao bi se primijeniti na svaku kompaniju koja ima više od 8000 radnika i više od milijardu

kuna duga. Njime se stvara procedura koja u ograničenom vremenskom razdoblju osigurava uvjete za transformaciju kompanije uz fer postupanje prema svim vjerovnicima, te se stvaraju uvjeti da se u zakonskom roku plate dobavljači. Cilj, svrha i razlog zbog kojega pripremamo ovaj zakon jest stvaranje uvjeta za stabiliziranje sistemskih kompanija koje se nalaze u problemima koje same ne mogu riješiti”, rekla je Martina Dalić posebno naglasivši kako se taj zakon ne priprema izričito za Agrokor ni za Ivicu Todorića, no mogao bi se primijeniti i na njih. O tehničkim

detaljima zakona potpredsjednica Vlade nije željela govoriti, osim da će se bazirati na iskustvima i praksi zemalja članica EU-a, te da bi proces transformacije takvih kompanija zahtijevao poslovno, organizacijsko i vlasničko reorganiziranje. “Ovaj prijedlog zakona ni na koji način ne podrazumijeva ulazak države u vlasništvo tih kompanija. Kriteriji za primjenu zakona ograničavaju se na sistemske kompanije koje neće moći ispunjavati klasične uvjete urednog servisiranja obveza”, istaknula je ona dodajući kako će taj zakon biti veoma brzo upućen u proceduru.

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

PRIČA S RAZLOGOM S.T.P., Lučko

OTPAD NE MOŽE ČE

Od samih početaka predstavljamo proizvode koji su danas postali okosnicom odr gospodarstvu i gospodarenju otpadom, Marko Brnčić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr usvojen u industriji, kao i trgovačkim centrima”, prisjeća se Brnčić.

HRVATSKA INVENTIVNOST Danas, proizvođača preskontejnera sličnih Avermannovim ima mnogo što dokazuje koliko je taj iskorak bio revolucionaran. “Svake godine izbacujemo novitete koji su na tom putu. Za neke smo već primili brojne prestižne nagrade, a neki još uopće nisu percipirani jer su predstavljeni prije svoga vremena. Tako su, primjerice, CompoluX antimikrobne posude nagrađene 2012. godine Eko-Oskarom jer su ponudile rješenje za, do tada nerješiv, problem, a to je uklanjanje neugodnih mirisa iz posuda za otpad koji se ne sanira pranjem. Danas ih koriste najmodernija komunalna poduzeća u Hrvatskoj poput Čakoma i Ponikvi na otoku Krku”, napominje on, dodajući kako su polupodzemne kontejnere Molok predstavili prije

25 5 godina poslovanja obilježava tvrtka S.T.P. ove godine

više od

400

Molok kontejnera ima u oko 40 hrvatskih gradova

azbacane vrećice i ambalaža, prljavi kontejneri, ali i vonj koji se iz njih širi, kod nekih građana znaju izazvati nelagodu već pri samoj pomisli na bacanje smeća. No tome je doskočio ﬁnski proizvođač komunalne opreme Molok koji proizvodi kontejnere koji su poput sante leda. To znači da je trećina kontejnera je iznad, a dvije trećine ispod zemlje, a u njih stane poprilična količina otpada. Uz to, u njima su vreće izuzetno otporne na habanja koja mogu izazvati odbačeni oštri predmeti, ali i na procese truljenja i raspadanja. Prazne se j jednostavno, za to prilagođenim vozilom s dizalicom. Proizvode Molok u Hrvatsku uvozi tvrtka S.T.P. iz Lučkog koja ove godine obilježava 25 godina poslovanja. Osim Moloka, tvrtka nudi komunalnu opremu poznatih proizvođača Avermanna i, među ostalim, Schäfera. Marko Brnčić, direktor S.T.P.-a, kaže nam kako tvrtka od samih početaka predstavlja proizvode koji su danas postali okosnicom održivog razvoja u komunalnom gospodarstvu i gospodarenju otpadom. “Tako smo 90-ih godina s čelnim ljudima Plive uveli nov način naplate odvoza komunalnog otpada - prema stvarnoj količini, a ne paušalu. To je omogućio novi sustav privremenog zbrinjavanja otpada, točnije upotrebom prvih Avermann preskontejnera u nas, a taj je primjer

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

TVRTKA JE ZADOVOLJNA SVOJOM POZICIJOM NA TRŽIŠTU JER BROJNE KOPIJE NJIHOVIH RJEŠENJA DOKAZUJU DA SU NA PRAVOM PUTU desetak godina, a tek od nedavno se počelo shvaćati koliko je to “genijalno rješenje”. “Molok kontejnera danas ima više od 400 u oko 40 hrvatskih gradova. Lani smo imali i svjetsku premijeru kamionske nadogradnje koja služi za pražnjenje zelenih otoka i Molok polupodzemnih kontejnera, a glavni joj je zadatak višestruko reducirati sredstva namijenjena nabavi skupih specijaliziranih komunalnih vozila. Omjer uštede je gotovo jedan naprama sedam”, ističe Brnčić. Uz plutajući ponton - zeleni otok, koji je tvrtka predstavila 2012., dosad još nitko nije ponudio nikakvo slično rješenje koje bi osiguralo provedbu Zakona o održivom gospodarenju otpadom i na moru i na otocima. “Na taj smo

EKATI

rživog razvoja u komunalnom

projekt izuzetno ponosni jer je proizvod hrvatske inventivnosti, znanja i ljudi koji prkose svim nedaćama i neperspektivnoj klimi obavijenoj birokracijom i mnogim ﬂoskulama koje su često same sebi svrhom. Tu su još i mobilne pretovarne stanice koje mogu odmah potpuno legalno zbrinuti sav otpad bez neophodnih višegodišnjih studija, dozvola, elaborata, recenzija, suglasnosti, mišljenja, odobrenja i, naravno, biljega... Otpad to jednostavno ne može čekati”, objašnjava nam. Pokretanje ovog posla, nastavlja Brnčić, spada u područje “’vjerovali ili ne”. “Prve Avermann preskontejnere dobili smo na račun duga i bivši nam se vlasnik samo nasmijao misleći kako je našao način da ih ‘utopi’ bez puno truda i to u vrijeme kad nitko nije trebao ni znao čemu oni uopće služe. Danas ih je u optjecaju nekoliko tisuća i koriste ih svi vodeći reciklažeri”, kaže on.

DRŽANJE KONSTANTE Hrvatsko tržište je malo, kaže Brnčić. “Funkcionira najčešće tako da se ne rješava uzrok problema već se saniraju posljedice i to je, ekonomski gledano, idealno. Mi funkcioniramo suprotno, jer nudimo rješenja koja eliminiraju uzroke, što naravno mnogima smeta. Prepoznati smo po svojoj inovativnosti i kvalitetnim rješenjima pa su, primjerice, naše HDPE plastične kante u upotrebi već gotovo 20 godina u nepromijenjenom obliku što nas jako veseli”, ističe on, dodajući kako takve posude ne mogu proći na javnim nadmetanjima s obzirom na to da imaju petogodišnje jamstvo što, naravno, neznatno podiže cijenu. “No polako dolazi vrijeme u kojem će i Hrvati shvatiti da najjeftinije nije uvijek i najbolje. Danas s nama rade privatna komunalna poduzeća kojima je u interesu da im komunalna oprema traje što dulje i ima što bolje performanse, jer su investirali vlastiti novac u nju. Kod velikih državnih tvrtki, pak, novac investiraju građani, pa je poželjno da se on ulaže što češće i što više. Svojom smo pozicijom na tržištu prezadovoljni jer brojne kopije naših rješenja dokazuju da smo na pravom putu”, naglašava Brnčić. Kako je što veća neovisnost cilj svake privatne tvrtke, tako i S.T.P. želi da se u njegovo poslovanje što manje upliću država, banke i administracija. “To bi bilo bolje za sve. Golema birokracija koja

je sama sebi svrhom omogućava nama malima da nudimo rješenja za probleme koje je ona izazvala, tako da bismo se mogli nazvati surferima na valovima državne birokracije. Zapravo uživamo nuditi rješenja za probleme koje oni stvaraju”, ističe Brnčić, dodajući kako im ulazak Hrvatske u EU nije puno značio. S.T.P. nema ambicija za značajnijim širenjem, a djelatnost mu je dovoljno diverziﬁcirana da osigurava kontinuiranu stabilnost. “Upravo nam idealan broj djelatnika omogućuje ﬂeksibilnost i trenutačnu reakciju na zahtjeve tržišta. Nastojat ćemo je zadržati, jer je zadovoljstvo naših dugogodišnjih djelatnika visoko na ljestvici naših prioriteta. Oni nisu ovdje isključivo radi prihoda, nego i zbog dobrog osjećaja, timskog rada i mogućnosti da zdravorazumskim rješenjima pridonesemo boljitku svih nas”, zaključuje Brnčić.

gotovo godina

20 0

u upotrebi S.T.P.-ove HDPE plastične kante

Mi nudimo rješenja koja eliminiraju uzroke što, naravno, mnogima smeta, kaže Marko Brnčić, direktor S.T.P.-a 27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

PREDSTAVLJAMO PNEUMATIK, Zagreb

BEZ DOBRE GUME NEMA SIGURNE VOŽNJE Kako bismo zadovoljili potrebe i želje kupaca i klijenata otvorili smo nova prodajna mjesta izvan Zagreba, u Svetoj Nedelji i Solinu, a u pripremi je i Rijeka, kaže Ante Milković Dolaskom proljeća i visokih temperatura svaki vozač zna da treba promijeniti zimske u ljetne gume. “Iako je zbog redovne sezonske izmjene guma u tom razdoblju povećan promet, imamo posla kroz cijelu godinu jer nudimo i razne druge pneumatske usluge”, dodaje on, ističući kako Pneumatik u svojoj ponudi ima više od 100.000 artikala raznih brendova od Michelina, Goodyeara, Continentala, Coopera... Osim toga, uz gume za osobni automobil, nude i gume za kombije, teretna vozila, radne gume, gume za viličare i moto gume. Trenutačni broj zaposlenika u tvrtki je 96, ali otvaranjem novih prodajnih centara i taj će broj rasti. “Najbolja su nam reklama zadovoljni

A SAD MALO O NAMA...

21 godinu posluje tvrtka Pneumatik više od 100.000 artikala imaju u svojoj ponudi 96 zaposlenika trenutačno radi u Pneumatiku

vi koji posjeduju automobil jako dobro znaju da su ispravne gume jedan od najvažnijih sigurnosnih segmenata vozila. Zato izbor pneumatike i dobrog vulkanizera mnogi uspoređuju s izborom liječnika. Brojni vozači mijenjaju svoje gume sezonski iz zimskih u ljetne, iz ljetnih u zimske pa je to dovoljan razlog za izbor kako kvalitetnih guma tako i stručnjaka u vulkanizerskom servisu. Već 21 godinu obitelj Milković vodi svoju tvrtku Pneumatik gdje se na jednome mjestu nude sve pneumatske usluge vulkanizacije, promjene guma, felgi, popravci, računalno podešavanje geometrije kotača - špur, a uz to bave se i uvozom, distribucijom te prodajom felgi i guma. “S obzirom na to da je kotač vrlo važan za sigurnost i vozna svojstva automobila pneumatske usluge koje nudimo obavlja stručno osoblje koje često educiramo o novitetima u uslugama i proizvodima, isto je i sa strojevima i alatima gdje raspolažemo s modernim i suvremenim uređajima”, rekao nam je direktor Pneumatika Ante Milković.

POSAO KROZ CIJELU GODINU Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

“Ovaj je posao pokrenuo moj otac prije 21 godinu na što ga je potaknulo dugogodišnje iskustvo u automobilskoj industriji uvidjevši kako ima mjesta za napredak i ulaganje u pneumatsku industriju”, prisjeća se Milković početaka svoje tvrtke.

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

PNEUMATIK U SVIM SVOJIM CENTRIMA, OSIM VULKANIZERSKIH USLUGA, NUDI I MOGUĆNOST SKLADIŠTENJA U “HOTELU ZA GUME” klijenti i njihove preporuke. Kako bismo zadovoljili potrebe i želje kupaca i klijenata, otvorili smo nova prodajna mjesta i izvan Zagreba, u Svetoj Nedelji i Solinu, a pripremamo i otvaranje novog prodajnog mjesta u Rijeci”, kaže Milković, napomenuvši kako se u svim prodajnim centrima, osim vulkanizerskih usluga, nudi i mogućnost skladištenja u “hotelu za gume”. Prema njegovim riječima, jedini problem s kojim se trenutačno susreću u poslovanju je onaj sveprisutni - neučinkovita administracija. Svojim dugogodišnjim radom i iskustvom postali su jedan od glavnih regionalnih igrača u distribuciji i prodaji guma, a kao planove za budućnost u tvrtki Pneumatik vide u širenju izvan granica Hrvatske i jačanju prisustva na novim tržištima. (L.V.)

ZDRAVO ZA GOTOVO

U POTICAJE ULUPANA GOMILA NOVCA, ALI... MARKO SEVER Eko Sever

Od 36 milijardi kuna koje su otišle u poticaje u 11 godina država je potrošila barem 160 milijardi kuna na poljoprivredu, od čega je više od 130 milijardi otišlo na sustav sam po sebi

ako sam dugo razmišljao o tome trebam li pisati o najvećoj domaćoj tvrtki i njenom odnosu prema dobavljačima - jer je toliko informacija i tekstova o njoj pa se nekako čini očitim da bih i ja trebao ispričati kako mi vidimo tu situaciju, ipak ću ostaviti još malo vremena da vidimo što će nam u stvarnosti značiti sva ta promjena koja se spominje i najavljuje u vodstvu te hrvatske tvrtke. A pogotovo što će to značiti za našu poljoprivredu. Ono o čemu uvijek želim govoriti je pitanje poticaja. Baš sam naletio na podatke Ekonomskog instituta da je od 2004. do 2015. godine u hrvatsku poljoprivredu ulupano 36 milijardi kuna. Istovremeno je poljoprivredna proizvodnja pala 27 posto, dok je u EU porasla sedam posto. Žalosno je da je tako velika količina novca potrošena a da pritom resorno ministarstvo nikada nije sistematski pratilo to trošenje. Još je žalosnije što 6,4 milijarde kuna poljoprivreda dobiva u proračunu ove godine, a svega dvije milijarde kuna odlazi na poticaje. Znači, od 36 milijardi kuna koje su otišle u poticaje u ovih 11 godina država je potrošila barem 160 milijardi kuna na poljoprivredu, od čega je više od 130 milijardi otišlo na sustav sam po sebi, pa se ne vide neki rezultati u samoj poljoprivredi. Trošimo uzaludan novac, a poljoprivredna proizvodnja je pala za četvrtinu, prosječna starost poljoprivrednika je više od 59 godina, više od 65 posto poljoprivrednika ima završenu osnovnu školu ili su bez ikakva obrazovanja. Brojke su poražavajuće i, nažalost, najgore je to što će nam trebati cijelo desetljeće i još toliko novca da se samo vratimo na poziciju gdje smo bili 2004. godine. Fokus mora biti na novim i mladim poljoprivrednicima.

Trebamo dodanu vrijednost na poljoprivrednim proizvodima i trebamo se udruživati. Kroz moje kolumne moglo se već primijetiti da uvijek naglašavam iste stvari, no to je stoga što se nitko ne brine i ne želi napraviti promjene koje su nam krucijalne za daljnji razvoj poljoprivrede. Želimo da nam poljoprivreda bude jedna

procesu proizvodnje, da se mijenja trgovačka praksa - odnosno prestaje biti normalno da trgovac zajedno s distributerom ne može zadržati 80 posto ﬁnalne cijene koju potrošač plaća - tada će nam poljoprivredna proizvodnja krenuti na bolje. Vidimo dobre pomake resornog ministarstva, ali bitno je da se najave o kojima

TROŠIMO UZALUDAN NOVAC, A POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA JE PALA ZA ČETVRTINU od glavnih djelatnosti, upucavamo gomilu novaca u taj sustav, a on samo tone. Moramo se truditi i mijenjati sustav. Sve više se fokusirati na osnaživanje i osvješćivanje potrošača koji će svojim ponašanjem i odlukama pri kupovini utjecati na politike i na poticaje, jer tu je najveća moć. Kada potrošači shvate da imaju moć odlučivanja u kojem smjeru žele razvijati poljoprivrednu proizvodnju svoje države - na način da žele znati tko je proizveo proizvod i sirovinu koju konzumiraju, da traže sve više informacija o cijelom

se čuje i stvarno dogode u što kraćem roku te da se vide realne primjene i rezultati promjena svih problema kojih je poljoprivreda puna. Uz to bitno je da se promijeni način poticaja, da se prati razvoj gospodarstva koje dobiva poticaje. Ne može biti da nakon 11 godina sustava poticaja mi imamo i dalje više od 85 posto subjekata koji primaju poticaje a da nisu u sustavu poreza, što bi značilo da se nikako ne razvijaju i ne rastu, a što je temelj svake poticajne politike bilo koje razvijene države u svijetu.

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

STIL HOTEL DOUBLETREE BY HILTON DOBIO NAGRADU

Zagrebački hotel postao Ponos Hiltona Hotel u Zagrebu je proglašen najboljim u EMEA regiji i jedan je od 10 najboljih od ukupno 500 hotela iz sastava DoubleTree - Hiltonove grupacije u svijetu

agrebački Hotel DoubleTree by Hilton dobio je prestižnu Hiltonovu nagradu pod nazivom Pride Award For 2016 ili u prijevodu Ponos Hiltona. Nagrada je dodijeljena zagrebačkom hotelu kao najboljem u EMEA regiji tj. u Europi, Bliskom Istoku i Africi i jednom od 10 najboljih od ukupno 500 hotela iz sastava DoubleTree - Hiltonove grupacije u svijetu. Kriteriji za tu nagradu sastojali su se od triju ključnih elemenata: dosljednosti u praćenju brend standarda, udjelu lojalnih gostiju u ukupnim dolascima te razini kvalitete usluge i ispunjavanja očekivanja gostiju. Osvrnuvši se na nagradu, direktorica Hotela DoubleTree by Hilton Zagreb Josipa Jutt Ferlan istaknula je kako činjenica da je taj hotel jedan od 10

najboljih u svijetu, s jedne je strane upravo uzor kolegama koji posluju u Hiltonovim hotelima u EMEA regiji, a s druge strane za zagrebački hotel velika pohvala. “To priznanje samo potvrđuje našu filozofiju da je natjecanje u utrci za najbolje u pružanju usluga prema našim gostima uvijek dobro nagrađeno i od Hilton korporacije i, što je najvažnije, od naših gostiju”, rekla je Josipa Jutt Ferlan. Hotel DoubleTree by Hilton Zagreb ušao je u petu godinu poslovanja i nositelj je kategorije Business/Poslovni hotel. Osim vrhunski opremljenih 152 sobe i šest dvorana za sastanke, gostima se nudi jedinstveni kulinarski doživljaj OXBO restorana, poznatog po ponudi steakova, zatim wine bar te luksuzni fitness i SPA centar s bazenom. (S.P.)

PRVI EUROPSKI MAGAZIN ZA PROMOCIJU ZDRAVSTVENOG TURIZMA

HTI NEWS U SLUŽBI PREVENCIJE ZDRAVLJA HTI News - European Health Tourism Industry Magazine je prvi europski glossy časopis posvećen zdravstvenom turizmu u izdanju hrvatske tvrtke Nativa media te u suradnji s tvrtkom Wellness Dalmacija, osnivačem i organizatorom HTI međunarodne zdravstvene konferencije. Prvo izdanje HTI magazina premijerno je predstavljeno na nedavno održanoj 7. HTI konferenciji u Rovinju. Tvrtka Nativa media je specijalizirana za online i printana izdanja koja promoviraju zdravlje i zdravstveni

turizam, a ujedno je i izdavač portala Naturala.hr te printanog medija posvećenoga zdravstvenom turizmu - 4 Seasons Croatia. Govoreći o suradnji s tvrtkom Nativa media, Zdeslav Radovčić, osnivač i direktor HTI konferencije je rekao kako HTI News donosi mnogo tema vezanih uz zdravstveni turizam, wellness i spa ponudu, luksuzni turizam i vrhunsku gastronomiju. Na uređivačku politiku časopisa osvrnula se i Andrea Šitum, direktorica tvrtke Nativa media i autorica projekta, koja je naglasila kako su u tom

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

časopisu željeli ispričati priču o zdravstvenom turizmu Hrvatske i Europe te pružiti što više informacija o aktualnostima koje se tiču struke. “Stoga smo dali dosta prostora stručnjacima za marketing, brendiranje i certiﬁciranje u segmentu zdravstvenog turizma. Iako je magazin namijenjen B2B promociji, napravljen je u obliku lifestyle magazina”, naglasila je Andrea Šitum. (S.P.)

DANI UDRUGE HRVATSKIH PUTNIČKIH AGENCIJA

JAČANJE ULOGE TURISTIČKIH AGENCIJA Hrvatska postaje cjelogodišnja destinacija u čemu je vrlo važna uloga turističkih agencija, istaknuo je Gari Cappelli piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

rugi Dani Udruge hrvatskih putničkih agencija, koji su od 23. do 25. ožujka održani u Biogradu na Moru, okupili su oko 150 turističkih profesionalaca, gospodarstvenika, stručnjaka, predstavnika državnih institucija te strukovnih i poslovnih udruženja u turizmu. Osvrćući se na značaj turističkih agencija, ministar turizma Gari Cappelli podsjetio je kako je uvijek poslodavcima iz turističkog sektora isticao da, ako žele dobiti kvalitetnog turističkog radnika, nastoje da je on ranije bio zaposlen u turističkoj agenciji jer je tako stekao veliko iskustvo obavljajući široku lepezu poslova i nije imao ograničenja u smišljanju rješenja. Cappelli je ocijenio da turističke agencije trebaju postati destinacijske menadžment kompanije, a turističke zajednice destinacijske menadžment organizacije. “Njihova sinergija je jedini način da hrvatski turizam raste i da se razvija. Hrvatska postaje cjelogodišnja destinacija u čemu je vrlo važna uloga turističkih agencija. Zbog nastojanja da se turizam razvije na svim područjima uloga turističkih agencija dodatno će se pojačati”, rekao je Cappelli dodajući kako će se uskoro u proceduri naći novi zakon o pružanju turističkih i ugostiteljskih usluga. “Mislim da smo dobro pripremili ovaj zakon kojim je dana važnost turističkim agencijama kako bi imale svoje mjesto na tržištu. Uskladili smo i pojednostavili puno stvari”, napomenuo je ministar turizma naglasivši kako je s predstavnicima Uhpe bio na sastanku s ministrom ﬁnancija kako bi se riješio problem o posebnom postupku oporezivanja putničkih agencija. “Uskoro očekujemo odgovor ministra ﬁnancija i nadamo se da će biti zadovoljavajući za turistički sektor”, dodao je.

25 GODINA POSLOVANJA Na skupu je Uhpa proslavila i svojih 25 godina poslovanja, a trenutačno okuplja 194 stalnih te stotinjak pridruženih članica. “U 2015. godini ostvarili smo oko 2,5 milijardi kuna

prihoda i imali 3000 stalno zaposlenih. Kada bismo pribrojili i sezonske radnike, taj broj bi bio još veći. To su respektabilne brojke. Podaci za 2016. godinu još nisu prikupljeni, ali su sigurno još bolji. Ako nas uspoređuju s najvećim turističkim tvrtkama, mi smo najmanje dva i pol puta veći od najveće turističke tvrtke u Hrvatskoj. Uhpa je najbrojnije i najsnažnije turističko udruženje”, istaknuo je Tomislav Fain, predsjednik Uhpe. Dosadašnji predsjednik Uhpe Boris Žgomba, koji je sada predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK-u, kazao je kako je novom predsjedniku ostavio niz započetih projekata, a očekuje da i on pokrene neke nove. “Trendovi u agencijskom poslovanju se jako brzo mijenjaju. Onaj tko se nije spreman prilagođavati tim trendovima ili ih čak i sam inicirati, nema dobru budućnost. Za Uhpu je jako važno da održava odličan odnos s javnim sektorom”, ocijenio je Žgomba. U sklopu Dana Uhpe održano je niz stručnih događanja i prezentacija te okrugli stol, odnosno stručni skup Značaj putničkih agencija za turizam Republike Hrvatske. Iako je to bilo predviđeno, nije izabran novi upravni odbor jer nisu pristigle kandidature.

Trendovi u agencijskom poslovanju se jako brzo mijenjaju. Onaj tko se nije spreman prilagođavati tim trendovima ili ih čak i sam inicirati, nema dobru budućnost. Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK-u

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRWWWATSKA ORACLE APPROVED EDUCATION CENTER

NOVI STATUS ALGEBRE Otvoreno učilište Algebra dobiva i izravan pristup novom digitalnom kurikulumu koji je orijentiran ka lakšem pronalaženju posla za IT stručnjake

okviru sporazuma kojim postaje Oracle Approved Education Center (OAEC), po rangu u obrazovnom području najviši takav centar na nacionalnoj razini i jedini takav u Hrvatskoj, Algebra preuzima odgovornost za provedbu sve službene Oracle edukacije u zemlji. Kao Oracleov odobreni edukacijski centar (OAEC) u Hrvatskoj, Algebra će sada nuditi inovativne treninge, seminare i radionice koje će održavati niz autoriziranih instruktora, a koji će pomoći u razvoju i izgradnji novih IT stručnjaka u Oracle zajednici u Hrvatskoj. Otvoreno učilište Algebra, također, dobiva izravan pristup novom digitalnom kurikulumu koji je orijentiran ka lakšem pronalaženju posla za IT stručnjake. “Stjecanje OAEC statusa u obrazovnom sustavu

Oraclea i samog Oracle Universityja veliko je priznanje za Algebru, kao i

potvrda kvalitete našeg dosadašnjeg rada u provedbi edukacije na službenim Oracle programima. Ostvarenje ovog ugovora predstavlja značajan sljedeći korak u našoj suradnji s Oracleom. Vjerujem da je ovo izuzetno dobra vijest i za razgranatu Oracle zajednicu u Hrvatskoj, s kojom smo i dosad već uspješno surađivali na nizu projekata”, rekao je Tomislav Dominković, predsjednik Uprave Algebre. “Zajedno možemo biti mnogo agilniji u stvaranju novih programa kakve sektor traži, posebice u području digitalne transformacije i izazova koji su s time povezani u brojnim tvrtkama i organizacijama”, naglasio je Marin Tadić, direktor Oraclea za Hrvatsku. Inače, kalifornijska kompanija Oracle proizvodi i razvija poslovni softver i hardver. (B.O.)

VIPNET

Traže se poduzetnički heroji digitalnog doba Svi mali poduzetnici, obrtnici, vlasnici OPG-ova, koji su Vipnetovi pretplatnici sa do 14 zaposlenih, mogu se prijaviti na natječaj www.herojidigitalnogdoba.hr do 18. travnja. Po završetku prijava, stručni žiri će od 19. travnja do 1. svibnja selektirati pristigle prijave te će od svih prijavljenih odabrati 10 top finalista za daljnje natjecanje. Top 10 ﬁnalista bit će odabrano na temelju kreativnosti i inovativnosti proizvoda, usluga i/ili poslovanja s posebnim naglaskom na digitalni način poslovanja, zanimljive poslovne priče, uloge u promicanju poduzetništva, zanimljivog odnosa prema klijentima,

posebice u segmentu digitalnog poslovanja te posebnog utjecaja na lokalnu zajednicu. Ove godine naglasak je na digitalnim aspektima poslovanja koji mogu uključivati zanimljivu, inovativnu, preglednu, izuzetno dobro dizajniranu web stranicu i, među ostalim, zanimljivu i dojmljivu, dobro organiziranu i uvjerljivu prisutnost na društvenim mrežama. U velikom ﬁnalu od 2. do 14. svibnja stručni žiri će odabrati tri pobjednika. Odabrani heroji digitalnog doba dobivaju vrijedne nagrade: sudjelovanje u promotivnoj kampanji Vipneta, edukaciju ili poslovno savjetovanje, izradu profesionalnih fotograﬁja i videosadržaja koje

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

pobjednik može koristiti u vlastite poslovne svrhe te mobilni uređaj. Svakom od tri pobjednika Vipnetovo stručno osoblje daruje i mogućnost savjetodavne procjene optimizacije i učinkovitosti telekomunikacijskih usluga koje koristi njihova tvrtka. Podsjetimo, Vipnet je ovaj natječaj za poduzetnike pokrenuo lani. (B.O.)

HITIT.DIGITAL KONFERENCIJA

VISOKO POSTAVLJENA LJESTVICA U Zagrebu će se okupiti najveći stručnjaci iz područja Google Analyticsa i Google AdWordsa na ovim prostorima

akon prošlogodišnje uspješne premijere, u travnju u Zagrebu, slijedi nastavak konferencije HitIt.Digital, gdje će se okupiti najveći stručnjaci iz područja Google Analyticsa i Google AdWordsa na ovim prostorima. Druga Google AdWords/Google Analytics konferencija održat će se 6. travnja u Kongresnom centru Forum. Teoriju o prvim mačićima i vodi organizatori su, kako ističe direktor Damir Podhorski, srušili prošle godine kada je konferencija ostvarila sjajan uspjeh. Uz ogroman odaziv, odlična iskustva i pozitivne dojmove više od 150 sudionika HitIt.Digitala prikupljeno je i 45.000 kuna za humanitarne svrhe. Ove će godine konferencija u odnosu snaga biti četiri naprama tri za Google Analytics. Visoko postavljenu ljestvicu osječka tvrtka Escape ove godine planira preskočiti sa stilom.

NIZ STRUČNIH PREDAVAČA Za to su se pobrinuli s vrlo dobro osmišljenim programom i stručnim predavačima. Konferenciju će otvoriti predavač iz Googlea Jos Meijerhof, stručnjak za Google Analytics koji radi na poziciji product leada za Googleove proizvode za mjerenje i atribuciju. Domaće stručne snage predvode Zorin Radovančević koji će govoriti o ulozi Google Analyticsa u procesu poslovnog odlučivanja, a boje Escapea predstavljat će i Miroslav Varga te Ines Strmotić. Varga će objasniti koje su mogućnosti Google AdWordsa izvan područja oglašavanja, dok će Strmotić pokazati kako iz Google AdWordsa izvući podatke o konkurentskim oglašivačima. Na konferenciji će predavati i Robert Petković, web analitičar čija će tema biti prožeta psihologijom i proučavanjem ponašanja potrošača pomoću Google Analyticsa. Maja Bilić koja također dolazi iz Googlea govorit će o važnosti optimizacije digitalnih kampanja kako bi se maksimizirao povrat

KAO I PROŠLE, I OVE ĆE GODINE KONFERENCIJA BITI HUMANITARNOG KARAKTERA investicije. Teorijski dio predavanja upotpunit će Ognjen Bagatin iz Poliklinike Bagatin koji će pokazati kakvo mjesto zauzima Google AdWords u poslovanju njihove tvrtke i na koji način je Google AdWords unaprijedio njihovo poslovanje. Kao i prošle, i ove će godine konferencija biti humanitarnog karaktera. Sve donacije idu udruzi Crveni nosovi, partnerima ove konferencije. Iznos kotizacije je 300 kuna, a sve uplate idu izravno na račun udruge Crveni nosovi. Prijave su već započele, posjetite www. hitit.digital, ispunite obrazac i osigurajte svoje mjesto na konferenciji.

. travnja održat će se HitIt.Digital konferencija

150

oko sudionika

bilo na lanjskoj konferenciji

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

AKTUALNO READY2GO

ISTRAŽIVAČKI PROJEKT: DJEČJE SIROMAŠTVO I STRATEGIJA

NEIMAŠTINA VOD Individualni trening za MSP Hrvatska gospodarska komora u suradnji sa 11 partnera iz devet europskih zemalja poziva sve male i srednje proizvodne tvrtke zainteresirane za poslovanje na trećim tržištima da se prijave za projekt Ready2Go koji omogućuje besplatne individualne treninge za internacionalizaciju poslovanja. Riječ je o projektu koji ﬁnancira Europska komisija, a putem kojega će 80 odabranih tvrtki iz Europe, uz pomoć stručnjaka izrađivati strateške poslovne planove s ciljem uspješnijeg međunarodnog poslovanja. Sudionici projekta imat će priliku pronaći pouzdane poslovne partnere te se s njima susresti na organiziranim poslovnim razgovorima. Odabrana tržišta su: Čile, Indija, Kamerun, Kanada i SAD, a prijaviti se može do 31. ožujka 2017. Sve dodatne informacije o prihvatljivosti i kriterijima izbora, datumima i programu dostupne su na www. b2match.eu/ready2go i na internetskim stranicama Hrvatske gospodarske komore.

Promatrajući prema stopi dugotrajnog siromaštva, među zemljama EU-a i Efte, Hrvatska se nalazi na 28. mjestu po stopi siromaštva djece, a na 27. mjestu po stopi siromaštva odraslog stanovništva piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

oj tata ima vrt pa mi šalje hranu, a bivša kolegica me jedan dan u tjednu pozove na ručak i to je velika pomoć. Drugi su mi svi okrenuli leđa ili im je pak svaka druga riječ - bit će bolje”, riječi su ispitanice iz Karlovca koja je sudjelovala u anketi provedenoj u sklopu istraživačkog projekta Dječje siromaštvo i strategija nošenja sa siromaštvom kućanstava u Hrvatskoj. Nažalost, takvih mišljenja ima mnogo. Većina sudionika u anketi odgovorila je kako je suočena s neimaštinom koja vrlo brzo može dovesti do siromaštva. Sudeći prema istraživanju, provedenom u razdoblju od 2010. do 2013. godine, vidljivo je kako je 2011. svako peto dijete bilo siromašno. Stopa relativnog siromaštva djece u Hrvatskoj je sedam posto veća nego u ostalim zemljama Europske unije, rečeno je na prošlotjednom predstavljanju rezultata tog istraživanja na Ekonomskom institutu Zagreb. Dobivene podatke su 15 mjeseci analizirali domaći i strani sociolozi i ekonomisti s EIZ-a uz ﬁnancijsku pomoć Zaklade Adris.

Prema mišljenju Paula Stubbsa, glavnog istraživača, postoje četiri glavna motiva za rješavanje problema siromaštva djece u Hrvatskoj. “Prvi motiv je dobrobit djece, drugi je saznanje o tome koliko je u stva-

STOPA RELATIVNOG SIROMAŠTVA DJECE U HRVATSKOJ JE SEDAM POSTO VEĆA NEGO U OSTALIM ZEMLJAMA EU-a ri djece siromašno, a zatim slijedi misao da je ulaganje u djecu zapravo ulaganje u budućnost. No zadnji i, prema mom mišljenju, najvažniji motiv je činjenica da je siromaštvo djece, glavna tema u hrvatskom društvu. Nažalost, vrlo rijetko čuje se glas djece i roditelja koji žive u siromaštvu”, naglasio je Stubbs.

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE PVC jednokrilni prozor i ALU jednokrilni prozor U standardnoj su ponudi peterokomorni profili s tri brtve. Profil dovratnika, kao i profil krila, ojačan je profilom – jezgrom od čeličnoga pocinčanog profila, a debljina stijenke prilagođena je dimenzijama stijene, prozora ili vrata. luminijska stolarija je iznimno kvalitetna i postojana, čvrsta i izdržljiva, lagana i potpuno otporna na hrđu. Uz to je i ekološki prihvatljiva. METALBENETON D.O.O.

Tvrtka Metalbeneton osnovana je 1971. sa sjedištem u Svetom Križu Začretju i efektivno posluje već 40 godina. Danas ima 25 zaposlenika strojarske, građevinske i ekonomske struke. Tvrtka se bavi projektiranjem, proizvodnjom (aluminijske fasade, aluminijske i PVC stolarije) te uslugama u graditeljstvu (rezanje i savijanje limova, plastiﬁciranje, varenje aluminija i inoksa...).

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

NOŠENJA SA SIROMAŠTVOM KUĆANSTAVA U HRVATSKOJ

KONFERENCIJA O DOBROJ EKONOMIJI

I U SIROMAŠTVO

Može i drugačije U fokusu četvrte konferencije o dobroj ekonomiji, uz neke poznate teme, otvorena je rasprava i o nizu novih, poput kolaborativne ekonomije ili koncepta “otvorenih tvornica” u vlasništvu radnika. Predstavljen je i hotel kojim upravljaju bivši imigranti i izbjeglice, primjer suradničkog upravljanja javnim urbanim dobrima te pokret za demokratsko upravljanje, kolektivno vlasništvo i pravedniju budućnost rada temeljenu na bogatoj tradiciji zadrugarstva i novim tehnologijama. “Živimo u dobu ekonomije koja nam određuje puno stvari u životu i to je jedan od problema jer ekonomija nam treba kako bi ispunjavala određene zahtjeve društva. Zato radimo konferencije o dobroj ekonomiji i promoviramo je, kako bismo po-

HRVATSKA MEĐU NAJSIROMAŠNIJIMA Prema rezultatima istraživanja može se zaključiti kako se Hrvatska nalazi u skupini zemalja s najnižim raspoloživim dohotkom među zemljama EU-a i Europske slobodne trgovinske zone (Efta). Tako taj godišnji dohodak na razini odraslog stanovništva iznosi 5800 eura, a na razini djece 5300 eura. U razdoblju od 2010. do 2014. godine polovina zemalja EU-a imala je pozitivne prosječne stope rasta dohotka djece i stanovništva. Najnižu stopu imala je Grčka, a odmah iza nje

se nalazi Hrvatska (-19 posto na razini odraslog stanovništva i -23 posto na razini djece). Kako je naglasio Marko Ledić, jedan od istraživača, s povećanjem broja djece u kućanstvu raste stopa rizika od siromaštva. Promatrajući prema stopi dugotrajnog siromaštva, Ledić je rekao kako se, među zemljama EU-a i Efte, Hrvatska nalazi na visokom 27. mjestu po stopi siromaštva odraslog stanovništva te na 28. mjestu po stopi siromaštva djece. Iza nas siromašnije su jedino Bugarska i Rumunjska.

kazali da postoji drugačija ekonomija koja poštuje ljude, resurse i budućnost”, istaknuo je Dražen Šimleša, jedan od organizatora konferencije te upravitelj Zadruge za dobru ekonomiju. (M.S.)

Tradicionalni kosokutni lijes rezbaren tropletom – model 80 Rezultat je dugogodišnje tradicije koju tvrtka Palma ima u proizvodnji lijesova i ostale pogrebne opreme. Model 80 je tradicionalni kosokutni lijes koji je rezbaren hrvatskim tropletom. Izrađen je od drva mekih listača (topola, lipa...). Poklopac lijesa ima dva proﬁla po dužini stranica koji su rezbareni hrvatskim tropletom. Pod lijesa ima jedan proﬁl po dužini stranice koji nije rezbaren. PALMA D.O.O.

Tvrtka Palma za proizvodnju pogrebne opreme je najstariji i najveći proizvođač pogrebne opreme u Hrvatskoj. Osnovana je 1948. u Zagrebu, a od 1976. posluje na lokaciji u Jastrebarskom. Proizvodi Palme izrađeni su od sirovina hrvatskog porijekla i atestirani na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Proizvodni program obuhvaća sve vrste lijesova, od najjeftinijih do najkvalitenijih i najskupljih sarkofaga.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

AKTUALNO ANNUAL INVESTMENT MEETING

HRVATSKI PROJEKTI U DUBAIJU Hrvatska je definitivno prepoznata kao novo tržište za investitore. Međutim, veliki kapital u nju ulazi sporo jer se hrvatski projekti rijetko predstavljaju svjetskim investitorima piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr rijetko predstavljaju svjetskim investitorima. Unatoč tomu, prošlogodišnja investicija Arqaam Capitala iz Dubaija koji ulazi s više od 100 milijuna dolara u ekskluzivni projekt svjetskoga lanca Four Seasons na Hvaru ove godine trebala bi dodatno ohrabriti investitore i pobuditi zanimanje za hrvatskim projektima.

IZAĆI NA TRŽIŠTE

Vrijeme je da hrvatski projekti izađu na svjetsku scenu i predstave se investitorima na Srednjem Istoku kako bi potaknuli investicije, pokrenuli proizvodnju i usluge te kreirali nova radna mjesta. Sanja Guć, konzultantica

lada Dubaija pod pokroviteljstvom Njegove Visosti Sheikha Mohammeda bin Rashid Al Maktouma, sedmu godinu zaredom organizira Annual Investment Meeting. Riječ je o jednom od najekskluzivnijih svjetskih sajmova za investicije i ulagače na kojem će se, saznajemo, predstaviti nekoliko hrvatskih tvrtki sa svojim projektima. Sajam, koji se održava od 2. do 4. travnja u Dubaiju, raste iz godinu u godinu. No, njegova snaga nije u broju izlagača, već u kvaliteti i snazi investitora koja se ponekad po ulagaču mjeri u milijardama dolara. Na sajmu sudjeluju gospodarski, politički i akademski predstavnici iz više od 140 zemalja. Sektori u kojima ulagači danas najviše traže poslovne prilike su trgovina i industrija, IT i telekomunikacije, proizvodnja, turizam i ugostiteljstvo, poljoprivreda, nekretnine, infrastruktura i logistika, energija i rudarstvo, zdravstvo i farmakologija, ﬁnancije i bankarstvo. Hrvatska je deﬁnitivno prepoznata kao novo tržište za investitore. Međutim, veliki kapital u nju ulazi sporo jer se hrvatski projekti

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

Kako u Ujedinjenim Arapskim Emiratima ne djeluje nijedan službeni hrvatski ured ili organizacija koji bi pomogli pojedincima i tvrtkama u otvaranju tržišta i u poslovanju, tako se oni često javljaju Sanji Guć, koja već nekoliko godina tamo živi i radi kao konzultantica. Važno je naglasiti kako je Sanja Guć dosad pomogla nekolicini različitih hrvatskih tvrtki u predstavljanju projekata i pronalasku partnera. Stoga je izabrana za ovogodišnju partnericu sajma u Dubaiju za tvrtke koje dolaze iz Hrvatske. Sanja Guć ističe kako je zanimanje hrvatskih tvrtki veliko, mnogi imaju ideje i želju za prisustvom na tržištu Srednjeg Istoka, no to iziskuje određena ulaganja za koja neke tvrtke, bez obzira na kvalitetu, nisu spremne. S druge strane, one tvrtke koje si mogu priuštiti početno ulaganje za istraživanje tržišta, uz kvalitetno osmišljen i ciljani pristup, mogu doći do rezultata već u prvih nekoliko mjeseci. “S obzirom na to da sam svjesna velikog potencijala i velikog interesa, uvijek mi je drago kad mogu pomoći hrvatskim tvrtkama i projektima u izlasku na tržište Emirata. Vrijeme je da se nešto promijeni i da hrvatski projekti izađu na svjetsku scenu i predstave se investitorima na Srednjem Istoku kako bi potaknuli investicije, pokrenuli proizvodnju i usluge te kreirali nova radna mjesta”, kaže Sanja Guć. Inače, prošle godine je Hrvatska agencija za investicije i konkurentnost nagrađena za podršku investiciji u farmaceutski sektor iz Indije. Točnije, indijska kompanija ACG Worldwide uložila je 36 milijuna dolara u ludbrešku tvornicu kapsula za lijekove Lukaps stvorivši tako 224 radna mjesta.

PREDSTAVLJAMO OBART GRAF, Zaprešić

WEB STRANICE KAO MARKETINŠKI MEDIJ Koristimo najnaprednije tehnologije web developmenta kako bismo izradili drugačiju, atraktivniju, zanimljiviju i funkcionalniju web stranicu, točnije web trgovinu, kaže Andrea Graf

nternet se danas toliko integrirao u društvo i svakodnevicu da komunikacija nikada nije bila brža i jednostavnija, a to je omogućilo strelovit uzlet online kupovine i oglašavanja. Bez obzira na to čime se bavite, nikada nije kasno svoj biznis usmjeriti prema kupcima na internetu, što pokazuje i istraživanje koje je utvrdilo da je svaki drugi korisnik u Hrvatskoj barem jednom kupovao preko interneta. Tvrtka obART Graf specijalizirana je za prodaju usluga i proizvoda pomoću razvoja web sustava raznim marketinškim alatima. “Izrađujemo web stranice koje su za nas ponajprije marketinški medij, glasilo pomoću kojeg prenosimo jedinstvenu poruku ciljnom

TVRTKA JE SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU USLUGA I PROIZVODA POMOĆU RAZVOJA WEB SUSTAVA RAZNIM MARKETINŠKIM ALATIMA tržištu na internetu. Koristimo najnaprednije tehnologije web developmenta kako bismo izradili drugačiju, atraktivniju, zanimljiviju i funkcionalniju web stranicu, točnije web trgovinu, kako bi usluga bila maksimalno prilagođena klijentu”, objašnjava osnivačica tvrtke Andrea Graf.

IME USPORILO TVRTKU Ona se ovim poslom počela baviti nakon završenog studija u Beču, kada je sa sadašnjim suprugom i suradnikom pokrenula prvi projekt, portal o turizmu i kulturi tog austrijskog grada na hrvatskom jeziku, nakon čega im brojni korisnici i pohvale otvaraju vrata digitalnog marketinga.

Radi boljih uvjeta poslovanja sele se u Hrvatsku, a nakon nekoliko godina obrt su pretvorili u tvrtku. “S obzirom na to da smo svake godine imali sve više projekata i stalnih klijenata, tvrtka nam je kao poslovna forma pružala bolje uvjete poslovanja, ali usporila nas je procedura odobravanja imena tvrtke. Tvrtku smo, naime, planirali nazvati kao i prethodni obrt, ali zahtjev nam je bio odbijen jer naziv nije bio izvorno hrvatski te smo morali krenuti u potragu za novim imenom. To bi mogla biti prepreka za mnoge tvrtke kojima je cilj izvoziti svoje usluge i proizvode na inozemno tržište, kao što je to i naš cilj”, kaže nam Andrea Graf. “Iznimno je teško objasniti da je marketing danas ključan za svaki vid poslovanja i da internetski marketing ima prednost nad svim ostalim tipovima marketinga i promocije. Stoga nam je najveće zadovoljstvo kada na početku ‘tvrdi’ klijent postane zadovoljan dugogodišnji korisnik naših usluga”, ističe ona.. Opsegom posla povećala se i njihova ponuda usluga te nisu isključivo specijalizirani za internetski marketing, nego nude i razvijanje web portala, održavanja i zaštite te održavaju edukacije o razvoju, vođenju stranice i oglašavanju na društvenim mrežama. (L.V.)

Iznimno je teško objasniti da je marketing danas ključan za svaki vid poslovanja i da internetski marketing ima prednost nad svim ostalim tipovima marketinga i promocije. Andrea Graf

Andrea Graf, vlasnica tvrtke obART GRAF i Želimir Graf, projektni menadžer 27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

KONFERENCIJA HRVATSKA KAKVU TREBAMO

DEMOGRAFIJA JE Ključ uspjeha u nastojanjima za demografskom obnovom je i promjena mentaliteta. Kad shvatimo da ulaganje u djecu i mlade nije trošak, nego investicija, neće biti straha za hrvatsku budućnost, ocijenila je Kolinda Grabar Kitarović piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Zagrebu je prošli tjedan održana konferencija Hrvatska kakvu trebamo koju je organizirao Večernji list na kojoj je 10 deset vodećih stručnjaka detektiralo probleme i njihova moguća rješenja u obrazovanju, poljoprivredi, ekologiji, energetici, politici te demograﬁji. “Svjesni smo da bi ovaj dokument mogao naići na otpor jer ništa nije sigurnije nego stalno gledati u prošlost. Hrvatska budućnost, unatoč svim problemima, može biti obećavajuća. Naravno, pod uvjetom da se ne bojimo promjena. One su svuda oko nas, uhvatimo ih i modelirajmo prema vlastitim željama i potrebama”, rekao je glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, koji je istaknuo da svi trebamo Hrvatsku u koju će se vraćati oni koji su otišli.

DEMOGRAFSKA SITUACIJA JE DRAMATIČNA Demograf i profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Anđelko Akrap, ocijenio je demografsku situaciju u Hrvatskoj - dramatičnom. “U Hrvatskoj sada ima samo 4,05 milijuna stanovnika. Da bi se stanovništvo obnovilo u istom broju jedna žena u prosjeku treba roditi 2,1 dijete, a trenutačna razina fertiliteta je 1,47 djece, uz nastavak sadašnje razine iseljavanja od oko 30.000 ljudi godišnje, Hrvatska će 2051. godine imati tek 3.038.500 stanovnika”, rekao je Akrap te je kao preduvjet za demografsku revitalizaciju istaknuo suglasje poduzetnika, političkih elita i društva u cjelini. Prema njegovu mišljenju ključne mjere za povećanje fertiliteta su smanjenje nezaposlenosti i rada na određeno vrijeme, rješavanje stambene problematike te

dostupnost usluga za djecu uz kompenzaciju troškova podizanja djece na području cijele države. Ocijenio je da poslo-

HRVATSKA JE U SAMO JEDNOM DESETLJEĆU IZGUBILA VIŠE OD 150.000 LJUDI, ISTAKNUO JE PLENKOVIĆ davci ne mogu nositi teret demografske revitalizacije, ali da bi se i oni trebali uključiti u rješavanje njene problematike.

BORIS JOKIĆ, INSTITUT ZA DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA

GORAN BUTURAC, EKONOMSKI INSTITUT, ZAGREB

Politika zanemaruje osnovni resurs - onaj ljudski

Treba nam osmišljena ekonomska i agrarna politika

Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja bavio se problematikom obrazovanja ističući kako je Hrvatska država u kojoj politika zanemaruje osnovni resurs koji ima - onaj ljudski. Kao probleme istaknuo je marginaliziranost i nizak društveni status učiteljstva i znanosti te činjenicu da informatika nije obavezan predmet u osnovnoj školi. “Međutim, postoji put naprijed. Trebalo bi produljiti školovanje. Hrvatska je zemlja koja ima najkraće školovanje u Europskoj uniji, smatram da bi osnovna škola trebala trajati devet godina. Tehnologiju ne treba odbacivati, već je uključivati u obrazovanje“, rekao je Jokić, ističući kako ova zemlja ima i potencijal, snagu i znanje te je krajnje vrijeme da se krene na novi put.

Goran Buturac s Ekonomskog instituta, Zagreb govorio je o poljoprivredi i prehrambenoj industriji, ocijenivši kako Hrvatska ima bogatu tradiciju proizvodnje hrane, kvalitetnu sirovinsku osnovicu, ali i prepoznatljivost određenih marki na međunarodnim tržištima. “Prehrambena industrija strateški je važna za hrvatsko gospodarstvo te u odnosu na druge industrijske sektore ima treći po veličini multiplikativni učinak na ukupni BDP i zaposlenost, poraste li potražnja za proizvodima prehrambene industrije za milijun kuna, ukupni BDP raste za 1,96 milijuna kuna i moguće je zaposliti dodatno dvije osobe”, rekao je Buturac pa i naglasio da u Hrvatskoj moramo imati osmišljenu ekonomsku i agrarnu politiku kojom ćemo moći izgraditi malo, ali moderno i snažno gospodarstvo.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

PRIORITET

Demograﬁju kao ključnu temu vidi i premijer Andrej Plenković, koji je istaknuo kako je Hrvatska u samo jednom desetljeću izgubila više od 150.000 ljudi. “Takvi negativni učinci utječu na sve aspekte hrvatskoga društva, a ako ih povežemo s pitanjem iseljavanja, jasno je da je ta tema prioritet koji će biti s nama desetljećima, a ne samo godinama”, rekao je Plenković napominjući kako se svijet

u kojem živimo mijenja brže no ikada u povijesti.

VLADA POTIČE PODUZETNIKE I OHRABRUJE IZVOZNIKE Premijer je istaknuo kako njegova vlada potiče poduzetnike i ohrabruje izvoznike koji su izuzetno važni za ukupnu sliku gospodarstva. “Kad je riječ o javnim ﬁnancijama, makroekonomski pokazatelji

GORAN GRANIĆ, RAVNATELJ ENERGETSKOGA INSTITUTA HRVOJE POŽAR

Napustiti sustav poticaja obnovljivih izvora energije Goran Granić, ravnatelj Energetskoga instituta Hrvoje Požar, govorio je o problemima sektora energetike, ali i ograničavajuće emisije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova koji pak uvjetuju izgradnju nove platforme za gospodarenje energijom u cijelom tehnološkom lancu. “Pravni sustav u energetici mora biti jednoznačan, provediv i s institucijama koje funkcioniraju, što je važno kako bi investitori mogli u ranoj fazi prepoznati određeno rješenja kao prihvatljivo ili ne”, rekao je Granić koji zagovara napuštanje sustava poticaja obnovljivih izvora, za koji smatra da je u samom startu bio pozitivan, ali je ostvario svoj maksimum kada je počeo proizvoditi negativne učinke.

su dobri, a smanjen je i proračunski deficit. Bližimo se, po mom mišljenju, a i analizi Ministarstva financija, do na samo jedan posto deficita”, rekao je Plenković. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je također istaknula demografiju kao ključni problem, no isto tako je istaknula kako je nužno osnovati zasebno ministarstvo demografske obnove s vrlo širokim ovlastima. “Ključne su tri zadaće: osigurati potrebne mehanizme koji će roditeljima olakšati roditeljstvo, jačati veze s iseljeništvom kao i stimulirati povratak iseljenika te sustavno pristupiti i provedbi dugoročne politike useljavanja, vodeći računa o njihovim mogućnostima trajne uključivosti u hrvatsko društvo. Demografska obnova naša je primarna zadaća. Moramo djelovati uz najveći mogući društveni konsenzus, ali žurno i konzistentno,” rekla je Kolinda Grabar Kitarović, ocijenivši da je ključ uspjeha u nastojanjima za demografskom obnovom i promjena mentaliteta. “Kad shvatimo da ulaganje u djecu i mlade nije trošak, nego investicija, neće biti straha za hrvatsku budućnost”, istaknula je Kolinda Grabar Kitarović.

KATARINA MILIČEVIĆ, INSTITUT ZA TURIZAM

Povisiti cijene u turizmu Katarina Miličević, znanstvenica s Instituta za turizam, smatra da Hrvatska ima relativno niske devizne prihode od turizma te da održivi razvoj u Hrvatskoj ne smije imati alternativu. “Potrebna nam je veća orijentiranost prema udaljenim tržištima jer nam 80 posto turista dolazi iz europskog okruženja. Nova udaljena tržišta, koja čine gotovo polovinu svjetskoga stanovništva, u našem turizmu sudjeluju s tek tri posto od ukupnoga broja noćenja”, rekla je Katarina Miličević, ističući kako nam cijena mora postati važan faktor diferencijacije te da ne možemo očekivati veće prihode od turizma ako cijene ne budu veće.

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

AKTUALNO VIADUKT U PROBLEMIMA ZBOG GRADNJE MOSTA DO ČIOVA

MIKULIĆ: PREBRODIT ĆEMO SADAŠNJE POTEŠKOĆE Kako bismo zadržali zadani rok, morali smo udvostručiti kapacitete i uvesti noćni smjenski rad. To je uzrokovalo povećane troškove, gubitak određenih sredstava i ponajprije je razlog naše sadašnje situacije, istaknuo je Joško Mikulić, bivši predsjednik Uprave Viadukta piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

iadukt je solventna tvrtka koja ispred sebe ima ugovorenih radova u iznosu od milijardu kuna, a trenutačne poteškoće ćemo prebroditi, baš kao što smo to znali učiniti i u ciklusima kriza tijekom proteklih 70 godina, ustvrdio je Joško Mikulić, sada već bivši predsjednik Uprave Viadukta, na prošlotjednom obraćanju javnosti povodom radova na mostu kopno-otok Čiovo, projektu vrijednom 207,9 milijuna kuna, od čega se 176,7 milijuna kuna suﬁnancira iz EU fondova, i utjecaju tih radova na poslovanje tvrtke. Ugovor o izgradnji mosta potpisan je u veljači 2015. s rokom završetka od 20 mjeseci, do kraja 2016. godine. No ubrzo su ustanovljeni propusti u projektnoj dokumentaciji. Naime, geomehanički istražni radovi koji su prethodili projektiranju mosta izvedeni su na lokaciji koja je prvotno bila određena za izgradnju mosta te je projektom predviđeno da će temelji mosta biti na glinovitom tlu. Lokacija je promijenjena, no investitor nije ponovio istražne radove na pravoj lokaciji pretpostavivši da su uvjeti temeljenja isti kao na staroj, što se pri izgradnji pokazalo pogrešnim. “Zbog toga je cjelokupna tehnologija, pripremljena i mobilizirana prema projektu, morala biti izmijenjena. Viadukt je o svom trošku napravio i dodatna geomehanička istraživanja kako bi se ustanovilo stvarno stanje tla. Na temelju tih istraživanja napravljen je novi projekt izvođenja temelja jer onaj koji je bio predviđen natječajnom dokumentacijom nije

bio izvediv”, naglasio je Mikulić. Novo tehničko rješenje inženjera i tehničara Viadukta investitor je prihvatio potkraj 2015. godine.

SLOM GRČKIH BANAKA ZAKOČIO ISKRU “Kako bismo zadržali zadani rok, morali smo udvostručiti kapacitete i uvesti noćni smjenski rad. To je uzrokovalo povećane troškove, gubitak određenih sredstava i ponajprije je razlog trenutačne poslovne situacije u kojoj se nalazi Viadukt”, kazao je, ističući kako je Viadukt unatoč svim problemima do kraja 2016. završilo svoj posao: izgradio je

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

temelje i stupove mosta. Dodatne poteškoće u dinamici izazvala je izrada čelične konstrukcije, za koju je bio zadužen podizvođač kojega je odobrio investitor. Riječ je o Iskri iz Kumanova, tvrtki u grčkom vlasništvu, koja je u Hrvatskoj izradila brojne čelične konstrukcije (rekonstrukcija Paškog mosta, čelična konstrukcija splitske zračne luke...). No kad su započeli s radovima, došlo je do sloma grčkih banaka, pa tu tvornicu više nije imao tko ﬁnancijski pratiti. “Kako bismo pomogli i isﬁnancirali priču, kupili smo materijal za trećinu konstrukcije mosta i isporučili Iskri kako bi nastavila s radom. Unatoč tome, kasnili su s

ispunjenjem obveza”, naglasio je Mikulić. Stoga Viadukt dogovara isporuku preostalih dviju trećina čelične konstrukcije s domaćim podizvođačima: Đurom Đakovićem Industrijskim rješenjima i ZM-Vikomom. U međuvremenu Viadukt traži način kako bi od Iskre preuzeo trećinu konstrukcije te u konačnici Iskra zadnjih mjesec dana počinje isporučivati djelomično dovršene elemente čelične konstrukcije koje će domaće tvrtke morati dodatno obraditi prije ugradnje. Ugovorena količina čelika od domaćih dobavljača još nije isporučena.

PROBLEM S FINANCIRANJEM A glavni razlog tog kašnjenja je financiranje. “Problem u financiranju proizvodnje čelične konstrukcije uzrokovan je investitorovim tumačenjem načina plaćanja za nju. Ustaljena je praksa da se pri gradnji čeličnih konstrukcija ona isplaćuje kao i svi ostali građevinski radovi, putem mjesečnih situacija i prema postocima gotovosti. No investitor je protumačio ugovorenu stavku troškovnika na način da se čelična konstrukcija plati tek kad je most potpuno završen. Nerealno je očekivati da izvođač s predujmom od 10 posto vrijednosti cjelokupnog ugovora financira proizvodnju čelične konstrukcije čija je pak vrijednost gotovo 50 posto vrijednosti ugovora”, kaže on. “Tako smo se susreli s dosad neviđenom praksom da investitor nije želio plaćati tekuću proizvodnju dijelova mosta u Đuro Đaković Industrijskim rješenjima i ZM-Vikomu”, ocijenio je

NADZORNI ODBOR VIADUKTA

Krešimir Mikolić, novi predsjednik Uprave Na sjednici Nadzornog odbora Viadukta koja je održana u petak, 24. ožujka, prihvaćene su ostavke predsjednika Uprave Joška Mikulića i člana Uprave Ive Jurića. Na istoj sjednici Nadzorni odbor za direktora te građevinske tvrtke imenovao je Krešimira Mikolića, izvijestio je Viadukt, a što je objavljeno i na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Također, na sjednici je Krešimir Mikolić, dosadašnji član Nadzornog odbora, podnio ostavku koju je NO prihvatio.

Mikulić. Zbog dobre suradnje i poslovnog odnosa s investitorom i podizvođačima te ne želeći dovesti u pitanje

VIADUKT JE NA SVOJ TERET DOGOVORIO FINANCIJSKI ARANŽMAN S BANKOM OD 26,5 MILIJUNA KUNA KAKO BI SE PLATILI PODIZVOĐAČI realizaciju projekta, Viadukt je na svoj teret dogovorio ﬁnancijski aranžman s bankom od 26,5 milijuna kuna da bi se platili podizvođači kako bi nastavili s

proizvodnjom i isporukom. “Tako Viadukt de facto o svom trošku ﬁnancira kompletnu proizvodnju u prostorima Đure Đakovića i ZM Vikoma”, naglasio je. Iznimno teška zima otežavala je Viaduktu da prihode ostvaruje na ostalim bitnim gradilištima, čemu treba dodati i krizu u graditeljstvu, što je rezultiralo značajnijim angažmanom ove kompanije kako bi zadržala normalnu likvidnost i poslovanje. “Bombastični naslovi ne ocrtavaju suštinsku situaciju”, ustvrdio je Mikulić, dodajući kako se radi o kratkotrajnom poremećaju likvidnosti koji će se ubrzo riješiti. Također, napisi da Viadukt nije mjesecima isplatio plaće su, prema Mikulićevim riječima, netočni. Viadukt, tvrdi on, kasni s isplatom jedne plaće radnicima, i to 20 dana, a za nju su državi plaćeni svi porezi, prirezi i doprinosi. Na kraju, kad se podvuče crta, Viadukt bi na ovome poslu mogao pretrpjeti više desetaka milijuna kuna gubitka.

HRVATSKE CESTE

Raskid ugovora nije isključen U Hrvatskim cestama ističu kako je sukladno sadašnjem stanju na gradilištu Čiovskog mosta investitor zatražio novi realni dinamički plan napravljen prema trenutačno raspoloživim resursima izvođača, stanju radova i tehnološkim ograničenjima. Zaprimljen je novi prijedlog dinamičkog plana izgradnje tog strateškog projekta s pristupnim cestama s predloženim novim završetkom radova do 26. prosinca. HC ističe kako s resornim ministarstvom sagleda sve aspekte i moguće konstrukcije razrješenja ove situacije. “U ovom trenutku možemo konstatirati kako raskid ugovo-

ra nije isključen. No prije konačne odluke treba završiti projekcijsku analizu mogućih scenarija tako da se donese isključivo ispravna odluka koja će biti najpovoljnija te dovesti do realizacije projekta u vremenski prihvatljivom roku”, kažu u HC-u, dodajući kako s Viaduktom imaju poslovnu suradnju temeljenu na ugovoru. “HC ne mogu i neće obavljati plaćanje shodno običajima u građevinarstvu, kako predlaže Joško Mikulić, već striktno sukladno ugovornim obvezama i zakonu te u skladu s pravilima EU-a. Ugovorom je određen način plaćanja te da izvedbeni projekt, koji je Joško Mikulić

više puta spomenuo tijekom konferencije, izrađuje izvođač radova. Izvedbeni projekt bio je dio ugovornog troškovnika, tj. stavka ugovornog troškovnika, koji je bio poznat na natječaju, odnosno u tijeku javne nabave. HC svoje obveze prema izvođaču radova plaća i prije roka, tj. zaprimljene ovjerene situacije pristigle od izvođača plaćene su odmah po zaprimanju. Izvedbeni projekt kao i radovi izvedeni po istome plaćeni su izvođaču. Isto tako plaćena je sva čelična konstrukcija koja je pristigla na gradilište, a za koju je Viadukt ispostavio ovjerenu situaciju”, tvrde u HC-u.

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

AKTUALNO HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA-ŽUPANIJSKA KOMORA VI

Precijenjena kuna obezvređuje naš trud Već godinama predlažemo korigiranje politike HNB-a i realan tečaj kune, s ciljem razvoja posebice proizvodnih tvrtki, istaknuo je Ivan Slamić, predsjednik HGK-ŽK Virovitica piše Goran Gazdek

Na jednu od naših sljedećih sjednica pozvat ćemo goste iz resornih ministarstava kako bismo vidjeli na koji način nadoknaditi izvoznicima razliku u tečaju i kako iskoristiti državne instrumente da dio razlike ne snosi samo proizvođač. Ivan Slamić, predsjednik HGK-ŽK Virovitica i direktor TVIN-a

na početku 2017. godine nastavljena je intenzivna negativna reﬂeksija svjetskih tokova i njihov utjecaj na poslovanje tvrtki i cjelokupno gospodarstvo Virovitičko-podravske županije, pokazala je anketa o stanju u gospodarstvu koju je, među vodećim županijskim tvrtkama različitih djelatnosti, deveti put za redom na početku poslovne godine proveo Odjel za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Virovitica. Obuhvat reﬂeksije je različit, ovisno o djelatnosti i širini tržišta na koja se plasiraju proizvodi i usluge, tako da pojedine tvrtke i djelatnosti bilježe i blage pozitivne pomake u svome poslovanju.

POBOLJŠATI POLOŽAJ IZVOZNIKA O tome je bilo riječi i na sjednici Gospodarskog vijeća HGK-ŽK Virovitica te je predložen niz konkretnih mjera za zaustavljanje negativne reﬂeksije na županijsko gospodarstvo od kojih se najvažnije odnose na potrebu uvođenja adekvatne tečajne politike kojom bi se poboljšalo položaj izvoznika i rješavanje problema nelikvidnosti. “Ulažemo puno truda kako bismo napravili proﬁtabilan proizvod, održali svoje tvrtke i došli do akumulacije kako bismo mogli razvijati tehnologiju, povećavati tržišnu poziciju i konkurentnost na

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

inozemnom tržištu. No precijenjena kuna nam ne ide na ruku i obezvređuje sav naš trud. Takav tečaj pogoduje trgovačkim lancima, a ne proizvodnji i zato već godinama predlažemo korigiranje politike HNB-a i realan tečaj kune, s ciljem razvoja posebice proizvodnih tvrtki. Na jednu od naših sljedećih sjednica pozvat ćemo goste iz resornih ministarstava kako bismo vidjeli na koji način izvoznicima nadoknaditi razliku u tečaju i kako iskoristiti državne instrumente da dio razlike ne snosi samo proizvođač”, istaknuo je Ivan Slamić, predsjednik HGK-ŽK Virovitica i direktor virovitičke drvne industrije TVIN. Kada je u pitanju drvna industrija, izvoznike osim tečaja kune muče i netransparentna raspodjela raspoložive drvne mase pa Gospodarsko vijeće HGK-ŽK Virovitica traži konkretne mjere kojima bi se poticala proizvodnja i izvoz ﬁnalnih proizvoda, a ne pogodovalo izvozu trupaca. “Iako smo prošle godine imali povećanje proizvodnje i rast prihoda, plan nismo ostvarili isključivo zbog nedostatka sirovina. Gotovo 95 posto našeg parketa je od hrasta, nema više bukve, javora i trešnje jer pilane izvoze sirovinu pa ispada da je puno isplativije prodati trupac nego se baviti brušenjem. A mi naše parkete izvozimo

ROVITICA na gotovo sve kontinente”, kazao je Damir Kelava, direktor Pan parketa iz Orahovice. Da je kuna precijenjena smatra i Vlado Čondić, direktor Poljoprivrednog poduzeća Orahovica, tvrtke koja vrlo uspješno izvozi ribu, lješnjak i vino. On je naglasio potrebu ulaganja u preradbene kapacitete. “Jasno nam je da primarna proizvodnja neće zaposliti Slavoniju ako ne budemo ulagali i u ﬁnalne proizvode. Lani smo otvorili tvornicu za konfekciju ribe čime smo poboljšali uslugu, uveli neke nove proizvode i stvorili razliku u cijeni, a u naredne tri godine planiramo sagraditi tvornicu za preradu lješnjaka i proizvoda od lješnjaka te tako poboljšati vlastite kapacitete i jačati kooperantsku mrežu. To je put koji eventualno može zaposliti ljude i obnoviti prerađivački kapacitet ako je riješio tržište i uz pretpostavku da može biti konkurentan”, smatra Čondić.

POSLA ZA GRAĐEVINCE IMA Dugogodišnja kriza u graditeljstvu uzrokovala je gubitak boniteta i referentnosti te odlazak kvalitetne radne snage zbog čega se građevinske tvrtke s područja Virovitičko-podravske županije, sada kada je došlo do oporavka u građevinskom sektoru, ne mogu javljati na javna nadmetanja. Rajko Stilinović, direktor Crominga iz Pitomače i predsjednik Strukovne grupe graditeljstva HGK-ŽK Virovitica, kaže kako posla ima i da će ga biti jer su jedinice lokalne samouprave nominirale i dobile brojne projekte. “Sada ćemo morati odrađivati posao za tvrtke koje su pobijedile na javnom

KAD JE RIJEČ O DRVNOJ INDUSTRIJI, TRAŽE SE KONKRETNE MJERE KOJIMA BI SE POTICALA PROIZVODNJA I IZVOZ FINALNIH PROIZVODA nadmetanju, a radi se o investicijama koje su na razni ukupnih prihoda graditeljstva na području Županije”, rekao je Stilinović. U cilju povećanja sigurnosti sudionika u prometu, smanjenja utrošenog vremena i troškova prijevoza članovi Gospodarskog vijeća naglasili su potrebu izgradnje brze ceste Gradec-Bjelovar-Virovitica-Barcs-SzigetvarSzentlorinc-Pecs što je kao nužnost istaknuo i premijer Vlade Andrej Plenković u prigodi otvorenja 22. Viroexpa u Virovitici. Na sjednici je prihvaćeno i temeljno izvješće o radu HGK-ŽK Virovitica u 2016. godini, a donesen je i plan rada za 2017. godinu.

ODRŽAN 19. NOĆNJAK

Okrenuti se ekološkoj proizvodnji Od 5000 tona ubranih maslina slina samo je 611 tona iz ekološke proizvodnje, ističe Ljubenkov Ovogodišnja 19. međunarodna manifestacija maslinara i uljara Noćnjak 2017. održana je protekloga tjedna pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović u Jelsi na otoku Hvaru. Na ovogodišnjem Noćnjaku zaprimljeno je 394 uzorka maslinova ulja, od čega 97 pakovina maslinovog ulja, 210 otvorenih maslinovih ulja i 87 proizvoda od masline. Uzorci su pristigli iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine, a ocjenjivalo ih je 28 certiﬁciranih ocjenjivača iz Zadružnog saveza Dalmacije iz Splita, Zavoda za mediteranske kulture Dubrovnik te Instututa za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Proizvode od masline, pak, ocjenjivala su tri zasebna povjerenstva. Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije, organizatora Noćnjaka, ustvrdio je kako ovogodišnji Noćnjak šalje jasnu poruku domaćim maslinarima da se okrenu ekološkoj

proizvodnji. “Od 5000 tona ubranih maslina samo je 611 tona iz ekološke proizvodnje. Smatram da čitava proizvodnja maslina u Hrvatskoj treba biti u ekološkom režimu jer samo tako možemo dobiti dodanu vrijednost. To je nešto skuplji proces, ali se kroz cijenu maslinovog ulja isplati. Ne treba smetnuti s uma da ekološka proizvodnja podrazumijeva i korištenje zaštitnih sredstava i preparata. Osim što je put prema ekološkoj proizvodnji važan, značajno je i to da se ubrani plodovi odmah prerađuju kako bi se dobilo najbolje ulje i iz ploda izvukla najbolja svojstva. Budućnost hrvatskog maslinarstva je u ekološkoj proizvodnji”, istaknuo je Ljubenkov. Inače, Noćnjak okuplja i povezuje maslinare i uljare, znanstvenike i stručnjake, proizvođače i distributere maslinarskouljarske opreme, trgovačke i hotelijersko-ugostiteljske kuće, predstavnike resornih državnih institucija, medije, te ostale subjekte vezane uz maslinarstvo i uljarstvo. (J.V.)

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

SVIJET FINANCIJA GLAVNA SKUPŠTINA ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPE

DA DOKAPITALIZACIJI Za nastavak uzlaznog trenda i povećanja konkurentnosti na domaćem i inozemnom tržištu nužno je vlasničko ulaganje, istaknuo je Tomislav Mazal, predsjednik Uprave Đuro Đaković Grupe

a prošlotjednoj Glavnoj skupštini Đuro Đaković Grupe donesena je odluka o povećanju temeljnog kapitala sa 151,9 na 303,9 milijuna kuna, odnosno za iznos od najviše 152 milijuna kuna, a ta bi se dokapitalizacija provela javnom ponudom novih dionica u jednom krugu, priopćeno je iz te kompanije. Povećanje temeljnog kapitala provest će se izdavanjem najviše 7,6 milijuna novih redovnih dionica nominalne vrijednosti 20 kuna, uz potpuno isključenje prava prvenstva postojećih dioničara pri upisu te korištenje prava iznimke od obveze objavljivanja prospekta kod javne ponude. Upis novih dionica obavit će se u jednom krugu u kojem pravo upisa imaju svi ulagatelji koji će za upisane vrijednosne papire uplatiti iznos od najmanje 800.000 kuna po ulagatelju, za svaku pojedinačnu ponudu. Svi postojeći dioničari Društva moći će sudjelovati

u postupku upisa po jednakim uvjetima kao i ostali ulagatelji, ističe se u priopćenju. Izdanje novih dionica smatrat će se

uspješnim ako se upiše i uplati najmanje pet milijuna novih dionica. Konačna cijena novih dionica ovisit će o potražnji i odredit će je Uprava Grupe u roku od dva radna dana nakon isteka razdoblja upisa. “U 2016. godini Đuro Đaković Grupa je preokrenula višegodišnje trendove stagnacije i generiranja gubitaka. Poslovanje s pozitivnim EBITDA pokazuje da grupacija ima pozitivne programe te da može naći tržišta za prodaju svojih proizvoda i u godinama bez prodaje svojeg najproﬁtabilnijeg programa. Nalazimo se na prijelomnom trenutku za budućnost kompanije jer je za nastavak uzlaznog trenda i povećanja konkurentnosti na domaćem i inozemnom tržištu nužno vlasničko ulaganje koje je u punom obujmu izostalo 2014. godine, a kojim bi se osiguralo ostvarenje planova u budućnosti”, istaknuo je Tomislav Mazal, predsjednik Uprave Đuro Đaković Grupe.

ERSTE BANKA

Beskontaktno podizanje gotovine

Erste banka prošli je tjedan najavila uvođenje beskontaknog podizanja gotovine na svojim bankomatima, postavši time prva u Hrvatskoj te među prvima u Europi koji su primijenili tu tehnologiju.

Novom beskontaktnom tehnologijom upola se smanjuje vrijeme transakcije, potrebno je samo prisloniti karticu na beskontakni čitač na bankomatu, unijeti PIN, odabirati uplatu ili isplatu te iznos i transakcija će biti odrađena. “Za podizanje gotovine na bankomatu, klijent je dosad prosječno potrošio 25 do 30 sekundi. Sada, nakon uvođenja ove usluge, to vrijeme je skraćeno na samo petnaestak sekundi. Naš je zadatak klijentima pojednostaviti ﬁnancijske usluge, učiniti ih dostupnijima i ubrzati njihovo korištenje, no nikako na uštrb sigurnosti”, objasnio je direktor Sektora direktnih kanala Erste banke Igor Strejček, dodajući da prilikom beskontaktnog podizanja gotovine nema ﬁzičkog preuzimanja kartice

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

te su time pridonijeli sigurnosti jer kartica ostaje u rukama korisnika. Trenutačni broj instaliranih bankomata s beskontaktnom funkcionalnošću je 132, a do kraja 2017. godine planirana je aktivacija ukupno 310 beskontaktnih bankomata. Također u Erste banci napominju da njihovi beskontaktni bankomati podržavaju i beskontaktne kartice drugih banaka. Erste banka je beskontaktnu tehnologiju razvila u suradnji s Erste Group Card Processorom, Mastercardom te partnerima u domeni bankomata, kompanijama Printec Croatia i Asseco SEE, a s ovim inovativnim tehnološkim iskorakom napravili su temelj za daljnju suradnju i razvijanje novih tehnologija za ﬁnancijske usluge. (L.V.)

EIZ CROATIAN ECONOMIC OUTLOOK

OVE GODINE RAST BDP-a OD 3,3 POSTO U 2017. godini moglo bi doći do rasta kreditnih plasmana jer se očekuju poboljšanja na tržištu rada, rast indeksa raspoloženja potrošača te snažniji ekonomski rast piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

nalitičari Ekonomskog instituta, Zagreb u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook najavljuju ubrzavanje pozitivne stope rasta BDP-a od 3,3 posto u ovoj te blago usporavanje rasta na 2,9 posto u 2018. godini. Od 3,3 posto predviđenog rasta, 3,1 postotni bod odnosit će se na domaću potražnju, dok će neto vanjska trgovina imati malen, ali također pozitivan doprinos od 0,2 postotna boda, ponajviše zahvaljujući robnom izvozu i još jednoj uspješnoj turističkoj sezoni. U sljedećoj godini, doprinos domaće potražnje dodatno će se povećati, na 3,4 postotna boda, ali će zbog ubrzanja rasta uvoza neto vanjska trgovina imati najveći negativan doprinos u posljednjih 10 godina u iznosu od ipak skromnih 0,6 postotnih bodova. S obzirom na snažniji gospodarski oporavak, stabilizaciju javnih ﬁnancija, ali djelomično i zbog lokalnih izbora u svibnju, državna potrošnja u prvoj polovini ove godine mogla bi značajnije porasti. Ipak, uzme li se u obzir trošak porezne reforme koji će u 2017. godini značajno smanjiti porezne prihode, EIZ očekuje rast državne potrošnje u 2017. po nešto nižoj stopi od one prošlogodišnje, odnosno za 1,4 posto. Ako se nakon lokalnih izbora postigne politički konsenzus, moguće je očekivati daljnje reforme i ﬁskalnu racionalizaciju te dodatno usporavanje stope rasta državne potrošnje koja bi u 2018. godini mogla iznositi 0,7 posto.

OČEKUJE SE RAST INVESTICIJA Otprilike trećinu ovogodišnjeg očekivanog rasta BDP-a činit će rast investicija, što je ujedno i najveći doprinos rasta investicija još od 2008. godine. Analitičari EIZ-a očekuju da će investicije u ovoj godini porasti za 5,4, a u sljedećoj za čak 7,1 posto na godišnjoj razini. Proračunski deﬁcit mogao bi iznositi oko 1,5 posto BDP-a. Međutim, analitičari stručnjaci upozoravaju i na brojne rizike poput dogovorenoga rasta plaća javnih i državnih službenika koji nije bio planiran ovogodišnjim proračunom, rastućih

dugova u zdravstvu, rasta kamatnih stopa u eurozoni koji bi mogao povećati trošak kamata na javni dug, potencijalne tužbe banaka u slučaju konverzije kredita u švicarskim francima, restrukturiranja Hrvatskih autocesta, ﬁnanciranja MOL-ovih dionica Ine kako bi država preuzela upravljanje nad energetskom kompanijom te potencijalne državne pomoći najvećoj hrvatskoj kompaniji Agrokoru. Nakon tri uzastopne godine pada potrošačkih cijena, ove godine cijene bi mogle porasti za 1,4 posto u odnosu na 2016. godinu, ponajviše zahvaljujući rastu cijena naftnih derivata i hrane, ali i rastu stope PDV-a u ugostiteljstvu. Analitičari EIZ-a smatraju da bi u ovoj godini moglo doći do rasta kreditnih plasmana jer se očekuju poboljšanja na tržištu rada, rast indeksa raspoloženja potrošača te snažniji ekonomski rast koji stimuliraju kreditno ﬁnanciranje većih kupovina poput automobila ili nekretnina.

ANALITIČARI EIZ-a OČEKUJU DA ĆE INVESTICIJE U OVOJ GODINI PORASTI ZA 5,4, A U SLJEDEĆOJ ZA ČAK 7,1 POSTO

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

SVIJET FINANCIJA AMCHAM PREDSTAVIO LAUNCHPAD USA PROGRAM

KAKO POSLOVATI U AMERICI? Launchpad USA program je, prije svega, usmjeren na mala i srednja poduzeća, a sudjelovanje u njemu omogućuje pristup ključnim informacijama potrebnim za početak poslovanja u SAD-u piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

V Najčešće je za osnivanje tvrtke dovoljan samo jedan osnivač, dok se u nekim državama za osnivanje traže tri osnivača. Temeljni kapital za osnivanje tvrtke iznosi oko 1000 američkih dolara.

Natko Sertić, direktor u Odjelu poreznog savjetovanja tvrtke Deloitte

lasnicima hrvatskih tvrtki koji žele poslovati na američkom tržištu uvijek je zanimljiva tema američkog poreznog sustava. Iako se na prvu taj sustav čini vrlo jednostavnim, zapravo je vrlo kompleksan i drukčiji od hrvatskog poreznog sustava, rečeno je na prošlotjednom predstavljanju Launchpad USA programa Američke gospodarske komore (AmCham) održanog u zagrebačkom hotelu DoubleTree by Hilton. Govoreći o načinu poslovanja i oporezivanju u SAD-u, Natko Sertić, direktor u Odjelu poreznog savjetovanja tvrtke Deloitte, je rekao kako postoje četiri oblika poslovanja tvrtki. Prvi je tzv. corporation, inače vrlo sličan našem društvu s ograničenom odgovornošću, a drugi oblik je LLC ili kombinacija partnerstva i tvrtke s ograničenom odgovornošću. Treći oblik je samo partnerstvo, a četvrti je otvaranje podružnice nekog stranog društva. Upravo je taj zadnji oblik zapravo i najnepopularniji za strane investitore. “Osnovati društvo u SAD-u je lako i brzo i nema velikih prepreka. Najčešće je za osnivanje tvrtke dovoljan samo jedan osnivač, dok se u nekim državama za osnivanje traže tri osnivača. Temeljni kapital za osnivanje tvrtke iznosi oko 1000 američkih dolara”, istaknuo je Sertić. Dodao je kako se za osnivanje tvrtke u SAD-u najčešće odlučuju IT i tehnološki napredne kompanije iz Hrvatske, ali i ostalih zemalja. Važni faktori za donošenje odluke o osnivanju tvrtke u SAD-u su niski troškovi poslovanja, a i propisi o radu su vrlo ﬂeksibilni, dok nerijetko za zapošljavanje nije potreban ugovor o radu. Kad je riječ o porezu na dodanu vrijednost (PDV), on u SAD-u ne postoji. Za razliku od toga, postoji nekoliko poreznih stopa, a neke od njih su corporation tax ili porez na dobit s progresivnom stopom od 15 do 35 posto te

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

sales tax koja se obračunava samo potrošačima. Svaka američka država računa porez na

VAŽNI FAKTORI ZA DONOŠENJE ODLUKE O OSNIVANJU TVRTKE U SAD-u SU NISKI TROŠKOVI POSLOVANJA I FLEKSIBILNI PROPISI O RADU dohodak na drukčiji način, ali je svima jednako to što stranci plaćaju porez samo na dio biznisa ostvarenog u SAD-u.

NEMA UGOVORA O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA No postavlja se pitanje koji su to ključni izazovi za hrvatska društva koja žele poslovati u SADu? Sertić je istaknuo kako Hrvatska još uvijek nema ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om što nije dobro za naše poslovne ljude koji žele tamo poslovati. “Bilo je govora kako će se potpisati taj ugovor, međutim to još uvijek nije ugledalo svjetlo dana”, dodao je Sertić. Kako bi se se podupro neprekidan poslovni uspjeh tvrtki članica koje tek ulaze na tržište SAD-a ili pak žele proširiti svoje poslovanje u toj zemlji, AmCham je osnovao Launchpad USA paket usluga. Taj program, među ostalim kroz ured u New Yorku pruža tvrtkama članicama praktičnu podršku prilagođenu njihovim potrebama. Launchpad USA program je, prije svega,

usmjeren na mala i srednja poduzeća, a sudjelovanje u njemu omogućuje pristup ključnim informacijama potrebnim za početak poslovanja u SAD-u. To su primjerice kako i gdje osnovati tvrtku, otvoriti bankovni račun i pribaviti ostale ﬁnancijske usluge, ugovarati i zapošljavati u SAD-u, ishoditi radne dozvole, riješiti logistička pitanja te osigurati robu i usluge.

OSNOVATI DRUŠTVO U SAD-u JE LAKO I BRZO I NEMA VELIKIH PREPREKA, ISTIČE NATKO SERTIĆ No za svako poslovanje potrebna je i određena američka viza, a svu kompleksnost američkog viznog režima predstavila je Elizabeth Harris, voditeljica konzularnog ureda Veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj. Naglasila je kako postoje razne vrste i uvjeti dobivanja poslovnih viza pa se tako, među ostalim, razlikuju vize za strance koji žele otvoriti svoju tvrtku u SAD-u i poslovati putem nje ili pak samo sezonski raditi u nekoj američkoj tvrtki.

SAŠA ŠKEVIN, MICROBLINK

Predradnje preko interneta, u SAD za otvaranje poslovnog računa O poslovnim iskustvima na tržištu SAD-a govorio je Saša Škevin, suosnivač i operativni direktor tvrtke MicroBlink. On je naglasio kako je osnovni njihov proizvod mobilna aplikacija koja omogućuje da se uz korištenje mobitela može riješiti bilo koji matematički zadatak. Korisnici te aplikacije su uglavnom učenici osnovnih i srednjih škola. “Svakodnevno se više od četiri milijuna zadataka poskenira putem te aplikacije i to uglavnom u SAD-u”, rekao je Škevin. Dodao je kako su korisnici jednostavno “poludjeli” za tom aplikacijom, a prije dvije godine poslovodstvo tvrtke MicroBlink bilo je pod “opsadom” investitora. Tada su odlučili pokrenuti tvrtku u SAD-u pod nazivom Photomath. “Treba naglasiti kako je aplikacija besplatna, a u počecima rada sami smo financirali svoje poslovanje. Potkraj 2015. odlučili smo potražiti investitora kako bismo zaposlili ljude u našoj američkoj tvrtki. Početkom 2016. uz pomoć odvjetničkog ureda iz New Yorka završili smo registraciju tvrtke”, pojasnio je Škevin. Dodao je kako su sve predradnje u osnivanju tvrtke obavili putem interneta, no ipak su morali otići u banku u SAD kako bi otvorili poslovni račun. “Ove godine su pred nama najveći izazovi jer, iako imamo mnogo korisnika mobilne aplikacije, ona je besplatna, pa zato moramo pronaći model monetizacije kojim ćemo moći zarađivati. Osim toga, trebamo pronaći stručne osobe za marketing koje ćemo zaposliti u tvrtki Photomath”, zaključio je Škevin.

27. 2 7. ožu ožujka ujjka u ka 20 2 2017. 0 | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

ENT: PREDLAŽE SE 90 KUNA DIVIDENDE Na sjednici Nadzornog odbora i Uprave kompanije Ericsson Nikola Tesla, održanoj 23. ožujka, glavnoj skupštini predloženo je usvajanje isplate redovne dividende u iznosu od 20 kuna po dionici i izvanredne dividende od 70 kuna po dionici. Glavna skupština dioničkog društva Ericsson Nikola Tesla održat će se 6. lipnja. Podsjećamo, Ericsson Nikola Tesla prošlu je godinu završio s neto dobiti od 110,7 milijuna kuna, što je 21,2 posto više nego u 2015. Prihodi od prodaje iznosili su lani 1,59 milijardi kuna, što je za 16,7 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

OTVOREN NOVI TERMINAL ZRAČNE LUKE

Skromna potražnja za kratkoročnim pozajmicama Na novčanom tržištu i dalje dominira iznimno visoka ponuda novca. U ovom razdoblju dnevni višak likvidnosti u sustavu premašuje iznos od 17 milijardi kuna, potražnja za kratkoročnim pozajmicama vrlo je skromna kao i međusobno trgovanje sudionika. Kratkoročne pozajmice se ugovaraju uz vrlo nisku kamatnu stopu. Potvrda činjenice o preobilnoj likvidnosti sustava je i podatak da u prošli ponedjeljak na redovitoj tjednoj obratnoj repo aukciji Hrvatske narodne banke ponovno nije bilo zainteresiranih sudionika za povlačenjem dodatne likvidnosti. Ministarstvo ﬁnancija u protekli utorak nije održalo aukciju trezorskih zapisa. Naredna aukcija najavljena je za 28. ožujka s planiranim iznosom izdanja od 500 milijuna trezorskih zapisa u kunama s rokom dospijeća od jedne godine, iako je na dospijeću 581 milijun

kuna. Interes sudionika na aukciji zasigurno će biti velik, a hoće li doći do daljnjeg smanjivanja prinosa na trezorske zapise, ostaje nam vidjeti. Ni u sljedećem razdoblju ne očekujemo promjenu odnosa ponude i potražnje novca na novčanom tržištu. Zadržavanje visoke likvidnosti sustava i dalje podržava obilnu ponudu novca i trgovanje uz izuzetno nisku kamatnu [Jelena Drinković] stopu.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

480

13.3.-17.3.2017.

20.3.-24.3.2017.

1,0 0,8

360

0,6 240 0,4 120

0,2

0,0 20.3.

Novi putnički terminal Zračne luke Franjo Tuđman svečano je otvoren prošli tjedan. Novi terminal prostire se na 65.000 četvornih metara površine i peterostruko je veći od dosadašnjeg. Njegov je kapacitet pet milijuna putnika tj. dvostruko više u odnosu na dosadašnji terminal. U sadašnju prvu fazu izgradnje uloženo je oko 300 milijuna eura. Uz terminal se nalazi 1100 parkirališnih mjesta. Prvi zrakoplov po redovnom redu letenja s novog terminala poletjet će 28. ožujka.

21.3.

22.3.

23.3.

24.3.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna ojačala u odnosu na dolar Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od proteklog ponedjeljka do petka u odnosu na euro oslabjela za 0,02 posto. Domaće platno sredstvo oslabjelo je i u odnosu

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,223659

CAD kanadski dolar

5,134981

JPY japanski jen (100)

6,179791

CHF švicarski franak

6,921458

GBP britanska funta

8,565424

USD američki dolar

6,859951

EUR euro

7,410805

Izvor: HNB

primjena od 25.3.2017.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

EUR

20.3. 21.3. 22.3. 23.3. 24.3.

na švicarski franak za 0,2 posto. S druge strane, kuna je u usporedbi s američkim dolarom ojačala za 0,4 posto.

7,412 7,410

USD

6,90 6,89

CHF

6,93 6,92

7,408

6,88

6,91

7,406

6,87

6,90

7,404

6,86

6,89

7,402

6,85

6,88

20.3. 21.3. 22.3. 23.3. 24.3.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA STUDIO4WEB SE PRIKLJUČUJE DHH-u

Većina indeksa umanjila vrijednost Na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna trgovalo se oprezno zbog straha od mogućeg kašnjenja konkretnih prijedloga i poteza predsjednika SAD-a Donalda Trumpa za smanjenje poreza građanima i tvrtkama, deregulaciju pojedinih sektora i povećanje ﬁskalne potrošnje. Sredinom tjedna nesigurno trgovanje je nastavljeno jer su ulagači bili zabrinuti uoči glasovanja u Kongresu o novom zakonu o zdravstvenoj skrbi kao prvom velikom ispitu suradnje između predsjednika Trumpa i repulikanaca. Tako je na tjednoj razini većina promatranih burzovnih indeksa umanjila vrijednost. Američki Dow Jones bio je manji za 0,9 posto, a indeks Londonske burze FTSE za 1,2 posto. Pad vrijednosti od 0,7 posto zabilježio je i tehnološki indeks Nasdaq. U razdoblju od utorka do petka (japanske burze nisu radile u prošli ponedjeljak zbog praznika Proljetne ravnodnevnice) vrijednost je za jedan posto umanjio indeks Tokijske burze Nikkei. Naprotiv, indeks Pariške burze CAC40 uvećao je vrijednost za 0,2 posto, a frankfurtski DAX za 0,1 posto.

7550

21000

7450

20900

7400

20800

7350

20700

7300

6000

20.3. 21.3. 22.3. 23.3. 24.3. 5040

NASDAQ

5950

5030

5900

5020

5850

5010

5800

5000

5750

CAC40

4990

20.3. 21.3. 22.3. 23.3. 24.3. 12150

Dow Jones

20600

20.3. 21.3. 22.3. 23.3. 24.3.

20.3. 21.3. 22.3. 23.3. 24.3. 19500

DAX

12100

NIKKEI 225

19400

12050

19300

12000

19200

11950

19100

11900

19000

20.3. 21.3. 22.3. 23.3. 24.3.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

Pad vrijednosti Mirexa

21100

FTSE 100

7500

datum

20.3. 21.3. 22.3. 23.3. 24.3.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

DOBRA GODINA ZA ARENATURIST

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 234,2194 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se pad od 0,8 posto. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 129,8385 bodova, a Mirexa C 119,3885 bodova. MIREX - tjedni 0,0%

MIREX A

23.03. 129,83850

-0,4188

1,75

AZ - A

23.03. 131,04460

-0,4028

1,97

Erste Plavi - A

23.03. 129,58010

-0,3393

0,95

PBZ CO - A

23.03. 133,28700

-0,5900

1,89

Raiffeisen OMF - A 23.03. 125,92480

-0,3942

1,66

kategorija B MIREX B

23.03. 234,21940

-0,3112

0,26

AZ - B

23.03. 235,09640

-0,2394

-0,05

Erste Plavi - B

23.03. 243,48630

-0,3283

0,49

PBZ CO - B

23.03. 218,96490

-0,4272

0,39

Raiffeisen OMF - B 23.03. 237,23770

-0,3397

0,49

kategorija C

-0,2%

MIREX C

23.03. 119,38850

-0,2873

1,10

AZ - C

23.03. 116,25790

-0,2059

1,02

-0,6%

Erste Plavi - C

23.03. 119,23280

-0,2495

0,66

-0,8%

PBZ CO - C

23.03. 118,95430

-0,2991

0,81

Raiffeisen OMF - C 23.03. 123,24510

-0,3771

1,45

-0,4%

20.3.

21.3.

22.3.

23.3.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

1,0%

Raiffeisen DMF

23.03. 229,27790

-0,4064

1,17

AZ Profit

23.03. 263,44850

-0,4372

-0,49

-0,5%

Croatia osiguranje 23.03. 157,67560

-0,4454

-0,36

-1,0%

AZ Benefit

23.03. 248,25790

-0,3252

0,40

-1,5%

Erste Plavi Expert 23.03. 207,72140

-0,3579

0,84

Erste Plavi Protect 23.03. 194,46400

-0,1690

0,10

0,5% 0,0%

-2,0% 23.2.

2.3.

9.3.

16.3.

23.3.

Dominion Hosting Holding (DHH) objavljuje drugu akviziciju na hrvatskom tržištu. Naime, DHH sa sjedištem u Puli postao je vlasnik svih hosting resursa i brenda Studio4Web. Vrijednost akvizicije iznosi 2,1 milijun kuna. Studio4Web u ﬁnancijskoj 2016. godini ostvario je ukupni prihod od 1,3 milijuna kuna te dobit prije oporezivanja (EBT) u iznosu od 138.051,44 kune. Studio4Web jedan je od najbrže rastućih hrvatskih web hosting brendova. Dominion Hosting Holding je međunarodna grupacija sa 90.000 klijenata u Hrvatskoj, Italiji, Sloveniji i Srbiji.

Ho t e l s ko - t u r i s t i č k a kompanija Arenaturist u 2016. ostvarila je 435,9 milijuna kuna ukupnih prihoda, što je za 8,2 posto više u odnosu na 2015. godinu. U revidiranom, konsolidiranom ﬁnancijskom izvješću ove pulske tvrtke za 2016., koje je objavljeno na Zagrebačkoj burzi, navodi se kako je EBITDA porasla za 12,9 posto, na 132 milijuna kuna. Arenaturist je za 7,3 posto povećala i prihode od smještaja koji su iznosili 353,6 milijuna kuna. Normalizirana lanjska dobit prije oporezivanja u iznosu od 42,7 milijuna kuna veća je 70,8 posto u odnosu na 2015. godinu.

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

NO INE: ÁLDOTT OSTAJE NA ČELU

Nadzorni odbor Ine na prošlotjednoj sjednici ponovno je imenovao Zoltána Áldotta za predsjednika Uprave te Niku Dalića, Gábora Horvátha, Ivana Krešića, Davora Mayera i Pétera Rataticsa za članove Uprave za razdoblje od 1. travnja 2017. do 31. ožujka 2018. godine. NO je dao i suglasnost na revidirane ﬁnancijske izvještaje za godinu završenu na dan 31. prosinca 2016. s izvještajem neovisnog revizora, a razmatrao je i Izvješće o stanju Ina Grupe za poslovnu 2016. na koje nije imao primjedbi. Na sjednici su Uprava i NO usuglasili prijedlog o isplati 152 milijuna kuna dobiti kao dividende.

DIVIDENDA VALAMAR RIVIERE Valamar Riviera objavila je poziv dioničarima na glavnu skupštinu koja se održava 4. svibnja u Poreču. Na glavnoj skupštini dioničari će, među ostalim, odlučivati o upotrebi dobiti, odabiru članova NO-a u novom mandatu i isplati dividende. Predložena je isplata dividende u visini od 0,80 kuna po dionici Valamar Riviere, svim dioničarima, imateljima dionica na dan 11. svibnja 2017. godine. Prema ovom prijedlogu, dioničari koji to žele mogu odabrati isplatu četvrtine pripadajuće dividende u pravima-dionicama Valamar Riviere.

Agrokor srušio Crobex samo tri posto Ulagači na Zagrebačkoj burzi proteklog su tjedna bili nešto slabije aktivni nego tjedan ranije, pa je tako redovni dionički promet u tjedan dana pao za 50,5 milijuna kuna, na 100,1 milijun kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od gotovo 73 milijuna kuna, što je oko 73 posto ukupnog redovnog prometa. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, bili su na putu tjednog pada od oko pet posto, no u petak su porasli za više od dva posto te

se čini da je zaustavljen negativni sentiment na tržištu vezan uz Agrokor. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -8,75 do +5,84 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 18 izdanja, dok je 27 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobex je pao za 2,96 posto na 2.112,83 boda. Crobex10 je pao za 2,83 posto i tjedan je zaključio na 1.207,77 bodova. Svi sektorski indeksi su tjedan završili padom, u rasponu od -5,57 posto koliko je pao CROBEXkonstrukt do -0,38 posto koliko je umanjen CROZAGREBAČKA BURZA BEXtransport. Obveznički indeksi su THE ZAGREB STOCK EXCHANGE tjedan zaključili blagim rastom; CROUKUPAN TJEDNI PROMET: 475.096.548,76 kn BIS je uvećan za minimalnih 0,004 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 100.087.799,17 kn posto, a CROBIStr za 0,08 posto. Najliindex zadnja vrijednost tjedna promjena kvidnija je Valamar Riviera s prometom CROBEX 2.112,8300 -2,96% od 11,7 milijuna kuna i cjenovnim paCROBEX10 1.207,7700 -2,83% dom od 0,77 posto na 43,65 kuna. HUP CROBIS 110,2542 0,00% Zagreb je ostvario promet od 11,3 miliCROBIStr 160,7858 +0,08% juna kuna i zabilježio rast od 5,84 posto odnosno zadnju cijenu od 2899,99 Top 10 tjedna zadnja kuna te je dobitnik tjedna. Ledo je tjepromet po prometu promjena cijena dan zaključio prometom nešto većim -0,77% 43,65 11.697.468,04 Valamar Riviera d.d. od 10,1 milijun kuna, a cijena mu je +5,84% 2.899,99 11.328.232,09 HUP - Zagreb d.d. pala za 8,75 posto na 7300 kuna te je -8,75% 7.300,00 10.146.394,78 Ledo d.d. time postao i gubitnik tjedna. Još jed-7,41% 124.990,00 9.939.643,90 Jamnica d.d. no Agrokorovo izdanje, Jamnica, bilježi -3,00% 174,50 7.206.308,75 HT d.d. pad i to od 7,41 posto na zadnju cijenu -1,21% 489,00 6.975.488,65 Adris grupa d.d. - povl. -1,66% 890,00 4.854.132,08 od 124.990 kuna, a njome se trgovalo Atlantic grupa d.d. -3,00% 582,00 4.257.251,46 Adris grupa d.d. - red. u iznosu od 9,9 milijuna kuna. Deseti -2,30% 160,81 3.302.112,57 AD plastik d.d. po likvidnosti Dalekovod je zabilježio -5,08% 24,49 3.155.884,61 Dalekovod d.d. zadnju cijenu od 24,49 kuna, što je pad od 5,08 posto, a tjedni promet mu je 10 dionica tjedna zadnja bio 3,2 milijuna kuna. Redovnim dionipromet s najvećim rastom cijene promjena cijena cama Adrisa trgovalo se u iznosu od 4,3 +60,40% 4,01 336,84 Vjesnik d.d. milijuna kuna, od čega se 2,9 milijuna +18,52% 0,64 26.369,50 Magma d.d. kuna odnosi na blok promet. Cijena +17,40% 58,70 587,00 Uljanik brodogradilište d. d. im je pala za tri posto na 582 kune. HT +7,27% 11,80 45.380,94 Puljanka d.d. (-3 posto) tjedan je zaključio cijenom +7,08% 10,28 110.484,61 Viktor Lenac d.d. od 174,50 kuna i ostvario promet od +6,81% 800,00 193.300,00 Spin Valis d.d. +5,84% 2.899,99 11.328.232,09 HUP - Zagreb d.d. 7,2 milijuna kuna. AD Plastik bilježi +5,48% 3,85 35.504,82 Hoteli Haludovo Malin. d.d. minus od 2,30 posto i zadnju cijenu +5,43% 19,62 29.742,11 Badel 1862 d.d. od 160,81 kune, a njime se trgovalo u +4,17% 50,00 2.400,00 Hidroelektra niskogr. d.d. iznosu od 3,3 milijuna kuna. Sedma po likvidnosti Atlantic Grupa je zabilježila 10 dionica tjedna zadnja zadnju cijenu od 890 kuna što je pad promet s najvećim padom cijene promjena cijena od 1,66 posto i promet u iznosu od go-57,53% 7,22 1.588,40 TLM d.d. u stečaju tovo 4,9 milijuna kuna. (-0,77 posto). -30,03% 14,00 212,02 Jadran d.d. PIK-Vinkovci d.d. Viadukt d.d. Saponia d.d. SZAIF d.d. Termes grupa d.d. Ledo d.d. Jamnica d.d. HTP Korčula d.d.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

-24,44%

204,00

34.124,00

-17,33%

310,00

2.585.099,81 144.225,95

-14,97%

335,00

-12,44%

57,53

53.112,86

-8,93%

152,99

155.467,69

-8,75%

7.300,00

10.146.394,78

-7,41%

124.990,00

9.939.643,90

-7,13%

65,01

4.160,64

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI NASTAVAK USPJEŠNE SURADNJE

Prevladali gubitnici U proteklom tjednu među 82 otvorena investicijska fonda prevladali su oni s padom vrijednosti udjela. Rast bilježe 33 fonda, a palo ih je 49. Palo je svih 26 dioničkih fondova. Najznačajniji pad bilježi OTP indeksni, za 4,32 posto. OTP indeksni replicira ulaganje Crobexa, ključnog indeksa Zagrebačke burze, koji je proteklog tjedna zabilježio značajan pad ponajviše zbog situacije u Agrokoru. Erste Adriatic Equity je zabilježio pad od 3,66 posto, a A1 je pao za 3,45 posto. Među sedam posebnih fondova porastao je samo Raiffei-

sen zaštićena glavnica, za 0,02 posto. Od 16 mješovitih fondova poraslo ih je šest. Najznačajniji porast bilježi You Invest Balanced (+0,40 posto), a slijedi ga You Invest Solid s rastom od 0,25 posto. Od 14 obvezničkih fondova rast ih bilježi devet. Najviše je, za 0,49 posto, porastao PBZ Dollar Bond fond 2, a s uvećanjem od 0,47 posto slijedi PBZ Dollar Bond fond. Rast vrijednosti je zabilježilo 17 od 19 novčanih fondova. Dobitnike s rastom od 0,02 posto predvodi Raiffeisen euroCash. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 16.3.2017. do 23.3.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 22,7888 Addiko Growth € 12,1401 ZB trend $ 168,6626 KD Prvi izbor kn 15,1285 ZB euroaktiv € 141,1790 Capital Breeder kn 100,8756 KD Europa € 127,8725 PBZ Equity fond € 12,4257 HPB Dionički kn 119,5663 Erste Adriatic Equity € 105,1791 Neta Global Developed kn 87,2625 ZB aktiv kn 128,5821 InterCapital SEE Equity € 111,6445 Platinum Global Opportunity $ 15,5685 KD Nova Europa kn 5,9588 OTP indeksni kn 48,6345 Platinum Blue Chip € 107,9199 Neta Frontier kn 500,5966 OTP Meridian 20 € 102,2099 A1 kn 102,7700 Alpen.Special Opportunity kn 160,9508 Neta New Europe kn 61,7573 KD BRIC € 85,2285 KD Energija kn 8,8308 ZB BRIC+ € 103,6296 Allianz Equity € 170,7393 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 121,3800 Raiffeisen Harmonic € 105,7700 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,2200 ZB Future 2025 € 105,4019 ZB Future 2030 € 105,3004 ZB Future 2040 € 106,1097 ZB Future 2055 € 106,5198 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 170,7603 PBZ Global fond € 15,7141 Addiko Balanced € 13,8032 KD Balanced kn 139,4875 HPB Global kn 106,3667 OTP uravnoteženi € 16,4460 Allianz Portfolio kn 167,6738

tjedna promjena [%]

-2,94 -1,54 -0,95 -2,53 -0,05 -1,09 -0,50 -2,48 -1,84 -3,66 -2,64 -2,15 -0,96 -0,96 -0,61 -4,32 -0,26 -0,68 -1,27 -3,45 -2,27 -1,69 -1,80 -2,28 -1,36 -2,02 -0,86 -0,81 0,02 -0,74 -1,07 -1,32 -1,32 -1,11 -0,82 -1,04 -1,67 -1,43 -1,47 -1,16

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

InterCapital Smart II € 103,6365 PBZ Conservative 10 fond € 113,9966 You Invest Active € 102,7678 You Invest Balanced € 103,5856 You Invest Solid € 103,5856 InterCapital Smart € 103,1436 PBZ Flexible 30 fond € 102,9351 OTP Absolute € 97,5644 InterCapital Income Plus € 102,5929 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,5918 Addiko Conservative € 14,7402 Raiffeisen Bonds € 178,6100 PBZ Bond fond € 133,2213 InterCapital Bond € 216,6887 HPB Obveznički € 162,6971 Neta Emerging Bond kn 83,6470 Erste Adriatic Bond € 120,8859 Raiffeisen Classic € 106,9800 PBZ Short term bond fond kn 102,6577 PBZ Dollar Bond fond $ 103,8953 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 101,2120 Erste Local Short Term Bond kn 100,0693 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,1194 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4719 ZB plus kn 175,9060 ZB europlus € 150,7385 PBZ Euro Novčani € 139,3477 Raiffeisen Cash kn 158,0900 Erste Money kn 151,7636 Addiko Cash kn 152,4861 PBZ Dollar fond $ 132,7991 HPB Novčani kn 143,9153 OTP novčani fond kn 133,3570 InterCapital Money kn 130,4136 Locusta Cash kn 1367,3451 Allianz Cash kn 118,5649 Erste Euro-Money € 116,1884 Auctor Cash kn 111,3939 Raiffeisen euroCash € 106,0300 HPB Euronovčani € 106,4522 Neta MultiCash kn 107,3154 OTP euro novčani € 102,6204

0,09 0,15 -0,15 0,40 0,25 0,23 0,11 -0,44 -0,10

naziv(fond)

valuta

0,02 0,05 -0,02 0,12 0,15 0,12 -0,86 0,21 -0,03 -0,08 0,47 0,49 -0,00 0,04 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 -0,00 0,01 0,02 0,00 -0,01 0,01

Đuro Đaković Specijalna vozila, tvrtka u sastavu grupacije Đuro Đaković, i francuski naručitelj Atir Rail S.A. potpisali su ugovor o proizvodnji i isporuci vagona-cisterni serije Zacns 45m³ u vrijednosti 39 milijuna kuna. Ovaj ugovor omogućuje nastavak aktualne proizvodnje za istog naručitelja, a vagoni će u kontinuiranim isporukama biti upućeni prema krajnjem korisniku tijekom rujna i listopada, objavljeno je na internetskim stranicama ove grupacije. Vagoni-cisterne Zacns namijenjeni su za prijevoz emulzije kalcijevog karbonata.

RAST PRIHODA OD 57 POSTO

Hoteli Živogošće, u čijem su sastavu hoteli Sensimar Adriatic Beach Resort i Sensimar Makarska te kamp Dole, sukladno nerevidiranom godišnjem izvješću 2016. godinu završili su izvrsnim rezultatima, potvrđujući opravdanost izvršenih ulaganja u podizanje kvalitete te jasnu strategiju KHA grupacije. Konkretno, u 2016. hoteli Sensimar Adriatic Beach Resort i Sensimar Makarska te kamp Dole ostvarili su ukupne prihode od 10,629.779 eura, što je 57 posto više nego godinu dana ranije, uz neto dobit koja je nakon prethodnih godina poslovanja s gubitkom iznosila 292.247 eura.

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 59

KNJIGOMETAR Jan-Werner Müller

Što je populizam? TIM press

Ja još uvijek ne volim stare ljude. Ja? Ja sam star samo 83 godine. Hendrik je naizgled starac, ali daleko od toga da se tako osjeća i ne planira uskoro umrijeti. Piše svoj tajni dnevnik, u kojem opisuje godinu dana života u staračkom domu u Amsterdamu. U njemu otkriva sve uspone i padove, komične i tragične situacije, nastojeći biti tipični mačo muškarac. No, kada u starački dom doseli žena za kojom je uvijek čeznuo, on se mijenja iz temelja i pokušava napraviti nešto od ostatka svog života, ali to mu baš i ne polazi za rukom...

Susan Abulhawa

Svitanja u Jeninu Iris Illyrica

Müller tvrdi da je u samim temeljima populizma odbacivanje pluralizma. Populisti će uvijek tvrditi da isključivo oni predstavljaju narod i njegove interese. Ukazuje i na to da populistička vlast može proizlaziti iz njihove težnje za isključivim moralnim predstavništvom naroda: populisti bi, u slučaju da steknu dovoljno ovlasti, mogli voditi prema autoritarnoj državi koja isključuje sve one koje se ne smatra dijelom pravog “naroda”. On predlaže niz strategija nošenja s populistima i načina na koje je moguće suprotstaviti se njihovim težnjama da govore isključivo u ime “pravih ljudi”.

Hendrik Groen

Nijednom nogom u grobu Šahinpašić

Prisiljeni napustiti svoje selo Ein Hod zbog novoosnovane države Izrael obitelj Abulheja odlazi u izbjeglički kamp u Jeninu. Roman prati 50 godina života te obitelji koja iščekuje povratak svojem domu. Priču nam pripovijeda Amal, unuka seoskog starješine, koja uspijeva otići iz izbjegličkog logora, ali se nakon puno godina vraća natrag. Ona raspliće povijest svoje obitelji, ali nam iznosi i svoju priču o ljubavi i gubitku, o djetinjstvu, braku i majčinstvu, te o potrebi da svoju priču podijeli s kćeri kako bi sačuvala uspomenu na ljubav svog života.

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

Maroje Mihovilović

Mi djeca Solferina Profil Knjiga

Ubojstvo mlade žene ispred “sigurne kuće” povezat će provinciju išaranu ožiljcima još jednog u nizu ratova s naizgled civiliziranijom metropolom u kojoj sveučilišnom profesoru netko otruje psa poručujući mu tako što misli o njegovoj skrbi za ljudska prava. Nastojanje lokalnog novinara da rasvijetli motive ubojice pokazat će pak da su, iznova, pipci kriminala penetrirali u strukture moći, i da ih strukture moći generiraju; pokazat će da se nadomak čitateljima odvijaju procesi pred kojima je uzaludno zatvarati oči.

Kenan Crnkić

7 tajni uspjeha Fokus Komunikacije

Istinita, dokumentirana priča o hrabrosti i požrtvovnosti, o ljubavima, zatvorima, idealima, rastancima, neisporučenim pismima, stradanjima, čežnjama, sudbinama, postojanosti, herojstvu članova jedne obitelji zagrebačkih korijena na vjetrometini povijesnih oluja, kroz dva stoljeća na četiri kontinenta. To je priča i o dugim putovanjima, o beskrajnoj tuzi jedne majke, o velikim idealima i teškim razočaranjima, ali i o postojanosti nastojanja da se ta razočarenja prebrode. Riječ je o vrlo bogatoj, zanimljivoj i dramatičnoj povijesti obitelji Vukelić-Mihovilović.

Slađana Bukovac

Stajska bolest Sandorf

Riječ je o jednostavnom i praktičnom vodiču do uspjeha koji je odmah po objavi izazvao svojevrsnu senzaciju i u samo desetak dana izbio na prva mjesta regionalnih top ljestvica prodaje. Baš kao i knjiga istog autora, Pazi kojeg vuka hraniš, i ova je napisana prepoznatljivim stilom, a velike životne istine čitateljima nudi kroz jednostavne, gotovo svakodnevne slike i priče. Ova knjiga o sreći, kako je pronaći, postići i trajno zadržati u našim životima nadmašila je sva očekivanja te priskrbila titulu kultne knjige.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Provanse. Kontakt: Lubova Fedoreka, lubova. fedoreka@attirance.com, +37 16 7686 933.

Otpadni metal Laura, Šenkovec, www.laurametali.hr. Tvrtka kupuje i reciklira otpadne Cu ili Al kabele te otpadni bakar i aluminij. Kontakt: Kristijan Kolačko, kristijan.kolacko@laurametali.hr, +385 13396110, +385 992486455.

Pigmenti i sredstva za brtvljenje Turbo-ZG, www.turbo-zg.hr. Tvrtka nudi sirovine (pigmenti) za kemijsku građevinsku industriju, sredstva za brtvljenje, PU pjene, silikone, ekolak. Kontakt: Anita Tolić, info@turbo-zg.hr, +385 16040988.

Skladištenje u hladnjači Hlad, Slavonski Brod, www.hlad.biz. Tvrtka nudi usluge skladištenja prehrambenih proizvoda na režimu čuvanja 0°C/-20°C. Prodaje duboko smrznute proizvode: d/s višnja rollend b.k.; d/s višnja s.k., d/s malina, d/s kupina, d/s šljiva, d/s jagoda. Kontakt: Ruža Rončević, hlad@hlad.biz, +385 35452952.

Protupoplavna zaštita MT2, Ljubljana, Slovenija, www.protivpoplavnazastita.si. Tvrtka traži zastupnika za prodaju proizvoda za obranu od poplava na području Hrvatske. Kontakt: Tomaž Umek, info@mt2.si.

Klima-uređaji Deltron, Split, www.deltron.hr. Tvrtka nudi klima-uređaje. Kontakt: Ivica Bašić, deltron@ deltron.hr, + 385 21453400.

Suradnja u građevnoj stolariji i namještaju Veletrgovina Bednja, Bednja. Tvrtka za proizvodnju građevne stolarije i namještaja traži poslovnog partnera u istoj grani poslovanja te nudi razne oblike poslovne suradnje (montaža, zastupanje na hrvatskom tržištu). Kontakt: Miljenko Bistrović, miljenko309@gmail.com, +385/42/796-342, +385/98/535-152.

Kozmetički proizvodi Attirance, Riga, Latvija, www.attirance.com. Tvrtka je proizvođač prirodne kozmetike i traži franšize, distributere i veletrgovce u Hrvatskoj.

Elektrooprema za dizala MLC electronic, Zagreb, www.mlc.hr. Tvrtka proizvodi elektroopremu za dizala. Kontakt: Zdravko Babić, zdravko.babic@mlc.hr, +385 1 6548 085.

Razvila je više od 400 jedinstvenih proizvoda vrlo lijepog dizajna i velikog izbora mirisa inspiriranih ljepotom francuske pokrajine

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Cijevna armatura

Zagorski vodovod nabavlja različitu cijevnu armaturu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 5. travnja. Papirnata konfekcija

KBC Split nabavlja papirnatu konfekciju. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 740.000 kuna. Rok dostave ponuda je 3. svibnja. Cipele

Ministarstvo pravosuđa nabavlja cipele za službenike pravosudne policije. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 24. travnja. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Sredstva za čišćenje

Grad Osijek nabavlja sredstva za čišćenje. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,4 milijuna

kuna. Rok dostave ponuda je 11. travnja. Nosila za hitnu medicinsku pomoć

MORH nabavlja nosila za hitnu medicinsku pomoć. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 629.000 kuna. Rok dostave ponuda je 7. travnja. Računalna oprema

Sveučilište u Rijeci nabavlja računalnu opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 308.000 kuna. Rok dostave ponuda je 6. travnja.

REGIJA Antenski sistemi

Vozila

Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore nabavlja službena vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 860.000 eura. Rok dostave ponuda je 12. travnja. Vozila za zimsko održavanje cesta

Makedonija put nabavlja 11 vozila za zimsko održavanje cesta. Rok dostave ponuda je 2. svibnja. Boce

13. jul - Plantaže nabavljaju boce. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,6 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 11. travnja.

Radio-difuzni centar u Podgorici nabavlja usluge isporuke, montaže, puštanja u rad TV UHF antenskih sistema i antenske opreme. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 458.000 eura. Rok dostave ponuda je 11. travnja. 27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 61

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE STANOVI, KUĆE, GARAŽE... Kuća i dvorište, ukupne površine 957 četvornih metara, Velika, Požeško-slavonska županija, procijenjene vrijednosti 437.400 kuna. Dražba se održava 28. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Požegi. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Garaža i spremište, ukupne površine 25,2 četvorna metra, Prelog, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti 27.000 kuna. Dražba se održava 28. ožujka u 9 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto. Razgledavanje moguće uz prethodnu najavu i dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona: 099 3124 155. Kuća, dvorište i voćnjak, ukupne površine 1950 četvornih metara, Oriovac, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 22.111.626,56 kuna. Dražba se održava 29. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Garaža, ukupne površine 19,55 četvornih metara, Remete, Grad Zagreb, procijenjene vrijednosti 30.000 kuna. Dražba se održava 29. ožujka u 11.15 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Jamčevina iznosi 5000 kuna. Razgledavanje moguće uz prethodnu najavu i dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona: 098 315 614.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Trosobni stan, ukupne površine 84,19 četvornih metara, Zadar, Zadarska županija, procijenjene vrijednosti 218.894 kuna. Dražba se održava 30. ožujka u 9.30 sati na Općinskom sudu u Zadru. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ispod iznosa od 72.964,66 kuna. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

su na dan ročišta za dražbu dale osiguranja u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Oranica, ukupne površine 1089 četvornih metara, Donji Miholjac, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 5100 kuna. Dražba se održava 31. ožujka u 11.15 sati na Općinskom sudu u Valpovu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu platile osiguranje u iznosu od 510 kuna. Voćnjak, vinograd, klijet, livada, ukupne površine 6909,07 četvornih metara, Suha Katalena, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 8855,90 kuna. Dražba se održava 3. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Koprivnici. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu položile jamčevinu u novčanom iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti. Kuća, zgrada, šuma i među ostalim, oranica, ukupne površine 60.899 četvornih metara, Blinjski Kut, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 256.304,30 kuna. Dražba se održava 3. travnja u 10 sati na Općinskom sudu u Sisku. Na 2. ročištu nekretnina se ne može prodati ispod polovine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje je moguće 31. ožujka, od 10 do 12 sati, uz prethodni dogovor i sudjelovanje sudskog ovršitelja. Stan, ukupne površine 51,59 četvornih metara, Sisak, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 208.143,92 kune. Dražba se održava 4. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku. Na prvom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje je moguće 28. ožujka, od 9 do 11 sati, uz prethodni dogovor i sudjelovanje sudskog ovršitelja. Stambena i gospodarska zgrada, dvorište i oranica, ukupne površine 1940 četvornih metara, Pleternica, Požeško-slavonska županija, procijenjene vrijednosti 538.000 kuna. Dražba se održava 4. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Požegi. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Usluge posredovanja u zapošljavanju osoblja Universitetet i Oslo, Norveška, traži usluge podsredovanja u zapošljavanju osoblja. Natječaj je otvoren do 20. travnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na: Universitetet i Oslo, 971 035 854, PB 1087 Blindern, Oslo 0317, Norway, Paraskoviia Domak, paraskoviia.domak@admin.uio.no. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// sourcing.amesto.com/Avantra/Customer/ Oslo/Modules/Purchase/Published/Selected. aspx?pid=4253. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na istu adresu. Usluge čišćenja zgrada Service immeubles, patrimoine et logistique (SIPaL) traži nabavu usluga čišćenja zgrada. Natječaj je otvoren do 14. travnja, a prijave na njemačkom ili francuskom jeziku se predaju na: Service immeubles, patrimoine et logistique (SIPaL), Place de la Riponne 10, Lausanne 1014, Suisse, Division Immobilier, exploitation. sipal@vd.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=956749. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Popravci i održavanje Uždaroji akcinė bendrovė Litesko, Litva, traži nabavu usluga popravaka i održavanja. Natječaj je otvoren do 11. travnja, a prijave na litvanskom jeziku se predaju na: Uždaroji akcinė bendrovė Litesko, 110818317, Jočionių g. 13, Gina Daujotaitė-Pumputienė, LT-02300 Vilnius, Litva, gina.pumputiene@litesko.lt. Glavna adresa naručitelja: http://www.litesko.lt/. Adresa proﬁla kupca: http://www.litesko.lt/. Elektronički pristup podacima: https://pirkimai.eviesiejipirkimai.lt/. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://pirkimai.eviesiejipirkimai.lt/. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://kgv.doffin. no/ctm/Supplier/Documents/Folder/152236.

Motori, generatori i transformatori Elektroprivredna tvrtka Swissgrid AG raspisala je natječaj za isporuku električnih motora, generatora i transformatora. Trajanje ugovora, okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava nabave je 18 mjeseci. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Rok za predaju ponuda otvoren je do 7. travnja. Više podataka o nadmetanju na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=943267. Vodoinstalaterski materijal

Ringerike Kommune, Norveška, traži nabavu vodoinstalaterskih materijala i opreme. Natječaj je otvoren do 6. svibnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Ringerike Kommune 940100925, Osloveien 1 Rådhuset, Hønefoss 3511, Norway, Svein Morten Lillevik Westgård, Svein.Morten.Westgard@ringerike.kommune. no. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://permalink. mercell.com/66986646.aspx. Dodatne informacije dostupne su na drugoj adresi: Mercell Norge AS, Karihaugveien 89, Oslo 1086, Norway, support@mercell.com. Građevinski radovi Armasuisse Immobilien Baumanagement, Bern, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 5. svibnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Armasuisse Immobilien Baumanagement, Blumenbergstraße 39, Bern 3003, Suisse, Marianne Zürcher, marianne.zuercher@armasuisse.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=960059. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi.

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 63

PRIVREDNI VJESNIK

PERLET, Zagreb

IZRAĐENO S LJUBAVLJU ZA NAJVAŽNIJI DAN U ŽIVOTU Iza dizajnerskog brenda malih umjetničkih djela za kosu koji odišu unikatnom ljepotom ručnog rada, kvalitetnom izradom i jedinstvenim dizajnom stoji dizajnerica Greta Miloš piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Ženstvenost i nježnost kao posebne osobine nas žena nadahnjuju me da stvaram jednako nježne i ženstvene ukrase.

Greta Miloš, dizajnerica

edan od najvažnijih dana u životu žene je njezino vjenčanje. Tada sve mora biti onako kako je mladenka zamislila. Da bi sve išlo kao po špagici, prethode dani i dani planiranja te dogovori i pripreme i najsitnijih detalja. A sve je upravo u detaljima, počevši od izbora haljine do odabira različitih dodatka koji će upotpuniti cjelokupan dojam, poput ukrasa za kosu. Upravo je to glavna zadaća luksuznog dizajnerskog brenda malih umjetničkih djela za kosu - Perlet, koji se realiziraju kao posebno dizajnirani češljevi za kosu, ukosnice, vijenci te krune koje odišu unikatnom ljepotom ručnog rada, kvalitetnom izradom i jedinstvenim dizajnom iza kojih stoji dizajnerica Greta Miloš, koja je razvoj brenda Perlet započela u suradnji sa svojom sestrom Valentinom Lekaj nedugo nakon vlastitog vjenčanja kada je shvatila da na hrvatskom

64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017. 0117.

HEALTHY MEAL STANDARD

Nagrada Mediteranske fondacije za turizam tržištu nema ukrasa koji bi zadovoljio njene potrebe.

INSPIRACIJA IZ PRIRODE INSP “Per “Perlet ukrasi za kosu ručno su rađeni i pos posebno osmišljeni romantični ukrasi za sva svaku ženu. S naglaskom na detaljima, pre precizno su planirani i skicirani te s papira pr preneseni na kosu u obliku unikatnih kom mada. Žicom su ručno oblikovani i imaju ru ručno ušivene detalje s mnogo kvalitetnih cirkona i perli. Nježnih toplih tonova i boja pristaju na svaku boju kose. Nose se s ljuba ljubavlju jer su s ljubavlju i izrađeni”, kaže nam Greta Miloš te otkriva kako inspiraciju za kreacije pronalazi u prirodi. “Inspirira me prirodna raznolikost i ljepota. Ženstvenost i nježnost kao posebne osobine nas žena nadahnjuju me da stvaram jednako nježne i ženstvene ukrase. Nerijetko buduće mladenke šalju fotograﬁje svojih vjenčanica i traže naše mišljenje o idealnom modelu ukrasa za kosu”, kaže Greta Miloš te napominje kako na taj način svakoj klijentici ima priliku individualno pristupiti i kreirati ukras koji će se savršeno uklopiti u vjenčanu frizuru i cjelokupni stil. Perlet ide i korak dalje i to otvorenjem showrooma u Zagrebu koji postaje svojevrsna prekretnica u karijeri te dokaz zrelosti i uspješnosti brenda koji je dosad odgovorio na želje stotina mladenki, a koje donedavno nisu imale alternativu osim naručivanja nepouzdanih proizvoda iz inozemstva. Ukrasi brenda Perlet dosad su se mogli isprobati samo u nekolicini biranih salona, među kojima se ističe showroom brenda EnVY Room s kojim Perlet uspješno surađuje od samih početaka. A sada će se svi njihovi luksuzni i elegantni ukrasi za kosu moći vidjeti i isprobati i u njihovom showroomu.

Diani Gluhak, magistrici nutricionizma i autorici Healthy Meal Standarda, u sklopu međunarodnog skupa Mediteranske turističke fondacije (MTF) na Malti uručena je godišnja nagrada za specijalne doprinose turizmu. Diani Gluhak nagradu je uručila predsjednica Malte Marie-Loui-

se Coleiro Preca, a za nagradu ju je predložio FIJET Hrvatska. Godišnji skup u organizaciji MTF-a je strateški bitan projekt za sve zemlje Mediterana, s obzirom na to da objedinjuje sve aspekte turizma, inovacija i promocije. Tema ovogodišnjeg skupa bio je HOT - Hospitality of Tomorrow, s ciljem prezentacije i promocije projekata koji će donijeti nove vrijednosti ugostiteljskom sektoru. Healthy Meal Standard je među njima prepoznat kao vrijedan čimbenik za razvoj zdravstvenog turizma budući da prehrana za posebne potrebe postaje ključna točka upita gostiju. Inače, MTF je neproﬁtna organizacija koja objedinjuje više od 36 zemalja, a cilj joj je povećati i stvarati mogućnosti za održivi rast turizma diljem Mediterana.

UNIQUE TRAVEL SET

Sedam u jedan na tržištu Unique Travel Set naziv je dugo pripremanog i očekivanog seta od sedam dijelova odjeće za putovanja koji ženama omogućava da tri do pet dana budu na putu s minimalnom prtljagom, a da uz sebe imaju sve potrebne odjevne kombinacije. Riječ je o domaćem proizvodu modne dizajnerice Katarine Džale i njezine poslovne partnerice Rašeljke Maras, koji se sastoji od duge majice bez rukava, haljine, dugih rukava na skidanje, kape, remena, tajica i hlača, a dizajniran je i proizveden od najﬁnije viskoze u Hrvatskoj. Cijeli set spakiran je u multifunkcionalnu torbu koja se može nositi kao ruksak, torba preko ramena, cross-body ili večernja torbica, a cijeli paket sa svom odjećom teži manje od dva kilograma i omogućuje oko 30 različitih odjevnih kombinacija, pojašnjavaju Katarina Džale i Rašeljka Maras. Projekt, koji je podržao i poslovni anđeo Davorin Štetner, počeo je i crowdfunding kampanju na Kickstarteru (http://

kck.st/2nlzrsw) očekujući time i prodor na globalno tržište. Dostupne su dvije inačice proizvoda: Unique Travel Set Basic te Unique Travel Set Luxury. Dizajniran je i proizveden u potpunosti u Hrvatskoj, a tkanina koja se koristi u proizvodnji je iz tvornice u EU. Unique Travel Set dostupan je u tamno sivoj, bež i crnoj boji te S, M, L i XL veličinama. Kako bi udovoljili globalnom tržištu i raznim tipovima tjelesne građe, osim prema veličini, Unique Travel Set je moguće odabrati i po visini tj. dužini pa je tako dostupan u petite, regular i long varijanti. Nije ga potrebno glačati, a održava se pranjem u perilici za rublje na 30 stupnjeva.

27. ožujka 2017. | broj 3971 | PRIVREDNI VJESNIK | 65

ODRŽAN PROWEIN, NAJVEĆI SVJETSKI SAJAM VINA

HRVATSKO VINO SE PREDSTAVILO SVIJETU Sajam je izuzetno važan i zbog daljnje izgradnje imidža hrvatskih vina Vina Croatia - Vina Mosaica, ali i samog brenda Hrvatske, istaknuo je Igor Barbarić iz HGK

organizaciji Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore 13 hrvatskih vinarija predstavilo je svoja vina na Međunarodnom sajmu vina i jakih alkoholnih pića ProWein 2017. koji se održao protekloga tjedna u Düsseldorfu. Na štandu HGK predstavile su se tvrtke: Badel 1862, Vina Belje, Kutjevo, Zlatan otok, Lagradi, Dingač Skaramuća, Feravino, Kraljevski vinogradi, Kronos, Krauthaker, Vina Terra madre, Veralda i Apimel. Vinarije Jako vino i Rizman predstavile su se samostalno. “Sajam je vrlo bitan za hrvatsko vinarstvo jer je to prilika da se hrvatska vina predstave profesionalnoj publici u Njemačkoj, ali i ostatku svijeta. On je izuzetno važan i zbog daljnje izgradnje imidža hrvatskih vina Vina Croatia - Vina Mosaica, ali i samog brenda Hrvatske bez kojeg nema značajnijeg pozicioniranja hrvatskih vina u svijetu. Tu vinari slobodno mogu razgovarati s kupcima o plasiranju vina na zajedničko tržište EU-a, ali i nekih zahtjevnih svjetskih tržišta poput Rusije, SAD-a, Kanade, Kine, Japana”, istaknuo je tajnik Udruženja vinarstva HGK Igor Barbarić.

“ProWein je najvažnije mjesto na svijetu za predstavljanje vina. U Düsseldorfu su svi najvažniji svjetski proizvođači, trgovci i distributeri vina. U tri dana sajma očekujemo velik broj profesionalnih posjetitelja i kupaca koji uglavnom traže posebna i autentična vina među kojima je svakako i graševina Vina Belje. Uz graševinu predstavljamo i izuzetna crna vina iz Podunavlja koja izvozimo na brojna tržišta”, kazala je Ljiljana Vajda Mlinaček, direktorica marketinga i turizma u Belju.

MJESTO ZA NOVE KONTAKTE “Feravino je već prisutno na njemačkom tržištu, no ovaj sajam je nezaobilazno mjesto za uspostavljanje poslovnih kontakata širom svijeta. U ova dva dana već smo uspostavili kontakte s novim potencijalnim partnerima ne samo u Njemačkoj, nego i na drugim tržištima poput Belgije, Nizozemske, Poljske i Japana. Najviše interesa je pokazano za slavonsku graševinu i frankovku Feričanci, linije Dika i Miraz. Uz daljnje izlaganje na sajmu ProWein svake godine smatramo da hrvatska vina imaju veliku mogućnost za povećanje izvoza u Njemačkoj i svijetu”, rekao je Luka Vrga, direktor prodaje

66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3971 | 27. ožujka 2017.

i marketinga Feravina. Inače, Hrvatska je lani izvezla na njemačko tržište vina u vrijednosti 1,80 milijuna eura, te nam je ono drugo izvozno tržište, poslije BiH. U

U ORGANIZACIJI UDRUŽENJA VINARSTVA HGK 13 HRVATSKIH VINARIJA PREDSTAVILO JE SVOJA VINA NA SAJMU PROWEIN istom razdoblju iz Njemačke smo uvezli vina u vrijednosti oko 1,92 milijuna eura te je Njemačka na četvrtom mjestu uvoznih tržišta. Na ovogodišnjem ProWeinu predstavilo se više od 6300 izlagača iz 60 zemalja, a ova manifestacija predvodnik je različitih trendova i proizvoda. (V.A.)

Provjereni partner gospodarstva!

PRIVREDNI VJESNIK Tu smo zbog vas i vašeg posla Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

SVAKI TJEDAN PRED VAMA! GODIŠNJA PRETPLATA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

PRIVREDNI VJESNIK

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.