Pv 3972 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

3. travnja 2017., godina LXIII, broj 3972

PV ANALIZA: HRVATSKO GRADITELJSTVO U 2016.

Kriza je ostavila posljedice, ali oporavak se naslućuje POSEB

AN PR

I LO G

fo EENiEnnterprise nosi Što do e Network Europ

INTERVJU

Phil Hogan povjerenik EK za poljoprivredu

NEDOSTATAK RADNE SNAGE

Puno nezaposlenih, a radnika ni za lijek

HGK: HRVATSKO-ČEŠKI FORUM

Veliki prostor za rast suradnje

privredni vjesnik

Magazin Privrednog vjesnika o poslovnom životnom stilu! Rezervirajte Rezerv irajt te na vrijeme prostor

marketing@privredni.hr 00 012 6 5 / 1 0 : l e t BESPLATNI MAGAZIN KOJI KUPCI DOBIVAJU NA VIŠE MJESTA - PRIGODOM KUPNJE U ODABRANIM PRODAVAONICAMA, BENZINSKIM POSTAJAMA, HOTELIMA, KAFIĆIMA I RESTORANIMA TE FITNESS CENTRIMA KAO I SVI ČITATELJI PRIVREDNOG VJESNIKA.

SADRŽAJ

3972 / 3. travnja 2017. TEMA TJEDNA

Više od 210.000 ljudi kod nas se prijavljuje na burzu rada, a broj nepopunjenih radnih mjesta stalno se povećava

Nedostatak radne snage Puno nezaposlenih, a radnika nema

Hrvatsko-češki gospodarski forum Ima prostora za rast suradnje

Uskrsna potrošnja Skromnija košarica 550 kuna, bogata 1500

Stanje u Agrokoru Usuglašen standstill, stiže glavni direktor za restrukturiranje

Program gospodarske i socijalne reintegracije malih gradova pogođenih ratom Za pet gradova osigurano 120 milijuna eura

AKTUALNO

INTERVJUI

50 Bespilotne letjelice sve se više počinju koristiti u poslovne svrhe na području Hrvatske i regije

Phil Hogan, povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Jednostavnije i lakše do potpora za poljoprivredu

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Najveći teret recesije podnijelo je graditeljstvo

Hrvatsko graditeljstvo u 2016. Kriza je ostavila posljedice, ali oporavak se naslućuje

Split 2020: Vizija grada budućnosti kroz Smart City inovacije Zajednički do grada budućnosti

Spin – jedna od najstarijih osječkih ICT tvrtki 26 godina razvoja poslovanja

PV ANALIZA

HRWWWATSKA

Phil Hogan

PRIČA S RAZLOGOM

SVIJET FINANCIJA 38

Financiranje start-upova Novac nije sve

Dronefest Dronovi u teoriji i praksi

BUSINESS & LIFESTYLE

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

3. travnja 2017. | broj 3972 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR IGOR ZGRABLJIĆ

INVESTICIJA JE INVESTICIJA Privlačenje stranih investicija i poticanje prisutnih investitora na razvoj svog poslovanja ključni su za rast hrvatskog gospodarstva

U Igor Zgrabljić, glavni tajnik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj (FIC)

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

druženje stranih ulagača u Hrvatskoj (FIC) u siječnju 2012. godine osnovalo je 11 trgovačkih društava koja su namjeravala započeti konstruktivni dijalog s Vladom i drugim dionicima u Hrvatskoj o tome kako poboljšati investicijsku i poslovnu klimu u zemlji. Nakon povećanja aktivnosti i objavljivanja četiriju izdanja Bijele knjige od 2013. do 2016. godine, FIC su prepoznali i Vlada i međunarodne organizacije i javnost i mediji. Broj hrvatskih tvrtki u stranom vlasništvu koje se priključuju FIC-u kontinuirano raste te udruženje sada ima 35 članica koje se ubrajaju u 100 najboljih hrvatskih tvrtki. Kao poslovno udruženje FIC odlučno zagovara provođenje reformi koje će biti osnova za osiguravanje pravne predvidljivosti, učinkovite administracije, transparentnosti te podrške na nacionalnoj i lokalnoj razini. FIC vjeruje da su privlačenje stranih investicija i poticanje već prisutnih investitora na razvitak svog poslovanja ključni za rast hrvatskog gospodarstva na dugi rok. Strani investitori mogu imati važnu ulogu u gospodarskom oporavku Hrvatske donoseći svježi kapital, visoku kvalitetu i standarde zaštite okoliša kao i know-how, inovativne tehnologije, otvaranje novih radnih mjesta te programe razvoja za zaposlenike. Kao najnovija članica EU-a Hrvatska je postala dio jednog od najkonkurentnijih tržišta u svijetu. Stoga je imperativ usredotočiti se na povećanje vlastite konkurentnosti osiguravanjem stabilnog regulatornog okruženja za investicije i poslovanje općenito, poticanjem inovacija, istraživanjem i razvojem te investiranjem u ljudski kapital. FIC je uvjeren da je jedini održivi način da se to postigne suradnja i kontinuirani dijalog između poslovnog sektora i nositelja politike. U lipnju 2016. FIC je organizirao prvi veliki forum o stranim investicijma - International FDI Forum - pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović. Nakon Foruma postalo je jasno da najuspješnije zemlje u privlačenju stranih ulaganja imaju proaktivan pristup prema ulagačima, podupiru postojeće strane ulagače u svojim zemljama i osiguravaju snažnu lokalnu

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3972 | 3. travnja 2017.

podršku novim ulagačima prilikom ulaska na tržište. Uz to, te su zemlje razvile vrlo jednostavan i transparentan sustav institucija i kadrova za privlačenje stranih ulaganja, koji ne ovisi o dnevnoj politici već gleda dugoročno na razvoj gospodarstva zemlje. Zadnje izdanje Bijele knjige 2016. predstavljeno je samo tjedan dana nakon formiranja nove hrvatske vlade. Time smo prvi prezentirali svoja stajališta i preporuke donositeljima odluka i hrvatskoj javnosti za unapređenje investicijske i cjelokupne gospodarske klime u Hrvatskoj, koje vjerujemo, ovaj put neće izostati. FIC je identiﬁcirao šest područja s najte-

NE TREBA ZANEMARITI NI DOMAĆE INVESTITORE ZA KOJE JE KVALITETNA POSLOVNA KLIMA JEDNAKO VAŽNA žim problemima u poslovnoj klimi s kojima se Hrvatska suočava. To su pravna nesigurnost, porezne obveze, paraﬁskalne naknade, javna uprava i pravosuđe, pitanja rada te pristup ﬁnancijskim sredstvima. Za investitore Hrvatska danas predstavlja stabilnu i geografski atraktivnu destinaciju za ulaganje s prednostima jedne od članica EU-a, a istodobno jako dobro povezanu s ostatkom regije koja još nije u EU. Uz to, visokoobrazovani kadar i razvijena prometna infrastrukutra pokazale su se kao prilično važne za sve investitore. Sve to omogućuje Hrvatskoj da zauzme poziciju centra (huba) za veliki broj investitora koji iz Hrvatske žele pokrivati veći broj zemalja iz regije i šire. Pritom ne treba zanemariti ni domaće investitore za koje je kvalitetna poslovna klima jednako važna i koji su iznimno bitni za hrvatsko gospodarstvo. U konačnici, investicija je investicija, bez obzira je li domaća ili strana.

BROJKE, BROJKE

PATENTI U 2016. 188 patentnih prijava podneseno je Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo

175 prijava domaćih prijavitelja

13 stranih prijavitelja

(79,4% prijavile su fizičke osobe, 20,6% pravne osobe)

(fizičke osobe 53,8%, a pravne osobe 46,2% prijava)

U 2016. priznato je 105 patenata u nacionalnom postupku, od čega je 79 patenata domaćih, a 26 stranih prijavitelja

Najveći udio patentnih prijava bio je u području općeg strojarstva (29%), dok je najmanji broj prijava bio u području mjeriteljstva 9,9%

Najveći udio priznatih patenata u 2016. prema tehničkom području bio je u području kemije (45%), a potom slijedi područje općeg strojarstva (20,2%)

U 2016. u Hrvatskoj u važenju je bilo 6978 patenata Izvor: DZS

3. travnja 2017. | broj 3972 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA NEDOSTATAK RADNE SNAGE

PUNO NEZAPOSLENIH, A RADNIKA NEMA Hrvatska se nalazi na visokom trećem mjestu među zemljama Istočne Europe u kojima poslodavci sve teže pronalaze radnu snagu. No čak i loše treće mjesto Hrvatske postaje još lošijim ako se zna da se muči s visokom stopom nezaposlenosti piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

P više od

210.000 ljudi kod nas prijavljuje se na burzu rada

7026 radnih dozvola ovogodišnja kvota za strance

rema istraživanjima Bloomberga, Hrvatska se nalazi na visokom trećem mjestu među zemljama Istočne Europe u kojima poslodavci sve teže pronalaze radnu snagu. Vodeća je Latvija kojoj se samo u zadnjih godinu dana manjak radnika utrostručio, a slijedi Češka kojoj se u dvije protekle godine broj nepopunjenih radnih mjesta povećao za 166 posto. No to loše treće mjesto Hrvatske postaje još lošijim ako se zna da se muči s visokom stopom nezaposlenosti. Još uvijek se, naime, više od 210.000 ljudi kod nas prijavljuje na burzu rada, a broj nepopunjenih radnih mjesta stalno se povećava od 2014. godine. U nepune dvije godine porastao je za cijelih 70 posto. Nepobitna je činjenica da je ovo istraživanje pokazalo kako slabije razvijeni istok Europe više nije oaza jeftine radne snage već se bori s istim problemima kao napredniji europski zapad.

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3972 | 3. travnja 2017.

Ovi podaci izneseni su na nedavnom Savjetovanju o rješenjima za nedostatak radne snage koju je zainteresiranim poslodavcima s područja Osječko-baranjske županije u Hrvatskoj gospodarskoj komori-Županijskoj komori Osijek održala Agencija za zapošljavanje i konzultanti za EU fondove i projekte MIPES iz Čepina. Njen predstavnik Mirko Pešić smatra kako će se ovaj trend nedostatka kvaliﬁcirane radne snage u cijeloj Europi nastaviti i u naredna dva-tri pa čak i četiri desetljeća. “Europa će u narednih 20 godina trebati uvesti 30 milijuna radnika. Samim time i aktualna izbjeglička kriza dobiva druge konotacije. Samo Njemačka treba uvesti 500.000 radnika godišnje u narednih 35 godina, i to ne za rast nego za puko održavanje sadašnjeg stupnja razvoja. Nedostatak radne snage u Zapadnoj Europi je trend od Drugog svjetskog rata, a zadnjih godina je ta praksa sve češća i u Srednjoj

PREMA PODACIMA HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE, NEDOSTATAK RADNIKA NAJZASTUPLJENIJI JE U GRADITELJSTVU

Europi. Konkretno, Češka potrebuje 150.000 radnika, Poljska 72.000, a baltičke zemlje po oko 10.000”, tvrdi Pešić. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, nedostatak radnika najzastupljeniji je u sektoru graditeljstva premda je potkraj 2015. godine nešto manje od 20.000 nezaposlenih bilo upravo iz toga sektora. Dio njih radi na crno ili u inozemstvu, dok preostali dio nije zapošljiv, govore podaci.

ZAPOŠLJAVANJE STRANACA Osjetno nedostatan broj stručnjaka bilježi i IT sektor. Ovdje se manjak objašnjava odljevom radne snage, ali i nekonkurentne porezne politike, te činjenice da obrazovne institucije “ne proizvode” dovoljno stručnjaka koji vladaju potrebnim tehnologijama kako bi ih brzo zaposlili, i to po iznadprosječnim uvjetima.

Na području Osječko-baranjske županije nedostatak kadrova prisutan je u sektoru graditeljstva, cestovnom prijevozu, ugostiteljstvu i turizmu. Nedostatak radnika s potrebnim znanjima, vještinama i kompetencijama sve više postaje ključni ograničavajući razvojni problem hrvatskoga gospodarstva u cjelini. Unatoč redovnom oglašavanju i traženju radne snage preko HZZ-a, poslodavci vrlo teško mogu nadomjestiti radnike koji su otišli jer na tržištu rada u Republici Hrvatskoj jednostavno nema potrebnog proﬁla radnika u dovoljnom broju. Stoga se poslodavci sve više okreću radnoj snazi u najbližem susjedstvu. Prema podacima HGK, u Hrvatskoj je službeno podneseno zahtjeva za oko 5000 radnih dozvola za strance. Prošla vlada je bila teške ruke za izdavanje takvih dozvola te ih je u 2015. izdano tek nešto više od 200. Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava najavljuju kako će se preispitati sustav dodjeljivanja kvota za uvoz strane radne snage, no da se radi o osjetljivom procesu s kojim treba biti pažljiv. Svjesni su da je trend migracije visokoobrazovane radne snage iz Hrvatske neizbježan, ali isto tako da je nužno omogućiti sektorima poput brodogradnje, turizma i građevinarstva da normalno funkcioniraju. Statistike pokazuju kako je najviše zahtjeva za uvoz radne snage, njih oko 3400, vezano uz brodogradnju, a slijedi građevina sa 1400 zahtjeva. Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj za kalendarsku godinu 2017. iznosi 7026 radnih dozvola.

DUALNO OBRAZOVANJE Osim povećanja kvota za uvoz radne snage, za dugoročno rješenje problema nedostajuće kvaliﬁcirane radne snage HGK je, uz potporu HOK-a, započeo provedbu projekta dualnog obrazovanja koje će učenicima pružiti radno iskustvo, znanje i potrebne vještine, ali i omogućiti da budu plaćeni za svoj rad. Dualno obrazovanje našlo je svoje mjesto i u Programu Vlade, a Komora se zalaže za uvođenje pilot-projekta i postupno povećanje broja učenika u tom sustavu ovisno o potrebama gospodarstva, kako to postoji u Njemačkoj i Austriji. HGK trenutačno provodi projekt Cap4App koji je ﬁnanciran iz EU fondova. Riječ je o prvoj fazi projekta dualnog obrazovanja koji ima za cilj stvoriti administrativne uvjete, proceduru i program edukacije za mentore i trenere. Kompliciranost i nestabilnost poreznog sustava jedno su od najvećih ograničenja poduzetnicima i investitorima, što otežava poslovanje i koči realizaciju investicijskih projekata. Veliko je pitanje koje se postavlja pred poduzetnike gdje pronaći potrebnu radnu snagu te koja ih procedura čeka pri uvozu radnika koje mogu pronaći na drugim tržištima rada. Također, dio poduzetnika zbog stagnacije investicija dio svojih aktivnosti usmjerio je na obavljanje poslova u zemljama članicama EU-a i u drugim zemljama. No i ovdje se poduzetnici, često bez dovoljno informacija i znanja, susreću s kompliciranom i dugotrajnom procedurom izaslanja radnika.

POSLODAVCI

Traži se uvozna jeftinija radna snaga Poslodavci s područja Osječko-baranjske županije uvelike su zainteresirani za uvoz radne snage, a izrazili su i konkretne želje. Jedna tvrtka zainteresirana je za nižekvalificirane i pomoćne radnike iz BiH. Iako to nisu obrazložili, moglo se čuti kako “oni žele raditi i za naš minimalac, što domaći, iako na burzi rada, ne žele prihvatiti. Posebno ako se radi o nezaposlenima koji su korisnici nekog oblika socijalne pomoći”. Drugi je pak poduzetnik izrazio želju za uvozom

građevinskih radnika iz Ukrajine. “Znam kolike su plaće tih radnika u Ukrajini i, što je još važnije, spremni su za isti iznos raditi u Hrvatskoj”, bilo je objašnjenje tog poslodavca. Iz ovoga je vidljivo da ni poslodavci u potrazi za radnom snagom nisu spremni dodatno platiti radnike ili, bolje rečeno, gledaju da prođu što jeftinije. Pravdaju se da i državi moraju dati isto toliko koliko daju radniku.

3. travnja 2017. | broj 3972 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA POLJOPRIVREDA U PROBLEMIMA

UVJETI ODLIČNI, RADNE S PP Orahovica je jesenas tražila radnike za berbu grožđa - od 500 nezaposlenih, radno sposobnih i evidentiranih na Zavodu za zapošljavanje u Orahovici, javilo se tek troje, a posao je prihvatio jedan! piše Goran Gazdek

ripreme za novi poljoprivredni ciklus u punom su jeku, organizatori proizvodnje i primarni proizvođači ratarskih kultura, duhana, ljekovitog bilja, voća i povrća već su uložili novac i podosta svoga rada i spremni su za nove poslovne izazove. Međutim, nikada zabrinutije nisu čekali sezonu jer strahuju da bi im na kraju, zbog nedostatka radne snage koja bi trebala ubrati ljetinu, sav trud i ulaganje moglo propasti i prouzročiti značajne ﬁnancijske gubitke.

NEDOSTATAK RUKU U PROIZVODNJI DUHANA U velikom problemu našla se virovitička tvrtka Hrvatski duhani - dvadesetak dugogodišnjih i vrlo dobrih srednjih i velikih proizvođača duhana zbog nedostatka radne snage je

OKO 20 PROIZVOĐAČA DUHANA ZBOG NEDOSTATKA RADNE SNAGE PREORIJENTIRALO SE NA DRUGE POLJOPRIVREDNE KULTURE odustalo od proizvodnje i preorijentiralo se na druge poljoprivredne kulture. “Ugovaranje za ovogodišnju proizvodnju završilo je ovih dana. Osigurali smo odlične uvjete, ponudili

dobru cijenu i poticaje, ali nepremostiv problem je radna snaga jer proizvodnja duhana traži puno ljudskih ruku. Sve što u ovom trenutku možemo učiniti jest to da u natječaju za prijam sezonskih radnika u našim pogonima obrade duhana - koje zapošljavamo u razdoblju od prosinca do svibnja - kao uvjet stavimo da će prednost imati oni koji su se preko ljeta odazvali i radili na berbi duhana kod naših proizvođača”, ističe direktor Hrvatskih duhana Zlatko Pleša. Ako ta i slične akcije dugoročno ne riješe problem, veći proizvođači koji žele zadržati proizvodnju duhana morat će razmišljati o mehaniziranoj berbi koja je i dosta skupa jer strojevi zahtijevaju znatno veću investiciju i nimalo jeftino održavanje. Predsjednik udruge proizvođača duhana Krupan list Željko Aragović smatra kako će nedostatak radne snage povećati cijenu rada nadničara i na kraju ukupne troškove proizvodnje. “Mlađi i kvalitetni radnici odlaze raditi na more ili u inozemstvo. Nama ostaju stariji i ne toliko produktivni, pa moramo razmišljati o uvozu radnika iz Mađarske ili Bosne. Strojna berba dolazi u obzir samo na velikim površinama, što znači da bismo se morali udružiti i ako nam netko može jamčiti dugoročni opstanak proizvodnje duhana”, naglašava Aragović. Da je nedostatak radne snage trenutačno problem broj jedan u poljoprivrednoj proizvodnji potvrđuje i slučaj Poljoprivrednog poduzeća Orahovica. Oni su jesenas tražili

RAJKO STILINOVIĆ, direktor tvrtke Croming i predsjednik Strukovne grupe graditeljstva HGK-ŽK Virovitica

Očekujemo da će se ljudi početi vraćati Poslodavci iz građevinskog sektora ulažu nadu u povratak stručnih i kvalificiranih radnika iz inozemstva jer, kako kažu, ni tamo ne cvjetaju ruže. “Očekujemo da će se ljudi početi vraćati jer i vani u građevinarstvu nije onako kao što oni misle da jest. Znam za

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3972 | 3. travnja 2017.

slučaj dvojice tesara koji su kod poslodavca morali uzeti stan, a onda ih je poslao na teren 200 kilometara dalje”, kaže Rajko Stilinović, direktor građevinske tvrtke Croming i predsjednik Strukovne grupe graditeljstva HGK-ŽK Virovitica.

NAGE NI ZA LIJEK

radnike za berbu grožđa - od 500 nezaposlenih, radno sposobnih i evidentiranih na Zavodu za zapošljavanje u Orahovici, javilo se tek troje, a posao je prihvatio jedan. “Dovozit ćemo radnu snagu autobusima iz drugih mjesta, ali to je tek kratkoročni zahvat. Rješenje je nabava mehanizacije, naime, planiramo kupiti kombajn za branje grožđa. Ali ozbiljno moramo razgovarati o visokoj razini socijalnih davanja jer ispada da se ljudima zaista ne isplati doći na nadnicu. Naravno, oni koji trebaju socijalnu pomoć moraju je dobiti, od toga nitko od nas ne bježi, ali ima puno ljudi koji mogu raditi i na taj način zaraditi”, smatra Vlado Čondić, direktor PP-a Orahovica.

ISELJAVANJE UZELO MAHA Osim poljoprivrednog sektora, nedostatkom radne snage teško su pogođene i građevinske tvrtke. Nedostaju iskusni i kvaliﬁcirani radnici svih proﬁla jer su posao pronašli na gradilištima diljem Europske unije. Strukovna grupa graditeljstva Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Virovitica uputila je zahtjev za školovanjem građevinskog kadra u

strukovnim školama nudeći mogućnost praktične nastave i ugovore o zapošljavanju odmah po završetku, ali nije bilo bitnog pomaka jer su se ispriječile administrativne barijere. “Ako tri godine zaredom nije bilo takve vrste obrazovanja, škole ne mogu nastaviti s tim smjerovima što je čista birokratska nebuloza”, rezolutan je predsjednik Strukovne grupe Rajko Stilinović. No taj problem nije od jučer. Demografska kretanja u Virovitičko-podravskoj županiji su izuzetno negativna. U 20 godina broj stanovnika je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, smanjen gotovo za 29.000. Stanovništvo je sve starije, sela su opustjela, mladi nastanjuju gradove, a u zadnje dvije godine izraziti trend je odlazak na rad u bogatije zemlje EU-a. Ovdašnji poduzetnici već godinama upozoravaju na probleme - “bijelu kugu”, nepovoljno, a ponegdje i neprijateljsko okružje za ulagače, lošu prometnu infrastrukturu i nekoordiniranost obrazovnog sustava s potrebama u privredi što je uz nacionalne i globalne probleme uzrokovalo takvu depopulaciju, ali vapaje očito nitko nije shvatio ozbiljno.

Mlađi i kvalitetni radnici odlaze raditi na more ili u inozemstvo. Nama ostaju

stariji i ne toliko produktivni, pa moramo razmišljati o uvozu radnika iz Mađarske ili Bosne. Željko Aragović, predsjednik udruge Krupan list

3. travnja 2017. | broj 3972 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO HRVATSKO-ČEŠKI GOSPODARSKI FORUM

IMA PROSTORA ZA Češka ulaganja u Hrvatsku nekoliko su puta veća od hrvatskih u Češku, što je pokazatelj toga koliko još prostora ostaje za daljnju suradnju, posebice u sektoru energetike, transporta, turizma, IT-a i sličnog, rekla je Kolinda Grabar Kitarović piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr u bankarskom sektoru gdje je J&T banka preuzela Vaba banku. Tu je i ulaganje češkog JTH-a u projekt Costabela u Rijeci, a postoji i interes potencijalnog češkog ulagača za Inu. Na nama je da otvorimo vrata, a poduzetnici su oni koji se trebaju dogovoriti o interesima obiju strana”, zaključio je Zeman. “Hrvatska i Češka tradicionalno njeguju dobre bilateralne odnose. Ukupna robna razmjena Hrvatske i Češke lani se povećala za 12 posto u odnosu na 2015. do iznosa od gotovo 600 milijuna eura. Nadam se da će se politički i prijateljski odnosi dviju država odraziti i na Luka Burilović, Kolinda Grabar Kitarović i Miloš Zeman

4mil € robna razmjena Hrvatske i Češke u 2016.

334,9 9mil € češka ulaganja u Hrvatsku

689.000 dolazaka čeških turista registrirano u Hrvatskoj 2016.

rvatska gospodarska komora u suradnji s Veleposlanstvom Češke Republike u Zagrebu je organizirala Hrvatsko-češki gospodarski forum koji je okupio više od 70 čeških i hrvatskih tvrtki iz sektora željezničke infrastrukture, graditeljstva, turizma, metaloprerađivačke industrije, prehrambeno-poljoprivredne industrije, bankarstva... Na skupu su sudjelovali i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i njen češki kolega Miloš Zeman. “Nadam se da ćemo nakon ovoga foruma imati dogovorene nove poslove i prilike. Češka ulaganja u Hrvatsku nekoliko su puta veća od hrvatskih u Češku, što je pokazatelj toga koliko još prostora ostaje za daljnju suradnju, posebice u sektoru energetike, transporta, turizma, IT-a i sličnog”, rekla je Kolinda Grabar Kitarović i istaknula projekte koji povezuju regionalnu plinsku infrastrukturu osiguravajući energetsku neovisnost i niže cijene plina. Govorila je o inicijativi povezivanja Dunava, Odre i Labe naglašavajući važnost vukovarske luke u Hrvatskoj. “Još jednom dajem punu potporu češkim investicijama u Hrvatskoj”, dodala je Kolinda Grabar Kitarović.

DOBRI BILATERALNI ODNOSI Političari i dužnosnici su oni koji poduzetnicima otvaraju vrata, istaknuo je Zeman. “Hrvatska i Češka već imaju dobru suradnju, posebice

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3972 | 3. travnja 2017.

POLITIČARI I DUŽNOSNICI SU ONI KOJI PODUZETNICIMA OTVARAJU VRATA, ISTAKNUO JE MILOŠ ZEMAN posao”, kazao je predsjednik HGK Luka Burilović. “Hrvatska, kao zemlja Srednje Europe, Mediterana i članica EU-a, otvorena je za poslovanje s češkim investitorima i poduzetnicima”, ocijenio je Burilović. Drago mi je da postoji uska suradnja hrvatskih i čeških tvrtki, posebice u sektorima industrije, investicija i turizma, istaknuo je Jaroslav Hanák, predsjednik Industrijskog saveza Republike Češke, najvećeg udruženja poslodavaca te zemlje koje okuplja 11.000 tvrtki. “Naša simpatija prema Hrvatskoj nije tajna primjerice, samo lani 700.000 čeških turista posjetilo je Hrvatsku. Koliko je to važno tržište za nas pokazuje i podatak da je prošle godine češki izvoz u Hrvatsku dosegao više od pola milijarde eura. Jednako tako vjerujem u produktivnu buduću suradnju”, istaknuo je Hanák.

RAST SURADNJE

Voditeljica Odjela za bilateralnu i multilateralnu suradnju iz Sektora za međunarodne poslove i EU HGK Ines Obradović na Forumu je predstavila potencijale gospodarske suradnje Hrvatske i Češke, dok je direktorica Sektora za međunarodne odnose Industrijskog saveza Češke Republike Katerina Krivanova predstavila sve češke sudionike gospodarskoga izaslanstva, a regionalni direktor Czech Airlinesa Dalibor Malek održao je prezentaciju o poslovanju tvrtke. Nakon foruma održani su i poslovni sastanci poduzetnika na kojima se razgovaralo o mogućnostima širenja poslovanja. Gospodarsko češko izaslanstvo činilo je 12 čeških tvrtki iz sektora željezničke infrastrukture, graditeljstva, turizma, metaloprerađivačke industrije, prehrambeno poljoprivredne industrije, bankarstva, te gotovo 60 hrvatskih tvrtki iz različitih sektora.

ČEŠKI ROBNI SUFICIT Ukupna robna razmjena Hrvatske i Češke u prošloj godini je iznosila je 590,4 milijuna eura, od čega je hrvatski izvoz iznosio 177,4 milijuna eura i u odnosu na 2015. godinu povećan je za 18,35 posto. Uvoz iz Češke porastao je za 6,11 posto, na 413,4 milijuna eura. U robnoj razmjeni Češka ostvaruje značajan robni suﬁcit, a realizirala je i 334,9 milijuna eura ulaganja u Hrvatskoj, najviše u ﬁnancijskom sektoru i turizmu, dok hrvatska ulaganja u Češkoj iznose tek 11,6 milijuna eura. Platnu bilancu dviju država uravnotežuje se

značajnim priljevom od turizma, pri čemu je Češka peto najveće inozemno turističko tržište za Hrvatsku, pa je tako lani registrirano 689.000 dolazaka čeških turista i gotovo 4,8 milijuna noćenja. Češka podupire inicijativu razvoja energetske infrastrukture na pravcu sjever-jug, uključujući uvrštenje naftovoda Janaf u prioritetne naftovode za osiguravanje opskrbe i vlastitih raﬁnerija. Češka uvozi oko 12 milijuna tona nafte godišnje te je zainteresirana za korištenje tog naftovoda. Češki Unipetrol u studenome 2016. potpisao je ugovor s Janafom za transport nafte preko hrvatskog teritorija. Nova ruta će povećati mogućnosti uvoza nafte u Češku, a u budućnosti moći će se koristiti i za dostavu drugih vrsta sirovina putem jadranskih luka. Ugovor je sklopljen na tri godine. Luka Rijeka ulaže napore za preusmjeravanjem transporta češke robe na vlastite kapacitete, za što postoje svi preduvjeti, ali i interes čeških tvrtki. Oko 90 posto pretovarene češke robe u Luci Rijeka zasad je željezna rudača za potrebe triju čeških željezara. Česima su, uz skladištenje i pretovar, ponuđene i mogućnosti korištenja slobodnih zona u Kukuljanovu i Škriljevu. Hrvatske tvrtke prisutne na češkom tržištu putem svojih predstavništava su Podravka-Belupo, Đuro Đaković, Foliaplast, Integra, Končar, Kraš, Zagreb-Montaža, Monting, Monter, Atlas-Dubrovnik, Autocentar Merkur Zagreb, Industrooprema, Elektromaterijal Rijeka, Brodomaterijal Rijeka, Ingra, Konstruktor-Inženjering, Koteks Split i ZM-Montag Zagreb.

Hrvatska, kao zemlja Srednje Europe, Mediterana i članica EU-a, otvorena je za poslovanje s češkim investitorima i poduzetnicima.

Luka Burilović, predsjednik HGK

INTERVJU PHIL HOGAN, POVJERENIK EUROPSKE KOMISIJE ZA POLJOPRIV

JEDNOSTAVNIJE I LAKŠE DO POTPORA ZA POLJOPRIVREDU Za mojeg mandata napravili smo više od 300 izmjena kako bismo poljoprivrednicima olakšali administrativne obveze. Mnoge mjere moramo učiniti praktičnijima kako bismo osigurali zaštitu okoliša, a istovremeno ih i pojednostaviti kako bi farmeri mogli raditi svoj posao razgovarao Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ezdesetak posto proračuna Europske unije namijenjeno je europskim poljoprivrednicima. Izlaskom Velike Britanije iz Europske unije taj novac bit će manji i jedno od najvećih pitanja s kojim će se Unija susretati je mogućnost da se mali europski farmeri othrvaju jeftinijoj hrani iz drugih dijelova svijeta. Za budućnost europskih farmera brine Phil Hogan, povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj, s kojim smo razgovarali tijekom njegova dvodnevnog posjeta Hrvatskoj.

 Hrvatska je već gotovo četiri godine članica Europske unije, no naši poljoprivrednici često imaju dojam da im se zajedničkom europskom politikom više ograničava nego potiče proizvodnja. Najveći problem predstavljaju im ekološke mjere koje povećavaju troškove proizvodnje. Jesu li zato europski poljoprivrednici manje konkurentni? - Mislim da je velika većina hrvatskih farmera do sada shvatila da im je na raspolaganju

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3972 | 3. travnja 2017.

3,5 milijardi eura u sljedećih šest godina. Riječ je o dvije milijarde namijenjene ruralnom razvoju, dok je 1,5 milijardi namijenjeno izravnim plaćanjima. Mislim da je to razuman doprinos farmerima kako bi mogli održati svoju proizvodnju. Kako sam i sam dijete farmera, znam da farmeri trebaju i očekuju više od toga. Sigurno je da ćemo nastaviti revidirati naše politike nakon 2020. godine. Gledat ćemo kako da ih pojednostavimo kako bi bilo manje regulative i da olakšamo agencijama za plaćanje kako bi se manje bavile papirologijom. Naši investicijski programi i izravna plaćanja farmerima bit će jednostavniji i lakši. Ako me pitate jesu li postupci komplicirani, moram vam priznati da je to tako. No učinit ću sve što mogu da se zahtjevi za 2018. olakšaju. Ponovit ću hrvatskim farmerima da sam otvorio javnu raspravu koja traje do 2. svibnja i sada je vrijeme da upute svoje primjedbe i ukažu mi koji su točno problemi kako bismo ih mogli riješiti uz pomoć naših zemalja članica, Parlamenta i Vijeća ministara poljoprivrede.

3,5 mlrd € na raspolaganju rasspo pola laga ganj n u hrvatskim nj hrrva vats tskiim farmerima f rm fa rmer erim ima a u id iduć idućih ućih uć h6g godina odin od ina a

od toga mlrd €

namijenjene su ruralnom razvoju

samo

farmera u EU je mlađe od 40 godina

Foto: EC - Audiovisual Service / Mauro Bottaro

REDU I RURALNI RAZVOJ

3. travnja 2017. | broj 3972 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

Dijalog s građanima u Zagrebu - Europski povjerenik Phil Hogan, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i zastupnica EP-a Marijana Petir odg u Hrvatskoj i EU

Što se tiče Brexita, očekujemo 10 milijardi eura manje u proračunu ako ne nađemo nove izvore ﬁnanciranja. To će svakako utjecati na sve naše programe i oni će se morati reducirati s obzirom na to da će novca biti manje.

 Zbog slabije konkurentnosti, sve je manje malih i srednjih stočarskih farmi, a opstaju samo veliki proizvođači s velikim obradivim površinama i stotinama grla. Slično je i u drugim granama. Hoće li europske farme postati velike kao američke ili će mali proizvođači opstati? - Ne vjerujem da će europske farme početi sličiti na one američke. Ja dolazim s farme koja ima pedesetak hektara zemlje na jugoistoku Irske i snažan sam podupiratelj i branitelj malih farmera. Učinit ćemo sve da zaštitimo male farmere jer je struktura farmi u Europi potpuno drugačija od onih u SAD-u. Njihova deﬁnicija male farme je ona koja ima 20.000 hektara, što je potpuno strano europskom načinu upravljanja farmama. Zajednička poljoprivredna politika Europske unije uspješna je u ekonomskom razvoju, održivosti i zaštiti okoliša naših ruralnih krajeva, ali i u socijalnoj politici. Mi pomažemo malim farmerima i s prihodovne strane kako bi nam bili pri ruci u zaštiti prirodnih resursa i okoliša. Na taj način borimo se i s klimatskim promjenama te jačamo i osiguravamo čistoću izvora vode. Mi trebamo naše farmere da se bave tim poslom. Trošimo svake godine između 50 i 60 milijardi eura kako bismo pomogli malim farmerima da bi se to napravilo. Imamo visokokvalitetnu hranu i visoke standarde, a to je nešto što je poznato diljem svijeta i ljudi su svjesni da radimo s našim farmerima kako bismo proizvodili hranu takvih karakteristika.

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3972 | 3. travnja 2017.

 Cijela Europa ima problem sa sve manjim interesom mladih ljudi za poljoprivredu. Kako možemo preokrenuti taj trend i potaknuti ih na povratak selu? - To je ozbiljan problem s kojim smo se ozbiljno i nosimo. Generacijska obnova je nužna za održivost naših farme i ruralnih krajeva. Upravo zato promoviramo mlade poljoprivrednike i u Hrvatsku sam između ostaloga došao kako bismo dodijelili, s europarlamentarkom Marijanom Petir, nagradu za najbolje mlade poljoprivrednike. Taj problem treba jasno istaknuti i drago mi je da u tome imam snažnu podršku

NAŠI INVESTICIJSKI PROGRAMI I IZRAVNA PLAĆANJA FARMERIMA BIT ĆE JEDNOSTAVNIJI I LAKŠI ministra Tomislava Tolušića koji će se dodatno fokusirati na probleme mladih poljoprivrednika i nakon 2020. godine. Samo šest posto naših farmera u Europskoj uniji je mlađe od 40 godina. No postoji i problem sigurnosti za starije farmere koji više nisu u naponu snage. Oba ta problema treba zajednički rješavati.

poljoprivrednicima olakšali administrativne obveze. Učinit ćemo još više u sljedećoj godini. Naše obveze o zaštiti okoliša, kojeg je

NIKADA NISAM VIDIO FARMERA KOJI NEĆE POPUNITI FORMULARE AKO ZNA DA ĆE NA KRAJU DOBITI NOVAC cijelo društvo svjesno, na leđa farmera stavile su mnoge obveze. Mnoge mjere moramo učiniti praktičnijima kako bismo osigurali zaštitu okoliša, a istovremeno ih i pojednostaviti kako bi farmeri mogli raditi svoj posao.

ovarali su na pitanja o poljoprivredi i ruralnom razvoju

Primamo sugestije o tome kako ih riješiti jer to trebamo učiniti kako bismo osigurali budućnost farmama.

 Seljaci negoduju zbog složenih administrativnih zapreka. Što Europska komisija poduzima kako bi proizvođači više vremena provodili na polju, a manje ispunjavajući obrasce ? - Nikada nisam vidio farmera koji neće popuniti formulare ako zna da će na kraju dobiti novac. Činjenica jest da je sustav izuzetno kompleksan. No za mojeg mandata napravili smo već više od 300 izmjena kako bismo

 U narednom razdoblju iza 2020. godine omotnica će morati biti manja s obzirom na to da iz EU izlazi Velika Britanija. Što možemo očekivati? - Europska komisija ne odlučuje o proračunu, niti ja mogu odlučiti o proračunu namijenjenom poljoprivredi. Vlade zemalja članica i njihovi premijeri kao i parlamenti tih država odlučuju o tome koliki je on. Što se tiče Brexita, očekujemo 10 milijardi eura manje u proračunu ako ne nađemo nove izvore ﬁnanciranja. To će svakako utjecati na sve naše programe i oni će se morati reducirati s obzirom na to da će novca biti manje. Veselim se svim novim prijedlozima europskih vlada, premijera, ministara i parlamenata koji će nam osigurati dobar budžet za Europsku uniju i farmere koji u njoj žive.

Zajednička poljoprivredna politika Europske unije uspješna je u ekonomskom razvoju, održivosti i zaštiti okoliša naših ruralnih krajeva, ali i u socijalnoj politici. Mi pomažemo malim farmerima i s prihodovne strane kako bi nam bili pri ruci u zaštiti prirodnih resursa i okoliša.

Javna rasprava o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike Zajednička poljoprivredna politika je najuspješnija svjetska poljoprivredna politika koja je u državama članicama Europske unije polučila izuzetne rezultate. I Hrvatska kao najmlađa država članica koristi podršku i sredstva osiguranih unutar te politike. Uključivanje mladih u proces poljoprivredne proizvodnje važan je segment napretka Zajedničke poljoprivredne politike i zato u suradnji s Europskom investicijskom bankom nastojimo osigurati povoljnu financijsku podršku za

mlade poljoprivrednike, uz stvaranje i drugih povoljnih uvjeta unutar programa ruralnog razvoja. U tijeku je opsežno savjetovanje o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike kako bismo još bolje mogli odgovoriti na društvene, političke, ekološke i gospodarske izazove današnjice. Stoga pozivamo hrvatske poljoprivrednike, ali i sve zainteresirane, da se aktivno uključe u raspravu i ispune upitnik na ma Europske komisije. web stranicama =HR ?surveylanguage ner/FutureCAP un /r ey rv su eu a.eu/ https://ec.europ 3. travnja 2017. | broj 3972 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO USKRSNA POTROŠNJA

SKROMNIJA KOŠARICA 550 KUNA, BOGATA 1500 HGK poziva građane da na uskrsnom stolu bude što više hrvatskih proizvoda jer kupnjom domaćih proizvoda štitimo vlastitu proizvodnju i potičemo rast gospodarstva, istaknula je Tomislava Ravlić

ve ćemo godine u uskrsnom tjednu potrošiti oko 1,6 milijardi kuna pokazuje ukupna analiza podataka koji se odnose na fiskalizaciju i iznose računa, istaknula je pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu Hrvatske gopodarske komore Tomislava Ravlić, dodavši da u to vrijeme prosječno hrvatsko kućanstvo potroši oko 15 posto više nego u običnim tjednima. Analiza podataka Porezne uprave Ministarstva financija, koji se odnose na fiskalizaciju, usporedbu broja izdanih računa i iznosa računa, u uskrsnom tjednu u protekle tri godine, jednoznačno upućuje na to da je potrošnja građana prema tim parametrima najveća u vikendu pred sam Uskrs. Ipak, tradicionalno je najveća potrošnja u uskrsnom tjednu, i to u petak i u subotu, što pokazuju podaci analizirani u protekle tri godine. “Kad je riječ o uskrsnoj potrošnji i blagdanskom stolu, njegov se sadržaj prati od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka te se dijeli u tri kategorije: skromniji, srednji i bogati. Razlika tih triju košarica je u vrsti, a s time u vezi i cijeni glavnih namirnica u košarici. Tako se procjenjuje da će skromnija košarica ove godine iznositi oko 550, srednja oko 1000, a bogata 1500 kuna”, kazala je Tomislava Ravlić. Pojasnila je da se sadržaj triju košarica najviše razlikuje po vrsti i cijeni glavnih namirnica, točnije ribi i mesu, te o uvrštenosti slatkiša, grickalica i pića koji su gotovo kao

kategorija luksuznih proizvoda sadržani u bogatoj i, u malo manjoj mjeri, srednjoj košarici, dok su u skromnoj izostavljeni.

RAST PROMETA U TRGOVINI NA MALO Bogata košarica, u skladu s tradicijom, sadrži skuplju ribu i meso kao što su bakalar, šunka i janjetina, dok srednja sadrži oslić, rolanu šunku i odojak. U skromnijoj košarici to zamjenjuju jeftinije namirnice kao što su srdele i svinjska lopatica. U bogatoj

osiguravajući pritom sigurniju budućnost sebi i svojoj djeci”, naglasila je Tomislava Ravlić. Inače, realan je promet od trgovine na malo u veljači 2017. bio za 5,7 posto veći u odnosu na lanjsku veljaču, dok je u odnosu na siječanj 2017. bio realno za 3,6 posto veći (sezonski i kalendarski prilagođeni podaci). Tim godišnjim rastom nastavljen je trend kontinuiranih povoljnijih kretanja koja se bilježe od rujna 2014. godine.

OVE ĆEMO GODINE U USKRSNOM TJEDNU POTROŠITI OKO 1,6 MILIJARDI KUNA, KAZALA JE TOMISLAVA RAVLIĆ i srednjoj košarici za juhu će se naći junetina, i to u bogatoj malo kvalitetniji dijelovi junetine, srednjoj manje kvalitetni i time jeftiniji dijelovi, dok će se u skromnoj naći piletina ili mlada kokoš. “HGK poziva građane da vode računa o tome da na uskrsnom blagdanskom stolu bude što više hrvatskih proizvoda jer kupnjom domaćih proizvoda štitimo vlastitu proizvodnju i potičemo rast gospodarstva,

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3972 | 3. travnja 2017.

Nakon četiri posto rasta prošle godine, analitičari HGK ove godine očekuju nastavak pozitivnog trenda kretanja prometa u trgovini na malo. Maloprodajni je promet još uvijek oko 11 posto niži od razine iz pretkrizne 2008. te ako bi ovogodišnja stopa rasta imala istu dinamiku kretanja kao i prošlogodišnja, razina prometa iz pretkrizne godine bila bi viša tek 2019., zaključuju analitičari HGK. (V.A.)

DUG VELEDROGERIJMA

Za rješenje je potrebna reforma zdravstvenog sustava Moramo tražiti konsenzus i rješenje, s jedne strane u racionalizaciji, a s druge u povećanju iznosa kojim ćemo zadržati visoku kvalitetu zdravstvenog sustava, istaknuo je Kujundžić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

redstavnici veledrogerija, koji od države potražuju ukupno 2,5 milijarde kuna za isporučene lijekove i medicinski materijal bolnicama, sastali su se u prošli tjedan s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem. Iako su obje strane rekle kako rade na što bržem pronalaženju rješenja, ono se za sada još uvijek ne nadzire. Prema podacima Udruženja veledrogerija neke bolnice imaju neplaćene dugove za lijekove i potrošni medicinski materijal veći i od 900 dana. “Veledrogerije trenutačno ﬁnanciraju hrvatski zdravstveni sustav i rade težak i odgovoran posao za hrvatske pacijente. U ovom trenutku nas bi kratkoročno zadovoljila ﬁnancijska injekcija od 500 milijuna kuna. Za dugoročno rješenje ovoga problema potrebna je temeljita reforma zdravstvenog sustava, no to nije u domeni veledrogerija”, rekao je predsjednik Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima pri HGK-u Jasminko Herceg, koji je istaknuo kako očekuju vrlo brzo iznalaženje rješenja. Naime, veledrogerije su se morale zadužiti kod banaka za milijardu kuna, jer svoje obveze nastoje plaćati u skladu s ugovorima koji se kreću od 120 do 200 dana.

NITKO OD PACIJENTA NEĆE OSTATI BEZ LIJEKA Ministar zdravstva Kujundžić rekao je da su veledrogerije pokazale razumijevanje te da unatoč poteškoćama nitko od pacijenata neće ostati bez potrebnog lijeka. No na koji bi se način mogao riješiti problem dugova teško je reći jer se, po riječima samog ministra, za sada ne razmišlja o ﬁnancijskoj sanaciji sustava. “Bilo bi dobro kad bi se to dogodilo jer bi podmirenje svih dugova omogućilo razgovore s veledrogerijama o nižim cijenama lijekova,

što bi pojeftinilo zdravstveni sustav”, rekao je Kujundžić ističući kako su svi svjesni da zdravstvo košta, te da u ovom trenutku nema dovoljno novca za ovako visoku razinu medicine. “Moramo tražiti konsenzus i rješenje, s jedne strane u racionalizaciji, a s druge u povećanju

2,5 5

na mlrd kn

narastao dug veledrogerijama

U OVOM TRENUTKU NAS BI KRATKOROČNO ZADOVOLJILA FINANCIJSKA INJEKCIJA OD 500 MILIJUNA KUNA, KAZAO JE HERCEG iznosa kojim ćemo zadržati visoku kvalitetu zdravstvenog sustava”, istaknuo je Kujundžić. Inače, ministar ﬁnancija Zdravko Marić kazao je kako dugovi u zdravstvenom sustavu premašuju sedam milijardi kuna te da će rješavanje problema zdravstva biti jedna od reformi obuhvaćenih Nacionalnim programom reformi.

više od mlrd kn

iznose dugovi zdravstvenog sustava

3. travnja 2017. | broj 3972 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA HRVATSKO GRADITELJSTVO U 2016.

KRIZA JE OSTAVILA POSLJEDICE, ALI OPORAVAK SE NASLUĆUJE Oporavak građevinarstva ohrabruje zbog njegova značaja u gospodarskoj strukturi zemlje i posebice zbog snažnog multiplikativnog učinka koji ova djelatnost ima na velik dio drugih proizvodnih i uslužnih djelatnosti, ističe Zvonimir Savić iz HGK piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

14,9 9mlrd kn iznos BDV-a građevinarstva u 2016.

to je

37,77%

niže nego u 2008.

rošla će godina, kad je riječ o građevinarstvu u Hrvatskoj, ostati zapamćena kao godina u kojoj se prvi put nakon 2008. dogodio rast bruto dodane vrijednosti građevinarstva, no valja naglasiti i kako je realna razina bruto domaće vrijednosti građevinarstva u toj godini ipak bila 37,7 posto niža nego u 2008. Analiza sektora koju je izradila Hrvatska gospodarska komora pokazuje kako je bruto dodana vrijednost građevinarstva lani dosegla iznos od 14,9 milijardi kuna, što je 2,7 posto više nego u 2015. godini. Tako je zabilježen njen prvi rast nakon sedam godina kontinuiranog pada koji je bio najizraženiji u 2010. godini kada je BDV smanjen za 17,1 posto. U zadnje se tri godine udio građevinarstva u ukupnom BDV-u stabilizirao na razini od 5,2 posto, što je znatno ispod njegova udjela u godinama prije krize. “Oporavak građevinarstva ohrabruje zbog njegova značaja u gospodarskoj strukturi zemlje i posebice zbog snažnog multiplikativnog učinka koji ova djelatnost ima na velik dio drugih proizvodnih i uslužnih djelatnosti. Povoljno je to što su i podaci koji najavljuju buduću građevinsku aktivnost optimistični jer snažno raste broj izdanih građevinskih dozvola i vrijednost novih narudžbi. Stoga očekujemo nastavak uzlazne faze gospodarskog ciklusa što će, uz postojanje raspoloživih sredstava EU fondova, poduprijeti realizaciju investicijskih programa i daljnji oporavak građevinskog sektora u Hrvatskoj”, ocijenio je direktor Sektora za ﬁnancijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3972 | 3. travnja 2017.

Zanimljivo je kako se na razini EU28 udio građevinarstva u ukupnom BDV-u u zadnje tri godine stabilizirao na 5,3 posto, što nije samo viša razina od hrvatske, nego i manji pad u odnosu na 2008. kada je taj udio iznosio 6,4 posto. Zemlje s najvišim udjelom BDV-a građevinarstva trenutačno su Slovačka (7,5 posto)

LANI JE, PRVI PUT NAKON 2008. GODINE, PORASLA BRUTO DODANA VRIJEDNOSTI GRAĐEVINARSTVA i Poljska (6,8 posto). Ipak pretkrizna zlatna vremena još su mnogima nedostižna, tako da su te vrijednosti BDV-a dosegnute tek u sedam zemalja EU-a, a Hrvatska, nakon Cipra, Španjolske i Latvije, ulazi u skupnu od pet zemalja koje su najudaljenije od razine ostvarene u 2008. godini.

RAST FIZIČKOG OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA Ono što svakako može vratiti osmijeh na lica građevinara je lanjski rast indeksa ﬁzičkog obujma građevinskih radova za 2,9 posto, što je prvi rast građevinske aktivnosti nakon sedam sušnih godina, i to pod dominantnim

utjecajem rasta radova na zgradama za 8,9 posto. Nasuprot tome, građevinska aktivnost na ostalim, uglavnom infrastrukturnim, građevinama i dalje je potisnuta pa se u zadnjih osam godina, s izuzetkom 2013. godine, bilježi kontinuitet njena pada. Rast građevinske aktivnosti nastavljen je i u EU, sada već treću godinu zaredom. Građevinska aktivnost porasla je za 1,4 posto pri čemu je pad zabilježen u 12, a rast u 14 zemalja. Najizraženiji pad aktivnosti prošle je godine zabilježen u Mađarskoj (-18,8 posto), Latviji (-17,9posto), Sloveniji (-17,8 posto), Bugarskoj (-16,6 posto), Poljskoj (-14 posto) i Slovačkoj (-10,7 posto), dok je aktivnost porasla

u Finskoj (+6,1 posto), Nizozemskoj (+7 posto), Švedskoj (+10,9 posto), Irskoj (+18,5 posto) te najviše u Grčkoj (+22,7 posto).

RASTE I BROJ GRAĐEVINSKIH DOZVOLA U 2016. godini zabilježen je snažan porast broja izdanih građevinskih dozvola, što je rezultat probuđenoga poslovnoga, a stoga i investicijskog optimizma pri ubrzanju gospodarskog rasta i mogućnosti korištenja visokog iznosa raspoloživih sredstava iz fondova EU-a. U takvim je okolnostima izdano 26,7 posto više dozvola nego u 2015. Riječ je o prvom rastu ukupnog broja izdanih građevinskih dozvola

26,77% više građevinskih dozvola izdano u 2016. nego u 2015.

3. travnja 2017. | broj 3972 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA

Udio BDV-a građevinarstva u ukupnom BDV-u (u %) 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0

Hrvatska

EU28

Indeks građevinskih radova (kalendarski prilagođeno, 2007.=100) 120 Hrvatska

110

EU28

100 90 80 70 60 50 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Izvor: Eurostat; Obrada: HGK

Očekujemo nastavak uzlazne faze gospodarskog ciklusa što će, uz postojanje raspoloživih sredstava EU fondova, poduprijeti realizaciju investicijskih programa i daljnji oporavak građevinskog sektora u Hrvatskoj.

Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK

Izvor: Eurostat, DZS; Obrada: HGK

nakon 2005. godine, obilježenim istodobnim rastom broja dozvola za zgrade od 25 posto i broja izdanih dozvola za ostale građevine od 33,9 posto.

OPORAVAK STANOGRADNJE Lani su, nakon devet godina stagnacije ili pada, zabilježene i naznake pozitivnih kretanja u stanogradnji. Ukupno je izdano 9398 građevinskih dozvola za izgradnju stanova s korisnom površinom od 859.996 četvornih metara, što u odnosu na 2015. predstavlja porast broja izdanih dozvola za 35,2 posto i rast planirane korisne površine stanova za 32,3 posto. Može se zaključiti da investitori očekuju jačanje potražnje za stambenim nekretninama u ovoj i godinama koje slijede. Unatoč visokom rastu u 2016. godini duboka i dugotrajna kriza ostavila je posljedice pa je tako broj izdanih građevinskih dozvola lani i dalje bio za 34,7 posto niži nego pretkrizne 2008. godine, pri čemu je predviđena vrijednost radova bila niža za 43,7 posto, a broj izdanih dozvola za stanove za 61,8 posto. Nastavak oporavka građevinske aktivnosti i njeno dinamiziranje pokazuju i podaci o novim narudžbama koje su u 2016. godini porasle za 15 posto. Pritom je nešto snažnije porasla vrijednost novih narudžbi za ostale građevine za 17,7 posto u odnosu na porast vrijednosti narudžbi za zgrade koje su rasle za 11,9 posto. U HGK-u stoga ističu kako će iduće razdoblje vjerojatno obilježiti nešto dinamičniji rast građevinskih radova na infrastrukturnim objektima. Ipak, vrijednost novih narudžbi od 16 milijardi kuna u 2016. godini i dalje je za 39,1 posto manja od vrijednosti narudžbi u 2008. godini.

KONAČNO OPORAVAK U 2016. godini prvi put nakon 2008. godine zabilježen je porast ﬁzičkog obujma i vrijednosti građevinskih radova, te je prvi put nakon

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3972 | 3. travnja 2017.

U 2016. JE PORASTAO BROJ IZDANIH GRAĐEVINSKIH DOZVOLA I TO PRVI PUT NAKON 2005. GODINE 2005. godine porastao broj izdanih građevinskih dozvola, dok je vrijednost novih narudžbi povećana po dvoznamenkastoj stopi, najvišoj od 2007. godine. Istovremeno poboljšava se korištenje raspoloživih sredstava iz fondova EU-a, otvaraju se novi infrastrukturni projekti. Sve to u konačnici znači više poslova za građevinski sektor koji će se organizacijski i tehnološki morati prilagoditi izmijenjenoj strukturi radova, riješiti pitanje nedostatka dijela radnika te pronaći odgovore na sve snažniji pritisak inozemne konkurencije na domaćem tržištu. Jednostavno rečeno, tek vidimo svjetlo, a do kraja tunela ostalo je još jako puno.

MIRJANA ČAGALJ, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze

Najveći teret recesije podnijelo je graditeljstvo Građevinska je aktivnost ostala ispod razine od prije sedam godina i još se čeka taj veliki investicijski zamah. Graditeljstvo je grana gospodarstva kojoj treba dosta vremena za oporavak, što ide puno teže od očekivanoga  Kako se može riješiti taj problem?

vrtke iz graditeljskog sektora trebaju se prilagoditi modernom poslovanju, osvježiti menadžment, kadar, a potrebna je i promjena sustava školovanja i usavršavanja, smatra potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj, koja također ističe kako je potrebno stvoriti platformu za sustav poticanja zaposlenika za nastavak obrazovanja i cjeloživotnog učenja, kao i uvođenje dualnog obrazovanja.

- Već dvije godine HGK upozorava na problem nedostatka radnika u građevinskim tvrtkama. Predložili smo donošenje kvota za privremeni uvoz radnika, s ciljem da hrvatsko graditeljstvo opstane na tržištu, ali liberalizacija uvoza stručne radne snage iz susjednih zemalja koje nisu članice EU-a mjera je koja bi kratkoročno riješila problem radne snage. Dugoročno rješenje tog problema je dualno obrazovanje, ali i ostale obrazovne aktivnosti u suradnji s ministarstvima i državnim tijelima te popularizacija i aﬁrmacija trenutačno nepopularnih građevinskih zanimanja.

 Statistika pokazuje blagi oporavak graditeljskog sektora, mogu li se dosegnuti pretkrizne godine? - Najveći teret recesije u Hrvatskoj, a to je vidljivo i po brojkama, podnio je sektor graditeljstva. U hrvatskom graditeljstvu postoje oscilacije u građevinskoj aktivnosti u nekoliko zadnjih kvartala. Građevinska je aktivnost, za sada, ostala ispod razine od prije sedam godina i još se čeka taj veliki investicijski zamah. U ovoj krizi smo izgubili dio mogućnosti, neke vjerojatno nepovratno. Graditeljstvo je grana gospodarstva kojoj treba dosta vremena za oporavak, što za sada ide puno teže od očekivanoga.

 Kriza je nesporno ostavila svoj trag na broj i poslovanje tvrtki tog sektora? - U 2015. godini bilo je oko 19.000 građevinskih tvrtki, dok ih je primjerice u 2008. bilo tek 11.000. To povećanje broja rezultat je krize jer su se neke velike građevinske tvrtke ugasile, a osnovano je više manjih. Usitnjavanje građevinskih tvrtki kao rezultat krize trend je u cijeloj Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Ulaskom u EU otvorilo nam se veliko tržište, s velikom konkurencijom, pa se teško natjecati u takvom društvu, što osjete i male i srednje i velike tvrtke. Uz sve probleme hrvatskog graditeljstva koje je zadnjih godina prepolovljeno, tu je i sveprisutni problem odljeva kvalitetne radne snage.

 Koliko je regija dobar poligon za

VEĆ DVIJE GODINE HGK UPOZORAVA NA PROBLEM NEDOSTATKA RADNIKA U GRAĐEVINSKIM TVRTKAMA  Koliko će nedostatak radne snage utjecati na daljnji rast sektora? - Nedostatak radne snage postaje limitirajući faktor i jedan od gorućih problema. Najveći je nedostatak kvaliﬁciranih zidara, tesara, armirača, montera suhe gradnje, keramičara, soboslikara. Sada se u praksi susrećemo sa slučajevima gdje tvrtke ne mogu preuzeti poslove jer nemaju dovoljan broj radnika.

jače prisustvo hrvatskih građevinskih tvrtki? - Velike hrvatske građevinske tvrtke najviše su prisutne u zemljama u susjedstvu, kao što su BiH i Srbija, a postoji veliki potencijal za poslove u Makedoniji i na Kosovu. Hrvatske tvrtke već sada rade u zemljama regije - istaknut ću samo gradnju mosta preko Save između Hrvatske i BiH na paneuropskom cestovnom koridoru V.c kod mjesta Donji Svilaj u Općini Odžak. Tako da potencijala ima.

 Kakva je perspektiva graditeljskog sektora? - Graditeljski sektor je svakako potrebno restrukturirati, a to je i moguće. Perspektiva sektora graditeljstva i tvrtki koje posluju je u njihovoj specijalizaciji, a dobar primjer te specijalizacije je energetska obnova zgrada koja je u zamahu zbog suﬁnanciranja sredstvima iz EU fondova. Od ostalih specijalizacija u graditeljstvu istaknula bih investicije u infrastrukturu: gradnju kolosijeka željezničkih pruga, povećanje kapaciteta luka, gradnju mostova te komunikacijske i energetske infrastrukture. (I.G.)

3. travnja 2017. | broj 3972 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

S MARKOVA TRGA ZAKON O POSTUPKU IZVANREDNE UPRAVE U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA OD SISTEMSKOG ZNAČAJA ZA REPUBLIKU HRVATSKU

IZVANREDNA UPRAVA ZA SISTEMSKE TVRTKE Zakon se odnosi na velike tvrtke koje imaju više od 5000 zaposlenih i obveze veće od 7,5 milijardi kuna, a koje se nađu u određenim poteškoćama. Institut prinudne uprave mogao bi trajati najviše 15 mjeseci, a ako postupak stabilizacije i restrukturiranja ne uspije u tom razdoblju, kompanija ide u stečaj piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

V Izvanredni povjerenik ima zadatak osigurati redovno poslovanje kompanije, omogućiti svježu likvidnost i krenuti u sustavni proces restrukturiranja u cilju održivosti tvrtke i očuvanja radnih mjesta. Andrej Plenković, hrvatski premijer

lada je na svojoj prošlotjednoj sjednici u hitnu saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku kojim se, kako se navodi u obrazloženju, nastoji spriječiti da “nekontrolirani kolaps takvog društva prouzroči lančanu reakciju koja potencijalno može ozbiljno ugroziti cijeli gospodarski sustav Republike Hrvatske”. Riječ je o zakonu koji se odnosi na velike tvrtke koje imaju više od 5000 zaposlenih i obveze veće od 7,5 milijardi kuna, a koje se nađu u određenim poteškoćama. Riječ je o kompanijama koje po svom značaju i veličini imaju sistemski karakter za funkcioniranje hrvatskog gospodarstva i ﬁnancijskoga sustava te u konačnici za ukupnu stabilnost zemlje. Zakonom se uređuje postupak izvanredne uprave, s time da bi Vlada predložila izvanrednog povjerenika kojeg bi trebao potvrditi Trgovački sud u Zagrebu. A da bi se sam zakon mogao primjenjivati, mora postajati zahtjev za njegovu primjenu od samog dužnika ili pak na zahtjev vjerovnika ali uz suglasnost dužnika. Institut prinudne uprave mogao bi trajati najviše 15 mjeseci, a ako postupak stabilizacije i restrukturiranja ne uspije u tom razdoblju, kompanija ide u stečaj. “Ne radi se ni o kakvoj nacionalizaciji ili bilo kakvom državnom intervencionizmu koji bi bez privole ugrozio bilo čije vlasništvo. Dakle, ovaj zakon poštuje hrvatski ustav, nepovredivost prava vlasništva, kao i slobodu poduzetništva”, istaknuo je premijer Andrej Plenković te dodao da izvanredni povjerenik ima zadatak osigurati redovno poslovanje kompanije, omogućiti svježu likvidnost i krenuti u sustavni proces restrukturiranja u cilju

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3972 | 3. travnja 2017.

održivosti tvrtke i očuvanja radnih mjesta. To bi se moglo napraviti na način da se dogovori aranžman s vjerovnicima, prije svega kreditorima, odnosno bankama o svojevrsnom stan-

NE RADI SE NI O KAKVOJ NACIONALIZACIJI ILI BILO KAKVOM DRŽAVNOM INTERVENCIONIZMU, ISTAKNUO JE PLENKOVIĆ dstill aranžmanu, tako da oni “stave pauzu” na svoja potraživanja te da se omogući dobivanje novih kredita kojima bi se namirili dobavljači, platile obveze državi, a kompanija nastavila redovito funkcionirati. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić ocijenila je kako je proces izvanredne uprave eﬁkasniji od predstečajnih postupaka. “Izvanrednom upravom omogućit će se normalno poslovanje kompanije te ﬁnancijsko, poslovno i vlasničko restrukturiranje. Unutar postupka je moguće, uz suglasnost vjerovničkog vijeća, isplatiti i dio tražbina dospjelih do trenutka pokretanja procesa. Krajnji cilj je postići nagodbu među vjerovnicima o načinu namirenja tražbina i načinu restrukturiranja i boljeg poslovanja kompanije”, naglasila je Martina Dalić.

HRVATSKE CESTE

Raskid ugovora s Viduktom

SUGLASNOST ZA NOVE ZAJMOVE Vlada je također odobrila pokretanje postupka za sklapanje ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj u iznosu od 22 milijuna eura za modernizaciju i restrukturiranje cestovnog sektora. Sredstvima zajma ﬁnancirat će se institucionalno jačanje i reforme u cestovnom sektoru te operativno restrukturiranje društava u cestovnom sektoru s ciljem uvođenja instrumenata za upravljanje te poboljšanje prihoda i racionalizaciju troškova. “Vlada želi stabilizirati sektor i omogućiti mu razvoj, a aranžman s IBRD-om trebao donijeti povoljnije uvjete zaduživanja uz dulju ročnost”, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. Vlada je dala i suglasnost Croatia Airlinesu za kratkoročno kreditno zaduženje kod Hrvatske poštanske

PROCES IZVANREDNE UPRAVE JE EFIKASNIJI OD PREDSTEČAJNIH POSTUPAKA, OCIJENILA JE MARTINA DALIĆ banke u iznosu do 30 milijuna kuna radi ﬁnanciranja obrtnih sredstava. Rok korištenja tog kratkoročnog revolving kredita je do jedne godine, redovna kamatna stopa 4,75 posto, krajnji rok vraćanja najduže 12 mjeseci od datuma odobrenja, a najkasnije do 15. prosinca 2018. godine.

Direktor Hrvatskih cesta Josip Škorić izjavio je prošli tjedan na konferenciji za novinare kako Hrvatske ceste pokreću proceduru raskida ugovora o građenju mosta kopno-otok Čiovo. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je kako se radi o strateškom projektu za Hrvatsku i da odluka nije bila laka. Interes je Hrvatskih cesta i Vlade da se taj projekt dovrši i da most bude gotov do kraja godine, dodao je među ostalim Butković. Krešimir Mikolić, predsjednik Uprave Viadukta, napomenuo je kako vjeruje da je investitor uzeo u

obzir sve aspekte i donio najbolju odluku da bi se nastavio projekt. Podsjećamo, investitor gradnje mosta su Hrvatske ceste, a u studenome 2014. za izvođača radova izabran je Viadukt. Inače, ukupna vrijednost projekta iznosi oko 207,9 milijuna kuna. Od toga, 176,7 milijuna kuna suﬁnancira se iz EU fondova. (B.O.)

CENTRI KOMPETENCIJE

Bez inovacija nema trajnog rasta

Na konferenciji o podršci razvoju centara kompetencije (CEKOM) donesena je Odluka o financiranju projekata u sklopu javnog poziva Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koje proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja, a za što je osigurano 748 milijuna kuna. Premijer Andrej Plenković naglasio je kako su istraživanje, razvoj i

inovacije najveći potencijal rasta naše ekonomije te da nam moraju biti orijentir za razvoj zemlje. Dodao je kako očekuje da ovakvi projekti poput CEKOMa pomognu da Hrvatska bude zemlja koja će znati iskoristiti potencijale kako bi pridonijela kvaliteti života svojih građana. “Da bi ekonomski rast bio trajan i stabilan, važne su inovacije, a njihova uloga je da su jedan od najznačajnijih načina prevladavanja opadajućih prinosa gospodarstva”, kazala je potpredsjednica Vlade Martina Dalić dodavši kako su CEKOM-i zamišljeni kao instrument koji će pomoći malim i srednjim poduzetnicima da sudjeluju u razvoju i komercijaliziraju svoje inovacije. (M.S.)

3. travnja 2017. | broj 3972 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO STANJE U AGROKORU

USUGLAŠEN STANDSTILL, ZA RESTRUKTURIRANJE Standstill bi trebao olakšati napore kompanije u rješavanju pitanja likvidnosti, osiguranja kontinuiteta poslovanja, zaštite vrijednosti koncerna i predstaviti osnovu za održivo restrukturiranje koncerna, priopćio je koordinacijski odbor financijskih vjerovnika Agrokora koji čine šest banaka piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

anke, dobavljači i Agrokor usuglasili su u petak standstill agreement, odnosno sporazum o mirovanju kredita kojim bi se na neko vrijeme zamrznulo vraćanje kamata Agrokora, a svježim novcem platile dospjele obveze prema dobavljačima. Nekako u isto vrijeme Vlada je u hitnu saborsku proceduru poslala zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, Time bi trebao biti završen poslovno iznimno uzbudljiv tjedan, kojim bi konačno došlo do završetka krize koja već tjednima potresa sustav Agrokor. Sporazum je postignut u poslovno negativnom ozračju jer su u javnost procurili podaci da su pojedinim tvrtkama iz koncerna Agrokor blokirani računi te da je čak i država zbog neplaćenog PDV-a od 81 milijun kuna krenula u prisilnu naplatu. No u petak poslijepodne, nakon nekoliko sati pregovora, stigla je službena informacija koordinacijskog odbora ﬁnancijskih vjerovnika Agrokora, koji čine

Sberbank, Erste Bank, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, VTB Bank i Zagrebačka banka, o dogovorenom aranžmanu. Zajedno s predstavnicima Agrokora usuglasili su, kako se ističe u njihovom priopćenju, ključne elemente standstill ugovora “kojim se želi olakšati napore kompanije da stabilizira poslovanje te osigura podmirenje dospjelih obveza prema dobavljačima u idućem razdoblju”.

“Standstill bi trebao olakšati napore kompanije u rješavanju pitanja likvidnosti, osiguranja kontinuiteta poslovanja, zaštite vrijednosti koncerna i predstaviti osnovu za održivo restrukturiranje koncerna. Nužnost za uspješnu stabilizaciju je koordinacija svih ključnih sudionika kako bi zajedno poduprli dugoročan i održiv poslovni model”, navodi se u priopćenju koje je poslano u ime svih banaka iz Erste Banka. “Shodno tome, usuglašeno je

SRBIJA I BIH POZORNO PRATE

Mercator S u Srbiji stabilno posluje I u Srbiji se prati tijek dužničke krize u Agrokoru, ali isključivo iz kuta utjecaja na poslovanje srpskog dijela kompanije i eventualnih posljedica na njihovu nacionalnu privredu. To se može zaključiti iz aktivnosti i izjava potpredsjednika Vlade i ministra trgovine, turizma i telekomunikacija Rasima Ljajića te ministra poljoprivrede Branislava Nedimovića koji su imali sastanke s me-

nadžmentom Mercatora S, te s rukovodstvom Dijamanta i Frikoma. “Kompanija Mercator S u Srbiji, koja zapošljava 9000 radnika od ukupno 11.200, koliko ih ima u tvrtkama Agrokor koncerna u Srbiji, stabilno posluje i u potpunosti i na vrijeme podmiruje sve obveze prema državi i zaposlenima”, izjavio je generalni direktor Mercatora S Aleksandar Seratlić.

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3972 | 3. travnja 2017.

Ministar Ljajić je rekao da njegovo ministarstvo očekuje poštivanje svih obveza prema zaposlenicima, kao i prema dobavljačima s kojima surađuje Mercator S, te je pozvao sve dobavljače koji imaju bilo kakav problem u poslovanju s tom tvrtkom da se jave nadležnim službama u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija. I u BiH pozorno prate razvoj događaja.

STIŽE GLAVNI DIREKTOR JOSIP BUDIMIR, ČLAN UPRAVE FRANCKA

Dobavljači spremni staviti moratorij na naplatu dugova U ime dobavljača novinarima se nakon sastanka obratio član Uprave Francka Josip Budimir. Svi dobavljači podržali su standstill sporazum te su pristali na obročnu otplatu, kao i staviti moratorij na naplatu dugova, naglasio je Budimir. Nastavio je i da su “spremni sve to podržati i povući blokade te pod moratorij staviti obveze, a sve kako bi dali potporu kreditorima”.

s kompanijom da će njen upravljački tim biti osnažen. Kao prvi korak, osnažit će se uvođenjem funkcije glavnog direktora za restrukturiranje (chief restructuring officer) kao ključne osobe za provedbu programa stabilizacije. Nadalje, tijekom procesa restrukturiranja, funkcije top menadžmenta bit će popunjene neovisnim stručnjacima kako bi se vodio transparentan i održiv proces restrukturiranja”, zaključuje se u priopćenju. I veliki Agrokorovi dobavljači suglasili su se s cijelim ovom procesom jer su i njihovi ključni ljudi prisustvovali sastanku banaka i Agrokora. Naime, njihova podrška iznimno je bitna zbog 16 milijardi kuna koliko im, navodno, taj koncern duguje. Iako ostali detalji standstill sporazuma nisu poznati on bi, u stvari, trebao

podrazumijevati da nitko od vjerovnika neće kretati u naplatu potraživanja tijekom restrukturiranja kompanije.

NEKI SU IPAK IZGUBILI STRPLJENJE No neki dobavljači tijekom proteklog tjedna više nisu imali živaca čekati bilo kakav dogovor nego su aktivirali svoje zadužnice, a prvi je to napravio Orbico Branka Roglića koji je pokrenuo prisilnu naplatu 10 milijuna kuna potraživanja. Tako su prošli petak, prema podacima iz servisa Financijske agencije Fina InfoBlokade, u blokadi bili računi Agrokora, Leda, Jamnice, Tiska i PIK Vrbovca, ali i samog Konzuma. Sve to bila je potvrda špekulacija da ima više dobavljača kojima se više nije dalo čekati te su i oni pokrenuli postupke prisilne naplate svojih potraživanja. Navodno je

među njima bila i država, koja je pokrenula naplatu PDV-a. No dodatnu nervozu u cijeloj toj krizi sredinom prošlog tjedna unijele su izjave prvog potpredsjednika ruske VTB banke Jurija Solovjeva koji je izjavio kako je Agrokor “falsificirao svoja financijska izvješća”, no idući dan su iz te iste banke ublažili formulaciju te pojasnili kako se ustvari radi o dugogodišnjem dopuštanju nepravilnosti u izradi izvještaja. Mnogima je to bio znak da prozovu ministra financija Zdravka Marića, nekadašnjeg zaposlenika Agrokora, da je znao za “frizirana financijska izvješća” te da sukladno tome treba podnijeti ostavku. No Marić je ustvrdio kako nije bio odgovoran za sastavljanje izvješća. “U mom djelokrugu nije bila odgovornost sastavljanja financijskoga izvješća. Moja funkcija je bila izvršni direktor i nisam bio član Uprave. Bio sam zadužen za odnose s investitorima, rejting agencijama te za spajanje i akvizicije”, pojasnio je Marić. Inače u proteklih 2,5 godina izloženost hrvatskog bankarskoga sektora prema Agrokoru smanjena je za otprilike 3,5 milijardi kuna. Od 2013. godine banke su morale svoj limit izloženosti prema jednom klijentu svesti na 25 posto svoga kapitala, no kolika je ukupna izloženost prema Agrokoru, banke smatraju poslovnom tajnom. I tjedan koji je pred nama bit će iznimno zanimljiv kad je u pitanju Agrokor jer tek je - nogometnim rječnikom - završeno prvo poluvrijeme, a u drugom se očekuju ključne izmjene.

MARIO HENJAK, PREDSJEDNIK UPRAVE SBERBANKA HRVATSKA

Standstill aranžman nastupa odmah Nakon što su banke članice koordinacijskog odbora financijskih vjerovnika i predstavnici Agrokora usuglasili ključne elemente standstill ugovora, postalo je jasno da se kreće s moratorijem na bankarske obveze Agrokora. “Imamo jasan plan i jasne korake što treba u sljedećim danima napraviti, a to su novi međunarodni menadžement, ubrizgavanje dodatnog novca i aktivno restrukturiranje.

Vodit će se računa o svim zaposlenicima i dobavljačima Agrokora, s posebnim naglaskom na male i srednje dobavljače. Vrijednost potpisanog ugovora je ukupan kreditni iznos šest banaka, koje su potpisnice ovog ugovora, ne bih govorio o iznosima, ali to je veći dio ukupnoga duga. Rokovi su vrlo ambiciozni, a standstill aranžman nastupa od ovog trenutka”, rekao je predsjednik

Uprave Sberbanka Hrvatska Mario Henjak. Na upit tko će izabrati glavnog direktora za restrukturiranje, Henjak je rekao “svi mi”.

3. travnja 2017. | broj 3972 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

PREDSTAVLJAMO SAN-10, Čakovec

NAJBOLJE iz prirode U ovom obiteljskom pogonu smatraju kako je za uspješno poslovanje važna stalna edukacija i usavršavanje iz farmacije, fitofarmacije, homeopatije, ajurvede i aromaterapije

S A SAD MALO O NAMA...

više od 20 god proizvodi tvrtke SAN-10 mogu se kupiti u međimurskim ljekarnama u 159 ljekarni i specijaliziranih trgovina mogu se pronaći njihovi proizvodi danas 4 stalno zaposlenih u tvrtki SAN-10

ve je počelo kao ostvarenje sna o spajanju vrhunskog znanja iz farmacije i beskrajnog potencijala koje nudi priroda. Tako započinje priča o obiteljskoj tvrtki SAN10 iz Čakovca koja se bavi proizvodnjom prirodne kozmetike pod brendom SAN prirodna kozmetika. Na hrvatskom tržištu prisutni su tri godine, no u međimurskim ljekarnama njihovi proizvodi se mogu kupiti već više od 20 godina. Osnivačica tvrtke i kreatorica vlastitih prirodnih formulacija kozmetike je magistra Jagoda Ćerić koja je svoje proizvode prirodne kozmetike plasirala kroz svoju Ljekarničku ustanovu Homeosan te druge ljekarne u Međimurju. Danas se njihovi proizvodi mogu pronaći u 159 ljekarni i specijaliziranih trgovina diljem Hrvatske. A ove godine potpisali su ugovore s tri velika lanca ljekarni. “Volimo reći da je naš glavni kapital jedinstveni spoj znanja iz znanosti i znanja koje dolazi iz velike ljubavi i povezanosti s prirodom. Protekle tri godine smo proveli učvršćujući svoju poziciju na tržištu, stvarajući nove proizvode i šireći svoj tim, a od ove godine spremni smo na veliki iskorak, čak i u inozemstvo, pa smo našli partnere koji će naše proizvode plasirati u Sloveniji i Mađarskoj”, kaže direktorica tvrtke SAN-10 Jasna Ćerić koja je vođenje i razvoj tvrtke preuzela od svoje majke, nakon završenog studija nutricionizma na PBF-u i specijalističkog studija ﬁtofarmacije na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu.

IZVOZ JE BUDUĆNOST Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

Trenutačno imaju četvero stalno zaposlenih, no po potrebi uzimaju se i honorarni suradnici. U ovom pravom obiteljskom pogonu smatraju kako je za uspješno poslovanje važna stalna edukacija i usavršavanje iz farmacije, ﬁtofarmacije, homeopatije, ajurvede i aromaterapije, a sve kako bi se iz prirode

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3972 | 3. travnja 2017.

izvuklo ono najbolje za čovjeka i njegovo zdravlje. “Kad je riječ o budućnosti poslovanja, glavni plan je plasiranje proizvoda na inozemna tržišta. Naši proizvodi su pokazali iznimnu kvalitetu, isprobani su u tridesetak zemalja na četiri kontinenta i čujemo samo pozitivne reakcije”, ističe Jasna Ćerić, koja smatra da tržište prirodne kozmetike u Hrvatskoj gotovo i ne zaostaje za tržištima na Zapadu te se može reći da se prate trendovi. “Tržište prirodne kozmetike bilježi neprestani rast u svijetu, Europi i u Hrvatskoj. Nama je glavni izazov hrvatsko malo tržište koje ponekad ne može apsorbirati dovoljnu količinu proizvoda i

PREDNOST TRŽIŠTA PRIRODNE KOZMETIKE JE TO ŠTO NA NJEMU IMA MJESTA ZA MIKRO TVRTKE POPUT NAŠE, KAŽE JASNA ĆERIĆ napraviti promet koji bi svaki put dobio pozitivne rezultate u željenom roku. S druge strane, velika je prednost tržišta prirodne kozmetike to što na njemu ima mjesta za mikro tvrtke poput naše, a kupci su oduševljeni kada mogu probati nešto prirodno i domaće, i čemu mogu potpuno vjerovati”, kaže Jasna Ćerić. U ovoj kompaniji smatraju da je održivi razvoj jedini pravi put pa se SAN prirodna kozmetika ne testira na životinjama te se posebna pozornost polaže i na odgovorno gospodarenje otpadom, a smatraju da samo pošten i transparentan odnos prema suradnicima i partnerima može donijeti poslovni uspjeh. (I.G.)

enterprise europe

info

Broj 153, 3. travnja 2017.

NOVE OZNAKE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

Za zaštitu potrošača i okoliša Nove oznake energetske učinkovitosti kućanskih aparata zaštitit će potrošače i okoliš Boris Odorčić Pregovori između Europskog parlamenta, Europske komisije i Vijeća o izmjenama pravila o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih aparata nedavno su završeni. Uredba o novim razredima od A do G za energetsku učinkovitost kućanskih aparata trebala bi stupiti na snagu u jesen kao zamjena za dosadašnji zbunjujući sustav s više pluseva (A+, A++, A+++). Novi sustav označavanja bit će definiran nizom delegiranih akata pa će se tako, primjerice, za bijelu tehniku i televizore energetske naljepnice početi koristiti u trgovinama početkom 2020. godine, za radijatore i bojlere tek 2030. godine, a energetske oznake za usisavače i sušilice rublja krajem 2024. godine. Zeleni u Europskom parlamentu pozdravljaju odluku jer će potrošači imati veće koristi od takvog pojednostavljenog sustava označavanja, međutim, smatraju kako će većini proizvoda trebati dugotrajnije prijelazno razdoblje što može stvoriti pomutnju među kupcima. “Potrošači će na prvi pogled moći procijeniti koliko energije troši određeni proizvod, što je korisno za njihov budžet, ali i za oko-

liš. Pozdravljamo osnivanje baze podataka proizvoda pomoću koje će potrošači dobiti bolji pristup informacijama prije kupnje određenog proizvoda. Unatoč tome, ipak ćemo morati pričekati neko duže vrijeme da ove promjene stupe na snagu za većinu proizvoda. Ako na tržištu imamo dvije različite vrste označavanja energetske učinkovitosti proizvoda, to jedino može stvoriti pomutnju kod potrošača. Štoviše, trenutačno ne postoji mogućnost refundacije

novca ako se potrošači zbog oznaka dovedu u zabludu, ni jasnih pravila za ispitivanje energetske učinkovitosti. Trebamo poraditi na donošenju novih pravila za energetsku učinkovitost koja će poboljšati prava i zaštitu potrošača pa se nadam kako će Komisija poduzeti određene korake i omogućiti građanima da što prije osjete sve prednosti novog sustava označavanja”, rekao je zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec.

enterprise europe

B2B Software Days

Udruženje za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore, u suradnji s Trgovinskim odjelom Austrijskog veleposlanstva (Advantage Austria), te Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom (EEN) i programom Eureka/Eurostars, organizira posjet hrvatskih informatičkih tvrtki međunarodnoj konferenciji B2B Software Days 25. i 26. travnja u Beču. Konferencija B2B Software Days namijenjena je tvrtkama i start-upima koji se bave razvojem softvera i inovacija u IT sektoru, kao i institucijama za istraživanje i razvoj (R&D) te IT udruženjima i klasterima iz cijelog svijeta, kojima pruža priliku za informiranje o najnovijim trendovima, proširenje kontakata, pronalazak novih poslovnih partnera i razmjenu iskustava

u okviru stručnih radionica i networking događanja. Tema ovogodišnje konferencije 4th International B2B Software Days je The Future of Digital Business.

javljeni te će se ograničiti broj mjesta na jednu osobu po tvrtki. Cijena sudjelovanja za putovanje na program B2B Software Days iznosi 900 kuna po osobi.

U utorak, 25. travnja prijepodne, međunarodni će stručnjaci izložiti pregled aktualnih IT trendova, a popodne će se održati unaprijed dogovoreni EEN (B2B) bilateralni sastanci predstavnika IT tvrtki, industrije i istraživačkih institucija koji će biti zaokruženi zajedničkim domjenkom uz networking. Srijeda, 26. travnja, rezervirana je za predstavljanje međunarodnih istraživačkih i razvojnih projekata, predstavljanje start-upa investitorima (pitching session) te za radionice o financiranju IKT i drugih projekata, izložbu i Open Space za razvijanje R&D projekata u sklopu programa Eureka (www.eurekanetwork.org). U sklopu konferencije predviđen je i forum namijenjen austrijskim sudionicima u sklopu kojeg bi se predstavilo i hrvatsko IT tržište.

Prijedlog plana putovanja je sljedeći: • Ponedjeljak, 24. travnja: 15:00 - 21:00 putovanje Zagreb - Beč • Utorak, 25. travnja: 10:00 - 13:00 plenarni dio konferencije B2B Software Days 14:00 - 17:00 B2B sastanci 19:30 svečana večera • Srijeda, 26. travnja: 9:00 - 16:00 sudjelovanje u programu i radionicama konferencije 16:00 - 21:00 putovanje Beč - Zagreb.

Informacije o programu i sadržaju konferencije pronaći ćete na službenoj stranici https://www.b2match.eu/softwaredays2017. Hrvatska gospodarska komora i HAMAGBICRO organiziraju dva noćenja s doručkom u Hotelu 7 Days Premium i prijevoz do Beča i natrag za 20 osoba. U slučaju većeg odziva prednost će imati prvi pri-

Zainteresirani za posjet konferenciji i B2B razgovore mogu se već sada registrirati, unijeti profil svoje tvrtke i potencijalnim poslovnim partnerima predstaviti svoje ponude i želje te unaprijed dogovoriti sastanke s njima (sastanke je moguće ugovoriti do 18. travnja). Sudjelovanje na konferenciji je besplatno uz obveznu prethodnu prijavu, uz napomenu da se primjenjuje naknada za nedolazak (“No show fee”) u iznosu od 75 eura (bez PDV-a). Ako ste zainteresirani za sudjelovanje na studijskom putovanju, uključujući smještaj i prijevoz autobusom, obratite nam se na hgkit@hgk.hr ili sfriedman@hgk.hr.

Treća regionalna konferencija o procjeni utjecaja na okoliš Hrvatska udruga stručnjaka zaštite prirode i okoliša organizira Treću regionalnu konferenciju o procjeni utjecaja na okoliš koja će se održati u Vodicama, od 13. do 16. rujna pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović te Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske. Prva regionalna konferencija održana je u rujnu 2013. godine u Zadru,

a druga u rujnu 2015. godine u Novom Vinodolskom. Na svakoj je predstavljeno više od stotinu stručnih radova te održano nekoliko okruglih stolova s različitim temama uz prisutnost sudionika iz više od 20 zemalja. Kroz svoja dva izdanja konferencija se prometnula u važan događaj, ne samo za Hrvatsku, nego i za širu regiju jer se pokazala iznimnom prilikom za stvaranje poznanstava te platformom za

dogovaranje suradnje i razmjenu iskustava među stručnjacima iz različitih zemalja. Ideja konferencije je sve ove godine ostala nepromijenjena: žele se okupiti dionici postupaka na području zaštite prirode i okoliša te im omogućiti da kroz konstruktivan i demokratski dijalog uzajamno podijele svoja znanja, iskustva i stavove. Više informacija može se naći na internetskoj stranici huszpo-konferencija.com.

3. travnja 201 2017.

www.een.hr

2 3

READY2GO

Pomoć za GLOBALNO tržište Kako pokretanje poslovanja u inozemstvu nije jednostavno, projektom Ready2Go Europska komisija daje potporu dinamičnim malim i srednjim tvrtkama iz Europe da uspješno krenu na svjetsko tržište U današnjem svijetu međunarodno tržište nije više rezervirano isključivo za velike korporacije, pa se i male tvrtke sve više počinju širiti na inozemna tržišta. Međutim, pokretanje poslovanja u inozemstvu nipošto nije jednostavan proces, zbog čega je projekt Ready2Go spreman dati potporu dinamičnim malim i srednjim tvrtkama iz Europe da uspješno krenu u globalne vode. Kao projekt Europske komisije koji je razvio međunarodni konzorcij na čelu s Promosom Milano u suradnji s Enterprise Europe Networkom, Ready2Go je inovativni novi program u kojem će 80 odabranih tvrtki koje u njemu sudjeluju dobiti na raspolaganje potrebne alate koji jamče uspjeh u inozemstvu. Fokus će biti usmjeren na pet različitih zemalja tj. ciljnih tržišta: Čile, Indiju, Kamerun, Kanadu i SAD (rezervna tržišta su Argentina i Egipat), a sudionici ne samo da će dobiti uvid u njihove pojedinačne načine rada, nego će poduzeti i prve korake u uspostavljanju partnerstava u tim zemljama. Tajna međunarodnog uspjeha leži u znanju kako se nositi s inozemnim tržištima, zbog čega Ready2Go pruža individualni program treninga i obuke koji će biti posebno prilagođen poslovanju. Cilj treninga za svaku tvrtku bit će kreiranje međunarodnog poslovnog plana, tj. strateškog pregleda za postavljanje ciljeva i brzi početak međunarodnog napredovanja. Svaka tvrtka koja sudjeluje u programu dobit će podršku i savjet na daljinu od Ready2Go-a tijekom programa. Za napredak svake tvrtke koja pokušava

kata i, što je najvažnije, da se istaknu na svjetskom tržištu. Međutim, program će biti dostupan isključivo za 80 odabranih tvrtki. Uvjeti koje tvrtke moraju ispuniti su: • biti tvrtka male ili srednje veličine • biti osnovana u državi članici EU-a ili biti iz zemlje koja sudjeluje u programu COSME (Albanija, Armenija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Island, Moldavija, Crna Gora, Srbija i Turska) • biti aktivna u proizvodnom sektoru (konzultantske tvrtke i profesionalne usluge nisu uključene) • biti u mogućnosti raditi i komunicirati na engleskom jeziku

uspjeti u inozemstvu presudno je uspostavljanje odgovarajućih kontakata. Stoga će Ready2Go organizirati aktivnosti povezivanja koje će omogućiti sudionicima da izgrade vrijedne odnose s odgovarajućim tvrtkama u ciljnim zemljama. Jedan od najzanimljivijih aspekata ovog programa je to da će sudionici imati koristi od mogućnosti istraživanja inozemnih tržišta; ne samo da mogu odabrati pohađanje dvaju dodatnih treninga koji će se odvijati u pet različitih kulturnih središta širom Europe, već mogu sudjelovati i na do dva događaja umrežavanja u ciljnim zemljama, čiji su troškovi djelomično subvencionirani. Niz resursa i obuka koje pruža Ready2Go dat će tvrtkama priliku da prošire svoje vidike, izgrade mrežu inozemnih konta-

Tih 80 izabranih tvrtki će: • sudjelovati u trodnevnom individualnom treningu i obuci (koji će se održati u sjedištu tvrtke) između lipnja i kolovoza 2017. godine • sudjelovati u dvodnevnom treningu koji će se održavati u europskim gradovima između srpnja i listopada 2017. godine • izraditi svoj poslovni plan internacionalizacije uz potporu Ready2Go-a • sudjelovati u do dva događaja povezivanja, tj. uspostavljanja kontakata koji će se održati u razdoblju od studenog 2017. do srpnja 2018. godine na trećim tržištima Online prijava je dostupna na www. b2match.eu/ready2go, a rok za prijavu je 14. travnja 2017. Dodatne informacije o prihvatljivosti i kriterijima izbora, datumima i programu dostupne su na www. b2match.eu/ready2go.

enterprise europe

EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA

EIB uložio

2,4 milijarde eura u Hrvatsku Aktivnosti Europske investicijske banke u 2017. godini u Hrvatskoj bit će usredotočene na infrastrukturne projekte regionalnog značenja, nastavak financijskih instrumenata u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. s naglaskom na zaštiti okoliša, podršci malom i srednjem poduzetništvu te razvoju konkurentnosti kroz poslovno kreditiranje Europska investicijska banka nudi financiranje i stručnu pomoć dobrim i održivim investicijskim projektima, a najveći je međunarodni zajmodavatelj na svijetu sa 440 projekata u više od 160 zemalja, od kojih 90 posto plasmana ide izravno na područje Europske unije, najavio je voditelj Ureda Zagreb Europske investicijske banke Anton Kovačev, predstavljajući rezultate EIB-a za prošlu godinu i najavljujući planove za ovu godinu. “U 2016. godini najviše sredstava odobreno je za infrastrukturu i poticanje malog i srednjeg poduzetništva, dok se novi plan ulaganja u Europu sastoji od tri temeljna stupa - poboljšanja ulagačke klime, dostupnosti financiranja i mobilizacije sredstava za ulaganje. Novim se planom teži mobilizirati 315 milijardi eura dodatnih sredstava kroz Europski fond za strateška ulaganja. Naš najveći partner u Hrvatskoj je HBOR, ali surađujemo i s drugim poslovnim bankama. Možemo biti zadovoljni aktivnostima EIB-a jer smo u gornjem dijelu država članica kada je u pitanju europsko ulaganje u gospodarstva”, kaže Kovačev. Europska investicijska banka poduprla je nekoliko važnih infrastrukturnih projekata poput obnove i proširenja Zračne luke Dubrovnik, obnove pruge Dugo Selo-Kri-

Predsjednica Odbora za suradnju s međunarodnim financijskim institucijama Udruženja banaka pri HGK-u Vesna Muratović govorila je o iskustvu suradnje s Europskom investicijskom bankom.

ževci, projekta općinske vodoopskrbe, mosta Svilaj, Zračne luke Zagreb... Aktivnosti Europske investicijske banke u 2017. godini u Hrvatskoj bit će usredotočene na infrastrukturne projekte regionalnog značenja, nastavak financijskih instrumenata u RH za razdoblje 2014. do 2020. s naglaskom na zaštiti okoliša, podršci malom i srednjem poduzetništvu te razvoju konkurentnosti kroz poslovno kreditiranje. “Europska investicijska banka u zadnjih je pet godina plasirala oko 2,4 milijarde eura hrvatskom gospodarstvu što je čini jednim od najvećih investitora. Upravo zato nam je važno znati više o budućem programu”, rekao je potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher.

Banke su tijekom krize ušle u fazu dezinvestiranja, što se promijenilo nakon krize jer se u zadnje dvije godine bore s problemom velike likvidnosti odnosno nemogućnosti uposlenja vlastitih sredstava, rekla je Vesna Muratović. Pohvalila je dobar program Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda Risk sharing product u kojem gospodarstvo dobije sredstva od banke, ali EIB putem garancije preuzima učešće u riziku. “U 2017. nastojimo forsirati ovaj model kako bi banke iskoristile vlastite izvore financiranja”, istaknula je Vesna Muratović. Na predstavljanju, koje je održano u Hrvatskoj gospodarskoj komori, sudjelovali su predstavnici banaka, leasing društava, investicijskih fondova i investicijskih društava kao i predstavnici EBRD-a, Ministarstva financija, HNB-a, Hanfe, HAMAG-BICRO-a, AIK-a gospodarstvenika. U raspravi je istaknuto kako EIB podržava projekte od najmanje 25 milijuna eura do iznosa od 50 posto. No ako poduzetnici imaju manje projekte, prvo se trebaju javiti poslovnim bankama ili HBOR-u s kojima EIB usko surađuje.

3. travnja 2017.

www.een.hr

4 5

Poslovni susreti FUTURE OF BUILDING Austrijska gospodarska komora i Europska poduzetnička mreža Austrije organiziraju konferenciju, B2B razgovore i obilazak projekata na temu Future of Building, Beč, Austrija, 17. i 18. svibnja (https://www.b2match. eu/building2017) u Austrijskoj gospodarskoj komori, 1045 Beč, Wiedner Hauptstrasse 63. Konferencija i B2B razgovori omogućuju uvid u najsuvremenija kretanja u sektoru zgradarstva, graditeljstva i infrastrukture. HGK-Komora Zagreb i EEN Hrvatska pozivaju Vas na konferenciju i B2B razgovore koji su namijenjeni tvrtkama koje žele: više saznanja o inovativnim solucijama u zgradarstvu, održivoj obnovi, visokokvalitetnoj gradnji u Austriji, najnovijim trendovima u tehnologiji; razmijeniti nove projektne ideje i pronaći poslovnog partnera za nove poslovne prilike. Glavna tematska područja i sektori su: • arhitektonske i građevinske usluge/inženjering i planiranje • graditeljstvo/podugovaranje • građevinski materijali/komponente i sistemi za gradnju

• obnovljivi izvori energije/klimatizacija i građevinska tehnologija • poslovne agencije, klasteri i udruženja, donositelji javnih odluka Konferencija i poslovni razgovori održavaju se 17. svibnja u Austrijskoj gospodarskoj komori (Wiedner Hauptstrasse 63), a večernje događanje Enquete 4.0 sa specijalnim fokusom na gradske tehnologije, inovacije i izvoz u Diplomatskoj akademiji (Festsaal, Favoritenstrasse 15a). Razgledavanje jedinstvenih projekata u Beču i okolici organizirano je 18. svibnja. Detalje o događanju, programu i informacije o prijavi sudjelovanja pogledajte pod https://www.b2match.eu/building2017/ pages/14957-program. Za sudjelovanje na konferenciji i poslovnim razgovorima ne naplaćuje se naknada, a obvezno se prijavljuje izravno preko poveznice https:// www.b2match.eu/building2017/sign_up! Nedolazak na prijavljenu konferenciju i večernje događanje bez prethodnog otkazivanja registracije do 15. svibnja naplaćuje se 125 eura (bez PDV-a). Posjetitelje koji će sudjelovati samo na

događanju Enquete 4.0 molimo da se registriraju slanjem kratkog e-maila na: aussenwirtschaft.dienstleistungsexport@ wko.at. Rok prijave za registraciju i kreiranje kooperativnog profila je 28. travnja, a odabir B2B sastanaka moguć je od 26. travnja do 10. svibnja. Za informacije u vezi s registracijom možete se obratiti gospodinu Herwigu Wutscheru (tel. 0043/5 90 900 3662, herwig.wutscher@wko.at, www.wko.at). Kontakt osobe su: u HGK-Europskoj poduzetničkoj mreži Hrvatske gospođa Jelena Ravlić, EEN Hrvatska, tel: 01/4561 763, e-mail: jravlic@hgk.hr, te u HGK-Komori Zagreb Silvija Czeisberger, Odsjek za graditeljstvo i kom.gospodarstvo, tel. 01/4606 807, e-mail sczeisberger@hgk. hr.

Poslovni susreti u sklopu sajma Tuttofood TuttoFood je međunarodno B2B događanje posvećeno prehrambenoj industriji u organizaciji Fiera Milana, a održava se od 8. do 11. svibnja 2017. godine. U samo pet izdanja, ovaj sajam je postao savršeno mjesto za predstavljanje vlastitih proizvoda domaćim i međunarodnim tržištima. Unutar izložbenog prostora sajma Europska poduzetnička mreža i konzorcij Simpler organizirat će poslovne susrete (B2B). Poslovni susreti će posjetiteljima i izlagačima omogućiti upoznavanje međunarodnih partnera zainteresiranih za uspostavljanje komercijalne i tehnološke suradnje.

B2B je besplatan za proizvođače, veletrgovce, agente, distributere, uvoznike i kupce iz sektora prehrambene industrije. Prijaviti se mogu tvrtke koje proizvode sljedeće: tjesteninu, pekarske proizvode i slatkiše, mliječne proizvode, meso, plodove mora, namirnice, ulje, delikatesne proizvode, zamrznute proizvode, veganske i organske proizvode te pića. Do sada se prijavilo 166 tvrtki iz 12 zemalja, a popis prijavljenih možete vidjeti na sljedećoj poveznici: izhttps://www.b2match. eu/tuttofood2017/participants. Više informacija o samom događanju i prijavi dostupno je na poveznici www.

b2match.eu/tuttofood2017. Registracija i popunjavanje online profila tvrtke do 26. travnja 2017. Biranje poslovnih partnera za “jedan na jedan” sastanke od 3. travnja do 3. svibnja 2017. Poslovni susreti održavaju se 9. i 10. svibnja 2017.

Kontakt osoba: Jelena Ravlić, Hrvatska gospodarska komora, Europska poduzetnička mreža, tel: 01/ 456 1763.

enterprise europe 6. EFFECTUS FORUM

Nemamo kapacitete da iskoristimo fondove Iako povećavamo količinu novca koji povlačimo iz Europskih fondova, nedostaju nam kapaciteti da ostvarimo više projekata, rečeno je na Effectus forumu pod nazivom EU fondovi i konkurentnost hrvatskog gospodarstva – regija U prošloj godini smo povukli devet milijardi kuna što je značajan iskorak u odnosu na prethodne godine s obzirom na to da je tek prošle godine započeta financijska perspektiva u smislu apsorpcije, a možemo i bolje od toga, najavila je ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac na 6. Effectus forumu pod nazivom EU fondovi i konkurentnost hrvatskog gospodarstva – regija. Ministrica smatra kako je moguće ove godine povući i više od planiranih 13 milijardi. Radi se i na donošenju novog zakona o strateškom planiranju te će se tako svi projekti objediniti u jednu bazu. “Predviđeno je donošenje novog zakona o regionalnom razvoju. Poseban zakon o potpomognutim područjima zamijenit će postojeći Zakon o područjima posebne državne skrbi te će se dio koji se odnosi na stambeno zbrinjanjavanje spojiti u zakon o potpomognutim područjima”, dodala je Gabrijela Žalac. Najavila je i kako će vrlo brzo na sjednici Vlade biti usvojena uredba kojom će se osnovati uprava za otoke i uprava za potpomognuta područja. U programu Vlade je i jačanje lokalnih razvojnih agencija koje djeluju na terenu kao produžene ruke Ministarstva. Na panel-diskusiji, na kojoj su sudjelovali Sanja Bošnjak, v.d. županica Virovitičkopodravske županije, Melanija Milić, direktorica Regionalne razvojne agencije DUNEA, Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske

gospodarske komore, požeško-slavonski župan Alojz Tomašević te studenti i predavači Effectusa - Studija za financije i pravo, govorilo se o novostima u politici regionalnog razvoja Hrvatske, zakonskim regulativama i povezanosti regionalnog razvoja uz mogućnosti korištenja EU fondova.

dovi su poluga koja nas Hrvate zadržava u domovini i moramo je iskoristiti”, ističe Savić.

Dekanica Effectusa - Studija za financije i pravo Mira Lenardić je istaknula kako je ovaj forum mjesto na kojem se tradicionalno raspravlja o ključnim ekonomskim i pravnim pitanjima važnima za našu državu u cjelini, a Zvonimir Savić je upozorio kako EU fondovi moraju biti prioritet. “Sve države su ove godine zabilježile gospodarski rast, osim Hrvatske, te bi se moglo dogoditi da nas pretekne čak i Rumunjska. EU fon-

“Kada se pojavi natječaj, kroz mrežu županijskih komora organiziramo prezentacije na koje pozivamo poduzetnike za koje mislimo da bi se mogli javiti na njega. Kako bi im se pomoglo, organizirana je zajednica konzultanata koja im stoji na raspolaganju, a poduzetnicima se dodjeljuju i vaučeri u vrijednosti 10.000 kuna koje mogu iskoristi kod nekog od konzultanata za svoje projekte”, zaključio je Savić.

Na skupu je istaknuto i kako je problem u tome što jedinice lokalne uprave i samouprave nemaju kapaciteta za realizaciju projekata.

3. travnja 2017.

www.een.hr

6 7

NOVA INVESTICIJA

Mala hidroelektrana - ključ u ruke U Brodskom Drenovcu, na rijeci Orljavi, puštena je u probni rad mala hidroelektrana Orljava 8 instalirane snage 110 kilovata, prvi projekt tvrtke Centar kompetencije za obnovljive izvore energije, po sistemu “ključ u ruke” U Brodskom Drenovcu, malom mjestu 30 kilometara zapadno od Slavonskog Broda, na rijeci Orljavi, početkom ožujka puštena je u probni rad mala hidroelektrana instalirane snage 110 kilovata Orljava 8. To je prvi takav projekt tvrtke Centar kompetencije za obnovljive izvore energije - CKOIE, po principu “ključ u ruke”, a većina elektrostrojarske opreme te elektrane varaždinski je odnosno hrvatski proizvod. Centar kompetencije za obnovljive izvore energije je razvojno-istraživački centar usmjeren na primijenjena istraživanja i komercijalizaciju istraživačkih rezultata u području korištenja obnovljivih izvora energije. CKOIE je neprofitno trgovačko društvo u 100-postotnom vlasništvu Grada Varaždina osnovano 2009. godine, smješteno u Tehnološkom parku Varaždin i u njemu su trenutačno zaposlena četiri elektroinženjera. Sufinancira ga Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) iz

programa TEHCRO u kategoriji razvojnoistraživačkih centara, a ukupna ostvarena dobit Centra reinvestira se u daljnje istraživačke projekte.

Investitor je tvrtka MAHE Hidroelektrana iz Brodskog Drenovca, a vrijednost ugovorenog posla je 1,4 milijuna kuna. Uspješno puštanje u pogon rezultat je rada sedam većinom mladih djelatnika tvrtke, visokoobrazovanih inženjera Investitor je tvrtka MAHE Hidroelektrana iz Brodskog Drenovca, a vrijednost ugovorenog posla je 1,4 milijuna kuna. Uspješno puštanje u pogon rezultat je rada sedam većinom mladih djelatnika tvrtke, visokoobrazovanih inženjera.

Na lokaciji za izgradnju nalazi se brana na glavnom toku rijeke Orljave, dovodni i odvodni kanal, a na istom se mjestu nekad nalazio Ćosin mlin, dio kojeg je uređen kako bi poslužio kao strojarnica male hidroelektrane. Električnu energiju u maloj hidroelektrani proizvodi asinkroni generator od 110 kilovata kojeg pogoni dvostruko regulirana vertikalna propelerna turbina kompletno razvijena u CKOIE-u, a sastavljena u tvrtki Optima energija. Turbina ima zakretne privodne lopatice i upravljanje brzinom vrtnje preko frekvencijskog pretvarača, a projektirana je za protok vode od šest prostornih metara po sekundi i pad od 2,3 metra. Upravljanje cijelom hidroelektranom u potpunosti je automatizirano, a programski paket za upravljanje također je kompletno razvijen u CKOIE-u. Proizvedena električna energija se putem frekvencijskog pretvarača isporučuje u elektroenergetsku mrežu HEP-a po povlaštenoj cijeni.

enterprise europe

Otvoren javni poziv: Dodj sredstava za aktivnosti pro malog gospodarstva Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije raspisala je javni poziv za podnošenje prijava za dodjelu sredstava za aktivnosti promocije malog gospodarstva. Natječajem se dodjeljuju sredstva Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije za aktivnosti promocije malog gospodarstva, osiguranih Financijskim planom HAMAG-BICRO-a za 2017. godinu kako bi se povećala konkurentnost malog gospodarstva, poticali inovacijski procesi i promovirale investicije u Hrvatskoj. Novac je namijenjen organizaciji događanja (konferencija, sajam, gospodarski susret, radionica, edukacija/seminar, umrežavanje i slično), projektima i/ili programima (znanstvena publikacija/knjiga, poduzetnički projekt, medijski prilog/reportaža/uradak, analiza/istraživanje, edukativni projekt, studentski projekt i slično) i ostalim aktivnostima promocije. Za istu aktivnost pravo na dodjelu sredstava može ostvariti samo jedan korisnik, koji se može javiti za novac za najviše dvije aktivnosti koje će se provoditi na području Hrvatske. Prijaviti se mogu trgovačka društva, obrti, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice gradova i županija, obrazovne i znanstveno-istraživačke ustanove te udruge.

Prijaviti se mogu trgovačka društva, obrti, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice gradova i županija, obrazovne i znanstveno-istraživačke ustanove te udruge

Prijavitelji ne mogu biti javnopravna tijela osim onih koji su navedeni. Dodijeljena sredstva odabrani prijavitelji kao korisnici moraju koristiti isključivo za aktivnosti promocije malog gospodarstva. Prihvatljivi troškovi su troškovi koje je imao korisnik i to: • troškovi organizacije aktivnosti (najam, zakup prostora i opreme, trošak logistike, tro-

šak cateringa, trošak predavača, usluge prevoditelja, izrada promotivnih materijala i slično), • troškovi realizacije projekta/programa (trošak naklade, tiska, prijeloma i dizajna), • ostali troškovi koji su izravno povezani s provedbom aktivnosti promocije malog gospodarstva

Neprihvatljivim troškovima smatraju se: • retroaktivni troškovi za provedbu aktivnosti nastali prije objave javnog poziva, dugovi i stavke za pokrivanje gubitaka ili dugova, • dospjele kamate, kupovina nekretnina, zajmovi trećim osobama, troškovi zaposlenika angažiranih na aktivnosti koji odgovaraju stvarnim izdacima za plaće te porezima i doprinosima iz plaće i drugim troškovima vezanim uz plaću, neizravni troškovi kao što su naknada za električnu energiju, vodu, uredski materijal, sitan inventar, telefon, poštanske usluge i slično Sveukupan iznos sredstava koji će se dodijeliti po ovom javnom pozivu je 200.000 kuna. Sredstva će se dodjeljivati prijaviteljima prema rang listi koja će se utvrditi po broju ostvarenih bodova.

3. travnja 2017.

www.een.hr

jela omocije Za istu aktivnost pravo na dodjelu sredstava može ostvariti samo jedan korisnik. Prijave se podnose na obrascu koji se nalazi na http://www.hamagbicro.hr/otvorenjavni-poziv-dodjela-sredstava-za-aktivnostipromocije-malog-gospodarstva/. Uz prijavu su dužni podnijeti sljedeću dokumentaciju: detaljan opis aktivnosti (događaja, programa i/ili projekta), troškovnik aktivnosti, izvornik potvrde nadležne Porezne uprave o nepostojanju duga prema državnom proračunu ne stariji od 30 dana od dana objave poziva, izvornik uvjerenja nadležnog suda da se protiv prijavitelja i odgovorne osobe prijavitelja ne vodi kazneni postupak, izvadak iz sudskog registra, referentnu listu s popisom ranije provedenih projekata i/ili programa te organiziranih događanja i ostalih aktivnosti ukoliko postoji. Na temelju odluke o dodjeli sredstava i potpisanog ugovora, odabranim prijaviteljima kao korisnicima će se isplatiti sredstva na poslovni račun najranije 30 dana prije početka provođenja aktivnosti. Korisnik je dužan HAMAG-BICRO-u ispostaviti račun na iznos dodijeljenih sredstava te ostale račune za namjensko korištenje sredstava.

8 9

2nd CHICAGO COLLABORATION WEEK

Kraći put do američkog tržišta Svjetski stručnjaci dolaze u Hrvatsku razmijeniti iskustva u području kreiranja eko sustava za poticanje poduzetništva i inovacija Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO), u suradnji s nevladinom organizacijom WorldChicago i Europskom poduzetničkom mrežom (EEN) te Ministarstvom vanjskih poslova SAD-a, uz partnere Tehnološki park Varaždin i Tehnološki park Zagreb/RAZA, organizira 2nd Chicago Collaboration Week koji će se održati 6. i 7. travnja u Zagrebu. Na događanju će start-upovi, poduzetnici, poduzetničke potporne institucije i studenti dobiti priliku upoznati se s američkom dobrom praksom kroz različita predavanja i radionice na temu poduzetništva.

Korisnik dodijeljenih sredstava dužan je najkasnije u roku od 30 dana po završetku aktivnosti dostaviti Povjerenstvu Izvješće o tome da su sredstva korištena namjenski (za promociju malog gospodarstva) s dokazima (računi i drugo) te dokaze o vidljivosti uloge HAMAG-BICRO-a u aktivnosti za koju su mu dodijeljena sredstva.

Prvog dana će se u Zagrebu u HUB385 održati susret za poduzetničke potporne institucije iz cijele Hrvatske pod nazivom Developing Innovation Eco-System na kojem će glavna tema biti razvoj poduzetničkog eko sustava u Hrvatskoj kroz primjere iz Chicaga. Svjetski stručnjaci predstavit će svoja iskustva u području kreiranja suradničkog eko sustava za poticanje poduzetništva i inovacija kroz kolaborativne prostore, poslovno umrežavanje te ulogu društvenih mreža.

Cijeli tekst natječaja nalazi se na web stranici http://www.hamagbicro.hr/otvorenjavni-poziv-dodjela-sredstava-za-aktivnostipromocije-malog-gospodarstva/.

Serhat Cicekoglu, stručnjak za upravljanje inovacijama, uputit će sudionike konferencije u načine na koji se mali eko sustavi mogu povezati sa svjetskim investitorima.

Kristi Dula, jedna od suosnivačica najvažnijeg centra za poduzetništvo u Chicagu koji se zove 1871, govorit će o viziji koju su imali osnivači i gdje su sada. Sudionici će više o temi Kako razvijati ljude danas za poslove budućnosti imati prilike čuti od Stevea Oxmana, voditelja akademskih inovacija za DV X, udrugu DeVry Education Group. Drugog dana u jutarnjem dijelu događanja održat će se konferencija za poduzetnike i start-up poduzeća na temu Time To Go West. U sklopu događanja američkim stručnjacima će se predstaviti hrvatske inovativne tvrtke te na taj način prikupiti konkretni savjeti o izlasku na američko tržište. Slijedit će uspješni poduzetnički primjeri iz Chicaga te panel-rasprava. Popodnevni dio događanja čini susret sa studentima Engaging Next Start-Up Generation koji će se održati na Ekonomskom fakultetu (Trg John F. Kennedy 6) na kojem će predavači govoriti o tome što je potrebno kako bi se razvile vještine budućih lidera, kako razviti poduzetnički duh te kako se pripremiti za posao budućnosti. Životopisi svih predavača i program nalazi se na http://ccw.hamagbicro.hr/. Sudjelovanje na događanjima je besplatno, no broj sudionika je ograničen. Službeni jezik događanja je engleski.

enterprise europe

E2 Tech4Cities 2017 - poslovni susreti u sklopu Europskog tjedna održive energije Europska poduzetnička mreža iz Bruxellesa Vas poziva na poslovne susrete E²Tech4Cities 2017 - Energetika i učinkovite tehnologije za gradove. I ove će godine Impuls.brussels biti domaćin poslovnih susreta povodom Europskog tjedna održive energije 2017 #EUSEW2017, a događanje podržavaju i EEN Sektorske grupe za inteligentnu energiju, ICT i održiva gradnja i okoliš.

Kako se prijaviti: Registrirajte se za B2B događanje, te izaberite pitching sessions. Pošaljite e-mail na adresu ean@impulse.irisnet.be do 21. ožujka kako biste dobili daljnje upute i detalje o kriterijima prijave. Maksimalno osam projekata će biti izabrano za predstavljanje investitorima, dok će svi ostali imati mogućnost predstaviti svoje projekte tvrtkama s kojima će imati dogovorene bilateralne sastanke.

Novost na ovogodišnjim poslovnim susretima je mogućnost pitchinga - predstavljanja projektnih ideja investitorima. Start-up tvrtke će imati mogućnost upoznavanja velikih korporacija i financijskih institucija kao potencijalnih investitora. Unaprijed izabrani poduzetnici predstavit će svoje projekte investitorima, nakon čega će uslijediti panel s pitanjima. Poduzetnici će se također moći družiti s investitorima nakon uvodnog panela.

Tko se može prijaviti na poslovne susrete? Privatna poduzeća (uključujući i startup tvrtke, male i srednje tvrtke te velike); tijela javne vlasti i općine; industrijska udruženja; sveučilišta i istraživački centri; investitori i poslovni anđeli Tematska područja: • Obnovljivi izvori energije • Energetski učinkovite zgrade i gradske četvrti

• ICT za gradove, pametni gradovi i općine • Energetski učinkovita mobilnost i transport • Europske istraživačke i inovacijske mogućnosti pod Horizonom 2020 • Gospodarenje energijom • Obnova energije • Pametne mreže i integracije energetskih sustava Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno, a prijaviti se možete do 8. lipnja putem sljedeće poveznice https:// www.b2match.eu/e2tech4cities2017. Za sve dodatne informacije slobodno kontaktirajte: Jelena Ravlić Hrvatska gospodarska komora Europska poduzetnička mreža Tel: 01/ 4561 763 E-mail: jravlic@hgk.hr.

Poslovni razgovori TorinoFashionMatch 2017 Europska poduzetnička mreža poziva Vas na poslovne razgovore po nazivom TorinoFashionMatch 2017 koji će se održati od 29. lipnja do 3. srpnja u okviru Torino Fashion Weeka s mnoštvom modnih revija, radionica i ostalih događanja. Ovo će događanje biti jedinstvena prilika da se na jednom mjestu susretnu tvrtke iz tekstilne i modne industrije, koje će moći pronaći partnere na stranim tržištima u svrhu ostvarivanja buduće suradnje i jačanja pozicije na stranim tržištima. Također, tvrtke će moći susresti nove dizajnere, modne stiliste, blogere, nacionalne novinare, maloprodajne predstavnike i sudjelovati u 7-dnevnom događanju i aktivnostima povezanima s modnom industrijom.

Zašto sudjelovati: • besplatna registracija za B2B razgovore • besplatan ulaz na ostala događanja Torino Fashion Weeka • mogućnost izlaganja vlastitih kreacija tijekom bilateralnih sastanaka • besplatna prijava za sudjelovanje na radionici na temu inovacija u modnoj industriji Kome je namijenjeno: • modnim dizajnerima i stilistima • mladim dizajnerima i proizvođačima • tvrtkama koje proizvode tekstil i modne dodatke • distributerima, agentima u tekstilnoj industriji • ostalim vezanim industrijama • agencijama za prodaju i kupcima

Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a zainteresirane tvrtke svoje sudjelovanje mogu prijaviti na https://www.b2match.eu/to2-fashionmatch2017. Krajnji rok za registraciju je 23. lipnja.

Kontakt osoba: Irena Spahić Europska poduzetnička mreža Hrvatske Tel: 01/4561 639 E-mail: ispahic@hgk.hr.

3. travnja 2017.

www.een.hr

10 11

Poslovni razgovori u okviru vodećeg sajma industrijskih tehnologija Hannover Messe Sajam Hannover Messe je najznačajniji europski industrijski sajam međunarodnog karaktera koji se održava više od 60 godina i pokriva vrlo široka područja industrijskih aplikacija, te je stoga podijeljen u ova tematska područja:

• Digital Factory - izložba integriranih procesa i IT-rješenja za proizvodnju i razvoj proizvoda • Industrial Supply - izložba rješenja industrijskih dobavljača i lake gradnje • MDA (Motion, Drive & Automation) pogonska tehnika, hidraulika, pneumatika, tehnika fluida • ComVac - izložba tehnologije vakuuma i zraka pod pritiskom

• Industrial Automation - automatizacija u industriji, sustavi automatizacije procesa i pogona • Energy - izložba obnovljive i konvencijalne energije - proizvodnja, opskrba, prijenos i skladištenje

• Research & Technology - izložba za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije.

Sudjelovanje na događanju se naplaćuje (izlagači 95 eura, posjetitelji 100 eura), a registrirati se možete na sljedećim internetskim stranicama: http://www.eenmatchmak ing.com/hannovermesse2017/Home/Index/1.

Novitet: ovogodišnja suradnja dogovorena je s mladim tehnološkim tvrtkama kako bi se naglasila važnost suradnje inovativnih start-upa na B2B događanjima.

Kontakt osoba: Irena Spahić Europska poduzetnička mreža Hrvatske Tel: 01/4561 639 E-mail: ispahic@hgk.hr.

Održan EUREKA info webinar Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO) objavila je drugi zajednički poziv za međunarodne suradničke projekte iz dunavske regije u 2017. godini iz programa Eureka. Detalji poziva su na web stranici http://www.hamagbicro.hr/milijun-kuna-za-medunarodne-poduzetnicke-projekte-krozprogram-eureka/. Eureka je program kojim se potiču mala i srednja poduzeća (MSP) na suradnju s međunarodnim partnerima u pokretanju istraživačko-razvojnih (IR) aktivnosti. Tko može sudjelovati: mala ili srednja poduzeća

Vrsta projekata: istraživačko-razvojni projekti Uvjeti: projekt mora imati međunarodnog partnera Visina sredstava: do 150.000 eura Postotno sufinanciranje: 50 posto opravdanih troškova. Početkom ožujka održan je i info webinar sa sljedećim programom: • EUREKA program! • Kako se prijaviti? • Primjer iz prakse. • Pitanja i odgovori Pristup webinaru omogućen je preko linka: https://connect.carnet.hr/p8pco44o2b4/.

Za sve dodatne upite možete se obratiti na mail: eureka@hamagbicro.hr.

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

FINANCIJSKI LEASING

bavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentMan a g e m e n t / D o k u m e n t P o d a c i Fr m . aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20005378. Dodatne informacije dostupne su na navedenoj adresi. NAFTA I DESTILATI Hrvatska kontrola zračne plovidbe nabavlja naftu i destilate. Natječaj je otvoren do 28. travnja a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o., 33052761319, Rudolfa Fizira 2, Velika Gorica 10410, Anastazia Meštrović, Željko Brkić, zeljko.brkic@crocontrol.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na:

Unikom, Osijek, nabavlja financijski leasing. Natječaj je otvoren do 24. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Unikom d.o.o., Osijek, 07507345484, Ružina ulica 11/a, Osijek 31000, Hrvatska, Zvjezdana Jakšić, zvjezdana.jaksic@unikom.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0005349. Dodatne informacije dostupne su na navedenoj adresi. RAČUNALNI PROGRAMI Porezna uprava traži nabavu programskih paketa i informacijskih sustava. Natječaj je otvoren do 24. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Ministarstvo financija - Porezna uprava, 18683136487 Boškovićeva 5, Zagreb 10000, Hrvatska, Silvije Tokić, javna.nabava@porezna-uprava.hr. Dokumentacija o na-

KOMUNALNA VOZILA

Čistoća, Karlovac, traži nabavu komunalnih vozila. Natječaj je otvoren do 28. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Čistoća d.o.o., Karlovac, 70467048139, Gažanski trg 8, Karlovac 47000, Edo Milošević, javna-nabava@cistocaka.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0005298. Dodatne informacije dostupne su na navedenoj adresi.

https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0005325. Dodatne informacije dostupne su na navedenoj adresi.

DIZEL-GORIVO Promet, Split, traži nabavu dizel-goriva. Natječaj je otvoren do 28. srpnja, a prijave se predaju na: Promet d.o.o., 13421314997, Hercegovačka 20, Split 21000, Hrvatska, Irena Vidović, javnanabava@promet-split. hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na:

FARMACEUTSKI PROIZVODI Thalassotherapia, Opatija, traži nabavu farmaceutskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 26. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Thalassotherapia Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma, 35372335047, Ulica maršala Tita 188/1, Opatija 51410, Suzana Žiganto, suzana.ziganto@tto.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0005305. Dodatne informacije dostupne su na navedenoj adresi.

https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F5-0003323. Dodatne informacije dostupne su na navedenoj adresi.

3. travnja 2017.

www.een.hr

12 13

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

Poljska tvrtka traži stranog proizvođača svih vrsta rezervnih dijelova i opreme za automobile (BRPL20170227001) • Poljska tvrtka specijalizirana za veleprodaju i maloprodaju autodijelova i pribora/opreme traži stranog proizvođača svih vrsta rezervnih dijelova i pribora/ opreme za automobile koji žele povećati prodaju svojih proizvoda na tržištu Polj-

ske kroz ugovor o distribuciji. Tvrtka nudi široku paletu proizvoda: rezervne autodijelove, opremu za servise automobila, rezervne dijelove za održavanje i viljuškare. Tvrtka želi i proširiti tu paletu, stoga traži proizvođače i dobavljače svih vrsta rezervnih dijelova. Danska tvrtka traži proizvođača vrtnog alata (BRDK20170309001) • Danska tvrtka traži proizvođača s iskustvom u proizvodnji visokokvalitetnog vrtnog alata, s kojim bi sklopili ugovor o proizvodnji. Materijali koji bi se koristili za proizvodnju su drvo i nehrđajući čelik, a prva narudžba bi bila u količini od 500 komada, ali bi se taj broj mogao povećati. Važno je da potencijalni partner već ima iskustva u proizvodnji vrtnog alata. Poljski distributer nudi distribuciju proizvođačima konzervirane, smrznute i sušene hrane (BRPL20170220002) • Poljska tvrtka traži dobavljača konzervirane, smrznute hrane, sušenog voća i povrća i drugih proizvoda. Tvrtka traži proizvođače, koji su zainteresirani za dugoročnu suradnju na bazi distribucije. Proizvodi od interesa su: smrznuto povrće (grašak, brokula, mrkva, gljive, cvjetača, poriluk, luk...); smrznuto voće (ananas, breskve, manda-

rine, kivi, trešnje, višnje, maline, kupine...); masline; pekmezi (od jagode, crnog ribiza, ananasa, naranče, breskve); konzervirano povrće (bijeli grah, crveni grah, kukuruz, grašak, šparoge, kiseli krastavci...); konzervirano te sušeno voće. Rumunjska tvrtka traži partnera za proizvodnju tenisica (BRRO20170216001) • Rumunjski tvrtka, specijalizirana za kreiranje brendiranih i promotivnih proizvoda, traži proizvođača obuće – tj. tenisica koje imaju fleksibilan đon izrađen od gume ili sintetičkih materijala, a gornji dio izrađen od tekstila. Djelatnost tvrtke sastoji se od kupnje različitih proizvoda, apliciranja tiska na te proizvode i prodaje svojim klijentima kao brandirane i promotivne proizvode. Tenisice su dizajnirane za muškarce, žene i djecu. Tip suradnje koji tvrtka traži je podugovaranje kroz proizvodnju malih serija obuće (za početak 50 pari). Poželjno je da potencijalni partner ima vlastiti dizajn i proizvodnju tenisica te da je otvoren za male narudžbe. Ruska tvrtka traži proizvođača okova za namještaj (BRRU20170206001) • Ruska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i distribuciju uredskog i rezidencijalnog namještaja traži proizvođača okova za na-

mještaj i proizvoda za uređenje interijera. Potencijalni partner bi trebao dostavljati visokokvalitetne okove za namještaj koje bi ruska tvrtka koristila u svojoj proizvodnji (za stolove, stolice, ormare...). Francuska tvrtka nudi zastupstvo proizvođačima prehrambenih proizvoda (BRFR20170301001) • Francuska tvrtka, čija je osnovna djelatnost komercijalno zastupanje i prodaja prehrambenih proizvoda stranih tvrtki, nudi komercijalno partnerstvo - zastupstvo. Tvrtka je specijalizirana za prehrambene proizvode nami-

jenjene tzv. masovnom tržištu, kao što su proizvodi “ready to eat”, grickalice i slično, te traže inovativne proizvode koje bi zastupali na francuskom tržištu. Rumunjska tvrtka traži proizvođača prirodnih prehrambenih proizvoda (BRRO20170224001) • Rumunjska tvrtka, specijalizirana za veleprodaju prirodnih prehrambenih proizvoda i superfood proizvoda, traži proizvođače i/ili dobavljače prirodnih prehrambenih proizvoda koji su u stanju isporučiti veće količine. Asortiman proizvoda uključuje prirodne prehrambene proizvode - ali nije ograničen na njih - kao što su: orasi, sjemenke bundeve, sjemenke suncokreta, suho voće, kakao u prahu, kakao, kakao maslac, agava sirup, javorov sirup, kokosovo ulje, kokosov šećer... Rumunjska tvrtka nudi usluge distribucije. Grčka tvrtka traži dobavljača zavjesa i tkanina za unutarnju dekoraciju (BRGR20170313001) • Grčka obiteljska tvrtka, osnovana 1963., traži partnere dobavljače zavjesa, tkanina za tapeciranje, plahti, deka i sličnih proizvoda za unutarnju dekoraciju. Tvrtka nudi ekskluzivnu distribuciju proizvođaču onih proizvoda koje grčka tvrtka još nema u svom asortimanu. Poljski distributer traži proizvođače prirodne kozmetike (BRPL20161222002) • Poljski distributer prirodne kozmetike i proizvoda za osobnu njegu zainteresiran je za uspostavljanje poslovne suradnje s certificiranim proizvođačima i tvrtkama koje posjeduju nove i inovativne kozmetičke proizvode. Tvrtka obavlja laboratorijsku provjeru svakog proizvoda i temeljito provjerava sastav. Nudi distribuciju proizvođačima čiji proizvodi ne sadrže parafinsko ulje, silikon, konzervanse i paraben.

enterprise europe

RAPEX IZVJEŠĆE 1

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Držač za dudu, brend Tigex, oznaka 80602265 (pink), 80602266 (blue). Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se lako može slomiti, pa dijelove djeca mogu progutati ili inhalirati. (slika 1) Putno parno glačalo, brend Italvapor, model The New Light Weight Steam Iron. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je energetski kabel prekratak i zbog mehaničke sile lako se može oštetiti i izazvati električni udar ogoljenim dijelovima. (slika 2)

Automobil Mercedes-Benz, model E Class, proizvedeni između listopada 2015. i rujna 2016. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sustav prepoznavanja suvozača odnosno dječje sjedalice može biti neispravan. (slika 6) Automobili Infiniti, modeli Q30, QX30, proizvedeni u rujnu i kolovozu 2016. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer mu zračni jastuci mogu biti neispravni. (slika 7, 8)

Plinska grijalica, brend Stainley, model ST-11T-CPH-E. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer zbog topline može prouzročiti požar ako se koristi unutar prostorija. (slika 3) Automobili Audi, modeli A1, A4, A5, A6, A7, A8, Q5, Q7, proizvedeni između lipnja i prosinca 2016. godine. Proizvodi predstavljaju rizik na korištenje jer mogu imati neispravne sustave usklađivanja zatezača pojasa i zračnih jastuka. (slika 4, 5)

9 Plastične figurice, brend New Toys, model DP-10034. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer mehanizam za proizvodnju zvuka može ispasti iz lutkice pa ga djeca mogu progutati ili inhalirati. (slika 9)

3. travnja 2017.

www.een.hr

14 15

POTRAŽNJA ZA TEHNOLOGIJAMA Tehnološke upite pošaljite na dajana.stekovic@hamagbicro.hr

Eurostars prijava: Volumetrička procjena visoke rezolucije usjeva/žetve (RDCY20170127001) • MSP s Cipra traži partnere za razvoj modela predviđanja žetve korištenjem prostorno-vremenske

evolucije vegetacijskih pokrova i fotografija iz bespilotnih letjelica i satelita. Prijava će se poslati na Eurostars natječaj (rok: 14. rujna 2017.) te traži partnere za rad na algoritmima modela previđanja, kao i na provođenju analize tržišta i razvoju poslovnog modela za komercijalizaciju proizvoda. Korejska kemijska tvrtka traži partnera za 1,6 Heksametilen diisocianat (TRKR20170205001) • Korejska tvrtka je specijalizirana za proizvodnju kemijskih proizvoda. Tvrtka traži partnerstvo s europskim kemijskim tvrtkama u vezi s HMDI-jem (1,6 Heksametilen diisocianat) koji je sirovina za poliizocijanat. Materijal će se koristiti za premaz automobila i slično. Specifične vrste suradnje koje tvrtka traži su ugovor o licenciranju i tehnička suradnja. Grčka tvrtka traži partnere za surazvoj sustava za potporu odlučivanju (DSS) u svrhu zaštite okoliša na temelju GIS-a i daljinskog očitavanja (TRGR20170214001) • Grčki MSP bavi se geoinformacijskim sustavima uz uporabu visokotehnološke opreme i pristupa. Tvrtka je u potrazi za odgovarajućim tehno-

loškim partnerima za zajednički razvoj i korištenje sustava za potporu odlučivanju (DSS - decision support system) u svrhu zaštite okoliša. Tvrtka traži tvrtke, stručnjake za GIS i daljinsko očitavanje za sklapanje tehničkog ugovora. Također je moguć potencijalni istraživački projekt, na kojem su dobrodošli i istraživači, stručnjaci za navedena područja DSS-a. Traži se građevinska tvrtka i/ili istraživačko-razvojna institucija za istraživanje građevinske tehnologije koja se temelji na novom vezivnom materijalu za stabilizaciju temelja i zaštitu istih od prijevremenog propadanja (TRDE20161212001) • Njemački MSP specijaliziran za proizvode i istraživanje u svrhu smanjenja troškova s polimerom modificiranim hidrauličnim vezivima za tehnike poboljšanja tla i stabilizacije tla za ceste - traži partnere iz građevinskih tvrtki i/ili istraživačko-razvojnih institucija za daljnju primjenu i razvoj svojih proizvoda. Vrste suradnje mogu uključivati zajedničko ulaganje kao i ugovore o istraživanju i/ ili tehničkoj suradnji, ovisno o partnerima. Traži se potpuno automatizirana tehnologija premaza prahom za vijke i brtve (TRRO20160208002) • Rumunjski MSP specijaliziran za čelična rješenja u zgradama traži tehnologiju premaza prahom i pakiranja vijaka i brtvi. Tehnologija treba ponuditi potpuno automatizirano rješenje (montažna traka). Vrsta suradnje vjerojatno će biti komercijalni ugovor s tehničkom pomoći. Automatizirani sustav za usmjeravanje i pozicioniranje voća prije punjenja proizvodne linije (TRES20151223002) • Španjolska tvrtka specijalizirana je za obradu voća za industrijsku uporabu. Glavna djelatnost tvrtke je aseptična obrada i konzerviranje voća. Nedavno je u asortiman svojih proizvoda uključila brzo smrzavanje pojedinog voća (IQF), uporabom kriogene tehnologije. Zanima je nabava automatiziranog sustava za usmjeravanje i pozicioniranje voća koje će se automatski rezati. Tra-

ži automatizacijske tvrtke za komercijalne ugovore s tehničkom suradnjom. Traži se potpora ulaganju u poljoprivrednu tehnologiju uz zajedničko ulaganje (TRMK20170216001) • Makedonska tvrtka, koja se bavi ekološkom proizvodnjom, traži partnera za potporu ulaganju u tehnologiju za dio proizvodnje koji se bavi proizvodima za poljoprivredu i ekologiju. Ulaganje bi se koristilo za nabavu opreme potrebne za završetak proizvodne linije portfelja proizvoda. Tvrtka je zainteresirana za ugovore o zajedničkom ulaganju. Enzimski piling citričnog voća (TRES20151223004) • Španjolska tvrtka specijalizirana je za obradu voća za industrijsku uporabu. Glavna aktivnost tvrtke je aseptična obrada i konzerviranje voća. Nedavno je u asortiman svojih proizvoda uključila brzo smrzavanje pojedinog voća

(IQF), uporabom kriogene tehnologije. Zanima je nabava tehnologije koja omogućuje enzimski piling citričnog voća. Traži industrijske partnere koji su zainteresirani za komercijalne ugovore s tehničkom pomoći. Traže se strojevi, oprema i programi za proizvodnju medicinskih uređaja (TRRO20170301001) • Rumunjska tvrtka, proizvođač medicinske opreme, razvija svoj tehnološki kapacitet i traži proizvođača nekolicine strojeva, opreme i programa. Predviđena vrsta suradnje je komercijalni ugovor s tehničkom pomoći i ugovor o licenciranju s pružateljima tehnologije.

enterprise europe

3. travnja 2017.

Poslovni razgovori za proizvođače hrane i pića Tour d’ Europe • unaprijed dogovoreni 30-minutni sastanci s novim potencijalnim partnerima i kupcima • novi prekogranični kontakti • možete pronaći nova rješenja za konkretne probleme • možete razmijeniti ideje s međunarodnim partnerima • mogućnost brzog ulaska na tržište

Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom Tour d’Europe koji će se održati 7. travnja u Palermu, Sicilija, namijenjene tvrtkama iz područja prehrambene industrije koje traže kupce za svoje proizvode. Kako je organizirano? • Tvrtke-proizvođači trebaju registrirati profil svoje tvrtke, detaljno opisati svoje proizvode, priložiti slike istih te će nakon validacije profila dobiti zahtjeve zainteresiranih kupaca za svoje proizvode koji će zatražiti sastanak s njima. • Tvrtke-kupci će između prijavljenih tvrtki odabrati one proizvođače za čije

su proizvode zainteresirani i zatražiti sastanak s njima. • Dva tjedna prije samog događanja na Vaš e-mail pristići će individualni raspored ugovorenih sastanaka Zašto sudjelovati? • mogućnost brzog ulaska na tržište

Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno (tvrtke same snose trošak puta i smještaja), a detalje događanja i upute za registraciju možete pronaći na sljedećim internetskim stranicama: https:// www.b2match.eu/tour- d- europe palermo2017.

Poslovni razgovori na ConhIT-u 2017 Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom ConhIT Business Meetings 2017 koji će se održati 26. travnja u Berlinu u okviru vodećeg događanja namijenjenog IT industriji u zdravstvu IT conhIT 2017. Ovaj događaj zamišljen je kao platforma za pronalazak poslovnih partnera te nudi priliku sudionicima da upoznaju potencijalne partnere za novi posao i projekte istraživanja i razvoja. Predstavnici tvrtki, sveučilišta i istraživačkih instituta koji nude ili traže inovativna rješe-

nja, koji istražuju nove oblike suradnje i potražuju odgovarajuće projektne partnere dobit će veliku priliku raspravljati o idejama na unaprijed dogovorenim sastancima s međunarodnim stručnjacima relevantnim za njihovo poslovanje. Glavne teme: • IT rješenja za medicinske prakse, laboratorije i radiografske pretrage • Softver za bolnice, rehabilitacijske klinike i domove za njegu • Hardver i IT infrastruktura • Komunikacijska rješenja • Telemedicinska rješenja

• Medicinska tehnologija (odgovara IT standardima) Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registrirati se možete najkasnije do 20. travnja 2017. na sljedećim internetskim stranicama: https://www. b2match.eu/conhit2017.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 7. travnja - Poslovni razgovori za proizvođače hrane i pića Tour d Europe, Palermo, Italija

3. svibnja - Konferencija: Do boljih poslovnih rezultata uz sredstva EU fondova, Zagreb

24. - 28. travnja - Poslovni razgovori u okviru vodećeg sajma industrijskih tehnologija Hannover Messe, Hannover, Njemačka

8. svibnja - Poslovni susreti Tuttofood, Milano, Italija

25. travnja - B2B Software Days, Beč, Austrija 26. travnja - Poslovni razgovori na ConhIT-u 2017, Berlin, Njemačka

17. - 18. svibnja - Poslovni susreti Future of building, Beč, Austrija 23. lipnja - E Tech4Cities 2017 Poslovni susreti, Bruxelles, Belgija 29. lipnja - Poslovni razgovori TorinoFashionMatch 2017, Torino, Italija

PRILOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

PRIVREDNI VJESNIK GLAVNI UREDNIK Darko Buković UREDNIK PRILOGA Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO TOMAIĆ, Zagreb

INDIJANSKI PRIPRAVAK PROTIV BOLI Drevni prirodni Lakota proizvodi imaju vrlo veliku i brzu učinkovitost kod ublažavanja boli zglobova i mišića, ističe Mirjana Batinić

agrebačka tvrtka za poboljšanje ﬁzičke kondicije i očuvanje ljepote Tomaić generalni je zastupnik posve prirodnog Lakota Joint Care roll-on proizvoda koji nudi u obliku gela za površinsko nanošenje. Proizvod je vrlo učinkovit kod ublažavanja boli zglobova i mišića.

JOINT CARE ROLL-ON KORISTE BROJNI SPORTAŠI, REKREATIVCI, PLANINARI, ALI I OSOBE STARIJE ŽIVOTNE DOBI Odluka za rad s proizvodom koji je napravljen na temelju vrlo stare i posve prirodne recepture Lakota plemena sjevernoameričkih indijanaca Siouxi i koji nema dodataka životinjskog podrijetla, nije donesena slučajno. Naime, u današnje vrijeme moderne medicine još

uvijek je velik broj onih koji vjeruju da odgovori na mnoga zdravstvena pitanja leže u prirodi, a upravo Lakota proizvodi mogu se svrstati u tu kategoriju. “Drevni Lakota proizvodi imaju vrlo veliku i brzu učinkovitost kod ublažavanja boli zglobova i mišića, dakle kod problema koji zahvaćaju populaciju raznih dobih granica. Njegova učinkovitost provjerena je na velikom broju prodanih primjeraka s vrlo dobrim povratnim informacijama i pohvalama”, objašnjava nam Mirjana Batinić, voditeljica prodaje u tvrtki Tomaić. Primjerice, ističe ona, na području Kanade Lakota proizvodi jedni su od najprodavanijih biljnih pripravaka već dugi niz godina, a prepoznati su i na hrvatskom tržištu. Tako Joint Care roll-on koriste brojni sportaši, rekreativci, planinari, ali i osobe starije životne dobi koje ipak nešto češće od mlađeg stanovništva osjećaju, kako kažu, godine upravo u zglobovima.

NAPLATA POTRAŽIVANJA Zastupstvo za te proizvode - čije su inačice zasigurno koristili Bik Koji Sjedi i Ludi Konj, možda i najpoznatiji indijanski poglavice koji su pripadali Lakotama, jedinome plemenu indijanaca Sioux koji su uspjeli poraziti američku vojsku u znamenitoj bitki kod Little Big Horna 1876. - tvrtka Tomaić, osnovana 2000. godine, već je proširila na regionalna tržišta. Međutim, u širenju poslovanja izvan granica Hrvatske naišla je na prepreke. “Zastupstvo smo uspjeli proširiti na Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju te Srbiju, ali to nam trenutačno stvara probleme jer teško pronalazimo odgovarajuće suradnike koji bi proizvod plasirali na ta tržišta s jednakom upornošću i ljubavlju kao što smo mi to učinili u Hrvatskoj”, kaže Mirjana Batinić dodajući kako i u Hrvatskoj postoje poteškoće u poslovanju koje se ponajprije očituju u problemima s naplatom vlastitih potraživanja. “Naime, dugo čekamo na vlastita potraživanja, a kada želimo što prije doći do sredstava kako bismo mogli podmiriti sve obveze prema državi i napraviti novu narudžbu, onda nas to još stoji dodatni rabat”, naglašava Mirjana Batinić. (B.O.)

Na području Kanade Lakota proizvodi jedni su od najprodavanijih biljnih pripravaka već dugi niz godina, a prepoznati su i na hrvatskom tržištu. Mirjana Batinić, voditeljica prodaje u tvrtki Tomaić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

3. travnja 2017. | broj 3972 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

AKTUALNO MESNA INDUSTRIJA VAJDA

Ulaganje od 50 milijuna kuna

nvesticija od 50 milijuna kuna u dogradnju, rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnog pogona, nabavu strojeva i opreme za proizvodnju, proširenje skladišnih i ekspeditnih kapaciteta te modernizaciju rashladnog sustava predstavljena je protekloga tjedna u čakovečkoj Mesnoj industriji Vajda. Riječ je o nastavku ulaganja započetih u listopadu 2015. kad je Vajda ušla u sastav Grupacije Pivac pa je tako tijekom 2016. godine uloženo više od 11 milijuna kuna u zamjenu i nabavu opreme, strojeva i transportnih sredstava, poboljšanje informatizacijske infrastrukture i druge manje tehničke zahvate. Novi investicijski projekt bit će prijavljen i za suﬁnanciranje iz EU fondova kroz mjeru povećanja konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda, a očekuje se da će u potpunosti biti realiziran do kraja 2018. godine. “Vajda je godinama bila usamljeni primjer ulaganja u domaće svinjogojstvo, a ulaskom Grupacije Pivac ta su ulaganja održana te nastavljamo povećavati kapacitete vlastitog uzgoja i širenje kooperacije

m po oljosa svim obiteljskim poljodarsttviprivrednim gospodarstvima za ma zainteresiranima razvo oj suradnju. Za takav razvoj na je e svinjogojstva potrebna ndumoderna mesna indunim strija sa suvremenim kim tehničko-tehnološkim rješenjima u svim fazama proizvodnje, što ćemo ostvariti ovom investicijom kako bismo se etablirali na domaćem i širili na

iinozem inozemnim tržištima”, izjavio j Vladimir Vla je Mesarić, predssjedni Uprave Vajde. sjednik Prim Primarni je cilj investicije sstvaran uvjeta za povećanje stvaranje ko ooper kooperantskog uzgoja tovnih sv vinja ssa 40.000 grla u 2016. svinja 90.00 u 2017. te ﬁnalno na na 90.000 200 0.000 u 2019. godini, prven200.000 stve n stveno na području Međimurja i Slavonije. Inače, Vajda je lani ostvarila prihod od oko 188 milijuna kuna. (V.A.)

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA

S Inom potpisan Ugovor o nabavi plina

a temelju najpovoljnije ponude, u postupku natječaja nabave plina za kućanstva te dodatno snižene cijene plina u više krugova pregovora s najpovoljnijim ponuditeljem Inom, Uprava HEP-a je 7. ožujka odlučila potpisati Ugovor o nabavi plina s tom naftnom kompanijom. Nakon usklađenja tehničkih detalja tog ugovora i provedenih svih potrebnih procedura

sukladno zakonskim propisima, Ugovor je potpisan 30. ožujka, u predviđenom roku, priopćeno je iz Sektora za korporativne komunikacije HEP-a. Bitni parametri koji će utjecati na rezultat poslovanja s plinom HEP Grupe bit će kretanje nabavne cijene plina na tržištu i veleprodajne cijene tog energenta (cijene za opskrbljivače), kretanje tečaja valuta, dinamika isporuke i količine plina

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3972 | 3. travnja 2017.

u odnosu na klimatske uvjete te zavisni troškovi. HEP će dodatno koristiti sinergijske efekte plinskog portfelja HEP Grupe u svrhu postizanja što nižih troškova i konačnog cilja - pozitivnog rezultata u poslovanju s plinom, a što će biti poznato tek na kraju ogrjevne sezone 2017./2018. Potpisom ovog ugovora, Uprava HEPa izbjegava izvjesnu znatnu štetu zbog troškova nastalih u vezi s obavljanjem djelatnosti opskrbljivača na veleprodajnom tržištu za sljedeću sezonu, temeljem preuzetih troškova sukladno zakonskim obvezama, kao što su zakup skladišnih kapaciteta, zakup transportnih kapaciteta i drugi zavisni troškovi. U tom smislu, potpisivanje Ugovora je odgovoran potez Uprave u interesu HEPa, potrošača i opskrbljivača u obvezi javne opskrbe plinom kućanstava te stabilnosti plinskog tržišta. (B.O.)

IZNAD CRTE JEAN-PIERRE MARIČIĆ

VELIKI ĆE SE SNAĆI, NASTRADAT ĆE MALI direktor Poduzetničkog inkubatora Bios, Osijek

Najave o donošenju novog zakona, tzv. zakona o Agrokoru, zorno pokazuju kako država proširuje granice svog utjecaja ovisno o potrebama određenih interesnih skupina

plitanje države u poduzetništvo po nekima je pozitivna stvar, po nekima negativna, a po nekima prijeko potrebna. Kao i obično stvari nisu crno-bijele. Nekakva regulativa potrebna je u svakom segmentu našeg života, pa tako i u poduzetništvu. Kada regulative ne bi bilo, tada bismo vjerojatno završili u anarhiji. No ključno je pitanje gdje je granica? Što država može/treba regulirati, a što treba prepustiti tržištu? Najave o donošenju novog zakona, tzv. zakona o Agrokoru, zorno pokazuju kako država proširuje granice svog utjecaja ovisno o potrebama određenih interesnih skupina. Neću ovdje raspravljati o samom zakonu, jer on još nije izašao u javnost, ali ima jedna stavka u njegovim najavama koja me posebno zainteresirala, a koja ima poveznicu (što je bilo i za očekivati) s predstečajnim zakonom (Zakon o ﬁnancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi i Stečajni zakon). To je stavka koja kaže kako će povjerenik u dogovoru s vjerovnicima moći smanjiti ili odgoditi isplatu obveza dužnika. Vratimo se sada malo na predstečajni zakon koji je u funkciji pa ga možemo lakše analizirati. Sukladno zakonu, podnositelj prijedloga za otvaranje predstečajne nagodbe (najčešće tvrtka-dužnik) dužna je, između ostaloga, priložiti i plan restrukturiranja koji sadrži i “ponudu vjerovnicima razvrstanim u skupine odgovarajućom primjenom pravila o razvrstavanju sudionika u stečajnom planu o načinu, rokovima i uvjetima namirenja tražbina”. Konkretno, to znači da poduzetniku koji je neki proizvod ili uslugu isporučio kupcu taj isti kupac određuje koliko će mu uslugu ili proizvod platiti, u kojem roku i na koji način (primjerice, to može biti i pretvaranjem potraživanja u vlasničke udjele). O planu restrukturiranja vjerovnici glasuju i potrebno je da u svakoj grupi vjerovnika njih više od dvije trećine glasuje za plan kako bi on bio i prihvaćen. To konkretno

znači da veliki dobavljači donose odluke za sve. Svi mi koji se bavimo poduzetništvom i poduzetnicima svjedoci smo velikog broja malih poduzetnika koji su unatoč pristojnom poslovanju morali zatvoriti svoje tvrtke ili obrte i ostali dužni (bankama, dobavljačima, državi…) jer su ih predstečajne nagodbe upropastile. Zamislite tvrtku koja uvozi i prodaje građevinske strojeve. Tvrtka je angažirala dijelom svoj kapital, a dijelom kredit kod banke kojim plaća dobavljače (strane tvrtke) i isporučuje strojeve građevinskim tvrtkama u Hrvatskoj. Jedna od tih tvrtkikupaca otvara predstečajni postupak i u planu restrukturiranja predlaže namirivanje dužnika 50 posto u roku od osam godina s dvije godine počeka. Što to znači za našeg poduzetnika? Može značiti samo jedno: zatvaranje tvrtke i prilično grčevitu borbu kako bi banci vratio kredit. Moguća je čak i varijanta da će ostati bez vlastitog doma na koji je stavio hipoteku kako bi dobio kredit za obrtna sredstva. A što se u međuvremenu događa s osobnom imovinom dužnika? Ništa, on može mirno spavati, njegova imovina je sigurna. Ili zamislite drugu situaciju. Dođete u trgovinu, uzmete kolica, napunite kolica robom koja vam treba, došetate do blagajne i pričekate svoj račun za robu. Kada dobijete račun, pogledate ga i kažete: “Ne mogu platiti 632 kune, platit ću 310 kuna na 12 mjesečnih rata s počekom

BILO BI DOBRO DA DRŽAVA PRESTANE PREVIŠE BRINUTI O PODUZETNIŠTVU, A POČNE MALO VIŠE BRINUTI O ISPUNJAVANJU OBVEZA od dva mjeseca”. Mislite li da bi to u trgovini prošlo? Naravno da ne bi. Ali zato bi možda vlasnik te iste trgovine to mogao napraviti svojim dobavljačima. I to sve sukladno zakonu. I ne brinem ja ovdje previše za velike tvrtke - one će se nekako u cijeloj ovoj situaciji snaći i vratiti svoje uloge. Nastradat će mali, oni u čije ime drugi pregovaraju i donose zakone. Oni o kojima država brine kada vodi računa o poduzetnicima. I zbog toga bi bilo dobro da država prestane previše brinuti o poduzetništvu, a počne malo više brinuti o ispunjavanju obveza. Pa da onda poduzetnik koji je dužan i ne može vraćati svoje dugove riješi taj dug dijelom svoje imovine (ili kompletnom imovinom), a ne na način da daje “ponudu svojim vjerovnicima koliko će im i na koji način” vratiti dug.

3. travnja 2017. | broj 3972 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

TURIZAM U ILOKU ODRŽANA 3. G.E.T. KONFERENCIJA ENO-GASTRO TURIZAM

Potrebna strategija razvitka eno-gastro turizma Turističke aranžmane koji u sastavu imaju vinsku i gastronomsku ponudu prodaje samo devet turističkih agencija iz Udruge hrvatskih putničkih agencija, kazala je Željka Balja piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

nogastronomija noviji je oblik turističke ponude koji se posebice razvija na kontinentalnom dijelu Hrvatske. O tome koji su glavni ciljevi razvitka tog oblika turizma i što sve treba učiniti kako bi se izradila strategija njegovog razvitka, govorilo se na 3. G.E.T. konferenciji Eno-gastro turizam, održanoj u Iloku u organizaciji G.E.T. Reporta - Centra za razvoj enogastro turizma, a pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinda Grabar Kitarović i ministarstava turizma te poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Govoreći o eno-gastro turizmu kao posebnom obliku ponude turističkih agencija, Željka Balja, diplomantica turizma Fakulteta za turizam u Brežicama, je istaknula kako se tim oblikom turizma u Hrvatskoj bavi samo devet turističkih agencija iz Udruge hrvatskih putničkih agencija. “To je premalo za naše tržište jer su u toj vrsti ponude ključni proizvođači vina i hrane, turističke agencije, ali i turisti kao krajnji korisnici usluga. Naime, današnji gosti cijene osobni kontakt s vinarima, uživaju u ruralnom okruženju te posebice uživaju u sljubljivanju hrane i vina”, rekla je Željka Balja, ocijenivši poraznom činjenicu da se trenutačno u ponudi može naći samo jedan tematski

program eno-gastro turizma, a to je program Putevima graševine koji organizira turistička agencija Atlantis.

ZAJEDNIČKI PROJEKTI Kako bi se Hrvatska bolje promovirala kao vinska regija, potrebno je organizirati još više vinskih sajmova i manifestacija poput Dalmacija Wine Expoa u Splitu i Makarskoj, Vinskog grada u Varaždinu te Vinart Grand Tastinga u Zagrebu, smatra Saša Špiranec, vinski konzultant i publicist. “Hrvatske vinarije također trebaju poraditi na izgradnji svog imidža, a neke koje to dobro rade su Saints Hill, Bolfan vinski vrh te Vinarija Kozlović”, rekao je Špiranec. U unapređenje kvalitete eno-gastro turizma trebaju se uključiti svi u nekoj destinaciji u kojoj se događa takav oblik turizma. Osim same ponude vina

i autohtone hrane, turistima treba ponuditi dodatne turističke proizvode poput biciklističkih tura i kruzing turizma na Dunavu. Kako bi se unaprijedio turizam na području oko te rijeke, prije sedam godina osnovan je Dunavski centar za kompetenciju, i to na inicijativu 22 općine smještene uz Dunav. Taj je centar napravio dva projekta pod nazivom Put rimskih careva i Dunavska vinska ruta u koje je, među ostalim zemljama kroz koje prolazi rijeka Dunav, uključena i Hrvatska. “Kroz takve projekte zajednički radimo na poboljšanju vinskog, ciklo i kruzing turizma koji se odvija na Dunavu. Treba naglasiti kako je ovoj regiji potrebna suradnja na razvitku cikloturizma i eno-gastro ponude”, zaključio je Vladan Krečković, projektni koordinator u Dunavskom centru za kompetenciju.

NAGRADE ZA NAJBOLJE VINARIJE

Iločki podrumi najbolji u regiji U sklopu 3. G.E.T. konferencije Eno-gastro turizam dodijeljene su nagrade u projektu Bijeli grozd Regional Trophy - 2016./2017. za izbor najbolje vinarije s turističkog aspekta. Kako je naglašeno, ove je godine prvi put organiziran

izbor za najbolju vinariju na regionalnoj razini. U tom je izboru sudjelovalo isključivo stanovništvo iz regije, a glasalo se putem web stranice na internetu. U finale je ušlo pet vinarija, a prvo mjesto osvojili su Iločki podrumi. Na

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3972 | 3. travnja 2017.

ugom mjestu je vinarija Zvonko Bogdan iz drugom lića iz Srbije, na trećem Vinarija Kozlović iz Palića Momjana, četvrtom Vinarija Movia iz mjesta Ceglo u Sloveniji, a na petom Podrumi Vukoje iz Trebinja u Bosni i Hercegovini.

SJEDNICA TURISTIČKOG POSLOVNOG VIJEĆA PRI HGK-u

RIJEŠITI KLJUČNE PROBLEME U TURIZMU Ove se godine najavljuju iznimno dobar travanj i lipanj, dok srpanj i kolovoz već tradicionalno bilježe dobru popunjenost smještajnih kapaciteta piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ako se u hrvatskim turističkim odredištima trenutačno bilježi 20 posto bolji buking nego u istom lanjskom razdoblju, to ne znači da će se ti rezultati zadržati i do kraja godine, pa zato treba biti vrlo oprezan kada se procjenjuje buking na kraju turističke godine, rečeno je na prošlotjednoj 1. sjednici Turističkog poslovnog vijeća pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Naglašeno je kako se najavljuju iznimno dobar travanj i lipanj, dok srpanj i kolovoz već tradicionalno bilježe dobru popunjenost smještajnih kapaciteta. Oxford Economics, čija istraživanja cijeni Svjetska turistička organizacija (UNWTO), procjenjuje da će Hrvatska ove godine ostvariti pet do osam posto bolji turistički promet nego lani. Igor Borojević, voditelj Službe za strategiju tržišta Hrvatske turističke zajednice (HTZ), ocijenio je kako je u veljači turistički promet porastao u odnosu na isti mjesec 2016. godine, dok je ožujak donio pad zbog toga što je ove godine Uskrs u travnju. “Porastao je dolazak turista iz Slovenije i BiH, dok je za sada u padu dolazak Austrijanaca, Nijemaca, Talijana i turista s tržišta Velike Britanije, no nadamo se da će se to tijekom godine promijeniti”, kazao je Borojević dodavši da za ovu godinu dobre najave stižu i s inozemnih turističkih sajmova.

NEDOSTATAK KVALITETNE RADNE SNAGE Članovi Turističkog vijeća pri HGK-u su se složili kako se ove godine moraju riješiti ključni problemi u turizmu. Riječ je o poreznom rasterećenju subjekata koji pružaju usluge u turizmu, izmjenama niza zakona kao što su zakoni o pomorskom dobru i morskim lukama, o turističkom zemljištu, o pružanju usluga

u turizmu i ugradnji EU prakse rate parity te rješavanju problema nedostatka kvalitetne radne snage i njihove edukacije. “U ovom trenutku imamo problem kvantitete radne snage i to treba riješiti. Već dulje vrijeme igramo se tržišne ekonomije i čini mi se da se nikako ne mo-

obiteljskom domaćinstvu koji čini 48,56 posto kapaciteta i ima 497.257 kreveta. Kampovi su također vrijedni spomena jer u ukupnim smještajnim kapacitetima sudjeluju sa 16,75 posto, a u njima se nalazi 230.546 smještajnih jedinica. Uz to, važno je naglasiti i segment OPG-

OXFORD ECONOMICS PROCJENJUJE DA ĆE HRVATSKA OSTVARITI PET DO OSAM POSTO BOLJI TURISTIČKI PROMET NEGO LANI žemo odlučiti hoćemo li provoditi tržišnu ili plansku ekonomiju što nije dobro”, naglasio je Ronald Korotaj, predsjednik Udruženja hotelijera pri HGK-u. I dok su hotelijeri i nadalje jedna od najvažnijih karika u hrvatskom turizmu, iako u ukupnom broju smještajnih kapaciteta sudjeluju samo sa 12,21 posto i bilježe 167.878 kreveta, sve više jača smještaj u

ova koji u ruralnom turizmu sudjeluju sa 20 posto smještajnih kapaciteta, dok se 80 posto kapaciteta odnosi na vinarije i ostale objekte u kojima turisti mogu boraviti, ali ne mogu spavati. Usporedbe radi, u konkurentskim zemljama na OPG-ovima se nalazi 80 posto smještajnih kapaciteta, dok se 20 posto odnosi na ove druge objekte.

3. travnja 2017. | broj 3972 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

HRWWWATSKA SPLIT 2020: VIZIJA GRADA BUDUĆNOSTI KROZ SMART CITY INOVACIJE

ZAJEDNIČKI DO GRADA BUDUĆNOSTI Nužno je definirati strategiju za budući pametni grad te stvoriti platformu na kojoj će se u realizaciji takvoga grada povezati svi koji rade na pametnim inovativnim rješenjima piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr Stoga je težnja modernog grada, kakav želimo da bude i Split, upravo realizacija ovakvih projekata”, istaknula je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze i v.d. predsjednice HGK-ŽK Split.

UKLJUČIVANJE SVIH IT TVRTKI

S Informacijske tehnologije prisutne su u svim djelatnostima i bez njih je nemoguće zamisliti današnji život i rad. Stoga je težnja modernog grada, kakav želimo da bude i Split, upravo realizacija ovakvih projekata. Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK

totinjak predstavnika dalmatinskih IT tvrtki, znanstvene zajednice, lokalne i regionalne samouprave te ostalih zainteresiranih za temu sudjelovalo je na okruglom stolu Split 2020: Vizija grada budućnosti kroz Smart City inovacije, koji je održan u HGKŽupanijskoj komori Split u organizaciji komorske Strukovne grupacije za informacijske tehnologije i splitske tvrtke Innovatio Proﬁcit. Cilj tog stola bio je otvoriti raspravu o viziji razvoja Splita uz Smart City rješenja te dati smjernice njihove implementacije. ‘’HGK je prepoznao važnost IT sektora kao jednog od najperspektivnijih segmenata hrvatskog

Predstavljajući projekt Split Smart City, njegovi pokretači Ante Matijaca i Mateo Perak, direktori tvrtke Innovatio Proﬁcit, istaknuli su važnost i mogućnost uključivanja svih IT tvrtki kako bi zajednički realizirali tako velike i važne projekte za grad Split, a time, u konačnici, otvorili i nova radna mjesta. Primjer dobre prakse pametnog parkinga prezentirao je Marko Bartulić, direktor tvrtke Parking Split, dok je Zoran Civadelić iz Ericssona Nikola Tesle predstavio nekoliko globalnih primjera Smart City rješenja u kojima je Ericsson sudjelovao. On je posebice istaknuo kako Ericsson NT želi biti uključen u razvoj Splita kao pametnog grada pri čemu su otvoreni za suradnju s lokalnim i manjim tvrtkama. Predstavnici Splitsko-dalmatinske županije Anđelko Katavić i Vicencije Biuk predstavili su aktivnosti i projekte poput Intermodala, Solutiona i AlterEnergyja... u kojima sudjeluje Županija te su upoznali nazočne sa širokopojasnim internetom kao temeljem infrastrukture za Smart City inovacije i modelima poticanja istraživanja, razvoja i

ENT ŽELI BITI UKLJUČEN U RAZVOJ SPLITA KAO PAMETNOG GRADA I OTVOREN JE ZA SURADNJU S LOKALNIM I MANJIM TVRTKAMA gospodarstva te okupio IT tvrtke kroz Udruženje za informacijske tehnologije na nacionalnoj i Strukovnu grupaciju na županijskoj razini. Komora sudjeluje u nizu IT projekata, organizira nastupe naših informatičkih tvrtki na inozemnim sajmovima kao i stručne skupove poput ovog. Informacijske tehnologije prisutne su u svim djelatnostima i bez njih je nemoguće zamisliti današnji život i rad.

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3972 | 3. travnja 2017.

inovacija. Poruka skupa jest da je nužno deﬁnirati strategiju za budući pametni grad te stvoriti platformu na kojoj će se u realizaciji takvoga grada povezati svi koji rade na pametnim inovativnim rješenjima. U konačnici to će značiti kako podizanje kvalitete života građana, tako i dodanu vrijednost gradu na turističkoj karti svijeta koju će mu donijeti pridjev smart.

APLIKACIJA WISHSTER

Prijatelji uključeni u online kupnju Većina kupaca traži feedback od prijatelja prije negoli donese odluku o kupnji, a Wishster im upravo to nudi, kaže Branimir Barišić

a Google play storeu od prošlog tjedna je dostupna aplikacija Wishster namijenjena olakšavanju kupnje na ﬁzičkim lokacijama. Koristeći slike koje izrađuju korisnici i lokacijske usluge, kroz aplikaciju se izrađuje pregledni popis za kupnju te se omogućuje brza povratna informacija prijatelja koja može utjecati na odluku o kupnji. Tako vlasnici pametnih telefona mogu vrlo lako, koristeći aplikaciju, uključiti prijatelje u svoju kupnju, ali i vratiti se artiklima koji im se sviđaju. Aplikaciju je razvila zagrebačka agencija Cinnamon, a projekt je uspješno prošao i inkubacijski program Zagrebačkog Inkubatora Poduzetništva (ZIP).

“Primijetili smo da su gotovo sve aplikacije za šoping usmjerene na online kupnju, što je apsolutno u skladu s trendovima. Svjesni smo toga da udio online trgovine nezaustavljivo raste, no segment klasične trgovine i dalje drži većinski udio i uvjereni smo da postoji prostor za integraciju modernih alata u taj koncept. Razvojem Wishstera željeli smo ponuditi alat koji pomaže korisnicima upravo tijekom klasičnog šopinga. Većina kupaca traži feedback od prijatelja prije negoli donese odluku o kupnji, a Wishster im upravo to nudi: specijalizirani kanal komunikacije o predmetima koje su vidjeli u dućanima i koji im se sviđaju”, istaknuo je voditelj projekta Branimir Barišić.

“Od same ideje do prototipa trebalo nam je nekoliko mjeseci, a tada smo primljeni u inkubacijski program ZIP-a. U tom smo razdoblju imali nekoliko iteracija aplikacije da bismo je što bolje prilagodili zahtjevima potencijalnih korisnika. Imali smo nekoliko testnih faza i vjerujem da smo postigli optimum”, kazao je vlasnik agencije Cinnamon i voditelj razvoja aplikacije Ivan Kovač. Wishster trenutačno pregovara o suradnji s nekoliko trgovaca, a uskoro će biti objavljeni i prvi zaključeni ugovori. Paralelno s time, razvojni tim radi na dodatnim funkcionalnostima kako bi aplikacija pružila što sadržajniji doživljaj kupnje svojim korisnicima. (B.O.)

12. DAN OTVORENIH INTEGRACIJA

Premalo talentiranih stručnjaka

od nazivom Digitalizacija. Inovacija. Revolucija prošli tjedan u Zagrebu održana je 12. poslovno-informatička konferencija King ICT-a Dan otvorenih integracija. Na događaju se moglo nešto više čuti o Hrvatskoj i njenim velikim projektima, o njenim komparativnim prednostima i nedostacima te prioritetima u vremenu globalne 4. industrijske revolucije. Otvarajući konferenciju koja je okupila gotovo 500 sudionika, predsjednik Uprave King ICT-a Plamenko Barišić je istaknuo kako je povjerenje klijenata i partnera tvrtku dovelo do izvrsnih 630 milijuna kuna konsolidiranih prihoda u 2016. te do zapošljavanja više od stotine novih ljudi. Tako osnažen, King ICT ima zdrave temelje za daljnji rast.

Barišić se osvrnuo na brojke koje se moraju promijeniti – imamo izrazito slabu poziciju u Europskoj uniji po ulaganjima u inovacije i istraživanje, ulažemo tek 0,85 posto BDP-a. Povlačenje novca iz EU fondova smatra jednim od prioriteta, no najveći problem vidi u nedovoljnom broju talentiranih stručnjaka. Ne možemo ih spriječiti da odlaze, ali stvarajmo uvjete da se nakon nekoliko godina iskustava u inozemstvu zažele vratiti, naglasio je. U sklopu demo sobe na konferenciji je predstavljen niz rješenja, inovacija i sustava koji štite, nadziru, analiziraju i povezuju različite procese, donoseći sigurnost i učinkovitost u poslovanje. Također, na nizu radionica sudionici DOI konferencije upoznali su se s pojedinim rješenjima i tehnologijama. (B.O.) 3. travnja 2017. | broj 3972 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

PRIČA S RAZLOGOM SPIN – JEDNA OD NAJSTARIJIH OSJEČKIH ICT TVRTKI

26 GODINA RAZVOJA Iako većina klijenata Spina i dalje dolazi iz segmenata poljoprivrede te kemijske i prehrambene industrije, jedan od novijih klijenata je i Hrvatska gospodarska komora piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

nimalo lakoj 2016. godini za poslovanje osječka ICT tvrtka Spin poslovala je pozitivno, unaprijedila kvalitetu usluge i zadobila povjerenje novih klijenata. Proširili su i mogućnosti svog glavnog proizvoda Jupiter Softwarea te zaslužili nekoliko priznanja i nagrada. Financijski pokazatelji također govore o proﬁtabilnosti poslovanja u 2016. godini i stabilnoj poslovnoj bilanci. Strateški sektori u kojima su Jupiter Software i Spinove usluge prepoznati kao lider su poljoprivreda, prehrambena i kemijska industrija, trgovina i sektori upravljanja uslugama i projektima. O uspješnosti poslovanja svjedoči činjenica kako je protekla 2016. godina započela novim natječajima za zapošljavanje, a tijekom godine zaposleno je još mladih stručnjaka pa sada Spin zapošljava ukupno 51 osobu. “Premda je na raspolaganju sve manje potencijalnih zaposlenika zbog trenda povećanja broja ICT tvrtki u Osijeku i okolici, Spin je uspio pronaći talente koje će dodatno educirati kako bi mogli što kvalitetnije obavljati svoje zadatke. Ulaganje u znanje zaposlenika jedna je od glavnih smjernica tvrtke od osnutka, a taj je pristup rezultirao podizanjem

SPIN DANAS ZAPOŠLJAVA 51 RADNIKA, A PROŠLU JE GODINU OSTVARIO BRUTO DOBIT OD OKO TRI MILIJUNA KUNA znanja i kompetencija ljudi u tvrtki, ali i željom djelatnika za nastavkom karijere u Spinu. Tvrtka trenutačno zapošljava 24 osobe koje posjeduju certifikate Microsoft Certified Professional (MCP) u raznim područjima te četvero certificiranih voditelja projekata (PMI/PMP)”,

ističe Ivan Matejašić, suosnivač i direktor Spina.

ZAVRŠENO RESTRUKTURIRANJE Većina klijenata Spina i dalje dolazi iz segmenata poljoprivrede te kemijske i prehrambene industrije, iako je Jupiter

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Ekstra djevičansko maslinovo ulje Vergal Ime Vergal utisnuto je u pamćenje Novigrađana kao naziv za stari izvor-potok. Kao što je nekoć značio zdravlje, čistoću i život, pristiglo iz netaknutih dubina zemlje, Vergal nastavlja živjeti i danas, jednako izvorno i snažno, kao maslinovo ulje iz vlastite proizvodnje Lagune Novigrad koja već devet godina uzgaja sorte frantoio, leccino i istarsku bjelicu koje godišnje daju oko 3500 litara ulja. Svaka sorta daje ulje jedinstvenog okusa i arome. LAGUNA NOVIGRAD D.D.

Početak rada i poslovanja Lagune Novigrad datira od 1970. godine kada je kao pogon dezintegracijom iz umaškog poduzeća Istraturist pripojen porečkom poduzeću Lagunaturist. Laguna Novigrad za hotelijerstvo i turizam sa sjedištem u Novigradu dugogodišnji je vodeći nositelj razvoja turističke ponude grada Novigrada, kao i gospodarstva općenito.

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3972 | 3. travnja 2017.

APARTMAN PLUS

Časopis za iznamljivače

POSLOVANJA Software rješenje koje je namijenjeno i za trgovinu, komunalne djelatnosti te za uslužni i javni sektor. Još potkraj 2015. završena je implementacija sustava u tvrtki Mlinar, a u 2016. sustav je dodatno posložen kako bi pratio sve veće zahtjeve kompanije koja se u međuvremenu proširila i daleko izvan granica Hrvatske. Među novim klijentima svakako još valja izdvojiti i Hrvatsku gospodarsku komoru koja je prepoznala vrijednost i mogućnosti koje im donosi Jupiter Software. Uostalom, tvrtke koje koriste Spinovo programsko rješenje uspješne su u poslovanju, te se svake godine nalaze među najboljim poduzećima u Hrvatskoj. U ﬁnancijskom smislu 2016. godina donijela je stabilnu i planiranu bruto dobit od oko tri milijuna kuna i bilancu neopterećenu dugoročnim obvezama. Također je tijekom protekle godine obavljeno restrukturiranje poslovanja u sklopu kojega je smanjen fokus na

Ivan Matejašić, suosnivač i direktor Spina

niskoproﬁtabilne prihode iz sektora trgovine informatičkom opremom. Riječ je, zapravo, o višegodišnjem trendu davanja većeg značaja vlastitim softverskim rješenjima i uslugama u ukupnoj strukturi poslovanja i prihoda.

Predstavljanjem prvog broja časopisa Apartman Plus splitska tvrtka Interligo, koja je njegov izdavač, želi se i na ovakav način približiti malim iznajmljivačima, a izlazit će četiri puta godišnje. “Časopis je namijenjen iznajmljivačima te onima koji to žele postati, a želimo im pružiti sve potrebne informacije iz područja koje ih zanima. Cilj časopisa je da bude dostupan svim malim iznajmljivačima kojih je više od 80.000”, rekla je Anamarija Cicarelli, direktorica Interliga. Prema riječima Joška Stelle, direktora TZ Splitsko-dalmatinske županije, ova turistička zajednica prva je započela s projektom edukacije malih iznajmljivača. U suradnji s Interligom obuhvaćeno je direktno više od 3000 iznajmljivača, a indirektno više od 5000. “Ovaj časopis je nadopuna projektu edukacije iznajmljivača”, kazao je Stella. (J.V.)

Godina započela s priznanjima Godinu su obilježila i nova priznanja. Tako je Ivan Matejašić uvršten među 20 najboljih EY poduzetnika za 2016., a tvrtka je ponovno bila među najistaknutijim partnerima kompanije Microsoft. Spin je jedan od njihovih najdugovječnijih partnera još od 1997. godine, a u 2016. stigla su dva Gold (Data Platform i Midmarket Solution Provider) i dva Silver certifikata (Application Development i Data Analytics). Uz to je 10. godinu za redom potvrđen certifikat sustava upravljanja kvalitetom prema međunarodnoj normi ISO 9001:2008.

Teranil Teranil i Teranil ekstra su praškaste mase za izravnavanje zidova i stropova na bazi mineralnih veziva (vapno, cement), punila (kalciti, aluminati, dolomiti) i specijalnih dodataka. Nazivi Teranil i Teranil ekstra, zahvaljujući visokoj kvaliteti i izvrsnoj primjenjivosti postali su sinonimi u Hrvatskoj za izravnavajuće mase koje se koriste za izravnavanje neravnih i hrapavih zidova. SAMOBORKA D.D.

Samoborka je osnovana 1906. godine pod nazivom Samoborska industrija umjetnog kamena i cementne robe. Prvi proizvodi bile su betonske cijevi, crijep i betonski blokovi. Od 1947. godine nosi naziv Samoborka industrija građevnog materijala. Tijekom 100 godina postojanja Samoborka razvila se u vodećeg hrvatskog proizvođača žbuka, premaza, ljepila i betonskih proizvoda (cijevi, opločnici, rubnjaci, ploče).

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

3. travnja 2017. | broj 3972 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

AKTUALNO PROGRAM GOSPODARSKE I SOCIJALNE REINTEGRACIJE MALIH

Beli Manastir

Benkovac

Knin

Petrinja

ZA PET GRADOVA OSIGURANO 120 MILIJUNA EURA Odabrano je pet pilot-područja za testiranje novog pristupa i početak procesa decentralizacije kroz ovaj program, kazala je ministrica Gabrijela Žalac piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ijepih 120 milijuna eura iz europskih fondova slit će se do 2023. godine u pet manjih hrvatskih gradova na temelju Programa integrirane ﬁzičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima, uz tehničku pomoć za izradu intervencijskih planova. Riječ je o Belom Manastiru (kome je u tom projektu priključena i Općina Darda), Benkovcu, Petrinji, Vukovaru i Kninu, a program je suﬁnanciran sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda – iz ope-

BELI MANASTIR, BENKOVAC, KNIN, PETRINJA I VUKOVAR DOBIT ĆE OKO 23 MILIJUNA EURA DO 2023. IZ EU FONDOVA rativnih programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. te Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Tim povodom u Vukovaru je nedavno održano predstavljanje rezultata dvaju 36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3972 | 3. travnja 2017.

IVAN PENAVA, VUKOVARSKI GRADONAČELNIK

Vukovar daje prioritet društvenim aktivnostima

Prigodom uručivanja Odluke o prihvaćanju intervencijskog plana Grada Vukovara, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava je istaknuo kako aktualna vukovarska vlast iz ovoga projekta, pored ostalog, planira financirati društveno-obrazovni centar Dunav koji će se nalaziti u bivšem vukovarskom hotelu Dunav, rekonstrukciju Radničkog doma u Borovu naselju, kao i izletišta Adica.

GRADOVA POGOĐENIH RATOM

IVAN DOBOŠ, GRADONAČELNIK BELOG MANASTIRA

Stvara se 300 do 400 novih radnih mjesta Vukovar

projekata tehničke pomoći Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u svrhu pripreme tog programa. Bila je to i prilika da ministrica regionalnoga razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac uruči četiri Odluke o prihvaćanju intervencijskih planova za gradove Vukovar, Petrinju, Benkovac i Beli Manastir s pridruženom Općinom Darda. Odluka o prihvaćanju intervencijskog plana za Grad Knin uručena je još u rujnu 2016. godine jer je Knin bio izabran za pilot-područje koje je poslužilo kao primjer za izradu ostalih intervencijskih planova.

SLIJEDI PROVEDBA INTERVENCIJSKIH PLANOVA “Ministarstvo je prepoznalo važnost proaktivnog djelovanja na negativne trendove kao što su ograničeni razvojni potencijal, siromaštvo i demografski gubitak u područjima Hrvatske koji zaostaju u razvoju te je odabrano pet pilotpodručja za testiranje novog pristupa i početak procesa decentralizacije kroz Program integrirane ﬁzičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima”, objasnila je Gabrijela Žalac. Prema njezinim riječima, gradovi Beli Manastir, Benkovac, Knin, Petrinja, Vukovar i Općina Darda dobili su priliku sudjelovati u Programu kao pilot-područja, a indikativa maksimalna predviđena alokacija po gradu iznosi oko 23 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda. U okviru panela, predstavnici jedinica za intervencijski plan predstavili su sljedeći korak koji očekuje sva pilot-područja, a to je provedba intervencijskih planova s naglaskom na pozive na dostavu projektnih prijedloga. Aktivnosti i rezultati obaju predstavljenih projekata pridonijeli su uspostavi metodološkog, strateškog i institucionalnog okvira te dovršetku svih pripremnih aktivnosti na središnjoj i lokalnoj razini za početak provedbe ovog programa čiji je cilj poboljšati cjelokupnu gospodarsku sliku i povećati atraktivnost življenja stanovništva u odabranim pilot-područjima.

ako je za Privredni vjesnik objasnio gradonačelnik Belog Manastira Ivan Doboš, veliki dio tih sredstava direktno ili indirektno ide u korist gospodarstva i poduzetničkog djelovanja. “Za razliku od ostalih četiriju gradova, Beli Manastir svoj udjel u projektu od približno 24 milijuna eura, dijeli s baranjskom općinom Darda u omjeru 65 naprama 35. U konačnici, Beli Manastir bi trebao dobiti oko 125 milijuna kuna za već odabrane projekte. Od toga je 85 posto sredstava osigurano ovim programom, a preostalih 15 posto sredstava osigurat će država, te manjim dijelom i Grad Beli Manastir”, pojašnjava Doboš.

 U Programu se govori o integriranoj fizičkoj, gospodarskoj i socijalnoj regeneraciji malih gradova na ratom pogođenim područjima. Što to konkretno znači za jedini grad hrvatskog dijela Baranje? - Dio sredstava je namijenjen projektima poboljšanja tzv. društvenog standarda u samom gradu, ali i u naseljima oko Belog Manastira za unapređenje života građana kao što je uređenje doma kulture, izgradnja nove gradske knjižnice, učeničkog doma... Dio sredstava će biti uložen u projekte kojima je cilj promocija turističkog poduzetništva poput izgradnje Kuće baranjskog kulina, ali i za razvoj socijalnog poduzetnišva i manjeg poduzetničkog inkubatora.  Što je s poticajima za razvoj gospodarstva? - Isplanirana je i dijelom već isprojektirana dokumentacija za više infrastrukturnih objekata, kao što je izgradnja nekoliko novih prometnica koje bi olakšale gospodarski promet jer bi se time znatno olakšala prometna komunikacija.

Ostvarenje tih projekata ubrzat će najavljena nova zapošljavanja u postojećim tvrtkama u gradu. Uz to, iz ovoga programa će se izravno financirati novi Fond za pomoć malom i srednjem poduzetništvu

Tu je i izgradnja poduzetničkog centra, odnosno nove skladišne zone potrebne sadašnjim, ali i budućim tvrtkama.

 Što će konkretno takvi projekti značiti za stvaranje novih radnih mjesta, odnosno za veće zapošljavanje? - S jedne strane, ostvarenje tih projekata ubrzat će najavljena nova zapošljavanja u postojećim tvrtkama u gradu, a s druge strane iz ovoga programa će se izravno ﬁnancirati novi Fond za pomoć malom i srednjem poduzetništvu u visini od pet milijuna kuna. U dogovoru s Ministarstvom regionalnog razvoja vrlo brzo će biti raspisan natječaj za male poduzetničke projekte za koje su sredstva osigurana upravo u tom fondu. Nažalost, nemamo sredstava za neke velike bombastične gospodarske projekte koji bi jednim potezom donijeli nekoliko stotina radnih mjesta. Međutim, i ovakav ‘sitan vez’ kombinacije novih projekata u malom i srednjem poduzetništvu s onima u već postojećim tvrtkama realno otvara mogućnost otvaranja 300 do čak 400 novih radnih mjesta u gradu. Za grad veličine Belog Manastira to je svakako potez vrijedan pažnje. (S.S.)

3. travnja 2017. | broj 3972 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

SVIJET FINANCIJA FINANCIRANJE START-UPOVA

NOVAC NIJE SVE Mnogi mogu uspjeti i bez novca jer se većina ideja može realizirati inovativnošću i upornim radom. Mi volimo vidjeti glad za uspjehom i šansa je puno veća da se dobije novac ako se temeljito istraži sve što je potrebno, kazao je Davorin Štetner piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

N Za uspješan start-up najbitniji su sposobni osnivači, a ne toliko ideja, jer neki mogu uspjeti na tržištu s istim projektom s kojim će netko drugi propasti. Zato se ne može generalizirati o projektima koji prolaze, ali poželjno je da vlasnici imaju barem 30 posto kapitala. Mirela Đuran, voditeljica Odjela za mikro poduzetnike HBOR-a

edavna Start-up srijeda u organizaciji Hrvatske mreže poslovnih anđela (CRANE) i Hrvatske gospodarske komore o ﬁnanciranju start-upa i malih poduzeća privukla je veliki broj sudionika. Dupkom puna Velika vijećnica HGK bila je jasan pokazatelj ogromnog interesa poduzetnika za sve oblike programa namijenjenih njihovu poticanju od ranih faza poslovnih anđela i fondova rizičnog kapitala do ostalih javno-privatnih modela. Netom prije početka glavnog događanja Davorinu Štetneru je potvrđena pozicija predsjednika CRANE-a, a on je istaknuo kako je mreža do sada uložila 30 milijuna kuna u 35 start-upa te da su u zadnje dvije godine udvostručili članstvo. “Mi kao poslovni anđeli investiramo u start-upove koji su pokazali da su nešto više. Uvijek govorimo kako novac nije sve i da mnogi mogu uspjeti i bez novca jer se većina ideja može realizirati inovativnošću i upornim radom”, kazao je Štetner poručivši novopečenim poduzetnicima da na tržištu postoji puno programa koje trebaju istražiti prije nego se obrate poslovnim anđelima. “Mi volimo vidjeti glad za uspjehom i šansa je puno veća da se dobije novac ako se temeljito istraži sve što je potrebno”, zaključio je.

KAKO DO VENTURE KAPITALA? Jedan od panelista na raspravi bio je i Jure Mikuž, managing partner u VC fondu South Central Ventures koji ulaže samo u tehnološke kompanije, a jedna od njih je i hrvatska tvrtka Bulb Technologies u koju su nedavno investirali dva milijuna eura. Start-upovce je zanimalo što trebaju učiniti kako bi bili privlačni venture kapitalu, a Mikuž im je plastično objasnio što je njima kao investitorima najvažnije. “Glavni kriterij je da poduzetnici imaju mozak, tj. pametnu ideju jer obično nemaju nikakvu imovinu kojom mogu jamčiti povrat ulaganja. Traži se potencijal osnivača, ideja koja može deseterostruko isplatiti ono što uložite u njih”, kazao je Mikuž napomenuvši da SCV fond ima aktivan pristup nadzoru svojih ulaganja tako

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3972 | 3. travnja 2017.

što u svakoj tvrtki koju ﬁnanciraju imenuju svog člana uprave i tako prate što se konkretno radi s njihovim novcem. Primijetio je kako su sve tvrtke iz regije dosta slične jer gotovo sve imaju jake inženjerske i programerske kadrove, ali nisu baš talentirane za prodaju. Zato je start-upovcima koji ciljaju na strana tržišta poput Londona ili New Yorka preporučio da

GLOBALNI RAZVOJ TRAŽI PUNO NOVCA I ZATO SE U POČETKU BOLJE FOKUSIRATI NA ODREĐENU REGIJU, KAZAO JE MIKUŽ zaposle lokalne stručnjake u području u kojem su “tanki”. “Iako treba razmišljati globalno, što svi start-upovci većinom i čine, ja ipak volim kad se ide fokusiranije, na uže deﬁnirano tržište. Globalni razvoj traži puno novca i zato se u početku bolje fokusirati na određenu regiju”, izjavio je Mikuž dodavši kako je prva velika greška start-upova da se fondovima jave kad im već nestane sredstava pa nemaju novca za plaće. Ukratko je opisao i proces odabira tvrtke u koju će uložiti, tako da zainteresirani znaju što ih čeka. “Spomenuo sam da nam je najvažnije dobro upoznati osnivače jer o njima sve ovisi, zato imamo više razgovora s njima. Organiziramo nekoliko ‘pitcheva’ pa istraživanje tržišta i konkurencije, a ako nam i nakon toga priča bude zanimljiva, onda pregovaramo o ‘term sheetu’ koji je zapravo uvod u investicijski ugovor. Obično sve to traje oko pola godine, prije nego se cijela priča pokrene”, objasnio je Mikuž. Uz fondove rizičnog kapitala do kojih je start-upovcima dosta teško doći, tu su i sve

brojniji institucionalni programi koji bi im trebali olakšati život i pristup nasušno potrebnom novcu. Neke od njih nudi i HBOR, a konkretnije ih je predstavila Mirela Đuran, HBORova voditeljica Odjela za mikro poduzetnike. “Usmjereni smo na ﬁnanciranje rizičnih skupina jer im poslovne banke nisu pretjerano sklone. Naši uvjeti za te ciljne skupine su puno povoljniji od tržišnih i nudimo bitno dužu roč-

MORAMO UVJERITI LJUDE DA JE PODUZETNIŠTVO DOBRO I DA NIJE SRAMOTA PROPASTI, ISTAKNUO JE FRANE ŠESNIĆ nost od komercijalnih banaka. Najveći broj zahtjeva dobivamo iz mikrosegmenta, a najčešće se radi o iznosima od oko milijun kuna”, elaborirala je Mirela Đuran.

VJERA U PROJEKT Naglasila je kako tvrtka mora biti dovoljno likvidna da podmiruje kamate za razdoblje počeka koji može biti i do pet godina, a jamstva

su osobna od poduzetnika, mjenice i zadužnice te bez toga nema kredita. “To pokazuje da poduzetnik ima vjere u projekt i da će se više truditi da tvrtka uspije. Još jedna važna stavka jest kvaliteta dokumentacije koja može bitno utjecati za brzinu izdavanja kredita “, poručila je ona dodavši kako su tri ključna segmenta na koja se HBOR fokusira: turizam, izvoz i poljoprivreda. I ona je, baš kao i Mikuž, naglasila kako su za uspješan start-up najbitniji sposobni osnivači, a ne toliko ideja, jer neki mogu uspjeti na tržištu s istim projektom s kojim će netko drugi propasti. “Zato se ne može generalizirati o projektima koji prolaze, ali poželjno je da vlasnici imaju barem 30 posto kapitala, ostalo mogu dobiti kroz zaduženje. Nije dovoljna samo ideja, već dobro razrađena ideja”, zaključila je Mirela Đuran. Frane Šesnić, direktor Razvojne agencije Zagreb i Tomislav Pašalić, ravnatelj Sektora za ﬁnancijske instrumente HAMAG BICRO-a također su predstavili programe svojih institucija koji su na raspolaganju start-upovcima. Šesnić je upozorio da nam je od krucijalne važnosti promjena svijesti društva. “Moramo uvjeriti ljude da je poduzetništvo dobro i da nije sramota propasti, trebamo poticati građane da se ohrabre na pokretanje posla. Problem je i to što zaziremo od partnerstva, vlasnici gotovo opsesivno čuvaju svoje tvrtke i nastoje zadržati kontrolu nad njima pa teško puštaju nekog u vlasništvo”, istaknuo je Šesnić napomenuvši kako je edukacija temelj svega jer na taj način jačamo kompetencije pojedinaca.

Glavni kriterij je da poduzetnici imaju mozak, tj. pametnu ideju, jer obično nemaju nikakvu imovinu kojom mogu jamčiti povrat ulaganja. Traži se potencijal osnivača, ideja koja može deseterostruko isplatiti ono što uložite u njih. Jure Mikuž, managing partner u VC fondu South Central Ventures

3. travnja 2017. | broj 3972 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

SVIJET FINANCIJA AMCHAM

FDI DONOSI VISOKU PRODUKTIVNOST Dosadašnje investicije u Hrvatskoj nisu generirale rast izvoza i konkurentnosti jer su bile orijentirane na domaće tržište, poručio je Tomislav Čorak piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

a poslovnom ručku u organizaciji AmChama razgovaralo se o ulozi izravnih stranih ulaganja (FDI) u novoj globalnoj ekonomiji i njihovom utjecaju na gospodarstva Srednje i Istočne Europe (CEE), odnosno Hrvatske. “Imamo samo 10 posto poduzeća koja su više od 50 posto u vlasništvu stranaca, ali ona pridonose sa 37 posto izvoza, 23 posto prihoda i 26 posto ukupnih ulaganja u hrvatskom gospodarstvu. To nam govori da FDI donosi visoku produktivnost, pridnosi konkurentnosti i, ono najvažnije, prenosi znanja domaćim ljudima. Nadam se da ćemo ubuduće privlačiti greenﬁeld investicije u proizvodnju orijentiranu prema izvozu”, istaknuo je predsjednik AmChama Berislav Horvat

PROLJETNI SAJMOVI ZAGREBAČKOG VELESAJMA

Graditeljstvo

Interklima

dodavši kako imamo hrpu strategija, ali nam nedostaje provedba. Tomislav Čorak, principal u The Boston Consulting Groupu, objasnio je da, globalno gledano, strana ulaganja padaju jer je po-

NADAM SE DA ĆEMO PRIVLAČITI GREENFIELD INVESTICIJE U PROIZVODNJU ORIJENTIRANU PREMA IZVOZU, KAZAO JE HORVAT slovno okruženje nesigurnije. “Dobra vijest je da nam raste FDI u uslugama što je dobro jer nemamo bogate prirodne resurse od kojih možemo živjeti. Možemo maksimizirati ekonomski učinak samo fokusiranim pristupom prema uslugama i zato je to pozitivan trend”, kazao je Čorak, uz napomenu da su mali pomaci u svjetskim okvirima za naše tvrtke i gospodarstvo vrlo veliki. Poručio je kako dosadašnje investicije u Hrvatskoj nisu generirale rast izvoza i konkurentnosti jer su bile orijentirane na domaće tržište.

TREBA NAM MAPA LJUDSKIH POTENCIJALA

4. - 7. 4. 2017. Hrvatsko graditeljstvo do 2030. godine SMART CITIES - pametnim rješenjima do održivog grada B2B - austrijsko gospodarstvo u Hrvatskoj Simpozij o grijanju hlađenju i klimatizaciji INTERKLIMA 2017. Konferencija o termografiji Konferencija ODRŽIVO GOSPODARENJE OTPADOM Zelena gradnja - Zelena energija Informatizacija u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici Privatna zaštita 2017.: Prevencija - Zaštita - Sigurnost Radno vrijeme: 10-18 sati Bez ulaznica

www.zv.hr

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3972 | 3. travnja 2017.

Kao ključne stavke kojima možemo privući strane ulagače istaknuo je: stabilno makroekonomsko okruženje, kompetitivnu troškovnu strukturu, kvalitetan pristup EU tržištu te dobru bazu vještina i znanja domaće radne snage. Osvrnuo se na Irsku i njen fokusirani pristup na IT sektor koji im je donio 53.000 radnih mjesta, naglasivši da i mi moramo deﬁnirati koje industrije želimo promovirati u našoj zemlji. “Imamo pozitivan rast BDP-a u zadnje vrijeme, što je dobar signal. Troškovi rada su nam konkurentni unatoč dosta velikim davanjima, imamo otvoreno tržište EU-a, infrastrukturno smo dobro povezani, radna snaga nam je dobro obrazovana u području medicine, farmacije, ICT-a, ﬁnancija… Trebamo raditi na promociji usluga s visokom dodanom vrijednošću, omogućiti kontrolirani uvoz talenata, nastaviti s poreznim olakšicama, pripremiti konkretne informacije za ulagače i napraviti listu investitora na koje se moramo fokusirati”, naglasio je Čorak. Na panelu koji je uslijedio istaknuto je kako nam treba mapa ljudskih potencijala koja bi poslužila kao konkretna baza za razgovore sa zainteresiranim investitorima o jednom od najvažnijih elemenata pri procjeni Hrvatske kao ulagačke destinacije, a to je radna snaga.

TJEDAN NOVCA

FINANCIJSKA PISMENOST NUŽNA ZA SVAKODNEVNI ŽIVOT HGK tijekom cijele godine provodi aktivnosti usmjerene podizanju financijske pismenosti građana i poslovnih subjekata, posebice malih i srednjih, rekao je Zvonimir Savić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Hrvatskoj je protekli tjedan brojnim okruglim stolovima, predavanjima i radionicama obilježen Europski i Svjetski tjedan novca, kojemu je cilj financijskim obrazovanjem unaprijediti razinu financijske pismenosti te stvoriti financijske kompetencije, nužne u svakodnevnom privatnom i poslovnom životu. “Uočljiva je nedovoljna financijska pismenost populacije mlađe od 19 godina. Mlade treba što bolje upoznati kako bi se precizno utvrdile njihove želje i potrebe, a te bi spoznaje bile okosnica za formuliranje obrazovnih programa za mlade”, rekao je viceguverner HNB-a Bojan Fras te istaknuo važnost edukacije u pogledu usvajanja praktičnih znanja koja su bitna za područje poslovnih financija. Europska bankovna federacija oformila je europsku financijsku edukativnu platformu u siječnju 2014. godine, a Europski tjedan novca prvi je put održan 2015. Prošle godine u programu su sudjelovale 32 zemlje s ukupno 10.000

aktivnosti za više od 350.000 mladih u dobi između sedam i 18 godina. “U Europi ﬁnancijska pismenost mladih je bolja u onim zemljama gdje je uspostavljen sustavni obrazovni program namijenjen ﬁnancijskoj pismenosti i zato ga što prije moramo uspostaviti i u Hrvatskoj”, rekao je direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović na okruglom stolu Učimo upravljati novcem, koji se tradicionalno u povodu obilježavanja Europskog tjedna novca održavao u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

EDUKACIJA O DIGITALNOJ EKONOMIJI Direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić istaknuo je nužnost da se, uz financijsko opismenjivanje, popularizira poduzetništvo te razjasni njegov značaj, ne samo za ekonomiju, već i za društvo u cjelini. “HGK tijekom cijele godine provodi različite aktivnosti usmjerene podizanju financijske pismenosti građana i poslovnih subjekata, posebice malih i srednjih, pri čemu su u Svjetskom i Europskom tjednu novca te aktivnosti

posebno intenzivirane. Ove godine ćemo opet, pored Zagreba, uključiti i druge gradove putem naših županijskih komora, a nastavit ćemo s uspješnom suradnjom i

JEDAN OD VAŽNIH SEGMENATA FINANCIJSKE PISMENOSTI JE I KAO POTROŠAČ ZNATI VLASTITA PRAVA I OBVEZE s visokoškolskim ustanovama”, rekao je Savić i dodao kako je potrebno raditi i na edukaciji o novim oblicima digitalne ekonomije kao što su e-računi odnosno online plaćanje. Jedan od važnih segmenata ﬁnancijske pismenosti je i kao potrošač znati vlastita prava i obveze. “Često potrošači nisu u stanju procijeniti posljedice sklopljenih ugovora i to treba svesti na minimalnu mjeru. Potrošačko povjerenje od presudne je važnosti za proﬁtabilno poslovanje što poslodavci često zaboravljaju”, rekla je voditeljica Službe za politiku zaštite potrošača u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Đema Bartulović te je istaknula kako potrošačima na raspolaganju stoje brojni alati koji su osmišljeni u cilju podizanja javne svijesti, odnosno savjetovanja i informiranja potrošača.

3. travnja 2017. | broj 3972 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

MLINAR I U FRANKFURTU Pekarska industrija Mlinar nastavlja širenje svoje prodajne mreže izvan Hrvatske, pa je tako pekarnica Mlinara otvorena i u Frankfurtu. Mlinarovi pekarski proizvodi koji su prošli

tjedan predstavljeni u sklopu franšize u Sarajevu, od danas su prisutni i u Frankfurtu. Posljednjih nekoliko godina Mlinar ulaže u razvoj izvoza tako da su Mlinarovi proizvodi na policama trgovačkih centara u Švedskoj, Irskoj, Njemačkoj, Sloveniji, Mađarskoj, Švicarskoj, Slovačkoj, Srbiji, Saudijskoj Arabiji, UAE i Australiji.

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA USPORAVA SVOJ RAST Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u veljači porasla 2,3 posto, što je već 25. mjesec zaredom kako ra-

Višak novca na tržištu Dnevni višak likvidnosti i u prošlome tjednu premašuje 17 milijardi kuna. Ovaj podatak dovoljno govori o tome da depozitne institucije imaju izobilje likvidnosti za održavanje propisane razine računa u svrhu održavanja obvezne pričuve. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama i dalje je gotovo zanemariva, ponuda iznimno visoka, a trgovanje sudionika krajnje je skromno. Prošlog ponedjeljka je Hrvatska narodna banka održala redovitu tjednu obratnu repo aukciju na kojoj depozitne institucije već četvrti tjedan za redom ne pokazuju nikakav interes za dodatnom likvidnošću. Viška kuna u sustavu ima toliko da sudionike ne privlači ni kamatna stopa od 0,3 posto za uzimanje kratkoročne pozajmice. Ministarstvo ﬁnancija je prošli utorak održalo aukciju trezor-

skih zapisa na kojoj je upisano 558 milijuna trezorskih zapisa u kunama. Nakon ove aukcije ukupan saldo trezorskih zapisa u kunama smanjio se za 23 milijuna kuna. Prinos na jednogodišnje zapise ostao je isti i iznosi 0,45 posto. Sljedeća aukcija najavljena je za 25. travnja, što znači da gotovo mjesec dana neće biti aukcije. Jednak raspored bio je i prethodne godine u isto vrijeme. Razrijeđenost aukcija trezorskih zapisa ukazuje na to da se državni proračun u ovo doba godine optimalno puni i da nije potrebna dodatna likvidnost za njegovo izvršenje. Neravnoteža novčanog tržišta zbog iznimno visoke ponude novca i dalje je njegovo najvažnije obilježje. Samo bi rast potražnje mogao smanjiti neravnotežu, što se za sada ne [Jelena Drinković] naslućuje.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

480

20.3. - 24.3.2017.

27.3. - 31.3.2017.

0,8

360

0,6 240 0,4 120

0,2

0,0 27.3.

28.3.

29.3.

30.3.

31.3.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna u laganom padu Kuna je u proteklom tjednu prema svim svjetskim valutama, po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, izgubila na vrijednosti. Prema američkom dolaru izgubila je 16 lipa i tjedan je zaključila na

valuta

ste, ali rast je manji od očekivanja i sporiji nego prošli mjesec, kada je ta proizvodnja na godišnjoj razini ojačala četiri posto.

u% 1,0

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,330497

CAD kanadski dolar

5,221704

JPY japanski jen

6,231256

CHF švicarski franak

6,968462

GBP britanska funta

8,680314

USD američki dolar

6,976952

EUR euro

7,445105

Izvor: HNB

primjena od 1. 4. 2017.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3972 | 3. travnja 2017.

EUR

27.3. 28.3. 29.3. 30.3. 31.3.

6,98 kuna. Prema švicarskom franku kuna je izgubila pet lipa i tjedan je zaključila na 6,97 kuna, dok je prema euru izgubila četiri lipe, pa je na kraju tjedna euro vrijedio 7,45 kuna. 7,46 7,45

USD

7,05 7,00

CHF

6,97 6,96

7,44

6,95

7,43

6,90

6,94

7,42

6,85

6,93

7,41

6,80

6,92

27.3. 28.3. 29.3. 30.3. 31.3.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA BESPOVRATNI NOVAC ZA AD PLASTIK

Dobar završetak izvrsnog kvartala Svjetske burze zaključile su jedan od svojih najboljih kvartala padom posljednjeg dana. Investitori su zaključili da više nema razloga da plaćaju skuplje dionice jer je pred nama nesigurno doba godine. Južnofrički rand pao je prema drugim valutama jer je tamošnji ﬁnancijski ministar dao ostavku. I europske dionice zaključile su tjedan blagim padom. Cijena nafte ostala je iznad 50 dolara za barel i u tjednu je narasla na špekulacijama da će zemlje proizvođači nafte zadržati smanjenu proizvodnju. Obveznice europskih država stabilno stoje, a jednako je stabilna bila cijena zlata, dok je američki dolar rastao prema ostalim valutama. Investitori će se u sljedećem kvartalu baviti političkim razvojem situacije u SAD-u i Europi o kojima će ovisiti ocjena mogućeg globalnog gospodarskog rasta.

5940

FTSE 100

Dow Jones

5920

20750

5900

20700

5880

20650

5860

20600

5840

20550

27.3. 28.3. 29.3. 30.3. 31.3. 7380

27.3. 28.3. 29.3. 30.3. 31.3. 5100

NASDAQ

7360

5080

7340

5060

7320

5040

7300

5020

7280

5000

27.3. 28.3. 29.3. 30.3. 31.3. 12400

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. dodijelilo je tvrtki AD Plastik bespovratna sredstva iz EU

20800

27.3. 28.3. 29.3. 30.3. 31.3. 19400

DAX

12300

19300

12200

19200

12100

19100

12000

19000

11900

CAC40

NIKKEI 225

18900

27.3. 28.3. 29.3. 30.3. 31.3.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

datum

27.3. 28.3. 29.3. 30.3. 31.3.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Ozbiljan pad Mirexa

kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 232,2718 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se pad od gotovo puna dva boda. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 128,4609 bodova, a Mirexa C 118,6504 boda. MIREX - tjedni

MIREX A

30.03. 128,46090

-0,6788

0,67

AZ - A

30.03. 129,66430

-0,7928

0,90

Erste Plavi - A

30.03. 128,23850

-0,4755

-0,09

PBZ CO - A

30.03. 131,80190

-0,6729

0,75

Raiffeisen OMF - A 30.03. 124,58800

-0,5668

0,58 -0,57

kategorija B MIREX B

30.03. 232,27180

-0,4693

AZ - B

30.03. 233,07970

-0,4709

-0,91

Erste Plavi - B

30.03. 241,58940

-0,3729

-0,29

PBZ CO - B

30.03. 216,94850

-0,4898

-0,54

0,5%

Raiffeisen OMF - B 30.03. 235,38200

-0,5034

-0,30

0,0%

kategorija C 0,47

-0,5% -1,0% -1,5% 27.3.

28.3.

29.3.

30.3.

MIREX - mjesečni

MIREX C

30.03. 118,65040

-0,3066

AZ - C

30.03. 115,61720

-0,2381

0,47

Erste Plavi - C

30.03. 118,78840

-0,1291

0,29

PBZ CO - C

30.03. 118,20590

-0,1860

0,17

Raiffeisen OMF - C 30.03. 122,31460

-0,4762

0,68

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,0%

Raiffeisen DMF

30.03. 226,22380

-0,7258

-0,17

-1,0%

AZ Profit

30.03. 257,88730

-1,1075

-2,59

-0,5% -1,5%

Croatia osiguranje 30.03. 156,63530

-0,3377

-1,02

-2,0%

AZ Benefit

30.03. 246,67870

-0,4855

-0,23

-2,5%

Erste Plavi Expert 30.03. 205,27770

-0,5220

-0,35

Erste Plavi Protect 30.03. 194,11450

-0,1068

-0,08

-3,0% 2.3.

9.3.

16.3.

23.3.

30.3.

fondova u okviru programa Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja. Projektni prijedlog pod nazivom Pilot-linija bojenja za industrijska istraživanja, razvoj i inovacije udovoljava svim propisanim kriterijima te je odabran za ﬁnanciranje. Projekt će trajati 45 mjeseci, a dobivene potpore u iznosu od 19,6 milijuna kuna omogućit će razvoj nove tehnologije bojenja interijera unutar AD Plastik Grupe.

RBI NAJBOLJA BANKA U REGIJI U okviru dodjele nagrada najboljim svjetskim bankama za 2017. godinu Global Finance

proglasio je Raiffeisen Bank International AG (RBI) “najboljom bankom u Srednjoj i Istočnoj Europi”. Ovaj ﬁnancijski časopis dodijelio je ovaj prestižni regionalni naslov RBI-ju već 11. put u zadnjih 14 godina.

3. travnja 2017. | broj 3972 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

UM DOGOVORIO POSAO S ADDIKO BANKOM Medijska agencija UM Zagreb, agencija za zakup i medijsko planiranje započela je poslovnu suradnju s Addiko

Bankom. Addiko Bank je, kako kažu u priopćenju, prepoznao UM Zagreb kao pouzdanog partnera koji će mu pružiti kompletnu podršku u medijskom komuniciranju kroz kompletan spektar medijskih usluga, i to u ključnoj fazi kreiranja korporativnog brenda na hrvatskom tržištu.

NOVE TRGOVINE NA ZAGREBAČKOM AERODROMU U sklopu novoga terminala zagrebačke Zračne luke Franje Tuđmana tvrtka SDA Hrvatska otvorila je dva nova prodajna prostora -

Aelia Duty Free i The Fashion Place - u čije je uređenje uložila gotovo sedam milijuna kuna. Novi i veći prodajni prostori donose još bogatiju i atraktivniju ponudu parfumerijskih i gastronomskih proizvoda te modnih dodataka, a dodatno je proširena i ponuda hrvatskih proizvoda.

Promet porastao za 92 posto, najtrgovaniji Ledo Ulagači na Zagrebačkoj burzi proteklog su tjedna bili gotovo dvostruko aktivniji nego tjedan ranije. Tako je redovni dionički promet u tjedan dana porastao za 91,9 milijuna kuna ili za 92 posto na 192 milijuna kuna. Dodatno je u blok prometu dionicama Leda, povlaštenog izdanja Adris Grupe i HT-a ostvareno 28,8 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 144,4 milijuna kuna što čini 75 posto ukupnog redovnog prometa.

Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -29,86 do +4,53 posto. Promet veći od milijun kuna sakupila su 23 izdanja, dok je 30 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze su i proteklog tjedna zabilježili značajne minuse. Situacija u Agrokoru je cijeli protekli tjedan rušila cijene dionica kompanija iz koncerna, ali i dionice Agrokorovih dobavljača. U petak je pred kraj trgovanja objavljeno priopćenje o dogovorenom standstill aranZAGREBAČKA BURZA žmanu za stabilizaciju Agrokorova THE ZAGREB STOCK EXCHANGE poslovanja, pa su indeksi dan zakljuUKUPAN TJEDNI PROMET: 675.995.522,27 kn čili porastom od 1,8 posto. TJEDNI DIONIČKI PROMET: 192.010.466,18 kn Crobex je prošloga tjedna pao za 5,85 index zadnja vrijednost tjedna promjena posto na 1.989,27 bodova. Crobex10 je CROBEX 1.989,2700 -5,85% pao za 4,21 posto i tjedan je zaključio CROBEX10 1.156,8700 -4,21% na 1.156,87 bodova. Svi sektorski inCROBIS 109,1622 -0,99% deksi su drugi tjedan zaredom zavrCROBIStr 159,3455 -0,90% šili padom, u rasponu od -13,01 posto koliko je pao CROBEXnutris do -0,88 Top 10 tjedna zadnja posto koliko je umanjen CROBEXtranpromet po prometu promjena cijena sport. Obveznički indeksi su tjedan -29,86% 5.120,00 59.743.105,54 Ledo d.d. zaključili padom; CROBIS je pao za -3,72% 470,80 26.130.829,22 Adris grupa d.d. - povl. 0,99 posto, a CROBIStr za 0,90 posto. -23,99% 95.000,00 20.973.766,45 Jamnica d.d. Najtrgovaniji je Ledo s prometom od -0,41% 173,79 15.278.491,87 HT d.d. 59,7 milijuna kuna, od čega se 16,7 mi-1,83% 42,85 10.140.839,66 Valamar Riviera d.d. lijuna odnosi na blok, a ostatak na re-7,19% 60,00 9.298.669,40 Zagrebačka banka d.d. -1,70% 358,80 8.640.315,12 dovnu trgovinu. Zabilježio je cjenovPodravka d.d. -8,99% 809,98 8.162.101,26 Atlantic grupa d.d. ni pad od 29,86 posto na 5120 kuna. +4,53% 415,00 8.116.110,90 Atlantska plovidba d.d. Povlaštenim izdanjem Adris Grupe u -4,86% 23,30 3.880.043,01 Dalekovod d.d. redovnoj trgovini je ostvaren promet od 16,9 milijuna kuna, a u blok trgo10 dionica tjedna zadnja vini 9,3 milijuna kuna. Cijena mu je promet s najvećim rastom cijene promjena cijena pala za 3,72 posto na 470,80 kuna. Di+149,38% 10,00 815,00 Vjesnik d.d. onicama Jamnice trgovalo se u iznosu +28,64% 18,01 184,10 Jadran d.d. od 21 milijun kuna, a pojeftinile su za +17,02% 1,10 427,90 Pounje d.d. 23,99 posto na 95.000 kuna. Porast +8,82% 222,00 37.909,50 PIK-Vinkovci d.d. cijene dionice bilježi samo Atlantska +5,78% 1.428,00 371.771,65 FTB TURIZAM d.d. plovidba, za 4,53 posto na 415 kuna, +4,53% 415,00 8.116.110,90 Atlantska plovidba d.d. +3,45% 150,00 2.250,00 Tisak d.d. čime je i dobitnica tjedna uz zabilježen +2,39% 2.099,00 74.727,24 ICF d.d. promet od 8,1 milijun kuna. Cjenovni +1,92% 1.325,00 205.474,95 Ilirija d.d. pad bilježi devet izdanja. Najveći mi+1,76% 549,50 400.815,99 Luka ploče d.d. nus bilježi Ledo (-29,86 posto) pa je time i gubitnik tjedna, a slijedi ga Ja10 dionica tjedna zadnja mnica (-23,99 posto). Dionice Atlanpromet s najvećim padom cijene promjena cijena tic Grupe pojeftinile su za 8,99 posto -47,10% 164,00 2.864.770,74 Viadukt d.d. na 809,98 kuna, a njima je ostva-30,40% 50,50 214.713,76 RIZ-odašiljači d.d. ren promet od 8,2 milijuna kuna. -29,86% 5.120,00 59.743.105,54 Ledo d.d. Jamnica d.d. Finvest Corp d.d. Zvijezda d.d. Magma d.d. Belje d.d. Tekstilpromet d.d. Žitnjak d.d.

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3972 | 3. travnja 2017.

-23,99%

95.000,00

20.973.766,45

-23,84%

33,51

3.305,47

-20,59%

2.700,00

893.630,68

-17,19%

0,53

36.184,73

-16,96%

16,84

2.003.821,86

-14,71%

290,00

14.500,00

-13,42%

200,00

2.200,00

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI AMERIČKO IZASLANSTVO U LENCU

Većina fondova u crvenom - zbog Agrokora Drugi tjedan zaredom među 82 otvorena investicijska fonda prevladali su oni s padom vrijednosti udjela. Rast bilježi 36 fondova, palo ih je 44, a dva su fonda zabilježila tjedan bez postotne promjene. Porast veći od jedan posto bilježi sedam fondova, a 16 ih je palo više od jedan posto. Ulagači na Zagrebačkoj burzi pod utjecajem su situacije u Agrokoru, pa tako najznačajniji pad vrijednosti udjela bilježe upravo fondovi koji u svom portfelju imaju dionice kompanija tog koncerna.

Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom devet su mjesta zauzeli dionički, a jedno mjesto posebni fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,12 posto do -7,11 posto. Poraslo je 14 od 26 dioničkih fondova. Od sedam posebnih fondova porasla su četiri. Od 16 mješovitih fondova porasla su četiri, a od 14 obvezničkih fondova rast bilježi samo Neta Emerging Bond. Rast vrijednosti je zabilježilo [Iva Skorin] 13 od 19 novčanih fondova.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

Veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država Valls Noyes posjetila je Brodogradilište Viktor Lenac gdje se obnavlja i modernizira američki ratni brod USS Mount

od od 23.03.2017. do 30.03.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,7769 Addiko Growth € 12,1575 ZB trend $ 169,4590 KD Prvi izbor kn 15,2886 ZB euroaktiv € 142,7443 Capital Breeder kn 99,6035 KD Europa € 128,8196 PBZ Equity fond € 12,0084 HPB Dionički kn 116,1846 Erste Adriatic Equity € 97,7050 Neta Global Developed kn 88,7243 ZB aktiv kn 122,6845 InterCapital SEE Equity € 109,7514 Platinum Global Opportunity $ 15,6935 KD Nova Europa kn 5,9844 OTP indeksni kn 46,1666 Platinum Blue Chip € 109,1795 Neta Frontier kn 504,7833 OTP Meridian 20 € 100,6767 A1 kn 96,1800 Alpen.Special Opportunity kn 164,3602 Neta New Europe kn 61,0860 KD BRIC € 85,3069 KD Energija kn 8,9816 ZB BRIC+ € 104,3243 Allianz Equity € 167,1978 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 122,8600 Raiffeisen Harmonic € 106,3000 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1800 ZB Future 2025 € 105,7752 ZB Future 2030 € 105,5082 ZB Future 2040 € 105,8403 ZB Future 2055 € 106,2978 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 164,8719 PBZ Global fond € 15,6669 Addiko Balanced € 13,8012 KD Balanced kn 135,6339 HPB Global kn 104,5202 OTP uravnoteženi € 16,0948 Allianz Portfolio kn 166,5987

tjedna promjena [%]

-4,44 0,14 0,47 1,06 1,11 -1,26 0,74 -3,36 -2,83 -7,11 1,68 -4,59 -1,70 0,80 0,43 -5,07 1,17 0,84 -1,50 -6,41 2,12 -1,09 0,09 1,71 0,67 -2,07 1,22 0,50 -0,04 0,35 0,20 -0,25 -0,21 -3,45 -0,30 -0,01 -2,76 -1,74 -2,14 -0,64

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

InterCapital Smart II € 102,8965 PBZ Conservative 10 fond € 113,6646 You Invest Active € 103,1951 You Invest Balanced € 103,5230 You Invest Solid € 103,6659 InterCapital Smart € 102,4698 PBZ Flexible 30 fond € 103,2080 OTP Absolute € 97,8632 InterCapital Income Plus € 101,9740 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 194,4893 Addiko Conservative € 14,6832 Raiffeisen Bonds € 178,1200 PBZ Bond fond € 132,6035 InterCapital Bond € 215,6022 HPB Obveznički € 161,7399 Neta Emerging Bond kn 84,0081 Erste Adriatic Bond € 120,4743 Raiffeisen Classic € 106,6800 PBZ Short term bond fond kn 102,4769 PBZ Dollar Bond fond $ 103,7568 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 101,0415 Erste Local Short Term Bond kn 100,0684 Erste Adr. Short Term Bond € 100,0817 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4721 ZB plus kn 175,9067 ZB europlus € 150,7391 PBZ Euro Novčani € 139,3481 Raiffeisen Cash kn 158,0900 Erste Money kn 151,7716 Addiko Cash kn 152,4946 PBZ Dollar fond $ 132,8184 HPB Novčani kn 143,9167 OTP novčani fond kn 133,3598 InterCapital Money kn 130,4216 Locusta Cash kn 1367,5443 Allianz Cash kn 118,5682 Erste Euro-Money € 116,1810 Auctor Cash kn 111,4018 Raiffeisen euroCash € 106,0200 HPB Euronovčani € 106,4522 Neta MultiCash kn 107,2996 OTP euro novčani € 102,5923

-0,71 -0,29 0,42 -0,06 0,08 -0,65 0,27 0,31 -0,60

naziv(fond)

valuta

-0,56 -0,39 -0,27 -0,46 -0,50 -0,59 0,43 -0,34 -0,28 -0,18 -0,13 -0,17 -0,00 -0,04 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,01 0,01 0,00 -0,01 0,01 -0,01 0,00 -0,01 -0,03

Whitney. Američkoj delegaciji je predstavljena najnovija tehnologija pjeskarenja brodova Ultra high pressure water jet, koja se koristi i u obnovi ratnog broda USS Mount Whitney. To je globalno najnovija tehnologija čišćenja vodenim pritiskom koja zbog tihog, gotovo nečujnog rada i daljinske upravljivosti omogućava rad na brodovima tijekom 24 sata.

PRVI LET S NOVOG TERMINALA Letom Croatia Airlinesa od Zagreba prema Dubrovniku službeno je za putnike otvoren novi putnički terminal Zračne luke Franje Tuđmana. Prvi dolazni let bio je let Qatar Airwaysa iz Dohe. Croatia Airlines, koji ima i najveći udio u ukupnom prometu zagrebačke zračne luke, odradio je i posljednji odlazni let sa starog terminala, i to let za Split, a nakon što je na stari terminal sletio i posljednji dolazni let, Czech Airlinesa iz Praga, sve je poslovanje preseljeno sa starog na novi putnički terminal.

3. travnja 2017. | broj 3972 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

KNJIGOMETAR Pierre-André Taguieff

Antisemitizam TIM press

Od 2011. do 2016. godine, od Ljubljane, preko Osla do Zagreba i Brčkog čitamo dnevničke zapise o jednoj ljubavnoj priči i njenoj propasti; o ocu koji gotovo svakog mjeseca putuje iz Osla u Ljubljanu da vidi mlađu kćer, jer se boji da će ga zaboraviti, i o starijoj kćeri u Oslu koja očuha zove tatom, a njega po imenu; o književniku koji istodobno sudjeluje u hrvatskoj, bosanskoj i norveškoj književnosti... Pratimo i avanturu nastajanja romana koji autor pokušava paralelno pisati na “našem” i na norveškom, slijedimo Sejranovića na promocije, pratimo njegove susrete...

Marinko Koščec

U potrazi za početkom kruga Sandorf

Taguieff nas u ovoj knjizi vodi od drevne judeofobije, koja se protivi židovskoj vjeri i običajima, preko kršćanskog antijudaizma te antireligiozne judeofobije prosvjetiteljstva koja je antikapitalističkog, revolucionarnog i socijalističkog porijekla, sve do današnjeg rasističkog i nacionalističkog koncepta, odnosno radikalnog anticionizma. Prolazeći kroz različite oblike judeofobije, autor prokazuje kako su se generirale, a post hoc i pravdale averzije, strahovi i strasti koje se pravdati ne mogu.

Bekim Sejranović

Dnevnik jednog nomada V.B.Z.

Rečenicom “Ovo je tvoj život” započinje ovaj roman, a pred našim se očima rastvara naš život, ljudi koji nas okružuju, naše doba, naši prostori. Mnogoslojna je to priča puna pronicavih uvida, prožeta duhovitošću i ironijom koja kroz prizmu protagonistove svijesti secira pojedinačno ponašanje i kolektivne bolesti. Osnovnu nit čini odnos muškarca i žene koji ostaju zajedno unatoč sve težim prijeporima. Tu je i galerija promašenih, nezadovoljnih individua, gubitnika koji svojim sudbinama personiﬁciraju raznovrsne zablude, slijepe ulice i bjegove u vlastite umišljaje.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3972 | 3. travnja 2017.

Maria Àngels Anglada

Violina iz Auschwitza Hena Com

Istražitelj Wallander neće ni slutiti što ga čeka kad ga pozovu da utvrdi tko je mlada i nepoznata djevojka koja se cijeli dan kreće po privatnom seoskom imanju. Ona će se pred njim politi benzinom i zapaliti, a potraga za njezinim identitetom neće davati rezultata. Par dana nakon toga započet će serija ubojstava kojima će biti zajedničko to da ubojica žrtvama skida skalpove. Wallander će shvatiti da je ključ rješenja u vezama među žrtvama, no kakve su to veze i zašto se spalila mlada djevojka, nikome neće biti jasno i istraga će često zalutati u slijepe ulice...

María Dueñas

La Templanza vinograd života Fraktura

Na koncertu u Krakovu glazbenik jednog trija upoznaje samozatajnu i tihu Reginu, violinisticu sa savršeno uštimanim glazbalom, ni ne sluteći kakva se povijest i priča kriju iza tog začudnog instrumenta. Kada mu Regina preda u ruke dokumentaciju i zapise o violini pred njegovim će se očima otvoriti nevjerojatna priča o životu tog instrumenta, njenog graditelja i još nekih protagonista u jezivim okolnostima nacističkog režima. Anglada u ovom romanu o najvećim zločinima 20. stoljeća progovara na posve nov i neuobičajen način.

Henning Mankell

Na pogrešnom tragu Mozaik knjiga

Želeći opet pokrenuti proizvodnju srebra u svojem rudniku Las Tres Lunas, Mauro Larrea spreman je staviti na kocku sve što ima. Uvjeren u svoje sposobnosti zahvaljujući kojima je od siromašnog rudara postao jedan od najuvaženijih građana Meksika, odluči uložiti novac u američke strojeve. No izbija građanski rat Sjevera i Juga, a njegov američki partner pogiba u bitki kod Manassasa. Larrea ostaje bez ičega, no ipak stječe vinograd La Templanza u rodnoj Španjolskoj. Premda krene preko oceana kako bi posjed prodao i izbavio se iz dugova, u Jeresu ga čeka još puno iznenađenja...

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Trgovinsko posredovanje Sinograf, Torun, www.sinograf.com. Tvrtka s više od 20 godina iskustva nudi tehničke materijale za široku upotrebu u industriji (kemijskoj, petrokemijskoj, metalurškoj...). Nude graﬁt, PTFE i izolacijske materijale za postojeće partnere u Poljskoj, Njemačkoj, Ukrajini, Bjelorusiji, Litvi i Češkoj Republici, a glavni proizvodi su: brtve, izolacijski materijal za visoke temperature, PTFE oblici, graﬁtne elektrode i drugo. Kontakt: Dorota Motyl, motyl@sinograf. com. Skupljanje EE otpada Spectra-Media, Zagreb, www.spectra-media. hr. Tvrtka sakuplja EE otpad. Kontakt: Gordana Mujkić, spectra-media@zg.t-com.hr, +385 1 3777333. Savjetovanje Atia Consulting, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, www.atia-consulting.com.ba. Tvrtka pruža usluge implementacije sustava upravljanja kvalitetom (ISO 9001, ISO 14001, HACCP, OHSAS 18001, ISO 22000, ISO 20000, ISO 27001 i ISO 50001), različitih treninga iz ovog

sektora te certiﬁciranja sustava upravljanja kvalitetom zajedno s partnerskom certiﬁkacijskom tvrtkom iz Italije. Svoje usluge pružaju na teritoriju Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Implementiraju i održavaju softverske sustave koji podrazumijevaju sof-

IZBOR IZ NADMETANJA

Papirnate čaše i tanjuri Suracup, Istanbul, Turska, www.suracup.com. Tvrtka je vodeći proizvođač i izvoznik papirnatih čaša i tanjura te nudi proizvode na domaćem tržištu i izvoz u svijet. U proizvodnji ovih proizvoda koriste najkvalitetniji eco-friendly papir. Nudimo najkvalitetnije papirnate čaše i tanjure, uz visoku tehnologiju i kvaliﬁcirane usluge. Kontakt: Subutay Mert, subutaymert@hotmail. com, 009021 6415 6655, 009053 3302 3301. PP i metalizirana folija Gec, Plešce, www.gec.hr. Tvrtka prodaje 500 kilograma PP folije natur bez tiska 350 milimetara i s tiskom 500 kilograma. Prodaju i metaliziranu foliju srebrnu, oko 600 kilograma. Kontakt: Irena Andlar, gec@gec.hr, +385 51 825125, +385 91 4047181. Kokos i prerađevine od kokosa Arton Exports, Hendala, Wattala, Šri Lanka. Tvrtka je jedan od vodećih izvoznika u Šri Lanki i nudi svoje proizvode: kokosova vlakna, vreće, brikete, svježi kokos, dehidrirani kokos, začine te prirodnu gumu. Kontakt: R. Logesh, arton@sltnet.lk, +94/11/2943040, +94/712274163.

HRVATSKA

Usluge roto tiska

Prehrambeni proizvodi

Hrvatska pošta nabavlja usluge roto tiska. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 750.000 kuna. Rok dostave ponuda je 18. travnja.

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik nabavlja prehrambene proizvode u 2017., po grupama. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 18. travnja. IBM licence

Ministarstvo financija nabavlja IBM licence za Poreznu upravu. Procijenjena vrijednost nabave je 1,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 24. travnja. Papirna konfekcija Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

tverska rješenja ITSM, BPM i Agile. Partneri za zajednički rad koji su zainteresirani postati zastupnici za Hrvatsku trebaju se javiti na e-mail: info@atia-consulting.com.ba. Kontakt: Anel Tanović, anel.tanovic@atia-consulting.com.ba, +387/70/232-600, +387/61/481-961.

NP Plitvička jezera nabavlja papirnu konfekciju za dvije godine. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 13. travnja.

REGIJA Oprema za carinski laboratorij

Ministarstvo finansija, Uprava carina u Podgorici, nabavlja opremu za carinski laboratorij. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 600.000 eura. Rok dostave ponuda je 18. travnja. Izgradnja i opremanje staračkog doma

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva Crne Gore - Direkcija javnih radova traži izvođače za izgradnju i opremanje starač-

kog doma u Podgorici. Procijenjena vrijednost s PDV-om je 9,8 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 5. svibnja. Visokotlačne turbine

Nuklearna elektrana Krško nabavlja visokotlačne turbine. Procijenjena vrijednost nabave iznosi sedam milijuna eura. Rok dostave ponuda je 26. travnja. Projekt sigurnosne nadgradnje NEK-a

Nuklearna elektrana Krško nabavlja projekt sigurnosne nadgradnje NEK-a, faza III., inženjering, projektiranje i izgradnja BB2. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 85 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 24. travnja.

3. travnja 2017. | broj 3972 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

NA BUBNJU STANOVI I POSLOVNI CENTAR Stanovi, parkirališno-garažna mjesta, parkirališna mjesta, poslovni prostori u Hrašću pokraj Zagreba, procijenjeni na 72,5 milijuna kuna. Nekretnine u naravi predstavljaju 22.995 četvornih metara prostora na adresi Dračevička 30, 32, 34, 36, 38, 40, 40A, 40B, Velikopoljksa 9 A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K. Dražba za ovu nekretninu će se održati 11. svibnja u podne na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 134/I. kat. Uvjet prodaje je po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je organizirano 2. svibnja 2017. godine u 11 sati uz sudjelovanje sudskog ovršitelja Antonija Jerkovića. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-12874-16, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Poslovni centar u Zagrebu, u Savskoj Opatovini vrijedan 44,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovni centar površine 28.900 četvornih metara na adresi Savska Opatovina 36. Ponude za ovu nekretninu se otvaraju 24. svibnja i dostavljaju na adresu: Javna bilježnica Alemka Gajski, Mandrovićeva 17, Zagreb, na broj ST-790/13, s naznakom “Ponuda za nekretninu Euroyachting d.o.o. u stečaju. - ne otvarati”. Javno otvaranje ponuda održat će se u uredu javne bilježnice Alemke Gajski, Mandrovićeva 17, Zagreb, 24. svibnja u 9 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno;

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

naknadni prigovori i reklamacije neće se uvažiti. Razgledavanje nekretnina zainteresirane osobe mogu dogovoriti svakim radnim danom, od ponedjeljka do petka, u vremenu od 9 do 12 sati, na telefon: 01/4647 218. Ponuđač je dužan uplatiti jamčevinu u iznosu od 100.000 kuna na žiro-račun stečajnog dužnika otvoren kod Erste&Steiermärkiche Banka d.d., broj računa: HR1924020061100701366, a ostatak kupovnine u roku od 60 dana od dana zaključenja ugovora o kupoprodaji.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3972 | 3. travnja 2017.

Livada, pašnjak, šuma i oranica u Tounju procijenjeni na 282.000 kuna. Nekretnina se nalazi na adresi Zdenac 2, u Tounju. Dražba za ovu nekretninu će se održati 20. travnja u 9.30 sati, na Općinskom sudu u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, soba br. 4. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, tj. za 1. ovrhovoditelja u iznosu od 134.618,72 kune, a za 2. ovrhovoditelja u iznosu od 53.847,80 kuna. Razgledavanje je organizirano za 19. travnja od 8 do 10 sati uz kontaktiranje sudskog ovršitelja na broj telefona 047/819 146. Jačevina iznosi 15.000 kuna koje je potrebno uplatiti na račun Općinskog suda u Karlovcu broj HR2023900011300000592, poziv na broj 333-15-2, najkasnije na dan održavanja ročišta. Stan u Kastvu, procijenjen na 1,8 milijuna kuna. Nekretinna u naravi predstavlja troetažni stan od 165 četvornih metara na adresi Tuhtani 51. Dražba će se održati 4. svibnja u 11 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3/V., soba 31. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se na ovom ročištu ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti tj. ne ispod 1.248.733,33 kune. Poreze i pristojbe u svezi s prodajom dužan je platiti kupac. Razgledavanje je 26. travnja u 11.30 sati na adresi Kastav, Tuhtani 51, uz prisustvo sudskog ovršitelja. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe (ﬁzičke i pravne) koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 18.731 kune. Jamčevina se uplaćuje na račun ovog suda broj: HR0323900011300002256, poziv na broj 111-14. Poslovna zgrada u Bujama procijenjena na osam milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 16.602 četvorna metra upravne zgrade, nedovršene poslovne hale i dvorišta. Dražba za ovu nekretninu održat će se 16. svibnja u 9.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Pazinu, Dršćevka br. 1, sudnica br. 5. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnina mogu iste razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem Stečajne mase Gimont d.o.o, u stečaju, na mobitel 098/9023 000 ili telefon 052/432 728. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe (pravne i ﬁzičke) koje su najkasnije dana 11. svibnja 2017. dale osiguranje uplatom iznosa od 121.500 kuna, na račun Trgovačkog suda u Pazinu, HR4323900011300029763, poziv na broj 060-3-15. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja (ovjerenu od banke ili Fine) obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. Ponuditelju čija ponuda ne bude prihvaćena osiguranje će se vratiti nakon zaključenja javne dražbe. Na ročištu za prodaju nekretnina ne može biti prodana za cijenu nižu od 1,21 milijun kuna.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Usluge posredovanja u zapošljavanju osoblja Universitetet i Oslo, Norveška, traži usluge podsredovanja u zapošljavanju osoblja. Natječaj je otvoren do 20. travnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na: Universitetet i Oslo, 971 035 854, PB 1087 Blindern, Oslo 0317, Norway, Paraskoviia Domak, paraskoviia.domak@admin.uio.no. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// sourcing.amesto.com/Avantra/Customer/ Oslo/Modules/Purchase/Published/Selected. aspx?pid=4253. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na istu adresu. Usluge čišćenja zgrada Service immeubles, patrimoine et logistique (SIPaL) traži nabavu usluga čišćenja zgrada. Natječaj je otvoren do 14. travnja, a prijave na njemačkom ili francuskom jeziku se predaju na: Service immeubles, patrimoine et logistique (SIPaL), Place de la Riponne 10, Lausanne 1014, Suisse, Division Immobilier, exploitation. sipal@vd.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=956749. Dodatne informacije dostupne su na navedenoj adresi. Motori, generatori i transformatori Elektroprivredna tvrtka Swissgrid AG raspisala je natječaj za isporuku električnih motora, generatora i transformatora. Trajanje ugovora, okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava nabave je 18 mjeseci. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Rok za predaju ponuda otvoren je do 7. travnja. Više podataka o nadmetanju na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=943267. Popravci i održavanje Uždaroji akcinė bendrovė Litesko, Litva, traži nabavu usluga popravaka i održavanja. Natječaj je otvoren do 11. travnja, a prijave na litvanskom jeziku se predaju na: Uždaroji akcinė bendrovė Litesko, 110818317, Jočionių g. 13, Gina Daujotaitė-Pumputienė, LT-02300 Vilnius, Li-

tva, gina.pumputiene@litesko.lt. Glavna adresa naručitelja: http://www.litesko.lt/. Adresa proﬁla kupca: http://www.litesko.lt/. Elektronički pristup podacima: https://pirkimai.eviesiejipirkimai.lt/. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://pirkimai.eviesiejipirkimai.lt/. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://kgv.doffin. no/ctm/Supplier/Documents/Folder/152236. Vodoinstalaterski materijal Ringerike Kommune, Norveška, traži nabavu vodoinstalaterskih materijala i opreme. Natječaj je otvoren do 6. svibnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Ringerike Kommune 940100925, Osloveien 1 Rådhuset, Hønefoss 3511, Norway, Svein Morten Lillevik Westgård, Svein.Morten.Westgard@ringerike.kommune. no. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://permalink. mercell.com/66986646.aspx. Dodatne informacije dostupne su na drugoj adresi: Mercell Norge AS, Karihaugveien 89, Oslo 1086, Norway, support@mercell.com. Građevinski radovi Armasuisse Immobilien Baumanagement, Bern, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 5. svibnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Armasuisse Immobilien Baumanagement, Blumenbergstraße 39, Bern 3003, Suisse, Marianne Zürcher, marianne.zuercher@armasuisse.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=960059. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi.

3. travnja 2017. | broj 3972 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

PRIVREDNI VJESNIK

DRONEFEST

Dronovi u teoriji i praksi

Bespilotne letjelice sve se više počinju koristiti u poslovne svrhe na području Hrvatske i regije, istaknuo je Tihomir Šašić Dronefest je najveća konferencija o bespilotnim letjelicama u regiji. Ove godine se održava po drugi put, a naglasak je stavljen na regulatorni okvir i upotrebu dronova u poslovne svrhe. “Bespilotne letjelice sve se više počinju koristiti u poslovne svrhe na području Hrvatske i regije. Okupili smo stručne ljude koji će nam govoriti o postojećim

EK JE ODOBRIO 44 MILIJUNA EURA U SKLOPU PROGRAMA HORIZON 2020 U SVRHU INTEGRACIJE DRONOVA U ZRAČNI PROSTOR iskustvima i mogućim konceptima uporabe dronova u poljoprivredi, nadzoru plinovoda, traženju pitke vode, geodeziji te u potragama i spašavanju”, istaknuo je direktor konferencije Tihomir Šašić dodavši kako je Dronefest izrastao u najvažniju regionalnu platformu za povezivanje

onih koji razvijaju rješenja, deﬁniraju pravila te potencijalnih korisnika i kupaca. U fokus rasprava i izlaganja prvog dana konferencije stavljeni su problemi regulative, a naš eurozastupnik Davor Škrlec je istaknuo kako su trenutačni propisi zastarjeli te da stoga EU priprema nove, koji će pratiti razvoj tehnologije bespilotnih letjelica i njihovu sve masovniju primjenu. “Ciljevi novih pravila su poticanje zapošljavanja, razvoj unutarnjeg tržišta, jačanje uloge Europe u zrakoplovstvu i općenito povećanje konkurentnosti zrakoplovne industrije”, kazao je Škrlec, napomenuvši da je EK odobrio 44

milijuna eura u sklopu programa Horizon 2020 u svrhu integracije dronova u zračni prostor, s krajnjim ciljem uspostave potpuno funkcionalnog tržišta dronovima do 2019. godine. “Trebamo raditi na tome da Hrvatska što prije uskladi svoju regulativu s onom EU-a te da ona bude

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3972 | 3. travnja 2017.

poticajna za gospodarsku i akademsku zajednicu”, zaključio je Škrlec. Drugi dan je bio je posvećen poslovnoj uporabi dronova, s naglaskom na poljoprivredu, a posjetitelji su, uz predavanja i panele, mogli iz prve ruke vidjeti neke od primjena dronova u praksi. Tako je Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) demonstrirao autonomnu inspekciju vjetroelektrane dronom, a i brojni drugi izlagači su predstavili svoje specijalizirane letjelice, uključujući i one namijenjene široj publici. (M.S.)

Projekt EAST-E

HEP priprema postavljanje punionica ]D HOHNWULÿQD YR]LOD GXæ DXWRFHVWD Hrvatska elektroprivreda prva je u Hrvatskoj prepoznala europski trend uvođenja odrednica održivog razvoja u sektore energetike i transporta. Uz HEP, međunarodni konzorcij na projektu EAST-E čine slovačke tvrtke Zapadoslovenska energetika (E.ON Slovačka) i GO4 Slovačka, kao i tvrtka E.ON Češka republika. Ukupno će se projektom EAST-E u Hrvatskoj, Slovačkoj i Češkoj implementirati 57 multi-standard punionica za električna vozila. Ukupan budžet projekta iznosi 5.948.000 eura, od čega HEP dobiva bespovratno 1.622.932 eura. Uz izgradnju punionica za električna vozila na dionicama autocesta Republike Hrvatske koje pripadaju središnjem Mediteranskom koridoru, realizacija projekta EAST-E omogućit će po prvi put uključivanje hrvatskih autocesta na europske prometne pravce na kojima već postoji infrastruktura za punjenje električnih vozila te na taj način premostiti razlike razvijenih europskih tržišta elektromobilnosti zemalja sa zemljama iz istočne i srednje Europe. Hrvatska će tako postati dio mreže 11 europskih zemalja kroz koje će biti moguće obavljati neprekinuto prekogranično putovanje električnim vozilima. Prikaz predloženih lokacija (ljubičaste) za 57 rapidnih punionica u odnosu na ranije postavljene (crvene)

S ciljem da se električna energija iz prvenstveno obnovljivih izvora koristi kao pogonsko gorivo za električna vozila, HEP je pokrenuo strateški razvojni projekt eMobilnost, u koji ulazi kao ravnopravni partner sa zainteresiranim gradovima, lokalnim samoupravama te svim stranama koje imaju interes i želju modernizirati javni i privatni transport te doprinijeti smanjenju emisija CO2 i očuvanju okoliša. Prateći stavke Direktive 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, HEP planira u idućih nekoliko godina izgraditi mrežu ELEN punionica za električna vozila na području cijele Hrvatske te uspostaviti sustav njihovog daljinskog upravljanja i nadzora. Kako bi upotpunio mrežu ELEN punionica u gradovima, HEP planira uspostaviti i mrežu punionica duž najvažnijih hrvatskih prometnica, primjerice, duž benzinskih postaja i odmorišta na autocestama, sufinanciranjem iz fondova Europske unije.

EAST-E: Ulazak Hrvatske na električnu autocestu Europe Hrvatska elektroprivreda je tako u veljači prošle godine, kao dio međunarodnog konzorcija, aplicirala za sredstva iz fonda Europske unije CEF-Transport (Connecting Europe Facility - Transport), što je ocijenjeno kao uspješna aplikacija te je odobreno financiranje. Riječ je o projektu EAST-E kroz koji je HEP-u odobreno bespovratno, 85-postotno sufinanciranje postavljanja 27 multi-standard ELEN punionica za električna vozila, minimalne snage 50 kW (AC/DC multistandard) na središnjem koridoru, autocesti Goričan-Zagreb-Rijeka te autocesti Bregana-Zagreb do kraja 2018. godine.

ELEN LEAF, najsuvremenija stanica za punjenje električnih automobila u Hrvatskoj

Nastavljaju se intenzivne aktivnosti HEP-a na području eMobilnosti Uz sudjelovanje u provedbi EU projekta EAST-E, HEP-ov tim za eMobilnost nastavlja s prijavama za dobivanje sufinanciranja iz različitih EU izvora kojima se planira, između ostalog, realizirati izgradnja javne infrastrukture za punjenje električnih vozila na području Republike Hrvatske.

Više na elen.hep.hr

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.