Pv 3973 by NEstar

| AGROKOR | DUALNO OBRAZOVANJE | SAJMOVI: MOSTAR I ZV |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

10. travnja 2017., godina LXIII, broj 3973

TEMA TJEDNA: ISTRAŽNA DJELATNOST

Prvo shvatiti, a onda biti shvaćen Privatni detektiv mora biti svjestan da nakon riječi dolazi šutnja koja znači i njegovu i klijentovu sigurnost

INTERVJU

Tomislav Fain Udruga hrvatskih putničkih agencija

GOSPODARSKA FUNKCIJA ŠUMA

HGK: INOVACIJSKO VIJEĆE RON BROWN

Zašto biomasu ne koristimo više?

Suradnja je ključ ekonomskih odnosa

privredni vjesnik

Magazin Privrednog vjesnika o poslovnom životnom stilu! Rezervirajte Rezerv irajt te na vrijeme prostor

marketing@privredni.hr 00 012 6 5 / 1 0 : l e t BESPLATNI MAGAZIN KOJI KUPCI DOBIVAJU NA VIŠE MJESTA - PRIGODOM KUPNJE U ODABRANIM PRODAVAONICAMA, BENZINSKIM POSTAJAMA, HOTELIMA, KAFIĆIMA I RESTORANIMA TE FITNESS CENTRIMA KAO I SVI ČITATELJI PRIVREDNOG VJESNIKA.

SADRŽAJ

3973 / 10. travnja 2017.

6 U nekoliko posljednjih godina primjećuje se lagani rast detektivske djelatnosti

TEMA TJEDNA 6

Istražna djelatnost Prvo shvatiti, a onda biti shvaćen

INTERVJU 12

Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Ista pravila ne vrijede za sve

Američko-hrvatsko inovacijsko vijeće Ron Brown Za razvoj ekonomskih odnosa ključna je suradnja

Slučaj Agrokor Aktivira se Lex Agrokor

Održana konferencija o oblicima srednjoškolskog učenja na radnome mjestu Dualno obrazovanje podupire 80 posto tvrtki

Novi razvojni iskorak tvrtke Ricardo Poduzetnici drumom, a politika šumom

Gospodarska, ekološka i socijalna funkcija šuma Javne ustanove i kućanstva - potencijal za korištenje biomase

AKTUALNO

PV ANALIZA

Razvoj turizma u Iločkim podrumima: golf s pogledom na Dunav

PRIČA S RAZLOGOM 34

Bulb Technologies Uz pomoć venture kapitala do novih tržišta

20. međunarodni sajam gospodarstva Mostar Hrvatska i BiH dio su jedinstvenog ekonomskog prostora

Emat, Interklima, Graditeljstvo i Interprotex Sajmovi oživljeni nakon šest godina

Istraživanje tvrtke EY Hrvatska peta na listi zemalja prema percepciji korupcije

Dani komunikacija 2017. Komunicirati se mora

SAJMOVI

SVIJET FINANCIJA

Tomislav Fain

BUSINESS & LIFESTYLE

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR JASMINA SOČKOVIĆ

KRIZNO UPRAVLJANJE NE TREBA BITI STIL RADA Voditelj tima koji je impulzivan i temperamentan tip vjerojatno misli da ovi smireni nisu dovoljno efikasni. Ali lako je moguće da je obrnuto - osobe koje su napete smanjuju efikasnost tima

Z Jasmina Sočković, vlasnica i direktorica tvrtke Pilgrim

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ajedničko značajnom broju menadžera jest to da stalno imaju krizni način djelovanja. Jedno je imati intenzivne poslovne periode kada je iznadprosječno opterećenje ili kritično razdoblje. Međutim, kada to postane stil rada, onda to nije datost biznisa, već problem upravljanja. Dio organizacija je postavljen tako da se podržava “dahćući način rada”, očekuje se da su ljudi stalno u žurbi, da pušu od posla, da djeluju zabrinuto - jer inače ih se ne drži ozbiljnima. Uskoro zaposlenici obavljaju i nepotrebne zadatke samo da “kao nešto rade”. Poseban primjer su realno zahtjevne situacije, primjerice zadnji dani projekta, kada se dodatno pojačava atmosfera, pa moramo i “izgledati” napeto. Tada se one koji ostaju smireni u takvoj situaciji percipira kao neradnike. Paradoks je to da će možda upravo takvi zaposlenici biti efikasniji od onih koji su zabrinuti i napeti. Istina je da su ljudi različiti. Različito reagiramo na stres. Neki su smireni baš kada je najgore, i to je njihov stil suočavanja. Voditelj tima koji je impulzivan i temperamentan tip vjerojatno misli da ovi smireni nisu dovoljno efikasni. Ali lako je moguće da je upravo obrnuto, da osobe koje su napete smanjuju efikasnost tima. Da i ne govorimo o tome da je za neke procese potrebno vrijeme. S druge strane, postavlja se pitanje koliko ste lider, a koliko menadžer, posebice kada čovjek napreduje na više pozicije. Zadržavanje starog načina rada usprkos tome što imate drugu ulogu, nije dobro. Na nižim razinama imate veću količinu operative i odrađivanja. Na višim razinama upravljate timom koji to radi i ne očekuje se od vas da radite njihov posao. Dio menadžera misli da se oko njih onda treba “prašiti” još više, umjesto da uspore a po potrebi i stanu. Jedna od njihovih glavnih uloga jest stvoriti prostor sebi (a i drugima) da im se sve slegne, da vide širu sliku kako bi obuhvatili sve faktore koji djeluju na biznis.

Postoji razlika između uloge menadžera i uloge lidera, no na rukovodećem mjestu trebate imati oboje u sebi. Jedan odrađuje zadatke i upravlja, a drugi stvara viziju, ruši neka

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

postojeća pravila. Danas je većina industrija takva da je potrebno da osjetite što se događa i da brzo reagirate. No kako biste mogli brzo reagirati, potrebno je da imate razdoblje kada funkcionirate u sporijoj brzini. Nije moguće stalno biti u sprintu. Ako ne nađete vrijeme i prostor da razbistrite glavu i dođete sebi, vjerojatno imate iskrivljenu sliku onoga što vas okružuje. Usporiti ili stati je neophodno da bismo postali svjesni što nam je potrebno, što dalje, na koji način, da bismo osjetili tvrtku i druge ljudi, da bismo došli sebi kao lider i or-

ŠTO JE MENADŽER VIŠI U HIJERARHIJI, MOĆI JE VIŠE - TO JE KAO DA IMATE STALNU DOZU NARKOTIKA U KRVI ganizacija. U onom pustom odrađivanju koje je na nekim razinama neophodno, to nije moguće ostvariti. Tko nema prostor i vrijeme da dođe sebi, nije lider. Hoćemo li to zvati “vrijeme za sebe”, “pola sata tišine”, “meditacija”, “mindfulness”, “tehnika disanja”, “grounding” (uzemljivanje) ili koristiti bilo koju novu buzz riječ, bitno je doći sebi. Kada su um i srce čisti, sve je jasnije. Kada je um kaotičan, a srce nemirno, to je kao da smo pijani. Moć je kao pijanstvo. A što je menadžer viši u hijerarhiji, moći je više - to je kao da imate stalnu dozu narkotika u krvi. To je normalno i neminovno, samo tu činjenicu treba uzeti u obzir da se, kako bi mladi rekli, ”ne zabrije”. Upravljanje i balansiranje stresom je svakom menadžeru nužno jer sve što ga okružuje donosi veliku količina stresa. Vjerujte mi, s upola manje napora može se postići bolji rezultat. Često su i neke organizacije histerične u svom poslovanju. No trebamo biti svjesni da histerija neće polučiti eﬁkasnost. Stoga pronađite vrijeme i prostor za rast lidera u sebi.

BROJKE, BROJKE

KAPACITETI I POSLOVANJE LUKA NAUTIČKOG TURIZMA U 2016. 139 luka nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske

71 marina (od toga 13 suhih marina)

68 ostalih luka nautičkog turizma

3.764.124 m

- ukupna površina njihova akvatorija

17.428 broj vezova 31. prosinca 2016. na stalnom vezu bila su 13.422 plovila

Vezom u moru koristilo se 87,6% plovila, a isključivo mjestom na kopnu 12,4%. Najviše na stalnom vezu bilo je plovila iz Hrvatske (42,9%), Austrije (16,8%), Njemačke (15,8%)

198.151 broj plovila u tranzitu u lukama nautičkog turizma PREMA VRSTI PLOVILA U TRANZITU KOJA SU SE KORISTILA VEZOM U MORU:

65,7% 30,5% jahte na jedra Izvor: DZS

motorne jahte

3,8%

Ukupno ostvaren prihod luka nautičkog turizma u 2016. iznosio je 769 milijuna kuna, pri čemu je 539 milijuna kuna ostvareno od iznajmljivanja vezova.

ostala plovila 10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA ISTRAÅ½NA DJELATNOST

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

PRVO SHVATITI, A ONDA BITI SHVAĆEN Klijent mora biti siguran da se njegova tajna neće zloporabiti. Privatni detektiv svakog trenutka mora biti svjestan da nakon riječi dolazi šutnja kao druga moć svijeta, odnosno da je u šutnji njegova i klijentova sigurnost, ističe Njegoslav Blažek piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

remda posao privatnih detektiva može biti zabavan, što su još 1980-ih potvrdili šarmantni i dovitljivi Bruce Willis i Cybill Shepherd u detektivskoj seriji Slučajni partneri, riječ je o vrlo ozbiljnoj djelatnosti o kojoj doslovce ovise ljudski životi i opstanak kompanija. Jer, privatni detektiv prikuplja informacije o nestalim osobama ili onima koje su iznijele klevete, uvrede ili druge podatke iz osobnog, obiteljskog ili poslovnog života, a koji mogu naškoditi nečijoj časti, ugledu ili poslovanju. Tako detektivi provjeravaju povrede radnih obveza ili radne discipline, a uz pisani pristanak i kandidate za zapošljavanje. Ne manje važno za istaknuti jest da se detektivske agencije bave korporativnom sigurnošću, zaštitom intelektualnog i industrijskog vlasništva, svim oblicima prijevara i, među ostalim, zloporabom osiguranja i prometnim nesrećama. Dakle, posao privatnog detektiva nije samo provjera je li nečiji supružnik nevjeran, već može dovesti i do sprječavanja višemilijunskih prevara, krađa podataka, skupocjenih predmeta...

U Hrvatskoj trenutačno djeluje petnaestak detektivskih agencija i ureda. Aktivnu licencu za obavljanje posla privatnog detektiva posjeduje stotinjak osoba, od kojih je radno aktivno njih oko četvrtine.

PRI HGK-u JE U SKLOPU UDRUŽENJA ISTRAŽNIH I ZAŠTITNIH DJELATNOSTI 2014. OSNOVANA GRUPACIJA ISTRAŽNIH DJELATNOSTI Prema podacima Financijske agencije, top 11 poduzetnika u istražnoj djelatnosti u 2015. ostvarilo je ukupne prihode u iznosu od 4,03 milijuna kuna. Uspoređujući ih, pak, sa 2014., 10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

Top 11 poduzetnika po visini ukupnog prihoda u 2015. godini - iznosi u kunama Rbr.

Naziv i mjesto

Broj zaposlenih

Ukupni prihod

2014.

2015.

2014.

2015.

2014.

DETEKTIV SOVA K.D., Zagreb

1.184.838

1.065.320

1.126.308

DETEKTIVSKA AGENCIJA SHARK K.D., Zagreb

679.868

745.222

446.138

DARKO KLJAIĆ ISTRAŽITELJ, Zagreb

512.872

508.982

338.052

PIA INTELLIGENCE & SECURITY D.O.O., Zagreb

INTER SIG D.O.O., Lučko

534.164

404.373

521.211

DETEKTIV MREŽA K.D., Spli

610.138

357.041

476.461

D.I.I.V. D.O.O., Sali

45.048

177.931

304.444

LAUFER D.O.O., Rijeka

68.996

171.056

70.728

PASCO D.O.O., Zagreb

175.815

121.150

105.027

10.

SUPER SIGURNOST D.O.O., Zagreb

70.334

9.937

11.

COMMODUM D.O.O., Osijek

Ukupno top 11

Ukupni rashodi

404.987

12.372

3.811.739

4.026.438

3.410.678

Izvor: Fina

kada su ostvarili 3,81 milijun kuna ukupnih prihoda, primjećuje se rast za 5,6 posto. Na prvom mjestu te liste nalazi se agencija Detektiv Sova, koja je u 2015. ostvarila 1,06 milijuna kuna ukupnih prihoda.

RAZNOLIKA ISTRAŽIVANJA

oko

detektivskih agencija i ureda trenutačno djeluje u Hrvatskoj

oko osoba

100 0

ima aktivnu licencu za obavljanje poslova privatnog detektiva

4,03 3 mil kn prihodi top 11 poduzetnika u istražnoj djeltnosti u 2015.

Njegoslav Blažek, osnivač ove najstarije privatne detektivske agencije u nas (1998.), čiji najuži istražno-savjetodavni tim čini pet članova, kaže nam kako je istražna djelatnost ponajprije uslužna. Jer, privatni detektivi za svoje klijente najčešće prikupljaju i obrađuju podatke i informacije. “Detektivska istraživanja koja provodimo za klijente veoma su raznolika. U pravilu se odnose na podatke, informacije, procjene, analize i dokaze pomoću kojih klijenti donose ispravne odluke o sklapanju ili raskidanju ugovora, početku ili prestanku poslovne suradnje, stupnjevima ugroženosti i rizika unutar tvrtki, pokretanju ili odustajanju od raznih vrsta postupaka ili sporova pred sudovima i drugim tijelima. Bilo je i zahtjevnih i složenih slučajeva koji su završavali uhićenjima, podizanjem optužnica i izrečenim presudama počiniteljima, a u najblažim situacijama prekidom radnog odnosa ili ugovora. Kriminalističkim rječnikom, naša detektivska istraživanja odnosila su se na istraživanja prijevara, krađa, iznuda i ucjena te prijetnji, otkrivanje krivotvorina i povrede intelektualnog vlasništva, traganja za osobama, predmetima i imovinom, procjene ugroženosti i rizika...”, ističe on, dodajući kako su najčešći klijenti agencije ﬁzičke osobe, menadžeri ili članovi njihovih obitelji. “Zatim, šefovi korporativne sigurnosti

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

DANAS JE NORMALNO DA PRIVATNI DETEKTIV IZRADI SIGURNOSNU PROCJENU ZA NEKU INSTITUCIJU ILI PROVJERI KANDIDATA ZA POSAO

Dobit ili gubitak razdoblja

Vrijednost investicija

Izvoz u razdoblju

Uvoz u razdoblju

Izdaci za plaće i nadnice neto

2015.

2014.

2015.

2014.

2015.

2014.

2015.

2014.

2015.

2014.

2015.

1.031.368

39.477

18.473

9.172

42.825

66.511

52.510

129.083

124.326

635.846

183.996

80.676

7.361

3.985

80.066

80.934

472.771

136.488

26.083

63.887

12.925

71.126

93.904

334.932

5.366

52.899

17.033

502.242

246.827

42.472

43.237

337.823

106.942

19.218

63.635

29.740

339.631

-259.396

-161.700

636

21.198

39.725

382.659

17.862

24.635

171.307

-1.963

-1.937

13.491

27.606

108.654

56.630

9.997

14.496

18.936

126.588

-9.937

-56.254

7.700

-12.372

-7.658

3.949.279

245.231

-2.341

90.092

63.111

502.242

246.827

66.511

57.131

435.567

483.043

katastra i mnogih drugih državnih i javnih tijela, ustanova i institucija. Također, kaže on, klijenti često ne poznaju ovlasti iz djelokruga privatnih detektiva. “Nažalost, prečesto se susrećemo sa zaključcima klijenata da je sve moglo biti drugačije da su prije bili upoznati s time koje ovlasti imaju te što i kako rade privatni detektivi. Primjerice, direktor jedne tvrtke bio je iznenađen da detektiv ima ovlast pratnje zaposlenika za vrijeme sumnjivog bolovanja. U jednom je slučaju mladi poduzetnik veoma žalio što nas nije prije angažirao da prikupimo podatke o poslovnom partneru, koji je na prijevarni način krivotvorenjem dokumentacije oštetio njegovu tvrtku”, naglašava Blažek.

Uz znanje i iskustvo privatni detektiv treba imati izražene organizacijske sposobnosti. Ponekad treba biti i psiholog i psihoterapeut. Ukratko, okretan

IMA I NEUTEMELJENIH ZAHTJEVA

u tvrtkama i korporacijama, investitori, odvjetnici, udruge i uredi za zaštitu intelektualnog vlasništva, udruge koje štite ljudska prava, detektivi iz drugih država, osiguravateljska društva, banke, trgovački lanci…”, napominje. Najveći problem u poslovanju je, nastavlja Blažek, nejedinstveno, različito i dvosmisleno tumačenje zakonskih odredbi kojima se regulira pravo privatnog detektiva na pristup podacima raznih ministarstava, matica, porezne uprave, sudova, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, socijalne službe, zemljišnih knjiga,

S druge pak strane, ponekad se dogodi da klijent želi podatke i informacije na koje po zakonu nema pravo. “Tada su razočarani odgovorom detektivske agencije da njihov zahtjev nije utemeljen u zakonu. Primjerice, jedna osoba željela je da prisilno ispitamo susjeda kojega je teretila da joj je otrovao psa, ili vlasnik jedne tvrtke je želio da njegovog poslovnog partnera nadziremo i pribavimo mu dokaze kako je u preljubničkom odnosu, a da bi on na temelju toga postigao bolju pregovaračku poziciju. I jedan i drugi zahtjev su bili neopravdani i odbijeni”, napominje Blažek. S obzirom na to da je ova djelatnost regulirana Zakonom o privatnim detektivima i nizom pravilnika, ona je legalna, društveno prihvatljiva i opravdana. “Više ne iznenađuje da nas angažiraju i poduzeća koja su u većinskom

i snalažljiv menadžer kojega bi u svojim redovima rado imale i velike multinacionalne kompanije. Goroslav Šmaguc, vlasnik i direktor agencije Shark

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

TEMA TJEDNA

Istinoljubivost je temelj hrabrosti koja je sveprisutna u djelovanju privatnog

detektiva. Uz to, upornost je nezaobilazna odlika, kao i umijeće vladanja sobom. Naši klijenti nerijetko iznose svoje najstrože čuvane tajne i probleme, stavljaju pred nas svoje srce na dlan. Njegoslav Blažek, osnivač agencije Detektiv Sova

državnom vlasništvu, kao i razne ustanove. Može se zaključiti da se razumijevanje države i državnih tijela i institucija u tom smislu razvija u pozitivnom smjeru i da je suradnja svakim danom bolja i plodonosnija. Danas je prirodno i normalno da privatni detektiv izradi sigurnosnu procjenu za neku instituciju ili obavi provjeru kandidata za zapošljavanje, što prije 10 ili 15 godina nije bio slučaj”, kaže on, dodajući kako su neki detektivski uredi, poput Detektiva Sove, nositelji certiﬁkata poslovne sigurnosti, kojim su stekli uvjete pristupanja klasiﬁciranim podacima označenim određenim stupnjem tajnosti. Valja istaknuti kako se u nekoliko posljednjih godina primjećuje lagani rast detektivske djelatnosti. “Jednako tako, primjetan je rast zanimanja manjih i srednjih tvrtki za poboljšanje sigurnosti poslovanja. U tom pravcu je pri HGK-u, u sklopu Udruženja istražnih i zaštitnih djelatnosti 2014., osnovana Grupacija istražnih djelatnosti koja za cilj ima približavanje detektivske djelatnosti realnom sektoru”, objašnjava Blažek.

ŠUTNJA JE MOĆ Pored profesionalnog autoriteta, stručne kompetencije i čestitosti, privatni detektiv, prema njegovim riječima, treba imati osjećaj za pravednost, biti razborit i istinoljubiv. “Upravo istinoljubivost je temelj hrabrosti koja je sveprisutna u djelovanju privatnog detektiva. Uz to, upornost je nezaobilazna odlika, kao i umijeće vladanja sobom. Naši klijenti nerijetko iznose svoje najstrože čuvane tajne i probleme, stavljaju pred nas svoje srce na dlan”, ističe on, dodajući kako se tako između klijenta i privatnog detektiva izgrađuje odnos visokog povjerenja i uvažavanja. “Privatni detektiv mora ustrajati u tajenju, klijent mora biti siguran da se njegova

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

tajna neće zloporabiti. Privatni detektiv svakog trenutka mora biti svjestan da nakon riječi dolazi šutnja kao druga moć svijeta, odnosno da je u šutnji njegova i klijentova sigurnost. Sve to upućuje na činjenicu da privatni detektiv prvo nastoji shvatiti, a onda biti shvaćen. On je ponajprije pouzdan i pažljiv slušatelj, a potom tragač za podacima, informacijama i dokazima koji će aktivno pridonijeti rješenju problema, a pravilu rezultat toga bi trebao biti odnos pobjednik – pobjednik”, kaže Blažek. Goroslav Šmaguc, vlasnik i direktor detektivske agencije Shark, osnovane 2001., kaže nam kako prilikom rješavanja zaprimljenih slučajeva, osim vlastitih potencijala – visokoobrazovanih i iskusnih suradnika-detektiva, usko surađuje s osobama iz raznih područja sudskim vještacima i tumačima, odvjetnicima te zdravstvenim, knjigovodstvenim i poreznim stručnjacima. “Zahvaljujući profesionalnom odnosu prema našim klijentima, štovanju detektivske etike, zakonskih propisa.... te vrlo visokom stupnju uspješnosti, danas slovimo kao jedna od najuspješnijih detektivskih agencija u Hrvatskoj i na području bivše Jugoslavije, ali i šire”, napominje ovaj magistar prava, dodajući kako su njihovi klijenti mnoge tvrtke, javna poduzeća... “Dignitet i tajnost podataka, kao i podaci o klijentu potpuno su zaštićeni, što naručitelju daje maksimalnu sigurnost i potpunu lojalnost, bez obzira na to radi li se o ﬁzičkoj ili pravnoj osobi”, napominje Šmaguc.

U NEKOLIKO POSLJEDNJIH GODINA PRIMJEĆUJE SE LAGANI RAST DETEKTIVSKE DJELATNOSTI Ideja o pokretanju privatne detektivske agencije nastala je kao rezultat njegova posla u Ministarstvu unutarnjih poslova gdje je, među ostalim, radio na suzbijanju kriminaliteta. “Veliko znanje i iskustvo koje sam stekao u Policijskoj upravi zagrebačkoj želio sam ponuditi u zaštiti onih osoba i tvrtki kojima je to potrebno”, kaže nam. Uz znanje i iskustvo, nastavlja on, privatni detektiv treba imati izražene organizacijske sposobnosti. “Ponekad treba biti i psiholog i psihoterapeut. Ukratko, okretan i snalažljiv menadžer kojega bi u svojim redovima rado imale i velike multinacionalne kompanije”, dodaje Šmaguc.

ANGAŽMAN KOLEGA Dina Filipović Grgurić, prva žena privatna detektivka u Hrvatskoj, kaže nam kako je nakon više od 12 godina rada na poslovima predsjedničkog osiguranja 2004. odlučila osnovati detektivsku agenciju DI-DEXT. “Taj posao me prilično psihoﬁzički iscrpio, jer sam pedantna i vrlo odgovorna kad se nečemu posvećujem.

PRIMJETAN JE RAST ZANIMANJA MANJIH I SREDNJIH TVRTKI ZA POBOLJŠANJE SIGURNOSTI POSLOVANJA Bila su to turbulentna, ratna i poratna vremena kada je štititi predsjednika bio vrlo zahtjevan posao. Pred kraj moje karijere u sustavu, dakle, u Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu oružanih snaga, počela sam razmišljati o privatnom biznisu, odnosno kako kriminalistička znanja i vještine pretvoriti u usluge koje je tržište počelo sve više tražiti. Tako mi se rodila ideja o prvoj ženi privatnoj istražiteljici, tj. detektivki u Hrvatskoj. Smatram kako se svaki pojedinac mora u životu stalno razvijati, učiti i nadograđivati pa je i to bio jedan od razloga zašto se više nisam vidjela u poslu koji sam do tada obavljala”, objašnjava ona. Najčešći klijenti ove detektivske agencije su razna trgovačka i osiguravateljska društva te odvjetnički uredi. “Usluge koje pružam

uglavnom se odnose na prikupljanje relevantnih informacija i podataka o štetnim događajima i dokazima važnim za sudske i druge postupke”, napominje ona. Ovisno o potrebama posla, Dina Filipović Grgurić u poslovanju najčešće angažira bivše kolege zbog njihova iskustva. “Riječ je o kriminalistima koji su se specijalizirali u raznim pravcima, za gospodarski kriminalitet, maloljetničku delinkvenciju, zloporabu droga, forenzici i raznim vještačenjima, poligraﬁji... Ipak, angažman ovisi o potrebama svakog pojedinog slučaja”, ističe ona, dodajući kako uz kriminalistiku, taktiku, metodiku... detektiv mora imati barem osnovnog pojma i o psihologiji, sociologiji, pravu, ekonomiji... “Dakle, ona znanja i vještine koja su mu uz naglašene organizacijske sposobnosti potrebne kako bi mogao pružiti kvalitetnu i cjelokupnu uslugu na zadovoljstvo klijenta”, napominje ona. Među problemima s kojima se agencija susreće u poslovanju, ona ponajprije ističe nelojalnu konkurenciju. “To za posljedicu ima nezadovoljstvo onih koji detektivske usluge koriste na crno, preko kojekakvih preporuka nekvaliﬁciranih osoba i slično. Također, određene probleme stvara percepcija većeg dijela potencijalnih korisnika o ovoj profesiji kao o nečemu što je nečasno, sramotno ili se koristi samo u krajnjoj nuždi. Upravo suprotno, priroda našeg posla je pomoći u pronalasku rješenja i onda kada se čini da ono ne postoji”, ističe ona, dodajući kako Zakon o privatnim detektivima za sada omogućuje normalno djelovanje privatnih detektiva. “No on bi se mogao doraditi i prilagoditi na odgovarajući način pod uvjetom da se za mišljenje pita one koji se tim poslom bave, a što je jedan od zadataka Udruge privatnih detektiva čija sam dopredsjednica”, zaključuje Dina Filipović Grgurić.

Određene probleme stvara percepcija većeg dijela potencijalnih korisnika o ovoj profesiji kao o nečemu

što je nečasno, sramotno ili se koristi samo u krajnjoj nuždi. Upravo suprotno, priroda našeg posla je pomoći u pronalasku rješenja i onda kada se čini da ono ne postoji. Dina Filipović Grgurić, osnivačica agencije DI-DEXT

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU TOMISLAV FAIN, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija

ISTA PRAVILA NE V Rad na crno je problem koji se nastoji riješiti i svjestan sam da ga se nikad nećemo potpuno riješiti, ali ga se može svesti na razumnu mjeru tako da nas ne ugrožava u mjeri u kojoj nas sad ugrožava piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N Agencije su se prilagodile novim uvjetima i same su se modernizirale. Tko se nije prilagodio, otežano posluje ili je prestao poslovati. Da biste opstali, morate ulagati i modernizirati se.

ovi predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (Uhpa) Tomislav Fain naslijedio je na tom mjestu Borisa Žgombu koji je bio na čelu Uhpe dva mandata i više se ne može kandidirati za to mjesto. Fain je vlasnik agencije Terra Travel u Zadru, a uz to vlasnik i sedam ugostiteljskih objekata u tom gradu. Član je Vijeća Hrvatske turističke zajednice, Vijeća TZ-a Grada Zadra, Vijeća TZ-a Zadarske županije te Upravnog odbora Uhpe pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. S njim smo razgovarali o planovima vođenja Uhpe i osnovnim problemima putničkih agencija, a Fain je govorio i o planovima i poslovanju svojih tvrtki.

 Koliko dugo i kako posluje Vaša agencija Terra Travel? - Agencija Terra Travel posluje već 15 godina. Počela je kao klasična agencija koja je posredovala kod iznajmljivanja smještaja, a danas smo destinacijska menadžment-kompanija. Kao destinacijska kompanija nudimo sve usluge, u najvećoj mjeri na području zadarske regije - od bookinga, iznajmljivanja brodova, smještaja do organizacije raznih vrsta izleta. Organiziramo i školske ekskurzije te putovanja u inozemstvo. Devedeset posto prometa naše agencije odvija se u zadarskoj regiji, nešto malo u šibenskoj i splitskoj te u inozemstvu. Danas imamo 12 stalno zaposlenih radnika te još toliko sezonskih.

Koliko prometa ostvaruje Vaša agencija? - Terra Travel uprihodi godišnje oko 1,5 milijuna eura. Kao agencija rastemo svake godine i ostvarujemo dobit. Znači, poslujemo održivo, nudeći niz proizvoda i usluga.  Koliko Uhpa trenutačno ima članica? - Udruga hrvatskih putničkih agencija trenutačno

broji 193 članice, iako se taj broj stalno mijenja. Imamo i oko stotinjak pridruženih članica. Pridruženi su nam naši partneri, hotelske kuće, kampovi, rent-a-car tvrtke…

 Što novo unosite u njen rad? - Teško mi je odgovoriti na to pitanje. Nastojat ću nastaviti aktivnosti kako bi Uhpa ostala na sadašnjoj poziciji - a to je pozicija vodeće udruge u turizmu. Koliko smo značajni govori i činjenica da su tri naša člana članovi Vijeća Hrvatske turističke zajednice. Aktivni smo sudionici u svim tijelima koja utječu na donošenje propisa i zakonodavnog okvira koji se odnosi na turizam. Zajedničkim radom Uhpe, svih članica naše udruge, Hrvatske gospodarske komore, te uz pomoć Hrvatske turističke zajednice i resornog ministarstva možemo puno toga napraviti. Već sada imamo jako dobru poziciju koju trebamo zadržati - trebamo samo nastaviti u tom smjeru.

Koliko je u brojkama snažna Udruga? - Prema javno dostupnim podacima, članice Uhpe su 2015. godine uprihodile 2,5 milijardi kuna prometa. Imali smo 3000 stalno zaposlenih radnika. Podatke za 2016. još nemamo, ali će oni biti - već znam - bolji nego oni u 2015. godini. S takvim brojkama jedna smo od najsnažnijih udruga u turizmu. Valja uvijek imati na umu da su agencije snažni promotori hrvatskog turizma - mi smo oni s kojima turisti ponajprije dolaze u dodir. U svakom slučaju, najbolje prepoznajemo trendove - da se nitko ne uvrijedi, agencije najšire gledaju. Sve nam je interesantno: i destinacija i hotel, i restoran, i brod, i izlet i priroda... Mi poslujemo sa svima. Pratimo trendove i idemo ukorak s njima. Jedan dio agencija se specijalizirao, a posebice su važne male specijalizirane agencije. One su s tim svojim proizvodima postale nezamjenjive na tržištu.

Najveća nam je prednost - vrijednost za novac Vi ste i ugostitelj. Koliko imate objekata i kako posluju? - Imamo sedam ugostiteljskih objekta kojim upravlja naša tvrtka Cidaris - tri restorana, kavane i beach barove. Kako se razvija turizam, tako se razvija i ponuda. No, kako raste broj turista, raste i konkurencija. Sve nas to tjera da budemo još bolji. Stalno zapo-

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

šljavamo 70 radnika, a njihov broj se udvostruči za vrijeme sezone. Uprihodimo oko 15 milijuna kuna. Svake godine svaki naš objekt bilježi rast, a podigli smo i broj zaposlenih. Vrlo visoko smo na pretraživačima i zadovoljni smo. Pratimo trendove, a naša najveća prednost je vrijednost za novac.

RIJEDE ZA SVE Nastojat ću nastaviti aktivnosti kako bi Uhpa ostala na poziciji vodeće udruge u turizmu

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

 Što biste mijenjali u zakonodavnom

Mijenjaju se gosti, ali i njihove navike, i svemu tome se svojim proizvodima prilagođava cijela turistička industrija. Svaki njen dio se tome prilagođava, pa tako i agencije.

okviru? - Puno je toga što nas muči i ometa u radu. Uvijek nailazimo na probleme. Sam neću ništa moći napraviti, ali uz angažman naših članica i Upravnog odbora Uhpe možemo potaknuti promjene. Problema ima počevši od onih banalnih do velikih. Banalan primjer je da agencija ne može legalno organizirati prijevoz limuzinom. Recimo, dođe Bill Gates i zatraži prijevoz limuzinom, a naša mu članica ne može to legalno organizirati. Agencija nema tu pravnu mogućnost zbog Zakona o cestovnom prometu. Stoga, u tom konkretnom slučaju morali biste se povezati s nekom drugom uslugom.

 Zašto je problem riješiti takvu banalnu situaciju? - Svi misle da je ovakav konkretan slučaj lako riješiti, ali se on nije riješio već 10 godina. Naše članice, odnosno agencije, imaju problema u ovom konkretnom slučaju, počevši od zaustavljanja na cesti do skidanja tablica i slično. No, Ministarstvo turizma ima razumijevanja za nas i maksimalno nas podržava, pa se nadam da ćemo uspjeti riješiti ovaj problem.

 Dobro, to su banalne stvari koje će se vjerojatno riješiti. Koji su krupni problemi u poslovanju agencija? - Na prvom mjestu to je svakako posebni postupak oporezivanja. Ne radi se o povećanju poreza jer agencije plaćaju PDV po stopi od 25 posto. Taj nam dio nije toliki problem, iako bi bilo dobro da je stopa manja. No posebni postupak oporezivanja agencijama ne podrazumijeva odbitak PDVa, tako da smo u odnosu na inozemnu konkurenciju u prilično neravnopravnom položaju.

 Što je sa sivom zonom i radom na crno? - To nam je također veliki problem s kojim 14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

se naše članice susreću i bore otkad znam za sebe, odnosno otkad poslujem. Rad na crno je problem koji se nastoji riješiti i svjestan sam da ga se nikad nećemo potpuno riješiti, ali ga se može svesti na razumnu mjeru tako da nas ne ugrožava u mjeri u kojoj nas sad ugrožava. Dođite u neka mjesta na našoj obali i vidjet ćete da na ulici stoje osobe i iznajmljuju apartmane. Ne govorim o tome da osoba iznajmljuje svoj apartman nego o osobama koje iznajmljuju na crno i po dvadesetak apartmana. Takva osoba dočekuje goste, obavlja njihov transfer i sve to, naravno, naplaćuje. Naravno da nije ni prijavljena pa ne plaća niti porez, a nerijetko i obmanjuje goste koji potom nemaju nikakvih mogućnosti da dobiju satisfakciju. Znači, ne iznajmljuju svoj apartman nego posreduju pri iznajmljivanju. Da ne govorimo o tome kakvu lošu sliku takvi slučajevi šire o hrvatskom turizmu.

NEKA SVATKO ZAPOŠLJAVA I PLAĆA POREZ KAO MI - I NEKA TADA RADI ŠTO HOĆE  Takvo iznajmljivanje o kojem govorite je kod nas tradicionalno. - Ja to ne mogu prihvatiti. Smatram da je najveći problem to što smo se na to naviknuli i što to smatramo tradicionalnim. Nije normalno da netko ima brod i da ga iznajmljuje a da na to nema pravo, dok s druge strane, netko ima tvrtku koja iznajmljuje brodove i na sve to plaća porez, druga davanja i osiguranje te ima zaposlene radnike. To jednostavno ne možemo

svatko tko ima imalo poslovnog smisla, raste skupa s destinacijom.

 Dakle, mogu li novi kanali prodaje ugroziti poslovanje agencija? - Naravno da s jedne strane ugrožavaju poslovanje agencija, ali s druge strane tjeraju agencije na veći angažman i na modernizaciju. Kad je riječ o tim trendovima, jasno je da hotelska kuća voli dobiti goste direktno, ali je još važnije da je hotel popunjen. A kod popunjenosti hotela važnu ulogu imaju svi kanali prodaje, a pogotovo agencije. No, što se tiče rada agencija, mogu reći da je posredovanje pri iznajmljivanju možda manje značajan agencijski proizvod od nekih drugih proizvoda.

193 članice ima Uhpa (i još oko 100 pridruženih)

 Koji su to drugi proizvodi?

 Smanjuju li se te pojave ili rastu?

- Transferi, izleti, organizacija raznih događanja… Pogotovo su izraženi novi proizvodi vezani uz selektivne oblike turizma. Mijenjaju se gosti, ali i njihove navike, i svemu tome se svojim proizvodima prilagođava cijela turistička industrija. Svaki njen dio se tome prilagođava, pa tako i agencije. Boravci turista su kraći. To više nije samo sunce i more ili odmorišni turizam nego je sve više zastupljen i aktivan turizam.

2,5 mlrd kn

- Naravno da se smanjuju. I sve više će se smanjivati.

 Koje je nove proizvode uvela Vaša

prometa ostvarile članice Uhpe 2015.

prihvatiti jer to nije dobro. Nadam se kako će, zajedno s razvojem i uređenjem države, i taj dio doći na red i biti uređen.

 Postoje li neki novi oblici rada na crno? Tko bi ih trebao sankcionirati? - Možete, recimo, otvoriti razne stranice za iznajmljivanje objekata i vidjeti da se iznajmljuju i apartmani koji nisu kategorizirani. Zna se koji su to apartmani i zna se tko ih predstavlja. Imate ih koji organiziraju izlete, a nisu registrirani. Tu ne postoji pravilo i ima raznih oblika rada na crno. To bi trebala regulirati Carinska uprava koja očito od svog posla to ne stigne. Nitko od nas konkurenciju ne vidi kao problem, ali imamo zamjerke što za sve ne vrijede ista pravila. Znači, neka svatko zapošljava i plaća porez kao mi - i neka tada radi što hoće. Vjerujem da će država to srediti.

 Bilo je jedno vrijeme dosta govora o tome kako će agencije izgubiti svoju ulogu zbog pojave raznih oblika rezervacije putem interneta. Kakvi su sada trendovi rezervacija? - Agencije su se prilagodile novim uvjetima i same su se modernizirale. Tko se nije prilagodio, otežano posluje ili je prestao poslovati. Da biste opstali, morate ulagati i modernizirati se. Uostalom, takvo je pravilo u svakom poslu. Agencije rastu, raste im promet i raste njihov broj. One dakako prate rast i razvoj turizma. U turizmu raste promet, podiže se kvaliteta usluge, hoteli su puno kvalitetniji, tako da dolaze i platno sposobniji gosti. Destinacija raste pa

agencija? - Kako smo dugi niz godina organizirali izlete za Kornate, željeli smo malo unaprijediti taj proizvod. Kupili smo jedrilicu za organiziranje jednodnevnih izleta. Svi su nam govorili da nam to ne treba i da nam je lakše unajmiti čarter. Međutim, to se pokazalo toliko dobrim da sada kupujemo i drugu jedrilicu. Osim izleta, turistima pokazujemo i osnove jedrenja, a jedrilicom se može doći tamo kamo ne može veliki brod. Nakon nas još su neke agencije odlučile ponuditi ovaj proizvod. Isto tako, surađujemo i s čarter tvrtkama.

3000 stalno zaposlenih imala Uhpa te godine

POSEBNI POSTUPAK OPOREZIVANJA AGENCIJAMA NE PODRAZUMIJEVA ODBITAK PDV-a I TO JE VELIKI PROBLEM  Osjeća li turistički sektor promjenu porezne stope? - Itekako. Prošle godine dogovorili smo cijene za 2017. godinu, a onda je porezna stopa značajno skočila. Neki partneri to prepoznaju i uvažavaju, a neki me. Mene kao ugostitelja to je pogodilo.

 Kakva će biti turistička sezona? - Opet odlična. Prema svim dostupnim pokazateljima, opet ćemo rasti. 10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO AMERIČKO-HRVATSKO INOVACIJSKO VIJEĆE RON BROWN

ZA RAZVOJ EKONOMSKIH ODNOSA KLJUČNA JE SURADNJA Prošle smo godine uspostavili CIRAZ kao potporu razvoju industrijskih kapaciteta što je od iznimne važnosti za hrvatsku ekonomiju, istaknuo je Želimir Kramarić, ocijenivši kako je povezanost akademskog i poduzetničkog sektora iznimno važna piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

Sadašnji obrazovni sustav ima svojih prednosti, ali je još uvijek

rvatska gospodarska komora, u suradnji s Veleposlanstvom SAD-a, organizirala je prošloga tjedna predstavljanje i prvo zasjedanje Ron Brown američko-hrvatskog inovacijskog vijeća (The Ron Brown U.S. Croatian Innovation Council). Riječ je o konkretiziranju odluke o proširenju i pronalasku novih načina gospodarske suradnje SAD-a i Hrvatske, donesene u Dubrovniku prošle godine, povodom obilježavanja 20. godišnjice tragičnog rušenja aviona izaslanstva američke trgovinske misije, predvođene tajnikom trgovine SAD-a Ronaldom Brownom.

ZAJEDNIČKE VRIJEDNOSTI

fokusiran na ‘bubanje’ činjenica, nauštrb kritičkog razmišljanja. Tu možemo pomoći kroz rad Vijeća te povezati visoko obrazovanje i industriju. Don Hudspeth, predsjednik i dekan R.I.T.-a Croatia

“Nastavljamo s naslijeđem Rona Browna jer vjerujemo da je njegova misija vrijedna nastavka. Fokusirat ćemo se na stvari koje su važne u odnosima SAD-a i Hrvatske. Prošle smo godine uspostavili CIRAZ kao potporu razvoju industrijskih kapaciteta što je od iznimne važnosti za hrvatsku ekonomiju. Zato bismo s vama htjeli podijeliti iskustva i znanja kako bismo bili što uspješniji“, naglasio je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić, dodavši kako je suradnja ključna za razvoj ekonomskih odnosa. Poručio je kako pri razvoju CIRAZ-a treba što više koristiti američka iskustva jer je to zemlja koja je globalno vodeća u poduzetništvu. “Ovo će nam pokazati gdje i kako pokrenuti kooperaciju jer mi deﬁnitivno tražimo bolje povezivanje sa SAD-om”, kazao je Kramarić, ocijenivši kako je povezanost akademskog i poduzetničkog sektora iznimno važna. Veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj Julieta Valls Noyes, kazala

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

je kako je ovo tužna obljetnica pogibije Rona Browna, ali i radosna jer se obilježava 25 godina od uspostave službenih diplomatskih odnosa SAD-a i Hrvatske. “Sastanak ovog vijeća predstavlja početak proslave stvari koje nas ujedinjuju i zajedničkih vrijednosti na kojima

PODUZETNIŠTVO I INOVACIJE SU VRLO BITNE ZA RAD NAŠEG VELEPOSLANSTVA U HRVATSKOJ, KAZALA JE JULIETA VALLS NOYES radimo. Poduzetništvo i inovacije su vrlo bitne za rad našeg veleposlanstva u Hrvatskoj, tome smo vrlo predani. Također smo u procesu poticanja ženskog poduzetništva i poduzetničkog okruženja u cjelini”, naglasila je Julieta Valls Noyes poručivši kako je uvjerena u uspjeh ove inicijative. Predsjednik i dekan Rochester Institutea of Technology Croatia (R.I.T. Croatia) Don Hudspeth je kazao da je dubrovački zet pa je tako i osobno vezan uz Hrvatsku, a ovdje mu se školuju i djeca. “Reforma obrazovanja je nešto u čemu ovo vijeće može pomoći. To je velik pothvat i bit će mukotrpan za provedbu. Obrazovanje se mora više orijentirati prema kritičkom razmišljanju te da djeci škole budu

mjesto za kreativnost i rješavanje problema. Sadašnji obrazovni sustav ima svojih prednosti, ali je još uvijek fokusiran na ‘bubanje’ činjenica, nauštrb kritičkog razmišljanja. Tu možemo pomoći kroz rad Vijeća te povezati visoko obrazovanje i industriju”, izjavio je Hudspeth. Državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić je poručio kako ga posebno veseli što je inicijativa Vijeća stavljena na razvoj inovacija. “Hrvatska je mlada zemlja u srcu Europe i svi se možemo složiti da imamo potencijala, ali i slabu organizaciju i manjak samopouzdanja. To želimo popraviti i mislim da o tome možemo puno naučiti od naših američkih gostiju. Previše vremena gubimo pri donošenju važnih odluka i to koči gospodarstvo. Trebamo raditi na sinergiji europskih i američkih prednosti, a ovo vijeće bi u tome moglo puno pomoći”, zaključio je.

SAD - MJESTO ZA HRVATSKE INOVACIJE Detaljniju prezentaciju o CIRAZ-u i Američkohrvatskom inovacijskom vijeću održao je Marko Rajković iz CIRAZ-a. Objasnio je kako je to novouspostavljeni sektor kojem su osnovni ciljevi djelovanja pružanje podrške industrijskom razvoju zemlje i jačanju konkurentnosti našeg gospodarstva. Također rade na snaženju pozicije Hrvatske u globalnim lancima vrijednosti, razvoju znanja i vještina poslovnog sektora potrebnih za ostvarivanje ciljeva industrijskog razvoja, internacionalizaciji, promociji i brendiranju gospodarstva te uspostavi učinkovitog nacionalnog inovacijskog sustava. “Hrvatska zaostaje u izdvajanju sredstava

za razvoj i inovacije, što usporava razvoj gospodarstva i otežava globalnu konkurentnost. U zadnje tri godine smo pripremili strategije koje bi trebale pomoći, poput pametnih specijalizacija i razvoja inovacijskih mreža”, rekao

PREVIŠE VREMENA GUBIMO PRI DONOŠENJU VAŽNIH ODLUKA I TO KOČI GOSPODARSTVO, OCIJENIO JE MARIO ANTONIĆ je Rajković, napomenuvši da su inovacijski sustavi SAD-a temelj za učenje u svim zemljama svijeta, a ne samo Hrvatskoj. “Deﬁnirat ćemo područje zajedničkog interesa sa SAD-om te na osnovu toga početi s razmjenom znanja i uspostavom pionirskih projekata temeljenih na potrebama privatnog sektora. Kako je SAD najveće tržište svijeta, naši inovativni proizvodi bi tamo mogli naći svoje mjesto”, zaključio je Rajković. Na zatvorenom dijelu sjednice Vijeća nastavljeni su razgovori između HGK i Veleposlanstva SAD-a, a u raspravu su se uključili i predstavnici američkih institucija za inovacije Kristi Dulu, Gabrielle Buckley i Peggy Parfenoff.

Deﬁnirat ćemo područje zajedničkog interesa sa SAD-om te na osnovu toga početi s razmjenom znanja i uspostavom pionirskih projekata temeljenih na potrebama privatnog sektora. Marko Rajković, CIRAZ

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA GOSPODARSKA, EKOLOŠKA I SOCIJALNA FUNKCIJA ŠUMA

JAVNE USTANOVE I KUĆANSTVA POTENCIJAL ZA KORIŠTENJE BIOMASE Žalosno je, kaže Marijan Kavran, da se svakodnevno tisuće tona drvne biomase izvoze iz Hrvatske i spaljuju u državnim energetskim objektima susjednih zemalja, a domaća energetska postrojenja i dalje uporno koriste fosilna goriva piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H na oko mil ha

2,4 4

rasprostiru se šume u Hrvatskoj

552 2 mil m

drvna zaliha u Hrvatskoj

12 2 elektrana na biomasu postoji u Hrvatskoj

rvatska se po šumovitosti nalazi pri samom europskome vrhu, iza Austrije i skandinavskih zemalja. Osim toga, raspolaže kvalitetnim i prirodnim šumama koje, ako se njima odgovarajuće gospodari, mogu dati velike količine biomase za mehaničku preradu i termičku uporabu. Biomasa kao obnovljivi izvor energije uključuje ogrjevno drvo, grane i drvni otpad u šumarstvu. Zatim, piljevinu, koru i ostatak iz drvne industrije, slamu, kukuruzovinu, stabljike suncokreta, ostatke pri rezidbi vinove loze i voćaka te ostatke iz stočarstva. Kako se njenim korištenjem smanjuje emisija ugljičnog dioksida (CO2) te ovisnost o uvozu fosilnih goriva, ona je nezobilazan dio energetskih politika Europske unije koja se odavno opredijelila za povećanje korištenja OIE i energetske učinkovitosti. Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu, sekcije Hrvatskog šumarskog društva (HŠD), kaže kako je zaštita klime glavna prednost korištenja biomase u odnosu na fosilna goriva. Osim toga, važna činjenica je i sigurnost opskrbe gorivom jer je riječ o domaćoj sirovini. “Uz to, korištenje biomase stvara uvjete za otvaranje novih radnih mjesta. Primjerice, općina sa 10.000 stanovnika koja se grije na loživo ulje ima svega devet radnih mjesta. Kada bi se grijala na biomasu, broj radnih mjesta narastao bi na 135 što je čak 15 puta više”, objašnjava on, dodajući kako ne treba zanemariti ni ﬁnancijsku stranu ove priče. “Korištenjem biomase, točnije, peleta ili briketa, cijena grijanja niža je za 60 posto u odnosu na

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

lož-ulje, a 40 posto u odnosu na prirodni plin”, napominje Dundović, dodajući kako se šume u Hrvatskoj rasprostiru na oko 2,4 milijuna hektara te čine 42 posto kopnene površine. “Drvna zaliha iznosi 552 milijuna kubičnih metara. Dakle, one nemaju samo gospodarsku nego i ekološku i socijalnu funkciju”, naglašava.

DOBRI PRIMJERI Biomasa se, nastavlja on, koristi za opskrbu tržišta toplinskom i električnom energijom te kao gorivo za prijevoz. “Tako se više od 75

KORIŠTENJEM BIOMASE CIJENA GRIJANJA NIŽA JE ZA 60 POSTO U ODNOSU NA LOŽ-ULJE, A 40 POSTO U ODNOSU NA PRIRODNI PLIN

posto bioenergije koristi za potrebe grijanja u Europi, dok se prilično mali udio koristi za proizvodnju goriva za prijevoz i električnu energiju”, kaže Dundović. I Hrvatska se može pohvaliti s nekoliko dobrih primjera korištenja bioenergije. Od proljeća 2002. godine, Centralizirani toplinski

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA šumske sječke koristi se za sušenje piljevine za pelete. Električna energija se, također, prodaje HROTE-u. Tvrtka zapošljava sedam djelatnika izravno u kogeneraciji i 28 u proizvodnji peleta

U POGONU KOGENERACIJE NA ŠUMSKU BIOMASU LIKA ENERGO EKO U UDBINI PROIZVODI SE 35.000 TONA PELETA GODIŠNJE

Općina sa 10.000 stanovnika koja se grije na loživo ulje ima svega devet radnih mjesta. Kada bi se grijala na biomasu broj radnih mjesta narastao bi na 135 što je čak 15 puta više. Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu

sustav (CTS) Uprave Hrvatskih šuma u podružnici Gospić, snage jednog megavata (MW), koristeći šumsku sječku opskrbljuje toplinskom energijom pet potrošača: upravnu zgradu podružnice, osnovnu školu, gradsku sportsku dvoranu, kulturno-informacijski centar i jedno kućanstvo. “Kogeneracijsko postrojenje na bazi izgaranja drvnog ostatka Strizivojna Hrast, snage tri megavata električne i oko šest megavata toplinske energije, prva je privatna kogeneracija u Hrvatskoj. Tvrtka dobivenu toplinsku energiju koristi u sušarama za proizvodnju od milijun do 1,2 milijuna četvornih metara parketa koji Strizivojna Hrast 80 posto izvozi u Švicarsku. Električnu energiju pak prodaje Hrvatskom operatoru tržišta energije”, kaže. U pogonu kogeneracije na šumsku biomasu Lika Energo Eko u Udbini, snage jednog megavata električne i 4,5 megavata toplinske energije, a koje je osnovala tvrtka Moderator, proizvodi se 35.000 tona peleta godišnje. “Toplinska energija dobivena od kore jele i

i ogrjevnog drva te oko 40 kooperanata u dopremi sirovine i otpremi peleta koji se uglavnom izvoze u Italiju”, ističe Dundović. Dobar primjer je i kogeneracijsko postrojenje na drvni ostatak i šumsku sječku, odnosno bioelektrana-toplana BE-TO Glina i CTS Glina, snage jednog megavata električne i 4,5 megavata toplinske energije, a koju je osnovala Sherif Grupa, inače jedna od najvećih ﬁnalnih drvnih industrija u Hrvatskoj. “Toplinska energija koristi se za sušare i parionice, a viškom putem toplovoda griju se kaznionica, osnovna škola, vrtić, srednja škola i dom zdravlja. Bitno je istaknuti kako je čak 98 posto opreme u postrojenju domaćeg podrijetla”, naglašava Dundović.

NEDEFINIRANO STANJE Neotkriveni potencijali za korištenjem biomase kriju se, prema njegovim riječima, u javnim ustanovama jer se one uglavnom griju na loživo ulje i prirodni plin te u tvrtkama. “Naime, od ukupno 12 elektrana na biomasu u Hrvatskoj,

STRATEGIJA DRVNO-PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE

Izvozimo biomasu, a uvozimo fosilna goriva Prema podacima iz Strategije drvno-prerađivačke industrije, godišnje se iz Hrvatske izveze oko 800.000 tona višemetarskog ogrjevnog drva, oko 500.000 tona šumske sječke i gotovo 200.000 tona peleta. A čak 92 posto peleta otišlo je u izvoz. Dakle, brojke govore sve o hrvatskom tržištu biomase - izvozimo biomasu, a uvozimo fosilna goriva. Prema podacima Heinza Kopetza, predsjednika Svjetske udruge za biomasu, u 2013. godini proizvodnja i iskorištavanje biomase za bioenergiju u Europskoj uniji iznosila je 15 posto, u Hrvatskoj 18 posto, u Austriji 32 posto, a najviše u Švedskoj, čak 52 posto.

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

Drugi podaci pak otkrivaju kako je u 2015. udio biomase u ukupnoj potrošnji energije iznosio 14 posto ili 55,35 PJ (drvo, bioplin, peleti i biogoriva). Proizvodnja peleta u Hrvatskoj stalno raste. Tako je od 2014. sa 124.195 tona narasla u 2015. na 232.034 tone, a u 2016. na rekordnih 260.000 tona. A to čini jedan posto svjetske proizvodnje. Zbog velikih potencijala biomase proizvodnja peleta mogla bi narasti na 400.000 tona. Proizvodnja briketa u 2014. iznosila je 17.077 tona, a u 2015. nešto manje, 14.576 tona.

čija je instalirana snaga 25.936 megavata električne energije i koje imaju s HROTE-om sklopljene ugovore o otkupu, gotovo dvije trećine otpada na drvnu industriju. Prema Dundovićevim riječima, potencijal kriju i kućanstva. “U gradovima, gdje postoje toplovodi i dotrajali kotlovi na loživo ulje i na prirodni plin korak po korak prijeći će se na toplinske i rashladne sustave na bioenergiju, ali i u manjim mjestima i selima. Pojedinačno grijanje bi se sve više trebalo oslanjati na nefosilne izvore energije poput biomase, solarnu toplinsku energiju i visoko učinkovite toplinske pumpe”, kaže on, dodajući kako se zakonodavni okvir u Hrvatskoj koji se odnosi na ulaganja u OIE često mijenja. “Tako je od 1. siječnja 2016. na snazi Zakon o OIE i visokoučinkovitoj kogeneraciji, a još uvijek nisu doneseni pravilnik i ostali pod-

DRŽAVNA ENERGETSKA PODUZEĆA NE NALAZE SVRHU U UKLJUČIVANJU DRVNIH GORIVA U PROCES PROIZVODNJE ENERGIJE

zakonski akti. Tako da je trenutačno prilično nedeﬁnirano stanje za ulaganje u OIE”, ističe Dundović koji se iskreno nada da najavljenih trošarina na OIE ipak neće biti. “Dobar primjer je Švedska, koja je uvela porez na ugljikov dioksid i tako postala vodeća zemlja u Europskoj uniji po uporabi OIE. Uloga bioenergije nakon Pariškog sporazuma omogućava i Hrvatskoj

da do 2030. s obzirom na energetske potencijale poljoprivredne i šumske biomase otvori više od 20.000 novih radnih mjesta”, kaže on.

IGNORANTSKI ODNOS Marijan Kavran, tajnik Hrvatske udruge za biomasu CROBIOM i direktor Hrvatskog drvnog klastera, ocjenjuje da je najavljeno uvođenje trošarina na proizvodnju struje iz biomase eutanazija svih ulagača u kogeneracijska postrojenja i pripadajuće proizvođače drvnog peleta. “Prijedlog uvođenja trošarina, odnosno odgovarajućeg poreza, mogao bi u konačnici imati nemjerljive i dalekosežne posljedice za više industrijskih sektora, kao i za budućnost ruralnih područja te nepovoljno utjecati na zaposlenost i konkurentnost na šumi baziranih industrija, koje u Hrvatskoj ostvaruju 10 posto izvoza i sudjeluju sa 3,6 posto u BDP-u. Konkretno, uvođenjem trošarina mogu se ugroziti već realizirana ulaganja viša od 190 milijuna eura te projekti viši od 450 milijuna eura koji su u pripremi”, napominje Kavran. Žalosno je, nastavlja on, da se svakodnevno tisuće tona drvne biomase izvoze iz Hrvatske i spaljuju u državnim energetskim objektima susjednih zemalja, a domaća energetska postrojenja i dalje uporno koriste fosilna goriva. Naime, državna energetska poduzeća ne nalaze svrhu u uključivanju drvnih goriva u proces proizvodnje energije, ističe Kavran. “Štoviše, redovito se ignorantski odnose prema sličnim inicijativama koje predlažu da se dio velikih energetskih objekata s fosilnim gorivima zamijeni biomasom, prema nizu naputaka iz EU-a i sukladno najboljim europskim praksama. Škole i vrtići u Gerovu, Otočcu ili Voćinu okruženi su šumom, ali i dalje se griju na fosilna goriva, dok se lokalno proizvedena drvna sječka i pelet izvoze. To je dokaz izostanka strateškog planiranja u energetici i nedostatka poticanja zamjene fosilnih goriva onim obnovljivima”, zaključuje Kavran.

Škole i vrtići u Gerovu, Otočcu ili Voćinu okruženi su šumom, ali i dalje se griju na fosilna goriva, dok se lokalno proizvedena drvna sječka i pelet izvoze. Marijan Kavran, tajnik Hrvatske udruge za biomasu i direktor Hrvatskog drvnog klastera

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE

Veliki interes ulagača U Hrvatskoj je trenutačno 27 elektrana na bioplin i 12 na biomasu koje su stekle status povlaštenih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije, kažu nam u Samostalnoj službi za odnose s javnošću i protokol Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Udio tih elektrana u proizvodnji električne energije od obnovljivih izvora iznosi 10,5 posto. Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, interes za biomasom iz šuma koja bi se koristila za proizvodnju električne ili toplinske energije je znatno veći od trenutačno dostupnih količina biomase koja se nudi na tržištu. Također, zbog trenutačne regulative u području obnovljivih izvora energije postoji veliki interes ulagača za gradnju elektrana na biomasu i bioplin. O mogućem uvođenju trošarina na OIE pa tako i na biomasu, još će se razgovarati u Vladi, kažu u Ministarstvu.

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

ZAŠTITITI INTERES HRVA Vladin je cilj zaštita radnika, dobavljača i onih koji su na njih naslonjeni, vjerovnika i same kompanije, tako da se restrukturira i da joj se osigura nova likvidnost, istaknuo je Plenković piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

V Bili bismo zadovoljni kad bi se akteri krize u Agrokoru dogovorili o rješenju bez primjene zakona,

ali ako ne uspiju, Vlada je spremna dati svoj doprinos štiteći interese svih dionika i hrvatske ekonomije. Andrej Plenković, hrvatski premijer

lada je na svojoj prošlotjednoj sjednici prihvatila četiri amandmana, tri Kluba HDZ-a i jedan Kluba zastupnika HNS-a i HSU-a, na Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku. Amandmanima HDZ-a omogućuje se onim vjerovnicima koji imaju status “najstarije tražbine” u postupku izvanredne uprave zadržavanje tog statusa i u slučaju da se ne postigne nagodba i u slučaju stečaja. Također se omogućava pokretanje upravnih postupaka i radnih sporova, te se jasnije propisuje oslobođenje od obveze objave javne ponude u trenutku sklapanja nagodbi. Amandmanom HNS-a i HSU-a detaljnije se pojašnjava što su to povezana i ovisna društva. “Utvrđuje se da su to društva sa sjedištem u Hrvatskoj, u kojima dužnik ima najmanje 25 posto udjela. Društva s manjim udjelima neće biti obuhvaćena postupkom izvanredne uprave”, pojasnila je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić. Premijer Andrej Plenković ponovio je da je Vladina glavna namjera ovim zakonom zaštititi interes hrvatskog gospodarstva. “U slučaju Agrokora Vladin je cilj zaštita radnika, dobavljača i onih koji su na njih naslonjeni, vjerovnika i same kompanije, tako da se restrukturira i da joj se osigura nova likvidnost. Time bi se Agrokoru osiguralo vrijeme za konsolidaciju kako bi se mogle isplaćivati plaće, podmirivati obveze prema dobavljačima i prema državi”, rekao je premijer Plenković te istaknuo kako je nakon susreta s glavnim direktorom za restrukturiranje koncerna Antonijem Alvarezom III. došao do zaključka da su Vladini

napori i napori konzultanata koje je angažirao Agrokor podudarni. “Bili bismo zadovoljni kad bi se akteri krize u Agrokoru dogovorili o rješenju bez primjene zakona, ali ako ne uspiju, Vlada je spremna dati svoj doprinos štiteći interese svih dionika i hrvatske ekonomije”, rekao je premijer.

NOVI ZAKON O POTROŠAČKOM STAMBENOM KREDITIRANJU U saborsku je proceduru upućen i Prijedlog zakona o potrošačkom stambenom kreditiranju koji donosi veću zaštitu potrošača i nove obveze kreditora u informiranju potrošača i uvođe-

POVEZANA I OVISNA DRUŠTVA SU DRUŠTVA SA SJEDIŠTEM U HRVATSKOJ U KOJIMA DUŽNIK IMA NAJMANJE 25 POSTO UDJELA nju drugih pogodnosti. Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. srpnja ove godine, a primjenjivao bi se samo na ugovore sklopljene nakon njegova stupanja na snagu. Novost je da je, u slučaju davanja obvezujuće ponude za stambeni kredit, sama banka dužna potrošaču ostaviti rok od najmanje 15 dana za usporedbu ponuda, procjenu njihovih učinaka i donošenje informirane odluke. S druge strane, potrošač ima pravo

MODERNIZACIJA I RESTRUKTURIRANJE CESTOVNOG SEKTORA

Zajam od 22 milijuna eura Vlada je prihvatila Izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora. Riječ je o zajmu od 22 milijuna eura za financiranje projekta modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora te IPF garancije od 350 milijuna eura. “Pregovori su vođeni 31. ožujka, a ugovor o zajmu potpisat će ministar financija”, pojasnio je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

TSKOG GOSPODARSTVA

u roku od 14 dana od dana sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu odustati od ugovora bez navođenja razloga, a pritom mu banka ne smije zaračunati nikakvu naknadu. Banke će također biti dužne obavijestiti potrošače koji imaju stambeni kredit u stranoj ili vezan uz stranu valutu svaki put kada se vrijednost ukupnog nepodmirenog iznosa ili redovitih anuiteta promijeni za više od 20 posto zbog tečajnih kretanja. A jednom tijekom trajanja ugovornog odnosa, na zahtjev potrošača u bilo kojem trenutku trajanja ugovora, banka mora bezuvjetno omogućiti konverziju kredita iz valute u kojoj je kredit nominiran ili za koju je vezan u alternativnu valutu. Kreditna institucija ne bi smjela potrošaču zaračunati naknadu za konverziju, dok bi sve ostale troškove koji proizlaze iz konverzije snosio sam potrošač. Zakonom se uvodi i europski standardizirani informativni obrazac u cilju maksimalne usklađenosti u pružanju informacija prije sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu. “Predlaže se i ujednačavanje izračuna efektivne kamatne stope na razini Europske unije, pri čemu je određena i matematička formula

koja se koristi. Zakon također propisuje i razinu znanja i stručnosti osoblja kreditne institucije i kreditnog posrednika. Osoblje mora imati odgovarajuću razinu znanja i stručnosti u osmišljavanju, ponudi ili odobravanju ugovora o stambenom potrošačkom kreditu te pružanju usluga kreditnog posredovanja ili pružanja sa-

ZAKON O POTROŠAČKOM STAMBENOM KREDITIRANJU DONOSI VEĆU ZAŠTITU POTROŠAČA I NOVE OBVEZE KREDITORA vjetodavnih usluga”, pojasnio je ministar ﬁnancija Zdravko Marić istaknuvši kako je novost da kreditna institucija može s potrošačem i založnim dužnikom ugovoriti da se prijenos vlasništva nad instrumentom osiguranja stambenog kredita na kreditnu instituciju smatra potpunim ispunjenjem svih obveza iz ugovora odnosno omogućava se tzv. walk away klauzula. 10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO SLUČAJ AGROKOR

AKTIVIRA SE LEX Uprava Agrokora, sa mnom na čelu, pokrenula je proces aktivacije Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, priopćio je Ivica Todorić na što je odmah reagirala Koordinacija proizvođača i dobavljača koja u svom priopćenju ističe da tvrtke Koordinacije nemaju poslovni odnos s obitelji Todorić, već isključivo s koncernom Agrokor piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

rgovačkom sudu u Zagrebu koncern Agrokor u petak poslijepodne podnio je zahtjev za aktivaciju Zakona o izvanrednoj upravi sistemskih važnih kompanija, a o tome je javnost, prvi put od početka krize, izvijestio sam Ivica Todorić. To je istodobno bilo i njegovo prvo obraćanje javnosti od početka krize u Agrokoru. “Želim vas obavijestiti kako je Uprava Agrokora, sa mnom na čelu, pokrenula proces aktivacije Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku. Navedenu odluku donosim u uvjerenju kako je to u najboljem interesu za svakog pojedinog zaposlenika, partnera, dobavljača, svih drugih dionika te cjelokupnog gospodarstva. Iskreno se zahvaljujem svim zaposlenicima, bliskim suradnicima i partnerima s kojima sam

izgradio najznačajniju tvrtku u povijesti Republike Hrvatske. Svih sam ovih godina, pa i u posljednjim izrazito izazovnim trenucima, davao svoj maksimum kako bi osigurali stabilnost kompanije, kako bi

sačuvaju radna mjesta i da se omogući daljnji razvoj, da učine sve u svojoj moći da se to i ostvari. Četrdeset godina sebe uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam danas ponosan čovjek

VLADA ĆE OVAJ TJEDAN MORATI DOSTAVITI TRGOVAČKOM SUDU U ZAGREBU PRIJEDLOG IZVANREDNOG POVJERENIKA AGROKORA sačuvali više od 60.000 radnih mjesta te osigurali opstojnost i prosperitet čitavog Agrokor koncerna. Još jednom pozivam sve one koji mogu pridonijeti da Agrokor nesmetano nastavi s radom, da se

jer sve što sam izgradio, danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj državi”, rekao je Todorić te time konačno razriješio dvojbu hoće li tvrtka svoj put izlaska iz krize pokušati naći upravo uz pomoć

Najbitnije odrednice Zakona Sistemski važnim kompanijama smatraju se tvrtke koje samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim društvima kumulativno ispunjavaju dva uvjeta – da zapošljavaju prosječno više od 5000 radnika te da postojeće obveze takve tvrtke iznose više od 7,5 milijardi kuna na dan podnošenja prijedloga za otvaranje postupka izvanredne uprave. Povezanim društvima smatraju se ona u kojima je minimalni vlasnički udjel 25 posto da bi se društvo smatralo povezanim i ovisnim o tvrtki.

dužnika ili dužnikovih povezanih i ovisnih društava uz suglasnost dužnika.

Pokretanje postupka Prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave može podnijeti dužnik te vjerovnik

Ako nema nagodbe, otvara se stečaj U roku od 12 mjeseci od otvaranja postupka izvanredne uprave povjerenik uz suglasnost

Izvanredni povjerenik Trgovački sud u Zagrebu na prijedlog Vlade imenuje izvanrednog povjerenika koji zastupa dužnika. On može imati zamjenike, a u roku od 30 dana od imenovanja bira i savjetnika za restrukturiranje te po potrebi revizore i ostale savjetnike.

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

vjerovničkog vijeća može predložiti namirenje vjerovnika nagodbom, a rok je moguće produljiti još tri mjeseca. Ako u tih 15 mjeseci ne dođe do nagodbe, otvara se stečajni postupak. Status najstarije tražbine Novi vjerovnici koji su financirali dužnika u postupku izvanredne uprave imaju pravo prednosti namirenja i u slučaju otvaranja stečaja. Kompanija koja se nalazi u postupku izvanredne uprave uzima kredit - tada taj kredit ima status najstarije tražbine i zadržava taj status ako na kraju tvrtka ipak ode u stečaj.

AGROKOR Četrdeset godina sebe uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam danas ponosan čovjek jer sve što sam izgradio, danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj državi. Ivica Todorić

ovog zakona za koji se već uobičajio naziv Lex Agrokor. Na Todorićev istup odmah je reagirala Koordinacija proizvođača i dobavljača. “Potaknuti vijestima o pokretanju postupka aktivacije Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, želimo jasno istaknuti kako tvrtke Koordinacije proizvođača i dobavljača nemaju poslovni odnos s obitelji Todorić, već isključivo s koncernom Agrokor. Proizvođači i dobavljači nemaju s kime razgovarati u koncernu jer Zakonom predviđeni povjerenik još nije stupio na svoju dužnost. Ostajemo otvoreni za razgovore s ﬁnancijskim institucijama koje kreditiraju poslovanje Agrokora, ali do postizanja konačnog dogovora odluka o obustavi isporuke ostaje na snazi”, ističe se u njihovu priopćenju.

DOBAVLJAČI SVE NERVOZNIJI Inače, prema slovu zakona, Sud je, kada zaprimi prijedlog, obvezan izvijestiti Vladu i Ministarstvo gospodarstva o podnesenom prijedlogu. U roku od dva radna dana nakon što je Sud obavijesti, a na prijedlog ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta Martine Dalić, Vlada treba donijeti odluku o izvanrednom povjereniku i to na potvrdu dostaviti sudu. Sam povjerenik može imati zamjenike koje na prijedlog Vlade potvrđuje Trgovački sud u Zagrebu, koji je i nadležan za provođenje ovog zakona bez obzira u kojem dijelu Hrvatske je sjedište dužnika. U roku od 30 dana od imenovanja on može birati i savjetnika za restrukturiranje te po potrebi revizore i ostale savjetnike. Imenuje se i savjetodavno tijelo od pet članova od kojih je jedan predstavnik radnika, te

vjerovničko vijeće sastavljeno od predstavnika vjerovnika. Koordinacija proizvođača i dobavljača, koja se sastajala cijelo vrijeme, upozorila je ranije u petak na neodrživost odgađanja, te najavila da će obustaviti isporuku roba, osim svježeg kruha, koja će trajati do dogovora s bankama. “Nastavljamo aktivno pratiti daljnji razvoj situacije kako bismo mogli donositi odluke u interesu 80.000 radnika i kooperanata vezanih uz hrvatske proizvođače i dobavljače”, stoji u njihovom priopćenju. Ekonomski analitičar Damir Novotny na HRT-u je rekao kako je problem to što su mnogi hrvatski proizvođači, prije svega dobavljači Konzuma, ali i ostalih Agrokorovih poduzeća, bili previše izloženi poslovanju koncerna. “Ti su se proizvođači vezali za Agrokor više nego što se to smjelo dogoditi u poslovnom smislu

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO

VELIMIR ŠONJE, EKONOMSKI ANALITIČAR

Kroz Lex će se prelomiti bitni politički i institucionalni problemi zemlje Ekonomski analitičar Velimir Šonje koji je analizirao Lex Agrokor istaknuo je kako je Agrokor manja kompanija nego što se govorilo početkom krize, ali i da je dovoljno velika da se može postaviti pitanje njegove sistemske važnosti za gospodarski sustav, te pojasnio objektivna opravdanja i potencijalne slabosti tog zakona. “Opravdanje (za poseban zakon) leži u neefikasnosti predstečajnih procesa i stečajeva.

i sada, nažalost, dijele sudbinu nelikvidnosti Agrokora”, istaknuo je Novotny dodavši da kad su u pitanju mali dobavljači i OPG-ovi, oni neće moći opstati bez odgovarajuće zaštite nekog zakonskog okvira ili tima za restrukturiranje. Kad je riječ o bankama, one su pak spremne nastaviti ﬁnancirati operativno poslovanje Grupe, ali pod uvjetom da ﬁnanciranje ima status prioriteta po Lex Agrokoru, odnosno da novo kreditno zaduženje ima status najstarije tražbine.

S obzirom na dosadašnja iskustva, logično je promišljanje alternativnih rješenja za restrukturiranje izrazito složene kompanije. S druge strane, slabosti leže u činjenici da će se kroz Lex prelomiti bitni politički i institucionalni problemi zemlje. Pravne posljedice posebnoga zakona odredit će hoće li u Hrvatskoj uspjeti uspostava institucionalnog okvira za funkcioniranje normalnog tržišnog gospodarstva ili ćemo

na CC/C. Rejting je snižen sa B-/B s negativnim izgledima. Agrokoru je kratkoročni kreditni rejting snižen za čak tri stepenice. A promjene se događaju i u upravama vodećih kompanija Agrokorove obitelji. Tako je Nadzorni odbor Mercatora odlučio da novi predsjednik Uprave bude Tomislav Čizmić, dok će dosadašnji predsjednik Uprave Toni Balažič nastaviti svoju karijeru izvan Agrokora. I Nadzorni odbor Konzuma donio je odluku o promjeni Uprave te je predsjednika Uprave Slavka Ledića zamijenio

još dugo ostati u limbu s nesređenim institucijama”, istaknuo je Šonje.

svojim kupcima. Sve su banke ispravno primjenjivale kriterije upravljačke i vlasničke povezanosti, no dio banaka po našem viđenju nije na odgovarajući način primjenjivao kriterije gospodarske povezanosti, odnosno HNB je uspješno poduzimao mjere prema tim bankama u slučajevima gdje je gospodarsku povezanost bilo moguće dokazati. Postoje indicije da su usprkos provedenim mjerama i danim nalozima neke kreditne institucije nalazile načina preuzete rizike prikriti pred regulatorom”, stoji u propćenju HNB-a.

BLOKADE, SNIŽENI REJTING, SMJENE UPRAVA Sada postaje nejasna sudbina Antonija Alvareza III. koji je prošli utorak javnosti predstavljen kao glavni direktor za restrukturiranje i koji je sa svojim timom trebao pomoći u stabilizaciji poslovanja koncerna te predložiti plan njegova restrukturiranja. “Situacija je dosta zahtjevna, nema jamstva da ćemo uspjeti. Puno je rizika u samom procesu. A ako izgubim povjerenje vjerovnika, više neću biti ovdje”, istaknuo je Alvarez. A sredinom prošlog tjedna tvrtkama iz Agrokorova koncerna počele su stizati ovrhe jer su dobavljači bili sve nervozniji, a te se ovrhe, ovisno o tvrtki, kreću u rasponu od pet do 380 milijuna kuna. Trgovački sud u Zagrebu zaprimio je prijedlog za pokretanje stečaja nad Konzumom koji je podnijela tvrtka Ovum iz Zagreba. Iz Konzuma su poručili da je legitimno pravo vjerovnika da podnese takav zahtjev, no da sam zahtjev ne znači i da će doći do pokretanja stečaja ili da će to utjecati na ciljeve restrukturiranja. Ali to još uvijek nije sve kad je riječ o lošim vijestima, Naime, rejting agencija Standard&Poor’s snizila je dugoročni i kratkoročni kreditni rejting Agrokora

U UPRAVAMA VODEĆIH AGROKOROVIH KOMPANIJA POČELE SU SMJENE PREDSJEDNIKA UPRAVA Teo Vujčić, dosadašnji predsjednik Uprave Dijamanta iz Zrenjanina, a taj položaj preuzeo je Vladimir Milović, dosadašnji direktor prodaje i marketinga.

RIZIK JE NA PODUZETNICIMA Oglasila se i Hrvatska narodna banka koja pak uvjerava javnost da se dužnička kriza Agrokora neće odraziti na stabilnost domaćeg financijskoga sustava jer se strogo provodi ograničenje izloženosti banaka prema jednoj kompaniji. “Sve su banke financirale klijente koji su koristili kredite za financiranje robe prodane

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

A na prozivke kako je upravo HNB trebao bolje kontrolirati što se događa s mjenicama u poslovanju Agrokora, guverner središnje banke Boris Vujčić odbacio je tvrdnje da je HNB trebao učiniti više u vezi s nadzorom ponovivši da su mjenice odnos dvaju pravnih subjekata poduzetnika, u kojem sami poduzetnici moraju ocjenjivati rizike. U svakom slučaju ostaje za vidjeti kako će se odvijati primjena i rokovi iz novog zakonskog rješenja donesenog u roku od tri dana te kako će utjecati na sve dionike u idućem razdoblju.

ZAKON O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM

HOĆE LI SE UISTINU UREDITI TRŽIŠTE? Zakonom se želi osigurati uspostava i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite svi sudionici u lancu opskrbe hranom te povećati konkurentnost poljoprivredno-prehrambeno-prerađivačkog sektora piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ako kažu predlagatelji zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom, koji je prošlog tjedna nakon javne rasprave upućen u Vladinu proceduru i na uvid ministarstvima, njime se želi osigurati uspostava i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite svi sudionici u lancu opskrbe hranom. Njegovom primjenom uredili bi se odnosi i znatno povećala konkurentnost poljoprivredno-prehrambeno-prerađivačkog sektora. Zakonom će se utvrditi nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom, čijim se nametanjem iskorištava znatna tržišna snaga otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u odnosu prema njihovim dobavljačima. Namjera je suzbiti i sankcionirati sustavne pojave pojedinih oblika izrazito nepoštenih praksi, najavili su u Ministarstvu poljoprivrede. Neke od njih su nepropisno ili nepošteno prebacivanje troškova ili poduzetničkih rizika na drugu stranu, zahtijevanje naknade za usluge koje nisu pružene ili koje su pružene iako nisu ugovorene, jednostrane izmjene ugovorenih uvjeta te raskid ugovora s dobavljačima bez ili uz neprimjereno kratak otkazni rok. Tijekom javne rasprave o nacrtu tog zakonskog prijedloga pristigle su mnoge primjedbe, od načelnih pa sve do izravnih sugestija kako preformulirati neke odredbe.

ČUDA SE NE OČEKUJU Glavna intencija zakona jest iskorijeniti prakse iskorištavanja znatne tržišne snage koje se vide kroz izravno ili neizravno nametanje obveza dobavljačima. To su, primjerice, zahtijevanje ﬁnanciranja naplata naknade radi proširenja prodajne mreže trgovca, preuređenja prodajnih mjesta i

UDRUŽENJA TRGOVINE I POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENOG SEKTORA HGK SMATRAJU DA TRGOVCI I PROIZVOĐAČI NEĆE BITI RAVNOPRAVNI skladišnih kapaciteta trgovca, proširenja distributivne mreže te naplata naknade za usluge koje nisu pružene ili koje su pružene iako nisu ugovorene, prebacivanje uobičajenog rizika poslovanja trgovca na dobavljače i naplata naknade za kazne izrečene trgovcu. Drugo područje su i cijene proizvoda i utvrđivanje dampinga, a znatan dio zakona ima zadaću onemogućiti nametanje prodaje proizvoda ispod nabavne cijene s PDV-om. No udruženja trgovine te poljoprivredno-prehrambenog sektora Hrvatske gospodarske komore od primjene ovog zakona ne očekuju čuda. Vijeće Udruženja trgovine HGK smatra da nacrt ovog zakonskog prijedloga neće proizvesti pozitivne učinke na hrvatskom tržištu koji

se od njega očekuju te da bi, usvojen u sadašnjem obliku, mogao izazvati tržišnu entropiju i trgovce staviti u neravnopravan položaj u odnosu na proizvođače, dobavljače i distributere. S druge strane, članice poljoprivredno-prehrambenog sektora podupiru zakonsko uređenje ovoga područja. Interes proizvođača jest da ovaj zakon ima pozitivne i pravične učinke na sve dionike u lancu opskrbe te da se ovo područje sustavno zakonski uredi. Kako ocjenjuju u tom udruženju, ovaj zakon otvara brojna pitanja i na neki način suprotstavlja interese proizvođača i trgovaca, dok se HGK zalaže za ona rješenja koja će unaprijediti stanje na tržištu i osigurati neometanu trgovinu u skladu s pravilima tržišnog natjecanja.

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

AKTUALNO ODRŽANA KONFERENCIJA O OBLICIMA SREDNJOŠKOLSKOG UČENJA NA RADNOME MJESTU

Dualno obrazovanje podupire 80 posto tvrtki HGK u suradnji s HOK-om te uz potporu Austrijske i Njemačke gospodarske komore nastoji promicati vrijednosti učenja temeljenog na radu, istaknuo je Želimir Kramarić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ažan je interes Hrvatske stvaranje obrazovanog društva i radne snage koja može biti nositelj njena razvoja. Stoga HGK u suradnji s HOK-om te uz potporu Austrijske i Njemačke gospodarske komore nastoji promicati vrijednosti učenja temeljenog na radu – dualnog obrazovanja, kako bi se ono prepoznalo kao istovrijedno svim drugim oblicima učenja u strukovnom obrazovanju, istaknuo je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić na prošlotjednoj konferenciji Oblici učenja na radnome mjestu za učenike srednjeg strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj. Kako bi upravo dualno obrazovanje donijelo novu perspektivu učenja, u Hrvatskoj je pokrenut projekt Jačanje kapaciteta komora i partnera za pomoć malim i srednjim poduzećima za uključivanje u naukovanje, vrijedan 530.537 eura. Provedba tog programa, čiji je nositelj HGK, a partneri su Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje Jugoistočne Europe (SEECEL), Austrijska gospodarska komora, Obrtnička komora Zagreb, Hrvatski zavod za zapošljavanje i Sveučilište u Zadru, započela je u listopadu prošle godine, a trajat će 24 mjeseca. Projekt se ﬁnancira iz potprograma EU-a Erasmus+ KA 3, koji se provodi s ciljem pomoći malim i srednjim poduzećima koja su već uključena u naukovanje te onima koja se u to žele uključiti.

JAKA VEZA TVRTKI I KOMORA U sklopu prve faze tog projekta provedeno je istraživanje o stajalištima strukovnih škola i tvrtki o tome treba li uvesti dualno obrazovanje u Hrvatsku. Anketirano je

Dijana Vican

Sonja Holocher Ertl

119 strukovnih škola te 691 tvrtka, a dobiveni rezultati pokazuju kako je gotovo 80 posto tvrtki te 72,3 posto škola podržalo uvođenje dualnog obrazovanja u hrvatski obrazovni sustav. Od toga je 57 posto čelnika tvrtki istaknulo kako bi država trebala snositi troškove učeničkih naknada na koje oni imaju pravo prilikom odrađivanja praktičnog rada u nekoj tvrtki. Takav način obrazovanja već se godinama prakticira u Austriji i Njemačkoj, pa je tako Sonja Holocher Ertl, direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Hrvatskoj, istaknula kako u Austriji 30 posto učenika iz tog sustava kasnije postaju menadžeri. “Tvrtke plaćaju naučnike tijekom školovanja, a učenici tako stječu

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

Želimir Kramarić

znanje i povjerenje te se mnogi od njih, po završetku školovanja, zapošljavaju u tim tvrtkama. Dualni sustav obrazovanja znači partnerstvo škola i tvrtki, a postoji i jaka veza između tvrtki i lokalnih komora, što omogućava funkcioniranje tog sustava”, rekla je Sonja Holocher Ertl. “U nacionalnom programu reformi govori se o dualnom obrazovanju s ciljem jačeg povezivanja obrazovanja i tržišta rada. Gospodarstvo i obrazovanje treba staviti u bliži odnos kako bi se osposobio stručni kadar za potrebe brodogradnje, graditeljstva i turizma tj. sektora u kojima postoji deﬁcitarnost zanimanja”, ocijenila je Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru.

IGLO CORE MEETING

CIRAZ PREDSTAVIO PRIORITETE

entar za industrijski razvoj (CIRAZ) kao novoosnovani centar Hrvatske gospodarske komore, čija je svrha poticanje gospodarskog razvoja konkretnim povezivanjem gospodarstva i znanosti kroz inovacije i istraživanje, predstavljen je prošloga tjedna na sastanku IGLO core meetingu u Bruxellesu. Riječ je o neformalnom udruženju neproﬁtnih posrednika za istraživanje i razvoj u Bruxellesu (IGLO) koje je prepoznalo aktivnosti HGK koji je ujedno postao prvi hrvatski predstavnik u ovoj briselskoj mreži za istraživanje i razvoj. “HGK članstvom u IGLO-u dobiva pravodobne savjete i informacije o mogućnostima ﬁnanciranja istraživačkih projekata, olakšava komunikaciju

Bruno Lopandić

između znanstvene zajednice i europskih institucija te promiče suradnju i razmjenu najbolje prakse“, izjavio je zamjenik direktorice predstavništva HGK u Bruxellesu Bruno Lopandić.

IGLO je posebice važnom ocijenio inicijativu HGK za osnivanje CIRAZ-a, čije se aktivnosti 85 posto ﬁnanciraju iz Fonda za regionalni razvoj EU-a, dok ostatak od 15 posto ﬁnancira HGK. Voditelj odjela inovacijske tvornice u CIRAZ-u Mateo Ivanec predstavio je aktivnosti CIRAZ-a u području konkurentnosti i istraživanja, razvoja i inovacija, a potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš te direktorica CIRAZ-a Danijela Ćenan sudjelovali su u raspravi i odgovarali na pitanja. Cilj IGLO-a je olakšati i poboljšati interakciju, razmjenu informacija i suradnju među članovima, nacionalnim istraživačkim sustavima te europskim institucijama u pitanjima vezanim uz istraživanje i razvoj. (V.A.)

SUSRET HRVATSKIH I AUSTRIJSKIH GOSPODARSTVENIKA

DOBRA ŠANSA ZA JOŠ BOLJU SURADNJU Pročišćavanje otpadnih voda, odvodnja, vodoopskrba, gospodarenje otpadom i graditeljstvo već nekoliko godina spadaju u projekte od posebne važnosti za EU. Takvi projekti već nekoliko godina provode se i u Hrvatskoj koja je pristupajući Uniji, u vlastite politike uključila niz aktivnosti i mjera za zaštitu okoliša. Austrijske tvrtke koje djeluju u tim područjima imaju tehnologiju, bogato iskustvo i know-how, a traže nove partnere za suradnju. Stoga je Austrijski ured za vanjsku trgovinu prošli tjedan u Zagrebu organizirao s HGK-Komorom Zagreb poslovni susret s austrijskim gospodarskim izaslanstvom. Važno je naglasiti kako je

susret organiziran i povodom obilježavanja 10. godine suradnje Koruške gospodarske komore i Komore Zagreb. Zlatan Fröhlich, predsjednik HGKKomore Zagreb, istaknuo je kako je susret dobra šansa za uspostavu poslovnih odnosa u tehnologiji zaštite okoliša, graditeljstva i infrastrukture koji spadaju među najdinamičnije gospodarske sektore. Dodao je i kako će HGK uskoro otvoriti svoje predstavništvo u Beču. Austrijsko gospodarsko izaslanstvo vodio je predsjednik Koruške gospodarske komore Jürgen Mandl, koji je istaknuo kako postoji veliko zanimanje austrijskih tvrtki za ulaganje u Hrvatsku. Inače, susret je okupio oko 60 hrvatskih

Jürgen Mandl i Zlatan Fröhlich

i austrijskih gospodarstvenika koji su vodili poslovne razgovore pronalazeći nove poslovne prilike. Austrijske tvrtke su od 1993. do 2015. godine u Hrvatsku uložile više od 5,3 milijarde eura. Hrvatski izvoz u Austriju je u 2015. godini iznosio 750 milijuna eura, dok je uvoz dosegao 1,7 milijardi eura. (B.O.)

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

AKTUALNO STUDENAC U KOFOLA GRUPI

NOVI ŽIVOT HRVATSKIH Nakon što se slovenska Radenska pridružila brendovima Grupe Kofola, hrvatski Studenac, Studena i Lero postali su dio Radenske. Akvizicijom donedavna snažnog igrača u HoReCa kanalu nova uprava planira ove brendove vratiti na staze stare slave piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Strategija Kofole uvijek je bila sačuvati lokalni brend i ulagati u njega te mu

na taj način omogućiti lakši povratak na poziciju koja mu pripada. Marian Šefčovič, predsjednik Uprave Radenske

vije godine nakon što je slovenska Radenska postala dio češko-slovačke tvrtke Kofola, jednog od najjačih proizvođača bezalkoholnih pića u toj regiji, Radenska će svojem portfelju pridružiti punionicu, tvornicu i brendove Studenac, Studena i Lero. Akvizicijom donedavna snažnog igrača u HoReCa kanalu i u prodavaonicama, koja je zaključena u prosincu 2016., nova uprava pojačana češkim i slovačkim stručnjacima planira ove brendove vratiti na staze stare slave. Kako kažu u kompaniji, novi prodajni tim ima pred sobom velike izazove, a cilj je više nego jasan – biti na tržištima jugoistoka Europe, ali mnogo više od onoga što su nekada bili i imati još značajnije mjesto u velikoj obitelji Grupe Kofola. Strategija Kofole uvijek je bila sačuvati lokalni brend i ulagati u njega te mu na taj način omogućiti lakši povratak na poziciju koja mu pripada, kaže predsjednik Uprave Radenske Marian Šefčovič. Primjer takvog pristupa tržištu već se vidi nakon dvije godine rada Kofole na slovenskom tržištu i na primjeru njihove slovenske akvizicije Radenske. “Sustavnim radom i

prilagođavanjem zahtjevima modernog tržišta Radenska se vratila na staze stare slave, i dalje zadržavajući emotivnu komponentu koja ju je povezivala s potrošačima. U Radenskoj očekujemo da ćemo ove godine ostvariti prodajne rezultate na razini 2016. godine te ćemo istovremeno intenzivno raditi na integraciji Studenca u Kofola Grupu. Da bismo to mogli, planirana su i nova zapošljavanja u odjelima prodaje, marketinga te administracije”, najavio je Šefčovič.

NOVE INOVATIVNE STRATEGIJE “Tek smo nešto više od četiri mjeseca u Studencu i još učimo kako raditi s tim brendovima i kako ih unapređivati. Veliku korist imamo od znanja stečenih na slovenskom tržištu koje je slično onome u Hrvatskoj i svakako ćemo ta iskustva prenijeti i u našu hrvatsku podružnicu. Razmislit ćemo i o tehnološkom ulaganju u lipičku punionicu i fokusirat ćemo se na ono što će se događati u sljedećim godinama. Pripremamo nove inovativne strategije i promocije koje će svi naši kupci uskoro primijetiti i vjerujem da će one brzo pokazati dobre rezultate”, zaključuje Šefčovič. Ovu gupaciju u prošloj godini obilježio je stabilan rast

Brendovi Kofole Proizvodni portfelj Kofole u Češkoj i Slovačkoj sastoji se od tradicionalnog napitka sličnog Coli s tradicionalnom recepturom Kofole, izvorske vode Rajec, sirupa Jupi, napitka od grožđa Vinea, sokova za djecu Jupik, energetskih napitaka Semtex te drugih tradicionalnih čehoslovačkih brendova kao što su Chito, Top Topic i Citro Cola. Posljednja inovacija su sokovi od svježeg voća i povrća UGO. Osim toga, Kofola puni i distribuira napitke RC Cola i Orangina prema licenci. Kofola je ekskluzivni distributer brendova Evian i Badoit

za Češku i Slovačku te tradicionalne mineralne ljekovite vode Vincentka za češki veleprodajni kanal i HoReCa segment. Od početka 2015. godine Kofola je ekskluzivni distributer proizvoda Rauch za područje Češke i Slovačke. Najznačajniji proizvodi iz portfelja Hoop Polska koji se prodaju na poljskom tržištu su sirupi Paola, Hoop Cola, mineralna voda Arctic te dječji sokovi Jupík. U 2015. slovenska tvrtka Radenska postala je član Kofola Grupe, a 2016. tradicionalnim brendovima voćnih napitaka Ora i Oaza u portfelju Radenske pridružuju

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

se i popularni hrvatski brendovi pića Nara, Inka i Voćko. Radenska je prošle godine postala proizvođač i distributer pića Pepsi, Mirinda i 7Up za hrvatsko tržište, a 2016. godine Kofola Grupa kupila je i hrvatskog proizvođača mineralne vode Studenac.

KORIŠTENJE EU FONDOVA

BRENDOVA

u Češkoj i Slovačkoj, značajno širenje poslovanja u Adriatic regiji, mnogi novi brendovi u portfelju Grupe, rapidan rast mreže salaterija i barova UGO te poduzete mjere oporavka na poljskom tržištu. Pokazatelj EBITDA ostao je na razini od 41 milijuna eura. Prodaja je 2016. godine bila 2,7 posto niža u usporedbi sa 2015. godinom, a uzrok tome je promjena poslovnog modela koja je u tijeku u Poljskoj. Bila je to događajima veoma ispunjena godina za Kofola

ISKUSTVA STEČENA NA SLOVENSKOM TRŽIŠTU SVAKAKO ĆEMO PRENIJETI I U NAŠU HRVATSKU PODRUŽNICU, KAŽE ŠEFČOVIČ Grupu. Još od upisa dionica na Prašku burzu pretprošle godine kompanija je uspjela značajno proširiti poslovanje u Adriatic regiji. Kofola je na hrvatskom tržištu kupila proizvođača prirodne mineralne vode Studenac, dok su od Badela 1862 preuzeta tri tradicionalna brenda - Voćko, Nara i Inka.

Nepravilnosti ima, prevara ne Hrvatska nije prepoznata kao zemlja u kojoj su u porastu prevare u korištenju novca iz EU fondova, rekao je Peter Baader, savjetnik EK za borbu protiv nepravilnosti i prevara, na radionici o sprečavanju nepravilnosti u korištenju EU fondova. “Sustav potpora u EU je napravljen tako da se smanji mogućnost nepravilnosti, što je osobito teško u izravnim potporama koje se daju vlasnicima poljoprivrednog zemljišta. Nešto je lakše to činiti u ﬁnanciranju projekata obnove i izgradnje, te nabave strojeva i opreme kroz fondove, no u Bruxellesu se Hrvatska ne vidi kao zemlja koja s time ima

više problema nego ostali”, ocijenio je Baader. Na radionici se govorilo o sprečavanju i otkrivanju prijevara i nepravilnosti u provedbi korištenja novca iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. “Mi smo najmlađa članica EU-a i imamo najmanje iskustva u detektiranju prevara u korištenju EU fondova”, istaknuo je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. (K.S.)

EUROPSKA KOMISIJA

Cemex nastavlja poslovati u Hrvatskoj

Njemački HeidelbergCement i Schwenk, preko zajedničke tvrtke Dunav Drava Cement (DDC), ipak neće preuzeti hrvatski Cemex. Europska komisija je prošloga tjedna zabranila tu transakciju ocijenivši nakon provedene istrage da bi time bila narušena tržišna utakmica na hrvatskom tržištu cementa. “S obzirom na to da je jedan od preduvjeta realizacije ove transakcije

prema odgovarajućem kupoprodajnom ugovoru bilo dobivanje odobrenja EK, transakcija se neće obaviti. Cemex će zadržati operacije u Hrvatskoj i nastaviti poslovati s ciljem da kupcima ponudi najkvalitetnije proizvode i pouzdane usluge”, priopćeno je iz Cemexa. Cemex Hrvatska je najveći proizvođač cementa u Hrvatskoj i ima tri tvornice cementa, sedam tvornica betona, dva rudnika agregata te mrežu pomorskih i kopnenih terminala u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori. DDC s tvornicama u Mađarskoj i BiH te HeidelbergCement su pak najveći uvoznici cementa u Hrvatsku. (J.V.)

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO JGL

Širenje na rumunjsko tržište Riječka farmaceutska tvrtka potpisala je ugovore o licencnoj suradnji za proizvode Aqua Maris i Meralys s globalnom indijskom kompanijom Dr. Reddy’s

iječka farmaceutska tvrtka JGL potpisala je dva petogodišnja ugovora o licencnoj suradnji s indijskom farmaceutskom kompanijom Dr. Reddy’s, koja posluje na 25 svjetskih tržišta. Ugovori se odnose na licenciranje proizvoda iz linija Aqua Maris i Meralys pod partnerovim brendom u obliku sprejeva i kapi za nos za rumunjsko tržište. “Ponosni smo što je Dr. Reddy’s prepoznao kvalitetu i potencijal naših proizvoda iz linija Meralys i Aqua Maris za rumunjsko tržište. Vjerujemo da je ovo prvi korak u suradnji s novim partnerom koji u Rumunjskoj posluje od 1995. godine i na tom tržištu ostvaruje godišnji prihod od oko 19 milijuna eura. Ova suradnja se u potpunosti uklapa u JGL-ovu strategiju širenja respiratornog portfelja na nova tržišta”, izjavila je Dunja Siuc Valković, direktorica globalnog razvoja poslovanja u JGL-u.

Naime, budući razvoj ove riječke tvrtke temelji se na razvoju i proizvodnji proizvoda s dodanom vrijednošću unutar terapeutskih područja ORL-a i oftalmologije, kao i preparata na bazi morske vode, uz daljnju internacionalizaciju poslovanja. U planu je da licencna linija JGL proizvoda

na tržištu Rumunjske bude lansirana potkraj ove godine. Inače, indijski Dr. Reddy’s je s komercijalnim operacijama prisutan na 25 tržišta, te na ukupno 25 svjetskih proizvodnih lokacija ima 10 centara za istraživanje i razvoj, a zapošljava više od 20.000 ljudi. (V.A.)

KONGRES HRVATSKI PEKAR

ZAŠTITITI TRADICIJSKE PROIZVODE

a 17. međunarodnom kongresu pekarstva, mlinarstva i slastičarstva Hrvatski pekar brojni stručnjaci i predavači upoznali su prisutne o novom Pravilniku o žitaricama i proizvodima od žitarica, te o zaštiti tradicijskih proizvoda, a stručnjaci PBF-a govorili su o nizu tema vezanih za sigurnosti hrane. U ukupnom hrvatskom uvozu, uvoz pekarskih proizvoda ima udio od četiri posto, a organizatori kongresa rješenje

ovog problema vide u zaštiti tradicijskih pekarskih i slastičarskih proizvoda na hrvatskom te inozemnom tržištu. Tu je velika šansa za hrvatsko pekarstvo. U zadnjih nekoliko godina Hrvatska je zaštitila nekoliko proizvoda, ali među njima je vrlo malo pekarskih. S obzirom na to da je promet izvornim proizvodima na području Europe oko 50 milijardi eura, ne treba govoriti koliko bi značilo za domaće proizvođače da uzmu dio tog kolača. “U pekarskoj branši imamo veliki broj

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

tradicijskih hrvatskih proizvoda, no premalo toga je zaštićeno i malo toga se prodaje u hrvatskim pekarnicama. No stanje se ipak popravlja. Svojevremeno je veliko iznenađenje bilo kad je jedan zagrebački pekar započeo prodavati zlevanku u svojoj pekarnici, a prodaja i danas ide odlično”, ističu organizatori. Kako bi hrvatski pekari bili još bolje informirani o tradicijskim proizvodima drugih zemalja, na kongresu je gošća iz Ohia predstavila posebna peciva kakve rade američki Amiši, a posjetitelji su mogli vidjeti i kako se radi talijanska focaccia. Također su bili predstavljeni vrlo malo poznati pekarski proizvodi s drugačijim osnovnim sirovinama (batat, brašno od plantana banane, brašno od korijena kasave...) s naglaskom na uključivanje hrvatskih pekara u proizvodnju specijalnih proizvoda. (M.S.)

LATINOAMERIČKO TRŽIŠTE

NOVE PRILIKE ZA HRVATSKE TVRTKE? Projekti ELANbiz i ELAN Network olakšavaju ulazak hrvatskim tvrtkama na latinoameričko tržište

a seminaru ELANBiz – Vaš ulaz na latinoamerička tržišta predstavljena je Europska i latinoamerička poslovna mreža koju ﬁnancira EU i namijenjena je unapređivanju i olakšavanju poslovanja europskih tvrtki na tržištima sedam zemalja Latinske Amerike – Argentine, Brazila, Čilea, Meksika, Perua, Kolumbije i Kostarike. ELANbiz je poslovni informacijski servis namijenjen europskim malim i srednjim tvrtkama, dok je ELAN Network poslovna inovacijska mreža, koja pomaže gospodarstvenicima u povezivanju i pronalasku poslovnih partnera na tržištu Latinske Amerike. “HGK kontinuirano organizira seminare o mogućnostima poslovanja na tržištima na kojima hrvatske tvrtke nisu dovoljno prisutne. S tim je ciljem i organiziran seminar o mogućnostima poslovanja na tržištu Latinske Amerike”, istaknula je voditeljica Odjela za bilateralnu i multilateralnu suradnju u Sektoru za međunarodne poslove i EU HGK Ines Obradović. “Za hrvatske je tvrtke na tom tržištu najperspektivnije područje elektroindustrije,

na kojem se ističe već više od 30 godina prisutnost Končara izvozom energetske opreme za hidroelektrane, zatim prehrambena industrija, ICT industrija...”, dodala je Ines Obradović. U idućih pet godina u zemljama Latinske Amerike planirane su investicije u transport i logistiku 90,4 milijardi dolara, naftnu i plinsku infrastrukturu 35,5

milijardi dolara te energetiku 26,22 milijarde dolara. “Od 2010. do 2015. bilježi se i brzi rast tržišta roba široke potrošnje“, rekao je Javier Sanchez, stručnjak ELANBiz-a za Latinsku Ameriku te istaknuo sektore prehrambene industrije i ICT industrije. “Značajne su i mogućnosti u području energetike, nafte i plina te OIE”, dodao je Sanchez. (V.A.)

AKVIZICIJE

ABB Grupa preuzima B&R

BB Grupa objavila je prošlog tjedna da će preuzeti društvo B&R, najvećeg dobavljača koji se bavi rješenjima otvorene arhitekture temeljenima na proizvodima i softverima za automatizaciju strojeva i tvornica diljem svijeta. U B&R-u je zaposleno više od 3000 ljudi, djeluje u 70 zemalja, s prodajom većom od 600 milijuna američkih dolara (2015./2016.) na segmentu tržišta za automatizaciju strojeva i tvornica. Spajanjem će nastati dosad neviđena i sveobuhvatna ponuda za klijente iz područja industrijske automatizacije

zahvaljujući kombinaciji inovativnih proizvoda, softvera i rješenja za modernu automatizaciju strojeva i tvornica društva B&R i vodeće svjetske ponude ABB-a u robotici, industrijskoj automatizaciji, digitalizaciji i energetici. Kroz ovu akviziciju, ABB će proširiti vodstvo u industrijskoj automatizaciji i dobit će jedinstvenu poziciju za rast novih prilika koje su nastale zbog 4.0 industrijske revolucije. Pored toga, ABB je poduzeo ključni korak u svojoj digitalnoj ponudi spajanjem svog portfelja koji je vodeći u industriji digitalnih rješenja, tzv.

ABB Ability, s platformama za aplikacije i softvere društva B&R, njegovom instaliranom bazom, pristupom za korisnike i prilagođenim rješenjima za automatizaciju. “Spoj je savršen i njime ćemo postati jedini pružatelj industrijske automatizacije koji svojim klijentima nudi cijeli niz tehnoloških i softverskih rješenja koja se odnose na mjerenje, upravljanje, izvedbu, robotiku, digitalizaciju i energetiku, izjavio je glavni direktor ABB Grupe Ulrich Spiesshofer. (V.A.)

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

PRIČA S RAZLOGOM BULB TECHNOLOGIES

Uz pomoć venture kap Cempresso je proizvod za costumer experience menadžment koji na jednom ekranu objedinjuje sve podatke, automatski dijagnosticira gdje je problem te agentu preporuča korak po korak kako doći do rješenja, kaže Marko Ćapeta piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

Specijalizirali smo se za softver za telekom operatore, a kako smo orijentirani na vrlo usku nišu po kojoj smo već dobro poznati u regiji, imamo izgrađenu reputaciju i uhodan posao.

ulb Technologies je hrvatska tvrtka koja se bavi razvojem softverskih rješenja za upravljanje telekom uslugama. Potkraj prošle godine osigurali su investiciju u vrijednosti dva milijuna eura od VC fonda South Central Ventures uz pomoć koje kreću u ekspanziju na međunarodna tržišta. Novac su dobili za razvoj svog inovativnog proizvoda pod nazivom Cempresso, a riječ je o rješenju koje donosi novi pristup krajnje automatiziranoj dijagnostici, nudeći rješenja problema i analizu. Cempresso agente korisničke podrške vodi korak po korak, a omogućava i krajnjim korisnicima samostalno rješavanje problema. Marko Ćapeta, član Uprave Bulb Technologiesa zadužen za poslovni razvoj, detaljnije nam je pojasnio poslovni model tvrtke koja je uspjela

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

dobiti novac investitora kao start-up, iako uspješno posluje već više od 10 godina (od 2006.). “Mi smo zapravo svojevrsni hibrid jer smo već etablirana kompanija sa stalnim klijentima i projektima, ali i start-up u jednom novom segmentu. Specijalizirali

POTKRAJ PROŠLE GODINE OSIGURANA JE INVESTICIJA OD DVA MILIJUNA EURA OD VC FONDA SOUTH CENTRAL VENTURES

pitala do novih tržišta smo se za softver za telekom operatore, a kako smo orijentirani na vrlo usku nišu po kojoj smo već dobro poznati u regiji, imamo izgrađenu reputaciju i uhodan posao”, ističe Ćapeta, a njegove riječi potvrđuje i konstantni rast, odnosno proﬁtabilnost tvrtke.

ŠIRENJE NA GLOBALNA TRŽIŠTA “Vrlo smo jaki u sistemskoj integraciji što i nije baš privlačno za investitore. No naši proizvodi su vrlo složeni i zato je ta integracija bitna. Ne možemo samo nešto prodati i tu stati, moramo to implementirati i plaćeni smo tek kad naš klijent od toga ima stvarnu korist. Naš cilj je dodatno širenje na globalna tržišta iako već poslujemo s brojnim stranim klijentima”, naglašava Ćapeta, a među klijentima koje je spomenuo nalaze se i međunardoni telekom giganti poput Deutsche Telekoma (uključujući i Hrvatski Telekom i Iskon), Telekoma Austria, Vipa, B.neta... Bulb Technologies svoju priliku na tržištu vidi u tome što telekomi postaju sve kompliciraniji sustavi te svi nude relativno slične usluge, što znači da ih muče i slični problemi koje treba riješiti. Ako pogledate proizvode domaćih operatora, uistinu su nalik jedan drugom, pa se zato svi oni i nastoje razlikovati u segmentu costumer experiencea jer bez toga gube klijente unatoč konkurentnoj ponudi. Odnosi s kupcima tako postaju ključni, a

kupce. Mogu ga koristiti agenti, klijenti, tehničari, inženjeri - svi oni imaju pristup Cempressu i mogu vidjeti gdje je eventualni problem”, objasnio nam je Ćapeta, uz napomenu kako ubuduće očekuju iskorak iz telekom sektora u druge industrije sa složenim costumer procesima poput ﬁnancijskih institucija, a internet stvari će također donijeti nove izazove koje će Cempresso moći riješiti. Prošle godine krenuli su na međunarodne sajmove i počeli ozbiljnije nuditi svoj inovativni proizvod, a tijekom tog procesa su uvidjeli da moraju dosta toga doraditi. “Shvatili smo da možemo sve raditi sami, ali da će tako cijeli proces puno duže trajati. Stoga smo počeli istraživati kako se ﬁnancirati putem fondova rizičnog kapitala, što također nije bila laka zadaća”, kazao je Ćapeta prisjetivši se kako je sveukupni proces trajao oko godinu dana te im uzeo dosta resursa i vremena pa zato, kaže, trebate biti 100 posto sigurni kad u takvo nešto krenete.

ŽELJA - TVRTKA SREDNJE VELIČINE “Ovom investicijom želimo od grupe inženjera napraviti ozbiljniju kompaniju srednje veličine. Zapošljavamo ljude u prodaji i marketingu za strana tržišta i tu nam je fond dosta pomogao jer smo upravo preko njih našli kvalitetne i stručne radnike. Da smo sami išli u takvo kadroviranje, to bi trajalo puno duže, a oni već imaju razgranatu mrežu

TVRTKA SVOJU PRILIKU VIDI U TOME ŠTO TELEKOMI POSTAJU SVE KOMPLICIRANIJI SUSTAVI TE SVI NUDE RELATIVNO SLIČNE USLUGE troškovi operatora u tom segmentu sve su veći i veći. Trebaju sve veći broj agenata u call centrima, tehničara na terenu i slično, a tu na scenu stupa Cempresso.

ISKORAK I U DRUGE INDUSTRIJE “Cempresso je proizvod za costumer experience menadžment koji na jednom ekranu objedinjuje sve podatke, automatski dijagnosticira gdje je problem te agentu preporuča korak po korak kako doći do rješenja. Naravno, ne uspijeva uvijek, ali u dobrom broju slučajeva uvelike olakšava posao. To je potpuno novi tehnički koncept automatske dijagnostike koji nudi drastično smanjenje troškova. Investicija se obično povrati u roku od šest mjeseci, a klijenti su zadovoljniji, što pak operatorima omogućava da im nude nove usluge a ne da ih gube kao

Vrlo smo jaki u sistemskoj integraciji što i nije baš privlačno za investitore. No naši proizvodi su vrlo složeni

suradnika i iskustva u svemu tome, pa smo relativno glatko riješili sve logističke probleme”, tvrdi Ćapeta ocijenivši kako je sam proces dobivanja investicije bio vrlo edukativan. Shvatili su kako je prezentacija planova rasta i razvoja njihove tvrtke stranom fondu puno drugačija od interne rasprave o tome. Morali su se suočiti s objektivnim činjenicama i brojkama, a sve to je bilo jako korisno kako bi svoj poslovni plan razvili do detalja. “Naučili smo i puno tehničkih stvari. Bilo je puno čudnih, pa i bolnih zakonitosti koje smo morali proći da shvatimo kako start-up industrija funkcionira. Kad prvi put pregovarate, moram priznati da nije lako, a kako u Hrvatskoj toga do sada nije puno bilo, nadam se da naše iskustvo može pomoći i drugima da krenu u tom smjeru”, zaključio je Ćapeta.

i zato je ta integracija bitna. Ne možemo samo nešto prodati i tu stati, moramo to implementirati i plaćeni smo tek kad naš klijent od toga ima stvarnu korist. Marko Ćapeta, član Uprave Bulb Technologiesa

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

PREDSTAVLJAMO TUTIS, Zagreb

SVE PO ŽELJI KUPCA Tvrtka nudi gotove modele raznih stilova i kvadratura montažnih kuća, ali postoji i opcija da kupac sam dođe s vlastitim idejnim rješenjem koje se bez problema može realizirati CIJENA KVADRATA MOŽE JAKO VARIRATI

Kupci trebaju dobro paziti na to što koja tvrtka nudi u svojim paketima jer često znaju “sakriti” brojne troškove koji u konačnici mogu podići cijenu i za oko 50 eura po kvadratu. Goran Šorak

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

vrtka Tutis bavi se izgradnjom montažnih kuća, a kupcima nudi cjelovitu uslugu, od proizvodnje elemenata do ﬁnalnih radova nakon kojih kupcu preostaje samo dekoriranje interijera. U katalozima nude već gotove modele raznih stilova i kvadratura, ali postoji i opcija da im kupac sam dođe s vlastitim idejnim rješenjem koje bez problema mogu realizirati. Zapravo, kako nam je elaborirao direktor Tutisa Goran Šorak, klijenti sve mogu tipizirati po vlastitoj želji i iz ponude izostaviti određene radove koje znaju napraviti sami ili riješiti u nekoj jeftinijoj varijanti - sve se može dogovoriti. Prednosti montažnih kuća nad klasičnom gradnjom su brojne, neusporedivo brže se sagrade bez obzira na vremenske uvjete, energetski su učinkovite, a kupac nema posla s desecima podizvođača već sa samo jednom tvrtkom pa mu je lakše kontrolirati troškove. Zanimanje građana za ovakav tip gradnje raste, sve više se educiraju o takvim kućama i sve češće se odlučuju za njihovu kupnju. “Najveću ulogu u osvajanju kupaca ima usmena predaja jer jednom kad ljudi vide kako izgleda montažna kuća kod prijatelja ili susjeda, oduševe se i otkriju koje sve prednosti takav dom nosi”, istaknuo je Šorak dodavši kako se danas u montažnoj gradnji može dobiti kompletno gotovu kuću koja je odmah useljiva za 700 eura po kvadratu s uključenim PDV-om, a investitor samo još mora kupiti namještaj.

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

Naglašava kako ne voli pričati o cijeni po četvornom metru jer ona može jako varirati i upozorava da kupci trebaju dobro paziti na to što koja tvrtka nudi u svojim paketima jer često znaju “sakriti” brojne troškove koji u konačnici mogu podići cijenu i za oko 50 eura po kvadratu. Zato ponosno ističe da je kod njih u Tutisu sve transparentno određeno unaprijed te da ih zbog toga kupci i biraju. “Ljudi se znaju zaletjeti i gledati samo najnižu cijenu, a to nikad nije dobro. Treba se proučiti što se dobiva za tu cijenu. Kad sam počinjao s poslom, ravnao sam se po sebi - što bih ja volio dobiti od izvođača - a to je kompletna ponuda u kojoj vidim sve što plaćam. Po meni je iznimno neprofesionalno u inicijalnoj ponudi navesti cijenu od, primjerice, 40.000 eura po kojoj se kupac onda ravna, diže stambeni kredit i slično, pa

LJUDI SE ZNAJU ZALETJETI I GLEDATI SAMO NAJNIŽU CIJENU, A TO NIKAD NIJE DOBRO, ISTIČE GORAN ŠORAK mu onda u pola gradnje reći – čujte, cijena je porasla na 50.000 zbog troškova ovog ili onog”, ističe Šorak. Na naš upit razmišlja li o širenju posla na inozemstvo, odgovara kako trenutačno ne razmišljaju o tome. “Prezadovoljni smo poslom na našem tržištu i smatram da trenutačno nema potrebe da radimo vani iako se u inozemstvu može postići mnogo viša cijena i kvadrata i marža. Odlučili smo ostati ovdje, posla ima, interes kupaca je velik, imamo dnevno po 50 upita. Država se polako oporavlja, BDP raste i nadam se da će se tako i nastaviti jer se ti pozitivni trendovi osjete na terenu”, zaključuje Šorak. (M.S.)

NOVI IMPULS ANAMARIJA CICARELLI

Čavrljanje u uredu: gubljenje vremena ili... vlasnica i direktorica tvrtke Interligo, Split

Svi zaposlenici, bez obzira na to koja je njihova uloga i položaj u tvrtki, moraju raditi na misiji tvrtke. Bez obzira na to kakva ona bila

avrljanje, ćakulanje, neformalni razgovori, neobvezne priče… Sve to je dio svakodnevnog života jedne tvrtke. To je jednostavno neizbježno i ne može se zaustaviti. Naravno, uvijek se postavlja logično pitanje: Gubi li se vrijeme takvim razgovorima u vrijeme radnog vremena zapostavljajući druge poslove te treba li takve razgovore ograničiti, što u prvom redu ovisi o vrsti poslovanja vaše tvrtke. Ovdje, naravno, ne govorimo o neformalnim razgovorima čija su tema djeca, obitelj, ljepota, zdravlje… No postoji niz poslova u kojima je ova pojava dobrodošla. Primjerice, ako se radi o tvrtki čije se poslovanje temelji na novim proizvodima i uslugama, smatram da su, uz istraživanje tržišta, takvi razgovori jedan od najvažnijih segmenata poslovanja. Prije nekoliko godina smo kolegica i ja, dok smo bile same u uredu, primijetile da puno pričamo. Svaki takav razgovor bi završio grižnjom savjesti. Mislile smo da ništa ne radimo nego gubimo vrijeme, te bismo razgovor zaključile rečenicom “Dosta je priče, idemo raditi”. Nakon nekog vremena primijetile smo da iz tih priča, koje su u pravilu bile o nekoj usluzi vezanoj uz posao, nekom proizvodu, klijentu, kolegama… nastaje neka nova ideja. Pa opet pričamo, pričamo i pričamo o toj istoj ideji. Smišljamo razne scenarije, rješavamo unaprijed zamišljene probleme, organiziramo posao, ljude… Na kraju, u opuštenim razgovorima, uspijemo smisliti čitavu strategiju poslovanja svog budućeg proizvoda ili usluge. S vremenom su na takav način počeli nastajati svi naši projekti, usluge, proizvodi, suradnje… Na taj način je nastalo sve ono što nam se u konačnici pokazalo uspješnim u našem poslovanju. Naravno, bilo je tu i odličnih poslovnih ideja koje bi se pojavile u tim razgovorima - koji su, budi rečeno, uvijek uključivali excel tablice - ali su i ostajale samo na razini

ideje jer su bile ﬁnancijski neisplative. No, ponekad, s odmakom od jedne, dvije ili tri godine, sjetile bismo se takvih “neisplativih” ideja koje su nastale u našim “strateškim i operativnim promišljanjima”, i tada smo ustanovile da je dobar trenutak da budu realizirane. Bilo im je potrebno samo neko vrijeme da bi postale isplative. Nakon nekoliko na ovaj način stvorenih i realiziranih, uspješnih

dvije smatramo da je on samo djelomično imao pravo. Poslušale smo njegov savjet, ali u čavrljanje ulažemo više od 10 posto vremena. Bez obzira na to bavite li se pružanjem usluga, proizvodnjom ili nečim trećim, uvedite u svoje poslovanje obvezno druženje zaposlenika na ovaj način. Dobar zaposlenik, bez obzira na svoje radno mjesto unutar tvrtke radi na misiji te tvrtke. Kad je predsjed-

NEFORMALNI RAZGOVORI SA SVIM ZAPOSLENICIMA SU ČISTI BRAINSTORMING, A TA TEHNIKA, DOKAZANO, DOVODI DO USPJEHA projekata zaključile smo da je naša snaga upravo u čavrljanju. Zato se i slažem s tvrdnjom koja kaže “Nikad ne donosite važnu odluku ako niste razmotrili barem dvije mogućnosti izbora”. Nas dvije smo razmotrile najmanje 30 mogućnosti izbora. Pored toga, čavrljanje smo uvele kao obvezan dio poslovanja. Jedan od naših poznatih marketinških stručnjaka je rekao da se u svakoj tvrtki treba minimalno 10 posto vremena uložiti upravo u ovakve razgovore. Nas

nik Kennedy došao u Nasu i pitao čistača što radi, on mu je odgovorio da radi na lansiranju rakete u svemir. Možda će se neki nasmijati njegovu odgovoru, ali to je to - jer svi zaposlenici, bez obzira na to koja je njihova uloga i položaj u tvrtki, moraju raditi na misiji tvrtke. Bez obzira na to kakva ona bila. Stoga su ovakvi neformalni razgovori sa svim zaposlenicima čisti brainstorming. A poznato je da je upravo brainstorming tehnika koja dokazano dovodi do uspjeha.

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

STIL RAZVOJ TURIZMA U ILOČKIM PODRUMIMA

MJESTO GDJE DUNAV LJUBI NEBO Vlasnik Iločkih podruma Juraj Mihaljević je dolaskom na čelo te tvrtke unaprijedio poslovanje poduzeća, ali i neizravno sudjelovao u gospodarskoj revitalizaciji Iloka piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

istočnom dijelu Hrvatske, tamo gdje se kaže da “izlazi sunce”, u mjestu Iloku danas živi 3500 stanovnika za razliku od prijeratnog razdoblja kada je taj gradić imao 5000 žitelja. Mnogi nezaposleni mladi, ali čak i stariji koji imaju posao, iseljavaju se iz toga grada i cijele istočne Slavonije. Kako bi ih se na neki način zadržalo i otvorila nova radna mjesta, posebice za turistička i ugostiteljska zanimanja, brine se vlasnik Iločkih podruma Juraj Mihaljević, koji je dolaskom na čelo te tvrtke prije nekoliko godina dodatno unaprijedio poslovanje poduzeća, ali i neizravno sudjelovao u gospodarskoj revitalizaciji Iloka. Iako rođeni Ličanin, iz mjesta Oštarije pored Ogulina, Mihaljević je prije 14 godina došao je u Ilok i zaljubio se u taj grad. “Volim Slavonce, s njima raditi i živjeti. Često

najstarijih vinskih podruma u Europi, dužine 98 metara. U njemu se, među ostalim, nalaze arhivska vina još iz doba Drugog svjetskog rata koja dostižu cijenu do 1800 eura po butelji. Osim naselja Starog podruma, koji godišnje bilježi oko 40.000 gostiju, u sklopu Iločkih

U SASTAVU ILOČKIH PODRUMA JE I TURISTIČKO NASELJE STARI PODRUMI I LADANJSKO IMANJE PRINCIPOVAC kažem kako se bez ljubavi ništa ne može jer se, za razliku od svega ostaloga, ljubav ne može lažirati. Nekada sam vodio tvrtku Roto promet i Gastro Grupu, ali me ništa nije zanimalo osim Iločkih podruma”, kaže on. Danas Iločki podrumi zapošljavaju 284 radnika, a osim vinarije u sastavu tvrtke je i turističko naselje Stari podrumi sa 18 soba, restoranom, suvenirnicom i jednim od

podruma je i ladanjsko imanje Principovac koje je obnovljeno 2009. godine.

GOLF S POGLEDOM NA DUNAV U sklopu tog imanja nalazi se pet apartmana kategorije četiri zvjezdice i jedan predsjednički apartman, a gosti mogu ići u školu golfa, badmintona ili boćanja. Govoreći o turističkoj ponudi u Iloku, Mihaljević je

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

naglasio kako se na Principovcu planira izgradnja hotela kategorije pet plus zvjezdica. “Želimo privući klijente visoke platne moći koji će ovdje dobiti sve što požele. Na Principovcu će biti radionice u kojima će moći izrađivati neke predmete na način kako su ih izrađivali stari Slavonci”, istaknuo je Mihaljević koji se nada da će država prepoznati projekte gospodarskog unapređenja istočne Slavonije zbog kojih se očekuje povratak Slavonaca u taj dio Hrvatske.. U turističkoj ponudi Iločkih podruma važan segment imaju vinska i gastronomska ponuda, pa turisti koji borave u tamošnjem naselju mogu uživati u iločkim vinima - tramincu, chardonnayju i graševini te ružičastom pjenušcu na bazi frankovke, napravljenom tradicionalnom metodom. Iločki podrumi imaju 360 hektara površine vlastitih vinograda i više od 600 hektara u najmu, a godišnje proizvode od 4,2 do pet milijuna litara vina.

SJEDNICA UDRUŽENJA UGOSTITELJSKIH DJELATNOSTI PRI HGK-u

TEŠKI DANI ZA UGOSTITELJE U tri mjeseca ove godine većina ugostitelja u Hrvatskoj, među kojima je najviše restoratera, zabilježilo je minuse u poslovanju piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ve ono na što su ugostitelji upozoravali već mjesecima - pad prometa i prihoda, odlazak radne snage u inozemstvo te porast cijena zbog povećane stope PDV-a - upravo se događa u toj djelatnosti, rečeno je na prošlotjednoj sjednici Udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). U tri mjeseca ove godine većina ugostitelja u Hrvatskoj, među kojima je najviše restoratera, zabilježilo je minuse u poslovanju i, ako se nešto ne promijeni, ne nadaju se pozitivnom poslovnom rezultatu.

NEDOSTATAK RADNE SNAGE Ivan Bogović, predsjednik Udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri HGK-u, je istaknuo kako su u toj branši ove godine povećani rashodi u odnosu na prihode na što je najviše utjecao PDV, ali i ostali nameti i troškovi koji opterećuju poslovanje. “Cijene u ugostiteljskim objektima u kontinentalnom dijelu Hrvatske, zbog PDV-a su malo povećane ili su ostale na istoj razini kao i ranije. Za ugostiteljske objekte u jadranskom dijelu još nemamo podatke jer većina tamošnjih ugostitelja tek sada kreće s poslovanjem”, kazao je Bogović, ocijenivši kako se upravo u tom dijelu Hrvatske može očekivati rast cijena ugostiteljskih usluga, i to još više nego na kontinentu.

Ivan Bogović

U SURADNJI S HGK-om NAPRAVIT ĆE SE ANALIZA UTJECAJA PDV-a TE OSTALIH NAMETA I TROŠKOVA NA POSLOVANJE U UGOSTITELJSTVU Na problem nedostatka kvaliﬁcirane radne snage u ugostiteljstvu i turizmu osvrnuo se Marijan Martinjaš, dopredsjednik tog udruženja, koji je naglasio

kako u tom sektoru nedostaje visokokvaliﬁcirane radne snage te je predložio osnivanje visokog učilišta za gastronomiju. On smatra kako je trenutačni obrazovni kurikulum takav da učenici imaju premalo stručne prakse jer je, kako je kazao, nedopustivo da učenici, koji se primjerice, obrazuju za kuhara imaju samo jedan sat tjedno prakse. “Problem je i to što se u strukovne škole upisuju, uglavnom, učenici koji nisu motivirani za ugostiteljska zanimanja. Naime, oni se tamo upisuju jer se ne uspijevaju upisati ni u jednu drugu školu”, rekao je Martinjaš. S njim se složio Bogović, koji smatra da danas učenici gotovo uopće nisu motivirani za upis u ugostiteljska zanimanja. Uz sve te probleme, javlja se i problem odlaska radne snage u inozemstvo, pa ćemo stoga biti prisiljeni uvoziti radnu snagu iz ostalih država, primjerice Bosne i Hercegovine i Makedonije, upozoreno je na sjednici. Na sjednici je naglašeno kako će se u suradnji s HGK-om napraviti analiza utjecaja stope PDV-a te ostalih nameta i troškova na poslovanje u ugostiteljstvu, a očekuje se da će ta analiza biti završena za dva do tri mjeseca. Nakon toga će ugostitelji ponovno uputiti svoje zahtjeve Vladi kako bi se konačno i njima, kao i ostalim poslodavcima, osigurale mjere za rasterećenje poslovanja.

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRWWWATSKA ISTRAŽIVANJE

DIGITALNA EKONOMIJA NAŠA SVAGDAŠNJA Građani su svjesni opasnosti koje vrebaju poslovanje na internetu, ali su i dovoljno educirani da se znaju zaštititi od neželjenih situacija piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Prema istraživanju, čini se da su građani Hrvatske prepoznali sve prednosti digitalne ekonomije i u njoj aktivno sudjeluju. Svjesni su opasnosti koje vrebaju poslovanje na internetu, ali su i dovoljno educirani da se znaju zaštititi od neželjenih situacija poput zaraze računala zlonamjernim programima ili krađe osobnih podataka. Iako sve češće koriste mobilne uređaje za bankarenje i plaćanje, još

ČAK 95 POSTO ISPITANIKA NE ŽELI DAVATI KARTIČNE I OSOBNE PODATKE PUTEM E-MAILA ILI TELEFONA

58% ispitanika koristi online bankarstvo

73% ispitanika kupuje preko interneta

igitalna tehnologija donosi snažne promjene u gotovo svaki kutak gospodarstva i tvrtke je ne smiju ignorirati bez obzira na to bave li se ﬁnancijama, logistikom, proizvodnjom, uslužnim djelatnostima, telekomunikacijama... Također, iznimno je važno povjerenje građana, kupaca i korisnika u sve što se događa online. Upravo zbog toga su tvrtka Perpetuum Mobile, PBZCard, Symantec, Emmezeta i časopis Bug proveli opsežno istraživanje kroz projekt Povjerenje u digitalnu ekonomiju 2017. na uzorku većem od 11.500 ispitanika. U obradi i analizi rezultata istraživanja sudjelovao je i Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

uvijek nisu osvijestili da i takve uređaje treba štititi od zlonamjernih programa i krađe podataka. Skloni su kupovati na internetu, pod uvjetom da je ponuda bolja i povoljnija od one koja im je dostupna u klasičnoj trgovini, odnosno da su uvjeti plaćanja prihvatljiviji, a za povoljniju ponudu spremni su žrtvovati i malo privatnosti i podijeliti neke osobne podatke s prodavateljima.

JAVNI SERVISI Ivo Špigel, član Uprave tvrtke Perpetuum Mobile, kaže kako je istraživanje pokazalo da je Hrvatska prema korištenju usluga internetskog bankarstva gotovo na europskoj razini. Jer, prosjek Europske unije iznosi 59 posto, a

OTVOREN TEHNOLOŠKI PARK ZAGREB

Buduća tvornica start-upova

u Hrvatskoj je 58 posto. “Na pitanje zašto koriste online bankarstvo, 81 posto građana ističe kako im odgovara njegova 24-satna dostupnost”, istaknuo je. Istraživanje, među ostalim, otkriva kako 72 posto ispitanika putem interneta kupuje knjige, bijelu tehniku i softver. Njih 46 posto kupuje zrakoplovne karte i druge usluge prijevoza, a 44 posto karte za kulturne događaje. “Pritom je važno naglasiti kako hrvatski start-up Entrio vrlo uspješno konkurira Eventimu, globalnom igraču u prodaji karata”, naglasio je. Prema anketi, 73 posto ispitanika koristi internet odnosno mobilni telefon za kupovinu roba ili usluga. Gotovo 60 posto ispitanika izjavilo je kako je u proteklih godinu dana na internetu kupovalo pet ili više puta, a najviše su se kupovali proizvodi (73 posto), plaćali računi (78 posto), ali i rezervirao godišnji odmor (39 posto). Dio istraživanja o korištenju javnih servisa pokazuje kako 41 posto ispitanika koristi servis eGrađani, a 27 posto ima eRačun. “Sve popularnija je i ePošta koju koristi 40 posto građana”, kazao je Špigel. Ispitanicima je najomiljeniji način plaćanja na internetu kreditna kartica (64 posto), internetsko bankarstvo (54 posto), ali i servis PayPal (48 posto). “A mali broj ljudi, točnije 0,6 posto, njih koristi i kriptovalutu bitcoin”, napomeno je. Posebice je zanimljivo kako 95 posto ispitanika ne želi davati kartične i osobne podatke putem e-maila ili telefona, a 60 posto ostavlja podatke samo kod onih koji imaju certiﬁkate sigurnosti. Većina ispitanika na svojim računalima ima instaliran antivirusni program (83 posto).

Završetkom radova na prvom katu paviljona 12 Zagrebačkog velesajma prošlog tjedna službeno je otvoren Tehnološki park Zagreb. Novi prostor, ukupne površine 7313 četvornih metara, namijenjen je poticanju i razvoju start-up poduzetništva, kreiranju inovativnih i visokotehnoloških rješenja čime se mladim, obrazovanim i inovativnim osobama i timovima omogućuje ostanak u Zagrebu, u Hrvatskoj, kako bi u poticajnom ambijentu uz vrhunsku opremu razvijali svoje ideje i pretvarali ih u uspješne poduzetničke pothvate. “Ovaj projekt nema samo inkubatorski i poslovni karakter, već ima daleko opsežniju ulogu za poboljšanje demografske slike naše zemlje. Ideja je da ovaj prostor postane pravom tvornicom start-upova”, izjavio je Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba, koji je tvrtki Vollo uručio ključeve ureda kao prvom

start-upu koji će se useliti u Tehnološki park. Prostor je koncipiran kroz 118 zasebnih modularnih jedinica u kojima mogu biti oko tri do četiri radna mjesta. U prostoru je osiguran i dijeljeni radni prostor, poseban prostor za provođenje akceleracijskog programa kao i dodatne dvorane za edukaciju, sastanke, serverske sobe i laboratorije poput Centra za računalnu forenziku, Centra za razvoj sučelja, elektroniku, tehnologiju zaštite okoliša i internet stvari senzorskog laboratorija. Trenutačno, u tehnološkom parku ima mjesta za oko 120 start-upova, odnosno oko 350 radnih mjesta. U projekt je dosad uloženo ukupno 15 milijuna kuna. (B.O.)

NAGRADE HRVATSKIM WEB TRGOVCIMA

Najbolji namjestaj.hr i sonusart.hr

Podjelom nagrada najboljim hrvatskim web trgovcima prošli tjedan završila je konferencija o online kupovini Shopper’s Mind Ecommerce Day u organizaciji tvrtke sMind. Glavne nagrade osvojile su trgovine namjestaj.hr (The Shopper’s Mind Web Champion Award) te sonusart.hr (The Shopper’s Mind Web Challenger Award). U natjecanju Web trgovac godine 2017. sudjelovalo je 50 najpoznatijih web trgovina, a o izboru

pobjednika presudilo je 22.437 potrošača. Podaci istraživanja Shopper’s Mind, koje tvrtka sMind provodi s agencijom Valicon, otkrivaju važne promjene koje su protekle godine obilježile hrvatsko online tržište. Tako novi podaci pokazuju kako barem jednu mjesečnu kupnju obavi gotovo polovina online populacije. S druge strane, zabilježen je daljnji pad broja korisnika koji nikada nisu kupovali putem interneta, a njih je tek oko desetina. Jasan je i rast utjecaja mobilne tehnologije. Tako trenutačno na tabletu ili pametnom telefonu kupnju zaključuje gotovo petina ispitanika. Nadalje, među najčešćim plaćanjima na internetu su ona pouzećem (30 posto), PayPalom (27 posto) te kreditnim karticama, kojima plaća petina anketiranih. (B.O.)

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

AKTUALNO NOVI RAZVOJNI ISKORAK TVRTKE RICARDO

PODUZETNICI DRUMO Zbog nedostatka profesionalnih vozača u Hrvatskoj najveća hrvatska robna prijevoznička tvrtka bila je prisiljena prepoloviti narudžbu novih kamiona piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ada je prije nešto manje od godinu dana najveći hrvatski robni cestovni prijevoznik - tvrtka Ricardo - preuzimala 30 novih tegljača marke Mercedes, suvlasnik i predsjednik Uprave Ricarda Milan Vrdoljak je za Privredni vjesnik objasnio kako će ubuduće morati prvo nabavi-

RICARDO JE UMJESTO UGOVORENIH 40, PREUZEO TEK 20 NOVIH KAMIONA ti vozače, a tek potom kupovati kamione. Iako je u vrijeme još uvijek prevelike nezaposlenosti u Hrvatskoj ova izjava nekima zvučala prepotentno, ona se danas dodatno potvrđuje. Naime, Ricardo je umjesto ugovorenih 40, bio

prisiljen preuzeti tek 20 novih kamiona marke MAN TGX s poluprikolicama marke Schmitz. “Za ovu ﬂotu su vozači spremni. No prvotni plan je bio nabava 40 ovakvih kamiona, ali upravo zbog nedostatka dovoljnog broja vozača morali smo se odlučiti samo za 20 novih vozila. Preostali dio planirane isporuke smo u dogovoru s dobavljačima kamiona Auto Hrvatska PSC bili prisiljeni odgoditi za drugi dio godine. Na hrvatskom tržištu rada jednostavno nema slobodnih vozača profesionalaca. To nije problem samo Ricarda, nego svih hrvatskih cestovnih prijevoznika”, ističe Vrdoljak. Prema njegovim riječima, ni nešto uvećana kvota za mogućnost zapošljavanja vozača, stranih državljana, nije značajnije pomogla razvoju ovoga sektora.

KOGA ŠTITI UVOZNA KVOTA? UVJERLJIV RAST U 2016.

Sve veći udio međunarodnog transporta Proteklu 2016. godinu Ricardo je završio uvjerljivim rastom, osobito na planu međunarodnog transporta. U Hrvatskoj je već nekoliko godina vodeći cestovni prijevoznik. No kako ističe Milan Vrdoljak, u Hrvatskoj ne vide mogućnost za ozbiljnije širenje. “Prije godinu dana je udio međunarodnih transporta iznosio oko 30 posto ukupnog prometa Ricarda, a sada izvozni poslovi čine 45 posto našeg ukupnog prometa. Konkretno, danas radimo 50 posto više u međunarodnom transportu nego što je to bilo prošle godine u ovo doba”, ističe Vrdoljak.

“Kvota uvoza vozača je nešto povećana ove godine i iznosila je 300 dozvola. Međutim, već krajem ožujka smo ostali na samo 80 slobodnih radnih dozvola. Možda nisam dovoljno objektivan, ali zaista mi nije jasno zašto ograničavati kvotu ako je činjenica da u Hrvatskoj doslovno nema vozača. Zašto naše domaće tvrtke, ne ograničavam se samo na Ricardo, ne bi radile posao? Sada smo u situaciji da ne možemo povećati opseg posla jer nam nedostaje ljudi. Naš poslovni rezultat bi krajem godine bio puno bolji da imamo dovoljno ljudi, a svjesni smo da ih u Hrvatskoj nema. Istovremeno,

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Fileti slanog inćuna u djevičanskom maslinovom ulju/suncokretovom ulju Usoljeni inćun čisti se od soli, ispire u hladnoj i toploj vodi, otopini octa i salamuri. Riba se potom od viška vode ocjeđuje centrifugiranjem te se ručno ﬁletira, važe i slaže u teglice ili kantice te se potom dozira ulje. Proizvod se ručno zatvara poklopcem, etiketiram ulaže se u transportnu ambalažu i skladišti do distribucije u komori odgovarajućeg temperaturnog režima. TRENTON D. O. O.

Trenton je obiteljska tvrtka osnovana 1994. vlasništvu obitelji Karninčić. Tvrtka počinje otkupom, punjenjem i distribucijom maslinova ulja. Relativno brzo proširila je ponudu proizvodnjom stolnih maslina, kapara i slanih inćuna. Od samog početka Trenton pridaje posebnu pozornost kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti svojih proizvoda.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

M, A POLITIKA ŠUMOM Možda nisam dovoljno objektivan, ali zaista mi nije jasno zašto ograničavati kvotu ako je činjenica da u Hrvatskoj doslovno nema vozača. Zašto naše domaće

NA HRVATSKOM TRŽIŠTU RADA JEDNOSTAVNO NEMA SLOBODNIH VOZAČA PROFESIONALACA, ISTIČE MILAN VRDOLJAK koliko god netko pokušava reći kako je izlaz u povećanju plaća, s tim se ne slažem. Primanja u čitavoj branši su sasvim pristojna, ali jednostavno nema nezaposlenih vozača. Može se dogoditi da poneki u potrazi za boljim uvjetima prijeđe iz jednu u drugu prijevozničku tvrtku, ali time se ne povećava broj novozaposlenih

vozača. Zaista mi nije jasno koga onda štiti ta famozna uvozna kvota”, naglašava predsjednik Uprave Ricarda. Preuzimanjem 20 novih kamiona, Ricardo trenutačno ima na raspolaganju približno 305 aktivnih voznih jedinica, a tvrtka ukupno zapošljava nešto manje od 400 zaposlenika. Ključeve novih kamiona, ukupno vrijednih dva milijuna eura, uručio je Mario Fabek, izvršni direktor za gospodarski program Auto Hrvatske, koji je istaknuo kako se ovi tegljači dodaju brojci od ukupno 102 nova kamiona koje je Auto Hrvatska isporučila Ricardu od 2013. godine te kako je kontinuirano ulaganje Ricarda u poslovanje najveća investicija u branši, u Hrvatskoj i regiji. Konkretno, ovi novi kamioni su namijenjeni za međunarodni transport, odnosno za prijevoz kartonaže i druge robe za tvrtku DS Smith.

Samoterm Samoborka je, koristeći domaće sirovine na temelju izvornih receptura, uvela u proizvodnju polimer cementne mortove, od 1973. godine poznate pod imenom Samoterm. Proizvodi Samoterm, Samoterm glet i Samoterm F su polimer cementni mortovi (međusobno različitih granulacija) koji se koriste za lijepljenje toplinsko-izolacijskih ploča i izradu temeljnog sloja u izvedbi povezanih sustava za vanjsku toplinsku izolaciju. SAMOBORKA D.D.

Samoborka je osnovana 1906. godine pod nazivom Samoborska industrija umjetnog kamena i cementne robe. Tijekom 100 godina postojanja Samoborka se razvila se u vodećeg hrvatskog proizvođača žbuka, premaza, ljepila i betonskih proizvoda. Samoborka proizvodi materijale za graditeljstvo i to prema sustavu “od podruma do krova”.

tvrtke, ne ograničavam se samo na Ricardo, ne bi radile posao? Milan Vrdoljak, predsjednik Uprave Ricarda

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

AKTUALNO RALU LOGISTIKA

ZAOKRUŽENJE investicijskog ciklusa

ALU Logistika, vodeći neoavisni dobavljač integrirane logističke usluge u Hrvatskoj i regiji, prošlog je tjedna preuzela 30 kamiona marke Mercedes-Benz, opremljenih najsuvremenijim izoliranim komorama francuskog proizvođača Lamberet SASa i rashladnim uređajima američkog proizvođača Carrier Transicolda. Riječ je o investiciji ukupne vrijednosti 20 milijuna kuna i prvoj isporuci od ukupno 100 dogovorenih dostavnih kamiona kojima će RALU Logistika unaprijediti kvalitetu svojih usluga i dodatno osnažiti svoju poziciju na tržištu. Vlastita ﬂota vozila RALU Logistike trenutačno ima više od 200 vozila, kojima se roba svakodnevno prevozi u međunarodnom transportu i dostavlja na više od 6000 lokacija diljem Hrvatske. Sukladno tome nastavlja se i konstantan proces zapošljavanja novih djelatnika pa je tako od početka ove godine zaposleno 80 novih djelatnika čime je RALU Logistika premašila ukupan broj od 300 zaposlenika. “Nabava prvih 30 od ukupno 100 dogovorenih dostavnih kamiona investicija

je kojom RALU Logistika, kao vodeća kompanija u transportu i logistici u području hladnog lanca, čini još jedan iskorak s ciljem kontinuiranog podizanja razine kvalitete svojih usluga. Uz postojeću infrastrukturu, s naglaskom na logističkodistributivnom centru u Rugvici, novom cross-dock centru koji uskoro otvaramo

na području Rijeke te našim skladištima u Osijeku i Splitu, ulaganjem u vozni park zaokružujemo investicijski ciklus i time nastavljamo potvrđivati pouzdanost i beskompromisnu kvalitetu koju pružamo našim kupcima i partnerima”, izjavio je Ivan Perković, predsjednik Uprave RALU Logistike. (V.A.)

PPK KARLOVAC

NOVA TRANSPORTNA VOZILA

PK karlovačka mesna industrija, dio Grupacije Pivac, preuzela je 10 novih transportnih vozila marke Mercedes-Benz, opremljenih izoliranim komorama marke Schmitz Cargobull te rashladnim uređajima Thermo King. Projekt kupnje vozila vrijednih više od 7,7 milijuna kuna suﬁnancirala je Europska unija u sklopu mjere Ulaganja u ﬁzičku imovinu, operacije 4.2.1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima. “Prije tri godine pokrenuli smo projekt ulaganja u razvoj pogona i optimizaciju poslovanja PPK karlovačke mesne industrije

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

u iznosu od 95 milijuna kuna čiji završetak očekujemo u svibnju. Cilj nam je pružanje najviše kvalitete i sigurnosti našim zaposlenicima i potrošačima, uz usklađivanje poslovanja s potrebama tržišta te daljnje jačanje pozicije i konkurentnosti. Obnavljanje transportnog voznog parka najsuvremenijim vozilima pridonijet će lakšem i sigurnijem transportu naših proizvoda krajnjim kupcima”, istaknuo je Zvonimir Crnković, član Uprave PPK karlovačke mesne industrije, dodajući kako će nova vozila, koja povećavaju kapacitet prijevoza robe za 85,4 tone, podići razinu sigurnosti i za vozače. (J.V.)

PREDSTAVLJAMO STATUS PLUS, Zagreb

SAMO JE KVALITETA VAŽNA Osim uobičajenih knjigovodstvenih usluga, iskustvo Jasminke Knežević je pokazalo kako je ponudu dobro obogatiti poreznim savjetovanjem te izradom investicijskog plana

ri pokretanju poslovanja važan je odabir partnera. Posebice knjigovođe ili računovođe, odnosno knjigovodstvenog poduzeća, jer ono vodi i ima uvid u sve dokumente vezane uz poslovanje. Tvrtka Status plus kao glavnu djelatnost navodi knjigovodstvene i računovodstvene usluge za male i velike tvrtke, obrte i neproﬁtne organizacije, a osim što prate svog klijenta kroz sve faze poslovanja, mogu pridonijeti svojim uslugama i njihovu unapređenju. “Individualni pristup u radu te dobro proučavanje poslovanja poduzeća omogućava nam potpunu usredotočenost na svakog kli-

ULAGANJE U POSLOVNO SAVJETOVANJE JE IZNIMNO ISPLATIVA INVESTICIJA ZA BUDUĆNOST POSLOVANJA jenta ponaosob. Cilj nam je da naši klijenti imaju pristup podacima koji su im neophodni za njihove daljnje investicije i širenje poslovanja”, ističe vlasnica tvrtke Status plus Jasminka Knežević. “Inspirirana višegodišnjim radom u računovodstvu velike kompanije i knjigovodstvenom servisu rodila se ideja o vlastitom poduzeću, te sam 2004. osnovala svoj knjigovodstveni servis koji zasniva svoje poslovanje na kvaliteti. Unatoč brzom rastu poslovanja nismo težili velikom broju klijenata jer želimo stručno poslovati, eﬁkasno obavljati svoje usluge te biti na raspolaganju svojim klijentima svakim radnim danom, a ako je potrebno i vikendom”, kaže Jasminka Knežević.

USKORO I POSLOVNO SAVJETOVANJE Osim uobičajenih knjigovodstvenih usluga, iskustvo Jasminke Knežević je pokazalo kako je ponudu dobro obogatiti poreznim savjetovanjem te izradom investicijskog plana. “Našim savjetima olakšavamo poslovanje i upozoravamo na eventualne propuste s ciljem što boljeg poslovnog uspjeha našeg klijenta. Uz to, nudimo izradu i slanje potrebne dokumentacije za postupak kreditiranja poslovanja poduzeća”, kaže nam Jasminka Knežević napominjući da je ulaganje u poslovno savjetovanje iznimno isplativa investicija za budućnost poslovanja. Kad je riječ o budućnosti tvrtke Status plus, planira se širenje poslovanja koji će ići u smjeru financijskog sektora. “Veliki je jaz između klijentova znanja o vlastitom poslovanju i njegova razumijevanja usluga koje mu mi nudimo, pa se pokazuje potreba da klijent nauči kako iščitati financijski izvještaj. U tom smislu želimo proširiti svoju ponudu i uvesti poslovno savjetovanje s ciljem da klijenti na temelju vlastitih financijskih izvještaja stvaraju daljnje strategije poslovanja. Posebice je to teško kod mikro poduzeća koja nemaju poseban sektor za menadžment, a većina tih tvrtki ima veliki potencijal za rast i uspješnije poslovanje, te ćemo im nastojati pomoći da budu korak bliže svom uspjehu”, zaključuje Aleksandra Knežević, direktorica tvrtke. (L.V.)

Cilj nam je da naši klijenti imaju pristup podacima koji su im neophodni za njihove daljnje investicije i širenje poslovanja. Jasminka Knežević

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

SAJMOVI 20. MEĐUNARODNI SAJAM GOSPODARSTVA MOSTAR

HRVATSKA I BiH DIO SU JEDINSTVENOG EKONOMSKOG PROSTORA Razmjena, koja sada iznosi 1,8 milijardi eura, ima odličnu perspektivu daljnjeg dinamiziranja, a tome će pridonijeti i stupanje na snagu Protokola o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju koji će omogućiti daljnju liberalizaciju trgovine, istaknuo je Andrej Plenković piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

800 izlagača iz 30 zemalja predstavilo se na Sajmu

više od izlagača bilo iz Hrvatske

od toga njih

20 0

predstavilo se u organizaciji HGK

rvatska će biti vaš partner glasnogovornik na putu u Europsku uniju, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković otvarajući jubilarni 20. međunarodni sajam gospodarstva Mostar, koji se proteklog tjedna održao u Mostaru, a na kojemu je Hrvatska treći put bila zemlja-partner. Plenković je ocijenio da će ovo događanje biti dodatni korak za unapređenje trgovinske razmjene, stvaranje zajedničkih partnerstava u gospodarstvu i povećanje ulaganja. “Hrvatska i Bosna i Hercegovina su važni trgovinski partneri. BiH je Hrvatskoj lani bila šesti trgovinski partner, a Hrvatska BiH prvi. Razmjena, koja sada iznosi 1,8 milijardi eura, ima odličnu perspektivu daljnjeg dinamiziranja, a tome će pridonijeti i stupanje na snagu Protokola o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju koji će omogućiti daljnju liberalizaciju trgovine”, istaknuo je predsjednik hrvatske vlade izrazivši zadovoljstvo što je Hrvatska u proteklim godinama s milijardu eura nastupila kao ulagač u BiH, što je gotovo 20 posto ukupnih hrvatskih inozemnih ulaganja.

BiH NAM JE VAŽNA “To je signal koliko nam je BiH važna. Nastojimo unaprijediti suradnju i u području energetike, prometne povezanosti, telekomunikacija, graditeljstva, prehrambene, metaloprerađivačke, elektrotehničke i drvoprerađivačke industrije”, kazao je Plenković navodeći kao jedan

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

od vrijednih primjera suradnje mostarski Aluminij, vodeću izvoznu kompaniju u BiH, koju je također posjetio prilikom boravka u Mostaru. “Hrvatska i BiH dio su jedinstvenog ekonomskog prostora. Na tržište BiH izvezemo

PREDSTAVNIŠTVO HGK BIT ĆE OTVORENO VEĆ OVE GODINE, NAJAVIO JE LUKA BURILOVIĆ više od 1,1 milijarde eura vrijednih roba i usluga što dovoljno svjedoči o njegovoj važnosti. U Bosni i Hercegovini djeluje oko 200 hrvatskih tvrtki što ovu zemlju čini našim poželjnim partnerom”, naglasio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović najavivši ponovno otvaranje predstavništva HGK u BiH. “Predstavništvo će biti otvoreno već ove godine. Cilj HGK je internacionalizacija poslovanja”, dodao je Burilović. Na Sajmu, na kojem se ove godine predstavilo više od 800 izlagača, u organizaciji HGK predstavilo se 20 tvrtki: Stražaplastika, Zagrebačka pivovara, Birotehnik, Kolomejec, Naše klasje, Kraš, Spin Valis, PPS-Majur, Pan Parket, Agrokor, Belje, Ledo, PIK Vrbovec, Sarajevski kiseljak, Prima namještaj, Keramika Modus,

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

SAJMOVI

Nastojimo unaprijediti suradnju i u području energetike, prometne povezanosti, telekomunikacija, graditeljstva, prehrambene, metaloprerađivačke, elektrotehničke i drvoprerađivačke industrije. Andrej Plenković, hrvatski premijer

Nord Produkt, Aquaestil plus, Odašiljači i veze te Snašine vridne ruke. Nakon svečanosti otvorenja izaslanstvo visokih dužnosnika, koje su uz hrvatskog premijera činili predsjedatelj Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, direktorica Sajma Delﬁna Bošnjak, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i srbijanski predsjednik Vlade Aleksandar Vučić, posjetilo je hrvatske tvrtke na štandu HGK.

ŠTO KAŽU HRVATSKI IZLAGAČI? Tvrtka Nord Produkt iz Samobora, prema riječima Josipa Mršića, voditelja Odjela izvoza, nastupila je na Sajmu u sklopu projekta Hrvatska kupaonica. “Izvozimo na sva tržišta u EU i nastupamo na najvažnijim sajmovima. U sklopu projekta Hrvatska kupaonica koji je osmislio HGK predstavit ćemo se na međunarodnim sajmovima. Kad je riječ o

ERICSSON NIKOLA TESLA I HT MOSTAR

Novi ugovori vrijedni 11 milijuna kuna U okviru događanja na Mostarskom sajmu Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle i Vilim Primorac, predsjednik Uprave i direktor HT-a Mostar, potpisali su ugovore ukupne vrijednosti 11 milijuna kuna. Radi se o proširenju i modernizaciji sustava za nadzor mobilne mreže te nastavku ugovora o pružanju usluga održavanja Ericssonove opreme u mreži HT-a Mostar. “Drago mi je da nastavljamo kvalitetnu suradnju s HT-om Mostar, našim partnerom koji veliku pažnju posvećuje tehnološkom razvoju i kvaliteti usluga na dobrobit svojih korisnika. Kompetencije i predani rad naših stručnjaka osigurat će ispunjavanje ugovorenih poslova u skladu

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

s planiranim, a s aktivnostima započinjemo odmah”, kazala je Gordana Kovačević. Realizacija ugovora djelatnicima HT-a Mostar omogućit će brži i kvalitetniji nadzor elemenata mobilne mreže kao i kreiranje novih poslovnih prilika. “Mostarski sajam, na kojem je ove godine posebno istaknuta tema digitalnog gospodarstva, koristimo za uspješan nastavak dugogodišnje suradnje s Ericsson Nikolom Teslom, regionalnim ICT liderom. HT Mostar će, kao snažan bosanskohercegovački operator, ovime još više približiti svoju mrežu LTE tehnologiji čime stvaramo infrastrukturne pretpostavke za digitalnu transformaciju našeg društva”, istaknuo je Primorac.

bosanskohercegovačkom tržištu, tu očekujemo bolje rezultate. Trenutačno radimo na području Mostara i Banje Luke, a nadamo se proširenju na ostali dio BiH. Problem nam je to što se na ovom tržištu traže jeftiniji proizvodi, a mi proizvodimo malo kvalitetnije proizvode koji imaju svoju cijenu”, istaknuo je Mršić. Direktorica marketinga tvrtke Keramika Modus Katica Petkov istaknula je kako je BiH za njihovu tvrtku jedno od ključnih tržišta. “Udio izvoza u našim prihodima premašuje 70 posto. Nakon nastupa na Mostarskom sajmu nadamo se da ćemo podići svoj udio na tržištu Bosne i Hercegovine jer smo izložili naše najnovije proizvode s kojima smo se pojavili na europskom tržištu”, kazala je Katica Petkov. Podravki je, prema riječima njenog predsjednika Uprave Marina Pucara, od samog pokretanja bilo strateški važno da bude prisutna na Mostarskom sajmu. “Time smo, na svoj način, pridonijeli bogatstvu ponude, atraktivnosti i zanimljivosti Mostarskog sajma. Izvanrednost ovog sajma je u činjenici da pruža priliku da izlagači predstave svoje proizvode, upoznaju se

TRŽIŠTE BiH SMATRAMO JEDNIM OD NAŠIH NAJVAŽNIJIH I NAJVJERNIJIH TRŽIŠTA, OCIJENIO JE MARIN PUCAR, PREDSJEDNIK UPRAVE PODRAVKE i sklope poslove. Tržište BiH smatramo jednim od naših najvažnijih i najvjernijih tržišta. Predstavništvo Podravke u BiH je, po broju zaposlenih, među najbrojnijim predstavništvima u više od 20 zemalja”, kazao je Pucar. “Spin Valis je na prostoru ex-Jugoslavije prisutan više od 65 godina u segmentu namještaja iz masiva na kojem smo prepoznatljivi i nastup na ovom sajmu je velika prilika za predstavljanje novih proizvoda. U BiH izvozimo masivni namještaj, stolove, stolce, krevete, ali i sjedeće garniture i vitrine”, rekao je predsjednik Uprave Spin Valisa Zdravko Jelčić ističući kako ima prostora za još veći iskorak te da traju pregovori o povećanju njihovog plasmana na bosanskohercegovačko tržište. Voditeljica prodaje Birotehnike Marina Peštaj tržište BiH ocjenjuje vrlo perspektivnim. “Upravo smo dogovorili suradnju s tvrtkom

DALEKOVOD

Potpisan ugovor s EP HZ-HB-om težak 20 milijuna eura U Mostaru je Dalekovod s Elektroprivredom HZ-HB potpisao ugovor za obnovu i izgradnju dalekovoda i transformatorskih stanica te isporuku brojila, vrijedan više od 20 milijuna eura. Projekt je podijeljen u tri dijela, a obuhvaća izgradnju više od 70 kilometara novih i rekonstrukciju gotovo 400 kilometara postojećih dalekovoda te izgradnju 25 novih i rekonstrukciju 40 postojećih trafostanica. Predviđeno trajanje radova je tri godine.

Hercegovina vino za plasman samoljepljivih etiketa”, naglasila je Marina Peštaj.

SAJAMSKI DOGAĐAJI Inače, Mostarski je sajam najveća i najznačajnija gospodarska manifestacija u Bosni i Hercegovini te je dio mreže Asocijacije sajmova Jugoistočne Europe. U sklopu Sajma već tradicionalno će se održati manifestacije kao što su Sajam turizma te sajmovi knjige i graﬁčke industrije. “Ono što ovaj sajam posebno izdvaja od drugih sajmova u regiji su međunarodne konferencije, forumi i radionice. Tu je i konferencija Komunikacijski sustavi u okviru koje će biti predstavljena južna trasa koridora V.c, te okrugli stol o maslinarstvu u Hercegovini. Jedna od najznačajnijih manifestacija je konferencija koja se održava uz podršku Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, vezana za projekt ‘16 plus 1’. Kroz taj projekt Kina i 16 zemalja Jugoistočne Europe prezentiraju svoje proizvode”, rekla je direktorica Sajma Delﬁna Bošnjak. Značajan događaj bila je i konferencija Digitalno gospodarstvo koja se održala u organizaciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Republike Hrvatske i Ericsson Nikole Tesle. Na ovogodišnjem sajmu okupilo se 800 izlagača iz 30 zemalja. Otprilike polovina izlagača je iz Bosne i Hercegovine, zemlje domaćina, a od inozemnih izlagača najbrojniji su hrvatski, kojih je bilo više od 80. Zanimljivo je da je bilo više zainteresiranih izlagača nego što ih je bilo moguće primiti s obzirom na kapacitet sajma. Mostarski sajam inače ima oko 30.000 metara četvornih izlagačkog prostora tako da se razmišlja i o njegovu proširenju. Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru jedna je od najznačajnijih i najposjećenijih gospodarskih manifestacija u regiji, a bilježi oko 50.000 posjetitelja.

Na tržište BiH izvezemo više od 1,1 milijarde eura vrijednih roba i usluga što dovoljno svjedoči

o njegovoj važnosti. U BiH djeluje oko 200 hrvatskih tvrtki što ovu zemlju čini našim poželjnim partnerom. Luka Burilović, predsjednik HGK

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

SAJMOVI EMAT, INTERKLIMA, GRADITELJSTVO I INTERPROTEX

SAJMOVI OŽIVLJENI NAKON ŠEST GODINA Proljetni sajmovi stvaraju novu pokretačku snagu zagrebačkog gospodarstva te izravno i neizravno pridonose obnovi hrvatskog gospodarstva, ocijenila je Dina Tomšić piše Krešimir Sočković sockovic@prvredni.hr zaštite osoba, imovine i podataka”, ocijenila je Dina Tomšić. Žanet Primorac, direktorica prodaje Salona bankarske opreme (SBO), ističe kako je Interprotex na kojemu njena tvrtka izlaže nekada bio čuveni i jak sajam. “Sretni smo što se on ponovno vratio, pogotovo mi iz tvrtki koje se bave sigurnošću. Sajmovi su uvijek prilike za upoznavanje novih partnera te nove poslove. Sigurni smo da ćemo neke partnere ponovno sresti i upoznati nove jer je ovo prilika da ljudi vide što tko radi i čime se bavi”, zaključila je Žanet Primorac.

P 4 međunarodna sajamska projekta održana na ZV-u

146 6 izlagača iz 22 zemlje predstavilo se na tim sajmovima

9500 0m

površina izložbenog prostora

od sloganom Obnovimo hrvatsko gospodarstvo nakon šest godina stanke održavaju se koncepcijski redizajnirana te sadržajno i tematski povezana četiri međunarodna sajamska projekta: Emat, 9. sajam zaštite okoliša i komunalne opreme, Interklima, 24. sajam grijanja, klimatizacije, obrade pitkih voda i obnovljivih izvora energije, Graditeljstvo, 40. sajam građenja i opremanja, te Interprotex, 12. sajam zaštite osoba i imovine. Na njima se predstavilo 146 izlagača iz 22 zemlje na 9500 četvornih metara izlagačkog prostora. Ove sajmove karakterizira orijentacija business to business, odnosno snažna interakcija izlagača i institucija, stvaratelja pravila igre u tim gospodarskim sektorima, istaknula je Dina Tomšić, voditeljica podružnice ZV-a Zagrebačkog holdinga. “U sklopu ovih sajmova održana su čak 23 stručna događanja. Posebnost sajmova, osim premijernih predstavljanja izlagačkih noviteta, ogleda se i po organiziranome, međunarodnom poslovnom posjetu, predvođenom gostima iz Austrije. Vjerujem da ćete se složiti da Proljetni sajmovi simbolično i stvarno stvaraju novu pokretačku snagu zagrebačkog gospodarstva te da izravno i neizravno pridonose obnavljanju hrvatskog gospodarstva u sektorima zaštite okoliša, komunalne opreme, zelenog građenja, energetike, grijanja, klimatizacije, obrade pitkih voda te

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

VELIK INTERES IZLAGAČA “Za nas koji proizvodimo speciﬁčnu robu kao što su aparati za gašenje, sudjelovanje na sajmu koji se između ostaloga bavi našim proizvodima naša je obveza”, kaže Marina Huljev, voditeljica prodaje Pastora - tvornice vatrogasnih aparata. “Ovaj je sajam jedini takav specijalizirani sajam na području Hrvatske, a mi kao jedini proizvođač vatrogasnih aparata u Hrvatskoj, koji to čini od ploče lima do ﬁnalnog proizvoda, na njemu moramo biti. Vjerujem da će ovaj sajam za dvije, četiri ili šest godina ponovno biti vodeći sajam za zaštitu na ovim područjima”, smatra Marina Huljev. Nikola Bunjevac, voditelj sajmova Interprotex, Graditeljstvo i Emat, ističe kako je zabilježen znatan interes izlagača za ove sajmove. “Ti pomaci još nisu veliki, no osjeća se kako ova grupacija sajmova dugo nije održavana. Kao što smo lani vratili Zagreb Auto Show nakon osam godina neodržavanja, tako smo nakon šest godina obnovili i ove sajmove. Kao organizatori smatramo da je to veliki uspjeh”, dodaje i naglašava kako poslovni ljudi prepoznaju potrebu za njima. “Struka i poslovni ljudi imaju potrebu da se barem jednom u dvije godine nađu na jednom mjestu i analiziraju ono što se događa u branši, vide novitete i razmijene iskustva te društvo upoznaju sa svojim aktivnostima”, zaključio je Bunjevac.

INICIJATIVA HGK: HRVATSKA KUPAONICA

Povezivanje domaćih proizvođača Dio projekta predstavljen je na sajmu kupaoničkog namještaja ISH u Frankfurtu gdje je izazvao veliki interes jer se originalnim konceptom uvelike razlikuje od konkurencije

rvatska kupaonica je projekt koji je nastao kao inicijativa Hrvatske gospodarske komore, u kojem je okupljeno pet uglednih domaćih tvrtki - proizvođača kupaoničkih proizvoda. Nakon velike pozornosti koju je dobio na sajmu ISH, vodećem svjetskom sajmu za grijanje, sanitarnu opremu, klimatizaciju, obnovljive izvore energije i dizajn kupaonica, sredinom ožujka u njemačkom Frankfurtu, projekt je predstavljen i domaćoj javnosti na otvorenju Proljetnih sajmova Zagrebačkog velesajma “Namjera nam je bila pružiti pomoć u povećanju dodane vrijednosti hrvatskih gospodarskih subjekata odnosno gospodarstva u cjelini povezivanjem i suradnjom hrvatskih proizvođača i angažmanom dizajnera koji djeluju pri HGK-u, udruženi u Zajednicu za industrijski dizajn”, kazala je Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT HGK.

NADAHNUĆE U ČIPKI I MASLINI “Dio projekta predstavljen je na sajmu kupaoničkog namještaja ISH u Frankfurtu gdje je izazvao veliki interes jer se originalnim konceptom uvelike razlikuje od konkurencije. Riječ je o jedinstvenom primjeru povezivanja domaćih proizvođača koji su prepoznali zajednički interes i okupili se oko zajedničkog projekta te time pokazali da je interesno povezivanje moguće i da ima smisla ulagati u suradnju, ali i u suradnju s industrijskim dizajnerima”, dodala je Tajana Kesić Šapić.

Hrvatska kupaonica opremljena je heksagon keramičkim pločicama Pietra iz Keramike Modus, ogledalom i staklenim heksagon dekorom iz Bokarta, kadom iz Aquaestila, kupaonički namještajem i slavinama iz Nord Produkta te kupaoničkom galanterijom iz Santaj plastike. Prema osmišljenom konceptu Hrvatska kupaonica dolazi u tri cjenovna razreda: nižoj, srednjoj i visokoj tj. luksuznoj varijanti. Zasada je izrađen idejni koncept za četiri kupaonice od kojih je trenutačno izrađena samo jedna luksuzna kupaonica, inspirirana kadom tvrtke Aquaestil plus koja je dobila prestižnu nagradu Red Dot za dizajn u 2016. godini.

Na temelju te prestižne nagrade za dizajn dizajnerica Silvija Jonjić, nadahnuta hrvatskom čipkom i maslinovim drvom, dizajnirala je Hrvatsku kupaonicu koja je premijerno predstavljena na Velesajmu. “Krenuli smo s idejom s kojom bismo svima uštedjeli vrijeme i novac i od njihovih proizvoda odabrali gotove prozvode. No nisam uspjela naći priču koja bi to objedinila i imala neku nit vodilju. Proizvođači su različiti i raznorodni pa smo se bojali da nećemo naći zajednički jezik, no pristali su ući u novi projekt. Nakon što smo napravili četiri varijante kupaonice, oni su, umjesto da idu linijom manjeg otpora, odabrali su onu koja je bila najinteresantnija i, recimo to tako, najluđu varijantu koja je meni ujedno i najdraža”, dodala je ona. Tim koji je sudjelovao u ovom projektu najavio je njegovo razvijanje u još dvije cjenovne razine koje će omogućiti mnogima da opreme hotele ili apartmane domaćim dizajnom i vrhunskim proizvodima. (K.S.)

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

SVIJET FINANCIJA ISTRAŽIVANJE TVRTKE EY

Hrvatska PETA na listi zemalja prema percepciji korupcije Što se tiče čimbenika koji utječu na sprečavanje prijave prevara, mita i korupcije unutar organizacije u kojoj rade, 67 posto ispitanika u Hrvatskoj navelo je strah za osobnu sigurnost

79 % ispitanika iz Hrvatske smatra da su u poslovanju široko rasprostranjeni mito i korupcija

56 % ispitanika u Hrvatskoj ne bi dalo otkaz zbog primijećenog neetičnog ponašanja

samo %

ispitanika u Hrvatskoj upoznato je s postojanjem sustava za prijavu nepravilnosti

evizorsko-konzultantska tvrtka EY objavila je rezultate istraživanja o rasprostranjenosti korupcije, mita i prevara u poslovanju za 2017. godinu. U istraživanju pod nazivom Ljudski instinkt ili logika stroja? Kome vjerujete više u borbi protiv prevare i korupcije? sudjelovalo je 4100 zaposlenika, a provedeno je u 41 zemlji u regiji EMEIA (Europa, Bliski istok, Indija i Afrika), među kojima se nalazi i Hrvatska. Ovogodišnje istraživanje pokazalo je kako čak 79 posto ispitanika iz Hrvatske smatra da su u poslovanju široko rasprostranjeni mito i korupcija, što čini pad od 14,1 posto u odnosu na rezultate za Hrvatsku iz prethodnog istraživanja za EMEIA regiju. Unatoč padu, Hrvatska se i dalje nalazi iznad prosjeka svih ispitanika koji iznosi 51 posto te je pozicionirana na petome mjestu od ukupno 41 zemlje u kojima je provedeno istraživanje. Prvo mjesto zauzima Ukrajina sa 88, a slijede Cipar sa 82 te Grčka gdje 81 posto ispitanika percipira korupciju i mito široko rasprostranjenima. Na samome dnu liste nalaze se već nekoliko godina za redom skandinavske zemlje, Danska sa šest posto, Norveška sa 10 i Finska sa 16 posto ispitanika koji smatraju korupciju i mito široko rasprostranjenima u poslovanju. Prema istraživanju, 63 posto ispitanika u Hrvatskoj tvrdi da bi osuđivanje osoba uključenih u mito, korupciju i prevare spriječilo njihovo daljnje djelovanje. Uz prosjek svih ispitanika od 77 posto, Hrvatska je po ovom pitanju pri samome dnu ljestvice – niže na listi nalaze se jedino Mađarska (57 posto) i Ukrajina (34 posto). Istraživanje ukazuje da značajno manji broj ispitanika u Hrvatskoj, u odnosu na druge zemlje i u odnosu na prosjek svih ispitanika, smatra da su propisane kazne za mito, korupciju i prevare učinkovite mjere za odvraćanje od ponovnog počinjenja istog kaznenog djela.

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

NADZIRANJE PODATAKA ZAPOSLENIKA Istraživanje je pokazalo kako 75 posto svih ispitanika smatra da bi njihove organizacije trebale nadgledati elektroničku poštu, osobne pozive... kako bi se smanjio rizik od prevara, mita i korupcije. No bez obzira na to, njih 89 posto smatra da je to povreda privatnosti. “U Hrvatskoj rezultati pokazuju sličnu tendenciju koja ukazuje na sraz između poželjnosti nadgledanja podataka, ali i istovremenog narušavanja privatnosti. Kako bi se detektirala prijetnja koju određeni zaposlenici predstavljaju, potrebno je analizirati podatke iz različitih izvora. Fokusom na obrasce ponašanja i neautoriziranog korištenja vanjskih uređaja za pohranu podataka, organizacije mogu identiﬁcirati pojedince koji predstavljaju povećani rizik za organizaciju”, kazao je Ivan Brko, voditelj Odjela za istragu prijevara i rješavanje sporova u EY-u Hrvatska. Najviše ispitanika povredom privatnosti smatra nadgledanje elektroničke pošte i telefonskih poziva (74 posto), a potom nadgledanje proﬁla društvenih mreža i mobilnih aplikacija za dopisivanje (69 posto). Više od polovice ispitanika u Hrvatskoj (56 posto) odgovorilo je da, iako su promišljali o tome, ne bi dali otkaz zbog primijećenog neetič-

HRVATSKA JE NA PRVOME MJESTU PREMA ZADRŽAVANJU INFORMACIJA KOJE NISU PRIJAVLJENE ZBOG UNUTARNJEG PRITISKA

ČAK 75 POSTO ISPITANIKA SMATRA DA BI NJIHOVE ORGANIZACIJE TREBALE NADGLEDATI ELEKTRONIČKU POŠTU, OSOBNE POZIVE... nog ponašanja u organizaciji, što je znatno više od prosjeka svih ispitanika (37 posto). Ovaj rezultat stavlja Hrvatsku na visoko drugo mjesto na ukupnoj listi zemalja u kojima je provedeno istraživanje, dok je prva na listi Saudijska Arabija sa 63 posto.

ZADRŽAVANJE INFORMACIJA O KORUPCIJI Zanimljivo je da je Hrvatska rangirana na prvome mjestu prema zadržavanju informacija koje nisu prijavljene zbog unutarnjeg pritiska. Čak 35 posto ispitanika u Hrvatskoj izjavilo je da su se našli u ovakvoj situaciji što je znatno više u odnosu na prosjek svih ispitanika od 14 posto. Što se tiče čimbenika koji utječu na sprečavanje prijave prevara, mita i korupcije unutar organizacije u kojoj rade, najviše ispitanika u Hrvatskoj navelo je strah za osobnu sigurnost

(67 posto), što je više i od prosjeka ispitanika zemalja Istočne Europe (51 posto), razvijenih tržišta (42 posto), tržišta zemalja u razvoju (48 posto), kao i prosjeka svih ispitanika (46 posto). U ovoj kategoriji ispred Hrvatske nalaze se jedino Mađarska sa 69 posto i Nigerija sa 68 posto. Također, samo šest posto ispitanika u Hrvatskoj izjavilo je da su upoznati s postojanjem sustava za prijavu nepravilnosti, što je značajno ispod prosjeka ispitanika svih zemalja od 21 posto te značajno ispod prosjeka za Istočnu Europu od 19 posto. Kao primarni odabir za prijavu neetičnih radnji ispitanici u Hrvatskoj naveli su državna tijela za sankcioniranje koruptivnih radnji (77 posto), a potom predstavnike medija (28 posto). “Ovi podaci pokazuju da organizacije još ne ulažu dovoljno u razvoj sustava za prijavu nepravilnosti, da zaposlenici nisu upoznati koje sustave koristiti ili osjećaju pritisak unutar organizacije da ne prijavljuju takve informacije, a što ukazuje na nedostatak predanosti višeg menadžmenta. Osim ulaganja u sustave za prijavu nepravilnosti, organizacije bi također trebale ulagati u edukacijske programe za podizanje svjesnosti vezano za njihovo korištenje. Isto tako, viši menadžment treba jasno i nedvosmisleno poticati i davati podršku zaposlenicima za prijavu nepravilnosti u poslovanju”, zaključio je Brko. (V.A.)

Viši menadžment treba poticati i davati podršku zaposlenicima

za prijavu nepravilnosti u poslovanju. Ivan Brko, menadžer u Odjelu za istragu prijevara i rješavanje sporova u EY-u Hrvatska

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

SVIJET FINANCIJA UDRUGA POREZNIH OBVEZNIKA LIPA

PRIVATIZACIJA KAO NACIONALNI INTERES Transformacija iz državno kontrolirane u modernu tržišnu ekonomiju je ključan čimbenik za povećanje konkurentnosti, gospodarski razvoj Hrvatske te usklađivanje sa standardima EU-a

U Upravljanje u svim javnim kompanijama mora biti profesionalizirano, pri čemu nema nikakvog

razloga da država zadrži vlasništvo nad kompanijama koje nisu od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku. Maruška Vizek, direktorica EIZ-a

druga poreznih obveznika Lipa zalaže se za ubrzani nastavak privatizacije državnih udjela u nestrateškim poduzećima, kao i ubrzano restrukturiranje ostalih tvrtki u vlasništvu države. Time bi se ubrzao rast domaćeg proizvoda i smanjili rizici povezani s državnim upravljanjem komercijalnim tvrtkama i imovinom. Glavna svrha privatizacije nije sam prelazak poduzeća iz državnog u privatno vlasništvo, već je riječ o alatu depolitizacije, profesionalizacije i restrukturiranja poduzeća radi povećanja eﬁkasnosti, kao i razvoja tržišnog gospodarstva i tržišnih odnosa. Danas u Hrvatskoj postoji oko 1300 poduzeća koja su u pretežitom ili djelomičnom državnom vlasništvu, a za većinu od njih nema opravdanog razloga za takav oblik vlasničke strukture. Jedna od najvećih stopa državne kontrole nad gospodarstvom negativno utječe na rast BDP-a, smanjuje eﬁkasnost, često stvara monopole i dovodi do moralnog hazarda, rečeno je na prošlotjednom okruglom stolu o privatizaciji i restrukturiranju u organizaciji udruge poreznih obveznika Lipa, a u suradnji s njemačkom Zakladom Konrad Adenauer

POTREBA DEPOLITIZACIJE I PROFESIONALIZACIJE Sudionici su naglasili potrebu fokusiranja države na njene temeljne funkcije, što uključuje smanjenje korupcije i pogodovanja putem depersonaliziranih i otvorenih institucija, zaštitu tržišnog natjecanja i osiguranje kvalitetnog i transparentnog upravljanja.

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

Uspješna privatizacija javnih poduzeća 90ih godina u Njemačkoj uspoređena je s procesom restrukturiranja i privatizacije u Hrvatskoj. U raspravi su sudjelovali dr. sc. Hans Reckers, član Izvršnog odbora Deutsche Bundesbanka od 2002. do 2009. i državni tajnik za gospodarstvo i tehnologiju pokrajine Berlin od 2015. do 2016. godine, ekonomski analitičar Velimir Šonje, te direktorica Ekonomskog instituta Zagreb dr.sc. Maruška Vizek. “Iznimno je važno privatizirati javne kompanije zbog inovacija i investicija koje privatno vlasništvo donosi”, ocijenio je Reckers. Maruška Vizek smatra pak da upravljanje u svim javnim kompanijama mora biti profesionalizirano, pri čemu nema nikakvog razloga da država zadrži vlasništvo nad kompanijama koje nisu od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku. Velimir Šonje podržao je privatizaciju većine poduzeća u državnom vlasništvu te je istaknuo kako su depolitizacija i profesionalizacija upravljanja apsolutno nužni za sve tvrtke u državnom vlasništvu. Opći je zaključak da je transformacija iz državno kontrolirane u modernu tržišnu e ko n o m i j u ključan čimbenik za povećanje konkurentnosti, gospodarski razvoj Republike Hrvatske te usklađivanje sa standardima Europske unije. (V.A.)

GRAWE HRVATSKA U 2016.

RAST UKUPNOG KAPITALA Lani je povećan ukupni kapital za 18,99 posto što predstavlja još veću razinu sigurnosti za poslovanje društva, ali i za naše korisnike, istaknuo je Igor Pureta

prava osigurateljske tvrtke GRAWE Hrvatska objavila je godišnje izvješće za 2016. godinu u kojem stoji kako je povećan ukupni kapital društva za 18,99 posto, čime je dodatno povećana razina sigurnosti za korisnike i poslovanje društva. Ostvarena dobit prije oporezivanja iznosi 56,3 milijuna kuna (55,4 milijuna kuna u 2015.) što je povećanje od 1,62 posto. “Kao i svake godine od osnutka 1993. godine, GRAWE Hrvatska ponovno je pripisalo dobit svojim korisnicima po policama životnog osiguranja, što je dokaz našeg pozitivnog i stabilnog poslovanja”, izjavio je Igor Pureta, predsjednik Uprave GRAWE Hrvatska.

GRAWE JE, KAO I SVAKE GODINE, PRIPISALO DOBIT SVOJIM KORISNICIMA POLICA ŽIVOTNOG OSIGURANJA Ukupni ﬁnancijski rezultat za 2016. godinu iznosi 148 milijuna kuna, od čega se na životno osiguranje odnosi 132 milijuna, a na neživotno 17 milijuna kuna. Ukupna promjena matematičke pričuve iznosi 63 milijuna kuna (preklani je iznosila 86 milijuna kuna). Ukupna zaračunata bruto premija u obračunskom razdoblju iznosila je 384 milijuna kuna. Premija iz skupine životnih osiguranja sudjelovala je u ukupnoj premiji sa 254 milijuna kuna (255 milijuna kuna u 2015.) ili 66 posto ukupne premije. U skupini neživotnih osiguranja ostvareno je 130 milijuna kuna ili 34 posto ukupne premije.

Ukupna vrijednost imovine društva u portfelju ulaganja iznosi 3394 milijuna kuna i porasla je u odnosu na prethodnu godinu 11,74 posto. Tehničke pričuve iznose 2752 milijuna kuna i bilježe rast od 2,23 posto u odnosu na prethodnu godinu (2692 milijuna kuna). “U prošloj godini povećan je ukupni kapital društva za čak 18,99 posto te on za 2016. godinu iznosi 601 milijun kuna, što predstavlja još veću razinu sigurnosti za poslovanje društva, ali i za naše korisnike”, istaknuo je Pureta.

POKRETANJE DRUŠTVENE ZAJEDNICE “Osim ﬁnancijskim rezultatom, zadovoljni smo i iznimno ponosni na naše ostale aktivnosti kao što je primjerice, korporativno volontiranje u kojem iz godine u godinu sudjeluje sve više zaposlenika (u 2016. je sudjelovalo 45 posto zaposlenika) ili na inicijativu Pokreni kojom pozivamo građane da pokrenu sebe i ljude iz svoje okoline i time učine nešto dobro za svoje zdravlje uz istovremeno dobrotvorno djelovanje. U 2016. smo u izazovu u kojem je sudjelovalo 766 trkača za prvih 50.000 istrčanih kilometara Hrvatskom savezu dijabetičkih udruga donirali 50.000 kuna. Ovakvim aktivnostima nastavit ćemo i u budućnosti pokretati zajednicu u kojoj djelujemo na pozitivne promjene”, zaključio je Pureta. GRAWE Hrvatska prvo je međunarodno osiguravateljsko društvo u Republici Hrvatskoj osnovano 1993. godine pod imenom Prima osiguranje. Politika poslovanja društva utemeljena je na individualnom pristupu korisniku, ovisno o njegovim potrebama i željama. U skladu s takvim pristupom tržištu društvo GRAWE Hrvatska je izgradilo jaku prodajnu mrežu, a poslovanje je usmjereno na pružanje usluga ﬁzičkim osobama te malim i srednjim poduzećima. Potkraj prošle godine GRAWE Hrvatska imalo je 640 zaposlenika u 62 ureda diljem Hrvatske. (V.A.)

601 mil kn ukupni kapital u 2016.

56,3 3 mil kn dobit prije oporezivanja

384 4 mil kn zaračunata bruto premija

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

INCLUDE PREMAŠIO IZNOS INVESTICIJA OD 410.000 EURA Hrvatski start-up Include, koji razvija i proizvodi inovativna hardverska i softverska rješenja, postavio je svojih 17 pametnih klupa Steora na 12 lokacija u Zagrebu. Također su

prošli tjedan nadmašili ranije određen cilj od 400.000 eura postavljen u sklopu kampanje Funderbeam prikupivši više od 410.000 eura. Interes i podrška više od 160 investitora nadmašili su sva njihova očekivanja.

I dalje iznimo visoka ponuda novca Iako je u proteklom razdoblju novčano tržište bilo za nijansu dinamičnije što potvrđuje rast prošlotjednog trgovanja sudionika, i dalje je zadržalo osnovno obilježje iznimno visoke ponude novca. To potvrđuje i redovita tjedna obratna repo aukcija središnje banke na kojoj peti tjedan za redom nije bilo zainteresiranih sudionika. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama i dalje je vrlo skromna. Ovaj tjedan država započinje s redovnom mjesečnom isplatom mirovina, kada će se sustav obogatiti s dodatnom likvidnošću. Krajem ožujka, zbog obveza korporativnoga sektora prema državi, prosječni dnevni višak depozitnih institucija smanjio se na 15 milijardi kuna što je više nego dovoljno za održavanje neizdvojenog

dijela obvezne pričuve. Zahvaljujući visokoj likvidnosti početak razdoblja neće utjecati na odnos potražnje i ponude na novčanom tržištu. U Ministarstvu ﬁnancija nije se prošlog utorka održala aukcija trezorskih zapisa, a održavanje aukcije nije u planu ni ovog utorka. Prema kalendaru izdanja trezorskih zapisa za 2017. godinu, u travnju će biti samo jedna aukcija i to krajem mjeseca, jednako kao i prethodne godine. Nastavlja se razdoblje visoke likvidnosti sustava uz nisku potražnju za pozajmicama i iznimno visoku ponudu viškova kuna. U takvim uvjetima na novčanom tržištu trguje se po izuzetno niskim kamatnim stopama što pogoduje potencijalnim korisnicima kratko[Jelena Drinković] ročnih pozajmica.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

1000

U razdoblju od početka siječnja do kraja ožujka ove godine ukupno je putem servisa Hitro. hr otvoreno 2025 društava i obrta. Od toga je 83 obrta, 770 društava s ograničenom odgovornošću te 1172 jednostavna društva s

3.4. - 7.4. 2017.

0,6 500 0,4 250

0,2

0,0 3.4.

4.4.

5.4.

6.4.

7.4.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna oslabjela prema svim važnijim valutama Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar oslabjela za 0,54 posto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je oslabjela za 0,30 posto, a u odnosu na

ograničenom odgovornošću. Predviđanja su da će putem ovog servisa u 2017. godini biti otvoreno približno 8100 društava i obrta, što bi predstavljalo povećanje od ukupno 1541 društva, odnosno 23 posto više u odnosu na 2016. godinu.

27.3. - 31.3. 2017.

0,8

750

PUTEM HITRO.HR-a OSNOVANO 2025 DRUŠTAVA I OBRTA

u% 1,0

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,276677

CAD kanadski dolar

5,236666

JPY japanski jen

6,975202

GBP britanska funta

8,716353

USD američki dolar

7,011923

EUR euro

7,458583 primjena od 8.4. 2017.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

7,46 7,45

USD

7,075 7,050

CHF

6,99 6,98

7,44

7,025

6,97

7,43

7,000

6,96

7,42

6,975

6,95

7,41

6,950

6,94

6,33856

CHF švicarski franak

Izvor: HNB

EUR

švicarski franak hrvatska valuta oslabjela je za 0,27 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,45 kuna, američki dolar na 7,01 kuni, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,97 kuna.

3.4. 4.4. 5.4. 6.4. 7.4.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA BIPA HRVATSKA LANI OSTVARILA RAST BRUTO PROMETA

Oprez na tržištima kapitala Trgovanje na Wall Streetu protekli tjedan bilo je oprezno jer su ulagači bili obeshrabreni zbog poruka koje su stizale iz američke središnje banke o mogućem početku smanjivanja golemih bilanci, ali i zbog zabrinutosti u vezi s visokim valuacijama cijena dionica. “Ulagači su ponovno razmislili o porukama Feda i zaključili da središnja banka neće reagirati samo tako, nego vrlo osjetljivo i prateći razvoj situacije u gospodarstvu”, komentirao je Stephen Massocca, potpredsjednik u tvrtki Wedbush Securities, blagi oporavak koji se osjetio na kraju tjedna. Naime, ulagači nisu bili skloni rizičnim investicijama kako zbog raketnog napada SAD-a na Siriju, tako i zbog sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa s kineskim Xi Jinpingom. Zaoštri li se američka retorika prema Kini kad je u pitanju trgovina, ulagači se boje kako bi moglo doći do trgovinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, te stoga radije ulažu u sigurne investicije kao što su državne obveznice. Sva ta nesigurnost prelijevala se i na azijska te europska tržišta kapitala.

7400

20690

FTSE 100

Dow Jones

7375

20680

7350

20670

7325

20660

7300

20650

7275

20640

3.4. 4.4. 5.4. 6.4. 7.4. 5910

3.4. 4.4. 5.4. 6.4. 7.4. 5130

NASDAQ

5900

5120

5890

5110

5880

5100

5870

5090

5860

12300

CAC40

5080

3.4. 4.4. 5.4. 6.4. 7.4.

3.4. 4.4. 5.4. 6.4. 7.4. 19000

DAX

12275

18900

12250

18800

12225

18700

12200

18600

12175

18500

3.4. 4.4. 5.4. 6.4. 7.4.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

datum

NIKKEI 225 3.4. 4.4. 5.4. 6.4. 7.4.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

Blagi pad Mirexa

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 232,5609 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi blagi pad od 0,13 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 128,8043 boda i također predstavlja pad od 0,13 posto. Mirex C krajem prošlog tjedna iznosio je 118,7359 bodova, te je zabilježio također neznatni pad od 0,10 posto

MIREX A

06.04. 128,80430 -0,4581

AZ - A

06.04.

130,21710 -0,5437

1,33

Erste Plavi - A

06.04. 128,00760 -0,5767

-0,27

PBZ CO - A

06.04. 131,92050 -0,4274

0,84

Raiffeisen OMF - A 06.04. 124,96450 -0,2361

0,89

MIREX - tjedni

kategorija A

0,0%

0,94

kategorija B MIREX B

06.04. 232,56090 -0,1296

AZ - B

06.04.

233,35710 -0,1504

-0,79

Erste Plavi - B

06.04. 241,55920 -0,1885

-0,30

PBZ CO - B

06.04.

217,13010 -0,2645

Raiffeisen OMF - B 06.04. 235,88470

-0,0137

-0,45

-0,45 -0,08

kategorija C

-0,2%

MIREX C

06.04.

118,73590

0,1309

0,54

AZ - C

06.04. 115,53940

0,0474

0,40

-0,6%

Erste Plavi - C

06.04.

118,74610

0,0948

0,25

-0,8%

PBZ CO - C

06.04.

118,29410

0,0982

0,25

Raiffeisen OMF - C 06.04.

122,62130

0,2405

0,93

-0,4%

3.4.

4.4.

5.4.

6.4.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,5%

Raiffeisen DMF

06.04. 227,07400 -0,2547

0,20

-0,5%

AZ Profit

06.04. 256,13060 -0,5627

-3,26

-1,0%

Croatia osiguranje 05.04.

-1,5%

AZ Benefit

06.04. 246,90380 -0,0166

-0,14

-2,0%

Erste Plavi Expert 06.04. 204,90360 -0,6142

-0,53

Erste Plavi Protect 06.04. 194,03810

-0,12

0,0%

-2,5% 6.3.

13.3.

21.3.

29.3.

6.4.

Protekle ﬁskalne godine Bipa Hrvatska zabilježila je porast bruto prometa od 22,01 posto u odnosu na 2015. godinu te je ukupna prodaja narasla na gotovo 60 milijuna eura. Tako je ponovno nadma-

157,19260 -0,4413

0,0312

-0,66

šila poslovne rezultate koji su već prethodne godine bili izvrsni. Od dolaska na hrvatsko tržište 2007. godine kompanija bilježi stalan rast s desetak novih prodavaonica i oko 50 novih radnih mjesta godišnje. Tijekom prošle godine prodajna mreža povećana je za 11 trgovina, čime je otvoreno i 71 novo radno mjesto. Na kraju prošle godine Bipa je na hrvatskom tržištu imala 90 trgovina u kojima su osigurana konkurentna primanja za ukupno 445 zaposlenika.

JADRANSKA VRATA: SVA DOBIT U ISPLATU DIVIDENDE Na glavnoj skupštini društva Jadranska vrata, koja je održana prošli tjedan, usvojena je odluka temeljem koje se cjelokupna neto dobit ostvarena u poslovnoj 2016. godini te zadržana dobit prethodnih godina raspoređuje za isplatu dividende, a riječ je o 13.339.432,58 kuna. U Jadranskim vratima Luka Rijeka je vlasnik udjela od 49 posto, te će joj sukladno udjelu u temeljnom kapitalu društva biti isplaćen pripadajući iznos dividende.

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

TRAFOSTANICA IMOTSKI KLJUČAN OBJEKT ZA CIJELI KRAJ Transformatorska stanica (TS) Imotski vrijedna oko 18 milijuna kuna puštena je u rad prošli tjedan. Iz HEP-a ističu kao je riječ o ključnom objektu za napajanje Imotske krajine električnom energijom. Prije izgradnje distribucijskog dijela Trafostanice Imotski, Hrvatski operator prijenosnog sustava izveo je rekonstrukciju

visokonaponskog dijela TS-a 110/20(10) kV Imotski, ukupne vrijednosti 18,4 milijuna kuna, te terekonstrukciju 110 kV dalekovoda Grude-Imotski duljine oko šest kilometara i ukupne vrijednosti 16 milijuna kuna.

CESTARINA SKUPLJA 4,38 POSTO HAC nije selektivno povećao cijene cestarine, poručili su prošli tjedan iz te kompanije, te su istaknuli kako se isključivo radi o ujednačavanju s cijenama na dionicama Autoceste Rijeka Zagreb, a prosječno povećanje cijena cestarina od 3. travnja je 4,38 posto. Polazni elementi za izračun cijene cestarina su jedinična cijena od 0,483 kune po kilometru (stara cijena bila je 0,460 kuna) i duljina dionice autoceste. U turističkoj sezoni cestarina će poskupjeti za dodatnih 10 posto, zbog servisiranja duga cestarskog sektora, no to poskupljenje se ne odnosi na teretna vozila i autobuse.

Crobexi pali, najlikvidniji Ledo Ulagači na Zagrebačkoj burzi proteklog su tjedna bili aktivni nešto slabije nego tjedan ranije. Tako je redovni dionički promet u tjedan dana pao za 15 milijuna kuna na 177 milijuna kuna. Dodatno je u blok prometu ostvareno 65 milijuna kuna. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -24,21 do +3,90 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 25 izdanja, dok je 30 izdanja trgovano u iznosu

većem od 500.000 kuna. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, su četvrti tjedan zaredom zabilježili pad. Crobex je pao za 1,95 posto na 1.950,41 bod. Crobex10 je pao za 1,67 posto i tjedan je zaključio na 1.137,53 boda. Sektorski indeksi su tjedan zaključili u rasponu od -6,92 posto koliko je pao CROBEXnutris do +2,85 posto koliko je porastao CROBEXtransport. Obveznički indeksi su tjedan zaključili padom; CROBIS je pao za 0,17 posto, a CROBIStr za 0,08 posto. Najtrgovaniji je Ledo s prometom od ZAGREBAČKA BURZA 64,7 milijuna kuna, od čega se 11,2 miTHE ZAGREB STOCK EXCHANGE lijuna odnosi na blok, a 53,5 milijuna UKUPAN TJEDNI PROMET: 507.906.657,99 kn kuna na redovnu trgovinu. Zabilježio TJEDNI DIONIČKI PROMET: 177.019.447,14 kn je pad od 17,58 posto odnosno zadnju index zadnja vrijednost tjedna promjena cijenu od 4220 kuna. Slijedi JamniCROBEX 1.950,4100 -1,95% ca s blok prometom od 12,3 milijuna, CROBEX10 1.137,5300 -1,67% redovnim prometom od 13,9 milijuna CROBIS 108,9811 -0,17% kuna te padom cijene za 24,21 posto CROBIStr 159,2186 -0,08% na 72.000 kuna. Porast cijene dionice bilježe dva izTop 10 tjedna zadnja danja. PBZ je zabilježio rast za 3,90 promet po prometu promjena cijena posto na cijenu od 800 kuna, čime -17,58% 4.220,00 64.661.884,80 Ledo d.d. je i dobitnik tjedna. Bilježi promet od -24,21% 72.000,00 26.213.864,23 Jamnica d.d. 14,9 milijuna kuna, od čega se samo -2,29% 460,00 24.683.017,20 Adris grupa d.d. - povl. 3,7 milijuna kuna odnosi na redovnu -2,72% 569,00 17.269.557,76 Adris grupa d.d. - red. trgovinu, a ostatak na blok trgovinu. +3,90% 800,00 14.891.311,35 PBZ d.d. Čakovečki mlinovi zaključili su tjedan -1,77% 5.600,00 12.429.764,03 Janaf d.d. -1,42% 42,24 9.891.865,58 s rastom od 1,64 posto odnosno cijeValamar Riviera d.d. -2,45% 350,00 6.022.569,59 Podravka d.d. nom od 6200 kuna te su ostvarili pro+1,64% 6.200,00 5.047.701,78 Čakovečki mlinovi d.d. met nešto veći od pet milijuna kuna. -0,90% 23,09 3.838.730,83 Dalekovod d.d. Cjenovni pad bilježi devet izdanja. Najveći minus bilježe Jamnica (-24,21 10 dionica tjedna zadnja posto) i Ledo (-17,58 posto). Redovpromet s najvećim rastom cijene promjena cijena ne dionice Adris Grupe bilježe pad +37,81% 9,95 547,25 TLM d.d. za 2,72 posto na cijenu od 569 kuna +36,57% 68,97 13.870,25 RIZ-odašiljači d.d. te redovni promet od 9,2 milijuna, a i +11,31% 197,00 1.387.720,84 Uljanik Plovidba d.d. blok promet od 8,1 milijun kuna. Di+11,10% 20,01 40,02 Jadran d.d. onice Podravke pojeftinile su za 2,45 +9,43% 0,58 19.087,69 Magma d.d. posto na 350 kuna te promet nešto +9,09% 1,20 129,60 Pounje d.d. +8,33% 65,00 2.990,00 HTP Korčula d.d. veći od šest milijuna kuna. Iduće po +8,00% 540,00 23.070,00 Koestlin d.d. padu cijene dionice je povlašteno iz+6,02% 440,00 2.201.485,26 Atlantska plovidba d.d. danje Adrisa (-2,29 posto), a nakon +5,12% 59,92 133.640,39 SZAIF d.d. njega Janaf (-1,77 posto) sa zadnjom cijenom od 5600 kuna, redovnim 10 dionica tjedna zadnja prometom od 951.000 kuna te blok promet s najvećim padom cijene promjena cijena prometom od 11,5 milijuna kuna. -44,12% 3,85 6.050,18 J&T banka d.d. HTP Orebić d.d. Puljanka d.d. Viadukt d.d. Jamnica d.d. Institut IGH d.d. Belje d.d. Ledo d.d. Petrokemija d.d. Karlovačka banka d.d.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

-33,32%

50,01

700,14

-28,39%

8,02

2.604,22

-27,13%

119,50

1.904.642,93

-24,21%

72.000,00

26.213.864,23

-23,02%

230,00

795.688,95

-18,65%

13,70

3.150.696,57

-17,58%

4.220,00

64.661.884,80

-14,67%

12,80

334.087,20

-14,29%

6,00

14.400,00

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI DIVIDENDA KONČARA 12 KUNA

Dominacija fondova s porastom vrijednosti Među 82 otvorena investicijska fonda prevladali su oni s porastom vrijednosti udjela. Rast bilježi 45 fondova, pala su 34, a tri su zabilježila tjedan bez postotne promjene. Rast veći od jedan posto bilježe četiri fonda, a pet ih je palo više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom osam su mjesta zauzeli dionički, a po jedno mjesto mješoviti i obveznički fond. Poraslo je 15 od 26 dioničkih fondova. Najviše je za 1,70 posto vrijednost uvećana fondu KD Nova Europa. Od sedam posebnih fondova vrijednost je porasla samo fondu Raiffeisen zaštićena glavnica za 0,01 posto. Od 16 mješovitih fondova

rast je zabilježilo njih 10, a najveći OTP Absolute. Od 14 obvezničkih fondova rast ih bilježi osam, a najviše je rastao Neta Emerging Bond za 0,74 posto. Rast vrijednosti je zabilježilo 11 od 19 novčanih fondova, a dobitnike s rastom od 0,11 posto predvodi Locusta Cash. Promatramo li prinose ostvarene od početka 2017. godine, najveći porast među dioničkim fondovima bilježe ZB BRIC+ koji bilježe rast od 10,66 posto i KD BRIC za 9,13 posto. Posebne fondove predvodi Raiffeisen Harmonic s rastom od 3,39 posto, dok je najuspješniji mješoviti fond You Invest Active [Iva Skorin] s prinosom od 3,61 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od od 30.3.2017. do 6.4.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,5922 Addiko Growth € 12,1808 ZB trend $ 168,5591 KD Prvi izbor kn 15,3650 ZB euroaktiv € 143,7641 Capital Breeder kn 99,9020 KD Europa € 128,8516 PBZ Equity fond € 11,9909 HPB Dionički kn 115,5868 Erste Adriatic Equity € 95,3594 Neta Global Developed kn 88,5665 ZB aktiv kn 120,7434 InterCapital SEE Equity € 110,3931 Platinum Global Opportunity $ 15,6486 KD Nova Europa kn 6,0863 OTP indeksni kn 45,5253 Platinum Blue Chip € 110,0704 Neta Frontier kn 509,2573 OTP Meridian 20 € 100,8672 A1 kn 93,0200 Alpen.Special Opportunity kn 165,3382 Neta New Europe kn 61,1822 KD BRIC € 86,3524 KD Energija kn 9,1077 ZB BRIC+ € 105,6110 Allianz Equity € 166,7519 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 122,3500 Raiffeisen Harmonic € 105,6000 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1900 ZB Future 2025 € 105,7253 ZB Future 2030 € 105,2964 ZB Future 2040 € 105,4285 ZB Future 2055 € 105,8901 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 164,4659 PBZ Global fond € 15,5492 Addiko Balanced € 13,8329 KD Balanced kn 135,1491 HPB Global kn 104,2290 OTP uravnoteženi € 16,0057 Allianz Portfolio kn 166,7344 InterCapital Smart II € 102,7532

tjedna promjena [%]

-0,85 0,19 -0,53 0,50 0,71 0,30 0,02 -0,15 -0,51 -2,40 -0,18 -1,58 0,58 -0,29 1,70 -1,39 0,82 0,89 0,19 -3,29 0,60 0,16 1,23 1,40 1,23 -0,27 -0,42 -0,66 0,01 -0,05 -0,20 -0,39 -0,38 -0,25 -0,75 0,23 -0,36 -0,28 -0,55 0,08 -0,14

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

PBZ Conservative 10 fond € 113,6823 You Invest Active € 103,4092 You Invest Balanced € 103,7503 You Invest Solid € 103,8595 InterCapital Smart € 102,6231 PBZ Flexible 30 fond € 103,2448 OTP Absolute € 98,4384 InterCapital Income Plus € 102,0552 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 194,5827 Addiko Conservative € 14,7038 Raiffeisen Bonds € 177,9300 PBZ Bond fond € 132,5889 InterCapital Bond € 215,7433 HPB Obveznički € 161,7534 Neta Emerging Bond kn 84,6281 Erste Adriatic Bond € 120,4743 Raiffeisen Classic € 106,5900 PBZ Short term bond fond kn 102,2165 PBZ Dollar Bond fond $ 104,0255 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 101,3203 Erste Local Short Term Bond kn 100,0627 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,0821 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4721 ZB plus kn 175,9088 ZB europlus € 150,7404 PBZ Euro Novčani € 135,5615 Raiffeisen Cash kn 158,0900 Erste Money kn 151,7766 Addiko Cash kn 152,5017 PBZ Dollar fond $ 132,8341 HPB Novčani kn 143,9212 OTP novčani fond kn 133,3521 InterCapital Money kn 130,4282 Locusta Cash kn 1369,0245 Allianz Cash kn 118,5717 Erste Euro-Money € 116,1776 Auctor Cash kn 111,4151 Raiffeisen euroCash € 106,0100 HPB Euronovčani € 106,4546 Neta MultiCash kn 107,2657 OTP euro novčani € 102,0740

0,02 0,21 0,22 0,19 0,15 0,04 0,59 0,08

naziv(fond)

valuta

0,05 0,14 -0,11 -0,01 0,07 0,01 0,74 0,00 -0,08 -0,25 0,26 0,28 -0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 -2,72 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 -0,01 0,01 0,11 0,00 -0,00 0,01 -0,01 0,00 -0,03 -0,51

Uprava i Nadzorni odbor Končar-Elektroindustrije donijeli su odluku o upotrebi dijela dobiti za 2016. godinu. Neto dobit te kompanije ostvarena lani iznosi 64,7 milijuna kuna, u za-

konske rezerve rasporedit će se dio dobiti u iznosu od 3,2 milijuna kuna te u ostale rezerve 30,7 milijuna kuna. Preostali iznos od 30,8 milijuna kuna isplatit će se dioničarima za dividendu u iznosu od 12 kuna po dionici.

RASTE HRVATSKI ROBNI IZVOZ U prva dva mjeseca ove godine hrvatski robni izvoz povećan je za 19,12 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz istovremeno povećan za 7,4 posto, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku. Hrvatska je u prva dva ovogodišnja mjeseca na

inozemna tržišta izvezla robe u ukupnoj vrijednosti od 15,45 milijardi kuna, dok je istodobno vrijednost robnog uvoza bila 22,96 milijardi kuna. Prvi podaci DZS-a pokazuju da je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom na kraju veljače na godišnjoj razini smanjen za 10,69 posto, na 7,5 milijardi kuna.

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 59

KNJIGOMETAR Patrick Kingsley

Nova Odiseja Profil Knjiga

Mlada žena pronađena je mrtva. Po tragovima nađenim na njezinom tijelu, policiji je jasno da ima posla s ozbiljnim psihopatom. Policija Osla pod neviđenim je pritiskom medija i javnosti te je svjesna su da im za razrješenje ove priče treba Harry Hole. A on je svjestan da se ne smije vratiti na mjesto na kojem je već jednom umalo sve izgubio. Sve dok ne posumnja da postoji ozbiljna veza između ubojice i glavnog aktera jednog od njegovih neriješenih slučajeva. Kad policija pronađe truplo i druge mlade žene, Harry prelama jednu od najtežih odluka u svojem životu...

Steven Rowley

Lily i hobotnica Znanje

Europa se suočava s najvećim migracijskim valom u novijoj povijesti. Dramatični događaji na azijskom i afričkom kontinentu, ratovi, gladi, terorizam, represije, kriminal, natjerali su milijune ljudi da napuste svoje domove i potraže novi život - u Europi. Novinar Patrick Kingsley izvještavao je za Guardian s Bliskog istoka o nastanku te velike seobe, a kako bi što bolje shvatio što se događa, proputovao je 17 zemalja iz kojih emigranti dolaze, kroz koje prolaze i gdje se žele smjestiti. Štoviše, odlučio je krenuti na put s njima...

Jo Nesbo

Žeđ Fokus Komunikacije

Priča o odnosu kakav bi si svatko poželio: odnosu s osobom kojoj vjerujete, osobom bez koje ne možete zamisliti život. Tedu Flasku ta je prava “osoba” njegova prijateljica Lily, koja je slučajno pas. Ted je samac s losanđeleskom adresom. Između seansa s psihoterapeutom i spojeva s muškarcima koje upoznaje na internetu, njegovo vrijeme i srce ispunjava jazavčarka Lily. Začudo, Ted umije razgovarati s Lily, s kojom raspravlja o zgodnim poznatim tipovima i igra društvene igre. Sve dok jednoga dana njihovu idilu ne pomuti nezvani gost…

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

Branislav Glumac

Moj budući otac osjeća da ga gledam V.B.Z.

Carmel je oduvijek bila drukčija: ponekad pomalo čudna, rastresena, sklona gubljenju. Nakon razvoda roditelja ostaje sama s majkom zabrinutom kako za njihovu budućnost, tako za svoju neobičnu kćer. Odlaskom na ljetni festival majčine najgore slutnje će se ostvariti. Carmel će odlutati i nestati. Dok Beth očajnički traga za kćeri, a policija ne nalazi ni jedan jedini trag, Carmel se otisne na nevjerojatno putovanje s čovjekom koji tvrdi da je obdarena posebnim darom…

Thierry Robberecht, Grégoire Mabire

Vuk koji je ispao iz knjige Planetopija

Nakon 40 godina novelističke šutnje Branislav Glumac javlja se zbirkom kratkih priča Moj budući otac osjeća da ga gledam. Naslov zbirke dolazi od znakovite istoimene priče u kojoj se Glumac na sebi svojstven način obračunava s neuhvatljivim i nezaustavljivim protokom vremena. Zbirku čini 10 priča rubnih žanrovskih granica i dvije monodrame raznovrsne tematike. Okupljene su oko motiva sjećanja, prolaznosti, Drugoga i načina na koji oblikuju ono što smatramo vlastitim identitetom.

Kate Hamer

Djevojčica u crvenom kaputu Mozaik knjiga

Priča je ovo o jednom vuku koji je zbog nereda na policama ispao iz svoje knjige kad je ona pala na pod. Umjesto u svojoj knjizi sad se našao u Soﬁjinoj sobi, pred - Soﬁjinom mačkom koja se čim ga je spazila stala oblizivati. Vuk se pokuša vratiti u svoju knjigu, ali ne može pogoditi pravu stranicu pa ga izbace. Nakon što je neuspješno pokušao naći utočište i u drugim knjigama, konačno se nađe u šumi gdje naiđe na djevojčicu s crvenom kapicom koja ide u posjet baki. Vuk kojeg je čekala nije se pojavio. A je li to prava prilika za našeg vuka?

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Lozni cjepovi i savjetovanje Lozni cjepovi, Kutjevo, www.loznicjepovi.hr. Tvrtka je najveći rasadnik loznog sadnog materijala u Hrvatskoj. Proizvodi certiﬁcirane i standardne lozne cjepove, prema tehnologiji i pod punim nadzorom talijanske partnerske tvrtke Vitis Rauscedo. Tvrtka nudi stručnu i tehničku pomoć prilikom planiranja vinograda, kao i usluge strojne i ručne sadnje. Kontakt: Sabina Kavazović, sabina@loznicijepovi.hr, +3858 34314060. Savjetodavne usluge Millenium promocija, Zagreb, www.mpr.hr. Tvrtka se bavi upravljanjem komunikacija i imidžem u javnosti. Kontakt: Marija Šimić, marija.simic@ mpr.hr, +385 15550466, +385 914669622. Premazi Hempel, Umag, www.hempel.hr. Tvrtka je vodeći svjetski dobavljač premaza za dekorativu, industriju, pomorstvo, tržište kontejnera i jahti s jednom od tvornica smještenoj u Umagu. Hempelovi premazi već 100 godina dokazano potvrđuju izvanrednu zaštitu od korozije u najagresivnijim vrstama okoliša diljem svijeta. Kontakt: Nikola Škoda, NSK@hempel.com, +385 52555206. Savjetodavne usluge FCR Media online, Zagreb, www.zutestranice. hr. Tvrtka je članica FCR Media Grupe, jedne od najvećih europskih lokalnih pretraživačkih digitalnih kompanija, s podružnicama u 12 zemalja - Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Irskoj, Švedskoj, Finskoj, Rusiji i baltičkim zemljama (Latviji, Litvi i Estoniji). Vizija: pospješiti trgovinu i poslovne odnose. Misija: pružiti

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Održavanje sirena

Državna uprava za zaštitu i spašavanje nabavlja usluge održavanja sirena. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 900.000 kuna. Rok dostave ponuda je 20. travnja. Uredski potrošni materijal i sredstva za čišćenje

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Općinski sud u Zagrebu nabavlja uredski potrošni materijal i sredstva za čišćenje. Procijenjena vrijednost nabave je 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 2. svibnja. Radovi na uređenju paviljona

Grad Zagreb nabavlja rado-

klijentima moderne opcije oglašavanja kako bi se poboljšala učinkovitost njihovog poslovanja, a korisnicima pružiti bitne informacije. Naši ciljevi: za kupce - postati digitalna medijska agencija po izboru za sve poslovne subjekte koji djeluju na FCR Media tržištima; za potrošače - ponuditi portfelj proizvoda i usluga koje su jednostavne, bitne i pouzdane; za zaposlenike - ponuditi izazovno radno okruženje i mogućnost učenja kako bi im se pomoglo da pridonesu razvoju organizacije. Kontakt: Nikolina Lihtar Gorupec, nikolina. gorupec@zutestranice.hr, +385 14811228, +385 989836460. Savjetovanje Euroinspekt Croatiakontrola, Zagreb, www. croatiakontrola.hr. Tvrtka za kontrolu robe, s vlastitim laboratorijem, koja objedinjuje usluge laboratorijskih ispitivanja sa širokim spektrom mikrobioloških, kemijskih i fizikalnih analiza, za kontrolu na liniji klanja, kontrolu robe i objekata te certificiranje i savjetovanje. Djelatnost Croatiakontrole obuhvaća: 1. laboratorijsku djelatnost 2. kontrolu robe i objekata 3. kontrolu na liniji klanja 4. certifikacija registriranih proizvoda (oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla) 5. savjetodavne usluge. Cilj nam je pružiti neovisno i stručno ispitivanje i analiziranje robe svim našim poslovnim partnerima, bez obzira na djelatnost kojom se bave i proizvode koje proizvode ili kupuju. Ne predstavljamo samo profesionalan pristup zahtjevima kvalitete već i potpunu nepristranost i nezavisnost ispitivanja koja su potvrđena relevantnim akreditacijama, a koje omogućavaju provedbu EU regulativa. Kontakt: Jasminka Sablek, jsablek@croatiakontrola.hr, +385 14817215, +385 992118 630.

ve na uređenju dijela paviljona 1 Zagrebačkog velesajma za potrebe Atletskog saveza. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 7,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 25. travnja. Električna vozila

Hrvatska pošta nabavlja električna vozila. Procijenjena vrijednost je 4,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 2. svibnja.

Papir i papirna konfekcija

Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a nabavlja papir i papirnu konfekciju. Rok dostave ponuda je 25. travnja. Kolica za pristup plaži za osobe s invaliditetom

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Budva nabavlja kolica za pristup plaži za osobe s invaliditetom. Rok dostave ponuda je 11. svibnja.

REGIJA Reklamiranje

Vozila

Lutrija Bosne i Hercegovine nabavlja usluge reklamiranja putem bilborda. Rok dostave ponuda je 19. travnja.

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva Crne Gore nabavlja vozila. Rok dostave ponuda je 26. travnja.

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 61

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE ZGRADE, POSLOVNI PROSTORI I ODMARALIŠTE

Zagrebu otvorenog kod HPB Zagreb: IBAN HR9223900011300000460, poziv na broj 05-649-12, i dokaz o tome predočile stečajnom sucu prije početka dražbe.

Zgrada Osječke tvornice kože u Osijeku ukupne površine 10.938 metara četvornih prodaje se za 2.442.273 kune. Dražba će se održati 12. travnja u 10.15 sati pred stečajnim sucem na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, soba broj 40/II. Jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina potrebno je uplatiti na transakcijski račun Trgovačkog suda u Osijeku broj HR31 23900011300000200, s pozivom na broj HR05 272-31-2000, kod HPB-a i dokaz o tome predočiti stečajnom sucu prije početka dražbe.

Prodaje se pašnjak ukupne površine 1100 metara četvornih za 993.000 kuna u Pobrima kod Opatije. Dražba će se održati 14. travnja u 13 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3, soba 33/V. Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno, a poreze i pristojbe u vezi s prodajom dužan je platiti kupac. Kao kupci mogu sudjelovati pravne i ﬁzičke osobe koje su uplatile jamčevinu od 10 posto na broj IBAN HR0323900011300002256, poziv na broj 00 32022015, model 00.

Dvije zgrade i dvor, te kuća i dvorište ukupne površine 629 metara četvornih prodaju se za 1.235.250 kuna u Višnjevcu kod Osijeka. Dražba će se održati 12. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europska avenija 7, soba broj 25. Nekretnine se ne mogu prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan održavanja ročišta za dražbu dale jamčevinu. Jamčevina u ovom predmetu za nekretninu pisanu u zk.ul. 1928 iznosi 34.300 kuna, a za nekretninu upisanu u zk.ul. 4252 iznosi 89.200 kuna. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda HR3523900011300000419, model: HR05, poziv na broj odobrenja 140-18-2013, s naznakom “jamčevina u predmetu broj 36 Ovr18/2013”.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Prodaje se poslovni prostor ukupne površine 379,9 metara četvornih za 4.216.520,93 kune u Zagrebu. Dražba će se održati 12. travnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu Zagreb. Predmet prodaje može se razgledati uz prethodnu najavu, a sve ostale informacije mogu se dobiti na telefon 01/6152 555. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

Kuća i dvorište ukupne površine 342 metra četvorna prodaju se za 1.130.098,90 kuna u Žabniku. Dražba će se održati 13. travnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba br. 111/I. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine te je treba uplatiti na broj: HR1223900011300000154, poziv na broj: 05 19-02.

Vinograd, maslinik i oranica ukupne površine 148.733 metra četvorna prodaju se za 7.104.900 kuna u naselju Bačva kod Višnjana. Ročište za predmet bit će 19. travnja u 10 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Poreču, Turistička 2, soba br. 13. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće 14. travnja od 10 do 10.30 sati, uz prethodni dogovor sa sudskim ovršiteljem. Jamčevina iznosi 710.490 kuna, te je treba uplatiti na račun HR2923900011300002176, s pozivom na broj 2-2813-15. Dvije kuće, gospodarski objekti, dvorište i oranica ukupne površine 3.117,24 metra četvorna prodaju se za 1.284.441,90 kuna u Kotoribi. Dražba će se održati 19. travnja u 9 sati u zgradi Općinskog suda Čakovec, R. Boškovića 18, soba broj 37/II. Kao kupci mogu sudjelovati svi koji su uplatili jamčevinu u visini od 10 posto od utvrđene vrijednosti na račun Općinskog suda u Čakovcu br. HR8423900011300000701, poziv na broj 1378/13. Zeničko odmaralište u Kaštel Starom ukupne površine 5833 metra četvorna prodaje se za 11.692.000 kuna. Dražba će se održati 19. travnja u 13 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, sudnica br. 22. (podrumski dio zgrade). Jamčevina iznosi 10 posto od početne prodajne cijene.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Usluge posredovanja u zapošljavanju osoblja Universitetet i Oslo, Norveška, traži usluge podsredovanja u zapošljavanju osoblja. Natječaj je otvoren do 20. travnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na: Universitetet i Oslo, 971 035 854, PB 1087 Blindern, Oslo 0317, Norway, Paraskoviia Domak, paraskoviia.domak@admin.uio.no. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// sourcing.amesto.com/Avantra/Customer/ Oslo/Modules/Purchase/Published/Selected. aspx?pid=4253. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na istu adresu. Usluge čišćenja zgrada Service immeubles, patrimoine et logistique (SIPaL) traži nabavu usluga čišćenja zgrada. Natječaj je otvoren do 14. travnja, a prijave na njemačkom ili francuskom jeziku se predaju na: Service immeubles, patrimoine et logistique (SIPaL), Place de la Riponne 10, Lausanne 1014, Suisse, Division Immobilier, exploitation. sipal@vd.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=956749. Dodatne informacije dostupne su na navedenoj adresi. Građevinski radovi Armasuisse Immobilien Baumanagement, Bern, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 5. svibnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Armasuisse Immobilien Baumanagement, Blumenbergstraße 39, Bern 3003, Suisse, Marianne Zürcher, marianne.zuercher@armasuisse.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=960059. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Audiovizualna oprema Møre og Romsdal Fylkeskommune, Molde, Norveška, traži nabavu audiovizualne opreme. Natječaj je otvoren do 15. svibnja, a prijave na nor-

veškom jeziku se predaju na: Møre og Romsdal Fylkeskommune, 944183779, Fylkeshuset, Molde 6404, Norway Arnt Ove Hol, arnt.ove.hol@ mrfylke.no. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupi-

ti izravno i neograničeno na: http://permalink. mercell.com/67395252.aspx. Više podataka o nadmetanju na navedenoj adresi. Vodoinstalaterski materijal Ringerike Kommune, Norveška, traži nabavu vodoinstalaterskih materijala i opreme. Natječaj je otvoren do 6. svibnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Ringerike Kommune 940100925, Osloveien 1 Rådhuset, Hønefoss 3511, Norway, Svein Morten Lillevik Westgård, Svein.Morten.Westgard@ringerike.kommune. no. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://permalink. mercell.com/66986646.aspx. Dodatne informacije dostupne su na drugoj adresi: Mercell Norge AS, Karihaugveien 89, Oslo 1086, Norway, support@mercell.com. Aktivni ugljen Services industriels de Genève, Švicarska, traži nabavu aktivnog ugljena. Natječaj je otvren do 15. svibnja, a prijave na francuskom, njemačkom ili talijanskom jeziku se predaju na Services industriels de Genève - Achats, Chemin du Château-Bloch 2, Case postale 2777, Genève 2 1211, Suisse, Joao Manuel Peixoto, joao.peixoto@sig-ge.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=962001.Dodatne informacije dostupne su na navedenoj adresi.

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 63

PRIVREDNI VJESNIK

DANI KOMUNIKACIJA 2017.

KOMUNICIRATI SE MORA Dani su idealno okruženje i za poslovne ljude koji se ne bave nužno komunikacijama jer je komunikacija usko povezana i s poslovnim ciljevima i rezultatima, ističe Damir Ciglar

redišnja manifestacija tržišnih komunikacija Dani komunikacija okupila je u Rovinju čak 40 posto više posjetitelja u odnosu na prošlu godinu, a tijekom tri dana festivala održana su brojna predavanja, radionice i paneli pod vodstvom vrhunskih stručnjaka iz Hrvatske i svijeta. Peto izdanje festivala Dani komunikacija obilježilo je predavanje Chucka Portera, jedne od legendi oglašivačke industrije, kojeg je Inc. Magazine uvrstio na listu 26 najfascinantnijih poduzetnika, a primljen je i u Hall of Fame Američke oglašivačke federacije. Porter je posjetiteljima u Rovinju otkrio kako se brendovi stvaraju u mašti, popularnoj kulturi i svakodnevnom riskiranju. Osim Portera, tu je bio i suosnivač portala The Pirate Bay Peter Sunde koji je govorio o odgovornosti i moći u dijeljenju sadržaja u digitalnom svijetu. Rovinjskoj publici predstavio se i američki PR stručnjak Alex Braun koji je u Hrvatskoj najpoznatiji kao konzultant

Peter Sunde, suosnivač The Pirate Baya

SDP-a. Dani komunikacija su ove godine produljeni i s dva na puna tri dana, a osim predavanja održana je i dodjela nagrada Effie, IdejaX, Mixx i Young Lions Croatia, ali i nezaobilazni rovinjski partiji i koncerti. Industrija komunikacija se mijenja iznimno velikom brzinom i zato je potrebno pratiti najbolje u ovome poslu

koji će nas upoznati s postojećim trendovima, ali i najaviti promjene koje tek dolaze, objašnjava direktorica festivala Dunja Ivana Ballon. Za Damira Ciglara, člana Organizacijskog odbora festivala, Dani su idealno okruženje i za poslovne ljude koji se ne bave nužno komunikacijama jer je komunikacija usko povezana i s poslovnim ciljevima i rezultatima.

Young Lions Croatia nagrade Grand Prix: • Matko Buntić i Fran Mubrin iz agencije 404 za rad “Zeleni otisak” Cyber: Matko Buntić i Fran Mubrin iz agencije 404 za rad “Zeleni otisak”

Dizajn: Đorđe Janković i Tomislav Šestak, Bruketa&Žinić OM za rad “Donatura” Odnosi s javnošću: Maja Dujlović i Nina Remenar, Komunikacijski laboratorij za rad “Nazovi prirodu”

64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

Matko Buntić i Fran Mubrin

Pobjednici natjecanja IdejaX

Zlato: • “Fenomenalna Hrvatska” agencije BBDO Zagreb i oglašivača Zagrebačka pivovara u kategoriji pića • “Nemojte mučiti sami sebe” agencije Señor i oglašivača Mylan u kategoriji moda, zdravlje i ljepota • “BOOKtiga nagrada” agencije Studio Sonda i oglašivača Gradska knjižnica Poreč u kategoriji turizam, kultura i slobodno vrijeme • “Rollover” agencije McCann Zagreb i oglašivača Hrvatski Telekom u kategoriji telekomunikacije • “Budi kod sebe doma” agencije Utorak i oglašivača Erste&Steiermärkische Bank u kategoriji financijske i osiguravateljske usluge • “Pričajmo jezikom ravnopravnosti” agencije Imago Ogilvy i oglašivača Ženska soba u kategoriji društvene akcije

• “Rollover” agencije McCann Zagreb i oglašivača Hrvatski Telekom u kategoriji najbolja cjelovita kampanja Srebro: • “Piquentum Sv. Vital 2014” agencije Studio Sonda i oglašivača Vinski podrum Buzet u kategoriji piće • “Out Of Office Award” agencije BBDO Zagreb i oglašivača Hrvatske turističke zajednice u kategoriji turizam, kultura i slobodno vrijeme • “Pepeo/Rupa/Uši” agencije McCann Zagreb i oglašivača Hrvatski Telekom u kategoriji telekomunikacije • “Dobar oglas daleko se vidi” agencije Señor i oglašivača Outdoor Akzent u kategoriji mediji i izdavaštvo • “Susjedi” agencije Bruketa&Žinić OM i oglašivača Croatia osiguranje u kategoriji financijske i osiguravateljske usluge • “Nada” agencije Bruketa&Žinić OM i oglašivača Adris Grupe u kategoriji korporativne komunikacije • “Pričajmo jezikom ravnopravnosti” agencije Imago Ogilvy za oglašivača Ženska soba za najbolju cjelovitu kampanju Bronca: • “Staropramen SOFA” agencije BBDO Zagreb i oglašivača Molson Coors u kategoriji piće • “Četkica” agencije Bruketa&Žinić OM i oglašivača Vipnet u kategoriji telekomunikacije • “Oglas za posao” agencije McCann Zagreb i oglašivača Outdoor Akzent u kategoriji mediji i izdavaštvo

• “Vrag nikad ne spava” agencije Grey Worldwide Zagreb i oglašivača Wiener osiguranje Vienna Insurance Group u kategoriji financijske i osiguravateljske industrije • “Superseniori” agencije McCann Zagreb i oglašivača Zaklada Zajednički put/Slagalica u kategoriji društvene akcije • “Fenomenalna Hrvatska” agencije BBDO Zagreb i Zagrebačke pivovare za najbolju cjelovitu kampanju Agencija godine: • McCann Zagreb Oglašivač godine: • Hrvatski Telekom Najbolji copywriting: • “Budi kod sebe doma” agencije Utorak i oglašivača Erste&Steiermärkische Bank u kategoriji financijske i osiguravateljske usluge. Najbolji dizajn i art direction: • “Rollover” agencije McCann Zagreb i oglašivača Hrvatski Telekom u kategoriji najbolje cjelovite kampanje. Najbolja izvedbena vještina, produkcija ili upotreba tehnologije u nekom oglasnom sredstvu: • “Manje je više” agencije BBDO Zagreb i oglašivača Molson Coors u kategoriji piće

Pobjednici MIXX i Effie natjecanja Grand Prix + zlato: • Ožujsko pivo - kampanja “Počeši s razlogom” u kategoriji neprofitabilne/pro-bono, humanitarne kampanje za klijenta Zagrebačka pivovara, agencije: BBDO Zagreb, Universal McCann, Degordian, Pragma komunikacije Zlato: • Iskon, kampanja “I bogati plaču” u kategoriji telekomunikacijske usluge, za klijenta Iskon Internet, agencije: Señor, Mediacom • Ožujsko pivo, “Naša mjesta su zakon” u kategoriji piće (alkoholno i bezalkoholno), za klijenta Zagrebačka pivovara, agencije: BBDO Zagreb, Universal McCann, Degordian Srebro: • Domaćica, kampanja “Donesi mi Domaćicu” u kategoriji hrana, za klijenta Kraš prehrambena industrija, agencija: Real Grupa • JoomBoos, kampanja “JoomBoos Videostar” u kategoriji medijska ideja, za klijenta 24sata, agencije: Projektil, Imago reklamna agencija Bronca: • bonbon, kampanja “Rollover” u kategoriji telekomunikacijske usluge za klijenta Hrvatski Telekom, agencije: McCann Zagreb, MediaCom Central Europe Zagreb • Cedevita, kampanja “Osvoji Fiću u kafiću” u kategoriji piće (alkoholno i bezalkoholno) za klijenta Atlantic

Grupa, agencije: Fahrenheit, Atlantic media • Zagrebačka banka, kampanja “Tko kaže da ne mogu. Sa Zabom mogu.” u kategoriji financijske i osiguravateljske usluge za klijenta Zagrebačka banka, agencije: Real Grupa, MediaCom Central Europe Zagreb • Tele2, “Božićna kampanja: Bijeg” u kategoriji telekomunikacijske usluge za klijenta Tele2, agencije: Imago reklamna agencija, Media Polis, Organizacija, Media Polis • Coca-Cola, kampanja “Shake&Take” u kategoriji piće (alkoholno i bezalkoholno), za klijenta Coca-Cola Adria, agencije: McCann Zagreb, Universal McCann • Septolete duo, kampanja “Tvoje grlo je tvoja snaga” u kategoriji roba široke potrošnje za klijenta Krkafarma, agencije: Imago reklamna agencija, Mediacom Central Europe Zagreb • Signal, kampanja “Signal White Now Glossy Chic” u kategoriji roba široke potrošnje za klijenta Unilever Hrvatska, agencija: Mindshare

NAGRADE MIXX: Brand Awareness Campaign: Out Of Office Awards 2016, BBDO Zagreb i Grayling za klijenta Hrvatska turistička zajednica Direct Response and Lead Generation Campaign: Fresh Island Festival Lead Generation, Degordian za klijenta Fresh Island Cross Media Integration: Supertalent 2016. - Više od TV showa, Digitalist i Tellybug za klijenta Nova TV Best Social: Ožujsko Pivo Social, Degordian za klijenta Zagrebačka pivovara Best Branded Content: Voziona, Unex Grupa za klijenta ORYX Grupa Best Mobile: HRTMeteo, SevenofNine za klijenta HRT Best Media Strategy: Erste moćne online usluge za poduzetnike, 404 za klijenta Erste&Steiermärkische Bank; McDonald´s - Ljubav koja traje već 20 godina, OMD Media, Innovo DDB, Drap, Komunikacijski laboratorij za klijenta Globalna Hrana - McDonald’s Hrvatska Best Website: Lino.eu redizajn, web.burza (Burza) za klijenta Lino brand (Podravka) Best Tech & Innovation: mHPB, Infinum za klijenta Hrvatska Poštanska Banka Best In Show: Potraži spas u H1, Digitalist za klijenta H1 Telekom

10. travnja 2017. | broj 3973 | PRIVREDNI VJESNIK | 65

CROATIA AIRLINES I LUFTHANSA TECHNIK

PARTNERSTVO DUGO 25 GODINA Od 2000. godine CA i Lufthansa Technik AG redovito razmjenjuju svoje zaposlenike

Hrvatska zrakoplovna tvrtka Croatia Airlines (CA) i njemačka tvrtka na području tehničkog održavanja zrakoplova Lufthansa Technik AG obilježili su 25 godina uspješne poslovne suradnje. Naime, prošlo je točno 25 godina nakon što je CA preuzeo prvi Boeing 737 iz Lufthansine ﬂote. Prilikom svečanog

obilježavanja četvrt stoljeća suradnje, Krešimir Kučko, predsjednik Uprave CA, je istaknuo kako su hrvatski radnici o održavanju zrakoplova u proteklom razdoblju mnogo naučili od njemačkih stručnjaka. “Sada smo u poziciji da možemo još više širiti vlastite kapacitete u našem tehničkom središtu u Zagrebu, i to korak po korak. Naše partnerstvo je

tipična win-win kombinacija”, rekao je Kučko. Od 2000. godine do danas CA i Lufthansa Technik AG redovito razmjenjuju svoje zaposlenike. CA je 2001. godine dobio certiﬁkat JAR 145 za tehničko središte u Zagrebu i tada su obavljena prva dva C-pregleda na Lufthansinim zrakoplovima Airbus A320. Prije nekoliko tjedana, CA i Lufhansa Technik proslavili su još jedan jubilej, a to je bio jubilarni 200. pregled Lufthansinog zrakoplova. Govoreći o partnerstvu dviju kompanija, Antonio Schulthess, član Izvršnog odbora Lufthanse Technik za ljudske potencijale i tehničke usluge, rekao je kako je tom suradnjom stvoren izvrstan primjer uspješnog međunarodnog poslovanja i suradnje. “Naše zajedničko razumijevanje kvalitetnog rada, ﬂeksibilne reakcije na neočekivane događaje i naša želja da pružimo najbolje usluge predstavljaju ključ za zajedničko stvaranje poslovnog rasta i održivog uspjeha”, naglasio je Schulthess. (S.P.)

BILLA HRVATSKA

Od sada pod zastavom Spara Potkraj 2016. godine Rewe Grupa i Spar Handels-AG potpisali su ugovor o preuzimanju Bille u Hrvatskoj. Nakon što je Hrvatska agencija za tržišno natjecanje dala bezuvjetno odobrenje za zaključenje posla, preuzimanje je realizirano 1. travnja 2017. Tvrtka Billa do daljnjega će nastaviti poslovati, a novu upravu predstavljat će Helmut Fenzl kao predsjednik Uprave Spara Hrvatska i Danijel Vidiš, član te uprave. “Pozdravljamo nove kolege i izra-

žavamo zadovoljstvo povećanjem broja Sparovih supermarketa u Hrvatskoj. Preuzimanje Bille važan je strateški korak i predstavlja novu fazu u razvoju Spara na hrvatskom tržištu”, rekao je Fenzl. Spar Hrvatska u 100-postotnom je vlasništvu Spar Österreichische Wa-renhandels AG-a. Devetnaest InterSparovih hipermarketa i 39 Sparovih supermarketa u 2016. ostvarilo je bruto prihod od prodaje u iznosu od 2800 milijardi kuna. Na kraju 2016. godine u Sparu Hrvatska radilo je 2800 zaposlenika.

66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3973 | 10. travnja 2017.

Provjereni partner gospodarstva!

PRIVREDNI VJESNIK Tu smo zbog vas i vašeg posla Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

SVAKI TJEDAN PRED VAMA! GODIŠNJA PRETPLATA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

PRIVREDNI VJESNIK

Ostavite svoj trag Odluke koje donosite danas ostavljaju traga i na vaĹĄoj buduÄ&#x2021;nosti. Pametnim ulaganjem osigurajte dodatnu mirovinu. Uplatom u dobrovoljni mirovinski fond do kraja godine ostvarite pravo na 15% drĹžavnog poticaja, a maksimalno 750 kuna za 2017. godinu.

Besplatni info telefon 0800 00 99 www.azfond.hr/dmf