Pv 3974 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

17. travnja 2017., godina LXIII, broj 3974

KAKO MLADE PRIVUĆI POLJOPRIVREDI?

OPG -ključni element EU poljoprivrede INTERVJU

Denis Ožegović predsjednik Udruženja autoškola pri HGK-u

POSEB

AN PR

I LO G

t r c o l t

t aditeljs ti u gr ama s o v o n tnin i nekre

SPECIJALIZIRANA KONFERENCIJA

Kroz klaster rivali postaju partneri HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Interaktivna karta investicijskog potencijala

SADRŽAJ

3974 / 17. travnja 2017. TEMA TJEDNA

Mladi poljoprivrednici i zajednička poljoprivredna politika EU-a Kako mlade privući poljoprivredi?

Denis Ožegović, vlasnik autoškole Hajduk i predsjednik Udruženja autoškola pri HGK-u Zabrinuti smo za svoju egzistenciju

HGK predstavio Interaktivnu kartu investicijskog potencijala Digitalna karta za ulagače

Pregovori o stabilizaciji Agrokora Ramljak: Ne mogu se pouzdati ni u jednu brojku iz financijskih izvješća

20. obljetnica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj Održivi razvoj je jedini pravi razvojni put

Poreč će od 23. lipnja do 16. rujna opet postati velika pozornica na otvorenom

Održan kongres Hrvatski pekar Uvozimo kruh, a žitarica imamo dovoljno

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva ključni su element europskog modela poljoprivrede

INTERVJU

AKTUALNO

KONFERENCIJA 18

Klasteri - Alat za jačanje konkurentnosti u Jugoistočnoj Europi Kroz klaster rivali postaju partneri

PRIČA S RAZLOGOM 34

Krah mijenja ime u Spiral Pipes Technics Novo ime, novi pogon, novi proizvod

HRWWWATSKA 38

JumpIT Forum ICT - važna gospodarska karika

SVIJET FINANCIJA

Kombiniranje ESIF-a i JPP-a Veća vrijednost za novac i optimiziraniji projekt

Poreč Open Air festival Šaroliko i veselo za sve uzraste

BUSINESS & LIFESTYLE

Denis Ožegović

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR NEDO PINEZIĆ

Obiteljski smještaj traži se cijele godine Zahvaljujući ovoj djelatnosti, koja do sada jedina stavlja privatnu imovinu u funkciju gospodarstva, Hrvatska ostvaruje godišnji prihod od dvije milijarde eura

I Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma HGK

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ako se stare navike teško mijenjaju, moramo se priviknuti na činjenicu da turistički promet u obiteljskom smještaju više nije vezan isključivo uz ljetne mjesece već se poslovanje ove smještajne ponude produžilo na cijelu godinu. U Zagrebu, Dubrovniku, Rijeci, Splitu, Puli, Osijeku, Vukovaru, Županji, Varaždinu, a u zadnje vrijeme sve više i u Šibeniku, Zadru i ostalim većim gradovima i mjestima na prometnim pravcima, obiteljski smještaj se traži kroz cijelu godinu, pa sve više domaćina uključuje svoje kapacitete u cjelogodišnju ponudu. Dapače, pojedini domaćini čak i u ruralnim krajevima poput Gorskog kotara, Istre, Plitvica i dalmatinskog zaleđa postižu zauzetost više od 150 dana. Obiteljski smještaj bilježi povećanje broja dolazaka i noćenja kroz cijelu godinu. Tako je, prema podacima DZS-a u prvom kvartalu 2016. u obiteljskom smještaju ostvareno najveće povećanje turističkog prometa među svim vrstama smještaja, i to od 21,6 posto u odnosu na 2015. Ova godina je počela dobro, a nastavljaju se lanjska obilježja. Manje oscilacije prometa dogodit će se u svibnju zbog rasporeda praznika u većini glavnih emitivnih zemalja. Naime, ove godine se svi glavni blagdani nakon kasnijeg Uskrsa pomiču u lipanj. U predsezoni više dolazaka u obiteljski smještaj bilježe veći gradovi te Istra i Kvarner. Najave su dobre, dapače, neki portali, poput Booking.coma, bilježe povećanje rezervacija za čak 60 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To se tumači željom gostiju da na vrijeme osiguraju svoj boravak zbog povećane potražnje za obiteljskim smještajem u Hrvatskoj. Potražnja za određenom vrstom smještaja ovisi o sezoni i destinaciji. Za kratke boravke u gradovima najtraženiji su bed and breakfast (B&B) i apartmani, na ruralnom se području najviše traže ruralne kuće za odmor, u kupališnim destinacijama apartmani..., ali kako “svaka roba ima svojeg kupca”, u razdobljima veće potražnje - sve se traži i sve se puni. Zajednica obiteljskog turizma HGK početkom ove godine postala je punopravna članica udruženja European Holiday Home Association (EHHA), što otvara nove prilike za promociju hr-

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

vatskog obiteljskog smještaja. EHHA zastupa 20 milijuna postelja u domaćinstvima u zemljama EU-a, a pored vlasnika smještaja okuplja i upravitelje nekretnina kao i digitalne posrednike. Obiteljski smještaj je oblik smještajne uslužne djelatnosti koju pruža domaćinstvo, a u njemu sudjeluje cijela obitelj. To je ujedno i najjača mjera propopulacijske politike koja djeluje pozitivno na demograﬁju ugroženih područja. Trenutačno Zajednica obiteljskog turizma HGK zastupa nešto više od 80.000 domaćinstava sa 500.000 stalnih postelja. Obiteljski je smještaj u zadnjih 10 godina doživio rast broja domaćinstava i kapaciteta za 25 posto. Zahvaljujući ovoj djelatnosti, koja do sada jedina stavlja privatnu imovinu u funkciju gospodarstva, Hrvatska ostvaruje godišnji prihod od dvije milijarde eura.

ZAJEDNICA OBITELJSKOG TURIZMA HGK ZASTUPA NEŠTO VIŠE OD 80.000 DOMAĆINSTAVA SA 500.000 STALNIH POSTELJA Obiteljski smještaj ima svoj Nacionalni program unapređenja obiteljskog smještaja koji provodi Zajednica obiteljskog turizma HGK u suradnji s Ministarstvom turizma i HTZ-om. Prva strukovna organizacija obiteljskog smještaja osnovana je prije 20 godina pri Županijskoj komori Rijeka, a nacionalna Zajednica obiteljskog turizma osnovana je pri HGK-u 2010. U proteklih šest godina ona je postala najveća i najaktivnija strukovna organizacija u zemlji koja godišnje okuplja više od 5000 domaćina kroz jedan nacionalni i više od 10 regionalnih foruma obiteljskog smještaja.

BROJKE, BROJKE

BROJ STOKE I PERADI PROSINAC 2016. 462.000 ukupan broj goveda u Hrvatskoj

1.163.000 ukupno svinja

Ukupan bro goveda j u uspored bi sa 2015. po rastao za 1,5%

roj Ukupan b a nji z svinja ma su no 0,3% u od 1 0 na 2 5.

619.000 ovaca 75.000 koza 9.856.000 ukupan broj peradi OD TOGA SU:

U odnosu n a 2015. ukup an broj ovaca je u p orastu za 1,8%, a broj koza biljež i porast za 21%

j an bro Ukup 2016. iu perad n je za je sman % 3,3

5.362.000

3.858.000

512.000

tovljenih pilića

kokoši

pura

21.000

91.000

12.000

gusaka

pataka

ostale peradi

Izvor: DZS

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA MLADI POLJOPRIVREDNICI I ZAJEDNIČKA POLJOPRIVRED

KAKO MLADE PRIVUĆI POLJOPRIVREDI? Mladi na selu su vitalan segment opstanka obiteljske poljoprivrede koja se suočava s brojnim izazovima, a ZPP se okreće socijalnoj i ekološkoj održivosti i tu mladi poljoprivrednici mogu pronaći svoje mjesto piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

D 312.176 osoba aktivnih u poljoprivredi registrirano u Hrvatskoj 2016.

od toga

165.167 nositelja poljoprivredne proizvodnje

170.515 poljoprivrednih gospodarstava iste godine

emografska kretanja u ruralnim područjima utječu na sadašnjost i budućnost ukupnog prostora Republike Hrvatske i njena razvoja jer obuhvaćaju 90 posto teritorija i 47 posto stanovništva, oko dva milijuna ljudi. Nastavi li se sadašnji trend odlaska mladih s hrvatskog sela, taj ogromni potencijal koji se skriva u nedovoljno iskorištenim i zapuštenim poljoprivrednim površinama mogao bi do 2031. godine dovesti do toga da preostanu samo staračka domaćinstva uz značajno smanjeni stupanj gospodarskog razvoja. Na forumu Mladi poljoprivrednici i ZPP, nedavno održanom u Osijeku u organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije u sklopu provedbe EU projekta GRASS Croatia Razvoj ruralnih područja za uspješno društvo, koji je suﬁnancirao EU, ocijenjeno je kako su obiteljska poljoprivedna gospodarstva ključni element europskog modela poljoprivrede jer vrednuju modele poljoprivredne prakse koji su društveno, ekonomski, socijalno i ekološki održivi. Također je naglašeno da su mladi na selu vitalan segment opstanka obiteljske poljoprivrede koja se suočava s brojnim izazovima u smislu uspješnog planiranja, pristupa tržištima, ﬁnanciranja, primjene inovacija, administrativnih barijera, udruživanja i neizvjesnosti tržišta. OPG-ovi u Europskoj uniji broje 12 milijuna poljoprivrednika koji raspolažu sa 172 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta i imaju 25 milijuna aktivnih poljoprivrednika. Prema podacima s kraja 2016. godine iz Upisnika OPGova, u Hrvatskoj je registrirano 312.176 osoba aktivnih u poljoprivredi - od njih je 165.167 nositelja poljoprivredne proizvodnje, dok pridruženih članova ima 147.009. U prošloj godini je bilo 170.515 gospodarstava od čega 97 posto otpada na OPG-ove, a najviše ih ima u Zagrebačkoj, zatim u Splitsko-dalmatinskoj, a tek onda u Osječko-baranjskoj županiji (12.866).

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

SVE MANJE OPG-ova I ZADRUGA Profesorica s osječkog Poljoprivrednog fakulteta Snježana Tolić ustvrdila je kako ovi podaci pokazuju da od 2010. godine do danas broj OPG-ova u Hrvatskoj kontinuirano opada - sa 198.023 na 170.515. U istom se razdoblju prepolovio i broj zadruga sa 600 na 300. Tome su pridonijeli i zakoni koje su vlasti donosile, a koji su demotivirali mlade ljude, smatra Snježana Tolić i dodaje kako je cijeli prostor Europske unije suočen s problemom starenja poljoprivrednog stanovništva. Samo je šest posto nositelja poljoprivrednih gospodarstava mlađih od 35 godina, s prosječno 14,6 hektara, dok je u Hrvatskoj 5,67 posto.

OBITELJSKA POLJOPRIVEDNA GOSPODARSTVA KLJUČNI SU ELEMENT EUROPSKOG MODELA POLJOPRIVREDE “Razmatraju se pristupi novim tehnologijama i istraživanjima, organizacijski modeli udruživanja obiteljskih gospodarstava s naglaskom na zadruge. EU potiče umrežavanje na svim razinama, što imamo i mi u okviru Programa ruralnog razvoja i potporama razvoja proizvođačkih organizacija. Međutim, zadruge, koje su najčešći model u EU koji okuplja male poljoprivredne proizvođače, nekako su ostale po strani. ZPP se okreće socijalnoj i ekološkoj održivosti i tu mladi poljoprivrednici mogu pronaći svoje mjesto. Uz potpore županija, mladima za potporu ostaju i savjetodavne službe i brojne institucije i organizacije

NA POLITIKA EU-a

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

PROIZVODNJA HRANE

Ružna sadašnjost - neizvjesna budućnost Danas godišnje u svijetu od gladi umire više od 7,5 milijuna djece, što je oko 20.000 djece dnevno, navela je Martina Jurković. Istodobno, broj gladnih i pothranjenih u svijetu je alarmantnih 805 milijuna (FAO izvještaj 2016.). Od bolesti prenosivih hranom godišnje oboli više od 600 milijuna ljudi, dok od toga umre njih oko 420.000

Uz potpore županija, mladima za potporu ostaju i savjetodavne službe i brojne institucije i organizacije koje mogu pomoći, a postoje i lokalne akcijske grupe koje promiču informiranje stanovništa u ruralnim područjima. Snježana Tolić, profesorica osječkog Poljoprivrednog fakulteta

(izvještaj WHO 2016.). Pored svega toga, količina otpada od hrane i gubitaka iznosi gotovo trećinu godišnje proizvodnje hrane. Pribrojimo li tome i klimatske promjene, koje se neupitno i neodgodivo događaju, a koje imaju značajan utjecaj na kvalitetu proizvodnje, pojavu raznih štetnika ili bolesti povezanih proizvodnjom

koje mogu pomoći, a postoje i lokalne akcijske grupe koje promiču informiranje stanovništa u ruralnim područjima i organiziraju brojne edukacije potičući mlade da ostanu na selu i žive od poljoprivrede”, zaključila je profesorica Tolić. Kako bi se motiviralo mlade da postanu nositelji poljoprivredne proizvodnje, važna je pomoć države i njenih institucija kako kroz zakonske odredbe, tako i kroz konkretne potpore. Osječko-baranjska županija donijela je za programsko razdoblje 2016.-2020. mjeru upravo usmjerenu na mlade poljoprivrednike koji još nisu postigli obujam proizvodnje potreban za to da se mogu javiti za sredstva potpora razvoju. “Prepoznali smo problem u tome da mladi poljoprivrednici nemaju obujam proizvodnje od 8000 eura kako bi mogli ostvariti veća poticajna sredstva i stoga smo svoje mjere usmjerili prema jačanju njihovih kapaciteta kako bi mogli ostvariti taj obujam i povući više novca iz Programa ruralnog razvoja. Maksimalni iznos potpore je ovdje 70.000 kuna i nadamo se da ćemo imati veliki broj zahtjeva jer smo svjesni da mladi poljoprivrednici-početnici nemaju mogućnost da jačaju i pokrenu vlastitu poljoprivrednu proizvodnju. Mislimo da će ova mjera biti usmjerena i prema onima koji se još uvijek premišljaju hoće li se baviti poljoprivrednom proizvodnjom ili ne. S obzirom na uvjete i na mogućnosti koje nam daje Program ruralnog razvoja, smatramo da su poticajne mjere mogućnost da ostanu na ovom prostoru i nastave svoju poljoprivrednu proizvodnju. Kod nas prevladavaju stara poljoprivredna domaćinstva, a mladih je sve manje i manje. Živimo s tim ruralnim prostorom i kroz naše mjere mu nastojimo pomoći. Ove godine za tu mjeru namijenjenu mladim poljoprivrednicima imamo osigurano 500.000 kuna, s time da se ta sredstva mogu i povećati ako dobijemo više zahtjeva”, istaknula je Silva Wendling, pročelnica Upravnog

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

hrane, kao i utjecaj na dostupnost vode koja je neophodna za normalnu i kvalitetnu proizvodnju hrane - podjednako kao kvalitetno i pogodno tlo - svjesni smo da se uistinu suočavamo s velikim problemom koji može ozbiljno narušiti proizvodnju hrane u budućnosti, a samim time i utjecati na njenu potražnju.

odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Osječko-baranjske županije.

KAKO NAHRANITI DEVET MILIJARDI LJUDI? Martina Jurković iz Hrvatske agencije za hranu iznijela je podatke o potražnji za hranom u svijetu do 2050. godine koji nisu nimalo optimistični jer se procjenjuje da će se do te godine broj stanovništva povećati za oko dvije milijarde odnosno do devet milijardi stanovnika. To znači i povećanu potražnju za hranom, a stručnjaci predviđaju da bi ona mogla rasti 1,1 do 2,2 posto godišnje “Očekivan je i ukupni rast konzumacije hrane, posebice one životinjskog podrijetla, što može imati nepovoljan utjecaj na okoliš jer zahtijeva i povećanje proizvodnje hrane za životinje. Očekuje se da će značajan dio populacije u budućnosti dosegnuti takvu razinu konzumacije hrane koja ne ostavlja puno prostora za daljnji rast koji će neminovno dovesti do promjena u načinu prehrane, odnosno prehrambenih navika. To se većinom odnosi na zapadne ili razvijene zemlje, dok je za očekivati kako će se u zemljama u razvoju promjene u načinu prehrane događati nešto sporije. Međutim, one su opet povezane s ekonomskim pokazateljima zemalja, odnosno trendom razvoja pojedine zemlje, ali i drugim čimbenicima kao što su religija, običaji, novi trendovi u prehrani...”, smatra Martina Jurković. Sve ovo upućuje na promjenu pristupa i načina poljoprivredne proizvodnje - kako ratarske, tako i stočarske - na okretanje novim i modernim tehnologijama unapređenja proizvodnje, prilagođavanje okolišnim uvjetima i, prije svega, izradu i primjenu dugoročnih strategija poljoprivredne proizvodnje utemeljenih na dostupnim pokazateljima promjena, procjenama potreba za hranom te znanstveno utemeljenim savjetima i novim tehnološkim dostignućima.

EKOLOŠKA PROIZVODNJA SVE ZANIMLJIVIJA HRVATSKIM POLJOPRIVREDNICIMA

SADA I VELIKE ZANIMA EKO PROIZVODNJA Ekološka proizvodnja je definitivno način da se poboljša dohodak kako u zemljama u razvoju, tako i u razvijenim zemljama, istaknuo je Konrad Hauptfleisch iz IFOAM-a piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

animanje za ekološku proizvodnju među hrvatskim poljoprivrednicima sve je veće posljednjih nekoliko godina. Osim toga, nisu to više samo mali proizvođači s površinama od nekoliko hektara, već je eko proizvodnja sve zanimljivija i velikim poljoprivrednicima, a pojedinačni eko nasadi danas se mjere u stotinama hektara, zaključeno je na nedavnom predavanju održanom u Hrvatskoj gopodarskoj komori-Županijskoj komori Osijek. Predavanje je organizirala prva ekološka poljoprivredna organizacija Ecogos iz slavonskog sela Niza, uz predavače

iz Međunarodne federacije pokreta ekološke poljoprivrede (IFOAM) i Rere SD, razvojne agencije Splitsko-dalmatinske županije. Zadnji podaci govore da je trenutačno pet posto ukupnih površina u ekološkoj proizvodnji. “Nevjerojatnom brzinom nam rastu površine i certiﬁciraju se proizvodi, čak 56 posto u 2015. godini, što je jako dobro. No to je ujedno i veliki izazov jer trebamo prilagoditi cijelu infrastrukturu koja će podržavati ekološke proizvođače što se posebice odnosi na savjetodavnu službu. Pod eko proizvodnjom

oko

80.000 0ha to je 5% je pod eko proizvodnjom

ukupnih poljoprivrednih površina

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

TEMA TJEDNA

Hrvatska ima problema s pristupom malih poljoprivrednika zemljištu i veličinom parcela.

Konrad Hauptfleisch, predstavnik IFOAM-a

je blizu 80.000 hektara od čega su gotovo 50 posto oranice, 35 posto su pašnjaci, a oko 15 posto su trajni nasadi. Malo površina je pod povrćem iako postoji ogromna potražnja za ekološkim povrćem”, kaže Jelena Petrov iz Rere SD.

POTPORE I EDUKACIJA Poljoprivrednicima u ekološkoj proizvodnji trenutačno je dostupno nekoliko oblika potpore kroz strukturne fondove. Jedan od najvećih je Program ruralnog razvoja koji kroz nekoliko mjera direktnog plaćanja i kroz mjeru poticanja udruga ekoloških proizvođača, edukacije kroz savjetodavne službe potiče razvoj sektora. Isto tako može se koristiti europski socijalni fond za edukativne potrebe, prekogranični transnacionalni programi... “Upravo kroz ovaj posljednji program mi u Splitsko-dalmatinskoj županiji proveli smo veliki broj programa za razvoj sektora i potaknuli mlade proizvođače da uđu u ekološku proizvodnju. Imamo grupu od 50 ljudi, pratimo ih od početka, dakle od registracije OPG-a do dobivanja sredstava iz Programa ruralnog razvoja, pretežno mjere 6.1 i 6.3 za mlade proizvođače, a kasnije ih pratimo kroz edukacije i Akademiju ekološke poljoprivrede kako bi imali stalnu agronomsku podršku. Educiramo i naše agronome u Reri, 12 ljudi je na stručnom osposobljavanju kako bismo imali svoju podršku i mini savjetodavnu službu unutar agencije”, pojašnjava Jelena Petrov.

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

RAZLIČITOST U PROIZVODNJI Onim što je vidio tijekom nekoliko dolazaka u Hrvatsku impresioniran je Konrad Hauptﬂeisch, predstavnik Međunarodne federacije pokreta ekološke poljoprivrede (IFOAM), čiji je zadatak naše eko proizvođače upoznavati s pregledom lanca vrijednosti u ekološkoj proizvodnji, certiﬁkacijom proizvodnje i prodajom

TREBAMO PRILAGODITI CIJELU INFRASTRUKTURU KOJA ĆE PODRŽAVATI EKOLOŠKE PROIZVOĐAČE, ISTIČE JELENA PETROV ekoloških proizvoda kako bi ljudi stekli uvid u to što zapravo ekološka proizvodnja jest. “Zadovoljan sam načinom na koji osobito mladi proizvođači rješavaju izazove s kojima se susreću u ekološkoj proizvodnji. Hrvatska ima problema s pristupom malih poljoprivrednika zemljištu i veličinom parcela, odnosno njihovom rascjepkanošću. S druge strane, to je i prilika za ekološku proizvodnju i za proširenje proizvodnog

ECOGOS - EKOLOŠKA POLJOPRIVREDNA ORGANIZACIJA

EU potiče eko poljoprivredu Europska unija znatno potiče ekološku poljoprivrednu proizvodnju, a unutar nje i povezivanje malih obiteljskih gospodarstava u poljoprivredne organizacije. Prva takva ekološka poljoprivredna organizacija je Ecogos iz Nize koja trenutačno okuplja 10 malih gospodarstava u kooperantskom odnosu i još 11 gospodarstava u nekom prijelaznom statusu. Trenutačno je u proizvodnoj organizaciji ukupno oko 1000 hektara poljoprivrednih površina i to najviše pod jabukama, zatim šljivom, kruškom marelicom i kupinom, a od povrća pod mrkvom i ciklom. “Svi članovi organizacije rade zasebno, a zajedno nabavljamo repromaterijal što nam donosi i nižu cijenu. Kao proizvođačka organizacija imamo dodatne bodove za ostvarivanje

prava na poticaje. Za rad organizacije dobivamo sredstva i od Europske unije, to znači za troškove funkcioniranja same organizacije, vođenje knjiga i troje zaposlenika. To nisu sredstva za proširenje proizvodnje ili nasada već su isključivo namijenjena funkcioniranju proizvodne organizacije. Na tržište plasiramo svježe voće i povrće, ali i prerađevine, a 20 posto svaki član može prodavati mimo organizacije na kućnom pragu, dok ostalo zajedno prodajemo trgovačkim lancima”, pojašnjava Blaženka Firšt, prokuristica u Ecogostu i jedna od njegovih osnivača, način rada ekološke organizacije ističući kako postoji niz prednosti takvog organiziranja poljoprivrednika. Smatra kako se od ekološke poljoprivrede nitko nije obogatio, već je

asortimana (diverzifikacija) unutar obiteljskog gospodarstva. Ono pozitivno što sam uočio je velika različitost u proizvodnji od obale do kontinentalnih dijelova”, naglasio je Hauptfleisch. On tvrdi kako se pokazalo da je ekološka proizvodnja isplativa i da, globalno, proizvođači koji rade u sustavu ekološke proizvodnje imaju manji dug. Također tvrdi da je ponekad ekološkim proizvođačima teže pristupiti izvorima sredstava. “To je zbog veličine farmi i toga što velikim investitorima to ne izgleda atraktivno. Definitivno je ekološka proizvodnja način da se poboljša dohodak kako u zemljama u razvoju, tako i u razvijenim zemljama”, poručio je Hauptfleisch.

POD EKO PROIZVODNJOM OSAM POSTO NASADA Kao što je to slučaj u većini poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, i u ekološkoj proizvodnji prednjači Osječko-baranjska županija. Tako je kroz mjeru 1. na predavanjima o ekološkoj proizvodnji u Osječko-baranjskoj županiji do 2015. godine bilo 650 obveznika, a prva sljedeća županija imala je dvostruko manje zainteresiranih. U novom ciklusu već je prijavljeno više od 300 obveznika. To pokazuje koliko se povećao interes za ekološku proizvodnju. “Povećale su se i površine. Više za ekološku proizvodnju nisu zainteresirani samo mali poljoprivrednici već i velika gospodarstva. Tako je 2002. godine pod eko proizvodnjom bilo 50 hektara površina, a sada govorimo oko 50.000

bit da sebi osiguraju zdravu hranu, bolje zdravlje i dulji život. “U korist nam ide činjenica da su proizvodi koji nose eko certifikat nešto skuplji na tržištu, a u zadnje vrijeme i za njih postoji povećani interes. Da je eko poljoprivreda isplativa, sigurno bi se njome bavili i veliki proizvođači, no naša održivost je trenutačno u činjenici da EU potiče ovaj vid proizvodnje”, zaključuje Blaženka Firšt.

hektara i približavamo se brojci od osam posto nasada pod ekološkom poljoprivredom. Sigurno da su jedan od najvećih razloga toga poticaji, pogotovo kroz višegodišnje nasade”, objašnjava Juraj Klarić, viši stručni savjetnik za eko poljoprivredu Savjetodavne službe Osječko-baranjske županije. Navodi primjer oraha za koje svi poticaji, kada se zbroje kroz osnovna i zelena plaćanja, mlade i male poljoprivrednike i ekološki poticaj, mogu iznositi i do desetak tisuća kuna po hektaru. Klarić smatra da treba inzistirati na ekološkom proizvodu koji će svoje mjesto pronaći na policama trgovina i tržištu, a ne samo stvarati oranice iza kojih tog proizvoda nema. Također smatra kako je u eko proizvodnji bitna i tradicijska komponenta, povratak života na ruralna područja, na sela, i obitelj koja može živjeti od svoga rada i u skladu s prirodom. Eko proizvođači su pod stalnim nadzorom i kontrolom, a pokaže li se neka nepravilnost u radu, rezultat može biti i gubitak certiﬁkata. “Tek kada uđu u eko proizvodnju, vide koliko ima ekoloških kontrola. Svaki proizvođač mora imati svoje kontrolno tijelo koje opet ima svoje nadležno tijelo (Ministarstvo poljoprivrede) i ako želite svoj proizvod nekome prodati u EU, taj će unatoč svim kontrolama napraviti svoju laboratorijsku analizu. Ako se utvrde neki problemi, proizvođač može ostati bez poticaja i biti ispisan iz Upisnika ekoloških proizvođača, a to nije nikome u interesu”, upozorava Klarić.

U eko proizvodnji bitna je i tradicijska komponenta, povratak života na ruralna područja, na sela, i obitelj koja može živjeti od svoga rada i u skladu s prirodom.

Juraj Klarić, Savjetodavna služba Osječko-baranjske županije

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU DENIS OŽEGOVIĆ, vlasnik autoškole Hajduk i predsjednik Udruženja autoškola pri HGK-u

ZABRINUTI SMO ZA SVOJU EGZISTENCIJU Neprekidne promjene propisa i uvjeta poslovanja donose poslovnu nestabilnost koja se u našoj struci danas osjeti u velikoj mjeri te je nemoguće optimalno planirati poslovni razvoj i svojim poslovnim uspjehom pridonijeti uspješnosti cijelog sustava piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

oko

350 autoškola postoji u Hrvatskoj

1695 aktivnih instruktora vožnje u Hrvatskoj

115 kn bez PDV-a cijena 1 sata u autoškoli

utoškola Hajduk obiteljska je tvrtka obitelji Ožegović iz Splita iznimno duge povijesti: obukom kandidata za vozače bavi se već četvrta generacija ove obitelji. Sjedište autoškole je u Splitu, s povremenim poslovnicama na Braču, Šolti, Visu, Korčuli, Šibeniku, Vodicama, Kaštel Starom… Autoškola osposobljava kandidate za vozače A1, A2, A, B, C, D, CE i AM kategorije, obavlja periodičnu izobrazbu vozača (KOD95) i bavi se prijevozom putnika. Osposobljavanje kandidata se obavlja na 22 suvremena vozila, sva u vlasništvu autoškole, u kojoj je trenutačno zaposleno 19 osoba, dok je u sestrinskoj tvrtki Ex Cathedra još 20 zaposlenika. Denis Ožegović, vlasnik autoškole Hajduk i predsjednik novoosnovanog Udruženja autoškola pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kaže nam kako je tvrtka zahvaljujući dobrim poslovnim rezultatima 2015. ušla u skupinu od pet posto najboljih poslovnih subjekata u Hrvatskoj. Također, dodaje, poslovna uspješnost tvrtke omogućila joj je da stekne pravo nositelja certifikata bonitetne izvrsnosti. Certifikat predstavlja europski standard kvalitete financijskog poslovanja tvrtke, a njegovo posjedovanje potvrđuje da su pouzdani partner. Misija ove autoškole je osposobiti sigurnog, samostalnog i kulturnog vozača te tako pridonijeti sigurnosti u prometu, budući da vozača vide najvažnijim čimbenikom sigurnosti prometa. Osim toga, vizija autoškole je biti jedna od najboljih u Hrvatskoj, koja svojim kandidatima pruža inovativnost, profesionalnost i kvalitetnu uslugu.

 Kako ocjenjujete položaj autoškola u Hrvatskoj? - Naše autoškole predstavljaju jednu od najuređenijih djelatnosti u Hrvatskoj. Činjenica jest da su gotovo u potpunosti iskorijenjeni rad 12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

nelicenciranih pravnih osoba i stručnih osoba, porezna evazija, rad na crno, neplaćeni prekovremeni rad, nestručan i neodgovoran rad, zloporaba godišnjih odmora, neprijavljivanje radne snage i tehnička neispravnost vozila. Istovremeno je omogućen potpuni statistički uvid u djelatnost i stabilno punjenje javnih ﬁnancija. Dakle, sve je to odraz i primjer uređenosti jedne djelatnosti - ne samo za Hrvatsku, već tako nešto nisu uspostavile ni daleko razvijenije države izvan ili unutar EU-a. Sustav osposobljavanja vozača do 2004. godine temeljio se na liberalnim uvjetima poslovanja, što je u konačnici rezultiralo niskom kvalite-

NAŠE AUTOŠKOLE PREDSTAVLJAJU JEDNU OD NAJUREĐENIJIH DJELATNOSTI U HRVATSKOJ tom nastavnog procesa osposobljavanja kandidata na štetu sigurnosti prometa. Sustavno provedenu analizu javno je objavila stručna organizacija Hrvatski autoklub te je za razdoblje od 2005. godine do danas licenciranjem i normiranjem cijelog sustava učinjen ogroman preokret i znatno podignuta razina kvalitete i povjerenja u rad autoškola, što je trebalo biti jamstvo za daljnji razvoj i nova još kvalitetnija rješenja. Međutim, kako je Europska komisija nametnula primjenu određenih odredbi, mišljenja sam da ćemo se vratiti korak unatrag i zbog toga sam zabrinut.

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

 Međutim, statistika se popravila, zar ne? - Da se stanje sigurnosti prometa na cestama podignulo na višu razinu pokazuju nam statistički podaci iz MUP-ovog Biltena o sigurnosti cestovnog prometa o prometnim nesrećama. Možemo reći da su mladi vozači nakon položenog vozačkog ispita izravni proizvod autoškola. Nedvojbeno je vozač ključni čimbenik sustava cestovne sigurnosti koji svojim psihoﬁzičkim značajkama, znanjima, vještinama, osposobljenošću i ponašanjem utječe na sigurnost i kakvoću odnosa u sustavu. Uočavamo da se u razdoblju postojećeg sustava osposobljavanja vozača smanjio broj prometnih nesreća koje su skrivili mladi vozači za 31 posto, broj prometnih nesreća s nastradalim osobama za 33 posto, a broj poginulih u prometnim nesrećama za 34 posto.  Ima li Hrvatska dovoljan broj autoškola? - Do 2005. godine broj autoškola je bio veći od 600. Nakon primjene novih propisa i reveriﬁka-

DO 2017. AUTOŠKOLE NISU IMALE REPREZENTATIVNOG NACIONALNOG PREDSTAVNIKA POPUT SADAŠNJEG UDRUŽENJA AUTOŠKOLA HGK cije, ta se brojka znatno umanjila. U Hrvatskoj postoji oko 350 autoškola što je dovoljan broj s obzirom na broj instruktora koji su u njima zaposleni i godišnji broj kandidata. Kriterij za određivanje dovoljnog broja autoškola je godišnji potencijalni broj kandidata za vozače, s iznimkom otoka. Potencijalni broj kandidata za vozače u Republici Hrvatskoj u jednoj godini čini broj stanovnika one dobne skupine 14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

koja je stekla uvjete za osposobljavanje kandidata za vozače B kategorije vozila, uvećane za 10 posto, a temelji se na podacima Državnog zavoda za statistiku iz zadnjeg službenog popisa stanovništva. Novim zakonom ukinut će se trenutačni kriterij za određivanje dovoljnog broja autoškola, tj. doći će do liberalizacije tržišta, pa možemo opet očekivati rast broja autoškola.

 Pogoduje li zakonodavni okvir razvoju djelatnosti ili ne? - Do 2017. godine zakonodavni okvir pokazao se razvojnim poglavito u sredinama s većim brojem autoškola, što se može vidjeti i po najsuvremenijim vozilima za osposobljavanje kandidata i do danas su općenito napredovali svi segmenti u autoškoli. No, neprekidne promjene propisa i uvjeta poslovanja donose poslovnu nestabilnost koja se u našoj struci danas osjeti u velikoj mjeri te je nemoguće optimalno planirati poslovni razvoj i svojim poslovnim uspjehom pridonijeti uspješnosti cijelog sustava. Novi zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama treba ugledati svjetlo dana do 20. svibnja kako bismo zadovoljili Europsku komisiju i implementirali odredbe europskih direktiva koje nam se nameću, bez prave procjene učinaka na autoškole koje imaju ugovore o radu na neodređeno vrijeme sklopljene s djelatnicima po uvjetima sadašnjeg zakona, i prilagodbe određenih propisa (Zakon o PDV-u...), da bi se nastavila fer utakmica autoškola na tržištu. Zbog toga su članice našeg udruženja pri HGKu s pravom zabrinute za svoju egzistenciju.  Kakav je odnos države prema autoškolama? - Do sada se autoškole i njihovi predstavnici službeno nisu pozivali i pitali za mišljenje, a kamoli da su uključivani u radne skupine za izradu propisa. Možemo priznati da do 2017. godine autoškole nisu imale reprezentativnog

nacionalnog predstavnika, poput sadašnjeg Udruženja autoškola Hrvatske gospodarske komore. Moram istaknuti ministra Vlahu Orepića koji se pokazao vrlo kooperativnim i razumnim, na čemu mu i ovim putem zahvaljujem, kao i ostatku njegova tima u Ministarstvu unutarnjih poslova. Smatram da zajedno sa zakonodavcem možemo naći bolja rješenja i da smo tek na početku suradnje.

 Imaju li banke razumijevanja za vaše poslovanje? - Naravno, kreditna i leasing društva konstantno nude razne modele ﬁnanciranja i tako olakšavaju nabavu, ponajprije vozila.

 Mnogo je govora o cijenama autoškola, jesu li one primjerene hrvatskom prometnom podneblju? - Tijekom rada nisam uočio negativne komentare kandidata na visinu cijene. Dapače, tržište se naviklo jer gotovo sve autoškole imaju sličnu cijenu zadnjih devet godina. Buniti se treba onaj koji za svoj novac ne dobije primjerenu razinu usluge. Cijena jednog sata iznosi 115 kuna bez PDV-a. U Sloveniji je jedan sat oko 25 eura. Ako usporedite našu cijenu autoškole s cijenama sata rada u drugim branšama, primjerice, autoservisera, primjećuje se da nam je cijena niska. Jer, u nju moramo ukalkulirati troškove rada stručnog voditelja, predavača, instruktora vožnje, učionice i uredskog prostora, prometnog vježbališta, vozila one kategorije za koju se obavlja osposobljavanje, administracije i knjigovodstva, režijske troškove, sredstva za razvoj i marketing, pa tvrdim da autoškole posluju na granici rentabilnosti gdje nema prostora za smanjivanje cijene. Troškovi poslovanja se praktično iz godine u godinu samo povećavaju, a mi se moramo izboriti da naši radnici teže za većim plaćama. Naime, naše su plaće niže od hrvatskog prosjeka, što nije dobro za budućnost ove struke koja tako budućim djelatnicima autoškole može postati neatraktivna zbog potplaćenosti.

instruktora vožnje određene kategorije te koja je navršila 24 godine starosti. Trenutačno je otprilike 1695 aktivnih instruktora vožnje u Hrvatskoj i sigurno je da postoje kvalitativne razlike među njima. Svi stručni djelatnici pa tako i instruktori vožnje moraju se stručno usavršavati, a svake četiri godine svi stručni

SMATRAM DA SE KVALITETA INSTRUKTORA VOŽNJE PODIGLA TE DA SE SVATKO STALNO MORA USAVRŠAVATI U SVOM POSLU djelatnici autoškole moraju pristupiti provjeri stručne osposobljenosti. Podatke o rezultatima tih provjera posjeduje Hrvatski autoklub. Smatram da se kvaliteta instruktora vožnje podigla te da se svatko stalno treba usavršavati u svom poslu, a ako ima nedovoljno profesionalnih instruktora, to ide na dušu poslodavaca.

 Je li procedura u autoškolama prilagođena onoj u Europskoj uniji i kakva su tamo kretanja u ovoj djelatnosti? - Svaka država članica ima drugačije uređen sustav osposobljavanja kandidata, a sve bi države članice trebale primjenjivati europske direktive koje uređuju ovu djelatnost.  Ima li većina instruktora potreban stupanj edukacije ili ima i onih koji nisu dovoljno profesionalni? - Instruktor vožnje u autoškoli može biti osoba sa zanimanjem instruktora vožnje koja ima najmanje tri godine vozačku dozvolu za vozila B kategorije i kojoj je izdana dozvola 17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO HGK PREDSTAVIO INTERAKTIVNU KARTU INVESTICIJSKOG POT

DIGITALNA KARTA ZA ULAGAČE Hrvatskoj nedostaje definirana ulagačka strategija, kao i izvozna strategija. Privlačenje investicija u proizvodni sektor trebao bi biti glavni cilj Hrvatske u idućem razdoblju. Ova karta upravo promovira Hrvatsku kao ulagački zanimljivu zemlju, istaknula je Silva Stipić Kobali piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr za ostvarenje poslovne ideje”, rekao je predstavljajući ovaj projekt Hrvatske gospodarske komore njen potpredsjednik za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić.

U KOMORI ISTIČU KAKO JE JASNO DA POMACI U ULAGANJIMA POSTOJE, NO JOŠ SE NE ZNA JE LI RIJEČ O DUGOTRAJNOM TRENDU “Ovom interaktivnom kartom htjeli smo dati doprinos poticanju investicija koje utječu na podizanje stope BDP-a i, na kraju, boljitku života, tako da objedinimo sve podatke’’, rekao je Kramarić.

H 21,1 % svih investicija u Hrvatsku od 2003. do 2016. došlo je iz Nizozemske

23,8 % investicija završilo je u bankarskom sektoru

rvatska gospodarska komora predstavila je protekloga tjedna Interaktivnu kartu investicijskog potencijala po hrvatskim županijama koja potencijalnim ulagačima na jednostavan način pruža informacije o speciﬁčnim gospodarskim i ulagačkim potencijalima pojedinih županija. “Ova karta predstavlja digitalnu platformu putem koje potencijalni investitori mogu doći do informacija o potencijalima pojedinih županija, ključnim gospodarskim granama, dostupnosti radne snage prema stupnju obrazovanja, stopi nezaposlenosti, obrazovnim institucijama, broju stanovnika, prosječnoj plaći, prometnoj infrastrukturi, poduzetničkim zonama i drugim informacijama važnim

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

U ZAGREBU DVIJE TREĆINE INVESTICIJA Interaktivna karta nastala je kao odgovor na dosadašnji nedostatak centraliziranog i objedinjenog digitalnog prikaza informacija o određenim parametrima u Hrvatskoj, koje su investitorima od ključne važnosti pri donošenju odluka o ulaganjima. Analize Hrvatske gospodarske komore pokazuju također i nerazmjer između ulaganja u Zagreb, u kojem su završile dvije trećine svih investicija, i u neke hrvatske županije gdje su ulaganja gotovo zanemariva. Direktorica Sektora za međunarodne poslove i Europsku uniju Hrvatske gospodarske komore Silva Stipić Kobali upozorila je kako Hrvatskoj nedostaje deﬁnirana ulagačka, kao

ENCIJALA

Greenﬁeld investicije u RH (mlrd. USD)

FDI po zemljama (1993. - q3 2016.; u %) Nizozemska

20,1%

Austrija

17,3%

Njemačka

9,5%

Luksemburg

7,3% 7,1%

Mađarska Italija Francuska Slovenija Velika Britanija Nizozemski Antili

2 1,5 1

5,0% 4,7% 4,5% 3,9% 2,8%

i izvozna strategija. “Privlačenje investicija u proizvodni sektor trebao bi biti glavni cilj Hrvatske u idućem razdoblju. Ova karta upravo promovira Hrvatsku kao ulagački zanimljivu zemlju”, naglasila je Silva Stipić Kobali. Kako kažu u Komori, jasno je da pomaci u ulaganjima postoje, no još se uvijek ne zna je li riječ o dugotrajnom trendu. Godina 2014. je prva godina u kojoj se vidi jasni skok nakon ulagačkog zatišja koje je nastupilo s gospodarskom krizom 2008. Pet vodećih zemalja iz kojih se ulagalo u Hrvatsku od 2003. do 2016. godine bile su: Nizozemska, iz koje je došlo 21,1 posto svih investicija, zatim Austrija sa 17,3 posto investicija, Nijemci su uložili 9,5 posto svih investicija, dok je iz Luksemburga došlo 7,3 posto, a iz Mađarske 7,1 posto investicijskog novca. U tom razdoblju najviše se ulagalo u bankarski sektor u koji je ušlo 23,8 posto investicija. U trgovinu na veliko uloženo je 9,1 posto ukupnog novca, u ostale poslovne djelatnosti 8,9 posto, a najmanje (3,3 posto) završilo je u hotelima i ugostiteljstvu. Ova interaktivna

2,5

0,5 0 2009.

2010.

2011.

Izvor: HNB

2012.

2013.

2014.

2015. Izvor: HNB

karta nije samo namijenjena potencijalnim ulagačima zainteresiranima za otvaranje poslova i ostvarivanje vlastitih poslovnih projekata u Hrvatskoj, nego i svim onima koji se bave promoviranjem Hrvatske kao zemlje poželjne za ulaganje i poslovanje.

Ulaganja vodećih 5 zemalja (mil. EUR) Nizozemska

3.000 2.500 2.000 1.500 1.000 500 0 -500 -1.000 -1.500

Austrija Njemačka Luksemburg Mađarska

1993. 1995. 1997. 1999. 2001. 2003. 2005. 2007. 2009. 2011. 2013. 2015. Izvor: HNB

Interaktivnom kartom htjeli smo dati doprinos poticanju investicija koje utječu na podizanje stope BDP-a i, na kraju, boljitku života, tako da objedinimo sve podatke. Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

SPECIJALIZIRANA KONFERENCIJA KLASTERI - ALAT ZA JAČANJE KONKU

KROZ KLASTER RIVALI POSTAJU PARTNERI U Europi imamo puno primjera kada govorimo o klasterima konkurentnosti jer je to alat preko kojega male i srednje tvrtke postaju konkurentnije i prisutne na inozemnom tržištu. Samim time taj segment gospodarstva podižemo na višu razinu, istaknuo je Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S 65 5 poslovnih klastera djeluje u Zajednici klastera HGK

oko tvrtki

460 0

okupljaju ti klasteri

pecijalizirana konferencija Klasteri - Alat za jačanje konkurentnosti u Jugoistočnoj Europi koja je prošli tjedan održana u Mlinima okupila je više od 130 sudionika, uglavnom stručnjaka, iz 12 zemalja. Riječ je o prvoj takvoj konferenciji održanoj u zadnjih četiri godine i ta je činjenica često isticana tijekom njena održavanja. Klasteri se nalaze u svim strategijama vezanim uz razvoj gospodarstva u Hrvatskoj, ali za njihov razvoj nisu predviđena sredstva u proračunu. U Bosni i Hercegovini, prema riječima Marka Šantića, predsjednika Privredne komore Federacije BiH, klasterima nije dan značaj ni u razvojnim dokumentima. Slična situacija je i u ostalim državama Jugoistočne Europe i to će se nastojati promijeniti, isticali su sudionici konferencije koja je imala za cilj sagledati svu problematiku klastera. A s obzirom na to da još nisu donesene odluke o smjeru razvoja klastera u Hrvatskoj, konferencija je bila prilika za raspravu i analizu mnogobrojnih prijedloga koji mogu ubrzo biti pretočeni u konkretne mjere za jačanje konkurentnosti, ali i oporavak klastera. Konferencija je održana u organizaciji Hrvatskog drvnog klastera te uz suorganizaciju Hrvatskog klastera konkurentnosti prehrambeno-prerađivačke industrije, Hrvatskog klastera konkurentnosti sektora elektroenergetskih i proizvodnih strojeva i tehnologija, Hrvatskog klastera konkurentnosti građevinske industrije te Hrvatskog klastera konkurentnosti drvno-prerađivačke industrije. Pokrovitelj konferencije bio je Hrvatski sabor, a

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

partneri Hrvatska gospodarska komora, Agencija za investicije i konkurentnost te Privredna komora FBiH.

VAŽNO JE BITI UČINKOVIT Hrvatski drvni klaster je operativni klaster koji ima oko 100 članova iz drvne industrije i šumarstva i jedan je od najaktivnijih klastera u Republici Hrvatskoj. Klaster je dobio dva IN-

KLASTERI IMAJU ŠIRI I SOFISTICIRANIJI PRISTUP I NISU POSLOVNA UDRUŽENJA, KAZAO JE MARIJAN KAVRAN TERREG projekta, a aplicirao je na još nekoliko projekta, kazala je voditeljica projekata Rosana Šimunović. Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera, smatra da nije važno na koji način klaster djeluje nego je važnije da bude učinkovit. “U ovom trenutku cilj nam je da se izborimo za bolje okruženje i potporu, bilo da se radi o podršci vlada, bilo da se bolje međusobno povežemo. Klaster, osim horizontalno, mora biti i vertikalno integriran u sektor. Kako bismo ostvarili naše ciljeve, trebaju nam

RENTNOSTI U JUGOISTOČNOJ EUROPI

pametni i integrirani projekti, a u uvjetima kakvi su u 21. stoljeću nije moguće razviti nijednu industriju ni sektor bez ozbiljnog udjela primjene istraživanja i razvoja”, napomenuo je Kavran. Za razvoj klastera, prema njegovu mišljenju, nema jednoznačnih rješenja niti se do rješenja može doći prepisivanjem osnovnih modela iz uspješnih primjera u Europskoj uniji. No primjenom svjetskih iskustava i prakse može se odrediti smjer kako se organizirati na području Hrvatske i zemalja Jugoistočne Europe. “Za svako gospodarstvo, pogotovo ono malo, klasterizacija je vrlo važna tema. Kroz klaster rivali i konkurenti na tržištu postaju partneri. Klasteri su jedna velika mogućnost. Preko klastera se može utjecati na zapošljavanje te na istraživanje, razvoj i usvajanje novih znanja kao i na njihovu implementaciju. Pri tome treba imati na umu da klasteri imaju širi i soﬁsticiraniji pristup te da nisu poslovna udruženja. Pred nama u Jugoistočnoj Europi je

izazov usklađivanja s europskim politikama, a u isto vrijeme moramo jačati ključne poluge u smislu razvoja inovacija”, ističe Kavran.

osnovano

KLASTERI NA PREKRETNICI Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša, ocjenjuje da se klasteri u Hrvatskoj trenutačno nalaze na prekretnici. “Većina problema nastaje zbog loše komunikacije i stoga su konferencije vrlo važne kako bi se svi problemi iskomunicirali te našla rješenja”, tvrdi Radoš dodajući kako se klasteri često povezuju s konkurentnošću nacionalnog gospodarstva. “HGK pomaže u tome da se konkurentnost tvrtki podigne na višu razinu, a klasteri su model pomoću kojeg se ta razina može podići. Mi smo 2003. godine krenuli s podrškom osnivanja operativnih klastera da bismo 2013. godine započeli s osnivanjem 13 nacionalnih klastera konkurentnosti. Njihovo osnivanje direktno je utjecalo na stvaranje

13 hrvatskih klastera konkurentnosti

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 19 17

SPECIJALIZIRANA KONFERENCIJA

Osnivanje 13 nacionalnih klastera konkurentnosti direktno je utjecalo na stvaranje Strategije pametne specijalizacije zahvaljujući kojoj Hrvatska danas ima na raspolaganju više od milijardu eura za ulaganje u istraživanje i razvoj inovacija. Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK

Strategije pametne specijalizacije zahvaljujući kojoj Hrvatska danas ima na raspolaganju više od milijardu eura za ulaganje u istraživanje i razvoj inovacija. Osim toga, klasteri imaju ključnu ulogu u deﬁniranju budućih centara kompetencije. U Europi imamo puno primjera kada govorimo o klasterima konkurentnosti jer je to alat preko kojega male i srednje tvrtke postaju konkurentnije i prisutne na inozemnom tržištu. Samim time taj segment gospodarstva podižemo na višu razinu”, istaknuo je Radoš. Jacques Viseur, menadžer za komunikaciju iz European Cluster Collaboration Platforma, također je naznačio važnost uloge klastera u nacionalnim politikama i strategijama. “Internacionalizacija klastera i poslovno povezivanje, odnosno umrežavanje, vrlo je važno za svako gospodarstvo. Naša platforma za okupljanje i suradnju klastera ima više od 550 članova. Osnovani smo prije koju godinu, a već imamo toliko članova. Vrlo brzo napredujemo i možemo biti vaš glas i podrška u Bruxellesu”, kazao je Viseur. Pomoćnica ravnatelja Agencije za investicije i konkurentnost Andrea August podsjetila je kako je ta agencija od osnivanja klastera stalno sudjelovala i podupirala njihov razvoj. “Zajedno smo rasli, učili, razmjenjivali znanje i iskustva te deﬁnirali projekte. Sada je došlo vrijeme kada bi klasteri mogli dobiti jači zamašnjak koristeći sredstva iz EU fondova. Trinaest klastera konkurentnosti osnovano je upravo stoga kako bi se mogla povući sredstva iz tih fondova, a samim time i rad klastera učinio dinamičnijim. Napravljene su sve potrebne strategije, a klasteri bi trebali doživjeti svoj uzlet kroz aktualizaciju i implementaciju tih projekata. Ovo je jedini način da se sektorski povuku sredstva i da se sektori ojačaju. Smisao klastera upravo je inovativnost tradicionalnih sektora. Ključna uloga klastera bit će u pronalaženju inovativnih niša određenog sektora”, pojašnjava Andrea August.

BEZ POVEZIVANJA RAZVOJ NIJE MOGUĆ Florence Casetel iz francuskog klastera Advencity predstavlja klaster koji ima više od 180 članova i ističe: “Cilj nam je projektno umrežavanje i tražimo partnere na području Jugoistočne Europe”. Vladimir Gumilar, direktor Slovenskog građevinskog klastera, koji je član European Circular Construction Alliancea, smatra da u današnje vrijeme razvoj nije moguć bez povezivanja. “Izazovi poput kružne ekonomije trebaju suradnju i to ne samo suradnju unutar sektora nego i povezivanje s drugim industrijskim sektorima što nije moguće bez usluga koje nude klasteri. Trenutačno radimo

KLJUČNA ULOGA KLASTERA BIT ĆE PRONALAŽENJE INOVATIVNIH NIŠA ODREĐENOG SEKTORA, SMATRA ANDREA AUGUST na povezivanju s klasterima u ostalim državama. Europska unija podržava klastere i članice klastera u internacionalizaciji i povezivanju te izlasku na treća tržišta”, pojasnio je Gumilar. Danka Milojković, direktorica Kuće klastera iz Niša koja je partner konferencije, mišljenja je da su klasteri alati za održivi gospodarski rast. “Održivost klastera ovisi o tri segmenta: o održivosti članica tvrtke, o upravljanju menadžera klasterom i o podršci javnog sektora, ali ovisi i o strategiji pojedine zemlje. Kod zemalja EU-a ona je vezana uz održivost

ŽELJKO ERKAPIĆ, DIREKTOR KLASTERA POLJOMEHANIZACIJE

Kako reaktivirati klastere? Željko Erkapić, direktor Klastera poljomehanizacije, koji je osnivač dvaju klastera konkurentnosti, primijetio je da je proces razvoja klastera u određenoj stagnaciji s obzirom na okolnosti vezane uz razne promjene politika. “Pred nama je izazov na koji način reaktivirati klastere i vratiti ih na put kojim smo krenuli i koji smo zamislili. Do sada smo napravili određene rezultate, ali

smo sada u fazi stagnacije. Mi smo konkretno napravili dosta u povezivanju članica. Krenuli smo s osam osnivača, a sada nas je 23. Na nekim projektima smo dosta podigli konkurentnost klastera vezanu uz internalizaciju poslovanja i nalazimo se u svim bazama svjetskih proizvođača. Naše članice izvoze 70 posto svoje proizvodnje”, ističe Erkapić.

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

TAJANA KESIĆ ŠAPIĆ, DIREKTORICA SEKTORA ZA INDUSTRIJU I IT HGK

Identificirano 12 prioritetnih i potencijalnih industrijskih sektora hrvatskog gospodarstva Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT HGK, podsjetila je da klasteri u hrvatskom gospodarstvu sudjeluju od 2003. godine. U razdoblju od 2005. do 2011. godine Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva sufinanciralo je 46 klastera i inicijativa za uspostavu klastera u ukupnom iznosu od 27 milijuna kuna. Ti klasteri i inicijative udruživali su ukupno 504 tvrtke u kojima su bile 25.063 zaposlene osobe. U HGK-u je 2007. godine osnovana Zajednica klastera. “Na osnovi prikupljenih analitičkih podataka i rezultata detaljnog mapiranja postojećih klastera u Republici Hrvatskoj, identificirano je 12 prioritetnih i potencijalnih industrijskih sektora hrvatskog gospodarstva. U HGKu je osnovano nekoliko poslovnih klastera od kojih je potrebno izdvojiti AD klaster, Klaster inteligetne energije i Drvni klaster sjeverozapadne Hrvatske, a pojedine

zajednice i udruženja djeluju kao klasteri. Danas u Zajednici klastera HGK djeluje 65 poslovnih klastera koji okupljaju oko 460 tvrtki, a osnovano je i 13 hrvatskih klastera konkurentnosti”, istaknula je Tajana Kesić Šapić.

malih i srednjih tvrtki, dok se u Jugoistočnoj Europi sve svodi na entuzijazam privatnog sektora i klaster menadžera. Mora se imati na umu da se klaster ne može razvijati samo inicijativom privatnog sektora koji teži ostva-

ZADRUGARSTVO SE KOD NAS NE PREPOZNAJE KAO POŽELJAN POSLOVNI MODEL, ISTIČE ILDA STANOJEVIĆ rivanju proﬁta. Država treba stvarati okvir za razvoj gospodarstva”, tvrdi Danka Milojković. Vlado Orešković, direktor Hrvatskog klastera konkurentnosti sektora elektroenergetskih i proizvodnih strojeva i tehnologija, mišljenja je da bez umrežavanja i regionalnog povezivanja nije moguće poslovati i da se samo na taj način može održivo poslovati u budućnosti.

Prema njezinim riječima, cilj klasterizacije usmjeren je na stvaranje mreže poduzetnika koji će zajedničkim snagama osmisliti nove proizvode te otkloniti probleme usitnjene proizvodnje i nedostatnih proizvodnih kapaciteta. “Povezivanje tvrtki u klastere bilo je temeljeno na zajedničkom ulaganju u istraživanje i razvoj, nastupima na domaćim i međunarodnim sajmovima, zajedničkim troškovima marketinga, edukacijama te, u konačnici, konkurentnijoj nabavi. Povezivanje u klastere temelji se na povećanju izvoza i omogućavanju pristupa novim tržištima, transferu i uvođenju novih tehnologija u hrvatsko gospodarstvo, poboljšanju okvirnih uvjeta za inovacije, povezivanju raznih komplementarnih sektora i posredničkih organizacija. Uz to, ne smije se zaboraviti ni na uvođenje i poboljšanje normi kvalitete i procesa u klasterima i članovima klastera”, rekla je Tajana Kesić Šapić.

ZADRUGARSTVO U EU JE POŽELJNO Voditelj LAG-a Lika Tomislav Kovačević predstavio je Integralni program razvoja Like i Primorja. “Poljoprivrednike smo udružili u zadrugu Lika coop koja će sudjelovati u raznim programima i na natječajima. Turističke agencije smo udružili u poseban projekt, tako da se sada svi nalazimo na zajedničkom kolosjeku u sklopu integrativnog projekta. S obzirom na to da smo napravili dobre pripreme, ne sumnjamo u uspjeh projekta, a određeni pomaci već su vidljivi”, kaže Kovačević. Ravnateljica Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo Ilda Stanojević smatra da klasterizacija, isto kao i zadružno povezivanje, predstavlja udruživanje kako bi prije svega članice tih udruženja poslovale konkurentnije te općenito postale jačei na tržištu. “Osnovni problemi koji nas muče su neusklađeni zakoni koji se odnose na regulativu vezanu uz zadruge. Zadrugarstvo se kod nas ne prepoznaje kao poželjan poslovni model, dok je u ostalim zemljama EU-a pogotovo na području poljoprivrede ono vrlo poželjno. Nažalost kod nas se to ne događa unatoč tome što su zadruge vrlo poželjan model kao proizvođačka organizacija za povlačenje sredstava iz EU fondova”, zaključila je Ilda Stanojević.

U ovom trenutku cilj nam je da se izborimo za bolje okruženje i potporu, bilo da se radi o podršci vlada, bilo da se bolje međusobno povežemo. Klaster, osim horizontalno, mora biti i vertikalno integriran u sektor. Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

ZELENO SVJETLO ZA

Ukupna nominalna vrijednost novog kredita je 46 milijuna kuna, od čega bi 36 milijuna kuna išlo za refinanciranje starog kredita Borova, a 10 milijuna kuna bi se iskoristilo za potrebe tekuće likvidnosti piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

rvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) će Borovu omogućiti novi kredit od 46 milijuna kuna, a osiguranje tog kredita bit će dionice Končara i HT-a koje su u državnom vlasništvu. Vlada je, naime, na svojoj prošlotjednoj sjednici donijela odluku kojom se omogućilo zalaganje tih dionica putem CERP-a, kako bi se HBOR-u omogućilo davanje kredita Borovu za isplate plaća i daljnje

poslovanje. Ukupna nominalna vrijednost novog kredita je 46 milijuna kuna, od čega bi 36 milijuna kuna išlo za reﬁnanciranje kredita koji je Borovo dobilo 2015. godine i čije je dospijeće 30. lipnja ove godine, a 10 milijuna kuna bi se iskoristilo za potrebe tekuće likvidnosti. “Od Uprave Borova očekujemo ne samo sugestije o tome kako restrukturirati poslovanje i da ono bude učinkovito, nego da na zajedničkim načelima

pokušamo vidjeti tko bi mogao biti strateški partner za dugoročni opstanak i učinkovitost rada Borova, koji je gospodarski izrazito važan za Vukovar”, rekao je premijer Andrej Plenković. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić je pojasnila kako Borovo ne može vratiti ranije uzeti kredit jer je tu tvrtku u proteklom razdoblju opterećivala i predstečajna nagodba.

SJEDNICA SAVJETA ZA SLAVONIJU, BARANJU I SRIJEM

Na raspolaganju oko 2,5 milijardi eura Prošli tjedan u Osijeku održana je prva sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, kojom je predsjedao premijer Andrej Plenković i na kojoj je predstavljen Projekt Slavonija, Baranja i Srijem te aktivnosti resornih ministarstava i institucija na području pet

slavonskih županija te Strateški razvojni projekti za te županije. “Na raspolaganju nam je oko 2,5 milijardi eura koji kroz različite operativne programe mogu biti usmjereni na razvoj istoka Hrvatske. U tom procesu važno je ostvariti usmjereniji pristup i sinergiju svih

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

aktera te dodatno oplemeniti sve napore državne razine onime što nudi europski proračun”, rekao je Plenković te istaknuo da su tri ministra u Vladi Slavonci – Gabrijela Žalac, Tomislav Tolušić i Zdravko Marić, koji imaju posebnu zadaću brinuti o ovoj temi.

KREDIT BOROVU PREMIJER ANDREJ PLENKOVIĆ O AGROKORU

Vlada i parlamentarna većina su reagirale pravovremeno, učinkovito i odgovorno Premijer Andrej Plenković se još jednom osvrnuo na događanja vezana uz Agrokor i primjenu Zakona o izvanrednoj upravi u sistemski važnim kompanijama te još jednom istaknuo kako su Vlada i parlamentarna većina na ovom pitanju koje je prijetilo velikom krizom reagirale ne samo pravovremeno, učinkovito i odgovorno, već su imale snage za političko vodstvo i rješavanje problema. “Želim da tu poruku razumiju oni koji prate proces i da shvate kako bi u nekom drugom scenariju možda danas bili u kontekstu

“S obzirom na činjenicu da predstečajna nagodba sada ima perspektivu razrješenja, moguće je predložiti HBOR-u da se postojeći kredit reﬁnancira novim kreditom. Za osiguranje ovog kredita dat će se postojećih 2,33 posto dionica Končara koje su služile kao osiguranje za kredit iz 2015., kao i 329.154 dionice koje čine 0,4 posto temeljnog kapitala HT-a, koje su u vlasništvu države”, rekla je ministrica Dalić koja je istaknula važnost nastavka poslovanja Borova, stvaranje uvjeta da se predstečajna nagodba konačno završi i pronalazak rješenja za njegovo stalno održivo poslovanje.

SUBVENCIONIRANJE KREDITA ZA PRVU NEKRETNINU Sa sjednice Vlade u saborsku je proceduru upućen i zakon o subvencioniranju stambenih kredita, kojim Vlada želi pomoći stjecanje prve nekretnine po speciﬁčnim uvjetima osobama mlađima od 45 godina, te dodane subvencije koje se odnose na osobe s invaliditetom i njihove obitelji. Novost je da je omogućena i kupnja rabljenih stanova i kuća. Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević objašnjavajući zakonski prijedlog istaknuo je kako će, osim pomoći u rješavanju prvog stambenog pitanja, ovo

uobičajenog stečajnoga postupka koji bi prijetio ugrožavanju radnih mjesta zaposlenika koncerna, dobavljača, sve zajedno i do 200.000 ljudi, prijetio bi daljnjim financijskim nekontroliranim lančanim procesima koji bi ugrožavali gospodarstvo. Ništa od toga neće se dogoditi zbog našeg djelovanja i to je izuzetno važno za sagledavanje procesa koji su pred nama”, rekao je Plenković dodavši kako od izvanrednog povjerenika koji je preuzeo upravljanje Agrokorom očekuje detaljno snimanje stanja te da uz podršku

odgovarajućih međunarodnih savjetnika krene u drugu fazu, odnosno restrukturiranje. “Ovaj slučaj nije slučaj spašavanja bilo kojeg pojedinca, kompanije, to je odgovoran potez stabiliziranja ekonomije i financijskoga sustava. Mislim da smo svi suglasni da smo u prvom činu procesa napravili stabilizirajući učinak. A sada je na redu dugotrajni napor koji će osigurati pozitivno poslovanje ove kompanije”, rekao je premijer Plenković te dodao da će zakon pojasniti predstavnicima Europske komisije u Bruxellesu.

taj se rok produžava za još jednu godinu”, rekao je Kuščević napomenuvši kako će država suﬁnancirati nekretnine vrijednosti do 1500 eura po četvornom metru, odnosno u ukupnom iznosu do 100.000 eura. Važno je pojasniti kako stambeni kredit može biti veći od 100.000 eura, ali se u tom slučaju njegova razlika ne

BOROVO NE MOŽE VRATITI RANIJE UZETI KREDIT JER JE TU TVRTKU U PROTEKLOM RAZDOBLJU OPTEREĆIVALA I PREDSTEČAJNA NAGODBA zakonsko rješenje imati i socijalnu, pa čak i pronatalitetnu notu. “Svaka osoba koja nije starija od 45 godina i nema u svojem vlasništvu stan ili kuću imat će pravo na ostvarenje poticaja po ovom zakonu. Ako digne kredit za kupnju prvog stana ili kuće, država će četiri godine plaćati pola rate kredita, a ako dobije ili usvoji dijete u tom razdoblju, za svako dijete se rok produžava za dodatne dvije godine. Ako u obitelji ima osoba s invaliditetom većim od 50 posto,

subvencionira. Efektivna kamatna stopa na ovaj kredit ne smije biti veća od 3,75 posto godišnje, a ugovore o subvencioniranju kredita sklapat će Agencija za prodaju nekretnina koja će imati obvezu Vladi jednom godišnje podnositi izvješće o provedbi zakona. Za 2017. u proračunu je predviđeno 17,5 milijuna kuna za realizaciju ovog programa, dok se u projekcijama proračuna za iduće godine taj iznos penje na 35 milijuna kuna godišnje.

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO PREGOVORI O STABILIZACIJI AGROKORA

RAMLJAK: NE MOGU SE BROJKU IZ FINANCIJSKI Situacija je nakon odblokiranja Agrokorovih kompanija puno bolja nego što sam očekivao. Likvidnih sredstava ima sve više i više. Konzum je već danas počeo s prvim isplatama prema dobavljačima, rekao je izvanredni Vladin povjerenik nakon prvog dana provedenog u Agrokoru piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

itanje svih pitanja u slučaju Agrokora jest koliki je u konačnici stvarni dug prema dobavljačima ili vjerovnicima? Iako su se pojavile različite brojke, još uvijek nije utvrđena stvarna zaduženost koncerna i tvrtki u njegovom sastavu, zbog čega je taj posao dodijeljen PricewaterhouseCoopersu (PwC), koji je odabran za izradu revizije. Rok za izradu revizorskog izvješća je šest mjeseci. “Što se tiče zadnjih ﬁnancijskih izvještaja iz rujna 2016., ja se ne mogu pouzdati ni na jednu brojku iz tog izvještaja, tako da vam sada ne mogu reći točno stanje obveza kompanije”, rekao je Ante Ramljak kada je na početku prošlog tjedna preuzeo upravljanje Agrokorom kao izvanredni Vladin povjerenik. Pozvao je tri međunarodne konzultantske kuće da predstave svoje ponude, nakon čega će biti izabran konzultant koji će izraditi plan restrukturiranja koncerna. Hoće li se na taj poziv odazvati konzultantska kuća Alvarez&Marsal na čelu s Antonijem Alvarezom III., još nije poznato. Ministar državne imovine Goran Marić kazao je kako ni on ne vjeruje ﬁnancijskim izvješćima Agrokora.

vjerovnici pozivaju da obavijeste povjerenika o svojim pravima.

UTVRĐIVANJE STVARNE ZADUŽENOSTI AGROKORA I TVRTKI U NJEGOVOM SASTAVU OBAVIT ĆE PwC SVOJOM REVIZIJOM “Situacija je nakon odblokiranja Agrokorovih kompanija puno bolja nego što sam očekivao. Likvidnih sredstava ima sve više i više. Konzum je već danas počeo s prvim isplatama prema dobavljačima”, rekao je Ramljak nakon prvog dana

provedenog u Agrokoru. Inače, izvanredni povjerenik oformio je i svoj tim u kojem će Vladimir Bošnjak iz Agrokora biti izvršni direktor Odjela za strategiju i tržište kapitala, Luka Cvitan bit će voditelj projekta u istom odjelu, a Anja Linić Sikavica direktorica Ureda za odnose s javnošću, dok su od vanjskih stručnjaka angažirani Marko Delić i Branimir Bricelj iz tvrtke Alter Capital, iz Ramljakove bivše tvrtke Texo Management Tomislav Matić, dok će se s pravnim pitanjima nositi desetak djelatnika odvjetničkog ureda Šavorić i partneri. Od same primopredaje kompanije Ramljak, kaže, nije bio u kontaktu s Ivicom Todorićem ni bilo kojim članom Uprave iz obitelji Todorić. Kad je riječ o poslovanju Agrokorovih tvrtki u regiji, problema s likvidnošću, bar za sada, nema.

PLENKOVIĆEV IZBOR Antu Ramljaka je kao izvanrednog povjerenika na samom početku protekloga tjedna potvrdio Trgovački sud u Zagrebu,

MOODY’S

BEZ OVRHA ODMAH LIKVIDNOST

Rejting Agrokora dodatno snižen

Dakle, Ante Ramljak je početkom protekloga tjedna preuzeo upravljanje Agrokorom, a aktivacijom Lex Agrokora zabranjeno je pokretanje i vođenje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja protiv koncerna i njegova 24 povezana te ovisna društva u Hrvatskoj, što je automatski značilo i deblokadu. Istovremeno, pozvani su svi vjerovnici da izvanrednom povjereniku prijave svoje tražbine u roku od 60 dana, dok se razlučni i izlučni

Kreditna agencija Moody’s dodatno je smanjila rejting Agrokora za jedan stupanj, s Caa1 na Caa2, zadržavajući negativne izglede. Ujedno je podigla vjerojatnost njegova stečaja s Caa1-PD na CA-PD. Snižavanje kreditnog rejtinga uzima u obzir i neizvjesnost glede predstojećeg procesa restrukturiranja i činjenicu da mogućnost namirenja vjerovnika

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

ovisi o brojnim faktorima koji će biti jasniji tijekom vremena.

POUZDATI NI U JEDNU H IZVJEŠĆA

na temelju Vladina prijedloga, a nakon što je Ivica Todorić tjedan ranije zatražio primjenu Zakona o izvedenoj upravi u sistemskim tvrtkama. Izbor Ramljaka premijer Andrej Plenković je obrazložio riječima da se radi o osobi koja ima potrebne reference i iskustvo te poznaje aktere hrvatskoga gospodarstva - “zna tko je tko, kakve su relacije, kakvi su problemi vezani za poslovanje Agrokora”. “U ovom trenutku donosimo političku odluku te očekujemo smirivanje situacije koja će se

iz situacije prijetećeg plimnog vala spustiti, ne baš u fazu bonace, nego u lagani popodnevni maestral. To je ključ”, dodao je Plenković. A u radu izvanrednom povjereniku trebalo bi pomoći i osnovano privremeno vjerovničko vijeće od pet članova koje treba potvrditi Trgovački sud. Nakon imenovanja Ramljak se zajedno s premijerom Plenkovićem prvo sastao s predstavnicima dobavljača Agrokora, a potom s predstavnicima banaka. S dobavljačima je dogovoreno da prvi na

listi isplata budu oni dobavljači kojima je blokiran račun, dok je prokuristica Kraša Marica Vidaković istaknula kako su dobavljači pristali napuniti robom Konzumove trgovine. “U protekla dva mjeseca izostala je komunikacija jer s druge strane nije bilo sugovornika i jer je nedostajao zakonski okvir, a sada su stvoreni preduvjeti da se može razgovarati s relevantnim sugovornikom”, ocijenila je Marica Vidaković dodavši kako će pozvati sve zaposlenike kompanija da kupuju u Konzumu kako bi se sustavu omogućilo da što više generira novi novac i počne servisirati svoje dospjele obveze. Predstavnici banaka, nakon prvog sastanka, kazali su kako podržavaju zakonski i institucionalni okvir, daju podršku Anti Ramljaku te su spremni Agrokoru dati novi kredit do 150 milijuna eura. “Banke su u poziciji da podržavaju program restrukturiranja Agrokora, da podržavaju operativno poslovanje svih kompanija Agrokora, podržavaju zaposlenost i zaposlene unutar Agrokora i dobavljače koji isporučuju robu Agrokoru”, naglasio je predsjednik Uprave Zagrebačke banke Miljenko Živaljić ispred Koordinacije odbora kreditora Agrokora, dok je za mjenice kazao da je riječ o složenoj situaciji odnosa banka i dobavljača te da će tražiti optimalan način reguliranja tog odnosa.

LUKA BURILOVIĆ, PREDSJEDNIK HGK

Vladin povjerenik mora uspjeti Predsjednik HGK Luka Burilović rekao je da Vladin povjerenik Ante Ramljak ima iskustvo i poznaje gospodarske prilike, kao i krucijalne aktere čija će mu pomoć biti ključna u izazovu pred kojim se nalazi. “Pozdravljam brzo donošenje odluke o povjereniku pred kojim je najveći gospodarski izazov u novijoj hrvatskoj povijesti. Voda je do grla, vremena je malo i sigurno neće biti

lako. Svi koji mogu, trebaju pomoći. Novi povjerenik prihvaća veliku odgovornost. Ima potporu Vlade i ključnih aktera u društvu te mora uspjeti. Drugačiji scenarij je luksuz koji si ne možemo priuštiti”, rekao je Burilović i naglasio kako je u ovom trenutku prioritet plaćanje malim dobavljačima, očuvanje radnih mjesta i stabilizacija hrvatskoga gospodarstva.

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO

ZA SADA NIŠTA OD KREDITA SBERBANKA No planirani kredit od 150 milijuna eura nije se ostvario, već se u Agrokorov sustav ulilo 80 milijuna eura koji će se koristiti za isplate dobavljačima kojima “gori pod nogama”. Iako je bilo prvotno planirano, u ovaj kreditni aranžman nisu se uključile ruske banke jer su tražile da se iznosu od 70 milijuna eura, koliko su one trebale osigurati, doda i 100 milijuna eura kredita koje je prije mjesec dana dala Sberbanka. “Riječ je o rekordnom roku u kojem su neke banke odobrile tolika sredstva. Reakcija svih je bila izvanredna, ta sredstva su dostatna za neko vrijeme. Pet domaćih banaka ima povjerenje u Agrokor, ima i stranih financijskih institucija koje bi htjele ući ako bi dobile super senior status. Na sastanku s dobavljačima razgovarat ćemo o problemima mjenica. To je dug ove kompanije i mi to priznajemo. Sad smo ušli u mirniju fazu da možemo u idućih mjesec dana postići dogovor o većim sredstvima”, kazao je Ramljak osvrćući se na dobivenih 80 milijuna eura te napominjući kako je kredit odobren na rok od 15 mjeseci. Ovim novcem Agrokor

U AGROKOROV SUSTAV ULILO SE 80 MILIJUNA EURA KOJI ĆE SE KORISTITI ZA ISPLATE DOBAVLJAČIMA KOJIMA “GORI POD NOGAMA” je dobio mjesec dana predaha kako bi započeo pregovore sa širim krugom banaka te ostalim kreditorima za puno veće iznose koji bi omogućili normalno funkcioniranje kompanije. Riječ je

o dodatnih 300 milijuna eura koji bi osigurali mir Agrokoru u idućih devet mjeseci u kojima bi trebalo započeti restrukturiranje najveće privatne kompanije u Hrvatskoj.

HRVATSKA NARODNA BANKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Kod 16 banaka utvrđena prevelika izloženost Agrokoru

Imenovano privremeno vjerovničko vijeće

Tijekom pet godina, u razdoblju od 2012. do 2016. godine, HNB je proveo 27 nadzora u okviru kojih je izdano 27 zapisnika i pri kojima su ustanovljene nepravilnosti i naložene mjere u 16 banaka u pogledu izloženosti tih banaka sustavu Agrokor po svim stavkama. U tu je svrhu izdano 13 rješenja kojima je bankama naloženo provođenje brojnih mjera, a određena su im i adekvatna ograničenja, u dvije banke imenovani su povjerenici središnje banke, sa zadaćom da nadziru izvršenje tih mjera. U HNB-u ističu kako je zahvaljujući naloženim mjerama i kontinuiranom praćenju njihova dosljednog provođenja smanjena izloženost banaka prema tom sustavu za više milijardi kuna u odnosu na zatečeno stanje, te je u nekim slučajevima spriječeno i daljnje povećanje izloženosti koje bi bilo prijetnja opstojnosti banke u slučaju krize sustava Agrokor. U tom petogodišnjem razdoblju podignuto je 11 prekršajnih prijava, temeljem kojih su donesene četiri pravomoćne i dvije nepravomoćne sudske presude kojima su određene kazne bankama. U ostalim slučajevima radilo se o manjim nepravilnostima koje ne predstavljaju prekršaj, a koje su u međuvremenu ispravljene, ili o slučajevima u kojima su prekršajne prijave u pripremi.

Trgovački sud u Zagrebu imenovao je privremeno vjerovničko vijeće od pet članova koje predstavlja male i velike dobavljače i financijske vjerovnike. Male dobavljače čiji dug ne prelazi 100.000 kuna predstavljat će uzgajivač stoke Toni Rajič. Predstavnik velikih dobavljača s dugom većim od 100.000 kuna bit će Kraš. Vlasnike obveznica predstavlja Knighthead Capital Management iz New Yorka. Neosigurane vjerovnike predstavlja Sberbank of Russia, dok će osigurane vjerovnike, a to su svi oni čije tražbine su pokrivene osiguranjima, predstavljati Zagrebačka banka. Ante Ramljak kao izvanredni povjerenik u Sudskom registru vodi se kao osoba ovlaštena za zastupanje u Agrokoru. U registru koji vodi Središnje klirinško depozitarno društvo vidljivo je da 95,52 posto dionica Agrokora drži tvrtka Adria Group Holding iz Nizozemske, kojoj je većinski vlasnik Ivica Todorić. Znači, stupanjem na snagu Lex Agrokora nije došlo do promjene vlasništva. Otvoreno je pitanje što će se dogoditi glede vlasništva ako se kompanija stabilizira te se krene u njeno restrukturiranje.

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

20. OBLJETNICA HRVATSKOG POSLOVNOG SAVJETA ZA ODRŽIVI RAZVOJ

Održivi razvoj je jedini pravi razvojni put HR PSOR okuplja predstavnike hrvatskog gospodarstva koji su udružili znanje, inovativnost i odgovornost kako bi pronašli formu za poslovni uspjeh, društvenu dobrobit i zaštitu okoliša piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) je ustanova privatnog sektora koja okuplja 38 članova predstavnika hrvatskog gospodarstva koji su udružili znanje, inovativnost i odgovornost u traganju za razvojnim putevima koji uravnotežuju poslovni uspjeh, društvenu dobrobit i zaštitu okoliša. Održivi razvoj za koji se opredjeljuju članovi HR PSOR-a predstavlja najbolji oblik razvoja koji omogućava racionalno korištenje resursa i distribuciju dobara, zadovoljavajući potrebe današnjih i budućih generacija. Već 1995. godine predstavnici gospodarstva prepoznali su važnost održivog razvoja. Početkom 1996. u Zagreb dolaze vodeći predstavnici Svjetskog poslovnog vijeća za održivi razvoj (World Business Council for Sustainable Development), a prvi sastanak Radne skupine za osnivanje HR PSOR-a održan je krajem ožujka 1996. Prije 20 godina HR PSOR je osnovala šačica entuzijasta koji su tada uvidjeli da je održivi razvoj jedini pravi razvojni put, kaže ravnateljica HR PSOR-a Mirjana Matešić. “Kroz sustavni rad na promociji ove teme i načinima integracije ovog sustava u hrvatsko gospodarstvo možemo reći da je održivi razvoj postao općeprihvaćen način

se bavimo zaštitom okoliša i održivim razvojem tako da smo kompatibilni s onime što HR PSOR predstavlja”, dodala je.

IDEJE SE REALIZIRAJU

SVIJEST O ODRŽIVOM POSLOVANJU RASTE, KAŽE JOHN GAŠPARAC razvoja hrvatskog društva”, ističe Mirjana Matešić. Naša vrlo mlada tvrtka prije 20 godina prepoznala je potencijal i značaj održivog razvoja, kaže Marta Brkić, direktorica tvrtke Dvokut Ecro, jednog od osnivača HR PSOR-a. “Željeli smo biti dio tima koji pokreće tu ideju. Profesionalno

HR PSOR razmjenjuje informacije, povezuje ljude, promovira dobru praksu i nove mogućnosti te pruža informacije o regulativi i primjeni takve prakse za potrebe malog i srednjeg poduzetništva. Želi jačati svoju ulogu u predstavljanju poduzeća u održivom razvoju te razvoju dijaloga s tijelima javne vlasti. Potiče se primjena društveno odgovornog poslovanja u poduzetništvu, potiče se izvještavanje o zaštiti okoliša, eko djelotvornost i dobra poslovna praksa. Surađuje se na razvoju okolišne regulative te otvaranju produktivnog dijaloga s regulatorom, posebno o ulozi biznisa u postupku prilagodbe okolišnih propisa europskoj praksi. Svijest o održivom poslovanju raste, kaže John Gašparac, predsjednik Uprave PwC-a Hrvatska. “Mnogo je onih među našim klijentima koji prepoznaju vrijednosti odgovornog poslovanja i održivog razvoja. Oni veliki to prepoznaju, zahvaljujući svojoj veličini, no čak i male tvrtke koje rade u određenim tržišnim nišama nalaze mjesta da svoje poslovanje usklade s dobrim poslovnim praksama”, zaključio je Gašparac.

GLOBALNI CILJEVI

Spelkens: Izazovi nisu samo rizici Na proslavi 20. obljetnice postojanja HR PSOR-a predstavljeni su globalni ciljevi održivog razvoja i uloga poslovnog sektora u njihovom ostvarenju. Obljetnici je nazočio i Filippo Veglio, direktor WBCSD-ovog klastera društvenih utjecaja zadužen za upravljanje

WBCSD-ovim programom za promociju poslovnih rješenja u svrhu inkluzivnog rasta, koji je istaknuo kako HR PSOR ima ključnu ulogu u jačanju kapaciteta i uključivanju poslovnog sektora Hrvatske u održivi razvoj. Jacques Spelkens, član Upravnog odbora

CSR Europe i predsjednik međunarodne komisije Zaklade za borbu protiv isključivosti, ističe kako se izazovi koji uključuju društvene, socijalne, okolišne i ekonomske aspekte ne smiju gledati samo kao rizici, već i kao prilike za inovacije i suradnju.

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

AKTUALNO NJEMAČKO-HRVATSKA INDUSTRIJSKA I TRGOVINSKA KOMORA

PREVLADAVA POZITIVA U anketi provedenoj u 120 tvrtki, 63 posto ispitanika ocjenjuje trenutačnu ekomomsku situaciju u zemlji dobrom ili zadovoljavajućom piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

N ČAK 81 POSTO TVRTKI IZJASNILO SE KAKO BI PONOVNO ODABRALO NAŠU ZEMLJU KAO POSLOVNU DESTINACIJU

jemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora predstavila je prošloga tjedna rezultate svog tradicionalnog istraživanja o gospodarskoj situaciji i poslovnim očekivanjima tvrtki koje imaju značajan udio u bilateralnim odnosima Njemačke i Hrvatske. Rezultati su pokazali kako prevladavaju pozitivni trendovi, pa tako dvije trećine (63 posto) od 120 ispitanih tvrtki trenutačnu ekonomsku situaciju u zemlji ocjenjuje dobrom ili zadovoljavajućom. Puno optimističniji su kad je riječ o vlastitom poslovanju jer njih čak 96 posto ocjenjuje stanje pozitivnim. Direktor Komore Gunther Neubert istaknuo je kako je to ujedno i najbolja ocjena gospodarske situacije u Hrvatskoj u zadnjih devet godina.

BDP ĆE PREMAŠITI 2,7 POSTO? “Kad je riječ o budućnosti, tu smo kao gospodarstvenici također pozitivni, a polovina ispitanika (47 posto) smatra da će povećati investicije u 2017. Treba imati na umu da je istraživanje provedeno u prvom kvartalu ove godine pa ne uključuje reakcije na situaciju s Agrokorom, no iako je teško u ovom trenutku bilo što prognozirati, ako se situacija riješi pozitivno, mislim i nadam se da neće biti velikog utjecaja na gospodarstvo”, poručio je predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković, dodavši kako bi u slučaju kvalitetnog rješavanje te krize moglo doći i do povećanja zapošljavanja u restrukturiranim tvrtkama koncerna.

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

I ostali sugovornici se slažu s njim pa tako Neubert očekuje da će rast domaće ekonomije nadmašiti prognoze od planiranih 2,7 posto, Tomašković špekulira o rastu BDP-a od 3,2 posto, a da za to ima utemeljenja potvrdio je i Ralf Blomberg, ﬁnancijski direktor RWE Hrvatska, naglasivši da EK Hrvatskoj predviđa rast od 3,1 posto. Blomberg dodaje kako strani ulagači kao glavne prednosti našeg gospodarstva vide članstvo u EU, kvalitetu radnika, akademsko obrazovanje, produktivnost zaposlenika i infrastrukturu. Negativni aspekti su nam svima dobro poznati, ali valja ih ponoviti. To su preveliko porezno opterećenje i porezni sustav u cjelini koji investitori smatraju vrlo kompliciranim. Slično je i s javnom upravom, a priroriteti za rješavanje bi nam trebali biti i korupcija te predvidljivost gospodarske politike. Direktorica tvrtke Tahograf Dorotea Effenberger kazala je kako su tvrtke planirani promet ocijenile nabolje u zadnje tri do četiri godine. “Po pitanju izvoza očekivanja su na razini prošle godine, a što se tiče uvođenja eura kao službene valute, tvrtke su se izjasnile nešto pozitivnije nego prošle godine. Posebno je zanimljivo to da se 81 posto tvrtki izjasnilo kako bi ponovno odabralo našu zemlju kao poslovnu destinaciju, a to nas naročito veseli”, poručila je Dorotea Effenberger, a to se zrcali i kroz pomak Hrvatske s osmog na sedmo mjesto regionalne ljestvice prema atraktivnosti za ulaganja.

MJERE AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA

GLAVNI CILJ: POVEĆANJE BROJA ZAPOSLENIH Potreba za radnom snagom je sve veća, gospodarstvo se oporavlja, a ovim mjerama ciljamo na to da što više ljudi aktiviramo za tržište rada, naglasio je Marko Pavić piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

ovi paket mjera aktivne politike zapošljavanja Od mjere do karijere, koji je stupio na snagu 2. ožujka 2017. godine, poslodavcima je prošloga tjedna predstavio Marko Pavić, državni tajnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Prezentacija je održana u prostorijama Hrvatske gospodarske komore-Komore Zagreb, a odaziv poduzetnika je bio solidan. “Ovo je iskorak u kojem stvarno želimo mjere predstaviti poslodavcima, zato se zahvaljujemo Komori koja nam je omogućila da poslodavce okupimo u što većem broju i prezentiramo im sve pojedinosti. Mi smo 41 mjeru saželi na devet mjera, a namijenjene su poslodavcima i zato bismo voljeli da ih oni maksimalno iskoriste. Ponajprije tu mislim na potpore za zapošljavanje gdje mogu dobiti do 75 posto bruto 2 plaće ako zapošljavaju osobe s invaliditetom kao i mogućnost korištenja stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Ono što nam je jako bitno jest pojednostavljenje procesa, smanjenje rokova i mogućnost kombiniranja mjera, od obrazovanja, mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), pa sve do zapošljavanja. Ako će netko ići na SOR, a poslodavac će htjeti zadržati tu osobu, to će biti moguće bez prekidanja posla. Poslodavac će u 11. mjesecu podnijeti Zavodu za zapošljavanje zahtjev za potporu za zapošljavanje i do isteka same mjere SOR-a osoba će moći kontinuirano nastaviti raditi, a do sada su se vraćali na Zavod”, istaknuo je Pavić dodavši kako trenutačno u Hrvatskoj imamo nešto više od 220.000 nezaposlenih, ali i više od 20.000 oglašenih radnih mjesta.

STIGAO VELIK BROJ ZAHTJEVA “Prema tome, potreba za radnom snagom je sve veća, gospodarstvo se oporavlja, a ovim mjerama upravo ciljamo na to da što više ljudi aktiviramo za tržište rada i da napravimo kvalitetno posredovanje prema privatnom

VLADA JE ZA PROVOĐENJE OVOG PROGRAMA OSIGURALA 1,5 MILIJARDI KUNA ŠTO JE ZA 400 MILIJUNA KUNA VIŠE NEGO LANI sektoru”, naglasio je Pavić. Kazao je kako ove godine očekuje uključivanje više od 50.000 ljudi u mjere, prvenstveno osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada, odnosno mladih, potom osoba s invaliditetom i starijih ljudi. Vlada je za provođenje ovog programa osigurala 1,5 milijardi kuna, a proklamirani konačni cilj je kroz zapošljavanje utjecati na to da gospodarski rast u 2017. bude veći od tri posto. Predviđeni je iznos za 400 milijuna kuna veći nego lani, a od ukupnog iznosa se 650 milijuna kuna povlači iz Europskog socijalnog fonda. “Čim smo pokrenuli mjere početkom prošlog mjeseca, dobili smo velik broj zahtjeva. Cilj nam je smanjiti broj nezaposlenih ispod 200.000, ali ono što nam je još bitnije jest povećanje broja zaposlenih. Glavni cilj našeg ministarstva u ovom mandatu bit će upravo povećavanje broja zaposlenih”, zaključio je Pavić.

220.000 nezaposlenih u Hrvatskoj

više od

20.000 oglašenih radnih mjesta

više od

50.000 ljudi prema očekivanjima, trebalo bi se uključiti u mjere u 2017.

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

PREDSTAVLJAMO CIPELE ZVONIMIR, Zagreb

ISTINSKI ORIGINAL S PEČATOM RUČNE IZRADE Cipele Zvonimir izrađuju isključivo žensku obuću, a kupac sam bira model, materijal te eventualne ukrase. Za izradu para cipela potrebno je najmanje dva dana rada ORIGINALNOST I KVALITETA NA PRVOM MJESTU Za izradu jednog para cipela potrebno je minimalno dva dana rada, i to samo na njima. Kupac sam bira model, materijal te eventualne ukrase, no na jednu stvar ova majstorica nikako ne želi pristati, a to je kopiranje skupih brendova. “Mi imamo svoj dizajn i naša obuća je speciﬁčne izrade. Izbjegavam kopiranje, a najviše zazirem od želje klijenata da im izradim baš onakve cipele kakve su na fotograﬁji koju mi donesu. Tada im kažem kako to ne radimo jer to je za mene krađa”, kaže Nataša Trinajstić te ističe kako možete biti sigurni da su cipele koje oni

T Izbjegavam kopiranje, a najviše zazirem od želje klijenata da im izradim baš onakve cipele kakve su na fotograﬁji koju mi donesu. Tada im kažem kako to ne radimo jer to je za mene krađa. Nataša Trinajstić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

radiciju izrade cipela dugu gotovo 40 godina njeguju u postolarskoj radnji Cipele Zvonimir, u samom središtu Zagreba. Vlasnica ovog obrta Nataša Trinajstić za sebe može reći kako joj je postolarski kod zapisan u genima. Odrastajući i školujući se uz oca, poznatog zagrebačkog majstora Zvonimira Simonovića, i sama je postala majstorica te je prije 17 godina preuzela obrt u kojem je nastavila ručno izrađivati obuću. Zanimljivo je i to da Cipele Zvonimir izrađuju isključivo žensku obuću, a ponudu odlikuje velika raznovrsnost modela - od čizama, balerinki, cipela s resama i sandalica do velikog izbora materijala. Na pitanje koliko je u ovih gotovo 40 godina napravljeno cipela, moglo bi se jedino odgovoriti da im se ni broja ne zna! No ono što se zna jest da im se kupci koji su jednom probali njihove cipele uvijek vraćaju. “Ne proizvodimo serijski - za svakog našeg kupca radi se jedinstveni par cipela. A naše stalne mušterije nas i ‘održavaju na životu’, uvijek se vraćaju. Tako majke dovode kćeri, kćeri pak svoje kćeri, pa sada već radimo za njihove unuke! I to je tako godinama”, kaže nam Nataša Trinajstić ističući kako se glas o njihovim cipelama širi i dalje. Osim stalnih kupaca s područja cijele Hrvatske, u postolarsku prodavaonicu često uđu i turisti, te cipele s potpisom ‘Zvonimir’ šeću ulicama gradova od Švedske i Kanade pa do daleke Australije.

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

NE PROIZVODIMO SERIJSKI - ZA SVAKOG NAŠEG KUPCA RADI SE JEDINSTVENI PAR CIPELA, KAŽE NATAŠA TRINAJSTIĆ izrađuju istinski original koji nosi pečat ručne izrade. Upravo zbog toga je njihova cijena nešto viša, no takve cipele, čizme ili balerinke u koje je uneseno mnogo profesionalne pažnje možete nositi desetak pa i više godina. “I takva malo više cijena još uvijek je daleko niža od ručno rađenih modela na Zapadu”, otkriva nam ova majstorica, koju za sada u poslu nema tko naslijediti. U ovoj postolarskoj radionici još uvijek se čuva sada već pomalo zaboravljeni štih zagrebačkih obrta i malih dućana u kojima se kriju prava blaga ručno izrađenih predmeta, a koji opstaju upravo zahvaljujući upornosti i ljubavi prema zanatu. Zato ako prolazite Dalmatinskom ulicom u Zagrebu, malo bolje osluhnite - moći ćete čuti ujednačeni zvuk kuckanja kojim se oblikuju cipele. I to možda baš po vašoj mjeri. (I.G.)

PRIVREDNI VJESNIK

tlocrt

broj 3974 17. travnja 2017. poseban prilog o nekretninama, uređenju i graditeljstvu

TRŽIŠTE POSLOVNIH NEKRETNINA

SLIJEDI BLAGI RAST CIJENA NAJMA PRVOKLASNIH UREDA Lani su se mjesečne zakupnine u Zagrebu u segmentu ureda kretale od 14 do 15 eura po četvornom metru u prvoklasnim nekretninama, a u sekundarnim od osam do 11 eura

a hrvatskom se tržištu poslovnih nekretnina, po definiciji uvelike ovisnom o gospodarstvu u cjelini, u ovoj godini očekuje nastavak pozitivnih kretanja započetih 2015. godine zahvaljujući ekonomskom oporavku, prilikama za zaradu i općenito poboljšanom raspoloženju ulagača. “Najbolji pokazatelj oporavka je interes ulagača za nove projekte te preslagivanja u području trgovačkih prostora kakva smo vidjeli početkom godine kada je Supernova preuzela Garden Mall, Centar Cvjetni i retail parkove u Koprivnici, Sisku i Požegi i kakvih će do kraja godine vjerojatno biti još”, kaže Mojca Kufner, voditeljica Odjela posredovanja i marketinga Zagreb nekretnina. Lani su se mjesečne zakupnine u Zagrebu u segmentu ureda kretale od 14 do 15 eura po četvornom metru u prvoklasnim nekretninama, a u sekundarnim nekretninama od osam do 11 eura. Stopa nepopunjenosti u drugom je polugodištu 2016. pala na 17 posto u najkvalitetnijim prostorima, dok je u onima manje kvalitetnim prisutan pad zakupnine i rast stope nepopunjenosti. Za najkvalitetnije prostore stopa

nepopunjenosti je sada na razini kakvoj je bila 2013. godine nakon čega je 2014. uslijedio rast na iznad 20 posto, pokazuju podaci konzultantske kuće Jones Lang LaSalle. “Dobre zgrade su uglavnom popunjene”, potvrđuje Mojca Kufner ističući kako je za očekivati da će visina rente ponovno početi blago rasti. U prilog tome navodi podatak kako su uredski prostori u zagrebačkom Centru Bundek puni, a tržište ih i dalje traži, za razliku od prošle godine kada su u Zaneu još tražili najmoprimce za dio prostora. Nakon dužeg vremena u najavi je nekoliko novih projekata u Zagrebu: Tehnikin Z4 na Branimirovoj, poslovna zgrada u Blatu investitora Jurke nekretnine i nekoliko projekata poslovnih prostora na Kajzerici i Središću koje planira Grad Zagreb, kažu u Zaneu. Ponuda logističkih odnosno skladišnih prostora tradicionalno je slaba, što taj segment čini najnerazvijenijim dijelom tržišta nekretnina unatoč izvrsnom geografskom položaju. Nove investicije ponajviše priječe visoki troškovi stjecanja zemljišta i komunalnih doprinosa. Potražnje za skladišnim prostorima u kojima se mogu koristiti i uredi ima,

Cijena najma prvoklasnih skladišnih prostora (euro) 6 5 4 3 2 1 0

reb

Zag

t ta va reš rša mpeš ku Va Bu di u B

a lav

tis Bra

g Pra

ﬁja

Prinos na ulaganje u prvoklasne trgovačke trgovački centri uredi centre i urede (%) 10 8 6 4 2 0

g Pra

a lav

tis Bra

šta

d Bu

rad

blj

Lju

reb

Zag

Izvor: Colliers International

posebno u Zagrebu. Budući da su postojeći skladišni prostori jako dobro popunjeni i rente su nešto više nego u usporedivim državama. Ciklus ulaganja u trgovačke centre u Zagrebu je dovršen te se u sljedećim godinama ne očekuju značajnije investicije u ovaj segment. S druge strane, nastavlja se razvoj trgovačkih centara u gradovima poput Pule, Zadra, Šibenika i Slavonskog Broda.

ulaganja RAZVOJNI CENTAR I TEHNOLOŠKI PARK KRIŽEVCI

BIVŠA VOJARNA - UZLE Sinergija novog objekta, dobre povezanosti, umrežavanja i blizine Zagreba daje RCTP-u Križevci konkurentsku prednost pred drugima, tvrdi njegov direktor Tihomir Hodak piše Tihomir Dokonal foto Pragmatekh/Prezentacija+

azvojni centar i tehnološki park Križevci (RCTP Križevci) nalazi se u prostoru bivše vojarne Stjepan Lacković na oko 8500 četvornih metara i po površini je najveći u Hrvatskoj tako da je premašio i osječki BiOS koji raspolaže s oko 4000 kvadrata. Kompleks se sastoji od novoizgrađene upravne zgrade i četiri hangara u kojima su se nekada servisirali tenkovi, a sada su u cijelosti obnovljeni i uvedena je sva potrebna infrastruktura - voda, struja, plin, optička mreža, sanitarni čvorovi... Projekt je financiran iz fondova Europske unije u vrijednosti 33,8 milijuna kuna, dok je Grad Križevci u prvoj fazi investirao 400.000 kuna. Dodatnim ulaganjima Grada vrijednost investicije dosegnula je gotovo 38 milijuna kuna, kaže Tihomir Hodak, direktor Križevačkog poduzetničkog centra (KPC).

SURADNJA I S OPG-ovima Poduzetnički centar je jedan od strateških partnera u projektu, dok je drugi Visoko gospodarsko učilište koje će u sklopu Parka imati svoj laboratorij, a nositelj projekta je Grad Križevci. “Koncept koji smo zamislili su četiri sektora za koja smo se odlučili na temelju studije. To su tradicionalne industrije ovog kraja - prehrambena, drvna i sitna metaloprerađivačka industrija - te nove tehnologije”, pojašnjava Hodak ističući kako im nije cilj prodavati jeftini radni prostor, nego razviti koncept inovativnog poslovanja. Sinergija novog objekta, dobre povezanosti, umrežavanja i blizine Zagreba daje RCTPu Križevci konkurentsku prednost pred drugima. “Uz poštivanje propisa od Vukovarske do Križevaca, nakon gradnje brze ceste automobilom vam treba 35 minuta”, tvrdi Hodak. Upravna zgrada ima oko 3500 četvornih 2 PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

Teško će biti nadopuniti metalski dio jer je riječ o radnointenzivnom poslu s malom dodanom vrijednošću. Ipak, najteže će biti ispuniti cilj o privlačenju drvne industrije koja je potpuno uništena. Tihomir Hodak, direktor KPC-a

metara, ali zbog velikih zajedničkih prostora u najam se može dati oko 900 četvornih metara. Na katu su uredi, većinom površine 20 četvornih metara te nekoliko većih, potom kuhinja koja bi trebala biti glavno okupljalište te zona za coworking prostor, odnosno inkubator u kojem bi se uz logističku podršku Parka razvijale poduzetničke ideje. U upravnoj zgradi smještene su i tvrtke koje bi trebale pružiti potrebne usluge proizvodnim tvrtkama u Tehnološkom parku: knjigovodstvo, osiguranje, servis za čišćenje, električar, tvrtka koja održava informatičku opremu, prodaja uredskog materijala. U prizemlju je zamišljen i prodajno-izložbeni salon u kojem bi tvrtke mogle prezentirati svoje proizvode i usluge. Dogovorena je i suradnja s lokalnim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja će u prostorima Tehnološkog parka predstavljati svoje proizvode. “Ideja je brendiranje domaćih poslovnih poklona i eko proizvodnje”, kaže Hodak. U sklopu upravne zgrade je i konferencijska dvorana za stotinjak ljudi. Hangari su predviđeni za proizvodne djelatnosti i u rohbauizvedbi su kako bi ih tvrtke mogle lakše prilagoditi svojim potrebama. “Zamišljeni su

RCTP Križevci prostire se na oko 8500 četvornih metara, a investicija je vrijedna gotovo 38 milijuna kuna / tlocrt / POSEBAN PRILOG

TIŠTE GOSPODARSTVA

U Parku je trenutačno desetak tvrtki koje zapošljavaju 77 djelatnika, od kojih je 26 novozaposlenih

O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

modularno. Minimalni modul je 80 kvadrata, instalacije su napravljene tako da se moduli mogu spajati ili razdvajati”, pojašnjava direktor KPC-a ističući kako su već sada popunjeni prostori koje su namjeravali popuniti u godini dana. U Parku je trenutačno desetak tvrtki, među kojima su proizvođač prirodne kozmetike Tinktura, socijalno poduzeće Hedona koje proizvodi fine čokolade i praline, Nova genetik tvrtka koja se bavi umjetnim osjemenjivanjem stoke, poljoprivredne tvrtke Mediteran bio i Inagro te zagrebačka obiteljska tvrtka Matuna koja se bavi automatizacijom, razvojem proizvodnjom i održavanjem elektroničkih mjerno-regulacijskih uređaja.

Odlučili smo se za četiri sektora: prehrambenu, drvnu i sitnu metaloprerađivačku

INOVACIJE I NOVA RADNA MJESTA Najamnina za prve tri godine iznosi 16 kuna po četvornom metru čemu treba dodati i režijske troškove. Dio prostora čuva se za posebne prilike, odnosno željene visokotehnološke tvrtke, dok je za ostatak prostora raspisan novi natječaj. Hodak kaže kako se tu malo razilazi s gradskim vlastima jer bi želio da natječaj bude stalno otvoren dok prostori ne budu popunjeni, a Grad smatra da se po zakonu natječaj mora raspisati, procijeniti ponude, pa ako ima prostora, raspisati novi natječaj. U tvrtkama u Tehnološkom parku trenutačno je 77 zaposlenih od kojih je 26 novozaposleno. “To je ono što želimo: inovacije i nova radna mjesta”, naglašava Hodak koji ima mnogo planova za RCTP. Na pragu je dogovora o suradnji s Obrtničkom školom kako bi učenici odrađivali praksu pod okriljem Tehnološkog parka. Poznata njemačka tvrtka donirala bi najmodernije strojeve na kojima bi mladi metalci učili, a ona bi imala svojevrstan izložbeni salon u koji bi mogla dovoditi svoje partnere. Sličnu ideju ima i za kuhare. “Teško će biti nadopuniti metalski dio jer je riječ o radnointenzivnom poslu s malom dodanom vrijednošću. Ipak, najteže će biti ispuniti cilj o privlačenju drvne industrije koja je potpuno uništena. Oprema je zastarjela i ponovno pokretanje proizvodnje je skupo”, smatra Hodak. “Ako dobijemo željeni profil tvrtki, svi dobro poslujemo što se već pokazalo. A KPC je samostalno poduzeće u gradskom vlasništvu i mora se pokrivati”, zaključuje Tihomir Hodak.

industriju te nove tehnologije. Nije nam cilj prodavati jeftini radni prostor, nego razviti koncept inovativnog poslovanja. Tihomir Hodak, direktor KPC-a

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK 3

intervju DAMJAN GEBER, osnivač i kreativni direktor agencije Brigada

SVAKI PROSTOR PRIČA SVOJU PRIČU Rekonstrukcija ureda kako je mi radimo je investicija, ulaže se u posao budući da će ljudi kroz bolji radni prostor i bolje uvjete biti produktivniji. Ako se vidi ta šira slika, preuređenje ne može biti trošak jer donosi produktivnost, smanjuje odljev ljudi... piše Tihomir Dokonal

amjan Geber osnivač je i kreativni direktor agencije Brigada koja je postavila nove standarde u uređenju poslovnih i prodajnih prostora u Hrvatskoj. Između ostaloga, uredili su urede Tetrapaka, Booking.coma, Nanobita, Infinuma, Spana, trgovačke prostore Cromarisa, Nikea, Frodda, Tele2, knjižaru Planetopija...

 Kako je nastala Brigada?

Mislim da smo kroz Brigadu, u velikoj mjeri, pridonijeli edukaciji kompanija u tome da njihov radni prostor nije samo količina kvadrata puta zaposleni.

- Nakon diplome arhitekture počeo sam raditi kao arhitekt, ali sam shvatio da mi nešto nedostaje. Arhitektura se kod nas uglavnom bazira na objektu, ali čini mi se da nedostaje osjećaj prostora, da s njime treba drugačije. Odlučio sam pokrenuti nešto samostalno. Nakon dvije godine i puno suradnje s agencijom Bruketa&Žinić OM prepoznali smo nepokrivenu nišu - poslovni dizajn. Fokusirali smo se na prodajne prostore jer se uredski prostori u to vrijeme još nisu prepoznavali kao mjesto za kreativni potencijal. Brigadu smo pokrenuli 2010., a prvi ozbiljni uredski projekt bio je naš vlastiti koji dijelimo sa sestrinskom tvrtkom Bruketa&Žinić OM. Tih godina je bilo puno slobodnog prostora, ali ni jedan nam nije odgovarao, nije “pričao našu priču”. Odlučili smo preurediti prostor u kojem smo bili i naš novouređeni prostor postao je jako popularan. Bio je jedan od prvih koji je prenio “osjećaj” radnog mjesta. Tako su nam se otvorila vrata za nove poslove. Mislim da smo kroz Brigadu, u velikoj mjeri, pridonijeli edukaciji kompanija u tome da njihov radni prostor nije samo količina kvadrata puta zaposleni. Nakon toga su se svima u branši počeli otvarati takvi poslovi i danas praktički na tjednoj bazi niču novi uredski prostori koji se natječu koji će biti bolji.

 Koliko je drugih arhitekata krenulo tim smjerom? - Prije je skoro svaki ured koji se pojavio bio naš, a danas radi pet-šest dizajnerskih ureda koji razmišljaju kroz drugačiju prizmu. Mi i dalje radimo puno, možda i vodimo scenu, ali zapravo je još

4 PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

uvijek jako malo tvrtki koje na ovakav način razmišljaju o uređenju. Stvorili smo scenu, nose je tvrtke modernih industrija, dok na ostala tržišta taj trend ulazi jako sporo. Ali bitno je da smo je stvorili jer da nismo, i dalje bismo, vrlo vjerojatno, gledali Googleove urede i razmišljali kako je njima super, a nama nije.

 Koje su osnovne smjernice vaše vizije poslovnog prostora? - Kada smo počinjali, nije postojao koncept Google officea. Postojao je samo prostor s dovoljnim brojem soba, stolova i kompjutora da ljudi u njima rade. Ti ljudi nisu imali nikakav “osjećaj”, a produktivnost je bila takva kakva može biti kad

Naš projekt je onoliko dobar koliko je dobro izveden i ovisimo o ljudima koji ga realiziraju imaš stolove i radnike. Google je bio jedan od prvih koji je okrenuo priču i rekao: ako je ljudima dobro u prostoru, ako su zadovoljni, sretni i motivirani - radit će bolje. U radnom prostoru provodimo veći dio svog budnog vremena pa je on jednako bitan kao i dom. Ako je došao samo odraditi posao i život mu je negdje drugdje nakon radnog vremena, ne možeš očekivati od čovjeka da bude dodatno inspiriran i da odradi više od onoga što mu je radni zadatak. A tu je ključ suvremenog rada: dovoljno motivirani ljudi koji sami kreiraju i bolje rade i dolaze s novim idejama. Brigadi je fokus ureda kuhinja. To je emotivna poveznica koja nas čini “našima”. Nikad nismo ponovili ni jedan ured, iako bi nam ponavljanje vjerojatno financijski bilo puno povoljnije. Ali bitno je da svaka tvrtka ima svoju srž, svoju priču i poruku, emociju. Danas se tvrtke za zaposlenike ne bore samo visokim plaćama i ostalim financijskim pogodnostima, nego i time kakvo / tlocrt / POSEBAN PRILOG

radno mjesto im pružaju. Kreativcu je važno da se prepozna u tvrtki u koju dođe raditi. IT tvrtke zapošljavaju drugačije generacije koje očekuju i misle da zaslužuju puno više. Važna im je dostupnost bicikla, lockera za bicikl, laptopa, alternativnih radnih prostora, besplatno voće... To su stvari koje će ih zadržati. A budući da na našem tržištu nema dovoljno IT stručnjaka, kreativaca, uvjeti na radnom mjestu mogu presuditi hoće li otići ili ostati. Doba je vladavine zaposlenika. Isto kao što potrošači vladaju turističkom industrijom preko platformi za recenzije.

 Koliko kompanije izvan IT-a prate te trendove? - Vani je naš način uređenja norma u svim branšama, a mi još gotovo uopće nismo dotakli velike korporacije ili financijsku industriju. Oni uredski prostor rijetko smatraju bitnim dijelom poslovanja i od njih ne dobivamo čak ni upite. I kad idemo na sastanke, vidimo da su im prostori i dalje “hale s hodnicima i sobama”. Eventualno netko napravi open space jer želi više ljudi smjestiti u manji prostor, a ne zato što želi napraviti drugačije radno mjesto. Trenutačno ipak radimo na jednom projektu za financijski sektor. To daje nadu da su i te tvrtke počele razmišljati o radnom mjestu kao o nečem korisnom.  Kakvi su svjetski trendovi u uređenju poslovnih prostora? - Sada je fokus na ekologiji - kako smanjiti karbonski otisak koji građevina ostavlja. Borimo se da smanjimo količinu otpada koji proizvodimo pri preuređenju. U građevini je teško reciklirati, ali treba razmišljati da se ono što si jednom napravio može ponovno iskoristiti. Zelenilom nastojimo prostor učiniti humanijim. Zatim su tu zajednički prostori, alternativni rad, ergonomija... Najbanalniji primjer su stolovi na podizanje. Fokus je na čovjeku i njegovu okolišu, da se ljudi osjećaju i žive dobro. Ključ je u uredu napraviti nekoliko prostora u kojima se možemo susretati i razmjenjivati ideje, kuhinju, igraonicu... i tako povećati produktivnost. Ako se ponudi više različitih ambijenata svatko će se naći u nekome od njih, ali je teško ako postoji samo jedan jednoznačan prostor. U velikim tvrtkama od 100 ili 200 zaposlenih postoje brojni timovi, a najgore je kad jedan ne zna što radi onaj drugi. A ovako O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

Bitno je da svaka tvrtka ima svoju srž, svoju priču i poruku, emociju. Danas se tvrtke za zaposlenike ne bore samo visokim plaćama i ostalim ﬁnancijskim pogodnostima, nego i time kakvo radno mjesto im pružaju.

se, u neformalnim susretima, mogu uspješno širiti rješenja među timovima. Nakon završetka radova uvijek se vraćamo u prostor da vidimo funkcionira li ambijent, je li se popravila produktivnost, treba li što korigirati.

 Kako na okupljanja djeluje open space? - Open space je dvosjekli mač i s njime stvarno treba znati raditi. Ako nije napravljen po potrebama konkretne tvrtke, može izazvati puno problema. Većina velikih tvrtki koje promatramo, poput Facebooka, traže alternativu open spaceu jer su shvatili da zapravo imaju veliki call centar u kojem su distrakcije donijele slabije rezultate. Novi trend je activity based workspace, pri čemu se analizira tvrtka i aktivnosti zaposlenih, pa se prostor projektira prema njima. Švedske kolege su analizom utvrdili da zaposlenici na radnom mjestu provode samo 30 do 40 posto vremena iako su tvrdili da provode 70 do 80 posto. Postalo je jasno da u uredu ne treba toliko stolova i ostalog namještaja, da je moguće smanjiti kva-

Kad se uđe u neki prostor, i bez loga se mora znati kamo si došao. Aha, ovo je Booking, Nanobit, Infinum... draturu, time i trošak zakupa prostora, napraviti drugačije zone rada - sobe za individualni i timski rad. To je relativno težak zadatak jer treba promijeniti navike zaposlenika i objasniti im da će biti produktivniji ako budu radili po novim pravilima i da se trebaju na njih naviknuti. Promjene dolaze s vrha i u njih najprije mora vjerovati uprava. Mi nikome ništa ne namećemo jer bi to bio neuspjeh - stvorili bismo nezadovoljstvo i loše radne uvjete. Svakome treba dati ono što analiza pokaže da im nedostaje. Zaposlenicima i tvrtkama čiji se uredi projektiraju treba pokazati rezultate analize i ukazati na ono što bi za njih bilo bolje, a ako i dalje kažu ne - onda je to ne.

 Koliko klijenti prihvaćaju vaše ideje, koliko slušate zaposlenike? - Svakom klijentu pristupamo kao da nam je to prvi rad i svatko dobije varijantu krojenu za sebe. Prvo moramo prepoznati srž prostora i tek onda 17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK 5

intervju to pretvoriti u odgovarajući prostor. Analiziramo tvrtku, brend, zaposlenike, njihove odnose, pa i vlasnike, njihove želje, projekcije budućnosti... i onda stvaramo inicijalni koncept iz kojeg nastaje dizajn. Jedino tako nastaje jedinstveno rješenje. U protivnom bismo prekopirali Googleove ljuljačke, ali to nije naš posao. Google je samo koncept koji je otvorio to tržište i mi ga prihvaćamo, ali ga ne kopiramo. Kad se uđe u neki prostor, i bez loga se mora znati kamo si došao. Aha, ovo je Booking, Nanobit, Infinum... Recimo, zgrada Adrisa, odnosno Croatia osiguranja, u potpunosti je projektirana kao stav (statement) grupacije. To nije naš projekt, ali je vrlo kvalitetan i u njemu se mislilo na ljude. Sad je stvar prestiža raditi u toj tvrtki.

 Kako se nosite s restauratorskim zahtjevima? - Za sada smo se s tim susreli pri uređenju prodajnih prostora. Ne mislim da konzerviranje postojećeg stanja zgradu čini boljom. Zgrada mora živjeti svoj trenutak. Ako bi svaka zgrada morala biti vraćena u prvobitno stanje, u njoj ne

Nikad nismo ponovili ni jedan ured, iako bi nam ponavljanje vjerojatno financijski bilo puno povoljnije bi mogao biti ured i ona bi propadala i nestajala. Da se od zagrebačkog Paromlina mogla napraviti kakva moderna intervencija, vjerojatno ne bi propao. Ali on je, kao i još neke zgrade, u potpunosti štićen, a malo je investitora spremnih dati toliki novac kako bi bili ispunjeni svi uvjeti restauratora. Susretali smo se s ograničenjima koja su katkada bila posve nesuvisla i u 50 posto slučajeva klijenti su odustali od projekta, a te zgrade i danas propadaju. U drugih 50 posto slučajeva našli smo korektan kompromis.

 S kakvim se još ograničenjima susrećete? - Prije svega, to je budžet. Percepcija se mijenja, ali u početku su se uredi gledali samo kao nužan trošak. Ured se preuređivao samo kad je propao

6 PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

ili je trebalo smjestiti više ljudi. Rekonstrukcija ureda kako je mi radimo je investicija, ulaže se u posao budući da će ljudi kroz bolji radni prostor i bolje uvjete biti produktivniji. Ako se vidi ta šira slika, preuređenje ne može biti trošak jer donosi produktivnost, smanjuje odljev ljudi...

 Radite li u inozemstvu? - Pokušavali smo. Budući da smo agencija iz Hrvatske, da bismo se probili na natječaj za veći posao u Zapadnoj Europi, moramo isporučiti puno više od agencija iz “poznatih” zemalja da bismo im bili ravnopravni. Trebamo izgraditi povjerenje. Htjeli smo steći sigurnost u to što radimo, imati iza sebe dobar portfelj, rezultate, da možemo sa sigurnošću negdje nastupiti. Sad radimo dosta u Sloveniji, a nadam se da ćemo krenuti i u Austriji, pa ćemo se polako širiti dalje. Bez jako dobre baze koju smo gradili zadnjih pet godina, nisam siguran da bismo se uopće trebali dokazivati negdje vani.

Analiziramo tvrtku, brend, zaposlenike, njihove odnose, pa i vlasnike, njihove želje, projekcije budućnosti... i onda stvaramo inicijalni koncept iz kojeg nastaje dizajn. Jedino tako nastaje jedinstveno rješenje.

 Radite li na projektima uvijek s istim timom i partnerima? Kako teče proces od ideje do nabave namještaja i sličnog? - Naš projekt je onoliko dobar koliko je dobro izveden i ovisimo o ljudima koji ga realiziraju. Tim smo dugo tražili i promijenili smo niz građevinskih i stolarskih tvrtki dok nismo našli one koji shvaćaju koju razinu kvalitete očekujemo, spremni su je proizvesti i sudjelovati s nama u tome jer vjeruju u rezultat. Izvođači su naši partneri (ne dobavljači) i oni isto utječu na projekt svojim prijedlozima.  Koliko je domaćih partnera? - Pokušavamo u najvećoj mogućoj mjeri koristiti hrvatske dobavljače. Oprema poput stolova ili spremišnih ormara je manje-više sva domaća. Ali sve što je korak dalje, primjerice radni ili lounge stolci i općenito sve za što treba malo više tehnologije, je inozemno.  Koji projekt biste voljeli raditi? - Volio bih raditi nešto u javnim službama - školu, vrtić, kulturni centar, policijsku postaju... Ti prostori jednako utječu na ljude koji tamo rade kao i svi ostali prostori. Kako se tretira ljude, tako i oni tretiraju svoj posao. Volio bih vidjeti može li se takav prostor napraviti na naš način.

/ tlocrt / POSEBAN PRILOG

selidba COMBIS U NOVOM PROSTORU

ZEN ROOM - mjesto okupljanja i opuštanja Novi poslovni prostori Combisa uređeni su tako da motiviraju, potiču na kreativnost, inovativnost i suradnju piše Tihomir Dokonal

nformatička tvrtka Combis nedavno se preselila u Grand Centar u zagrebačkoj Hektorovićevoj ulici. Inače, poslovna zona uz Radničku cestu danas je jedna od vodećih lokacija za high-tech i financijske tvrtke u Hrvatskoj. “Kao visokotehnološka kompanija

“Htjeli smo da prostor bude topao i da se zaposlenici u njemu dobro osjećaju. Svakako smo htjeli i da bude veseo, pa smo kombinirali različite boje kako bismo ostvarili oba cilja. Prostor nam je omogućio da možemo odvojiti neke cjeline te se tako jasno mogu razlučiti zabavna,

IT tvrtka Combis nedavno se preselila u Grand Centar u Hektorovićevoj ulici logično je da budemo u modernom prostoru i na atraktivnoj poslovnoj lokaciji”, kaže Tomislav Tkalec, direktor Sektora korporativnih poslova Combisa, dodajući kako je razlog za preseljenje bila želja da se više od 300 zaposlenika okupi na jednom mjestu. “Poslovanjem na dvije lokacije gubio se sinergijski efekt kako u poslu, tako i u onom neformalnom dijelu. Osim toga, od relativno male tvrtke izrasli smo u ozbiljnu kompaniju i počelo se događati da se zaposlenici, premda su u redovnom poslovnom kontaktu, nikad nisu osobno upoznali”, kaže Tkalec. Iako je bivši prostor, Končarov razvojno-istraživački centar građen 1960., imao poseban industrial šarm, izazovi vezani uz potrošnju energije, unutarnje uređenje i nedostatni kapacitet skladišta također su postali ograničavajući faktori. U Grand Centru Combis koristi nešto više od 4000 četvornih metara, od kojih četvrtina otpada na servisni dio i priručni skladišni prostor. Osim servisnih O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

prostora u prizemlju zgrade, Combis je uselio na veći dio prvog i cijeli drugi kat. Novi poslovni prostori uređeni su tako da motiviraju, potiču na kreativnost, inovativnost i suradnju. Ili kako kaže Tkalec, “pružaju pravu kombinaciju posla i opuštanja koje nam je svima ponekad potrebno”.

PROMICANJE ZDRAVOG ŽIVOTA Pri uređenju najviše pažnje je posvećeno Zen roomu i blagovaonici, dvama prostorima u kojima se zaposlenici najviše okupljaju i druže. “Oba prostora sami smo osmislili i uredili. Sudeći prema posjećenosti Zen rooma, reklo bi se da smo dosta uspješni dizajneri”, kaže Tkalec. Ostali dijelovi uređeni su s vanjskim suradnicima. Prostor Zen rooma sada je puno veći i opremljeniji. U toj se prostoriji zaposlenici mogu opustiti veslanjem na ergometru, igranjem stolnog tenisa, stolnog nogometa ili playstationa. Na raspolaganju su im i vreća za boks te stolac za masažu.

sportska i opuštajuća zona. No smatramo da uređenje nije završilo i vjerujemo da će tijekom vremena prostor postajati sve ljepši”, dodaje on. Zanimljivo je da su ergometar i boksačka vreća smješteni i u ured predsjednika Uprave, a Tkalec to objašnjava težnjom za promicanjem zdravog života i tjelovježbe. “Veliki broj zaposlenih provodi puno vremena za radnim stolom. Takav životni stil nije dobar za zdravlje te pokušavamo motivirati zaposlenike da redovito vježbaju. Stoga smo procijenili da su najbolja mjesta za tu opremu Zen room i, naravno, ured predsjednika Uprave. Tamo dolaze predsjednici uprava drugih tvrtki, pa neka i oni vide za što se zalažemo”, zaključio je Tkalec. IMPRESSUM Poseban prilog realizirao Privredni vjesnik u suradnji s Točka Na I Media d.o.o. PRIVREDNI VJESNIK

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK 7

projekti INDUSTRIJSKA BAŠTINA

SISAK OBNAVLJA HOLANDSKU KUĆU U prostoru izgrađenom 1860. za potrebe žitnog skladišta Sisak će dobiti multimedijalnu izložbu industrijske baštine, prostor za galeriju i zbirku starih uređaja za reprodukciju zvuka piše Marija Brkanić Kulenović

akon šest godina istraživanja i tri godine pripreme, najkasnije u lipnju ove godine počet će obnova sisačke Holandske kuće vrijedna 26,2 milijuna kuna kojom će taj spomenik industrijske baštine dobiti novu, primjereniju ulogu. Zahvaljujući projektu koji je inicirao Vlatko Čakširan, ravnatelj Gradskog muzeja Sisak, taj će grad na 2000 četvornih metara prostora izgrađenog 1860. godine za potrebe žitnog skladišta dobiti multimedijalnu izložbu industrijske baštine, prostor za galeriju Striegl i zbirku starih uređaja za reprodukciju zvuka Veljka Krakera. Uz to, uredit će se multimedijalni prostori za održavanje stručnih skupova i projekcije kao i drugi sadržaji pa će vrijedan sisački spomenik postati nova turistička atrakcija. Projekt, koji se većim dijelom (20 milijuna kuna) financira bespovratnim sredstvima iz EU fondova, predviđa i dogradnju objekta za radionice i arhiv, uređenje parne dizalice na obali Kupe, sufinanciranje obnove i uređenja broda Biokovo, te uređenje okoliša. “Ideju o revitalizaciji Holandske kuće dobio sam tijekom istraživanja koje je za cilj imalo mapiranje industrijske baštine Siska”, rekao je Čakširan dodajući kako je karta industrijske baštine bila prva faza revitalizacije industrijske baštine, na nju se nastavlja Dan industrijske baštine grada Siska te uređenje Holandske kuće kao treća i najkompleksnija faza. “S obzirom na to da je istraživanje trajalo gotovo šest godina i uključivalo veliku arhivsku građu, bilo je dosta vremena da se promisli način prezentacije i komunikacije s javnošću”, napominje on. Ideju je Čakširan 2013. godine predstavio gradskim vlastima, odnosno Gradskom trgovačkom društvu Sisak projekti, nakon čega je ona dorađena,

pripremljena je projektna dokumentacija, a lani su dobivena i sredstva za njenu realizaciju.

BEZ PARTNERA PROJEKT NE BI BIO MOGUĆ “Uz Gradski muzej Sisak u ovom projektu sudjeluje niz partnera bez kojih se on ne bi mogao realizirati. Tako je Gradska ustanova Sisak projekti radila na ispunjavanju dokumentacije potrebne za natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, dok je Turistička zajednica grada Siska radila na segmentu turističke promidžbe i vidljivosti projekta. Lučka uprava Sisak pak radi na obnovi broda Biokovo, koji je uspomena na bogatu povijest sisačkog riječnog brodarstva, i njegovom postav-

Kroz projekt Holandska kuća bit će povezano 35 lokacija direktno vezanih uz sisačku industrijsku baštinu ljanju na Kupi u centru grada, nasuprot Holandske kuće a koji će, zasigurno, biti velika atrakcija. Gradska galerija Striegl je radila na osmišljavanju izložbenog prostora namijenjenog prikazivanju bogate umjetničke ostavštine grada vezane uz industriju. Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Sisku se istaknuo u izradi projektne dokumentacije bez koje ovaj projekt ne bi bio u fazi izvedbe. Takva suradnja zasigurno je ogledni primjer kako se projekti trebaju izvoditi”, naglašava Čakširan. “Uvijek sam industrijsku baštinu grada

8 PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

sagledavao u ukupnosti njegove kulturno-povijesne i prirodne baštine. Sisak je poznat po svojim arheološkim ostacima, utvrdi Stari grad iz 16. stoljeća, staroj gradskoj jezgri, tri rijeke - Savi, Kupi i Odri, a pola Parka prirode Lonjsko polje je u sastavu grada Siska. Kada se tome doda i industrijska baština, onda sve to zajedno postaje snažan potencijal za budući razvoj”, ističe Čakširan. Kroz projekt Holandska kuća bit će povezano 35 lokacija vezanih uz industrijsku baštinu, od skladišnih i tvorničkih prostora, infrastrukture poput mostova i željeznica, pa do primjerice, Gradske munjare i Domobranske vojarne. Planovi za budućnost pak uključuju daljnju prezentaciju bogatog sklopa kulturno-povijesne baštine koju Sisak ima. Pronalaženje nove namjene ključ je revitalizacije i ostatka bogate sisačke industrijske baštine. “Ne mislim da bi svu baštinu trebalo muzealizirati, već da bi joj se kroz novu namjenu trebao produžiti život. U svijetu se takvi objekti pretvaraju u nove proizvodne komplekse za nove tipove industrije, u stambene objekte, muzeje, razne druge radne prostore koji naglašavaju oblik, konstrukciju, građevinske elemente postojećih građevina. Dodaju se i elementi koji obilježavaju novo doba te time ukazuju na sve mogućnosti ovog tipa baštine”, zaključuje Čakširan. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

PREDSTAVLJAMO CARPE VIAM, Ivanić-Grad

HRVATSKA KROZ OKO KAMERE Koristeći interaktivnu kartu i pregledavajući videosadržaj, u samo pet koraka, korisnici mogu istražiti Hrvatsku i željena odredišta dodavati u planer putovanja

his is Croatia turistički je portal dviju mladih poduzetnica - Matee Miljan i Josipe Kruljac, koje su odlučile prikupiti što više videomaterijala na jednom mjestu i pokazati stranim turistima kako izgleda Hrvatska kroz oko kamere. Koristeći interaktivnu kartu i pregledavajući videosadržaj, u samo pet koraka, korisnici mogu istražiti Hrvatsku ovisno o vlastitim interesima (gradovi, lokacije koje obvezno treba posjetiti, gastronomija, aktivni turizam, priroda) i željena odredišta dodavati u planer putovanja. Rakija u sedam ujutro, golf na Principovcu, vožnja Dunavom, slikanje s precima, priprema soparnika samo je mali dio onoga što se može naći na portalu iza kojeg stoji tvrtka Car-

CILJ PORTALA JE POSTATI NAJJAČA VIDEOPLATFORMA S MATERIJALOM KOJI PROMOVIRA HRVATSKU pe Viam koja je svjetlo dana ugledala u rujnu 2015. godine. “Nudimo širok spektar usluga s naglaskom na promidžbu i izradu videomaterijala. Na početku svog rada okrenuli smo se svojem najvećem projektu - izradi promotivnih turističkih videospotova i turističkom portalu This is Croatia”, kaže nam suosnivačica tvrtke Matea Miljan. Ideja za pokretanjem ove djelatnosti rođena je nakon njihova rada na jednoj lokalnoj televiziji. “Tada smo zavoljele video kao formu izražavanja, ali nedostajao nam je doseg koji pruža internet. Odlučile smo biti hrabre, napustile siguran posao i krenule u poduzetničke vode. Od samog početka znale smo da želimo proizvoditi videomaterijal i plasirati ga putem portala, a ubrzo se turizam nametnuo kao okosnica projekta”, objašnjava nam ta magistra novinarstva.

POČINJE BORBA ZA TRŽIŠTE “Ne želimo da ljudi troše puno vremena švrljajući internetom u potrazi za videomaterijalom, već da na jednom mjestu imaju uvid u svu turističku ponudu Hrvatske te da na istoj stranici mogu zabilježiti svoje želje i uputiti ih jednim klikom turističkoj agenciji koja će za njih željeno putovanje i isplanirati”, napominje ona dodajući kako svoje mjesto na portalu može zauzeti najmanji OPG, ali i najveći lanac hotela. Hrvatsko tržište je, nastavlja Matea Miljan, prilično zatvoreno za mlade poduzetnike koji se bave sličnim ili istim djelatnostima kao i mi. “Iako smo karakteristične po tome što smo posao pokrenule bez ijedne političke veze, vjerujte, to je sve samo ne lako. Proces je puno dulji, skuplji, teži, a opstanak u takvom uvjetima upitan. Trenutačno nismo zadovoljne mjestom koje zauzimamo, ali to je zato što smo na početku. Naša borba za osvajanje tržišta tek počinje”, kaže ona. Cilj portala je postati najjača videoplatforma s materijalom koji promovira Hrvatsku. “Želimo podići turistički portal na još višu razinu, povećati sadržaj snimanjem videomaterijala, ali okrenuti se i ostalim projektima i djelatnostima koje tvrtka može obavljati, s naglaskom na promidžbi”, zaključuje Matea Miljan. (B.O.)

Želimo podići turistički portal na još višu razinu, povećati sadržaj snimanjem videomaterijala, ali okrenuti se i ostalim projektima i djelatnostima koje tvrtka može obavljati, s naglaskom na promidžbi. Matea Miljan Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO GET IN THE RING

“PICHANJE” U RINGU U nesvakidašnjim uvjetima i zahtjevnoj konkurenciji od 10 timova pobijedio je Amplifico sa svojim Parklio pametnim rješenjem za parkiranje te putuje u Singapur

agrebačko izdanje međunarodnog natjecanja u pitchu Get in the Ring okupilo je kremu domaće start-up industrije s ciljem izbora najboljeg start-upa koji će otputovati u Singapur i predstaviti se investitorima iz cijelog svijeta. Osnivači start-upa odmjeravali su snage predstavljajući svoje ideje u pravom boksačkom ringu uz glasnu podršku publike. U nesvakidašnjim uvjetima i zahtjevnoj konkurenciji od 10 timova, pobijedio je tim Ampliﬁco sa svojim Parklio pametnim rješenjem za parkiranje i tako osvojio glavnu nagradu. Posebnu nagradu publike za najbolji dojam odnio je borbeni tim Smart Lumiesa. “Oduševljeni smo kvalitetom događaja i trenerima koji su nas pripremali dan ranije. Sam format natjecanja potpuno je

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-18/16

drugačiji od svega drugoga u Hrvatskoj i zasigurno jedinstven, stoga se nadamo da će ovakvih natjecanja biti sve više u budućnosti”, kazao je Dario Boras, direktor Ampliﬁca. Sudionici su na raspolaganju imali pet rundi da uvjere investitore, mentore, ali i navijače zašto je upravo njihova poslovna ideja najbolja. Runde su trajale po 30 sekundi, a svaka je imala vlastitu temu, pa su tako natjecatelji morali debatirati o svojem timu, postignućima, poslovnom modelu, tržištu i ﬁnancijama, a sve su zaključili kreativnim slobodnim stilom. Natjecanje je dio međunarodne inicijative koja okuplja više od 10.000 start-upova iz stotinjak zemalja širom svijeta te osigurava platformu za njihovo umrežavanje i suradnju s velikim tvrtkama, a završit će konferencijom u Singapuru. (M.S.)

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-76/16

PRESUDA

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od Nikole Ribarića, predsjednika vijeća te Antonije Drozdek i Ane Cerovski, članica vijeća, odlučujući po prijavi prijavitelja DAMIRA GRACINA, Zagreb, Božidara Magovca 54, protiv prijavljenog HRVATSKI TELEKOM d.d., Zagreb, Roberta Frangeša Mihanovića 9, OIB: 81793146560, radi povrede pravila morala i dobrih poslovnih običaja, dana 21. listopada 2016.,

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od Ksenije Kuharić Mikleušević, predsjednice vijeća, te Branke Andrassy i Vinka Berkovića, članova vijeća, odlučujući po prijavi prijaviteljice JASMINKE PINTAR iz Zagreba, Gorenci 24, protiv prijavljenoga PORTA COLOR d.o.o., OIB 45999336133, Planina Gornja, Podjezerska ulica 3, radi povrede pravila morala i dobrih poslovnih običaja, nakon glavne rasprave održane i zaključene 14. listopada 2016. u prisutnosti prijaviteljice, a u odsutnosti uredno pozvanog prijavljenoga, istog dana

presudio je HRVATSKI TELEKOM d.d., Zagreb, Roberta Frangeša Mihanovića 9, OIB: 81793146560, (dalje: HT d.d.): ODGOVORAN JE što je počinio povredu pravila morala i dobrih poslovnih običaja predviđenu u odredbi čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori („Narodne novine“ broj 66/06., 114/06., 129/07., 8/08., 74/15. – dalje: Pravilnik) na način: - što prijavljeni HT d.d. prijavitelju nije nadoknadio cjelokupnu štetu nastalu pogrešno pokrenutom ovrhom dana 9.6.2015. protiv prijavitelja u vidu troška vađenja PNOP očevidnika FINA-e u iznosu od 37,50 kuna, a koji trošak je nastao dana 6.11.2015. godine, - da je HT d.d. u mjesecu siječnju 2016. godine prilikom pokušaja produljenja ugovorne obaveze za mobilne usluge odbio prijavitelja uz obrazloženje kako je isti blokiran zbog dugovanja, čime je prijavitelju onemogućena kupnja uređaja po akcijskoj cijeni koja je bila omogućena svim ne blokiranim pretplatnicima HT-a d.d., iako je dopisom od 24.12.2015. priznao pogrešku naplate nepostojećeg duga, - što je prijavljeni HT d.d. zabilježbu postojanja duga brisao iz sustava 10.3.2016., dakle, gotovo nakon 3 mjeseca nakon dopisa od 24.12.2015., kojim je priznao pogrešnu naplatu duga te naveo kako će izvršiti povrat naplaćenog, što je rezultirao onemogućavanjem prijavitelja u realizaciji zahtjeva za prijenos broja mobilnog uređaja 099 432-8362 u TELE 2 dana 17.1.2016., koji zahtjev za prijenos broja je prijavljeni HT d.d. odbio, te je broj bilo moguće aktivirati tek 14. ožujka 2016. godine, kao i u istom razdoblju onemogućio prijavitelja da realizira zahtjev za prijenos broja 098 767-998 u TELE 2, u vrijeme akcijske prodaje, kojom prilikom je prijavitelju propala mogućnost kupnje tarife SMART 1000 (1000 minuta, 1000 MB, 3GB) obzirom je akcija u međuvremenu, za vrijeme dok broj nije prenesen, ukinuta, te mu je onemogućena kupnja mobitela marke SAMSUNG GALAXY 5 NEO, za jednu kunu, pa mu se na temelju čl. 36. st. 1. t. 2 Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, izriče:

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, a nakon pravomoćnosti ove presude. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

presudio je Prijavljeni PORTA COLOR d.o.o., OIB 45999336133, Planina Gornja, Podjezerska ulica 3 ODGOVORAN JE što nije postupio po osnovanoj reklamaciji prijaviteljice Jasminke Pintar iz Zagreba, Gorenci 24 i nije otklonio nedostatke nestručno obavljenog posla bojanja kuhinjskih elemenata prijaviteljice, već je dio kuhinjskih elemenata prijaviteljice neosnovano zadržao u svom posjedu uvjetujući vraćanje istih ispunjenjem neosnovanog zahtjeva za isplatu ostatka cijene, što predstavlja povredu dobrih poslovnih običaja i povredu pravila poslovnog morala u smislu članka 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori („Narodne novine“ broj 66/06., 114/06., 129/07., 8/08. i 74/15. – dalje: Pravilnik), pa mu se temeljem članka 36. točka 1. Pravilnika izriče mjera JAV NA O P O M E NA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, a nakon pravomoćnosti ove presude. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

POGLED IZNUTRA

ODMORI SE, ZASLUŽIO SI!

IGOR PURETA predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Što više vremena ulažemo u to da budemo produktivniji u poslu koji obavljamo, to više zaboravljamo na ljude i druge važne stvari u našim životima

sjećate li se umorno i iscrpljeno, razmislite je li to posljedica vašeg neprestanog rada i zaposlenosti. U današnjem globaliziranom društvu u kojem menadžment treba biti dostupan gotovo čitav dan više smo zaokupljeni našim poslovima, karijerama i standardom života nego ičim drugim. Problem leži u tome da što više vremena ulažemo u to da budemo produktivniji u poslu koji obavljamo, to više zaboravljamo na ljude i druge važne stvari u našim životima. Naravno, trebali bismo dati sve od sebe na poslu, no zar to ne bismo trebali raditi i s drugim dijelovima života? Stoga je izuzetno važno da u jednom trenutku prekinemo ovisnost o poslu i uputimo se na odmor. Stres nas sprečava da sagledamo stvari iz različitih kutova i stoga, zbog fokusa na problem, ne vidimo širu sliku. To što vidimo kad smo pod stresom čini nam se pravim ogledalom našega života i sve se više usmjeravamo na problem umjesto na rješenje. Odmor nam pomaže da smanjimo negativnu energiju i oslobodimo tijelo te nas opušta smanjujući nam razinu koncentracije sa stvari koje nam čine život kompliciranima. Stres je jedna od najnegativnijih posljedica modernog načina života jer ne utječe samo na um, nego uzrokuje i cijeli niz bolesti. Bolesti srca, astma, pretilost, dijabetes, glavobolje, depresija, anksioznost, želučane tegobe, pa čak i Alzheimerova bolest su teški zdravstveni problemi na koje stres ne samo da negativno utječe, već ih i stvara. Smanjenje razine stresa pomaže ﬁzičkom zdravlju, a odmor tome značajno pridonosi. Kada primijetimo da smo na poslu postali nestrpljivi, nemirni, izmoreni i da teže donosimo odluke - vrijeme je za odmor. Menadžment tvrtke možda radi tjelesno manje zahtjevne poslove, no skakanje iz situacije u situaciju i donošenje odluka koje se odnose na tvrtku, radnike ili zajednicu izaziva i tjelesni umor. Tijelo nam daje do znanja da je na izmaku snaga

i da je potreban predah kako bi se rad naknadno mogao uspješno nastaviti. Slično kao što težak ﬁzički rad umara tijelo, mentalni rad dovodi do sličnih simptoma iscrpljenosti. Dobar odmor će povećati produktivnost i napuniti naše baterije za uspješan povratak na radno mjesto. Odmor nam daje vremena i prilike da osvježimo i napunimo mozak, a time i mogućnost da se nađemo u novom okruženju i iskusimo nešto sasvim novo. Novo

s odmora. Iz tog razloga neki stručnjaci predlažu da se na odmor ide dva ili tri puta u godini s redovitim razmacima umjesto na jedan veliki. To će vam omogućiti odmor svakih nekoliko mjeseci, za razliku od jednog velikog koji posljedično ostavlja dugačak period do sljedećeg odmora pa i, shodno tome, puno veću iscrpljenost i neučinkovitost u radu tijekom zadnjih tjedana ili mjeseci prije velikog odmora. Odmor nam dopušta da provedemo više vremena sami sa sobom, stanemo, razmislimo i usvojimo ono što smo naučili u zadnje vrijeme. Dopušta nam i da provodimo više vremena sa svojim najdražima, obitelji i prijateljima. Kvaliteta života jako ovisi o tome kako i koliko cijenimo ljude bliske srcu, a na njih nikako ne smijemo zaboraviti. Oni su, na kraju krajeva, ti koji nam daju snage za nastavak i svaki korak naprijed. Odgađajući odmor i iscrpljujući se umanjujemo svoje sposobnosti za kvalitetnu komunikaciju s ljudima koji je stvarno i zaslužuju. Ako se prema njima ne odnosimo kako bismo trebali, lako je moguće da ćemo ih odgurnuti od sebe

DOŽIVJETI NEŠTO NOVO I IZAĆI IZ ZONE KOMFORA TU I TAMO NIJE LJEKOVITO SAMO ZA TIJELO, VEĆ I ZA UM okruženje i novi doživljaji su dobar izvor inspiracije primjenjive i na poslu. Predah nam omogućuje da se udaljimo od problema te proširuje svijest na širu sliku u kojoj se nalazi i naša kreativnost. Odmorom ćemo puno lakše doći do novih ideja i spoznaja upravo zato što si dopuštamo razmišljati o stvarima koje nisu direktno vezane uz posao. Odmor nas čini sretnijima, a to je rezultat uzbuđenja i iščekivanja koje imamo od samog početka i prije nego što krenemo na put, a istraživanja pokazuju da to pobuđeno stanje traje i nakon što se vratimo

zbog svoje usmjerenosti na posao. Kada se osjećamo iscrpljeni i umorni, zapnemo u krugu misli iz kojeg nema izlaska. Posljedica toga se osjeća u svakom aspektu našeg života i zato nam je odmor nužan. Odmor će nam pomoći da se razvedrimo i usmjerimo misli prema onome što nas opušta. Indirektno će to utjecati i na našu poslovnu sposobnost i pomoći nam da eﬁkasnije i brže rješavamo probleme. Doživjeti nešto novo i izaći iz zone komfora tu i tamo nije ljekovito samo za tijelo, već i za um, stoga iskoristite već prvu priliku i dobro se odmorite!

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

PRIČA S RAZLOGOM KRAH MIJENJA IME U SPIRAL PIPES TECHNICS

NOVO IME, novi pogon, novi proizvod Novi pogon je u cijelosti opremljen novom tehnologijom. U njemu namjeravamo proizvoditi i cijevi za navodnjavanje, što će biti naš novi proizvod. Cilj nam je zadržati proizvodnju alata na dosadašnjoj razini te udvostručiti kapacitet proizvodnje cijevi, kaže vlasnik Kraha piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

3150 m

površina nove proizvodne hale

22 mil kn teška investicija u Zagvozdu

još

15 mil kn uloženo u strojeve i opremu

rgoračka tvrtka Krah od zadnjeg dana lipnja poslovat će pod novim imenom Spiral Pipes Technics. Promijenit će i sjedište pa će umjesto Vrgorca to postati Zagvozd. Uz to, na mjesto direktora dolazi Ante Vuković, sin dosadašnjeg direktora Ivice Vukovića koji je i vlasnik Kraha i ubuduće će nadzirati njen rad kao predsjednik Nadzornog odbora. “Odlučili smo se za novo ime jer smo internacionalna tvrtka, jedina u Europi koja na jednom mjestu proizvodi cijevi i alate za tehniku spiralnog namotavanja cijevi”, pojašnjava Ivica Vuković.

se do sada odvijala na dvjema lokacijama - u Vrgorcu i Rašćanima. Investicija bez ulaganja u osnovna sredstva iznosila je oko 22 milijuna kuna, dok je investicija u strojeve i opremu vrijedna dodatnih 15 milijuna kuna Krah već 15 godina proizvodi kanalizacijske cijevi. U vrgoračkom pogonu proizvodio je kanalske proﬁlirane termoplastične cijevi, reviziona okna, slivnike i druge podzemne komore te komore za crpne stanice. Ima višegodišnje iskustvo u proizvodnji svih vrsta rezervoara i retencija. U proizvodnji koristi ekološki čist PEHD materijal

RAD U TRI SMJENE

U ZAGVOZDU ĆE BITI OBJEDINJENA PROIZVODNJA KOJA SE DO SADA ODVIJALA U VRGORCU I U RAŠĆANIMA

U Zagvozdu je izgrađena nova proizvodna hala površine 3150 četvornih metara, a uređen je i cijeli kompleks površine 25.000 metara četvornih zajedno sa skladišnim prostorom. Rekonstruirana je i jedna postojeća zgrada u koju je smješten pogon površine 1500 metara četvornih, u kojem će se proizvoditi alati za izradu kanalizacijskih cijevi koje je Krah kao jedina tvrtka iz Hrvatske proizvodila u izdvojenom pogonu smještenom u malom zabiokovskom selu Rašćanima. Tu su i uredski prostori te zajedničke prostorije. U novom pogonu bit će zaposleni, kaže Vuković, svi sadašnji radnici kojima je organiziran prijevoz kombijima. U tijeku je i postupno zapošljavanje novih djelatnika, a u novoj tvornici trebalo bi raditi između 60 i 70 zaposlenika. “Naši radnici su obučeni i velika su vrijednost naše tvrtke. Tvornica će raditi u tri smjene jer se proizvodni proces ne smije prekidati”, ističe Vuković. U Zagvozdu je, dakle, izgrađen novi proizvodni pogon u kojem je objedinjena proizvodnja koja

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

koji se koristi za tlačne cijevi za pitku vodu, a može se koristiti i za rezervoare za pitku vodu. U proizvodnom pogonu Rašćane Krah proizvodi alate za izradu tih cijevi. “Proizvodimo PEHD monolitni cijevni sustav za kanalizaciju i odvodnju unutrašnjeg promjera DN 300 do DN 4300 milimetara, koje spajamo u sustav bez gumenih brtvi. To je naš patent koji jamči stopostotnu nepropusnost”, kaže vlasnik Kraha. “Novi pogon je u cijelosti opremljen novom tehnologijom. U njemu namjeravamo proizvoditi

NAKON DEVET NADMETANJA DO ZAGVOZDA

Kompleks preuzet za manje od četiri milijuna kuna Kompleks u Zagvozdu gdje je izgrađen pogon Krah je kupio nakon devetog nadmetanja na Trgovačkom sudu u Splitu. Kompleks je bio u vlasništvu tvrtke Aldiko u stečaju koja je vlasnik kompleksa nekadašnje tvornice trikotaže Biokovka Zagvozd. Krah je uplatio jamčevinu i za nešto manje od četiri milijuna kuna 2014. godine preuzeo taj kompleks. Već sljedeće godine uprihodio je 23,4 milijuna kuna te ostvario dobit od 5,75 milijuna kuna. Bilo je godina kada je imao veći prihod jer ciklusi ovise o dobivenim poslovima. Godišnji prihod od oko tri milijuna eura Vuković smatra normalnim i prosječnim.

i cijevi za navodnjavanje, što će biti naš novi proizvod. Cilj nam je zadržati proizvodnju alata na dosadašnjoj razini te udvostručiti kapacitet proizvodnje cijevi. Osim što jedini proizvodimo alate, mi jedini u Hrvatskoj proizvodimo i monolitnu kanalizaciju. Krah ima patentom zaštićen način spajanja cijevi bez gumene brtve na spoju. Sve je monolitno, odnosno zavareno. Svojim partnerima jamčimo da naši proizvodi, odnosno cijevi imaju uporabni vijek onoliko koliko može izdržati materijal. Proizvođači materijala daju jamstvo 50 godina, što znači da kanalizacija u kojoj su naše cijevi traje 50 godina”, pojašnjava Ivica Vuković.

DOMAĆI PROIZVOĐAČI TEŠKO DO POSLOVA Više puta je Ivica Vuković upozoravao da domaći proizvođači teško dolaze do poslova u Hrvatskoj. Razlog tome vidi u jakom uvoznom lobiju koji ima velik utjecaj, tako da se čak pri projektiranju eliminiraju domaći proizvođači. “Prema podacima kojima raspolažemo u prvih devet mjeseci prošle godine uvezeno je plastičnih

cijevi i opreme u vrijednosti oko 38 milijuna eura, od čega su 34 milijuna iz Europske unije, a četiri milijuna iz zemalja izvan EU-a. Utvrdili smo da je 2015. godine pod tarifnim brojem 3917 (plastične cijevi i fazonski komadi) u Hrvatsku uneseno 42,8 milijuna eura iz EU-a te 7,5 milijuna eura izvan Unije. Dakle, riječ je o značajnom novcu koji je, prema standardu da po jednom radniku treba ostvariti 80.000 eura, znači da uvezemo količinu cijevi koje proizvodi tvornica s oko 800 radnika. Kad bi se takvi pogoni otvorili u Dalmatinskoj zagori, onda bismo mogli govoriti o demografskoj politici i zapošljavanju. U Hrvatskoj ima investicija, ali se pri projektiranju napravi situacija da natječaj mogu dobiti samo trgovci uvoznih proizvoda”, pojašnjava Vuković. Za razliku od hrvatskih javnih poduzeća, Vuković je pri gradnji novog Krahovog pogona angažirao hrvatske izvođače kao što su projektni ured Kuzmanić&Šimunović, Lavčević, Migros, Alit, Georad inženjering, Hršak, GP Krk, Čagalj-plastike, Viadukt, Iskopi-Dubrava, Strukar instalacije, Termin, Merlin company, Elektro Milas, obrt Ogi...

Osim što jedini proizvodimo alate, mi jedini u Hrvatskoj proizvodimo monolitnu kanalizaciju. Krah ima

patentom zaštićen način spajanja cijevi bez gumene brtve na spoju. Ivica Vuković, vlasnik Kraha

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

TURIZAM PROJEKT OBNOVE ZELINGRADA

POVRATAK VITEZOVA ZELINSKIH Projekt obuhvaća obnovu utvrde Zelingrad, gradnju srednjovjekovnog sela i rekonstrukciju lokalne ceste Biškupec-Zelingrad piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr predavanja i okupljanja, a planira se izgradnja i jednostavnog ugostiteljskog objekta. U vanjskom arealu, pak, održavat će se viteški i streličarski turniri, koncerti...

ZNAČAJNA TURISTIČKA ATRAKCIJA “Integrirani projekt obnove obuhvaća i projekt rekonstrukcije lokalne ceste Biškupec-Zelingrad što je podloga za bolju komunikaciju s ostalim turističkim i gospodarskim subjektima, a time će pozitivno utjecati na bolju iskoristivost ekonomskih potencijala”, ocijenila je Romana Mačković. Dodala je kako će taj projekt osigurati otvaranje novih radnih mjesta, pridonijeti povećanju prihoda od turizma lokalne zajednice u

I Projekt će osigurati otvaranje novih radnih mjesta, pridonijeti povećanju prihoda od turizma lokalne zajednice i otvoriti nove mogućnosti privatnom sektoru. Romana Mačković, kustosica Muzeja Sveti Ivan Zelina

ntegrirani projekt obnove srednjovjekovne utvrde Zelingrad pod nazivom Obnova srednjovjekovnog Zelingrada, koji je nedavno predstavljen u Svetom Ivanu Zelini, suﬁnancira se iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija iz sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova. Projekt je težak oko 2,230 milijuna kuna, a prva faza projekta trajat će do 1. travnja 2018. godine. Nositelj projekta je Muzej Sveti Ivan Zelina koji treba izraditi cjelokupnu projektnu dokumentaciju potrebnu za dobivanje građevinske dozvole. Iako Muzej samostalno radi na projektu, podupire ga Grad Sveti Ivan Zelina i Zagrebačka županija. Kako je istaknula Romana Mačković, kustosica Muzeja Sveti Ivan Zelina, projekt obuhvaća obnovu same utvrde Zelingrad, tj. rekonstrukciju ulaznih kula i palasa s pripadajućim vanjskim arealom (dvorištem), rekonstrukciju pokretnog mosta, pristupnog puta i šetnice. U drugoj fazi gradit će se srednjovjekovno selo, podgrađe Zelingrada. Riječ je o naselju od desetak srednjovjekovnih kuća u kojima će biti turistički sadržaji. Unutar utvrde nalazit će se izložbeni muzejski prostor sa stalnim postavom, a dio će biti namijenjen povremenim izložbama. Uz to, u utvrdi će biti i multifunkcionalna dvorana u kojoj će se održavati koncerti, razna

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

INTEGRIRANI PROJEKT OBNOVE VRIJEDAN JE OKO 2,230 MILIJUNA KUNA, A SUFINANCIRA SE SREDSTVIMA EU FONDOVA cjelini, otvoriti nove mogućnosti privatnom sektoru, posebice malom poduzetništvu i obrtništvu pružanjem ugostiteljskih i edukativnih usluga u srednjovjekovnom selu. U konačnici sve će to pozitivno utjecati na promoviranje kulturne baštine i prepoznatljivosti brenda grada. Projekt predviđa obnovu Zelingrada kao kulturne baštine s ciljem jačanja turističke i druge ponude Zeline, odnosno poboljšanje konkurentnosti grada na turističkom tržištu. Obnovljeni Zelingrad bit će značajna turistička atrakcija uz koju će se vezati ostala ponuda poput Zelinske vinske ceste, te biciklističkih, konjičkih, planinarskih i ostalih rekreacijskih staza i puteva, zatim Ekološke poučne staze te hodočasničkih Marijanskih puteva.

BICIKLISTIČKI TURIZAM

Još pet milijuna kuna za cikloturizam Program razvoja cikloturizma na kontinentu odnosi se na 14 kontinentalnih županija, a označava trasiranje, uređenje i označavanje biciklističkih ruta piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rogram razvoja cikloturizma ima veliku važnost za razvoj turizma na kontinentalnom dijelu Hrvatske, pa je tako nedavno predstavljen novi program bespovratnih potpora usmjeren na jačanje tog oblika turizma. Za razvitak tog programa Ministarstvo turizma je u svom proračunu ove godine osiguralo dodatnih pet milijuna kuna. Program razvoja cikloturizma na kontinentu odnosi se na 14 kontinentalnih županija, a označava trasiranje, uređenje i označavanje biciklističkih ruta. Ministarstvo turizma će odobravati 90 posto prihvatljivih i opravdanih troškova za uređenje biciklističkih ruta. Pritom se najmanje po projektu može dobiti 40.000, a najviše 500.000 kuna. Govoreći o razvitku cikloturizma u našoj zemlji, Gari Cappelli, ministar turizma, je rekao kako hrvatski turizam mora biti sinergija jadranskog i kontinentalnog turizma, pa nam je cilj ravnomjerniji turistički razvoj u cijeloj Hrvatskoj. “Cikloturizam, uz primjerice gastro i zdravstveni turizam, predstavlja vrlo atraktivan turistički proizvod,

čiji je razvoj naročito značajan na turistički slabije razvijenom kontinentalnom dijelu Hrvatske”, istaknuo je Cappelli.

NA BICIKLU TIJEKOM CIJELE GODINE Dodao je kako se kroz taj program nastoje povezati županije na stvaranju biciklističkih ruta koje će biti prepoznatljive i zbog kojih će turisti dolaziti u Hrvatsku tijekom cijele godine. Do sada je cikloturizam posebice dobro razvijen na području Splitskodalmatinske, Istarske i Međimurske županije. Denis Špadina, predsjednik

Biciklističkog saveza Splitsko-dalmatinske županije je rekao kako kroz tu županiju prolazi ruta EuroVelo 8. Riječ je, pojasnio je, o mreži od 15 biciklističkih ruta duljine 70.000 kilometara, a dionica te rute u Splitsko-dalmatinskoj županiji još nije završena iako je u potpunosti ﬁnancirana iz sredstava EU-a. Kako su za takav oblik turizma potrebni i odgovarajući smještajni objekti, u toj županiji bit će 150 bike&bed objekata i 20 bike hotela. Uz to, cikloturistima će biti na raspolaganju 45 educiranih i licenciranih bike vodiča i 70 rent-a-bike te 10 specijaliziranih bike agencija.

ERICSSON NIKOLA TESLA

Prva hrvatska tvrtka “Prijatelj bicikliranja” Ericsson Nikola Tesla je prva kompanija u Hrvatskoj kojoj je dodijeljen europski certifikat “Prijatelj bicikliranja” čime se pridružila novoj inicijativi društveno odgovornih kompanija u Europi sa zajedničkim ciljem smanjenja stakleničkih plinova uz istodoban pozitivan utjecaj na zdravlje svojih zaposlenika.Iz Sindikata biciklista, kao koordinatora za certificiranje u Hrvatskoj, tim su povodom naglasili kako poticanjem zaposlenika, ali i posjetitelja, na korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva, ENT služi kao pozitivan primjer zagovaranja i prakticiranja održivog oblika kretanja te odgovornosti prema zdravlju, okolišu,

javnom prostoru, ali i uštedama. U današnje vrijeme kada je smanjenje utjecaja motoriziranog prometa na okoliš i zdravlje od presudne važnosti, primjeri ove prve certificirane tvrtke te Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, kao prve certificirane ustanove, pokazuju pozitivan pomak prema izravnom i aktivnom djelovanju u ovom području, zaključuju iz Sindikata biciklista.

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

HRWWWATSKA JUMPIT FORUM

ICT - važna gospodarska KARIKA Rezultati ICT-ja motivirajući su i za druge industrije u hrvatskom gospodarstvu jer ICT industrija osim vertikalnog ima, možda čak i važnije, horizontalno djelovanje, istaknula je ministrica gospodarstva piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

K ICT sektor, osobito segment koji proizvodi ICT usluge, ukazuje na potencijal koji bi mogao imati efekte na ekonomski

rast i rast produktivnosti u cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu. Martina Dalić, potpredsjednica Vlade

TC International iz Budimpešte i zagrebačka tvrtka SMM organizirali su prošli tjedan u Zagrebu prvi međunarodni JumpIT Forum. Riječ je o neovisnoj konferenciji koja je okupila tvrtke iz informacijsko-komunikacijske (ICT) industrije u Hrvatskoj, predstavnike poslovnih udruženja, javne uprave, medija te međunarodne konzultante. Partneri i pokrovitelji konferencije bili su Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti. Otvarajući konferenciju, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić napomenula je kako Vlada i njen resor prepoznaju značaj i važnost koji ICT industrija sve više predstavlja u Hrvatskoj. “Nismo izgubili iz vida one koji stvaraju dodatnu kvalitetu i koji daju prilog za razvoj i rast, a takva je i ICT industrija. Rezultati ICT-ja motivirajući su i za druge industrije u hrvatskom gospodarstvu jer ICT industrija osim vertikalnog, ima možda čak i važnije horizontalno djelovanje, a to je poticanje svih ostalih sektora na korištenje ICT tehnologije”, istaknula je Martina Dalić.

BITNO JE ZNANJE Na panelu koji je okupio istaknute bivše voditelje projekata informatizacije države, potpredsjednica Vlade dotaknula se teme nedostatka kvota i kvalitetne radne snage u ICT sektoru u Hrvatskoj i potencijalnog uvoza radnika iz drugih zemalja. “Kad je riječ o ICT sektoru, uvoz radne snage nije jednostavno pitanje. ICT sektor tu ima svoje speciﬁčnosti

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

koje mu možda idu u prilog u smislu da je to sektor koji omogućava rad na daljinu. Osim samog pitanja kvota, tu se radi i o potrebi da se razmotri način na koji su regulirani drugi oblici rada koji mogu pridonijeti ICT industriji. ICT sektor, osobito segment koji proizvodi ICT usluge, ukazuje na potencijal koji bi mogao imati efekte na ekonomski rast i rast produktivnosti u cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu”, napomenula je dodajući kako je vrlo važno da obrazovni sustav proizvodi dovoljnu količinu radne snage zadovoljavajućih kvaliteta kako

BUDUĆNOST RAZVOJA RAČUNALSTVA U OBLAKU I DRUGIH SERVISA OBILJEŽIT ĆE OSOBE KOJE NEĆE BITI IZ IT SEKTORA bi ICT industrija nastavila biti važan dio hrvatskog gospodarstva i jedan od ključnih aktera transformacije ukupne ekonomije. Panelisti su, osvrćući se na proteklih 25 godina, zaključili kako su neka od postignuća vrijedna te na njima treba temeljiti i daljnji razvoj, poput projekta One Stop Shop (Hitro.hr) te Strategija H21. Budućnost ICT-ja će odrediti druge struke, a ne samo ICT, složili su se panelisti. Bitna će biti znanja, da ljudi drugih struka zajedno s

POSLOVNI REZULTATI ADACTE U 2016.

Ostvaren dvoznamenkasti rast

IT-jevcima razvijaju nove tehnologije, usluge i poslovne procese. Budućnost razvoja računalstva u oblaku i drugih servisa obilježit će osobe koje neće biti iz IT sektora.

Preporuke za razvoj digitalnog društva u Hrvatskoj S JumpIT Foruma Vladi je upućeno i sedam preporuka za razvoj digitalnog društva u Hrvatskoj. Tako ponajprije treba agendu Digitalne Hrvatske podići na najvišu političku razinu i uvesti poziciju državni Chief Information Officer. Također, e-Hrvatsku treba vratiti na središnje upravno mjesto kako bi vertikalno i horizontalno ubrzala proces transformacije društva u digitalno, napraviti pritisak na obrazovni sustav kako bi se obrazovao veći broj IT stručnjaka te razviti i čvrsto se držati plana transformacije ekonomije u digitalnu. Osim toga, treba inzistirati na sustavima cjeloživotnog obrazovanja, objediniti javnu nabavu i uspostaviti državni informacijski cloud.

Krešimir Mlinarić, direktor tvrtke Adacta, na brifingu za novinare prošli tjedan istaknuo je kako je tvrtka ostvarila rast prihoda od 16 posto i dobiti od 58 posto. Na razini Adacta Grupe, također, nastavljaju se trendovi rasta, pa je tako prihod povećan za 19 posto, a dobit 33 posto. “Uz pozitivne rezultate kojima smo nastavili svoj rast, posebice me veseli što smo razvili nove usluge i proizvode temeljene na najnovijim tehnologijama i trendovima čime smo našim korisnicima omogućili da budu konkurentniji na globalnom tržištu, a sebi osigurali bolje pozicioniranje izvan regije. Također smo učvrstili svoju poziciju u segmentu uslužnih

i komunalnih djelatnosti, maloprodaje, distribucije i turističko-hotelskog sektora, zahvaljujući povjerenju te kvaliteti usluga i proizvoda koje isporučujemo. Treba istaknuti i nastavak otvaranja novih tržišta i uspješnih projekata u segmentu rješenja za osiguravateljske kuće i banke”, naglasio je. Adacta planira nastaviti jačati svoju poziciju u specijaliziranim segmentima poslovanja kao i značajan prodor u segmentu manjih i srednje velikih tvrtki. (B.O.)

PILOT-PROJEKT e-ŠKOLE

Ugovori za izradu DOS-ova Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet potpisala je ugovore o nabavi usluga izrade otvorenih digitalnih obrazovnih sadržaja u sklopu provedbe strukturnog pilot-projekta e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola. Ugovori su potpisani s dva dobavljača, vodećim regionalnim informatičkim učilištem Algebra te izdavačkom kućom Proﬁl Klett. Riječ je o digitalnim obrazovnim sadržajima (DOS) za 7. i 8. razred osnovne škole te 1. i 2. razred srednje škole za prirodoslovno-matematičku skupinu predmeta koji će biti izrađeni tako da potiču učenike na aktivno i istraživačko

učenje matematike, ﬁzike, kemije i biologije, dok će nastavnicima omogućiti primjenu različitih strategija, pristupa i metoda poučavanja. DOS-ovi će omogućiti i učenje i poučavanje u različitim okruženjima (u školi, za vrijeme terenske nastave, kod kuće) te kroz različite oblike rada (individualni rad, rad u paru ili grupama), a bit će izrađeni tako da se mogu koristiti na različitim platformama (na mobilnim ili stolnim uređajima), u online i offline okruženju. (B.O.)

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

AKTUALNO ODRŽAN KONGRES HRVATSKI PEKAR

UVOZIMO KRUH, A ŽITARICA IMAMO DOVOLJNO Izvoz pekarskih proizvoda raste iz godine u godinu i lani je premašio 15 milijuna dolara, no uvoz je četiri puta veći. To je zabrinjavajuće s obzirom na sirovine, kapacitete i znanje koje imamo u tom sektoru, ocijenila je Božica Marković iz HGK piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

54 4 mil € težak uvoz kruha i peciva u prvoj polovini 2016.

oko k

859.000 0t proizvodnja žitarica u Hrvatskoj

135 5t pekarskih proizvoda dnevno bacamo u smeće

eđunarodni kongres pekarstva, mlinarstva i slastičarstva Hrvatski pekar po 17. put je okupio struku, političare i znanstvene institucije kako bi razgovarali o izazovima koji stoje pred branšom koja kod nas ima bogatu tradiciju i značajnu ulogu u ukupnom domaćem gospodarstvu. “Žalosti me da smo u prvoj polovini prošle godini uvezli kruha i peciva za 54 milijuna eura, iako Hrvatska ima dovoljno žitarica za svoje potrebe jer proizvede oko 859.000 tona, a za prehranu stanovništva potrebno je 465.000 tona. Žalosno je, da dok uvozimo, svakoga dana bacamo u smeće gotovo 135 tona pekarskih proizvoda ili oko 600 milijuna kuna godišnje, dok s druge strane imamo 20 posto siromašnih Hrvata. Žalosno je da nam na tržištu rada nedostaje 200 pekara, dok je u slastičarstvu stanje još gore - nedostaje ih 250”, istaknuo je Stjepan Odobašić, direktor tvrtke Robinson, glavnog organizatora Kongresa. Dodao je kako ima sve više primjera uvođenja domaćih proizvoda u pekarnice, što je dobro jer je prodaja tradicijskih proizvoda velika šansa za hrvatske pekare. “S obzirom na to da je promet izvornim proizvodima na području Europe oko 50 milijardi eura, ne treba govoriti koliko bi bilo značajno da se uključimo na to tržište”, zaključio je Odobašić.

RJEŠAVANJE GORUĆIH PROBLEMA STRUKE Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić nadovezao se na Odobašićeve riječi rekavši da su ovakvi kongresi jako bitni za rješavanje gorućih problema struke, našalivši se kako su mu nasreću, ili nažalost po njegovu liniju, pekarski proizvodi apsolutno najmiliji. Poručio je kako sve izazove možemo sami svladati. “Sve 40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

probleme morate riješiti vi poduzetnici, Ministarstvo će vam pomoći, ali mi ne možemo ništa zabraniti kad je riječ o uvozu niti to želimo. Imamo dugu tradiciju speciﬁčnih pekarskih

ŽELIMO ZAJEDNO S VAMA PROMOVIRATI KVALITETU DOMAĆIH PROIZVODA U PEKARSTVU, KAZAO JE TOLUŠIĆ proizvoda i prehrambenih navika koje ne mogu zamijeniti proizvodi iz uvoza, a dio naših proizvođača pekarskih proizvoda svoje je kupce pronašao i izvan domovine. Želimo zajedno s vama promovirati kvalitetu domaćih proizvoda u pekarstvu i općenito moramo biti obzirniji te voditi više brige o našim proizvođačima. Novi proizvodi, posebno oni autohtoni, mogu se prodavati u pekarnicama, a sve to zajedno može donijeti bolje rezultate”, naglasio je Tolušić dodavši kako su Varaždinski klipić i Varaždinsko zelje dva domaća proizvoda koji su trenutačno u postupku zaštite. Najavio je i da će Ministarstvo iz godine u godinu raditi na sve većem broju zaštićenih naziva proizvoda, a time i registracija oznaka na razini Europske unije. Govoreći o gospodarskim kretanjima u prehrambenoj industriji, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Božica Marković istaknula je da pekarski sektor

ima udio od 23 posto u broju zaposlenih u prerađivačkoj industriji, tri posto u ukupnoj zaposlenosti u Hrvatskoj te da s gotovo 30 posto pridonosi stvaranju bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije. “U pekarstvu su 744 tvrtke čija je temeljna djelatnost proizvodnja pekarskih i konditorskih proizvoda, a broj obrtnika procjenjuje se na više od 700. Pekarstvo u ukupnom prihodu prehrambeno-prerađivačke industrije sudjeluje sa 10 posto, a udio zaposlenih je 30 posto. U 2016. godini rast prehrambeno-prerađivačke industrije je bio 5,6 posto, a pekarstva blagih 0,9 posto. U odnosu na 2008., sve ove godine zadržani su pozitivni trendovi. Ako usporedimo uvoz i izvoz sa 2012. godinom, godinom prije ulaska u EU, uvoz je porastao za 51 posto, a izvoz za 32 posto”, naglasila je Boži-

PRODAJA TRADICIJSKIH PROIZVODA JE VELIKA ŠANSA ZA HRVATSKE PEKARE, OCIJENIO JE ODOBAŠIĆ ca Marković napominjući da u strukturi uvoza poljoprivredno-prehrambeni proizvodi sudjeluju sa 13 posto. Istaknula je da izvoz pekarskih proizvoda raste iz godine u godinu te da je prošle godine bio iznad 15 milijuna dolara, no uvoz je četiri puta veći. “To je zabrinjavajuće s obzirom na sirovine, kapacitete i znanje koje imamo u tom sektoru. Zato HGK predano radi na

internacionalizaciji poslovanja domaćih tvrtki i edukaciji stručnih kadrova”, zaključila je Božica Marković.

OSNIVANJE STUDIJA U SURADNJI S HOTELIMA Damir Ježek, dekan Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (PBF) u Zagrebu, nadovezao se na problem edukacije istaknuvši kako PBF pomaže jačanju pekarske struke koja je među vodećima u Hrvatskoj i mora odgovoriti na mnoga važna pitanja. “Mi kontroliramo kvalitetu na tržištu, a poseban naglasak stavljamo na cjeloživotno obrazovanje. Zato nam je cilj otvoriti studij koji će omogućiti obrazovanje onima koji se bave ovim poslom i koji bi u kratkom ciklusu mogli završiti stupanj za chefa, slastičara... Planiramo ga osnovati u suradnji s našim vodećim hotelima u kojima bi naši studenti imali praksu tijekom školovanja”, objasnio je Ježek. Za trajanja Kongresa održane su brojne radionice i predavanja, među kojima valja istaknuti ono Mateje Mandir McConell iz Ohia. Ona je posjetiteljima pokazala kako se rade tradicionalna peciva američkih Amiša koji su poznati po tome da uzgajaju vlastite sirovine i svoje proizvode prodaju u tzv. mom and pop trgovinama, što bi mogao biti zanimljiv koncept i našim poduzetnicima. Također je bilo govora o posebnim pekarskim proizvodima od egzotičnih sirovina. Time se domaće pekare želi potaknuti da svoju ponudu obogate gamom specijaliziranih proizvoda poput onih bez glutena ili kompatibilnih s posebnim dijetama koje su sve popularnije među kupcima. Naravno, gosti su mogli i degustirati brojne delicije, od podravske pogače s orasima, prekobregovske pite i podravske pogačice s čvarcima pa sve do egzotične zlevanke s batatom i sibirskim borovnicama.

Imamo dugu tradiciju speciﬁčnih pekarskih proizvoda i prehrambenih navika koje ne mogu zamijeniti proizvodi iz uvoza, a dio naših proizvođača pekarskih proizvoda svoje je kupce pronašao i izvan domovine.

Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

AKTUALNO DUBAI ANNUAL INVESTMENT MEETING

HRVATSKI PROJEKTI PRE Na jednom od najekskluzivnijih svjetskih sajmova za investicije i ulagače, održanom početkom travnja, predstavile su se hrvatske tvrtke Bagheera, CroatianLand, Aspida, Mediacor i Navigate IT

V Interes za hrvatske projekte raste, no treba imati pravi pristup jer preporuka i osobni kontakti su od najveće važnosti za poslovanje u arapskom svijetu. Sanja Guć, konzultantica

lada Dubaija pod pokroviteljstvom njegove visosti šeika Mohammeda bin Rashida Al Maktouma, sedmu godinu zaredom organizirala je Annual Investment Meeting. Riječ je o jednom od najekskluzivnijih svjetskih sajmova za investicije i ulagače, održanom početkom travnja, na kojem su se predstavile i hrvatske tvrtke sa svojim projektima. Riječ je o tvrtkama Bagheera, CroatianLand, Aspida, Mediacor i Navigate IT koje su u Dubaiju predstavile svoje potencijale, a njihov nastup organizirao je hrvatski partner sajma - udruga UaeCro.Biz i Sanja Guć koja, zadnjih nekoliko godina, živi i radi kao konzultantica u Dubaiju. Hrvatski predstavnici imali su mogućnost razgovarati s vodećim ljudima investicijskih grupacija iz Dubaija, Abu Dhabija, Omana, Katara, od kojih Sanja Guć za Privredni vjesnik izdvaja UAE International Investors Councile, Dubai Investment i Mubadala, Jumeirah Group. “Interes za hrvatske projekte raste, no treba

ZA PROJEKTE IMA NOVCA

Snaga Sajma je u investitorima Snaga Sajma, na kojem sudjeluju gospodarski, politički i akademski predstavnici iz više od 140 zemalja, nije u broju izlagača već u kvaliteti i snazi investitora koja se ponekad po ulagaču mjeri u milijardama dolara.

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Colafrez – CWM – nisko- temperaturna bitumenska mješavina Colafrez-CWM dobiva se od reciklažnog asfaltnog agregata (asfalta recikliranog glodanjem asfaltnih slojeva, drobljenjem asfaltnih ploča ili komada ploča izvađenih iz asfaltnih kolničkih konstrukcija, ostataka ili viškova asfalta nastalih tijekom proizvodnje) te dodavanjem aditiva bitumenu CWM-a (chemorana). Upotrebom reciklažnog asfaltnog agregata smanjuje se korištenje novog bitumena i kamenog materijala u asfaltu. COLAS HRVATSKA D.D.

Colas Hrvatska d.d. utemeljena je 1962. u vrijeme kada je započela intenzivna modernizacija i asfaltiranje prometnica u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te je 60-ih i 70-ih godina. Danas se Colas Hrvatska kao dio Colas Grupe uspješno prilagođava novim uvjetima poslovanja stvarajući kvalitetne osnove svog opstanka i razvoja u budućnosti.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

DSTAVLJENI U DUBAIJU imati pravi pristup jer preporuka i osobni kontakti su najvažniji za poslovanje u arapskom svijetu. Stoga sam jako zadovoljna, ostvarili smo zanimljive kontakte za hrvatske tvrtke i njihove projekte. Sastanci s vodećim ljudima u UAE prošli su jako dobro te sada slijedi nastavak razgovora i priprema za početak ozbiljnije suradnje”, ocijenila je Sanja Guć. Istaknula je da je sa svim predstavnicima hrvatskih tvrtki iz Zagreba, Splita i Dubrovnika napravljena posebna priprema za nastup u Dubaiju kako bi bili spremni za razgovore s investitorima.

ODRŽANI BROJNI SASTANCI Tijekom tri dana konferencije održan je velik broj sastanaka s tvrtkama i fondovima koji su zainteresirani za ulaganja u njihovom sektoru.

HRVATSKI PREDSTAVNICI SU RAZGOVARALI S VODEĆIM LJUDIMA INVESTICIJSKIH GRUPACIJA IZ DUBAIJA, ABU DHABIJA, OMANA, KATARA Predstavnici tvrtke Bagheera Luka Bakač i Davor Kudrna iz Zagreba predstavili su svoj inovativni i jedinstveni medicinski robot nekim od najvećih svjetskih tvrtki i investitora u zdravstvenoj industriji. Splitska tvrtka Croatian Land predstavila je svoj ekskluzivni turistički projekt na Šolti koji bi uskoro mogao dobiti novog vlasnika iz jedne od najmoćnijih obitelji iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Dubrovačka tvrtka Navigate IT na čelu s Amirom i Adnanom Bukovićem predstavili su aplikaciju s pametnim bovama koja je privukla interes

velikih investitora. Atraktivnu aplikaciju Beauty Book Aleksandre Dermanović iz tvrtke Mediacor iz Zagreba, koja će uvelike olakšati uljepšavanje mnogim pripadnicama ženskog spola, potencijal je koji su prepoznali mnogi investitori za mobilne aplikacije. Tvrtka Aspida s Marinom Ercegom iz Splita predstavila je svoju jedinstvenu inovativnu tipkovnicu za mobitel, koju ima i NK Hajduk, a privukla je pažnju lokalnih sportskih klubova, vladinih ureda i tvrtki koje se bave marketingom i turizmom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Terapol Terapol i Terapol fresh su ekološke disperzijske boje za unutarnje zidove. Prvi naziv ove disperzijske boje bio je Terakolor i na tržištu se pojavila 1964. godine. Terapol i Terapol fresh se proizvode od kvalitetnih domaćih sirovina, razrjeđuju se vodom, ugodnog su mirisa, dobre pokrivnosti i jednostavne primjene. Terapol je dostupan u više od 2000 nijansi. SAMOBORKA D.D.

Samoborka d.d. osnovana je 1906. pod nazivom Samoborska industrija umjetnog kamena i cementne robe. Prvi proizvodi bile su betonske cijevi, crijep i betonski blokovi. Od 1947. godine nosi naziv Samoborka industrija građevnog materijala. Tijekom 100 godina postojanja Samoborka d.d. razvila se u vodećeg hrvatskog proizvođača žbuka, premaza, ljepila i betonskih proizvoda (cijevi, opločnici, rubnjaci, ploče). Samoborka proizvodi materijale za graditeljstvo i to prema sustavu “od podruma do krova”.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA KOMBINIRANJE ESIF-a I JPP-a

VEĆA VRIJEDNOST ZA I OPTIMIZIRANIJI PROJ Projekti javno-privatnog partnerstva predstavljaju posebnu pogodnost koju trebaju iskoristiti države s visokim javnim dugom poput Hrvatske, istaknuo je Anton Kovačev piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N VRLO JE VAŽNO ULAGATI I U PRIPREMU PROJEKTA, OCIJENIO JE JURIČIĆ

edavno otvoreni novi putnički terminal Zračne luke Franjo Tuđman svježi je i uspješan primjer javnoprivatnog partnerstva. Predstavljanje JPP-a kao oblika ugovornog odnosa između tijela javne uprave i subjekata iz privatnog sektora, s ciljem provedbe infrastrukturnih projekata u svrhu pružanja javnih usluga, bio je jedan od ciljeva prošlotjedne međunarodne konferencije Kombiniranje europskih strukturnih i investicijskih fondova i javno-privatnog partnerstva koju su organizirali Agencija za investicije i konkurentnost te ESCO Grupa. Događaj je organiziran u Zagrebu u sklopu projekta Instrumenti za kombiniranje europskih strukturnih i investicijskih fondova i javno-privatnog partnerstva.

DODATNA OPTIMIZACIJA JAVNOG PROJEKTA Damir Juričić, zamjenik ravnatelja Agencije za investicije i konkurentnost, istaknuo je kako su prije nešto više od četiri godine uočene naznake trendova kombiniranja izvora iz Europske unije s modelom javno-privatnog 44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

partnerstva. Kombiniranjem bespovratnih grantova, ﬁnancijskih instrumenata i privatnog kapitala u okviru JPP-a, dodao je, može se postići dodatna optimizacija javnog projekta. “To znači da se kombiniranjem ovih triju resursa može postići najveća vrijednost za novac poreznih obveznika”, naglasio je on. Upravo zbog velikog potencijala korištenja tih resursa nije društveno opravdano i ekonomski racionalno prejudicirati model javno-privatnog partnerstva ili, primjerice, neku tradicionalnu energetsku uslugu. “Naime, potrebno je provesti analizu troškovne učinkovitosti i na temelju toga odlučiti se za model projekta. Stoga je vrlo važno ulagati i u pripremu projekta”, napomenuo je Juričić. Anton Kovačev, voditelj Ureda Europske investicijske banke u Zagrebu, kazao je kako projekti javno-privatnog partnerstva predstavljaju posebnu pogodnost koju trebaju iskoristiti države s visokim javnim dugom poput Hrvatske. Dosad je Europska investicijska banka u Hrvatskoj plasirala više od pet milijardi eura za različite projekte kroz kredite, Plan ulaganja za Europu (tzv. Junckerov plan) te JPP. “Smatram kako u Hrvatskoj postoji potencijal za javno-privatno partnerstvo. Stoga to trebamo iskoristiti jer je riječ o jednom od instrumenata pokretanja investicijskog ciklusa bez dodatnog zaduženja države i jedinica lokalne samouprave”, naglasio je Kovačev. Međutim, nastavio je, iznimno je značajno da JPP treba biti složen tako da javni i privatni partner u tome nađu svoj interes te da se projekti rade tako da poluče zajednički uspjeh. “Nemojmo biti opterećeni onim projektima koji se nisu pokazali dovoljno uspješnima ili koji su, kako znamo reći, pošli ukrivo. Dakle, vodimo računa o tome da je u državama EUa, posebice u starim članicama, javno-privatno partnerstvo značajno prisutno i da su ga one iskoristile u svojim investicijskim strukturama”, napomenuo je Kovačev dodajući kako je dosad Europska investicijska banka sudjelo-

NOVAC EKT vala s više od 45 milijardi eura u financiranju projekata JPP-a. Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, istaknuo je važnost zajedničkih napora i otvaranja prostora za kvalitetna ulaganja i definiranje jasno uređenih pravila suradnje u projektima javno-privatnih partnerstava. Dodao je kako se kombiniranjem bespovratnih sredstava raspoloživih kroz europske strukturne i investicijske fondove, financijskih instrumenata te privatnog kapitala u okviru projekata JPP-a omogućava povećanje razine javnih investicija, uz smanjenje pritiska na proračun i relativno smanjenje javnog duga.

U EU SE POJAČAVA UKLJUČIVANJE PRIVATNOG SEKTORA JER JE ON GENERATOR GOSPODARSKOG RASTA, ISTAKNUO JE ŽUNAC “Stoga želimo stvoriti preduvjete za kvalitetni postupak pripreme, predlaganja i odobravanja projekata te otvoriti prostor za pripremu i provedbu projekata skrojenih upravo po mjeri jedinica lokalne i područne regionalne samouprave, odnosno samih građana na način da ne oštetimo lokalne proračune, a dobijemo projekte koji će biti dugoročno održivi”, istaknuo je Žunac napomenuvši da se sudjelovanjem privatnog sektora u izgradnji, održavanju i ﬁnanciranju javnih projekata povećava kvaliteta javne usluge. Osim toga, smanjuju se i ukupni troškovi projekta tijekom njegova trajanja te se dugoročno čuva vrijednost i kvaliteta javnih građevina. Ne manje važna činjenica jest ta da se javne investicije isporučuju unutar planiranoga proračuna i rokova te se posljedično povećava vrijednost za novac poreznih obveznika.

DOBRA PRILIKA I ZA DOMAĆE FONDOVE “Spajanjem javnog i privatnog sektora te dogovaranjem standarda isporuke usluga možemo osigurati veću učinkovitost, bolji pristup kapitalu, bolju usklađenost s nizom propisa i kvalitetno ostvarivanje javnih interesa”, ocijenio je Žunac. Kombiniranjem javno-privatnog partnerstva i europskih strukturnih i investicijskih fondova moguće je i povećati kapacitet plaćanja dugoročnih obveza što pozitivno utječe na konačnu cijenu javnih usluga. “Ova činjenica osobito je važna za porezne obveznike koji slušaju priče o velikom javnom dugu. Također, to je dobra prilika i za domaće fondove poput Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Naravno, i domaći građevinski sektor mogao bi učinkovitijim korištenjem raznih financijskih instrumenata EU-a nadomjestiti onaj vlastiti dio izvora financiranja koji mu nedostaje”, napomenuo je Žunac dodajući kako se u Europskoj uniji pojačava uključivanje privatnog sektora jer je on generator gospodarskog rasta što je prepoznato i u Junckerovu planu. Inače, na konferenciji je predstavljen i primjer realizacije projekta u području energetske učinkovitosti po modelu javno-privatnog partnerstva uz korištenje sufinanciranja. Osim izlaganja stručnjaka angažiranih na projektu, održan je i panel o iskorištavanju novih financijskih mogućnosti EU-a.

Smatram kako u Hrvatskoj postoji potencijal za javno-privatno partnerstvo. Stoga to trebamo iskoristiti jer je riječ o jednom od instrumenata pokretanja investicijskog ciklusa bez dodatnog zaduženja države i jedinica lokalne samouprave. Anton Kovačev, voditelj Ureda EIB-a u Zagrebu

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

SVIJET FINANCIJA ULAGANJA U FINANCIJSKA TRŽIŠTA SAD-a - NOVI TRE

DIONICE VOLE BLAGU INFLACIJU

Recentna zbivanja s Agrokorom nisu previše potresla Global Invest koji ulaže isključivo u USA blue chip tvrtke, a za ulagače su pripremili i USA Blue Chip fond koji će im omogućiti da ulažu u najbolje kompanije na američkom tržištu piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

14 god posluje Global Invest

120 mil kn imovine upravlja taj fond

a prošlotjednoj konferenciji pod nazivom Ulaganja u ﬁnancijska tržišta SAD-a - novi trendovi i prilike, u organizaciji Američke gospodarske komore (AmCham) i Global Investa, osnivača prvog hrvatskog otvorenog investicijskog fonda koji ulaže isključivo u USA blue chip tvrtke, razgovaralo se o kretanjima američkog gospodarstva s obzirom na promjene koje dolaze s novom administracijom. Najavljene porezne reforme u SAD-u neće utjecati samo na američku ekonomiju već i na globalno gospodarstvo, kao i međunarodna ﬁnancijska tržišta.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

RAZDOBLJE VELIKOG RASTA Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmChama, u pozdravnom je govoru istaknula kako raste optimizam u američkoj poslovnoj zajednici. “Rezultati na burzama su na vrhuncima i nalazimo se u razdoblju velikog rasta, unatoč političkim previranjima u SAD-u”, ocijenila je ona. Darko Kosovec, predsjednik Uprave Global Investa, i Alan Šembera, rukovoditelj prodaje i odnosa s investitorima, predstavili su rad fonda koji posluje već 14 godina i upravlja sa 120 milijuna kuna imovine. “Mi kao mali igrači moramo biti kvalitetni i kreativni. Proživjeli smo sve oscilacije tržišta u zadnje vrijeme, počevši

NDOVI I PRILIKE od uzleta početkom 2000-ih pa do velike krize. Burza je sad napokon malo krenula prema gore, ali opet imamo nekih događaja koji nas vraćaju unatrag, no oporavit ćemo se”, naglasio je Kosovec aludirajući na Agrokor. Šembera je pak detaljnije pojasnio njihovu ﬁlozoﬁju ulaganja. “Naš vlasnik želi da se upravlja transparentno i konzervativno što će u konačnici osigurati novu vrijednost za sve stakeholdere”, kazao je Šembera navodeći kao primjer jedan od triju fondova kojima upravljaju - Capital Breeder. Riječ je o dioničkom fondu sa 23 milijuna kuna imovine koji je izabran za najbolji dionički fond u 2015. kad su imali 21 posto prinosa. “Prvi kvartal ove godine završili smo u plusu od pet posto, a prosjek u tri godine nam je 18,5 posto. Gledajući ukupno, imamo prinos od 66 posto, odnosno da ste prije tri godine uložili 100 kuna u naš fond, danas biste imali 166”, naglasio je Šembera. Iako se njihov konzervativni pristup ne vidi po prinosima, osjeti se u stabilnosti. Recentna zbivanja s Agrokorom nisu ih previše potresla, a za ulagače su pripremili i USA Blue Chip fond koji će im omogućiti da ulažu u najbolje kompanije na američkom tržištu.

POTROŠAČKI OPTIMIZAM KAO POKAZATELJ A osvrt na američko gospodarstvo i ﬁnancijska tržišta dao je Marko Papić, glavni strateg u BCA Researchu. Odmah na početku je parafrazirao Trumpovu krilaticu istaknuvši kako Sjedinjene Američke Države već jesu velike jer je on naslijedio najbolju gospodarsku situaciju od svih predsjednika u zadnjih nekoliko desetljeća. “Veoma je važna, za investitore izvan SAD-a, procjena hoće li dolar rasti ili

VEOMA JE VAŽNA, ZA INVESTITORE IZVAN SAD-a, PROCJENA HOĆE LI DOLAR RASTI ILI PADATI, ISTAKNUO JE MARKO PAPIĆ padati jer to otvara mogućnost dobrog povrata u našoj valuti. Trumpov stimulus u vidu smanjenja poreza može biti rizičan, ali je vrlo dobar za burzu u roku od nekoliko godina. Inﬂacija je niska, no prognozira se da će rasti, što je dobro, budući da dionice vole blagu inﬂaciju, ali ne preveliku jer će u tom slučaju Fed dići kamate. Dobar pokazatelj je i potrošački optimizam koji je najviši u zadnjih 10 do 15 godina, a to znači da će građani nastaviti trošiti”, zaključio je Papić.

SAVJET HNB-a

Slabija gospodarska kretanja Savjet HNB-a dao je suglasnost OTP banci za stjecanje kvalificiranog udjela koji čini 100 posto kapitala Société Générale-Splitske banke Savjet Hrvatske narodne banke na prošlotjednoj je sjednici razmotrio recentna novčana i gospodarska kretanja, projekciju monetarne politike za razdoblje od 2017. do 2020. godine, kao i izvješće o stanju u bankovnom sustavu u zadnjem tromjesečju 2016. godine, priopćeno je iz središnje banke. Početkom 2017. ostvarena su nešto slabija gospodarska kretanja u usporedbi s krajem protekle godine. Tako je smanjen obujam industrijske proizvodnje i građevinskih radova, dok je trgovina stagnirala. Unatoč tome, nastavio se oporavak na tržištu rada, a i pouzdanje potrošača i poslovni optimizam zadržali su se na razmjerno visokim razinama. Trend povećavanja godišnje stope inﬂacije potrošačkih cijena nastavio se te je ona u veljači porasla na 1,4 posto. Uz održavanje stabilnosti tečaja kune prema euru, Hrvatska narodna banka je u prvom tromjesečju 2017. nastavila s ekspanzivnom

monetarnom politikom, pri čemu je prosječni višak likvidnosti tijekom ožujka dosegnuo dosad najviše razine. Unatoč pogoršanju salda u posljednjem tromjesečju, u cijeloj 2016. zabilježen je znatan višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance, uz nastavak smanjenja inozemne zaduženosti. Snažna ﬁskalna konsolidacija i rast realne aktivnosti rezultirali su smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u na razinu od 84,2 posto potkraj 2016. godine. Savjet HNB-a je također izdao suglasnost OTP banci za stjecanje kvaliﬁciranog udjela koji čini 100 posto kapitala Société Générale-Splitske banke. Uz to, Savjet HNB-a suglasio se s odlukom Nadzornog odbora Société Générale-Splitske banke da predsjednik njene uprave postane Slaven Celić, a članovi uprave Balász Balogh i Balázs Olchváry. Suglasnost Savjeta HNBa dana je i za imenovanje Fikreta Kartala za člana uprave KentBanka. (V.A.)

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

PROMET FAKTORING DRUŠTVA 19,2 MILIJARDE KUNA U hrvatskom bankarskom sektoru postoje četiri društva koja se bave otkupom nenaplaćenih potraživanja, među kojima je najveće Erste Factoring, dok u nebankarskom sektoru djeluje 13 takvih društava, od kojih je najveće Adriatic Zagreb Factoring, podaci su Hanfe. Oni su godinama živjeli od otkupa dugova koncerna Agrokor, no zbog novonastale situacije u tom koncernu sada nemaju od koga naplatiti kupljene mjenice, pa ih prebacuju na Agrokorove dobavljače kao solidarne dužnike. Financiranje se provodi tako da se prodavatelju fakture avansno isplati 70 do 90 posto vrijednosti fakture, umanjene za faktoring naknadu.

Skromno trgovanje na novčanom tržištu U predblagdanskom tjednu novčano tržište imalo je jednaka obilježja kao i u ranijim razdobljima. Dnevni višak likvidnosti iznosio je više od 16 milijardi kuna s tendencijom daljnjeg rasta. Početkom prošlog tjedna isplatom redovnih mirovina u sustav je vraćena dodatna likvidnost što je pridonijelo daljnjem smanjenju potražnje za kratkoročnim pozajmicama, dok je istodobno ponuda preobilna, a trgovanje sudionika vrlo skromno. U takvim uvjetima prošlog ponedjeljka na redovitoj obratnoj repo aukciji Hrvatske narodne banke ponovno je izostao interes za dodatnom kunskom likvidnošću koja se nudila uz vrlo povoljnu kamatnu stopu od 0,3 posto. Zadnja aukcija na kojoj je dio sudionika koristio dodatna sredstva središnje banke bila je potkraj veljače. Prošle srijede započelo je novo razdoblje održavanja obvezne pričuve koje već dulje vrijeme ne uzrokuje

nikakva događanja na novčanom tržištu zbog preobilnog viška kuna u sustavu. Sudionici bez ikakvih problema održavaju potrebne razine svojih računa. U razdoblju smo povoljnog trgovanja kratkoročnim pozajmicama u kojem se potencijalni korisnici mogu zadužiti uz vrlo povoljne uvjete. Budući da depozitne institucije uglavnom imaju višak likvidnosti, malo je potencijalnih korisnika koji imaju potrebu za dodatnom likvidnošću. Usprkos činjenici što je za vrijeme blagdana primjetno pojačano putovanje koje podrazumijeva i veću potrošnju, nije realno očekivati značajniji rast potražnje za novcem zbog ukupne likvidnosti koja se pojavljuje u sustavu. Stoga će neravnoteža ponude i potražnje novca zasigurno i dalje biti razlogom vrlo skromnog trgovanja sudionika i krajnje niske kratkoročne kamatne stope.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

440

[Jelena Drinković]

3.4. - 7.4.2017.

10.4. - 13.4.2017.

1,0 0,8

330

0,6 220

ATLANTSKOJ PLOVIDBI VEĆINSKI UDJEL U LAUSU

0,4 110

0,2

0,0 10.4.

Atlantska plovidba je od privatne osobe Ivana Leja stekla šest posto poslovnih udjela u trgovačkom društvu Laus CC Dubrovnik. te postala njen većinski dioničar. Prije te transakcije Atlantska plovidba je imala 45 posto udjela u Lausu. Inače, Laus je privatna tvrtka osnovana 1990. godine s ciljem oblikovanja i primjene poslovnih procesa i informacijskih sustava te osiguranja temelja za kvalitetno poslovno odlučivanje u nekoj tvrtki.

11.4.

12.4.

13.4.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna ojačala prema stranim valutama Na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke kuna je potkraj proteklog tjedna u odnosu na početak tjedna ojačala prema euru za 0,48 posto. Srednji tečaj eura u petak je iznosio 7,422478 kuna. Hrvatska valuta ojačala je i prema švivaluta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,246309

CAD kanadski dolar

5,255968

JPY japanski jen (100)

6,947934

GBP britanska funta

8,746733

USD američki dolar

6,999036

Izvor: HNB

7,422478 primjena od 14. 4. 2017.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

7,47 7,46

USD

7,04 7,03

CHF

6,99 6,98

7,45

7,02

6,97

7,44

7,01

6,96

7,43

7,00

6,95

7,42

6,99

6,94

6,38328

CHF švicarski franak

EUR euro

EUR

carskom franku, i to 0,39 posto. Franak je potkraj tjedna imao vrijednost od 6,947934 kune. Prema kuni je oslabio i američki dolar, i to 0,18 posto na 6,999036 kuna.

10.04. 11.04. 12.04. 13.04.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA RAST PUTNIKA U ZRAČNIM LUKAMA

Oprezno trgovanje na svjetskim burzama Poslovanje na svjetskim burzama proteklog tjedna prošlo je u ozračju opreza, a zbog uskrsnih blagdana na većini svjetskih burzi prošli tjedan se radilo skraćeno. Nakon što je američki predsjednik Donald Trump izjavio kako bi volio da Fed zadrži niske kamate jer dolar sve više raste, ta je valuta oslabjela potkraj prošlog tjedna. Naime, jačanje dolara loše je utjecalo na prihode američkih multinacionalnih kompanija na inozemnim tržištima. Uz sve to, na poslovanje svjetskih burzi neizravno su utjecali napeti odnosi između SAD-a i Rusije. Posljednjih mjeseci cijene dionica na američkoj burzi snažno su rasle zbog Trumpovih obećanja o smanjenju poreza i povećanju državne potrošnje. No, kako konkretnih prijedloga o tome još nema, posljednjih tjedana je entuzijazam ulagača splasnuo. I na azijskim burzama pala je vrijednost važnih burzovnih indeksa, a takvo oprezno raspoloženje odrazilo se i na mešetarenje na europskim burzama. Naime, potkraj proteklog tjedna zabilježeno je oprezno trgovanje dionicama, pa je tako i na tim burzama pala vrijednost nekih burzovnih indeksa.

7370

20680

FTSE 100 20660

7360

20640

7355

20620

7350

20600

7345

20580

10.4. 5950

11.4.

13.4.

10.4. 5115

NASDAQ

5110

5900

5105

5875

5100

5850

5095

5825

11.4.

12.4.

13.4.

12.4.

13.4.

12.4.

13.4.

CAC40

5090

10.4.

11.4.

12.4.

13.4.

10.4.

12200

18900

12180

18800

12160

18700

12140

18600

12120

11.4.

NIKKEI 225

18500

DAX 12100

18400

10.4.

11.4.

fond

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 232,7986 bodova i bila viša 0,10 posto u odnosu na tjedan ranije. Porasla je i vrijednost Mirexa A za 0,29 posto na 129,1845 bodova. Samo neznatno za 0,001 posto porasla je vrijednost Mirexa C koji je u četvrtak iznosio 118,7376 bodova.

12.4.

5925

MIROVINSKI FONDOVI

Porasla vrijednost Mirexa

Dow Jones

7365

12.4.

13.4.

datum

10.4.

vrijednost (kn)

11.4.

promjena (%)

2016 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A MIREX A

12.04. 129,18450

-0,2794

1,24

AZ - A

12.04. 130,82260

-0,1423

1,80

Erste Plavi - A

12.04. 128,37380

-0,4074

0,01

PBZ CO - A

12.04. 132,07100

-0,3521

0,96

Raiffeisen OMF - A 12.04. 125,05510

-0,4426

0,96

kategorija B MIREX B

12.04. 232,79860

-0,2869

-0,35

AZ - B

12.04. 233,76310

-0,2892

-0,62

Erste Plavi - B

12.04. 241,64670

-0,3666

-0,27

PBZ CO - B

12.04.

217,15370

-0,4189

-0,44

0,4%

Raiffeisen OMF - B 12.04. 236,08670

-0,1859

0,00

0,2%

kategorija C 0,54

MIREX - tjedni

0,0% -0,2% -0,4% 9.4.

10.4.

11.4.

12.4.

MIREX - mjesečni

MIREX C

12.04. 118,73760

0,0535

AZ - C

12.04. 115,54830

0,0356

0,41

Erste Plavi - C

12.04. 118,73040

0,0228

0,24

PBZ CO - C

12.04. 118,22860

0,0187

0,19

Raiffeisen OMF - C 12.04. 122,65380

0,0987

0,96

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,5%

Raiffeisen DMF

12.04. 227,53690

-0,4394

0,41

-0,5%

AZ Profit

12.04. 255,00070

-0,6982

-3,68

-1,0%

Croatia osiguranje 11.04. 157,34130

-0,1933

-0,57

-1,5%

AZ Benefit

-0,0425

-0,03

-2,0%

Erste Plavi Expert 12.04. 205,33860

-0,4741

-0,32

Erste Plavi Protect 12.04. 194,11990

-0,0149

-0,08

0,0%

-2,5% 12.3.

19.3.

27.3.

4.4.

12.4.

12.04. 247,18990

Kroz hrvatske zračne luke tijekom veljače prošlo je 201.220 putnika što je 0,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u dva ovogodišnja mjeseca kroz zračne luke prošlo je 420.000 putnika što je 5,3 posto više nego u istom razdoblju 2016. Najveći broj putnika u veljači je zabilježen u zračnoj luci u Zagrebu kroz koju je prošlo 154.211 putnika ili 1,2 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Dubrovačka zračna luka bilježi 22.777 putnika i rast od dva posto, a zračna luka u Zadru 1105 putnika i porast od 7,1 posto.

PAD CIJENA KUĆA Hrvatska je u četvrtom tromjesečju prošle godine bila među zemljama Europske unije s najizrazitijim padom cijena kuća na tromjesečnoj razini, stoji u izvješću europskog statističkog ureda Eurostat. U našoj zemlji su cijene kuća, mjerene indeksom cijena kuća, pale u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju za 0,6 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada su porasle jedan posto, pokazuju podaci Eurostata. Time je Hrvatska bila među zemljama EU-a s najvećim padom cijena kuća na tromjesečnoj razini.

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

ATLANTSKA PLOVIDBA PRODAJE BRODOVE

Atlantska plovidba sklopila je ugovore o prodaji dvaju brodova - Libertas i Imperial, i to za ukupno 27 milijuna američkih dolara. Ugovori će postati valjani nakon što kupci uplate 10 posto predujma. Prema odredbama sklopljenih ugovora o prodaji, Imperial će biti predan kupcima između 1. lipnja i 15. srpnja, a Libertas između 1. srpnja i 31. kolovoza ove godine. Atlantska plovidba izvijestila je i da je u kineskoj luci Nantong započela preuzimanje komercijalnog i tehničkog upravljanja brodom Maple Glory, za vlasnika Northern Glory iz Hong Konga.

CZO PRIPOJEN CROATIA OSIGURANJU

Iz Croatia osiguranja objavljeno je kako je sklopljen ugovor o pripajanju Croatia zdravstvenog osiguranja toj tvrtki. Očekuje se sazivanje Glavne skupštine Društva radi odlučivanja o davanju odobrenja za pripajanje jedne tvrtke drugoj. Ugovor o pripajanju Croatia zdravstvenog osiguranja Croatia osiguranju steći će valjanost kada ga odobri Hrvatska agencija za nadzor ﬁnancijskih usluga (Hanfa).

Agrokor i dalje utječe na Crobexe Ulagači na Zagrebačkoj burzi proteklog su tjedna u četiri trgovinska dana bili nešto slabije aktivni nego u tjednu ranije, pa je redovni dionički promet u tjedan dana pao za gotovo 50 milijuna kuna na 127 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 54 milijuna kuna prometa tj. 42 posto od ukupnog redovnog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -30,88 posto do +4,55 posto. Promet veći od milijun

kuna sakupilo je 13 izdanja, dok su 23 izdanja trgovana u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, su peti tjedan zaredom zabilježili pad i još uvijek su ovisni o situaciji u Agrokoru. Crobex je sa 1.950,41 bodom pao za 2,31 posto na 1.905,29 bodova. Crobex10 je pao za 1,76 posto i tjedan zaključio na 1.117,50 bodova. Sektorski indeksi su tjedan zaključili u rasponu od -15,43 posto koliko je pao CROBEXnutris do +1,29 posto koliko je porastao CROBEXindustrija. Obveznički indeksi su tjedan zakljuZAGREBAČKA BURZA čili različitim predznacima; CROBIS THE ZAGREB STOCK EXCHANGE je pao za 0,01 posto, a CROBIStr je UKUPAN TJEDNI PROMET: 389.968.934,98 kn porastao za 0,08 posto. Najtrgovaniji TJEDNI DIONIČKI PROMET: 127.208.247,31 kn je Ledo s prometom od 26,9 milijuna index zadnja vrijednost tjedna promjena kuna, a cijena mu je pala za 26,54 poCROBEX 1.905,2900 -2,31% sto na 3100 kuna. Slijedi ga Jamnica CROBEX10 1.117,5000 -1,76% kojom se trgovalo u iznosu od 7,1 miCROBIS 108,9731 -0,01% lijun kuna, a tjedan je zaključila paCROBIStr 159,3464 +0,08% dom od 30,56 posto. Valamar Riviera je ostvarila promet od 4,4 milijuna Top 10 tjedna zadnja kuna, a cijena joj je umanjena za 0,57 promet po prometu promjena cijena posto na 42 kune. Porast cijene dioni-26,54% 3.100,00 26.871.692,80 Ledo d.d. ce bilježe dva izdanja. Dionice Atlant-30,56% 50.000,00 7.117.259,74 Jamnica d.d. ske plovidbe su poskupjele za 4,55 -0,57% 42,00 4.405.497,04 Valamar Riviera d.d. posto na cijenu od 460 kuna, pa su +4,55% 460,00 3.121.692,98 Atlantska plovidba d.d. dobitnice tjedna, a njima je ostvaren +0,29% 351,00 2.759.966,15 Podravka d.d. promet od 3,1 milijun kuna. Podravka -30,88% 9,47 2.557.822,72 Belje d.d. -0,87% 456,00 2.229.118,06 bilježi porast cijene od 0,29 posto na Adris grupa d.d. - povl. -0,01% 174,02 2.025.908,46 HT d.d. 351 kunu i promet od gotovo 2,8 mili-4,43% 57,00 1.520.276,84 Zagrebačka banka d.d. juna kuna. Cjenovni pad bilježi osam -25,53% 88,99 1.402.522,45 Viadukt d.d. izdanja. Najveći minus bilježe Agrokorova izdanja - Belje (-30,88 posto) 10 dionica tjedna zadnja Jamnica (-30,56 posto) i Ledo (-26,54 promet s najvećim rastom cijene promjena cijena posto). Belje je tjedan zaključilo cije+37,03% 10,99 1.674,79 Puljanka d.d. nom od 9,47 kuna i prometom nešto +8,33% 130,00 1.300,00 Hoteli Zlatni rat d.d. većim od 2,5 milijuna kuna. Zadnja +8,15% 273,92 59.986,12 Hoteli Maestral d.d. cijena Viaduktovih dionica bila je +6,18% 1.529,99 229.411,01 FTB TURIZAM d.d. 88,99 kuna, što predstavlja pad od +5,24% 37,95 631.899,64 Đuro Đaković holding d.d. 25,53 posto, a njima se trgovalo u +5,12% 72,50 11.198,00 RIZ-odašiljači d.d. +4,95% 1.049,49 10.494,61 Solaris d.d. iznosu od 1,4 milijuna kuna. Povlašte+4,75% 838,00 838,00 Spin Valis d.d. nim dionicama Adrisa cijena je pala +4,55% 460,00 3.121.692,98 Atlantska plovidba d.d. za 0,87 posto na 456 kuna, a protr+4,07% 8,95 45.015,51 Viktor Lenac d.d. govane su u iznosu od 2,2 milijuna [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] kuna. 10 dionica s najvećim padom cijene

Vjesnik d.d. Zvečevo d.d. Belje d.d. Jamnica d.d. Zvijezda d.d. Hoteli Živogošće d.d. Vupik d.d. Ledo d.d. Viadukt d.d. Slatinska banka d.d.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

tjedna promjena

zadnja cijena

-59,60%

4,04

452,48

-44,22%

36,29

52.347,08

-30,88%

9,47

2.557.822,72

-30,56%

50.000,00

7.117.259,74

-30,39%

1.660,00

508.352,35

promet

-30,03%

14,00

2.348,00

-27,27%

24,00

647.383,22

-26,54%

3.100,00

26.871.692,80

-25,53%

88,99

1.402.522,45

-24,14%

44,11

11.818,55

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI USPJEŠNO POSLOVANJE PARTNER BANKE

Četvrti uzastopni tjedan fondovi u crvenom Među 82 otvorena investicijska fonda četvrti su uzastopni tjedan prevladali oni s padom vrijednosti udjela. Rast bilježi 31 fond, palo je 50 fondova, a jedan je fond zabilježio tjedan bez postotne promjene. Nijedan fond nije porastao više od jedan posto, a devet ih je palo više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom, pet su mjesta zauzeli dionički, tri obveznička te dva mješovita fonda. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +0,79 posto do -5,16 posto. Poraslo je šest od 26 dioničkih fondova. Najviše je, za 0,79 posto, vrijednost uvećana fondu KD Energija, a slije-

de ga Platinum Blue Chip s porastom od 0,61 posto te Capital Breeder za 0,55 posto. Najznačajniji pad su zabilježili A1 za 5,16 posto i Erste Adriatic Equity za 4,52 posto. Svih sedam posebnih fondova bilježi pad. Najviše su, za 0,82 posto, pali ZB Future 2040 i ZB Future 2055. Od 16 mješovitih fondova porast ih bilježe četiri. Najznačajniji rast bilježi OTP Absolute i to za 0,37 posto. Od 14 obvezničkih fondova raslo ih je sedam, a najviše Neta Emerging Bond, za 0,45 posto. Rast vrijednosti je zabilježilo 14 od 19 novčanih fondova, a Raiffeisen Cash bilježi [Iva Skorin] tjedan bez postotne promjene.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 5.4. do 12.4.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,1443 Addiko Growth € 12,1993 ZB trend $ 167,7476 KD Prvi izbor kn 15,3949 ZB euroaktiv € 143,4513 Capital Breeder kn 100,6599 KD Europa € 128,5520 PBZ Equity fond € 12,0169 HPB Dionički kn 115,0188 Erste Adriatic Equity € 93,3512 Neta Global Developed kn 87,8179 ZB aktiv kn 117,9627 InterCapital SEE Equity € 110,4751 Platinum Global Opportunity $ 15,4473 KD Nova Europa kn 5,9569 OTP indeksni kn 45,1835 Platinum Blue Chip € 110,4193 Neta Frontier kn 509,9174 OTP Meridian 20 € 101,1044 A1 kn 90,7100 Alpen.Special Opportunity kn 163,0988 Neta New Europe kn 60,6548 KD BRIC € 86,1500 KD Energija kn 9,0706 ZB BRIC+ € 105,1006 Allianz Equity € 166,6471 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 121,7600 Raiffeisen Harmonic € 105,3700 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1700 ZB Future 2025 € 105,5956 ZB Future 2030 € 104,9949 ZB Future 2040 € 104,9725 ZB Future 2055 € 105,4324 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 164,5913 PBZ Global fond € 15,5509 Addiko Balanced € 13,8514 KD Balanced kn 133,4105 HPB Global kn 104,2138 OTP uravnoteženi € 16,1534 Allianz Portfolio kn 166,9994

tjedna promjena [%]

-3,51 0,23 -0,54 0,21 0,14 0,55 -0,13 -0,44 -1,77 -4,52 -0,77 -3,43 -0,40 -0,86 -2,33 -1,82 0,61 -0,35 -0,01 -5,16 -1,25 -1,34 -0,79 -0,24 -0,93 -0,67 -0,20 -0,38 -0,04 -0,29 -0,56 -0,82 -0,82 -0,30 -0,08 0,22 -1,99 -0,86 -0,04 -0,09

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

InterCapital Smart II € 102,8018 PBZ Conservative 10 fond € 113,5492 You Invest Active € 103,5038 You Invest Balanced € 103,8150 You Invest Solid € 103,8935 InterCapital Smart € 102,6299 PBZ Flexible 30 fond € 103,0613 OTP Absolute € 98,8377 InterCapital Income Plus € 101,9378 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 194,4780 Addiko Conservative € 14,7050 Raiffeisen Bonds € 177,9700 PBZ Bond fond € 132,4828 InterCapital Bond € 215,7902 HPB Obveznički € 161,6943 Neta Emerging Bond kn 85,2199 Erste Adriatic Bond € 120,4024 Raiffeisen Classic € 106,6300 PBZ Short term bond fond kn 102,2548 PBZ Dollar Bond fond $ 104,2510 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 101,5350 Erste Local Short Term Bond kn 100,0583 Erste Adr. Short Term Bond € 100,0674 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4767 ZB plus kn 175,9120 ZB europlus € 150,7409 PBZ Euro Novčani € 135,5704 Raiffeisen Cash kn 158,0900 Erste Money kn 151,7789 Addiko Cash kn 152,5079 PBZ Dollar fond $ 132,8525 HPB Novčani kn 143,9254 OTP novčani fond kn 133,3496 InterCapital Money kn 130,4334 Locusta Cash kn 1369,2104 Allianz Cash kn 118,5745 Erste Euro-Money € 116,1691 Auctor Cash kn 111,4228 Raiffeisen euroCash € 106,0100 HPB Euronovčani € 106,4548 Neta MultiCash kn 107,2565 OTP euro novčani € 102,0765

-0,03 -0,12 -0,01 0,01 0,04 0,14 -0,09 0,37 -0,09

naziv(fond)

valuta

0,00 0,17 -0,07 -0,10 0,08 -0,01 0,45 0,00 -0,07 -0,13 0,18 0,19 -0,01 -0,01 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 0,02 0,00 -0,00 0,00 0,02 0,00 -0,01 0,01 -0,01 0,00 -0,01 0,01

Stabilan i kontroliran rast aktive, iznimno visoka proﬁtabilnost iz redovnog poslovanja te visoka iskazana dobit iz poslovanja, zatim visoke rezerve likvidnosti, značajna naplata i smanjenje rizika starih loših plasmana uz iznimno malo novih loših plasmana obilježili se prošlogodišnje poslovanje Partner banke. Ujedno je 2016. bila jedna od najuspješnijih godina u poslovanju te tvrtke. Svi ovi elementi pridonijeli su poboljšanju svih pokazatelja stabilnosti, likvidnosti, strukture i kvalitete portfelja Partner banke. Inače, banka je prošlu godinu završila s aktivom od 1,598 milijuna kuna što je 7,4 posto više nego 2015. Ujedno je kreditni portfelj banke smanjen za 11 posto.

RAST AKTIVE BKS BANKA

BKS Bank je prošle godine ostvario rekordni porast primarnih sredstava i uspješno povećanje kapitala. Ta je banka u Hrvatskoj postigla najbolju godišnju dobit od ulaska na lokalno bankovno tržište. Do jeseni ove godine u planu je otvorenje nove poslovnice te banke u Splitu. U prošloj godini koncern BKS Bank je dobio oko 2000 novih klijenata, pa je tako potkraj te godine imao više od 152.000 klijenata, i to ﬁzičkih i pravnih osoba.

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

KNJIGOMETAR John Hersey

Hirošima Sandorf

Inspektor Armande Gamache otišao je u mirovinu i preselio se u selo Three Pines. Njegova prijateljica, slikarica Clara Morrow, zatražila je od njega pomoć jer je nestao njezin muž Peter. Obećao je da će se vratiti nakon godine razdvojenosti točno na dan kada su se odlučili razići, no nije se pojavio. Pred Gamacheom je novi izazov, a u njegovu mu rješavanju, uz Claru, pomaže i njegov suradnik Jean-Guy Beauvoir te zajednička prijateljica Myrna. Potraga će ih odvesti u prekrasne i pomalo mistične krajolike kanadske Rijeke Svetog Lovre, ali i u bespuća ljudske duše.

Margaret Atwood

Godina potopa Školska knjiga

Ovo reportažno remek-djelo legende novinarstva Johna Herseyja objavljeno je ponovno u Hrvatskoj u povodu 70. obljetnice njenog prvog američkog izdanja. Reportaža je u integralnom obliku objavljena u The New Yorkeru 31. kolovoza 1946., što je jedinstveni slučaj u povijesti časopisa. Herseyjev razoran izvještaj o masovnom uništenju odjeknuo je čitavim planetom. Samo je Albert Einstein kupio 1000 primjeraka New Yorkera kako bi priču o potresnoj istini mogao podijeliti prijateljima. Hirošima je u prijevodu na hrvatski jezik prvi put bila objavljena 1952. godine.

Louise Penny

Dugo putovanje kući Lumen izdavaštvo

Na istoku sunce sve jače prži i daje crvenu nijansu plavosivoj maglici koja obilježava daleki ocean. Strvinari koji se gnijezde na telefonskim stupovima šire krila kako bi ih osušili. Zrak blago miriše na paljevinu. Bezvodni potop, pošast stvorena ljudskom rukom, donio je kraj svijeta. No dvije su djevojke preživjele: Ren, plesačica koja je ostala zarobljena na radnome mjestu, u skupom seksklubu (najčistijem prljavom poslu u gradu), i Toby, koja gleda i čeka u svojem vrtu na krovu. Ima li još koga? Godina potopa ne proriče budućnost, ali predstavlja jezivu mogućnost.

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

Lav Nikolajevič Tolstoj

Što nam je dakle činiti? V.B.Z.

Na Ivanjsku noć troje prijatelja poželjelo je u šumi proslaviti taj blagdan. No nepoznati čovjek koji će u jednom trenutku iskočiti iz grmlja zabavu će prekinuti brutalnim ubojstvom. I dok će još neko vrijeme slanjem razglednica iz europskih metropola zavarati trag i odgoditi pronalaženje tijela, ubojstvo policijskog istražitelja Svedberga bit će brzo otkriveno. Inspektor Kurt Wallander suočen s gubitkom bliskog suradnika i ubojstvom mladih ljudi naći će se pred složenim slučajem, a u glavi će mu se motati bezbrojna pitanja.

Željko Beluhan

Majanska mitologija antistres bojanka Algoritam

Tolstojeva vjera pobudila je u njemu intenzivan interes za siromaštvo i društveno zlo. Ispitujući uzroke siromaštva tijekom stoljeća, Tolstoj se pita: zašto neki ljudi smatraju da imaju vlast nad drugima i je li ropstvo u suvremenom društvu, u kojem postoji klasa siromašnih i klasa bogatih, uistinu ukinuto? U ovoj knjizi Tolstoj je dao iskreno i svježe rješenje jednog od gorućih problema suvremenog doba, ponudio je viziju života koja bi dokinula mogućnost iskorištavanja ljudi.

Henning Mankell

Ubojstvo na Ivanjsku noć Mozaik knjiga

Kako bismo uistinu spoznali sami sebe i poboljšali kvalitetu svoga svakodnevnoga života, moramo pronaći način da utišamo buku vanjskoga svijeta, istražimo vlastitu maštovitost i izrazimo se na kreativan način. Inspiraciju za crteže autor je pronašao u motivima i temama iz majanske civilizacije. U ovom izdanju možete bojati ilustracije antičkih kalendara, jedinstvenih simbola i mitoloških bića. Svaka stranica bojanke poigrat će se vašom maštom jer uz crteže se nalaze i podaci o religiji i kulturi nekoć naprednog društva.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

IT savjetovanje Combis, Zagreb, www.combis.hr. Tvrtka nudi usluge savjetovanja, razvoja, uvođenja i održavanja informatičko-aplikativno-komunikacijskih rješenja po načelu ključ u ruke. Usmjereni smo na razvoj aplikativnih, komunikacijskih, sigurnosnih i sistemskih rješenja te pružanje usluga razvoja i integracije ICT rješenja, upravljanja ICT infrastrukturom te podrške. Combis je danas među vodećim ICT tvrtkama Adriatic regije u segmentu pružanja usluga i vodeći pružatelj IT usluga u Hrvatskoj prema istraživanjima IDC Adriaticsa. Kontakt: Mitra Karakaš, mitra.karakas@combis.hr, +385 13657413, +385 993657413. Računala i hardver Silicon Master, Zagreb, www.silicon.hr. Tvrtka zastupa strane tvrtke, proizvodi i održava računalnu opremu, i ekskluzivni je zastupnik i distributor korporacije Silicon Graphics International (SGI), sa sjedištem u Milpitasu u Kaliforniji, SAD. Djelatnost obuhvaća: prodaju računalne opreme i programskih proizvoda, uvođenje i održavanje opreme i informacijskih sustava, obradu podataka i prijenos podataka javnim informacijskim mrežama, integraciju različite informatičke i komunikacijske opreme te edukaciju korisnika. Kontakt: Hrvoje Čekolj, hrvoje@silicon.hr, +385 16594999. Savjetovanje LifeLock, Zagreb. www.hsehs.hr. Tvrtka nudi usluge savjetovanja u HSE području (Zaštita na radu, Zaštita zdravlja i Zaštita okoliša) u naftnoj industriji, građevinarstvu te obnovljivim izvorima energije. 1. Konzalting: - Sustav uprav-

IZBOR IZ NADMETANJA

ljanja u HSE-u - ISO Standardi - ISO 9001, OHSAS 18001, ISO 14001, ISO 50001, SCC*, SCC**, SCP, SCCP, TQM, QMS, HACCP - Due Diligence projekti 2. Zaštita okoliša: - Studije izvedivosti projekata - Procjene utjecaja na okoliš - Sanacije zemljišta i voda - Nadzor provođenja projekata - Analize 3. Zaštita na radu: - Procjene rizika - Revizije i auditi - Osposobljavanja - Sustav upravljanja izvođačima radova - Istrage i izvješćivanje nesreća (Root Cause Analysis) - Ključni pokazatelji uspješnosti (KPI) - Planovi zaštite i spašavanja - Zaštita od požara 4. Zaštita zdravlja - Ozljede na radu i profesionalne bolesti - DDD usluge 5. Održivost: - Kodeks tržišnog ponašanja - Učinkovito korištenje energije i vode - Politika održivosti u uredima - Etika, ljudska prava, borba protiv korupcije. Kontakt: Dean Nasteski, dean@ hsehs.com, +385-91-1618506. Različite usluge Fering FIT, Zagreb, www.fering-fit.hr. Tvrtka je stručna za mikrofiltraciju i separaciju fluida, uređaje za obradu komprimiranog zraka i proizvodnju dušika/kisika. Tvrtka iznajmljuje skladišne/proizvodne prostore u Bregani, Slovenija, vrlo blizu graničnog prijelaza za Zagreb. Kontakt: Davorin Ferić, fering-fit@fering-fit.hr, +385 1 2325175, +385 98 359719. Prozori i vrata Lokve, Lokve, www.lokve.com. Tvrtka ima modernu, kompjutoriziranu i tehnološki zaokruženu proizvodnju prozora i balkonskih vrata - u varijanti drvo i drvo-aluminij, koje karakterizira kvaliteta, moderan dizajn te tehničko-tehnološka inovativnost. Kontakt: Sanda Bolf, sanda@ lokve-prozori.hr, +385 51508302

HRVATSKA

Tiskanje

Strojevi

Uklanjanje objekata

Hrvatska pošta nabavlja usluge tiska poštanskih maraka, dopisnica i popratnih filatelističkih materijala. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 2. svibnja.

KRU Radonić, Đakovački okrug, nabavlja rovokopač s kotačima i rovokopač s gumenim gusjenicama. Rok dostave ponuda je 21. travnja.

Grad Zagreb nabavlja uslugu uklanjanja objekata ljetnih terasa, pokretnih naprava, reklamnih panoa i oznaka te ostalog materijala. Procijenjena vrijednost nabave iznosi dva milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 27. travnja.

REGIJA Izgradnja obilaznice

Održavanje klimatizacijske opreme Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Hrvatska elektroprivreda nabavlja usluge održavanja klimatizacijske opreme. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 3. svibnja.

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva - Direkcija za saobraćaj u Podgorici, traži izvođače radova na izgradnji obilaznice Rožaja – II. faza. Procijenjena vrijednost je 20 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 29. svibnja.

Najam vozila

Družba za autoceste Republike Slovenije nabavlja usluge poslovnog najma vozila. Rok dostave ponuda je 17. svibnja. Medicinska oprema

Ministarstvo zdravlja Republike Slovenije nabavlja raznu medicinsku opremu. Rok dostave ponuda je 15. svibnja.

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE KUĆE, PAŠNJACI I ORANICE

Kuća, ukupne površine 2429 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 225.474,50 kuna, nalazi se u naselju Koprivnički Bregi u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaje se na dražbi 21. travnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, Hrvatske državnosti 5, soba broj 19/I. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Oranica, ukupne površine 26.029 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 126.000 kuna, nalazi se u mjestu Privlaka u Vukovarsko-srijemskoj županiji, prodaje se na dražbi 20. travnja u 10 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima, soba broj 6. Nekretnina se ne prodaje ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Voćnjak, ukupne površine 31.180 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 200.000 kuna, nalazi se u naselju Trenkovo u Požeško-slavonskoj županiji, prodaje se na dražbi 21. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Požegi, Sv. Florijana 2, soba br. 9. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Stan, ukupne površine 121,12 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 909.000 kuna, nalazi se u Rijeci, prodaje se na dražbi 20. travnja u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno i ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Šuma i oranica, ukupne površine 50.248,66 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 87.687,17 kuna, nalazi se u naselju Banovci u Brodsko-posavskoj županiji, prodaje se na dražbi 20. travnja u 11 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13, soba br. 55/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 336 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,12 milijuna kuna, nalazi se u naselju Kula Norinska u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, prodaje se na dražbi 20. travnja u 13 sati na Općinskom sudu u Dubrovniku, Stalna služba u Metkoviću, Andrije Hebranga 9. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Pašnjak, ukupne površine 4969 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,05 milijuna kuna, nalazi se u Starigradu u Zadarskoj županiji, prodaje se na dražbi 20. travnja u 13.30 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 121/I. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine.

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

Kuća, ukupne površine 428,14 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,16 milijuna kuna, nalazi se u Zagrebu, prodaje se na dražbi 21. travnja u 10 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba br. 301/III. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, ne može se prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Stan, ukupne površine 44,77 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 393.578 kuna, nalazi se u Varaždinu, prodaje se na dražbi 24. travnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba br. 111/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 780 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 31.000 kuna, nalazi se u Sisku, prodaje se na dražbi 24. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Kralja Tomislava 40, soba br. 14. Na drugom ročištu, nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Oranica, ukupne površine 23.489,36 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 46.196 kuna, nalazi se u mjestu Kalinovac u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaje se na dražbi 24. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, Hrvatske državnosti 5, soba br. 39. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Usluge na području sigurnosti

tječaj je otvoren do 15. svibnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na: Møre og Romsdal Fylkeskommune, 944183779, Fylkeshuset, Molde 6404, Norway Arnt Ove Hol, arnt.ove.hol@ mrfylke.no. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://permalink. mercell.com/67395252.aspx. Više podataka o nadmetanju na navedenoj adresi.

Ministarstvo ﬁnancija Republike Makedonije traži nabavu sigurnosnih usluga. Natječaj je otvoren do 22. svibnja, a prijave na makedonskom jeziku se predaju na: Ministry of FinancePublic Revenue Office, Kuzman Josifovski Pitu Boulevard Skopje, Makedonija, marina.joleska@ujp.gov.mk. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: http://bjn.gov.mk. Završni građevinski radovi Hochbauamt, Zürich, Švicarska, traži izvođača završnih građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 22. svibnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: Hochbauamt, Baubereich 3, Stampfenbachstraße 110, Zürich 8090, Suisse, Thorsten Nölle, thorsten.noelle@bd.zh.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=962627. Građevinski radovi Armasuisse Immobilien Baumanagement, Bern, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 5. svibnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Armasuisse Immobilien Baumanagement, Blumenbergstraße 39, Bern 3003, Suisse, Marianne Zürcher, marianne.zuercher@armasuisse.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=960059. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Audiovizualna oprema Møre og Romsdal Fylkeskommune, Molde, Norveška, traži nabavu audiovizualne opreme. Na-

Vodoinstalaterski materijal Ringerike Kommune, Norveška, traži nabavu vodoinstalaterskih materijala i opreme. Natječaj je otvoren do 6. svibnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Ringerike Kommune 940100925, Osloveien 1 Rådhuset, Hønefoss 3511, Norway, Svein Morten Lillevik Westgård, Svein.Morten.Westgard@ringerike.kommune. no. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://permalink. mercell.com/66986646.aspx. Dodatne informacije dostupne su na drugoj adresi: Mercell Norge AS, Karihaugveien 89, Oslo 1086, Norway, support@mercell.com. Aktivni ugljen

Services industriels de Genève, Švicarska, traži nabavu aktivnog ugljena. Natječaj je otvoren do 15. svibnja, a prijave na francuskom, njemačkom ili talijanskom jeziku se predaju na Services industriels de Genève - Achats, Chemin du Château-Bloch 2, Case postale 2777, Genève 2 1211, Suisse, Joao Manuel Peixoto, joao.peixoto@sig-ge.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=962001. Dodatne informacije dostupne su na navedenoj adresi.

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

PRIVREDNI VJESNIK

POREČ OPEN AIR FESTIVAL

ŠAROLIKO I VESELO ZA SVE UZRASTE

Od 23. lipnja do 16. rujna porečki trgovi, ulice i otok Sveti Nikola postaju velika pozornica na otvorenome na kojoj će se odvijati stotinjak atraktivnih događanja piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

oreč će od 23. lipnja do 16. rujna opet postati velika pozornica na otvorenom uz najduži i najsadržajniji domaći festival - Poreč Open Air. Nakon uspješnog prvog izdanja festivala, koji je prošle godine posjetilo više od 50.000 domaćih i stranih gostiju, turistička tvrtka Valamar Riviera - u suradnji sa sponzorima domaćinima Gradom Porečom i Turističkom zajednicom Poreč te tvrtkom MPG, organizatorom Festivala - na porečke ulice, trgove i na otok Sveti Nikola dovodi više od 100 atraktivnih događanja koja će i ovog ljeta Poreč učiniti nezaobilaznom destinacijom vrhunske zabave. U programu, koji između ostalog uključuje i live glazbene večeri, ﬁlmske projekcije pod zvijezdama, ulične performanse i kazališne predstave, posjetitelji svih uzrasta i ukusa moći će uživati besplatno.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

BOGATI PROGRAM Službeni početak Poreč Open Air festivala 23. lipnja počinje besplatnim Poreč Rock Off koncertom koji na glavnu pozornicu na rivi dovodi dva hrvatska rock izvođača - Vatru i Pavel. U sklopu novog programa World Stage nastupat će vodeći svjetski tribute bendovi koji svojim originalnim izvedbama, atraktivnim kostimima i show programom jamče nezaboravnu zabavu. Program Circus in the City na porečku rivu dovodi šaroliko društvo akrobata i žonglera čiji će živopisan nastup kulminirati na ljetnoj pozornici s atraktivnim Cabaret Showom. Program četvrtkom bit će rezerviran za najmlađe koji će uz Bal princeza i čarobnu kulisu dvorca na otoku Sveti Nikola uživati u bajkovitoj priči uz mnoštvo sadržaja i iznenađenja. Ljubitelje glazbenih večeri ove godine očekuje novi, osvježeni koncept Street Musica,

dok će Valamar Isabella Island Resort na otoku Sveti Nikola nedjeljom biti u znaku Istra Inspirita, interaktivnog obiteljskog zabavno-edukativnog programa, koji je lani izazvao golemi interes. Oni željni poznatih ﬁlmskih klasika i hitova moći će svakodnevno pronaći nešto za sebe u okviru programa Open Air Cinema koji će se održavati u vrtu Ville Polesini iz kojeg je pogled na zalazak sunca nezaboravan. Ni posebna događanja Festivala nikoga neće ostaviti ravnodušnim, počevši od svjetlosnog bojenja starogradskih zidina do jedinstvenog događanja Tunalicious Street Food posvećenog jelima sa svježom, netom ulovljenom tunom. Dvodnevni glazbeni spektakl MTV Summerblast 25. i 26. kolovoza osigurat će nezaboravan provod uz vodeća imena svjetske dance i pop scene. Ovogodišnje izdanje Poreč Open Air festivala zatvorit će Gibonni besplatnim koncertom na ljetnoj prozornici na rivi.

ODLIČNE REAKCIJE GOSTIJU “Kao vodeće turističke kompanije u zemlji naša je odgovornost razvijati destinacije u kojima poslujemo i biti ključnim dionikom u kreiranju njihova sadržaja. Upravo su sadržaji ono što jača konkurentnost destinacije i obogaćuje odmor našim gostima nezaboravnim trenucima. Poreč Open Air je dobar primjer takvog sadržaja, što nam potvrđuju i rezultati Festivala kao i odlične reakcije naših gostiju koji se vraćaju u destinaciju”, kazao je Davor Brenko, potpredsjednik za prodaju i marketing Valamar Riviere.

SADRŽAJI SU ONO ŠTO JAČA KONKURENTNOST DESTINACIJE I OBOGAĆUJE ODMOR NAŠIM GOSTIMA, KAŽE DAVOR BRENKO

SEA STAR FESTIVAL U UMAGU

Od elektronike do reggea Jedan od najznačajnijih ovogodišnjih glazbeno-turističkih događaja Sea Star Festival održat će se 26. i 27. svibnja u umaškom turističkom kompleksu Stella Maris, u organizaciji ekipe koja vodi poznati novosadski glazbeni Exit Festival. Generalni sponzor bit će Addiko banka.

The Prodigy

Nenad Velenik, direktor Turističke zajednice grada Poreča, smatra da je Poreč Open Air festival ključan faktor u promociji toga grada kao iznimne turističke destinacije. “Unatoč tome što je riječ o logistički zahtjevnom projektu, veliko je zadovoljstvo organizirati festival koji svakodnevno uveseljava brojne goste i lokalno stanovništvo svih uzrasta. Na tragu toga, program smo proširili na nove, do sada neiskorištene lokacije. Unaprijedit ćemo programe koji su se prošle godine pokazali iznimno uspješnim, a novi glazbeni format World Stage na porečku će rivu donijeti brojna glazbena iznenađenja”, istaknula je Ivana Biškupić, projekt-menadžerica Poreč Open Air festivala iz tvrtke MPG, zadužena za organizaciju Festivala.

Ovaj je festival, u samo nekoliko mjeseci od njegove najave, postao jedan od najvećih i najatraktvinijih novih regionalnih festivala u ovoj godini, istaknuto je na njegovom predstavljanju. Addiko banka napravit će dizajn produkcije razine glavnih pozornica, pa će tako na šest festivalskih pozornica biti Addiko Tesla Stage i Nautilus Arena powered by Radio 101. Publici iz cijele Europe predstavit će se regionalna i međunarodna glazbena imena poput Prodigyja, Fatboya Slima, Modestepa, pa do Dubioza Ko-

lektiva, Urban&4 i Elementala. Nastupit će više od 70 izvođača žanrovski raspoređenih od elektronike, rocka, punka, hiphopa do reggea i latino glazbe. Govoreći o ulozi Addiko banke na festivalu, Maja Čulig, direktorica marketinga te banke, je istaknula kako je jako važno da se svim posjetiteljima festivala osiguraju brze i lako dostupne ﬁnancijske usluge na licu mjesta. Tako će u Stella Marisu biti pripremljeno nekoliko cashless pointova na kojima će posjetitelji festivala moći uplatiti novac gotovinom ili kreditnom karticom, na Sea Star festivalsku Addiko karticu koja će biti jedino sredstvo plaćanja unutar festivalskog prostora. Također,

DJ Fatboy Slim

kartica će se moći nadopuniti, a ako na njoj ostane nepotrošeni iznos, to će se refundirati vlasniku Sea Star festivalske Addiko kartice. (S.P.)

17. travnja 2017. | broj 3974 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

15. PRO.PR KONFERENCIJA 2017.

PR INDUSTRIJA OVISIT ĆE O KREATIVNOSTI Kriza s kojom će se PR suočavati je medijska pismenost budući da nove generacije slabo percipiraju pismene sadržaje i više koriste video i fotografiju, smatra Danijel Koletić Jubilarna, 15. PRO.PR konferencija, održana početkom travnja u Termama Tuhelj u tri dana trajanja okupila je više od 220 vodećih stručnjaka na području odnosa s javnošću i upravljanja komunikacijama iz 15 zemalja kako bi razmijenili znanja, ali i čuli o najnovijim trendovima u komunikacijskoj industriji. Utemeljitelj Konferencije i predsjednik Organizacijskog odbora Danijel Koletić istaknuo je da je cilj tog skupa povezivanje stručnjaka za odnose s javnošću s jednim ciljem - podizanja njihova značaja i valoriziranja njihove uloge i pozicije. “U 15 godina okupili smo više od 2800 sudionika, započeli smo regionalno, a danas se usuđujem reći da smo vodeći međunarodni PR događaj u regiji. PR industrija se transformira, no unatoč tome ona će ovisiti o kreativnosti. Kriza s kojom će se suočavati je medijska pismenost budući da nove generacije slabo percipiraju pismene sadržaje i više koriste video i fotograﬁju, ali to ne znači da će tradicionalni izvor informacija i mediji nestati, barem ne u sljedećih 10 godina. Razlog tome je broj osoba koji je stekao naviku informirati se putem tih medijskih kanala”, ocije-

nio je Koletić ističući kako je budućnost PR-a vezana uz nove tehnologije i stalne prilagodbe i transformacije. Tijekom konferencije održano je 13 predavanja od kojih možemo istaknuti ono Brysona Thorntona, regionalnog direktora za komunikacije Istočne Europe, Srednjeg istoka i Afrike u Philip Morrisu, Johna Shielda, direktora komunikacija u BBC-u, i Francisa Inghama, generalnog direktor PRCA-e i izvršnog direktora ICCO-a. Održane su i tri vrlo zanimljive panelrasprave o brendiranju i PR-u, potom o porastu populizma u svim sferama, posebno u medijima te komunikaciji u javnoj administraciji. Konferencija je koncipirana pod motom Povezivanje u pokretu pa su svi sudionici, pod pokroviteljstvom Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije imali priliku posjetiti Muzej krapinskih neandertalaca i Staro selo Kumrovec te uživati u prekrasnoj prirodi i zelenilu Hrvatskog zagorja. Danijel Koletić predstavio je i novi dizajn PRO.PR web stranice te istaknuo kako će se iduće godine PRO.PR konferencija održati u Srbiji, na Zlatiboru.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3974 | 17. travnja 2017.

NAGRADE PRO.PR AWARDS

24 dobitnika PRO.PR Awards, nagrade koje se dodjeljuju pojedincima u komunikacijskom poslu od 2012. godine, ove su godine primila 24 dobitnika. Prvi put je dodijeljena PRO.PR Infigo Award za životno djelo Ekremu Dupanoviću, osnivaču portala Media Marketing iz Sarajeva. Ovogodišnji dobitnici priznanja PRO.PR Awards iz Hrvatske su prof. dr.sc. Smiljana Leinert Novosel s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Violeta Colić iz Komunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri te Dražen Dretar iz Grada Varaždina. Titulu Vision City dobio je grad Šibenik, a nagrada Vision Manager koja se dodjeljuje menadžeru iz države domaćina konferencije dodijeljena je Martini Bienenfeld, direktorici Turističke zajednice grada Zagreba. “PRO.PR Awards je priča o strasti i ljubavi prema poslu odnosa s javnošću koju s ponosom nastavljamo’’, izjavio je predsjednik komisije PRO.PR Awardsa Danijel Koletić.

JEDNA REGIJA, JEDNA EKONOMIJA Prijavite projekte i učestvujte na SBF-u! Ne propustite priliku da budete dio najznačajnije investicijske konferencije u Jugoistočnoj Evropi!

EKUJE SE OČ

1.600+

SUDIONIKA

EKUJE SE OČ

30+

ZEMALJA

EKUJE SE OČ

350+

DOMAĆIH I MEĐUNARODNIH NOVINARA

ŽELITE BITI SPONZOR Javite se na: sponsorship@sarajevobusinessforum.com IMATE PROJEKAT? Aplicirajte na: projekti@sarajevobusinessforum.com IMATE PITANJA? Pišite nam na: info@sarajevobusinessforum.com

M D CO MODIT

E XC

P L AT I N U M F O R U M S U P P O R T E R S

ION

NGES OF TU

OF CHA M

I N C O O P E R AT I O N W I T H