Pv 3975 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

24. travnja 2017., godina LXIII, broj 3975

Izvoz i uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

Značajan rast izvoza hrane Hrvatska u EU sada izvozi gotovo 62 posto vrijednosti ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

intervju

Lejla Zukić Krivdić Microsoft Hrvatska i BiH

priča s razlogom: auro Domus

Širenje kroz franšizu nagrade hgk Top of the funds

Najbolji Erste Asset Management

poseb a prilo n g

KATAR

poten cij izvozn alno o tržiš te za Hrv atsku

sadržaj

3975 / 24. travnja 2017. TEMA TJEDNA

Izvoz i uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Značajan rast izvoza hrane

Nagrade HGK Top of the Funds Najbolje novcem upravlja Erste Asset Management

Stanje u Agrokoru Ramljak: Tražimo 30 dana mira

Sastanak regionalnih ministara u Beogradu o Agrokoru Osnovan regionalni specialis team

Delta Agrar - primjer suvremenog uzgoja i proizvodnje jabuka Umjesto jeftinog ratarenja, prelazak na voćarstvo

Lejla Zukić Krivdić, direktorica Microsofta Hrvatska i BiH Podaci danas postaju poslovna valuta

AKTUALNO

INTERVJU

Tradicionalna izložba hrane i pića Histria ove se godine održala u novom, proljetnom terminu

PV ANALIZA 18

Lejla Zukić Krivdić

Trgovina na malo u 2015. godini S dobitkom poslovalo 62 posto poduzetnika

PRIČA S RAZLOGOM 30

Auro Domus Širenje kroz franšizu

KOLUMNA: Zdravo za gotovo 33

Nismo svi jednaki pred - bankom Kredit na 15 mjeseci uz kamatnu stopu manju od pet posto!?

svijet financija 40 Financijska agencija

U veljači blokirana 328.294 građana

Business & LIFESTYLE 52

Održana izložba hrane i pića Histria Premali da bi bili prosječni

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršna urednica Vesna Antonić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

Lektura Sandra Baksa

marketing

PV grafika Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Božidar Liščić

Pametna specijalizacija Neki od suvremenih trendova u svijetu gdje Hrvatska može tražiti niše za vlastitu proizvodnju su: oprema za obnovljive izvore energije, robotizacija i zračni transport

Božidar Liščić, akademik

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

etaloprerađivačka industrija, strojogradnja i elektroindustrija u svijetu imaju priznatu industrijsku baštinu. Ona danas u Hrvatskoj, prema podacima HGK za 2015., zapošljava oko 63.000 djelatnika u gotovo 4100 uglavnom malih i srednje velikih poduzeća. Danas ona treba i može izabrati one visokotehnološke proizvode velike dodane vrijednosti, koje bi mogla konkurentno proizvoditi i izvoziti te time znatno pridonijeti povećanju nacionalnog BDPa. Neki od suvremenih trendova u svijetu gdje Hrvatska može tražiti niše za vlastitu proizvodnju su: oprema za obnovljive izvore energije, robotizacija i zračni transport. Kao pomorska zemlja s dugom tradicijom u brodogradnji i području morskih tehnologija Hrvatska bi mogla razvijati i proizvoditi cijelu nišu proizvoda kao što su podvodni roboti, ronilice, daljinski upravljana i autonomna podvodna vozila. Za tu proizvodnju postoje u zemlji svi potrebni preduvjeti. Tako u Zagrebu postoji istraživačko-razvojni i edukacijski centar LAPOST, odnosno laboratorij za podvodne sustave i tehnologije kao dio Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Taj laboratorij s timom mladih znanstvenika radi na međunarodnim projektima koje financiraju EU i NATO, u suradnji s više europskih sveučilišta, za čija rješenja su zainteresirani i stručnjaci američke ratne mornarice. To pokazuje da danas postoji dovoljno jaka i međunarodno priznata istraživačka i razvojna baza za realizaciju tog prijedloga. S druge strane, postoje male i srednje proizvodne tvrtke koje mogu preuzeti izradu potrebnih dijelova i komponenata, a laboratoriji i bazeni potrebni za ispitivanje podvodnih objekata postoje u Brodarskom institutu u Zagrebu, u kojem su prije nekoliko desetljeća izgrađene prve bespilotne ronilice u tadašnjoj saveznoj državi. Ti proizvodi imaju u svijetu vrlo raznoliku primjenu: kod istraživanja i eksploatacije nafte i plina u moru; kod gradnje i održavanja odobalnih vjetroelektrana; u marikulturi za uzgoj riba i školjaka; za rudarenje na velikim dubinama; za ekološko-biološke kontrole; za arheološka istraživanja pod morem; za vojno-sigurnosna

4 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

djelovanja pod morem. Još jedna od mogućih niša za proizvodnju u našim malim i srednjim tvrtkama je subliferacija dijelova za avionsku industriju Airbus. U idućih pet godina zračni promet u svijetu će se udvostručiti. Prema analizi kompanije Airbus (Global Market Forcast 2016-2035) u idućih 20 godina bit će potrebno proizvesti 33.070 putničkih i teretnih zrakoplova (12.830 za zamjenu postojećih, a 20.240 za povećanje zračne flote). Vrijednost tog posla procjenjuje se na 5,2 trilijuna američkih dolara. Taj ogroman posao obavit će uglavnom Airbus, Boeing i COMAC (Commercial Aircraft Corporation of China), nakon što su Kinezi razvili vlastiti putnički zrakoplov C919. Kompanija Airbus će svoj dio posla obavljati kroz mrežu od 7700 svojih subliferanata (supply chain) u više od 20 zemalja, koja je izgrađena u proteklih 40 godina. Odabrana hrvatska mala i srednja poduzeća u metaloprerađivačkoj industriji mogla bi postati subliferantima Airbusa i na taj način sudjelovati u podjeli tog ogromnog posla. Time bi se u prvom redu dugoročno osigurao neprekidan izvoz proizvoda velike dodane vrijednosti. Osim toga, tvrtke koje bi postale subliferanti takve industrije imale bi ne samo dogoročno osiguran posao, već bi bile uključene i u njen tehnološki razvoj. Da bi mogla ravnopravno konkurirati inozemnim tvrtkama, hrvatsku metaloprerađivačku industriju treba podići na visokotehnološku razinu. Danas postoje realne mogućnosti za nabavu najsuvremenijih strojeva, opreme i tehnologija pomoću kredita i kroz program EU-a za konkurentnost malih i srednje velikih tvrtki COSME, koji traje do 2020. Tako su The European Investment Fund i bugarska banka DSK potpisali sporazum kojim se omogućuje financiranje od 15 milijuna eura za takve tvrtke u Bugarskoj. Taj fond i PBZ potpisali su sporazum u programu COSME, kojim se toj banci omogućuje plasman 350 milijuna kuna za mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj. Tvrtkama koje se žele uključiti u visokotehnološku proizvodnju predstoji ne samo proces nabave odgovarajućih strojeva i opreme, već i usvajanje potrebnih tehnoloških postupaka i specijalističko obrazovanje onih koji će s tom opremom raditi.

BROJKE, BROJKE

NOVI DOKTORI ZNANOSTI U 2016. 646

novih doktora znanosti u 2016.

355 žena

291 muškarac

Top tri područja po broju doktora znanosti:

178

biomedicina i zdravstvo

128

društvene znanosti

114

tehničke znanosti

Prosječna starost doktora znanosti: 38,1 godina, podjednako za žene i muškarce. Modalna skupina (s najvećom frekvencijom): od 30 do 34 godine. TROŠKOVI DOKTORSKOG STUDIJA: sami su platili platio je poslodavac 38,6% sredstva iz državnog proračuna ostalo

Broj doktora znanosti po sveučilištima:

Sveučilište u Zagrebu: 435 Izvor: DZS

Sveučilište u Splitu: 72

Sveučilište u Osijeku: 67

4,6%

13,5%

Sveučilište u Rijeci: 48

Sveučilište u Zadru: 21

43,3%

Sveučilište u Puli: 3

24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Izvoz i uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proiz

6 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

voda

Značajan rast izvoza hrane U EU Hrvatska sada izvozi gotovo 62 posto vrijednosti ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, ističe Žaklina Jurišić iz HGK dodajući kako je izvoz u zemlje Cefte i dalje u padu piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

tatistike pokazuju kako smo u prošloj godini više i uvezli, ali i izvezli poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a najdinamičniji i najznačajniji rast zabilježen je u robnoj razmjeni sa zemljama članicama Europske unije. “U Europsku uniju Hrvatska sada izvozi gotovo 62 posto vrijednosti ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. To je odraz promjene trgovinskih uredbi koje smo preuzeli pristupanjem toj zajednici zemalja”, pojašnjava pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Žaklina Jurišić. Ukupan izvoz tih proizvoda je u 2016. godini povećan za 13 posto, a izvoz u Europsku uniju je porastao gotovo za trećinu, odnosno za 30 posto u odnosu na 2015. godinu. “No kako sve ne bi bilo tako dobro, pokazuju podaci o izvozu hrvatskih proizvoda na tržište Cefte. Tu je nastavljen pad i u prošloj godini je izvezeno robe čak osam posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni rezultati u 2016. u odnosu na 2015. godinu nešto su bolji”, upozorava Žaklina Jurišić i ističe kako je ipak dobro to što je negativna bilanca u ovoj gospodarskoj grani smanjena.

Smanjenje negativne bilance

Pretprošla 2015. godina ostala je rekordna godina po negativnoj bilanci od 969 milijuna eura, odnosno uvezli smo toliko hrane više nego što smo izvezli. S obzirom na to da je u 2016. godini izvoz rastao brže od uvoza, negativna bilanca smanjena je za 100 milijuna eura.

Lani smo uvezli hrane u vrijednosti 2,6 milijardi eura, a izvezli slične robe u vrijednosti 1,7 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom u 2016. godini bila je ipak iznad dvije trećine, odnosno 67 posto, za razliku od 2015. godine u kojoj smo izvezli samo 61 posto uvezene vrijednosti hrane i prehrambenih proizvoda. Ukupne brojke uvoza rasle su za četiri posto, a najviše je rastao uvoz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda iz zemalja članica

Lani smo najviše izvozili šećer, čokoladu, svježu ribu, kukuruz i pšenicu zajedničkog tržišta Europske unije i to za visokih 120 milijuna eura. Naša glavna izvozna tržišta za ove proizvode su i dalje Italija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Srbija i Njemačka, dok su glavna uvozna tržišta gotovo slična, ali po udjelu ipak donekle različita. Najviše hrane uvezli smo iz Njemačke, slijede Italija, Mađarska, Slovenija, a značajniji uvoz dolazi i iz Nizozemske i Poljske. Slika uvoza i izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Hrvatske najbolje ilustrira njihovu konkurentnost i dostatnost. U tu sliku

24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA Najznačajniji uvozni proizvodi u 2016.

Najznačajniji su izvozni proizvodi u 2016.

svinjsko svježe meso

šećer

čokolada

pšenica čokolada stočna hrana kruh i peciva

2,6 mlrd €

vrijednost uvezene hrane u Hrvatsku u 2016.

1,7 mlrd €

težak lanjski izvoz hrane iz Hrvatske

kukuruz svježa riba

moramo uključiti i prosječno nisku kupovnu moć prosječnog hrvatskog potrošača i njegove preferencije u smjeru kupnje proizvoda nižih cjenovnih kategorija, odnosno onih jeftinijih. Kod uvoza na tržištu nedostaje najviše mesa i mesnih prerađevina kojih smo u prošloj godini uvezli u vrijednosti 325 milijuna eura. Odmah za njima slijede proizvodi na bazi žitarica i škroba na koje smo utrošili 205 milijuna eura, hrane za životinje - 199 milijuna eura, te mlijeka i mliječnih prerađevina na koje smo potrošili još 190 milijuna eura. Na druge različite prehrambene proizvode potrošili smo 175 milijuna eura, piće i alkohol tek milijun manje - 174 milijuna, a na voće također visokih 173 milijuna eura. Na uvozne kakao prerađevine potrošili smo 152 milijuna eura, te na povrće 116 milijuna eura. Ako gledamo pojedinačne proizvode, najviše se uvozilo svježeg svinjskog mesa, čokolade, stočne hrane te kruha i peciva. Neko značajnije povećanje uvoza uočeno je kod zamrznutog goveđeg mesa čiji je uvoz porastao za 42 posto i njega je uvezeno

Izvoz hrane u 2016. (mil. €) 200 180 160 140 120 100 80 60 40 20 0

i i i čit en od zli b v ra ram roiz eh p pr

r će še

ice ar žit

a rib

a a a ol i n ric ob oh od ita kr alk zv zi ž i š i i o će pr ba pi

8 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

ice jar ul

o e ka in ka đev a r e pr Izvor: HGK

Tijekom prošle godine najviše smo uvozili svježe svinjsko meso, čokoladu, stočnu hranu te kruh i pecivo u vrijednosti 18 milijuna eura. Rastao je i uvoz rashlađene ribe za 39 posto te je vrijednost njenog uvoza dosegla 13,7 milijuna eura. Prerađevina od mesa uvezeno je za petinu više, ukupno za 22 milijuna eura, a voćnih sokova je uvezeno za 21 milijun eura te je time ostvareno povećanje u odnosu na 2015. godinu od 14 posto. Najviše izvozimo one poljoprivredno-prehrambene proizvode koji spadaju u

kategoriju različitih prehrambenih proizvoda 178 milijuna eura, šećera i proizvoda od šećera smo izvezli za 161 milijun eura, a žitarica za 150 milijuna eura. Značajan je izvoz ribe koje smo izvezli, kao i žitarica, za 150 milijuna kuna, a pića i alkohola izvezli smo za 136 milijuna eura. Izvezli smo i 126 milijuna eura vrijedne proizvode na bazi žitarica i škroba, 112 milijuna eura uljarica, kakao prerađevina za 101 milijun eura, te mesnih i ribljih prerađevina za 82 milijuna eura. U značajnije stavke u izvozu možemo ubrojati i hranu za životinje koje smo izvezli za 80 milijuna eura.

Šećer - najznačajniji izvozni proizvod

Ako gledamo pojedinačne proizvode, najvišu vrijednost ostvarili smo u izvozu šećera, čokolade, svježe ribe, kukuruza i pšenice. Kod pojedinih proizvoda u vrijednosnim pokazateljima došlo je do većeg povećanja izvoza, kao kod ulja, goveda i svinjskog mesa. Ulje od repice od 2013. bilježi konstantni porast u izvozu te

je samo u odnosu na 2015. izvoz utrostručen odnosno s pet milijuna eura izvoza u 2015. u prošloj godini je izvoz utrostručen na 15 milijuna eura, dok je u isto vrijeme izvoz suncokretovog ulja zabilježio rast od 73 posto, na solidnih 17 milijuna eura. Izvoz goveda u prošloj godini povećan je za 80 posto ili za oko 12 milijuna, čime je ostvaren izvoz u vrijednosti 27 milijuna eura. I izvoz svinjskog mesa bilježi od ulaska Hrvatske u Europsku uniju neprekidan rast. Tako je lani, na godišnjoj razini, porastao za trećinu, te je ukupno izvezeno svinjetine u vrijednosti 24 milijuna eura. Šećer kao najznačajniji izvozni proizvod u 2016., jer ga je izvezeno za 148 milijuna eura, također je zabilježio značajan rast od 70 posto, odnosno izvezeno je šećera za 60 milijuna eura više nego u godini ranije. Nakon pada izvoza agruma, pri čemu se to najviše odnosi na neretvanske mandarine, u 2016. se tržište u odnosu na godinu prije oporavilo te je ostvaren izvoz od 19 milijuna eura odnosno povećanje od dvotrećinskih 67 posto.

67%

pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini

Uvoz hrane u 2016. (mil. €) 350 300 250 200 150 100 50 0

o es m

di zi ba a za inje vo ba ro n t oiz na šk hra živo pr ica i r a žit

i e ko vin lije e m erađ pr

i i i čit en od zli b zv ra ramproi h e pr

i l će ho pi lko a

će vo

o e ka in ka đev ra e pr

će vr po Izvor: HGK

24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO Nagrade HGK Top of the Funds

Najbolje novcem upravlja Erste Asset Management

Raste broj građana koji štede i ulažu u fondove, pa je tako tijekom 2016. godine više od 10.000 novih građana počelo ulagati i štedjeti u investicijskim fondovima piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

više od

200.000 građana

ulagalo u investicijske fondove u 2016.

više od mlrd kn

iznosi imovina hrvatskih građana u investicijskim fondovima

druženje društava za upravljanje investicijskim fondovima Hrvatske gospodarske komore prema vlastitim kriterijima dodijelilo je prošloga tjedna godišnje nagrade Top of Funds najboljim investicijskim fondovima i najboljem društvu za upravljanje investicijskim fondovima. U prošloj godini povećao se broj ulagača u investicijske fondove, rekao je moderator skupa i glavni urednik Privrednog vjesnika Darko Buković. “Tijekom 2016. godine više od 10.000 novih građana počelo je ulagati i štedjeti u investicijskim fodnovima. Prema podacima, na kraju prošle godine, više od 200.000 hrvatskih građana ulagalo je u investicijske fondove”, kazao je Buković. Predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima pri HGK-u Hrvoje Krstulović izrazio je zadovoljstvo rastom broja građana koji štede i ulažu u fondove.

10 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

Približavamo se EU i SAD-u

“Imovina hrvatskih građana u investicijskim fondovima lani je povećana za više od 20 posto te je na kraju godine premašivala osam milijardi kuna. Imovina u dugoročnim investicijskim fondovima (nenovčanim) porasla je pak za 59 posto. Ovi podaci upućuju na trend pristupa građana tržištu kapitala putem investicijskih fondova, čime se približavamo načinu štednje i dugoročnog ulaganja u razvijenijim zemljama EU-a i u SAD-u”, istaknuo je Krstulović. U povodu Svjetskog dana investicijskih fondova, HGK u Hrvatskoj već treću godinu zaredom s Udruženjem društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK organizira niz edukativno-informativnih događanja radi podizanja svijesti građana o važnosti dugoročne štednje, a i podizanja razine financijske pismenosti, naglasio je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije

HGK vodi gospodarstvenike u Katar

i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić. “HGK će i dalje nastaviti pružati potporu Udruženju društava za upravljanje investicijskim fondovima koje okuplja 22 društva koja upravljaju 21 milijardom kuna u 121 investicijskom fondu”, dodao je Savić.

Nagrade u sedam kategorija

Nagrade su dodijeljene u sedam kategorija, a po odabiru vlastitih kolega iz branše dobitnik godišnje nagrade Top of the Funds za najbolje društvo za upravljanje investicijskim fondovima u 2016. je Erste Asset Management, a nagradu je primio Miroslav Jurišić, član Uprave Društva.

Najbolji fondovi su PBZ Euro Novčani fond, Auctor Cash, HPB Global, Erste Adriatic Equity, PBZ Bond fond i Fond Raiffeisen Dynamic Nagrada za najbolji eurski novčani otvoreni investicijski fond s javnom ponudom pripala je PBZ Euro Novčanom fondu kojim upravlja PBZ Invest, a nagradu je primila fond-menadžerica Ozana Peršić. Auctor Cash kojim upravlja Auctor Invest dobitnik je nagrade za najbolji kunski novčani otvoreni investicijski fond s javnom ponudom, a nagradu je primio Petar Kutleša, član Uprave Auctor Investa. Nagrada za najbolji mješoviti otvoreni investicijski fond s javnom ponudom pripala je mješovitom fondu HPB Global kojim upravlja HPB Invest, a nagradu je preuzeo Boris Guljaš, predsjednik Uprave HPB Investa. Nagrada za najbolji dionički otvoreni investicijski fond s javnom ponudom pripala je dioničkom fondu Erste Adriatic Equity kojim upravlja Erste Asset Management, a primio ju je Miroslav Jurišić, član Uprave Erste Asset Managementa. Dobitnik nagrade za najbolji obveznički otvoreni investicijski fond s javnom ponudom je PBZ Bond fond kojim upravlja PBZ Invest, a nagradu je preuzeo fond-menadžer Marko Polić. Najbolji posebni otvoreni investicijski fond s javnom ponudom je Fond Raiffeisen Dynamic kojim upravlja Raiffeisen Invest, a nagradu je primio Bojan Vuković, član Uprave Raiffeisen Investa.

Suradnja može biti još bolja Hrvatsko gospodarsko izaslanstvo, predvođeno predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Lukom Burilovićem, u sklopu službenog posjeta predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, 22. i 23. travnja posjetit će Katar s ciljem produbljivanja suradnje te povećanja robne razmjene s tom zemljom. Zbog bogatstva i geopolitičke sigurnosti Katar je privlačan svim svjetskim izvoznicima, a tako i hrvatskima. Izvoz Hrvatske u tu državu u 2016. godini iznosio je oko 50 milijuna eura, što je 0,4 posto ukupnog izvoza. Takva vrijednost veća je od vrijednosti izvoza u čak devet članica EU-a, no gospodarska suradnja može biti još bolja. “Ciljani nastup većeg broja poduzetnika na

katarskom tržištu i očekivani porast cijene sirove nafte, koji bi dodatno povećao uvozne potencijale Katara, mogao bi zasigurno dovesti do daljnjeg rasta vrijednosti izvoza hrvatskih tvrtki u tu zemlju”, smatra Burilović. Hrvatsko gospodarsko izaslanstvo čine: Crosco, Croz, Đuro Đaković Group, Emerson, Foreign Investors Council of Croatia, Jadranka Hoteli, Klimaoprema, Končar, Baric&Partner i Podravka. Privredni vjesnik pak donosi poseban prilog o Kataru kao potencijalnom izvoznom hrvatskom tržištu.

Okusi svoj zavičaj

15 novih domaćih dobavljača

Odabirom 15 novih domaćih proizvođača čije će proizvode uvrstiti u svoj stalni asortiman kroz brend Okusi zavičaja trgovački lanac Lidl ušao je u završnu fazu projekta Okusi svoj zavičaj. Lidlov stručni tim analizirao je nekoliko stotina prijava pristiglih za ovaj projekt, realiziran u suradnji s Hrvatskom

gospodarskom komorom, a oko 40 proizvođača prošlo je u drugi krug natječaja. Sukladno pravilima natječaja, odabrano je 15 dobavljača iz svih krajeva Hrvatske čiji će se proizvodi na policama Lidlovih trgovina moći pronaći već sredinom ove godine. Projektom Okusi svoj zavičaj Lidl želi dodatno podržati domaća poljoprivredna gospodarstva te svojim kupcima omogućiti još veći odabir svježeg domaćeg voća i povrća. (B.O.)

24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU LEJLA ZUKIĆ KRIVDIĆ, DIREKTORICA MICROSOFTA HRVATSKA I

Podaci danas postaju poslovna valuta

Tehnologija je danas neizostavni dio uspjeha svake tvrtke i država je svjesna važnosti ove industrije i, po mom mišljenju, ulaže napore u njeno promicanje i osnaživanje s jedne strane, ali i uvođenje politika koje će dalje pospješiti njen rast razgovarao Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

20.

obljetnicu postojanja ove godine obilježava Microsoft Hrvatska

1100

sa IT tvrtki

u Hrvatskoj Microsoft redovito surađuje

5 mlrd kn

prihod ICT sektora u Hrvatskoj

oko

32.000 ljudi

zaposleno u tom sektoru

icrosoft Hrvatska ove godine slavi 20. obljetnicu postojanja, dok je tvrtka u Bosni i Hercegovini prisutna više od 11 godina. U tome razdoblju stvorena je važna poslovna zajednica od 1400 IT kompanija s kojima Microsoft redovito surađuje (1100 u Hrvatskoj i 300 u BiH) te značajno pridonosi razvoju hrvatske i bosanskohercegovačke IT industrije kao i cjelokupnog gospodarstva. Lejla Zukić Krivdić, direktorica Microsofta Hrvatska i BiH, kaže nam kako kompanija nudi kvalitetne tehnološke plaftorme i rješenja, ostvaruje strateška partnerstva s mnogim državnim tijelima te općenito promovira važnost obrazovanja i tehnologije što pridonosi podizanju razine nacionalne konkurentnosti. U Hrvatskoj se nalaze dva Microsoft inovacijska centra (MIC) u Osijeku i Splitu, dok je u BiH jedan, u Banjoj Luci, i njihova je zadaća promicati inovacije, poduzetništvo te razvoj start-up kompanija.

n Kako ocjenjujete poslovanje Microsofta u Hrvatskoj? - Digitalna transformacija je svakodnevica kompanija u svijetu. Napredne analize podataka, strojno učenje, CRM i inovativna rješenja utemeljena na cloud uslugama danas postaju nužnost i prema brojnim istraživanjima one organizacije koje ne krenu u tom smjeru, počet će zaostajati za konkurencijom. U tom kontekstu Microsoft se ubrzano transformira kako bi utemeljeno mogao transformirati druge kompanije. To znači da udio clouda u ukupnim prihodima raste, na globalnoj razini je rješenje Azure u posljednjem lanjskom kvartalu poraslo za čak 93 posto. Dakle, svaki mjesec dobivamo 120.000 novih korisnika. U Hrvatskoj također bilježimo

12 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

snažan rast clouda, a rasli su i ukupni prihodi kompanije. Cloud u Hrvatskoj ima troznamenkasti rast, čime ne zaostajemo za svjetskim trendovima. U sve većoj mjeri radimo na implementaciji cloud rješenja kod raznih klijenata, a posebice me raduje što se nakon privatnog sektora sve više organizacija iz državnog i javnog sektora odlučuje za njih. Osim clouda, imamo

Cloud u Hrvatskoj ima troznamenkasti rast, čime ne zaostajemo u odnosu na svjetske trendove snažno mjesto u virtualizaciji poslužitelja, ERPu i CRM-u. Općenito gledajući, moram reći kako je Hrvatska unutar Microsofta prepoznata po inovacijama, globalno referentnim projektima, izvozu najbolje poslovno tehnološke prakse, ali i po sjajnim stručnjacima koji su po svojim vještinama prepoznati izvan granica Hrvatske.

n Kako, općenito govoreći, ocjenjujete hrvatsko ICT tržište? - ICT sektor zapošljava gotovo 32.000 ljudi i prihoduje s pet milijardi kuna pri čemu je godišnji rast 12 posto, što je znatno više od rasta izvoza ostatka hrvatskog gospodarstva. No

BiH

Brojna su rjeĹĄenja naĹĄih tvrtki i partnera prepoznata i izvan granica Hrvatske.

24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Holističkim pristupom možemo pridonijeti izgradnji i jačanju gospodarstva u Hrvatskoj Možete li istaknuti neke buduće poslovne korake kompanije Microsoft Hrvatska i BiH? - Microsoft će i ubuduće biti orijentiran na razvijanje cloud tehnologije te razna tehnološka rješenja koja mogu povećati produktivnost, pridonijeti unapređenju poslovnih procesa te koja mogu podržati kreiranje novih poslovnih modela. Kod naših smo korisnika prepoznati kao tvrtka koja ima sposobnost i reference pomoći korisnicima u njihovim poslovnim transformacijama, bilo da se radi o transformaciji i optimizaciji poslovnih procesa, osposobljavanju i osnaživanju zaposlenika, transformaciji proizvoda i usluge do kreiranja novih i inovativnih poslovnih

Hrvatska je unutar Microsofta prepoznata po inovacijama, globalno referentnim projektima, izvozu najbolje poslovno tehnološke prakse, ali i po sjajnim stručnjacima koji su po svojim vještinama prepoznati izvan granica Hrvatske.

modela. To je nešto što smo gradili godinama i nastavit ćemo raditi u tom smjeru. Nastavit ćemo podržavati i obrazovni sustav kroz ponudu besplatnog softvera, razne edukacije te uključivanje u programe osiguravanja hardvera i potrebne infrastrukture. Radimo i radit ćemo puno sa start-upovima, podržavat ćemo kao i dosad partnersku zajednicu i ostat ćemo orijentirani na proizvođače softvera koji se prvi moraju transformirati, odnosno uvidjeti kako tehnologija utječe na pojedinu poslovnu vertikalu te će svoja rješenja morati prilagoditi ubrzanim promjenama. Mislim da ovakvim holističkim pristupom možemo pridonijeti izgradnji i jačanju gospodarstva u Hrvatskoj.

ograničavajući faktor ostaju stručni ljudi, odnosno nedostatak kvalificiranih profesionalaca, pa je zato nužna reforma obrazovanja. Kada bi se to uskoro dogodilo, prema nekim procjenama, mogli bismo imati 50.000 novozaposlenih u sljedećih osam godina, od čega najveći dio u razvoju softvera i IT usluga. Partnerska zajednica Microsofta, koja samo u Hrvatskoj broji više od 1000 članova, ubrzano prilagođava vještine iz područja koja pokrivaju globalni megatrendovi, pa danas, primjerice, već imamo 280 partnera koji prodaju cloud usluge. To pokazuje da su Microsoftovi partneri već sada spremni za globalne izazove. Brojna su rješenja naših tvrtki i partnera prepoznata i izvan granica Hrvatske.

n Je li odnos države prema ICT sektoru majčinski ili maćehinski? - Tehnologija je danas neizostavni dio uspjeha svake tvrtke i država je svjesna važnosti ove industrije i, po mom mišljenju, ulaže napore u njeno promicanje i osnaživanje s jedne strane, ali i uvođenje politika koje će dalje pospješiti njen rast. Možemo raspravljati o tome odvijaju li se stvari brzinom kojom bi industrija to željela, ali mislim da je pred nama općenito svijetla budućnost. Uz to, cloud razdoblje pozitivno transformira poduzeća u Hrvatskoj. Državna tijela u sve većoj mjeri shvaćaju vrijednost sveopće povezanosti, ali i vrijednost koju donose smislene informacije o gomili podataka kojima smo okruženi. Naime, podaci danas postaju poslovna valuta, svake godine se udvostručuju i do 2020. će ih biti više od 20 zetabajta.

14 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

n U svojem poslovanju često surađujete s lokalnim start-upovima, okupljate razne timove i stvarate brojne zajednice, zar ne? - S obzirom na to da je misija Microsofta osnažiti svaku organizaciju i pojedinca da postigne više, usmjereni smo i na podršku start-upovima i to kroz razne tehnološke platforme i posebno dizajnirane programe koji se mogu primijeniti na razne industrije. Naš je cilj pomoći start-upovima razviti biznis izvan granica njihove zemlje te da kroz podršku u raznim čimbenicima biznisa - tehnologiji, vodstvu, razvoju timova - postanu zrele kompanije. U Hrvatskoj od 2008. provodimo MS Bizspark program kroz koji je do danas prošlo više od 600 start-upova i trenutačno imamo više od 200 aktivnih. Sami korisnici programa imaju pravo na besplatno korištenje proizvoda u razvoju rješenja te im oni ostaju u trajnom vlasništvu nakon izlaska iz programa. Uz to, imaju i mogućnost aktivacije i korištenja Azure cloud servisa te ako im je potrebno više resursa, mogu se kandidirati u Bizspark plus program koji donosi dodatne koristi. Brojne tvrtke su iskoristile ove benefite i danas su prepoznate na hrvatskoj i svjetskoj start-up sceni među kojima možemo izdvojiti Agrivi, Farmeron ili Repsly, a Core Interface, Mogy ili Adopto su one o kojima ćemo, vjerujem, još puno čuti. Istaknula bih da organiziramo programe koji potiču studentske start-upove. Najpoznatiji je Software StartUp Akademija, besplatna programerska i poslovna edukacija iz područja informatike za učenike, studente i nezaposlene kroz koju su prošli brojni poznati

studentski projekti. Također, organizatori smo Imagine Cupa, najvećeg svjetskog, studentskog tehničkog natjecanja.

n Redovito naglašavate važnost online sigurnosti i razvoja STEM znanja već od malih nogu... - U današnje vrijeme kada se tehnologija ubrzano razvija i sve postaje povezano, djeca dolaze u kontakt s raznim uređajima već u vrtićkoj dobi. Očito je da već tada postoji potreba rada s djecom u području STEM-a te posebice informatičkih tehnologija. Nažalost, informatika nije obvezni predmet u osnovnim školama u Hrvatskoj, a izborni je tek od petog razreda i očito je da su tu potrebne promjene. Microsoft Hrvatska kontinuirano radi na educiranju mladih o digitalnim tehnologijama kao i na razvijanju njihovih vještina nužnih za poslove budućnosti. Neki od naših projekata su Hour of Code, putem kojeg promičemo programiranje, MS Showcase school kojim se promovira korištenje digitalnih tehnologija u raznim predmetima u nastavi,

Usmjereni smo i na podršku startupovima i to kroz razne tehnološke platforme i posebno dizajnirane programe YouthSpark Live i DigiGirlz, odnosno projekti usmjeravanja srednjoškolaca prema STEM karijeri... Naravno da smo svjesni izazova koje korištenje digitalnih tehnologija nosi, pa su naše aktivnosti usmjerene i na educiranje mladih o pravilnom korištenju interneta te sigurnosti i zaštiti privatnosti na internetu. Djeca danas provode puno vremena na internetu, dolaze u razne neželjene situacije, a često ne pričaju o tome. Zato smo s nevladinom udrugom Centar za nestalu i zlostavljanu djecu nedavno proveli projekt Web detektivi kojemu je cilj bio obučiti djecu u hrvatskim školama da znaju prepoznati i prijaviti neprimjereno ponašanje i sadržaj na internetu. Danas imamo 95 web detektiva u Slavoniji, a bit će ih još u drugim dijelovima Hrvatske. Sudjelujemo i u obilježavanju Međunarodnog dana sigurnijeg interneta organizacijom niza aktivnosti – radionica, kvizova,

predavanja... Ove godine smo obuhvatili 197 škola s više od 9000 učenika što je gotovo 50 posto više nego prošle godine, a online kviz o sigurnosti na internetu ispunilo je 16.625 djece.

n Jeste li zadovoljni hrvatskim IT stručnjacima, imamo li ih dovoljno? - Iako smo svjedoci sve većeg broja edukacija u području IT-a i STEM-a općenito, Hrvatska nema dovoljan broj IT stručnjaka. Kvaliteta IT stručnjaka je na visokoj razini, no potrebno je i dalje poboljšavati i izgrađivati IT vještine s obzirom na brzi napredak tehnologije. Danas sve više govorimo o digitalnoj transformaciji i tehnologijama u oblaku i u tom području primjećujem da nam nedostaju stručnjaci.

n Kakav je hrvatski obrazovni sustav i isporučuje li kadar odgovarajuće kvalitete? - Prema posljednjim rezultatima Programa međunarodnog ispitivanja znanja i vještina učenika (PISA), istraživanja u kojem su sudjelovale 72 zemlje, Hrvatska je zauzela mjesto na sredini ljestvice. Tako smo prema čitalačkoj pismenosti 31., prema prirodoslovnoj 37., dok smo prema matematičkoj pismenosti 41. Razlog za takav plasman nije nepoznavanje gradiva, kao što ističu u PISA-i, već primjena znanja u praksi. Rekla bih da je upravo u tome najveći problem našeg obrazovnog sustava - od malih nogu učimo o raznim činjenicama i na izravno pitanje o tim činjenicama dajemo zadovoljavajući odgovor. No kada s tim podacima treba učiniti nešto smisleno, odnosno povezati s nekim slučajem u praksi, tu smo već manje dobri. Još prije nekog vremena UNESCO je naglasio da se za prosperitet pojedinaca i društva treba fokusirati na razvoj vještina - u učenju i pismenosti te životnih vještina. Primjerice, vještine učenja su kritičko promišljanje, kolaboracija, komunikacija te kreativno razmišljanje, a nisam sigurna da nastavni plan u našim školama pokriva i stimulira razvoj tih vještina. Mi kao kompanija promičemo upravo te vještine kroz korištenje tehnologije u obrazovanju.

n Kojem dijelu ICT sektora u nadolazećem

Hrvatska nema dovoljan broj IT stručnjaka. Kvaliteta IT stručnjaka je na visokoj razini, no potrebno je i dalje poboljšavati i izgrađivati IT vještine s obzirom na brzi napredak tehnologije.

Microsoft Hrvatska kontinuirano radi na educiranju mladih o važnosti digitalnih tehnologija kao i na razvijanju njihovih vještina nužnih za poslove budućnosti.

razdoblju predviđate rast, kojem pad, a kojem stagnaciju? - Kako sam već napomenula, cloud servisi bilježe troznamenkasti rast i taj trend će se nastaviti, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Razvoj softvera i aplikacija baziranih na cloud tehnologijama, Internet of Things, Big Data, sve su to područja koja već sad ostvaruju značajan rast i taj trend će biti sve izraženiji. Trend koji već primjećujemo, a koji će se zasigurno nastaviti, je pad prodaje hardvera što je u izravnoj vezi s rastom cloud servisa. 24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 15

S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade

Plenković: Ramljak dobro radi svoj posao U diplomatskoj komunikaciji je susjednim zemljama, u kojima postoje dijelovi Agrokora, pojašnjeno koji je smisao i cilj izvanredne uprave. Ono što čvrsto očekujemo je poštivanje vlasništva, istaknuo je premijer Plenković piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

a početku prošlotjedne sjednice Vlade premijer Andrej Plenković prokomentirao je situaciju u Agrokoru ustvrdivši kako se stanje u tom koncernu stabilizira te da izvanredni povjerenik Ante Ramljak dobro radi svoj posao, dok proces restrukturiranja ide svojim tijekom. “Radnici su primili plaće, sustav generira nove prihode. U diplomatskoj je komunikaciji pojašnjeno susjednim zemljama, gdje postoje dijelovi Agrokorovih kompanija, koji je smisao i cilj izvanredne uprave. Ono što očekujemo, bez ikakvih dilema, jest poštivanje prava vlasništva i ne očekujemo poteze, bilo koje susjedne države, koji bi mogli ugroziti to pravo”, naglasio je Plenković.

Transparentnije državne potpore

Vlada je Saboru uputila Konačni prijedlog zakona o državnim potporama, kojemu se dodaju odredbe o transparentnosti potpora te dopunjuju odredbe koje se odnose na registar potpora. Zakonom su uređene nadležnosti Ministarstva financija i davatelja državnih potpora male vrijednosti u Hrvatskoj, odnosno do granice kada nadležnost u pogledu državnih potpora prelazi na Europsku komisiju, u skladu s pravnom stečevinom EU-a. “Postizanje transparentnosti odnosi se na obvezu države članice EU-a da na jednoj mrežnoj stranici objavi podatke o programima i pojedinačnim državnim potporama, pojedinačnim državnim potporama koje premašuju 500.000 eura te ostale propisane podatke. S obzirom na ovlasti Ministarstva financija iz postojećeg Zakona o državnim potporama, mrežna stranica na kojoj će se objavljivati podaci o državnim potporama bit će stranica Ministarstva financija”, pojasnio je državni tajnik u

Podaci o državnim potporama objavljivat će se na mrežnoj stranici Ministarstva financija Ministarstvu financija Željko Tufekčić, napominjući kako će se time postići puna transparentnost.

Modernizacija pruge ZaprešićZabok

Vlada je odlučila financirati i projekt modernizacije i elektrifikacije pruge Zaprešić-Zabok. Ukupna procijenjena vrijednost prihvatljivih troškova za projekt je 80,8 milijuna eura odnosno gotovo 614,4 milijuna kuna bez PDV-a, koje će osigurati Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture do pozitivnog okončanja cjelokupnog postupka dodjele sredstava iz fondova EU-a. “Projekt se planira financirati u razdoblju od tri godine od ugovaranja. Istovremeno, HŽ Infrastruktura

16 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

dužna je osigurati sredstva za plaćanje PDV-a kao i sredstva za neprihvatljive troškove vezane uz provedbu projekta, a koja su veća od 20,9 milijuna eura”, rekao je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji je pojasnio kako su sredstva za ovaj projekt planirana državnim proračunom za ovu godinu te projekcijama za 2018. i 2019. U planu je rekonstruirati i obnoviti dionicu dugu 24 kilometra, na kojoj je zadnji remont bio prije 40 godina, a sama dionica opremit će se i odgovarajućim signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima. Planirana je rekonstrukcija kolodvora i stajališta te rješavanje željezničko-cestovnih prijelaza.

AKTUALNO Uskrsna potrošnja

Potrošnja porasla 22 posto Prometi u trgovini na malo rastu konstantno od kolovoza 2014., što svakako upućuje na oporavak trgovine i gospodarstva u cjelini, ocijenila je Tomislava Ravlić iz HGK

kupan iznos potrošen za uskrsni vikend, prema podacima Porezne uprave, ove je godine 811.040.003,19 kuna. U odnosu na prošlu godinu potrošnja građana je porasla 22 posto. Naime, u istom razdoblju protekle godine potrošeno je 662.980.806,26 kuna. Promatramo li dane uskrsnog vikenda (petak, subotu, nedjelju i ponedjeljak) u 2017. godini broj izdanih računa u fiskalizaciji u djelatnosti trgovine na malo bio je 9.792.603, dok je u 2016. godini u ta ista četiri dana ukupan broj izdanih računa u fiskalizacjii u djelatnosti trgovine na malo bio 8.719.544 računa. Pozitivni blagdanski pokazatelji samo su nastavak oporavka cjelokupnog tržišta. ‘’Prometi u trgovini na malo rastu konstantno od kolovoza 2014., što svakako upućuje na oporavak trgovine i gospodarstva u cjelini. Rast je to od dva do tri posto na godišnjoj razini, te još nismo dosegnuli razinu pretkrizne 2008., koja se smatra zlatnom godinom trgovine, ali smo svakako na dobrom putu. Trendovi u Europi i svijetu pokazuju da bi 2016. mogla dostići volumene jednake onima iz 2008. Kako će se ponašati naše tržište do kraja godine, tek ćemo vidjeti, posebno nakon završetka turističke sezone”, rekla je pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić.

Skromnija uskrsna košarica ove je godine iznosila 550 kuna, srednja 1000 kuna, dok je najbogatija iznosila 1500 kuna, pokazuju procjene temeljene na izračunu za četveročlanu obitelj. Razlika tih triju košarica je najviše u vrsti, a s tim je u vezi i cijena glavnih namirnica u košarici. Tradicionalno se najviše troši u uskrsnom tjednu, a analiza podataka Ministarstva financija - Porezne uprave koji se odnose na fiskalizaciju, broj izdanih računa i iznosa računa u uskrsnom tjednu u protekle tri godine, 2014., 2015. i 2016. godine, govori o tome da je potrošnja građana prema tim parametrima najveća u vikendu pred sam Uskrs, dakle u petak i subotu. (V.A.)

Za Uskrsni vikend prema podacima Porezne uprave ove je godine potrošeno 811.040.003,19 kuna

Što je Uskrs bez jaja?

Lani u uskrsnom mjesecu uvoz povećan oko 30 posto Proizvodnja konzumnih jaja u Hrvatskoj u 2016. godini iznosila je 31.000 tona, što je za 9,1 posto manje u usporedbi s proizvodnjom u 2015. godini. Pokrivenost uvoza izvozom konzumnih jaja lani je iznosila 24 posto. Vidljiva domaća potrošnja konzumnih jaja u 2016. upućuje na samodostatnost od oko 85 posto, a najviše konzumnih jaja u 2016. uvezeno je iz Poljske, Slovenije i Slovačke. ‘’Budući da statistički nizovi

govore o većem uvozu jaja u uskrsnom mjesecu, isto možemo očekivati i u 2017. godini”, smatra pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Žaklina Jurišić. U 2016. rast uvoza pred Uskrs bio je oko 30 posto. Inače, EK procjenjuje da će se ove godine u Hrvatskoj proizvodnja konzumnih jaja povećati za 7,4 posto, na 33.300 tona, u odnosu na godinu ranije.

24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA Trgovina na malo u 2015. godini

18 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

S dobitkom poslovalo 62 posto poduzetnika U Zagrebu, koji ima status županije sjedište ima 644 poduzetnika koji su u 2015. godini ostvarili i najveći prihod, 26,9 milijardi kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

jelatnost koja je prva pokazala znakove oporavka od gospodarske krize je trgovina na malo, upravo to pokazuje analiza koju je izradila Fina, a koja pokazuje kako je u 2015. godini u tom sektoru bilo 2937 poduzetnika koji su ukupno zapošljavali 53.712 radnika, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje za 2,9 posto. Zajedno su ostvarili prihod od 51,6

Najveći prihod u 2015. ostvarili su Konzum, Plodine i Lidl milijardi kuna, što je povećanje za šest posto u odnosu na 2014. poslovnu godinu. U istom razdoblju poduzetnici su zabilježili povećanje ukupnih rashoda, i to za 4,8 posto. Iskazan je i pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 431,2 milijuna kuna, u odnosu na 2014. godinu kada su ostvarili neto gubitak od 148,7 milijardi kuna. Inače, poslovanje s dobitkom ostvarilo je 62,8 posto poduzetnika u segmentu trgovine na malo. U ovom segmentu poslovanja povećao se i broj izvoznika za 21,1 posto, odnosno ukupno ih je bilo 155 ili 27 izvoznika više no što ih je bilo u 2014. godini. Istovremeno rastao je i broj uvoznika za 11,6

posto, odnosno ukupno ih je bilo 326. Ukupni rezultati izvoza u ovom sektoru bili su 410,8 milijuna kuna i predstavljaju povećanje od 21,9 posto. Rastao je i broj uvoznika iako je sam uvoz po Fininoj analizi smanjen za 22 posto, odnosno u 2015. u segmentu male trgovine iznosio je 4,2 milijarde kuna.

2937

poduzetnika u trgovini na malo bilo 2015. u Hrvatskoj

Najveći prihod ostvario je Konzum

Od 2937 poduzetnika u trgovini na malo najveći ukupni prihod ostvario je Konzum u iznosu od 14,9 milijardi kuna, što predstavlja 28,9 posto udjela u ukupnim prihodima te djelatnosti. Konzum je 2015. zapošljavao najveći broj radnika, njih 12.602, kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća od 4030 kuna. Iskazao je pozitivan rezultat poslovanja od 234,6 milijuna kuna, dok je godinu ranije to bilo 108,8 milijuna kuna. Na drugom mjestu sa 3,9 milijardi kuna ukupnih prihoda nalaze se Plodine, koje su također iskazale pozitivan rezultat poslovanja u iznosu od 35,4 milijuna kuna te su zapošljavali 3230 radnika kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 3998 kuna. Na trećem mjestu s više od 3,7 milijardi kuna prihoda nalazi se Lidl Hrvatska, koji je 2015. godine zapošljavao 1610 radnika. Lidl je ostvario i najveći prihod po zaposlenom, dok je najmanji prihod po zaposlenom ostvarila Lonia. Kada se usporede poduzetnici s najvećim prihodom prema produktivnosti u 2015. godini, tada je Lidl na prvom mjestu koji je u sektoru trgovine na malo obračunavao najveću

51,6

mlrd kn njihov prihod iste godine

431,2 mil kn

njihov pozitivni konsolidirani financijski rezultat

24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA Osnovni financijski podaci poslovanja poduzetnika u djelatnosti NKD 47.1 u 2015. godini (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) Opis

NKD 47.1 Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama 2014.

Broj poduzetnika

2015.

Indeks

2.937

Broj dobitaša

1.769

1.844

104,2

Broj gubitaša

982

1.093

111,3

Broj zaposlenih

52.189

53.712

102,9

Ukupni prihodi

48.708.113

51.636.911

106,0

Ukupni rashodi

48.723.317

51.040.532

104,8

941.116

1.282.821

136,3

Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja

956.320

686.442

71,8

Porez na dobit

133.475

165.160

123,7

Dobit razdoblja

807.640

1.117.339

138,3

Gubitak razdoblja

956.319

686.120

71,7

-148.679

431.219

Konsolidirani financijski rezultat – dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja Izvoz

337.114

410.790

121,9

Uvoz

5.400.351

4.210.743

78,0

-5.063.237

-3.799.953

75,0

1.940.197

1.476.034

76,1

3.970

4.072

102,6

Trgovinski saldo Investicije u novu dugotrajnu imovinu Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2015. godinu

prosječnu mjesečnu neto plaću u iznosu od 7394 kune. Inače, prosječna mjesečna obračunata neto plaća u djelatnosti iznosila je 4072 kune, što je za 2,6 posto više u odnosu na prethodno razdoblje te za 18,9 posto manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske. U skupini poduzetnika čija je pretežita djelatnost trgovina na

malo u nespecijaliziranim prodavaonicama je i Nama u stečaju, veliki poduzetnik u pretežno državnom vlasništvu, sa 335 zaposlenih nad kojom je stečajni postupak otvoren rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, od 23. lipnja 2000. godine. Trend oporavka odnosno pozitivnih pokazatelja u trgovini na malo vide i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca u kojoj ističu promjene koje je ostavila gospodarska

Ema Culi, direktorica Sektora za trgovinu HGK

Nastavak kontinuiranih povoljnijih kretanja Pozitivni trendovi u trgovini na malo u Republici Hrvatskoj rezultat su ukupnog makroekonomskog okruženja s obzirom na to da je trgovina zrcalna slika ukupnih gospodarskih kretanja. Podaci iz Fine pokazuju pozitivne trendove u porastu broja zaposlenih kao i rast ukupnih prihoda u trgovini na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama, a što je rezultat povećane potrošnje pod utjecajem rekordne turističke sezone, ali i poreznih reformi koje su povećale budžete potrošača. Nakon

rasta prometa u trgovini na malo u 2016. godini od četiri posto, i ove godine očekujemo nastavak pozitivnog trenda kretanja

20 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

prometa u trgovini na malo. Prema analizi analitičara HGK, valja istaknuti da je maloprodajni promet još uvijek oko 11 posto niži od razine iz pretkrizne 2008. godine. Zadnji podaci DZS-a pokazuju da je realan promet u trgovini na malo u siječnju ove godine bio za 2,6 posto viši u odnosu na isti mjesec 2016. godine. Tim godišnjim rastom nastavljen je trend kontinuiranih povoljnijih kretanja koja se bilježe od rujna 2014. godine, ističe Ema Culi, direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore.

kriza, prije svega na ponašanje samih potrošača. “Potrošači su oprezniji u kupnji, prate akcijske ponude trgovaca, prate se promotivni leci, smanjio se trend impulzivne kupnje pa će kupci svoju odluku o kupnji češće preispitivati i uspoređivati s konkurencijskom ponudom. Vezano uz kupnju hrane, potrošači su zahtjevniji, educiraniji i oprezniji pa se prate deklaracije i rokovi konzumiranja. Na strani ponude i dalje su trendovi preslagivanja i okrupnjivanja te utakmice za tržišni udjel na postojećem malom tržištu, kaže direktorica HUP-Udruge trgovine Sanja Smoljak Katić koja ističe kako njena udruga očekuje da će oporavak sektora potaknuti daljnje smanjenje troškova poslovanja, rasterećenje od nepotrebnih parafiskalnih davanja, kvalitetnije propise izrađene u suradnji s poslovnim sektorom, unapređenje rada inspektorata, daljnju fleksibilnost tržišta rada te prilagodbu sustava srednjeg školstva zahtjevima moderne trgovine.

Kozum prvi i po dobiti

Prema Fininoj analizi, najveću ostvarenu neto dobit u 2015. godini od svih poduzetnika ostvario je Konzum čijih 234,6 milijuna kuna čini 21 posto u ukupno ostvarenoj dobiti svih poduzetnika djelatnosti trgovine na malo, zatim sa 185,4 milijuna kuna slijedi Lidl Hrvatska koji se pak može pohvaliti kako je imao najveću dobit po zaposlenom koja je iznosila 115.000 kuna, na trećem mjestu po ostvarenoj dobiti je Tommy sa 105 milijuna kuna dobiti. Promatrano na razini županija, najviše poduzetnika iz djelatnosti trgovine na malo ima sjedište u županijama. Tako u Zagrebu, koji ima status županije sjedište ima 644 poduzetnika, u Splitsko-dalmatinskoj županiji sjedište ima 453 poduzetnika, Istarskoj njih

274 i Primorsko-goranskoj županiji 245 poduzetnika. Očekivano, s obzirom na rezultate Konzuma te drugih velikih društava sa sjedištem u Zagrebu, najveći prihodi su ostvareni u Zagrebu odnosno 26,9 milijardi kuna, a

Prosječna mjesečna obračunata neto plaća u djelatnosti iznosila je 4072 kune slijede ih poduzetnici u Splitsko-dalmatinskoj županiji sa 5,6 milijardi kuna, Primorsko-goranskoj sa 5,2 milijarde kuna i Zagrebačkoj županiji sa 4,6 milijardi kuna. Po ostvarenoj neto dobiti, prvi su poduzetnici sa sjedištem u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ponajviše

Eurostat

Rast prometa maloprodaje i u 2017. Podaci Eurostata, europskog statističkog ureda, za veljaču ove godine pokazuju kako Hrvatska zajedno s Portugalom i Slovenijom čini skupinu zemalja Europske unije s najvećim rastom prometa u maloprodaji na mjesečnoj razini. Sezonski prilagođen promet u maloprodaji u veljači je u Hrvatskoj porastao 2,8 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je gotovo stagnirao, kliznuvši za 0,1 posto. Eurostatova statistika pokazuje kako je na godišnjoj razini obujam prometa u malo-

prodaji u Hrvatskoj u veljači porastao 5,4 posto, dvostruko snažnije nego u siječnju. Inače, najveći je skok prometa na mjesečnoj razini među zemljama EU-a zabilježio Portugal, za 3,1 posto, dok je Slovenija zabilježila rast prometa za 2,3 posto. S druge strane, promet u maloprodaji je najviše smanjen na Malti, za 0,8 posto, te u Latviji, za 0,7 posto, i Belgiji, za 0,6 posto. Najviše je porastao promet u trgovinama odjeće, tekstila i obuće, za 2,1 posto u odnosu na prethodni mjesec.

24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 21

PV ANALIZA

Billu preuzeo Spar

Promjena odnosa na tržištu Potkraj 2016. godine Rewe Grupa i SPAR Handels-AG potpisali su ugovor o preuzimanju Bille u Hrvatskoj, a samo preuzimanje realizirano je 1. travnja ove godine. Billa je bila prvi strani maloprodajni lanac koji je 1999. otvorio svoj prvi supermarket u Hrvatskoj. Prema posljednjim Fininim podacima obrađenih financijskih izvještaja za 2015. godinu, Billa je po ostvarenim ukupnim prihodima bila na sedmom mjestu s gotovo 1,7 milijardi kuna prihoda i 1348 zaposlenih. Spar Hrvatska imao je 2,5 milijardi kuna prihoda i nalazio se na petoj poziciji sa 2182 zaposlena. “Preuzimanje Bille važan je strateški korak i predstavlja novu fazu u razvoju Spara na hrvatskom tržištu”, rekao je predsjednik Uprave Spara Hrvatska Helmut Fenzl. Sparovim preuzimanjem Bille mijenjaju se odnosi na tržištu jer nastaje kompanija koja bi po prihodima trebala puhati Konzumu za vrat.

zahvaljujući ostvarenoj dobiti Tommya, dok su na drugom mjestu poduzetnici Zagrebačke županije, i to najviše zahvaljujući Lidlu koji ima sjedište u Velikoj Gorici. Poduzetnici u trgovini na malo u Varaždinskoj županiji zaključili su 2015. godinu s neto dobiti od 15,8 milijuna kuna, a takvom pozitivnom rezultatu najviše su pridonijela društva TP Varaždin sa 11,8 milijuna kuna dobiti razdoblja i 428 zaposlenih, Veli Jan sa 1,2 milijuna kuna i Trgonom koji je u 2015. godini iskazao neto dobit u iznosu od 327.000 kuna, a 2014. iskazali su gubitak u iznosu od 20 milijuna kuna. Poduzetnici Karlovačke županije također su 2015.

22 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

godinu završili s pozitivnim financijskim rezultatom od 554.000 kuna, dok su godinu ranije ostvarili neto gubitak od 1,9 milijuna

Najveći gubitak ostvarili su poduzetnici sa sjedištem u Osječkobaranjskoj županiji - 114,2 milijuna kuna kuna. Na taj je rezultat najviše utjecalo društvo Medven Trgovina s neto dobiti u iznosu od 40.000 kuna te Panis s neto dobiti od 2,67 milijuna kuna. S druge strane najveći gubitak ostvarili su poduzetnici sa sjedištem u Osječko-baranjskoj županiji i to 114,2 milijuna kuna, čemu je najviše pridonijelo društvo Biljemerkant u stečaju iz Osijeka, gubitkom od 104,1 milijun kuna. Gubitak od 108,4 milijuna kuna zabilježili su i poduzetnici u Zagrebu, s time da se među zagrebačkim trgovcima poduzetnicima za 2015. godinu s gubitkom izdvajaju Mercator-H i Spar Hrvatska.

Top 10 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama, rangirani prema dobiti razdoblja, u 2015. godini

(iznosi u tisućama kn) R. br.

Naziv

Mjesto

Dobit razdoblja

Udio u skup. djelat. 47.1

KONZUM d.d.

Zagreb

234.604

21,0%

LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d.

Velika Gorica

185.418

16,6%

TOMMY d.o.o.

Split

105.024

9,4%

STUDENAC d.o.o.

Omiš

60.469

5,4%

MÜLLER TRGOVINA ZAGREB d.o.o.

Zagreb

43.576

3,9%

PLODINE d.d.

Rijeka

35.388

3,2%

KTC d.d.

Križevci

26.908

2,4%

PEVEC d.d.

Bjelovar2

24.091

2,2%

METSS d.o.o.

Čakovec

18.160

1,6%

10.

TRGOVINA KRK d.d.

Malinska

16.453

1,5%

Ukupno top 10 poduzetnika po dobiti u djelatnosti 47.1 Ukupno svi poduzetnici (2.937) u djelatnosti 47.1

750.091

67,1%

1.117.339

100,0%

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2015. godinu

Top 20 poduzetnika po ukupnom prihodu u 2015. godini, u djelatnosti NKD 47.1 (iznosi u tisućama kn) R. br.

Naziv

Mjesto

Broj zaposlenih

Ukupan prihod

Prihod po zaposl.

KONZUM d.d.

Zagreb

12.602

14.940.741

1.186

PLODINE d.d.

Rijeka

3.230

3.879.338

1.201

LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d.

Velika Gorica

1.610

3.712.555

2.306

KAUFLAND HRVATSKA k.d.

Zagreb

2.429

3.221.376

1.326

SPAR HRVATSKA d.o.o.

Zagreb

2.182

2.534.913

1.162

TOMMY d.o.o.

Split

2.381

2.265.483

951

BILLA d.o.o.

Zagreb

1.348

1.684.836

1.250

STUDENAC d.o.o.

Omiš

2.189

1.411.290

645

KTC d.d.

Križevci

992

1.280.594

1.291

10.

PEVEC d.d.

Bjelovar

1.233

1.181.339

958

11.

MÜLLER TRGOVINA ZAGREB d.o.o.

Zagreb

828

990.774

1.197

12.

MERCATOR - H d.o.o.

Sesvete

456

515.616

1.131

13.

METSS d.o.o.

Čakovec

738

462.216

626

14.

LONIA d.d.

Kutina

888

457.837

516

15.

FLIBA d.o.o.

Donji Stupnik

661

450.581

682

16.

GAVRANOVIĆ d.o.o.

Zagreb

691

421.316

610

17.

RIBOLA d.o.o.

Kaštel Lukšić

422

379.368

899

18.

BIPA d.o.o.

Zagreb

319

316.286

991

19.

TRGOCENTAR d.o.o.

Zabok

515

299.968

582

20.

TRGOVINA KRK d.d.

Malinska

398

294.608

740

Ukupno top 20 poduzetnika po UP u djelatnosti 47.1

36.112

40.701.034

1.127

Ukupno svi poduzetnici (2.937) u djelatnosti 47.1

53.712

51.636.911

961

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2015. godinu

24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Stanje u Agrokoru

Ramljak: Tražimo 30 dana mira Zatražili smo moratorij na mjenice do 31. svibnja jer je krajnji rok za prijavu tražbina 10. lipnja, kazao je izvanredni povjerenik za Agrokor. Ukupan iznos eksternih mjenica veći je od 3,1 milijardi kuna, a svoj potpis na promemoriju do petka poslijepodne stavilo je 15 banaka i oko 60 dobavljača piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Pozdrav iz reaktora. Mogu vas obavijestiti da se jezgra polako počela hladiti, stvari su pod kontrolom, situacija nije do kraja sigurna, ali se smiruje i polako se okrećemo unutarnjem restrukturiranju te razgovorima s dobavljačima i kompanijama o njihovoj profitabilnosti. Ante Ramljak, izvanredni povjerenik za Agrokor

ozdrav iz reaktora. Mogu vas obavijestiti da se jezgra polako počela hladiti, stvari su pod kontrolom, situacija nije do kraja sigurna, ali se smiruje i polako se okrećemo unutarnjem restrukturiranju te razgovorima s dobavljačima i kompanijama o njihovoj profitabilnosti, kazao je izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak prošlog petka govoreći o stanju u tom koncernu na kraju tjedna u kojem su dominirali razgovori s dobavljačima i bankama o potpisivanju promemorije za moratorij na mjenice koje se ne bi naplaćivale barem 30 dana. Ukupan iznos tih eksternih mjenica veći je od 3,1 milijardi kuna, a promemorija je poslana na adrese svih 159 dobavljača i 31 banke, faktoring društava te drugih financijskih institucija. Do petka poslijepodne svoj potpis stavilo je 15 banaka koje su zastupale 72 posto vrijednosti svih mjenica te oko 60 dobavljača čiji potpisi generiraju 30 posto ukupnog iznosa. “Važno je to da smo zatražili moratorij na mjenice do 31. svibnja jer je krajnji rok za prijavu tražbina 10. lipnja. Ako propadnu razgovori o tome kako ćemo te mjenice tretirati, oni još imaju vremena da ih prijave kao tražbinu prema kompaniji. Jasno da bi time dio dobavljača bio ugrožen, ali to nije toliko rizično za cijeli sustav’’, rekao je Ramljak. Kad su mjenice u

pitanju, važno je istaknuti da je nešto više od četiri milijarde kuna otpadalo na interne mjenice unutar koncerna, a dok ova 3,1 milijarda čini eksterne mjenice dobavljača kao što su Kraš, Franck... Ramljak je dodao kako je odabrana konzultantska kuća za restrukturiranje te se očekuje da će ovoga tjedna Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta dati svoju suglasnost za potpisivanje ugovora. Podsjetimo, razgovaralo se s predstavnicima šest konzultantskih tvrtki specijaliziranih za restrukturiranje Ernst&Youngom, McKinseyjem, AlixPartnersom, Boston Consulting Groupom, Roland Bergerom i KPMG-om te bi najvjerojatnije budući konzultant za restrukturiranje trebao biti netko od njih.

Moratorij od mjesec dana

Sama promemorija definira i uređuje odnose dobavljača i vjerovnika po pitanju mjenica, a poštujući načelo suradnje te raspodjele rizika i troška. Potpisivanjem promemorije vjerovnici i dobavljači mogu osigurati da se, uz određene uvjete, nad dobavljačima ne provode prisilne naplate, odnosno da vjerovnici ili financijske institucije koji je potpišu neće kretati u prisilnu naplatu do 31. svibnja ove godine, uz uvjet sklapanja bilateralnog pravnog

Sberbank

Planiraju se rezervacije za kredite Agrokoru Prema pisanju ruskih medija, Sberbank planira izdvojiti rezervacije za kredite Agrokoru, a čelni čovjek banke Herman Grefza izjavio je da su uključeni u pregovore o tome kakvo je restrukturiranje potrebno Agrokoru i što se planira raditi dalje. “Mi

izdvajamo rezervacije. To smo učinili u ožujku, a sada i u travnju. Za sada se radi o 50 posto”, rekao je on. Ruski mediji također su se bavili problemom Agrokorove visoke zaduženosti procjenjujući kako se ona kod ruskih banaka kreće oko 1,3 milijarde eura,

24 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

od čega se na Sberbank odnosi milijarda eura. Ruski je Sberbank početkom travnja, kada je objavio podatke o poslovanju u prvom tromjesečju, objavio kako je banka “stvorila dovoljne rezerve za velikog dužnika, međunarodni maloprodajni lanac”.

posla između vjerovnika i dobavljača. U bilateralne pravne poslove spada i odgođeno plaćanje potraživanja do obustave postupka izvanredne uprave, u slučaju odobrenja tijela nadležnog za rad vjerovnika, zatim kredit koji su odobrile kreditne institucije ili drugi načini prihvatljivi vjerovniku i dobavljaču. Na dan 30. rujna 2016. godine Agrokor je imao 16 milijardi kuna obveza prema dobavljačima, od čega se šest milijardi odnosi na obveze prema dobavljačima u regiji, a ostatak na obveze prema dobavljačima iz Hrvatske, s tim da je otprilike 2,5 milijardi kuna otpadalo na fakture za isporučenu robu, a ostatak su bile mjenice. “Potpis znači pristanak na moratorij od 30 dana. Nitko neće izgubiti prava, Agrokor će u konačnici sve te mjenice preuzeti na sebe. To je 30 dana mira kako bi se našlo konačno rješenje”, istaknuo je Ramljak. Kada je riječ o dugoročnoj likvidnosti sustava, Ramljak je rekao da je napravljena analiza novčanog tijeka koja pokazuje da je iz tekućeg priljeva osigurana likvidnost do sredine lipnja. “Zasad još nije poznato koliko će biti potrebno svježih sredstava da bi se pokrile sve obveze koje dolaze na naplatu i rokovi plaćanja dovedu u odgovarajuće okvire”, rekao je Ramljak te istaknuo kako su, kad je riječ o novom financiranju, razgovori s kreditorima tek počeli. “Agrokor je bio harmonika koja se rastezala prema dobavljačima. Sada mi tu harmoniku pokušavamo vratiti kako bi ta plaćanja bila u rokovima”, naglasio je Ramljak koji se nada da će od 1. lipnja tvrtke iz koncerna poput Konzuma biti u situaciji da svoje obveze servisiraju na vrijeme.

Trgovački sud u Zagrebu

Proširena lista povezanih i ovisnih društava Trgovački sud u Zagrebu prošli je tjedan proširio listu povezanih i ovisnih društava s još njih dvadesetak u kojima Agrokor ili njegova povezana društva drže najmanje 25 posto udjela. Među njima su primjerice A.N.P. Energija, Zagreb plakat, Vinarija Novigrad, Karisma Hotels Adriatics i s njim povezana društva, kao što su Hoteli Kololočep ili Hoteli Živogošće... Izvanredni povjerenik Agrokora Ante Ramljak obavijestio je Trgovački sud da je uvidom u dokumentaciju naknadno, nakon otvaranja postupka izvanredne uprave, utvrdio da postoje Agrokorova društva koja ispunjavaju uvjete iz Zakona o postupku izvanredne uprave, a koja nisu bila navedena u prvobitnom dužnikovom prijedlogu koji je podnijela bivša uprava koncerna. A zakonom je propisano da se povezanim i ovisnim društvima smatraju one tvrtke u kojima tvrtka nad kojom se pokreće izvanredna uprava drži najmanje 25 posto udjela. Kad je 10. travnja otvoren postupak izvanredne uprave nad Agrokorom, tada je postupak otvoren i za njegova 24 povezana i ovisna društva u Hrvatskoj.

Bez komentara na ministra Gorana Marića

Posebni Vladin izaslanik za Agrokor nije želio komentirati izjave ministara državne imovine Gorana Marića koji je gostujući na Hrvatskom radiju rekao kako bi trebalo prekinuti štetne ugovore između Agrokora i povezanih društava jer zbog tih ugovora, čija je godišnja vrijednost dosezala 500 milijuna kuna, tvrtke poput Jamnice, Leda i Tiska nisu mogle plaćati dobavljače. Podsjetimo, ministar državne imovine je rekao i kako zbivanja u Agrokoru nisu iznenađenje te da očekuje da će povjerenik odgovoriti zadaćama, a jedna od njih je i raskidanje ugovora koje je Agrokor imao s povezanim društvima. A koji su po Marićevim riječima bili štetni za ta povezana društva.

Na dan 30. rujna 2016. godine Agrokor je imao 16 milijardi kuna obveza prema dobavljačima

24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO Sastanak regionalnih ministara u Beogradu o Agroko

Osnovan regional Službeno je priopćeno kako je “izražena spremnost za razgovore s predstavnicima Vlade Republike Hrvatske u cilju iznalaženja rješenja za stabilizaciju poslovanja cijelog koncerna Agrokor” piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

S Problem se rješava u Zagrebu, jer je tamo kriza, ali i u Beogradu, Ljubljani, Sarajevu i

ve je očitije da će kriza u Agrokoru biti prilika za testiranje originalnih modela za njeno rješavanje ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji, odnosno u zemljama u kojima ta kompanija posluje. Tako je Agrokor prošloga tjedna spojio resorne ministre Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore na sastanku u Beogradu na kojem je stanje u tom koncernu bio jedina tema i kojim je predsjedavao srpski premijer Aleksandar Vučić. Sastanak je održan iza zatvorenih vrata, što znači da se reklo i puno više nego što se moglo zaključiti iz službenog priopćenja i kratkih izjava domaćina. Poruka je upućena i samim popisom sudionika tog sastanka, ali više onima kojih nema na tom popisu, a morali bi, po svakoj logici i važnosti cijele priče, biti prvi pozvani. Riječ je dakako o predstavnicima Republike Hrvatske i koncerna Agrokor.

Dijalog se očekuje

Podgorici, kako bi se izbjegla šteta kod tvrtkikćeri i kako bi svi dobavljači imali ravnopravni tretman. Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Možda bi se objašnjenje moglo izvući i iz izjave ministra trgovine i telekomunikacija Srbije Rasima Ljajića, službenog domaćina sastanka. “Mi samo plaćamo ceh onoga što se događa u Hrvatskoj i želimo dijalog s Hrvatskom”, istaknuo je Ljajić dodavši “mi ne možemo davati prognoze, ali gledamo što se događa u Hrvatskoj”. Što je vrlo indikativno jer ukazuje da u ovome postoje dvije strane: domicilna i regionalna, odnosno majka i tvrtke-kćeri. I da se dijalog očekuje jer ga do sada nije bilo, pa se pozicija jača udruživanjem i institucionaliziranjem interesne suradnje.

Tko je sve sudjelovao na sastanku u Beogradu? Na poziv ministra trgovine Srbije Rasima Ljajića, sastanku u Beogradu o Agrokoru nazočili su: ministar privrednog razvoja i tehnologije Slovenije Zdravko Počivalšek, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović i ministarica ekonomije Crne Gore Dragica Sekulić. Sastanku je nazočio i ministar poljoprivrede Srbije Branislav Nedimović.

26 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

Glavna vijest, odnosno konkretan zaključak sastanka je formiranje specijalnog tima. “Formiran je ministarski tim koji će biti u svakodnevnoj komunikaciji u cilju razmjene informacija i poduzimanja aktivnosti na očuvanju radnih mjesta, interesa dobavljača i stabilnog poslovanja tvrtki u sastavu Agrokora u svakoj od četiriju država”, ističe se u službenom priopćenju Ministarstva trgovine. Umjesto lex specialisa, dakle, regionalni specialis team. Što ne znači da još specijalnih zakona za Agrokor neće biti. “Čuli smo za slovensko iskustvo i lex Mercator. Kod nas nema

Mi samo plaćamo ceh onoga što se događa u Hrvatskoj i želimo dijalog s Hrvatskom, istaknuo je Ljajić potrebe za lex specialisom. Za sada”, rekao je Ljajić. Službeno je priopćeno kako je “izražena spremnost za razgovore s predstavnicima Vlade Republike Hrvatske u cilju iznalaženja rješenja za stabilizaciju poslovanja cijelog koncerna Agrokor”. Dodaje se i kako su se srpski premijer Vučić i ministri iz regije usuglasili da će Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Slovenija kontrolirati financijske i robnih tijekove

ni specialis team

kompanija vezanih uz Agrokor u skladu sa zakonima koji važe u tim državama. “Problem se rješava u Zagrebu, jer je tamo kriza, ali i u Beogradu, Ljubljani, Sarajevu i Podgorici, kako bi se izbjegla šteta kod tvrtkikćeri i kako bi svi dobavljači imali ravnopravni tretman”, kazao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović koji je jedini, uz Ljajića, dao izjavu za medije nakon sastanka. Ostali ministri se, pak, nisu očitovali.

Zaštita tvrtki umreženih u Mecator S

Premijer Vučić je u kratkoj izjavi pred početak sastanka rekao kako je Srbija, na temelju mjera koje je Vlada donosila, obavila uvid u financijske transakcije poduzeća koja posluju u sustavu Agrokora u Srbiji. “Tamo gdje ima neisplaćenih 20, 30, 40 milijuna eura, nećemo dopustiti da se preliju na štetu domaćih kompanija. To je jedino moguće”, ocijenio je Vučić. Govoreći o eventualnim mogućnostima i načinima da se zaštite domaće tvrtke, Vučić je ustvrdio da se Vlada Srbije može odlučiti na neke određene privremene mjere pred

Privrednim sudom. Najavio je i kako će Srbija inzistirati na plaćanju robe, poreznih obveza te kontrolirati devizni odljev, štiteći 700 srpskih kompanija poslovno i financijski umreženih u Mercator S(rbija). “Kad je riječ o Mer-

Tamo gdje ima neisplaćenih 20, 30, 40 milijuna eura, nećemo dopustiti da se preliju na štetu domaćih tvrtki, kazao je Vučić catoru S, tu imamo direktan financijski ugovor sa slovenskim Mercatorom, a ne s Agrokorom što nam omogućuje neki oblik neoviosnosti o Agrokoru, ali u krajnjoj liniji u istoj smo situaciji”, istaknuo je Vučić. Što pak ukazuje na to da će Beograd po pitanju Agrokora bliže surađivati s Ljubljanom, ali da se Zagreb ipak ne može zaobići. 24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 27

predstavljamo Birotehnik, Oroslavje

Iskorak na nova tržišta

Poslujemo dugi niz godina, a svladali smo i najnovije tehnološke procese kakve nam nameće suvremena tehnologija, kaže Marina Peštaj Brza reakcija na zahtjev klijenta

T A SAD MALO O NAMA...

oko 6 mil € promet Birotehnika 85 radnika zaposleno u tvrtki 1962. god osnovan Birotehnik

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

vrtka Birotehnik iz Oroslavja više od 55 godina bavi se tiskarskim i grafičkim poslovima. Trenutačno je u tvrtki zaposleno 85 radnika od čega je pedesetak u proizvodnji. “Imamo oko 35 posto udjela u samoljepljivim etiketama na hrvatskom tržištu. Lista tvrtki s kojima radimo je duga, a među njima su, primjerice, Gavrilović, Maraska, Saponia, Podravka, Paška sirana i Atlantic Grupa. Zahvaljujući našem vinskom programu dobro smo pozicionirani i kod vinara. Svake godine bilježimo rast. No nije toliki problem zadržati kontinuiran rast, koliko je problem naplatiti potraživanja čemu nastojimo doskočiti na različite načine. Naravno, voljeli bismo kada bi situacija u tom dijelu bila sređena. Za nova tržišta borimo se kako bismo održali likvidnost”, kaže Marina Peštaj, voditeljica prodaje Birotehnika. Prema njezinim riječima Birotehnik polako izlazi na austrijsko i talijansko tržište. “Imamo značajan udjel i na slovenskom tržištu gdje su nam najvažniji klijenti Rogaška, Kras, Laško pivo. Rast ostvarujemo i na tržištu Bosne i Hercegovine, gdje radimo s Hercegovina vinom, Violetom…, a pregovaramo i s još nekoliko ozbiljnih tvrtki”, dodaje Marina Peštaj. Birotehnik stalno ulaže u novu tehnologiju, a planira i izgradnju nove proizvodne hale.

28 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

“Ostvarujemo promet od oko šest milijuna eura. Naša prednost je u tome da smo ozbiljna i postojana tvrtka. Poslujemo dugi niz godina, a svladali smo i najnovije tehnološke procese kakve nam nameće suvremena tehnologija. Imamo vlastitu pripremu, svoje tehnologe, svoj odjel prodaje… Sve to samo po sebi šalje poruku klijentima da smo pouzdana tvrtka i da je s nama preporučljivo raditi, pogotovo kad je riječ o narudžbama s vrlo kratkim rokovima isporuke što je vrlo često. Reagiramo vrlo brzo i pouzdan smo partner svojim klijentima. Imamo strojeve velikih kapaciteta, a i dovoljne količine repromaterijala”, pojašnjava Marina Peštaj. Birotehnik je osnovan 1962. godine u Ptuju da bi samo dvije godine kasnije sjedište bilo preseljeno u Oroslavje. Već 1973. godine instaliran je prvi tiskarski stroj tako da se počela razvijati i djelatnost tiskanja. Prvi grafički proizvodi bili su potrošni materijal za mehanograf-

Birotehnik stalno ulaže u novu tehnologiju, a planira i izgradnju nove proizvodne hale sku obradu podataka. Potom je proširen asortiman grafičkih proizvoda te tiskanje postaje osnovna djelatnost. Početkom 80-ih tvrtka je uselila u novoizgrađeni pogon gdje i danas posluje. Potkraj 80-ih instalirali su dvije offsetne rotacije za proizvodnju beskonačnih obrazaca, a potom počinju proizvoditi i ambalažu. Prije 15-ak godina napravili su reorganizaciju poslovanja i od tada se bave samo tiskanjem. Zadnjih godina tvrtka je uložila više značajnih investicija, nabavila nove strojeve, a uložila je i u edukaciju zaposlenika. (J.V.)

KATAR

potencijalno izvozno tržište za hrvatsku

hrvatska rumunjska bih srb. italija bugarska c.g. mak. alb. grčka

rusija gruzija arm.

azerb.

turkmenistan

turska

Ar Ruways

bahrain

afganistan

Al Khawr sirija tunis

palestina izrael

iran irak

pakistan

Umm Salal Ar Rayyan

jordan

libija

niger

čad

egipat

sudan

u.a.r. Saudijska arabija

jemen

DOHA

Al Wakrah

katar

KATAR

oman

Saudijska arabija

U.a.e.

Osnovni pokazatelji

Nacionalni blagdani u Kataru, 2017. godina

Službeni naziv Država Katar Glavni grad Doha (1,35 milijuna stanovnika) Površina, u km2 11.521 Broj stanovnika 2,67 milijuna Službeni jezik Arapski Valuta Katarski rijal (QAR) 1 USD=3,64 QAR, 1 EUR=3,84 QAR, 1 HRK=0,52 QAR Vremenska zona UTC +3 Telefonski predbroj +974 Prosječna temperatura zraka od 22 °C do 40 °C Električna struja 220 – 240 + 6V/50Hz. Miks utičnica: 3-pin kockasta i 2-pin okrugla Radno vrijeme Ministarstva i Vladina tijela 7:00-14:00, poduzetnici 8:00-12:00 i 16:0020:00, banke 7:30 - 13:00, petci i subote su neradni

14. veljače Nacionalni dan sporta (jednom godišnje utorkom u drugom tjednu veljače) 25. i 26. lipnja Eid-al-Fitr 31. kolovoza Eid Al-Adha 18. prosinca Slavljenje Sheikh Jassim Bin Mohammad Al-Thani, utemeljitelja Katara

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Prometna povezanost s Hrvatskom Putovanje zrakoplovom: Postoji izravna linija, ali više je neizravnih linija Zagreb-Doha svakodnevni letovi - jedna izravna linija čiji let traje 5 sati i 20 minuta i više neizravnih letova s jednim stajanjem s ukupnim trajanjem putovanja između 8 sati i 9 sati i 15 minuta Doha-Zagreb svakodnevno jedna ili dvije izravne linije čiji let traje 5 sati i 55 minuta i više neizravnih letova s jednim stajanjem s ukupnim trajanjem putovanja između 9 sati i 15 minuta te 12 sati i 15 minuta

Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize – Odjel za makroekonomske analize Sektor za međunarodne poslove i EU – Odjel za bilateralnu i multilateralnu suradnju

Uvod S ciljem daljnjeg povećanja ukupne vrijednosti izvoza i značajnijeg širenja izvoznog tržišta izvan Europske unije, poželjno je proučiti potencijale svih zanimljivih tržišta. Država Katar za izvoznike je globalno zanimljiva zbog bogatstva i geopolitičke sigurnosti koja je obilježava. Premda vrijednost katarskog uvoza nije pretjerano visoka, pojedine zemlje i ekonomske grupacije ostvaruju značajnu vrijednost izvoza prema Kataru. Tako je i udio izvoza Europske unije u tu zemlju od 0,6 posto nešto veći od udjela Katara u svjetskom gospodarstvu, a vrijednost izvoza je u posljednje dvije godine na razini od približno 10 milijardi eura. Izvoz Hrvatske također nije zanemariv i u 2016. je iznosio oko 50 milijuna eura ili oko 0,4 posto ukupnog izvoza. Takva vrijednost hrvatskog izvoza u Katar veća je od vrijednosti izvoza u čak devet članica EU-a. Međutim, ciljani nastup većeg broja poduzetnika na katarskom tržištu i očekivani porast cijene sirove nafte, koji bi dodatno povećao uvozne potencijale Katara, mogao bi dovesti do daljnjeg rasta vrijednosti izvoza.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.p

169,8

190,3

201,9

210,1

166,9

156,6

99.431,5

103.605,5

98.709,9

93.990,4

68.940,0

60.732,7

13,4

4,9

4,6

4,0

3,7

2,6

0,4

0,3

0,2

Potrošačke cijene (CPI) - Inflacija, %

2,0

1,9

3,1

3,4

1,8

3,0

Prosječni srednji tečaj QAR/USD

3,6

Robni izvoz, mlrd. USD

133,0

133,3

126,7

77,3

58,8

Robni uvoz, mlrd. USD

30,8

31,5

31,1

28,5

29,2

Dug opće države, % BDP-a

35,6

36,6

32,6

31,7

39,8

54,9

Bruto inozemni dug, % BDP-a

77,0

86,4

81,4

80,7

110,6

132,8

BDP, mlrd. USD BDP po stanovniku, USD Realni rast BDP-a, % Stopa nezaposlenosti, %

Izvor: MMF

Gospodarstvo Katar se ubraja među najbogatije zemlje te se, prema razini BDP-a po stanovniku i prema kupovnoj snazi (129.727 USD u 2016. – podaci MMF-a), nalazi na prvomu mjestu u svijetu. Razlog visokom standardu i kupovnoj snazi domaćega stanovništva nalazi se u bogatstvu zemlje naftom i plinom čijom se prodajom i preradom generira oko 90 posto ukupnog izvoza te više od 75 posto proračunskih prihoda. Dokazane zalihe plina svrstavaju Katar na treće mjesto u svijetu. Do otkrića i početka eksploatacije nafte u 40-im godinama prošlog stoljeća gospodarstvo Katara temeljilo se na ribarstvu i traženju bisera jer u moru oko Katara postoje neka od najvećih svjetskih staništa bisernih školjaka. U strukturi BDP-a važno mjesto imaju rudarstvo i prerađivačka industrija s udjelom nešto višim od 48 posto (nafta i derivati, plin, petrokemijska industrija, umjetna gnojiva, plastične mase i cement), građevinarstvo čini 9,6 posto, usluge oko 42 posto (bankarstvo, turizam, trgovina i prijevoz), dok se na poljoprivredu i ribarstvo odnosi oko 0,3 posto BDP-a (voće, povrće, perad i riba). Katar se svrstava među zemlje s najbržim rastom stanovništva, što je djelomično rezultat prirodnog priraštaja, ali znatno više velikog useljavanja radne snage iz drugih država. Strana radna snaga čini 86 posto stanovništva i 94 posto ukupne radne snage, pri čemu je zapošljavanje stranih radnika strogo regulirano. Do konca prošle godine svaki je strani radnik trebao imati domaćeg sponzora, a sada je dovoljan ugovor o radu s poslodavcem, s tim da prelazak k drugom poslodavcu ili napuštanje zemlje tijekom trajanja ugovora nije moguće bez suglasnosti poslodavca ili nadležnoga državnog tijela. Domaće stanovništvo uživa besplatne ili simbolično plaćene socijalne i javne usluge bez poreznih obveza. Svjestan predominantne uloge ekstrakcije nafte i plina i na njima temeljene industrijske proizvodnje te blizine vremena kada će zalihe biti iscrpljene, Katar je pokrenuo opsežan program diverzifikacije gospodarske strukture (Vizija Katara 2030. godine) kojim se namjerava investirati oko 200 milijardi USD u druge gospodarske djelatnosti, razvijajući visoku tehnologiju i društvo temeljeno na znanju uz razvojnu politiku koja će omogućiti sklad između gospodarskog rasta, društvenog razvoja uz poštovanje tradicionalnih vrijednosti i zaštite okoliša. Uz to, Katar je domaćin Svjetskoga nogometnog prvenstva 2022. godine, što zahtijeva izgradnju sportskih i pratećih infrastrukturnih objekata. U okviru toga, planira se i izgradnja podzemne željeznice u Dohi te željezničke mreže koja zasad uopće ne postoji. Stoga će i u narednom razdoblju zemlja obilovati investicijskim zahvatima i velikim građevinskim projektima, što je prilika građevinskim i drugim tvrtkama za uključivanje u tržišnu utakmicu. U okolnostima pada cijene nafte na svjetskom tržištu, realizaciju državnoga investicijskog programa počeli su pratiti problemi financiranja jer smanjeni prihodi nisu dostatni za takvu razinu troškova. Stoga je država poduzela uspješne

KATAR - potencijalno izvozno tržište za hrvatsku

Hrvatska gospodarska komora

� Kretanje BDP-a 35

250

30 25

200

150

mlrd. USD

100

0 -5

-10 -15 -20 1980 1981 1982 1983 1984 1985 1986 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021

Izvor: MMF, obrada HGK

Nominalni iznos BDP-a (lijevo)

BDP, realna stopa rasta (desno)

konsolidacijske mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani proračuna te se za manjak sredstava zadužila na domaćem i stranom tržištu. Ove se godine planira uvođenje trošarina na duhan i zašećerena bezalkoholna pića, a od 2018. godine i PDV-a što bi, uz porast cijena nafte i plina, stabiliziralo proračun. Zbog pada cijena nafte prošle je godine prvi put nakon 15 godina zabilježen proračunski manjak opće države na razini od 4,1 posto BDP-a (prema MMF-u), dok je javni dug porastao na 54,9 posto BDP-a. Stopa nezaposlenosti kontinuirano je niska, trenutno na razini od 0,2 posto. Tečaj je fiksiran uz američki dolar. Gospodarski je rast sa stopom iznad četiri posto usporio na 3,7 posto u 2015. i 2,6 posto u 2016. godini, s tim da bi se u ovoj i narednoj godini mogao kretati na razini višoj od tri posto. O KATARU UKRATKO » Katar je apsolutistička monarhija kojom vlada obitelj Al-Thani od 1800-ih godina. » Stječe neovisnost od Velike Britanije 1971. godine. » U posljednjih šezdesetak godina mijenja se od siromašnoga britanskog protektorata, u kojem je okosnica gospodarstva bila proizvodnja bisera, do najbogatije zemlje svijeta čije se gospodarstvo oslanja na eksploataciju nafte i plina. » Sheikh Tamim bin Hamad Al-Thani koji je na vlasti od 2013. godine počeo je poticati unutarnja pitanja poput razvoja infrastrukture, zdravstva i obrazovanja. » Katar je u velikoj mjeri izbjegao probleme Arapskog proljeća, ali je bio kritiziran zbog svoje potpore radikalnim islamističkim skupinama. » Nakon što je dobio domaćinstvo Svjetskog prvenstva u nogometu koje će se održati 2022. godine u Dohi, Vlada ubrzano provodi velike infrastrukturne projekte, uključujući ceste, željeznicu, luke, stadione i druge sportske objekte. » Radna snaga sastoji se ponajprije od radnika iz inozemstva, a i od ukupnog stanovništva Katara koji ima oko 2,7 milijuna, samo oko 313.000 čine Katarani. » Katar je 2016. prvi put u zadnjih 15 godina zabilježio proračunski manjak zbog pada cijena energije. Manjak je iznosio 12 milijardi USD, a za 2017. je odobren državni proračun s deficitom od 7,7 milijardi USD. » Katar je treća zemlja na svijetu prema rezervama plina, a ova država ima i više od 25 milijardi barela rezervi nafte. Nafta i zemni plin čine oko 90 posto prihoda od izvoza i više od 50 posto BDP-a. » Jedna je od zemalja s najbrže rastućim stanovništvom: prema podacima UN-a, u zadnjih 10 godina stanovništvo se uvećalo 2,7 puta. » Prosječna je starost stanovništva 33 godine.

Najveće tvrtke u Kataru Prema poslovnom časopisu Forbes koji je napravio rang stotinu najboljih kompanija na Bliskome istoku (TOP 100 Companies in the Arab World 2016, 11 zemalja) u 2016. godini, nalazi se 20 katarskih tvrtki, pri čemu je najbolje rangirana www.hgk.hr

potencijalno izvozno tržište za hrvatsku - KATAR

(prema kriteriju četiriju pokazatelja) imala prihod od oko 6,4 milijarde američkih dolara i zauzela je drugo mjesto. Spomenutih 20 katarskih tvrtki koncentrirano je u čak devet djelatnosti. Katarske tvrtke prema listi Forbes Middle Easta TOP 100 iz 2016.1) Redni broj

Pozicija među 100

Naziv tvrtke

Djelatnost

Prihod (prodaja), u mlrd. USD

QNB

Banks & Financial Services

6,4

17.

Ooredoo

Telecommunications

8,8

28.

Industries Qatar

Industrials

1,4

30.

Qatar Islamic Bank

Banks & Financial Services

1,3

38.

Commercial Bank of Qatar

Banks & Financial Services

1,6

46.

Barwa

Real Estate & Construction

1,3

47.

Qatar Insurance

Insurance

1,8

49.

Doha Bank

Banks & Financial Services

1,0

51.

Ezdan Holding

Real Estate & Construction

0,6

10.

53.

Masraf Al Rayan

Banks & Financial Services

0,9

11.

55.

Nakilat

Logistics

1,0

12.

56.

WOQOD

Services & Utilities

3,6

13.

70.

Qatar International Islamic Bank

Banks & Financial Services

0,4

14.

74.

MILAHA Maritime & Logistics

Logistics

0,8

15.

78.

Ahli Bank Qatar

Banks & Financial Services

0,4

16.

79.

Qatar Electricity & Water Co.

Services & Utilities

0,8

17.

82.

Mesaieed Petrochemical Holding

Petrochemicals

0,3

18.

84.

United Development Company

Real Estate & Construction

0,4

19.

95.

Al Khalij Commercial Bank

Banks & Financial Services

0,5

20.

97.

Gulf International Services

Investments

1,1

Izvor: Forbes

1) lista sadrži kompanije iz Saudijske Arabije, Katara, Omana, Jordana, Egipta, Kuvajta, Bahraina, UAE, Libanona, Maroka i Tunisa, a poredak je napravljen prema četiri kategorije: prodaja, profit, imovina i tržišna vrijednost

Porezni sustav i porezna opterećenja Katar je zemlja s izrazito niskim poreznim opterećenjem. Ne postoji porez na dohodak pojedinaca. Katarske tvrtke izuzete su od oporezivanja. Strane tvrtke plaćaju porez na dobit prema standardnoj stopi od 10 posto, s izuzetkom poslovanja s naftom i plinom, za što se primjenjuje stopa od 35 posto. Samo za zaposlenike koji su katarski državljani poslodavac mora za socijalnu sigurnost izdvajati 10 posto njegove osnovne mjesečne plaće. Istodobno, ako je katarski državljanin obuhvaćen mirovinskim programom, zaposlenik sam mora uplaćivati pet posto svoje mjesečne plaće za mirovinski doprinos. Standardna carinska stopa je pet posto. Međutim, za proizvode koji konkuriraju domaćoj proizvodnji (čelik, cement) carina je 20 posto, odnosno 30 posto za ureu. Porezi na potrošnju ne postoje, ali se tijekom ove godine planira uvođenje trošarina na duhan i pića, a početkom 2018. godine i PDV-a prema stopi od tri do pet posto. Strani investitori mogu uložiti u sve gospodarske sektore pod uvjetom da imaju jednog ili više katarskih partnera čiji udio nije manji od 51 posto kapitala tvrtke i pod uvjetom da je partnerstvo uspostavljeno u skladu sa zakonskim odredbama. Ipak, ministar gospodarstva i trgovine može dopustiti ne-katarskim investitorima i udio veći od 49 posto te do 100 posto kapitala za projekte u područjima poljoprivrede, industrije, rudarstva, zdravstva, obrazovanja, turizma, razvoja i iskorištavanja prirodnih resursa, energije, usluga poslovnog savjetovanja, informatičkog i tehnološkog sektora, kulturnih usluga, sportskih i zabavnih aktivnosti i usluga distribucije. Vijeće ministara može proširiti navedeni popis dopuštenih djelatnosti. Ne-katarskim investitorima zabranjena su ulaganja u području bankarstva, osiguravateljskih društava, komercijalnih agencija i kupnje nekretnina. 4

KATAR - potencijalno izvozno tržište za hrvatsku

Hrvatska gospodarska komora

Najvažnije su mjere poticanja stranih investicija dodjela zemljišta potrebna za poslovanje, s obnovljivim najmom na rok do 50 godina, oslobađanje plaćanja poreza na dobit na rok do 10 godina te izuzeće od plaćanja uvoznih pristojbi i carina. Prednost imaju ulaganja koja koriste lokalne sirovine, izvozno orijentirane industrije, projekti koji uvode nove proizvode ili tehnologije, projekti lokalizacije vodećih svjetskih industrijskih tvrtki te oni projekti koji uključuju obuku, trening i dokvalifikaciju Kataraca.

Lakoća poslovanja, konkurentnost, ekonomske slobode Prema ljestvicama globalne konkurentnosti i ekonomskih sloboda koje izrađuju svjetske institucije za mnoge zemlje, Katar je svrstan među najkonkurentnije zemlje s visokim ekonomskim slobodama (znatno bolje je rangiran od Hrvatske). No nije tako dobro rangiran na ljestvici lakoće poslovanja Svjetske banke gdje je otprilike na sredini ljestvice i dosta lošiji od Hrvatske.

� Prema Indeksu globalne konkurentnosti Svjetskoga gospodarskog foruma koji je za 2016./2017. godinu rangirao 138 država, Katar je bio na 18. mjestu (znatno bolje od Hrvatske koja je bila 74.). Štoviše, Katar je posljednjih pet godina pozicioniran među 20 najkonkurentnijih zemalja – najbolji je rang ostvario 2013. godine kada je bio na 11. mjestu. U izvještaju za 2016./17. Katar je bio najbolje pozicioniran u ocjeni makroekonomskog okruženja, gdje je bio drugi najbolji te u učinkovitosti tržišta roba gdje je bio sedmi najbolji na svijetu.

� Indeks globalne

Institucije

Inovativnost

konkurentnosti 2016./2017. rangovi među 138 zemalja (niže=bolje)

150

Poslovna sofisticiranost

Makroekonomsko okruženje

Veličina tržišta

Katar

Infrastrukture

100

Zdravstveno i osnovno obrazovanje

Više obrazovanje i trening

Tehnološka spremnost

Hrvatska

Razvoj financijskog tržišta Efikasnost tržišta roba Efikasnost tržišta rada

� Prema lakoći poslovanja (Doing Business Svjetske banke), prema kojoj je za 2017. godinu rangirano 190 država, Katar je smješten na 83. mjestu, dosta lošije od Hrvatske koja je bila na 43. mjestu. Sedam godina prije, među 181 zemljom bio je na 37. mjestu, dakle, njegova relativna pozicija znatno je pogoršana. Iako je u većini područja rangiran vrlo loše, Katar je ocijenjen kao najbolji na svijetu u području “Plaćanje poreza”. Lakoća poslovanja

� DOING BUSINESS 2017

Rješavanje problema insolventnosti

rangovi među 190 država (niže=bolje)

Izvršenje ugovora

Prekogranična trgovina

200 180 160 140 120 100 80 60 40 20 0

Pokretanje poslovanja Izdavanje građevinskih dozvola Dobivanje električne energije

Katar Plaćanje poreza

Hrvatska

Registracija vlasništva

Zaštita manjinskih investitora

Dobivanje kredita

Istraživanje Doing Business otkriva koliko je lako ili teško lokalnom poduzetniku otvarati i voditi SME tvrtke u skladu s važećim propisima. Mjeri i prati promjene u propisima koji utječu na 11 područja u životnom ciklusu poslovanja: pokretanje poslovanja, pribavljanje građevinskih dozvola, priključenje struje, upis prava vlasništva, dobivanje kredita, zaštite manjinskih ulagača, plaćanje poreza, trgovanje preko granica, izvršenje ugovora, rješavanje nelikvidnosti i regulacija tržišta rada.

� Plaćanje poreza

� Procedura za izgradnju skladišta HR

broj sati koji se troše na popunjavanje poreznih obrazaca

206

trošak (% vrijednosti profita)

20,9

11,3

broj plaćanja u godini

Izvor: Doing Business 2017

www.hgk.hr

broj procedura broj dana trošak (% vrijednosti skladišta)

127

8,3

2,0

Izvor: Doing Business 2017

potencijalno izvozno tržište za hrvatsku - KATAR

� Priključenje na mrežu električne energije

� Registracija vlasništva

303,2

10,8

broj procedura broj dana trošak (% od prihoda per capita)

Izvor: Doing Business 2017

broj dana

trošak (% vrijednosti nekretnine)

5,0

0,3

broj procedura

Izvor: Doing Business 2017

� Prema Indeksu ekonomske slobode koji godišnje izrađuju The Heritage Foundation i The Wall Street Journal, Katar je 29. na svijetu (među 180 rangiranih zemalja) u skupini tzv. mostly free zemalja. (Za usporedbu, Hrvatska je na 95. mjestu u grupi tzv. mostly unfree zemalja.) Ovaj indeks procjenjuje stupanj ekonomske slobode kao temeljnog prava svakog čovjeka u kontroli vlastitoga rada i imovine. U ekonomski slobodnom društvu, pojedinci su slobodni raditi, proizvoditi, trošiti i ulagati kako god žele. U ekonomski slobodnim društvima država omogućava slobodno kretanje rada, kapitala i roba te se državna kontrola svodi samo na zaštitu i održavanje same slobode. Prava vlasništva

� Stupovi indeksa ekonomske

Fiskalna sloboda

slobode, bodovi (niže=bolje)

Investicijska sloboda

100

Efikasnost sudova

80 60

Integritet Vlade

40 20

Tržišna sloboda

Katar

Porezno opterećenje

Monetarna sloboda

Hrvatska

Sloboda rada

Javna potrošnja Fiskalno zdravlje Poslovna sloboda

Rizici Katar je zemlja niskoga kreditnog rizika, odnosno vrlo visoke sigurnosti ispunjavanja financijskih obveza i jedna od rijetkih zemalja kojoj se tijekom posljednje svjetske gospodarske krize kreditni rejting nije smanjivao. Međutim, zbog pada cijene nafte, izgledi kretanja rejtinga su kod dvije agencije negativni, dok su kod agencije Fitch stabilni. najviši

 investicijski rang neinvesticijski rang 

najniži

Moody’s

Aaa Aa1 Aa2 Aa3

A3 Baa1 Baa2 Baa3 Ba1 Ba2 Ba3

B3 Caa1 Caa2 Caa3 Ca

S&P

AAA AA+ AA

AA-

A+

A- BBB+ BBB BBB- BB+ BB

BB-

B+

B- CCC+ CCC CCC- CC

Fitch

AAA AA+ AA

AA-

A+

A- BBB+ BBB BBB- BB+ BB

BB-

B+

B-

CCC

Izvor: Fitch, Moody’s, Standard & Poor’s; obrada: HGK

U tom kontekstu, unatoč politici diverzifikacije proizvodnih aktivnosti, Katar je ranjiv na kretanje cijena nafte i plina na svjetskom tržištu. Regionalna nestabilnost i neizvjesnost (Irak, Iran, Sirija) ima utjecaj na percepciju rizika, a naftna i plinska polja uz prisutne američke vojne baze mogu biti potencijalne mete terorističkih i ekstremističkih skupina. Katar se smatra odredištem i tranzitnim područjem za trgovinu ljudima, mada se u sprečavanju te aktivnosti posljednjih godina bilježi napredak. Prema indeksu percepcije korupcije (Transparency International) nalazi se na relativno povoljnom 31. mjestu između 176 analiziranih zemalja. Međutim, birokratiziranost je i dalje visoka, tržište nije u potpunosti regulirano, kašnjenja u plaćanjima nisu neuobičajena.

Poslovni običaji Ženska je odjeća tradicionalna crna i na Srednjem se istoku zove abaya. Muškarci u Kataru nose pamučni ili vuneni thobe, u privatnim i u poslovnim prigodama. Muško pokrivalo za glavu zove se guthra, nosi se u svečanim prilikama, sačinjen je od najboljih materijala i vrlo je dragocjen. Nema izričitih pravila odijevanja za strance, no stranim posjetiteljima se preporuča konzervativno odijevanje te izbjegavanje kratkih hlača i majica bez rukava. U poslovnim prigodama dugi rukavi i kravata su obvezni. Napomena za dame: odjeća mora pokrivati područje od vrata do koljena. Na poslovnim sastancima preporučuje se konzervativni kroj, tkanine tamnijih i pastelnih boja, ramena obavezno moraju biti pokrivena majicom ili prslukom. Tijesno, prozirno i oskudno odijevanje smatra se neprimjerenim. Kod oslovljavanja i upoznavanja vrijedi pravilo desne strane prilikom pozdravljanja, ulaska i izlaska iz prostorije. Muškarce se oslovljava sa „Sayyed“ – gospodin, a gospođe sa „Sayedity“. Ministre iz vladajuće loze oslovljava se s “Vaša Ekscelencijo, ministre NN.”, dok se ostalim uglednicima obraća s “Vaša Sheikh NN.” Pravilno oslovljavanje od izrazite je 6

KATAR - potencijalno izvozno tržište za hrvatsku

Hrvatska gospodarska komora

važnosti za lokalno stanovništvo, no strancima često nije jasno kako se osoba točno zove. Primjer, osoba nam se predstavi kao Abdullah bin Abdul Aziz Al-Jishi. Abdullah je njegovo ime po rođenju, (bin) Abdul Aziz u imenu označava da je sin ili unuk Abdula Aziza, Al-Jishi u imenu označava obiteljsko ili plemensko ime. Ime se može skratiti Abdullah Al-Jishi. Najčešći je način pozdravljanja u regiji Salam alaykum (Mir s tobom), na što pozdravljeni odgovara Wa alaykum as-salam (I s Vama mir). Važne napomene: prilikom pozdravljanja sa ženama, muškarac čeka da žena pruži ruku prva, a ako ne pruži ruku, onda se ne rukuje već pozdravlja naklonom glave ili rukom na prsima. U Kataru nije neobično da muškarac drži za ruku drugog muškarca dok mu nešto objašnjava, bilo privatno, bilo na poslovnom sastanku. Kada je bonton posrijedi, iako su žene danas prihvaćene u poslovnom svijetu, unaprijed treba najaviti arapskoj strani da će prisustvovati sastanku. Žene su u Kataru na domjencima često odvojene od muškaraca, pa čak i one koje tijekom dana posluju s njima. Nikada se ne raspitujte za ženski dio obitelji svojega sugovornika. Ako predajete poklone ženama, naglasite da ih je odabrala vaša supruga, majka ili neka druga ženska osoba iz vaše obitelji. Osvježavajuća pića i/ili slastice uvijek se primaju desnom rukom, nikada lijevom. Primanje znakova pažnje (darova) znak je poštovanja domaćina (odbijanje nije primjereno). Poziv u goste nije poželjno odbiti jer granica između privatnog i poslovnog nije jasno određena. Prijateljstva su osnova razvoja poslovnih odnosa. Prilikom protokolarnog prijama, ne drži se noga preko noge, osobito ne tijekom vođenja razgovora. Općenito, potplate na cipelama nije prikladno pokazivati ni u privatnim prigodama jer se smatraju neprimjerenima i nečistima te vrijeđaju domaćina. Pogled mora biti usmjeren na sugovornika, preporučuje se izbjegavanje svakog oblika došaptavanja prilikom razgovora, posebice smijeh nakon došaptavanja. Domaćin bi se mogao uvrijediti ako ste tijekom sastanka užurbani te ako pogledavate na sat. Prilikom posjeta nekoj od džamija ili centara sakralne prirode ženama je kod ulaska neophodno pokrivalo za glavu.

Ostali praktični savjeti Konzumacija alkohola, pa i duhana, na javnom prostoru izvan hotela nije poželjna, a može biti i kažnjiva, ako vas u alkoholiziranom stanju zaustavi policija. Nijedan se drugi opijat ne tolerira. U Kataru je moguć boravak turistima koji moraju imati rezerviran hotelski smještaj, članovima najuže obitelji osoba s pravom boravka (supružnici i maloljetna djeca) te osobama koje su tamo u radnom odnosu. Prelazak s jednoga radnog mjesta na drugo uvjetovan je suglasnošću prvotnog poslodavca. Radna se snaga uvozi u Katar uz suglasnost Odjela za useljavanje koji poslodavcima odobrava određen broj radničkih viza ovisno o naravi ugovora koji je taj poslodavac sklopio. Vize se odobravaju prema projektima i kvotama za svaku zemlju iz koje dolaze radnici. Pravo boravka poslovnih ljudi vezanih za mješovite tvrtke ovisi o poslovima i “sponzoru”. Najveće razlike u poslovanju čine razlike kod poslovnih aktivnosti koje uključuju pružanje usluga posredstvom zajedničke tvrtke s katarskim partnerom. Postoje dva glavna načina poslovanja u Kataru i zemljama Perzijskog zaljeva općenito: - izvoz robe naručitelju ili ugovorenom zastupniku - s katarskim „sponzorom“ (odnosno lokalnim većinskim vlasnikom) osnovati tvrtku u Kataru; u ovom obliku poslovanja najvažniji je dobar izbor sponzora (koji mora biti vlasnik barem 51 posto tvrtke i imati pravo na barem 15 posto dobiti) Ostanak je na tržištu skup i pokušaj otvaranja tržišta mora biti dobro isplaniran i u okvirima mogućnosti. Da bi se prodalo u Kataru, mora se biti u Kataru. Iskustva Podravke, CTBA i Analyticoma mogu svakome poslužiti kao primjer. Na katarskom tržištu vlada žestoka konkurencija za proizvode i usluge. Otvaranje tržišta dodatno je otežano visokim cijenama održavanja tvrtke u Kataru u “praznom hodu”. U tehničkom smislu, tvrtke iz Hrvatske moraju se priviknuti na poslovne prakse koje se sastoje od mješavine britanskih poslovnih uzusa i lokalnih tradicija.

Robna razmjena Republike Katara s EU-om i Hrvatskom Robnu razmjenu Katara s inozemstvom ponajprije određuje bogatstvo prirodnim sirovinama, odnosno energentima. O relativno visokoj vrijednosti izvoza može se govoriti zato što je njegova vrijednost od 70,2 milijarde eura u 2015. bila točno na polovini ljestvice članica EU-a prema vrijednosti izvoza između Danske i Slovačke, dok je udio izvoza u BDPu od približno 47 posto bio tek nešto veći od prosječnog udjela za sve članice EU-a koji je je iznosio 43,2 posto. Izvoz po glavi stanovnika ipak je upućivao na višu razinu izvoza jer su katarskih 28.800 eura u 2015. među članicama EU-a premašivale samo Belgija i Nizozemska.

www.hgk.hr

potencijalno izvozno tržište za hrvatsku - KATAR

Zbog strukture izvoza Katara, u kojoj više od 80 posto čine energenti, vrijednost izvoza znatno ovisi o kretanju njihovih globalnih cijena. Stoga je ukupna vrijednost izvoza u 2014. i 2015. godini bila znatno ispod razine od 103,7 milijardi eura ostvarene u 2012. godini. Unatoč padu globalnih cijena, pa tako i vrijednosti izvoza energenata i ukupnog izvoza, izvoz plina u 2015. činio je oko 65 posto ukupnog izvoza, izvoz sirove nafte oko 14 posto, a izvoz naftnih derivata oko 4,5 posto. Idući najvažniji izvozni proizvod prerađivačke industrije su polimeri etilena u primarnim oblicima čije su sirovine za proizvodnju također nafta i zemni plin. S obzirom na takvu strukturu izvoza, ukupan je izvoz Katara najveći prema zemljama u koje izvozi ukapljeni plin, a to su Koreja, Japan, Indija i Kina. Za ovu je analizu ipak zanimljivija struktura katarskog uvoza. Katar zbog relativno slabo razvijene prerađivačke industrije, u kojoj kemijska industrija i proizvodnja naftnih derivata čine gotovo 70 posto, uvozi niz proizvoda. Najveći dio uvoza, odnosno oko 10 posto ipak čine osobni automobili i druga vozila za prijevoz putnika. Najzastupljeniji proizvodi u uvozu Katara, 2015. godina, u 000 EUR i % ukupnog uvoza KN kod

Naziv KN

Vrijednost

Udio, %

‘8703

Osobni automobili i druga motorna vozila

2.685.606

9,1

‘8803

Dijelovi letjelica iz tarifnih brojeva 8801 i 8802

1.708.971

5,8

‘8517

Telefoni za žične i mobilne mreže

792.006

2,7

‘8544

Izolirana žica i drugi izolirani električni vodiči, s priključcima ili ne

593.696

2,0

‘8429

Samokretni buldožeri, ravnjači, utovarivači sa žlicom, cestovni valjci i slično

515.509

1,8

‘8471

Strojevi za automatsku obradu podataka i jedinice za njih

458.427

1,6

‘2601

Rudače i koncentrati željeza, uključujući i pržene željezne pirite

452.979

1,5

‘8704

Motorna vozila za prijevoz robe, uključujući šasije s motorom i kabinom

434.044

1,5

‘7303

Cijevi i šuplji profili, od lijevanog željeza

426.628

1,5

10.

‘7308

Željezne ili čelične konstrukcije i dijelovi konstrukcija

414.835

1,4

11.

‘2517

Obluci, šljunak, lomljeno ili drobljeno kamenje, agregati betona

404.544

1,4

12.

‘3004

Lijekovi (osim proizvoda iz tarifnih brojeva 3002, 3005 ili 3006)

373.514

1,3

13.

‘8481

Slavine, ventili i slični uređaji za cjevovode, kotlove, spremnike i slično

352.422

1,2

14.

‘7113

Draguljarski predmeti i njihovi dijelovi, od plemenitih kovina

351.031

1,2

15.

‘2818

Umjetni korund, kemijski definiran ili ne; aluminijev oksid; aluminijev hid.

340.625

1,2

16.

‘8411

Turbomlazni motori, turbopropelerni motori i druge plinske turbine

336.613

1,1

17.

‘8431

Dijelovi namijenjeni za strojeve iz tarifnih brojeva 8425 do 8430

308.314

1,0

18.

‘9403

Ostalo pokućstvo i njegovi dijelovi, osim medicinskog

295.076

1,0

19.

‘8415

Uređaji za klimatizaciju, s ventilatorom na motorni pogon i mjerenjem

289.345

1,0

20.

‘7408

Bakrena žica, osim operacijskih konaca, pletenih žica, kablova i slično

272.321

0,9

UKUPAN UVOZ

29.378.941

100,0

Izvor: ITC; obrada: HGK

Sama vrijednost uvoza nije visoka jer bi Katar s uvozom u visini od 29,4 milijarde eura u 2015. bio 20. među članicama EU-a, između Grčke i Slovenije, odnosno uvoz mu je bio približno 58 posto veći od uvoza Hrvatske. Uvoz per capita u visini od 12.050 eura u 2015. također ne otkriva bogatstvo Katara jer također nije posebno visok u usporedbi s članicama EU-a, odnosno Katar bi među članicama zauzeo 11. mjesto. Međutim, glavni razlog takvog stanja je to što, za razliku od većine drugih zemalja, Katar najveći dio potreba za energentima pokriva iz vlastitih izvora, odnosno tek mali dio pokriva uvozom.

KATAR - potencijalno izvozno tržište za hrvatsku

Hrvatska gospodarska komora

Uvoz Katara po zemljama, 2015. godina Partner

UKUPNO

Vrijednost uvoza mlrd. EUR

Udio u ukupnom uvozu %

29,4

100,0

Kina

3,4

11,5

SAD

3,2

11,0

Ujedinjeni Arapski Emirati

2,6

8,8

Njemačka

2,2

7,5

Japan

1,9

6,5

Ujedinjeno Kraljevstvo

1,7

5,7

Italija

1,3

4,4

Saudijska Arabija

1,3

4,3

Francuska

1,1

3,8

Indija

1,1

3,7

0,02

0,05

61.

Hrvatska

Izvor: ITC; obrada: HGK

Katar uvozi iz svih dijelova svijeta, pojedinačno najviše iz Kine i SAD-a, ali uvoz iz Europske unije ima visok udio te čini oko 30 posto ukupnog uvoza. Katar iz Europske unije najviše uvozi strojeve i uređaje, vozila, električne uređaje i opremu, proizvode od željeza i čelika, dijelove zrakoplova, namještaj i farmaceutske proizvode. Detaljnije promatrano, najznačajniji su proizvodi automobili te dijelovi zrakoplova. Europska unija promatra Katar kao članicu Zaljevskog vijeća za suradnju (Gulf Cooperation Council - GCC, koje čine Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati), četvrtoga izvoznog tržišta za proizvode iz EU-a u 2015. godini. EU je s Vijećem 1988. godine sklopio Ugovor o suradnji, na temelju kojeg se održavaju godišnji sastanci i poboljšava suradnja, ali su od 2008. suspendirani pregovori o slobodnoj trgovini. Unatoč tome, izvoz u Katar posljednjih godina ima značajan trend rasta te je prema podacima Eurostata u 2016. bio 79,4 posto veći nego u 2010., dok je ukupna vrijednost izvoza EU istodobno povećana znatno nižih 29 posto. Izvoz EU-a u Katar prema SMTK, mil. EUR 2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

Udio u ukupnom izvozu, %

Hrana i žive životinje

131,9

152,3

189,5

206,8

259,5

293,9

309,7

3,2

Pića i duhan

36,8

49,8

59,2

67,8

72,5

95,2

98,6

1,0

Sirove materije, osim goriva

106,5

159,9

245,9

196,2

225,3

190,1

172,3

1,8

Mineralna goriva i maziva

7,4

13,2

16,7

16,8

43,9

24,0

23,9

0,2

Životinjska i biljna ulja i masti

1,6

2,0

2,3

3,0

3,8

5,0

5,3

0,1

Kemijski proizvodi

377,8

317,1

344,5

424,6

483,1

541,7

552,1

5,7

Proizvodi svrstani prema materijalu

529,3

577,1

662,8

649,3

749,8

1.017,8

774,2

8,0

Strojevi i prijevozna sredstva

3.269,1

2.676,4

3.246,3

3.529,5

5.089,2

6.227,0

5.257,1

54,6

Razni gotovi proizvodi

729,0

909,3

1.084,0

974,6

1.346,0

1.606,4

1.474,4

15,3

Proizvodi i transakcije, d.n.

148,8

21,7

35,0

37,7

36,7

402,7

903,3

9,4

32,9

44,0

121,0

46,7

97,3

113,9

61,9

0,6

5.370,9

4.922,8

6.007,3

6.153,1

8.406,9

10.517,7

9.632,8

100,0

Neraspoređeno UKUPNO Izvor:Eurostat; obrada: HGK

www.hgk.hr

potencijalno izvozno tržište za hrvatsku - KATAR

Vrijednost robne razmjene Hrvatske s Katarom istodobno nije imala takav trend rasta, već je dosta oscilirala. U 2016. je godini ipak zabilježena najviša vrijednost robnog izvoza i uvoza pa se može govoriti o pozitivnim trendovima u kretanju robne razmjene, dijelom ostvarenim i zbog rasta vrijednosti američkog dolara. Za Hrvatsku je ipak najvažnije da s ovom bogatom zemljom ostvaruje znatan vanjskotrgovinski suficit, pri čemu je vrijednost izvoza u 2016. bila 10 puta veća od vrijednosti uvoza. Hrvatska iz Katara ne uvozi energente, već je uvjerljivo najznačajniji uvozni proizvod polietilen. Različite vrste ovog proizvoda kemijske industrije činile su u 2015. godini oko 90 posto ukupnog uvoza, a u 2016. godini čak oko 99 posto ukupnog uvoza. Robna razmjena Hrvatske s Katarom, 000 EUR Izvoz

Uvoz

Saldo

2010.

47.327

320

47.007

2011.

37.196

1.247

35.949

2012.

22.208

3.963

18.245

2013.

21.356

3.778

17.578

2014.

19.519

3.732

15.787

2015.

21.123

3.314

17.809

2016.

50.576

5.063

45.513

Izvor: DZS; obrada: HGK

Struktura izvoza Hrvatske u Katar vrlo je raznovrsna, a najznačajnije izvozne proizvode predstavljaju transformatori, drvo smreke, ventili za cjevovode i kotlove, elektronički instrumenti i aparati te zasuni od kovanog željeza za cjevovode, kotlove, spremnike... Ovih pet skupina proizvoda činilo je u 11 mjeseci prošle godine oko 92 posto ukupne vrijednosti izvoza. Znatan porast vrijednosti izvoza na godišnjoj razini u 2016. godini zabilježen je zbog znatnog rasta vrijednosti izvezenih transformatora.

Potencijali rasta izvoza prema Kataru Glavni potencijal rasta izvoza na katarsko tržište jest bogatstvo Katara, slabo razvijena industrija i relativno slabo prisustvo na tom tržištu promatrano kroz broj proizvoda koji se na njega izvoze. Ako se usporede struktura uvoza Katara iz EU-a i Hrvatske, uočljiv je prostor za hrvatske proizvođače strojeva i uređaja, namještaja i farmaceutske industrije. Također, treba napomenuti da uspješno prisustvo tvrtki, poput Končar-Energetskih transformatora, Adria Scana (softver) ili MIV Varaždina (metalni dijelovi za vodovode, odvodnju, energetiku), na katarskom tržištu daju dobru referencu hrvatskim izvoznicima i pokazuju da je moguće uspješno poslovati na tom tržištu. Iskustva Veleposlanstva Republike Hrvatske u Kataru Uz sport, Hrvatska polako postaje sve više prepoznatljiva po prehrambenim proizvodima (najviše Podravka). Ima još dosta prostora za prehrambene proizvode, ali za uspjeh na ovom tržištu treba biti stalno prisutan i aktivno obrađivati tržište, obilaziti supermarkete, imati dovoljno zaliha, osiguravati brzo carinjenje robe... Uz prehrambene artikle, na ovom tržištu ima prostora i za različite proizvode i usluge IT sektora. Analyticom se probio sa svojim sustavom COMET, Adria-Scan je također prisutan, a CROZ ulaže velike napore za osvajanje regionalnog tržišta. Tržište osvaja i građevinski sektor čiji su stručni radnici i tehničari prepoznati najviše zahvaljujući hrvatsko-katarskom poduzeću CTBA, dok je u sektoru energetike prisutan Emerson Hrvatska. Postoje dobre prilike s nekim proizvodima hrvatske vojne industrije, te proizvodima Končara, a u doglednoj budućnosti možda i teretnih tračničkih vozila i prateće opreme, posebno za sigurnost u željezničkom prometu. Turizam također predstavlja veliki potencijal koji se počeo polako realizirati, ali zahtijeva još značajnih promotivnih aktivnosti. Relativno restriktivni postupci izdavanja hrvatskih viza usporavaju rast broja turista iz ove regije. U svim zemljama Zaljeva internet je u vrlo širokoj uporabi. Svi tenderi, oglasi za javne natječaje na području brodogradnje, željeznica, javnih radova, svih mogućih roba i usluga se redovito objavljuju. Za veće poslove se često traže pretkvalifikacije. Međutim, postoji potreba pažljivog pristupa jer se među brojnim vjerodostojnim poslovnim ponudama, povremeno nađu i oni koji pokušavaju poslovati na nedozvoljen način. Pravila su jednostavna: ako izgleda “predobro”, vjerojatno i jest. Ako se traže bilo kakve uplate unaprijed, to je uvijek sumnjivo. Vjerodostojne komunikacije, a takvih je većina, uvijek je moguće provjeriti.

KATAR - potencijalno izvozno tržište za hrvatsku

Hrvatska gospodarska komora

Za izvoz na pojedina tržišta, pa tako i na katarsko, potrebno je poznavati poslovne običaje, porezne, carinske i ostale propise, o čemu je moguće informirati se i u HGK-u. Uobičajeni način otvaranja novih tržišta jest prisustvo na sajmovima. Četiri su područja koja najviše zanimaju hrvatske tvrtke: turizam, hrana, informatika i građevinarstvo. Nastup na pojedinim sajmovima u Kataru moguće je sufinancirati sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, putem natječaja Internacionalizacija poslovanja MSP-ova, pri čemu je takvo sufinanciranje predviđeno za mikro, male i srednje poduzetnike. Bespovratna sredstva (u iznosu od 100.000 do 1.000.000 kuna) dodjeljivat će se putem trajno otvorenog Poziva na dostavu projektnih prijava s krajnjim rokom dostave projektnih prijava 31. prosinca 2017. godine, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava u ukupnoj vrijednosti od 38.000.000 kuna. Detalji o natječaju mogu se pronaći na internetskoj stranici Europskih strukturnih i investicijskih fondova (poveznica: http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1386). Neki od značajnijih sajmova navedeni su u sljedećoj tabeli. Popis značajnijih sajmova u Kataru, 2017. godina Sajam

Mjesto održavanja

Termin održavanja

Foodex Qatar (sve u vezi s hranom; tehnologijom proizvodnje, pakiranjem, upravljanjem kvalitetom, rashladnim uređajima, transportom)

Doha

02.04.-04.04.

Arab Future Cities Summit (transport, logistika, komunikacije)

Doha

10.04.-11.04.

Qatar Motor Show

Doha

18.04.-22.04.

World Anaqa Show (moda)

Doha

19.04.-24.04.

Heavy Max (teški strojevi, dizalice, teška vozila)*

Doha

08.05.-11.05.

Qatar Stonetech (kamen i tehnologije u građevini)*

Doha

08.05.-11.05.

Project Qatar (građevinarstvo, elektrika, energija i obnovljivi izvori - sve vezano uz građevinu)*

Doha

08.05.-11.05.

Doha International Exhibition Health&Fitness Exhibition (wellness, zdravstvena i fitness industrija)

Doha

04.10.-07.10.

Qatars International Exhibition for Franchice and Business opportunities (poslovne prilike, franšize)

Doha

10.10.-12.10.

Cover Tech (tehnologije prekrivanja podova i zidova)*

Doha

10.10.-12.10.

Doha Beauty Show (kozmetika, spa, prirodni proizvodi, frizerska oprema)

Doha

19.10.

World Of Luxury (moda, torbice, stanovanje, lifestyle)

Doha

19.10.

Hospitality Qatar (hoteli, restorani, cafe shopovi, franšize)*

Doha

07.11.-09.11.

Index Qatar (opremanje interijera u turizmu) http://www.index-qatar.com/ *

Doha

13.11.-15.11.

NCT Middle East (sigurnost i obrana - tema KBRN zaštita) http://nct-middleeast.com/

Doha

15.11.-16.11.

Civil Defence Exhibition & Conference (civilna zaštita, vatrogastvo)*

Doha

Studeni

Digex (pokloni, suveniri, ideje za poklone)

Doha

Studeni

Qatar International Boat Show

Doha

Prosinac

*nastupe na crveno označenim sajmovima moguće je sufinacirati sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj

Prostor Zaljeva dovoljno je homogeno i povezano tržište te je racionalno prisustvovati regionalnim sajmovima. Primjeri takvih regionalnih sajmova su Gulfood koji se održava krajem veljače u Dubaiju (sljedeće godine od 18. do 22. veljače) i najveći je sajam prehrambene industrije u ovom dijelu svijeta te Arabian Travel Market, vodeći sajam turizma na Bliskom istoku, koji se održava krajem travnja svake godine (ove godine 24. – 27. travnja) u Dubaiju. Među značajnijim je regionalnim sajmovima i sajam građevinarstva koji se održava u svibnju u Kataru (naveden u gornjoj tablici).

Dosadašnje aktivnosti HGK u Kataru 2015. – predsjednik HGK posjetio je Državu Katar od 10. do 14. svibnja 2015., kada je sudjelovao na Doha Forumu 2015 te se sastao s Nj. E. šeikom Khalifom Bin Jassim Bin Mohammed Al-Thanijem, predsjednikom komore Qatar Chamber Of Commerce and Industry (QCCI). 2014. – predsjednik Hrvatskog sabora službeno je posjetio Katar 19. i 20. studenoga 2014., a u njegovoj pratnji bilo je i uže gospodarsko izaslanstvo. www.hgk.hr

potencijalno izvozno tržište za hrvatsku - KATAR

2013. – U Dohi se od 23. do 25. travnja 2013. održao ICC WCF World Chambers Congress, a tom prigodom se HGK predstavio izložbom BeCroative. 2012. – HGK je, u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, organizirao gospodarsko izaslanstvo povodom službenog posjeta predsjednika Republike Hrvatske Kataru od 11. do 14. studenoga 2012. godine, odnosno povodom svečanog otvaranja Veleposlanstva Republike Hrvatske u Dohi. Gospodarski dio izaslanstva sačinjavalo je 47 predstavnika iz 24 tvrtke, tri znanstveno-obrazovne institucije, pet banaka i četiri institucije. 2009. – U pratnji ministra vanjskih poslova i europskih integracija RH, tijekom službenog posjeta Kataru, 25. i 26. listopada 2009. godine boravilo je hrvatsko gospodarsko izaslanstvo u organizaciji HGK.

KRATICE Zahvaljujemo Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Državi Katar na pomoći i informacijama koje su pomogle u izradi ove analize.

HGK

Hrvatska gospodarska komora

BDP

Bruto domaći proizvod

MMF

Međunarodni monetarni fond

Europska unija

QAR

Katarski rijal

HRK

Hrvatska kuna

EUR

Euro

USD

Američki dolar

PDV

porez na dodanu vrijednost

GCC

Gulf Cooperation Council

Institucije za kontakt: Hrvatska gospodarska komora Sektor za međunarodne poslove i EU Odjel za bilateralnu i multilateralnu suradnju Tel.: 01 48 28 382 Faks: 01 48 28 379 E-adresa: eoi@hgk.hr Hrvatska gospodarska komora Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Odjel za makroekonomske analize Tel.: 01 48 28 373 Faks: 01 45 61 535 E-adresa: makroekonomija@hgk.hr

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Državi Katar Wadi Al Humra 807 St. Saha 96, building no. 3 Al Dafna Area Doha, Qatar Tel.: + 974 44 835 188 Tel.: + 974 44 835 224 Faks: + 974 44 835 175 E-adresa: croemb.doha@mvep.hr Veleposlanstvo Države Katar u Republici Hrvatskoj Babonićeva 115 10 000 Zagreb Tel.: + 385 1 644 66 44 Tel.: + 385 644 66 45 Faks: + 385 1 644 66 46 E-adresa: zagreb@mofa.gov.qa

Opće napomene: Ovu analizu izrađuje i za nju je odgovoran HGK. Informacije, mišljenja, analize i zaključci koji se iznose temelje se na javnim statističkim i ostalim informacijama što potječu iz izvora u čiju se potpunost i točnost HGK pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, analize i zaključci izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o promjenama izvora informacija te o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Ova publikacija ili njeni dijelovi ne mogu se kopirati ili bilo kako drukčije reproducirati bez navođenja izvora

KATAR - potencijalno izvozno tržište za hrvatsku

Hrvatska gospodarska komora

predstavljamo Tommaris kreativa, Zagreb

Virtualna oglasna ploča Portal MojaZgradaOnline.hr poboljšava informiranost stanovnika u nekoj zgradi što je jedinstveni projekt, i to ne samo u Hrvatskoj već i u regiji, kaže Marina Zaninović Pranjić

vrtka Tommaris kreativa iz Zagreba bavi se uređenjem i održavanjem okoliša stambenih zgrada i privatnih dvorišta te čišćenjem objekata, a vode je sestra i brat Zaninović, Marina i Tomislav. Tvrtku su osnovali 2013. godine s ciljem da tržištu ponude nove, korisne i inovativne usluge koje će olakšati svakodnevni život građana. Tako je i nastao portal MojaZgradaOnline.hr. “Riječ je o portalu koji kao virtualna oglasna ploča suvlasnicima zgrada diljem Hrvatske omogućuje uvid u sva zbivanja u zgradi te online komunikaciju. Naš portal poboljšava informiranost stanovnika u nekoj zgradi što je jedinstveni projekt i to ne samo u Hrvatskoj već i u regiji”, kaže direktorica tvrtke Tommaris kreativa Marina Zaninović Pranjić koja

Posla ima dovoljno za sve one koji se ne boje fizičkog rada, ističe direktorica Tommaris kreative napominje kako se primarna djelatnost tvrtke razvila iz toga. “Kad smo se odlučili pokrenuti ovaj jedinstveni portal i započeli prikupljati kontakte iz područja upravljanja zgradama, shvatili smo da postoji velika potreba i za održavanjem stambenih zgrada, čišćenjem stubišta i zajedničkih prostorija, ali i vanjskim uređenjem krajolika”, objašnjava ona. Prema njezinim riječima u Hrvatskoj je jako teško uspjeti kada se kreće bez financijskog zaleđa, oslanjajući se samo na sebe, ali nije nemoguće. Najbolje prolazi nešto novo, drugačije i pristupačno, a ako ste samo jedan u nizu ponuđača identičnih usluga, teško ćete uspjeti.

Iskorištene mjere za samozapošljavanje

“Mi smo imali sreću da smo se, spletom okolnosti, počeli baviti poslom kojim se bavi jako malo tvrtki u Zagrebu. Samim time posla ima

dovoljno za sve one koji se ne boje fizičkog rada. Kada je u pitanju poslovanje u Hrvatskoj, nismo se susreli s većim problemima. Štoviše, kod pokretanja tvrtke iskoristili smo mjere samozapošljavanja koje su nam uvelike pomogle da poslovanje postavimo na noge jer nam je godinu dana država uplaćivala bespovratno 50 posto bruto plaće”, pojašnjava Marina Zaninović Pranjić. Ono što im je kamen spoticanja jest sezonski karakter posla jer su, kao veliki zaljubljenici u prirodu, glavnu djelatnost usmjerili na uređenje i održavanje okoliša, što uključuje svu potrebnu brigu za travnjake, orezivanje živica i grmlja, nabavu i sadnju drveća i grmlja. Svojim klijentima nude i druge poslove: rušenje stabala, krčenje zapuštenih parcela i plijevljenje korova. “Od ranog proljeća do kasne jeseni posla je toliko da ga jedva stižemo odraditi, pa postoji potreba za dodatnom radnom snagom, ali problem nastaje zimi kada naša djelatnost zbog vremenskih uvjeta jednostavno ‘hibernira’. Najveći je problem nedostatak radne snage - trebamo ljude koji su spremni raditi sedam do osam mjeseci godišnje”, kaže Marina Zaninović Pranjić. U posao neprekidno ulažu kupnjom novih strojeva i alata, a planiraju zapošljavanje novih ljudi te ulaganje u poslove vezane uz hortikulturu kako bi klijentima ponudili širi spektar usluga s područja uređenja okoliša i dizajniranja krajolika. (L.V.)

Najveći je problem nedostatak radne snage trebamo ljude koji su spremni raditi sedam do osam mjeseci godišnje. Marina Zaninović Pranjić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 29

PRIČA S RAZLOGOM Auro Domus

Širenje kroz fra Auro Domus Partner postat će prva neprehrambena franšiza u Austriji i Sloveniji, a potom i u drugim europskim zemljama te prva vezana uz plemenite metale s područja Jugoistočne Europe piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

A 1916. god

udareni temelji Auro Domusa

180

više od trgovina imaju danas

uro Domus je hrvatska novčarska institucija specijalizirana za trgovinu zlatom, a nastala je na stotinu godina staroj zlatarskoj tradiciji obitelji Dessardo. Danas imaju više od 180 trgovina za otkup zlata i srebra, prodaju investicijskog zlata, zlatnog nakita te mjenjačke usluge, a nedavno su krenuli i u širenje putem tzv. modularnih franšiza. Temelji Auro Domusa udareni su davne 1916. godine kada je Renato Dessardo započeo izobrazbu za majstora zlatara pa 1929. godine otvorio u Opatiji svoju prvu zlatarnicu. Nakon njega posao su preuzeli i proširili njegov sin Ivo, potom unuk Armin, a na toj tradiciji je Loris Dessardo, četvrta generacija obitelji u poslu sa zlatom, 2010. godine osnovao tvrtku Auro Domus. Dugogodišnje iskustvo usmjereno na zadovoljavanje potreba tržišta pokazalo se kao pun pogodak te je tvrtka brzo izrasla u najveći hrvatski profesionalni lanac trgovina zlatom. Pokazuje to i bilanca, naime, prošle godine su ostvarili više od 177 milijuna kuna prihoda, a konsolidirani prihod grupe bio je gotovo 220 milijuna kuna. Tijekom šest godina poslovanja tvrtka je ostvarila više od 1,6 milijardi kuna prihoda.

Širenje na međunarodno tržište

više od mil kn

177

prihodovano lani

“Prošla je godina bila relativno dobra. Kažem relativno jer smo ostvarili bolje rezultate nego u 2014. i u 2015. te, iako očekujemo konsolidirani rast prihoda veći od 10 posto, smatram da to može i puno bolje. Naime, mi smo s rezervom krenuli u 2016., planove smo radili vrlo konzervativno i na kraju ih ostvarili, no da smo hrabrije i bolje planirali, ostvarili bismo puno više. Poučeni tom lekcijom u 2017. smo ušli ambicioznije, realizirali smo širenje kroz franšizu koju smo završili u prošloj godini sa slovenskom tvrtkom kao partnerom i krećemo sa slovenskog tržišta dalje. Isti taj model primjenjujemo i u Hrvatskoj u gradovima u kojima nemamo poslovnica i u kojima nam je teško doći do kvalitetnih lokacija, a istom strategijom se namjeravamo širiti i na području Europske unije. Naš poslovni model

30 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

se temelji na tome da lomljeno zlato i srebro građana izvozimo u EU gdje se u certificiranim kovnicama prerađuje u visokokvalitetni plemeniti metal koji onda vraćamo na tržište. Cilj nam je kompletan uvoz pokriti izvozom te izbalansirati tu bilancu“, objasnio nam je Loris Dessardo.

Svojim franšizerima Auro Domus nudi poslovni koncept po modelu “ključ u ruke” Auro Domus je brendirao svoje poslovanje u otkupu i investicijskom zlatu u dvije franšize, kroz dva koncepta. Prvi je Cash, Gold & More, koji je usmjeren na otkup lom zlata uz prodaju investicijskog zlata i mjenjačnicu kao dopunsku djelatnost, a drugi The Bank of Gold, koji je usmjeren na klijente zainteresirane za investicijsko zlato. Pionirska franšizna jedinica predstavljena je sredinom siječnja u Rijeci te je time počeo novi poslovni ciklus usmjeren širenju na međunarodno tržište. The Bank of Gold franšiza koju je uzela tvrtka Tresor koristit će vizualni identitet, marketing, nabavu i svu poslovnu potporu Auro Domusa u otkupu i prodaji investicijskog zlata. Svojim franšizerima Auro Domus nudi poslovni koncept po modelu “ključ u ruke” te preuzima brigu o svemu što je potrebno za početak poslovanja počevši od uređenja prostora, preko nabave zaliha i softvera do marketinške i poslovne podrške u radu te obrtnih sredstava, što ukupno može stajati oko 100.000 eura. Partneri skrbe o kadrovima i poslovnom prostoru, dužni su osigurati bankarsko jamstvo, dok Auro Domus osigurava sigurnu dostavu naručenog investicijskog zlata i siguran otkup otkupljenog lomljenog zlata. Trošak pokretanja

nšizu

franšize je između 15.000 i 35.000 eura, a dobit se dijeli među partnerima. Zaokret prema konceptu modularne franšize uskoro će dobiti i prve franšizoprimce

Auro Domus je brendirao svoje poslovanje u dvije franšize: Cash, Gold & More i The Bank of Gold u Austriji i Sloveniji, a zatim i u drugim europskim zemljama. Time će program Auro Domus Partner postati prva neprehrambena franšiza u tim zemljama i prva vezana uz plemenite metale s područja Jugoistočne Europe.

Treba nam samo stabilna regulativa

Prije nekoliko dana u Auro Domusu su najavili zapošljavanje čak 200 novih radnika, čime bi

im broj zaposlenih porastao za čak 50 posto, sa 400 na oko 600. Razlog povećane potrebe za radnom snagom je planirano otvaranje prodajnih mjesta na pedesetak novih lokacija, uglavnom na obalnom području, od Umaga pa do Dubrovnika. Iako im očito odlično ide i bez pomoći države, Dessarda smo upitali što bi se moglo i trebalo institucionalno učiniti da se poduzetnicima olakša poslovanje. “Treba nam samo stabilna regulativa. Konkretno za rad s investicijskim zlatom nisu na vrijeme doneseni pravilnici i zakoni, pa jednostavno ne možete ući u neke nove poslovne niše jer se ne zna pravni okvir. Smatram da bi na tom problemu trebalo puno više poraditi”, istaknuo je Dessardo dotaknuvši se još jednog primjera gdje bi se mogao ostvariti napredak uz bolje sređenu regulativu. “Mi kao država nemamo ni jedan službeni zlatnik koji možemo prodavati bez PDV-a i to nas čini nekonkurentnima. Tu moramo naći načina da rastemo i budemo brži u odgovorima na tržišne izazove. Umjesto direktnih poticaja bilo bi nam bolje da ta sredstva ulažemo u modernizaciju institucija koje onda indirektno mogu pomoći poduzetništvu”, zaključio je Dessardo.

Naš poslovni model temelji se na tome da lomljeno zlato i srebro građana izvozimo u EU gdje se u certificiranim kovnicama prerađuje u visokokvalitetni plemeniti metal koji onda vraćamo na tržište. Loris Dessardo

24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO Forum Marketing poljoprivrednih proizvoda

Poljoprivrednici, u prosjeku, stariji od 59 godina Marketingom poljoprivrednih proizvoda mladim poljoprivrednicima omogućili bismo lakšu prodaju i plasman njihovih proizvoda, smatra Robert Bakota piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

prostorijama Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Split prošloga je tjedna održan forum Marketing poljoprivrednih proizvoda. Organizirala ga je Hrvatska poljoprivredna agencija u sklopu provedbe EU projekta GrassCroatia - Razvoj ruralnih područja i poljoprivrede za uspješno društvo. Provedbom ovog projekta namjerava se podići svijest stanovništva o ciljevima Zajedničke poljoprivredne politike EU-a, njenu značaju za održivost i razvoj ruralnih područja, poljoprivrednih gospodarstava i sigurnosti hrane.

Animirati mlade

Robert Bakota, zamjenik ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije, istaknuo je kako se ovim projektom nastoji animirati mlade poljoprivrednike i mlade proizvođače jer je prosječna starost poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj viša od 59 godina. “Svaki dan dolaze nove tehnologije i nova znanja tako da naše proizvođače treba obučiti kako bi dobili posebne vještine. Mladi ljudi svakako lakše ovladavaju tim vještinama i tehnologijom. Marketingom poljoprivrednih proizvoda mladim poljoprivred-

“Cilj projekta je razvoj ruralnih područja kroz poljoprivredu kako bismo postali uspješno društvo. Naš slogan je Život na selu je život u skladu s prirodom. Nastojimo informirati javnost o zajedničkim politikama EU-a, a u ovom konkretnom slučaju radi se o mladim poljoprivredni-

Marketing je završnica proizvodnje, a važan je kako za tržište, tako i za prodaju, istaknula je Vesna Bulić nicima omogućili bismo lakšu prodaju i plasman njihovih proizvoda. Država raznim mjerama potiče mlade poljoprivrednike i mala gospodarstva tako da možemo očekivati bolje rezultate”, ističe Bakota. Vesna Bulić, načelnica Odjela za projekte i analize te voditeljica projekta GrassCroatia, napominje kako ovaj projekt sufinancira Europska komisija.

cima. Marketing je završnica proizvodnje, a važan je kako za tržište, tako i za prodaju”, istaknula je Vesna Bulić.

Poljoprivredi novo značenje

Josip Gugić, profesor na Veleučilištu Marko Marulić u Kninu, kaže da se poljoprivredi kao temeljnoj djelatnosti ovim projektom nastoji dati novo značenje u gospodarskom razvoju. “Poljoprivreda

32 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

ima pomalo izmijenjenu ulogu nego ranije, ali je i dalje važna djelatnost za Splitsko-dalmatinsku županiju. Bez razvoja i podrške malim poljoprivrednim gospodarstvima ona se ne bi mogla nositi s pritiscima tržišta u budućnosti. Mala poljoprivredna gospodarstva imaju nezamjenjivu ulogu u sprečavanju depopulacije, očuvanju kulturne, krajobrazne i bioraznolikosti ruralnog prostora te njegovih tradicijskih vrijednosti”, smatra Gugić. Marin Čagalj iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, podsjetio je kako 52 posto poljoprivrednih gospodarstava obrađuje površinu manju od dva hektara. “Marketing - istraživanje tržišta još je nepoznat alat većini poljoprivrednih proizvođača. Jedan od razloga je i to što su nositelji gospodarstava relativno stariji ljudi, a zatim i lošije naobrazbe. Većini nositelja poljoprivrednih gospodarstava nepoznati su novi trendovi i zato bi se trebali usredotočiti na izravnu prodaju”, kazao je Čagalj.

Zdravo za gotovo

Nismo svi jednaki pred bankom Marko Sever Eko Sever

Kredit na 15 mjeseci uz kamatnu stopu manju od pet posto! Da mi je vidjeti tvrtku koja se našla u problemima, pogotovo vezano uz cash flow, a da dobije od bilo koje banke takve uvjete kreditiranja!

nogo se stvari svakodnevno događa, no jedna tema već duže potresa medijski svijet: tema o Agrokoru. Ona je vrlo zanimljiva i s poljoprivrednog aspekta jer koncern Agrokor - točnije, tvrtke u njegovom vlasništvu - veliki je poljoprivredni proizvođač, a istodobno i veliki korisnik državnih poticaja za poljoprivredu. Jako me smetaju zadnje informacije o kreditima koje je Agrokor dobio jer nitko u novinarskom svijetu nije potegnuo pitanje kako to da neka tvrtka može dobiti takve uvjete na domaćem kreditnom tržištu, koje ni jedno drugo poduzeće ne može dobiti - ili može, ali izuzetno teško. Kredit na 15 mjeseci uz kamatnu stopu manju od pet posto! Da mi je vidjeti tvrtku koja se našla u problemima, pogotovo vezano uz cash flow, a da dobije od bilo koje banke takve uvjete kreditiranja! Možeš si misliti! I još više od toga, dobiti kredit ovakvog tipa a da nemaš imovinu čija vrijednost može jamčiti za njega...?! A Agrokor je već svu svoju imovinu, ili barem većinu, založio, pa je vrlo zanimljivo kako se postavlja taj dvostruki standard. Mnogi bi mi vjerojatno u ovom trenutku rekli - “pa di ti živiš” i “kaj se čudiš k’o pura dreku”, ali mene ovakve stvari naprosto iznenađuju - štoviše, rastužuju. Poljoprivreda bi stvarno trebala biti veoma važna za naše društvo, pogotovo u kontekstu prehrambene neovisnosti i zdravlja naših stanovnika, ali nažalost u Hrvatskoj se još uvijek misli samo na profit i to jedne manje skupine ljudi. Ima tako krasnih priča, tako krasnih poljoprivrednih proizvođača koji imaju vrlo stabilno poslovanje, ali nažalost sve ih je manje. Sustavno je zanemarivana

činjenica da svaka poljoprivredna politika bilo koje suverene države mora počivati na spektru malih i srednjih poljoprivrednih proizvođača, a ne velikih sustava. Jer kao što sada vidimo na pri-

nastaje kada se to stavi u kontekst i poljoprivredu vidi kao ključnu gospodarsku djelatnost u Hrvatskoj. Opet ću se ponavljati, ali nadam se da time dolazi sve više do svijesti ljudi, da

Poljoprivredna politika bilo koje suverene države mora počivati na spektru malih i srednjih poljoprivrednih proizvođača mjeru Agrokora, ako taj sustav nestane preko noći, mi ćemo imati jako velikih problema s proizvodnjom, distribucijom i prodajom poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj, ali i šire. Neke brojke govore da je uz taj sustav vezano više od 100.000 radnih mjesta te više od 15 posto poljoprivrednih gospodarstava u nas. To je ogroman udarac za jednu tako malu i pogotovo gospodarski nestabilnu državu kao što je naša. A još veći problem

se mali moraju početi organizirati. Stvarati veće sustave za otkup i distribuciju svojih proizvoda. Stvarati visokovrijedne proizvode s velikim dohotkom i direktno prodavati krajnjem potrošaču - to je jedini način da se ovakve stvari više ne ponove. Točnije, ako se i dogodi da se neki veliki sustav nađe u problemima, to tada neće toliko utjecati na cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju u Republici Hrvatskoj.

24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 33

TURIZAM Kamp Polidor bilježi odlične rezultate

Može i doručak u košarama Iako je otvoren tek prije nepune dvije godine, kamp Polidor dosad je dobio mnoge nagrade, među kojima se ističe Inovacamp 2016. piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ali obiteljski kamp Polidor u Funtani u Istri, od otvaranja u srpnju 2015. pa do danas, bilježi odlične fizičke i financijske rezultate. S kapacitetom mjesta za 300 kampista jedan je od rijetkih kampova koji je otvoren tijekom cijele godine. U zadnjih šest mjeseci 2015. godine u tom kampu ostvareno je 7000 noćenja, dok je lani ostvareno 24.000 noćenja. Od početka listopada 2016. do konca ožujka ove godine zabilježeno je 3360 noćenja što samo ukazuje na činjenicu kako je sezonu moguće produljiti na više od tri ljetna mjeseca. U punoj turističkoj sezoni u kampu Polidor je zaposleno 35 radnika. “Dobre fizičke rezultate pratili su i odlični financijski rezultati, pa je tako kamp prošle godine ostvario prihod od 3,5 milijuna kuna, a ove se godine, s obzirom na povećanje kapaciteta očekuje rast prihoda od 10 posto”, rekla je Giulia Ukušić iz Polidor Camping Parka. Dodala je kako je u kamp Polidor dosad uloženo 15

milijuna kuna, a ove godine investirat će se još 4,5 milijuna kuna u dodatne sadržaje te smještajne objekte u sklopu kampa. U pripremi je mnogo noviteta, a neki od njih su izgradnja dvaju bazena, jednog za odrasle i drugog za djecu s vodenim atrakcijama. Oba bazena, zajedno s pool barom, otvorit će se tijekom travnja. Uz to, kako je najavila Giulia Ukušić, u kamp će se ove godine postaviti sedam novih luksuznih mobilnih kućica te 12 glamping šatora. Posebnost za goste bit će doručak u košarama.

Za svakoga ponešto

Iako je otvoren tek prije nepune dvije godine, kamp Polidor dosad je dobio mnoge nagrade, među kojima se ističe Inovacamp 2016. za inovativan koncept pružanja visokokvalitetne personalizirane

usluge. Naime, vlasnici kampa njeguju jedinstveni pristup svakom gostu, a inovativnost je vidljiva prije svega u višenamjenskoj zgradi s brojnim sadržajima za goste u zimskim mjesecima. U grijanim prostorijama nalazi se sanitarni čvor s WC-ima za djecu i osobe s invaliditetom, zatim tuševi, obiteljska kupaonica te prostor za ručno pranje rublja i posuđa. Zanimljivo je kako je kamp prilagođen kampistima koji imaju kućne ljubimce, pa se u sklopu Polidora nalazi i tuš za kućne ljubimce. Najmlađima je, u jednoj zgradi, na raspolaganju dječja igraonica s velikim toboganom, mali fitness te prostori za masažu i bilijar. U drugoj zgradi je pak uređena prostorija za druženje u kojoj se nalazi kamin i televizor za goste kampa tijekom zimskog razdoblja. U blizini kampa nalazi se moderna plaža do koje se goste prevozi vlakićem.

znakovi hrvatske kvalitete Holcim Agrocal® granule i mikrogranule, Holcim Vivacal® granule i mikrogranule Holcim Agrocal® (Ca) granule su prirodni izvor kalcija za dugotrajnu i učinkovitu kalcizaciju i poboljšanje kiselog tla. Holcim Agrocal® (Ca) mikrogranule su prirodni izvor kalcija za brzu i učinkovitu kalcizaciju i poboljšanje kiselog tla. Holcim Vivacal® mikrogranule (Ca) su prirodni izvor kalcija u hranidbi životinja. Holcim mineralni agregati d. o. o. – Nedešćina

Holcim mineralni agregati dio je Holcim Grupe, jednog od vodećih svjetskih dobavljača cementa, agregata (drobljeni kamen, pijesak i šljunak), betona i usluga povezanih s gradnjom. Holcim u Hrvatskoj ima jednu tvornicu cementa, dva terminala za cement, tri tvornice betona i tri kamenoloma agregata. Kao jedan od osnivača HR PSOR-a, Holcim u poslovanju primjenjuje načela održivog razvoja te pri donošenju poslovnih odluka u obzir uzima i okolišne i društvene te ekonomske aspekte.

34 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

Etno Park Zagreb u Maloj Mlaki

Opuštanje uz turopoljski čardak

lasnici imanja u Maloj Mlaki, Nikolina Fiolić Crnjak, njezina sestra Barbara i brat Mario Fiolić, godinama su razmišljali o otvaranju etno parka na svome imanju čija će ponuda privlačiti turiste. Prije samog pokretanja te ideje, istraživali su interese i navike turista te nakon toga odlučili što će ponuditi na imanju. Bilo da je riječ samo o šetnji, fotografiranju, organiziranju raznih proslava ili jednostavno bijegu od stresa i rutine svakodnevnog života, dobili su mnogo upita od ljudi svih dobi. Kada su sve te upite saželi na papir, odlučili su kako je pravo vrijeme za otvorenje Etno parka Zagreb. Tako je ponuda nedavno otvorenog Etno Parka Zagreb namijenjena svima koji se žele odmoriti i provesti dan u mirnoj oazi udaljenoj od gradske vreve. “U sklopu našeg parka nalazi se i Kuća dede Nikole i Zbirka sjećanja tj. drveni čardak koji je dobio naziv prema starinama koje se nalaze u njemu. Taj 105 godina star turopoljski čardak je tradicionalna kuća površine 390 četvornih metara. Posjetitelji mogu vidjeti prizemlje i prvi kat, u kojima se nalaze brojne antikne i restaurirane sofe, naslonjači, stolovi, komode, ogledala i slike”, rekla je Viktoria Šafranić iz odnosa s javnošću Etno

Parka Zagreb. Dodala je kako se uz čardak nalazi malena drvena kućica u kojoj se može prenoćiti. Tu je još i ljetnikovac, park za djecu, voćnjak...

U sklopu Parka i kamp

U sklopu Parka nalaze se dvije dvorane namijenjene poslovnim i obiteljskim ručkovima te raznim sastancima. No Viktoria Šafranić napominje kako restoran radi isključivo uz najavu. Također valja naglasiti da se Park ne može posjetiti bez prethodne najave. Uskoro će gostima na raspolaganju biti Kuća bake Marije u kojoj će im se nuditi smještaj i to za najviše dvije osobe. “Predstavit ćemo i

jedinstveni koncept organizacije evenata, zajedno s tvrtkama Ballroom Croatia, Catering&Banqueting kuće Favory, Sajam 99 i Prolight”, istaknula je ona. U planu je otvaranje kampa s mobilnim kućicama, ali i još neke atrakcije. “Bit će tu mnogo iznenađenja, ponešto za svakoga i vjerujemo da će nam upravo posjetitelji pomoći u osmišljavanju ideja za budućnost. Smatramo da je najvažnije slušati želje gostiju i uvažavati ih jer jedino tako se može ostvariti kvalitetna komunukacija s ljudima koji će se zasigurno vraćati u Etno Park Zagreb te ga preporučivati svojim prijateljima”, zaključila je Viktoria Šafranić. (S.P.)

Kolekcija Dubrovački nakit Originalnog nakita starih dubrovačkih zlatara sačuvano je vrlo malo, no Zlatarna Križek zadivljena ljepotom nakita te zaintrigirana složenošću njegove izrade, nakon dugih priprema uspjela je izraditi kolekciju povijesnog dubrovačkog nakita, kojoj je HGK dodijelio certifikat – Izvorno hrvatsko. Kolekcija obuhvaća najpopularniji nakit dubrovačkog kraja kao što su ogrlica od zlatnih zrna - ”peružina”, zaručnički prsten u obliku dviju spojenih ruku – “Vera”, prstenovi “Zmijar”i “Samarac”, naušnice “Rečini na bočicu” i “Vežilice”... Zlatarna Križek d.o.o.

Zlatarna Križek je kao obiteljski obrt osnovana 1935. godine. Od tada nekoliko naraštaja obitelji Križek stvara zlatni i srebrni nakit, a Zlatarna Križek je jedan od vodećih zlatarskih obrta u Hrvatskoj. Prepoznatljivost njihovog nakita očituje se kvalitetom, dizajnom te korištenjem dragoga i poludragoga kamenja u ručnom oblikovanju nakita.

Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?

24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 35

HRWWWATSKA Računalstvo visokih performansi

Koliki je vaš HPC potencijal?

Naš je zadatak pomoći malim i srednjim poduzetnicima da prepoznaju i primjene HPC tehnologiju u poslovanju, kaže Karolj Skala piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

tehnologiju malim i srednjim poduzetnicima s ciljem da se taj stav promijeni te da se broj poduzeća koja koriste HPC tehnologije značajno poveća”, objašnjava on dodajući kako je alat namijenjen svima koji žele procijeniti može li i u kojoj mjeri ova tehnologija unaprijediti njihovo poslovanje. “Također, uz MSP, alat mogu koristiti i javne institucije, neprofitne organizacije i velika poduzeća”, kaže.

Pametna specijalizacija

85 mil €

uloženo u potporu primjeni HPC tehnologije od 2012. u EU

uključeno

275

malih i srednjih poduzeća na razini EU-a

13 partnera čini inicijativu SESAME Net

Karolj Skala, IRB

entar za informatiku i računarstvo Instituta Ruđer Bošković, kao partner na projektu SESAME Net (Supercomputing Expertise for Small And Medium Enterprises), uz tvrtku Arctur iz Slovenije, sudjelovao je u izradi alata HPC4SME Assessment Tool koji omogućuje poduzećima procjenu potencijala (spremnost-potreba) za korištenje računalstva visokih performansi (High Performance Computing - HPC) u tržišnim aktivnostima. Karolj Skala, znanstveni savjetnik na Institutu Ruđer Bošković i voditelj projekta Horizon 2000 SESAME Net, kaže nam kako na jednostavan način i besplatno poduzetnik može pristupiti alatu i putem njega dobiti izvješće o procjeni stanja i pozicioniranju svoga poduzeća, prednostima i nedostacima korištenja HPC tehnologije te niz preporuka za povećanje potencijala tvrtke u konkurentnosti i profitabilnosti. Strateški dokumenti Europske unije, nastavlja on, od 2012. godine daju jasnu potporu primjeni HPC tehnologije za malo poduzetništvo, u što je već uloženo 85 milijuna eura i uključeno 275 malih i srednjih poduzeća. “Nažalost, Jugoistočna EU regija u tome zaostaje. Stoga je naš zadatak pomoći malim i srednjim poduzetnicima da prepoznaju i primijene HPC tehnologiju u poslovanju. Iako je u Europi već dulje vrijeme prihvaćena praksa korištenja HPC-a kod malog i srednjeg poduzetništva, u Hrvatskoj i regiji još uvijek postoji mišljenje da je on primjeren za velika poduzeća. Ovim alatom namjeravamo približiti HPC

36 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

Pristup alatu HPC4SME Assessment Tool otvoren je 8. ožujka te se sada predstavlja poduzećima u Hrvatskoj i regiji. “Trenutačno održavamo tečajeve i konzultacije kako bismo podijelili što više informacija među malim i srednjim poduzetnicima. Aktivno radimo na kampanji te vjerujemo da ćemo uskoro imati dobar odziv. Posebno istaknutu aktivnost provodimo u smjerovima pametne specijalizacije u Hrvatskoj, surađujući s Klasterom pomorske industrije sakupivši oko

Osim malih i srednjih tvrtki, alat mogu koristiti i javne institucije, neprofitne organizacije i velika poduzeća 10 MSP-ova koji surađuju s Institutom Ruđer Bošković na oblikovanju tehnološkog okruženja i pružanja infrastrukturne usluge. Tvrtke tako postaju konkurentne u svijetu i profitabilne na globalnom tržištu”, napominje. Inače, inicijativa SESAME Net sastoji se od 13 partnera među kojim su kompanije, javnoistraživačke institucije i sveučilišta iz 12 europskih zemalja. U mrežu je uključen i 21 pridruženi član, a ona se širi i dalje.

Ususret Hackathonovu

Prijave do 7. svibnja

rijave na Hackathonovo, studentski hackathon (događaj i natjecanje u programiranju) koji će se u organizaciji softverske grupacije IN2 prvi put održati 20. i 21. svibnja, primaju se do 7. svibnja. Tema ovogodišnjeg izdanja bit će izrada društveno korisne aplikacije u suradnji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja – Stanica Zagreb, a timovi koji mogu imati od dva do preporučena četiri člana mogu se prijaviti preko službene stranice https://hackathonovo.in2. hr. Prijavljeni moraju biti redoviti studenti, priliku za sudjelovanje dobit će 10 ekipa, a tri najbolje očekuju novčane nagrade ukupne vrijednosti 20.000 kuna. Okupljene ekipe provest će navedeni vikend u IN2, gdje će se upoznati s problemom, samostalno ili uz pomoć mentora razvijati aplikaciju u tehnologijama po svom izboru te je na kraju predstaviti žiriju kako bi se izabrala najbolja. “Hackathonovo će biti izvrsna prilika za izradu zanimljive aplikacije, demonstraciju postojećeg znanja studenata,

ali i za stjecanje novoga, s obzirom na to da će naši iskusni mentori biti na raspolaganju svima kojima bude potrebna pomoć tijekom izrade aplikacije. Voljeli bismo dobiti svjež i kreativan pogled na to što aplikacija može ponuditi i vjerujemo da su studenti prave osobe za to. Zainteresiranima za karijeru u IN2 nakon završetka službenog dijela programa rado ćemo prezentirati doista široki raspon softverskih područja kojima se bavimo”, izjavila je Andreja Smetko, direktorica Hackathona. (B.O.)

Čakovečki ČIPS

Zagrizi nova znanja

Stjepan Kovač, gradonačelnik Čakovca

Grad Čakovec 4. svibnja organizira prva čakovečka IT predavanja i susrete (ČIPS), konferenciju koja će okupiti renomirane IT stručnjake i mlade inovatore s ciljem promoviranja i međusektorskog povezivanja domaćih tvrtki. ČIPS će se fokusirati na primjenu IT rješenja u lokalnoj samoupravi i turizmu te ulogu novih tehnologija u otvaranju radnih mjesta i nužnim promjenama obrazovnog sustava. “Željeli smo mladoj, obrazovanoj i ambicioznoj generaciji pokazati da su IT znanja važna i da je uspjeh dostižan. Osim toga, u ovoj se poduzetničkoj i znanstvenoj grani kriju veće mogućnosti, ali i veće plaće, što nije zanemariva stavka u planiranju buduće karijere. Stoga smo pozvali najbolje ljude iz sektora i one koje su već počeli koristiti

IT rješenja u poslu da svojim primjerom pokažu što je važno i kakvi se rezultati postižu kad se otvorimo promjenama i novim znanjima. ČIPS je nastao iz želje da se naš kraj još više razvije u tom smjeru i sigurni smo da će posjetitelje zaintrigirati raznolike teme predavanja”, izjavio je gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač. S obzirom na to da je budućnost u neraskidivoj povezanosti tehnologije sa stvarnim životom, ČIPS je kao nit vodilju konferencije osmislio spoj omiljene grickalice i računalnih čipova, a ta analogija prožima čitav program. Tako organizatori pozivaju sve zainteresirane da zagrizu u nova znanja na nekom od interesantnih panela i da zagrabe punu šaku ideja iz razgovora s onima koji su se već odvažili za moderno poslovanje. (B.O.)

24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 37

AKTUALNO DELTA AGRAR - PRIMJER SUVREMENOG UZGOJA I PROIZVODNJ

Umjesto jeftinog prelazak na voća Na oranicama visokokvalitetne bačke zemlje danas se na 500 hektara bruto površine prostire voćnjak. I to ne bilo kakav piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Od zaštitnih mreža do tzv. antifrost sustava koji ujedno služi za navodnjavanje kišenjem. Dokaz tomu je i činjenica kako je prošle godine prosječan rod jabuka u punom rodu iznosio 73 tone po hektaru. Za usporedbu, prosječan urod u Srbiji iznosi oko 25 tona, dok je u najuspješnijim europskim poljoprivredama između 55 i 60 tona po hektaru. Takav prinos prati i logistika. Kada je 2010. izgrađena suvremena ULO hladnjača, imala je kapacitet 6000 tona i bila je najveća u Srbiji. Prema riječima Nikole Nenadovića, voditelja hladnjače, dodatnim proširenjima hladnjača sada raspolaže kapacitetom uskladištenja od čak 20.000 tona i među najvećima je u Južnoj

73 t

po ha prosječan rod jabuka u 2016.

etnaestak kilometara od Iloka, u Srbiji prema Novom Sadu, nalazi se bačko mjesto Čelarevo. Uz razvijenu poljoprivrednu djelatnost, tipičnu za većinu vojvođanskih krajeva, Čelarevo je u gospodarskom smislu poznato i po pivovari koju je osnovao tadašnji vojvođanski veleposjednik Lazar Dunđerski davne 1892. godine. Pivovara je danas dio danske grupacije Carlsberg. U zadnjih desetak godina Čelarevo je poznato i po jabukama. Naime, 2007. godine tvrtka Delta Agrar, kao dio velike kompanije Delta Holding Miroslava Miškovića, započela je sadnju voćnjaka te izgradnju pratećih logističkih objekata i velike ULO hladnjače.

Impresivne brojke

230 mil €

lanjski prihod Delta Agrara

Na oranicama visokokvalitetne zemlje, umjesto jeftinijih, ali i višestruko manje dohodovnih ratarskih kultura, danas se na 500 hektara bruto površine prostire voćnjak. I to ne bilo kakav voćnjak, nego voćnjak opremljen svime što današnja tehnologija poznaje u voćarstvu.

38 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

Strategija Delta Agrara je razvoj najmodernije, najefikasnije i najprofitabilnije poljoprivredne proizvodnje Europi. U svojih stotinu komora može primiti gotovo cjelogodišnji urod čelarevskog voćnjaka. Inače, uz titulu jednog od najvećeg voćnjaka u Južnoj Europi, u Delta Agraru s pravom ističu kako su najveći proizvođač, skladištar i otkupljivač svih vrsta voća na Balkanu. “Delta Agrar, članica Delta Holdinga, u agrobiznisu je od 1993. godine. Bavi se primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, kooperacijom i otkupom, agrotrgovinom i distribucijom te proizvodnjom hrane koja se obavlja na ukupno 15.000 hektara. Pored imanja Podunavlje u Čelarevu, Delta Agrar raspolaže s još četiri

J E JABUKA

ratarenja, rstvo poljoprivredno-prehrambena imanja diljem Srbije. Proizvodnju hrane čine industrija mesa i mesnih prerađevina Yuhor u Jagodini, tvornica vode Mioni u Mionici, industrija tjestenina i brašna Danubius u Novom Sadu, te pakiranje i proizvodnja müslija i sličnih prehrambenih proizvoda Fun&Fit u Zemunu”, navodi Nikola Miličević, generalni direktor Podunavlja, dodajući kako je Delta Agrar prošle godine imao prihod od 230 milijuna eura, dok ove godine planiraju dostići iznos od oko 300 milijuna eura.

Najveće investicije u voćarstvu i povrtlarstvu

Strategija Delta Agrara je razvoj najmodernije, najefikasnije i najprofitabilnije poljoprivredne proizvodnje. Zbog toga su najveće investicije ostvarene u voćarstvu i povrtlarstvu, a taj trend kompanija će nastaviti i u budućem razdoblju. U smislu površine, ove godine Delta Agrar planira zasnivanje novih zasada u okolini Zaječara na istoku Srbije, koji će biti najsuvremeniji i najveći zasad ovog tipa u svijetu. U planu je širenje zasada jabuke, ali i prvi put organiziranje modernog zasada trešnje na ovom području. Za sada pod ovom, investicijski izuzetno skupom i zahtjevnom, ali i visokodohodovnom kulturom, imaju oko 30 hektara, dok u konačnici planiraju raspolagati s čak 200 hektara pod trešnjama. Ukupno

Nikola Miličević i Nikola Nenadović

Delta Agrar zapošljava 1500 radnika, dok u Čelarevu uz sadašnjih stotinu, za stalno planiraju zaposliti još 200 radnika. U vrijeme najvećih radova u voćnjaku, zapošljavaju i oko 1000 sezonaca budući da se zbog postizanja maksimalne kvalitete čitava berba obavlja ručno. No slično kao i u Hrvatskoj, sve je teže pronaći zainteresirane radnike, pa u vrijeme berbe angažiraju ljude iz drugih dijelova Srbije. Generalno, cilj je tvrtke potaknuti i manje proizvođače, osobito u gospodarski nerazvijenim i istovremeno voćarski izrazito pogodnim dijelovima istoka i juga Srbije, kako bi Delta Agrar bio pokretač novog buđenja voćarstva u tim regijama. Uostalom, i u okolici voćnjaka u Čelarevu surađuju s više kooperanata kojima Delta Agrar osigurava pomoć u kupovini sadnica i potrebne tehnologije, stručnu pomoć i siguran otkup.

1500 radnika

zapošljava Delta Agrar

Zaštićeni brendovi jabuka

Ekskluziva za uzgoj klupskih jabuka Pored uzgoja tzv. konvencionalnih sorti jabuka poput crvenog i zlatnog delišesa ili Granny Smith, u Čelarevu se orijentiraju na tzv. klupske sorte jabuka. To su zaštićeni brendovi jabuka koje mogu uzgajati samo certificirani proizvođači, koji to pravo dobiju od nositelja licence. Klupske jabuke imaju posebne karakteristike, naravno i drugačiju cijenu od klasičnih sorti. Delta Agrar već ima pravo na proizvodnju osam sorti: Kiku, Modi, Evelina, Isaaq, SweeTango, Red Moon,

Rubens i najpoznatija sorta na svijetu - Pink Lady. Trebalo je čak četiri godine pregovaranja kako bi ostvarili pravo na uzgoj ove sorte, ali sada Delta Agrar ima ekskluzivno pravo prodaje ove jabuke u svim zemljama bivše Jugoslavije (osim članica EU-a), te za vrlo unosno, ali i zahtjevno tržište Ruske Federacije. Čak 80 posto proizvodnje jabuka završi u izvozu od čega najviše u Rusiji, potom u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, te na tržištu zemalja Bliskog istoka.

24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 39

svijet financija Financijska agencija

U veljači blokirana 328.294 građana Analiza dospjelih nepodmirenih dugova potkraj veljače pokazala je da je, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći iznos njihova duga u županiji Grad Zagreb

rema podacima koje je obradila Financijska agencija, zbog nepodmirenog duga zadnjeg dana ovogodišnje veljače bilo su blokirana 328.294 građana koja su dugovala 41,65 milijardi kuna. Valja napomenuti da je potkraj 2016. godine u blokadi bilo 327.176 građana, a dug je iznosio 41,16 milijardi kuna. Analiza dospjelih nepodmirenih dugova potkraj ovogodišnje veljače pokazala je da je, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći iznos njihova duga u županiji Grad Zagreb. U odnosu na ukupni broj stanovnika županije najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj (9,77 posto) i Sisačko-moslavačkoj županiji (9,27 posto). U odnosu na broj radno sposobnog

stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj (14,67 posto) i Sisačko-moslavačkoj

Blokirani građani ukupno su dugovali 41,65 milijardi kuna županiji (14,05 posto), a slijede ih Bjelovarsko-bilogorska (13,20 posto), Virovitičko-podravska (13,19 posto), Osječkobaranjska (12,32 posto) te Zagrebačka županija (12,24 posto).

Dvadeset istih gradova nalazi se i na rang ljestvici 25 gradova s najvećim brojem blokiranih građana i na rang ljestvici 25 gradova s najvećim iznosom blokade njihovih građana. Prema broju blokiranih građana u odnosu na broj stanovnika, izdvajaju se Križevci sa 11,75 posto, Dugo Selo sa 11,49 posto, Sisak sa 10,91 posto i Čakovec sa 10,22 posto blokiranih građana.

Čakovčani prosječno duguju 357.000 kuna

Na popisu blokiranih građana promatrano po gradovima/općinama, po iznosu duga blokiranih građana izdvaja se Čakovec koji je šesti na rang ljestvici po iznosu duga građana, ispred gradova koji imaju više stanovnika: Đakova, Vinko-

Analize RBA

Građani se i dalje raz Uz mjesečni pad od 0,4 posto ukupni krediti sektora stanovništva potkraj ovogodišnje veljače iznosili su 116,38 milijardi kuna što je za 3,4 milijarde kuna ili 2,9 posto manje u odnosu na lanjsku veljaču. Time je nastavljen višegodišnji trend nominalnog razduživanja sektora stanovništva. Godišnji pad plasmana u veljači i dalje odražava otpis dijela kredita stanovništva indeksiranih za švicarski franak, prodaju loših plasmana banaka (koji su se prema podacima središnje banke intenzivirali prošle godine) te naposljetku jačanje kune u odnosu na euro. Naime, unatoč i dalje prisutnom smanjenju udjela deviznih kredita i kre-

dita vezanih uz valutnu klauzulu (euro), još uvijek većinu ili točnije 57 posto ukupnih kredita čine upravo devizni krediti i krediti vezani uz valutnu klauzulu (euro). Stoga je jačanje kune u odnosu na euro od više od 2,4 posto u odnosu na kraj veljače 2016. pridonijelo smanjenju kunske protuvrijednosti plasmana vezanih za euro. Smanjenje izloženosti prema valutnom riziku zasigurno je i posljedica veće osviještenosti stanovništva o mogućim rizicima, ali i pada pasivnih kamatnih stopa na domaću valutu koja postaje atraktivnija potencijalnim primateljima kredita. Povećanje udjela kunskih kredita ne iznenađuje ni ako se promotri

40 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

struktura plasiranih kredita prema namjeni. Naime, jedina kategorija kredita stanovništvu koja kontinuirano bilježi godišnje stope rasta nominalne vrijednosti su gotovinski nenamjenski krediti. Uz blagi mjesečni rast od 0,2 posto oni su potkraj veljače iznosili 40,7 milijardi kuna čineći tako 35 posto ukupnih plasmana sektoru stanovništva.

Najviše stambenih kredita

Najveći udio, 44 posto, u kreditima stanovništvu čine stambeni krediti. Uz mjesečni pad od 389 milijuna kuna ili 0,7 posto oni su krajem veljače ove godine iznosili 51,7 milijardi kuna. Na godišnjoj

Rang lista 25 gradova po kriteriju iznosa duga blokiranih građana stanje 28.2.2017. Rang

Grada/općine

Broj stanovnika**

Broj blokiranih građana

Broj radno sposobnog stanovništva (od 15-64 godine)**

Ukupni dug

Zagreb

790.017

62.907

537.188

12.099.893.963

Split

178.102

12.465

121.242

2.174.133.239

Rijeka

128.624

10.213

88.271

1.170.237.301

Osijek

108.048

8.674

73.921

1.102.108.186

Velika Gorica

63.517

5.201

43.739

1.062.619.677

Čakovec

27.104

2.771

18.468

990.502.598

Zadar

75.062

5.355

50.709

767.547.812

Varaždin

46.946

3.682

31.593

715.553.022

Samobor

37.633

2.819

25.579

674.476.600

10.

Slavonski Brod

59.141

5.104

39.363

601.946.710

11.

Pula

57.460

4.694

38.760

515.761.648

12.

Šibenik

46.332

3.233

31.044

428.258.714

13.

Sisak

47.768

5.211

32.268

410.143.529

14.

Vinkovci

35.312

3.084

23.669

394.660.218

15.

Benkovac*

11.026

1.176

6.889

394.630.957

16.

Karlovac

55.705

4.352

36.833

382.248.759

17.

Dubrovnik

42.615

2.520

28.327

356.050.958

18.

Bjelovar

40.276

3.747

26.975

319.726.554

19.

Poreč*

16.696

1.566

11.787

305.970.003

20.

Zaprešić

25.223

2.362

17.804

295.780.801

21.

Sveta Nedelja*

18.059

1.252

12.318

278.369.997

22.

Sveti Ivan Zelina*

15.959

1.612

10.464

277.502.746

23.

Đakovo

27.745

2.369

18.750

265.960.186

24.

Križevci

21.122

2.481

14.298

240.671.376

25.

Umag*

13.467

1.139

9.591

206.178.051

Ukupno

1.988.959

159.989

1.349.850

26.430.933.602

Ukupno RH

4.284.889

328.294

2.873.828

41.645.587.760

46,42

48,73

46,97

63,47

Udio u RH u %

vaca, Samobora, Bjelovara, Dubrovnika, Šibenika, Varaždina, Siska, Karlovca, Pule, Slavonskog Broda i Zadra. Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Čakovca, čiji prosječan dug iznosi 357.000 kuna, slijede ih građani Benkovca s dugom od 336.000, Samobora sa 239.000, Svete Nedjelje s dugom od 222.000 kuna i Velike Gorice s dugom od 204.000 kuna, dok su blokirani građani u preostalih 20 gradova s rang ljestvice u prosjeku dužni od 79.000 kuna (blokirani građani Siska) do 192.000 kuna (blokirani građani Zagreba), 194.000 kuna (blokirani građani Varaždina) i 195.000 kuna (blokirani građani Poreča). Promatrano po udjelu blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva, za 25 gradova na rang ljestvici kreiranoj po kriteriju iznosa duga građana izdvaja se Grad Križevci s udjelom od 17,35 posto blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva, a slijede Benkovac sa 17,07 posto, Sisak sa 16,15 posto, Sveti Ivan Zelina sa 15,41 posto i Čakovec sa 15 posto. (V.A.) Izvor: Financijska agencija - Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje *Grad je na rang listi 25 gradova/općina po iznosu duga građana, ali ne i na rang listi 25 gradova/općina po broju blokiranih građana. **Izvor DZS, Popis 2011.

dužuju razini nakon dvoznamenkastih stopa pada u 2016. u ovogodišnjoj veljači je zabilježen nominalni godišnji pad od 5,2 posto. U strukturi ovih kredita (koji su u pravilu dugoročni) prevladavaju krediti indeksirani za inozemnu valutu (76 posto ukupnih stambenih kredita) i to dominantno euro. Naime, nakon konverzije kredita u švicarskim francima za tu valutu ostalo je vezano svega tri posto stambenih kredita stanovništvu u protuvrijednosti 1,34 milijarde kuna na kraju veljače 2017. “Smatramo da se proces razduživanja sektora stanovništva primaknuo svome kraju, te da bi naznake oporavka kredit-

ne potražnje (zabilježene u drugoj polovini 2016.) trebale utjecati i na povratak kreditne aktivnosti prema ovom sektoru. Međutim, oporavak će prema našim očekivanjima biti vrlo skroman i uvelike

ovisan o kretanjima na tržištu rada koje još uvijek ne pokazuje zamjetniji rast zaposlenosti, a koji je preduvjet za ulazak u nove financijske obveze”, zaključuju analitičari RBA. (V.A,)

24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 41

SVIJET FINANCIJA Nauči, uloži, umnoži

Idealan proizvod za pristup tržištu kapitala Investicijski fondovi u svijetu prilično su popularno sredstvo za dostizanje raznih ciljeva poput ostvarivanja zadovoljavajućih primanja u starosti ili pak školovanja djece piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

otvorene investicijske fondove s javnom ponudom (UCITS fondovi) trenutačno ulaže oko 205.000 hrvatskih građana. Samo u 2016. taj broj se uvećao za više od 10.000 građana. Kako bi popularizirali investicijske fondove i još ih više približili građanima, Hrvatska gospodarska komora i Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima pri HGKu prošli tjedan postavili su Info pult na zagrebačkom Cvjetnom trgu. Pult je postavljen u sklopu obilježavanja Svjetskog dana investicijskih fondova, 19. travnja, pod sloganom Nauči, uloži, umnoži. Ta je aktivnost dio Akcijskog plana unapređenja financijske pismenosti potrošača za 2017., koji se donosi svake godine na temelju Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020. koji je donijela Vlada. Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima pri HGK-u, ističe kako je ukupna imovina građana u investicijskim fondovima veća od osam milijardi kuna. Ukupna imovina investicijskih fondova u Hrvatskoj pak iznosi oko 18,5 milijardi kuna te, uz građane, uključuje institucionalne ulagače i pravne osobe. Važno je napomenuti kako je gotovo 50 posto imovine UCITS fondova u vlasništvu fizičkih osoba. Prosječan iznos ulaganja građana veći je od 35.000 kuna. Investicijski fond je, nastavlja Krstulović, idealan proizvod za pristup tržištu kapitala. “U današnje vrijeme je zaista potrebno štedjeti i ulagati dio svoje

i trezorski zapisi, mogu biti niskorizični (novčani) i s nešto višom rizičnošću. Investicijski fondovi u svijetu prilično su popularno sredstvo za dostizanje raznih ciljeva poput ostvarivanja zadovo-

Zabluda je očekivati kako će se vrijednost uložene imovine udvostručiti preko noći, kaže Hrvoje Krstulović financijske imovine na tržište kapitala”, smatra on dodajući kako bi svaka osoba trebala promatrati svoju ukupnu financijsku imovinu i prilikom ulaganja podijeliti je u dijelove. Pritom dio imovine valja staviti u banku, potom u osiguranje, dobrovoljne mirovinske fondove, a dio i u investicijske fondove.

Normalne razine prinosa

Nekoliko je vrsta investicijskih fondova – novčani, obveznički, dionički, mješoviti (uravnoteženi) i posebni. Također, ovi fondovi koji prikupljaju sredstva brojnih ulagatelja s ciljem zajedničkog ulaganja prikupljene imovine u različite vrijednosne papire kao što su dionice, obveznice

42 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

ljavajućih primanja u starosti ili pak školovanja djece. Međutim, ističe Krstulović, zabluda je očekivati kako će se vrijednost uložene imovine udvostručiti preko noći. “S takvom idejom ne treba ni ulaziti u to”, kaže on dodajući kako su prinosi prije financijske krize, dakle u 2006. i 2007. godini, bili prilično nerealni. “Sada su ti prinosi na normalnim, uobičajenim razinama”, napominje Krstulović. Inače, U Hrvatskoj postoji cijela paleta otvorenih investicijskih fondova. Trenutačno, u nas postoji 91 otvoreni investicijski fond s javnom ponudom i oni zadovoljavaju različite potrebe i investicijske ciljeve, odnosno imaju različite investicijske strategije.

Predstavljen Croatian eInvoicing B2A Exchange Project

Ubrzati primjenu eRačuna Na razini Hrvatske projekcija ušteda uvođenjem eRačuna iznosi godišnje 1,4 milijarde kuna kroz razdoblje od pet godina, istaknula je Ivana Soić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Zagrebu je prošli tjedan predstavljen Croatian eInvoicing B2A Exchange Project kojemu je strateški cilj promovirati i ubrzati primjenu eRačuna u Hrvatskoj između središnjih državnih tijela i poduzeća uključujući mala i srednja poduzeća, i to poboljšanjem postojećeg tehničkog i organizacijskog okruženja za elektroničke račune. Ukupna vrijednost projekta iznosi 335.104 eura od čega je 70 posto, odnosno 251.328 eura sufinancirala Europska unija kroz Instrument za povezivanje Europe odnosno Connecting Europe Facility – CEF. Koordinator projekta je bilo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, dok su partneri bili Financijska agencija, HEP, Grad Pula te tvrtke mStart i IN2. “Digitalizacija poslovanja gospodarskih subjekata i javne administracije, njeno rasterećenje i povećanje transparentnosti predstavljaju faktore rasta koji osuvremenjuju javnu administraciju i čine je učinkovitom te donose financijsku korist na ukupnoj gospodarskoj razini. Na razini Hrvatske projekcija ušteda uvođenjem eRačuna iznosi godišnje 1,4 milijarde kuna kroz razdoblje od pet godina”, istaknula je pomoćnica ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta Ivana Soić napominjući kako se uštede na razini Europske unije kreću oko 423 milijarde eura. Neki izračuni pokazuju kako se uštede po samo

jednom elektroničkom računu mogu kretati u rasponu od pet do 20 eura.

Niska razina primjene eRačuna

U Ministarstvu ističu kako je stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta jedan od prioriteta i Europske komisije, što podrazumijeva uključivanje svih dionika digitalnog eko sustava u njegovo ostvarenje kako bi se stvorila jasna slika o transformacijskim procesima poslovanja. Prihvaćanje i razmjena elektroničkih računa u strukturiranom obliku relativno je niska u Hrvatskoj - tako je lani tek 9,95 posto poduzeća izdavalo elektroničke račune, dok je na razini Europske unije taj postotak bio 17,8 posto, no i on se razlikuje u pojedinim zemljama članicama. Bila spremna ili ne, Hrvatska će morati do studenoga 2018. godine koristiti eRačun u postupcima javne nabave. Naime, Direktiva Europskog parlamenta i vijeća iz 2014. godine o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi gleda na elektroničku javnu nabavu kao na cjelovit proces koji počinje objavom nadmetanja, a završava plaćanjem računa, te u konačnici znači spremnost za prijam elektroničkih računa za sve javne naručitelje, od središnjih državnih tijela do lokalne razine. Jednostavno rečeno, kad javni sektor prihvati račune u elektroničkom obliku omogućit će lakše poslovanje svima koji rade s državom.

Lani je tek 9,95 posto poduzeća u Hrvatskoj izdavalo elektroničke račune

24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 43

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

HNB dao suglasnost J&T banci Varaždinska J&T banka (bivša Vaba banka) objavila je da je HNB dao prethodnu suglasnost za posredno stjecanje

vlasničkog udjela u toj banci kineskim investitorima - društvima CEFC Hainan International Holding i CEFC Shanghai International Group. “Prethodna suglasnost izdana je pod uvjetom da Češka narodna banka kao konsolidirajući supervizor izda suglasnost za stjecanje 50 posto udjela u kapitalu J&T banke a.s. Prag, koja je uvjet za stjecanje kvalificiranog udjela u J&T banci d.d.”, navode iz J&T banke, podsjećajući kako je riječ o indirektnom stjecanju udjela.

Iznimno visoka ponuda novca Na novčanom tržištu i dalje prevladava iznimno visoka ponuda novca. Dnevni višak likvidnosti u sustavu premašuje iznos od 15 milijardi kuna, potražnja za kratkoročnim pozajmicama vrlo je skromna kao i međusobno trgovanje sudionika. U takvim okolnostima kratkoročne pozajmice se ugovaraju uz vrlo nisku kamatnu stopu. Iako od kraja veljače nije bilo korištenja repo kredita Hrvatske narodne banke, na prošlotjednoj aukciji povučeno je 50 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 0,3 posto. Povučeni iznos repo kredita potvrđuje činjenicu da je zanimanje sudionika za dodatnom likvidnošću i dalje vrlo skromno. Nakon pauze od mjesec dana najavljena je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija koja se održava 25. travnja. Planirani iznos izdanja je 650 milijuna trezorskih zapisa u kunama, što je gotovo jednako iznosu na dospijeću. Interes

sudionika na aukciji zasigurno će biti velik. Kako u proteklom razdoblju, u kojem je blagdanski tjedan rezultirao većom potrošnjom, nije bilo promjene kretanja na novčanom tržištu, ni u razdoblju koje je ispred nas ne očekujemo promjenu odnosa ponude i potražnje novca. Zadržavanje visoke likvidnosti sustava i dalje podržava obilnu ponudu novca i trgovanje uz izuzetno nisku kamatnu stopu. Stoga će izražena neravnoteža novčanog tržišta potrajati sve dok potražnja za novcem ne započne trend značajnijeg rasta. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Ponuda

Promet

10.4.-13.4.2017.

18.4.-21.4.2017.

1,0 0,8

330

0,6 220 0,4 110

Gubitak u poslovanju Grupa Petrokemija je, prema revidiranim konsolidiranim rezultatima poslovanja koji su objavljeni na Zagrebačkoj burzi, u 2016. ostvarila ukupne prihode od 1,94 milijarde kuna ili 24,9 posto manje u odnosu na 2015. godinu. Ukupni rashodi ove kutinske tvrtke iznosili su gotovo 2,03 milijarde kuna. Tako je grupa u promatranome razdoblju iskazala gubitak u poslovanju od 87,9 milijuna kuna. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosi 33,9 milijuna kuna.

Potražnja

440

0,2

17.4.

18.4.

19.4.

20.4.

21.4.

0,0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna ojačala u odnosu na dolar Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je u proteklom tjednu u odnosu na euro oslabjela za 0,2 posto. Domaće platno sredstvo oslabjelo je i u odnosu na švicarski franak za

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,24044

CAD kanadski dolar

5,16593

JPY japanski jen (100)

6,375279

CHF švicarski franak

6,96683

GBP britanska funta

8,901922

USD američki dolar

6,959019

EUR euro

7,448238

Izvor: HNB

EUR

primjena od 22.4.2017.

44 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

17.4. 18.4. 19.4. 20.4. 21.4.

0,03 posto. S druge strane, u promatranom razdoblju kuna je u usporedbi s američkim dolarom ojačala za 0,5 posto.

7,47 7,46

USD

7,00 6,98

CHF

7,04 7,02

7,45

6,96

7,00

7,44

6,94

6,98

7,43

6,92

6,96

7,42

6,90

6,94

17.4. 18.4. 19.4. 20.4. 21.4.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Jamstvo za minimalni primitak

Većini indeksa uvećana vrijednost Na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna trgovalo se oprezno zbog geopolitičkih napetosti između SAD-a i Sjeverne Koreje, iščekivanja objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija te nadolazećih predsjedničkih izbora u Francuskoj i parlamentarnih u Ujedinjenom Kraljevstvu. Na tržište je negativno utjecao i pad cijene nafte i slabiji od očekivanih poslovni rezultati nekoliko kompanija (IBM). Sredinom tjedna ulagački optimizam potaknuli su rast kineskoga gospodarstva i bolja od očekivanih kvartalna financijska izvješća nekih kompanija. Pri kraju radnog tjedna većini promatranih burzovnih indeksa uvećana je vrijednost. Tehnološki indeks Nasdaq uvećan je za 0,9 posto, indeks Pariške burze CAC40 za 1,5 posto, a frankfurtski DAX za 0,6 posto. Također, vrijednost je uvećao indeks Tokijske burze Nikkei, za 1,4 posto. Naprotiv, američki Dow Jones bio je manji za 0,2 posto, a indeks Londonske burze FTSE za 0,4 posto. Europske burze u ponedjeljak nisu radile zbog blagdana.

7160 7150

20650

FTSE 100

7140

20550

7130

20500

7120

20450

7110

20400

174. 18.4. 19.4. 20.4. 21.4. 5940 5920

NASDAQ

5060

5880

5020

5860

5000

5840

4980

174. 18.4. 19.4. 20.4. 21.4.

12080

CAC40

5040

174. 18.4. 19.4. 20.4. 21.4. 18800

DAX

18700

12060

NIKKEI 225

18600

12040

18500

12020

18400

12000

18300

174. 18.4. 19.4. 20.4. 21.4.

Mirovinski fondovi

fond

Mirex u plusu

174. 18.4. 19.4. 20.4. 21.4. 5080

5900

12100

Dow Jones

20600

datum

174. 18.4. 19.4. 20.4. 21.4.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskoga fonda Mirexa B protekloga petka iznosila je 232,9923 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom primjećuje se rast od 0,1 posto. Protekloga petka vrijednost Mirexa A iznosila je 129,4749 bodova, a Mirexa C 118,7926 bodova.

MIREX A

20.04. 129,47490

0,0496

1,47

AZ - A

20.04. 130,92310

0,0674

1,88

Erste Plavi - A

20.04. 128,90890

0,0343

0,43

PBZ CO - A

20.04. 132,37360

-0,0170

1,19

Raiffeisen OMF - A 20.04. 125,57140

0,0614

1,38

MIREX B

20.04. 232,99230

-0,0372

-0,27

AZ - B

20.04. 233,65090

-0,0910

-0,66

Erste Plavi - B

20.04. 242,39880

0,1012

0,04

PBZ CO - B

20.04. 217,66900

-0,0483

-0,21

0,20%

Raiffeisen OMF - B 20.04. 236,25290

-0,0300

0,07

0,15%

kategorija C MIREX C

20.04. 118,79260

0,0029

0,59

AZ - C

20.04. 115,59060

0,0338

0,44

0,05%

Erste Plavi - C

20.04. 118,87300

0,0357

0,36

0,00%

PBZ CO - C

20.04. 118,28790

0,0208

0,24

Raiffeisen OMF - C 20.04. 122,69890

-0,0423

1,00

17.4.

18.4.

19.4.

20.4.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,0%

Raiffeisen DMF

20.04. 228,07730

-0,0827

0,64

AZ Profit

20.04. 256,15500

-0,1110

-3,25

-0,5%

Croatia osiguranje 20.04. 157,13200

-0,0299

-0,70

-1,0%

AZ Benefit

20.04. 247,26010

-0,0243

0,00

-1,5%

Erste Plavi Expert 20.04. 206,35030

0,0689

0,17

Erste Plavi Protect 20.04. 194,21970

0,0456

-0,02

0,5% 0,0%

-2,0% 20.3.

27.3.

4.4.

12.4.

20.4.

Visa kartica na dar Svi novi, ali i postojeći korisnici Optima Telekoma koji nemaju ugovornu obvezu, a koji u razdoblju od 17. travnja do 31. svibnja ugovore jedan od Optiminih paketa na dvije

kategorija B

MIREX - tjedni

0,10%

Valamar Riviera od 1. lipnja svim svojim stalnim i sezonskim zaposlenicima osigurava minimalni mjesečni neto primitak od 4000 kuna. Pravo na ovu garanciju stječu svi zaposlenici Valamara koji su u mjesecu odradili puni fond sati, a ukoliko to bude potrebno, radnicima čiji puni fond sati ne osigurava minimalni neto primitak od 4000 kuna, Valamar će uplatiti razliku. Valamar na ovaj način dodatno motivira svoje zaposlenike čija je izvrsnost u pružanju usluge ključna za zadovoljstvo gostiju, a u konačnici i za uspjeh Valamara.

godine dobit će Visa poklon karticu Zagrebačke banke s iznosom do 500 kuna, ovisno o odabranom paketu. Korisnici automatski ulaze i u nagradnu igru pod nazivom Optima vam uređuje dnevni boravak u kojoj mogu osvojiti preuređenje dnevnog boravka u vrijednosti od 75.000 kuna, i to u suradnji s časopisom Dom i dizajn.

24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 45

vijesti

svijet financija BURZA

Obljetnica Deichmanna u Hrvatskoj Deichmann trgovina obućom je prije 10 godina otvorila prve podružnice u Hrvatskoj. Danas ovo poduzeće zauzima prvo mjesto među trgovcima obuće u zemlji. Tijekom 2016. Deichmann je prodao

rekordan broj od 1,69 milijuna primjeraka obuće. Prihod poduzeća je porastao za 7,2 posto i iznosi 319 milijuna kuna, za razliku od 2015. godine kada je iznosio 297 milijuna kuna. Poduzeće koje pripada grupaciji Deichmann sa sjedištem u Essenu i dalje je u porastu, a 2017. godine otvara novu podružnicu u Hrvatskoj.

Ugovori za izradu masterplanova Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a Tomislav Petric potpisali su tri ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Kroz njih se Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji te Gradu Zadru dodijelilo ukupno 19,3 milijuna kuna bespovratnih sredstava za izradu prometnih masterplanova funkcionalnih regija sjevernog Jadrana, srednje Dalmacije i sjeverne Dalmacije.

Nakon pet tjedana Crobexi u zelenom Promet veći od milijun kuna sakupilo je 15 izdanja, dok je 21 izdanje trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, su nakon pet tjedana pada zaključili porastom. Crobex je uvećan za 2,31 posto na 1.949,21 bod. Crobex10 je porastao za 1,97 posto i tjedan je zaključio na 1.139,56 bodova. Sektorski indeksi su tjedan zaključili u rasponu od -2,16 posto koliko je pao CROBEXindustrija do +2,74 posto koliko je porastao CROBEXkonstrukt. Obveznički indeksi su tjedan zaključiZAGREBAČKA BURZA li padom: CROBIS je pao za 0,16 posto, THE ZAGREB STOCK EXCHANGE a CROBIStr za 0,07 posto. UKUPAN TJEDNI PROMET: 226.764.818,85 kn Najtrgovaniji je Ledo s prometom od TJEDNI DIONIČKI PROMET: 103.551.703,70 kn 24,6 milijuna kuna, a cijena njegovih index zadnja vrijednost tjedna promjena dionica je porasla za 21,9 posto na CROBEX 1.949,2100 +2,31% 3778,99 kuna. Slijedi ga Belje kojim se CROBEX10 1.139,5600 +1,97% trgovalo u iznosu od 8,1 milijun kuna, CROBIS 108,8005 -0,16% a tjedan je zaključilo padom od 3,27 CROBIStr 159,2297 -0,07% posto odnosno cijenom od 9,16 kuna. Jamnica je ostvarila promet od 6,6 miTop 10 tjedna zadnja lijuna kuna, a cijena joj je uvećana za promet po prometu promjena cijena 10 posto na 55.000 kuna. +21,90% 3.778,99 24.559.057,96 Ledo d.d. Rast cijene dionice bilježi osam izda-3,27% 9,16 8.136.390,94 Belje d.d. nja. Dobitnik tjedna je Ledo s posku+10,00% 55.000,00 6.642.914,93 Jamnica d.d. pljenjem od 21,9 posto. Slijedi ga Ja+0,28% 174,51 5.961.703,28 HT d.d. mnica s rastom od 10 posto, a zatim +1,58% 463,20 4.696.660,49 Adris grupa d.d. - povl. Podravka čija je cijena porasla za 4,56 +3,34% 818,05 3.543.438,69 Atlantic grupa d.d. +2,67% 58,52 3.324.725,89 posto na 367 kuna. Dionice Atlantic Zagrebačka banka d.d. -4,61% 438,79 2.747.490,87 Atlantska plovidba d.d. Grupe tjedan su zaključile cijenom od +4,56% 367,00 2.417.035,77 Podravka d.d. 818,05 kuna, što predstavlja rast od +0,95% 42,40 2.070.395,36 Valamar Riviera d.d. 3,34 posto, a njima se trgovalo u iznosu od 3,5 milijuna kuna. Izdanje Za10 dionica tjedna zadnja grebačke banke bilježi rast cijene od promet s najvećim rastom cijene promjena cijena 2,67 posto na 58,52 kune i promet od +81,87% 66,00 11.911,39 Zvečevo d.d. 3,3 milijuna kuna. Povlašteno izdanje +35,54% 2.250,00 530.900,34 Zvijezda d.d. Adris Grupe (+1,58 posto) bilježi zadnju +34,77% 5,00 9.011,90 J&T banka d.d. cijenu od 463,20 kuna i tjedni promet +28,44% 114,30 1.036.119,79 Viadukt d.d. od 4,7 milijuna kuna. +26,82% 443,88 188.487,13 Dukat d.d. Cjenovni pad bilježe dva izdanja. Naj+21,90% 3.778,99 24.559.057,96 Ledo d.d. +20,53% 249,49 558.366,15 veći minus je zabilježila Atlantska ploInstitut IGH d.d. +16,18% 3,95 627.508,26 Optima Telekom d.d. vidba kojoj je cijena pala za 4,61 posto +12,60% 16.889,77 326.457,88 Medika d.d. na 438,79 kuna. Njome se trgovalo u +12,08% 9,00 3.150,00 ZAIF Proprius d.d. iznosu nešto većem od 2,7 milijuna kuna. Tjedan je padom cijene zaklju10 dionica tjedna zadnja čilo još i Belje (-3,27 posto). promet s najvećim padom cijene promjena cijena

Ulagači na Zagrebačkoj burzi proteklog su tjedna u četiri trgovinska dana bili aktivni nešto slabije u odnosu na također skraćeni trgovinski tjedan ranije – redovni dionički promet u tjedan dana je pao za gotovo 24 milijuna kuna na 103,6 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 64 milijuna kuna prometa ili 62 posto od ukupnog redovnog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -4,61 do +21,9 posto.

Puljanka d.d. Vupik d.d. Žitnjak d.d. RIZ-odašiljači d.d. Uljanik Plovidba d.d. Varteks d.d. Đuro Đaković holding d.d. MIV d.d. Viro tvornica šećera d.d. Jadroagent d.d.

46 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

-26,66%

8,06

6.478,46

-17,08%

19,90

1.818.849,84

-13,75%

172,50

6.210,00

-12,95%

63,11

2.524,40

-11,45%

177,00

560.377,36

-9,21%

12,71

66.464,51

-7,77%

35,00

190.294,69

-7,50%

3.700,00

-6,06%

385,10

33.992,03

-5,79%

960,00

125.145,25

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Šumarstvo i sječa drva

Prevladali fondovi s rastom vrijednosti Među 82 otvorena investicijska fonda, nakon četiri uzastopna tjedna vladavine gubitnika, protekli su tjedan u većini bili oni s porastom vrijednosti udjela. Rast bilježi 45 fondova, palo ih je 36, a jedan je zabilježio tjedan bez postotne promjene. Od 26 dioničkih fondova poraslo ih je 14. Najveći rast bilježi Erste Adriatic Equity, za 2,08 posto, čime je postao dobitnik tjedna. A1 bilježi tjedni rast od 2,06 posto, a OTP indeksni je rastao za 1,85 posto. Najznačajnije su pali KD Energija i KD BRIC, za 1,97 posto, odnosno 1,34 posto. Od sedam posebnih porasla su tri fonda pod upravljanjem Raiffeisen Investa. Tako je Raiffeisen Harmonic zabilježio uvećanje vrijednosti od

0,57 posto, Raiffeisen Dynamic je rastao za 0,29 posto, a Raiffeisen zaštićena glavnica za 0,05 posto. ZB Future 2030 je pao za 0,56 posto. Od 16 mješovitih fondova porast ih bilježi sedam. Prvi među dobitnicima je HPB Global s uvećanjem od 1,29 posto. Najviše je pao OTP Absolute, za 0,59 posto. Od 14 obvezničkih fondova raslo ih je šest, a najviše PBZ Short term bond, za 0,07 posto. Neta Emerging Bond je pao za 0,52 posto. Rast vrijednosti je zabilježilo 15 od 19 novčanih fondova, a Raiffeisen Cash bilježi tjedan bez postotne promjene. Dobitnike s rastom od 0,43 posto predvodi PBZ Euro Novčani, a Neta MultiCash je pao za 0,01 posto. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

U djelatnosti šumarstva i sječe drva u 2015. godini, prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u Hrvatskoj je poslovalo 167 poduzetnika. Oni su iskazali dobit u iznosu od 232,1 milijun kuna, objavila je Fina. Od toga, veliki podu-

od od 13.4.2017. do 20.4.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,5001 Addiko Growth € 12,1975 ZB trend $ 168,1439 KD Prvi izbor kn 15,2847 ZB euroaktiv € 142,6226 Capital Breeder kn 100,7157 KD Europa € 127,2698 PBZ Equity fond € 12,0820 HPB Dionički kn 116,6622 Erste Adriatic Equity € 95,3908 Neta Global Developed kn 87,1711 ZB aktiv kn 118,9321 InterCapital SEE Equity € 110,3076 Platinum Global Opportunity $ 15,5711 KD Nova Europa kn 5,9142 OTP indeksni kn 45,9617 Platinum Blue Chip € 108,5465 Neta Frontier kn 501,6076 OTP Meridian 20 € 100,7043 A1 kn 92,5400 Alpen.Special Opportunity kn 160,0685 Neta New Europe kn 60,7051 KD BRIC € 84,7743 KD Energija kn 8,7799 ZB BRIC+ € 104,2525 Allianz Equity € 168,3777 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 121,3900 Raiffeisen Harmonic € 105,5200 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,2200 ZB Future 2025 € 104,9496 ZB Future 2030 € 104,2714 ZB Future 2040 € 104,2766 ZB Future 2055 € 104,7337 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 163,7425 PBZ Global fond € 15,5026 Addiko Balanced € 13,8475 KD Balanced kn 134,3673 HPB Global kn 105,6699 OTP uravnoteženi € 16,2026 Allianz Portfolio kn 167,2320

tjedna promjena [%]

1,42 0,29 0,82 -0,08 -0,21 0,50 -0,60 0,54 1,47 2,08 0,07 0,55 -0,18 1,19 -0,49 1,85 -1,29 -1,14 -0,22 2,06 -0,82 0,63 -1,34 -1,97 -0,74 0,94 0,29 0,57 0,05 -0,50 -0,56 -0,55 -0,55 -0,45 -0,18 0,12 0,71 1,29 0,62 0,24

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

InterCapital Smart II € 102,7369 PBZ Conservative 10 fond € 113,5842 You Invest Active € 102,9729 You Invest Balanced € 103,4688 You Invest Solid € 103,8249 InterCapital Smart € 102,7365 PBZ Flexible 30 fond € 102,9341 OTP Absolute € 98,2578 InterCapital Income Plus € 101,9030 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 194,4432 Addiko Conservative € 14,7022 Raiffeisen Bonds € 177,9600 PBZ Bond fond € 132,6526 InterCapital Bond € 215,8934 HPB Obveznički € 161,7180 Neta Emerging Bond kn 84,6927 Erste Adriatic Bond € 120,4177 Raiffeisen Classic € 106,6400 PBZ Short term bond fond kn 102,2832 PBZ Dollar Bond fond $ 104,2485 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 101,5278 Erste Local Short Term Bond kn 100,0525 Erste Adr. Short Term Bond € 100,0708 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4778 ZB plus kn 175,9156 ZB europlus € 150,7415 PBZ Euro Novčani € 136,1586 Raiffeisen Cash kn 158,0900 Erste Money kn 151,7817 Addiko Cash kn 152,5175 PBZ Dollar fond $ 132,8975 HPB Novčani kn 143,9308 OTP novčani fond kn 133,3596 InterCapital Money kn 130,4391 Locusta Cash kn 1369,4223 Allianz Cash kn 118,5783 Erste Euro-Money € 116,1653 Auctor Cash kn 111,4333 Raiffeisen euroCash € 106,0500 HPB Euronovčani € 106,4543 Neta MultiCash kn 107,2421 OTP euro novčani € 102,0918

-0,03 0,02 -0,47 -0,34 -0,11 0,12 -0,09 -0,59 -0,06

naziv(fond)

valuta

-0,01 -0,07 0,04 0,06 -0,01 -0,04 -0,52 -0,08 0,06 0,07 0,03 0,03 -0,01 -0,02 0,00 0,00 0,00 0,43 0,00 0,00 0,01 0,02 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 -0,00 0,01 0,03 -0,00 -0,01 0,01

zetnik u državnom vlasništvu - Hrvatske šume, ostvarile su dobit od 186,4 milijuna kuna. U vlasništvu Hrvatskih šuma je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, više od dva milijuna hektara šuma.

HBV: Veći poslovni prihodi Društvo Hoteli Baška Voda, prema revidiranom nekonsolidiranom godišnjem izvješću o poslovanju koje je objavljeno na Zagrebačkoj burzi, u 2016. ostvarilo je poslovne prihode od 46,03 milijuna kuna ili 19 posto više u odnosu na 2015. godinu. Istovremeno, poslovni rashodi iznosili su 39,06 milijuna kuna i bili su veći za 16,3 posto. U smještajnim kapacitetima društva (hoteli Horizont i Slavia te hotelsko naselje Urania) tijekom 2016. ostvareno je ukupno 137.749 noćenja ili četiri posto više. Društvo završava godinu sa 12,6 milijuna kuna dobiti.

24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 47

knjigometar Daron Acemoglu, James A. Robinson

Zašto nacije propadaju Mate

Kamera potajice snima Mariju Carlsson. Snimatelj je nepoznat, a policija gotovo istodobno dobiva tu snimku i dojavu o lešu. Maria je ubijena, no ona nije jedina žrtva ubojice čiji zločini podsjećaju na ubojstvo za koje je osuđen Rocky Kyrklund. Novi val nasilnih smrti istražuje Margot Silverman koja se želi dokazati kolegama kao dostojna zamjena svojem pokojnom prethodniku. U istragu se uključuje i psihijatar hipnotizer Erik Maria Bark zahvaljujući kojem je Kyrklund završio iza rešetaka. No pravog rezultata ne može biti ako se Joona Linna ne vrati iz mrtvih...

Luko Paljetak

Miševi i mačke naglavačke Znanje

Acemoglu i Robinson postavljaju jednostavno, no ključno pitanje: zašto se neke nacije obogate, dok neke ostanu siromašne? I njihov je odgovor jednostavan: zato što neki politički sustavi razvijaju uključivije političke institucije. Ono što je toliko upečatljivo u ovoj knjizi je jasnoća pisanja elegantnost argumenata i bogatstvo povijesnih detalja. Ona je obvezno štivo u trenutku kada države diljem zapadnog svijeta moraju pronaći političke volje za bavljenje dužničkom krizom neuobičajenih razmjera, kazao je Steve Pincus, profesor sa Sveučilišta Yale. Lars Kepler

Uhoda Fraktura

Nećete mi povjerovati ako vam kažem da je jedna od mojih prvih igračaka bio – miš. Pravi, živi miš koji se uhvatio u stupicu u našoj maloj staroj kući. Pustio sam ga iz stupice i svakog sam mu dana, krišom, stavljao hranu pokraj rupe. On je dolazio, ako mu se jelo svidjelo. Kasnije ga je hranila mačka, ili tako nekako. Ne sjećam se više. Znam samo da sam se jednog dana kada sam bio vrlo gladan, sjetio te mačke. Zamislio sam kako jede, jede, jede. Onda sam jednog dana bio vrlo žedan. Zamislio sam mačku kako pije, pije, pije. Tako je nastala ova knjiga u kojoj ćete… Ali to je vaša stvar...

48 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

Fabrice Hadjadj

Uskrsnuće - upute za uporabu Verbum

Uskrs u Veneciji. Pomrčina Sunca skriva veliku tajnu zbog koje dječak Ian Artanian ostaje bez obitelji. Kako bi iskupio grijehe svojih najmilijih i shvatio zašto je baš on jedini preživio, kreće u potragu za svojim životnim pozivom. Na putu istine on korača kroz medicinu, teologiju, filozofiju i psihologiju tražeći u sebi, a time i u svima nama, duboko potisnuti dar s kojim se svatko od nas rađa. Ianovo poslanje po vezano je sa zastrašujućom obiteljskom tajnom, a priča koja ga noćima budi skriva misterij čiji trag ga vodi do napuštenoga venecijanskog otoka...

Thorwald Dethlefsen, Ruediger Dahlke

Bolest kao put Naklada Ljevak

Hadjadj u ovoj knjizi propituje događaj i fenomen Kristova uskrsnuća pitajući sebe i čitatelje: mijenja li uskrsnuće način na koji se odnosimo prema svijetu, način na koji pristupamo svakomu novom danu? Podrobno obrađujući niz tema i temeljeći ih na susretima s uskrslim Kristom koji su se dogodili nakon njegova uskrsnuća i zabilježeni su u Bibliji, Hadjadj pokazuje kako činjenica uskrsnuća nije vezana samo za Isusa Krista nego izravno zadire u život svih ljudi, sadržavajući u sebi moć koja je u stanju preobraziti život čovjeka. Lari & Mari

Armati Mozaik knjiga

Autori u ovoj knjizi ukazuju na to što nam govore simptomi kao što su infekcije, glavobolja, nezgode, bolovi u srcu i želucu, ali i rak ili sida. Za njih ne postoje različite bolesti, koje bi bile manje ili više izlječive, nego samo jedna bolest, koja spada u čovjekovo “loše osjećanje” i pokazuje se samo u različitim slikama bolesti. Ta bolest prati čovjeka cijeli život i ulijeva se naposljetku u smrt. Ona pripada životu poput zraka za disanje i znak je da čovjek živi u napetosti, čiji se simptomi samo na određeno vrijeme mogu ukloniti medikamentima i operacijama.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Tiskanje Naša djeca - tiskara, Zagreb. Tvrtka nudi usluge tiskanja. Kontakt: Darko Šantić, info@nasadjeca-tiskara.hr, +385 16539688. Metalni proizvodi Spiroflex, Ruščica, www.spiroflex.hr. Tvrtka proizvodi metalne dijelove, spojeve, fleksibilne cijevi prema specifikacijama kupaca. Kontakt: Josip Čretni, josip@spiroflex.hr, +385 35212420. Farmaceutika i kozmetika Biofarm, Zagreb, www.biofarm.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom i distribucijom farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda te dodataka prehrani. Kontakt: Ines Marković, ines.markovic@ biofarm.hr, +385 16596321, +385 913000126. Bukova i jelova građa Kula promet, Krasno. Tvrtka se bavi preradom bukve i jelove građe te parenjem bukove građe i sušenjem. Kontakt: Branko Samaržija, info@kulapromet.hr, +385 53851077, +385 98245706. Med i medni proizvodi Medo-Flor, Donji Dragonožac. Tvrtka osnovana 1994. godine s pravom proizvodnje i prodaje pčelinjih proizvoda (med, matična mliječ, propolis, pelud) na javnim mjestima i trgovačkoj mreži. Iz godine u godinu širimo lepezu svojih proizvoda (meda i dodataka prehrani) od kojih su mnogi jedinstveni po sadržaju i namjeni

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA

Najam kemijskih WC-a

Hrvatske ceste nabavljaju usluge najma kemijskih WC-kabina na odmorištima. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,7 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 17. svibnja. Održavanje klimatizacijske opreme

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Hrvatska elektroprivreda nabavlja usluge održavanja klimatizacijske opreme. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 3. svibnja. Tiskanje

Hrvatska pošta nabavlja usluge tiska poštanskih maraka,

te posebnom sastavu. Kontakt: Ivan Fanuko, info@medo-flor.hr. +385 16215057. Usluge SMD i THT lemljenja Euromass, Pula, www.euromas.hr. Tvrtka nudi usluge lemljenja (asembliranja) u SMD i THT tehnologiji. Proizvodnja i prodaja uređaja za naplatu, čitača kovanica i čitača novčanica. Kontakt: Lorenzo Putigna, info@euromass.hr, +385 52397337, +385 992123567. Različite usluge Fering FIT, Zagreb, www.fering-fit.hr. Tvrtka je stručna za mikrofiltraciju i separaciju fluida, uređaje za obradu komprimiranog zraka i proizvodnju dušika/kisika. Tvrtka iznajmljuje skladišne/proizvodne prostore u Bregani, Slovenija, vrlo blizu graničnog prijelaza za Zagreb. Kontakt: Davorin Ferić, fering-fit@fering-fit.hr, +385 1 2325175, +385 98 359719. Prozori i vrata Lokve, Lokve, www.lokve.com. Tvrtka ima modernu, kompjutoriziranu i tehnološki zaokruženu proizvodnju prozora i balkonskih vrata - u varijanti drvo i drvo-aluminij, koje karakterizira kvaliteta, moderan dizajn te tehničko-tehnološka inovativnost. Kontakt: Sanda Bolf, sanda@ lokve-prozori.hr, +385 51508302 Jaja Galivet, Prelog. Tvrtka s dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji i prodaji neplodnih jaja teške linije Ross 308. Kontakt: Sunčica Brezovec, +385 40645238, +385 98491639.

dopisnica i popratnih filatelističkih materijala. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 2. svibnja.

Regija

Izgradnja obilaznice

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva - Direkcija za saobraćaj u Podgorici traži izvođače radova na izgradnji obilaznice Rožaja – II. faza. Procijenjena vrijednost je 20 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 29. svibnja.

milijuna eura. Rok dostave ponuda je 18. svibnja. Okomita prometna signalizacija

Ceste Mostar nabavljaju okomitu prometnu signalizaciju. Rok dostave ponuda je 10. svibnja. Vozila

Ministarstvo za javnu upravu Slovenije nabavlja ekološka vozila s opremom. Rok dostave ponuda je 24. svibnja Medicinska oprema

Autobusi

Alpetour, putnička agencija iz Slovenije, raspisala je nadmetanje za nabavu 30 autobusa. Procijenjena vrijednost je 4,9

Ministarstvo zdravlja Republike Slovenije nabavlja raznu medicinsku opremu. Rok dostave ponuda je 15. svibnja.

24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 49

stečajevi, nekretnine, dražbe

Na bubnju farma, kuće, stanovi... Kuća, ukupne površine 295 četvornih metara, Hrvatska Kostajnica, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 498.400 kuna. Javna dražba se održava 25. travnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Jamčevina iznosi pet posto od početne vrijednosti. Razgledavanje moguće uz prethodnu najavu i dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona: 098/9139 607. Građevinsko zemljište (lokacija buduće punionice vode za koju je ishođena lokacijska dozvola), ukupne površine 3067 četvornih metara, Trilj, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 1.565.100 kuna. Ročište za javno otvaranje prispjelih pisanih ponuda na Trgovačkom sudu u Splitu zakazano je za 25. travnja u 10 sati. Pismene prijave za dražbu dostavljaju se na adresu Trgovački sud u Splitu, 21000 Split, Sukoišanska 6, s naznakom “Ponuda za oglas u predmetu: 14.St43/09. - ne otvarati”. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Sve obavijesti kao i dogovor o razgledavanju nekretnine i pokretnina: radnim danima od 8 do 12 sati, u dogovoru sa stečajnom upraviteljicom na telefon: 098/205 828. Dvosobni stan, ukupne površine 62,68 četvornih metara, Zagreb, procijenjene vrijednosti 294.831 kunu. Dražba se održava 26. travnja u 9.15 sati na Općinskom sudu u Zagrebu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. U javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile osiguranje u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti na račun suda.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Kuća, gospodarska zgrada i oranice, ukupne površine 1888,22 četvorna metra, Gornje Plavnice, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 480.000 kuna. Dražba se održava 26. travnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

50 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

Stan, ukupne površine 64,23 četvorna metra, Požega, Požeško-slavonska županija, procijenjene vrijednosti 270.000 kuna. Dražba se održava 27. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Požegi. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, radionica, kafić i dvorište u selu, ukupne površine 690,55 četvornih metara, Đurđevac, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 948.000 kuna. Dražba se održava 27. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Koprivnici. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu uplatile osiguranje u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine na račun Suda. Farma za tov junadi, ukupne površine 117.333 četvorna metra, Suhopolje, Virovitičko-podravska županija, procijenjene vrijednosti 13.598.000 kuna. Dražba se održava 28. travnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Virovitici. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti ili 9.065.333,20 kuna. Jamčevina iznosi pet posto ili 679.900 kuna. Kuća i dvorište, ukupne površine 1830 četvornih metara, Rešetari, Brodskoposavska županija, procijenjene vrijednosti 217.000 kuna. Dražba se održava 28. travnja u 12 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Stan, ukupne površine 86,84 četvorna metra, Šibenik, Šibensko-kninska županija, procijenjene vrijednosti 740.300 kuna. Dražba se održava 2. svibnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Šibeniku. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 20 posto. Poslovna zgrada i dvor, ukupne površine 3672 četvorna metra, Slatina, Virovitičko-podravska županija, procijenjene vrijednosti 4.816.510,59 kuna. Dražba se održava 2. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Slatini. Nekretnine se ne mogu prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 481.651,05 kuna.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Građevinski radovi Armasuisse Immobilien Baumanagement, Bern, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 5. svibnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Armasuisse Immobilien Baumanagement, Blumenbergstraße 39, Bern 3003, Suisse, Marianne Zürcher, marianne.zuercher@armasuisse.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=960059. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Audiovizualna oprema

Møre og Romsdal Fylkeskommune, Molde, Norveška, traži nabavu audiovizualne opreme. Natječaj je otvoren do 15. svibnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na: Møre og Romsdal Fylkeskommune, 944183779, Fylkeshuset, Molde 6404, Norway Arnt Ove Hol, arnt.ove.hol@ mrfylke.no. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://permalink. mercell.com/67395252.aspx. Više podataka o nadmetanju na navedenoj adresi. Vodoinstalaterski materijal Ringerike Kommune, Norveška, traži nabavu vodoinstalaterskih materijala i opreme. Natječaj je otvoren do 6. svibnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Ringerike Kommune 940100925, Osloveien 1 Rådhuset, Hønefoss 3511, Norway, Svein Morten Lillevik Westgård, Svein.Morten.Westgard@ringerike.kommune. no. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://permalink. mercell.com/66986646.aspx. Dodatne in-

formacije dostupne su na drugoj adresi: Mercell Norge AS, Karihaugveien 89, Oslo 1086, Norway, support@mercell.com. Aktivni ugljen Services industriels de Genève, Švicarska, traži nabavu aktivnog ugljena. Natječaj je otvoren do 15. svibnja, a prijave na francuskom, njemačkom ili talijanskom jeziku se predaju na Services industriels de Genève - Achats, Chemin du Château-Bloch 2, Case postale 2777, Genève 2 1211, Suisse, Joao Manuel Peixoto, joao.peixoto@sig-ge.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=962001. Dodatne informacije dostupne su na navedenoj adresi. Završni građevinski radovi ochbauamt, Zürich, Švicarska, traži izvođaH ča završnih građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 22. svibnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: Hochbauamt, Baubereich 3, Stampfenbachstraße 110, Zürich 8090, Suisse, Thorsten Nölle, thorsten.noelle@bd.zh.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=962627. Usluge na području sigurnosti

Ministarstvo financija Republike Makedonije traži nabavu sigurnosnih usluga. Natječaj je otvoren do 22. svibnja, a prijave na makedonskom jeziku se predaju na: Ministry of FinancePublic Revenue Office, Kuzman Josifovski Pitu Boulevard Skopje, Makedonija, marina.joleska@ujp.gov.mk. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: http://bjn.gov.mk.

24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 51

privredni vjesnik

Održana izložba hrane i pića Histria

Premali da bi bili prosječni

Mislim da smo zacrtali trend organizacije malih sajmova i gospodarskih izložbi na kojima je primarni fokus upravo na proizvođaču s vlastitim proizvodom, kazala je predsjednica HGK-ŽK Pula piše Marko Percan

Najvažnije je istaknuti činjenicu kako je kroz ove 24 godine na stotine proizvođača, koji su danas etablirani u Hrvatskoj, svoj prvi izlazak na tržištu imalo upravo na sajmu Histria. Jasna Jaklin Majetić, predsjednica HGK-ŽK Pula

radicionalna izložba hrane i pića Histria koju organizira Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Pula ove se godine održala u novom, proljetnom terminu. Od 11. do 13. travnja u pulskom Domu hrvatskih branitelja održalo se 24. izdanje ove izložbe koja je tijekom godina postala mjesto okupljanja proizvođača iz cijele Hrvatske. Ovogodišnja Histria je, osim novog termina, izlagačima i posjetiteljima predstavila i druge novosti. Tako je ovo izdanje izložbe bilo posvećeno ekološkoj proizvodnji i ponudi, a u suradnji s Turističkom zajednicom grada Pule na vanjskom izlagačkom prostoru predstavljeno je šest istarskih gastronomskih manifestacija, poput žminjskog Festivala pašte ili motovunskog Festivala tartufa i terana. Već tradicionalno, na Histriji su i ove godine bili posebno zastupljeni novi proizvodi koji se prvi put predstavljaju na izložbi ili se prvi put stavljaju u prodaju, a koji nisu na tržištu dulje od godine dana. Također, na izložbi su posebno

52 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

označeni nositelji znakova kvalitete poput Eko proizvoda ili Otočnih proizvoda, pa su se tako na izložbi predstavila 72 izlagača od kojih je 37 proizvođača sa 66 nova proizvoda.

Sve bolja kvaliteta

“Na Histriji i ove godine imamo izvrsno profilirane proizvođače. To su ljudi koji kroz valoriziranje svoje proizvodnje dobivaju proizvod interesantan tržištu, koji ima svoje kupce. Najvažnije je istaknuti činjenicu kako je kroz ove 24 godine na stotine proizvođača, koji su danas etablirani u Hrvatskoj, svoj prvi izlazak na tržištu imalo upravo na sajmu Histria. Mislim da smo time zacrtali trend organizacije malih sajmova i gospodarskih izložbi na kojima je primarni fokus upravo na proizvođaču s vlastitim proizvodom. Dugo smo bili gotovo jedini u Hrvatskoj koji smo ih okupljali prema pravilu da svaki proizvođač pred sobom ima vlastiti proizvod. Danas je to postala najzastupljenija koncepcija za organizatore sajmova i utoliko mislim da smo pokrenuli trend. Zadnjih

Međunarodni sajam industrijske automatizacije

Hrvatske tvrtke u Hannoveru

se godina uistinu držimo pravila da je kriterij ulaska na izložbu kvalitetan proizvod s oznakama kvalitete prepoznatljivima i struci i kupcima”, istaknula je predsjednica HGK-ŽK Pula Jasna Jaklin Majetić na svečanosti otvorenja, dodavši kako je u suradnji s Turističkom zajednicom namjera bila staviti naglasak na pred i posezonu kao potporu turističkom sektoru. “U Istri znamo kazati kako smo premali da bismo bili prosječni, te da moramo težiti izvrsnosti. Vjerujem da zadnjih godina vidimo taj trend kvalitete naših proizvoda. Mislim da su to proizvodi na koje možemo biti ponosni jer kada govorimo o hrani i piću, istarski i hrvatski su proizvodi izuzetno kvalitetni. Zato smatram da je ovakva manifestacija koja okuplja naše proizvođače zaista hvalevrijedna, a zato i živi već 24 godine”, kazao je pulski gradonačelnik Boris Miletić. Osim mnoštva izlagača i kvalitetnih proizvoda, dio izložbe Histria su i prezentacije i

Hrvatska gospodarska komora već 11. put zaredom organizira zajedničko sudjelovanje hrvatskih tvrtki na Međunarodnom sajmu industrijske automatizacije, energetike, podugovaranja i mikrotehnologije, koji se održava od 24. do 28. travnja u Hannoveru u Njemačkoj. “Većina je dosadašnjih izlagača u organizaciji HGK nakon izlaganja na sajmu prethodnih godina ostvarila brojne poslovne kontakte i nove poslove. Oni koji kontinuirano izlažu na sajmu svoj dolazak vide kao obvezno sudjelovanje zbog zadržavanja postojećih i privlačenja novih klijenata”, rekao je voditelj Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i DOP Krešimir Štih. Na sajmu se održava i niz popratnih manifestacija, događaja, predavanja te promocija, ali i izlaganja o budućim smjernicama razvoja elektroindustrije i metaloprerađivačke industrije u organizaciji krovnih europskih insti-

Nove trgovine

Mister Mot i u Zagrebu

Kada govorimo o hrani i piću, istarski i hrvatski proizvodi su izuzetno kvalitetni, ocijenio je Boris Miletić stručna predavanja, pa je tako održano predavanje Prednost prepoznatljivog eko certifikata i koraci do eko znaka koje je održao Marko Tarandek iz čakovečke tvrtke Austria Bio Garantie te predavanje Novi standardi zanimanja u ekološkoj poljoprivredi koje je održala Maja Milevoj iz pulskog Otvorenog učilišta Diopter. U sklopu izložbe održana je i prezentacija o dostupnim poticajima za ekološke proizvođače koje je zainteresiranim proizvođačima predstavio Nenad Hrelja iz Savjetodavne službe.

tucija. Osim proizvodnih tvrtki, izlagači na sajmu su i krovne europske i regionalne agencije, strukovna udruženja te vodeća sveučilišta i razvojnoistraživački instituti. Na izložbenom prostoru HGK izlažu tvrtke: Dalekovod-proizvodnja, Elka i Mareton (iza kojega stoji cijeli Klaster Inteligentna energija s predstavnicima poduzeća HELB i Prointegris) te Ferro-Preis, MPD Tvornica pumpi i OMV Indoil. Ove je godine zemlja-partner sajma Poljska, a prema najavama organizatora očekuje se više od 180.000 posjetitelja. Više o sajmu na: http:// www.hannovermesse.de/home.

Mister Mot, koji je već tri desetljeća u Splitu poznat kao sinonim za muška odijela vrhunskih brendova, napokon stiže i u Zagreb. Riječ je o Splićanima dobro poznatom mjestu koje vežu za vrhunska muška odijela pomno biranih brendova, najfinijih materijala i krojeva koji idu u korak sa svjetskim modnim trendovima. Bez obzira na priliku i potrebu, temeljem iskustva utkanog u tri desetljeća rada,

u Mister Motu su uvjereni da njihova ponuda sadrži odijelo za svaku prigodu. “Generacije muškaraca odrastale su zajedno s nama i najbolji su dokaz kvalitete koju uvijek težimo zadržati. Danas se u našoj ponudi, osim odijela, mogu pronaći i kaputi, jakne, sakoi, hlače, košulje, kompletan sportski program, ali i cipele, kravate i niz ostalih modnih dodataka”, kažu u Mister Motu. Posebno mjesto pripada muškoj poslovnoj odjeći kao i odjeći za svečane prigode, pa su generacije mladića pronašle svoja prva odijela za maturu ili promociju, a i brojni mladoženje za svoja vjenčanja izabrali su nešto iz ponude Mister Mota. “Čvrsto vjerujemo u to da odijelo ne čini čovjeka, ali mnogo govori o njemu i upravo zato za najbolji dojam birajte najbolje odijelo, a ono se sigurno nalazi upravo na policama naše prodavaonice”, kažu u u Mister Motu. I u Zagrebu, u Gundulićevoj 15.

24. travnja 2017. | broj 3975 | Privredni vjesnik | 53

Prvi put u Hrvatskoj: ROG HOLI RUN&FEST

Pokret kroz boje

ROG HOLI RUN&FEST prvi put u Hrvatskoj, za sve uzraste, obitelji s djecom i osobe s invaliditetom organizira utrku trkača, rolera i veliki DJ party u samoj ciljnoj areni utrke 13. svibnja na zagrebačkom Jarunu s početkom u 15 sati. Cijeli događaj upotpunit će šarenilo živopisnih holi boja kojima će se posipati sudionici dužinom cijele trase utrke i koje će dodatno podići atmosferu. Holi

boje poznate su po indijskom festivalu koji označava kraj zime i pozdravlja dolazak proljeća, potpuno su prirodne i ne štete okolišu, a izuzetno su atraktivne u raznim proslavama. Na ROG HOLI RUN&FEST-u slavit će se pokret i jednakost te poticati na kretanje, bez obzira na ograničenja u kretanju. Na kraju utrke sudionike očekuje veliki DJ party uz Vanillaz i Kostu Radmana te razne anima-

cije i food and drink corner. Ulaznice za utrku i party, po cijeni od 50 kuna, mogu se nabaviti online, u sustavu Entrio, a sve informacije o događaju možete pročitati na stranici www.holirunfest.com ili na Facebooku HoliZagreb. Ovim događanjem Zagreb će dobiti, još jedan u nizu, vrhunskih sadržaja i svrstati se među najveće svjetske metropole koje su poznate po utrkama u bojama. (V.A.)

ELFS

Nakit s potpisom za modernu ženu Za sve zaljubljenice nakita ELFS je lansirao limitiranu kolekciju nakita od 24K pozlaćenog srebra. Naušnice, prsten, ogrlica i narukvica odražavaju stil moderne ELFS žene. Kolekcija ovog prirodnog, elegantnog i jedinstvenog nakita namijenjenog ženama istančanog ukusa, idealna je i za trend slojevitog nošenja - layering, iako svaki komad za sebe ostavlja snažan dojam. Inspiracijom za kolekciju poslužila je ljepota prirodnog kamenja. Ovog su proljeća tako predstavljeni ametist, ahat i rozenkvarc. Svaki kamen ima dušu, a vrijedni su hrvatski majstori unijeli posebnu ljubav u izradu predivnih komada nakita. Modni dvojac Aleksandar Šekuljica i Ivan Tandarić, kao i do sada u svom djelovanju, oslonio se na proizvodne kapacitete hrvatskih majstora. Kolekcija je prvi put prikazana na modnoj reviji ELFS-a početkom ožujka

Zvijezda: Ivana Mišerić Fotograf: Danijel Galić

u Muzeju automobila Ferdinand Budicki i dostupna je u webshopu ELFS.hr i poslovnicama ELFS-a u Splitu, Zagrebu,

54 | Privredni vjesnik | broj 3975 | 24. travnja 2017.

Mostaru i Frankfurtu. Zaštitno lice reklamne kampanje ovoga nakita je radijska voditeljica Ivana Mišerić. (V.A.)

ONE REGION, ONE ECONOMY AN

M D CO MODIT

ION

NGES OF TU R

OF CHA

P L AT I N U M S P O N S O R S

DINNER SPONSOR

PA N E L SPONSOR

OFFICIAL AIRLINE CARRIER

I N C O O P E R AT I O N W I T H