Pv 3976 by NEstar

| AGROKOR | TJEDAN EU FONDOVA | MICROSOFT WINDAYS17 |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

1. svibnja 2017., godina LXIII, broj 3976

POSLOVANJE KONDITORA U 2015.

Glava (još) iznad vode Poslovanje konditora opterećuju visoki troškovi ključnih sirovina i sve jači pritisak konkurencije jeftinijih proizvoda INTERVJU

Sanjin Šolić Grupa Jadranka

KONJUNKTURNI TEST PV-a

Opća klima, osim građevine, u pozitivi

DRŽAVNI PRORAČUN

Najniži deﬁcit u zadnjih 15 godina

POSEB

AN PR

I LO G

fo EENiEnnterprise nosi Što do e Network Europ

SADRŽAJ

3976 / 1. svibnja 2017. TEMA TJEDNA

Poslovanje konditora u 2015. Glava (još) iznad vode

AKTUALNO 10

Državni proračun Najniži deficit u zadnjih 15 godina

Stanje u Agrokoru Savjetnik za restrukturiranje je AlixPartners

13. međunarodna konferencija o razvoju nekretnina Na dobrom kursu

INTERVJU 12

30 Upoznavanje prirodnih ljepota Hrvatske motivira 20 posto turista koji dolaze u našu zemlju

Sanjin Šolić, predsjednik Uprave Grupe Jadranka Lošinj je wellness na otvorenom

KONJUNKTURNI TEST 18

I. tromjesečje 2017. Opća klima, osim građevine, u pozitivi

POSEBAN PRILOG: EEN INFO 7

Tjedan EU fondova Najbolji projekt Agent 0-7

TURIZAM 30

Sanjin Šolić

Stručni skup: Sadašnjost i budućnost održivog i odgovornog turizma Hrvatska je svojevrsni park Europe

HRWWWATSKA 32

Microsoft WinDays17 konferencija Digitalna transformacija u prvom planu

SVIJET FINANCIJA 39

Nacrt prijedloga zakona o komunalnom gospodarstvu i Zakon o lokalnim porezima Kuščević: Nema govora o novim nametima

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

1. svibnja 2017. | broj 3976 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR KARLO MATIĆ

MREŽA POJEDINACA KOJI IDEJAMA DAJU PREDNOST Na događaju TEDxZagreb BUILD.FUTURE.NOW., koji će se održati 15. svibnja, očekuju se uspješni, motivirani i entuzijastični pojedinici strastveni u promociji ideja vrijednih širenja

T Karlo Matić, event menadžer, voditelj projekata udruge Profesor Baltazar

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ED je globalna platforma za promociju ideja vrijednih širenja sa sjedištem u New Yorku. Na TED-ovoj godišnjoj petodnevnoj konferenciji te nekoliko periodičnih TED događaja tijekom godine nastupaju iznimni pojedinci naše zajednice promovirajući kroz govore svoje ideje kojima žele promijeniti svijet na bolje. Videogovori postavljaju se na središnju web stranicu www.ted. com koja milijunskim pregledima pruža inspiraciju gledateljima širom svijeta. Od osnivanja 1984. godine do danas na TED-u su nastupili mnogi suvremeni govornici poput Sir Richarda Bransona, Sir Kena Robinsona, Jane Fonde, Stevea Jobsa, Jamieja Olivera, Monice Lewinsky, Ala Gorea, Edwarda Snowdena, Hansa Roslinga, ali i manje poznatih poput Richarda Turerea. Dolaskom Chrisa Andersona kao novog kuratora TED-a stvari brzo napreduju te nakon izlaska online 2006. godine odmah osvaja gledanost diljem planeta. Godine 2009., pod velikim pritiskom publike TED-a, Anderson i njegov tim započinju s realizacijom ambicioznog programa TEDx. TEDx su lokalni samostalno pripremljeni i organizirani događaji prema licenci i pravilima TED-a. Do danas je TED izdao gotovo 4000 licenci TEDx u 200 zemalja. Entuzijasti TED-a su organizirali i volontere prevoditelje videogovora te danas njih više od 26.000 prevodi TED i TEDx govore na 114 jezika. TED je 2012. godine lansirao novi TEDEd program kojim se želi istaknuti važnost edukacije u svakodnevnom životu te organizirati mlade kroz tzv. TEDEd klubove. TEDx u Hrvatskoj djeluje od 2010. godine kada je u ožujku u Muzeju suvremene umjetnosti održan prvi događaj TEDxZagreb. Osim TEDxZagreba danas djeluju ili su djelovali timovi u Hrvatskoj u Karlovcu, Varaždinu, Lubeni, Koprivnici, Svetom Ivanu Zelini, Popovači, Slavonskom Brodu, Osijeku, Dubrovniku, Splitu, Rijeci, Opatiji i Puli te TEDxUniversityofZagreb. TEDxZagreb danas djeluje kao neovisan lokalni tim koji se sastoji od tridesetak članova,

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3976 | 1. svibnja 2017.

profesionalaca s dugogodišnjim iskustvom u organizaciji događaja, produkciji, komunikaciji, hospitalityju, videu i fotograﬁji, audio-vizualnim elementima te fundraisingu. Od 2011. do 2015. tim djeluje pod licencom TEDxMaksimir u sklopu koje uspješno realizira 15 TEDx događaja. Od jeseni 2016. i povratkom imena TEDxZagreb tim djeluje na stalnoj adresi u HUB385 Centru inovacija i tehnologija. U tijeku su pripreme za događaj TEDxZagreb BUILD.FUTURE.NOW. koji se započeo stvarati tijekom ljeta 2016. godine, a održat će se 15. svibnja 2017. u velikoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog pod pokroviteljstvom Grada Zagreba.

TEDXZAGREB DANAS DJELUJE KAO NEOVISAN LOKALNI TIM KOJI SE SASTOJI OD TRIDESETAK ČLANOVA Ovaj veliki iskorak u veličini događaja te stvaranju najinspirativnijeg okruženja za umrežavanje početak je izgradnje mreže pojedinaca koji idejama daju prednost u odnosu na političku podobnost, ideološku pripadnost ili marketinšku prepoznatljivost. Namjera je stvoriti inspirativno okruženje u kojem svaki pojedinac može iznijeti svoju ideju kojom želi stvoriti bolje uvjete za život u zajednici. Na tom događaju očekuju se uspješni, motivirani i entuzijastični pojedinci svih veličina i tipova obrazovanja, strastveni u samo jednom - promociji ideja vrijednih širenja. U razvijenim zemljama ovakvi događaji se iščekuju tjednima i mjesecima jer se na njima nerijetko predstavljaju revolucionarne ideje za razvoj čovječanstva.

BROJKE, BROJKE

PODUZETNICI U ŠUMARSTVU I SJEČI DRVA 167 poduzetnika imalo je 8442 zaposlena

83 poduzetnika 39 bavilo se bavila su se sječom drva uzgojem šuma ŠUME U HRVATSKOJ PREMA VLASNIŠTVU:

22%

36 pomoćne 9 sakupljanje usluge u šumarstvu šumskih plodova 2,5

milijardi kuna Ukupno su ostvarili prihoda Hrvatske šume (2.018.987 hektara) privatni vlasnici (581.770 hektara)

75%

Izvor: Fina, podaci za 2015. godinu

pravne osobe (87.930 hektara)

142,9 milijuna kuna ostvarili su izvozom

1. svibnja 2017. | broj 3976 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA POSLOVANJE KONDITORA U 2015.

GLAVA (JOŠ) IZNAD VODE Poslovanje konditora opterećuju visoki troškovi ključnih sirovina poput kakaovca i šećera, sve je jači pritisak konkurencije jeftinijih proizvoda iz zemalja s jeftinijom radnom snagom, a nekima bi kao zadnji čavao u lijes mogao doći potres u Agrokoru preko kojeg plasiraju svoju robu. Spas će morati tražiti u inovacijama i izvozu jer drugog izbora nemaju piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

H 14

poduzetnika poslovalo u djelatnosti proizvodnje kakaa, čokoladnih i bombonskih proizvoda u 2015.

rvatska konditorska industrija suočena je s problemima koji su nam dobro poznati i iz drugih branši, guši ih jeftini uvoz, skupe sirovine, a kriza u Agrokoru svakako im ne pomaže u poslovanju. Unatoč tome, domaći konditori uspijevaju nekako držati glavu iznad vode, ali pitanje je do kad. Prema podacima Financijske agencije, u 2015. godini je u djelatnosti proizvodnje kakaa, čokoladnih i bombonskih proizvoda poslovalo 14 poduzetnika, kod kojih je bilo zaposleno 2233 radnika, što je rast od dva posto u odnosu na prethodnu, 2014. godinu. Ti su poduzetnici u 2015. godini iskazali negativan konsolidirani ﬁnancijski rezultat u iznosu od 7,7 milijuna kuna, što je dvostruko manje u odnosu na 2014. kada je neto gubitak iznosio 14,9 milijuna kuna. Od 14 kompanija u djelatnosti proizvodnje kakaa, čokoladnih i bombonskih proizvoda s dobiti je poslovalo njih šest.

PROSJEČNA PLAĆA 5415 KUNA

1,3 3 mlrd kn ukupni prihod konditora u 2015.

7,77 mil kn negativan konsolidirani financijski rezultat konditora te godine

Ukupni prihod konditora u 2015. iznosio je 1,3 milijarde kuna ili 5,5 posto više nego godinu ranije. Domaćim tržištem vedre i oblače tri kompanije: Kraš, Kandit i Zvečevo, koje skupa drže 98 posto tržišnog kolača. Unutar tog trijumvirata prednjači Kraš s prihodima od 892,8 milijuna kuna, što čini udio u ukupnim prihodima razreda djelatnosti od 66,6 posto. Sličan je odnos i kod broja zaposlenih. Naime, Kraš je u 2015. zapošljavao 1486 radnika (66,5 posto) od ukupno 2233 zaposlena u djelatnosti proizvodnje kakaa, čokoladnih i bombonskih proizvoda. Koliko je domaće tržište konsolidirano zorno pokazuje podatak da pet vodećih aktera,

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3976 | 1. svibnja 2017.

među koje uz Kraš, Kandit i Zvečevo, spadaju i tvrtke Vasiljev iz Trpinje te Slatke stvari iz Šibenika, drže čak 99,8 posto ukupnih prihoda branše.

DOMAĆIM TRŽIŠTEM VEDRE I OBLAČE TRI KOMPANIJE: KRAŠ, KANDIT I ZVEČEVO KOJE DRŽE 98 POSTO TRŽIŠNOG KOLAČA Ukupne neto plaće i nadnice konditora u 2015. godini iznosile su 145,1 milijun kuna, a prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u konditorskoj industriji iznosila je 5415 kuna, što je 2,4 posto više u odnosu na prethodno razdoblje te 7,9 posto više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske (5019 kuna). Tome je opet najviše pridonio Kraš s najvećom obračunatom prosječnom mjesečnom neto plaćom zaposlenima u iznosu od 6297 kuna, dok je prosječna plaća zaposlenih kod njegova dva najveća konkurenta, Kandita i Zvečeva, iznosila 4146 kuna, odnosno 3391 kunu. Kraš je jedini od konkurenata poslovao s dobiti od 11,7 milijuna kuna, dok su Kandit i Zvečevo završili u minusu od 11, odnosno 9,2 milijuna kuna.

1. svibnja 2017. | broj 3976 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA Industrijska proizvodnja Naziv proizvoda iz NIPUM-a 2009. (NN br.11/10)

Mjerna jedinica

2014.

2015.

2016.

Kolači i slastice

18.030

18.860

20.250

Keksi i srodni proizvodi

27.607

28.406

28.374

Bomboni, čokolade i kakao proizvodi

26.568

27.348

28.146

Podaci u ovoj sumarnoj tabeli se odnose na Mjesečno istraživanje industrije (IND-1/KPS/M) u kojem se prikupljaju podaci za poduzeća i obrtnike (pravne osobe s 20 i više zaposlenih). Podaci za ovo istraživanje prikupljaju se isključivo za izradu indeksa industrijske proizvodnje i stoga se podaci o količinama ovdje trebaju koristiti okvirno, jer se stvarne količine dobivaju u godišnjem istraživanju industrije IND-21/PRODCOM-a, a dostupni su devet mjeseci od proteka izvještajne godine te ih treba koristiti kao stvarne podatke o količinama industrijske proizvodnje, i uglavnom su različiti od podataka iz IND-1/KPS/M.

Izvor: DZS

RAST IZVOZA, ALI I UVOZA

U 2016. godini na postignute rezultate značajno su utjecale realizirane investicijske aktivnosti u modernizaciju proizvodnje u tvornicama na lokaciji u Zagrebu kao i u povezanim društvima Karolini Osijek i Miri Prijedor.

Damir Bulić, predsjednik Uprave Kraša

Jedan od pokazatelja u kojem Kraš nije vodeća kompanija jest produktivnost rada. Prema podacima Fine tu prednjači Kandit sa 761.567 kuna što je više od prosjeka na razini Republike Hrvatske (751.547 kuna). Broj izvoznika u sektoru povećao se za 40 posto (ukupno sedam), odnosno dva izvoznika više no što ih je bilo u 2014. godini, a broj uvoznika rastao je za 25 posto (ukupno pet). Ukupni izvoz u vrijednosti od 532,8 milijuna kuna u 2015. godini predstavlja povećanje od 12,3 posto u odnosu na prethodno poslovno razdoblje. Uvoz također bilježi povećanje, i to za 18,2 posto (447 milijuna kuna u 2015. godini), što je rezultiralo smanjenjem trgovačkog salda za 10,9 posto. Podaci Fine odnose se na 2015. godinu, a po nerevidiranim pokazateljima čini se da je 2016. bila puno bolja za domaće konditore. Tako u Kraševom ﬁnancijskom izvješću za prošlu godinu stoji da su u poslovnoj 2016. godini ostvarili konsolidirane ukupne prihode u iznosu većem od milijardu kuna. Prihodi od prodaje ostvareni su u iznosu od 1,008 milijardi kuna, pri čemu na prihode od prodaje na domaćem tržištu otpada 539,7 milijuna kuna, dok su prihodi od prodaje u inozemstvu 469 milijuna kuna uz ostvareni rast od 4,6 posto. Ukupni konsolidirani rashodi u 2016. godini ostvareni su u iznosu od 992,4 milijuna kuna i manji su za 17,5 milijuna kuna ili za 1,7 posto, u odnosu na poslovnu 2015. godinu. Bruto dobit kompanije u poslovnoj 2016. iznosi 358,4 milijuna kuna, pri čemu je ostvarena bruto marža na razini od 35,53 posto, što je rast za 1,8 postotnih bodova u odnosu na poslovnu 2015. godinu. Osvarena EBITDA iznosi 90,1 milijun kuna što je za 15,5 milijuna kuna više u odnosu na prethodnu godinu, a EBITDA marža podignuta je na razinu od 8,84 posto. Nakon pokrića ukupnih rashoda poslovanja, Kraš Grupa je ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 32,7 milijuna kuna, dok ostvarena neto dobit iznosi 25,6 milijuna kuna, odnosno 10,8 milijuna kuna više nego za godinu ranije.

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3976 | 1. svibnja 2017.

“Sukladno postavljenim ciljevima kontinuiranog rasta izvoza, u poslovnoj 2016. godini njegov je obujam povećan za 3,6 posto. U ukupnoj prodaji udio izvoza je dosegnuo 48,7 posto. Povećanje prodaje ostvareno je na prekomorskim tržištima, s naglaskom na izvoz u Saudijsku Arabiju, SAD i Kanadu, te na tržištima Europe: Austrija, Malta, Njemačka, Švedska, Slovačka i Švicarska. Rast izvoza ostvaren je i putem povezanih poduzeća, na tržištima Bosne i Hercegovine, Slovenije i Makedonije. Pozitivnim trendovima prodaje značajno su pridonijeli novi i inovirani proizvodi. Posebno naglašavamo dobre rezultate co-brandinga Kraševih jakih brendova, prije svega čokolade Dorina i keksa Domaćica, te čokolade Dorina i Napolitanke, dječjeg brenda Ki-Ki, kao i Čokoladnih napolitanki. U 2016. godini na postignute rezultate značajno su utjecale realizirane

PO NEREVIDIRANIM POKAZATELJIMA ČINI SE DA JE 2016. BILA PUNO BOLJA ZA DOMAĆE KONDITORE NEGO 2015. investicijske aktivnosti u modernizaciju proizvodnje u tvornicama na lokaciji u Zagrebu kao i u povezanim društvima Karolini Osijek i Miri Prijedor”, istaknuo je predsjednik Uprave Kraša Damir Bulić.

Izvoz i uvoz konditorskih proizvoda Naziv KN

IZVOZ 2015.

IZVOZ 2016.

INDEKS 16./15.

USD

tona

EUR

USD

tona

EUR

Proizvodi od šećera bez kakaa

9.632.507

2.526

8.658.808

10.736.126

2.544

9.680.347

112

Kakao u prahu, bez dodanog šećera

1.330.596

436

1.191.938

1.305.513

409

1.182.825

100.192.014

19.973

90.057.288

110.775.439

21.381

100.015.999

111

46.148.120

17.611

41.431.209

49.383.882

18.879

44.519.657

107

Čokolada i drugi proizvodi sa kakaom Kolači i ostali pekarski proizvodi Naziv KN

Proizvodi od šećera bez kakaa Kakao u prahu, bez dodanog šećera Čokolada i drugi proizvodi sa kakaom Kolači i ostali pekarski proizvodi

UVOZ 2015.

UVOZ 2016.

INDEKS 16./15.

USD

tona

EUR

USD

tona

EUR

23.860.736

6.304

21.442.688

25.520.841

6.530

23.060.262

108

4.014.426

1.537

3.591.459

4.088.918

1.373

3.682.306

103

134.752.783

30.204

120.861.182

135.573.477

30.559

122.684.086

102

54.319.967

22.937

48.795.860

52.593.651

22.173

47.462.184

Izvor: DZS

Osječki Kandit u prvom je polugodištu 2016. ostvario 124,7 milijuna kuna ukupnih prihoda što je rast od 12 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. Iskazali su dobit od 1,2 milijuna kuna, uz operativne troškove od 121,9 milijuna kuna. Bjelovarski Koestlin prvo je ovogodišnje polugodište zaključio sa 40 milijuna kuna ukupnih prihoda što je pad od jedan posto u odnosu na isto razdoblje 2015., dok je neto dobit udvostručena na 1,59 milijuna kuna. Izvoz je dosta utjecao na njihove poslovne rezultate te je zabilježen rast od pet posto, na 21,4 milijuna kuna, a glavna izvozna tržišta na kojima se ostvaruje više od 80 posto prihoda tvrtke su BiH, Poljska, Slovenija i Velika Britanija. Domaće tržište je zakazalo, prodaja je pala za devet posto, sa 15,7 milijuna kuna prihoda. Negativni lokalni trend posljedica je stagnacije i pada prodaje proizvoda pod robnom markom koje Koestlin proizvodi za sve značajnije trgovce u Hrvatskoj, objasnili su nam u Upravi Koestlina.

I STANJE U AGROKORU UTJEČE NA POSLOVANJE Prihodi Zvečeva u prva dva kvartala prošle godine rasli su 12 posto, najviše zaslugom programa jakih alkoholnih pića, ali i brendiranog čokoladnog asortimana, dok je prodaja privatnih čokoladnih marki donijela pad od pet posto. Veći prihodi su dijelom ostvareni kroz suradnju s trgovačkim lancem Tesco, a predsjednik Uprave Zvečeva Krunoslav Alvir upozorava da trgovački lanci ne posustaju s velikim pritiscima i zahtjevima za rezanjem cijena. “Takav trend ima za posljedicu deﬂatorni učinak i smanjenje prosječnih prodajnih cijena, a time i proﬁtabilnosti poslovanja”, poručio je Alvir. Ionako

teška situacija nedavno je eskalirala krizom Agrokora, a sve je rezultiralo time da je Zvečevo početkom mjeseca završilo u blokadi. Kako će se ta tužna saga završiti, ostaje nam vidjeti. Kao što smo već kazali, domaćoj konditorskoj industriji, uz iznimku Kraša, ne cvatu

ZA OSVAJANJE MEĐUNARODNIH TRŽIŠTA NAŠE ĆE SE KOMPANIJE MORATI DOBRANO POMUČITI ruže. Poslovanje im opterećuju visoki troškovi ključnih sirovina poput kakaovca i šećera, sve je jači pritisak konkurencije jeftinijih proizvoda iz zemalja s jeftinijom radnom snagom, a nekima bi kao zadnji čavao u lijes mogao doći potres u Agrokoru preko kojeg plasiraju svoju robu. Spas će morati tražiti u inovacijama i izvozu jer drugog izbora nemaju. Naše tržište je jednostavno premalo i prezasićeno da bi se na njemu otvarale izgledne prilike za rast, a za osvajanje međunarodnih tržišta naše će se kompanije morati dobrano pomučiti jer druge države itekako znaju igrati na kartu protekcionizma, što kod nas nije slučaj. Što nosi budućnost - teško je predvidjeti. Taman kad je opća gospodarska situacija pomalo krenula na bolje, dogodilo se posrnuće Agrokora, tako da se ništa ne može sa sigurnošću tvrditi. Uglavnom, tko preživi - pričat će.

Trgovački lanci ne posustaju s velikim pritiscima i zahtjevima za rezanjem cijena. Takav trend ima za posljedicu deﬂatorni učinak i smanjenje prosječnih prodajnih cijena, a time i proﬁtabilnosti poslovanja.

Krunoslav Alvir, predsjednik Uprave Zvečeva

1. svibnja 2017. | broj 3976 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO DRŽAVNI PRORAČUN

NAJNIŽI DEFICIT U ZA Hrvatski proračunski deficit u 2016. je iznosio 2,757 milijardi kuna, odnosno 0,8 po piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

prednjačili su porezi na proizvodnju i uvoz koji su porasli za 5,6 posto, odnosno prikupljeni su u iznosu od 69,6 milijardi kuna, zatim tekući porezi na dohodak, bogatstvo... koji su ostvarili rast od 8,1 posto te dosegnuli iznos od 21,7 milijardi kuna, dok su kapitalni porezi u odnosu na godinu ranije porasli za 29,4 posto, što znači da ih je prikupljeno 14,1 milijun kuna. Utjecaj na smanjenje deﬁcita imalo je i smanjenje kamatnih rashoda te manje značajna povećanja ostalih prihodovnih kategorija.

PRVI PAD JAVNOG DUGA NAKON OSAM GODINA

D 163,2 mlrd kn proračunski prihodi u 2016. godini (8,2 % više nego u 2015.)

166 mlrd kn lanjski rashodi proračuna opće države (2,3% više nego u 2015.)

eficit hrvatskog državnog proračuna u 2016. godini bio je 2,75 milijardi kuna, što je 0,8 posto bruto domaćeg proizvoda. Istovremeno pao je i javni dug, i to na 84,2 posto BDP-a, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, a tako niska razina deficita iznenadila je i samog ravnatelja Zavoda Marka Krištofa koji je prošloga tjedna istaknuo kako je to najniži deficit od 2002. godine - od kada se mjeri. “To je značajno smanjenje u odnosu na 2015. kada je deficit iznosio 11,34 milijarde kuna, ili 3,4 posto BDP-a, pri čemu je ukupno smanjenje 8,5 milijardi kuna. Razlog tomu je rast zabilježen u svim sektorima gospodarstva i u izvrsnoj turističkoj sezoni”, rekao je Krištof dodajući kako se drugu godinu zaredom bilježi i primarni suficit sektora opće države, pa je lani on iznosio 2,5 posto BDP-a, odnosno 8,4 milijarde kuna. Državna se blagajna lani puno brže punila nego praznila što se pozitivno odrazilo i na deficit. Tako su ukupni proračunski prihodi u 2016. u odnosu na 2015. povećani za 12,4 milijarde kuna ili za 8,2 posto te su iznosili 163,2 milijarde kuna. Istodobno su rashodi proračuna opće države povećani za znatno nižih 3,8 milijardi kuna ili za 2,3 posto te su iznosili 166 milijardi kuna. Prošlu je godinu obilježilo i povećano ubiranje svih poreznih prihoda, a

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3976 | 1. svibnja 2017.

Javni je dug, prema podacima DZS-a, a te podatke potvrđuje i Eurostat, u prosincu prošle godine pao na 289,07 milijardi kuna ili 84,2 posto BDP-a, što je za 505 milijuna kuna manje u odnosu na isti mjesec 2015., kada je iznosio 289,58 milijardi kuna ili 86,7 posto BDP-a. “Najznačajniji utjecaj imalo je smanjenje duga po kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima koji su reﬁnancirani s dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima što je utjecalo na smanjenje otplata, ali i smanjenje ukupnog duga”, pojasnio je Krištof te dodao da je

TAKO NISKA RAZINA DEFICITA IZNENADILA JE I MENE, KAZAO JE MARKO KRIŠTOF, RAVNATELJ DZS-a istovremeno smanjen i dug lokalne države po svim kreditima i dužničkim vrijednosnim papirima. Analitičari RBA u svojoj analizi ističu da je doprinos smanjenju fiskalnog deficita došao i od nižih rashoda za kamate koji su lani iznosili 11,2 milijarde kuna te su u odnosu na 2015. smanjeni za 763 milijuna ili za 6,4 posto. “Zahvaljujući tome, došlo je do značajnog povećanja primarnog salda proračuna opće države, koji je i drugu godinu zaredom zabilježio suficit”, ističu analitičari RBA koji ocjenjuju očitim

ADNJIH 15 GODINA sto BDP-a, što je najniži zabilježeni deficit od 2002. godine, otkako se mjeri da je smanjenje proračunskog deﬁcita “pogurnuto” i prošlogodišnjim diskontinuitetom na političkoj sceni otvorilo prostor i za značajno manje potrebe za zaduženjem države. Kada je u pitanju ova godina, analitičari RBA očekuju produbljivanje proračunskog manjka, no on bi i dalje trebao ostati na razinama ispod dva posto BDP-a, dok bi se primarni suﬁcit trebao bilježiti i treću godinu za redom.

DEFICIT U ZEMLJAMA EU-a Hrvatska je po proračunskom deficitu za 2016. godinu od 0,8 posto BDP-a među EU zemljama s najnižim udjelom deficita u BDP-u, dok je po javnom dugu od 84,2 posto među 16 članica čiji dug premašuje 60 posto BDP-a, pokazuju podaci Eurostata. Uz Irsku i Dansku, Hrvatska je među članicama EU-a s najnižim udjelom deficita u BDP-u. Irska je lani imala proračunski deficit od 0,6 posto BDP-a, a Danska nešto viši od 0,9 posto BDP-a. Deficite na razini tri posto BDP-a imale su Rumunjska i Velika Britanija, Španjolska 4,5 posto BDP-a, a Francuska 3,4 posto. Proračunski višak zabilježen je u Luksemburgu, od 1,6 posto BDP-a, na Malti jedan posto, u Švedskoj 0,9 posto, u Njemačkoj

DRŽAVNA SE BLAGAJNA LANI PUNO BRŽE PUNILA NEGO PRAZNILA ŠTO SE POZITIVNO ODRAZILO I NA DEFICIT 0,8 posto, te u Grčkoj i Češkoj 0,7 odnosno 0,6 posto. Slijede Cipar i Nizozemska sa suﬁcitom od po 0,4 posto te Estonija i Litva sa po 0,3 posto. Bugarska i Latvija imale su uravnotežene proračune. Hrvatska se s javnim dugom od 84,2 posto BDP-a lani našla među 16 članica čiji dug premašuje 60 posto BDP-a. Najviše udjele duga u BDP-u imale su Grčka 179 posto BDP-a, Italija 132,6 posto, Portugal 130,4 posto, Cipar 107,8 posto i Belgija 105,9 posto. Najniže udjele duga u BDP-u imale su pak Estonija 9,5 posto, Luksemburg 20 posto, Bugarska 29,5 posto, Češka, 37,2 posto, Rumunjska 37,6 i Danska 37,8 posto. Iz statistike se može zaključiti kako je u 2016. proračunski deﬁcit i državni dug u EU i eurozoni u relativnom izrazu smanjen u odnosu na godinu ranije.

289,07 mlrd kn

ili 84,2% BDP-a pao javni dug u 2016.

ZVONIMIR SAVIĆ, DIREKTOR SEKTORA ZA FINANCIJSKE INSTITUCIJE, POSLOVNE INFORMACIJE I EKONOMSKE ANALIZE HGK

Lani je učinjen znatan napredak u fiskalnoj konsolidaciji

Podaci o stanju deficita i duga na kraju 2016. godine potvrdili su već poznatu činjenicu da je u prošloj godini učinjen znatan napredak u fiskalnoj konsolidaciji koja

je svojim rezultatima nadmašila proporcije planirane u Programu konvergencije Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2019., a uz to su više nego zadovoljene i Preporuke Vijeća EU-a iz siječnja 2014. godine za spuštanje proračunskog manjka na 2,7 posto BDP-a u 2016. godini. Izuzetno dobri rezultati u kretanju proračunskih prihoda povezani su s ostvarivanjem dinamičnijega gospodarskog rasta od prvotno planiranog pri povoljnim unutarnjim i vanjskim okolnostima kao što je uspješna turistička sezona, niske cijene nafte i sirovina, rast inozemne potražnje. Istodobno su i proračunski rashodi držani

pod kontrolom, čemu je dijelom pridonijelo i privremeno proračunsko financiranje početkom prošle godine te, potom, ograničena mogućnost stvaranja obveza tehničke vlade, rekao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić, navodeći kako je smanjena potreba financiranja nižega proračunskog deficita omogućila i povoljnija kretanja u razini duga opće države, čiji je udio u BDPu smanjen sa 86,7 posto u 2015. godini na 84,2 posto u 2016. godini, što je prvo smanjenje tog pokazatelja nakon osam godina uzastopnog rasta.

1. svibnja 2017. | broj 3976 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU SANJIN ŠOLIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE GRUPE JADRANKA

Grupa Jadranka povezuje plavu i zelenu Hrvatsku kao najveći otkupitelj domaćih OPG proizvoda

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3976 | 1. svibnja 2017.

LOŠINJ JE WELLNESS NA OTVORENOM Naša poslovna strategija je bila i ostala da Grupa Jadranka i Lošinj kao otok zdravlja budu sinonim za ponudu najboljeg zdravog odmora na domaćem i međunarodnom tržištu piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

alološinjska turistička tvrtka Grupa Jadranka ove godine obilježava 70 godina uspješnog rada. U proteklih devet godina u njihove je objekte uloženo više od 170 milijuna eura, a o svemu dosad učinjenom i njihovim planovima razgovarali smo sa Sanjinom Šolićem, predsjednikom Uprave Grupe Jadranka.

 Kakve rezultate očekujete od ove turističke sezone? - Predsezona je tek na početku i očekivanja su uvijek velika. U ovom trenutku možemo biti zadovoljni stanjem rezervacija jer, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, imamo više rezervacija u hotelima, vilama i kampovima te vjerujemo da je to najava odlične sezone. Činjenica je da svake godine rastemo i imamo bolje rezultate nego prethodne godine. U hotele i vile LH&V-a

SAMO KVALITETAN TURISTIČKI PROIZVOD MOŽE GENERIRATI ZADOVOLJAVAJUĆI POVRAT INVESTICIJE većina gostiju pristiže s tradicionalnih tržišta, Austrije, Slovenije, Njemačke i Italije, dok u kampovima prednjače gosti iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Italije te zemalja Skandinavije. Bilježimo veliki rast gostiju iz Poljske i Nizozemske, a otvaraju se i neka nova tržišta koja pokazuju interes za Hrvatsku i Lošinj. Uz to raste i udio domaćih gostiju.

 Kakva je današnja uloga Jadranke u hrvatskom turizmu? - Naša poslovna strategija je bila i ostala da Grupa Jadranka i Lošinj kao otok zdravlja budu sinonim za ponudu najboljeg zdravog odmora na domaćem i međunarodnom tržištu. Grupa Jadranka je tijekom 70 godina poslovanja oduvijek bila svjesna važnosti svojeg značaja za otočane na Lošinju i Cresu, ali i cijelom Kvarneru, i uvijek smo živjeli u sinergiji s lokalnom zajednicom. Ako govorimo o našoj ulozi u turizmu, onda moramo govoriti o njenom značaju, ne samo za otok, nego i za ukupni turizam Hrvatske, ali i Mediterana jer ovdje nudimo najvišu razinu usluge i ponude te spajamo prirodnu poziciju Lošinja kao otoka vitalnosti s doživljajem luksuza koji može zadovoljiti i najzahtjevnijega gosta. Tako nešto, usudio bih se reći, u Hrvatskoj ima samo otok Lošinj i time se može ponositi svaki otočanin.  Koliko ste dosad investirali i koliko još planirate uložiti u Jadrankine objekte? - Od 2008. uložili smo više od 170 milijuna eura i rekao bih da smo tek na pola puta te da je važno da sada ne stanemo. Svjesni smo da samo kvalitetan turistički proizvod može generirati zadovoljavajući povrat investicije, kako na razini samog pothvata i tvrtke, tako i na razini destinacije. Takva orijentacija se u donošenju strateških odluka odražava kroz pokretačke snage koje određuju naš današnji poslovni model: vremensko razdoblje na koje se odnosi cijeli proces, destinacijski razvoj te proboj u promociji i komunikaciji prema tržištima koja još uvijek granično percipiraju Hrvatsku i Lošinj kao mjesto najviše svjetske kvalitete turističkih doživljaja i iskustava. No treba reći da smo kompleksan investicijski

70 0 godina rada obilježava Grupa Jadranka ove godine

više od mil €

170 0

uložila Grupa od 2008. godine do danas

s oko

lokalnih poljoprivrednika iz cijele Hrvatske surađuje Grupa

1. svibnja 2017. | broj 3976 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU ciklus obnove hotelskih kapaciteta i repozicioniran cioniranja na turističkom tržištu započeli još 2007. s hotelima kategorije četiri zvjezdice. Tada su obnavljani Wellness hotel Aurora i Family hotel ho Vespera, uređen je i Vitality Hotel Punta u Velom Lošinju. Potom smo krenuli od

ECO E CO GOLF RES RESORT JE APSOLUTNO NAJZAHTJEVNIJI I NAJIZAZOVNIJI PROJEKT KOJI NAM JE U PLANU Lošinja stvarati top destinaciju s pet zvjezdica te su krenule rekonstrukcije, najprije Hotela Bellevue, potom Vile Hortensije pa Boutique hotela Alhambra s Augustom u uvali Čikat. U međuvremenu smo uredili plaže i šetnicu na Čikatu, koja je uz hotele, zasigurno najluksuznija i najljepša na Jadranu. I sada smo negdje na pola puta prema našem pozicioniranju lidera zdravstvenog turizma, ne samo u Hrvatskoj, nego na cijelom Mediteranu.

Svjesni smo da samo kvalitetan turistički proizvod može generirati zadovoljavajući povrat investicije, kako na razini samog pothvata i tvrtke, tako i na razini destinacije.

 U što ćete sve ulagati? - U iduće dvije do tri godine očekujemo završetak cijele zone Čikata, dakle završetak šetnice i uređenje plaža, a u dugoročju rekonstrukciju i dizanje na razinu pet zvjezdica Resorta Helios, Hotela Čikat i Ville Bianche te uređenje još dvaju elitnih restorana na razini restorana Alfred Keller u Boutiqe hotelu Alhambra, koji je po prestižnom gastro vodiču Gault Millau za 2017. dobio dvije kuharske kapice. Također, tu su i Eco golf resort, Zračna luka Mali Lošinj i marina. U kratkoročju planiramo uređenje i izgradnju dodatnih sadržaja u Zoni Punta i Sunčanoj uvali gdje ćemo dopuniti i unaprijediti postojeću ponudu.  Kako se, po Vašem mišljenju, može nuditi destinacija kao turistički proizvod? - Grupa Jadranka i Mali Lošinj zajednički rade na razvoju i promociji zdravstvenog turizma na Lošinju još od sredine 90-ih kada je i izrađena studija o stoljetnoj tradiciji razvoja zdravstvenog turizma. Važno je da na tome zajedničkim snagama radimo mi, Županija i Grad, koji u svojim razvojnim dokumentima prepoznaju zdravstveni turizam kao glavnu orijentaciju. Tržište odlično prihvaća slogan Lošinja kao “destinacije vitalnosti i zdravlja”, koji govori o svemu što Lošinj čini posebnim: aerosol, šetnice uz more, čisto more, izrazito veliki broj sunčanih dana, ljekovito bilje, raznovrsnost ﬂore i faune... Lošinj je zapravo, sam po sebi, pravi wellness na otvorenom.

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3976 | 1. svibnja 2017.

 Kako napreduje gradnja Eco golf resorta? - To je apsolutno najzahtjevniji i najizazovniji projekt koji nam je planu. Nakon dvije godine intenzivnog rada na izradi studije Istraživanje mogućnosti lociranja golf igrališta na području Matalde na Punta Križi i Elaborata o društveno-ekonomskoj opravdanosti projekta, Skupština Primorsko-goranske županije proglasila ga je projektom od strateškog interesa i donijela odluku o izmjenama i dopunama Prostornog plana PGŽ-a radi stvaranja planskih pretpostavki za gradnju projekta. Tomu su prethodile praktički jednoglasne podrške gradskih vijeća Malog Lošinja i Cresa te potpisan ugovor o pravu građenja s Krčkom biskupijom, koja je vlasnik zemljišta. Trenutačno se provodi strateška procjena utjecaja na okoliš. Učinak ovoga projekta na otoke i ukupni turizam je nemjerljiv, od povećanja broja lokalnih zaposlenika, produljenja turističke sezone, povećanja izravnih stranih investicija, povećanja prihoda od turizma zbog produljenja sezone i podizanja kvalitete gostiju, povećanja BDPa, povećanja cijena nekretnina... Osim samih golf terena s golf klubom, u planu je i gradnja manjeg luksuznog hotela, određeni broj samostojećih vila s bazenima, uređenje plaže s pristaništem, heliodrom, eko selo... i sva ostala prateća infrastruktura. Golf igralište će biti jedinstveno u svjetskim okvirima zbog gradnje po najvišim svjetskim standardima zaštite okoliša, očuvanja prirodne i kulturne baštine i činjenice da prirodna konﬁguracija zemljišta, koja je gotovo idealna za smještanje golf terena, ne zahtijeva značajnije intervencije u prostor koje bi mogle trajno narušiti izgled tog dijela otoka. Na idejnom projektu i master planu radi Design studio Ernia Elsa, jedan od ponajboljih svjetskih projektantskih timova specijaliziranih za golf, koji je jamac stručnosti i kvalitete, ali i marketinški adut. Teško je govoriti koliko će iznositi cijela investicija, ali prema sadašnjim procjenama ona neće biti manja od 100 milijuna eura.

 Uz taj resort veže se i izgradnja zračne luke na Malom Lošinju... - Rekonstrukcija i proširenje Zračne luke Mali Lošinj jedan je od ključnih projekata koji će pridonijeti ostvarivanju strateških ciljeva Grupe Jadranka. Cilj je omogućiti cjelogodišnji, brži i lakši dolazak stranih gostiju, pogotovo s ključnih tržišta, na otok koji je zbog svog geografskog položaja zapravo aviodestinacija. Upravo je zato taj projekt na listi državnih projekata od strateške važnosti. U međuvremenu su i Vlada i Grad Mali Lošinj donijeli odluke da se zemljište u njihovu vlasništvu, a koje ulazi u okvir projekta proširenja, unese u temeljni kapital zračne luke, lokacijska dozvola je postala

Naš cilj nije biti prvi u Hrvatskoj jer je naša konkurencija negdje drugdje Planira li se brendiranje Jadranke kao posebnog turističkog proizvoda na razini Made in Croatia? - Grupa Jadranka već sada intenzivno radi na prepoznatljivosti svoga brenda Lošinj Hotels & Villas, hotelskoga brenda tvrtke Jadranka hoteli koji objedinjuje šest hotela i restorana te vile i apartmane kapaciteta više od 3500 gostiju smještene na najatraktivnijim lokacijama otoka Lošinja – od hotela s pet zvjezdica u uvali Čikat – Hotela Bellevue, Ville Hortensie, Boutique Hotela Alhambra, Ville Auguste te hotela

pravomoćna, i još čekamo mišljenje Europske komisije (tzv. prednotiﬁkacija) da se ulazak Republike Hrvatske i Grada u equity ne smatra državnom potporom.

 Planirate li se uključiti u još neke investicije u službi turizma na Malom Lošinju? - Grupa Jadranka ima veliki utjecaj i odgovornost prema lokalnoj zajednici i zato smo uključeni u gotovo sve projekte važne za kvalitetu života na otoku i koji su sami po sebi u službi turizma. Tako je u sklopu uređenja uvale Čikat započet i projekt uvođenja kanalizacije, vrije-

GRUPA JADRANKA I MALI LOŠINJ ZAJEDNIČKI RADE NA RAZVOJU I PROMOCIJI ZDRAVSTVENOG TURIZMA NA LOŠINJU JOŠ OD SREDINE 90-ih dan tri milijuna kuna, koji omogućuje stanovnicima spajanje na kanalizacijsku mrežu. U suradnji sa Županijom i Gradom Malim Lošinjem podržali smo rekonstrukciju županijske ceste od Velog do Malog Lošinja te izgradnju pješačke i biciklističke staze, a kontinuirano ulažemo i u razvoj zdravstva pa smo uložili u obnovu i opremanje Domova zdravlja na Lošinju i Cresu. Ne smijem zaboraviti ni programe stipendiranja i ulaganje u akademski razvoj lošinjskih učenika i studenata te osiguravanje stručne prakse. Posebno je zanimljiva

s četiri zvjezdice – Vitality Hotela Punta, Wellness Hotela Aurora i Family Hotela Vespera. Uz to treba reći da upravo u ovu, novu turističku sezonu ulazimo s novim, redizajniranim vizualnim identitetom kojim naglašavamo prelazak kategorizacije hotela i vila s četiri na 5+ zvjezdice. No taj proces brendiranja se nikako ne odnosi samo na Hrvatsku, nas zanima cijeli Mediteran. Naš cilj nije biti prvi u Hrvatskoj jer je naša konkurencija negdje drugdje - u Italiji, Francuskoj… S takvom konkurencijom se želimo uspoređivati.

suradnja s lokalnim proizvođačima i dobavljačima s Unija i Cresa, kao i lošinjskim ribarima.

 Surađujete li s lokalnim OPG-ovima? - Na suradnju s OPG-ovima smo jako ponosni i ta suradnja čini jedan poseban, sada već i prepoznatljiv dio našega poslovanja kojim Grupa Jadranka povezuje plavu i zelenu Hrvatsku kao najveći otkupitelj domaćih OPG proizvoda. Prvi smo počeli s takvim modelom i danas surađujemo s oko 60 lokalnih poljoprivrednika na razini cijele Hrvatske, od Cresa i Lošinja, Istre i Kvarnera, do Međimurja, Slavonije i Baranje, a sezonske namirnice hrvatskih OPG-ova, osim u hotelima i vilama LH&V-a, dostupne su i u 18 maloprodajnih objekata Jadranka trgovina. Time i stanovnicima Lošinja i Cresa osiguravamo svježe i domaće namirnice s eko certiﬁkatima.  Hoće li hoteli preuzeti, na neki način, ulogu nekadašnjih putničkih agencija i sve se više baviti digitalnim marketingom? - Digitalni marketing je trend koji ne možemo izbjeći i on je apsolutno u fazi zauzimanja sve većeg udjela na tržištu. No ono što je za nas speciﬁčno, s obzirom na put koji smo zacrtali i kojim idemo, jest da nama takve agencije ne znače puno jer mi targetiramo drugačija tržišta koja su dijelom i za nas još nepoznanica. To znači da se više usmjeravamo prema specijaliziranim sajmovima, primjerice u Dubaiju, Cannesu, Los Angelesu, i na taj način tražimo nove puteve i nove agencije koje nam otvaraju vrata prema klijenteli za pet zvjezdica. Naravno, odgovaralo bi nam da postoje agencije koje rade ponude za hotele visoke razine poput onih kod nas, u Rovinju ili u Dubrovniku… Ali za sada se probijamo sami u suradnji s nekim svjetskim agencijama na ciljanim destinacijama.

Grupa Jadranka ima veliki utjecaj i odgovornost prema lokalnoj zajednici i zato smo uključeni u gotovo sve projekte važne za kvalitetu života na otoku i koji su sami po sebi u službi turizma.

1. svibnja 2017. | broj 3976 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO HRVATSKO GOSPODARSKO IZASLANSTVO U KATARU

PROBOJ NA KATARSKO TRŽIŠTE Na sastanku s katarskim premijerom iskazan je interes za sektore graditeljstva, energetike, IT-a i posebice za prehrambenu industriju, kazao je Luka Burilović

edavni službeni posjet predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i gospodarskog izaslanstva koje je vodio predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović, započeo je sastankom sa šeikom Abdullahom Al-Thanijem, predsjednikom Vlade i ministrom unutarnjih poslova Katara. “Došli smo približiti sliku Hrvatske Kataru i poslati poruku katarskim investitorima da je Hrvatska privlačna zemlja za poslovanje. Naši gospodarstvenici koji već uspješno posluju na ovom tržištu dokaz su da je ono dobra prilika za izvoz i uvjeren sam da će i ovaj posjet donijeti nove poslovne ugovore”, kazao je Burilović istaknuvši kako je na sastanku s katarskim premijerom iskazan interes za sektore graditeljstva, energetike, IT-a i posebice za prehrambenu industriju s obzirom na to da je Hrvatska prepoznata kao proizvođač halal proizvoda. Tijekom boravka u Kataru potpisani su sporazumi o suradnji dviju zemalja, dok je Podravka je potpisala ugovor o distribuciji s katarskim distributerom Arabian Suppliesom, podružnicom jedne od najjačih katarskih grupacija Tadmur Holding.

UGOVOR PODRAVKE I ARABIAN SUPPLIESA “Raduje me da će se ovom ugovorenom suradnjom Podravkini proizvodi naći na svim katarskim policama. To će, uz ovu snažnu institucionalnu i političku potporu, dati vjetar u leđa i drugim prehrambenim i ostalim proizvodima za proboj na ovo tržište”, ocijenio je Burilović. “Iako je Podravka na tržištu Katara prisutna dvije godine, potpisom ugovora s tvrtkom Arabian Supplies Podravka dobiva jakog partnera koji će joj omogućiti ulazak na

Hany Al Sayed, generalni direktor Arabian Suppliesa i Nermin Salman, izvršni direktor Podravke Gulf FZE potpisuju ugovor u nazočnosti hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika HGK Luke Burilovića

sva prodajna mjesta u Kataru te dugoročni razvoj poslovanja na jednom od ključnih tržišta regije Bliski istok i Sjeverna Afrika”, rekao je Nermin Salman, izvršni direktor Podravke Gulf FZE. Kolinda Grabar Kitarović ocijenila je posjet iznimnom uspješnim. Osvrćući se na razgovore s katarskim emirom šeikom Tamim bin Hamad bin Khalif AlThanijem, ona je istaknula kako je “naglasak razgovora bio na razvoju gospodarskih odnosa, posebno o poslovanju hrvatskih tvrtki u Kataru, ali i zainteresiranosti Katara za Inicijativu triju mora, za energetsku politiku i opću energetsku infrastrukturu od LNG terminala na Krku do cijelog tog prostora između Baltika, Jadrana i Crnog mora”. Predsjednik HGK potpisao je s predsjedavajućim Katarske komore šeikom Kalifom bin Jasimmom bin Mohammedom Al-Thanijem Memorandum o razumijevanju između Katarske komore trgovine i industrije i HGK-a, dok je hrvatski veleposlanik u Kataru Tomislav Bošnjak s ministrom lokalne uprave i okoliša Mohammedom bin Abdullah

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3976 | 1. svibnja 2017.

Al-Rumaihijem potpisao Sporazum o suradnji na području zaštite okoliša i prirode između vlada Katara i Hrvatske.

POŠTIVATI PRAVILA “Teško se probiti na ovo tržište, ali najvažnija stvar je steći povjerenje. To traje i zahtijeva izniman napor, a mi smo to uspjeli s dvoranom koju smo izgradili u rekordnom roku. Ovaj dolazak ima poseban značaj jer bez političke i institucionalne potpore proboj ovdje nije moguć”, istaknuo je arhitekt Otto Barić koji je projektirao rukometnu dvoranu u Dohi vrijednu 150 milijuna eura. “Katar je izazovna zemlja za koju se treba oboružati znanjem, strpljenjem i dobrom pripremom. Posao se može raditi, ali se trebaju poštovati pravila”, smatra direktor Emersona, svjetski uspješne IT tvrtke iz Hrvatske koja s katarskim partnerom radi na dva data centra u sklopu nove katarske luke. Tijekom posjeta održan je i Katarskohrvatski gospodarski forum. Inače, lanjski hrvatski izvoz u Katar iznosio je 56 milijuna američkih dolara.

KAKO POSLOVATI U NORVEŠKOJ?

Velik potencijal za unapređenje gospodarskih odnosa Povećanju gospodarske suradnje mogu pridonijeti i sredstva odobrena Hrvatskoj iz financijskih mehanizama EGP-a i Kraljevine Norveške, istaknuo je Želimir Kramarić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

organizaciji Hrvatske gospodarske komore i agencije Innovation Norway u Zagrebu prošli je tjedan održan poslovni forum Kako poslovati u Norveškoj. Potencijal unapređivanja gospodarskih odnosa s Norveškom moguć je u područjima brodogradnje, energetike, turizma s posebnim naglaskom na zdravstveni turizam, telekomunikacija, metaloprerađivačke industrije, poljoprivrede i prehrambenom sektoru, kemijske industrije, marikulture te drvne industrije. Stoga je na Forumu sudjelovalo više od 70 gospodarstvenika koji su se upoznali s uvjetima poslovanja na norveškom tržištu te ﬁnancijskim mehanizmima Europskoga gospodarskog prostora i Kraljevine Norveške

ZNAČAJAN POTENCIJAL ZA POVEĆANJE GOSPODARSKE SURADNJE “Postoji značajan potencijal za povećanje gospodarske suradnje Hrvatske i Norveške, koja je lani dosegnula 76,2 milijuna eura razmjene, a tome mogu pridonijeti i sredstva odobrena Hrvatskoj iz ﬁnancijskih mehanizama Europskoga gospodarskog prostora Kraljevine Norveške”, istaknuo je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić. Naime, Hrvatska kao članica Europskoga gospodarskog prostora, uz još 15 zemalja EU-a, iskoristila je 9,6 milijuna eura sredstava ﬁnancijskih mehanizama EGP-a za razdoblje 2009.2014. u području socijalnih programa te jačanja razvoja civilnog društva. Za razdoblje od 2014. do 2021. godine Hrvatska

Velimir Žunac, Endre Wiese Vigeland i Želimir Kramarić

će moći koristiti 103,4 milijuna eura od čega je norveški doprinos 46,6 milijuna eura. Hrvatskoj su sredstva zanimljiva za razvoj infrastrukture, a Norveška želi poticati i usavršavanje dodatnih radnih vještina, prekvaliﬁkacija.

GOSPODARSKA RAZMJENA NA STRANI NORVEŠKE “Financijski mehanizmi EGP-a i Kraljevine Norveške za razdoblje od 2014. do 2021. godine iznose 2,8 milijardi eura, a dio tih sredstava koristit će i Hrvatska kao članica tog prostora, dok su pregovori o područjima razvoja započeli prošli mjesec”, istaknuo je zamjenik veleposlanice Kraljevine Norveške u Hrvatskoj Endre Wiese Vigeland. Ukupni izvoz iz Hrvatske u Norvešku lani je iznosio je 55,9 milijuna eura, dok

je uvoz u Hrvatsku iz Norveške bio 20,3 milijuna eura. Od 1993. do kraja 2016. Norveška je u Hrvatsku uložila 220,7 milijuna eura te se nalazi na 19. mjestu najvećih ulagača u Hrvatsku, dok se u ukupnim ulaganjima iz Hrvatske u inozemstvo Norveška nalazi na 32. mjestu. Iz Hrvatske su se u Norvešku u 2016. najviše izvozili električni transformatori, ribarski brodovi i ostala plovila za prijevoz robe i putnika, konstrukcije i dijelovi konstrukcija, a uvozili putnički i izletnički brodovi, trajekti, teretni brodovi, sisaljke za tekućine, ploče, pultovi i ostali nosači, strojevi i mehanički uređaji s vlastitom funkcijom. Hrvatsku je lani posjetilo 142.647 norveških turista ili 15,6 posto više nego godinu dana ranije. Ostvarili su 889.642 noćenja, što je povećanje od 19,3 posto.

1. svibnja 2017. | broj 3976 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

KONJUNKTURNI TEST ZA I. TROMJESEČJE 2017.

OPĆA KLIMA, OSIM GR Prema posljednjim rezultatima, svi su pokazatelji uglavnom porasli, osim u građevinskom sektoru. Za očekivati je nastavak povoljnih kretanja u drugom i trećem tromjesečju ove godine piše prof. dr. sc. Mirjana Čižmešija

konjunkturnom testu što ga je potkraj ožujka i početkom travnja ove godine proveo Centar za poslovna istraživanja Privrednog vjesnika sudjelovala je ukupno 331 tvrtka. U uzorku je iz područja prerađivačke industrije bilo 119, iz građevinarstva 53, iz trgovine 46 i iz uslužnog sektora 113 tvrtki. Anketirane tvrtke ostvaruju 6,16 posto ukupnog prihoda i zapošljavaju 6,87 posto svih zaposlenih u tim djelatnostima. Prema posljednjim rezultatima, svi su pokazatelji uglavnom porasli. Iznimka je građevinski sektor u kojem je pokazatelj konjunkturne klime, prema sezonski prilagođenim podacima, smanjen za 5,5 bodova u odnosu na

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3976 | 1. svibnja 2017.

četvrto tromjesečje 2016. godine. Unatoč smanjenju PKG-a opća klima u hrvatskom gospodarstvu je pozitivna. Za očekivati je nastavak povoljnih kretanja u drugom i trećem tromjesečju ove godine. Europski gospodarstvenici su manje optimistični. Prema podacima Europske komisije (https://ec.europa.eu/info/sites/info/ﬁles/ esi_2017_03_en_0.pdf), pokazatelji konjunkturne klime u europskom gospodarstvu u ožujku ove godine ne upućuju na značajnije promjene. Uglavnom su se zadržali na istoj razini ili su njihove promjene u odnosu na prethodni mjesec vrlo male. Tako se ESI u EU povećao za 0,2 boda, dok se na razini euro područja smanjio

INDEKS EKONOMSKOG RASPOLOŽENJA (ESI)*

Skromno Optimizam u prerađivačkoj industriji i trgovini na malo rezultirao je porastom Indeksa ekonomskog raspoloženja (ESI) kao agregatnog pokazatelja konjunkturne klime hrvatskog gospodarstva. ESI je porastao za 9,34 boda i sada iznosi 119,20. ESI svojim trećim uzastopnim povećanjem vrijednosti najavljuje povoljna kretanja u hrvatskom gospodarstvu u cjelini sve do rujna ove godine. Osim toga, ESI je u području vrijednosti većih od 100, što znači da je u hrvatskom gospodarstvu prisutno iznadprosječno raspolože-

nje gospodarstvenika. Iako su prema podacima Državnog zavoda za statistiku početkom 2017. godine gospodarska kretanja usporila u odnosu na četvrto tromjesečje 2016. godine, posebno u industriji i građevinarstvu, prema posljednjim rezultatima konjunkturnog testa Privrednog vjesnika ipak se očekuje za hrvatsko gospodarstvo povoljno višemjesečno razdoblje koje slijedi. *O pokazatelju ESI, njegovom izračunavanju i tumačenju detaljnije u PV/3371 – 1. 11.2004. i PV/3384 – 31.1.2005.

ESI> 120 110 100 90 80 70 III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I 92,23 102,52 98,91 94,59 88,76 105,15 107,94 94,64 92,45 96,63 96,60 95,70 94,32 91,52 79,23 93,15 101,18 104,36100,43 99,11 107,86 109,86 119,20 2017. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

AĐEVINE, U POZITIVI za 0,1 bod. Smanjenje pokazatelja je zabilježeno u prerađivačkoj industriji i u uslužnom sektoru, bez promjene je u trgovini na malo, a blagi porast imao je građevinski sektor.

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA – I DALJE OPTIMISTIČNO Pokazatelj konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji (PKI) bilježi peto uzastopno povećanje. U prvom tromjesečju ove godine povećao se za 3,2 boda i sada iznosi 27,18. Rezultat je to poboljšanja sezonski prilagođenih ocjena narudžbi i zaliha gotovih proizvoda u odnosu na prethodno tromjesečje kao i očekivane proizvodnje u sljedećem tromjesečju. Iako je PKI empirijski potvrđen kao vodeći indikator industrijske proizvodnje, i njegova promjena bila je očekivana odnosno određena općom gospodarskom klimom u Hrvatskoj koja je u posljednje vrijeme pozitivna i obilježena oporavkom gospodarstva u cjelini. Uvaži li se svojstvo prethođenja ovoga

pokazatelja, za očekivati je da će se do kraja ljeta ove godine nastaviti povoljno razdoblje za prerađivačku industriju. U prilog tome idu i ostali pojedinačni ponderirani odgovori anketiranih gospodarstvenika koji nisu uključeni u PKI. Tako je više od polovine anketiranih ocijenilo potražnju za svojim proizvodima kao poboljšanu u odnosu na prethodno tromjesečje. Sadašnje stanje narudžbi iz inozemstva je uglavnom dovoljno, stanje zaliha najvažnijih sirovina zadovoljava-

U KONJUNKTURNOM TESTU PRIVREDNOG VJESNIKA SUDJELOVALA JE 331 TVRTKA juće, konkurentski položaj na tržištu nepromijenjen u posljednja tri mjeseca, a općenita ocjena sadašnjeg poslovnog položaja u 72 1. svibnja 2017. | broj 3976 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

KONJUNKTURNI TEST posto slučajeva je zadovoljavajuća. Ne očekuju se značajnije promjene opsega izvoznih poslova, a gotovo polovina anketiranih očekuje porast proizvodnje u sljedećem tromjesečju. Promatrano po odjeljcima prerađivačke industrije (u kojima je anketirano više od pet tvrtki) PKI je u odnosu na prethodno tromjesečje najviše porastao u proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (+29,63), zatim u

PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE)

PKI

PROMJENA, BODOVI

Proizvodnja prehrambenih C10 proizvoda

34,27

20,65

C14 Proizvodnja odjeće

-11,51

-26,25

Proizvodnja kože i srodnih proizvoda

51,64

18,20

Prerada drva i proizvoda od drva C16 i pluta, osim namještaja

64,60

17,90

4,91

-8,39

C15

Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa

C22

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

29,47

-0,65

C23

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

49,22

29,63

C25

proizvodnja gotovih metalnih proivoda osim strojeva

18,68

-15,61

C27 Proizvodnja električne opreme

C30

Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava

C31 Proizvodnja namještaja Popravak i instaliranje strojeva C33 i opreme C

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

30 20

27,77

16,08

29,94

20,97

18,59

-15,57

8,74

4,79

-10

18,53

-29,35

27,18

3,20

Opet smanjenje PKG-a Nakon dugo očekivane faze porasta optimizma hrvatskog građevinskog sektora, koja je uistinu nastupila u 2015. godini, 2016. godinu opet je obilježilo razdoblje nesigurnosti i neizvjesnosti. Na tragu toga je i zadnje zabilježeno, u prvom tromjesečju ove godine, novo smanjenje PKG-a za 5,5 bodova tako da je sada na razini 4,31 i ponovno blizu negativnog područja. Rezultat je to pogoršanja očekivanog građenja, a ocjene sadašnjeg stanja narudžbi su i dalje pesimistične.

PKG i promjene PKG-a po odjeljcima

II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I 8,45 0,86 12,80 13,03 5,88 -0,14 9,44 17,98 9,95 21,99 9,35 8,97 10,18 15,28 10,57 12,28 12,28 18,96 23,98 27,18 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Više od polovine anketiranih imalo je poteškoće u poslovanju među kojima dominiraju pomanjkanje radne snage i nepovoljni vremenski uvjeti. Također se ističe problem manjka zaposlenih određenih kvaliﬁkacija. Ipak ohrabruje podatak da gotovo 80 posto anketiranih nema problem nelikvidnosti. PKG se povećao samo u odjeljku gradnje

građevina niskogradnje (+7,74) dok se u specijaliziranim građevinskim djelatnostima i u gradnji zgrada smanjio za više od 10 bodova (-12,80 i -10,68). Uvažavajući svojstvo prethođenja PKG-a obujmu građevinskih radova, unatoč ovom posljednjem smanjenju, ne bi trebalo biti značajnijih promjena do kraja ljeta ove godine.

PKG > Građevinarstvo 60 40 20 0 -20

ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR GRAGEVINARSTVA)

PKG

F41 Gradnja zgrada

11,50

-10,68

F42 Gradnja građevina niskogradnje

-7,41

7,74

Specijalizirane građevinske F43 djelatnosti

11,33

-12,80

4,31

-5,51

GRAĐEVINARSTVO

PKI > Prerađivačka industrija

GRAĐEVINARSTVO

instaliranja strojeva i opreme (-29,35) i u proizvodnji odjeće (-26,25). U ostalim odjeljcima promjene su bile slabo izražene.

C18

C28 Proizvodnja strojeva i uređaja

proizvodnji strojeva i uređaja (+20,97) i u proizvodnji prehrambenih proizvoda (+20,65). Izraženije smanjenje PKIja zabilježeno je u odjeljku popravka i

PROMJENA, BODOVI

-40 -60

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3976 | 1. svibnja 2017.

II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I -55,97 -32,21 -41,36 -3,94 -36,01 -24,30 -51,94 -38,21 -17,80 -20,63 -27,75 -35,16 -4,39 11,78 18,32 12,45 19,85 -9,66 9,82 4,31 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

TRGOVINA

PKT i promjene PKT-a po odjeljcima

Nastavlja se pozitivni trend još od 2015. godine Pokazatelj konjunkturne klime u trgovini na malo (PKT) se povećao za 26,43 boda i sada iznosi 55,58. Ako se izuzme nekoliko smanjenja pokazatelja tijekom 2015. i 2016. godine, lako se

u tom razdoblju uoči pozitivni trend. Ovo posljednje povećanje rezultat je, prema sezonski prilagođenim podacima, poboljšanja svih triju komponenti PKT-a. Povećale su se ocjene poslovnog položaja i očekivano poslovanje,

ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR TRGOVINE)

G45

Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima

PKT

PROMJENA, BODOVI

10,51

-8,26

Trgovina na veliko, osim G46 trgovine motornim vozilima i motociklima

-1,30

-3,17

Trgovina na malo, osim G47 trogovine motornim vozilima i motociklima

55,58

26,43

PKT > Trgovina na malo 80 60 40 20 0 -20 -40 II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I 39,41 22,81 49,44 43,94 36,59 29,24 29,27 -1,00 15,13 -10,96 12,16 -23,32 -9,26 -2,84 25,32 17,56 0,51 32,04 29,15 55,58 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

a ocjene stanja zaliha su se smanjile. Stoga se, prema posljednjim rezultatima konjunkturnog testa, u trgovini na malo u drugom i trećem tromjesečju ove godine očekuje nastavak povoljnih kretanja. Za razliku od trgovine na malo, pokazatelji konjunkturne klime u ostalim odjeljcima trgovine su se smanjili i to u trgovini na veliko osim trgovine motornim vozilima i motociklima za 3,17 bodova i u trgovini na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima (-8,26).

SEKTOR USLUGA

Vraća se optimizam Pokazatelj konjunkturne klime u sektoru usluga u prvom tromjesečju ove godine povećao se za 18,05 bodova i sada iznosi 28,85. Posljednje povećanje PKU-a ublažilo je nepovoljne najave iz četvrtog tromjesečja prošle godine kada se ovaj pokazatelj smanjio za više od 30 bodova. Tada su se, prema sezonski prilagođenim podacima, smanjile sve tri njegove komponente (ocjene poslovanja, potražnja za uslugama i očekivanja potražnja), a prema posljednjim rezultatima sve su se one

povećale. Na tragu posljednjeg povećanja pokazatelja i prethodna tri u 2016. godini, u sektoru usluga ne očekuju se značajnije promjene do jeseni. Promatrano po odjeljcima uslužnog sektora (u kojima je anketirano više od pet tvrtki), može se uočiti da se PKU smanjio u tri odjeljka: djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane (-43,11), zatim u informacijama i komunikacijama (-40,47) i administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (-24,58). U ostalim

sektorima se PKU povećao. U stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima povećao se za 47,76 bodova, u prijevozu i skladištenju za 29,24 bodova te u ostalim uslužnim djelatnostima za 30,77 bodova.

PKU > Sektor usluga 50

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima

ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR USLUGA)

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša

10 0 -10 II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I 21,44 6,31 11,05 12,53 2,73 13,06 23,77 23,84 13,48 -1,50 8,00 21,34 27,70 38,29 18,48 23,95 40,79 41,51 10,81 28,85 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

PKU

PROMJENA, BODOVI

14,14

3,20

Prijevoz i skaldištenje

60,85

29,24

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane

37,33

-43,11

Informacije i komunikacije

3,30

-40,47

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

7,95

47,76

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

14,67

-24,58

Ostale uslužne djelatnosti

23,73

30,77

USLUGE

28,85

18,05

1. svibnja 2017. | broj 3976 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

PLENKOVIĆ RAZRIJEŠIO ČETIRI MOSTOVA MINISTRA Ministri koji nisu u stanju dati potporu kolegi ne mogu biti članovi moje vlade. To je jedini odgovoran potez, istaknuo je hrvatski premijer piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

PLANIRA SE DALJNJE SMANJENJE ADMINISTRATIVNIH TROŠKOVA I NEPOREZNIH DAVANJA KOJIM ĆE SE DODATNO RASTERETITI PODUZETNICI I OBRTNICI

akon što su trojica Mostovih ministara - Vlaho Orepić, Slaven Dobrović i Ante Šprlje - na prošlotjednoj sjednici Vlade glasovali protiv prijedloga da Vlada odbije zahtjev SDPa za pokretanjem pitanja povjerenja ministru ﬁnancija Zdravku Mariću, premijer Andrej Plenković naložio je tajnici Vlade da pripremi odluku o njihovu razrješenju. “Ministri koji nisu u stanju dati potporu kolegi ne mogu biti članovi moje vlade. To je jedini odgovoran potez”, istaknuo je Plenković pojašnjavajući svoju odluku dodajući kako je ovo situacija u kojoj ne mogu biti u istom brodu ako jedan od partnera neće pružiti ruku drugom i to sve prije rasprave o ministru Mariću u Saboru. “Svakoga dana na jednaki način sam komunicirao sa svim članovima Vlade bez obzira na stranačku pripadnost. Kada je došlo do inicijative za izglasavanje povjerenja ministru Mariću, imali smo jednostavnu situaciju koja se temeljila na povjerenju. Ako ja kao premijer predložim da odbacimo inicijativu, očekujem kolegijalan stav partnera, čega u ovom slučaju nije bilo”, rekao je Plenković. A na telefonskoj sjednici Vlade, prošloga petka, razriješen je i potpredsjednik Vlade i ministar

OSIGURANJE KREDITA ZA PETROKEMIJU

HBOR odobrava 350 milijuna kuna Vlada je na svojoj prošlotjednoj sjednici odlučila da 2.029.879 dionica Hrvatskog Telekoma, 626.833 dionica Podravke, 651.140 dionica Croatia Airlinesa i 3.079.233 dionica Đuro Đaković Grupe posluže za osiguranje financijskih sredstava u obliku bankarskoga kredita kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak u korist kutinske Petrokemije. Riječ je o 350 milijuna kuna kredita koji će se koristiti za podmirenje tekućih obveza te refinanciranje dijela kratkoročnih obveza.

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3976 | 1. svibnja 2017.

uprave Ivan Kovačić kao i svi državni tajnici iz Mosta.

NACIONALNI PROGRAM REFORMI Vlada je prošli tjedan donijela Nacionalni program reformi za 2017. godinu te Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2020. koje mora poslati Europskoj komisiji. U Nacionalnom programu reformi deﬁnirana su tri glavna cilja koja se žele postići sa 53 reformske mjere kroz 12 područja, a to su jačanje konkurentnosti gospodarstva, povećanje zapošljivosti i povezivanje obrazovanja s tržištem rada te održivost javnih ﬁnancija. Sve bi to trebalo pridonijeti ostvarivanju dugoročno održivog gospodarskog rasta, povećanju zaposlenosti i novim radnim mjestima te smanjenju makroekonomskih neravnoteža. “Očekujem da Nacionalni program reformi bude vodič u radu svih resora i da će biti temeljno korišten u provođenju reformi”, rekao je premijer istaknuvši kako su tri cilja koja se ovim programom reformi žele postići u cijelosti kompatibilna s temeljnim zadaćama Vlade. Ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je kako se jačanje konkurentnosti gospodarstva planira provesti kroz unapređenje poslovnog okruženja, poboljšanje raspolaganja i upravljanja državnom imovinom, učinkovitim upravljanjem ljudskim resursima i pružanjem usluga u javnoj upravi te uklanjanjem institucionalne, ustrojstvene i funkcionalne fragmentacije u javnoj upravi kao i poboljšanjem učinkovitosti pravosudnog sustava. “Jedna od mjera je i objedinjavanje inspekcijskih službi u gospodarstvu. Danas u Hrvatskoj ima 50 inspekcija u kojima je zaposleno više od 2200 osoba. Analiza je pokazala da se jedan mali poduzetnik u djelatnosti trgovine

na dnevnoj bazi može susresti sa više od 10 inspekcija”, kazala je Martina Dalić napomenuvši kako se planira daljnje smanjenje administrativnih troškova i neporeznih davanja kojim će se dodatno rasteretiti poduzetnici i obrtnici. Planira se administrativno rasterećenje za 30 posto u prosjeku do kraja 2017. te paraﬁskalno rasterećenje za 20 posto u razdoblju 2017.-2019.

PROGRAM KONVERGENCIJE: OČEKUJE SE USPORAVANJE RASTA BDP-a

U NACIONALNOM PROGRAMU REFORMI DEFINIRANA SU TRI GLAVNA CILJA KOJA SE ŽELE POSTIĆI SA 53 REFORMSKE MJERE KROZ 12 PODRUČJA

U Programu konvergencije Vlada u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od 3,2 posto, dok se u idućoj očekuje njegovo usporavanje na 2,8 posto, a u 2019. na 2,6, dok bi u 2020. godini on trebao biti 2,5 posto. “Naravno da su naša očekivanja viša. Mi ćemo kao Vlada učiniti sve da imamo okvir u kojem će naše gospodarstvo nastaviti ostvarivati dobre performanse kakve je imalo prošle godine te da ukupne stope rasta budu i iznad ovih koje su prikazane u Programu konvergencije”, rekao je ministar financija Zdravko Marić. U Programu se navodi kako je stabilnost javnih financija temelj trajnog ekonomskog rasta, pa je jedna od ključnih odrednica - fiskalna konsolidacija temeljena na smanjenju proračunskog manjka te poticanju ekonomskog rasta čime se, između ostalog, pridonosi značajnom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u. U ovoj se godini očekuje povećanje deficita na 1,3 posto BDP-a, da bi on u idućoj ponovno pao na 0,8 posto. Očekuje se nastavak pada javnog duga, pa bi on tako u 2017. bio 81,2 posto, a u 2018. deficit bi trebao biti 0,3 posto, što je ispod 80 posto BDP-a.

BOŽO PRKA, PREDSJEDNIK UPRAVE PBZ-a

Kriza s Agrokorom nije gotova Na prošlotjednom radnom ručku Hrvatske udruge poslodavaca sudjelovao je i premijer Andrej Plenković i još nekoliko ministara, a ključne teme koje su zanimale poduzetnike bile su trenutačno stanje hrvatskog gospodarstva, nužnost provođenja sveobuhvatnih reformi te važnost socijalnog dijaloga. “Rješenje problema u Agrokoru nismo mogli sagledati u okviru dostupnih zakonskih rješenja. Izvanredna situacija zahtijevala je i poduzimanje izvanrednih mjera. Sve što je Vlada napravila, radila je u cilju stabilnosti i pronalaženja najboljeg rješenja u najbržem mogućem roku, onog rješenja koje će sprije-

čiti neželjene lančane reakcije u hrvatskom gospodarstvu”, rekao je Plenković. Ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić ustvrdila je da je restrukturiranje Agrokora jedna od najvećih i najdubljih reformi u gospodarstvu, koju nisu očekivali.No čini se kako neželjene reakcije kad je u pitanju Agrokor Vladino zakonsko rješenje neće moći u potpunosti riješiti, što se dalo naslutiti iz pitanja koje je premijeru i ministrima postavio predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka koji je upozorio kako kriza s Agrokorom nije gotova. “Ovo je kao sustav koncentričnih krugova koji se širi i svima je jasno da će

nekoliko, što manjih, srednjih, a što manje velikih tvrtki, ući u sustav predstečajne nagodbe”, rekao je Prka te zatražio od Vlade da se u Zakon o predstečajnoj nagodbi uvede institut najstarije tražbine za nove kredite tvrtkama koje su u stečaju ili u predstečajnoj nagodbi, jer je upravo tim tvrtkama najveći problem novo financiranje.

1. svibnja 2017. | broj 3976 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO STANJE U AGROKORU

SAVJETNIK ZA RESTRUKTURIRANJE JE ALIXPARTNERS Njihov fokus će biti na osiguravanju tekuće likvidnosti, upravljanju cash-flowom svih operativnih kompanija Grupe te poslovnom planiranju, istaknuo je Ramljak piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

avjetnik za restrukturiranje Agrokora bit će međunarodna konzultantska kuća AlixPartners, čija je ponuda očito bila najprihvatljivija za izvanrednog Vladinog povjerenika Antu Ramljaka, ali i za ministricu gospodarstva, poduzetništva i obrta Martinu Dalić, koji su ovu konzultansku kuću izabrali u jakoj međunarodnoj konkurenciji. “Radi se o kvalitetnoj kompaniji, a njihov fokus će biti na tri osnovna modula: osiguravanje tekuće likvidnosti, upravljanje cash-ﬂowom svih operativnih kompanija Grupe te poslovno planiranje tj. analiziranje Agrokorovih kompanija i poboljšavanje njihove proﬁtabilnosti”, istaknuo je Ramljak dodajući kako su peta najveća kompanija po

vrijednosti restrukturiranja u svijetu. AlixPartners je sudjelovao u restrukturiranju General Motorsa, zatim američkog dijela talijanskog Parmalata, belgijskog trgovačkog lanca Delhaize koji je

prisutan na tržištu Srbije, a među referencama im je VION Food Group, jedna od vodećih europskih grupa u proizvodnji hrane sa sjedištem u Nizozemskoj koja je imala više od milijarde eura duga,

TKO ĆE RESTRUKTURIRATI AGROKOR?

Četvorica menadžera s dugogodiš Alastair Beveridge

Albert Stein

Vodi kompanije kroz složena financijska restrukturiranja na temelju tri desetljeća iskustva u pomaganju kompanijama s financijskim poteškoćama u očuvanju vrijednosti putem kombinacije razgovora s dionicima, planiranja za izvanredne situacije i nepredviđene okolnosti te, kao krajnjeg rješenja, stečajnih postupaka, od kojih su mnogi uključivali znatne i inovativne prekogranične elemente. Specijaliziran je za međunarodno savjetovanje i formalne angažmane u postupcima stečaja/insolventnosti.

Poznat kao jedan od najiskusnijih savjetnika za restrukturiranje duga. Stein je 35 godina vodio restrukturiranje državnih dugova u Rusiji i Iraku te upravljao složenim postupcima restrukturiranja vezanim uz nekretnine u Australiji, ali i rješavao probleme u brodarskoj i offshore industriji tijekom svog života u Norveškoj početkom 1990-ih.

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3976 | 1. svibnja 2017.

CV KROJAČA AGROKOROVE SUDBINE

ŠTO TREBAJU NAPRAVITI U AGROKORU?

Svi timovi funkcioniraju kao jedna tvrtka

Fokus na tri točke

AlixPartners posluje u 17 zemalja i na 27 lokacija diljem svijeta, a na području EU-a zapošljava 439 iskusnih konzultanata. Vrijednosti na kojima AlixPartners temelji svoje poslovanje su otvorena komunikacija, transparentnost, predanost kvaliteti usluge za svakog klijenta, stvaranje dodane vrijednosti te pouzdanost i povjerljivost. Pritom im je ključna komparativna prednost to što svi njihovi timovi u cijelom svijetu funkcioniraju kao jedna tvrtka, koja može brzo okupiti najbolji tim koji će ponuditi brza i praktična rješenja.

a u sklopu čijeg restrukturiranja su, navode, otplaćeni svi osigurani zajmodavci.

RAMLJAK NEZADOVOLJAN ODZIVOM DOBAVLJAČA “Plan restrukturiranja bi trebao biti gotov u listopadu ili studenome kada se utvrdi konačni iznos tražbina i kada se vidi kakva su operativna poslovanja kompanija unutar koncerna te kada revizori završe reviziju poslovanja koncerna za prošlu godinu”, rekao je Ramljak. Kad je riječ o odzivu dobavljača i banaka na potpisivanje promemorije o

Osiguranje privremene/kratkoročne likvidnosti - postavljanje kvalitetnih prioriteta u poslovanju, kako bi se osiguralo da je likvidnost dostupna tamo gdje je najpotrebnija, budući se tako može kvalitetnije upravljati rizicima i generirati daljnji novčani tijek. Poseban fokus na segmentu podmirenja dugova dobavljačima. Upravljanje novčanim tijekom – u kontekstu otežane likvidnosti fokus će biti na striktnim projekcijama novčanog tijeka i upravljačkim procesima. Poslovno planiranje – uključivat će rješenja za sve segmente i poslovne grupe koncerna Agrokor, zajedno s programom unapređenja operativne efikasnosti i poboljšanja svih ukupnih financijskih pokazatelja u osnovnom poslovanju.

mjenicama, Ramljak je rekao kako je dosad velik dio banaka i faktoring društava potpisalo promemoriju te da je time zadovoljan. No s dobavljačima je druga priča. “Nisam zadovoljan odzivom dobavljača. Od njih 162, koliko ih je bilo na listi, odazvalo se ih se sedamdesetak, nekih 40 posto. Kod banaka se pak odazvalo njih 16 koje drže oko 73 posto ukupnog iznosa mjenica. Taj omjer ide u korist banaka i čudi me da dobavljači nisu pristupili potpisivanju u većem broju”, rekao je Ramljak ponovivši kako će se stvarni dug Agrokora znati tek iza 10. lipnja kad

njim iskustvom tv Bernd Brunke Ima više od 2 20 godina iskustva skustva kao me menadžer, ktor financija, član uprave i konzult glavni direktor konzultant. rojektno iskustvo uključuje restru Njegovo projektno restrukturiranje jednog europskog lanca robnih kuća, kao i nekoliko europskih internetskih maloprodaja i modnih kompanija. Osim robe široke potrošnje i maloprodaje, između ostalog, radio je i na restrukturiranju u automobilskoj, transportnoj i kemijskoj industriji, a njegovo iskustvo obuhvaća financijsko, operativno i strateško restrukturiranje.

se prikupe sve tražbine vjerovnika. Ramljak je zatražio i da određena društva unutar Grupe sazovu svoje glavne skupštine kako bi se PricewaterhouseCoopers imenovao statutarnim revizorima za Grupu radi provedbe revizije za ﬁnancijsku godinu 2016. Naime, preliminarnim provjerama utvrđeno je da bi moglo biti potencijalnih pogrešaka u izvješćima Grupe, a te se provjere nastavljaju i dalje. Slijedom toga, Grupa moli da se dionici ne oslanjaju na ta ﬁnancijska izvješća dok provjere ne budu završene i situacija primjereno razjašnjena.

Rainer Bizenberger Vodi velike kompanije kroz složene p procese restrukturiranja nsformacije Došao je u i transformacije. artners 20 AlixPartners 2017., nakon 15 na u Roland godina Rolandu Bergeru gdje ariji partner u restrukje bio stariji j te jjedan o čelnih ljudi j turiranju u. R Rainer Bizenberger erg pomaže klijen lijen ureda u Berlinu. klijentiirat poslovanje,, tr ma repozicionirati transformiratii i re refijihove bizn io složene nancirati njihove biznise. Uspješno je vodio žne progra estrukturir i transfori vrlo opsežne programe restrukturiranja zličitim ind ijama. macije u različitim industrijama.

1. svibnja 2017. | broj 3976 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

PREDSTAVLJAMO INFO AM USLUGE, Sesvetski Kraljevec

RAČUNALO JE KATEGORIJA USPJEHA Tvrtka, među ostalim, nastoji odgovoriti na tržišne potrebe za distribucijom rabljenih računala koja zadovoljavaju dva glavna uvjeta: kvalitetu i cijenu NAJAM RAČUNALA “Naime, oni često smatraju kako je riječ o nečemu neispravnom, u glavi im se vrte scenariji mogućih popravaka i misle da im želimo podvaliti mačka u vreći. Zato smo pokrenuli edukacijski projekt kojim nastojimo doprijeti do svake osobe koja koristi računalo i pokazati mu koje prednosti može ostvariti rabljenim računalom”, objašnjava ona, pozivajući sve zainteresirane da prate njihov blog koji objavljuju svakoga ponedjeljka, na internet stranici www.itcro.eu i na facebook proﬁlu https:// www.facebook.com/iTcro.eu/.

Pokrenuli smo edukacijski projekt kojim nastojimo doprijeti do svake osobe koja koristi računalo i pokazati mu koje prednosti može ostvariti rabljenim računalom. Jelena Kišiček, Info AM usluge

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

laniranje, razvoj i savjetovanje pri kupnji, proširenje ili unapređenje računalnih sustava, backup podataka te održavanje poslužitelja i računala usluge su koje svojim klijentima već više od 10 godina pruža tvrtka Info AM usluge. Jelena Kišiček, menadžerica za prodaju u Info AM uslugama, kaže nam kako je tvrtka, osluškujući potrebe klijenata, omogućila povoljnu nabavu računalne opreme. “Klijenti traže dobar omjer cijene i kvalitete pri kupnji računala. Stoga im naš brend iTcro upravo to i omogućava kroz naš web shop”, pojašnjava. Tvrtka redovito prati trendove u području računala i računalne tehnologije i nastoji odgovoriti na tržišne potrebe za distribucijom rabljenih računala koja zadovoljavaju dva glavna uvjeta: kvalitetu i cijenu. Prije negoli se puste u prodaju, takva se računala provjeravaju mnogim ispitivačkim tehnikama kako bi se utvrdilo je li riječ o ispravnom računalu koje savršeno može odraditi svaki posao, bez obzira na to je li riječ o poslovanju, programiranju, učenju, studiranju, gledanju ﬁlmova, slušanju glazbe ili igranju računalnih igara. “Cjelokupnu uslugu zaokružili smo davanjem jamstva u minimalnom trajanju od 12 mjeseci. Stoga volimo reći da naše klijente pratimo u potpunosti kada su u pitanju njihova računala. Samo sretan poduzetnik je uspješan poduzetnik, a računalo je neizbježna kategorija uspjeha”, ističe Jelena Kišiček, dodajući kako su ljudi još uvijek prilično skeptični kada su u pitanju rabljena računala.

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3976 | 1. svibnja 2017.

PREMA SVAKOME KLIJENTU SE ODNOSIMO KAO PREMA ČLANU OBITELJI, KAŽE JELENA KIŠIČEK Jelena Kišiček kaže kako su zadovoljni svojim položajem na tržištu, a razlog tomu su činjenice što još uvijek rastu i što je put do svakog klijenta vrlo zahtjevan. “Naša je prednost u odnosu na druge tvrtke to što se prema svakom klijentu odnosimo kao prema članu obitelji i s njime razvijamo puno prisniji odnos od onoga koji može očekivati kada surađuje s velikim korporacijama”, naglašava ona. Razumijevanje države za poduzetnički sektor, smatra, uvijek bi moglo biti bolje. “Upravo zato nastojimo olakšati svima koji žele smanjiti troškove ili tek počinju s poslovanjem omogućujući im najam računala i druge IT opreme po vrlo povoljnim cijenama”, kaže. Info AM usluge u budućnosti će nastojati ostvariti još bolji odnos s tržištem i educirati ga kako bi ono bilo otvorenije za suradnju. “Osim računala, koja se kod nas mogu kupiti i unajmiti, pružat ćemo i usluge antivirusne zaštite s posebnim pogodnostima za poslovne korisnike”, zaključuje Jelena Kišiček. (B.O.)

enterprise europe

info

Broj 154, 1. svibnja 2017.

EU NATJEČAJI I EU FINANCIJSKI INSTRUMENTI

Do boljih poslovnih rezultata uz EU fondove HGK-Europska poduzetnička mreža i Hrvatska banka za obnovu i razvitak organiziraju konferenciju pod nazivom Do boljih poslovnih rezultata uz sredstva EU fondova Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) zajednički organiziraju konferenciju pod nazivom Do boljih poslovnih rezultata uz sredstva EU fondova. Cilj konferencije je informirati poduzetnike o trenutnim i nadolazećim mogućnostima prijave projekata na natječaje sufinancirane sredstvima Europske unije te im približiti tematiku financijskih instrumenata. Na konferenciji će sudionici moći saznati najnovije informacije vezane uz trenutačne i buduće mogućnosti sufinanciranja projekata kroz natječaje sufinancirane sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova. Konferencija donosi i panel-raspravu o financiranju projekata poduzetništva kroz financijske instrumente europskih strukturnih i investicijskih fondova, koji su relativno nova tema u kontekstu fondova EU-a. Druga panelrasprava bit će usmjerena na bespovratna sredstva u klasičnom smislu, odnosno grantove. Na konferenciji se očekuje oko 150 sudionika iz javnog i privatnog sektora, posebice malih i srednjih poduzeća, kojima će biti omogućeno dobivanje odgovora na konkretna pitanja.

Na konferenciji će sudjelovati visoki predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te HAMAG-BICRO-a.

nika obavljat će se sukladno redoslijedu zaprimanja prijavnica. Potvrda sudjelovanja stići će na adresu elektroničke pošte prijavljenih. Prijavitelje čije prijave stignu nakon popunjavanja raspoloživih mjesta Hrvatska gospodarska komora obavijestit će o nemogućnosti registracije.

Zbog ograničenog broja mjesta zainteresirani mogu prijaviti sudjelovanje samo jednog predstavnika, a registracija sudio-

Upute za prijavu i više informacija o događanju možete pronaći putem poveznice https://www.hbor.hr/5313/.

enterprise europe

POSLOVNA MISIJA U JAPAN

Energetski učinkovite tehnologije Program EU Gateway to Japan organizira misiju EU tvrtki iz sektora zelenih i energetski učinkovitih tehnologija u Japan u rujnu ove godine EU Gateway to Japan je program iz inicijative EU Business Avenues za internacionalizaciju europskih tvrtki, prvenstveno prema azijskim tržištima. Ta će se misija u Japan održati u Osaki od 18. do 22. rujna 2017. godine, a nudi mogućnosti suradnje u područjima solarne energije, energije iz biomasa, geotermalne energije te energije vjetra, kao i područjima ZEB-tehnologija (Zero Energy Building), ZEH-tehnologija (Zero Energy House), osvjetljenja visoke efikasnosti i u drugim područjima. Više informacija o mogućnostima japanskog tržišta možete pronaći u dokumentu Market opportunity (https://www.eu-gateway.eu/sites/default/files/collections/document/file/market-opportunity-green-energy-technologies-japan.pdf ).

Sudionicima misije nudi se: pregled i istraživanje navedenog tržišta, što uključuje treninge prije odlaska, tijekom boravka i nakon povratka u Europu, opće usluge koje uključuju organizacije sastanaka, potrage za partnerima, promocije u Japanu te određene specijalne usluge poput prijevoda dokumenata, osobnog prevoditelja... Više informacija dostupno je u pratećem dokumentu Informacije o misiji - https:// www.eu-gateway.eu/sites/default/files/ collections/document/file/green-energytechnologies-japan-september-2017.pdf. Financijska podrška Europske unije: • za smještaj – sufinanciranje u iznosu do 1000 eura za pet noćenja u hotelima odabranima u sklopu misije u Osaki (ponedjeljak noć – petak noć) za vrijeme trajanja misije

• za financiranje specijalnih usluga – sufinanciranje do 80 posto maksimalnog iznosa od 1000 eura Prema dostavljenim informacijama tvrtke će također imati priliku sudjelovati i predstaviti se na međunarodnom sajmu World Smart Energy Week Osaka 2017 koji će se održati od 20. do 22. rujna 2017. godine. Dodatne informacije dostupne su na internet stranici misije https://www. eu-gateway.eu/business-missions/missions-calendar/green-energy-technologies-japan. Rok za prijavu je 19. svibnja putem online aplikacije. Bilo kakva dodatna pitanja možete poslati na e-adresu: coaching. network@eu-gateway.eu.

Otvoren EU natječaj Internacionalizacija poslovanja MSP-ova

Cilj ovog poziva je povećati sposobnost hrvatskog gospodarstva za sudjelovanje na globalnim tržištima te

pridonijeti povećanju udjela MSP-ova u ukupnom izvozu roba i usluga poboljšanjem uvjeta za njihov rad u međunarodnom okruženju. Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem trajno otvorenog poziva na dostavu projektnih prijava s krajnjim rokom dostave projektnih prijava 31. prosinca 2017. godine, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava u ukupnoj vrijednosti od 38 milijuna kuna. Poziv je namijenjen mikro, malim ili srednjim poduzećima sukladno definiciji utvrđenoj u Prilogu I. Defi-

nicija malih i srednjih poduzeća Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se po ovom pozivu može dodijeliti pojedinom poduzetniku iznosi 100.000 kuna, dok je najviši milijun kuna. Pitanja s jasno naznačenom referencom na ovaj poziv možete poslati isključivo pisanim putem na adresu epošte: P10-MSPInternational@mingo.hr. Više informacija te natječajnu dokumentaciju možete pronaći putem poveznice http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1386.

1. svibnja 2017.

www.een.hr

2 3

2ND CHICAGO COLLABORATION WEEK

Prezentacija dobre AMERIČKE PRAKSE Start-upovi, poduzetnici, poduzetničke potporne institucije i studenti dobili su priliku upoznati se s američkom dobrom praksom kroz različita predavanja i radionice na temu poduzetništva HAMAG-BICRO je s partnerima Tehnološkim parkom Varaždin i Tehnološkim parkom Zagreb/RAZA, u suradnji s WorldChicagom i Europskom poduzetničkom mrežom te Ministarstvom vanjskih poslova SAD-a, organizirao 2nd Chicago Collaboration Week koji se održao 6. i 7. travnja godine u Zagrebu. Na njemu su se start-upovi, poduzetnici, poduzetničke potporne institucije i studenti dobili priliku upoznati se s američkom dobrom praksom kroz različita predavanja i radionice na temu poduzetništva. Događanje 2nd ChicagoCollaborationWeek započeo je predstavljanjem hrvatskog i američkog inovacijskog eko sustava. Nakon uvodnih govora, zamjenika predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a Borisa Guine te predsjednice World Chicaga Peggy Parfenoff, američka veleposlanica Juliet Valls Noyes je izjavila kako smo na putu ekonomskog oporavka, ali za daljnji rast moramo poduzimati rizike, ulagati u poduzetništvo te u mlađu generaciju. S obzirom na to da je Chicago u zadnjih 15 godina postao globalni inovacijski hub, ovi stručnjaci su davali direktne stručne savjete i na prezentacijama i na radionicama na teme: Kako povezati male eko sustave s globalnim investitorima, Kako trenirati današnje ljude za sutrašnja radna mjesta, Kako privući mlade u biznis, a slične teme će ponoviti i studentima. Na radionici su Gillian Downey i Steve Oxman dali savjete o tome što treba naučiti danas za poslove budućnosti. “Treba naučiti kako pravilno učiti, kako se

nositi sa strahom, naučiti pričati priču (storytelling), pojednostaviti stvari, prihvatiti tehnologiju, živjeti s nesigurnošću.” Emily Lonigro Boylan savjetovala je što napraviti kada vam propadne biznis: “Promijenite način razmišljanja (novi mentalni sklop), neka vam svrha kompanije bude jasna i - najbitnije - pažljivo odaberite zaposlenike”. Ona i Scott Nasatir predložili su princip isticanja junaka neke uspješne, makar i najmanje, priče. “Važno je započeti mijenjati društvo makar i s najmanjim projektima čije uspješne rezultate možete lobirati na lokalnoj i državnoj razini te sve nastojati plasirati u medije kako biste poticali sve više ljudi da se uključe u pozitivne promjene u društvu. Osim toga, u Chicagu je praksa da poduzetnici svojim men-

torskim aktivnostima vraćaju dio dobivenog zajednici”, kazao je Nasatir. Drugi dan su stručnjacima iz Chicaga predstavljene tvrtke Vollo, Geolux, Genos, Juvo, Pointers i Perpetuum mobile, a stručnjaci u posjetu Zagrebu predstavili su američke trendove u poslovanju i edukaciji te motivirali hrvatske poduzetnike na internacionalizaciju. Na samom kraju događanja svih se sedam američkih stručnjaka složilo da je najbolji pristup za stvaranje novih kontakata s ciljem ulaska na američko tržište sudjelovanje u ovakvim radionicama te stvaranje direktnog kontakta s osobama koje imaju veliku bazu poslovnih suradnika, mentora i investitora. Upravo na taj način ostvareni su novi kontakti i na ovom događanju.

enterprise europe

Poslovni susreti AgroB2B@NSFair 2017 Novosadski sajam i Europska poduzetnička mreža Srbije-Privredna komora Srbije i Poslovni inkubator iz Novog Sada organiziraju međunarodne poslovne susrete AgroB2B@NSFair, koji će se održati tijekom Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, 15. svibnja. Glavne teme: • Proizvođači i trgovci prehrambenih proizvoda • Poljoprivredni strojevi i oprema • Kemikalije za upotrebu u poljoprivredi • Pakiranja • Obnovljiva energija • Prerada i oprema za staklenike • Primijenjena znanost i istraživanje • Inovativne tehnologije u poljoprivredi

Međunarodni poslovni susreti pružaju dodatnu potporu tvrtkama u pronalaženju poslovnih partnera tijekom sajma. Sudionici poslovnih susreta mogu sami birati njima zanimljive potencijalne partnere među ostalim prijavljenim tvrtkama i danim informacijama o njima. Nakon što svaka tvrtka izabere tvrtke od interesa, slaže se personalizirani raspored za svakog sudionika koji će dobiti putem maila najkasnije dan prije događanja. Za sudjelovanje na poslovnim susretima AgroB2B@NSFair kotizacija se ne naplaćuje, dok ulaznicu za Sajam svaki sudionik mora sam platiti. Više informacija o događanju i prijava putem sljedeće poveznice: http://agrob2b2017.talkb2b.net/. Službeni jezik događanja je engleski. Rokovi za prijavu: 7. svibnja – prijava putem online obrasca 7. svibnja – biranje partnera za sastanke 15. svibnja – poslovni susreti Za sve dodatne informacije slobodno se obratite na: Jelena Ravlić, Hrvatska gospodarska komora, Europska poduzetnička mreža, Tel: 01/ 4561 763, jravlic@hgk.hr.

Poslovni razgovori na 2. forumu Strategije EU-a za Jadransko-jonsku regiju Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom B2B@EUSAIR Forum 2017 koji će se održati 11. svibnja u gradu Ioannina, u Grčkoj, u okviru 2. foruma Strategije EU-a za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR). Cilj B2B susreta je na jednom mjestu okupiti sudionike iz svih osam zemalja potpisnica EUSAIR strategije te putem unaprijed dogovorenih poslovnih sastanaka na temu pomorske industrije, usluga i prijevoza, prehrambene industrije, turizma, inovacija u turizmu te produženja turističke sezone otvoriti mogućnost proširenja poslovnih vidika i pronalaska prekograničnih partnera za nove poslovne izazove. Glavne teme: • Jadransko-jonska perspektiva za održivi rast i radna mjesta • Plavi rast i okoliš • Prijetnje obalnoj i morskoj bioraznolikosti i onečišćenje mora • Pomorski prijevoz i razvoj luka u Jadransko-jonskoj makroregiji • Plavi rast i turizam Tko može sudjelovati: • MSP (turističke agencije, operatori, organizacije za sport i slobodno vrijeme, brodovlasnici, marine, skiperi na jahtama) • sveučilišta • komore • klasteri • ostale institucije iz Jadransko-jonske regije Sudjelovanje na sastancima se ne naplaćuje. Više informacija o događanju kao i upute za registraciju možete pronaći ovdje: https://www.b2match.eu/eusair2017. Kontakt osoba: Irena Spahić Europska poduzetnička mreža Hrvatske Tel: 01/4561 639 E-mail: ispahic@hgk.hr.

1. svibnja 2017.

www.een.hr

4 5

E Tech4Cities 2017 - poslovni susreti u sklopu Europskog tjedna održive energije Europska poduzetnička mreža iz Bruxellesa poziva Vas na poslovne susrete E²Tech4Cities 2017 - Energetika i učinkovite tehnologije za gradove. I ove će godine Impuls.brussels biti domaćin poslovnih susreta povodom Europskog tjedna održive energije 2017 #EUSEW2017, a događanje podržavaju i EEN Sektorske grupe za inteligentnu energiju, ICT i održivu gradnju i okoliš. Novost na ovogodišnjim poslovnim susretima je mogućnost pitchinga - predstavljanja projektnih ideja investitorima. Start-up tvrtke će imati mogućnost upoznavanja velikih korporacija i financijskih institucija kao potencijalnih investitora. Unaprijed izabrani poduzetnici predstavit će svoje projekte investitorima, nakon čega će uslijediti panel s pitanjima. Osim toga, poduzetnici će imati mogućnost druženja s investitorima nakon uvodnog panela.

Kako se prijaviti: Registrirajte se za B2B događanje, te izaberite pitching sessions. Maksimalno osam projekata bit će izabrano za predstavljanje investitorima, dok će svi ostali imati mogućnost predstaviti svoje projekte tvrtkama s kojima će imati dogovorene bilateralne sastanke. Tko se može prijaviti na poslovne susrete: • Privatna poduzeća (uključujući i startup tvrtke, male, srednje i velike tvrtke) • Tijela javne vlasti i općine • Industrijska udruženja • Sveučilišta i istraživački centri • Investitori i poslovni anđeli Tematska područja: • Obnovljivi izvori energije • Energetski učinkovite zgrade i gradske četvrti • ICT za gradove, pametni gradovi i općine • Energetski učinkovita mobilnost i transport

• Europske istraživačke i inovacijske mogućnosti u okviru Horizona 2020 • Gospodarenje energijom • Obnova energije • Pametne mreže i integracije energetskih sustava Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno, a prijaviti se možete do 8. lipnja putem poveznice https://www. b2match.eu/e2tech4cities2017.

Poslovni susreti Meet4Business Agra 2017 Mariborska razvojna agencija i Europska poduzetnička mreža organiziraju poslovne susrete pod nazivom Meet4Business Agra 2017 u Gornjoj Radgoni, Slovenija, u okviru 55. međunarodnog poljoprivrednog sajma i sajma hrane Agra 2017. Poslovni susreti će se održati 29. kolovoza. Sajam Agra, koji postoji više od 50 godina, najveći je gospodarski i profesionalni događaj takve vrste u Sloveniji i široj regiji. Događanje ima gospodarskih elemenata jer na njemu sudjeluje više od 1700 izlagača iz 30 zemalja, a profesionalni elementi se očituju u tome što se na događanju predstavljaju sve ključne stručne institucije i održava se više od 150 profesi-

onalnih i društvenih događanja. Poslovni susreti imaju za cilj pokretanje poslovne i tehnološke suradnje nudeći prijavljenim tvrtkama mogućnost održavanja unaprijed dogovorenih 20-minutnih sastanaka. Osnova za odabir sastanaka je online katalog koji sadrži profile svih sudionika. Tematski fokus poslovnih susreta su sljedeće industrijske grane: Održivi turizam za razvoj; hrana iz naše okoline; održiva poljoprivreda; održivo upravljanje šumama; poljoprivredne tehnologije za učinkovit i održiv uzgoj. Rokovi: 22. kolovoza: Online prijava (Prijavite se i kreirajte svoj profil suradnje na sljedećem linku http://meet4businessagra2017.talkb2b.net)

24. kolovoza: Izaberite zanimljive profile i bukirajte B2B sastanke 29. kolovoza: Poslovni susreti Meet4Business, Agra 2017 Raspored: 9.30 - 9.55 sati - Registracija sudionika 9.50 sati - Pozdravni govor organizatora 10 - 16 sati - Poslovni susreti Sudjelovanje na poslovnim susretima se ne naplaćuje (cijena nepojavljivanja bez prethodnog otkazivanja je 50 eura). Za sve daljnje informacije slobodno se obratite na: Jelena Ravlić, Hrvatska gospodarska komora, Europska poduzetnička mreža, jravlic@hgk.hr, Tel: 01/ 4561 763.

enterprise europe

PPI2INNOVATE I PROMINENTMED

Inovativnom nabavom do željenih usluga Bit inovativne javne nabave je to da korisnik traži ono što mu je potrebno na jasan način i dovoljno rano kako bi se ponuditeljima pružile jednake mogućnosti za razvoj rješenja HAMAG-BICRO je početkom travnja u hotelu Arcotel Allegra u Zagrebu s partnerom REA Sjever organizirao radionicu predstavljanja projekata javne nabave inovativnih rješenja PPI2Innovate i ProminentMED. Prvi put u Hrvatskoj gostovala je Gaynor M. Whyles, stručnjakinja na području praktične primjene javne nabave inovativnih rješenja, koja je prvi projekt u Velikoj Britaniji započela 2008. godine te je kroz dobiveno iskustvo došla do zaključka kako je inovativna javna nabava proces koji stimulira lanac nabave i ulaganje u razvoj inovativnih proizvoda i usluga kako bi se ispunile potrebe korisnika. “Sama bit inovativne javne nabave je to da korisnik traži ono što mu je potrebno na jasan način i dovoljno rano kako bi se ponuditeljima pružile jednake mogućnosti za razvoj rješenja. Kroz ovaj proces društvo dobije ono što je potrebno a nedostaje na tržištu, s time da su proizvod ili usluga povoljniji, efikasniji, kvalitetniji i održivi”, istaknula je Gaynor M. Whyles. U uvodnom dijelu samog događanja je Antonija Mršić, načelnica Sektora za međunarodnu suradnju i poticanje inovacija u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, izjavila kako je ukupna vrijednost javne nabave u RH oko 40 milijardi kuna, što je veliko tržište, stoga je cilj omogućiti poduzetnicima s inovativnim rješenjima da sudjeluju na tom tržištu. Nina Čulina, načelnica Sektora za unapređenje sustava i međunarodnu suradnju, naglasila je kako je 1. siječnja 2017. godine donesen novi Zakon o javnoj nabavi u kojem su inovativna javna nabava i pretkomercijalna javna nabava (PPI i PCP) uključeni u pojam “partnerstvo za inovacije” koji se spominje u Direktivi o javnoj nabavi. Uvod u projekt Inovativna javna nabava (PPI2Innovate) dala je ravnateljica Sektora

za razvoj i podršku korisnicima u HAMAGBICRO-u Ivana Žorž: “Kroz ovaj trogodišnji projekt razvit ćemo, zajedno s korisnicima kroz njihove komentare, tri tematska vodiča, a ono što HAMAG-BICRO može ponuditi je velika baza inovativnih tvrtki na

PPI2Innovate PPI2Innovate je Interreg Central Europe projekt kojim se nastoji potaknuti korištenje javne nabave inovativnih rješenja (PPI – Public Procurement of Innovative Solutions) kod javnih naručitelja diljem Srednje Europe. Izgradnja kapaciteta za poticanje korištenja javne nabave inovativnih rješenja u Srednjoj Europi je projekt financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, u sklopu Programa transnacionalne suradnje Središnja Europa (Interreg Central Europe) u kojem HAMAG-BICRO sudjeluje kao projektni partner.

tržištu te tehničku pomoć u pripremi projekata za Inovativnu javnu nabavu”. Na događaju je predstavljen nacrt vodiča koji će na kraju projekta rezultirati transnacionalnim vodičem prilagođenim u šest nacionalnih okvira. Osim toga, u planu je formiranje šest kompetencijskih centara (u svakoj državi partneru, uključujući Hrvatsku) te provođenje četiriju PPI pilot-projekta. Jedan od rijetkih koji se usudio u Hrvatskoj nešto slično provesti je Boris Kuharić iz agencije REA Sjever koja je kroz Projekt Prominent MED provela Javnu nabavu inovacija kao poticaj zelenom gospodarstvu na Mediteranu. “Trenutačno nema konkretnih smjernica i ovakva javna nabava iziskuje puno planiranja i vremena, stoga za ovakve procese treba pomoć predstavnika ministarstava i gradova, izvođača, raznih eksperata i svih ostalih dionika…”, zaključuje Kuharić.

1. svibnja 2017.

www.een.hr

6 7

TJEDAN EU FONDOVA

Najbolji projekt Agent 0-7 U sklopu tjedna EU fondova dodijeljene su nagrade za najbolje projekte financirane iz EU fondova. Najbolji projekt je projekt Međimurske udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu, koji savjetuje dijagnosticira i terapijski obuhvaća djecu s teškoćama u razvoju i njihove roditelje Tjedan EU fondova je informativnoedukativni događaj koji, u suradnji s drugim partnerskim institucijama, već sedmu godinu zaredom organizira Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao nacionalno tijelo odgovorno za sveukupnu koordinaciju EU fondova te s time u svezi i koordinaciju informativnih i obrazovnih aktivnosti o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondova). Tijekom ovog petodnevnog događanja široj javnosti i potencijalnim korisnicima predstavljene su mogućnosti korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova, kao i dobrobiti koju oni nose Republici Hrvatskoj. Na otvorenju Tjedna EU fondova dodijeljene su nagrade i priznanja najuspješnijim lokalnim EU projektima. Hrvatskoj su otvorena vrata EU fondova, a moja vlada je svjesna nužnosti promjene i rekonstrukcije sustava kako bi Republika Hrvatska osigurala ostvarenje čitave alokacije od gotovo 10,7 milijardi eura iz fondova Europske unije, rekao je na otvaranju tjedna premijer Andrej Plenković. “Promjene nam neće biti dovoljne ako nemamo ljude koji će ih provoditi. Ova vlada prepoznala je važnost jačanja administrativnih kapaciteta na nacionalnoj i regionalnoj razini jer to je jedan od osnovnih preduvjeta za uspješno povlačenje EU sredstava. Putem dodatnih napora osigurat ćemo zapošljavanje stručnih i profesionalnih ljudi u sustavima upravljanja i kontrole EU fondova, kako promjene koje nastojimo uvesti ni u jednom trenutku ne bi ugrozile stabilnost tog sustava”, dodao je Plenković. Pripremne aktivnosti na izmjenama i dopunama zakonske regulative su u tijeku

i uskoro očekujem da ćemo imati kvalitetnu i funkcionalnu regionalnu razvojnu politiku i uređeniji sustav za upravljanje EU fondovima, rekla je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac otvarajući tjedan EU fondova. “Sve izmjene koje su već uvedene i one na kojima se radi pridonijet će znatno većem povlačenju sredstava, a time i boljim gospodarskim i životnim uvjetima za građane Republike Hrvatske”, istaknula je ministrica Žalac. Ministrica se osvrnula i na važnost kvalitetne suradnje na svim razinama: “Moramo osluškivati ono što nam naši korisnici i potencijalni korisnici govore na terenu, a bez regionalnih koordinatora, lokalnih razvojnih agencija i akcijskih grupa te informacija koje od njih dobivamo ne može se efikasno upravljati razvojem”. Upravo iz suradnje s lokalnim i regionalnim partnerima, proizašao je i projekt Izbor za najuspješniji lokalni EU projekt u Republici Hrvatskoj te su predsjednik Vlade i ministrica Žalac iskoristili priliku i dodijelili nagrade najuspješnijim lokalnim EU projektima kao i priznanja za sudjelovanje u svim ostalim prijavljenim lokalnim projektima, uz želje za uspjeh i nadu da

će upravo ti primjeri projekata dati dodatan poticaj i ideju za nove projekte. Zahvaljujući najvećem broju glasova pobjednik ovog izbora je projekt Agenti 0-7 Međimurske udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu (MURID), koji savjetuje, dijagnosticira i terapijski obuhvaća djecu s teškoćama u razvoju i njihove roditelje. Godišnje obuhvati više od 150 djece. Razvoj programa rane intervencije u djece tek je u začetku, kaže Silvija Pucko, izvršna direktorica Udruge MURID. “Osnovali smo ovu udrugu kako bismo u našoj lokalnoj zajednici potaknuli takve programe. Stvorili smo prepoznatljivu točku kojoj se roditelji obraćaju u potrebi, kada su zabrinuti za razvoj svojeg djeteta. Kompletnim angažmanom od savjetovanja, dijagnostike do terapijskih procesa stvorili smo mjesto podrške roditeljima ne samo Međimurske županije, nego i cijele Hrvatske”, dodala je Silvija Pucko. Svakog dana Tjedna EU fondova predstavljane su mogućnosti financiranja iz različitih tematskih područja ulaganja u financijskoj perspektivi 2014.-2020., prikazani primjeri dobre prakse i u panelraspravama razmijenjena iskustva.

enterprise europe

NOVI NATJEČAJI ZA POLJOPRIVREDU

Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva Otvoreno je pet natječaja za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva vrijednih 600 milijuna kuna. Na snagu je stupio i novi pravilnik koji će olakšati poljoprivrednicima pristup novcu bren (mora imati minimalan broj bodova prag prolaznosti). Odvojeni su natječaji za mikro, male i srednje te natječaj za velike korisnike

Prošlog je tjedna stupio na snagu Pravilnik o provedbi mjere 4 Ulaganja u fizičku imovinu, podmjere 4.1 Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. koji u odnosu na prethodni pravilnik uvodi nekoliko novina.

Sufinanciranje projekata je maksimalno moguće do 50 posto (za mlade dodatnih 20 posto). Za start-up tvrtke može se dobiti potpora od maksimalno 100.000 eura po projektu

Prema novom pravilniku, prijave na natječaj počinju mjesec dana od objave kako bi potencijalni korisnici imali vremena za pripremu. Obrada natječaja trajat će maksimalno 120 dana (ne računajući vrijeme koje korisnik ima za dostavu dokumentacije), a za prijavu na natječaj potrebna je minimalna dokumentacija, dok dodatnu dokumentaciju moraju dostaviti samo oni koji prođu prvu kontrolu projekta. Sufinanciranje projekata je maksimalno moguće do 50 posto (za mlade dodatnih 20 posto).

Za start-up tvrtke može se dobiti potpora od maksimalno 100.000 eura po projektu. Definirano je da jedan neprihvatljiv trošak (ako nije ključan za provedbu ili bodove) ne znači odbijanje cijelog projekta, nego se samo taj trošak proglasi neprihvatljivim. Istovremeno su omogućene dopune/ispravci/obrazloženja na zahtjev Agencije - ako se odobri projekt u tipu operacije 4.1.1., a isti korisnik je tražio i u tipu operacije 4.1.2.ili 4.1.3., bit će mu automatski odo-

Temeljem Pravilnika objavljeno je pet natječaja na mrežnoj stranici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ukupne vrijednosti 600 milijuna kuna. Prijave na natječaje zaprimat će se od 2. lipnja. One se odvijaju u dvije faze od kojih će u prvoj fazi od korisnika biti tražen manji opseg dokumentacije, najavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. “Ubrzo nakon zatvaranja natječaja korisnici koji prolaze u drugu fazu bit će o tome obaviješteni te će im se omogućiti dostava dodatne dokumentacije. Korisnici za koje nema dostatnih sredstava bit će obaviješteni vrlo brzo po zatvaranju natječaja te im neće biti stvoren dodatni trošak pripreme dokumentacije. Mislim da smo ovim pravilnikom riješili najveće boljke korištenja sredstava Programa ruralnog razvoja. Skratili smo rokove administraciji, a korisnicima dali više vremena za pripremu. Pojednostavili smo sustav prijava i smanjili financijska opterećenja potencijalnih korisnika. Smanjenjem postotka sufinanciranja omogućili smo financiranje većeg broja kvalitetnijih projekata jer s korisnicima dijelimo rizik projekta u odnosu 50:50”, dodao je Tolušić. Natječaje i priloge natječaja, te upute i predloške možete pronaći na http://www. apprrr.hr/podmjera-41-potpora-za-ulaganja-u-poljoprivredna-gospodarstva-1962. aspx.

1. svibnja 2017.

www.een.hr

8 9

Poslovni susreti Future of Building Austrijska gospodarska komora i Europska poduzetnička mreža Austrije organiziraju konferenciju, B2B razgovore i obilazak projekata na temu Future of Building, 17. i 18. svibnja u Austrijskoj gospodarskoj komori, u Beču, na adresi Wiedner Hauptstrasse 63. Konferencija i B2B razgovori omogućuju uvid u najsuvremenija kretanja u sektoru zgradarstva, graditeljstva i infrastrukture. HGK-Komora Zagreb i EEN Hrvatska pozivaju Vas na konferenciju i B2B razgovore koji su namijenjeni tvrtkama koje žele: više saznanja o inovativnim solucijama u zgradarstvu, održivoj obnovi, visokokvalitetnoj gradnji u Austriji, najnovijim trendovima u tehnologiji, razmijeniti nove projektne ideje, te pronaći poslovnog partnera za nove poslovne prilike. Glavna tematska područja i sektori su: • arhitektonske i građevinske usluge/inženjering i planiranje • graditeljstvo/podugovaranje • građevinski materijali/komponente i sistemi za gradnju • obnovljivi izvori energije/ klimatizacija i građevinska tehnologija • poslovne agencije, klasteri i udruženja, donositelji javnih odluka

U Austrijskoj gospodarskoj komori 17. svibnja održavaju se konferencija i poslovni razgovori, a večernje događanje Enquete 4.0 s posebnim fokusom na gradske tehnologije, inovacije i izvoz događa se u Diplomatskoj akademiji (Festsaal, Favoritenstrasse 15a). Razgledavanje jedinstvenih projekata u Beču i okolici organizirano je 18. svibnja. Detalje o događanju, programu i informacije o prijavi sudjelovanja pogledajte na: https://www.b2match.eu/ building2017/pages/14957-program. Za sudjelovanje na konferenciji i poslovnim razgovorima ne naplaćuje se naknada, a obvezno se prijavljuje izravno preko poveznice https://www. b2match.eu/building2017/sign_up! Nedolazak na prijavljenu konferenciju i večernje događanje bez prethodnog otkazivanja registracije do 15. svibnja naplaćuje se 125 eura (bez PDV-a). Posjetitelji koji će sudjelovati samo na događanju Enquete 4.0 molimo da se registriraju slanjem kratkog emaila na: aussenwirtschaft.dienstleistungsexport@wko.at. Rok prijave za registraciju i kreiranje kooperativnog profila je 28. travnja, a oda-

bir B2B sastanaka moguć je od 26. travnja do 10. svibnja. Za informacije o registraciji možete se obratiti gospodinu Herwigu Wutscheru (tel. 0043 5 90 900 3662, herwig. wutscher@wko.at, www.wko.at). Kontakt osobe su:  u HGK-Europskoj poduzetničkoj mreži Hrvatske Jelena Ravlić, EEN Hrvatska tel: 01/4561 763 e-mail: jravlic@hgk.hr  u HGK-Komori Zagreb Silvija Czeisberger, Odsjek za graditeljstvo i kom. gospodarstvo tel: 01/4606 807 e-mail: sczeisberger@hgk.hr.

Gospodarski susreti Contact-Contract Želite li proširiti posao na međunarodno tržište ili pronaći partnere u inozemstvu? Ne propustite ovu priliku i dođite na gospodarske susrete Contact-Contract. Europska poduzetnička mreža (EEN) poziva vas na matchmaking event (gospodarske susrete) koji će se održati 9. i 10. listopada 2017. u Brnu, Češka. Gospodarski susreti uključuju ciljane i ekskluzivne B2B sastanke na međunarodnoj razini. Na takvim događanjima sudionici ostvaruju direktan kontakt s odabranim predstavnikom strane organizacije i upoznaju se s

profilom, područjem istraživanja, proizvodima i uslugama tvrtke, te mogu procijeniti mogućnost suradnje. Tematski fokus: • Rudarstvo, metalurgija • Staklarska industrija

• Materijali i dijelovi za strojarstvo • Pogon, hidraulika i pneumatika • Tehnologija hlađenja • Elektroenergetika • Elektronika, automatizacija i mjerna tehnologija • Tehnologija ekologije • Istraživanje, razvoj, transfer tehnologije • Prijevoz, rukovanje, industrijsko pakiranje, skladištenje i logistika. Prijave su otvorene do 8. listopada 2017., a sudjelovanje na događanju je besplatno za poduzeća koja se prijave do 31. svibnja. Više informacija i prijave možete pronaći na: https://www.b2match.eu/cc2017.

enterprise europe

TREĆA REGIONALNA KONFERENCIJA O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ

Platforma za razmjenu znanja o zaštiti okoliša Regionalna konferencija o procjeni utjecaja na okoliš okuplja dionike postupaka u području zaštite prirode i okoliša te daje priliku da kroz konstruktivan i demokratski dijalog razmijene svoja znanja, iskustva i stavove Hrvatska udruga stručnjaka zaštite prirode i okoliša (HUSZPO) poziva na Treću regionalnu konferenciju o procjeni utjecaja na okoliš, koja će se održati u Vodicama od 13. do 16. rujna pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske te Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Organizator Regionalne konferencije o procjeni utjecaja na okoliš je HUSZPO - nevladina organizacija koju su 2004. godine osnovali renomirane pravne i fizičke osobe koje se profesionalno bave zaštitom prirode i okoliša u Hrvatskoj. Udruga trenutno okuplja 50 društava i individualnih članova, a ciljevi su joj unapređivanje stručnih znanja i profesionalnog djelovanja u stručnim poslovima zaštite prirode i okoliša, usuglašavanje i zagovaranje strukovnih interesa, promicanje strukovne etike i suradnja sa sličnim domaćim i međunarodnim organizacijama i udrugama. Prva regionalna konferencija održana je u rujnu 2013. godine u Zadru pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i prirode, a Druga u rujnu 2015. godine u Novom Vinodolskom pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske. Obje konferencije su bile iznimno uspješne. Na svakoj je predstavljeno više od 100 stručnih radova te je održano nekoliko okruglih stolova različite tematike. Svakoj konferenciji

je prisustvovalo više od 300 profesionalaca, znanstvenika, predstavnika upravnih tijela, predstavnika lokalne i područne samouprave, nevladinih organizacija, stručnjaka za odnose s javnošću, predstavnika medija te investitora iz Hrvatske, zemalja regije, ali i šire.

Glavni ciljevi konferencije su ukloniti barijere u komunikaciji i povećati razumijevanje i povjerenje između zainteresiranih strana

Ideja konferencije je svih ovih godina ostala nepromijenjena jer se na njoj žele okupiti dionici postupaka u području zaštite prirode i okoliša te im omogućiti da kroz konstruktivan i demokratski dijalog razmijene svoja znanja, iskustva i stavove.

U praksi još uvijek često dolazi do usporavanja, odnosno produljivanja postupaka zbog narušenog odnosa između dionika, što pak dovodi do nesigurnosti u realizaciji investicija koje su preduvjet

1. svibnja 2017.

www.een.hr

gospodarskog rasta. U svjetlu korištenja fondova Europske unije takve nesigurnosti mogu predstavljati značajne prepreke jer je provođenje postupaka iz područja zaštite okoliša i prirode preduvjet za povlačenje sredstava iz fondova, bilo da se radi o strateškim procjenama utjecaja na okoliš operativnih programa ili pak o procjeni utjecaja na okoliš pojedinih zahvata. Upravo zato su glavni ciljevi konferencije ukloniti barijere u komunikaciji i povećati razumijevanje i povjerenje između zainteresiranih strana, uvijek poštujući stručna znanja i najbolju praksu. S obzirom na interdisciplinarnost, odnosno širinu teme, rad Treće regionalne konferencije o procjeni utjecaja na okoliš bit će podijeljen u pet sekcija: – Strateška procjena utjecaja na okoliš – Procjena utjecaja na okoliš – Zaštita prirode i održivo korištenje prirodnih resursa – Sudjelovanje javnosti – Zaštita okoliša i financiranje projekata Kroz svoja zadnja dva izdanja konferencija se prometnula u važan događaj, ne samo za Hrvatsku, već i za širu regiju. Konferencija se, naime, pokazala kao iznimna prilika za stvaranje poznanstava i dogovaranje suradnje stručnih tvrtki iz različitih zemalja, ali još i značajnije, kao platforma kroz koju hrvatski i inozemni stručnjaci te drugi dionici postupaka, kroz dijeljenje svojih iskustava, pomažu svojim kolegama iz zemalja regije na njihovom putu prema članstvu u Europskoj uniji. S obzirom na tematiku kojom se ova konferencija bavi te svjesni vlastite odgovornosti prema očuvanju okoliša, Prva regionalna konferencija o PUO-u je 2013. godine bila prva “ugljično neutralna” konferencija u Hrvatskoj i regiji s kompenziranim emisijama stakleničkih plinova. Tada su ulaganjem u jedinice smanjenja stakleničkih plinova, ostvarenih kroz projekte obnovljivih izvora energije u Indiji i očuvanja tasmanijskih prirodnih šuma, neutralizirane emisije CO2. Godine 2015. nastavili su s ovom praksom te su kompenzirane 82 tone stakleničkih plinova kroz projekte korištenja obnovljivih izvora energije u Indiji, Kini i Brazilu. Više informacija možete naći na internetskoj stranici huszpo-konferencija.com

10 11

B2B SOFTWARE DAYS

Poslovni razgovori za IT tvrtke Čak 43 hrvatska predstavnika sudjelovala su na konferenciji B2B Software Days namijenjenim tvrtkama i start-upovima koji se bave razvojem softvera i inovacija u IT sektoru Udruženje za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore, u suradnji s trgovinskim odjelom Veleposlanstva Republike Austrije (Advantage Austria) te Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom i Eureka/Eurostars programom, organizirali su posjet hrvatskih informatičkih tvrtki međunarodnoj konferenciji B2B Software Days 25. i 26. travnja u Beču.

dionica i networking događanja. Tema ovogodišnje konferencije 4th International B2B Software Days bila je The Future of Digital Business. Prvog dana su međunarodni stručnjaci (Jim Connor, Jordan

Na konferenciji su sudjelovala 43 hrvatska predstavnika te je Hrvatska, uz domaćina Austriju, bila najzastupljenija država na konferenciji. Ukupno je bilo 354 sudionika, a održano je 849 sastanaka. Konferencija B2B Software Days namijenjena je tvrtkama i start-upovima koji se bave razvojem softvera i inovacija u IT sektoru, kao i institucijama za istraživanje i razvoj (R&D) te IT udruženjima i klasterima iz cijelog svijeta, kojima pruža priliku za informiranje o najnovijim trendovima, proširenje kontakata, pronalazak novih poslovnih partnera i razmjenu iskustava u okviru stručnih ra-

Janeczko, Jan Wildeboer i Stephan Sigrist) izložili pregled aktualnih IT trendova, a popodne se održalo 849 unaprijed dogovorenih EEN (B2B) bilateralnih sastanaka predstavnika IT tvrtki, industrije i istraživačkih institucija.

Tema ovogodišnje konferencije 4th International B2B Software Days bila je The Future of Digital Business

Drugi dan je bio posvećen izlaganjima o međunarodnim istraživačkim i razvojnim projektima, predstavljanju startupova investitorima (pitching session) te radionicama o financiranju IKT-a i drugih projekata, kao i predstavljanju programa Eureka (Georg Panholzer, Peter Chisnall, Zeynep Sarilar).

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

ELEKTRIČNA ENERGIJA

Vodovod i odvodnja, Šibenik, traži nabavu električne energije. Natječaj je otvoren do 22. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Vodovod i odvodnja d.o.o., Šibenik, 26251326399, Kralja Zvonimira 50, Šibenik 22000, Gordana Junaković Crnjak - opći dio; Marko Lovrić - tehnički dio: gordana.junakovic@vodovodsib.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F5-0007507. SAVJETODAVNE USLUGE Grad Zagreb traži savjetodavne tehničke usluge i savjetodavne usluge u građevinarstvu, Grad Zagreb, 61817894937, Avenija Dubrovnik 15, Zagreb 10020, javna.nabava@zagreb.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentMan a g e m e n t / D o k u m e n t P o d a c i Fr m . aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20007523. KOMUNALNA VOZILA Pula Herculanea traži nabavu komunalnih vozila. Natječaj je otvoren do 22. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se preda-

ju na: Pula Herculanea d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti, 11294943436, Trg I. istarske brigade 14, Pula 52100, Vilma Kukoleča, vilma.kukoleca@herculanea.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0007511. STROJEVI I DIJELOVI INA – Industrija nafte, traži nabavu strojeva i dijelova strojeva. Natječaj je otvoren do 22. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se šalju na Ina d. d., 27759560625, Avenija V. Holjevca 10, Zagreb, 10020, Tajana Češljaš, tajana.cesljas@ina.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentMan a g e m e n t / D o k u m e n t P o d a c i Fr m . aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F50007528. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. REVIZORSKE USLUGE

Grad Zagreb traži revizorske usluge. Natječaj je otvoren do 22. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zagreb, 61817894937, Avenija Dubrovnik 15, Zagreb 10020, javna.nabava@zagreb. hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0007459.

PERAD

Grad Zagreb traži nabavu peradi. Natječaj je otvoren do 23. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zagreb, 61817894937, Avenija Dubrovnik 15, Zagreb 10020, javna.nabava@zagreb. hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0007445. POSLOVNA ODJEĆA Grad Zagreb traži nabavu poslovne odjeće. Natječaj je otvoren do 23. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zagreb, 61817894937, Avenija Dubrovnik 15, Zagreb 10020, javna.nabava@ zagreb.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0007491. MLIJEKO Grad Zagreb traži nabavu mlijeka i mliječnih proizvoda. Natječaj je otvoren do 23. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zagreb, 61817894937, Avenija Dubrovnik 15, Zagreb 10020, javna.nabava@zagreb.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentMan a g e m e n t / D o k u m e n t P o d a c i Fr m . aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20007406.

1. svibnja 2017.

www.een.hr

12 13

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

NJEMAČKA TVRTKA TRAŽI DOBAVLJAČE MEDICINSKIH PROIZVODA ZA JEDNOKRATNU UPOTREBU (BRDE20170406001) Njemačka tvrtka, dobavljač opreme pružateljima socijalnih usluga kao što su bolnice, starački domovi i servisi za pružanje usluga kućne njege, traži dobavljače medicinskih proizvoda za jednokratnu uporabu. Tvrtku prvenstveno zanimaju dobavljači proizvoda za prematanje (zavoji, flasteri), vreća za smeće, katetera, plastičnih čaša, plastičnih posuda za pranje, metalnih proizvoda (noćne posude, posude za dezinfekciju alata, kutije za rukavice...), podloga za bolesnike s inkontinencijom i pregača. NIZOZEMSKA TVRTKA TRAŽI PARTNERA ZA PROIZVODNJU DODATAKA PREHRANI (BRNL20170413002) Nizozemska tvrtka distribuira proizvode za osobnu njegu putem svojih online distribucijskih kanala i većih trgovačkih lanaca i drogerija u Nizozemskoj. Tvrtka razvija novu marku proizvoda za koju traži proizvođača vitamina, multivitamina u obliku tableta, tableta za žvakanje ili šumećih tableta i ribljeg ulja/omega 3 softgel kapsula. Tvrtka traži proizvođača dodataka prehrani koji je u mogućnosti proizvoditi i pakirati proizvode, a moraju biti pakirani prema pakovanjima koje je dizajnirala nizozemska tvrtka. Očekuje se da proizvodi zadovoljavaju standarde kvalitete i sigurnosti proizvoda; moraju biti pakirani u staklenim bočicama ili plastičnim posu-

dama; izrađeni od najčišćih sastojaka; ne smiju imati umjetna sladila, boje ili miris. FRANCUSKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČA ZDRAVIH GRICKALICA (BRFR20170331001)

Francuska tvrtka, proizvođač organskih pića, traži partnere, kao što su proizvođači, trgovci na malo ili distributeri zdravih i organskih grickalica (snacks) poput čipseva od voća i povrća, sirovih čokoladnih pločica, voćnih pločica pod vlastitom robnom markom kako bi ih distribuirala u Francuskoj. Potencijalni partner bi trebao imati iskustva u organskoj proizvodnji i međunarodnoj suradnji. BRSK20170410002 SLOVAČKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČA 2,2 LITARSKIH BOCA BEZ BPA (BISFENOL A) Slovačka tvrtka koja putem e-trgovine prodaje proizvode za sportsku prehranu te opremu za fitness zainteresirana je za proširenje svog proizvodnog asortimana sa 2,2-litarskim bocama koje ne sadrže BPA (Bisfenol A). Tvrtka traži proizvođača ili dobavljača iz Europe za uspostavu suradnje u obliku ugovora o proizvodnji ili distribuciji, a boce ne smiju sadržavati logo ili naziv proizvođača. Slovačka tvrtka bi u prvoj narudžbi naručila 500 boca, a budu li zadovoljni isporukom, sljedeće narudžbe će sadržavati do 1000 boca. BUGARSKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČE KUPAONIČKOG NAMJEŠTAJA I OPREME (BRBG20170316001) Bugarska tvrtka s gotovo 10 godina iskustva na tržištu specijalizirana je za uvoz, distribuciju i trgovinu raznovrsnim kupaoničkim namještajem i priborom (ploči-

ce od terakote, tuš-kabine, hidromasažni i parni tuševi, saune, slavine za kupaonice i kuhinje, kupaonički namještaj, kuhinjski pribor). Tvrtka svojim klijentima nudi usluge profesionalnog savjetovanja. Potencijalnim partnerima, proizvođačima kupaoničkog namještaja i opreme, tvrtka nudi zastupstvo kako bi proširila svoje tržišne pozicije i diverzificirala ponuđeni proizvodni program. FRANCUSKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČE PREHRAMBENIH PROIZVODA (BRFR20170418001) Francuska tvrtka specijalizirana za prodaju prehrambenih proizvoda želi diverzificirati svoj asortiman proizvoda te traži proizvođače mesa, sira, delikatesa i vina. Tvrtka nudi usluge distribucije zainteresiranim partnerima. NIZOZEMSKA DIZAJNERICA TRAŽI PARTNERA ZA IZRADU PLATNENIH TORBI (BRNL20170328001) Nizozemska dizajnerica ženskih modnih torbi traži partnera za proizvodnju, koji koristi alate za lasersko rezanje tkanina. Potencijalni partner bi trebao imati iskustvo u izradi torbi od visokokvalitetnog platna. Poželjno je da može sam nabaviti materijal, ali to nije obvezno jer nizozemska tvrtka također može dostaviti materijale, ali i uzorke po kojima se torbe izrađuju.

KINESKA TVRTKA TRAŽI DOBAVLJAČA PREHRAMBENIH PROIZVODA (BRCN20170216001) Kineska tvrtka traži dobavljače prehrambenih proizvoda visoke kvalitete za distribuciju na kineskom tržištu. Proizvodi koji je zanimaju su vino, maslinovo ulje, med, slatkiši, ovčetina i svinjetina, kikiriki i sezam.

enterprise europe

RAPEX IZVJEŠĆE

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

7 čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Dječji krevetić, brend ROBA, model Leo. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer su razmaci između šipki preširoki pa dijete može gurnuti nogu ili trup i zaglaviti se. (slika 1) Detektor ugljičnog dioksida, nepoznatog brenda, model Carbon Monoxide Alarm. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se može dogoditi da ne identificira opasne razine ugljičnog monoksida. (slika 2) UV lampa za nokte, brend Diamond Nails, model UV Lamp Professional Nail Dryer. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je izolacija na dijelovima pod naponom loše izvedena. (slika 3) Prsten, brend Dyrberg/Kern, model Staray. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži previoske razine nikla koji može izazvati alergijske reakcije. (slika 4) Automobili Porsche, modeli Boxster, Cayman, 911, proizvedeni 2016. i 2017.

godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer dijelovi zračnog jastuka suvozača mogu biti neispravni. (slika 5,6) Automobil Mazda, model 5, proizveden između 2005. i 2010. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sustav zračnih jastuka može imati neispravne aktivatore. (slika 7) Automobil Renault, model Megane, proizveden do 23. siječnja ove godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer softver koji upravlja kvačilom kod naglih ubrzanja previše grije kvačilo i zbog toga se može prebaciti u sigurnosni mod. (slika 8)

1. svibnja 2017.

www.een.hr

14 15

POTRAŽNJA ZA TEHNOLOGIJAMA Razmatrano partnerstvo bi moglo biti licenciranje ili zajedničko ulaganje. Francuska tvrtka nudi renomirani know-how o predgotovljenom betonu i predstavlja stratešku lokaciju u Europi.

Tehnološke upite pošaljite na dajana.stekovic@hamagbicro.hr

Stipendija za jednogodišnje istraživanje – traže se tvrtke koje proizvode dijagnostičku opremu (RDIT20161206001) • Talijanska istraživačka grupa razvila je ekspertizu iz biotehnološke proizvodnje humanih polipeptida sličnih elastinu (HELPS). Traže istraživačku suradnju s tvrtkama usmjerenima na inovativne dijagnostičke alate za medicinsko i kliničko istraživanje. Konkretno, tvrtke koje proizvode i komercijaliziraju dijagnostičku opremu za probir i istraživanje. Regionalna stipendija može podržati suradnju na razvoju rezultata istraživanja na način da se plate troškovi jednogodišnje istraživačke stipendije. Eurostars: traže se organizacije za stručno osposobljavanje, tvrtke koje kupuju sesije stručnog osposobljavanja te socijalna mreža industrije zapošljavanja (RDFR20170324001) • Francuska tvrtka razvija platformu za trgovanje obukom koja predstavlja revolucionarni marketinški alat za optimizaciju industrije strukovnog obrazovanja. Kako bi se intenziviralo kalibriranje i mjerenje algoritama ove platforme, traže se organizacije za stručno osposobljavanje, tvrtke koje kupuju sesije stručnog osposobljavanja te socijalna mreža industrije zapošljavanja za Eurostars projekt. Eurostars2: Partneri za suradnju na istraživačkom projektu o sustavu za prepoznavanje ljudskog raspoloženja (RDKR20170228007) • Korejski MSP specijaliziran za razvoj softvera traži partnere za vođenje projekta Eurostars2. Projekt je razvoj sustava za prepoznavanje ljudskog raspoloženja. Isti može izraditi pouzdanije podatke i razviti učinkovite marketinške strategije. MSP traži sveučilišta/tvrtke za suradnju na njihovom istraživanju, rad na području psihologije, umjetne inteligencije (AI), i analitike velikih podataka.

H2020- EE-15-2017: traži se industrijsko udruženje uključeno u petlju energetske učinkovitosti (RDES20170403001) • Španjolska istraživačka organizacija priprema novu prijavu za H2020-EE-15 vezanu za energetsku učinkovitost. Cilj projekta je proučavanje ponašanja različitih profila koji sudjeluju u odlukama o energetskoj učinkovitosti kako bi se osigurali prilagođeni savjeti za prikupljanje ulaganja u energetsku učinkovitost. Traži se industrijsko udruženje s većim brojem udruženih koje je uključeno u petlju energetske učinkovitosti kako bi djelovala kao veza s mogućim korisnicima rješenja. Horizon 2020: E-trgovina i logistika za lokalna tržišta i dućane (RDIT20170314001) • Talijanska tvrtka – korisnik projekta SME instrument Faza 1 u Horizonu 2020 – razvila je on-line platformu koja podržava kupovinu namirnica na tradicionalnim tržištima te traži partnere s kojima bi pripremila i podnijela prijedlog za Fazu 2 projekta. Tvrtka je zainteresirana za partnere koji rade na području logistike, pakiranja, sustava plaćanja, rješenja interneta stvari koja se primjenjuju na logistiku, a koji su zainteresirani za uključivanje u projektni prijedlog. Traži se inovativna tehnologija za proizvodnju predgotovljenih betonskih elemenata (TRFR20160310001) • Francuski MSP, sa sjedištem u sjevernoj Francuskoj, specijaliziran za proizvodnju predgotovljenih betonskih elemenata i gradnju zgrada, traži partnera koji ima inovativnu tehnologiju (patentiranu tehnologiju, opremu…) te koji želi podijeliti tu tehnologiju na novom europskom gradilištu.

Traži se industrijski partner za dizajn, razvoj i proizvodnju prototipa helikoptera s dvama motorima i njegovim rotorima (TRIT20170208001) • Talijanska tvrtka sa sjedištem u Lombardiji razvija pogonski sustav s unutarnjim izgaranjem koji se sastoji od dva nezavisna motora integrirana u jednu bazu, za instalaciju u lagani helikopter (0,6-1 tone). Prototip inovativnog motora je u naprednoj fazi izgradnje, no tvrtka još uvijek treba istraživačku i tehničku suradnju za završetak preliminarne analize, dizajn detalja i izgradnju laganog helikoptera na kojem će se nalaziti motor. Albanski proizvođač zlatnog nakita traži tehnologiju za obradu zlata i srebra (TRAL20170328001) • Albanska tvrt-

ka, sa sjedištem u Tirani, radi na proizvodnji i obradi zlatnog i srebrnog nakita. S više od 25 godina iskustva na tržištu, traži partnere koji bi joj mogli pružiti najnoviju tehnologijsku liniju za obradu zlata i srebra te koji bi sklopili komercijalni sporazum s tehničkom pomoći. Traže se novi bio markeri (TRES20170329001) • Španjolska (katalonska) tvrtka specijalizirana za in vitro dijagnostiku (IVD) traži istraživačke i tehničke institucije te tvrtke za tehničku suradnju ili za licenciranje za nove bio markere koje se može otkriti imunološkim ispitivanjem.

enterprise europe

1. svibnja 2017.

Poslovni razgovori za tvrtke iz područja prehrambene tehnologije Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom Murcia Food Brokerage Event 2017 koji će se održati 9. svibnja u gradu Murcii, u Španjolskoj. Osmo izdanje ovih poslovnih susreta i ove će godine okupiti tvrtke iz različitih europskih zemalja kako bi predstavili najnovija postignuća na području tehnologija hrane te ponudili mogućnost sudjelovanja u europskim projektima. U okviru događanja paralelno će se održavati i 8. međunarodni simpozij prehrambenih tehnologija.

Tematska područja: • Higijenski dizajn objekata i sigurnosti hrane - alergeni - provjera prehrambenih proizvoda, brzi sustav kontrole • Biotehnologija - biosenzori - novi proizvodi u prehrambenoj industriji - ponovna upotreba hrane i nusproizvoda • Tehnologija konzerviranja, aktivna i inteligentna pakiranja hrane - plinovi u superkritičnom stanju - aktivna pakiranja i novi spremnici

• Automatizacija i kontrola procesa - procesuiranje, monitoring, senzori, robotika • Cirkularna ekonomija - životni ciklus - ekološki dizajn Tko može sudjelovati: • tvrtke • sveučilišta • tehnološki centri Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno. https://www.b2match.eu/ murciafood2017.

Poslovni susreti u sklopu sajma Tuttofood Tuttofood je međunarodno B2B događanje posvećeno prehrambenoj industriji u organizaciji Fiera Milano, a održava se od 8. do 11. svibnja 2017. godine. U samo pet izdanja ovaj sajam je postao savršeno mjesto za predstavljanje vlastitih proizvoda domaćim i međunarodnim tržištima. Unutar izložbenog prostora sajma Europska poduzetnička mreža i konzorcij Simpler organizirat će poslovne susrete (B2B). Poslovni susreti će posjetiteljima i izlagačima omogućiti upoznavanje međunarodnih partnera zainteresiranih za uspostavljanje komercijalne i tehnološke suradnje. B2B je besplatan za proizvođače, veletrgovce, agente, distributere,

• namirnice • ulje • delikatesne proizvode • zamrznute proizvode • veganske i organske proizvode • pića uvoznike i kupce iz sektora prehrambene industrije. Prijaviti se mogu tvrtke koje proizvode sljedeće: • tjesteninu • pekarske proizvode i slatkiše • mliječne proizvode • meso • plodove mora

Do sada se prijavilo 214 tvrtki iz 19 zemalja, a popis prijavljenih možete vidjeti na sljedećoj poveznici izhttps://www. b2match.eu/tuttofood2017/participants. Više informacija o samom događanju i prijavi dostupno je na poveznici www.b2match.eu/tuttofood2017. Biranje poslovnih partnera za sastanke “jedan na jedan”: od 3. travnja do 3. svibnja. Poslovni susreti: 9. i 10. svibnja.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 3. svibnja - konferencija Do boljih poslovnih rezultata uz sredstva EU fondova, Zagreb

15. svibnja - Poslovni susreti AgroB2B@NSFair 2017, Novi Sad, Srbija

8. svibnja - poslovni razgovori Tuttofood - Milano, Italija

17. svibnja - Poslovni susreti Future of Building, Beč, Austrija

9. svibnja - poslovni razgovori Food17, Murcia, Španjolska

23. lipnja - E Tech4Cities 2017 Poslovni susreti u sklopu Europskog tjedna održive energije, Bruxelles, Belgija

11. svibnja - Poslovni razgovori na 2. forumu Strategije EU za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), Ioannina, Grčka

29. lipnja - Poslovni razgovori Torino Fashion Match 2017, Torino, Italija

PRILOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

PRIVREDNI VJESNIK GLAVNI UREDNIK Darko Buković UREDNIK PRILOGA Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO QUAM-QUAM, Igrišće

Zašto skupo i strano kad može

DOMAĆE? Želimo omogućiti hrvatskim poduzetnicima hrvatski proizvod, napravljen baš za njih, u razumnom budžetu popraćen podrškom i savjetovanjem, ističe Goran Šincek

vrtka Quam-Quam iz Igrišća bavi se izradom stolnih, mobilnih i web aplikacija po mjeri korisnika, odnosno poduzeća, implementacijom i održavanjem informacijskih poslovnih sustava do snimanja, montaže i fotograﬁje, izradom multimedijskih DVD-a i prezentacijskih spotova, dokumentarnih, putopisnih i promo ﬁlmova te praćenjem i prijenosom kongresa. Zaključivši kako se na hrvatskom IT tržištu ponajviše nalaze sekundarna, polovična, neoptimizirana i preskupa rješenja, koja su u najvećem postotku kupljena gotova u inozemstvu te potom neadekvatno prilagođena hrvatskom tržištu, Goran Šincek osniva 2015. godine svoju tvrtku Quam-Quam što u prijevodu znači “kako bi...”.

TVRTKA QUAM-QUAM SE TRENUTAČNO FINANCIRA ISKLJUČIVO IZ VLASTITIH IZVORA I NAJVEĆI DIO ZARADE ULAŽE U NOVE PROJEKTE “Želimo napraviti razliku te omogućiti hrvatskim poduzetnicima hrvatski proizvod, napravljen baš za njih, u razumnom budžetu popraćen podrškom i savjetovanjem”, pojašnjava Šincek. Široki spektar znanja, ljudi i iskustva omogućuje tvrtki Quam-Quam spajanje informacijskih, komunikacijskih tehnologija i multimedije kako bi razvili proizvod i usluge klijentima koji nemaju informatičku infrastrukturu te ih pla-

sirali na željeno tržište. “Nismo željeli biti još jedni u nizu mladih, školovanih potencijala koji nemaju izbora, koji će se zarobiti u Hrvatskoj birokraciji te odraditi svojih osam sati u uredu bez cilja, vizije i mogućnosti da ostvare svoje ideje ili biti primorani tražiti svoj prostor izvan granica. Imamo tim mladih i stručnih zaposlenika i suradnika koji su spremni na nove izazove, a to su prepoznali i zadovoljni klijenti koji nam se vjerno vraćaju i preporučaju nas drugima”, kaže Šincek.

NIJE DOVOLJNO SAMO STAVITI E “Usudio bih se reći, da na žalost, imam osjećaj da ako ste informatičar u Hrvatskoj i pokušavate otvoriti i održati poslovanje, morate biti i odvjetnik i računovođa i ne znam koja još znanja su potrebna da vas birokracija ne bi zatvorila ili ‘ogolila’ financijskim nametima. Pogledamo li samo uvjete koji se moraju ispuniti pri prijavi na bilo koji natječaj, oni su kontradiktorni svakom tumačenju pojma ‘mladi poduzetnik’”, ističe Šincek koji smatra da je to problem koji treba rješavati u Hrvatskoj, ali i globalno. “U državnim institucijama nije dovoljno staviti samo ‘e’ ispred naziva neke njihove e-usluge i smatrati da je problem riješen jer je potrebno restrukturiranje i pojednostavljenje digitalnih obrazaca. Na mlade poduzetnike u Hrvatskoj, bez obzira na granu djelovanja, država treba gledati kao na priliku za razvoj, no nažalost nemamo takav dojam”, naglašava on. U tvrtki Quam-Quam, prema njegovim riječima, imaju velike planove i mnoštvo ideja. “S obzirom na to da se trenutačno financiramo isključivo iz vlastitih izvora i najveći dio zarade ulažemo u nove projekte, nemamo prevelikog financijskog prostora za zapošljavanje novih kadrova stoga je naš plan to promijeniti. Osim toga, često se prijavljujemo na projekte koji će nam omogućiti daljnji rast i razvoj te eventualnu potporu i sufinanciranje”, zaključuje Šincek. (L.V.)

Na mlade poduzetnike u Hrvatskoj, bez obzira na granu djelovanja, država treba gledati kao na

priliku za razvoj, no nažalost nemamo takav dojam. Goran Šincek, Quam-Quam

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

1. svibnja 2017. | broj 3976 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

AKTUALNO SURADNJA HOK-a I HRVATSKO-AUSTRIJSKE TRGOVINSKE KOMORE

Austrija - iznimno pogodna za poslovanje Austrijsko tržište je maleno, ali unosno. No na tom se tržištu nalaze i zahtjevni potrošači koji kritički provjeravaju kvalitetu, dizajn, cijenu i imidž proizvoda, rekao je Miran Breznik piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rvatske obrtnike i male poduzetnike sve više zanima kako poslovati u inozemstvu, posebice u susjednim državama. Kako bi se upoznali s uvjetima poslovanja te se istodobno pripremili na izazove koji ih očekuju prilikom plasiranja proizvoda ili usluga na tržištima izvan hrvatskih granica, u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) proteklog je tjedna organiziran seminar pod nazivom Uvjeti poslovanja u Austriji. Takav seminar su već drugi put organizirali HOK i Hrvatsko-austrijska trgovinska komora. Tom je prigodom naglašeno kako su Austrijanci među najvećim ulagačima u Hrvatskoj, a njihovi turisti su treći po brojnosti u našim turističkim odredištima. “Diljem Hrvatske posluje od 650 do 700 austrijskih poduzeća i njihovih podružnica, a treba istaknuti kako austrijski poduzetnici iznimno cijene hrvatske obrtnike i poduzetnike”, istaknula je Violeta Jelić, glavna tajnica HOK-a. O suradnji dviju komora govorio je Franz Rogi, tajnik Hrvatsko-austrijske trgovinske komore, koji je naglasio kako je ta komora osnovana prije 16 godina s ciljem osnaživanja gospodarske suradnje dviju zemalja. Pritom je dodao kako će se 25. listopada u Austriji održati Dan

provjeravaju kvalitetu, dizajn, cijenu i imidž proizvoda”, rekao je Breznik. Dodao je kako se očekuje i pravovremena isporuka proizvoda koja u cijelosti odgovara uzorku. Breznik je govorio i o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću u Austriji pri čemu je napomenuo kako u toj zemlji ne postoji poslovanje klasičnog obrta nego najjednostavnijeg oblika tvrtke - s.p.o. Za osnivanje tvrtke s ograničenom odgovornošću potrebno je oko 2000 eura, a sam postupak nakon registracije Hrvatske na temu povezanosti gospodarstva, znanosti i razvitka, a sve pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

PROIZVOD MORA ODGOVARATI UZORKU Govoreći o strategiji ulaska na austrijsko tržište, Miran Breznik iz tvrtke Export Support iz Klagenfurta je istaknuo kako je to iznimno pogodna zemlja za poslovanje jer je prošle godine BDP po stanovniku iznosio 36.405 eura. Austrija se ujedno nalazi na četvrtom mjestu po kupovnoj moći u EU. “Austrijsko tržište je maleno, ali unosno jer gospodarstvo raste iz godine u godinu. No na tom se tržištu nalaze i zahtjevni potrošači koji kritički

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA

Lani negativan saldo od 777,4 milijuna eura Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske i Austrije prošle godine bila je u negativnom saldu u visini od 777,4 milijuna eura. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, uvoz iz Austrije u Hrvatsku iznosio je 1,56 milijardi eura, dok je istodobno izvoz iznosio 790,5 milijuna eura.

Prema istom izvoru, prošle je godine u Hrvatskoj zabilježeno ukupno 72,19 milijuna noćenja od čega su Austrijanci ostvarili 6,5 milijuna, a u ukupnim noćenjima su sudjelovali devet posto. Na godišnjoj razini zabilježili su 10,3 posto noćenja više nego u 2015.

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3976 | 1. svibnja 2017.

U AUSTRIJI ĆE SE 25. LISTOPADA ODRŽATI DAN HRVATSKE, NAJAVIO JE FRANZ ROGI na sudu traje oko dva tjedna. Minimalni temeljni kapital tvrtke iznosi 35.000 eura. No Austrijanci omogućuju vlasnicima da im u prvih 10 godina temeljni kapital iznosi 10.000 eura, ali se nakon toga mora povećati na 35.000 eura.

IZNAD CRTE JEAN-PIERRE MARIČIĆ

GRADOVI I OPĆINE VS. GOSPODARSTVO direktor Poduzetničkog inkubatora Bios, Osijek

Ekonomski pokazatelji jedinica lokalne samouprave ovise prvenstveno o ljudima, onima koji odlučuju i onima koji te odluke provode

olaskom lokalnih izbora kao jedna od tema uvijek se otvara i pitanje stanja i razvoja gospodarstva u većini općina i gradova. Iako postoje brojni stavovi o ovoj temi, načelno ih možemo podijeliti u dva tabora: one koji smatraju da općine i gradovi ne mogu ili nemaju što raditi na razvoju gospodarstva, jer je to posao države, i one koji smatraju da općine i gradovi mogu (više ili manje) pomoći razvoju gospodarstva. Odmah da razriješimo ovu dilemu: kada bi oni prvi bili u pravu, većina općina i gradova u određenoj regiji/županiji bila bi otprilike jednako razvijena. Međutim, statistike, kao i stvarni pokazatelji, potvrđuju nam da to nije točno. Postoje općine i gradovi koji su gospodarski puno razvijeniji od drugih u svom okruženju i čiji statistički podaci (stopa nezaposlenosti, BDP...) pokazuju mnogo bolje rezultate od podataka jedinica lokalne samouprave iz okruženja. Zajednički nazivnik tih uspješnih jedinica lokalne samouprave je uvijek razumijevanje čelnog čovjeka ili čelnog tima o važnosti gospodarstva za život i razvoj grada ili općine. Kada gradonačelnik ili načelnik imaju želju i volju pokrenuti određene projekte, tada će lokalna administracija odraditi posao. Ovdje je bitan sljedeći element - struka. Nužno je imati stručne osobe koje pripremaju i vode projekte jer u protivnom ćemo imati projekte bez rezultata. Najbolje vidljivo područje ovakvog rada su poduzetničke zone. Teško je naći grad ili općinu u Hrvatskoj koja nema barem jednu poduzetničku zonu, to jest, ono što zovemo “poduzetničkim zonama”. Na jednoj radionici u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, prije nekoliko godina, dobili smo informaciju o prosječnom broju zaposlenih u poduzetničkim zonama. Tada je prosječni broj bio 194 radna mjesta po zoni. Jasno je da je Hrvatska u odnosu na većinu zemalja s kojima se želimo i volimo uspoređivati mala (po broju stanovnika, površini...), ali unatoč tome

ovaj podatak vrlo slikovito pokazuje kako izgleda većina naših “poduzetničkih zona”. Tvrtke-stanari u inkubatoru u kojem radim imaju od 150 do 200 zaposlenika. To jasno ukazuje na to da ne postoje strategije ni koordinacija na svim razinama odlučivanja počevši od jedinica lokal-

NUŽNO JE IMATI STRUČNE OSOBE KOJE PRIPREMAJU I VODE PROJEKTE JER U PROTIVNOM ĆEMO IMATI PROJEKTE BEZ REZULTATA ne samouprave do državne vlasti. Jer trošiti novac (vlastitog proračuna, državnog proračuna ili EU fondova) na uređenje livada koje će onda zjapiti prazne a koje ćemo ponosno nazivati “poduzetničkim zonama” sigurno nije racionalno upravljanje sredstvima. Naravno, i ovdje postoje primjeri koji pokazuju kako se može planski i postupno - a sukladno potrebama - razvijati zone u kojima tvrtke posluju, razvijaju se i zapošljavaju. Još jedan element koji razlikuje uspješne od manje uspješnih i neuspješnih jedinica lokalne

samouprave u privlačenju investitora jest osoba ili tim koji će tim investitorima biti na raspolaganju. Slušamo ovih dana neke koji se natječu za čelne funkcije gradova i općina kako je potrebno oformiti onestop-shopove, u kojima će investitori (ali i drugi poduzetnici) imati sve informacije na jednom mjestu. Jako dobra ideja, ali u praksi vrlo teško izvediva. Zašto? Jer je teško okupiti tim koji će imati baš sva znanja koja su potencijalnim investitorima potrebna. To će biti vrlo velik tim (i time vrlo neučinkovit), ili će biti manja ekipa koja će morati investitore upućivati na druge “šaltere” na kojima će dobiti informaciju koja im treba. A rješenje je u stvari vrlo jednostavno - to je osoba ili tim (naravno, ovo ovisi o veličini općine ili grada) koja će investitoru biti na raspolaganju. Ta osoba vodit će investitora od šaltera do šaltera i zajedno s njim, kao njegov “savjetnik”, rješavati probleme i dio tih poslova (koje je moguće) obaviti umjesto investitora. Ta bi osoba trebala “razbijati” barijere za investitora, povezivati ga sa svim osobama i institucijama koje mu trebaju i biti mu na raspolaganju za vrijeme trajanja investicije. Takve osobe ili timove ima većina jedinica lokalne samouprave koji imaju gospodarske rezultate iznad prosjeka svoje regije. I na kraju što zaključiti: o čemu ovise ekonomski pokazatelji jedinica lokalne samouprave? Prvenstveno o ljudima, onima koji odlučuju i onima koji te odluke provode.

1. svibnja 2017. | broj 3976 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

TURIZAM STRUČNI SKUP: SADAŠNJOST I BUDUĆNOST ODRŽIVOG I ODGOVO

HRVATSKA JE SVOJEVRSNI PARK EUROPE Hrvatska je turistički orijentirana zemlja, a očuvani okoliš je jedna od njenih glavnih komparativnih prednosti, ocijenio je Frano Matušić piše Lana Vukelić

UPOZNAVANJE PRIRODNIH LJEPOTA HRVATSKE MOTIVIRA 20 POSTO TURISTA KOJI DOLAZE U NAŠU ZEMLJU

ovodom obilježavanja 2017. godine kao Međunarodne godine održivog turizma za razvoj prošloga se tjedna održao stručni skup Sadašnjost i budućnost održivog i odgovornog turizma s ciljem podizanja svijesti te dijeljenja iskustava u okviru održivog razvoja turizma, a okupio je brojne stručnjake iz domaćih i inozemnih institucija. Osvrnuvši se na značaj turizma za Hrvatsku, državni tajnik Ministarstva turizma Frano Matušić podsjetio je da Hrvatsku godišnje posjeti 15 milijuna turista. “Hrvatska je turistički orijentirana zemlja, a očuvani okoliš je jedna od njenih glavnih komparativnih prednosti jer je, s obzirom na broj zaštićenih područja,

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3976 | 1. svibnja 2017.

Hrvatska svojevrsni park Europe. Procjenjuje se da je oko tri posto međunarodnih odmorišnih putovanja motivirano eko turizmom koji godišnje bilježi rast od 10 do 20 posto. Upravo zato ovom turističkom segmentu posvećujemo posebnu pažnju jer je, osim za očuvanje prirode, iznimno važan za razvoj turizma u razdoblju pred i posezone”, rekao je Matušić dodajući da iako se glavni dio turističke sezone i 98 posto turističkog prometa odvija na obali, turizam treba preusmjeriti i na kontinentalnu Hrvatsku. Načelnica Sektora za razvoj poduzetništva u turizmu, održivi razvoj i posebne oblike turizma u Ministarstvu turizma Vesna Rajković predstavila je Akcijski plan razvoja zelenog turizma koji je pripremljen i predstavljen prošle godine u sklopu Strategije razvoja turizma u Republici Hrvatskoj do 2020. godine. Akcijski plan obuhvaća uži skup prioritetnih tema određenih temeljem analize stanja u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji te kroz participativni proces analize mogućnosti, zapreka i potreba u kojem su sudjelovali predstavnici svih značajnih sudionika vezanih za turizam. Osim smanjenja negativnih utjecaja na okoliš, ona je predstavila i učinkovitost planiranja i vrednovanja društvenih i ekonomskih dobrobiti za održivi razvoj turizma.

MEĐUOVISNOST TURIZMA I OKOLIŠA Posebno je spomenula suradnju ministarstava zaštite okoliša i energetike te turizma kao i eko oznaku, službeni znak zaštite okoliša Europske unije - EU Ecolabel - namijenjenu označavanju proizvoda i usluga s manje nepovoljnim utjecajem na okoliš tijekom njihova životnog ciklusa, a dodjeljuju je oba ministarstva s ciljem smanjenja negativnog učinaka proizvodnje i potrošnje na okoliš, zdravlje, klimu

RNOG TURIZMA

SURADNJA TURIZMA I ARHEOLOGIJE

Traže se odredišta s karakterom U knjizi 20 arheoloških top destinacija Hrvatske predstavljeno je 20 arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj kao i neka mjesta pod UNESCO-vom zaštitom

i prirodna dobra te poticanja društveno odgovornog poslovanja i održivih stilova života. Turizam i okoliš su međuovisni, što pokazuje i analiza Instituta za turizam, po kojoj je na globalnoj razini 10 do 20 posto međunarodnih putovanja motivirano prirodom i boravkom u njoj, a upoznavanje prirodnih ljepota Hrvatske motivira 20 posto turista koji dolaze u našu zemlju, što pokazuje sve važniju ulogu prirode kao turističke atrakcije. Okolišna održivost znači proﬁtabilnost i konkurentnost, ali i širenje prometa u turizmu te je stoga treba usmjeriti na cijelu Republiku Hrvatsku. Uz to, potrebno je konstantno pratiti sve faze razvoja turizma jer bi u protivnom turizam u Hrvatskoj zbog velike koncentracije turista na jednom području mogao postati prijetnja, istaknuto je na skupu. Unutar dvodnevnog skupa održano je i niz panel-rasprava primjerice, o promicanju i uključivanju održive proizvodnje i potrošnje u turističke politike, potom o tehnologijama i inovacijama za odgovorni turizam, niskougljičnom gospodarstvu, učinkovitom upravljanju resursima i otpadom, razvoju održivih turističkih inicijativa te održivom ﬁnanciranju i ulaganju u turizmu. Održan je i okrugli stol o tomu isplati li se i zašto biti održiv.

Hrvatskoj postoji niz raznih lokaliteta tzv. arheoloških odredišta s karakterom, prepoznatljivih kroz stoljeća. Upravo se takve destinacije trebaju još bolje promovirati te postati prepoznatljive na nacionalnoj, ali i međunarodnoj razini, rekla je Vlasta Klarić, jedna od autorica nedavno predstavljene knjige 20 arheoloških top destinacija Hrvatske. U knjizi nastaloj kako bi se unaprijedila suradnja turizma i arheologije, i koju je Vlasta Klarić napisala u suradnji s Dorom Kušan Špalj, predstavljeno je 20 arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj kao i neka mjesta pod UNESCO-vom zaštitom. Tako su opisani lokaliteti u Puli, NP Brijunima, Rijeci, Krku, Cresu, Zadru, Ninu, Krapini, Vukovaru, Splitu, Dubrovniku..., a osim samog opisa svakog arheološkog nalazišta, navedene su lokacijske oznake, mogućnosti dolaska do njih kao i mogućnosti smještaja i prehrane. “Arheološke lokacije u Grčkoj godišnje posjeti 11 milijuna turista, u Turskoj 14 milijuna, u

Italiji 34 milijuna, dok usporedbe radi, hrvatske lokalitete godišnje posjeti samo pet milijuna posjetitelja”, rekla je Vlasta Klarić. Dodala je kako naše lokacije treba još više promovirati i u njima ponuditi posjetiteljima dodatne sadržaje. “Kada dođu na neko mjesto, turisti traže doživljaj i žele osjetiti kako je to mjesto nekada izgledalo i što se događalo u povijesti”, naglasila je Vlasta Klarić. Jedno od posebno zanimljivih odredišta je Arheološki park Andautonija koje se nalazi u Ščitarjevu, desetak kilometara jugoistočno od Zagreba. To starorimsko naselje i municipij je od 1. do 4. stoljeća poslije Krista bilo glavno upravno, političko i kulturno središte toga dijela Panonije. Nakon uređenja, za javnost je taj arheološki park otvoren 1994. godine. U povodu otvaranja sezone Arheološkog parka Andautonija, u organizaciji zagrebačkog Arheološkog muzeja, 14. i 21. svibnja održat će se manifestacija pod nazivom Proljeće u Andautoniji i 2. festival eksperimentalne arheologije. (S.P.)

1. svibnja 2017. | broj 3976 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

HRWWWATSKA MICROSOFT WINDAYS17 KONFERENCIJA

Digitalna transformacija u prvom planu Promjene zahvaćaju sve grane gospodarstva i događaju se svugdje u svijetu, lokalno i regionalno, a u tome digitalne tehnologije imaju značajnu ulogu, kaže Lejla Zukić Krivdić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

a otoku Sveti Nikola pored Poreča prošloga se tjedna održavala 17. konferencija Microsoft WinDays. Riječ je o najvećem regionalnom poslovno-tehnološkom događaju koji okuplja sudionike iz različitih industrija te strane i domaće predavače kako bi se prenosila znanja i stvarale ideje o važnosti implementacije tehnologije u sve razine društva. Kao i prethodnih godina, konferencija je bila podijeljena na poslovni i tehnološki dio. Dio WinDays17 Business održavao se 25. i 26. travnja, a WinDays17 Technology od 26. do 28. travnja.

NUŽNOST PROMJENA Vodeće teme ovogodišnje konferencije bile su digitalna transformacija, o kojoj se govorilo u dijelu vezanom uz biznis, te rješenja otvorenog koda i sigurnost informacija koje su bile u fokusu tijekom tehnološkog dijela događanja. Otvarajući WinDayse, Lejla Zukić Krivdić, direktorica konferencije i

Istraživanja pokazuju da 62 posto tzv. milenijaca želi kroz posao ostaviti pozitivan učinak na svijet oko sebe, kaže Vidaković

direktorica Microsofta Hrvatska i BiH, istaknula je kako promjene zahvaćaju sve grane gospodarstva i događaju se svugdje u svijetu, lokalno i regionalno, a digitalne tehnologije u tome imaju značajnu ulogu. Tako je u zadnjih nekoliko godina pojam digitalne transformacije postao nezaobilazan. “Digitalne tehnologije ubrzavaju transformaciju, podižu produktivnost, omogućavaju inovativnost, a samim time pozitivno utječu na digitalnu konkurentnost sve u cilju stvaranja pametnog gospodarstva. Upravo zato ove godine želimo pokazati kako ubrzane globalne promjene i digitalna transformacija utječu na sve organizacije i institucije u našoj regiji”, istaknula je Lejla Zukić Krivdić. Ivan Vidaković, direktor Sektora za digitalnu transformaciju u klasteru

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3976 | 1. svibnja 2017.

Multicountry tvrtke Microsoft koji obuhvaća 15 zemalja, smatra kako se digitalna transformacija događa s nama ili bez nas. “U tom procesu zaposlenici će morati naučiti nove vještine, pa je poseban izazov promjena u kulturi rada, odnosno kako zaposlenike učiniti digitalno osviještenima. Generacije koje dolaze, primjerice generacija Z, svjesne su toga, a već danas istraživanja pokazuju da čak 62 posto tzv. milenijaca želi kroz posao ostaviti pozitivan učinak na svijet oko sebe”, naglasio je. Središnji dio prvog dana konferencije vezanog za biznis bio je okrugli stol Zašto i kako smo stvarali digitalno konkurentne projekte? Na njemu su predstavnici hrvatskih tvrtki i državnih institucija govorili o vlastitim iskustvima provedbe digitalne transformacije. Drugi dan biznis dijela konferencije otvorili su predavači koji imaju zajedničku viziju – obrazovni sustav koji ide u korak s digitalno-tehnološkom revolucijom. Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra, istaknuo je kako je problem to što čelnike u obrazovnim ustanovama bira ili politika ili zaposlenici te da se treba zapitati koji je od tih dvaju načina gori. U posebnoj formi razgovora 2 na 1 sudjelovali su Nenad Bakić, ravnatelj Instituta za razvoj i inovativnost mladih, i Tea Žakula, voditeljica Laboratorija za energetsku učinkovitost na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Tema razgovora bila je STEM revolucija. Bakić je ocijenio da je promjena nužna još od osnovne škole, i kada bi se informatika uvela kao obvezan predmet samo jedan sat tjedno, to bi uvelike pridonijelo STEM revoluciji. Tea Žakula je dodala kako promjene u školama moraju krenuti “već sutra”.

IN2 GRUPA PREUZELA TVRTKU PARDUS

ŠIRENJE PORTFELJA USLUGA

reuzimanjem većinskog udjela u zagrebačkoj softverskoj tvrtki Pardus najveća hrvatska softverska grupacija IN2 Grupa nastavila je sa širenjem. IN2 Grupa trenutačno zapošljava više od 600 ljudi u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Makedoniji i Albaniji u kojima ima ukupno 13 tvrtki. Pardus ovim postaje 14. članica Grupe i njegovim preuzimanjem IN2 će proširiti svoj portfelj proizvoda, usluga i tehnologija. Pardus je poznat po svojim softverskim rješenjima za upravljanje laboratorijima te održavanje i pretragu DNK proﬁla koja koriste pojedine policije. Ima veliko iskustvo u uporabi softverskih alata tvrtke Proliﬁcs, koji su objedinjeni pod nazivom Panther. Ovim alatima izgrađeni su neki od najzahtjevnijih informacijskih sustava u Hrvatskoj. Pardus je osnovan 2001., a 2015. zapošljavao je 10 ljudi, ostvario 6,05 milijuna kuna prihoda i 1,4 milijuna kuna dobiti. “Drago mi je da je IN2 Grupa dobila novog člana. Vjerujem da će Pardus, koristeći našu znatno veću prisutnost na regionalnom

i globalnom tržištu, poboljšati i proširiti svoju korisničku bazu. Logično je da će im grupni resursi i kompetencije pomoći u bržem i lakšem tehnološkom i funkcionalnom usavršavanju izuzetno kvalitetnih IT rješenja zbog kojih smo ih i preuzeli”, rekao je Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2 Grupe. IN2 je osnovan 1992. i od tada bilježi kontinuirani rast u regiji organski i kupovinom drugih tvrtki. S preuzimanjem drugih tvrtki započeo je 2007. akvizicijama varaždinske Igee, zagrebačkog InfoOpusa i pulskog Grada. Četiri godine kasnije preuzeo je osječki Lab-net, a 2014. beogradsku Actaviju. (B.O.)

Ante Mandić, IN2

SURADNJA I NA DOMAĆEM I NA INO TRŽIŠTU

ECS se pridružio Setcoru

Eurocomputer Systems (ECS) pridružuje se Setcoru, hrvatskom ICT brendu pod kojim djeluju tvrtke Hema, ItSoft i Aduro Ideja. ECS je utemeljen 1991. i jedan je od vodećih sistemskih integratora u Hrvatskoj.

“Sinergija najnovije tehnologije vodećih svjetskih ICT kompanija i vrhunskih stručnjaka dobitna je strategija koja je ECS više od 25 godina održala u hrvatskom vrhu te se u potpunosti poklapa s misijom i vizijom Setcora, stoga smo iznimno zadovoljni što ćemo od sada zajednički djelovati, kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu. ECS i Hema će združivanjem ujediniti kompetencije i klijentima pružati još kompletnija poslovna rješenja. Integrirani procesi i usluge zasigurno su fokus razvoja naše branše i preduvjet učinkovite primjene tehnologija budućnosti”, izjavio je direktor Heme Zoran Havriluk.

“Pridruženje brendu Setcor za sve uključene tvrtke otvara nove mogućnosti. Zajednički ćemo našim sadašnjim i budućim klijentima osiguravati vrhunsku uslugu i time pomoći mnogim tvrtkama da osuvremene svoje poslovanje. Globalno tržište sve više traži stručnjake u ICT sektoru, a mi možemo ponuditi kvalitetna rješenja za izazove ubrzanog razvoja. Manja tržišta poput hrvatskog posebno mogu proﬁtirati od ulaganja u ICT rješenja jer njima tvrtke svoje usluge mogu pouzdano ponuditi online, a dodatna prednost je to što uz Setcor ne moraju investirati u vlastitu opremu i uređaje”, ocijenio je Delimir Purgar, predsjednik Uprave ECS-a. (B.O.)

1. svibnja 2017. | broj 3976 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

AKTUALNO SAJAM PRIVREDE TEŠANJ 2017.

DRUGI ZAGREBAČKI OBRTNIČKI SAJAM

OBRTNIŠTVO KAO STRUKA Očekuje se oko 150 sudionika Udruženje/Udruga privrednika Biznis centar Jelah-Tešanj od 18. do 21. svibnja organizira 13. sajam privrede Tešanj 2017. koji će se održati na prostoru Kraševo DC - Carina Tešanj. Kao i proteklih godina, na Sajmu privrede u Tešnju organizatori očekuju sudjelovanje više od 150 gospodarstvenika iz Bosne i Hercegovine i inozemstva, posebno susjednih država, predstavnika gospodarskih komora, javne uprave, međunarodnih organizacija i diplomatskih predstavništava. Sadržajan popratni program - panel-diskusija, tematska predavanja, prezentacije, B2B sastanci - pridonijet će poslovnom povezivanju te razmjeni iskustava, informacija i dobrih praksi. Regionalna suradnja i radna snaga bit će u fokusu panel-diskusije koja će biti upriličena prvog dana Sajma i od velike važnosti za sve sudionike.

ako bi se motivirali učenici na upis u strukovne škole, proteklog tjedna je na Zagrebačkom velesajmu održan 2. zagrebački obrtnički sajam u organizaciji Obrtničke komore Zagreb i suorganizaciji Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Zagrebačkog velesajma. Na Sajmu su svoje obrazovne programe predstavile zagrebačke obrtničke škole, a među ostalima, predstavljena su razna zanimanja - od alatničara, automehaničara, bravara, kovača, plastičara, dimnjačara, fotografa, frizera, kozmetičara, cvjećara, klobučara, kišobranara, krznara, postolara - pa sve do slastičara, ugostitelja i pogrebnih prijevoznika. Tijekom sajma učenicima i ostalim posjetiteljima prezentirani su razni obrti i predstavljena neka strukovna zanimanja. Te su prezentacije vodili obrtnici-majstori s područja Zagreba i Zagrebačke županije, a sve s ciljem približavanja obrtništva kao struke generacijama koje dolaze i koje će naslijediti obrte. Na otvorenju Sajma, među ostalima, govorila je Ana Mandac, pomoćnica ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta koja je istaknula kako to ministarstvo raznim mjerama potiče razvitak obrtništva, jer “biti obrtnik nije ništa manje vrijedno od bilo koje druge struke”. Predsjednik OK Zagreb Mirza Šabić tom je prigodom izrazio nadu kako bi bilo dobro da se

obrtnicima omogući preuzimanje jednog paviljona na ZV-u, koji bi oni uredili i u kojem bi tijekom cijele godine predstavljali obrte i obrtnička zanimanja. Njegovu ideju je odmah prihvatio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i obećao kako će to vrlo brzo učiniti. U sklopu sajma održana je humanitarna manifestacija pod nazivom Groznica maturalne večeri na kojoj su se sakupljala sredstva za odijevanje 15 maturanata - djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, za njihovu ovogodišnju maturalnu večer. (S.P.)

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Unutarnje drvene podne obloge – klasični parket DUX/THERMODUX, DOMINUS/ THERMODOMINUS, daščani pod REGIUS/ THERMOREGIUS Parket DUX karakteriziraju manje dimenzije letvica te je siguran izbor za pod, a postoji i u THERMODUX verziji. Parket DOMINUS je srednjih dimenzija idealan je za moderne ambijente, a postoji i u THERMODOMINUS verziji. Podovi REGIUS su drveni masivni podovi velikih dimenzija i idelan su izbor za otvorene prostore, a dostupan je i u THERMOREGIUS verziji. PPS GALEKOVIĆ

Tvrtka Galeković razvila se iz male radionice za izradu stolarije, namještaja i kućišta za radioaparate osnovane 1956. te je izrasla u pogon koji zapošljava više od 200 ljudi. Tvrtka je vodeći proizvođač masivnih podova i parketa u Hrvatskoj.

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3976 | 1. svibnja 2017.

ODRŽANA 4. ASDA

MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC

Obrambene investicije - pokretač gospodarstva

Dobiven certifikat IFS Food

splitskoj Spaladium Areni prošloga je tjedna održana 4. međunarodna izložba proizvođača naoružanja i vojne opreme - Adriatic Sea Defense & Aerospace Exhibition and Conference (ASDA). Na ovoj izložbi, koja se održava svake dvije godine, okupilo se 136 izlagača iz 22 zemlje od kojih 63 iz Hrvatske. “Dobro usmjerene obrambene investicije mogu biti pokretač gospodarskog razvoja, pogotovo u području inovacija, istraživanja i razvoja novih tehnologija. Sinergija državnih institucija, gospodarstva i znanstvenoobrazovnih institucija danas su postali praksa. Izložba kakva je ASDA velika je prigoda hrvatskim tvrtkama za prezentaciju svojih proizvoda i usluga. Mogu s punom odgovornošću reći da hrvatski proizvođači koji su izložili svoje proizvode mogu ravnopravno konkurirati najpoznatijim svjetskim proizvođačima”, istaknula je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Ministar obrane Damir Krstičević ocijenio je da jačanje sigurnosti podrazumijeva razvoj i napredak. “ASDA je značajan događaj, a za nas je vrlo važno to što su se hrvatske tvrtke našle u društvu vodećih svjetskih proizvođača zahtjevne visokotehnološke opreme i vojnog naoružanja.

ASDA je postala platforma za sklapanje poslova i ugovora te za posjete gospodarskih i vojnih izaslanstava”, kazao je Krstičević. “Interes je velik, pogotovo za naš ophodni brod koji je pred isporukom”, kazao nam je Josip Jurišić, voditelj komunikacija u Brodosplitu. Stjepan Pezo, predsjednik Uprave Galeba, rekao nam je da su izložili svoje proizvode namijenjene obrambeno-sigurnosnoj djelatnosti. “Interes postoji. Izložili smo ljetni i zimski program, polo majice i ostali proizvodni asortiman koji je prilagođen posjetiteljima ovako specijaliziranog sajma. Pogotovo su nam zanimljiva inozemna izaslanstva”, dodao je Pezo. (J.V.)

Mesna industrija Braća Pivac dobila je potvrdu uvođenja i primjene sustava upravljanja u skladu s normom International Featured Standard, Food Verzija 6, jednim od najcjenjenijih i međunarodno priznatih trgovačkih standarda za kvalitetu i sigurnost hrane. Certiﬁciranje je provedeno u trima pogonima smještenima u Vrgorcu i Zavojanama, koji su se tako pridružili proizvodnim pogonima tvrtki PPK, Vajda i Dalmesso, članicama Grupe Pivac, koji već otprije imaju ovaj certiﬁkat. IFS Food dodjeljuje se tvrtkama koje osiguravaju visoku razinu transparentnosti, kvalitete i zdravstvene ispravnosti hrane kroz cjelokupan lanac proizvodnje i isporuke robe. Analiza se temelji na trima kategorijama – sustavu upravljanja sigurnošću hrane, dobroj proizvođačkoj i trgovačkoj praksi te primjeni sustava HACCP usmjerenog na osiguravanje zdravstvene ispravnosti i sigurnosti namirnica. (J.V.)

Pošip – vrhunsko vino Pošip vrhunsko suho bijelo vino proizvodi se od istoimene autohtone sorte grožđa u Korčulanskom vinogorju na ograničenom lokalitetu Čare. To je vino jedno od prvih zaštićenih hrvatskih vina još 1967. i jedno je od najboljih dalmatinskih bijelih vina. Pošip vrhunsko vino izvozi se u: BIH, Crnu Goru, Srbiju, Belgiju, Austriju i Njemačku. POLJOPRIVREDNA ZADRUGA I VINARIJA POŠIP

Pošip poljoprivredna zadruga djeluje od 1984. godine kada je izgrađena i vinarija u Čari kapaciteta 130 vagona. Zadruga sa 135 zadrugara kooperanata ima ugovor o otkupu grožđa. Na lokalitetu Čare 105 hektara zasađeno je vinovom lozom. Sa 85 posto zastupljena je autohtona sorta grožđa pošip, gdje blizina mora i veliki broj sunčanih dana daju posebnost, plemenitost i speciﬁčnost sorti pošip, a gdje je kult vina tradicijski ukorjenjen u kulturu življenja ljudi na ovim krškim prostorima.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

1. svibnja 2017. | broj 3976 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

AKTUALNO 13. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O RAZVOJU NEKRETNINA

NA DOBROM KURSU Hrvatski graditeljski sektor se kreće u dobrom smjeru, u smjeru održive gradnje i zelenih tehnologija, ocijenio je Danijel Žamboki piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

DESIGNER OUTLET CROATIA STIŽE 2018. Branko Mihajlov, menadžer razvoja i šef leasinga Ikea Centres Grupe, predstavio je projekt Designer Outlet Croatia koji bi s radom trebao početi u svibnju 2018. Riječ je o modernom trgovačkom kompleksu koji bi arhitektonski trebao predstavljati autohtone stilove hrvatskih regija, a u zanimljivom okruženju građanima bi bile dostupne vrhunske marke odjeće po pristupačnoj cijeni. Kandidatkinje za gradonačelnicu Zagreba Anka Mrak Taritaš i Sandra Švaljek održale su prezentacije o svojoj viziji razvoja grada. Anka Mrak Taritaš je poručila kako razvojni

N mil € iz EU fondova za energetsku obnovu zgrada može iskoristiti Hrvatska do 2020.

10.000 stanova dosad izgrađeno kroz POS

a prošlotjednoj 13. međunarodnoj konferenciji o razvoju nekretnina u organizaciji Filipović poslovnog savjetovanja razgovaralo se o novom ciklusu gradnje i ulaganja koji je razbudio domaće tržište iz komatoznog stanja u koje je upalo s ekonomskom krizom. Konferenciju je otvorio pomoćnik ministra graditeljstva i prostornog uređenja Danijel Žamboki porukom da je naš građevinski sektor na dobrom kursu. “Hrvatski graditeljski sektor se kreće u dobrom smjeru, u smjeru održive gradnje i zelenih tehnologija. Hrvatska ima priliku iskoristiti sredstva iz europskih fondova za energetsku obnovu zgrada od čak 411 milijuna eura do 2020. godine, a Ministarstvo će se založiti za još više europskih sredstava za te namjene. Kroz program poticane stanogradnje (POS) dosad je izgrađeno 10.000 stanova u 277 građevina”, istaknuo je Žamboki rekavši kako bi subvencionirani krediti za mlađe od 45 godina trebali zaustaviti iseljavanje. Direktor Odjela za nekretnine i turizam Europske banke za obnovu i razvoj Vlaho Kojaković ukazao je na potrebu jače suradnje javnog i privatnog sektora na kvalitetnim projektima, kazavši kako je na prostoru Srednje Europe potražnja za nekretninama veća od ponude zbog povoljnih modela ﬁnanciranja. “Takva situacija će ostati i ubuduće, a novost je da turizam postaje sve češća meta investicijskih fondova”, kazao je Kojaković.

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3976 | 1. svibnja 2017.

JAVNI I PRIVATNI SEKTOR TREBAJU JAČE SURAĐIVATI NA KVALITETNIM PROJEKTIMA, USTVRDIO JE VLAHO KOJAKOVIĆ potencijal vidi u velikim i neiskorištenim kompleksima poput Velesajma, Sveučilišne bolnice ili Gredelja, a kako bi se oni stavili u punu funkciju, potrebno je donijeti novi GUP jer se jedino tako može boriti protiv trenutačnog nereda. Sandra Švaljek je nemar gradske politike oslikala primjerom zagrebačke Tratinske ulice gdje se na potezu od 600 metara može naći oko 40 zapuštenih prostora u vlasništvu Grada. “Sve izgleda staro i derutno, promet ne funkcionira, pješaci i biciklisti imaju drugorazrednu važnost. Isto vrijedi i za cijeli Zagreb, mi samo u širem centru imamo čak 900 zapuštenih prostora pod upravom Grada”, istaknula je Sandra Švaljek poručivši kako bi se stanje brzo promijenilo uz pametniju politiku koja bi naš glavni grad mogla učiniti modernim u svakom pogledu.

INVESTICIJSKI POTENCIJAL ISTOČNE SLAVONIJE

Iskoristiti slavonski potencijal Među najznačajnijim potencijalima istočne Hrvatske su poljoprivreda i prehrambena industrija, drvna industrija, kao i razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva, istaknuo je Luka Burilović

suradnji s Gradom Vinkovci Hrvatska gospodarska komora u petak je u Vinkovcima organizirala konferenciju Investicijski potencijal istočne Slavonije. Prema riječima Luke Burilovića, predsjednika HGK-a, cilj konferencije bio je predstaviti svim zainteresiranima mogućnosti suradnje s tvrtkama koje traže dobavljače na području te regije. “Među najznačajnijim potencijalima istočne Hrvatske su poljoprivreda i prehrambena industrija, drvna industrija, te razvoj malog i srednjeg poduzetništva kao i obrtništva. Ovakav skup pokazuje konkretnu provedbu onoga što je jedna od zadaća Komore, a to je povezivanje nadležnih državnih tijela i njihovo stavljanje u funkciju

razvoja gospodarstva, kao i povezivanje nacionalnih poduzetnika s ljudima koji u ovom dijelu Hrvatske proizvode i stvaraju novu vrijednost. Budući da u radu ove konferencije sudjeluju i čelni ljudi velikih tvrtki kao što je Podravka,

smisao je da pokušamo spojiti takve velike tvrtke s dobavljačima iz ovog dijela Slavonije”, rekao je za Privredni vjesnik Luka Burilović. “Investicijski potencijal u Slavoniji, Baranji i Srijemu je zaista enorman. Na ovoj konferenciji smo prvenstveno željeli istaknuti koje su to mogućnosti za poduzetnike, gospodarstvenike, ali i OPG-ove kako kroz operativne programe za europske fondove, tako i kroz Vladine mjere u gotovo svim resorima. Taj potencijal treba pretočiti u projektne ideje i što je prije moguće prijaviti ih na otvorene natječaje kako bi što prije krenuli s ugovaranjem konkretnih projekata”, kazala je Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a. (S.S.)

STATUS DIREKTNE PRODAJE U HRVATSKOJ

DEFINIRATI IZRAVNU PRODAJU KAO DJELATNOST

edostatak regulatornog okvira koji bi trebao deﬁnirati direktnu (izravnu) prodaju kao djelatnost, administrativne barijere te obveza osnivanja podružnica u Hrvatskoj, ako je tvrtka registrirana u nekoj od europskih zemalja, temeljni su problemi s kojima se suočavaju članovi Hrvatske udruge direktne prodaje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Iako direktna prodaja, kao grana koja se bavi prodajom proizvoda izvan trgovine i prodajnih salona, još uvijek nije formirana kao djelatnost u našoj zemlji, ona pruža

mnoge mogućnosti zapošljavanja te posebice samozapošljavanja, rečeno je na konferenciji pod nazivom Status direktne prodaje u Hrvatskoj, održanoj prošli tjedan u HGK-u. Tom je prigodom istaknuto kako je trenutačno u svijetu u toj djelatnosti zaposleno više od 103 milijuna ljudi, od čega 80 posto žena, a godišnje se uprihodi 183 milijarde američkih dolara. Od ukupnog broja prodavača, njih 5,7 milijuna radi u Europskoj uniji, a od toga je 79 posto žena. Usporedbe radi, u Hrvatskoj je u 2015. godini od direktne prodaje prihodovano 26,5 milijuna eura, ali je isto

tako primjetno kako je u razdoblju od 2010. do 2015. došlo do pada prihoda od 25 posto u toj djelatnosti, i to ponajviše zbog gospodarske krize i smanjene kupovne moći potrošača. Na konferenciji je, među ostalim, naglašeno i kako direktna prodaja pridonosi razvoju gospodarstva. (S.P.)

1. svibnja 2017. | broj 3976 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

SVIJET FINANCIJA JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE

DOPRINOS DIGITALIZACIJI DRUŠTVA Pristup naprednijih poreznih uprava u EU i svijetu više nije da u poreznom obvezniku vide dužnika već partnera kojem će pružati i nuditi usluge, kaže Zdravko Zrinušić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

edinstvenim portalom Porezne uprave, koji je predstavljen prošli tjedan, proširuje se dostupnost broja e-usluga koje Porezna uprava, prema načelu one-stopshop, omogućava poreznim obveznicima - poduzetnicima te, od lipnja, i građanima. Portal je razvijen tijekom projekta Jačanje kapaciteta hrvatske Porezne uprave na području pružanja usluga korisnicima (G2B) kroz konsolidaciju IT sustava, a ﬁnanciran je u sklopu EU IPA 2013 programa za Hrvatsku. Vrijednost projekta je 646.500 eura. Jedinstvenom portalu poduzetnici će i dalje pristupati na isti način kao i dosad. Građanima se omogućuje pristup povezivanjem sa sustavom e-Građani tj. korištenjem NIAS vjerodajnica bez potrebe za dodatnom registracijom.

ŠIRI RASPON USLUGA Na predstavljanju portala Željko Tufekčić, državni tajnik u Ministarstvu ﬁnancija, je istaknuo kako uspješnom realizacijom ovog projekta Porezna uprava daje svoj doprinos digitalizaciji društva. Također, ovim projektom povećava se učinkovitost rada državne uprave i, u konačnici, konkurentnost društva i gospodarstva. “Uspostavom jedinstvenog portala Porezna uprava se snažno otvara prema poreznim obveznicima, pojačava svoju transparentnost i osigurava pružanje kvalitetnije i učinkovitije usluge”, pojasnio je. Porezna uprava je i dosad poduzetnicima omogućavala dostavu propisa-

nih obrazaca, poreznih prijava i, među ostalim, izvješća elektroničkim putem. “To je značajno olakšalo, ubrzalo i pojeftinilo ispunjavanje njihovih obveza prema Poreznoj upravi. Ovim se projektom znatno proširuje raspon usluga koje će biti na raspolaganju poduzetnicima. Međutim, novost je da će to isto odsad biti omogućeno svim hrvatskim

te dostava obrazaca za povrat PDV-a i trošarina. Zdravko Zrinušić, pomoćnik ministra ﬁnancija i ravnatelj Porezne uprave, kazao je kako je trenutačno u sustavu eGrađani više od 370.000 korisnika. A to je ujedno ciljana skupina onih koji će već sutra započeti koristiti elektroničke usluge Porezne uprave, dodao je. “Tako građa-

PROJEKTOM SE POVEĆAVA UČINKOVITOST RADA DRŽAVNE UPRAVE I, U KONAČNICI, KONKURENTNOST DRUŠTVA I GOSPODARSTVA građanima. A oni će moći izravno iz svojih domova ili bilo kojih drugih mjesta putem računala pristupiti elektroničkim uslugama Porezne uprave, pritom ne gubeći dragocjeno vrijeme zbog raznih administrativnih prepreka”, naglasio je Tufekčić dodajući kako vjeruje da će portal i njegove usluge biti poticaj za pravodobno i potpunije prijavljivanje poreznih obveza. Tako će se osigurati i učinkovitije prikupljanje poreznih prihoda. Uz pregled osnovnih informacija iz Registra poreznih obveznika, među novim uslugama portala ističu se podnošenje određenih zahtjeva Poreznoj upravi, dostava obrasca zahtjeva za povrat i preknjiženje poreza i doprinosa

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3976 | 1. svibnja 2017.

ni mogu iz topline doma pristupiti bazama podataka i portalu te zatražiti obrasce, potvrde i provjeriti je li, primjerice, ažurirana porezna kartica”, napomenuo je dodajući kako pristup naprednijih poreznih uprava u Europskoj uniji i svijetu više nije da u poreznom obvezniku vide dužnika već partnera kojem će pružati i nuditi usluge. Mirko Brković, voditelj projekta iz Porezne uprave, istaknuo je kako ovim projektom Porezna uprava prati korak s najnaprednijim rješenjima poreznih uprava u Europi i stvara preduvjete za daljnje proširenje i unapređenje usluga. “Ovaj projekt, kao i drugi, ide u smjeru strateške preobrazbe u digitalno društvo”, zaključio je Brković.

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU I ZAKON O LOKALNIM POREZIMA

KUŠČEVIĆ: Nema govora o novim nametima Od 1. siječnja 2018. uvodi se porez na nekretnine koji zamjenjuje komunalnu naknadu. Apsolutno se ništa ne mijenja u iznosima, a jedina promjena je ta da će porez biti puno pravičniji od naknade, istaknuo je ministar graditeljstva piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

inistar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević i zamjenica ravnatelja Porezne uprave Marijana Vuraić Kudeljan održali su prošloga tjedna konferenciju za medije kojom su htjeli opovrgnuti medijske napise vezane uz Nacrt prijedloga zakona o komunalnom gospodarstvu i Zakon o lokalnim porezima. Dok udruga Lipa i mediji špekuliraju kako se sprema novo porezno opterećenje za građane, Kuščević tvrdi suprotno: nema govora o novim nametima. “Ne predviđaju se ama baš nikakvi novi nameti. Od 1. siječnja 2018. uvodi se porez na nekretnine koji zamjenjuje komunalnu naknadu. Apsolutno se ništa ne mijenja u iznosima, a jedina promjena je ta da će porez biti puno pravičniji od naknade”, istaknuo je Kuščević dodavši kako će se kod novog modela oporezivanja u obzir uzimati dvije najvažnije činjenice - dob i stanje nekretnine. Tijekom konferencije dotaknuo se i peticije protiv poreza na nekretnine i građevinske rente koju je pokrenula udruga Lipa, a u kojoj su netočne informacije uzburkale hrvatsku javnost jer se u peticiji navodi “kako je građevinska renta zapravo zamjena za postojeću komunal-

nu naknadu, a porez na nekretnine predstavlja potpuno novi namet za porezne obveznike”. Kuščević je detaljno pojasnio kako nema govora o novom nametu jer građevinska renta nije zamjena za komunalnu naknadu već za komunalni doprinos i plaća se samo jednom, prilikom ishođenja akta za gradnju. “Važećim zakonom je propisano kako je investitor dužan prilikom gradnje platiti komunalni doprinos. Nacrtom prijedloga zakona o komunalnom gospodarstvu ukida se komunalni doprinos i uvode se dvije nove vrste davanja, jedna je gra-

đevinska renta, a druga je doprinos za izgradnju infrastrukture”, rekao je on.

UŠTEDE ZA INVESTITORE Istaknuo je kako do promjena dolazi u cilju pravičnijeg i jeftinijeg ishođenja dozvola za investitore te bolje kontrole namjenskog trošenja sredstava jedinica lokalne samouprave. Investitor koji gradi objekt u području koje je infrastrukturno opremljeno platit će samo građevinsku rentu, a onaj koji gradi u području koje nije infrastrukturno opremljeno platit će rentu i doprinos za izgradnju infrastrukture, no zbroj tih dvaju davanja neće biti veći nego što je sada komunalni doprinos, uz naglasak na to da je intencija rasteretiti investitore koji grade u opremljenom dijelu naselja. “Velikoj većini investitora to će donijeti uštede jer se uglavnom ulaže u uređenim dijelovima naselja”, zaključio je Kuščević. Na novinarski upit potiče li zapravo najavljeni model plaćanja građane da ne ulažu u svoje nekretnine, Marijana Vuraić Kudeljan je pojasnila kako koeficijent stanja ne gleda dodatna ulaganja u nekretninu, već sadržaje. “Ako kuća ima bazen, teniska igrališta i slično, raste joj koeficijent koji uvećava današnji iznos komunalne naknade, odnosno poreza. Komunalna naknada je baza za izračun, a na nju se dodaje koeficijent dobi i stanja. Koeficijent 1 je jednak današnjoj komunalnoj naknadi, a može rasti do 1,1 ili 1,2 ovisno o dobi nekretnine i stanju, ili se smanjiti na 0,8 ako je zapuštena”, kazala je ona dodavši kako lokalne jedinice mogu same odrediti hoće li se porez plaćati jednom godišnje, kvartalno ili po nekom drugom modelu.

11.. s sv svibnja viib ibn bn b n 2017. | broj 3976 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

SVIJET FINANCIJA GRANT THORNTON HRVATSKA

FOKUS NA MALIM I SREDNJIM TVRTKAMA Osobnost i stručnost naših djelatnika i partnera su u ključ našeg ata predstavlja dugogodišnjeg uspjeha, a povjerenje naših klijenata kovic@privredni.hr naš najvažniji kapital, ističe Briški piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr OSOBNI OBNI PRISTUP KLIJENTU “Osobnost obnost i stručnost naših djelatnika i parparra su ključ našeg dugogodišnjeg uspjeha, tnera ovjerenje naših klijenata klije j na nata ta p reds re dsta ds tavl ta vlja vl ja n aš a povjerenje predstavlja naš ažni až niji ni ji k apital I što je n j najvažniji kapital. najznačajnije, imamo osobni pristup koji, s većim tvrtkama koje nude iste usluge, naši klijenti ne bi dobili. S Grant Thorntonom umjesto anonimnog tima na raspolaganju imate stručnjake koji su zaduženi upravo za vas i vašu tvrtku”, kaže Briški. Kao četvrti igrač na domaćem tržištu koji drži oko pet posto udjela, fokusirani su na mala i srednja poduzeća, ističe Vedran Miloš, direktor revizije u Grant Thortonu. “Iako postoji interes i većih igrača na tržištu, naši klijenti su većinom srednje tvrtke koje trebaju naše usluge i kojima dajemo osobni pečat, a pratimo ih već godinama”, kaže Miloš.

200

oko klijenata

ima Grant Thornton Hrvatska

30 0zaposlenih imaju u Hrvatskoj

130

u zemalja

posluje globalna mreža Grant Thornton

rant Thornton Hrvatska nudi svojim klijentima usluge revizije, poreznog i poslovnog savjetovanja. Njihovi stručnjaci su pretežno specijalizirani za područje Srednje Europe te su usko povezani i s drugim članicama Grant Thornton mreže u regiji. Prošle godine su ušli na hrvatsko tržište, a član su globalne mreže Grant Thornton, sedme po veličini revizorske i savjetodavne tvrtke u svijetu, koja je u više od 130 zemalja u 2015. ostvarila 4,6 milijardi eura prihoda, od čega gotovo dvije milijarde eura od revizije. U Hrvatskoj imaju 30 zaposlenih i oko 200 klijenata kojima pružaju svoje usluge. Bave se knjigovodstvom i obračunima plaća, revizijom, poreznim savjetovanjem, korporativnim ﬁnancijama i procjenama vrijednosti. Kako kaže Dalibor Briški, partner u Grant Thorntonu Hrvatska i voditelj Odjela revizije, u njihovoj tvrtki povezuju višegodišnje međunarodno iskustvo sa speciﬁčnim znanjima koja su stekli u više od 20 godina prisutnosti na hrvatskom tržištu.

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3976 | 1. svibnja 2017.

NAŠI KLIJENTI SU VEĆINOM SREDNJE TVRTKE KOJE TREBAJU NAŠE USLUGE I KOJIMA DAJEMO OSOBNI PEČAT, KAŽE MILOŠ Grant Thornton je na tržištu od 1924., a danas se nalazi na sedmom mjestu u konkurenciji međunarodnih revizorsko-konzultantskih društava. Članice Grant Thornton mreže trenutno zapošljavaju više od 40.000 stručnjaka diljem svijeta. U regiji Srednje i Istočne Europe u sljedećem razdoblju žele osnažiti savjetodavni segment poslovanja u kojem namjeravaju postati prvi izbor klijenata u tim zemljama, te razviti Grant Thornton u vodeću konzultantsku tvrtku u regiji.

FINANCIJSKA AGENCIJA

Predstečajnu nagodbu sklopilo 3013 tvrtki Ukupni iznos prijavljenih obveza tih poduzeća premašuje 42,6 milijardi kuna, a u njima su zaposlena 38.693 radnika

aključno s ovogodišnjim 21. travnjem, prema podacima Financijske agencije, do sada je predstečajnu nagodbu sklopilo 3013 tvrtki. Njihov ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 42,6 milijardi kuna, a te tvrtke zapošljavaju ukupno 38.693 radnika. Plan financijskog restrukturiranja je prihvaćen za 231 poduzeće koja zapošljavaju 4597 djelatnika, dok im iznos prijavljenih obveza premašuje 9,08 milijardi kuna. Ili, drugim riječima rečeno, za 3244 predmeta je u razdoblju od 1. listopada 2012. do 21. travnja ove godine, prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza je veći od 51,7 milijardi kuna. Ako se pogleda zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu, vidljivo je da je do sada riješeno 8939 predmeta. Pri tome valja napomenuti da se riješeni predmeti odnose na predmete koji uključuju odbačene prijedloge za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, obustavljene postupke te postupke koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja. Njihov iznos prijavljenih obveza premašuje 81,16 milijardi kuna, a zapošljavaju 66.692 radnika. U radu je, pak, 20 predmeta čiji je ukupni iznos prijavljenih obveza veći od 1,27 milijardi kuna.

66.761 radnika. Najviše predmeta, njih 7843 ili 87,54 posto, odnosi se na one s pojedinačnim prijavljenim obvezama manjim od 10 milijuna kuna, dok njihov ukupan prijavljeni dug premašuje 8,429 milijardi kuna. Ostatak od 12,46 posto otpada na 1116 predmeta s pojedinačnim obvezama većim od 10 milijuna kuna. Njihov ukupan dug, pak, premašuje 74 milijarde kuna. Gledano prema djelatnostima, najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 20,827 milijardi kuna. Na drugom je mjestu prerađivačka industrija sa 16,537 milijardi kuna, na trećem trgovina na veliko i malo sa 13,544 milijarde, dok su na četvrtom djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim dugom od 7,654 milijardi kuna... Kad je o županijama riječ, daleko najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 32,960 milijardi kuna. Slijede poduzeća i obrti s područja Splitsko-dalmatinske županije s dugom većim

82,43 mlrd kn iznos prijavljenog duga

8959 tvrtki zatražilo predstečajnu nagodbu

NAJVEĆI IZNOS PRIJAVLJENIH OBVEZA ODNOSI SE NA GRAĐEVINARSTVO – 20,827 MILIJARDI KUNA

NAJVIŠE DUGUJU TVRTKE U GRADU ZAGREBU Inače, ukupni dug koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe iznosi 82,43 milijarde kuna, a riječ je o ukupno 8959 tvrtki koje zapošljavaju

od 12,712 milijarde kuna, potom oni s područja Primorsko-goranske županije sa 5,888 milijardi kuna, Osječko-baranjske županije sa 5,707 milijardi kuna... (V.A.) 1. svibnja 2017. | broj 3976 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

IN2 PRODAO JEDNU SVOJU TVRTKU INDIJCIMA

Indijska tvrtka ACG Inspection Systems kupila je hrvatsku tvrtku IN2trace, članicu IN2 Grupe specijaliziranu za razvoj softverskih rješenja u području serijalizacije. Prema uvjetima ugovora, ACG Inspection Systems dobiva prava na imovinu i intelektualno vlasništvo tvrtke u području softvera za serijalizaciju u farmaceutskoj industriji, dok IN2 Grupa zadržava pravo na intelektualno vlasništvo nad softverom u drugim područjima.

I dalje veliki višak likvidnosti Dnevni višak likvidnosti prošloga tjedna premašivao je 15 milijardi kuna. Već dulje vrijeme ogromni viškovi u sustavu se ne smanjuju, depozitne institucije imaju izobilje likvidnosti za održavanje propisane razine računa u svrhu održavanja obvezne pričuve. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama vrlo je skromna, ponuda viškova kuna iznimno je visoka, a trgovanje sudionika krajnje je skromno. Nakon višetjedne stanke tijekom koje na redovitoj repo aukciji Hrvatske narodne banke nije bilo korištenja repo kredita, na aukciji održanoj 18. travnja povučeno je 50 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 0,3 posto. Interes sudionika za korištenje dodatne likvidnosti u ovom tjednu ostao je nepromijenjen, isti iznos povučen je i ovoga ponedjeljka. Ministarstvo ﬁnancija je na aukciji trezorskih zapisa održanoj u utorak izdalo 876 miliju-

na trezorskih zapisa u kunama, što je više od planiranog iznosa izdanja kao i od iznosa koji je na dospijeću ovog tjedna. Prihvaćene su gotovo sve pristigle ponude, a prinos je ostao nepromijenjen i iznosi 0,45 posto. Za sljedeći tjedan najavljena je aukcija trezorskih zapisa s planiranim izdanjem u iznosu od 600 milijuna trezorskih zapisa u kunama s rokom dospijeća od godine dana. Istodobno je na dospijeću 575 milijuna kuna pa je moguće očekivati da će Ministarstvo ﬁnancija, uz uvjet da zanimanje sudionika bude veliko, podići iznos izdanja iznad planiranoga. Za sada je neravnoteža novčanog tržišta zbog iznimno visoke ponude novca i dalje njegovo najvažnije obilježje. Samo bi rast potražnje mogao smanjiti neravnotežu, što se za sada ne [Jelena Drinković] naslućuje.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

480

18.4.-21.4.2017.

24.4.-28.4.2017.

1,0 0,8

360

0,6

INFOSYS OTVORIO URED U HRVATSKOJ

240 0,4 120

0,2

0,0 24.4.

25.4.

26.4.

27.4.

28.4.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE Infosys, globalna tvrtka koja se bavi uslugama savjetovanja, tehnologije, outsourcinga i next-generation usluga, otvorio je svoj prvi ured i Razvojni centar u Karlovcu i tako najavio jačanje svog poslovanja u inženjerskom sektoru u Istočnoj Europi. Nova će poslovna jedinica ispunjavati zahtjeve korisnika iz bližeg okruženja kao i onih diljem svijeta, ali i ponuditi usluge istraživanja i razvoja.

Male promjene tečaja Euro je prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke u proteklom tjednu porastao za dvije lipe i zaključno je vrijedio 7,47 kuna. Američki dolar je padao prema kuni i s po-

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,107872

CAD kanadski dolar

5,008557

JPY japanski jen (100)

6,126179

CHF švicarski franak

6,89393

GBP britanska funta

8,838456

USD američki dolar

6,831516

EUR euro

7,470263

Izvor: HNB

primjena od 29.4.2017.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3976 | 1. svibnja 2017.

EUR

24.8. 25.8. 26.8. 27.8. 28.8.

četnih 6,86 pao na 6,83 kune, dok je švicarski franak tjedan započeo i zaključio na 6,89 kuna, a sredinom tjedna vrijedio je tek lipu manje.

7,475 7,470

USD

6,92 6,90

CHF

6,900 6,895

7,465

6,88

6,890

7,460

6,86

6,885

7,455

6,84

6,880

7,450

6,82

6,875

24.8. 25.8. 26.8. 27.8. 28.8.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA PV USPJEŠAN U 2016.

Usporavanje velikog mjesečnog rasta Krajem prošlog tjedna došlo je do malog pada vrijednosti dionica na svjetskim burzama, nakon izvrsnog travnja u kojemu su dionice uglavnom bile u zelenome. Kraj tjedna zabilježio je oporavak cijena nafte na 49,33 dolara za barel nakon što je pala tijekom tjedna za 1,3 posto. Zlato je zabilježilo lagani rast koji je doveo do mjesečnog rasta od 1,4 posto. Nikl je također rastao i to znatnih 2,1 posto zbog potražnje na svjetskom tržištu, a rast cinka bila je posljedica štrajkova u rudnicima u Peruu. Prošloga se tjedna američki kongres se bavio razmišljanjima kako zaobići moguću blokadu upravljanja državom, a američki bruto domaći proizvod mogao bi porasti samo jedan posto na godišnjoj razini u prvom kvartalu što je najsporiji rast u protekloj godini. Investitori su pomalo zabrinuti jačanjem nesigurnosti oko Sjeverne Koreje, pa su i druge vrijednosnice zabilježile lagani pad.

7350

21000

FTSE 100 7300

20950

7250

20900

7200

20850

7150

20800

7100

20750

24.8. 25.8. 26.8. 27.8. 28.8. 6080

NASDAQ

5250

6040

5200

6020

5150

6000

5100

5980

5050

24.8. 25.8. 26.8. 27.8. 28.8.

CAC40 24.8. 25.8. 26.8. 27.8. 28.8.

19300

DAX

12400

19200

12300

19100

12200

19000

12100

18900

12000

18800

NIKKEI 225 24.8. 25.8. 26.8. 27.8. 28.8.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

Mirex u porastu

24.8. 25.8. 26.8. 27.8. 28.8. 5300

6060

12500

Dow Jones

datum

24.8. 25.8. 26.8. 27.8. 28.8.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

kategorija A MIREX A

27.04. 129,36690

-0,2678

1,38

AZ - A

27.04. 130,42970

-0,3133

1,50

Erste Plavi - A

27.04. 129,26340

-0,2252

0,71

PBZ CO - A

27.04. 132,60210

-0,3019

1,36

Raiffeisen OMF - A 27.04. 125,76570

-0,1822

1,53

kategorija B MIREX B

27.04. 233,20970

-0,0721

-0,17

AZ - B

27.04. 233,64580

0,0070

-0,67

Erste Plavi - B

27.04. 243,26890

-0,1844

0,40

PBZ CO - B

27.04. 217,70920

-0,0877

-0,19

0,1%

Raiffeisen OMF - B 27.04. 236,53890

-0,1102

0,19

0,0%

kategorija C

MIREX - tjedni

MIREX C

27.04. 118,74730

-0,0365

0,55

AZ - C

27.04. 115,61390

-0,0298

0,46

-0,2%

Erste Plavi - C

27.04. 118,89210

-0,0235

0,37

-0,3%

PBZ CO - C

27.04.

118,19710

-0,0342

0,16

Raiffeisen OMF - C 27.04. 122,57680

-0,0483

0,90

-0,1%

25.4.

26.4.

27.4.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,0%

Raiffeisen DMF

27.04. 227,66820

-0,2211

0,46

-0,4%

AZ Profit

27.04. 256,31090

-0,0796

-3,19

-0,2% -0,6%

Croatia osiguranje 27.04. 157,07920

-0,2584

-0,74

-0,8%

AZ Benefit

27.04. 247,21200

-0,0774

-0,02

-1,0%

Erste Plavi Expert 27.04. 206,82370

-0,2704

0,40

Erste Plavi Protect 27.04. 194,34390

-0,0451

0,04

-1,2% 27.3.

3.4.

11.4.

RAST PRODAJE TELE2

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskoga fonda Mirexa B protekloga petka iznosila je 233,2097 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom primjećuje se rast od 0,2174 boda. Protekloga petka vrijednost Mirexa A iznosila je 129,3669 bodova, a Mirexa C 118,7473 boda.

24.4.

Privredni vjesnik lani je ostvario 3,2 milijuna kuna prihoda ostvarenih prodajom ukupno više od 122.500 tiskanih primjeraka tjednika. Prosječna prodana naklada po izdanju iznosila je 2500 tiskanih primjeraka. Inače, Privredni vjesnik izlazi i u digitalnom formatu, te ga u iPaper obliku prima dodatnih 41.000 čitatelja.

19.4.

27.4.

Tele2 AB je objavio konsolidirane rezultate poslovanja za prvi kvartal 2017. godine. U smislu novih usluga i ponuda hrvatsko je tržište u prvom tromjesečju bilo relativno mirno, s time da je fokus uglavnom bio na produljenju božićnih kampanja te ponudi mobilnih uređaja. Ukupni prihodi Tele2 iznosili su 279 milijuna kuna što je povećanje od osam posto u odnosu na isto razdoblje protekle godine (258 milijuna kuna). Prihodi od usluga krajnjih korisnika mobilnih usluga porasli su za dva posto.

1. svibnja 2017. | broj 3976 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

HT - RASTU PRIHODI I DOBIT

Hrvatski Telekom objavio je nerevidirane rezultate za prva tri mjeseca ove godine. Po konsolidaciji Crnogorskog Telekoma u siječnju ove godine Hrvatskom Telekomu su ukupni prihodi u prva tri mjeseca 2017. porasli za 8,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani i iznose 1,8 milijardi kuna. Osim doprinosa Crnogorskog Telekoma, prihodi su povećani u ključnim segmentima: pokretnim telekomunikacijama, širokopojasnom pristupu i televiziji, veleprodaji i energiji. Neto dobit je u prvom kvartalu povećana za 9,5 posto i iznosi 149 milijuna kuna.

INI RASTE DOBIT INA Grupa postigla je snažan rezultat u prvom tromjesečju 2017. godine. EBITDA iznosi 607 milijuna kuna, što je 495 posto više u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Vanjsko okruženje, što se uglavnom odnosi na oporavak cijena Brenta, glavni je pokretač pozitivne promjene u proﬁtu. Neto dobit iznosila im je 199 milijuna kuna. U ovom razdoblju kapitalno je uloženo 209 milijuna kuna, a rast bilježi domaća proizvodnja plina i prodaja raﬁnerijskih proizvoda.

Crobexi u padu Ulagači na Zagrebačkoj burzi proteklog su tjedna bili gotovo upola slabije aktivni u odnosu na skraćeni pretprošli tjedan, pa je tako redovni dionički promet u tjedan dana pao za 49 milijuna kuna na 54 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 39 milijuna kuna prometa, to jest 72 posto od ukupnog redovnog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -8,71 do +3,55 posto.

Promet veći od milijun kuna sakupilo je 13 izdanja, dok je 19 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, prošlog su tjedna zabilježili pad. Tako je Crobex umanjen za 2,43 posto na 1.901,87 bodova. Crobex10 je pao za 0,96 posto i tjedan je zaključio na 1.128,64 boda. Sektorski indeksi su tjedan zaključili u rasponu od -6,51 posto koliko je pao CROBEXnutris do +6,44 posto koliko je porastao CROBEXindustrija. Obveznički indeksi su tjedan zaključili paZAGREBAČKA BURZA dom; CROBIS je pao za 0,28 posto, a THE ZAGREB STOCK EXCHANGE CROBIStr za 0,18 posto. UKUPAN TJEDNI PROMET: 827.720.824,61 kn Najtrgovanija je Atlantic Grupa s proTJEDNI DIONIČKI PROMET: 54.332.636,63 kn metom od 9,9 milijuna kuna, od čega index zadnja vrijednost tjedna promjena se 5,2 milijuna kuna odnosi na blok, CROBEX 1.901,8700 -2,43% a ostatak na redovni promet. Cijena CROBEX10 1.128,6400 -0,96% dionica Atlantic Grupe je umanjena CROBIS 108,4947 -0,28% za 4,16 posto na 784,01 kunu. Dionice CROBIStr 158,9411 -0,18% HT-a su trgovane u iznosu od 7,3 milijuna kuna, a poskupjele su za 2,40 poTop 10 tjedna zadnja sto na 178,70 kuna. Ledo bilježi tjedni promet po prometu promjena cijena promet od 6,8 milijuna kuna i pad ci-4,16% 784,01 9.904.596,60 Atlantic grupa d.d. jene za 8,71 posto na 3450 kuna. +2,40% 178,70 7.344.897,58 HT d.d. Porast cijene dionice bilježe tri od 10 -8,71% 3.450,00 6.785.967,14 Ledo d.d. najlikvidnijih izdanja. Dobitnik tjedna -1,04% 458,40 5.291.201,44 Adris grupa d.d. - povl. je AD Plastik s poskupljenjem od 3,55 -0,94% 42,00 4.213.662,52 Valamar Riviera d.d. posto na 164,65 kuna i prometom ne-1,17% 433,66 3.063.238,30 Atlantska plovidba d.d. -7,90% 338,00 2.644.606,80 što većim od 1,5 milijuna kuna. KonPodravka d.d. +3,49% 800,00 1.873.456,25 Končar - EI d.d. čar EI je zabilježio rast od 3,49 posto -0,08% 1.340,00 1.746.141,91 Ericsson Nikola Tesla d.d. odnosno zadnju cijenu od 800 kuna +3,55% 164,65 1.548.862,26 AD plastik d.d. i promet od gotovo 1,9 milijuna kuna. Cijena je rasla još HT-u (+2,40 posto). 10 dionica tjedna zadnja Cjenovni pad bilježi sedam izdanja. promet s najvećim rastom cijene promjena cijena Najveći minus je upisao Ledo. Cijena +29,94% 26,00 754,00 Jadran d.d. njegove dionice pala je za 8,71 posto na +19,69% 41,89 999.886,30 Đuro Đaković holding d.d. 3450 kuna, a ostvario je tjedni promet +10,74% 14,95 35.542,04 Petrokemija d.d. od 6,8 milijuna kuna. Podravka bilje+9,60% 5,48 769,88 J&T banka d.d. ži pad od 7,90 posto na cijenu od 338 +7,75% 68,00 40.550,08 RIZ-odašiljači d.d. kuna te promet od 2,6 milijuna kuna. +7,68% 140,00 5.320,00 Tisak d.d. +7,55% 2.850,00 155.199,93 Ina d.d. Valja napomenuti da je trgovanje +6,83% 750,00 43.629,18 Auto Hrvatska d.d. Agrokorovim izdanjima od prošlog +6,45% 409,95 165.657,92 Viro tvornica šećera d.d. četvrtka blokirano jer se očekuje da +5,99% 77,00 48.745,41 SNH ALFA d.d. ﬁnancijsko izvješće novoodabranih revizora PricewaterhouseCoopers 10 dionica tjedna zadnja (PwC), neće biti dostavljeno Burzi u promet s najvećim padom cijene promjena cijena zakonskom roku. Vrijeme deblokade -26,49% 84,02 286.323,71 Viadukt d.d. trgovanja tim dionicama zasad je ne-24,24% 50,00 1.000,00 Zvečevo d.d. poznato. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -19,21% 47,28 1.441.532,68 Zagrebačka banka d.d. Uljanikbrodogradilišted.d. Quaestus nekretnine d.d. Zvijezda d.d. Tehnika d.d. Belje d.d. PEVEC d.d. Croatia airlines d.d.

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3976 | 1. svibnja 2017.

-16,56%

48,98

-16,35%

7,52

2.970,26 376,00

-14,67%

1.920,00

129.664,15

-12,31%

570,00

270.685,04

-12,12%

8,05

1.300.515,84

-11,73%

204,70

806.358,91

-11,11%

80,00

9.280,00

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI JANAFU RASTE DOBIT

Većina fondova u zelenome Među 82 otvorena investicijska fonda protekli tjedan prevladali su fondovi s porastom vrijednosti udjela. Rast bilježi 45 fondova, palo ih je 36, a jedan fond bilježi tjedan bez postotne promjene. Trinaest je fondova poraslo više od jedan posto, a šest ih je palo više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom osam su mjesta zauzeli obveznički fondovi, a dva posebni fondovi. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,45 posto do -2,70 posto. Prema rezultatima u zadnjih 12 mjeseci, među dioničkim fondovima najzna-

čajniji porast bilježi ZB BRIC+ (+26,11 posto), a slijede InterCapital SEE Equity s porastom od 21,84 posto i KD BRIC (+21,82 posto). Kod posebnih fondova najviše je rastao ZB Future 2055 (+11,42 posto). Mješovite predvodi OTP uravnoteženi kojem je vrijednost uvećana za 17,23 posto, a slijedi HPB Global s porastom od 11,42 posto. Neta Emerging Bond je s rastom od 4,99 posto prvi među obvezničkim fondovima, a na ljestvici novčanih fondova vrijednost je najviše uvećana fondu Locusta Cash (+1,14 [Iva Skorin] posto).

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od od 20.04.2017. do 27.04.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,2995 Addiko Growth € 12,2199 ZB trend $ 171,4371 KD Prvi izbor kn 15,3523 ZB euroaktiv € 146,1105 Capital Breeder kn 101,9477 KD Europa € 128,7980 PBZ Equity fond € 11,9861 HPB Dionički kn 115,0237 Erste Adriatic Equity € 92,8171 Neta Global Developed kn 88,6513 ZB aktiv kn 118,7096 InterCapital SEE Equity € 110,5018 Platinum Global Opportunity $ 15,7980 KD Nova Europa kn 6,0023 OTP indeksni kn 44,9703 Platinum Blue Chip € 110,0854 Neta Frontier kn 498,0018 OTP Meridian 20 € 101,0823 A1 kn 91,7700 Alpen.Special Opportunity kn 162,5263 Neta New Europe kn 60,8505 KD BRIC € 84,9068 KD Energija kn 8,7292 ZB BRIC+ € 104,4239 Allianz Equity € 166,8876 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 122,1400 Raiffeisen Harmonic € 106,8300 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1700 ZB Future 2025 € 105,8967 ZB Future 2030 € 105,4719 ZB Future 2040 € 105,5433 ZB Future 2055 € 106,0087 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 163,8178 PBZ Global fond € 15,5383 Addiko Balanced € 13,8516 KD Balanced kn 134,8876 HPB Global kn 104,2777 OTP uravnoteženi € 15,9798 Allianz Portfolio kn 166,3874

tjedna promjena [%]

-0,93 0,18 1,96 0,44 2,45 1,22 1,20 -0,79 -1,40 -2,70 1,70 -0,19 0,18 1,46 1,49 -2,16 1,42 -0,72 0,38 -0,83 1,54 0,24 0,16 -0,58 0,16 -0,88 0,62 1,24 -0,05 0,90 1,15 1,21 1,22 0,05 0,23 0,03 0,39 -1,32 -1,38 -0,51

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

InterCapital Smart II € 102,6449 PBZ Conservative 10 fond € 113,6636 You Invest Active € 103,3297 You Invest Balanced € 103,7259 You Invest Solid € 103,8694 InterCapital Smart € 102,6298 PBZ Flexible 30 fond € 103,4198 OTP Absolute € 97,0972 InterCapital Income Plus € 101,8754 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 194,1536 Addiko Conservative € 14,6940 Raiffeisen Bonds € 177,7800 PBZ Bond fond € 132,4646 InterCapital Bond € 215,5060 HPB Obveznički € 161,4005 Neta Emerging Bond kn 84,0783 Erste Adriatic Bond € 120,1695 Raiffeisen Classic € 106,5000 PBZ Short term bond fond kn 102,3286 PBZ Dollar Bond fond $ 104,2292 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 101,5088 Erste Local Short Term Bond kn 100,0474 Erste Adr. Short Term Bond € 100,0342 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4788 ZB plus kn 175,9190 ZB europlus € 150,7418 PBZ Euro Novčani € 136,3214 Raiffeisen Cash kn 158,0900 Erste Money kn 151,7845 Addiko Cash kn 152,5258 PBZ Dollar fond $ 132,9230 HPB Novčani kn 143,9354 OTP novčani fond kn 133,3546 InterCapital Money kn 130,4441 Locusta Cash kn 1369,6119 Allianz Cash kn 118,5816 Erste Euro-Money € 116,1619 Auctor Cash kn 111,4427 Raiffeisen euroCash € 106,0100 HPB Euronovčani € 106,4541 Neta MultiCash kn 107,2127 OTP euro novčani € 102,0959

-0,09 0,07 0,35 0,25 0,04 -0,10 0,47 -1,18 -0,03

naziv(fond)

valuta

-0,15 -0,06 -0,10 -0,14 -0,18 -0,20 -0,73 -0,21 -0,13 0,04 -0,02 -0,02 -0,01 -0,04 0,00 0,00 0,00 0,12 0,00 0,00 0,01 0,02 0,00 -0,00 0,00 0,01 0,00 -0,00 0,01 -0,04 -0,00 -0,03 0,00

Janaf je prvi kvartal poslovanja u 2017. godini obilježio rastom poslovnih rezultata, pokazuju nerevidirana poslovna izvješća. Ostvario je bruto dobit u iznosu od 83,5 milijuna kuna što je porast od 24,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i neto dobit u iznosu od 68,5 milijuna kuna, što je porast od 27,5 posto u odnosu na isto razdoblje u prethodnoj godini. Ukupni prihodi Društva veći su za 4,2 posto od ostvarenja prethodne godine, a prihodi od temeljne djelatnosti porasli su za 4,9 posto od ostvarenja prethodne godine.

OPTIMA RASTE

Optima Telekom prvo je ovogodišnje tromjesečje završio s rastom dobiti prije poreza, kamata i amortizacije za 1,8 posto te rastom EBITDA marže za 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Rezultat je to ponajprije rasta prihoda od multimedijalnih usluga koji su veći za 12,9 posto te rasta prihoda od interneta koji su rasli za 6,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Dodatno, dobrom EBITDA rezultatu pridonijeli su i niži poslovni rashodi koji su za 1,6 posto manji u odnosu na lani.

1. svibnja 2017. | broj 3976 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

KNJIGOMETAR Ari Turunen

Zar ne znaš tko sam ja? TIM press

Ova knjiga je polazište personalističke etike i temelj cijelog sustava moralne teologije Ivana Pavla II., a izvorno je objavljena u Poljskoj 1969., a njena trajna vrijednost dolazi do izražaja posebice u našem vremenu, kada je dostojanstvo ljudske osobe na različite načine ugroženo. Wojtyla u knjizi pruža temelje ﬁlozofske obrane tog dostojanstva i sustavno razvija i obrazlaže svoje viđenje kršćanske antropologije koja je u suprotnosti sa svim umanjivanjima istinske vrijednosti ljudske osobe, sa svakim materijalizmom, relativizmom, totalitarizmom i individualizmom.

Omer Rak

Kultna posuda Fraktura

Svatko od nas poznaje nekog arogantnog, antipatičanog sveznalicu, s posla, iz političkih sfera, koridora moći, svjetske povijesti - gdje god je bilo dovoljno mjesta za megalomaniju i bezobzirno ponašanje. Ovaj fenomen ima i svoj naziv: sindrom oholosti. Ova knjiga upoznaje čitatelja s izvorima arogancije i otvara nove perspektive spram odnosa između uzroka i posljedica u svjetskoj povijesti. Arogancija prati istu logiku kao i rasizam, smatra autor. Obje su bazirane na duhovnoj tromosti, a temeljni stav je podcjenjivanje drugoga i prije prvog susreta.

Karol Wojtyla

Osoba i čin Verbum

Kada mu se na vratima pojavi prelijepa Mija, arheolog Brandt, stručnjak za neolitik, koji priprema izložbu o hermafroditima zna da je to žena njegova života. Zaslijepljen ljubavlju, opsjednut kultom, prepun mračnih tajni iz djetinjstva, Brandt pristaje na sve, te postupno biva uvučen u igru u kojoj je samo pijun, a neolitička kultna posuda iz Danila kod Šibenika u tome će odigrati ključnu ulogu. Hoće li matrijarhat iznova zavladati svijetom? Koja je uloga hermafrodita? Hoće li obred na Danilskom polju uspjeti? Hoće li Brandt postati oruđe ili oružje?

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3976 | 1. svibnja 2017.

Zoran Velagić, Tomislav Jakopec, Franjo Pehar i Josipa Selthofer

Elektroničko nakladništvo? Naklada Ljevak

Allan Lundberg piše biograﬁju Borunde, jer se, po vlastitoj tvrdnji, smatra znalcem kako bi savršeni gradić trebao izgledati i kako bi se njegovi uljuđeni stanovnici trebali ponašati. No mještani Borunde daleko su od idealnih, njihove navike i osobitosti kao što su pijančevanje, tinejdžerska frustriranost, starački rasizam, partnerska i prijateljska otuđenost... Allana prilično živciraju i sustavno uništavaju njegovu sliku o gradiću. Stvar još više izmakne kontroli kad u jednoj noći troje mještana izgubi život pod nerazjašnjenim okolnostima...

Deepak Chopra

Recept za istinsku sreću V.B.Z.

Nakladništvo se može opisati na različite načine, no u toj djelatnosti ništa nije elektroničko. Računalne i informacijske tehnologije implementirane su u nakladništvo, jedan je mogući završni nakladnički proizvod publikacija u nekom od računalnih formata zapisa popularno nazvan elektroničkom knjigom, no elektroničnost je i tu prisutna samo na nespretno formuliranoj, iako općeprihvaćenoj pojmovnoj razini. Ova znanstvena monograﬁja tematizira različite aspekte istoimenog nakladničkog fenomena.

Hans Gunnarsson

Negdje drugdje u Švedskoj HENA com

Većina ljudi uvjerena je da sreću donosi uspjeh. No Chopra tvrdi upravo suprotno: do uspjeha nas dovodi sreća. Koristeći se moćnim tehnikama iz psihologije, neuroznanosti i istočnjačkih učenja, Chopra u ovoj knjizi otkriva sedam jednostavnih, prirodnih, spontanih i učinkovitih ključeva za sreću koji ne ovise o vanjskim događajima. Korak po korak, vodi nas u srce naše svijesti, na mjesto netaknuto negativnim emocijama, na putovanje prema ljubavi, radosti, duhovnosti i naposljetku do istinske i trajne sreće.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Bakrena žica Elkakon, Zagreb, www.elkakon.hr. Tvrtka proizvodi bakrenu okruglu lak žicu (IEC 60317-8, 60317-13; dimenzije 0,300-3,000 mm) i bakrenu pravokutnu žicu (IEC 60317-27; do 150 mm2). Zainteresirani su za sve oblike suradnje. Kontakt: Oskar Pollak, oskar.pollak@elkakon.hr, +385 12452850, +385 989832291.

ugostiteljske opreme čini detaljna priprema. Fusio svojim kupcima nudi mogućnost aktivnog sudjelovanja u projektiranju i usavršavanju tehnoloških rješenja. Standardnu opremu je moguće prilagoditi prostoru, kapacitetu i željama kupca. Kontakt: Federika Lovrić Klarić, federika.lovric.klaric@fusio.hr, +385 992195000.

Ambalaža Model pakiranja, Zagreb, www.modelgroup. hr. Tvrtka nudi tržištu inteligentnu, inovativnu i učinkovito proizvedenu ambalažu, izrađenu od valovitog kartona, zajedno sa sveobuhvatnim paketom usluga. Kontakt: Jurica Brkić, jurica.brkic@modelgroup.com, +385 12409619.

Dokumenti i pametne kartice AKD, Zagreb, www.akd.hr. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju dokumenata, pametnih kartica, visokozaštićenog tiska te implementaciju pratećih i cjelovitih IT rješenja. Proizvodi niz proizvoda okupljenih u tri osnovna brenda: AKD dokumenti, AKD kartice i e-rješenja, AKD zaštićeni tisak. AKD proizvodi i svojim kupcima isporučuje elektroničke dokumente građana poput biometrijske putovnice, vize, osobne iskaznice, vozačke dozvole, dozvole boravka, pogranične propusnice, vojne iskaznice te prateća IT rješenja. Značajni dio proizvodnog programa AKD-a čini i smart card program koji podrazumijeva izradu i personalizaciju svih vrsta smart kartica (kontaktnih i/ili beskontaktnih) te isporuku zaokruženih, pratećih e-sustava i aplikativnih rješenja ili prilagodbu raznim postojećim sustavima, poput e-zdravstvene iskaznice, e-tahografa, e-akademske iskaznice, identiﬁkacijskih kartica, platnih, telekomunikacijskih, prijevoznih i parkirnih kartica ili pak drugih vrsta službeno propisanih iskaznica/ dokumenata na razini nacionalnih državnih institucija. Kontakt: Adela Jelinek Bišćan, adela.jelinek.biscan@akd.hr, +385 13657714, +385 989810382.

Gotovi tekstilni proizvodi Kuća Stilin, Zagreb. Tvrtka za dizajn, proizvodnju, vele i maloprodaju, uvoz-izvoz gotovih tekstilnih proizvoda za svakodnevno nošenje pod zaštićenim robnim markama Black Bull i Stilin moda. Također se bavimo projektiranjem i implementacijom zelene energije,

dobivanjem čiste energije iz prirode suncem, vjetrom, kišom... Više informacija saznajte na www.blackbull.com.hr, www.astrasun.com. hr. Kontakt: Želimir Stilin, stilin@blackbull. com.hr, +385 915255590, +385 12305099. Ugostiteljska oprema Fusio, Poreč, www.fusio.hr. Tvrtka nudi široku paletu ugostiteljske opreme namijenjene profesionalcima koji od svojih uređaja žele dobiti nešto više. Važan element u odabiru

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Službena odjeća

Grad Zagreb nabavlja službenu odjeću za podružnice ZETa (ljetnu). Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 23. svibnja.

256.000 kuna. Rok dostave ponuda je 15. svibnja.

ce. Rok dostave ponuda je 10. svibnja.

Prijevozne karte

Izgradnja objekta

HŽ Putnički prijevoz nabavlja prijevozne karte. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 12. svibnja.

Stomatološki fakultet Univerziteta u Beogradu nabavlja radove izgradnje objekata razvojno stomatološko-istraživačkog i implantološkog centra s podzemnom garažom. Rok dostave ponuda je 21. svibnja.

Poštanske torbe

Hrvatska pošta nabavlja poštanske torbe. Procijenjena vrijednost je 467.500 kuna. Rok dostave ponuda je 16. svibnja. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

REGIJA Motocikli

Distrikt Brčko nabavlja motocikle. Rok dostave ponuda je 9. svibnja.

Zaštitne kacige

Kuferi, torbe i ranci

DUZS nabavlja zaštitne kacige za šumske požare. Procijenjena vrijednost nabave iznosi

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Sarajevo nabavlja kufere, torbe i ran-

Lijekovi

Zdravstvena ustanova Apoteke Crne Gore Montefarm nabavlja lijekove. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,7 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 15. svibnja.

1. svibnja 2017. | broj 3976 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

NA DRAŽBI HOTEL, POSLOVNI CENTAR, RAKIJA... Zemljišta i građevine na Braču u Sutivanu, procijenjene na 117 milijuna kuna. Nekretnine u naravi predstavljaju vrtove, zgrade, košare i dvorove, stojne kuće, šume, vinograde, pašnjake, zapuštena zemljišta ukupne površine 320.000 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 17. svibnja u 10 sati na adresi Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, Ulica hrvatskih velikana 6. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće na zahtjev zainteresiranih osoba i ako one ili ovrhovoditelj uplate potreban predujam za izlazak sudskog ovršitelja. Jamčevinu u iznosu od 11,8 milijuna kuna je potrebno uplatiti na račun depozita ovog suda br. HR6923900011300000195, šifra 88, model HR00, poziv na broj 10801-8939-15 - uplatiti i dostaviti na uvid uređujućem sucu najkasnije pola sata prije početka održavanja dražbe. Hotel, poslovni prostori i zemljišta u Pagu, na istoimenom otoku, procijenjeni na 11,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja hotel, poslovne prostore i zemljišta, ukupne površine 12.791 četvorni metar. Dražba za ovu nekretninu će se održati 8. lipnja u 9 sati na adresi Općinski sud u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 101/a (I.kat). Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kupci pobliže podatke o nekretnini mogu dobiti dana 29. i 30. svibnja od 8 do 11 sati u sobi broj 119/I. ovog suda. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnina. Osiguranje se plaća na žiro-račun ovog suda broj: HR2523900011300000793, model HR00, poziv na broj 1134315. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati obvezan predočiti Sudu najkasnije dva dana prije nego što se pristupi dražbi. Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Poslovni centar na Savskoj Opatovini u Zagrebu, procijenjen na 44 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovni centar ukupne površine 28.900 četvornih me-

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3976 | 1. svibnja 2017.

tara. Ponude se dostavljaju na adresu: Javna bilježnica Alemka Gajski, Mandrovićeva 17, Zagreb, na broj ST-790/13, s naznakom “Ponuda za nekretninu Euroyachting d.o.o. u stečaju - Ne otvarati!”. Javno otvaranje ponuda održat će se u uredu javne bilježnice Alemke Gajski, Mandrovićeva 17 u Zagrebu, 24. svibnja u 9 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno i naknadni prigovori i reklamacije neće se uvažiti. Razgledavanje nekretnina zainteresirane osobe mogu dogovoriti svakim radnim danom, od ponedjeljka do petka od 9 do 12 sati na broj telefona 01/4647 218. Strojevi procijenjeni na 3,7 milijuna kuna. Pokretnina u naravi predstavlja aglomerator 130 cm, presu za sušenje LDPE 300, liniju za proﬁle iz polioleﬁna, balirku HOEMA BP 5000, balirku Normatech, automatsku sortirnicu Pellenc-Mistral. Dražba za ove pokretnine će se održati 7. lipnja u 9.30 sati na adresi Lovinac, Štikada 82. Pokretnine se ne mogu prodati ispod polovine procijenjene vrijednosti. Razgledavanje je moguće uz predhodni dogovor sa sudskim ovršiteljem. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Rakija procijenjene vrijednosti pet milijuna kuna. Pokretnine predstavljaju alkoholni destilati: rakija lozovača (vinova loza), količina 493,8 litara AA, - kruška viljamovka, količina 53.269 litara AA, - kruška miješana, količina 73807 litara AA, - jabuka miješana, količina 133.891,10 litara AA, - rakija od višnje, količina 4.344,90 litara AA, - rakija od breskve, količina 38 litara AA, - špirit, količina 872,3 litara AA. Prikupljanje pisanih ponuda kod: Javna bilježnica Tatjana Kovačev iz Osijeka, do 10 svibnja u 14 sati. Javno otvaranje ponuda zakazano je 11. svibnja u 14 sati kod javne bilježnice Tatjane Kovačev u Osijeku, Europske avenije 4. Razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj mobitelja 098/253 898. Jamčevina iznosi 500.000 kuna i potrebno ju je uplatiti na račun HR93 2500 0091 1014 2126 1 najkasnije do 10. svibnja.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Građevinski radovi Armasuisse Immobilien Baumanagement, Bern, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 5. svibnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Armasuisse Immobilien Baumanagement, Blumenbergstraße 39, Bern 3003, Suisse, Marianne Zürcher, marianne.zuercher@armasuisse.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=960059. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Audiovizualna oprema Møre og Romsdal Fylkeskommune, Molde, Norveška, traži nabavu audiovizualne opreme. Natječaj je otvoren do 15. svibnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na: Møre og Romsdal Fylkeskommune, 944183779, Fylkeshuset, Molde 6404, Norway Arnt Ove Hol, arnt.ove.hol@ mrfylke.no. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://permalink. mercell.com/67395252.aspx. Više podataka o nadmetanju na navedenoj adresi. Vodoinstalaterski materijal Ringerike Kommune, Norveška, traži nabavu vodoinstalaterskih materijala i opreme. Natječaj je otvoren do 6. svibnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Ringerike Kommune 940100925, Osloveien 1 Rådhuset, Hønefoss 3511, Norway, Svein Morten Lillevik Westgård, Svein.Morten.Westgard@ringerike.kommune. no. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://permalink. mercell.com/66986646.aspx. Dodatne in-

formacije dostupne su na drugoj adresi: Mercell Norge AS, Karihaugveien 89, Oslo 1086, Norway, support@mercell.com. Aktivni ugljen Services industriels de Genève, Švicarska, traži nabavu aktivnog ugljena. Natječaj je otvoren do 15. svibnja, a prijave na francuskom, njemačkom ili talijanskom jeziku se predaju na Services industriels de Genève - Achats, Chemin du Château-Bloch 2, Case postale 2777, Genève 2 1211, Suisse, Joao Manuel Peixoto, joao.peixoto@sig-ge.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=962001. Dodatne informacije dostupne su na navedenoj adresi. Završni građevinski radovi Hochbauamt, Zürich, Švicarska, traži izvođača završnih građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 22. svibnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: Hochbauamt, Baubereich 3, Stampfenbachstraße 110, Zürich 8090, Suisse, Thorsten Nölle, thorsten.noelle@bd.zh.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=962627. Usluge na području sigurnosti Ministarstvo ﬁnancija Republike Makedonije traži nabavu sigurnosnih usluga. Natječaj je otvoren do 22. svibnja, a prijave na makedonskom jeziku se predaju na: Ministry of FinancePublic Revenue Office, Kuzman Josifovski Pitu Boulevard Skopje, Makedonija, marina.joleska@ujp.gov.mk. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: http://bjn.gov.mk.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

1. svibnja 2017. | broj 3976 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

PRIVREDNI VJESNIK

1. KONFERENCIJA O PR-u ZA MALE I SREDNJE PODUZETNIKE

Dođite na PR Pitch Kako rade PR profesionalci i što sve mogu učiniti za svoje klijente, možete doznati na konferenciji koja se održava 4. svibnja

Prva konferencija o PR-u za male i srednje poduzetnike - PR Pitch održat će se u organizaciji PRglasa, prvog hrvatskog portala posvećenog odnosima s javnošću, 4. svibnja u CineStaru u Branimir centru u Zagrebu.

Cilj konferencije je edukacija malih i srednjih poduzetnika o iskoristivosti odnosa s javnošću u poslovanju te odabiru odgovarajuće agencije ili stručnjaka za odnose s javnošću, s ciljem što bolje promocije i prodaje usluga ili proizvoda na tržištu. Predavači su ugledni hrvatski stručnjaci iz agencija za odnose s javnošću te istraživanje tržišta. Kako rade PR profesionalci i što sve mogu učiniti za svoje klijente, možete doznati na konferenciji koja je idealna prilika za upoznavanje najuspješnijih i najkreativnijih agencija i PR-ovaca u Hrvatskoj i regiji. Koliko je kreativnost važna u komunikaciji i poslovanju malih i srednjih poduzeća, pokazat će se na reprezentativnim primjerima iz prakse gostiju predavača. Teme konferencije su: odnosi s medijima; kako zainteresirati medije za svoju priču; uloga odnosa s javnošću u pro-

mociji proizvoda i usluga; kako osmisliti PR plan; društvene mreže u poslovanju malih i srednjih poduzeća; važnost istraživanja tržišta za male poduzetnike; medijski nastup, komunikacijske vještine i osobni PR; kako odabrati pravu agenciju/ savjetnika za odnose s javnošću... Konferencija je namijenjena vlasnicima, menadžerima i djelatnicima malih i srednjih poduzeća, obrtnicima, agencijama i stručnjacima za odnose s javnošću te svima zainteresiranima za ovu temu. Kroz konferenciju možete naučiti kako bolje ispričati vašu priču, kako predstaviti svoju uslugu ili proizvod, kako postati konkurentniji na tržištu, kako iskoristiti odnose s javnošću u svom poslovanju i kako pronaći dobru agenciju i savjetnika za odnose s javnošću te druge poslovne suradnike. Cijena kotizacije je 440 kuna, a ulaznice se prodaju na entrio.hr.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

KUPUJMO HRVATSKO U SPLITU Hrvatska gospodarska komora i ove godine nastavlja nacionalnu akciju Kupujmo hrvatsko. U Splitu će 26. svibnja na Rivi od 9 do 19 sati hrvatske tvrtke imati priliku u sklopu akcije Kupujmo hrvatsko izlagati i prodavati svoje proizvode. Cilj je akcijom educirati i osvijestiti širu javnost o važnosti kupovanja hrvatskih proizvoda kao pokretača otvaranja novih radnih mjesta te očuvanja postojećih, uz povećanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. HGK nastoji kontinuirano promovirati sve one tvrtke, 50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3976 | 1. svibnja 2017.

obrte, zadruge, udruge, OPG-ove te pojedince koji svojim radom, znanjem i kreativnošću pridonose razvoju različitosti gospodarstva te dati na važnosti odabranim izlagačima čiji se proizvodi i usluge na domaćem tržištu odlikuju vrhunskom kvalitetom kao rezultatom hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije. Akcija je promotivno-prodajna, a pridružit će joj se i ključni predstavnici iz djelatnosti trgovine kao potencijalni distribucijski kanali, tvrtke iz ﬁnancijskog sektora te drugi ključni sudionici.