Pv 3977 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

8. svibnja 2017., godina LXIII, broj 3977

PV ANALIZA: Klasteri

Neizostavni model udruživanja Država bi morala na svaki način pogodovati organiziranju tvrtki u klastere i tako brinuti o perspektivnim sektorima

intervju

Željko Erkapić

Klaster poljomehanizacije

konferencija o gospodarskoj diplomaciji

Svi moramo biti gospodarski ambasadori

Riječni promet

Još uvijek samo veliki potencijal

ONE REGION, ONE ECONOMY AN

M D CO MODIT

ION

NGES OF TU R

OF CHA

P L AT I N U M S P O N S O R S

DINNER SPONSOR

PA N E L SPONSOR

OFFICIAL AIRLINE CARRIER

I N C O O P E R AT I O N W I T H

SPONSORS

RAZVOJNA BANKA Federacije Bosne i Hercegovine

SUPPORT VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE www.fbihvlada.gov.ba

GLOBAL COMMUNICATION PARTNER

SPECIAL PRINT MEDIA PARTNER

REGIONAL MEDIA PARTNER

MEDIA SPONSORS

BIR RTV

BH MEDIA PARTNERS

SPECIAL RADIO PARTNERS

SPECIAL BH WEB MEDIA PARTNER

REGISTRATION AND ALL INFORMATION AVAILABLE AT:

sadržaj

3977 / 8. svibnja 2017. TEMA TJEDNA

Prvi ovogodišnji kvartal brodarima i lukama je donio nove poslovne štete

Riječni promet u Hrvatskoj Još uvijek samo veliki potencijal

KonferencijE 10

Izazovi hrvatske gospodarske diplomacije Svi moramo biti gospodarski ambasadori

Hrvatska kakvu trebamo Kurikularna reforma (ni)je čarobno rješenje

INTERVJU 12

Željko Erkapić, direktor Klastera poljomehanizacije, Osijek Na klastere se zaboravilo

PV ANALIZA 16

Klasteri Neizostavan model udruživanja

AKTUALNO

HomeExchange. com je odličan primjer sharingekonomije koja u svijetu postaje sve popularnija

Global Entrepreneurship Monitor - GEM Hrvatska je još (ne)poduzetnička zemlja

21. nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu Gospodarski rast se mora nastaviti

Zelena ekonomija Tekstilni otpad: problem ili prilika?

Završena proljetna sjetva Sve više uljarica, a sve manje žitarica

Direktna prodaja Izgubljena u šumi propisa

PRIČA S RAZLOGOM 34

HomeExchange.com Preko balona do destinacije iz snova

SVIJET FINANCIJA 54

Željko Erkapić

Preuzimanja OTP banka preuzela Splitsku banku

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršna urednica Vesna Antonić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

Lektura Sandra Baksa

marketing

PV grafika Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Gordana Majerić Tomić

Budite sebični brinite o sebi Preuzmite odgovornost za vlastito tijelo, s jednakom pažnjom odnosite se prema vlastitom organizmu kao i prema svome djetetu, partneru ili poslu

K Gordana Majerić Tomić, vlasnica Fiskulture

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ultura tijela koncept je koji se danas često koristi. Vidimo ga kao mišićavu formu muških i ženskih tijela koja nas gledaju s naslovnica ili televizijskih ekrana i akcentiranih sadržaja zdrave prehrane bogate zelenim/lužnatim/ detox svojstvima. No kultura, posebno “tijela”, je puno širi pojam. Kultura se uči, nasljeđuje kroz društvo, tako da smo svi podjednako odgovorni za to kakav model dajemo socijalnoj sredini, a i uže: svojoj djeci. Djeca uče po modelu, pa ako od njih zahtijevamo da se maknu od mobitela i igraćih konzola, i naš primjer treba biti lišen sličnih uređaja. Ponudite im druge sadržaje, one koji uključuju fizičku aktivnost pa bila to šetnja (a ne vožnja) do dućana ili lupanje nogometne lopte o zid zgrade. Svatko od nas osjetio je neki oblik mišićne boli: nakon vikend-planinarenja ili ambicioznog i neplaniranog badmintona/nogometa/ tenisa na nedjeljnom izletu. To su akutne upale mišića i u pravilu prođu za par dana. Podsjete nas u kakvoj smo formi, a u najboljem slučaju potaknu na upis nekog fitness programa. No kad upala mišića nije akutna, nego je rezultat dugotrajne neadekvatne pozicije tijela u svakodnevnom životu, tada su glavobolje i ukočenja česte neugodnosti. Problem je kad se dovedemo u stanje u kojem smo “gluhi” za sva upozorenja koje nam šalje tijelo, a prethode toj neugodnoj i oštroj boli u vratu, donjem dijelu leđa ili kuku primjerice. Osam i više sati koncentrirani smo na posao, živimo u svijetu mentalnog gdje svakodnevno treba naći prostora za pohranu nevjerojatnog broja novih informacija – ne ostavlja se ni kapaciteta, ni interesa, niti vremena za informacije koje dolaze iz vlastita tijela. Odlučujemo se na ignoriranje tihih signala do točke kad postanu vrlo glasni, odnosno bolni. Vaša nagonska reakcija na iznenadni jaki zvuk bila bi da pokrijete uši rukama i udaljite se od izvora uznemirujućeg zvuka. Pa zašto onda ne reagirati na stalne tupe bolove u leđima od dugotrajnog sjedenja?

4 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

Mišićna bol može se, djelomično, smatrati posljedicom modernog načina života. Uzrokovana je velikim brojem faktora kao što su prenaprezanje, loše držanje, emotivni stres, čak i nesanica. Glavobolje, primjerice, može potaknuti sporo, ali dugotrajno skraćenje struktura vrata i ramena: ako sjedite u uredu očima prikovanim za ekran, i tako satima, danima, mjesecima. Još cijeloj situaciji odmaže i onaj kompjuterski miš koji zahtijeva male, sitne pokrete ručnog zgloba.

Djeci omogućite učenje u bilo kojem drugom položaju osim sjeda. I tjerajte ih van Dobra vijest je da se takve neugodnosti mogu spriječiti - uređujući svoj radni prostor. Savjetujem vam da se tijekom radnog vremena prošećete, promijenite položaj, protegnete, ali još vredniji savjet je da svojoj djeci omogućite učenje u bilo kojem drugom položaju osim sjeda: ležeći potrbuške ili klečeći uz stolić, primjerice. I tjerajte ih van. Ljudski organizam predodređen je za kretanje i normalan rad mišića omogućava bolju cirkulaciju krvi i limfe. To je temelj dobrog zdravlja, visoke kvalitete života i konačno: bistrijeg i sretnijeg uma. Zato, preuzmite odgovornost za vlastito tijelo, s jednakom pažnjom odnosite se prema vlastitom organizmu kao i prema svome djetetu, partneru ili poslu. Svi znamo često korištenu usporedbu “u slučaju pada pritiska u avionu, masku za disanje prvo namjestite sebi”. Svi bismo bili bolji drugima kad bismo na par trenutaka u danu bili “iznimno sebični”. Pa stoga odvojite vrijeme za sebe i poklonite svoje povjerenje instruktoru ili treneru bilo kojeg sadržaja širokog fitness spektra.

BROJKE, BROJKE

Izvješće o konkurentnosti u turizmu i putovanjima Ranking Hrvatske u svih

14 potkategorija:

Poslovno okruženje 114. mjesto

Zaštita i sigurnost 24. mjesto

Spremnost ICT-a 47. mjesto

Prioritetnost sektora turizma i putovanja 77. mjesto

Ekološka održivost 21. mjesto

Infrastruktura turističkih usluga - 5. mjesto

Infrastruktura zračnog prometa - 52. mjesto

na Zdravlje i higije 19. mjesto

Međunarodna otvorenost 26. mjesto

Ljudski kapital i tržište rada - 25. mjesto

Cjenovna konkurentnost 100. mjesto

Kopnena i lučka infrastruktura 46. mjesto

Prirodni resursi te a Kulturni resursi i poslovn putovanja - 39. mjesto

nosti u turizmu i Hrvatska je po konkuret tu između 136 putovanjima na 32. mjes je za jedno zemalja, što je poboljšan lu godinu. mjesto u odnosu na proš

Izvor: Svjetski ekonomski forum

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA RijeÄ?ni promet u Hrvatskoj

6 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

Još uvijek samo veliki potencijal Zbog problema oscilacije vodostaja i zapuštenosti plovnih putova, plovnost rijekom Savom često u praksi dolazi u pitanje, a slično je i s rijekom Dravom. Najmanje problema ima na hrvatskom dijelu toka Dunava piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ako se volimo hvaliti kako je Hrvatska zemlja bogata rijekama, kada je riječ o prometu na unutarnjim vodama, tu smo vrlo slabašni u europskom kontekstu. Unutarnjom plovidbom u Europi ostvaruje se promet od oko 500 milijuna tona godišnje i pri tome oko 130 milijardi tonskih kilometara zbog čega je jedan od ciljeva i prioriteta Europske komisije razvitak unutarnjih vodnih putova i jačanje prometnog položaja europskih vodnih putova. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, udio prometa na unutarnjim vodnim putovima u Europi je 3,3 posto, dok je na razini Republike Hrvatske svega 0,38 posto. Prema Europskom sporazumu o glavnim unutarnjim plovnim putovima međunarodnog značaja, plovni putovi rijeke Dunava, Drave, Save i kanala Dunav-Sava svrstavaju se u mrežu unutarnjih plovnih putova, a luke u Osijeku, Vukovaru, Slavonskom Brodu i Sisku u mrežu luka otvorenih za međunarodni promet unutarnjim plovnim putovima. Točnije, međunarodne plovne putove Republike Hrvatske čine rijeka Dunav (137,5 kilometara), rijeka Drava od ušća do Osijeka (22 kilometra), te rijeka Sava do Siska s dijelom rijeke Kupe (380 kilometara). U taj europski sporazum iz 1997. godine uvršten je i budući kanal Dunav-Sava (61,5 kilometara). Ukupna duljina sadašnjih i planiranih vodnih putova u Hrvatskoj je 866,7 kilometara, od čega su 601,2 kilometra uvrštena u mrežu europskih vodnih putova međunarodnog značaja. Međutim, samo 287,4 kilometra udovoljavaju uvjetima klasifikacije za međunarodnu plovidbu.

No, čak se i tih 287 kilometara vrlo često tijekom godine može koristiti tek u teorijskom smislu. Zbog problema oscilacije vodostaja i zapuštenosti plovnih putova, plovnost rijekom Savom često u praksi dolazi u pitanje. Primje-

Pretovar roba u lukama na unutarnjim vodama u 2016. bio je za oko pet posto manji u odnosu na 2015. godinu rice, do 1991. godine na Savi je bilo 260 plovnih dana godišnje s punim gazom i još 80 dana sa smanjenim gazom. Danas se pak govori o oko 40 dana godišnje s normalnim gazom, te oko 180 dana sa smanjenim gazom. Slično je i na 22 kilometra rijeke Drave. Najmanje takvih “tehničkih” problema ima na hrvatskom dijelu toka Dunava, te je stoga žalosna činjenica da se tijekom godine dogode razdoblja kada je od silnog hrvatskog riječnog plovnog potencijala u realnoj upotrebi jedino dunavskih 137 kilometara.

I dalje pad prometa

O tim, ali i brojnim drugim problemima hrvatskih riječnih brodara i luka, već godinama upozoravaju članovi Zajednice za promet na unutarnjim vodama koja djeluje pri Hrvatskoj 8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA Ukupne riječne i željezničke manipulacije tereta u tonama GODINA

VUKOVAR

OSIJEK

2012.

414.066

330.254

2013.

422.238

312.000

2014.

211.173*

196.476*

2015.

303.920

258.774

2016.

213.710**

247.763

40.463

24.239

2017. (do 1.4.)

Napomene: * - do 1. listopada 2014.; ** - samo riječne manipulacije

Izvor: HGK

Broj prispjelih brodova GODINA

VUKOVAR

OSIJEK

2012.

358

2013.

389

178

2014.

264

180

2015.

376

2016.

195

111

2017. (do 1.4.)

12 Izvor: HGK

866,7 km ukupna duljina sadašnjih i planiranih vodnih putova u Hrvatskoj

od toga km

601,2

uvrštena u mrežu europskih vodnih putova od međunarodnog značaja

samo

287,4 km

udovoljavaju uvjetima klasifikacije za međunarodnu plovidbu

gospodarskoj komori. Nažalost, njihova upozorenja i zamolbe uglavnom se zagube u šumi hrvatskog administrativnog aparata, te neodlučnosti i jalovosti hrvatske politike. Slične riječi upozorenja čule su se i na posljednjoj sjednici Zajednice za promet na unutarnjim vodama pri HGK-u, nedavno održanoj u HGK-Županijskoj komori Osijek. Višegodišnji trend stagniranja ili čak pada prometa i pretovara roba u lukama na unutarnjim vodama nastavljen je i u 2016. godini. Očito nužne su kvalitetne dugoročne promjene kako bi se taj oblik prometovanja u Hrvatskoj vratio makar na razinu kakva je bila ranije. Kako za Privredni vjesnik objašnjava Vedran Bestvina, tajnik Zajednice, prema obrađenim podacima, pretovar roba u lukama na unutarnjim vodama u 2016. godini bio je za oko pet posto manji u odnosu na prethodnu godinu, osim kod Robno transportnog centra (RTC) iz Slavonskoga Broda koji je ostvario povećanje pretovara nafte, a posljedično je i HRB Dunavski Lloyd-Sisak, koji je tu istu naftu prevozio, ostvario porast prijevoza.

Kad nema leda – ima pijeska

Pored uobičajenih problema s kojima se muče hrvatski riječni prijevoznici, prvi ovogodišnji kvartal brodarima i lukama je donio nove poslovne štete. Naime, u prva dva zimska mjeseca, zbog leda i niskih temperatura, sve luke i brodari bilježe pad pretovara. U ožujku su temperature bile uobičajene za to doba godine

8 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

i vodostaj se stabilizirao, ali se potom, zbog slabih oborina, spustio na najniže razine koje su neophodne za normalan prijevoz, odnosno normalni gaz broda.

Prvi ovogodišnji kvartal brodarima i lukama je donio nove poslovne štete Stoga je na poziv državne tajnice u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Maje Markovčić Kostelac održan sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici brodara i luka. Odlučeno je kako će Zajednica za promet na unutarnjim vodama HGK na osnovi pristigle dokumentacije načiniti elaborat na temelju kojega će Ministarstvo iz proračunskih rezervi države tražiti pomoć za sve riječne brodare i luke koje su imale štete zbog leda i niskih temperatura. No kada nema leda, problem je u pijesku. Naime, već punih sedam godina na snazi je zabrana eksploatacije pijeska i šljunka iz riječnih vodotokova. Iako je Sabor dva mandata ranije donio odgovarajuće odluke, u praksi se još uvijek ništa nije promijenilo nabolje. “Zabrana eksploatacije pijeska i šljunka iz

riječnih vodotokova na unutarnjim rijekama na snazi je još od 1. siječnja 2010. godine. O tom problemu kao i o posljedicama na gospodarstvo i o ugašenim radnim mjestima također se govorilo na sjednici. Ponovno se aktualiziralo pitanje opravdanosti zabrane eksploatacije zbog uvoza pijeska i šljunka iz susjednih zemalja. Kada bi se omogućilo obavljanje ove gospodarske djelatnosti uz plaćanje koncesije, uz nadzor Agencije za vodne putove to bi se svima u lancu, a na kraju i proračunu Republike Hrvatske, ekonomski isplatilo”, naglašava Bestvina.

Značajno, a neiskorišteno

Međutim, iako je potkraj 2015. godine bilo najava o konačnom početku rješavanja eksploatacije pijeska, protekla 2016. godina nije donijela očekivane rezultate. Agencija za održavanje plovnih putova utrošila je znatno manje sredstava za održavanje plovnih putova u 2016. godini od planiranog, dijelom zbog štednje, a dijelom zbog koncesije koju je dobila tvrtka Vodogradnja za čišćenje pijeska u osječkom akvatoriju. Dinamika vađenja pijeska za 2016. godinu nije poštovana, stoga su se tražili modeli kako to nadoknaditi. Također, pokušavaju se i dalje pronaći modeli za pribavljanje dozvola, suglasnosti ili raspisivanje koncesija koje bi znatno smanjile opterećenje čišćenjem i održavanjem plovnih putova. Iako se o značaju i potencijalima riječnog prometa deklarativno navode konkretni

programi u Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine, u praksi planirani razvoj zapne već na prvim naslagama pijeska. Političku, a vjerojatno i financijsku potporu Hrvatska može pronaći i u stavovima Europske unije. Naime, za daljnji razvitak riječnog prometa Europska komisija predlaže novi program djelovanja koji će omogućiti dugoročne strukturne promjene u sektoru unutarnjih plovnih putova te poboljšati gospodarsku i ekološku učinkovitost tog oblika prijevoza. Riječ je od programu NAIDES 2 kojim su obuhvaćene konkretne mjere i aktivnosti.

Zbog oscilacije vodostaja i zapuštenosti plovnih putova, plovnost savom često je upitna Dok god se takve brojne političke inicijative ne provedu u praksi, mreža unutarnjih vodnih putova i dalje će predstavljati značajan, ali istovremeno potpuno neiskorišten dio nacionalnog bogatstva Hrvatske.

Zajednica za promet na unutarnjim vodama HGK na osnovi pristigle dokumentacije načinit će elaborat na temelju kojega će Ministarstvo iz proračunskih rezervi države tražiti pomoć za sve riječne brodare i luke koje su imale štete zbog leda i niskih temperatura. Vedran Bestvina, tajnik Zajednice za promet na unutarnjim vodama HGK

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 9

Konferencija Izazovi hrvatske gospodarske diplomacije

Svi moramo biti gosp Današnji gospodarski razvoj je nezamisliv bez gospodarske diplomacije, koja je preuzela primat nad drugim vrstama diplomacije, s obzirom na to da utječe na gospodarsku stabilnost, ocijenio je Luka Burilović, predsjednik HGK piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ističe kako je 25 godina hrvatskog diplomatskog priznanja malo i puno vremena u kojem se Hrvatska susrela s mnogo izazova od kojih je globalizacija bila najveći. “Hrvatska ima diplomatske odnose sa 194 država i 87 konzularnih predstavništava. Do sada se tražio optimalan model za predstavljanje Hrvatske u svijetu. Danas ćemo čuti dragocjena iskustva, poput austrijskog. Prilagodba diplomacije raznim promjenama s kojima smo se suočili bila je neophodna”, kazala je ona. “Kroz sveobuhvatan proces gospodarske diplomacije treba raditi više i bolje, s manje resursa te uz pametno upravljanje, a Ministarstvo je upravo

U Politika Ministarstva vanjskih poslova zadnju godinu dana pokazuje da se gospodarska diplomacija stavlja na vrh vanjske politike, nakon nekoliko godina politike samodostatnosti. Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske

organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Jutarnjeg lista prošlog je tjedna održana konferencija Izazovi hrvatske gospodarske diplomacije koja je okupila brojne državne dužnosnike, akademike, gospodarstvenike i ekonomske stručnjake kako bi razgovarali o mogućim pomacima prema najvažnijim izvoznim tržištima u regiji i svijetu. Netom prije same konferencije, HGK i MVEP parafirali su Sporazum o razvijanju vanjskotrgovinske suradnje. “Današnji gospodarski razvoj je nezamisliv bez gospodarske diplomacije, koja je preuzela primat nad drugim vrstama diplomacije, s obzirom na to da utječe na gospodarsku stabilnost”, ocijenio je Luka Burilović, predsjednik HGK. “Preuzimanjem uspješnoga austrijskog modela gospodarske diplomacije te Sporazumom o suradnji MVEP-a i HGK počinje nova era gospodarske diplomacije”, istaknuo je Burilović, dodavši da su austrijske investicije u inozemstvu primjenom modela Austrijske gospodarske komore porasle za čak 332 posto. “Samo 15 posto hrvatskih tvrtki danas izvozi, što znači da za njih postoji velik potencijal”, dodao je on ističući kako svi moramo biti ambasadori gospodarske diplomacije.

Prilagodba diplomacije promjenama

Marija Pejčinović Burić, državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova, 10 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

Treba redefinirati rad veleposlanika koji se umjesto političkim pitanjima moraju baviti gospodarskima, smatra Kolinda Grabar Kitarović bilo vođeno time. Suradnjom s HGK-om poticao se izvoz i jačao položaj hrvatskih tvrtki, s ciljem njihove internacionalizacije”, naglasila je Marija Pejčinović Burić. “Na početku svog mandata obećala sam da ću biti prvi i najbolji hrvatski gospodarski diplomat Republike Hrvatske i od tada se trudim to biti poticanjem razvoja malih i velikih tvrtki”, rekla je predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović. “Otvorenost i dobri gospodarski odnosi se većinom, nažalost, uspostavljaju samo s tržištima u regiji. Druge države imaju dobre rezultate i s onima izvan svojeg susjedstva, a rezultat su kvalitetne gospodarske diplomacije. Treba redefinirati rad veleposlanika

odarski ambasadori koji se umjesto političkim pitanjima moraju baviti gospodarskima. Nismo konkurentni, a na nekim tržištima koja su nam važna još nemamo svoje veleposlanstvo. Politika Ministarstva vanjskih poslova zadnju godinu dana po-

Najvažnija zadaća gospodarske diplomacije upravo je realizacija kapitalnih investicija u Hrvatskoj, ocijenio je Došen kazuje da se gospodarska diplomacija stavlja na vrh vanjske politike, nakon nekoliko godina politike samodostatnosti”, ocijenila je Kolinda Grabar Kitarović. Michael Otter, zamjenik glavnog direktora inicijative Advantage Austria Austrijske gospodarske komore, predstavio je austrijski model gospodarske diplomacije. Austrija je 2016. godine izvezla proizvoda i usluga u vrijednosti 131,2 milijarde, a ima 56.000 izvoznika. Samo u razdoblju od 2002. do 2016. broj izvoznika narastao je za 294 posto. Sektor Advantage Austria ima više od 110 ureda u više od 70 zemalja i 800 zaposlenika. “Novi cilj za Advantage Austriju je poticanje inovativnosti i spajanje tvrtki sa svjetskim tehnologijama koje će im pomoći u poslovanju. Studijskim putovanjima u Sillicon Valley ili Tokio austrijske tvrtke uče od najboljih i suradnjom s najboljim sveučilištima rade na uspješnom marketingu”, objasnio je Otter.

Gospodarska diplomacija - važan kotačić

Na panelu, na kojem su uz predstavnike institucija sudjelovali i gospodarstvenici, predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar je komentiravši nedavni posjet Kataru rekao kako je to bio četvrti korak u osvajanju tog tržišta. “Tamo smo bili u potrazi za distributerom i moram reći kako smo uspjeli potpisati 300.000 dolara vrijedan ugovor, pa je ovaj

zadnji naš posjet svakako bio vrlo uspješan. Istovremeno, naša Vegeta je brend za sebe i prepoznatljiva je diljem svijeta. No da bismo mogli ostvariti svoje poslovne ideje i probiti se na strana tržišta, globalni politički odnosi moraju biti dobri i to je ono što diplomacija treba odraditi”, smatra Pucar. Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2, ističe kako je za informacijsko-tehnološke tvrtke također potrebna gospodarska diplomacija. “Iako je naša industrija globalna, svi mi koji se njome bavimo novi smo na tom tržištu, a većina tvrtki koje su na njemu su male, s manje od 100 zaposlenih. Doduše, nama nisu potrebna skladišta i industrija se ne prati na način kao i druge, pa je i naš pristup gospodarskoj diplomaciji drugačiji od nekih proizvodnih djelatnosti”, zaključio je Mandić. Predsjednik Uprave AD Plastika Marinko Došen je, govoreći o zahtjevnosti dolaska na velika tržišta poput Rusije, rekao kako nema rasta bez investicija. “Upravo gospodarska diplomacija je važan kotačić u tom sustavu. Najvažnija zadaća gospodarske diplomacije upravo je realizacija kapitalnih investicija u Hrvatskoj”, ocijenio je Došen. Zvonimir Viduka, predsjednik Uprave Altproma, naglašava kako je najteže ući na neko tržište. “Mi nalazimo agente i partnere kako bismo uspjeli u tome, no bilo bi dobro da nam u tome pomažu i trgovinski atašei”, zaključio je Viduka.

Kroz sveobuhatan proces gospodarske diplomacije treba raditi više i bolje, s manje resursa te uz pametno upravljanje, a Ministarstvo je upravo bilo vođeno time. Suradnjom s HGK-om poticao se izvoz i jačao položaj hrvatskih tvrtki, s ciljem njihove internacionalizacije. Marija Pejčinović Burić, državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Željko Erkapić, direktor Klastera poljomehanizacije,

Na klastere se zaboravilo

Klasteri su alat za povećanje konkurentnosti. Vrlo je važna njihova podrška u procesu povećanja konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva na europskoj razini. Klastere nije dobro odbacivati nego im se treba osigurati kontinuitet razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

laster poljomehanizacije i njegov direktor Željko Erkapić dva puta su nagrađeni na Nacionalnom savjetovanju za malo gospodarstvo - prvi put 2011., a drugi 2015. godine. S osnivanjem Klastera poljomehanizacije krenulo se 2006. godine, a kao pravna osoba, odnosno trgovačko društvo, Klaster je registriran 2009. godine. Osnovalo ga je osam proizvođača: OLT i Eurometal, oba iz Osijeka, Hittner iz Bjelovara, Gramip iz Dubrave, POD iz Dežanovca, Hidraulika iz Kutine, Labinprogres TPS iz Labina i Pecka iz Markovca Našičkog.

Svi moramo shvatiti da se promjenom vlade neke strategije i neke politike ne bi trebale mijenjati, nego ih se mora podržavati i osiguravati im kontinuitet.

n Što je važno naglasiti kad je riječ o klasterima i klasterskoj politici? - Jako nam je važno upozoriti da je čitava klasterska scena u Hrvatskoj u određenom zastoju što je pogotovo vidljivo u zadnje dvije godine. Moje je mišljenje da se rad operativnih klastera mora reaktivirati. Svi moramo shvatiti da se promjenom vlade neke strategije i neke politike ne bi trebale mijenjati, nego ih se mora podržavati i osiguravati im kontinuitet. Klasteri su alat za povećanje konkurentnosti. Vrlo je važna njihova podrška u procesu povećanja konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva na europskoj razini. Klastere nije dobro odbacivati nego im se treba osigurati kontinuitet. Mnogi klasteri su u ovakvoj situaciji značajno smanjili aktivnost, a neki su prestali s radom. n Zašto je opasno smanjivanje aktivnosti klastera? - Urušavanje klasterske scene koja dobrim dijelom funkcionira na projektima rezultira time da nema projekata. Da se razumijemo: naravno da su EU projekti važni, ali oni nisu jedini koji podupiru aktivnosti važne za rad klastera i njihovih članica. Tu mislim na aktivnosti poput

12 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

Poduzetničkog impulsa gdje već dvije godine nije bilo natječaja namijenjenih klasterima.

n Zašto kažete da nije rješenje u EU fondovima? - Klaster poljomehanizacije je strukturiran kao industrijski klaster i obuhvaća proizvođače poljoprivredne mehanizacije. Često same članice za one aktivnosti koje se financiraju kroz EU projekte ne mogu naći svoj interes, a klaster zbog samoga sebe ili pak zbog klaster-menadžera nije potreban. Klaster nema smisla ako ne zadovolji interes svoga članstva. Tu moramo imati više sluha i Vlada mora stati iza rada klastera. Zato mi i preko konferencije Klasteri - alat za jačanje konkurentnosti u

Važno je upozoriti da je čitava klasterska scena u Hrvatskoj u određenom zastoju Jugoistočnoj Europi šaljemo poruku stručnjacima koji rade u Ministarstvu gospodarstva da malo više pozornosti obrate klasterima te da imaju više sluha za naš rad i aktivnosti.

n Što će se, prema Vašoj procjeni, događati u narednom razdoblju u radu klastera? - Klasteri se nalaze u svim mogućim strategijama i dokumentima. Izdvojio bih dva strateška dokumenta koja su bila potrebna nama klasterima, ali su bila potrebna i Europskoj

Osijek

Rad operativnih klastera se mora reaktivirati

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

uniji. Jedan je vezan uz osnivanje nacionalnih klastera iz kojih su proizišli Centri kompetencija. Zatim klasteri su dobili značajno mjesto u Strategiji pametne specijalizacije i Industrijskoj strategiji. Zato mislim da se na klastere ne bi smjelo zaboravati kada se izrađuje proračun. Znači, klasteri su u svim strategijama, ali ih se operativno ne podržava. Zaboravilo se na njih.

Novi nacionalni klasteri sada su prioritet, a operativni klasteri koji posluju desetak godina su se pomalo pogubili. Očito se ne zna što treba raditi s jednima, a što s drugima

n Zašto se zaboravilo na klastere? - Pa, kada se učestalo mijenja vlada kao što je kod nas bio slučaj u zadnjih godinu dana, onda se i neke koncepcije mijenjaju. Sjetite se da je bivši ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat najavio povratak natječaja za zadruge i klastere i slična udruženja. To je bilo javno objavljeno i svi smo čekali realizaciju te najave. Onda je došlo do pada vlade, izbori, došli su novi ljudi, a i to je ministarstvo pripojeno Ministarstvu gospodarstva.

što svakako treba zaustaviti. U suprotnom bi se napravila šteta cjelokupnom gospodarstvu. Mi smo prepoznati na europskoj razini, radimo desetak godina i sada nam treba podrška kako bismo spasili ono što smo već do sada izgradili.

n Po čemu je specifičan Klaster poljomehanizacije? - Klaster poljomehanizacije je strukturiran kao industrijski klaster i obuhvaća proizvođače poljoprivredne mehanizacije. Znači, ne okuplja trgovce nego proizvođače. Cilj njegova osnivanja bio je očuvati domaću proizvodnju i radna

n To znači da se sada griješi? - Mislim da sada ima i određenog nerazumijevanja o čemu se zapravo radi. Osnovani su, dakle, novi nacionalni klasteri koji su sada postali prioritet, a operativni klasteri koji posluju desetak godina su se pomalo pogubili. Očito se ne zna što treba raditi s jednima, a što s drugima.

Klaster poljomehanizacije je strukturiran kao industrijski klaster i okuplja proizvođače poljoprivredne mehanizacije

n Koliko mogu razumjeti, problem je u tome što ne dobivate sredstva. Je li to točno? - Moram biti jasan i reći da se u ovom slučaju ne radi o traženju donacija nego se traži podrška projektima i aktivnostima. U svakom slučaju ne bi se smjelo dogoditi urušavanje klastera,

mjesta te vratiti izgubljena tržišta. Nastali smo i radimo s ciljem implementacije inovativnih rješenja, ulaganja u istraživanje i razvoj u proizvodnji poljoprivredne mehanizacije te jačanja konkurentnosti svih članica Klastera kao i konkurentnosti samog Klastera.

14 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

n Koja ste tržišta ciljali osim tržišta regije? - Na tom projektu, koji smo nazvali Internacionalizacija poslovanja, radili smo strpljivo. Već 2010. godine otišli smo na sajam u Maroko i izložili proizvode u vrijednosti od 100.000 eura. Nakon tog nastupa odmah smo potpisali jedan ugovor, a naša članica, tvrtka Hidraulika, otvorila je i svoje predstavništvo u Maroku. Nastupili smo i u Alžiru gdje su također sklopljeni određeni poslovi, tako da radimo i tamo. n Na kojim još inozemnim sajmovima nastupate? - Od 2010. godine nastupamo na dva najpoznatija međunarodna sajma iz našeg sektora. Riječ je o Sajmu agrotehnike Hannover Messe te Međunarodnom sajmu poljoprivredne mehanizacije i opreme EIMA u Bologni. Svake godine imamo jedan od tih dvaju sajmova s obzirom na to da se oni održavaju svake dvi-

Naravno da su EU projekti važni, ali oni nisu jedini koji podupiru aktivnosti aktivnosti važne za rad klastera je godine, tako da ako je jedne godine sajam u Hannoveru, druge je u Bologni. Zahvaljujući njima našli smo se u svim bazama podataka značajnijih svjetskih sajmova. Sve je globalizirano tako da smo zahvaljujući toj bazi podataka vidljivi i u Kini i u Africi. Svugdje. Ti su sajmovi ušli u vlasničku strukturu manjih sajmova, a mi smo postali svima vidljivi.

n Što vam to, osim vidljivosti, još znači? - Dostupni smo i za nas se u svijetu zna. U kontaktu smo s mnogo potencijalnih partnera, a iz tih kontakata proizlaze i određeni poslovi. Na taj smo način i brendirani u svijetu. Ne samo da smo na taj način brendirali Klaster poljomehanizacije, već smo kroz naš klaster brendirali cijeli hrvatski sektor. Klaster poljomehanizacije otvorenog je tipa za daljnje pridruživanje. n Možete li usporediti kakva je bila situacija na tržištu prije osnivanja Klastera poljomehanizacije i sada? - Dovoljno je reći da oko 70 posto svoje proizvodnje članice Klastera izvoze. Stalno pratimo trendove i analiziramo ih. Mogu reći da su se tržišta jednostavno urušavala, ne samo kod

Klaster poljomehanizacije je jedan od osnivača dvaju nacionalnih klastera konkurentnosti Koji su još klasteri izišli iz Klastera poljomehanizacije? - Klaster poljomehanizacije osnovalo je osam tvrtki, a on je jedan od osnivača dvaju nacionalnih klastera konkurentnosti. To su Klaster konkurentnosti prehrambeno-prerađivačkog sektora i Klaster automobilskog sektora. Klaster poljomehanizacije je imao interes biti u prerađivačkom sektoru jer su to kupci naših proizvoda, dok smo u automobilskom stoga što dvije naše članice proizvode traktore.

nas nego i u okruženju. Naravno, proizvodnja u državama u našem susjedstvu je također atrofirala. Ono što smo mi kao klaster u procesu internacionalizacije radili jest to da smo vrlo precizno pratili sve trendove na svim tržištima. Zahvaljujući radu i dobrim reakcijama, naše članice izvoze oko 70 posto svoje proizvodnje.

n Što to znači? Kakvi su bili trendovi? - Ako bismo se orijentirali samo na domaće tržište, imali bismo dosta problema. Bez izvoza, nažalost, ne bismo mogli opstati. Malo smo tržište, dok je konkurencija izuzetno jaka. Kroz proces globalizacije sve važnije svjetske tvrtke iz našeg sektora prisutne su na našem tržištu. S druge strane, mi smo na našem području imali još neke procese koji nam nisu išli na ruku. Pao je standard građana, a i trend obrade zemljišta oko vikendica osjetno je smanjen. Segment vikend i hobi programa danas je puno manje zastupljen nego što je to bio nekada. Naša lakša mehanizacija iz tog programa manje je tražena jer se tržište smanjilo. No nije to samo slučaj u Hrvatskoj nego i u okruženju. n Imate li kontakte s kineskim kompanijama? - Između ostalog, sudjelovao sam na jednom forumu u Kini gdje smo stupili u kontakt s tamošnjim najvećim proizvođačem automobila, građevinske i poljoprivredne mehanizacije. S njim smo bili na sajmu u Hannoveru. Razgovaramo o raznim mogućnostima suradnje bilo kroz kooperaciju, bilo kroz određene trgovačke kanale. U procesu internacionalizacije poslovanja naših članica, kontakti i prostor za suradnju na različitim razinama stvaraju se upravo kroz Klaster poljomehanizacije.

Nastali smo i radimo s ciljem implementacije inovativnih rješenja, ulaganja u istraživanje i razvoj u proizvodnji poljoprivredne mehanizacije te jačanja konkurentnosti svih članica Klastera kao i konkurentnosti samog Klastera.

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 15

PV ANALIZA Klasteri

16 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

NeizostavNI model udruživanja Država bi morala na svaki način pogodovati organiziranju tvrtki u klastere i tako brinuti o perspektivnim sektorima, ali i malim tvrtkama kojima bi se mogli stvoriti veći izgledi za opstanak, ističu Guste Santini i Marijan Kavran u svojem zajedničkom dokumentu piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

očetna godina u fazi razvoja klastera u Hrvatskoj je 2003. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva tada je raspisalo natječaj za izradu studija o mogućnosti razvoja klastera u pojedinim industrijama. “Cilj klasterizacije u Republici Hrvatskoj usmjeren je na stvaranje mreže poduzetnika koji će zajedničkim snagama osmisliti nove proizvode te otkloniti probleme usitnjene proizvodnje i nedostatnih proizvodnih kapaciteta. Povezivanje tvrtki u klastere bilo je temeljeno na zajedničkom ulaganju u istraživanje i razvoj, nastupima na domaćim i međunarodnim sajmovima, zajedničkim troškovima marketinga, edukacijama, te u konačnici konkurentnijom nabavom”, pojašnjava Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT Hrvatske gospodarske komore.

Ciljevi i strategije

Nakon toga je održano niz edukacija. Tako je u suradnji sa 53 poduzetnička centra, poduzetnička inkubatora, HGK-om, HOK-om i HUPom, 2005. godine održana edukcija Udruživanjem do uspjeha kojom se htjelo podići razinu svijesti o važnosti povezivanja i udruživanja. Već godinu dana kasnije provedena je edukacija klaster-menadžera principom training on the job u suradnji s German Organisation for Technical Cooperation. Kao rezultat toga nastao je i praktični priručnik za klaster-menadžere.

U razdoblju od 2005. do 2014. godine osnovano je više od 120 poslovnih klastera od kojih je danas aktivno njih šezdesetak. U razdoblju od 2005. do 2011. godine Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva sufinanciralo je osnivanje i rad 46 klastera kao i inicijativa

Godine 2003. raspisan je natječaj za izradu studija o mogućnosti razvoja klastera u pojedinim industrijama za uspostavu klastera u ukupnom iznosu od 27 milijuna kuna. Ti su klasteri i inicijative udruživali ukupno 504 tvrtke u kojima je bilo 25.063 zaposlena. Politika klastera je sastavni dio gospodarske politike Europske unije, a posebice u svezi s obnovljenom Lisabonskom strategijom i EU strategijom 2020. U tom smislu klasterima su na raspolaganju stajali brojni programi EU-a i inicijative za razvoj klastera kao što je CIP - Okvirni program za konkuretnost i inovacije, Pro Ino Europe - European Cluster Alliance, FP7 - Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj, Eureka, IPA - Instrument pretpristupne pomoći i IPA IIIc. 8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA

120

više od poslovnih klastera

osnovano od 2005. do 2014. (danas aktivno njih 60)

Ciljevi Strategije razvoja klastera 2011.2020. su povećanje izvoza i omogućavanje pristupa novim tržištima, potom transfer i uvođenje novih tehnologija u hrvatskom gospodarstvu, poboljšanje okvirnih uvjeta za inovacije, povezivanje raznih komplementarnih sektora i posredničkih organizacija te uvođenje i poboljšavanje normi kvalitete i procesa u klasterima i članovima klastera. Mjere za jačanje klastera i njihovih klasterskih članica, jačanje kapaciteta klastera, klasterskih članica i klasterskih asocijacija su svakako potpora jačanju konkurentnosti klasterskih članica kao i umrežavanje klastera na regionalnoj razini, potom razne mjere za poticanje inovacija i transfera novih tehnologija te potpora inovacijama i jačanje transfera tehnologija. Naravno, tu je i potpora suradnji s akademskom zajednicom i istraživanjem i razvojem.

Nacionalni klasteri konkurentnosti

13 hrvatskih klastera

konkurentnosti osnovano 2013.

više od mlrd kn

moglo bi se iskoristiti putem alata inovativnih i zelenih javnih nabava

Početkom 2013. godine osnovani su hrvatski klasteri konkuretnosti. “U svrhu poticanja razvoja i rasta hrvatskog gospodarstva, Ministarstvo gospodarstva odlučilo je grupirati sve javne, privatne i znanstveno-istraživačke predstavnike u inovativnim sektorima, a sve u cilju jačanja konkurentnosti hrvatskih tvrtki, a posljedično i hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini. Na osnovi prikupljenih analitičkih podataka te rezultata detaljnog mapiranja postojećih klastera u Republici Hrvatskoj, identificirano je 12 prioritetnih i potencijalnih industrijskih sektora hrvatskog gospodarstva”, pojašnjava Tajana Kesić Šapić. Tada je osnovano 13 hrvatskih klastera konkurentnosti: Hrvatski klaster konkurentnosti automobilskog sektora, Hrvatski klaster konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora, Hrvatski klaster konkurentnosti prehrambeno-prerađivačkog sektora, Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, Hrvatski klaster konkurentnosti kemijske industrije, Hrvatski klaster konkurentnosti zdravstvene industrije, Hrvatski klaster konkurentnosti industrije tekstila, kože i obuće, Hrvatski klaster konkurentnosti građevinske industrije, Hrvatski klaster konkurentnosti ICT industrije, Hrvatski klaster konkurentnosti obrambene industrije, Hrvatski klaster konkurentnosti sektora elektroenergetskih i proizvodnih strojeva i tehnologija, Hrvatski klaster konkurentnosti pomorske industrije te Hrvatski klaster konkurentnosti personalizirane medicine. Prema mišljenju Tajane Kesić Šapić, ključni problemi na razini države su vidljiv nedostatak koordinacije i koherentnosti raznih povezanih politika i dionika te nepostojanje kontinuiteta aktivnosti – svaka nova vlada počinje

18 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

ispočetka. Vidljiv je nedostatak financijskih i kadrovskih resursa, nedostatna raznolikost potpornih mjera i instrumenata za klastere kao i nedostatak nadzora i ocjene politika.

Financijski projekti moraju biti prilagođeni klasterima, smatra Tajana Kesić Šapić “Ključni problemi na razini klastera tvrtki je nepostojanje dovoljno globalno aktivnih poduzeća, niska razina inovacije u mnogim klasterima, niska razina investicija malih i srednjih poduzeća u tehnologiju, istraživanje i razvoj te posljedično niska produktivnost, mali opseg i raspon suradnje članica klastera. Potom niska razina suradnje među klasterima, nedostatak financijskih resursa za klasterske aktivnosti od 2014. godine naovamo, nedostatak ljudskih potencijala za klasterske aktivnosti te nedostatak obuke za menadžere i članice klastera”, kaže Tajana Kesić Šapić. Kako bi se sve to premostilo, prema njenom mišljenju, nužno je postići bolju koordinaciju dionika u provedbi Strategije razvoja klastera u smislu nastavljanja s provedbom mjera iz Strategije te je potrebno po uzoru na većinu EU zemalja

omogućiti financijsku podršku klasterima za nastavak inicijativa. “Financijski projekti moraju biti prilagođeni klasterima, a ne kao standardni projekti za trgovačka društva. Vlada i javni naručitelji putem alata inovativnih i zelenih javnih nabava moraju otvoriti vrata za korištenje više od 42 milijarde kuna domaćim proizvođačima. Namjeravamo proširiti bazu korisnika projekata za internacionalizaciju kako bi HGK mogao koristiti strukturne fondove kojima bi pokrivao veći dio troškova organizacije nastupa na međunarodnim sajmovima te, naravno, pokrenuti edukaciju o važnosti umrežavanja kao i edukaciju za klaster-menadžere”, pojašnjava Tajana Kesić Šapić.

Daljnja klasterizacija gospodarstva

Za razvoj i pozicioniranje klastera u narednom razdoblju vrijedan je dokument čiji su autori ekonomski analitičar Guste Santini i direktor Klastera drvne industrije Marijan Kavran pod nazivom Podloge i teze za daljnju klasterizaciju hrvatskog gospodarstva. U tom dokumentu autori zaključuju kako bi država trebala biti životno zainteresirana za formiranje i razvoj klasera jer tako okrupnjuje fragmentirano i atomizirano hrvatsko gospodarstvo. S druge strane, treba uzeti u obzir činjenicu da državna birokracija nije spremna ni opremljena za učinkovito djelovanje u uvjetima velikog broja tržišnih aktera, stoga bi se pojava klastera - osim osnovnoškolske misije

generiranja inovacija i pokretanja dodatnih edukacija i prijenosa sektorskih znanja - trebala tretirati kao jedno od rješenja za povećanje učinkovitosti države i rast pojedinih sektora. Santini i Kavran ističu kako bi država morala na svaki način pogodovati organiziranju tvrtki u klastere te tako brinuti o perspektivnim sektorima, ali i malim tvrtkama kojima bi se mogli stvoriti veći izgledi za opstanak. “Tek dinamiziranjem razvoja, dakle kada novi igrači budu brže rasli, više proizvodili, nego što će slabi propadajući smanjiti ukupnu proizvodnju, moguće je govoriti o poželjnom čišćenju putem tržišnog mehanizma. Naše je mišljenje da i tada nije svejedno hoće li neka tvrtka propasti ili neće. Jasno, ono što posebno valja poticati je identifikacija malih tvrtki, koje će jednog dana postati velike tvrtke. To znači da se radi o tvrtkama koje ostvaruju veliku dodanu vrijednost, što omogućuje akumulaciju i visoki kreditni rejting. Ekonomska povijest nas uči da su sve zemlje, bez izuzetka, posebnu pažnju posvećivale razvoju nacionalnih industrija. SAD, Njemačka i Japan nekad i Kina danas su samo najpoznatiji slučajevi koji su se deklarativno zalagali za otvorenu ekonomiju, koji su tijekom krize 2008. godine očuvali nacionalnu industriju i obranili svoje resurse. Predsjednici država i vlada nisu se libili pozivati tvrtke da zadrže proizvodnju u matičnoj državi, što se događalo, primjerice, u automobilskoj industriji Francuske i SAD-u danas”, pojašnjava Kavran njihove zaključke.

Klasteri nemaju za cilj samo unaprijediti učinkovitost hrvatskog

gospodarstva, već su ambicije rijetkih policymakera bile da klasteri budu razvojni katalizatori i često pokretači projekata. Marijan Kavran, direktor Klastera drvne industrije

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA Posljedice neuključivanja

Nužno je postići bolju koordinaciju dionika u provedbi Strategije razvoja klastera u smislu nastavljanja s provedbom mjera iz Strategije te je potrebno po uzoru na većinu EU zemalja omogućiti financijsku podršku klasterima za nastavak inicijativa.

Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT HGK

Santini i Kavran smatraju da je, ako izostane briga i interes vlade za daljnji razvoj klastera, sasvim jasno kako će se nastaviti urušavanje poslovne mreže te da će doći do sloma klasterskog djelovanja koji će obuhvatiti većinu umjetnih, oktroiranih ili sektore slabije integriranih klastera. To nije, niti može biti alternativa europskim politikama koje ozbiljno računaju na klastere, naglašavaju oni. Napominju da je u uvjetima jedinstvenog globalnog tržišta hrvatsko nacionalno tržište samo dio jedinstvenog europskog tržišta. Argument da je tomu tako nalaze u činjenici da među članicama EU-a nema carinskih barijera, te to što se EU opredijelio za tržišnu ekonomiju bez intervencionizma ili, preciznije, sa što manje intervencionizma. “To znači da nacionalne ekonomske politike u okviru dogovorenih temeljnih odrednica na razini EU-a formiraju svoje nacionalne ekonomske politike, pa tako i politike poslovnog povezivanja i umrežavanja. Nacionalne politike valja identificirati kao politike određenih regija, kako bi iste dinamizirale svoj gospodarski razvoj i tako ostvarile jedinstveni EU cilj - nužnost uravnoteženja razvoja svih zemalja i regija. S druge strane, takav model uzajamnosti podsjeća i na odnose u bivšoj državi, kada su najrazvijeniji snosili troškove razvoja nerazvijenih regija. Uzimajući u obzir trenutne odnose na razini EU-a, može se istaknuti da se unatoč ranije proklamiranom stavu EU-a o potrebi razvojnog uravnoteženja neke regije, poput Bavarske, Baskije, Flandrije ili Lombardije, provode znatno dinamičnije razvojne politike koje se služe različitim modelima jačanja konkurentnosti, od kojih je politika klasterizacije konstantna u zadnjih 20 godina. Finski klaster brodogradnje, njemački bioklaster, poljski klaster proizvođača namještaja samo su neki primjeri europske uspješnosti”, ističe Kavran.

Niže stope rasta

Nesporno je, napominju Santini i Kavran, da Hrvatska u posljednjem desetljeću ostvaruje niže stope rasta i da se radi o svojevrsnom gospodarskom zaostajanju. Svi akteri na gospodarskoj i političkoj sceni, zaključuju autori dokumenta, su jedinstveni u stavu o potrebi dinamiziranja rasta i u ocjeni da nam nedostaju ambiciozniji ciljevi bez kojih će biti nemoguće dostići europsko gospodarstvo. “Kako bi se tako određen cilj mogao ostvariti, potrebno je stvoriti institucionalni okvir za primjenu inovativnih i sofisticiranih politika. Klasteri nemaju za cilj samo unaprijediti učinkovitost hrvatskog gospodarstva, već su ambicije rijetkih policymakera bile da klasteri budu razvojni katalizatori i često pokretači projekata. Uzimajući u obzir i trenutačna ograničenja, od

20 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

kojih se ističe odljev mladih ljudi, nameće se potreba promatranja klastera kao moguće poluge za otvaranje radnih mjesta, temeljenih na nacionalnim znanstvenim resursima, R&D-u i kreativnim uslugama. Ovdje se radi o kompleksnom i slojevitom pristupu daljnjoj ulozi klastera u razvoju pojedinih sektora, ali i razvoju ruralnih područja, od inzistiranja na obrazovnom i istraživačkom pristupu do proizvodnje proizvoda veće i velike dodane vrijednosti temeljene na raspoloživim sirovinskim resursima, industrijskoj tradiciji, znanju, položajnoj renti ili tržišnoj poziciji”, naglašava Kavran.

Reafirmacija klastera

Uvođenje i reafirmacija klastera se, prema zaključcima autora dokumenta, neće, niti se mogu dogoditi sami od sebe, ma koliko se nositelji vlasti zalagali za tržišno gospodarstvo i koliko se nekima čini zgodno i pragmatično oživjeti klastere u nedostatku nekih učinkovitijih poslovnih rješenja i modela. “To se može dogoditi samo u slučaju ako vlada i nadležne institucije jasno i vrlo precizno, primjerice kroz istraživa-

Uvođenje i reafirmacija klastera se neće, niti se mogu dogoditi sami od sebe, ističu Santini i Kavran nje među domaćim klasterima i benchmarkom identificiraju kako to rade pametne i uspješne zemlje u svijetu. Potrebna je, s jedne strane, proaktivna uloga države kroz jasan institucionalan okvir i zakonske podloge. S druge strane, treba nedvosmislena i svekolika pomoć države u određivanju strategije, a samim time i definiranje daljnjih očekivanja od klasterizacije. Prema uzoru na europsku administraciju, treba s najviših razina vlasti žurno odaslati jasnu poruku kako je strateški cilj države uključiti klastere u nastavak jačanja gospodarstva i razvojnih procesa, a ne da se klastere promatra tek kao nove oblike poslovnih udruženja, distributere ili spone za kanaliziranje europskog novca ili pak podij za površne istupe akademskih stručnjaka. Klasteri su još uvijek u svijetu vrlo zanimljivo štivo i izazovan dnevni red za kreativne pojedince, najuspješnije start-upove, čak i za poneke vodeće globalne kompanije, te snažan razvojni alat za vlade i nadležne institucije”, pojašnjava zaključke Marijan Kavran.

Konferencija Gospodarski razgovori o arhitekturi

Početi vrednovati arhitektonske projekte Potrebna je sustavna reforma zakona o gradnji te o prostornom uređenju kao i određene izmjene u upravnom postupku pri ishođenju građevinske i lokacijske dozvole piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

raditeljstvo može biti poticaj, ali i kočnica društvenog i gospodarskog razvoja, a zbog značajnog rasta ulaganja, potrebno je reaktivirati i preoblikovati Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, jedan je od zaključaka s prošlotjedne konferencije Gospodarski razgovori o arhitekturi, održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Isto tako, zaključeno je kako treba konačno početi vrednovati arhitektonske i graditeljske projekte za što je potrebno osnovati relevantna povjerenstva, uvesti profesionalnu funkciju gradskog urbanista te odabrati arhitekte na temelju natječaja u kojima neće biti važna cijena nego kvaliteta. Potrebna je i sustavna reforma Zakona o gradnji te o prostornom uređenju kao i određene izmjene u upravnom postupku pri ishođenju građevinske i lokacijske dozvole. Osim toga, ovlašteni arhitekti trebaju preuzeti zakonsku odgovornost za ispravnost i usklađenost svih projekata, a referenti su odgovorni za složenost zahtjeva te za rok izdavanja dozvole, rečeno je na konferenciji.

Pojednostaviti proces dobivanja građevinskih dozvola

“Zahvaljujući brojnim izmjenama, Generalni urbanistički plan (GUP) pretvara se u provedbeni dokument. Izgubio je osnovni koncept, ali i viziju kako se urbani prostori žele unaprijediti i razvijati neke nove vrijednosti”, ocijenila je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze. ”Primjećuje se nedostatak stručne arhitektonske kritike, a uočljivo je i odustajanje od javnog natječaja koji predlaže

smatra kako treba uspostaviti sustav ocjenjivanja arhitektonskih projekata, a važna je i uspostava sustava povjerenstva. S njim se složio i Miroslav Škoda, direktor tvrtke Atrium, koji je istaknuo nužnost pojednostavljivanja procesa dobivanja dozvola za građenje što je ključna točka i imperativ za investicije. Dodao je i kako se novim zakonom o gradnji mora ubrzati postupak izdavanja dozvole za izgradnju. Lovro Kuščević, ministar graditeljstva i prostornog uređenja, je naglasio kako je arhitektura posebice važna u održivom razvoju Hrvatske, a arhitekti svojim mišljenjem te predlaganjem rješenja mogu pridonijeti rješavanju pitanja koja koče razvoj gradnje u Hrvatskoj. “Vlada je usvojila Strategiju prostornog razvoja, u izradi je prostorni plan Hrvatske, a arhitekti su svojim znanjem i iskustvom pozvani djelovati na tom području. Sve probleme koje su oni uočili nastojat ćemo rješavati izmjenama Zakona o gradnji te Zakona o prostornom planiranju”, rekao je Kuščević dodavši kako će se do kraja godine omogućiti predaja projektne dokumentacije sustavom e-Dozvole.

Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević i potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj

najbolja stručna rješenja za urbanizam, arhitekturu i dizajn javnog prostora. Nedostaje i edukacije za djelovanje na gospodarskom planu”, smatra Mirjana Čagalj dodajući kako planiranim sustavnim razvojem graditeljstvo treba postati značajan i konkurentan domaći izvozni proizvod građevinske industrije. Direktor tvrtke Studio A Nenad Kondža

Administrativne barijere

Za izdavanje dozvole potrebno je 19 dokumenata i 128 dana Hrvatska je, od 189 zemalja u svijetu, na 40. mjestu prema lakoći poslovanja, 60. mjestu po uknjižbi vlasništva, a na 129. mjestu u izdavanju građevinskih dozvola. Za izdavanje dozvole potrebno je 19 dokumenata,

128 dana, a troškovi građevinske dozvole iznose 8,8 posto vrijednosti nekretnine. Inače, u zadnjih 25 godina doneseno je 140 zakona i propisa iz područja gradnje, kazao je direktor tvrtke UPI 2 Daniel Malčić.

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO Global Entrepreneurship Monitor - GEM

HrvatskA je još (ne)poduzetnička zemlja Konkurentnost se ne ostvaruje ulaganjem u tehnologiju, nego inovativnim proizvodima. Nedostatak novih proizvoda onemogućava Hrvatskoj da izađe s tržišta na kojima je velika konkurencija, ocijenila je Slavica Singer piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Hrvatska će ostati nepoduzetnička zemlja sve dok se ne ostvare usklađene i istovremene vladine politike na stvaranju poticajnog poduzetničkog eko sustava, a obrazovne institucije ne pridonesu izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih.

rvatska je u vrhu Europske unije po iskazanim poduzetničkim namjerama, ali je percepcija o prilikama ispod prosjeka Europske unije - 25 posto odraslih stanovnika vidi priliku, ali je to nedovoljno da se Hrvatska “odlijepi” od začelja Europske unije, istaknula je voditeljica GEMovog tima za Hrvatsku, profesorica na osječkom Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera Slavica Singer na prošlotjednom predstavljanju rezultata najvećeg svjetskog istraživanja poduzetništva za proteklu godinu - Global Entrepreneurship Monitor (GEM). Prema dobivenim rezultatima, u ovih 15 godina od kad se provodi istraživanje, Hrvatska još uvijek nije postala poduzetnička zemlja, a poduzetnici trpe nizak društveni status. U GEM istraživanju za 2016. godinu sudjelovalo je 66 zemalja, koje čine 70 posto svjetskog stanovništva i 85 posto svjetskog BDP-a. Istraživanje za Hrvatsku proveo je CEPOR Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva u suradnji s istraživačkim timom Ekonomskog fakulteta u Osijeku. “Za razliku od Hrvatske, jedna trećina odraslih stanovnika u EU vidi priliku. To govori o velikoj razlici u potencijalu koji određuje poduzetnički kapacitet zemlje jer, primjerice, u Švedskoj to iznosi čak 78 posto”, istaknula je Slavica Singer te dodala kako u Hrvatskoj visoka razina izraženih namjera za poduzetničko djelovanje nije rezultat uočenih prilika nego nužde kao što je gubitak posla.

U poduzetništvo iz nužde Slavica Singer, profesorica na osječkom Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera

Razlika u tom ekspertskom i emocionalnom potencijalu vidi se iz odnosa pokrenutih poslovnih pothvata zbog uočene prilike i iz nužde (tzv. motivacijski indeks). U Hrvatskoj je taj motivacijski indeks u 2016. godini bio 2,2, dok je prosjek za EU 5,3, a za Švedsku 19,6,

22 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

odnosno u Švedskoj je bilo 19,6 puta više onih koji su svoj poslovni pothvat pokrenuli zbog uočene prilike u odnosu na one koji su to učinili iz nužde, a u Hrvatskoj samo 2,2 puta više. Profesorica Singer je u Hrvatskoj izdvojila Liku i Banovinu, odnosno županije koje pokrivaju ovu regiju, ističući kako je kod njih taj pokazatelj manji od jedan, a ostale regije ne dosežu ni dva, što je indikator da se više poslovnih pothvata pokrenulo zbog nužde nego zbog prilike.

Visoka razina izraženih namjera za poduzetničko djelovanje u Hrvatskoj je rezultat nužde Tek 46 posto ispitanih smatra da uspješni poduzetnici imaju visok društveni status, po čemu je Hrvatska na posljednjem mjestu od 22 članice EU-a. Usporedbe radi, taj je postotak kod ispitanika u Finskoj ili Irskoj 84 posto. Osvrćući se na činjenicu da se malo toga promijenilo u hrvatskoj poduzetničkoj klimi u 15 godina ovog istraživanja, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić je istaknuo kako poslodavci stalno upozoravaju na to da se malo toga mijenja na bolje. “Ako gledate i danas političku situaciju, opet se poslodavci prozivaju bez argumenata, optužuje ih se za svakakve stvari, a to stvara lošu klimu oko poslodavaca, ali i općenito oko poduzetništva u Hrvatskoj. Sve ono što mi

želimo, a to su nova radna mjesta, kvalitetna radna mjesta, visoke plaće, povrat mladih ili zaustavljanje njihovog odlaska, mogu odraditi samo privatni poslodavci, to ne može odraditi država. Znači, od nas se očekuje da odradimo sve to, ali nas se u svemu tome onemogućava, zaustavlja i usporava”, ocijenio je Majetić koji smatra da je i sama klima oko poslodavaca negativna.

Nova tehnologija bez inovativnih proizvoda

Hrvatska i dalje ima malo rastućih poduzeća, odnosno onih koja koristeći najnoviju tehnologiju i inovativnost stvaraju nove proizvode. Iako trećina hrvatskih poduzeća koristi najnoviju tehnologiju u svom području, više od 70 posto njih ima proizvode koji nisu novost na tržištu. “Konkurentnost se ne ostvaruje ulaganjem u tehnologiju, nego inovativnim proizvodima. Nedostatak novih proizvoda onemogućava Hrvatskoj da izađe s tržišta na kojima je velika konkurencija”, ocijenila je Slavica Singer. Po poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika Hrvatska je iznad prosjeka Europske unije,

odnosno sa 10,4 posto dijeli drugo mjesto s Nizozemskom. Poduzetnička aktivnost događa se u okolini koja je u Hrvatskoj više ograničavajuća nego stimulirajuća. Prema ocjenama stručnjaka, a u istraživanju je anketirano njih 40, samo dvije komponente (raspoloživost i kvaliteta fizičke infrastrukture - telekomunikacijska, prometna i dinamika domaćeg tržišta) djeluju stimulirajuće na poduzetničku aktivnost. Posebno ograničavajuće komponente poduzetničkog eko sustava u Hrvatskoj su Vladine politike prema regulatornom okviru, prisutnost značajnih barijera ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor, kulturne i društvene norme (sustav vrijednosti) te nedostatan doprinos osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih. Slavica Singer je istaknula kako će Hrvatska ostati nepoduzetnička zemlja sve dok se ne ostvare usklađene i istovremene vladine politike na stvaranju poticajnog poduzetničkog eko sustava, prvenstveno u eliminiranju administrativnih barijera, a obrazovne institucije ne pridonesu izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih.

Velimir Šonje, Sandro Mur, Saša Cvetojević, Zdenko Adrović i Ivan Bračić

25%

odraslih stanovnika Hrvatske vidi priliku u poduzetništvu

više od

70%

hrvatskih tvrtki ima proizvode koji nisu novost na tržištu

Sandro Mur, Bellabeat

Usredotočiti se na posao i raditi Kluč poslovnog uspjeha u zemlji koja nažalost nikako da izađe iz začaranog (ne)poduzetničkog okruženja otkrio je mladi poduzetnik Sandro Mur, osnivač Bellabeata, tvrtke koja se bavi inovativnom proizvodnjom pametnih uređaja za život. Vrijednost njegove tvrtke mjeri se u stotinama milijuna eura, a podružnice ima u San Franciscu, Londonu i Hong Kongu. “Ključ uspjeha je zatvoriti se u svoja četiri zida i biti stabi-

lan. Ni vlada ni politička (ne)stabilnost, a ni naša poduzetnička klima ne mogu utjecati na mene ako sam usredotočen na posao i ako radim. To je vrlo jednostavno. Prilikom pokretanja posla, svi mi, bili u Hrvatskoj ili u SAD-u, imamo problem doći do sredstava, ali treba se truditi, i moram vam reći da je u poduzetništvu upravo najteže dobiti sredstva. Ništa nije teže od dobivanja novca. Mi smo uspjeli u tome, a u Hrvatskoj ima još

poduzetnika kojima to uspijeva. Ne treba se toliko žaliti. U Hrvatskoj je teško, ali teško je i vani”, rekao je Mur.

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO 21. nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduze

Gospodarski rast se mora nastAviti Jedna od najvažnijih zadaća Vlade je stabilnost gospodarstva i bolje gospodarsko ozračje, a da smo na pravom putu potvrđuju podaci Eurostata po kojima je zaposleno 27.000 radnika više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kazala je Martina Dalić piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N Do ovoga trenutka iznos podrške za ugovorene projekte dosegao je 611 milijuna kuna,

što znači da je bespovratnim sredstvima EU-a poduprta ukupna vrijednost različitih gospodarskih projekata vrijednih 1,8 milijardi kuna. Martina Dalić, potpredsjednica Vlade

a ovogodišnjem 21. nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu u Šibeniku, proteklog se tjedna okupilo nekoliko stotina sudionika koji su raspravljali o mogućnostima financiranja mikro, malih i srednjih poduzeća te pravilima za prijavu projekata za bespovratne potpore EU-a. Bilo je riječi i o digitalizaciji gospodarstva, povezanosti obrazovanja i gospodarstva te o rasterećenju gospodarstva. Također, bile su organizirane i dvije radionice o pripremi projekata za natječaje Certifikatom do tržišta i Razvoj infrastrukture poduzetničkih zona.

Važna stabilnost i timski rad

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić istaknula je važnost timskog rada i stabilnosti političkog i gospodarskog sustava. Podsjetila je na pozitivne trendove u gospodarstvu te važnost nastavka gospodarskog rasta. “Jedna od najvažnijih zadaća Vlade je stabilnost gospodarstva i bolje gospodarsko ozračje, a da smo na pravom putu potvrđuju podaci Eurostata po kojima je zaposleno 27.000 radnika više u odnosu na isto razdoblje prošle godine”, kazala je Martina Dalić. Osvrćući se na stanje u Agrokoru, Martina Dalić je naglasila kako je Vlada kvalitetno i pravodobno reagirala time što je uvela prinudnu upravu, što je napravljeno odmah nakon što su rejting agencije donijele nekoliko negativnih mišljenja. “Osnažili smo zakonodavni i institucionalni okvir koji je omogućio upravljanje rizicima. Zakon je omogućio stabilizaciju stanja u Agrokoru nakon što su tvrtke iz tog sustava završile u blokadi, omogućio je isplatu plaća zaposlenicima kao i dijela potraživanja za oko 2000 dobavljača. Istovremeno, kroz mjere ekonomske politike pokrenuli smo niz promjena koje će, uvjerena sam, rezultirati boljim uvjetima poslovanja. Tu prije svega mislim na poreznu reformu, na niz mjera za poticanje

24 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

zapošljavanja i povećanje administrativnog rasterećenja”, kazala je potpredsjednica Vlade podcrtavši veliku mogućnost povlačenja sredstava iz EU fondova

Sredstva treba usmjeriti prema djelatnostima koje imaju najveći potencijal rasta i stvaranja dodane vrijednosti, ističe Nataša Mikuš Žigman “Do ovoga trenutka iznos podrške za ugovorene projekte dosegao je 611 milijuna kuna, što znači da je tim bespovratnim sredstvima poduprta ukupna vrijednost različitih gospodarskih projekata vrijednih 1,8 milijardi kuna. Skupa s potpornim institucijama nastavit ćemo raditi kako bismo zadovoljili sve institucionalne zahtjeve da bi cjelokupni iznos alokacije Prioriteta 3, bio dostupan poduzetnicima. EU fondovi su velika prigoda poduzetnicima i jedinicama lokalne samouprave. Glavni naš cilj je osnažiti stopu rasta te osigurati njegov rast u dužem vremenskom razdoblju”, istaknula je Martina Dalić.

Sredstva EU fondova

Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta ustvrdila je kako se razvoj poduzetništva može potaknuti olakšavanjem uvjeta poslovanja, kako za poduzetnike tako i za ulagače. “Sredstva

tništvu

treba usmjeriti prema onim djelatnostima koje imaju najveći potencijal rasta i stvaranja dodane vrijednosti, a to su ponajviše izvozne djelatnosti, nove tehnologije, turizam i poljoprivreda. Važno je povećati i učinkovitost administracije te modernizirati postupke u državnim institucijama kako bi bili servis poduzetnicima te uskladiti obrazovni sustav s potrebama tržišta rada. Jako je važno osiguranje stabilnosti javnih financija što je direktno vezano uz gospodarsku stabilnost”, smatra Nataša Mikuš Žigman, koja je napomenula da se od 2016. godine poticaji malom i srednjem poduzetništvu financiraju isključivo iz strukturnih fondova EU-a. Zvonimir Savić direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, kaže da je korištenje EU fondova velika prigoda za poduzetnike, posebice u vremenu recesije. Prema njegovom mišljenju, važno je naglasiti da poduzetnici pri prijavi projekata često rade greške. “Jedna od najčešćih grešaka koje rade je nepažljivo čitanje natječajnih propozicija, odnosno dokumentacije. Poduzetnik mora najprije utvrditi može li njegova tvrtka sudjelovati na nekom natječaju te potom vidjeti odgovara li njegov projekt propozicijama natječaja. Najveći broj prijava upravo ne prolazi zbog ova dva propusta. Najvažnija je, dakle, priprema projekta na natječaj koji odgovara nekom razvojnom projektu koji tvrtka ima. Ne ide se na natječaj zbog toga što je raspisan već stoga što imate projekt koji odgovara natječaju”, rekao je Savić.

Potporne institucije

U Hrvatskoj je registrirano 177 poduzetničkih zona, 60 razvojnih agencija, 28 poduzetničkih centara, 45 poslovnih inkubatora, tri poslovna akceleratora, jedan poslovni i znanstveno tehnološki park te pet Centara kompetencije. “Njihova je uloga podržavanje razvoja poslovnog okruženja. To su potporne institucije koje djeluju na pojedinim lokacijama te je stoga važna i potpora jedinica lokalne samouprave. Potporne institucije moraju koristiti poduzetnicima a ne jedinicama lokalne samouprave. Svjesni smo da je novac važan za svaki poduzetnički pothvat, no s druge strane znamo da sam novac ne znači ništa ako ne postoji infrastruktura u kojoj poduzetnik može raditi i poslovati”, pojasnio je Mario Antonić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta. Tamara Perko predsjednica Uprave HBORa, naglasila je da u budućnosti HBOR vidi svoju ulogu u podršci izvoznicima koji su pokretači gospodarstva te stoga moraju dobiti apsolutnu podršku. Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a, prezentirao je sve prednosti i mogućnosti ESIF jamstava i ESIF zajmova te načine podnošenja prijava. “ESIF zajmovi omogućuju modernizaciju i proširenje postojećeg poslovanja, zadržavanje postojećih te otvaranje novih radnih mjesta, a namijenjeni su osnivanju obrta i trgovačkih društava, samozapošljavanju, a mogu se iskoristiti i kao obrtna sredstva”, pojasnio je Vrbanec.

Korištenje EU fondova je velika prigoda za poduzetnike,

posebice u vremenu recesije. No važno je naglasiti da poduzetnici pri prijavi projekata često rade greške. Zvonimir Savić, HGK

Ministarstvo Gospodarstva i Hamag bicro

Nagrade najuspješnijima Na Savjetovanju su uručene i nagrade najuspješnijim tvrtkama koje su koristile sredstva Ministarstva gospodarstva i HAMAG BICRO-a. Tako je najbolji mali poduzetnik karlovačka tvrtka Toner, najbolji mikro poduzetnik bjelovarska tvrtka Posavac-Prozori i vrata, najbolji srednji poduzetnik tvrtka

Prostoria iz Pustodola Začretskog, najbolji veliki poduzetnik Omco Croatia iz Huma na Sutli, najbolja poduzetnica zagrebački Olival, najbolji izvoznik tvrtka Sobočan Interijeri iz Murskog Središća, najbolji inovativni poduzetnik osječka tvrtka Shovel, najbolji mladi poduzetnik Urban Mobility iz Zagreba,

dok je kao najbolji obrtnik nagrađen Josip Pleško, Obrada metala i trgovina iz Zaboka.

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 25

S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade

Zdravko Marić preživio glasovanje u Saboru Za opoziv ministra financija glasovalo je 75 saborskih zastupnika, a isto toliko ih je bilo protiv. Inicijativa oporbe da se izglasa nepovjerenje pokazala se jalovom i neuspješnom, ocijenio je premijer Plenković piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

rošli tjedan bio je prilično izazovan za Vladu Andreja Plenkovića, točnije za ministra financija Zdravka Marića koji je preživio glasovanje o svojem opozivu u Saboru. Naime, od opoziva dijelio ga je samo jedan glas, jer je protiv opoziva glasovalo 75 zastupnika, a isti toliko za. “Tu je razlika između odgovornih stranaka koje upravljaju zemljom na zakonit, predvidljiv, dijaloški i uključiv način, i onih koji imaju agendu rušenja. Tu je ta ključna razlika i tu

Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste dobile su suglasnost za novo zaduženje od 260 milijuna eura Na dan izbora radit će državna uprava

Provedba pilot-projekta eIzvodi Vlada je donijela i odluku kojom obvezuje na rad urede državne uprave radi provedbe lokalnih izbora 21. svibnja. Na dan izbora tijela državne uprave morat će raditi za sve vrijeme glasovanja, odnosno od 7 do 19 sati. U to vrijeme, naime, provodit će se pilot-projekt eIzvodi na ukupno 111 biračkih mjesta u 10 županija te Gradu Zagrebu. Njime se želi unaprijediti izborne postupke, a

26 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

sastoji se u tome da će službenici iz ureda državne uprave evidentirati birače koji su pristupili glasovanju. Valja naglasiti da ti službenici neće biti i članovi biračkih odbora. Za svako biračko mjesto planirano je osigurati po dva državna službenika koji će provoditi taj pilot-projekt. Rad državnih službenika na dan izbora državu će stajati 600.000 kuna.

nikada nećemo biti isti. Tu će odgovorni i punoljetni ljudi s poslovnom sposobnošću znati vidjeti tko je tko. Zato je ovo što se događa velika predstava političkog razotkrivanja u Hr-

Vlada će sa 200 milijuna kuna podmiriti veledrogerijama dio dugovanja zdravstvenih ustanova vatskoj”, rekao je premijer Andrej Plenković na samom početku prošlotjedne sjednice Vlade dok se istodobno u Saboru odlučivalo o njegovom ključnom ministru. Odmah nakon brojanja glasova u Saboru premijer je na konferenciji za medije čestitao ministru financija što je i dalje ministar ocijenivši kako se “inicijativa oporbe da se izglasa nepovjerenje pokazala jalovom i neuspješnom”.

milosrdnice dobiti 28,2 milijuna kuna. KBC Rijeka dobit će 26,7 milijuna kuna, KBC Osijek 24,7 milijuna kuna, a KB Dubrava 16,1 milijun kuna. KB Merkur moći će isplatiti 10,1 milijun kuna duga veledrogerijama, Klinika za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević 7,4 milijuna kuna, Klinika za dječje bolesti Zagreb 5,9 milijuna kuna, a Klinika za ortopediju u Lovranu 200.000 kuna.

Podmiruje se dio duga veledrogerijama

Novo zaduženje cestarskog sektora

Vlada će sa 200 milijuna kuna podmiriti veledrogerijama dio dugovanja zdravstvenih ustanova kojima je osnivač država. “Cilj je ove odluke osigurati nesmetano funkcioniranje tih zdravstvenih ustanova i smanjiti njihove dugove veledrogerijama”, rekao je ministar zdravstva Milan Kujundžić, dodavši kako u roku od sedam dana od dana kada dobiju novac, bolnice moraju ta sredstava uplatiti veledrogerijama. Tako će Klinički bolnički centar Zagreb dobiti 50,7 milijuna kuna, KBC Split 29,8 milijuna kuna, dok će KBC Sestre

Osnovna škola Bistra

Za obnovu kredit od 10 milijuna kuna Suglasnost za zaduženje Vlada je dala i Zagrebačkoj županiji, koja bi petogodišnjim kreditom PBZ-a od 10 milijuna kuna, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 2,1 posto, trebala financirati investiciju u dogradnju, rekonstrukciju i opremanje Osnovne škole Bistra.

Vlada je dala dvije suglasnosti za 260 milijuna eura novih zaduženja Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta. Hrvatske autoceste zadužit će se za 200 milijuna eura kako bi se moglo servirati dospjele kreditne obveze. “Hrvatskim autocestama ove godine na naplatu dolaze glavnice kredita u ukupnom iznosu od 4,8 milijardi kuna ili 633 milijuna eura, a u 2017. planirano je da se HAC ukupno za refinanciranje dijela svojih obveza zaduži za 546,9 milijuna eura”, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković koji je pak pojasnio kako će se ovime osigurati novac za uredno servisiranje dijela dospjelih kreditnih obveza Hrvatskih autocesta, koje od dijela cijene goriva i prihoda to ne mogu učiniti. Hrvatske autoceste će tako nove, desetogodišnje kredite podići uz državna jamstva, i to kod Privredne banke Zagreb, Erste i Croatia banke, Hrvatske poštanske banke, OTP-a te Splitske i Zagrebačke banke. Uz državno jamstvo za 60 milijuna eura zadužit će se i Hrvatske ceste što bi se trebalo iskoristiti za podmirenje kreditnih obveza u ovoj godini, ali i za financiranje investicijskih projekata. Njima na naplatu ove godine dospijeva 1,7 milijardi kuna, a planirano je da se ove godine ukupno zaduže za više od 1,6 milijardi kuna.

Tu je razlika između odgovornih stranaka koje upravljaju zemljom na zakonit, predvidljiv, dijaloški i uključiv način, i onih koji imaju agendu rušenja (...) Zato je ovo što se događa velika predstava političkog razotkrivanja u Hrvatskoj. Andrej Plenković, predsjednik Vlade

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Do boljih poslovnih rezultata uz sredstva EU fondova

Nužno je pojednostaviti

Kako bi se olakšao pristup novcu iz EU fondova, postupci moraju biti jednostavniji, a odobrenja se trebaju davati u što kraćem roku piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

više od mil €

120

vrijedni projekti financirani iz EU fodnova u kojima je sudjelovao HGK

više od mlrd kn

3,5

vrijedno 600 projekata u kojim je sudjelovao HBOR

2800

projekata malih i srednjih poduzetnika potpomogao HBOR

ompliciranost procesa, vrijeme za skupljanje dokumentacije, čekanje odobrenja institucija, potkapacitiranost ljudi u ministarstvima i fondovima problemi su koji najčešće onemogućuju iskorištavanje novca iz EU fondova poduzetnicima, zaključeno je na konferenciji Do boljih poslovnih rezultata uz sredstva EU fondova, održane prošloga tjedna u organizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvoj te u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom. Skup na kojem se govorilo o tome kako pribaviti bespovratna sredstva iz EU fondova okupio je više od 150 sudionika - poduzetnika i konzultanata zainteresiranih za korištenje EU fondova.

Komplicirane procedure

“Iako smo već na polovini programskog razdoblja za bespovratna sredstva, ugovoreno je korištenje tek 15 posto raspoloživog novca i time ne možemo biti zadovoljni”, kazao je pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i EU fondova Dragan Jelić. “To je posljedica kompliciranih procedura, duge evaluacije, ali i nedostatka ljudi u agencijama. Krivnju za lošiju iskorištenost nosi dijelom i loše programiranje jer je iskorištenost pojedinih stavki veća od 150 posto, dok za mnoge nije prošao ni jedan projektni zahtjev. Na pojednostavljenju procedura radimo, no nažalost, to ne ide preko noći. Ovakva konferencija važna je kako bismo i u Ministarstvu te u drugim potpornim institucijama dobili priliku izravno, u razgovorima s korisnicima programa, čuti s kakvim se problemima susreću poduzetnici te u skladu s time pristupiti konstruktivnom rješavanju problema”, istaknuo je Jelić. “Nužno je smanjiti komplicirane procedure jer je to ključni problem s kojim se poduzetnici susreću, pokazuju ankete provedene među

28 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

našim članicama”, rekao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić. “I dalje treba nastaviti proces kreiranja takve operativne strukture kojom će se jednostavnije dolaziti do sredstava. U Hrvatskoj je 99 posto mikropoduzetnika, malih i srednjih poduzetnika kojima je, uz razvoj proizvoda i njihovo stavljanje na tržište, pristup financiranju ključan. HGK je do sada sudjelovao u projektima financiranim iz Europske unije ukupno vrijednim više od 120 milijuna eura. To ćemo i dalje činiti kako bi naše članice imale najbolju instituciju koja će im pomagati u njihovim poslovnim pothvatima”, naglasio je Kramarić. Hrvatska banka za obnovu i razvoj sudjelovala je u financiranju više od 600 projekata u vrijednosti većoj od 3,5 milijardi kuna, naglasila je članica Uprave te banke Martina Jus. “HBOR je potpomogao više od 2800 projekata malih i srednjih poduzetnika. Iako Republika Hrvatska potiče poduzetnike na korištenje financijskih instrumenata iz europskih strukturnih i investicijskih programa, analize pokazuju kako značajna grupa malih i srednjih poduzetnika ne može sudjelovati u tim procesima zbog različitih razloga, ponajprije komplicirane procedure. Budući da nam je cilj potaknuti aktivnost poslovnih banaka odnosno pomoći malim i srednjim poduzetnicima, već od lipnja bit će im dostupna nova kreditna linija, s puno manje papirologije te povoljnijim uvjetima kreiranim upravo prema potrebama malih i srednjih poduzetnika’’, najavila je Martina Jus.

Ništa bez konzultanata

Na panelu o mogućnostima financiranja poduzetnika putem EU financijskih instrumenata, govorilo se o tim instrumentima, njihovoj ulozi

Otvoren 27. forum poslovanja nekretninama

Spriječiti sivo tržište

proceduru

, ocjenjivanje projekata treba biti brže, u aktualnoj financijskoj perspektivi, njihovoj provedbi i budućim aktivnostima. Na panelu o bespovratnim sredstvima je potaknuta rasprava o iskustvima poduzetnika u aktualnim i tek najavljenim EU natječajima, aktivnostima u budućem razdoblju, ulozi poslovnih banaka i HBOR-a, a skrenuta je i pozornost na još jedan bitan element u korištenju europskih fondova - konzultantske usluge.

Bespovratna su sredstva iz EU fondova sladak, ali krvav novac, kaže Vinko Matuša Bespovratna su sredstva iz EU fondova sladak, ali krvav novac, kaže Vinko Matuša, voditelj prodaje u TPK-u Orometal. “Ne mogu zamisliti da je cijeli proces moguć bez korištenja usluga konzultanata. Mi smo vrlo brzo postali svjesni da za pripremu projekata i papirologiju nemamo vremena, a često ni znanja”, dodao je Matuša, čija tvrtka je već dva puta uspješno sudjelovala na natječajima za novac iz EU fondova. Na panelu su sudjelovali i predstavnica Udruženja banaka pri HGK-u Vesna Muratović, predsjednica Zajednice poslovnih savjetnika pri HGK-u Mirjana Samardžić Novoselec, načelnik Sektora za EU programe u poduzetništvu Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Neven Kos, Jadranka Mršić Hebrang, rukovoditeljica direkcije za mikro, mala i srednja poduzeća HBOR-a, te direktor Sektora za analize Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Saša Bukovac.

Od 2007. kada je donesen prvi Zakon o posredovanju u prometu nekretnina pa sve do danas napravili smo mnogo toga i struka se kvalitetno razvija. Njegovim donošenjem poboljšali su se uvjeti na tržištu nekretnina te je tako smanjen udio sive ekonomije, a povećala se i kvaliteta usluge i stupanj zaštite potrošača, rekla je direktorica Sektora za trgovinu HGK Ema Culi na otvorenju 27. foruma poslovanja nekretninama, koji se održavao 5. i 6. svibnja u Valamar Isabella Hotelu, na otoku Sveti Nikola kod Poreča. Ocijenila je kako HGK putem Udruženja poslovanja nekretninama uspješno rješava problematiku ove djelatnosti u suradnji sa svim tijelima državne uprave i ostalim institucijama. “Jedan od pozitivnih učinaka provođenja javnih ovlasti je akcija koju je HGK pokrenuo s portalima koji oglašavaju prodaju nekretnina s ciljem sprečavanja sivog tržišta i pojavljivanja agencija u oglasima koje nisu ažurirane u Registru.

Time kupac dobiva sigurnost pri kupnji nekretnine jer zna da posluje s legalnim pravnim subjektom”, istaknula je Ema Culi. “Tržište nekretnina je u procesu stabilizacije. Zaustavljen je pad broja transakcija, ali ne i pad prosječnih cijena u Hrvatskoj. Iznimka su nekretnine na određenim lokacijama u Zagrebu i priobalju. S cijenama treba biti oprezan kao i s izgradnjom novih stanova da se opet ne bi stvorio nekretninski balon”, ocijenio je predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović. Sudionici ovog foruma imali su priliku prisustvovati predavanjima vrhunskih stručnjaka o strateškom planiranju i izazovu razvoja male tvrtke, unapređivanju tehnika prodaje, pregovaranju i rješavanju konflikata, korištenju alata Google AdWordsa i društvenih mreža za optimizaciju oglašavanja te tehnikama fotografiranja nekretnina. Održan je i okrugli stol o iskustavima iz svakodnevnog poslovanja posrednika nekretninama.

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO Zelena ekonomija

Tekstilni otpad: pro U Hrvatskoj 97 posto otpadnog tekstila završi na odlagalištima iako se njegovim recikliranjem mogu otvoriti stotine radnih mjesta piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

K oko

50.000 t

otpadnog tekstila proizvede se u Hrvatskoj godišnje

6000 t

tekstilnog otpada reciklirala Regeneracija u 2016. godini

reciklažna dvorišta lani bilo u Hrvatskoj

ada se govori o recikliranju i ponovnoj uporabi u okoliš odbačenih a vrijednih sirovina, mnogi ponajprije pomisle na plastičnu ambalažu, metal, papir i staklo. No jedan od korisnih ostataka potrošačkog društva jest i otpadni tekstil. Dakle, iznošena odjeća i obuća, istrošeni ručnici, posteljina i madraci mogu imati više od jedne, u proizvodnji unaprijed im date uloge. Tako se neoštećeni otpadni tekstil može ponovno naći na policama second hand shopova ili, primjerice, u dobrotvornim udrugama. Ne manje važna činjenica jest i ta da se dio otpadnog tekstila može reciklirati i ponovno iskoristiti i kao sirovina u nekoliko industrija. Drugim riječima, otpadni tekstil može se koristiti u proizvodnji materijala za izolaciju i zaštitu podnih obloga koji se koriste u građevinarstvu za povećanje energetske učinkovitosti. Osim toga, reciklirani tekstil koristi se u automobilskoj i industriji namještaja, poljoprivredi, higijeni... U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 50.000 tona otpadnog tekstila. Kada se ova brojka podijeli s brojem građana Hrvatske, dolazi se do podatka kako je proizvodnja otpadnog tekstila per capita nešto viša od 10 kilograma. Zanimljivo je, također, istaknuti kako u Hrvatskoj 97 posto otpadnog tekstila završi na odlagalištima iako se njegovim recikliranjem

30 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

mogu otvoriti stotine radnih mjesta u Hrvatskoj. Kako bi se promijenila percepcija upravljanja ovom sve vrednijom sirovinom i time potaknulo tekstilce na primjenu svjetskih trendova, u Hrvatskoj gospodarskoj komoriKomori Zagreb prošli tjedan je održan okrugli stol Gospodarenjem otpadnim tekstilom do novih zelenih radnih mjesta. Okrugli stol organizirala je Grupacija za gospodarenje otpadom u tekstilnoj i odjevnoj industriji pri HGK-u.

Kružno gospodarstvo

Gordana Pehnec Pavlović, pomoćnica direktorice Sektora za industriju i IT HGK, istaknula je kako je zelena ekonomija novi model koji obuhvaća održivu proizvodnju i potrošnju, zeleni rast, niskougljično gospodarstvo te učinkovito upravljanje resursima. “Koncept kružnog gospodarstva predstavlja osnovni dio zelene ekonomije i kao takav predstavlja jedan od prioriteta politika Europske unije. Cilj kružnog gospodarstva je smanjiti negativan utjecaj na okoliš smanjenjem otpada i maksimalnim korištenjem resursa na način da se proizvode na kraju njihovog životnog ciklusa pretvori u nove resurse te omogući njihovo ponovno korištenje u proizvodnji recikliranjem i ostalim raspoloživim mogućnostima”, naglasila je. Nedostatak resursa kako u Europskoj uniji, tako i u Hrvatskoj, kao i problem zbrinjavanja otpada, dodatni su poticaj za uvođenje kružnog gospodarstva koje stvara novo tržište, uz financijsku korist za sve njegove sudionike. “Kružno gospodarstvo leži na tri stupa. Prvi je korist za okoliš i to kroz smanjenje okolišnog otiska i smanjenje korištenja resursa. Drugi stup je ušteda kroz smanjenje korištenja prirodnih resursa i, naravno, manju ovisnost o uvozu iz neeuropskih zemalja. Treće je kreiranje novog tržišta, stvaranje ekonomskih koristi kroz kreiranje novih radnih mjesta i stvaranje nove vrijednosti”, napomenula je Gordana Pehnec Pavlović dodajući kako je koncept kružnog gospodarstva izuzetno složen i unatoč jednoj definiciji ima različito značenje i utjecaj na industrijske sektore i ekonomske segmente. “Primjerice, kružno

blem ili prilika?

gospodarstvo u autoindustriji ili u industriji plastike nije isto kao i ono u tekstilnoj industriji”, izjavila je.

Važna je suradnja

Anđelko Švaljek, direktor Regeneracije, zabočke tvrtke koja je započela s prikupljanjem tekstilnog otpada prije više od 60 godina, te voditelj Grupacije za gospodarenje otpadom u tekstilnoj i odjevnoj industriji pri HGK-u, smatra kako je otpad vrlo aktualna tema, posebice za tvrtke koje se bave tom djelatnošću. “A za nas je tekstilni otpad problem, izazov, poteškoća, ali i velika prilika”, kazao je dodajući kako se tekstilna industrija promatra i u kontekstu problematične i neperspektivne. “Tekstilna industrija u Hrvatskoj dio je globalnih procesa i dijeli vrlo sličnu sudbinu s europskom tekstilnom industrijom”, naglasio je Švaljek. Posebice je zanimljivo da je u Regeneraciji tijekom 2016. reciklirano 6000 tona tekstilnog otpada. “Ove godine ćemo se približiti 10.000 tona”, kazao je on dodajući kako je prostor za reciklažom 50.000 tona, koliko se tekstilnog otpada godišnje proizvede u Hrvatskoj, iznimno velik. Stoga se osnivanjem i radom Grupacije želi ponajprije uspostaviti kvalitetna komunikacija među svim dionicima tog sustava iz realnog, javnog ili znanstvenog sektora. “Pitanje zbrinjavanja otpada i dijela tekstilnog otpada

nadilazi pojedinačne mogućnosti bilo kojeg dionika u tom sustavu. Važna je suradnja, pristup i uključivanje. Smatram kako u tome imamo ogroman prostor za napredak”, ocjenjuje Švaljek.

Uz sektor građevinarstva, reciklirani tekstil koristi se u automobilskoj i industriji namještaja, poljoprivredi... Sanja Radović Josić iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike istaknula je kako je za značajnije odlaganje otpadnog tekstila važno izgraditi i reciklažna dvorišta. “Potkraj 2016. u Hrvatskoj su bila 84 reciklažna dvorišta“, kazala je ona dodajući kako se njihova izgradnja sufinancira i sredstvima EU-a. Inače, 2015. je donesen Pravilnik o tekstilnom otpadu i obući. Prema njemu prodavatelj je dužan, na vidljivom mjestu, u prodajnom prostoru ili neposrednoj blizini, osigurati spremnike za sakupljanje otpadnog tekstila i obuće. Ova odredba odnosi se na prodavatelje čije su prodajne površine tekstila i obuće veće od 400 četvornih metara. 8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO ZAVRŠENA PROLJETNA SJETVA

Sve više uljarica, a sve manje žitarica

Zbog niza objektivnih i subjektivnih razloga, poljoprivredni proizvođači napuštaju pšenicu i kukuruz, a okreću se dohodovnijoj soji, uljanoj repici, suncokretu, ali i šećernoj repi piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

na oko

240.000 ha

zasijan je kukuruz

na čak

85.000ha zasijana je soja

43.000ha ove je godine pod uljanom repicom

roljetna sjetva ovih je dana gotovo u potpunosti završena. Prema procjenama, posljednjih tjedana je zasijano gotovo pola milijuna hektara poljoprivrednih površina. S prošlojesenskih nešto više od 200.000 hektara, hrvatski poljoprivredni proizvođači ove godine očekuju urode s oko 700.000 hektara zasijanih površina. Glavno obilježje sjetve svakako je činjenica kako su sve manje prisutni kukuruz i pšenica, a sve više soja i uljana repica. Hrvatski poljoprivredni proizvođači sve više napuštaju sjetvu žitarica, a okreću se uljaricama.

Uvoznicima mesa ne treba kukuruz

Kako je za Privredni vjesnik objasnio Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu pri Hrvatskoj gopodarskoj komori-Županijskoj komori Osijek, prema ukupnoj strukturi još uvijek prednjači kukuruz koji zauzima oko trećinu zasijanih površina, budući da je pod kukuruzom oko 240.000 hektara. No u usporedbi s ne tako davnih 350.000 hektara površina zasijanih kukuruzom, to je svakako ozbiljan pad udjela ove tradicionalne kulture.

32 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

Naravno, ništa se ne događa slučajno. Rezultat je to višegodišnjeg zanemarivanja stočarske proizvodnje, a posebice velikog pada govedarstva i svinjogojstva te posljedično, i bitno manjeg zanimanja proizvođača stočne hrane za sirovine poput kukuruza. Sve što je u Hrvatskoj vezano uz stočarstvo, proteklih desetljeća sustavno je zanemarivano čime su širom otvorena vrata uvozu mesa. A uvoznicima duboko zamrznutog mesa - kukuruz ionako uopće nije potreban. I dok rapidno pada udjel površina zasijanih žitaricama, proizvođači se okreću uljaricama. Tako su površine pod sojom gotovo utrostručene u odnosu na ranije godine. “Tome je pogodovala činjenica što je Hrvatska prije nekoliko godina pristupila projektu Dunav Soja u kome sudjeluju podunavske zemlje od Austrije do Bugarske uzgajajući genetski nemodificiranu soju koja je sve traženija na svjetskom tržištu. U Hrvatskoj je soja dostigla uzgoj na čak 85.000 hektara i po udjelu je sve bliža pšenici. Osim toga, soja ima stabilno i stalno rastuće tržište”, kaže Nad.

HGK-Komora Zagreb

Stečaj nije likvidacija Nikad manje pšenice

Prerađivači se okreću uvozu U zadnjih četvrt stoljeća nikada manje poljoprivrednih površina nije bilo zasijano pšenicom! Tek 98.000 hektara, odnosno nešto više od 16 posto ukupno zasijanih površina prošle jeseni i ovoga proljeća je pod pšenicom. Više je razloga tome. Prije svega, pšenica već niz godina ima sve manju otkupnu cijenu. Nadalje, prerađivači, odnosno mlinsko-pekarska industrija, zahtijevaju sve kvalitetniju pšenicu. Istovremeno, dobar dio manjih poljoprivrednih proizvođača se oglušuje na takve tržišne zahtjeve, pa im pšenica nerijetko završava tek kao stočna hrana. Zbog toga, ali i nekih drugih razloga, prerađivačka se industrija okrenula uvozu pšenice, ali i brašna, pa i gotovih mlinsko-pekarskih proizvoda.

Zažutjela slavonska polja

Sličan rast površina bilježi i uljana repica koja je prošle jeseni zasijana na čak 43.000 hektara. To je osobito uočljivo ovih dana kada slavonskim poljima dominira žuta boja njena cvijeta. Slično soji, i uljana repica ima gotovo neograničenu potražnju na tržištima. I to ne samo zbog proizvodnje ulja, nego i stočne hrane te primjene u farmaceutskoj industriji. Stabilan je i rast površina pod suncokretom, koji je ovoga proljeća zasijan na 38.000 hektara. Tome pogoduje visina otkupne cijene, ali i poslovna politika Tvornice ulja Čepin koja daje

Hrvatski poljoprivredni proizvođači ove godine očekuju urode s oko 700.000 hektara zasijanih površina potporu proizvođačima i koja se uključila u organizaciju proizvodnje, a najavljuje spremnost otkupa sve ponuđene količine uljane repice i suncokreta, budući da raspolaže kapacitetom proizvodnje od 150.000 tona. Dobar posao očekuju i uzgajivači šećerne repe čija je sjetva ovoga proljeća obavljena na blizu 19.000 hektara. Zahvaljujući dugogodišnjoj pažnji koja se pridaje edukaciji proizvođača, uz primjenu dobre organizacije proizvodnje i suvremenih tehnoloških rješenja, očekuju se kvalitetni prinosi (naravno, tome će trebati pripomoći i dobri klimatski uvjeti sljedećih mjeseci). Također, uzgajivači očekuju dobar posao i zahvaljujući poslovnoj suradnji sa šećeranama iz Osijeka, Virovitice i Županje.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori-Komori Zagreb prošli je tjedan održana radionica Primjena Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (uz informaciju o postojećim izmjenama Zakona). Naglasak događanja bio je na pravima o obvezama poslodavca i radnika u slučaju stečaja i blokade poslodavca te mogućnostima koje daje država putem Agencije za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca (AORPS).

Savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje predsjednika HGK Davorko Vidović istaknuo je da smo “još prije petnaestak godina htjeli pokazati da stečaj nije likvidacija tvrtke, kako se on često doživljava u Hrvatskoj, već nešto što radnici zapravo ne trebaju ni osjetiti”. Ivan Madunić, ravnatelj AORPS-a kazao je da kada poslodavac ode u stečaj, radnik putem Agencije može osvariti određeno pravo na naknadu za neisplaćene plaće, na isplatu otpremnine i, među ostalim, pravo na isplatu naknade štete zbog pretrpljene ozljede na radu. Lani se Agenciji javilo 98 poslodavaca koja je za 2200 radnika isplatila oko 38 milijuna kuna. (B.O.)

Agrokor

Poziv vjerovnicima na prijavu tražbina Iz koncerna Agrokor objavljen je poziv, kao i detaljnija procedura za prijavu tražbina sukladno Zakonu o postupku izvanredne uprave. Vjerovnici su tako pozvani da prijave svoje tražbine izvanrednom povjereniku u roku od 60 dana od dana otvaranja postupka izvanredne uprave. Rok za prijavu počeo je teći 10. travnja te traje do zaključno 9. lipnja što

je ujedno i krajnji rok za prijavu tražbina. S obzirom na velik broj vjerovnika na web stranici www.agrokor.hr navedene su precizne i konkretne procedure prijave tražbine. U slučaju kada vjerovnici imaju potraživanja od više kompanija Agrokor koncerna, tada moraju napraviti zasebno usklađivanje i prijavu tražbine za svaku od kompanija.

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM HomeExchange.com

Preko balona do des

HomeExchange.com je odličan primjer sharing-ekonomije koja u svijetu postaje taj trend, kaže Rujana Lukač dodajući kako se u njihovoj ponudi može pronaći nešto

omeExchange.com je web portal koji svojim članovima, a ima ih više od 65.000 u 160 zemalja svijeta, omogućuju razmjenu stanova, kuća i vikendica. Zamjena doma kao alternativa hotelima i apartmanima donosi niz prednosti, a najveća je svakako ona financijska jer se ovakvim tipom smještaja u prosjeku štedi oko 70 posto na troškovima putovanja. “HomeExchange.com je odličan primjer sharing-ekonomije koja u svijetu postaje sve popularnija pa sve više vlasnika nekretnina i u Hrvatskoj prihvaća taj trend”, objasnila nam je Rujana Lukač, predstavnica HomeExchangea za Adria regiju, dodajući kako u ponudi imaju svega, od skromnih apartmana, do luksuznih vila, tako da se može pronaći nešto za svačiji ukus.

Revolucionarni Passport

65.000 članova

portala HomeExchange.com U studenom prošle godiu 160 zemalja puke razmjene nekretnina. ili obnove članstvo za drugu godinu. Naravne HomeExchange.com je Često primamo poruke od no, članovi i dalje mogu obavljati izravne predstavio revolucionarni članova koji otvaraju vrata svog istodobne ili kasnije razmjene. program Passport zahvaljujući U Hrvatskoj je trenutačno 350 nekretnidoma a da ne očekuju uzvraćanje kojem je moguće besplatno putovati svijetom pomoću jednostavnog sustava gostoprimstva. Zbog toga je uvođenje još na za razmjenu, a na tisuće je onih koji žele k nama. Članovima je zanimljiva i cijekoji ne uključuje plaćanje smještaja. Pro- veće fleksibilnosti bio prirodan slijed. la regija. “Slovenija, Beograd i Sarajevo gramom Passport uvedene su jednosmjer- Prepoznali smo potrebe naših članotakođer imaju potencijala i vjerujem ne, nerecipročne razmjene, što znači da va i dali prednost druželjubivosti i da će i njihovi vlasnici nekretčlanovi sada mogu birati odredišta u koja gostoprimstvu. Najvažniji je uvjet nina iskoristiti ovaj koncept zažele putovati nakon što ugoste članove koji sudjelovanje, odnosno morate mjene smještaja koji direktno sudjeluju u programu. Passport omogućava nekoga ugostiti kako biste i utječe na brojke u turizmu s članovima da iskoriste balone za boravak sami mogli negdje besplatno kojima se svi vole pohvaliti. u nekretnini bilo kojeg člana bez obveze boraviti”, istaknula je RujaMoja je misija i želja preduzvraćanja gostoprimstva, a balone osvaja- na Lukač dodavši kako je u staviti koncept zamjene u ju tako što ugoste članove koji sudjeluju u programu Passport ključčitavoj regiji, ne samo u Hrprogramu tijekom jednosmjerne razmjene, na komunikacija među za razmjenu trenutačno u vatskoj”, naglašava Rujana čime povećavaju broj mogućnosti za budu- članovima. Zbog toga se Hrvatskoj Lukač, uz napomenu da se će razmjene. To znači da netko može isko- upiti za razmjene šalju pučlanstvo u HomeExchangeu ristiti svoj balon za odlazak u New York bez tem potpuno redizajniranog plaća 600 kuna za godinu dana, obveze da mora iste ljude ugostiti kod sebe sigurnog sustava razmjene pošto je jedini trošak koji vas očekuje, a ruka i knjige gostiju. Odsad svi novi doma. “Članovi HomeExchangea prigrlili su sve članovi portala HomeExchange.com imaju omogućava vam neograničen broj zamjena pozitivne strane dijeljenja i učinili naš por- pristup programu Passport, a prvi balon diljem svijeta. U Hrvatskoj je cijena pristutal mjestom gdje je gostoprimstvo više od osvajaju kad pristanu ugostiti drugog člana pačnija od drugih zamalja i na taj način je

350

nekretnina

34 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

stinacije iz snova

e sve popularnija pa sve više vlasnika nekretnina i u Hrvatskoj prihvaća o za svačiji ukus piše Miro Soldić soldic@privredni.hr HomeExchange izašao u susret svim po- apsolutno sve, od starinskih vikendica na rijekama do malih gradskih stanova”, naglatencijalnim članovima na našem tržištu. šava Rujana Lukač i dodaje kako Pojašnjava kako se mijenjati možepriča gotovo nikad ne završava te na samo jedan vikend, par tjedana ili na jednoj razmjeni jer većina ljuduže, sve je stvar dogovora s osobom di ostane u kontaktu poslovno ili s kojom se mijenjate. “Zamjene prijateljski. mogu biti u isto vrijeme ili u različito vrijeme, primjerice ljeto za zimu, a često ukljuKorist i za lokalnu čuju i osobni automobil”, zajednicu ističe Rujana Lukač koja iza Najavljuje da će nastaviti godišnje stoji članstvo u sebe ima više od 15 zamjena intenzivno raditi na edukaHomeExchangeu diljem svijeta. Kod nas je jako ciji ljudi o ovakvom koncepdobar odziv na tu odmora u cijeloj Hrvatskoj. takav tip raz“Veselim se i individualnom i grumjene jer puno pnom pristupu ljudima. Izazov je venaših ljudi posjeduje lik, ali krećemo od pojedinaca jer rezultate vikendice. “Problem već imamo, a tempo ćemo ubrzati”, poručuje je u tome što Hrvati naglašavajući kako koncept HomeExchančesto podcjenjuju gea ne donosi prednosti samo korisnicima svoje nekretnine i već i široj zajednici. misle da nisu nikom “Od zamjene koristi imaju ne samo vlazanimljive ako nisu snici nekretnina koji će svoj sljedeći odmor u prvom redu do provesti besplatno već i lokalne zajednice mora, na atraktivnoj jer novac koji odlazi na smještaj potrošit će lokaciji, no se na lokalne sadržaje, što je svakako zas t r a n c e nimljivo svakoj turističkoj jedinici i svemu zanima onome što ima u ponudi. Članovi poratala HomeExchange.com godišnje uštede tisuće kuna na smještaj, a taj novac potroše na druge sadržaje u mjestu gdje borave i to i u onim mjesecima kada nije top sezona, dakle pune sadržaje koji bi bili prazni. S ozbirom na to da je zamjena moguća cijele godine i da se ne događa samo u ljetnim mjesecima, HomeExchange.com je zaista primjer kako se može povećati broj turista u predsezoni i posezoni. Znamo da je to veliki problem jer nisu svi smještajni kapaciteti puni kao za ljetnih mjeseci”, ističe Rujana Lukač dodajući kako je Hrvatska sve popularnija destinacija među svjetskim putnicima pa upiti za boravak u Hrvatskoj i mogućnostima zamjene premašuju ponudu nekretnina na portalu. “Vjerujem da ćemo brzo povećati broj nekretnina koje nudimo i da će više Hrvata otvoriti vrata svoga doma u zamjenu za destinacije iz snova”, zaključuje Rujana Lukač.

600 kn

Problem je u tome što Hrvati često podcjenjuju svoje nekretnine i misle da nisu nikom zanimljive ako nisu u prvom redu do mora, na atraktivnoj lokaciji, no strance zanima apsolutno sve. Rujana Lukač, predstavnica HomeExchangea za Adria regiju

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo CityPal, Zagreb

Za Zagreb po mjeri turista Uz turistički portal i tiskani vodič, ekipa iz CityPala spaja turiste koje dolaze u Zagreb s poslovnim subjektima kojima su ti turisti ciljna skupina webu može se naći više od 150 raznih mjesta u gradu, a svako od njih je posebno obrađeno te, uz opis na engleskom jeziku, sadrži fotografije i osnovne informacije. U ponudi CityPal Zagreb Carda trenutačno imamo 12 restorana, 10 kafića, četiri noćna kluba, devet ponuda za izlete i razgledavanje grada, 13 mjesta za kupnju i zabavu te Eko-taxi, Rent-a-bike i Uber, a ponudu i dalje kontinuirano širimo”, izjavio je Željko Gobac, jedan od osnivača CityPala.

Bolji doživljaj grada

Lokalne preporuke su ono što svaki turist i putnik traži kada dođe u novi grad, stoga je cilj CityPala razviti sveobuhvatni turistički vodič lokalaca grada Zagreba. Na webu, koji dosad bilježi više od 100.000 posjeta, može se pro-

A SAD MALO O NAMA...

više od 150 raznih mjesta u Zagrebu može se naći na webu CityPala više od 100.000 posjeta bilježi dosad web stranica 50 mjesta u Zagrebu trenutačno u ponudi CityPal Zagreb Carda

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

nogi turisti se prilikom putovanja u neku svjetsku metropolu odluče na korištenje turističke kartice koja im pritom omogućuje brojne pogodnosti i popuste na sadržaje kao što su gradski muzeji, restorani, dućani, uslužne djelatnosti, besplatan gradski prijevoz i ostalo. Slična, standardna kartica postoji i u Zagrebu. Uz to, gotovo već dvije godine postoji CityPal, projekt mladih entuzijasta koji žele dodatno istaknuti mogućnosti koje Zagreb pruža mlađim turistima. Uz turistički portal www. citypal.me i tiskani vodič, ekipa iz CityPala uspješno spaja turiste koji dolaze u Zagreb s poslovnim subjektima kojima su ti turisti ciljna skupina. Najnoviji iskorak je CityPal Zagreb Card, kartica koja turistima donosi još više pogodnosti i specijalne ponude na više od 50 mjesta u gradu. Kartica omogućuje korisnicima razne uštede, poput besplatnog ulaza u noćne klubove, popuste na hranu i piće u restoranima, barovima, klubovima, popuste na ulaznice za muzeje te kupnju u suvenirnicama i dućanima. Ujedno omogućuje mladim turistima popuste na taksi prijevoz i najam bicikala, kao i na razne izlete po Zagrebu i okolici. “Ideja projekta CityPal je približiti stranim, ponajprije mlađim turistima, ponudu Zagreba na nov, zabavan i zanimljiv način. Na našem

36 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

Ideja projekta CityPal je približiti stranim turistima ponudu Zagreba na nov, zabavan i zanimljiv način, kaže Gobac čitati i blog na kojem se redovito promoviraju brojne zanimljivosti te glazbeni, gastro i kulturni događaji i festivali u Zagrebu. Osim weba, turistima su na raspolaganju i mjesečni džepni leci podijeljeni u četiri kategorije: restorani, klubovi i kafići, razgledavanje i izleti te kupnja i zabava. CityPal Zagreb Card u prodaji je od travnja na desetak lokacija, a do ljeta se planira i mogućnost njihove online kupnje. Zagreb iz godine u godinu bilježi porast posjeta i noćenja pa ekipa CityPala već smišlja nove sadržaje, tematske rute i svakodnevna događanja za bolji doživljaj grada, a nadaju se i novim partnerima te širenju distribucijske mreže. (B.O.)

novi impuls

Niska cijena poziva na oprez

Anamarija Cicarelli

vlasnica i direktorica tvrtke Interligo, Split

Uvijek je moguće naći nekog tko ti nije blizak prijatelj, a da ti neki poslić odradi za jako malu naknadu. Kad naiđete na nekog takvog, dobro provjerite zašto je to tako

oznata je priča o zubaru koji je želio uložiti novac u ugostiteljstvo, točnije, u otvaranje restorana pa je pozvao svog prijatelja koji je inače ugostitelj i ima veliko iskustvo u tom poslu. Zubar je tražio od prijatelja ugostitelja da mu u pola sata objasni kako ide taj posao s restoranom i kako se on uspješno vodi. Zubar zna da treba kupiti prostor, zaposliti konobare i kuhare, i to je otprilike uglavnom sve što zna o tom poslu. Zanimalo ga je imali li tu još nekih detalja koji su važni kako bi i on uspješno vodio ugostiteljski objekt. Prijatelji su dogovorili sastanak na kojem će ugostitelj u par riječi uputiti prijatelja u posao, koji će ovaj početi raditi za 10 dana. Nekoliko dana prije dogovorenog sastanka, ugostitelj nazove prijatelja zubara i pita ga za savjet. Iznad njegova restorana, gdje je bila dentalna ordinacija, vlasnica prodaje poslovni prostor sa stomatološkom opremom. Kazao je prijatelju kako razmišlja o tome da kupi ordinaciju te da bi se bavio pružanjem stomatoloških usluga. Njegov prijatelj zubar je bio šokiran i rekao mu da on nije stomatolog. Ali ugostitelj mu je objašnjavao kako će on kupiti taj prostor i opremu, zaposlit će jednog ili dva zubara, malo će ići na simpozije i seminare da prati trendove i to je to. Prijatelj ga je šokiran slušao. Ostao je bez teksta. Kasnije mu je, naravno, ugostitelj objasnio da ga je pitao istu stvar kao i zubar njega. Pogađate, bez obzira na to što je poduzetnik, visoko obrazovan…, prijatelj zubar ipak nije shvatio prijatelja ugostitelja. Zato svakako treba podsjetiti na podcjenjivanje nečijeg rada. Koliko puta ste čuli nešto slično ovom: Ti si pravnik, možeš li mi na brzinu pročitati ovaj pravilnik i objasniti što sve trebam napraviti? Fotograf si, možeš li me sutra fotografirati u šetnji s djecom uz more, a kako će biti lijepo vrijeme, svrati i usput ćemo popiti

kompjuteru, dopisuju se s vašim gostima, pošalju ih vama, vi ih primite, prijavite, čistite nakon njihova odlaska, plaćate poreze i druge pristojbe, režije... A oni? Ništa od toga, toliko naplate samo zato što su vam doveli gosta. Sve ove priče su daleko od istine. Turistička agencija mora iznajmiti prostor, platiti režije, doprinose radnika, napraviti web stranicu, ići na sajmove, plaćati oglase... Isto kao i fotograf, osim što on mora na tisuće, desetke tisuća kuna uložiti u opremu, sate i sate u obradu fotografije, a da ne govorimo o obrazovanju i iskustvu koje je godinama stjecao. Ista je stvar i s pravnikom, profesorom francuskog, lektorom, grafičkim dizajnerom, programerom... Uvijek je moguće naći nekog tko ti nije blizak prijatelj, a da ti neki poslić odradi za jako malu naknadu. Kad naiđete na nekog takvog, dobro provjerite zašto je to tako. Iza takvih ponuda često stoji jako niska kvaliteta. Ako posao koji naručujete bez obzira na to što se radi o nekvalitetnoj usluzi koja neće ni najma-

Znači li, s druge strane, visoka cijena i visoku kvalitetu? Nažalost ne, ali to je neka druga tema kavu. Želim imati par lijepih obiteljskih fotografija. Profesor si francuskog jezika i sudski tumač, možeš li mi prevesti uputstvo za novu igricu koja je na francuskom? To je tebi 10 minuta posla... U svom poslu, turizmu, najčešće se susrećem s pitanjima zašto turističke agencije uzimaju visoku proviziju. Imate kuću, sobe, apartmane... Mnogo novca i godina ste uložili u izgradnju, uređenje, hortikulturu... i uzeli ste turističku agenciju koja vodi vaš objekt. Zadovoljni ste svime osim iznosom koji vam naplate za tu uslugu. A što rade? Malo tipkaju po

nje naštetiti vašim planovima, ciljevima, poslovanju, onda svakako pristanite na to. Zašto biste plaćali više? Ali ako se radi o nečem što vam je jako bitno, o čemu ovisi vaše nasljedstvo, mogućnost vraćanja kredita ili nešto slično, nemojte izabrati nekoga samo zato što je jeftin. U tom slučaju izaberite nekog kvalitetnog. Znači li, s druge strane, visoka cijena i visoku kvalitetu? Nažalost ne, ali to je neka druga tema. Ovdje pričamo o besplatnim ili uslugama koje imaju neuobičajeno nisku cijenu. S njima uvijek budite oprezni!

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM Turistički rezultati u prva četiri ovogodišnja mjeseca

Postajemo cjelogo destinacija Rast turističkog prometa ponajprije u pred i posezoni iznimno je bitan za povećanje konkurentnosti turizma te poticanje aktivnog poslovanja kroz duže razdoblje tijekom godine, istaknuo je ministar turizma piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P 1,7 mil

turističkih dolazka i 4,7 mil noćenja ostvareno u prva 4 mjeseca 2017.

935.000 dolazaka

i 2,8 mil noćenja ostvareno samo u travnju

1,2 mil noćenja

ostvareno u Istri u prva 4 ovogodišnja mjeseca

rema prvim podacima sustava eVisitor, u prva četiri mjeseca ove godine u Hrvatskoj je ostvareno 1,7 milijuna turističkih dolazaka i 4,7 milijuna noćenja. U usporedbi s istim lanjskim razdobljem broj dolazaka je povećan za 22 posto, a noćenja za 26 posto. Od ukupnog broja dolazaka i noćenja strani turisti su ostvarili 1,3 milijuna dolazaka što je rast od 25 posto i 3,6 milijuna noćenja što je povećenje od čak 30 posto. Poraste bilježe i domaći turisti s rastom od 14 posto u dolascima i 15 posto u noćenjima. “Rast turističkog prometa ponajprije u pred i posezoni iznimno je bitan za povećanje konkurentnosti turizma te poticanje aktivnog poslovanja kroz duže razdoblje tijekom godine, a pridonosi i razvoju lokalnih sredina te cjelokupnog hrvatskog gospodarstva. Ovi rezultati pravi su pokazatelj da Hrvatska postaje sve prepoznatljivija kao cjelogodišnja destinacija, te da svojom ponudom i atraktivnim manifestacijama privlači sve veći broj gostiju izvan glavnog dijela turističke godine. Iznimno sam zadovoljan činjenicom da su brojne aviokompanije ove godine uvele nove aviolinije putem kojih su hrvatske destinacije bolje povezane sa zemljama diljem svijeta, posebice Velikom Britanijom, Skandinavijom, Francuskom, Španjolskom i Kanadom što pridonosi tako dobrim rezultatima”, kazao je ministar turizma Gari Cappelli izrazivši nadu da će interes za Hrvatsku i dalje rasti te da ćemo na kraju godine bilježiti rast turističkog prometa veći od europskog prosjeka.

Najbrojniji Nijemci

Od siječnja do travnja najviše noćenja ostvareno je u Istri, 1,2 milijuna, potom na Kvarneru 750.000 te Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje je ostvareno 600.000 noćenja. Slijede Splitsko-dalmatinska županija sa 593.000 noćenja, Zagreb sa 501.000 noćenja, Zadarska županija sa 300.000, Šibensko-kninska sa

38 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

179.000 te Ličko-senjska županija sa 85.000 noćenja. Na kontinentu je najviše noćenja ostvareno u Krapinsko-zagorskoj županiji, oko 94.000, potom u Međimurskoj 49.000, Osječ-

Cappelli je izrazio nadu da ćemo na kraju godine bilježiti rast turističkog prometa veći od europskog prosjeka ko-baranjskoj 48.000, Karlovačkoj 45.000 te Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje su ostvarene 43.000 noćenja. Gledajući po destinacijama, najviše noćenja je ostvareno u Zagrebu 501.000, koji slijedi Dubrovnik sa 438.000, Poreč sa 233.000, Opatija sa 209.000 i Rovinj sa 197.000 ostvarenih noćenja. Najviše noćenja su ostvarili turisti iz Njemačke 546.000, Slovenije 489.000, Austrije 437.000, Italije 260.000, dok su gosti BiH ostvarili 236.000 noćenja. Domaći su turisti ostvarili pak 1,09 milijuna noćenja.

Odličan travanj

Promatrajući samo travanj, u tom je mjesecu ostvareno 935.000 dolazaka i 2,8 milijuna noćenja. U usporedbi s prošlogodišnjim travnjem riječ je o rastu dolazaka od 38 posto, a noćenja za 48 posto. Od ukupnog broja dolazaka i noćenja strani turisti su ostvarili 785.000 dolazaka što je povećanje od 45 posto i 2,4 milijuna noćenja uz rast od 54 posto. Kad je riječ o domaćim turistima, i oni bilježe rast i to od 11 posto u

Uniline

odišnja Najava dobre sezone U pet mjeseci ove godine ostvarit će se porast dolazaka i noćenja veći od 12 posto, kaže Sandra Gobin

dolascima i 23 posto u noćenjima. U travnju je najviše noćenja ostvareno u Istri 847.000, potom Kvarneru 441.000 i Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje je zabilježena 391.000 noćenja. Slijede Dubrovačko-neretvanska županija sa 389.000 noćenja, Zadarska sa 205.000, Zagreb sa 173.000 noćenja, Šibensko-kninska županija sa 120.000 noćenja te Ličko-senjska sa 55.000 ostvarenih noćenja. Na kontinentu je najviše noćenja ostvareno u Krapinsko-zagorskoj županiji, 25.000, te u Karlovačkoj 23.000 noćenja. Turisti iz Njemačke ostvarili su najviše noćenja, 435.000, slijede turisti iz Slovenije sa 334.000, Austrije sa 317.000, Italije sa 162.000 te Velike Britanije 127.000 noćenja, dok su domaći turisti u travnju ostvarili 390.000 noćenja.

Prvi veći val ovogodišnjih turista došao je u Hrvatsku za vrijeme nedavnih uskrsnih blagdana i prvosvibanjskih praznika, pa se time opravdava optimizam turističkih radnika i njihova najava kako hrvatskom turizmu ponovno predstoji rekordna turistička godina. Pulska turistička tvrtka Uniline za vrijeme ovogodišnjih uskrsnih blagdana zabilježila je dvoznamenkasta povećanja dolazaka i noćenja u odnosu na prošlogodišnji Uskrs. “Uzimajući u obzir trenutačno stanje rezervacija, u pet mjeseci ove godine ostvarit će se porast dolazaka i noćenja veći od 12 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine”, rekla je Sandra Gobin, članica Uprave Unilinea i direktorica Sektora turizam u toj tvrtki. Dodala je kako su za ove blagdane najveći broj dolazaka u našu zemlju ostvarili slovenski, talijanski, austrijski i njemački turisti. U kategoriji grupnih putovanja tj. putem turističkih aranžmana

Sandra Gobin

najviše gostiju došlo je iz zemalja Dalekog istoka. “To ne čudi kada svjetski turistički stručnjaci predviđaju kako će upravo dva od pet turista u svjetskom turizmu do 2030. godine biti upravo gosti iz Azije”, naglasila je Sandra Gobin. I najave za lipanj su također pozitivne i ohrabrujuće budući da nas u tom mjesecu očekuju još dva državna praznika. Kako se oba u kalendaru nalaze potkraj radnog tjedna, otvara se prostor mnogim domaćim turistima za produljeni vikend te, prema tome, i kratko putovanje na odmor na Jadran ili u unutrašnjost Hrvatske. (S.P.)

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Visoko učilište Algebra

Uvode se dva nova smjera

z postojeće smjerove na diplomskim studijima, a radi se o programskom i sistemskom smjeru, Visoko učilište Algebra od predstojeće akademske godine studij primijenjenog računarstva proširuje dvama novim smjerovima, podatkovnim smjerom (Big Data) i smjerom razvoja računalnih igara (Game Development). Oba studija predstavljaju

dodatni dokaz usmjerenosti Visokog učilišta Algebra na ključna tehnološka područja koja već danas iz temelja mijenjaju svijet tehnologije i njezin utjecaj na današnje poslovanje. Podatkovni smjer fokusiran je na Big Data/Data Science problematiku te potrebe današnjih i budućih inženjera računarstva da što bolje odgovore na izazove koji se i s tehnološke i s poslovne strane

pojavljuju u tvrtkama zbog sve veće količine podataka koje je potrebno analizirati, arhivirati i iz njih izvući analitiku važnu za poslovanje. Na ovom će se smjeru obrazovati budući podatkovni stručnjaci, analitičari, specijalisti za poslovno izvještavanje (BI, business intelligence), podatkovni inženjeri (analitičari, arhitekti, istraživači) kao i budući voditelji IT projekata i inženjeri za implementaciju sustava e-poslovanja i drugih poslovnih rješenja. Smjer razvoja računalnih igara razvijen je kako bi studentima pružio sva potrebna znanja iz jednog od najpropulzivnijih područja multimedijske industrije. Industrija razvoja igara, naime, u posljednjih desetak godina ostvaruje rast prihoda koji doseže i godišnje stope od 8,5 posto. A ukupni je globalni prihod ovog sektora na kraju 2016. bio 99,6 milijardi dolara. (B.O.)

HAKOM

Pušten u rad HAKOMetar Plus HAKOM je pustio u rad HAKOMetar Plus, mobilnu aplikaciju za mjerenje brzine širokopojasnog pristupa internetu u pokretnim/bežičnim mrežama. HAKOMetar Plus korisnicima omogućava informativno mjerenje brzine i kvalitete korištene širokopojasne internetske veze te prikupljanje s tim povezanih informacija. Svrha aplikacije je prikazivanje transparentnih i razumljivih informacija o kvaliteti korištene mobilne internetske veze krajnjem korisniku. Podsjetimo, za mjerenje brzine pristupa u nepokretnim mrežama HAKOM je još 2012. pustio u rad HAKOMetar, certificirani alat za mjerenje brzine širokopojasnog pristupa u nepokretnim mrežama, koji se, između ostaloga, koristi u slučajevima prigovora

operatorima, a ispravno obavljena mjerenja predstavljaju dokaz u slučaju spora korisnika i operatora. Pomoću nove aplikacije mogu se testirati sljedeći parametri kvalitete širokopojasnog pristupa internetu: brzina

40 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

preuzimanja podataka (mjerenje od poslužitelja prema korisniku), brzina učitavanja podataka (mjerenje od korisnika prema poslužitelju), Ping (vrijeme odziva), snaga signala (u ovisnosti od samog uređaja i operativnog sustava) i transparentnost i kvaliteta veze. HAKOMetar Plus je dostupan za mobilne uređaje s operativnim sustavima Android (verzija 4.0 ili novije) ili iOS (verzija 9 ili novije) te se može koristiti za testiranje pokretnih (EDGE, UMTS, HSPA, LTE) i bežičnih elektroničkih komunikacijskih mreža (WLAN). Aplikacija se može besplatno preuzeti iz trgovina Google Play i Apple App, kao i putem HAKOM-ovih internetskih stranica. (B.O.)

Digitalni heroji malog poduzetništva

Air Pannonia

Luxury Cosmetics

Urban Mobility

Istra Transfer

Ambient park

Sport box

Async

HAPPYtoVISIT

Pointers

Mentalni trening

Finiš velikog finala

ipnetovi Heroji digitalnog doba, natječaj za male poduzetnike u Hrvatskoj, ušao je u veliko finale koje traje do 14. svibnja, u kojemu će od 10 odabranih finalista biti odabrana tri pobjednika koji će osvojiti vrijedne nagrade: sudjelovanje u promotivnoj kampanji Vipneta, edukaciju ili poslovno savjetovanje, izradu profesionalnih fotografija i videosadržaja te mobilni uređaj. Tri pobjednika će do 14. svibnja odabrati stručni žiri, dok u istom razdoblju svi građani Hrvatske mogu putem web

stranice www.herojidigitalnogdoba.hr glasovati za svog favorita. Finalist koji dobije najviše glasova građana dobiva nagradu publike, odnosno mobilni uređaj. Odabranih 10 finalista dolazi iz različitih djelatnosti poput ugostiteljstva i turizma, proizvodnje, poljoprivrede i uslužne djelatnosti iz različitih regija Hrvatske. Digitalni promotivni alati u poduzetništvu su od velikog značaja, a toga su svjesni i mali poduzetnici u Hrvatskoj. Anketa na Vipnetovoj službenoj stranici pokazala je kako čak 80 posto ispitanih tvrtki koristi minimalno jednu od

digitalnih usluga. Među najčešće korištenima su aplikacije za komunikaciju u svakodnevnom radu poput WhatsAppa, Vibera i Skypea, kao i web i Facebook stranica tvrtke te online kontakt s korisnicima. Polovina ispitanih će u poslovanju tvrtke u sljedećih 12 mjeseci početi koristiti neke digitalne usluge koje nisu koristile dosad, od čega najviše web stranicu tvrtke, Facebook te digitalno/online oglašavanje (Google ads, Facebook ads, banneri). Imena triju pobjednika natječaja kao i dobitnika nagrade publike bit će objavljeni 15. svibnja. (B.O.)

Tele2

Experience centar u Sisku

Sisak je dobio svoj prvi Tele2 experience centar, a poslovnica je otvorena s ciljem pružanja što bolje usluge korisnicima. Privatnim i poslovnim korisnicima od sada je na raspolaganju sva Tele2 prodajna i tehnička podrška, a u

samom centru nalazi se i zona s ponudama iz kampanja. Siščani od sada mogu na jednom mjestu odabrati tarife, mobilne uređaje, tablete, ali i mobilni tzv. pokućni internet. Tele2 centar u Sisku je deveti Tele2 experience centar otvoren

u zadnjih godinu dana. Do kraja ove poslovne godine u planu je otvaranje ili preuređenje više od 20 Tele2 centara. “Otvorenje poslovnice u Sisku dio je našeg plana obnavljanja postojećih i otvaranja novih prodajnih mjesta, s ciljem unapređenja kvalitete naših usluga”, izjavio je, među ostalim, predsjednik Uprave Tele2 Hrvatska Viktor Pavlinić. Kontinuirano ulaganje u kvalitetu mreže i svih ostalih usluga u fokusu je poslovanja Tele2, kojem je zadovoljstvo korisnika na prvom mjestu. U kompaniji ističu da je i dalje u planu značajno investiranje u kvalitetu mreže koja je prošlogodišnjom nadogradnjom u nezavisnom istraživanju ocijenjena kao najkvalitetnija podatkovna mreža u Hrvatskoj. (B.O.)

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO 6. gospodarski forum Splitsko-dalmatinske županije

Kreativnošću do jačanja turizma

Turizam je ekonomija kreativnosti i ekonomija doživljaja. Osnova priče o turizmu počiva na resursima oko nas, smatra Romana Lekić

Udjel kreativnih industrija u BDP-u je 2,3 posto, ostvaruju 6,3 milijarde kuna prometa i zapošljavaju 124.000 ljudi

piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

rošlotjedni 6. gospodarski forum Splitsko-dalmatinske županije, koji se održao pod nazivom Ekonomija doživljaja - kulturne i kreativne industrije u turizmu, okupio je pedesetak sudionika. Forum je organizirala Razvojna agencija Splitsko-dalmatinske županije i Splitsko-dalmatinska županija, a pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i Ministarstva turizma. Zlatko Ževrnja, župan splitsko-dalmatinski, ocijenio je kako je turizam izuzetno važna grana gospodarstva za Splitsko-dalmatinsku županiju, ali i za Republiku Hrvatsku. Naime, na razini te županije turizam ima oko 30 posto udjela u bruto domaćem proizvodu, dok je na razini države taj udio oko 18 posto. “Ipak, ne trebamo se oslanjati samo na turizam nego trebamo razvijati i visoke tehnologije te ostale oblike industrije. Moramo graditi i velike kapitalne infrastrukturne projekte. No turizam je

naša realnost, pa ga trebamo unapređivati. Ne smijemo se više oslanjati samo na konzervativan oblik turizma - more, sunce i kupanje nego turistima treba pružiti doživljaj i omogućiti im osjet destinacije u smislu naše tradicije i posebnosti”, kazao je Ževrnja dodajući kako se “na prostoru Dalmatinske zagore, koju posjeti samo jedan posto turista koji dolaze u našu županiju, krije veliki turistički potencijal”.

Valorizirati arheološko bogatstvo

Prema mišljenju Romane Lekić iz Visoke škole za komunikacijski menadžment Edward Bernays iz Zagreba, odgovor i napredak nije u ključnim dokumentima nego je na svakom pojedincu. U svakom pojedincu se nalazi kreativac. “Turizam je ekonomija kreativnosti i ekonomija doživljaja. Osnova priče o turizmu počiva na resursima oko nas. Mladi svoju kreativnost mogu iskoristiti tako da istražuju na koji način se resursi koji nas okružuju mogu

znakovi hrvatske kvalitete Vanjske drvene podne obloge – THERMODECKING SISTEMI 1 i 2 Linija vanjskih drvenih podnih obloga: DECKING Decking je podna obloga od drva koja procesom termotretiranja dobiva nova svojstva (otpornije na vlagu, štetočine) i samim time postaje upotrebljivo i za novu primjenu u domu. Najbolji primjeri za to su terase, vrtovi te prostori oko bazena. PPS Galeković

Tvrtka Galeković postupno se razvijala iz male radionice za izradu stolarije, namještaja i kućišta za radioaparate osnovane 1956. godine te isključivo svojim radom i znanjem izrasla u pogon koji danas zapošljava više od 200 ljudi u dvije tvornice u Mraclinu i Majuru. Današnje poduzeće vodeći je proizvođač masivnih podova i parketa u Hrvatskoj te godišnje proizvede više od 750.000 četvornih metara podova i parketa.

42 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

staviti u funkciju. U tome mogu svi pomoći, ali kreativnost je nužna. Često smo svjedoci da mnoge agencije nisu voljne valorizirati neki resurs jer se boje biti prvi i probijati led. No kada se taj resurs stavi u funkciju, onda se svi vrlo brzo prilagode. Zadnjih se godina često govori o arheološkom bogatstvu, ali ono nije do kraja valorizirano. Postoje mnoge prepreke, no sazrelo je vrijeme da se to bogatstvo valorizira”, istaknula je Romana Lekić, koja je kao jedan od takvih neiskorištenih potencijala izdvojila Salonu. Jozo Sarač, ravnatelj Javne ustanove RERA Splitsko-dalmatinske županije, kazao je kako kreativne industrije imaju udjel

u ukupnom BDP-u od 2,3 posto, ostvaruju 6,3 milijarde kuna prometa i zapošljavaju 124.000 radnika. Oko 6,4 posto tvrtki od njihova ukupnog broja su tvrtke iz kreativne industrije. Problem je to što se većina tog prometa odvija u Zagrebu, smatra Sarač ocijenivši kako se na prostoru Splitsko-dalmatinske županije krije veliki potencijal za razvoj kreativnih industrija. Na forumu je, između ostaloga, naglašeno kako je ekonomija doživljaja u Splitskodalmatinskoj županiji prepoznata kao ključ uspjeha na konkurentnom tržištu te da su danas kreativni turisti gotovo svi, jer svi traže i žele doživljaj u destinaciji.

Dalmatinski pršut – Premium Dalmatinski pršut – Premium proizvod je visoke kvalitete dobiven od biranih pasmina svinja kao osnove za proces proizvodnje pršuta u cjelini. Obrada butova, soljenje i masiranje obavlja se ručno, dok meso dozrijeva najmanje 10 mjeseci. Dalmatinski pršut – Premium na tržištu se prodaje pod robnom markom “Tomy delikatese”. Mijukić-prom

Pršutana Mijukić Prom iz Runovića u suradnji s tvrtkom Tommy iz Splita započela je 2004. intenzivnu proizvodnju na području prerade svinjskog mesa u trajne suhomesnate proizvode vodeći se uzancama tradicionalnih metoda soljenja, dimljenja i sušenja koje se od davnina koriste na području Dalmacije, uz primjenu novih tehnologija. Ovaj obiteljski obrt specijalizirao se za proizvodnju dalmatinskog pršuta i dalmatinske pancete koje se može pronaći isključivo na prodajnim mjestima Tommyja.

Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 43

Konferencija Željeznica - generator rasta? Da ili Ne?

Željeznica potiče industriju Istraživanja pokazuju da se za jedan dolar uložen u javni prijevoz indirektno vraća 144 dolara kroz investicije, zaposlenost, povećanje vrijednosti prostora...

dgovore na pitanja gdje smo i kojim putem krenuti dalje kako bismo stigli europske trendove, u kojima je željeznica jedna od investicijskih zvijezda, pokušat će se pronaći na konferenciji Željeznica - generator rasta? Da ili ne? koju 9. svibnja u Zagrebu organizira Savez za željeznicu. Suorganizatori su Fakultet prometnih znanosti, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska zajednica županija, a pokroviteljica je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. “Teretni i putnički promet u EU stalno rastu. Države EU-a, koje bilježe stalan rast prometa, jasno su u svojim nacionalnim i ostalim prometnim strategijama

Mnoge studije pokazuju povećanje vrijednosti nekretnina u blizini željezničke pruge ili drugog javnog prijevoza

definirale ciljeve iz EU strategije što im omogućuje povlačenje velikih iznosa novca iz EU fondova. Sve to u konačnici rezultira boljom uslugom i povećanjem prometa. U hrvatskom željezničkom sustavu, uz projekte iz EU fondova, mogu se napraviti brze promjene koje nisu skupe, a koje bi donijele pomake na bolje. Radi se o reorganiziranju i optimiziranju postojećih kapaciteta, prilagođavanju tržištu, okretanju prema održivoj mobilnosti, razvoju integriranih sustava javnog prijevoza i intermodalnoga teretnoga prijevoza, u kojima bi željeznica bila glavna okosnica”, ističe Zoran Maršić, predsjednik Saveza za željeznicu.

n Koliko razvijena željeznica vrijedi u jednom društvu? - Mnoge studije pokazuju povećanje vrijednosti nekretnina u blizini željezničke pruge ili nekog drugog javnog prijevoza. Stoga su se mnogi gradovi odlučili za razvoj orijentiran na javnom prijevozu (Transit Oriented Development, TOD). Istraživanja su pokazala da vrijednost naselja koja se razvijaju prema TOD modelu raste dva puta brže nego u klasičnim naseljima. Osim toga, istraživanja pokazuju da se za jedan dolar uložen u javni prijevoz indirektno vraća 144 dolara kroz investicije, zaposlenost, povećanje vrijednosti prostora... n Uglavnom se ulaže u koridorske pruge, a što je s lokalnima? - Željeznica je jedan od pokretača industrije i postoji veliki potencijal za razvoj raznih industrija u mjestima i na prugama koje nisu nužno na koridorima. Primjer je gospićki Calcit koji je ponovno otvoren nakon liberalizacije tržišta željezničkih usluga. Ta je tvornica sagradila novi industrijski kolosijek i sav teret

44 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

izvozi željeznicom. To znači da je liberalizacija donijela mnoge mogućnosti i na prugama koje nisu koridorske.

n Što je u Hrvatskoj napravljeno glede integriranog prijevoza putnika i intermodalnog prijevoza tereta? - Postoji nekoliko master planova i studija kojima se predlažu mjere uvođenja integriranog prijevoza putnika. To znači da već postoji dobra podloga za njegovo uvođenje, a za što je lako dobiti sredstva EU fondova. U pogledu intermodalnog prijevoza tereta stvar je složenija jer tu veliku ulogu ima zakonodavac, odnosno država. On bi se trebao poticati raznim mjerama kao što je to slučaj u drugim državama, a prijevoznike bi se trebalo poticati da prevoze teret koristeći intermodalni prijevoz. n Koje ciljeve želite postići konferencijom? - Na konferenciji ćemo održati dva panela, stručni i politički, čime smo željeli da se struka i politika međusobno slušaju. Od struke želimo čuti koja su rješenja za hrvatski željeznički sustav u europskim parametrima, a od političara želimo dobiti razumijevanje za ta rješenja i obećanja da se jednom donesene strategije neće mijenjati svakom promjenom vlade. (L.V.)

predstavljamo Termostroj, Zagreb

Električni kotao vodi u svijet Naš odnos prema kupcu i after sales usluge su najbolja reklama. Iako smo skuplji od konkurencije, prodaja nam raste, kaže Nina Roglić

vrtka Termostroj proizvodi električne kotlove, a 1990. godine osnovali su je Nada i Željko Gojković, ekonomistica i strojar specijaliziran za termodinamiku koji je i razvio prvi hrvatski električni kotao namijenjen centralnom grijanju. “Budući da nije lako ni jeftino proizvoditi u Hrvatskoj, odlučili smo se za proizvod koji je tehnički bolji od drugih na tržištu. Tom filozofijom smo uspjeli osigurati svoje mjesto na europskom, ali i svjetskom tržištu. Naša prednost, za razliku od drugih električnih kotlova na EU tržištu je ta što ozbiljno shvaćamo svaku rekla-

Kvalitetu njihovih proizvoda prepoznali su i u EU fondovima za čija su sredstva aplicirali maciju kupca ili instalatera te razvijamo svoj proizvod prema zaprimljenim informacijama. Naš odnos prema kupcu i after sales usluge su najbolja reklama. Iako smo skuplji od konkurencije, prodaja nam raste. Osim toga, kako se nismo odlučili za serijsku proizvodnju proizvoda niže kvalitete, možemo ponuditi kupcima razvoj elektrouređaja prema njihovim specifičnim potrebama”, objašnjava nam direktorica Termostroja Nina Roglić koja danas s ocem Željkom vodi tvrtku. “Električni kotlovi se ne koriste samo za grijanje stambenih i poslovnih prostora, nego sve više i u raznim industrijskim procesima, za grijanje bazena, u metalnoj industriji, grijanje plastenika, grijanje travnatih površina na nogometnim igralištima...”, pojašnjava Nina Roglić.

Nijemci ušli u vlasničku strukturu

“Iako se od ukupnog prihoda ostvarenog u industrijskoj djelatnosti samo pet posto odnosi na prodaju u Hrvatskoj, ponosni smo na to što 95 posto hrvatskog proizvoda izvozimo u zemlje članice EU-a i ostale zemlje svijeta kao što su

Japan, Izrael, Švicarska, Rusija”, kaže ona dodajući kako im je ipak najisplativije izvozno tržište Njemačka gdje su jako dobro prihvatili njihove proizvode te svake godine na tržište plasiraju novitete od kojih neke i patentiraju. Osim toga, njihovi njemački poslovni partneri 3H Group GmbH ušli su u vlasničku strukturu Termostroja te imaju 10 posto udjela te tvrtke. Termostroju je ciljno tržište i ono skandinavsko, pogotovu Norveška, jer imaju puno struje, nisu plinificirani te zabranjuju potrošnju fosilnih goriva u bliskoj budućnosti. Kvalitetu njihovih proizvoda prepoznali su i u EU fondovima za čija su sredstva aplicirali te dobili 190.000 eura bespovratno kojima su financirali nabavu CNC stroja koji im je bio potreban za povećanje produktivnosti i kvalitete proizvoda. To je bio samo početak i prvi korak u modernizaciji poslovanja. Naručili su, naime, i CNC savijačicu vrijednu 100.000 eura, a za tu investiciju prijavili su se na natječaj Grada Zagreba za dobivanje subvencioniranog kredita u kojem kamatu subvencioniraju Grad Zagreb i Ministarstvo gospodarstva. “Moram priznati da se u zadnjih 10 godina vidi veliki napredak u komunikaciji nas malih poduzetnika s državom, pogotovo s Poreznom upravom, ali i s gradskim institucijama”, ističe Nina Roglić. Termostroj sada proizvodi u hali površine 1000 četvornih metara, a planiraju je dograditi s još 1700 kvadrata. Na dugi rok im je u planu moderniziranje proizvodnje nabavom strojeva potrebnih za automatizaciju proizvodnje s ciljem daljnjeg podizanja kvalitete proizvoda. (L.V.)

Kako se nismo odlučili za serijsku proizvodnju proizvoda niže kvalitete, možemo ponuditi kupcima razvoj elektrouređaja prema njihovim specifičnim potrebama. Nina Roglić, Termostroj

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 45

AKTUALNO Konferencija Hrvatska kakvu trebamo

Kurikularna reforma (ni)je čarobno rješenje Želim modernu, samosvjesnu i otvorenu Hrvatsku iz koje mladi neće odlaziti već će se u nju vraćati. Za to je potrebno znanje i to znanje za 21. stoljeće, poručila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

brazovanje mora biti strateško nacionalno pitanje, a ne pitanje na kojem će se sakupljati politički bodovi. Bez obzira na trenutačnu političku krizu u našoj zemlji, reforma školstva se mora provesti, što samo znači da živimo u demokratskom društvu, rečeno je na prošlotjednoj konferenciji pod nazivom Hrvatska kakvu trebamo, održanoj u organizaciji Večernjeg lista u zagrebačkom Hotelu Esplanade. Na konferenciji je govorila hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović koja je naglasila kako se bez stabilnosti i konsenzusa svih stranaka

Oko 60 posto generiranih radnih mjesta u ICT sektoru vezano je uz STEM, istaknuo je Drilo 46 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

o najvažnijim temama o kojima ovisi gospodarski i društveni oporavak Hrvatske ne može govoriti o napretku naše zemlje. “Već dvije godine politička nestabilnost paralizira sustav i ne dopušta napredak koji se temelji upravo na obrazovanju, a pritom je vrlo važno STEM obrazovanje. Ova burna politička previranja ponovno upozoravaju i obvezuju svaku vladajaću stranku ili koaliciju da ne dopuste da reforma obrazovanja ovisi o političkim mandatima te o umjetnom i politički uvjetovanom nedostatku konsenzusa”, rekla je Kolinda Grabar Kitarović. Dodala je kako je ulaganje u školstvo investicija, a ne trošak te kako se učitelji trebaju neprekidno usavršavati. Naglasila je i kako se reforma školstva ne smije prepustiti slučaju. “Želim modernu, samosvjesnu i otvorenu Hrvatsku iz koje mladi neće odlaziti već će se u nju vraćati. Za to je potrebno znanje, i to znanje za 21. stoljeće”, poručila je predsjednica.

Švicarsko-hrvatski program suradnje

Ugovori vrijedni 7,05 milijuna švicarskih franaka U sklopu Švicarsko-hrvatskog programa suradnje predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a potpisali su prve ugovore unutar tematskog područja Ljudski i društveni razvoj, u vrijednosti švicarske darovnice od šest milijuna švicarskih franaka. Ukupna vrijednost tih ugovora je 7,05 milijuna švicarskih franaka od čega hrvatska država sufinancira 15 posto. Potpisom tih dvaju ugovora u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja započinje provedba projektnih aktivnosti za projekt Program izvrsnosti u visokom obrazovanju-Tenure-track pilot-program te za projekt Modernizacija programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Projekt iz područja visokog obrazovanja ima ukupnu vrijednost 4,7 milijuna franaka, a njegov je cilj ponuditi mladim i nadarenim znanstvenicima i istraživačima mogućnost zanimljive dugotrajne karijere u Hrvatskoj. Cilj projekta iz područja strukovnog obrazovanja vrijednog 2,35 milijuna franaka je modernizacija strukovnih programa obrazovanja za obrtništvo u obrazovnom sektoru Osobne, usluge zaštite i druge usluge te omogućiti učenicima stjecanje strukovnih vještina i kompetencija.

Digitalna budućnost Hrvatske

Na konferenciji se osim reforme školstva nametnulo i pitanje digitalne budućnosti o čemu su raspravljali mnogi eminentni stručnjaci iz IT-a i drugih gospodarskih sektora. Tako je Boris Drilo, predsjednik ICT udruge HUP-a istaknuo važnost tehnologija koje su svuda prisutne, dok mi često nismo svjesni kakvu moć imaju. “U Hrvatskoj kakvu želimo na godišnjoj razini trebao bi se ostvariti rast od osam posto BDP-a, rast izvoza od 12 posto i rast zaposlenosti od 15 posto. To nije nemoguće, a rast se već događa u ICT sektoru jer ta gospodarska grana u BDP-u sudjeluje sa

Postoji razlika između reforme školstva i kurikuluma, ustvrdio je Bakić 10 posto”, rekao je Drilo. Dodao je kako bi s drugim gospodarskim granama trebalo provesti digitalizaciju i strategiju pametne specijalizacije kako bi se taj rast uistinu i ostvario. No zasad nam nedostaje holističko shvaćanje digitalizacije. “Oko 60 posto generiranih radnih mjesta u ICT sektoru vezano je uz STEM, a preostala radna mjesta odnose se na ostale gospodarske grane, pa tako i na društvena zanimanja”, istaknuo je Drilo. O reformi školstva

i naprasno prekinutoj kurikularnoj reformi govorio je Boris Jokić, stručnjak s Instituta za društvena istraživanja. Govoreći o tijeku prijedloga kurikularne reforme, rekao je kako je ona suvremena i relevantna. “Želja nam je bilo uvođenje digitalne tehnologije u hrvatske škole na velika vrata. Treba produljiti osnovno školovanje na devet godina, provesti cjelovitu kurikularnu reformu i provesti digitalnu transformaciju, a za to je potrebno razdoblje od 20 godina”, istaknuo je Jokić. U sklopu konferencije Hrvatska kakvu trebamo održana je panel-rasprava na kojoj je Sanja Putica iz Ministarstva znanosti i obrazovanja rekla kako još uvijek nije poznato tko su kandidati za rad u stručnoj radnoj skupini za provedbu kurikularne reforme, iako se zna kako se Jokić ponovno kandidirao za njenog voditelja. Osvrnuvši se na ponovnu provedbu te reforme, Jokić je kazao kako nikakvo parcijalno provođenje reforme nije moguće te poručio kako država ne bi trebala u to ulaziti, ako se neće provesti cjelovita reforma. S druge pak strane, Nenad Bakić iz Instituta za razvoj i inovativnost mladih je istaknuo kako je njegov projekt donacije pokazao da se može i bez reforme, i to u sklopu postojećeg sustava. Pritom je naznačio kako postoji razlika između reforme školstva i kurikuluma. Bakić je naglasio kako treba reformirati sustav u kojem će se provesti reforma kada se stručnjaci dogovore kakva je to reforma. Poručio je da kurikularna reforma nije čarobno rješenje koje će popraviti školstvo.

Već dvije godine politička nestabilnost paralizira sustav i ne dopušta napredak koji se temelji upravo na obrazovanju, a pritom je vrlo važno STEM obrazovanje. Kolinda Grabar Kitarović, hrvatska predsjednica

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 47

AKTUALNO Direktna prodaja

Izgubljena u šumi propisa

Iako se direktnom prodajom bavi sve više ljudi, jer im takav način posla donosi određeni dodatni, a nekima i jedini prihod, ona još uvijek nije definirana kao djelatnost. No nije uvijek bilo tako piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

26,5 mil €

prihod od direktne prodaje u Hrvatskoj u 2015.

za oko

25%

pali prihodi od direktne prodaje u razdoblju od 2010. do 2015.

5,7 mil ljudi

bavi se direktnom prodajom u EU (od toga 79% su žene)

oduzetništvo se uči, što znači da kada netko želi biti poduzetnik, mora usvojiti određene vještine i preuzeti poduzetnički način razmišljanja. Jesmo li dosad iskoristili dovoljno potencijala poduzetništva u Hrvatskoj i gdje se u tome nalazi direktna prodaja, pitaju se mnogi prodajni predstavnici te članovi Vijeća Hrvatske udruge direktne prodaje. Poduzetništvo i mala poduzeća imaju dovoljno potencijala za otvaranje novih radnih mjesta što je posebice važno u našoj zemlji, ali i u većini europskih zemalja gdje nezaposlenost stvara goleme probleme za razvoj gospodarstva. “Poduzetnice su ključan faktor razvoja gospodarske konkurentnosti. U honorarnom načinu zarade je 75 posto žena koje ostvaruju dodatne prihode kroz fleksibilno radno vrijeme. Tako se primjerice, direktnom prodajom u Hrvatskoj bavi 40.000 ljudi od kojih je 78 posto žena”, rekla je Nina Šebečić Crnolatac, predsjednica Vijeća Hrvatske udruge direktne prodaje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Dodala je kako direktna prodaja kao posebna

djelatnost pridonosi europskom gospodarstvu tako što nudi netradicionalan način ostvarivanja prihoda. Upravo sustav direktne prodaje ženama pruža mogućnost lakšeg ostvarivanja uloga žene, majke i domaćice jer one mogu same odrediti vrijeme kada će se baviti tim poslom. Govoreći o direktnoj prodaji kao načinu poduzetništva, kojim se u svijetu bavi 103 milijuna ljudi, a u toj se djelatnosti ostvaruju prihodi u visini od 183 milijarde američkih dolara, Ema Culi, direktorica Sektora za trgovinu HGK, je istaknula kako na globalnoj razini takva vrsta prodaje raste po godišnjoj stopi od 6,4 posto. Dodala je kako od 5,7 milijuna ljudi koji se bave direktnom prodajom u zemljama EU-a, 79 posto čine žene. “U Hrvatskoj u 2015. godini prihod od direktne prodaje kretao se na razini od oko 26,5 milijuna eura, međutim od početka gospodarske krize do danas tj. ako promatramo razdoblje od 2010. do 2015. godine, može se uočiti kako je došlo do pada prihoda oko 25 posto”, rekla je Ema Culi.

Istraživanje o poduzetništvu i statusu ženskog poduzetništva

Većina ispitanika ima pozitivan stav Da je direktna prodaja sve značajnija djelatnost u Hrvatskoj i u Europi, pokazuju rezultati globalnog istraživanja o poduzetništvu i statusu ženskog poduzetništva koje su provele tvrtke Amway i GfK. Istraživanje je provedeno u lipnju 2016. u 45 zemalja, od kojih je 25 zemalja EU-a. Ispitano je 50.800 ljudi, a od toga je iz Hrvatske bilo 1000. Prema poduzetništvu na globalnoj razini 77 posto ljudi ima pozitivan odnos. Oko 80 posto ispitanika generacije Y u kojoj su mladi do 35 godina također ima

taj pozitivan odnos. U Hrvatskoj je 70 posto ispitanika izrazilo pozitivno mišljenje prema poduzetništvu, a 35 posto ljudi želi pokrenuti vlastiti posao. Pritom visokoobrazovani ljudi imaju pozitivniji stav prema poduzetništvu nego ostali. Muškarci i žene podjednako imaju pozitivan stav prema poduzetništvu, ali je razlika u poimanju mogućnosti pokretanja vlastitog posla. Muškarci se lakše odlučuju na pokretanje posla, ali su žene marljivije, ustrajnije i uspješnije.

48 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

Vratiti ugled direktnoj prodaji

Iako se direktnom prodajom bavi sve više ljudi, jer im takav način posla donosi određeni dodatni, a nekima i jedini prihod, ona još uvijek nije definirana kao djelatnost. No

U direktnoj prodaji u Hrvatskoj bavi se 40.000 ljudi od kojih je 78 posto žena, kaže Nina Šebečić Crnolatac nije uvijek tako bilo. Naime, od 2008. godine djelatnost direktne ili izravne prodaje bila je uređena kroz Zakon o trgovini. Godinu dana kasnije donesen je provedbeni propis tj. Pravilnik o posebnim uvjetima obavljanja poslova direktne prodaje, koji je pobliže definirao i uredio sve uvjete na koji način ta grana gospodarstva može djelovati na tržištu. Tadašnje propisivanje obveze trgovaca koji obavljaju poslove direktne prodaje pridonijelo je razvoju te struke, ali i povećanju njena ugleda na tržištu, smatraju u HGK-u. Međutim, zadnjim

izmjenama i dopunama Zakona o trgovini iz 2014. taj dio gospodarske djelatnosti nije više bio regulatorno uređen na način kako je to bilo 2008. i 2009. I direktna se prodaja kao djelatnost jednostavno izgubila. Naime, ušla je u područje Zakona o zaštiti potrošača, a općim uvjetima regulirana je primjena svih specifičnih oblika trgovine, pa tako i direktne prodaje raznih proizvoda. Shodno tome, Ema Culi kaže kako se, s obzirom na potencijal koji pruža direktna prodaja, nameće potreba da se ta grana djelatnosti ipak uredi na hrvatskom tržištu. U tom smislu, i Hrvatska udruga direktne prodaje pri HGK-u uputit će Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta inicijativu kako bi se iznašla mogućnost reguliranja te djelatnosti. Unatoč svemu tome, direktna prodaja suočava se s određenim problemima, a to su, osim nedostatka regulatornog okvira, državni nameti koji destimuliraju njeno funkcioniranje. Treba riješiti i administrativne barijere te problem nedostatka informacija vezanih uz bavljenje tom djelatnošću. “Direktna prodaja ima svoje mjesto u važećim zakonskim propisima te činimo sve kako bismo otklonili barijere u njenom poslovanju, no otvoreni smo i za razgovore o jasnijem zakonskom uređenju obavljanja direktne prodaje”, rekla je Milica Nakić, voditeljica Službe za unapređenje trgovine i tržišta pri Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Hrvatska udruga direktne prodaje pri HGK-u uputit će Ministarstvu gospodarstva inicijativu kako bi se iznašla mogućnost reguliranja direktne prodaje. Ema Culi, direktorica Sektora za trgovinu HGK

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 49

Okrugli stol Split - homeport za kruzere

Grad je atraktivan Međunarodna iskustva su pokazala da kruzeri mijenjaju svoje rute u razdobljima od oko 10 godina, što upućuje na zaključak da se destinacija ne treba razvijati u potpunosti kao kruzing destinacija, istaknula je Mirjana Čagalj piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

dnevno potroše oko 70 eura, što znači da Split ove godine očekuje gubitak u prihodima od kruzing turizma od oko milijun eura. Gledajući pozitivne aspekte manjeg broja ticanja i gostiju možemo sa sigurnošću naglasiti manje gužve te kretanje u smjeru održivog razvoja kruzing turizma.

Nužna je odgovarajuća infrastruktura

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze i v.d. predsjednice HKG-ŽK Split Mirjana Čagalj najvažnijim smatra odgovoriti na pitanje želi li Split postati homeport za međunarodne kruzere te treba li takvu mogućnost unijeti u Strategiju razvoja Splita i Splitsko-dalmatinske županije. Isto tako važno je, prema njezinu mišljenju, odrediti u kojoj mjeri Split može razvijati taj oblik turizma. “Domaći proizvod je vrlo važan za opskrbu kruzera ako ste homeport, a da biste to postali, potrebno je izgraditi određenu infrastrukturu. Međunarodna iskustva su pokazala da kruzeri mijenjaju svoje rute u razdobljima od oko 10 godina, što

U 264 kruzera se ove godine očekuju u Splitu

Hrvatskoj gospodarskoj komori-Županijskoj komori Split nedavno je održan okrugli stol Split - homeport za kruzere. Split je tradicionalno homeport, odnosno luka ukrcaja i iskrcaja, za domaće brodove na kružnim putovanjima, no želi li to biti i za međunarodne? U ovoj godini u Splitu se očekuje dolazak 264 kruzera. Zapravo oni su počeli dolaziti već 1. siječnja, dok je zadnji planirani dolazak 29. prosinca, a slijedom toga čini se da kruzing turizam ne poznaje sezonalnost stacionarnog turizma. Split je, po broju putnika, treća luka na Mediteranu s ukupno 4,7 milijuna brodskih putnika godišnje. U prošloj godini u Split je uplovilo 280 kruzera s oko 280.000 putnika, što znači da se ove godine očekuje pad od gotovo 5,7 posto u broju uplovljavanja, odnosno oko 15.000 putnika manje nego lani. Istraživanja su pokazala da gosti s kruzera u Splitu

50 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

Kada bi s ovakvom infrastrukturom Split postao homeport za kruzere, to bi izazvalo prometni kaos, kazao je Favro upućuje na zaključak da se destinacija ne treba razvijati u potpunosti kao kruzing destinacija, nego da to bude samo jedan segment turističke ponude. Potrebno je uvažavati načela održivog razvoja, čime se osigurava budućnost destinacije koja će onda i sama biti dugoročno

za kruzere, ali... zanimljiva kako kruzing turizmu, tako i svim drugim dionicima u turističkom poslovanju”, pojasnila je Mirjana Čagalj. Prema riječima Siniše Horaka, znanstvenog savjetnika u Institutu za turizam za međunarodne brodove, samo je jedan kruzer odabrao neku hrvatsku luku za homeport. Kompanija Thompson and Island Cruises odlučila se za to da luka Gruž od 2015. postane luka za iskrcaj i ukrcaj za njihov kruzer Thompson Celebration, koji može primiti oko 1200 putnika i 520 članova posade. Osim što kao polazišnu luku koristi Dubrovnik, taj brod na svojim putovanjima uplovljava u još pet hrvatskih luka, te u paketu nudi i sedmodnevni boravak u hotelima na području Dubrovnika. “Kako bi neka luka postala polazna luka za međunarodna brodska putovanja, potrebno je ispuniti niz preduvjeta. Luka s infrastrukturom je nužan uvjet, ali to nije dovoljno. Druga važna stvar je dovoljan broj direktnih letova u zračnu luku, što Split ima. No problem je preopterećenost splitske zračne luke subotom u ljetnim mjesecima. Veliki problem je to što Split nema dovoljan broj smještajnih kapaciteta u hotelima visoke kategorije, a tu su i sigurnosni i drugi uvjeti koji se trebaju zadovoljiti”, rekao je Horak napomenuvši kako je nužno napraviti novije istraživanje o kruzing turizmu te njegovim učincima. Srećko Favro sa splitskog Ekonomskog fakulteta smatra da je za razvoj Splita u smislu homeporta nužno investirati u velike infrastrukturne radove. “Puno toga što je predviđeno Strategijom razvoja nautičkog turizma još nije dovedeno u funkciju. Kad bi s ovakvom infrastrukturom Split postao homeport za kruzere, to bi izazvalo prometni kaos. Jedan kruzer podrazumijeva najmanje 60 punih autobusa što današnja splitska prometna infrastruktura ne može podnijeti”, smatra Favro. “Svjetska praksa nalaže da vezovi za tranzit i za homeport moraju biti na različitim mjestima. Homeport vezovi podrazumijevaju ogroman prostor za parking, povezanost sa zračnom lukom, nesmetani transport za stotine gospodarskih subjekata koji obavljaju opskrbu, ali i dostatan hotelski smještaj. Jedina moguća točka u gradu Splitu je Sjeverna luka Split”, naglasio je Favro.

Održivi turizam kao izazov

Splitska sociologinja Inge Tomić Koludrović upozorila je na to kako se odluka da budu

Split se mora opredijeliti koje vrste turizma želi i koje može najbolje razvijati, poručio je Stella homeport kruzerima pokazala štetnom za gradove poput Venecije i Barcelone. “Split nema ni približno sređenu infrastrukturu za takvo što, a da ne govorimo o štetnosti kruzing turizma za destinaciju. Dodatni turisti s kruzera značili bi potpuni kolaps u gradu”, smatra Inge Tomić Koludrović. Direktor Turističke zajednice Splitskodalmatinske županije Joško Stella napominje da je Split atraktivan za kruzere jer je gostima lak pristup gradskoj jezgri. No pitanje je želi li se Split profilirati kao kruzing destinacija. “Split se mora opredijeliti koje vrste turizma želi i koje može najbolje razvijati. Održivi turizam je izazov turističkog razvoja Splita. To je vrlo zahtjevna odluka koja podrazumijeva prethodnu stručnu analizu”, smatra Stella.

280

kruzera lani uplovilo u Split

oko

280.000 putnika

bilo na tim kruzerima

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA financijska agencija

Dug blokiranih 17,37 milijardi kuna Gleda li se insolventnost prema trajanju blokade i u ožujku su dominirali poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi i po broju i po iznosu blokade. Tako je insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana bilo 18.954, a dugovali su 13,165 milijardi kuna

28.788

poslovnih subjekata u blokadi potkraj ožujka

11,437 mlrd kn

dug 11.054 pravne osobe

5,937 mlrd kn

dugovale 17.734 fizičke osobe

bog dospjelog, a nepomirenog duga posljednjeg dana ovogodišnjog ožujka bilo je blokirano 28.788 poslovnih subjekata (0,9 posto manje nego u veljači). Njihov ukupan nepodmireni dug iznosio je 17,37 milijardi kuna (5,2 posto više nego u veljači). Na godišnjoj razini, broj blokiranih poslovnih subjekata smanjen je za 6625 ili za 18,7 posto, dok je prijavljeni dug manji za 3,64 milijarde kuna ili 17,3 posto. Kad je riječ o građanima, 31. ožujka bila su blokirana 330.762 građana koja su dugovala 41,99 milijardi kuna, što je na mjesečnoj razini povećanje od 0,8 posto. Gleda li se insolventnost prema trajanju blokade i u ožujku su dominirali poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi, kako po broju tako i po iznosu blokade. Tako je insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana potkraj ožujka bilo 18.954, a dugovali su 13,165 milijardi kuna. Kod poslovnih subjekata u dugotrajnoj blokadi dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 8701 ili 45,9 posto, dok je njihov dug 6,9 milijardi kuna. U blokadi do 60 dana bilo je 3365 poslovnih subjekata, čije su

52 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

evidentirane prijavljene dospjele a nepodmirene obveze iznosile 1,3 milijarde kuna.

Dugotrajne blokade, najveći dug

Promatramo li pojavu insolventnosti prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost, vidljivo je da, prema iznosu,

Kad je riječ o građanima, 31. ožujka bilo ih je blokirano 330.762 koji su dugovali 41,99 milijardi kuna dominiraju pravne i fizičke osobe u dugotrajnoj blokadi, 360 i više dana, što je posebno izraženo kod fizičkih osoba.

Više od 60 posto poslovnih subjekata ili njih 17.722 odnosi se na poslovne subjekte bez zaposlenih i na njih otpada 61,8 posto ili 10,74 milijarde kuna nepodmirenog duga. Od ukupno 28.788 blokiranih poslovnih subjekata, njih 11.054 ili 38,4 posto su pravne osobe, a na njih se odnosi najveći dio ukupnog nepodmirenog duga, 11,437 milijardi kuna ili 65,8 posto. Najmanji je iznos prijavljenog dospjelog duga nelikvidnih pravnih osoba blokiranih od 31 do 60 dana, koji iznosi 202,8 milijuna kuna, a najveći pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, i 7,4 milijarde kuna. Najveći dio pravnih osoba (62,8 posto), odnosno njih 2935, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika. Njihov ukupan dug iznosi 4,9 milijardi kuna. U odnosu na godinu dana ranije, broj pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi manji je za 5213 (52,7 posto), a iznos njihove blokade za 3,4 milijarde kuna (31,7 posto). Broj insolventnih pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi koje imaju zaposlene, manji je za 767 (30,6 posto), a iznos njihova duga za 0,4 milijarde kuna (12,2 posto). Kod insolventnih pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi, 31. ožujka 2016. godine bilo je zaposleno 4740 radnika, a 31. ožujka 2017. godine, broj zaposlenih je 3254. Zbog neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju do 60 dana, bilo je blokirano 2056 pravnih osoba, što je za 51 pravnu osobu više nego potkraj ovogodišnje veljače i 75 manje nego prije godinu dana. Njihov nepodmireni dospjeli dug iznosio je 1,3 milijarde kuna ili 509,6 milijuna više nego u veljači i 801,3 milijuna kuna više nego godinu dana ranije.

Raste broj blokiranih fizičkih osoba

Potkraj ožujka zbog nepodmirenog duga bile su blokirane 17.734 fizičke osobe koje su dugovale ukupno 5,937 milijardi kuna. U blokadi dužoj od jedne godine bilo je 14.279 ili 80,5 posto od ukupnoga broja blokiranih fizičkih osoba čiji je ukupan dug iznosio 7,734 milijarde kuna. U odnosu na stanje od 28. veljače, broj blokiranih fizičkih osoba veći je za 50, a iznos blokade za 11,6 milijuna kuna. Kao i kod pravnih, najmanji je iznos prijavljenog dospjelog a nepodmirenog duga kod fizičkih osoba u blokadi od 31 do 60 dana, koji iznosi 12,2 milijuna kuna, a najveći iznos fizičkih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, 5,7 milijardi kuna. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 69,7 posto ili 9952 su fizičke osobe bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 3,9 milijardi kuna. Prema stanju s kraja

Broj blokiranih POSLOVNIH SUBJEKATA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. ožujka 2017. – prema ročnosti (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade

Broj blokiranih poslovnih subjekata

Broj zaposlenih

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje

do 30 dana

2.116

31.029

1.117.927

31 – 60 dana

1.249

1.558

215.036

61 – 180 dana

3.917

3.781

1.725.030

2.552

1.990

1.151.503

više od 360 dana

181 – 360 dana

18.954

9.042

13.165.336

Ukupno

28.788

47.400

17.374.832

Pregled broja blokiranih PRAVNIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. ožujka 2017. (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade

Broj blokiranih pravnih osoba

Broj zaposlenih

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje

1.275

29.875

1.099.509

781

1.060

202.821

61 – 180 dana

2.563

2.620

1.652.802

181 – 360 dana

1.760

1.379

1.050.979

do 30 dana 31 – 60 dana

više od 360 dana UKUPNO

4.675

3.254

7.430.892

11.054

38.188

11.437.003

Pregled broja blokiranih FIZIČKIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. ožujka 2017. (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade

Broj blokiranih fizičkih osoba

Broj zaposlenih

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje

do 30 dana

841

1.154

18.418

31 – 60 dana

468

498

12.215

61 – 180 dana

1.354

1.161

72.228

792

611

100.524

više od 360 dana

14.279

5.788

5.734.444

Ukupno

17.734

9.212

5.937.829

181 – 360 dana

Izvor: Financijska agencija – obrađeni podaci iz Očevidnika o redoslijedu plaćanja

veljače, broj fizičkih osoba u blokadi dužoj od godinu dana, kao i iznos njihovih nepodmirenih obveza povećani su za 0,2 posto. U odnosu na stanje godinu dana ranije, broj fizičkih osoba smanjen je za 7,6 posto, a iznos za 8,4 posto. Prema stanju na dan 31. ožujka 2017. godine, zbog nepodmirenog duga u razdoblju do 60 dana, bilo je blokirano 1309 fizičkih osoba, što je za 82 fizičke osobe ili 6,7 posto više nego u veljači. Njihov evidentirani prijavljeni dospjeli a nepodmireni dug iznosio je 30,6 milijuna kuna ili 6,5 milijuna (26,7 posto) više nego potkraj veljače. (V.A.) 8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Preuzimanja

OTP banka preuzela Splitsku banku Očekuje se da će postupak spajanja banaka trajati do ljeta 2018., a do tada će ove banke poslovati kao odvojene pravne osobe. Spajanjem dviju banaka nastat će četvrta po veličini banka u Hrvatskoj, s tržišnim udjelom od 11 posto piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

TP banka Hrvatska je stekla stopostotni udjel u Splitskoj banci. Vrijednost transakcije, kako su pojasnili čelnici OTP banke, bit će poznata ovoga petka tumačeći to pravilima na Burzi na kojoj su izlistane dionice OTP-a i Société Générale banke. Proces integracije Splitske i OTP banke trajat će godinu dana, a tada će biti

Vrijednost transakcije, kako su pojasnili čelnici OTP banke, bit će poznata ovoga petka poznato sjedište i ime banke. Očekuje se da će postupak spajanja banaka trajati do ljeta 2018., a do tada će ove banke poslovati kao odvojene pravne osobe. Kad je riječ o zaposlenicima, kako je rečeno na

konferenciji za novinare prošloga tjedna, eventualni višak radnika utvrdit će se u procesu integracije, a on je moguć zbog raznih preklapanja. Koliko će ih biti ovisi i o novim proizvodima kojih će sigurno biti, smatraju čelnici OTP banke. Spojena banka imat će više od 130 poslovnica, 400 bankomata te više od 500.000 aktivnih klijenata. Zadržat će svoj vodeći položaj i tržišni udio u nekim tržišnim segmentima i regijama, posebno u priobalju.

Jak brend Splitske banke

Predstavnici mađarske OTP banke, OTP banke Hrvatska te Splitske banke objavili su da je kupoprodajna transakcija obavljena prošlog tjedna, nakon što je OTP banka dobila sva potrebna regulatorna odobrenja od Hrvatske narodne banke, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Ovom transakcijom OTP banka Hrvatska ostvaruje i neizravnu kontrolu nad tvrtkama SG Leasing, SB Nekretnine, SB Zgrada, dok se potpuno preuzimanje Société Générale Osiguranja očekuje u trećem kvartalu 2017. Kako se doznaje, transakcija je

obavljena preko OTP banke Hrvatska. “Akvizicija Splitske banke nije jedina akvizicija koja će se dogoditi. U vrlo kratkom roku objavit ćemo još jednu akviziciju, a razmatramo ih još nekoliko. Naša financijska situacija nam omogućuje i organski rast, ali i rast na osnovi akvizicija. Uz to planiramo izlazak na još neka tržišta, odnosno u države u kojima ne poslujemo. Što se tiče Splitske banke, mogu reći da smo kupili jako dobru banku koja je jako dobro upravljana i ima odlične rezultate. Buduća banka koja će nastati spajanjem OTP banke i Splitske banke bit će druga po veličini banka u Grupi po kreditiranju. Ovom transakcijom i spajanjem pokazujemo svoju dugoročnu i ozbiljnu predanost hrvatskom tržištu na kojemu planiramo rasti, kako organski, tako i mogućim budućim akvizicijama”, izjavio je dr. Sándor Csányi, predsjednik Uprave i glavni direktor mađarske OTP banke. Kad je riječ o imenu, Csányi je napomenuo da je i to jedno od pitanja koja će se rješavati u narednih godinu dana, ali je priznao kako je brend Splitske banke vrlo jak i da ga je šteta mijenjati. “Klijenti će se uvjeriti da će nakon integracije

Sándor Csányi, predsjednik Uprave mađarske OTP banke i potpredsjednik MOL-a

Spremni smo prodati Inu ako je hrvatska vlada želi kupiti Sándor Csányi, ujedno i potpredsjednik MOL-a, izjavio je da je interes MOL-a imati dobre odnose s Vladom Republike Hrvatske jer se jedino tako može poslovati te se nada kvalitetnom rješenju svih sporova. “Cilj MOL-a je biti važan igrač na ovom tržištu te da značajno pridonese jačanju hrvatskog gospodarstva. Trudimo se ima-

ti bolju suradnju i ravnopravan položaj s hrvatskom vladom. Spremni smo prodati Inu ako je hrvatska vlada želi kupiti, a ako ne želi, onda smo spremni surađivati, poslovati i zadržati je u sklopu MOL-a. Njome je potrebno upravljati na iznimno stručan način. Naš cilj je da u Hrvatskoj dobro poslujemo”, kazao je Sándor Csányi.

54 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

RBA

Nastavljeno smanjenje javnog duga

usluge banke za njih biti povoljnije”, smatra Csányi.

Spajanje - izazovan proces

Spajanjem dviju banaka nastat će četvrta po veličini banka u Hrvatskoj, s tržišnim udjelom od 11 posto. “Spajanje dviju banaka bit će izazovan proces koji će trajati nešto duže od godine dana. Nakon spajanja Dalmacija će imati nacionalno važnu i moćnu banku s vrlo bogatom mrežom i atraktivnim portfeljem proizvoda. Velike mogućnosti rasta su u turizmu i graditeljstvu”, izjavio je Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke Hrvatska. Slaven Celić, bivši član Uprave OTP banke Hrvatska, preuzeo je mjesto predsjednika Uprave Splitske banke. Sadašnji član Uprave Splitske banke Zvonimir Akrap zadržat će svoje mjesto i bit će zadužen za poslovno bankarstvo i tržišta, dok će dva nova člana biti Balázs Balogh, zadužen za upravljanje rizikom, te Balázs Olchváry, zadužen za operacije i IT infrastrukturu. Prokurist Splitske banke Tomislav Krpan također će ostati na tom položaju. “Sljedećih mjeseci naš fokus podjednako će biti na osiguranju najviše kvalitete u radu s klijentima i uspješnoj pripremi integracijskog procesa. Za uspješno ostvarenje naših ciljeva najvažniji su nam ljudi, a Splitska banka ima izrazito kvalitetne stručnjake”, izjavio je Slaven Celić, novoimenovani predsjednik Uprave Splitske banke.

U siječnju ove godine nastavljen je pozitivan trend smanjenja javnog duga koji je pao na 286,3 milijarde kuna, što je 0,9 posto manje nego mjesec dana prije, a 1,6 posto manje u odnosu na siječanj prošle godine, navodi se u analizi RBA, gdje se ističe kako se u tom mjesecu potvrdio neprekinuti niz relativnog pada javnog duga na godišnjoj razini koji datira od ožujka prošle godine. U odnosu na lanjski siječanj, ukupni javni dug niži je za više od 4,7 milijardi kuna ili 1,6 posto. S obzirom na valutnu strukturu duga u prilog nižem javnom dugu, iskazanom u kunama, išlo je i jačanje domaće valute u odnosu na euro jer je krajem siječnja ove godine srednji devizni tečaj eura prema kuni na godišnjoj razini bio niži za 2,3 posto. Za pad javnog duga na mjesečnoj razini zaslužne su unutarnja i vanjska komponenta koje su

krajem siječnja zabilježile pad od gotovo 1,4 milijarde kuna u odnosu na prosinac. “Smanjenje duga na godišnjoj razini prvenstveno je odraz snažnog pada inozemne komponente javnog duga koja se koncem siječnja ove godine spustila do razine od 107,1 milijarde kuna, što je za gotovo 10,4 milijarde kuna ili 8,8 posto niže u odnosu na siječanj 2016.”, ističu analitičari RBA, koji također navode kako bi s obzirom na predviđeni gospodarski rast u ovoj godini i udio javnog duga u BDP-u mogao nastaviti s padom. (I.G.)

Addiko banka

Četiri nova paketa

Addiko banka predstavila je četiri nova paketa namijenjena klijentima: Platinum, Smart, Gold i Basic koje, uz brojne pogodnosti, odlikuje i široka lepeza proizvoda i usluga po povoljnim uvjetima. Posebno izdvajaju Platinum paket kao najpotpunije rješenje jer obuhvaća: internetsko, mobilno i SMS bankarstvo, dodatnu debitnu, charge kreditnu i revolving karticu, neograničen broj plaćanja bez naknade u poslovnicama i putem digitalnih kanala, tri mjesečna

podizanja gotovine s bankomata drugih banaka bez naknade, osiguranje od nezgode, putno zdravstveno osiguranje, osiguranje kartica i kupnje, te pomoć na cesti i pomoć u kući. Gold paket, uz standardne pogodnosti, nudi i više mjesečnih plaćanja bez naknade u poslovnicama ili putem digitalnih kanala, dva mjesečna podizanja gotovine s bankomata drugih banaka bez naknade, te osiguranje od nezgode, putno zdravstveno osiguranje, osiguranje kartica i kupnje, te pomoć na cesti i pomoć u kući. Smart paket nudi pet online plaćanja bez naknade, osiguranje od nezgode, osiguranje kartica i kupnje, te pomoć na cesti i pomoć u kući. Basic paket nudi praktično rješenje u vidu internetskog ili mobilnog bankarstva, dva online plaćanja bez naknade, charge kreditnu ili revolving karticu. (I.G.)

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Ugovor od 15 milijuna kuna

Đuro Đaković Industrijska rješenja i švicarski naručitelj potpisali su ugovor za izradu fermentora za anaerobnu razgradnju, vrijednog 15,04 milijuna kuna. Oprema će biti isporučena u Italiju u sklopu projekta izgradnje najvećeg europskog postrojenja za preradu organskog otpada. Godišnji kapacitet prerade postrojenja je 100.000 tona organskog otpada iz kojeg će se proizvoditi bioplin i visokokvalitetni kompost. Slavonskobrodska tvrtka posao je dobila u jakoj međunarodnoj konkurenciji te vjeruju da je to početak dugoročne suradnje sa švicarskim naručiteljem.

Visoka likvidnost i dalje u sustavu I u ovome poslijeprazničnom tjednu nastavlja se razdoblje visoke likvidnosti depozitnih institucija. Dnevni višak likvidnosti na računima banaka na razini je između 15 i 16 milijardi kuna. Uz tako visoku likvidnost sustava banke bez poteškoća održavaju prosječna stanja na računima za održavanje obvezne pričuve. Sukladno tome je i potražnja sudionika za kratkoročnim pozajmicama vrlo skromna, dok je ponuda kunskih sredstava iznimno obilna pa su i kamatne stope na najnižim razinama. U takvim uvjetima na redovitoj obratnoj repo aukciji Hrvatske narodne banke izostao je interes za dodatnom kunskom likvidnošću koja se nudila uz vrlo povoljnu kamatnu stopu od 0,3 posto. Ministarstvo financija je na aukciji trezorskih zapisa održanoj u prošli utorak izdalo 409 milijuna trezorskih zapisa u kunama,

što je manje od planiranog iznosa izdanja koji je bio 600 milijuna kuna. Istodobno je na dospijeću bilo 575 milijuna kuna pa se saldo upisanih trezorskih zapisa smanjuje za 166 milijuna kuna. Prinos je ostao nepromijenjen i iznosi 0,45 posto. Ovaj tjedan započinje novo razdoblje održavanje obvezne pričuve, međutim uz visoku likvidnost sustava koju će dodatno povećati i redovita isplata mirovina, nije za očekivati nikakve značajnije promjene u odnosu ponude i potražnje, a samim tim i visine kamatnih stopa. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

1200

24.4.-28.4.2017.

02.5.-5.5.2017.

0,5 0,4

900

0,3 600 0,2 300

0,1

1.5.

2.5.

3.5.

4.5.

5.5.

0,0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Dukat u gubitku od 1,5 milijuna kuna Dukat je u prvom tromjesečju ove godine zabilježio gubitak od 1,5 milijuna kuna, za razliku od istog razdoblja lani kada je ostvarena neto dobit od 13 milijuna kuna. Dukat Grupa ostvarila je 24,2 milijuna kuna neto dobiti. Prema podacima iz financijskoga izvješća, poslovni su prihodi Dukata u prvom tromjesečju iznosili 366,9 milijuna kuna i veći su za 4,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Poslovni su prihodi Dukat Grupe bili 808,9 milijuna kuna.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna ojačala prema svim važnijim valutama Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar ojačala za 0,38 posto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je ojačala za 0,35 posto, dok je u odnosu

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,023566

CAD kanadski dolar

4,933015

EUR

JPY japanski jen (100) 6,053936 CHF švicarski franak

6,87406

GBP britanska funta

8,788571

USD američki dolar

7,011923

EUR euro

7,458583

Izvor: HNB

primjena od 6.5.2017.

56 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

na švicarski franak hrvatska valuta oslabjela, i to za 0,28 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,44 kune, američki dolar na 6,79 kuna, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,87 kuna. 7,49

6,84

7,48

6,83

7,47

6,82

6,90

7,46

6,81

6,89

6,80

6,88

6,79

6,87

7,45 7,44 1.5. 2.5. 3.5. 4.5. 5.5.

USD 1.5. 2.5. 3.5. 4.5. 5.5.

CHF

1.5. 2.5. 3.5. 4.5. 5.5.

6,92 6,91

vijesti Međunarodno tržište kapitala Podravka ostvarila dobit

Zanimljiv tjedan na svjetskim tržištima kapitala Na Wall Streetu su krajem prošlog tjedna indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer je oštar pad cijena dionica u energetskom sektoru anulirao uspon dionica kompanija koje su objavile bolje poslovne rezultate nego što se očekivalo. Ulagače je ohrabrilo zeleno svjetlo zastupničkog doma američkog kongresa za novi prijedlog zdravstvene reforme republikanaca. U fokusu ulagača također su bila i izvješća o zapošljavanju u SAD-u, koja znatno utječu na tržište jer su ona jednim dijelom i temelj odluke američke središnje banke o monetarnoj politici. Naime, prošlu su srijedu čelnici Feda poručili da je tržište rada snažno i da su temelji koji podržavaju rast potrošnje i dalje solidni. Iz tih poruka ulagači su mogli iščitati da Fed ostaje pri svojem planu da do kraja godine još u dva navrata poveća ključne kamatne stope. Na azijskim burzama kraj tjedna obilježio je pad cijene dionica treći dan zaredom, što je ponajviše posljedica pada cijena sirovina, dok je trgovanje na europskim burzama bilo oprezno zbog francuskih predsjedničkih izbora.

7255 7250

20960

FTSE 100

20950

7245

20940

7240

20930

7235

20920

7230

20910

1.5.

2.5. 3.5. 4.5. 5.5.

6095

NASDAQ

6090

1.5. 5400 5380

6085

5360

6080

5340

6075

5320

6070

5300

1.5. 12750 12700

2.5. 3.5. 4.5. 5.5.

19500

12650

19450

12600

19400

12550

19350

12500

19300

1.5.

Mirovinski fondovi

2.5. 3.5. 4.5. 5.5.

fond

datum

2.5. 3.5. 4.5. 5.5.

CAC40

1.5. 19550

DAX

Dow Jones

2.5. 3.5. 4.5. 5.5.

NIKKEI 225

1.5.

vrijednost (kn)

2.5. 3.5. 4.5. 5.5.

promjena (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 232,9781 bod. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi blagi pad od 0,12 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 129,2970 bodova i također predstavlja blagi pad od 0,11 posto. Mirex C krajem prošlog tjedna iznosio je 118,6970 bodova, te je zabilježio neznatan rast od 0,007 posto.

MIREX A

04.05. 129,29700

0,0473

1,33

AZ - A

04.05. 130,38750

0,0156

1,46

Erste Plavi - A

04.05. 128,76380

-0,0620

0,32

PBZ CO - A

04.05. 132,49420

0,1344

1,28

Raiffeisen OMF - A 04.05. 125,90900

0,1174

1,65

MIREX - tjedni

kategorija A

0,00%

kategorija B MIREX B

04.05. 232,97810

0,0256

-0,27

AZ - B

04.05. 233,14930

0,0033

-0,88

Erste Plavi - B

04.05. 243,33790

0,1130

0,43

PBZ CO - B

04.05. 217,04380

0,0090

-0,49

Raiffeisen OMF - B 04.05. 236,71560

0,0192

0,27

kategorija C

-0,05%

MIREX C

04.05. 118,69700

-0,0081

0,51

-0,10%

AZ - C

04.05. 115,56290

0,0010

0,42

-0,15%

Erste Plavi - C

04.05. 118,86050

-0,0160

0,35

-0,20%

PBZ CO - C

04.05. 118,16910

-0,0050

0,14

Raiffeisen OMF - C 04.05. 122,51760

-0,0127

0,85

2.5.

3.5.

4.5.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0,0% -0,1% -0,2%

Raiffeisen DMF

04.05. 227,21030

0,0161

0,26

AZ Profit

04.05. 255,61090

-0,0025

-3,45

-0,3%

Croatia osiguranje 04.05. 156,98790

0,0835

-0,79

-0,4%

AZ Benefit

-0,0121

-0,05

-0,5%

Erste Plavi Expert 04.05. 206,39360

0,0406

0,19

Erste Plavi Protect 04.05. 194,34300

-0,0282

0,04

-0,6% 4.4.

11.4.

19.4.

Neto dobit AD Plastika porasla 61 posto

2016 (%)

Blagi pad Mirexa

1.5.

Grupa Podravka u prvom je tromjesečju ove godine ostvarila neto dobit od 18 milijuna kuna, što je manje nego u istom razdoblju lani kada je neto dobit iznosila 60,1 milijun kuna. Ostvarena bruto dobit u prvom tromjesečju iznosi 320,6 milijuna kuna, što je 12,3 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je neto dobit smanjena za 70 posto, na 18 milijuna kuna. Prihodi od prodaje Grupe u prvom su tromjesečju ove godine iznosili 913,2 milijuna kuna i na godišnjoj su razini manji za 8,4 posto.

26.4.

4.5.

04.05. 247,12580

AD Plastik Grupa u prvom je tromjesečju ostvarila neto dobit od 23,4 milijuna kuna, što je 60,9 posto više u odnosu na prva tri lanjska mjeseca, dok su poslovni prihodi porasli za 4,1 posto, na 268,8 milijuna kuna. Prema poslovnom financijskom izvješću dobit te grupe prije kamata, poreza i amortizacije iznosila je 42,3 milijuna kuna, što je rast od 17,7 posto u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine. Ukupni prihodi Grupe iznosili su 382,5 milijuna kuna, što je 0,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

PBZ bilježi rast dobiti

PBZ Grupa ostvarila je u prvom tromjesečju dobit nakon oporezivanja od 342,5 milijuna kuna, što je 0,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Dobit Privredne banke Zagreb porasla je 1,7 posto, na 271,3 milijuna kuna. U financijskom izvješću ističe se kako je u proteklom tromjesečju PBZ Grupa ostvarila kamatni prihod od 788 milijuna kuna, dok je kamatni rashod iznosio 130,4 milijuna.

Manja dobit Grupe Končar

Grupa Končar u prvom je tromjesečju ostvarila dobit nakon oporezivanja od 22,2 milijuna kuna, što je 24,3 posto niža nego dobit u istom razdoblju prošle godine. Poslovni su prihodi Končar Grupe u prvom tromjesečju ove godine iznosili 582 milijuna kuna, dok su istodobno poslovni rashodi ostvareni u iznosu od 562,1 milijun kuna. Stanje ugovorenih poslova na dan 31. ožujka ove godine iznosi 3,26 milijardi kuna, što je jedan posto manje u odnosu na stanje na početku godine.

Crobexi bez značajnih promjena, promet pao revizorskog pregleda poslovanja do najmanje 15. svibnja, a upravo s tim izdanjima se ranijih tjedana intenzivno trgovalo te su zabilježeni značajni prometi. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -2 do +13,40 posto. Promet veći od milijun kuna sakupila su tri izdanja, dok je 13 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, prošloga su tjedna ostali gotovo nepromijenjeni u odnosu na tjedan ranije. Crobex je sa 1.901,87 bodova ZAGREBAČKA BURZA porastao za 0,14 posto na 1.904,50 boTHE ZAGREB STOCK EXCHANGE dova. Crobex10 je pao za 0,35 posto UKUPAN TJEDNI PROMET: 85.930.502,77 kn i tjedan je zaključio na 1.124,72 boda. TJEDNI DIONIČKI PROMET: 23.430.022,36 kn Sektorski indeksi su tjedan zaključili index zadnja vrijednost tjedna promjena u rasponu od -1,55 posto koliko je pao CROBEX 1.904,5000 +0,14% CROBEXindustrija do +4,45 posto koCROBEX10 1.124,7200 -0,35% liko je porastao CROBEXkonstrukt. CROBIS 108,6178 +0,11% Obveznički indeksi su tjedan zakljuCROBIStr 159,2366 +0,19% čili rastom; CROBIS je uvećan za 0,11 posto, a CROBIStr za 0,19 posto. Top 10 tjedna zadnja Najtrgovaniji je Hrvatski Telekom s promet po prometu promjena cijena prometom od 5,5 milijuna kuna. Ci-1,34% 176,30 5.497.533,11 HT d.d. jena dionica HT-a je na tjednoj razi-0,52% 456,03 3.026.695,90 Adris grupa d.d. - povl. ni umanjena za 1,34 posto na 176,30 -1,52% 41,36 1.825.279,02 Valamar Riviera d.d. kuna. Povlaštene dionice Adris Grupe +0,05% 3.800,00 976.522,72 Liburnia riv. hoteli d.d. - red. su trgovane u iznosu od tri milijuna +2,03% 168,00 868.530,69 AD plastik d.d. kuna, a pojeftinile su za 0,52 posto na -0,02% 41,88 851.303,96 Đuro Đaković holding d.d. -2,00% 424,97 711.415,80 456,03 kuna. Valamar Riviera bilježi Atlantska plovidba d.d. +5,31% 49,79 689.326,40 Zagrebačka banka d.d. tjedni promet od 1,8 milijuna kuna i +2,66% 347,00 684.313,35 Podravka d.d. pad cijene za 1,52 posto na 41,36 kuna. +13,40% 4,57 553.636,55 Ingra d.d. Porast cijene dionice bilježi pet od 10 najlikvidnijih izdanja. Dobitnik tjedna 10 dionica tjedna zadnja je 10. najlikvidnija Ingra s rastom cijepromet s najvećim rastom cijene promjena cijena ne od 13,40 posto na 4,57 kuna i pro+18,62% 8,92 2.774,17 Quaestus nekretnine d.d. metom od 554.000 kuna. +13,40% 4,57 553.636,55 Ingra d.d. Cjenovni pad bilježi pet izdanja. Naj+13,25% 70,00 84.641,09 HTP Korčula d.d. veći minus upisala je Atlantska plo+10,99% 1.444,00 1.444,00 Končar - MT d.d. - povl. vidba, cijena dionice pala je za dva +7,12% 90,00 253.538,15 Viadukt d.d. posto na 424,97 kuna, a ostvaren je +5,31% 49,79 689.326,40 Zagrebačka banka d.d. +5,23% 599,83 104.186,00 tjedni promet od 711.000 kuna. ValaTehnika d.d. +5,01% 509,95 184.109,34 Arenaturist d.d. mar Riviera bilježi pad od 1,52 posto +4,74% 3,76 90.536,80 Optima Telekom d.d. na cijenu od 41,36 kuna te promet +3,85% 540,00 2.700,00 Koestlin d.d. od 1,8 milijuna kuna. Slijedi HT (-1,34 posto), a zatim Adris Grupa s padom 10 dionica tjedna zadnja od 0,52 posto. Pad cijene dionice bipromet s najvećim padom cijene promjena cijena lježi još Đuro Đaković holding, za -30,00% 280,00 280,00 Olympia Vodice d.d. 0,02 posto na 41,88 kuna, kojim se -14,29% 300,00 30.000,00 Agromeđimurje d.d. trgovalo u iznosu od 851.000 kuna. -12,37% 8,15 12.871,70 Viktor Lenac d.d. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -10,38% 120,00 23.972,81 Termes grupa d.d.

Ulagači na Zagrebačkoj burzi su proteklog skraćenog tjedna bili upola manje aktivni u odnosu na trgovinski tjedan ranije, pa je tako redovni dionički promet pao za 31 milijun kuna, na 23,4 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 15,7 milijuna kuna prometa ili 67 posto od ukupnog redovnog prometa. Na značajan pad prometa sigurno utječe i činjenica da je trgovanje s dionicama Agrokorovih izdanja blokirano zbog ponovnog

Hoteli Tučepi d.d. Petrokemija d.d. Magma d.d. Proficio d.d. Zagrebaćka burza d.d. LUX ULAGANJA d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

-7,37%

264,01

3.696,14

-6,35%

14,00

12.331,90

-6,25%

0,45

19,35

-6,04%

21,76

4.678,86

-4,57%

16,50

32.484,20

-4,55%

21,00

46.268,00

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Zaba bilježi gubitak

Prevladali fondovi s padom vrijednosti udjela Među 82 otvorena investicijska fonda protekli tjedan prevladali su fondovi s padom vrijednosti udjela. Rast bilježi 36 fondova, pala su 44, a dva fonda bilježe tjedan bez postotne promjene. Od 26 dioničkih fondova poraslo ih je osam. Najveći rast bilježi drugi tjedan uzastopno ZB euroaktiv, za 1,68 posto. Od sedam posebnih fondova Raiffeisen Harmonic predvodi dobitnike s rastom od 0,17 posto. Od 16 mješovitih fondova porast ih bilježi šest, prvi je Addiko Balanced s uvećanjem cijene udjela od 0,31 posto. Od 14 obvezničkih fondova porasla su četiri, predvodi ih Neta Emerging Bond s rastom od 0,05 posto.

Rast vrijednosti je zabilježilo 13 od 19 novčanih fondova, dok Raiffeisen Cash bilježi tjedan bez postotne promjene. Dobitnici su zabilježili rast od 0,01 posto, a predvodi ih Locusta Cash. Promatramo li prinose ostvarene od početka 2017. godine, najveći porast među dioničkim fondovima bilježi ZB BRIC. Posebne fondove predvodi Raiffeisen Harmonic, dok je najuspješniji mješoviti fond You Invest Active. Među obvezničkim fondovima od početka godine najveći je rast, od 2,19 posto, ostvario PBZ Dollar Bond fond 2. Novčane fondove predvodi Locusta Cash s prinosom od 0,37 posto. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 27.4.2017. do 4.5.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,2987 Addiko Growth € 12,2649 ZB euroaktiv € 148,5626 ZB trend $ 172,0620 Capital Breeder kn 101,1063 KD Prvi izbor kn 15,3740 KD Europa € 130,1817 PBZ Equity fond € 11,8332 HPB Dionički kn 115,2787 Erste Adriatic Equity € 91,9569 Neta Global Developed kn 87,8234 ZB aktiv kn 117,7898 InterCapital SEE Equity € 109,9791 Platinum Global Opportunity $ 15,7817 KD Nova Europa kn 5,9485 OTP indeksni kn 45,0578 Platinum Blue Chip € 111,5430 Neta Frontier kn 494,8392 OTP Meridian 20 € 100,4615 A1 kn 90,8200 Alpen.Special Opportunity kn 161,7842 Neta New Europe kn 60,2834 KD BRIC € 84,5012 KD Energija kn 8,5816 ZB BRIC+ € 103,5175 Allianz Equity € 166,3396 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 121,9500 Raiffeisen Harmonic € 107,0100 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1600 ZB Future 2025 € 105,9934 ZB Future 2030 € 105,6080 ZB Future 2040 € 105,6184 ZB Future 2055 € 106,0867 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 163,7798 PBZ Global fond € 15,5375 Addiko Balanced € 13,8943 KD Balanced kn 135,1049 HPB Global kn 104,2309 OTP uravnoteženi € 15,8205 Allianz Portfolio kn 166,1439

tjedna promjena [%]

-0,00 0,37 1,68 0,36 -0,83 0,14 1,07 -1,28 0,22 -0,93 -0,93 -0,77 -0,47 -0,10 -0,90 0,19 1,32 -0,64 -0,61 -1,04 -0,46 -0,93 -0,48 -1,69 -0,87 -0,33 -0,16 0,17 -0,01 0,09 0,13 0,07 0,07 -0,02 -0,01 0,31 0,16 -0,04 -1,00 -0,15

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

InterCapital Smart II € 102,5493 PBZ Conservative 10 fond € 113,7082 You Invest Active € 103,3281 You Invest Balanced € 103,8219 You Invest Solid € 104,0114 InterCapital Smart € 102,6243 PBZ Flexible 30 fond € 103,6211 InterCapital Income Plus € 101,8159 OTP Absolute € 96,6432 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 193,9654 Addiko Conservative € 14,6936 Raiffeisen Bonds € 177,7000 PBZ Bond fond € 132,3861 InterCapital Bond € 215,3703 HPB Obveznički € 161,2674 Neta Emerging Bond kn 84,1225 Erste Adriatic Bond € 120,0807 Raiffeisen Classic € 106,5000 PBZ Short term bond fond kn 102,3450 PBZ Dollar Bond fond $ 104,2700 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 101,5281 Erste Local Short Term Bond kn 100,0428 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,0240 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4792 ZB plus kn 175,9210 ZB europlus € 150,7420 PBZ Euro Novčani € 136,3179 Raiffeisen Cash kn 158,0900 Erste Money kn 151,7861 Addiko Cash kn 152,5315 PBZ Dollar fond $ 132,9373 HPB Novčani kn 143,9410 OTP novčani fond kn 133,3544 InterCapital Money kn 130,4496 Allianz Cash kn 118,5841 Erste Euro-Money € 116,1591 Auctor Cash kn 111,4516 Raiffeisen euroCash € 106,0200 HPB Euronovčani € 106,4538 Locusta Cash kn 1369,7904 Neta MultiCash kn 107,1982 OTP euro novčani € 102,1038

-0,09 0,04 -0,00 0,09 0,14 -0,01 0,19 -0,06 -0,47

naziv(fond)

valuta

-0,10 -0,00 -0,04 -0,06 -0,06 -0,08 0,05 -0,07 0,00 0,02 0,04 0,02 -0,00 -0,01 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 -0,00 0,00 0,00 -0,00 0,01 0,01 -0,00 0,01 -0,01 0,01

Zagrebačka banka u prvom ovogodišnjem tromjesečju zabilježila je gubitak nakon oporezivanja od 167 milijuna kuna uslijed povećanja vrijednosnih usklađenja plasmana trgovačkim društvima i rezervacija na 800 milijuna kuna. Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke veći su za 765 milijuna kuna u odnosu na prvo tromjesečje 2016., u najvećoj mjeri zbog povećanja rezervacija po plasmanima trgovačkim društvima. Poslovni prihodi banke u tom su razdoblju povećani gotovo sedam posto, na 1,06 milijardi kuna.

Krašu raste dobit

Kraš Grupa u prva tri mjeseca ove godine ostvarila je konsolidirane ukupne prihode u iznosu od 202,3 milijuna kuna, što je za 1,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Dobit prije oporezivanja od 3,6 milijuna kuna predstavlja rast od 103 posto prema istom razdoblju lani, dok je neto dobit dosegnula 2,7 milijuna kuna ili 171 posto više, podaci su iz financijskoga izvješća. U ukupnim prihodima, prihodi od prodaje iznosili su 199,5 milijuna kuna, pri čemu su prihodi od prodaje na domaćem tržištu ostvareni u iznosu 99,5 milijuna kuna, a na inozemnom tržištu od 100 milijuna kuna.

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Davorin Rudolf

Stvaranje hrvatske države 1991. – Ministarska sjećanja Školska knjiga

Otac Jérôme bio je inženjer agronomije koji je osjetio monaški poziv i cijeli život je proveo u trapističkoj opatiji Notre-Dame de Sept-Fons. Ova knjiga je kronika dobrih utjecaja, kronika malih događaja koji su oblikovali toga svetog čovjeka i učvrstili ga u vjeri, pobožnosti i njegovu monaškom zvanju, a preporučuje se svima onima koji tragaju za autentičnim duhovnim iskustvom i obogaćenjem. U ovoj knjizi do izražaja dolazi privlačna snaga osobnosti oca Jérômea, kao i njegova snažna vjera i duboka ljubav prema onima koje duhovno savjetuje.

Caleb Krisp

Zaustavite Ivy Pocket Profil Knjiga

Ovu je knjigu akademik Rudolf napisao na temelju vlastitih bilježaka koje je vodio kao prvi ministar vanjskih poslova u neovisnoj Republici Hrvatskoj. Razdoblje koje obuhvaća u svojoj knjizi bilo je presudno za sudbinu hrvatskoga naroda, a riječ je o tri sudbonosna mjeseca – svibnju, lipnju i srpnju 1991. godine. Ova je knjiga mnogo više od memoarske literature te ujedinjuje i znanstvenički pristup građi. Sadrži mnoštvo povijesnih podataka te dokumentirano govori o vremenu stvaranja hrvatske države i politici predsjednika dr. Franje Tuđmana. Otac Jérôme

Dobri utjecaji Verbum

U prvom nastavku serijala o Ivy Pocket upoznali smo dvanaestogodišnju junakinju željnu ljubavi čija nevjerojatna mašta svakog zatekne nespremnog, a kad odluči nešto učiniti, potpuno je nepokolebljiva. Sada dolazi u London u obitelj pogrebnika koja se prema njoj najčešće odnosi kao prema služavki. Ivy upoznaje neke nove ljude kojima treba pomoć, ali tu su i stari poznanici. Ivy će i ovaj put pokazati svoj osebujni karakter koji dovodi do smiješnih i napetih situacija jer je naša junakinja odlučila držati konce u svojim rukama...

60 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

Jadranka Kosor

Dan nakon jučer Naklada Ljevak

Mladić iz Ludbrega, vječiti student, dolazi u Sulejmaniju, glavni grad iračkoga Kurdistana, potpisati ugovor s američkom tvrtkom za koju će raditi kao vozač kamiona. Basra, Samara, Ramadi, a tu je negdje i Bagdad gradovi iz ratnih izvještaja razdvojeni pustinjom, zaraćenim plemenima, različitim vjerama jednoga islamskog vjerozakona, a svima je zajednička mržnja prema Amerikancima i prema onima koji rade za njih. Autor se poigrava s kulturnim razlikama i stereotipima, ocrtava upečatljive karaktere gubitničke igre i pruža savršenu uvjerljivost kao da čitamo reportažu.

Domagoj Orlić

Ilustrirani leksikon joge Mozaik knjiga

U ovoj knjizi sabrani su tekstovi Jadranke Kosor s njezina bloga te kolumne pisane za slovenski Dnevnik u razdoblju od 2015. do 2017. godine. Autorica u svojim tekstovima secira našu i svjetsku političku svakodnevicu, baveći se različitim temama – od brzopotezne promjene vlade, preko prava žena (u politici), sjećanja na poginule branitelje i žrtvu Vukovara do aktualnoga problema izbjeglištva i hrvatskoslovenskih odnosa. Tekstovi su pisani britko, sadržajno i zanimljivo, a mogu poslužiti kao svojevrsni dokument vremena u kojemu su nastajali. Andy Jelčić

85.000 Hena com

Ovo je prvi leksikon joge na hrvatskom jeziku namijenjen najširem krugu čitatelja kao prva ili osnovna informacija o jogi, ali se njime mogu koristiti i revni praktikanti te učitelji joge, kojima može poslužiti kao podsjetnik ili kao pomoć u boljem snalaženju u opširnoj i često teško prohodnoj literaturi o jogi. Glavna zamisao bila je ponuditi kratko, jasno i što točnije objašnjenje svega što je bitno za razumijevanje smisla i svrhe hinduističke joge, odnosno kroz pažljiv odabir temeljnih pojmova što obuhvatnije pokriti i širinu i dubinu ove vrlo složene tematike.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Reciklirani materijal Laura, Šenkovec, www.laurametali.hr. Tvrtka kupuje i reciklira otpadne bakrene ili aluminijske kabele te otpadni bakar i aluminij. Kontakt: Kristijan Kolačko, kristijan.kolacko@laurametali.hr, +385 992486455, +385 13396110. Rublje Nostro, Čakovec, www.nostro.hr. Tvrtka nudi kvalitetno donje rublje iz vlastite proizvodnje. Kontakt: Nataša Ilić, natasa@nostro.hr,+385 40865229, +385 98290366. Papuče Adaco, Kastav, www.adaco.hr. Tvrtka proizvodi brizgani program papuča od poliuretanskog potplata. Papuče su anatomski oblikovane, lagane, otporne na sklizanje i abraziju, pružaju izvrsnu zaštitu od udara pri hodanju, pri čemu se izbjegavaju opasne vibracije zglobova što štiti koljena i kralježnicu. Kontakt: Zlatko Brtan, adaco@ri.t-com.hr, +385 51223695, +385 98216853. Klesarske usluge Klesarstvo Grgić, Gornji Stupnik, www.klesarstvo-grgic.hr. Tvrtka se bavi izradom nadgrobnih spomenika, prozorskih klupčica, stepenica te njihovom montažom. Bavi se i uređenjem interijera i eksterijera od prirodnog granita i mramora te umjetnog kamena. Kontakt: Darja Pezer, info@klesarstvo-grgic.hr, 01/6588 822.

Hrvatska

Medicinska roba

IZBOR IZ NADMETANJA

Dom zdravlja Korčula nabavlja medicinsku robu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 16. svibnja. Tiskarski strojevi

URIHO nabavlja tiskarske strojeve. Procijenjena vrijednost je 2,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 30. svibnja. Obuća

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja obuću. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 10,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 31. svibnja. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Kruh i pekarski prozvodi

Grad Zagreb nabavlja kruh i pekarske prozvode. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,9

Hidraulični cilindri Hydromat, Ivanec, www.hydromat.hr. Tvrtka za projektiranje, konstruiranje i proizvodnju hidrauličnih cilindara i hidraulične opreme sa 25-godišnjim iskustvom u poslovanju na tom području. Pored proizvodnje hidrauličnih cilindara, prema standardima ISO 6020/2, ISO 6022, ISO 6020/1, ISO 3320, proizvodi i zavarene tipova cilindara. U proizvodnom programu imaju i hidraulične amortizere za različite namjene. Kao posebno značajno područje korištenja hidraulike tvrtka je razvila i proizvela Hydrokaret i Hydrolift, specijalne transportere za transport i manipulaciju jedrilica, glisera, jahti te drugih plovila. Tvrtka također proizvodi i Hydropres kontejner - prijenosni kontejner s hidrauličnom prešom za ambalažni i komunalni otpad. Proizvodi i regulacijske ventile i elektrohidraulična upravljanja za ventile velikih protoka. Kontakt: Krešimir Canjuga, kresimir.canjuga@hydromat.hr, 042/ 781 528. Farmaceutske sirovine Kemig, Donja Zelina, www.kemig.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom i distribucijom farmaceutskih sirovina, biljnih i eteričnih ulja, kozmetičkih sirovina, ambalaže, brendova gotove kozmetike i dodataka prehrani te usluga proizvodnje i kontrole kvalitete u suvremeno opremljenom prostoru. Kontakt: Maja Vučinić, kemig@kemig.hr, +385 12043322.

milijuna kuna. Rok dostave ponuda 30. svibnja. Dječje kišne kabanice

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja reflektirajuće dječje kišne kabanice. Procijenjena vrijednost je 800.000 kuna. Rok dostave ponuda je 24. svibnja.

Regija

Sigurnosne plombe

Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne nabavlja sigurnosne plombe. Rok dostave ponuda je 23. svibnja. Lampe i oprema za javnu rasvjetu

Općina Grude nabavlja lampe i pripadajući elektromaterijal za javnu rasvjetu. Rok dostave ponuda je 12. svibnja.

Lijekovi

Zdravstvena ustanova Apoteke Crne Gore Montefarm nabavlja lijekove. Procijenjena vrijednost iznosi 9,5 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 24. svibnja.

Servisiranje klima-uređaja

Radno-civilna odjeća

Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH nabavlja usluge servisiranja klima-uređaja. Rok dostave ponuda je 18. svibnja.

Ministarstvo odbrane Crne Gore nabavlja radno-civilnu odjeću. Rok dostave ponuda je 6. lipnja.

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se lokali, kuće, pašnjaci Lokal u prizemlju i jedno parkirno mjesto površine 202,98 metara četvornih prodaju se za 1.497.878,48 kuna u Vinkovcima. Dražba će se održati 10. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna Služba u Vinkovcima, Trg Bana J. Šokčevića 17, soba broj 7. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti koju treba uplatiti na IBAN Općinskog suda u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima, broj HR4823900011300001155, s pozivom na broj odobrenja 10-17. Kuća i dvorište ukupne površine 457 metara četvornih prodaju se za 933.015 kuna u Samoboru. Dražba će se održati 10. svibnja u 13 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, Obrtnička 2, soba br. 15/II. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su platile jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na Posebni depozit Općinskog suda u Novom Zagrebu HR37 23900011300029968, model HR00, poziv na broj: 101-7249-15, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan dostaviti u spis prije nego što se pristupi dražbi. Prodaju se nekretnine tvrtke Re projekt - u stečaju ukupne površine 4016 metara četvornih za 4.000.000 kuna u Supetru. Nekretnine se prodaju kao jedna ekonom-

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

sko-poslovna cjelina na usmenoj javnoj dražbi koja će se održati 11. svibnja u 9.55 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8 sudnica 96/II. (Mala dvorana). Nekretnine se mogu razgledati u prethodnom dogovoru sa stečajnim upraviteljem pozivom na broj mobitela 099/2185 006 i uz uplatu naknade troškova od 2000 kuna. Jamčevina u iznosu od 100.000 kuna se uplaćuje na depozitni račun ovog suda IBAN: HR92 2390 0011 3000 0046 0, poziv na broj: 1094-14, opis plaćanja: “Jamčevina za dražbu St-1094/14”. Dokaz o uplati svaki kupac dužan je predočiti Sudu prije početka dražbe.

62 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

Kuća i dvorište površine 1092 metra četvorna te pašnjak površine 110 metara četvornih prodaju se za 7.250.000 kuna u Baškoj. Dražba će se održati 11. svibnja u 9.45 sati u zgradi Općinskog suda u Rijeci – Stalna služba u Krku, Bodulska br. 2/D, Krk, sudnica br. 25/I. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti odnosno za cijenu od 4.833.333,33 kune. Poreze i pristojbe u svezi s prodajom dužan je platiti kupac. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su dale jamčevinu u iznosu od 500.000 kuna. Jamčevina se uplaćuje isključivo na račun ovoga suda broj HR0323900011300002256, model HR00, poziv na broj 04-01-2087-2015. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati obvezan predočiti sucu prije pristupanja dražbi. Pašnjak ukupne površine 5792 metra četvorna prodaje se za 8.884.928 kuna u Okrugu Gornjem. Dražba će se održati 12. svibnja u 13 sati na Općinskom sudu u Splitu, Stalna služba u Trogiru, sudnica broj 1/II. Predmetna nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a razgledavanje je moguće svaki radni dan od 8 do 10.30 sati uz pratnju sudskog ovršitelja, a uz prethodnu najavu Sudu. Jamčevina u iznosu od 888.492,80 kuna treba se uplatiti na račun Općinskog suda u Splitu broj HR69239000011300000195, model 00, šifra 88, poziv na broj 901-4122-15, te dostaviti na uvid uređujućem sucu prije početka održavanja dražbe. Prodaje se zemljište od 30.582 metra četvorna za 6.396.531,12 kuna u Slavonskom Brodu. Dražba će se održati 15. svibnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13, soba broj 12. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine. Prodaje se zgrada ukupne površine 6802 metra četvorna za 1.291.962,23 kune u Dugopolju. Dražba će se održati 15. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba broj 51/II. Jamčevina iznosi 81.000 kuna i treba je uplatiti na račun depozita ovog suda br. HR692390000113000000195, model HR00, poziv na broj 01-6699-13, te dostaviti na uvid uređujućem sucu najkasnije do 11. svibnja.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Građevinski radovi Schmid Ziörjen Architekten, Zürich, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 17. lipnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: Schmid Ziörjen Architekten, Am Wasser 55, Zürich 8049, Switzerland, mail@schmid-zioerjen.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=964761. Alatni strojevi i centri za strojnu obradu upravljani laserom Verkehrsbetriebe Zürich Beschaffung und Einkauf, Zürich, Švicarska, traži nabavu alatnih strojeva i centara za strojnu obradu upravljanu laserom. Natječaj je otvoren do 26. lipnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Verkehrsbetriebe Zürich Beschaffung und Einkauf, Luggwegstraße 65, Zürich 8048, Switzerland, Richard Kamm, richard.kamm@vbz.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=961579. Poslovne usluge: pravo, marketing, savjetovanje, zapošljavanje, tiskanje i sigurnost Ambient Assisted Living Association, Bruxelles, Belgija, traži nabavu poslovnih usluga - pravo, marketing, savjetovanje, zapošljavanje, tiskanje i sigurnost. Natječaj je otvoren do 26. lipnja, a prijave na francuskom ili flamanskom se predaju na: Ambient Assisted Living Association, Rue du Luxembourg 3, Marco Carulli, 1000 Brussels, Belgium, marco.carulli@aal-europe.eu. Adresa profila kupca: https://enot.publicprocurement.be/enot-war/preViewNotice. do?noticeId=270018. Audiovizualna oprema Møre og Romsdal Fylkeskommune, Molde, Norveška, traži nabavu audiovizualne opreme. Natječaj je otvoren do 15. svibnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na: Møre og Romsdal Fylkeskommune, 944183779, Fylkeshuset, Molde 6404, Norway Arnt Ove Hol, arnt.ove.hol@ mrfylke.no. Dokumentacija o nabavi dostupna

je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://permalink. mercell.com/67395252.aspx. Više podataka o nadmetanju na navedenoj adresi. Aktivni ugljen Services industriels de Genève, Švicarska, traži nabavu aktivnog ugljena. Natječaj je otvoren do 15. svibnja, a prijave na francuskom, njemačkom ili talijanskom jeziku se predaju na Services industriels de Genève - Achats, Chemin du Château-Bloch 2, Case postale 2777, Genève 2 1211, Suisse, Joao Manuel Peixoto, joao.peixoto@sig-ge.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=962001. Dodatne informacije dostupne su na navedenoj adresi. Završni građevinski radovi

Hochbauamt, Zürich, Švicarska, traži izvođača završnih građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 22. svibnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: Hochbauamt, Baubereich 3, Stampfenbachstraße 110, Zürich 8090, Suisse, Thorsten Nölle, thorsten.noelle@bd.zh.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=962627. Usluge na području sigurnosti Ministarstvo financija Republike Makedonije traži nabavu sigurnosnih usluga. Natječaj je otvoren do 22. svibnja, a prijave na makedonskom jeziku se predaju na: Ministry of FinancePublic Revenue Office, Kuzman Josifovski Pitu Boulevard Skopje, Makedonija, marina.joleska@ujp.gov.mk. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: http://bjn.gov.mk. 8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

TEDxZagreb - najveći TEDx događaj u cijeloj regiji

Odbrojavanje je poče Ovogodišnji događaj BUILD.FUTURE.NOW. ima za cilj inspirativno djelovanje i pogl želimo ostaviti novim generacijama

Adrijan Barić

Alen Žunić

Marko Matijević

Ivan Stamenković

Ranko Skansi

Vladimir Vulić

Matija Cetinić Frankos

Sven Maričić

Helena Bulaja Madunić

Marina Orsag

Ivan Đikić

Ivan Decker

Mate Janković

Cristel Carrisi

Ivan Mrvoš

stalo je još svega 10 dana do održavanja najinspirativnijeg događaja ove godine, TEDxZagreb BUILD.FUTURE.NOW., koji će se pod pokroviteljstvom Grada Zagreba održati 15. svibnja u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Ovogodišnji događaj održava se pod nazivom BUILD.FUTURE.NOW., a osnovni mu je cilj inspirativno djelovanje i pogled prema budućnosti kakvu želimo ostaviti novim generacijama. Govornici na ovogodišnjem TedxZagrebu su

uspješni domaći i strani pojedinci koji će s više od 600 sudionika podijeliti svoja bogata iskustva i znanja: sveučilišni profesor Adrijan Barić, arhitekt Alen Žunić, TV voditeljica CristelCarrisi, profesor geografije Dejan Nemčić, multimedijska autorica Helena Bulaja Madunić, STEM edukator Ivan Decker, znanstvenik Ivan Đikić, inovator Ivan Mrvoš, TED entuzijast Ivan Stamenković, stand-up umjetnica Marina Orsag, novinar i urednik Marko Matijević, kulinarski ekspert Mato Janković, samostalni poljoprivrednik

TEDxZagreb je dio globalne digitalne platforme TED koja širom svijeta okuplja entuzijaste 64 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

Matija Cetinić Frankos, start-up poduzetnik Matija Žulj, umjetnik svjetla Ranko Skansi, producentica story tellinga Sonia Živković, start-up poduzetnik Stevica Kuharski, znanstvenik i inovator Sven Maričić, inovator u edukaciji Veljko Kukulj te konzultant Vladimir Vulić.

Iz New Yorka do cijelog svijeta

TEDxZagreb je dio globalne digitalne platforme TED koja širom svijeta okuplja entuzijaste, među kojima su i brojni poznati pojedinci poput Jane Fonde, Jamieja Olivera, Al Gorea, Edwarda Snowdena, Sir Richarda Bransona... Svojim govorima, TED-ovi govornici promoviraju svoje ideje vrijedne širenja, što je ujedno i središnji moto ove platforme. Sjedište TEDa je u New Yorku, a osnovan je sada već

Donacija PBZ Grupe

KBC-u Zagreb 296.000 kuna

čelo ed prema budućnosti kakvu

Sonia Živković

Stevica Kuharski

Dejan Nemčić

Veljko Kukulj

PBZ Grupa donirala je Kliničkom bolničkom centru Zagreb 296.000 kuna u sklopu programa Praćenje djece s neurorizicima Ministarstva zdravstva. Donirana sredstva omogućila su nabavu suvremenog UZV uređaja, pregradnih stijena te aparata za precizno doziranje lijekova u novorođenčadi s neurorizikom za Kliniku za pedijatriju KBC-a Zagreb. Ova donacija dio je projekta Činim dobro svaki dan kojim je u posljednjih devet godina prikupljeno više

od devet milijuna kuna namijenjenih dobrobiti djece i mladih u Hrvatskoj. Projekt Praćenje djece s neurorizicima pokrenulo je Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske 2007. Kod djece s neurorizicima postoji opasnost od razvoja cerebralne paralize, mentalne retardacije, poremećaja u govoru, motorici, koncentraciji i učenju, a pravovremena dijagnostika i habilitacija mogu spriječiti razvoj bolesti. Zbog toga je KBC Zagreb donirana sredstva, između ostaloga, iskoristio za nabavu ultrazvučnog uređaja. “KBC-u Zagreb pacijent je u središtu pažnje, a osobito oni najmlađi, tako da je ovom donacijom PBZ Grupe Klinici za pedijatriju omogućena najbolja dijagnostika i liječenje najmanjih bolesnika”, istaknuo je prim. dr. Milivoj Novak, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu zdravstvene zaštite i nadzor KBC-a Zagreb.

Hrvatski Telekom

Matija Žulj

davne 1984. godine. Godine 2006. TED se počeo prikazivati online, čime je zapravo doživio svojevrsni procvat i rapidni rast popularnosti. Posljednjih nekoliko godina u Vancouveru se održava višednevna konferencija na kojoj sudjeluju eminentni govornici. Kako bi ovaj inspirativni događaj bio dostupan i drugim zainteresiranim entuzijastima diljem svijeta, 2009. godine je lansiran TEDx, čime je TED dobio mogućnost održavanja i na lokalnoj razini. Tako je prvi TEDx događaj u Hrvatsko održan 2010. godini te je nakon toga ugašen, da bi se ponovno vratio u Hrvatsku 2016. godine. Danas u svijetu postoji više od 3500 TEDx licenci u 200 zemalja svijeta, a samo u Hrvatskoj aktivno je 13 timova u 13 gradova. TEDxZagreb ujedno je najveći TEDx događaj u cijeloj regiji.

Prve pametne govornice u Zadru U Zadru su predstavljene prve pametne govornice u Hrvatskoj, koje će građanima i turistima služiti kao izvor svih potrebnih lokalnih informacija, a dostupno im je i niz inovativnih ICT usluga nove generacije, koje građani mogu plaćati kreditnim i debitnim karticama zahvaljujući rješenju HPB-a. Ovim projektom Zadar se u skladu s trendom razvoja pametnih gradova svrstava među svjetske gradove poput New Yorka i Londona, koji također transformiraju javne telefonske govornice. Deset govornica omogućuje besplatan pristup wi-fi mreži, a na njima će građani i turisti moći kupiti parking karte te karte za međugradski prijevoz. Također, dostupni su im BitCoin, Simpa i BonBon Start paketi, telefonske kartice te bonovi za mobitele svih operatora uz dodatnu

mogućnost da se izravno na HT mobilni broj uplaćuje određeni iznos, a ponuda će uključivati raspon ostalih telekom i drugih proizvoda. Riječ je o šestomjesečnom pilot-projektu Hrvatskog Telekoma u suradnji s tvrtkom Vendotel, koja je prošle godine uvrštena u 15 najboljih start-up kompanija u cijeloj Europi.

8. svibnja 2017. | broj 3977 | Privredni vjesnik | 65

Konferencija PR Pitch

PR agencija - partner poduzetniku Jedan segment koji je jako važan jest započeti suradnju na vrijeme jer je greške puno lakše spriječiti nego liječiti, istaknula je Marina Bolanča

fokus prve konferencije o PR-u za male i srednje poduzetnike (MSP) pod nazivom PR Pitch, održane prošloga tjedna, stavljena je važnost edukacije MSP-a o iskoristivosti odnosa s javnošću u poslovanju te odabiru odgovarajuće agencije ili stručnjaka za odnose s javnošću. Posjetitelji su imali idealnu priliku za upoznavanje najuspješnijih agencija i PR-ovaca u Hrvatskoj i regiji, a koliko je kreativnost važna u komunikaciji i poslovanju MSPa, pokazali su brojni predavači na reprezentativnim primjerima iz prakse. Krešimir Macan iz Manjgure govorio je o važnosti kriznog komuniciranja za MSP-e istaknuvši kako su PR agencije potrebne u vrijeme krize da malim poduzetnicima kažu da nije sve tako crno kako im se čini. “Kada nešto procuri u novine, vlasnicima malih tvrtki izgleda kao da je kraj svijeta, ali nije tako. Sve je to na emocionalnoj razini i činjenice nisu toliko bitne kao percepcija pa se često sve riješi bez adresiranja samog problema, samo pričanjem priče koja mijenja percepciju javnosti”, kazao je Macan dodavši kako je upravo zato bitno da MSP-i imaju nekog tko nije direktno involviran u tvrtku i tko im može objektivno reći koliko je teška situacija. “Vanjski savjetnici imaju slobodu reći direktoru tvrtke da ne radi dobro, što zaposlenici često ne mogu”, zaključio je Macan.

Rezultati se ne vide odmah

Na panelu Obrazovanje za male i srednje poduzetnike u PR-u i važnost odnosa s javnošću za male i srednje tvrtke - sadašnjost i budućnost? raspravljali su čelnici vodećih PR kompanija na našem tržištu. Božo Skoko, partner u agenciji Millenium promocija, naglasio je kako klijenti često inzistiraju na pojavljivanju u medijima, što u nekim situa-

Krešimir Macan

Božo Skoko

Marina Bolanča

Problem se možda može riješiti i mimo medija i zato smo mi tu kako bismo uputili klijente, kazao je Skoko cijama baš i nema smisla. “Javni istupi nisu sami sebi svrha. Problem se možda može riješiti i mimo medija i zato smo mi tu kako bismo uputili klijente”, pojasnio je Skoko s kojim se složila i Ana Tkalac Verčič, profesorica na EFZG-u ističući kako odnosi s medijima nisu jedina stvar koju PR-ovci nude te da smo takvu percepciju trebali već odavno prerasti. “PR agencije mogu pomoći u usmjeravanju reputacije i u tome u kojem se smjeru razvijati”, dodala je ona. Manuela Šola iz Komunikacijskog laboratorija poručila je kako je pri izboru agencije bitno da agencija bude partner poduzetniku, dok Damir Jugo iz Edward Bernaysa upozorava kako postoji razli-

66 | Privredni vjesnik | broj 3977 | 8. svibnja 2017.

ka između odnosa agencija s velikim i malim klijentima, ali je ključno da tu ne smije biti razlike u kvaliteti nego jedino u vremenu koje se posvećuje jednima i drugima. “Jedan segment koji je jako važan jest započeti suradnju na vrijeme jer je greške puno lakše spriječiti nego liječiti”, istaknula je Marina Bolanča iz Abeceda komunikacije, a njenu tezu potvrdila je Andreja Pavlović iz agencije Hauska i partner, uz napomenu da se rezultati rada PR-ovaca često ne vide odmah, već za šest mjeseci ili godinu dana. “Zato odmah kažem klijentima koji nisu spremni čekati da je bolje da ni ne krećemo u suradnju jer se vrlo brzo rađa nezadovoljstvo”, zaključila je. (M.S.)

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.