| ERASMUS | TEDxZAGREB | ULAGANJA U HRVATSKU | AGROKOR |
PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
22. svibnja 2017., godina LXIII, broj 3979
PV ANALIZA: PROIZVODNJA OBUĆE
Okretanje izvozu - put za preživljavanje INTERVJU
Roberto Kutić Infobip
GRADITELJSTVO U ZAGREBU
Lani izdano više dozvola, a narudžbe rastu
BELUPO OTVORIO NOVU TVORNICU
Najveća hrvatska greenfield investicija
A POSEB
N PRIL
OG
tlocr t
eljstvu gradit a u i t s o nov tninam i nekre
sadržaj
3979 / 22. svibnja 2017. TEMA TJEDNA
18
6
Proizvodnja obuće: manje zaposlenih, veće plaće i rast izvoza
Graditeljstvo Grada Zagreba U metropoli izdano više građevinskih dozvola
AKTUALNO
56
10
TEDx Zagreb BULD.FUTURE.NOW Inspiracije za nove dobre ideje
15
Erasmus za poduzetnike početnike Učiti od iskusnih i uspješnih
22
Belupo otvorio novu tvornicu Najveća hrvatska greenfield investicija
24
Nova tvornica Bit će posla za Babogrece
26
Stanje u Agrokoru Vujčić: Bankarski sustav je vrlo stabilan
4
Prilog Tlocrt: Zlatko Sirovec, glavni direktor Tehnike Planiramo ambiciozno, ali ostvarivo
12
Roberto Kutić, direktor operacija i suosnivač tvrtke Infobip ICT je danas jedna od temeljnih vrijednosti
INTERVJUI
Brod MB Avangard protekli je vikend iz splitske luke krenuo na svoje prvo putovanje
PV ANALIZA 18
Poslovanje poduzetnika u djelatnosti proizvodnje obuće u 2015. Okretanje izvozu - put za preživljavanje
KOLUMNA: ZDRAVO ZA GOTOVO 33
Informatizacija treba i poljoprivredi A ono što je najviše potrebno našem poljoprivredniku je edukacija
SVIJET FINANCIJA
12
44
Skupština Europskog fonda za Jugoistočnu Europu Fond može više investirati u Hrvatskoj
56
Novi brod u floti tvrtke Katarina Line Glamurozno putovanje po hrvatskom Jadranu
BUSINESS & LIFESTYLE
Roberto Kutić privredni vjesnik
Glavni urednik Darko Buković Izvršna urednica Vesna Antonić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,
Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak
MARKETING
Lektura Sandra Baksa
marketing
PV grafika Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović
voditelj marketinga
Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr
Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr
Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 3
gost komentator Ana Zajc
Proizvod po želji kupca Na ino tržištu ima mjesta za one koji mogu ponuditi konkurentan proizvod ili uslugu visoke dodane vrijednosti uz jamstvo kvalitete
K
Ana Zajc, viša projektna savjetnica CroNoMara
Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr
ada neka tvrtka uspije posredovati u isporuci brodova na udaljeno tržište kakvo je norveško, ali i neka druga svjetska tržišta, to se smatra uspjehom. Poticanje izvoza i jačanje konkurentnosti izvoznika svakako je, kako se može čuti na svim konferencijama i u javnim nastupima čelnika države, jedan od prioritetnih ciljeva. Tvrtka CroNoMar od samog osnivanja pomaže poduzetnicima iz regije i cijele Hrvatske na putu prema ino tržištima i stvara nove poslovne mogućnosti za daljnji proboj kvalitetnih hrvatskih proizvoda na svjetskoj sceni. Do sada su posredstvom CroNoMara isporučena 63 broda iz NCP-a vrijedni više od 40 milijuna eura. Svaki od tih brodova je zasebno ugovoren te građen i opremljen prema željama krajnjeg korisnika tvoreći specifičan proizvod. Zaživjeli su i novi inovativni projekti zahvaljujući posredovanju CroNoMara između norveških i hrvatskih partnera. Tako je u studenome 2016. iz NCP-a isporučen aluminijski katamaran za norveško tržište marikulture. Riječ je o prototipu, prvi put izgrađenom u svijetu, tržišne vrijednosti veće od milijun eura, koji je specifičan po dizajnu, tehničkim karakteristikama i ugrađenoj opremi. Za to su tržište iz Tehnomonta do sada isporučena tri servisna broda, a u projekt gradnje brodova za norveško tržište marikulture odnedavno je uključeno i jedno malo brodogradilište s područja Splitsko-dalmatinske županije za gradnju 10-metarskih plovila. Brodovi izgrađeni u Šibeniku koriste se u svakodnevnom poslovanju na uzgajalištima ribe u Norveškoj, Saudijskoj Arabiji, Šetlandskom otočju, Islandu..., dok se servisna plovila izgrađena u Tehnomontu za sada koriste samo u Norveškoj za opskrbu, održavanje i servisiranje uzgajališta. Nova manja plovila će se, za početak, koristiti isključivo u Norveškoj. Sklopljeni su i novi ugovori za 2017. godinu, te bi u skladu s planovima i trenutačnim pregovorima ova godina mogla biti i najuspješnija od početka suradnje norveških i hrvatskih partnera. Naši primjeri uspješne suradnje pokazuju da na međunarodnom
4 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
tržištu ima mjesta za svakoga tko može ponuditi konkurentan proizvod ili uslugu visoke dodane vrijednosti uz jamstvo kvalitete. Upravo ova vrsta partnerstva je preduvjet za gospodarski rast koji osigurava rast proizvodnje, nove investicije i nova, dobro plaćena radna mjesta. Projekt izgradnje radnih brodova u Hrvatskoj za međunarodno tržište marikulture započeo je još 2010. uz posredovanje CroNoMara čiji je glavni cilj povezivanje hrvatskih i norveških tvrtki u sektoru mora i pomorstva,
Do sada su posredstvom CroNoMara isporučena 63 broda iz NCP-a vrijedna više od 40 milijuna eura identifikacija tržišnih potreba i omogućavanje pristupa novim tržištima u cilju jačanja konkurentnosti i izvoznog potencijala hrvatskih poduzetnika, posebno malih i srednjih te direktno posredovanje pri ugovaranju poslova, kao i aktivna uloga u njihovom provođenju kako prema hrvatskom, tako i prema norveškom partneru. Želja CroNoMara je da se na brodovima koji se grade u Hrvatskoj implementira što više hrvatskog proizvoda. Novi ugovori uključuju novi dizajn i modele te značajna tehnička poboljšanja brodova koji su već sami po sebi dobro poznati hrvatski proizvod, ali se na ovaj način stvaraju i nove mogućnosti za prezentaciju te još bolju promociju hrvatskih proizvoda visoke kvalitete za inozemno tržište u sektoru marikulture. To znači ne samo rast prihoda i zarade, već i nova radna mjesta u hrvatskom sektoru brodogradnje i inženjeringa.
BROJKE, BROJKE
ZAPOSLENI U OBRTU I DJELATNOSTIMA SLOBODNIH PROFESIJA* Ukupno zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama: 182.000
181.777
78.408
181.000 180.000
179.569
179.000
101.161
78.922
101.490
78.243
179.733
102.855
178.000 SIJEČANJ
VELJAČA
OŽUJAK
UKUPNO brtu: leni u o žujku Zapos nih u o e l s o p ena 4 za 161.25 toga 70.891 ž d 2017. o
MUŠKARCI
ŽENE
Najviše zaposlenih u obrtu:
27.232
prerađivačka industrija
25.818
smještaj, priprema i usluga hrane
22.446 trgovina
20.446
građevinarstvo
14.331
ostale uslužne djelatnosti
Najviše zaposlenih u slobodnim profesijama:
8186
javna uprava i obrana
5105
zdravstvena zaštita i socijalna skrb
Izvor: Državni zavod za statistiku
4368
stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
2048
umjetnost, zabava i rekreacija
532
Zapos leni u slobo dnim profe 20.52 sijama: 3 u ožu jk od to ga 80 u 2017., 31 žen a
ostale uslužne djelatnosti
* prvo tromjesečje 2017. 22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 5
TEMA TJEDNA Graditeljstvo Grada Zagreba
U metropoli izdano više građevinskih dozvola Prosječna cijena prodanih novih stanova po četvornome metru u 2016. u Hrvatskoj iznosila je 10.034 kune, u Zagrebu 10.445 kuna, a ostalim naseljima 9582 kune piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
U
Gradu Zagrebu u 2016. godini izdano je ukupno 667 građevinskih dozvola što je za 20 posto više nego u 2015., navodi se u analizi koju je pripremila Silvija Czeisberger, viša stručna suradnica u Odsjeku za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Hrvatske gospodarske komore. Izvori podataka u analizi su Odjel za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada te Državni zavod za statistiku. Od 667 ukupno izdanih građevinskih dozvola, 485 se odnosi na zgrade, što je za 22,2 posto više nego u 2015. godini, a 182 na ostale građevine, što je 14,5 posto više. Od ukupno izdanih dozvola, 465 se odnosi na novogradnju, a 202 na rekonstrukciju. Od ukupno 485 izdanih građevinskih dozvola za zgrade u Zagrebu, 316 se odnosi na nove zgrade, 62 na dogradnju i nadogradnju (38 na stambene, 24 na nestambene zgrade), 107 na prenamjene i ostale rekonstrukcije (76 stambene, 31 nestambena zgrada). Kod izdanih 316 građevinskih dozvola za nove zgrade primjetno je da se 258 odnosi na stambene zgrade, a 58 na nestambene zgrade od čega se 16 odnosi na zgrade za trgovinu na veliko i malo, osam na industrijske zgrade, četiri sportske dvorane, dva natkrivena skladišta... Od ukupnog broja stanova u zgradama 2016. godine u Gradu Zagrebu, za koje su izdane građevinske dozvole, a njih je bilo 2016, najveći broj se odnosi na dvosobne stanove (689),
zatim trosobne (658), četverosobne (363), jednosobne (126)... Najviše stanova, 1954, nalazi se u novim zgradama, 59 stanova dobiveno je dogradnjom i nadogradnjom, a tri prenamjenom nestambenog i stambenog prostora.
Predviđena vrijednost radova u 2016. godini u Gradu Zagrebu iznosila je 2.965.810.000 kuna Broj stanova u zgradama za koje su izdane građevinske dozvole u 2016. godini u Zagrebačkoj županiji iznosio je 327, a Republici Hrvatskoj 9398. Predviđena vrijednost radova u 2016. godini u Gradu Zagrebu iznosila je 2.965.810.000 kuna (72,6 posto više nego u 2015. godini), od čega se 2.488.414.000 kuna (90,8 posto više nego u 2015.) odnosi na zgrade, a 477.396.000 kuna (15,4 posto više) na ostale građevine. Predviđena vrijednost radova za Republiku Hrvatsku iznosila je 23.312.687.000 kuna, a za Zagrebačku županiju 1.050.894.000 kuna. U Zagrebačkoj županiji predviđena vrijednost radova u iznosu od 615.997.000 kuna odnosila se na zgrade, a 434.897.000 kuna na ostale građevine.
6 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 7
TEMA TJEDNA
Broj i površina novih stanova i struktura cijene u 2016.
Republika Hrvatska Zagreb Ostala naselja
Prodani stanovi broj korisna površina, m2 2 791 187 314 1 481 98 183 1 310 89 131
Prema prodavatelju stanova: Trgovačka društva i druge pravne osobe, bez POS-a Republika Hrvatska 1 984 129 572 Zagreb 1 051 68 982 Ostala naselja 933 60 590 POS Republika Hrvatska 807 57 742 Zagreb 430 29 201 Ostala naselja 377 28 541
ukupno 10 034 10 445 9 582
Prosječna cijena po 1 m2, kune troškovi građevinskog troškovi gradnje i zemljišta dobit izvođača 1 748 6 434 1 882 6 516 1 601 6 343
ostali troškovi 1 852 2 047 1 638
11 027 11 423 10 576
1 913 2 059 1 748
6 781 6 888 6 659
2 333 2 476 2 169
7 806 8 134 7 471
1 378 1 465 1 288
5 655 5 638 5 673
773 1 031 510 Izvor: DZS
Vrijednost narudžbi
667
građevinskih dozvola izdano lani u Gradu Zagrebu (20% više nego u 2015.)
485
tih dozvola odnosi se na zgrade (22,2 % više nego u 2015.)
Od ukupno 2.965.810.000 kuna predviđene vrijednosti radova u Gradu Zagrebu u 2016. godini, 2.429.429.000 kuna odnosi se na novogradnju, a 536.381.000 kuna na rekonstrukciju. Prema vrstama investitora u Gradu Zagrebu, 401.366.000 kuna se odnosi na fizičke osobe, a 2.564.444.000 kuna na pravne osobe. U Zagrebačkoj županiji, 262.124.000 kuna se odnosi na investitore-fizičke osobe, a 788.770.000 kuna na pravne osobe. Na razini Hrvatske, na fizičke osobe investitore se odnosi ukupno 5.205.998.000 kuna, a na pravne 18.106.689.000 kuna. Prosječna cijena prodanih novih stanova po četvornome metru u 2016. godini u Republici Hrvatskoj iznosila je 10.034 kune, u Zagrebu 10.445 kuna, a ostalim naseljima 9582 kune. Prema prodavatelju stanova razlikuju se: trgovačka društva i druge pravne osobe bez POS-a i POS. Prosječna cijena novih stanova po četvornome metru koje su prodala trgovačka društva u Republici Hrvatskoj iznosila je 11.027 kuna,u Zagrebu 11.423 kune, a ostalim mjestima 10.576 kuna. Prosječna cijena novih stanova po četvornome metru koje su prodao POS u Hrvatskoj iznosila je 7806 kuna, u Zagrebu 8314 kuna, a ostalim mjestima 7471 kunu.
Utrošeni materijal
1954
stana nalaze se u novim zgradama
Vrijednost novih narudžbi građevinskih radova u 2016. u Gradu Zagrebu iznosila je 5.384.897.000 kuna, a što je 35 posto više nego u 2015. godini. Od toga se 43,2 posto odnosi na zgrade, a 56,8 posto na ostale građevine. Vrijednost obavljenih građevinskih radova u Gradu Zagrebu iznosila je 7.144.732.000 kuna. Od toga se 4.472.995.000 kuna odnosi
8 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
na radove ostvarene s vlastitim radnicima, a 2.671.737.000 kuna na radove ostvarene s podizvođačima. Vrijednost utrošenog materijala iznosila je 1.742.824.000 kuna. Od ukupnih 4.472.995.000 kuna vrijednosti obavljenih radova ostvarenih vlastitim radnicima, 2.089.372.000 kuna odnosi se na zgrade, a 2.383.623.000 kuna na ostale građevine. Od toga se 498.207.000 kuna odnosi na stambene; 1.591.165.000 kuna na nestambene zgrade; 1.366.485.000 kuna na prometnu infrastrukturu, a 1.017.138.000 kuna na ostale ne spomenute građevine. Prosječna mjesečno neto isplaćena plaća zaposlenih u kunama u 2016. u Gradu Zagrebu bila je 2,1 posto viša nego u 2015. godini, odnosno iznosila je neto 6575 kuna (9339 kuna bruto). U građevinarstvu je prosječna neto isplaćena plaća iznosila 5210 kuna, što je za 1,2 posto više nego u 2015. godini. U djelatnosti gradnja zgrada prosječna mjesečno neto plaća iznosila je 4626 kuna, gradnji građevina niskogradnje 6301 kunu, a specijaliziranim građevinskim djelatnostima 4486 kuna. Prosječna mjesečna bruto plaća u 2016. iznosila je 9339 kuna, što je za 2,5 posto više u odnosu na 2015. godinu. U građevinarstvu je prosječna bruto isplaćena plaća iznosila 7154 kune. U djelatnosti gradnje građevina niskogradnje bruto plaća iznosila je 8880 kuna, 6228 kuna u gradnji zgrada, a 6011 kunu u specijaliziranim građevinskim djelatnostima. Ukupan broj zaposlenih u graditeljstvu Grada Zagreba u 2016. u pravnim osobama bio je 18.414, odnosno 6,5 posto manje nego u 2015. godini.
Struktura izdanih građevinskih dozvola - prema vrsti građenja
građenja od 2010. do 2016. (u %)
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0
I.-XII.2015.
33,3% 66,7%
NOVOGRADNJA
Struktura izdanih građevinskih dozvola - prema vrsti
2010.
2011.
ZGRADE
REKONSTRUKCIJE
2012.
2013.
2014.
2015.
OSTALE GRAĐEVINE
2016. Izvor: HGK
I.-XII.2016.
Prosječne cijene prodanih novih stanova prema prodavatelju i naselju u drugom polugodištu 2016. (kune) 12.000
30,3%
10.000 8.000
69,7%
6.000 4.000
NOVOGRADNJA
REKONSTRUKCIJE Izvor: HGK
2.000 0
UKUPNO
Struktura vrijednosti izvršenih radova - prema vrsti građevina (I.-XII.2016.)
30,5%
UKUPNO
TRGOVAČKA DRUŠTVA I DRUGE PRAVNE OSOBE ZAGREB
OSTALA NASELJA
POS Izvor: DZS
Prosječne cijene prodanih novih stanova prema prodavatelju u 2014., 2015. i 2016. (kune) 12.000
22,8%
10.000 8.000
11,1%
6.000 4.000
35,6%
2.000 0
PROMETNA INFRASTRUKTURA OSTALE NESPOMENUTE GRAĐEVINE
UKUPNO
STAMBENE ZGRADE NESTAMBENE ZGRADE
Izvor: HGK
2014.
2015.
TRGOVAČKA DRUŠTVA I DRUGE PRAVNE OSOBE 2016.
POS Izvor: DZS
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 9
AKTUALNO TEDx Zagreb BULD.FUTURE.NOW
Inspiracije za nove dobre ideje Više od 1000 sudionika tražilo je nadahnuće za svoje projekte na događanju TEDxZagreb. Dvadeset govornika je ispričalo svoju priču o tome kako su pozitivnim pristupom ostvarili svoje ideje i pripremili temelj za bolju budućnost piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr
P
rošlog tjedna održan je TEDxZagreb BUILD.FUTURE. NOW., događanje koje je okupilo više od 1000 sudionika iz cijele Hrvatske, različite dobi, svjetonazora i zanimanja, a čiji je medijski pokrovitelj bio Privredni vjesnik. Svi su oni mogli pronaći nadahnuće za svoje projekte u govorima 20 odabranih pojedinaca. Dvadeset izuzetnih hrvatskih pojedinaca govorilo je o tome kako su uspjeli ostvariti svoje ideje i tako pripremili temelj za bolju budućnost. Na skupu je poznati hrvatski kuhar Mate Janković govorio iz pozicije ljubitelja hrane koji svojim djelovanjem želi potaknuti svijest ljudi o važnosti pripreme hrane domaćim, lokalnim namirnicama. Na hranu se osvrnuo i start-up poduzetnik Matija Žulj kojega je problem GMO-a potaknuo na pokretanje vlastitog uzgoja borovnica. “Moja glavna misao vodilja bila je naša budućnost. Moram se zapitati što će to naša djeca jesti ako proizvođačima GMO hrane sada prepustimo lidersku poziciju”, rekao je Žulj.
Karlo Matić, vlasnik licence projekta TEDx
Govori koji iza sebe ostavljaju neku poruku i inspiraciju TEDxZagreb održava se prema licenci globalne digitalne platforme TED koja u cijelom svijetu okuplja brojne poznate i nepoznate pojedince čija je osnovna misao promocija ideja vrijednih širenja za izgradnju bolje budućnosti. U organizaciju događaja TEDxZagreb bilo je uključeno 50 organizatora volontera koji su ovaj događaj u svom domu u HUB-u 385 pripremali godinu dana. Vlasnik licence ovog projekta za Hrvatsku Karlo Matić kaže kako je ovakvih događanja do sada u Hrvatskoj organizirano oko 70. “Dobre ideje govornika se oblikuju i stvara se govor u trajanju do 18 minuta. Na svim ostalim konferencijama riječ je o predavanjima, prezentacijama ili izlaganjima. Ovdje su to govori koji iza sebe moraju ostaviti neku proruku i inspiraciju kako bi potaknuli sve one koji ih prate na aktivnost koja nas čini boljim društvom i boljom zajednicom za život”, smatra Matić.
Poduzetnik Stevica Kuharski je, govoreći o započinjanju svog biznisa, iznio svoje ideje i načine kako ih realizirati. “Ideja na papiru nije stvarna i nimalo
10 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
ne vrijedi. Ona postaje vrijedna kada je dijelimo. Sve nas muči isti problem, a to je strah od gubitka materijalnog, no to nas ne bi toliko trebalo brinuti”, istaknuo
Arhitekt Alen Žunić
Ivan Đikić, znanstvenik
Hrvatska arhitektura može biti prepoznatljiva u svijetu
Tajna čovječanstva skrivena u bakterijama
Arhitekt Alen Žunić koji dovršava doktorat na Harvardu ističe kako arhitekti trebaju oblikovati prostor s empatijom za budućeg čovjeka. “Isto tako hrvatska arhitektura može biti prepoznatljiva u svijetu i može se brendirati. Moja vizija je kako bi to moglo izgledati i kako bi domaći arhitekti mogli raditi svoje kuće koje će biti prepoznatljive u svijetu. Ona može biti održiva, ali i vizualno specifična i kvalitetno se primijeniti u oblikovanju različitih prostora”, kazao je Žunić.
Zaključni govor na TEDx-u Zagreb o bakterijama održao je znanstvenik Ivan Đikić. “Upravo bakterije skrivaju puno tajni koje mi ljudi još nismo shvatili. Svaki čovjek ima vlastiti zapis bakterija, a logika života je u prirodi i evolucijskom stablu u kojem postoje zakonitosti koje su zajedničke i koje pomažu znanstvenicima da iz njih uče. Svima nama treba dobar, moderan i tehnološki usklađen sustav obrazovanja za buduće generacije jer samo tako možemo stvarati bolju budućnost”, zaključuje Đikić.
Znanstvenik i inovator Sven Maričić kaže kako su ga pitali koliko se spremao za govor na TEDx-u “Moj odgovor na to je - cijeli život. Imao sam priliku biti prvi u ovom dijelu svijeta koji se počeo baviti 3D printom u medicini. Uz današnju tehnologiju, ako imamo dobru ideju, možemo učiniti mnogo”, rekao je Maričić. Ovom je prilikom predstavio i najnoviji projekt lansiranja 3D printane sonde u svemir u kojoj će se nalaziti i papir s potpisima svih organizatora ovog događaja.
je Kuharski. I umjetnik svjetla Ranko Skansi također je upozorio na problem materijalnog u današnjem svijetu. “Naučio sam da je materijalno samo cigla u velikome i kompliciranome zdanju života, a mogućnost osjećanja svjetla i svjetlosti postoji u svakome od nas”, rekao je Skansi.
producentica storytellinga, vještine pričanja priča, kaže kako su priče prirodni alat koji nam pomaže da učimo, poboljšavamo svoje pamćenje i emocionalnu inteligenciju te stvaramo odnose sa sa-
naučio da je izuzetno važno vjerovati u ljude. “Jednako tako je važno pratiti ono što oni rade i pratiti njihove rezultate. Sve dok postižu dobre rezultate, ljudima treba omogućiti da rade odakle god žele. Neformalna organizacijska struktura zasnovana na slobodi i projektima ključ je budućnosti”, istaknuo je Vulić.
Vjerovati u svoje snove i slijediti ih
O važnosti sinergije umjetnosti i znanosti za razvoj cijelog društva govorila je multimedijska autorica Helena Bulaja Madunić. “Nikola Tesla je velikan koji nas sve može inspirirati. Da Tesla nije bio svjestan umjetnosti oko sebe i da mu najbolji prijatelj nije bio Mark Twain, ne bi mogao doći do mnogih od svojih ideja i razumijevanja svijeta”, ocijenila je Helena Bulaja Madunić. Profesor geografije Dejan Nemčić istaknuo je kako važno vjerovati u svoje snove i slijediti ih. “Upravo zato sam osmislio nastavni projekt u sklopu kojega moji učenici, koristeći Skype, putuju cijelim svijetom”, dodao je on. STEM edukator Ivan Decker je ocijenio kako je za izgradnju bolje budućnosti važno djecu obrazovati kroz igru. “To je put do znanja, a svijet ćemo ostaviti upravo mladima”, rekao je Decker. Veljko Kukulj smatra da današnji obrazovni sustav priprema djecu za kvizove što moramo mijenjati, ako želimo bolju budućnost. Sonia Živković,
Sven Maričić, znanstvenik i inovator
Tehnologija ostvaruje ideje
Materijalno je samo cigla u velikome i kompliciranome zdanju života, smatra Ranko Skansi mima sobom i drugima. Bivši sportaš, a danas jedan od najuspješnijih hrvatskih mladih poljoprivrednika Matija Cetinić Frankos govorio je o tome kako je odlučio postati poljoprivrednikom: “Iako sam odrastao na zagrebačkom asfaltu i nikada nisam imao doticaja s poljoprivredom, uspio sam unatoč mnogim preprekama. Uspio sam jer sam odlučio uzeti život u svoje ruke i nisam prihvaćao ‘ne’ kao odgovor”. Crnogorski konzultant Vladimir Vulić je ustvrdio kako je u životu
Humor mijenja predrasude
Profesor sa zagrebačkog FER-a Adrian Barić je ustvrdio da našu budućnost ne oblikuju ni političari niti tehnologija, već mi sami. Stand-up komičarka Marina Orsag uvjerila se, pak, da ljudi puno lakše čuju i prihvaćaju različitosti ako im se one priopće uz smijeh. “Humor mijenja predrasude i svijest ljudi”, ocijenila je ona. Urednik i novinar Marko Matijević osvrnuo se na pokretanje jednog od najzanimljivijih hrvatskih medijskih projekata - portala Srednja.hr. “Kao mlad i nadobudan student novinarstva susretao sam se s mnogim izazovima, a mislio sam da ću preko noći zaraditi svoj prvi milijun. To nije baš tako jednostavno, no za dobru ideju dovoljno je da je čuje barem prvi red u publici, koji će je onda proširiti dalje. Naša priča o otkazivanju Oskara znanja najbolji je primjer kako novinarstvo, širenjem priča i ideja, može promijeniti budućnost”, rekao je Matijević.
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 11
INTERVJU Roberto Kutić, direktor operacija i suosnivač tvrtke In
ICT je danas jedna od temeljnih vrijednosti Bez snažnog ICT sektora ne može se govoriti o razvijenoj zemlji. On je sigurno motor razvoja, generator edukacije, novih radnih mjesta i stvaranja vrijednosti razgovarao Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
P A SAD MALO O NAMA...
2006. godine osnovan Infobip u više od 40 zemalja posluje ta tvrtka oko 1000 zaposlenih imala početkom ove godine
remda je Infobip osnovan 2006., sama ideja o pokretanju poslovanja starija je nekoliko godina od ovog hrvatskog softverskog poduzeća. Točnije, ideja je bila vezana uz softverski projekt Virtualna općina na kojem je 2002. radila grupa prijatelja okupljena oko Silvija Kutića u Vodnjanu. Virtualna općina je imala mnoge elemente današnjih društvenih mreža, a omogućavala je stanovnicima da komuniciraju s lokalnim institucijama, udrugama, klubovima i školom putem SMS-a, web-sučelja i maila. Roberto Kutić, direktor operacija i suosnivač Infobipa, kaže nam kako je taj projekt u končnici naveo pokretače da se posvete razvoju profesionalnih SMS rješenja za poslovne korisnike, s kojima će tvrtka kasnije ostvariti međunarodni uspjeh. Kada je tvrtka 2006. godine registrirana pod sadašnjim imenom, u njoj su bili zaposleni samo njeni suosnivači, mladi programeri Silvio Kutić i Izabel Jelenić. Danas posluje u više od 40 zemalja te je u 2017. godinu ušla s više od 1000 zaposlenih, od čega malo manje od polovice radi u Hrvatskoj.
n Zbog čega ste odlučili razvijati softver koji je, može se reći, okosnica vašeg poslovanja? - Zapravo ne radimo softver po mjeri na način da iz temelja razvijamo i onda isporučujemo rješenja drugim tvrtkama. Naš osnovni proizvod je telekomunikacijska i IP platforma u cloudu, koja omogućuje poslovnim korisnicima da se jednostavno na nju spoje, na način na koji im najviše odgovara te implementiraju jedan ili više kanala i rješenja koji su im potrebni da bi komunicirali sa svojim krajnjim korisnicima putem mobilnih telefona. Pružamo kompletnu tehničku podršku, a ovisno o složenosti sustava koji se spaja na našu platformu, pomažemo i pri integraciji. 12 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
n Koliki udio u vašem poslovanju otpada na vlastita, a koliko na rješenja drugih kompanija? - U ogromnoj se većini radi o našim rješenjima. Uložili smo mnogo resursa u implementaciju agilnih metodologija i pristupa razvoju softvera, koji se temelje na kontinuiranoj isporuci - stalnom poboljšavanju softvera koji se
Danas ne postoji razvijena zemlja koja ima dovoljno ICT stručnjaka odvija i dok ga klijent koristi, a da klijent to ni ne zna jer nema nikakvih prekida ili zastoja u kontinuitetu usluge koju koristi. Trenutačno naš sektor istraživanja i razvoja ima oko 150 programera te još tridesetak stručnjaka za različite proizvode i rješenja.
n Nije tajna, puno izvozite – kako je hrvatskoj softverskoj tvrtki poslovati u međunarodnim vodama? - Budući da se radi o IT projektima, situacija je širom svijeta prilično slična. n Kako, općenito govoreći, ocjenjujete hrvatsko ICT tržište? - Hrvatska ima puno dobrih ICT poduzeća te se iz godine u godinu osjeća rast industrije. Ulaskom u Europsku uniju dodatno su se otvorile nove mogućnosti ulaska na zajedničko tržište. Osim toga, svijest o start-upovima i ICT projektima te tvrtkama koje se bave ICT-em je mnogo veća posljednjih godina. ICT teme i
fobip
Hrvatska ima puno dobrih ICT poduzeća te se iz godine u godinu osjeća rast industrije.
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 13
INTERVJU
U Barceloni smo predstavili Infobip OMNI Nedavno je završio svjetski kongres mobilne tehnologije MWC Barcelona. S čime ste se predstavili i kakvi su rezultati? - Ove godine smo na kongresu predstavili Infobip OMNI, robusno rješenje koje omogućuje tvrtkama da na vrlo jednostavan način u svoje komunikacijske programe i poslovne procese uvedu kanale poput SMS-a, telefonskih poziva, push notifi-
kacija za mobilne aplikacije, emaila, ali i globalno popularne chat aplikacije Viber, Facebook Messenger i LINE. Održali smo puno sastanaka s trenutačnim i potencijalnim klijentima i partnerima. U usporedbi s prošlim godinama, bilo je znatno više interesa mobilnih operatora za partnerstva kroz inovativne poslovne modele i tehnička rješenja. Mnoge kompanije s kojima
priče sve više postaju dio svakodnevnice, što je vrlo pozitivno. Vjerujem da Hrvatska, ako se uzme u obzir njena populacija, u pogledu IT-a ne zaostaje za vodećim EU državama.
Uložili smo mnogo resursa u implementaciju agilnih metodologija i pristupa razvoju softvera, koji se temelje na kontinuiranoj isporuci.
n Je li odnos države prema ICT sektoru majčinski ili maćehinski? - Iz godine u godinu vide se pozitivni pomaci. ICT kompanije rastu, strane kompanije ulaze u Hrvatsku, start-upovi se stvaraju i razvijaju. Svakako treba istaknuti i to da se zadnjih godina povećava svijest o ICT problematici unutar samih banaka, što rezultira i boljim razumijevanjem potreba ICT kompanija. n Koliko je ICT sektor važan za gospodarski razvoj zemlje? - U modernim društvima ICT je danas jedna od temeljnih vrijednosti. Bez snažnog ICT sektora ne može se govoriti o razvijenoj zemlji. On je sigurno motor razvoja, generator edukacije, novih radnih mjesta i stvaranja vrijednosti. n Ima li u Hrvatskoj dovoljno ICT stručnjaka i je li obrazovanje za njih na odgovarajućoj razini? - Danas ne postoji razvijena zemlja koja ima dovoljno ICT stručnjaka. Potrebe za stručnim kadrom rastu svakodnevno, a potražnja za ICT stručnjacima je veća od ponude. Infobip ima niz programa putem kojih nastoji pronaći i zadržati izvrsne zaposlenike. Surađujemo s fakultetima i studentskim udrugama, udru-
Očekujemo daljnji rast u području komunikacija, clouda i mobilnih rješenja gama programera, uveli smo najmoderniji okvir za osobni i profesionalni razvoj, nudimo putovanja, stručna usavršavanja, dodatne 14 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
smo razgovarali bile su zainteresirane za mogućnost dodavanja Vibera ili FB Messengera u svoje komunikacijske portfelje.
pogodnosti za zaposlenike i članove njihovih obitelji.
n Kojem dijelu ICT sektora u nadolazećem razdoblju predviđate rast, kojem pad, a kojem stagnaciju? - Očekujemo daljnji rast u području komunikacija, clouda i mobilnih rješenja. Cloud donosi brojne prednosti u pogledu fleksibilnosti, sigurnosti, kapaciteta, dostupnosti i u onom najvažnijem - troškovima. Očekujemo i rast profesionalnih rješenja vezanih za komunikaciju putem mobilnih uređaja. Broj mobilnih korisnika raste, a s time i potražnja za rješenjima koja će odgovoriti na njihove različite potrebe. n U Vodnjanu gradite poslovno-smještajni kompleks, točnije kampus. Što će sve tamo biti? Planirate li nova zapošljavanja? - Riječ je o poslovno-razvojnom centru koji zovemo kampus jer je koncipiran na način da olakša razmjenu znanja, učenje, stvaranje i inovaciju. U njega će se preseliti svi Infobipovci koji sada rade na nekoliko lokacija u Puli. Kompleks će se sastojati od glavne poslovne zgrade na tri etaže, ukupne površine 5100 četvornih metara, potom zgrade za privremeni smještaj, te parkirališta i velikog parka. U poslovnoj zgradi bit će sav uredski prostor, kantina, konferencijski prostori te sportski i rekreacijski sadržaji za zaposlene. Smještajni objekt će biti namijenjen privremenom boravku naših zaposlenika iz inozemnih ureda koji će ovamo dolaziti na edukacije, poslovne sastanke i konzultacije. Očekujemo da će, u trenutku kada se budemo selili, u kampus u Vodnjan prijeći više od 200 zaposlenika. Riječ je o odjelima istraživanja i razvoja, mrežnim stručnjacima, odjelima ljudskih resursa, marketinga, prodaje, razvoja i upravljanja produktima i poslovnom platformom, stručnoj tehničkoj podršci, te financijama i pravnoj službi. U novi kompleks će preseliti i svi programi razvoja organizacije i ljudskih potencijala, poput Infobip poslovne akademije, kao i akademije za developere i mrežaše, koje se održavaju čitave godine.
AKTUALNO Erasmus za poduzetnike početnike
Učiti od iskusnih i uspješnih Ovaj program perspektivnim europskim, a ujedno i hrvatskim poduzetnicima omogućuje usvajanje potrebnih vještina, znanja i iskustva za pokretanje i uspješno vođenje tvrtke u Europi, rekla je Tajana Kesić Šapić ističući kako je HGK partner u Erasmusu od 2012. piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr
E
rasmus za poduzetnike početnike je prekogranični program razmjene koji pruža poduzetnicima, u prve tri godine njihova poslovanja ili onima koje tek žele postati poduzetnici i imaju poslovnu ideju, priliku za usvajanje znanja kod iskusnijih poduzetnika u nekoj od zemalja članica Europske unije. Novi poduzetnici borave kod onih iskusnih i surađuju u razdoblju od jednog do šest mjeseci, a boravak im dijelom financira Europska komisija putem posredničkih organizacija. Posrednička organizacija u nas je Hrvatska gospodarska komora. Poduzetnik početnik koji ulazi u program Erasmus na osnovi predstavljenog poslovnog plana kao najvažnijeg dijela aplikacije sklapa ugovor s HGK-om te dobiva stipendiju između 530 i 1100 eura za troškove boravka u inozemstvu, što ovisi o razvijenosti zemlje u kojoj boravi. Ovaj program perspektivnim europskim, a ujedno i hrvatskim poduzetnicima omogućuje usvajanje potrebnih vještina, znanja i iskustva za pokretanje i uspješno vođenje tvrtke u Europi, rekla je direktorica Sektora za industriju i IT HGK Tajana Kesić Šapić na konferenciji Pet godina programa Erasmus za poduzetnike početnike u Hrvatskoj. “HGK je partner u ovom programu od 2012., a do prošle je godine ostvareno 18 razmjena hrvatskih mladih poduzetnika s uspješnim i iskusnim poduzetnicima iz EU-a te 14 razmjena u okviru kojih su mladi poduzetnici iz Španjolske, Slovenije, BiH i Italije boravili kod iskusnih i uspješnih hrvatskih poduzetnika”, kazala je Tajana Kesić Šapić. Mladi hrvatski poduzetnici na zamjeni su prosječno bili četiri mjeseca, najčešće u tvrtkama koje se bave marketinškim i promotivnim uslugama,
Tajana Kesić Šapić
IT sektorom, turizmom, a najtraženije destinacije bile su Italija, Španjolska, Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Belgija.
Kako pronaći kupce i kapital?
U iduće četiri godine na raspolaganju su 103.000 eura za hrvatske poduzetnike početnike, istaknuo je potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš. “Dva pitanja koja muče sve poduzetnike su pronalazak kupca i pronalazak kapitala. Mi u HGK-u poduzetnicima putem svojih programa pomažemo u rješavanju financijskih pitanja, putem online Kataloga hrvatskih proizvoda te u području inovacija, istraživanja i razvoja posredstvom Centra za industrijski razvoj CIRAZ”, dodao je on. Na konferenciji su vlastita iskustva mladim poduzetnicima predstavile
domaće tvrtke koje su ugostile strane poduzetnike početnike kao i poduzetnici početnici koji su koristili ovaj program i stekli nova znanja u inozemstvu. Odvjetnica Danija Budimir bila je korisnica programa jer je željela otvoriti odvjetnički ured, a s obzirom na to da je radila u korporaciji, nije znala kako voditi ured. “Htjela sam poboljšati svoje vještine u komunikaciji s klijentima, zastupati klijente na sudu, a ujedno je to bila izvrsna prilika za usavršavanje njemačkoga jezika”, kaže Danija Budimir. Vlasnik informatičke tvrtke 1Klik Rusimir Agić sudjelovao je u programu kao domaćin mladim poduzetnicima iz Slovenije. “Ovo je izuzetno koristan program za poduzetnike koji može pomoći mladim ljudima u stjecanju znanja i iskustava koja nisu mogli dobiti tijekom školovanja”, kazao je Agić.
U iduće četiri godine na raspolaganju su 103.000 eura za hrvatske poduzetnike početnike, istaknuo je Radoš 22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 15
S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade
Očekuju se dobre preporuke Europske komisije
Možemo očekivati vrlo dobre preporuke EK, a ja se nadam i odluci na razini Vijeća sredinom lipnja o izlasku Hrvatske iz procedure prekomjernog deficita, istaknuo je Plenković piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr
N
Izlazak Hrvatske iz procedure prekomjernog deficita bit će potvrda izvrsnih gospodarskih trendova koji se očituju u kontinuiranom rastu BDP-a i značajnom rastu zaposlenosti. Andrej Plenković, hrvatski premijer
a samom početku prošlotjedne sjednice Vlade premijer Andrej Plenković istaknuo je kako očekuje dobre preporuke Europske komisije vezane uz izlazak Hrvatske iz procedure prekomjernog deficita. Hrvatska je u postupku prekomjernog deficita od početka 2014. godine i tada joj je Vijeće Europske unije dalo rok da se proračunski deficit do kraja 2016. svede na 2,7 posto BDP-a. Podsjetimo, lani je proračunski manjak bio 0,8 posto BDP-a. Iako je hrvatski javni dug još uvijek dosta iznad 60 posto BDP-a, i on je prošle godine, prvi put nakon osam godina, zabilježio smanjenje od 2,5 postotnih bodova, na 84,2 posto BDP-a.
zaposlenosti. Produžava se provedba programa financiranja energetske obnove zgrada javnog sektora do kraja 2018. godine. Riječ je o 11 projekata, a neki od njih su KBC Firule Split, Kaznionica Lepoglava, Sveučilište Sjever Varaždin, Zatvorska bolnica u Zagrebu, za što se osigurava 160 milijuna kuna iz državnog proračuna i financijskoga plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. “Obuhvaćena je obnova 69 zgrada, a ušteda će biti veća od 30,6 milijuna kuna godišnje. Cilj nam je osiguranje značajne uštede u potrošnji energije, ali i izbjegavanje potencijalno velikih tužbi protiv države”, rekao je ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević.
Enegetska obnova javnih zgrada do 2018.
Novi zakon o životinjama
“Unatoč odgodi, možemo očekivati vrlo dobre preporuke EK, a ja se nadam i odluci na razini Vijeća sredinom lipnja o izlasku Hrvatske iz procedure prekomjernog deficita koja nas je pratila proteklih godina”, rekao je premijer Plenković naglasivši kako je to potvrda izvrsnih gospodarskih trendova koji se očituju u kontinuiranom rastu BDP-a i značajnom rastu
16 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
Vlada je u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o životinjama u kojemu je najveća novost zabrana usmrćivanja napuštenih životinja. Zbog toga će sva skloništa u Hrvatskoj biti “no kill” skloništa. Ta se obveza odnosi na sve županije, a prema ovom zakonskom prijedlogu na području svake jedinice područne samouprave mora se osnovati najmanje jedno sklonište u kojem je osigurano
najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje. “U Hrvatskoj 21 sklonište udomljava pse, a po sadašnjem zakonu nakon 60 dana skloništa su imala pravo ubiti pse koji se tamo nalaze a koji nisu udomljeni. Bilo je i šest no kill skloništa, no ovim prijedlogom zakona ni u jednom skloništu neće se usmrćivati životinje nakon 60 dana”, pojasnio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić dodajući kako skloništa do sada nisu osnovana na području Brodsko-posavske, Dubrovačko-neretvanske i Ličko-senjske županije, no i one će ih morati osigurati. Za provedbu ovoga zakona jedinice lokalne samouprave moraju u svojim proračunima osigurati na godišnjoj razini po skloništu 549.000 kuna. Riječ je o sredstvima koja će se koristiti za pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama i za rad skloništa, a uključuju hranu za životinje, cijepljenje te liječenje. Inspekcijski nadzor zakona provodit će veterinarski odnosno poljoprivredni inspektori Ministarstva poljoprivrede te komunalni redari.
Državne potpore u 2014. i 2015.
Usvojena su i godišnja izvješća o državnim potporama za 2014. i 2015. godinu, u kojima stoji da je u Hrvatskoj 2014. dodijeljeno 8,6 milijardi kuna potpora što čini 2,61 posto BDPa. Od toga, 63 posto potpora bilo je usmjereno u sektor industrije i usluga, a 36,9 posto za
Hrvatskoj je Vijeće EU-a dalo rok da proračunski deficit do kraja 2016. svede na 2,7 posto BDP-a poljoprivredu i ribarstvo. Najviše je potpora dodijeljeno sektoru prometa 3,9 milijardi kuna, potom za usluge javnog radiotelevizijskog emitiranja 1,2 milijarde kuna te brodogradnju 367,6 milijuna kuna. U 2015. potpore su porasle na gotovo 9,9 milijardi kuna, odnosno 2,96 posto BDP-a. Te su godine potpore sektoru industrije i usluga činile 50,7 posto ukupnih potpora, dok su one za poljoprivredu i ribarstvo narasle za 49,3 posto. Za usluge javnog radiotelevizijskog emitiranja te godine dodijeljene su 1,2 milijarde kuna, potpore sektoru prometa bile su oko milijardu kuna, dok su potpore brodogradnji porasle na 503,2 milijuna kuna.
Splitsko-makarska nadbiskupija
Vlada darovala tri nekretnine vrijedne 13,1 milijun kuna Splitsko-makarskoj nadbiskupiji Vlada je darovala tri nekretnine, odnosno kuću i dvije zgrade vrijednosti 13,1 milijun kuna u Splitu za otvaranje Riznice sakralne umjetnosti. Tim se darovanjem ispunjava obveza države iz Ugovora o zamjeni nekretnina između države i Srednje tehničke prometne škole u Splitu.
Rastu rodiljne naknade
Novac osiguran u proračunu Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila promjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona. Radi se o povećanjima naknada, tako da povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće za vrijeme rodiljnog dopusta drugih šest mjeseci za zaposlene roditelje raste sa 2660,80 na 3991,20 kuna, te za nezaposlene roditelje sa 1663 na 2028 kuna. “Primjenom ovog zakona osigurana su i dodatna sredstva u proračunu od 156,6 milijuna u 2017. godini, 313,2 milijuna kuna u 2018., te 346,5 milijuna kuna u 2019. godini”, rekla je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić koja očekuje kako će već u drugoj polovini ove godine započeti primjena ovog zakona.
Naknada za članove izbornih povjerenstava
Ovisno o broju biračkih mjesta naknade od 2000 do 6000 kuna Vlada je donijela i odluku o visini naknade predsjednicima, potpredsjednicima i članovima izbornih povjerenstava i biračkih odbora za provedbu lokalnih izbora. Naknada za članove izbornih povjerenstava u gradovima s više od 101 biračkog mjesta iznosit će po 6000 kuna, u onima sa 51 do 100 biračkih mjesta 4000 kuna, 26 do 50 biračkih mjesta 3000 kuna, a onima s manje od 25 biračkih mjesta 2000 kuna neto po osobi. Za održavanje drugog ili trećeg kruga naknada će iznositi 60 posto ukupnog iznosa za prvi krug. Predsjednici i potpredsjednici biračkih odbora dobit će po 350 kuna neto, a članovi po 300 kuna neto naknade za rad, posebno za svaki krug izbora.
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 17
PV ANALIZA POSLOVANJe PODUZETNIKA U DJELATNOSTI PROIZVODNJE
Okretanje izvozu - put za preživljavanje Najveća koncentracija poduzetnika koji su se bavili proizvodnjom obuće je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, točnije na području Varaždinske županije gdje su sjedište imala 23 poduzetnika koji su ostvarili ukupni prihod od 329 milijuna kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr
74
poduzetnika proizvodila obuću u 2015.
826,5milkn ukupan prihod ostvaren u 2015.
11,2 mil kn prosječan prihod po poduzetniku u 2015.
U
Hrvatskoj je tek mali broj proizvodnih djelatnosti relativno dobro brodio kroz krizu koja je obilježila zadnjih nekoliko godina gospodarskog života, a jedna od tih djelatnosti je svakako proizvodnja obuće. Štoviše, prema analizi koju je za desetogodišnje razdoblje izradila Financijska agencija, s naglaskom na 2005., 2010. i 2015. godinu, broj proizvođača obuće rastao je i padao gotovo zanemarivo. Najviše ih je bilo 2015. godine, kada su obuću proizvodila 74 poduzetnika, 2010. godine proizvodnjom obuće bavilo se njih 69, a u 2005. godini u toj je djelatnosti bilo 73 poduzetnika. Od ukupno 74 poduzetnika u 2015. godini, njih 47 bilo je dobitaša, a 27 gubitaša. Najveća koncentracija poduzetnika koji su se bavili proizvodnjom obuće je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, točnije na području Varaždinske županije gdje su sjedište imala 23 poduzetnika. Ova je županija vodeća po ostvarenim ukupnim prihodima poduzetnika u djelatnosti proizvodnje obuće u 2015. godini koji su iznosili 329 milijuna kuna. U Zagrebu je sjedište imalo 10 poduzetnika, zatim slijedi Splitsko-dalmatinska županija u kojoj se nalazi osam proizvođača obuće. Najmanje poduzetnika u toj djelatnosti, po jedan poduzetnik, sjedište ima u Primorsko-goranskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.
Manje zaposlenih, veće plaće i rast izvoza
Usporedba broja zaposlenih kod poduzetnika u proizvodnji obuće pokazala je da je u odnosu na 2005. godinu broj zaposlenih u 2015. 18 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
godini manji za 171 djelatnika odnosno da se broj zaposlenih smanjio za 3,1 posto. Prosječna mjesečna neto plaća poduzetnika u djelatnosti proizvodnje obuće u 2015. godini iznosila je 3419 kuna što je za 1219 kuna ili za 55,4 posto više u odnosu na plaću obračunatu u 2005. godini koja je tada bila 2200 kuna. Prosječni
U 2015. u odnosu na 2005. godinu broj zaposlenih kod poduzetnika u proizvodnji obuće se smanjio za 3,1 posto prihodi po poduzetniku u 2005. godini iznosili su 8,8 milijuna kuna, da bi u 2010. godini zabilježili 10,4 milijuna kuna, a u 2015. godini 11,2 milijuna kuna. Najveći ukupan prihod u djelatnosti proizvodnje obuće ostvaren je 2015. godine 826,5 milijuna kuna, što je 28 posto posto više u odnosu na 2005. Udio prihoda od izvoza u ukupno ostvarenim prihodima u ovoj industriji je velik i kretao se od 45 posto koliko je zabilježen 2005. godine, preko 58 posto u 2010. godini, do 64 posto u 2015. godini. “Može se zaključiti da je riječ o izrazito izvoznoj grani industrije, i to pretežito o poslovima dorade. Ova je industrija, kao i tekstilna,
OBUĆE u 2015.
Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u djelatnosti proizvodnje obuće - presjek 2005.-2010.-2015. godina (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) 2005. 73 50 23 5.444 645.453 665.056 10.765 30.368 1.911 8.854 30.368 -22 291.500 133.660 158 44.022 2.200
Broj poduzetnika Broj dobitaša Broj gubitaša Broj zaposlenih Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Konsolidirani fin. rez. – dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja Izvoz Uvoz Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) Investicije u novu dugotrajnu imovinu Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom
2010. 69 47 22 5.094 718.909 737.478 25.213 43.782 4.312 20.902 43.782 -22.880 415.490 135.808 279.681 42.264 2.721
2015. 74 47 27 5.273 826.483 833.681 31.246 38.444 3.366 28.061 38.624 -10.564 528.745 140.422 388.323 69.666 3.419
Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2005., 2010. i 2015. godinu
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 19
PV ANALIZA
Top 10 poduzetnika prema ukupnom prihodu u 2005. godini u djelatnosti proizvodnje obuće (iznosi u tisućama kuna) Naziv poduzetnika
Ukupan prihod
Top 10 poduzetnika prema ukupnom prihodu u 2010. godini u djelatnosti proizvodnje obuće (iznosi u tisućama kuna)
Top 10 poduzetnika prema ukupnom prihodu u 2015. godini u djelatnosti proizvodnje obuće (iznosi u tisućama kuna)
Naziv poduzetnika
Ukupan prihod
Naziv poduzetnika
Ukupan prihod
102.393
1.
HAIX OBUĆA d.o.o.
120.364
89.027
2.
BOROVO d.d.
108.095
1.
IVANČICA d.d.
70.733
1.
HAIX OBUĆA d.o.o.
2.
JELEN d.d.
61.897
2.
IVANČICA d.d.
3.
SLOGA d.d.
55.473
3.
INKOP OBUĆA d.o.o.
54.072
3.
IVANČICA d.d.
93.322
4.
INKOP OBUĆA d.o.o.
51.257
4.
BOROVO GUMITRADE d.o.o.
40.491
4.
FRASSON d.o.o.
57.439
5.
VIKO d.o.o.
41.794
5.
BOROVO-KOŽNA OBUĆA d.o.o.
36.882
5.
INKOP OBUĆA d.o.o.
37.491
6.
MEISO d.d. Goričan
32.620
6.
BAMBI d.o.o.
28.908
6.
SILENS d.o.o.
32.680
7.
SIGA d.o.o.
30.502
7.
VIKO d.o.o.
26.938
7.
PROIZVODNJA PG d.o.o.
28.226
8.
BOROVO-KOŽNA OBUĆA d.o.o.
27.088
8.
MEISO d.d. Goričan
25.276
8.
MEISO d.d. GORIČAN
27.196
9.
Bambi Blanka i Tomislav Skoko
25.071
9.
SIGA d.o.o.
24.892
9.
Finesa Consors d.o.o.
26.854
10.
PROVEL d.o.o.
19.108
10.
MIDAL d.o.o.
23.180
10.
MIDAL d.o.o.
26.368
Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja
u promatranom razdoblju bila izložena snažnoj konkurenciji zemalja Dalekog istoka, koje svoje proizvode na hrvatsko tržište plasiraju po niskim cijenama”, navodi se u Fininom komentaru o analizi ovog sektora. Poduzetnici čija je pretežita djelatnost proizvodnja obuće ostvarili su najveću dobit razdoblja 2015. godine u iznosu
od 28,1 milijun kuna, što je za 34,3 posto više nego 2010. godine i nevjerojatnih 216,9 posto više nego 2005. godine. Gubitak razdoblja bio je najveći 2010. godine i iznosio je 43,8 milijuna kuna što je 13,4 posto više u odnosu na 2015. godinu. Najveći gubitaš u 2015. godini bilo je Borovo s gubitkom od 19,4 milijuna kuna. Poduzetnici u djelatnosti proizvodnje
obuće negativno su poslovali kroz sva tri promatrana razdoblja, s tim da su najveći neto gubitak ostvarili u 2010. godini, u iznosu od 22,9 milijuna kuna. Investicije u novu dugotrajnu imovinu u 2005. godini su iznosile 44 milijuna kuna, a u 2015. godini 69,7 milijuna kuna. Najveći investitor u 2005. godini bilo je društvo Šimecki u stečaju sa 31,3 milijuna
Nada Zver, predsjednica Uprave Ivančice
Suočeni smo s čestim fluktuacijama zaposlenika Kao i gotovo svi poslovni subjekti, Ivančica je također bila izložena utjecajima gospodarske krize na globalnoj razini. U ovoj tvornici, prvenstveno dječje obuće, na njeno cjelokupno poslovanje, do ulaska u EU, upravo najveći utjecaj imala je gospodarska kriza u Hrvatskoj. “Prekretnica u izvozu dječje obuće Froddo bio je ulazak Hrvatske u EU, čime je olakšan pristup malim kupcima i ulazak u velike web shopove. U 2016. godini zabilježeni su znatno bolji pokazatelji uspješnosti poslovanja, u odnosu na prethodna razdoblja. U strukturi prihoda u 2016. godini preko 50 posto poslovnih prihoda ostvareno je upravo izvozom vlastitog branda Froddo, a taj trend se nastavlja i u 2017. godini”, rekla je predsjednica
Uprave Ivančice Nada Zver te ističe kako se Froddo dječja obuća prodaje u više od 40 zemalja svijeta, gdje Ivančica ima preko 700 partnera distributera. Prioritet je tržište EUa. Predsjednica Uprave Ivančice ističe kako se proizvodni sektor, a posebno sektor proizvodnje obuće, suočava s velikim izazovima
20 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
jer su pred tvrtkom daljnje mogućnosti rasta, ali i bojazan hoće li se planovi ostvariti s obzirom na problematiku radne snage. “Kao i drugi gospodarski subjekti, suočeni smo s čestim fluktuacijama zaposlenika koje su uzrokovane otvorenim europskim tržištem rada. Kao posljedica fluktuacije javlja se problem nedostatka zaposlenika u proizvodnji, što potom utječe na daljnje procese poslovanja. U poduzeću je trenutno zaposlen 746 radnik, od kojih je 599 žena. Prosjek starosti zaposlenih je gotovo 44 godine, a prosjek radnog staža zaposlenih je malo veći od 23 godine”, kaže Nada Zver ističući kako je za značajniji rast potreban i rast neto primanja zaposlenika. Naime, sama tvrtka ne može značajnije pridonijeti rastu plaća bez iznalaženja određenih rješenja na nacionalnoj razini.
Sloga tvornica obuće u stečaju, u iznosu od 15,7 milijuna kuna, što je pridonijelo ostvarenom negativnom poslovnom rezultatu poduzetnika u razredu djelatnosti proizvodnje obuće u 2010. godini u iznosu od 22,9 milijuna kuna.
kuna investicija u novu dugotrajnu imovinu, dok je 2015. godine vodeće društvo bilo Haix obuća sa 57,8 milijuna kuna.
Ivančica, Inkop obuća i Meiso s najvećim prihodima
Kada se usporede 2005., 2010. i 2015. godina prema ukupnom prihodu, iz rang liste poduzetnika vidljivo je da je prvih 10 poduzetnika u 2015. godini ostvarilo najveći ukupni prihod od 558 milijuna kuna, a te je iste godine ostvaren i najveći ukupni prihod na razini svih poduzetnika u proizvodnji obuće od 826,5 milijuna kuna. Usporedba triju rang lista poduzetnika prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2005., 2010. i 2015. godini pokazala je da su tri društva na svim trima listama. To su društva Ivančica, Inkop obuća i Meiso. U proizvodnji obuće 2005. godine najveći prihod od 70,7 milijuna kuna ostvarilo je društvo Ivančica iz Ivanca, sa 700 zaposlenih. Najveću dobit 2005. godine od 1,6 milijuna kuna ostvarilo je društvo Siga iz Varaždina, dok je najveći gubitak 2005. godine, u iznosu od 11,8 milijuna kuna, ostvarilo društvo Sloga tvornica obuće u stečaju, nad kojim je stečajni postupak otvoren 3. kolovoza 2009. godine,
Investicije u novu dugotrajnu imovinu u 2005. iznosile su 44 milijuna, a u 2015. 69,7 milijuna kuna a zaključen 3. studenoga 2011. godine, nakon čega je Trgovački sud u Varaždinu društvo brisao 25. studenoga 2011. godine. Najveću dobit razdoblja u 2010. godini ostvarilo je društvo Ivančica u iznosu od 4,2 milijuna kuna, dok je na rang listi top 10 poduzetnika prema ukupnom prihodu vodeće društvo Haix obuća sa 102,4 milijuna kuna. Najveći gubitak iskazala je
Društvo Haix obuća iz Male Subotice ostvarilo je najveće ukupne prihode u 2015. godini od 120,4 milijuna kuna, što je 14,6 posto ukupnih prihoda svih 74 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje obuće. Društvo je ostvarilo dobit razdoblja u iznosu od 10,9 milijuna kuna te je zapošljavalo 685 radnika kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 3520 kuna.
Mario Lešina, predsjednik Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije pri HGK-u
Uglavnom eksterni čimbenici usložnjavaju poslovanje Industrija kože i proizvoda od kože je tijekom cijele recesije od 2008. do 2016. bilježila pozitivne trendove, rast prometa i zaposlenosti, no poduzeća koja su bila bazirana na domaćem tržištu nisu uspjela preživjeti recesiju. Izvozno orijentirana poduzeća posluju po modelu eksternalizacije kao poduzeća kćeri, odnosno strane investicije, ili kao ugovorni strateški partneri stranih poduzeća. S obzirom da recesija na glavnim izvoznim tržištima, Austriji i Njemačkoj, nije trajala dugo, nije se osjetila ni u poslovanju poduzeća. Također je važno napomenuti da je potrošnja obuće u Europi na marginalnoj vrijednosti, odnosno teško da može biti manja, pa se negativni tržišni trendovi na predmetnu industriju ne odražavaju linearno. Stanje je trenutačno stabilno, iako
su se stope rasta usporile, što je polučeno nedostatkom radne snage. Naime, industrija je bazirana u sjeverozapadnoj Hrvatskoj gdje je stopa nezaposlenosti praktički na prirodnoj razini, a istovremeno se godišnje više ljudi umirovi no što ih stupi u svijet rada. Čimbenici koji usložnjavaju poslovanje su uglavnom eksterni. Najveći operativni problem je tečaj kune. U odnosu na euro, kuna je ojačala oko pet posto, a budući da je preko 90 posto prihoda predmetne industrije u eurima, promet je linearno smanjen za pet posto što je dovelo u pitanje profitabilnost poduzeća. Drugi usložnjavajući moment je strateške prirode. Obrazovni sustav ne generira radnike spremne za rad već dugi niz godina pa je sve teža zamjena radnika koji odlaze u mirovinu. Estimirana stopa umi-
rovljenja je tri posto i poslodavci sredstva koja bi trebali ulagati u razvoj i unapređivanje poduzeća ulažu u obuku novih djelatnika, što će dugoročno imati velike negativne reperkusije, ističe Mario Lešina, predsjednik Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije pri HGK-u.
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 21
AKTUALNO Belupo otvorio novu tvornicu
Najveća hrvatska gre Sva smo svoja znanja i kreativne potencijale stavili u službu stvaranja novih radnih mjesta i nove baze za proizvodnju, kazao je Hrvoje Kolarić dodavši kako su svjesni da im budućnost mogu osigurati samo nova tržišta i inovacije, ali i dobro educirani zaposlenici piše Miro Soldić soldic@privredni.hr
Belupo danas prednjači u razvoju novih proizvoda, ali najmodernija tehnologija samo je jedan kotačić u uspjehu i razvoju, a presudni su faktor ljudi. Mnoge se stvari mogu kupiti, ali tradicija se gradi naraštajima. Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke i NO Belupa
N
ova Belupova tvornica krutih, polukrutih i tekućih oblika lijekova nakon četiri godine izgradnje svečano je otvorena u Koprivnici. Riječ je o greenfield investiciji teškoj više od 530 milijuna kuna koja je dobrim dijelom financirana iz vlastitih sredstava (45 posto), dok je ostatak kapitala namiren iz kredita HBOR-a. U rujnu se očekuje početak proizvodnje lijekova nove generacije na 20.000 četvornih metara od čega većina otpada na čiste sobe, a dok se čekaju potrebne dozvole za proizvodnju lijekova, u pogonima će se proizvoditi kozmetika. Proizvodnja je orijentirana na izvozna tržišta, njih čak 16, s posebnim fokusom na Rusiju i istočnoeuropske zemlje.
Više od 50 posto prihoda stiže s ino tržišta
Hrvoje Kolarić, predsjednik Uprave Belupa, istaknuo je kako su u tvornicu budućnosti uložili veliki novac. “U punih 47 godina od osnutka Belupova ulaganja nisu stala ni jedan dan i to nam je donijelo poziciju drugog po veličini proizvođača lijekova u Hrvatskoj i jednog od najprivlačnijih poslodavaca. Pretežito smo izvozno orijentirani i više od 50 posto prihoda ostvarujemo na inozemnim tržištima. Sva smo svoja znanja i kreativne potencijale stavili u službu stvaranja novih radnih mjesta i nove baze za proizvodnju”, kazao je Kolarić dodavši kako su svjesni da im budućnost mogu osigurati samo nova tržišta i inovacije, ali i dobro educirani zaposlenici kojih u Belupu ima oko 1400. Novootvorene će proizvodne linije povećati proizvodni kapacitet za 150 posto u odnosu na postojeći te osigurati proizvodnju 100 milijuna pakiranja lijekova godišnje. Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke i Nadzornog odbora Belupa, poručio je kako se radi o jednoj od najznačajnijih greenfield investicija u regiji u području farmaceutike koja će omogućiti otvaranje 200 novih radnih mjesta. “Često se provlači teza kako naša zemlja nije povoljna za investicije, a danas ovdje svjedočimo da tome nije tako. Među izvođačima građevinskih radova i opreme angažirano
22 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
Premijer Plenković je pustio pogon u proizvodnju pritiskom na tipku u obliku pilule
je više od 90 posto domaćih tvrtki i tako smo stvorili dodatnu vrijednost za domaće gospodarstvo”, izjavio je Pucar dodajući kako je investicija financirana 45 posto iz vlastitih sredstava, dok je ostatak namiren kreditima HBOR-a. “Belupo danas prednjači u razvoju novih proizvoda, ali najmodernija tehnologija samo je jedan kotačić u uspjehu i razvoju, a presudni su faktor ljudi. Mnoge se stvari mogu kupiti, ali tradicija se gradi naraštajima”, zaključio je. Premijer Andrej Plenković naglasio je kako mu je veliko zadovoljstvo otvoriti tvornicu koja će zaposliti nekoliko stotina ljudi što je ogroman uspjeh za Koprivnicu. Pohvalio se gospodarskim pokazateljima i projekcijama rasta BDP-a koje se konstantno korigiraju na gore te smanjenjem javnog duga, što nas vodi prema ispunjavanju kriterija za ulazak u eurozonu. “Posebno raduje rast industrijske proizvodnje, izvoza i potrošnje te pad nezaposlenosti. Do 2019. godine čak i EK očekuje pad nezaposlenosti ispod 10 posto”, istaknuo je obećavši nastavak strukturnih reformi koje trebaju omogućiti učinkovitije pravosuđe, zdravstveni i mirovinski sustav.
Pravi put za razvoj
“Projekti poput ove tvornice su pravi put za razvoj grada Koprivnice, sjevera Hrvatske i svih nas. Belupo i Podravka predstavljaju perjanice
eenfield investicija
Predsjednik Vlade Andrej Plenković, Marin Pucar, Ljiljana Šapina i Hrvoje Kolarić
hrvatskog gospodarstva i sve što Vlada i institucije mogu učiniti za stvaranje boljeg okvira za njihovo poslovanje, to će i napraviti”, poručio je Plenković.
Investicija je financirana 45 posto iz vlastitih sredstava, dok je ostatak namiren kreditima HBOR-a Valja spomenuti kako su se oko otvaranja tvornice ukrstila i predizborna koplja pa tako iz oporbe dolaze prozivke da premijer otvara tvornicu pet dana prije lokalnih izbora, iako će ona s pravom proizvodnjom lijekova početi tek u rujnu. Iz Belupa objašnjavaju kako već tijekom svibnja započinje komercijalna proizvodnja prvog dijela asortimana, kozmetike s posebnom namjenom, dok je drugi dio proizvodnih pogona u procesu validacije, što je uobičajeni proces. “U skladu sa zahtjevima
regulatornih agencija, u trenutku kada u tvornici započinje proizvodnja, pogoni se ne mogu izložiti javnosti, stoga se, u skladu s dobrom proizvođačkom praksom, otvaranje održalo upravo u ovom trenutku, netom prije početka komercijalne proizvodnje”, kazala je Snježana Foschio Bartol, glasnogovornica Belupa. Mogle su se u kuloarima čuti i zamjerke današnjem vodstvu Podravke koje na otvaranje nije pozvalo bivšeg predsjednika uprave Zvonimira Mršića, za čijeg je stolovanja projekt pokrenut. Tada je Mršić skupljao političke poene polažući kamen temeljac u obliku tablete s ondašnjim premijerom Zoranom Milanovićem. Tableta je bila lajtmotiv i na otvaranju jer je upravo pritiskom na tipku u obliku pilule Plenković virtualno pustio u pogon proizvodnju. Nadamo se da i cijela priča s izborima neće završiti još jednim bolnim otrežnjenjem hrvatskih građana jer ni sve tablete svijeta ne mogu izliječiti gospodarski mamurluk u kojem kao država bauljamo od neovisnosti. Zato ćemo politička prepucavanja ostaviti sa strane i pohvaliti ovu bitnu investiciju u ono što nam nasušno nedostaje, a to je proizvodnja. Zapravo, za poželjeti je što više ovakvih greenfield ulaganja i otvaranja novih radnih mjesta, ma koja se partijska garnitura uz njih bezočno promovirala.
više od mil kn
530
teška nova Belupova investicija
100milijuna pakiranja lijekova godišnje osigurat će nove proizvodne linije
200
novih radnih mjesta otvorit će ova geenfield investicija
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 23
AKTUALNO NOVA TVORNICA
Bit će posla za Babogrece TMD Group iz Gradačca u suradnji sa svojim njemačkim partnerima izgradit će logistički centar i pogon za proizvodnju autodijelova u Babinoj Gredi piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr
D 8 mil €
vrijedna prva faza nove investicije u Babinoj Gredi
3,5 ha
zemljišta kupljeno za novu tvornicu
još
4 mil €
uložit će se u drugoj fazi gradnje
a se ništa ne događa slučajno, dokaz su i nove vijesti koje dolaze iz Babine Grede. Najkraće rečeno, na babogredskom području uskoro započinje izgradnja nove tvornice. I dok su nekima izgradnja elektrane na drvnu biomasu prije koju godinu i prateća investicija vrijedna 288 milijuna kuna u Babinoj Gredi bile svojevrsno čudo – sada je pred početkom novo strano ulaganje u Babinu Gredu vrijedno u prvoj fazi osam milijuna eura, dok će se u drugoj uložiti još četiri milijuna eura. Radi se o kompaniji TMD Group iz Gradačca u susjednoj Bosni i Hercegovini. Ta će kompanija, u suradnji sa svojim njemačkim partnerima izgraditi tvornicu autodijelova. Da misle ozbiljno, dokaz je i činjenica kako su već kupili zemljište potrebno za izgradnju tvornice veličine 3,5 hektara, osnovali tvrtku sa sjedištem u Babinoj Gredi, platili porez i uredno podmirili sve obveze. Više o tom novom gospodarskom uzletu moglo se čuti i na svečanosti u povodu Dana Općine, kada je predstavljena ova, još jedna značajna investicija na području Općine Babina Greda. Izgradnja bi trebala započeti čim se pribavi sva potrebna dokumentacija, a očekuje se kako će to biti već početkom ljeta.
Javljaju se i novi investitori
“Nama Babogrecima je to na ponos jer smo nekada bili jako središte metalske industrije 24 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
budući da je u Babinoj Gredi radila tvornica Intermetal naslonjena na brodski Đuro Đaković. Uvjeren sam da bez takvih proizvodnih projekata, bez tvornica koje stvaraju novu vrijednost i tvornica koje zapošljavaju nema povećanja gospodarskog razvoja i boljeg života. Osim toga, javljaju nam se i novi zainteresirani investitori iz Poljske, ali i još neki upravo iz Bosne i Hercegovine koji bi željeli ulagati na prostoru Babine Grede. Naime, neki ljudi sa skepsom nastupaju prema potencijalnim ulagačima iz BiH. No mi smo prepoznali dugoročnu vrijednost takvog interesa. Činjenica je da BiH u dogledno vrijeme neće postati članicom EU-a. Istovremeno, ulagači iz BiH i njihove partnerske tvrtke sa Zapada prepoznali su potencijal Babine Grede budući da je Hrvatska članica EU-a. Otvaranjem pogona kod nas i otvaranjem tvrtki oni stječu uvjete za lakši plasman svojih proizvoda na tržište Europske unije. To je prepoznala i tvrtka TMD Grupa iz Gradačca i ovdje u Babinoj Gredi registrirala svoju tvrtku TMD Logistics”, objašnjava općinski načelnik Josip Krnić. Kada sve bude završeno početkom 2019. godine, u babogredskoj tvornici bit će posla za stotinjak ljudi. Proizvodi iz ove buduće tvornice plasirat će se na tržišta Europske unije, a najviše uglednim njemačkim tvornicama automobila s kojima tvrtka iz Gradačca ima dugogodišnju poslovnu suradnju.
ADEM HANIĆ, DIREKTOR TVRTKE TMD GROUP
Ambiciozni razvojni planovi Planirana investicija u prvoj fazi je približno osam milijuna eura, a podrazumijeva izgradnju i opremanje logističkog centra, a potom i pogona za strojnu obradu prstena ležaja
S
Ademom Hanićem, direktorom bosankohercegovačkog TMD Groupa, razgovarali smo o investiciji te tvrtke u Babinu Gredu.
SKF, INA, FAG, LUK, SNR/NTN.... Oni pokrivaju skoro 80 posto svjetskog tržišta.
Prošle, 2016. godine bili smo četvrti izvoznik na području Tuzlanskog kantona, koji je industrijski vodeći u BiH
n Zašto ste odabrali baš Babinu Gredu kao mjesto buduće značajne investicije TMD Grupe? - Na inicijativu naših kupaca, te zbog preslagivanja svjetskog tržišta u svim granama privrede pa tako i u autoindustriji, ukazala se potreba prije svega za skladišnim prostorom - regionalnim logističkim centrom u Europskoj uniji. BiH nažalost neće još najmanje 10 godina postati članicom EU-a, a to znači kako će još dugo postojati tvrde carinske granice. Zadnjih godina teži se tome da se u Euro-
Promet TMD Grupe u eurima godina
milijuna eura
2013.
20,9
2014.
26,7
2015.
34,9
2016.
41,2
2017.*
47,8
* plan
pi proizvodi sve ono što se u njoj i troši. Međutim, ni naredne tri do četiri godine cjelokupna proizvodnja neće se moći prebaciti u Europu, tako da će postojati potreba za postupnim prebacivanjem proizvodnje. I to ne samo količinski, nego i po tehnološkim fazama proizvodnje. Logistički centar u Babinoj Gredi bio bi skladište za prihvat poluproizvoda iz Indokine s preusmjeravanjem u proizvodnje na području EU-a, odnosno u Hrvatsku. Tu će se raditi priprema i pakiranje
za naredne faze obrade, primjerice strojna obrada, kalenje, brušenje... Također, neke operacije se mogu dorađivati ili se mogu završno obrađivati i sastavljati takvi poluproizvodi.
n Kakvi su kratkoročni i dugoročni ciljevi ove investicije? - Prije svega, želimo instalirati što je moguće veće kapacitete za završnu obradu poluproizvoda. n Koliko je vrijedna investicija u Babinu Gredu, što će se proizvoditi, te na koja tržišta će se proizvedeno izvoziti? - Planirana investicija u prvoj fazi je približno osam milijuna eura jer u ovoj branši nema radnog mjesta ispod 100.000 eura. Ta prva faza podrazumijeva izgradnju i opremanje logističkog centra, a u drugoj fazi i pogona za strojnu obradu prstena ležaja. Tržište je cijeli svijet. Mi imamo ugovore s najvećim svjetskim proizvođačima ležajeva kao što su
n Što TMD Grupa znači za Bosnu i Hercegovinu? - Mi smo najveći u ovoj branši u čitavoj regiji, a ne samo u BiH. Imamo više od 300 CNC strojeva u četiri proizvodne tvornice za tehnologije potrebne u autoindustriji. U proizvodnji primjenjujemo najviše standarde uz vrlo kvalitetan kadar. Prošle, 2016. godine bili smo četvrti izvoznik na području Tuzlanskog kantona, koji je industrijski vodeći u BiH. n Kakvi su dogoročni planovi razvoja TMD Grupe? - Imamo vrlo ambiciozne planove. Aktivna su nam trenutačno tri razvojna projekta s vrlo visokim tehnologijama. Između ostalog, s njemačkim partnerima razvijamo jedan projekt za proizvodnju elektroautomobila. Uglavnom, radimo na projektima čiji je konačni rezultat - imati gotov sklop, odnosno gotov proizvod. (S.S.)
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 25
AKTUALNO Stanje u Agrokoru
Vujčić: Bankarski sustav JE vrlo stabilan Vladin povjerenik za Agrokor Ante Ramljak je na sastanku u Beogradu isključio mogućnost da koncern ode u stečaj i ocijenio da se preustroj Agrokora može očekivati u sljedećih godinu do godinu i pol dana piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr
Svi naši stres testovi pokazuju da i u najlošijem predviđenom scenariju bankarski sustav ostaje vrlo stabilan, i dalje nijedna od banaka nije ugrožena, no neke od banaka bi, u najgorim scenarijima, mogle trebati dodatnu dokapitalizaciju. Boris Vujčić, guverner HNB-a
P
oteškoće u vezi s Agrokorom ne ugrožavaju bankarski sustav u Hrvatskoj, istaknuo je prošli tjedan guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić nakon Godišnje skupštine Europskog fonda za Jugoistočnu Europu, a svoju tvrdnju temeljio je na HNB-ovom stres testu. Naime, u publikaciji Financijska stabilnost koju je objavio HNB navodi se kako je stres test rađen za tzv. temeljni scenarij, koji se zasniva na očekivanim gospodarskim kretanjima s obzirom na recentno kretanje mjesečnih pokazatelja i nastupanje određenih rizika vezanih uz koncern Agrokor. Kombiniranjem povijesnih vjerojatnosti gubitaka definirana je shema potencijalnih gubitaka kreditnih institucija u restrukturiranju Agrokora i to za izravne izloženosti u
26 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
urednom restrukturiranju trošak iznosi 50 posto, a za neizravne izloženosti prema društvima gospodarski povezanima s koncernom 20 posto. Što se tiče kvalitete kreditnog portfelja banaka, rezultati testiranja u temeljnom scenariju pokazuju da bi agregirani portfelj banaka s 13,8 posto loših kredita porastao na 15,6 posto u 2017. i 14,9 posto u 2018. godini, a približno petina tih omjera otpada na izloženosti generirane financiranjem poslovanja Agrokora. “Svi naši stres testovi pokazuju da i u najlošijem predviđenom scenariju bankarski sustav ostaje vrlo stabilan, i dalje nijedna od banaka nije ugrožena, no neke od banaka bi, u najgorim scenarijima, mogle trebati dodatnu dokapitalizaciju. Ali sustav definitivno ostaje vrlo stabilan,” rekao je guverner Vujčić dok je na
upit može li kriza u vezi s Agrokorom utjecati na tečaj kune, odgovorio kako će HNB i nadalje ustrajati na stabilnom tečaju kune i to ne bi trebalo vezati uz probleme Agrokora.
Ramljak u Srbiji
A proteklog tjedna izvanredni Vladin povjerenik za Agrokor Ante Ramljak u Beogradu se sastao s upravljačkim kadrovima Agrokorovih kompanija u Srbiji te sa srbijanskim ministrom trgovine, turizma i telekomunikacija Rasimom Ljajićem. Ramljak je, prema pisanju medija, na sastanku u srbijanskoj vladi isključio mogućnost da koncern ode u stečaj i ocijenio da se preustroj Agrokora može očekivati u sljedećih godinu do godinu i pol dana. “Razmijenili smo informacije o tome što se poduzima za stabilizaciju Agrokora u Hrvatskoj. Mi očekujemo prelijevanje pozitivnog scenarija i na kompanije Agrokora koje posluju u Srbiji. Vjerujemo da će se čitava ova priča uspješno okončati’, izjavio je Ljajić nakon sastanka, a u službenom priopćenju Ministarstva se navodi kako je izvanredni povjerenik hrvatske vlade za tvrtku Agrokor sudionike sastanka u Beogradu izvijestio da se ide u pravcu normalizacije poslovanja Agrokorovih tvrtki u cijeloj regiji, da dobavljači u Srbiji i dalje mogu očekivati redovnu isplatu za isporučenu robu te da su proizvodne kompanije u Srbiji, Dijamant i Frikom, u potpunosti spremne za predstojeću žetvu. Dogovoren je i nastavak koordinacije s ciljem praćenja situacije vezane uz poslovanje Agrokora i njegovih dijelova koji posluju u Srbiji.
Očekujemo prelijevanje pozitivnog scenarija i na kompanije Agrokora koje posluju u Srbiji, kazao je Ljajić Agrokor je u Srbiji vlasnik Mercatora S te poduzeća Dijamant, Frikom, MG Mivela, Kikindski mlin i Nova sloga koje sve zajedno zapošljavaju više od 11.000 radnika. Samo Mercator S, u okviru kojega su trgovine Idea i Roda, u Srbiji ima 660 dobavljača od kojih 490 malih i zapošljava oko 9000 radnika.
Andrej Plenković još jednom o Agrokoru
Našli smo put za komparativno upravljanje krizom Premijer Andrej Plenković prošli je tjedan komentirao slučaj Agrokor te istaknuo kako krivce treba tražiti u vlasniku, upravi i upravama različitih kompanija toga društva. “Hrvatskom gospodarstvu i financijskom sustavu prijetio je svojevrsni plimni val ili tzunami koji bi na gospodarstvo i financijski sustav imao razarajući efekt i koji bi ugrozio radna mjesta svih ljudi zaposlenih u toj kompaniji ili u onima koje su na nju vezane. Stoga smo, u tišini, staloženo i bez kreiranja negativnih vibracija i panike, radili na izvanrednom lijeku za izvanrednu situaciju, na Zakonu o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od strateškog značaja”, rekao je premijer ističući kako su našli put koji je u skladu s Ustavom, zakonom i komparativnom praksom u europskim zemljama, a koji je omogućio komparativno upravljanje krizom.
Konstituirano Savjetodavno tijelo za Agrokor
Martina Dalić zatražila da Ramljak nadopuni svoje prvo izvješće Savjetodavno tijelo za Agrokor održalo je prošli tjedan konstituirajući sastanak, a za predsjednicu tog tijela imenovana je predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja. Uz nju, članovi Savjetodavnog tijela su predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović, glavni direktor HUP-a Davor Majetić, predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj Mladen Fogec te predstavnik radnika koji se mijenja svaka tri mjeseca između predsjednika Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske Denisa Paradiša i Zlatice Štulić, predsjednice Sindikata trgovine Hrvatske. Sastanku je nazočio i izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak koji je, prema Zakonu o postupku izvanredne uprave, dužan svaki mjesec, do prihvaćanja nagodbe, podnositi Ministarstvu gospodarstva, Savjetodavnom tijelu, Trgovačkom sudu u Zagrebu i Vjerovničkom vijeću izvješće o gospodarskom i financijskom stanju Agrokora te o provedbi mjera predviđenih Zakonom o izvanrednoj upravi. “Prema informacijama koje je izložio povjerenik užurbano se radi na nastavku prethodne injekcije likvidnosti, te se razgovara s potencijalnim kreditorima. Ja očekujem da će taj posao biti gotov u sljedeća dva do tri tjedna“ izjavila je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić koja je članove Savjetodavnog tijela obavijestila da je od izvanrednog povjerenika zatražila nadopunu prvog mjesečnog izvještaja još detaljnijim podacima o gospodarskom i financijskom stanju u kojem je izvanredna uprava zatekla operativne kompanije u sustavu Agrokora te da će nadopunjeni izvještaj biti tema sljedeće sjednice.
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 27
AKTUALNO Poslovni doručak AmChama: O paketu mjera aktivne politike zapošljavanja
Kotačić u pokretanju rasta gospodarstva Za potpuni uspjeh mjera potrebno je vrlo stabilno političko okruženje koje podrazumijeva i vrlo stabilnu gospodarsku situaciju, ali i promjenu obrazovnog sustava, smatra Ćorić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
K 190.381 nezaposleni trenutačno registriran na HZZ-u
više od
21.000 objavljenih slobodnih radnih mjesta
26.000 osoba zaposleno u zadnjih godinu dana
retanje stope bruto domaćeg proizvoda (BDP) u zadnjih 15 godina obilježeno je izrazito negativnim gospodarskim okolnostima. No predviđanja o porastu rasta hrvatske ekonomije od tri posto u ovoj godini ohrabruje s obzirom na činjenicu da je to posljedica povećane potrošnje i izvoza, rekao je Tomislav Ćorić, ministar rada i mirovinskog sustava, na prošlotjednom poslovnom doručku u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) u zagrebačkom Hotelu Westin. Ćorić je istaknuo kako je u zadnjih godinu dana zaposleno novih 26.000 osoba što je dobar znak. No u ovom trenutku na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) registrirana je 190.381 nezaposlena osoba, dok je istodobno objavljeno više od 21.000 slobodnih radnih mjesta. “To je svojevrstan paradoks budući da poslodavci kažu kako nisu zadovoljni radnicima koji im se nude jer imaju nisku razinu kompetencije, a primjetna je i nekonkurentna radna snaga”, istaknuo je Ćorić. Kako bi se na neki način pomoglo oporavku gospodarstva, Ministarstvo rada i mirovinskog
28 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
sustava i ove godine provodi mjere aktivne politike zapošljavanja. No one su samo jedan od kotačića u pokretanju dugoročnog rasta gospodarstva. Za njihov potpuni uspjeh potrebno je vrlo stabilno političko okruženje koje istodobno podrazumijeva i vrlo stabilnu gospodarsku situaciju, ali i promjenu obrazovnog sustava, smatra Ćorić. Kako bi ipak došlo do određenih pomaka, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava od dosadašnje 41 mjere aktivne politike zapošljavanja njihovim je redefiniranjem izradilo devet mjera koje mogu koristiti nezaposlene osobe. “Redefiniranjem smo željeli te mjere učiniti jednostavnijim, prihvatljivijim i vidljivijim poslodavcima, ali i nezaposlenima. Tek potkraj ove godine vidjet ćemo jesmo li u tome uspjeli”, istaknuo je Ćorić.
Moguća kombinacija mjera
Među tih devet mjera nalaze se: potpore za zapošljavanje, zatim potpore za usavršavanje, za samozapošljavanje, obrazovanje nezaposlenih u obrazovnim ustanovima, osposobljavanje na radnom mjestu, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, javni radovi, potpore za očuvanje radnih mjesta te mjera Stalni sezonac. Jedna od najpopularnijih mjera svakako je potpora za zapošljavanje pri čemu HZZ pomaže poslodavcu jer sufinancira 30 posto bruto plaće radnika. Za samozapošljavanje od 1. ožujka osigurano je po odobrenom projektu za samozapošljavanje 35.000 kuna bespovratnih subvencija. Novost je da se pet nezaposlenih osoba može udružiti i osnovati zadrugu, dok četiri osobe mogu zajednički osnovati trgovačko društvo i pritom HZZ daje 140.000 kuna bespovratnih sredstava po novoosnovanoj tvrtki. Ćorić je napomenuo kako postoje i kombinacije raznih mjera, što u proteklim godinama nije bilo moguće. “Što će se mjere više koristiti, imat ćemo zdraviju ekonomiju”, naglasio je Ćorić.
Udruženje davatelja taksi usluga HGK
Novi predsjednik Petar Dragić
N
a plenarnoj sjednici Udruženja davatelja taksi usluga pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, održanoj prošloga tjedna, za predsjednika Udruženja izabran je izvršni direktor Cammeo Grupe Petar Dragić, a za zamjenike predsjednika izabrani su Vjekoslav Marjanović iz Eko prijevoza te Marijan Sokačić iz tvrtke M.A.I.R. Za poslovnu tajnicu Udruženja izabrana je samostalna savjetnica Sektora za promet i veze HGK Ljubica Herceg. “Minulih godina taksisti nisu imali svoje krovno udruženje koje bi se brinulo o njihovim interesima, stoga zahvaljujemo HGK-u na osnivanju Udruženja čiji značaj potvrđuje i velik odziv i interes njegovih članica”, kazao je Dragić. “Pred nama je značajan posao, očekuju nas izmjene i dopune Zakona o javnom cestovnom prijevozu, uređenje branše po svim pitanjima, rješavanje situacije s ilegalnim
prijevozom, a ponajviše vraćanje digniteta ovoj djelatnosti i poslu taksista”, istaknuo je on dodajući kako se od svih zainteresiranih članica očekuje da pridonesu radu za dobrobit ove branše. “Promjene koje su se dogodile na taksi tržištu u zadnjih 10 godina, a posebice u zadnje dvije do tri godine, potaknule su inicijativu za osnivanje Udruženja davatelja taksi usluga pri HGK-u”, istaknuo je direktor Sektora za promet i veze HGK Dario Soldo napomenuvši kako ova djelatnost obuhvaća 517 tvrtki, od kojih je 168 predalo godišnje financijsko izvješće, a koje ostvaruju 118 milijuna kuna prihoda te su u 2015. godini zapošljavale 890 djelatnika. U Vijeće Udruženja izabrane su tvrtke Cammeo Grupa, Eko prijevoz, M.A.I.R., Vitello, Parlov taxi, Vinkovački taxi, Pametno putovanje, Transbook, Udruženje autotaksi prijevoznika grada Dubrovnika, Taxi Brač i Taxi Varaždin.
Hrvatska pošta
Ulaganje od 345 milijuna kuna
H
rvatska pošta počinje gradnju novog sortirnog centra na ulazu u Veliku Goricu u blizini međunarodne zračne luke. Kamen temeljac prošloga su tjedna položili Ivan Čulo, CEO Hrvatske pošte, Tomislav Mihotić, državni tajnik za infrastrukturu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Dražen Barišić, gradonačelnik Velike Gorice koji je istodobno bio i izaslanik predsjednika Vlade i predsjednika Hrvatskog sabora. Procjena ukupne vrijednosti ovog ulaganja je 345 milijuna kuna i ta je investicija kapitalna za Hrvatsku poštu, ali i za razvoj logističkih kapaciteta za cijelu Hrvatsku. Vrijednost ugovorenih radova
za gradnju novog sortirnog centra iznosi 155 milijuna kuna. Izvođač radova za novi sortirni centar Hrvatske pošte je zajednica ponuditelja – Presoflex gradnja,
tvrtka iz Požege te GH Holding, tvrtka iz Slovenije. Stručni nadzor radova obavljat će IGH iz Zagreba, a projektant ovoga kompleksa je tvrtka APZ inženjering. Lokacija na kojoj će se graditi kompleks nalazi se na strateški važnom mjestu za razvoj i poboljšanje procesa prijenosa pošiljaka. Naselje Gradići, u kojem se nalazi parcela za gradnju, osim što je blizu Međunarodne zračne luke Franjo Tuđman, nalazi se i nedaleko od prilaza autocesti Zagreb-Sisak i brze gradske prometnice Zagreb-Velika Gorica. Gradnja centra planirana je u dvije faze, a ukupna površina kompleksa nakon završetka svih faza gradnje iznosit će 38.200 četvornih metara.
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 29
predstavljamo Geo-centar, Čakovec
Bespilotne letjelice olakšavaju posao Interes klijenata je poprilično velik jer se pomagalima poput ovih dronova smanjuje cijena rada, procesi se ubrzavaju, a sve potrebne informacije su dostupne odmah, kaže Zalović stova, brana, vjetroelektrana, električnih instalacija i slično. U geodeziji ga stručnjaci koriste za izradu ortofota ili digitalnih modela terena”, objasnio nam je Zalović dodavši kako u ponudi imaju i model s tzv. fiksnim krilima Sirius Pro koji također služi za digitalno mapiranje.
Najam s operatorom ili bez njega
Dron je zapravo idealan za projektiranja, pretprojektiranja, izradu troškovnika, a u geodeziji je to jako, jako popularno. Đuro Zalović, direktor Geo-centra
Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr
T
vrtka Geo-centar s radom je počela 1991. godine, a osnovna djelatnost im je zastupanje i prodaja geodetske opreme, preciznih GPS uređaja te geodetskog pribora. Generalni su zastupnici i distributeri brojnih stranih tvrtki za područje Hrvatske i Slovenije, među kojima treba istaknuti i japanske tvrtke Topcon i Sokkia. Riječ je o vodećim svjetskim kompanijama koje u svom prizvodnom programu obuhvaćaju mjerne stanice, GNSS uređaje, nivelire, laserske nivelire, uređaje za kontrolu građevinskih i poljoprivrednih strojeva, laserske terestričke skenere, UAV sustave, mobilne sustave za kartiranje te kompletan geodetski pribor i pripadajući softver. Svojim klijentima pružaju potpunu podršku prilikom kupovine i održavanja opreme, a nude i kontinuiranu edukaciju kako bi kupci izvukli najbolje od svojih proizvoda. Đuro Zalović, direktor Geo-centra, predstavio nam je neke novitete koje su uveli u svoju ponudu i nedavno predstavili na konferenciji DroneFest. Riječ je o specijaliziranim bespilotnim letjelicama koje bi trebale olakšati život stručnjacima. “Mi poslujemo uglavnom u području geodezije, a u zadnje vrijeme smo počeli nuditi i profesionalne dronove te fiksna krila. U svom asortimanu imamo Topconov oktokopter koji se zove Flacon 8 i namijenjen je za aerofotogrametrijsko snimanje ili za inspekcije mo-
30 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
Posebnost tih letjelica je integriran visokoprecizni dvofrekvencijski GNSS uređaj koji koristi GNSS RTK metodu mjerenja u kombinaciji s tehnologijom preciznog određivanja vremena kako bi se u svakom trenutku znao točan položaj kamere prilikom okidanja fotografije. Samim time kod takvih bespilotnih letjelica nije potrebno mjeriti koordinate orijentacijskih točaka što znatno ubrzava postupak snimanja i povećava produktivnost rada. “Interes klijenata je poprilično velik jer se pomagalima poput ovih dronova smanjuje cijena rada, procesi se ubrzavaju, a sve potrebne informacije su dostupne odmah. Vi kao
Geo-centar u ponudi ima i najam mjernih instrumenata po vrlo pristupačnim cijenama novinari najbolje znate koliko je to važno u modernom poslovnom svijetu. Dron je zapravo idealan za projektiranja, pretprojektiranja, izradu troškovnika, a u geodeziji je to jako, jako popularno”, naglašava Zalović. Kako mnogim korisnicima mjerna oprema treba samo na određeno vrijeme, Geo-centar u ponudi ima i najam mjernih instrumenata po vrlo pristupačnim cijenama. Instrumenti se mogu unajmiti s operatorom ili bez njega, a prije unajmljivanja instrumentarija potrebno je samo proći kratku obuku za korištenje opreme i softvera. (M.S.)
privredni vjesnik
tlocrt
broj 3979 22. svibnja 2017. poseban prilog o nekretninama, uređenju i graditeljstvu
Tržište poslovnih nekretnina
Ključ prodaje: mikrolokacija i kvaliteta Veću stopu nepopunjenosti imaju uredske zgrade, uglavnom starije od 15 godina, ističe Patrick Franolić piše Marija Brkanić Kulenović
T
ržište domaćih uredskih prostora preživjelo je najgore vrijeme krize. Tako je stopa nepopunjenosti u zadnjih šest mjeseci drastično smanjena, dok slobodnih prostora još ima na rubu grada. Osim toga, kako je kazano na Konferenciji o tržištu nekretnina, popunjeni su i uredi koji su niz godina bili neiznajmljeni. “Tražite li danas u zagrebačkom central business districtu, dakle u zoni Radnička-Vukovarska, kvalitetne spojene urede površine 1500 ili 2000 četvornih metara, nećete ih moći naći. To se prije godinu dana nije moglo dogoditi”, ističe Patrick Franolić, direktor Spiller Farmera, napominjući kako za najbolje zgrade postoje čak i liste čekanja. Potražnju prije svega generiraju brzorastuće marketinške i internetske tvrtke. Investitori su se, umjesto razvoju projekata, okrenuli konverziji objekata građenih sredinom prošlog stoljeća. Primjer je bivša tekstilna tvornica na zagrebačkoj Trešnjevci iz koje nastaje moderan poslovni kompleks – Fabrika. “Novi prostori najmoprimcima će biti predani 1. srpnja, a u cijelosti su iznajmljeni po tržišnim cijenama”, kaže Franolić koji očekuje kako će do kraja
sljedeće godine biti adaptirana i zgrada Ine u zagrebačkoj Šubićevoj ulici, sada u vlasništvu jedne financijske institucije. Osim toga, na Trgu žrtava fašizma završava se obnova zgrade koja bi trebala postati hotel, a prve bi goste trebao primiti i novi hotel u Ilici, na prostoru bivše garaže. Među novim projektima Franolić ističe namjere Stipić Grupe da na mjestu nekadašnjeg sjedišta Zagrebačke banke u Paromlinskoj ulici izgradi višenamjenski objekt - hotel, uredske prostore i trgovački centar. Aktualiziraju se i projekti u Savskoj ulici. Iako se tržište uglavnom oporavilo, a stopa nepopunjenosti se smanjila, broj raspoloživih uredskih prostora u zadnje se vrijeme nije povećao. “Investitorima savjetujemo oprez. Veće stope nepopunjenosti imaju uredske zgrade, uglavnom starije od 15 godina, koje ne zadovoljavaju osnovne zahtjeve zakupoprimaca”, ističe on dodajući kako je takvim i starijim zgradama nužna adaptacija. Prilike za adaptaciju vidi i u zgradama u blizini centra grada jer upravo je mikrolokacija, a ne kvaliteta za neke zgrade, do sada, bila prepreka iznajmljivanju.
I rente pokazuju da je kriza završila. “Vrhunac je bio u razdoblju od 2006. do 2009. kada su novozavršene zgrade dolazile na tržište uz najam od 16 do 17 eura po četvornom metru. Cijene su pale u razdoblju 2010.-2011. kada su istekli ugovori velikih najmoprimaca”, kaže on. Sada se bilježi rast cijena, ali kratkoročno se ne očekuje veća volatilnost. “Prosječna renta za vrhunske urede površine 5000 ili 6000 kvadrata kreće se u rasponu od 12 do 14 eura ovisno o lokaciji, a neki postižu cijenu i do 16 eura”, pojašnjava on. “Stranim su kompanijama takve razine cijena niske u usporedbi s regijom. Želite li unajmiti ured u Beogradu za 12 eura, bit ćete smješteni u Zemunu”, pojašnjava Franolić.
nekretnine Banke i poslovni prostori
Klijenti bi najam, banke prodaju Svako upravljanje nekretninama koje nije vezano za njeno osnovno poslovanje, banci je opterećenje u financijskom i organizacijskom smislu, tako da je bankama općeniti cilj da prodaju portfelj koji ne koriste, ističe Petra Škevin, direktorica HPB nekretnina piše Tihomir Dokonal
N
a hrvatskom tržištu nekretnina značajan portfelj čine nekretnine u vlasništvu banaka. Riječ je uglavnom o nekretninama stečenim na temelju ranijih loših plasmana ili o prostorima koje banka više ne koristi. Tako je PBZ nedavno oglasio da daje u zakup svoje bivše sjedište u središtu Zagrebu, u Ulici dr. Franje Račkog. Posljednji zakupac bilo je Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova koje je u zgradu uselilo u vrijeme dok mu je na čelu bio Branko Grčić. Zagrebačka banka je potkraj prošle godine oglasila prodaju svoje zgrade u Jurišićevoj ulici te susjedne dvorišne zgrade u Palmotićevoj. “Svako upravljanje nekretninama koje nije vezano za njeno osnovno poslovanje, banci je opterećenje u financijskom i organizacijskom smislu, tako da je bankama općeniti cilj da prodaju portfelj koji ne koriste”, tumači Petra Škevin, direktorica HPB nekretnina. “Za našu je banku, imajući u vidu poslovne razloge i regulatorni okvir HNB-a te prirodu posla, prodaja jednostavniji i bolji put”, kažu u Karlovačkoj banci dodajući kako se za najam odlučuju rijetko i prema individualnoj procjeni. A i u takvom slučaju imaju u vidu krajnji cilj: prodaju nekretnine. I u ostalim bankama s kojima smo razgovarali - Erste, PBZ, RBA, J&T... - potvrđuju da im je primarni cilj prodaja nekretnina koje nisu u funkciji, dok je najam alternativno rješenje.
Najviše je upita, kažu u RBA, za skladišne objekte u Zagrebu i prigradskim naseljima te lokale na atraktivnim mjestima
Staviti nekretnine u funkciju
HPB u portfelju ima nekoliko komercijalnih nekretnina koje je stekao temeljem loših plasmana, a uglavnom je riječ o manjim hotelima ili industrijskim objektima. “Cilj nam je sve nekretnine u vlasništvu staviti u funkciju. Nekima od njih potrebna je adaptacija ili rekonstrukcija. Kod takvih slučajeva 2 Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
Petra Škevin, direktorica HPB nekretnina
ugovaranje zakupa je kompleksno jer treba definirati kako će se ta nekretnina dovesti u funkciju”, tumači Petra Škevin. No za jednu proizvodnu halu i jedan obiteljski hotel uspjeli su dogovoriti dugoročni zakup. “Naša je specifičnost da gotovo nemamo nekretnina u Zagrebu, osim jednog manjeg hotela”, kaže ona napominjući kako se industrijski objekti nalaze u istočnoj Hrvatskoj i priobalju, a hoteli uglavnom u priobalnom području. J&T banka u ponudi ima urede, skladišta i lokale koji su prvenstveno namijenjeni prodaji. Raspolažu i s dvije vlastite poslovne nekretnine u centru Varaždina i Slavonskog Broda koje Banka više ne koristi pa se razmatra mogućnost prodaje. PBZ slobodne prostore na tržištu nudi za najam ili prodaju putem svoje tvrtke kćeri PBZ Nekretnine. Uz zgradu u strogom centru Zagreba, u ponudi za najam na njihovim internetskim stranicama trenutačno je desetak poslovnih prostora u Zagrebu, poslovni prostor u Puli i Robna kuća Varteks u Rijeci. / tlocrt / poseban prilog
Osijeku. Potražnja za skladišnim prostorima velika je u Rijeci i Zadru, ali raste i u Slavoniji, dodaju.
Spremni na pregovore
“U zadnje dvije godine potražnja je povećana za prvoklasnim uredskim prostorima u poslovnim zonama kao što su Radnička cesta, Strojarska i Almeria. Presudna je lokacija i mogućnost organizacije prostora”, rekli su nam u PBZ-u. Kada je riječ o maloprodajnim objektima, znatan dio trgovačkog poslovanja preselio se u trgovačke centre. Zbog toga u Zagrebu, pogotovo u stambenim naseljima, ima mnogo praznih trgovačkih prostora za kojima nema odgovarajuće potražnje, ističu u PBZ-u. Karlovačka banka u portfelju ima poslovne prostore locirane u većim centrima (Zagreb, Pula, Kutina) te poslovno-proizvodne i skladišne prostore u poslovnim i industrijskim zonama. Određena potražnja, kažu, postoji pretežito za prostore u Zagrebu i okolici te na Jadranu. Erste nekretnine, član Erste Grupe, u zakup i prodaju nudi poslovne prostore gotovo svih namjena. Trenutačno u strukturi portfelja za zakup prevladavaju uredski prostori, dok na tržištu postoji manjak skladišnih i prodajnih prostora. Najviše se pak traže uredi, skladišta te objekti namijenjeni turističkim djelatnostima. “Klijenti koji trebaju promijeniti lokaciju ili im trebaju novi uredski prostori traže prostore u zgradama A i B klase, na lokacijama opremljenima cjelokupnom prometnom infrastrukturom te koje su vrlo dobro prometno povezane i dostupne javnim gradskim prijevozom. Najprestižnije lokacije u Zagrebu su poslovna zona na području Radničke ceste, Ulice grada Vukovara i Slavonske avenije, a zatim slijedi južni dio Novog Zagreba. Kada govorimo o skladišnim prostorima, zbog dobre prometne povezanosti i komunalne opremljenosti najtraženiji su prostori u poslovnim i industrijskim zonama na zapadnom i istočnom dijelu Zagreba”, objašnjavaju u Ersteu. Potražnja izvan Zagreba za uredskim prostorima najveća je na području Rijeke i Splita, potom u gradovima u sjevernom dijelu Hrvatske te o nekretninama, uređenju i graditeljstvu
U zadnje dvije godine potražnja je povećana za prvoklasnim uredskim prostorima u poslovnim zonama, ističu u PBZ-u
Najviše je upita, kažu u RBA, za skladišne objekte u Zagrebu i prigradskim naseljima te lokale na atraktivnim mjestima. Trenutačno u ponudi imaju proizvodno-skladišni prostor u Jankomiru za koji postoji određeni interes, te dvije poslovne zgrade u Zagrebu. Na internetskim stranicama Raiffeisen Consultinga, koji na razini Grupe vodi poslovanje s nekretninama, na prodaju se nude poslovni prostori u Makarskoj, Čakovcu, Koprivnici, Karlovcu i Osijeku. Kao zanimljivost u ponudi pozornost privlači hala za uzgoj šampinjona s četiri gospodarske zgrade i kućom u Ilovskom Klokočevcu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. “Ono što je atraktivno, brzo se proda, dok se za ostale objekte, ako ima interesenata, pregovara o zakupu. Potencijalnim kupcima je draže prvo dogovoriti zakup kako bi vidjeli hoće li poslovanje u tim nekretninama biti održivo. Ako utvrde da im posao ide, zakupci mogu uskoro postati kupci”, pojašnjava Petra Škevin i zaključuje: “Kada zaprimimo formalnu ponudu, uvijek smo voljni za pregovore. Pa čak i ako početna ponuda nije u potpunosti zadovoljavajuća za Banku, pokušavamo se dogovoriti o svim uvjetima na obostrano zadovoljstvo”.
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik 3
intervju Zlatko Sirovec, glavni direktor Tehnike
planiramo ambiciozn Trebat će dosta vremena i truda da se gospodarstvo i građevinarstvo vrate na razinu prije krize iako povećani broj izdanih građevinskih dozvola i obujma građevinskih radova sugeriraju da krećemo uzlaznom putanjom piše Tihomir Dokonal
G
rađevinska tvrtka Tehnika je tijekom 70 godina svojeg poslovanja stekla iznimno iskustvo u gradnji objekata različitih namjena, od stambenih zgrada preko hotela do najzahtjevnijih industrijskih objekata. Zlatko Sirovec imenovan je glavnim direktorom Tehnike u rujnu prošle godine. Zamijenio je Filipa Filipeca, koji je nakon 26 godina na čelu tvrtke otišao u mirovinu. Sirovec je bio njegov dugogodišnji zamjenik, a u Tehnici je 22 godine.
n Gospodarstvo
pokazuje znakove oporavka. Kako ocjenjujete trenutačnu situaciju u građevinskom sektoru? - Kriza jenjava. Broj izdanih građevinskih dozvola ukazuje na oporavak građevinskog sektora, ali konkretne, jasne naznake oporavka su zaposleni građevinari. U Hrvatskoj su se dogodili neki pomaci na bolje, ali pokazatelji za građevinski sektor su još daleko ispod razine na kojoj su bili prije nastanka krize 2008. godine.
n Kakva je za Tehniku bila poslovna
Tehnika ove godine slavi svoju 70. godišnjicu, tijekom tog vremena prepoznati smo kao pouzdan partner i na domaćem i na inozemnom tržištu, a brojni uspješno završeni objekti najbolje govore o nama.
2016? - Lani smo uprihodili oko 614 milijuna kuna, dok nam je neto dobit oko milijun kuna. Prihodi od radova za poznatog investitora su 477 milijuna, od prodaje stanova 16 milijuna kuna, a od trgovine 25 milijuna. Ostali poslovni prihodi iznose 75 milijuna, a financijski prihodi 20 milijuna kuna. Moram reći da je ovogodišnji prvi kvartal znatno bolji od lanjskog.
n Ranijih godina ostvarivali ste značaj-
nu dobit od izgradnje i prodaje stanova. Kakva je situacija danas? - Ekonomska kriza smanjila je kupovnu moć stanovništva, te donijela nepovoljne uvjete kreditiranja i visoke cijene nekretnina zbog nerealne cijene zemljišta. Smanjena potražnja dovela je do pada cijena nekretnina i smanjene rentabilnosti ulaganja u tržišnu izgradnju. Zato smo u jednom trenutku obustavili te projekte. Pozitivne promjene na tržištu potaknule su nas na povratak tržišnoj izgradnji tako da trenutačno u Zagrebu gradimo više od 1000 stanova, dijelom za poznatog investitora, a dijelom sami.
4 Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
n Najavili ste okretanje domaćem tržištu. Što to znači? - Okrenuli smo se više Zagrebu, ne toliko domaćem tržištu, jer bismo htjeli zaposliti sve naše kapacitete. Prošle je godine obujam radova u Zagrebu bio smanjen što je generiralo određene troškove. Stoga smo se više fokusirali na potencijalne projekte u Zagrebu i sada smo ih ugovorili. U tijeku su projekti Podbrežje, stambeno-poslovni prostor Z4 gdje smo sami investitori, stambeno-poslovni prostor Središće, poslovno-sportski centar Agram, dogradnja Hotela Radisson Blu u Splitu, Hotel Berulia
Hrvatska definitivno nije preizgrađena zemlja. Ima prostora za gradnju u Brelima, West Gate Split, zabavni centar u Biogradu, s Ingrom gradimo vojnu bolnicu Ain Naadja u Alžiru... U Švedskoj imamo četiri otvorena gradilišta: školu, stanove, poslovnu zgradu i garažu. Radimo još nekoliko manjih projekata, a u završnoj fazi ponude je još nekoliko projekata u vrijednosti oko 200 milijuna kuna.
n Kakav je odnos ugovorene i planirane realizacije? - U odnosu na ono što smo planirali, ugovorili smo 86 posto. S projektima koji su u fazi predugovaranja, a to je dodatnih 23 posto, bili bismo na 109 posto. Planirali smo ambiciozno, ali ostvarivo. Držimo se krilatice da visoki ciljevi motiviraju, a niski opuštaju. n Jeste li zadovoljni rezultatima na
stranim tržištima? Kakvi su planovi? - Na strana tržišta smo otišli trbuhom za kruhom, u trenutku kada na domaćem tržištu nije bilo posla. Htjeli smo siguran prihod. Cilj nam je bio 20-25 posto prihoda ostvariti na stranom tržištu i to smo ispunili. Mogli bismo uzeti puno više posla u inozemstvu, ali s obzirom na raspoloživu kvalificiranu radnu snagu i disperziju rizika, ograničili smo se na ovaj postotak. / tlocrt / poseban prilog
no, ali ostvarivo
institucija jer novca nema. Hrvatska definitivno nije preizgrađena zemlja. Ima prostora za gradnju. Trebamo izgraditi i infrastrukturu i energetiku te škole, bolnice i stanove jer svega nedostaje.
n Danas su građevinari suočeni s manj-
kom radne snage jer sve veći broj radnika iz Hrvatske i BiH odlazi na zapadna tržišta. - U pravu ste, za poslovni uspjeh najvažniji kapital su ljudi. Apsurd je da smo tako brzo iz razdoblja u kojem je posla nedostajalo došli u vrijeme kada je nedostatak radnika ključan i ograničavajući faktor našeg poslovanja. Tehnika u principu nema veliki odljev ni fluktuaciju zaposlenih jer je velika i stabilna tvrtka, ali iskorakom na strana tržišta i povećanjem obujma posla porasla je i naša potreba za radnicima. Manji dio potrebne kvote popunili smo radnicima iz BiH s kojima imamo dugogodišnju suradnju. Za dio radova smo uzeli kooperante i ugovaramo samo ono što možemo završiti. Ne želimo se dovesti u situaciju da ne možemo ispuniti preuzete obveze.
n Problem građevinskog sektora je i
slaba likvidnost. Kako se nosite s time? - Problem likvidnosti nije mimoišao ni Tehniku. Projekte realiziramo tako da sami sebe financiraju, a kada to nije moguće, financijsku konstrukciju zatvaramo kreditima. Za odobrenje kredita, banke uz detaljne podatke o poslovanju društva traže sve relevantne podatke za financirani projekt te dostavu instrumenata osiguranja, hipoteku na nekretnine društva te zadužnicu. Popis zahtjeva koje moramo ispuniti prilično je dug.
Investitori još uvijek diktiraju osnovne uvjete ugovora i postavljaju se po načelu uzmi ili ostavi
n Što još koči razvoj investicija u gra-
đevinarstvu? - Općenito stanje u državi. Niski rast BDP-a, visoki javni dug, deficit državnog proračuna koji ne omogućuju ulaganja države i njenih
o nekretninama, uređenju i graditeljstvu
n Kakav je odnos s investitorima? Diktiraju li još uvijek uvjete ugovora ili su danas spremniji na suradnju? - Iako je situacija malo bolja u odnosu na prethodnih pet ili šest godina, investitori još uvijek diktiraju osnovne uvjete ugovora i postavljaju se po načelu uzmi ili ostavi. U građevinarstvu je uvijek bilo profita, ali on zadnjih godina nije išao građevinarima nego investitorima koji su nestašicu posla uspijevali kapitalizirati na naš račun. No sada kada se tržište probudilo, nema tko izvesti potrebne radove jer su ostala samo dva-tri izvođača koji mogu izvesti veliki projekt. To je automatski dovelo do poboljšanja odnosa investitora prema izvođačima. n Kakav je odnos s kooperantima i dobavljačima? Koliko ste zadovoljni njihovim radom? - S njima imamo partnerski odnos primjeren ostvarenju zajedničkih internih ciljeva. Od njih tražimo razinu usluga kakvu od nas zahtijevaju investitori. Ipak, tu se stalno provlači odlazak kvalitetnih radnika u inozemstvo što utječe na mogućnost odrađivanja većih poslova. Danas za radove na većim objektima moramo uzeti nekoliko kooperanata. Na primjer, za keramičarske radove moramo uzeti tri ili četiri manje tvrtke s pet ili šest zaposlenih. Isto je i s fasaderima i soboslikarima. Kroz godine smo isfiltrirali kooperante i ostali su nam samo najbolji. 22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik 5
intervju
n Utječe li činjenica da posao odrađuje
više kooperanata na ujednačenost kvalitete? - Nema više toliko kvalitetnih radnika kao nekad i to se osjeti na nekim projektima. Međutim, veći su problem kratki rokovi. Ugovorne kazne, iako rijetko, pojave se više zbog probijanja rokova. Kad je projekt pri kraju, povećamo broj ljudi na gradilištu i dovršimo na vrijeme. Ali kratak rok uvijek može značiti kasnije probleme u eksploataciji.
n S obzirom na to da ima relativno malo domaćih kvalitetnih izvođača, kolika su im konkurencija primjerice, slovenske tvrtke? - Da, na hrvatskom su se tržištu pojavile slovenske tvrtke. Ne bi to bio problem da je riječ o lojalnoj konkurenciji, ali one idu s dampinškim cijenama i ne mogu završiti preuzete projekte. Takve nam tvrtke čak nude da mi preuzememo poslove koje ne mogu obaviti što, naravno, ne želimo.
n Koliko danas iznose troškovi garan-
n Jesu li građevinari dovoljno aktivni
cija za pravovremeno obavljanje posla? - Kreću se u rasponu od pet do 30 posto. Riječ je o bankovnim garancijama na prvi poziv, odnosno bezuvjetnim garancijama. Ali nisu one jedine.
Nema više toliko kvalitetnih radnika kao nekad i to se osjeti na nekim projektima
n Kako usklađujete rokove naplate od
investitora i rokove plaćanja izvođačima? - Nastojimo ih ugovoriti tako da budu usklađeni. Problem nastaje kad kooperanti nisu voljni ili ne mogu preuzeti takve rokove ili uvjete plaćanja, ili onda kad investitori ne poštuju ugovorne rokove plaćanja prema Tehnici. U takvim smo slučajevima prisiljeni dizati kredite kod banaka ili prolongirati rokove plaćanja prema partnerima. Danas su rokovi plaćanja 30 do 60 dana.
6 Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
u lobiranju prilikom donošenja zakona, javnih rasprava...? - Građevinari nisu dovoljno aktivni što se vidi iz zakona koje imamo. Vidim to i prilikom sastanaka u Hrvatskoj udruzi poslodavaca i Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ali ja ih ne okrivljavam jer iza nas je sedam ili osam izuzetno teških godina za građevinarstvo pa je logično da se svatko okrenuo sebi i borbi za preživljavanje.
n Kakva su vam očekivanja i projekcije za tržište u Hrvatskoj i inozemstvu do kraja ove godine? - Trebat će dosta vremena i truda da se gospodarstvo i građevinarstvo vrate na razinu prije krize iako povećani broj izdanih građevinskih dozvola i obujma građevinskih radova sugeriraju da krećemo uzlaznom putanjom. Tehnika ove godine slavi svoju 70. godišnjicu, tijekom tog vremena prepoznati smo kao pouzdan partner i na domaćem i na inozemnom tržištu, a brojni uspješno završeni objekti najbolje govore o nama. U sljedećih nekoliko godina planiramo rast prihoda od 20 posto godišnje te rast dobiti po zaposlenom. U petogodišnjem bi planu to značilo rast prihoda od 100 posto. U ovoj godini plan je iz osnovnog poslovanja uprihoditi 851 milijun kuna. / tlocrt / poseban prilog
luke Lučka infrastruktura
Za obnovu i sanaciju 50 milijuna kuna Ovogodišnji je proračun raspoređen na 18 projekata u sedam obalnootočnih županija od Pule do Dubrovnika, kojima se želi pridonijeti zadržavanju stanovništva na obali i otocima piše Marija Brkanić Kulenović
N
akon što je lani za ulaganja u modernizaciju lučke infrastrukture osigurala 40 milijuna kuna, Vlada je ove godine za izgradnju i sanaciju luka otvorenih za javni promet predvidjela 50 milijuna kuna. Time je iznos koji je država, zajedno s jedinicama regionalne i lokalne samouprave, u zadnjih 10 godina uložila u lučki sustav premašio 500 milijuna kuna. Ovogodišnji je proračun raspoređen na 18 projekata u sedam obalno-otočnih županija od Pule do Dubrovnika, a njihovom realizacijom Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture želi pridonijeti zadržavanju stanovništva na obali i otocima. Na području Primorsko-goranske županije ulaže se 10,6 milijuna kuna. Dva milijuna kuna izdvojena su za dogradnju operativnog mola i trajektne rampe u luci Susak. “Ukupna je vrijednost radova na tom projektu 17 milijuna kuna raspoređenih u tri godine. Do sada je od predviđenih osam, Ministarstvo osiguralo pet milijuna kuna, a ostatak od devet milijuna kuna sufinanciraju Primorsko-goranska županija, Grad Mali Lošinj i Županijska lučka uprava Mali Lošinj”, pojasnio je Gracijano Petrinić, ravnatelj ŽLU-a Mali Lošinj. Završetak radova je predviđen u travnju iduće godine, a obnovom se želi omogućiti sigurnije pristajanje brodova i protok putnika. Osim toga, luka će dobiti i dvadesetak novih komunalnih vezova te dva do tri veza za brodove na jednodnevnim izletima. Radove obavlja zajednica ponuditelja koju čine tvrtke Sun Adria, BSK Commerce i Vodogradnja Rijeka. “Zahvaljujući, između ostaloga, i novcu osiguranom iz proračuna, osjeća se zamah građevinskih radova u lučkoj infrastrukturi”, ističe Radojko Brnčić, direktor riječke Sun Adrije. Ta je tvrtka sa svojih 42 zaposlena veteran u obnovi i dogradnji luka, posebno na području sjevernog
o nekretninama, uređenju i graditeljstvu
Jadrana. Zahvaljujući vlastitim strojevima i pouzdanoj radnoj snazi, godišnje ostvare 25 milijuna kuna prometa.
Radovi diljem obale
U lučki sustav u zadnjih 10 godina uloženo je više od 500 milijuna kuna
U Šibensko-kninskoj županiji iz proračuna će se ove godine sa sedam milijuna kuna sufinancirati izgradnja luke otvorene za javni promet Šibenik-uvala Vrnaža. Riječ je o, kako kaže Željko Dulibić, ravnatelj Lučke uprave Šibensko-kninske, drugoj fazi radova na sjevernom dijelu luke ukupne vrijednosti 17 milijuna kuna. U ovoj su godini, osim Ministarstva, novac osigurali i Županija (dva milijuna kuna), Šibenik (milijun kuna) te lučka uprava (tri milijuna kuna). Za projekte lučke infrastrukture na području Dubrovačko-neretvanske županije ukupno je odobreno 8,15 milijuna kuna, a najviše za izgradnju pomorsko-putničkog terminala u Veloj Luci. Potpisani su i ugovori za sanaciju lukobrana luke Prigradica te čišćenje nanosa iz uvale Blace. Na natječaju za potonje najpovoljnija je bila ponuda vinkovačke tvrtke Vodoprivreda čiji direktor Željko Šarčević kaže kako im radovi na obali pomažu da produlje građevinsku sezonu. Tvrtka sa 120 stalno zaposlenih inače se bavi niskogradnjom – radovima na vodoopskrbi, kanalizaciji... Poslovi na Jadranu čine otprilike 15 posto prihoda te tvrtke odnosno donose joj do pet milijuna kuna godišnje. Radi se još u lukama Njivice, Lopar, Kraljevica, Klenovici, na obali u Puli, Novigradu, Umagu, Lunu, Stinici, Petrčanima, Pučišćima, Hvaru i Omišu. IMPRESSUM Poseban prilog realizirao Privredni vjesnik u suradnji s Točka Na I Media d.o.o. privredni vjesnik
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik 7
projekti Zagrebačka industrijska baština
Strojarnica za popravak lokomotiva i vagona Izvorni sklop s kraja 19. stoljeća, zajedno s dogradnjama iz prve polovine 20. stoljeća, zaštićen je 2004. godine kao spomenik unutar povijesne cjeline industrijskog kompleksa
O
d svoje izgradnje Strojarnica (radionica) za popravak lokomotiva i vagona Ugarskih državnih željeznica bila je strateški i gospodarski jedno od najvažnijih industrijskih postrojenja u Hrvatskoj. Prva faza izgradnje završena je 1894. godine. Jezgru sklopa čine danas postojeća radionica za opremu lokomotiva, potom radionica za popravak vagona, kovačnica i tokarnica. Do 1918. godine slijedio je niz dogradnji i novogradnji pogona. Od 1930-ih godina, a posebice nakon 1945., učestale su substandardne dogradnje koje otežavaju prepoznatljivost jednog od baštinski najvrednijih industrijskih kompleksa u Zagrebu. Nakon Drugog svjetskog rata objekti Strojarnice postali su dijelom Tvornice željezničkih vozila Gredelj koja je 2011. godine završila s preseljenjem iz središta grada. Izvorni sklop s kraja 19. stoljeća, zajedno s vrijednim dogradnjama iz prve polovine 20. stoljeća, zaštićen je 2004. godine kao spomenik unutar povijesne cjeline industrijskog kompleksa izraženih urbanističkih, arhitektonskih, kulturnopovijesnih i ambijentalnih vrijednosti. Sačuvani su izvorni konstrukcijski elementi krova s osvjetljenjem tipičnim za industrijsku arhitekturu kraja 19. stoljeća
Povodom skorog objavljivanja monografske publikacije Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive, kojom Muzej grada Zagreba zaključuje višegodišnji projekt, kao case studies predstavit ćemo zagrebačke industrijske sklopove s baštinskim obilježjima koji imaju, uz kulturni, značajan razvojni potencijal. te prefabricirani nosivi elementi (lijevani željezni stupovi). Uz građevine, vrijednost su imali autentični interijeri i tehnička oprema dviju radionica - pneumatski čekići, preše, tokarski strojevi...
Projekt Muzeja grada Zagreba
Istraživanje i prezentacija industrijske prošlosti i naslijeđa Projekt Muzeja grada Zagreba Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive (2010.-2017.) istražuje i prezentira industrijsku prošlost i naslijeđe. Temeljni je cilj utjecati na formiranje pozitivnog javnog mnijenja o industrijskom naslijeđu i upozoriti na opasnost od uništenja. Projekt se odvija u tri etape, a okosnicu čini ciklus triju studijskih izložbi: Modernizacija na periferiji Carstva (2010.), Industrijski centar države (2012.) i Vrijeme giganata (2016.). Voditelj projekta i autor koncepcije je viši kustos Muzeja grada Zagreba Goran Arčabić. 8 Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
Sačuvati industrijsku baštinu
U procesu preseljenja proizvodnje tvornice Gredelj znatno su oštećeni, a dijelom i devastirani zaštićeni industrijski krajolik, objekti te strojevi i oprema. Kompleks nekadašnje Strojarnice kupio je 2006. godine Grad Zagreb. Na zemljište površine 130.000 četvornih metara, izrazito važno za urbanistički razvoj Zagreba, predviđeno je izmještanje industrije, reurbanizacija te transformacija industrijske u zonu mješovite, pretežito poslovne namjene. Zadnjih se godina aktualiziralo pitanje prodaje zemljišta na kojemu se nalazi Strojarnica. U javnom je interesu da nadležna gradska tijela, stručna javnost i organizacije civilnog društva na ovoj lokaciji smjeste kvalitetne sadržaje i sačuvaju vrijednu industrijsku baštinu. / tlocrt / poseban prilog
predstavljamo SportMixta, Zagreb
Od ljubavi prema sportu do biznisa Mi kao tvrtka trebamo napraviti puno više kako bismo bili vrednovani i prepoznati kao važan čimbenik na području sporta, sportske rekreacije i organizacije sportskih događaja, ističe Markić
T
vrtka SportMixta bavi se organiziranjem sportskih događanja od dječje do treće životne dobi te upravljanjem sportskim centrima, a vode je njeni osnivači Pere Markić i Mario Bošković. “Svoje mjesto u poslovnom svijetu treba izboriti. Mi smo ga izborili prvenstveno znanjem i iskustvom stečenima godinama upornoga rada. Spojem tih komponenata organiziramo sportske evente od kojih bismo istaknuli sportske kampove, Sports Package for Company (SPC), Business Basketball League, malonogometnu ligu Kralj Tomislav, Light Night Badminton event, studentsku malonogometnu ligu i dječje rođendane koji se održavaju na više od 600 četvornih metara dvoranskog prostora, opremljenog različitim sadržajima vezanih za sport što je čini najvećom rođendaonicom u Hrvatskoj”, kaže nam jedan od osnivača i direktor tvrtke SporMixta Pere Markić. Ovaj profesor kineziologije napominje kako je nji-
Markić koji napominje da osim vlastitih organizacija nude svoje iskustvo i usluge organizacije svima koji žele svoju ideju pretvoriti u kvalitetan sportski događaj ili svoj sportski centar staviti na mapu važnih sportskih putova.
Suradnja s Boćarskim domom
Područje sportskih organizacija u tvrtki je specifično i dijelom se podudara s djelovanjem sportskih udruga, smatra Markić hova poslovna priča počela iz ljubavi prema sportu. “Potaknut entuzijazmom mladog zaljubljenika u sport, preko raznih sportskih udruga počeo sam organizirati sportske događaje. U jednom trenutku shvatite da ste stekli dovoljno znanja oslonjenog na iskustvo koje vas tjera da djelujete kao poduzetnik. Tako je jednim pozivom istomišljeniku i kolegi s fakulteta 2014. godine i nastala tvrtka SportMixta te smo zajedno krenuli u poduzetničku avanturu”, objašnjava
Prema njegovim riječima, područje sportskih organizacija u tvrtki je specifično i jednim se dijelom podudara s djelovanjem sportskih udruga. “To su dvije pravne osobe različitih odgovornosti, udruga i tvrtka, koje u tom podudaranju nailaze na sklisko područje. Upravo zato mi kao tvrtka trebamo napraviti puno više kako bismo bili vrednovani i prepoznati kao važan čimbenik na području sporta, sportske rekreacije i organizacije sportskih događaja. U svom radu ponajprije stavljamo naglasak na širenje poslovanja uključujući mlade ljude s fakulteta, no poticaj države treba biti veći da bismo upravo takvu mladu osobu unutar tvrtke mogli usavršiti i dobiti dodanu vrijednost radnika”, pojašnjava Markić. “Potpisivanjem ugovora s Boćarskim domom započeli smo s realizacijom projekta koji bi na jednom mjestu i tijekom cijele godine pokrio rekreacijske potrebe jedne obitelji. Jedna od glavnih grana koja će biti vezana uz ovaj projekt je i univerzalna sportska škola Mali anđeli koja će se prvenstveno baviti razvojem psihofizičkih sposobnosti djece u njihovoj najosjetljivijoj fazi odrastanja”, zaključuje on. (L.V.)
Svoje mjesto u poslovnom svijetu treba izboriti. Mi
smo ga izborili prvenstveno znanjem i iskustvom stečenima godinama upornoga rada. Pere Markić, direktor SportMixte Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 31
AKTUALNO Ministarstvo turizma
Pet milijuna kuna za cikloturizam na kontinentu
M
inistar turizma Gari Cappelli i predstavnici 14 kontinentalnih županija prošli su tjedan potpisali ugovor o dodjeli bespovratnih potpora za razvoj cikloturizma na kontinentu. Riječ je o Programu razvoja cikloturizma na kontinentu 2017. godine za koji je Ministarstvo turizma, s ciljem jačanja kontinentalnog turizma, za ovu godinu izdvojilo dodatnih pet milijuna kuna. S više od 60 milijuna aktivnih biciklista u Europi cikloturizam predstavlja brzorastući trend
u turizmu. “Pokazatelj važnosti cikloturizma za turizam je Tour of Croatia kojeg je prenosilo 177 zemalja u svijetu. Zato smo odabrali cikloturizam kao cilj za ravnomjerni razvoj turizma u Hrvatskoj. To ga čini i jednim od prvih 10 projekata bitnih za Strategiju razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, a u sljedećih sedam godina očekujemo rast cikloturista od 10 posto”, istaknuo je Cappelli. Dodao je kako je bitan segment i to što je cikloturist turist koji troši 30 posto
više nego drugi turisti te boravi u objektima visoke kategorije. “Do sada je u okviru javnih cesta izgrađeno 350 kilometara biciklističkih staza, a u naredne četiri godine planirana je izgradnja dodatnih 490 kilometara. Riječ je o sredstvima koja su već osigurana u proračunu Hrvatskih cesta, ali uz kvalitetnu suradnju sa županijama i dobru organizaciju, biciklistička mreža može biti još duža”, naglasio je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić. “Cikloturizam je proizvod za koji postoji sve veći interesa, a na nama je da to iskoristimo za jačanje turizma u našim županijama”, kazao je župan karlovački Ivan Vučić napomenuvši kako će dobivenih 350.000 kuna, osim što će pridonijeti razvoju turizma, osigurati i bolju regulaciju te povećati sigurnost u prometu u toj županiji. (L.V.)
Član Uprave – glavni direktor “Vinoplod-Vinarija” d.d. Šibenik dipl.oecc. Damir Lasan, donio je, dana 02.svibnja 2017. godine Odluku temeljem koje objavljuje
JAVNI POZIV
ZA PODNOŠENJE NEOBVEZUJUĆIH PONUDA ZA KUPNJU GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA 1. Raspisuje se javni poziv za prikupljanje neobvezujućih ponuda za kupnju građevinskog zemljišta označenog kao čest.br. 3475/1 k.o. Šibenik u naravi vinarija i dvor te skladište i poslužno zemljište. sve na adresi Ulica Velimira Škorpika br.2, 22000 Šibenik.
2. Navedeno građevinsko zemljište je površine 22.060 metara četvornih i u potpunosti je infrastrukturno opremljeno. 3. Početna cijena jest 445 EUR po metru četvornom ili 9.816.700,00 EUR. 4. Postupak prodaje provest će se u dvije faze: a) Prikupljanjem neobvezujućih ponuda Zainteresirane za kupnju predmetne nekretnine molimo dostaviti neobvezujuće ponude.Pravo podnošenja ponuda imaju sve fizičke i pravne osobe koje ispunjavaju zakonom utvrđene uvjete za stjecanje prava vlasništva na području Republike Hrvatske. Ponuda se dostavlja od 08. svibnja do 25. srpnja 2017. godine na adresu „Vinoplod-Vinarija“d.d. Šibenik, Velimira Škorpika 2, 22000 Šibenik s naznakom „neobvezujuća ponuda“.Pitanja vezana uz osnovne informacije o nekretnini mogu se uputiti na mail: info@vinoplod-vinarija.hr najkasnije do 18. srpnja 2017.godine, a odgovori će biti otposlani u roku od jednog dana od dana zaprimanja pitanja. Član Uprave – glavni direktor ne mora odabrati niti jednu od podnesenih neobvezujućih ponuda ukoliko procijeni da one nisu u interesu „Vinoplod-Vinarije“d.d. Šibenik.
32 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
Neobvezujuća ponuda mora sadržavati: - Ime i prezime, odnosno naziv, OIB te dokaz o prebivalištu odnosno sjedištu ponuditelja - Dokaz o ispunjavanju zakonom propisanih uvjeta za stjecanje prava vlasništva( za strane osobe) - Ponudu za kupnju navedene nekretnine s iznosom kupovnine - Dokaze o financijskim i gospodarskim sposobnostima ponuditelja: BON 1, BON 2, BON PLUS, ne starije od sedam dana Samo kompletne i u roku dostavljene neobvezujuće ponude, ako je prethodno opisano biti će predmet razmatranja.
b) Obvezujuće ponude Po završetku prikupljanja neobvezujućih ponuda, ukoliko Član Uprave – glavni direktor odabere neke od neobvezujućih ponuda za kupnju, biti će upućeni pozivi za izradu obvezujuće ponude s podacima i uputama o postupku i načinu, te datumu dostave obvezujuće ponude. “Vinoplod-Vinarija” d.d. Šibenik ovaj javni poziv za podnošenje neobvezujućih ponuda oglašava slijedom namjere preseljenja proizvodnog pogona na novu lokaciju. Ukoliko dođe do sklapanja ugovora o kupnji odnosno prodaji predmetne nekretnine kupac bi trebao od dana uplate kupovnine do dana ulaska u posjed predmetne nekretnine odobriti „VinoplodVinariji“d.d. poček u trajanju od 22 mjeseca koliko je od strane struke procijenjeno vrijeme potrebno za preseljenje proizvodnog pogona „Vinoplod-Vinarije“d.d. na novu lokaciju.
Zdravo za gotovo Marko Sever Eko Sever
Informatizacija treba i poljoprivredi Tehnologija će omogućiti mnogo, ali nažalost neće natjerati poljoprivrednike da se mijenjaju, tako da će proći naraštaji dok se tehnologija ne uvede u sve pore poljoprivrede
U
vijek se pitam čime se pozabaviti u kolumni a da to nisu dnevno-politička prepucavanja. Najlakše bi bilo pisati o trenutačnoj vrlo važnoj gospodarskoj temi: što će stvarno biti s Agrokorom te kako će se to odraziti na hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju ili, s mojeg gledišta, hoće li ikako. Ali ne bih opet o tome, a i mislim da se ta tema svakodnevno puno analizira. Čak sam neki dan pročitao da će već kroz dva tjedna Agrokor otići u stečaj. Vidjet ćemo. Ipak se želim fokusirati na temu kojom sam se htio pozabaviti ovaj put informatizacijom poljoprivredne proizvodnje. Sve gospodarske grane prolaze kroz proces promjena, a neki tvrde da će informatičko doba u cijelosti promijeniti gospodarstvo. U biti, ono se već mijenja. Ali postoji stav da će se sve iz temelja promijeniti, dok informatizacija trenutačno tek pokazuje obrise toga kako će sve to izgledati u budućnosti. Fokus je pogotovo na automatizaciji poslovanja i velikom smanjenju ljudskog rada u svim proizvodnim granama, pa čak i u uslužnim djelatnostima. Vidjet ćemo velike promjene tijekom našeg života, u nekim djelatnostima brže, u nekima mnogo sporije. Smatram da će se i u poljoprivrednoj proizvodnji dogoditi velike promjene, pogotovo u automatizaciji velikih poljoprivrednih sustava, ali također smatram da budućnost poljoprivredne proizvodnje nije u velikim sustavima već u malim poljoprivrednim jedinicama, našim OPG-ovima, jer oni danas još uvijek okupljaju više od 85 posto svih poljoprivrednih proizvođača koji proizvode oko 60 posto ukupno proizvedene hrane. Tu vidim informatizaciju koja će pomoći smanjiti troškove njihove proizvodnje, osigurati veću sigurnost i
kvalitetu proizvodnje te omogućiti nove poslovne prilike povezujući gomile podataka i analizirajući ih te tako iz njih stvarajući nove vrijednosti. Jedan primjer je IoT (Internet of Things, po naški: internet stvari). Gomila uređaja koji mjere sve s polja: temperaturu, vlagu u zraku, vlagu u tlu, tlak zraka, a sljedeći korak bi bio i male jeftine kamere koje stalno snimaju usjeve i automatski
A ono što je najviše potrebno našem poljoprivredniku je edukacija analiziraju promjene biljaka počevši od njihova rasta, proizvodnje pa do bolesti i štetnika. U narednim godinama takvi uređaji će biti sve jeftiniji i dostupniji i postavljat će se po poljima. Ti podaci koji će biti povezani u središnje sustave omogućit će poljoprivredi višu kvalitetu, smanjivanje propadanja usjeva i povećanje prinosa. I svakako, omogućit će bolju zaštitu
pri čemu se ne bi koristili ili bi se trebalo uvelike smanjiti korištenje pesticida i umjetnih gnojiva koja uništavaju naše najveće bogatstvo koje imamo - humus. Dugi primjer je automatizirana, u stvari poluautomatizirana mehanizacija, jer će ipak kod malih poljoprivrednih proizvođača biti presudno da čovjek i dalje bude prisutan u proizvodnji, pogotovo kod voćarstva i povrtlarstva te životinja. Dronovi tek ulaze u naš svijet, polagano se šuljajući u određene pore društva, kao nadgledni sustavi ili automatizirani prijevoz, ali isto tako će doći i do poljoprivrede. Pogotovo kod košnje, održavanja trajnih nasada, sigurnosti i zaštite, ali i okopavanja te zalijevanja. Tu se mnogo toga može napraviti, ali pitanje je tko će prvi napraviti sustave koji će biti dostupni malom poljoprivredniku koji će mu omogućiti ulazak na tržište koje ima milijune korisnika diljem svijeta. Samo u Hrvatskoj je registrirano 160.000 OPGova, od kojih njih više od 95.000 prima poticaje, što znači da su interesantna skupina za ovakve sustave. Tehnologija će omogućiti mnogo, ali nažalost neće natjerati poljoprivrednike da se mijenjaju, tako da će proći naraštaji dok se tehnologija ne uvede u sve pore poljoprivredne proizvodnje. A ono što je najviše potrebno našem poljoprivredniku je edukacija. Nažalost, prosječni poljoprivrednik u Hrvatskoj je stariji od 57 godina sa završenom tek osnovnom školom. Dok je tako, tehnologija tu ne može mnogo učiniti. Ali vide se pomaci te se sve više mladih odlučuje na poljoprivrednu proizvodnju, a isto tako odlučuju da im to bude primarno zanimanje, što će se u narednih desetak godina osjetiti na našoj poljoprivrednoj proizvodnji. A do tada moramo biti strpljivi i nadu usmjeravati u budućnost.
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 33
TURIZAM Portal PoslovniTurizam.com/Croatia.Meetings.com
Poluga cjelogodišnjeg poslovanja Redizajnirani portal za planiranje događanja u Hrvatskoj na jednom mjestu okuplja i predstavlja ponudu hrvatskog kongresnog i poslovnog turizma piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
objedinjavanje ponude hrvatskog poslovnog turizma kako bi se olakšala organizacija evenata svima onima koji planiraju događanja, a to su marketingaši, PR-ovci, poslovne tajnice, ali i predsjednici raznih udruženja. “To je svakako bila novina u domaćoj kongresnoj industriji, u kojoj se godišnje organizira više od 8000 raznih događanja. U međuvremenu su došli neki novi trendovi, pa je i kongresna industrija počela koristiti mnoge online alate, od mobilnih aplikacija i gadgeta do virtualnih evenata i web streaminga”, rekla je Daniela Kos. Dodala je kako će i novi, potpuno redizajnirani portal korisnicima pružiti još više savjeta i podrške prilikom organizacije nekog događanja.
Najviše upita iz Zapadne Europe
U domaćoj kongresnoj industriji se godišnje organizira više od 8000 raznih događanja
O
sim za obiteljski turizam, Hrvatska postaje sve zanimljivija za poslovni turizam, pa prema tome i sve traženije odredište za organizaciju poslovnih kongresa, skupova, konferencija, seminara i raznih drugih evenata. Odnedavno postoji redizajnirani alat za planiranje događanja u Hrvatskoj - portal PoslovniTurizam.com/ Croatia.Meetings.com koji na jednom mjestu okuplja i predstavlja ponudu hrvatskog kongresnog i poslovnog turizma. Kao svojevrsni informacijski one-stop-shop s cjelovitim i detaljnim pregledom ponude kongresnih kapaciteta, specijaliziranih agencija i vezane uslužne industrije, PoslovniTurizam su podržale i neke od državnih i stručnih institucija primjerice, Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica i Turistička zajednica grada Zagreba. Govoreći o projektu, njegova voditeljica Daniela Kos je istaknula kako je prije šest godina pokrenut prvi specijalizirani medij i venue finder tj. mjesto za traženje toga tipa u Hrvatskoj. Želja pokretača portala bila je
34 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
Upiti za organizaciju raznih kongresa i međunarodnih događanja ponajviše su domaćim hotelijerima, kongresnim i event agencijama kao i ostalim dobavljačima u industriji događanja upućeni iz Belgije, Njemačke, Nizozemske, Velike Britanije i ostalih zapadnoeuropskih zemalja. Oni su se posebice zanimali za mogućnost organiziranja međunarodnih poslovnih događanja u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu te Šibeniku. Ako se hrvatska kongresna industrija uspoređuje, primjerice s poljskom, vidljivo je kako u Poljskoj ta industrija sudjeluje s jedan posto prihoda u bruto domaćem proizvodu (BDP). U Beču, jednom od vodećih kongresnih gradova svijeta, industrija događanja godišnje generira milijardu eura prihoda, što je udio od tri posto u austrijskom BDP-u. “Nažalost, u Hrvatskoj još uvijek ne postoje statistički podaci o prihodima kongresne industrije, no poznato je kako turistička industrija s više od osam milijardi eura prihoda čini 19 posto hrvatskog BDP-a. Inače, sve važniji dio postaje i poslovni turizam, koji je jedna od glavnih poluga cjelogodišnjeg poslovanja hotela i kongresnih prostora”, zaključila je Daniela Kos.
Plava laguna traži sezonske radnike
Slavonci na privremenom radu u Istri
T
urističke tvrtke Plava laguna iz Poreča i Istraturist iz Umaga predstavile su u Osijeku mogućnosti zapošljavanja u tim tvrtkama. Riječ je o kompanijama koje ukupno zapošljavaju oko 3000 radnika, a u samoj špici turističke sezone trebaju još 200 sezonaca. Kako kažu u Plavoj laguni, ta tvrtka godišnje zapošljava oko 2000 sezonskih radnika, ali to im nije dovoljno. Većina njih je zaposlena od uskrsnih blagdana, dok su za još dvjestotinjak otvorena radna mjesta. No, obje tvrtke radnicima nude mogućnosti za stjecanje radnih vještina, skupljanje iskustva i upoznavanje zanimljivih ljudi. Radna mjesta otvorena su u Poreču i Umagu, a sezoncima je osiguran smještaj i hrana. Uz plaću, osigurana je i stimulacija za rad u srpnju i kolovozu. U Plavoj laguni kažu kako im se zadovoljni
sezonci redovno vraćaju. Ove je godine sklopljeno 78 novih ugovora za stalne sezonce, koji su zapravo radnici sa stalnim ugovorom. No oni u praksi najčešće rade kraće od godinu dana, dok su im radni staž i mirovinsko osiguranje plaćeni tijekom cijele godine. Plava laguna je ove godine uložila u dodatnih 300 kreveta za smještaj personala, uz stalno povećanje kvalitete postojećeg. Inače, to je tvrtka s tradicijom dugom 60 godina. U njenim smještajnim kapacitetima dnevno može boraviti više od 20.000 gostiju, od čega više od 8000 u hotelima i apartmanima te još oko 12.000 u autokampovima. Na godišnjoj razini u Plavoj laguni ostvaruje se više od 2,3 milijuna noćenja. Osim toga, Plava laguna raspolaže i sa 360 vezova u dvije marine, a u njenom sastavu nalazi se niz ugostiteljskih, sportskih i ostalih turističkih sadržaja. (S.P.)
HTZ dodijelio nagrade Zlatna penkala
Grand prix Jeanu Louisu Tremblaisu
H
rvatska turistička zajednica je i ove godine, 13. put zaredom dodijelila nagrade i priznanja za inozemne novinare pod nazivom Zlatna penkala, a svečanost dodjele je održana u Opatiji i Malom Lošinju. Uz HTZ, kao nositelja i glavnog organizatora, partneri su bile turističke zajednice Kvarnera, grada Opatije te grada Malog Lošinja. Tom nagradom, kako ističu u HTZ-u, nacionalna turistička organizacija ističe vrijednost profesionalnog pristupa pisanju o Hrvatskoj u stranim medijima. U konačnici to je i prigoda za zahvalu stranim novinarima na njihovom doprinosu u promociji hrvatskog turizma u svijetu. Ove godine je najznačajniju nagradu - grand prix za pisani medij dobio
francuski novinar Jean Louis Tremblais iz Figaro magazinea za svoju reportažu pod nazivom Lošinj i Cres, arhipelag zlatnog runa. Dobitnik nagrade za televizijsku reportažu je talijanski novinar Marco Preti s RAI 3, a nagradu je dobio za reportažu pod nazivom Slavonija. Grand prix za blog osvojio je Ronald Kordiš iz Slovenije za svoj blog HAD.SI i to za objavu Motovun - ideje za nedjeljni izlet. Prilikom svečane dodjele nagrade ministar turizma Gari Cappelli je istaknuo kako strani gosti čine oko 90 posto turističkog prometa u Hrvatskoj te zato Zlatna penkala ima posebnu važnost i težinu u promociji hrvatskog turizma na inozemnim tržištima. “Lijepe priče i dojmovi o Hrvatskoj nastali na temelju osobnog iskustva
najbolja su preporuka i motiv svima onima koji još nisu otkrili čari i prirodne ljepote naše zemlje da to uskoro učine”, naglasio je Cappelli. Inače, ovogodišnje nominacije po kategorijama za Zlatnu penkalu zaprimljene su od predstavništava HTZ-a u inozemstvu. Zaprimljeno je ukupno 29 nominacija, a nominirana su bila 33 novinara, od čega je njih 27 sudjelovalo na svečanoj dodjeli nagrada i popratnom programu u sklopu kojeg su obišli i upoznali se s ponudom Opatije i Malog Lošinja. (S.P.)
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 35
HRWWWATSKA Oracle Cloud Day
Ključ je digitalna komunikacija
S
vjetski proizvođač poslovnog softvera i hardvera Oracle održao je u Zagrebu svoju godišnju konferenciju Oracle Cloud Day. Ovogodišnja, 11. konferencija održana je pod motom Inovacija za rast. Znanje za kontrolu. u suradnji s američkim
tehnološkim divom, tvrtkom Intel. Okosnica konferencije bilo je prikazati kako cjelovita strategija poslovanja u oblaku može transformirati cjelokupno poslovanje tvrtki te kako kapitalizirati mogućnosti koje pruža digitalizacija. Konferencija je okupila više od 300 sudionika,
većinom vodeće ljude domaće poslovne i ICT zajednice, informatičke stručnjake te hrvatske i inozemne govornike, a otvorio ju je Marin Tadić, prvi čovjek kompanije za Adriatic regiju. “Informacijska tehnologija danas napreduje toliko brzo da nova tehnološka postignuća i proizvodi namijenjeni krajnjim korisnicima izlaze gotovo svaki dan. Oracle najveću važnost pridaje dinamičnom rastu računarstva u oblaku koje se više ne smatra jednim od IT trendova, već se doživljava kao potpuno prirodni fenomen koji se sve više i sve brže usvaja u svijetu poslovnog IT-a. Digitalna transformacija poslovanja zasnovana na računarstvu u oblaku zaista predstavlja revoluciju u izgradnji i korištenju IT sustava, a ključ za razumijevanje ovog procesa je koncept digitalne komunikacije, tj. omogućavanje bolje poslovne interakcije zahvaljujući povezivanju ljudi, lokacija i stvari”, istaknuo je Tadić. (B.O.)
INsig2
Alat za forenziku vozila Predstavnici američke tvrtke Berla i švedske tvrtke MSAB, globalnih lidera u području mobitela i digitalne forenzike za vozila, nedavno su u prostorijama tvrtke INsig2 održali prezentaciju alata za digitalnu forenziku vozila. Na radionici koju su vodili stručnjaci tih dviju tvrtki, predstavljeno je rješenje koje uključuje Berlin hardver iVe razvijen kako bi preuzeo podatke sa sustava za zabavu i telematiku u vozilima te MSABov softver XAMN namijenjen analizi preuzetih podataka. Ti podaci, ovisno o automobilu, mogu uključivati nedavne destinacije na kojima je vozilo boravilo, ispis poziva, listu kontakata, sms i email poruke, fotografije,
video... Mnogi sustavi bilježe čak i kad i gdje su paljena i gašena svjetla, otvarana i zatvarana vrata na vozilu... Trenutačno, iVe može preuzeti podatke s više od
36 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
5200 modela automobila opremljenima sustavima za zabavu i telematiku. Među markama koje se često mogu vidjeti i na hrvatskim cestama to uključuje BMW, FIAT, Ford, Opel, Seat, Škodu, Toyotu i Volkswagen. “Drago mi je da smo prezentacijom ovih alata još jednom potvrdili da INsig2 prati najnovije svjetske trendove u području digitalne forenzike. Paralelno s trendovima redovito pratimo potrebe i zahtjeve naših klijenata te im u suradnji s našim partnerima nastojimo ponuditi što širi raspon cjelovitih rješenja”, rekao je Goran Oparnica, direktor tvrtke INsig2 koja je nastala 2002. u sklopu IN2 Grupe. (B.O.)
Istraživanje agencije Hendal
Tehnologija mijenja navike Čak 62 posto građana u Hrvatskoj gleda televizijski i video sadržaj putem računala, laptopa, tableta ili smartfona, a gotovo trećina ga gleda više puta tjedno putem pametnog telefona. Tehnologija i razvoj novih platformi za gledanje TV i video sadržaja značajno su promijenili naše navike, pokazalo je istraživanje koje je provela agencija Hendal kvantitativnom metodom online intervjua na reprezentativnom uzorku od 1000 građana Hrvatske u dobi od 15 do 65 godina. Taj trend posebice je prisutan kod mlađe populacije, između 15 i 29 godina, među kojom 70 posto prati taj sadržaj putem alternativnih uređaja. Više od trećine ispitanika prati televizijski
sadržaj izvan svojih domova, četvrtina u ugostiteljskim objektima, a svaka peta osoba prati ga i u hodu. Naime, čak trećina sudionika istraživanja (31 posto) u prosjeku barem dvaput tjedno pogleda video sadržaj putem pametnog telefona. Gotovo polovina gledatelja, 43 posto, posebice populacija do 49 godina starosti, gleda snimljeni TV i video sadržaj ili sadržaj na zahtjev, ne mareći za unaprijed najavljene televizijske programe. Čak 59 posto ispitanih građana je u proteklih mjesec dana paralelno pratilo različit sadržaj na dva uređaja. Gotovo 90 posto gledatelja surfa internetom tijekom gledanja TV sadržaja. Za praćenje TV sadržaja drugi ekran postao je pravilo, a bit
Hrvatski Telekom
Natječaj za najbolje STEM projekte Hrvatski Telekom nastavlja sa svojim donacijskim natječajem Zajedno smo jači kojim nagrađuje najbolje STEM projekte. Prijave su započele 15. svibnja i traju do 16. lipnja. Novost u odnosu na prošlogodišnje izdanje je povećanje broja kategorija. Ove godine bit će nagrađeni najbolji projekti posvećeni edukaciji mladih, njihovih učitelja i profesora te inovativnim rješenjima koja pozitivno utječu na širu društvenu zajednicu. Ukupan donacijski fond natječaja iznosi 700.000 kuna koji će se rasporediti na te tri kategorije. Natječaj je otvoren za neprofitne ustanove sa sjedištem u Hrvatskoj. Prijavljeni projekti u svim kategorijama moraju primjenjivati barem jednu telekomunikacijsku tehnologiju te biti od važnosti za lokalnu i širu društvenu zajednicu. Od pokretanja projekta 2004. godine donacijskim natječajem HT-a s gotovo 10 milijuna kuna podržano je oko 300 projekata koji su pridonijeli različitim segmentima društva. (B.O.)
će zanimljivo pratiti kako će se proizvođači sadržaja tome i prilagoditi. Dakle, televizor više nije jedini i najvažniji ekran u kućanstvu, a točno određen TV raspored ne određuje što ćemo i na koji način gledati. Tehnologija mijenja naše navike i način na koji konzumiramo sadržaj, pa propuštenu utakmicu, film ili seriju danas jednostavno možemo pogledati naknadno ili čak u hodu. (B.O.)
SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-86/16
PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od Diane Preglej, predsjednice vijeća te Natalije Kovačević Luketić i Tomislava Lončara, kao članova vijeća, odlučujući po prijavi prijavitelja TOMISLAVA DRVIŠA iz Oborova Bistranskog, Brezinska 49, protiv prijavljenog 1A PLUS EMC2 d.o.o. Zagreb, Ulica Hermana Bužana 23, koju zastupa punomoćnik Damir Mokrović, odvjetnik u Zagrebu, radi povrede morala, na glavnoj raspravi održanoj 14. prosinca 2016. godine u prisutnosti prijavitelja te punomoćnika prijavljenog i direktorice prijavljenog Tatjane Bunjački, presudio je Prijavljeni 1A PLUS EMC2 d.o.o. Zagreb, Ulica Hermana Bužana 23 ODGOVORAN JE što je po direktorici Tatjani Bunjački neovlašteno naplatio uslugu ishođenja poticaja za energetsku obnovu kuće za stolariju, fasadu i grijanje u iznosu od 6.000,00 kn, bez izdavanja računa te ugovorenu uslugu nije izvršio, čime je počinio povredu iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori („Narodne novine“ br. 66/06., 114/06., 127/07., 8/08. i 74/15.), pa mu se temeljem čl. 36. toč. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera: JAV NA O P O M E NA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, a nakon pravomoćnosti ove presude. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno. Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je 17. ožujka 2017. godine donijelo presudu broj: PŽ-II-5/17 kojom se žalba odbija.
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 37
AKTUALNO Predstavljanje hrvatske turističke i prehrambene ponude u Budimpešti
Hrvatska tržnica na najljepšoj tržnici Europe Ovaj projekt je nastavak naše akcije Kupujmo hrvatsko koja ovime prelazi nacionalne okvire i promovira Hrvatsku kao zemlju kvalitete, kaže Zaher
P
romotivno-prodajna akcija hrvatskih proizvoda pod nazivom Hrvatska tržnica održat će se od 23. do 25. svibnja na tržnici Nagy Vásásrcsarnok u Budimpešti, koju još nazivaju najljepšom tržnicom Europe. Tu su akciju pokrenuli Ministarstvo turizma, predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Mađarskoj te Hrvatska gospodarska komora, a sve kako bi se potencijalnim mađarskim turistima predstavile hrvatska kultura i gastronomija, turistička ponuda hrvatskih odredišta te široki spektar raznih proizvoda, karakterističnih za Hrvatsku. Na manifestaciji će sudjelovatl turističke zajednice Zadarske, Šibensko-kninske, Brodsko-posavske, Bjelovarsko-bilogorske, Istarske i Primorsko-goranske županije te turističke zajednice Grada Zagreba,
Biograda i Dubrovnika. Proizvode za degustaciju i prodaju ponudit će i izlagači - predstavnici četiriju klastera - Istre, Kvarnera, Dalmacije, Središnje Hrvatske i Slavonije, koje će predvoditi predstavnici HGK i Hrvatske poljoprivredne agencije. Proizvode poput suhomesnatih proizvoda, sireva, maslinovog ulja, vina i prirodne kozmetike predstavit će
tridesetak hrvatskih proizvođača. Ministri turizma i poljoprivrede Gari Cappelli i Tomislav Tolušić te potpredsjednik HGK Josip Zaher svojim će sudjelovanjem na ovoj manifestaciji pokazati kako poljoprivreda, turizam i gospodarstvo moraju ići ruku pod ruku kada je riječ o promociji Hrvatske i njenih prehrambenih proizvoda. “Ovaj projekt je nastavak naše akcije Kupujmo hrvatsko koja ovime prelazi nacionalne okvire i promovira Hrvatsku kao zemlju kvalitete. Uz vrhunske kvalitetne proizvode, među tridesetak tvrtki koje HGK dovodi, posebno ističemo nositelje znakova kvalitete Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta”, naglasio je Zaher dodavši kako HGK i ovim putem podupire internacionalizaciju poslovanja naših proizvođača i pridonosi povećanoj turističkoj potrošnji. (S.P.)
Future of Building
Više od 300 sudionika na 600 B2B sastanaka U Beču su 17. i 18. svibnja Austrijska gospodarska komora i Europska poduzetnička mreža Austrije organizirali konferenciju, B2B razgovore i obilazak projekata na temu Future of Building. Suorganizatori s hrvatske strane po četvrti put bili su HGK-Komora Zagreb i EEN Hrvatska. U izaslanstvu su bili predstavnici Regionalne energetske agencije Sjever, Anvelopa, Arhitekture Lozica, Bejić architectsa, Elektroenergetike projekt, Energije i komunikacije, Kajfa proizvodnje, Kopgrad Studija, Polo Commercea,
Strabaga Valentino tehnike i Zelene gradnje. U Austrijskoj gospodarskoj komori su održani konferencija i poslovni sastanci tvrtki kojima je nazočilo više od 300 sudionika na dogovorenih 600 B2B sastanaka. Konferencija i B2B razgovori omogućili su uvid u najsuvremenija kretanja u sektoru zgradarstva, graditeljstva i infrastrukture. Glavna tematska područja i sektori bili su: arhitektonske i građevinske usluge, inženjering i planiranje, graditeljstvo, podugovaranje, građevinski materijali te komponente i sistemi za
38 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
gradnju, obnovljivi izvori energije, klimatizacija i građevinska tehnologija. Obilazak projekata u Beču i okolici obuhvatio je: pametni grad Aspern Seestadt, inovativne zgrade i solucije u Aspernu, obnovu u Gradu Beču i zelenu infrastrukturu. Posjet projektima bila je dobra prilika za nova saznanja o inovativnim solucijama u zgradarstvu, održivoj obnovi i visokokvalitetnoj gradnji uz upoznavanje s najnovijim trendovima u tehnologiji, razmjenu novih projektnih ideja i pronalazak novih poslovnih partnera.
13. sajam privrede Tešanj
Dobrodošao, privredniče! Od 100 najvećih tvrtki u BiH, četvrtina ih ima sjedište upravo u Tešnju, gradiću koji je prvi po odnosu broja novootvorenih radnih mjesta i broja stanovnika u Federaciji BiH piše Darko Buković bukovic@privredni.hr
V
eliki pano s natpisom Dobrodošao, privredniče! dočekao nas je pri dolasku na 13. sajam privrede Tešanj 2017.! Gradić koji je postao popularan najprije kroz pjesmu i film istodobno je mudro gradio svoju gospodarsku viziju. I zato parafraza hita “Iznad Tešnja zora sviće, dobrodošao, privredniče”, ocrtava misiju koju su gospodarstvenici tog kraja postavili i od koje ne odstupaju. Potvrda tomu je i činjenica da četvrtina od 100 najvećih tvrtki u BiH ima sjedište upravo u Tešnju te da gospodarstvenici okupljeni u Udruženje privrednika Biznis centar JelahTešanj danas izvoze u 63 zemlje, dok je izvoz samo u Njmačku težak više od 60 milijuna eura. Ukupan prihod tešanjskih gospodarstvenika prelazi 1,5 milijardi KM (oko 770 milijuna eura), od kojih na izvoz otpada oko 350 milijuna KM (180 milijuna eura). Uz to, ova je općina uvrštena među sedam atraktivnih lokacija u Jugoistočnoj Europi za investiranje, dok u zadnje četiri godine kontinuirano bilježi rast kako broja zaposlenih tako i izvoza. Čak 70 posto izvoza Općine Tešanj odlazi na tržište EU-a. U Tešnju je od 18. do 21. svibnja održan 13. sajam privrede, na kojem se okupilo oko 200 izlagača iz BiH i susjednih zemalja. Broj izlagača je povećan za 25 posto u odnosu na prethodnu godinu, a zemlja partner bila je Savezna Republika Njemačka. Tijekom svojih 13 godina održavanja sajam je postao mjesto efikasnog povezivanja bosanskohercegovačkih i inozemnih kompanija, promocije investicija i daljnjeg jačanja poslovnih veza između gospodarstvenika. Za Edina Jabandžića, predsjednika Udruženja/Udruge privrednika Biznis
centar Jelah-Tešanj, jedna od najvećih prepreka još snažnijem rastu je nedostatak kvalificirane radne snage. Zato osim privrednih potencijala Sajam treba gledati kroz prizmu sajma rada i mogućnosti. Tešanjsko gospodarstvo poznato je po auto i metaloprerađivačkoj industriji, a među vodiljama su i prehrambena te tekstilna industrija.
Više rada, manje priče
Suad Huskić, načelnik Općine Tešanj, na pitanje koja je tajna u radu općine u kojoj se tako razvija gospodarstvo, jednostavno odgovara - radi se! Taj rad se očituje i u slušanju potreba poduzeća, u kojima je u proteklih 4,5 godina otvoreno 2500 novih radnih mjesta. Službeni podaci govore kako je Tešanj prvi po odnosu broja novootvorenih radnih mjesta i broja stanovnika u Federaciji BiH. Važnije i životnije jest to da se iz Tešnja toliko ne odlazi kao iz drugih mjesta BiH. Više rada i suradnje, manje priče - recept je za uspjeh, kaže Huskić.
Sajam u Tešnju poprima regionalni karakter i pretvara se u festival privrednih potencijala BiH, istaknuo je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić. Cilj je jačanje privrednih kapaciteta BiH, poručeno je na otvorenju Sajma. Tešanj je dobar primjer kako općina, u ambijentu koji nije u potpunosti politički stabilan, može biti funkcionalna i efikasna, istaknuo je Zvizdić. Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH kao partner Sajma prepoznala je njegov značaj za bosanskohercegovačko gospodarstvo, te je na njemu održala i sjednicu Skupštine Komore čime se nastojalo, kaže predsjednik Komore Marko Šantić, da najviši organ u Komori ima sjednicu upravo među gospodarstvenicima, na mjestu održavanja gospodarske manifestacije. Maid Jabandžić, generalni direktor Madija, najvećeg proizvođača piletine koji sa 450 zaposlenih ostvaruje godišnji promet od 60 milijuna eura, najavljuje izvoz u Hrvatsku do kraja godine.
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 39
HRVATSKA&REGIJA Održan 2017 Zhejiang Export Fair Serbia
S Kinom iz prve ruke Kina je najveći i najpoželjniji globalni investitor, a regija Istočne i Jugoistočne Europe koja je gladna investicija nalazi se na novom Putu svile, kao st(r)anica u kineskoj državnoj strategiji Pojas i put piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com
dolara. Od toga je razmjena Zhejianga sa Srbijom samo 124 milijuna dolara, od čega je u razmjeni na srpskoj strani vanjskotrgovinskog salda samo četiri milijuna dolara, ustvrdila je Zhuang Jin iz Odjela za vanjsku trgovinu ove provincije. Ovo su sigurno važeći podaci jer ih je proknjižila kineska statistika. Brojke srpske statistike, same po sebi neugodne zbog malog izvoza iz Srbije u Kinu, osporio je na licu mjesta ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić.
Direktni kontakti
U Beogradu se predstavilo više od 70 tvrtki izlagača iz kineske provincije Zhejiang
N
ajavljen kao najveći sajam kineskih proizvođača, Međunarodni sajam kineskih proizvođača 2017 Zhejiang Export Fair Serbia, održan prošloga tjedna u Beogradu, bio je zapravo promocija proizvodnih i izvoznih potencijala istoimene kineske provincije. Zhejiang na jugoistočnoj obali Kine pokriva 105.500 četvornih kilometara kopna i 260.000 četvornih kilometara morske površine, a u 2016. godini provincija je ostvarila BDP od 699,8 milijardi dolara te vanjskotrgovinsku razmjenu sa svijetom od 336,5 milijardi
On je na otvaranju Sajma ustvrdio da “Srbija uvozi 1,6 milijardi dolara robe iz Kine, od čega je 51 posto uvoz iz trećih zemalja, iako se radi o kineskoj robi”. Srbija izvozi u Kinu roba i usluga u vrijednosti od 25 milijuna dolara, po podacima Srbije, a prema podacima Kine za 180 milijuna dolara. Pitanje je gdje je ta razlika. A odgovor je, tvrdi Ljajić, da se srpska roba uvozi u Kinu iz trećih zemalja. Ljajić je ukazao na jedno od važnih pravila: s Kinezima je najbolje raditi iz prve ruke. Potrebni su direktni kontakti s kineskim privrednicima i vjerujem da će ovaj sajam pridonijeti direktnom povezivanju naših distributera s proizvođačima iz Kine, a ne da se roba uvozi iz druge ili treće ruke. Zato je ovaj sajam važan
znakovi hrvatske kvalitete Osječko svijetlo pivo Priča o Osječkom pivu je priča o ponosu, stoljetnoj tradiciji i majstorstvu pretočenom u jedno od najomiljenijih pića Slavonije. Osječko pivo proizvodi se prema starom, originalnom receptu i prema uputama prvih majstora pivara. Njegova proizvodnja traje oko mjesec dana – kako bi se njegovi sastojci sljubili u vrhunskoj aromi piva u kakvom se nekoć uživalo. Pivovara Osijek d.o.o.
Porezne knjige iz 1697. godine spominju proizvodnju piva u Osijeku (Tvrđavica i Varoš). Lokacija u središtu grada ograničava daljnji razvoj, pa se pivovara seli na novu lokaciju na Zelenom polju 1979. godine. Pivovara Osijek d.o.o. je proizvodno najveća pivovara u hrvatskom vlasništvu. Godine 2009. Osječko pivo dobiva novo ruho slijedeći svoju tradiciju, ali i prihvaćajući aktualne trendove i izazove.
40 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
i želimo da sličnih manifestacija bude što više, rekao je Ljajić. Sličnu želju imaju i kineski privrednici i dužnosnici, ali u cijeloj regiji pod kojom podrazumijevaju Istočnu i Jugoistočnu Europu. Sve opcije su otvorene jer je usmjeravanje na ovaj dio svijeta za Kineze temeljni i strateški cilj u kojem svaka zemlja ima šansu. Samo je pitanje hoće li je i kako iskoristiti. “Naša je namjera da Beograd i Srbija postanu regionalni centar, ekonomsko čvorište, za kineske investicije i kineske kompanije u ovom dijelu Europe. Beograd je sada stao uz velike gradove kao što su Berlin, Moskva i London, u kojima se održavaju sajmovi kineskih proizvođača i kompanija”, rekao je Ljajić. Prema njegovim riječima, Sajam je i dokaz da strateški sporazum Srbije i Kine nije mrtvo slovo na papiru te da se suradnja proširuje na privredu i na tvrtke. “Suradnju na državnoj razini sada proširujemo i na kineske provincije”, kazao je Ljajić najavivši kako će za 15 dana Srbija biti zemlja partner na velikom sajmu privrede i turizma u provinciji Chinching na koji će otići i 100 srpskih gospodarstvenika.
Najkraći put do Azije
Da su veliki infrastrukturni projekti u fokusu kineskih investitora potvrdio je za Privredni vjesnik i zamjenik generalnog direktora Odjela za vanjsku trgovinu provincije Zhejiang Zhang Qianjang. On je istaknuo komparativnu prednost Jugoistočne Europe prije svega zbog povoljnog geografskog položaja jer je regija most, najkraći put između Europe i Azije. Sajmovi su platforma za suradnju i mi namjeravamo slične manifestacije održavati diljem regije koju promatramo u cjelini, rekao je Qianjang. U Beogradu se predstavilo više od 70 tvrtki izlagača iz provincije Zhejiang od kojih je većina prvi put došla u ovaj dio svijeta, ali
vjerujem da će naći put i način za suradnju s tvrtkama na ovim prostorima, istaknuo je on i dodao da su na ovom sajmu posjetiteljima predstavljeni najsuvremeniji proizvodi iz područja građevinskih materijala, namještaja, kućanskih aparata, rasvjete, dekoracije... Zhejiang je inače ekonomski jaka provincija s veoma razvijenom prerađivačkom industrijom, a svoje proizvode plasiraju po cijelom svijetu. Domaćin sajma bio je Odjel za vanjsku trgovinu provincije Zhejiang, jedan od sponzora Belmax centar Beograd, a manifestaciju su podržali Veleposlanstvo Kine u Srbiji, Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije i Privredna komora Srbije. Najbolja preporuka i za kineske privrednike su oni sunarodnjaci koji su već stigli i posluju na nekom tržištu kao i povlastice koje nude domaćini i brojnost kineske zajednice u jednoj zemlji. U Srbiji živi i radi nekoliko tisuća Kineza od kojih je veliki broj došao upravo iz provincije Zhejiang i može se reći da je ova provincija najčvršće povezana s ovom regijom, rekao je Tian Yishu iz kineskog veleposlanstva u Beogradu.
Zhejiang je ekonomski jaka provincija s veoma razvijenom prerađivačkom industrijom
Paški sir Paški sir nastao je isključivo iz ovčjeg mlijeka domaće autohtone pasmine paške ovce. Ovce se na otoku drže slobodno na pašnjacima koji obiluju aromatičnim biljkama. Paški sir se u Gligorinoj sirani proizvodi na tradicionalni način uz primjenu suvremenih sirarskih znanja. Paški sir proizveden u Sirani Gligora nositelj je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja. Kao dokaz kvalitete i izvornosti proizvodnje Paškog sira stoji i dozvola EU-a Sirani Gligora za izvoz Paškog sira u zemlje članice EU-a. Sirana Gligora d.o.o.
Sirana Gligora d.o.o. u svom proizvodnom programu ima šest vrsta proizvoda: Paški sir, sir Žigljen, sir Figurica, sir trapist Kolan, kozji sir i Pašku skutu. Proizvodnja sira u Sireni nastala je na tradiciji izrade domaćeg autohtonog Paškog sira uz primjenu suvremenih metoda sirarske tehnologije.
Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 41
REACH Uredba (Registration, Evaluation, Authorisation and Restriction of Chemicals) (EC 1907/2006) je europski propis o registraciji, procjeni, autorizaciji i ograničavanju kemikalija koje se stavljaju na tržište u zemljama članicama Europske unije, a stupio je na snagu 1. lipnja 2007. godine. REACH uredba prihvaćena je
Hrvatska gospodarska komora poziva svoje članice da se u poslovanju s kemikalijama usklade sa zahtjevima REACH uredbe!
REACH 2018.
Ostanite na tržištu – regist Proizvodite li ili uvozite kemikalije? Ako je tako, morate odmah djelovati i registrirati svoje kemikalije u skladu s propisima EU-a o kemikalijama.
ODNOSI LI SE REACH 2018. NA VAS? Ako proizvodite ili uvozite tvari u količini od jedne tone godišnje ili više na tržištu EU-a/EGP-a, morate ih registrirati. Ako proizvodite ili uvozite proizvode (smjese, proizvode), možda morate registrirati tvari koje ti proizvodi sadržavaju.
ZAŠTO SE TREBATE REGISTRIRATI? Ako morate registrirati tvar, a to ne učinite do 31. svibnja 2018., više je nećete smjeti proizvoditi, uvoziti i isporučivati na području EU-a/EGP-a. Neke su kemikalije opasne za zdravlje ljudi i/ili okoliš. Morate biti upoznati s njihovim opasnostima i uporabama kako biste mogli odgovorno postupati. Registracijom svojih kemikalija pokazujete da ste uzeli u obzir moguće rizike i da možete davati savjete o njihovoj sigurnoj uporabi. Također sudjelujete u zaštiti zdravlja ljudi i okoliša u Europi.
ŠTO SE OČEKUJE OD VAS? Morate prikupiti informacije o tvari i dokumentirati ih u registracijskom dosjeu. Informacije se odnose na svojstva i uporabe kemikalije.
Ako neke druge tvrtke registriraju istu tvar, morate sastaviti dosje s njima. Morate podijeliti podatke s njima kako bi se izbjeglo nepotrebno ispitivanje na životinjama te kako bi se smanjili troškovi. Zatim morate obavijestiti svoje klijente o sigurnoj uporabi kemikalije.
Počnite Ako se morate registrirati do 31. svibnja 2018., počnite se pripremati što prije – potrebno je vrijeme za organiziranje s drugim podnositeljima registracije i za sastavljanje registracijskog dosjea.
IT alati Na internetskim stranicama agencije ECHA dostupni su alati za pripremu i podnošenje registracije: IUCLID za organizaciju podataka. REACH-IT za dostavu informacija i njihovo ažuriranje. Chesar za izradu izvješća o kemijskoj sigurnosti.
http://echa.europa.eu/hr/reach-2018
Treba vam pomoć? Internetske stranice REACH 2018. na 23 jezika EU-a: http://echa.europa.eu/hr/reach-2018
Upoznavanje s propisima EU-a o kemikalijama: http://echa.europa.eu/hr/support/gettingstarted
Nacionalna služba za pomoć s Uredbom REACH i služba za pomoć agencije ECHA: http://echa.europa.eu/hr/contact
Materijali za samopomoć: http://echa.europa.eu/hr/support
Europska poduzetnička mreža (EEN) http://een.ec.europa.eu/about/branches
42 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
kako bi se poboljšala zaštita ljudskog zdravlja i okoliša s obzirom na opasnosti koje mogu predstavljati kemikalije ukoliko se njima ne rukuje na ispravan način. U načelu, REACH uredba odnosi se na sve kemijske tvari, ne samo na one koje se primjenjuju u industrijskim procesima nego i na one koje rabimo u svakodnevnom životu.
rirajte svoje kemikalije 7
održa va j
te ur oj sv
egistraciju a žu ri
om
Pripremite registraciju kao IUCLID dosje
5 4
3 Pronađite svoje supodnositelje
n ra
6
Podnesite registracijski dosje
HAMAG-Bicro
Novi zajmovi za poduzetnike Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) osigurala je za poduzetnike dodatnih 150 milijuna kuna iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.2020. kroz financijski instrument ESIF Mali zajmovi. Povećanje inicijalne alokacije od 94 milijuna kuna rezultat je izuzetne potražnje za H A M AG -B I C R O - ov i m zajmovima u proteklom razdoblju. S obzirom na to, poduzetnicima je stavljena na raspolaganje ukupna omotnica u iznosu od gotovo 244 milijuna kuna. Financijski instrument ESIF Mali
Plinacro
Procijenite opasnosti i rizike
Planiranje transporta prirodnog plina
Organizirajte se sa supodnositeljima registracije
2 1
Upoznajte svoj portfelj
U suradnji:
ECHA-15-L-01-HR
zajmovi namijenjen je kreditiranju mikro, malih i srednjih subjekata malog gospodarstva uz povoljnije uvjete financiranja. Namjena zajmova ESIF je modernizacija i proširenje postojećeg poslovanja, zadržavanje postojećih i povećanje broja radnih mjesta, osnivanje obrta i trgovačkih društava te samozapošljavanje. (B.O.)
© Europska agencija za kemikalije, 2015.
U Zagrebu je prošli tjedan potpisan Memorandum o razumijevanju za Partnerstvo za razvoj mreže prirodnog plina Istočne Europe (NGP). Partnerstvo su utemeljili USAID, Energetska udruga Sjedinjenih Država (USEA) te operatori plinskih transportnih sustava (OTS) Istočne Europe kako bi se izgradio održivi institucijski kapacitet za razvoj i korištenje prvih zajedničkih
regionalnih modela planiranja transporta prirodnog plina. Memorandum su potpisali predstavnici Plinacra, AlbGasa (Albanija), BH-Gasa (BiH), Bulgartransgaza (Bugarska), GA-MA AD (Makedonija), Montenegro Bonusa (Crna Gora) te Ministarstva gospodarstva Kosova i USEA-e, dok su u ulozi promatrača bili Transgaz (Rumunjska) i Srbijagas (Srbija). Očekuje se da će se modeli koristiti za regionalnu analizu interne plinovodne infrastrukture, interkonekcija i regionalnih skladišnih kapaciteta potrebnih za ubrzanje procesa plinofikacije u Istočnoj Europi. (B.O.)
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 43
SVIJET FINANCIJA Skupština Europskog fonda za Jugoistočnu Eur
Fond može više investirati u Hrvatskoj Naše financiranje malih i srednjih poduzetnika te kućanstava s nižim prihodima promovira lokalni i regionalni prosperitet podržavajući one koji žele proširiti svoje poslovanje, educirati zaposlenike ili poboljšati životne uvjete, ocijenio je Christoph Tiskens piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr že stvaranju novih radnih mjesta te gospodarskom razvoju na tržištima gdje Fond posluje”, izjavio je Christoph Tiskens, predsjednik Upravnog odbora EFSE-a. Ocijenivši kako je Hrvatska izišla iz šestogodišnje krize, Tiskens je izrazio optimizam kad je riječ o povećanju aktivnosti EFSE-a u Hrvatskoj. “Namjeravamo promovirati mogućnosti i povećati ulaganja u Hrvatskoj te stoga i razgovaramo s lokalnim bankama”, dodao je. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić smatra da u Hrvatskoj ima prostora za više investicija Europskog fonda za Jugoistočnu Europu. “Naravno da je na Fondu odluka o tome gdje i koliko može investirati u Hrvatskoj. Dobro je to što se ovaj fond bavi financiranjem
2005. godine osnovan EFSE
924,3 mil € portfelj Fonda potkraj 2016.
više od
160.000 kredita
ukupne vrijednosti 1 mlrd € može trenutačno financirati
N
a Skupštini Europskog fonda za Jugoistočnu Europu (EFSE), održanoj prošloga tjedna u Splitu, razgovaralo se o mogućnostima stvaranja snažnijeg okruženja za razvoj start-upa i promoviranje mikro i malog poduzetništva. Na Skupštini su sudjelovali brojni guverneri narodnih banaka, vodeći rukovoditelji iz bankarskog sektora i mikrofinancijske industrije te glavni menadžeri iz lokalnih i međunarodnih razvojnih organizacija. Podsjetimo, taj fond osigurava mikrofinanciranje s više od milijardu eura vrijedne imovine, a primarno je usmjeren na mala poduzeća, stvaranje novih poslova i gospodarski rast.
Nova radna mjesta i gospodarski razvoj
“Naš fond ima ključnu ulogu u poboljšanju života u regijama u kojima posluje. Njegovo financiranje malih i srednjih poduzetnika te kućanstava s nižim prihodima promovira lokalni i regionalni prosperitet podržavajući one koji žele proširiti svoje poslovanje, educirati zaposlenike ili poboljšati životne uvjete. Naše usmjerenje na nova poslovanja također poma-
44 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
Namjeravamo promovirati mogućnosti i povećati ulaganja u Hrvatskoj, istaknuo je Tiskens malih, srednjih i mikro tvrtki. Proveli smo anketu među malim i srednjim tvrtkama kako bismo saznali njihove probleme u poslovanju i probleme u pristupu financiranju. Prema dobivenim rezultatima doznali smo da im pristup financijama nije glavni problem, ali je jedan od problema koji te tvrtke imaju. Glavni njihov problem je nedostatak kolaterala i nedostatak kapitala. Zbog toga ne mogu dobivati bankarske kredite. Ono što u pravilu rade jest to da se oslanjaju na vlastitu zaradu iz koje financiraju svoje širenje”, naglasio je Vujčić ističući kako već dugo upozorava na to da bi država mogla pomoći kroz jamstvenu podršku za kredite
opu
malim i srednjim tvrtkama korištenjem sredstava iz Europske unije.
Dosadašnje aktivnosti Fonda
Tijekom prošle godine EFSE i i njegova razvojna jedinica potpomogli su u organizaciji i promoviranju niza događaja koji podupiru razvoj poduzetnika, a pogotovo novih. Lanjskog studenoga Razvojna jedinica je održala prvo natjecanje za nove fintech tvrtke – Fincluders Startup Challenge, koji je privukao oko stotinu prijavitelja s proizvodima koji razvijaju financijsku uključivost, pri čemu je 15 finalista predstavilo svoje ideje stručnjacima u ovoj industriji u Berlinu. Kao pokretač financiranja za 860.000 malih poduzeća te stambenih kredita u vrijednosti od 5,9 milijardi eura, od svog osnutka EFSE je izravno pridonio poboljšanju pristupa financijama za stotine tisuća mikro i malih poduzetnika i kućanstava s niskim prihodima
na 16 tržišta Jugoistočne Europe i europske istočne susjedne regije. Otkako je osnovan 2005. godine, Fond je osigurao kredite go-
Glavni problem malih i srednjih tvrtki je nedostatak kolaterala i nedostatak kapitala, kazao je Vujčić tovo stotinu svojih partnerskih institucija za kreditiranje u regijama u kojima posluje. Na kraju 2016. godine, portfelj investicija EFSE-a iznosio je 924,3 milijuna eura koja su trenutačno na raspolaganju za financiranje više od 160.000 kredita s ukupnim volumenom od milijardu eura.
O EFSE-u
Sredstva se kanaliziraju kroz lokalne partnerske kreditne institucije Osnivač Europskog fonda za Jugoistočnu Europu je njemački KfW Entwicklungsbank (Njemačka razvojna banka), a dodatnu financijsku podršku dali su njemačko Federalno ministarstvo za gospodarsku suradnju i razvitak te Europska komisija. Cilj Fonda je briga za ekonomski razvoj i napredak u Albaniji, Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, BiH, Bugarskoj, Hrvatskoj, Makedoniji, Kosovu, Gruziji, Moldaviji, Crnoj Gori, Rumunjskoj, Srbiji i Turskoj. S obzirom na to
da je pristup financijskim sredstvima ključan faktor uspjeha u razvoju mikro, malih i srednjih poduzetnika, EFSE je usmjeren na pomaganje lokalnim financijskim sektorima u jačanju njihove mogućnosti da osiguraju odgovarajuće i održivo financiranje. Sredstva koja EFSE odobrava - većinom za mikro i male tvrtke, ali i za privatna kućanstva u obliku kredita za poboljšanje uvjeta stanovanja - kanaliziraju se kroz lokalne partnerske kreditne institucije.
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 45
SVIJET FINANCIJA PBZ CROATIA OSIGURANJE I VALAMAR RIVIERA
Zajednička ponuda za Helios Faros U ponudi PBZ Croatia osiguranje i Valamar Riviera predlažu plan restrukturiranja te petogodišnji plan ulaganja u turističku imovinu u visini od 650 milijuna kuna piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
P
BZ Croatia osiguranje za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i Valamar Riviera predali su zajedničku ponudu za ulaganje i dokapitalizaciju društva Helios Faros u stečaju iz Starog Grada s Hvara. Podsjetimo, Helios Faros je više desetljeća bio nositelj starigradske turističke ponude, a u stečaju se nalazi od veljače 2016. godine. Raspolaže kapacitetima kategoriziranim s dvije i tri zvjezdice, koji obuhvaćaju 1465 postelja u turističkim objektima hotela Arkada kategoriziranim s dvije i Lavanda s tri zvjezdice, apartmanima s dvije zvjezdice te kampa Jurjevac, koji je već neko vrijeme izvan komercijalne funkcije unatoč tome što je gotovo 20 posto njegovih kapaciteta u čvrstim objektima. U ponudi PBZ Croatia osiguranje i Valamar Riviera predlažu plan restrukturiranja te petogodišnji plan ulaganja u turističku imovinu u visini od 650 milijuna kuna. Kroz potpunu obnovu i izgradnju dvaju ljetovališta visoke kategorije kapaciteta oko 700 smještajnih jedinica, portfelj Helios Farosa bit će repozicioniran prema premium ponudi čime će i destinacija Stari Grad dobiti na atraktivnosti i prepoznatljivosti.
Posao za oko 500 radnika
Prema ovom planu, Helios Faros bi nakon obnove hotela Arkada i Lavanda zapošljavao oko 500 djelatnika. PBZ Croatia osiguranje i Valamar Riviera sudjeluju zajednički u ponudi, s time da će budući zadatak Valamar Riviere biti i upravljanje razvojem i poslovanjem Helios Farosa kroz model ugovora o upravljanju poslovnim objektima. PBZ Croatia osiguranje za upravljanje
Helios Faros je više desetljeća bio nositelj starigradske turističke ponude, a u stečaju se nalazi od veljače 2016. obveznim mirovinskim fondovima i Valamar Riviera ulazak u ovaj projekt vide kao potvrdu sinergije zajedničkog nastupa velikog institucionalnog investitora i strateškog investitora iz sektora turizma koji donosi operativna znanja, stručnost i rezultate. PBZ Croatia osiguranje i Valamar Riviera namjeravaju razvijati buduće poslovanje Helios Farosa u bliskoj suradnji s destinacijom Stari Grad i s ciljem daljnjeg prosperiteta cijelog otoka Hvara.
46 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
Ako stečajni vjerovnici prihvate ponudu PBZ Croatia osiguranja i Valamar Riviere, kreće se u izradu detaljnog stečajnog plana koji bi trebao omogućiti izlazak Helios Farosa iz stečaja i nastavak poslovanja. PBZ Croatia osiguranje dioničko društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, kao jedan od najvećih institucionalnih ulagača u Republici Hrvatskoj i regiji, upravlja trima obveznim mirovinskim fondovima s ukupnom imovinom pod upravljanjem od 14,1 milijarde kuna. Valamar Riviera iz Poreča vodeća je turistička kompanija u Hrvatskoj čija je vizija biti lider u odmorišnom turizmu i partner turističkim destinacijama u kojima posluje. U svojih 30 hotela i ljetovališta te 15 kamping ljetovališta duž jadranske obale može smjestiti oko 56.000 gostiju dnevno što čini oko 12 posto ukupnog kategoriziranog smještaja u Hrvatskoj. S više od tri milijarde kuna ulaganja u hrvatski turizam Valamar Riviera svrstava se među najveće investitore u turističkom sektoru.
Arena Hospitality Group predstavila sekundarnu ponudu dionica
Arena želi postati tržišni lider u Srednjoj i Istočnoj Europi
Sekundarnom ponudom dionica planira se prikupiti od 600 do 750 milijuna kuna novog kapitala od domaćih i inozemnih ulagača piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
A
rena Hospitality Group (Arena), koja je preuzela nekadašnji Arenaturist sa sjedištem u Puli, kompanija je koja posluje u Hrvatskoj, Njemačkoj i Mađarskoj. Njen portfelj sastoji se od 27 objekata u vlasništvu, suvlasništvu, najmu ili pod upravljanjem, s više od 10.000 smještajnih jedinica. Također ima i ekskluzivno pravo upravljanja i razvoja međunarodnog brenda Park Plaza u 18 zemalja Srednje i Istočne Europe. Prije devet godina započeo je poslovni odnos Arene i PPHE Hotel Grupe kada su toj kompaniji na međunarodnom natječaju dodijeljeni ugovori o upravljanju za Arenine smještajne objekte, čime je ta tvrtka postala najveći Arenin dioničar i neizravno drži 77,09 posto Areninog temeljnog kapitala. PPHE Hotel Grupa posluje pod dva različita brenda - Park Plaza Hotels&Resorts i art’otel, a trenutno se u portfelju te Grupe nalazi 39 hotela. Nakon što je u prosincu 2016. PPHE Hotel Grupa neizravno unijela 88 posto udjela u Sugarhill Grupu u zamjenu za 1.091.250 Areninih dionica, prošlog tjedna je u zagrebačkom hotelu Esplanade
predsjednik Uprave Arena Hospitality Groupa Boris Ivesha predstavio sekundarnu ponudu dionica. Time ta tvrtka, kako je rekao, planira prikupiti od 600 do 750 milijuna kuna novog kapitala od domaćih i ino ulagača. Očekuje se da će upisivanje novih dionica trajati do 25. svibnja, a raspon cijene je od 400 do 500 kuna po dionici. Ponuda je namijenjena institucionalnim ulagačima iz Hrvatske i inozemstva kao i malim ulagateljima u Hrvatskoj. Postojeći dioničari moći će upisati i uplatiti nove dionice u skladu sa svojim postojećim udjelom u temeljnom kapitalu Arena Hospitality Groupa i sukladno pravilima alokacije u ponudi. Zajednički voditelji izdanja i knjige upisa su Interkapital vrijednosni papiri, UniCredit Bank AG London Branch i Zagrebačka banka.
Dinamična hotelska grupacija
“Želimo ubrzati plan kapitalnih investicija Grupe kako bismo obnovili niz smještajnih objekata u Hrvatskoj i financirali širenje Grupe u Srednjoj i Istočnoj Europi. Osim toga, tu je i korištenje opcije stjecanja preostalog 12-postotnog udjela
u društvu Sugarhill Investments B.V., uz snošenje pripadajućih troškova transakcije, te time neizravno stjecanje cjelokupnog hotelskog poslovanja Grupe u Njemačkoj i Mađarskoj. Ovisno o okolnostima, provest će se refinanciranje duga te postizanje povoljnijih uvjeta financiranja”, istaknuo je Ivesha. Dodao je kako je Grupa ove godine završila preuređenje Hotela Holiday te dvaju nogometnih terena u sklopu Hotela Park Plaza Belvedere Medulin. Do početka ovogodišnje ljetne sezone očekuje se dovršetak izgradnje trećeg bazena toga hotela i nove zgrade recepcije u Kampu Stupice. Uz to, Grupa već ima planove za obnovu turističkog naselja Ai Pini Resort, Kampa Kažela i Hotela Brioni, u ukupnom iznosu od oko 382 milijuna kuna. U slučaju uspješne ponude Grupa očekuje da će započeti sva tri projekta u četvrtom tromjesečju ove ili početkom sljedeće godine. Osim toga, u planu je povećanje broja mobilnih kućica koje ima u vlasništvu. Sve će to, kako je naglasio Ivesha, omogućiti nastavak transformacije Arene u dinamičnu hotelsku grupaciju i tržišnog lidera na području Srednje i Istočne Europe.
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 47
vijesti
svijet financija Tržište novca Zagreb
Obustava povećanja temeljnog kapitala Đuro Đaković Grupa izvijestila je dioničare i javnost o obustavi postupka povećanja temeljnog kapitala na temelju odluke Glavne skupštine od 21. ožujka. Do obustave je došlo uslijed nemogućnosti dostizanja minimuma izdanja od pet milijuna dionica, a zbog poteškoća u funkcioniranju tržišta kapitala u Hrvatskoj, izazvanog značajnim financijskim poremećajima. Ipak, Uprava je donijela odluku o sazivanju Glavne skupštine s ciljem nastavka procesa dokapitalizacije, kako bi se pozitivni procesi i postignuta razina poslovanja mogli neometano nastaviti u budućnosti.
Dividenda od sedam kuna
Nastavlja se razdoblje visoke likvidnosti Na novčanom tržištu i dalje prevladava iznimno visoka ponuda novca. U ovom razdoblju dnevni višak likvidnosti u sustavu premašuje iznos od 14,5 do 15 milijardi kuna. U takvim uvjetima potražnja za kratkoročnim pozajmicama na Tržištu novca vrlo je skromna kao i međusobno trgovanje sudionika, a kratkoročne pozajmice se ugovaraju uz vrlo nisku kamatnu stopu. Početkom svibnja na redovitim tjednim repo aukcijama Hrvatske narodne banke povučeni iznos repo kredita iznosio je tek 50 milijuna kuna, a zadnja dva tjedna za redom sudionici nisu pokazali interes za povlačenjem dodatne likvidnosti koja se može dobiti po vrlo povoljnim uvjetima. Za ovaj tjedan najavljena je aukcija trezorskih zapisa na kojoj Ministarstvo financija planira izdati 350 milijuna kunskih trezorskih zapisa i 10 milijuna eurskih trezorskih zapisa, što je nešto ma-
nje od iznosa koji je na dospijeću. Na aukciji se planiraju izdati trezorski zapisi na rok od godine dana. Kako sustav obiluje viškovima, za pretpostaviti je da će se prinosi zadržati oko postojećih razina. Nastavlja se razdoblje visoke likvidnosti sustava uz nisku potražnju za pozajmicama i iznimno visoku ponudu viškova kuna. Na novčanom tržištu trguje se po izuzetno niskim kamatnim stopama što pogoduje potencijalnim korisnicima kratkoročnih pozajmica. Za sada nema nikakvih naznaka promjena odnosa na tržištu.
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
u mil. kn
Ponuda
Promet
400
0,8
300
0,6
200
0,4
100
0,2
15.5.
16.5.
17.5.
18.5.
19.5.
8.5. - 12.5.2017.
u% 1,0
0
Prehrambena tvrtka Podravka iz Koprivnice objavila je na Zagrebačkoj burzi poziv za Glavnu skupštinu koja se održava 30. lipnja. Na Glavnoj skupštini bi, među ostalim, trebala biti donesena odluka o isplati dividende od sedam kuna po dionici, u bruto iznosu. Dividenda će se isplatiti dioničarima koji su upisani u depozitoriju Središnjeg klirinškog depozitarnog društva na 30. dan nakon dana održavanja redovne Glavne skupštine Podravke.
Potražnja
500
0,0
pon.
uto.
12.5. - 19.5.2017.
sri.
čet.
pet.
Hrvatsko devizno tržište
Kuna ojačala u odnosu na dolar Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od proteklog ponedjeljka do petka u odnosu na euro oslabjela za 0,3 posto. Domaće platno sredstvo oslabjelo je i u odnosu na švicarski
valuta
srednji tečaj za devize
AUD australski dolar
4,968819
CAD kanadski dolar
4,915691
JPY japanski jen (100)
5,988873
CHF švicarski franak
6,835318
GBP britanska funta
8,687464
USD američki dolar
6,676016
EUR euro
7,447763
Izvor: HNB
primjena od 20.5.2017.
48 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
EUR
15.5. 16.5. 17.5. 18.5. 19.5.
franak za 0,6 posto. S druge strane, kuna je u usporedbi s američkim dolarom ojačala za 1,5 posto.
7,47 7,46
USD
6,800 6,775
CHF
6,900 6,875
7,45
6,750
6,850
7,44
6,725
6,825
7,43
6,700
6,800
7,42
6,675
6,775
15.5. 16.5. 17.5. 18.5. 19.5.
15.5. 16.5. 17.5. 18.5. 19.5.
vijesti Međunarodno tržište kapitala Novi prostor za laboratorij
Većina indeksa umanjila vrijednost Na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna trgovalo se oprezno zbog globalnog kibernetičkog napada i, među ostalim, određenih političkih poteza predsjednika SAD-a Donalda Trumpa (smjena direktora FBI-ja, medijski napisi o otkrivanju strogo povjerljivih informacija ruskom ministru vanjskih poslova...) koji su kod ulagača ulili strah od odgađanja njegovih planova o poreznoj reformi i povećanju potrošnje. Ulagače nije ohrabrio ni podatak o rastu industrijske proizvodnje u Sjedinjenim Američkim Državama. Sredinom tjedna tek blagi optimizam vratili su im dobri kvartalni poslovni rezultati kompanija. A većina promatranih burzovnih indeksa je umanjila vrijednost na tjednoj razini. Indeks Pariške burze CAC40 bio je manji za 1,9 posto, a frankfurtski DAX za 1,5 posto. Pad vrijednosti od 1,2 posto zabilježio je i američki Dow Jones. Indeks Tokijske burze Nikkei bio je manji za 1,4 posto, a tehnološki indeks Nasdaq za 0,9 posto. S druge pak strane, indeks Londonske burze FTSE uvećao je vrijednost za 0,2 posto.
7650 7600
21100
FTSE 100
7550
20900
7500
20800
7450
20700
7400
20600
15.5. 16.5. 17.5. 18.5. 19.5. 6250 6200
NASDAQ
5400
6100
5350
6050
5300
6000
5250
15.5. 16.5. 17.5. 18.5. 19.5.
12900
CAC40
5450
15.5. 16.5. 17.5. 18.5. 19.5. 20000
DAX
NIKKEI 225
19900
12800
19800
12700
19700
12600
19600
12500
19500
15.5. 16.5. 17.5. 18.5. 19.5.
Mirovinski fondovi
fond
Mirex u padu
15.5. 16.5. 17.5. 18.5. 19.5. 5500
6150
13000
Dow Jones
21000
datum
15.5. 16.5. 17.5. 18.5. 19.5.
vrijednost (kn)
promjena (%)
2016 (%)
Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A
Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 231,5744 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se pad od gotovo 0,7 posto. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 127,7703 boda, a Mirexa C 118,6642 boda. MIREX - tjedni 0,0%
MIREX A
18.05. 127,77030
-0,2796
0,13
AZ - A
18.05. 128,49320
-0,1845
-0,01
Erste Plavi - A
18.05. 127,34490
-0,4090
-0,79
PBZ CO - A
18.05. 130,91940
-0,3089
0,08
Raiffeisen OMF - A 18.05. 125,04070
-0,3735
0,95
kategorija B MIREX B
18.05. 231,57440
-0,1967
-0,87
AZ - B
18.05. 231,70950
-0,1835
-1,49
Erste Plavi - B
18.05. 242,35370
-0,1437
0,02
PBZ CO - B
18.05. 215,48220
-0,1891
-1,21
Raiffeisen OMF - B 18.05. 235,23670
-0,2419
-0,36
kategorija C
-0,2%
MIREX C
18.05. 118,66420
-0,1670
0,48
AZ - C
18.05. 115,70770
-0,1217
0,55
-0,6%
Erste Plavi - C
18.05. 118,81240
-0,1253
0,31
-0,8%
PBZ CO - C
18.05. 118,15670
-0,1614
0,13
Raiffeisen OMF - C 18.05. 122,28520
-0,2290
0,66
-0,4%
15.5.
16.5.
17.5.
18.5.
MIREX - mjesečni
Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF
0,6%
Raiffeisen DMF
18.05. 225,46070
-0,3884
-0,51
0,2%
AZ Profit
18.05. 253,95090
-0,1770
-4,08
0,0%
Croatia osiguranje 18.05. 156,73150
0,4%
-0,1178
-0,96
-0,2286
-0,40
18.05. 204,43380
-0,2842
-0,76
Erste Plavi Protect 18.05. 193,99770
-0,0954
-0,14
-0,2%
AZ Benefit
18.05. 246,26430
-0,4%
Erste Plavi Expert
-0,6% 18.4.
25.4.
3.5.
10.5.
18.5.
Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda dobio je novi prostor za rad. S najmodernijom opremom koju zahtijevaju nove analitičke metode smješten je u Hrušćici, a prostire se na 2000 četvornih metara. S obzirom na sve zahtjevniji program ispitivanja kvalitete površinskih, podzemnih i otpadnih voda, novi smještaj je bio nužan. U izgradnju objekta uloženo je 47 milijuna kuna, dok u ovoj godini namjeravamo uložiti još dodatnih 10 milijuna kuna u opremu, istaknuo je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.
Centar za uređenje interijera Polaganjem kamena temeljca u Vodnjanu je svečano obilježen početak radova na izgradnji novog prodajnog centra Lesnine XXXL u Hrvatskoj, ujedno i prvog u Istarskoj županiji. Istra će tako dobiti najmoderniji centar za uređenje interijera. Prodajni centar Lesnine XXXL Vodnjan-Dignano prostirat će se na površini od 22 četvorna metra. Njegovo dovršenje i otvorenje planirano je za početak 2018. godine. Vrijednost investicije iznosi 20 milijuna eura, a radno mjesto pronaći će 120 osoba.
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 49
vijesti
svijet financija BURZA
Obogaćivanje hotelske ponude Obitelj Petrović, vlasnici hotela Villa Magdalena u središtu Krapinskih Toplica, uložila je dva milijuna eura u povećanje smještajnih kapaciteta, obogaćivanje wellness ponude s unutarnjim bazenom, proširivanje restorana i prostora za poslovne grupe. Ovo ulaganje, čime se od početka lipnja povećava kvaliteta ponude tog obiteljskog hotela s četiri zvjezdice, financirano je vlastitim sredstvima, ali i kreditom. Villa Magdalena je otvorena 2009. godine. U tome razdoblju u hotel je uloženo više od 3,5 milijuna eura.
Rast premija osiguravatelja
Prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za travanj, društva za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 3,3 milijarde kuna, što predstavlja rast od 1,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 68,65 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 2,29 milijardi kuna i više je dva posto. Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 1,05 milijardi kuna, te bilježi pad od 0,79 posto. U ukupnoj premiji životna osiguranja sudjeluju sa 31,35 posto.
Crobexi crveni, promet i dalje mršav jun kuna sakupilo je sedam izdanja, dok je 13 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, zabilježili su, drugi tjedan za redom, pad i zadržali se na razinama najnižima od rujna 2016. Crobex je pao za 1,27 posto na 1.861,19 bodova. Crobex10 je umanjen za 1,28 posto i tjedan je zaključio na 1.102,76 bodova. Sektorski indeksi su tjedan zaključili u rasponu od -5,54 posto koliko je pao CROBEXtransport do +3,47 posto koliko je uvećan CROBEXkonstrukt. Obveznički indeksi su ZAGREBAČKA BURZA tjedan zaključili padom: CROBIS je THE ZAGREB STOCK EXCHANGE umanjen za 0,11 posto, a CROBIStr za UKUPAN TJEDNI PROMET: 146.071.052,93 kn 0,03 posto. Najtrgovanije je redovno TJEDNI DIONIČKI PROMET: 36.605.607,86 kn izdanje Adris Grupe s prometom od index zadnja vrijednost tjedna promjena 11,1 milijun kuna, od čega se 10,7 miCROBEX 1.861,1900 -1,27% lijuna odnosi na blok promet, a cijena CROBEX10 1.102,7600 -1,28% njegovih dionica uvećana je za 2,62 CROBIS 108,7971 -0,11% posto na 583 kune. Dionicama ValaCROBIStr 159,7691 -0,03% mar Riviere je ostvaren promet od 6,7 milijuna kuna, a cijena im je smanjeTop 10 tjedna zadnja na za 0,27 posto, na 40,22 kune. HT promet po prometu promjena cijena bilježi tjedni promet nešto veći od 3,8 +2,62% 583,00 11.100.324,08 Adris grupa d.d. - red. milijuna kuna i pad cijene dionice za -0,27% 40,22 6.698.540,86 Valamar Riviera d.d. 1,75 posto na 168 kuna. Porast cijene -1,75% 168,00 3.850.907,72 HT d.d. dionice bilježi tri od 10 najlikvidni-1,70% 462,00 2.140.732,57 Adris grupa d.d. - povl. jih izdanja. Dobitnik tjedna je Kraš s -1,44% 171,50 1.607.229,23 AD plastik d.d. rastom cijene od 10,57 posto na 520 -1,15% 771,03 1.435.755,60 Atlantic grupa d.d. +0,76% 800,00 1.096.913,14 kuna i prometom od 865.000 kuna. Končar - EI d.d. +10,57% 520,00 864.784,98 Kraš d.d. Slijedi redovno izdanje Adrisa (+2,62 -1,81% 1.297,05 769.428,26 Ericsson Nikola Tesla d.d. posto) pa nakon njega Končara EI čije -7,49% 370,03 674.788,95 Atlantska plovidba d.d. su dionice poskupjele za 0,76 posto na 800 kuna, a njima je ostvaren pro10 dionica tjedna zadnja met od 1,1 milijun kuna.Cjenovni pad promet s najvećim rastom cijene promjena cijena bilježi sedam izdanja. Najveći minus +72,51% 345,01 345,01 Bilokalnik-IPA d.d. zabilježila je Atlantska plovidba kojoj +29,34% 6,48 239,99 J&T banka d.d. je cijena smanjena za 7,49 posto na +26,32% 12,00 45.072,00 ZAIF Proprius d.d. 370,03 kune, a njenim je dionicama +21,21% 8,00 12.776,21 Puljanka d.d. protrgovano 675.000 kuna. Ericsson +18,72% 15,60 48.034,92 Petrokemija d.d. NT je tjedan zaključio cijenom od +11,54% 569,00 237.185,33 HPB d.d. +10,57% 520,00 864.784,98 1297,05 kuna, što je pad od 1,81 poKraš d.d. +10,00% 385,00 1.540,00 Viro tvornica šećera d.d. sto, a ostvario je promet od 769.000 +9,41% 80,00 1.200,00 PIK d.d. kuna. Idući je HT (-1,75 posto), a nakon +9,00% 6,54 9.375,19 Karlovačka banka d.d. njega povlašteno izdanje Adris Grupe s padom od 1,70 posto, zadnjom cije10 dionica tjedna zadnja nom od 462 kune i prometom od 2,1 promet s najvećim padom cijene promjena cijena milijun kuna. -56,74% 13,00 169,00 Spačva d.d. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -53,06% 230,01 1.150,05 Hoteli Jadran d.d.
Ulagači na Zagrebačkoj burzi su proteklog tjedna bili nešto aktivniji nego tjedan prije, iako je promet zadnjih nekoliko tjedana općenito oslabio. Redovni dionički promet uvećan je za tek 4,9 milijuna kuna na 36,6 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 19,6 milijuna kuna prometa ili 53 posto ukupnog redovnog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -7,49 do +10,57 posto. Promet veći od mili-
Zvečevo d.d. Olympia Vodice d.d. Koka d.d. Jadroplov d.d. Proficio d.d. RIZ-odašiljači d.d. Auto Hrvatska d.d. Uljanik Plovidba d.d.
50 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
-30,00%
35,00
-28,57%
140,01
17.134,20 420,03
-22,50%
155,00
620,00
-12,09%
29,00
12.430,01
-9,83%
21,10
22.807,40
-9,58%
60,31
21.177,23
-8,70%
630,00
62.522,37
-7,95%
139,00
113.407,72
vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Uspješan početak godine
Prevladali gubitnici Od 83 otvorena investicijska fonda, protekloga tjedna rast je zabilježilo njih 20, pala su 62, a jedan fond nije imao postotne promjene. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom, šest su mjesta zauzeli novčani, dva obveznički, te po jedno mjesto dionički i mješoviti fond. Od 27 dioničkih fondova porastao je samo *ZB aktiv, za 0,40 posto. Najznačajniji pad je zabilježio Platinum Blue Chip, za 2,96 posto. Šest od sedam posebnih fondova je zabilježilo pad, a Raiffeisen zaštićena glavnica bilježi tjedan bez postotne promjene. Gubitnike predvodi ZB Fu-
ture 2030 kojem je vrijednost udjela umanjena za 1,38 posto. Od 14 mješovitih fondova porastao je samo *ZB global, za 0,03 posto. Addiko Balanced je pao za 1,56 posto. Od 15 obvezničkih fondova porasli su PBZ Short term bond, za 0,10 posto, dok najveći minus bilježi Neta Emerging Bond kojem je vrijednost umanjena za 1,27 posto. Rast vrijednosti je zabilježilo 16 od 20 novčanih fondova. Najveći dobitnik s rastom od 0,42 posto je PBZ Euro Novčani. Neta MultiCash, Raiffeisen euroCash i Raiffeisen Cash su pali za 0,01 posto. [Iva Skorin]
Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)
valuta
od 11.5.2017. do 18.5.2017. godine vrijednost udjela
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 20,8576 Addiko Growth € 12,0031 ZB trend $ 170,1911 KD Prvi izbor kn 15,0462 ZB euroaktiv € 148,5232 Capital Breeder kn 100,8120 KD Europa € 130,4951 PBZ Equity fond € 11,8427 HPB Dionički kn 114,6783 Erste Adriatic Equity € 90,8121 Neta Global Developed kn 85,7601 ZB aktiv kn 118,2821 InterCapital SEE Equity € 110,2245 Platinum Global Opportunity $ 15,5681 KD Nova Europa kn 5,8748 OTP indeksni kn 44,7497 Platinum Blue Chip € 108,9938 Neta Frontier kn 495,8590 OTP Meridian 20 € 101,2636 A1 kn 90,0500 Alpen.Special Opportunity kn 157,0009 Neta New Europe kn 58,8176 KD BRIC € 84,6829 KD Energija kn 8,4628 ZB BRIC+ € 105,1750 Allianz Equity € 165,3808 USA Blue Chip $ 20,0000 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 120,8400 Raiffeisen Harmonic € 107,0700 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1600 ZB Future 2025 € 105,3920 ZB Future 2030 € 104,8748 ZB Future 2040 € 104,9808 ZB Future 2055 € 105,4398 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 164,3867 PBZ Global fond € 15,3614 Addiko Balanced € 13,7181 KD Balanced kn 132,8962 HPB Global kn 104,3739 OTP uravnoteženi € 15,8033
tjedna promjena [%]
-2,25 -2,26 -1,33 -2,37 -0,94 -0,60 -1,25 -1,02 -1,33 -1,37 -1,93 0,40 -1,03 -1,64 -1,82 -1,48 -2,96 -0,77 -0,64 -0,97 -2,56 -0,94 -2,45 -2,92 -0,50 -1,61 N/A -1,32 -0,71 0,00 -1,12 -1,38 -1,34 -1,34 0,03 -1,25 -1,56 -0,98 -0,47 -0,26
vrijednost udjela
tjedna promjena [%]
Allianz Portfolio kn 164,6258 PBZ Conservative 10 fond € 113,8393 You Invest Active € 102,8471 You Invest Balanced € 103,5439 You Invest Solid € 103,9725 PBZ Flexible 30 fond € 103,4325 OTP Absolute € 97,1391 InterCapital Income Plus € 101,9563 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 194,3536 Addiko Conservative € 14,7043 Raiffeisen Bonds € 177,9600 PBZ Bond fond € 132,6266 InterCapital Bond € 215,8636 HPB Obveznički € 161,6080 Neta Emerging Bond kn 83,0955 Erste Adriatic Bond € 120,3310 Raiffeisen Classic € 106,6500 PBZ Short term bond fond kn 102,4844 PBZ Dollar Bond fond $ 104,2760 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 101,5349 Erste Local Short Term Bond kn 100,0321 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,0888 OTP Short-term bond € 99,9970 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4796 ZB plus kn 175,9246 ZB europlus BE € 150,7454 ZB europlus BK € 150,7454 PBZ Euro Novčani € 136,0450 Raiffeisen Cash kn 158,0800 Erste Money kn 151,7892 Addiko Cash kn 152,6132 PBZ Dollar fond $ 132,9858 HPB Novčani kn 143,9505 OTP novčani fond kn 133,3563 InterCapital Money kn 130,4621 Locusta Cash kn 1370,0827 Allianz Cash kn 118,5895 Erste Euro-Money € 116,2276 Auctor Cash kn 111,4670 Raiffeisen euroCash € 106,0200 HPB Euronovčani € 106,4553 Neta MultiCash kn 107,1680 OTP euro novčani € 102,1113
-0,95 -0,11 -0,63 -0,30 -0,02 -0,32 -0,06 -0,28
naziv(fond)
valuta
0,06 -0,21 -0,01 -0,03 -0,07 -0,09 -1,27 -0,06 -0,03 0,10 -0,04 -0,05 -0,00 -0,00 N/A -0,00 0,00 0,00 0,00 0,42 -0,01 0,00 0,02 0,02 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 0,07 0,01 -0,01 0,00 -0,01 0,01
Ukupni prihodi Allianz Grupe u prvom tromjesečju iznosili su 36,2 milijarde eura i u odnosu na one ostvarene u istom razdoblju 2016. godine (35,4 milijarde eura) bili su veći za 2,5 posto. Operativna dobit skočila je za 9,4 posto na 2,9 milijardi eura, ponajviše zahvaljujući odličnim rezultatima segmenata životnih i zdravstvenih osiguranja te upravljanja imovinom. Potvrđena je i prognoza operativne dobiti za 2017. godinu u iznosu od 10,8 milijardi eura, plus/minus 500 milijuna eura.
Konsolidirana dobit 220 milijuna eura Raiffeisen Bank International AG (RBI) u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvario je konsolidiranu dobit u visini od 220 milijuna eura, što je povećanje za 134 milijuna eura u odnosu na četvrto tromjesečje 2016. godine. Istovremeno, neto prihod od kamata pao je za sedam posto ili 61 milijun eura, na 796 milijuna eura. Opći troškovi poslovanja iznosili su 815 milijuna eura, što je niže za četiri posto ili 33 milijuna eura. Neto rezervacije za potencijalne gubitke snižene su za 177 milijuna eura, na 80 milijuna eura.
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 51
knjigometar Primo Levi
Utopljenici i spašeni Fraktura
Kroz 19 priča pratimo emocionalni put junakinje počevši od nepouzdanih sjećanja na rano preminulu majku, preko djetinjstva s ocem alkoholičarem, baka i djedova koji umiru pred njenim očima, zemlje koja se raspada do otkrivanja seksualnosti i egzistencijskih briga. Kroz sve priče kao da se provlači motiv majke poput sveprisutnog spiritus movensa koji nas provodi kroz emocionalni život junakinje, ali i upoznaje s predratnim, ratnim i poratnim Sarajevom, Šidom kao mjestom izbjeglištva, hospitalizacijom u psihijatrijskoj bolnici...
Krsto Skazlić
Kapetan Mačak Dugobrki i njegov sin Mačak Mali V.B.Z.
Riječ je o esejima o čovjeku, stvaratelju povijesti i njenoj žrtvi. Govore o ljudima koji su u vrtlogu holokausta spasili život ili vlastitu savjest. Rijetko kada i jedno i drugo. O ljudima koji su se u abnormalnim prilikama moralno utapali na raznolike načine, katkad bezazleno, katkad zločinački, ali i o abnormalnim prilikama u kojima je, začudo još bilo moguće donositi moralne odluke. Na koncu, iza svega stoji odluka pojedinca, bila moralna, bila zločinačka, bila banalna. Ili ona najgora: zločinačka koja je sebe uspjela uvjeriti da je moralna. To je fašizam - ljudski produkt. Lejla Kalamujić
Zovite me Esteban Sandorf
“Čija je ovo kuća?”, upita Tihana djeda šećući rivom. Djed joj kao iz topa odgovori: “Kapetana Mačka Dugobrkog”. I tako počinje priča o mačku koji odlazi na brod. Prošle su godine, a Mačak Dugobrki postao je kapetan i ima sina, mornara Mačka Malog koji se sprijatelji s princezom Oradom, izaslanicom podmorskog cara. Car i princeza zabrinuti su zbog onečišćenja mora i ljudske nebrige za stanovnike Podmorja. Mačak Mali, Orada i njihovi prijatelji psi dalmatinci Jere i Bere i Dupin Brzi odluče organizirati akcije čišćenja mora...
52 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
Erica Fischer
Aimée & Jaguar Mediart International
Baba Dunja se vraća u svoje rodno selo u blizini Černobila, ne obazirući se na upozorenja vlasti. Sa šačicom starih ljudi, ona usred zone smrti gradi novi život. U zdencima ima vode, katkad dođe i struja, a voće i povrće uzgajaju sami. Ptice su glasnije nego igdje drugdje, a mrtvi znaju navratiti na čaj. Smrtno bolesni Petrov ljulja se u mreži i čita ljubavne pjesme, bračni par Gavrilov igra šah, mljekarica Marja flertuje sa stogodišnjakom Sidorovim, a baba Dunja piše pisma svojoj kćeri Irini i unuci Lauri. A onda se u selu pojave stranci...
Benjamin Hoff
Tao mede Pooha Planetopija
Knjiga govori o potresnoj ljubavnoj priči ekstravagantne Židovke Felice Schragenheim (Jaguar) i supruge nacističkog vojnika, uzorne Njemice Lilly Wust (Aimée), dajući intimistički portret odnosa dviju žena koje su se zbližile pod najnevjerojatnijim okolnostima. Autorici je ovu priču ispričala sama Lilly Wust. Osim što je živo svjedočanstvo i političko-društveni prikaz kontroverznog života Berlina za vrijeme nacističke vladavine, ova je knjiga iznad svega testament jedne ljubavi koja je prkosila užasu vremena. Alina Bronsky
Posljednja ljubav babe Dunje Naklada Ljevak
Medo Winnie zvani Pooh, posve je osobit medo koji sve čini na osobit način zbog čega je najomiljeniji medo na svijetu. Poohov način, kako nam predočava Hoff, vrlo je blizak kineskim načelima taoizma. U ovoj knjižici medo Pooh i njegovi prijatelji, Praščić, Zeko, Sova, Njar i Tiger poslužili su kao predložak za ljudske karaktere. Upravo zbog te jednostavnosti i neposrednosti kojima je Hoff uspio živo oslikati ljudsku prirodu i filozofska načela taoizma, ova je kultna knjižica već više od 90 godina omiljena čitateljima diljem svijeta.
pST!
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
Rublje Nostro, Čakovec, www.nostro.hr. Tvrtka nudi kvalitetno donje rublje iz vlastite proizvodnje. Kontakt: Nataša Ilić, natasa@nostro.hr,+385 40865229, +385 98290366. PEHD cijevi Drnišplast, Drniš, www.drnisplast.hr. Tvrtka je proizvođač PEHD cijevi za opskrbu pitkom vodom, navodnjavanje, odvodnju, kanalizaciju, transport plina, zaštitu, telekomunikacije i marikulturu. Polietilenske cijevi proizvodi od 1970. godine i jedan je od prvih proizvođača plastičnih cijevi u ovom dijelu Europe. Drnišplast posluje u skladu s normama ISO 9001 i ISO 14001, a posjeduje i certifikat DVGW za cijevi za opskrbu pitkom vodom i transport plina. PEHD cijevi izvozimo u Sloveniju, Italiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Švedsku, Norvešku. Kontakt: Tomislav Tomić, tomislav. tomic@drnisplast.hr, +385 22886650, +385 981763388. Hidraulični cilindri Hydromat, Ivanec, www.hydromat.hr. Tvrtka za projektiranje, konstruiranje i proizvodnju hidrauličnih cilindara i hidraulične opreme sa 25-godišnjim iskustvom u poslovanju na tom području. Pored proizvodnje hidrauličnih cilindara, prema standardima ISO 6020/2, ISO 6022, ISO 6020/1, ISO 3320, proizvodi i zavarene tipova cilindara. U proizvodnom programu imaju i hidraulične amortizere za različite namjene. Kao posebno značajno područje korištenja hidraulike tvrtka je razvila i proizvela
IZBOR IZ NADMETANJA
Hydrokaret i Hydrolift, specijalne transportere za transport i manipulaciju jedrilica, glisera, jahti te drugih plovila. Tvrtka također proizvodi i Hydropres kontejner - prijenosni kontejner s hidrauličnom prešom za ambalažni i komunalni otpad. Proizvodi i regulacijske ventile i elektrohidraulična upravljanja za ventile velikih protoka. Kontakt: Krešimir Canjuga, kresimir.canjuga@hydromat.hr, 042/781 528. Klesarske usluge Klesarstvo Grgić, Gornji Stupnik, www.klesarstvo-grgic.hr. Tvrtka se bavi izradom nadgrobnih spomenika, prozorskih klupčica, stepenica te njihovom montažom. Bavi se i uređenjem interijera i eksterijera od prirodnog granita i mramora te umjetnog kamena. Kontakt: Darja Pezer, info@klesarstvo-grgic.hr, 01/6588 822. Industrijski strojevi i rezervoari Industrijski aparati i fina obrada metala, Mursko Središće, www.iaf.hr. Tvrtka se bavi izradom industrijskih strojeva, reaktora, rezervoara i ostalih posuda koje se koriste u kemijskoj, prehrambenoj, farmaceutskoj i papirnoj industriji. Matična tvrtka iz Austrije već niz godina uspješno djeluje kao proizvođač uređaja, a oznaka poduzeća nalazi se na uređajima diljem svijeta. Logo tvrtke IAF je već postao oznaka marke u području gradnje industrijskih uređaja. Sistem kvalitete sigurnosti tvrtke odgovara ASME Codu, koji čak stoji iznad zahtjeva koje postavlja ISO 9000. Svi visokovrijedni proizvodi napravljeni su po tim zahtjevima kvalitete. Kontakt: Silvija Bobičanec, office@iaf.hr, +385 40544450.
Hrvatska
Usluge savjetovanja
Hitna medicinska pomoć Osječko-baranjske županije nabavlja šest vozila za hitnu medicinu. Procijenjena vrijednost nabave je 2,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 14. lipnja.
Državni hidrometeorološki zavod traži uslugu savjetovanja u provedbi projekta AIRQ (projekt proširenja i modernizacije državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka). Procijenjena vrijednost je četiri milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 19. lipnja.
Vozila
za četverogodišnje razdoblje. Procijenjena vrijednost je 1,5 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 13. lipnja. Kasko osiguranje
Ministarstvo kulture Crne Gore nabavlja usluge potpunog autokasko osiguranja. Rok dostave ponuda je 29. svibnja.
Uredski materijal
Fina nabavlja uredski materijal. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 625.000 kuna. Rok dostave ponuda je 5. lipnja. Gume Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr
Promet Split nabavlja gume za autobuse. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 5. lipnja.
Sistematski pregledi
Vozila
Hrvatska elektroprivreda nabavlja usluge sistematskih pregleda radnika. Procijenjena vrijednost je 506.000 kuna. Rok dostave ponuda je 31. svibnja.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH nabavlja motorna vozila. Rok dostave ponuda je 1. lipnja. Klima-uređaji
REGIJA
Montažni i varilački radovi
Plinovodi iz Ljubljane traže montažne i varilačke radove
Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo nabavlja klimauređaje. Rok dostave ponuda je 30. svibnja.
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 53
stečajevi, nekretnine, dražbe
Prodaju se kuće, stanovi, pašnjaci... Kuća i dvorište, ukupne površine 3028,34 četvorna metra, Brdovec, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 950.000 kuna. Dražba se održava 23. svibnja u 10.30 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Stan u prizemlju koji se sastoji od četiri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, WC-a i hodnika, ukupne površine 84,15 četvornih metara, Šibenik, Šibensko-kninska županija, procijenjene vrijednosti 635.331,65 kuna. Dražba se održava 24. svibnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Šibeniku. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 20 posto. Šuma, ukupne površine 25.587 četvornih metara, Pazin, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 84.000 kuna. Dražba se održava 24. svibnja u 13 sati na Trgovačkom sudu u Splitu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od početne prodajne cijene. Sve informacije na brojeve telefona: 021/340 451 ili 021/340 456, 340 412, 340 413 i 340 431.
Kuća, dvorište i pašnjak, ukupne površine 1337,94 četvorna metra, Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 578.081,29 kuna. Dražba se održava 26. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Zlataru, Stalna služba u Zaboku. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Pašnjak, ukupne površine 2665 četvornih metara, Pag, Zadarska županija, procijenjene vrijednosti 52.528,80 kuna. Dražba se održava 26. svibnja u 10 sati na Općinskom sudu u Zadru. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su na dan ročišta dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine, tj. iznos od 2.626,44 kune. Stan u potkrovlju, ukupne površine 60,9 četvornih metara, Ogulin, Karlovačka županija, procijenjene vrijednosti 121.480 kuna. Dražba se održava 29. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu. Nekretnine se ne mogu prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, tj. iznosa od 40.493,33 kune. Jamčevina iznosi 6074 kune i uplaćuje se na račun Općinskog suda u Karlovcu, najkasnije na dan održavanja ročišta. Razgledavanje moguće 26. svibnja, od 8 do 9 sati, ali je potrebno dva dana prije kontaktirati sudskog ovršitelja na broj telefona: 047/819 146.
u Vinkovcima. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.
Stan, ukupne površine 90 četvornih metara, Metković, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 487.887,44 kune. Dražba se održava 29. svibnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Dubrovniku, Stalna služba u Metkoviću. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje moguće svakog dana do dana održavanja ročišta za prodaju uz prethodnu najavu ovom sudu. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine.
Stan, ukupne površine 70,42 četvorna metra, Zagreb (Šestinski dol), procijenjene vrijednosti 602.462,81 kunu. Dražba se održava 25. svibnja u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za manje od 401.641,86 kuna. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su
Oranica, ukupne površine 979 četvornih metara, Slavonski Brod, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 36.797,81 kunu. Dražba se održava 30. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.
Oranica, ukupne površine 10.041 četvorni metar, Apševci, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 47.000 kuna. Dražba se održava 25. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna služba
Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr
najkasnije na dan ročišta dale osiguranje od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, tj. iznos od 60.246,28 kuna.
54 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
tenderi
tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima
Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.
Više informacija na: tenderi.hgk.hr
Električni pretvarači SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie, Bern, Švicarska, traži nabavu električnih rotacijskih pretvarača. Natječaj je otvoren do 19. srpnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie, Hilfikerstraße 3, Bern 65 3000, Switzerland. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=966415. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Tehničke usluge Energie Wasser Bern Administration Beschaffungsausschuss, Bern, Švicarska, traži tehničke usluge. Natječaj je otvoren do 12. lipnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: Energie Wasser Bern Administration Beschaffungsausschuss, Monbijoustraße 11, Postfach, Bern 3001, Switzerland, Verena Jordi, ewb-beschaffungen@ewb.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=965407. IT usluge
Europska komisija traži nabavu usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Natječaj je otvoren do 9. lipnja, a prijave na engleskom i francuskom jeziku se primaju na Conseil de l’Europe - Commission des marchés, BP 7, 67075 Strasbourg Cedex, France, cdm@coe. int. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Conseil de l’Europe - Service achats, avenue de l’Europe, 67000 Strasbourg,
Francuska, https://mycloud.coe.int/index. php/s/LjI8Ph01PJb1ZVP. Uklanjanje mulja
Općina Vaksdal, Norveška, traži usluge uklanjanja mulja. Natječaj je otvoren do 15. lipnja, a prijave na norveškom ili engleskom se predaju na: Vaksdal kommune 961 821 967, Konsul Jebsensgt. 16, Dalekvam 5722, Norway, Svein Ove Hesjedal, svein.ove.hesjedal@vaksdal. kommune.no. Više podataka o nadmetanju na: https://kgv.doffin.no/ctm/Company/CompanyInformation/Index/3724. Izrada aplikacije “Registar nekretnina” Geodetska uprava Republike Slovenije objavila je natječaj za uslugu izrade aplikacije “Registar nekretnina”. Rok za dostavu ponuda je: 22. lipnja 2017. godine do 9 sati. Više podataka o nadmetanju na www.gu.gov.si/si/javne_objave/javna_ narocila/ i http://www.gu.gov.si/. Geodetska uprava Republike Slovenije Zemljemerska ulica 12 1000 Ljubljana Slovenija Kontakt za daljnje informacije o natječaju - pisarna.gu@gov.si. Programi i sustavi Entreprise des Technologies nouvelles de l’information et de la communication de la communauté française, Bruxelles, Belgija, traži nabavu računalnih programa i sustava. Natječaj je otvoren do 4. srpnja, a prijave na francuskom jeziku se predaju na: Entreprise des Technologies nouvelles de l’information et de la communication de la communauté française, Boulevard du Roi Albert II 37, Bettens Leen Paula, 1030 Bruxelles, Belgium. leen.bettens@etnic.be. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://eten.publicprocurement.be/ etendering/viewWorkspacesBasedOnExtUrl. do?wsName=ETNIC%28CF%29-CSC+2017.3340F02.
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 55
privredni vjesnik
Novi brod u floti tvrtke Katarina Line
Glamurozno putovanje po hrvatskom Jadranu MB Avangard je brod hrvatske brodogradnje, koji pruža udoban smještaj za 36 putnika u 18 luksuznih kabina, a u njegovu izgradnju uloženo je oko dva milijuna eura piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr Vlasnici MB Avangard su Davorka i Damir Naranča, s kojima Katarina Line surađuje već niz godina. U njegovu izgradnju uložili su oko dva milijuna eura, a brod je porinut u more 7. studenoga prošle godine. Damir Naranča kaže kako bi oni i dalje voljeli graditi takve brodove, ali sve, naravno, ovisi o razvoju gospodarske situacije u našoj zemlji. Kako je istaknula Anamaria Hauptfeld Schweitzer, voditeljica Odjela krstarenja iz Katarina Linea, u vlasništvu obitelji Naranča je i MB Futura, koji već plovi duž hrvatske obale, a također je u najmu Katarina Linea. U vlasništvu obitelji Naranča bio je i brod Meridijan, tzv.
O
patijska turistička tvrtka Katarina Line započela je s radom prije 25 godina u iznajmljenoj sobi u hotelu Adriatic, a danas je jedna od financijski najuspješnijih turističkih tvrtki u Hrvatskoj. Krstarenja čine trećinu poslovanja te tvrtke, a na takva putovanja u Hrvatsku u njenoj organizaciji godišnje dolazi oko 100.000 turista. Jedan od najluksuznijih brodova iz tvrtkine deluxe kategorije, a ujedno i novi cruiser u njihovoj floti – MB Avangard, protekli vikend je iz splitske luke krenuo na svoje prvo putovanje. MB Avangard je brod hrvatske brodogradnje, dugačak 50 metara i širok 8,78 metara, koji pruža udoban smještaj za 36 putnika u 18 luksuznih kabina. Brod će uglavnom ploviti na relaciji Split-DubrovnikSplit, i to u tjednim garantiranim polascima.
56 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
Brod će uglavnom ploviti na relaciji Split-DubrovnikSplit, i to u tjednim garantiranim polascima brod A+ kategorije, koji je sada dio flote Katarina Linea. “MB Avangard je drugi u nizu od ukupno četiri nova broda koji će započeti svoju plovidbu u floti naše tvrtke u ovogodišnjoj turističkoj sezoni”, rekla je Anamaria Hauptfeld Schweitzer.
Brodosplit
Škver kao turistička atrakcija
Prvi je bio trabakul Gusar
Inače, Katarina Line u svojoj floti ima 55 brodova za krstarenja Jadranom, a njeni uredi su u Opatiji, Splitu i Dubrovniku. Svoj poslovni put tvrtka je započela s jedrenjacima, trabakulom pod nazivom Gusar, a od samog početka usmjerila se na krstarenja Jadranom. S godinama je flota rasla, a jednostavne trabakule s malim kabinama zamijenili su suvremeni drveni brodovi. Nakon njih su došli željezni brodovi koji predstavljaju veliki iskorak u hrvatskoj maloj brodogradnji jer su namijenjeni mini krstarenjima. S deluxe krstarenjima, Katarina Line je započela 2012. godine, a na njihovim brodovima na mini krstarenja uglavnom odlaze inozemni turisti. Takva putovanja posebice privlače Amerikance, Australce te goste iz Velike Britanije i Novog Zelanda. U Katarina lineu kažu kako će i dalje unapređivati tvrtkino poslovanje, a za 2018. predviđaju novi program krstarenja duž cijelog hrvatskog Jadrana s ciljem povezivanja Opatije i Dubrovnika.
Poznato je da je zadnjih godina vlada veliki interes domaćih i stranih gostiju za boravak u Splitu, no manje je poznato da je Brodosplit u samo godinu dana posjetilo više od 1500 ljudi. U organiziram dolascima prednjače učenici osnovnih i srednjih škola te studenti fakulteta iz Splita, ali i oni iz Benkovca, Zadra, Dubrovnika, Jastrebarskog i Zagreba te s Brača i Korčule. I mnoge su turističke agencije, kako domaće tako i strane, u svoju ponudu uvrstile i posjet Brodosplitu, a njihov se broj se stalno povećava. Najveći interes pokazuju gosti iz Slovenije, ali ima dolazaka iz Austrije, Francuske,
Njemačke, Belgije, Švicarske i Češke, dok su u zadnje vrijeme zanimljivi individualni posjeti iz SAD-a, Brazila, Izraela i Poljske. Na više od pola milijuna četvornih metara, kolika je kopnena površina splitskog brodogradilišta, moguće je kao rijetko gdje u Europi doživjeti i upoznati
se s kompleksnošću procesa gradnje broda, od dopremanja materijala, rezanja čelika, izrade blokova, montaže na navozu, do porinuća i opremanja na opremnoj obali. “U dvosatnom obilasku posjetitelji se najprije upoznaju s modelima brodova. Naime, imamo ih više od 70 sačuvanih u svojevrsnom muzeju Brodogradilišta, a potom se svima podijele zaštitne kacige i prošetaju se proizvodnim halama i razgledaju novogradnje. Oduševljenje brojnih posjetitelja izazivaju projekti gradnje čeličnih brana za sprečavanje utjecaja plime na Veneciju i najvećeg jedrenjaka na svijetu čije je porinuće zakazano za 10. lipnja. Trebat će vremena za sređivanje dojmova, jer sve ono što su posjetitelji čuli o Brodograđevnoj industriji Split nije ni blizu onome što se vidi unatoč tako kratkom posjetu. Najave dolazaka protežu se sve do jeseni, a tada nastupa i nova školska godina i sve popularnija terenska nastava u Brodosplitu”, kaže ističe Josip Jurišić, voditelj odnosa s javnošću BrodospIlita. (J.V.)
22. svibnja 2017. | broj 3979 | Privredni vjesnik | 57
Decanter World Wine Awards
U Feričance stigle dvije bronce i jedna preporuka Broncom su se okitile dvije Graševine iz 2016., jedna iz linije Dika, a druga iz linije Miraz, a odlična Frankovka Miraz 2012. dobila je preporuku Super vijest za Feravino stigla je prošloga tjedna iz Londona - na najvećem svjetskom vinskom natjecanju Decanter World Wine Awards nagrađena su čak tri vina. Broncom su se okitile dvije Graševine iz 2016., jedna iz linije Dika, a druga iz linije Miraz, a odlična Frankovka Miraz 2012. dobila je preporuku. “Decanterove nagrade potvrda su da idemo u dobrom smjeru, ali i poticaj da budemo još bolji. Nagrađena vina odraz su odličnih godina, ali i vrhunske tehnologije te znanja i iskustva složnog enološkog tima. Našu Graševinu Dika 2016. krase mladost, iskričavost, elegancija okusa
i pitkost uz suptilnu gorčinu kao jednu od karakteristika sorte. Nedavno je najuglednija vinska kritičarka Jancis Robinson dala vrhunsku ocjenu za ovo vino. Kod Graševine Miraz 2016. grožđe je kasnije brano, zrelije je, drugačija je njega u podrumu, a vino dulje odležava u boci i kasnije izlazi na tržište. Naša Frankovka Miraz 2012., oduševila je sommeliere, enologe i ljubitelje vina. Jako nam je drago da je baš ovo vino dobilo preporuku, jer je riječ o sorti kojoj smo iznimno posvećeni i koja u Feričancima daje odlične rezultate”, kazao je Marijan Knežević, glavni enolog Feravina.
Elfs
Lifestyle web shop Posebno je zanimljiva mogućnost kupovanja cijelog looka kroz lookbookove, koji predlažu sami dizajneri
Popularno online prodajno mjesto najpoznatijeg domaćeg modnog brenda ELFS polako poprima novu dimenziju. Novo iskustvo nadopunjeno je lifestyle elementima koji tvore novu simbiozu u čarima online šopinga. Dizajneri pored autorski dizajniranih predmeta nude i proizvode koje preporučuju i čiji su i konzumenti, tako se na virtualnim policama ELFS webshopa nalazi švedski brend Foreo namijenjen njezi kože, cijela nova Nivea Sun kolekcija koja između ostalog štiti i odjeću od mrlja koje nastaju nanošenjem sredstava za sunčanje te šampanjac Piper Heidsieck koji je na web shop stigao direktno iz pokrajine
58 | Privredni vjesnik | broj 3979 | 22. svibnja 2017.
Champagne u Francuskoj. Navigacija je jednostavna i intuitivna, a ovaj lifestyle web shop odlikuje moderan i pročišćen minimalistički dizajn pripremljen za retina zaslon. Više od 250 artikala prezentirano je kvalitetnim fotografijama i detaljnim opisima. Posebno je zanimljiva mogućnost kupovanja cijelog looka kroz lookbookove, koji predlažu sami dizajneri. Tu su i svima drage liste želja iliti popularni Wishlist, koje je moguće dijeliti s dragim osobama. Pravi lifestyle šoping možete obaviti vrlo jednostavno, sigurno i brzo iz bilo kojeg kutka svijeta s mogućnošću plaćanja karticama (do šest rata) ili pouzećem, a kupljeni artikli dostavljaju se brzom dostavom na željenu adresu.
Tjedni gospodarski TV magazin
Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:
TV NOVA Pula
Na
TV Ĺ IBENIK
kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.
Ostavite svoj trag Odluke koje donosite danas ostavljaju traga i na vaťoj budućnosti. Pametnim ulaganjem osigurajte dodatnu mirovinu. Uplatom u dobrovoljni mirovinski fond do kraja godine ostvarite pravo na 15% drŞavnog poticaja, a maksimalno 750 kuna za 2017. godinu.
Besplatni info telefon 0800 00 99 www.azfond.hr/dmf