Pv 3981 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

5. lipnja 2017., godina LXIII, broj 3981

PODUZETNICI HRVATSKE U 2016. GODINI

Dobri prihodi, a još bolja neto dobit AN POSEB

P R I LO

fo EENiEnnterprise nosi Što do e Network Europ

INTERVJU

Wojciech Kramar Pol-Mot Holding

KONFERENCIJA: HRVATSKA KAKVU TREBAMO

Brendiramo Hrvatsku kao zemlju kvalitete

SIGURNOST I KVALITETA HRANE

Godišnje bacimo 380.000 tona hrane

Cijene odjeće su simbolične. Odjeća nije na prodaju. Cijene liječenja su okvirne i ovise o pojedinom slučaju.

Nikad ne znaš što život nosi

Liječenje i rehabilitacija uslijed trzajne ozljede

500 kn

Majica

Ugovorite dopunsko zdravstveno za 70 kn / mj.

0800 5510

www.czo.hr

300 kn

SADRŽAJ

3981 / 5. lipnja 2017. TEMA TJEDNA

Poduzetnici Hrvatske u 2016. godini Dobri prihodi, a još bolja neto dobit

U odnosu na 2015. godinu dobit razdoblja povećana je za 12,4 posto

Treća konferencija “Hrvatska kakvu trebamo” Hrvatsku treba brendirati

Dan poduzetnika 2017. Moramo preboljeti strah od reformi

4. međunarodni skup proizvođača kože i proizvoda od kože Industrija kože sve više raste

11. konferencija o sigurnosti i kvaliteti hrane Previše hrane završi u smeću

Agrokor Kreditori stari, gdje ste?

Bijela knjiga o budućnosti Europe Pet scenarija za budućnost Europe

IMD godišnjak konkurentnosti 2017. Hrvatska prespora u provođenju reformi

Wojciech Kramar, zamjenik generalnog direktora Pol-Mot Holdinga Električni autobusi osvajaju europske gradove

Bijeli svijet Inovativnost ugrađena u poslovni model

6. Codeanywhere Shift konferencija Orijentacija na developere

Bojan Šćepanović, direktor Menadžment centra Beograd (MCB) Digitalizaciju će preživjeti samo štakori

Poslovni rezultati KentBanka Broj jedan po rastu aktive u Hrvatskoj

AKTUALNO

24 Da hrvatske tvrtke mogu konkurirati na međunardnoj sceni, dokazuje primjer tvrtke Bijeli svijet

INTERVJU

PRIČA S RAZLOGOM

12 Wojciech Kramar

HRWWWATSKA

HRVATSKA & REGIJA

SVIJET FINANCIJA

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR JURICA GLAVINA

TURIZAM POSEBNIH INTERESA Sustav turističkih zajednica i destinacijskih menadžment kompanija odnosno turističkih agencija ključan alat za daljnji razvoj Hrvatske kao idealne destinacije za turizam posebnih interesa

U Jurica Glavina, predsjednik Udruge destinacijskih menadžment kompanija Dalmacije

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

pravljanje turističkom destinacijom ključan je proces u postizanju dvaju od ukupno tri cilja Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma: povećanje dolazaka u pred i posezoni što znači produljenje sezone i povećanje potrošnje po gostu. Hrvatska kao turistička destinacija, u velikom dijelu, prepoznala je promjene globalnih turističkih trendova i sve više uviđa važnost promjene esencije svog turističkog produkta bijegom od masovnog u onaj selektivnog tipa odnosno turizam posebnih interesa, s visokom dodanom vrijednošću. Općenite motive za odlazak na putovanja koja su vezana uz odmor i rekreaciju, kulturu i sport kod dijela turista sve više zamjenjuju vrlo precizno artikulirani motivi vezani uz njihovu struku, hobi ili neki drugi posebni interes. Stoga se tradicionalni oblici turizma kao što su odmorišni, kulturni, sportski i poslovni, razbijaju na velik broj vrlo speciﬁčnih aktivnosti za stručnjake i amatere - ljubitelje promatranja ptica, bilja, arheologije, ribolova, ronjenja, penjanja, speleologije, veslanja, biciklizma, glazbe, fotograﬁje, gastronomije, enologije… Hrvatska raspolaže iznimnom resursnom osnovom za razvoj ovakvog tipa turizma, ali nažalost, velik dio nje nije ili je tek djelomično priveden svrsi i tržišno valoriziran. Stoga je sustav turističkih zajednica i destinacijskih menadžment kompanija odnosno turističkih agencija ključan alat za daljnji razvoj Hrvatske kao idealne destinacije za turizam posebnih interesa. Rezultat upravo takve suradnje na području Splitsko-dalmatinske županije je i osnivanje Udruge destinacijskih menadžment kompanija Dalmacije, čiji su članovi destinacijske menadžment kompanije s područja Splita i Dalmacije, a njihovi vlasnici turistički profesionalci s višegodišnjim iskustvom u radu. Udruga je zajedno s Turističkom zajednicom Splitskodalmatinske županije organizator SPLITB2B eventa, jedinstvene poslovno-turističke burze za turizam posebnih interesa. Međunarodna konferencija i poslovna radionica turizma posebnih interesa SPLITB2B

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

(Special Interest Tourism Workshop) ove će se godine, prvi put, održati u Splitu od 18. do 21. listopada u Hotelu Cornaro u organizaciji Udruge destinacijskih menadžment kompanija Dalmacije. Riječ je o jedinstvenoj poslovno-turističkoj burzi u Hrvatskoj na kojoj će se šezdesetak predstavnika hrvatskih i regionalnih turističkih djelatnika susresti s tridesetak inozemnih kolega, predstavnika turoperatora i turističkih agencija iz Australije, Novog Zelanda, Kanade, SAD-a, Skandinavije, zemalja Beneluksa i Francuske s ciljem uspostave partnerstava koja će rezultirati novim turističkim

TRADICIONALNI OBLICI TURIZMA RAZBIJAJU SE NA VELIK BROJ VRLO SPECIFIČNIH AKTIVNOSTI ZA STRUČNJAKE I AMATERE dolascima gostiju visoke platne moći u Hrvatsku u razdoblju pred i posezone. Tema ovogodišnjeg susreta je Food & Wine turizam, dok će u budućnosti event, uz ovu, svake godine otvarati još najmanje jednu temu. Susret u splitskom hotelu Cornaro usmjeren je poticanju razvoja i prodaje višednevnih složenih turističkih proizvoda u Hrvatskoj, a sastoji se od edukativnog, promotivnog i poslovnog dijela. U edukativnom dijelu predviđena su predavanja domaćih i inozemnih stručnjaka, dok će se poslovni dio realizirati kroz B2B radionicu uz punu i neovisnu informatičku potporu matchmaking softvera. U promotivnom dijelu kupcima će na dvodnevnom fam tripu biti predstavljena Splitsko-dalmatinska županija kao turistička destinacija, a planiran je obilazak Splita, Omiša, Trogira, Klisa i otoka Brača.

BROJKE, BROJKE

ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE S INOZEMSTVOM U 2016. 92,8 milijardi kuna ukupan izvoz Hrvatske u 2016. povećanje od 5 milijardi kuna, odnosno 5,7 posto

148,5 milijardi kuna ukupan uvoz u Hrvatsku u 2016. povećanje za 7,7 milijardi kuna, odnosno 5,5 posto

82,4 milijarde kuna (ili 88,9 posto) u izvozu je udio prerađivačke industrije koja je ostvarila porast od 6,9 posto

NAJVIŠE OD PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE:

8,1 milijarda kuna - izvoz prehrambenih proizvoda

zmjena Robna ra rvatske s H ke li b Repu -a u icama EU an čl a državam ukupnog o st o p ,4 i 66 osu na 2016. čin ji je u odn izvoza, ko inu porastao 5,3 u god prethodn ,2 posto ukupnog 77 ao 4,4 posto, te ji je porast uvoza ko posto

7,0 milijardi kuna - izvoz gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme

It lij Slovenija Italija, Sl i Njemačka najveći su vanjskotrgovinski partneri Hrvatske iz EU-a u 2016. godini

6,7 milijardi kuna - proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka

Izvor: Državni zavod za statistiku

Bosna i Hercegovina, Srbija te SAD najveći su vanjskotrgovinski partneri Hrvatske izvan EU-a u 2016. godini 5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA PODUZETNICI HRVATSKE U 2016. GODINI

DOBRI PRIHODI, A JOŠ BOLJA NETO DOBIT U odnosu na 2015. godinu ukupni su prihodi povećani za 5,1 posto, ukupni rashodi za 3,9 posto, a dobit razdoblja za 12,4 posto. Gubitak razdoblja manji je pak za 13,9 posto. Smanjenje gubitaka i povećanje dobiti rezultiralo je povećanjem konsolidiranog financijskoga rezultata – neto dobiti za 38,3 posto u odnosu na 2015. piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Hrvatskoj su prošle godine 114.483 poduzetnika bila obveznici poreza na dobit (nisu uključene banke, osiguravateljska društava i druge ﬁnancijske institucije). Tih 114.483 poduzetnika lani su zapošljavali 853.979 djelatnika što je za 42.372 osobe ili 5,2 posto više nego u 2015. Oni su ostvarili ukupne prihode od 633,1 milijar-

VEĆINA PODUZETNIKA U HRVATSKOJ, TOČNIJE NJIH 76.546, ZABILJEŽILA JE DOBIT RAZDOBLJA OD 38,7 MILIJARDI KUNA du kuna, ukupne rashode od 602,1 milijardu kuna, dok se neto dobit popela na 24 milijarde kuna. Bila je to dobra godina za većinu poduzetnika u Hrvatskoj, točnije njih 76.546 ili 66,9 posto jer su zabilježili dobit razdoblja od 38,7 6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

milijardi kuna. Gubitak je iskazalo 37.937 ili 33,1 posto poduzetnika u ukupnom iznosu od 14,7 milijardi kuna. Važno je istaknuti kako u navedeni broj i rezultate Financijska agencija, koja je izradila analizu, nije uključila podatke za sva društva iz koncerna Agrokor jer je od njih 35 samo osam podnijelo godišnji ﬁnancijski izvještaj za statističke i druge potrebe za 2016. godinu. U odnosu na 2015. godinu ukupni su prihodi povećani za 5,1 posto, ukupni rashodi za 3,9 posto, a dobit razdoblja za 12,4 posto. Gubitak razdoblja manji je pak za 13,9 posto. Smanjenje gubitaka i povećanje dobiti rezultiralo je povećanjem konsolidiranog ﬁnancijskoga rezultata – neto dobiti za 38,3 posto u odnosu na 2015. godinu.

VIŠE PRIHODA OD IZVOZA Od 633,1 milijarde kuna ukupnoga prihoda poduzetnika 119,4 milijarde kuna ostvarene su prodajom robe na inozemnom tržištu, što je 6,2 posto više nego u 2015. Na ino tržištima svoje proizvode i usluge plasiralo je 17.306 poduzetnika što pokazuje da je broj izvoznika povećan za 15,1 posto. Kupljeno je robe u vrijednosti 100,4 milijarde kuna te je trgovinski suﬁcit iznosio 19,1 milijardu kuna. U novu dugotrajnu imovinu u 2016. godini investiralo je

5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

Financijski rezultati poslovanja 114.483 poduzetnika RH u 2016. i usporedba s 2015. godinom (iznosi u milijunima kuna) Opis

2015.

2016.

Indeks 2016./2015.

Broj zaposlenih

811.607

853.979

105,2

Ukupni prihodi

602.185

633.109

105,1

Ukupni rashodi

579.471

602.064

103,9

Dobit prije oporezivanja

40.125

45.702

113,9

Gubitak prije oporezivanja

17.412

14.657

84,2

Porez na dobit

5.331

7.010

131,5

Dobit razdoblja

34.417

38.696

112,4

Gubitak razdoblja

17.034

14.661

86,1

Konsolidirani financijski rezultat (dobit ili gubitak razdoblja)

17.383

24.035

138,3

Izvoz

112.454

119.434

106,2

Uvoz

92.328

100.350

108,7

Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz)

20.126

19.084

94,8

Investicije u novu dugotrajnu imovinu

24.670

25.226

102,3

5.049

5.135

101,7

Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom Izvor podataka: Financijska agencija, Registar godišnjih financijskih izvještaja

114.483 poduzetnika - obveznika poreza na dobit bilo u 2016.

12.306 poduzetnika i to 25,2 milijarde kuna što je povećanje od 2,3 posto u odnosu na prethodnu, 2015. godinu. Prosječna mjesečna obračunata neto plaća lani je iznosila 5135 kuna, što je nominalno 1,7 posto više u odnosu na 2015. godinu, odnosno uslijed smanjenja potrošačkih cijena od 1,1 posto, to je realno povećanje od 2,8 posto. Promatrano po veličini poduzetnika, najviše je mikro poduzetnika čiji je udio 89,7 posto, odnosno lani ih je bilo 102.764, slijede mali, njih 10.045 koji čine udio od 8,8 posto, srednjih je bilo 1347 što je udio od 1,2 posto, a velikih 327 koji čine udio od 0,3 posto. Sve skupine poduzetnika prošlu su godinu zaključile s dobiti. Neto dobit mikro poduzetnika iznosila je

DOBRA GODINA I ZA KONČAR

Dobit prije oporezivanja 193,6 milijuna kuna Grupa Končar ostvarila je za 2016. godinu konsolidiranu dobit prije oporezivanja u iznosu od 193,6 milijuna kuna, što je 14,2 posto više od ostvarenog u 2015. godini. Na domaćem tržištu ostvareni su prihodi od prodaje proizvoda i usluga veći od 1,44 milijarde kuna, dok su prihodi od prodaje proizvoda i usluga na inozemnom tržištu bili veći od 1,4 milijarde kuna, što je 7,7 posto više u odnosu na ostvarenje u istom razdoblju prošle godine. Zemlje u kojima je ostvaren najveći dio prihoda od prodaje proizvoda i usluga su Švedska, Njemačka, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Italija, Austrija i Finska. U razdoblju siječanj-prosinac 2016. godine društva Grupe Končar ugovorila su novih poslova u iznosu većem od 2,6 milijardi kuna.

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

302,6 milijuna kuna, malih i srednjih 5,7 milijardi kuna, a velikih 12,4 milijarde kuna. Promatrano po županijama, dobit poduzetnika najviše je rasla u Brodsko-posavskoj županiji i to za nevjerojatnih 857,7 posto, slijedi Varaždinska županija sa 280,5 posto, Virovitičko-podravska sa 229,2 posto i Ličko-senjske županija s rastom dobiti od 142,6 posto.

DOBRA GODINA ZA VEĆINU Iako Finina analiza ne ulazi u detalje pojedinačnih poslovanja poduzetnika u Hrvatskoj, prema objavljenjima ﬁnancijskim rezultatima pojedinih velikih tvrtki u Hrvatskoj može se iščitati kako je prošla godina bila za neke od njih iznimno dobra. Prošla je godina po ostvarenim rezultatima bila dobra i za Inu, čija je lanjska EBITDA iznosila 2,4 milijarde kuna, dok je dobit iz osnovne djelatnosti bez jednokratnih stavki iznosila 842 milijuna kuna, 510 posto više nego u 2015. Neto novac iz poslovnih aktivnosti bilježi porast od 16 posto u odnosu na 2015. i iznosi 2,2 milijarde kuna, dok su kapitalna i ostala ulaganja dosegla iznos od 1,5 milijardi kuna. “Prošla je godina bila uspješna godina za Inu. Nakon dugog razdoblja negativnog cjenovnog okruženja i političkih nemira u Siriji, situacija se u drugoj polovini 2016. relativno stabilizirala, što se odrazilo na ﬁnancijske rezultate Ine – prvi put nakon nekoliko godina nije bilo značajnih umanjenja vrijednosti. No prva polovina 2016. godine bila je obilježena povijesno niskim razinama cijena nafte i plina

koje su nas natjerale da optimiziramo izdatke kroz program optimizacije troškova koji je zajedno s poslovnim širenjem osigurao najjaču bilancu u prošlom desetljeću, čineći Inu sposobnom za strateška ulaganja u budućnosti”, kazao je predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott ističući kako, usprkos nepovoljnom okruženju i nužnoj optimizaciji troškova, gotovo svi poslovni pokazatelji djelatnosti bilježe rast.

ATLANTIC GRUPU FOKUSIRANA NA RESTRUKTURIRANJE Atlantic Grupa lani je ostvarila prihode od prodaje od 5,1 milijarde kuna i neto dobit od 163,2 milijuna kuna. Tijekom 2016. Atlantic Grupa se fokusirala na restrukturiranje područja Sportske i aktivne prehrane. “U 2016. godini Atlantic Grupa je provodeći strategiju internacionalizacije osnovala distribucijske kompanije u Njemačkoj i Austriji, sa svrhom plasmana ciljanih proizvoda s najvećim međunarodnim potencijalom upravo na ova tržišta. Uz implementaciju strategije in-

PROMATRANO PO ŽUPANIJAMA, DOBIT PODUZETNIKA NAJVIŠE JE PORASLA U BRODSKO-POSAVSKOJ ŽUPANIJI - ZA 857,7 POSTO ternacionalizacije poslovanja nastavili smo s uspješnim restrukturiranjem područja sportske i aktivne prehrane pojednostavljenjem receptura i proizvodnoga portfelja, kao i eliminacijom proizvoda s nezadovoljavajućom profitabilnošću. Sredinom godine smo proveli refinanciranje dugoročnog duga i reizdanje korporativne obveznice Atlantic Grupe, osiguravajući produljenje ročnosti financijskih obveza i značajno niže troškove kamata. Također smo ugovorima s novim principalom proširili distribucijske aktivnosti na regionalnim tržištima te smo nastavili aktivno razvijati vlastite brendove. U prilog tome govori činjenica da su četiri vlastita brenda (Cedevita, Cocta, Smoki i Argeta) i jedan principalski (Orbit) uvršteni među 10 najsnažnijih brendova na pet najvećih regionalnih tržišta. U 2017. nastavljamo s ulaganjima na tržištima Njemačke i Austrije, istodobno se fokusirajući na rast na regionalnim

tržištima uz nesmanjenu pažnju na održavanje likvidnosti, upravljanje ﬁnancijskim obvezama i upravljanje rizicima”, komentirao je nakon objave rezultata u Izvještaju o rezultatima poslovanja u 2016. predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi.

STABILIZIRAN TRŽIŠNI UDJEL HEP-a Prošla je godina bila veoma dobra i za HEP Grupu koja je lani ostvarila poslovne rezultate od 14,4 milijarde kuna. Ostvarene su investicije u iznosu od 2,59 milijardi kuna, koje su financirane vlastitim sredstvima bez potrebe dodatnog dugoročnog zaduženja, bio je komentar HEP-a nakon objave podataka revidiranih financijskih izvješća za prošlu godinu. Lani im je rasla proizvodnja hidroelektrana i termoelektrana te je povećana nabava električne energije na tržištu. “HEP Grupa je treću poslovnu godinu za redom ostvarila iznimno dobar rezultat. Prema revidiranim financijskim izvješćima, u 2016. godini ostvarena je konsolidirana neto dobit od 2,045 milijardi kuna. HEP je u 2016. godini povećao prodaju električne energije u Hrvatskoj, no uz smanjenje prihoda zbog pada ukupne razine jediničnih cijena električne energije za sve kategorije kupaca (kućanstvo i poduzetništvo), kako korisnika javne usluge opskrbe, tako i opskrbe pod tržišnim uvjetima. Prihodi od prodaje električne energije izvan Hrvatske značajno su povećani u odnosu na 2015. godinu uslijed većeg izvoza viškova električne energije proizvedene u elektranama HEP-a te veće prodaje kupcima u regiji”, kazali su u HEP-u te dodali kako je u prošloj godini stabiliziran tržišni udio te kompanije u opskrbi domaćih kupaca električnom energijom.

633,1 mlrd kn ukupni prihodi poduzetnika obveznika poreza na dobit

602,1 mlrd kn njihovi ukupni rashodi

24 4 mlrd kn ostvarena neto dobit

5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO TREĆA KONFERENCIJA “HRVATSKA KAKVU TREBAMO”

HRVATSKU TREBA Naše gospodarstvo danas previše ovisi o turizmu, a u brendiranju naglasak stavljamo upravo na njega. Moramo se usredotočiti na izvoz i druge sektore koji nisu toliko volatilni, dakle raditi na generalnom jačanju ekonomije, istaknula je Kolinda Grabar Kitarović piše Miro Soldić soldic@privredni.hr “Moramo se rebrendirati u snažnog igrača na euroatlantskoj sceni. Želim vidjeti puno veći naglasak na javnoj i gospodarskoj diplomaciji. Puno je posla pred nama, ali vjerujem da možemo puno učiniti”, zaključila je Predsjednica.

HRVATSKA MOŽE BITI JAKO DOBAR BREND Predsjednik Sabora Gordan Jandroković ustvrdio je kako smo promijenili međunarodnu percepciju zemlje - od ratom pogođenog područja do turističke destinacije, naglasivši kako ćemo morati učiniti dodatne iskorake u jačanju vlastitog identiteta. “Prešli smo dug i težak put, a zadaća politike je da osigura stabilnost i deﬁnira ekonomske ciljeve te ona područja koja nas razlikuju od drugih i naša su komparativna prednost, jer Hrvatska može biti jako dobar brend”, istaknuo je Jandroković.

Želim vidjeti puno veći naglasak na javnoj i gospodarskoj diplomaciji. Puno je posla pred nama, ali vjerujem da možemo puno učiniti. Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske

reća konferencija Hrvatska kakvu trebamo, održana prošloga tjedna, bila je posvećena izazovima brendiranja Hrvatske, institucionalnom predstavljanju naše zemlje u svijetu, moći kreativnih industrija te promociji domaće kulture. Iako smo se u zadnjih nekoliko godina etablirali kao turistička destinacija i po tome globalno postajemo sve prepoznatljiviji, ipak ostaje još dosta prostora da naša kulturna i prirodna bogatstva pretočimo u konkretnu ekonomsku korist. Upravo na to osvrnula se i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović upitavši se u svom izlaganju želimo li biti poznati samo po turizmu ili hoćemo puno više? “Nacionalna se reputacija ne može konstruirati, već se mora zaslužiti. Naše gospodarstvo danas previše ovisi o turizmu, a u brendiranju naglasak stavljamo upravo na njega. Moramo se usredotočiti na izvoz i druge sektore koji nisu toliko volatilni, dakle raditi na generalnom jačanju ekonomije”, pojasnila je naglasivši važnost inicijative Tri mora i ruskog tržišta.

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

ZAHVALJUJUĆI DOSTUPNOSTI MEDIJA VIŠE NE TREBA PUNO NOVCA ZA BRENDIRANJE, VEĆ JE DOVOLJNA PAMETNA IDEJA, SMATRA SKOKO Kako brendirati Hrvatsku detaljnije je pokušao objasniti Božo Skoko, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Osvrnuo se na vodeće svjetske države koje su dobro prepoznate na međunarodnoj sceni kao jaki brendovi, ocijenivši kako nam one moraju biti uzor. Kazao je kako zahvaljujući lakoj dostupnosti medija više ne treba puno novca za brendiranje, već je dovoljna pametna ideja. “Danas ne možete napraviti ništa na međunarodnom tržištu ako niste brend jer imidž utječe

BRENDIRATI na priljev turista, stranih investicija... Nas prvenstveno vide kao turističku destinaciju i to je dobro, ali možemo žaliti što nismo bolje promovirali svoju kulturu i posebnosti”, naglasio je Skoko dodavši kako nas muče problemi

VRIJEME JE DA SVIJETU ISPRIČAMO PRAVU PRIČU O SEBI, ISTIČE PETEŠIĆ poput nepostojanja nacionalnog konsenzusa o identitetu. “Razina poznavanja vlastitih vrednota nam je niska, nemamo strateške komunikacije sa svijetom pa smo žrtva vanjskog brendiranja i objekt umjesto subjekta. Prevelik je fokus na turističkoj promociji, dok su drugi oblici zanemareni, a institucije nedovoljno međusobno surađuju. Bolje brendiranje donijelo bi nam klimu u kojoj se nagrađuje i prakticira inovativnost, učinkovitije bismo privlačili goste i ulaganja i, na koncu konca, razvili bismo snažniji ‘made in’ koncept i tako pomogli gospodarstvu”, kazao je Skoko i poručio kako se možemo brendirati uspostavom radnih skupina u kojima će sudjelovati svi dijelovi društva.

VELIKA ULOGA JAVNE DIPLOMACIJE Zvonimir Frka Petešić, veleposlanik Hrvatske u Maroku, istaknuo je kako javna diplomacija ima veliku ulogu u prezentaciji zemlje u inozemstvu. Apostrofirao je važnost pozitivnih asocijacija koje neutraliziraju negativne, što vidimo na primjeru SAD-a, i upozorio da moramo brendirati svoj identitet ili će to učiniti drugi. “Pasivne zemlje izlažu se stereotipima ili postaju irelevantne. Za nas je bitno ponuditi više sadržaja o Hrvatskoj na stranim jezicima, moramo se zemljopisno definirati i jasno to predstaviti svijetu. Kao mediteranska vrata Srednje Europe možemo se jednostavno predstaviti kulturno, gospodarski i turistički, a važno je samo da budemo dosljedni”, izjavio je Petešić pozvavši na osnivanje jedinstvene ustanove koja bi povezala naše resurse i efikasnije komunicirala s inozemstvom. “Tematske brošure na više stranih jezika, jača aktivnost na društvenim mrežama - sve to bi pružilo

lako dostupne i zanimljive informacije strancima, od medija do turista. Trebamo biti prisutniji gdje god možemo, nuditi kvalitetne zanimljive sadržaje, povezati resurse i tako ćemo svijetu postati atraktivniji. Vrijeme je da svijetu ispričamo pravu priču o sebi”, zaključio je Petešić.

LUKA BURILOVIĆ, PREDSJEDNIK HGK

Brendiramo Hrvatsku kao zemlju kvalitete Brendiramo Hrvatsku kao zemlju kvalitete. Hrvatska je poznata kao lijepa, a sada želimo da bude i kvalitetna. HGK je to popratio Projektom vizualnog označavanja kvalitetnih hrvatskih proizvoda. Danas je 215 proizvoda ili usluga nositelj znakova kvalitete HGK, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović napomenuvši da država mora sinergijski uključiti sve institucije te da jedna središnja točka mora raditi na brandiranju zemlje. “Provodili smo i akciju BeCROative putem koje smo upoznavali ljude s Hrvatskom kao rodnom zemljom izumitelja koji su promijenili svijet, a projektom Vina Croatia objedinili smo svoju vrhunsku vinsku ponudu, radi jačanja konkurentnosti”, istaknuo je Burilović dodavši da se gotovo 70 posto razmjene događa sa zemljama EU-a, što znači da imamo kvalitetu, ali da se, s druge strane, moramo brinuti i o ulasku mnoštva nekvalitetnih proizvoda u Hrvatsku.

5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU WOJCIECH KRAMAR KRAMAR,, ZAMJENIK GENERALNOG DIREKTORA PO POL L

Mi u Poljskoj imamo značajna iskustva u povlačenju sredstava iz EU fondova

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

-MOT HOLDINGA

ELEKTRIČNI AUTOBUSI OSVAJAJU EUROPSKE GRADOVE Sve ono što smo donedavno smatrali budućnošću i perspektivom, sada je postalo stvarnost. Za nekoliko godina odnos između sadašnjeg broja klasičnih autobusa i onih na električni pogon znatno će se izmijeniti razgovarao Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

kontekstu borbe protiv zagađenja zraka u gradskim područjima, sve veći broj europskih gradova nastoji uvesti vozila javnog prijevoza s određenim oblikom ekološki prihvatljivog pogona. Pored tzv. hibrida i pogona na plin, vlasti europskih gradova sve više naručuju autobuse na električni pogon. Sve je duži popis takvih gradova: švedski Göteborg i Stockholm, Hamburg, Aachen i Luxemburg, belgijski gradovi Namur i Charleroi, a Pariz ove godine očekuje prve

OČEKIVANJA SU NAM PRILIČNO VELIKA S OBZIROM NA TO DA SE JOŠ NITKO OD PROIZVOĐAČA NIJE POJAVIO S PONUDOM ELEKTRIČNIH AUTOBUSA velike dostave električnih autobusa s ciljem da se do 2025. godine zamijene svi autobusi na dizelski pogon ekološkim autobusima. Slično je i u Austriji gdje ulicama Graza već voze prvi električni autobusi, a u Beču su još ambiciozniji. Tamo je u tijeku projekt koji će rezultirati time što će od sljedeće, 2018. godine početi voziti prvi električni autobus bez vozača. U tome ne zaostaje ni europski istok. Poljsko ministarstvo energetike predviđa da će u

Poljskoj do 2025. godine na cestama biti milijun električnih vozila. Jedan od velikih poljskih projekta – e-Bus – ima za cilj da se u velikim gradovima konvencionalni autobusi u javnom prijevozu u potpunosti zamjene električnima, piše poljski dnevnik Warsaw Business Journal. Iako ulicama hrvatskih gradova još ne voze električni autobusi, ni hrvatski gradovi ne spavaju kada je riječ o ekološki prihvatljivijim vozilima. Ulicama Rijeke, Zagreba i Osijeka već nekoliko godina voze autobusi na plin, a u dugoročnim planovima razvoja tamošnjih gradskih prijevoznika planirani su i električni autobusi. S obzirom na sve veću konkurenciju proizvođača električnih autobusa u Europi, proteklih je dana u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku održana prezentacija gradskog električnog autobusa poljske kompanije Ursus Bus. Ova stara poljska kompanija na hrvatskom je tržištu prisutna odavno, ali s traktorima i poljoprivrednim strojevima. Tek prije nekoliko godina osnovana je kompanija Ursus Bus, čije je sjedište u Lublinu, a bavi se upravo proizvodnjom električnih autobusa. Proizvode više modela električnih autobusa koji imaju nultu emisiju štetnih plinova. Autonomija vožnje (između dva punjenja baterije) iznosi od 200 do 240 kilometara, dok kapacitet određenih modela s brzim punjenjem putem pantografa iznosi i do 400 kilometara. O tome smo za Privredni vjesnik razgovarali sa zamjenikom generalnog direktora tvrtke Pol-Mot Holding, koja je vlasnik Ursusa, Wojciechom Kramarom. Riječ je o iskusnom poznavatelju gospodarskih prilika u Hrvatskoj budući da je prije nekoliko godina bio voditelj Ekonomskog odjela Veleposlanstva Republike Poljske u Hrvatskoj.

između

450.000 0i 500.000 0€ prosječna cijena električnog autobusa

od 200 0 do 240 0 km iznosi autonomija vožnje

oko 150 0 mil € vrijedan godišnji izvoz Ursusa

5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

– bankrotirala. Naša tvrtka, Pol-Mot Holding, je od države otkupila brend Ursus i pripadajuću dokumentaciju te smo započeli s proizvodnjom od nule. Stara tvornica je bila neupotrebljiva pa smo novu tvornicu prebacili u grad Lublin i započeli s proizvodnjom traktora i poljoprivrednih strojeva. Sedam godine poslije, Ursus je na Varšavskoj burzi i mogu se pohvaliti kako smo bitno napredovali u tom razdoblju. Izvozimo u zemlje Afrike, Azije i Europe. Ukupno godišnje ostvarujemo oko 150 milijuna eura izvoza. Prije dvije godine smo se odlučili za proizvodnju električnih autobusa, a u planu je i proizvodnja električnih dostavnih, ali i osobnih vozila. No to će doći malo kasnije. Važno je što smo prepoznali mogućnosti, perspektive i velike potencijale takve proizvodnje.

 Kakva su vam očekivanja na hrvatskom tržištu? - Očekivanja su nam prilično velika s obzirom na to da se još uvijek nitko od proizvođača nije pojavio s ponudom električnih autobusa. Znamo da odluka o nabavi novih vozila javnog prijevoza ovisi o željama i odlukama gradova, ali i o sredstvima EU fondova. Stoga je nužno da gradske uprave koriste te fondove i krenu u nabavu takvih autobusa.

Prije dvije godine smo se odlučili za proizvodnju električnih autobusa, a u planu je i proizvodnja električnih dostavnih, ali i osobnih vozila. No to će doći malo kasnije. Važno je što smo prepoznali mogućnosti, perspektive i velike potencijale takve proizvodnje.

“Činjenica je da europski gradovi sve više prelaze na električni prijevoz. Sve ono što smo donedavno smatrali budućnošću i perspektivom, sada je postalo stvarnost. Gradovi na to prelaze zbog čistoće zraka i ekologije, ali i zbog učinkovitosti tog tipa prijevoza. U Poljskoj većina gradova objavljuje natječaje za kupnju vozila javnog prijevoza na električni pogon. Naša kompanija je početkom godine dobila dva prestižna tendera u Varšavi za isporuku 64 električna autobusa, a to je tek početak. Stoga sam uvjeren kako će se u narednih nekoliko godina odnos između sadašnjeg broja klasičnih autobusa i onih na električni pogon znatno izmijeniti te da će slika biti potpuno drugačija”.

 Većini ljudi Ursus je sinonim za traktore i poljoprivrednu mehanizaciju. Kada ste krenuli s proizvodnjom električnih autobusa? - Ursus je tvrtka s poviješću od 120 godina. Početkom turbulentnih devedesetih godina ta je stara tvrtka u državnom vlasništvu

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

 Kolika je uopće vrijednost takvih autobusa? - Nabavna cijena električnog autobusa je dva puta veća od cijene klasičnog dizel autobusa jer 50 posto cijene otpada na cijenu baterija. Međutim, vidljiv je trend pada cijena baterija. One su sve bolje i jeftinije, te računamo kako će ukupna cijena u budućnosti biti sve manja.  Što to znači konkretno u sadašnjim uvjetima? - Prosječna cijena jednog električnog autobusa danas iznosi između 450.000 i 500.000 eura. U konačnici sve ovisi o opremi, ugrađenom sustavu informiranja putnika, prodaji karata... Konačna cijena ovisi o odluci kupca. U svakom slučaju, računamo kako se ta cijena može amortizirati u relativno kratkom roku. Dugoročno su to svakako isplative investicije s obzirom na činjenicu da je to relativno jednostavan stroj. To znači da otpada većina troškova koji se inače izdvajaju za nabavu rezervnih dijelova što je slučaj s konvencionalnim autobusima. Pri tome je važno za istaknuti kako jamstvo za pogonski elektromotor iznosi punih milijun kilometara, a za baterije između šest i osam godina, te za šasiju čak 12 godina. Dakle, ako se prebrodi problem visoke nabavne cijene, autobus je izrazito isplativ.

Tražimo partnere kako bismo zajednički radili montažu Na prezentaciji Ursusovih električnih autobusa u hrvatskim gradovima, govorilo se i o mogućnosti pokretanje proizvodnje i u Hrvatskoj. U kojoj je to fazi? - Još je rano o tome govoriti, ali svakako nam je namjera zajednička montaža i proizvodnja. U Hrvatskoj ima dovoljno kvalitetnih resursa koji se mogu uključiti u takav program. Dovoljno je krenuti od zagrebačkog Končara, pa do bivše riječke

tvrtke Torpedo gdje su prazne hale. Tu je i Đuro Đaković iz Slavonskog Broda, Dok Ing u Zagrebu i slične tvrtke. Ursus ima tehnologiju i dokazani proizvod za koji se otvara sve veće tržište. Stoga tražimo partnere kako bismo zajednički radili montažu. Nužno je da se takav mogući zajednički projekt oslanja na sredstva fondova Europske unije, a mi u Poljskoj imamo značajna iskustva u povlačenju tih sredstava.

 Osim u Poljskoj, gdje se još voze vaši autobusi? - Dosta smo prisutni u švedskim gradovima. Naime, krenuli smo u program testiranja autobusa u sjevernim predjelima. Tamo testiramo nekoliko naših modela u ekstremnim temperaturnim uvjetima rada na minus 30 stupnjeva.

NABAVNA CIJENA ELEKTRIČNOG AUTOBUSA JE DVA PUTA VEĆA OD KLASIČNOG DIZEL AUTOBUSA JER 50 POSTO CIJENE OTPADA NA CIJENU BATERIJA

 Predstavili ste se u četiri najveća hrvatska grada pri čemu su vam od velike pomoći bili ljudi iz poljskog veleposlanstva u Hrvatskoj. Izgleda da vam veliku potporu daje poljska gospodarska diplomacija. - Tako je. Radi se o velikoj pomoći. Poljska država, odnosno poljska vlada je započela s programom koji se naziva Elektromobilitet.

Kroz taj program, sve tvrtke koje su ušle u razvoj, istraživanja i proizvodnju elektroprijevoza, mogu računati na veliku ﬁnancijsku potporu naše države što i mi, naravno, koristimo. Bez te potpore, kao i bez velikog angažmana gospodarske diplomacije, bilo bi daleko teže.

5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO DAN PODUZETNIKA 2017.

MORAMO PREBOLJETI STRAH OD REFORMI Sadašnji rast nema čvrste temelje i ne možemo biti sigurni da je pred nama održivi gospodarski i društveni uspjeh, upozorila je Gordana Deranja ističući da se reforme, iako najavljivane, nisu dogodile piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U proteklom smo razdoblju napravili važne iskorake u smanjenju duga, proračunskog manjka i poboljšani su izgledi kreditnog rejtinga iz negativnih u stabilne. Gospodarski rast je stabilan, smanjili smo nezaposlenost i povećali zaposlenost, a sve smo interesantniji i stranim ulagačima. Andrej Plenković, hrvatski premijer

ad smo se borili za neovisnost, sanjali smo zemlju u kojoj se dobro živi a tvrtke rastu, dobro se obrazuje i lako nalazi posao, gdje se lako živi a politici se može vjerovati, kazala je Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca na Danu poduzetnika, koji je privukao više od 500 podzetnika, poslodavaca, predstavnika vlasti, političara i sindikalista.

TREBAMO SE MIJENJATI “Iako se nismo nadali da će biti velikih promjena, u prethodnih godinu dana zemlju su vodile dvije vlade, a reforme, osim porezne, nismo stigli vidjeti iako su mnoge bile planirane i najavljivane. Ekonomski smo u boljoj poziciji nego lani jer je BDP porastao za 2,9 posto, dok su se deﬁcit i javni dug smanjili. Trendovi su se nastavili i u prva tri mjeseca ove godine raste izvoz, nezaposlenost se smanjuje, a izašli smo i iz procedure prekomjernog deﬁcita. Najveća korporativna kriza u našoj povijesti dovela nas je i do političke krize, no rast gospodarstva je nastavljen. Iako se čini kako česte promjene vlada za nas nisu tako loše, na dulji rok to nam neće odgovarati jer smo ekonomski nazadovali. Naše vlade se premišljaju i okolišaju kad je riječ o dugoročnim reformama, ali i o onima koje se mogu brzo provesti. Drugi provode

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

reforme i to je upravo razlog zašto brže rastu”, smatra Gordana Deranja. Predsjednica HUP-a je dodala kako sadašnji rast nema čvrste temelje i ne možemo biti sigurni da je pred nama održivi gospodarski i društveni uspjeh. “U današnjem svijetu preživjeti mogu samo oni koji su se i sami spremni mijenjati. Jednako tako podsjetit ću vas na jedan od ključnih faktora uspjeha - fokusiranost na bitno. Bez fokusa i discipline bavit ćemo se nevažnim stvarima i bit ćemo strašno opterećeni, ali nećemo moći učiniti ništa za nas, naše tvrtke i državu. Hrvatska može biti takva ako prebolimo strah od reformi i promjena”, istaknula je Gordana Deranja Temeljni ciljevi programa moje vlade uz političku stabilnost su gospodarski rast, stvaranje radnih mjesta i sprečavanja odlazaka iz Hrvatske, kazao je premijer Andrej Plenković. “U proteklom smo razdoblju napravili važne iskorake u smanjenju duga, proračunskog manjka i poboljšani su izgledi kreditnog rejtinga iz negativnih u stabilne. Gospodarski rast je stabilan, smanjili smo nezaposlenost i povećali zaposlenost, a sve smo interesantniji i stranim ulagačima. Objavljeni su novi preliminarni podaci o kretanju BDP-a koji pokazuju rast od 2,5 posto što je posljedica porasta izvoza i potrošnje, no vidljiv je i rast uvoza od 10,1 posto. Zbog toga moramo povećati proizvodnju i tako osigurati održivi rast”, istaknuo je Plenković.

RAST ZAPOSLENOSTI Premijer se pohvalio i rastom zaposlenosti rekavši kako je u godinu dana broj zaposlenih porastao za 23.000 “Nezaposlenost je na razini nižoj od 200.000, a dolaskom sezone ta će se brojka spustiti za još nekoliko desetaka tisuća ljudi. Zbog porezne reforme plaće su porasle za tri posto, a povećali smo i rodiljne naknade. Vjetar u leđa dala nam je preporuka Europske komisije o izlasku iz procedure prekomjernog proračunskog deﬁcita jer smo pokazali da smo u stanju konsolidirati naše javne ﬁnancije. Pozitivno su ocijenili i naš plan

OTVOREN NATJEČAJ ZA EEPA-u

Prijave do 21. lipnja

reformi i konvergencije koji je komplementaran s onime što radimo i bit će osnovni okvir za rad ministarstava u sljedećem razdoblju”, najavio je Plenković. Glavni direktor HUP-a Davor Majetić predstavio je HUP Skor za 2016. godinu kojima se mjeri napredak Hrvatske u reformama u 12 ključnih područja u odnosu na 10 zemalja koje su također prošle tranziciju. Zabilježeno je smanjenje sa 34 na 33 boda u odnosu na 2015. godinu od mogućih 100. Dok je istovremeno ocjena Bugarske 50, Slovenije 60, a Estonije čak 68. “Rezultati naših analiza pokazuju i dalje slabe temelje te izostanak strukturnih reformi koje jedine mogu osnažiti gospodarski rast. Izostanak strukturnih reformi i njihovih mjerljivih učinaka dovodi do toga da se

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta objavilo je natječaj Europska nagrada za promicanje poduzetništva 2017. (European Enterprise Promotion Awards – EEPA 2017). EEPA je priznanje kojim EK nagrađuje projekte/ inicijative koje, s ciljem poticanja poduzetništva i razvoja malog gospodarstva, provode javna tijela samostalno ili u javno-privatnom partnerstvu s poduzetnicima. Natječaj na nacionalnoj razini otvoren je do 21. lipnja. Kandidati se svojim projektima/ inicijativama natječu za nagradu EEPA 2017 u jednoj od pet kategorija natjecanja: Promicanje

VAJDA

Stipendije za srednjoškolce mesare

HUP SKOR JE POKAZAO KAKO HRVATSKO GOSPODARSTVO I DALJE ZAOSTAJE ZA VELIKOM VEĆINOM TRANZICIJSKIH ZEMALJA postavlja pitanje koliko je naš trenutačni rast održiv i koliki nam je kapacitet za dugoročni razvoj društva i gospodarstva”, zaključio je Majetić. Na Danu poduzetnika predstavljeni su trendovi na tržištu rada. Asistent na Ekonomskom institutu, Zagreb Ivan Žilić je prezentirao analizu potražnje za radom, dok je direktor portala Mojposao Igor Žonja govorio o stanju na tržištu rada i prijedlozima za njegovo unapređenje. O tržištu rada u Irskoj govorila je FIona Higgins, predstavnica tamošnje poslodavačke udruge IBEC, a o perspektivama tržišta rada u budućnosti Melanie Seier Larsen iz Boston Consulting Groupa.

poduzetničkog duha, Ulaganje u poduzetničke vještine, Poboljšanje poslovnog okruženja, Poticanje internacionalizacije poslovanja te Odgovorno i uključivo poduzetništvo. Na portalu Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta dostupne su sve informacije vezane za natječaj: http://www. mingo.hr/page/otvorennatjecaj-europska-nagrada-za-promicanjepoduzetnistva-2017.

Učenicima koji u školskoj godini 2017./2018. upišu obrazovni program za mesara Mesna industrija Vajda ponudit će stipendiju tijekom cijelog srednjoškolskog obrazovanja. Jedan od uvjeta ostvarenja stipendije je i odrađivanje prakse u Vajdi, što će zasigurno najvećim dijelom privući učenike Srednje škole Prelog, s kojom Vajda surađuje od samog osnivanja škole. U okviru te

dugogodišnje suradnje učenici zanimanja mesar i dosad su imali priliku steći praktična znanja i vještine u pogonima čakovečke mesne industrije, pri čemu su im plaćeni putni troškovi i topli obrok te isplaćena učenička nagrada za obavljanje prakse. Uvođenjem sustava stipendiranja Vajda zajedno sa Srednjom školom Prelog želi skrenuti pažnju budućih srednjoškolaca i njihovih roditelja na neka od deﬁcitarnih zanimanja za koja se mogu odlučiti na predstojećim upisima u srednju školu. Vilim Simon, član Uprave zadužen za vođenje proizvodnog procesa Vajde, ističe da je dosad na praksu u Vajdi primljen svaki učenik koji ju je zatražio.

5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

AKTUALNO 4. MEĐUNARODNI SKUP PROIZVOĐAČA KOŽE I PROIZVODA OD

INDUSTRIJA KOŽE SVE VIŠE RASTE Ova industrija, kao i sve druge, suočena je s time da se uz povećane troškove proizvodnje mora zadržati konkurentnost, istaknuo je Mario Lešina piše Miro Soldić soldic@privredni.hr koji oblikuju tržište, poput industrije 4.0 i demograﬁje koja nam ne ide na ruku.

NISKE PLAĆE

Negativan utjecaj minimalnih plaća, restriktivna monetarna

politika i brojni paraﬁskalni nameti samo su neki od problema koji muče branšu. Mario Lešina, predsjednik Udruženja kožarskoprerađivačke industrije HGK

druženje kožarsko-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore organiziralo je prošloga tjedna 4. međunarodni skup proizvođača kože i proizvoda od kože, a ovogodišnja tema je bila budućnost industrije, odnosno modeli razvoja poslovanja. Uz domaće poduzetnike, svoja iskustva su podijelili i stručnjaci iz regije, a priliku da prezentiraju svoj rad imali su i srednjoškolci i studenti. Mario Lešina, direktor tvrtke Midal i predsjednik Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK, kazao je kako je ta industrija, kao i sve druge, suočena s time da se uz povećane troškove proizvodnje mora zadržati konkurentnost. Negativan utjecaj minimalnih plaća, restriktivna monetarna politika i brojni paraﬁskalni nameti samo su neki od problema koji muče branšu, kazao je on. “Kod nas postoje dva dominantna razvojna modela. Prvi je izgradnja vlastitog brenda gdje se preuzimaju svi rizici poslovanja, ali se zadržava cijela novostvorena vrijednost. Drugi model je outsourcing, gdje je cilj preuzimanje poslova s većom dodanom vrijednošću, no tu je problem to što nemamo dovoljno kadra koji bi takve zadatke mogao preuzeti”, pojasnio je Lešina osvrnuvši se potom na nove trendove

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

Predsjednik HGK-Županijske komore Čakovec Mladen Križaić istaknuo je kako danas imamo više od 10.000 zaposlenih u kožarskoprerađivačkom sektoru, ali da su plaće niske, u prosjeku nešto malo iznad 3000 kuna, što je daleko ispod nacionalnog standarda. Naglasio je kako cijela regija ima zajedničke probleme, ali da se kroz razmjenu iskustava mogu pronaći rješenja. “Vjerujem da su inovacije, istraživanje i stručno obrazovan kadar ključ uspjeha svake industrije, a s obzirom na to da u ovoj branši nedostaje speciﬁčno obrazovanog kadra, tu bi nam itekako mogao pomoći program dualnog obrazovanja za koji se Komora zalaže”, istaknuo je Križaić.

VIŠE OD 75 POSTO KOŽARSKOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE KONCENTRIRANO JE U VARAŽDINSKOJ I MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI Župan međimurski Matija Posavec također je istaknuo problem niskih plaća u kožarskoj industriji. “Vjerujem da će se upravo na ovakvim skupovima ponuditi rješenja kako bi iduće godine pokazatelji bili još bolji. Pozivam sve na suradnju s tvrtkama kožarske industrije Međimurske županije, a tu bih posebice istaknuo Haix, Jelen Professional, Paul Green i Meiso”, rekao je Posavec ističući kako devet tvrtki

KOŽE

iz ove branše u toj županiji zapošljava oko 1600 radnika te ostvaruje promet od oko 200 mili-

industrija u zadnjih pet godina bilježi konstantan rast te pozitivne trendove u svim segmentima poslovanja. “Inovacije, nove tehnologije, prijedlozi za poboljšanje poslovnih i proizvodnih procesa, sve su to dijelovi nužno potrebnog tehnološkog napretka u proizvodnji obuće jer je to zasigurno jedna od najmanje automatiziranih industrija”, naglasila je Branka Prišlić, uz napomenu kako je logično da se ovogodišnji skup održava u Čakovcu budući da je više od 75 posto kožarsko-prerađivačke industrije koncentrirano u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji.

VIŠE OD 10.000 ZAPOSLENIH U KOŽARSKOPRERAĐIVAČKOM SEKTORU IMA PROSJEČNU PLAĆU OD OKO 3000 KUNA

POVEZATI ZNANOST, OBRAZOVANJE I GOSPODARSTVO

juna kuna. “Kad to povežemo s tradicijom koju ova industrija ima u našem kraju, onda moramo biti ponosni i nastojati da se to nastavi u budućnosti. Bilježe se pozitivni trendovi u brojnim područjima pa i u produktivnosti, a to posebno veseli jer se zbog toga kompanije doseljavaju iz inozemstva k nama. Sasvim sigurno će takav razvoj događaja dovesti i do povećanja plaća u branši koje su još uvijek debelo ispod prosjeka”, poručio je Posavec pozvavši da država poticajima potpomogne industriju na dobrobit svih. Branka Prišlić, poslovna tajnica Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK, prezentirala je globalno stanje u branši kazavši kako najviše obuće uvozi Europa (36 posto), a slijede je Sjeverna Amerika i Azija (25 posto). “U Europi je već dulje prisutan pad uvoza obuće koji je za razdoblje od 2010. do 2015. godine iznosio tri posto”, istaknula je Branka Prišlić te dodala da su najveći izvoznici obuće Azija (84 posto) i Europa (13 posto), pri čemu je izvoz obuće iz Europe porastao za tri posto u razdoblju od 2010. do 2015. godine, dok se u istom razdoblju bilježi pad izvoza iz Azije za dva posto. Istaknula je kako kožarsko-prerađivačka

Istraživanje HGK pokazalo je kako je u ovoj industrijskoj grani najveći postotak (69 posto) zaposlenika s trogodišnjom i četverogodišnjom stručnom spremom, oko 25 posto su zaposlenici nezavršene i završene osnovne škole, dok je najmanji postotak više i visokoobrazovane radne snage. Slična je situacija i u susjedstvu pa je Radovan Pazurević, predsjednik Asocijacije tekstila, odjeće, kože i obuće u BiH, pozvao na suradnju znanosti, obrazovanja i gospodarstva. Perspektivu vidi u razvoju vlastitih domaćih proizvoda, uz proizvodnju repromaterijala u zemlji, u reformama ključnima za razvoj djelokruga, ali ponajprije u dualnom obrazovanju. Poslovni tajnik Udruženja za IT HGK Emil Perić predstavio je digitalizaciju poslovanja kao dio Industrije 4.0. Naglasak je stavljen na promjene poslovnih modela koje će digitalizacija donijeti i izazove koje će tradicionalna industrija morati nadvladati. “Bitno je naglasiti da su realnosti široke primjene visokotehnoloških rješenja Industrije 4.0 još neko vrijeme izvan dosega industrije u Hrvatskoj, ali i da one tvrtke koje budu išle u tom smjeru mogu ostvariti konkurentsku prednost”, zaključio je Perić.

Inovacije, nove tehnologije, prijedlozi za poboljšanje poslovnih i proizvodnih procesa, sve su to dijelovi nužno potrebnog tehnološkog napretka u proizvodnji obuće jer je to zasigurno jedna od najmanje automatiziranih industrija.

Branka Prišlić, poslovna tajnica Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK

5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

AKTUALNO 11. KONFERENCIJA O SIGURNOSTI I KVALITETI HRANE

PREVIŠE HRANE ZAVRŠI U SMEĆU Više od polovine bačene jestive hrane dolazi iz kućanstava, a tvrtkama je donacija hrane najčešće ili preskupa ili prekomplicirana, kaže Marija Batinić, dok Patrick Alix smatra kako bi jedno od dobrih rješenja za hrvatske tvrtke moglo biti osnivanje banke hrane piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Hrvatskoj se godišnje baci 380.000 tona hrane, u Europskoj uniji čak 88 milijuna tona, dok se na globalnoj razini, zbog različitih razloga, baci čak trećina proizvedene hrane. Time je uzalud bačena i jedna četvrtina vode koju čovječanstvo koristi te nepotrebno iskorišteno zemljište veličine Kine, zbog čega nam je potrebno unapređenje sustava i prikupljanje i obrada podataka o otpadu hrane. O tome kako smanjiti i spriječiti bacanje te pospješiti donaciju hrane, raspravljalo se, uz ostale teme, na 11. konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane u Opatiji, koju tradicionalno organizira Hrvatska gospodarska komora pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i Ministarstva poljoprivrede.

POREZNE OLAKŠICE ZA DONATORE HRANE Više od polovine bačene jestive hrane dolazi iz kućanstava, a tvrtkama je donacija hrane najčešće ili preskupa ili prekomplicirana, kaže

MARIJAN KATALENIĆ

Industrija ne smije šutjeti Dok novinski naslovi govore o salmoneli, o prodaji sumnjive hrane i mesa starog 40 godina, industrija ne smije šutjeti, kaže Marijan Katalenić, bivši voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. “Industrija sama mora napraviti promjene, inače će izgubiti svoje kupce. Gubitak povjerenja u hranu previše košta, a zbog iznevjerenih očekivanja od kupljene hrane, svako domaćinstvo izgubi 3769 kuna godišnje”,

kaže Katalenić. Potrošač danas traži da proizvod bude i pouzdan, ističe Vedrana Jurčević Podobnik iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Rijeka. “Sadašnji sustav označavanja hrane ne jamči da je proizvod nutritivno vrijedan, dok se na deklaracijama navodi kako su sastojci u proizvodu prirodni. No primjerice, bojila od prirodne sirovine često moraju proći težak tehnološki postupak”, upozorava Vedrana Jurčević Podobnik.

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

Nova uredba o službenim kontrolama EUa, koja stupa na snagu u prosincu 2019., propisivat će počiniteljima obmanjujuće prakse velike kazne te istodobno štititi zviždača koji će to prijaviti.

IVAN ŠKORIĆ, POTPREDSJEDNIK HGK ZA POLJOPRIVREDU, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO

Središnje mjesto sektora hrane Konferencija o sigurnosti i kvaliteti hrane u Republici Hrvatskoj je središnje mjesto sektora na kojem se informiraju svi dionici ovog sektora, kaže Ivan Škorić, potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo. “Svi oni koji se bave sigurnošću hrane informiraju potrošača o hrani, njenoj nutritivnoj vrijednosti, kontrolama i tema-

ma kao što su bacanje hrane, ali i mogućnostima koje nudi podrška nadležnih tijela. Ovdje se moraju dobiti najbolje informacije i ostvariti poslovni kontakti kako bi se osigurala najviša razina sigurnosti hrane u nas, a proizvođačima se treba omogućiti konkurentnost i na stranim tržištima”, istaknuo je Škorić.

Marija Batinić iz Ministarstva poljoprivrede. “Brojne trgovine višak hrane ne doniraju iz straha da će se ona neispravno distribuirati, odnosno u slučaju trovanja krajnjega korisnika slijedi tužba koja bi mogla narušiti brend tvrtke”, kaže Marija Batinić. Jedno od dobrih rješenja za hrvatske tvrtke moglo bi biti osnivanje banke hrane koja u Hrvatskoj ne postoji, kaže glavni tajnik Europske federacije banaka hrane Patrick Alix. “Za to je potrebno vrijeme, ali i prilagodba zakona. Najvažnije je to da donacija ne smije biti skuplja negoli bacanje, stoga se donatorima moraju davati porezne olakšice i poticaji”, ističe Alix. U Hrvatskoj su prvi koraci već učinjeni početkom svibnja ove godine uvođenjem poreznih olakšica za poslovne subjekte koji se odluče donirati hranu. Pomaka već ima, kaže voditeljica Socijalnog dućana Crvenoga križa Tina Debeljak. “Iznos kupljene hrane Socijalnog dućana 2015. iznosio je 345.000 kuna, a već 2016. vrijednost svih donacija premašila je tri milijuna kuna, odnosno 185 tona hrane. Samo u dosadašnjem tijeku 2017. vrijednost donacija iznosila je više od dva milijuna kuna”, kaže Tina Debeljak. No kako sve ne bi bilo idealno, tu je situacija na terenu koja nije organizirana niti ima potpora za distribuciju. “Kupce treba savjetovati što na proizvodu znači oznaka ‘najbolje upotrijebiti do’ i reći im kako iskoristiti ostatke hrane kao novi obrok ili kako napraviti novi obrok od ostataka. Hrana koja možda nije privlačna može biti i nutritivno vrijedna i zdrava”, ističe Lettemieke Mulder, direktorica Odjela za održivost i politiku proizvoda Eurocommerca. Na konferenciji je predstavljen i novi Pravilnik o izvoznim certiﬁkatima koji stupa na snagu na jesen. Njime se određuje da će potvrde o slobodnoj prodaji biti dvojezične, a smanjit će se i opseg dokumentacije koja se predaje uz zahtjev za potvrdu za izvoz čime će se ubrzati cijeli postupak. Osim toga, za zdravstvene

certiﬁkate neće biti potrebna dodatna analiza proizvoda kao dosad. Pomoćnica ministra poljoprivrede Jelena Đugum ističe kako je među zakonima koji su u pripremi za sve one koji se bave hranom osobito važan zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi koji je trenutačno u proceduri te Zakon o javnoj nabavi koji će riješiti odnose domaćih proizvođača i institucija – škola, bolnica i vrtića koji hranu tako nabavljaju. “Ministarstvo poljoprivrede u novomu mandatu ojačalo je kontrole kojima se prati sigurnost hrane i nastavit će u tom smjeru, što bi trebalo pomoći pri stavljanju proizvoda na domaće i inozemno tržište jer je proizvodnja hrane i pića strateška proizvodnja hrvatskoga gospodarstva”, kaže Jelena Đugum.

MIKROBE SVESTI NA RAZUMNU MJERU Govoreći o sigurnosti hrane, posebice salmoneli koja je jedna od glavnih medijskih tema osobito ljeti, pomoćnik ministra poljoprivrede Damir Agičić je ustvrdio kako je nužno promijeniti svijest ljudi o mikrobima. “Mikrobe treba svesti na razumnu mjeru, ali mi s njima živimo. To ne znači da svaki put kad ispitivanje pokaže postojanje salmonele, piletinu treba povući s polica. Nadam se da će nam u mijenjanju svijesti javnosti pomoći i mediji”, zaključuje Agičić. Pomoćnica ministra zdravstva Vera Katalinić Janković dodala je kako je suradnja znanosti i industrije - kao i svih u lancu proizvodnje hrane od distributera do potrošača - jamstvo da neće biti incidenata s hranom, odnosno da će se oni smanjiti na najmanju moguću mjeru. Na skupu je predstavljen i sustav zaštite i sigurnosti hrane na kanadskom tržištu koji je ocijenjen među stručnjacima kao najbolji na svijetu. Clarice Lulai Angi iz Kanadske agencije za zaštitu hrane ističe kako njena agencija provede godišnje 3000 istraga i povuče oko 350 artikala s tržišta. Predstavila je i njihov sustav te kriterije koje moraju zadovoljiti oni koji planiraju plasirati robu na kanadsko tržište koje prodaje 105 milijuna obroka dnevno.

380.000 0t hrane godišnje se baci u Hrvatskoj

1/3 proizvedene hrane baci se u svijetu svake godine

više od mil kn

vrijednost donacija Socijalnom dućanu u 2017.

5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

S MARKOVA TRGA SJEDNICA VLADE

Za Pelješki most stiže 357 milijuna eura Riječ je o strateškom projektu ne samo za Dubrovačko-neretvansku županiju, nego i za cijelu Hrvatsku, ali i u kontekstu naših priprema za ispunjavanje kriterija za ulazak u šengenski prostor, rekao je premijer Plenković piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr smjernice strategije su potpora konkurentnosti privatnog sektora, produbljivanje financijskoga tržišta radi lakšeg financiranja manjih poduzetnika te promicanje boljeg poslovanja javnih poduzeća”, rekao je ministar financija Zdravko Marić te istaknuo da je EBRD od 1993. godine u Hrvatsku investirao više od 3,6 milijardi eura, uglavnom u privatni sektor, te 30 milijuna eura bespovratnih sredstava za razne tehničke pomoći.

NOVO USTROJSTVO MINISTARSTVA FINANCIJA

N 200 do 300 mil € godišnje ulagat će EBRD u Hrvatsku do 2020.

više od mlrd €

3,6

investirao EBRD u Hrvatsku od 1993.

i još mil €

bespovratnih sredstava za razne tehničke pomoći

a samom početku prošlotjedne sjednice Vlade premijer Andrej Plenković pohvalio se dobrom viješću iz Europske komisije, koja bi već ovaj tjedan trebala dovršiti sve interne procedure za suﬁnanciranje projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, što zapravo znači da će iz europskog proračuna za izgradnju Pelješkoga mosta, pristupnih autocesta i stonske obilaznice doći 357 milijuna eura. “Od EU-a, iz europskog proračuna ćemo dobiti 357 milijuna eura čime će se ovaj projekt u tri faze implementirati između 2017. i 2021. godine. Riječ je o strateškom projektu ne samo za Dubrovačko-neretvansku županiju i njen južni dio, nego i za cijelu Hrvatsku, ali i u kontekstu naših priprema za ispunjavanje kriterija za ulazak u šengenski prostor”, rekao je premijer Plenković, koji je izrazio zadovoljstvo kontinuiranim rastom BDP-a, rastom zaposlenosti i investicija, dodajući kako i dalje očekuje nastavak pozitivnih trendova.

PRIHVAĆENA STRATEGIJA EBRD-a Vlada je prihvatila strategiju Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku do 2020. godine, prema kojoj bi ta banka svake godine trebala ulagati 200 do 300 milijuna eura i to uglavnom u projekte privatnog sektora. “Tri glavne

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

Vlada je donijela i uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva ﬁnancija, koja donosi i novu sistematizaciju, s manjim brojem zaposlenih, odnosno sa 8863 službenika i namještenika, što je za 486 manje nego je bilo dosadašnjom sistematizacijom. “Ova uredba ne nosi nikakve spektakularne promjene, radi se prvenstveno o tome da se ustrojbena jedinica koja se bavi javnim dugom podiže na višu razinu sukladno Strategiji upravljanja javnim dugom i Nacionalnom programu reformi radi djelotvornijeg praćenja gospodar-

PELJEŠKI MOST ĆE SE U TRI FAZE IMPLEMENTIRATI IZMEĐU 2017. I 2021. GODINE skih kretanja, ustrojava se Uprava za makroekonomske analize, Europsku uniju i međunarodne financijske odnose, a uredbom se i u okviru Uprave za gospodarstvo i financijski sustav jačaju poslovi vezani uz financijske analize poslovanja tvrtki u državnom vlasništvu”, rekao je Marić, dodajući da kad je riječ o poreznom USKOK-u nema bitnih promjena te da on ostaje sastavni dio Porezne uprave.

PRVE PROCJENE DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU

USPOREN RAST BDP-a

rema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku, gospodarstvo u Hrvatskoj proraslo je u prvom tromjesečju ove godine za 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je već 10. tromjesečje zaredom kako BDP raste, no ovaj put nešto sporije nego u prethodnom kvartalu kada je zabilježio rast od 3,4 posto. Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP, koji služi za usporedbu s drugim

zemljama Europske unije, u odnosu na prethodno razdoblje bilježi pozitivnu stopu promjene od 0,6 posto, a u odnosu na isto tromjesečje lani realno je veći za 3,4 posto. “Rastu BDP-a najviše je pridonijela djelatnost trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala, dok su na usporavanje rasta BDP-a najviše utjecali smanjena aktivnost u prerađivačkoj i prehrambenoj industriji te porast uvoza roba i usluga. Zabilježen je

rast investicija od 5,4 posto, najviše zbog rasta građevinarstva u ožujku ove godine”, rekao je ravnatelj DZS-a Marko Krištof koji je istaknuo da je sa 3,8 postotnih bodova pozitivan doprinos i domaće potražnje. Inače, najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u prvom tromjesečju 2017. ostvaren je rastom izvoza roba i to za 3,4 postotnih bodova. U svom komentaru HGK ističe kako je na takvo usporavanje upućivalo usporavanje industrijske proizvodnje na 1,9 posto, u odnosu na pet posto koliko je povećana u cijeloj prošloj godini, ali i rast vanjskotrgovinskog deﬁcita. “U prvom kvartalu nije se dogodilo ništa spektakularno. Nastavljen je rast većine kategorija ukupne potražnje, koji je bio čak i dinamičniji nego u prvom kvartalu prošle godine u kojem je rast BDP-a iznosio 2,7 posto. Početak ove godine nije obilježen usporavanjem potražnje, nego se ta potražnja u većoj mjeri pokrivala uvoznim robama i uslugama, a u manjoj domaćom proizvodnjom u odnosu na isto razdoblje prošle godine”, kažu, između ostalog, u HGK-u. (I.G.)

DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU

Uvjetno mišljenje na izvršenje proračuna za 2016. Državni ured za reviziju izrazio je uvjetno mišljenje na godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna Hrvatske za 2016. godinu zbog nepravilnosti i propusta koje su bile utvrđivane i revizijom za prethodne godine a koje ni lani nisu otklonjene. Tako kod izdavanja jamstava u pojedinim slučajevima nema cjelokupne potrebne dokumentacije, neki podzakonski akti nisu doneseni a trebali su biti, a neki nisu izmijenjeni. Jedan od propusta tiče se transfera sredstava iz proračuna HZZOu koja nisu jasno propisana, a elementi za izračun sredstava za pojedino pravo nisu utvrđeni, te Državna revizija nije mogla

utvrditi jesu li doznačena sredstva od 2,4 milijarde kuna bila dovoljna s obzirom na prava i kategorije korisnika. Državni ured za reviziju posebno je skrenuo pozornost na važnost rješavanja problema zdravstvenog sustava, s obzirom na to da provedena sanacija zdravstva i do sada provedene reformske mjere, nisu dale očekivane rezultate za ostvarenje stabilnog poslovanje bez stvaranja novih gubitaka i podmirivanje obveza u zakonskom roku. Jedna nepravilnost koja se stalno ponavlja je trošenje proračunske zalihe za namjene za koje ne smije biti korištena, a riječ je o 12 milijuna kuna koji su utrošeni za ﬁnanciranje nekih sportskih

događaja a koji nisu bili hitni slučajevi za koje je namijenjena proračunska zaliha. Pomoćnica glavnog državnog revizora Biserka Čoh Mikulec istaknula je kako je za utvrđenje nepravilnosti i propuste Državni ured za reviziju dao naloge i preporuke čija bi provedba trebala pridonijeti povećanju transparentnosti korištenja proračunskih sredstava. (I.G.)

5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

PRIČA S RAZLOGOM BIJELI SVIJET

INOVATIVNOST UGRAĐENA U POSLOVNI MODEL U 10 godina poslovanja iz prve ruke su uvidjeli što konkretno muči klijente i koje bi im promjene mogle unaprijediti poslovanje. Stečeno iskustvo odlučili su podijeliti s novim poduzetnicima u sklopu programa Jumpstart te ponudom LG franšize Laundry Lounge piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

Danas poslujemo s više stotina korisnika raznih proﬁla, od velikih tvrtki do malih poduzetnika. Znanje i procesi koje smo stekli omogućavaju nam da osmišljavamo originalne koncepte po mjeri naručitelja u kratkom razdoblju. Mario Martinek, osnivač Bijeloga svijeta

a hrvatske tvrtke mogu konkurirati na međunardnoj sceni dokazuje primjer Bijelog svijeta, zagrebačke tvrtke koja već 11 godina uspješno posluje na domaćem i europskom tržištu, s tim da se u zadnje vrijeme sve više orijentira na inovativna poslovna rješenja kroz svoju franšizu Loundry Lounge. Od prošle godine su strateški partner jakog globalnog brenda LG Electronics za razvoj tržišta i dsitribuciju u Srednjoj i Istočnoj Europi, a glavna djelatnost u Hrvatskoj im je prodaja, projektiranje, opremanje i održavanje hotelskih i restoranskih kuhinja i praonica te edukacija osoblja.

ODABIR LG-a Kako nam je objasnio osnivač tvrtke Bijeli svijet Mario Martinek, LG ih je odabrao zbog geografske pozicije te znanja i podrške koje im njegova tvrtka može dati u regionalnim operacijama. Martinek je inače karijeru započeo u globalnim kompanijama T-Mobil i Whirlpool, a to iskustvo mu je puno pomoglo u prelasku u privatno poduzetništvo. Dodatno obrazovanje je stjecao kroz Executive MBA program vodeće poslovne škole u regiji, Cotrugli Business School, te je odmah po završetku školovanja pokrenuo tvrtku Bijeli svijet. U samo nekoliko godina poslovanja već su stekli brojne reference jer su njihova rješenja i oprema ugrađeni u više od 100 restorana i hotela u Hrvatskoj. “Danas poslujemo s više stotina korisnika raznih proﬁla, od velikih tvrtki do malih poduzetnika. Znanje i procesi koje smo stekli omogućavaju nam da osmišljavamo originalne koncepte po mjeri naručitelja u kratkom razdoblju”, ispričao nam je Martinek dodajući kako su u 10 godina

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

poslovanja iz prve ruke uvidjeli što konkretno muči klijente i koje bi im promjene mogle unaprijediti poslovanje. Stečeno iskustvo odlučili su podijeliti s novim poduzetnicima u sklopu programa Jumpstart te ponudom LG franšize Laundry Lounge. Jumpstart radionice stavljaju naglasak na poslovni koncept s velikim tržišnim poten-

FRANŠIZNI NAČIN POSLOVANJA JEDAN JE OD NAJSIGURNIJIH OBLIKA ULASKA U PODUZETNIŠTVO, ISTIČE MARTINEK cijalom i malim početnim ulaganjima - praonicu rublja. Naime, za pokretanje praonice nisu potrebne posebne tehničke vještine ni prijašnje iskustvo u poduzetništvu, a uz minimum radne snage i ﬁksnih troškova, prednost je i rad s gotovinom, bez odgoda plaćanja i nenaplaćenih potraživanja. Početno ulaganje od oko 20.000 eura dovoljno je za pokretanje uspješnog posla, a povrat investicije moguće je ostvariti već nakon 12 mjeseci. Osim toga, budući da je Hrvatska turistička zemlja, bezbroj je prilika za otvaranje praonica jer usluge pranja, sušenja i glačanja rublja koriste i vlasnici apartmana, hosteli, marine, manji hoteli, restorani, ali i turisti. Tržište nije zasićeno jer su se praonice kod nas pojavile tek nedavno, za razliku od susjedne Italije gdje je koncept popularan već više od 20 godina, te je sada

idealno vrijeme za takvo ulaganje. Primjerice u Zagrebu, s obzirom na veličinu grada i potrebe stanovništva i turista, ima prostora za još desetak praonica. “Kako bismo povećali razumijevanje za ovaj isplativi poslovni koncept, odlučili smo organizirati ciklus otvorenih predavanja s ciljem obrazovanja potencijalnih poduzetnika. Do sada je održano pet Jumpstart predavanja, a rezultat je 50 novopokrenutih tvrtki u čitavoj Hrvatskoj. Svi zasad pokrenuti projekti posluju u plusu,

LG LAUNDRY LOUNGE JE BREND SAMOPOSLUŽNIH PRAONICA KOJE PRUŽAJU USLUGE PRANJA, SUŠENJA I GLAČANJA RUBLJA a ljudi koji su se odvažili na pokretanje posla stvaraju dodanu vrijednost za sebe i obitelj”, kazao nam je Martinek opisujući rezultate ovog zanimljivog projekta.

PRVA U NEW YORKU, DRUGA U ZAGREBU Budući da im je inovativnost ugrađena u poslovni model i vrijednosti od početka poslovanja, Bijeli svijet je u Hrvatsku doveo Laundry Lounge koncept praonica. LG Laundry Lounge je brend samoposlužnih praonica koje pružaju usluge pranja, sušenja i glačanja rublja. Prva takva otvorena je u New Yorku prije pet godina, a druga u Zagrebu prije dvije godine. “Pojedinačnim primateljima franšize konstantno pružamo podršku, od ideje do realizacije. U sklopu franšize dobivaju pomoć pri odabiru lokacije i otvaranju objekta, knjigu standarda i obuku zaposlenih. Osim toga, franšizna pristojba se ne naplaćuje ako u praonici koriste LG profesionalne uređaje kupljene kod ovlaštenog distributera”, ističe Martinek napominjući kako je franšizni način poslovanja jedan je od najsigurnijih oblika ulaska u poduzetništvo. Podaci pokazuju da zbog uhodanog poslovnog sustava većina franšizera uspijeva ostvariti uspjeh već u prvoj godini poslovanja, za razliku od samostalnih poslovnih pothvata i/ili start-up modela. Upravo zbog toga tvrtka Bijeli svijet je partner 3. međunarodnog sajma franšiza FEC koji će se održati od 7. do 8. lipnja u Hotelu Kvarner u Opatiji. Riječ je o jedinom informativnom događaju o franšizama u Hrvatskoj. Zemlja partner je Italija, a predstavit će se uspješne franšizne tvrtke iz desetak europskih zemalja i Hrvatske.

oko

20.000 0€ početnog kapitala dovoljno za otvaranje praonice rublja

već nakon mjeseci

moguće ostvariti povrat investicije

50 novopokrenutih tvrtki rezultat je održanih 5 Jumpstart predavanja

5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO AGROKOR

KREDITORI STARI, GDJE STE? Ante Ramljak sastao se s prvim zamjenikom predsjednika Uprave Sberbanka Maksimom Poletaevim koji je, nakon povratka u Rusiju, izjavio kako Sberbank neće sudjelovati u novom financiranju Agrokora jer smatra da uvjeti toga financiranja nisu pošteni piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

adnjeg dana svibnja istekao je rok u kojem su se dobavljači Agrokora trebali dogovoriti s bankama i ostalim ﬁnancijskim institucijama na koji način će se riješiti pitanje mjenica. Promemorijom o mjenicama predviđeno je da svaki dobavljač s bankom ili faktoring kućom dogovori model otplate regresnog duga kroz odgodu plaćanja, novi kredit za njegovo pokriće ili neki drugi obostrano prihvatljiv način otplate. Da je dobavljačima ova tema izuzetno bolna, pokazuje i njihovo traženje da se rok naveden u Promemoriji produži i izjednači s datum prijave ostalih tražbina, no banke su ostale pri svome, tako da je sve ostalo samo na zahtjevu i prijetnjama obustavom isporuka robe. Promemoriju je, podsjetimo, u travnju Ante Ramljak, izvanredni Vladin povjerenik za Agrokor, poslao na adrese 159 dobavljača i 31 banke, faktoring društava

i drugih ﬁnancijskih institucija. Koliko je točno njih uspjelo dogovoriti model otplate, nismo uspjeli saznati, osim da je riječ o većini. Isto tako, nije poznato što

BROJKE KOJE SE POJAVLJUJU U JAVNOSTI KAD JE RIJEČ O NOVOM KREDITU KREĆU SE OD 200 PA DO 400 MILIJUNA EURA će biti s onim dobavljačima koji se nisu uspjeli dogovoriti s bankama. Iz Raiffeisen banke odgovorili su nam kako su u

razdoblju deﬁniranom Promemorijom Raiffeisen banka i Raiffeisen Factoring dogovorili i pronašli zajednička individualizirana rješenja ostvariva u vrlo kratkom roku, za veliku većinu dobavljača uključenih u proces. “Sa zaključnim danom Promemorije možemo reći da s manjim dijelom dobavljača još uvijek traju pregovori, odnosno nastojimo i dalje zajednički pronaći adekvatno rješenje, jer se radi o složenijim situacijama. Pritom su sve uključene strane upoznate s mogućnostima koje se odnose na traženje provedivog individualnoga rješenja. Od početka procesa postoji zajednički interes svih uključenih strana da restrukturiranje Agrokora bude uspješno provedeno. Vjerujemo da ćemo za dobavljače, s kojima još uvijek radimo na pronalasku rješenja, pronaći to rješenje prije isteka roka za usklađenje”, stoji u njihovom odgovoru. Sličan odgovor stigao je od Erste Banka i Erste Factoringa

DRUGA SJEDNICA PRIVREMENOG VJEROVNIČKOG VIJEĆA

Informacija o radnjama za osiguranje novog kredita

Marica Vidaković

U Agrokoru je na kraju prošlog tjedna održana druga sjednica privremenog vjerovničkog vijeća, a prisustvovali su joj Marica Vidaković kao predstavnica skupine vjerovnika ‘veliki dobavljači’, Mato Brlošić, predstavnik skupine vjerovnika ‘mali dobavljači’, te predstavnici Knighthead Capital Managementa, LLC kao predstavnici skupine vjerovnika ‘imatelji obveznica’, predstavnici Sberbanka kao predstavnici skupine vjerovnika ‘neosigurani vjerovnici’ i predstavnici Zagrebačke banke kao predstavnici skupine vjerovnika ‘osigura-

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

ni vjerovnici’, uz izvanrednog povjerenika Agrokora Antu Ramljaka. Sudionicima je prezentirana informacija o dogovorima te radnjama koje je poduzela izvanredna uprava za osiguranje novog kredita potrebnog za nastavak redovitog poslovanja kompanije, potom za plaćanje dijela dugova prema dobavljačima te sredstava potrebnih za dovršetak pripreme sezone Agrokorovih proizvodnih kompanija i maloprodaje. Kredit će, kada bude u potpunosti dogovoren, biti predmet odlučivanja privremenog vjerovničkog vijeća.

Maksim Poletaev

koji su također potvrdili kako su zaključno sa 31. svibnjem s najvećim brojem dobavljača - svojih klijenata postigli dogovor o reguliranju njihovih regresnih obveza. “Također, s nekoliko preostalih dobavljača u tijeku su završni razgovori te se ﬁnalizacija sporazuma očekuje u najkraćem roku. Važno je dodati da je optimalno rješenje za reguliranje regresnih obveza postignuto u okviru tri ponuđena modela, koji su uvažili interese i mogućnosti svakog pojedinog dobavljača, kao i interese banke i faktoring kuće”, komentirali su iz Erste Banke.

RAMLJAK JE PROŠLI TJEDAN PRVI PUT PREDSTAVIO JAVNOSTI OPCIJU ROLL-UP KREDITIRANJA Podsjetimo da je, prema zadnjem izvještaju koji je objavio sam Agrokor na dan 31. ožujka 2017. godine, dugovanje po mjenicama iznosilo 7,36 milijardi kuna i uključuje 92 milijuna kuna mjenica

neprikazanih u bruto bilanci koja nije uključena u ukupne obveze proširene Grupe. Vanjske komercijalne mjenice iznosile su 1,39 milijardi kuna, vanjske ﬁnancijske mjenice 1,76 milijardi kuna, dok su interne mjenice iznosile 4,21 milijardu kuna. Iz tih se podataka može zaključiti da su dobavljači sa 3,1 milijardom kuna regresnih obveza kreditirali Agrokor.

U POTRAZI ZA KREDITORIMA Inače, prošli tjedan je Ramljak imao pune ruke posla pregovarajući s kreditorima o budućem kreditu koji je prijeko potreban Agrokoru. No čini se kako nije uspio uvjeriti ruski Sberbank da uđe u novo kreditiranje. Ramljak se sastao i s prvim zamjenikom predsjednika Uprave Sberbanka Maksimom Poletaevim, koji je nakon povratka u Rusiju za Bloomberg izjavio kako Sberbank neće sudjelovati u novom ﬁnanciranju Agrokora jer smatra da uvjeti toga ﬁnanciranja nisu pošteni. Naime, Rusi nisu oduševljeni ni opcijom roll-up kreditiranja koji je Ramljak prvi put prošli tjedan predstavio javnosti, a koja u stvari znači da će se jednom kunom (ili eurom) novog kredita Agrokoru priznati jedna kuna starog duga koji će se tada moći prenijeti u prvenstvo naplate. Odnosno, to je svojevrsno obećanje starim kreditorima da će u slučaju novog

kredita u istom iznosu biti osigurani i njihovi krediti koji su odobreni prije ulaska izvanredne uprave u Agrokor.

BANKE JOŠ PREGOVARAJU S DOBAVLJAČIMA O NAJBOLJEM MODELU OTPLATE “Jednaki uvjeti sudjelovanja u novome kreditu za najveći hrvatski maloprodajni lanac predlažu se i bankama i ‘špekulativnim’ fondovima”, rekao je Poletaev te tako otkrio što ih u stvari smeta. Jer tako ispada da fondovi s jedne strane i banke s druge nemaju istu startnu poziciju ako bi se kredit dao pod roll-up uvjetom. Fondovi su početkom godine veliki dio Agrokorova duga odnosno obveznica otkupili po niskoj cijeni, što bi u slučaju priznavanja eura za euro, na kraju značio i veću zaradu. Tko će i za kolike iznose na kraju ﬁnancirati koncern - još nije poznato, a brojke koje se pojavljuju u javnosti kad je riječ o novom kreditu kreću se od 200 pa do 400 milijuna eura.

5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

PREDSTAVLJAMO TINA -TEN, Zagreb

NIŽE CIJENE, VISOKA KVALITETA Pratili smo trendove i nove tehnologije kad je u pitanju frizerski zerski ali i kozmetički dio poslovanja uz stalne edukacije svih naših djelatnica, ističe Marija Luburić klijentima kvalitetnu uslugu koja je cjenovno prihvatljiva.

POVJERENJE JE BITNO Imati potrebno znanje i povjerenje klijentica u ovom poslu iznimno je važno, jer frizer ili kozmetičar može vam biti ili najbolji prijatelj ili zakleti neprijatelj, a od toga vas dijeli samo jedan potez škarama ili loše zalijepljena trepavica. Uređena kosa, nokti ili koža danas su postali ogledalo osobne higijene, stoga veliki broj žena pazi kome poklanja svoje povjerenje. U salonu znaju kolika je važnost stjecanja tog povjerenja, a to znaju i njihove djelatnice kojih je trenutačno osam. Naravno, nezaobilazan čimbenik je i cijena usluge. Štoviše, u vrijeme gospodarske krize prije osam godina, u ovom

N I dalje ćemo pratiti trendove i nuditi samo najbolje, jer stojimo iza naših usluga, a to potvrđuju i naši klijenti koji nam se, kad jednom dođu u naš frizerski ili kozmetički salon, vraćaju. Marija Luburić, Tina-Ten

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

ije mala stvar proslaviti 30 godina poslovanja, a upravo se tom okruglom obljetnicom može pohvaliti frizersko-kozmetički Salon TinaTen u centru Zagreba. Iza cijele priče stoje dvije sestre, Marta Zeman koja je zaslužna za frizerski dio i Marija Luburić koja je zadužena za kozmetički dio poslovanja Tina-Tena. Sestre su postale uspješan tandem jer na jednom mjestu mogu ponuditi i uspješno realizirati kompletan makeover, od tretmana koji uključuju kompletnu brigu o frizuri s vrhunskim preparatima svjetskih proizvođača do kozmetičkih tretmana za lice, tijelo, te na kraju manikuru i pedikuru koji su stručno vođeni i sigurni uz certiﬁcirane i provjerene aparate. Iz njihovog salona možete izaći kao potpuno druga žena. “Kako bismo na tržištu opstale 30 godina, nismo u ponudi tapkale na istom mjestu, stalno smo se stručno usavršavale, a vodile smo računa i o prostoru kako bi naše klijentice bile u toplom i srdačnom okruženju te se osjećale ugodno. Pratile smo trendove i nove tehnologije kad je u pitanju frizerski ali i kozmetički dio poslovanja uz stalne edukacije svih naših djelatnica. Jednostavno ulagale smo u ljude i tehnologije”, rekla nam je jedna od vlasnica Tina-Tena, viša ﬁzioterapeutkinja i medicinska kozmetičarka Marija Luburić, koja ističe kako im je glavni cilj pružiti

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

DVIJE SESTRE POSTALE SU USPJEŠAN TANDEM JER NA JEDNOM MJESTU MOGU PONUDITI I REALIZIRATI KOMPLETAN MAKEOVER su frizersko-kozmetičkom salonu drastično snizili cijene svojih usluga čak i do 50 posto, dok je kvaliteta ostala i dalje visoka. “To je bio poslovni potez kojim smo zadržali svoje klijente, no ono što je također važno jest to da nam se promet dodatno još pojačao. Imamo dobru kvalitetu za cijenu koju nije pretjeran”, kaže Marija Luburić koja planira i zadržati visoku razinu kvalitete. “To znači da ćemo i dalje pratiti trendove, nuditi samo najbolje, jer stojimo iza naših usluga, a to potvrđuju i naši klijenti koji nam se, kad jednom dođu u naš frizerski ili kozmetički salon, vraćaju”, ističe Marija Luburić, koja sve češće razmišlja i o širenju poslovanja. (I.G.)

enterprise europe

info

Broj 155, 5. lipnja 2017.

FUTURE OF BUILDING

Nove ideje za građevinare Na konferenciji o budućnosti građenja 17 sudionika iz Hrvatske dobilo je priliku saznati više o inovativnim rješenjima u zgradarstvu, održivoj obnovi i trendovima u tehnologiji, razmijeniti nove ideje i pronaći nove poslovne partnere Austrijska gospodarska komora i Europska poduzetnička mreža Austrije su u Beču sredinom svibnja organizirale konferenciju, B2B razgovore i obilazak projekata na temu Future of Building. Suorganizatori s hrvatske strane po četvrti put bili su Hrvatska gospodarska komoraKomora Zagreb i EEN Hrvatska. U delegaciji je sudjelovalo 17 sudionika i to predstavnici Regionalne energetske agencije Sjever, te predstavnici 11 hrvatskih tvrtki: Anvelopa, Arhitektura Lozica, Bejić architects, Elektroenergetika projekt, Energija i komunikacije, Kajfa proizvodnja, Kopgrad Studio, Polo Commerce, Strabag, Valentino tehnika i Zelena gradnja. Hrvatsku delegaciju u Austrijskoj gospodarskoj komori u Beču pozdravile su u ime HGK-Komore Zagreb Silvija Czeisberger i savjetnica za gospodarstvo hrvatskog veleposlanstva u Beču Tanja Mrvoš. U Austrijskoj gospodarskoj komori su održani konferencija i poslovni sastanci tvrtki na kojima je sudjelovalo preko 300 sudionika uz dogovorenih 600 B2B sastanaka. Konferencija i B2B razgovori omogućili su uvid u najsuvremenija kretanja u sektoru zgradarstva, graditeljstva i infrastrukture. Glavna tematska područja i sektori bili

su: arhitektonske i građevinske usluge, inženjering i planiranje, graditeljstvo, podugovaranje, građevinski materijali, komponente i sustavi za gradnju, obnovljivi izvori energije, klimatizacija i građevinska tehnologija. Sudionike konferencije uvodno su pozdravili potpredsjednica Austrijske gospodarske komore Ulrike Ramber Koller, Patrick Sagmesiter iz Advantage Austria Austrijske gospodarske komore i Herwig Wutscher, predstavnik EEN-a Austrija.

Obilazak projekata u Beču i okolici obuhvatio je pametni grad Aspern Seestadt, inovativne zgrade i solucije u Aspernu, obnovu u Gradu Beču i zelenu infrastrukturu. Posjet projektima bila je izvrsna prilika za nova saznanja o inovativnim solucijama u zgradarstvu, održivoj obnovi, visokokvalitetnoj gradnji, uz upoznavanje s najnovijim trendovima u tehnologiji, razmjenu novih projektnih ideja, kao i pronalazak novih poslovnih partnera.

enterprise europe

GOSPODARSKA DELEGACIJA HRVATSKABELGIJA

Prilika za posao u Belgiji Belgija i Hrvatska za sada bilježe gospodarsku razmjenu od oko 500 milijuna eura s velikim deficitom na hrvatskoj strani. HGK ove jeseni planira organizirati posjet Belgiji tvrtkih zainteresiranih za poslovanje na tom tržištu Belgija je zemlja sa stabilnim gospodarstvom i kontinuiranim porastom BDP-a, a najviše uvozi kemijske proizvode, strojeve i transportnu opremu. Mogućnosti za unapređenje suradnje najviše postoji u području metaloprerađivačke industrije, elektroindustrije, zdravstva, kemijske i prehrambene industrije, transportne infrastrukture, zaštite okoliša, održivih izvora energije te IT sektora.

Hrvatska gospodarska komora u okviru projekta Europska poduzetnička mreža ove jeseni planira organizirati posjet gospodarskog izaslanstva Kraljevini Belgiji.

najavljenog posjeta planirana je organizacija individualnih poslovnih razgovora hrvatskih i belgijskih tvrtki sukladno unaprijed iskazanom interesu hrvatskih tvrtki.

Kako kažu u Komori, započelo je ispitivanje interesa među hrvatskim tvrtkama za uključivanje u gospodarsku delegaciju kako bi pravovremeno pristupili organizaciji i pronašli adekvatne poslovne partnere hrvatskim tvrtkama. U sklopu

Belgija i Hrvatska njeguju odlične bilateralne odnose, međutim ukupna robna razmjena dviju zemalja iznosi tek oko 500 milijuna eura te je hrvatski uvoz skoro dva puta veći od hrvatskog izvoza u tu zemlju.

Ovim posjetom pruža se mogućnost upoznavanja s poslovnim prilikama u Belgiji i pronalaska poslovnih partnera te Vas pozivamo da iskažete svoj načelni interes za sudjelovanje u delegaciji popunjavanjem prijavnog obrasca na sljedećoj poveznici https://docs.google.com/ forms/d/e/1FAIpQLSeYyQNIy9eJVUdOR Apz1kPjQVM0-KjdEjY0YGGlxgy2Kk67UA/ viewform?c=0&w=1.

Kontakt-osoba: Andrea Petrić, viša stručna suradnica, Hrvatska gospodarska komora Sektor za međunarodne poslove i EU Europska poduzetnička mreža Hrvatske E-mail: apetric@hgk.hr.

Certifikacijom proizvoda do tržišta Otvoren je javni poziv Certifikacijom proizvoda do tržišta. Poziv je namijenjen mikro, malim ili srednjim poduzećima za uvođenje i primjenu europskih i međunarodno (globalno) priznatih normi kako bi im se omogućio lakši pristup novim tržištima. Cilj ovog poziva je osiguranje preduvjeta MSP-ovima za povećanje izvoza i ukupne konkurentnosti dokazivanjem kva-

litete, sigurnosti i pouzdanosti svojih proizvoda. Bespovratna sredstva se dodjeljuju u okviru trajno otvorenog Poziva s rokom dostave projektnih prijava do 31. prosinca 2018. godine ili do iskorištenja raspoloživih sredstava koja iznose 38 milijuna kuna. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti je 20.000 kuna, dok je najveći iznos milijun kuna.

5. lipnja 2017.

www.een.hr

2 3

ESIF MALI ZAJMOVI

Milijuni za MALE PROJEKTE Kroz male zajmove malim i srednjim poduzetnicima osigurano je 150 milijuna kuna. Zajmove će izravno odobravati HAMAG-BICRO Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) osigurala je dodatna financijska sredstva za poduzetnike u iznosu od 150 milijuna kuna iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. kroz financijski instrument ESIF Mali zajmovi. Povećanje inicijalne alokacije od 94 milijuna kuna rezultat je izuzetne potražnje za zajmovima HAMAG-BICRO-a u proteklom razdoblju. Poduzetnicima je stavljena na raspolaganje ukupna omotnica u iznosu od gotovo 244 milijuna kuna. Financijski instrument ESIF Mali zajmovi namijenjen je kreditiranju mikro, malih i srednjih subjekata malog gospodarstva uz povoljnije uvjete financiranja. Namjena ESIF zajmova je modernizacija i proširenje postojećeg poslovanja, zadržavanje postojećih i povećanje broja radnih mjesta, osnivanje obrta i trgovačkih društava te samozapošljavanje. U okviru ovog financijskog instrumen-

ta, HAMAG-BICRO će subjektima malog gospodarstva izravno odobravati zajmove. Uz smanjenje kamatne stope

Od početka provedbe financijskih instrumenata (listopad 2016.) odobrena su 272 zahtjeva za zajmom u ukupnom iznosu od 71,7 milijuna kuna i smanjenje razine potrebnih sredstava osiguranja, namjera je povećati dostupnost zajmova ovoj skupini poduzetnika. Od početka provedbe financijskih instrumenata (listopad 2016.) odobrena su 272 zahtjeva za zajmom u ukupnom iznosu od 71,7 milijuna kuna, s prosječnim iznosom odobrenog zahtjeva od 263.000 kuna. Najtraženiji ESIF zajam je Mali za-

jam koji čini 63 posto ukupno zaprimljenih zahtjeva. Najzastupljenije djelatnosti korisnika zajmova su prerađivačka industrija, djelatnosti pružanja smještaja i građevinarstvo. “Iznimno sam ponosan što smo jedna od prvih zemalja članica koje su uspostavile financijske instrumente u novoj financijskoj perspektivi. Nova alokacija dokazuje uspješnost rada naše agencije i značajnost ESIF zajmova za poduzetnike čime će se povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva. S obzirom na to, mikro, malim i srednjim poduzetnicima stavljeno je na raspolaganje ukupno 244 milijuna kuna”, izjavio je predsjednik Uprave Vjeran Vrbanec. Kako bi se pojednostavila procedura, HAMAG-BICRO je uveo mogućnost online prijave za ESIF zajmove na web stranici https://prijave.hamagbicro.hr/w/Home/ Login, dok je cjelokupna dokumentacija poduzetnicima dostupna na stranici www.hamagbicro.hr.

enterprise europe

ZIP MASTER CLASS

Investitor mora sudjelovati Sudjelovanje investitora u procesu rada od iznimne je važnosti za start-up, rečeno je na ZIP Master Classu Marie-Helene Ametsreiter je naglasila važnost procesa dogovaranja prije investicije, koji je u ovom slučaju trajao godinu dana. Također je prikazala metriku njihova operativnog rada s Amodom – više od 200 sastanaka, poziva i gotovo 2000 e-mailova. “Praćenje start-up tima nakon same investicije jako je važno i nužno je da start-up prođe kroz inkubacijski program”, zaključila je Marie-Helene Ametsreiter.

Zagrebački inkubator poduzetništva je održao prvi ovogodišnji ZIP Master Class u prostorijama HUB 385 kao nastavak na ostvareno strateško partnerstvo iz 2015. godine između ZIP-a i SpeedInvesta, a sve kako bi pružili još veću potporu svojim timovima. SpeedInvest je vodeći fond rizičnog kapitala za tehnološke kompanije u ranoj fazi razvoja iz Središnje i Istočne Europe te su 2016. godine investira-

li 450.000 eura u hrvatski start-up Amodo. ZIP je uvidio kako bi poduzetnicima, start-upovima i pratiteljima start-up scene mogli pružiti drugačiji pogled na cijeli proces investiranja VC fonda u start-up, te su zbog toga odlučili pozvati na svoj prvi ovogodišnji Master Class Marie-Helene Ametsreiter, predstavnicu SpeedInvesta, i Marijana Mumdžijeva, predstavnika tvrtke Amodo.

U drugom dijelu predavanja priključio se i Mumdžijev koji je istaknuo posebnost tvrtke SpeedInvest zahvaljujući njihovoj poduzetničkoj pozadini te angažmanu u procesu kreiranja start-upa. Kako je sastavni dio Master Classa mentoriranje s timovima, i ovaj put je održano “jedan na jedan” mentoriranje sa sedam ZIP-ovih i HUB385 timova. I u ovoj sezoni Master Classa partner je HAMAG-BICRO koji putem Europske poduzetničke mreže financira dolazak predavača.

Informativna radionica u Osijeku U Županijskoj komori Osijek održana je informativna radionica o Javnom pozivu Certifikacijom proizvoda do tržišta, namijenjenom mikro, malim i srednjim tvrtkama. Predavači na radionici bili su Marina Šabić iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te Neno Rakić iz Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO). Trajno otvoreni Poziv na dostavu projektnih prijava provodi se kao dio Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Cilj je pridonijeti aktivnostima MSP-ova da dokazom kvalitete, sigurnosti i pouzdanosti svojih

proizvoda osiguraju preduvjete za povećanje izvoza i ukupne konkurentnosti. Pozivom se također nastoji podići svijest malih i srednjih poduzetnika o dodanoj vrijednosti na međunarodnim tržištima koju mogu postići proizvodi i usluge koji imaju certifikat. Ukupna raspoloživa sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj predviđena za ovaj poziv iznose 38 milijuna kuna, a bespovratna sredstva mogu iznositi od 20.000 do milijun kuna. Na radionici je sudjelovalo dvadesetak potencijalnih korisnika sredstava i konzultanata koji su, na kraju radionice, od predavača dobili odgovore na niz pitanja o nejasnoćama oko prijave i

provođenja projekata. Prijave na poziv primaju se od 22. svibnja, dok je krajnji rok za zaprimanje projektnih prijava 31. prosinca iduće godine, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava.

5. lipnja 2017.

www.een.hr

4 5

HRVATSKI PROIZVODI U FRANKFURTU

Okusi Hrvatske u Njemačkoj U okviru manifestacije Hrvatski tjedan u Frankfurtu na Majni od 1. do 11. lipnja održava se promotivno-prodajna akcija hrvatskih proizvoda u organizaciji Hrvatskoga gospodarskog saveza i HGK Promotivno-prodajna akcija hrvatskih proizvoda, u organizaciji Hrvatskoga gospodarskog saveza i Hrvatske gospodarske komore, drugi put se održava od početka od 1. do 11. lipnja kao dio manifestacije Hrvatski tjedan u Frankfurtu na Majni, u Njemačkoj. Na akciji se predstavljaju proizvodi Mesne industrije Braća Pivac, PP-a Orahovica, Kutjeva, Iločkih podruma, Francka, Badela 1862, Mlinara, Zigante tartufa, Ribe Dražin, P.O.C.-a, Kapronce, Adriaweba, OPG-a Zvonimir Kalić, OPG-a Dragica Vučković, OPG-a Nedjeljka Jurin i OPG-a Mirjenka Mrakovčić. Posjetitelji svakoga dana od 9 do 22 sata mogu kušati i kupiti hrvatske poljoprivredno-prehrambene proizvode. Sajam je smješten na jednoj od najposjećenijih lokacija u gradu, Roßmarktu, kojom dnevno prođe više od 40.000 ljudi. Ovaj grad inače ima dugu sajmišnu tradiciju, a šire urbano područje ima više od 2,5 milijuna stanovnika. Hrvatske proizvode dokazano simboliziraju kvaliteta i izvornost, kaže glavna tajnica HGK Marina Rožić. “Cilj ove manifestacije je promocija hrvatskih proizvoda i Hrvatske kao turističke destinacije. Uz prezentacijski, tjedan će biti i prodajnoga karaktera, čime tvrtke, organizacije i institucije različitih profila imaju priliku ostvariti izravnu vezu s potencijalnim klijentima, odnosno kupcima. Ovo je i izvrsna prilika da se potencijalnim njemačkim turistima promovira hrvatska kultura,

Uz prezentacijski, ij ki tjedan j d ćće bi bitii i prodajnoga karaktera, čime tvrtke, organizacije i institucije različitih profila imaju priliku ostvariti izravnu vezu s potencijalnim klijentima, odnosno kupcima, naglasila je Marina Rožić glavna tajnica HGK gastronomija, tradicija i prirodne ljepote uoči nadolazeće turističke sezone”, ocijenila je Marina Rožić. Povezanost Njemačke i Hrvatske očituje se u činjenici da su Hrvati jedna od brojnijih etničkih skupina u Njemačkoj, posebice u Frankfurtu na Majni. S druge strane, Njemačka predstavlja emitivno žarište, što potvrđuje brojka od 2,2 milijuna njemačkih turista u Hrvatskoj 2016. godine.

enterprise europe

Poslovni susreti Meet4Business Agra 2017 Mariborska razvojna agencija i Europska poduzetnička mreža organiziraju poslovne susrete pod nazivom Meet4Business Agra 2017 u Gornjoj Radgoni, Slovenija, u okviru 55. međunarodnog poljoprivrednog sajma i sajma hrane Agra 2017. Poslovni susreti će se održati 29. kolovoza. Sajam Agra, koji postoji više od 50 godina, najveći je gospodarski i profesionalni događaj takve vrste u Sloveniji i široj regiji. Događanje ima gospodarskih elemenata jer na njemu sudjeluje više od 1700 izlagača iz 30 zemalja, a profesionalni elementi se očituju u tome što se tijekom ovog sajma predstavljaju sve ključne stručne institucije i održava više od 150 profesionalnih i društvenih događanja.

Poslovni susreti imaju za cilj pokretanje poslovne i tehnološke suradnje nudeći prijavljenim tvrtkama mogućnost održavanja unaprijed dogovorenih 20-minutnih sastanaka. Osnova za odabir sastanaka je online katalog koji sadrži profile svih sudionika. Tematski fokus poslovnih susreta su sljedeće industrijske grane: • Održivi turizam za razvoj • Hrana iz naše okoline • Održiva poljoprivreda • Održivo upravljanje šumama • Poljoprivredne tehnologije za učinkovit i održiv uzgoj

sljedećem linku http://meet4businessagra2017.talkb2b.net) • 24. kolovoza 2017.: Izaberite zanimljive profile i bukirajte B2B sastanke

Rokovi: • 22. kolovoza 2017.: Online prijava (prijavite se i kreirajte svoj profil suradnje na

Sudjelovanje na poslovnim susretima se ne naplaćuje (cijena nepojavljivanja bez prethodnog otkazivanja je 50 eura).

Poslovna misija u Japan za tvrtke iz područja energetski učinkovitih tehnologija

Program EU Gateway to Japan organizira misiju EU tvrtki iz sektora zelene i energetski učinkovitih tehnologija u Japan u rujnu ove godine. EU Gateway to Japan je program iz inicijative EU Business Avenues za internacionalizaciju europskih tvrtki, prvenstveno prema azijskim tržištima. Ta će se misija u Japan održati u Osaki od 18. do 22. rujna 2017. godine, a nudi mogućnosti suradnje u područjima: solarne energije, energije iz biomasa, geotermalne energije te energije vjetra, kao i područjima

ZEB-tehnologija (Zero Energy Building), ZEH-tehnologija (Zero Energy House), osvjetljenja visoke efikasnosti i drugih. Više informacija o mogućnostima japanskog tržišta možete pronaći u dokumentu Market opportunity.

ma odabranima u sklopu misije u Osaki (ponedjeljak noć – petak noć) za vrijeme trajanja misije • za financiranje specijalnih usluga – sufinanciranje do 80 posto maksimalnog iznosa od 1000 eura

Sudionicima misije nudi se pregled i istraživanje navedenog tržišta, što uključuje treninge prije odlaska, tijekom boravka i nakon povratka u Europu, opće usluge koje uključuju organizacije sastanaka, potrage za partnerima, promocije u Japanu te određene specijalne usluge poput prijevoda dokumenata, osobnog prevoditelja... Više informacija dostupno je u pratećem dokumentu Informacije o misiji.

Prema dostavljenim informacijama, tvrtke će također imati priliku sudjelovati i predstaviti se na međunarodnom sajmu World Smart Energy Week Osaka 2017 koji će se održati od 20. do 22. rujna 2017. godine. Dodatne informacije dostupne su na internet stranici Misije.

Održavanje same Misije – preliminarni program u dokumentu Informacije o misiji.

Rok za prijavu je 19. svibnja, putem online aplikacije https://www.eu-gateway. eu/user/register.

Financijska podrška Europske unije: • za smještaj – sufinanciranje u iznosu do 1000 eura za pet noćenja u hoteli-

Za bilo kakva dodatna pitanja, upite možete poslati na e-adresu: coaching. network@eu-gateway.eu.

5. lipnja 2017.

www.een.hr

6 7

PODUZETNIŠTVO I OBITELJSKA PODUZEĆA  IZAZOVI I PRILIKE

Kako predati posao djeci? Prijenos vlasništva na novu generaciju najveći je izazov obiteljskih poduzeća. No kako je gotovo trećina privatnih poduzeća u vlasništvu ljudi starijih od 55 godina, pred njima su veliki izazovi

U Hrvatskoj je više od 16.900 poduzeća u većinskom vlasništvu generacije 55+, odnosno njih čak 31 posto. Ukupan broj zaposlenih u tim poduzećima iznosi 179.000 što čini udio od 18,9 posto u ukupnim prihodima poduzetništva. Prijenos poslovanja s generacije na generaciju u Hrvatskoj postao je sve veći problem, kako zbog emotivne komponente, tako i zbog tehničkih razloga i nedostatka takvih praksi te pomalo patrijarhalnog mentaliteta u Hrvatskoj, rečeno je na konferenciji Poduzetništvo i obiteljska poduzeća - izazovi i prilike, u organizaciji Zaklade Konrad Adenauer i Hrvatske gospodarske komore-Europske poduzetničke mreže u suradnji s Alpha Grupom Hrvatska i Hrvatskom udrugom poslodavaca. I dok u Hrvatskoj nema dovoljno uspješnih prijenosa vlasništva, u drugim zemljama Europske unije (Njemačka, Austrija) postoje i pravni propisi te prakse koje omogućavaju uspješan prijenos upravljačkih prava na drugu, a već i na

treću i četvrtu generaciju o čemu je govorio Peter Adler, izmiritelj koji radi s njemačkim, austrijskim i hrvatskim poduzećima. Izmiritelj je osoba koja djeluje kao “tampon-zona” u kompliciranim obiteljskim situacijama. Mirela Alpeza u ime CEPOR-a, koji se kao krovna organizacija bavi upravo ovom problematikom, upoznala je sudionike sa stanjem u Hrvatskoj gdje se vlasnici poduzeća u obiteljskom vlasništvu suočavaju s raznim izazovima u prijenosu upravljačkih prava i podjeli vlasničkih udjela. U Hrvatskoj više od 5300 poduzeća s oko 57.000 zaposlenih predstavlja rizičnu skupinu u procesu business transfera - zbog godina starosti vlasnika i podcjenjene složenosti i trajanja tog procesa. Europska poduzetnička mreža unutar Hrvatske gospodarske komore podupire mikro, male i srednje poduzetnike koji žele proširiti poslovanje u drugim zemljama EU-a, kako kroz različite oblike financiranja, tako i kroz povezivanje s potencijalnim poslovnim partnerima u

drugim zemljama, naglasila je Vesna Torbarina, koordinatorica projekta. Za obiteljska poduzeća koja nisu svjesna i spremna za proces prijenosa vlasništva to postaje sve ozbiljniji problem – 15.000 poduzeća stoji pred tim izazovom, a smatra se da je u prosjeku jedna trećina u tome neuspješna, naglasila je Anny Brusić, direktorica Udruge malih i srednjih poduzeća HUP-a. Odvjetnica i medijatorica Vlatka Cikač je istaknula važnost iskrene komunikacije među vlasnicima i nasljednicima i kao jedno od mogućih rješenja predložila kodeks u kojem bi se dogovorili uvjeti, pravila i načini za vlasnike i nasljednike u procesu nasljeđivanja i upravljanja. U raspravi su svoje poglede iz različitih kutova iznijeli vlasnik koji želi prenijeti upravljačka prava svojim nasljednicima - Ivan Topčić (TIM Kabel), ali i nasljednici koji su uspješno preuzeli upravljačka prava - Marijan Pojatina (Olival) i Ida Perović (Profi laboris) te netko koga tek čeka prijenos upravljačkih prava i vlasništva - Filip Galeković (PPS Galeković).

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

daciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0010338. Dodatne informacije dostupne su na javna.nabava@dz-sdz.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn. nn.hr/Oglasnik.

ODRŽAVANJE ITMS SUSTAVA Ministarstvo financija, Carinska uprava, traži nabavu održavanja sustava ITMS. Natječaj je otvoren do 26. lipnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm. aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20010136. Dodatne informacije dostupne su na javna.nabava@carina.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik.

PUNJAČI Hrvatska elektroprivreda traži nabavu punjača. Natječaj je otvoren do 7. srpnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F5-0010278. Dodatne informacije dostupne su na info_nabava@hep.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn. nn.hr/Oglasnik.

GRAĐEVINSKI RADOVI Vodovod i odvodnja, Šibenik, traži izvođača radova na obnovi vodovodne mreže. Natječaj je otvoren do 26. lipnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F5-0010353 Dodatne informacije dostupne su na gordana.junakovic@vodovodsib.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik.

OPREMA ZA TRAFOSTANICE HEP-Operator distribucijskog sustava traži nabavu opreme za trafostanice. Natje-

čaj je otvoren do 3. srpnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentMan a g e m e n t / D o k u m e n t P o d a c i Fr m . aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F50010144. Dodatne informacije dostupne su na juraj.priher@hep.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik. JEDNOKRATNI NEKEMIJSKI MEDICINSKI POTROŠNI MATERIJAL I HEMATOLOŠKI POTROŠNI MATERIJAL Klinički bolnički centar Zagreb traži nabavu jednokratnog nekemijskog medicinskog potrošnog materijala i hematološkog potrošnog materijala. Natječaj je otvoren do 4. srpnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0010192. Dodatne informacije dostupne su na adresi sanja.kovacic@kbczagreb.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik. FARMACEUTSKI PROIZVODI Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije traži nabavu farmaceutskih proizvoda. Rok za dostavu ponuda je 7. srpnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPo-

JEDNOKRATNI NEKEMIJSKI MEDICINSKI POTROŠNI MATERIJAL I HEMATOLOŠKI POTROŠNI MATERIJAL

Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice traži nabavu jednokratnog nekemijskog medicinskog potrošnog materijala i hematološkog potrošnog materijala. Natječaj je otvoren do 4. srpnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0010296. Dodatne informacije dostupne su na nabava@kbcsm.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/ Oglasnik.

5. lipnja 2017.

www.een.hr

8 9

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

BELGIJSKA TVRTKA TRAŽI PODIZVOĐAČE (BRBE20170519001) Belgijska tvrtka, koja djeluje kao pružatelj usluga za projektiranje i proizvodnju proizvoda u širokom spektru sektora, traži europske kooperante (podizvođače). Potencijalni partneri su visokospecijalizirane tvrtke za projektiranje i proizvodnju metalnih i plastičnih dijelova. Belgijska tvrtka također može funkcionirati kao lokalna kontaktna točka ili komercijalni agent, a traži europske kooperante (podizvođače) specijalizirane pretežito za visokokvalitetno oblikovanje proizvoda, prototipove, oblikovanje/proizvodnju kalupa, injekcijsko prešanje plastike i aluminija te metalno žigosanje tehnički preciznih dijelova i ukrasnih proizvoda za automobilsku, medicinsku, zrakoplovnu i potrošačku industriju. POLJSKA TVRTKA NUDI USLUGE DISTRIBUCIJE STRANIM TVRTKAMA (BRPL20170126001) Poljska tvrtka s iskustvom u pružanju usluga zastupstva za različite tržišne sektore nudi zastupstvo ili distribucijske usluge stranim tvrtkama zainteresiranim za ulazak na poljsko tržište. Preferirane industrijske grane su automobilska (rezervni dijelovi, automobilske kemikalije, dodatna oprema za automobile), industrijska elektronika (industrijska automatizacija, elektronička oprema za šumarstvo i građevinu), industrijski strojevi i oprema za proizvodnju, obradu metala i preradu kamena. To mogu biti inovativni nišni proizvodi, ali i rasprostranjeni proizvodi poput agregata, grijača, pumpi, kompresora, pila... SRPSKA TVRTKA TRAŽI DOBAVLJAČA PLASTIČNOG LABORATORIJSKOG PRIBORA (BRRS20170504001) Srpska tvrtka specijalizirana za veleprodaju, održavanje i servis laboratorijske opreme i mjernih uređaja traži dobavljača ili proizvođača plastičnog laboratorijskog pribora. Glavni cilj tvrtke je osigurati visoku razinu usluge i podršku korisnicima kroz dugoročnu i uspješnu suradnju. Glavna djelatnost tvrtke je prodaja mjer-

nih uređaja (termometri, higrometri, pH mjerači, štoperice, barometri...) i laboratorijske opreme (centrifuge, mikroskopi, uređaji za filtriranje...). Tvrtka se bavi servisiranjem i održavanjem opreme, podešavanjem i ispitivanjem. Svoje prodajne kanale usmjerila je prema prehrambenoj, poljoprivrednoj i farmaceutskoj industriji, maloprodajnim lancima u prehrambenoj industriji, zdravstvenim ustanovama, istraživačkim institutima i institutima u području energetske učinkovitosti i zaštite okoliša. BRITANSKA TVRTKA TRAŽI PARTNERA ZA PROIZVODNJU POSEBNIH GRIJAČA ZA RUKE I ZGLOBOVE (BRUK20170413001)

Tvrtka iz Velike Britanije, specijalizirana za proizvodnju vodootpornih grijača za zglobove i ruke, koji su prozračni i otporni na vjetar, traži proizvođača koji ima iskustva u radu s tkaninama za sportske proizvode. Grijači su posebno dizajnirani za sportske i rekreativne aktivnosti, ali tvrtka također ima klijente koji ih kupuju iz zdravstvenih/ medicinskih razloga. Budući da su grijači izrađeni od posebno mekog materijala, britanska tvrtka traži tvrtku specijaliziranu za obradu tehničkog tekstila za proizvodnju sportske odjeće. Za proizvodnju grijača poželjno je da potencijalni partner prakticira lasersko rezanje umjesto ručnog, zbog specifičnosti materijala. RUMUNJSKI DISTRIBUTER TRAŽI PROIZVOĐAČE GRAĐEVINSKIH MATERIJALA (BRRO20170510002) Rumunjski distributer građevinskog materijala traži proizvođače za suradnju, a nudi usluge distribucije. Traženi partneri trebali bi biti proizvođači građevinskih materijala s odgovarajućim iskustvom u međunarodnoj suradnji, a koji bi trebali pravovremeno proizvesti i osigurati ugo-

vorene proizvode. Asortiman proizvoda rumunjske tvrtke obuhvaća: pločnike (industrijske, glatke, gumene, travu, rustikalni kamen...); pločice i rubnjake (betonske ili PVV – polivinil klorid); cigle; elemente ograde; dekorativne elemente... CIPARSKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČE PREHRAMBENIH PROIZVODA (BRCY20170203001) Ciparska tvrtka, specijalizirana za uvoz i distribuciju mliječnih proizvoda, jaja, jestivih ulja i masti te drugih proizvoda, traži proizvođače prehrambenih proizvoda iz inozemstva koji bi prodavali svoje proizvode na Cipru. Tvrtka za sada uvozi i distribuira sirovine za pekarsku i slastičarsku industriju (mliječni proizvodi, čokoladni sastojci, kakao...), sirovine i materijale za hotele, restorane/kafiće i catering tvrtke (HoReCa), prehrambene proizvode za veleprodaju, ulja i masti za prehrambenu industriju, mliječne proizvode, med i džemove, aditive i konzervanse... BRITANSKA TVRTKA TRAŽI VISOKOKVALITETNE PROIZVODE ZA POMOĆ STARIJIM OSOBAMA I ONIMA S FIZIČKIM HENDIKEPOM (BRUK20170505001) Tvrtka iz Velike Britanije dizajnira i prodaje životna pomagala kako bi pomogla pojedincima s hendikepom da prevladaju fizičke zapreke koje im otežavaju svakodnevne aktivnosti. Ti se proizvodi prodaju putem distributera pojedincima, bolnicama, klinikama za rehabilitaciju i staračkim domovima. Tvrtka traži proizvode proizvođača ili trgovaca visokokvalitetnih inovativnih proizvoda koji bi pomogli starijim osobama, invalidima i osobama s fizičkim hendikepom u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. TALIJANSKA TVRTKA NUDI DISTRIBUCIJU ALATA I OPREME ZA GRADITELJSTVO (BRIT20160330001) Talijanska tvrtka nudi posredništvo i usluge distribucije europskim proizvođačima alata i opreme za graditeljstvo i industriju, zainteresiranim za razvoj svojih poslovnih mogućnosti na talijanskom tržištu. Distribucijske usluge tvrtke usmjerene su na proizvođače građevinskih proizvoda poput alata, materijala, opreme i strojeva...

enterprise europe

RAPEX IZVJEŠĆE 1

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Antifriz, brend Highspeed Group, oznake El Anticongelante. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži previsoke razine etilen glikola koji je opasan kada se popije, no na proizvodu ne postoji oznaka opasnosti. (slika 1) Glačalo za kosu, brend Gemei, model Professional Hair Straightener GM-1952. Proizvod je opasan za korištenje jer električni spojevi nisu kvalitetno izvedeni i postoji opasnost od električnog udara. (slika 2) Grijač sendviča, brend Nikai Japaiv, oznake Sandwich Maker/As Szendvicssütő SF-01A. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer dijelovi pod naponom nisu dobro izolirani pa postoji opasnost od električnog udara. (slika 3) Pištolj za ljepilo, brend Shuin Xin, model Hot Melt Glue Gun HE-20W. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer utikač nije dobro izveden pa postoji opasnost od električnog udara. (slika 4) LED svjetiljka, nepoznatog brenda oznake LED Plant Grow Light. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer energetski kabel nije kvalitetno pričvršćen pa postoji opasnost da

se otkine i izazove električni udar. (slika 5) Automobili Fiat, modeli Panda, Tipo, Doblo, Qubo, Fiorino, proizvedeni u rujnu i listopadu 2016. godine. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer mješavina sredstava za napuhavanje zračnih jastuka nije dobra pa može doći do zatajenja njihova rada pri sudaru. (slike 6,7) Automobil Ford, modeli Mustang i GT, proizvedeni između 2002. i 2014. godine. Proizvodi predstavljaju rizik jer zračni jastuk vozača može prilikom aktiviranja oštetiti metalne dijelove vozila koji mogu ozljediti vozača. (slika 8) Automobil Dodge, model Ram Truck, DR, DH, D1 i DC proizvedeni između 2003. i 2008. godine. Letva volana se može slomiti i izazvati nesreću. (slika 9)

5. lipnja 2017.

www.een.hr

10 11

POTRAŽNJA ZA TEHNOLOGIJAMA Tehnološke upite pošaljite na dajana.stekovic@hamagbicro.hr

Eureka: traže se proizvođači kamiona i osobnih vozila za projekt održavanja pogonskog sklopa automobila (RDTR20170327001) • Sa sjedištem u Istanbulu/Turskoj, turska tvrtka specijalizirana je za obradu podataka, sigurnost podataka s raznim vertikalnim aplikacijama. S akronimom PRE-EMPT, u sklopu poziva Celtic Plus, projekt se bavi pitanjem Preventivnog održavanja pogonskog sklopa automobila. Tvrtka traži projektne partnere temeljem sporazuma o istraživačkoj suradnji. Traže se proizvođači automobila za primjenu razvijenih matematičkih modela i optimizaciju skupa podataka. H2020: Traže se istraživački partneri za projekt Entrust, nova generacija mrežnog sigurnosnog sustava (RDTR20170407001) • Turska tvrtka iz IKT sektora sa sjedištem u Istanbulu radi na obradi podataka, sigurnosti podataka s raznim vertikalnim aplikacijama. S akronimom Entrust, u sklopu poziva na program Addressing Advanced Cyber

Security Threats and Threat Actors - DS07-2017, projekt se bavi Digitalnom sigurnošću u prisutnosti razvijenih prijetnji, šifriranog prometa i mogućih insajderskih napada. Tvrtka traži partnere za istraživačku suradnju. Eurostars2: Traže se partneri za razvoj ukupne platforme napredne mjerne infrastrukture (AMI) (RDKR20170405001) • Korejski MSP specijaliziran za razvoj ukupnog rješenja

AMI-ja (Napredne mjerne infrastrukture) priprema projekt u sklopu programa Eurostars2. Istraživačko-razvojni projekt usmjeren je na daljnji razvoj i dizajn AMI rješenja koje je prilagodljivo na lokalne uvjete i može pratiti informacije o cijenama električne energije u stvarnom vremenu. Tvrtke ili instituti s ekspertizom i iskustvom u razvoju elektroenergetskog sustava su dobrodošli da se pridruže suradnji. Njemački istraživački institut traži industrijske partnere koji rade na vanadij-redoks bateriji da se pridruže projektnom prijedlogu za H2020 (RDDE20170411001) • Njemački istraživački institut traži industrijske partnere za sudjelovanje u njihovu konzorciju koji priprema projektni prijedlog za H2020, putem sporazuma o istraživačkoj suradnji. Cilj projekta je razviti vanadij-redoks bateriju koja se može regenerirati (ponovo napuniti) putem izvora topline s niskom temperaturom (<100°C). Traženi partneri trebaju biti tvrtke koje rade na području vanadij-redoks baterije, keramike, izmjene tekuće-tekuće, membranskih kemijskih procesa i/ili srodnim područjima. Eurostars2: Partneri za tehničku suradnju na razvoju prijenosnog EV punjača (RDKR20170228001) • Korejski MSP, specijaliziran za pametne mjerače, pametne mrežne uređaje i rješenja, prijavljuje se na projekt Eurostars2. MSP razvija prijenosni EV punjač kako bi potrošači mogli bilo gdje napuniti svoje vozilo te je uspostavio sustav i traži partnere za rad na nadzoru i upravljanju energijom kao i pomoć na razvoju prijenosne kabele tehnologije za električna vozila. Smanjenje buke od rotorskih lopatica vjetroturbina (TRSE20170511001) • Švedski MSP koji je razvio novi dizajn za lopatice rotora velikih vjetroturbina traži partnere sa znanjem o smanjenju buke. U obzir se uzima svako znanje koje bi moglo utjecati ili smanjiti buku koju stvaraju lopatice rotora, uključujući npr. akustiku i

aerodinamični dizajn. Tvrtka je zainteresirana za tehničku suradnju. Tehnologija prepoznavanja govora za inovativnu platformu (TRFR20170404001) • Francuska tvrtka aktivna u digitalnoj industriji pruža platformu za poslovne sastanke u sferi virtualne stvarnosti. Tvrtka želi dodati nova svojstva u platformu te traži tehnološke partnere za izgradnju svojstva transkripcije govora. Poželjni su sporazumi o uslugama i licenciranju. Traže se proizvođači za proizvodnju robota namijenjenih pojedincima (TRFR20170502001) • Francuska startup tvrtka razvila je socijalizacijsku robotsku jedinicu za pojedince. Tvrtka je iz-

gradila prvi prototip. Traži industrijskog partnera, stručnjaka na području elektronike i mehanike za sporazume o tehničkoj suradnji i proizvodnji, kako bi se realizirala prva predserija, a zatim i industrijska proizvodnja tog robota. Proizvodnja ciklodekstrinskih polimera u industrijskom mjerilu za inkapsuliranje tekstilnih boja (TRES20160419001) • Španjolski tehnološki centar razvio je postupak za oporavak boje iz otpadne vode tekstilnih industrija njihovim inkapsuliranjem u ciklodekstrine. Uspostavljen je pilot-pogon na poluindustrijskoj razini i trenutno se traže partneri koji mogu proizvoditi ciklodekstrinske polimere u količini potrebnoj za korištenje u funkciji adsorbenta na razini industrijskog tekstila. Predviđa se sporazum o tehničkoj suradnji s industrijskim partnerom, a zatim sporazum o proizvodnji s industrijama krajnjih korisnika.

enterprise europe

5. lipnja 2017.

Poslovni razgovori TorinoFashionMatch 2017 Europska poduzetnička mreža poziva Vas na poslovne razgovore pod nazivom TorinoFashionMatch 2017 koji će se održati od 29. lipnja do 3. srpnja u okviru Torino Fashion Weeka s mnoštvom modnih revija, radionica i ostalih događanja. Ovo događanje bit će jedinstvena prilika da se na jednom mjestu susretnu tvrtke iz tekstilne i modne industrije, koje će moći pronaći partnere na stranim tržištima u svrhu ostvarivanja buduće suradnje i jačanja pozicije na stranim tržištima. Također, tvrtke će moći susresti nove dizajnere, modne stiliste, blogere, nacionalne novinare, maloprodajne predstavnike i sudjelovati u sedmodnevnom događanju i aktivnostima povezanima s modnom industrijom. Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepo-

trebnog trošenja vremena i novca. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora u trajanju od oko 30 minuta. Zašto sudjelovati: • besplatna registracija za B2B razgovore • besplatan ulaz na ostala događanja Torino Fashion Weeka • mogućnost izlaganja vlastitih kreacija tijekom bilateralnih sastanaka • besplatna prijava za sudjelovanje na radionici na temu inovacija u modnoj industriji

Kome je namijenjeno: • modnim dizajnerima i stilistima • mladim dizajnerima i proizvođačima • tvrtkama koje proizvode tekstil i modne dodatke • distributerima, agentima u tekstilnoj industriji • ostalim vezanim industrijama • Agencijama za prodaju i kupcima Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a zainteresirane tvrtke svoje sudjelovanje mogu prijaviti na https://www.b2match.eu/to2-fashionmatch2017. Krajnji rok za registraciju je 23. lipnja.

Treća regionalna konferencija o procjeni utjecaja na okoliš Hrvatska udruga stručnjaka zaštite prirode i okoliša organizira Treću regionalnu konferenciju o procjeni utjecaja na okoliš, koja će se održati u Vodicama, od 13. do 16. rujna 2017. godine, pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović te Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske. Prva regionalna konferencija održana je u rujnu 2013. godine u Zadru,

a druga u rujnu 2015. godine u Novom Vinodolskom. Na svakoj je predstavljeno više od stotinu stručnih radova te je održano nekoliko okruglih stolova s različitim temama uz prisutnost sudionika iz više od 20 zemalja. Kroz svoja dva izdanja, konferencija se prometnula u važan događaj ne samo za Hrvatsku, već i za širu regiju jer se pokazala iznimnom prilikom za stvaranje poznanstava te platformom za dogovaranje suradnje

i razmjenu iskustava među stručnjacima iz različitih zemalja. Ideja konferencije je sve ove godine ostala nepromijenjena: želi okupiti dionike postupaka na području zaštite prirode i okoliša te im omogućiti da kroz konstruktivan i demokratski dijalog razmijene svoja znanja, iskustva i stavove. Više informacija možete naći na internetskoj stranici huszpo-konferencija.com.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 23. lipnja - E Tech4Cities 2017 Poslovni susreti u sklopu Europskog tjedna održive energije, Bruxelles, Belgija 29. lipnja - Poslovni razgovori TorinoFashionMatch 2017, Torino, Italija 29. kolovoz - Poslovni susreti Meet4Business Agra 2017, Maribor, Slovenija

13.-16. rujna - Treća regionalna konferencija o procjeni utjecaja na okoliš, Vodice

PRILOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

PRIVREDNI VJESNIK

18.-22. rujna - Poslovna misija u Japan, Osaka, Japan

GLAVNI UREDNIK Darko Buković

9.-10. listopada - Gospodarski susreti Contact-Contract, Brno, Češka

UREDNIK PRILOGA Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO PROJECT TAKTIK, Zagreb

DIGITALNIM MARKETINGOM DO USPJEHA Provedba projekta i prezentacija proizvoda, u krajnjoj liniji, ovise o načinu na koji kupci primaju poruku koja se šalje, ističe Karlo Božić

vrtka Project Taktik osnovana je 2014. godine, a nudi usluge digitalnog marketinga te planiranje i izvedbu projekata, odnosno promociju proizvoda, usluga ili brenda kroz razne tehnike i alate kao što su istraživanje tržišta, ponašanje potrošača, upravljanje marketingom, planiranje po ciljevima, provedba plana, oglašavanje na društvenim mrežama, banner oglasi, pozicioniranje, upravljanje projektima, stvaranje vizuala, fotograﬁranje poslovnih portfelja, SEO-optimizaciju, Google AdWords kampanje, Facebook marketing... “Naš tim stručnjaka osmišlja kako neka tvrtka može povećati svoj posao putem interneta čemu svakodnevno svjedočimo. Ispravljamo loše rezultate naših klijenata te im osiguravamo siguran maksimalni povrat investicije u marketing jer provedba projekta i prezentacija proizvoda, u krajnjoj liniji, ovise o načinu na koji kupci primaju poruku koja se šalje.

IDEJA VODILJA PROJECT TAKTIKA JE BITI KVALITETAN PARTNER U POSLOVANJU SVIMA KOJI ZATRAŽE NJIHOVE USLUGE Jačanjem interneta i društvenih mreža, pristup i prezentacija poslovanja postala je dostupna puno većem broju ljudi uz puno manje troškove, pod uvjetom da je razvijena kvalitetna strategija temeljena na detaljnim analizama koje radimo”, objašnjava direktor Project Taktika Karlo Božić koji napominje kako im je ideja vodilja bila da budu kvalitetan partner u poslovanju svima koji zatraže njihove usluge.

RAZRADA I PROVEDBA EU PROJEKATA U posao marketinga i vođenja projekata krenuo je nakon završenog studija za projektni menadžment. “Na početku nisam mogao zaposliti ni samog sebe, a kamoli nekoga drugoga jer novca nije bilo. Uglavnom sam konzultirao prijatelje i poznanike te angažirao pomoć na projektima koje nisam znao napraviti sam, ali je trebalo puno više od prijatelja i novca kako bi tvrtka započela s radom. Ideja, optimizam, nepostojanje straha od neuspjeha i puno debelih živaca dovela nas je do sadašnje zavidne pozicije”, pojašnjava Božić, dodajući kako svoje znanje nude i za prepoznavanje prilika za ﬁnanciranje projekata iz EU fondova te njihovu razradu i provedbu. “Mi smo svi jako mladi i dovoljno ludi da vjerujemo da možemo stvarno dosta toga promijeniti ostajući i radeći ovdje u Hrvatskoj, a to je samo jedan od razloga zašto smo počeli davati uslugu pisanja i pripreme projekata. Pružamo znanje i iskustvo u povlačenju bespovratnih sredstava, pripremamo potrebnu dokumentaciju za EU fondove, HBOR, IPA fondove, banke i za druge javne natječaje”, kaže Božić. U budućnosti kao jedan od najvećih prioriteta tvrtke, ali i hrvatskog poslovanja općenito, vide izradu i provedbu kvalitetnih projekata koji će se moći ravnopravno, s projektima iz ostalih zemalja članica EU-a, natjecati za suﬁnanciranje iz EU fondova. (L.V.)

Mi smo svi jako mladi i dovoljno ludi da vjerujemo da možemo stvarno dosta toga promijeniti ostajući i radeći ovdje u Hrvatskoj.

Karlo Božić, Project Taktik

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

AKTUALNO ODRŽANI SAJMOVI MODERNPAK I INTERGRAFIKA

LJUDSKI RAD NIŠTA NE MOŽE ZAMIJENITI U trendu je personalizirana i individualizirana ambalaža, a ljudi sve više kupuju egzotične i jedinstvene, a ne brendirane proizvode, rekao je Pap piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Na jednom mjestu okupljeni su svi značajni svjetski i domaći proizvođači opreme, strojeva, gotovih proizvoda i pomoćnih materijala iz područja graﬁčke industrije, industrije papira, ambalaže i pakiranja. Dina Tomšić, voditeljica podružnice ZV-a

va tradicionalna bienalna sajma 24. međunarodni sajam grafičke industrije i papira Intergrafika i 29. međunarodni sajam ambalaže i pakiranja Modernpak, održani su prošlog tjedna na Zagrebačkom velesajmu. Najnovije proizvode iz grafičke i industrije ambalaže predstavilo je 65 izlagača na 3000 četvornih metara površine. Na otvorenju je Dina Tomšić, voditeljica podružnice ZV-a rekla kako ta dva sajma spadaju u najstarije sajmove na ZV-u, a istodobno su i jedni od značajnijih sajmova grafičke i ambalažne industrije u regiji. “Na jednom mjestu okupljeni su svi značajni svjetski i domaći proizvođači opreme, strojeva, gotovih proizvoda i pomoćnih materijala iz područja grafičke industrije, industrije papira, ambalaže i pakiranja”, istaknula je Dina Tomšić. Govoreći o Intergrafici i Modernpaku kao komplementarnim sajmovima koje su prepoznali proizvođači proizvoda iz tih industrija, Klaudio Pap, dekan zagrebačkog Grafičkog fakulteta, je rekao kako uz svu današnju tehnologiju ništa ne može zamijeniti stvarni doživljaj rada sa strojevima i ljudima. Naglasio je kako je 3D tisak normalna pojava, a inteligentna ambalaža će u bliskoj budućnosti biti standard, no ipak su proizvodi koje naprave

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

ljudske ruke na stroju drugačiji i niti jedan digitalni proizvod ne može zamijeniti doživljaj pravog proizvoda. “U trendu je personalizirana i individualizirana ambalaža, a ljudi sve više kupuju egzotične i jedinstvene, a ne brendirane proizvode”, rekao je Pap.

PREDSTAVLJEN INFRARED DESIGN Inače, u sklopu sajmova Intergrafika i Modernpak održan je stručno-prateći program u sklopu čega su bili izloženi radovi studenata i nastavnika Grafičkog fakuteta. Tako su posjetitelji, među ostalim, mogli vidjeti Infrared Design inovaciju koja je dobila veliki broj međunarodnih nagrada, među kojima je Grand Prix sa 65. međunarodnog sajma inovacija Innova 2016 u Bruxellesu te zlatna medalja s posebnom pohvalom žirija kao i posebno priznanje grada Ženeve za najbolju inovaciju na 45. salonu inovacija održanom u tom gradu. Infrared Design je inovacija koja omogoćuje tisak dvostruke slike s neograničenim brojem tonova. Pritom je prva slika vidljiva na dnevnom svjetlu dok se druga slika izdvojeno vidi u infracrvenom dijelu spektra elektromagnetskog zračenja. Dvije neovisne grafike, dvije različite informacije, mogu biti tekstovi, slike - vektorske, piksel ili grafike genererirane algoritmom.

NOVI IMPULS

KUPCIMA SU VAŽNI NJIHOVI SNOVI, A NE MI ANAMARIJA CICARELLI

vlasnica i direktorica tvrtke Interligo, Split

Uvijek se pitajte: kako će ovaj proizvod ili ova usluga učiniti život mog kupca ili mog korisnika boljim? Kad nađete odgovor, ostaje vam samo da gledate kako vaš posao raste

ilo kojoj vrsti prodaje, bilo da se radi o određenim uslugama koje pružate ili proizvodima koje proizvodite, cilj je postići što veći broj korisnika, steći što je moguće više klijenata ili krajnjih kupaca. To je jamac uspjeha i razvoja gotovo svakog posla. Često u nekom razgovoru čujemo da je mnogim proizvođačima ili pružateljima usluga najmanji problem pružiti samo uslugu odnosno proizvesti određeni proizvod. No problem im je pronaći korisnike tih usluga ili kupce proizvoda. Dakle, pronaći nekog tko će kupiti vaš proizvod, koristiti ga, već je nešto drugo. Neću ovdje pričati o prodajnim vještinama. Mnogo toga je o tome rečeno, počevši od umijeća pregovaranja, umijeća prodaje i razvoja prodajnih vještina. To nije ono što želim naglasiti. Želim naglasiti ili dati odgovor na pitanje: kako upravo uslugom ili proizvodom doći do kupca ili korisnika? Kupce ili potencijalne korisnike nije briga za nas, za uspjeh naše tvrtke, za naš proizvod, za našu uslugu. Jedino što im je važno su oni sami sebi. Važni su im njihovi snovi, njihovi ciljevi. No samo ako znate njihove snove i ciljeve i tome prilagodite svoj proizvod ili uslugu, dobit ćete klijente, kupce ili sljedbenike. A da biste znali njihove snove i ciljeve, trebate poznavati njih, svoju ciljnu skupinu. Nedavno smo među svojim klijentima proveli istraživanje koje nam je pokazalo da, vjerovali ili ne, čak 82 posto njih ni ne zna koja je njihova ciljna skupina. To svakako otežava poslovanje jer je vrlo teško znati na koji način se obratiti nekome, kad uopće ne znamo tko je on. Ne treba posebno isticati da ćemo se, što bolje poznajemo svoju ciljnu osobu, to lakše obratiti svojoj ciljnoj skupini. Ciljna osoba predstavlja ciljnu skupinu do koje se želimo probiti, čije ciljeve, želje i snove želimo ispuniti. Primjerice, uspješan političar mora upoznati svoju ciljnu osobu. Mora upoznati svog glasača. Kako

bi upoznao svoje glasače, mora upoznati njihove želje, ljutnje i ciljeve. Mora ih dobro poznavati kako bi napravio svoj program i zadobio njihovo povjerenje. Da bi bio uspješan, ravnatelj škole mora upoznati svog učenika, njegove roditelje, njihove želje i planove. Jedino na taj način može dobro upoznati svoju školu, te je uspješno voditi. Turistički djelatnik mora se potruditi kako bi upoznao svog gosta, njegove ideje, snove, strahove, njegova očekivanja…

vašim rukama, moguće je postići trajniji i održiviji uspjeh. Ovdje ću podsjetiti kako je jedan poznati profesor menadžmenta rekao za Apple: “Što Apple više sluša nas, to mi više slušamo Apple”. Kako sam na početku rekla, ljudi ne kupuju vaš proizvod - oni kupuju rješenje svog problema do kojeg će ih dovesti vaš proizvod. Ne kupuju vašu uslugu, nego rješenje problema do kojeg će ga dovesti vaša usluga.

AKO STVORIMO CILJNU OSOBU, DOBRO JE UPOZNAMO I OSJETIMO NJEZINE POTREBE, LAKŠE ĆEMO KOMUNICIRATI S NJOM A kada upozna goste i njihove navike i potrebe, može uspješno oblikovati svoj turistički proizvod i biti uspješan turistički djelatnik. Ako stvorimo ciljnu osobu, dobro je upoznamo i osjetimo njezine potrebe, lakše ćemo komunicirati s njom. Samo na taj način moći ćemo uspješno poslovati s našom ciljnom skupinom. Naravno, kada znamo kome se obraćamo, mnogo je lakše pronaći način kako mu se obratiti. Kad pronađemo taj način, onda mi “vodimo igru”. A kada su stvari u

Zato se uvijek pitajte: kako će ovaj proizvod ili ova usluga učiniti život mog kupca ili mog korisnika boljim? Kad pronađete odgovor, ostaje vam samo da gledate sa strane kako vaš posao raste. A on će rasti upravo u onom smjeru u kojem želite. Slušali ste svoje klijente, dali ste im ono što im treba, riješili ste njihove probleme. Znači, vi ste, odnosno, vaš proizvod je od tada netko ili nešto čemu oni vjeruju. Tada je vrijeme da vi odredite što je sljedeće što im treba! I nastavite razvijati svoj posao. Slično kao Apple.

5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

TURIZAM TURISTIČKO POVEZIVANJE HRVATSKE, SLOVENIJE, AUSTRIJE I MAĐARSKE

PUTEVIMA VRTOVA I PARKOVA Središnja tema te prekogranične priče o održivom razvoju i suradnji te turističkom povezivanju su vrtovi i parkovi, botanički vrtovi, arboretumi i ostali hortikulturni sadržaji piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

edan od neobičnijih novih turističkih projekata zasigurno je Međunarodna vrtna ruta (Garden Route), ﬁnancirana sredstvima Europske unije iz projekta COSME, koja povezuje Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Austriju. Projekt je vrijedan 220.000 eura, od čega se 75 posto sredstava ﬁnancira iz EU fondova, dok ostatak podmiruju države uključene u projekt. Središnja tema te prekogranične priče o održivom razvoju i suradnji te turističkom povezivanju su vrtovi i parkovi, botanički vrtovi, arboretumi i ostali hortikulturni sadržaji uključujući i zaštićene dijelove prirode, zatim dvorci, domaća gastronomija i ponuda obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te tradicionalnih manufaktura. Projekt je posebice namijenjen turistima iznad 55 godina, koji žele mirnije turističke sadržaje i to uglavnom u razdoblju pred i posezone. Govoreći o projektu i njegovim tzv. poi točkama tj. odredištima razgledavanja, Tatjana Martinjaš iz tvrtke Malo selo, partnerica u projektu s hrvatske strane, istaknula je kako je bilo teško odlučiti što će se sve uključiti u taj projekt jer svaka država ima mnogo zanimljivosti. “Tu vrtnu rutu, koja će spajati pogranične regije četiriju susjednih zemalja, čijim se proizvodom želi pridonijeti povećanoj turističkoj potražnji u razdoblju pred i posezone, zapravo su inicirali kolege iz Slovenije, a svaka država je u svoju turističku rutu trebala uključiti 10 zanimljivih sadržaja”, rekla je Tatjana Martinjaš. Dodala je kako je uz slovensku regiju Prekmurje umrežena i istočna Štajerska koju nazivaju vrtom Austrije, zatim Međimurje, koje se naziva i cvjetnjakom Hrvatske te prekogranična regija Vas, Szombately u Mađarskoj.

PARKOVI I VRTOVI OTVORENI TIJEKOM GODINE U projektu sudjeluju Razvojni centar Murska Sobota, Društvo umirovljenika Murska Sobota, Kreslin Consulting također iz Murske Sobote, Malo selo Lopatinec iz Hrvatske, Samoupravni ured regije Vas, Szombately i Turizam Istočne Štajerske St. Johann Herverstein. Kako ističu partneri u projektu, ideja dizajniranja i razvijanja ponude turističkog paketa parkova i vrtova za starije osobe i poticanja dolazaka tih turista izvan glavne turističke sezone nastala je zato što su parkovi i vrtovi otvoreni tijekom cijele godine iako su posebice zanimljivi u proljeće. S obzirom na to da starija populacija daje prednost putovanjima izvan glavne sezone, to je izvrsna prilika za odmicanje od turističkih ponuda koje obuhvaćaju samo glavnu sezonu. Turistička ponuda Putevima vrtova i parkova sastojat će se od raznih vođenih aranžmana jer stariji ljudi vole birati upravo takva putovanja, a budući da će im omogućiti dosta hodanja i kretanja, taj novi turistički proizvod osigurat će im aktivno i zdravo putovanje. U takve turističke aranžmane

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

Aranžmani od tri, pet ili sedam dana Aranžmane za Puteve vrtova i parkova u našoj zemlji nudi DMC Etno Art Travel agencija, i to za tri, pet ili sedam dana, a turisti tijekom tih putovanja obilaze razne prirodne znamenitosti četiriju država. U Hrvatskoj se, među ostalim, posjećuje prirodni rezervat Mura-Drava i mlin na Muri gdje je europskim sredstvima uređen novi Centar za posjetitelje, zatim OPG obitelji Valkaj, restoran Međimurski dvori u Lopatincu te LifeClass Terme Sveti Martin.

uključit će se i razne druge zabavne aktivnosti, primjerice degustacija vina, kušanje autohtonih proizvoda, poput bučinog ulja u Mađarskoj i organskog kobiljeg mlijeka na farmi Töchterlehof u Austriji te posjet arboretumu Kamoni na čijoj se površini od 27 hektara nalazi 3500 biljnih vrsta i oko 40.000 biljnih jedinki.

TURISTIČKA VALORIZACIJA STAROG DIJELA SLAVONSKOG BRODA

SLAVONSKA NOTNA BAJKA Slavonski Brod dobio je 30 milijuna eura iz EU fondova kojima će se obnoviti stara tvrđa, urediti prvi muzej tambure u svijetu, Kuća Brlić i Barutana te izgraditi hotel piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

lavonski Brod je jedan od sedam gradova u Hrvatskoj u kojem se određene lokacije i objekti obnavljaju kroz brownﬁeld investicije. To znači da je sedam tzv. urbanih područja u našoj zemlji za svoje projekte obnove postojećih objekata dobilo novac iz fondova EU-a. Tako je u tijeku obnova stare tvrđe, nekadašnjeg vojnog objekta u središtu Slavonskog Broda, u što će se utrošiti oko 12 do 13 milijuna kuna od ukupno 30 milijuna eura odobrenih za projekt obnove dijela toga grada. Jedan od najvećih i najznačajnijih projekata je Kuća Tambure - Slavonska notna bajka, koja se već uređuje u sjeverozapadnom dijelu Tvrđave Brod, na površini od 2500 četvornih metara. U sklopu tog projekta, vrijednog 30 milijuna kuna, planira se opremanje multimedijalnog kreativnog centra s interaktivnim muzejskim postavom i majstorskom radionicom, suvenirnicom te polivalentnom dvoranom s popratnim sadržajima. “Tim će se projektom jedan dio Tvrđave pretvoriti u Interaktivni kreativni centar posvećen tradicionalnoj tamburaškoj glazbi i tamburi kao tradicijskom instrumentu. Sa svojim budućim atraktivnim programom, trenutačno zapuštena baština pretvorit će se u turističku atrakciju grada”, ističe Dejan Vuksanović, direktor Razvojne agencije Slavonskog Broda i dodaje kako će to biti prvi muzej tambure u svijetu.

I HOTEL SE GRADI U TVRĐAVI Drugi značajni projekt je Tvrđava znanja, iz prošlosti u budućnost, vrijedan 35 milijuna kuna. U sklopu tog projekta revitalizirat će se sjeverni dio Tvrđave Brod tako što će se na više od 6000 četvornih metara površine kreirati novi sadržaji poput Međunarodnog edukacijskog centra, Obrtničko-poduzetničkog centra, History visitor centra (Muzeja Vojne krajine) te šetnice s vrtovima koja je zamišljena kao vidikovac i odmorište. Vuksanović je napomenuo kako se na tom prostoru planira i izgradnja hotela sa 32 sobe i četiri apartmana te dvorane za

sastanke. U izgradnju hotela planira se uložiti 38 milijuna kuna. Očekuje se kako će realizacija tog projekta započeti u jesen ove godine, dok je njegov završetak planiran za 2023. godinu. Također se planira i uređenje Kuće Brlić, posvećene hrvatskoj književnici Ivani Brlić Mažuranić, te njeno otvaranje za javnost kao izložbeno-muzejskog prostora. Uz to je predviđeno postavljanje skulptura iz njenih bajki u sklopu projekta Brod - grad iz bajki, koje će se nalaziti na frekventnim mjestima u središtu grada. U obnovu Kuće Brlić planira se utrošiti 8,5 milijuna kuna. Još jedan projekt, ﬁnanciran iz fondova EU-a, je Multimedijalni centar, centar za kuturnu baštinu, težak 7,5 milijuna kuna pri čemu će se u cijelosti urediti Barutana u Tvrđavi Brod. Taj se projekt bavi očuvanjem nematerijalne kulturne baštine Slavonije, Baranje i Srijema.

KUĆA BRLIĆ, POSVEĆENA HRVATSKOJ KNJIŽEVNICI IVANI BRLIĆ MAŽURANIĆ, POSTAT ĆE IZLOŽBENOMUZEJSKI PROSTOR

SLAVONSKI BROD

Nekada tranzitni turisti, danas kulturni turizam U Slavonskom Brodu 80-ih godina se bilježilo oko 80.000 noćenja. Usporedbe radi, u nekoliko proteklih godina u tom se gradu bilježi 35.000 noćenja na godišnjoj razini. No važno je istaknuti kako se 50 posto nekadašnjih registriranih noćenja ostvarivalo u objektima uz autocestu gdje su noćili turisti u tranzitu. Danas takvih objekata više nema, a sve više pažnje posvećuje se razvitku kulturnog turizma u gradu.

5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

HRWWWATSKA

ČETVRTA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA

Prilika, a ne prijetnja Kako bi se umanjili otpori promjenama koje donosi industrija 4.0, Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle, istaknula je kako je vrlo važna edukacija piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

mjetna inteligencija, Big Data, robotika, Internet of Things (IoT), pametne tvornice i autonomna vozila već danas snažno utječu na gospodarstvo. Bez obzira na to je li riječ o poslovnom upravljanju, zdravstvu, energetici, transportu, industriji, uslužnoj djelatnosti, intelektualnim uslugama... Kako bi predstavio za sada vidljivi horizont dometa i utjecaja promjena koje nosi industrija 4.0, poslovni tjednik Lider prošli tjedan u Zagrebu organizirao je Business forum: 4. industrijska revolucija. Suorganizator konferencije bila je tvrtka Studio5 Consulting.

Otvarajući konferenciju, Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, istaknuo je kako su napredna robotika, umjetna inteligencija i IoT istovremeno zastrašujući, ali i zadivljujući. Dodao je kako 4. industrijsku revoluciju treba iskoristiti u vlastitim mikrosustavima te ocijenio kako je ona prilika za sve, a ne samo prijetnja.

DIGITALNE VJEŠTINE VEĆ OD VRTIĆA Vedran Antoljak, vodeći partner u Sense Consultingu, kazao je kako o 4. industrijskoj revoluciji u Hrvatskoj govore svi, ali je malo tko implementira. “To je pouka stanja 4. industrijske revolucije u Hrvatskoj. Dakle, smatram kako zaostajemo, prema jednim procjenama, od 20 do 40 godina, dok drugi smatraju od 10 do 20 godina”, naglasio je. U sklopu konferencije održan je i okrugli stol Ima li 4.0 industrijske revolucije i u Hrvatskoj?

odličnih primjera suradnje sveučilišta, industrije i tijela državne uprave. “No smatram kako bismo trebali puno brže trčati nego što trčimo danas”, naglasila je Gordana Kovačević. Damir Zec, poslovni direktor IBM Hrvatska, ustvrdio je kako danas u Hrvatskoj ne postoji industrija u kojoj se ne govori o digitalnoj transformaciji. “Hrvatska je u fazi implementacije industrije 4.0. A to vidimo i kod većine naših korisnika gdje implementiramo neki od oblika transformacije koji su izravno povezani s njome”, rekao je on. Nedeljko Štefanić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, kazao je kako je on optimističan kad je riječ o implementaciji industrije 4.0 u Hrvatskoj. “Mislim da će ono što zajedno rade Vlada, industrija i fakulteti dati dobar rezultat”, ocijenio je on. Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska, smatra kako u hrvatsko obrazovanje treba od samog početka, dakle već od vrtića, uvesti određene promjene koje će pridonijeti ranom usvajanju digi-

NAPREDNA ROBOTIKA, UMJETNA INTELIGENCIJA I IOT, KAŽE ŠAJATOVIĆ, ISTOVREMENO SU ZASTRAŠUJUĆI, ALI I ZADIVLJUJUĆI Kako bi se umanjili otpori promjenama koje donosi industrija 4.0, Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle, istaknula je kako je vrlo važna edukacija. “Kada ljudi nešto ne znaju ili ne razumiju, onda se kod njih pojavljuju strahovi”, kazala je ona napominjući kako u Hrvatskoj ima 34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

talnih vještina i znanja. Nedjeljko Perić, ravnatelj Inovacijskog centra Nikola Tesla na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, istaknuo je kako je također optimističan i kako hrvatska sveučilišta trebaju učiniti više te svoja istraživanja snažnije usmjeriti u ono što čini četvrtu industrijsku revoluciju.

6. CODEANYWHERE SHIFT KONFERENCIJA

ORIJENTACIJA NA DEVELOPERE Ove godine glavne teme konferencije bile su umjetna inteligencija i izmijenjena stvarnost, a stigli su stručnjaci iz Microsofta, Skypea, Herokua, BitBucketa, DigitalOceana... piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

esta Codeanywhere Shift konferencija, prema riječima organizatora najveća informatička konferencija u Jugoistočnoj Europi, održana prošloga tjedna u Splitu, okupila je oko 1500 sudionika. U dosadašnjih pet godina održavanja, Shift je ugostio predstavnike najvećih IT tvrtki u svijetu poput Facebooka, Googlea, GitHuba, Twitcha, dok su ove godine stigli stručnjaci iz Microsofta, Skypea, Herokua, BitBucketa, DigitalOceana, Toptala, Autodeska, Trivaga, Fivea,... Prema riječima osnivača i organizatora konferencije Ivana Burazina, čija

ŠESTA CODEANYWHERE SHIFTKONFERENCIJA OKUPILA JE OKO 1500 SUDIONIKA je tvrtka Codeanywhere jedan od najuspješnijih hrvatskih start-upova, ove su se godine puno više potrudili oko izlagačkog dijela. “Imamo izložene najnovije tehnologije poput robota koji kuha, Microsoftova HoloLensa, HTC Vive i Samsung Gear VR uređaja, organizirali smo i zabavu poput PES natjecanja, stolnog nogometa, koktel majstora, DJ-a, ali i praktične radionice za posjetitelje”, kazao je Burazin. Prema njegovim riječima, Shift konferencije prate najnovije trendove u IT industriji. U početku su, kaže, bili više orijentirani na start-upove. “No s obzirom na to da su se start-up tvrtke u Hrvatskoj

dobro etablirale jer neke od njih imaju na stotine zaposlenih, ove smo se godine više orijentirali na developere”, istaknuo je on pojasnivši kako u zadnje vrijeme vlada puno veći interes za konferencije namijenjene developerima. Ove godine glavne teme konferencije bile su umjetna inteligencija i izmijenjena stvarnost.

MORAMO ULAGATI U ZNANOST I TEHNOLOGIJE “Svi znamo što se može dogoditi dobrim, ali i lošim korištenjem umjetne inteligencije, a izmijenjena stvarnost je tehnologija koja pomoću uređaja, odnosno naočala u prostoriju dodaje virtualne stvari i živa bića. Microsoft je veliki pobornik takve tehnologije, a sudionici konferencije imaju priliku isprobati impresivni set virtualne i proširene stvarnosti - Microsoftov HoloLens vrijedan 3000 dolara”, ističe Burazin. Luka Abrus iz agencije Five, generalnog sponzora konferencije, govorio je o mobilnim aplikacijama i održao demonstraciju njihove platforme Shoutem. “Ono

što želimo jest zaustaviti ljude u kreiranju aplikacije od nule, a to je ono što naša aplikacija omogućava. Shoutem štedi vrijeme i novac jednostavnim drag-anddrop sučeljem”, objasnio je Abrus. Andrea Grisogono iz Appacusa ukazala je na probleme zbog kojih IT projekti često propadnu te je ponudila savjete kako izbjeći takav scenarij. Zahvaljujući petogodišnjoj tradiciji Shift konferencije, Grad Split i Splitskodalmatinska županija pozicionirali su se na mapi Europe kao informatička središta. Stoga ni ne čudi da je glavni sponzor Županija splitsko-dalmatinska čiji župan Zlatko Ževrnja smatra da je nužno ulagati u visoku znanost i tehnologije. “U našoj županiji taj sektor zapošljava više od 2500 zaposlenika, a tvrtke su ostvarile više od 200 milijuna kuna dobiti. Imamo zaista sjajne ljude i smatram da ovu granu gospodarstva možemo još više unaprijediti. Zahvaljujem se organizaciji Shifta na promicanju lokalne zajednice, IT poduzetništva i brendiranju Splita kao informatičke destinacije”, istaknuo je Ževrnja.

5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

AKTUALNO BIJELA KNJIGA O BUDUĆNOSTI EUROPE

PET SCENARIJA ZA BUD Bijela knjiga razmatra scenarije o tome kako bi se Europa mogla razvijati do 2025. na područjima poput jedinstvenoga tržišta, trgovine, migracija i sigurnosti, ekonomske i monetarne unije piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

uropska unija je početkom 21. stoljeća imala 25 posto svjetske populacije i ostvarivala četvrtinu svjetskog bruto domaćeg proizvoda, no uskoro će, nakon 20 godina od svojega početka, imati tek šest posto populacije i ostvarivati petinu BDP-a, rekao je voditelj Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj Branko Baričević na prošlotjednoj nacionalnoj javnoj raspravi o Bijeloj knjizi o budućnosti Europe. Prezentaciju ovog dokumenta, koji je početkom ožujka predstavila Europska komisija, organizirali su Hrvatska gospodarska komora, Zelena akcija i Matica hrvatskih sindikata kao predstavnika u Europskom gospodarsko-socijalnom odboru. “Bijela knjiga o budućnosti Europe rezultat je promišljanja budućnosti 27 članica EU-a koji razmatra scenarije o tome kako bi se Europa mogla razvijati do 2025. godine na područjima poput jedinstvenoga tržišta, trgovine, migracija i sigurnosti, ekonomske i monetarne unije i drugim pitanjima. Ovaj je dokument posebno interesantan jer se EU nalazi pred velikim događajima. Izlazak Velike Britanije smanjit će udio EU-a u broju stanovnika i u svjetskom gospodarstvu”, istaknuo

je Baričević. “Ovaj dok u m e n t predviđa pet scenarija bua. dućnosti EU-a. nje U prvom stanje ostaje kakvo je ugom danas, u drugom opstaje samo zajedničko tržište, treći je a s više scenarij Europa brzina, četvrti stvarah odnosa nje federativnih u određenim područjima, a ostatak na razini nacioe peti scenarij nalnih vlada te injenih država stvaranje sjedinjenih Europe. Pitanje je kakva će biti njena socijalna i obrambena politika, kao i kakva je budućnost njena ﬁnanciranja. Upravo stoga Bijela je knjiga doprinos EK raspravi širokog spektra dionika o tome kako bi se Europa trebala razvijati u predstojećim godinama, što je ujedno i početak procesa zajedničkog odlučivanja 27 država članica EU-a o budućnosti Unije”, kazala je direktorica Predstavništva HGK u Bruxellesu Dragica Martinović. “Javne se nacionalne rasprave o tim pitanjima

vode u cijelom E EU, u sklopu inicijative Europ Europskog gospodarsko-socijal darsko-socijalnog odbora, b će uključea sve ideje bit ne u mišlj mišljenje EGSO-a buduć o budućnosti Europe ć se objaviti koje će s u srpnju 2017. go godine. Kad je riječ o interesu poduzetničkog sektora, u toj rasp raspravi potrebno je provesti pravila za funkcioniranje jedinstv jedinstvenog tržišta, transformaciju prema mode modelima digitalne ekonomije te industrije 4.0, a posebno je važno rješavati pitanja neusklađenosti između postojećih radnih vještina i tržišta rada. Treba nam ujedinjena, reformirana i konkurentna Europa koja daje odgovore za zajedničke izazove”, zaključila je Dragica Martinović.

VAŽNO JE PRONAĆI KOMPROMIS Izvan EU-a Hrvatska teško može funkcionirati, ocijenio je predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić koji

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Borovnica Plodovi borovnice vrlo su kvalitetno voće za potrošnju i svježe i u obliku različitih prerađevina (džemovi, sokovi...). Plod borovnice sadrži znatan broj vitamina i minerala, a osobito kalcija, fosfora i željeza. Na temelju najnovijih istraživanja kojim su obuhvaćene analize oko 60 različitih vrsta voća, borovnica je prepoznata kao jedan od najzdravijih plodova, zahvaljujući ponajprije visokoj razini antioksidanata i u plodu i u listu biljke. HELLEA D.O.O.

Tvrtka Hellea d.o.o. za trgovinu, usluge i konzalting nekretnina osnovana je 1992. godine. Svoju je primarnu djelatnost proširila i na segment poljoprivrede, te se u zadnjih pet godina intenzivno bavi uzgojem visokogrmne borovnice. Vođeni vizijom zdravog života i pravilne prehrane tvrtka je na vlastitom zemljištu u okolici Zagreba zasnovala plantažu površine 3,5 hektara sa 3800 grmova različitih sorti borovnice.

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

UĆNOST EUROPE EUROPSKI GOSPODARSKO-SOCIJALNI ODBOR

Suradnja civilnog društva i EU institucija Europski gospodarsko-socijalni odbor (EGSO) je jedno od pet najvažnijih tijela EU-a i ima savjetodavan karakter. Osnovan je 1957. godine i daje savjete glavnim institucijama EU-a (Europskoj komisiji, Vijeću i Europskom parlamentu) putem izvješća i mišljenja na predložene zakonodavne akte EU-a, a i samoinicijativna mišljenja o pitanjima koja EGSO smatra

smatra vrlo važnim u vlastitim rukama zadržati ekonomske instrumente. Potrebne su promjene u prioritetima politika europskih institucija, ističe predstavnik Zelene akcije Toni Vidan. “Predstavnici civilnog društva uputili su apel povodom 60. godišnjice ugovora u Rimu, pozivajući čelnike Europe da se založe za socijalno-tržišno gospodarstvo, a predlažemo i šesti scenarij ‘Održiva Europa za građane’, pri čemu bi EU27 trebao dati prioritet interesima građana i javnim interesima”, kazao je Vidan. Pitanje građana mora biti u središtu europskih politika i to je nedovoljno prisutno u Bijeloj knjizi, smatra Višnja Samardžija iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose. “Jačanje legitimiteta, pitanje solidarnosti, smanjivanje jaza između članica te socijalna dimenzija održivog

posebno važnima. Zalaže se za razvitak participativne demokracije i nastoji premostiti jaz između europskih institucija i organiziranog civilnog društva. EGSO čini 350 članova i članica iz svih 28 država koji predstavljaju široku lepezu gospodarskih, socijalnih i kulturnih interesa u svojim zemljama. Podijeljen je u tri skupine: poslodavce, radnike i skupinu raznih interesa te

razvoja, važna su pitanja kojima se Unija svakako mora baviti”, kaže Višnja Samardžija. Boris Cota, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu smatra kako unatoč uvelike birokratiziranoj Uniji, njena budućnost mora ići prema svojevrsnoj političkoj zajednici kako bi mogla funkcionirati kao optimalno valutno područje i socijalno-tržišna ekonomija. Direktor Sektora za ﬁnancijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić ističe kako je Europa u nekoliko brzina mogući scenarij prema kojem bi se moglo kretati. “Sve procjene o budućnosti EU-a imaju identičan pogled na proračun Unije, jednoglasnim zastupanjem u vanjskoj politici te jedinstvenim tržištem. Upravo zato je važno pronaći kompromis između brojnih zainteresiranih strana”, naglašava Savić.

djeluje kao most između EU-a i organizacija civilnog društva u državama članicama. Hrvatsko izaslanstvo pri EGSO-u čine Davor Majetić (HUP), Violeta Jelić (HOK), Dragica Martinović (HGK), Ana Miličević Pezelj (SSSH), Marija Hanževački (NHS), Vilim Ribič (Matica hrvatskih sindikata), Toni Vidan (Zelena akcija), Lidija Pavić Rogošić (ODRAZ) i Marina Škrabalo (GONG).

POTREBNE SU PROMJENE U PRIORITETIMA POLITIKA EUROPSKIH INSTITUCIJA, SMATRA TONI VIDAN

Kolekcija Morčić Prema legendi, u 16. su stoljeću Turci prodrli sve do Rijeke. Tijekom opsade Riječani su se molili da kamenje s neba pobije Turke. Vojskovođa Zrinski ubija turskog pašu, a kamenje s neba zatrpa tursku vojsku u bijegu. Ostali su samo bijeli turbani razasuti na Grobničkom polju. U spomen na taj događaj izrađuju se naušnice Morčići. Morčić do današnjeg dana ribarima i pomorcima simbolizira zaštitu od zla, a vremenom je posto čuvar identiteta Hrvatskog primorja. ZLATARNA KRIŽEK D.O.O.

Zlatarna Križek je kao obiteljski obrt osnovana 1935. godine. Od tada nekoliko naraštaja obitelji Križek oblikuje plemenite kovine stvarajući zlatni i srebrni nakit prepoznatljivog stila. Zlatarna Križek je jedan od vodećih zlatarskih obrta u Hrvatskoj. Prepoznatljivost nakita Zlatarne Križek očituje se kvalitetom, dizajnom te korištenjem dragoga i poludragoga kamenja u ručnom oblikovanju nakita.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

AKTUALNO IMD GODIŠNJAK KONKURENTNOSTI 2017.

HRVATSKA PRESPORA U PROVOĐENJU REFORMI Analiza konkurentnosti još jednom pokazuje da moramo unaprijediti javne politike i transformirati javni sektor, konsenzusom definirati nacionalnu viziju i temeljne afirmativne vrednote hrvatskog društva, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik NVK-a piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

nstitut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2017. prema kojem je Hrvatska zau-

HRVATSKA JE ZAUZELA 59. MJESTO OD UKUPNO 63 VODEĆE SVJETSKE EKONOMIJE zela 59. mjesto od ukupno 63 vodeće svjetske ekonomije. U odnosu na prošlogodišnje izvješće pali smo za jedno mjesto na ljestvici, iako 38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

nam je generalna ocjena konkurentnosti rasla. To pokazuje da Hrvatska ne provodi reforme dovoljno brzo i učinkovito, dok su ostale zemlje u tome puno uspješnije. Stoga je vidljiv naš zaostatak za ostalim novim članicama Europske unije, iako se ni one nisu proslavile rezultatima. Jedino je Bugarska (+1) neznatno poboljšala svoju poziciju, Slovenija je ostala na 43. mjestu, dok su ostale zemlje pale na ljestvici konkurentnosti. Značajan pad imala je Slovačka, za čak 11 mjesta, Mađarska za šest i Poljska za pet mjesta.

ISTRAŽIVANJE OBUHVAĆA 346 KRITERIJA U ovogodišnjem izvješću Hong Kong je zadržao prvu poziciju i po drugi put je vodeća ekonomija po kriteriju konkurentnosti. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Švicarska, zatim slijede Singapur, SAD, Nizozemska,

Irska, Danska, Luksemburg, Švedska i Ujedinjeni Arapski Emirati. Ove godine su u ocjenjivanje prvi put uključeni Cipar i Saudijska Arabija. Ljestvica konkurentnosti IMD-a inače prikazuje 346 kriterija od kojih se dvije trećine odnose na statističke indikatore, a jedna trećina na istraživanje mišljenja gospodarstvenika.

PRVI PUT JE IMD OBJAVIO ZASEBNO RANGIRANJE DIGITALNE KONKURENTNOSTI ZEMALJA PREMA KOJEM JE HRVATSKA 48. Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2017. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2016. godinu. Godišnjak mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svim svojim resursima i kompetencijama kako bi olakšale dugoročno stvaranje vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi četiriju faktora konkurentnosti: gospodarskim rezultatima, eﬁkasnosti javnog sektora, eﬁkasnosti poslovnog sektora i infrastruktura, te pet indeksa za svako područje. Prvi put ove godine, IMD objavljuje zasebno rangiranje digitalne konkurentnosti zemalja prema kojem se Hrvatska nalazi na 48. mjestu. Pokazatelji za tehnologiju i znanstvenu infrastrukturu već su uključeni u ukupne rezultate, a novo rangiranje digitalne konkurentnosti uvodi nekoliko kriterija koji mjere sposobnost zemalja da usvoje digitalne tehnologije kako bi potaknulo njihovu primjenu u javnim servisima, poslovnim modelima i društvu općenito. Temelji se na analizi triju faktora: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost.

VAŽNOST POSLOVNOG OKRUŽENJA “Ulaskom u EU Hrvatska je dobila priliku priključiti se državama i društvima s kojima se desetljećima uspoređivala i čiji smo životni standard priželjkivali. Nažalost, Hrvatska je ulazak u EU dočekala nespremna pa nije uspjela potencijal pretvoriti u realizaciju. Stoga i danas gledamo kako brojni mladi stručnjaci napuštaju našu zemlju, propuštamo prilike za ostvarivanje naših aspiracija, a istovremeno trošimo resurse na greške prošlosti. I ova analiza pokazuje naše slabosti u svim područjima, pa čak i

Faktori konkurentnosti Hrvatske Gospodarski rezultati Domaća trgovina Međunarodna trgovina Strane investicije Zaposlenost Cijene Efikasnost javnog sektora Javne financije Porezna politika Institucionalno okruženje Poslovna legislativa Društveno okruženje Efikasnost poslovnog sektora Produktivnost i efikasnost Tržište rada Financije Menadžment Stavovi i vrijednosti Infrastruktura Osnovna infrastruktura Tehnološka infrastruktura Znanstvena infrastruktura Zdravlje i okoliš Obrazovanje

2017. 57 53 18 45 58 43 57 50 57 55 59 36 63 51 62 59 63 63 46 53 53 56 33 44

2016. 56 58 24 52 60 39 56 54 54 54 55 33 61 52 60 56 60 61 43 49 52 52 34 42

Promjena -1 +5 +6 +7 +2 -4 -1 +4 -3 -1 -4 -3 -2 +1 -2 -3 -3 -2 -3 -4 -1 -4 +1 -2

Izvor: Nacionalno vijeće za konkurentnost

u onim, poput telekomunikacija i ICT sektora, u kojima smo prije desetak godina bili među naprednijima. Smatramo ovu godinu kritičnom i prijelomnom. Konačno trebamo pristupiti ozbiljnim i temeljitim reformama i promjenama koje bi omogućile zaokret koji odavno priželjkujemo. Analiza konkurentnosti još jednom pokazuje da moramo unaprijediti javne politike i transformirati javni sektor, konsenzusom deﬁnirati nacionalnu viziju i temeljne aﬁrmativne vrednote hrvatskog društva”, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost. Izvješće ponovno potvrđuje važnost poslovnog okruženja koje potiče otvorenost i produktivnost zemlje. Dobar primjer je Kina koja svoj rast od sedam mjesta na ljestvici konkurentnosti zahvaljuje međunarodnoj trgovini. Na začelju ljestvice konkurentnosti su zemlje koje su politički i gospodarski nestabilne. Što se tiče Hrvatske, vidljivo je kako se ocjena naše konkurentnosti u razdoblju 2006.2009. bitno poboljšala, u razdoblju 2011.-2014. bilježimo kontinuirani pad konkurentnosti, a od 2015. godini bilježimo blago poboljšanje ocjene. Međutim, vrlo je sličan pomak i kod ostalih zemalja s kojima se uspoređujemo, te je jasno da moramo dodati gas po pitanju reformi jer je stagniranje, pa čak i blagi napredak, u okruženju oštre globalne konkurencije zapravo zaostajanje.

Hrvatska je ulazak u EU dočekala nespremna pa nije uspjela potencijal pretvoriti u realizaciju. Stoga i danas gledamo kako brojni mladi stručnjaci napuštaju našu zemlju, propuštamo prilike za ostvarivanje naših aspiracija, a istovremeno trošimo resurse na greške prošlosti. Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost

5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRVATSKA & REGIJA BOJAN ŠĆEPANOVIĆ, direktor Menadžment centra Beo

DIGITALIZACIJU će preživjeti samo štakori Preživjet će zaposleni i tvrtke koji se ponašaju kao štakori: brzi, fleksibilni, spremni za promjene, a potrebne su im male količine hrane da prežive. Dinosauri, koji su veliki, navikli trošiti puno hrane i sporo se kretati - oni će nestati piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

G Kontroler je kao GPS u automobilu, on stalno analizira (‘preračunavam’) i daje konkretne savjete menadžerima. Menadžer nema više vremena, on želi odgovore kao u pjesmi Partibrejkersa “Hoću sad i hoću sve!”

lavna tema upravo završenog Međunarodnog kongresa kontrolera, koji je okupio 400 sudionika, a čiji je domaćin bio Menadžment centar Beograd, digitalizacija u biznisu, donijet će kako stvari stoje, najveće promjene do sada: nestat će mnoga zanimanja, poslovi i kompanije, a čini se da ćemo se i svi morati mijenjati. Bojan Šćepanović je, odmah nakon završenog fakulteta, osnovao sa suprugom Sandrom vlastitu tvrtku za obuku menadžera, prvu takve vrste u Beogradu. U gotovo dva desetljeća prerasla je u kompaniju s tridesetak zaposlenih, vlastitim istraživačkim i izdavačkim centrom i stalnim rastom. MCB i njegov direktor u toku su s najnovijim trendovima u biznisu, a u fokusu im je, u poslovnom svijetu nezaobilazni, kontroling koji sve više osvaja i ovu regiju.

 U Beogradu je u organizaciji MCB-a održan 5. kongres kontrolera Srbije koji je imao međunarodni karakter. Koji su po vama glavni odjeci tog skupa? - Ključna poruka je promjena. Svi su za promjene, ali je pitanje želimo li mijenjati sebe i želimo li uvoditi promjene. Promjene su oduvijek postojale, ali je digitalizacija strahovito ubrzala proces promjena. Sve je brzo, odmah! Primjerice, ovaj intervju piše novinarka u Beogradu za novine u Zagrebu, a ja odgovoram dok sam na kongresu u Barceloni. I sve se to događa u jednom danu! Ili, moja 75-godišnja majka skinula je aplikaciju za mobilni telefon i sve plaća preko njega. Više ne želi ići u poštu ili banku, ona je digitalna. Što će onda raditi banke i pošte sa svojim poslovnicama?  Kontroling je relativno nova grana ili trend u ekonomiji. U kojem se pravcu razvija? Kako se postaje kontroler? - Kontroleri postoje odavno, samo su se drugačije zvali: plan i analiza, upravljačko računovodstvo... Ono što je novo jest puno bliža veza kontrolera s menadžerom. Kontroler je kao GPS u automobilu, on

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

stalno analizira (‘preračunavam’) i daje konkretne savjete menadžerima. Menadžer nema više vremena, on želi odgovore kao u pjesmi Partibrejkersa Hoću sad i hoću sve! Kontroling je nastao u Njemačkoj 70-ih godina i tamo je izuzetno razvijen, dok mi u Srbiji užurbano trčimo i pokušavamo sustići kolege iz Njemačke. Kontroler je majstor, zanatlija, kao i svaki drugi posao. Osamdeset posto kontrolera je završilo ekonomski fakultet, ima oko 35 godina i 70 posto kontrolera su žene, što je veoma zanimljivo.

 Tema kongresa bila je digitalizacija u biznisu. Je li vas što iznenadilo od onoga što se čulo, možda uplašilo ili razveselilo? - Potpredsjednica za ljudske resurse u Delhaize Srbija, najvećem maloprodajnom

grad (MCB)

lancu u Srbiji (Maxi, Tempo…) je rekla kako će 50 posto radnih mjesta u toj kompaniji nestati do 2030. godine. Isto to je rekla i Dragana Smolović, direktorica ljudskih resura u Banci Intesa, samo što je njena procjena 80 posto! To je zapanjujuće, zar ne? Stara radna mjesta se gase (ložač, daktilograf, blagajnik…), dok se nova rradna mesta ubrzano otvaraju (IT, kon-

SVI SU ZA PROMJENE, ALI JE PITANJE ŽELIMO LI MIJENJATI SEBE I ŽELIMO LI UVODITI PROMJENE troleri, life coachevi…). Moja kći ima 20 godina i zaista je j pitanje što će ona raditi za 20 godina? Koja će radna mjesta uopće postojati? Također, zanimlj zanimljiv je trend i automatizacije (robotizacija, Interne Internet of Things…). Ljude u mnogim poslovima zamjenjuju zam roboti ili automatizirani strojevi. Radnic Radnici trebaju biti spremni za nova znanja! U

suprotnom, radit će jeftine, nisko plaćene manualne poslove.

 Digitalizacija je novo doba. Tko će moći opstati, tko će mu se moći prilagoditi, a od čega ćemo se definitivno oprostiti? - Kao i kod svih promjena, preživjet će samo štakori. Dinosauri će nestati. Preživjet će zaposleni i tvrtke koji se ponašaju kao štakori: brzi, ﬂeksibilni, spremni za promjene, a potrebne su im male količine hrane da prežive. Dinosauri, koji su veliki, navikli trošiti puno hrane i sporo se kretati - oni će nestati. Dakle, moja poruka kao gurua kontrolinga jest: ponašajte se kao štakori!  Kakva je situacija u okruženju u pogledu digitalizacije i kontrolinga? - Trendovi su slični, s time što Srbija za regijom kasni pet do 10 godina. Na primjer, ovih je dana pokrenuta dobra inicijativa Digitalna Srbija, možda ćemo u tome uspjeti prevladati naš zaostatak. Što se tiče MCB-a i rada u Hrvatskoj, mi već uveliko radimo u Hrvatskoj i planiramo širiti naše poslovanje. Hrvatske tvrtke jako dobro reagiraju na koncept kontrolinga i sjajno surađujemo. Kompanije iz Hrvatske vole naš pristup koji je praktičan, neposredan i pun humora.

Hrvatske tvrtke jako dobro reagiraju na koncept kontrolinga i sjajno surađujemo. Kompanije iz Hrvatske vole naš pristup koji je praktičan, neposredan i pun humora.

Mo savjet za rješenje Agrokora jest da Hrvatska bude izuzetno odlučna Moj i hrabra h Koji su glavni parametri za procjenu utjecaja krize u K Ag Agrokoru koja trese cijelu regiju? -A Agrokor je veliki problem za Hrvatsku. U njemu je više od 60.000 za zaposlenih i stečaj Agrokora može uzdrmati hrvatsku privredu, a m može se dogoditi i da sama država bude ‘na koljenima’. Nije prob blem samo u Agrokoru, problem je i u ostalim dijelovima koji su s njime povezani, posebno dobavljači, banke i radnici. Što se tiče Srbije, šteta će biti manja. Agrokor ima tri glavne kompanije u Srbiji: Dijamant, Frikom i Mercator. Prve dvije sjajno rade, dok je treća možda više zadužena. No to je sve puno, puno manje nego što je to u Hrvatskoj. Moj savjet za rješenje

Agrokora jest da Hrvatska bude izuzetno odlučna i hrabra. Ako je država riješila preuzeti upravu od Agrokora (Lex specialis Agrokor), onda mislim da bi trebala ići još hrabrije i odlučnije. Ukratko, ‘do kosti’. Obitelj Todorić bi trebalo maknuti iz tvrtke, plaće drastično smanjiti (20 do 50 posto), prodati sve nepotrebne dijelove kompanije (automobile, jahte, avione…). Ovdje je osnovni cilj preživljavanje Agrokora, a ne hoće li se to nekome svidjeti ili ne. Ako Agrokor bankrotira, to može povući cijelu Hrvatsku na dno. U tom slučaju, nitko neće biti pošteđen i pet milijuna građana Hrvatske će platiti štetu.

5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

SVIJET FINANCIJA POSLOVNI REZULTATI KENTBANKA

BROJ JEDAN PO RASTU AKTIVE U HRVATSKOJ Potpuno smo posvećeni poslu, brzi i fleksibilni. Ne bavimo se drugim djelatnostima, već bankarstvom 14 sati dnevno, naglasio je Ivo Bilić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

djelatnostima, već bankarstvom 14 sati dnevno”, naglasio je Bilić.

OTVARA SE PREDSTAVNIŠTVO U TURSKOJ

M 8,1 mil kn dobit KentBanka u 2016. (+107%)

1,2 2 mlrd kn iznos kredita u prošloj godini (+42%)

eđu ključnim pokazateljima poslovanja KentBanka u 2016. ponajprije se ističe strelovit rast aktive od čak 57 posto i sada iznosi dvije milijarde kuna. “KentBank je broj jedan po rastu aktive u Hrvatskoj. Ne vozimo se 150 kilometara na sat, nego puno radimo, promatramo i pritom smo iznimno motivirani”, kazao je Ivo Bilić, predsjednik Uprave KentBanka, banke koja je u stopostotnom vlasništvu Süzer Grupe, jedne od najuspješnijih turskih kompanija koja se bavi nekretninama, turizmom, ﬁnancijskim uslugama i energetikom. U 2016. i 2017. Banka je dokapitalizarana s ukupno pet milijuna eura. To je vrlo bitno jer, dodao je prvi čovjek KentBanka, dokazuje orijentaciju Grupe i pokazuje njenu potporu planovima Banke za rast i razvoj. Dobit za 2016. iznosila je 8,1 milijuna kuna, što je više za 107 posto. Krediti su rasli 42 posto i iznosili su gotovo 1,2 milijarde kuna, a depoziti 55 posto (1,7 milijardi kuna). U prvom kvartalu 2017. Banka bilježi dobit od 1,7 milijuna kuna. “Potpuno smo posvećeni poslu, brzi i ﬂeksibilni. Ne bavimo se drugim

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

Osim toga, nastavio je, otvorene su dvije poslovnice - u Šibeniku i zagrebačkom naselju Dubrava. Trenutačno, Banka ima 15 poslovnica u 12 hrvatskih gradova. “Do kraja ove godine ne planiramo otvaranje novih poslovnica”, napomenuo je Bilić, dodajući kako se Banka snažnije transformira u smjeru digitalnog bankarstva. A do kraja prve polovine godine implementirat će novo internet i mobilno bankarstvo. Među inovacijama u e-bankarstvu ističe se istovremeni pristup svim privatnim i poslovnim računima putem iste aplikacije bez obzira na to je li riječ o vlasniku ili opunomoćeniku. “Tu je i mogućnost provedbe SEPA transakcija u kunama i eurima unutar Hrvatske i eurozone, podjela pojedine kartične transakcije kupovine na EFT POS uređaju na više rata te blokiranje bankarskih kartica putem mobilne aplikacije”, istaknuo je Bilić. KentBank je osnažio i mrežu bankomata kojih u Hrvatskoj trenutačno ima 20. “Svi naši bankomati imaju mogućnost konverzije valuta što je posebice zanimljivo za strane državljane”, kazao je, dodajući kako je u KentBanku tijekom 2016. broj računa povećan za 39 posto, tako da Banka sada ima gotovo 21.500 aktivnih otvorenih računa. Tijekom prve polovine 2016. Banka je započela je i s prikupljanjem depozita na njemačkom, austrijskom i nizozemskom tržištu. Osim toga, KentBank se usmjerio i na kreditiranje zgradarstva, posebice na energetsku obnovu zgrada (fasade). Zanimljivo je istaknuti kako je Banka u postupku otvaranja predstavništva u Turskoj. “Jednostavno, moramo iskoristiti priliku na tom kolosalnom tržištu i povezati hrvatske i turske gospodarstvenike u bankarskom smislu”, zaključio je Bilić.

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA

DVA MJESECA PADA Promet u trgovini na malo u prva četiri mjeseca ove godine te robni izvoz u prva tri mjeseca svojim rastom i dalje povoljno utječu na kretanja industrijske proizvodnje piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

kupna sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u travnju na mjesečnoj razini bilježi pad od 1,9 posto, a na godišnjoj od 0,6 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku objavljeni prošloga tjedna. “Taj pad, uz revidirane podatke za ožujak, predstavlja već drugi mjesec godišnjeg pada industrijske proizvodnje što je uslijedilo nakon 25 mjeseci kontinuiranog godišnjeg rasta, što je relativno neočekivano jer nisu uočljive naznake da bi se kontinuirana povoljnija kretanja domaće i inozemne potražnje mogla toliko pogoršati da promijene smjer proizvodnje iz pozitivnog u negativan”, ističe u svom komentaru Hrvatska gospodarska komora te dodaje kako, prema dosad dostupnim podacima, promet u trgovini na malo u prva četiri mjeseca ove godine te robni izvoz u prva tri ovogodišnja mjeseca svojim rastom i dalje povoljno utječu na kretanja industrijske proizvodnje.

NEGATIVNA KRETANJA U TRAVNJU Očekivan je bio negativan utjecaj na travanjske podatke koji je imala kriza u Agrokoru, što je uočljivo u proizvodnji prehrambenih proizvoda koji u ukupnoj industrijskoj proizvodnji ima udio od 14,39 posto, a koja je pala za sedam posto na godišnjoj razini što je treći pad proizvodnje hrane u ovoj godini, naglašavaju u HGK-u.

Negativna kretanja industrijske proizvodnje u travnju zabilježena su u svim trima industrijskim djelatnostima, što je posljednji put zabilježeno još u srpnju 2013. godine. Tako je u rudarstvu i vađenju zabilježen godišnji pad od 7,5 posto, u prerađivačkoj industriji 0,5 posto te u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji dva posto. Ipak, zbog prijašnjih povoljnijih kretanja, na kumulativnoj razini, ove se godine i dalje bilježi rast proizvodnje. Tako je u prva četiri mjeseca ove godine proizvodnja bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, veća za 1,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u travnju ove godine je na mjesečnoj razini povećan za 0,1 posto, a na godišnjoj za 0,6 posto. Na razini Europske unije bilježi se pozitivan godišnji trend industrijske proizvodnje koji traje od prosinca 2014. godine, a takva su kretanja djelomično rezultat povoljnije domaće potražnje koju čini potrošnja kućanstva, države i investicije te inozemne potražnje odnosno robnog izvoza. Takav je trend rezultirao time da je u Uniji 2016. godina bila treća uzastopna godina rasta industrijske proizvodnje. Prema podacima statističkog zavoda EU-a, Eurostata, u ožujku je ove godine industrijska proizvodnja bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, 2,4 posto veća u odnosu na ožujak 2016. godine, a u prva tri mjeseca, u prosjeku, dva posto u odnosu na isto razdoblje lani.

7,5% godišnji pad u rudarstvu i vađenju

0,5% pad prerađivačke industrije na godišnjoj razini

% godišnji pad u u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji

5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

RAST OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA Unatoč postupnom oporavku, trenutačno je obujam građevinskih radova u Hrvatskoj 38 posto niži od prosječnog ostvarenja u pretkriznoj 2008. godini, kažu analitičari HGK-a

rema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u ožujku je ove godine indeks obujma građevinskih radova smanjen za 1,9% u odnosu na veljaču (prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima), dok je u odnosu na prošlogodišnji ožujak porastao za 3,4 posto

3,4% rast indeksa obujma građevinskih radova

5,1% povećani radovi na zgradama

0,6% rast obujma radova na ostalim građevinama

U PRVOM KVARTALU OVE GODINE U ODNOSU NA ISTO LANJSKO RAZDOBLJE GRAĐEVINSKA JE AKTIVNOST PORASLA ZA 3,6 POSTO (prema kalendarski prilagođenim podacima). Ako se izuzme speciﬁčna situacija u siječnju ove godine, onda se kontinuitet međugodišnjeg rasta obujma građevinskih radova kontinuirano bilježi od siječnja prošle godine pod utjecajem kontinuiranog rasta obujma radova na zgradama koji se proteže od studenoga 2015. godine. U tom je razdoblju rast ukupne građevinske aktivnosti tek četiri puta bio poduprt i rastom aktivnosti na ostalim građevinama (u veljači i prosincu 2016. te u veljači i ožujku ove godine), što sugerira i dalje potisnutu aktivnost u niskogradnji. No i u obujmu radova na ostalim građevinama naziru se naznake pozitivnijih tendencija jer se u zadnja dva mjeseca ustalio relativno skroman rast na godišnjoj razini, kažu analitičari Hrvatske gospodarske komore.

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

U takvim je okolnostima u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje građevinska aktivnost porasla za 3,6 posto, pri čemu su radovi na zgradama povećani za 5,1 posto, uz rast obujma radova na ostalim građevinama za 0,6 posto (prema kalendarski prilagođenim indeksima). Riječ je o blagom ubrzanju rasta u odnosu na prošlogodišnja ostvarenja kada je rast iznosio 3,4 posto, ali i o stabilnijem rastu jer je lani zabilježen pad aktivnosti na ostalim građevinama, dok sada obje sastavnice indeksa pokazuju tendenciju rasta.

OČEKUJE SE DALJNJI NASTAVAK RASTA I u Europskoj uniji bilježe se slična kretanja u kojima je građevinska aktivnost u ožujku smanjena za 0,8 posto u odnosu na veljaču te je porasla za 3,7 posto na godišnjoj razini.. Prema zasad raspoloživim podacima za 18 zemalja, rast aktivnosti na godišnjoj razini zabilježen je u 15, a pad u trima zemljama. Najviši porast aktivnosti zabilježen je u Sloveniji (+41,5 posto), Mađarskoj (+33,2 posto) i Poljskoj (+13 posto), dok je istodobno građevinska aktivnost smanjena samo u Španjolskoj (-5 posto), Rumunjskoj (-1 posto) i Luksemburgu (-0,1 posto). Unatoč postupnom oporavku, trenutačno je obujam građevinskih radova u Hrvatskoj 38 posto niži od prosječnog ostvarenja u pretkriznoj 2008. godini. Očekujemo da će se kontinuitet rasta građevinske aktivnosti nastaviti i u narednom razdoblju, što sugerira dvoznamenkasti rast broja izdanih građevinskih dozvola u zadnjih godinu dana. Takva očekivanja podupire i očekivani rast gospodarske aktivnosti, mogućnost korištenja visokog iznosa raspoloživih sredstava iz EU fondova te dinamiziranje provedbe projekata u okviru energetske obnove zgrada, zaključuju analitičari HGK. (V.A.)

KOMENTAR HRVATSKE GOPODARSKE KOMORE

Broj nezaposlenih na HZZ-u najniži od 1990. U travnju je u odnosu na isti lanjski mjesec broj nezaposlenih bio manji za 50.000 te je iznosio 204.316, dok je broj osiguranika povećan za 25.900, na 1.475.786

od utjecajem sezonskog zapošljavanja u turizmu i povezanim djelatnostima, u travnju je nastavljen trend pada stope nezaposlenosti treći uzastopni mjesec. Prema administrativnim izvorima, ona je iznosila 13,2 posto te je bila niža za 1,2 postotna boda nego u ožujku, ističe se u komentaru Hrvatske gospodarske komore te napominje kako je usporedba s ranijim godinama onemogućena zbog nepotpunosti podataka o stanju zaposlenosti i aktivnosti u ovoj godini i metodoloških promjena u godinama prije 2015. Stoga nam preostaje donositi zaključke o dužim trendovima na tržištu rada temeljem odnosa kretanja broja osiguranika mirovinskog osiguranja i nezaposlenih pri HZZ-u, kažu u Komori. U travnju je u odnosu na isti lanjski mjesec broj nezaposlenih bio manji za 50.000 te je iznosio 204.316 (najmanje od 1990. godine u ovom mjesecu u godini), dok je broj osiguranika povećan za 25.900, na 1.475.786. Iako je smjer oba pokazatelja dobar (a osobito je dobro što se broj osiguranika oporavlja), tako velika razlika u njihovoj dinamici rezultira smanjenjem kontingenta radne snage, što je dugoročno vrlo nepovoljna karakteristika tržišta rada.

ZAPOSLENI I NEZAPOSLENI Razliku u dinamici nezaposlenih i zaposlenih pokazuju i podaci iz Ankete o radnoj snazi koje mjesečno izračunava Eurostat. Prema ovom izvoru, stopa nezaposlenosti je u travnju iznosila 11,1 posto (2,6 postotna boda manje nego u travnju 2016.) pri razini od 200.000 nezaposlenih (55.000 manje nego godinu dana prije) te (otprilike) 1,602 milijuna zaposlenih (4500 manje nego godinu dana prije), odnosno pri 59.000 manje ekonomski aktivnih stanovnika. Iako je stopa nezaposlenosti u posljednjih godinu dana najviše pala u Hrvatskoj (i

Španjolskoj), ostala je treća najviša među članicama EU-a, nakon Španjolske i Grčke (desezonirana peta najviša, iza spomenute dvije te Italije i Cipra). Na veliku razliku u dinamici u segmentu zaposlenosti i nezaposlenosti utječu nepovoljna demografska kretanja (negativni prirodni prirast kontinuirano traje od 1997. godine) i pojačana emigracija (od 2009. godine je saldo migracije s inozemstvom negativan i progresivno raste – u 2015. godini je iznosio rekordnih -17.900, što je 3,6 puta više nego u prosjeku prethodnih šest godina, a emigriralo je 29.600 osoba, 2,1 puta više nego u prosjeku prethodnih šest godina). Ovi činitelji, naime, ubrzavaju pad broja nezaposlenih, ali ujedno nepovoljno utječu na stanje radne snage (čije smanjenje usporava i pad stope nezaposlenosti). Posljedica je toga i to da se stopa nezaposlenosti sada formira na znatno nižim razinama zaposlenosti i aktivnosti nego prije krize. Primjerice, stopa nezaposlenosti od 13 posto (dakle, malo niža nego što je sada) u svibnju 2008. godine formirana je pri razini zaposlenosti većoj za 217.000, nezaposlenosti većoj za 28.400 i aktivnom stanovništvu brojnijem za čak 245.600 osoba. (V.A.)

U TRAVNJU JE NASTAVLJEN PAD STOPE NEZAPOSLENOSTI TREĆI UZASTOPNI MJESEC I ONA JE IZNOSILA 13,2 POSTO

5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

NIŽE KAMATE ZABE

I dalje visoka likvidnost

Zagrebačka banka od 1. srpnja snižava promjenjive kamatne stope na postojeće kredite građanima i to, ovisno o valuti i vrsti kredita, između 0,18 i 0,35 postotna boda ovisno o namjeni kredita i valuti u kojoj je dignut. Sniženje kamatnih stopa bit će vidljivo na ratama kredita koje dospijevaju u kolovozu.

Na kraju svibnja kretanja na novčanom tržištu nisu se promijenila. I dalje je ponuda novca iznimno visoka, potražnja skromna, a kratkoročna kamatna stopa već dulje vrijeme na najnižoj razini. U takvim okolnostima smanjene su aktivnosti sudionika novčanog tržišta što pokazuje vrlo skroman tjedni opseg trgovanja. Unatoč pokazateljima o značajnim dnevnim viškovima likvidnosti, depozitne institucije imaju na raspolaganju svakoga ponedjeljka povući dodatnu likvidnost iz središnje banke. Podaci pokazuju da tijekom cijeloga svibnja nije korištena mogućnost uzimanja repo kredita središnje banke. Rezultat repo aukcija potvrda je činjenici da je opća likvidnost iznimno visoka te da u ovome času nema potrebe za uzimanjem dodatne likvidnosti.˝U svibnju su, u skladu s kalendarom izdanja, održane tri aukcije trezorskih zapisa Ministarstva ﬁnancija.

Na aukciji trezorskih zapisa održanoj prošloga utorka, umjesto planiranih 700 milijuna, izdana je milijarda trezorskih zapisa u kunama s rokom dospijeća od 364 dana i uz kamatnu stopu od 0,45 posto godišnje. Ponuda je iznosila 1,308 milijardi kuna. Zanimljivo je napomenuti da je prošlogodišnji kalendar izdanja u svibnju bio jednak ovogodišnjem, ali je kamatna stopa na trezorske zapise u kunama s rokom dospijeća od 364 dana u svibnju prošle godine iznosila 0,95 posto te da se u ovoj godini gotovo prepolovila! U idućem razdoblju očekujemo dinamičnije novčano tržište zbog činjenice da u prvoj dekadi mjeseca uobičajeno dospijevaju isplate plaća i mirovina, a u planu je i prva lipanjska aukcija trezorskih zapisa. Sve zajedno će u određenoj mjeri utjecati na kretanja na novčanom tržištu u smislu blagog jačanja potražnje za [Jelena Drinković] kratkoročnim pozajmicama.

POČELA GRADNJA NAJVEĆEG OUTLETA

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Radovi na izgradnji najvećeg outlet kompleksa u Hrvatskoj - Designer Outlet Croatia, pokraj robne kuće Ikea Zagreb, počeli su prošlog tjedna, a otvorenje se očekuje tijekom proljeća 2018. godine. Designer Outlet Croatia gradi Strabag, a posao je vrijedan 170 milijuna kuna. Investicija u taj kompleks zajednički je pothvat tvrtke Ikea Centres i švicarskog Mutschler Outlet Holding AG-a, koje već imaju sličnu suradnju u realizaciji projekta u Portugalu.

Potražnja

Ponuda

Promet

22. 5. - 26. 5. 2017.

500

1,0

400

0,8

300

0,6

200

0,4

100

0,2

29. 5. - 2. 6. 2017.

0,0 29.5.

30.5.

31.5.

1.6.

pon.

2.6.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Lagani rast kune Kuna je u proteklom tjednu prema većini svjetskih valuta bilježila lagani rast. Od ponedjeljka do petka vrijednost švicarkog franka pala je za dvije lipe i u petak je vrijedila 6,80 kuna.

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,881839

CAD kanadski dolar

4,89054

JPY japanski jen

6,803995

GBP britanska funta

8,468439

USD američki dolar

6,594437

Izvor: HNB

7,40819 primjena od 3. 6. 2017.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

7,430 7,425

USD

6,700 6,675

CHF

6,825 6,820

7,420

6,650

6,815

7,415

6,625

6,810

7,410

6,600

6,805

7,405

6,575

6,800

5,937953

CHF švicarski franak

EUR euro

EUR

Prema američkom dolaru kuna je narasla tri lipe, pa je zaključno dolar vrijedio 6,59 kuna. Vrijednost eura pala je za dvije lipe, te je euro u petak vrijedio 7,41 kunu.

29.5. 30.5. 31.5. 1.6. 2.6.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA SLOVENCI ŽELE TLM

Dobar kraj tjedna Kraj proteklog tjedna bio je dobar na svim svjetskim burzama. Zabilježen je rast svih značajnijih svjetskih burzovnih indeksa unatoč ne baš sasvim optimističnim podacima s američkog tržišta. Tamošnje tržište rada davalo je raznolike rezultate. Iako je zabilježen pad nezaposlenosti na najnižu razinu u posljednjih 16 godina, istovremeno je bio manji broj otvaranja novih radnih mjesta od očekivanog, a rast plaća je bio sporiji od očekivanoga. Na godišnjoj razini minimalna plaća porasla je za 2,5 posto što je za 0,1 posto manje od očekivanja. Japanski indeks prešao je ponovno 20.000 bodova na krilima dvotjednog dobrog rasta. Britanski indeks također je na povijesno visokim razinama, a investitori su očito spremni i na europskom tržištu preuzimati veći rizik u svojim ulaganjima. Značajniji pad bilježe samo energetske dionice na najavama američkog povlačenja iz globalnih dogovora o zaštiti okoliša.

7625

21100

FTSE 100

Dow Jones

7600

21080

7575

21060

7550

21040

7525

21020

7500

21000

29.5. 30.5. 31.5. 1.6. 2.6. 6280 6260

5360

6240

5340

6220

5320

6200

5300

6180

0,69

VISOKA LIKVIDNOST BANAKA

29.5. 30.5. 31.5. 1.6. 2.6. 20600

DAX

12900

NIKKEI 225

20400

12800

20200

12700

20000

12600

19800

12500

19600

29.5. 30.5. 31.5. 1.6. 2.6.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

Nastavak rasta

CAC40

5280

29.5. 30.5. 31.5. 1.6. 2.6. 13000

2016 (%)

29.5. 30.5. 31.5. 1.6. 2.6. 5380

NASDAQ

Slovenski Impol, koji je pokrenuo proizvodnju u TLM Aluminiumu, kroz zakup ove tvrtke u stečaju uključit će se u treću javnu dražbu na kojoj se njena imovina, procijenjena na 753 milijuna kuna, prodaje kao jedinstvena gospodarska i tehnološka cijena. Početna cijena pala je za daljnjih 25 posto te iznosi 188 milijuna kuna. Novi krug nadmetanja pokrenut je po automatizmu postupka jer niti jedna ponuda nije zaprimljena u drugom krugu u kojem je cijena prodaje bila 376 milijuna kuna. Ako ponuda ne bude bilo, TLM će se pokušati prodati za jednu kunu.

datum

29.5. 30.5. 31.5. 1.6. 2.6.

vrijednost (kn)

promjena (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 231,7555 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi blagi rast od 0,4916 bodova. Vrijednost Mirexa A također je porasla na 128,4852 boda, a rastao je i Mirex C koji je krajem prošlog tjedna vrijedio 119,1633 boda. MIREX - tjedni

MIREX A

01.06. 128,48520

AZ - A

01.06.

129,35760

0,2096 0,1555

0,66

Erste Plavi - A

01.06. 128,03670

0,4589

-0,25

PBZ CO - A

01.06.

131,50310

0,1329

0,52

Raiffeisen OMF - A 01.06. 125,56520

0,2262

1,37

kategorija B MIREX B

01.06.

231,75550

0,2072

-0,79

AZ - B

01.06. 231,30470

0,1606

-1,66

Erste Plavi - B

01.06. 242,52940

0,2057

0,10

PBZ CO - B

01.06. 215,28250

0,0179

-1,30

0,3%

Raiffeisen OMF - B 01.06. 236,33760

0,3490

0,11

0,2%

kategorija C 0,90

0,1% 0,0% -0,1% 29.5.

30.5.

31.5.

2.6.

MIREX - mjesečni

MIREX C

01.06.

119,16330

0,2047

AZ - C

01.06.

116,27340

0,2253

1,04

Erste Plavi - C

01.06.

119,03160

0,0778

0,49

PBZ CO - C

01.06.

118,53050

0,1838

0,45

Raiffeisen OMF - C 01.06. 122,86260

0,2381

1,13

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,2%

Raiffeisen DMF

01.06. 226,16000

0,1653

-0,20

-0,2%

AZ Profit

01.06. 254,16830

0,2346

-4,00

-0,4%

Croatia osiguranje 01.06.

156,33110

0,0040

-1,21

-0,6%

AZ Benefit

01.06. 247,48280

0,1820

0,09

-0,8%

Erste Plavi Expert 01.06. 204,85890

0,3626

-0,55

Erste Plavi Protect 01.06. 194,25840

0,0381

0,00

0,0%

-1,0% 2.5.

9.5.

17.5.

24.5.

2.6.

Hrvatske banke su 2017. nastavile poslovati u uvjetima visoke likvidnosti i smanjenja aktive uslijed prodaja portfelja, pokazuju podaci Hrvatske udruge banaka. Zbog toga je smanjena bilanca bankarskog sustava i manja je potreba banaka za novim izvorima sredstava. Pritisak na pad kamatnih stopa se u takvim uvjetima nastavio, a smanjena je i potreba za inozemnim ﬁnanciranjem.

5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

SPAČVA ULAŽE U OBNOVU

Quaestus, većinski vlasnik Spačve, dokapitalizirao je tvrtku sa 30 milijuna kuna. Transakcija je provedena, pa temeljni kapital sad iznosi oko 105 milijuna kuna, a udjel Quaestusa je porastao na više od 75 posto. Drvna industrija nastavlja obnovu pogona furnira i proširenje sušarskih kapaciteta za još oko 1000 kubika, nakon što je prvi dio već pušten u rad. Ulagat će se i u novu liniju za preradu elemenata koji će na kraju biti seljački pod i vrata, kao i ulaganja u bioenergente te obnovu proizvodnog dijela voznog parka.

LUKA RIJEKA TRAŽI SAVJETNIKE

Za svoj novi kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište Luka Rijeka traži konzultante koji će obaviti istraživanje tržišta i pomoći u pripremi natječaja za odabir koncesionara. Angažiranje savjetnika je obveza nakon dobivanja kreditu IBRD-a za modernizaciju terminala luke. Luka Rijeka planira uložiti u izgradnju infrastrukture, a koncesionar suprastrukture, te instaliranje prekrcajne opreme i održavanja terminala.

Valamar Riviera najlikvidnija i dobitnica tjedna Ulagači na Zagrebačkoj burzi su proteklog tjedna gotovo dvostruko aktivniji nego tjedan ranije. Redovni dionički promet je uvećan za 11,3 milijuna kuna ili za 43,5 posto na 37,2 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 29,4 milijuna kuna prometa ili 79 posto od ukupnog redovnog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -5,60 do +4,13 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je šest

izdanja, dok je 10 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, drugi tjedan zaredom zabilježili su različite predznake. Crobex je pao za 0,47 posto na 1.853,31 bod. Crobex10 je uvećan za 0,16 posto pa je tjedan zaključio nešto iznad psihološke granice od 1.100 bodova, na 1.103,21 bod. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -3,50 posto koliko je pao CROBEXtransport do +4,34 posto koliko je uvećan CROBEXturist. Obveznički indeksi su ZAGREBAČKA BURZA tjedan zaključili rastom; CROBIS je THE ZAGREB STOCK EXCHANGE uvećan za 0,37 posto, a CROBIStr za UKUPAN TJEDNI PROMET: 608.692.620,56 kn 0,46 posto. TJEDNI DIONIČKI PROMET: 37.208.847,43 kn Najtrgovanija je Valamar Riviera s index zadnja vrijednost tjedna promjena prometom od 12,1 milijun kuna, a ciCROBEX 1.853,3100 -0,47% jena dionice joj je porasla za 4,13 posto CROBEX10 1.103,2100 +0,16% na 41,65 kuna te je postala dobitnica CROBIS 109,2775 +0,37% tjedna. Dionicama HT-a se trgovalo u CROBIStr 160,7382 +0,46% iznosu od 5,6 milijuna kuna, a bilježe poskupljenje od 2,95 posto i zadnju Top 10 tjedna zadnja cijenu od 174 kune. Povlašteno izdanje promet po prometu promjena cijena Adris Grupe tjedan je zaključilo pro+4,13% 41,65 12.049.606,74 Valamar Riviera d.d. metom od 3,8 milijuna kuna te rastom +2,95% 174,00 5.643.773,94 HT d.d. cijene za 2,10 posto na 470,16 kuna. +2,10% 470,16 3.779.368,72 Adris grupa d.d. - povl. Cjenovni pad bilježi pet izdanja. Naj-0,39% 760,00 1.940.258,79 Atlantic grupa d.d. veći minus bilježi Podravka. Cijena -0,77% 1.290,00 1.932.700,72 Ericsson Nikola Tesla d.d. njenih dionica pala je za 5,60 posto -1,81% 532,21 1.508.620,51 Luka ploče d.d. -2,91% 500,00 736.955,11 na 320 kuna, a trgovane su u iznosu Kraš d.d. -5,60% 320,00 726.295,15 Podravka d.d. od 726.000 kuna. Končar EI je zabi-4,34% 165,01 578.493,53 AD plastik d.d. lježio pad za 5,53 posto na 751 kunu -5,53% 751,00 548.583,52 Končar - EI d.d. te tjedni promet od 549.000 kuna. AD Plastik je zabilježio zadnju cije10 dionica tjedna zadnja nu od 165,01 kunu, što je pad od 4,34 promet s najvećim rastom cijene promjena cijena posto, a ostvario je promet od gotovo +35,14% 150,00 150,00 Terra firma d.d. 579.000 kuna. Dionice Kraša pojefti+20,00% 300,00 152.580,00 Hoteli Makarska d.d. nile su za 2,91 posto na 500 kuna, a +17,17% 16,99 5.721,21 Badel 1862 d.d. njima se trgovalo u iznosu od 737.000 +12,69% 1.048,00 22.584,41 Solaris d.d. kuna. Luka Ploče (-1,81 posto) tjedan je +11,55% 1.739,00 189.989,93 FTB TURIZAM d.d. zaključila s cijenom od 532,21 kunu i +10,00% 22,01 10.824,82 Proficio d.d. +9,45% 73,33 61.462,90 SNH GAMA d.d. prometom od 1,5 milijuna kuna. Erics+6,34% 56,90 45.347,64 SN PECTINATUS d.d. son NT bilježi pad za 0,77 posto na ci+5,78% 47,00 53.827,83 SNH BETA d.d. jenu od 1290 kuna te tjedni promet od +5,67% 14,90 31.871,00 Petrokemija d.d. 1,9 milijuna kuna. Dionicama Atlantic Grupe također je ostvaren pro10 dionica tjedna zadnja met od 1,9 milijuna kuna, a cijena im promet s najvećim padom cijene promjena cijena je pala za 0,39 posto na 760 kuna. -21,19% 38,60 849,37 Uljanik brodogradilište d. d. Dukat d.d. Jadroplov d.d. Medika d.d. Croatia osiguranje d.d. Lošinjska plovidba d.d. - red. Finvest Corp d.d. Karlovačka banka d.d. Uljanik Plovidba d.d. HPB d.d.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

-13,04%

380,00

6.674,00

-12,76%

27,00

55.110,20

-12,67%

13.100,00

247.606,00

-12,31%

5.305,00

-9,26%

170,61

81.701,04

-7,77%

29,10

931,20

-7,69%

6,00

2.730,00

-7,14%

130,00

126.004,21

-6,36%

515,00

151.349,12

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI NOVI HOTEL DELGRADA

Drugi tjedan rasta fondova Među 83 otvorena investicijska fonda prošli tjedan su prevladali fondovi s porastom vrijednosti udjela. Rast su zabilježila 52 fonda, palo ih je 30, a jedan fond bilježi tjedan bez postotne promjene. Jedan je fond porastao više od jedan posto, a pet ih je palo više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom, osam su mjesta zauzeli dionički fondovi, a po jedno mjesto mješoviti i obveznički fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +1,28 posto do -4,02 posto. Promatramo li prinose ostvarene od početka

2017. godine, najveći porast među dioničkim fondovima bilježe InterCapital SEE Equity (+9,31 posto) i ZB BRIC+ (+8,80 posto). Posebne fondove predvodi Raiffeisen Harmonic (+6,32 posto), dok je najuspješniji mješoviti fond You Invest Active s prinosom od +3,65 posto. Među obvezničkim fondovima od početka godine najveći je rast, od 2,88 posto, ostvario PBZ Dollar Bond fond 2, a s uvećanjem od 2,78 posto slijedi PBZ Dollar Bond fond. Novčane fondove predvodi Locusta Cash s prinosom od 0,44 po[Iva Skorin] sto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 25. 5. 2017. do 1. 6.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,0695 Addiko Growth € 12,1711 ZB trend $ 174,4840 KD Prvi izbor kn 15,1714 ZB euroaktiv € 147,8994 Capital Breeder kn 103,4822 KD Europa € 131,0087 PBZ Equity fond € 11,8590 HPB Dionički kn 114,4644 Erste Adriatic Equity € 87,7815 Neta Global Developed kn 85,7527 ZB aktiv kn 113,8306 InterCapital SEE Equity € 112,4713 Platinum Global Opportunity $ 15,6682 KD Nova Europa kn 5,8321 OTP indeksni kn 43,7864 Platinum Blue Chip € 109,7751 Neta Frontier kn 493,2686 OTP Meridian 20 € 101,2928 A1 kn 90,5500 Alpen.Special Opportunity kn 159,0213 Neta New Europe kn 58,5060 KD BRIC € 86,0824 KD Energija kn 8,3473 ZB BRIC+ € 103,8317 Allianz Equity € 165,7057 USA Blue Chip $ 20,5348 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 121,8800 Raiffeisen Harmonic € 108,6000 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1600 ZB Future 2025 € 105,6653 ZB Future 2030 € 105,0334 ZB Future 2040 € 104,8648 ZB Future 2055 € 105,3223 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 164,1025 PBZ Global fond € 15,4987 Addiko Balanced € 13,8426 KD Balanced kn 134,4783 HPB Global kn 104,6477 OTP uravnoteženi € 15,7791 Allianz Portfolio kn 164,3979

tjedna promjena [%]

0,07 0,41 0,34 0,07 -0,31 1,28 -0,15 -0,29 -0,14 -4,02 -0,12 -3,67 0,50 0,00 -2,56 -1,59 0,86 -0,54 -0,04 0,64 0,50 -0,73 -0,06 -1,23 -0,78 0,15 0,41 0,04 0,16 0,00 0,04 -0,13 -0,34 -0,34 0,31 0,32 0,30 0,71 0,15 0,19 -0,10

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

PBZ Conservative 10 fond € 114,3229 You Invest Active € 103,4501 You Invest Balanced € 103,9725 You Invest Solid € 104,1995 PBZ Flexible 30 fond € 103,6213 OTP Absolute € 96,9339 InterCapital Income Plus € 102,4520 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 194,8663 Addiko Conservative € 14,7570 Raiffeisen Bonds € 178,3900 PBZ Bond fond € 133,1771 InterCapital Bond € 216,6953 HPB Obveznički € 162,3936 Neta Emerging Bond kn 82,7754 Erste Adriatic Bond € 120,3515 Raiffeisen Classic € 106,9300 PBZ Short term bond fond kn 102,3564 PBZ Dollar Bond fond $ 104,9239 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 102,2191 Erste Local Short Term Bond kn 100,0281 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,0915 OTP Short-term bond € 99,9543 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4763 ZB plus kn 175,9268 ZB europlus BE € 150,7457 ZB europlus BK € 150,7457 PBZ Euro Novčani € 135,7444 Raiffeisen Cash kn 158,1200 Erste Money kn 151,7900 Addiko Cash kn 152,6288 PBZ Dollar fond $ 133,0424 HPB Novčani kn 143,9589 OTP novčani fond kn 133,3380 InterCapital Money kn 130,4737 Locusta Cash kn 1370,8214 Allianz Cash kn 118,5948 Erste Euro-Money € 116,2468 Auctor Cash kn 111,4852 Raiffeisen euroCash € 106,0800 HPB Euronovčani € 106,4435 Neta MultiCash kn 107,1252 OTP euro novčani € 102,1318

0,22 0,14 0,10 0,13 -0,00 -0,03 0,29

naziv(fond)

valuta

0,25 0,26 0,13 0,21 0,24 0,34 -0,18 0,06 0,14 -0,10 0,28 0,30 -0,00 0,00 -0,02 -0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,03 -0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,00 0,04 0,00 0,00 0,01 0,03 -0,00 -0,03 0,01

Hotel sa 35 soba i krovnim bazenom s motivima glagoljice trebao bi se otvoriti u Krku za sezonu 2018. godine, najavljuju iz Degrad Development Groupa, koji su do sada bili poznati po investicijama i izgradnji luksuznih vila i apartmana na tom otoku. Vrijednost investicije je 11 milijuna eura, a hotel će biti izgrađen uz more u gradu Krku, s pogledom na stari grad, Kaštel iz 12 st. i zvonik Krčke katedrale.

ULAGANJE BRODOSPLITA Zapušteni pogon u Strmici kraj Knina Brodosplit planira obnoviti i staviti u funkciju. U tom prostoru su se za splitsko brodogradilište proizvodili dijelo-

vi brodske opreme. U projekt obnove 13.000 četvornih metara proizvodnih hala tvrtka planira uložiti pet milijuna eura: obnovit će se zgrada, infrastruktura te prilazni putovi koji su uništeni u Domovinskom ratu.

5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

KNJIGOMETAR Zabihollah Rezaee, Richard Riley

PRIJEVARA U FINANCIJSKIM IZVJEŠTAJIMA Mate

Zahvaljujući višegodišnjem iskustvu u poučavanju pedagogije na sveučilišnim studijima, autori su nastojali napisati knjigu koja će biti drukčija od dosadašnjih načinom izlaganja, strukturom i sadržajem te temama za seminarske rasprave. U njoj su sustavno izložena mnoga pitanja i odabrani najprihvatljiviji odgovori koje nudi znanost o odgoju. Na kraju se zaključuje da su za pedagošku teoriju i praksu iznimno važni pedagoški i školski pluralizam jer na svijetu ne postoji najbolja škola ili najbolja pedagogijska teorija.

Ludwig Bauer

Šoferi Fraktura

U ovom novom stoljeću, prijevara u financijskim izvještajima postala je sve ozbiljniji problem za poslovanje, državu i investitore. S praktičnim alatima i tehnikama za izvršavanje odgovornosti protiv prijevara, ova je knjiga jedini izvor koji će vam trebati da prepoznate upozoravajuće znakove lošeg financijskog postupanja, te praktični vodič u njegovom sprečavanju. Ovo drugo izdanje ne samo da objašnjava razumljivim jezikom kako se čine financijske spletke, već nudi i vrijedan savjet kako ih spriječiti i otkriti.

Milan Matijević, Vesna Bilić, Siniša Opić

Pedagogija za učitelje i nastavnike Školska knjiga

Usred ratnih godina jedno od najpoželjnijih zanimanja bilo je ono vozača ili prevoditelja u snagama UN-a. To je značilo relativno visoke plaće, sigurnost i sređenost za razliku od kaosa, siromaštva, pretvorbe i ostalih zala. Ovo je priča o trojici vozača: Hrvoju - snalažljivom i premazanom svim mastima, Tommyju - mladom i nevjerojatnih vozačkih sposobnosti i Rudolfu - profesoru s velikim znanjem jezika. Trojac ubačen u vrtlog sitnih i krupnih makinacija svjetskih mirovnih organizacija pokušava izvući najbolje za sebe i svoje.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

DESMOND TUTU, MPHO TUTU

KNJIGA OPRAŠTANJA Naklada Ljevak

Kada se glumica Eleonora i violinist Chirú susretnu, on ima 18 godina, a ona 20 više od njega. Mada naizgled nemaju ništa zajedničko, počinju s lakoćom izmjenjivati mišljenja i ne prođe dugo dok ona postane njegova učiteljica. Učiteljica s učenikom dijeli sva svoja životna znanja i vještine, a zauzvrat traži svježinu njegova pogleda, energiju koja se javlja samo pri prvim iskustvima. No njegova mladost prestaje biti nevina i neiskvarena, Chirú crpi iz Eleonore svaku lekciju koju može, a njoj ostavlja u naslijeđe iskustvo koje se teško zaboravlja...

Nicci French

Sjećanje na petak Znanje

Nobelovac, nadbiskup Desmond Tutu, svjedočio je nekim od najgorih zločina. U ovoj knjizi on i njegova kći, Mpho Tutu, anglikanska svećenica, izlažu jednostavne istine o tome kako oprostiti, zašto bi svatko trebao znati kako dati oprost i kako ga primiti i zašto je oprostiti sebi samima najveći dar koji si možemo dati. Izlažu i četverostruki proces opraštanja: Kazivanje priče, Imenovanje povrede, Davanje oprosta i Obnavljanje ili otpuštanje odnosa – a u uz to nude i meditacije, vježbe i molitve koje vode kroz cijeli proces.

Michela Murgia

Chirú Hena com

Kad je pronađen leš kako pluta Temzom, policija je sigurna da će brzo utvrditi identitet žrtve. Na zapešću je, naime, bolnička narukvica na kojoj je upisano ime: Dr. F. Klein. Ali psihoterapeutkinja Frieda Klein živa je i zdrava, te ju policija poziva da identiﬁcira leš. Prizor koji je ugledala u mrtvačnici slomio bi i najjače, ali ne i Friedu. Da stvar bude gora, policija otkriva dokaz koji je povezuje s ubojstvom i ona postaje glavna osumnjičenica. Ne uspijevajući uvjeriti policiju u svoju nevinost, Frieda mora donijeti nezamislivu odluku...

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Tube i vrećice Iplas, Osijek. Tvrtka se bavi proizvodnjom tuba za kozmetiku, izrada vrećica i folija raznih dimenzija od HD i LD materijala. Kontakt: Melita Ilakovac, iplas@os.t-com.hr, +385 31297188, +385 98253503. Klesarske usluge Klesarstvo Grgić, Gornji Stupnik, www.klesarstvo-grgic.hr. Tvrtka se bavi izradom nadgrobnih spomenika, prozorskih klupčica, stepenica te njihovom montažom. Bavi se i uređenjem interijera i eksterijera od prirodnog granita i mramora te umjetnog kamena. Kontakt: Darja Pezer, info@klesarstvo-grgic.hr, 01/6588 822. Proizvodi za zaštitu okoliša Kova, Velika Gorica, www.kova.hr. Tvrtka proizvodi: opremu za zaštitu okoliša i reciklažna dvorišta (mobilna i stacionarna), pres kontejnere, balirke, transportne linije, opremu za autoindustriju, opremu za parkove i dječja igrališta. Izrađuje stambene i građevinske kontejnere te separatore za pročišćavanje vode.

Kontakt: Kristina Žordić, kristina.zordic@kova. hr, 098/9909 141. Plastična ambalaža Almas-Trade, Sesvete, www.almas-trade. hr. Tvrtka nudi proizvodnju razne plastične ambalaže po narudžbi (boce, spremnici, žlice za sirup...). Kontakt: Grozdana Bručić Pavuk, grozdana@almas-trade.hr 01/2004 134.

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Štandovi

Grad Zagreb nabavlja štandove. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 220.000 kuna. Rok dostave ponuda je 21. lipnja. Oprema za teretane

MORH nabavlja opremu za teretane. Procijenjena vrijednost je 970.000 kuna. Rok dostave ponuda 20. lipnja. Suncobrani

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

NP Plitvička jezera nabavlja suncobrane. Procijenjena vrijednost nabave je 360.000 kuna. Rok dostave ponuda je 14. srpnja.

Hidraulični cilindri Hydromat, Ivanec, www.hydromat.hr. Tvrtka za projektiranje, konstruiranje i proizvodnju hidrauličnih cilindara i hidraulične opreme sa 25-godišnjim iskustvom u poslovanju na tom području. Pored proizvodnje hidrauličnih cilindara, prema standardima ISO 6020/2, ISO 6022, ISO 6020/1, ISO 3320, proizvodi i zavarene tipova cilindara. U proizvodnom programu imaju i hidraulične amortizere za različite namjene. Kao posebno značajno područje korištenja hidraulike tvrtka je razvila i proizvela Hydrokaret i Hydrolift, specijalne transportere za transport i manipulaciju jedrilica, glisera, jahti te drugih plovila. Tvrtka također proizvodi i Hydropres kontejner - prijenosni kontejner s hidrauličnom prešom za ambalažni i komunalni otpad. Proizvodi regulacijske ventile i elektrohidraulična upravljanja za ventile velikih protoka. Kontakt: Krešimir Canjuga, kresimir.canjuga@hydromat.hr, 042/781 528. Modularni objekti Jedinstvo, Krapina, www.jedinstvo.com. Tvrtka proizvodi modularne objekte za škole, dječje vrtiće, studentske domove, domove umirovljenika, stambene i sanitarne kontejnere, tehničke kontejnere, metalne konstrukcije za proizvodne i skladišne hale, trapezno proﬁlirane limove za krovove, opremu za autoceste. Pruža usluge izvođenja građevinskih radova. Tvrtka raspolaže zatvorenim i otvorenim prostorima za zakup (proizvodne i skladišne hale). Kontakt: Josip Mihalić, jedinstvo@jedinstvo. com, 049/374 100, 098/271 330.

nost nabave iznosi 900.000 kuna. Rok dostave ponuda je 3. srpnja.

Rok dostave ponuda je 5. srpnja.

Održavanje IT infrastrukture

Rekonstrukcija zatvorenog bazena

Ministarstvo pravosuđa nabavlja usluge održavanja IT infrastrukture. Procijenjena vrijednost radova je 5,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 4. srpnja. Rezano cvijeće i zelenilo

Čempresi iz Šibenika nabavljaju rezano cvijeće i zelenilo za daljnju prodaju Procijenjena vrijednost je 650.000 kuna. Rok dostave ponuda je 20. lipnja.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma-Direkcija javnih radova, Podgorica, nabavlja radove II. faze rekonstrukcije zatvorenog bazena Nikša Bućan u Kotoru. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,5 milijuna eura. Autogume

Grad Zenica nabavlja autogume. Rok dostave ponuda je 13. lipnja.

REGIJA

Motorne pile

Poslužitelji

Promotivni materijal

Ministarstvo pravosuđa nabavlja poslužitelje. Procijenjena vrijed-

Ministarstvo odbrane BiH nabavlja promotivni materijal.

Sarajevo šume nabavljaju motorne pile. Rok dostave ponuda je 9. lipnja.

5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

NA BUBNJU ZGRADE, SLASTIČARNICA, ALI I HOTEL Zgrade u Zagrebu, procijenjene na 70 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zgrade (skladišta, radionice, plinsku stanicu i drugo) ukupne površine 19.497 četvornih metara, na Radničkoj cesti 1C. Dražba se održava 5. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu Novi Zagreb, Turinina 3, soba 302/III. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće 28. lipnja, uz sudskog ovršitelja. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnine. Hotel u Pagu, procijenjen na 111 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 12.791 četvorni metar poslovnih prostora, hotelskih soba, okolnog terena i dvorišta. Dražba za ovu nekretninu će se održati 20. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 101/a (I. kat). Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kupci podatke o nekretnini mogu dobiti 7. i 8. lipnja od 8 do 11 sati u sobi broj 119/I. ovog suda. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnina, odnosno iznos od 11,1 milijun kuna. Osiguranje se plaća na žiro-račun ovog suda broj: HR2523900011300000793, model HR00, poziv na broj 1134315. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati obvezan predočiti Sudu najkasnije dva dana prije nego što se pristupi dražbi. Zgrada u Dugopolju, procijenjena na 45,7 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovnu zgradu koja se sastoji od prizemlja (poslovni prostori i dva kata, na dijelu prvog i na drugom katu su uredski prostori). Zgrada je izgrađena 2007. godine i najvećim dijelom je

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

završena, oštećena je mjestimice iznutra. Dvor je uređen kao parkiralište/okretište, smještena je u gospodarskoj zoni i u okolici su slične poslovne zgrade. Dražba za ovu nekretninu će se održati 28. lipnja u 11.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba 37c/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće na zahtjev zainteresiranih osoba i ako one ili ovrhovoditelj uplate potreban predujam za izlazak sudskog ovršitelja. Osiguranje u izno-

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

su od 10 posto utvrđene vrijednosti potrebno je uplatiti na račun Općinskog suda u Splitu br. HR6923900011300000195, model HR00, poziv na broj 01-6606-15. Zgrade sa zemljištem u zagrebačkom Vrapču, procijenjene na 14 milijuna kuna. Nekretnina se sastoji od 5305 četvornih metara zemljišta, triju zgrada i dvorišta na adresi Ilica 421. Dražba će se održati 12. srpnja u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 93/II. Nekretnine se kupuju načinom viđenokupljeno što isključuje naknadne prigovore po svim osnovama. Kupac snosi sve troškove vezane za kupnju i preuzimanje nekretnina. Nakon što kupac uplati kupovninu za kupljene nekretnine u cijelosti, Sud će naložiti brisanje tereta s nekretnine. Nekretnine se mogu razgledati svaki radni dan od 9 do 13 sati. Daljnje potrebne obavijesti na telefon: 098/387 098. Nekretnine se ne mogu prodati za nižu cijenu od one koja je utvrđena Zaključkom Suda. Pravo sudjelovanja na dražbi imaju sve osobe koje polože jamčevinu u iznosu od pola milijuna kuna na depozitni račun Trgovačkog suda u Zagrebu, broj: HR9223900011300000460, pozivom na broj: 05 14715 prije održavanja dražbe, te dokaz o uplati jamčevine dostave na ročištu. Jamčevinu nije obvezan položiti razlučni vjerovnik. Slastičarnica u Zagrebu, procijenjena na 22,2 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 560 četvornih metara - troetažni poslovni prostor u podrumu 2, prizemlju i prvom katu, ukupne površine 274,56 četvornih metara, oznake A; poslovni prostor u podrumu 1, površine 80,33 četvorna metra, oznake B; dvosobni stan na četvrtom katu, površine 72,67 četvornih metara, oznake G; dvosobni stan na petom katu, površine 72,67 četvornih metara, oznake H; dvosobni stan na šestom katu površine 60,27 četvornih metara, oznake I na adresi Masarykova 4. Dražba za ovu nekretninu će se održati 5. srpnja u 12 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 134/I. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu nižu od 11,1 milijun kuna. Razgledavanje je moguće 21. lipnja u 12 sati uz sudjelovanje sudskog ovršitelja Roberta Berenda. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu dale osiguranje u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, a koje iznosi 2,2 milijuna kuna. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-1340-01, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Programi i sustavi

Entreprise des Technologies nouvelles de l’information et de la communication de la communauté française, Bruxelles, Belgija, traži nabavu računalnih programa i sustava. Natječaj je otvoren do 4. srpnja, a prijave na francuskom jeziku se predaju na: Entreprise des Technologies nouvelles de l’information et de la communication de la communauté française, Boulevard du Roi Albert II 37, Bettens Leen Paula, 1030 Bruxelles, Belgium. leen.bettens@etnic.be. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://eten.publicprocurement.be/ etendering/viewWorkspacesBasedOnExtUrl. do?wsName=ETNIC%28CF%29-CSC+2017.3340F02. Tehničke usluge Energie Wasser Bern Administration Beschaffungsausschuss, Bern, Švicarska, traži tehničke usluge. Natječaj je otvoren do 12. lipnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: Energie Wasser Bern Administration Beschaffungsausschuss, Monbijoustraße 11, Postfach, Bern 3001, Switzerland, Verena Jordi, ewb-beschaffungen@ewb.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=965407. Električni pretvarači SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie, Bern, Švicarska, traži nabavu električnih rotacijskih pretvarača. Natječaj je otvoren do 19. srpnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie, Hilﬁkerstraße 3, Bern 65 3000, Switzerland. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_

NR=966415. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Uklanjanje mulja Općina Vaksdal, Norveška, traži usluge uklanjanja mulja. Natječaj je otvoren do 15. lipnja, a prijave na norveškom ili engleskom se predaju na: Vaksdal kommune 961 821 967, Konsul Jebsensgt. 16, Dalekvam 5722, Norway, Svein Ove Hesjedal, svein.ove.hesjedal@vaksdal. kommune.no. Više podataka o nadmetanju na: https://kgv.doffin.no/ctm/Company/CompanyInformation/Index/3724. Izrada aplikacije Registar nekretnina

Geodetska uprava Republike Slovenije objavila je natječaj za uslugu izrade aplikacije Registar nekretnina. Rok za dostavu ponuda je 22. lipnja 2017. godine do 9 sati. Više podataka o nadmetanju na www.gu.gov.si/si/javne_objave/javna_narocila/ i http://www.gu.gov.si/. Geodetska uprava Republike Slovenije, Zemljemerska ulica 12, 1000 Ljubljana, Slovenija. Kontakt za daljnje informacije o natječaju - pisarna.gu@ gov.si. IT usluge Europska komisija traži nabavu usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Natječaj je otvoren do 9. lipnja, a prijave na engleskom i francuskom jeziku se primaju na Conseil de l’Europe - Commission des marchés, BP 7, 67075 Strasbourg Cedex, France, cdm@coe. int. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Conseil de l’Europe - Service achats, avenue de l’Europe, 67000 Strasbourg, Francuska, https://mycloud.coe.int/index. php/s/LjI8Ph01PJb1ZVP. 5. lipnja 2017. | broj 3981 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

PRIVREDNI VJESNIK

URUČENE NAGRADE ZLATNA KOŠARICA

TRGOVAC GODINE JE DM, PROIZVOĐAČ LABUD priznanje za najboljeg proizvođača. Kao društveno odgovorna kompanija godine opet je izabran dm-drogerie markt, najbolji proizvod je Stari Lisac, Tehno-Ron je

U organizaciji magazina Ja Trgovac, specijaliziranog za maloprodaju i industriju robe široke potrošnje, svečano su uručene nagrade Zlatna košarica za najbolje predstavnike te industrije u šest kategorija. Ovo priznanje slavi osobita ostvarenja tvrtki u prošloj godini te ukazuje na najbolje primjere poslovanja i tržišnog uspjeha. Dm-drogerie markt dobitnik je Zlatne košarice u najprestižnijoj kategoriji za trgovca godine, dok je tvrtka Labud osvojila

proglašen za najboljeg malog trgovca, a Login za tehnološkog dobavljača godine. Goran Pavlović, glavni urednik magazina Ja Trgovac, istaknuo je, otvarajući ceremoniju, kako se puno toga dogodilo od prošlogodišnje prve dodjele Zlatne

košarice. Tržište se dodatno konsolidiralo, velika kriza potresla je najveću kompaniju u zemlji - Agrokor, a sve to ostavilo je traga na domaćim trgovcima. Prošlu godinu je okarakterizirao kao početak pravog oporavka branše i vraćanja na pretkrizne staze. Oslikao je to i brojkama prema kojima maloprodaja raste već 36 mjeseci zaredom, dok je izvoz u sektoru skočio za čak 20 posto. “Kako će se stvari dalje razvijati, nitko ne može znati. Sigurno je jedno, ova kriza Agrokora može poslužiti kao škola domaćim dobavljačima koji će ubuduće morati bolje paziti kakve ugovore potpisuju, a o tome bi više računa trebale voditi i nadležne institucije. Možemo reći da je sustav jak koliko je jaka najslabija karika, a kod nas je ona najjača pukla”, poručio je Pavlović. (M.S.)

TOMIĆ&CO

Mini Cooper uz uštedu od 66.000 kuna Tvrtka Tomić & Co., generalni zastupnik za BMW i MINI vozila za Hrvatsku, uvela je akcijske pogodnosti pri kupnji odabranih MINI automobila. Riječ je o akcijskim cijenama za odabrane modele i to u ograničenim količinama. Popusti se mogu ostvariti na sljedeće modele vozila:

• MINI Countryman Cooper D Race Edition: popust od 60.196,16 kuna • MINI Clubman Cooper D Race Edition: popust od 66.676,76 kuna • MINI Cooper Race Edition: popust od 47.376,15 kuna • MINI Cooper Race Edition (pet vrata): popust od 50.495,93 kuna.

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3981 | 5. lipnja 2017.

Svi modeli se prodaju s uključenim MINI servisom u trajanju od pet godina ili do 60.000 kilometara. Očito je sada prava prilika da svi ljubitelji MINI Cooper automobila kupe svog limenog ljubimca uz znatne uštede. Pri tome valja naglasiti da su svi modeli bogato opremljeni.

Član Uprave – glavni direktor “Vinoplod-Vinarija” d.d. Šibenik dipl.oecc. Damir Lasan, donio je, dana 02.svibnja 2017. godine Odluku temeljem koje objavljuje

JAVNI POZIV ZA PODNOŠENJE NEOBVEZUJUĆIH PONUDA ZA KUPNJU GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA 1.

Raspisuje se javni poziv za prikupljanje neobvezujućih ponuda za kupnju građevinskog zemljišta označenog kao čest.br. 3475/1 k.o. Šibenik u naravi vinarija i dvor te skladište i poslužno zemljište. sve na adresi Ulica Velimira Škorpika br.2, 22000 Šibenik.

Navedeno građevinsko zemljište je površine 22.060 metara četvornih i u potpunosti je infrastrukturno opremljeno.

Početna cijena jest 445 EUR po metru četvornom ili 9.816.700,00 EUR.

Postupak prodaje provest će se u dvije faze:

Prikupljanjem neobvezujućih ponuda Zainteresirane za kupnju predmetne nekretnine molimo dostaviti neobvezujuće ponude.Pravo podnošenja ponuda imaju sve fizičke i pravne osobe koje ispunjavaju zakonom utvrđene uvjete za stjecanje prava vlasništva na području Republike Hrvatske. Ponuda se dostavlja od 08. svibnja do 25. srpnja 2017. godine na adresu „Vinoplod-Vinarija“d.d. Šibenik, Velimira Škorpika 2, 22000 Šibenik s naznakom „neobvezujuća ponuda“.Pitanja vezana uz osnovne informacije o nekretnini mogu se uputiti na mail: info@vinoplod-vinarija.hr najkasnije do 18. srpnja 2017.godine, a odgovori će biti otposlani u roku od jednog dana od dana zaprimanja pitanja. Član Uprave – glavni direktor ne mora odabrati niti jednu od podnesenih neobvezujućih ponuda ukoliko procijeni da one nisu u interesu „Vinoplod-Vinarije“d.d. Šibenik.

Neobvezujuća ponuda mora sadržavati: - Ime i prezime, odnosno naziv, OIB te dokaz o prebivalištu odnosno sjedištu ponuditelja - Dokaz o ispunjavanju zakonom propisanih uvjeta za stjecanje prava vlasništva( za strane osobe) - Ponudu za kupnju navedene nekretnine s iznosom kupovnine - Dokaze o financijskim i gospodarskim sposobnostima ponuditelja: BON 1, BON 2, BON PLUS, ne starije od sedam dana Samo kompletne i u roku dostavljene neobvezujuće ponude, ako je prethodno opisano biti će predmet razmatranja. b)

Obvezujuće ponude Po završetku prikupljanja neobvezujućih ponuda, ukoliko Član Uprave – glavni direktor odabere neke od neobvezujućih ponuda za kupnju, biti će upućeni pozivi za izradu obvezujuće ponude s podacima i uputama o postupku i načinu, te datumu dostave obvezujuće ponude. “Vinoplod-Vinarija” d.d. Šibenik ovaj javni poziv za podnošenje neobvezujućih ponuda oglašava slijedom namjere preseljenja proizvodnog pogona na novu lokaciju. Ukoliko dođe do sklapanja ugovora o kupnji odnosno prodaji predmetne nekretnine kupac bi trebao od dana uplate kupovnine do dana ulaska u posjed predmetne nekretnine odobriti „VinoplodVinariji“d.d. poček u trajanju od 22 mjeseca koliko je od strane struke procijenjeno vrijeme potrebno za preseljenje proizvodnog pogona „Vinoplod-Vinarije“d.d. na novu lokaciju.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV ŠIBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

ViÅ¡e od 240 trgovina

A Z A S E R D A A T A N POZ

g n i opp

h s r e p u s

BESPLATNI AUTOBUSI

A2 MARIBOR/KRAPINA Izlaz Pojatno

BESPLATNA IGRAONICA

E-PUNIONICA