Pv 3982 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

12. lipnja 2017., godina LXIII, broj 3982

TEMA TJEDNA: Kako privući inozemne investicije?

Ključ je u stabilnosti Uz brigu o privlačenju novih, treba brinuti i o ‘starim’ investitorima koji već godinama posluju i zapošljavaju dosta ljudi u Hrvatskoj

intervju

Darko Crha

Data Link

sajam franšiza

Poslovni koncept vodi do uspjeha

upravljanje zgradama

Pričuva nije namet, nego prisilna štednja

sadržaj

3982 / 12. lipnja 2017.

Staklena ekološka boca Freewa uklanja potrebu za kupnjom vode iz plastičnih boca

Zlatna bilanca Financijske agencije Najbolja tvrtka - Infinum

Sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga Popularizirati ulazak u franšizni biznis

Uručene Zlatne kune najuspješnijim tvrtkama Osječko-baranjske županije Proizvode, zapošljavaju, investiraju i - izvoze

Kupujmo hrvatsko u Puli Kupujmo hrvatsko - živjeti 365 dana u godini

Dan hrvatskih financijskih institucija Slavonske županije među najnerazvijenijima u EU

Freewa Besplatna pitka voda dostupna svima

U Rapcu otvoren Family Life Bellevue Resort i Valamar Girandella Resort Završena najveća turistička investicija ove godine

Darko Crha, suvlasnik i predsjednik Uprave tvrtke Data Link Oduvijek smo prisutni u visokim tehnologijama

INTERVJU

PV ANALIZA

Upravljanje zgradama Pričuva nije porez ni namet, već prisilna štednja

Grafika – ulaganja za novi tehnološki iskorak Strojevi kakvih nema do Beča

Darko Crha

AKTUALNO

TEMA TJEDNA Kako privući inozemne investicije? Ključ je u stabilnosti

PRIČA S RAZLOGOM

SVIJET FINANCIJA Konferencija Izazovi budućnosti U fokusu nova regulativa EU-a

BUSINESS & LIFESTYLE Vinarstvo i vinogradarstvo Škrlet - asocijacija na Moslavinu

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršna urednica Vesna Antonić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

Lektura Sandra Baksa

marketing

PV grafika Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator dr. sc. Miroslav Drljača

Kvaliteta kao strategija Kvaliteta je ekonomsko, sociološko, političko i sigurnosno pitanje. Prihvaćanje kvalitete kao strategije na putu prema izvrsnosti najznačajnija je strukturna reforma

K Dr. sc. Miroslav Drljača, predsjednik Hrvatskog društva menadžera kvalitete

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

valiteta je ekonomsko, sociološko, političko i sigurnosno pitanje. Prihvaćanje kvalitete kao strategije na putu prema izvrsnosti najznačajnija je strukturna reforma. Temeljna pretpostavka ekonomskog rasta i razvoja je konkurentnost. Da bi hrvatsko gospodarstvo bilo konkurentno, potrebna je opća strategija kao opći plan razvoja i perspektiva kojom se integriraju utvrđeni glavni dugoročni ciljevi razvoja kao i način njihova ostvarivanja. Hrvatska je u proteklih 25 godina imala različite koncepte (strategije) razvoja: 1. pretvorbu i privatizaciju; 2. pristupanje euroatlantskim integracijama; 3. štednju na svim razinama; 4. financiranje projekata iz fondova Europske unije. Ovi koncepti (strategije) imali su pozitivne i negativne učinke, ali nije ostvaren temeljni cilj - povećanje konkurentnosti. Na globalnoj ljestvici konkurentnosti koju svake godine donosi Svjetski ekonomski forum, Hrvatska je u razdoblju od 2004. do 2016. godine prosječno na 70. mjestu od oko 140 zemalja svijeta. Hrvatskoj nedostaje opća strategija razvoja iz koje bi proizašle sektorske strategije te strategije lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave, kao i strategije gospodarskih subjekata. Kao mala zemlja, ograničenih materijalnih resursa, Hrvatska ne može bitno utjecati na globalna ekonomska, politička kretanja. Zato treba razviti novu strategiju koja će je kvalitetnije pozicionirati na međunarodnom planu. U svrhu razvoja hrvatskoga gospodarstva nude se različiti koncepti: demografska obnova, dovođenje turista iz dalekih zemalja, regionalizacija, reforma javne uprave, očuvanje okoliša, kurikularna reforma... Međutim, nedostaje zajednički nazivnik za sve ove koncepte, a to je strategija koja bi odredila jedinstveni smjer za povećanje konkurentnosti gospodarstva. Znanstvenici i stručnjaci okupljeni oko Hrvatskog društva menadžera kvalitete nude kvalitetu kao strategiju. Kvaliteta kao strategija je koncept koji u kratkom roku može Hrvatsku kvalitetnije po-

4 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

zicionirati na međunarodnom planu. To je koncept koji, za razliku od bilo kojeg političkog programa, može mobilizirati sveukupni potencijal društva. Svaki pojedinac dnevno na svom radnom mjestu, bez obzira na poziciju u društvu i stupanj obrazovanja, može pridonijeti razvoju kvalitete: proizvoda, usluga, poslovnih procesa, sustava upravljanja. Odgovornost za kvalitetu je neprenosiva, individualna, obvezuje svakoga, svaki dan, na svakom radnom mjestu, a posebno politički angažirane pojedince i zaposlene u tijelima javne vlasti. Kvaliteta je resurs koji u Hrvatskoj nije dovoljno iskorišten.

Mjerilo uspješnosti kvalitete kao strategije je stupanj konkurentnosti gospodarstva Mjerilo uspješnosti kvalitete kao stategije je stupanj konkurentnosti gospodarstva. Kvaliteta treba biti ispred profita. Kvaliteta je uzrok, a profit, rast bruto domaćeg proizvoda, plaće, radna mjesta, investicije, logična su posljedica. U Hrvatskoj postoji potencijal od 50 i više doktora znanosti kompetentnih za kvalitetu. Usmjeravanjem njihova napora prema istom cilju na projektu kvalitete, kao strategije na svim razinama, osiguralo bi se poboljšanje pozicije Hrvatske na globalnoj ljestvici konkurentnosti. Kvaliteta je ekonomsko, sociološko, političko i sigurnosno pitanje. Prihvaćanje kvalitete kao strategije na putu prema izvrsnosti najznačajnija je strukturna reforma. Da bi to bilo moguće, potrebno je kvalitetu prihvatiti kao poslovnu filozofiju, kao svakodnevno praktično djelovanje i kao način života.

BROJKE, BROJKE

RADIO U 2016. GODINI 135 radiopostaja (jedna manje nego u 2015.)

4 radiopostaje

109

pokrivale su programom cijelu državu

regionalne radiopostaje

lokalnih radiopostaja

ukupno su imale 3966 zaposlenih od toga 1755 žena (udio žena u ukupnom broju zaposlenih bio je 44,3 posto)

1.149.883 proizvedeno sati radijskoga programa

Status radiopostaja:

16 radiopostaja smatra se 9 neprofitnih javnom institucijom

radiopostaja

12,9% prosječni udio informativnog programa u vlastitom programu

4,8% udio marketinških emisija svih radiopostaja

Izvor: DZS

110 komercijalnih radiopostaja

Najveći broj radijskih postaja:

13radiopostaja - Grad Zagreb 13 radiopostaja - Splitsko-dalmatinska županija

11 radiopostaja - Osječko-baranjska županija

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Kako privući inozemne investicije?

Ključ je u stabil Naša je poruka Vladi da uz brigu o političkoj stabilnosti ne vodi samo brigu o privlačenju novih, već i da brine o ‘starim’ investitorima koji već godinama posluju i zapošljavaju dosta ljudi u Hrvatskoj, istaknuo je Mladen Fogec piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

I Dosadašnje su vlade često primjenjivale stop&go politike koje su naštetile investicijskoj klimi. Ipak, Hrvatska je prema stranim ulaganjima po stanovniku četvrta od svih tranzicijskih zemalja. Martina Dalić, potpredsjednica Vlade

straživanja pokazuju da strani ulagači u prosjeku preferiraju zemlje s niskim rizikom, visokim bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika te stabilnim poslovnim okruženjem. Zemlja, koja se u Hrvatskoj često uzima kao primjer u privlačenju izravnih stranih ulaganja je Češka, u kojoj su strane investicije od 1993. do 2015. dosegnule 107,1 milijardu eura ili pak Poljska u koju su stranci uložili 173,6 milijardi eura. Već godinama kompanije u stranom vlasništvu u Hrvatskoj kao najveće probleme većem ulasku stranih ulaganja u našu zemlju ističu problem stabilnosti odnosno pravne nesigurnosti, stalne promjene propisa, bez procjene njihova učinka i mogućih posljedica. Predsjednik Udruženja stranih ulagača te predsjednik Uprave Siemensa u Hrvatskoj Mladen Fogec na međunarodnoj konferenciji o izravnim stranim ulaganjima Najbolje prakse u privlačenju stranih ulaganja Srednje i Jugoistočne Europe, koja se prošli tjedan održala u Zagrebu, istaknuo je kako su upravo zemlje poput Poljske i Češke, ali i Mađarske, Rumunjske i Slovačke, zemlje s kojima moramo mjeriti svoju uspješnost privlačenja izravnih stranih ulaganja i s kojima moramo hvatati korak, te je pohvalio, nakon što je Udruženje stranih ulagača godinama upućivalo preporuke, da je Vlada napokon napravila poreznu reformu. “Naša je poruka Vladi da uz brigu o političkoj stabilnosti ne vodi samo brigu o privlačenju novih, već i da brine o ‘starim’ investitorima koji već godinama posluju i zapošljavaju dosta ljudi u Hrvatskoj”, istaknuo je Fogec.

Lani povećana izravna strana ulaganja

Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u prošloj godini iznosio je 1,7 milijardi eura. Nakon značajnog godišnjeg pada izravnih stranih ulaganja u 2015. godini, za gotovo 77 posto, u prošloj su godini izravna strana ulaganja bila viša od 1,5 milijardu eura te se može izvesti zaključak kako je po tom pitanju 6 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

ipak prisutan izvjestan oporavak. Kada se statistiku stranih ulaganja promatra po zemljama, najviše izravnih ulaganja, gotovo 1,9 milijardi eura, lani je došlo je iz Italije, slijedi Nizozemska sa 539 milijuna eura te Luksemburg sa 275 milijuna eura. Isto tako značajniji neto odljev u 2016. zabilježila je Austrija, od gotovo 1,4 milijarde eura. U razdoblju od 1993. godine do kraja 2016. godine Hrvatska je zabilježila gotovo 30,8 milijardi eura vrijednosti izravnih stranih ulaganja. Isključujući tzv. kružna ulaganja, odnosno ona ulaganja koja imaju učinak povećanja izravnih ulaganja u oba smjera u Republiku Hrvatsku i inozemstvo, taj iznos je ipak nešto niži i iznosi 28,4 milijarde eura. U te 23 godine najveće vrijednosti izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku došle su u sektor financijskoga posredovanja više od 9,4 milijarde eura te ulaganja u sektor trgovine na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, koji je veći od 2,7 milijardi eura. Na trećem mjestu po stranim ulaganjima višim od 2,1 milijardu eura je poslovanje nekretninama, dok se u sektoru telekomunikacija ona penju na gotovo 1,9 milijardi eura.

Za privlačenje investicija važan kontinuitet

Već godinama strane kompanije, govoreći o pravnoj nesigurnosti za poslovanje u Hrvatskoj, ukazuju na činjenicu da se propisi, koje država stalno mijenja, unaprijed ne procjenjuju odnosno ne predviđa se njihov učinak i moguće posljedice. Isto tako strani ulagači već godinama ističu kako su davno identificirana područja za poboljšanje investicijske klime smanjenje poreza, porezne olakšice za ulaganja u istraživanje i razvoj, a također je izuzetno važna proaktivna državna politika u privlačenju stranih ulaganja te, dakako, poslovno-politička stabilnost u cjelini. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić smatra kako je za privlačenje investicija važan

ilnosti

kontinuitet politika podređenih interesima poslovne zajednice. “To dosad često nije bilo tako, jer su dosadašnje vlade često primjenjivale stop&go politike koje su naštetile investicijskoj klimi. Ipak Hrvatska je prema stranim ulaganjima po stanovniku četvrta od svih tranzicijskih zemalja”, istaknula je Martina Dalić te najavila od jeseni internetski servis putem kojeg bi gospodarstvenici mogli prijavljivati administrativne i birokratske zapreke s kojima se susreću. “Do rujna očekujem da će biti dostupan i internetski servis koji će omogućiti investitorima da na strukturirani način ukazuju, identificiraju i prijavljuju administrativne i birokratske barijere s kojima se susreću. Pokrećemo i proces novog mjerenja, odnosno proširivanja identifikacija administrativnih barijera na poslovna područja koja nisu obuhvaćena postojećim akcijskim planom, kako bi se trajno omogućilo da državna administracija pri donošenju propisa vodi računa o tome kakve

troškove time nameće gospodarstvu”, istaknula je Martina Dalić. Savjetnik predsjednice Republike Hrvatske za gospodarstvo Marko Jurčić smatra kako iznosi stranih ulaganja u protekle 24 godine nisu toliko niski, ali čim se zagrebe malo ispod površine, vidimo zašto ne možemo biti zadovoljni takvom razinom ulaganja. “U njima se može vidjeti svaka boljka hrvatskog gospodarstva, od strukture ulaganja, industrija u koje su ulaganja išla, gdje je naglasak uglavnom na pokrivanju domaćeg tržišta, tu je i izostanak ulaganja u proizvodnju roba i usluga. Sve to pokazuje manju robusnost našeg gospodarstva, njegovu manju razvijenost i isto tako manju otpornost na sve udare i krize koje nas mogu zadesiti u budućnosti”, rekao je Jurčić te naglasio da se uz mijenjanje ulagačkih uvjeta na bolje treba mijenjati i hrvatski nastup prema ulagačima. “Trenutačno ne ulažemo toliko u proaktivno i ciljano privlačenje ulagača. U Europi

Kao Grupa koja posluje u mnogim zemljama vrlo smo optimistični u pogledu hrvatske budućnosti i želimo biti jedan od glavnih primjera uspješnosti poslovanja stranih tvrtki. Burak Baykan, regionalni direktor Doğuş Holdinga

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA Izravna ulaganja, obveze1) - u milijunima eura DUŽNIČKI

VLASNIČKA ULAGANJA Godina

ZADRŽANA DOBIT2)

U poduzeće izravnog ulaganja

U izravnog ulagača (obrnuto ulaganje)

Između horizontalno povezanih poduzeća

101,0 92,8 79,1

0,0 0,0 0,0

382,1

0,0

n/a

327,4 581,1 1.209,0 749,1 911,1 718,3 762,4 320,3 800,6 1.574,5 2.188,1 1.882,8 455,9 261,9 1.840,6 780,1 659,4 2.222,9 1.958,1 569,8 21.428,5

0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

0,0 0,0 0,0 0,0 0,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 5,0 0,0 0,0 3,9 0,0 9,8

35,9 63,9 43,4 86,8 187,9 160,9 587,9 291,7 570,4 703,7 483,3 508,5 287,4 530,5 276,9 255,3 -297,5 -187,8 -790,6 1.152,3 4.950,9

147,8 196,8 85,6 241,3 30,2 138,6 238,8 428,4 65,2 319,0 719,7 333,8 1.212,2 -160,9 -907,2 -216,7 113,6 102,7 -10,4 53,8 3.132,3

1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.3) UKUPNO

n/a n/a n/a

U poduzeće izravnog ulaganja n/a n/a n/a

1) Podaci uključuju i kružna izravna ulaganja (engl. round tripping), koji kao učinak imaju povećanje izravnih ulaganja u oba smjera (u Republiku Hrvatsku i inozemstvo) za isti iznos. Ta vrsta izravnih ulaganja evidentirana je u pro EUR) i lipnju 2014. godine (1.485,8 mil. EUR). ; 2) Od prvog tromjesečja 2009. promijenjena je metodologija izračuna zadržanih zarada, a svodi se na evidentiranje zadržane zarade na tromjesečnoj osnovi u razdoblju u kojemu donesena odluka o raspodjeli dobiti za prethodnu poslovnu godinu.; 3) preliminarni podaci Izvor: HNB

1,7 mlrd €

lanjski iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku

30,8 mlrd € izravna strana ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kraja 2016.

upravo kreće novi val ulaganja, a Hrvatska se još uvijek ne nalazi na karti najkonkurentnijih i najpoželjnijih ulagača”, rekao je Jurčić.

Stabilno poslovno okruženje za više investicija

Tvrtke u stranom vlasništvu u Hrvatskoj predstavljaju značajan dio hrvatskog gospodarstva kad se pogledaju kroz prizmu kapitala, prihoda, udjela u izvozu, zaposlenost ili investicije. Kapital tih poduzeća predstavlja gotovo trećinu ukupnog kapitala u Hrvatskoj, dok njihov udio u izvozu čini gotovo 40 posto te je svaki četvrti zaposleni građanin njihov djelatnik. Jedan od najjačih investitora zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj je Doğuş Grupa koja je do sada u našu zemlju uložila više od 250 milijuna eura i zaposlila oko 350 hrvatskih

Trenutačno ne ulažemo toliko u proaktivno i ciljano privlačenje ulagača, ocijenio je Marko Jurčić 8 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

građana. Njihov trenutačno najveći projekt je izgradnja prvoga hotela s pet zvjezdica u centru Zadra koji će poslovati pod imenom Hyatt Regency Zadar Maraska. Hotel će pratiti rezidencijalni i komercijalni dio. Završetkom ovog projekta u proljeće 2019. ukupni iznos

TOP 10 Izravna ulaganja, obveze po zemljama - u mil. eura INSTRUMENTI U izravnog ulagača (obrnuto ulaganje) n/a n/a n/a

Zemlja Između horizontalno povezanih poduzeća

UKUPNO

n/a n/a n/a

101,0 92,8 79,1

n/a

382,1

0,0 0,0 0,0 47,0 -29,8 1,1 3,8 3,6 -2,5 11,4 19,8 0,8 41,3 180,8 -179,9 -13,5 -14,9 95,7 -19,9 77,7 222,6

0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 9,7 -2,2 929,3 267,9 253,8 -13,0 340,2 276,4 58,5 -948,9 -148,0 1.023,6

511,1 841,7 1.338,0 1.124,2 1.100,3 1.019,1 1.592,9 1.044,0 1.433,7 2.618,4 3.408,8 3.655,2 2.264,8 1.066,1 1.017,4 1.150,4 737,1 2.292,0 192,3 1.705,6 30.767,8

sincu 2008. (825,7 mil. EUR), kolovozu 2009. (666,5 mil. EUR), prosincu 2010. (–618,6 mil. je dobit ostvarena. Prije toga zadržane zarade bile su evidentirane u mjesecu u kojemu je

NIZOZEMSKA AUSTRIJA ITALIJA NJEMAČKA LUKSEMBURG MAĐARSKA FRANCUSKA SLOVENIJA VELIKA BRITANIJA NIZOZEMSKI ANTILI

2013.

2014.

2015.

2016.

198,0 87,2 44,0 130,7 48,1 -170,6 26,3 55,5 41,6 0,0

2.408,1 -206,3 14,4 -812,2 21,5 -89,9 37,4 26,9 25,1 0,0

108,3 -863,0 7,9 196,7 286,1 -109,0 19,4 91,2 579,0 0,0

538,8 -1.380,7 1.897,9 168,8 274,7 49,4 66,1 73,7 59,2 0,0

UKUPNO

1993.-2016.

6.551,8 3.545,0 3.313,6 2.878,8 2.286,7 2.110,0 1.459,3 1.373,9 1.124,6 854,4

TOP 10 Izravna ulaganja, obveze po djelatnostima - u mil. eura Djelatnost Financijske uslužne djelatnosti Trgovina na veliko Poslovanje nekretninama Telekomunikacije Trgovina na malo Vlasnička ulaganja u nekretnine Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda Gradnja zgrada Smještaj

2015.

2016.

-643,7 78,2 -5,2 -2,8 73,4 168,6 -74,7 -236,6 14,8 34,0

719,9 90,4 342,6 60,8 121,2 150,8 -18,9 -105,0 96,3 33,2

UKUPNO

1993.-2016.

9.438,9 2.715,4 2.101,4 1.882,9 1.740,1 1.341,8 1.284,6 1.087,2 1.078,8 973,1

Izvor: HNB

Za privlačenje investicija važan je kontinuitet politika podređenih interesima poslovne zajednice, ističe Martina Dalić

Budući izgled hotela Hyatt Regency Zadar Maraska

ulaganja Doğuş Grupe u Hrvatskoj popet će se na 350 milijuna eura. Regionalni direktor Doğuş Holdinga Burak Baykan smatra kako u Hrvatskoj treba poticati ulaganja, uz ostalo, i u objekte iz državnog portfelja.

“Kao Grupa koja posluje u mnogim zemljama vrlo smo optimistični u pogledu hrvatske budućnosti i želimo biti jedan od glavnih primjera uspješnosti poslovanja stranih tvrtki”, rekao je Baykan. Inače, Doğuş Grupa u javnosti se spominje svaki put kad se ponovno potegne privatizacija ACI-ja u kojemu Grupa već sada drži 10,87 posto dionica. Ako se na kraju podvuče crta, i dalje su glavne prednosti Hrvatske - kada su u pitanju strana ulaganja - kvalificirana i produktivna radna snaga, članstvo u Europskoj uniji te dobra infrastruktura, dok su prepreke visoko porezno opterećenje, porezni sustav, javna uprava, korupcija i nepredvidivost gospodarske politike. A za uklanjanje tih prepreka, rješenja su općepoznata, samo ih treba znati i, što je još važnije, htjeti provesti.

više od mlrd €

9,4

uloženo u sektor financijskog posredovanja u 23 godine

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO Zlatna bilanca Financijske agencije

Najbolja tvrtka Infinum Ključno je podržati rast malih i srednjih poduzeća i to kroz kapital jer je njihova kapitalna snaga ključna. S druge strane trebamo pomoći i izvoznicima koji vuku gospodarstvo, te krenuti s bržim i dubljim restrukturiranjem državnih poduzeća, istaknuo je Velimir Šonje piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Kriteriji za nagradu

Devet godina Zlatne bilance Zlatna bilanca je nagrada koju Financijska agencija već devet godina dodjeljuje najuspješnijim poduzetnicima u pojedinoj djelatnosti, prema 11 financijskih pokazatelja u pet kategorija - pokazateljima profitabilnosti, likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i ekonomičnosti. Ukupni pobjednik, najbolji među najboljima, izabire se prema tim kriterijima te ima najvišu ocjenu financijskog rejtinga prema Fininoj metodologiji.

633,1 mlrd kn

ukupni prihodi hrvatskih poduzetnika u 2016.

602

mlrd kn njihovi lanjski rashodi

24 mlrd kn ostvarena neto dobit

inancijska agencija dodijelila je proteklog tjedna nagrade za najbolje tvrtke u Hrvatskoj. Glavnu nagradu Zlatna bilanca za prošlu godinu dobila je karlovačka informatička tvrtka Infinum, a kriterij za tu nagradu bio je financijski rejting te tvrtke. “Bilo nam je neobično da smo uopće nominirani, a kamoli da smo najbolji”, rekao je nakon uručenja nagrade Josip Bišćan, jedan od suvlasnika te tvrtke. “Ono što imamo jest zdravi sustav poslovanja, od dobavljača do menadžmenta. Vjerujem da će nam ova nagrada biti poticaj i za iduće dobre godine poslovanja”, kaže Bišćan. Izuzetno mi je drago bilo čuti koje tvrtke su bile nominirane i koji su Finini kriteriji za ovaj odabir, rekao je na svečanom uručenju nagrada ministar financija Zdravko Marić.

Lani 40.000 radnih mjesta

“Prošla poslovna godina nam je još uvijek aktualna jer pratimo njene rezultate na području makroekonomije i gospodarskog rasta. To

10 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

je zasluga i Vlade, ali, naravno, i poduzetnika. Zadovoljan sam što smo uspjeli u situaciji koja je bila izazovna svesti deficite i dugove na održivu razinu. Siguran sam da će se uz adekvatnu političku stabilnost, kao glavni preduvjet, ti rezultati nastaviti i dalje. Raduje me da je u prošloj godini zabilježeno 40.000 radnih mjesta više nego u godini prije, a rekordna je i neto dobit od 24 milijarde kuna. To nas čini sretnijima, a i državna je blagajna nešto punija. Sve je to posljedica rada hrvatskih poduzetnika koji su razdoblje recesije preživjeli i sa zdravim osnovama ušli u gospodarski rast. Država mora olakšavati uvjete poslovanja i eliminirati barijere kako bi gospodarstvenici mogli stvarati dodanu vrijednost”, istaknuo je Marić dodavši kako država neće i ne smije biti prepreka i stvarati dodatni teret poduzetnicima. “Zato idemo u fiskalnu konsolidaciju i daljnje smanjenje javnoga duga. No te brojke ostaju samo brojke dok ne dođu do svakog građanina. Politička stabilnost je nužan, ali ne i dovoljan uvjet gospodarskog rasta”, zaključuje Marić.

Dobitnici Zlatne bilance • Sunčane šume, Đakovo, kategorija: Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo • Kamenolom Gorjak, Gornje Jesenje, kategorija: Rudarstvo i vađenje • Decospan Mato Furnir, Oprisavci, kategorija: Prerađivačka industrija • Termoplin, Varaždin, kategorija: Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

• Spectra-media, Zagreb, kategorija: Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša • Deltron, Split, kategorija: Građevinarstvo

Država neće i ne smije biti prepreka i stvarati dodatni teret poduzetnicima, ističe ministar financija šak rada povećan im je za 17 posto. Istovremeno, za razliku od mikro i malih i srednjih, veliki su stagnirali”, ocijenio je Šonje i napomenuo kako su ovi podaci bez brojki koje se odnose na tvrtke iz sustava Agrokora. Prema podacima Fine, ukupni prihodi hrvatskih poduzetnika, njih 114.483, lani su porasli za 5,1 posto, na 633,1 milijardu kuna, dok su ukupni rashodi povećani za blažih 3,9 posto, na 602 milijarde kuna.

• Nokturno, Zagreb, kategorija: Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane • Infinum, Karlovac, kategorija: Informacije i komunikacije

• H&M Hennes&Mauritz, kategorija: Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

Ekonomski analitičar Velimir Šonje je na skupu prikazao rezultate poslovanja hrvatskog gospodarstva prema financijskim pokazateljima. “Izuzetno mi je drago pokazati rezultate koji su jako dobri. No tu je ključan izvoz. Prije krize izvoz je rastao kao i BDP, no to se promijenilo. Sada izvoz raste puno više od BDP-a i istodobno bilježimo rast bez rasta javnog duga”, ističe Šonje. Dodao je kako će se upravo ta činjenica prenijeti i na financijske rezultate svih kompanija u Hrvatskoj. “U strukturi gospodarstva, mikro i mali poduzetnici ostvarili su iznimne rezultate – mikro tvrtkama bruto dobit je rasla 40 posto, a tro-

• Trade Air, Velika Gorica, kategorija: Prijevoz i skladištenje

• Saipem podružnica u RH, Rijeka, kategorija: Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

Mikro poduzeća - najsnažnije povukla gospodarstvo

Prema analizi najsnažnije su gospodarstvo povukla mikro poduzeća. Čak 90 posto povećanja zaposlenosti od više od 42.000 u prošloj godini došlo je iz mikro i malih poduzetnika. Najveći rast zabilježen je u djelatnosti profesionalnih i poslovnih usluga koji nosi 10 posto BDP-a i zaposlenosti i ujedno najbrže raste. Industrija je rasla u obujmu od pet posto, a nominalni prihod porastao je 1,5 posto. Istovremeno državna poduzeća glavni su razlog guranja sektora velikih prema dolje. Prema analizi najveće kompanije, njih 184, povećalo je izvoz za više od 10 milijuna kuna godišnje te su generirali rast i otvaranje više od 3000 novih radnih mjesta. Državne tvrtke istovremeno padaju, dok financijski sektor stagnira. Državnim tvrtkama pada prihod i to za 400 milijuna kuna, a u financijskom sektoru prihodi su na istoj razini kao i godinu prije. Istovremeno broj zaposlenih pao je za 3000 u ova dva sektora. “Državni sektor se nije reformirao, nije bilo restrukturiranja niti je došlo do njegove privatizacije. Imamo ozbiljnu promjenu i dinamiku u gospodarskoj strukturi. Ključno je podržati rast malih i srednjih poduzeća i to kroz kapital jer je njihova kapitalna snaga ključna. S druge strane, trebamo pomoći i izvoznicima koji vuku gospodarstvo te krenuti s bržim i dubljim restrukturiranjem državnih poduzeća”, zaključuje Šonje.

Država mora olakšavati uvjete poslovanja i eliminirati barijere kako bi

gospodarstvenici mogli stvarati dodanu vrijednost. Zdravko Marić, ministar financija

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Darko Crha, suvlasnik i predsjednik Uprave tvrtke Da

Oduvijek smo prisutni u visokim tehnologijama Kod nas je razvoj novih proizvoda i unapređenje postojeće tehnologije stalan proces. Tehnološki smo jako napredna tvrtka i imamo donekle robotiziranu proizvodnju. Razvijamo inovacije i poboljšanja te realne proizvode razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

1991. godine

osnovana tvrtka Data Link

oko

10 mil kn

godišnji promet Data Linka

oko

3 mil €

ulaganja tvrtke u zadnjih nekoliko godina

jelovarska tvrtka Data Link, osnovana 1991. godine, sa svojom ekipom stručnjaka za informatičke tehnologije svojim uslugama i znanjem pružala je usluge održavanja računalnih sustava na području čitave Hrvatske. U početku najvažniji su im klijenti bili bankarske i financijske institucije, Zavod za platni promet te proizvodne tvrtke koje su koristile velike UNISYS računalne sustave. Data Link je među prvima prešao na implementaciju informacijskih sustava temeljenih na konceptu lokalnih mreža te njihovom povezivanju. Zadnjih godina tvrtka se usmjerila na razvoj i proizvodnju profesionalne LED rasvjete te razvija proizvode i proizvodnu tehnologiju, softverska rješenja i tehnologiju LED rasvjetnih tijela. S direktorom i suvlasnikom Data Linka Darkom Crhom razgovarali smo o novim poslovima i proizvodima tvrtke, novim tehnologijama, razvoju i inovacijama te stanju na tržištu.

n Odnedavno su vaši proizvodi u brodogradilištima. O čemu se radi? - Viktor Lenac, Uljanik i 3. maj od prošle godine koriste LED rasvjetu proizvedenu u našoj tvrtki u Bjelovaru. To je novi uspjeh Data Linka, a u potpunosti je rezultat domaće pameti i suradnje. Naime, Gala LED sustav, kako glasi službeni naziv, osmišljen je upravo u suradnji s Remontnim brodogradilištem Viktor Lenac. Cilj je bio razviti posebnu vrstu prijenosne sigurnosne radne rasvjete namijenjene radu unutar brodskih oplata gdje prevladavaju mračni, skučeni i vlažni prostori te općenito teški uvjeti rada s mnogo udaraca i vibracija. Razvoj je trajao otprilike godinu dana, a prve svjetiljke u riječkom brodogradilištu počele su se koristiti početkom prošle godine.

12 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

n Koliko ste LED svjetiljki isporučili do sada?

- Uskoro ćemo dosegnuti brojku od 10.000 LED lampi isporučenih u 3. maj i Uljanik. Prije otprilike godinu dana započeli smo prvu isporuku. Za dva mjeseca dosegnut ćemo isporuku od ukupno 15.000 LED lampi. Nedavno smo potpisali ugovor s 3. majem i Uljanikom o isporuci nove pošiljke. U prvoj fazi smo za ova dva brodogradilišta, koja su vlasnički povezane tvrtke, isporučili 5000 LED lampi, a vrlo brzo bismo bismo trebali s njima potpisati i treći ugovor, o isporuci još 5000.

n Kako ste došli na ideju da tako nešto proizvodite? - Mi smo svoju lampu razvili na zahtjev i u suradnji s Brodogradilištem Viktor Lenac. Kroz nastupe na stranim izložbama shvatili smo da je naše brodogradilište u inozemstvu iznimno cijenjeno. Stoga i nije čudno što su u svojim zahtjevima ispred vremena i što smo uz njihovu pomoć razvili ovaj sofisticirani proizvod. Kada u krugovima tvrtki koje se bave sličnim poslovima poput nas ili u brodograđevnim krugovima kažete da surađujete s Viktorom Lencom, osjetite veliki respekt i shvatite da imate veliku referencu. Na ideju je došao glavni inženjer energetike u Viktoru Lencu Zdenko Vidmar, a mi smo prema njegovim inicijalnim zahtjevima razvili cijeli složeni sustav. Naime, on je shvatio da se korištenjem jedne lampe za više tehnoloških procesa u brodu mogu uštedjeti značajna sredstva. Drugi vid uštede je kroz značajno manju potrošnju električne energije, što je glavna karakteristika LED-a. Uprava Viktora Lenca htjela je uštedjeti jer su uvidjeli da imaju veliku potrošnju električne energije. Primjena ovakvog sustava rasvjete podrazumijeva investicije, a znamo da tvrtke baš i nisu sklone investicijama,

ta Link

Data Link je kompetentna tvrtka koja nikada nije prodavala tuÄ&#x2018;e proizvode.

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU regiji imamo jednu od najmodernijih tehnologija. Imamo robote u proizvodnji. Data Link radi s visokim tehnologijama.

n Koliko radnika zapošljavate i koliki promet ostvarujete? - Trenutačno u Data Linku radi 17 radnika. Tehnološki smo jako napredna tvrtka i imamo donekle robotiziranu proizvodnju. Imamo određen broj i suradnika i partnera vezanih uz našu proizvodnju. Kad je riječ o prometu, on je na razini od oko 10 milijuna kuna. Kod nas su donekle i drugačiji odnosi jer mi nismo trgovina nego proizvodnja, tako da imamo visoke povrate i marže.

ako nisu nužne. S Viktorom Lencom razvili smo projekt uz pomoć HEP-ESCO-a, koji je taj projekt isticao kao jedan od najuspješnijih ESCO projekata. Hvalili su nas i, mogu bez lažne skromnosti reći, s punim pravom.

Gala LED sustav osmišljen je u suradnji s Remontnim brodogradilištem Viktor Lenac.

n Na koji način oni vraćaju investiciju? - Mogu reći da su u Viktoru Lencu bili od početka svjesni da im treba nešto čime će smanjiti troškove energije. Investicija se vraća isključivo kroz uštedu u energiji i efektima smanjenih troškova kroz efikasniji rad zbog kvalitetnije rasvjete. Oni kroz čiste uštede na energetici, a pogotovo na satima rada, ostvaruju povrat investicije. To je napravljeno u formi leasinga.

n Imali ste i određena ulaganja. - U zadnjih nekoliko godina uložili smo oko tri milijuna eura u nove tehnologije i postavljanje najmodernijih linija za proizvodnju komponenti te u razvoj vlastitog softvera. n Planirate li nove proizvode? - Kod nas je razvoj novih proizvoda i unapređenje postojeće tehnologije stalan proces. Razvijamo inovacije i poboljšanja te realne proizvode. Otkako tvrtka postoji, radili smo na razvoju tehnologija i tehnoloških procesa za niz eminentnih stranih kompanija. Tako smo napravili različita visokotehnološka rješenja za tvrtke poput Epcosa, TDK, Nokije, Boscha... Za sebe smo razvili novu, potpuno robotiziranu liniju za izradu lampi, različite uređaje za ultrazvučna zavarivanja i apliciranje ljepila te

n Izlagali ste na sajmu ASDA u Splitu. Zani-

Cilj je bio razviti posebnu vrstu prijenosne sigurnosne radne rasvjete namijenjene radu unutar brodskih oplata gdje prevladavaju mračni, skučeni i vlažni prostori te općenito teški uvjeti rada s mnogo udaraca i vibracija.

ma li vas obrambeni sektor? - Naša tvrtka je oduvijek bila prisutna u visokim tehnologijama. Kada smo krenuli u razvoj rasvjete za brodski program, tražili su nas laganu prenosivu protueksplozivnu lampu koja im je trebala za rad u tankovima i prostorima u kojima prijeti eksplozija. Mi smo radili s drugim kompanijama na nekim proizvodima, pa smo se prije šest godina odlučili samostalno proizvoditi.

n Kada izlazi na tržište? - Pred početkom smo masovne proizvodnje. Naravno da je taj program primjenjiv i u drugim uvjetima. Brzo samo shvatili da je takva lampa pogodna za upotrebu, recimo, u skladištima streljiva. To je vrlo lagana specijalna LED lampa, teška samo dva kilograma, a ima 4000 lumena. To je trenutačno najlakša protueksplozivna lampa na tržištu. Obilazimo sajmove i slična događanja i mogu reći da je interes za ovaj proizvod jako velik. n Gdje sve i koliko izvozite? - Mi smo izvozno orijentirana tvrtka. Radimo i kao OEM proizvođač za određene tvrtke. U

14 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

Otkako tvrtka postoji, radili smo na razvoju tehnologija i tehnoloških procesa za niz eminentnih stranih kompanija niz automatiziranih procesa u proizvodnji. Mi razvijamo robotiku i to ne samo za sebe nego i za druge. Pri tome prolazimo znatno jeftinije jer nabavljamo samo repromaterijal, a kompletne sustave sami izrađujemo i unapređujemo. Izrađujemo i vlastiti softver. Znači, Data Link je kompetentna tvrtka koja nikada nije prodavala tuđe proizvode. Sve što smo ikada prodali i plasirali na tržište, iz naše je proizvodnje.

n Znači, samo vlastita proizvodnja? - Upravo tako. Vlastita proizvodnja utemeljena na znanju i inovacijama te s visokom dodanom vrijednošću. Slijedeći želju za kontinuiranim usavršavanjem i unapređenjem kvalitete naših proizvoda i usluga, još 2004. godine ustrojili smo sustav upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2000 normi, te dobili odgovarajući certifikat. Svi naši proizvodi sukladni su svim potrebnim normama koje nije uvijek jednostavno zadovoljiti. n Imate li još novosti? - Nedavno smo potpisali ugovor o razvoju rasvjete za borbena oklopna vozila tvrtke Patria iz Finske što je istodobno i naš ulazak u segment obrane i sigurnosnih sustava, koji imaju izuzetno visoke zahtjeve, ali i traže veoma visoku razinu znanja i kompetencija. Tvrtka Data Link oduvijek je jedan dio svojih potencijala usmjeravala na stvaranje novih proizvoda. U početku su to bile male serije uređaja vezanih za premošćenje tehnoloških barijera između UNISYS sistema i LAN tehnologije, a kasnije su se zahtjevi korisnika kretali prema industrijskim kontrolerima i uređajima posebne namjene, te različitim sofisticiranim proizvodima. n Hoćete li dobiti taj posao za Patriju? - Gotovo sam siguran da hoćemo jer su u tijeku testiranja naših proizvoda s kojima su kolege iz Patrije jako zadovoljni. Patria je željela rješenje rasvjete koje odgovara visokoj razini vozila, koje je četvrta tehnološka generacija, a kako takvoga proizvođača nije do sada pronašla, zatražili su od nas rješenja koje će ispuniti te zahtjeve. Mi smo do sada izradili prototip reflektora, a testiranje na poligonu Patrije pokazalo je da smo napravili iznimno dobar proizvod. Druge proizvode rješavamo u skladu s dogovorenom dinamikom. Ovdje bih spomenuo izuzetno korektan, zapravo partnerski, odnos s principalom, gdje sam siguran da možemo ponuditi jako dobra rješenja. Rasvjetu kakvu mi radimo - a radi se o veoma složenim proizvodima - koliko znam, ne rade ni mnoge tvrtke u EU. n Kakvo je trenutačno stanje na tržištu i tko su vam uzori? Tko vam je najveća konkurencija? - Na tržištu LED rasvjete vlada poprilična zbrka i izuzetno jaka cjenovna konkurencija. Ja se ponekad znam našaliti i reći da kod nas u zadnje vrijeme gotovo da nema ‘boljeg sela’ koje nema svog proizvođača LED rasvjete. Činjenica je da je proizvodnja LED rasvjete danas izuzetno brzorastuća niša, usporediva s konzumerskom elektronikom tijekom 90-ih godina.

Planiramo povući što više sredstava iz EU fondova do 2020. Imate li podršku institucija za jači iskorak? - Moram priznati da se je situacija bitno promijenila s približavanjem Hrvatske i konačnim ulaskom u EU. Dostupnošću strukturnih EU fondova uvelike su se povećale mogućnosti investiranja i unapređenja tehnološke razine u SME sektoru, što smo mi i iskoristili na najbolji način. Do sada smo uspješno sudjelovali u dva veća EU projekta i nekoliko manjih, s de minimis potporama. Nastavljamo dalje s aplikacijom za CEKET, u suradnji s Institutom Ruđer Bošković te s projektom IRI poticanja Inovacija i razvoj. Plan nam je na najbolji način iskoristiti razdoblje do 2020. godine za povlačenje što više sredstava iz EU fondova. Osjeti se i bitno bolja potpora naših resornih ministarstava, nekako povoljnija klima i postupna promjena odnosa naše administracije spram realnog sektora, onog koji zapravo generira najveću korist za ukupno gospodarstvo i ima ključnu ulogu u podizanju konkurentnosti naše zemlje. Imamo viziju i nastavit ćemo raditi na visokotehnološkim projektima te se razvijati u smjeru proizvodnje s visokom dodanom vrijednošću, kao i do sada.

Domaći proizvođači susreću se s vrlo jakom ponudom rasvjete iz Kine koja, doduše, često zna biti problematične kvalitete, ali je cjenovno jako atraktivna. Svjesni toga odlučili smo ući u potpuno drugu nišu profesionalne LED rasvjete čiji su zahtjevi neusporedivo viši, a i cijene nisu toliko stisnute jer je to područje manje atraktivno zbog manjih serija. S druge strane, ovdje se radi o specifičnim rješenjima (Custom Solutions) gdje se zahtijeva daleko veća razina kompetencija i znanja da biste mogli razviti i proizvesti takav proizvod, te je stoga i broj tvrtki koje to rade mnogo manji. Doduše, i u tom segmentu ima konkurencije, no mi se za sada dobro nosimo s njom. Još bih napomenuo da je naš sustav Gala LED rasvjete izuzetno inovativan i za sada jedinstven na europskom tržištu, a i šire.

n Što je s vašim poslovima koje ste radili na samom početku? - Njih smo prestali raditi jer je za njima prestala potreba ili više nismo željeli raditi niskoakumulativne i loše plaćene poslove. Tehnološka rješenja kojima smo osigurali pojedine velike proizvođače elektroničkih komponenti, primjerice Epcos ili TDK, nastavljamo povremeno raditi i usavršavati, ovisno o zahtjevima korisnika. Orijentacija nam je visokotehnološka, konkurentna i visokoserijska proizvodnja bazirana na LED tehnologiji, a primijenjena na različita područja. Stalno prilagođavanje tržištu omogućilo nam je dugogodišnji opstanak, ali i ograničilo rast i intenzivniji razvoj tvrtke. Naša je konstanta posvećenost visokim tehnologijama za kojima, na žalost, naše tržište nije do sada imalo velike potrebe. Toplo se nadam da će se ovo uskoro promijeniti.

Nedavno smo potpisali ugovor o razvoju rasvjete za borbena oklopna vozila tvrtke Patria iz Finske što je istodobno i naš ulazak u segment obrane i sigurnosnih sustava, koji imaju izuzetno visoke zahtjeve, ali i traže veoma visoku razinu znanja i kompetencija.

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO Sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga

Popularizirati ulazak u franšizni biznis Poduzetnici moraju shvatiti da je kvalitetno projektiranje poslovnoga koncepta preduvjet uspjeha franšize, naglašava Nikola Oršanić koji smatra da nedostatak edukacije dovodi poduzetnike u Hrvatskoj do toga da žure pri otvaranju franšiza piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

O Unatoč nestabilnoj političkoj situaciji i sporom pravosuđu strani se ulagači ipak odlučuju na ulazak na hrvatsko tržište

jer im ono otvara vrata cijele regije. Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje

vogodišnji Sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga (FEC) održao se u Opatiji, a svojim predavanjem otvorio ga je Michael Eyre, predsjednik Europske franšizne federacije. “Ljudi često ne shvaćaju koliko je moćan franšizni biznis - samo na razini Europe kroz njega se vrti 350 milijardi eura, a zapošljava četiri milijuna ljudi u 14.000 franšiznih tvrtki. Na svjetskoj razini brojka franšiza se penje na 700.000, a u Hrvatskoj ih je samo par stotina, iako se to stanje polako mijenja i budi se svijest Hrvata o važnosti tog segmenta gospodarstva. Kroz tri godine održavanja ove priredbe jasno se vidi povećan interes poduzetnika”, poručio je Eyre pohvalivši suradnju s domaćim institucijama poput HGK i Udruge za franšizno poslovanje koje, prema njegovim riječima, rade odličan posao u promociji tog biznisa.

Veliki procjep koji treba ispuniti

Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje, ne baš bajno stanje hrvatskog franšiznog tržišta oslikala je brojkama. “U Hrvatskoj trenutačno posluje oko 200 franšiznih brendova, a samo 12 posto je domaćih franšiza. To moramo mijenjati i upravo na tome radi naša udruga i zajednica pri HGK-u. Ako pogledamo prosjek nacionalnih franšiza na europskoj razini, on se kreće oko 76 posto, a u Italiji čak više od 90 posto. Dakle, kod nas je veliki procjep koji treba ispuniti, moramo raditi na edukaciji i popularizaciji ulaska u franšizno poduzetništvo”, istaknula je Ljiljana Kukec dodajući kako se unatoč nestabilnoj političkoj situaciji i sporom pravosuđu strani ulagači ipak odlučuju na ulazak na hrvatsko tržište jer im ono otvara vrata cijele regije. “Za investitore je velika prednost činjenica da su im otvorena vrata tržišta od

16 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

oko 20 milijuna ljudi, ma u koju zemlju regije ušli”, ocijenila je Ljiljana Kukec pojasnivši “da svi narodi u okružju imaju zajedničku prošlost, jezik i tržišta slična po svim pokazateljima”. Naglasila je i kako su pokrenuli certificirani program kojem je cilj edukacija što više ljudi koji se žele specijalizirati u franšizama. Predsjednik Zajednice franšiznog poslovanja pri HGK-u Nikola Oršanić smatra kako upravo nedostatak edukacije dovodi poduzetnike u Hrvatskoj do toga da žure pri otvaranju franšiza, kako bi smanjili troškove i skratili vrijeme, no nakon toga ih brzo i zatvaraju. “Tako negativno utječu na imidž kvalitete franšize i obeshrabruju buduće potencijalne franšizere”, smatra on i napominje kako poduzetnici moraju shvatiti da je kvalitetno projektiranje poslovnoga koncepta preduvjet uspjeha franšize. Marica Vidanović iz Centra za franšize iz Srbije požalila se kako tamo ne postoji ni zakon koji bi regulirao franšizno poslovanje, iako je potrebno zaštiti know-how. “Nastojimo kompanijama prikazati benefite koje mogu dobiti

Ljudi često ne shvaćaju koliko je moćan franšizni biznis, smatra Michael Eyre od franšiza, inzistiramo na širenju svijesti kroz edukacije i konferencije, kako bi shvatile što to znači za poduzetništvo i da prošire svoj biznis.

Napravili smo nacrt ugovora o franšizi za koji očekujemo dodatnu doradu te tako prtimo put staze onima koje žele ući u takvo poslovanje”,

Puno je faktora koji utječu na razvoj franšiznog tržišta, od kupovne moći do tehnologije i politike, kaže Aleksandar Erceg kazala je Marica Vidanović i dodala kako veliki dio srpskog franšiznog tržišta, koje zapošljava oko 15.000 ljudi, otpada na strane brendove, ali i da je postotak domaćih oko 35 posto i raste. Interes franšiznih poduzetnika definitivno raste u susjednim državama, sve su zainteresiraniji za širenje, regionalno, kontinentalno i globalno.

Regija idealan poligon za testiranje franšize

Marica Vidanović smatra kako je regija idealan poligon za testiranje franšize, a pohvalila je i suradnju s HGK-om i Udrugom za franšizno poslovanje kazavši da su ih uvijek dočekali otvorenih ruku, što oni nastoje i uzvratiti.

Canka Velkova iz makedonskog CEEDa stanje na tamošnjem tržištu opisala je kao prilično kaotično. Makedonski franšizeri nemaju posebnu udrugu koja bi lobirala za njihove interese pa službeno gotovo nemaju ni jednu franšizu, iako je u praksi stanje bitno bolje. “Ljudi su skeptični kad je riječ o širenju poslovanja koje u većini slučajeva nije klasična franšiza, ali zainteresirani su za nastupe na vanjskim tržištima. U Makedoniji imamo samo dva do tri domaća franšizera koji rade vani, dok stranih ima dosta. Mi u CEED-u želimo staviti na raspolaganje svoje resurse, networking i sve ostalo onima koji su zainteresirani”, poručila je. Aleksandar Erceg s Ekonomskog fakulteta u Osijeku također je naglasio važnost edukacije poduzetnika s obzirom na to da je mladima kod nas i dalje jedina asocijacija na franšizu McDonald’s. “Puno je faktora koji utječu na razvoj franšiznog tržišta, od kupovne moći do tehnologije i politike. Ako gledamo Hrvatsku, baš su završili lokalni izbori, a pitanje je hoćemo li uskoro i na parlamentarne. Stoga ni jedan pametan investitor neće investirati u zemlju s nestabilnom vladom”, kazao je Erceg napomenuvši da unatoč rastu gospodarskih pokazatelja, politička nestabilnost odbija ulagače. Nedostaci su nam i to što smo malo tržište sa slabom kupovnom moći, a ne pomaže ni geografski oblik zemlje zbog kojeg smo logistička noćna mora. No sve se to može promijeniti edukacijom mladih na kojoj Erceg sustavno radi. “Recept je jasan - učiti, učiti i samo učiti”, zaključio je.

oko

200

franšiznih brendova posluje u Hrvatskoj (samo 12 % domaćih franšiza)

350 mlrd € vrti franšizni biznis na razini Europe

700.000 franšiza na svjetskoj razini (14.000 na europskoj)

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA Upravljanje zgradama

18 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

Pričuva nije porez ni namet, već prisilna štednja Neodržavanjem, nepravovremenim zahvatima i zakašnjelim sanacijama, vrijednost nekretnine se smanjuje i samim time gubi se i uloženi kapital, kaže Zlatko Vlašić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

djelatnosti upravljanja zgradama u 2015. poslovala su 102 poduzetnika. Oni su, prema podacima Financijske agencije, povećali broj zaposlenih za 22,3 posto, ukupne prihode za 63,6 posto, ukupne rashode za 62,2 posto, dobit razdoblja za 65,2 posto, gubitak razdoblja za 75,4 posto te neto dobit za 64 posto u odnosu na 2014. godinu. S obzirom na to da je rast ukupnih prihoda bio veći od rasta ukupnih rashoda, povećana je ekonomičnost ukupnog poslovanja tako što je

Visinu pričuve koja je preduvjet kvalitetnog održavanja zgrade uvjetuje stanje objekta, tj. zajedničkih dijelova na 100 kuna ukupnih rashoda u 2014. ostvareno 109,6 kuna ukupnih prihoda, a u 2015. godini 110,6 kuna prihoda. Poduzetnici u djelatnosti upravljanja zgradama u 2015. iskazali su neto dobit u iznosu od 8,5 milijuna kuna. Ovom rezultatu najviše je pridonijelo znatno bolje poslovanje društva Sollicitudo iz Zagreba, koje je u 2015. ostvarilo dobit razdoblja u iznosu od 4,4 milijuna kuna, dok je ostvarena dobit u 2014. iznosila

236.800 kuna. U toj djelatnosti poslovali su samo mali poduzetnici, a analiza po sektorima vlasništva pokazuje da nije bilo poduzetnika u državnom vlasništvu. U privatnom sektoru poslovalo je 97 poduzetnika kod kojih je bilo 396 zaposlenih. Prosječna mjesečna neto plaća u djelatnosti upravljanja zgradama iznosila je 3312 kuna. Prvi po broju zaposlenih u djelatnosti upravljanja zgradama u 2015. godini bio je poduzetnik B-P održavanje i upravljanje iz Zagreba, sa 94 zaposlena, koji je na sedmom mjestu po ukupnim prihodima.

Gubitak dugogodišnjeg monopola

Promatra li se ukupno ostvareni financijski rezultat u šestogodišnjem razdoblju, vidljivo je da su poduzetnici u djelatnosti upravljanja zgradama svih šest godina poslovali pozitivno i ostvarili neto dobit. Najveća neto dobit ostvarena je u 2015. i u odnosu na neto dobit u prvoj promatranoj godini povećana je za 19,4 posto, a najniža je bila u 2012. godini u iznosu od 3,6 milijuna kuna. Zlatko Vlašić, suosnivač tvrtke Zapadstan, kaže nam kako je upravljanje zgradama složen proces te da je svakome dobro poznato da je održavanje nužno za funkcioniranje bilo koje složene stvari. “Zgrade su vrlo složene cjeline koje su ujedno najveća vrijednost koju posjeduju i u koje su uložili veliki kapital vlasnici posebnih dijelova zgrade - stanova, poslovnih prostora i garaža. Neodržavanjem, nepravovremenim zahvatima i zakašnjelim sanacijama vrijednost nekretnine se smanjuje i samim time gubi se i uloženi kapital. Suvlasnici moraju prihvatiti činjenicu da pričuva zgrade nije porez ni namet, već prisilna štednja, kako bismo u trenutku potrebe imali na raspolaganju sredstva potrebna za obavljanje

102

poduzetnika poslovala u djelatnosti upravljanja zgradama u 2015.

8,5 mil kn

njihova neto dobit u 2015.

3312 kn prosječna plaća u toj djelatnosti u 2015.

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u djelatnosti upravljanja zgradama u 2015. (iznosi u tisućama kuna) Opis

Upravljanje zgradama NKD 81.10 2014.

Broj poduzetnika Broj dobitaša

Broj gubitaša Broj zaposlenih

2015.

Indeks

102

111,9

124,1

328

401

122,3

Ukupni prihodi

73.050

119.515

163,6

Ukupni rashodi

66.653

108.094

162,2

6.984

12.451

178,3

Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja

587

1.030

175,4

Porez na dobit

1.223

2.933

239,8

Dobit razdoblja

5.761

9.517

165,2

Gubitak razdoblja

587

1.030

175,4

5.174

8.487

164,0

Izvoz

899

146

16,3

Uvoz

88,5

809

8,3

33.286

1.324

4,0

3.422

3.312

96,8

Konsolidirani financijski rezultat – dobit ili gubitak razdoblja

Trgovinski saldo Investicije u novu dugotrajnu imovinu Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom Izvor: Fina - Registar godišnjih financijskih izvještaja

nužnih radova za sprečavanje nastanka veće štete i propadanja održavanog objekta”, objašnjava nam. Stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima omogućeno je, nastavlja on, upravljanje zgradama i privatnim upraviteljima. Tako su gradska poduzeća izgubila dugogodišnji monopol na tržištu upravljanja zgradama. “U tom trenutku na tržištu se pojavljuje niz novoosnovanih trgovačkih društava s ograničenom odgovornošću koja su ponudila svoje usluge. Ekspanzijom stambene gradnje i investitori stambenih zgrada su se doregistrirali za poslove upravljanja. Ali, ne s dobrim namjerama”, kaže on dodajući kako je glavni razlog doregistriranja ili čak osnivanja tvrtki kćeri bio taj da se izbjegne plaćanje pričuve za neprodane stanove, ali i izbjegavanje obveza koje proizlaze iz Zakona o obveznim odnosima, a tiču se jamstvenog roka. “Takvim ‘upraviteljima’ nije bila bitna naknada upravitelja, pa su niskim damping cijenama pridobili suvlasnike da potpišu ugovor o upravljanju. Istekom jamstvenog roka, nažalost, svi nedostaci pali su na leđa vlasnika koji su pošteno platili svoj stan. To je izazvalo ogorčenje i animozitet

prema svim upraviteljima, pa i onima koji svoj posao obavljaju prvenstveno s dobrim i poštenim namjerama, pažnjom dobrog gospodara s ciljem da njihov predan i kvalitetan rad bude referenca za sklapanje daljnjih ugovora o upravljanju u širenju poslovanja”, napominje.

Ispravljanje nedostataka

Dolaskom recesije i prestankom intenzivne stambene izgradnje prestali su se pojavljivati novi upravitelji, kaže Vlašić

20 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

Na pitanje postoji li u Hrvatskoj dovoljan broj upravitelja, Vlašić odgovara kako je situacija i na tom području različita. “Tako u većim gradovima postoji velika konkurencija između upravitelja, često nelojalna, dok u manjim sredinama nedostaje raznolika ponuda upravitelja, a što je uvjetovano malim brojem višestambenih zgrada koje su obvezne izabrati upravitelja. U zadnje vrijeme, dolaskom recesije i prestankom intenzivne stambene izgradnje, prestalo je i pojavljivanje novih upravitelja, a dio investitora koji se bavio i upravljanjem završio je u stečaju ili je brisan iz sudskog registra”, kaže on i dodaje kako zakonodavni okvir nije dobro postavljen od početka. “Jer, 1997. su dva zakona - Zakon o vlasništvu i Zakon o upravljanju zgradama - spojeni u jedan Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim

Upravljanje zgradama je složen posao

Informatika nositelj tereta ove djelatnosti Složenost upravljanja zgradama vidljiva je u organizacijskoj shemi poslova koje obavlja Zapad-stan, a koji su međusobno povezani. Zlatko Vlašić ističe kako nije dovoljno poznavati samo jedan segment, već je potrebno povezati sve elemente važne za uspješno i učinkovito upravljanje stambenim zgradama. Tako se unutar ove tvrtke nalazi odjel pravnih, financijskih i tehničkih poslova, te odjel informatike. “Uloga pravne funkcije je pripremanje raznih ugovora, pisanje i slanje opomena onima koji redovito ne ispunjavaju obveze plaćanja pričuve te prinudna naplata. Isto tako uloga je i davanje pravnih savjeta, kao i pružanje usluge

pravima. Važno je naglasiti kako je poslije Ustava, Zakon o vlasništvu najvažniji zakon neke države te da je za izmjene i promjene potreban konsenzus velike većine političkih čimbenika. Već 19 godina, od donošenja Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, putem Udruge Upravitelj i Udruženja upravljanja zgradama, u kojem sam član Vijeća, pokušavamo ispraviti nedostatke koje sadašnja pravna regulativa ima u odnosu na djelatnost upravljanja zgradama”, ističe. Pritom ozbiljni upravitelji, kojima je to isključiva djelatnost kojom se bave, ponajprije žele zakonom odrediti minimalne tehničke uvjete koje bi upravitelj trebao imati, a do sada to, nažalost, nijednim važećim pravnim aktom nije regulirano i omogućava rad upravitelja koji zapravo svojim radom ruše ugled svih ostalih. “Koliko mi je poznato, u tijeku je izrada prijedloga zakona o upraviteljima, a Udruga gradova priprema prijedlog zakona o stanovanju”, kaže on. Među nedostacima pravne regulative tako ističe situaciju kada je bilo potrebno naći “žrtvu” koja će morati obaviti postupak povezivanja zemljišnih knjiga, te je preko noći dopunjen Zakon o vlasništvu. Taj zahtjevan i opsežan posao postao je obveza upravitelja, a oni su ga odradili u zadanim rokovima i predali dokumentaciju u Zemljišne knjige. “Drugi primjer je, točnije nedostatak, donošenje Zakona o tržištu toplinske energije bez ikakvih konzultacija s upraviteljima koji su

odvjetnicima u sporovima. Uloga odjela financijskih poslova srž je djelatnosti kojom se bavi Društvo. Obuhvaća knjigovodstvo i računovodstvo – izradu uplatnica, evidenciju izlaznih računa, evidenciju isplate honorara, vođenje blagajne za svaku zgradu te internet bankarstvo. Odjel tehničkih poslova obuhvaća izradu programa koji se odnose na planirane akcije tijekom godine te izradu troškovnika. Tu spada i nadzor nad izvođenjem radova te pregledi i uviđaji u stanja, kao i obrada šteta ukoliko ih ima. Posebice je zanimljiv odjel informatike. Jer informatička funkcija nositelj je tereta ove djelatnosti. Zapad-stan je razvio vlastiti

morali postati organizatori i nositelji priprema za ugradnju razdjelnika, podnositelji dokumentacije kako bi se bar dio sredstava vratio suvlasnicima”, ističe.

Nelojalna konkurencija

Visinu pričuve koja je preduvjet kvalitetnog održavanja zgrade, nastavlja on, uvjetuje stanje objekta, tj. stanje zajedničkih dijelova, a ne upravitelj ni administrativni zakonski minimum od 0,54

računalni program koji olakšava rad. Program se kontinuirano razvija i nadopunjuje te prilagođava vremenu i potrebama, a ponudili smo ga i hrvatskom tržištu gdje ga u ovom trenutku koristi 36 upravitelja”, kaže on.

program održavanja”, upozorava Vlašić. Nažalost, dodaje, ekonomska situacija u kojoj se većina građana nalazi takva je da za bilo kakva ozbiljnija ulaganja suvlasnici jednostavno nemaju sredstava, pa spas traže u izboru onog upravitelja koji nudi ‘najjeftiniju’ pričuvu. “Iako plaćaju pričuvu, tako vlasništvo suvlasnika propada jer je bez odgovarajućeg ulaganja nemoguće spriječiti propadanje zajedničkih dijelova zgrade”, ističe on dodajući

Upravitelji zgradama u Hrvatskoj nastoje pratiti europske trendove u poslovanju posto etalonske vrijednosti godišnje. On je propisan člankom 380. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. A minimalna pričuva zgrade, temeljem etalonske cijene objavljene u Narodnim novinama u travnju 2008., trebala bi iznositi 2,61 kunu po četvornome metru. “Bez ulaganja jednostavno nema ni dobiti u proizvodnji, ali isto tako ni kvalitetnog održavanja. To uporno ne želimo priznati sami sebi. U natječajima za izbor upravitelja nelojalna konkurencija nerealno niskom visinom pričuve prilikom prezentacije obećava da će uspjeti održavati zgradu a da nije obavljen ni pregled stanja zgrade ni godišnji ili višegodišnji

kako upravitelji zgradama u Hrvatskoj nastoje pratiti europske trendove u poslovanju. Jedan od tih trendova je obnova pročelja u sklopu nastojanja da se poveća energetska učinkovitost zgrada budući da postoje poticajna sredstva za to. “Međutim, odaziv suvlasnika nije prevelik zbog nedostatka vlastitih sredstava koja je potrebno osigurati da bi se poticaj u konačnici i dobio. Stroga pravila i uvjete u natječajima često je zbog ovog ili onog razloga teško ispuniti, a i neizvjesnost mogućnosti otplate kredita koji se u takvim slučajevima obvezno mora zatražiti čest je razlog odustajanja od natječaja”, zaključuje Zlatko Vlašić.

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO uručene ZLATNE KUNE NAJUSPJEŠNIJIM TVRTKAMA OSJEČKOBARANJSKE ŽUPANIJE

Proizvode, zapošljavaju, investiraju i - izvoze

Ovogodišnji laureati su tvrtke Inchoo iz Osijeka, Kanaan iz Donjeg Miholjca i DS Smith Belišće Croatia iz Belišća piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

agrađene tvrtke pokazuju karakteristike osječko-baranjskog gospodarstva te da smo izvozno orijentirana županija. Ako netko izvozi od 40 pa do više od 80 posto proizvodnje, kao što je to slučaj s nagrađenim tvrtkama, to je više nego dobar podatak koji svjedoči o toj izvoznoj orijentaciji, istaknuo je Zoran Kovačević, predsjednik HGK-Županijske komore, na prošlotjednom uručenju nagrade Zlatna kuna najuspješnijim tvrtkama Osječko-baranjske županije u 2016. godini. Naime, vrijednost izvoza gospodarstva ove županije prvi je put veći od pet milijardi

Uz dobre izvozne rezultate, treću godinu zaredom županijsko gospodarstvo posluje pozitivno, ističe Kovačević kuna, uz ostvareni suficit od dvije milijarde. Zlatnu kunu u kategoriji malih tvrtki dobila je tvrtka Inchoo iz Osijeka (izrada web aplikacija, marketing i dizajn) sa 50 zaposlenih koji su prošle godine ostvarili 12,5 milijuna prihoda od čega 86 posto na stranim tržištima (SAD, Velika Britanija, Australija, Njemačka...). Prosječna neto plaća iznosila je 7638 kuna. U kategoriji srednjih tvrtki dobitnik je Kanaan iz Donjeg Miholjca (proizvodnja čipsa i ostalih snack proizvoda). Zaposleno je 84 radnika s prosječnom neto plaćom od 5078 kuna. Ostvarili su 105 milijuna kuna prihoda od čega 44 milijuna na

Zoran Kovačević

Tomislav Bilić (Inchoo), Zoran Uranjek (Harburg-Freudenberger Belišće), Ana Soldo (DS Smith Belišće Croatia) i Zvonko Popović (Kanaan)

stranim tržištima. Tvornica DS Smith Belišće Croatia iz Belišća (proizvodnja papira i kartonske ambalaže) dobila je Zlatnu kunu u kategoriji velikih tvrtki. Zapošljavaju 420 djelatnika koji su prošle godine ostvarili 728 milijuna kuna prihoda, od čega 501 milijun u izvozu.

Jasna vizija razvoja

Ono što je zajedničko svim nagrađenim tvrtkama je stalan rast proizvodnje, broja zaposlenih i gotovo svakogodišnja stalna ulaganja u poboljšanje tehnologije i proširenje proizvodnih kapaciteta. Ispred svih tih egzaktnih pozitivnih podataka o svakoj

tvrtki, postoji veliki optimizam i jasna vizija budućeg razvoja. A sudeći prema prvim podacima o poslovanju gospodarstva u prošloj godini, koji za sada još nisu u potpunosti obrađeni, optimizma ima i na razini gospodarstva čitave Osječko-baranjske županije. Kako je istaknuo Zoran Kovačević, uz dobre izvozne rezultate, treću godinu zaredom županijsko gospodarstvo posluje pozitivno. Ukupni prihod je veći za 11 posto uz ostvarenu dobit od oko 500 milijuna kuna. Uz to, rastu i investicije. U nekim djelatnostima i dvoznamenkasto - za 40 posto u prehrambenoj i industriji papira.

Uručena Kristalna kuna

Prvi dobitnik Harburg-Freudenberger Belišće Na razini HGK-ŽK Osijek, ove je godine prvi put dodijeljena Kristalna kuna tvrtki koja je tri godine za redom dobilu Zlatnu kunu. To je uspjelo belišćanskoj tvrtki Harburg-Freudenberger Belišće koja proizvodi strojeve za proizvodnju automobilskih guma. Prema najnovijim podacima International Rubber Journala, HF Belišće ponovno je vodeći svjetski proizvođač. Tvrtka izravno zapošljava 680 ljudi, te još oko 800 na osnovi različitih kooperantskih odnosa. Kako ističe član Uprave Zoran Uranjek, i ove godine slijedi novi investicijski ciklus vrijedan 50 milijuna kuna što će pridonijeti povećanju proizvodnje i broja zaposlenih.

22 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

Kupujmo hrvatsko u Puli

Kupujmo hrvatsko živjeti 365 dana u godini Promocijom kvalitetnih domaćih proizvoda, posebice nositelja znakova Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, naši su proizvodi postali najznačajniji dio potrošačke košarice hrvatskih domaćinstava, istaknuo je Josip Zaher

20 godina postojanja akcija Kupujmo hrvatsko ostvarila je svoju osnovnu ideju – podigla je svijest o važnosti proizvodnje i kupovine domaćih kvalitetnih proizvoda. Danas gotovo svako dijete zna za Kupujmo hrvatsko. Upravo promocijom kvalitetnih domaćih proizvoda, posebice nositelja znakova Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, naši su proizvodi postali najznačajniji dio potrošačke košarice hrvatskih domaćinstava. Time su uvelike pridonijeli očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta, stoga Kupujmo hrvatsko trebamo živjeti 365 dana u godini, rekao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Josip Zaher otvarajući tu akciju prošloga petka na Karolini u Puli

Na Karolini u Puli, u organizaciji HGK, uz prigodni program predstavilo se stotinjak hrvatskih tvrtki

Izrazivši zadovoljstvo što je HGK nakon šest godina svoju najveću nacionalnu akciju Kupujmo hrvatsko vratio u Pulu, istarski župan Valter Flego naglasio je važnost ideje da se prepoznaju, označe i izdvoje kvalitetni hrvatski proizvodi te da im se dodijele znakovi Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko.

Kupnja jača gospodarstvo Valter Flego, Elena Puh Belci i Josip Zaher

gdje se, u organizaciji HGK, uz prigodni program predstavilo stotinjak hrvatskih tvrtki. Naime, kako je rečeno, prema istraživanju HGK 84 posto stanovništva se odlučuje na kupnju hrvatskih proizvoda, a proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63 posto veće šanse da završi u potrošačkoj košarici.

“Do danas je ovaj projekt dobio razmjere sveobuhvatne nacionalne akcije s velikim gospodarskim i društvenim značajem. Drago mi je da među tim proizvodima ima puno proizvoda iz Istarske županije”, kazao je Flego ocijenivši kako je riječ o sjajnoj manifestaciji jer se “kupnjom hrvatskog proizvoda jača cjelokupno gospodarstvo”. Među brojnim izlagačima na pulskoj Karolini svoje je proizvode i projekte predstavila pulska tvrtka Diopter iz Pule koja djeluje od 1995. godine i koja je do sada provodila programe osposobljavanja

iz zaštite na radu. “Postupno smo se razvijali, organizirali nove programe i zapošljavali mlađe stručnjake. Danas s ponosom možemo istaknuti da smo brojčano najveće učilište u našoj županiji, s velikim brojem verificiranih programa koji uglavnom mogu zadovoljiti interese naših budućih polaznika”, kazala je Maja Milevoj, direktorica Dioptera, dodavši kako se školovanjem po verificiranom programu dobiva dokument koji ima vrijednost javne isprave i koji se upisuje u radnu knjižicu kao zanimanje. “Uvijek je dobro provjeriti ima li učilište koje nudi neke oblike osposobljavanja ili školovanja verifikaciju za određeni program. Naš stručni tim koji provodi osposobljavanje i školovanje stalno se usavršava, ulažemo u nova nastavna pomagala, pa s ponosom ističemo rezultate školovanja koje postižu naši polaznici”, istaknula je ona napomenuvši kako se u toj ustanovi do sada osposobljavalo i školovalo više od 20.000 polaznika. (S.P.)

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 23

S MARKOVA TRGA Sjednica Vlade

Četiri projekta na popisu strateških investicija

Četiri projekta iz područja vodno-komunalne infrastrukture vrijedna su više od 1,6 milijardi kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju produljuje se do 30. lipnja 2018. godine. No tu se ne radi o novoj legalizaciji, već se produženje odnosi samo na one objekte koji su vidljivi na snimci iz 2011. godine. Lovro Kuščević, ministar graditeljstva i prostornoga uređenja

a popis strateških investicijskih projekata Vlada je na svojoj prošlotjednoj sjednici uvrstila četiri projekta iz područja vodno-komunalne infrastrukture vrijedna više od 1,6 milijardi kuna. Riječ je o projektima razvoja vodno-komunalne infrastrukture u Đakovu koji je vrijedan više od 251 milijun kuna, u Velikoj Gorici od 395,9 milijuna kuna, u Vukovaru od 361,9 milijuna kuna te 275,5 milijuna kuna vrijedan projekt razvoja sustava vodoopskrbe i odvodnje u Metkoviću, koji se sufinanciraju iz fondova Europske unije. “Njihovo uvrštavanje u strateške projekte ubrzat će i njihov dovršetak. Također je utvrđen i hodogram aktivnosti koji još treba nadopuniti u skladu sa Zakonom o strateškim projektima, što u konačnici znači jedan brži način provedbe nego što je to uobičajena procedura”, istaknula je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, koja je također pojasnila i osnivanje Radne skupine za objedinjavanje inspekcijskih službi.

24 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

“Riječ je o jednoj od reformskih mjera predviđenih Nacionalnim programom reformi za 2017. godinu. Radnu skupinu činit će predstavnici ministarstava gospodarstva, financija, poljoprivrede, rada, turizma i zdravstva te Porezne i Carinske uprave kao i Državnog zavoda za mjeriteljstvo koji će raditi na zakonu kojim bi se objedinile sve inspekcijske službe na području gospodarstva, što bi trebalo rezultirati manjim troškovima i većom efikasnošću tih službi, ali i poboljšanjima u poslovnom okruženju”, rekla je Martina Dalić.

Produžen rok za legalizaciju

U saborsku proceduru Vlada je poslala i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, kojim se produžava rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju objekata do 30. lipnja 2018. godine. Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević kazao je kako se tu ne radi o novoj legalizaciji, već se produženje odnosi samo na one objekte koji su vidljivi na snimci iz 2011. godine. Vlada

Bisnode

Europska komisija

Certifikat bonitetne izvrsnosti

Za gradnju Pelješkog mosta 357 milijuna eura Europska komisija je dodijelila 357 milijuna eura iz sredstava kohezijske politike za gradnju Pelješkog mosta kojim će se najjužniji dio zemlje i Dubrovnik povezati s ostatkom Hrvatske. U izgradnji Pelješkog mosta EU će financijski sudjelovati sa 85 posto ukupne cijene projekta. Odluku o prihvaćanju financiranja projekta potpisale su povjerenica za regionalnu politiku Corina Cretu i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac. “Ova komisija doslovno gradi mostove. Ovaj je projekt primjer naše predanosti uklanjanju prepreka, spajanju državnih područja i zbližavanju ljudi. Znam koliko i građani Hrvatske čekaju taj most i drago mi je što će EU putem svojih fondova sudjelovati u novom poglavlju povijesti te zemlje”, rekla je Corina Cretu. Projekt Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom predviđa izgradnju novog mosta preko Jadranskog mora u Malostonskom zaljevu. Ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om. Pelješki most bit će visok 55 metara i dug 2,4 kilometara te će imati četiri prometna traka.

je u Sabor uputila i Konačni prijedlog zakona o subvencioniranju stambenih kredita, za osobe mlađe od 45 godina, pri kupnji prve nekretnine vrijedne do 100.000 eura. Država bi takvim osobama subvencionirala polovinu rate u prve četiri godine otplate, odnosno tijekom još dvije godine ako je u obitelji osoba s invaliditetom ili obitelj dobije ili usvoji dijete. Za to je u ovogodišnjem proračunu osigurano 17,5 milijuna kuna, a za iduću godinu 35 milijuna kuna. Vlada je osnovala i Radnu skupina koju će voditi ministar zdravstva Milan Kujundžić, za

Osnovana Radna skupina koja će raditi na zakonu kojim bi se objedinile sve inspekcijske službe u gospodarstvu pripremu kandidature Hrvatske za sjedište Europske agencije za lijekove. Riječ je o Agenciji koja se zbog Brexita mora seliti iz Londona. Od 27 članica Europske unije, 21 je zainteresirana da privuče tu, jednu od najvećih europskih agencija. Odluku o kriterijima donijet će do kraja ovog mjeseca Europsko vijeće, a kandidature se očekuju do kraja srpnja ove godine.

Certifikat bonitetne izvrsnosti jedan je od najvažnijih europskih standarda kojima se definira kvaliteta poslovanja te je međunarodno priznata oznaka poslovne izvrsnosti tvrtke. Certificiranje tvrtki je dugogodišnja međunarodna praksa koja nositeljima certifikata osigurava ugled i prednost u odabiru u odnosu na ostala poduzeća iz segmenta njihova poslovanja. U Hrvatskoj ovaj certifikat izdaje tvrtka Bisnode

još od 2013. godine i posjeduje ga više od 27.000 domaćih tvrtki, među kojima je i Privredni vjesnik. Klijentima ili partnerima tih tvrtki ovaj certifikat potvrđuje sigurnost poslovanja kako iz perspektive financijske sposobnosti tako i iz perspektive odgovornog poslovanja. Posjedovanje certifikata bonitetne izvrsnosti važno je u praktičnoj primjeni pri dokazivanju kvaliteta i konkurentnosti tvrtke zainteresiranim stranama, potencijalnim partnerima. Bonitetna ocjena izvrsnosti jamči natprosječnu bonitetnu vrijednost poslovnog subjekta i temeljena je na financijskim izvještajima subjekta za zadnju poslovnu godinu, a predviđa sigurnost rada u sljedećih 12 mjeseci. (K.S.)

Forum gospodarskih komora jadransko-jonskog područja

Na čelu Mirjana Čagalj Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo promet i veze te v.d. predsjednica HGKŽupanijske komore Split, izabrana je za predsjednicu Foruma gospodarskih komora jadransko-jonskog područja u narednom dvogodišnjem mandatu. “Mogu reći da smo i dalje na dobrom putu suradnje, razgovora i uvažavanja, a sve s ciljem unapređenja gospodarstava naše regije. U razdoblju koje je pred nama Forum vidim kao važnog partnera pri provođenju Strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju, te u čvršćem povezivanju s Forumom gradova i mrežom sveučilišta. Zajednički

cilj nam je prosperitet prostora koji dijelimo i koji nas povezuje. Dat ćemo i potporu članicama Foruma s istočne strane Jadrana, Crnoj Gori i BiH, koje su kandidati odnosno potencijalni kandidati za članstvo u EU”, istaknula je Mirjana Čagalj dodajući kako je za postavljanje ove regije na čvrste temelje važno uključivanje privatnog sektora, transparentnost administracije i infrastrukturno povezivanje. (J.V.)

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO 14. drvnotehnološka konferencija

Stop izvozu hrastovih trupaca Hrvatska u svijetu nije poznata kao proizvođač namještaja nego kao izvor vrijedne i jeftine sirovine. Upravo zato uvest ćemo aktivne mjere za poticanje finalizacije i povećanja dodane vrijednosti proizvoda, istaknuo je Tomislav Tolušić piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

O 13 mlrd kn

godišnji prihod drvoprerađivačke industrije

9,3 mlrd kn devizni prihod te industrije

d kraja prošloga tjedna zabranjen je izvoz hrastovih trupaca na rok od dvije godine, najavio je izaslanik predsjednika Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić na 14. drvnotehnološkoj konferenciji, najvećem godišnjem skupu drvoprerađivačke industrije Hrvatske i regije Jugoistočne Europe održane prošloga tjedna. “Nažalost, Hrvatska u svijetu nije poznata kao proizvođač namještaja nego kao izvor vrijedne i jeftine sirovine. Upravo zato uvest ćemo aktivne mjere za poticanje finalizacije i povećanja dodane vrijednosti proizvoda. Od subote je na snazi odredba zabrane izvoza hrastovih trupaca u naredne dvije godine, kako bi se otklonila sva moguća fitosanitarna i zdravstvena ograničenja. Godišnji prihod ovog sektora je oko 13 milijardi kuna, od toga više od devet milijardi kuna dolazi iz izvoza, s čime se može zapravo malo koji sektor pohvaliti”, rekao je Tolušić. Dodao je kako je u proteklih sedam mjeseci od njegova preuzimanja resora napravljeno mnogo - od promjene uprave

Hrvatskih šuma i uspostave dobre komunikacije s novim vodstvom, do potpisivanja pisma razumijevanja s drvoprerađivačkim sektorom, u kojem su prihvaćeni svi uvjeti koje su zahtijevale tvrtke iz ovog sektora.

Urediti sustav raspodjele drvne mase

“Velik je pritisak na sirovinu, što je razumljivo, ali cilj nam je maksimalno urediti sustav raspodjele drvne mase. Stvari ćemo posložiti kako treba - ili nikako”, zaključio je Tolušić. Ovim skupom šaljemo poruku na međunarodnu scenu o tome tko smo i koliko vrijedimo, a to je jako puno, kaže predsjednik sektorskog udruženja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, te direktor i vlasnik Pan parketa Daniel Smiljanić. “Ono što želimo jest snažnije povezati sektor i šumarstvo uz podršku nadležnog ministarstva i intenzivno odgovarati na razvojne izazove. Na razini zemalja Jugoistočne Europe Hrvatska je ostvarila uvjerljivu poziciju sektorskog lidera u preradi drva kao pokretač mnogih inovativnih politika, strategija i

Šverc drveta

Okrene se više od milijarde kuna Prema procjenama sudionika konferencije, na švercu drveta godišnje se okrene više od milijarde kuna. Cijena kubika hrastovine na domaćem tržištu iznosila je oko 100 eura, dok se na stranim tržištima mogla postići cijena između 300 i 400 eura. Iako se potencijalnim švercerima sirovina iz šuma nije izravno prodavala, na tržištu je vladao priličan nered. Hrvatske šume nisu švercerima prodavale trupce za izvoz, no nije se kontroliralo gdje drvo završava,

nego su se izdavale lažne fakture, a trupci su odlazili u Italiju, Austriju, Njemačku, pa čak i u Egipat. Godišnje se u šumama, kojima upravljaju državne Hrvatske šume, posječe oko 5,1 milijun kubika drva, no domaća industrija traži puno više od te količine. Upravo zato najbolji način kako da se time upravlja jest kroz prodaju onima koji toj sirovini dodaju što veću vrijednost, kažu u Hrvatskim šumama.

26 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

poticajnih mjera”, kaže Smiljanić. Pokrovitelji konferencije su bili Ured predsjednice Republike Hrvatske, Hrvatski sabor, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja te Ured rektora Sveučilišta u Zagrebu, dok je Ministarstvo poljoprivrede bilo njen suorganizator. Važnost drvoprerađivačke industrije za nacionalno gospodarstvo - kroz koji se ostvaruje 3,6 posto bruto domaćeg proizvoda i više od 9,3 milijarde kuna deviznih prihoda - prepoznao je gotovo cijeli državni vrh. Odlični rezultati sektora na području izvoza, razvoja novih proizvoda, ali i u povlačenju sredstava iz različitih operativnih programa kroz proteklih 15 godina te kontinuitet ovog središnjeg skupa osigurali su prisustvo više od 350 predstavnika industrije te sudionika iz politike i institucija. Na skupu je mogućnosti zapošljavanja u drvnom sektoru kroz mjere aktivne politike zapošljavanja predstavio ministar rada i socijalnog sustava Tomislav Ćorić. “Drvno prerađivačka industrija izuzetno je važna za gospodarski i demografski opstanak ruralnih krajeva. Ako omogućimo rad i normalan život od rada, zaustavit će se iseljavanje. Na tom tragu je i promjena mirovinskog sustava te produljenje radnog vijeka do 67. godine”, ističe Ćorić. Nakon niza godina u kojima uprava Hrvatskih šuma, najvećeg dobavljača sirovine za domaću industriju, nije prepoznavala važnost ovog skupa za industriju, na konferenciju je ovog puta došla cijela njena uprava i njen predsjednik Krunoslav Jakupčić. “Moja osobna, ali i misija Hrvatskih šuma, je pridonijeti tome da drvo postane ključno konkurentsko oružje u tržišnoj utakmici”, istaknuo je Jakupčić.

Pozicioniranje na ino tržištima

Drugog dana konferencije proizvođači pilanskih i tehnologija za proizvodnju energije iz drva te tvrtke koje se bave finalnom obradom drva u proizvode predstavili su inovativna rješenja i pokazali da ovaj sektor sudjeluje u industrijskoj revoluciji kroz digitalizaciju i automatizaciju proizvodnih procesa. Nužno je više naglašavati izvoz i pozicioniranje na međunarodnim tržištima, ocijenio je saborski zastupnik Joško Klisović. “Upravo zato pozivam tvrtke da aktivnije koriste usluge Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Hrvatskog sabora. Ključ uspjeha je poznavanje tržišta na koje se izvozi, a u tome institucije mogu i moraju dati podršku”, kaže Klisović. Iako su drvoprerađivači prilično aktivni kada je u pitanju mobilizacija poticaja, još

Moja osobna, ali i misija Hrvatskih šuma, je pridonijeti tome da drvo postane ključno konkurentsko oružje u tržišnoj utakmici, ističe Jakupčić uvijek su ulaganja u istraživačko-razvojne aktivnosti najmanje zastupljena, što svakako u budućnosti treba poboljšati, kaže direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran. “Mi na tome aktivno radimo i upravo zato smo na marginama konferencije sudjelovali na sastanku projektnog konzorcija FORESDA (u okviru programa INTERREG) zajedno s drugim međunarodnim stručnjacima za inovacije, biomasu i regionalni razvoj”, dodaje Kavran. Na konferenciji je potpisano i Pismo razumijevanja za prostorno drvo između Hrvatskih šuma i Udruženja drvoprerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore. Pismo bi trebalo razriješiti veliki pritisak na ovu vrstu sirovine, a definirat će se i način izvještavanja i koeficijente kontrole u svim područjima.

3,6%

BDP-a ostvaruju dvoprerađivači

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Distributeri plina i isporučitelji vodnih usluga

Internet stvari kao transformacije Neki od ciljeva digitalne transformacije tvrtki u komunalnom sektoru su uspostaviti sustav prediktivnog održavanja sustava, optimizirati troškove i povećati razinu komunikacije s korisnicima, kazao je Davor Vinčić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

35 mlrd

uređaja bit će spojeno na internet do 2020. godine

157 mlrd $ uštede koje će donijeti primjena IoT-a do 2035.

ovi poslovni modeli koje donosi digitalna transformacija, primjena komunikacijskih mreža nove generacije i mogućnosti koje donosi Internet of Things (IoT) odnosno Internet stvari bile su vodeće teme poslovno-tehnološke konferencije Digitalna transformacija distributera plina i isporučitelja vodnih usluga u Hrvatskoj. Konferenciju, koja je bila namijenjena dobavljačima komunalnih usluga, organizirala je softverska tvrtka IN2, a okupila je nešto više od 150 stručnjaka iz područja distribucije plina i isporuke vodnih usluga. Generalni pokrovitelji konferencije koja je održana prošli tjedan u Zagrebu bili su Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, a stručni pokrovitelji Grupacija

28 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

distributera i opskrbljivača prirodnog plina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatska grupacija vodovoda i kanalizacije (HGVIK). “U sektoru komunalnih usluga do posebnog izražaja doći će tehnologije Interneta

U distribuciji plina imamo 35 tvrtki, distribucijom vode bavi se više od 160 tvrtki operatora sustava, ističe Vištica

nositelj digitalne stvari, kao tehnologije koje će biti nositelj digitalne transformacije u tom području. Stoga, tvrtka IN2 ima ambiciju postati centar kompetencije i izvrsnosti za digitalnu komunikaciju u Hrvatskoj i regiji”, istaknula je članica Uprave IN2 Katarina Šiber Makar, navodeći rezultate istraživanja analitičke kuće IDC koje je pokazalo kako će u svijetu do 2020. godine na internet biti spojeno 35 milijardi uređaja. Analitička kuća Gartner predviđa da će se broj pametnih mjerila u energetici i komunalnom sektoru udvostručiti i do 2020. godine dosegnuti gotovo milijardu uređaja. Europska komisija tvrdi da će primjena tehnologija Interneta stvari dovesti do ušteda u vrijednosti od 157 milijardi dolara, do 2035. godine.

IoT je prisutan u svim segmentima industrije, od nabave do logistike i proizvodnje, ustvrdio je Derča Optimizacija troškova

Važno je naglasiti kako je konferencija poseban projekt Sektora za digitalno poslovanje i razvoj novih poslovnih područja u tvrtki IN2, a organizirana je s ciljem predstavljanja svjetskih i vlastitih rješenja za prikupljanje i analitiku golemih skupova podataka (Big Data), geoinformatiku i tehnologija Interneta stvari, komunalnim tvrtkama u Hrvatskoj. IN2 ima nekoliko implementacija tih sustava u komunalnim tvrtkama u našoj zemlji, a najnovije su izvedene u Slavoniji i Dalmaciji. “Neki od ciljeva digitalne transformacije tvrtki u komunalnom sektoru su uspostaviti sustav prediktivnog održavanja sustava, optimizirati troškove i povećati razinu komunikacije s korisnicima – bolje ih povezati s komunalnim tvrtkama i pružiti im potpuniji uvid u tržište”, izjavio je Davor Vinčić, zamjenik direktorice Sektora za digitalno poslovanje i nova poslovna područja u tvrtki IN2. Za komunalni sektor u Hrvatskoj važne su dvije direktive Europske unije – ona o energetskoj učinkovitosti, koja definira pametna ili inteligentna brojila, i direktiva o uspostavljanju

zajedničkog energetskog tržišta. “U distribuciji plina u Hrvatskoj imamo 35 tvrtki, distribucijom vode bavi se više od 160 tvrtki operatora sustava. Stoga će HERA izraditi studiju na temelju koje će se odabrati najbolje tehnologije za digitalnu transformaciju komunalnih usluga”, naglasio je Nikola Vištica iz Hrvatske energetske regulatorne agencije. “Digitalna transformacija važno je pitanje za privatni, ali sve više i za javni sektor. Hrvatska danas ima 600.000 plinomjera i dva milijuna vodomjera koji gotovo u potpunosti nisu pokriveni digitalnim mjerenjem, a to čini značajan potencijal čijom realizacijom bi se ostvarilo smanjivanje gubitaka u distribuciji plina i vode, pružile mogućnosti za povlačenje EU sredstava za razvoj, otvorila nova radna mjesta, modernizirala distributivna mreža te pružila Hrvatskoj mogućnost da se pozicionira kao regionalni lider”, istaknula je Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK.

Digitalna transformacija važno je pitanje za privatni, ali sve više i za javni sektor. Hrvatska danas

Usvajanje novih vještina

“Najvažnija činjenica digitalne transformacije je to što je to nepovratan proces. Druga važna činjenica su novi, disruptivni, poslovni modeli koje nam donosi. Treća i najvažnija činjenica – želite li preživjeti u tom novom svijetu u kojem će sve biti povezano internetom - je obrazovanje i što brže usvajanje novih vještina”, kazao je Ivan Vidaković, direktor za digitalnu transformaciju 15 zemalja regije u tvrtki Microsoft. Mijo Vedrina, digitalni arhitekt iz grupacije IN2, prikazao je mogućnosti objedinjavanja podataka te korištenja internetskog prostora kroz cloud-infrastrukturu, a Marko Derča iz tvrtke A. T. Kearney prikazao je analitičke alate u cloudu na primjeru iz vodoopskrbe. “Poslovni učinci na Internetu stvari pružaju i do 20 posto optimizacije troškova proizvodnje, a uz troškove utječe se i na prihode. IoT je prisutan u svim segmentima industrije, od nabave do logistike i proizvodnje. Posebice je važno povezivanje s partnerima”, istaknuo je Derča. U praktičnom dijelu konferencije predstavljen je niz tehnologija i rješenja koje tvrtka IN2 nudi domaćem tržištu. Tako se, primjerice, govorilo o ulozi GIS tehnologija u digitalnoj transformaciji kroz INSPIRE direktivu, o SigFox tehnologiji primjene Interneta stvari, o LoRa rješenjima, o mogućnostima objedinjavanja podataka te korištenja internetskog prostora kroz cloud-infrastrukturu.

ima 600.000 plinomjera i dva milijuna vodomjera koji gotovo u potpunosti nisu pokriveni digitalnim mjerenjem. Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO DAN HRVATSKIH FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

Slavonske županije među Slavonija je u vrlo lošem položaju u odnosu na razinu razvijenosti drugih dijelova Hrvatske, a da ne govorimo o regijama EU-a. No ona ima dobre predispozicije da bude razvijeno gospodarstvo uz dobre gospodarske projekte i zapošljavanje, ističe Cini piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Svih pet slavonskih županija je ispod 50 posto prosjeka razvijenosti regija NUTS 3 razine

onferencija Dan hrvatskih financijskih institucija tradicionalno se održava dva puta godišnje - jednom kao središnje događanje u Zagrebu i drugi put kao regionalno događanje u jednom od gospodarskih središta Hrvatske. Ovoga puta u Osijeku. Konferenciju je organizirala Hrvatska gospodarska komora, u suradnji s osječkim Ekonomskim fakultetom, a uz partnerstvo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a. Okupila je brojne poduzetnike, predstavnike ministarstava, agencija, znanstvene zajednice i financijske institucije, a tema osječkog skupa bila je Kvalitetnim izvorima financiranja do pozitivnih ekonomskih trendova u Slavoniji. “Slavonija je u vrlo lošem položaju u odnosu na razinu razvijenosti drugih dijelova Hrvatske, a da ne govorimo o regijama EU-a. No ona ima dobre predispozicije da bude razvijeno gospodarstvo uz dobre gospodarske projekte i zapošljavanje”, istaknuo je dekan Ekonomskog fakulteta Vladimir Cini dodajući kako je nužno postići bolju povezanost obrazovnog sustava i gospodarstva kako bi se povećala zaposlenost i ostanak mladih u Slavoniji i Hrvatskoj. Spoznaja o nerazvijenosti

Dragan Jelić, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i EU fondova

Radimo na tome da Hrvatska bude podijeljena na pet statističkih regija Nažalost, prošla vlast je odluku o dvije statističke regije u Hrvatskoj donijela bez konzultacija. Time je, primjerice, Slavonija preko noći iz razine nerazvijene prešla u srednje razvijenu regiju što onemogućava povlačenje većih sredstava. Radimo na tome da se to promijeni i da Hrvatska bude podijeljena na pet statističkih regija. No pravila EK su stroga i gotovo je nemoguće takve promjene učiniti unutar jednog financijskog razdoblja. Stoga smo

i uveli Projekt Slavonija, kao i ostale programe za ravnomjerniji regionalni razvoj. Time ćemo kompenzirati nedostatak statističkih regija do izmjene od 2020. godine. Osim toga, pokušat ćemo uvesti i posebni operativni program za Slavoniju po uzoru na regije istočne Poljske, tako da dio sredstava bude rezerviran samo za Slavoniju, rekao je Dragan Jelić, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i EU fondova.

30 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Dan hrvatskih financijskih institucija

najnerazvijenijima u EU LUKA BURILOVIĆ, PREDSJEDNIK HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

Treba nam rast od pet posto

Slavonije stara je već desetljećima, a ulaskom Hrvatske u EU rijeka mladih Slavonaca krenula je put Irske, Njemačke, Švedske... A da Slavonci ne odlaze iz puke znatiželje, govore podaci o (ne)razvijenosti koje je iznio Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK. “Kada se četiri slavonske županije (Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska i Požeškoslavonska) stave u regionalni kontekst EU-a, od 1342 NUTS 3 statističke regije EU-a, one su među 2,5 posto najnerazvijenih regija EU-a”, kazao je Savić. U malo manje lošem društvu europskih statističkih regija tek je Osječko-baranjska županija. Jednostavno rečeno, svih pet slavonskih županija je ispod 50 posto prosjeka razvijenosti regija NUTS 3 razine.

Projekt Slavonija

Shvaćajući značaj toga problema, Vlada je pokrenula Projekt Slavonija. Pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i EU fondova Dragan Jelić rekao je kako je Hrvatskoj, do kraja financijskog razdoblja 2020. godine, na raspolaganju 10,5 milijardi eura iz EU fondova, a do kraja svibnja potpisani ugovori vrijedni su oko 17 posto toga iznosa. “Svi projekti iz područja Slavonije, Baranje i Srijema dobit će maksimalan broj bodova kako bi imali prednost na natječajima uz maksimalan iznos sufinanciranja”, objasnio je Jelić. Na dvjema panel-raspravama razgovaralo se o konkretnim primjerima i procedurama prijava za korištenje sredstava iz fondova EU-a. Naglašeno je da Osječko-baranjska županija ima 808 odobrenih projekata u vrijednosti od 354

Otvarajući konferenciju u Osijeku, Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, je izjavio kako očekivani gospodarski rast od tri posto neće biti dostatan za kontinuirani rast i razvoj gospodarstva, za što je prema njegovoj ocjeni potreban rast između četiri i pet posto. - Nakon šest godina recesije, Hrvatska je izgubila 12,5 posto BDP-a, a od kraja 2015. imamo kontinuirani rast koji je krajem prošle godine iznosio 2,9 posto. Ako nastavimo s rastom od oko tri posto godišnje, na razinu od prije recesije možemo se vratiti početkom 2019. Vjerujem kako bi to moglo biti i nešto ranije, krajem 2018. godine. No to znači kako ćemo 2018. biti na razini na kakvoj smo bili 10 godina ranije. Stoga ističem kako je rast od oko tri posto nedovoljan da bismo mogli govoriti o kontinuiranom rastu i razvoju gospodarstva. A gdje su u tome slavonske županije? - One su pri dnu i ispod prosjeka Hrvatske. To je nešto u što se trebaju uključiti sve naše institucije, a prije svega Vlada. U tom smislu pohvaljujem Projekt Slavonija čija će realizacija, vjerujem, brzo početi te prilično brzo donijeti konkretne rezultate. Osobito je važno zaustaviti iseljavanje mladih koje je najizraženije upravo u Slavoniji. Ima raznih podataka, a govori se kako tjedno odlazi između 150 i 200 ljudi. To je strašno! Šezdesetih godina su odlazile uglavnom glave obitelji, muškarci i uglavnom nižeobrazovani. Danas odlaze visokoobrazovani mladi ljudi s kojima

milijuna eura, a potencijali se nalaze u poljoprivredi, šumarstvu, infrastrukturi, riječnim tokovima, lukama... Cilj ove konferencije bilo je otvaranje dijaloga o gospodarskoj poziciji slavonskih županija,

odlaze čitave obitelji. To je jako opasno. Nadam se kako ćemo ovim, ali i svim drugim projektima kojima radimo na ojačanju gospodarstva, pokušati zadržati, ali i vratiti mlade ljude kako bi svoj život mogli planirati u Hrvatskoj. Rekli ste kako gospodarski rast od tri posto nije dovoljan. Koje su to strukturne reforme koje je nužno pokrenuti? - Prije svega treba znati kako suštinske reforme ne mogu biti kratkoročne. Ova vlada je do sada donijela poreznu reformu čiji pozitivni učinci se dobro odražavaju na državni proračun, ali i vidljive pomake industrijskog rasta i rasta izvoza. Naravno, tome je pomoglo i naše članstvo u EU. Sada slijede reforme mirovinskog sustava i obrazovanja, ali i pravosuđa, javne uprave... U tome svoju ulogu ima i HGK koji sustavom dualnog obrazovanja pokušava uskladiti sadašnju veliku neusklađenost potreba tržišta i raspoložive radne snage. S jedne strane imamo 185.000 nezaposlenih, a s druge strane mnogi sektori bezuspješno traže radnu snagu. upućivanje na razvojne potencijale te definiranje uloge financijskih institucija u potpori poslovnim subjektima, kako bi se potaknuo brži gospodarski oporavak Slavonije.

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO Agrokor

Stiže novi kredit Ovo je zadnje kreditno zaduženje Agrokora pod izvanrednom upravom, kojim ćemo stvoriti preduvjete potrebne za uspješno restrukturiranje kompanije, istaknuo je Ramljak piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Ako koja od kompanija iz koncerna ne bude imala traženu profitabilnost i ne bude mogla samostalno opstati na tržištu, ići će u likvidaciju.

rivremeno vjerovničko vijeće dalo je zeleno svjetlo izvanrednoj upravi Agrokora za potpisivanje ugovora o financijskom aranžmanu od 480 milijuna eura, u koji je uključeno i 80 milijuna eura kredita koji su Agrokoru odobrile domaće banke u travnju. Za davanje suglasnosti glasali su predstavnici velikih dobavljača, malih dobavljača, osiguranih vjerovnika i imatelja obveznica, dok su svoju suglasnost uskratili predstavnici neosiguranih vjerovnika, među kojima je najveći svakako Sberbank. Sveukupno financiranje u iznosu do 480 milijuna eura strukturirano je kao dugoročni zajam, a ključni uvjeti novog financijskoga aranžmana su 1:1 odnosno roll-up model refinanciranja duga nastaloga prije pokretanja postupka izvanredne uprave.

Dobavljačima kredit od 50 milijuna eura

Ante Ramljak, izvanredni povjerenik za Agrokor

Dobavljači su pak iskazali spremnost sudjelovati u punjenju Konzumovih polica, i to robnim kreditom vrijednim 50 milijuna eura. I za taj kredit također će vrijediti roll-up princip te će se za svaku kunu u novoj robi ili usluzi prebaciti kuna starog duga u osigurani dug, čime je djelomično ispunjen raniji zahtjev dobavljača za jednakim tretmanom njih i financijskih institucija. U robnom kreditu mogu sudjelovati

svi dobavljači i proizvođači koji to žele, dok će se količine robe operativno dogovarati s upravama kompanija iz sastava Agrokora. Kada se sve zbroji, ukupni iznos cijelog kreditnoga aranžmana je 530 milijuna eura, a ako se uzme u obzir omjer 1:1 (iz roll-upa), ukupni financijski aranžman je 1,06 milijardi eura. “Ovo je zadnje kreditno zaduženje Agrokora pod izvanrednom upravom, kojim ćemo stvoriti preduvjete potrebne za uspješno restrukturiranje kompanije. Ako koja od kompanija iz koncerna ne bude imala traženu profitabilnost i ne bude mogla samostalno opstati na tržištu, ići će u likvidaciju”, rekao je izvanredni povjerenik Ante Ramljak te dodao kako su sadašnji uvjeti kreditiranja puno bolji nego pri odobravanju prvog kredita od 80 milijuna eura. Novi kredit bit će odobren na rok do 15 mjeseci uz četiri posto godišnje kamate koja se pripisuje glavnici ili 3,8 posto u gotovini plativo jednom godišnje, dok će jamstva biti sva materijalna i nematerijalna imovina Agrokora koja do sada nije bila opterećena. Novi kredit osigurat će imatelji obveznica predvođeni fondom Knighthead Capital Management, dok će tranšu financiranja na domaćem tržištu aranžirati Zagrebačka banka. Samo financiranje bit će strukturirano tako da je za sve ostale banke i vjerovnike koji ispunjavaju uvjete iz ugovora do kraja lipnja otvorena mogućnost sudjelovanja u kreditu. Tako bi

Skupština Konzuma

Predstavnik Agram Grupe protiv Todorićeva opoziva Prošli ponedjeljak, nakon skupštine Konzuma, Ante Ramljak je rekao kako je predstavnik Agram Grupe glasovao protiv opoziva Ivice Todorića iz Nadzornog odbora Konzuma. Todorić je pak tijekom dana izvijestio javnost da je podnio ostavku. Predsjednik Uprave Agram Investa Ivan Krivičić, koji je na skupštini Konzuma glasovao protiv Todorićevog opoziva, odbacio je navode da su povezani s bivšim čelnikom

Agrokora. Rekao je kako su “u nedostatku komunikacije izvanredne uprave Agrokora, glasovali u cilju zaštite interesa samog Društva i vlastitih interesa. Naši interesi podudarni su s interesima svakog imatelja dionica, a to su održivo i uspješno poslovanje Društva te zaštita radnih mjesta”. Koncern Agram putem repo ugovora stekao je 21,45 posto dionica Konzuma, 51 posto dionica Agrolagune i manje

32 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

udjele u Belju, Vupiku i PIK-u Vinkovci. Vrijednost tih repo ugovora bio je 296 milijuna kuna. “Za taj iznos Agram je dobio udjele u nizu Agrokorovih kompanija i to praktički znači da je za tih 296 milijuna kuna manje kredita na Agrokoru”, rekao je Ramljak koji je na Trgovačkom sudu u Zagrebu pokrenuo pobijanje tih ugovora koji su sklapani prije pokretanja postupka izvanredne uprave.

domaće banke mogle sudjelovati sa 160 milijuna eura u novom kreditu, strane banke sa 170 milijuna eura, a imatelji Agrokorovih obveznica sa 150 milijuna eura.

Prva tranša već stiže na račun

Prva tranša novog kredita od 100 milijuna eura već bi ovoga tjedna trebala biti na Agrokorovu računu. Inače, o novom kreditu se raspravljalo i na sastanku Koordinacije proizvođača i dobavljača prošloga petka. Predstavnici proizvođača i dobavljača u privremenom vjerovničkom vijeću Agrokora upoznali su svoje kolege s detaljima financijskog aranžmana, objašnjavajući pritom razloge zašto su izvanrednom povjereniku dali svoju suglasnost za novo zaduženje. Najvažnija vijest za brojne dobavljače je da će 150 od ukupno 480 milijuna eura otići za isplatu starog duga. Malim obrtnicima i OPGovima bit će isplaćeno oko 30 milijuna eura starog duga, najvjerojatnije već do kraja lipnja. Tu su odluku jednoglasno podržale sve velike tvrtke u Koordinaciji, a ovime bi Agrokor u potpunosti namirio stara potraživanja prema malim proizvođačima, nakon čega oni prestaju biti vjerovnici koncerna. Otprilike 120 milijuna eura novog kredita ide za isplatu robnih regresnih mjenica te robe isporučene prema klasičnim komercijalnim uvjetima prije dolaska izvanredne uprave. Očekivano, najviše govora na sastanku bilo je upravo o definiranju

Malim obrtnicima i OPG-ovima bit će isplaćeno oko 30 milijuna eura starog duga najvjerojatnije već do kraja lipnja kriterija isplate starog duga te je glasovanjem usvojeno načelo proporcionalnosti, odnosno svakom dobavljaču jednak postotak starog duga. Dobavljači očekuju da isplate prvih rata krenu već početkom ovoga tjedna.

Kredit u skladu s lex Agrokorom

Inače, dan prije održavanja sjednice Privremenog vjerovničkog vijeća Agrokora na kojoj se raspravljalo o financiranju, Sberbank je od Trgovačkog suda u Zagrebu zatražio da se Agrokoru i Ramljaku zabrani sklapanje novih ugovora o financiranju koji uključuju roll-up model, tvrdeći da takav model nije podržan hrvatskim propisima, da je u suprotnosti s lex Agrokorom, te da će njegova provedba imati za posljedicu raspolaganje Agrokorovom imovinom na štetu ostalih vjerovnika i dionika, uključujući i samu državu. No Trgovački sud je odbacio taj zahtjev. “Ima različitih tumačenja zakona. Mi imamo tumačenje naših pravnika i pravnih savjetnika koji kažu da je sve u skladu s lex Agrokorom”, rekao je Ramljak koji se nada da će u novom kreditu sudjelovati i Sberbank. 12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM GRAFIKA – ULAGANJA ZA NOVI TEHNOLOŠKI ISKORAK

Strojevi kak

Iako već debelo gazi osmo desetljeće života, osniva tehnološki iskorak, što će tvrtki donijeti znatno pov piše Svetozar Sarkanjac sarknjac@privredni.hr

U grafičkoj industriji konkurencija je vrlo velika, a profiti su niski. Zbog toga smo se odlučili na proširenje proizvodnog programa na ambalažu, odnosno na izradu etiketa i naljepnica u roli koje će korisnici moći stavljati na ambalažu i gotove proizvode, i strojno i ručno. Ivan Plačko, osnivač i vlasnik Grafike

sječku grafičku tvrtku Grafika utemeljio je 1989. godine grafički inženjer Ivan Plačko. Osnovna djelatnost bila je priprema knjiga i ostalog promidžbenog materijala, a “proizvodni pogon” sastojao se od jednog kompjutora i laserskog printera. Tada je to bila velika novost u grafičkoj struci. Bilo je to vrijeme kada se knjiga cijenila neusporedvo više no danas, a od knjiga su dobro živjeli i oni koji su ih pisali, ali i oni koji su ih znali tiskati. Stoga se Plačko, osim poslovima pripreme, odlučio baviti i tiskanjem knjiga. Ali, ne na neki od tada uobičajenih tehnoloških načina nego – digitalnim tiskom. Grafika je bila među prvim grafičkim tvrtkama u Hrvatskoj koja je prepoznala značaj digitalne tehnologije te je prije četvrt stoljeća nabavila strojeve za crno-bijeli i kolorni digitalni tisak. Uz stalno praćenje svjetskih dostignuća u grafičkoj industriji, i sljedećih se godina kontinuirano ulagalo u nove tehnologije i strojeve što je Grafici omogućilo razvoj i opstojnost na tržištu sve do danas.

Kad knjige ustuknu pred etiketom

Nažalost, samo od proizvodnje knjiga danas se više ne može pristojno živjeti. Iako već debelo gazi osmo desetljeće života, osnivač i vlasnik tvrtke Ivan Plačko odlučio je okrenuti novu stranicu razvojne povijesti Grafike. Novim projektom, koji ostvaruje pomoću sredstava Europske unije odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj, napravit će veliki tehnološki iskorak što će tvrtki donijeti znatno povećanje konkurentnosti, povećanje prihoda, izvoza i zaposlenosti. Riječ je o projektu Ulaganje u nabavu opreme s ciljem jačanja poslovne konkurentnosti poduzeća Grafika d.o.o. Osijek. Ukupna je vrijednost projekta 4,8 milijuna kuna, od čega su 45 posto, ili 2,16 milijuna kuna, nepovratna sredstva EU-a. No Ivan Plačko kaže kako će se ukupno investirati gotovo šest milijuna kuna. Investicija podrazumijeva kupnju dvaju suvremenih strojeva austrijskih i danskih proizvođača, za digitalni tisak i doradu koja će omogućiti izradu etiketa u roli za sitnu ambalažu poput kartonskih kutijica za lijekove i slične preparate koje upotrebljava farmaceutska industrija, ali i vinske butelje, staklenke s medom ili

34 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

pekmezom, etikete za kulene ili bilo koje druge proizvode, primjerice, ekološke prehrambene proizvode svih vrsta.

Investicija podrazumijeva kupnju dvaju strojeva za digitalni tisak i doradu koja će omogućiti izradu etiketa u roli “Za ovu investiciju odlučili smo se još prije nekoliko godina. Iako smo visokoproduktivni u grafičkoj industriji, zahvaljujući suvremenim četverobojnim i peterobojnim offsetnim strojevima s digitalnim crno-bijelim i kolornim tiskom, situacija na tržištu prisiljava nas na nova ulaganja ako želimo biti još konkurentniji. U grafičkoj industriji konkurencija je vrlo velika, a profiti su niski. Zbog toga smo se odlučili na proširenje proizvodnog programa na ambalažu, odnosno na izradu etiketa i naljepnica u roli koje će korisnici moći stavljati

kvih nema do Beča

ač i vlasnik osječke Grafike Ivan Plačko novim će projektom napraviti veliki većanje konkurentnosti, prihoda, izvoza i zaposlenosti

Uzorno poduzeće

Od osnutka ni dana kašnjenja s obvezama Prema svim pokazateljima, Grafika je zaista uzorno poduzeće. Od osnutka 1989. godine nikada nije bila blokirana. Plaće nikada nisu kasnile, a obveze prema državi i dobavljačima uvijek su se ispunjavale na vrijeme. Godišnje prihoduje šest milijuna kuna i zapošljava 22 osobe, a kada ovaj projekt bude završen, u Grafici su se obvezali da će povećati broj zaposlenih za šest osoba i godišnji prihod povećati na 8,5 milijuna kuna. Naravno, očekuje se i povećanje izvoza. “I sada izvozimo knjige, čak i u SAD. Zadržat ćemo taj izvoz i proširiti ga ovim novim proizvodima - etiketama - na zemlje u okruženju - Sloveniju, Austriju, Njemačku, Mađarsku i Srbiju. Naše istraživanje tržišta pokazalo je da cjenovno možemo biti vrlo konkurentni na tim tržištima, možemo u vrlo kratkom roku ponuditi vrhunsku kvalitetu proizvoda i pri tome ostvarivati profite koji će donijeti veću sigurnost poslovanja i razvoj tvrtke”, uvjeren je Plačko. na ambalažu i gotove proizvode, i strojno i ručno. Stroj za grafičku doradu etiketa omogućuje oplemenjivanje etiketa - zlatotisak (foliotisak), ricanje, štancanje, UV kemijsku i fizičku zaštitu površine etiketa. S obzirom na mnoge tehnološke mogućnosti, očekujemo iskorak prema novim partnerima, posebice prerađivačkoj industriji. Vjerujemo u razvoj prehrambene industrije na području Slavonije i Baranje, premda nam je ciljano tržište mnogo šire”, kaže Plačko.

Izazov za marketingaše

Projekt je još sredinom 2016. godine prijavljen tadašnjem Ministarstvu poduzetništva i obrta, a Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta odobrilo ga je u prosincu prošle godine, dok je projektni ugovor potpisan 10. veljače ove godine. Naručeni strojevi će biti isporučeni sredinom lipnja, a nakon toga će početi probni rad. “Kako smo svojedobno bili među prvim tvrtkama u Hrvatskoj koje su uvele digitalni tisak knjiga, tako ćemo biti prvi u Hrvatskoj po izradi etiketa digitalnom tehnologijom za ambalažu različitih oblika, formata i podloga. Riječ je o digitalnom tisku etiketa u roli, što tržište danas traži. Pri tome je moguće ručno lijepljenje skidanjem etikete s role i stavljanje na ambalažu. Ipak, ovo je rješenje pogodnije za strojno lijepljenje. Naime, danas ima strojeva koji u minuti mogu lijepiti i 150 etiketa s obje strane boce, kutije ili neke

druge ambalaže. To i jest razlog zašto se sve više koriste etikete u roli. Naravno, ručno lijepljenje je pogodnije kada se radi o malim serijama i malim nakladama. Dodatna prednost ove nove tehnologije tiskanja etiketa je i u tome što se može tiskati na različitim podlogama, od papira i kartona, do aluminijske i PVC podloge”, kaže Plačko ističući kako u Hrvatskoj i bližem okruženju nitko, za sada, nema takvu tehnologiju. Najbliže takvo postrojenje se nalaze u Beču. “Još jedna velika prednost primjene ove nove tehnologije je i to što ona omogućava maksimalnu personalizaciju etikete. Primjerice, jedan poznanik se nedavno vratio sa simpozija koji se održavao u Francuskoj, gdje je svaki sudionik na kraju dobio butelju vina s etiketom na kojoj je pored uobičajenih podataka o vinu, bilo njegovo ime i prezime. Dakle, ova tehnologija omogućava zaista maksimalnu personalizaciju i potpuno novi iskorak u marketinškim i promotivnim aktivnostima. Zahvaljujući toj novoj tehnologiji, moći ćemo izrađivati etikete od kojih će svaka moći imati drugu poruku, numeraciju ili neki drugi element i to se neće morati izrađivati u velikoj nakladi da bi izrada bila isplativa. Bit ćemo konkurentni na tržištu s nakladom od 1000 do 200.000 etiketa. Na našim poslovnim partnerima, na njihovom marketingu i želji da budu primijećeni i drukčiji, ostaje da iskoriste sve mogućnosti koje im ovakav tisak etiketa omogućava”, zaključuje Plačko.

A SAD MALO O NAMA...

4,8 mil kn teška investicija Grafike (2,16 mil kn ili 45% su nepovratna sredstva EU-a) 6 mil kn godišnji prihod Grafike 22 djelatnika zaposlena u toj tvrtki

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 35

PREDSTAVLJAMO Benvenuti Vina, Motovun

Zdrava loza je ključ uspjeha

Obiteljske vrijednosti i tradicija ključan su začin naših vina. Na tim temeljima proizvodimo vina u kojima sortnost odražava bogatstvo vinograda, ističe Nikola Benvenuti Benvenuti. Jedna od takvih mikrolokacija je San Salvatore, koja zbog svoje terasaste konfiguracije te uz posebne mikroklimatske uvjete, grožđu daje mineralnost i svježinu. Na toj se poziciji, na 400 metara nadmorske visine, uzgaja malvazija za koju Benvenuti kaže da donosi “novu eru malvazije”. Naime, riječ je o prvoj malvaziji istarskoj prosušenih bobica koju, prije svega, odlikuje iznimna sortnost.

Nagrada - potvrda dugogodišnjeg rada

A SAD MALO O NAMA...

od 1946. god obitelj Benvenuti obrađuje vinograde na 400 m nadmorske visine uzgaja se malvazija 24 mjeseca dozrijeva njihov teran

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

riča o vinariji Benvenuti zapravo je priča o obitelji, tradiciji i području na kojem žive. Smještena u mirnom istarskom mjestu Kaldir, s pogledom na nedaleki Motovun, vinarija obitelji Benvenuti jedna je od najznačajnijih obiteljskih vinarija u Hrvatskoj. Samo u ovoj godini ta je vinarija osvojila najviša priznanja na dva najveća svjetska vinska natjecanja. Tako je njihova nadaleko poznata Malvazija Anno Domini iz 2015. osvojila nagradu za najbolje vino u svojoj kategoriji kao i zlatnu medalju na International Wine Challengeu, dok je crveno vino Teran iz 2013. nagrađen priznanjem Platinum - best in category na natjecanju Decanter World Wine Awards. No kako bi došla do takvih velikih priznanja, obitelj Benvenuti prošla je dugačak put što je pobliže objasnio Nikola Benvenuti, koji sa svojim bratom Albertom uzgaja vinovu lozu i vodi vinariju. “Naša obitelj od 1946. godine obrađuje vinograde, a upravo je Malvazija Anno Domini nastala od grožđa koje se uzgaja u tom našem najstarijem vinogradu te ima reduciranu proizvodnju”, rekao je Nikola Benvenuti. Dodao je kako se u vinogradima njegove obitelji uzgajaju tri autohtone sorte vinove loze - malvazija istarska, teran i muškat, koje su i kroz svoju povijest davale najbolje rezultate. “Obiteljske vrijednosti i tradicija ključan su začin naših vina. Na tim temeljima proizvodimo vina u kojima sortnost odražava bogatstvo vinograda, smještenih na nizu specifičnih mikrolokacija”, istaknuo je

36 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

Nikolin brat Albert ponosan je i na ostala vina iz obiteljske vinarije, a posebice na Teran za koji kaže kako je ta sorta općenito “najveći ponos u Istri”. “Decanterova medalja koju je dobilo naše vino Teran iz 2013. nije slučajnost nego potvrda dugogodišnjeg rada i truda. Već 10 godina na teranu imamo zelenu rezidbu što znači da 15. srpnja odbacujemo višak grozdova kako bi preostalo grožđe bilo ujednačene veličine i kvalitete”, rekao je Albert Benvenuti. Dodao je kako se na taj način po trsu prosječno dobiva oko jedan

U vinogradima obitelji Benvenuti uzgajaju se tri autohtone sorte vinove loze malvazija istarska, teran i muškat kilogram grožđa. Benvenuti je naglasio kako je samo zdrava loza ključ uspjeha i kvalitete vina. Benvenutijev teran prije punjenja u butelje dozrijeva 24 mjeseca u hrastovim bačvama nakon maceracije od 20 dana. Maceracija je tehnološki postupak koji se uglavnom provodi u proizvodnji crvenog vina, a prilikom čega se prirodnim putem izdvajaju ekstrakti iz plodova koji prelaze u vino. (S.P.)

POGLED IZNUTRA

Ustrajnošću do zacrtanog cilja IGOR PURETA

predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Što više zadovoljstva uspijete povezati s ostvarenjem svog cilja, lakše će vam biti napraviti sve što je putem potrebno, bilo to ugodno ili neugodno

mati cilj u životu velika je prednost, a znati da se on sastoji od puno manjih ciljeva pomaže u svakodnevnom putovanju prema njegovom ostvarenju. No svi smo se suočili i s ciljevima koje smo si zacrtali, ali ih nismo sproveli. Zašto neke stvari uspijemo istjerati do kraja, a kod nekih pokleknemo i predamo se? Kod postavljanja ciljeva važno je da budu specifični. Što su apstraktniji, to nam je teže ostati motiviranima. Primjerice, “moram više vježbati” vrlo je neodređeno. Ostavlja nam prostora za kasnija tumačenja cilja koja nam služe kao opravdanja zašto taj cilj nije ostvaren. Ali ako cilj postavimo u formi: “vježbat ću tri puta tjedno”, tada ga možemo lakše predočiti te preuzeti odgovornost za njega. Isto tako, pogrešno je reći: “želim bolji posao”. Slika posla koji želimo trebala bi nam biti puno jasnija. Kakav će taj posao točno biti? Na koji će način biti bolji od postojećeg? Osjetite i zadovoljstvo koje ćete doživjeti kada ostvarite svoje ciljeve. Zamišljajte kako ćete se osjećati kada uspijete. Kako će to izgledati, radost koju ćete tada osjećati, kako ćete to proslaviti? Što više zadovoljstva uspijete povezati s ostvarenjem svog cilja, lakše će vam biti napraviti sve što je putem potrebno, bilo to ugodno ili neugodno. Možda nam se takve sitnice čine pretjerivanjem, no sitnice su te koje čine razliku pa je važno da ih budemo svjesni! Te sitnice vam “pomažu” da odgovornost za postavljeni cilj prebacite na nekog drugog, najbolje na menadžment ili vama najbliže osobe. Pa onda ne možete dobiti povišicu jer vas menadžer ne voli ili odustajete od vlastitog školovanja jer ste se posvetili brizi za stare roditelje ili je edukacija djece važnija od vaše. Ovakvih primjera ima puno, a siguran sam da i vi imate svoje - pa slobodno nadopunite! Život se čini lakši kada za ostvarenje ciljeva odgovarate nekom drugome. Kada znate da netko računa na vas, bilo menadžment ili partner, veća je vjerojatnost da ćete biti angažiraniji i više se truditi. I javno objavljivanje svojih ciljeva, prijateljima ili putem bloga, može biti poticaj koji će

vas tjerati prema ostvarenju cilja. Osjećat ćete se odgovorni prema drugima, pa ponavljam pitanje: gdje ste tu vi? Vremenski okvir je vrlo bitan za ostvarenje ciljeva. Možete li se sjetiti što ste radili prije godinu dana? Ili prije šest mjeseci? Što je duži vaš vremenski okvir, to više vremena ostavljate za zabušavanje. Koliko puta ste si zadali cilj dovoljno daleko u budućnosti da ga možete ispuniti tri puta, a ne jednom, da biste se zatim našli u situaciji da na ostvarenju cilja počnete raditi tjedan dana prije krajnjeg roka. Mnogi su studenti pali na ovom zadatku i upropastili si mogućnost školovanja, a i u svakodnevnom životu ima mnogo takvih

prioritet. Redovit fokus na cilj daje vam veće šanse da ga ostvarite nego primjenjujući puno energije povremeno. Time ćete uštedjeti energiju i imati je dovoljno za neke druge ciljeve. Budimo realni, svi mi imamo hrpu obveza svakoga dana. Pronaći vrijeme i energiju za nešto čiji ćemo rezultat vidjeti tek kasnije, nije lako. Ima dana kad nam sve ide lako, ali ako ostavimo rad na svojim ciljevima samo za te dane, velika je vjerojatnost da ćemo cilj zanemariti. Ako svakog dana posvetite barem malo vremena radeći na ostvarenju ciljeva, bit će vam lakše održati fokus na njima. U školi učenici znaju da, ako nisu radili redovno, prije ispita moraju itekako zapeti jer u protivnom slijedi loša, možda i negativna, ocjena. I to im je veliki poticaj da dobro zagriju stolac. I vi probajte što jasnije i detaljnije predočiti kako ćete se osjećati ako ne ostvarite svoj cilj. Što u tom slučaju nećete imati? Što nećete moći raditi? Pritom pazite da ovu negativnu motivaciju iskoristite kako bi vas potaknula na pozitivnu akciju. Zapamtite da negativan rezultat nije neizbježan – jer vi znate da svoj cilj možete ostvariti!

Svaki korak prema ostvarenju vaših životnih ciljeva je dovoljno velik da ga treba proslaviti. To je važna poruka primjera. Ako je za cilj potrebno više vremena, osmislite manje ciljeve koji će vas dovesti do njega te za njih postavite kraće i vremenski bliže rokove. Ostvarenje svakog tog međucilja dodatno će vas ohrabriti i motivirati. Kada je vaš cilj mjerljiv, možete pratiti napredak, a napredak će vam pružiti zadovoljstvo i poticaj. Na ostvarenju cilja važno je raditi redovito, svakog ili skoro svakog dana. Svakodnevna rutina učvrstit će vaše navike. Ono što radimo svakoga dana u našoj je svijesti bitnije od onoga što radimo povremeno. Time svojim ciljevima dajete

I konačno, slavite male uspjehe. Na kraju svake faze (jer put prema cilju ste podijelili na kraće, mjerljive faze!) nagradite se nečime. Uživajte u osjećaju koji vas ispunjava nakon što ste ostvarili cilj, ma kako malen on bio. Svaki korak prema ostvarenju vaših životnih ciljeva je dovoljno velik da ga treba proslaviti. To je važna poruka i zato je svaki put ponovite nakon ostvarenog cilja. Na taj način ćete i sebi i drugima dati do znanja što vam je važno i kako ćete ubuduće postupati, a time ćete i sebe i njih usmjeriti na ostvarenje ciljeva!

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAm Park prirode Papuk

Od sada i višednevni boravak u prirodi Park prirode Papuk godišnje privuče oko 150.000 do 200.000 posjetitelja, a svi su oni, zbog nedostatka smještajnih kapaciteta, u Parku boravili samo jedan dan, ističe Igor Kreitmeyer piše Goran Gazdek

U 2,8 mil kn

uloženo u kamp-odmorište Duboka

1,2 mil kn

uloženo u energetsku rekonstrukciju zgrade Parka prirode Papuk

90 mil kn

vrijedan projekt Geopriča UNESCO Geoparka

Parku prirode Papuk otvoreno je kamp-odmorište Duboka kapaciteta 96 gostiju, vrijedno 2,8 milijuna kuna. Riječ je o investiciji Ministarstva zaštite okoliša i energetike financiranoj kroz Projekt PARCS, sredstvima darovnice Globalnog fonda za okoliš u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj. Kamp-odmorište smješteno je u Velikoj, na južnim obroncima tog parka prirode, a prostire se na 8000 četvornih metara. Ima 32 smještajne jedinice od kojih je 11 opremljeno električnim i vodovodnim priključcima za kamper-vozila. “Park prirode Papuk godišnje privuče oko 150.000 do 200.000 posjetitelja, a svi su oni zbog nedostatka smještajnih kapaciteta u Parku boravili samo jedan dan. Zato u ovaj, ali i sve ostale parkove, ulažemo više nego ikad prije kako bismo posjetiteljima približili zaštićena područja te ih informirali o prirodnim vrijednostima i važnosti zdravih ekosustava za čovjeka, a parkovima pomogli podići razinu kvalitete upravljanja posjetiteljima i zaštićenim područjem u cjelini”, kazao je Igor

38 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

Kreitmeyer, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike.

Ekološki pristup

Posebna pažnja pri izgradnji bila je usmjerena na ekološki pristup korištenja energije i sprečavanja zagađenja pa su u kamp instalirani solarni paneli za toplu vodu, biološki pročistač otpadnih voda te reciklažno dvorište za odvojeno prikupljanje otpada. Umjesto asfalta za podlogu u kampu korišteni su kameni agregat i vezivno sredstvo bazirano na prirodnim smolama. “Trudili smo se zadovoljiti visoke ekološke standarde i prilagoditi prostor osobama s invaliditetom, uključujući i sanitarne čvorove. Prošle smo godine dovršili i energetsku rekonstrukciju zgrade Parka prirode Papuk u Velikoj, s ciljem postizanja zgrade gotovo nulte potrošnje energije. Ta je investicija iznosila 1,2 milijuna kuna, a da je uspješna pokazuje i certificiranje zgrade u energetski razred B. Vjerujem da će ove investicije pridonijeti unapređenju doživljaja posjetitelja Parka”, rekla je Valentina Futač, voditeljica Projekta PARCS.

Mjesto za obiteljski odmor

Ravnatelj Javne ustanove Park prirode Papuk Alen Jurenac ističe da je glavni cilj izgradnje kamp-odmorišta bio osigurati infrastrukturu koja bi služila za edukaciju lokalnog stanovništva te za održavanje višednevnih škola u prirodi. “Park do sada nije imao smještajne kapacitete pa će kamp sigurno privući i osobe željne višednevnog boravka u ovom dijelu Hrvatske”, uvjeren je on. U Parku prirode Papuk uskoro počinje i realizacija projekta Geopriča UNESCO Geoparka vrijednog 90 milijuna kuna u okviru kojeg će biti izgrađen multimedijalni Geo-info centar za posjetitelje u Voćinu, adrenalinski park i dječje igralište pored kampa Duboka, centar za posjetitelje Kuća Panonskog mora u Velikoj i šest vidikovaca na različitim lokacijama koji će biti opremljeni namještajem za odmor i opremom za razgledanje te info-pločama.

Produljenje turističke sezone

Geo-info centar u Voćinu bit će mjesto gdje će posjetiteljima na inovativan i interaktivan način pomoću multimedije i raznih postava biti predstavljena prirodna i kulturna baština Parka prirode Papuk na površini od 800 četvornih metara. Otvorenje se očekuje u siječnju 2020. godine. U Centru za posjetitelje Velika, budućoj Kući Panonskog mora adaptirat će se dvije dvorane u prizemlju. U njima će biti predstavljena geološka povijest Papuka: uz korištenje multimedijalne tehnologije prezentirat će se Panonsko more koje se na ovom području rasprostiralo prije 16 milijuna godina. “No-

Cilj izgradnje kampodmorišta bio osigurati infrastrukturu za edukaciju lokalnog stanovništva te održavanje škola u prirodi vom infrastrukturom produžit će se turistička sezona na jesenske i proljetne mjesece u cijeloj Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji, jer će Geo-info centar i Kuća Panonskog mora sadržavati atrakcije u unutrašnjem prostoru koje će prezentirati prirodne ljepote Papuka na inovativan način neovisno o godišnjem dobu”, kaže Jurenac. U 2019. godini bit će dovršena rekonstrukcija ceste Slatinski Drenovac-Jankovac, sve do granice s Požeškoslavonskom županijom, što će omogućiti kvalitetnije povezivanje postojećih i novih sadržaja i atrakcija za posjetitelje na cijelom zaštićenom području u objema županijama.

Valamar u lancu Kinderhotela

Hotel Valamar Girandella Maro Resort kategorije pet zvjezdica, iz sastava turističke kompanije Valamar Riviera, ušao je u lanac Kinderhotela, specijaliziranih za obiteljski odmor s djecom.

Taj će hotel od sljedeće godine, kada se planira njegovo otvorenje, poslovati pod austrijskim brendom Kinderhotels. U Hrvatskoj će to biti treći hotel takve vrste, dok se pod brendom Kinderhotels u Europi trenutačno nalazi 50 takvih premium obiteljskih hotela visoke kvalitete. Do brendiranja tog Valamarovog hotela došlo je suradnjom Valamar Riviere i marketinškog udruženja Kinderhotels Europa, koje okuplja hotele pod brendom Kinderhotels. (S.P.)

TZ Istarske županije

Ne povećavati boravišnu pristojbu Članovi Turističkog vijeća Turističke zajednice Istarske županije na prošli su tjedan raspravljali o novoj uredbi o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. godinu, kojom se planira njeno povećanje. Na sjednici Turističkog vijeća rečeno je kako se tom uredbom, među ostalim, u glavnoj turističkoj sezoni predlaže povećanje boravišne pristojbe za jednu kunu u razredu A i B, a od 0,5 kuna za razdoblje pred i posezone te ostale razrede. Članovi Turističkog vijeća TZ-a ocijenili su uredbu ishitrenom i nedovoljno argumentiranom jer, tvrde, nije bilo prethodnih konzultacija s turističkim gospodarstvom. “To je posebice važno s obzirom na to da turizam i ugostiteljstvo čine ključnu gospodarsku djelatnost Istre,

kao i ostale povezane djelatnosti. Osim toga, te su djelatnosti među rijetkim rastućim djelatnostima u Hrvatskoj koje pokreću nove investicije, a Istarska županija je predvodnik povećanog ulaganja u turizam”, rekao je Valter Flego, predsjednik Turističkog vijeća TZ-a Istarske županije. Dodao je kako Turističko vijeće nije suglasno s predloženim povećanjem boravišne pristojbe, a svoje očitovanje će uputiti nadležnim institucijama te proslijediti u sustav javnog savjetovanja otvorenog pri Ministarstvu turizma. (S.P.)

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Investicije, razvoj i transformacija

Infrastruktura nužna za gigabitno društvo Projekt implementacije najvećih dostupnih brzina u mobilnoj mreži u Hrvatskoj Vipnet je započeo u rujnu 2016., a početkom svibnja ona je dovršena u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Zadru piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr 100 kilometara od bazne stanice. U mreži imamo i implementirane algoritme umjetne inteligencije koji mijenjaju parametre na baznoj stanici gotovo 100 puta u jednom danu. Naime, nakon više godina testiranja shvatili smo da računala to rade bolje od ljudi”, objasnio je dodajući kako specifična strategija u razvoju LTE-a Vipnetu donosi komparativnu prednost na tržištu.

Priobalje i otoci

4 mil GB

prometa bit će prenesena u Vip mreži u prosincu 2017.

6,6 mil GB

podatkovnog prometa bit će preneseno kroz Vip mrežu tijekom turističke sezone

ipnet, koji obilježava 18 godina poslovanja u Hrvatskoj, jedini je operator koji na svim lokacijama koristi LTE (Long Term Evolution) tehnologiju na frekvenciji 800 megaherca (MHz), nudi najkvalitetnije pokrivanje unutarnjih prostora u gradovima kao i pokrivanje udaljenih lokacija u ruralnim krajevima. Investicije u razvoj mrežne infrastrukture nužne su kako bi se zadovoljile sve korisničke potrebe i eksponencijalni rast upotrebe podatkovnog prometa. Tako će u prosincu 2017. u Vip mreži biti prenesena četiri milijuna gigabajta podatkovnog prometa što je 150 posto više nego u istome mjesecu lani. Najveća razlika u korisničkom iskustvu je, smatraju u Vipnetu, u tome ima li korisnik LTE ili ne. Stoga, kada se krenulo u razvoj LTE-a, ideja Vipneta bila je dovesti ga do svakog korisnika. Tomislav Makar, glavni direktor za tehniku Vipneta, istaknuo je kako se vrlo rano krenulo sa strategijom implementacije frekvencija od 800 megaherca jer one omogućavaju penetraciju u zatvorene prostore. “Postoji čitav niz vrlo pametnih funkcionalnosti i naprednih tehnologija kojima danas omogućavamo pokrivanje korisnika na udaljenostima od gotovo

40 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

Projekt implementacije najvećih dostupnih brzina u mobilnoj mreži u Hrvatskoj započet je u rujnu 2016., a početkom svibnja dovršena je implementacija u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Zadru. “U pet najvećih hrvatskih gradova imamo brzine od 300 megabita u sekundi, pa možemo reći da tamo prvi put primjenjujemo 5G tehnologije”, naglasio je Makar. Osim za interijere, LTE 800 pokrivenost na svim lokacijama je preduvjet i za kvalitetno pokrivanje na udaljenim lokacijama poput priobalja i otoka. “Takvim pametnim korištenjem dostupnog spektra osiguravamo visoku kvalitetu usluge u turističkoj sezoni koju karakteriziraju vršna opterećenja u mreži te rekordne brojke prijenosa podataka”, kazao je on. Valja naglasiti kako će tijekom turističke sezone u priobalju kroz Vip mrežu biti preneseno 6,6 milijuna gigabajta podatkovnog prometa, što je 4,5 puta više nego izvan sezone. Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, pojasnio je da su započeli s digitalnom transformacijom kako bi se svi zaposlenici tvrtke upoznali i koristili nove vještine, znanja, trendove u industriji... S obzirom na to da je Facebook izdao inačicu za tvrtke pod nazivom Workplace, odlučeno je da će se ta mreža implementirati unutar Telekom Austrije Grupe, čiji je dio i Vipnet. “Ona je postala naša središnja platforma kroz koju komuniciramo sve vrste informacija prema zaposlenicima, dijelimo znanja i stvaramo nove kompetencije kod zaposlenika”, zaključio je Skender.

SAP Forum Zagreb 2017

Inovacija – snaga promjene

onferencija SAP Forum Zagreb 2017, tradicionalno okupljanje vodećih ICT i poslovnih stručnjaka, održana je prošli tjedan u Zagrebu. Ovogodišnji događaj, koji organizira tvrtka SAP, privukao je više od 600 domaćih i inozemnih stručnjaka koji su sudjelovanjem na predavanjima, okruglom stolu i raspravama predstavili važnosti digitalizacije i inovacije u suvremenom poslovanju te pružili uvid u načine kako digitalna ekonomija utječe na gospodarstvo. Okupljeni su također imali priliku saznati više o implementiranim projektima tvrtke SAP. Sonja Popović, direktorica SAP-a za Hrvatsku, istaknula je važnost inovacije kao pokretačke snage koja vodi tvrtke u digitalnom gospodarstvu. “Prošlo je vrijeme uniformiranog softvera. Danas je potrebno stalno inovirati, a te inovacije moraju se odmah realizirati u stvarnom svijetu. Današnji softver

je jedinstven, inteligentan, brz i oblikovan tako da ostvaruje najbolji mogući doživljaj kod korisnika”, naglasila je. Stefan Hoechbauer, predsjednik regije MEE tvrtke SAP SE, započeo je seriju predavanja izlaganjem o trendovima i uspješnim primjerima kompanija koje su se digitalno transformirale. Jednaku pažnju sudionika privuklo je i predavanje Garya Whitehilla, futurista 21. stoljeća, koji vjeruje kako nestabilna vremena stvaraju nevjerojatne prilike. Whitehill je govorio o liderstvu u 21. stoljeću koje zahtijeva nove načine razmišljanja, djelovanja i življenja. U sklopu Foruma održana je i 16. dodjela nagrada SAP ICT Journalist Prize Božo Težak. Nagradu za najbolji novinarski rad primio je Dragan Petric, u čije ruke je otišla i nagrada za najbolji urednički uradak. A nagradu Hrvatskog novinarskog društva za ICT novinara godine dobila je Jasmina Kolić. (B.O.)

Sonja Popović, SAP Hrvatska

Europska komisija

Potpora programu širokopojasnog pristupa

Europska komisija utvrdila je da je plan Hrvatske za širokopojasnu mrežu nove generacije (NGN) u vrijednosti 101,4 milijuna eura u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama. Cilj je tog

programa pružiti brzi internetski pristup ondje gdje trenutačno nije dostupan, osobito u ruralnim područjima. “Program širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj omogućit će brži internet privatnim i poslovnim korisnicima koji ga trenutačno nemaju. To će Hrvatskoj pomoći da uspostavi infrastrukturu potrebnu za informatičko društvo i pridonese stvaranju jedinstvenog digitalnog tržišta u EU”, izjavila je povjerenica EK za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager. Sadašnje tržište širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj karakteriziraju visoke cijene i mali broj korisnika u odnosu na prosjek EU-a. Posredničke mreže, kao što je NGN u Hrvatskoj, čine okosnicu internetskih mreža i mogu se smatrati

informacijskim autocestama. Mreže pristupa sljedeće generacije (NGA), koje se više mogu smatrati lokalnim cestama, spajaju se u NGN. Program će završiti 31. prosinca 2023. godine, priopćila je Komisija. Nova infrastruktura većim će se dijelom financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj te dijelom iz nacionalnih fondova, a mreža će ostati u javnom vlasništvu. Upravljanje programom povjereno je javnom poduzeću Odašiljači i veze (OiV) koje će svim zainteresiranim operatorima ponuditi dugoročne ugovore o zakupu infrastrukture. Ti će operatori potom moći ponuditi usluge povezivanja lokalnim pružateljima pristupa koji pružaju usluge krajnjim korisnicima. (B.O.)

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO Freewa

Besplatna pitka voda Osnova projekta je web i mobilna aplikacija koja pomaže korisnicima u označavanju, tj. mapiranju prirodnih izvora i javnih česmi s pitkom vodom, kaže Goran Ladišić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

30. lipnja

traje crowdfunding kampanja

vake minute, prema podacima Svjetske organizacije za zaštitu prirode (World Wide Fund For Nature – WWF), 15.000 plastičnih boca odlaže se u okoliš u svijetu. Onečišćenje plastičnim bocama ima snažan negativan utjecaj na ljude, životinje i okoliš. Jedno od rješenja jest i pristup 3 R - reduce, reuse, recycle, tj. smanji, ponovno koristi i recikliraj. Goran Ladišić, izvršni direktor projekta Free Water (Freewa) te jedan od četiri osnivača, kaže nam kako taj start-up, uz promica-

tj. mapiranju prirodnih izvora i javnih česmi s pitkom vodom. Također, Freewa pomaže korisnicima da prate onečišćenja tih besplatnih izvora vode te da sudjeluju u različitim inicijativama vezanim uz zaštitu voda, kako onim lokalnim tako i globalnim”, objašnjava nam. Staklena ekološka boca Freewa, nastavlja on, uklanja potrebu za kupnjom i konzumacijom vode iz plastičnih boca. “Njena prateća torbica načinjena je od reciklirane pet ambalaže, jednako kao i svi ostali eko suveniri s logom Freewa. Isto tako, boca može biti idealan poslovni poklon za društveno odgovorne tvrtke koje kupnjom tog proizvoda pomažu razvoju našeg projekta”, kaže on dodajući kako će se boce, torbice i suveniri u potpunosti proizvoditi lokalno. “Tako potičemo lokalno gospodarstvo i održivu ekološku proizvodnju. Zato su naši partneri za proizvodnju renomirani hrvatski proizvođači poput tvrtki Vetropack Hum na Sutli, Termist Samobor, Lloyds Labin, Roosvai Duga Resa i Prolix Zagreb”, naglašava.

nje korištenja i zaštite dostupnosti pitke vode kroz eko proizvode i usluge, implementira 3 R pristup na inovativan način. “Želimo inspirirati ljude na zdrav život i kretanje, a naš cilj je besplatna pitka voda dostupna svima. Osnova projekta je naša web i mobilna aplikacija koja pomaže korisnicima u označavanju,

Aplikacija kao društvena mreža

35.000$ želi se prikupiti tom kampanjom

za proizvodnju

10.000 boca

i završetak aplikacije potreban taj iznos

Ideja o pokretanju posla sinula mu je nakon jednog od brojnih putovanja. “Prije nekoliko godina tijekom putovanja uvidio sam jedan apsurd. Turisti kao i lokalno stanovništvo uživaju u pronalaženju i konzumaciji pitke vode na prirodnim izvorima i javnim česmama,

znakovi hrvatske kvalitete Aquaviva – voda za piće u bocama 18,9 l Aquaviva voda je savršeno izbalansirana optimalnom količinom minerala – soli kalcija i magnezija te oligoelemenata. Po strukturi je izuzetno meka, lagana i kristalno čista. U procesu proizvodnje koristimo se najmodernijom tehnologijom – reverznom osmozom, jedini u Hrvatskoj. Takvim načinom proizvodnje dobiva se tehnički “najispravnija” voda za piće s minimalnom količinom kamenca čime se smanjuje potreba za čestom sanitacijom aparata za vodu. Živa voda d. o. o.

Živa voda d. o. o. tvrtka je specijalizirana za proizvodnju vode u galonima s odgovarajućim aparatima za vodu modernog dizajna. Sedmogodišnje iskustvo, kontinuirano ulaganje u kadrove i razvoj, predan, odgovoran te profesionalan poslovni pristup doveli su tvrtku do pozicije jednog od vodećih proizvođača vode. Uvedeni sustav HACCP osigurava stalni sustav kontrole sigurnosti vode te jamči kvalitetu proizvoda.

42 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

dostupna svima ulijevajući je u PET ambalažu. Razgovarajući s njima, primijetio sam veliko neznanje o zdravom i odgovornom načinu života. Potom sam o tome puno razgovarao s Mihaelom Ivanec koja je u tome prepoznala mogućnost pokretanja vlastitog biznisa sa socijalnim učinkom. Potom smo pozvali dizajnere Vedranu Vrabec i Marka Rašića da nam se pridruže i tako je nastala

Staklena ekološka boca Freewa uklanja potrebu za kupnjom vode iz plastičnih boca Freewa. Ubrzo nakon toga, uslijedila je testna aplikacija i prototip staklene boce”, prisjeća se Ladišić. Projekt Free Water logičan je nastavak ideje o razvoju aplikacije i nastojanja da se njome dođe do najbližeg izvora besplatne pitke vode. “Posebice je zanimljivo istaknuti kako je složenica na engleskom zvučala fantastično – Free što znači besplatno, uz Water, tj. vodu. Rezultat je Freewa. Odmah smo znali kako imamo upečatljivo ime projekta”, ističe. Premda je ideja za aplikaciju stara dvije godine, u intenzivan razvoj krenulo se nakon pobjede na dva natječaja: Startup Factory Zagreb i Pokreni nešto svoje. U drugoj fazi razvoja aplikacija će postati društvena mreža

za zajednicu strastvenih ljubitelja prirode i sve koje zanima ekologija i teme vezane za vodu. A nakon promocije na društvenim mrežama, projekt je započeo i crowdfunding kampanju na platformi Indiegogo. Kampanja je počela 29. svibnja i traje do 30. lipnja. “Prvi cilj je prikupiti 35.000 dolara. Taj iznos nam je potreban kako bismo proizveli 10.000 boca i završili razvoj naše aplikacije. Za pripremu i cjelokupnu kampanju zadužena je bečka agencija Startaparat čiji je suvlasnik hrvatska agencija Bruketa&Žinić”, kazao nam je Ladišić.

Gavrilovićeva salama Gavrilovićeva salama pripada skupini proizvoda vrhunske kvalitete. Tajna njene originalnosti krije se u stoljećima usavršavanoj proizvodnji, odabiru mesa i mikroklimatskim uvjetima u kojima nastaje. Proces zrenja uz karakteristično nastajanje plemenite plijesni traje oko 90 dana. Prirodna plijesan jamstvo je prirodne fermentacije koja salami daje specifičnu prepoznatljivost i jedinstvenu aromu. Gavrilović d.o.o.

Gavrilović d.o.o. u svojem se poslovanju oslanja na tradiciju prerade mesa dulju od 300 godina, koju je kroz stoljeća prenosilo osam naraštaja Gavrilovića. Davne 1690. prvi su se Gavrilovići nastanili u Petrinji napustivši ratne nemire u Bosni. Tu otvaraju mesarski obrt, koji 1821. godine prerasta u mesnu industriju i traje sve do danas. Ime Gavrilović preživjelo je sve epohe, ponajprije zahvaljujući kvaliteti proizvoda.

Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Končar

Najbolji regionalni biznis partner

a prošlotjednoj svečanosti u hotelu Crowne Plaza u Beogradu Darinku Bagi, predsjedniku Uprave Končara uručena je nagrada Regionalni biznis partner 2017. U želji da se da priznanje tvrtkama i organizacijama koje su u svom poslovanju pokazale izvrsnost, etičnost i odgovornost u svim poslovnim aktivnostima, prije 23 godine tvrtka Mass Media International iz Beograda ustanovila je ovu nagradu – koja se svake godine dodjeljuje jednoj tvrtki iz zemalja regije. U objašnjenju nagrade navodi se da su dobitnici koje biraju poslovni partneri “najbolje kompanije i institucije koje su u svom poslovanju postigle zavidnu razinu, prihvaćajući i primjenjujući osnovni

moto: U biznisu, kao i u životu, najvažniji je partner”. “Tijekom godina proizvodi Končara izvezeni su u više od 100 zemalja na svim kontinentima, a najveći dio u Europu. Kad je riječ o Republici Srbiji, važno je podsjetiti da veliki dio elektroenergetske opreme, instalirane u energetskim pa i

mnogim industrijskim objektima, potječe iz Končara. Između ostalog, isporučili smo generatore, transformatore i drugu opremu za hidroelektrane i transformatorske stanice, kao i isporučili gotove i modernizirane lokomotive”, rekao je Bago, dodajući kako je Končar u zadnjih 10 godina u Srbiju isporučio proizvoda u vrijednosti 65 milijuna eura, najviše mjerne i distributivne transformatore, elektromotore i kućanske aparate. S druge strane, Končar iz Srbije uvozi sirovine i komponente za potrebe proizvodnje opreme za hrvatsko tržište i cijeli svijet. “Zbog duge prisutnosti na tržištu, logično je da smo zainteresirani za nastavak i širenje aktivnosti na tržištu Srbije. Nadamo se da će se ta suradnja proširiti na izgradnju, revitalizaciju i modernizaciju hidroelektrana i trafostanica kao i vlakova, lokomotiva i tramvaja. Ova nagrada nam je još jedan pokazatelj da i tvrtke iz Srbije u Končaru vide izvrsnog poslovnog partnera”, zaključio je. (V.A.)

Član Uprave – glavni direktor “Vinoplod-Vinarija” d.d. Šibenik dipl.oecc. Damir Lasan, donio je, dana 02.svibnja 2017. godine Odluku temeljem koje objavljuje

JAVNI POZIV

ZA PODNOŠENJE NEOBVEZUJUĆIH PONUDA ZA KUPNJU GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA 1. Raspisuje se javni poziv za prikupljanje neobvezujućih ponuda za kupnju građevinskog zemljišta označenog kao čest.br. 3475/1 k.o. Šibenik u naravi vinarija i dvor te skladište i poslužno zemljište. sve na adresi Ulica Velimira Škorpika br.2, 22000 Šibenik.

2. Navedeno građevinsko zemljište je površine 22.060 metara četvornih i u potpunosti je infrastrukturno opremljeno. 3. Početna cijena jest 445 EUR po metru četvornom ili 9.816.700,00 EUR. 4. Postupak prodaje provest će se u dvije faze: a) Prikupljanjem neobvezujućih ponuda Zainteresirane za kupnju predmetne nekretnine molimo dostaviti neobvezujuće ponude.Pravo podnošenja ponuda imaju sve fizičke i pravne osobe koje ispunjavaju zakonom utvrđene uvjete za stjecanje prava vlasništva na području Republike Hrvatske. Ponuda se dostavlja od 08. svibnja do 25. srpnja 2017. godine na adresu „Vinoplod-Vinarija“d.d. Šibenik, Velimira Škorpika 2, 22000 Šibenik s naznakom „neobvezujuća ponuda“.Pitanja vezana uz osnovne informacije o nekretnini mogu se uputiti na mail: info@vinoplod-vinarija.hr najkasnije do 18. srpnja 2017.godine, a odgovori će biti otposlani u roku od jednog dana od dana zaprimanja pitanja. Član Uprave – glavni direktor ne mora odabrati niti jednu od podnesenih neobvezujućih ponuda ukoliko procijeni da one nisu u interesu „Vinoplod-Vinarije“d.d. Šibenik.

44 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

Neobvezujuća ponuda mora sadržavati: - Ime i prezime, odnosno naziv, OIB te dokaz o prebivalištu odnosno sjedištu ponuditelja - Dokaz o ispunjavanju zakonom propisanih uvjeta za stjecanje prava vlasništva( za strane osobe) - Ponudu za kupnju navedene nekretnine s iznosom kupovnine - Dokaze o financijskim i gospodarskim sposobnostima ponuditelja: BON 1, BON 2, BON PLUS, ne starije od sedam dana Samo kompletne i u roku dostavljene neobvezujuće ponude, ako je prethodno opisano biti će predmet razmatranja.

b) Obvezujuće ponude Po završetku prikupljanja neobvezujućih ponuda, ukoliko Član Uprave – glavni direktor odabere neke od neobvezujućih ponuda za kupnju, biti će upućeni pozivi za izradu obvezujuće ponude s podacima i uputama o postupku i načinu, te datumu dostave obvezujuće ponude. “Vinoplod-Vinarija” d.d. Šibenik ovaj javni poziv za podnošenje neobvezujućih ponuda oglašava slijedom namjere preseljenja proizvodnog pogona na novu lokaciju. Ukoliko dođe do sklapanja ugovora o kupnji odnosno prodaji predmetne nekretnine kupac bi trebao od dana uplate kupovnine do dana ulaska u posjed predmetne nekretnine odobriti „VinoplodVinariji“d.d. poček u trajanju od 22 mjeseca koliko je od strane struke procijenjeno vrijeme potrebno za preseljenje proizvodnog pogona „Vinoplod-Vinarije“d.d. na novu lokaciju.

predstavljamo Panigale, Zagreb

Jednom ducatist, uvijek ducatist Ducati je jedna od možda tri motociklističke tvrtke koje imaju svoju vjernu publiku, kaže Tomislav Hršak, zaljubljenik u taj brend koji je svoju budućnost povezao s njime

otoristi su zaljubljenici u svoja vozila, no kada razgovarate s onima koji vole Ducati, najjači talijanski motociklistički brend, možete osjetiti i emocije. Dok oni koji voze “japance” često mijenjaju proizvođače, za “ducatiste” se kaže: tko jednom sjedne na ovaj motocikl, nikada ne mijenja taj brend. Jedan od takvih zaljubljenika u ovaj brend je svoju vezu s Ducatijem obilježio otvaranjem novog prodajnog salona u Zagrebu. Time su se uskladili s dizajnom svih prodajnih mjesta ovog brenda, obilježili su 15 godina zajed-

Dok su se nekada prodavale jurilice, sada se više traže touring motocikli, ističe Hršak ničkog rada, ali i reagirali na lagano oporavljanje tržišta. Ducati je jedna od možda tri motociklističke tvrtke koje imaju svoju vjernu publiku, kaže vlasnik Panigalea Tomislav Hršak. “Jednom ducatist, uvijek ducatist. To su ljudi kojima ovaj motocikl nije prvi, oni su dobrostojeći jer ovaj proizvod nije jeftin u usporedbi s drugima. A profil kupaca se također promijenio, pa je prosječni kupac sve stariji”, kaže Hršak.

Premium brendovi - otporniji na krizu

Na motociklima se ne može puno zaraditi, no u poslu s njima se može uživati. “Više od 30 godina sam radio u automobilskoj industriji. I nekako pred, rekao bih, smiraj svoje karijere odlučio sam od hobija napraviti posao. Zadnje dvije godine od usputnog posla odlučio sam se u potpunosti posvetiti Ducatiju, svoju budućnost vezati uz ovaj brend”, dodaje Hršak. Premium brendovi su otporniji na krizu, a Ducati svakako to jest. “Sigurno je da je to problem. Ljudi imaju sve manje vremena ali i novca. No i kod drugih premium brendova, ne samo motocikala ili

automobila nego i drugih proizvoda, premium brendovi su relativno otporni na krize. Kada je naše tržište bilo na vrhuncu, 2008. godine prodavali smo oko 50 motocikala. Kada je kriza bila na vrhuncu, prodaja motocikala u nas je pala za 70 do 80 posto, no nama je prodaja bila niža za tridesetak posto. Premium brendovi otporni su na krizu i njihova prodaja ne pada tako dramatično”, ističe Hršak. Sadašnja ponuda ovog proizvođača motocikala jedna je od najzanimljivijih na tržištu, a i budućnost bi mogla biti interesantna. “Gama koju danas ima Ducati bila je nezamisliva pred samo sedam ili osam godina. No tržište se promijenilo, interes kupaca je krenuo u drugom smjeru, pojavile su se nove tržišne niše i ono što imamo sad je potpuno drugačije nego što je bilo prije samo nekoliko godina. Pravo je pitanje što budućnost donosi. Vjerujem da će biti zanimljivo, a ponuda će biti sigurno drugačija od onoga što imamo danas”, naglašava Hršak. Situacija se mijenja, manje se prodaju brze jurilice, sada se okreće prema touring motociklima. “Dok su se nekada prodavale jurilice, trkaći motocikli ili replike motocikala koje su se vozile na trkaćim stazama, sada se više traže touring motocikli. Normalno je da ljudi od pedesetak ili više godina imaju više interesa upravo za takve motocikle i putovanja. Stvorila se čitava kultura putovanja. To nisu ljudi koji ne mogu putovati automobilom ili avionom nego ljudi koji žele na dobrim motorima napraviti ture Europom i svijetom”, zaključuje Hršak. (K.S.)

Ducatisti su ljudi kojima ovaj motocikl nije prvi, oni su dobrostojeći jer ovaj proizvod nije jeftin u usporedbi s drugima. A prosječni kupac je sve stariji. Tomislav Hršak, vlasnik Panigalea

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 45

AKTUALNO KONTINENTALNI TURIZAM U HRVATSKOJ

Potencijali ogromni slabašni Od ukupnog broja turističkih noćenja u Hrvatskoj, na kontinentu se ostvari tek 4,5 posto, od čega samo Zagreb ostvaruje 2,5 posto udjela piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

11 mil

turističkih noćenja, lani ostvareno u Sloveniji

od toga

8 mil

ostvareno u nemorskom turizmu

4,5 mil

noćenja ostvareno lani u kontinentalnoj Hrvatskoj

d prošlogodišnjih 11 milijuna turističkih noćenja, “mala” Slovenija je čak osam milijuna ostvarila u nemorskom turizmu u što spada gradski, gorski i termalni turizam. Susjedna joj Austrija ostvarila je pak 135 milijuna noćenja i to bez ikakvog mora. Istovremeno, od ukupnog broja turističkih noćenja u Hrvatskoj se na kontinentu ostvari tek 4,5 posto, od čega samo Zagreb ostvaruje 2,5 posto udjela – čulo se na konferenciji Suvremeni trendovi u kontinentalnom turizmu, održanoj u okviru Dana Slovenije u Slavoniji. Ili, konkretno, od ukupnih 78,5 milijuna prošlogodišnjih turističkih noćenja, 74 je ostvareno na Jadranu, a tek 4,5 milijuna u svim ostalim hrvatskim kontinentalnim županijama i Gradu Zagrebu.

Slovenska iskustva

Sudionici iz Slovenije predstavili su neke od uspješno ostvarenih turističkih projekata, a jedna od tema bila je i kako financirati takve projekte putem fondova EU-a. Pored ostalih, o tome je govorio i Peter Misja, predsjednik Turističkog saveza Slovenije, ujedno i načelnik Općine Podčetrtek. No nije nimalo slučajno to što je čelnik jedne od najmanjih slovenskih općina, smještene na krajnjem slovenskom istoku, tik uz granicu s Hrvatskom, izabran za prvog čovjeka slovenskog turizma. Naime, od ukupno zaposlenih na području Općine Podčetrtek, u turizmu radi između 35 i 40 posto ljudi. Sloveniju je prošle godine posjetilo oko 2,5 milijuna gostiju koji su ostvarili oko 11 milijuna noćenja. Pri tome je oko 40 posto ostvareno u kontinentalnom, odnosno termalnom turizmu. Naime, u Sloveniji poznaju četiri vrste turizma: morski, gorski, gradski i termalni turizam. Konkretnim brojkama rečeno, slovenski turizam je prošle godine ostvario nešto više od 2,5 milijardi eura, što znači da je samo termalni turizam Sloveniji donio oko milijardu eura. “Na području Općine Podčetrtek turizmom se bavimo točno 50 godina, ali ozbiljniji pristup se događa u posljednjih 25 godina, a

46 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

najviše u posljednjih petnaestak godina kada smo povukli znatna sredstva iz EU fondova. U odnosu na broj stanovnika, Općina Podčetrtek

Peter Misja, predsjednik Turističkog saveza Slovenije

je u tome uvjerljivo najbolja u Sloveniji iako u općinskoj upravi imamo zaposlene samo četiri osobe. Zahvaljujući tim sredstvima izgradili smo svu potrebnu infrastrukturu. Trenutačno u kompleksu Terme Olimia ulažemo dodatnih 11 milijuna eura u nove bazene i novi wellness, iako je dosadašnji najbolji u Sloveniji. Upravo smo otvorili i prvi glamping koji je odmah popunjen. Najbrojniji gosti su nam Talijani, potom Austrijanci, te Srbi i Hrvati”, objašnjava Misja za Privredni vjesnik.

Bez sinergije nema rezultata

Na pitanje što može savjetovati Slavoncima koji se žele baviti turizmom, Misja naglašava: “Prema našem iskustvu, najvažnije je da se svi povežu. Dakle, na jednoj strani lokalna zajednica i država, a na drugoj strani turistički radnici. Naime, puno toga treba napraviti, a to ne može samo jedna strana. Nužna je usklađenost svih tih čimbenika kako bi se došlo do željenog cilja. Tek sinergijskim djelovanjem može se doći do željenog rezultata”. Inače, ovu konferenciju zajednički su organizirali Veleposlanstvo Slovenije u Hrvatskoj i

- rezultati

IVANA KOLAR, STRUČNJAKinja za KONTINENTALNI TURIZAM

Slavonija mora biti jedna destinacija

rojekt Hrvatska 365 - mogućnosti cjelogodišnjeg turizma predstavila je stručna konzultantica Ivana Kolar, direktorica tvrtke Julius Rose i nekadašnja direktorica Termi Tuhelj.

Slovenski turizam je lani ostvario nešto više od 2,5 milijardi eura, od čega termalni turizam oko milijardu eura Hrvatska gospodarska komora-ŽK Osijek, a sudionike je pozdravila Snježana Brzica, pomoćnica ministra turizma. Ona je naglasila kako Osječko-baranjska županija, kao i čitava Slavonija i Baranja, ima potencijala za puno bolje rezultate u turizmu. Iako, prema njezinim riječima, iz godine u godinu raste broj noćenja, još uvijek su to podaci koji nisu zadovoljavajući. S obzirom na iskazanu potporu lokalne i državne vlasti, te zanimanje Slavonaca za bavljenje turizmom, zadovoljeni su osnovni preduvjeti prema receptu za uspješnost kakvu su ostvarili Slovenci u turizmu. Naravno, od iskazanih potpora do konkretnog rezultata – dug je put. U svakom slučaju, valjalo bi ga započeti odlučnijim koracima od dosadašnjih.

n Što učiniti da Hrvatska, a posebice Slavonija, zaista postane turistička destinacija svih 365 dana? - Prvenstveno bi trebalo probuditi poduzetničku inicijativu. Uvjerena sam kako Slavonija, kao i čitava kontinentalna Hrvatska ima zaista prekrasne resurse koji su, nažalost, većinom neiskorišteni. Imamo priliku napraviti jednu lijepu priču. Sve zemlje oko nas funkcioniraju 365 dana, pa zaista ne znam zašto to ne bi mogle Hrvatska i Slavonija.

je drugačije od onoga što imamo drugdje i napraviti jedan autentičan proizvod baziran na onome što Slavonija jest.

n Turistima više nije dovoljno samo sunce i more. Kako to može iskoristiti hrvatski kontinent, a napose Slavonija? - Današnji turist više ne traži iste hotele ili iste doživljaje. Traži se nešto novo, nove destinacije i novi sadržaji, želi se upoznati način na koji žive ljudi na tom području. Jednostavno rečeno, turisti žele osjetiti život na tom području, a Slavonija je idealna da upravo to pruži današnjem suvremenom turistu koji je u biti - ponovno putnik. (S.S.)

n Što treba napraviti? - Prije svega treba imati dobru viziju o tome što napraviti u Slavoniji i kakav turizam kreirati. Pri tome je važno shvatiti da je čitava Slavonija jedna destinacija. Sve što se događa mora imati neku poveznicu i zajedno graditi jednu destinaciju. Slavonija je prebogata potencijalima. Počevši od ruralnog i obiteljskog do avanturističkog turizma. Potrebno je iskoristiti toplice i rijeke kao i lovni turizam. Sve je to potrebno zapakirati tako da 12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 47

AKTUALNO Hrvatska gospodarska komora - ŽK Virovitica

Uz ulaganja potrebni su i zajednički projekti

U cilju jačanja turističke potražnje, a time i povećanja ukupnog prihoda i broja zaposlenih, potrebno je objedinjavanje turističke ponude Virovitičko-podravske županije kroz turističke aranžmane u koje će biti uključene i turističke destinacije susjednih županija piše Goran Gazdek

12.789 turista

lani posjetilo Virovitičko-podravsku županiju

30.840 noćenja

ostvareno lani u toj županiji

to je

0,08%

svekupnih boravaka turista i 0,04% ostvarenih noćenja u Hrvatskoj

rema podacima Hrvatske gopodarske komore-Županijske komore Virovitica iznesenim na sjednici Strukovne grupe turizma, na području Virovitičko-podravske županije lani je boravilo 12.789 turista koji su ostvarili 30.840 noćenja što je u odnosu na 2015. godinu povećanje od 13 posto u dolascima i 6,68 posto u noćenjima. Unatoč povećanju, to je tek 0,04 posto sveukupno ostvarenih noćenja i 0,08 posto sveukupnih boravaka turista u Hrvatskoj što je Virovitičko-podravsku županiju svrstalo na pretposljednje mjesto svih hrvatskih županija kada je turizam u pitanju.

Prepreke u realizaciji projekata

Pohvaljeni su napori da se novim ulaganjima i različitim sadržajem privuče što veći broj domaćih i stranih gostiju. Navedeni su primjeri Parka prirode Papuk u koji dnevno dolazi četiri do pet autobusa na jednodnevne izlete, Edukativnog centra u Noskovačkoj Dubravi, najsuvremenijeg i najopremljenijeg tematskog posjetiteljskog centra u Hrvatskoj za škole u prirodi koji je u listopadu od prošle godine dobio hostel sa 32 kreveta u četiri spavaonice, i posebno Orahovice zbog promišljenog ulaganja u turističku infrastrukturu koja je preduvjet za povećanje turističkog prometa. “Na tome sustavno radimo već desetak godina i zovu nas, ne bez razloga, perjanicom turizma Virovitičko-podravske županije. Treba proći još osam da zaokružimo ciklus po studiji koji smo dali napraviti, pa da postanemo i

48 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

Orahovica promišljeno ulaže u turističku infrastrukturu koja je preduvjet za povećanje turističkog prometa perjanica turizma cijele Slavonije. No nije lako provoditi zamišljene projekte jer se u realizaciji susrećemo s nizom prepreka”, rekao je predsjednik Turističke zajednice i gradonačelnik Orahovice Josip Nemec.

Izuzetnim je ocijenjen početak obnove objekata spomeničke baštine, posebice dvoraca u Virovitici i Suhopolju, koji će svojim sadržajima sigurno obogatiti županijsku turističku ponudu, a istaknuto je i obrazovanje kadrova u Visokoj školi za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici za potrebe turističke djelatnosti. Dva studijska programa preddiplomskog studija destinacijskog menadžmenta, te diplomskog studija ruralnog turizma, naglašeno je, pridonijet će osposobljavanju turističkih djelatnika, a time i povećanju kvalitete turističkih usluga. U cilju jačanja turističke potražnje, a time i povećanja ukupnog prihoda i broja zaposlenih, potrebno je objedinjavanje turističke ponude Virovitičko-podravske županije kroz turističke aranžmane u koje će biti uključene i turističke destinacije susjednih županija. “Nisu dovoljna samo ulaganja u turizam, ako nema dobre komunikacije sudionika i zajedničkih projekata na kojima ćemo raditi. Županija je jako mala da može samostalno djelovati, a komunikacija među turističkim zajednicama je prilično loša. Omeđeni smo u svojim gradovima i općinama, a turizam ne bi trebao poznavati administrativne granice”, objasnio je Nemec jedan od većih problema hrvatskog kontinentalnog turizma.

Zašto se bavite turizmom?

Posebno je istaknuto nezadovoljstvo politikom Ministarstva turizma prema kontinentalnom turizmu. U zadnjih pet godina u turistički sektor Virovitičko-podravske županije izravno su uloženi deseci milijuna kuna, najviše u infrastrukturu, a infrastruktura je naš najveći

i apsolutni nedostatak. U nacionalnim mogućim izvorima prihoda i proračunima novca za kontinentalni turizam je uvijek bilo jako malo, a za infrastrukturu gotovo ništa. “Kada su predstavnici prijavitelja jednog projekta s područja naše županije otišli u Ministarstvo obrazložiti projekt, jedna visokorangirana

Omeđeni smo u svojim gradovima i općinama, a turizam ne bi trebao poznavati administrativne granice, ističe Nemec predstavnica Ministarstva i članica Povjerenstva gotovo sarkastično im je rekla: ‘Nemojte se baviti turizmom, bavite se poljoprivredom’. Ona možda i zastupa tzv. dalmatinski lobi koji je neformalan i možda ne postoji, ali na neki način je najslikovitiji prikaz odnosa ukupne turističke politike prema razvoju turizma na kontinentu”, rekao je Josip Mikolčić iz Turističke zajednice Virovitičko-podravske županije. O potrebi umrežavanja, zajedničkog nastupa na tržištu i povezivanju plave i zelene linije govorila je i Ksenija Plantak iz Pustare Višnjica. “Ministarstvo turizma i sustav HTZa trebali bi sufinancirati takve programe. Bilo koja arapska zemlja nudi jeftiniji aranžman na moru ako idete i u unutrašnjost. Rezultat je da se više priča o Maroku i pustinji nego o Maroku i moru”, rekla je Ksenija Plantak. 12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 49

AKTUALNO U Rapcu otvoren Family Life Bellevue Resort i Valama

Završena najveća turističk investicija ove godine Valamar Riviera pripremila je i realizirala projekt u samo godinu i pol. U realizaciju projekta bilo je uključeno više od 130 građevinskih kompanija i dobavljača, većinom iz Hrvatske piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Rapcu su otvorena dva ljetovališta Valamar Riviere - Family Life Bellevue Resort kategorije četiri zvjezdice i Valamar Girandella Resort s četiri i pet zvjezdica, što je ujedno i najveća ovogodišnja investicija u hrvatskom turizmu. Ukupna vrijednost investicijskog ciklusa u Rabac iznosit će 562 milijuna kuna. “Ovaj projekt je najznačajniji dio ovogodišnjeg Valamarovog investicijskog ciklusa vrijednog 873 milijuna kuna te je potvrda naše dugoročne usmjerenosti kojom podižemo turističku ponudu na novu razinu te stvaramo temelje za održivi rast ovog važnog gospodarskog sektora. Uz Rabac, ove smo godine nastavili s ulaganjima u podizanje kvalitete i sadržaja kampova, pa je tako 98 milijuna kuna uloženo u Camping Resort Lanterna, a 68 milijuna kuna u kampove Zablaće i Ježevac na otoku Krku. U investicijskom ciklusu do 2020. godine planiramo ukupna ulaganja do dvije milijarde kuna u razvoj portfelja s ciljem daljnjeg podizanja kvalitete i usmjerenja na goste više platne moći. Danas je Valamar Riviera vodeće hrvatsko turističko poduzeće po kapacitetima i broju destinacija, prihodima i operativnoj zaradi, te

po broju gostiju i zaposlenika. Poslujemo u pet destinacija, upravljamo sa 56.000 kreveta ili 12 posto kategoriziranog smještaja u 30 hotela i ljetovališta te 15 kamping ljetovališta”, istaknuo je predsjednik Uprave Valamar Riviere Željko Kukurin. Rekonstrukcijom i izgradnjom dvaju novih ljetovališta Rabac dobiva 764 smještajne jedinice za više od 2700 gostiju, a u njima će biti zaposleno oko 630

djelatnika. Investicijski projekt uključivao je kompletnu rekonstrukciju tih ljetovališta, izgradnju 17 restorana i barova te 13 bazena. Izgrađen je i Maro club te više igrališta za djecu, dva zabavna centra, wellness, unutrašnji i vanjski fitness, bike centar... Ulaganje je obuhvatilo i uređenje plaža i šetnica, hortikulturno uređenje kompletne zone te uređenje velikih parkirnih površina.

Dan investitora Valamar Riviere

Valamar želi i može preuzeti odgovornost budućeg razvoja hrvatskog turizma Istovremeno s otvaranjem svojih najvećih investicija u 2017. godini, Valamar Riviera je održala i drugi Dan investitora na kojemu je predstavljeno Integrirano godišnje izvješće i društveno odgovorno poslovanje. Izvješće donosi korporativnu strategiju razvoja te integrirano predstavlja buduće ciljeve i dosadašnje rezultate financijskog, društveno odgovornog i održivog poslovanja. “Uvjeren sam da ćemo uz podršku investitora i ostalih dionika pojačati našu poziciju lidera u odmorišnom turizmu Hrvatske, ali i na Mediteranu. Poslovni model Valamar Riviere, koji se vodi idejom istodobnog upravljanja hotelijerstvom i turističkim destinacijama s ciljem razvoja lokalne ekonomije, vodeći brigu o održivosti poslovanja, ima dugoročno uspješnu budućnost. Valamar je na pravom putu te želi i može preuzeti odgovornost budućeg razvoja hrvatskog turizma”, poručio je investitorima Kukurin.

50 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

r Girandella Resort

Otvoren Port 9 resort

Strateška partnerstva

Valamar Riviera pripremila je i realizirala projekt u samo godinu i pol. U realizaciju projekta bilo je uključeno više od 130 građevinskih kompanija i dobavljača, većinom iz Hrvatske, a izgradnja je trajala sedam mjeseci. U razvoju projekta Valamar Riviera je ostvarila dva strateška partnerstva s turoperatorima TUI-jem i Rewe Grupom, koji će u iduće tri godine u Rabac dovesti više od 100.000 gostiju. Time će se značajno unaprijediti turistička promocija Istre, povećati broj aviogostiju i stvoriti preduvjeti za produljenje turističke sezone. “TUI planira da Family Life Bellevue Resort bude jedan od najboljih family resorta na Mediteranu. Ugovor za njega sklopljen je na tri godine po principu puno za prazno. Strateško partnerstvo s TUI-jem podrazumijeva oko 76.000 aviogostiju sa skandinavskog i britanskog tržišta u naredne tri godine”, kazao je Kukurin. Ukupni prihodi Valamar Riviere u prošloj godini iznosili su gotovo 1,58 milijardi kuna. “Imali smo značajan rast poslovanja i vrijednosti dionice. Jedan smo od većih investitora jer smo u proteklom razdoblju uložili 2,8 milijardi

Ukupna vrijednost Valmarovog investicijskog ciklusa u Rabac iznosit će 562 milijuna kuna kuna”, ocijenio je Kukurin koji nije htio govoriti o novim investicijama jer o njima nije raspravljao Nadzorni odbor. Napomenuo je i kako će negativni efekti porezne reforme za Valamar iznositi 17 milijuna kuna godišnje. Prema njegovim riječima, Valamar Riviera očekuje jako dobru turističku godinu. “Imamo porast sa svih tržišta i zadovoljni smo. Svugdje gdje smo investirali imamo izuzetne rezultate. Trendovi su dobri i što se tiče produženja turističke sezone. Pretprošle godine imali smo popunjenost 119 dana da bi lani ona bila 126 dana”, kazao je Kukurin dodajući kako su cijene u njihovim objektima povećane za 4,6 posto. “Cijene podižemo sukladno stopi inflacije. Naravno, ako nije značajno podignuta kvaliteta objekta koja opravdava višu cijenu zbog veće kvalitete”, rekao je Kukurin ističući kako su napravili i ozbiljan zaokret u upravljanju ljudskim potencijalima kako bi bili najpoželjniji poslodavac u turističkom sektoru.

Ulaganje od 75 milijuna kuna Obnovljen je kompleks turističkog naselja Bon Repos HTP Korčula

akon godina velikih teškoća u poslovanju, prezaduženosti i borbe s nelikvidnošću Hotelsko turističko poduzeće Korčula je prije tri godine prošlo predstečajnu nagodbu, prvu fazu restrukturiranja i ulaganja u podizanje kvalitete. Nakon predstečajne nagodbe prekretnica je bio ulazak u vlasničku strukturu tvrtke Dalmacija hoteli, koja je novcem Prosperus Fonda gospodarske suradnje postala strateški investitor u HTP-u Korčula. Investicijom od 75 milijuna kuna obnovljen je kompleks turističkog naselja Bon Repos HTP Korčula, koji od sada nosi ime Port 9 resort i obuhvaća 180 smještajnih jedinica na razini četiri zvjezdice. Sredstva su prikupljena u drugoj fazi dokapitalizacije koja je završila u kolovozu prošle godine. U prvom investicijskom ciklusu uloženo je više od 50 milijuna kuna. Nakon obnove

četiri zvjezdice dobili su hoteli Korčula i Liburna te Korkyra Gardens apartmani. Oko sedam milijuna kuna uloženo je, pak, u vanjske sadržaje i u kamp Kalac. Port 9 oblikovan je tako da kroz sve svoje sastavnice povezuje tisućljetnu tradiciju Korčule s modernim pristupom turizmu. Tako su i četiri obnovljena objekta dobili nova imena koja su direktno vezana uz naslijeđe korčulanske brodogradnje i kamenoklesarstva. Port 9 jedan je od najvećih ulagačkih projekata Prosperus FGS-a u turizmu, uz HTP Orebić i Adriatic kampove u Orebiću, Baškom Polju i Korčuli. Novi objekti u sezoni će zapošljavati više od 340 radnika, a njihovo otvaranje, uz dodatne nove sadržaje poput proljetnog festivala hrane i vina Korčulanske pjatance koji je ove godine održan prvi put - sigurno će pridonijeti produljenju sezone na Korčuli i razvoju cijele destinacije. (J.V.)

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA Konferencija Izazovi budućnosti

U fokusu nova regulativa EU-a Solventnost 2 donosi dosta novosti u smislu kvantitativnih izračuna, ali i informiranja javnosti. To se najviše odnosi na prodaju jer se mijenja način prezentiranja podataka onima koji kupuju police - primjerice, zdravstvenog osiguranja, ističe Ksenija Sanjković piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

onferencija u organizaciji Hrvatskog aktuarskog društva (HAD) pod nazivom Izazovi budućnosti pozabavila se aktualnim temama za branšu, poput nadolazeće promjene zakonodavne regulative te budućnosti osiguravateljskog tržišta u uvjetima intenzivnih promjena, kako regulative, tako i nepovoljnih ekonomskih trendova i razvoja tehnologije. “U fokusu je nova regulativa EU-a Solventnost 2, koja donosi dosta novosti u smislu kvantitativnih izračuna, ali i informiranja javnosti. To se najviše odnosi na prodaju jer se mijenja način prezentiranja podataka onima koji kupuju police - primjerice, zdravstvenog osiguranja. Tako će prodajna mreža morati proći edukaciju kako bi klijenti-

Na posao aktuara, uz EU direktive, znatno utječe i tehnologija koja ubrzava procese izračuna 52 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

ma mogli dati sve relevantne podatke za njihovu odluku, a novost su i obrasci prema kojima će klijenti moći usporediti ponude među konkurentima”, istaknula je predsjednica HAD-a Ksenija Sanjković naglasivši kako na posao aktuara, uz EU direktive, znatno utječe i tehnologija koja ubrzava procese izračuna.

Licenca CERA samo u Hrvatskoj i Njemačkoj

“Big data ubrzala je i povećala mogućnosti izračuna rizika, pogotovo za zdravstvena ili životna osiguranja. Istovremeno, pojavljuju se novi rizici, poput cyber rizika, što bi također moglo biti predmetom osiguranja. Postavlja se pitanje etičnosti uporabe osobnih podataka koje valja štititi od zloporabe”, poručila je Ksenija Sanjković dodavši kako se međunarodnu licencu CERA za obavljanje djelatnosti procjene i upravljanja procesima rizika, osim u Njemačkoj, na području cijelog EU-a može dobiti još samo u Hrvatskoj. Kvalitetu domaćih stručnjaka iz branše pokazuje i podatak da je od početka programa CERA licenciranja,

Što su aktuari?

Hrvatsko aktuarsko društvo

Problemi financijske neizvjesnosti i rizika

Promicanje značaja aktuarske znanosti i struke i uloge osiguranja

Aktuari su stručnjaci koji se bave problemima financijske neizvjesnosti i rizika, pri čemu posao aktuara uključuje analizu podataka iz prošlosti, procjenu postojećih rizika i razvoj modela za projekciju budućih događaja. Najviše ih je zaposleno u djelatnosti osiguranja i mirovinskog osiguranja te državnim tijelima nadležnim za nadzor financijskih usluga. Međutim, aktuarske tehnike i znanja koriste se i u drugim područjima, primjerice aktuarska analiza demografskih i gospodarskih kretanja nužna je kod dugoročnog planiranja državnih izdataka za troškove obrazovanja, mirovina, zdravstva, transporta i drugih usluga.

koji je Europsko aktuarsko društvo pokrenulo prošle godine, čak 25 polaznika od 40 ukupno bilo iz Hrvatske. Pomoćnik ministra financija Ante Matijević poručio je kako su nam potrebni kvalitetni strani i domaći projekti jer jedino oni mogu oživjeti cjelokupno gospodarstvo, ali proces ide i u obrnutom smjeru, odnosno rast gospodarstva otvara prostor ulagačima i vraća im optimizam. “Očekujem od osiguravateljskih kuća i mirovinskih fondova da će u svemu tome pronaći svoju interesnu sferu. Kad je riječ o Ministarstvu financija, veselimo se daljnjoj suradnji sa svim dionicima”, kazao je Matijević.

Vremenom se iskristalizirao stav da je diverzifikacija portfelja imperativ, istaknuo je Brborović Darko Brborović iz OTP Investa govorio je o upravljanju imovinom uz ograničenja vezana uz obveze (ALM). “Postoji puno pristupa investiranju, ali se s vremenom iskristalizirao stav da je diverzifikacija portfelja imperativ pogotovo za velike institucionalne investitore, no pitanje je je li ona dovoljna. Teško je dati općenit odgovor, ali u portfeljima koji sadrže eksplicitne buduće garancije, odgovor je negativan”, istaknuo je Brborović i dodao kako u portfeljima poput životnih osiguranja diverzifikacija imovine bez ograničenja nije dovoljna ni

Hrvatsko aktuarsko društvo je redovni član Međunarodnog aktuarskog udruženja (International Actuarial Association) i Europskog aktuarskog udruženja (Actuarial Association of Europe) te trenutačno broji 116 redovnih, 37 pridruženih i dva počasna člana. Misija im je kontinuirano promicanje značaja aktuarske znanosti i struke, kao i uloge osiguranja općenito u suvremenom društvu što su glavni ciljevi i ove konferencije.

prikladna. “Ako upravljate portfeljem životnog osiguranja s određenom garancijom povrata, ulogu bezrizičnog portfelja u tom slučaju igra imunizirani portfelj, odnosno portfelj obveznica sastavljen tako da za vrijeme njegovog trajanja pokrivenost obveza imovinom ne ovisi o smjeru kretanja kamatnih stopa. Tehnički se takav portfelj sastavlja tako da se uparuju novčani tijekovi s obvezama, primjerice, da se izjednačuje duracija portfelja s duracijom obveznica. Ako pretpostavimo da je vrijednost imovine veća od imovine obveza, onda portfelj možemo razdvojiti na imunizirani dio i ostatak, pa se postavlja pitanje što s tim ostatkom”, objasnio je Brborović naglasivši da je on dostupan za ‘obično’ investiranje koje definitivno treba diverzificirati.

Fokus na korporativnim obveznicama

Detaljnije je objasnio kako mjerimo rizik. “Tradicionalno se to radi standardnom devijacijom povrata, a relevantne su i neke druge metode. Po modelu Equal Marginal Volatility (EMV) pokušavamo izjednačiti doprinos rizičnosti portfelja od sastavnica portfelja, a rizičnost i dalje mjerimo običnom standardnom devijacijom”, kazao je Brborović uz napomenu kako se sve više koriste i druge metode poput Principal Component analize (PCA) i clusteringa. Hrvoje Filipović iz Ernst&Younga osvrnuo se na ulaganja u kontekstu regulative Solventnost 2, naglasivši kako je jedan od glavnih trendova promjena fokusa ulagača s državnih na korporativne obveznice. Kao glavne alternativne investicije naveo je ulaganje u nelikvidnu imovinu, konvertibilne obveznice, komercijalne nekretnine, obnovljive izvore energije, infrastrukturne obveznice te napomenuo da je naposljetku sve potrebno prilagoditi standardnoj formuli.

Potrebni su nam kvalitetni strani i domaći projekti jer jedino oni mogu oživjeti cjelokupno gospodarstvo, ali proces ide i u obrnutom smjeru, odnosno rast gospodarstva otvara prostor ulagačima i vraća im optimizam. Ante Matijević, pomoćnik ministra financija

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Istraživanje EIZ-a za Visu

Hrvati još uvijek preferiraju gotovinu Istraživanje pokazuje kako bi više od polovine ispitanika gotovinu rado zamijenilo karticama i elektronskim plaćanjem kada bi im se to omogućilo ekonomije u Hrvatskoj među višima je u Europskoj uniji i iznosi oko 27 posto BDP-a. Više stope imaju još samo Rumunjska, 28 posto, i rekorder Bugarska, 31 posto, dok je prosjek za zapadnoeuropske zemlje oko 12 posto.

Gotovina uglavnom za usluge

77%

usluga frizera, pedikera i kozmetičara plaća se gotovinom

62%

ispitanika račune ne dobiva na tržnicama

rvatski građani još uvijek najviše vole plaćati gotovinom većinu proizvoda i usluga, ali isto tako gotovo tri četvrtine njih bi sve javne usluge u Hrvatskoj, da to mogu, plaćali kartično ili elektronski, pokazuje istraživanje koje je za Visu proveo Ekonomski institut, Zagreb na temu Povezanost elektronskog plaćanja i suzbijanja sive ekonomije u Hrvatskoj na 500 punoljetnih ispitanika svih životnih dobi i iz svih regija Hrvatske. Kod gotovinskih plaćanja postoji rizik da pružatelj usluge ili prodavač ne prijavi dio prihoda i tako izbjegne plaćanje poreza te razliku od neprijavljenog prihoda spremi u džep. Istraživanja koja je ranije provodila Visa pokazuju da rast negotovinskog plaćanja za 10 posto kroz četiri uzastopne godine smanjuje sivu ekonomiju za pet posto. Udio sive

Udio sive ekonomije u Hrvatskoj među višima je u Europskoj uniji i iznosi oko 27 posto BDP-a 54 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

Visino istraživanje pokazuje da su plaćanja u tri grupe proizvoda i usluga najrizičnija kad je u pitanju siva ekonomija jer se u pravilu plaćaju gotovinom. Račun građani najčešće ne dobivaju na tržnicama, njih 62 posto, od majstora za kućne popravke 45 posto, te kod aktivnosti vezanih za sport i zabavu 25 posto. Dodatno, rizična područja predstavljaju i vožnje taksijem, troškovi alternativne medicine i najam apartmana. “Gotovina je preferirani oblik plaćanja za većinu kupnji usluga i proizvoda u javnom i privatnom sektoru. Građani je najviše koriste za ‘sitne’ obrtničke i osobne usluge, te popravke i servise. Za popravke kućnih majstora i usluge dadilja koristi se isključivo gotovina, a gotovinski se podmiruje i 77 posto usluga frizera, pedikera i kozmetičara, više od polovine usluga postolara, krojača, optičara i sličnih zanata. Gotovinsko je plaćanje gotovo isključivo i u kafićima, slastičarnicama, pekarnicama i restoranima brze hrane”, rekao je Visin menadžer za Hrvatsku Davor Kršul koji je napomenuo da, iako se čini da Hrvati vole plaćati u gotovini, istraživanje pokazuje kako bi više od polovine ispitanika gotovinu rado zamijenilo karticama i elektronskim plaćanjem kada bi im se to omogućilo. Muškarci su ti koji u većem broju ne koriste kartice ni elektronska plaćanja, dok kartice i elektronsko plaćanje najviše koriste žitelji Zagreba, Splita i Rijeke, njih 38,5 posto, a najveći broj onih koji preferiraju gotovinu živi u ruralnim regijama i mjestima s manje od 10.000 stanovnika.

Hrvatski SEPA-forum

Počela primjena SEPA-inog izravnog terećenja HRK SDD-shema tvrtkama i komunalnim tvrtkama omogućava da izravna terećenja, kojima korisnici plaćaju njihove usluge, provode jednostavno, samo s jednom bankom

akon što je u 2016. godini uspostavljen nov način obavljanja platno-prometnih transakcija prema SEPAinim pravilima (tj. prema pravilima jedinstvenog područja plaćanja u eurima – the Single Euro Payments Area), od 5. lipnja u Hrvatskoj je započela primjena HRK SDD-sheme – SEPA-inog izravnog terećenja koje tvrtkama i komunalnim tvrtkama omogućava da izravna terećenja, kojima korisnici plaćaju njihove usluge, provode jednostavno i brzo, samo s jednom poslovnom bankom, uz bolju kontrolu, niže troškove za primatelja i učinkovitiju neprekinutu obradu naloga. Riječ je o jedinstvenom skupu pravila, praksi, standarda i provedbenih smjernica dogovorenih unutar bankovne zajednice u Republici Hrvatskoj, namijenjenih izravnom terećenju u kunama. Shema je usklađena sa SEPA-inom platnom shemom EPC-a (European Payments Council), poštujući pritom sve nacionalne specifičnosti kako bi se sudionicima nacionalnoga platnog prometa olakšao prelazak na SEPA-inu platnu shemu u trenutku uvođenja eura kao službene valute Republike Hrvatske.

Redovito plaćanje obveza

Izravno terećenje u EU često se koristi za tzv. ponavljajuća plaćanja (komunalne račune, račune teleoperatora, naknade za užine, naknade za boravak u vrtiću, školarine...). U Hrvatskoj je plaćanje izravnim terećenjem prisutno već 17 godina, no SEPA-in standard – SDD donosi promjenu u obradi naloga izravnih terećenja i pojednostavljen proces plaćanja.

Prema SDD-shemi, komercijalna ili komunalna tvrtka (primatelj) za provedbu naloga od 5. lipnja može ugovoriti uslugu izravnog terećenja ako to želi samo s jednom poslovnom bankom, neovisno u kojoj banci u Hrvatskoj platitelji imaju otvorene transakcijske račune koji se terete nalozima izravnog terećenja. Banka primatelja plaćanja, koju primatelj plaćanja odabere kao banku posredstvom koje će procesirati naloge izravnih terećenja, uputit će putem Nacionalnog klirinškog sustava naloge izravnih terećenja bankama u kojima platitelji imaju otvorene transakcijske račune, a koje je platitelj naveo u dokumentu o suglasnosti kao račun terećenja. Dosad je primatelj plaćanja morao sa svakom bankom bilateralno ugovoriti procesiranje naloga izravnih terećenja, i to samo za platitelje te banke. Uslugu će moći koristiti svi primatelji plaćanja pod uvjetom da imaju otvoren

transakcijski račun u banci primatelja, da su tehnički spremni za SEPA-ino izravno terećenje i da su od korisnika svojih usluga dobili jedinstvenu Suglasnost za plaćanje SEPA-inim izravnim terećenjem. Ovako se platiteljima omogućava redovito plaćanje obveza prema primatelju plaćanja. SEPA-ina pravila također propisuju niz pogodnosti za platitelje od kojih izdvajamo pravo platitelja na povrat plaćenih sredstava (tzv. refund), pravo na opoziv jednog naloga (tzv. refusal), obvezu primatelja plaćanja da platitelju pošalje obavijest o datumu i iznosu terećenja i slično. Ovo su pravila koja prema SEPAinom standardu vrijede u cijelom EU. Pravila Osnovne HRK SDD-sheme (ver. 2.0) i Pravila Poslovne HRK SDDsheme (ver. 2.0) te sva pripadajuća dokumentacija i detaljnije informacije mogu se pronaći na internetskoj stranici SEPAprojekta www.sepa.hr. (V. A.)

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Niži bruto inozemni dug Bruto inozemni dug potkraj veljače iznosio je 42 milijarde eura, što je 0,2 posto manje nego potkraj siječnja. Ujedno je to i 0,8 posto više nego potkraj 2016. godine, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB). Naime, u velja-

či je u odnosu na kraj 2016., bruto inozemni dug porastao za 350 milijuna eura, ili 0,8 posto. Uglavnom je to posljedica rasta obveza središnje banke na stavkama kratkoročnih kredita te dužničkih obveza prema nerezidentnim izravnim ulagačima i horizontalno povezanim poduzećima.

Skromna potražnja na novčanom tržištu Početkom novog polugodišta kretanja na novčanom tržištu nisu se značajnije promijenila. Ponuda kratkoročnih kunskih sredstava iznimno je visoka, potražnja skromna, a kratkoročna kamatna stopa već dulje vrijeme na najnižoj razini. Kako depozitne institucije na svojim računima raspolažu s dnevnim viškovima likvidnosti u rasponu od 12 do 14 milijardi kuna, tako ni šesti tjedan uzastopce nije bilo interesa banaka za dodatnim izvorom likvidnosti na redovitoj tjednoj obratnoj repo aukciji Hrvatske narodne banke (HNB). Međutim, zbog pada tečaja eura Središnja banka je tijekom prošlog tjedna čak dva puta intervenirala na domaćem deviznom tržištu kupnjom deviza od poslovnih banaka, emitiravši tako više od 2,8 milijardi kuna u sustav. Likvidnost sustava dodatno se povećava za oko dvije milijarde kuna prošlotjednom

isplatom mirovina. Na aukciji trezorskih zapisa održanoj u utorak, umjesto planiranih 500 milijuna kuna, Ministarstvo financija izdalo je 643 milijuna trezorskih zapisa u kunama s rokom dospijeća od 364 dana i uz kamatnu stopu od 0,45 posto godišnje. Time se saldo upisanih trezorskih zapisa povećava za 241 milijun kuna. Ovoga tjedna započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve što se može odraziti na manji porast potražnje depozitnih institucija za kratkoročnim sredstvima. Povećana potrošnja građana u nadolazećem blagdanskom vikendu, te početak korištenja godišnjih odmora zasigurno će pridonijeti živosti na novčanom tržištu, ali s obzirom na visoku likvidnost sustava ne očekuju se promjene u kretanju tržišnih kamatnih stopa. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

1600

29 . 5. - 2. 6. 2017.

5. 6. - 9. 6. 2017.

1,0 0,8

1200

0,6 800 0,4

Manja bruto dobit banaka Banke u Hrvatskoj u prvom tromjesečju ove godine ostvarile su dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 448,5 milijuna kuna što je 70 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, privremeni su nerevidirani podaci Hrvatske narodne banke (HNB). U odnosu na podatke HNB-a s kraja prošlogodišnjeg prvog kvartala, dobit banaka prije oporezivanja smanjena je za 70,2 posto tj. pala je za više od milijardu kuna. Tako je s prošlogodišnjih 1,5 milijardi kuna smanjena na 448,5 milijuna kuna potkraj ožujka ove godine.

400

0,2

5.6.

6.6.

7.6.

8.6.

9.6.

0,0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna oslabjela prema euru Kuna je proteklog tjedna oslabjela prema euru za 0,09 posto. Potkraj tjedna tečaj eura iznosio je 7,413718 kuna. No, prema kuni je za neznatnih 0,01 posto pala vrijednost švicarskog

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar CAD kanadski dolar

4,999136 4,91235

JPY japanski jen (100)

6,010798

CHF švicarski franak

6,820975

GBP britanska funta

8,452534

USD američki dolar

6,635981

EUR euro Izvor: HNB

EUR

7,413718 primjena od 10.6.2017.

56 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

5.6. 6.6. 7.6. 8.6. 9.6.

franka - na 6,820975 kuna. Za 0,91 posto porasla je vrijednost američkog dolara te je njegov tečaj proteklog petka iznosio 6,635981 kunu. 6,90 6,88

USD

6,66 6,64

CHF

7,420 7,415

6,86

6,62

7,410

6,84

6,60

7,405

6,82

6,58

7,400

6,80

6,56

7,395

5.6. 6.6. 7.6. 8.6. 9.6.

vijesti Međunarodno tržište kapitala OTP snižava kamatne stope

Oprez zbog Velike Britanije Na svjetskim burzama prošli tjedan protekao je u opreznom trgovanju zbog osluškivanja vijesti iz Velike Britanije. Naime, konzervativna stranka britanske premijerke Therese May nije uspjela osvojiti parlamentarnu većinu na prijevremenim izborima, pa se pretpostavlja kako bi to moglo zakomplicirati situaciju u Velikoj Britaniji, što bi se posljedično negativno odrazilo i na ostatak svijeta. Tako se posebice oprezno trgovalo na europskim burzama, a pritom je euro oslabio prema američkom dolaru za 0,1 posto. Čelnici Europske središnje banke (ECB) na svojoj redovnoj sjednici smanjili su procjene inflacije, a ujedno su razgovarali i o smanjenju poticajnih mjera. Slično je bilo i na azijskim burzama. S obzirom na to da je funta pod pritiskom, blago su pali indeksi dionica na burzama u Hong Kongu i u Singapuru. Na Wall Streetu su potkraj prošlog tjedna cijene dionica blago porasle, dok je istodobno barel nafte pojeftinio na 46,61 dolar. Usporedbe radi, na londonskom tržištu cijena barela pala je na 47,82 dolara.

7540

FTSE 100

7520

21500

7500

21400

7480

21300

7460

21200

7440

6400 6375

5.6. 6.6. 7.6. 8.6. 9.6. 5310

NASDAQ

5290

6325

5280

6300

5270

6275

5260

5.6. 6.6. 7.6. 8.6. 9.6.

12850

5.6. 6.6. 7.6. 8.6. 9.6. 20150

DAX

NIKKEI 225

20100

12800

20050

12750

20000

12700

19950

12650

19900

5.6. 6.6. 7.6. 8.6. 9.6.

fond

CAC40

5300

6350

12900

Dow Jones

21100

5.6. 6.6. 7.6. 8.6. 9.6.

Mirovinski fondovi

Mirex i dalje raste

21600

datum

U pet mjeseci devet milijuna noćenja 5.6. 6.6. 7.6. 8.6. 9.6.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

kategorija A MIREX A

08.06. 128,32780

0,2494

0,57

AZ - A

08.06. 128,95280

0,1050

0,35

Erste Plavi - A

08.06. 127,39580

0,2245

-0,75

PBZ CO - A

08.06. 132,14350

0,4919

1,01

Raiffeisen OMF - A 08.06. 125,69570

0,4012

1,48

kategorija B MIREX B

08.06. 232,12160

0,1600

-0,64

AZ - B

08.06. 231,90860

0,1802

-1,41

Erste Plavi - B

08.06. 242,10490

0,1753

-0,08

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

08.06. 215,46910

0,1072

-1,22

0,00%

Raiffeisen OMF - B 08.06. 236,86220

0,1516

0,33 1,38

kategorija C

-0,05% -0,10% -0,15% -0,20% 6.6.

7.6.

8.6.

MIREX - mjesečni

MIREX C

08.06. 119,72250

0,1319

AZ - C

08.06. 116,87930

0,1415

1,56

Erste Plavi - C

08.06. 119,37990

0,1415

0,79

PBZ CO - C

08.06. 119,00240

0,1517

0,85

Raiffeisen OMF - C 08.06. 123,46620

0,1104

1,63

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0,2%

Raiffeisen DMF

08.06. 226,03410

0,2989

-0,26

-0,2%

AZ Profit

08.06. 254,80650

0,2417

-3,76

-0,4%

Croatia osiguranje 08.06. 156,14230

0,1716

-1,33

-0,6%

AZ Benefit

08.06. 248,49640

0,1247

0,50

-0,8%

Erste Plavi Expert 08.06. 204,16390

0,1946

-0,89

Erste Plavi Protect 08.06. 194,62260

0,0981

0,18

0,0%

-1,0% 8.5.

15.5.

23.5.

Prema prvim podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautič-

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 232,1216 bodova što je 0,16 posto više nego u tjednu ranije. No, proteklog tjedna pala je vrijednost Mirexa A i to za 0,12 posto na 128,3278 bodova. Porasla je vrijednost Mirexa C za 0,47 posto na 119,7225 bodova.

5.6.

OTP banka će u srpnju sniziti kamatne stope na sve kredite građana s promjenjivom kamatnom stopom. Tako će kamatne stope na kredite uz valutnu klauzulu u eurima biti niže za 0,35, a za kredite u kunama za 0,25 postotnih bodova. U posljednje četiri godine OTP banka je osam puta smanjivala kamatne stope građanima. Kako se ističe, do snižavanja kamatnih stopa dolazi slijedom kretanja nacionalne referentne stope (NRS1), uz koje je OTP banka vezala svoje kredite.

31.5.

8.6.

kom čarteru, tijekom pet mjeseci u Hrvatskoj je ostvareno tri milijuna dolazaka turista što je 14 posto više te 9,3 milijuna noćenja, tj. 11 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Pritom su stranci zabilježili 2,4 milijuna dolazaka ili 15 posto više te 7,7 milijuna noćenja što je 10 posto više nego u pet mjeseci 2016. Poraste bilježe i domaći turisti s rastom od 12 posto u dolascima i 13 posto u noćenjima.

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Porasla prodaja vozila U Hrvatskoj je u pet ovogodišnjih mjeseci registrirano 25.280 novih vozila, što je 25,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. U tom razdoblju najveći tržišni

udjel na domaćem automobilskom tržištu imao je Volkswagen, i to 15,2 posto sa 3850 prodanih novih putničkih vozila. Slijedi Opel s tržišnim udjelom od 11,6 posto i 2928 prodanih vozila te Škoda sa 9,6 posto i 2426 prodanih automobila. Na hrvatskom tržištu među popularnijima su i Renaultova vozila. S prodanih 2250 vozila Renault je ostvario udjel na tržištu od 8,9 posto, a slijedi Ford sa 1537 vozila i udjelom od 6,1 posto.

Porast stambenih kredita Erste banka je tijekom pet mjeseci ove godine plasirala oko 965 stambenih kredita građanima u vrijednosti od gotovo 300 milijuna kuna što je 41 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Prosječan iznos kredita uz hipoteku za kupnju ili izgradnju iznosio je oko 490.000 kuna, dok su se krediti bez hipoteke odobravali u prosjeku u iznosima od oko 137.000 kuna. Erste banka je 1. siječnja smanjila kamatne stope na nove stambene i stambene Eko kredite s valutnom klauzulom u euru, kao i kunske stambene i stambene Eko kredite.

Dalekovod dobitnik tjedna, Crobexi pali Promet veći od milijun kuna sakupilo je osam izdanja, dok je devet izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, su zabilježili tjedni pad. Crobex je pao za 0,73 posto na 1.839,81 bod. Crobex10 je umanjen za 0,61 posto pa je tjedan zaključio malo ispod psihološke granice od 1.100 bodova, na 1.096,52 boda. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -2,08 posto koliko je pao CROBEXturist do +11,73 posto koliko je uvećan CROBEXkonstrukt. Obveznički indeksi ZAGREBAČKA BURZA su tjedan zaključili rastom; CROBIS THE ZAGREB STOCK EXCHANGE je uvećan za 0,06 posto, a CROBIStr UKUPAN TJEDNI PROMET: 617.162.699,63 kn za 0,15 posto. Najtrgovanije je izdanje TJEDNI DIONIČKI PROMET: 29.447.681,31 kn Medora hotela (bivši Hoteli Podgora) s index zadnja vrijednost tjedna promjena kojima je ostvaren samo blok promet CROBEX 1.839,8100 -0,73% u iznosu od 39 milijuna kuna po cijeni CROBEX10 1.096,5200 -0,61% od 19,30 kuna bez postotne promjene. CROBIS 109,3452 +0,06% Slijedi Valamar Riviera s prometom CROBIStr 160,9718 +0,15% od 7,1 milijun kuna, od čega je 3,15 milijuna blok prometa, dok je 3,9 miTop 10 tjedna zadnja lijuna kuna protrgovano u redovnom promet po prometu promjena cijena trgovanju, a cijena dionice je porasla 0,00% 19,30 38.999.992,50 Medora hoteli i ljetov. d.d. za 0,84 posto na 42 kune. Dionicama +0,84% 42,00 7.092.278,87 Valamar Riviera d.d. Podravke se trgovalo u iznosu od 4,4 0,00% 320,00 4.358.823,56 Podravka d.d. milijuna kuna, zadnja cijena je iznosila +0,60% 175,05 3.275.132,13 HT d.d. 320 kuna. Izdanje Hrvatskog Teleko-10,00% 450,00 2.526.143,19 Arenaturist d. d. ma tjedan je zaključilo prometom od -7,14% 1.197,89 2.399.018,53 Ericsson Nikola Tesla d.d. -2,38% 45,20 1.630.439,18 3,3 milijuna kuna te rastom cijene od Zagrebačka banka d.d. -2,17% 459,94 1.217.966,75 Adris grupa d.d. - povl. 0,60 posto na 175,05 kuna. Najveći +8,52% 22,30 610.558,61 Dalekovod d.d. porast cijene bilježi Dalekovod, koji je -2,00% 490,00 484.478,82 Kraš d.d. porastao za 8,52 posto na 22,30 kuna uz promet od 611.000 kuna. Rasli su 10 dionica tjedna zadnja još Valamar Riviera (+0,84 posto) i HT promet s najvećim rastom cijene promjena cijena (+0,60 posto). Cjenovni pad bilježi pet +81,74% 40,00 16.337,14 Zvečevo d.d. izdanja. Najveći minus bilježi Are+44,67% 42,10 84,20 Finvest Corp d.d. naturist čija je cijena dionica pala za +29,55% 285,00 398.382,17 Institut IGH d.d. 10 posto na 450 kuna, a trgovane su +25,15% 33,79 42.744,92 Jadroplov d.d. u iznosu od 2,5 milijuna kuna. Erics+20,55% 33,96 1.961,88 Kutjevo d.d. son NT je zabilježio pad cijene dioni+14,29% 8,80 33.893,19 Viktor Lenac d.d. +11,81% 99,50 145.144,88 ce od 7,14 posto na 1197,89 kuna te je Viadukt d.d. +10,00% 55,00 5.500,00 Apartmani Medena d.d. ostvario tjedni promet od 2,4 milijuna +8,52% 22,30 610.558,61 Dalekovod d.d. kuna. Slijedi ZABA sa zadnjom cije+8,16% 264,99 55.869,00 Saponia d.d. nom od 45,20 kuna, što predstavlja tjedni pad od 2,38 posto, i ostvarenim 10 dionica tjedna zadnja prometom od 1,6 milijuna kuna. promet s najvećim padom cijene promjena cijena [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -33,33% 100,00 1.000,00 Terra firma d.d.

Ulagači na Zagrebačkoj burzi su proteklog tjedna manje trgovali nego tjedan ranije. Redovni dionički promet je umanjen za 7,8 milijuna kuna ili za 20,9 posto na 29,5 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 20,4 milijuna kuna redovnog prometa ili 69 posto od ukupnog redovnog prometa. Uz redovni, ostvaren je još blok promet od 42,2 milijuna kuna. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -10 do +8,52 posto.

Puljanka d.d. BC institut d.d. Arenaturist d.d. Solaris d.d. RIZ-odašiljači d.d. Medika d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. SZAIF d.d. Adris grupa d. d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

-26,67%

5,50

-11,76%

300,00

8.514,68 600,00

-10,00%

450,00

2.526.143,19 16.150,00

-9,35%

950,00

-8,53%

64,03

15.348,19

-8,32%

12.010,00

432.090,06 2.399.018,53

-7,14%

1.197,89

-5,82%

47,09

95.997,37

-5,70%

561,00

344.970,08

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI EBRD-ova nova strategija za Hrvatsku

Fondovi rasli treći tjedan zaredom Među 83 otvorena investicijska fonda već drugi tjedan za redom su prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela. Rast je zabilježilo 45 fondova, palo je 36, a dva fonda bilježe tjedan bez postotne promjene. Jedan je fond porastao više od jedan posto, a devet ih bilježi pad veći od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom, po četiri mjesta su zauzeli dionički i mješoviti te dva mjesta obveznički fondovi. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +1,11 do -2,95 posto. Od 27 dioničkih fondova rast ih je zabilježilo sedam.

Predvodi ih ZB BRIC+ s porastom od 1,11 posto, što ga čini i dobitnikom tjedna. Slijedi Platinum Global Opportunity koji je porastao za 0,98 posto. HPB Dionički je pao za 2,95 posto. Četiri od sedam posebnih fondova bilježe rast, a Raiffeisen zaštićena glavnica bilježi tjedan bez postotne promjene. Od 14 mješovitih fondova porast ih bilježi devet. InterCapital Income Plus predvodi dobitnike s rastom od 0,37 posto. Od 15 obvezničkih fondova, 12 ih bilježi rast vrijednosti udjela. Rast vrijednosti je zabilježilo 13 od 20 novčanih fondova. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 1.6.2017. do 8.6.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 20,8395 Addiko Growth € 12,1026 ZB euroaktiv € 146,5579 ZB trend $ 174,9253 Capital Breeder kn 103,4058 KD Prvi izbor kn 15,0929 KD Europa € 130,0053 PBZ Equity fond € 11,7644 HPB Dionički kn 111,0844 Erste Adriatic Equity € 87,3957 Neta Global Developed kn 85,5906 ZB aktiv kn 112,5135 InterCapital SEE Equity € 112,8884 Platinum Global Opportunity $ 15,8218 KD Nova Europa kn 5,8157 OTP indeksni kn 43,3021 Platinum Blue Chip € 108,6223 Neta Frontier kn 481,9590 OTP Meridian 20 € 100,9496 A1 kn 89,5200 Alpen.Special Opportunity kn 159,2104 Neta New Europe kn 58,0195 KD BRIC € 86,5567 KD Energija kn 8,2517 ZB BRIC+ € 104,9822 Allianz Equity € 164,6907 USA Blue Chip $ 20,5860 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 122,1900 Raiffeisen Harmonic € 108,7400 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1600 ZB Future 2025 € 105,7586 ZB Future 2030 € 105,0844 ZB Future 2040 € 104,7752 ZB Future 2055 € 105,2348 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 164,2339 PBZ Global fond € 15,5367 Addiko Balanced € 13,7843 KD Balanced kn 133,4303 HPB Global kn 103,0446 OTP uravnoteženi € 15,7013

tjedna promjena [%]

-1,09 -0,56 -0,91 0,25 -0,07 -0,52 -0,77 -0,80 -2,95 -0,44 -0,19 -1,16 0,37 0,98 -0,28 -1,11 -1,05 -2,29 -0,34 -1,14 0,12 -0,83 0,55 -1,15 1,11 -0,61 0,25 0,25 0,13 0,00 0,09 0,05 -0,09 -0,08 0,08 0,25 -0,42 -0,78 -1,53 -0,49

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

Allianz Portfolio kn 163,8922 PBZ Conservative 10 fond € 114,7210 You Invest Active € 103,7554 You Invest Balanced € 104,3179 You Invest Solid € 104,5587 PBZ Flexible 30 fond € 103,6892 InterCapital Income Plus € 102,8357 OTP Absolute € 97,0733 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,1626 Addiko Conservative € 14,7796 Raiffeisen Bonds € 178,6600 PBZ Bond fond € 133,6768 InterCapital Bond € 217,3318 HPB Obveznički € 163,1310 Neta Emerging Bond kn 82,5226 Erste Adriatic Bond € 120,4728 Raiffeisen Classic € 107,1000 PBZ Short term bond fond kn 102,6672 PBZ Dollar Bond fond $ 105,2603 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 102,5586 Erste Local Short Term Bond kn 100,0259 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,0930 OTP Short-term bond € 99,9334 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4734 ZB plus kn 175,9276 ZB europlus BE € 150,7462 PBZ Euro Novčani € 135,4319 Raiffeisen Cash kn 158,1100 Erste Money kn 151,7895 Addiko Cash kn 152,6323 PBZ Dollar fond $ 133,0730 HPB Novčani kn 143,9617 OTP novčani fond kn 133,3428 InterCapital Money kn 130,4770 Allianz Cash kn 118,5940 Erste Euro-Money € 116,2489 Auctor Cash kn 111,4920 Raiffeisen euroCash € 106,0800 HPB Euronovčani € 106,4437 Locusta Cash kn 1370,9728 Neta MultiCash kn 107,1172 OTP euro novčani € 102,1345 ZB europlus BK € 150,7462

-0,31 0,35 0,30 0,33 0,34 0,07 0,37 0,14

naziv(fond)

valuta

0,15 0,15 0,15 0,38 0,29 0,45 -0,31 0,10 0,16 0,30 0,32 0,33 -0,00 0,00 -0,02 -0,00 0,00 0,00 -0,23 -0,01 -0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,01 -0,01 0,00 0,00

Upravni odbor Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) odobrio je novu strategiju za Hrvatsku kojom se određuju prioriteti djelovanja te banke u Hrvatskoj za razdoblje od 2017. do 2021. godine. Inače, EBRD je 1994. godine potpisao prvi projekt u Hrvatskoj i dosad je podržao više od 195 projekata u ukupnom iznosu od 3,57 milijardi eura. Banka je putem svojih aktivnosti prisutna u različitim gospodarskim sektorima, s naglaskom na infrastrukturu, korporativni i financijski sektor te energetiku.

fin&tech konferencija

Digitalna transformacija u financijskom sektoru bila je glavna tema prve konferencije Fin&Tech kojom započinje projekt HGKtech - projekt digitalne transformacije u financijskom sektoru kojim se spajaju dva najpropulzivnija sektora u Hrvatskoj. Na skupu koji je organizirala Hrvatska gospodarska komora raspravljalo se i o tome koja je uloga financijskog sektora u razvoju tehnološkog sektora i tehnologije općenito kroz njegovo financiranje ili poslovne potrebe.

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Damir Jugo

Menadžment kriznog komuniciranja Školska knjiga

Knjiga na jedinstven način obrađuje krizno komuniciranje, jedan od najkompleksnijih segmenata odnosa s javnošću koji podrazumijeva komunikaciju organizacije tijekom krize. Glavni cilj takve komunikacije je sprečavanje i neutraliziranje štete koju bi kriza mogla nanijeti. Analizom pretkrizne, krizne i postkrizne komunikacije knjiga nudi detaljan prikaz cjelokupnog ciklusa kriznoga komunikacijskog upravljanja te posebno analizira mogućnosti reaktivnih strategija komuniciranja i načine na koje one mogu pridonijeti bržem i učinkovitijem obuzdavanju negativnih posljedica te zaustaviti krizu.

Nakon jedne pogrešne odluke, život mladog Denisa zauvijek se mijenja te je prisiljen napustiti rodnu Ljubljanu, a za sobom ostavlja djevojku Mary i dvojicu najboljih prijatelja iz benda, Petera i Gorana. Mary se vraća u Ameriku, Peter je danas ogorčeni birokrat, a Goran korumpirani menadžer i njihovim se retrospektivnim pričama slaže puzzle događanja iz prošlih dana, kada su svi bezbrižno živjeli u Ljubljani baveći se glazbom i misleći na ljubav umjesto na rat. Nezadovoljni svojim sadašnjim životima, svi odlučuju potražiti dublji smisao i bolji kraj...

Lidija Dimkovska

Skrivena kamera V.B.Z.

Dino Bauk

Kraj. Iznova Hena com

Lila, mlada makedonska spisateljica, stigla je u Beč na tromjesečni program Artist in residence. Dijeli stan s još dvoje umjetnika: osebujnom albanskom fotografkinjom Edlirom i tankoćutnim pakistanskim glazbenikom Josephom. Priča o tri umjetnika koji su se susreli u Beču samo je okvir za Lilin autofikcijski dnevnik u koji bilježi svoje reminiscencije na djetinjstvo u Šlegovu, mladost u Skoplju, studentske dane, a potom i lektorat u Rumunjskoj, studijska putovanja po svijetu te na koncu na svoj posljednji dom u Sloveniji, gdje živi zbog neobična razloga – ljubavi.

60 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

Courtland L. Bovée, John V. Thill

Suvremena poslovna komunikacija Mate

U središtu Stockholma eksplodirao je automobil. Na vijestima se govori o “bombašu samoubojici” i o “teroristu”. Amor hoda ulicama prema šoping centru jer ga je sestrična zamolila da zamijeni oštećeno svrdlo za bušilicu, no uplašen je atmosferom grada preplavljenog policijom. Ponašaj se normalno, govori sebi. No što znači normalno? Tko je mogući sumnjivac? I zar nije u pravu kad mu se čini da ga svi sumnjičavo odmjeravaju? Što se doista događa, a što je tek plod Amorovog sve uspaničenijeg uma?

Judith Merkle Riley

Gospodar želja Znanje

Komunikacija je jedan od osnovnih elemenata poslovanja, bilo da je riječ o istraživačkom timu koji prikuplja dokaze o tržišnim trendovima ili se radi o inspirativnom vođi koji vodi kompaniju prema ispunjavanju zajedničkih ciljeva. Učinkovita komunikacija je ključna za uspjeh organizacija i pojedinaca, a neučinkovita komunikacija često je uzrok manjih pogreški, ali i katastrofalnih neuspjeha. Bez obzira na profesiju kojom se želite baviti, sposobnost komuniciranja će biti ključna vještina – i vještina koju će poslodavci od vas očekivati.

Jonas Hassen Khemiri

Zovem svoju braću Naklada Ljevak

Pariz, 1556. Francuska je prijestolnica na rubu građanskoga rata. Astrolog kraljice Katarine Medici, Nostradamus, otkrio je groznu tajnu: ne bi li se riješila muževe ljubavnice, kraljica pokušava nabaviti besmrtnu glavu Menandra Vrača, Gospodara želja. Njezine planove ugrožava Sibille Artaud de La Roque, odvažna mlada pjesnikinja, kojoj Menandar slučajno dospijeva u ruke i mami je da nešto poželi. Međutim, Nostradamus jedini zna da se svatko tko zaželi želju od uklete glave zapetlja u groznu mrežu zla. Može li on zaustaviti te žene prije no što nehotice unište cijelo kraljevstvo?

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Poslovno savjetovanje LifeLock, Zagreb, www.hsehs.hr. Tvrtka nudi usluge savjetovanja u HSE području (Zaštita na radu, Zaštita zdravlja i Zaštita okoliša) u naftnoj industriji, građevinarstvu te obnovljivim izvorima energije. 1. Konzalting: - Sustav upravljanja u HSE - ISO standardi - ISO 9001, OHSAS 18001, ISO 14001, ISO 50001, SCC*, SCC**, SCP, SCCP, TQM, QMS, HACCP - Due Diligence projekti 2. Zaštita okoliša: - Studije izvedivosti projekata Procjene utjecaja na okoliš - Sanacije zemljišta i voda - Nadzor provođenja projekata - Analize 3. Zaštita na radu: - Procjene rizika - Revizije i auditi - Osposobljavanja - Sustav upravljanja izvođačima radova - Istrage i izvješćivanje nesreća (Root Cause Analysis) - Ključni pokazatelji uspješnosti (KPI) - Planovi zaštite i spašavanja - Zaštita od požara 4. Zaštita zdravlja - Ozljede na radu i profesionalne bolesti - DDD usluge 5. Održivost: - Kodeks tržišnog ponašanja - Učinkovito korištenje energije i vode - Politika održivosti u uredima - Etika, ljudska prava, borba protiv korupcije. Kontakt: Dean Nasteski,dean@ hsehs.com, +385-91-1618506. Uređenje sajamskih prostora Projekt Konstrukt, Poznan, Poljska, www.projektkonstrukt.pl. Tvrtka nudi uslugu uređenja sajamskih prostora. Kontakt: Rene Belinski, info@projektkonstrukt.pl, +48/618-801-024. Promocija Alfacentrum, Melnik, Češka. Tvrtka nudi mogućnost predstavljanja proizvoda i usluga na Web stranicama pomoću Virtualne 3D šetnje tj. profesionalne HDR sferične panoramske snimke (180x360°) s velikom razlučivošću za

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Dogradnja KB-a Sveti Duh

Grad Zagreb je raspisao nadmetanje za opremanje sjeverozapadne i jugoistočne dogradnje KB-a Sveti Duh. Procijenjena vrijednost je šest milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 3. srpnja. Kuhinjsko posuđe

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

KBC Rijeka nabavlja kuhinjsko posuđe, predmete i pribor. Rok dostave ponuda je 27. lipnja.

cijeli ekran, dopunjene mapom, informacijama, eventualno i zvučnim zapisom. Tvrtka izrađuje virtualno razgledanje na osnovi zahtjeva i u suradnji s naručiteljem. Usluga je namijenjena za tvrtke, škole, općine, hotele, pansione, restorane... Kontakt: Petr Prager, info@virtualniprohlidky360.cz, +420/603-847-886. Naplata Nina-line, Varaždin, www.nina-line.hr. Tvrtka nudi usluge naplate putem: običnih kompenzacija (traži se poveznica između kupca i dobavljača, pokreće se i završava krug); otkupnih kompenzacija, faktoringa (putem ugovora otkupljuje se nečije potraživanje te ga nakon završetka kompenzacije, umanjenog za naknadu, uplaćuju na poslovni račun). Tvrtka nudi i administrativni ured (svi administrativni poslovi vezani uz poslovanje) i upravljanje potraživanjima. Kontakt: Karolina Kresonja, ninaline.hr@ gmail.com, 042/207-465, 091/9888-932. Savjetovanje. European Association for Business and Commerce (EABC); Bangkok, Tajland, www. eabc-thailand.eu. Europsko udruženje poslovanja i trgovine u Tajlandu (EABC) je trgovinska organizacija i financirani projekt Europske unije, a glavni cilj je pridonijeti razvoju trgovine između EU-a i Tajlanda. EABC radi promociju i pružanje podrške investicijskim i trgovinskim aktivnostima, a posebno rade na podršci za male i srednje tvrtke u Europskoj uniji promicanjem Tajlanda kao potencijalnog tržišta te su ujedno prilika za pristupanje tržištu ASEAN-a (Savez država Jugoistočne Azije). Kontakt: Asad Qasim, service@eabc-thailand. eu, +66/2670-0624.

za MAN autobuse. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 26. lipnja.

Regija

Vozna sredstva za putnički promet

Slovenske željeznice nabavljaju nova vozna sredstva za putnički promet. Procijenjena vrijednost je 149,9 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 4. kolovoza.

Gradski prijevoz putnika Osijek nabavlja rezervne dijelove

Općina Gusinje nabavlja građevinsko-zanatske radove za završetak zgrade Općine Gusinje. Rok dostave ponuda je 29. lipnja Komunikacijska oprema

Ministarstvo unutrašnjih poslova USK nabavlja komunikacijsku opremu. Rok dostave ponuda je 28. lipnja. Računalna oprema

Plastenici Rezervni dijelovi

Građevinsko-obrtnički radovi

Općina Novi Grad Sarajevo nabavlja plastenike. Rok dostave ponuda je 15. lipnja.

Federalno ministarstvo prostornog uređenja nabavlja računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 22. lipnja.

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaje se građevinsko zemljište i stambenoposlovni prostor Građevinsko zemljište, ukupne površine 4322 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,48 milijuna kuna, nalazi se u Štinjanu u Puli, prodaje se na dražbi 20. lipnja u 10 sati na Općinskom sudu u Puli, soba br. 25. Nekretnina se na prvom ročištu za javnu dražbu ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe vezane uz kupnju na dražbi snosit će kupac.

Zgrada, ukupne površine 600 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,64 milijuna kuna, nalazi se u Vodicama, prodaje se na dražbi 26. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, soba br. 4. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 20 posto od vrijednosti nekretnine. Šuma, ukupne površine 126 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 74.592 kune, nalazi se u naselju Bregi, Općina Matulji u Primorsko-goranskoj županiji, prodaje se na dražbi 26. lipnja u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3, soba 33/V. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a nekretnina se na toj prvoj dražbi ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Stan, ukupne površine 41,13 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 416.250 kuna, nalazi se u Šibeniku, prodaje se na dražbi 20. lipnja u 10.30 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, soba br. 8. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno i ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 20 posto od vrijednosti nekretnine.

Stambeno-poslovni prostor, ukupne površine 401 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 421.000 kuna, nalazi se u Krapini, prodaje se na dražbi 26. lipnja u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 85/II., ulična zgrada. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore kupca.

Stan, ukupne površine 28 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 287.348,88 kuna, nalazi se na adresi Carera 15 u Rovinju, prodaje se na dražbi 20. lipnja u 12 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Rovinju, soba br.4. Nekretnina se na ročištu za prvu javnu dražbu ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe vezane uz kupnju na dražbi snosit će kupac.

Kuća, dvorište i oranica, ukupne površine 5998 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 284.000 kuna, nalazi se u Borovu u Vukovarsko-srijemskoj županiji, prodaje se na dražbi 27. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Županijska 31, soba br. 330. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Livada, ukupne površine 1.409,87 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 209.330 kuna, nalazi se u Pregradi u Krapinsko-zagorskoj županiji, prodaje se na dražbi 21. lipnja u 10 sati na Općinskom sudu u Zlataru, Stalna služba u Krapini, Trg dr. M. D. Grmeka 1, soba br. 22. Nekretnina se ne može

Pašnjak, ukupne površine 3745 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 59.000 kuna, nalazi se u Đakovu, prodaje se na dražbi 27. lipnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Stalna služba u Đakovu, Trg dr. Franje Tuđmana 2, soba br. 20. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe u vezi s prodajom nekretnine snosi kupac.

prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

jednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Kuća, ukupne površine 2014 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 590.147 kuna, nalazi se na adresi Sv. Lovre 47, Slavonski Brod, prodaje se na dražbi 26. lipnja u 8 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13, soba br. 12. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vri-

62 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

Oranica, ukupne površine 48 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 567.000 kuna, nalazi se na adresi Čučerska cesta u Zagrebu, prodaje se na dražbi 27. lipnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba br. 232/II. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Programi i sustavi Entreprise des Technologies nouvelles de l’information et de la communication de la communauté française, Bruxelles, Belgija, traži nabavu računalnih programa i sustava. Natječaj je otvoren do 4. srpnja, a prijave na francuskom jeziku se predaju na: Entreprise des Technologies nouvelles de l’information et de la communication de la communauté française, Boulevard du Roi Albert II 37, Bettens Leen Paula, 1030 Bruxelles, Belgium. leen.bettens@etnic.be. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://eten.publicprocurement.be/ etendering/viewWorkspacesBasedOnExtUrl. do?wsName=ETNIC%28CF%29-CSC+2017.3340F02. Električni pretvarači SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie, Bern, Švicarska, traži nabavu električnih rotacijskih pretvarača. Natječaj je otvoren do 19. srpnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie, Hilfikerstraße 3, Bern 65 3000, Switzerland. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=966415. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Uklanjanje mulja Općina Vaksdal, Norveška, traži usluge uklanjanja mulja. Natječaj je otvoren do 15. lipnja, a prijave na norveškom ili engleskom se predaju na: Vaksdal kommune 961 821 967, Konsul Jebsensgt. 16, Dalekvam 5722, Norway, Svein Ove Hesjedal, svein.ove.hesjedal@vaksdal. kommune.no. Više podataka o nadmetanju na: https://kgv.doffin.no/ctm/Company/CompanyInformation/Index/3724. Izrada aplikacije Registar nekretnina Geodetska uprava Republike Slovenije objavila je natječaj za uslugu izrade aplikacije Registar nekretnina. Rok za dostavu ponuda je 22. lipnja 2017. godine do 9 sati. Više podataka o nadmetanju na www.gu.gov.si/si/javne_objave/javna_ narocila/ i http://www.gu.gov.si/. Geodetska uprava Republike Slovenije, Zemljemerska uli-

ca 12, 1000 Ljubljana, Slovenija. Kontakt za daljnje informacije o natječaju - pisarna.gu@gov.si. Održavanje mrežne opreme Vijeće Europe traži nabavu održavanja opreme za podatkovnu mrežu. Natječaj je otvoren do 30. lipnja, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Conseil de l’Europe - Commission des marchés. 67075 Strasbourg Cedex, France, cdm@coe.int. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Conseil de l’Europe - Service achats avenue de l’Europe, 67000 Strasbourg, France, consultation.dit@ coe.int. http://mycloud.coe.int/index.php/s/ I2vPItKyutRR6gY. Električna energija Grad Lausanne, traži nabavu električne energije. Natječaj je otvoren do 14. srpnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=969787. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Ville de Lausanne, direction des services industriels, service de l’électricité, Place Chauderon 27, case postale 7416, Lausanne, 1002, Suisse, Xavier Dubey, xavier.dubey@lausanne.ch. Usluge čišćenja Reykjavik Procurement Department, Island, traži nabavu usluge čišćenja. Natječaj je otvoren do 6. srpnja, a prijave na islandskom jeziku se predaju na Reykjavik Procurement Department, Borgartún 12-14, Gudbjorg Eggertsdóttir, 105 Reykjavík, Island, utbod@ reykjavik.is. Elektronički pristup podacima: http://utbod.reykjavik.is. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: http://utbod. reykjavik.is. 12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Vinarstvo i vinogradarstvo

Škrlet - asocijacija na Moslavinu Želimo škrlet promovirati, brendirati i pozicionirati kao prepoznatljivu autohtonu sortu koja uz bok može stati sa sortama prepoznatim na nacionalnoj razini kao što su plavac mali, žlahtina ili malvazija, ističe Janko Kezele piše Goran Gazdek

rvatsko vinsko gospodarstvo zadnjih je godina u padu zbog sve većeg uvoza stranih, jeftinih proizvoda i zbog slabe promocije i plasmana u Hrvatskoj i inozemstvu. Maleni, samostalni proizvođači ne mogu se natjecati i opstati u takvim uvjetima, pogotovo uz velike vinske koncerne koji zadnjih godina dominiraju tržištem, pa je devet već afirmiranih vinara s područja Moslavine (Trdenić, Mikša, Voštinić-Klasnić, Kezele, Miklaužić, Florijanović, Đozo, Jaram i Kašner) osnovalo Proizvođačku organizaciju Škrlet. Svi oni proizvode različite sorte grožđa, ali im je najzastupljenija autohtona moslavačka sorta škrlet, a cilj im je zajedničkim snagama nastupiti na tržištu i ostati konkurentni. Kako bi škrlet što uspješnije brendirali i pozicionirali kao ravnopravnu hrvatsku sortu, osnovana je i udruga Škrlet koja, osim proizvođača, okuplja i ljubitelje vina. Udruga je, na inicijativu Turističke zajednice Ivanić-Grada i uz pomoć grupe mladih entuzijasta, iskusnih stručnjaka u vinarstvu i gourmet događanjima, organizirala multidisciplinarni event Škrletovo koji je okupio znanstvenike, stručnjake, proizvođače, distributere, trgovce, sommelire i novinare.

stane simbol Moslavine. Kad se kaže Moslavina, da prva asocijacija bude škrlet, i obrnuto”, rekao je dopredsjednik udruge Janko Kezele. Moderatorica znanstveno-stručnog skupa Škrlet – jučer, danas, sutra, docentica Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Zvjezdana Marković, istaknula je kako je genetička analiza napravljena na 2000 svjetskih sorti pokazala da se sor-

Klonska selekcija započela još 2000.

“Želimo škrlet promovirati, brendirati i pozicionirati kao prepoznatljivu autohtonu sortu koja uz bok može stati sa sortama već prepoznatim na nacionalnoj razini kao što su plavac mali, žlahtina ili malvazija, a po mišljenju struke - on to i zaslužuje. Također, želimo da škrlet po-

Vinar Marko Miklaužić

64 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

Docentica Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Zvjezdana Marković

ta škrlet proizvodi isključivo na području Moslavine, pa je i službeno možemo smatrati autohtonom. Škrlet je prva sorta koja je završila s certificiranim sadnim materijalom, i to je najveći uspjeh vinogradarske znanosti u zadnjih 10 godina u Hrvatskoj. “Klonska selekcija ove sorte počela je 2000. godine i do danas je napravljen veliki posao. Prvo smo u vinogradu Miklaužića izdvojili 80 klonova na kojima su se 10 godina ispitivala agronomska svojstva. Izdvojili smo osam klonova, a u daljnjem ispitivanju ostavili tri koja su se izdvojila kao najbolja”, rekla je Zvjezdana Marković. To je sorta koja zdravo i sigurno dozrijeva u klimatu sjeverozapadne Hrvatske na glinasto-ilovastim tlima, ne boji se bolesti, a može se proizvesti čak i u ekološkim uvjetima. Procjenjuje se da je danas na području Moslavine pod škrletom od 50 do 100 hektara što je ocijenjeno nedovoljnim za ozbiljniju vinsku priču. Time, ističu vinari, ne mogu kvalitetno i kontinuirano op-

Istarski džin: Aura Gin Karbun

Vatreno piće s aktivnim ugljenom skrbiti ni predgrađe Zagreba pa je jedan od ciljeva povećati površine pod škrletom. Ali to ne mogu učiniti bez pomoći države koja je do sada obilato subvencionirala nasade graševine. “Sada se dogodilo da imamo milijune litara neprodanog vina, a zanemarivali smo takve bisere kao što su škrlet i ostale autohtone sorte”, rekao je najstariji po stažu i najveći proizvođač škrleta Marko Miklaužić koji pod tom sortom ima 11 hektara vinograda.

Treba svladati i administrativne granice

Miklaužić se proizvodnjom škrleta bavi od ranih 90-ih i do sada je na značajnim vinskim festivalima za njega osvajao brojna odličja. “Kada sam 90-ih godina, nakon očeve smrti, krenuo samostalno u proizvodnju vina, shvatio sam da s graševinom imam veliku konkurenciju, a u dvorištu raste nešto što još ne prepoznajem. Trebalo mi je sedam godina da napravim prvi čisti škrlet i rezultat je bio fantastičan. Te 1997. godine bili smo šampioni Zagrebačkog velesajma koji je tada još bio etablirana izložba gdje su se u kategoriji autohtonih sorti natjecali plavci, žlahtine i cijeli niz herce-

Trebalo mi je sedam godina da napravim prvi čisti škrlet i rezultat je bio fantastičan, kaže Marko Miklaužić govačkih malih sorti. Struka nas je nagradila prvom nagradom. Na žalost, proširenje proizvodnje nije bilo moguće jer se cjepovi nisu mogli kupiti. Sada je, na sreću, situacija posve drugačija”, kazao je Miklaužić. Jedan od većih problema jačeg prodora škrleta na vinsko tržište su administrativne granice jer se Moslavina prostire na području dviju županija – Zagrebačke i Sisačko-moslavačke, pa je jedna od težih zadaća udruge iznaći rješenja kako uspješno svladati tu prepreku.

Inspiriran snagom posljednjih karbunara i stare tradicije proizvodnje ugljena (karbuna) na obroncima Ćićarije, nastao je istarski džin Karbun koji se proizvodi u buzetskoj destileriji Aura. Prema riječima Mišela Sirotića, vlasnika Aure, džin pri destilaciji prolazi filtraciju kroz aktivni ugljen što je iznimno važno jer aktivni ugljen veže toksine. Osim toga, aktivni ugljen je posebno učinkovit kod pročišćavanja destilata od pesticida i teških metala. Istarski džin poslužuje se u čaši uz komadiće posebno pripremljenog aktivnog ugljena koji je - i jestiv. No važno je istaknuti kako su glavni sastojci istarskog džina bobice kleke, koje se još nazivaju smričom ili borovicom, a beru se na Ćićariji. Dodatni doživljaj stvara i boca od terakote u kojoj se nalazi džin, kao poveznica sa starim načinom proizvodnje ugljena u “karbunicama” koje su prekrivane zemljom. Inače, destilerija Aura nalazi se u

sklopu tvrtke Aura proizvodi koja se bavi proizvodnjom ekskluzivnih tradicionalnih hrvatskih proizvoda poput rakija i džemova te ostalih autohtonih proizvoda od samoniklog ljekovitog bilja te divljeg voća ubranog u ekološki čistom okolišu na obroncima središnje Istre, daleko od ceste i naseljenih mjesta. Od početne proizvodnje za vlastite potrebe, u toj se obiteljskoj tvrtki prije svega vodi briga o kvaliteti tih brendiranih proizvoda, u kojima ne smije biti konzervansa i umjetnih sastojaka. (S.P.)

Trodnevni vinski festival u srcu Zagreba

Vinoljupci u Kurelčevoj Zagreb je prošli tjedan ponovno dobio ulicu za vinoljupce. Naime, Kurelčeva ulica je na tri dana postala mjesto susreta vinara i ljubitelja vina - vinskog festivala Wineloversʹ Street u organizaciji udruge Vinoljupci. Svaki od tri festivalska dana bio je usmjeren na predstavljanje po jedne vinske regije, pa su tako ljubitelji vina isprobavali vina iz bregovite Hrvatske, Istre i Dalmacije te Slavonije i Podunavlja. Tu vinsku manifestaciju pratio je glazbeno-plesni program - mala škola swinga realizirana u suradnji s udrugom Back To Swing Zagreb te živa rockabilly, jazz, country i blues glazba. U udruzi Vinoljupci ističu kako su ponosni na tradiciju održavanja takvog festivala, ali i na suvremene uspjehe hrvatskog vinarstva. “Cilj nam je kreirati dostupna i pristupačna događanja svim sadašnjim i budućim ljubiteljima vina jer suvremena vinska pro-

izvodnja omogućuje dobra vina po dobroj cijeni. Na taj način kreiramo novo, mlado i educirano tržište vinskih potrošača koje pozitivno utječe na sve aspekte vinarstva, od gospodarstva do imidža Hrvatske kao zemlje bogate vinske kulture”, rekla je Irena Lučić, voditeljica projekta Vinoljupci. Inače, udruga Vinoljupci djeluje od 2014. na promicanju vinske kulture i turizma, a dosad su organizirali pet vinskih izložbi na otvorenim gradskim prostorima. (S.P.)

12. lipnja 2017. | broj 3982 | Privredni vjesnik | 65

Godinu dana društvene platforme za dobrotvorni fundraising

Nastavi činiti pravu stvar pljenih 6855 kuna za Udrugu žena oboljelih i liječenih od raka Sve za nju. Čini pravu stvar je jedinstvena društvena platforma za dobrotvorni fundraising koja svakome omogućava da se angažira i na jednostavan način, uz pomoć prijatelja i poznanika, prikupi donacije za dobrotvorni cilj po izboru. Pokrenuta je u lipnju prošle godine u sklopu istoimenog Vipnetovog programa društveno odgovornog poslovanja kako bi na jednome mjestu spojila one koji žele pomoći s onima koji to aktivno čine. “Ulaganjem u razvoj zajednice oko platforme Čini pravu stvar želimo omogućiti udrugama da realiziraju svoje potencijale, a pojedincima da glasno progovore o bitnim društvenim problemima i tako pridonijeti razvoju kulture solidarnosti u našemu društvu”, izjavila je Martina Rizman Matić, direktorica Korporativnih komunikacija Vipneta. (B.O.)

Povodom obilježavanja prve godišnjice društvene platforme za dobrotvorni fundraising Čini pravu stvar, u prostorijama HUB385 centra inovacija u Zagrebu dodijeljena su priznanja najuspješnijim i najpopularnijim udrugama i ambasadorima u prvoj godini. Najuspješnija udruga bila je Udruga za sindrom Down Međimurske županije koja je prikupila najveći iznos donacija, ukupno 26.435 kuna. Najpopularnijom proglašena je udruga Mali zmaj za koju je čak osam ambasadora otvorilo 10 izazova, a sveukupno se za pomoć toj udruzi prikupilo 10.639 kuna. Najuspješnijim ambasadorom proglašen je Josip Pupić koji je tijekom svog izazova prikupio 16.619 kuna za udrugu Mladi nadareni matematičari Marin Getaldić, dok je najpopularnijim ambasadorom proglašen Bruno Šimleša s rekordne 62 pojedinačne donacije i priku-

Održano prvo izdanje biciklističke utrke Dukat Fit

Zadrani pokazali koliko su fit na dva kotača

Dukat je u Zadru organizirao prvo dalmatinsko izdanje biciklističke utrke Dukat Fit. Na području zadarskog Borika umijeće pedaliranja pokazali su Zadrani svih dobnih skupina – od trogodiš-

nje djece do iskusnih biciklista. Nagrade Dukata i sportskog sponzora Decathlona dodijeljene su najbržim natjecateljima u tri Dukatino utrke za djecu te utrci Dukat Fit za odrasle. Dukat biciklističke utrke orga-

66 | Privredni vjesnik | broj 3982 | 12. lipnja 2017.

nizira već šest godina s ciljem promicanja fizičke aktivnosti i zdravih životnih navika te urbanog biciklizma kao ekološki prihvatljivog načina prijevoza. “Nakon pet biciklističkih utrka u Zagrebu veseli me što smo bicikliranje, kao jedan od najpopularnijih načina rekreacije, doveli i u Dalmaciju. Želja nam je bila potaknuti Zadrane svih uzrasta da se i prije početka službene turističke sezone aktiviraju te provedu vrijeme s obitelji i prijateljima na otvorenom”, kazala je Elena Wolsperger Dolezil, direktorica korporativnih komuni-

kacija Dukata. Događanje je započelo trima Dukatino utrkama za djecu u kojima su oni najmlađi od tri do pet godina snage odmjerili na stazi dugoj 100 metara, dok su djeca od šest do osam, odnosno od devet do 12 godina biciklirali 1,2 kilometra. Odrasli natjecatelji vozili su četiri kruga po Boriku ukupne dužine 7,1 kilometar. Nakon utrka svi sudionici imali su priliku osvježiti se proizvodima iz linije Dukat Fit. Novo izdanje biciklističke utrke Dukat Fit održat će se u rujnu na zagrebačkom jezeru Jarun. (V.A.)

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

MOKKA X 1,6 bogato opremljena već od

136.900 kn*

ZVIJER IZVANA, LJEPOTICA IZNUTRA. Vrhunske inovacije iz premium klase. MOKKA X ima premium značajke.** Pogon na sva četiri kotača. LED adaptivna prednja svjetla. Upozorenje na frontalni sudar. Puna je inovacija koje su prije postojale samo u luksuznoj klasi. Dođite i isprobajte! Prosječna kombinirana potrošnja goriva Mokke X: 3,9–6,9 l/100 km, emisija CO2 103–159 g/km. * Cijena se odnosi na motor 1,6 sa 115 KS selection paket opreme. ** Uz moguću nadoplatu za navedeni paket opreme.

• 7 GODINA JAMSTVA

• 3 BESPLATNA SERVISA

• ISPORUKA ODMAH

Jamstvo prema uvjetima prodavatelja PSC Zagreb. Kupac prilikom prva 3 servisa plaća samo dijelove, dok je rad besplatan.

PSC Zagreb – ovlašteni Opel partner

PSC Varaždin – ovlašteni Opel partner

Zagreb, Slavonska av. bb, tel. 01 / 2404 800 | Av. Dubrava 306f, tel 01 / 2925 255

Varaždin, Optujska 155, tel. 042 / 331 556

Detalje potražite na

opel.psc-zagreb.hr

Detalje potražite na