Pv 3983 by NEstar

| SURADNJA S POLJSKOM | AGROKOR I POLJOPRIVREDA | BRODOSPLIT |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

19. lipnja 2017., godina LXIII, broj 3983

PV ANALIZA

A POSEB

N PRIL

t r c o l t

Izvoz raste, a Hrvatska i dalje orijentirana na uvoz

vu iteljst u grad i t s a o v m no tnina i nekre

INTERVJU

Izudin Ahmetlić HIFA-Oil Grupacija

HRVATSKO-UKRAJINSKI GOSPODARSKI FORUM

Volimo se, no nedovoljno poslovno surađujemo

INDUSTRIJSKA ZONA BAKAR

Brzina je bitna i vrijeme je uistinu novac

SADRŽAJ

3983 / 19. lipnja 2017. TEMA TJEDNA 6

Industrijska zona Bakar Brzina je bitna

AKTUALNO

6 28 Kvaliteta je najvažnija, a da je ona s AquaticDesignom neupitna, dokazuju i brojne nagrade

Hrvatsko-ukrajinski gospodarski forum Volimo se, ali nedovoljno poslovno surađujemo

Doručak poljskog predsjednika i hrvatske predsjednice s gospodarstvenicima Velike mogućnosti poslovne suradnje s Poljskom

Agrokor i poljoprivredna proizvodnja Budućnost proizvodnje hrane nije u pitanju

6. regionalna konferencija gospodarstvenika – Sinergija kao ključ oporavka Žalac: Politička stabilnost ima ključnu važnost

Nova porinuća u Brodosplitu Nova niša: putnički i vojni brodovi

Izudin Ahmetlić, vlasnik i direktor HIFA-Oil Grupacije Najveći resurs koji imamo su ljudi

12. konvencija hrvatskih izvoznika Izvoz raste, a Hrvatska i dalje orijentirana na uvoz

INTERVJU

PV ANALIZA

12 Izudin Ahmetlić

PRIČA S RAZLOGOM 28

Aquatic-Design, Rakov Potok Ribice i biljke su tek veliko finale

SVIJET FINANCIJA 44

Digitalne tehnologije u bankarstvu Digitalni alati pomažu u komunikaciji s klijentima

BUSINESS & LIFESTYLE 56

Dani otvorenih butelja Zlatna vina zelenog zagrebačkog prstena

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR JULIJE DOMAC

PROJEKTE TREBA OKRUPNJAVATI Državi poput naše treba suvisli pipeline projekata pri čemu će svaka nova vlada nastavljati provoditi projekte

P Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske i predsjednik FEDARENE – Europske asocijacije regija i energetskih agencija

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

remda se ne čini tako, financiranje energetskih investicijskih projekata u Hrvatskoj je jednostavno! Nažalost, u Hrvatskoj se riječ “jednostavno” često poistovjećuje sa značenjem “bez truda”, “bez dokumentacije”, “na brzinu”, “onako kako meni najviše odgovara” i slično. To, naravno, nije točno. Jednostavno znači da projekt treba biti koncipiran u što manje koraka, bez skrivenih troškova koji nisu opravdani, temeljen na stručnoj procjeni i znanju, a ne na politici, realističan u rokovima, troškovima i koristima koje donosi. Iskustvo Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske pokazuje da je projekte u Hrvatskoj najprije potrebno okrupnjavati. (Pre)mali projekti znače više jedinične troškove i smanjenu isplativost. A isplativost je nužan i presudan uvjet da projekt postane prihvatljiv za financiranje. Rado zaboravljamo da smo davno napustili plansku ekonomiju. Financiranje javnim novcem i bespovratna sredstva bez kriterija kao najželjeniji izvor financiranja moraju ići tamo kamo pripadaju - u ropotarnicu povijesti. Čak i ako pričamo o predmetu svih želja u Hrvatskoj - EU fondovima - praksa mora biti da se oni kombiniraju s privatnim financiranjem, kroz javno-privatno partnerstvo, u kombinaciji kroz inovativne financijske instrumente kao što su revolving fondovi i slično. Nužno je uspostavljati posebne kreditnogarancijske financijske sheme koje uključuju podjelu rizika i subvencioniranje dijela troškova pripreme, projektiranja, nadzora i izvedbe. Osim toga, a u Hrvatskoj posebno, treba standardizirati metodologije prikupljanja podataka, dokumentiranja projekata, ugovorne modele…, a sve kako bi se stvaralo i gradilo povjerenje poduzetnika, financijskih institucija i svih ostalih koji sudjeluju u velikom i složenom lancu koji se zove - provedba projekata. Govorimo li o tome kako provoditi projekte na način da se uključuju ESCO tvrtke na naprednije načine u javno-privatnom partnerstvu ili financiranju kroz energetske uštede, onda treba omogućiti povoljniji long-term financing tj. kreditne aranžmane u formi financijskih instrumenata, ali i osigurati jednaku mogućnost pristupu kapitala kao što danas ima javni sektor (kamatne stope od dva posto ili niže).

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

A politika? Političkih promjena će uvijek biti i ima ih posvuda. I bogatije države i starije demokracije imale su i imat će razdoblja političkih nestabilnosti i to tako mora biti. Političari u opisu posla imaju borbu za vlast na isti način kao što mi imamo rad na projektima, dakle - političkih promjena mora biti i to je zapravo dobro. Ali promjene u energetici, u planiranju i provedbi projekata nisu nikako dobre i zapravo su strašno loše. Naprosto fatalne! Trajanje projekata u energetici uvijek je duže od bilo kojeg političkog mandata i to nikako da u Hrvatskoj naučimo. Duže i u slučaju kad se mandati i ministri izmjenjuju u redovi-

PROMJENE U ENERGETICI, U PLANIRANJU I PROVEDBI PROJEKATA ZAPRAVO SU STRAŠNO LOŠE tom četverogodišnjem ritmu, a kamoli u situaciji kad na izbor izlazimo svaku godinu ili dvije. Da je sreće i pameti, projekti bi se provodili neovisno o političkim promjenama. Državi poput naše treba jednostavno suvisli pipeline projekata pri čemu će svaka nova vlada nastavljati provoditi projekte za koje se jednom na početku postigao politički konsenzus. A to se postiglo zato što je projekte izabrala i pripremila - struka. Jednom kad su projekti u pipelineu, onda više nema ﬁlozoﬁranja, stručnjaci rade svoj posao, političari se bore za vlast i samo je pitanje sreće, dinamike projekta ili političke mudrosti koja će garnitura rezati vrpcu na otvaranju projekata. Jedna će rezati sigurno! A kod nas - ne reže ni jedna jer se ponavlja uvijek ista dinamika. Svaka nova garnitura bira svoje projekte, onda u jednom času netko primijeti da bi se mogla napisati i neka strategija kako bi projekti našli svoje uporište. Obrni, okreni i već se polako nađemo pred kraj mandata. I onda priča krene iznova. A projekti često ostaju samo - želje. Ukratko, jednostavno je i već poznato - treba se samo ne bojati i primiti posla.

BROJKE, BROJKE

TELEVIZIJA U 2016. 25 televizija

24 komercijalne televizije

1 javna televizija 5 6

dr탑avna razina emitiranja regionalne televizije lokalne televizije

207.410 emitiranja i trajanja programa u satima u 2016.: Udio komercijalnog programa, sadr탑aja izvan emisija i izvan programskog sadr탑aja svih TV centara iznosio je 18,9 posto.

46.766 sati

36.310 sati

28.050 sati

informativnodokumentarnih emisija svih TV centara

igranih emisija

komercijalne emisije

3894

ukupan broj zaposlenih na televizijama; o d toga 1669 탑ena Izvor: DZS

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA INDUSTRIJSKA ZONA BAKAR

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

BRZINA JE BITNA Kada investitori dolaze, dobiju poravnat plato sa svim potrebnim priključcima i ako imaju gotov projekt svog poslovnog objekta, doslovno u dva tjedna mogu imati građevinsku dozvolu i krenuti s radovima. Ulagači ne gube vrijeme, novac i živce rješavajući sporove oko vlasništva zemlje i eB kojekakvih administrativnih blokada, ističe direktor zone Bakar piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

ndustrijska zona Bakar, najveća i najstarija zona takvog tipa u Hrvatskoj, posluje već više od 40 godina na oko 500 hektara zemljišta, a izgleda uistinu impresivno. Trenutačno na području zone posluje oko 170 tvrtki koje izravno zapošljavaju 4000 radnika i još barem 2000 preko kooperanata. Kroz nju na dnevnoj bazi prođe 20.000 vozila i 30.000 ljudi, a procjenjuje se da prihod svih subjekata unutar zone na godišnjoj razini iznosi oko milijardu eura.

NAJVEĆI KONTRIBUTOR LOKALNIH PRORAČUNA Odličan je to primjer gospodarskog uspjeha koji dolazi s idealnim geostrateškim položajem, vrhunskom infrastrukturom, dobrom suradnjom lokalnih institucija s poduzetnicima te pametnim i kontinuiranim vodstvom.

LIBERALIZACIJA TRŽIŠTA RADA I UVOZ RADNE SNAGE BIT ĆE NUŽNOST AKO ŽELIMO PODRŽATI BRŽI GOSPODARSKI RAST, SMATRA BADURINA Također je izvanredan primjer izazova koji će nas kao državu čekati ako se nastave pozitivni ekonomski trendovi, poput nedostatka radne snage i trome administracije koja u više slučajeva odmaže nego pomaže poduzetništvu. “Možemo slobodno reći da je ovaj prostor najveći kontributor lokalnih proračuna, od grada Bakra, preko Županije pa sve do države.

Intenzivno radimo na privlačenju novih investitora i u tome uspijevamo jer zona u zadnjih par godina raste po stopi od 10 posto po broju novootvorenih tvrtki i zaposlenih djelatnika. Takav trend rasta i širenja očekujemo i ubuduće jer imamo brojne upite za preostalih 240 hektara slobodnog prostora, a primiti možemo apsolutno sve vrste investicija, naravno, koje su u skladu s našim zakonima. Pružamo im kompletno uređenje prostora, sa svim priključcima, od struje, interneta do plina, cestovne prilaze, ukratko, sve što im je potrebno za moderno i ekonomično poslovanje”, objasnio nam je direktor zone Irvin Badurina. Zanimljivo je da na području zone posluje oko trećina proizvodnih tvrtki, trećina uslužnih te trećina trgovačkih. Taj balans im pomaže da surađuju i zadovolje vlastite potrebe, kao i potrebe svih drugih subjekata koji imaju namjeru doći. Zato zona već danas praktički funkcionira kao zaseban gradić sa svom potrebnom infrastrukturom, od hotela, do kaﬁća i restorana. Badurinu posebno veseli to što je gotovo 80 posto tvrtki koje su u zonu došle u zadnje dvije godine proizvodnog karaktera jer to smatra znakom da se vjera u hrvatsko gospodarstvo počela vraćati. Puno je i stranih investitora koji iznad svega cijene brzinu, a upravo to dobivaju u industrijskoj zoni Bakar. “Kada dolaze, dobiju poravnat plato sa svim potrebnim priključcima i ako imaju gotov projekt svog poslovnog objekta, doslovno u dva tjedna mogu imati građevinsku dozvolu i krenuti s radovima. Ta brzina je ključ u biznisu jer ulagači ne gube vrijeme, novac i živce rješavajući sporove oko vlasništva zemlje i kojekakvih administrativnih blokada. Inače, sve to kod nas u Hrvatskoj traje u prosjeku oko godinu dana, a ako računamo na to da je prosječan prihod jedne tvrtke u zoni oko pet milijuna eura godišnje, onda je jasno koliko je

više od mil €

40 0

investirao Grad Bakar u zonu u zadnjih 12 godina

oko

170 0tvrtki

posluje trenutačno na području zone

oko mlrd € godišnji prihod svih subjekata na području zone, kazuju procjene

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

i brojne povlastice koje bakarske gradske vlasti nude poduzetnicima koji se registriraju na njihovom području, poput umanjenih komunalnih naknada i doprinosa do 50 za proizvodne tvrtke, a ako zapošljavaju veći broj ljudi, to umanjenje može ići i do 75 posto. “Naš primarni cilj nije zarada na prodaji kvadrata, već stvaranje idealnih uvjeta za što veći broj tvrtki i radnih mjesta. Kroz to se zapravo vrte viši prihodi i mi dobivamo na vrijednosti. Kad je obrtaj sredstava visok, onda je i mali dio toga dosta da se potpomognu lokalni proračuni i da se u konačnici taj novac opet vrati u optjecaj kroz ulaganja u infrastrukturu. Ako stavite sav teret razvoja zajednice na samo par većih poduzetnika, onda je jasno da oni ne mogu opstati”, smatra Badurina, a da je u pravu pokazuje aktualni primjer Agrokora koji odlično ocrtava kakvi problemi dolaze s takvim modelom. brzina bitna i da je vrijeme uistinu novac”, ističe Badurina.

Intenzivno radimo na privlačenju novih investitora i u tome uspijevamo jer zona u zadnjih par godina raste po stopi od 10 posto po broju novootvorenih tvrtki i zaposlenih djelatnika. Irvin Badurina

SVE VEĆI PROBLEM - PRONALAZAK RADNE SNAGE Tvrtke u zoni zapošljavaju ogroman broj ljudi pa je sve veći problem pronalazak kvaliﬁcirane radne snage. Ukratko, do izražaja dolazi sve prisutniji paradoks domaćeg tržišta rada da u moru nezaposlenih investitori ne mogu naći kvalitetne radnike. “Ljudi se dosta teško odlučuju za prekvaliﬁkaciju i poslove koji traže nižu stručnu spremu od one koju imaju. To je razumljivo, ali mi se uključujemo u priču kako bismo pomogli klijentima kao svojevrsni posrednici jer nam je kao gradskoj agenciji to i dio posla. Velika nam je prednost blizina Rijeke i okolnih gradova, tu imamo bazen solidne radne snage, ali mogu vam iskreno reći da će liberalizacija tržišta rada i uvoz radne snage biti nužnost ako želimo podržati brži gospodarski rast. Taj segment je investitorima jako bitan i ako tu nemamo adekvatnu ponudu ljudi, možemo zaboraviti na ulaganja”, poručuje Badurina i dodaje kako smo na razini države kroz godine izvozili pamet i zanemarivali proizvodnju, a to nam se sad obija o glavu. “Upravo zato me veseli da u zadnje vrijeme imamo dosta proizvodnih tvrtki koje dolaze i iskorištavaju institut prava građenja. To je i nama kao agenciji zanimljivo jer zemljište nakon isteka dugogodišnjeg povlaštenog najma ostaje nama, a obično se takav aranžman ugovara na 30 godina s mogućnošću produljenja”, pojašnjava uz napomenu kako su cijene zemljišta na najnižoj razini u zadnjih desetak godina te da zbog povećanog interesa mogu samo rasti. Naglašava kako novca ima i da ga banke nude po povoljnim kamatama, a to je ulagačima veliki poticaj. Dodatno ih privlače

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

NA RAZINI DRŽAVE KROZ GODINE SMO IZVOZILI PAMET I ZANEMARIVALI PROIZVODNJU, A TO NAM SE SAD OBIJA O GLAVU, ISTIČE BADURINA Važno je istaknuti da ova uspješna priča s industrijskom zonom nije pala s neba, nego je plod jasnog cilja, kontinuiteta upravljanja i pametnog ulaganja. Grad Bakar, koji je 99-postotni vlasnik zone, u nju je investirao više od 40 milijuna eura u zadnjih 12 godina. “U početku su se svi pitali čemu tolika inicijalna ulaganja u zonu, ali kad se zbog nje gradski proračun povećao za pet puta, dobili su jasan odgovor. Jasno da je potrebno ulagati i u socijalne sadržaje, ali gospodarstvo ima prioritet i na njemu se gradi sve ostalo. Tko to ne razumije, ne razumije ništa”, apostroﬁra Badurina i dodaje kako na području zone imaju prostora za još dvostruko veći broj tvrtki i zaposlenih.

ALJKAV ODNOS INSTITUCIJA NA VIŠOJ RAZINI Iako s lokalnim vlastima surađuju odlično, požalio nam se na aljkav odnos institucija na višoj razini. “Željeli bismo da više razumijevanja imaju Županija i država jer se doprinosi koje

KALTENBERG ADRIA

ORADA ADRIATIC

Ulaganje od oko 10 milijuna eura

Za investiciju od pet milijuna eura manje od godinu dana

Kaltenberg Adria upravo u bakarskoj industrijskoj zoni otvara novi proizvodno-prodajni pogon, odnosno pivovaru srednje veličine u kojoj će proizvoditi od 30.000 50.000 hektolitara piva, a kako je riječ o vrlo modularnom projektu, puni kapacitet se penje do 100.000 hektolitara. “Ukupno ulaganje teško je oko 10 milijuna eura”, objasnio nam je predsjednik Uprave Kaltenberg Adrije Damir Tomljanović, dodajući kako su proizvodno-poslovnu zgradu izgradili na parceli od 10.000 četvornih metara. “Za industrijsku zonu Bakar smo se odlučili nakon temeljitog istraživanja drugih lokacija u okolici i nakon što smo od poduzetnika koji su već tu čuli samo pozitivne komentare i iskustva. Dočekani smo iznimno toplo, imali smo maksimalnu podršku i jako brzo smo dobili potrebnu dokumentaciju. Zapravo, naši investitori su se čudili kako glatko je cijeli proces tekao, budući da su čuli za našu notorno tromu administraciju. Prednost nam je blizina Rijeke, odlično riješena logistika i prometna povezanost, a naročito to što ovo nije samo klasična industrijska zona, već i šoping područje kroz koje prolazi puno ljudi pa i tu očekujemo da ćemo na licu mjesta imati dosta potrošača naših proizvoda”, zaključio je Tomljanović.

Još jedna tvrtka koja se odlučila doći u bakarsku industrijsku zonu je i Orada Adriatic, drugi po veličini uzgajivač riba u Hrvatskoj, prvenstveno orade i brancina. “Investicija u novi pogon za preradu ribe je teška pet milijuna eura i upravo je dovršena. Nakon što smo digli proizvodnju na oko 1000 tona godišnje, odlučili smo se za ovaj idući korak, ulaganje u preradu ribe”, objasnio nam je direktor tvrtke Marko Miculinić dodavši kako ovaj pogon, koji je s izgradnjom počeo prije 10 mjeseci, daje novu vrijednost njihovim proizvodima. “Prije dolaska u industrijsku zonu Kukuljanovo pomno smo istražili i druge potencijalne lokacije, ali jedino tu smo našli sve što nam treba, od infrastrukture do položaja. Imali smo apsolutnu podršku od uprave zone, pomogli su nam u prikupljanju dokumentacije tako da smo jako brzo nakon kupnje zemljišta počeli s izgradnjom i niti u godinu dana dovršili investiciju”, istaknuo je Miculinić.

dobivaju preko nas mjere u milijunima eura na mjesečnoj bazi, a zauzvrat nam ne daju gotovo ništa, osim uplatnica i računa. Imamo administrativne zapreke u svim službama, od katastra i gruntovnice, do sudova. Država nam oduzima zemljišta koja su prije 1991. formalno bila poljoprivredna iako tu poljoprivrede nikad nije bilo, a s druge strane mi moramo otkupljivati mala privatna zemljišta oko kojih se, zbog kaotičnog vlasništva, parnice po sudu vuku godinama. Žalosno je da na to gubimo energiju umjesto da rješavamo probleme koji su za ovo društvo krucijalni, a to su ekonomski rast i stvaranje novih radnih mjesta”, naglašava Badurina i još jednom ističe kako nam je učinkovitija državna administracija nasušno potrebna. Prigovor ima i na tromo djelovanje kod apliciranja za EU fondove. Poručuje kako nas europski novac čeka, a mi zbog predugog čekanja na neke potvrde i pečate gubimo milijune eura, što je neoprostivo. “Sramotno je da nas besplatan novac čeka, a mi ga ne znamo uzeti, do sad smo iskoristili samo 15 posto ponuđenog”, kazao je.

Vrijednost industrijske zone Kukuljanovo nije samo u prostoru i infrastrukturi, dapače, najvažnija usluga koju pružaju svojim klijen-

NA PODRUČJU ZONE POSLUJE OKO TREĆINA PROIZVODNIH TVRTKI, TREĆINA USLUŽNIH TE TREĆINA TRGOVAČKIH tima je poticanje suradnje koja onda otvara vrata daljnjem razvoju, kako same zone, tako i njenih “stanara”. “Kao i u svakom poslu, dobro se dobrim vraća. Dakako da smo tu da povezujemo i animiramo naše klijente da unapređuju međusobne poslovne odnose. Ako svi rade kao lojalni partneri, onda im je puno lakše, a i puno jeftinije jer uslugu mogu dobiti od prvog susjeda. Tako se širi i mreža suradnika izvan zone pa i izvan Hrvatske, a tu se onda uvijek ukaže neka prilika”, zaključuje Badurina. 19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO HRVATSKO-UKRAJINSKI GOSPODARSKI FORUM

VOLIMO SE, ALI NEDOV SURAĐUJEMO Potencijal postoji u mnogim sektorima gospodarstva - od energetike, kemijske industrije, strojogradnje, metalurgije, proizvodnje građevinskog materijala, brodogradnje, prehrambene industrije i, naravno, u turizmu, ističe Luka Burilović piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

H Poticat ćemo kontakte hrvatskih i ukrajinskih tvrtki kako bi se pronašla nova mjesta za suradnju. Komore obiju zemalja rade na jačanju te suradnje, a obje će vlade učiniti sve da im se ona olakša.

Volodimir Grojsman, ukrajinski premijer

rvatska i Ukrajina imaju dobre bilateralne gospodarske odnose, a gospodarska suradnja proteklih godina, nakon usporavanja zbog ratnih događanja u Ukrajini, raste. Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Ukrajine i Europske unije otvorilo je širom vrata hrvatskim tvrtkama na veliko ukrajinsko tržište, a neke od hrvatskih tvrtki već su dobile međunarodne tendere u izgradnji tamošnje infrastrukture. U prošloj godini povećan je izvoz za čak dvije trećine, no ukupna robna razmjena iznosi samo 76 milijuna dolara što je premalo s obzirom na potencijal gospodarstava dviju zemalja. Luka Burilović i Genadij Čižikov

HGK JAMČI POMOĆ I SURADNJU SVIM PODUZETNICIMA Tim brojkama ne smijemo biti zadovoljni, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović otvarajući Hrvatskoukrajinski gospodarski forum, drugi forum koji se održao samo sedam mjeseci nakon sličnog poslovnog događaja koji su također organizirali HGK i Trgovinsko-industrijska komora Ukrajine u Kijevu. “Potencijal postoji u mnogim sektorima gospodarstva - od energetike, kemijske industrije, strojogradnje, metalurgije, proizvodnje građevinskog materijala, brodogradnje, prehrambene industrije i, naravno, u turizmu. Mi s ponosom ističemo da smo, iako smo maleni, panonska, dunavska, mediteranska i europska zemlja. Hoćemo biti pouzdan gospodarski partner, a kao predsjednik HGK jamčim pomoć i suradnju svim poduzetnicima koji žele poslovati u Hrvatskoj i inozemstvu”, istaknuo je Burilović. Ne smijemo zaboraviti da ovo tržište od 45 milijuna ljudi gaji velike simpatije prema Hrvatskoj, rekao je na skupu premijer Andrej Plenković. “Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Ukrajine Europskoj uniji omogućuje hrvatskim tvrtkama da

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

na jednak način pristupe tom tržištu. Hrvatska podupire Ukrajinu u pristupu europskim integracijama. Ukidanje viza za putovanja ukrajinskih državljana u Hrvatsku i EU otvorilo je mogućnost za dolazak ukrajinskih državljana. Ovo je prilika da pozovem sve Ukrajince u posjet Hrvatskoj i drugim zemljama EU-a i na otvaranje mogućnosti za jačanje poduzetničkih odnosa dviju zemalja”, kazao je Plenković. Ukrajinski premijer Volodimir Grojsman istaknuo je da je otvoren za suradnju kako bi se stvorio transparentan okvir koji će omogućiti jačanje investicijske klime. “Poticat ćemo kontakte hrvatskih i ukrajinskih tvrtki kako bi se pronašla nova mjesta za suradnju. Komore obiju zemalja rade na jačanju te suradnje, a obje će vlade učiniti sve da im se ona olakša. Velik je potencijal za izgradnju plinovoda od Ukrajine preko Mađarske do Hrvatske, koji će osigurati energetsku neovisnost. Vjerujem da ćemo taj projekt vrlo brzo ostvariti. Podupirem i inicijativu hrvatske predsjednice Tri mora, koja će povezati Jadran, Baltik i Crno more te ističem veliki potencijal u stvaranju zajedničkih tvrtki, kako bismo ojačali suradnju dviju zemalja”, naglasio je Grojsman.

OLJNO POSLOVNO

HRVATSKA - VRATA ZA ULAZAK UKRAJINE U EU Dvije zemlje tradicionalno vežu prijateljski odnosi, a Hrvatska nam je jedna od bitnih trgovinskih partnera i ujedno ste naša vrata za ulazak u Europsku uniju, ističe Genadij Čižikov,

IAKO JE LANI ROBNA RAZMJENA POVEĆANA ZA DVIJE TREĆINE, 76 MILIJUNA DOLARA PREMALO JE S OBZIROM NA POTENCIJAL OBA TRŽIŠTA predsjednik Trgovinsko-industrijske komore Ukrajine. Naši odnosi nisu zadovoljavajući i moramo pronaći rješenja kako povećati robnu razmjenu i suradnju naših poduzetnika. Ukrajina se trudi otvoriti prema Hrvatskoj i Europi te jačati izvoz proizvoda visoke dodane vrijednosti i proizvoda visoke tehnologije. Izvoz Ukrajine je porastao u 2016. godini za 34 posto u odnosu na prethodnu godinu i to je rezultat rada velikih poduzeća. Ono na čemu komore moraju sada raditi je pomoći malim i srednjim

poduzetnicima”, ističe Čižikov. Zamjenica ministra gospodarskog razvitka i trgovine Ukrajine Natali Mikolska predstavila je na skupu ukrajinsku ekonomiju koja je u 2014. godini doživjela velike promjene jer su izabrali europski put pa su od tog vremena sve snage bile koncentrirane na što bržu integraciju s gospodarstvom EU-a. “Teritorijalno gledajući, Ukrajina je najveća europska zemlja, a i broj potrošača je značajan jer imamo 45 milijuna stanovnika. Ukrajina je zemlja znanja jer je stopa obrazovanih gotovo 100 posto, a uz to imamo oko dva milijuna studenata. Svake godine diplomira mnogo inženjera koji su ključni za razvoj realne ekonomije. Sustavno i planski razvijamo informatički sektor te smo već danas jedan od vodećih informatičkih hubova u Europi, a novih više od 1000 start-upova pomažu našoj prepoznatljivosti”, pojasnila je Natali Mikolska. Na Forumu su predstavljene brojne mogućnosti poslovne suradnje Hrvatske i Ukrajine. Održani su i poslovni razgovori na kojima su sudjelovale 42 hrvatske i 22 ukrajinske tvrtke. Neki od hrvatskih poduzetnika ističu veliki interes za suradnju ukrajinskih kolega. Dario Marenić, predsjednik Uprave tvrtke Elda iz Nove Gradiške, ističe kako već dvije godine radi s Ukrajinom. “Proizvodimo tekućinu za ecigarete, a naš izvoz konstantno raste pa smo baš danas isporučili kamion robe za Ukrajinu. Izuzetno smo zadovoljni svojim ukrajinskim partnerima s kojima smo uspostavili dobre odnose. Prepoznali smo potencijal ovog velikog tržišta i siguran sam da će naša suradnja rasti”, ističe Marenić.

Ovo je prilika da pozovem sve Ukrajince u posjet Hrvatskoj i drugim zemljama EU-a i na otvaranje mogućnosti za jačanje poduzetničkih odnosa dviju zemalja.

Andrej Plenković, hrvatski premijer

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU IZUDIN AHMETLIĆ, VLASNIK I DIREKTOR HIFA-OIL GRUPACIJE

NAJVEĆI RESURS KOJI IMAMO SU LJUDI Važna je kompanija i njen brend. Važni su naši zaposlenici te sigurni i zadovoljni kupci. Važan je razvoj i očuvanje okoliša. Važan je socijalni moment i ljudski osjećaj za sve one koji nemaju ili su u nevolji, ne mjereći ih i ne dijeleći ih po bilo kojoj osnovi. Važno je da svi zajedno živimo u ekonomski snažnoj i stabilnoj Bosni i Hercegovini, ali i cijeloj našoj regiji razgovarao Darko Buković bukovic@privredni.hr

T Proizvodnja hrane bi trebala biti jedan od strateški važnih segmenata kako države, tako i nas samih. Nastojat ćemo u ovom području osigurati stabilnost te širinu otkupa i distribucije primarne poljoprivredne proizvodnje s fokusom na bosanske autohtone sorte.

ešanjska kompanija za promet nafte i naftnih derivata HIFA-Oil nedavno je kupila njemačku kompaniju s najdužom tradicijom u proizvodnji PVC proﬁla - LB.Proﬁle. I upravo taj potez potvrda je aktivnosti i budućeg smjera kompanije HIFA osnovane 1995., koja danas kroz više strateških djelatnosti postaje prepoznatljiva i šire od regije. Najpoželjniji je poslodavac u BiH u 2016. godini, tri članice Grupacije su zadnje tri godine među top 100 kompanija u BiH, dobavljač je za NATO.... Poslovne rezultate, planove i najave ulaganja HIFA Grupacije, čije je ime akronim, nastalo od početnih slova braće Ahmetlić - Hajrudina, Izudina, Fahrudina - u razgovoru za Privredni vjesnik iznosi vlasnik i direktor Izudin Ahmetlić.

 Među vodećim ste veletrgovcima nafte i naftnih derivata u BiH. Upoznajte nas malo s HIFA-Oil Grupom. Čime se bavite, koliki godišnji promet ostvarujete, koliko zaposlenih imate, u koliko zemalja poslujete? - U proteklih 15 godina, HIFA-Oil Grupacija se razvila u respektabilnu grupu kompanija koja posluje u različitim poslovnim podučjima kao što su distribucija nafte, naftnih derivata i energenata, zatim distribucija i proizvodnja metalskih i PVC proizvoda, te otkup i distribucija poljoprivrednih proizvoda. Lideri smo u prometu nafte i naftnih derivata u BiH, sa 20 posto udjela na domaćem tržištu bijelih naftnih derivata, a prvi smo i u distribuciji crnih derivata na domaćem i tržištima regije u području asfaltgradnje u Austriji, Sloveniji,

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

Hrvatskoj i u drugim zemljama regije. Zajedno s kompanijama kćerima Euro-Roal, EuroMetali, Euro-Stil, Euro-Power, Petrobit, Bitrol Slovenija te njemačkim LB.Proﬁleom, ukupni prometi naših kompanija već dosežu iznos od oko 500 milijuna konvertibilnih maraka, dok se dobiti računaju u dvoznamenkastom milijunskom iznosu. No mi svoje poslovanje osim ovih parametara gradimo na drugim osnovama i postulatima. HIFA-Oil Grupacija zapošlja-

LIDERI SMO U PROMETU NAFTE I NAFTNIH DERIVATA U BiH, A PRVI SMO I U DISTRIBUCIJI CRNIH DERIVATA NA DOMAĆEM I TRŽIŠTIMA REGIJE va ukupno 257 radnika. Samo zbog važnosti želim naglasiti da 42 posto od ukupnog broja zaposlenih u tvrtki majci je visokoobrazovano, s najvišim prosjekom starosti - između 26 i 35 godina. Kod ostalih kompanija ti su prosjeci daleko bolji što mi daje dodatni motiv da unapređujemo i razvijamo sve kompanije jer me na to tjera najveći resurs koji možemo imati – ljudi.

Za uspjeh nije više važno jeste li mala ili velika riba, već jeste li brza ili spora riba. Jer, upravo su male ribe brže i neće dozvoliti da budu pojedene.

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

U našoj tradiciji ruka koja daje je bolja i vrednija od ruke koja prima, ali upravo zato ruka koja daje ima i veću odgovornost, a time i obvezu. Smatram da živjeti s ljudima a nemati tu vrstu empatije prema zajednici - nije ljudski.

 Euro-Roal, tvrtka kći HIFA-Oil Grupe kupila je nedavno njemačku tvrtku LB.Profile s najdužom tradicijom proizvodnje profila za vrata i prozore. To je prva inozemna akvizicija HIFA-Oila. O čemu je riječ? - Upravo tako. Vijest je odjeknula širom regije. Riječ je o tome da će nam prva naša inozemna strateška akvizicija omogućiti da Euro-Roal kao lider u BiH za distribuciju aluminijskih, inoks, a sada i PVC proﬁla, osim jačanja pozicije na domaćem tržištu, još snažnije nastupi na tržištima regije i EU-a. Ovo je naša sedma tvrtka kći i prva u Njemačkoj, a koja već duže od 50 godina razvija sustave za prozore i vrata, uz ogromnu kompetenciju, vrhunsku tehnologiju i akumulirano znanje. Naš cilj su domaće, regionalno i europsko tržište s jakim HIFA-Oilom i s našim tehnološki superiornim tvrtkama kćerima. S tim u vezi trenutačno su u tijeku razgovori s regionalnim partnerima u okviru kojih privodimo kraju dogovore o ulasku na susjedna tržišta.

za biznis godine. To je veliko priznanje dugogodišnjem radu svih naših zaposlenika i menadžmenta. Naš brend postao je sinonim za uspjeh i kvalitetu, ne samo na domaćem nego i na regionalnim tržištima i tržištima EU-a, od Austrije do Bugarske, preko Albanije, pa opet

 Upravo ste na završenom Sarajevo Business Forumu dobili i nagradu SBF Bridge te najavili nove domaće i inozemne akvizicije, jačanje u segmentima distribucije i maloprodaje. Kakvi su planovi za 2017.? - Prije svega, drago nam je da nas je tako važan žiri prepoznao i dodijelio nam nagradu

do Slovenije. Cilj naših novih domaćih i inozemnih akvizicija, te jačanja u segmentima distribucije i maloprodaje, su daljnji rast i razvoj, u smislu ostvarenja još boljih tržišnih pozicija. Ne možemo u ovom trenutku govoriti o čemu je riječ, ali mogu reći da ostajemo u okvirima razvoja postojećih biznisa.

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

HIFA-OIL JE U POZICIJI DA KAO TVRTKA S NAJVEĆIM PRIVATNIM TERMINALIMA U ZEMLJI BUDE POKRETAČ RAZVOJA CESTOVNOG I ŽELJEZNIČKOG PROMETA

 Mnogi ne znaju da ste među prvima u distribuciji crnih derivata na domaćem i tržištima regije u sektoru asfaltgradnje u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i u drugim zemljama regije. - Kompanija ima lidersku poziciju u distribuciji crnih derivata u BiH, a na tržištima u regiji

CILJ NAŠIH NOVIH DOMAĆIH I INOZEMNIH AKVIZICIJA, TE JAČANJA U SEGMENTIMA DISTRIBUCIJE I MALOPRODAJE, SU DALJNJI RAST I RAZVOJ imamo status najozbiljnijeg i najkvalitetnijeg distributera o čemu govori suradnja s najvećim tvrtkama iz područja asfaltgradnje u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i drugim zemljama regije. Prošla godina je okončana s ukupnom količinskom realizacijom od oko 300.000 tona različitih derivata u devet zemalja regije. Također, napravljena je recertiﬁkacija po standardu ISO 9001. HIFA-Oil je ponovno izabran kao najbolji dobavljač za NATO snage u BiH. Ugovorom o opskrbi zrakoplovnih kompanija JET A1 aviogorivima, naša tvrtka dala je svoj doprinos u podizanju razine

konkurentnosti Međunarodnog aerodroma Sarajevo. U tom smislu mi već opskrbljujemo zrakoplovne kompanije Turkish Airlines i Wizz Air, a u pregovorima smo i s drugim aviokompanijama koje prometuju sa sarajevskog aerodroma.

 Ne volite kad vas rangiraju (po Forbesu) u sami vrh najbogatijih bosanskohercegovačkih poduzetnika. Zašto vam to nije presudno? Što je bitnije u životu poduzetnika? - Važna je kompanija i njen brend. Važni su naši zaposlenici te sigurni i zadovoljni kupci. Važan je razvoj i očuvanje okoliša. Važan je socijalni moment i ljudski osjećaj za sve one koji nemaju ili su u nevolji, ne mjereći ih i ne dijeleći ih po bilo kojoj osnovi. Važno je da svi zajedno živimo u ekonomski snažnoj i stabilnoj Bosni i Hercegovini, ali i cijeloj našoj regiji. Jedino tada mogu biti ispunjen kao čovjek i privrednik.  Osim nafte jedan od segmenata poslovanja je i poljoprivredna proizvodnja, a preuzeli ste prehrambenu industriju Bosanka Doboj. Vraćate li se svojim izvorima, s obzirom na to da ste diplomirani inženjer agronomije? - Proizvodnja hrane bi trebala biti jedan od strateški važnih segmenata kako države, tako i nas samih. Nastojat ćemo u ovom području osigurati stabilnost te širinu otkupa i distribucije primarne poljoprivredne proizvodnje s fokusom na bosanske autohtone sorte zbog kojih smo oduvijek bili cijenjeni na tržištima. Potencijali Bosne i Hercegovine u tom smislu su ogromni. Međutim, to je takva ekonomska grana koja zahtijeva veću stratešku prisutnost države. Smatram, a mislim da dijelim mišljenje

Ključni zadatak je podići razinu konkurentnosti, a to možemo daljnjim generiranjem novih znanja i vještina u cilju jačanja kvalitete proizvoda i usluga. Mislim da je HIFAOil Grupa u tom smislu na dobrom putu.

Mentalitet pobjednika je ono što krasi naše ljude I vaša kompanija startala je iz Tešnja. U čemu je taj tešanjski X faktor? - Mnogo je, kako kažete, “faktora X”, a po mom mišljenju najvažniji faktor od kojeg sve počinje su ljudi. Mentalitet pobjednika je ono što krasi naše ljude. Ne mirimo se s porazom. Djelujemo samostalno i sami brinemo o vlastitoj sudbini. Na svu sreću soc-realistički način razmišljanja, življenja i rada nam nije napravio mnogo štete. Brzi smo i okretni, u stanju smo pokrenuti vlastitu inicijativu, promišljeno i odgovorno. Također, za stabilnost i razvoj potreban je

kontinuitet provedbe lokalnih politika. I tu smo u stanju izabrati najbolje predstavnike i dati im mandat, ali i odgovornost. Ipak, puno je izazova koji su pred nama i mislim da u tom smislu Tešanj kao centar razvoja, ali i država u cjelini u smislu svog odnosa prema naprednim sredinama i regijama, trebaju u vremenu koje je pred nama odgovoriti na mnoga pitanja razvoja, ne samo ekonomskog, već i javnog komunalnog, infrastrukturnog, obrazovnog, kulturnog, socijalnog i svakog drugog segmenta modernog življenja.

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

INTERVJU

većine poljoprivrednika u cijeloj Bosni i Hercegovini - dakle ljudi koji žive od svog rada, da nam je neophodno ministarstvo poljoprivrede na državnoj razini kako bismo bili u stanju odgovoriti na zahtjeve i izazove koji se javljaju u ovom području. Rascjepkanost nadležnosti nas investitore, ali i poljoprivrednike, itekako usporava. Mi smo nedavno otvorili kroz kompaniju HIFA-Tank farmu brojlera u Jelahu, početnog kapaciteta 60.000 brojlera u jednom turnusu, vrijednu 1,5 milijuna KM.

 Kupili ste i terminale u Zenici. Kakvi su kapaciteti i planovi? - Kapacitet nadzemnih i podzemnih rezervoara Terminala tečnih goriva Zenica je 12.840 kubičnih metara. Kupnjom Terminala HIFA-Oil postala je kompanija za trgovinu i distribuciju nafte s najvećim privatnim terminalima u Bosni i Hercegovini, čime je njena tržišna pozicija znatno poboljšana. Osim jačanja konkurentskih prednosti tu je i sigurnost opskrbe tržišta naftom na dulji rok. HIFAOil je sada u poziciji da kao kompanija s najvećim privatnim terminalima u zemlji bude pokretač razvoja cestovnog i željezničkog prometa. Također, na ovaj način HIFA-Oil daje doprinos razvoju industrije Zenice i cijele Bosne i Hercegovine.  Autor ste krilatice: “Izvoz život znači”. - U izvozu je spas. Mi smo malo tržište a da bismo planirali svoj ukupni rast i razvoj isključivo u domaćim okvirima. S obzirom na geostrateški položaj i blizinu veoma moćnog i ﬁnancijski snažnog tržišta EU-a, vjerujem da imamo ogromni potencijal da se u nekim segmenatima poslovanja proﬁliramo kao snažna izvozna destinacija. Ključni zadatak je podići razinu konkurentnosti, a to možemo daljnjim generiranjem novih znanja i vještina u cilju jačanja kvalitete proizvoda i usluga. Mislim da je HIFA-Oil Grupa u tom smislu na dobrom putu. S druge strane, osjećam da Europa upravo traži nove pobjednike te da mi koji dolazimo s malih tržišta i iz malih zemalja uživamo određene simpatije u tom smislu. Jednom davno, prije skoro 15 godina, kada smo pokrenuli svoj biznis, kazao sam da je došlo vrijeme kada za uspjeh nije više važno jeste li mala ili velika riba, već jeste li brza ili spora riba. Jer, upravo su male ribe brže i neće dozvoliti da budu pojedene.

PONOSIMO SE KVALITETOM SURADNJE S KOMPANIJAMA U HRVATSKOJ I VJERUJEM DA TA RAZINA MOŽE SAMO RASTI  Gdje je Hrvatska u vašim planovima? - Sasvim je logično da su susjedi Bosne i Hercegovine - pa ako to svedemo preko općine i, naravno, naše kompanije ključne u segmentu razvoja regionalne suradnje. Bilo bi potpuno neprirodno bazirati se na neka daleka tržišta a da nisi postavio dobre temelje suradnje u regiji s kojom možeš zajednički mnogo učiniti. Po nama, HIFA-Oil je jedan od ključnih distributera naftnih derivata, naravno uključujući i tvrtke kćeri u metalskoj i aluminijskoj industriji, a to su prepoznale sve kompanije koje s nama rade. Mi pružamo, osim kvalitetne poslovne podrške, i jedan dugoročniji pristup kada su u pitanju poslovni odnosi s partnerima.

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

Ponosimo se kvalitetom suradnje s kompanijama u Hrvatskoj i vjerujem da ta razina može samo rasti.

 Znam da i osobno i kao tvrtka/ tvrtke često pomažete i cijene vas kao društveno-odgovorne kompanije? Što to za vas znači? - To je posebna satisfakcija. U našoj tradiciji ruka koja daje je bolja i vrednija od ruke koja prima, ali upravo zato ruka koja daje ima i veću odgovornost, a time i obvezu. Smatram da živjeti s ljudima a nemati tu vrstu empatije prema zajednici - nije ljudski. Ne govorim o tome često jer mislim da je bolje da naša djela govore o nama.

S MARKOVA TRGA SJEDNICA VLADE

ODBIJEN SDP-ov PRIJEDLOG ZAKONA O HGK-u Predlagatelj navodi kako bi ukidanje obveznog članstva bilo temelj za smanjenje parafiskalnih nameta, međutim to nije potkrijepljeno studijom ili analizom, kažu u Vladi piše Ilijana Grgićn grgic@privredni.hr

lada je na svojoj prošlotjednoj sjednici odbila Prijedlog zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori koji je podnio Klub SDP-a, a čija je osnovna karakteristika bilo uvođenje instituta dobrovoljnog članstva svih članova Hrvatske gospodarske komore. U Vladinom obrazloženju odbijanja ovog zakonskog prijedloga ističe se kako je za uređivanje tog područja bilo potrebno napraviti dublju analizu a da predlagatelj to nije napravio. “Predlagatelj navodi kako bi ukidanje obveznog članstva bilo temelj za smanjenje paraﬁskalnih nameta, međutim isto nije potkrijepljeno studijom ili analizom”, obrazložili su u Vladi.

ZAJAM ZA CESTOVNI SEKTOR U hitnu saborsku proceduru Vlada je uputila zakon o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković pojasnio je kako je ukupna zaduženost cestovnog sektora 43,1 milijardu kuna, a na naplatu ove godine dolazi 8,5 milijardi kuna. “Riječ je o zajmu od 22 milijuna eura, dok je razvojni cilj projekta poboljšati ﬁnancijsku održivost cestovnog sektora u Hrvatskoj jačanjem institucionalne učinkovitosti, poboljšanjem operativne učinkovitosti i povećanjem sposobnosti otplate duga društava u cestovnom sektoru”, rekao je Butković te istaknuo kako je prema uvjetima koje je ponudio IBRD zajam odobren na 10 godina, uključujući četiri godine počeka na otplatu glavnice.

VIJEĆE ZA EKONOMSKE I FINANCIJSKE POSLOVE

Hrvatska izašla iz procedure prekomjernog proračunskog deficita Hrvatska je i službeno izašla iz procedure prekomjernog proračunskog deficita, potvrđeno je na sastanku Vijeća za ekonomske i financijske poslove u Luxembourgu. Rezultat je to snažnih napora Hrvatske vezanih za fiskalnu konsolidaciju, uslijed čega je deficit opće države u prošloj godini bio na razini od 0,8 posto BDP-a. “Nadamo se da će Hrvatska iskoristiti ovaj pozitivni zamah za provedbu sveobuhvatnog programa reformi”, izjavio je potpredsjednik Europske komisije nadležan za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis. Europska komisija predviđa kako će deficit opće države u 2017. biti na razini od 1,1 posto te na razini od 0,9 posto u 2018. godini. Hrvatska je i dalje obvezna pridržavati se pravila iz preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu što znači da do 2020. godine treba imati uravnotežen proračun odnosno ostvariti višak od 0,5 posto BDP-a.

Vlada je na svojoj sjednici utvrdila uvjete te objavila javni poziv za dostavu obvezujućih ponuda za realizaciju Ugostiteljsko-turističkog projekta Češka vila u gradu Visu, a ministar državne imovine Goran Marić je objasnio kako taj projekt predviđa rekonstrukciju i prenamjenu Češke vile u hotel s najmanje četiri

zvjezdice. Predviđena je i rekonstrukcija okolnih tradicijskih građevina te izgradnja novih smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta. “Projekt Češka vila realizirat će se osnivanjem prava građenja na rok do 50 godina tijekom kojih će država uprihoditi najmanje 84,3 milijuna kuna”, rekao je ministar Goran Marić.

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA 12. KONVENCIJA HRVATSKIH IZVOZNIKA

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

IZVOZ RASTE, A HRVATSKA I DALJE ORIJENTIRANA NA UVOZ Zadatak nam je stvarati uvjete poslovanja koji će smanjivati troškove svim poduzetnicima, a naročito izvoznicima, kako bismo ih učinili konkurentnijima na međunarodnom tržištu, istaknula je Martina Dalić, potpredsjednica Vlade piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

truktura hrvatskog izvoza se ne mijenja, dok su u svijetu prisutne snažne promjene, stoga se sa sigurnošću ne može znati kakav će karakter imati hrvatski izvoz u godinama koje slijede, rečeno je na 12. konvenciji hrvatskih izvoznika koja je prošli tjedan održana u Zagrebu. Među većim izvoznim izazovima istaknuta je nestabilnost u odnosima Europske unije i SADa, politička nestabilnost na Bliskom istoku te trend smanjenja utjecaja banaka, a rast snage raznih fondova koja uvelike utječe na puteve međunarodne trgovine.

TREBA NAM VLADA KOJA BI SMANJILA TAJ UVOZNO-IZVOZNI DISBALANS, REKAO JE BAGO

porast izvoza od oko 15 posto, ponajviše zahvaljujući rastu izvoza energije odnosno njenoj višoj cijeni te kemijskih i farmaceutskih proizvoda. “Nažalost, još uvijek smo jako uvozno orijentirana zemlja. Na tome treba raditi i tu nam treba Vlada koja bi smanjila taj uvozno-izvozni disbalans”, rekao je Bago pojasnivši kako Hrvatska i dalje izvozi 30 posto jednostavnije proizvode.

LANJSKI IZVOZ POVUKLA PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA “Udio BDP-a Europske unije i SAD-a u globalnom BDP-u pada, a rastu Kina i Indija. Ekonomija razmjera pomaže ovim zemljama, a padaju zemlje poput Italije. O mantri da možemo funkcionirati bez vlade najbolje govori primjer Italije koja je u 20 godina pala sa 6. mjesta po BDP-u na 10.”, rekao je predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago ističući da je Hrvatska u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje ostvarila

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupan izvoz Hrvatske u 2016. iznosio je 92,8 milijardi kuna, što je u usporedbi s godinom prije povećanje od pet milijardi kuna ili za 5,7 posto. U istoj godini ukupan uvoz iznosio je 148,5 milijardi kuna i povećao se za 7,7 milijardi kuna, odnosno za 5,5 posto. Prema podacima Fine, u Hrvatskoj su lani zabilježene 114.483 izvozno orijentirane tvrtke. Porast izvoza u 2016. najvećim je dijelom rezultat

92,8 8mlrdkn lanjski hrvatski izvoz (+5,7%)

148,5 mlrd kn hrvatski uvoz u istom razdoblju (+ 5,5%)

88,9 9% udio prerađivačke industrije u ukupnom izvozu

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA

Dobitnici Zlatnoga ključa Za rastuća tržišta: Najbolji izvoznik Ruska federacija - JGL, Rijeka Za tržišta Sjeverne, Srednje i Južne Amerike: Najbolji izvoznik u Kanadu - Pliva Hrvatska, Zagreb Za tržište Afrike: Najbolji izvoznik u Egipat - KončarEnergetski transformatori, Zagreb Za tržište Azije i Pacifika:

Najbolji izvoznik u Nizozemsku ACG Lukaps, Ludbreg Najbolji izvoznik u SAD - HS produkt, Karlovac Najbolji izvoznik u Mađarsku - DS Smith Belišće Croatia, Belišće Najbolji izvoznik u Srbiju Vetropak straža tvornica stakla, Hum na Sutli Najbolji izvoznik u Austriju Wollfsdorf components, Jalžabet

Najbolji izvoznik u Saudijsku Arabiju - Kraš, Zagreb

Najbolji izvoznik u Bosnu i Hercegovinu - Podravka, Koprivnica

Najbolji izvoznik u Francusku LPT, Prelog

Najbolji izvoznik u Njemačku Pliva Hrvatska, Zagreb

Ponosan sam da smo od početka ove godine zaposlili 90 novih djelatnika, da kontinuirano povećavamo izvoz, nastavljamo investirati, ulagati u istraživanje i razvoj te da smo izvrstan primjer drugima kako se u Hrvatskoj bez obzira na izazovnu svakodnevnicu može kvalitetno i uspješno poslovati. Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive

izvoza prerađivačke industrije koja je u ukupnom izvozu sudjelovala sa 88,9 posto što je rast od 6,9 posto. Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, kao dio prerađivačke industrije, sudjelovala je u ukupnom izvozu sa 7,3 posto te je dala najveći doprinos porastu izvoza, od 55,1 posto. Također, povećanju uvoza znatno je pridonijela i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, s udjelom od 6,9 posto u ukupnom uvozu i porastom od 24,5 posto. I dalje najviše izvozimo u države Europske unije - lani je ta robna razmjena činila 66,4 posto ukupnog izvoza, koji je u odnosu na prethodnu, 2015. godinu porastao 5,3 posto. S tim zemljama ostvarujemo i 77,2 posto ukupnog uvoza, koji je također porastao, i to 4,4 posto. A najveći vanjskotrgovinski partneri iz Unije su Italija, Slovenija i Njemačka. Italija je najveća zemlja partner izvoza Republike Hrvatske u 2016., s udjelom od 13,7 posto ukupnog izvoza. S druge strane, najviše robe u prošloj godini uvezeno je iz Njemačke, čiji je udio u ukupnom hrvatskom uvozu bio 16,1 posto, uvoz iz Njemačke porastao je za 9,4 posto u prošloj godini. Od važnijih zemalja partnera u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske u 2016. je i Slovenija, s udjelom od 12,5 posto ukupnog izvoza i 10,9 posto ukupnog uvoza, i s kojom je u usporedbi sa 2015. ostvaren porast izvoza od 7,4 posto i porast uvoza od osam posto. S državama nečlanicama EU-a Hrvatska je lani ostvarila 33,6 posto ukupnog izvoza, koji je također porastao 6,4 posto, i 22,8 posto ukupnog uvoza, koji također bilježi rast za 9,3 posto u usporedbi sa 2015. godinom. Najveći

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

Najbolji izvoznik u Sloveniju - AD Plastik, Solin Najbolji izvoznik u Italiju Olimpias tekstil, Osijek Najinovativniji izvoznik - Rimac Automobili, Sveta Nedelja Najbolji mali & mikro izvoznik MCZ, Labin Najbolji srednji izvoznik - Solvis, Varaždin Najbolji veliki izvoznik - Pliva Hrvatska, Zagreb

vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a su Bosna i Hercegovina, Srbija te SAD. Prema privremenim podacima Eurostata, u 2016. Hrvat-

NAJVIŠE ROBE U PROŠLOJ GODINI UVEZENO JE IZ NJEMAČKE, ČIJI JE UDIO U UKUPNOM HRVATSKOM UVOZU BIO 16,1 POSTO ska sudjeluje u ukupnom izvozu EU28 sa 0,26 posto, dok u uvozu sudjeluje sa 0,41 posto. Na razini EU28 Hrvatska se nalazi na 24. mjestu u izvozu te 23. mjestu u uvozu, dok se godinu prije nalazila na 25. mjestu u izvozu te 24. mjestu u uvozu, te se tako može zaključiti da je poboljšala svoju poziciju među zemljama članicama u ukupnoj robnoj razmjeni EU28.

LAKŠE FINANCIRANJE ZA TVRTKE U PREDSTEČAJU Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić također se dotaknula pozitivnih izvoznih trendova koji su obilježili prošlu godinu. “S jedne strane to je rezultat snage naših kompanija koje su se uspjele izboriti s krizom

i restrukturirati, a s druge i s učincima članstva u Europskoj uniji. Zadatak nam je stvarati uvjete poslovanja koji će smanjivati troškove svim poduzetnicima, a naročito izvoznicima, kako bismo ih učinili konkurentnijima na me-

NAJVIŠE IZVOZIMO U DRŽAVE EUROPSKE UNIJE, LANI JE TA ROBNA RAZMJENA ČINILA 66,4 POSTO UKUPNOG IZVOZA đunarodnom tržištu. Upravo u tom smjeru ide program Vlade”, rekla je Martina Dalić koja se osvrnula i na situaciju u Agrokoru, ističući kako su sistemski rizici koje je uzrokovao Agrokor pod kontrolom te da su pravovremenom reakcijom spašeni deseci tisuća radnih mjesta i značajan udio BDP-a koji ostvaruje ova korporacija. Najavila je i izmjene Zakona o stečaju, u dijelu predstečajnih nagodbi. “Prva lekcija koju smo naučili u provođenju izvanredne uprave u Agrokoru je da poduzećima koja su u predstečajnoj nagodbi treba omogućiti pristup izvorima ﬁnanciranja. Radna skupina radi na dopunama stečajnoga zakona, u dijelu predstečajnoga zakona kako bi se ojačala mogućnost ﬁnanciranja tijekom predstečajne nagodbe, a koje bi onda imalo status najstarije tražbine“, rekla je Martina Dalić.

ZLATNI KLJUČ NAJBOLJIM IZVOZNICIMA Najveća farmaceutska kompanija u Jugoistočnoj Europi Pliva Hrvatska sa 12. konvencije hrvatskih izvoznika otišla je punih ruku nagrade Zlatni ključ, koja se već 10. put dodjeljuje najboljim izvoznicima. Pliva je nagrađena kao najbolji izvoznik za tržište Kanade i Njemačke, a treću godine za redom proglašena je najboljim hrvatskim izvoznikom u kategoriji velikih tvrtki. “Prošle godine sam istaknuo da sam uvjeren kako ćemo se i u 2016. godini uspješno nositi s najjačima na tržištu te sam iznimno ponosan na svih 2300 kolega u Plivi koji su omogućili ovaj veliki uspjeh i najzaslužniji su za novu nagradu. Ponosan sam da smo od početka ove godine zaposlili 90 novih djelatnika, da kontinuirano povećavamo izvoz, nastavljamo investirati, ulagati u istraživanje i razvoj te da smo izvrstan primjer drugima kako se u Hrvatskoj bez obzira na izazovnu svakodnevnicu može kvalitetno i uspješno poslovati”, istaknuo je predsjednik Uprave

Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom u 2016. godini 2016.

Izvoz (tis. kuna)

Uvoz (tis. kuna)

Pokrivenost uvoza izvozom, %

I. II.

5.851.583

9.747.786

60,0

7.131.274

11.649.235

61,2

III.

7.579.918

12.711.122

59,6

IV.

7.242.389

12.852.998

56,3

7.920.959

12.766.930

62,0

VI.

7.866.262

12.754.746

61,7

VII.

7.613.704

12.388.749

61,5

VIII.

6.985.385

11.891.257

58,7

IX.

8.363.531

13.003.068

64,3

8.407.861

12.242.059

68,7

XI.

8.910.048

12.993.077

68,6

XII.

8.890.304

13.473.514

66,0

I. – XII.

92.763.217

148.474.542

62,5

Izvor: DZS

Izvoz i uvoz po sektorima (SMTK), I.–XII.2016., tis. kuna Hrana i žive životinje

Izvoz

Uvoz

10.376.077

16.529.450

Pića i duhan

1.460.363

1.754.531

Sirove materije, osim goriva

6.907.393

2.519.364

Mineralna goriva i maziva

8.765.989

18.249.967

Životinjska i biljna ulja i masti

374.617

741.878

Kemijski proizvodi

12.293.515

22.692.495

Proizvodi svrstani prema materijalu

14.517.298

26.462.104

Strojevi i prijevozna sredstva

21.819.079

38.039.085

Razni gotovi proizvodi

15.699.667

21.393.744

Proizvodi i transakcije,

345.179

55.534

204.040

36.388

92.763.217

148.474.542

Neraspoređeno Ukupno Izvor: DZS

Plive Mihael Furjan preuzimajući nagradu. Nagrada za najinovativnijeg izvoznika pripala je tehnološkoj tvrtki Rimac Automobili koja se bavi proizvodnjom električnih vozila visokih performansi i pružanjem tehnoloških rješenja globalnim proizvođačima u automobilskoj industriji. Najboljim srednje velikim izvoznikom proglašen je proizvođač fotonaponskih modula Solvis iz Varaždina, koji zapošljava 160 radnika, dok je nagrada Zlatni ključ u kategoriji malih i mikro izvoznika dodijeljena tvrtki MCZ, koja posluje u poduzetničkoj zoni Vinež u Labinu, a bavi se proizvodnjom peći i kotlova na pelete. 19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO DORUČAK POLJSKOG PREDSJEDNIKA I HRVATSKE PREDSJED

VELIKE MOGUĆNOSTI POSLOVNE SURADNJE S POLJSKOM Energetika, elektrotehnika, brodogradnja, turizam, zaštita okoliša, sve su to sektori u kojima vidimo veliki potencijal, a neka od njih se u velikoj mjeri mogu financirati iz EU fondova, istaknuo je Luka Burilović, predsjednik HGK piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

ROBNA RAZMJENA HRVATSKE I POLJSKE KONTINUIRANO RASTE, A 2016. JE IZNOSILA 767,6 MILIJUNA EURA

ovodom službenog posjeta poljskog predsjednika Andrzeja Dude Republici Hrvatskoj Hrvatska gospodarska komora je u suradnji s Veleposlanstvom Republike Poljske i Poljskom gospodarskom komorom organizirao Doručak s predsjednicima koji je za cilj imao jačanje postojećih bilateralnih odnosa i otvaranja prostora za buduću poslovnu suradnju.

HGK - NAJVAŽNIJA GOSPODARSKA INSTITUCIJA U HRVATSKOJ Susret je otvorio predsjednik HGK Luka Burilović kazavši kako mu je izuzetno drago što je Komora domaćin susreta koji ima posebnu važnost za odnos dviju zemalja. “Mi volimo reći da je HGK najvažnija gospodarska institucija u Hrvatskoj, ove godine slavimo 165 godina postojanja i sve to vrijeme promičemo interese domaće poslovne zajednice i zastupamo interese naših tvrtki tu i u inozemstvu”, poručio je Burilović. “Poljska je važno tržište za Hrvatsku, sada smo dio iste europske obitelji i poslovanje

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

je puno lakše i učinkovitije. Ukupna robna razmjena raste kontinuirano, 2016. je iznosila 767,6 milijuna eura”, istaknuo je naglasivši važnost inicijative Tri mora (Jadran, Baltik, Crno more), posebno na području energetske sigurnosti. “Energetika, elektrotehnika, brodogradnja, turizam, zaštita okoliša, sve su to sektori u kojima vidimo veliki potencijal, a neka od njih se u velikoj mjeri mogu financirati iz EU fondova. Naša je želja potaknuti daljnju suradnju i nadam se da će se već danas zaključiti konkretni poslovi”, zaključio je Burilović. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović također je apostrofirala inicijativu Tri mora kao iznimno važnu za bolje povezivanje Hrvatske i Poljske, ali i drugih zemalja članica. Inicijativu je opisala kao neformalnu platformu usmjerenu na konkretne projekte za dizanje konkurentnosti i kohezije. “Politički nije protubalans nikome, nije usmjerena protiv Rusije, niti je trojanski konj SAD-a, mi jednostavno želimo iskoristiti sve mogućnosti EU financiranja i drugih izvora. Cilj nam je povezivanje Baltika, Jadrana i Crnog mora, spojiti taj autentični prostor Srednje Europe u zajedničko ekonomsko područje. Bilateralni odnosi Hrvatske i Poljske su odlični u političkom smislu, a nadam se svijetloj budućnosti i u gospodarskoj suradnji”, istaknula je Kolinda Grabar Kitarović dodavši kako je energetska neovisnost ključna jer dovodi do ekonomskog prosperiteta kroz smanjenje cijena za domaćinstva i industriju, a također je bitna za konkurentnost zemlje i politiku stabilnosti.

POZITIVNI TRENDOVI U EKONOMSKOJ SURADNJI Ukupna ekonomska suradnja bilježi pozitivne trendove posljednjih godina, ali uzajamna su ulaganja skromna, posebno poljskih investicija u Hrvatsku koje su u zadnjih 13 godina bile

NICE S GOSPODARSTVENICIMA

AGROKOR

Zaprimljeno 9864 tražbina

nešto manje od 80 milijuna eura, dok je s naše strane uloženo 165 milijuna eura u Poljsku. Hrvatski izvoz u Poljsku pao je za šest posto prošle godine, a uvoz porastao oko 15 posto pa je Predsjednica poručila poduzetnicima da se to mora promijeniti. Veliki potencijal za rast izvoza vidi u području prehrane, trgovine, poljoprivrede, tehnologije, prometa i energetike. Poljski predsjednik Andrzej Duda je poručio kako godišnje u Hrvatsku dođe 750.000 poljskih turista koji u našoj zemlji potroše oko 25 milijuna eura. Nada se da će isti put slijediti i poduzetnici. Istaknuo je da Poljska radi na uvozu plina iz norveškog šelfa čime diverziﬁcira izvore energije i postaje stabilan dobavljač za

U HRVATSKU GODIŠNJE DOĐE 750.000 POLJSKIH TURISTA KOJI OVDJE POTROŠE OKO 25 MILIJUNA EURA, ISTAKNUO JE DUDA druga tržišta. Svoja pozitivna poslovna iskustva s poljskim tvrtkama iznijeli su i gospodarstvenici. “Naša iskustva pokazuju da je mentalitet izrazito poduzetnički, što pokazuju brzinom pravnih postupaka i pravnom sigurnošću koju osiguravaju. Primljeni smo od prvog dana otvoreno, od cijele poslovne zajednice”, istaknuo je Josip Roglić iz Orbico Grupe koja je već neko vrijeme prisutna na poljskom tržištu. U procesu ostvarivanja dobre poslovne suradnje je i HŽ Cargo. “Prije dvije smo godine potpisali sporazum koji bismo mogli nazvati i pismom razumijevanja i zainteresiranosti PK Carga da ostvari suradnju s HŽ Cargom. Očekujemo izravan i otvoren razgovor tijekom srpnja. Želja nam je da u koridor uključimo Luku Rijeka i Luku Ploče”, rekao je Željko Pokrovac iz HŽ Carga.

Nakon isteka zakonskog roka od 60 dana, ukupno je zaprimljeno 9864 tražbina Agrokorovih vjerovnika. Dodatno se očekuju prijave za povezana i ovisna društva po dopunjenom rješenju za što je rok do 20. lipnja. “Do sada je zaprimljeno 8038 pošiljaka od kojih veliki broj sadrži i nekoliko prijava tražbina”, rekla je izvršna direktorica u Agrokoru Marta Bogdanić te dodala kako se mogu očekivati i dodatne pošiljke koje su poslane poštom ili nekom drugom kurirskom službom, a nose adekvatan datum slanja. Inače, tvrtke iz sustava Agrokora putem Zagrebačke burze izvijestile su da će revizorsko izvješće za 2016. biti gotovo do 31. srpnja, a ﬁnancijska izvješća za prvi i drugi kvartal ove godine najkasnije do 31. kolovoza jer novi revizor PwC, zbog neplanirano velikog obujma posla, ne može završiti reviziju poslovanja u prvotno procijenjenim rokovima. Jamnica, Belje i PIK Vinkovci objavili su i očitovanja svojih uprava na upite dioničara zaprimljene na glavnim skupštinama održanima

početkom lipnja, a među kojima su i odgovori o potraživanjima, obvezama te izdanim jamstvima u korist Agrokora. Prema tim podacima, ukupan iznos prijavljenih potraživanja Jamnice iznosi 1,36 milijardi kuna, od kojih 1,06 milijardi kuna prema Agrokoru, dok ukupne obveze te tvrtke prema povezanim društvima iznose 25,9 milijuna kuna. Potraživanja Belja prema svakoj pojedinačnoj povezanoj osobi na dan 10. travnja iznose ukupno 106,06 milijuna kuna, od čega se 53,2 milijuna kuna odnosi na PIK Vrbovec, dok u stavci obveza Belje iskazuje iznos od ukupno 987,6 milijuna kuna, od čega se na Agrokor odnosi 899,6 milijuna kuna. Potraživanja PIK-a Vinkovci iznose 36,4 milijuna kuna, od kojih 14,07 milijuna kuna prema tvrtki Eko Biograd te Konzumu 11,04 milijuna kuna, dok obveze PIK Vinkovci (zajedno s tvrtkama kćerima Eko Biograd i Felix) iznose 1,1 milijardu kuna, od čega se najveći dio odnosi na Agrokor, 799,5 milijuna kuna, te Agrokor trgovinu 293,8 milijuna kuna. (I.G.)

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO AGROKOR I POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA

BUDUĆNOST PROIZVODNJE HRANE NIJE U PITANJU Operativno poslovanje Agrokorovih poljoprivrednih tvrtki je stabilno. Te tvrtke neće nestati s tržišta niti će se prekinuti proizvodnja, istaknuto je na okruglom stolu o utjecaju krize u Agrokoru na budućnost hrvatske poljoprivrede piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

O Nema poljoprivrednika u Hrvatskoj koji na neki način nije bio vezan za poslovanje Agrokora i stoga je jako važno da smo ušli u vjerovničko vijeće te da kroz njega štitimo interes poljoprivrede. Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore

perativno poslovanje poljoprivrednih tvrtki iz sustava Agrokor je stabilno i budućnost im je sigurna. Te tvrtke neće nestati niti će polja ostati nezasijana, rečeno je na okruglom stolu o utjecaju krize u Agrokoru na budućnost hrvatske poljoprivrede, koji je organizirao Zbor agrarnih novinara Hrvatskog novinarskog društva.

PROBLEM NIJE U TVRTKAMA Nakon godina relativno velikog ulaganja, većina tvrtki proizvođača hrane u koncernu Agrokor dobro posluje i problem nije u njima. PIK Vrbovec posluje proﬁtabilno i nastavlja s povećanjem svoga izvoza koji sada čini već 20 posto njihove proizvodnje. “Ubrzo započinjemo s isporukom svojih proizvoda u veliki poljski trgovački lanac Biedronka. Proteklih nekoliko mjeseci imali smo poteškoća, no nakon 10. travnja redovito isplaćujemo svoje obveze i pripremamo se za novu sezonu. Prošle godine izvezli smo robe u vrijednosti 55 milijuna eura. U zadnja dva mjeseca puno se radilo na odnosu s malim dobavljačima i svakodnevno komuniciramo, posebice o poslovima vezanim uz izvoz”, istaknuo je predsjednik Uprave PIK Vrbovca Mate Štetić. “Očekujem daljnji rast kompanije jer su u zadnjih desetak godina investirane 1,2 milijarde eura u vrhunsku tehnologiju koja je na razini najboljih tvrtki u branši u svijetu. Restrukturiranje je u tijeku i očekujem da ćemo na tome nastaviti raditi”, kazao je Štetić. Izvanrednoj upravi je važno da je operativno poslovanje poljoprivrednih kompanija stabilno te da se sačuva proizvodnja i suradnja s našim kooperantima, smatra Vlado Čondić Galinić, savjetnik za poljoprivredu izvanrednog

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

povjerenika Agrokora Ante Ramljaka. “Agrokor čini oko 50 posto hrvatske svinjogojske proizvodnje kroz proizvodnju 300.000 komada svinja, te još oko 100.000 kroz kooperant-

NISAM VIDIO NEKI KONKRETAN BIZNIS PLAN ZA BUDUĆNOST TVRTKE, ISTIČE DENIS MATIJEVIĆ ski odnos. Upravo zato je važno za cijeli poljoprivredni sektor i poljoprivredne proizvođače da se poslovanje Agrokora stabilizira jer on na direktan ili indirektan način veže na sebe više od 10.000 obiteljskih gospodarstava”, upozorava Čondić Galinić. Toni Raič, vlasnik Stočarstva Raič, ističe kako nije bilo prekida u isporuci stoke. “Bili smo zabrinuti, no od prvih dana smo kroz udrugu Baby beef uspjeli osigurati dobar odnos s našim partnerima. Jedni smo druge tješili i donosili odluke na tjednoj bazi i očekivali podršku od privremene uprave Agrokora”, kaže Raič.

STABILIZIRATI POSLOVANJE SVIH KOMPANIJA “Nema poljoprivrednika u Hrvatskoj koji na neki način nije bio vezan za poslovanje Agrokora i stoga je jako važno da smo ušli u vjerovničko vijeće te da kroz njega štitimo interes poljoprivrede”, ustvrdio je Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. “Pred nama je nova žetva i upravo zbog toga je

Mate Štetić, predsjednik Uprave PIK Vrbovca

Toni Raič, vlasnik Stočarstva Raič

važno stabilizirati poslovanje svih kompanija te nastaviti kooperantski odnos, kako se cijeli sustav ne bi doveo u pitanje. Vjerujem da ćemo svi preživjeti i da će ova kompanija povećati broj svojih kooperanata”, dodaje Brlošić. No vlasnik AgroFructusa Denis Matijević pak smatra da nije sve onako kako bi trebalo biti. “Nisam vidio neki konkretan biznis plan za budućnost tvrtke. U zadnje je vrijeme bilo pokušaja da se za police Konzuma nabavlja voće i povrće po nižim cijenama s globalnog tržišta iako je Konzum na svojim policama imao do 75 posto voća i povrća iz domaće proizvodnje. Time se urušava sustav koji se gradio 15 godina. Vidimo sve više kombi vozila pred tvrtkama i po naseljima u Zagrebu, a i drugim gradovima, iz kojih se poljoprivredni proizvodi, voće i povrće, prodaju na crno, bez računa. Iz organiziranog sustava dolazimo u razdoblje rasula i neorganiziranosti. To je problem nas, ministra, institucija, Agrokora i cijelog društva. Bilo je pokušaja okretanja uvozu kako bi se osigurala konkurentnost, no vjerujem da sada stvari sjedaju na svoje mjesto”, ističe Matijević.

NIJE DOBRO DA KUPCI UCJENJUJU PROIZVOĐAČE Ivan Škorić, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore, ocjenjuje kako je Agrokor brod koji je stao na pučini jer je ostao bez goriva i bez posade. “Sada je potrebno da mu se da gorivo, a to mogu jedino banke, dok bi uprava morala napraviti dobar biznis plan kako bi se iz budućeg proﬁta vraćali dugovi. Krediti se ne mogu dobiti na imovinu koncerna jer je ona

Denis Matijević, vlasnik AgroFructusa

opterećena dugovima, ali se restrukturiranje mora temeljiti na dobrom biznis planu”, zaključuje Škorić. Drago Munjiza, konzultant i nekadašnji predsjednik uprave Konzuma, smatra da ovaj prodajni lanac mora ostati u hrvatskim rukama. “Ako će se ići u smjeru toga da dobavljači postanu suvlasnici, tada se mora napraviti dobar društveni ugovor, kako ne bi došlo do sukoba između njih oko udjela na policama. Da se nešto mijenja na domaćem tržištu vidi se po interesu stranih trgovačkih lanaca koji su počeli ugovarati više robe od hrvatskih obitelj-

AGROKOR NA DIREKTAN ILI INDIREKTAN NAČIN VEŽE NA SEBE VIŠE OD 10.000 OBITELJSKIH GOSPODARSTAVA, KAŽE ČONDIĆ GALINIĆ skih poljoprivrednih gospodarstava. To je dobro, ali nije dobro da neki od kupaca ucjenjuju te iste proizvođače time da im ugovor vrijedi samo ako ne budu isporučivali robu Agrokoru. Ne bojim se za proizvođače, no moramo promijeniti ﬁlozoﬁju poslovanja. Očekujem od Konzuma plaćanje na vrijeme, manji asortiman proizvoda, a veću njihovu kvalitetu “, zaključio je Munjiza.

Uprava bi morala napraviti dobar biznis plan kako bi se iz budućeg proﬁta vraćali dugovi. Krediti se ne mogu dobiti na imovinu koncerna jer je ona opterećena dugovima, ali se restrukturiranje mora temeljiti na dobrom biznis planu. Ivan Škorić, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO 6. REGIONALNA KONFERENCIJA GOSPODARSTVENIKA – SINER

ŽALAC: POLITIČKA STABILNOST IMA KLJUČNU VAŽNOST Mnogi poduzetnici još uvijek nisu prepoznali važnost zajedničkog djelovanja i istupa na tržištu, upozorila je Vinka Ivanković, predsjednica HGK-ŽK Vukovar piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr Republike Hrvatske, lokalne i regionalne razine, poduzetnika i svih onih koji mogu pridonijeti rastu i razvoju. Samo tako možemo ići naprijed. Konkretno, kroz Projekt Slavonija koji smo osmislili za tekuće ﬁnancijsko razdoblje, a naročito od sljedeće godine kada počinjemo kreirati sve ono što valja napraviti u razdoblju nakon 2020. godine. No u ovom se slučaju ne treba oslanjati samo na europske projekte nego i na državni proračun. U tom smislu je premijer najavio održavanje zajedničkog skupa župana, gradonačelnika i načelnika u srpnju u Požegi. Tom prilikom želimo zajednički utvrditi prioritete proračuna za sljedeću godinu. Nužno je da zajedničkim snagama s gospodarstvenicima, poljoprivrednicima i obrtnicima možemo stvarati bolju budućnost u Hrvatskoj. Na taj način vidim konkretnu sinergiju izvršne vlasti s poduzetnicima”, kazala je Gabrijela Žalac.

organizaciji vinkovačke tvrtke Lotusmedia, te uz pomoć Hrvatske gospodarske komore i Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast, u Vinkovcima je održana 6. regionalna konferencija gospodarstvenika Sinergija kao ključ oporavka, na kojoj je istaknuta važnost političke stabilnosti za gospodarstvo i udruživanja poduzetnika u tržišnom nastupu. Upravo je politička stabilnost od ključne važnosti za ulaganja i razvoj poduzetništva, naglasila je Gabrijela Žalac, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. “Sinergija je deﬁnitivno ključ oporavka gospodarstva. U tom smislu težimo sinergiji Vlade

SVE SE VIŠE PROIZVOĐAČA OKUPLJA JER POVRĆE JE TEŠKO SAMOSTALNO UZGAJATI, ISTIČE SOTINAC 26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

NOVE USLUGE HGK Objašnjavajući ulogu Hrvatske gospodarske komore u jačanju sinergije, Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK, rekao je za Privredni vjesnik: “Uloga Komore je vrlo jasna, a temeljni zadatak nam je da povezujemo s jedne strane gospodarstvo, a s druge nositelje politike i akademske zajednice. Upravo je tema ove konferencije ono što Komora provodi u praksi – provodnik sinergije na hrvatskom tržištu. Pri tome se ne radi samo o velikim poslovnim klijentima, nego posebice o manjim. Uostalom, mnoštvo sada većih tvrtki je unazad desetak godina i nastalo zahvaljujući pomoći Komore kroz nastupanja na sajmovima i otvaranje inozemnih tržišta, kroz spajanja s investitorima, te kroz različite oblike educiranja. Iako ponekad preuzimamo i poslove koje bi trebale odraditi neke druge institucije, u Strategiji razvoja HGK do 2021. godine deﬁnirali smo mnoštvo novih proizvoda i usluga koje su namijenjene

GIJA KAO KLJUČ OPORAVKA

upravo malom i srednjem poduzetništvu”. Vinka Ivanković, predsjednica HGK-Županijske komore Vukovar, ukazala je pak na činjenicu kako mnogi poduzetnici još uvijek nisu prepoznali važnost zajedničkog djelovanja i istupa na tržište.

MARA MAJSTOROVIĆ, VLASNICA TVRTKE LOTUSMEDIA

Čekanje umara malo i srednje poduzetništvo

POLJOPRIVREDA NIJE SAMO ŽITO I KUKURUZ

nego treba sam doći tražiti potrebnu informaciju kako bi došao do nekog rješenja. Treba sam otvoriti vrata HGK ili HUP-a i tražiti informacije. Meni se nešto slično dogodilo prije pet godina. Tražila sam podatke, otvorili su mi vrata i ponudili suradnju. Uostalom, poduzetnik kojeg to doista zanima i sam se može uvjeriti u to da su vrata Komore i niza edukacija koje organizira HUP otvorena u svim našim gradovima.

A upravo oni koji su ranije shvatili važnost zajedničkog djelovanja na vinkovačkoj su konferenciji istaknuti kao primjeri dobre prakse. Jedan od takvih je i Tihomir Sotinac iz Otoka, vlasnik OPG-a Exotic Pannonia. Riječ je o mladom poljoprivredniku koji na 27 hektara zemljišta uzgaja povrće – tikve, paprike, češnjak..., uz čak 1580 stabala oraha. S vremenom je uspio okupiti mnoge, uglavnom mlađe poljoprivrednike, koji su - videći njegov primjer - shvatili kako poljoprivreda nije samo žito i kukuruz.

KOMORA JE PROVODNIK SINERGIJE NA HRVATSKOM TRŽIŠTU, ISTIČE RADOŠ “Sve se više proizvođača okuplja jer povrće je teško samostalno uzgajati. Za uzgoj nekog povrća na površini od 50 hektara potreban je veliki broj ljudi, a to je danas u Slavoniji teško naći, ma koliko to zvučalo neshvatljivo. Stoga je jednostavniji način baviti se uzgojem neke povrtne kulture na hektar, dva ili tri i biti u kooperaciji. Time si možeš osigurati pristojnu egzistenciju, time se ljude zadržava u njihovim kućama, a time se rješava i česti problem u Slavoniji budući da mnoštvo ljudi ima male površine na kojima nije racionalno uzgajati ratarsku kulturu”, objašnjava Sotinac koji se pored uzgoja bavi i preradom povrća.

Mara Majstorović, vlasnica tvrtke Lotusmedia, organizatora vinkovačke konferencije, za Privredni vjesnik objašnjava motive i povratne efekte organiziranja takve konferencije. - Trnovit je put do uspjeha, ali uporni uspijevaju. Nismo odustajali ni od Slavonije, ni od naše konferencije bez obzira na situaciju, na uvjete, niti na sva previranja koja su se događala. Nakon svake konferencije ljudi su se umrežavali i događale su se poslovne suradnje, ostvarivali su se poslovi. Isto očekujemo i od ovogodišnje konferencije s tim da kroz temu svake konferencije želimo istaknuti ono što je aktualno i na čemu trebamo raditi.

 Na koji način HGK ili HUP, koji su suorganizatori ove konferencije, kroz svoje respektabilne mreže mogu pomoći sinergiji malih? - Prije svega kroz informacije. Kada radim s poduzetnicima, uvijek čujem “nisam znao... nisam čula za tu informaciju...”. Međutim, informacije se mogu dobiti, ali valja biti proaktivniji. Ne treba čekati da tebe netko o nečemu informira,

 U široj hrvatskoj javnosti vlada percepcija kako poduzetništvo najteže uspijeva upravo u istočnoj Hrvatskoj. Istovremeno, upravo na području Vukovarsko-srijemske županije postoji niz primjera vrlo uspješnih malih i srednjih poduzetnika. - Upravo se time i bavim. Pronalazim uspjeh i modeliram ga. Na ovoj konferenciji je sedam primjera uspješne prakse koji unatoč svemu uspijevaju bez poticaja. Ljudi su se uzdali samo u svoje vrijednosti i u svoje resurse. Slavonija, nažalost, jest u lošem stanju. Jedan od ciljeva ovakve konferencije je i u tome da se svi osvijestimo i preuzemo odgovornost pojedinačno. Svaki pojedinac mora dati svoj doprinos oporavku, a ne samo čekati da netko drugi nešto poduzme. Čekanje umara malo i srednje poduzetništvo. Zbog tog čekanja ljudi i odlaze. Valja se pokrenuti i iznaći rješenje zajedno. Stoga tema ovogodišnje konferencije i jest Sinergija kao ključ oporavka. Čekanje više nije opcija i vrijeme je da razmotrimo udruživanje, jer svrha udruživanja je uvijek dobrobit i podjela znanja i resursa sa zajedničkim ciljem. Shvatimo li da je bogata Slavonija u rangu s Likom na začelju ljestvice proaktivnosti, optimizma i motivacije, trebamo se zapitati kamo nas vodi daljnje nedjelovanje. (S.S.)

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

PRIČA S RAZLOGOM AQUATIC-DESIGN, Rakov Potok

RIBICE I BILJKE SU TEK VELIKO FINALE Svaki je akvarij rezultat multidisciplinarnog znanja i minucioznog rada stručnjaka poput Petra Pintara i Petre Bašić. Ima tu i pravog “težačkog” posla - primjerice, na velikom karlovačkom akvariju gdje su sudjelovali kao stručni suradnici, izvođači i dizajneri piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

Najzahtjevnija disciplina u akvaristici je aquascaping jer traži umjetničku notu i da sve bude u savršenom skladu, od biljaka i ukrasa pa sve do ribica. Petra Bašić

zreka kaže: ako radite ono što volite, nećete raditi dana u životu. U velikoj mjeri to vrijedi za Petru Bašić i Petra Pintara, vlasnike tvrtke Aquatic-Design koja se bavi izradom, opremanjem i održavanjem svih vrsta slatkovodnih i morskih akvarija, vivarija, terarija te ukrasnih kućnih vodenih vrtova. Ali kao i u svakom ozbiljnom poslu, iza uspjeha uz ljubav - stoji jako puno napornog rada. Kada kao laik pomislite na akvarije, sigurno vam je pred očima opuštajući prizor egzotičnih ribica i biljaka u kojem biste mogli hipnotizirano uživati satima, no taj dio dolazi tek kao krajnji plod multidisciplinarnog znanja i minucioznog rada stručnjaka poput Petra i Petre. I ne samo minucioznog, ima tu i pravog “težačkog” posla - primjerice, na velikom projektu nedavno otvorenog karlovačkog akvarija sudjelovali su kao stručni suradnici, izvođači i dizajneri. Tamo se nije radilo samo pincetama, štoviše, koristila se teška mašinerija, a pomagala im je čak i velika građevinska dizalica. U novu karlovačku atrakciju utrošili su 4500 sati rada, ali krajnji rezultat pokazuje da je itekako vrijedilo truda. Petar u polušali veli kako je on generalno zadužen za fizikaliju, a Petra za filigranski rad i umjetnički finiš, ali u praksi jedno drugom pomažu u svemu. Imaju i vlastiti mali proizvodni pogon u kojem razvijaju proizvod koji bi mogao požnjeti veliki uspjeh na tržištu.

UMJETNI KAMEN ČEKA SVIJETLA BUDUĆNOST Riječ je o umjetnom kamenu koji izrađuju po vlastitoj recepturi i dizajnu pa je jedinstven na svjetskom tržištu. Zasad je sve još uvijek u povojima, ali sudeći po izgledu krajnjeg proizvoda i njegovoj kvaliteti, čini se da ga čeka svijetla budućnost. “Akvaristika je kod nas dosta speciﬁčna jer je tržište zasićeno, ali opet ima dosta potražnje za proizvodima koje je teško nabaviti. Mi

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

smo stoga bili prisiljeni samostalno nabavljati opremu za projekte koju smo onda plasirali na tržište preko naše trgovine i u suradnji s partnerima. Usput se pokazala potreba za pro-

UMJETNI KAMEN IZRAĐUJU PO VLASTITOJ RECEPTURI I DIZAJNU PA JE JEDINSTVEN NA SVJETSKOM TRŽIŠTU izvodnjom umjetnih stijena pa smo se upustili i u taj pothvat. Prve korake u tom smjeru napravili smo upravo na izgradnji karlovačkog akvarija gdje smo ugradili više od 140 četvornih metara svog umjetnog kamena, a sad tražimo prilike da taj proizvod ozbiljnije plasiramo na domaće i europsko tržište”, objasnio nam je Petar. Dodao je kako su upravo u procesu pripreme ﬁnanciranja za otvaranje ozbiljnijeg proizvodnog pogona pa traži ulagače i polako se priprema za apliciranje za EU sredstva. Razgovarali smo u njihovom uredu, okruženi slatkovodnim i morskim akvarijima, pod budnim okom četiriju mačaka koje su sve držale pod kontrolom. Koliko je zapravo talenta, znanja i rada potrebno da bi krajnji proizvod izgledao savršeno poput ovih koje smo imali prilike vidjeti, postalo nam je jasno tek kad smo malo zagrebali ispod površine cijele priče. Dušični ciklus, kiselost vode, kompatibilnost ribica i biljaka, ﬁltracija, održavanje... na toliko toga treba misliti da vam se zavrti u glavi! Zato Aquatic-Design većini svojih kupaca nakon izrade nastavi i održavati akvarije, a poslovnim klijentima je takav model vrlo privlačan

jer mogu imati estetiku kakvu žele u svom prostoru, bez puno brige. Ako se pitate kako bi akvarij izgledao u vašem prostoru, odnosno kako bi se uklopio u ostatak interijera, doskočili su i tom problemu tako što svojim potencijalnim klijentima nude mogućnost 3D vizualizacije ili izrade makete akvarija ili terarija kakvog su zamislili. Samo im trebate dati željene dimenzije i vrstu uređenja, a oni će vašu viziju virtualno oživjeti kako biste bili sigurni u odabir.

onda šalje žirijima diljem svijeta. Konkretno, Petrin najnoviji uradak ići će na ocjenjivanje u Japan, na najveće takvo natjecanje u svijetu, a s obzirom na to kako spektakularno izgleda, ne bi nas začudilo da ga ovjenčaju kakvom nagradom. Petri to ne bi bio prvi uspjeh na međunarodnoj sceni jer je već višestruko nagrađivana, a posebno se ističe prvo mjesto prije četiri godine u Rusiji u disciplini biotopa. S biotopa se u zadnje vrijeme prebacila na aquascaping, a cilj joj je napraviti nešto novo i dosad neviđeno.

MOŽE I PAPUK I PSUNJ I VINOGRAD Zahtjeva ima uistinu svakakvih, tako će uskoro za jednu domaću vinariju raditi akvarij koji prikazuje Slavoniju pod vodom. “Radit ćemo imitaciju Papuka i Psunja, a između će biti jedan vinograd. Ljudi nam znaju doći sa stvarno čudnim idejama i mi ih u dogovoru s njima realiziramo - i to je ono što nas razlikuje od drugih. Ipak, projekte koji se kose s pravilima struke i nisu dobri za životinje glatko odbijamo. Postoji jedan standard kojeg se kao stručnjaci moramo držati, bez obzira na želje klijenata”, naglašava Petar. Dakle, kvaliteta je najvažnija, a da je ona s Aquatic-Designom neupitna, dokazuju i brojne nagrade koje su osvojili na svjetskim natjecanjima u raznim kategorijama, od biotopskih akvarija do aquascapinga. “Najzahtjevnija disciplina u akvaristici je aquascaping jer traži umjetničku notu i da sve bude u savršenom skladu, od biljaka i ukrasa pa sve do ribica. Takvi akvariji moraju perfektno izgledati i na fotograﬁji”, objašnjava Petra. To znači da profesionalni fotograf ponekad mora satima ‘vrebati’ idealan kadar s pravim rasporedom ribica, a ta savršena fotograﬁja se

KVALITETA JE NAJVAŽNIJA, A DA JE ONA S AQUATICDESIGNOM NEUPITNA, DOKAZUJU I BROJNE NAGRADE

Ljudi nam znaju doći sa stvarno čudnim idejama i mi ih u dogovoru s njima realiziramo i to je ono što nas razlikuje od drugih. Ipak, projekte koji se kose s pravilima struke i nisu dobri za životinje glatko odbijamo. Petar Pintar

Osim akvarija, u Aquatic-Designu rade i terarije i vrtna jezerca. “Terarije radimo tako da budu najsličniji prirodnom staništu, ali i pazimo da ih uklopimo u dizajn interijera klijenata. Vrtna jezerca također stapamo s okolinom i vodimo računa da budu optimalna za ribe”, objašnjava Petra. Landscaping, odnosno uređenje vrtova s raznim biljem i jezercima, je industrija u kojoj se u Velikoj Britaniji vrte milijarde kuna, no kod nas takvo uređenje eksterijera još uvijek nije zaživjelo u pravoj mjeri. 19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

PREDSTAVLJAMO KALTENBERG ADRIA, Bakar

POVRATAK KALTENBERGA Kaltenberg se proizvodi u skladu s bavarskim zakonima čistoće piva i obiteljske tradicije, odlikuje ga jedinstven način proizvodnje od najfinijih sastojaka po posebnoj recepturi ministrativni poslovi. Tu je također i tehnički ured za vođenje i nadzor proizvodnje, odnosno kontrolu kvalitete.

DO DOZVOLA - EKSPRESNO “Većina proizvodnje plasirat će se na domaće tržište, pogotovo lokalno i regionalno jer Rijeka nema svoju pivovaru, iako svi naši veći gradovi, pa i oni manji u unutrašnjosti, imaju. Smatramo da to tržište ima jako puno potencijala za ovakvu vrstu ulaganja, što su pokazala i naša istraživanja, a na kraju krajeva, i turizam je tu. Naravno, uz lokalno i regionalno tržište ciljat ćemo i na nacionalno, a s vremenom i na međunarodna tržišta jer tu vidimo dobru priliku”, istaknuo je Tomljanović i dodao kako su oduševljeni tretmanom koji su dobili u indu-

A SAD MALO O NAMA...

oko 10 mil € teško novo ulaganje Kaltenberg Adrije od 30.000 do 50.000 ha piva proizvodit će se u pivovari oko 50 novih radnika dobit će posao

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

altenberg Adria u bakarskoj industrijskoj zoni upravo otvara novi proizvodno-prodajni pogon kojim se vraćaju na domaće tržište i pokušavaju oživjeti ime brenda koji je Hrvatima jako dobro poznat. “Naša investicija se sastoji od izgradnje jedne pivovare srednje veličine u kojoj ćemo proizvoditi od 30.000 do 50.000 hektolitara piva, a kako je riječ o vrlo modularnom projektu, puni kapacitet se penje do 100.000 hektolitara. Ukupno ulaganje teško je oko 10 milijuna eura”, objasnio nam je predsjednik Uprave Kaltenberg Adrije Damir Tomljanović dodajući kako su proizvodno-poslovnu zgradu izgradili na parceli od 10.000 četvornih metara. Planiraju zaposliti pedesetak novih radnika, a uz proizvodnju piva koju planiranju u prizemlju, u novom objektu će se obavljati i niz drugih aktivnosti. Ugostiteljsko-uslužni dio obuhvaćat će prodaju piva i drugih prehrambenih proizvoda i pića, a u planu je i restoran s terasom te trgovinom u kojoj će se nuditi delikatese lokalnog područja. Zanimljivo je da će posjetitelji, uz Kaltenberg, moći kušati i druga domaća piva. Proces proizvodnje je zaokružen pa će se proizvedeno pivo odmah skladištiti, pakirati, utovarivati i isporučivati. Hranu za goste će pripremati u vlastitoj kuhinji i posluživati u svom restoranu. Gornji kat rezerviran je za uredski dio gdje će se rješavati ugovaranje i prodaja proizvoda, marketing, logistička podrška te ﬁnancijski, računovodstveni i ad-

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

UZ LOKALNO I REGIONALNO TRŽIŠTE CILJAT ĆEMO I NA NACIONALNO, A S VREMENOM I NA MEĐUNARODNA TRŽIŠTA, ISTIČE TOMLJANOVIĆ strijskoj zoni Kukuljanovo gdje otvaraju novi pogon. “Primljeni smo izvanredno, sve dozvole su bile ekspresno riješene. Čak je i naša delegacija iz Bavarske bila oduševljena lakoćom kojom je investicija realizirana, iako nas kao državu prati ugled ne baš dobre destinacije za ulaganja”, naglašava Tomljanović. Inače, pivo Kaltenberg se proizvodi u skladu s bavarskim zakonima čistoće piva i obiteljske tradicije, odlikuje ga jedinstven način proizvodnje od najﬁnijih sastojaka po posebnoj recepturi te je kao takvo prepoznatljivo i cijenjeno na međunarodnoj razini. Kaltenberg je kod nas već imao proizvodnju u okolici Splita, a sada se pokušavaju vratiti i nanovo uzeti dio tog vrlo kompetitivnog tržišta. (M.S.)

PRIVREDNI VJESNIK

tlocrt

broj 3983 19. lipnja 2017. poseban prilog o nekretninama, uređenju i graditeljstvu

TRŽIŠTE NEKRETNINA – OSIJEK

NAJBOLJE IDU MALI POSLOVNI PROSTORI Cijene koju vlasnici traže za prodaju uredskih prostora, kaže Marijan Matijević, na razini su tržišnih vrijednosti stanova na određenoj mikro lokaciji piše Marija Brkanić Kulenović

a osječkom području tražene su sve vrste poslovnih i uredskih prostora, uglavnom manjih površinom – do 30 četvornih metara, zatim skladišta, a prodaju se ili iznajmljuju posredstvom agencija za promet nekretninama, kazuju osječki agenti. “Zamah tržištu posebno su dale brojne nove informatičke tvrtke, a puno je i novih jednostavnih dioničkih društava koja pokreću poslovanje i u potrazi su za prostorom”, kaže Krunoslav Šabić, direktor Tasman nekretnina. Cijene najma kvalitetnih prostora u sklopu poslovnih centara kreću se od 12 do 15 pa čak i 20 eura po četvornom metru, dok su cijene poslovnih prostora u preuređenim secesijskim stanovima u centru niže, između šest i 10 eura po četvornome metru. Cijene koje vlasnici traže za prodaju uredskih prostora, kaže Marijan Matijević, direktor tvrtke Ljubek, na razini su tržišnih vrijednosti stanova na određenoj mikro lokaciji. “Kako su smješteni uglavnom u centru, njihova je tržišna vrijednost od 900

do 1100 eura po četvornom metru, ovisno o uređenosti. U središnjoj gradskoj zoni koju omeđuju ulice Kapucinska, Županijska i Hrvatske Republike, uglavnom nema slobodnih poslovnih prostora”, dodaje Matijević. Izvan te zone više je slobodnih poslovnih prostora koji se nude za prodaju ili najam, a za njih vlasnici traže manje iznose nego za stanove na toj mikro lokaciji. Za primjer navodi poslovni prostor u prizemlju od 100 četvornih metara čija je cijena sa 75.000 spuštena na 50.000 eura odnosno 500 eura po četvornom metru. Istovremeno, cijena stana na istoj se mikro lokaciji kreće od 800 do 900 eura po četvornom metru. U atraktivnoj zoni - Županijskoj ulici poslovni prostor od 41 četvornog metra s izlogom u cijeloj širini prodaje se po cijeni od 1000 eura po četvornom metru, a u slučaju najma cijena je šest eura po četvornom metru. Prema izvješću o tržištu nekretnina sastavljenom na osnovi kupoprodajnih cijena iz sustava eNekretnine, prošle je godine vlasnika na području Osijeka

promijenilo osam poslovnih zgrada i 49 poslovnih prostora. Dvije poslovne zgrade od ukupno 41.000 četvornih metara prodane su po cijeni od 69,2 milijuna kuna, odnosno 1682 kune po četvornom metru. Ako promatramo poslovne prostore, 38 njih je promijenilo vlasnika za ukupno 40,26 milijuna kuna što znači da je 8304 četvorna metra poslovnih prostora prodano po prosječnoj cijeni od 4848 kuna. Objektivno, tržište poslovnih zgrada ili prostora u Osijeku ne postoji, smatra Marijan Matijević, koji je i jedan od članova Procjeniteljskog povjerenstva Gra-

da Osijeka. “Niti jedan poslovni prostor nije prodan po procijenjenoj vrijednosti”, ističe on. “Sudski vještaci-procjenitelji imaju gotovo nemoguću misiju kako bi na zakonit način sačinili procjembeni elaborat za poslovnu zgradu, prostor ili ured na što ih obvezuje Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina. Oni su, među ostalim, dužni poredbenom metodom procjembenim elaboratom dokazati tržišnu vrijednost nekretnine. Taj je zakon pisan po njemačkom predlošku i ne dopušta improvizaciju već traži najmanje tri dokaza koja opravdavaju tržišnu vrijednost”, zaključuje Matijević.

intervju DRAGUTIN KAMENSKI, Kamgrad

PROJEKTIMA TREBA UP I KONCENTRIRANO Kamgrad bi trebao disperzirati rizike i pozicionirati se kao regionalna kompanija te pokriti dio zapadnog tržišta, što podrazumijeva traženje rješenja za nedostatak radne snage kako bismo mogli realizirati projekte Razgovarao: Tihomir Dokonal

ragutin Kamenski pokrenuo je 1979. građevinski obrt s jednim radnikom, a 1993. osnovao je tvrtku Kamgrad kao pravnog sljednika obrta. Kamgrad je rastao organski, danas zapošljava 600 radnika i veže uz sebe dodatnih 1200 ljudi zaposlenih kod podizvođača. Kroz cijelu svoju povijest Kamgrad posluje stabilno i pozitivno, a Kamenski u razgovoru za Privredni vjesnik ističe da su poslovali na isti način i tijekom kriznih godina, “što pokazuje da je kriza mnogima poslužila kao alibi za propuste u poslovanju”.

 Građevinski sektor, po statistici, se

Nažalost, zaista je ostalo malo kompanija koje imaju kapacitete i know-how za realizaciju velikih i/ili složenijih projekata. A one koje su i opstale danas muku muče s problemom kvalitetne radne snage

oporavlja. Kako ocjenjujete trenutačnu situaciju? - Lagani oporavak je počeo što se, za sada, više uočava u statističkim podacima nego u stvarnom poslovanju. Naime, u segmentu visokogradnje postoji problem kontunuiteta pune zaposlenosti jer su u zadnje vrijeme glavni projekti i ulaganja prisutni uglavnom u turizmu, a takvi projekti traju između šest i osam mjeseci, dok tijekom ljeta, ako projekt traje dulje, postoji zabrana radova. Stoga je bitno potaknuti razvoj projekata na kopnu, što industrijskih, što stambenih...

 Kakva je bila 2016. godina za Kamgrad? - Poslovna 2016. godina je završila u skladu s našim očekivanjima i planovima. Realizirano je nešto više od 800 milijuna kuna, a na terenu to znači da smo završili i predali Zračnu luku Zagreb i Zračnu luku Dubrovnik, stambene zgrade sa 519 stanova u Zagrebu, četiri industrijska objekta u Čepinu te za prošlogodišnju turističku sezonu predali rovinjski Hotel Amarin, te niz manjih projekata. U ovoj nam je godini ključni projekt u turizmu bio investicija Valamar Riviere u Rapcu te bazenski kompleks Turisthotela u Zadru. Sada su nam ključni projekti prva faza radova

2 PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

na Hotelu Park u Rovinju i radovi na Zračnoj luci Split. Kamgrad je primarno izvođač radova u visokogradnji. Na primjer, u zagrebačkoj zračnoj luci Viadukt je bio angažiran za niskogradnju, a mi za visokogradnju. Kod infrastrukture Kamgrad može nastupati kao partner jer sami

Kod infrastrukture Kamgrad može nastupati kao partner jer sami nemamo značajne reference u niskogradnji nemamo značajne reference u niskogradnji. Radimo na kontaktima s potencijalnim partnerima pri čemu bismo u sinergiji naših potencijala i partnera mogli ponuditi najbolju opciju investitoru.

 Ponovno je aktualizirana gradnja Pelješkog mosta. Koliko u tom projektu ima prostora za Kamgrad i za hrvatske tvrtke općenito? - Na tom projektu hrvatske tvrtke moći će se pojaviti kao podizvođači u određenim segmentima odnosno specijalističkim dijelovima radova. Za natječaj su zainteresirane mnoge ozbiljne svjetske korporacije i za očekivati je da će netko od njih biti nositelj posla. Mi nastupamo s francuskim Bouyguesom, kompanijom s kojom smo surađivali i na zagrebačkoj zračnoj luci.

 Kako i po kojim uvjetima financirate projekte? - Kad investitori uredno plaćaju izvođenje radova, nemamo problema s likvidnošću ni potreba za dodatnim financiranjem. Ako je / tlocrt / POSEBAN PRILOG

RAVLJATI ODGOVORNO

Hrvati nisu zainteresirani za strukovna i proizvodna zanimanja  Strukovnih zanimanja nam nedostaje i neatraktivna su. Što bismo trebali učiniti? - Kroz reformu školstva trebalo bi mijenjati i javno mnijenje i stvoriti klimu u kojoj bi se probudio interes za proizvodna zanimanja. Djeci se govori kako će, ako neće učiti, biti zidari, tesari, konobari - pa su ta zanimanja postala krajnje nepopularna. Kamgrad se predstavio u osnovnim školama u Krapinsko-zagorskoj županiji i Zagrebačkoj županiji uz prijedlog da se za strukovna zanimanja ponudi na početku školovanja sti-

naplata neuredna ili investitor treba odgodu, tada se, kako bismo uredno podmirili svoje obveze, kratkoročno zadužujemo kod poslovnih banaka po prihvatljivim uvjetima. Zahvaljujući bonitetu i načinu poslovanja nemamo problema s osiguranjem financiranja. To vrijedi i za projekte u kojima bismo bili investitor. Za njih bismo mogli osigurati financiranje, ali imamo vrlo konzervativan i oprezan pristup. U realizaciju idemo nakon što detaljno analiziramo rizike. Neplanski i rizični ulazak u projekte te prekomjerno zaduživanje slomilo je mnoge građevinske kompanije.

 Koliko je projekata u kojim se Kamgrad pojavljuje kao investitor? - Prije krize takvi su projekti činili do 20 posto prihoda. Od 2010., dakle od vremena krize nismo uopće bili u ulozi investitora nego smo O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

pendija od 1500 kuna mjesečno. U obje županije uspjeli smo sklopiti dva ugovora. Samo dva učenika su bila zainteresirana za strukovno obrazovanje. Po svemu sudeći Hrvati neće graditi Hrvatsku jer nisu zainteresirani za strukovna i proizvodna zanimanja. Prateći program škola i fakulteta došli smo do poražavajućih saznanja. U školama/fakultetima nema predmeta koji bi obradio suhu montažnu gradnju koja je danas jedan od glavnih segmenata građevinarstva. Nužno je uskladiti programe sa suvremenim trendovima i tehnologijom.

Zbog situacije oko Viadukta i Agrokora očekujem još jedno preslagivanje građevinskog sektora

isključivo izvodili radove kao glavni izvođač za poznatog investitora. U ovom trenutku analiziramo projekte u kojima bismo se mogli ponovno pojaviti kao investitor. Projektima treba upravljati odgovorno i koncentrirano jer greška na vlastitom može biti dovoljna za nepovratno narušavanje stabilnosti kompanije. Graditeljstvo je, bez obzira na stereotipna razmišljanja o visokom profitu, izuzetno niskoprofitabilno, stope profita su izuzetno niske i bilo kakav gubitak je teško nadoknadiv u budućnosti. Ako je gubitak značajan, štetu više nije moguće nadoknaditi i društvo propada. Nebrojeno puta smo bili svjedoci takvih situacija unatrag 10 godina.

 Gdje vidite potencijal za Kamgrad? - Zahvaljujući našim referencama, trenutačno najveću realizaciju ostvarujemo na 19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK 3

intervju

Godinama nismo dopuštali uvoz radne snage, ponajprije iz BiH, a po svim parametrima to je bila idealna opcija za Hrvatsku  Nedostatak radne snage je veliki problem građevinarima... - Apsolutno. Realizacija brojnih projekata mogla bi produbiti problem nedostatka radne snage kod svih izvođača, ne samo u našoj kompaniji. Proveli smo istraživanje tržišta radne snage na prostoru bivše Jugoslavije, Mađarske, Slovačke, Češke, Rumunjske i Bugarske i, nažalost, na cijelom tom području nema radne snage koju bismo mogli angažirati. Hrvatska je napravila grešku koju više nije moguće ispraviti. Godinama nismo dopuštali uvoz radne snage, ponajprije iz Bosne i Hercegovine, koja je bila “izvor” za bivšu Jugoslaviju i šire, a po svim parametrima bila je idealna opcija za Hrvatsku. Riječ je

projektima u turizmu. Svjesni rizika, tražimo projekte i u drugim tržišnim segmentima s naglaskom na projekte koji se protežu kroz čitavu godinu ili duži ciklus. Pauza od najmanje četiri mjeseca u turističkoj sezoni je veliki problem u kontinuitetu zapošljavanja, prihoda i predstavlja rizik za poslovanje. Potencijalne projekte podijelio bih u tri grupe. Kompanije u turizmu su potentne i čine najaktivnije investitore. Na drugom su mjestu infrastrukturni projekti: željeznica, pročistači... koji će se financirati iz EU fondova jer država nema kapaciteta da ih sama financira kao što je svojedobno bio slučaj s 4 PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

o ljudima koji rade na udaljenosti od 200 ili 300 kilometara od kuće. Oni bi, primajući hrvatsku plaću, imali minimalno četverostruko viša primanja u odnosu na standarde matične države. To znači da vjerojatno nikada ne bi otišli dalje od Hrvatske da smo pravovremeno dopustili uvoz radne snage. Sada je kasno, tih radnika više nema u BiH. Povećanje plaća ne rješava problem jer ih nemamo kome povećati. Ljudi su otišli. Drugi problem je taj da u inozemstvo više ne odlazi samo otac, već cijele obitelji jer ne žele biti razdvojeni. U novim zemljama djeca kreću u školu i ti ljudi su nam nepovratno izgubljeni.

cestogradnjom. Treći su projekti javno-privatnih partnerstava koji kod nas još nisu zaživjeli na način da bi pridonijeli gospodarstvu.

 Na tržištu je ostalo svega nekoliko hrvatskih kompanija koje imaju kapacitet za izvođenje velikih poslova? - Nažalost, zaista je ostalo malo kompanija koje imaju kapacitete i know-how za realizaciju velikih i/ili složenijih projekata. A one koje su i opstale danas muku muče s problemom kvalitetne radne snage. Nedostatak radne snage uzrok je činjenici da više ne možete u istoj sezoni raditi tri, četiri turistička objekta, / tlocrt / POSEBAN PRILOG

nego se se neke investicije moraju produžiti ili čak odgoditi za sljedeću sezonu.

Za početak bismo na vanjskim tržištima trebali dohvatiti od 25 do 30 posto prihoda, a u tri do pet godina trebali bismo ujednačiti prihode na domaćem i stranim tržištima.

 Očekujete li u takvoj situaciji ulazak stranih građevinskih tvrtki na hrvatsko tržište? - Zbog situacije oko Viadukta i Agrokora očekujem još jedno preslagivanje građevinskog sektora. U tom preslagivanju sigurno se može očekivati dolazak stranih kompanija koje će se susreti s većinom problema s kojima se i mi susrećemo. Ne znam hoće li se tada mijenjati regulativa kako bi se omogućio dolazak stranih radnika, ali posljedica tog preslagivanja bit će rast cijena u odnosu na razinu cijena po kojima se danas rade projekti u Hrvatskoj. To će pak utjecati na odluke o opravdanosti investicija s obzirom na nisku stopu povrata na ulaganje.

 Nedavno ste sudjelovali u osniva-

 Što očekujete od novog Zakona o javnoj nabavi? - U Hrvatskoj ima dosta zakona koji nisu loši, ali upitna je njihova provedba. Zakon o javnoj nabavi omogućio je opstrukciju projekata kroz niz žalbi i preduge rokove njihova rješavanja zbog kojih gubimo ogroman novac, osobito kod projekata koji se financiraju iz fondova EU-a i imaju striktne rokove provedbe. Osim toga, oni koji bi trebali provoditi zakon idu linijom manjeg otpora pa biraju ponudu s najnižom cijenom, ne gledajući može li se posao po toj cijeni izvesti u realnom roku. Bilo je sasvim jasno da je ponuda Viadukta za most Čiovo preniska i da se projekt po toj cijeni neće moći izvesti, ali lakše je bilo gurnuti glavu u pijesak. Ako ne odaberete najnižu cijenu, odmah se sumnja na korupciju i to stvara psihozu koja negativno utječe na provedbu zakona i u tome gubimo novac. Novi zakon to pokušava promijeniti, ali kriterij najniže cijene i dalje će biti tu. Od novog zakona očekujem efikasniju primjenu, da se stvore preduvjeti za odabir ekonomski najpovoljnijih ponuda, da odabir izvođača i svih ostalih nabava bude sukladan zakonu i da žalbe budu rješavane u razumnim rokovima.

 Kakvi su planovi Kamgrada na inozemnim tržištima? - Često imamo upite za rad u inozemstvu. Imali bismo bolji EBIT da smo prisutniji na vanjskim tržištima gdje se mogu postići bolje cijene i veća je sigurnost poslovanja. Nedavno smo u Nürnbergu završili hotel za Plazu i Goldman Sachs. Na žalost, nemamo kapaciteta da bismo na jednakoj razini paralelno radili kod kuće i vani. No zbog disperzije rizika pred nama je poslovna odluka o smanjenju angažmana na hrvatskom tržištu i prebacivanju dijela operative u inozemstvo. Trenutačno oko 10 posto prihoda ostvarujemo u inozemstvu. O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

Zahvaljujući našim referencama, trenutačno najveću realizaciju ostvarujemo na projektima u turizmu

nju udruge poslovnih ljudi s područja Hrvatskog zagorja. Koji je cilj udruge, čime ćete se baviti? - Riječ je o klubu poslovnih ljudi čiji je cilj učiniti Zagorje boljom sredinom za život te popraviti gospodarsku, demografsku i opću situaciju. Zagorje je nadomak milijunskog grada, a nema nikakvih sinergijskih učinaka i ako nešto ne učinimo, kraj će početi zamirati, neće iskoristiti potencijal koji ima. Ponukani time okupili smo ljude podrijetlom iz Zagorja i one koji vole taj kraj te smo osnovali poslovni klub Skup za Zagorje, koji će djelovati kroz nekoliko segmenata: turizam, zdravstveni turizam, poljoprivreda, industrija, infrastruktura, obrazovanje i kultura. Unutar tih segmenata osnovali smo sekcije koje će promišljati o razvoju Zagorja, sučelit će svoja promišljanja sa strateškim projektima Županije te raditi na realizaciji projekata. Preko svojih kontakata tražit ćemo investitore, dat ćemo know-how da Zagorje postane poželjna sredina za život i da se demografski oporavi.

 Preuzeli ste prije nekoliko godina dvorac Miljana i stavili ga u društvenu funkciju. - Imam osobni afinitet prema kulturnoj baštini i proučavao sam dvorce i kurije. U Zagorju ih ima stotinjak i oni su potencijal za ekonomsko oživljavanje tog kraja. Na žalost, prema tim objektima se odnosimo maćehinski, devastirani su. Nije bilo sluha za njihovu revitalizaciju. Država bi trebala ponuditi koncept koji bi potaknuo ljude da investiraju u kulturnu i povijesnu baštinu kako bi ona postala ekonomski održiva. Na primjer, da takva ulaganja budu porezna olakšica. Jednokratna ulaganja, bez dugoročne ekonomske održivosti, ne znače ništa.

 Kakva su očekivanja za ovu godinu? - Vjerujem da ćemo ovu godinu završiti na razini prethodne. Doći će do preslagivanja građevinskog sektora i hrvatska operativa će se svesti na nekoliko kompanija. Kamgrad bi trebao disperzirati rizike i pozicionirati se kao regionalna kompanija te pokriti dio zapadnog tržišta, što podrazumijeva traženje rješenja za nedostatak radne snage kako bismo mogli realizirati projekte. Kamgrad kao i ostali građevinari živi od projekta do projekta. Na tržištu možemo biti prisutni toliko koliko ima natječaja. U ovom trenutku imamo ugovoreno oko 70 posto planiranih radova te ne očekujemo veća odstupanja. 19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK 5

zgradarstvo ENERGETSKA OBNOVA

UŠTEDA ELEKTRIČNE ENERGIJE I VEĆA OD 50 POSTO

Pročelje jug - istok

Jedanaest javnih objekata - nekoliko bolnica, jedna kaznionica, sveučilišni kompleks... - planiranom obnovom uštedjet će više od 30 milijuna kuna godišnje piše Marija Brkanić Kulenović

rajem svibnja Vlada je produžila financiranje provedbe Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014.-2015. godine koju je predložilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. U praksi to znači da će 11 objekata, među njima nekoliko bolnica, jedna kaznionica, sveučilišni kompleks... planiranom obnovom u konačnici uštedjeti više od 30 milijuna kuna godišnje.

Zgrada Državnog zavoda za mjeriteljstvo, Ibrišimovićeva 11, Zagreb

NAJVEĆI PROJEKT - KBC FIRULE Najveći je među njima projekt poboljšanja energetske učinkovitosti splitskog KBC-a Firule vrijedan 209 milijuna kuna kojim bi trebale biti ostvarene uštede od 10,5 milijuna kuna godišnje. Na obnovi ove splitske bolnice radila je žminjska tvrtka Rudan. “Projekte energetske učinkovitosti provodimo od 2000. godine. U početku su to bili projekti uštede vode, a zadnjih šest ili

Istočno pročelje

Prije energetske obnove

Poslije energetske obnove

6 PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

sedam godina bavimo se optimizacijom potrošnje svih energenata. Kompletna energetska obnova objedinjuje sve naše prethodno iskustvo, a svi najveći projekti napravljeni su prema ESCO modelu, u kojem je tvrtka Rudan investitor i voditelj, a naplaćuje se kroz planirane uštede na energentima u unaprijed određenom razdoblju”, govori član Uprave Rudana Danijel Benčić. Po ESCO modelu najprije su 2015. radili energetsku obnovu splitske bolnice Križine, slijedila je energetska obnove opće bolnice Karlovac koja je dovršena 2016. godine, a trenutačno se dovršava energetska obnova bolnice Firule. “Nakon Firula čeka nas projekt bazena Poljud za koji su pripreme već u punom jeku”, dodaje Benčić. Energetskom obnovom vrtića, škola, bolnica, stambenih zgrada bavi se i zaprešićka tvrtka Funda koja je trenutačno angažirana kao investitor na obnovi kaznionice u Lepoglavi započetoj u listopadu prošle godine.

Zapadno pročelje

Prije / tlocrt / POSEBAN PRILOG

RAZLIČITA ISKUSTVA Na objektima iz nacionalnog programa Ministarstva graditeljstva za podizanje energetske učinkovitosti rade nekoliko godina i imaju različita iskustva. “Postoje ministarstva i agencije koje su susretljive i uistinu pomažu i koriste svu raspoloživu infrastrukturu kako bi pomogli poduzetnicima da realiziraju i završe objekt na vrijeme, ali naišli smo i na dijelove sustava koji je bio trom i neučinkovit”, kaže Danijel Funda, član Uprave Funde. Obje tvrtke svjedoče kako se zahvaljujući kompletnoj energetskoj obnovi mogu postići uštede na potrošnji energije od 50 ili više posto. “Najveće projekte kompletne energetske obnove provodi država, odnosno Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja kroz Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), a sufinancira ih Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)”, podsjeća Benčić te dodaje kako je u protekle tri godine raspisan niz poziva koji su pridonijeli jačanju i razvoju građevinskog sektora. “Naravno, nadamo da će takvih projekata biti i u budućnosti s obzirom na to da su vrlo zanimljivi ESCO tvrtkama, a istovremeno ostvaruju uštede i pružaju kvalitetnije uvjete rada i boravka svim korisnicima”, procjenjuje on. U poslove energetske obnove ušla je i zagrebačka Spektar gradnja čija direktorica Biljana Čondrić kaže kako im je ESCO projekte teško financirati pa im samim time čine manji dio opsega posla. “Sada obnavljamo Zatvorsku bolnicu u Zagrebu. Cijela energetska obnova se provodi otprilike godinu i pol. Vrijednost radova, njih 40 posto, naplaćujemo iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost po mjesečnim računima, a ostatak u idućih 14 godina iz postignutih ušteda, također po mjesečnim računima”, pojašnjava Biljana Čondrić te dodaje kako se nada određenim promjenama u tom modelu koje bi im olakšale rad. Projekti kompletne energetske obnove zahtijevaju stručan kadar – od planiranja do izvođenja. I Rudan i Funda zapošljavaju po 60

djelatnika različitih profila, dok je u Spektar gradnji zaposleno njih 30.

VIŠE PROJEKATA TRAŽI DODATNU RADNU SNAGU

Projekti kompletne energetske obnove zahtijevaju stručan kadar – od planiranja do izvođenja

U protekle tri godine raspisan je niz poziva koji su pridonijeli jačanju i razvoju građevinskog sektora

Južno pročelje

Poslije O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

Prije

“Kapaciteta za odrađivanje ponuđenih poslova trenutačno imamo dovoljno”, ističe Benčić te dodaje kako će se s porastom broja projekata pojaviti i potreba za dodatnom radnom snagom. “Pretežito smo inženjerska tvrtka s jakom operativom koja izvodi strojarske i IT poslove pa pri kompletnoj energetskoj obnovi angažiramo niz podizvođača, uglavnom građevinske tvrtke. Iako smo prisutni na području cijele Hrvatske, trudimo se zbog niza pogodnosti, angažirati radnu snagu s područja na kojem se projekt provodi”, dodaje on. Postojećim kapacitetima zadovoljni su i u zaprešićkoj Fundi koja također za specijalizirane poslove angažira podizvođače s provjerenim iskustvom, visokostručne i direktno specijalizirane za pojedine djelatnosti, a za poslove poput proizvodnje i ugradnje stolarije, elektro i strojarske radove podizvođače angažira i Spektar gradnja. U Fundi i Rudanu nisu osjetili posljedice odljeva kvalificirane radne snage, iako Danijel Benčić upozorava na to kako je općenito na tržištu nedostatak stručne i kvalificirane radne snage i više nego očit. “Nešto će se, najviše po pitanju cijene rada, morati drastično mijenjati ako želimo povratiti dio radne snage odnosno zadržati postojeće. U suprotnom neće biti moguće provesti u djelo sve najavljene projekte energetske obnove, odnosno dinamika provođenja tih projekata sigurno neće biti u onom tempu koji svi priželjkujemo i koji donosi nešto brži pomak u tom smislu za cijelu državu”, upozorava Benčić. Spektar gradnja istodobno za širenje poslovanja nema prostora upravo zbog nedostatka radnika. Osim u Rudanu, i u Fundi najavljuju kako će i u budućnosti sudjelovati u projektima koje je najavilo Ministarstvo graditeljstva, dok će o sudjelovanju u novim projektima u Spektar gradnji, ovisno o zauzetosti kapaciteta, odlučiti kada se natječaji pojave.

Sjeverno pročelje

Poslije

Prije

Poslije

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK 7

kreditiranje BANKE I ENERGETIKA

Potpora energetskoj obnovi Poslovne i razvojne banke nude posebne kreditne linije za financiranje investicija iz područja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti piše Tihomir Dokonal

odupiranje energetske učinkovitotonersti, pametnog gospodarenja enerora gijom i korištenje obnovljivih izvora ekenergije u privatnom i javnom sektoru već godinama je u fokusu poslovnih, ali i razvojnih banaka. Tako je Europska banka za obnovu i rama zvoj (EBRD) pokrenula nekoliko programa za promicanje energetske učinkovitosti i obam novljivih izvora energije: prvi je bio program vne WeBSEFF koji je usmjeren na privatne i javne ijekorisnike, a slijedio je 60 milijuna eura vrijedan program REENOVA+, specijaliziran za oviulaganja u poboljšanje energetske učinkovitosti hrvatskog stambenog sektora. Od 2006. do danas EBRD je u Hrvatskoj u sklopu svojih programa promicanja energetske učinkovitosti i OIE uložio oko 327 milijuna eura u 31 projekt ukupne investicijske vrijednosti 2,1 milijarde eura, što je rezultiralo smanjenjem ukupne godišnje emisije CO2 za oko devet posto. Specijalizirane kreditne linije EBRD-a za energetsku učinkovitost usmjerene su financiranju krajnjih klijenata koji mogu biti fizičke osobe, mali i srednji poduzetnici ili velika poduzeća. Namjena tih linija može se podijeliti u tri glavne grupe: (1) poboljšanje energetske učinkovitosti koje privatne osobe poduzimaju u vlastitim stanovima ili apartmanima; (2) investicijski krediti za poslovne subjekte koji se bave proizvodnjom, opskrbom i/ili ugradnjom opreme, materijala i tehnologija nužnih za provedbu stambene energetske učinkovitosti i/ili obnovljivih energetskih ulaganja; (3) obrtna sredstva za dobavljače koji sudjeluju u provedbi stambene energetske učinkovitosti i/ili ulaganja u područjima obnovljivih izvora energije.

Kreditna linija koju je EBRD potpisao s Erste Bankom u programu REENOVA+ je 10 milijuna eura, a s HPB-om dva milijuna

OČEKUJE SE UKLJUČENJE JOŠ NEKIH BANAKA REENOVA+ se realizira u partnerstvu s hrvatskim bankama. Programu se prva pridružila Erste&Steiermärkische Bank, a u veljači ove godine uključila se i Hrvatska poštanska banka. “Očekujemo da će se tijekom sljedećih mjeseci u program uključiti još neke hrvatske banke partneri”, kaže Ivana Miličić iz EBRD-a. Kreditna linija koju je EBRD potpisao s Erste Bankom u programu REENOVA+ iznosi 10 8 PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

IMPRESSUM Poseban prilog realizirao Privredni vjesnik u suradnji s Točka Na I Media d.o.o. PRIVREDNI VJESNIK

miliju eura, dok je s HPBmilijuna om p potpisana kreditna linija od dva milijuna eura. Er Erste Bank je koncept EKO kreditiranja građana uvela još sredinom 2010., a neda nedavno su smanjili kamatu na sve nove stambene EKO kredite. U sklopu REENOV ENOVA+ programa nude EKO potrošačke kredite za ulaga ulaganja do 30.000 eura. Kam Kamata je za cijelo vrijeme otpla otplate kredita fiksna i kreće se od 5,90 do 6,10 posto, dok se naknada za odobrenje kredita ne naplaćuje. U poslovanju s pravnim osobama Erste Bank prati investicijske projekte iz područja OIE, energetske učinkovitosti i reciklaže otpada. Prepoznaju, također, potencijal uštede energije ulaganjem u energetsku učinkovitost u privatnim i javnim objektima te industrijskim postrojenjima. Za takve projekte klijentima je omogućena posebna kreditna linija u suradnji s EBRD-om. “Interes za ovu vrstu kredita je značajan te vjerujemo da će u idućem razdoblju dodatno rasti”, ističu u Ersteu. HPB svojim kreditnim linijama podržava sve vrste investicija na zgradama, od održavanja, adaptacije, energetske obnove do nabave uređaja i opreme. Suvlasnicima koji investicijom povećaju energetsku učinkovitost za najmanje jedan razred, HPB snižava kamatu za 0,25 postotnih bodova. Krediti za suvlasnike stambenih zgrada odobravaju se u kunama ili uz valutnu klauzulu euro, s rokom otplate do 15 godina. Od ostalih programa za energetsku obnovu, HPB poduzetnicima nudi zelene kredite namijenjene financiranju solarnih sustava, kupnji, izgradnji i opremanju niskoenergetske nekretnine te poboljšanju energetske učinkovitosti poslovne nekretnine i/ili cijelog proizvodnog procesa. Zeleni kredit odobrava se u kunama, uz valutnu klauzulu euro ili u eurima. Maksimalan rok otplate kredita je 10 godina uz mogućnost počeka do 24 mjeseci. Banka kreditira do 100 posto predračunske vrijednosti investicije bez PDV-a. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

PREDSTAVLJAMO VINARIJA ILOVČAK, Ilova

ISKRENA VINA S MOSLAVAČKE GORE Sada raste već peta generacija vinograda obitelji Đozo. Najzastupljenija je autohtona moslavačka sorta škrlet, a slijede graševina, cabernet sauvignon i pinot bijeli

ino je jedan od najstarijih proizvoda koji ljudi konzumiraju. Znanje i edukacija o kvaliteti i poznavanju vina svakom kušaču može omogućiti novi doživljaj tog spoja prirode i čovjeka. Svakim gutljajem te plemenite kapljice mogu se osjetiti godine, trud i želja vinara da stvori najbolje vino. Jedna od manje poznatih sorti vinove loze u Hrvatskoj je škrlet, autohtona moslavačka sorta. Upravo to vino proizvodi obitelj Đozo iz Ilove, malenog mjesta u Moslavini. Na najistočnijim obroncima Moslavačke gore uz rijeku Ilovu, na samoj granici Moslavine i Slavonije, na 240 metara nadmorske visine i isključivo na južnim padinama nalazi se šest hektara vinograda u vlasništvu obitelji Đozo koja proizvodi vina pod brendom Vina Ilovčak. Kako je rekao Sven Đozo, vlasnik Vinarije Ilovčak, sada raste već peta generacija vinograda nakon prvih zasađenih na tim parcelama sredinom 19. stoljeća. Najzastupljenija je autohtona moslavačka sorta škrlet, a slijede graševina, cabernet sauvignon i pinot bijeli.

VINO KOJE ZASLUŽUJE PAŽNJU Objašnjavajući obiteljsku želju za proizvodnjom vina, Đozo kaže kako su prvi trsovi posađeni 1992. godine, dok početak komercijalne prodaje vina započinje 2006. godine. Od tada do danas je Vinarija Ilovčak za svoja vina dobila zlatna i srebrna priznanja na nekoliko prestižnih izložbi vina u Hrvatskoj. “Zanimljivo je istaknuti da nakon parcela s našim vinogradom nema ni jednoga sa škrletom sve do Daruvara.

VINARIJA ILOVČAK ZA SVOJA JE VINA DOBILA ZLATNA I SREBRNA PRIZNANJA NA NEKOLIKO PRESTIŽNIH IZLOŽBI VINA U HRVATSKOJ

Od 2009. do danas smo podmladili vinograd. Iako podrum ima kapacitet 60.000 litara, sve dok mladi trsovi ne pokažu svoju punu snagu, proizvodit ćemo 45.000 litara vina godišnje”, kaže on. Istaknuo je kako je škrlet sorta vinove loze koja je potkraj 90-ih godina gotovo izumrla, ali ga je moslavački vinar Marko Miklaužić svojim zalaganjem vratio na mjesto koje mu na vinskoj karti pripada. Trenutačno se u Hrvatskoj proizvodi oko 500.000 litara škrleta godišnje, pa ono itekako zaslužuje pažnju i povjerenje kupaca. Naime, kako kaže Tomislav Jakopović, stručnjak za sljubljivanje vina i hrane, upravo vino Škrlet iz 2015. koje proizvodi obitelj Đozo, ruši sve predrasude o kratkom roku trajanja te vrste vina jer ono sasvim sigurno ima potencijal za kratka i srednja odležavanja do pet godina. Osim Škrleta, Vinarija Ilovčak proizvodi i Cabernet sauvignon barrique, Rose te Graševinu sur lie. Sva ta iskrena vina, kako ih je nazvao Jakopović, sasvim su zasluženo osvojila zlatna i srebrna priznanja na nekoliko izložbi vina u Hrvatskoj. Njihovu originalnost i kvalitetu prepoznali su i domaći ugostitelji, pa se vina Vinarije Ilovčak mogu naći u mnogim renomiranim restoranima, wine barovima i vinotekama u Zagrebu i Zadru, a mogu se kupiti i u nekim trgovačkim centrima u Hrvatskoj. (S.P.)

Škrlet je sorta vinove loze koja je potkraj 90-ih godina gotovo izumrla, ali ga je moslavački vinar Marko Miklaužić svojim zalaganjem vratio na mjesto koje mu na vinskoj karti pripada. Sven Đozo

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO 19. VINODAR

Možemo širiti vinograde i podizati nasade

Hrvatskoj trenutačno imamo 20.000 hektara površina pod vinogradima i veliki potencijal za povećanje proizvodnje grožđa i vina. Europska unija nam nije stavila ograničenja što znači da mjerama ruralnog razvoja možemo širiti hektare pod vinogradima i podizati nasade, a vinskom omotnicom koja nam ponovno stiže potkraj godine graditi nove vinarije. Turizam raste, potražnje za vinima ima, istaknuo je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić na 19. međunarodnoj izložbi vina Vinodar. Dodao je kako u Hrvatskoj postoji kultura pijenja hrvatskih vina. “Ona su dominantna u restoranima i hotelima. Ima i tu iznimaka, ali generalno smatram da je situacija dobra. Bilo je određenih problema s uvozom iz trećih zemalja - Srbije, Albanije, Kosova, Makedonije, Crne Gore…

Tu smo promijenili neke pravilnike samo kako bismo izjednačili hrvatske i strane vinare, a rezultat toga je za 30 posto manji uvoz u zadnja dva mjeseca i povećan izvoz hrvatskih vina”, kazao je Tolušić. Za ocjenjivanje vina na 19. Vinodaru prijavljeno je 109 uzoraka, uglavnom berbe 2016. godine. Dodijeljene su tri diplome s

velikim zlatnim zlatom, 35 sa zlatnim znakom, 41 sa srebrnim, 18 diploma s brončanim znakom i četiri priznanja, dok je osam uzorka eliminirano. Najbolje ocijenjeno suho mirno vino je Chardonnay berbe 2016 Vinarije Matočec. Najbolje ocijenjena vina su Sauvignon izborne berbe prosušenih bobica 2015., Graševina izborne berbe prosušenih bobica 2015. i Traminac izborne berbe prosušenih bobica 2015. Zlatka Sonenšajna iz Koprivnice. “Kod sušenih bobica mora se poklopiti godina: jesen mora biti dobra s manje kiša, a vinogradar i vinar izuzetno strpljiv. Kod takvih vina moraš imati vremena i živaca i posvetiti im se. To je ljubav, svako tko veli da je sluga u goricama bolje da ga nema”, kazao je Sonenšajn, vinar koji u Podravini obrađuje 1800 trsova ponajviše graševine i traminca, a nešto manje chardonnaya. (G.G.)

Član Uprave – glavni direktor “Vinoplod-Vinarija” d.d. Šibenik dipl.oecc. Damir Lasan, donio je, dana 02.svibnja 2017. godine Odluku temeljem koje objavljuje

JAVNI POZIV ZA PODNOŠENJE NEOBVEZUJUĆIH PONUDA ZA KUPNJU GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA 1.

Raspisuje se javni poziv za prikupljanje neobvezujućih ponuda za kupnju građevinskog zemljišta označenog kao čest.br. 3475/1 k.o. Šibenik u naravi vinarija i dvor te skladište i poslužno zemljište. sve na adresi Ulica Velimira Škorpika br.2, 22000 Šibenik.

Navedeno građevinsko zemljište je površine 22.060 metara četvornih i u potpunosti je infrastrukturno opremljeno.

Početna cijena jest 445 EUR po metru četvornom ili 9.816.700,00 EUR.

Postupak prodaje provest će se u dvije faze:

Prikupljanjem neobvezujućih ponuda Zainteresirane za kupnju predmetne nekretnine molimo dostaviti neobvezujuće ponude.Pravo podnošenja ponuda imaju sve fizičke i pravne osobe koje ispunjavaju zakonom utvrđene uvjete za stjecanje prava vlasništva na području Republike Hrvatske. Ponuda se dostavlja od 08. svibnja do 25. srpnja 2017. godine na adresu „Vinoplod-Vinarija“d.d. Šibenik, Velimira Škorpika 2, 22000 Šibenik s naznakom „neobvezujuća ponuda“.Pitanja vezana uz osnovne informacije o nekretnini mogu se uputiti na mail: info@vinoplod-vinarija.hr najkasnije do 18. srpnja 2017.godine, a odgovori će biti otposlani u roku od jednog dana od dana zaprimanja pitanja. Član Uprave – glavni direktor ne mora odabrati niti jednu od podnesenih neobvezujućih ponuda ukoliko procijeni da one nisu u interesu „Vinoplod-Vinarije“d.d. Šibenik.

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

Neobvezujuća ponuda mora sadržavati: - Ime i prezime, odnosno naziv, OIB te dokaz o prebivalištu odnosno sjedištu ponuditelja - Dokaz o ispunjavanju zakonom propisanih uvjeta za stjecanje prava vlasništva( za strane osobe) - Ponudu za kupnju navedene nekretnine s iznosom kupovnine - Dokaze o financijskim i gospodarskim sposobnostima ponuditelja: BON 1, BON 2, BON PLUS, ne starije od sedam dana Samo kompletne i u roku dostavljene neobvezujuće ponude, ako je prethodno opisano biti će predmet razmatranja. b)

Obvezujuće ponude Po završetku prikupljanja neobvezujućih ponuda, ukoliko Član Uprave – glavni direktor odabere neke od neobvezujućih ponuda za kupnju, biti će upućeni pozivi za izradu obvezujuće ponude s podacima i uputama o postupku i načinu, te datumu dostave obvezujuće ponude. “Vinoplod-Vinarija” d.d. Šibenik ovaj javni poziv za podnošenje neobvezujućih ponuda oglašava slijedom namjere preseljenja proizvodnog pogona na novu lokaciju. Ukoliko dođe do sklapanja ugovora o kupnji odnosno prodaji predmetne nekretnine kupac bi trebao od dana uplate kupovnine do dana ulaska u posjed predmetne nekretnine odobriti „VinoplodVinariji“d.d. poček u trajanju od 22 mjeseca koliko je od strane struke procijenjeno vrijeme potrebno za preseljenje proizvodnog pogona „Vinoplod-Vinarije“d.d. na novu lokaciju.

ZDRAVO ZA GOTOVO MARKO SEVER Eko Sever

NIJE SVE CRNO, IMA I PUNO DOBROGA Nije samo problem u tome kako omogućiti dostupnost EU sredstava i dodijeliti ih, nego i kako ih iskoristiti na ispravan način te da naša poljoprivreda ide naprijed i razvija se

ok razmišljam o temi kojoj bih se posvetio, nekako razmišljam o tome kako se prečesto fokusiramo na negativno i kako stalno govorimo o tome kako nešto ne valja. I tako, malo pregledavam razne internet stranice koje se bave poljoprivrednim temama i primjećujem da ima jako puno pozitivnih pomaka. Vidim da su mnogi natječaji za razvoj poljoprivredne i ostalih djelatnosti vezanih uz poljoprivredu otvoreni. Novac Europske unije je napokon krenuo prema Hrvatskoj te se nadam da će biti i jako dobro iskorišten. Vidjet ćemo kolika će biti apsorpcija tih sredstava. Nije samo problem u tome kako omogućiti dostupnost sredstava i dodijeliti ih, nego i kako ih iskoristiti na ispravan način te da naša poljoprivreda ide naprijed i razvija se. U tijeku je još jedan natječaj Zlata vrijedan gdje se vide uspješne priče mnogih poljoprivrednika diljem Lijepe naše. Stvarno ima prekrasnih priča. Evo već četvrtu godinu za redom se promoviraju poljoprivrednici i biraju najbolji od najboljih. Isto tako, primijetio sam da sve više mladih započinje s poljoprivrednom proizvodnjom te da budućnost upravo leži na njima. Njihov razvoj je stup razvoja hrvatske poljoprivrede. Veliki fokus moramo prebaciti na male i srednje poljoprivrednike ako želimo da Hrvatska može, na kraju dana, biti samodostatna u proizvodnji hrane. A tome svakako trebamo težiti kao primarnom cilju. Vidim da je otvoren natječaj za novi oblik sheme voća i mlijeka za škole u Hrvatskoj. Nadam se da će biti proveden onako kako je i zamišljen, a to je da mali lokalni proizvođači opskrbljuju škole s lokalnom proizvedenom hranom. Svaka

jedinica lokalne samouprave odlučuje na temelju prijedloga Ministarstva te u skladu s novim Zakonom o javnim nabavama čime se ide na ruku upravo lokalnim proizvodima. Nadam se da će stvarno biti tako i provedeno, jer to je velika ﬁnancijska injekcija koja može biti iskorištena za daljnji razvoj poljoprivrednika diljem Hrvatske.

način za implementaciju novih tehnologija je internet i prodaja putem njega. Reklamiranje, pozicioniranje i prodaja proizvoda koja se proizvode na našim gospodarstvima preko interneta omogućilo bi ljudima u Hrvatskoj pristup lokalno proizvedenoj hrani. Time bi taj novac uvelike pomogao razvoju našeg gospodarstva jer osnažuje naše poljo-

NAJBOLJI I NAJJEDNOSTAVNIJI NAČIN ZA IMPLEMENTACIJU NOVIH TEHNOLOGIJA JE INTERNET I PRODAJA PUTEM NJEGA Tema koja me zaokuplja već godinama jest tehnologija i kako ona može utjecati na razvoj proizvodnje hrane. Mislim da u tom dijelu imamo još mnogo za raditi, pogotovo u Hrvatskoj. Ima mnogo mogućnosti, ali su one premalo iskorištene. Najbolji i najjednostavniji

privrednike, a polja više nisu zapuštena. To bi pridonijelo i tome da ljudi ne odlaze trbuhom za kruhom u druge EU države, nego da se razvijaju naša sela. To je izuzetno bitno zbog naše bioraznolikosti te da ne propada naše najveće bogatstvo koje imamo - zemlja.

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

TURIZAM PONOVNO TAJNE GRIČA

Mistična zagrebačka povijest U kazališnoj turi, koja počinje na uglu Mesničke ulice i Ilice, sudjeluje tridesetak izvođača, a kroz predstavu posjetitelje vodi lik Marije Jurić Zagorke piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

akva je zapravo povijest zagrebačkog Griča, isprepletena gradskim legendama, običajima i nekima od najpoznatijih scena iz hrvatske književnosti, može se doživjeti u kulturno-turističkom projektu Tajne Griča. Ta manifestacija već osmu godinu zaredom svojim inovativnim konceptom privlači brojne domaće i inozemne turiste, a od ove sezone ponovno se održava svakoga petka na hrvatskom te subote na engleskom jeziku. Tajne Griča organizira udruga za očuvanje kulturne baštine Katapult u suradnji sa zagrebačkom Turističkom zajednicom, a turu je redateljski oblikovala kazališna redateljica Anja Maksić Japundžić. U turi, koja počinje na uglu Mesničke ulice i Ilice, sudjeluje tridesetak izvođača, glumaca

i glazbenika od kojih su neki odjeveni u vitezove i konjanike, a kroz predstavu posjetitelje vodi lik Marije Jurić Zagorke.

VISOKA RAZINA PRODUKCIJE Govoreći o odjecima te kazališne ture, Slavica Olujić Klapčić, producentica Tajni Griča, istaknula je kako je, prema procjenama Katapulta, u zadnjih sedam godina tu manifestaciju posjetilo više od 20.000 turista. “Kad je riječ o ﬁnancijskoj konstrukciji, ona je složena prije svega zbog visoke razine produkcije, jer su svi izvođači akademski umjetnici i profesionalci u svom poslu, a suradnici visokoobrazovani stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom. S druge pak strane, nisu zanemarivi ni kostimografski i scenografski aspekti s obzirom na to da tura, uz to

što za kulise koristi gričke ulice, ima i niz iznenađenja”, rekla je ona. Na upit je li u pripremi organizacija neke slične kulturno-turističke manifestacije, naglasila je kako je kreativni tim Katapulta već realizirao niz turističkih i kulturnih projekata u Zagrebu, i to u suradnji sa zagrebačkom Turističkom zajednicom, koja prepoznaje njihove ideje i kvalitetu produkcije. Neki od projekata koje su radili su Dvorišta, Ledeni park na Trgu kralja Tomislava, Advent na Zrinjevcu te Zagrebački piknik na Maksimiru. Iako bi za njih bio veliki izazov ovakve manifestacije organizirati i u drugim hrvatskim gradovima, u Katapultu kažu kako ne isključuju i tu mogućnosti, no trenutačno su najviše usmjereni na tzv. ﬂagship zagrebačke projekte.

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Caffeteria Brasil Caffeteria Brasil je mješavina pržene mljevene kave dobivena preradom vrhunske brazilske Minas kave uz dodatak robuste, kave koja naglašava jačinu i daje bogatu mirisnu pjenu. Ovaj je proizvod plod 15-godišnjeg iskustva u radu s kavom i recepture nastale s ljubavlju. ALBA M.S. D.O.O.

ALBA M.S. d.o.o. je tvrtka sa 15-godišnjim iskustvom u radu s kavom. Do 2005. godine Alba se bavila isključivo uvozom, veleprodajom i distribucijom sirove kave. Nakon toga je poslovanje prošireno uvozom i veleprodajom sirovina za proizvodnju cappuccina i mješavina kave. Tvrtka 2006. godine počinje proizvoditi cappuccino i mješavinu kave kao robnu marku za trgovačke lance te uvoziti i distribuirati proizvode Mokate branda (cappuccino, mješavina kave, kakao, čajevi) za tržište Hrvatske, BiH, Srbije, Makedonije, Kosova, Albanije i Dubai.

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

NOVI TURISTIČKI PROJEKT NA OTOKU HVARU

STARI GRAD POSTAJE LUKSUZNO ODREDIŠTE Projekt turističkog kompleksa pod nazivom Four Seasons Resort and Private Residences težak je oko milijardu kuna piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rojekt jedinstvenog turističkog kompleksa pod nazivom Four Seasons Resort and Private Residences, težak oko milijardu kuna, koji se počinje graditi potkraj ove godine u zaljevu Brizenica u Starom Gradu na otoku Hvaru, predstavljen je proteklog tjedna u Sesvetskom Kraljevcu. Naime, novinarima i uzvanicima su pokazani modeli i makete turističkog kompleksa kao i stvarna hotelska soba budućeg hotela, kako bi na taj način doživjeli što znači biti gost Four Seasons hotela. Investitor tog kompleksa je jedna od vodećih svjetskih investicijskih banaka Arqaam Capital i jedan od vodećih lanaca luksuznih hotela Four Seasons Hotels and Resorts. Kako je istaknuo Simon Casson, direktor hotelskih operacija Four Seasons Hotels&Resortsa za tržište Europe, Bliskog istoka i Afrike, u tom jedinstvenom turističkom kompleksu nalazit će se hotel kategorije pet zvjezdica sa 120 soba, 100 luksuznih vila i apartmana, otvoreni i zatvoreni bazeni, spa i ﬁtness centar, nekoliko restorana i barova, kongresne dvorane te pristanište za hidroavione. Na izradi projekta za taj prvi turistički

resort u Europi koji provodi Four Seasons Hotels&Resorts, angažirani su svjetski arhitekti i dizajneri iz poznatih dizajnerskih kuća kao što su Gensler Architects, Scott Brownrigg, Richmond Hospitality Design i Tihany Design, a cijeli projekt vodi svjetska kuća MACE. U Four Seasons Resortu otvorit će se 320 novih radnih mjesta.

PROJEKT OD NACIONALNOG ZNAČAJA “Ovim projektom otok Hvar dobiva potrebne kvalitetne smještajne kapacitete koji će sigurno potaknuti daljnja ulaganja u dodatne sadržaje te time omogućiti nastavak razvoja turizma na tom otoku. Ovo je prilika za lokalnu turističku zajednicu da započne s potpunim upravljanjem destinacijom te time učini otok Hvar vrhunskom i visokokvalitetnom otočnom destinacijom, jer se ovim projektom turistički i gospodarski podiže i cijela destinacija”, rekao je ministar turizma Gari Cappelli, ocijenivši ga jednim od projekata od strateškog značaja za Hrvatsku. Izrazio je i nadu da će ova investicija potaknuti i ostale potencijalne investitore na ulaganje ne samo u turizam nego i u ostale gospodarske grane.

FOUR SEASONS HOTELS &RESORTS

Tradicija duga 60 godina Four Seasons Hotels&Resorts je hotelska kompanija koja je u svijetu prisutna već 60 godina, a osnovana je u Kanadi. Trenutačno ta tvrtka u svom sastavu ima 98 hotela najviše kategorije, i to u 41 državi. U Hrvatskoj će projekt u Starom Gradu biti prvi njihov brend.

Mikado mliječna čokolada s rižom Čokolada Mikado pripada grupi mliječnih čokolada vrhunske kvalitete, a proizvodi se od 1964. po tradicionalnoj recepturi tvrtke. Za njenu proizvodnju koriste se samo najbolje prirodne sirovine (kakao, mlijeko), a dodatak ekspandirane riže čokoladi osigurava dijetalna svojstva i čini je nutritivno poželjnom i korisnom. ZVEČEVO D. D.

Zvečevo, prehrambena industrija d. d. iz Požege, ima dugu tradiciju prvo u proizvodnji žestokih alkoholnih pića – utemeljenjem tvornice 1921. godine, a nedugo zatim 1924. i tvornice konditorskih proizvoda. Stvaranje vlastitih proizvoda i njihov razvoj osnovni su postulat, od prvih početaka proizvodnje, a pogotovo danas u uvjetima jake konkurencije, kada Zvečevo d. d. s jasnom strategijom upravljanja, svojom vizijom, misijom i vrijednošću – zauzima mjesto na tržištu vrijedno poštovanja.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

HRWWWATSKA eKUPI

U IŠČEKIVANJU DALJNJEG RASTA U Hrvatskoj se e-commerce ne razvija što pokazuje i podatak za 2016. Prema Eurostatu, online u Hrvatskoj u prodaji robe nosi svega jedan posto, kaže Irena Langerr Breznik piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ajveća online trgovina u Hrvatskoj - eKupi.hr - u 2016. godini ostvarila je prihode u iznosu od 187 milijuna kuna u web prodaji. U ovoj godini, pak, očekuju daljnji rast od 20 posto. Valja naglasiti kako eKupi u ponudi ima više od 450.000 proizvoda te oko 1,8 milijuna posjeta mjesečno. Irena Langer Breznik, potpredsjednica Uprave M SAN Grupe i članica Uprave eKupi, istaknula je kako je e-trgovina zapostavljena u Hrvatskoj te da zaostaje za Češkom i Rumunjskom. U istraživanjima o prodaji i distribuciji, dodala je, nismo išli toliko daleko da promatramo što rade Njemačka ili skandinavske zemlje nego Istočna Europa i naši susjedi. “Shvatili smo da se u Hrvatskoj e-commerce ne razvija što pokazuje i podatak za 2016. Prema Eurostatu, online u Hrvatskoj u prodaji robe nosi svega jedan posto”, kazala je dodajući kako je razlog tomu neulaganje u taj segment tržišta. Europski prosjek, nastavila je, u 2016. bio je osam posto. “Pritom Istočna Europa puno više raste nego Zapadna”, naglasila je. U Europi se online najviše prodaju zrakoplovne karte. “Primjerice, u Europi se online proda 36 posto prijenosnih računala, a u Hrvatskoj svega četiri posto. To je potencijal o kojem govorim. Mislim da smo daleko od toga. Pitanje je kad će se to sve skupa zavrtjeti u Hrvatskoj i kad ćemo doći na brojke koje su puno realnije i koje zapravo prate trendove”, istaknula je Irena Langer Breznik.

ZAŠTITA DJECE NA INTERNETU Ovaj web shop nedavno je otvorio i novu sezonu prodaje udžbenika. Osim opcije omotanih udžbenika, personaliziranih naljepnica, školskih torbi i pribora, ove

Š ŠKOLARCI KOJIMA RODITELJI UDŽBENIKE Ž KUPUJU NA eKUPI, SADA ĆE BITI JOŠ SIGURNIJI UZ KASPERSKY APLIKACIJU “ZAŠTITIMO DJECU” godine predstavlja dodatnu pogodnost za roditelje. Deseci tisuća školaraca kojima roditelji svake godine udžbenike kupuju na eKupi, sada će biti još sigurniji uz Kaspersky aplikaciju Zaštitimo djecu. Aplikacija je prvi put dostupna u Hrvatskoj, a jednostavno osigurava upravljanje vremenom provedenim na računalu te da su sadržaji koje dijete pregledava u skladu s njegovom dobi. Također, roditeljima omogućava da dobiju izvještaje o temama koje dijete pretražuje i stranicama koje posjećuje, a nudi i mogućnost sigurne lokacije. To znači da će roditelj u stvarnom vremenu dobiti obavijest SMS-om

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

ili mailom ako njegovo dijete izađe iz sigurne geo zone. “A prvih 5000 kupaca udžbenika aplikaciju dobiva besplatno”, istaknula je Irena Langer Breznik. Aplikaciju je proizvela tvrtka Kaspersky. Ovaj globalni igrač u području cyber sigurnosti ima više od 400 milijuna korisnika u svijetu. “Za roditelje je aplikacija najjednostavniji i najučinkovitiji način da djeci otvore vidike i omoguće istraživanje digitalnog svijeta te da ih istovremeno zaštite od svih onih opasnosti koje, na žalost, vrebaju na njemu”, kazao je Dragan Martinović, direktor Kaspersky Laba za Istočnu Europu.

VISOKO UČILIŠTE ALGEBRA

Sve o digitalnom marketingu

isoko učilište Algebra održalo je treću konferenciju Od digitalnog marketinga do marketinga digitalne ere koja je okupila više od 400 sudionika iz područja digitalne ekonomije i digitalnog marketinga. Glavne teme ovogodišnje konferencije bile su inﬂuencer marketing (marketing kroz utjecajne pojedince), native oglašavanje, design thinking metodologija u razvoju proizvoda te personalizacija oglašavanja – sve odreda teme koje predstavljaju sam vrhunac znanja koja su danas nužna stručnjacima za digitalni marketing. Predavanja o temama koje danas obilježavaju područje digitalnog marketinga održali su stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva, iz organizacija kao što su

Google, Sveučilište Stanford, Booking. com, Coca-Cola.... “Ova je konferencija prije dvije godine nastala na ad hoc principu. Naime, zaključili smo da jednostavno nedostaje središnje mjesto za razmjenu iskustava stručnjaka za digitalni marketing i razgovor o novim temama s tog područja. Nekoliko kolega nakon konferencije komentiralo je: ‘Svaka čast. Od ove konferencije napravili ste brend!’ Tri godine su iza nas i osjećaj je dobar. Sve smo bolji i u sadržaju i u organizaciji i već smo pogleda uprta u sljedeću godinu kada Algebra slavi 20. rođendan”, rekao je Vanja Šebek, urednik sadržaja konferencije, te voditelj preddiplomskog i diplomskog studija Digitalnog marketinga na Visokom učilištu Algebra. (B.O.)

COMPING

Nagrada HPE Hybrid IT Partner of the Year 2017

rvatska ICT tvrtka Comping osvojila je prestižni status Hybrid IT Partner of the Year 2017 za područje Srednje i Istočne Europe, Izraela i Rusije koju dodjeljuje Hewlett Packard Enterprise (HPE). Nagrada je priznanje brojnim uspješnim projektima Compinga te tehnološkim mogućnostima i sposobnostima tvrtke u isporuci hibridnih cloud rješenja korisnicima. Nagradu je na ovogodišnjem HPE Global Partner Summitu koji je nedavno održan u Las Vegasu u ime Compinga primio Alojzije Jukić, predsjednik Uprave tvrtke. “Ova je nagrada prije svega priznanje radu i odnosu s našim korisnicima. Upravo su napredne HPE tehnologije ključne za razvoj naših poslovnih rješenja putem kojih zajedničkim korisnicima osiguravamo sigurnu

digitalnu transformaciju poslovanja u svrhu ostvarenja što boljih poslovnih rezultata”, izjavio je Jukić. Nagrada HPE Partner of the Year predstavlja veliko priznanje poslovnim partnerima za ostvarene rezultate i postignuća koja podižu standard izvrsnosti poslovanja i zadovoljstva korisnika. Pobjednici se biraju temeljem realno ostvarenih rezultata te se u obzir uzima njihov doprinos razvoju poslovanja zajedničkih (HPE) korisnika. “Comping je bio iznimno uspješan u dizajnu i implementaciji složenih Hybrid Cloud projekata koristeći HPE rješenja i tehnologije, što je ujedno jedan od temelja budućeg razvoja suradnje naših dviju kompanija”, izjavio je Roman Gilg, HPE-ov voditelj kanala prodaje za CEE&I regiju. (B.O.)

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

AKTUALNO NOVA PORINUĆA U BRODOSPLITU

NOVA NIŠA: PUTNIČKI I VOJNI BRODOVI Postali smo samoodrživa tvrtka i ušli među 10 posto najuspješnijih tvrtki u Hrvatskoj po prošlogodišnjim pokazateljima. Sve svoje obveze smo, dakle, ispunili i čekamo samo datum dovršetka procesa restrukturiranja, ističe Debeljak piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr Istaknuo je kako je Brodosplit u četiri godine restrukturiranja u potpunosti ispunio sve svoje obveze. “Postali smo samoodrživa tvrtka i ušli među 10 posto najuspješnijih tvrtki u Hrvatskoj po prošlogodišnjim pokazateljima. Sve svoje obveze smo, dakle, ispunili i čekamo samo datum dovršetka procesa restrukturiranja”, kazao je predsjednik Uprave Brodosplita.

OPHODNI BROD

va porinuća koja su održana u Brodosplitu, jedno ophodnog broda za Hrvatsku ratnu mornaricu i drugo najvećeg jedrenjaka na križna jedra na svijetu uvod su, kako kaže predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak, u ugovaranje gradnje novih brodova. Dodao je kako su se, nakon gradnje tankera i bulk-carriera, okrenuli niši putničkih i vojnih brodova. Istaknuo je i kako Brodosplit pregovara s nizom zemalja o gradnji ophodnih brodova kojih je na svjetskom tržištu potrebno oko 2000. “Iako imamo upite iz niza zemlja, najveća očekivanja imamo od nekih arapskih zemalja”, napomenuo je on.

KADA SE ZAVRŠI OVAJ PROTOTIP I OBAVE TESTIRANJA, ZAPOČINJE SERIJSKA GRADNJA JOŠ ČETIRIJU OPHODNIH BRODOVA, ISTAKNUO JE JAKOP 38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

Novogradnja 540 je prototip obalnog ophodnog broda za Obalnu stražu Republike Hrvatske, dugačak 43,5 metara koji postiže brzinu od 28 čvorova. U ovaj ophodni brod ugrađeno je 80 posto opreme hrvatskih proizvođača, a rad je u potpunosti djelo Brodosplitovih stručnjaka i zaposlenika. “Porinuće ovog prototipa ophodnog broda za nas u Ministarstvu obrane dio je procesa koji bi se opremanjem trebao privesti kraju. Očekujemo da se unutar tri mjeseca, kako je obećano, brod opremi i pripremi za ispitivanje. Kada se u potpunosti završi ovaj prototip i obave testiranja, započinje serijska gradnja još četiriju ophodnih brodova. Riječ je o projektu vrijednom ukupno oko 400 milijuna kuna”, kazao je Zdravko Jakop, državni tajnik u Ministarstvu obrane. Tomislav Debeljak je pak ustvrdio da mu je gradnja ovog broda jedna od najdražih jer je s njime započelo i dovršeno restrukturiranje Brodosplita. “Bilo je bojazni hoće li brod zadovoljiti sve tehničko-taktičke zahtjeve, zbog čega smo upregnuli sve stručnjake kako bismo ih zadovoljili. Izgradili smo brod koji je po svojim karakteristikama trenutačno optimalni i najeﬁkasniji brod u svojoj klasi”, istaknuo je Debeljak.

BROD NA KRIŽNA JEDRA Izgradnjom najvećeg broda s križnim jedrima, Brodosplit je prepoznat kao rijetko

OTVARANJE NOVIH RADNIH MJESTA

Revitalizacija pogona u Strmici Iz Brodosplita su priopćili da su nakon provedenog restrukturiranja i dostizanja pokazatelja održivosti prema kriterijima koje je postavila Europska komisija, sada u poziciji revitalizirati svoj pogon u Strmici kraj Knina. Pogon je potpuno devastiran u ratu, a prije su se u njemu proizvodili dijelovi brodske opreme. “Revitalizacijom pogona Strmica koja je dio Brodosplita, ali i DiV Grupe dodatno bi se, nakon početnih ulaganja, otvorilo na desetke novih proizvodnih radnih mjesta što bi, vjerujemo, pridonijelo i dodatnom razvoju toga kraja. Brodosplit je otvaranjem novih tržišta brodova visoke turističke kategorije u

brodogradilište u svijetu koje je u stanju izgraditi tako jedinstven brod. Porinuće Star Clippersa bilo je 10. lipnja, a isporuka bi trebala biti 2018. godine. Dugačak je 162 i širok 18,5 metara, nosivosti 2000 tona, imat će pet jarbola i jedra ukupne površine 6347 četvornih metara. Ima pet paluba, a na njemu će moći biti 450 osoba od čega 300 putnika kojima će biti na raspolaganju 150 luksuznih kabina. Predviđeno je da plovi svim morima svijeta, pa čak i po Arktiku i Antarktici pa se gradi u skladu sa zahtjevima za klasu leda. “Znali smo da je ovaj projekt veliki izazov za nas jer smo po nacrtima jednog 100 godina starog jedrenjaka izgradili novi. Posebnost i jedinstvenost koja će krasiti ovaj jedrenjak, koji je novost u poslovanju Brodosplita, su pet jarbola i 36 jedara, a njima će moći upravljati i sami putnici koji to budu željeli. Zbog povećane globalne potražnje za krstarenjima na brodovima s jedrima, naručitelj Star Clippers Ltd. novim će brodom ponuditi avanturu života uz zadovoljavanje svih trenutačno važećih sigurnosnih pravila. Ponosni smo da smo izgradili najveći jedrenjak na svijetu”, istaknuo je Radovan Načinović, direktor projekta izgradnje putničkog jedrenjaka. Iako je isključivo namijenjen jedrenju, brod će imati i dva potpuno neovisna motora električne propulzije. Na njemu će biti i inovativan sustav koji će se prvi put uvesti u Hrvatskoj, a zove se “siguran povratak u luku”. To je novost na tržištu, jer od 2010. godine postoje novi standardi za povećanje sigurnosti putničkih brodova, putnika i posade.

poziciji organizirati i podržati proizvodnju brodskih dijelova i opreme u Hrvatskoj, koja se sada uvozi, a čijom bi se proizvodnjom u potpunosti zadovoljila potreba Brodosplita i cijele DiV Grupe, s konačnim ciljem izvoza na otvoreno svjetsko tržište”, priopćeno je iz Brodosplita. Podsjetimo, DiV je na kninskom području 2003. kupio imovinu bivšeg TVIK-a u stečaju i obnovio staru tvornicu, da bi 2013. otvorili potpuno novu, danas najveću tvornicu standardnih vijčanih spojeva u Europi, čija se cjelokupna proizvodnja izvozi. U tom je razdoblju, dakle od 2003. do danas, zaposleno 500 radnika.

PORINUĆE JEDRENJAKA STAR CLIPPERS BILO JE 10. LIPNJA, A ISPORUKA BI TREBALA BITI 2018. GODINE

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRVATSKA&REGIJA PRODAJA NOVE LJUBLJANSKE BANKE

MOŽE LI SE PREŽIVJETI BANKARSKA PRIVATIZACIJA? U Sloveniju je stiglo upozorenje da će Europska komisija, preko svojih mehanizama, za slučaj odugovlačenja privatizacije, prodati tvrtke kćeri NLB-a u zemljama bivše Jugoslavije piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

2,180 0mlrd€ država 3 puta dokapitalizirala NLB od 2011. do 2013.

oko

900 0mil€

može se dobiti za 75% vlasništva NLB-a

višeod mil€

500 0

uložio belgijski KBC u NLB

lovenska je vlada na velikim mukama jer se bliži istek roka koji je Europska komisija odredila za privatizaciju Nove Ljubljanske banke, a sada je i manje upućenima jasno da takva zadaća vodi u političko samoubojstvo. U razdoblju od 2011. do 2013. godine država je u tri navrata dokapitalizirala NLB s ukupno dvije milijarde i 180 milijuna eura, a za 75 posto vlasništva Banke procjenjuje se da se može dobiti oko 900 milijuna eura. No, i taj optimalni iznos valja korigirati za eventualni trošak tužbi hrvatskih štediša koje prodajnu cijenu opterećuju sa 300 milijuna eura ekvivalentnog diskonta. Pokazalo se točnim da je ministrica ﬁnancija Mateja Vraničar Erman doživjela debakl svojim prijedlogom da država jamči za podmirenje mogućeg troška prema deviznim štedišama u Hrvatskoj. Ministrica je bila uvjerena da takvo jamstvo može popraviti prodajnu cijenu iznad iznosa troška za jamstvo. Cijeli ministarski

zbor uzvratio je kolegici – neće proći. Premijer je potom odbio i njezinu ostavku. Ministrica je nastavila raditi poprativši cijeli slučaj riječima da je predlagala dobro stručno rješenje, ali da je Vlada odlučila - politički. Zbog negativne depozitne kamatne mjere Europske središnje banke, dionice europskih banaka kotiraju ispod knjigovodstvene vrijednosti i zaista nije trenutak za prodaju banaka. U slučaju NLB-a još jedan razlog dodatno komplicira privatizaciju. U posljednjoj sanaciji 2013. godine slovenske banke bile su prekapitalizirane - NLB čak za dva puta. Brzom prodajom banke budući kupac dobiva na dar visoki iznos dokapitalizacije. Sve su to razlozi zbog kojih Vlada smišlja kako da ne proda NLB.

ŠTO GOD VLADA UČINILA, NEĆE BITI DOBRO U Europskoj komisiji nisu toliko kratkovidni da ne bi vidjeli pokušaj eskivaže, pa su slovenskim političarima unaprijed dali znati da

ZAFLEKAN UGLED NLB-a

Roba s greškom Nitko ne zna, a odgovorni šute, kako će se javnosti zapakirati prodajni paket NLB-a, gdje se za trenutačno dobrostojeću banku ne može dobiti više od trećine iznosa ulupanog u njegovu sanaciju. Prodajna cijena, očito, ovisi i o ugledu banke, a NLB u tom pogledu nema baš sjajnu prošlost. Bankarski svijet pamti slovensku balkansku lukavštinu 1994. godine kada je Državni zbor ozakonio “preobrazbu” dviju vodećih

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

banaka tako što je aktivu Ljubljanske i Kreditne banke Maribor prenio u nove banke, a obveze (prema štedišama iz južnih republika) ostavio u ljušturama praznih banaka. Bila je to blamaža od koje se Slovenija ne može lako oprati. NLB je u prošlosti već imao strateškog partnera. Belgijska banka KBC kupila je svojedobno četvrtinu NLB-a uz dobiveno obećanje da će vlasništvo moći proširiti u natpolovično. KBC je na kraju cijele priče grubo izigran i izguran iz vlasništva sa 11 milijuna eura “otpremnine”. U NLB, međutim, uložio je više od pola milijarde eura. Koliko je slovenska politika predana pragmatičnom bankarstvu,

KOME DATI NOVAC?

će nakon određenog roka - zaglavi li privatizacija - na svoju ruku prodati tvrtke kćeri NLB-a u državama bivše Jugoslavije. Što god Vlada učinila, neće biti dobro. Obvezu ne može ignorirati, a prodaju neće politički preživjeti. U osjetljivom trenutku javio se profesor Ekonomskog fakulteta u Ljubljani dr. Jože P. Damijan nudeći prijedlog da se NLB privatizira po modelu privatizacijskog zakona iz 1992. godine. Damijan bi polovinu banke privatizirao tako da 25 posto dionica prenese na sve punoljetne građane Slovenije, dok bi 24,9 posto prepustio u raspršenu javnu prodaju (IPO). Drugu polovinu banke, točnije 50,1 posto dionica, prenio bi u Demografski fond. Time bi NLB zadržao u državnom vlasništvu. Ako su sanaciju NLB-a morali platiti slovenski građani, neka od nje imaju i koristi, obrazlaže Damijan svoj prijedlog. Samo u ovoj godini NLB

VLADA ODBILA PRIJEDLOG MINISTRICE FINANCIJA DA DRŽAVA JAMČI ZA PODMIRENJE MOGUĆEG TROŠKA PREMA DEVIZNIM ŠTEDIŠAMA U HRVATSKOJ će imati 180 milijuna eura dobiti, što znači da bi Demografski fond mogao već ove godine inkasirati 90 milijuna eura. Damijan tvrdi da se utržak koji bi stranac dao za NLB u verziji s domaćim vlasništvom vraća preko dividendi u tri godine za slučaj 100 posto vlasništva te u četiri i pol godine ostane li u domaćim rukama 75 posto dionica NLB-a.

pokazuje i upravo provaljena bankarska afera s pranjem novca za Iran iz vremena dok je ta država bila pod međunarodnim sankcijama. NLB je tada primio milijardu eura od nekog Iranca iz Londona da bi ubrzo zatim oko 700 milijuna eura proslijedio na oko 9000 transakcijskih računa širom svijeta. Sada se špekulira da je tu bilo isplata i za teroriste te za kojekakve druge problematične svrhe. U NLB-u se brane da je posao izveden u skladu sa svim tada važećim zakonima i uz znanje politike. Oporbeni SDS sada istražuje gdje je završila provizija iz tog posla jer transakcije pod sankcijama donose goleme zarade.

Izjednačiti domaće i strane tvrtke Prekoredne pomoći kojima slovenska vlada želi privući i zadržati strane investitore (Lakirnica kraj Maribora i roboti Yaskawe u Kočevju) izazvale su pobunu među slovenskim poduzetnicima koji ne pristaju na takvu vrstu diskriminacije. Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Aleš Cantarutti najavio je zakon kojim se izjednačavaju domaća i strana poduzeća u investicijskim pothvatima. Zakon će posebno razraditi tzv. strateške investicije, vrednije od 40 milijuna

eura u prerađivačkom sektoru i investicije od 20 i više milijuna eura u razvojno-istraživačkoj djelatnosti. Zakon uključuje i mogućnost razvlaštenja za sve namjene povezane s javnim gospodarskim interesima. Inače, banke trenutačno raspolažu s investicijskim potencijalom od 1,5 milijardi eura. “Novac nemamo kome dati jer projekti s kojima dolaze poduzetnici nisu dobro pripremljeni”, izjavio je Sibil Svilan, predsjednik Uprave SID razvojne banke. (F.K.)

SLOVENSKI ALATNIČARI

Potraga za radnicima

Slovenski alatničari djelatnost čini 170 poduzeća sa 3500 zaposlenika koji ostvaruju 350 milijuna eura prometa prolaze izrazito konjunkturno razdoblje.

Poduzeća imaju posla za tri do četiri mjeseca, a pojedine tvrtke primaju narudžbe za prosinac. Na žalost, svi alatničari suočeni su s dva problema. Osim što imaju premale proizvodne mogućnosti, prati ih i opasan manjak stručnog kadra. “Imamo stalno otvorene natječaje za upravljače CNC strojeva, posebno za metalurge inženjere koji bi se bavili planiranjem alata i razvojem materijala”, izjavio je Aleš Hančič, direktor Razvojnog centra alatničarstva Tecos, uz napomenu da bi valjalo više učiniti na popularizaciji tehničkih znanja. (F.K.)

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

HRVATSKA&REGIJA SRBIJA

U UTRCI ZA ZADANIM PRIVREDNIM RASTOM U Srbiji se pažljivije nego ikad prate privredna kretanja jer je nakon velikih muka ostvarena financijska stabilnost države piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

G % planirani g p gospodarski p rast u 2017.

lavna ekonomska tema pred početak ljeta u Srbiji je - kako dostići ciljani gospodarski rast od tri posto u ovoj godini i kako ga povećati za još neku decimalu, a njome se bave i političari i ekonomisti na domaćem terenu, ali se prate i poruke međunarodnih institucija. Tako je nedavno stigla i ohrabrujuća revidirana procjena Svjetske banke da će bruto domaći proizvod (BDP) Srbije u 2017. porasti za tri posto, što je 0,2 postotna boda više u odnosu na projekciju iz siječnja ove godine, a u skladu je i s predviđanjem Svjetske banke da počinje novi ciklus rasta svjetske ekonomije sa svim rizicima, razumije se, dok će ove godine globalni rast dostići 2,7 posto. Ali i pored svih ovih procjena i želja podaci iz najnovijeg broja Makroekonomskih

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

analiza i trendova (MAT) ne govore u prilog očekivanjima. Na redovnom mjesečnom predstavljanju MAT-a koji zajednički realiziraju Ekonomski institut i Privredna komora Srbije rečeno je da u travnju nije nastavljeno ubrzanje privredne aktivnosti zabilježeno u ožujku: ukupna industrijska proizvodnja u odnosu na lanjski travanj je smanjena, manji je rast vanjskotrgovinske razmjene, pao je promet u trgovini na malo u stalnim cijenama, a smanjene su i realne plaće.

ZA TRAVANJSKI ZASTOJ KRIV - KALENDAR Ivan Nikolić, urednik MAT-a, rekao je da je privredni rast u prvom kvartalu ove godine iznosio svega 1,2 posto što znači da bi do kraja godine trebalo ostvarivati stopu od 3,5 posto

kako bi se stiglo do ukupnog rasta od tri posto na kraju godine. Upozorio je da će biti potrebne veće investicije i veća domaća potražnja kako bi se dostigao ciljani rast od tri posto. Na podbačaj u prvom tromjesečju najviše je utjecao pad proizvodnje električne energije o kojem se proteklih mjeseci vodila velika polemika u medijima, a u kojoj su pojedini stručnjaci upozoravali na loše gospodarenje ovim značajnim privrednim resursom s nesagledivim posljedicama. Za razliku od njih, autori MAT-a smatraju da su uzrok takvom stanju objektivne okolnosti u vidu velike hladnoće u siječnju, zamrznutog Dunava i klizišta u ugljenokopima u Kolubari, koji su smanjili proizvodnju i hidro i termo energije. Iako je zima prošla, i dalje se smanjuje proizvodnja struje, pa je i na travanjsko smanjenje industrijske proizvodnje (u odnosu na travanj 2016.) od 2,6 posto utjecao prije svega pad proizvodnje električne energije od 12 posto, kao i pad proizvodnje netrajnih potrošnih dobara za 3,4 posto. Nikolić navodi da je ovoga puta za travanjski zastoj kriv - kalendar. Naime, Uskrs je ovoga travnja pao sredinom mjeseca za razliku od lani kada se poklopio sa 1. svibnjem, pa je ovogodišnji travanj imao dva neradna dana više nego prošlogodišnji. Ni kalendar nije bio od pomoći pa su, recimo, u ožujku bila 23, a u travnju 18 radnih dana.

će ukupni SDI biti manji nego prošle godine”, ocijenio je Nikolić. On je objasnio da ovo smanjenje od 23,6 posto znači da je u prva tri mjeseca u Srbiju ušlo 141,6 milijuna eura manje SDI-ja nego u prva tri mjeseca prošle godine. Miladin Kovačević, autor MAT-a i direktor Republičkog zavoda za statistiku, istaknuo je da je u prvom kvartalu reinvestirana dobit stranih kompanija u Srbiji manja za 77,8 milijuna eura nego u istom kvartalu prošle godine, kao i da su međukompanijski zajmovi, odnosno krediti koje matične kompanije daju ﬁlijalama u Srbiji 33,5 milijuna eura manji nego u prvom tromesečju 2016. “Trenutačni kapaciteti stranih kompanija u Srbiji osiguravaju rast izvoza tako da one nemaju potrebu za reinvestiranjem dobiti i njenom vraćanju u matične zemlje. Međutim, iako ne pratimo posebno greenﬁeld investicije, može se vidjeti da ih ima više nego prošle godine”, rekao je Kovačević dodavši kako i kapitalne investicije države zaostaju za plani-

3% rast BDP-a u Srbiji ove godine (procjena Svjetske banke)

oko

18%

udio investicija u BDP-u

IVAN NIKOLIĆ, UREDNIK MAT-a, REKAO JE DA JE PRIVREDNI RAST U PRVOM KVARTALU OVE GODINE IZNOSIO SVEGA 1,2 POSTO

MANJE STRANIH DIREKTNIH INVESTICIJA Izgleda da nisu svi jednako praznovali, pa je u okviru prerađivačke industrije koja je kvartalno povećala rast za 5,4 posto, ali stagnirala u travnju, najveći pad od čak 35 posto zabilježila kategorija popravka i montaža strojeva i opreme. Ipak ovo nije toliko utjecalo na loš rezultat kao pad u proizvodnji naftnih derivata od 19 posto, zatim pad u proizvodnji motornih vozila i prikolica od 13 posto, kao i iznenađujuće smanjenje u prehrambenoj industriji od 3,3 posto. Nikolić dodaje i da je zabilježen pad u proizvodnji nemetala, što se ponajprije odnosi na građevinski materijal i što ukazuje na probleme s investicijama. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, investicije u bruto osnovne fondove u prvom kvartalu ove godine rasle su za svega 1,3 posto, što je niže nego u prošloj godini. “Kod nas je udio investicija u BDP-u dosta nizak, oko 18 posto, a potrebno je da budu i do 25 posto BDP-a kako bismo se mogli uspoređivati sa zemljama s višim stopama rasta. Prema podacima iz platne bilance za prvi kvartal, strane direktne investicije (SDI) su manje za 23,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali to ne mora značiti da

ranim, pa je u prvih pet mjeseci iz proračuna potrošeno 6,8 milijardi dinara manje nego što je planirano.

INFLACIJA POD KONTROLOM

I dalje u gabaritima NBS-a Inflacija u travnju iznosila je četiri posto što je iznad ciljanih tri posto, ali je i dalje u gabaritima koje je postavila Narodna banka Srbije (NBS) od 1,5 do 4,5 posto. Prema riječima Gordane Vukotić Cotič, međugodišnja bazna inflacija je iznosila dva posto, dok se druga dva postotna boda odnose na hranu, alkoholna pića i cigarete te energente. Nema bojazni da se inflacija otima kontroli jer je devizni tečaj stabilan, a zadnja dva mjeseca imamo i nominalno jačanje dinara. NBS je od 28. travnja kupac na deviznom tržištu sa 175 milijuna eura, a pod kontrolom su i javne

financije. Nema ni uvozne inflacije jer je inflacija u eurozoni u svibnju bila 1,4 posto što je najniža razina u ovoj godini. Također i cijena nafte je ispod 50 dolara za barel, objašnjava ona.

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA DIGITALNE TEHNOLOGIJE U BANKARSTVU

DIGITALNI ALATI POMAŽU U KOMUNIKACIJI S KLIJENTIMA Bankarski sektor spreman je za digitalne transformacije. Njihovi IT-jevci rade na uvođenju sustava koji će baze podataka učiniti pametnima, unaprijediti usluge, olakšati upravljanje rizicima, ojačati maloprodaju piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

straživanje koje je provela Hrvatska gospodarska komora među menadžmentom domaćih banaka i koje je predstavila na konferenciji Fin&Tech pokazuje kako većina njih smatra da su digitalne transformacije važne za poslovanje, a polovina tvrtki izradila je poslovne strategije za taj segment poslovanja. Većina menadžera istovremeno doživljava suvremene digitalne tehnologije prijetnjom za ﬁnancijski sektor, ustvrdio je poslovni tajnik Udruženja za IT HGK Emil Perić. “Prioritetna područja unapređenja menadžeri vide u područjima operacija, rizika, maloprodaje, ljudskih potencijala, upravljanja informacijama i riznici. Značajne tehnologije koje će pri tome koristiti su Big Data, Blockchain, AI, Cloud i Business API”, kaže Perić. Istraživanje je pokazalo i kako je utjecaj digitalnih alata na korisničko iskustvo pozitivan, posebice među predstavnicima mlađe generacije korisnika.

NIJE PRIJETNJA, NEGO PRILIKA

VEĆINA MENADŽERA DOŽIVLJAVA SUVREMENE DIGITALNE TEHNOLOGIJE PRIJETNJOM ZA FINANCIJSKI SEKTOR, USTVRDIO JE PERIĆ 44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

Konferencija je otvorila mnoga pitanja, a u raspravi o povijesti i budućnosti digitalne transformacije u ﬁnancijskom sektoru je istaknuto da razvoj suvremene tehnologije ne treba doživljavati kao prijetnju, nego kao priliku. Bankarski poslovi iznimno su komplicirani i sustavno te precizno regulirani, za razliku od odnosa s klijentima koji privlače pozornost mnogih mladih informatičara koji izrađuju

brojne aplikacije namijenjene baš tom dijelu bankarskog poslovanja. Slična je situacija i u poslovima osiguranja, kaže Natko Marasović iz Uniqua osiguranja. “Regulativa uređuje poslovanje i, u krajnjoj liniji, štiti klijente i same gospodarske subjekte, ali je problem u tome što se u kratkim rokovima donosi prevelik broj propisa, što otežava provedbu”, kaže on. Potrebni su nam novi modeli marketinga, ističe Stanko Cerin iz Ostendo Consulting Grupe. “Pri stvaranju tih modela moramo voditi računa o zaštiti privatnosti”, dodaje Cerin. Stariji klijenti ipak vole doći u banku, razgovarati sa živim ljudima te nositi novac u džepu i na njih se također ne smije zaboraviti, ističe Mladen Mrvelj iz Hrvatske poštanske banke. “Mlađa populacija to ne prakticira i ona očekuje daljnje unapređenje usluga koje će jamčiti sigurnost i raspolaganje sredstvima na svim platformama”, napominje on. Primjetan je i trend personalizacije usluga, pa tako umjetna inteligencija omogućava uvođenje digitalnoga ﬁnancijskog savjetnika koji uz pomoć pametnoga telefona pruža korisniku savjete i preporuke.

PROMJENA PARADIGME BANKARSKOG POSLOVANJA Dejan Donev iz Erste Banka ističe kako i same banke postaju sve otvorenije. “To je drastična promjena paradigme bankarskog poslovanja i nešto što mnogi bankari smatraju ozbiljnim zaokretom”, ocjenjuje Donev. Na konferenciji je održano i predavanje General Data Protection (GDPR) – Prepreka ili prilika. Ovom uredbom o zaštiti osobnih podataka, koja stupa na snagu 25. svibnja iduće godine, mijenja se način upravljanja osobnim podacima na razini Europske unije u skladu s Uredbom o zaštiti osobnih podataka i proširuje definicija osobnih podataka na pseudonimizaciju, profiliranje, genetiku i biometriku. Bilo je riječi i o ciljevima Direktive o tržištima i financijskim instrumentima MIFID II kao

novom smjeru u investicijskom bankarstvu, koji su usmjereni na zaštitu investitora, transparentnost procesa te transakcijsko i regulatorno izvještavanje. Sudionicima su predstavljeni i postulati otvorenog bankarstva i principa Banking as a Service (BAAS), koji omogućuje transakciju novca u realnom vremenu, a u Europi ga blokira neprimjerena tehnologija i manjkava regulacija. Govorilo se i o prednostima održavanja esjednica te upravljanju dokumentacijskim sustavom koji omogućava brz protok dokumenata i visoki stupanj njihove sigurnosti.

PROJEKT HGKTECH

Digitalna transformacija financijskog sektora Konferencija Fin&Tech je uvod u projekt HGKtech digitalne transformacije u financijskom sektoru čiji je cilj spajanje dvaju najpropulzivnijih sektora u Hrvatskoj, koji je nedavno razradila Hrvatska gospodarska komora. HGK je pokrenuo projekt digitalne transformacije kojim ima namjeru pomoći tvrtkama u procesu primjene digitalnih tehnologija, financiranja i razvoja proizvoda. Financijski sektor možda će doživjeti najveću transformaciju svog modela poslovanja. Upoznavanjem svih aktera s mogućim promjenama, nadolazećim trendovima i tehnologijama omogućit će se usvajanje novih znanja o tome kako se pripremiti i biti konkurentan u svijetu novih pravila poslovanja. Sanja Šimić, savjetnica u HGK-u, kaže kako je inicijativa za pokretanje ovog projekta nastala na Danima financijskih institucija jer je jasna potreba financijske industrije za inovativnim visokotehnološkim proizvodima odnosno uslugama. “Primjena novih digitalnih rješenja iziskuje radikalnu transformaciju postojećih poslovnih modela te artikulaciju nove poslovne filozofije. Te procese mora pratiti i redizajniranje organizacijske strukture primjerene za djelovanje u novim tržišnim uvjetima koje dobrim dijelom diktiraju suvremena tehnološka rješenja”, zaključuje Sanja Šimić.

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

SVIJET FINANCIJA POSLOVNI REZULTATI BKS BANKA

JUBILARNA GODINA ODLIČNO POSLOVANJE Osim poslovanja s vrijednosnim papirima, sada nudimo sve uobičajene bankovne usluge. Poseban nam je naglasak na vrlo visokoj razini savjetodavnih usluga, po čemu se ističemo u odnosu na konkurenciju na tržištu, istaknuo je Rameša piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr pripojen matičnom društvu BKS Bank AG te je od tada registriran pod tvrtkom BKS Bank AG, Glavna podružnica Rijeka.

DO KRAJA GODINE POSLOVNICA U SPLITU Danas BKS Bank u Hrvatskoj zapošljava 59 osoba, a od ulaska na naše tržište postupno je izgrađivala paletu proizvoda. “Osim poslovanja s vrijednosnim papirima, sada nudimo sve uobičajene bankovne usluge. Poseban nam je naglasak na vrlo visokoj razini savjetodavnih usluga, po čemu se ističemo u odnosu na konkurenciju na tržištu”, istaknuo je Rameša. Dodao je kako je u prošloj poslovnoj godini ostvarena neto dobit u visini od 3,9 milijuna eura, što je povijesno najbolji rezultat te banke u Hrvatskoj, a taj se pozitivni trend nastavio i u ovoj godini. Tako je u prvom ovogodiš-

3,9 9 mil € neto dobit BKS Banka u prošloj poslovnoj godini

1,1 mil € neto dobit u 1. kvartalu 2017. (+38,8% više nego lani)

169,1 mil € kreditni volumen krajem 1. kvartala 2017.

ustrijski BKS Bank sa sjedištem u Klagenfurtu, osnovan 1922. godine, a od 1986. godine izlistan na Bečkoj burzi, jedna je od manjih banaka koja nudi razne proizvode za ﬁzičke i pravne osobe. U Hrvatskoj je prisutna 10 godina od kada je preuzela Kvarner banku, a od tada do danas, njena uprava vrlo je zadovoljna dosadašnjim razvojem poslovanja, rekao je Goran Rameša, predsjednik Uprave BKS Banka Hrvatska, na prošlotjednom predstavljanju poslovnih rezultate grupacije BKS u zagrebačkom Hotelu Esplanade. Na toj su konferenciji najavljene i promjene u menadžmentu, pa će tako odsad Rameša zajedno s Christianom Pettingerom voditi hrvatsku podružnicu BKS Banka. Kako je rečeno, u trenutku akvizicije Kvarner banka je sa 34 zaposlenih ostvarivala bilančnu svotu od oko 53 milijuna eura i godišnju dobit prije oporezivanja u visini od milijun eura, a u portfelju klijenata imala je tada gotovo isključivo srednje velike tvrtke. Nakon preuzimanja Kvarner banke, prošle je godine BKS Bank Hrvatska

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

NETO IMOVINA BKSLEASINGA CROATIA NA DAN 31. OŽUJKA IZNOSILA JE 42,9 MILIJUNA EURA njem tromjesečju zabilježena neto dobit od 1,1 milijun eura što je 38,8 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Pritom je neto prihod od kamata povećan sa 1,7 na 1,8 milijuna eura. Osim toga, kreditni volumen potkraj prvog ovogodišnjeg tromjesečja iznosio je 169,1 milijun eura, a primarni depoziti 95 milijuna eura. Rameša je naglasio kako je 2015. godine BKS Bank, po svojim poslovnim rezultatima, bio među dvjema najboljim malim bankama u Hrvatskoj. Osim poslovnica u Rijeci i Zagrebu, do kraja godine u planu je otvaranje poslovnice u Splitu, a u daljnjoj budućnosti i širenje na istok Hrvatske, s otvaranjem podružnice

GLAVNA SKUPŠTINA ADRIS GRUPE

u Osijeku. Uz BKS Bank, u Hrvatskoj djeluje BKS-leasing Croatia, osnovan prije 15 godina, čiji je volumen leasinga tj. neto imovina na dan 31. ožujka iznosila 42,9 milijuna eura, a neto dobit potkraj prvog tromjesečja pola milijuna eura. Iako su krenuli sa samo dvoje zaposlenih, danas u BKS-leasingu radi 11 zaposlenika. “U našem se portfelju primarno nalaze vozila, ali i oprema te nekretnine. BKS-leasing Croatia je srednje velika leasing tvrtka, koja je prošla kritično razdoblje gospodarske krize, ali je opstala i danas uspješno posluje”, rekao je Dubravko Orlovac, predsjednik Uprave BKS-leasinga Croatia.

ODLIČNO POSLOVANJE UNATOČ RECESIJI Inače, Grupa BKS Bank ima više od 1000 zaposlenih te 62 poslovnice u Europi. O poslovanju te grupacije govorila je njena predsjednica

U 2015. BKS BANK JE PO POSLOVNIM REZULTATIMA BIO MEĐU DVJEMA NAJBOLJIM MALIM BANKAMA U HRVATSKOJ, USTVRDIO JE RAMEŠA Uprave Herta Stockbauer koja je izrazila zadovoljstvo razvojem poslovanja u prvom tromjesečju ove godine. “S punim elanom krenuli smo u 2017. te smo u Beču i Ljubljani otvorili po jednu novu poslovnicu. Tako je dobit Grupe u prvom tromjesečju ove godine nakon oporezivanja iznosila 11,3 milijuna eura što je 32,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine”, rekla je Herta Stockbauer. Dodala je kako su to izvrsni rezultati jer je kamatno poslovanje i dalje pod velikim pritiskom. Naime, BKS Bank je u prvom ovogodišnjem tromjesečju blago povećao neto prihod od kamata na 28,7 milijuna eura, dok je neto prihod od naknada iznosio 13,3 milijuna eura te bio viši 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To ujedno odražava trend blagog porasta u poslovanju s vrijednosnim papirima. Ukupna bilančna svota Grupe BKS Bank prošle godine iznosila je 7,5 milijardi eura. Herta Stockbauer je istaknula kako je u proteklim godinama bilančna svota te banke rasla za 60 posto unatoč gospodarskoj krizi koju je osjetio i bankarski sektor. “Naša banka je jako dobro poslovala za razliku od ostalih banaka u Austriji čija je bilančna svota proteklih godina padala za 20 posto”, zaključila je Herta Stockbauer.

Četiri milijarde kuna investicija do 2021. Umjesto posla kojem nismo više mogli dodavati vrijednost, stvorili smo rastuće i dugoročno održive poslove, istaknuo je Ante Vlahović Sjednicom Glavne skupštine Adris Grupe u Rovinju završilo je održavanje godišnjih skupština dioničara društava u sastavu te grupe. Također, održane su skupštine Maistre, Cromarisa i Hilton Imperiala, dok je Croatia osiguranje svoju skupštinu održalo 12. lipnja. Predsjednik Uprave Adris Grupe Ante Vlahović istaknuo je kako je Adris, u okolnostima najniže stope rasta hrvatskoga gospodarstva u regiji i daljnjeg pada konkurentnosti, uspješno završio transformaciju tvrtke i ostvario snažan rast svih pokazatelja poslovanja. “Umjesto posla kojem nismo više mogli dodavati vrijednost, stvorili smo rastuće i dugoročno održive poslove. Adrisov investicijski potencijal veći je nego ikad”, rekao je. U zadnjih pet godina Adris je investirao više od četiri milijarde kuna. Prosječno je godišnje ostvarivao neto dobit

u od gotovo 427 milijuna kuna, dok je u 2016. dobit iznosila 501 milijun kuna. Prosječni godišnji rast dividende iznosio je, bez izvanredne, 21 posto. Cijena dionica prosječno je godišnje rasla 16 posto za povlaštenu i 24 posto za redovnu dionicu. Maistra je povećala poslovne prihode za gotovo 40 posto a operativnu i neto dobit za 2,4 puta. Cromaris je svoje prihode od prodaje povećao za gotovo osam puta. Croatia osiguranje ﬁnancijski i organizacijski je restrukturirano i u 2016. ostvarilo neto dobit veću za 54 posto. Rast dobiti novih poslova u potpunosti je nadomjestio poslovanje duhanske divizije. Kako je najavio, Adris će do 2021. investirati dodatnih četiri milijarde kuna, od čega u turizam dvije milijarde. “Spremni smo i za veće izazove, imamo svoje kriterije i čekamo pravu priliku”, istaknuo je Vlahović. (B.O.)

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

NOVI MIROVINSKI PROGRAM Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo (RMOD) uvelo je u ponudu novi mirovinski program dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Tako su sada u ponudi dvije privremene mirovine dobrovoljnog mirovinskog osiguranja: Pojedinačna privremena starosna mirovina iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koju je moguće ugovoriti na rok od 10 do 20 godina, te Pojedinačna ubrzana privremena starosna mirovina iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koju je moguće ugovoriti na rok od pet godina.

Likvidnost sustava dodatno je osnažena U skraćenom radnom tjednu u kojem je i smjena razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija, odnos ponude i potražnje novca na Tržištu novca Zagreb ostao je nepromijenjen. Ponuda kratkoročnih pozajmica iznimno je visoka, potražnja skromna, a kratkoročna kamatna stopa već dulje vrijeme na najnižoj razini. Prosječni dnevni višak na računima depozitnih institucija i dalje je vrlo visok, pa ni prošloga ponedjeljka nije bilo interesa banaka za dodatnim izvorom likvidnosti na redovitoj tjednoj obratnoj repo aukciji HNB-a. Stoga sedmi tjedan uzastopce nema korištenja repo kredita središnje banke. Kako je zbog pada tečaja eura središnja banka prošloga tjedna dva puta intervenirala na domaćem deviznom tržištu kupnjom deviza od poslovnih banaka, emitiravši više od 2,8 milijardi kuna u sustav, likvidnost sustava dodatno

je osnažena. U ovome razdoblju nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva ﬁnancija te će, prema kalendaru izdanja, iduća aukcija biti održana u zadnjem tjednu lipnja. U okolnostima tako visoke ponude novca, sudionici s nestrpljenjem očekuju svaku aukciju kako bi barem djelomično usmjerili viškove likvidnosti. S druge strane, zbog velikog zanimanja sudionika, državni proračun se kratkoročno zadužuje uz sve povoljnije uvjete. Za usporedbu, kamatna stopa na trezorske zapise s rokom dospijeća od 364 dana u prvom tjednu lipnja 2016. iznosila je 0,95 posto, a u istom razdoblju ove godine 0,45 posto, što je upola manje. Pred nama je blagdansko razdoblje u kojem će razmjerno rasti potrošnja koja tradicionalno potiče potražnju za novcem. Unatoč takvom očekivanju, pokazatelji na novčanom tržištu neće se značajnije mijenjati.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

POSLOVANJE SAPONIJE u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

480

5.6.-9.6.2017.

12.6.-16.6.2017.

1,0 0,8

360

0,6 240 0,4 120

Saponia je u 2016. ostvarila 743,8 milijuna kuna ukupnih prihoda i 727,4 milijuna kuna prihoda od prodaje što za obje kategorije predstavlja pad od jedan posto u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni rashodi bilježe pad od jedan posto i iznose 718,8 milijuna kuna. Istovjetan trend ostvarili su i poslovni rashodi iznosom od 706,9 milijuna kuna, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi u revidiranom, nekonsolidiranom godišnjem izvještaju o poslovanju tvrtke. Saponia je 2016. zaključila s dobiti prije oporezivanja u iznosu od 25 milijuna kuna, što je za 3,4 milijuna kuna manje.

0,2

0,0 12.6.

13.6.

14.6.

15.6.

16.6

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna oslabjela u odnosu na dolar Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je od proteklog ponedjeljka do petka u odnosu na euro ojačala za 0,1 posto. Domaće platno sredstvo ojačalo je i u odnosu na švicarski

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,035909

CAD kanadski dolar

4,998817

JPY japanski jen (100)

5,949136

CHF švicarski franak

6,799403

GBP britanska funta

8,454571

USD američki dolar

6,621095

EUR euro Izvor: HNB

EUR

7,39775 primjena od 17.6.2017.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

12.6. 13.6. 14.6. 15.6. 16.6

franak za 0,4 posto. S druge strane, kuna je u usporedbi s američkim dolarom oslabjela za 0,2 posto.

7,4100 7,4075

USD

6,630 6,625

CHF

6,84 6,83

7,4050

6,620

6,82

7,4025

6,615

6,81

7,4000

6,610

6,80

7,3975

6,605

6,79

12.6. 13.6. 14.6. 15.6. 16.6

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA BOSCH U HRVATSKOJ PORASTAO 25 POSTO

Većina indeksa ipak u plusu Na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna trgovalo se oprezno zbog sjednice čelnika Feda koja se održavala u utorak i srijedu. Naime, očekivalo se da će američka središnja banka drugi put ove godine povećati ključne kamatne stopa za 0,25 postotnih bodova, što bi opteretilo ionako usporeni rast najvećeg svjetskog gospodarstva. Na usporavanje rasta ukazali su slabiji, od očekivanih, podaci o prometu u trgovini na malo te inﬂaciji. Sredinom tjedna ipak se nije probudio ulagački optimizam, jer je Fed odlučio povećati kamatne stope signaliziravši kako bi do kraja godine to mogao učiniti još jednom. Ipak, pri kraju radnog tjedna većini promatranih burzovnih indeksa uvećana je vrijednost. Tako je američki Dow Jones bio viši za 0,5 posto, indeks pariške burze CAC40 za 0,08 posto, a frankfurtski DAX za 0,3 posto. Također, vrijednost je uvećao i indeks tokijske burze Nikkei za 0,2 posto. Tehnološki indeks Nasdaq pak bio je manji za 0,2 posto, kao i indeks londonske burze FTSE za 0,8 posto.

7650

21450

FTSE 100

Dow Jones

7600

21400

7550

21350

7500

21300

7450

21250

7400

21200

12.6. 13.6. 14.6. 15.6. 16.6. 6260

NASDAQ

6240

5280

6220

5260

6200

5240

6180

5220

6160

5200

12.6. 13.6. 14.6. 15.6. 16.6. 12900

DAX

12850

19925

12800

19900

12750

19875

12700

19850

12650

NIKKEI 225

19825

MIROVINSKI FONDOVI

fond

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B protekle srijede iznosila je 233,5918 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,5 posto. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 129,3759 bodova, a Mirexa C 120,1194 bodova.

CAC40

12.6. 13.6. 14.6. 15.6. 16.6. 19950

12.6. 13.6. 14.6. 15.6. 16.6.

Rast vrijednosti Mirexa

12.6. 13.6. 14.6. 15.6. 16.6. 5300

datum

12.6. 13.6. 14.6. 15.6. 16.6.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF MIREX A

14.06. 129,37590

0,2508

1,39

AZ - A

14.06. 130,18100

0,3054

1,30

Erste Plavi - A

14.06. 128,52110

0,2412

0,13

PBZ CO - A

14.06. 133,40670

0,3547

1,98

Raiffeisen OMF - A 14.06. 126,25590

0,0868

1,93

kategorija B 14.06. 233,59180

0,0980

-0,01

AZ - B

14.06. 233,58520

0,1196

-0,69

Erste Plavi - B

14.06. 243,46860

0,1107

0,48

PBZ CO - B

14.06. 216,70500

0,0595

-0,65

0,4%

Raiffeisen OMF - B 14.06. 238,24570

0,0827

0,92

0,3%

kategorija C MIREX C

14.06. 120,11940

0,0686

1,71

AZ - C

14.06.

117,10470

0,0623

1,76

0,1%

Erste Plavi - C

14.06. 119,68350

0,0447

1,04

0,0%

PBZ CO - C

14.06. 119,39950

0,0722

1,18

Raiffeisen OMF - C 14.06. 124,07680

0,0793

2,13

0,2%

11.6.

12.6.

13.6.

14.6.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,2%

Raiffeisen DMF

14.06. 227,59930

0,1530

0,43

AZ Profit

14.06. 256,54520

0,2136

-3,10

-0,4%

Croatia osiguranje 14.06. 156,73940

0,0048

-0,95

-0,6%

AZ Benefit

14.06. 249,48280

0,0829

0,90

-0,8%

Erste Plavi Expert 14.06. 205,95340

0,2356

-0,02

Erste Plavi Protect 14.06. 195,02040

0,0295

0,39

0,0% -0,2%

-1,0% 14.5.

21.5.

29.5.

6.6.

14.6.

UGOVOR ENT-a I HT MOSTARA

kategorija A

MIREX B

MIREX - tjedni

Bosch, jedan od vodećih svjetskih dobavljača tehnologije i usluga, završio je ﬁskalnu 2016. s konsolidiranom prodajom od 404,8 milijuna kuna (54 milijuna eura) u Hrvatskoj, što znači da je zabilježio rast viši od 25 posto. “Očekujemo da će porasti potražnja za našim pametnim proizvodima i uslugama koji olakšavaju svakodnevni život, a da će naše lokalno poslovanje, na temelju pozitivnog prvog tromjesečja, u 2017. nastaviti rasti”, izjavila je Mirsada Kudrić, glavna direktorica Boscha u Hrvatskoj, BiH i Sloveniji.

Ericsson Nikola Tesla i HT Mostar ugovorili su proširenje i modernizaciju radijske pristupne mreže tog bosanskohercegovačkog operatora. Posao je vrijedan 11 milijuna kuna, a realizacija ugovora počinje odmah. “Sigurna sam da će kompetencije i posvećenost naših stručnjaka ovom projektu osigurati kvalitetnu realizaciju ugovorenih poslova u što kraćem vremenskom roku”, izjavila je Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle.

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

RJEŠENJA AZTN-a Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) donijela je rješenje kojim se Hrvatski Telekom (HT) obvezuje da u siječnju 2020. započne s prodajom svih svojih dionica Optima telekoma putem objave međunarodnog konkurentnog javnog natječaja. Uz rješenje o produljenju roka trajanja koncentracije HT-a i Optime, AZTN je donio i rješenje o uvjetno odobrenoj koncentraciji koja nastaje pripajanjem H1 Telekoma i Optima telekoma. Prihvaćene su mjere i uvjeti Optime kojima će se otkloniti negativni učinci koncentracije.

ROAMING KAO KOD KUĆE

Naknade za roaming u Europskoj uniji ne naplaćuju se od 15. lipnja kada je započela primjena roaming uredbe tzv. RLAH (Roam Like at Home) kojom se cijene u roamingu određuju na osnovu nacionalnih cijena. Tako građani koji putuju u EU-u za pozive, poruke i spajanje na internet putem svojih mobilnih uređaja plaćaju istu cijenu kao kod kuće. Ta se regulacija odnosi na usluge u roamingu u zemljama EU/EEA. Cijene međunarodnih poziva iz matične prema drugim zemljama, uključujući EU/EEA, nisu regulirane i naplaćuju se sukladno poslovnoj odluci operatora.

Crobexi porasli oko jedan posto Ulagači na Zagrebačkoj burzi proteklog su tjedna trgovali nešto više nego tjedan ranije. Redovni dionički promet je povećan za 3,3 milijuna kuna ili za 11,2 posto na 32,75 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je gotovo 27 milijuna kuna ili 82 posto od ukupnog redovnog prometa. Uz redovni, ostvaren je još blok promet od 3,1 milijun kuna. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -0,16 do +7,58 posto.

Promet veći od milijun kuna sakupilo je osam izdanja, dok je 13 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, su zabilježili rast od oko jedan posto. Crobex je uvećan za 0,98 posto na 1.857,87 bodova. Crobex10 je porastao za 1,04 posto pa je tjedan zaključio iznad psihološki važne granice od 1.100 bodova na 1.107,93 boda. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -2,43 posto koliko je pao CROBEXindustrija do +5,20 posto koliko je uvećan CROZAGREBAČKA BURZA BEXkonstrukt. Obveznički indeksi su THE ZAGREB STOCK EXCHANGE tjedan zaključili rastom: CROBIS je UKUPAN TJEDNI PROMET: 271.812.904,81 kn uvećan za 0,21 posto, a CROBIStr za TJEDNI DIONIČKI PROMET: 32.756.842,03 kn 0,29 posto. index zadnja vrijednost tjedna promjena Najtrgovanija je Ina kojom se trgovalo CROBEX 1.857,8700 +0,98% u iznosu od 4,6 milijuna kuna, a cijena CROBEX10 1.107,9300 +1,04% njenih dionica je porasla za 2,42 poCROBIS 109,5738 +0,21% sto na 3175 kuna. Valamar Riviera je CROBIStr 161,4382 +0,29% ostvarila promet od 4,5 milijuna kuna, a bilježi poskupljenje od 4,52 posto na Top 10 tjedna zadnja 43,90 kuna. Povlaštenim dionicama promet po prometu promjena cijena Adris Grupe protrgovan je iznos od 4,3 +2,42% 3.175,00 4.584.775,98 Ina d.d. milijuna kuna, a cijena im je povećana +4,52% 43,90 4.541.982,90 Valamar Riviera d.d. za 1,10 posto na 465 kuna. +1,10% 465,00 4.285.493,95 Adris grupa d.d. - povl. Najveći porast cijene među 10 naj+3,33% 465,00 3.678.539,52 Arenaturist d.d. likvidnijih bilježi Dalekovod. Cijena 0,00% 319,89 3.133.955,34 Agromeđimurje d.d. mu je porasla za 7,58 posto na 23,99 +0,77% 176,40 2.772.590,30 HT d.d. -0,16% 319,50 1.158.283,09 kuna, a njime je ostvaren promet od Podravka d.d. 0,00% 550,00 1.008.150,00 Koestlin d.d. 967.000 kuna. Slijedi Valamar Ri+7,58% 23,99 966.725,72 Dalekovod d.d. viera (+4,52 posto), a zatim Ericsson +4,18% 1.247,99 819.501,42 Ericsson Nikola Tesla d.d. NT (+4,18 posto) čija je zadnja cijena na trgovanju iznosila 1247,99 kuna, a 10 dionica tjedna zadnja tjedni promet 820.000 kuna. Arena promet s najvećim rastom cijene promjena cijena Hospitality Group je tjedan zaključio +42,94% 43,84 26.862,54 Hidroelektra niskogradnja d.d. cijenom od 465 kuna, što predstavlja +35,67% 134,99 685.971,58 Viadukt d.d. rast od 3,33 posto, i prometom od 3,7 +16,58% 45,00 2.423,60 Uljanik brodogradilište d.d. milijuna kuna. +12,50% 45,00 22.327,55 Zvečevo d.d. Agromeđimurje i Koestlin bilježe tje+12,43% 749,99 17.651,29 Auto Hrvatska d.d. dan bez postotne promjene: Agro+10,55% 72,96 168.444,83 HTP Korčula d.d. +10,53% 1.050,00 5.250,00 Solaris d.d. međimurje sa zadnjom cijenom od +9,84% 190,00 11.869,72 Lošinjska plovidba - holding d.d. 319,89 kuna i blok prometom od 3,1 +9,09% 300,00 33.419,33 Hoteli Maestral d.d. milijun kuna, a Koestlin s cijenom od +9,09% 300,00 10.500,00 Hoteli Tučepi d.d. 550 kuna te redovnim prometom od milijun kuna. 10 dionica tjedna zadnja Cjenovni pad bilježi samo Podravka. promet s najvećim padom cijene promjena cijena Njene su dionice pojeftinile za 0,16 po-42,99% 24,00 4.682,04 Finvest Corp d.d. sto na 319,50 kuna, a njima je ostvaren -30,00% 35,00 105,00 3. MAJ Brodogradilište d.d. promet od gotovo 1,2 milijuna kuna. -19,99% 12,01 384,32 Medora hoteli i ljetovališta d.d. Viktor Lenac d.d. Imunološki zavod d.d. Jadroplov d.d. Kutjevo d.d. Viro tvornica šećera d.d. Badel 1862 d.d. Slatinska banka d.d.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

-18,07%

7,21

35.911,42

-15,25%

50,00

1.084,00

-14,09%

29,03

42.802,92

-11,63%

30,01

300,10

-11,49%

322,00

30.530,00

-10,91%

14,70

285,78

-7,79%

36,91

18.940,99

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI ZNAČAJNE INVESTICIJE HEP-ODS-a

Već četvrti tjedan fondovi u zelenom Među 83 otvorena investicijska fonda četvrti uzastopni tjedan prevladali su oni s rastom vrijednosti udjela. Rast tako bilježi 61 fond, palo ih je 20, a dva bilježe tjedan bez postotne promjene. Od 27 dioničkih, rast je zabilježilo 19 fondova. Predvodi ih OTP indeksni s porastom od 2,10 posto, što ga čini i dobitnikom tjedna. Od sedam posebnih fondova dva bilježe pad, a Raiffeisen zaštićena glavnica bilježi tjedan bez postotne promjene. ZB Future 2025 je rastao za 0,22, a ZB Future 2030 za 0,12 posto. Raiffeisen Dynamic je pao za 0,53 posto.

Od 14 mješovitih, porast bilježi 13 fondova, a predvodi ih OTP uravnoteženi predvodi s rastom od 1,35 posto. Od 15 obvezničkih fondova 12 ih bilježi rast vrijednosti udjela. Prvo mjesto među dobitnicima zauzima Addiko Conservative s rastom od 0,29 posto. Najviše je, za 0,02 posto, pao OTP Short-term bond. Rast vrijednosti je zabilježilo 13 od 20 novčanih fondova dok Raiffeisen Cash bilježi tjedan bez postotne promjene. Najviše su, za 0,02 posto, porasli Raiffeisen euroCash i PBZ Dollar fond. PBZ Euro Novčani je pao za 4,95 posto. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 7.6.2017. do 14.6.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,0943 Addiko Growth € 12,1937 ZB trend $ 175,4800 KD Prvi izbor kn 15,1373 ZB euroaktiv € 146,3066 Capital Breeder kn 103,3241 KD Europa € 129,6418 PBZ Equity fond € 11,8598 HPB Dionički kn 112,3881 Erste Adriatic Equity € 88,8927 Neta Global Developed kn 86,1293 ZB aktiv kn 112,6316 InterCapital SEE Equity € 113,3010 Platinum Global Opportunity $ 15,4567 KD Nova Europa kn 5,8548 OTP indeksni kn 44,0443 Platinum Blue Chip € 108,3564 Neta Frontier kn 484,4224 OTP Meridian 20 € 101,5262 A1 kn 90,8700 Alpen.Special Opportunity kn 160,1549 Neta New Europe kn 58,7042 KD BRIC € 85,8904 KD Energija kn 8,3469 ZB BRIC+ € 104,0625 Allianz Equity € 165,5370 USA Blue Chip $ 20,6295 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 121,2400 Raiffeisen Harmonic € 108,5500 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1600 ZB Future 2025 € 105,8410 ZB Future 2030 € 105,0454 ZB Future 2040 € 104,6882 ZB Future 2055 € 105,1479 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 164,2203 PBZ Global fond € 15,4315 Addiko Balanced € 13,8673 KD Balanced kn 134,9927 HPB Global kn 104,0407 OTP uravnoteženi € 15,8915

tjedna promjena [%]

1,34 0,41 0,33 0,33 -0,18 -0,26 -0,26 0,80 1,42 1,96 1,41 -0,19 0,46 -2,08 0,55 2,10 -0,30 1,72 0,80 2,00 1,57 1,03 -0,26 1,11 -0,17 1,02 0,38 -0,53 -0,14 0,00 0,22 0,12 0,05 0,05 0,19 -0,50 0,40 0,99 1,11 1,35

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

Allianz Portfolio kn 164,9903 PBZ Conservative 10 fond € 114,9160 You Invest Active € 103,7630 You Invest Balanced € 104,3724 You Invest Solid € 104,6399 PBZ Flexible 30 fond € 103,8768 OTP Absolute € 97,5592 InterCapital Income Plus € 103,0808 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,4495 Addiko Conservative € 14,8165 Raiffeisen Bonds € 178,7800 PBZ Bond fond € 133,8456 InterCapital Bond € 217,8673 HPB Obveznički € 163,4115 Neta Emerging Bond kn 82,8851 Erste Adriatic Bond € 120,5354 Raiffeisen Classic € 107,1900 PBZ Short term bond fond kn 102,6776 PBZ Dollar Bond fond $ 105,4174 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 102,7141 Erste Local Short Term Bond kn 100,0238 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,0934 OTP Short-term bond € 99,9153 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4735 ZB plus kn 175,9282 ZB europlus BE € 150,7468 ZB europlus BK € 150,7468 PBZ Euro Novčani € 128,7279 Raiffeisen Cash kn 158,1100 Erste Money kn 151,7893 Addiko Cash kn 152,6345 PBZ Dollar fond $ 133,0907 HPB Novčani kn 143,9637 OTP novčani fond kn 133,3448 InterCapital Money kn 130,4821 Locusta Cash kn 1371,1231 Allianz Cash kn 118,5945 Erste Euro-Money € 116,2487 Auctor Cash kn 111,4973 Raiffeisen euroCash € 106,1000 HPB Euronovčani € 106,4423 Neta MultiCash kn 107,1105 OTP euro novčani € 102,1410

0,96 0,24 0,02 0,03 0,03 0,22 0,34 0,27

naziv(fond)

valuta

0,17 0,29 0,10 0,19 0,24 0,23 0,24 0,08 0,10 0,13 0,12 0,11 -0,00 -0,00 -0,02 -0,00 0,00 0,00 0,00 -4,95 0,00 -0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 -0,00 0,01 0,02 -0,00 -0,01 0,01

HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP ODS) značajan dio ukupnih investicija u distribucijsku mrežu i ove godine realizira u priobalju, čime omogućava funkcioniranje i daljnji rast hrvatskog turizma. Ulaganja HEP ODS-a od gotovo 200 milijuna kuna omogućit će povećanje kapaciteta mreže te pouzdanosti i kvalitete opskrbe električnom energijom postojećih kupaca, kao i priključenje novih turističkih objekata i drugih kupaca.

ODRŽANA GLAVNA SKUPŠTINA INE

Ina je održala je redovnu Glavnu skupštinu na kojoj je bilo prisutno 9.783.474 glasova ili 97,83 posto od ukupno 10 milijuna glasova. Dioničarima je prezentirano godišnje konsolidirano i nekonsolidirano ﬁnancijsko izvješće s Izvješćem nezavisnog revizora za 2016. i Izvješće o stanju društva i Ina Grupe u 2016. te Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2016. godini. Na Skupštini je potrebnom većinom glasova donesena i Odluka o rasporedu dobiti za 2016., kao i razrješnica članovima Uprave i Nadzornog odbora za poslovnu 2016. godinu.

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

KNJIGOMETAR Pierre-André Taguieff

Osveta nacionalizma TIM press

Što ako se iza “vala populizma” u Europi zapravo skriva snažan nacionalistički val? Zadnja tri desetljeća nacionalističkih pokreta izrodila su sada već čvrsto usidrene razorne političke formacije. Pierre-André Taguieff u njima vidi stvaranje novog tipa izazova reprezentativnoj i pluralističkoj demokraciji. Ovaj val nacionalpopulizma radikalizirao se pod utjecajem zaraznog protivljenja europskim integracijama, rastućeg demoniziranja imigracije i straha od “islamizacije”. Dodamo li tome još i u duboko nepovjerenje spram globalizacije, cijela situacija ide u korist isključivo transnacionalnoj eliti.

Snijeg je tuga anđela, a ona ne Jón Kalman Stefánsson prestaje i sve je zavijeno u nju. Tri su tjedna prošla otkako Tuga anđela je dečko došao u Mjesto, no- Fraktura seći knjigu poezije zbog koje je umro njegov prijatelj, a on već osjeća da je našao dom. Geirþrúður i Helga, i Kolbeinn, mrzovoljni slijepi kapetan, oni su svijet u gostionici. Izvan gostionice, gola su ramena djevojke, i prvi poljubac, i snijeg. A onda će pokucati poštar Jens, tek pristigao iz ledene pustinje. Jens se boji jedino mora i zato će za putovanje prema fjordovima trebati dečka. Jer valja žuriti, a poštu valja dostaviti makar potonuli u tuzi anđela.

Philippe Claudel

Stablo u zemlji Toraja Edicije Božičević

Nakon povratka iz Indonezije, gdje se upoznao s običajima naroda Toraja, pripovjedač romana – pisac i ﬁlmski redatelj – saznaje kako njegov kolega ima rak. Dok bude oplakivao pokojnog prijatelja, zaljubit će se u mladu djevojku koju upoznaje u bolnici i koja će uskoro začeti dijete. Ova knjiga je prvenstveno razmišljanje o smrti, ali nepobjediv optimizam pripovjedača uporno će priču usmjeravati prema ljubavi, prijateljstvu, ponovnom rođenju, umjetnosti i ostalim temama koje čovjeka čine čovjekom.

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

Tibor Otto Benković

Zagramer agramerski rječnik Jesenski i Turk

Usred najgore suše u proteklih sto godina u ruralnom dijelu Australije farmer Luke Hadler poubijao je svoju obitelj i onda presudio sebi. Policajac Aaron Falk dolazi na posljednji ispraćaj svog prijatelja u grad koji ga je okrutno odbacio prije 20 godina. U potrazi za istinom, otkriva i tajne vlastitog djetinjstva. Bestseler australske spisateljice Jane Harper – priča o očaju, odlučnosti i predrasudama male sredine - objavljuje se u 25 zemalja svijeta, a prava za ekranizaciju kupila je Reese Whiterspoon.

Zagramer je rječnik koji donosi oko 6000 germanizama, koji su se upotrebljavali nekad, a veći dio koristi se i danas. Rječnik je koncipiran i metodološki razrađen prema suvremenim ﬁlološkim standardima i pravilima, uz preporuke stručnih redaktora i recenzenata. Sadrži dvojezični predgovor, popis kratica, germanskih imena i objašnjenja njihovih značenja, popis korištene literature, bilješku o autoru, te odabrane izvatke iz stručnih recenzija.

Jane Harper

Suša Profil

Dunja Gulin, Mario Valentić Ova je knjiga osmišljena kao cjeloviti priručnik za provođeDetoks: program nje učinkovite detoksikacije na prirodan način. Probrani, prood A do Ž vjereni recepti i sustavni jelovPlanetopija nici, liste nabavke po tjednima, savjeti za organizaciju pripreme obroka, kao i dodatni rituali – od čajeva, do njege kože, disanja i vježbanja za čišćenje organizma od toksina. Knjiga je nastala nakon višegodišnjeg provođenja online detoks-programa i zamišljena je kao vodič koji daje podršku i korisna znanja za provođenje detoksa u bilo koje godišnje doba te prilagođen sportašima i rekreativcima.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Savjetovanje Atia Consulting, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, www.atia-consulting.com.ba. Tvrtka pruža usluge implementacije sustava upravljanja kvalitetom (ISO 9001, ISO 14001, HACCP, OHSAS 18001, ISO 22000, ISO 20000, ISO 27001 i ISO 50001), različitih treninga iz ovog sektora te certiﬁciranja sustava upravljanja kvalitetom zajedno s partnerskom certiﬁkacijskom tvrtkom iz Italije. Svoje usluge pružaju na teritoriju Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Implementiraju i održavaju softverske sustave koji podrazumijevaju ITSM, BPM i Agile softverska rješenja. Partneri za zajednički rad koji su zainteresirani postati zastupnici za Hrvatsku trebaju se javiti na e-mail: info@atia-consulting.com.ba. Kontakt: Anel Tanović, anel.tanovic@atia-consulting.com.ba, +387/70/232-600, +387/61/481-961. Strojna obrada Prometal, Čakovec, www.prometal-ck.hr. Tvrtka nudi usluge strojne obrade: CNC tokarenje, CNC glodanje, konvencionalno glodanje

i tokarenje, brušenje okruglo, plansko i alatno, varenje, obrada prokroma, brušenje i poliranje. Kontakt: Marko Marčec, prometal.ck@gmail. com, +385 40334171, +385 996762864. Partnerstvo Varga elektronik, Prelog, www.varga-elektronik.hr. Tvrtka traži partnere za proizvodnju električnih kutija i različitih limenih pozicija

IZBOR IZ NADMETANJA

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

(dimenzije 0,2 mm). Tvrtka traži i one tvrtke koje trebaju reviziju i održavanje električnih kabineta i elektroničke opreme. S druge strane, nudi svoje usluge u proizvodnji električnih kabineta za industriju i projektiranje električnih shema. Kontakt: Matija Sinko, info@vargaelektronik.hr, +385 40 643 189, +385 99 2762 074. Skupljanje EE otpada Spectra-Media, Zagreb, www.spectra-media. hr. Tvrtka sakuplja EE otpad. Kontakt: Gordana Mujkić, spectra-media@zg.t-com.hr, +385 1 3777333. Trgovinsko posredovanje Sinograf, Torun, www.sinograf.com. Tvrtka s više od 20 godina iskustva nudi tehničke materijale za široku upotrebu u industriji (kemijskoj, petrokemijskoj, metalurškoj...). Nude graﬁt, PTFE i izolacijske materijale za postojeće partnere u Poljskoj, Njemačkoj, Ukrajini, Bjelorusiji, Litvi i Češkoj Republici, a glavni proizvodi su: brtve, izolacijski materijal za visoke temperature, PTFE oblici, graﬁtne elektrode i drugo. Kontakt: Dorota Motyl, motyl@sinograf. com. PP i metalizirana folija Gec, Plešce, www.gec.hr. Tvrtka prodaje 500 kilograma PP folije natur bez tiska 350 milimetara i s tiskom 500 kilograma. Prodaju i metaliziranu foliju srebrnu, oko 600 kilograma. Kontakt: Irena Andlar, gec@gec.hr, +385 51 825125, +385 91 4047181.

Membrane za nasipe

Održavanje aplikativnog sustava

Hrvatske vode nabavljaju membrane za sprečavanje procjeđivanja nasipa. Procijenjena vrijednost je 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 29. lipnja.

Ministarstvo pravosuđa nabavlja usluge održavanja aplikativnog sustava kaznene evidencije. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 11. srpnja.

Loživo ulje

Semaforsko-signalne žarulje

VG Komunalac nabavlja loživo ulje ekstra lako. Procijenjena vrijednost nabave je 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 29. lipnja.

Grad Zagreb nabavlja semaforsko-signalne žarulje. Procijenjena vrijednost nabave je pola milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 4. srpnja.

HRVATSKA

Vodomjeri

Komunalno Neum nabavlja vodomjere raznih profila. Rok dostave ponuda je 23. lipnja. Metal-detektor vrata

Kazneno popravni zavod poluotvorenog tipa Mostar nabavlja prijenosna prolazna metaldetektor vrata. Rok dostave ponuda je 26. lipnja.

Mlijeko i mliječni proizvodi

REGIJA

Grad Sisak nabavlja mlijeko i mliječne proizvode. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 460.000 kuna. Rok dostave ponuda je 6. srpnja.

Stolovi

Adaptacija poslovnih prostora

Ministarstvo obrane Republike Slovenije nabavlja razne stolove. Rok dostave ponuda je 26. lipnja.

Općina Stari Grad Sarajevo nabavlja radove adaptacije općinskih poslovnih prostora. Rok dostave ponuda je 10. srpnja.

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE KUĆE, STANOVI, POSLOVNI PROSTORI... Stan, površine 38,38 četvornih metara i parkiralište površine 2,75 četvornih metara (ukupno 41,13 četvornih metara), Zaton, Šibensko-kninska županija, procijenjene vrijednosti 416.250 kuna. Dražba se održava 20. lipnja u 10.30 sati na Općinskom sudu u Šibeniku. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 20 posto. Kuća i dvorište, ukupne površine 540 četvornih metara, Krapina, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 232.349,44 kune. Dražba se održava 20. lipnja u 10 sati na Općinskom sudu u Zlataru, Stalna služba u Zaboku. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Stan, ukupne površine 44,01 četvorni metar, Tribunj, Šibensko-kninska županija, procijenjene vrijednosti 462.968 kuna. Dražba se održava 20. lipnja u 11.30 sati na Općinskom sudu u Šibeniku. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 20 posto. Livada, ukupne površine 1409,87 četvornih metara, Pregrada, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 209.330,16 kuna. Dražba se održava 21. lipnja u 10 sati na Općinskom sudu u Zlataru, Stalna služba u Krapini. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Zgrada, kuća i dvorišta, ukupne površine 748 četvornih metara, Krapina, Krapinskozagorska županija, procijenjene vrijednosti 209.433,72 kune. Dražba se održava 21. lipnja u 10.30 sati na Općinskom sudu u Zlataru, Stalna služba u Krapini. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Kuća, dvorište i voćnjak, ukupne površine 2041 četvorni metar, Čakovec, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

232.800 kuna. Dražba se održava 23. lipnja u 8 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Obavijesti o prodaji predmetne nekretnine moguće dobiti od stečajnog upravitelja, pozivom na mobitel: 095/9202 025, radnim danom od 9 do 15 sati. Jamčevina iznosi 10 posto. Šuma, ukupne površine 126 četvornih metara, Matulji, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 74.592 kune. Dražba se održava 26. lipnja u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se na 1. dražbi ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, tj. ne ispod svote od 19.728 kuna. Kao kupci mogu sudjelovati one pravne i ﬁzičke osobe koje su najkasnije 21. lipnja uplatile jamčevinu od 10 posto (iznos od 7459,20 kuna). Stambeno-poslovni objekt, ukupne površine 401 četvorni metar, Krapina, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 421.000 kuna. Ročište za prodaju održava se 26. lipnja u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto. Razgledavanje moguće nakon prethodne najave na broj mobitela: 098/1376 671. Kuća i dvorište, ukupne površine 440 četvornih metara, Breznički Hum, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 103.000 kuna. Dražba se održava 27. lipnja u 9 sati Općinskom sudu u Varaždinu. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće 26. lipnja od 13 do 15 sati. Poslovni prostor, ukupne površine 12,78 četvornih metara, Rab, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 291.718 kuna. Dražba se održava 27. lipnja u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Stalna služba u Rabu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su prije ročišta za dražbu dale jamčevina od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća i dvorište, ukupne površine 815 četvornih metara, Cerić, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 439.000 kuna. Dražba se održava 27. lipnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Programi i sustavi Entreprise des Technologies nouvelles de l’information et de la communication de la communauté française, Bruxelles, Belgija, traži nabavu računalnih programa i sustava. Natječaj je otvoren do 4. srpnja, a prijave na francuskom jeziku se predaju na: Entreprise des Technologies nouvelles de l’information et de la communication de la communauté française, Boulevard du Roi Albert II 37, Bettens Leen Paula, 1030 Bruxelles, Belgium; leen.bettens@etnic.be. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://eten.publicprocurement.be/ etendering/viewWorkspacesBasedOnExtUrl. do?wsName=ETNIC%28CF%29-CSC+2017.3340F02. Električni pretvarači SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie, Bern, Švicarska, traži nabavu električnih rotacijskih pretvarača. Natječaj je otvoren do 19. srpnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie, Hilﬁkerstraße 3, Bern 65 3000, Switzerland. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=966415. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Izrada aplikacije Registar nekretnina Geodetska uprava Republike Slovenije objavila je natječaj za uslugu izrade aplikacije Registar nekretnina. Rok za dostavu ponuda je 22. lipnja 2017. godine do 9 sati. Više podataka o nadmetanju na www.gu.gov.si/si/javne_objave/javna_narocila/ i http://www.gu.gov.si/. Geodetska uprava Republike Slovenije, Zemljemerska ulica 12, 1000 Ljubljana, Slovenija. Kontakt za daljnje informacije o natječaju - pisarna.gu@ gov.si. Održavanje mrežne opreme Vijeće Europe traži nabavu održavanja opreme za podatkovnu mrežu. Natječaj je otvoren do 30. lipnja, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Conseil de l’Europe - Commission des marchés. 67075 Strasbourg Cedex, France, cdm@coe.int. Dokumentacija za nadmetanje

i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Conseil de l’Europe - Service achats avenue de l’Europe, 67000 Strasbourg, France, consultation.dit@ coe.int. http://mycloud.coe.int/index.php/s/ I2vPItKyutRR6gY. Električna energija Grad Lausanne traži nabavu električne energije. Natječaj je otvoren do 14. srpnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=969787. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Ville de Lausanne, direction des services industriels, service de l’électricité, Place Chauderon 27, case postale 7416, Lausanne, 1002, Suisse, Xavier Dubey, xavier.dubey@lausanne.ch. Sigurnosna oprema Konzerneinkauf Verbrauchsgüter, Bern, Švicarska, nabavu sigurnosne policijske i vatrogasne opreme. Natječaj je otvoren do 3. listopada. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=971127. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: SBB Konzerneinkauf Shop Kleider und Schuhe “Projekt Persönliche Schutzausrüstung – nicht öffnen” Aarauerstraße 47, Olten, 4600 Switzerland, mia.peric@sbb.ch. Usluge čišćenja Reykjavik Procurement Department, Island, traži nabavu usluge čišćenja. Natječaj je otvoren do 6. srpnja, a prijave na islandskom jeziku se predaju na Reykjavik Procurement Department, Borgartún 12-14, Gudbjorg Eggertsdóttir, 105 Reykjavík, Island, utbod@ reykjavik.is. Elektronički pristup podacima: http://utbod.reykjavik.is. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: http:// utbod.reykjavik.is. 19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

PRIVREDNI VJESNIK

DANII OTVORENIH BUTELJA

ZLATNA VINA ZELENOG ZAGREBAČKOG PRSTENA Pomažemo vinarima kako bi se oni otisnuli u svijet profesionalaca i kako bi se njihova vina našla u najboljim restoranima u Hrvatskoj, istaknuo je Hrvoje Frankić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

akon održanog niza izložbi vina u raznim dijelovima Hrvatske, proteklog tjedna je u Ljetnom kinu Gradec u organizaciji tvrtki Cestagram i Vina Mosaica održana manifestacija Dani otvorenih butelja, na kojoj su proglašeni

UKUPNIM PRVAKOM PROGLAŠEN JE TRAMINAC, IZBORNA BERBA PROSUŠENIH BOBICA OPG-a ĐURINSKI IZ KUPLJENOVA 56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

najbolji vinari Zagrebačke županije. Istodobno su predstavljena i njihova najbolja vina, za koja su organizatori kazali da su to “zlatna vina zelenog zagrebačkog prstena”. Na ovogodišnjem 14. ocjenjivanju vina Zagrebačke županije bilo je 122 uzorka vina, od čega ih je sedam proglašeno šampionskim vinima, 52 zlatnim, 56 srebrnim te devet brončanim. Vina je ocjenjivao stručni ocjenjivački sud te poseban žiri sastavljen od novinara koji prate enologiju. Oni su ocjenjivali najbolja vina dviju sorti grožđa chardonnaya i rajnskog rizlinga. Tako je, prema ocjenama kolega novinara, prvak u sorti chardonnay postao Chardonnay 2015. OPG-a

HOTEL NEPTUN DOBIO NAGRADU LOVED BY GUESTS 2017.

NAJVIŠA UDOBNOST I DOŽIVLJAJ POTPUNOG ODMORA

Jarec-Kure iz Svetog Ivana Zeline, a u sorti rajnski rizling OPG-a Branko Crnić iz Marije Gorice te njegov Rajnski rizling 2016.

Dubrovački Hotel Neptun iz sastava Importanne Resorta dobio je međunarodno priznanje - nagradu pod nazivom Loved by Guests 2017., koju dodjeljuje kompanija Hotels.com na osnovi zadovoljstva gostiju koji su boravili u hotelima diljem svijeta. Ta se nagrada temelji na provjerenim i autentičnim komentarima, ocjenama i mišljenjima klijenata koji su odsjedali u ocjenjivanim hotelima, a koje kasnije analiziraju turistički stručnjaci. Upravo se, prema tim kriterijima, Hotel Neptun našao među vodećim svjetskim hotelima po kvaliteti i usluzi koju pruža gostima. Inače, Neptun je jedan od pet luksuznih hotela iz sastava Importanne Resorta, koji pak Dubrovnik svrstava u nezaobilazno turističko odredište za luksuzan odmor, u potpunosti prilagođen željama najzahtjevnijeg gosta. Hotel je smješten na jednoj od najatraktivnijih dubrovačkih loka-

cija, rtu Babin Kuk s kojeg se pruža prekrasan pogled na more i obližnje Elaﬁtsko otočje. Hotel Neptun je novobnovljen, a turisti vole boraviti u njemu zbog stalnog održavanja visoke razine kvalitete ponude i usluge te stoga što se nalazi u blizini povijesnih znamenitosti Dubrovnika. Posebna pažnja posvećena je uređenju interijera svake sobe kako bi se gostima, osim estetskog dojma, pružila i najviša udobnost te doživljaj potpunog odmora. Važno je istaknuti kako je Hotel Neptun otvoren tijekom cijele godine. (S.P.)

PODRAVKA

ŽUPANIJA PRATI I PODUPIRE RAD VINARA Nakon ocjenjivanja enologa, ukupnim prvakom ovogodišnje Izložbe vina Zagrebačke županije proglašen je Traminac, izborna berba prosušenih bobica OPG-a Đurinski iz Kupljenova. Ostala šampionska odličja dobili su Sauvignon OPG-a Puhelek Purek iz Svetog Ivana Zeline, zatim vino mješavina crnih sorti Vinarije Voštinić Klasnić iz Graberja Ivanićkog, pjenušac Gr nwald Princ i Traminac, izborna berba prosušenih bobica OPG-a Josip Rajaković iz Krašića te aromatizirano vino Bermet OPG-a Mato Vrbanić iz Kloštar Ivanića. Na dodjeli priznanja i nagrada, Hrvoje Frankić, zamjenik župana zagrebačkog je naglasio kako Zagrebačka županija već niz godina prati i podupire rad vinara. “Pomažemo vinarima kako bi se oni otisnuli u svijet profesionalaca i kako bi se njihova vina našla u najboljim restoranima u Hrvatskoj”, rekao je Frankić, podsjetivši sve prisutne vinare kako je u Odjelu za poljoprivredu Zagrebačke županije i dalje otvoren natječaj za dodjelu subvencija.

ČAK 18 ODLIČJA SUPERIOR TASTE AWARD Podravka je i ove godine zabilježila veliki uspjeh na međunarodnom ocjenjivanju kvalitete Superior Taste Award te se okitila sa 18 odličja Superior Taste Award. Svi Podravkini proizvodi prijavljeni na ocjenjivanje su i nagrađeni, što je najveći uspjeh Podravke na ovom prestižnom natjecanju do sada. “To je veliki uspjeh za Podravku u iznimno jakoj konkurenciji internacionalnih brendova. Inovativnost i prepoznavanje potreba tržišta i potrošača, temelj je na kojem razvijamo nove proizvode i okuse, a ove nagrade potvrđuju da smo u tome uspješni. Također, one su i poticaj za daljnji razvoj novih proizvoda i oku-

sa koji će prije svega zadovoljiti naše potrošače na tržištima diljem svijeta”, istaknula je Ivana Kozbur iz Odjela razvoja kulinarstva u Podravki. Podravka od 2008. godine sudjeluje na natjecanju Superior Taste Award te iz godine u godinu osvaja sve više odličja za kvalitetu, okus i dizajn svojih proizvoda. U razdoblju od 2008. do 2017. njihovi su proizvodi nagrađeni s čak 91 nagradom Superior Taste Award. (I.G.)

19. lipnja 2017. | broj 3983 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

INFORMATIVNI FILMOVI MALIH ZAGREPČANA

Iz Hrvatske, s ljubavlju

Više od stotinu zagrebačke djece predškolske i školske dobi do osmog razreda s Trešnjevke snimilo je informativne filmove o tome kako doživljavaju svoj život u Hrvatskoj i zašto vole svoju zemlju. U ﬁlmovima su istaknuli kako se Hrvatska može pohvaliti očuvanom prirodom, nezagađenim okolišem, ugodnom klimom, najčišćim morem, kulturnim sadržajima i iznimnom povijesnom baštinom. Sve su to djeca ovjekovječila na ﬁlmskim razglednicama u

čak 13 informativnih filmova o našoj zemlji. Kako bi bili sigurni da će se njihovi filmovi i poruke čuti u domaćoj i stranoj javnosti, filmovi su, osim na hrvatskom, snimljeni na engleskom, njemačkom, talijanskom, francuskom i španjolskom jeziku. Premijera tih informativnih filmova pod zajedničkim nazivom Iz Hrvatske, s ljubavlju nedavno je održana u zagrebačkom kinu Europa. Uz te filmove snimljeni su i posebni dodaci - dva dvominutna filma u produkciji Dictin tima, koja su

predstavljena na prošlogodišnjem međunarodnom natjecanju Say it with Oxford u organizaciji Oxford University Pressa. Jedan od tih filmova proglašen je ukupnim pobjednikom tog jezično-filmskog natjecanja. Na taj je način Dictin tim, koji su činili profesorica engleskog jezika Sanja Vukina, kamerman i montažer Marin Čačić te učenici sedmih razreda, dobio pohvalu za tehničku izvedbu filma te za jasno i točno korištenje engleskog jezika. (S.P.)

U ZAGREBU OTVORENA TRGOVINA AZIJSKIM ZAČINIMA I NAMIRNICAMA

Asia Store za istančana nepca Svojevrsna gastro oaza u kojoj se može naći veliki izbor začina, namirnica i pripravaka za spravljanje jela raznih kuhinja Dalekog istoka - Asia Store, jedna je od najvećih trgovina azijskim začinima i namirnicama u Hrvatskoj koja je nedavno otvorena u zagrebačkoj Ilici. U njoj se nudi više od stotinu različitih začina, namirnica i pripravaka jelima kako bi dočarali kuhinje Dalekog istoka. To je najveća trgovina azijskim začinima i namirnicama u Hrvatskoj, a građanima se na jednom mjestu nudi sve što je potrebno za pripremu slanog, slatkog, kiselog ili ljutog azijskog objeda. Prema rezultatima istraživanja 58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3983 | 19. lipnja 2017.

gastro navika hrvatskih građana, vidljivo je kako je azijska hrana među najpopularnijima u našoj zemlji. “U želji da udovoljimo ljubiteljima kineskih gastro okusa kao i ostalim poštovateljima trenda istočnjačkog načina života koji simbolizira zdravlje i dugovječnost, odlučili smo otvoriti Asia Store u kojoj će gastro profesionalci, ali i amateri naći sve što im treba za pripremu raznih azijskih specijaliteta”, rekla je Tong Cheng, vlasnica Asia Storea. Dodala je kako se u toj trgovini može naći sve zdravo i ukusno, bogato i raznoliko te obilno i originalno tj. sve ono što je potrebno za pripremu omiljenih jela azijske kuhinje. (S.P.)

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.