Pv 3984 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

26. lipnja 2017., godina LXIII, broj 3984

TVRTKE KOJE KOTIRAJU NA ZSE-u U 2016.

Golemi utjecaj 122 teškaša INTERVJU

Mirjana Čagalj Forum jadransko-jonskih gospodarskih komora

HRVATSKO-SLOVAČKI INOVACIJSKI FORUM

Dobre ideje vode novim poslovima

EUROPSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ

Potpora održivom rastu Hrvatske

SADRŽAJ

3984 / 26. lipnja 2017. TEMA TJEDNA

Financijski podaci za 122 “teškaša” pokazuju veliki utjecaj tih tvrtki ne samo na njihovu djelatnost, nego i na nacionalno gospodarstvo

Poslovanje trgovačkih društava koja kotiraju na ZSE-u u 2016. Golemi utjecaj 122 teškaša na hrvatsko gospodarstvo

Mirjana Čagalj, predsjednica Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora Nužno je izaći iz lokalnih okvira

Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Mađarsku, Slovačku i Sloveniju Podržat ćemo Hrvatsku u ostvarivanju održivog rasta

Željana Šikić, direktorica TZ-a Šibensko-kninske županije Destinacija vrijedna dolaska

INTERVJUI

AKTUALNO

22 Tko ne uspije održavati kvalitetu maslinovog ulja na visokoj razini, automatski si zatvara vrata

Hrvatsko-slovački inovacijski forum Dobre ideje mogu stvoriti nove poslove

Agrokor: Izvanredna uprava predala mjesečno izvješće za svibanj Neka poduzeća će se ipak prodati

70. obljetnica Ciana Trajna borba protiv epidemija i bolesti

Maslinarstvo i proizvodnja maslinovog ulja Treba nam maslinarski katastar i više maslinika

OPG Balija, Fažana Svaka kap - premium kvaliteta

PV ANALIZA

Mirjana Čagalj

PRIČA S RAZLOGOM 34

Pastor, Zagreb Tradicija i iskustvo dugo 87 godina

Financijska agencija Dug blokiranih građana veći od 42,1 milijarde kuna

SVIJET FINANCIJA

BUSINESS & LIFESTYLE 64

U Šibeniku će se od 26. do 28. srpnja održati CHANGER Multimedijalnost kao poveznica

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR DALIBOR BRIŠKI

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SU NUŽNOST Vlasnici kapitala, odvojeni od upravljanja poslovnim subjektom, zainteresirani su za istinitost financijskih izvještaja, a i prisutnost revizora štiti njihove interese u odnosu na menadžment

K Dalibor Briški, partner i voditelj revizije društva Grant Thornton revizija

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ad nastupe ekonomske i financijske krize ili propadaju velike tvrtke, uvijek se iznova postavlja pitanje kvalitete financijskih izvještaja. Važan utjecaj na njihovu kvalitetu, a tako i na njihovu vrijednost za korisnike, ima eksterna revizija odnosno revizija financijskih izvještaja. Korisnicima financijskih izvještaja važna su mišljenja revizora koja im mogu potvrditi iskazuju li financijski izvještaji neke tvrtke istinito i fer visinu imovine, obveza, prihoda i rashoda. Neki teoretičari i analitičari smatraju da su upravo nepouzdana revizijska izvješća bila jedan od uzroka burzovnog kraha i početka velike ekonomske krize 1929. godine. Kriza početkom 21. stoljeća, slom Enrona i niza tehnoloških tvrtki također su u fokus stavili pitanje pouzdanosti revizijskih izvješća, a sa scene je nestala i jedna od najvećih globalnih revizorskih tvrtki - Arthur Andersen - koja je revidirala upravo Enronove financijske izvještaje. Kod nas u Hrvatskoj postavlja se isto pitanje s obzirom na krizu u koncernu Agrokor i činjenicu da veliki vjerovnici koncerna sumnjaju u kvalitetu financijskih izvještaja i pouzdanost revizijskih izvješća koncerna i njegovih članica. Bez obzira na sve te primjere, praksa je jasna: zbog brojnih korisnika financijskih i revizijskih izvještaja, od menadžmenta i poslovnih partnera do države i državnih institucija, oni su nužnost. Najveća je važnost takvih izvješća za dioničare, sadašnje i potencijalne kreditore i investitore. Upravo je zaštita interesa vlasnika kapitala temeljna uloga revizije - vlasnici kapitala, odvojeni od upravljanja poslovnim subjektom, zainteresirani su za istinitost financijskih izvještaja, a i prisutnost revizora štiti njihove interese u odnosu na menadžment te smanjuje mogućnost prevara na štetu vlasnika kapitala. U kontekstu zaštite vlasnika kapitala, velika je važnost revizije za sadašnje i potencijalne kreditore i investitore. Naime, njihove odluke o ulaganju uvelike se temelje na informacijama iz financijskih izvještaja te oni očekuju pouzdanost takvih informacija. U širem kontekstu zaštite vlasnika kapitala ističe se važnost revizije za javnost. U zemlja-

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

ma s razvijenim financijskim tržištem velik broj pojedinaca ulaže višak svojih sredstava u vrijednosne papire koje emitiraju subjekti s manjkom financijskih sredstava ili u financijske institucije koje se opet pojavljuju na financijskom tržištu kao investitori u vrijednosne papire. Svi ti pojedinci zainteresirani su za efikasno poslovanje subjekata u čije vrijednosne papire ulažu. Njihov interes svakako se štiti osiguravanjem istinitog financijskog izvještavanja.

STALNI JE NAGLASAK NA NEOVISNOSTI REVIZORA OD KLIJENATA I ELIMINIRANJU POTENCIJALNIH SUKOBA INTERESA Nakon kraha Enrona osnažena je regulativa koja određuje kontrolu kvalitete rada revizora i nadzor nad njihovim radom. Posebno je važan nadzor nad revizorima koji revidiraju financijske izvještaje subjekata od javnog interesa, odnosno subjekata koji kotiraju na financijskim tržištima i financijskih institucija. Stalni je naglasak na neovisnosti revizora od klijenata i eliminiranju potencijalnih sukoba interesa. Važna je i kontinuirana edukacija revizora kako bi mogli razumjeti poslovanje svojih klijenata čije poslovne transakcije postaju sve složenije. Sve je to u funkciji povjerenja javnosti i investitora u financijske izvještaje kompanija i u revizijska izvješća. Usprkos riziku da se dogode nove revizijske prijevare, revizijska izvješća i dalje će imati nezaobilaznu ulogu i biti važna podrška investitorima. Isto će biti i u Hrvatskoj s obzirom na to da je i naša regulativa usklađena ili je u procesu usklađivanja s regulativom EU-a kad je riječ o nadzoru nad revizorima koji revidiraju financijske izvještaje subjekata od javnog interesa.

BROJKE, BROJKE

SRUŠENI STANOVI U 2016. U 2016. stambeni fond smanjen je za

248 stanova UKUPNO

21.502 m2 171 stan u gradovima 77 stanova u ostalim naseljima NAJVIŠE STANOVA KOJI SU ISKLJUČENI IZ STAMBENOG FONDA:

58 stanova je manje u

45 u Osječko-baranjskoj

42 u Vukovarsko-

Zagrebu

županiji

srijemskoj županiji PREMA OPREMLJENOSTI INSTALACIJAMA:

NA PROSJEČ A IN VELIČ VA O TIH STANSI IZNO m2

svi su stanovi imali električnu struju

86,7

91,9% vodovod RAZLOZI ISKLJUČENJA STANOVA IZ STAMBENOG FONDA:

gradnja novih građevina

91,9% kanalizacijske instalacije i zahod 79,4% kupaonicu

79,4%

elementarne nepogode

prenamjena u nestambeni prostor ili spajanje dvaju ili više stanova u jedan stan

2,8%

9,7%

dotrajalost i drugi razlozi

8,1%

Izvor: DZS

57,7S% OBNI I

SU DVO STANOVI I TROSOBN

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA POSLOVANJE TRGOVAČKIH DRUŠTAVA KOJA KOTIRAJU NA

GOLEMI UTJECAJ 122 TEŠKAŠA NA H GOSPODARSTVO Pogledaju li se podaci o rezultatu poslovanja tih tvrtki, vidljivo je da je njihovih 105 milijardi ostvarenih ukupnih prihoda činilo 17 posto ukupnih prihoda cijeloga gospodarstva pišu Nikola Nikšić (Trend Partner), Darko Buković

F “Naj” rast

PRIHODA 2016. – 2015. u apsolutnom iznosu

590

{

milijardi kuna

inancijska analiza poslovanja za 2016. trgovačkih društava čije vrijednosnice kotiraju na Zagrebačkoj burzi (ZSE) - a radi se o podacima dobivenim temeljem poslovanja u 2016. u više sektora i djelatnosti - razvidno pokazuje smjer kamo ide hrvatsko gospodarstvo, ali se iz njih mogu izvesti i određene preporuke u funkciji odlučivanja i prevencije ﬁnancijskih rizika. Zaključno sa 31. svibnjem ove godine dostupna su bila 123 (122 plus Adris Grupa) konsolidirana izvješća za trgovačka društva iz realnog sektora (bez osiguravatelja, banaka, fondova…). Obuhvaćaju poslovanje prema trećim stranama oko 500 tvrtki koje djeluju pojedinačno ili unutar grupa u Hrvatskoj i inozemstvu, tako da su isključeni prometi između povezanih društava. Zbog jasnijeg poimanja podataka, iz analize je izuzeto konsolidirano izvješće za Adris Grupu zbog velikog utjecaja rezultata poslovanja Croatia osiguranja. Naime, ukupni prihodi Croatia osiguranja u 2016.

u postotku

336%

“Naj” rast NETO DOBITI 2016. – 2015.

{

u apsolutnom iznosu

1,513

15.683%

{ {

milijardi kuna

u postotku

Napomena: u svrhu relevantnosti usporedbe, pri utvrđivanju “naj” promjene izuzeti “teškaši” koji su u 2016. imali značajne statutarne i organizacijske promjene u odnosu na 2015.

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

ZSE-u U 2016.

RVATSKO POSLOVNA 2016.

Brzi pogled na realni sektor u 2016. u odnosu na 2008. Ukupni prihodi gospodarstva u 2016., temeljem podataka 114.483 poslovna subjekta koja su predala svoje izvještaje Fini, iznosili su 633 milijarde kuna, dok su rashodi bili na razini od 602 milijarde kuna. U odnosu na 683,8 milijardi prihoda ostvarenih u 2008., u 2016. (nakon tri godine blagog rasta) prihodi su još uvijek znatno manji, za 65,8 milijardi kuna ili za 9,7 posto. Kada se gledaju prihodi ostvareni samo na domaćem tržištu, onda je ta negativna razlika (2008.- 2016.) značajno veća. Riječ je o padu od 93,4 milijarde kuna ili 15,8 posto. Vrijednost poslovnih prihoda ostvarenih u zemlji, nakon pada od 80 milijardi kuna u 2009., nije se značajnije mijenjala u razdoblju od 2009. do 2016. (varirala je između 490 i 510 milijardi), a u 2016. je 1,4 milijardi kuna manja u odnosu na 2015. Rast izvoza u razdoblju od 2008. do 2016. od 27,7 milijardi kuna ili 30,2 posto djelomično je kompenzirao kontrakciju domaćeg tržišta, a njegov rast u budućim razdobljima bit će jedan od ključnih (pravih) indikatora koliko se kvalitetno, jačanjem konkurentnosti

su 3,3 milijarde kuna što je 60 posto od 5,5 milijardi kuna koliki su ukupni prihodi Adris Grupe.

na globalnom tržištu, oporavlja hrvatsko gospodarstvo. Podatak o tome da je vrijednost investicija u dugotrajnu imovinu lani bila još uvijek više od dva posto manja u odnosu na 2008., a veća u odnosu na sve godine u razdoblju 2009.- 2015., upozorava na upitnu razinu tehnološke konkurentnosti kao posljedice višegodišnje niske razine ulaganja. Ništa čudno, u teškoj recesiji pojačanoj nelikvidnošću te teško dostupnim i skupim izvorima financiranja, nije se ni moglo bolje. Vrijednost obračunatog poreza na dobit u 2016. je veća od sedam milijardi kuna, i to je rekord u cijelom promatranom razdoblju. Neto dobit je povećana za 2,8 milijardi kuna, a gubitak smanjen za 4,1 milijardu kuna, što je u zbroju poboljšalo neto rezultat za 6,9 milijardi kuna. Dugoročne i kratkoročne obveze prema bankama lani su smanjene za 19,6 milijardi u odnosu na 2015. te je time poboljšan odnos financiranja iz vlastitih i vanjskih izvora.

ULOGA 122 U HRVATSKOM GOSPODARSTVU

Dakle, te 122 tvrtke posljednjeg dana 2016. godine zapošljavale su 115.162 radnika, najviše u prehrambenoj industriji (u 14 tvrtki bilo je 20.667 zaposlenih), slijedi hotelijerstvo i ostali smještaj (33 tvrtke i 13.512 zaposlenih) te

Podaci iz ﬁnancijskih izvješća za tih 122 “teškaša”, u odnosu na više od 114.000 ﬁnancijskih izvješća koja društva, obveznici poreza na dobit moraju predati u Finin registar, pokazuju velik utjecaj tih tvrtki ne samo na njihovu djelatnost, nego i na nacionalno gospodarstvo.

NETO DOBIT TIH KOMPANIJA LANI JE PORASLA ZA 2,46 MILIJARDI KUNA, NA 5,38 MILIJARDI KUNA

“Naj” rast VLASTITOG KAPITALA 2016. – 2015. u apsolutnom iznosu

1,458

u postotku

u apsolutnom iznosu

18.267%

milijardi kuna

1,18

u postotku

45,5%

{ { { {

milijardi kuna

“Naj” rast IMOVINE 2016. – 2015.

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

NETO REZULTAT

UKUPNI PRIHODI

dobitaš

2016.

dobitaša

rast

2016./2015.

2015.

gubitaša

pad

{ {

gubitaš

67

3

dobitaša iz 2015. zadržalo je isti status u 2016.

dobitaša iz 2015. prešla su u gubitaše u 2016.

17 34

gubitaša iz 2015. prešlo je u dobitaše u 2016.

proizvodnja i distribucija energeneta, u kojoj je u jednoj tvrtki bilo 12.449 zaposlenika. Više od 10.000 djelatnika, točnije njih 10.861, zabilježeno je kod još jedne tvrtke za proizvodnju koksa i raﬁniranih proizvoda. Pogledaju li se podaci o rezultatu poslovanja tih tvrtki i njihov kumulativni tržišni udjel u tim djelatnostima, vidljivo je da je njihovih 105 milijardi ostvarenih ukupnih prihoda činilo 17 posto ukupnih prihoda cijeloga gospodarstva (temeljem podataka više od 114.000 obveznika poreza na dobit) ili, narodski rečeno, realnog sektora gospodarstva. Taj je prihod za 2,7 milijardi kuna ili za 2,6 posto manji nego u poslovnoj 2015., dok je neto dobit porasla za 2,46 milijardi kuna, na 5,38 milijardi kuna, što je gotovo dvostruko više od dobiti ostvarene godinu dana ranije. Još je jedan zanimljiv podatak. Te 122 tvrtke lani su platile 910 milijuna

gubitaša iz 2015. zadržala su isti status u 2016.

kuna više poreza na dobit nego godinu prije, odnosno ukupno 1,5 milijardi kuna poreza na dobit.

71,6

s padom od 20.000 do 50 milijuna kuna

s padom više od 50 milijuna kuna

Kad operativnom rezultatu dodamo i amortizaciju (OIBDA), u 2016. ostvarenje je dosegnulo 18,5 milijardi kuna što je na

RASLI I OPERATIVNA DOBIT I OIBDA Poslovnu ulogu 122 kompanije promatrali smo i kroz operativni rezultat (OI). Značajan rast OI je efekt manjeg pada poslovnih prihoda (2,8 posto) u odnosu na pad poslovnih rashoda (5,4 posto). Tako je operativna dobit (OI) u 2016. iznosila 8,773 milijarde kuna i 77,5 posto je veća u odnosu na 2015., pri čemu je operativna (OI) marža iznosila 7,7 posto.

godišnjoj razini povećanje od 21,8 posto, pri čemu je OIBDA iznosila 16,3 posto. Materijalni troškovi čiji je udio u ukupnim prihodima najveći (tri petine) u 2016. su pali gotovo proporcionalno padu poslovnih prihoda (3,2 posto). Najveći pad ostvarili su “papirnati” troškovi (vrijednosna usklađenja, rezerviranja) koji nisu posljedica operativnih transakcija nego (ponekad manje ili više kreativnih)

“Naj” pad FINANCIJSKIH RASHODA 2016. – 2015.

u postotku

u apsolutnom iznosu

24,1%

milijuna kuna

356

u postotku

37,7%

{ { { {

milijuna kuna

s rastom od 300.000 do 50 milijuna kuna

TE 122 TVRTKE POSLJEDNJEG DANA 2016. GODINE ZAPOŠLJAVALE SU 115.162 RADNIKA, NAJVIŠE U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI

“Naj” rast NETO PLAĆA 2016. – 2015. u apsolutnom iznosu

21 44 44 13

s rastom više od 50 milijuna kuna

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

IMOVINA (AKTIVA)

KAPITAL I REZERVE

2016./2015.

rast

49 pad

{ {

pad

32 36 43 11

24 49 39 10

s rastom više od 50 milijuna kuna

s rastom od 300.000 do 50 milijuna kuna

s padom od 20.000 do 50 milijuna kuna

menadžerskih odluka i poslovnih politika, interpretacije i primjene zakona i drugih akata koji uređuju računovodstveno poslovanje Uvažavajući pravila igre koja nameću koncepti izvrsnosti, dobro je vidjeti da je trošak osoblja (koji ustvari predstavlja strateško ulaganje u zadovoljstvo i motivaciju najvažnijeg dionika organizacije) u 2016., unatoč padu prihoda, porastao, makar za samo 0,7 posto.

OBVEZE I DUGOVANJA Vlastiti kapital tih 122 tvrtki porastao je temeljem rasta zadržane dobiti i dobiti tekućeg razdoblja. Istodobno, dugoročna potraživanja iznosila su potkraj 2016. godine 541 milijun kuna i za gotovo 27 milijuna kuna su manja nego godinu ranije. Kratkoročna potraživanja su po raznim osnovama dosegnula 19,2 milijarde kuna te su za četiri posto ili 736 milijuna kuna

s padom više od 50 milijuna kuna

veća nego godinu prije. Područje kratkoročnih obveza je ključno područje za stvaranje, održavanje, razvoj i testiranje povjerenja, temelja uspješnog (partnerskog) odnosa između poslovnog subjekta i svih svojih dionika. Stoga zahtijeva veliku pozornost, visok stupanj emotivne inteligencije te znanja iz ﬁnancijskog menadžmenta i menadžerskog računovod-

670

s padom više od 50 milijuna kuna

za 0,7 posto nego u 2015. te imaju udio od 14,2 posto u ukupnoj aktivi tih tvrtki. Kratkoročne pak obveze povećane su u godinu dana gotovo tri milijarde kuna, na 42,35 milijardi kuna. Problemi u naplati potraživanja prema kupcima, usporavanje obrtaja zaliha, razduživanje po obvezama unutar grupa, podmirivanje dospjelih obveza po kredi-

stva potrebnih za kvalitetno upravljanje tim segmentom pasive (izvora urednog poslovanja i izvora za stvaranje imovine). Njihove dugoročne obveze lani su dosegnule 24,8 milijardi kuna i manje su

tima i izdanim vrijednosnicama natjerali su teškaše da se u 2016. dodatno kratkoročno zaduže kod svojih poslovnih banaka, za dodatnih 538 milijuna kuna. Koristeći svoju pregovaračku moć,

“Naj” rast TROŠKA AMORTIZACIJE 2016. – 2015.

u postotku

u apsolutnom iznosu

410,8%

milijuna kuna

u postotku

622%

{ { { {

milijuna kuna

s padom od 200.000 do 50 milijuna kuna

HOTELIJERSKE TVRTKE, NJIH 30, LANI JE OSTVARILO UKUPNO 7,19 MILIJARDI KUNA PRIHODA

“Naj” rast obveze POREZA NA DOBIT 2016. – 2015. u apsolutnom iznosu

s rastom od 300.000 do 50 milijuna kuna

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

TEMA TJEDNA Pregled ukupnih prihoda i neto rezultata 2015. - 2016. (iznosi u milijunima kuna) Broj “teškaša”

Broj zaposlenih 31.12.2016.

2015.

2016.

20.667

16.539

16.995

807

787

10.861

19.964

16.232

-1.418

Proizvodnja i distribucija energenata

12.449

14.640

14.633

1.940

2.045

-7

0,00%

Veleprodaja

7.733

9.033

8.837

241

190

-196 

-2,20%

-51 423 

Grupa djelatnosti

Prehrambena industrija Proizvodnja koksa i rafiniranih proizvoda

Ukupni prihodi

Neto rezultati 2015.

Ukupni prihodi

2016.

2016. - 2015.

Neto rezultati

2016./2015. 2016. - 2015.

456 

2,80%

-3.732  -18,70%

2016./2015.

-20

-2,50%

1.513 

106,70%

105 

5,40% -21,10%

13.512

7.243

8.357

749

1.172

1.114 

15,40%

Telekomunikacije

5.236

7.737

7.881

981

964

144 

1,90%

-17

-1,70%

Biljna i stočarska proizvodnja, lov

5.183

4.188

4.198

-106

-65

0,20%

-38,70%

Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava

6.193

3.375

3.789

-92

414 

12,30%

Proizvodnja pića

2.690

3.363

3.414

293

343

1,50%

Proizvodnja električne opreme

3.643

3.296

3.112

151

174

-184 

-5,60%

14,80%

Maloprodaja

4.518

3.117

2.968

-148 

-4,80%

-44

-101,00%

Kemijska industrija

2.676

3.442

2.790

-63

-66

Niskogradnja

3.743

2.356

2.145

-91

-347

-210 

-8,90%

-257 

Hoteljerstvo i ostali smještaj

56,40%

-192  -192,90%

-652  -18,90%

17,10%

-3

5,60% 282,90%

Proizvodnja računala i optičkih proizvoda

3.142

1.470

1.694

111

224 

15,20%

20,80%

Zračni prijevoz

963

1.619

0,00%

-5

-41,40%

Trgovina motornim vozilima, djelovima i servisi

643

975

1.150

174 

17,90%

150,90%

Pomorski, obalni i riječni transport i prijevoz

608

1.030

1.069

-955

-180

3,80%

775 

-81,10%

Proizvodnja motornih vozila i prikolica

2.153

1.197

1.028

Skladištenje i špedicija

1.382

411

416

-7

Proizvodnja odjeće

1.532

287

245

-27

-37

Proizvodnja metala

681

219

236

-53

Ostalo

4.954

3.028

2.943

111

194

122

115.162

108.529

105.752

2.916

5.381

-169  -14,10%

4,10%

1,30%

-52

-116,70%

-43

-14,80%

-11

40,50%

7,50%

-112,60%

-84

-2,80%

73,90%

-2.777 

-2,60%

2.465 

84,50%

Napomena: Kad se izuzme efekt poslovanja Ina d.d. (proizvodnja koksa …), ukupan rast prihoda iznosi 955 a neto dobiti (identičnih) 952 milijuna!

te su tvrtke tijekom 2016. još snažnije u odnosu na ranija razdoblja, iskoristile institut “spontanog ﬁnanciranja” na teret svojih dobavljača. Riječ je o rastu od 8,9 posto ili 1,3 milijarde kuna, pogotovo prema dobavljačima iz sektora malog i mikro poduzetništva. Upravo taj rast obveza prema dobavljačima od 1,3 milijarde kuna u godinu dana je izuzetno negativna informacija. Ona, naime, upućuje na to koliko će biti teško sistemski riješiti problem nelikvidnosti koji je generiran u duljem povijesnom razdoblju uz silan trud mnogih koji sudjeluju ili predstavljaju važan čimbenik u gospodarstvu Lijepe naše.

POZITIVNO I PO DJELATNOSTIMA Među najvećim brojem tvrtki koje kotiraju na Burzi su vrijednosni papiri hotelijerskih kompanija. Tih 30 tvrtki u kojima je zaposleno 11.879 djelatnika lani je ostvarilo ukupno 7,19 milijardi kuna prihoda, što je povećanje od 14,5 posto ili 911 milijuna kuna u odnosu na 2015. Ukupno ostvarena dobit premašila je milijardu kuna i bila je 267 milijuna kuna veća nego godinu prije. Najveći prihod, 1,579 milijardi kuna, uz zabilježeni rast od čak 246 milijuna kuna ostvarila je Valamar Riviera. Prihode veće od milijardu kuna ostvarile su Plava laguna (1,06 milijardi

“Naj” rast

NEMATERIJALNE IMOVINE

MATERIJALNE IMOVINE

2016. – 2015. u apsolutnom iznosu

ili u postotku

86,5 5,2% milijuna kuna

2016. – 2015. u apsolutnom iznosu

ili u postotku

876,5 28,6% milijuna kuna

kuna) i Maistra (1,014 milijardi kuna). Po neto dobiti koja je skočila u godinu dana za čak 482 milijuna kuna na prvom je mjestu ponovno Valamar s ostvarenih 1,9 milijardi kuna dobiti. U prehrambenoj industriji, 14 tvrtki koje kotiraju na ZSE-u i koje zapošljavaju 20.667 osoba, ostvarilo je 16,99 milijardi kuna prihoda, što je 456 milijuna kuna ili 2,8 posto više nego godinu ranije. Pritom su ostvarili 944 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja, što je rast od 27,7 posto u odnosu na poslovnu 2015. Najveći prihod ostvarila je Podravka, od 4,33 milijarde kuna, što predstavlja rast od 11,5 posto

“Naj” pad

POTRAŽIVANJA

ZALIHA

2016. – 2015.

u apsolutnom iznosu

ili u postotku

120 30,8%

milijuna kuna

u apsolutnom iznosu

ili u postotku

130 27,6%

milijuna kuna

{ { { { 10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

Kvalitativni pokazatelji izvedeni iz RDG Proizvodnost po radniku Rang

poslovni prihodi

Proizvodnost temeljem dobitka

broj zaposlenih

Naziv

2016.

Rang

poslovni prihodi

EBIT marža

EBIT

Naziv

2016.

Uljanik plovidba d.d.

5.594.570

Excelsa nekretnine d.d.

3.602.910

Medika d.d.

3.398.431

Jadroplov d.d.

3.124.500

Viro tvornica šećera d.d.

2.490.073

Rang

poslovni prihodi - rashodi

poslovni prihodi

Naziv

2016.

1.896.625

Excelsa nekretnine d.d.

52,60%

Janaf Grupa

857.257

Hoteli Medena d.d.

51,20%

Ingra d.d.

660.799

Janaf Grupa

45,50%

Tankerska Next generation d.d.

528.187

Turisthotel d.d.

31,80%

Hoteli Medena d.d.

512.778

Ilirija d.d.

27,10%

Kvalitativni pokazatelji izvedeni iz BS Pokriće imovine vlastitim izvorima Rang

dugotrajna imovina

Neto radni kapital

kapital i rezerve

Kratkotrajna imovina

Koeficijent financijske stabilnosti

kratkoročne obveze

Naziv

2016.

dugotrajna imovina

Naziv

2016.

Rang

Naziv

2016.

Ledo d.d.

0,34

Hrvatski Telekom

3.562.640.077

Ledo d.d.

2,94

Jadroagent d.d.

0,37

HEP Grupa d.d.

2.967.096.000

3.maj Brodogradilište d.d.

0,43

Končar Elektroindustrija d.d.

1.510.418.302

Jadroagent d.d.

2,74

Luka Ploče d.d.

0,49

Podravka d.d.

1.343.895.877

Luka Ploče d.d.

2,15

Jamnica d.d.

0,51

Ledo d.d.

1.254.730.862

Jamnica d.d.

2,14

Zlatno bilančno pravilo, referentni pokazatelj je 1, ako je viši znači da se dugotrajna imovina neadekvatno financira, i iz tuđih izvora

30 hotelijera "teškaša" Ukupno broj zaposlenih, dugotrajna imovina, vlastiti kapital, dugoročne i kratkoročne obveze prema bankama 2016. BROJ ZAPOSLENIH udio u 30

2016.

udio u 30

11.879

100,00%

21.084.123.081

100,00%

KAPITAL I REZERVE 2016.

TEMELJNOG KAPITALA

ZADRŽANE DOBITI

2016. – 2015.

milijuna kuna

32%

OBVEZE PO KREDITIMA

udio u 30

13.999.534.806 100,00%

“Naj” rast

83,6

DUGOTRAJNA IMOVINA

2016.

“Naj” rast

ili u postotku

2,9

Mjeri odnos dugoročnih izvora i dugoročne imovine. Minimalna poželjna vrijednost je 1, da se dugotrajna imovina financira iz dugoročnih izvora. Kontrolna mjera je 1,5

ili 447 milijuna kuna u odnosu na godinu prije. Slijede je Zagrebačke pekarne Klara čiji je prihod u godini dana povećan 207 milijuna kuna, na 813 milijuna kuna. Najveći pad prihoda u jednoj godini zabilježila je Termes Grupa čiji su prihodi pali više od 98 milijuna kuna, na 849 milijuna kuna. Ukupna neto dobit tih 14 kompanija lani je iznosila 786 milijuna kuna i predstavlja 20 milijuna kuna manju ukupnu dobit prehrambenih tvrtki koje kotiraju na Burzi. Njihove ukupne obveze po kreditima iznose 3,72 milijarde kuna.

u apsolutnom iznosu

Rang

kapital i rezerve + dugoročne obveze

u apsolutnom iznosu

918.7 milijuna kuna

2016.

udio u 30

5.952.946.301

28,20%

“Naj” pad

“Naj” pad ukupnih

UKUPNIH OBVEZA PREMA BANKAMA

OBVEZA PREMA DOBAVLJAČIMA

2016. – 2015.

ili u postotku

u apsolutnom iznosu

milijuna kuna

ili u postotku

2016. – 2015. u apsolutnom iznosu

ili u postotku

349 45,4% 229,3 43,7% milijuna kuna

{ { { { 26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU MIRJANA ČAGALJ, POTPREDSJEDNICA HGK I PREDSJEDNICA FOR

NUŽNO JE IZAĆI IZ LOKALNIH OKVIRA Smatram da je za postavljanje Jadransko-jonske regije na čvrste temelje važno uključivanje privatnog sektora, transparentnost administracije i infrastrukturno povezivanje razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

irjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gopodarske komore za graditeljstvo, promet i veze i v.d. predsjednica HGK-Županijske komore Split nova je predsjednica Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora u narednom dvogodišnjem razdoblju. Njenim izborom predsjedanje Forumom se, nakon dva talijanska mandata, vratilo u Split. S Mirjanom Čagalj razgovarali smo o značaju Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora i njegovim budućim aktivnostima, ali i o trenutačnom stanju u graditeljstvu.

 Koja je ključna poruka 17. foruma ja-

Pozdravljam i naše čvršće povezivanje s Forumom jadranskojonskih gradova i mrežom sveučilišta budući da imamo zajednički cilj, a to je, najopćenitije govoreći, prosperitet prostora koji dijelimo i koji nas povezuje.

dransko-jonskih gospodarskih komora? - Ključna poruka upućena s Foruma jest da je uz poštivanje lokalnih speciﬁčnosti i identiteta nužno izaći iz lokalnih okvira jer se jedino zajedničkim djelovanjem može utjecati na puni prosperitet regije. Točno onako kako je jedan od sudionika rekao: “usklađenim djelovanjem do zajedničkog cilja”. Sa sigurnošću mogu reći da smo i dalje na dobrom putu, putu suradnje, razgovora, uvažavanja, a sve s ciljem unapređenja gospodarstava naše regije.

 Na što je nedavno održani Forum bio fokusiran? - Ovogodišnji Forum bio je fokusiran na teme kulturne baštine i turizma, inovacija i digitalizacije. Smatram da je za postavljanje ove regije na čvrste temelje važno uključivanje privatnog sektora, transparentnost administracije i infrastrukturno povezivanje. Bez prometne infrastrukture nema sigurnog i brzog kretanja ljudi i roba što je važno kako za razvoj turizma, tako i za demograﬁju, zapošljavanje, zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost i gospodarstvo čitave regije.  Kada je osnovan Forum jadransko-jonskih gospodarskih komora i kako djeluje? - Forum jadransko-jonskih gospodarskih komora je udruga gospodarskih komora

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

priobalnih regija jadransko-jonskih zemalja, koja je započela sa svojim djelovanjem 2001. godine, dok je službeno osnovana 2003. godine. Forumom je u zadnja dva mandata predsjedala Italija, odnosno Rodolfo Giampieri, u čijem mandatu je formirana Jadransko-jonska makroregija. Od 2016. godine pri Forumu djeluje pet okruglih stolova: Održivi turizam, Povezivanje regije, Plavi rast, Kvaliteta okoliša i poljoprivreda te Žensko poduzetništvo. Danas okuplja 43 gospodarske komore iz osam ze-

U RAZDOBLJU PRED NAMA FORUM VIDIM KAO VAŽNOG PARTNERA U PROVOĐENJU STRATEGIJE EU-a ZA JADRANSKU I JONSKU REGIJU malja jadransko-jonske regije, a njegove članice iz Hrvatske su nacionalna Hrvatska gospodarska komora te šest priobalnih županijskih komora – Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik.

 Što donosi naredno razdoblje? - U razdoblju pred nama Forum vidim kao važnog partnera u provođenju Strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju. Također pozdravljam i naše čvršće povezivanje s Forumom jadransko-jonskih gradova i mrežom sveučilišta budući da imamo zajednički cilj, a to je, najopćenitije govoreći, prosperitet prostora koji dijelimo i koji nas povezuje. Na tome ću ustrajati u mandatu koji mi je povjeren, a posebno

UMA JADRANSKO-JONSKIH GOSPODARSKIH KOMORA

Mi u HGK-u i dalje radimo na uvođenju novih usluga, pokušavajući se u što većoj mjeri prilagoditi potrebama i zahtjevima članica, te vremena i svijeta u kojem živimo

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU Solun i Pirej i potpisivanja ugovora o gradnji željeznice velikih brzina prema Istočnoj i Zapadnoj Europi jadransko-jonski pravac trebao postati prioritet za zemlje u regiji i EU, posebice u području izgradnje potrebne cestovne, željezničke, IT odnosno intermodalne infrastrukture.

 Što je s ostalim infrastrukturnim projektima? - Zadnjih godina u Hrvatskoj je bilo puno investicija u razvoj pomorskih luka kako za teretni, tako i za putnički promet. Mreža autocesta na glavnim prometnim pravcima je najvećim dijelom završena, dok je najslabija karika ostala željeznička infrastruktura i međusobna usklađenost svih sudionika u prometu tereta i putnika. Bez toga nema sigurnog i brzog kretanja ljudi i roba što je važno, kako za razvoj turizma, tako i za demograﬁju, zapošljavanje, zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost i gospodarstvo čitave regije. O važnosti gospodarstva i poduzetništva za stabilnost pojedine zemlje, a i regije, konačno, više ne treba posebno govoriti.

Jadranskojonski pravac trebao bi postati prioritet za zemlje u regiji i EU, posebice u području izgradnje potrebne cestovne, željezničke, IT odnosno intermodalne infrastrukture.

na koordiniranju i potpori članicama Foruma s hrvatske strane Jadrana. Tu mislim na Crnu Goru te Bosnu i Hercegovinu na njihovom putu za članstvo u EU. Moj prethodnik vodio je Forum u razdoblju koje je bilo osjetljivo i za komorske sustave i za gospodarstva regije. Vjerujem da ćemo zajedničkim radom kroz Forum gospodarskih komora i suradnjom s Forumom gradova i mrežom sveučilišta ta očekivanja ispuniti i utjecati na svekoliki prosperitet naše regije. Za postavljanje ove regije na čvrste temelje važno je uključivanja privatnog sektora, transparentnost administracije i infrastrukturno povezivanje

 Sudjelovali ste, odnosno koordinirali rad okruglog stola o graditeljstvu. Što ste na njemu poručili? - Strategijom razvoja prometne infrastrukture Hrvatska ima namjeru podići kvalitetu, sigurnost i brzinu na najvažnijim prometnim pravcima za sve vrste prijevoza putnika i tereta s naglaskom na intermodalni i integrirani prijevoz. Kad je riječ o jadransko-jonskom pravcu kroz Hrvatsku, tu se dosta toga događa. Moderniziraju se i nadograđuju zračne luke Zadar, Split i Dubrovnik, otvorena je nova zračna luka Franjo Tuđman u Zagrebu, uvode se nove brodske i zrakoplovne linije. Važno je naglasiti da bi nakon kineskog ulaganja u grčke luke

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

 Što u tom smislu radi HGK? - Mi u Hrvatskoj gospodarskoj komori i dalje radimo na uvođenju novih usluga, pokušavajući se u što većoj mjeri prilagoditi potrebama i zahtjevima članica, te vremena i svijeta u kojem živimo, a koji se mijenja velikom brzinom. Istovremeno provodimo proces transformacije Komore: smanjili smo broj zaposlenih te boljom organizacijom i kontrolom uspjeli ostvariti učinkovitiju

STRATEGIJOM RAZVOJA PROMETNE INFRASTRUKTURE HRVATSKA IMA NAMJERU PODIĆI KVALITETU, SIGURNOST I BRZINU NA NAJVAŽNIJIM PROMETNIM PRAVCIMA Komoru, a donijeli smo i Strategiju razvoja HGK 2017.-2022. godine. Radimo na osnaživanju gospodarstva u smislu razvoja novih proizvoda čiji je utjecaj na okoliš značajno

umanjen, radimo na povezivanju partnera u regiji na različitim projektima s fokusom na resursnoj učinkovitosti, na promicanju i

NAJSLABIJA KARIKA U HRVATSKOJ OSTALA JE ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA I MEĐUSOBNA USKLAĐENOST SVIH SUDIONIKA U PROMETU TERETA I PUTNIKA razvoju principa kružnog gospodarstva i razvoja s našim članicama i partnerima iz regije.

 Što za HGK znači sudjelovanje na Forumu? - Spremni smo podijeliti svoja iskustva isto kao što smo otvoreni za druga. Zbog toga nam je sudjelovanje u Forumu, ostvarena suradnja i izgrađeno povjerenje vrlo značajno za daljnje zajedničko djelovanje. Ne samo suradnja među komorama, već i gradovima i sveučilištima te svim drugim dionicima kreiranja poticajnog poduzetničkog okruženja. Riječ je o kapitalu koji trebamo što bolje iskoristiti, i to prvenstveno kroz zajedničke projekte, ali i kroz sve ostale zajedničke aktivnosti koje

nam se budu pružale, a sve za dobrobit naših članica.

 Kakva je suradnja Foruma jadranskojonskih komora s institucijama i udruženjima? - Kad je riječ o europskim institucijama, predstavnici Foruma više su puta boravili u institucionalnim posjetima Bruxellesu da bi u rujnu 2007. i studenom 2009. Forum i službeno bio predstavljen pred europskim institucijama. Od listopada 2010. godine Forum je pridruženi član Eurochambresa, a u studenome 2008. godine potpisan je sporazum o suradnji s ASCAME-om.  Koje sva udruženja ili inicijative s jadransko-jonskog područja i na koji način su povezani s Forumom? - Forum intenzivno surađuje s Jadranskojonskom inicijativom, Forumom jadranskojonskih gradova i Mrežom jadransko-jonskih sveučilišta Uniadrion. Rezultat toga je da je 2016. godine došlo do povezivanja tajništva triju foruma – komora, gradova i sveučilišta. U listopadu 2016. u grčkoj Olympiji održan je Prvi zajednički forum gospodarskih komora, gradova i sveučilišta Jadransko-jonske makroregije, u suradnji sa Stalnim tajništvom Jadransko-jonske inicijative. Ta tri foruma, kao ključni dionici Strategije Jadransko-jonske makroregije, svojim spajanjem namjeravaju kapitalizirati postojeće mreže te razviti i koordinirati međunacionalne i prekogranične projekte. Zajednički Forum, s mrežom od 125 različitih tijela i institucija, predstavlja instrument i snagu za provođenje Strategije.

Spremni smo podijeliti svoja iskustva isto kao što smo otvoreni za druga. Zbog toga nam je sudjelovanje u Forumu, ostvarena suradnja i izgrađeno povjerenje vrlo značajno za daljnje zajedničko djelovanje.

Sredstva EU fondova mogla bi imati određeni utjecaj na oporavak građevinskog sektora Gdje je prigoda za pojačanu aktivnost i oporavak sektora građevinarstva? - U proteklom razdoblju Hrvatska je koristila mali dio mogućih sredstava iz EU fondova. Očekuje da će se sredstva EU fondova tek sada početi koristiti intenzivnije za građevinske projekte te bi trebala imati određeni utjecaj na oporavak građevinskog sektora u budućnosti kroz realizaciju određenih infrastrukturnih projekata. Primjerice, tu je izgradnja Pelješkog mosta i LNG terminala na otoku Krku za što je dobiveno odobrenje, a i osigurana sredstva. Projekt

modernizacije i elektrifikacije željezničke pruge, gradnja novih i rekonstrukcija postojećih smjerova, gradnja obale u Luci Rijeka, most na granici s BiH i obala na terminalu Raša u Istri neki su od planiranih projekata. Zamjetna je i aktivnost u gradnji i rekonstrukciji turističkog smještajnog kapaciteta većinom privatnih investicija. U ovom trenutku je aktualan Program energetske obnove višestambenih zgrada koji je donijela Vlada i kojim bi trebalo biti obuhvaćeno više od 600 zgrada. Sve bi to moglo značajno utjecati na oporavak građevinskog sektora zbog povećanja obujma građevinskih radova i potrebe za novim zapošljavanjem u sektoru građevinarstva.

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO HRVATSKO-SLOVAČKI INOVACIJSKI FORUM

DOBRE IDEJE MOGU STVORITI NOVE POSLOVE Inicijativa Tri mora je poticaj za naš razvoj i ono što svi želimo, a to je izgradnja dinamičnijih, produktivnijih i otpornijih gospodarskih sustava, istaknula je Kolinda Grabar Kitarović piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr HRVATSKA SLOVACIMA OMILJENA TURISTIČKA DESTINACIJA

rvatska i Slovačka ne samo da imaju dobre odnose i dobru gospodarsku suradnju nego imaju i izvrsnu perspektivu njenog rasta u više područja i na više razina, rekla je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović na Hrvatsko-slovačkom inovacijskom forumu koji je održan prošlog utorka u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu.

“Surađujemo u Europskoj uniji i NATO savezu, ali istovremeno želimo ojačati našu srednjoeuropsku suradnju kroz inicijativu Tri mora. Upravo ova inicijativa poticaj je za naš razvoj i ono što svi želimo, a to je izgradnja dinamičnijih, produktivnijih i otpornijih gospodarskih sustava”, istaknula je Kolinda Grabar Kitarović dodajući kako su 90-ih godina dvije zemlje dijelile sličnu povijest, te nakon komunizma kroz tranziciju prešle put prema tržišnom gospodarstvu. “Učinjen je veliki napredak, a Slovačka je imala bolje rezultate. I to je upravo razlog zašto Hrvatska bilježi veliki trgovinski deﬁcit, dok su ulaganja slovačkih poduzeća u Hrvatsku pet puta veća nego hrvatskih u Slovačku. Na nama nije samo zadatak da unaprijedimo odnose i povećamo brojke, nego da zajednički pozicioniramo naša društva na razini najrazvijenijih u Europskoj uniji i pri tome se trebamo prestati oslanjati na pomoć drugih”, ocijenila je Predsjednica. Forum, kojemu je cilj bio ojačati postojeće bilateralne odnose i otvoriti prostor za buduću

HRVATSKO-SLOVAČKI GOSPODARSKI FORUM U SPLITU

Razgovorima do zajedničkih projekata I u Splitu je s ciljem jačanja poslovne suradnje HGK-ŽK Split, zajedno s Veleposlanstvom Slovačke Republike, organizirao Hrvatsko-slovački gospodarski forum. Forum je održan u sklopu službenog posjeta slovačkog izaslanstva na čelu sa slovačkim predsjednikom Andre-

jom Kiskom Republici Hrvatskoj, a okupio je pedesetak hrvatskih i slovačkih tvrtki, predstavnika znanstvene zajednice te lokalne i regionalne samouprave. Vesna Friedl, direktorica HGK-ŽK Split, i Oto Pisoň, predstavnik slovačke agencije SARIO (Slovak Investment and Trade Development

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

Agenc) predstavili su gospodarske potencijale Splitsko-dalmatinske županije i Republike Slovačke. Nakon uvodnih izlaganja uslijedili su bilateralni poslovni razgovori između hrvatskih i slovačkih tvrtki s ciljem uspostave budućih zajedničkih projekata. (J.V.)

HRVATSKA I SLOVAČKA

Brojne mogućnosti za rast suradnje Slovačka je zemlja slične veličine kao i Hrvatska. Ima oko 5,4 milijuna stanovnika, a zadnjih godina bilježi godišnje stope rasta BDP-a u rasponu od 1,5 do 3,4 posto koliko je zabilježeno u 2016. Stopa nezaposlenosti lani im je pala na 9,5 posto, a najveći dio trgovine obavljaju s Njemačkom i Češkom. Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Slovačke u 2016. godini iznosila je 499,1 milijun eura. U odnosu na 2015. godinu, izvoz je neznatno smanjen, a uvoz je pao za 7,16 posto posto. U prva tri mjeseca ove godine izvoz iz Hrvatske je porastao nešto manje od pet posto, dok je uvoz iz Slovačke narastao za gotovo 20 posto. Hrvatska je najviše uvozila telefonske aparate,

monitore i osobne automobile iz Slovačke, dok su sjedalice činile više od trećine hrvatskog izvoza. Značajno su se izvozili i monitori i projektori, lijekovi, proizvodi od kože te proizvodi od aluminija. U zadnjih 25 godina slovačke tvrtke su investirale 114,2 milijuna eura u Hrvatsku, dok su domaće tvrtke u isto vrijeme investirale samo 23,4

poslovnu suradnju, okupio je 21 slovačku i 40 hrvatskih tvrtki, a raspravljalo se o inovacijama, digitalnom gospodarstvu, inteligentnim rješenjima, pametnim gradovima, venture capital fondovima, poslovnim anđelima, e-trgovini, e-mobilnosti i e-ﬁnancijama. Na skupu su predstavljeni nacionalni inovacijski sustavi i mogućnosti konkretne poslovne suradnje dvi-

milijuna eura. Prema procjenama, najveća mogućnost za rast suradnje dviju zemalja je na području energetike, infrastrukture, automobilske industrije, strojogradnje, proizvodnje tramvaja, cestogradnje, kemijske industrije, turizma, zaštite okoliša, elektroindustrije, prometa i razvoja slobodnih zona.

tvrtke moraju intenzivnije ulagati u Slovačku, a hrvatski dobavljači autodijelova moraju i mogu biti veći dobavljači slovačke autoindustrije. Jednako tako Slovaci mogu zaraditi na našem plinu, a mi na nafti koju mogu skladištiti kod nas”, ističe Burilović. Dodao je kako mnogi hrvatski poduzetnici već imaju ideje kako produbiti tu suradnju, posebice u visokoj tehnologiji i inovativnim rješenjima, a HGK im svesrdno nudi podršku u njihovim dogovorima i poslovima. “U interesu nam je i jačati gospodarske odnose sa Slovačkom putem inicijative Tri mora, koja je važna za cijelu Srednju Europu, ponajprije zbog povezivanja i jačanja gospodarstava zemalja Višegradske skupine i Hrvatske“, naglasio je Burilović.

I U SLOVAČKOJ NEDOSTATAK RADNE SNAGE

ju zemalja, a sudionici skupa su imali priliku u poslovnim razgovorima predstaviti svoje poslovne projekte i dogovoriti suradnju. “Hrvatska i Slovačka u prošloj su godini razmijenile robe u vrijednosti pola milijarde eura od čega je Hrvatska izvezla 179 milijuna, dok je uvezla robe u vrijednosti 324 milijuna eura”, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović. “Deﬁcit je pokriven uslugama u turizmu jer je lani oko 400.000 slovačkih državljana ostvarilo 2,5 milijuna noćenja u Hrvatskoj. Naša obala omiljena je destinacija za Slovake i upravo ta činjenica govori kako postoji potencijal za rast suradnje i industrija dviju zemalja. Hrvatske

Predsjednik Slovačke Republike Andrej Kiska je istaknuo kako je Hrvatska za Slovake najdraža turistička destinacija koju će ovog ljeta odabrati i njegov sin i njegova obitelj. “Slovačku sada muči akutni problem - ima strane investitore, no nema dovoljno ljudi, odnosno dovoljno kvalitetne radne snage”, istaknuo je Kiska. Dodao je kako se dvjema državama nudi veliko tržište od 500 milijuna kupaca. “Svima je jasno da onaj koji želi biti uspješan mora biti sposoban iskoristiti taj tržišni potencijal. Ono što je najvažnije jest da učinimo sve da spojimo poduzetnike dviju zemalja kako bi se stvorile nove poslovne prilike. Vi nas možete učiti o tome kako biti uspješniji u turizmu, a mi vas o tome kako privući strani kapital”, zaključio je Kiska.

U interesu nam je jačati gospodarske odnose sa Slovačkom i putem inicijative Tri mora, koja je važna za cijelu Srednju Europu, ponajprije zbog povezivanja i jačanja gospodarstava zemalja Višegradske skupine i Hrvatske. Luka Burilović, predsjednik HGK

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA MASLINARSTVO I PROIZVODNJA MASLINOVOG ULJA

TREBA NAM MASLINARSKI KATASTAR I VIŠE MASLINIKA Kako bismo zadovoljili svoje potrebe po sadašnjoj potrošnji, možemo povećati proizvodnju maslinovog ulja za još 20 posto. U idućim godinama treba povećati njegovu potrošnju u Hrvatskoj koja je sada dvije litre po glavi godišnje što je 10 puta manje nego u Grčkoj, ističe Višnja Šimunović piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

akon katastrofalne maslinarske 2014. godine kad se dobilo oko 800 tona maslinovog ulja, te vrlo solidne 2015. godine kada se dobilo 4870 tona maslinovog ulja, prošla berba maslina je bila oko 30 posto količinski lošija nego u sezoni prije. To znači da se lani dobilo oko 2900 tona maslinovog ulja. Inače, u svijetu je u sezoni 2015./2016. proizvedeno 3.159.000 tona maslinovog ulja, što je čak 29 posto više nego godinu dana ranije. Valja napomenuti da Hrvatska u svjetskoj proizvodnji maslinovog ulja ima udio od 0,2 posto.

NIŠTA BEZ EDUKACIJE U našoj se zemlji pod maslinicima nalazi 0,5 posto ukupnih poljoprivrednih površina. Na oko 30.000 hektara zasađeno je oko 5,5 milijuna stabala maslina, dok se procjenjuje kako je oko 20 posto maslinika neobrađeno. Trenutačno se u Hrvatskoj maslinarstvom bavi između 40.000 i 50.000 domaćinstava. Urod ploda kreće se u rasponu od 25.000 do 35.000 tona. Od ploda masline, ovisno o godini, dobije se između 4,5 do 5,5 tona ulja. Poznato je i kako Hrvatska ima veliko bogatstvo autohtonih sorti maslina, a najzastupljenija sorta je oblica sa 60 posto udjela. “Da bismo dosegli ciljeve u proizvodnji maslina i maslinovog ulja, nužna je uspostava maslinarskog katastra i povećanje površina maslinika. Površine se mogu značajnije povećati davanjem državnog šumskog zemljišta na 18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

služnost, te revitalizacijom starih i zapuštenih maslinika”, smatra Višnja Šimunović iz Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu. Potrebno je, ističe, povećavanje razine znanja i osvješćivanje maslinara o potrebi primjene novih tehnologija, o njezi maslinika te o suvremenoj berbi i preradi. “Neophodna je edukacija i certiﬁciranje djelatnika HZPSS-a za provođenje panel-testa maslinova ulja, organiziranje proizvođača i stvaranje hrvatskog

ZA PROIZVOĐAČE MASLINOVOG ULJA IZLAZ JE EKOLOŠKA PROIZVODNJA, SMATRA LORDAN LJUBENKOV brenda maslinova ulja. Kako bismo zadovoljili svoje potrebe po sadašnjoj potrošnji, možemo povećati proizvodnju maslinovog ulja za još 20 posto. U idućim godinama treba povećati njegovu potrošnju u Hrvatskoj koja sada iznosi dvije litre po glavi godišnje što je 10 puta manje nego u Grčkoj”, ističe Višnja Šimunović.

RJEŠENJE JE U UDRUŽIVANJU Predsjednik zadružnog saveza Dalmacije Lordan Ljubenkov mišljenja je da je za

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA Urod maslina 2016. u RH Županija

Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija (Pag) Zadarska županija

Broj uljara

Urod ploda maslina u t, 2012.

Urod ploda maslina u t, 2013.

Urod ploda maslina u t, 2014.

Urod ploda maslina u t, 2015.

Urod ploda maslina u t, 2016.

1.800

300

320

470

2.250

800

2.890

120

5.260

5.850

Šibensko-kninska županija

5.000

Splitsko-dalmatinska županija

23.700

280 17.950

1.440

5.500 3.500*

17.170

12.560

Istarska županija

3.300

3.330

5.200

7.500

9.000

Dubrovačko-neretvanska županija

10.460

1.600

800

4.870

3.200

UKUPNO

175

49.520

29.150

8.840

32.800

36.010

* Procjena savjetodavaca, dio županije uz more – velika šteta od maslinine muhe

2900 0t maslinovog ulja dobilo se lani u Hrvatskoj

proizvođače maslinovog ulja izlaz ekološka proizvodnja koja, prema njegovim riječima, još uvijek nije dovoljno zastupljena. Primjerice 2015. godine u Hrvatskoj su bila 1334 ekološka maslinika koja su dala 611 tona maslina. To je veliki izazov za proizvođače jer se isplati prijeći na ekološku proizvodnju. Uostalom, ekološko maslinovo ulje postiže cijene od 100 do 130 kuna po litri, dodaje on. Ljubenkov smatra i kako na tržištu još ima prostora u proizvodnji aromatiziranog maslinovog ulja, a možemo i povećati potrošnju stolnih maslina. Recimo, u svijetu je od 1990. do 2016. potrošnja stolnih maslina povećana za 182 posto. Najveći porast je u tom razdoblju zabilježen u Egiptu - sa 11.000 na 400.000 tona. Usporedbe radi, dok se u Španjolskoj konzumira četiri kilograma maslina godišnje po osobi, u Hrvatskoj je to 0,2 kilograma. Ljubenkov ističe da, kao što je to slučaj u razvijenim zemljama Europske unije, hrvatskim maslinarima treba dati motiv za udruživanje raznim mjerama potpora zadrugama. Većina OPG-ova je premala da budu samostalni, a

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

Izvor: Županijske podružnice Savjetodavne službe

prevelika da proizvode samo za sebe. Rješenje je svakako udruživanje u zadruge po uzoru na zemlje EU-a. Na taj način se takvim proizvo-

NA HRVATSKOM TRŽIŠTU SE POJAVLJUJU JEFTINA ULJA, A ODAKLE DOLAZE I KAKVE SU KVALITETE, TEŠKO JE REĆI, ISTIČE KARINČIĆ đačima omogućavaju sigurni prihodi, širenje proizvodnje, a koristi ima i čitavo društvo, naglašava Ljubenkov. Tim putem krenula je, primjerice, Poljoprivredna zadruga Supetar. Prema riječima Tije Mlinac, upraviteljice svih triju

maslinika u sklopu ove zadruge površine 2,5 hektara, započeli su s ekološkom proizvodnjom maslinovog ulja.

PROMET MASLINOVOG ULJA Iako je do podataka o prometu maslinovim uljem teško doći, procjenjuje se da Hrvatska uveze oko 2500 tona maslinovog ulja u vrijednosti oko 7,3 milijuna eura, dok izveze 130 tona u vrijednosti milijun eura. Najviše ulja uvozimo iz Italije, Španjolske i Grčke, dok najviše izvozimo u Bosnu i Hercegovinu, potom u Sloveniju, Austriju, Srbiju... Jedan od većih proizvođača maslinovog ulja, Davor Karinčić, suvlasnik i direktor Trentona, puno očekuje od donošenja zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi. Kaže da se na tržištu u ovom trenutku mogu naći maslinova ulja vrlo niske cijene koja ne odgovara cijenama na burzama maslinovih ulja u zemljama koje su njegovi najveći proizvođači. “U ovom trenutku cijena maslinovog ulja na svjetskom tržištu je visoka. Na hrvatskom tržištu se pojavljuju jeftina ulja, a odakle dolaze i kakve su kvalitete, teško je reći. Donošenjem zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi cijena maslinovog ulja na tržištu trebala bi se uravnotežiti i razlike ne bi trebale biti toliko velike. Zakonom bi se svakako zaštitila kvalitetna ulja i domaćih i inozemnih proizvođača, a osigurao bi i jednake tržišne uvjete za sve proizvođače”, kaže Karinčić, ističući kako se već dulje vrijeme čeka na njegovo donošenje.

BROJNE NAGRADE Maslinova ulja iz Hrvatske, a pogotovo ona istarska dobivaju sve više međunarodnih nagrada. Na The New York International Olive Oil Competitionu, najvećem i jednom od najcjenjenijih svjetskih natjecanja u ocjenjivanju kvalitete maslinovih ulja, najprestižniju nagradu u kategoriji Best of Class dobio je

IVICU LJUBENKOVA ZABRINJAVA TO ŠTO NEMA RAZUMIJEVANJA ZA ZAŠTITITU DALMATINSKOG ULJA hrvatski Vergal Frantoio, maslinovo ulje koje proizvodi Laguna Novigrad. Maslinovo ulje M’ Olive Oil OPG-a Makek iz Rovinja proglašeno je najboljim u klasi delikatnih blendova sjeverne hemisfere. U konkurenciji više od 800

SVJETSKI TRENDOVI

Potražnja sve veća Potražnja za maslinovim uljem je sve veća i to ne samo u europskim i mediteranskim zemljama. U prošloj godini potražnja za maslinovim uljem je povećana ovisno o području za 10 do 20 posto. Više od prosjeka raste američko tržište, a najveći trend porasta zabilježen je u Kini koja je lani porasla za 12 posto, a u prva tri ovogodišnja mjeseca čak 24 posto. Više od prosjeka raste potražnja u Australiji, Kanadi, Japanu, Rusiju... Prosječna cijena maslinovog ulja na veliko u tim zemljama dosegla je četiri eura. Prosječne cijene ulja, inače, osciliraju ovisno o ponudi i potražnji. U prosjeku ta cijena je oko tri eura. U Španjolskoj je prosjek 3,30 eura, Italiji 3,47 eura, Grčkoj 3,28 eura, Tunisu 2,96 eura, Turskoj oko dva eura. Zanimljivo je da Iran ima jednu od najviših cijena maslinova ulja koja u prosjeku doseže gotovo 6,5 eura. Hrvatska maslinova ulja kreću se oko pet eura što, kako kažu naši ali i europski stručnjaci, nije neki problem i može se opravdati velikim brojem autohtonih sorti. U Europskoj uniji proizvodi se 73 posto ukupne svjetske proizvodnje maslinovog ulja, a ima čak pet milijuna hektara pod maslinicima. Najveći proizvođač u svijetu s čak 50 posto udjela je Španjolska. Slijede Italija i Grčka koje skupa imaju udjel oko 30 posto, a značajni proizvođači su još i Portugal i Francuska. Proizvodnja maslinovog ulja značajno se povećava u Tunisu. Veću proizvodnju imaju još Turska i Iran. Hrvatska sa 5,5 milijuna kilograma maslinovog ulja ima oko 0,2 posto udjela u proizvodnji.

proizvođača iz 26 zemalja, čak 12 hrvatskih maslinovih ulja dobilo je zlatnu medalju, a sedam srebrnu. U Hrvatskoj se svako malo zaštiti pokoje maslinovo ulje. Zaštićeno je Istarsko, Krčko, Korčulansko, Cresko, Šoltansko… Međutim, zaštita dalmatinskog ulja, oko koje se vodi niz prijepora, nikako se ne može provesti. Ivica Ljubenkov, predsjednik Udruge maslinara i uljara Dalmacije, ujedno i profesor na splitskom Odsjeku za kemiju Prirodoslovno matematičkog fakulteta, kaže kako je kvaliteta maslinovih ulja kod nas vrhunska te da svatko tko želi u Hrvatskoj proizvesti maslinovo ulje najviše kvalitete točno zna na koji način to može postići. No zabrinjava ga to što nema razumijevanja za zaštititu dalmatinskog ulja. “Najprije smo imali prigovor Zvijezde na našu zaštitu koji je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo. Upravni sud je prije godinu dana odbacio prigovor kao neosnovan te zaštitu vratio u ponovni postupak. Međutim, Zvijezda je i na to ponovno napravila prigovor koji je prije mjesec dana Ministarstvo poljoprivrede ponovno uvažilo. Mi se sada moramo ponovno žaliti Upravnom sudu. Usprkos situaciji s Agrokorom, mi od zaštite nećemo odustati bez obzira na to što Ministarstvo nastavlja prema nama politiku iscrpljivanja”, tvrdi Ljubenkov.

na oko

30.000 0ha zasađeno je oko 5,5 milijuna stabala maslina

oko

2500 0t

maslinovog ulja u vrijednosti 7,3 mil € uvozi Hrvatska

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

PV ANALIZA

OPG BALIJA, Fažana

SVAKA KAP PREMIUM KVALITETA Ako je godina loša ili ako se dogode prirodne nepogode, nema tih poticaja koji će nas spasiti. Dok je sve dobro, onda je lako hvaliti se kvalitetom hrvatskoga ulja i na tome graditi imidž destinacije, kaže Nicoletta Balija piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Uvijek ćemo se truditi da u svakoj kapi našega ulja očuvamo najvrednije sastojke za zdravlje i najbolju kvalitetu.

biteljsko poljoprivredno gospodarstvo Balija osnovao je potkraj 80-ih godina prošlog stoljeća Aldo Balija kada su se počeli davati poticaji za sadnju maslina u Istri. Unatoč tomu što se i njegov otac bavio poljoprivredom, od samog početka ovaj je OPG orijentiran isključivo prema maslinarstvu i proizvodnji maslinova ulja. Danas, nositeljica obiteljskoga posla je kći Alde Balije, Nicoletta, koja ističe kako je tada u Istri bilo vrlo malo maslinara iako su sva istarska imanja imala po nekoliko stabala masline za svoje potrebe. “Početkom 90-ih godina, s prvim količinama maslinova ulja, uvidjelo se kako je odabrani sortiment iznimno pogodan za naše klimatsko podneblje i da se mogu postići zaista značajni rezultati. Tako su počele pristizati prve nagrade na natjecanjima u zemlji, dva puta je naše ulje bilo vicešampion

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

na natjecanju Maslina u Splitu, ušlo u vodiče L’extravergine i Slow Food”, objašnjava Nicoletta Balija. “Imali smo tada kao i danas istu viziju - da proizvod koji stvaramo i nudimo ima sve karakteristike zbog kojih bismo ga i sami odabrali. Uvijek ćemo se truditi da u svakoj kapi našega ulja očuvamo najvrednije sastojke za zdravlje i najbolju kvalitetu po kojima je istarsko maslinovo ulje prepoznatljivo”, kaže ona.

MALA OČEKIVANJA OD DRŽAVE Hrvatsko se tržište, nastavlja Nicoletta Balija, razvija, raste i mijenja. “Te promjene utječu na naše poslovanje jer od nas iziskuju da se i mi prilagođavamo potrebama tržišta i očekivanjima naših kupaca. S nekim je proizvodima to lakše postići, s nekima teže, a ulje kao tradicionalan proizvod spada u ovu drugu kategoriju.

MASLINARSKI PREPOROD U ANEGDOTI

Ča paraš da će dica ulike kopat? O tom maslinarskom preporodu i potrebi da Istru ponovno zazelene maslinove krošnje postoji i anegdota. Naime, kada je Nicolettin otac Aldo Balija kupio prvih 100 maslina, njegov otac je ostao iznenađen. Naime, na imanju je već bilo desetak starih maslina što je bilo dovoljno za obiteljske potrebe. A Nicoletta Balija uvijek se rado prisjeća i prepričava taj razgovor njenog oca i djeda. Iz razgovora se vidi da je djed bio zabrinut hoće li budući naraštaji biti spremni preuzeti na sebe brigu o masliniku. Bilo je to nekako ovako: - Ča ti je to na prikolici? (Što je na prikolici?) - San kupija ulike. (Kupio sam masline.) - Lipo. Koliko kusi? (Lijepo. Koliko komada?) - Jeno sto. (Stotinjak.)

- Je čuda…. A ki će hi delat? (Puno je to… A tko će to obrađivati?) - Ča ki? Svi pomalo, će bit za dicu kad urestu. (Kako tko? Svi pomalo, bit će za djecu kad narastu.) - Ča paraš da će dica ulike kopat? Ja paran da neće. (Zaista misliš da će djeca kopati masline? Mislim da neće.) - Vero pak će… (Mislim da hoće...) - Kad pensaš sadit? (Kad ćemo ih posaditi?) - Anke zajno ko ćeš. (Možemo i odmah, ako želiš.) I tako je posađeno prvih 100 maslina na našem imanju u Fažani. Vjerojatno nisu bili ni svjesni da su posadili maslinik koji će davati toliko dobro ulje da se taj razgovor pamti i prenosi, kaže Nicoletta Balija.

Stoga je dužnost nas proizvođača educirati potrošače i objasniti im razliku između premium kvalitete i jeftinih ulja iz dućana. To ne vrijedi samo za hrvatsko nego i za strano tržište i u to ulažemo puno energije kroz vođene degustacije, sajmove, predstavljanja”, napominje ona dodajući kako je poljoprivreda, ili uže, maslinarstvo, grana koja ima malo dodira s državom. “Što je i dobro i loše. Ako je godina loša ili ako se dogode prirodne nepogode, nema tih poticaja koji će nas spasiti. Dok je sve dobro, onda je lako hvaliti se kvalitetom hrvatskoga

DUŽNOST NAS PROIZVOĐAČA JE EDUCIRATI POTROŠAČE I OBJASNITI IM RAZLIKU IZMEĐU PREMIUM KVALITETE I JEFTINIH ULJA ulja i na tome graditi imidž destinacije, koristiti uljare i maslinare kao as u rukavu na prezentacijama i domjencima”, ističe ona. No, nastavlja Nicoletta Balija, kad se naiđe na prepreke, onda obično nema pomoći. “To

je generalno situacija u cijeloj zemlji i u svim djelatnostima, i ne vidim to kao neki poseban problem jer mi, jednostavno, nismo navikli poslovati u dobrom i poticajnom poslovnom okruženju. Imamo uistinu vrlo mala očekivanja od države i vrlo često se egzistencija malih i srednjih poduzetnika vrti oko borbe protiv birokracije, papirologije… što je vrlo žalosno. Energiju bi trebalo usmjeravati na razvoj poslovanja i stvaranja novih poslovnih ideja”, smatra ona.

RAST PROIZVODNJE Konkurencija proizvodima ovog OPG-a je ozbiljna te je održavanje visoke kvalitete zaista conditio sine qua non. “Jer, proizvodnja ulja u Istri zaista je dostigla vrhunac, što je i potvrđeno proglašavanjem Istre najboljom svjetskom maslinarskom regijom u 2017. godini. Tko ne uspije održavati kvalitetu na visokoj razini, automatski si zatvara vrata. Mi smo svojim dugogošnjim trudom, radom i zalaganjem potvrdili da se to može, a već smo 12 godina u vodiču Flos Olei, tzv. bibliji maslinovog ulja”, ističe ona. Budućnost ovome OPG-u ponajprije će donijeti rast proizvodnje. “Mladi nasadi će doći u punu proizvodnju i automatski ćemo moći biti prisutniji na tržištu. To znači i nova ulaganja u marketing i promociju kao i u edukacije što će, nadam se, s vremenom polučiti rezultate. Širimo se i prema stranom tržištu, a vjerujem da će u skoroj budućnosti dozreti i neke ideje koje su trenutačno u nastajanju”, zaključuje Nicoletta Balija.

Nicoletta Balija

Proizvodnja ulja u Istri zaista je dostigla vrhunac, što je i potvrđeno proglašavanjem Istre najboljom svjetskom maslinarskom regijom u 2017. godini.

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

INTERVJU VEDRANA JELUŠIĆ KAŠIĆ, DIREKTORICA EBRD-a ZA HRVATSKU,

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

MAĐARSKU, SLOVAČKU I SLOVENIJU

PODRŽAT ĆEMO HRVATSKU U OSTVARIVANJU ODRŽIVOG RASTA S obzirom na istaknutu ulogu turizma i agroindustrije u Hrvatskoj, tvrtkama koje posluju u tim sektorima osigurat ćemo financiranje, te uporedo s time podupirati i prateće sektore duž lanca vrijednosti, stavljajući fokus na ekonomsku uključenost mladih razgovarala Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

dbor direktora Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) odobrio je Strategiju za Hrvatsku do 2021. godine, usmjeravajući fokus na rješavanje ključnih strukturnih problema koji ograničavaju produktivnost i konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Što donosi ovaj važan dokument kojim se određuju parametri EBRD-ovih aktivnosti u Hrvatskoj pojasnila je direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Mađarsku, Slovačku i Sloveniju Vedrana Jelušić Kašić.

 Pojasnite nam fokus nove strategije EBRD-a za Hrvatsku do 2021. godine? - Odbor Direktora EBRD-a odobrio je novu petogodišnju strategiju EBRD-a za Hrvatsku 8. lipnja, koju je prethodno odobrila Vlade Republike Hrvatske. U suradnji s hrvatskom vladom deﬁnirali smo tri glavna strateška područja na koja ćemo se fokusirati: unapređenje konkurentnosti privatnog sektora poticanjem inovacija, poslovne i resursne učinkovitosti, kao i poboljšanjem poslovne klime i ekonomske uključenosti, zatim produbljivanje ﬁnancijskih tržišta radi šireg pristupa sredstvima, s naglaskom na razvoj tržišta kapitala, te promicanje komercijalizacije javnih poduzeća, uključujući poboljšanje korporativnoga upravljanja i potporu privatizaciji određenih poduzeća u državnom vlasništvu.

 Što donosi potpora konkurentnosti privatnog sektora u praksi? - Naša podrška konkurentnosti privatnog sektora očitovat će se u poticanju inovacija, učinkovitosti resursa, kao i u unapređenju poslovne klime i ekonomske uključenosti. Konkretno, nastojat ćemo osigurati dugoročno ﬁnanciranje, uključujući i ﬁnanciranje kapitalom, bilo

U SURADNJI S HRVATSKOM VLADOM DEFINIRALI SMO TRI GLAVNA STRATEŠKA PODRUČJA NA KOJA ĆEMO SE FOKUSIRATI

Posebno bi nam bilo drago ako bismo bili u mogućnosti podržati ona ulaganja koja uključuju prijenos tehnologije te koja domaćem gospodarstvu omogućuju uključivanje u globalne lance vrijednosti.

direktno u korporacije ili kroz fondove, poput Fonda za širenje poduzetništva (ENEF) i Fonda za inovacije poduzeća (ENIF). S obzirom na istaknutu ulogu turizma i agroindustrije u Hrvatskoj, usredotočit ćemo se na to da tvrtkama koje posluju u tim sektorima osiguramo ﬁnanciranje, a uporedo s time podupirat ćemo 26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

INTERVJU

Smatramo kako će poboljšanje korporativnog upravljanja, poslovnih ostvarenja i ﬁnancijskih rezultata javnih poduzeća te javnih tvrtki pridonijeti kako rastu produktivnosti, tako i ﬁskalnoj konsolidaciji i održivosti duga.

i prateće sektore duž lanca vrijednosti, stavljajući fokus na ekonomsku uključenost mladih, osobito učenjem kroz rad i podizanjem standarda vještina. Također, i dalje ćemo podupirati veće domaće tvrtke te mala i srednja poduzeća koja žele uvesti suvremenu poslovnu i upravljačku praksu, te time poboljšati korporativno upravljanje. Upravo pokrećemo projekt, zajedno s Hanfom i Zagrebačkom burzom, koji se odnosi na poboljšanje implementacije Kodeksa korporativnog upravljanja za izlistana društva. Dugotrajna recesija ukazala je na strukturne slabosti i institucionalne nedostatke koji sputavaju konkurentnost hrvatskog gospodarstva, posebice mikro, malih i srednjih poduzeća kojima često nedostaje odgovarajući splet vještina i suvremenih tehnologija kako bi se natjecala na širem tržištu EU-a. U skladu s time, EBRD će u narednom razdoblju poseban naglasak staviti na potporu hrvatskim izvoznicima i pomoć domaćim društvima u njihovim prekograničnim aktivnostima, čime ćemo promicati razvoj regionalnih poslovnih veza i lanaca vrijednosti. Nastojat ćemo dodatno pridonijeti regionalnoj integraciji hrvatskih tvrtki, kako ulaganjima u logistiku, tako i jačanjem važnih prometnih veza prema zapadnom Balkanu i šire.

 Kako će EBRD podupirati strana ulaganja u Hrvatsku? - Strana ulaganja podupiremo zajedno s nadležnim institucijama kroz stvaranje poticajne investicijske klime, unapređenje regulative te razvoja tržišta kapitala. Financijski instrumenti koji su dostupni stranim investitorima isti su kao i za domaće tvrtke, a kreću se od kredita, ulaganja u vlasničku strukturu, preko mezzanine ﬁnanciranja do instrumenta tržišta kapitala. Posebno bi nam bilo drago ako bismo bili u mogućnosti podržati ona ulaganja koja uključuju prijenos tehnologije te koja domaćem gospodarstvu omogućuju uključivanje u globalne lance vrijednosti. Dosadašnji primjeri

velikim dijelom ukazuju na strana ulaganja u sektore koji ne sudjeluju u međunarodnoj robnoj razmjeni, uključujući bankarstvo, trgovinu na veliko i malo, nekretnine i izgradnju

OSNOVNA MISAO PRI IZRADI STRATEGIJE BILA JE PRIJENOS USPJEŠNIH PRAKSI IZ DRUGIH ZEMALJA NA HRVATSKU UZIMAJUĆI U OBZIR POTREBE TRŽIŠTA u turizmu. Smatramo kako bi bolje poslovno okruženje moglo potaknuti izravna strana ulaganja u sektore koji sudjeluju u međunarodnoj razmjeni i tako podići ukupnu razinu izravnih stranih ulaganja i pridonijeti poboljšanju naše konkurentnosti.

 Kako mislite produbiti financijsko tržište radi poboljšanog pristupa sredstvima? - EBRD aktivno podupire nekoliko projekata čija je osnovna svrha poticanje razvoja domaćih i regionalnih tržišta kapitala pri čemu je jako dobra suradnja sa Zagrebačkom burzom odigrala značajnu ulogu. Ove inicijative uključuju uspostavu SEE Linka odnosno stvaranja jedinstvene prekogranične platforme za trgovanje uz trenutačnu kapitalizaciju od oko 38,5 milijardi dolara, a u kojoj sudjeluju Bugarska burza, Makedonska burza, Zagrebačka te Ljubljanska i Beogradska burza. Banka je također pridonijela povećanju kapitala Zagrebačke burze čime je poduprla preuzimanje Ljubljanske burze, što predstavlja još jedan

Iznosi financiranja ovisit će o konkretnim prilikama, potražnji i kreditnom riziku Do sada je EBRD podržao više od 195 projekata vrijednih 3,6 milijardi eura. Koliko novca je na raspolaganju za hrvatsko gospodarstvo u ovoj strategiji? - Ne postoje čvrsta ograničenja naših mogućnosti. Iznosi financiranja ovisit će o konkretnim prilikama i potražnji, kao

i kreditnom riziku. Financijski i strateški doprinos gospodarstvu uvijek nastojimo uskladiti s potrebama tržišta. Uzimajući u obzir povoljne makroekonomske trendove i projekcije te rast gospodarske aktivnosti, vjerujemo da će naša aktivnosti biti na razini prethodnih razdoblja odnosno između 200 i 300 milijuna eura godišnje.

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

korak prema konsolidaciji regionalnih tržišta kapitala. Osim poticanja konsolidacije tržišta kapitala, sudjelovali smo i u razvoju kunskih dužničkih instrumenata kroz financiranje obveznica Zagrebačkog holdinga, a s ciljem smanjenja izloženosti tečajnom riziku. Također, kako bismo omogućili malim i srednjim tvrtkama pristup financiranju preko tržišta kapitala, bespovratnim tehničkim sredstvima smo podržali projekt razvoja trgovinske platforme za mala i srednja poduzeća SME Growth Market, a koji je u skladu s Akcijskim planom za tržišta kapitala Europske unije. Također sredstvima tehničke pomoći potakli smo osnivanje crowdfunding platforme Funderbeam, u suvlasništvu Zagrebačke burze, kao posebnog online modela za financiranje start-upova na kojoj ulagatelji mogu trgovati udjelima u njima. Svjesni smo da razvoj tržišta kapitala prate i promjene u pravnom okviru i u tom smislu dajemo potporu relevantnim tijelima i institucijama pri usklađivanju legislative vezane uz tržišta kapitala sa smjernicama Europske unije, kao i pri uvođenju pravnog okvira za pokrivene obveznice (coveredbonds) kao novog instrumenta na tržištu kapitala. Uz daljnje razvijanje tržišta kapitala nastavljamo s financiranjem leasing društava, komercijalnih banaka, posebno u dijelu programa energetske učinkovitosti i programa za poduzetnice.

 Koje još novosti u raznolikosti pristupu kapitalu donosi ova strategija? - Osnovna misao pri izradi nove strategije bila je prijenos uspješnih praksi iz drugih (usporedivih) zemalja na Hrvatsku uzimajući u obzir potrebe tržišta. U tom smislu u okviru strategije Banka će i dalje istraživati i podupirati odgovarajuće prilike za ulaganja u financijske instrumente koji još nisu dostupni u Hrvatskoj, kao što su pokrivene obveznice i vrijednosni papiri osigurani imovinom. S obzirom na to da je financiranje u domaćoj valuti jedno od gorućih pitanja, nastavit ćemo pridonositi jačanju likvidnosti tržišta kapitala u domaćoj valuti kroz potporu izdavanju kunskih korporativnih obveznica i sudjelovanje u javnim ponudama dionica, uz snažan demonstracijski efekt.  Koje su aktivnosti EBRD-a na promicanju komercijalizacije javnih poduzeća? - Fokusirat ćemo se na unapređivanje korporativnog upravljanja, kao i provedbu programa financijskih i poslovnih poboljšanja poduzeća koji će se, uz ostale ciljeve, usredotočiti na energetsku i resursnu učinkovitost u skladu s načelima prelaska na zeleno gospodarstvo. Konkretno, nastojat ćemo podupirati šire sudjelovanje privatnog sektora u financiranju i upravljanju infrastrukturom, što uključuje i

javno-privatna partnerstva, a ostvarilo bi se dužničkim i vlasničkim ﬁnanciranjem u prometnom sektoru (poput operatora lučkih ter-

NASTOJAT ĆEMO PODUPIRATI ŠIRE SUDJELOVANJE PRIVATNOG SEKTORA U FINANCIRANJU I UPRAVLJANJU INFRASTRUKTUROM minala ili operatora na području logistike i kombiniranog prijevoza), kao i u određenim projektima (poput zdravstvene i prometne infrastrukture). U sklopu Okvira za sufinanciranje hrvatskog vodnog gospodarstva sredstvima Kohezijskog fonda EU-a tražit ćemo mogućnosti sufinanciranja ulaganja u poboljšanje kvalitete usluga i učinkovitosti velikih komunalnih poduzeća za vodoopskrbu i odvodnju, uz pružanje tehničke pomoći kroz programe financijskih i poslovnih poboljšanja. Smatramo kako će poboljšanje korporativnog upravljanja, poslovnih ostvarenja i financijskih rezultata javnih poduzeća te javnih tvrtki pridonijeti kako rastu produktivnosti, tako i fiskalnoj konsolidaciji i održivosti duga. 26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

S MARKOVA TRGA SJEDNICA VLADE

BOROVU TREBA STRATEŠKI PARTNER Pronalaženje strateškog partnera za Borovo nužno je kako bi se stabilizirala proizvodnja i stvorili uvjeti za razvoj poslovanja, istaknula je Martina Dalić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Izmijenjena vlasnička struktura otežala bi i mogućnost pronalaska strateškog partnera koji bi bio voljan preuzeti Borovo u cijelosti, uložiti svježi kapital, osigurati uspostavu dugoročne održivosti poslovanja društva i zadržati radna mjesta. Martina Dalić, potpredsjednica Vlade

lada je na svojoj prošlotjednoj sjednici donijela odluku kojom je izvan snage stavila Odluku o načinu raspolaganja dionicama društva Borovo, iz rujna 2015. godine, što bi trebalo omogućiti ovoj tvrtki da započne s pronalaženjem strateškog partnera. Podsjetimo, odlukom iz rujna 2015. godine Centar za restrukturiranje i prodaju bio je ovlašten da bivšim i sadašnjim radnicima, uz popust, ponudi na prodaju 50 posto dionica Borova koje su u vlasništvu države. “To bi značilo djelomičnu privatizaciju Borova, koja bi se provodila temeljem Zakona o privatizaciji koji se više ne primjenjuje. Izmijenjena vlasnička struktura otežala bi i mogućnost pronalaska strateškog partnera koji bi bio voljan preuzeti tu tvrtku u cijelosti, uložiti svježi kapital, osigurati uspostavu dugoročne održivosti poslovanja društva i zadržati radna mjesta”, istaknula je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić dodavši kako je pronalaženje strateškog partnera za Borovo nužno kako bi se stabilizirala proizvodnja i stvorili uvjeti za razvoj poslovanja. U Vladi su istaknuli kako Borovo dugi niz godina bilježi negativne ﬁnancijske rezultate. Uz to, zbog nedostatka sredstava Borovo nije bilo, niti je u mogućnosti redovito otplaćivati svoje obveze iz predstečajne nagodbe pa se učestalo događaju kratkotrajne blokade računa. Borovo je 2015. i 2016. godine poslovalo s gubitkom od po 18 milijuna kuna. Ukupne obveze vukovarskog proizvođača obuće u 2016. su iznosile 127 milijuna kuna, a do kraja lipnja ove godine Borovu dospijeva na naplatu 127,5 milijuna kuna, dok očekivani priljev iznosi tek 62,6 milijuna kuna.

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

HAC I HC ULAŽU 2,4 MILIJARDE KUNA Vlada je dala suglasnosti Hrvatskim cestama i Hrvatskim autocestama na planove građenja i održavanja državnih cesta i autocesta u ovoj godini, a koji predviđaju ulaganja veća od 2,4 milijarde kuna.

DO KRAJA LIPNJA BOROVU DOSPIJEVA NA NAPLATU 127,5 MILIJUNA KUNA, DOK OČEKIVANI PRILJEV IZNOSI TEK 62,6 MILIJUNA “Plan Hrvatskih cesta za ovu godinu predviđa ukupna ulaganja u izgradnju i održavanje državnih cesta u ukupnom iznosu od 1,7 milijardi kuna, od čega za građenje cesta 791 milijun kuna”, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković koji je najavio početak radova na projektu cestovnog povezivanja južne Dalmacije, koji obuhvaća i Pelješki most, ali i nastavak radova na projektu povezivanja kopna i otoka Čiova. Plan Hrvatskih autocesta predviđa radove u vrijednosti većoj od 680 milijuna kuna, a glavnina će se radova izvoditi na autocestama A3 i A5. Plan, uz ostalo, predviđa i nadogradnju odnosno modernizaciju postojećih sustava naplate cestarine.

TRI STRATEŠKA CILJA REGIONALNOG RAZVOJA Vlada je prihvatila i Strategiju regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine kojom su deﬁnirana tri strateška cilja politike regionalnog razvoja, a to su povećanje kvalitete života poticanjem održivog teritorijalnoga razvoja, povećanje konkurentnosti regionalnog gospodarstva i zaposlenosti kojim se podržava razvoj regionalnog i lokalnoga gospodarstva, i to unapređenjem gospodarske infrastrukture, stvaranjem poticajnog poslovnog okruženja te jačanjem ljudskih potencijala i poticanjem obrazovanja povezanog s potrebama gospodarstva na regionalnoj i lokalnoj razini, te

VLADA JE PRIHVATILA I STRATEGIJU REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO KRAJA 2020. sustavno upravljanje regionalnim razvojem. “Riječ je o strateškom dokumentu koji se pripremao dugo, u proteklih godinu i pol dana, ažurirao se s nizom drugih relevantnih dokumenta koje je Vlada donijela, te su se konzultirali svi relevantni sudionici na lokalnoj razini”, istaknuo je premijer Andrej Plenković, koji smatra kako će Strategija poslužiti kao podloga za razvoj strategija na razini županija.

PREMIJER ANDREJ PLENKOVIĆ

Korištenje Ubera protivno je važećim propisima Premijer Andrej Plenković na samom početku prošlotjedne sjednice Vlade osvrnuo se i na prosvjed taksista zbog Ubera. Premijer je istaknuo da je Vlada konstatirala da je korištenje prijevoza putem te aplikacije protivno važećim pozitivnim propisima u Hrvatskoj. “Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kontinuirano je provodilo inspekcijski nazor, do sada je provelo više od 170 inspekcijskih nadzora nad vozačima

i nad vozilima koji nemaju odgovarajuću licenciju sukladno hrvatskim propisima. Izrečene su novčane kazne u iznosu od 5,2 milijuna kuna, 11 vozila je zaplijenjeno, a na prekršajnim sudovima izrečeno je 19 prvostupanjskih presuda”, rekao je premijer Plenković te istaknuo kako će nadležne institucije predložiti odgovarajuće izmjene i dopune važećih zakona kako bi se preciznije uredilo to pitanje.

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

AKTUALNO AGROKOR: IZVANREDNA UPRAVA PREDALA MJESEČNO IZVJE

NEKA PODUZEĆA Ć Operativna poslovanja ili imovina od kojih se očekuje određena vrijednost bit će uključeni u postupak prodaje. U tijeku je pravno i poslovno dubinsko snimanje određenih poduzeća kako bi ih se pripremilo za prodaju, kažu u izvanrednoj upravi piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

a oko 30 stranica izvanredni povjerenik Ante Ramljak podnio je u mjesečno izvješće o gospodarskom i ﬁnancijskom stanju te o provedbi mjera izvanredne uprave Agrokora za razdoblje od 11. svibnja do 10. lipnja. Sam izvještaj objavljen je na internet stranicama Agrokora i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, a obrađene teme obuhvaćaju upravljanje i odgovornost, početak procjene kratkoročnih potre-

OČEKUJE SE DA ĆE GRUPA RAZVITI PLANOVE ZA ODRŽIVOST ZA SVA GLAVNA PODUZEĆA U RAZDOBLJU DO VISOKE TURISTIČKE SEZONE ba za gotovinom, razgovor s novim kreditorima, problem mjenica, te procjenu poslovanja. “Grupa je trenutačno uspjela identiﬁcirati 143 trgovačka društva u kojima drži udjele (u većem broju slučajeva riječ je o većinskim udjelima). U više takvih poduzeća u pojedinoj operativnoj poslovnoj jedinici ne sudjeluje samo jedna pravna osoba”, naveo je Ramljak u procjeni 30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

poslovanja odnosno o procjeni održivosti Agrokor Grupe. Društva su inicijalno bila preliminarno kategorizirana u četiri grupe - maloprodaja sa 26 poduzeća, koja uključuje Konzum, Mercator i Tisak, kao i veleprodaju poput Velpra, zatim prehrana sa 33 poduzeća koja uključuje poslovne jedinice Leda, Frikoma, Zvijezde, Dijamanta, Jamnice i PIK Vrbovca, zatim grupa poljoprivreda sa 17 poduzeća koja uključuje poslovne jedinice Agrokor-trgovinu, PIK Vinkovce, Belje i Vupik, četvrta je grupa ostalo (Agrokor imovinski portfelj) u kojem je 67 poduzeća koja se ne mogu svrstati u neku od tih tri kategorija, uključujući koncern Agrokor, 33 operativna društva, 25 holding društava za imovinu i/ili nekretnine, 14 praznih shell poduzeća bez poslovanja i imovine te dva investicijska holdinga. Izvanredna uprava ističe kako je uspostavljen i Agrokorov imovinski portfelj odnosno AIP tim, koji sadrži dijelove Grupe koji nisu očito povezani. U tu kategoriju spada i 67 poduzeća, među kojima i 14 shell poduzeća koja nemaju nikakvu vrijednost i bit će predmet pojednostavljene korporativne strukture. Uz povezana društva, AIP je identiﬁcirao inicijalni popis imovine na kojemu se nalazi sveukupno 267 nekretnina, među kojima su i velike razvojne građevinske lokacije, stambene, trgovačke,

ŠĆE ZA SVIBANJ

E SE IPAK PRODATI poslovne i industrijske nekretnine, zemljišta i pokretna imovina - jahta i helikopter. “Operativna poslovanja ili imovina od kojih se očekuje određena vrijednost bit će uključeni u postupak prodaje. U tijeku je pravno i poslovno dubinsko snimanje određenih poduzeća kako bi ih se pripremilo za prodaju”, kažu u izvanrednoj upravi, najavljujući da će nakon dubinskog snimanja i ažuriranja biti nadopunjeni do sada nepotpuni podaci na internetskim stranicama na kojima se prezentira imovina na prodaju. Dodaje se i kako je započela detaljna revizija dugoročnih strateških opcija za svako od 26 poduzeća koja predstavljaju 90 posto novčanih tokova ograničene Grupe te je isto tako moguće da će kasnije revizija obuhvatiti i određena druga društva.

REVIZIJA POSLOVANJA ZA SVE SEKTORE Metrika i ključni pokazatelji uspješnosti, koji se uzimaju u obzir, razlikuju se od sektora do sektora pa su opcije za stratešku transformaciju različite za svako poslovanje. Kad je riječ o maloprodaji, u izvještaju stoji da su poduzeća već počela ili će započeti revidirati - portfelj dućana, zakupnine, miks proizvoda, cijene, promocije, portfelj dobavljača i uvjete, operativne modele, logistiku i centralnu podršku. Revizija bi trebala uključiti i revidiranje formata te geografske značajke mogućnosti kupovine, kao i procjenu u pogledu najbolje pozicije za tržišno natjecanje poduzeća na tržištu. “Očekuje se da će Grupa razviti planove za održivost za sva glavna poduzeća u razdoblju do visoke turističke sezone. Ti će se planovi potom razraditi i ključnim dionicima predstaviti u rujnu. Nakon toga, i nakon što se dobije odobrenje predloženih strategija, pristupit će se njihovu ispunjavanju”, stoji u izvješću. Podsjeća se i da

je Agrokor 9. lipnja potpisao ugovor o novom kreditu od 480 milijuna eura, a dodatnih 50 milijuna eura dogovoreno je za vjerovnike koji su dobavljači, tako da je ukupni osigurani iznos 530 milijuna eura. Novim se ﬁnanciranjem osigurava opstanak tekućeg poslovanja Agrokora i njegovih operativnih kompanija te će se izno-

GRUPA JE USPJELA IDENTIFICIRATI 143 TRGOVAČKA DRUŠTVA U KOJIMA AGROKOR DRŽI UDJELE, A U VEĆINI NJIH VEĆINSKE som od 150 milijuna eura pokriti stari dug dobavljačima. Izvanredna uprava u svom izvješću napominje kako “prema aktualnim podacima, kreditori i/ili ﬁnancijske institucije nisu blokirale ni jednog dobavljača u razdoblju od 31. ožujka 2017. do isteka Promemorije o mjenicama”. Kad je riječ o dobavljačima, u izvještaju također stoji da 30 najvećih dobavljača drži 81,08 posto od ukupno 3,48 milijardi kuna mjenica, kompanijama unutar Agrokora izdane su mjenice u iznosu od 3,91 milijarde kuna, te tako ukupan dug po mjenicama prelazi 7,4 milijarde kuna.

ŠTO JE S MERCATOROM?

Većinski udjel Agrokora u Mercatoru ru nije ij založen l ž Slovenski mediji prošli su tjedan, pozivajući se na agenciju Bloomberg, objavili kako je ruski Sberbank zaplijenio 18,53 posto dionica Mercatora koji su trenutačno u vlasništvu nizozemske tvrtke Agrokor B.V. Iz Agrokora su izvijestili kako je Agrokor d.d. vlasnik 69,57 posto Mercatora i kako to vlasništvo Agrokora nije založeno ni na bilo koji drugi način dovedeno u pitanje, a Sberbank može pokrenuti postupak ovrhe samo nad imovinom u vlasništvu nizozemske tvrtke Agrokor Investment B.V., a ta je kompanija sa sje-

dištem u Nizozemskoj u direktnom, 100-postotnom vlasništvu Ivice Todorića. “Prema informacijama kojima raspolaže izvanredna uprava Agrokora d.d., Ivica Todorić je prilikom podizanja kredita od 100 milijuna eura od Sberbanka u veljači ove godine založio dionice Mercatora u vlasništvu Agrokor Investment B.V. kao dodatno sredstvo osiguranja. Tim temeljem Sberbank ima direktan zahtjev prema toj imovini i može pokrenuti postupak ovrhe”, kažu u Agrokoru.

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO SEMINAR O VODNIM TEHNOLOGIJAMA

PREPREKE PRETVO Stupanj opskrbljenosti stanovništva vodom na području Hrvatske je 76 posto, piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

svih mil € EU sredstava iskoristila Hrvatska za razvoj vodnokomunalnih sustava

oko mlrd € može dobiti Hrvatska u novom programskom razdoblju

samo do % poljoprivrednih površina navodnjava Hrvatska

oda je strateški resurs 21. stoljeća i jedan od osnovnih uvjeta života na Zemlji. Iako obuhvaća 70 posto zemljine površine, udio slatke vode iznosi svega tri posto. Jedna četvrtina svjetske populacije ne raspolaže dovoljnom količinom pitke vode. Stoga je osiguranje pitke vode jedno od glavnih gospodarskih i sigurnosnih pitanja. Danas se 70 posto svjetske vode još uvijek koristi u poljoprivredi, 19 posto za industrijske, a 11 posto za potrebe stanovništva. S obzirom na to da se suočavamo sa sve većim zahtjevima urbanih sredina za većom potrošnjom vode jer se u njima povećava broj stanovnika i razvija gospodarstvo tako će, prema očekivanjima, potreba za vodom porasti za 50 posto u desetak godina. Nužno je raditi na razvoju novih tehnologija za ponovnu uporabu voda, a Država Izrael je lider na tome području. Ona ulaže oko 4,5 posto BDP-a u istraživanje i razvoj. Rezultat toga su vrlo napredne tehnologije u svim područjima, a posebice u upravljanju vodama gdje gotovo svakodnevno dolazi do novih spoznaja i rješenja. Razvoj novih pristupa za prikupljanje i gospodarenje otpadnim vodama te ponovnog korištenja na siguran način, smanjenje potrošnje i onečišćenja te razvoj tehnoloških procesa pročišćavanja s uklanjanjem opasnih i rizičnih tvari sadašnjost su u toj državi.

PRONALAZAK RJEŠENJA A Veleposlanstvo Države Izrael i Izraelski izvozni institut u suradnji s Hrvatskim društvom za zaštitu voda i Udrugom gradova prošli tjedan u Zagrebu organizirali su seminar o 32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

vodnim tehnologijama pod nazivom Pročistači otpadnih voda i učinkovito rješavanje gubitaka o vodovodnoj mreži. Seminar je nastavak aktivnosti izraelskog veleposlanstva kako bi hrvatskoj javnosti približio rezultate koje je moguće ostvariti kada se postigne sinergija znanja, inovativnih tehnologija i inteligentnog upravljanja resursima koju Država Izrael provodi u brojnim područjima svojeg djelovanja.

DANAS SE 70 POSTO SVJETSKE VODE KORISTI U POLJOPRIVREDI, 19 POSTO ZA INDUSTRIJSKE, A 11 ZA POTREBE STANOVNIŠTVA Mella Schwartz, direktorica razvoja u Izraelskom državnom tijelu za vodu i kanalizaciju, ističe kako je Izrael zbog suhe klime suočen s velikim problemom te su se morala pronaći odgovarajuća rješenja. Jedno do njih je i desalinizacija jer Izrael ima mnogo slane morske vode, pa u toj državi postoje velika postrojenja za desalinizaciju morske vode. Uz to, Država Izrael ima postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda kao i ona za ponovno

RENE U USPJEH dok je razina priključenosti osti na sustave javne odvodnje manja od 50 po posto

korištenje tog resursa u agrikulturi (navodnjavanje).

VISOKA UČINKOVITOST Hrvatska je prema ukupno obnovljivim izvorima vode po stanovniku na trećem mjestu u Europi, a peta po količini kvalitetne pitke vode. No stupanj opskrbljenosti stanovništva vodom na području Hrvatske je 76 posto, dok je razina priključenosti na sustave javne odvodnje manja od 50 posto. Postojeći sustavi javne odvodnje ne odgovaraju često potrebama, a naročito tijekom turističke sezone. Osim toga, Hrvatska pročišćava tek nešto malo više od trećine svojih onečišćenih voda. Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković ističe da Hrvatska svakako treba pratiti i učiti o tome kako Država Izrael upravlja vodama. “Premda Hrvatska nema ograničenost izvora vode za vodoopskrbu, navodnjavanje i druge namjene vezane za gospodarski razvoj, treba pratiti nove tehnologije. Državu Izrael je potreba natjerala da iznimno dobro razvije nove tehnologije u obradi otpadnih voda. Dakle, uređaje za pročišćavanje otpadnih voda”, ističe on dodajući kako je ta država razvila rješenja i za racionalnu uporabu vode za piće te za navodnjavanje. “Voda se u Izraelu ne baca, nego ponovno koristi. Premda nismo u istoj situaciji jer smo mi bogatija država u Europi u vodnim resursima, ta visoka učinkovitost ipak može pomoći i Hrvatskoj”, naglašava. Ono pak što nije dobro u nas su iznimno visoki gubici u javnim vodoopskrbnim sustavima koji se kreću oko 50 posto. “Nije problem u vodnim količinama koje imamo, ali vrlo

neracionalno koristimo energiju. Također, to nije primjeren odnos prema vodama jer vode treba čuvati za budućnost”, kaže Đuroković. S obzirom na to da će Hrvatska u ovo područje uložiti nekoliko milijardi eura, iznimno je važno otvoriti se prema najboljim tehnologijama i iskustvima kojima, među ostalim, raspolaže Izrael.

SMANJITI BROJ ISPORUČITELJA VODNIH USLUGA Posebice je zanimljivo kako Hrvatska navodnjava samo jedan do dva posto svojih poljoprivrednih površina što je premalo. A upravo navodnjavanje omogućava razvoj organizirane poljoprivredne proizvodnje i dohodovnijih kultura. “Ovdje nemamo ograničenja kad su u pitanju resursi, ali imamo kad su u pitanju tehnologije i upravljanje sustavima”, kaže on. U prethodnom programskom razdoblju Hrvatska je iskoristila svih 200 milijuna eura koje joj je dodijelila Europska unija za razvoj vodnokomunalnih sustava. “U novom smo razdoblju 2014.-2020. kada možemo dobiti, i uvjeren sam kako ćemo iskoristiti, više od milijardu eura EU sredstava te je stoga u pripremi velik broj projekata. Kako bismo ostvarili tih milijardu eura bespovratnih europskih sredstava, pripremit ćemo projekte u većoj vrijednosti od toga kako ne bi došla u pitanje iskorištenost sredstava”, ističe on. Trenutačno, Hrvatska ima oko 170 isporučitelja vodnih usluga. “To svakako treba smanjiti na učinkovitiji broj kako bi se projekti za suﬁnanciranje EU sredstvima kvalitetnije pripremali, ali isto tako da bismo u budućnosti učinkovitije upravljali onim što ćemo izgraditi”, zaključio je Đuroković.

HRVATSKA PROČIŠĆAVA TEK NEŠTO MALO VIŠE OD TREĆINE SVOJIH ONEČIŠĆENIH VODA

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

PRIČA S RAZLOGOM PASTOR, Zagreb

TRADICIJA I ISKU DUGO 87 G

Tvrtka koja proizvodi cijeli niz proizvoda - od vatrogasnih aparat sustava za gašenje požara - istodobno je i jedina u Hrvatskoj s p finalnog proizvoda, što čini njihove pro

natoč teškoj situaciji u metaloprerađivačkoj industriji, Hrvatska se može pohvaliti tvrtkom koja ne samo da je opstala čitav niz godina nego je i lider u ovom dijelu Europe. Naime, tvrtka Pastor posluje od 1930. godine, kada ju je osnovao Srećko (Felix) Pastor, po kojemu tvrtka i tvornica i danas nose ime. Tvrtka sa 87-godišnjom tradicijom i iskustvom izrade od vatrogasnih aparata do stabilnih protupožarnih sustava za gašenje požara, istodobno je i jedina u Hrvatskoj s proizvodnjom od ploče lima do ﬁnalnog proizvoda – vatrogasnog aparata, što čini njihove proizvode 100 posto hrvatskima. Proizvodi Pastor odnosno njihovi vatrogasni aparati od samog početka priznati su po kvaliteti i inovativnim rješenjima, a razna priznanja i nagrade stižu sa sajmova u Londonu, Bruxellesu i Parizu. “Tvrtka Pastor trenutačno zapošljava 95 radnika u segmentima proizvodnje, prodaje i servisa. Imamo poslovnice u Zagrebu, na Selskoj cesti na mjestu gdje je do 2006. godine bila tvornica, potom u Rijeci i Osijeku te mrežu ovlaštenih partnera i distributera po cijeloj Hrvatskoj. Samu tvornicu Pastor prije 10 godina preselili smo u Rakitje gdje se može vidjeti i cijela proizvodnja naših proizvoda”, naglašava predsjednik Uprave Tvornice vatrogasnih aparata Pastor Hrvoje Popović. Štoviše, imali su i Dan otvorenih vrata kojim su željeli posjetiteljima omogućiti da vide cijeli proces proizvodnje te da se uvjere kako su njihovi proizvodi u potpunosti proizvedeni u njihovoj tvornici što im je, kako napominju u tvrtki, po velikom broju zainteresiranih i uspjelo.

PROBLEM S NEDOSTATKOM RADNE SNAGE Osim proizvodnje i prodaje vatrogasnih aparata na bazi praha, pjene, vode i ugljičnog dioksida, nude i druge proizvode za zaštitu zdravlja, 34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

OD SEDAM REGISTRIRANIH PROIZVOĐAČA APARATA ZA GAŠENJE POŽARA U HRVATSKOJ, PASTOR GODINAMA DRŽI VODEĆU POZICIJU

USTVO ODINA

ta do stabilnih protupožarnih roizvodnjom od ploče lima do oizvode 100 posto hrvatskima piše Lana Vukelić

sigurnost na radu, zaštitu okoliša, spasilačku opremu te vatrogasnu specijalnu opremu. Kako nude raznolike proizvode, proizvode ih i prodaju sami na području cijele Hrvatske, danas u sustavu Pastor Grupe djeluje više specijaliziranih tvrtki. Riječ je o Pastoru-TVA (Tvornica vatrogasnih aparata), Pastor Inženjeringu, Pastor Distribuciji i Pastor Servisu. U Grupaciji su osim Gasilske opreme u Sloveniji te Gasopa u Srbiji još neke druge tvrtke s područja bivše zajedničke države. Ako pobliže pogledamo domaću industriju, od sedam registriranih proizvođača aparata za gašenje požara u Hrvatskoj tvrtka Pastor godinama drži vodeću poziciju. “Lideri smo na tržištu u Hrvatskoj, ali na domaćem tržištu nam je i najteža situacija jer nam ne ide u prilog niska ulazna barijera, razina kvalitete koje zakonodavstvo u Hrvatskoj traži za ulazak proizvoda protupožarne zaštite na naše tržište. Stoga se kod nas na tržištu mogu naći proizvodi upitne kvalitete s istočnih tržišta”, kaže Popović ističući kako Pastor izvozi čak 70 posto svojih proizvoda u zemlje Srednje Europe - Njemačku, Austriju i Nizozemsku. U tim su zemljama ulazne barijere postavljene na višoj razini, a Pastor ih s lakoćom prelazi. Uz to, dodatno ojačavaju i svoju poziciju u regiji na tržištima susjednih država na kojima su prisutni dugi niz godina, kao što su Bosna i Hercegovina, Srbija, Crne Gora, Rumunjska... Kao i mnogi drugi, i Pastor ima problema s nedostatkom radne snage. “Radnu snagu u Hrvatskoj je jako teško naći. I to ne samo visokoobrazovani kadar, inženjere strojarstva koji su već bukirani stipendijama i imaju dogovorene angažmane, nego i kvaliﬁciranu radnu snagu kao što su zavarivači i druga specijalizirana zanimanja”, kaže Popović ističući kako su u tvrtki voljni zapošljavati nove radne snage.

NOVI PROIZVODI U Pastoru ističu kako im je rad na inovacijama i proizvodima konstanta i da će s time nastaviti i dalje, ali uvijek zadržavajući jednaku kvalitetu proizvoda. Tako su, primjerice, novost u njihovoj ponudi proizvodi neobičnoga dizajna. “Linija proizvoda Pastor 1930 prvenstveno je dizajnirana za uporabu u kućanstvu i vozilima, odnosno tamo gdje to zakonom nije propisano. To su

ČAK 70 POSTO SVOJE PROIZVODNJE PASTOR IZVOZI U ZEMLJE SREDNJE EUROPE, ALI OJAČAVA I SVOJU POZICIJU U REGIJI aparati koji su po karakteristikama vatrogasni, ali zbog svog izgleda u raznim bojama ne zadovoljavaju zakonske potrebe, od crvene boje i sitotiska, odnosno etikete s podacima do jedinica gašenja i certiﬁkata. Ali baš zbog svog posebnog dizajna iznimno su traženi i tržište ih je jako dobro prihvatilo”, objašnjava Popović. U budućnosti Pastor kao i do sada namjerava napredak usmjeriti prema inovacijama proizvoda, proizvodnji te jačanju pozicije na europskom tržištu. “Uzimajući u obzir sve veći povratak proizvodnji u Europi i sve veće poklanjanje pozornosti kvaliteti, sigurno će i naša proizvodnja te plasman naših proizvoda iz godine u godinu rasti”, zaključuje Popović.

Na domaćem tržištu nam ne ide u prilog niska ulazna barijera, razina kvalitete koje zakonodavstvo u Hrvatskoj traži za ulazak proizvoda protupožarne zaštite na naše tržište. Stoga se kod nas na tržištu mogu naći proizvodi upitne kvalitete s istočnih tržišta.

Hrvoje Popović, predsjednik Uprave Tvornice vatrogasnih aparata Pastor

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

PREDSTAVLJAMO SVEAKCIJE.EU, Virovitica

KLIKOM PROTIV SKUPOĆE Na stranici Sveakcije.eu mogu se jednostavno i pregledno pronaći te usporediti akcije proizvoda u raznim trgovačkim centrima, ali pronaći i recepti s proizvodima na akciji KONKURENCIJA KAO POTICAJ Nakon toga Berger je napravio programsko rješenje. “To je bio lakši dio posla. Jer trebalo se organizirati i optimizirati unos akcija svaki tjedan. S obzirom na to da radim u jednoj tvrtki a Sunčica studira, odlučio nam se priključiti moj otac, koji je baš bio otišao u mirovinu. A ovaj posao mu je sada dobrodošla zanimacija da se lakše navikne na umirovljenički dane”, pojašnjava on. Trenutačno je u Hrvatskoj vrlo popularna kupnja na akcijama, što ide na ruku ovoj internetskoj stranici. “Već imamo vjerne korisnike, a kontinuirano dolaze i novi. Nakon što smo počeli s radom, ubrzo je stigla i konkurencija,

Z Naša je želja da se postupak unosa proizvoda što više automatizira u budućnosti kako bi sam proces bio što jednostavniji i ažurniji u korist naših korisnika, ali i samih trgovina. Jan Berger

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

ahvaljujući web stranici Sveakcije.eu, koju su osmislili Jan Berger i Sunčica Moslavac iz Virovitice, uspješno se smanjuju količine brojnih kataloga u poštanskim sandučićima, povećava briga za okoliš, a korisnici mogu povoljnije kupiti traženi proizvod. Jer, na stranici se mogu jednostavno i pregledno pronaći te usporediti akcije proizvoda u raznim trgovačkim centrima. Osim toga, objašnjava nam Jan Berger, razvijen je dio s receptima i zanimljivostima, gdje se korisniku nude proizvodi na akciji koje može iskoristiti u pripremanju obroka. “Time su akcije dobile dodanu vrijednost, dok smo korisniku, osim ideje o tome što skuhati, omogućili i da što jeftinije prođe u pripremi jela, i to bez istraživanja cijena proizvoda”, kaže on dodajući kako je stranica prilagođena svim platformama, pa se tako može koristiti na računalima, pametnim telefonima i tabletima. Ideja o pokretanju posla rođena je prije godinu dana. “Budući da sam ja programer, usmjerili smo se prema razvoju internetske stranice. Nakon analiziranja nekoliko ideja, odlučili smo se za ovu. Činila nam se korisna jer, zbog krize u gospodarstvu, sve više ljudi prati akcije i kupuje na sniženjima kako bi uštedjeli svaku kunu. Katalozi koje svakodnevno nalazimo u sandučićima samo nas zatrpavaju papirom, što nije ni ekološki niti praktično. Također, htjeli smo povezati moje programiranje sa zaštitom okoliša jer moja djevojka Sunčica Moslavac studira znanosti o okolišu na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu”, ističe Berger.

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

TRENUTAČNO JE U HRVATSKOJ VRLO POPULARNA KUPNJA NA AKCIJAMA, ŠTO IDE NA RUKU OVOJ INTERNETSKOJ STRANICI pa nam je to bila mala otegotna okolnost. No ona je prije svega poticaj da se još više trudimo biti što bolji”, naglašava Berger. Najveći problem u poslovanju je taj što su veliki trgovački lanci vrlo zatvorene i trome organizacije i teško ih je potaknuti na suradnju. “Tu ponajprije mislim na suradnju kod unosa proizvoda. Naša je želja da se taj postupak što više automatizira u budućnosti kako bi sam proces bio što jednostavniji i ažurniji u korist naših korisnika, ali i samih trgovina, koje dobivaju praktično besplatan prostor za oglašavanje svojih akcija prema svojim, a tako i našim klijentima”, kaže on dodajući kako je, osim automatizacije unosa, u planu razvoj mobilne aplikacije. “No u to ćemo krenuti tek kada posjećenost dođe na željenu razinu. Ako uspijemo sa svim tim, tada će nam trebati novih zaposlenika kao preduvjet za rast i unapređenja posla”, zaključuje Berger. (B.O.)

IZNAD CRTE

DRŽAVA PODUZETNIČKA MAJKA ILI MAĆEHA? JEAN-PIERRE MARIČIĆ

direktor Poduzetničkog inkubatora Bios, Osijek

Odnos države i državne uprave (a često i lokalne samouprave) prema poduzetnicima i poduzetništvu mora se značajno mijenjati

edavno sam bio kod svog frizera i saznao da sa 30. lipnjem zatvara obrt. Razlog: uvođenje fiskalizacije za sve poduzetnike bez obzira na visinu prometa te način obračuna i plaćanja poreza i doprinosa. Nije mi bilo jasno zašto bi čovjek samo zbog toga odustao od obrta kojim se bavi već prilično dugo. Ispričao mi je ono što mi je već donekle i bilo poznato – radi dvije smjene svaki dan i svaku subotu prije podne. I radi sam. Kad plati najam prostora, režije, davanja državi i ostale obveze, ostane mu mjesečno između 4000 i 5000 kuna. Po mojoj procjeni to je malo novca za odgovornost i rizik koji ima kao poduzetnik i vrijeme koje ulaže (jer osim osam sati koje odradi kao frizer, još nekoliko sati uloži u poslove koje mora odraditi kao poduzetnik), ali on je s tim iznosom bio zadovoljan. I sada se i za njega, paušalnog obrtnika, uvodi fiskalizacija koja neće ništa promijeniti u iznosima koje uplaćuje na ime poreza i doprinosa, već će mu samo natovariti novi trošak od nekoliko stotina kuna mjesečno koje će morati plaćati nekome od ponuđača opreme i programa (kao primjerice HT-u ili Vipu). I tu su tereti koje država iz mjeseca u mjesec prebacuje na poduzetnike prelili čašu. Nije tu odluku donio samo zbog fiskalizacije nego zato što se stalno uvode nova pravila i nove obveze za poduzetnike, dok državna uprava priča o rasterećenju poduzetništva, o rezanju obveza, smanjenju parafiskalnih nameta. Na žalost, ta priča ostaje samo priča, a odnos prema poduzetnicima upravo suprotan od priče. Pitao sam ga što planira nakon zatvaranja obrta. Kaže da će se zaposliti negdje kao vozač kombija ili na neko slično radno mjesto, radit će svoj posao i neće više morati brinuti o svemu onome o čemu je kao poduzetnik morao brinuti. I još jedna zanimljivost vezana

SVI PODUZETNICI KOJI SU VEĆ FISKALIZIRALI SVOJE POSLOVANJE MORAJU SVE PONOVNO PRIJAVITI U SUSTAV POREZNE UPRAVE. ZAŠTO? uz ove promjene u fiskalizaciji jest to da se svi poduzetnici koji su već fiskalizirali svoje poslovanje moraju ponovo prijaviti u sustav Porezne uprave. Zašto? Poduzetnik koji je bio obveznik fiskalizacije prije početka rada morao je prijaviti u sustav sve svoje podatke, poslovnice, radno vrijeme... I sada opet! Koji je razlog tome? Pada mi na pamet to da će na taj način inspektori imati još jedan razlog za kažnjavanje onih koji se nisu još jednom prijavili. Nijednog drugog razloga ne mogu se sjetiti. Danas kada se sve radi na računalima, kada poduzetnici svoje podatke predaju u digitalnom obliku i kada su svi ti podaci spremljeni

na serverima, za očekivati bi bilo da se to ne mora prijavljivati još jedan, dva ili tri puta. Ali to je samo za očekivati. Priča druga: u autoservis koji dugi niz godina radi svoj posao i ima stalne i zadovoljne korisnike dolazi “inspektor” ZAMP-a i primjećuje kako se tu sluša radioprogram, a poduzetnik ne plaća naknadu ZAMP-u. Ogorčen brojem raznih nameta koje redovno mjesečno plaća, poduzetnik je razbio uređaj kako bi pokazao da više neće koristiti usluge ZAMP-a. Nekoliko dana nakon toga dolazi nova inspekcija i kontrolira evidenciju odlaganja korištenog motornog ulja. Poduzetnik uredno vodi tu evidenciju, inspekcije i kontrole ima dovoljno često i zna što i kako mora voditi. No od zadnje inspekcije do ove promijenio se pravilnik i uveden je novi obrazac za evidencije, a poduzetnik evidencije još vodi u svojoj bilježnici. Naravno, nije sustav kriv, poduzetnik je trebao redovno čitati Narodne novine i informirati se pa bi znao koje obrasce treba koristiti (ne znam ni jednog poduzetnika koji bi uz sve obveze još stigao čitati tako interesantno štivo kao što su Narodne novine i pratiti sve promjene). Ono što bi se dogodilo u sustavima koji brinu o svojim poduzetnicima bilo bi upozorenje i uputa kako treba raditi sukladno novom pravilniku. Ono što se dogodilo kod nas je - ispisana kazna. Poduzetnik je platio kaznu, platio sve svoje obveze radnicima i državi, zatvorio tvrtku i otvorio novu u Sloveniji. Kaže da je tamo puno lakše biti poduzetnik. Možda su ove priče malo previše pesimistične u svjetlu ekonomskih rezultata koji pokazuju oporavak gospodarstva, otvaranje novih radnih mjesta, smanjenje nezaposlenosti..., ali zorno pokazuju kako se odnos države i državne uprave (a često i lokalne samouprave) prema poduzetnicima i poduzetništvu mora značajno mijenjati.

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

TURIZAM ŽELJANA ŠIKIĆ, DIREKTORICA TZ-a ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPAN

DESTINACIJA VRIJEDNA DOLASKA Nastavit ćemo sa svojim pokrenutim projektima, posebice u segmentu aktivnog turizma, u kojem ćemo nakon cikla, naravno uz ostale oblike, osobito razvijati trail. Također, veseli me standardizacija i labeling u segmentu agroturizama piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

T 106.478 dolazaka zabilježeno u Šibenskokninskoj županiji u 5 mjeseci 2017. (+15 % u odnosu na 2016.)

349.469 noćenja u istom razdoblju (rast od 6 %)

6447 Korejaca posjetilo Županiju u 5 ovogodišnjih mjeseci (+37%)

uristička odredišta u Šibenskokninskoj županiji u nekoliko proteklih godina sve se više razvijaju. Osim novih turističkih proizvoda i razvitka cikloturizma, to je područje sve zanimljivije nekim novim turistima poput gostiju iz Koreje, ali i drugih turista iz dalekih zemalja. Nedavno je u Seulu održana edukacijska prezentacija koja je okupila 74 predstavnika korejskih putničkih agencija i desetak novinara. Nakon te uspješne prezentacije turistička ponuda Šibensko-kninske županije predstavljena je na međunarodnom sajmu turizma HanaTour koji je također održan u Seulu. O odjecima promocije turističke ponude toga dijela Dalmacije i novostima za ovogodišnju turističku sezonu, razgovarali smo sa Željanom Šikić, direktoricom Turističke zajednice Šibensko-kninske županije.

 Što očekujete od ovogodišnje turističke godine u Šibensko-kninskoj županiji? - Prethodna turistička godina u našoj županiji bila je rekordna i zaključili smo je s povećanjem od čak 17 posto u odnosu na 2015. Istaknula bih povećanje u segmentu nautike od čak 11 posto jer je ovaj oblik turizma u proteklih nekoliko godina bio u stagnaciji ili minusima. Iznimno me veseli i povećanje u segmentu domaćih gostiju, koji čine više od 20 posto udjela u ukupnom broju noćenja. Iako je teško očekivati da ćemo ponoviti prošlogodišnje odlične indekse, ovakvi rezultati motivacija su da radimo još više i još bolje. Sa 106.478 dolazaka i 349.469 noćenja u pet mjeseci ove godine i dalje bilježimo rast od 15 posto u segmentu dolazaka te šest posto u segmentu noćenja u odnosu na isto razdoblje 2016., a prema najavama odlični rezultati nastavljaju se tijekom ljetne sezone i u posezoni, pa bismo i ovu godinu mogli završiti s rastom dolazaka i noćenja od minimalno 10 posto u odnosu na prošlu godinu.

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

 Koje nove turističke proizvode nudite turistima? - Protekle dvije godine intenzivno radimo na razvoju cikloturizma. Na razini sustava inicirali smo i supotpisali Sporazum o razvoju cikloturizma Šibensko-kninske županije. Trasirali smo i kategorizirali cikloturističke rute, donijeli županijske standarde označavanja, izradili web i brošuru i sada smo u ﬁnalnoj fazi označavanja ruta. Cikloturizam je najbrže rastuća niša, vrlo pogodna za produljenje turističke sezone, pa je bilo iznimno važno stvoriti preduvjete za njen razvoj. U pripremi je sličan projekt koji se odnosi na trail staze. Njime ćemo stvoriti i razviti preduvjete za tu uistinu veliku turističku potražnju. Svakako bih spomenula i labeling obiteljskog smještaja Like Home, koji čini značajan udio smještajnih kapaciteta Županije. U godinu dana, koliko provodimo projekt Like Home, kategorizirano je 88 objekata, a slijedi podbrendiranje oznakama city, rural, bike te osobito luxury, po čemu smo za sada jedini u Hrvatskoj.  Osim tradicionalnih gostiju koji ljetuju na području Šibensko-kninske županije, iz kojih još država očekujete turiste? - Nakon intenzivnog rada na korejskom tržištu i tri godine nastupa na sajmu u Seulu, porastao je broj Korejaca i gostiju iz dalekih zemalja. Od siječnja do kraja svibnja u Šibensko-kninskoj županiji boravilo je 6447 Korejaca koji su ostvarili 7348 noćenja. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, to je porast od 37 posto u dolascima i 27 posto u noćenjima, a prema ovogodišnjim najavama iz Seula broj gostiju s Dalekog istoka trebao bi i dalje rasti. Korejci iznimno zanimanje pokazuju za kulturno i prirodno naslijeđe te baštinu pod zaštitom UNESCO-a u našoj županiji. Najčešće odabiru boravak u hotelima kategorije tri ili četiri zvjezdice, a osim sigurnosti destinacije, odgovara im i povoljan omjer cijene i kvalitete. Da smo sve zanimljivija destinacija turoperatorima

VITALITY HOTEL PUNTA DOBIO CERTIFIKAT ZA GLUTEN FREE PONUDU

IJE

Koncept zdrave prehrane i življenja

Korejci iznimno zanimanje pokazuju za kulturno i prirodno naslijeđe te baštinu pod zaštitom UNESCO-a u našoj županiji. Najčešće odabiru boravak u hotelima kategorije tri ili četiri zvjezdice, a osim sigurnosti destinacije, odgovara im i povoljan omjer cijene i kvalitete

i agencijama s Dalekog istoka, pokazala je i edukacijska radionica početkom lipnja u Seulu u organizaciji Hrvatske turističke zajednice (HTZ), koja je prethodila sajmu, i na kojoj su se okupila 74 predstavnika korejskih putničkih agencija te desetak novinara.

 Kakvi su planovi za budućnost tj. pripremate li za sljedeću godinu neka nova događanja na području Županije? - Nastavit ćemo sa svojim pokrenutim projektima, posebice u segmentu aktivnog turizma, u kojem ćemo nakon cikla, naravno uz ostale oblike, osobito razvijati trail. Radit ćemo po uhodanim principima cikloturizma, ali prila-

PRETHODNU TURISTIČKU GODINU ZAKLJUČILI SMO S POVEĆANJEM OD 17 POSTO U ODNOSU NA 2015. gođeno za pješačku nišu i standarde. Također, veseli me standardizacija i labeling u segmentu agroturizama, što je velika vrijednost i potencijal naše županije, kao i daljnje aktivnosti na razvoju eno i gastro priče. Tu nas čeka još puno posla, no uz potencijale vrhunskih restorana, kuhara i namirnica, materijala imamo. Svakako nam je želja od naše županije učiniti destinaciju vrijednu dolaska i boravka.

Vitality Hotel Punta, prvi u nizu hotela, vila i restorana lošinjskog hotelskog brenda Lošinj Hotels&Villas, uveo je stroge standarde prvog hrvatskog gluten free certifikata te time postao prvi hotel na hrvatskom Jadranu koji ima BOSK gluten free standard. Kroz edukaciju o pripremi, posluživanju i distribuciji jela bez glutena, osoblje hotela i restorana već će od ovoga ljeta ugostiti turiste na bezglutenskoj prehrani. Prema posljednjim istraživanjima vidljivo je kako je gluten jedan od najzastupljenijih alergena u hrani. Procjenjuje se kako danas u Europi ima više od 70 milijuna osoba osjetljivih i netolerantnih na gluten,

zatim 190 milijuna osoba koje izbjegavaju pšenicu i gluten jer smatraju da je štetan za zdravlje te još 11 milijuna oboljelih od celijakije, autoimune bolesti kao krajnjeg izraza nepodnošenja glutena. Upravo će hrvatski hoteli i restorani kroz BOSK gluten free standard upotpuniti svoju raznoliku gastro ponudu primarno usmjerenu na koncept zdrave prehrane i življenja. (S.P.)

10. ISABS KONFERENCIJA U DUBROVNIKU

Sve značajnije kongresno odredište Jedan od najznačajnijih svjetskih znanstvenih događaja iz područja biomedicine - međunarodna 10. ISABS konferencija, održana

je proteklog tjedna u Dubrovniku. Na konferenciji je sudjelovalo oko 60 predavača i 500

sudionika iz više od 40 država, među kojima su bili i dobitnici Nobelove nagrade, primjerice Herald zun Hausen, Ada Yonath i Robert Huber. Ministar turizma Gari Cappelli je prilikom otvorenja rekao da je održavanje te konferencije u Dubrovniku dokaz kako Hrvatska itekako može biti konkurentna poslovna i kongresna destinacija. Dodao je kako je to primjer jačanja konkurentnosti Hrvatske kao poslovne i kongresne destinacije te odredišta zdravstvenog turizma. (S.P.)

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRWWWATSKA INPEX 2017.

Citusu zlatna medalja za inovaciju BodyMeasures je sustav za digitalno mjerenje ljudskog tijela, a sastoji se od 3D senzora, monitora i računala na kojem je instalirano rješenje piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

NOVI KANAL KOMUNIKACIJE

N Na INPEX svake godine dolazi veliki broj inovacija i konkurencija je i ove godine bila izuzetno velika. I kada se sve to uzme u obzir, izuzetno sam ponosan na osvojenu zlatnu medalju za inovaciju BodyMeasures. Tomislav Bronzin, vlasnik Citusa

a najvećoj američkoj izložbi inovacija i novih proizvoda INPEX 2017. (Invention & New Product Exposition), koja se od 13. do 15. lipnja održavala u Sjedinjenim Američkim Državama (Pittsburgh), hrvatska tvrtka Citus osvojila je zlatnu medalju za inovaciju BodyMeasures. Riječ je o sustavu za digitalno mjerenje ljudskog tijela, a sastoji se od 3D senzora, monitora i računala na kojem je instalirano BodyMeasures rješenje. Ovaj inovativni softverski proizvod u nekoliko sekundi mjeri ljudsko tijelo (visinu, dužinu podlaktice, potkoljenice...), što je značajno brže od svih dosadašnjih priznatih metoda, kojima je, za ta ista mjerenja, potrebno između 30 i 45 minuta. “Tržište SAD-a je izuzetno zahtjevno u svim aspektima. Na INPEX svake godine dolazi veliki broj inovacija i konkurencija je i ove godine bila izuzetno velika. I kada se sve to uzme u obzir, izuzetno sam ponosan na osvojenu zlatnu medalju za inovaciju BodyMeasures. Ova nagrada rezultat je rada cijelog Citusovog tima i izuzetno sam ponosan na njega. Ovom prilikom želim se zahvaliti timu s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, na čelu s Marjetom Mišigoj Duraković, koji je sudjelovao u projektu i čiji su nam znanje i stručnost bili od velike pomoći”, izjavio je Tomislav Bronzin, vlasnik Citusa.

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

BodyMeasures karakterizira izuzetna lakoća upotrebe svih dobnih skupina, kao i osoba s invaliditetom, a samim korisničkim sučeljem se upravlja pokretom ruke ili tijela bez potrebe za ﬁzičkim dodirom ekrana, miša ili tipkovnice. Činjenica da nema nikakvog ﬁzičkog dodira između korisnika i proizvoda čini BodyMeasures higijenskim, osobito u uvjetima gdje veliki broj osoba koristi ovaj proizvod. Zahvaljujući tom pristupu velike su mogućnosti primjene ovog rješenja u svim branšama i industrijama što ovu inovaciju čini novim kanalom komunikacije. “Rad na BodyMeasures projektu bio je izazov i iznimno iskustvo za cijeli istraživački tim Laboratorija za kinantropometriju Kineziološkog fakulteta. Sustav predstavlja veliki doprinos i napredak u razvoju i primjeni digitalne antropometrije”, kazala je Marjeta Mišigoj Duraković.

BODYMEASURES KARAKTERIZIRA IZUZETNA LAKOĆA UPOTREBE SVIH DOBNIH SKUPINA, KAO I OSOBA S INVALIDITETOM Zagrebačka tvrtka Citus bavi se savjetovanjem, projektiranjem, razvojem i implementacijom mobilnih i cloud IT rješenja temeljenih na Microsoft tehnologiji. Citusov tim je u proteklih 18 godina diljem svijeta osvojio više od 50 nagrada za inovacije koje je pretvorio u uspješne proizvode.

NOVA ERA MARKETINGA

STIŽE MARTECH

a stručnoj marketinško-tehnološkoj konferenciji Digital Velocity, koju je nedavno u Londonu organizirala tvrtka Tealium, najavljeni su neki od najnovijih trendova u marketingu. Tako se na ovogodišnjem događaju govorilo o novim trendovima i tzv. MarTechu, tj. još boljem povezivanju marketinga s tehnološkim inovacijama koje omogućavaju bolju komunikaciju i brže djelovanje tvrtki na tržištu. Također,

moglo se čuti i nešto više o regulativi GDPR (General Data Protection Regulation) koja u prvi plan stavlja pitanja vezana uz budući razvoj digitalnog marketinga te o obvezama i prednostima koje ova regulativa donosi. Najviše se isticala važnost zaštite privatnosti potrošača koji na prikupljanje osobnih podataka gledaju s nepovjerenjem, naročito na osobne podatke koje organizacije prikupljaju u svrhu zaštite interesa vlastitog poslovanja. U vrijeme kada je pružanje personaliziranog

iskustva kod potrošača marketinški primat, podaci o klijentima postaju iznimno važni. GDPR, EU regulativa o zaštiti podataka, jedna je od najvećih promjena legislative zadnjih desetljeća, a svojim djelovanjem nosi utjecaj daleko izvan EU granica. Na konferenciji je sudjelovala i agencija za digitalni marketing StarDigital, koja je hrvatski predstavnik i partner tvrtke Tealium. Ove promjene u StarDigital Grupi vide kao ključan temelj za izmjene u načinu pristupanja digitalnom marketingu. “Izmjene u zaštiti online privatnosti građana EU-a značajno će utjecati na promjene u načinima na koji se do sada pružala usluga digitalnog marketinga, prodaje i povezanih procesa. Uredba je bitan korak za jačanje temeljnih prava građana EU-a u digitalnom dobu i olakšavanje poslovanja pojednostavljenjem pravila za tvrtke koje djeluju na jedinstvenom digitalnom tržištu - Digital Single Marketu. Tvrtke se moraju što prije uskladiti s ovom regulativom, a vremena je sve manje jer ona postaje obvezujuća od 28. svibnja 2018.”, ističe Petar Pavić, partner StarDigital Grupe. (B.O.)

SUSTAV e-GRAĐANI

Izdavanje uvjerenja Građani odnedavno putem sustava e-Građani mogu zatražiti dobivanje uvjerenja da se ne vodi kazneni postupak. Tim uvjerenjem potvrđuje se da se protiv osobe pred općinskim i županijskim sudom ne vodi postupak za kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti. To uvjerenje dokazuje da nije doneseno pravomoćno rješenje o provođenju istrage, ne postoji potvrđena optužnica, nije donesena presuda o izdavanju kaznenog naloga i nije donesena nepravomoćna presuda. Zahtjev za izdavanjem uvjerenja ﬁzičke osobe moći će podnijeti za svrhe za koje se, sukladno

Zakonu o sudskim pristojbama, ne naplaćuje sudska pristojba, objavljeno je na internetskim stranicama Ministarstva uprave. Uvjerenje će im biti dostavljeno u osobni korisnički pretinac u sustavu eGrađani, a po izboru i na adresu elektroničke pošte. Ako je uvjerenje potrebno u bilo koju drugu svrhu ili ako je osoba oslobođena plaćanja sudskih pristojbi prema drugoj osnovi, predaja zahtjeva i izdavanje uvjerenja obavlja se na općinskim sudovima i njihovim stalnim službama neovisno o mjestu prebivališta ﬁzičke osobe, odnosno sjedišta pravne osobe. (B.O.) 26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

AKTUALNO REZULTATI CROBEX INDEKSA: SVE MANJE ŽENA U UPRAVAMA

IMA LI RAZLOGA ZA ZABRINUTOST? Pet tvrtki s najvećim udjelom žena u upravama su Ericsson Nikola Tesla, AD Plastik, Optima Telekom, Zagrebačka burza i Hrvatski Telekom piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U samo % žena

17,3

u upravama vodećih hrvatskih tvrtki

37,1% žena u upravama u Francuskoj

23,3% žena u upravama u prosjeku u Europskoj uniji

upravama vodećih hrvatskih tvrtki samo je 17,3 posto žena, rezultati su najnovijeg istraživanja Crobex Indeksa žena koji mjeri udio zastupljenosti žena u upravama vodećih tvrtki izlistanih na Zagrebačkoj burzi. To istraživanje provodi tvrtka Selectio, jedna od vodećih hrvatskih tvrtki za potragu za stručnim kadrovima i savjetovanje u upravljanju ljudskim resursima. Tako se zastupljenost žena u upravama ove godine smanjila za tri postotna boda nakon što je prethodne dvije godine indeks bio iznad 20 posto, rekao je Aleksandar Zemunić, direktor tvrtke Selectio, na predstavljanju rezultata Crobex Indeksa, održanom u organizaciji Professional Women’s Networka (PWN) Zagreb, udruge koja se zalaže za postizanje ravnoteže u zastupljenosti žena i muškaraca na upravljačkim pozicijama. “Iako smo se nadali da će se trend rasta udjela žena u upravama tvrtki, zabilježen u protekle dvije godine, nastaviti i ove godine, nažalost, došlo je do pada. Istraživanje je provedeno s namjerom ukazivanja na problem neravnopravnosti i nedovoljne zastupljenosti žena na vodećim menadžerskim pozicijama”, istaknuo je Zemunić. No pohvalio je pet tvrtki s najvećim udjelom žena u upravama u ovoj godini pri čemu je prvi Ericsson Nikola Tesla

koji se može pohvaliti kako u njegovoj upravi rade same žene, bez ijednog muškarca. Tu su i AD Plastik, OT-Optima Telekom i Zagrebačka burza sa po 50 posto te Hrvatski Telekom sa 28,6 posto zastupljenosti žena u upravama. Uspoređujući ovogodišnje rezultate s onima prethodnih godina, vidljivo je kako se u proteklim godinama indeks žena računao na temelju sastava uprava 25 tvrtki, a ove godine su u istraživanje uključene 22 tvrtke, i to zbog isključivanja tvrtki iz koncerna Agrokor - Belja, Leda i Vupika.

RAVNOPRAVAN ODNOS ŽENA I MUŠKARACA Uspoređujući rezultate hrvatskog istraživanja s rezultatima sličnih istraživanja u ostalim zemljama Europske unije, vidljivo je da je - prema posljednjim dostupnim podacima Europske komisije o rodnoj jednakosti u upravama tvrtki - najviše žena u upravama registrirano u Francuskoj, i to 37,1 posto, zatim u Švedskoj 36,1 posto, Italiji 30 posto te Finskoj 29,8 posto. Te su zemlje, uz Nizozemsku gdje je u upravama zabilježeno 28,1 posto žena, zabilježile najveći rast udjela žena u upravama u godinu dana. Zemunić je rekao kako je Hrvatska sredinom prošle godine sa 20,7 posto udjela žena u upravama bila podjednaka Španjolskoj gdje je zabilježeno 20,2 posto i Austriji sa 20,1 posto

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Holcim Agrocal® granule i prah Holcim Agrocal® terra plus (Ca+Mg) je prirodni izvor kalcija za optimalnu kalcizaciju i povećanje plodnosti kiselih i jako kiselih tala. Holcim Agrocal® (Ca+Mg) granule i prah prirodni je izvor kalcija i magnezija za poboljšanje kiselih tala. Prema ﬁzikalnim značajkama Holcim Agrocal® proizvoda, aktivacija će biti usporena i trajat će od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, melioracijski će učinak, ovisno o količini i vrsti proizvoda, značajkama tla te agroekološkim uvjetima i intenzitetu proizvodnje, trajati godinama. HOLCIM (HRVATSKA) D.O.O.

Holcim Hrvatska d.o.o. dio je Holcim Grupe, jednog od vodećih svjetskih dobavljača cementa, agregata, betona i usluga povezanih s gradnjom. Kao jedan od osnivača HRPSOR-a, Holcim u poslovanju primjenjuje načela održivog razvoja te pri donošenju poslovnih odluka u obzir uzima okolišne, društvene i ekonomske aspekte.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

VODEĆIH HRVATSKIH TVRTKI

FUTURE LEADERS PREDSTAVIO BUDUĆE LIDERICE

Premalo žena na vodećim pozicijama

ZASTUPLJENOST ŽENA U UPRAVAMA VODEĆIH HRVATSKIH TVRTKI OVE SE GODINE SMANJILA ZA TRI POSTOTNA BODA žena u upravama tvrtki. Ujedno je to i nekoliko postotnih bodova ispod prosjeka Europske unije koji iznosi 23,3 posto žena u upravama vodećih tvrtki. O iskustvima i naporima Velike Britanije da omogući ravnopravan odnos muškaraca i žena na vodećim pozicijama u tvrtkama govorio je Andrew Dalgleish, britanski veleposlanik u Hrvatskoj. Napomenuo je i kako bi hrvatske tvrtke trebale imati ravnopravan odnos prema muškarcima i ženama bez obzira na mišljenje kako živimo u tzv. muškom svijetu.

U sklopu predstavljanja projekta Future Leaders u zagrebačkom hotelu DoubleTree by Hilton, proglašene su nositeljice priznanja Future Leaders 2017. i to u kategorijama: tehnologiji, znanosti, bankarstvu, investicijama i osiguranju, savjetovanju, ljudskim potencijalima, trgovini, turizmu, medijima te javnom sektoru. Ovogodišnje dobitnice postale su Marina Raguž, Katja Matić, Hana Naoulo Bego, Lucija Veličan, Edita Vasiljević, Nadja Schaps Horvat, Vlatka Kamenić Jagodić, Dejana Dojčinović Drilo, Ivana Tomičić Župan, Magdalena Mustapić, Maja Bušljeta, Nada Kaurin i Lana Djurkin-Koenig. Projekt Future Leaders drugu godinu zaredom organizirale su mreža

Centrix Centrix je integrirano informacijsko rješenje koje pruža podršku upravljanju dokumentima, obradi predmeta te upravljanju i kontroli poslovnih procesa unutar tijela državne uprave. Uniﬁciranom i objedinjenom bazom svih podataka Centrix daje precizan uvid u cjelokupno poslovanje tijela državne uprave te mjerodavnim osobama omogućuje da dobiju točne i pravodobne informacije o bilo kojem aspektu poslovanja. OMEGA SOFTWARE D.O.O.

Omega software poslovanje temelji na razvoju i integraciji cjelovitih IT poslovnih rješenja. Fokus na prepoznavanje budućih dugoročnih potreba klijenata putem stalnog praćenja njegova poslovanja i savjetovanja o mogućim unapređenjima poslovnog sustava te orijentacija prema realizaciji poslovnih rješenja i usluga u tržišnim nišama u kojima klijentima može ponuditi samo najbolje neke su od smjernica poslovanja.

poslovnih žena Women in Adria i nezavisna platforma ženskog lidershipa Women’s Empowerment Forum (WEF). Cilj tog projekta je povećanje broja žena na vodećim pozicijama u tvrtkama i javnom sektoru. Na predstavljanju projekta je istaknuto kako u Hrvatskoj na vodećim pozicijama trenutno ima samo oko 20 posto žena što je još uvijek premalo. Budućim lidericama i mentoricama koje su sudjelovale na konferenciji, svoja iskustva prenijela je posebna gošća konferencije Dorothy Dalton, međunarodna karijerna trenerica i stručnjakinja za ljudske resurse. Ona diljem svijeta održava mini mentoring događaje sa savjetima kako postati uspješna poslovna žena. (S.P.)

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

AKTUALNO FESTIVAL SIRA DRNIŠ

MOTIVACIJA ZA KVALITETNIJU PROIZVODNJU Promoviramo ponudu autohtonih sireva u smislu razvoja voja ruralnog turizma kao i ostalih tradicijskih proizvoda - prvenstveno drniškog pršuta, vina, suvenira, meda…, kaže Laća piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr pršuta, vina, suvenira, meda… Prezentacijama i sudjelovanjem na izložbama i sajmovima motiviramo proizvođače na kvalitetniju proizvodnju. Provodimo i edukaciju proizvođača kako bismo unaprijedili kvalitetu proizvodnje i povećali tržišnu konkurentnost te osvojili nova tržišta, ali i kako bismo ih potaknuli na registraciju objekata za preradu”, pojašnjava Laća.

USKORO ZAŠTITA ŠKRIPAVCA

FESTIVAL SIRA U SURADNJI S LIGOM PROTIV RAKA GRADA DRNIŠA TRADICIONALNO IMA HUMANITARNI KARAKTER

vogodišnji 8. festival sira u Drnišu okupio je 35 izlagača, od kojih 11 proizvođača sira. Festival sira održava se u organizaciji Ureda Hrvatske gospodarske komore za područja posebne državne skrbi u Kninu i Grada Drniša te uz pokroviteljstvo Šibensko-kninske županije. Prema procjeni voditelja Ureda HGK za područja posebne državne skrbi Josipa Laće festival je posjetilo više od 5000 gostiju. “Festival sira u suradnji s Ligom protiv raka Grada Drniša tradicionalno ima humanitarni karakter”, ističe Laća. Prema njegovim riječima, cilj ovog festivala je poticanje proizvodnje i prerade mlijeka kako bi se stvorila nova vrijednost u svrhu povećanja prihoda, promocije sireva i, ponajprije, promocije tradicijske proizvodnje sira iz mišine. “Promoviramo ponudu autohtonih sireva u smislu razvoja ruralnog turizma kao i ostalih tradicijskih proizvoda - prvenstveno drniškog

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

Manifestacija je ove godine izgubila međunarodni karakter jer proizvođači sira iz Bosne i Hercegovine zbog nemogućnosti prodaje sira nisu ove godine sudjelovali. “Ipak Festival sira je ostvario svoj osnovni cilj: motiviranje proizvođača na kvalitetniju proizvodnju na osnovi ocjenjivanja sira i rezultata analize stručnog povjerenstva Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Podsjetimo, na prvom Festivalu u ocjenjivanju sireva sudjelovalo je 29 OPG-ova te tri pravne osobe s jednim ili više uzoraka. Sveukupno je bilo 49 uzoraka, a njih 18 je dobilo medalju. Preciznije, bilo je uručeno osam zlatnih, četiri srebrne i šest brončanih medalja, dok su dva uzorka proglašena šampionima natjecanja. Tijekom godina broj ocijenjenih uzoraka se mijenjao, ali u ukupnom postotku možemo naglasiti da je kvaliteta sireva rasla. Recimo, na prvom sajmu bio je značajan broj sireva s lošom ocjenom. Danas to više nije slučaj”, kaže Laća. Ove godine šampionom je proglašen sir škripavac tvrtke Tomaić commmerce iz Otočca, a dodijeljene su četiri zlatne medalje, dvije srebrne i jedna brončana. Vladimir Tomaić, vlasnik tvrtke Tomaić commerce, kazao je kako je dokumentacija za zaštitu škripavca predana prije pola godine te da uskoro očekuje njegovu zaštitu. Napomenuo je da je taj sir speciﬁčan po tome što se radi od mlijeka koje ima aromu ljekovitog bilja kojeg ima u izobilju na pašnjacima Velebita i Gacke doline.

PREDSTAVLJAMO TERRA, Pojatno

OBITELJSKA TRADICIJA NA MLINSKOM KAMENU Sve se više cijeni i raste potražnja za kvalitetnim domaćim proizvodom, odnosno brašnom bez dodataka aditiva, objašnjava vlasnica mlina i tvrtke Terra Vesna Pokupec

bitelj Pokupec već 75 godina vodi mlin u Pojatnom, mjestu samo 20 kilometara udaljenom od Zagreba. Mlin je obiteljska tradicija, a prerada žitarica i proizvodnja brašna u toj obitelji prenosi se iz generacije u generaciju. Unatoč velikoj konkurenciji, masovnoj proizvodnji brašna i uvozu pekarskih proizvoda, njihov proizvod je jako tražen. “Uz masovnu ponudu konkurenata, nama raste potražnja jer unatoč današnjem užurbanom načinu života, ljudi su podigli svijest o zdravoj prehrani i kvalitetnom načinu života, osobito oni koji paze na prehranu i kvalitetu hrane. Zbog toga sve se više cijeni i raste potražnja za kvalitetnim domaćim proizvodom, odnosno brašnom bez dodataka aditiva”, objašnjava vlasnica mlina i tvrtke Terra Vesna Pokupec. Mogu se pohvaliti i vjernim kupcima koji su im najbolja reklama. Zato žele zadovoljiti potrebe starih, ali i novih kupaca, namjeravajući - osim standar-

SVOJU BUDUĆNOST TERRA VIDI I U APLICIRANJU ZA DOBIVANJE BESPOVRATNIH SREDSTAVA IZ EU FONDOVA dne ponude brašna, a to su oštro, glatko, crno, kukuruzno i integralno - proširiti ponudu proizvoda i na heljdino, raženo, zobeno i pirovo. “Mlin je izgradio moj djed Adam Pokupec koji je 1942. gdine započeo s proizvodnjom brašna. Sve je započelo kamenom koji je pokretao parni stroj (ﬂah-gruba meljava) i strojem “drešom” koji je odvajao pšenično zrno od slame. Godine 1962. s uvođenjem struje započinje izgradnja električnog mlina i proces

mljevenja, dok su se na kamenu obrađivali ječam, kukuruz i zob, a 1974. godine uvodi se mlin na pneumatiku, pa se time povećava i sama proizvodnja. Godine 1990. uvedene su inovacije koje su omogućile veću proizvodnju i prodaju, širenje tržišta, zapošljavanje te pakiranje brašna u eko vrećice s logom”, prisjeća se povijesti mlina Vesna Pokupec.

DOMAĆE TRŽIŠTE PREPOZNAJE KVALITETU Brašno, žitarice i gotovi proizvodi namijenjeni su domaćem tržištu. A cilj im je opstati na tržištu te očuvati obiteljsku tradiciju kojom ističu vrijednost proizvodnje domaćih proizvoda i samim time tradicije. “Želimo zadržati tradicionalnu proizvodnju te prepoznatljivost i identitet nas kao proizvođača. Trenutačni su nam dobavljači poljoprivrednici iz okolnih mjesta kojima se nude usluge mljevenja žitarica i otkupa. Na taj način činimo malu zajednicu u kojoj se međusobno uvažavamo i pomažemo”, objašnjavaju u Terri. Prema njihovim riječima, s obzirom na ekonomsku situaciju i trud da se održi na nogama njihovo malo obiteljsko carstvo, budućnost tvrtke vide u obnovi strojeva i proizvodnje te apliciranju za dobivanje bespovratnih sredstava iz EU fondova. “Time bismo obnovili proizvodnju baziranu na mlinskom kamenu koji omogućuje da prerađivane žitarice zadrže svoju kvalitetu, ali i povećali asortiman, stvorili prepoznatljivi brend te se zadržali na tržištu”, ističu u Terri. (L.V.)

Trenutačni su nam dobavljači poljoprivrednici iz okolnih mjesta kojima se nude usluge mljevenja žitarica i otkupa. Na taj način činimo malu zajednicu u kojoj se međusobno uvažavamo i pomažemo. Vesna Pokupec

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

AKTUALNO 70. OBLJETNICA CIANA

TRAJNA BORBA PROTIV EPIDEMIJA I BOLESTI Uvijek smo spremni za nove izazove koje zaštita okoliša, zaštita zdravlja, poljoprivredna zaštita kao i zaštita životinja stavlja pred nas, istaknuo je Petar Bojić piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

plitska tvrtka Cian osnovana je 1947. godine te je obilježila 70. obljetnicu svojega kontinuiranoga rada. Na svečanosti, čiji je pokrovitelj bila Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Split i kojoj je nazočilo više od 200 uzvanika, direktorica HGK-ŽK Split Vesna Friedl je direktoru Ciana Petru Bojiću uručila priznanje za 70. rođendan i uspješno poslovanje tvrtke. Cian je pak uručio zahvalnice predstavnicima gradova, tvrtki i zaslužnim pojedincima za dugogodišnju uspješnu suradnju i izniman doprinos u očuvanju i unapređivanju sustava javnog zdravstva, sanitarne zaštite i zaštite okoliša.

VODEĆI U DALMACIJI Cian se, inače, bavi provođenjem mjera sanitarne zaštite, zaštite bilja, te zaštite okoliša sakupljanjem opasnog otpada i intervencijama na moru kod iznenadnih onečišćenja na području Dalmacije i Hrvatske. Vodeća je regionalna tvrtka u dezinfekciji, dezinsekciji i deratizaciji te djelatnostima gospodarenja opasnim otpadom. U tvrtki je zaposleno 67 djelatnika širokog spektra stručnosti, od medicinske, veterinarske, poljoprivredne, kemijske i pomorske do pravne i ekonomske struke. “U ratom razrušenom gradu prije 70 godina smo započeli trajnu borbu protiv epidemija i bolesti, štetnika koji su ih prenosili i šteta koje su prouzročili robama, gospodarstvu i državi. Tamo gdje nitko nije htio ići, odlazili su naši djelatnici, bez obzira na opasnosti koje uvijek u ovim poslovima postoje. Razvoj tvrtke

je protekla dva desetljeća krenuo prema zaštiti okoliša, djelatnosti koja nam je omogućila nova iskustva. Među ostalim,

RAZVOJ TVRTKE JE U PROTEKLA DVA DESETLJEĆA KRENUO PREMA ZAŠTITI OKOLIŠA, KAŽE BOJIĆ sanirali smo brojna zagađenja vodotokova i mora ugljikovodicima u cilju očuvanja prirode i okoliša. Uvijek smo spremni za nove izazove koje zaštita okoliša,

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

zaštita zdravlja, poljoprivredna zaštita kao i zaštita životinja stavlja pred nas”, istaknuo je Bojić. Zbog rastuće potrebe za osiguranjem od mogućih ekoloških akcidenata i strože zakonske regulative koja redeﬁnira ekološke kriterije u poslovanju, Cian je 1995. godine osnovao Odjel zaštite okoliša, u sklopu kojeg ima dva plovila za intervencije kod iznenadnog onečišćenja mora i obale. Godine 2004. tvrtka je izgradila Centar Karabaš namijenjen za prihvat i obradu zauljenih otpadnih voda s plovila i kopna, te privremeno skladištenje ostalih vrsta otpada. Centar Karabaš u Solinu tako je postao prva građevina za gospodarenje otpadom s uporabnom dozvolom s posebnom namjenom na području Hrvatske. “Potom se nabavlja nova oprema, širi se raspon poslova, stječu se nova iskustva i ISO certiﬁkati. Sudjelujemo u

brojnim intervencijama kod iznenadnih zagađenja, saniraju se mnogi onečišćeni tereni i stječu priznanja zajednice, partnera pa i konkurenata”, ističe Bojić.

RAZNI POSLOVI U području javnog zdravstva najznačajnije su kontrole štetnih glodavaca i člankonožaca, ponajprije insekata, u gradovima i općinama koje se kontinuirano provode. Izvodi se i deratizacija objekata, javnih površina, parkova, kanalizacijskog sustava, obalnog pojasa, a obavlja se i suzbijanje larvi komaraca, odraslih komaraca zamagljivanjem ULV uređajima za hladno ili toplo zamagljivanje različitog kapaciteta. Provodi se i suzbijanje muha obradom spremnika za otpad, deponija komunalnog otpada, garaža i vozila za otpad. “Značajni su nam klijenti pravne i ﬁzičke osobe koje posluju s hranom u proizvodnji, preradi, transportu, posluživanju, zbrinjavanju komunalnog otpada, kao i ustanove u kojima boravi veći broj ljudi kao što su bolnice, škole, vrtići, hoteli i stambene zgrade. Usluge pružamo i pojedincima, ﬁzičkim osobama gdje je najučestalije suzbijanje žohara, mrava, muha, osa ili stjenica”, pojašnjava Bojić. U području veterine zaštićuju se objekti za uzgoj, preradu, transport, prodaju i zbrinjavanje otpada animalnog porijekla kao što su farme, peradarnici, ribogojilišta, klaonice, objekti za preradu. U području agronomije provode se usluge zaštite bilja i poljoprivrednih proizvoda od biljnih bolesti i štetočina kao što su gospodarsko i ukrasno raslinje, roba u transportu, objekti za čuvanje, preradu i

transport, površine i objekti za uzgoj, kao i usluge suzbijanja korova na prometnicama, željezničkim prugama i elektroenergetskim objektima.

Direktorica Županijske komore Split Vesna Friedl uručuje priznanje direktoru tvrtke Cian Petru Bojiću

CENTAR KARABAŠ JE PRVA GRAĐEVINA ZA GOSPODARENJE OTPADOM S UPORABNOM DOZVOLOM S POSEBNOM NAMJENOM U HRVATSKOJ Izvodi se i fumigacija žitarica u silosima, mlinovima, brodovima, vagonima te zaštita drvene građe i drvenih predmeta poput namještaja i slika. 26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

AKTUALNO ULAGANJE TVRTKE TTO THERMOTECHNIK

NOVI POGON ZA DODATNI UZLET Investicija će dodatno učvrstiti poziciju tvrtke na tržištu Europske unije jer će oko 90 posto proizvedenog biti namijenjeno izvozu piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

smanjiti cijenu koštanja samog proizvoda i samim time nas učiniti konkurentnijima kroz niži trošak proizvodnje i veće proizvodne kapacitete”, kazao je direktor TTO Thermotechnika Radisav Drljević.

VITALNA I KVALITETNA TVRTKA

H oko mil kn

21,4 4

ukupna vrijednost investicije

od toga gotovo

7,77 mil kn ili 35,9% su sredstva EU fondova

ala za proizvodnju razdjelnih ormarića za sustave grijanja, koju je obiteljska tvrtka TTO Thermotechnik realizirala zahvaljujući sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, nedavno je puštena u pogon. “Iz godine u godinu povećavamo svoje proizvodne kapacitete i širimo poslovanje, a osim nove proizvodne hale, odobrenim sredstvima, nabavljeni su i novi strojevi što će povećati konkurentnost tvrtke Thermotechnik na tržištu EU-a, proširiti proizvodnju te omogućiti zapošljavanje najmanje 26 novih djelatnika. Program ormarića zauzima važno mjesto u proizvodima koje TTO stavlja na tržište samim time što upotpunjuju program razdjelnika kao najvažniji proizvod. Na ovo ulaganje smo se odlučili kako bismo kroz nove procese proizvodnje i moderniju opremu mogli kupcima nuditi naprednije tipove proizvoda koji će ubrzati montažu opreme za grijanje u njima i na taj način krajnjim kupcima uštedjeti novac, a našim kupcima kroz povećanu produktivnost

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

Ukupna vrijednost investicije iznosila je nešto manje od 21,4 milijuna kuna, u čemu je udio bespovratnih sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija iz Strukturnih i investicijskih fondova Europske unije iznosio 35,9 posto (gotovo 7,7 milijuna kuna), dok je ostatak realiziran putem kreditnog programa Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). “Svi mi u javnoj upravi moramo se ponajprije baviti stvaranjem uvjeta za konkurentno gospodarstvo koje dovodi do novih zapošljavanja i održivi razvoj koji diže kvalitetu života u cijeloj županiji. Posebice mi je drago da se ovdje radi o tvrtki koja se bavi proizvodnjom i koja je izvozno orijentirana te kao takva vitalna i kvalitetna, a ujedno zapošljava velik broj lokalnih stanovnika”, istaknuo je župan primorsko-goranski Zlatko Komadina. Novi proizvodni pogon dat će dodatni uzlet ovoj tvrtki koja uspješno posluje već 28 godina te je jedna od vodećih europskih imena u OEM proizvodnji razdjelnika i prateće opreme za toplovodna grijanja te joj omogućiti nesmetan rast i povećanje proizvodnih kapaciteta. Investicija će dodatno učvrstiti poziciju tvrtke na tržištu EU-a jer će oko 90 posto proizvodnje biti namijenjeno izvozu. S obzirom na to da više od 50 posto od ukupno 106 djelatnika ima prebivalište na području općina Jelenje i Čavli, ova će se investicija pozitivno odraziti na lokalnu ekonomiju čiji je TTO Thermotechnik jedan od pokretača, ali i na hrvatsko gospodarstvo u cjelini. Inače, tvrtka je 2016. završila s prihodima od 75,1 milijun eura, dok je dobit bila veća za 13,53 posto u odnosu na godinu prije.

JUŽNA INTERKONEKCIJA HRVATSKA-BOSNA I HERCEGOVINA

MILIJUN KUNA ZA STUDIJU ISPLATIVOSTI

z pretpristupnog fonda Europske unije ConnecTA stiže odobrenje Europske komisije (DG ENER) za bespovratna sredstva u iznosu od oko milijun kuna za izradu sveobuhvatne studije isplativosti (CBA) za južnu interkonekciju Hrvatska-Bosna i Hercegovina na pravcu Zagvozd-Imotski-PosušjeNovi Travnik s odvojkom za Mostar. Studija će se u potpunosti ﬁnancirati bespovratnim sredstvima iz tog fonda, a hrvatski i bosanskohercegovački operatori plinskog transportnog sustava,

BH-Gas i Plinacro, pod okriljem Tajništva Energetske zajednice i uz potporu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), zajedno su zatražili taj novac. Ova interkonekcija je na listi projekata od uzajamnog interesa (PMI) Energetske zajednice, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Plinacra. Pored toga, nedavno je Vlada Federacije BiH proglasila projekt izgradnje južne interkonekcije strateškim projektom kojim se osigurava sigurnost opskrbe, diverziﬁkacija izvora i razvoj tržišta prirodnog plina. (B.O.)

KINESKI GOSPODARSTVENICI DOLAZE U BiH

Naglasak na investicijskim i izvoznim projektima

osnu i Hercegovinu u listopadu posjetit će 40 predstavnika kineskih kompanija. Naime, direktor Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA) Gordan Milinić na sastanku s predstavnicima iz kineskoga grada Ningboa dogovorio je posjet zaključivši

s direktorom sektora za prekogranična ulaganja Ningboa Panom Yingmingom kako postoji neiskorišteni potencijal za unapređenje suradnje u nekoliko sektora (metalo-prerađivačkom, drvnom i IT sektoru te proizvodnji hrane, energetici...). Ningbo je grad s više od sedam milijuna stanovnika, ima 160.000 privatnih

kompanija te više od 360.000 manjih obiteljskih tvrtki. Godine 2013. proglašen je jednim od najatraktivnijih odredišta za ulaganja u Kini te jednim od najaktivnijih gradova za širenje inozemnog poslovanja. Važno je naglasiti kako se nalazi i među vodećim gradovima po broju industrijskih i bescarinskih zona. Privatni sektor sudjeluje sa gotovo 80 posto u ukupnom bruto domaćem proizvodu grada. Agencija će prilikom posjeta kineskih gospodarstvenika pripremiti prezentacije atraktivnih investicijskih projekata, sastanke u relevantnim ministarstvima i s vlasnicima projekata, te organizirati i posjete mogućim lokacijama za ulaganje. Tijekom posjeta kineskog izaslanstva, priopćeno je iz FIPA-e, naglasak će biti stavljen na konkretne investicijske i izvozno orijentirane projekte te na dogovore o suradnji. (B.O.)

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

HRVATSKA&REGIJA SRBIJA I CYBER SIGURNOST

NA INTERNETU NIŠTA NI Cyber sigurnost nije tema za samo jednu državu. Ako želimo efikasno rješavati to pitanje, potrebna je suradnja ne samo država, nego i državnog i privatnog sektora na međunarodnoj razini, istaknuo je Andrea Orizio piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

S U cyber sigurnost ne ulaže se dovoljno. Vlade pristupaju tome kao da je to nešto sekundarno, nešto što se mora odraditi. Naše tvrtke rade isto - ne ulažu u sigurnost jer žele eﬁkasnost i produktivost. Melissa Hathaway

vatko tko koristi internet zna da na njemu ništa nije 100 posto sigurno, izjavio je generalni direktor Microsofta za Srbiju i Crnu Goru Željko Vujinović na prvoj konferenciji o cyber sigurnosti Partnerstvo za siguran cyber prostor održanoj u Beogradu. Vujinović je ustvrdio kako život i poslovi sve više ovise o digitalnim servisima, ali da tu postoje rizici zloporabe informacija ili nedostupnosti tih servisa. Ne tako davno svi poslovi su obavljani u zatvorenom cyber prostoru, tvrtke su imale svoje zaokružene sustave koje je puno lakše osigurati od upada izvana. Sada se, međutim, radi sve više kod kuće ili na plaži, na osobnom računalu, a sve češći su mješoviti aranžmani gdje se pola vremena radi za tvrtku, a pola za sebe, što samo znači da je cyber prostor nemoguće u potpunosti zaštititi. Da ne govorimo o ranjivosti na putovanjima gdje se također obavljaju poslovi na računalu, istaknuo je Vujinović dodavši kako je u konačnici sve u tom području - osobno.

SURADNJA MORA POSTOJATI On je dodatno istaknuo nužnost suradnje svih aktera u zemlji s obzirom na to da je većina mreža i kompjutora - koji mogu biti i meta napada i zlorabljeni za napade - u privatnom vlasništvu, dok su znanje i kontakti, većinom, u akademskom i nevladinom sektoru. Vujinović je pozdravio stvaranje zakonskog okvira u području cyber sigurnosti, ali i naglasio kako je puno važnije raditi na preventivi takvih slučajeva. I naveo da kompanija Microsoft ima vlastiti Cyber Intelligence centar u kojem se identiﬁciraju i analiziraju prijetnje jer je cyber prostor interdisciplinaran. Upravo stoga, mora postojati bliska suradnja svih državnih institucija kao i partnerstvo s privatnim i nevladinim sektorom, akademskom i tehničkom zajednicom i medijima u području cyber sigurnosti. Šef Misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) Andrea Orizio upozorio je kako ni to nije dovoljno te da pitanje cyber sigurnosti nije tema za samo jednu

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

državu. “Ako želimo eﬁkasno rješavati to pitanje, potrebna je suradnja ne samo država, nego i državnog i privatnog sektora na međunarodnoj razini”, istaknuo je Orizio, pozitivno ocijenivši ono što Srbija čini u stvaranju zakonodavnog i institucionalnog okvira informacijske

CYBER PISMENOST JE VAŽNA ISTO KOLIKO I SOFTVER, ALI SE NJOJ POKLANJA MNOGO MANJE PAŽNJE, SMATRA MELISSA HATHAWAY sigurnosti, ali i podsjetivši da je to samo prvi korak te da predstoji mnogo teži zadatak - realizacija dokumenata. Državna tajnica u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić priopćila je da je Vlada Srbije usvojila Zakon o informacijskoj sigurnosti, podzakonske akte i Strategiju razvoja informacijske sigurnosti, čime je stvoren zakonodavni okvir za područje cyber sigurnosti. Ona je ocijenila da se pažnja javnosti skreće na ovo pitanje samo kada se dogodi neki incident, navodeći kao primjer nedavni hakerski napad koji nije pogodio Srbiju. “Napad je došao iz zemlje u našoj regiji, što pokazuje da u današnjem globalnom svijetu nismo zaštićeni i da je potrebna suradnja”, kazala je Tatjana Matić. Stanje u Srbiji je obećavajuće jer je zemlja u režimu razvoja cyber sigurnosti, uvodi se širokopojasni internet, može se učiti i iz grešaka drugih zemalja te time izbjeći neki od velikih problema. Postoji velika razlika u onome što su razvijene zemlje učinile na planu cyber sigurnosti, Srbija je na početku, ali može brzo

JE 100 POSTO SIGURNO

napredovati, ocijenila je Melissa Hathaway, nekadašnja koordinatorica za cyber sigurnost u administracijama američkih predsjednika Georga W. Busha i Baracka Obame.

CYBER PISMENOST VAŽNA KAO I SOFTVER “Cyber pismenost je važna isto koliko i softver, ali se njoj poklanja mnogo manje pažnje. Kad učimo programere upravljati operativnim sustavima, ne učimo ih pravilno kodirati: važno je samo da radi. Lako je iskoristiti slabosti koje postoje. Tehnička obuka koju imamo mora se promijeniti. Malware koji se koristi postaje sve opasniji kako se sve više služimo internetom”, upozorila je ona. “Za cyber sigurnost apsolutno je ključna, osim zakonodavstva, obuka sudske vlasti s obzirom na to da je ta vrsta sigurnosti internacionalna i kako bi shvatili koliko je njihov kompjutor ranjiv, a bitno je i da svi sudionici shvate kako se primjenjuje zakon. Izuzetno je bitno da se u svakoj zemlji shvati kakvi su zakoni u drugim zemljama i da imaju međudržavnu suradnju”, istaknula je Melissa Hathaway. Ona smatra da se u cyber sigurnost ne ulaže dovoljno: “Vlade pristupaju tome kao da je to nešto sekundarno, nešto što se mora odraditi. Naše tvrtke rade isto - ne ulažu u sigurnost jer žele eﬁkasnost i produktivost. Mislim da moramo ulagati više i u skladu s prilikama

koje imamo. Ako sva jaja stavite u jednu košaru, a niste se osigurali, to je vrlo rizično.” Rami Efrati, bivši šef Civilnog odjela nacionalnog cyber ureda Izraela, sada direktor tvrtke Firmatas Cyber Solutions, ocijenio je da su pametni mladi ljudi osnova svakog dobrog gospodarstva, što je posebno važno u in-

SEDAM POSTO IZRAELSKOG IT PRORAČUNA IDE UPRAVO U CYBER SIGURNOST, ISTAKNUO JE EFRATI formativnim tehnologijama. Njih treba nagrađivati puno više od prosječne plaće, rekao je Efrati. Istaknuo je primjer Izraela u kojem se stvara mreža cyber parkova, od kojih je jedan u mjestu Kfar Saba u pustinji Nagev gdje se nalazi i sjedište njegove tvrtke. Državna strategija je da se tamo IT stručnjaci, kao i u drugim sličnim mjestima, plaćaju 20 posto više nego u Tel Avivu, što je dovoljan poticaj da se dosele. Efrati je rekao da je ulaganje u cyber sigurnost jedan od prioriteta u Izraelu i naveo da sedam posto izraelskog IT proračuna ide upravo u cyber sigurnost. 26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

SVIJET FINANCIJA FINANCIJSKA AGENCIJA

DUG BLOKIRANIH GRAĐANA VEĆI OD 42,1 MILIJARDE KUNA Dug 4589 građana koji su blokirani za nepodmirene obveze više od milijun kuna iznosi 22,07 milijardi kuna te čini udio u ukupnome dugu građana od 52,3 posto piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

rema podacima Financijske agencije, zbog nepodmirenog duga, zadnjeg dana travnja u blokadi su bila 328.872 građana. A njihov dug iznosio je 42,19 milijardi kuna. Samo za usporedbu, lani je na kraju travnja bilo blokirano 329.328 građana, s dugom od 38,72 milijarde kuna. Jedan od uzroka trenda povećanja je zatvaranje obrta, zbog čega se dug obrta, umjesto na obrtu, nakon njegova zatvaranja evidentira njegovom dotadašnjem vlasniku, kao građaninu. Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, u ukupnom dugu bio je 47,79 posto odnosno 20,1 milijarda kuna, a prema svim ﬁnancijskim institucijama 55,1 posto odnosno 23,2 milijarde kuna. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi sa 10,8 posto odnosno 4,5 milijardi kuna, osiguravateljskim društvima sa 3,1 posto od-

nosno 1,3 milijarde kuna, telekomunikacijskim tvrtkama dug je 1,1 milijarda kuna odnosno 2,69 posto, leasing i factoring tvrtkama duguju 941,5 milijuna kuna što je 2,23 posto udjela te dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje koji iznosi 831,1 milijun kuna što je 1,97 posto udjela u ukupnom dugu građana. Za usporedbu, udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima na dan 30. travnja 2016., u ukupnom dugu bio je 53,1 posto, da bi na dan 31. prosinca 2016. pao na 50,09 posto.

NAJVIŠE DUGA ZA PLAĆANJA OD 2000 DO 10.000 KUNA Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, razvidno je da je najviše blokiranih građana čiji je nepodmireni dug veći od 2000 kuna, te jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih građana je

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

74.152. Pribroje li se tom broju i oni koji su blokirani za iznos do 2000 kuna, ukupno je 115.336 građana blokirano zbog duga koji je jednak ili manji iznosu od 10.000 kuna. Usporedimo li te podatke sa stanjem od 31. prosinca prošle godine, broj blokiranih građana čiji je dug do 10.000 kuna, smanjen je sa 117.638 na 115.336 ili za 1,96 posto. Isto tako, smanjen je i iznos njihova duga sa 448 milijuna kuna na 437,22 milijuna kuna ili za 2,41 posto. Prema iznosu duga, najveći je rast zabilježen kod građana čiji je dug veći od 100.000 kuna, a jednak ili manji od 500.000 kuna te građana čiji je dug veći od 500.000 kuna, a jednak ili manji od milijun kuna. Dug građana čiji je iznos veći od 100.000 kuna, a jednak ili manji od 500.000 kuna, u odnosu na 31. prosinca 2016. godine veći je za 4,61 posto ili za 434,41 milijun kuna, a dug građana čiji je iznos veći od 500.000 kuna, a jednak ili manji od milijun kuna, veći je za 3,84 posto ili za 144,65 milijuna kuna.

UGLAVNOM DUGOTRAJNE BLOKADE Broj blokiranih građana, kao i iznos njihovog duga promatrano po ostalim segmentima visine duga, s izuzetkom onog većeg od 2000, a jednakog ili manjeg od 10.000 kuna te jednakog ili manjeg od 2000 kuna, povećao se u odnosu na stanje od 31. prosinca 2016. godine. Najviše je porastao broj blokiranih građana čiji je iznos duga veći od 100.000 kuna, a jednak ili manji od 500.000 kuna. Njih je 30. travnja bilo za 4,65 posto više nego krajem prošle godine. Za usporedbu, dug 4589 građana koji su blokirani za nepodnirene obveze više od milijun kuna iznosi 22,07 milijardi kuna te čini udio

Dug građana segmentiran po vjerovnicima (skup) – stanje 30. 4. 2017. Stanje na dan 30. 4. 2017. 30. 4. 2017. 30. 4. 2017. 30. 4. 2017. Ukupan dug prema financijskom sektoru 30. 4. 2017. 30. 4. 2017. Ukupan dug prema središnjoj državi i JLP(R)S 30. 4. 2017. 30. 4. 2017. 30. 4. 2017. 30. 4. 2017. SVEUKUPAN iznos duga građana

Vrsta (skup) vjerovnika Banke, kreditne unije, ŠKZ i štedionice Leasing i factoring društva Osiguravajuća društva Tvrtke - kartično poslovanje

Iznos duga 20.163.067.298,70 941.511.405,44 1.328.800.801,94 831.152.407,87 23.264.531.913,95 4.584.686.718,85 606.618.976,08 5.191.305.694,93 1.133.161.173,87 410.568.318,72 345.189.757,43 11.849.969.798,80 42.194.726.657,70

Središnja država Županije, gradovi/općine (JLP(R)S) Telekomunikacijske tvrtke (usluge) Odvjetnici i sudski vještaci Komunalne tvrtke (usluge) Svi ostali vjerovnici (ostale tvrtke, građani, obrti ...

Udio u % 47,79 2,23 3,15 1,97 55,14 10,87 1,44 12,30 2,69 0,97 0,82 28,08 100,00

Izvor: Financijska agencija - Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje

Struktura građana prema visini duga – stanje 30. 4. 2017. godine Visina duga ≤ 2.000 kn > 2.000 ≤ 10.000 kn ≤ 10.000 kn > 10.000 ≤ 25.000 kn > 25.000 ≤ 50.000 kn > 50.000 ≤ 100.000 kn > 10.000 ≤ 100.000 kn > 100.000 ≤ 500.000 kn > 500.000 ≤ 1 milijun kn > 1 milijuna kn > 100.000 kn Sveukupno

Broj građana

Ukupni dug

41.184 74.152 115.336 63.324 49.011 42.202 154.537 48.758 5.652 4.589 58.999 328.872

37.631.759,21 399.587.334,14 437.219.093,35 1.149.611.947,01 1.755.559.157,39 3.004.587.464,48 5.909.758.568,88 9.864.537.389,87 3.916.147.962,07 22.067.063.643,53 35.847.748.995,47 42.194.726.657,70

Dug prema središnjoj državi 6.237.556,88 44.143.818,69 50.381.375,57 101.100.107,87 176.920.454,20 305.818.334,80 583.838.896,87 1.313.365.505,12 506.104.480,27 2.092.146.315,60 3.911.616.300,99 4.545.836.573,43

Dug prema JLP(R)S 1.696.291,01 13.643.646,71 15.339.937,72 28.380.753,05 48.392.298,07 68.411.094,21 145.184.145,33 191.281.465,31 58.248.819,83 125.214.733,28 374.745.018,42 535.269.101,47

Dug prema ostalim vjerovnicima 29.697.911,32 341.799.868,74 371.497.780,06 1.020.131.086,09 1.530.246.405,12 2.630.358.035,47 5.180.735.526,68 8.359.890.419,44 3.351.794.661,97 19.849.702.594,65 31.561.387.676,06 37.113.620.982,80

Izvor: Financijska agencija - Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje

Broj blokiranih građana i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje prema ročnosti – 30.4.2017. Stanje na dan

Trajanje blokade

30. 4. 2017. 30. 4. 2017. 30. 4. 2017. 30. 4. 2017. 30. 4. 2017. 30. 4. 2017.

do 30 dana od 31-60 dana od 61-180 dana od 181-360 dana više od 360 dana Ukupno sve ročnosti

Iznos duga

Udio u %

104.273.597,74 121.169.550,26 463.929.253,69 1.083.568.822,11 40.421.785.433,90 42.194.726.657,70

0,25 0,29 1,10 2,57 95,80 100,00

Broj blokiranih građana 9.767 6.485 19.374 19.651 273.595 328.872

Udio u % 2,97 1,97 5,89 5,98 83,19 100,00

Izvor: Financijska agencija - Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje

u ukupnome dugu građana od 52,3 posto i veći je od duga preostala 324.283 blokirana građana, a čiji je dug manji od milijun kuna i iznosi ukupno 20,13 milijardi kuna. U strukturi dospjelih nepodmirenih obveza prema trajanju blokade računa građana prevladavaju dugotrajne blokade i one se, u dužem razdoblju, nisu mijenjale. Dominiraju one u trajanju duljem od godinu dana, kako po broju građana, tako i po iznosu blokade. Porastao

je udio duga građana koji se odnosi na dugotrajnu blokadu, dakle dulju od 360 dana. Taj udio je potkraj travnja 2017. godine bio je veći od udjela koncem travnja 2016. godine za 0,55 posto. Slijedom toga, udjeli duga koji se odnose na kraća razdoblja blokade, s izuzetkom onoga u trajanju od 31 do 60 dana, koji se povećao za 0,11 posto, manji su 30. travnja 2017. godine u odnosu na njihove udjele godinu dana prije.

ZADNJEG DANA OVOGODIŠNJEG TRAVNJA U BLOKADI SU BILA 328.872 GRAĐANA

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

SVIJET FINANCIJA FINANCIJSKA AGENCIJA

PREDSTEČAJNU NAGODBU SKLOPILO 3036 TVRTKI Ukupni dug koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe iznosi 82,435 milijardi kuna, a riječ je o ukupno 8959 tvrtki

aključno sa 16. lipnjem, prema podacima Financijske agencije, do sada je predstečajnu nagodbu sklopilo 3036 tvrtki. Njihov ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 42,82 milijarde kuna, a te tvrtke zapošljavaju ukupno 39.026 radnika. Plan financijskog restrukturiranja je prihvaćen za 205 poduzeća koja zapošljavaju 4156 djelatnika, dok im iznos prijavljenih obveza premašuje 8,45 milijardi kuna. Ili, drugim riječima rečeno, za 3241 predmet je u razdoblju od 1. listopada 2012. do 16. lipnja ove godine prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza je veći od 51,269 milijardi kuna. Ako se pogleda zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu, vidljivo je da je do sada riješeno 8939 predmeta. Pri tome valja napomenuti da se riješeni predmeti odnose na predmete koji uključuju odbačene prijedloge za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, obustavljene postupke te postupke koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja. Njihov iznos prijavljenih obveza premašuje 81,5 milijardi kuna, a zapošljavaju 66.691 radnika. U radu je, pak, 20 predmeta čiji je ukupni iznos prijavljenih obveza veći od 1,28 milijardi kuna.

NAJVEĆI IZNOS PRIJAVLJENOG DUGA U GRADU ZAGREBU

premašuje 8,429 milijardi kuna. Ostatak od 12,46 posto otpada na 1116 predmeta s pojedinačnim obvezama većim od 10 milijuna kuna. Njihov ukupan dug, pak, premašuje 74 milijarde kuna. Gledano prema djelatnostima, najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 20,827 milijardi kuna. Na drugom je mjestu prerađivačka industrija sa 16,537 milijardi kuna, na trećem trgovina na veliko i malo sa 13,544 milijarde, dok su na četvrtom djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim dugom od 7,645 milijardi kuna... Kad je o županijama riječ, daleko najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 32,960 milijardi kuna. Slijede poduzeća i obrti s područja Splitsko-dalmatinske županije s dugom većim od 12,712 milijarde kuna, potom oni s područja Primorsko-goranske županije sa 5,888 milijardi kuna, Osječkobaranjske županije sa 5,707 milijardi kuna. (V.A.)

Inače, ukupni dug koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe iznosi 82,435 milijardi kuna, a riječ je o ukupno 8959 tvrtki koje zapošljavaju 66.761 radnika. Najviše predmeta, njih 7843 ili 87,54 posto odnosi se na one s pojedinačnim prijavljenim obvezama manjim od 10 milijuna kuna, dok njihov ukupan prijavljeni dug

GLEDANO PREMA DJELATNOSTIMA, NAJVEĆI IZNOS PRIJAVLJENIH OBVEZA ODNOSI SE NA GRAĐEVINARSTVO – 20,827 MILIJARDI KUNA

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

HRVATSKA NARODNA BANKA

Krediti stanovništva 117,99 milijardi kuna Premda su zabilježili mjesečni rast od 765 milijuna kuna, ukupni krediti stanovništvu u travnju, na godišnjoj razini - stagniraju

rema podacima Hrvatske narodne banke, potkraj travnja ukupni krediti stanovništva iznosili su 117,99 milijardi kuna. Premda su zabilježili mjesečni rast od 765 milijuna kuna ili za 0,7 posto, ukupni krediti stanovništvu su u travnju, nakon što su od srpnja 2015. bilježili negativne godišnje stope rasta, zabilježili stagnaciju na godišnjoj razini. Pri tome je nastavljen trend rasta kunskih kredita stanovništvu uz istodobno razduživanje u devizama, pa je udio kunskih kredita stanovništvu u ukupnim kreditima u ovom sektoru krajem travnja dosegnuo 44,1 posto. “Naime, nakon konverzije kredita u švicarskim francima u eurske posljedično je došlo i do veće osviještenosti stanovništva na valutne rizike, što je uz istovremeni pad aktivnih kamatnih stopa na kunske kredite rezultiralo rastom udjela kunskih kredita u ukupnom portfelju kredita stanovništvu”, ističu analitičari RBA. Povećanje udjela kunskih kredita odražava se i u strukturi plasmana stanovništvu prema namjeni gdje je vidljivo da su gotovinski nenamjenski krediti zapravo jedina skupina kredita stanovništvu čije nominalne vrijednosti bilježe godišnje stope rasta. Uz mjesečni rast od 326 milijuna kuna odnosno za 0,8 posto nenamjenski gotovinski krediti stanovništvu krajem travnja bili su viši za 1,6 milijardi kuna u odnosu na isti mjesec lani, s time da im je godišnji rast bio 3,9 posto. Njihov udio u ukupnim kreditima stanovništvu iznosi 35 posto čime su se pozicionirali na visoko drugo mjesto, odmah iza stambenih kredita koji čine 44 posto ukupnih kredita stanovništvu.

RAST UDJELA KUNSKE KOMPONENTE Stambeni krediti stanovništvu koncem travnja iznosili su 51,9 milijardi kuna te su na godišnjoj razini niži za 582 milijuna kuna, usporivši stopu godišnjeg pada na 1,1 posto. U strukturi stambenih kredita stanovništvu zamjećuje se rast udjela kunske komponente

NASTAVLJEN TREND RASTA KUNSKIH KREDITA STANOVNIŠTVU UZ ISTODOBNO RAZDUŽIVANJE U DEVIZAMA od 22 posto, premda i dalje prevladavaju krediti indeksirani za euro od 75 posto ukupnih stambenih kredita. “Nakon konverzije kredita u švicarskim francima ne iznenađuje podatak da je potkraj ovogodišnjeg travnja manje od tri posto ukupnih stambenih kredita (u protuvrijednosti 1,3 milijarde kuna) ostalo indeksirano za švicarski franak”, kažu analitičari RBA. “Smatramo da se proces razduživanja sektora stanovništva primakao svome kraju, te da bi naznake oporavka kreditne potražnje, zabilježene u drugoj polovini 2016. godine, trebale utjecati i na povratak kreditne aktivnosti prema ovom sektoru. Međutim, oporavak će prema našim očekivanjima biti vrlo skroman i uvelike ovisan o kretanjima na tržištu rada koje još uvijek ne pokazuje zamjetniji rast zaposlenosti, a koji je preduvjet za ulazak u nove ﬁnancijske obveze”, zaključuju RBA analitičari. (I.G.)

326 6 mil kn mjesečni rast gotovinskih nenamjenskih kredita

51,9 9mlrd kn iznos stambenih kredita u travnju 2017.

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

VELIKA NEIZVJESNOST

Trenutačna politička i ekonomska klima pridonijela je najvišoj razini neizvjesnosti koju smo vidjeli posljednjih desetljeća, tvrde ekonomisti PwC-a u najnovijem izdanju publikacije Global Economy Watch. Prema istraživanju CEO Pulsea, 30 posto poslovnih lidera očekuje da će njihovo poslovanje iduće godine pogoditi barem jedna kriza.

BORBA PROTIV SIVE EKONOMIJE

Višak novca na tržištu I u prošlom skraćenom radnom tjednu sustav je i dalje obilovao viškovima kuna. Prosječan dnevni višak na računima depozitnih institucija kreće se iznad 16 milijardi kuna. Odnos ponude i potražnje novca na Tržištu novca Zagreb ostao je nepromijenjen. Ponuda kratkoročnih pozajmica iznimno je visoka, potražnje gotovo da i nema, a kratkoročna kamatna stopa već dulje vrijeme stagnira na vrlo niskim razinama. Prošlog ponedjeljka na redovitoj tjednoj obratnoj repo aukciji središnje banke kao i tjedan prije nije bilo interesa banaka za dodatnim izvorom likvidnosti. Zadnji put kada je korištena mogućnost korištenja repo kredita središnje banke bio je kraj četvrtog mjeseca iz čega proizlazi da gotovo dva mjeseca zbog visoke likvidnosti sustava banke nisu imale potrebu dodatnog ﬁnanciranja.

Ministarstvo ﬁnancija u utorak nije održalo aukciju trezorskih zapisa. Nova aukcija trezorskih zapisa najavljena je za sljedeći tjedan kada će se ponuditi na upis 550 milijuna kunskih trezorskih zapisa, dok je na dospijeću 562 milijuna trezoraca. Interes sudionika zasigurno neće izostati, a prema iskustvu s proteklih aukcija prinos se ne bi trebao značajnije mijenjati. Nastavlja se razdoblje visoke likvidnosti sustava uz nisku potražnju za pozajmicama i iznimno visoku ponudu viškova kuna. Na novčanom tržištu trguje se skromno po izuzetno niskim kamatnim stopama. Za sada nema nikakvih naznaka promjena odnosa na tržištu.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

[Jelena Drinković]

400

12.6.-16.6. 2016.

19.6.-21.6. 2016.

1,0 0,8

300

0,6 200 0,4 100

0,2

0,0 19.6.

Većina Hrvata, njih 87 posto, slaže se da se Vlada mora boriti protiv sive ekonomije, a njih 77 posto smatra da građani trebaju podržati njezina nastojanja. To su rezultati ispitivanja stavova građana prema sivoj ekonomiji koje je za kompaniju Mastercard provela agencija Ipsos. Ispitanici su također iskazali spremnost promijeniti svoje navike kupnje nakon što shvate da bezgotovinsko plaćanje i uzimanje ﬁskalnih računa pomaže u borbi protiv nepoštenih trgovačkih praksi.

20.6.

21.6.

pon.

uto.

sri.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Lagani pad kune Na tečajnici Hrvatske narodne banke proteklog tjedna švicarski franak je u odnosu na kunu od ponedjeljka do srijede porastao pet lipa i zaključio svoju vrijednost na 6,83 kune.

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,032381

CAD kanadski dolar

5,004846

JPY japanski jen

6,827473

GBP britanska funta

8,392812

USD američki dolar

6,648577

EUR euro

7,409174 primjena od 22. 6. 2017.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

7,410 7,405

USD

6,65 6,64

CHF

6,900 6,875

7,400

6,63

6,850

7,395

6,62

6,825

7,390

6,61

6,800

7,385

6,60

6,775

5,98431

CHF švicarski franak

Izvor: HNB

EUR

Porasla je i vrijednost dolara za tri lipe na 6,64 kune, dok je vrijednost eura narasla samo za lipu, na 7,41 kunu.

19.6.

20.6.

21.6.

19.6.

20.6.

21.6.

19.6.

20.6.

21.6.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA NOVA UPRAVA HAD-a

Gubici na američkom tržištu povukli dionice u crveno Europske dionice su sredinu prošlog tjedna okrenule u crveno nakon što je početak tjedna na američkom tržištu bio loš. Pad vrijednosti nafte je zaustavljen, a britanska funta nastavila je rasti prema drugim valutama nakon optimističnih ocjena glavnog ekonomista Engleske banke. Ozbiljniji rast spriječila je loša pozicija nafte i drugih sirovina koja je ugrozila i obećanja središnje američke banke kako će usporavanje inflacije otežati stanje na tržištu. Oluja Cindy blokirala je rad najveće rafinerije u Meksičkom zaljevu, a istovremeno su cijene nafte 20 posto niže od najviših u ovoj godini. U međuvremenu kineske dionice ušle su na novu listu 222 prvoklasnih dionica koje će se početi mjeriti u svibnju iduće godine. Stanje na burzi u sljedećem razdoblju ovisit će o tome što planiraju u američkoj središnjoj banci. Istovremeno središnja banka Novog Zelanda je objavila kako planira napustiti svoju poziciju trenutno najniže razi[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] ne kamata.

7650

26000

FTSE 100

Dow Jones

7600

25000

7550

24000

7500

23000

7450

22000

7400

21000

19.6. 6280

20.6.

21.6.

19.6. 5340

NASDAQ

6260

5320

6240

5300

6220

5280

6200

5260

6180

5240

19.6. 12950

20.6.

21.6.

DAX

12900

20250

12850

20200

12800

20150

12750

20100

12700

20.6.

21.6.

NIKKEI 225

20050

19.6.

MIROVINSKI FONDOVI

21.6.

CAC40

19.6. 20300

20.6.

fond

21.6.

datum

19.6.

vrijednost (kn)

20.6.

21.6.

promjena (%)

2016 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Mali rast Mirexa

kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B protekle srijede iznosila je 233,6192 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlom srijedom vidi se porast za 0,0274 boda. Protekle srijede vrijednost Mirexa A iznosila je 129,6712 bodova, a Mirexa C 20,1499 bodova.

MIREX A

20.06. 129,67120

0,0738

1,62

AZ - A

20.06. 130,41070

0,0326

1,48

Erste Plavi - A

20.06. 128,63240

0,0994

0,22

PBZ CO - A

20.06. 133,88720

0,1332

2,35

Raiffeisen OMF - A 20.06. 126,66530

0,1016

2,26

kategorija B MIREX B

20.06. 233,61920

-0,0593

0,00

AZ - B

20.06. 233,61550

-0,0694

-0,68

Erste Plavi - B

20.06. 243,62790

-0,0149

0,55

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

20.06. 216,96160

0,0140

-0,53

0,02%

Raiffeisen OMF - B 20.06. 238,09790

-0,1002

0,85

0,00%

kategorija C MIREX C

20.06. 120,14990

-0,0007

1,74

AZ - C

20.06. 117,12280

-0,0015

1,78

-0,04%

Erste Plavi - C

20.06. 119,75050

0,0317

1,10

-0,06%

PBZ CO - C

20.06. 119,45300

0,0027

1,23

Raiffeisen OMF - C 20.06. 124,09710

-0,0103

2,15

-0,02%

19.6.

20.6.

MIREX - mjesečni

Raiffeisen DMF

20.06. 228,15930

0,0811

0,68

0,50%

AZ Profit

20.06. 256,19750

-0,0528

-3,23

0,25%

Croatia osiguranje 20.06. 156,64620

-0,0219

-1,01

0,00%

AZ Benefit

20.06. 249,27400

-0,0373

0,82

Erste Plavi Expert 20.06. 206,04460

0,0974

0,02

Erste Plavi Protect 20.06. 194,96800

-0,0119

0,36

0,75%

-0,25% -0,50% 28.5.

PEDESET GODINA NARE Legendarno gazirano bezalkoholno piće od naranče - Nara - proslavilo je 50. rođendan. Nara se bez prekida proizvodi još od 1967. godine, a Grupa Radenska, vlasnik Nare, odlučila je udahnuti nov život u jedan od najdugovječnijih domaćih brendova na tržištu te je za proslavu velike obljetnice redizajnirala pakiranje i predstavila novu kampanju.

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

1,00%

21.5.

Na Skupštini Hrvatskog aktuarskog društva na mandat od tri godine izabrani su nova Uprava i Nadzorni odbor Društva. Za članice Uprave Društva izabrane su Ksenija Sanjković za predsjednicu Društva, Suzana Dumančić i Mirna Lipovšćak za dopredsjednice, Jasna Tenšak za tajnicu i Sabina Fazlić za blagajnicu, a za članice Nadzornog odbora Snježana Bertoncelj, Sabina Mlivić i Morana Pribanić. Ova stručna udruga aktuara promiče i razvija aktuarsku znanost i struku te radi na stručnom usavršavanju aktuara.

5.6.

12.6.

20.6.

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

PAG MEĐU NAJPOSEBNIJIM DESTINACIJAMA

Crobexi različitih predznaka Ulagači na Zagrebačkoj burzi su u proteklom skraćenom trgovinskom tjednu bili gotovo dvostruko slabije aktivni nego tjedan ranije. Redovni dionički promet je umanjen je za 15,2 milijuna kuna ili za 46 posto na 17,6 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 14,9 milijuna kuna ili 85 posto od ukupnog redovnog prometa. Uz redovni, ostvaren je još blok promet od 9,1 milijun kuna. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -15,07 do

Otok Pag našao se na popisu najposebnijih destinacija kreiranom kako bi se zaljubljenike u putovanja inspiriralo za odabir sljedećeg odredišta. Riječ je o vodiču Top Hidden Treasures koji je predstavio Mastercard, a otok Pag je zauzeo sedmo mjesto među 44 destinacije u jednako toliko europskih zemalja. Destinacije su rangirane prema ljepoti, “nerazvikanosti” u europskim razmjerima, aktivnostima koje nude, prilagođenosti različitim dobnim skupinama, trošku boravka te praktičnosti.

VISOK UDIO DUGA BANKAMA Hrvatska se nalazi u skupini šest zemalja Europske unije s najvišim udjelom domaćeg ﬁnancijskog sektora u strukturi vlasništva javnog duga u 2016. godini, a relativno je visok i udio kredita u javnom dugu, pokazuju podaci Eurostata. Zemlja s najvišim udjelom ukupnog javnog duga u rukama domaćeg ﬁnancijskog sektora je Danska sa 67 posto, a slijede Švedska sa 64 i Luksemburg sa 63 posto, dok je u Italiji, Malti i Hrvatskoj taj udio lani iznosio 62 posto.

+3,09 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je pet izdanja, dok je pet izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, su zabilježili različite predznake. Crobex je umanjen za 0,08 posto na 1.856,47 bodova. Crobex10 je porastao za 0,10 posto na 1.109,09 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -3,34 posto koliko je pao CROBEXkonstrukt do +1,57 posto koliko je uvećan CROBEXnutris. Obveznički indeksi su tjedan zaključili rastom; CROBIS je uvećan za 0,17 posto, a CROBIStr za 0,24 ZAGREBAČKA BURZA posto. Najtrgovanije je povlašteno izdaTHE ZAGREB STOCK EXCHANGE nje Adris Grupe s redovnim prometom UKUPAN TJEDNI PROMET: 330.042.157,13 kn od 983.000 kuna te blok prometom od TJEDNI DIONIČKI PROMET: 17.577.603,06 kn 9,1 milijun kuna. Cijena mu je porasla za index zadnja vrijednost tjedna promjena 2,15 posto na 475 kuna. Arena HospitaCROBEX 1.856,4700 -0,08% lity Group je trgovana u iznosu od 6,7 CROBEX10 1.109,0900 +0,10% milijuna kuna, a njene su dionice poskuCROBIS 109,7581 +0,17% pjele za 0,94 posto na 469,35 kuna. DiCROBIStr 161,8213 +0,24% onicama Valamar Riviere trgovalo se u iznosu od 2,6 milijuna kuna, a cijena im Top 10 tjedna zadnja je pala za 2,07 posto na 42,99 kuna. Rast promet po prometu promjena cijena cijene dionice bilježi pet od 10 najlikvid+2,15% 475,00 10.113.918,87 Adris grupa d.d. - povl. nijih izdanja. Najviše je cijena uvećana +0,94% 469,35 6.686.446,20 Arenaturist d.d. Krašu, njegove su dionice poskupjele -2,07% 42,99 2.589.355,97 Valamar Riviera d.d. za 3,09 posto na 490 kuna, a njima je +0,85% 322,21 1.792.573,57 Podravka d.d. ostvaren promet od 194.000 kuna. Slije-0,91% 174,80 1.307.411,82 HT d.d. di spomenuto povlašteno izdanje Adrisa +1,23% 735,00 446.228,02 Končar - EI d.d. -15,07% 2,93 410.146,06 (+2,15 posto), a zatim Končar EI s rastom Optima Telekom d.d. -0,52% 378,01 280.174,19 Atlantska plovidba d.d. od 1,23 posto na 735 kuna, i prometom -1,36% 1.230,97 203.070,75 Ericsson Nikola Tesla d.d. od 446.000 kuna. Idući je Arena Hos+3,09% 490,00 193.588,38 Kraš d.d. pitality Group (+0,94 posto), a posljednja s rastom cijene dionice je Podravka. 10 dionica tjedna zadnja Trgovanje je zaključila povećanjem od promet s najvećim rastom cijene promjena cijena 0,85 posto odnosno cijenom od 322,21 +34,17% 6,99 10.696,69 Puljanka d.d. kunu te prometom od 1,8 milijuna kuna. +17,89% 8,50 53.105,65 Viktor Lenac d.d. Cjenovni pad bilježi pet izdanja. Opti+13,63% 34,10 2.772,77 Kutjevo d.d. ma telekom je tjedan zaključio padom +9,02% 160,00 12.335,15 Excelsa nekretnine d.d. za 15,07 posto na cijenu od 2,93 kune, a +5,97% 52,86 9.784,38 SZAIF d.d. njegovim je dionicama ostvaren promet +4,19% 1.052,33 179.119,37 Jadroagent d.d. +3,71% 5.500,00 71.500,00 Croatia osiguranje d.d. od 410.000 kuna. Iduća je Valamar Ri+3,64% 1.139,99 1.139,99 Istarska kred. b. Umag d.d. viera (-2,07 posto), a nakon nje Ericsson +3,09% 490,00 193.588,38 Kraš d.d. NT (-1,36 posto) koji je tjedan zaključio +2,41% 42,50 29.435,25 Luka Rijeka d.d. cijenom od 1.230,97 kuna i prometom od 203.000 kuna. HT bilježi pad od 0,91 10 dionica tjedna zadnja posto na cijenu od 174,80 kuna i promet promet s najvećim padom cijene promjena cijena od 1,3 milijuna kuna. Posljednja s padom -38,00% 31,00 341,00 Imunološki zavod d.d. je Atlantska plovidba (-0,52 posto) koja -15,07% 2,93 410.146,06 Optima Telekom d.d. je zabilježila zadnju cijenu od 378,07 -14,22% 38,60 14.822,40 Uljanik brodogradilište d.d. kunu i 280.000 kuna prometa. -13,32% 38,00 11.196,00 Hidroelektra niskog. d.d. Termes grupa d.d. Petrokemija d.d. Dalekovod d.d. Solaris d.d. Varteks d.d. Hoteli Haludovo Malin. d.d.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

-12,33%

100,12

17.000,84

-9,67%

13,54

11.875,01 141.405,10

-9,25%

21,77

-8,56%

960,16

9.681,38

-6,97%

12,55

21.765,68

-4,15%

3,00

19.421,48

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI

Pedeset u plusu Među 83 otvorena investicijska fonda peti tjedan zaredom prevladali su fondovi s porastom vrijednosti udjela. Rast bilježi 50 fondova, pala su 32 fonda, a jedan fond bilježi tjedan bez postotne promjene. Rast veći od jedan posto bilježe dva fonda, a četiri su pala više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom šest mjesta su zauzeli dionički, tri posebni, a jedno mjesto mješoviti fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +1,27 posto do -2,39 posto. Promatramo li prinose ostvarene od početka

2017. godine, najveći porast među dioničkim fondovima bilježe InterCapital SEE Equity (+10,05 posto) i ZB trend (+9,25 posto). Posebne fondove predvodi Raiffeisen Harmonic (+5,89 posto), dok je najuspješniji mješoviti fond You Invest Active s prinosom od +4,31 posto. Među obvezničkim fondovima od početka godine najveći je rast, od 3,38 posto, ostvario PBZ Dollar Bond fond 2, a s uvećanjem od 3,27 posto slijedi PBZ Dollar Bond fond. Novčane fondove predvodi Locusta Cash s prinosom od 0,48 po[Iva Skorin] sto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

KONZUM ZATVARA DIO TRGOVINA Predsjednik Uprave Konzuma Slavko Ledić najavio je kako se planira zatvaranje 80 do 100 trgovina, a u planu je i otpuštanje radnika. Kako je pojasnio, zatvorit će se neka od manje

od 13.06.2017. do 20.06.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,1448 Addiko Growth € 12,2254 ZB trend $ 175,9843 KD Prvi izbor kn 15,1033 ZB euroaktiv € 147,1956 Capital Breeder kn 102,3040 KD Europa € 130,3301 PBZ Equity fond € 11,8058 HPB Dionički kn 112,6865 Erste Adriatic Equity € 88,5822 Neta Global Developed kn 84,5861 ZB aktiv kn 111,9587 InterCapital SEE Equity € 113,2343 Platinum Global Opportunity $ 15,4667 KD Nova Europa kn 5,7793 OTP indeksni kn 44,0602 Platinum Blue Chip € 109,3672 Neta Frontier kn 481,1494 OTP Meridian 20 € 101,7412 A1 kn 91,1200 Alpen.Special Opportunity kn 159,7150 Neta New Europe kn 57,2356 KD BRIC € 85,6718 KD Energija kn 8,2663 ZB BRIC+ € 103,9288 Allianz Equity € 167,4388 USA Blue Chip $ 20,5997 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 120,6300 Raiffeisen Harmonic € 108,1600 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1600 ZB Future 2025 € 106,1985 ZB Future 2030 € 105,4831 ZB Future 2040 € 105,1122 ZB Future 2055 € 105,5743 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 164,2108 PBZ Global fond € 15,4791 Addiko Balanced € 13,9020 KD Balanced kn 134,1249 HPB Global kn 103,8439 OTP uravnoteženi € 15,6564 Allianz Portfolio kn 165,0287

tjedna promjena [%]

0,56 0,45 0,36 -0,35 0,26 -0,74 0,25 -0,40 0,27 -0,22 -2,04 -0,44 0,31 -0,51 -0,94 -0,02 0,97 -0,17 0,53 1,27 -0,06 -2,39 -0,07 -2,27 -0,04 0,92 -0,42 -0,96 -0,41 0,00 0,35 0,38 0,36 0,36 -0,06 0,24 0,45 -0,03 -0,19 -1,19 0,20

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

PBZ Conservative 10 fond € 115,0546 You Invest Active € 104,1141 You Invest Balanced € 104,5574 You Invest Solid € 104,6960 PBZ Flexible 30 fond € 104,1131 OTP Absolute € 96,9403 InterCapital Income Plus € 103,1942 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,5431 Addiko Conservative € 14,8396 Raiffeisen Bonds € 178,9700 PBZ Bond fond € 134,0291 InterCapital Bond € 218,1947 HPB Obveznički € 163,5607 Neta Emerging Bond kn 82,6685 Erste Adriatic Bond € 120,5434 Raiffeisen Classic € 107,3100 PBZ Short term bond fond kn 102,6947 PBZ Dollar Bond fond $ 105,4254 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 102,7148 Erste Local Short Term Bond kn 100,0220 Erste Adr. Short Term Bond € 100,0954 OTP Short-term bond € 99,8691 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4739 ZB plus kn 175,9286 ZB europlus BE € 150,7444 ZB europlus BK € 150,7444 PBZ Euro Novčani € 128,7335 Raiffeisen Cash kn 158,1000 Erste Money kn 151,7898 Addiko Cash kn 152,6370 PBZ Dollar fond $ 133,0995 HPB Novčani kn 143,9658 OTP novčani fond kn 133,3412 InterCapital Money kn 130,4855 Locusta Cash kn 1371,2519 Allianz Cash kn 118,5948 Erste Euro-Money € 116,2485 Auctor Cash kn 111,5029 Raiffeisen euroCash € 106,1300 HPB Euronovčani € 106,4415 Neta MultiCash kn 107,1040 OTP euro novčani € 102,1526

0,20 0,33 0,18 0,08 0,25 -0,32 0,22

naziv(fond)

valuta

0,13 0,32 0,15 0,20 0,25 0,17 -0,13 0,02 0,17 0,02 0,08 0,07 -0,00 0,00 -0,05 0,00 0,00 -0,00 -0,00 0,01 -0,01 0,00 0,00 0,01 0,00 -0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,01 0,05 -0,00 -0,01 0,01

proﬁtabilnih prodajnih mjesta, a dio radnika iz tih prodavaonica bit će otpušten. Dodao je kako će raditi na zbrinjavanju ljudi pa će određeni dio zaposlenika biti prebačen u druge trgovine.

RAD STARIJIH DIŽE PDV Rad starijih od 55 diže BDP do 16 posto, pokazuje istraživanje ekonomista PwC-a mjereći Indeks zlatne dobi. Ovaj indeks mjeri uspješnost država u iskorištavanju ekonomske moći starijih radnika. Trenutačno najveću zaposlenost

osoba koje imaju između 55 i 64 godine bilježi Island – čak 85 posto. Na drugom je mjestu Novi Zeland sa 84,2 posto, slijede Izrael sa 80,1 posto i Švedska sa 79,6 posto.

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 59

KNJIGOMETAR Lars Fr. H. Svendsen

Filozofija usamljenosti TIM press

Mostarska zbirka naslovom se referira na jednu pjesničku knjigu objavljenu prije više od 30 godina. Riječ je o Sarajevskoj zbirci Abdulaha Sidrana. Te su dvije zbirke prilično različite, jedina je referentna točka grad: ono što je Sidranu Sarajevo, to je Kaplanu Mostar. Sidranovo Sarajevo je grad prošlosti, a Kaplanov Mostar je ovaj sadašnji. Na neki lijep i gospodski način, Mostarska zbirka je polemična u odnosu na Sidranovu knjigu, kao dijalog dvaju vremena, prošlosti i sadašnjosti, kaže Semezdin Mehmedinović.

Giles Kristian

Zimska vatra Znanje

O usamljenosti je teško govoriti jer sa sobom nosi niz negativnih konotacija. No gdje ima ljudi, tu se pojavljuje i samoća: svatko je u jednom trenutku svog života usamljen. Mnogim ljudima usamljenost može značajno promijeniti kvalitetu života ili pak utjecati na ﬁzičko i mentalno zdravlje. No u samoći se mogu dogoditi naši najbolji trenuci, a to nam govori nešto važno o našem mjestu u svijetu. No što je zapravo usamljenost? Koga ona pogađa? Svendsen u ovoj knjizi istražuje i pozitivne i negativne strane samoće.

Almin Kaplan

Mostarska zbirka VBZ

Sigurd Haraldarson dokazao se kao veliki ratnik i opasan neprijatelj. Prešao je dug put kako bi osvetio svoju obitelj. No izdajnički kralj Gorm koji je mu je pogubio oca još je živ i računi još nisu podmireni. Prisega na krvnu osvetu plamti u Sigurdu, ali mora biti strpljiv. Da bi se mogao sukobiti s moćnim kraljem potrebno mu je srebro i mora pridobiti još braće po maču, pa je svoju ratničku družinu odlučio povesti na zapad, u Švedsku, da se bore kao plaćenici. Tim pothvatom zacrtat će se i Sigurdova sudbina, ondje u paklu zimske vatre…

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

Karl-Markus Gauß

Oči Zagreba Die Augen von Zagreb The Eyes of Zagreb Fraktura

Samohranu majku pronađu mrtvu u rijeci. Ranije tog ljeta, osjetljiva tinejdžerica dočekala je ista sudbina. Njih dvije nisu prve žene koje su umrle u tim tamnim vodama, ali njihove smrti uznemirile su rijeku i njenu povijest i iskopale davno potopljene tajne. Iza utopljenice ostala je usamljena petnaestogodišnja kći. Bez oca i majke, i sad bez ijednog prijatelja, našla se na skrbi majčine sestre, neznanke koja ju plaši i koju su dovukli na mjesto iz kojeg je namjerno pobjegla – mjesto za koje se zaklela da se u njega nikad neće vratiti.

Sarah Knight

Kako vam se život čudesno mijenja kada vam se živo j**e Naklada Ljevak

Upoznati grad i poznavati ga nikada nije jednostavno – on je organizam koji se stalno mijenja. Zagreb je ugodan srednjoeuropski grad, a najbolji poznavatelj ne samo Srednje Europe već i njenih gradova, Karl-Markus Gauß, Zagreb je posjećivao više puta, o njemu saznavao iz knjiga, šetao njime bez cilja, informirao se kod prijatelja, bilježio, te se u njega zaljubio. Čitajući Gaußa o Zagrebu, imamo priliku upoznati grad na drugačiji način, vidjeti njegovu povijest i kulturu, živjeti s njegovim stanovnicima, onima davnima i ovima sadašnjima.

Paula Hawkins

U vodu Mozaik knjiga

Riječ je o međunarodnom bestseleru o tome kako se brinuti manje i dobiti više. Jeste li pod stresom i pretrpani poslom dok od života ne dobivate dovoljno? Je li vam dosta ispunjavanja želja i prohtjeva drugih ljudi prije negoli zadovoljite sebe? Ova briljantna, urnebesna i praktična parodija bestselera Marie Kondo, The Life-Changing Magic of Tidying Up, objašnjava kako se osloboditi neželjenih obveza, srama i krivnje i kako da svoje dragocjeno vrijeme počnete trošiti na ljude koji vas čine sretnima, čineći ono što želite.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Suradnja Posavski hrast, Novska, www.posavski-hrast. hr. Tvrtka posluje s četiri članice EU-a i želi proširiti tržište na druge članice, ali s mogućnošću baziranja na drugoj sirovini (bukva). Kontakt: Vesna Čavlović, vesna@posavskihrast.hr, +385 44611777, +385 98430072. Partnerstvo Mirnapack, Rovinj, www.mirnapack.hr. Tvrtka traži partnera za zajednički razvoj novih proizvoda (paletizacija i depaletizacija) te partnera koji bi plasirao slobodne kapacitete tvrtke na EU tržište (CNC strojna obrada). Kontakt: Marijan Pučić, marijan.pucic@mirnapack.hr, +385 52816733, +385 911518029. Otkup metala Laura, Šenkovec, www.laurametali.hr. Tvrtka kupuje i reciklira otpadne Cu ili Al kabele te otpadni bakar i aluminij. Kontakt: Kristijan Kolačko, kristijan.kolacko@laurametali.hr, +385 13396110, +385 992486455. Suradnja Kašmir Promet, Zagreb. Tvrtka je nakladnička kuća koja u svom izdavačkom programu objavljuje kvalitetne slikovnice i knjige za mlade, postere i čestitke. Ilustracije iz knjiga za djecu su višestruko nagrađivane inozemnim nagradama Grand prix OBI, Japan, Zlatna plaketa BIB, Slovačka, IBBY Honour List, i domaćim nagradama Grigor Vitez i Ovca u kutiji. Originali iz dvije slikovnice dio su međunarodne zbirke Chihiro Art Museuma iz Japana. Do sada je tvrtka prodala prava u Japan, Francusku, Veliku Britaniju, Mađarsku, SAD, Kinu,

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Uređenje dvorane za sjednice

Vlada Republike Hrvatske nabavlja radove na uređenju dvorane za sjednice Vlade. Procijenjena vrijednost je 2,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 6. srpnja. Kape i šeširi

MORH nabavlja kape i šešire za službene i svečane odore. Procijenjena vrijednost nabave je 2,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 7. srpnja. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Svinjske polovice

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta nabavlja svinjske ohlađene polovice

Sloveniju, Južnu Koreju, Švedsku, BiH, Crnu Goru, Njemačku i Italiju. Zainteresirana je za suradnju u proširenju proizvodnje na opremu za dječje sobe, multimediju, odjeću, ukrasne papire, posteljinu s likovima iz slikovnica, ukrasne predmete, proizvodnju animiranih ﬁlmova. Kontakt: Kašmir Huseinović, kasmir@ kasmir-promet.com, +385 14553806, +385 912000654. Suradnja u distribuciji Lipovica, Popovača, www.lipovica.hr. Tvrtka traži partnere distributere radijatora, proizvođače grijaćih proizvoda te partnere iz automobilske industrije, rasvjete i svih ostalih industrija kojima je potreban asortiman tvrtke Lipovica. Za detalje kontaktirati direktno tvrtku. Kontakt: Ratko Sokolić, ratko@lipovica.hr, +385 44569124. Korugirane cijevi Al-Cor, Trogir, www.al-cor.hr. Tvrtka je vodeći hrvatski proizvođač dvoslojnih korugiranih cijevi većih promjera iz PEHD-a za kabelsku zaštitu (Kabuplast), drenažu i odvodnju (Agroplast i Agrosil 2500), kao i dvoslojnih korugiranih cijevi iz PP-a za kanalizaciju i odvodnju (Gigapipe). Tvrtka je osnovana kao joint venture između tvrtki Alpro-ATT i Drossbach, ali je kasnije prešla u potpunosti u vlasništvo Alpro-ATT-a. Sjedište je u Trogiru, a proizvodnja je locirana u Zaprešiću. Svoje proizvode najvećim dijelom izvozi, i to na tržišta Austrije, Slovenije, Švicarske, Njemačke, Mađarske, Slovačke, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Kontakt: Toni Dobrić, toni. dobric@alpro-att.hr, +385 21896242, +385 992179257.

s glavom i nogama. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 59 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 18. srpnja.

Mazut

Tečaj za pilote helikoptera

Radna odijela

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja tečaj za pilote helikoptera. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 20. srpnja.

Hercegbosanske šume Kupres nabavljaju radna odijela. Rok dostave ponuda je 11. srpnja.

Toplane Istočno Sarajevo nabavljaju 450 tona mazuta. Rok dostave ponuda je 10. srpnja.

Ronilačka odijela

REGIJA Kućice

Ministarstvo unutrašnjih poslova BPK nabavlja pomoćne objekte - kućice za boravak policijskih službenika. Rok dostave ponuda je 3. srpnja.

Distrikt Brčko nabavlja ronilačka odijela. Rok dostave ponuda je 30. lipnja.

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 61

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

NA DRAŽBI I SLASTIČARNICA U CENTRU ZAGREBA Zgrada u Zagrebu procijenjena na 70,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zgradu na Radničkoj cesti ukupne površine 19.497 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu će se održati 5. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu Novi Zagreb, Turinina 3, soba 302/III. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je 28. lipnja uz sudskog ovršitelja. Jamčevina za ovu nekretninu iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Slastičarnica u centru Zagreba, procijenjena na 22,2 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja troetažni poslovni prostor u podrumu 2, prizemlju i prvom katu, ukupne površine 274,56 četvornih metara, oznake A; poslovni prostor u podrumu 1, površine 80,33 četvorna metra, oznake B; dvosobni stan na četvrtom katu, površine 72,67 četvornih metara, oznake G; dvosobni stan na petom katu, površine 72,67 četvornih metara, oznake H; dvosobni stan na šestom katu površine 60,27 četvornih metara, oznake I. Dražba za ovu nekretninu će se održati 5. srpnja u podne na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 134/I. kat. Uvjet prodaje je po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu nižu od 11,1 milijun kuna. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu dali osiguranje u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, a koje osiguranje iznosi 2,2 milijuna kuna. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-1340-01, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Poslovni kompleks betonare u Rakitju pokraj Zagreba, procijenjen na 20 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja ekonomsko dvorište s opremom ukupne površine 169.374 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu će se održati 12. srpnja u 11.40 na Trgo-

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

vačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, sudnica 96/II. (mala dvorana). Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno te su isključeni svi naknadni prigovori pravne ili činjenične naravi. Nekretnine se mogu razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem pozivom na broj telefona: 099/7071 516 i uz prethodnu uplatu naknade troškova od 500 kuna. Dražbi može pristupiti samo kupac koji najkasnije tri dana prije dražbe uplati jamčevinu u iznosu od 100.000 kuna. Jamčevina se uplaćuje na depozitni račun ovoga suda broj: HR92 2390 0011 3000 0046 0, poziv na broj: 2050-13, s naznakom: Tempo - jamčevina za dražbu. Dokaz o uplati svaki kupac dužan je predočiti Sudu prije početka dražbe. Staklenik i hala s destilerijom za preradu lavande u Vodnjanu, procijenjeni na 16,9 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja oranicu i staklenik ukupne površine 11.579 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu će se održati 3. listopada u 12 sati na Općinskom sudu u Puli-Pola, Kranjčevićeva 8, Pula, soba br. 16. Nekretnine na drugom ročištu za javnu dražbu ne mogu se prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti Poreze i pristojbe vezane uz kupnju na dražbi snosit će kupac. Određuje se razgledavanje nekretnine koja je predmet prodaje za dan 26. rujna u 11 sati. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe (pravne i ﬁzičke) koje su položile jamčevinu tri radna dana prije održavanja ročišta za javnu dražbu u iznosu od 10 posto od vrijednosti nekretnina. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Suda broj HR2923900011300002176 pozivom na broj 2-1463-10, na način da se jamčevina uplati tri radna dana prije održavanja ročišta, u protivnome se uplata jamčevine neće uzeti u obzir ukoliko ista na dan održavanja ročišta za dražbu ne bude vidljiva na računu Općinskog suda u Puli-Pola, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se osiguranje odmah nakon zaključenja javne dražbe. Šume i pašnjaci na Hvaru procijenjeni na 21 milijun kuna. Nekretnina u naravi predstavlja pet šumskih područja i dva pašnjaka u katastarskoj općini Grablje. Dražba za ovu nekretninu će se održati 5. srpnja u 9.15 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba broj 94/ II. (ulična zgrada). Razgledavanje je moguće u vrijeme dogovoreno na tel. br. 098/431 940. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina najkasnije dva dana prije dana održavanja ročišta za dražbu.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Programi i sustavi Entreprise des Technologies nouvelles de l’information et de la communication de la communauté française, Bruxelles, Belgija, traži nabavu računalnih programa i sustava. Natječaj je otvoren do 4. srpnja, a prijave na francuskom jeziku se predaju na: Entreprise des Technologies nouvelles de l’information et de la communication de la communauté française, Boulevard du Roi Albert II 37, Bettens Leen Paula, 1030 Bruxelles, Belgium; leen.bettens@etnic.be. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://eten.publicprocurement.be/ etendering/viewWorkspacesBasedOnExtUrl. do?wsName=ETNIC%28CF%29-CSC+2017.3340F02. Električni pretvarači SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie, Bern, Švicarska, traži nabavu električnih rotacijskih pretvarača. Natječaj je otvoren do 19. srpnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie, Hilﬁkerstraße 3, Bern 65 3000, Switzerland. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=966415. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Održavanje mrežne opreme Vijeće Europe traži nabavu održavanja opreme za podatkovnu mrežu. Natječaj je otvoren do 30. lipnja, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Conseil de l’Europe - Commission des marchés. 67075 Strasbourg Cedex, France, cdm@ coe.int. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Conseil de l’Europe - Service achats avenue de l’Europe, 67000 Strasbourg, France, consultation.dit@coe.int. http://mycloud. coe.int/index.php/s/I2vPItKyutRR6gY. Električna energija Grad Lausanne, Švicarska, traži nabavu električne energije. Natječaj je otvoren do 14. srpnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.

simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=969787. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Ville de Lausanne, direction des services industriels, service de l’électricité, Place Chauderon 27, case postale 7416, Lausanne, 1002, Suisse, Xavier Dubey, xavier.dubey@lausanne.ch. Sigurnosna oprema Konzerneinkauf Verbrauchsgüter, Bern, Švicarska, traži nabavu sigurnosne policijske i vatrogasne opreme. Natječaj je otvoren do 3. listopada. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=971127. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: SBB Konzerneinkauf Shop Kleider und Schuhe, Projekt Persönliche Schutzausrüstung – nicht öffnen, Aarauerstraße 47, Olten, 4600 Switzerland, mia.peric@sbb.ch. Arhiviranje Norsk Helsenett SF; Trondheim, Norveška, traži usluge arhiviranja. Natječaj je otvoren do 10. kolovoza. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://tendsign. com/doc.aspx?UniqueId=afbcaeeofs&GoTo=Do cs. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://tendsign.com/ doc.aspx?UniqueId=afbcaeeoﬁ. Više podataka o nadmetanju na Norsk Helsenett SF, 994 598 759, Postboks 6123, Trondheim 7435, Norveška, Marius Gunneng, marius.gunneng@nhn.no. Usluge čišćenja Reykjavik Procurement Department, Island, traži nabavu usluge čišćenja. Natječaj je otvoren do 6. srpnja, a prijave na islandskom jeziku se predaju na Reykjavik Procurement Department, Borgartún 12-14, Gudbjorg Eggertsdóttir, 105 Reykjavík, Island, utbod@reykjavik.is. Elektronički pristup podacima: http://utbod.reykjavik. is. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: http://utbod.reykjavik.is.

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 63

PRIVREDNI VJESNIK

U ŠIBENIKU ĆE SE OD 26. DO 28. SRPNJA ODRŽATI CHANGER

MULTIMEDIJALNOST KAO POVEZNICA Programi CHANGER-a, izlaganja inovativnih lidera iz poslovne zajednice, radionice za različite uzraste posvećene novim tehnologijama i trendovima te multimedijalna umjetnost u raznim oblicima, odvijat će se na niz lokacija u šibenskoj povijesnoj jezgri piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rvo izdanje CHANGER-a u Šibeniku, događanja koje okuplja one koji mijenjaju te pomiču granice i stvaraju nove standarde, predstavljeno je u Šibeniku. CHANGER će se održati od 26. do 28. srpnja, a u grad će dovesti izuzetne pojedince koji u području svoga djelovanja pomiču granice te stvaraju nove standarde, obrasce i izričaje. Programi CHANGER-a, izlaganja inovativnih lidera iz poslovne zajednice, radionice za različite uzraste posvećene novim tehnologijama i trendovima te multimedijalna umjetnost u raznim oblicima, odvijat će se na niz lokacija u šibenskoj povijesnoj jezgri i biti besplatni za Šibenčane i njihove goste.

DESTINACIJA VISOKOKVALITETNOG TURIZMA Šibenik se kroz svoju povijest pokazao inovativnim gradom, a to pokazuje i ovom manifestacijom, odnosno novim

ŠIBENIK SE KROZ SVOJU POVIJEST POKAZAO INOVATIVNIM GRADOM, A TO POKAZUJE I OVOM MANIFESTACIJOM, ISTIČE KARAĐOLE festivalskim konceptom, kaže direktor šibenske Turističke zajednice Dino Karađole. “Zajedno s Gradom Šibenikom, dugoročno ćemo razvijati projekt s ciljem da CHANGER postane jedan od vodećih festivala, a Šibenik destinacija visokokvalitetnog turizma“, dodao je Karađole. Marko Perica, direktor agencije fakat., koja je osmislila koncept i izvršni je organizator šibenskog susreta talenata, znanja i vještina, predstavio je program ove manifestacije. “Iza CHANGER-a stoji pet programskih segmenata – multimedija, dječje aktivacije, glazbeno-zabavni

64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

program, gastro ponuda i ulična umjetnost. Na tvrđavama sv. Mihovil i Barone održat će se glazbeni programi. Laibach će 27. srpnja nastupiti na tvrđavi sv. Mihovila, a dan kasnije, u petak 28. srpnja, na tvrđavi Barone koncert će održati ona koja se vječno mijenja – Josipa Lisac. Birajući uvijek pomno svoje pjesme i suradnje ovoga je puta izabrala CHUI, mladi autorski bend koji je već prvim albumom stekao kultni status na našoj sceni, a posljednji im je album zaradio i epitet albuma godine. Šibenčani i njihovi gosti će tijekom CHANGER-a moći plesati i na besplatnim koncertima u povije-

snoj jezgri, a zabavljat će ih ABOP, CHUI, Mayales i neki od najboljih hrvatskih DJa”, najavio je Perica Konferencija koja će se održati tijekom CHANGER-a tematizirat će digitalnu kulturu, kao i primjenu novih ICT tehnologija te razvoj inovativnih društvenih i poslovnih praksi. Tako će biti održane radionice proširene stvarnosti i crowdfundinga, kao i NoodSchool kamp pod nazivom Programiranje na plaži. Održat će se i panel Freelancing na dalmatinski te KIKI radionica društvenoga programiranja, čiji je cilj kroz strukturirani dijalog i interakciju prepoznati ključne potrebe i izazove s kojima se u praksi suočavaju lokalni profesionalci iz kulturno-kreativnih industrija. Uz brojne radionice u tri će se konferencijska dana, a pod nazivom FutureCity, odvijati panel-diskusije koje će okupiti predstavnike hrvatske i regionalne start-up zajednice, odnosno ICT profesionalce i poslovne vizionare. Paneli će tematizirati utjecaj digitalnih i tehnoloških inovacija na razvoj gradova, a neki od sudionika dolaze iz uspješnih hrvatskih start-upova kao što su Rentilo, Vollo ili pak Proﬁco. FutureCity paneli održavat će se u večernjim satima na otvorenom prostoru u šibenskoj povijesnoj jezgri te će svi zainteresirani moći biti dio te razmjene znanja i podizanja profesionalnih i društvenih standarda Šibenika.

ZA SVAKOGA PONEŠTO Multimedijalnost je poveznica svih sadržaja na CHANGER-u pa obilježava i ulične izvedbene programe. Tako će u Šibeniku prvi put u Hrvatskoj biti postavljen luminari engleske umjetničke grupe Arhitects of Air. Dio uličnoga programa bit će i androidni engleski Led Drummersi te Senor Markusen iz Njemačke, multinstrumentalisti na netipičnim glazbalima. Šibenik je grad djece, a tijekom CHANGER-a će laboratorij njihovih vještina biti Inovativnica. Posvećena novim tehnologijama i novim društvenim trendovima, Inovativnica će se sastojati od šest radionica za djecu različitih uzrasta. To su Svijet igara Larise Navojec i Hrvoja Jelinčića, Tvornica zvuka Nenad Sinkauza i Alen Sinkauza, Geometrija u prostoru Maje Patafta, Toxic beats instruments udruge Radiona, Pozdrav s Jadrana Brune Babić i Irene Bakić te #Takeover Dejana Košćaka i Maje Puhovski. U razdoblju od 21. do 30. srpnja će se na dvije lokacije odvijati gastronomsko događanje Four Croatia kroz koje se, kao moderan street food, reinterpretiraju namirnice i autohtone vinske sorte hrvatskih regija.

HERAKLEA: UGOSTITELJI NAJUSLUŽNIJI DJELATNICI

Medo rek’o dobar dan

Heraklea, prva specijalizirana agencija za mystery shopping u Hrvatskoj, provela je istraživanje Iš’o medo u dućan koje je trajalo od 1. do 31. ožujka pri čemu je posjećeno 1500 lokacija na području cijele Hrvatske. Cilj istraživanja bio je provjeriti pozdravljaju li djelatnici kupce te je li upućeni pozdrav ljubazan ili rutinski. Tijekom istraživanja je zabilježeno 365 posjeta ugostiteljskim objekatima, 137 posjeta ﬁnancijskom sektoru te 998 posjeta maloprodajnim objektima (prehrana, supermarket, butik s odjećom ili obućom, ljekarna, benzinska postaja,

pekarnica, tehnička roba, drogerija, računalna oprema, dječja oprema, prodavaonica za kućne ljubimce). Ovogodišnji rezultat je pokazao da je 90,60 posto djelatnika u Hrvatskoj pozdravilo gosta/kupca/klijenta što je porast od 3,4 posto u odnosu na prošlu godinu. Najbolji rezultat su ostvarili ugostitelji s rezultatom od 93,43 posto, a kao najbolja regija se istaknula Istra s rezultatom od 95,33 posto. Također, 60,75 posto djelatnika u Istri koji su pozdravili gosta/kupca/ klijenta su to učinili ljubazno. Sektor maloprodaje je ostvario najlošiji rezultat od 89,38 posto, dok se kao regija s najlošijim rezultatom istaknula regija Kvarner s rezultatom od 88,49 posto. Pri tome čak 11,51 posto djelatnika uopće nije pozdravilo gosta/ kupca/klijenta. Uspoređujući ovogodišnje rezultate s prošlom godinom, najveći porast je ostvarila regija Slavonija s porastom od 6,17 postotnih poena, dok je samo regija Kvarner ostvarila pad u odnosu na prošlu godinu i to 1,51 postotni poen.

ROMAN RABIK NOVO LJETNO POJAČANJE TIME RESTORAN&BARA

Koktel za milijun dolara Jedan od najboljih barmena u Hrvatskoj Roman Rabik svojim novim inovativnim koktelima obogaćuje ponudu koktela u zagrebačkom Time restoran&baru čime u ljetno doba donosi dodatnu dozu glamura. Time je potvrđena vizija i želja vlasnika restorana za stalnim napredovanjem u ponudi toga restorana, ali i osiguranja mjesta među elitom hrvatske gastronomske i barmenske scene. Rabikova kreativnost i inovativnost spojena s odličnom gastro ponudom Timea, predvođena koktelima koje spravlja koktel-majstor Pejo Šimunović na osnovi suradnje s Rabikom, stvorit će simbiozu okusa koja će ovoga ljeta dominirati zagrebačkom gastro scenom. Inače, Roman Rabik je za Time restoran&bar pripremio 10 koktela od čega se četiri koktela sljubljuju s desertima koje radi slastičar Robert Hromalić. Kako kažu u

Timeu, svaki koktel ima svoju priču, a jedan od traženijih sigurno će biti koktel One Million Dollar koji barmen stvara u tom trenutku, prema vlastitoj inspiraciji. Stoga taj koktel nema uobičajenu recepturu već predstavlja određeni twist koktela s džinom, a među ostalim sastojcima, treba izdvojiti umak od bijele čokolade. Novim koktelima stvara se i novo iskustvo ispijanja te vrste pića, još uvijek nedovoljno prepoznate u našoj javnosti. (S.P.)

26. lipnja 2017. | broj 3984 | PRIVREDNI VJESNIK | 65

FESTIVAL ANIMIRANOG FILMA U ANNECYJU

JOŠ JEDNA NAGRADA ZA JEŽEVU KUĆU

Na Svjetskom festivalu animiranog filma koji je održan u francuskom Annecyju kratkometražna basna Eve Cvijanović osvojila je nagradu za najbolji film u kategoriji mlađe publike koju čine filmovi prikladni za djecu iz natjecateljskog programa.

Kao posebno priznanje dodjeljuje je osmeročlani dječji žiri sastavljen od četiri predstavnika Annecyjevog studija za animaciju za djecu te četiri malena gosta iz jedne svjetske organizacije, a ove se godine radilo o predstavnicima švicarskog festivala Animatou.

ve je godine na festival bilo prijavljeOve š od d 2800 naslova l iiz 95 zemalja, lj no više a u službenu konkurenciju kratkometražnih filmova, osim Ježeve kuće, bile su uvrštene još tri hrvatske koprodukcije: Manivald redateljice Chintis Lundgren, Aerodrom Michaele Müller i Noćna ptica u režiji Špele Čadež. Ježeva kuća premijerno je prikazana na ovogodišnjem Berlinaleu gdje je osvojila posebno priznanje u kategoriji Generation Kplus, a na Animafestu u Zagrebu film je osvojio nagradu publike i posebno priznanje žirija. Film je sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra. Festival u Annecyju jedan je od najstarijih i najvažnijih festivala animiranog filma koji svake godine okupi tisuće profesionalaca iz svijeta animacije. Ovogodišnje 41. izdanje održalo se od 12. do 17. lipnja. (K.S.)

MEĐUNARODNI VITEŠKI TURNIR VITEZOVA ZELINGRADSKIH

Srednjovjekovna čarolija Već tradicionalno u Svetom Ivanu Zelini odigrao se na povijesnom lokalitetu Prodanec Međunarodni viteški turnir Vitezova Zelingradskih. Bogat program ovoga događanja u organizaciji Muzeja Svetog Ivana Zeline ponudio je sadržaj za cijelu obitelj: od dječjih radionica, spektakularnih viteških borbi, bojnih naprava, zabavnih priredbi, streličarstva, starih zanata, tradicionalnih srednjovjekovnih pića, do vrlo atraktivnog konjičkog programa. Na turniru je ove godine sudjelovalo više od stotinu oklopljenih vitezova uz nastupe viteških, streličarskih i artističkih skupina iz čak 10 zemalja Europe. Najatraktivniji

dio programa već tradicionalno je bila Noćna opsada grada, gdje je, uz gađanje vatrenim strijelama i kuglama, nastupila borba vitezova za osvajanje dvorca. Osim fascinantne viteške borbe i opsade grada, te noćne bitke, i najmlađi su

66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3984 | 26. lipnja 2017.

mogli uživati u Dječjoj opsadi grada, kao i malo mirnijem Princezinom dvorcu s labirintom. “Ponosni smo što iz godine u godinu, na dva dana, Sveti Ivan Zelina postaje srednjovjekovno sjecište brojnih

v viteških, streličarskih i artističkih skupina, ali i svih ostalih posjetitelja željnih jedinstvene zabave”, kaže Mladen Houška, ravnatelj Muzeja Sveti Ivan Zelina. “Veseli me što svake godine Međunarodni viteški turnir postaje sve posjećeniji i unaprijed se radujem sljedećoj godini kada ćemo opet svjedočiti srednjovjekovnoj čaroliji“, ističe Houška. (K.S.)

Cijene odjeće su simbolične. Odjeća nije na prodaju. Cijene liječenja su okvirne i ovise o pojedinom slučaju.

Nikad ne znaš što život nosi Ugovorite dopunsko zdravstveno za 70 kn / mj. Liječenje i rehabilitacija prijeloma ruke

1500 kn

Haljina

600 kn

0800 5510