Pv 3985 by NEstar

| HRVATSKO-IRANSKI FORUM | ARBITRAŽNO SUDIŠTE PRI HGK-u |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

3. srpnja 2016., godina LXIV, broj 3985

TEMA TJEDNA: ISTRAŽIVANJE GEM HRVATSKA 2016.

Bez brzih i značajnih reformi Hrvatsku čeka stagnacija BA POSE

N PR

I LO G

fo n i N EE nterprise iE onos ork Što d pe Netw o Eur

INTERVJU

Ivan Burazin Codeanywhere POSLOVNI FORUM UDRUGE PRSTEN

Hrvatska i BiH su jedinstven ekonomski prostor

HRVATSKE ŽUPANIJE U 2016.

I dalje velike razlike u razvijenosti

Cijene odjeće su simbolične. Odjeća nije na prodaju. Cijene liječenja su okvirne i ovise o pojedinom slučaju.

Nikad ne znaš što život nosi

Liječenje i rehabilitacija uslijed trzajne ozljede

500 kn

Majica

Ugovorite dopunsko zdravstveno za 70 kn / mj.

0800 5510

www.czo.hr

300 kn

SADRŽAJ

3985 / 3. srpnja 2016. TEMA TJEDNA

Predstavljeni rezultati istraživanja o poduzetništvu – GEM Hrvatska 2016. Bez brzih i značajnih reformi Hrvatsku čeka stagnacija

Slavica Singer, voditeljica GEM istraživanja za Hrvatsku Visoka razina politizacije guši poduzetništvo

Ivan Burazin, vlasnik i pokretač tvrtke Codeanywhere Start-up projekt nikada ne možete završiti

Poslovni forum Udruge bosanskih Hrvata Prsten Hrvatska i BiH su jedinstven ekonomski prostor

Hrvatsko-iranski gospodarski forum Ali Rabiei: Hrvatska je za Iran jako važna država

Novi zakon o pružanju usluga u turizmu na javnoj raspravi Kvalitetnije turističke usluge

Gospodarska slika županija u 2016. I dalje velike razlike u razvijenosti

Oprez! Obmana! Upozorenje hrvatskim tvrtkama na obrasce za uvrštenje u međunarodne poslovne adresare

U svakome spava poduzetnik Razvoj privatnog smještaja u Hrvatskoj pokazuje nam da poduzetnički duh postoji

Izmjena kodeksa otkupa žitarica i uljarica Ratari traže sadržajnije izmjene, otkupljivači ne pristaju

Arbitraža: Suština i budućnost Država u općem interesu mora zdušnije podupirati arbitražno sudište

INTERVJUI

AKTUALNO

54 Opatija među sedam finalista za prestižnu nagradu Međunarodni zlatni cvijet 2017.

PV ANALIZA

HGK UPOZORAVA

12 Ivan Burazin

KOLUMNA: NOVI IMPULS

UOČI ŽETVE

SAVJET VIŠE

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR MATEJ SAKOMAN

STVORITI GLAD ZA UČENJEM Stvarajmo društvo znanja koje strateški priprema mlade za obnovu hrvatskog društva znanjima koja su puno više od učenja podataka i činjenica

H Matej Sakoman, voditelj projekta Bagatin Akademije

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

rvatskoj trebaju mladi i školovani ljudi puni žara i elana koji mogu podići poduzetništvo svojim inicijativama, znanjem i vizijom. Trebaju nam u domovini, a ne izvan nje. Mnogi eksperti već su vani i ne planiraju se vraćati u Hrvatsku što je, u najmanju ruku, zabrinjavajuće s obzirom na trend starenja stanovništva kojem smo izloženi. Paralelno se u našoj zemlji otvaraju strane agencije sa samo jednim zadatkom - pronaći talente i kadar u Hrvatskoj za zemlje EU-a, posebno u IT sektoru i zdravstvu. Kada bi hrvatsko gospodarstvo nudilo kvalitetu, ne bismo se imali čega bojati. No mi smo pred izazovom krize vrijednosti. Ljubav prema domovini treba ponovno postati temeljna vrijednost za poštivanje drugih i snažna motivacija za marljivi rad. Trebamo educirati i pripremiti novu generaciju mladih lidera, menadžera, motivatora i komunikatora koji će preuzeti odgovornost vođenja Hrvatske prema boljoj budućnosti. Opremiti ih znanjima iz područja marketinga, tehnologije i IT-a te vještinama vođenja, projektnog menadžmenta, komunikacije i upravljanja koje se mogu koristiti u svim sektorima i nišama. Naše društvo treba ih iznjedriti. Da bismo to mogli, prvo treba promovirati znanje kao dobro koje ima neprocjenjivu vrijednost i na neki način stvoriti glad za učenjem. Škole, edukativni centri, korporacije i mediji trebaju promovirati znanje i inicijative razvoja kroz zajedničke pothvate, projekte i događanja putem kojih će se šira javnost upoznati s ponudom na tržištu. To se može postići samo zajedničkim snagama i kritičnom masom. Rast “društva znanja” preduvjet je za rast poduzetništva koje nudi perspektivu. Stvarajmo društvo znanja koje strateški priprema mlade za obnovu hrvatskog društva znanjima koja su puno više od učenja podataka i činjenica. Mnogi diplomati čija djeca imaju iskustvo hrvatskih kao i britanskih/američkih škola ističu da su strane škole usmjerene na izgradnju samopouzdanja i talenata djece, dok su hrvatske usmjerene na ispravljanje grešaka i stjecanje teorijskih informacija što ne pogoduje stvaranju poduzetnič-

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

kog okruženja. Uz nove metodologije učenja potrebna nam je i nova svrha educiranja – pripremiti mlade za obnovu hrvatskog poduzetništva i vođenje naše zemlje. Trebaju nam moderne vještine vođenja, kao i programi kroz koje se usvajaju ispravne vrijednosti koje stvaraju promjenu mentaliteta. Mnogi vrhunski programi danas su dostupni kroz škole i online programe, no nisu nikome obvezni zbog čega mnogi ni ne znaju da postoje. Znanjem trebamo preplaviti hrvatski privatni i javni sektor jer na mnogim pozicijama timove vode ljudi koji za to nisu obučeni, već priučeni. Kroz MBA

MNOGI VRHUNSKI PROGRAMI DANAS SU DOSTUPNI KROZ ŠKOLE I ONLINE PROGRAME, NO NISU NIKOME OBVEZNI programe, tečajeve vještina vođenja i komunikacije, ljudi i tvrtke koje ih koriste poprimaju set novih vrijednosti, navika i razmišljanja koje ih čini uspješnima. Zbog toga smo pokrenuli Bagatin Akademiju kao platformu za pozitivne promjene i u poslovnom i u privatnom životu, gdje polaznici uz predavanja vrhunskih trenera i radionice na teme liderstva i softskillsa mogu usavršavati vještine potrebne za odupiranje mentalitetu u kojem se nalazimo. Tako se i rodila ideja za pokretanjem Prvog regionalnog sajma poslovne edukacije, trenerstva i coachinga – Otvoreni dani znanja, kao jedinstveni događaj koji je na jednom mjestu objedinio trenere osobnog i profesionalnog razvoja te tako pokrenuo promociju edukacije i važnosti razvoja pojedinca i organizacija u kojima rade. Edukacija treba ići primarno u smjeru promjene mentaliteta jer pred nama je kriza vrijednosti.

BROJKE, BROJKE

ŠUMARSTVO U 2016.

2.759.039

2.492.676šume 224.103ostalo šumsko zemljište 42.260neplodno zemljište

hektara ukupna površina šumskog zemljišta u 2016.

ČETINJAČE

5.165.000 m

(807.000 m3)

16%

LISTAČE 3

(4.358.000 m )

ukupno posječenog drveta u 2016

84%

u državnim Količina ukupno posječenog drveta na 2015. su odno u . 2016 u ama i privatnim šum i, to je mas oj drvn u eno Izraž %. 0,3 za manja je 3 smanjenje za oko 14.000 m .

Ukupna sječa četinjača manja je za 3,7%, dok je sječa listača u porastu za 0,4% u odnosu na godinu prije.

iznosi ta gotovo je jednaka kao i 2015. te U 2016. proizvodnja ogrjevnog drve ta drve g industrijskoga grubo obrađeno 3 1.768.000 m3, dok je proizvodnja . m 0 7.00 3.39 3 u odnosu na 2015. odnosno manja za 0,4% odnosno 13.000 m Izvor: DZS

3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA PREDSTAVLJENI REZULTATI ISTRAŽIVANJA O PODUZETNIŠ

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

TVU – GEM HRVATSKA 2016.

BEZ BRZIH I ZNAČAJNIH REFORMI HRVATSKU ČEKA STAGNACIJA Najproblematičniji faktori za poslovanje u Hrvatskoj su neeﬁkasnost državne birokracije, porezno opterećenje, nestabilnost politika, porezna regulativa i korupcija piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ezultati najvećeg i jednog od najrelevantnijih svjetskih istraživanja o poduzetništvu – GEM (Global Enterpreneurship Monitor) za 2016. godinu koji se odnose na Hrvatsku nedavno su predstavljeni u Osijeku. Uključenost Republike Hrvatske u ovo istraživanje omogućava podrobnu analizu važnih čimbenika o kojima ovisi domaći po-

GEM ISTRAŽIVANJA ZA HRVATSKU SE RADE OD 2002., A NAJNOVIJE POKAZUJE KAKO SU PROBLEMI OD TADA DO DANAS GOTOVO ISTOVJETNI duzetnički proﬁl te omogućava i usporedbu Republike Hrvatske, na znanstvenoj osnovi, s mnogim drugim zemljama uključenim u ovo istraživanje. Znanstveno obrađeni rezultati i zaključci mogu kvalitetno pridonijeti unapređenju poduzetničke klime u Republici Hrvatskoj. Organizirali su ga Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska udruga banaka i GEM (Global Enterpreneurship Monitor), čiji hrvatski istraživački tim čine CEPOR (Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva) iz Zagreba i ICES (Međunarodni centar za poduzetničke studije) osječkog

Ekonomskog fakulteta na čelu s profesoricom Slavicom Singer. GEM istraživanja za Hrvatsku se rade od 2002. godine, a najnovije pokazuje kako su problemi od tada do danas gotovo istovjetni na ista tri ključna područja, što znači da se ne čini ništa kako bi se promijenile stvari koje ograničavaju poduzetničke kapacitete. Kako je, između ostalog, navedeno u zaključcima istraživanja naslovljenog Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?, prije 15 godina kada se Hrvatska uključila u ovo istraživanje, s nestrpljenjem je očekivana obrada prikupljenih podataka jer se prvi put mogla usporediti poduzetnička aktivnost u Hrvatskoj s drugim zemljama korištenjem standardiziranih indikatora izračunatih iz informacija prikupljenih istim istraživačkim alatima i temeljenim na teorijskim utemeljenom konceptualnom okviru.

Naše temeljne slabosti, a to su primjerice previsok udjel poduzetništva iz nužde nauštrb poduzetništva iz prilike, loša regulacija, problemi s ﬁnanciranjem...,

15 GODINA MALIH, BEZNAČAJNIH PROMJENA “Petnaest godina poslije još se možemo uspoređivati s drugim zemljama, što i činimo svake godine, nastojeći u interpretaciji razlika imati u vidu različitost konteksta. Osim usporedbe u istom vremenu s drugima, svakogodišnja uključenost u GEM istraživanje osigurala je kumuliranje spoznaja o promjenama u poduzetničkoj aktivnosti u Hrvatskoj i u brojnim drugim državama koje sudjeluju u istraživanju. Bile su to godine malih, beznačajnih promjena koje Hrvatsku nisu izvlačile sa začelja gotovo po svim indikatorima praćenja poduzetničke aktivnosti. Jedina značajna promjena dogodila se kao posljedica globalne ﬁnancijske krize 2008. godine. Pad poduzetničke aktivnosti bio

slabosti su koje ostaju. Ključno je pitanje zašto kreatori ekonomske politke ne idu agresivnije u rješavanje tih problema. Velimir Šonje, ekonomski analitičar

3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA Regionalna dimenzija motiviranosti za poduzetničko djelovanje u Hrvatskoj – TEA prilika i TEA nužnost, % Regija

2014.

2015.

2016.

TEA prilika

TEA nužnost

TEA prilika

TEA nužnost

TEA prilika

TEA nužnost

5,9

3,5

5,0

3,2

8,2

2,5

Zagreb i okolica Slavonija i Baranja

1,7

4,2

2,4

1,5

3,6

2,0

Sjeverna Hrvatska

4,4

4,0

4,6

2,8

4,9

3,2

Lika i Banovina

2,7

1,6

1,1

3,4

3,1

4,4

Istra, Primorje i Gorski Kotar

3,7

2,6

7,2

4,6

6,5

1,0

Dalmacija

4,2

4,8

5,5

3,5

4,6

2,8

Hrvatska

4,1

3,7

4,6

3,1

5,6

2,6

Izvor: Global Entrepreneurship Monitor Croatia

Razvojni profili “regija” u Hrvatskoj, 2016. “Regija”

Indeks razvijenosti %

Rang

BDP pc 2014 EUR

Rang

Nezaposlenost 2016. %

Rang

Poduzetnička aktivnost 2016. Nova poduzetnička aktivnost

Motivacijski indeks

TEA

Rang

TEA Prilika/ TEA Nužnost

Rang

Zagreb i okolica

155,34

12.901

10,8

11,4

3,3

Slavonija i Baranja

29,26

6.357,5

23,4

5,7

1,8

Sjeverna Hrvatska

52,38

7.484,3

16,4

8,1

1,5

Lika i Banovina

53,29

7.620

22,2

7,5

0,7

Istra, Primorje i Gorski Kotar

148,01

12.636

8,3

7,5

6,5

Dalmacija

100,48

8.562,5

15,9

7,7

1,6

Izvor: Global Entrepreneurship Monitor Croatia

je značajniji nego u mnogim drugim zemljama, a oporavak još uvijek traje”, ističe se u zaključcima. Rezultati GEM istraživanja svake su godine javno prezentirani, a protok godina omogućio je i prepoznavanje određenih tendencija i obrazaca poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj (i grupama zemalja s kojima se Hrvatska uspoređuje: EU-om i zemljama čija gospodarstva se temelje na eﬁkasnosti i tranziciji prema gospodarstvima temeljenim na inovacijskim faktorima). Osim toga, rezultati GEM istraživanja godinama su komplementarni s istraživanjima o konkurentnosti (Svjetski gospodarski

ZA HRVATSKU GLAVNI PROBLEM OSTAJE DUGOTRAJNA NISKA PRODUKTIVNOST I NISKO, ČAK OPADAJUĆE KORIŠTENJE LJUDSKIH RESURSA 8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

forum) i o lakoći poslovanja (Doing Business Svjetske banke). Godinama ova tri istraživanja imaju stabilan presjek nekoliko indikatora koji vrednuju regulatorni okvir, pristup izvorima ﬁnanciranja, obrazovanje i prijenos znanja u poslovni sektor. Najproblematičniji faktori za poslovanje u Hrvatskoj su neeﬁkasnost državne birokracije, porezno opterećenje, nestabilnost politika, porezna regulative i korupcija.

GLAVNE SLABOSTI HRVATSKE U cilju naglašavanja nužnosti i hitnosti dogovora i akcije za eliminaciju dugotrajnih ograničenja gospodarskog rasta, te za razumijevanje aktualiziranih zaključaka i preporuka iz prijašnjih GEM istraživanja koristit će se perspektiva Europskog semestra, objavljena u veljači ove godine. Perspektiva Europskog semestra omogućava praćenje napretka u ostvarenju postavljenih ciljeva iz programa

Regionalna dimenzija motiviranosti za poduzetničko djelovanje u Hrvatskoj – TEA prilika i TEA nužnost, 2016. 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0

8,2 6,5 4,9 3,6 2,5

3,2

3,1 1,0

2,0 Slavonija i Baranja

Zagreb i okolica

TEA prilika

4,6

4,4

Sjeverna Hrvatska

Lika i Banovina

Istra, Primorje i Gorski Kotar

2,8 Dalmacija

TEA nužnost

Izvor: Global Entrepreneurship Monitor Croatia

Regionalna dimenzija poduzetničkog kapaciteta Hrvatske – TEA indeksi, % Godina

Zagreb i okolica

Slavonija i Baranja

Sjeverna Hrvatska

Lika i Banovina

Istra, Primorje i Gorski Kotar

Dalmacija

Hrvatska

2014.

9,5

5,8

8,8

4,4

6,8

9,2

8,0

2015.

8,2

3,9

7,7

4,4

11,8

9,0

7,7

2016.

11,4

5,7

8,1

7,5

7,7

8,4

Izvor: Global Entrepreneurship Monitor Croatia

Regionalna dimenzija motiviranosti za poduzetničko djelovanje u Hrvatskoj – motivacijski indeks (TEA Prilika/TEA Nužnost) Godina

Zagreb i okolica

Slavonija i Baranja

Sjeverna Hrvatska

Lika i Banovina

Istra, Primorje i Gorski Kotar

Dalmacija

Hrvatska

2014.

1,7

0,4

1,1

1,7

1,4

0,9

1,1

2015.

1,6

1,7

0,3

1,6

1,5

2016.

3,3

1,8

1,5

0,7

6,5

1,6

2,2

Izvor: Global Entrepreneurship Monitor Croatia

Europa 2020. Izvještaj konstatira da je oporavak gospodarstva Hrvatske značajnije vidljiv u 2016. (uz stopu rasta BDP-a od 2,8 posto), a započeo je 2015. godine kada je BDP počeo rasti po skromnoj stopi, označavajući kraj najduže i najdublje recesije u EU. Iako je za 2017. predviđena stopa rasta BDP-a od 3,1 posto, već u 2018. godini se očekuje niža stopa rasta. Za Hrvatsku glavni problem ostaje dugotrajna niska produktivnost i nisko, čak opadajuće korištenje ljudskih resursa: Hrvatska ima najnižu zaposlenost od svih članica EU-a (61,5 posto). Nakon ovog kratkoročnog oporavka do 2018. godine, bez značajnih strukturalnih reformi u srednjoročnom razdoblju, Hrvatska će se vratiti na svoj potencijal rasta od oko jedan

posto što je niže od potencijala rasta zemalja koje također hvataju korak. Izvještaj Europskog semestra također identiﬁcira glavne slabosti Hrvatske u sljedećim područjima: neeﬁkasna javna uprava, nestimulativni porezni sustav, poslovna okolina opterećena administrativnim i regulatornim ograničenjima. Kompliciran poduzetnički eko sustav otežava produktivnijim poduzećima brži rast. Intervencije za poboljšanje poslovne okoline i javne uprave su uglavnom odgođene. Obrazovni sustav ne osigurava odgovarajuće kompetencije te je tranzicija iz obrazovnog proces u zapošljavanje otežana. Očekivana reforma obrazovnog sustava je odgođena... Za najveći dio preporuka iz 2014. i 2015. 3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

TEMA TJEDNA SLAVICA SINGER, VODITELJICA

VISOKA R GUŠI POD Hrvatska je mala zemlja i regulat u inicijativama lokalne uprave godine u najnovijem izvještaju Europske komisije se konstatira da je ostvaren ograničen ili nikakav napredak – vidljiv zastoj bio je u 2016. godini (zbog ponovljenih izbora). Zbog toga većina preporuka ostaje nepromijenjena od 2014. godine kada je Hrvatska prvi put uključena u cikluse Europskog semestra.

ISTRAŽIVANJE IPAK POKAZUJE JEDAN MALI NAPREDAK KOJI JE I OČEKIVAN S OBZIROM NA TO DA GENERALNO U GOSPODARSTVU STVARI IDU NABOLJE, ISTIČE ŠONJE Pozicija Hrvatske iz perspektive konkurentnosti (Svjetski gospodarski forum, 2016.), kvalitete poslovne okoline (Svjetska banka, 2016.) i kapaciteta ostvarenja strateških ciljeva Europa 2020 (izvještaj Europskog semestra, 2017.), dodatno osnažuje spoznaje dobivene GEM istraživanjem poduzetničkog kapaciteta Hrvatske u 2016. godini koje su osnova za zaključke i preporuke. Komentirajući za Privredni vjesnik rezultate ovakvih istraživanja ekonomski analitičar Velimir Šonje ističe: “Ovo istraživanje ipak pokazuje jedan mali napredak koji je i očekivan s obzirom na to da generalno u gospodarstvu stvari idu nabolje”. “No naše temeljne slabosti, a to su primjerice previsok udjel poduzetništva iz nužde nauštrb poduzetništva iz prilike, loša regulacija, problemi s ﬁnanciranjem..., slabosti su koje ostaju. Ključno je pitanje zašto kreatori ekonomske politike ne idu agresivnije u rješavanje tih problema. Mislim kako još uvijek nismo dosegli razinu razvoja i razmišljanja da shvatimo kako su ekonomske teme najvažnije. Zašto se ljudi iseljavaju? Prvenstveno iz ekonomskih razloga. Dakle, unatoč svim mjerama koje idu u smjeru demografske obnove, najvažnije je osloboditi poduzetništvo, olakšati regulativu i učiniti poslovnu klimu pogodnom za nova ulaganja jer ona otvaraju nova radna mjesta. Nadam se kako će to vrlo skoro postati prioritet jer sva ova duga politička ping-pong nadmudrivanja više nemaju smisla. U suprotnom, mi ćemo izumrijeti prije no što se političari sjete gdje leže prioriteti”, upozorava Šonje. 10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

gledna profesorica osječkog Ekonomskog fakulteta Slavica Singer već niz godina ukazuje na značaj razvoja poduzetništva potkrepljujući svoja stajališta relevantnim znanstvenim istraživanjima.

 Već 15 godina vodite hrvatski tim GEM istraživanja i isto toliko ponavljate kako bi rezultati i zaključci istraživanja trebali biti osnova vladama država u kojima se istraživanje provodi za donošenje strateških usmjerenja za unapređenje poduzetničke klime i poticanja investicija. No barem kada je o Hrvatskoj riječ, ispada kao kad gluhom zaželite dobro jutro. - Da, nažalost. Iz godine u godine se ponavlja da imamo kompliciranu i netransparentnu poduzetničku okolinu koja zapravo sprečava namjere ljudi da pokrenu vlastiti poslovni pothvat. S druge strane, tu je izuzetno neeﬁka-

DOBRI SMO PO PODUZETNIČKIM INICIJATIVAMA ZAPOSLENIKA. JEDINO PO TOM KRITERIJU SMO U PRVIH PET ZEMALJA EU-a sna i niska razina suradnje između poslovnog sektora i istraživačkih institucija. Zbog toga nemamo novih proizvoda, a ne možete konkurirati s ulaganjima u tehnologiju ako iz te tehnologije ne izlazi novi proizvod. Treće je područje obrazovanja koje se u svim godinama

GEM ISTRAŽIVANJA ZA HRVATSKU

AZINA POLITIZACIJE UZETNIŠTVO orna poduzetnička klima je ista za sve, ali ima ma razlika a

pokazalo kao ograničavajući faktor jer ne pridonosi stvaranju poduzetničkih kompetencija.

 Jesmo li i u čemu dobri? - Dobri smo po poduzetničkim inicijativama zaposlenika. Jedino po tom kriteriju smo u prvih pet zemalja Europske unije i dijelimo treće mjesto s Nizozemskom. Čini mi se kako tu činjenicu u našoj zemlji nitko ne prepoznaje kao skriveni potencijal poduzetničkih ponašanja. Mislim kako bi upravo u tome Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska obrtnička komora, zajedno s odgovarajućim mjerama Vlade, mogle pomoći da se taj potencijal poduzetničkog djelovanja još jače razvija.  Što je pokazalo istraživanje kada je riječ o poreznom opterećenju? Koliko je ono obeshrabrujuće za domaće, a osobito za potencijalne strane investitore te što se uopće može napraviti? - Prije svega, to se može promijeniti. No za to je potrebna suradnja, istovremenost mjera i volja. Porezno opterećenje je jedno od pet najvećih

ograničenja poduzetničkog djelovanja u Hrvatskoj. No to nije ništa novo niti itko može reći kako je iznenađen zbog takvog stanja. Ali, potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se to promijenilo.

 Znači, sve je na vladajućima? - Ne, nitko tu nije nevin i nitko nema ispriku za takvo stanje. Počevši od samih građana i pojedinaca, preko obrazovnog i istraživačkog sektora, ali je činjenica kako vladajući imaju odgovornost za kreiranje regulatornog okvira - i to jest prvenstveno njihova odgovornost.  Kako tumačite evidentnu razliku poduzetničke klime s jedne strane u Istri ili Međumurju, a s druge strane u Slavoniji? Radi se o istoj državi s istim zakonskim okvirima. - Razlika djelomično proizlazi iz razine aktivnosti lokalne samouprave. Hrvatska je mala zemlja i regulatorna poduzetnička klima je ista za sve, ali ima razlika u inicijativama lokalne uprave. Tamo gdje je visoka razina politizacije lokalne samouprave, tamo su i slabiji rezultati poduzetničkog djelovanja. (S.S)

Porezno opterećenje je jedno od pet najvećih ograničenja poduzetničkog djelovanja u Hrvatskoj. No to nije ništa novo niti itko može reći kako je iznenađen zbog takvog stanja.

3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU IVAN BURAZIN, VLASNIK I POKRETAČ TVRTKE CODEANYWHERE

START-UP PROJEKT NIKADA NE MOŽETE ZAVRŠITI Cilj svakog start-upa je da postane sljedeći Google, odnosno globalna mreža. Ideja je da bude korporacija. Naravno da često na tom putu tvrtke, a često je riječ o velikim korporacijama, ne uspiju i netko ih preuzme i razvije do kraja. I to se isto tretira kao uspjeh razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S Codeanywhere je aplikacija pomoću koje programeri mogu pisati svoj kod, slično kao što Microsoft ofﬁce dopušta piscima pisati tekst. Pomoću našeg proizvoda programeri mogu s bilo kojeg računala ili mobitela doći do svojih dokumenata i uređivati ih.

Ivanom Burazinom, glavnim organi-e zatorom Shift konferencije - koja je u početku bila najveća start-up kon-a ferencija da bi od ove godine postala najveća developerska konferencija u Jugoistočnoj Europi - razgovarali smo o mogućnostima i problematici poslovanja programera, Shift konferenciji, mogućnostima start-up tvrtki te o planovima vezanim uz poslovanje informatičkih tvrtki. Ivan Burazin rođen je u Kanadi, a sa 14 godina vratio se u Split gdje je završio srednju školu, a potom i studij. Bio je suosnivač tvrtke Procedo koja se bavi pružanjem klasičnih informatičkih usluga. Osim Shift konferencije, Burazin je pokretač start-up projekta Codeanywhere.

 Kako posluje vaša tvrtka Codeanywhere? Je li to vaša prva tvrtka koju ste osnovali? - Codeanywhere nije naša prva tvrtka. Ona ima sjedište u San Franciscu. Prva tvrtka koju sam osnovao je Procedo koja se bavi informatičkim inženjeringom, servisom računala, prodajom informatičke opreme... To je bio prvi poduzetnički pothvat. Nakon Proceda, osnovali smo start-up tvrtke Shift i Codeanywhere.  Što je Codeanywhere? - Codeanywhere je tvrtka po svim zakonima, ali se radi o start-up proizvodu s kojim smo krenuli iz garaže. Kako i sama riječ kaže, Codeanywhere dopušta da se ljudi mogu kodirati od bilo kuda. To je aplikacija pomoću koje programeri mogu pisati svoj kod, slično kao što Microsoft office dopušta piscima pisati tekst. Pomoću našeg proizvoda programeri mogu s bilo kojeg računala ili mobitela doći do svojih dokumenata

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

i uređivati ih. Trenutačno imamo oko 993.000 korisnika, a uskoro će ih biti i milijun.

 Osim što treba imati odličan proizvod i prikupiti kapital, što je još važno za startup da ne propadne? - Važno je biti ustrajan, a i imati malo sreće. Mi smo imali uspone i padove. Prošle zime smo

CODEANYWHERE JE TVRTKA PO ZAKONIMA, ALI SE RADI O STARTUP PROIZVODU S KOJIM SMO KRENULI IZ GARAŽE bili pred propašću, a sada smo bolji nego ikad. Izdržali smo i dignuli se.

 Koliko vas radi na Codeanywhereu? - Na projektu nas trenutačno radi sedmero, a uskoro i više. Katkad nas je bilo samo dvoje, a katkad i 14. Tvrtka ima, dakle, sjedište u San Franciscu. Prethodno smo boravili oko godinu dana u Bostonu gdje je bio naš akcelerator. Tamo je bio organiziran svojevrstan trening u trajanju od tri mjeseca kojega nam je omogućio naš investitor.

Naši institucionalni ulagači ne postoje. Nema ih jer ih nitko nije stvorio.

3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

Ima u Hrvatskoj bogatih ljudi i dio njih pomalo ulaže u startupove. No ovo su vrlo rizični projekti i velika je vjerojatnost da će ulagač ostati bez novca. A ako projekt uspije, onda su povrati nekoliko stotina puta veći od uloženog.

 Kako ste došli u Boston? - Najprije su nas pozvali, a potom smo i prihvaćeni. Naš investitor pozove godišnje 12 prijavljenih tvrtki. Nas su pozvali i ostali smo gotovo godinu dana.

i djelatnik, tako da morate odgovarati za svoj rad. Često se zna dogoditi da netko i dobije otkaz. Znači, ne možete novcem koji vam je dao investitor kupiti automobil, nego ga morate uložiti u razvoj projekta.

 Što su vas podučavali? - Prvi mjesec dana svakodnevno radite s mentorima koji vas podučavaju različite stvari - od toga kako ‘napasti’ određeno tržište, kako zadržati klijente, kako riješiti neke probleme, na koji način deﬁnirati to što radite, na koji način se fokusirati. Izvana to izgleda kao da se 12 timova od po nekoliko ljudi igra, a u stvari treniramo način kako se izoštriti i fokusirati. Mi smo u mjesec dana imali 98 sastanaka. Znači, u prosjeku imate četiri sastanka dnevno po sat vremena.

 Ima li u Hrvatskoj takvih investitora? - Kod nas postoje investitori, ali ih je mnogo manje. To su tzv. anđeli, odnosno ljudi koji investiraju svoj novac u neki start-up. Radi se, doduše,

 S kim ste se sastajali? - S potencijalnim investitorima, novinarima, osnivačima raznih korporacija… Oni vas ispituju i promatraju kako se ponašate. Ideja je da vam oni pomognu ali, u stvari, ako procijene da ste dobri, možete dobiti investiciju na licu mjesta. Mi smo na taj način dobili četiri investitora u rasponu od 20.000 do 50.000 dolara.  I oni tako, na temelju razgovora daju novac? - Pa nije baš tako. Znaju oni zašto ga daju - jer se sutradan potpisuje ugovor. Investitori dobiju udjele u tvrtki odnosno u start-up projektu adekvatno tomu imaju li više ili manje utjecaja u tvrtki. Nekima imate samo obvezu poslati izvještaj, a neki vam mogu doći na nadzorni odbor i dati vam otkaz. Znači kada primite novac investitora, vi ostajete suvlasnik, ali ste

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

NE MOŽETE NOVCEM KOJI VAM JE DAO INVESTITOR KUPITI AUTOMOBIL, NEGO GA MORATE ULOŽITI U RAZVOJ PROJEKTA o manjim iznosima koji se kreću od nekoliko stotina do nekoliko desetaka tisuća eura. Vrlo su rijetki oni koji ulože više od 100.000 eura. Postoje i takvi, ali su rijetki. I mi smo imali investiciju jednoga Splićanina u iznosu od 26.000 eura. Doduše, više je to rijetkost nego pravilo, ali mi smo ga za Codeanywhere imali. Ipak, mislim da svatko tko ima dobru ideju a treba mu novac, do njega nekako može i doći.

 I što kad dovršite projekt? - Projekt nikada ne možete dovršiti. Cilj svakog start-upa je da postane sljedeći Google,

odnosno globalna mreža. Ideja je da bude korporacija. Naravno da često na tom putu tvrtke, a često je riječ o velikim korporacijama, ne uspiju i netko ih preuzme i razvije do kraja. I to se isto tretira kao uspjeh. Ne baš na način da ste uspjeli postati globalna kompanija, ali uspjeh je i kad vaš start-up kupi velika korporacija.

 Kako se ponašaju hrvatski bogataši u ovom slučaju? - Ima u Hrvatskoj bogatih ljudi i dio njih pomalo ulaže u start-upove. No ovo su vrlo rizični projekti i velika je vjerojatnost da će ulagač ostati bez novca. A ako projekt uspije, onda su povrati nekoliko stotina puta veći od uloženog. Nadam se da će nekoliko naših start-upova uspjeti i da će se na taj način stvoriti nekoliko milijunaša koji će znati kako ulagati u njih. Tako je uostalom bilo i sa Skypeom.  Koji su hrvatski start-upovi s najvećim potencijalom? - U svakom slučaju to je BellaBeat, bivšiBabyWatch, koji je bio i pobjednik Shift Challengea prije nekoliko godina. BellaBeat ima već 120 zaposlenih i razvija nekoliko proizvoda. Mislim da je on naš najpotentniji start-up. Tu je i Mate Rimac sa svojim projektima koji je već puno više od start-upa. Navijamo za Matu Rimca u svakom slučaju i njegov uspjeh može biti uspjeh svjetskih razmjera. Tu je i Agrivi.  Gdje su naši institucionalni ulagači? - Ne postoje. Nema ih jer ih nitko nije stvorio. Postoji, doduše, slovenski ulagač Fond South Central Ventures, odnosno Enterprise Innovation Fund koji je, između ostalog, uložio u Agrivi. Otvorili su ured u Zagrebu i jedini su institucionalni investitor na ovim prostorima.  Je li bolje za start-up imati nekoliko ili samo jednog investitora? - Bolje je imati njih nekoliko. Ne samo zbog novca, nego i zbog razvoja projekta. Ako je samo jedan investitor, onda je to rizično za projekt. Imao sam stotinjak sastanaka s investitorima o istom projektu i nekome se svidite, a nekome ne. Netko vam da novac, a netko i ne.  Koliko je ove godine Shift imao sudionika? - Shift je i ove godine nadmašio broj posjetitelja, što nam je pokazatelj rasta konferencije. Zanimljiva je činjenica da je 30 posto akreditacija rezervirano iz država Zapadne Europe. To znači da je Shift poprimio europski značaj. Tijekom dva dana održavanja, u splitskom HNK-u se okupilo više od 1200 sudionika, IT profesionalaca, predstavnika domaćih i stranih institucija, investicijskih fondova, studenata i medija. Uvijek

Dosta kompanija zapošljava naše programere koje nisu nikada vidjeli uživo Ima li dovoljno kvalitetnih programera u Hrvatskoj? - Nama kao poslodavcima je izuzetno teško zadržati programere jer dosta njih, doslovno s plaže, može raditi za velike svjetske korporacije. Dosta takvih kompanija zapošljava naše programere koje nisu nikada vidjeli uživo. Oni odavde rade za njih. Tako rade, pa osnuju tvrtku. Uglavnom, kvaliteta je vrlo visoka.

se trudimo dovesti najutjecajnije govornike iz Silicijske doline. Tako smo i ove godine ugostili stručnjake iz Microsofta, Skypea, Herokua,

DANAS JE PUNO VEĆI RIZIK OSNOVATI START-UP NEGO IĆI RADITI KOD DRUGOG JER SU PRIMANJA VISOKA BitBucketa, DigitalOceana, Toptala, Autodeska, Trivaga, Fivea... Vrlo smo zadovoljni jer su značajno podignute i organizacijska i produkcijska razina.

 U čemu je koncepcijska promjena konferencije? - Nismo više orijentirani prema start-upovima, već više prema developerima. U zadnje je vrijeme puno veći interes za konferencije namijenjene developerima - koje svi trebaju zaposliti jer ih stvarno nedostaje. Ove godine glavne teme konferencije su bile umjetna inteligencija i izmijenjena stvarnost. Kada smo počeli, nije bilo puno start-up tvrtki - to je bilo novo razdoblje, a sada ih imate nekoliko vrlo velikih koji traže zaposlenike.

 Zašto je to tako? Zašto programeri idu raditi za nekog drugoga, a ne razvijaju svoj projekt? - Danas je puno veći rizik osnovati start-up nego ići raditi kod drugog jer su primanja visoka. Svaki programer danas se može odmah zaposliti u Fiveu ili kod Rimca i imati odlična primanja. Može doduše i riskirati, pa živjeti na račun roditelja i razvijati svoj start-up kako bi nešto napravio. Ipak, više se odlučuju raditi za drugog. Dobro je da imaju gdje raditi, a možda nije dobro da ne razvijaju vlastiti start-up.

Svaki programer danas se može odmah zaposliti u Fiveu ili kod Rimca i imati odlična primanja. Može doduše i riskirati, pa živjeti na račun roditelja i razvijati svoj start-up kako bi nešto napravio.

3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO POSLOVNI FORUM UDRUGE BOSANSKIH HRVATA PRSTEN

HRVATSKA I BiH SU JED EKONOMSKI PROSTOR Gospodarsko stanje i suradnja neraskidivo su povezani s budućnošću i pozicijom hrvatskog naroda u BiH, istaknula je potpredsjednica Vlade Martina Dalić piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr HGK OTVARA PREDSTAVNIŠTVO U SARAJEVU Hrvatska i BiH su jedinstven ekonomski prostor, a HGK je posvećen rastu i razvoju, suradnji tvrtki iz obje zemlje i stvaranju mogućnosti za investiranje, dodao je Luka Burilović, predsjednik HGK. “Trenutačno je registrirano više od 200 hrvatskih tvrtki koje zastupaju interese hrvatskih tvrtki u matičnoj zemlji, dok

DO PROŠLE GODINE HRVATSKA JE ULOŽILA U BiH VIŠE OD 1,1 MILIJARDE EURA

P Trenutačno je registrirano više od 200 hrvatskih tvrtki koje zastupaju interese hrvatskih tvrtki u matičnoj zemlji, dok u Hrvatskoj radi više od pola milijuna građana podrijetlom iz BiH. Luka Burilović, predsjednik HGK

oslovni forum Udruge bosanskih Hrvata Prsten u suorganizaciji Hrvatske gospodarske komore bavio se prepoznavanjem ključnih elemenata za unapređenje poticajne poduzetničke okoline, s naglaskom na Hrvatsku i BiH te upozoravanjem na slabosti zakonskih rješenja i posljedica na poslovanje. Na prošlotjednom skupu koji je okupio više od dvjestotinjak poduzetnika, od kojih mnogi posluju u obje države, željelo se također uputiti na mogućnosti unapređenja sustava, istaknuti mogući razvoj poslovnih poveznica Hrvatske i BiH te predstaviti nova rješenja i zahtjeve na razini ekonomske i druge politike. “Kada se puno ljudi okupi na jednom mjestu, sigurno postoji dobar razlog za to. Na ovom forumu želimo razmijeniti ideje i znanja o tome kako gospodarski ojačati jedan narod koji živi u dvije države. Ovaj skup želimo pretvoriti i u tradicionalni način okupljanja i razmišljanja o mogućnostima gospodarskog napretka”, istaknuo je Mijo Marić, predsjednik Prstena, dodavši kako je ta udruga svojevrstan most između Hrvatske i BiH.

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

u Hrvatskoj radi više od pola milijuna građana podrijetlom iz BiH. Hrvatske tvrtke nisu samo klasični uvoznici i izvoznici na tržište BiH nego i investitori jer je do prošle godine Hrvatska uložila u BiH više od 1,1 milijarde eura. Trebamo raditi na rastu ulagačkog povjerenja. Sada kada se hrvatsko gospodarstvo oporavlja, nećemo okrenuti leđa BiH gdje želimo preseliti to ozračje”, istaknuo je Burilović dodavši kako će HGK do kraja ove godine otvoriti svoje predstavništvo u Sarajevu kako bi omogućio daljnji rast gospodarske suradnje. Gospodarsko stanje i suradnja neraskidivo su povezani s budućnošću i pozicijom hrvatskog naroda u BiH, istaknula je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić. “Imamo razloga za optimizam. U Hrvatskoj bilježimo gospodarski rast, raste izvoz, proizvodnja, trgovina, dok će turistička sezona biti jedna od najboljih. Ovi podaci kriju i upozorenje jer se ono događa u trenutku stagniranja zaposlenosti. Uz to, paritet kupovne moći pokazuje naše zaostajanje za drugim zemljama. Nema razloga za samozadovoljstvo, a ova pozitivna situacija je i prilika da nadoknadimo

INSTVEN izgubljeno vrijeme. Hrvatsku moramo postaviti na putanju moderne i prosperitetne države u kojoj naša djeca žele ostati, ali ne zato što nemaju kamo otići”, istaknula je Martina Dalić. Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, istaknuo je kako prisutnost predstavnika najjačih hrvatskih tvrtki govori dovoljno o važnosti i potencijalima ovog skupa. “Veseli me što su se ovdje okupili i predstavnici znanstvene zajednice i smatram kako je važno ojačati sinergijski učinak koje znanost ima kako bi ojačala hrvatsko gospodarstvo”, kazao je Ćorić. Mi smo jedan narod u dvije države, naglasio je ministar uprave Lovro Kuščević. “U Hrvatskoj imamo sva demokratska prava i želimo da se to omogući i Hrvatima u BiH. Našim političkim angažmanom radit ćemo na tome da im se omoguće sva prava. Nije važna samo politička i kulturna posebnost nego je jednako važno i gospodarstvo”, dodao je on rekavši kako se dogovara sastanak hrvatske vlade i Vijeća ministara BiH s ciljem održavanja zajedničke sjednice na kojoj će se razgovarati o mogućnostima suradnje i razvoja.

POZABAVITI SE GOSPODARSKOM DIPLOMACIJOM Temeljna zadaća Foruma bila je poticanje unapređenja institucionalnog okvira za izgradnju poslovne konkurentnosti u Jugoistočnoj Europi te prevladavanje postojećih prepreka u poslovanju u toj regiji, prije svega u poslovanju između Hrvatske i BiH. Naime, Hrvatska je najstrože regulirana zemlja EU-a prema pokazatelju koji mjeri stupanj administrativnog opterećenja, regulatornu restriktivnost i utjecaj državnog vlasništva na tržište, a prema OECD-ovim podacima, udjel državnog sektora na tržištu veći je samo u Kini, Turskoj, Poljskoj, Rusiji i Rumunjskoj. Na Forumu su sudjelovali uspješni poduzetnici koji posluju u obje države. Marko Pipunić iz Žita rekao je kako mu je cilj bio kroz poslovanje stvoriti bolje mogućnosti za život i rad u Slavoniji. “Nastavit ćemo u tom smjeru i nastavit ćemo rasti, no moram reći da nam država nije pomagala na tom putu, nego nam je čak odmagala”, ustvrdio je Pipunić. Marko Jurčić, savjetnik predsjednice Republike, ističe kako se moramo pozabaviti gospodarskom diplomacijom, ići na teren i slati u inozemstvo kvalitetna izaslanstva. Svjetlan Stanić, vlasnik Stanić Beveragesa, ustvrdio je

DOGOVARA SE ZAJEDNIČKA SJEDNICA HRVATSKE VLADE I VIJEĆA MINISTARA BiH O MOGUĆNOSTIMA SURADNJE kako je akvizicijom Juicyja povećao svoju proizvodnju za 25 posto. “Teško je povući paralele između tržišta BiH i Hrvatske, no ono što mogu savjetovati svim poduzetnicima jest da ne odustaju i uvijek pokušavaju”, kaže Stanić. Ante Mandić, predsjednik Uprave tvrtke IN2, kaže kako je tržište na kojem rade kompleksno s obzirom na to da unutar njihove Grupe djeluje 13 tvrtki iz regije, među kojima je i jedna iz BiH. “Naša industrija se dovoljno ne povezuje, a mi radimo na tome da se to promijeni”, ustvrdio je Mandić.

Martina Dalić i Mijo Marić

Lanjska robna razmjena Hrvatske i BiH - 1,693 milijarde eura

U prošloj godini robna razmjena Hrvatske i BiH iznosila je 1,693 milijarde eura. U tu su zemlju hrvatska podu-

zeća izvezla robe i usluga u vrijednosti 1,120 milijuna eura, tako da s BiH bilježimo suficit od 547 milijuna eura. U zadnjih pet godina bilježi se blagi pad hrvatskog izvoza u BiH, dok uvoz iz BiH bilježi lagani rast. Hrvatska u BiH najviše izvozi naftu i naftne prerađevine što čini gotovo četvrtinu ukupnog izvoza, zatim električnu energiju, alkoholna pića i hranu, a iz BiH najviše uvozimo električne energije i to čak 27 posto ukupnog uvoza, te namještaj, aluminij i proizvode od plastike.

3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

AKTUALNO HRVATSKO-IRANSKI GOSPODARSKI FORUM

ALI RABIEI: HRVATSKA JE ZA IRAN JAKO VAŽNA DRŽAVA Hrvatska kao članica EU-a predstavlja odličnu izlaznu odnosno za Iran ulaznu točku i investicijsku lokaciju otvarajući tržište koje je veće od 500 milijuna potrošača, ocijenio je Antonić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P Prostora za suradnju ima od tradicionalnih sektora poput energetike, željezničke industrije, preko nafte i plina, brodogradnje, metalne industrije, do ICT-a, farmaceutske, prehrambene, kemijske i autoindustrije, turizma te prijenosa znanja.

redstavnici iranskih tvrtki i institucija iz petrokemijske, željezničke i metalne industrije, te poljoprivrede, farmacije, elektroenergetike i brodskog prijevoza posjetili su prošli tjedan Hrvatsku. Jako iransko gospodarsko izaslanstvo predvodio je ministar zadruga, rada i socijalnih poslova Islamske Republike Iran Ali Rabiei. Tom prigodom Hrvatska gospodarska komora organizirala je Hrvatsko-iranski gospodarski forum tijekom kojega su održani i individualni razgovori više od 60 predstavnika hrvatskih i iranskih tvrtki. Luka Burilović, predsjednik HGK, istaknuo je kako je ovo jasan pokazatelj da treba poticati suradnju dviju država i misliti na interese gospodarstvenika. Od posjeta predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović Iranu, dodao je, prošlo je više od godine dana. A HGK je otad organizirao nekoliko susreta i sastanaka jer je svjestan važnosti razvoja gospodarskih odnosa. “Prostora za suradnju ima, dakle, od tradicionalnih sektora poput energetike, željezničke industrije, preko nafte i plina, brodogradnje, metalne industrije, do ICT-a, farmaceutske, prehrambene, kemijske i autoindustrije, turizma te prijenosa znanja. Osim toga, Hrvatska može ponuditi izvrstan geostrateški položaj kao ulaz i vrata na europsko tržište od 500 milijuna stanovnika”, naglasio je Burilović.

PROSTOR ZA SURADNJU I MALIM TVRTKAMA Luka Burilović, predsjednik HGK

Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, ocijenio je kako je Forum nastavak rada na jačanju suradnje Irana i Hrvatske, te da postoji istinska inicijativa za unapređenje odnosa. “Važno je istaknuti da ovaj forum otvara prostor za suradnju i malim tvrtkama”, napomenuo je.

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Irana u 2016. iznosila je 4,5 milijuna eura. Na izvoz odlazi četiri milijuna eura ili 89 posto, a na uvoz 0,5 milijuna eura ili 11 posto ukupne

USPOSTAVA PLATNOG PROMETA IZMEĐU NAŠIH DRŽAVA OLAKŠAT ĆE POSLOVANJE HRVATSKIM GOSPODARSTVENICIMA, ISTIČE PAVIĆ robne razmjene. Izvoz roba u Iran u odnosu na 2015. povećao se za 20 posto. Uvoz je u istom razdoblju pao za 19,2 posto. “Robna razmjena je i dalje mala, što ne znači da ovakvi koraci ne mogu dovesti do njena značajnijeg povećanja”, kazao je. Na sastanku potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta Martine Dalić s Alijem Rabieijem dan uoči Foruma zacrtani su mnogi ciljevi. “Jedan od njih je i uspostava platnog prometa između naših država koja će itekako olakšati poslovanje hrvatskim gospodarstvenicima”, naglasio je Pavić. Državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić istaknuo je kako Vlada nastavlja s izgradnjom stabilnog i snažnog, tržišno orijentiranog gospodarstva. Ovim posjetom, nastavio je, i cjelovitim produbljivanjem suradnje potiče se ponovna

uspostava dugogodišnjih gospodarskih veza Irana i Hrvatske, ali i Europske unije. “Hrvatska kao članica EU-a predstavlja odličnu izlaznu odnosno za Iran ulaznu točku i investicijsku lokaciju otvarajući tržište koje je veće od 500 milijuna potrošača. S obzirom na geografski položaj Hrvatske, omogućen je pristup ključnim tržištima Srednje i Jugoistočne Europe, a kao primjer posebice navodim hrvatske luke Rijeka i Ploče koje su otvorene za prihvat robe iz Irana”, kazao je dodajući kako niz područja ima potencijala za bolju suradnju. “Jedno od najznačajnijih je svakako elektroindustrija koja je konkurentna u smislu cijena i kvalitete proizvoda”, naglasio je. Također, dodao je Antonić, hrvatska brodogradilišta mogu proizvesti i održavati brodove različite namjene, građevinski sektor je visokokvaliﬁciran, a mnogi proizvodi prehrambene industrije imaju halal certiﬁkat.

IRAN SE POČEO OTVARATI Ali Rabiei je istaknuo kako je Hrvatska za Iran jako važna država. “Iran je poticao Hrvatsku tijekom osamostaljenja i za vrijeme njena ulaska u EU”, kazao je Rabiei ističući kako suradnja dviju država može biti puno bolja. Vedran Kelek, direktor prodaje i marketinga u Podravci Gulf, ističe kako ta tvrtka još uvijek nije prisutna na iranskom tržištu, ali su za to napravljene sve pretpostavke. “Trenutačno pregovaramo za kvalitetan ulazak na to tržište”, kaže on dodajući kako je Iran jedno

od ključnih tržišta na Bliskom Istoku. “Riječ je o velikom tržištu od 80 milijuna ljudi. Zbog vanjskopolitičke situacije ono se prilično štiti pri ulasku stranih kompanija. Iranska prehrambena industrija je vrlo jaka. U svim kategorijama proizvoda, može se reći, imaju vrlo kvalitetne domaće proizvođače te vrlo visoke barijere za ulazak”, naglašava on. Vitomir Klasić, direktor tvrtke Ivanićplast, kaže kako su u proteklom razdoblju vođeni vrlo zanimljivi razgovori s potencijalnim kupcima iz Irana, no ugovori još nisu sklopljeni te se razgovori nastavljaju. “Problem je to što je Iran godinama bio zatvoreno tržište i teško se otvara. Bez obzira na njihovu veliku želju

TIJEKOM FORUMA SU ODRŽANI I INDIVIDUALNI RAZGOVORI VIŠE OD 60 PREDSTAVNIKA HRVATSKIH I IRANSKIH TVRTKI trenutačno je najveći problem platni promet jer se s Iranom ne može izravno raditi nego preko trećih država koje imaju platni promet s Iranom”, ističe Klasić. “Iranci su desetogodišnju blokadu iskoristili kako bi razvili vlastitu proizvodnju. No potencijal deﬁnitivno postoji i Iranci se otvaraju”, zaključio je. 3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA GOSPODARSKA SLIKA ŽUPANIJA U 2016.

I DALJE VELIKE RAZLIKE Poduzetnici u Hrvatskoj lani su ostvarili konsolidiranu neto dobit veću od 24,03 milijarde kuna, od čega su 70 posto ostvarili poduzetnici u Zagrebu, Zagrebačkoj i Istarskoj županiji piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

NAJVIŠE PODUZETNIKA IMA U ZAGREBU, ZAPOŠLJAVAJU 325.735 RADNIKA, A OSTVARILI SU PRIHODE OD 311,87 MILIJARDI KUNA

ospodarska slika Hrvatske za prošlu godinu i dalje je ostala ista kad su u pitanju županije i pokazuje velike razlike u razvijenosti pojedinih regija. U analizi koju je napravila Financijska agencija može se iščitati da su poduzetnici u Hrvatskoj lani ostvarili konsolidiranu neto dobit veću od 24,03 milijarde kuna, od čega su 70 posto ostvarili poduzetnici u Zagrebu, Zagrebačkoj i Istarskoj županiji u kojima sjedište ima 55.317 poduzetnika. Ukupne prihode od 633,1 milijarde kuna lani su ostvarila 114.483 hrvatska poduzetnika, dok im je dobit razdoblja bila 38,69 milijardi kuna, ali su ostvarili i gubitak od 14,66 milijardi, dok je im je konsolidirana dobit bila nešto više od 24,03 milijarde kuna. Važno je također istaknuti da u ove rezultate nisu uključeni podaci za sva društva iz koncerna Agrokor jer veliki dio njihovih tvrtki nije predalo godišnji ﬁnancijski izvještaj za

statističke i druge potrebe za 2016. godinu.

ZAGREB PRVI PO SVIM KRITERIJIMA Zagrebački poduzetnici su prvorangirani po svim kriterijima. Tako u glavnom gradu Hrvatske sjedište ima najveći broj poduzetnika ili njih 38.127, odnosno svaki treći hrvatski poduzetnik sjedište ima u Zagrebu. Statistika pokazuje da oni zapošljavaju i najveći broj radnika, njih 325.735, a lani su ostvarili ukupne prihode od 311,87 milijardi kuna. I po neto dobiti su zagrebački poduzetnici na prvom mjestu, s nešto više od 13,72 milijarde kuna. Na drugom mjestu po neto dobiti su poduzetnici Zagrebačke županije sa 1,8 milijardi kuna, dok su poduzetnici Istarske županije treći. Tako su 9984 istarska poduzetnika lani ostvarila za 52,7 posto manju neto dobit u odnosu na godinu ranije, odnosno neto dobit u prošloj godini iznosi 1,24 milijarde kuna.

Rang lista županija prema NETO DOBITI poduzetnika u 2016. godini – broj poduzetnika, broj Naziv županije Grad Zagreb Zagrebačka Istarska Primorsko-goranska Splitsko-dalmatinska Karlovačka Varaždinska Međimurska Krapinsko-zagorska Vukovarsko-srijemska Osječko-baranjska Zadarska Koprivničko-križevačka Dubrovačko-neretvan. Brodsko-posavska Ličko-senjska Bjelovarsko-bilogorska Virovitičko-podravska Požeško-slavonska Sisačko-moslavačka Šibensko-kninska Republika Hrvatska

Broj poduzetnika

Rang

Broj zaposlenih

Rang

Ukupan prihodi

Rang

Dobit razdoblja

38.127 7.206 9.984 9.689 12.725 2.027 3.488 2.983 1.975 1.755 4.764 3.918 1.688 3.783 1.849 765 1.776 1.000 828 1.925 2.228 114.483

1 5 3 4 2 12 9 10 13 17 6 7 18 8 15 21 16 19 20 14 11 -

325.735 50.365 48.363 60.244 74.741 16.337 40.519 27.332 19.309 17.438 37.966 21.644 16.301 19.692 16.253 4.150 13.530 7.898 8.380 16.076 11.706 853.979

1 4 5 3 2 13 6 8 11 12 7 9 14 10 15 21 17 20 19 16 18 -

311.878.344 45.702.648 31.596.087 34.991.604 43.325.996 9.027.654 23.515.098 12.830.615 11.053.586 12.935.867 24.336.723 12.694.721 10.093.768 10.224.748 8.422.966 2.059.161 6.540.333 3.880.661 3.634.948 8.630.324 5.733.575 633.109.425

1 2 5 4 3 14 7 9 11 8 6 10 13 12 16 21 17 19 20 15 18 -

20.072.163 2.236.071 2.339.949 1.929.645 2.740.207 818.064 1.067.394 742.104 710.760 788.036 1.140.773 941.873 533.814 839.711 363.833 186.215 265.929 171.387 169.998 282.616 355.356 38.695.898

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

U RAZVIJENOSTI Osnovni razlog toga pada je, prema Fini, smanjena dobit Adris Grupe. Obrazlažući prošlogodišnje poslovne rezultate i plan poslovanja za ovu godinu, na sjednici Glavne skupštine Adris Grupe predsjednik Uprave Ante Vlahović istaknuo je kako je Adris, u okolnostima najniže stope rasta hrvatskoga gospodarstva u regiji i daljnjeg pada konkurentnosti, uspješno završio transformaciju tvrtke i ostvario snažan rast svih pokazatelja poslovanja. Tom prilikom je istaknuto kako je Adris Grupa u 2016. ostvarila ukupni prihod od 5,55 milijardi kuna, dok je poslovni prihod iznosio 5,11 milijardi kuna. Prihod od prodaje robe i usluga iznosio je 3,97 milijardi kuna. “U zadnjih pet godina Adris je investirao više od četiri milijarde kuna. Prosječno je godišnje ostvarivao neto dobit u vrijednosti od gotovo 427 milijuna kuna, dok je u 2016. godini dobit iznosila 501 milijun kuna. Prosječni godišnji rast dividende iznosio je, bez izvanredne dividende, 21 posto. Cijena dionica prosječno je godišnje rasla 16 posto za povlaštenu i 24 posto za redovnu dionicu. Rast dobiti novih poslova u potpunosti je nadomjestio poslovanje Duhanske divizije”,

zaposlenih, ukupan prihod i dobit i gubitak razdoblja (iznosi: u tis. kn) Rang

Gubitak razdoblja

Rang

1 4 3 5 2 10 7 12 13 11 6 8 14 9 15 19 18 20 21 17 16 -

6.351.708 432.701 1.093.321 738.325 1.604.826 201.258 456.127 208.993 179.625 268.258 635.794 450.034 113.420 592.854 222.138 60.501 141.390 62.936 82.421 279.863 484.149 14.660.642

1 10 3 4 2 15 8 14 16 12 5 9 18 6 13 21 17 20 19 11 7 -

Dobit/gubitak razdoblja 2015. 8.709.420 1.197.170 2.633.762 722.770 916.337 523.404 160.643 468.891 369.505 457.338 257.519 253.614 549.490 186.469 14.796 51.820 119.117 32.941 67.787 -144.744 -165.345 17.382.703

Dobit/gubitak razdoblja 2016. 13.720.454 1.803.370 1.246.628 1.191.319 1.135.381 616.806 611.267 533.111 531.135 519.779 504.979 491.839 420.394 246.857 141.695 125.714 124.539 108.451 87.577 2.753 -128.793 24.035.256

Rang 2015.

Rang 2016.

1 3 2 5 4 7 14 8 10 9 11 12 6 13 19 17 15 18 16 20 21 -

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 -

Razlika ↑ ↓ ↑ ↓ ↑ ↑ ↑ ↓ ↓ ↓ ↑ ↑ ↓ ↓ -

Indeks 2016./2015. 157,5% 150,6% 47,3% 164,8% 123,9% 117,8% 380,5% 113,7% 143,7% 113,7% 196,1% 193,9% 76,5% 132,4% 957,7% 242,6% 104,6% 329,2% 129,2% 77,9% 138,3%

3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

PV ANALIZA

istaknuo je Vlahović te najavio da će Adris do 2021. investirati dodatne četiri milijarde kuna, od čega dvije u turizam.

633,1 mlrd kn ukupni lanjski prihodi 114.483 poduzetnika

38,69 mlrd kn njihova dobit razdoblja

24,03 mlrd kn konsolidirana dobit tih poduzetnika u 2016.

NETO DOBIT VEĆA OD MILIJARDE KUNA U JOŠ DVIJE ŽUPANIJE Više od milijardu kuna neto dobiti lani su ostvarili poduzetnici u još dvjema županijama: Primorsko-goranskoj gdje je 9689 poduzetnika ostvarilo dobit od 1,19 milijardi kuna te 12.725 poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije čija je dobit lani bila 1,13 milijardi kuna i koja zatvara rang ljestvicu top pet županija po dobiti. Inače, u Splitsko-dalmatinskoj županiji poduzetnici su ostvarili ukupne prihode od 43,32 milijarde kuna. Kad se pogleda struktura prihoda, prema podacima Hrvatske gopodarske komore, tada na prerađivačku industriju otpada više od 24 posto te kao takva ima značajan doprinos u ukupnim ﬁnancijskim i drugim ekonomskim rezultatima gospodarstva. Uz brodogradnju te metaloprerađivačku industriju, kao i kemijsku i industriju građevinskoga materijala, važan segment čini i tekstilna i odjevna industrija. Inače, Stjepan Pezo, predsjednik Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK te generalni direktor omiškog Galeba, tvrtke koja u ovoj godini obilježava 65. godinu postojanja, smatra da je za podizanje konkurentnosti ove industrijske grane u Hrvatskoj, koja zapošljava gotovo 10 posto zaposlenika u prerađivačkoj industriji s ukupnim prihodom od 660 milijuna eura, važno povećati izvoz koji je tek na razini od 7,7 posto.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA - NAJVEĆI SKOK Najveći skok na rang listi prema ukupnoj dobiti u odnosu na pretprošlu godinu ostvarili su poduzetnici iz Varaždinske županije, koji su s neto dobiti od 611,26 milijuna kuna zauzeli sedmo mjesto. Podsjetimo, u 2015. su po neto

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

dobiti bili na 14. mjestu i tada im je ukupna neto dobit bila 160,64 milijuna kuna. Skok sa 19. na 15. mjesto zabilježila je i Brodsko-posavska županija koja u postotku bilježi i najveći rast konsolidirane dobiti od 857,7 posto, ali je riječ o skromnijim apsolutnim iznosima. Brodskoposavski poduzetnici su 2015. ostvarili tek 14,8 milijuna kuna dobiti, dok im je lani neto dobit porasla na 141,7 milijuna kuna.

LANI SU JEDINO PODUZETNICI SA SJEDIŠTEM U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI POSLOVALI S GUBITKOM OD 128,79 MILIJUNA KUNA Prošla godina nije bila baš najbolja za 1688 poduzetnika iz Koprivničko-križevačke županije koji su sa šestog mjesta, koje su držali u 2015. godini, lani pali na 13. mjesto. Prošle su godine oni ostvarili 420,4 milijuna kuna neto dobiti, što je 23,5 posto manje nego godinu ranije. U prošloj su godini jedino poduzetnici sa sjedištem u Šibensko-kninskoj županiji poslovali s gubitkom, i to od 128,79 milijuna kuna te su tako zasjeli na posljednje, 21. mjesto rang ljestvice županija po ostvarenoj neto dobiti. Fina je u svojoj analizi istaknula kako izneseni prikaz ublažava činjenica da se stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta na području određene županije.

AKTUALNO CNG & LNG KONFERENCIJA

Prirodni plin i energetska tranzicija

rvatska gospodarska komora i Zajednica za ukapljeni naftni plin Grupacije za LNG i CNG u cestovnom prometu organizirale su prošli tjedan u Zagrebu Međunarodnu CNG & LNG konferenciju. Glavne teme konferencije bile su aktualna problematika izgradnje mreža CNG (stlačeni prirodni plin) i LNG (ukapljeni prirodni plin) punionica u Hrvatskoj, povlačenje sredstava iz fondova Europske unije, izrade strateških dokumenata, poslovna suradnja s proizvođačima plinske opreme iz Italije, iskustva u korištenju CNG-a i LNG-a... Josip Kelemen, potpredsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin HGK, istaknuo je kako se u Europi i njenim

institucijama govori o CNG-u, LNG-u, čistom prijevozu, energetskoj učinkovitosti i dobrobitima za ljude i okoliš. A Hrvatska je, nastavio je, od 28. zemalja Europske unije na pretposljednjem mjestu u primjeni CNG-a. Direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac kazala je kako prirodni plin ima ključnu ulogu u energetskoj tranziciji EU-a. S obzirom na alarmantnost problema klimatskih promjena o kojima se mnogo govori te nedavno stupanje na snagu Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i u Hrvatskoj, prirodni plin se nameće kao odgovor na ključni izazov energetske tranzicije, a to je kako osigurati što čišću energiju za sve veći broj

stanovnika, dodala je. U Hrvatskoj nema dvojbe, napomenula je, a prirodni plin kao raspoloživ, pristupačan i ekološki prihvatljiv energent mora biti predvodnik energetske tranzicije s obnovljivim izvorima energije. “Stoga pozdravljamo skoro donošenje strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske”, istaknula je. (B.O.)

MEĐUNARODNI DAN ZADRUGA

POVEĆATI SVIJEST O ZNAČAJU ZADRUGARSTVA Zadruge treba promatrati kao jedinstveni poslovni model, usmjeren na uključivanje i stvaranje mogućnosti za održivi razvoj i budućnost svih sudionika u društvu, od poljoprivrednika, malih poduzetnika, mladih i starijih osoba, žena, osoba s invaliditetom i siromašnijih osoba iz ruralnih područja, rečeno je na prošlotjednom obilježavanju Međunarodnog dana zadruga u Zagrebu. Tom je prigodom održan okrugli stol i konferencija pod sloganom Zadruge pomažu svima, a cilj obilježavanja Međunarodnog dana zadruga je povećanje svijesti o zadrugarstvu te širenje spoznaje i znanja o prednostima koje pruža zadružni način poslovanja. Način zadružnog poslovanja posebice trebaju shvatiti

predstavnici vlasti koje treba upoznati s pozitivnim primjerima zadruga kao modelom za rješavanje određenih problema i stvaranja povoljnijeg okruženja za razvoj zadrugarstva. U sklopu okruglog

stola predstavljen je projekt Europskog zadružnog saveza pod nazivom Transfertcoops, u kojem su navedene mogućnosti kako posrnule tvrtke mogu preuzeti njihovi zaposlenici i nastaviti poslovati kao zadruge u kojima su zaposlenici ujedno i zadrugari. V.d. ravnateljica Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo Vedrana Stecca naglasila je kako zadruge sa svojih 1,6 milijardi kuna prihoda u BDP-u Hrvatske sudjeluje s oko 0,6 posto, dok usporedbe radi, u razvijenim zemljama EU-a zadruge u BDP-u svojih zemalja sudjeluju s oko pet posto, a u Italiji s čak 15 posto. Prosječan broj zadrugara u hrvatskim zadrugama je 17, a u zemljama EU-a 973, dok je prosječan broj zaposlenih po zadruzi u našoj zemlji 2,5, a u EU 33. (S.P.)

3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA UPOZORAVA:

OPREZ! OBMANA! Apeliramo na hrvatske tvrtke da obrasce koje im nude njemačka tvrtka DAD GmbH, nizozemska tvrtka EU Business Register te švicarska Intercable Verlag u cijelosti pažljivo prouče prije eventualnog potpisivanja i ovjere zato što je riječ o usluzi koja je naplativa

rvatskoj gospodarskoj komori obratilo se više hrvatskih tvrtki koje su imale negativna iskustva s nekim inozemnim tvrtkama od kojih su primile obrasce za uvrštenje u međunarodne poslovne adresare. Poslovanje tvrtki koje nude upise u adresare nije u skladu s dobrim poslovnim običajima, ističu u HGK-u. Posrijedi su obrasci koji hrvatskim tvrtkama nude uvrštenje u inozemne poslovne adresare, a u zadnje ih vrijeme dostavljaju ponajviše njemačka tvrtka DAD GmbH (European Business Number), nizozemska tvrtka EU Business Register te švicarska tvrtka Intercable Verlag za njen adresar Global (European) Internet Register. Obrasci su ispisani na engleskom jeziku i dostavljaju se uglavnom elektroničkom ili običnom poštom. Za uvrštenje u adresar hrvatska tvrtka treba najčešće upisati svoje kontaktne podatke (i eventualno djelatnost tvrtke). Obrasci tvrtke Intercable Verlag za njen adresar Global (European) Internet Register već sadrže osnovne podatke o hrvatskoj tvrtki koje je u tom slučaju potrebno dopuniti ili izmijeniti. Od tvrtke se u svim slučajevima traži da točnost upisanih podataka ovjeri svojim potpisom i pečatom. Međutim, na dnu obrasca sitnim je slovima navedeno da je usluga objavljivanja oglasa naplativa, tj. da je zapravo riječ o narudžbi, odnosno ugovoru kojim hrvatska tvrtka naručuje objavljivanje svojih podataka u internetskom i/ili CD izdanju adresara, i to za razdoblje od nekoliko godina unaprijed i po cijeni od nekoliko stotina eura, do čak 1000 godišnje.

OTKAZIVANJE UGOVORA - GOTOVO NEMOGUĆE U zaglavlju nekih obrazaca ponekad je istaknuta informacija da je objava podataka o tvrtki u adresaru besplatna, ali samo u slučajevima kada obrazac nije potpisan ni ovjeren. Sve to navodi na zaključak da je oblik i sadržaj obrasca osmišljen sa svrhom da se svjesno obmanu tvrtke koje ga potpisuju, pri tome ne sluteći da je riječ o naplativoj usluzi. Te je ugovore (tehnički) vrlo teško ili gotovo nemoguće retroaktivno otkazati. Više hrvatskih tvrtki obratilo se HGK-u i nakon što su primile dopis njemačke tvrtke DAD GmbH kojim se od njih traži da dostave određene podatke kako bi

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

dobile tzv. European Business Number (EBN). Riječ je o sličnom obrascu kao i za uvrštavanje u međunarodne poslovne adresare, a iako vizualno rješenje dopisa, naziv pošiljatelja, rok za podnošenje prijave i neki drugi elementi pružaju dojam da je riječ o službenom dopisu javnog tijela EU-a ili njene države članice, riječ je o običnoj poslovnoj ponudi njemačkoga trgovačkog društva DAD GmbH. Napominjemo da EBN nije obvezan ni potreban za poslovanje unutar EU.a, a ispunjavanjem traženih podataka sklapa se ugovorni odnos s njemačkom tvrtkom s obveznim trajanjem od tri godine. Apeliramo na hrvatske tvrtke da spomenute obrasce u cijelosti pažljivo prouče prije eventualnog potpisivanja i ovjere zato što je riječ o usluzi koja je naplativa, što nije na prvi pogled vidljivo iz obrasca. Ovjera obrasca znači sklapanje ugovora i pristajanje na mjerodavnost suda u državi iz koje je ponuditelj usluge, a iz oba je ova razloga prilično teško i skupo raskinuti obvezu nastalu ovjerom obrasca, zaključuju u HGK-u.

AKTUALNO KONFRENCIJA O FONDOVIMA EUROPSKE UNIJE

NISKA ISKORIŠTENOST EU SREDSTAVA Ukupna alokacija iznosi 11,8 milijardi eura, od kojih su ugovorene ukupno 2,4 milijarde eura, a isplaćeno samo oko 579 milijuna, istaknula je Ariana Vela

a petoj konferenciji o fondovima EU-a pod nazivom EU fondovi u 2017. godini - Iskorištenost sredstava i studije slučaja o pripremi i provedbi infrastrukturnih projekata predstavljena je iskorištenost EU sredstava u ﬁnancijskom razdoblju 2014.-2020. po svim operativnim programima. Vlasnica Učilišta EU Projekti Ariana Vela analizirala je iskorištenost fondova naglasivši kako su predstavljeni podaci vrlo loši, a iskorištenost niska. “Ukupna alokacija iznosi 11,8 milijardi eura, od kojih su ugovorene ukupno 2,4 milijarde eura, a isplaćeno samo oko 579 milijuna. Odnosno, do danas je ugovoreno 20 posto ukupne alokacije, a isplaćeno samo 4,86 posto”, istaknula je Ariana Vela dodavši kako je zabrinjavajući podatak da do sada nema ugovorenih sredstava iz prioritetne osi 5 Operativnog programa

Konkurentnost i kohezija te prioritetnih osi 2 i 6 Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo. “Nužno je pokrenuti procedure za prioritetne osi i mjere koje do sada nisu pokazale rezultate, kao i kvalitetnije i redovito informiranje javnosti o iskorištenosti fondova EU-a”, zaključila je Ariana Vela.

Posebnu pažnju publike privukle su prezentacije triju studija slučaja pripreme i provedbe infrastrukturnih projekata ﬁnanciranih iz fondova EU-a, od kojih se ističe studija slučaja projekta Cestovno povezivanje južne Dalmacije putem Pelješkog mosta, a uz njega su spomenuti i vrlo zanimljivi projekti karlovačkog akvarija i tvornice peleta u Slunju. Ivana Rukavina Halilagić, konzultantica tvrtke EU Projekti, adresirala je probleme i poteškoće koje imaju poduzetnici u pripremi i provedbi EU projekata. Izlaganje je popratila nizom savjeta poduzetnicima za pripremu projekata te provedbu i komunikaciju s posredničkim tijelima 2. razine. Na konferenciji su uručene i diplome polaznicima Učilišta EU Projekti koji su uspješno završili program obrazovanja za voditelja pripreme i provedbe EU projekata. (M.S.)

OBILJEŽEN DAN HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE

Obrtnici su kralježnica gospodarstva Hrvatski obrtnici znaju raditi, stvarati i otvarati nova radna mjesta, a od političara i Vlade traže partnerstvo, rekao je Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) na obilježavanju Dana HOK-a i 165. obljetnice organiziranog obrtništva u Hrvatskoj, dok su najzaslužnijim obrtnicima uručena priznanja HOK-a Zlatne ruke. Ta su priznanja dobili Milenko Unuk, vlasnik obrta Unuk-elektro iz Rijeke, Darko Varga, vlasnik obrta Atelier iz Zlatara i Damir Židanić, vlasnik obrta Ines-obrt za usluge i trgovinu iz Zagreba. Plaketu

Zlatne ruke s pisanim priznanjem dobili su obrtnici Milenko Benjak, Milan Došen, Lenka Kirioska, Nenad Šepak i Friderika Unger. Također su promovirani i novi majstori, njih 1148, koji su položili majstorske ispite u proteklih godinu dana. U sklopu Dana HOK-a najboljoj učenici za zanimanje frizer Lauri Maslač iz Srednje strukovne škole Vinkovci, zatim najboljoj školi - Strukovnoj školi Đurđevac i najboljoj mentorici Višnji Loparić, vlasnici obrta Frizerska radnja za žene i muškarce iz Lobora, uručene su nagrade Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Šegrt

Hlapić. Martina Dalić, potpredsjednica Vlade, je pak naglasila kako su obrtnici kralježnica hrvatskog gospodarstva. “Vlada je prepoznala značaj obrtništva te zato želi ukloniti prepreke za ulazak na tržište onih koji žele raditi. U tom okviru vodi se politika hrvatske vlade, usmjerena na rješavanje konkurentnosti gospodarstva i jačanje jednakih prilika za sve gospodarske subjekte”, rekla je Martina Dalić. (S.P.)

3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

Brže usklađenje katastra i gruntovnice Imamo jedne podatke u katastru, a druge u zemljišnim knjigama, te je potrebno harmonizirati ta dva sustava i te podatke, istaknuo je Dražen Bošnjaković piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

lada je sa svoje prošlotjedne sjednice u saborsku proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama kako bi ubrzala objedinjavanje podataka katastra i zemljišnih knjiga. Iako je u Hrvatskoj zadnjih nekoliko godina razvijen zajednički informacijski sustav, sama usklađenost podatka iz gruntovnice i katastra je tek na pet posto. “Imamo jedne podatke u katastru, a druge u zemljišnim knjigama, te je potrebno harmonizirati ta dva sustava i te podatke. Ovaj zakon je na tom tragu jer nam omogućava da imamo alate kako bismo to napravili, odnosno njime pojednostavljujemo procese zemljišno-knjižnih ispravnih postupaka, njihova preoblikovanja kao i osnivanja zemljišnih knjiga te njihovih dopuna i iz-

ZA GARANCIJU ZA MLADE U FINANCIJSKOJ OMOTNICI IMAMO 1,6 MILIJARDI KUNA, NAGLASIO JE PAVIĆ mjena”, pojasnio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, te dodao kako će se izmjenama ovog zakona omogućiti da zemljišno-knjižni referenti, uz suce i sudske savjetnike, mogu raditi poslove osnivanja, obnove i dopune zemljišnih knjiga.

GARANCIJA ZA MLADE Vlada je prihvatila Plan implementacije Garancije za mlade za razdoblje od 2017. do 2018. godine, što je pretpostavka za

korištenje sredstava Inicijative za zapošljavanje mladih te sredstava Europskog socijalnog fonda namijenjenih za provedbu. “Sredstva koja su osigurana za provedbu su znatna, u samoj ﬁnancijskoj omotnici imamo 1,6 milijardi kuna, od čega je više od 600 milijuna kuna iz državnog proračuna”, rekao je ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić, koji je istaknuo kako je nezaposlenost mladih u Hrvatskoj još uvijek jedan od najvećih problema. Ministar Pavić također je predstavio i godišnje izvješće o radu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2016. godinu te istaknuo da su lani mjere aktivne politike zapošljavanja obuhvatile 70.000 ljudi. “Trendovi su povoljni: nezaposlenost je na današnji dan pala ispod 170.000 osoba s više od 17.000 oglašenih radnih mjesta. Na dan 31. svibnja ove godine u odnosu na isto razdoblje prije dvije godine imamo 55.000 više zaposlenih”, ustvrdio je Pavić. U saborsku je proceduru upućen i Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o željeznici, kojim se, među ostalim, uređuje pravni status

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

SUGLASNOST VLADE

PBZ Leasingu posao nabave 545 vozila Vlada je Ministarstvu unutarnjih poslova dala suglasnost za najam 545 vozila putem operativnog leasinga kod PBZ Leasinga za što je u proračunu za ovu godinu osigurano 5,15 milijuna kuna, dok će trošak u 2018. i 2019. iznositi godišnje po 15,4 milijuna kuna, a u 2020. godini 10,3 milijuna kuna.

željezničke infrastrukture kao javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske. Između ostalog, predloženo je i dodavanje odredbe da se iznos naknada za ﬁnanciranje željezničke infrastrukture, koji se obračunava po litri naplaćene trošarine za energente u iznosu od 20 lipa, uplaćuje najviše do iznosa koji je za tu namjenu osiguran u državnom proračunu za pojedinu godinu.

AKTUALNO AGROKOR

ZAVRŠENA PRIJAVA TRAŽBINA Zaprimljene tražbine vjerovnika u roku od 60 dana moraju se obraditi i uskladiti, nakon čega slijedi objava utvrđenih iznosa tražbina na ploči Trgovačkog suda u Zagrebu piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

avršen je proces prijave tražbina unutar postupka izvanredne uprave u Agrokoru tijekom kojega je urudžbirano 8148 pošiljki, dok ih je trenutačno digitalizirano 11.659 ili oko 99 posto zaprimljenih prijava. “Slijedom toga očekujemo da bi ukupan broj mogao biti veći za otprilike stotinjak dodatnih tražbina. I u drugom dijelu procesa prijave sudjelovao je veliki broj vjerovnika koji su svoje tražbine prijavljivali sukladno zadanim procedurama i obrascima”, rekla je izvršna direktorica u Agrokoru Marta Bogdanić. Nakon što je temeljem Rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu, 10. travnja otvoren postupak izvanredne uprave nad Agrokorom te njegovim povezanim i ovisnim društvima, svi Agrokorovi vjerovnici pozvani su da prijave svoje tražbine do 9. lipnja. Drugi dio procesa prijave tražbina bio je vezan uz pristizanje prijava vjerovnika povezanih i ovisnih društava navedenih u dopuni rješenja Trgovačkog suda od 21. travnja, a rok za ove prijave je istekao 20. lipnja. Završetkom ovih procesa Agrokorova baza podataka o prijavljenim tražbinama sadrži potrebne informacije za daljnje procesuiranje i utvrđivanje tražbina. Zakonom predviđen rok za obradu i usklađivanje zaprimljenih tražbina vjerovnika povezanih i ovisnih društava je 60 dana, nakon čega slijedi objava utvrđenih iznosa tražbina na ploči Trgovačkog suda u Zagrebu.

EFIKASNIJE ORGANIZIRANJE POSLOVANJA Nakon što je predsjednik Uprave Konzuma Slavko Ledić izjavio prilikom otvaranja Super Konzuma u Supetru na Braču da će ove godine zatvoriti od 80 do 100 Konzumovih prodavaonica, a ljude zbrinuti prema zakonu, u javnosti su se pojavili zahtjevi, prije svega oporbe u Saboru, za ostavkom potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta Martine Dalić jer je, navodno, govorila da neće biti gubitka radnih mjesta u Agrokoru. “Tijekom proteklih mjeseci utrošila sam svu svoju energiju i znanje pridonoseći stvaranju

Zakona o izvanrednoj upravi, koji je stvorio institucionalni okvir u kojem je očuvano više od 35.000 radnih mjesta u Hrvatskoj i više od 50.000 u regiji”, istaknula je Martina Dalić i ustvrdila kako je Agrokoru prijetio stečaj. Ocijenila je da restrukturiranje, između ostaloga, znači eﬁkasnije organiziranje poslovanja tvrtki koje čine taj sustav.

AGROKORU JE PRIJETIO STEČAJ, USTVRDILA JE MARTINA DALIĆ “Ako pritom dolazi do gubitaka pojedinačnih radnih mjesta, tada je zadaća Uprave Agrokora da se prema tome odnosi na način sukladan zakonu, koji je deﬁniran kolektivnim ugovorima, ali znajući cijelo vrijeme da je najvažniji zadatak očuvati poslovanje i najveći broj zaposlenih u tom sustavu”, ustvrdila je Martina Dalić.

Tijekom proteklih mjeseci utrošila sam svu svoju energiju i znanje pridonoseći stvaranju Zakona o izvanrednoj upravi, koji je stvorio institucionalni okvir u kojem je očuvano više od 35.000 radnih mjesta u Hrvatskoj i više od 50.000 u regiji. Martina Dalić, potpredsjednica Vlade

3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

PREDSTAVLJAMO NB7, Zagreb

MIRAN BICIKLISTIČKI SAN Sustav Bike2Lock namijenjen je gradovima i turističkim središtima koja imaju veći broj biciklista ili cikloturističkim odredištima, ali i tvrtkama koje njeguju kulturu zdravog života

S obzirom na to da je Bike2Lock start-up projekt, teško je sada govoriti o njegovoj konkurentnosti i mjestu koje zauzima na tržištu. To je nešto što će se iskristalizirati u nadolazeće dvije do pet godina. Natko Bošnjak, osnivač i direktor tvrtke NB7

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

ako poduzetnička ideja često nastaje iz potrebe, tako je krađa dvaju bicikala dovela do pokretanja start-up projekta Bike2Lock. Natko Bošnjak, osnivač i direktor tvrtke NB7, kojem je bicikl ukraden čak s osmog kata, kaže nam kako je projekt Bike2Lock jedinstveni pametni sustav zaključavanja bicikala na javnim površinama te da su pritom zaštićeni svi vitalni dijelovi tog prometala. Važno je naglasiti kako uz njega na projektu sudjeluju Slaven Pokrivko, Antonio Filipović, Tomislav Vukovski i Vedran Lutring. “Nedugo nakon krađe sjedili smo na kavi i razgovarali o istom problemu koji svi imamo. Shvatili smo da taj problem ima puno biciklista, a još uvijek ne postoji rješenje za to. Tako se naša kava pretvorila u prvi sastanak projekta Bike2Lock, a Slavenova garaža isti taj dan postala je Bike2Lock ured. Proces od ideje do realizacije trajao je oko godinu dana. No softverski dio koji se tiče sigurnosti svakodnevno poboljšavamo”, objašnjava nam dodajući kako je sustav namijenjen gradovima i turističkim središtima koja se imaju veći broj biciklista ili cikloturističkim odredištima, ali i kompanijama koje njeguju i podržavaju kulturu zdravog života i vožnje bicikala.

ULAGANJE U PROIZVOD “S obzirom na to da je Bike2Lock start-up projekt, teško je sada govoriti o njegovoj konkurentnosti i mjestu koje zauzima na tržištu. To

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

je nešto što će se iskristalizirati u nadolazeće dvije do pet godina”, naglašava Bošnjak dodajući kako projektu na ruku ide činjenica što je započeo svoj poslovni put u Zagrebu. “Grad Zagreb je prepoznao ovaj projekt te smo dobili priliku razvijati ga unutar Tehnološkog parka Zagreb - mjesta gdje i ostali poduzetnici početnici imaju priliku učiti, razvijati se i raditi na svojim projektima pod pokroviteljstvom Grada. Stoga možemo reći da su uvjeti za rad poduzetnika početnika u Zagrebu zaista na visokoj razini”, kaže. Najvažniji korak u poslovanju, dodaje on, bit će širenje na domaćem i inozemnom tržištu. “Osim toga, već sada dobivamo različite upite od stranih tvrtki za ﬁnancijsku potporu i ulaganje u naš proizvod. U ovome trenutku mi smo ipak fokusirani na razvoj softvera, a ta će ulaganja svakako u skoroj budućnosti doći na red kao prihvaćeni model poslovanja”, ističe Bošnjak.

PROJEKTU NA RUKU IDE ČINJENICA ŠTO JE ZAPOČEO SVOJ POSLOVNI PUT U ZAGREBU Inače, uz taj najdraži i najvažniji dio poslovanja, tvrtka NB7 bavi se i organizacijom različitih događanja, posebice onih sportskih, kao i sportskih natjecanja. Tvrtka svakodnevno pruža i marketinške usluge i usluge zakupa medijskog prostora. (B.O.)

enterprise europe

info

Broj 156, 3. srpnja 2016.

ULAGANJA U PROMET

Milijarde za 152 projekta Europska komisija predlaže ulaganje 2,7 milijardi eura u 152 ključna prometna projekta. Projekti uključuju modernizaciju željezničkih linija, uklanjanje uskih grla i poboljšanje prekograničnih veza, uvođenje mjesta opskrbe alternativnim gorivima te primjenu inovativnih rješenja za upravljanje prometom Europska je komisija predložila ulaganje 2,7 milijardi eura u 152 ključna projekta u području prometa kojima se podupire konkurentna, čista i povezana mobilnost u Europi. Kako kažu u Komisiji, time se želi raditi na ostvarivanju Plana ulaganja za Europu i povezanosti Europe, uključujući nedavni program Europa u pokretu. Odabrani projekti pridonijet će modernizaciji željezničkih linija, uklanjanju uskih grla i poboljšanju prekograničnih veza, uvođenju mjesta opskrbe alternativnim gorivima te primjeni inovativnih rješenja za upravljanje prometom.

ju uvjete za potporu iz Kohezijskog fonda radi dodatnog smanjenja infrastrukturnih razlika.

Novac je osiguran u Instrumentu za povezivanje Europe, financijskom mehanizmu EU-a za potporu infrastrukturnim mrežama, kojim će se potaknuti 4,7 milijardi eura javnog i privatnog sufinanciranja. Tim ulaganjem neće se samo modernizirati europska prometna mreža, već će se potaknuti i gospodarska aktivnost te otvaranje radnih mjesta. Ove godine Komisija iz ukupnog iznosa od 2,7 milijardi eura dodjeljuje 1,8 milijardi eura za 15 država članica koje ispunjava-

Odabrani projekti uglavnom su usmjereni na strateške dionice europske prometne mreže (osnovna mreža) da bi se osigurali najviši učinak i dodana vrijednost za EU. Najveći dio sredstava upotrijebit će se za razvoj europske željezničke mreže (1,8 milijardi eura), dekarbonizaciju i modernizaciju cestovnog prometa, razvoj inteligentnih prometnih sustava (359,2 milijuna eura) te uvođenje sustava upravljanja zračnim prometom - ATM (311,3 milijuna eura).

Odabrane mjere uključuju vodeće inicijative kao što su modernizacija poljske željezničke dionice Białystok-Ełk dulje od 100 kilometara, modernizacija sustava upravljanja zračnim prometom u državama članicama EU-a, puno proširenje cestovnog tunela Karawanke koji povezuje Sloveniju i Austriju, razvoj mreža za brzo punjenje električnih vozila u Švedskoj, Danskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Italiji. Svi projekti odabrani su za financiranje u okviru konkurentnih poziva na podnošenje prijedloga od 13. listopada 2016. Zaprimljeno je 349 prijava koje zajedno čine gotovo 7,5 milijardi eura zatraženog sufinanciranja. Zahvaljujući tome Komisija je mogla odabrati najbolje projekte i zajamčiti ravnomjernu raspodjelu s obzirom na zemljopisni položaj i različite vrste prijevoza. Financijski doprinos EU-a daje se u obliku bespovratnih sredstava, za koje je stopa sufinanciranja između 10 i 50 posto prihvatljivih troškova projekta, ovisno o njegovoj vrsti i pozivu, a moguće je sufinanciranje i do 85 posto u okviru kohezijske omotnice.

enterprise europe

USUSRET PETOJ GODINI ČLANSTVA HRVATSKE U EUROPSKOJ UNIJI

Prve četiri godine u EU HGK i Predstavništvo EK u Hrvatskoj zajednički organiziraju konferenciju na kojoj će se predstaviti i analizirati hrvatsko članstvo u EU

Povodom skorog obilježavanja četvrte godišnjice punopravnog članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji, Hrvatska gospodarska komora i Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj zajednički organiziraju konferenciju Ususret petoj godini članstva Hrvatske u Europskoj uniji.

Cilj je predstaviti aspekte hrvatskog članstva u Europskoj uniji analizom gospodarskih pokazatelja, dostupnih i iskorištenih financijskih alokacija, ali i koristi koju hrvatsko gospodarstvo kao integralni dio jedinstvenoga europskog tržišta ima od članstva, koristeći pritom primjere drugih europskih zemalja uspješnih u povlačenju EU sredstava. Kon-

ferencija se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, uz sudjelovanje uvaženih gostiju iz Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije, čija ćemo obraćanja imati priliku čuti u uvodnom dijelu. U drugom će se dijelu održati panel-rasprava o dosadašnjim iskustvima te o postignutim uspjesima tijekom četverogodišnjeg članstva u EU, u kojoj će, uz predstavnike poslovne zajednice, sudjelovati i predstavnici tijela nadležnih za praćenje i provedbu operativnih programa te Europske komisije. Konferencija će se održati u srijedu, 5. srpnja 2017. u 10 sati, u Kristalnoj dvorani Hotela Westin u Zagrebu. Sudjelovanje je potrebno potvrditi registracijom preko prijavnog obrasca koji se nalazi na web stranici http://hgk.hr/smedunarodne-poslove/konferencija-ususret-petoj-godini-clanstva-hrvatske-u-europskoj-uniji-najava.

JEFTINIJE MOBILNE USLUGE

U roamingu kao kod kuće Europska unija je od sredine lipnja 2017. ukinula naknade za roaming za sve osobe koje putuju unutar EU-a. Ukidanje dodatnih naknada putnicima koji svojim mobilnim telefonima upućuju pozive, šalju poruke ili pretražuju internet dok su u inozemstvu jedan je od najvećih europskih uspjeha. Mobilni operatori korisnicima koji imaju prebivalište u državi članici operatora ili s njom imaju čvrste veze moraju ponuditi svoje usluge u roamingu po domaćim cijenama. Za korištenje uslugom U roamingu kao kod kuće nije potrebna

službena registracija. Od 15. lipnja 2017. ona bi trebala biti automatski uključena u sve ugovore o mobilnim uslugama koje operatori nude u roamingu. Inicijativa U roamingu kao kod kuće, kao i ostale inicijative strategije za Digitalno gospodarstvo i društvo, nastoji osigurati građanima sve pogodnosti digitalnih usluga time unapređujući digitalno gospodarstvo. Komisija je u svibnju 2017., na polovini svojeg mandata, objavila pregled svoje Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta u kojem je ocijenila postignuti napredak i najavila daljnje mjere kako bi digitalno gospodarstvo postiglo potpuni potencijal.

3. srpnja 2016.

www.een.hr

2 3

IDEJE IZ EUROPE

Poduzetničke ideje za globalne probleme Natječajem se traže poduzetnici koji mogu promijeniti svijet i pozitivno utjecati na globalne izazove kroz dobre poslovne ideje koje imaju društveni i ekonomski utjecaj Natjecanje Ideje iz Europe pokrenuto je 2015. godine kako bi se pronašli poduzetnici čije ideje “mijenjaju svijet” te ih ostvarili. Primarni cilj je skrenuti pozornost i izgraditi pozitivan imidž europskih poduzetnika, kako bi bili uzor i pridonijeli oživljavanju poduzetničkog duha kod Europljana. Ovim natjecanjem žele se prevladati globalni izazovi na djelotvoran način koristeći poslovne ideje koje imaju društveni i/ ili ekonomski utjecaj. Svrha ovog natjecanja nije samo otkriti već i na transparentan način skalirati poslovne ideje (postići njihov rast) te poduzetnicima pružiti priliku za promociju i umrežavanje. Proces odabira Ideja iz Europe služi i tijelima državne uprave u detektiranju prepreka koje poduzetnici trebaju prevladati u realizaciji ideje, u danom kontekstu/industriji te prihvaćanju smjernica za njihovo uklanjanje.

Što se u natječaju traži?  poduzetničko rješenje za globalne

izazove; ideja koja ima društveni i/ili ekonomski učinak;  ideja koja zadovoljava potrebe tržište i građana;  ideja koja je potvrđena određenim dokazima;  ideja koju je moguće skalirati (proširiti na druga tržišta, područja).

obrasca nacionalni žiri odabire najbolje kandidate za predstavljanje ideje uživo. Osim navedenih kriterija natječaja vezanih za kvalitetu same ideje, na predstavljanju uživo ocjenjivat će se i kvaliteta prezentacije, predstavljanje treba trajati najduže pet minuta te mora biti na engleskom jeziku;

Proces nacionalne selekcije kreće od elektroničke prijave ideje putem obrasca (dostupan na kraju ovog poziva).

Polufinale: u listopadu 2017. godine, u Tallinnu (Estonija) pobjednici nacionalnih natjecanja nadmetat će se za mjesto u finalu;

Nacionalno natjecanje: u listopadu 2017. godine, na temelju ispunjenog

Finale: u ožujku 2018. godine u Den Haagu (Nizozemska) finalisti će predstaviti

Kako će najbolji poduzetnici doći do natjecanja Ideje iz Europe? Svaka država članica EU-a provodi nacionalnu selekciju putem koje se odabire jedan poduzetnik s idejom za koju se smatra da zavređuje biti pozvana i predstavljena svijetu. Žiri u Hrvatskoj čine

predstavnici Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) te nominirani predstavnici partnerskih organizacija.

svoje ideje predstavnicima gospodarstava, investitora i institucija iz cijele Europe. Finale će se prenositi globalno u organizaciji nizozemskih veleposlanstava i putem medija. Rok za prijavu na nacionalno natjecanje: 15. rujna 2017. godine. Troškove putovanja i smještaja za sudjelovanje u natjecanju snose organizatori. Prijave na nacionalno natjecanje mogu se predati na: goo. gl/rFoHW5 Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je nacionalni koordinator natječaja Ideje iz Europe, sukoordinator je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), a natjecanje se provodi u suradnji s partnerima, poduzetničkim potpornim institucijama iz cijele Hrvatske. Više podataka o natječaju moguće je dobiti i na ove kontakte: Nacionalno natjecanje: bruno.radojica@mingo.hr i katarina. jaksic-brcko@mingo.hr; Europsko natjecanje: https://ideasfrom.eu/

enterprise europe

SURADNJA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA NA POGRANIČNOM PODRUČJU MAĐARSKAHRVATSKA

Prvi krug natječaja za Light Concept natječaja za projektne prijedloge Light Concept otvoren je do 15. rujna. Nakon tog datuma podnošenje projektnih prijava odvijat će se kontinuirano, s najmanje dva evaluacijska roka na godinu. Popunjeni obrazac Light Concept učitava se elektronski preko web platforme B

U prvom krugu natječaja poduzetnicima je na raspolaganju ukupno 2.550.000 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, kao glavni korisnik projekta Fostering value added business cooperation between SMEs operating on different sides of the Hungary-Croatia border (B Light) u sklopu Interreg V-A Programa suradnje Mađarska-Hrvatska 2014.2020., otvara prvi krug natječaja za dostavu projektnih prijedloga Light Concept za suradnju malih i srednjih

poduzeća na pograničnom području Mađarska-Hrvatska. U prvom krugu natječaja poduzetnicima je na raspolaganju ukupno 2.550.000 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Projekti će se odabrati dvama selekcijskim koracima. Svi projektni prijedlozi odobreni u prvom koraku (Light Concept) ulaze u drugi korak (Light Project Proposal). Prvi krug

Light. Detaljni opis natječaja, uključujući prihvatljiva područja, uvjete i pravila za prijavu te informacije o selekcijskom procesu, nalazi se u Uputama za prijavitelje (Guidelines for Applicants). Obrazac za prijavu Light Concept i svi ostali dokumenti mogu se preuzeti na službenoj stranici projekta B Light. Kontakt za dodatne informacije: blight@ hamagbicro.hr.

Gospodarski susreti Contact-Contract Europska poduzetnička mreža (EEN) poziva vas na matchmaking event (gospodarske susrete) Contact-Contract koji će se održati 9. i 10. listopada 2017. u Brnu, Češka. Gospodarski susreti uključuju ciljane i ekskluzivne B2B sastanke na međunarodnoj razini. Na takvim događanjima sudionici ostvaruju direktan kontakt s odabranim predstavnikom strane organizacije te se upoznaju s profilom, područjem istraživanja, proizvodima i uslugama tvrtke i mogu procijeniti mogućnost suradnje. Tematski fokus:

 Rudarstvo, metalurgija  Staklarska industrija  Materijali i dijelovi za strojarstvo  Pogon, hidraulika i pneumatika  Tehnologija hlađenja  Elektroenergetika  Elektronika, automatizacija i mjerna teh-

nologija  Tehnologija ekologije  Istraživanje, razvoj, transfer tehnologije  Prijevoz, rukovanje, industrijsko pakira-

nje, skladištenje i logistika Prijave su otvorene do 8. listopada.

Više informacija i prijave možete pronaći na: https://www.b2match.eu/cc2017.

3. srpnja 2016.

www.een.hr

4 5

EU PRORAČUN

Komisija pokrenula raspravu o budućnosti financija EU-a U razdoblju kada EU čini više nego ikada prije da zaštiti, osnaži i obrani svoje građane, raspoloživa sredstva i dalje su ograničena. EU treba proračun prilagođen ciljevima i u kojem se svaki euro troši u korist građana U Komisijinu dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a, koji je objavljen prošlog tjedna, predstavljene su opcije kojima se to može ostvariti. Pitanja otvorena u tom petom i završnom dokumentu u seriji ključna su u raspravi započetoj 1. ožujka Komisijinom Bijelom knjigom o budućnosti Europe. U tom se dokumentu za razmatranje iznose moguće proračunske posljedice odabira koji su nam dostupni. Ako se Europa želi suočiti s novim izazovima, mora odnekud dobiti sredstva za to, kaže povjerenik Günther H. Oettinger, nadležan za proračun i ljudske resurse. “Možemo ili trošiti manje ili pronaći nove izvore prihoda. No, što god učinili, svaki euro uložen iz proračuna EU-a mora osigurati dodanu vrijednost i pozitivno utjecati na svakodnevni život građana”, ističe Oettinger. Povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu dodaje kako je vrijeme za promjene u proračunu EU-a. “Proračun treba biti jednostavniji i fleksibilniji, a mi moramo razmisliti, ambiciozno i s puno mašte, kako ga pretvoriti u moćno sredstvo koje će nam pomoći da brže rastemo, sve tješnje povezani, ne ostavljajući nikoga po strani u ovom globaliziranom gospodarstvu”, kazala je Corina Creţu. Proračun EU-a suočava se s teškim izazovom financiranja više stavki s manje sredstava. Od EU-a se očekuje da preuzme veću ulogu u novim područjima politika kao što su migracije, unutarnja i vanjska sigurnost ili obrana. EU bi trebao održati i svoju vodeću ulogu glavnog svjetskog donatora humanitarne i razvojne pomoći te predvodnika u borbi protiv klimatskih

promjena. To se mora postići s proračunom EU-a koji će se samo smanjivati nakon odlaska Ujedinjene Kraljevine.

Proračun EU-a suočava se s teškim izazovom financiranja više stavki s manje sredstava U danas objavljenom dokumentu za razmatranje taj se izazov uzima u obzir te se izdvajaju ključni elementi rasprave, strukturirani oko pet scenarija Bijele knjige: hoće li EU jednostavno nastaviti kao do sada, manje toga činiti zajednički, napredovati različitim intenzitetom, činiti

manje, ali učinkovitije ili zajednički činiti mnogo više? Svaki od tih oglednih scenarija imao bi različite posljedice i u pogledu toga koliko se može potrošiti u koju svrhu i u pogledu mogućih izvora sredstava. Opcije se kreću od smanjenja potrošnje na postojeće politike do povećanja prihoda. Osim toga, u dokumentu za razmatranje utvrđuju se osnovne značajke proračuna EU-a i glavni trendovi te događaji u ključnim područjima politike, kao što su kohezija i poljoprivreda. Obuhvaćena su i sveobuhvatna pitanja, kao što je dodana vrijednost financiranja EU-a ili povezanost financiranja EU-a i strukturnih reformi u državama članicama.

enterprise europe

PARIŠKI SPORAZUM

Sporazum o klimatskim promjenama štiti Jadran Hrvatska se kao punopravna članica Pariškog sporazuma obvezala, kao i sve države članice Europske unije, da će do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 posto kako bi se ublažile posljedice globalnog zatopljenja. Tim povodom su Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Predstavništvo Europske komisije u Zagrebu te HGK organizirali skup Pariški sporazum o klimatskim promjenama – izazovi i prilike, koji se održao u Kući Europe u Zagrebu. “Iako malo sudjeluje u svjetskoj emisiji stakleničkih plinova, na Hrvatsku je moguć značajan utjecaj klimatskih promjena, a sve to ima utjecaj na pojedine sektore gospodarstva”, rekla je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore Marija Šćulac Domac. “Time smo suočeni s velikim izazovima na koje moramo odgovoriti brzo i odlučno. Inicijative je potrebno pretočiti u nacionalne akcije kroz sinergijski učinak”, dodala je ona. S time se složio i državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg koji navodi da je moguć značajan utjecaj klimatskih promjena prije svega

za to je osiguran. Iz strukturnih fondova na raspolaganju je 800 milijuna kuna za one koji se uključe u aktivne mjere, kao što su energetska učinkovitost, programi obnovljivih izvora energije i drugo”, naveo je Šiljeg. Na skupu je voditelj Službe za UN, globalna pitanja i međunarodne odnose Ministarstva vanjskih i europskih poslova Tihomir Lulić istaknuo kako je ukupno 195 zemalja potpisalo Sporazum te da Hrvatska ima znanja i potencijala biti još aktivnija u borbi protiv klimatskih promjena.

na dolinu Neretve, primorske gradove, te pojavu suše, kao i poplava, što je razlog zašto moramo ostati predvodnikom u toj borbi. “Europska unija je na globalnoj razini predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena te je unatoč poteškoćama, posebice najavi izlaska Sjedinjenih Američkih Država iz Sporazuma, opredjeljenje Hrvatske i članica EU-a dovoljno snažno da ostanemo pri ciljevima Pariškog sporazuma za očuvanje okoliša i klime”, dodao je Šiljeg. Upozorio je i na potrebu uspostave mjera kako bismo i dalje razvijali industriju, energetiku, poljoprivredu, ali istovremeno štitili šume i okoliš. “Novac

Zamjenica voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Mirella Rašić rekla je, govoreći o trendovima obnovljivih izvora energije u Europi, kako je napredak vidljiv. “Razina investicija se ubrzava, obnovljiva energija, koja je primjerice dobivena iz vjetra, postala je konkurentnija od ugljena. Troškovi uvoza fosilnih godina smanjeni su za 16 milijardi eura, a također 17 milijardi eura uložit će se u energetsku učinkovitost do 2020. godine. Razina kapaciteta obnovljivih izvora energije u 2016. veća je za devet posto u odnosu na prethodnu godinu, a u sektoru OIE zaposleno je više od milijun ljudi”, zaključila je Mirella Rašić.

Poslovna misija u Japan Program EU Gateway to Japan organizira misiju EU tvrtki iz sektora zelene i energetski učinkovitih tehnologija u Japan u rujnu ove godine. EU Gateway to Japan je program iz inicijative EU Business Avenues za internacionalizaciju europskih tvrtki, prvenstveno prema azijskim tržištima.

Ta će se misija u Japan održati u Osaki od 18. do 22. rujna 2017. godine, a nudi mogućnosti suradnje u područjima: solarne energije, energije iz biomasa, geotermalne energije te energije vjetra, kao i područjima ZEB-tehnologija (Zero Energy Building), ZEH-tehnologija (Zero Energy House), osvjetljenja visoke efikasnosti...

Više informacija dostupno je u pratećem dokumentu Informacije o misiji https:// www.eu-gateway.eu/sites/default/files/ collections/document/file/green-energytechnologies-japan-september-2017.pdf. Bilo kakva dodatna pitanja možete poslati na e-adresu: coaching.network@eu-gateway.eu.

3. srpnja 2016.

www.een.hr

6 7

GRASS CROATIA

Razvoj ruralnih područja za uspješno društvo U Hrvatskoj gospodarskoj komori u Bjelovaru je održana završna konferencija Razvoj ruralnih područja za uspješno društvo koju je organizirao projektni tim Hrvatske poljoprivredne agencije u sklopu provedbe EU projekta GRASS Croatia Europske komisije. Kako je rečeno na skupu, od ulaska Hrvatske u EU do danas prilagodba standardima Zajedničke poljoprivredne politike nije završen posao te se očekuje od svih sudionika u svim granama gospodarstva stalno usavršavanje i dijeljenje najbolje prakse u pripremi i provedbi poticajnih inicijativa kako bismo kao uspješno društvo osigurali dovoljno kvalitetne hrane za sve stanovnike te dovoljne resurse za buduće poljoprivrednike. Voditeljica ovog projekta Vesna Bulić je predstavljajući projekt istaknula da je Hrvatska poljoprivredna agencija dobila ovaj EU projekt kako bi se informirala javnost o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici kroz Gradske

farme i forume koji su se održali u Poreču, Otočcu, Zagrebu, Osijeku i Splitu. Na skupu su predstavljeni i videoprilozi Zajedničke poljoprivredne politike posvećene različitim temama - Održivoj proizvodnji domaćeg mlijeka kao uspješnom obiteljskom poslu za uspješno društvo, Dobrobiti životinja, obrazovanju i ulaganju u proizvodnju kao ključu uspjeha mladog poljoprivrednika, Mogućnostima jednog OPG-a kroz ekološki uzgoj koza, proizvodnju mliječnih proizvoda, direktnu prodaju, ugostiteljsku ponudu, agroturizam i edukaciju djece, Ekološkim putevima meda i sira te prilogu o tome kako se od malih nogu uči o zdravoj prehrani i životu u skladu s prirodom. Jasna Daud, koordinatorica projekta GRASS Croatia, je na skupu govorila o stvaranju sadržaja za buduće poljoprivrednike. “Opće je poznato da na mladima svijet ostaje. Bez

poljoprivrede mladi neće ostati na selu, a bez mladih na selu nema sela i dugoročnih ulaganja u poljoprivredu. U sklopu ZPP-a u školama djelatnici HPA posjetili su 25 osnovnih škola diljem Hrvatske i predstavili mogućnosti za buduće mlade poljoprivrednike. Edukacijom mladih ljudi u gradovima o kvaliteti i procesu proizvodnje poljoprivrednih proizvoda stvara se dugoročno tržište za mlade poljoprivrednike. Osim edukacijom djece u školama, u okviru projekta održali su se forumi o mogućnostima EU fondova za mlade poljoprivrednike, za one koji su odabrali karijeru u poljoprivredi, te gostovanja na sajmovima za djecu i mlade poljoprivrednike o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici”, rekla je Jasna Daud. Maja Dražić, pomoćnica ravnateljice Hrvatske poljoprivredne agencije, govorila je informiranju o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici kroz javne događaje. “HPA ima dugogodišnje iskustvo u organiziranju javnih događanja u stočarstvu, stoga su izložbe, smotre, savjetovanja, radionice, webinari i okrugli stolovi bili idealna prilika i mjesto za informiranje svih zainteresiranih o toj temi”, zaključila je Maja Dražić. Na Završnoj konferenciji detaljno je analizirana provedba projekta, a napravljen je i osvrt na ono naučeno u provedbi informativne kampanje GRASS Croatia.

Certiﬁkacijom proizvoda do tržišta Otvoren je javni poziv Certifikacijom proizvoda do tržišta. Poziv je namijenjen mikro, malim ili srednjim poduzećima za uvođenje i primjenu europskih i međunarodno (globalno) priznatih normi kako bi im se omogućio lakši pristup na nova tržišta.

Cilj ovog poziva je osiguranje preduvjeta MSP-ovima za povećanje izvoza i ukupne konkurentnosti dokazivanjem kvalitete, sigurnosti i pouzdanosti svojih proizvoda. Bespovratna sredstva se dodjeljuju u okviru trajno otvorenog poziva s rokom dostave projektnih prijava do 31. prosinca 2018. godine ili do iskorištenja raspoloži-

vih sredstava koja iznose 38 milijuna kuna. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti je 20.000 kuna, dok je najveći iznos milijun kuna. Više o ovom natječaju kao i podaci o načinu prijave na njega nalaze se na: http:// www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1406.

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

PUNJAČI Hrvatska elektroprivreda traži nabavu punjača. Natječaj je otvoren do 7. srpnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F5-0010278. Dodatne informacije dostupne su na info_nabava@hep.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn. nn.hr/Oglasnik.

no i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentMan a g e m e n t / D o k u m e n t P o d a c i Fr m . aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20012195. Dodatne informacije dostupne su na adresi ponuđača jasminka.stipic@ morh.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik. METEROLOŠKA OPREMA

FARMACEUTSKI PROIZVODI

Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije traži nabavu farmaceutskih proizvoda. Rok za dostavu ponuda je 7. srpnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0010338. Dodatne informacije dostupne su na javna.nabava@dz-sdz.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn. nn.hr/Oglasnik. BOJNA OPREMA Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja bojnu opremu. Natječaj je otvoren do 27. srpnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izrav-

Državni hidrometeorološki zavod RH traži nabavu meteorološke opreme. Natječaj je otvoren do 21. srpnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentMan a g e m e n t / D o k u m e n t P o d a c i Fr m . aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20012088. Dodatne informacije dostupne su na adresi ponuđača davor.tomsic@cirus.dhz.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik. SPECIJALISTIČKO OBRAZOVANJE Ministarstvo unutrašnjih poslova traži usluge specijalističke izobrazbe. Natječaj je otvoren do 20. srpnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentMan a g e m e n t / D o k u m e n t P o d a c i Fr m . aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20011853 Dodatne informacije dostupne su na zsoldo@mup.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik. IZGRADNJA Gradski parking Šibenik traži izvođača radova na izgradnji zgrade. Natječaj

je otvoren do 25. kolovoza. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentMan a g e m e n t / D o k u m e n t P o d a c i Fr m . aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20012254. Dodatne informacije dostupne su na poljana@gradski-parking.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/ Oglasnik. PODATKOVNA BAZA Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu traži nabavu podatkovne baze. Natječaj je otvoren do 17. kolovoza. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentMan a g e m e n t / D o k u m e n t P o d a c i Fr m . aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20012344. Dodatne informacije dostupne su na jopalk@nsk.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik. OPREMA ZA EKOGRAFIJU, ULTRAZVUČNI I DOPLERSKI UREĐAJI Klinički bolnički centar Zagreb traži nabavu opreme za ekografiju, ultrazvučne i doplerske uređaje. Natječaj je otvoren do 8. kolovoza. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPo-

daciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0012563. Dodatne informacije dostupne su na igor.ruljancic@kbc-zagreb. hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https:// eojn.nn.hr/Oglasnik.

3. srpnja 2016.

www.een.hr

8 9

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a bavljači trebaju imati odgovarajuće certifikate kao što su EN 14350 i EN 1400.

Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

MAĐARSKI DISTRIBUTER TRAŽI MEDICINSKE UREĐAJE I NUTRICIONISTIČKE PROIZVODE (BRHU20170530001) Mađarska tvrtka, koja se bavi distribucijom zdravstvenih proizvoda (medicinskih proizvoda, dodataka prehrani), traži nove proizvode kako bi proširila svoj asortiman, posebno nutricionističke proizvode i medicinske uređaje. Tvrtka prodaje organske mineralne spojeve visoke vrijednosti, pjenaste kreme posebno razvijene za njegu kože kod dijabetičara, dodatke prehrani za pjege povezane sa starenjem, čepiće za uši i mnoge druge proizvode kojima opskrbljuje većinu farmaceutskih veleprodajnih lanaca u Mađarskoj. Od posebnog interesa za ovu tvrtku su medicinski uređaji. ŠPANJOLSKA TVRTKA TRAŽI DOBAVLJAČA SMRZNUTIH SLASTICA/PEKARSKIH PROIZVODA (BRES20170322001) Španjolska tvrtka traži dobavljača smrznutih slastica/pekarskih proizvoda kako bi ih distribuirala na svom teritoriju, Kanarskim otocima. Potencijalni partner bi trebao ponuditi inovativne smrznute kolače i pekarske slatke proizvode. Tvrtka traži dugoročno partnerstvo s tvrtkama koje poštuju sve regulative ovog sektora, prvenstveno usklađenost sa zakonodavstvom EU-a koje se odnosi na zdravlje i sigurnost, radne uvjete... Tvrtka je otvorena za analizu različitih prijedloga iz asortimana smrznutih prehrambenih proizvoda. RUMUNJSKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČE GRAŠKA, ZELENOG GRAHA, PAPRIKE, BROKULE I CVJETAČE (BRRO20170521001) Rumunjska tvrtka, specijalizirana za preradu svježeg voća i povrća brzim zamrzavanjem, traži proizvođače svježeg povrća (graška, zelenog graha, paprike, brokule i cvjetače), čije bi proizvode distribuirali. Rumunjska tvrtka je spremna uspostaviti dugoročnu suradnju s proizvođačima - tvrtkama ili udrugama proizvođača poljoprivrednih proizvoda - navedenih pro-

izvoda dobivenih iz konvencionalnog i ekološkog uzgoja. Minimalna količina za isporuku iznosi 20 tona. Proizvodi moraju biti u skladu s dogovorenim EU standardima kvalitete. BRITANSKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČA PLASTIČNE BOCE I VODOOTPORNE TORBICE ZA BOCU (BRUK20170621001) Britanska tvrtka dizajnirala je inovativan novi školski proizvod, bocu za vodu, koja stane u posebno dizajniranu torbicu. Zbog povećane potražnje tvrtka traži novog proizvođača koji bi proizvodio i plastičnu bocu, ali i vodootpornu torbicu prema određenim specifikacijama. Prvotne narudžbe bi bile dogovorene, kao i cijena i vrijeme isporuke. S vremenom bi se narudžbe povećale te uključile i proizvode u drugim bojama. TURSKA TVRTKA NUDI USLUGE DISTRIBUCIJE PROIZVOĐAČIMA PROIZVODA ZA BEBE (BRTR20170606001) Turska tvrtka koja se bavi uvozom i izvozom širokog spektra potrošačkih i industrijskih proizvoda, uključujući građevinski materijal i hranu, nudi usluge distribucije proizvođačima proizvoda za bebe u Turskoj. Turska trgovačka tvrtka pokrenula je novu granu poslovanja koja se bavi svim vrstama proizvoda za mame i bebe, uključujući boce za hranjenje, dječju hranu, dječje nosiljke, dječja kolica, autosjedalice za bebe, pelene, maramice, dječje krevetiće i madrace za malu djecu... Tvrtka je dobro umrežena s vodećim dućanima za bebe, online shopovima i trgovcima na veliko u Turskoj. Partneri bi trebali biti u mogućnosti dostaviti sigurne, praktične i inovativne dječje proizvode. Svi do-

BUGARSKI DISTRIBUTER AUTODIJELOVA TRAŽI NOVE DOBAVLJAČE ISTIH (BRBG20170608001) Bugarska tvrtka, specijalizirana za distribuciju i prodaju rezervnih autodijelova za europske, korejske i japanske automobile, kamione i posebne strojeve, traži nove dobavljače rezervnih dijelova koje bi distribuirala i zastupala na bugarskom tržištu. Tvrtka traži proizvođače i dobavljače sljedećih dijelova: pokretače i alternatore, automatske elektroničke komponente, ventile i vodilice za dizel i benzinske motore, dizelsku opremu, dijelove kočnica, rashladne sustave. TALIJANSKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČA TUBA, CIJEVI I ZAVOJNICA KROZ PODUGOVARANJE (BRIT20160330002) Talijanska tvrtka s više od 30 godina iskustva u dizajnu, proizvodnji i razvoju izmjenjivača topline traži partnera - proizvođača tuba, cijevi i zavojnica kroz podugovaranje. Talijanska tvrtka traži podizvođača koji može pružiti širok raspon materijala i debljina za cijevi i zavojnice od raznih materijala (aluminij, željezo, nehrđajući čelik i drugi). S ciljem poštivanja standarda kvalitete talijanske tvrtke, tvrtka želi sklopiti suradnju samo s proizvođačima koji mogu ponuditi certificirane visokokvalitetne materijale i izvrsne standarde proizvodnje. PORTUGALSKA TVRTKA TRAŽI DOBAVLJAČE KORIŠTENOG ULJA ZA KUHANJE/PEČENJE (BRPT20170221001) Portugalska tvrtka koja proizvodi ekološki dizel iz biljnih ulja traži dobavljače korištenog ulja za kuhanje/pečenje, koji mogu sakupiti korišteno ulje za kuhanje iz restorana, hotela i drugih mjesta koja ispunjavaju uvjete za tu svrhu. Tvrtka je zainteresirana za komercijalno agencijski sporazum ili distribuciju.Potencijalni partneri mogu biti hoteli, restorani ili tvrtke koje se bave prikupljanjem ulja. Portugalska tvrtka iz korištenog ulja proizvodi eko dizel koji manje zagađuje okoliš. Zaštita prirode i okoliša načela su koja ova tvrtka slijedi u ostvarivanju svog poslovanja.

enterprise europe

RAPEX IZVJEŠĆE 1

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Dječja odjeća, brend Baby Rico, oznake 1850. Proizvod predstavlja rizik za korištenje zbog ukrasnih trakica koje mogu ugušiti djete. (slika 1) Android TV Box, nepoznatog brenda oznake OTT TV Box 4K. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer izolacija dijelova pod naponom nije dobro izvedena pa postoji rizik od električnog udara. (slika 2) Vlažne maramice, brend Ultra Soft, model Babytücher - Baby wipes. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži kemikalije koje mogu izazvati osip ili iritaciju kože. (slika 3) Stroboskopska svjetiljka, brend Godox, model DE Studio Strobe. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je dio pod naponom neizoliran pa može doći do električnog udara. (slika 4) Automobil Citroën, model Spacetourer, Jumpy IV, proizveden od lipnja do rujna 2016. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer poklopac ventila upravljačkog mehanizma može biti neispravno postavljen, pa može doći do gubitka kontrole nad vozilom. (slika 5)

Automobil Mazda, model 3, proizveden od lipnja do rujna 2015. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je moguće da je neispravno zavaren spoj spremnika za gorivo i njegovog držača pa može doći do njegovog oštećenja i curenja goriva. (slika 6) Automobil Opel, model Zafira C, proizveden od lipnja 2016. do veljače 2017. Matice koje drže sjedala drugog i trećeg reda sjedala mogu biti nedovoljno stegnute pa se mogu pomaknuti u vožnji i izazvati ozljede prilikom nesreće. (slika 7) Automobili Mercedes Benz, model E s montiranom taksi oznakom, proizvedeni u 2016. godini i oni proizvedeni do 21. travnja ove godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer znak koji je postavljen na vozilo može biti loše izveden pa u vožnji može otpasti. (slika 8)

3. srpnja 2016.

www.een.hr

10 11

POTRAŽNJA ZA TEHNOLOGIJAMA Tehnološke upite pošaljite na dajana.stekovic@hamagbicro.hr

BBI-IA-DEMO Bio-based Industries Innovation action: Integrirana multivalorizacija algi u napredne materijale i aditiv s visokom dodatnom vrijednošću (RDUK20170517001)  Sveučilište u Velikoj Britaniji dio je konzorcija koji traži koordinatora za poziv za financiranje bioindustrije. Poziv je usmjeren na multivalorizaciju algi u napredne materijale i aditiv s visokom dodatnom vrijednošću te traže prehrambene tvrtke sposobne za obradu sastojaka algi (posebice mikroalge Dunaliella salina) u novu hranu ili kozmetiku, kroz sporazum o razvojnom istraživanju. Eurostars: Učinkovit novi lijek za liječenje glavnog uzroka atopije (RDKR20170427001)  Južnokorejski MSP specijaliziran za razvoj novog lijeka i popratne dijagnostike razvio je lijek za liječenje atopije. Trenutno traže tvrtke s ekspertizom iz medicinskih testiranja za zajednički razvoj ovog integriranog sustava u kontekstu Eurostars projekta. H2020 SME Instrument – Mađarska tvrtka za razvoj softvera traži validacijske partnere zainteresirane za sustave upravljanja transportom (RDHU20170522001)  Mađarska tvrtka specijalizirana za razvoj web stranica i softverskih platformi razvila je logistički portal za unapređenje suradnje u opskrbnom lancu otpreme tereta i automatizaciju najvažnijih zadataka dnevnog tijeka rada. Softver podržava brodare, brokere i prijevoznike u upravljanju njihova osnovnog poslovanja. Tvrtka traži validacijske partnere koji će sudjelovati u projektu H2020 SME Instrument faza 2 uz povoljne uvjete. Eurostars2: sustav simulacije disperzije čestica (RDKR20170412001)  Korejski MSP specijaliziran aplikacijski softver trenutno radi na projektu razvoja sustava simulacije disperzije čestica. To je sustav

za predviđanje difuzije čestica na temelju praćenja i analize. MSP traži partnere za suradnju na projektu. Dijagnostičke tehnologije za oralnu njegu (TRBE20170608001)  Belgijska multinacionalna tvrtka aktivna je na području robe široke potrošnje i traži dijagnostičke tehnologije, proizvode, uređaje ili tehnike primjenjive na području oralne njege. Tražena rješenja će omogućiti potrošaču da prati svoje zdravlje (uključujući navike i ponašanja), identificirati područja za brigu i poticati dobre zdravstvene prakse. Traži se tehnička suradnja ili sporazumi o licenci s industrijom ili razvojno-istraživačkim centrima. Turska tehnološka tvrtka, stručnjak za pametne gradove traži partnere s rješenjima koja nude visoku tehnologiju na području pametnih gradova (TRTR20160613001)  Turska ICT tvrtka koja je dobro upućena i ima značajno iskustvo iz elektroničke gradske infrastrukture i sigurnosnih sustava, kao što su GIS, eID i biometrijska rješenja, integrirana mrežna sigurnosna rješenja, pohrana podataka..., traži potencijalne partnere koji nude jedinstvena rješenja za pametne gradove. Završili su brojne nacionalne i međunarodne projekte. Tvrtka je otvorena za brojne modele suradnje. Od potencijalnog se partnera očekuje da surađuje na velikim projektima koje preuzima turska tvrtka. Zavjese i pokrivači za bolnice i higijenske institucije (TRKR20170126001)  Korejski MSP traži tehnologiju koja proizvodi materijale za proizvodnju zavjesa i pokrivača za bolnice i higijenske institucije. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju funkcionalnih tekstilnih materijala. Tvrtka je otvorena za komercijalni ugovor s tehničkom pomoći, ugovor o licenci, ugovor o proizvodnji. Velika kemijska tvrtka traži alternativni put za masovnu proizvodnju klorida masnih kiselina (TRDE20170531001)  Velika njemačka specijalizirana kemijska

tvrtka traži tehnološke partnere s ekspertizom za razvoj alternativnog puta za masovnu proizvodnju klorida masnih kiselina u sklopu zajedničkog pothvata, ugovora o proizvodnji ili ugovora o tehničkoj suradnji. Put mora imati dokaz koncepta za masovnu proizvodnju i biti cjenovno konkurentan. Partner bi zatim također proizvodio proizvod. Eurostars Project: MSP specijaliziran za razvoj ultrazvučnih sustava za čišćenje i sprečavanje biotaloženja u membranskim postrojenjima za obradu vode (RDES20170518001)  Španjolski

MSP specijaliziran za razvoj i održavanje vode i sustava otpadnih voda traži partnere za Eurostars projektni prijedlog. Cilj je razvoj automatiziranog sustava koji se temelji na ultrazvuku za sprečavanje biotaloženja u membranskim postrojenjima za obradu vode (MBR). MSP traži tehnološki MSP specijaliziran za razvoj ultrazvučnih sustava za čišćenje. Švedska tvrtka traži istraživačke partnere za provjeru kognitivnih pomagala u cilju terapije senzorske integracije (TRSE20160912001)  Švedska tvrtka razvija i proizvodi kognitivna pomagala, na temelju težine i tlaka. Proizvodi se koriste u terapiji senzorske integracije. Tvrtka traži partnere za ugovor o istraživačkoj suradnji, zainteresirane za proučavanje učinaka koje ti proizvodi mogu imati na svakodnevni život ljudi, tijekom dana i noći, kako bi se provjerila uporaba tih proizvoda za dodatna stanja i dijagnoze. Cilj je proširiti moguće primjene na tržištu za proizvode ove tvrtke.

enterprise europe

3. srpnja 2016.

Meet4Business Agra 2017 đanju predstavljaju sve ključne stručne institucije i održava se više od 150 profesionalnih i društvenih događanja. Mariborska razvojna agencija i Europska poduzetnička mreža organiziraju poslovne susrete pod nazivom Meet4Business Agra 2017 u Gornjoj Radgoni, Slovenija, u okviru 55. međunarodnog poljoprivrednog sajma i sajma hrane Agra 2017. Poslovni susreti će se održati 29. kolovoza. Sajam Agra, koji postoji više od 50 godina, najveći je gospodarski i profesionalni događaj takve vrste u Sloveniji i široj regiji. Događanje ima gospodarskih elemenata jer na njemu sudjeluje više od 1700 izlagača iz 30 zemalja, a profesionalni elementi se očituju u tome što se na doga-

Poslovni susreti imaju za cilj pokretanje poslovne i tehnološke suradnje nudeći prijavljenim tvrtkama mogućnost održavanja unaprijed dogovorenih 20-minutnih sastanaka. Osnova za odabir sastanaka je online katalog koji sadrži profile svih sudionika. Tematski fokus poslovnih susreta su sljedeće industrijske grane:  Održivi turizam za razvoj  Hrana iz naše okoline  Održiva poljoprivreda  Održivo upravljanje šumama  Poljoprivredne tehnologije za učinkovit i održiv uzgoj.

Rokovi: 22. kolovoza 2017.: Online prijava - Prijavite se i kreirajte svoj profil suradnje na sljedećem linku: http://meet4businessagra2017.talkb2b.net 24. kolovoza 2017.: Izaberite zanimljive profile i bukirajte B2B sastanke 29. kolovoza 2017.: Poslovni susreti Meet4Business Agra 2017 9:30 - Registracija sudionika 9:50 - Pozdravni govor organizatora 10:00-16:00 Poslovni susreti Sudjelovanje na poslovnim susretima se ne naplaćuje (cijena nepojavljivanja bez prethodnog otkazivanja je 50 eura). Za sve daljnje informacije slobodno se obratite na: Jelena Ravlić, Hrvatska gospodarska komora, Europska poduzetnička mreža jravlic@hgk.hr, Tel: 01/ 4561 763.

Treća regionalna konferencija o procjeni utjecaja na okoliš Hrvatska udruga stručnjaka zaštite prirode i okoliša organizira Treću regionalnu konferenciju o procjeni utjecaja na okoliš, koja će se održati u Vodicama, od 13. do 16. rujna 2017. godine, pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović te Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Prva regionalna konferencija održana je u rujnu 2013. godine u Zadru, a Druga u rujnu 2015. godine u Novom Vino-

dolskom. Na svakoj je predstavljeno više od stotinu stručnih radova te je održano nekoliko okruglih stolova s različitim temama uz prisutnost sudionika iz više od 20 zemalja. Kroz svoja dva izdanja konferencija se prometnula u važan događaj, ne samo za Hrvatsku, već i za širu regiju jer se pokazala iznimnom prilikom za stvaranje poznanstava te platformom za dogovaranje suradnje i razmjenu iskustava među stručnjacima iz različitih zemalja. Ideja konferencije je sve ove godine ostala nepromijenjena; želimo

okupiti dionike postupaka na području zaštite prirode i okoliša te im omogućiti da kroz konstruktivan i demokratski dijalog međusobno podijele svoja znanja, iskustva i stavove. Više informacija možete naći na internetskoj stranici huszpo-konferencija. com.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 29. kolovoz - Poslovni susreti MEET4BUSINESS Agra 2017, Maribor, Slovenija

18.-22. rujna Poslovna misija u Japan, Osaka, Japan n

13.-16. rujna - Treća regionalna konferencija o procjeni utjecaja na okoliš, Vodice

9.-10. listopada - Gospodarski susreti Contact-Contract, Brno, Češka

PRILOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

PRIVREDNI VJESNIK GLAVNI UREDNIK Darko Buković UREDNIK PRILOGA Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO SOKO MARIJAN, Split

NE PLANIRAM NOVA ZAPOŠLJAVANJA Najveći problem malih i mikro tvrtki su troškovi, a među njima najveći su troškovi radne snage. Dosta mojih kolega je zbog nekontroliranog rasta upalo u probleme, ističe Glibić

lasnik tvrtke Soko Marijan iz Splita Marijan Glibić poduzetništvom se bavi od 1984. godine, a tvrtku je osnovao 10 godina kasnije. Glibić je jedan od najpoznatijih servisera rashladnih uređaja, hladnjača i hladnjaka na splitskom području. Soko Marijan je mikro tvrtka, a njen vlasnik unatoč tome što se ovim poslom bavi četrdesetak godina ne planira širenje kad je riječ o zapošljavanju. Glibić kaže da se radije odlučuje na kombinaciju da sam obuči servisera, preporuči mu da potom samostalno otvori obrt ili tvrtku te da zajednički rade na pojedinim projektima kada ima više posla, nego da ih zadržava u svojoj tvrtki kao zaposlenike. “Najveći problem malih i mikro tvrtki su troškovi, a među njima najveći su troškovi radne snage. Dosta mojih kolega je zbog nekontroliranog rasta upalo u probleme. To je među ljudima koji se bave poduzetništvom vrlo poznata stvar. Samo se o tome toliko javno ne priča”, kaže Glibić koji u svoj posao nije

KORISNICI I VLASNICI HLADNJAČA SJETE SE DA IH TREBAJU SERVISIRATI TEK KADA ZATOPLI, ISTIČE GLIBIĆ uključio sinove koji su obojica inženjeri. Jedan je diplomirao računarstvo, a drugi građevinu. “Možda mi je sada malo i žao što ih nisam uključio u ovaj posao. Iako sam, s druge strane ponosan, što su bili dobri studenti i što su završili teške fakultete te se samostalno bore u poslu za svoje mjesto”, ističe vlasnik tvrtke Soko Marijan.

SJETE SE LJETI Glibić kaže da je u njegovom poslovanju osnovni problem to što se korisnici i vlasnici hladnjača sjete da ih treba servisirati tek kada

zatopli. “Zato ljeti imamo posla preko glave, a zimi vrlo malo, unatoč tome što se taj servis može obaviti bez problema u zimskom periodu. Isti je slučaj i s montažom uređaja. I u tom slučaju sjete nas se uglavnom ljeti. Ima slučajeva da objekti servisiraju svoje hladnjače sve u istom mjesecu”, pojašnjava on. Soko Marijan ima niz većih klijenata za koje obavlja servis rashladnih uređaja. Rade za Dalmesso, za Mesnu industriju Pivac, imaju nekoliko klijenata iz pekarske industrije, Siranu Puđa, nekoliko pršutana, hotelskih kuća... Klijenti su s područja srednje Dalmacije. I veći poduzetnici uglavnom naručuju servis pri otvaranju objekata, odnosno kada započinje sezona. Ipak, Glibić kaže da je zadovoljan količinom posla. Pretpostavlja da je to stoga što su njegova tvrtka i on sam dugo na tržištu te što je prepoznat kao pouzdana osoba za održavanje, servis i montažu rashladnih uređaja. Kaže da za svoj rad uvijek daje jamstvo. “Najveći problem u mom poslu je, osim pogrešnog planiranja servisa, otežana naplata. Naplata je još uvijek veliki problem. To je i razlog zašto su neke tvrtke propale. Dobiju poslove, započnu širenje, narastu, a onda ne uspiju naplatiti potraživanja i propadnu”, ističe Glibić koji je zabrinut za svoju struku jer je sve manje mladih ljudi koji žele raditi ovaj posao. Dijelom je, kaže, razlog to što ih nema tko obučiti. (J.V.)

Naplata je još uvijek veliki problem. To je i razlog zašto su neke tvrtke propale. Dobiju poslove, započnu širenje, narastu, a onda ne uspiju naplatiti potraživanja i propadnu. Marijan Glibić, vlasnik Soko Marijana

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

PV PROMO

EKOLOŠKO IMANJE ZRNO

EKO POLJOPRIVREDA BUDUĆNOST ZA MLADE Zrno organski kruh od kiselog tijesta, koji se može pronaći u bio&bio trgovinama, svakako je jedan od naših najpoznatijih proizvoda, ističe David Pejić, dodajući kako izrađuju 12 vrsta kruha i peciva od kojih svaki ima svoju priču

kološka poljoprivreda sve je češći izbor mladih. Ovaj je sektor u kontinuiranom porastu te nosi brojne prilike, ali i nemale izazove, što upravo mladima može dati priliku za nova iskustva. Zna to i David Pejić (27), direktor ekološkog imanja Zrno u Habjanovcu, čiji je profesionalni put sve samo ne tipičan. U SAD-u i Velikoj Britaniji (Sveučilište u Cambridgeu) studirao je film i filozofiju, no po povratku u Hrvatsku uvidio je kako ekološka poljoprivreda ima veliku budućnost te se odlučio za rad na eko imanju. “S obzirom na to da dolazim iz obitelji koja ima dugu povijest rada u sektoru organske hrane, proizvodnje i edukacije, strast za ekološkom poljoprivredom je uvijek bila dio moje jezgre i koda, a nakon višegodišnjih akademskih i teoretskih izazova, praktični izazov Zrno eko imanja mi se učinio vrlo atraktivnim”, ističe Pejić. Zrno je najstarije eko imanje u Hrvatskoj, s mnogim specifičnostima - od velikog broja kultura (35 do 40) koje se na njemu uzgajaju i prerađuju, do vlastitog pekarskog pogona i certificiranog organskog i veganskog bistroa u Zagrebu. Zrno kroz sve svoje djelatnosti proizvodi oko 130 proizvoda. Kad se tome doda i činjenica da se sve proizvodi u malim serijama, od organskih sirovina i s naglaskom na zadržavanje lanca opskrbe unutar lokalnog sustava u što većoj mjeri, postaje jasno da su izazovi veliki. Zrno u mnogočemu funkcionira poput živućeg

David Pejić, direktor ekološkog imanja Zrno u Habjanovcu

organizma, a razvoj takvog sustava je vrlo zahtjevan.

zajedničke standarde kvalitete i kriterije: proizvodnja s vlastitom izvorskom vodom iz arteškog bunara, 100 posto organske sirovine, lokalno ili vlastito mljeveno brašno te ručni rad u malim serijama. Vjerujem da kupce našem kruhu privlači upravo taj jedinstveni spoj kvalitete sastojaka i proizvodne okoline koja utječe na sam okus i teksturu, kao i na dugotrajnu svježinu proizvoda. Riječ je o pravom i autentičnom kruhu proizvedenom na organskom imanju, bez aditiva i industrijskih sastojaka”, naglašava Pejić. “Potrebno nam je što više mladih ljudi sa sposobnošću učenja i inicijativom za

PRAVI KRUH Upravo je zaokruživanje proizvodnog ciklusa speciﬁčnost i kvaliteta ovog imanja. Naporan rad, znanje i inovativno upravljanje itekako daju rezultata: Zrno bio bistro, jedini certiﬁcirani organski ugostiteljski objekt u Hrvatskoj, nezaobilazno je mjesto ljubitelja veganske hrane, dok ajvar, kiseli daikon, kupus i ostala zimnica s eko imanja Zrno osvajaju kupce autentičnim okusima. Ipak, najatraktivniji proizvod Zrna je kruh. “Zrno organski kruh od kiselog tijesta svakako je jedan od naših najpoznatijih proizvoda. Sve počinje od receptura koje je izradio moj otac, Zlatko Pejić, prije više od 10 godina, započevši s time priču o jedinstvenoj kulturi kiselog tijesta koje obnavljamo i čuvamo na Zrnu još danas. Izrađujemo 12 vrsta kruha i peciva od kojih svaki ima svoju priču, ali i

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

preuzimanjem praksi iz drugih zemalja. S vremenom, kako unapređujemo i razvijamo projekt, nadamo se da će i Zrno imati edukativnu ulogu te biti lokalni primjer dobrih praksi koji može služiti kao inspiracija novom valu hrvatskih organskih poljoprivrednika”, smatra Pejić. Zrno organski kruh i druge Zrno proizvode možete pronaći u bio&bio trgovinama.

NOVI IMPULS ANAMARIJA CICARELLI

U SVAKOME SPAVA PODUZETNIK

vlasnica i direktorica tvrtke Interligo, Split

Koliko je jak poduzetnički duh u Hrvatskoj najbolje govori podatak da je u našoj zemlji, neslužbeno, uključujući i one što rade na crno, 100.000 malih iznajmljivača

alo je ljudi koji imaju vlastite nekretnine i žive uz more ili u blizini nekih atrakcija u velikim gradovima, pa čak i u manje atraktivnim destinacijama daleko od mora, a da nisu iznajmljivači. U zadnje vrijeme sve više klasičnih poduzetnika zatvara svoje djelatnosti i počinje iznajmljivati apartmane ili sobe, a nešto rjeđe i kuće za odmor. Vrlo često i u istim prostorima u kojima su radili, pa se tako trgovine cipela, namještaja, proizvodni pogoni… pretvaraju u hostele, apartmane, sobe ili kuće za odmor. Čitava ova situacija pokazala nam je da poduzetnički duh u ljudima još uvijek postoji. U svakom čovjeka spava mali poduzetnik. Nekada ga probudi borba za egzistenciju, nekada želja za boljim životom, nekada uočavanje prilike… Privatni smještaj je probudio u velikom broju ljudi upravo tog malog poduzetnika koji je spavao u njima. Poduzetnici, koju god poduzetničku aktivnost obavljaju, posebice oni mali koji žive od svog rada, koji se brinu za svoje djelatnike, ulažu u unapređenje svog poslovanja i dobiju naziv “zdravi poduzetnici” uvijek računaju, naravno, na prihode i rashode. Nije problem to što su rashodi veliki kao ni to što dio rashoda odlazi na potrebe države, nego je problem vrijednost za novac. Koliko god plaćali doprinosa, poreza, prireza, PDV-a, to ne znači da ćete dobiti bolju uslugu od onih kojima plaćate. Bolje je više platiti radniku koji pomaže poduzetniku razviti neki posao kako bi sutra otvorio još radnih mjesta. Ali nažalost, to ne ide tako. Poduzetništvo funkcionira na način uzmi ili ostavi. Ako hoćeš biti poduzetnik, plaćaj sve što od tebe traže i ne pitaj što dobivaš za uzvrat. Kod privatnog smještaja je situacija znatno drugačija. Ako se nalazite u jako dobroj destinaciji ili u gradu i ako ste razred A, plaćate 300 kuna godišnje po

jednom krevetu boravišne pristojbe i još 300 kuna godišnji porez po istom krevetu. Znači, vaš godišnji trošak je 600 kuna po krevetu. Još platite nešto malo turističke članarine i, osim režija, to je to što se tiče troškova. Ako imate 20 kre-

način, radije će zatvoriti objekt, nego prijeći 230.000 kuna. Razvoj privatnog smještaja u Hrvatskoj pokazao nam je da poduzetnički duh postoji. Koliko je on jak najbolje govori podatak da je u Hrvatskoj, neslužbeno, uključujući i one što rade na crno, 100.000 malih iznajmljivača. Čim se stanovništvu “dopustilo” da bude poduzetno, ono je to postalo. Iako postoji veliki broj kritičara koji su protiv ove vrste poduzetništva, mislim da nemaju mnogo argumenata za to. Ako uspoređujemo vlasnika manjeg hotela koji je “klasični poduzetnik” jer plaća sve ono što takav poduzetnik plaća, on je u znatno nepovoljnijoj situaciji od malog iznajmljivača. Naravno, manje je konkurentan, a ulaže neusporedivo više. Malim iznajmljivačima se dala prigoda za uspjeh, dok se klasičnim poduzetnicima to nije dalo. Nije problem u tome što su mali iznajmljivači u boljoj situaciji, već je problem u tome što su svi ostali poduzetnici u lošoj poziciji. Razvoj privatnog smještaja nam pokazuje da imamo ljude koji su poduzetni,

VRIJEME PRIVATNOG SMJEŠTAJA ĆE PROĆI, A PITANJE JE HOĆE LI SE TADA ZNATI ISKORISTITI TA VOJSKA MALIH PODUZETNIKA veta, platit ćete 12.000 kuna godišnje. Ne morate imati knjigovođu da biste vodili potrebnu dokumentaciju jer možete sve raditi sami. I tako sve dok ne dođete do prihoda od 230.000 kuna, jer tada ulazite u sustav PDV-a i počinju isti problemi koji imaju “klasični poduzetnici”. Zato mnogi poduzetni iznajmljivači, koji dobro razvijaju svoj posao i približe se iznosu od 230.000 kuna, pokušavaju sve samo da ga ne prijeđu. Ako ne mogu naći drugi

spremni raditi, graditi, stvarati. Pokazalo se da imamo ljude koji ne žele čekati da ih posao nađe, nego su spremni uložiti vlastiti novac, uzeti kredite i raditi. Samo im treba dati šansu. Vrijeme privatnog smještaja će proći, a pitanje je hoće li se tada znati iskoristiti ta vojska malih poduzetnika ili će svi oni postati građani neke druge zemlje, koju će graditi onako kako su htjeli svoju, ali im nije bilo dopušteno.

3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

TURIZAM

NOVI KULTURNO-TURISTIČKI PROJEKTI

OŽIVLJENA POVIJEST PLITVIČKIH DOLINA Legende Plitvičkih dolina mogu se održavati u bilo koje doba godine, ali se češće provode tijekom turističke sezone zbog većeg interesa posjetitelja piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

od Starog grada Drežnika, nedaleko od Rakovice, legende s toga područja oživljene su u turističkom projektu pod nazivom Legende Plitvičkih dolina. Povijest će se posjetiteljima približiti kroz ulogu Eugena Kvaternika i njegovu važnost u povijesti Rakovice i Rakovičke bune. Tako kroz scenski prikaz iz tog doba posjetitelji mogu saznati zašto je rijeka Korana oduvijek važna stanovnicima toga kraja, a pripadnici tzv. Serežana (vrste policije) objašnjavaju svoju ulogu tijekom povijesti te kada su i zašto upravo oni čuvali red i zakone. Kako je nastao projekt Legende Plitvičkih dolina, pojasnila je Mira Špoljarić, direktorica Turističke zajednice Općine Rakovica, koja je i nositeljica projekta uz pomoć vanjskih suradnika tvrtki Omnes Artes i Prilika Like iz Zagreba.

RUTE ŠPILJE, VODE I ŠUME “Projekt se temelji na Strategiji razvoja kulturnog turizma na području Općine Rakovica, točnije idejnom rješenju koje donosi taj dokument. Prema tome, namjera je da se mikrodestinacija na krovnoj razini objedini pod sloganom Plitvičke doline, a sve proizlazi iz prirodnih karakteristika i geografskog položaja”, rekla je Mira Špoljarić. Dodala je kako Rakovica sada nudi tri rute za tri dana boravka - špilje, vode i šume. Upravo je na ruti vode glavna atrakcija kula Stari

OPĆINA RAKOVICA

Raste broj turista Na području Općine Rakovica prošle godine kroz sustav eVisitor djelovala su 223 turistička objekta s ukupno 4050 kreveta. U tom su razdoblju zabilježena 152.762 turistička dolaska, 2,4 posto više nego godinu prije. Istodobno je bilo registrirano 256.513 noćenja ili 4,3 posto više nego 2015. Pritom je najveći broj noćenja ostvaren u kampovima - 132.420 ili 51,9 posto od ukupnog broja noćenja, a zatim slijedi obiteljski smještaj sa 89.801 noćenjem ili 34,7 posto od ukupnog broja noćenja. Najzastupljeniji su gosti iz Njemačke - 16,99 posto, Italije - 11,22 posto te Francuske - 9,44 posto. U ovoj godini na području Rakovice do sada se bilježi turistički rast od 15 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. grad Drežnik gdje posjetitelji prolaze kanjonom Korane te se upoznaju s temom rijeke i vode. Ta je ruta namijenjena pješačenju i biciklistima, a istodobno ima rekreativan i zabavno-edukativni karakter. Cilj je da se na svakoj ruti tj. atrakciji na toj ruti organiziraju i kulturno-turističke manifestacije, a za lokalitet Starog grada Drežnika povijesne, kulturne i tradicijske osobe toga kraja bit će oživljene u Legendama Plitvičkih dolina. U sklopu te manifestacije organiziraju se cjelodnevne radionice za djecu, primjerice izgradnja suhozida, arheološka istraživanja, facepainting, izrada nakita starih Japoda, jahanje i slikanje s konjima. Kako je naglasila Mira Špoljarić, ovaj je projekt svevremenski, može se održavati u bilo koje doba godine, ali se češće provodi tijekom turističke

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

sezone zbog većeg interesa posjetitelja. U projekt je uloženo oko 30.000 kuna, a odnosi se na istraživanje i osmišljavanje osnovne ideje, programa, radionica, detalja, teksta skečeva te izradu kostima. U provedbi projekta sudjelovali su volonteri, članovi raznih udruga, od komunalaca i vatrogasaca do konjičkih klubova KK Rakovica i Terrra, te OPGovi Turkalj i Čubrić. Govoreći o unapređenju toga projekta, Mira Špoljarić je istaknula kako se svake godine planira dogradnja ideje s novim likovima, sadržajima i programom, a u planu je osmišljavanje sličnih projekata za rutu špilja i rutu šume. Na ruti špilja se ipak već održava jedna manifestacija - Noć šišmiša - koja se sada još samo mora marketinški povezati s Legendama Plitvičkih dolina.

PROMOCIJA PROJEKTA UNALAND U ZAGREBU

VODENA BAJKA NA UNI Rijeka boje smaragda i sedrene tvorevine, kao i ostale prirodne vrijednosti kojima Una i Pounje obiluju, mogu se odlično iskoristiti u turističke svrhe, smatra Mulić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ounje i unska kontinentalna rivijera koje se prostiru kroz Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu imaju izniman turistički potencijal, a kako bi se potaknulo lokalno stanovništvo u obje zemlje na povećani rad u turizmu, nastao je projekt Unaland. Inicijatori tog projekta su Nacionalni park Una iz Bihaća i Udruga Dunavska mreža iz Zagreba, a o detaljima toga projekta bilo je riječi na njegovom prošlotjednom predstavljanju u Zagrebu. Rijeka Una obiluje čistom vodom, predivnim slapovima i sedrenim barijerama, a kroz pro-

UNSKU RIVIJERU TREBA UVRSTITI NA EUROPSKU TURISTIČKU KARTU, SMATRA DRAGOMIR BOKAN jekt Unaland to se područje želi pretvoriti u “vodenu bajku” tj. novi turistički brend pod nazivom Zemlja vodenih čarolija. Taj brend se postepeno počeo graditi od vremena uspostave NP-a Una, ali i ranijih aktivnosti turističkih radnika. Amarildo Mulić, direktor NP-a Una, kazao je kako je taj NP star devet godina te je najmlađi nacionalni park u Europi. “Područje NP-a obuhvaća 19.800 hektara površine i 212 kilometara toka rijeke Une. Dosad je izgrađeno više od 200 kilometara pješačkih i biciklističkih staza, a na Uni se održava rafting i kajak”, istaknuo

je Mulić. Dodao je kako stara izreka kaže da je bolje “provesti jedan dan na Uni nego cijelu godinu - onako - što znači bez veze”. Za turističku valorizaciju tog područja potrebna je suradnja hrvatske i bosanskohercegovačke strane, a mogućnosti ima napretek. Dokaz tome je suradnja s nacionalnim parkovima Plitvička jezera i Krka. “Rijeka boje smaragda i sedrene tvorevine, kao i ostale prirodne vrijednosti kojima Una i Pounje obiluju, mogu se odlično iskoristiti u turističke svrhe i na dobrobit gospodarstva i stanovnika Pounja, kojih je iz dana u dan sve manje, a ne kao hidroenergetski potencijal za koji se zanimaju pojedine interesne grupe”, naglasio je Mulić.

KINEZI ŽELE OBNOVITI MARJAN EXPRESS Da unsku rivijeru treba uvrstiti na europsku turističku kartu mišljenja je Dragomir Bokan, predsjednik Dunavske mreže. ”Lokalno stanovništvo s obje strane granice, OPG-ovi i svi ostali koji se žele baviti turizmom trebaju obnoviti svoje

vikendice, zasaditi voćnjake i povrtnjake kako bi na tom području uz turizam ojačala poljoprivreda i prodaja eko proizvoda na kućnom pragu, ali i gastronomija”, rekao je Bokan. Dodao je kako možda zasad zemlja nema adekvatnu cijenu koju bi trebala imati, ali za nekoliko godina i ona će porasti, pa će se tim ljudima itekako isplatiti njihov trud i rad. Da postoji već interes za valorizaciju Pounja, dokaz je kineski investitor koji je zainteresiran za ulaganje u obnovu nekadašnjeg Marjan Expressa, vlaka koji bi trebao povezivati Zagreb i Split preko BiH. Naime, nekada se tim vlakom od Zagreba do Splita stizalo za četiri sata. Uz to, u tijeku je izrada projekta glamping turizma na području Pounja, a unapređenja lovnog i ribolovnog turizma također mogu biti zasebni turistički projekti za čiju se provedbu mogu zatražiti sredstva iz europskih fondova. Realizacijom projekta Unaland, osim poticanja željezničkog prometa, nastojat će se poboljšati i cestovna infrastruktura na području Pounja.

3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

HRWWWATSKA HRVATSKA POVEZANA SA SIS-om

Razmjena informacija i jačanje sigurnosti

rvatska je od prošlog tjedna povezana sa Schengenskim informacijskim sustavom (SIS). Riječ je, naime, o najrasprostranjenijem sustavu za razmjenu informacija namijenjenim upravljanju granicama i održavanju sigurnosti u Europi. Hrvatska će odsad putem SIS-a moći s ostalim državama članicama

razmjenjivati informacije o osobama koje se traže zbog povezanosti s terorizmom i drugim teškim zločinima, o nestalim osobama te o određenim predmetima kao, primjerice, ukradenim vozilima, vatrenom oružju i identiﬁkacijskim dokumentima. Time će se dodatno poboljšati razmjena informacija među državama članicama te pridonijeti sigurnosti

svih europskih građana, priopćeno je iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Integracijom Hrvatske u SIS pridonijet će se i kraćem čekanju na kopnenim graničnim prijelazima između Hrvatske i Slovenije – budući da obje države članice imaju pristup SIS-u, baze podataka više neće biti potrebno provjeravati s obje strane granice. Projekt implementacije SIS-a vrijedan je oko pet milijuna eura, a ﬁnanciran je sredstvima iz EU fondova. Sustav sadrži više od 70,9 milijuna podataka, a u njemu članice EU-a svake godine obave više od 3,9 milijardi provjera. U prosincu 2016. EK je iznio zakonski prijedlog o daljnjem jačanju operativne djelotvornosti SIS-a poboljšanjem sigurnosti i pristupačnosti sustava, uvrštavanjem novih kategorija upozorenja te uvođenjem obveze državama članicama o unošenju upozorenja u ustav u slučajevima povezanima s terorizmom. (B.O.)

SURADNJA COMPINGA I INFOSYS FINACLEA

RJEŠAVANJE DIGITALNIH POTREBA BANKARSTVA Comping, jedna od vodećih IT tvrtki u Hrvatskoj i Infosys Finacle, dio EdgeVerve Systemsa, tvrtke u vlasništvu Infosysa, potpisali su ugovor o suradnji. Comping se tako pridružio globalnoj partnerskoj mreži Infosys Finaclea za distribuciju i primjenu Finacleovih softverskih rješenja za banke u Hrvatskoj i Sloveniji. Paket softverskih rješenja Infosys Finaclea za bankarstvo uključuje osnovno bankovno poslovanje, analitiku, plaćanja, riznicu, blockchain tehnologiju i umjetnu inteligenciju. “Potpisivanje ugovora o suradnji za bankovna rješenja Finacle Suite

vrlo je važan korak u rješavanju izazova tehnoloških promjena s kojima se banke u ovim zemljama suočavaju. Ugovor dodatno jača našu suradnju s Infosys Finacleom te omogućava rješavanja digitalnih potreba bankarskog tržišta”, izjavio je Alojzije Jukić, predsjednik Uprave Compinga. “Ovaj strateški ugovor omogućuje EdgeVerveu da i ubuduće predano pruža najbolje bankarske tehnologije, potpomognut Compingovim vrhunskim uslugama transformacije i isporuke ﬁnancijskim institucijama na istočnoeuropskom tržištu. Comping dugi niz godina izgrađuje

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

Alojzije Jukić

besprijekoran ugled u pružanju ključnih poslovnih tehnologija, a sada svoje izvrsne odnose s bankama može dodatno osnaživati i ponudom najbolje bankarske tehnologije na tržištu”, rekao je Rich Longo, šef EdgeVervovog Odjela za globalne strateške saveze. (B.O.)

VIPNET POSTAO PUNOLJETAN

ULOŽENO VIŠE OD DVIJE MILIJARDE EURA

ipnet obilježava 18 godina prisutnosti na tržištu. Zahvaljujući kontinuiranim investicijama u inovacije i infrastrukturu, iz pozicije prvog privatnog mobilnog operatora izrastao je u konvergentnog operatora koji je ﬁksnu optičku infrastrukturu doveo do više od 440.000 kućanstava, a koji pritom nudi i najveće brzine na 4G+/LTE mreži i koji na svim lokacijama koristi LTE na frekvenciji 800MHz osiguravajući najkvalitetniju pokrivenost. Vipnet je već 18 godina najveća greenﬁeld investicija u Hrvatskoj u koju je uloženo više od dvije milijarde eura. “Od 1999. Vipnet se transformirao i u digitalnu kompaniju. Kroz daljnje investicije nastavljamo podržavati konkurentnost hrvatskog tržišta. Ponosni smo na sve što smo postigli tijekom proteklih 18 godina i veselimo se što ćemo moći pratiti Hrvatsku na njenom putu prema

gigabitnom društvu”, izjavio je Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave Vipneta. Izgradnjom 10.000 kilometara vlastite optičke infrastrukture, Vipnet se ove godine s infrastrukturom proširio na još 13 gradova među kojima su Krapina, Labin, Makarska, Metković, Pazin, Ploče, Poreč, Rovinj, Umag, Vinkovci, Virovitica,

Vukovar i Zagreb. Tako je sada s vlastitom optičkom infrastrukturom prisutan u 43 grada. Iako je danas riječ o kompaniji koja broji više od dva milijuna korisnika i 1300 zaposlenika, Vipnet je uspio očuvati snažnu start-up kulturu među svojim zaposlenicima. (B.O.)

ADACTA POSTALA LS RETAIL GOLD I QLIK PARTNER

U ELITNOM KLUBU Adacti, grupi koja se bavi razvojem i uvođenjem poslovnih informacijskih rješenja, poslovnim savjetovanjem te upravljanjem u uvođenju promjena u poduzećima, nedavno je potvrđena izvrsnost kroz postizanje globalnih elitnih partnerskih statusa. Tako Adacta ponosno nosi status LS Retail Gold partnera za poslovna rješenja u segmentu maloprodaje i ugostiteljstva, a nedavno se pridružila i elitnom klubu Qlikovih partnera, za ostvarene iznimne rezultate na području poslovne inteligencije i analitike. “LS Retail Gold partneri su važan i vitalan dio naše globalne partnerske mreže. Zahtjevi koje moraju zadovoljiti kako bi ostvarili ovakav elitni status su vrlo strogi

i ova nagrada je dokaz vrijednosti koje nam takvi partneri donose”, izjavio je Magnus Norddahl, glavni izvršni direktor i predsjednik LS Retaila. Što se tiče elitnog kluba Qlikovih partnera, ovo priznanje je Adacta osvojila zahvaljujući izvrsnim poslovnim uspjesima u implementaciji Qlikovih alata za poslovnu inteligenciju i analitiku u više od 100 kompanija u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. “Posebno mi je drago istaknuti kako je Adacta potvrdila svoj elitni status LS Retaila Gold partnera za 2017. te nastavljamo svoj kontinuitet rasta kroz zadnje projekte kojima smo učvrstili poziciju u segmentu maloprodaje i turističko-hotelijerskog

Krešimir Mlinarić

sektora. Također, ponosni smo na naš novi status Qlik Elite partnera, koji je također rezultat dugogodišnjeg napornog rada našeg BI tima”, istaknuo je Krešimir Mlinarić, direktor Adacte. (B.O.)

3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

UOČI ŽETVE IZMJENA KODEKSA OTKUPA ŽITARICA I ULJARICA

RATARI TRAŽE SADRŽAJNIJ NE PRISTAJU Najizglednija je promjena da će uz dosadašnje četiri klase kvalitete pšenice, biti dodana i peta - premium klasa. U toj klasi bi bila pšenica s više od 15 posto proteina, dok se ona s manje od 11 posto proteina više ne bi nazivala “stočnom”, nego pšenicom četvrte klase piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

V SVI NAVODNO ZNAJU VISINU OTKUPNE CIJENE PŠENICE, ALI O NJOJ NITKO NE ŽELI JAVNO GOVORITI

eć kod otkupa ovogodišnjeg roda žitarica i uljarica mlinsko-pekarska industrija bi mogla primjenjivati novi, izmijenjeni, Kodeks za otkup žitarica i uljarica, zaključeno je na sastanku Savjeta za praćenje stanja žitarica i uljarica, kojemu je nakon razgovora održanih prije tri tjedna u Ministarstvu poljoprivrede ovoga puta domaćin bio HGK-Županijska komora Osijek. Cilj okupljanja predstavnika proizvođača, mlinara i pekara, te Ministarstva poljoprivrede bio je pronalazak zajedničkog kvalitetnog rješenja Kodeksa otkupa žitarica i uljarica za proizvode roda 2017. godine. Naime, proizvođači su na dosadašnji Kodeks imali velike primjedbe jer su njegove odredbe uveliko smanjivale otkupnu cijenu uroda. Stoga je Hrvatska poljoprivredna komora pokrenula inicijativu izmjene Kodeksa i donošenja pravičnijeg rješenja. Sporan u sadašnjem Kodeksu bio je članak 10. koji deﬁnira sadržaj proteina i vrijednost hektolitarske mase, a time deﬁnira i klasu kvalitete pšenice. Svojevrsni moderator usaglašavanja interesa proizvođača i otkupljivača Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede,

od ponuda obiju strana uspio je usuglasiti dva pravca izmjena Kodeksa. Pozvao je obje strane da o mogućim izmjenama izvijeste svoje članstvo i brzo odluče što im je prihvatljivije jer je žetva pšenice vrlo blizu. Najizglednija je promjena da će uz dosadašnje četiri klase kvalitete pšenice, biti dodana i peta - premium klasa. U toj klasi bi bila pšenica s više od 15 posto proteina, dok bi ona najlošija, imala manje od 11 posto proteina i više se ne bi nazivala “stočnom”, nego pšenicom četvrte klase. Kod deﬁniranja svih vrijednosti u obzir su uzete i činjenice da proizvođači imaju vrlo malo pšenice u prvoj klasi, samo jedan do dva posto, dok je čak 60 posto pšenice bilo u trećoj klasi.

OSNOVATI REFERENTNI LABORATORIJ “Ono što treba biti naša tendencija i naš cilj jest to da podižemo kvalitetu pšenice. Sada se već iskristaliziralo oko 15 vrlo kvalitetnih sorti, imamo dvije selekcijske kuće - Poljoprivredni institut Osijek i BC Institut Zagreb - koji mogu proizvesti i u ponudi imaju vrlo kvalitetne pšenice”, tvrdi Karalić.

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Holcim Inducal® agregati raznih frakcija Holcim Inducal® agregat je posebno prilagođen primjeni u industriji. Koristi se kao punilo ili funkcionalni dodatak u industrijskom procesu, pri čemu karakteristike sirovine, kao i Holcimov stalan proces kontrole osiguravaju ujednačenu kvalitetu. Svoju primjenu nalazi u različitim industrijama: proizvodnja stakla, industrija ljepila, industrija boja i lakova, proizvodnja staklene vune, industrija keramike... HOLCIM MINERALNI AGREGATI D. O. O. – NEDEŠĆINA

Holcim mineralni agregati d.o.o. dio je Holcim Grupe. Holcim u Hrvatskoj ima jednu tvornicu cementa, dva terminala za cement, tri tvornice betona i tri kamenoloma agregata. Kao jedan od osnivača HRPSOR-a, Holcim u poslovanju primjenjuje načela održivog razvoja te pri donošenju poslovnih odluka u obzir uzima i okolišne i društvene te ekonomske aspekte.

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

E IZMJENE, OTKUPLJIVAČI

Iako su predložene izmjene na tragu onoga što su predlagali i sami proizvođači, posebice kada su u pitanju klasiﬁkacije pšenica i normiranje postotka proteina, ratari traže još neke izmjene kao što je boniﬁkacija hektolitara i vlage. Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić također traži i referentni laboratorij, za koji se nada da bi mogao biti u Osijeku. U tom neovisnom laboratoriju bi svoj uzorak mogli provjeriti svi oni koji su nezadovoljni s rezultatima analiza. Hoće li se postići dogovor, bit će poznato ubrzo, no sada je svima prioritet visina otkupne cijene. Svi je navodno znaju, ali o njoj nitko ne želi javno govoriti. Čeka se početak žetve kada počinje i cjenkanje. Činjenica jest da se ove godine pod pšenicom nalazi nikad manje zasijanih površina, nešto manje od 100.000 hektara, ali i to je sasvim dovoljno za naše potrebe.

ERNEST NAD, VODITELJ ODSJEKA ZA POLJOPRIVREDU HGK-ŽK OSIJEK

Zavisni troškovi su neprihvatljivo visoki Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu HGK-ŽK Osijek, kaže da je žetva ječma pri kraju te da za nekoliko dana kreće žetva pšenice. Prinos ječma se kreće između 5,5 do šest tona po hektaru, a pšenica bi trebala biti dobra i dati zadovoljavajuće rezultate. “Na području Osječko-baranjske županije posijano je oko 40.000 hektara i očekujemo oko 240.000 tona što je 25 do 30 posto manje nego ranijih godina. Željeli bismo zaustaviti taj negativan trend i da se opet vratimo površinama od prije pet godina, a to je na razini države od 150.000 do 180.000 hektara uz proizvodnju od 900.000 do milijun tona. Smatramo da za to imamo resurse i tradiciju, samo ove odnose moramo rješiti s organizatorima proizvodnje”, kaže Nad dodavši kako je visina zavisnih troškova koja se kreće između devet i 10 posto neprihvatljivo visoka. “Inzistirat ćemo kod Ministarstva poljoprivrede da se ti zavisni troškovi prijama ulaza, izlaza, manipulacije i koncentracije urede jedinstvenim pravilnikom i da budu isti za sve silose jer se ovako stvara određeni monopol”, ističe Nad.

Luxal Univerzalna lak boja za zaštitu metala i drva. Koristi se za vanjsku i unutarnju zaštitu metalnih i drvenih površina (ograde, vrata, prozori...) Svojom kvalitetom i dugom prisutnošću na tržištu postao je sinonimom boje za željezo i stolariju. Kao dokaz izuzetne kvalitete i podrijetla dobio je pravo korištenja znaka Izvorno hrvatsko. Luxal je Chromosov najdugovječniji proizvod i od sada se pojavljuje u novom ruhu. Uz osvježenje izgleda ambalaže i pojedinih nijansi, zadržana je postojeća vrhunska kvaliteta proizvoda. CHROMOS BOJE I LAKOVI D.D.

Chromos boje i lakovi d.d. svojim širokim asortimanom, od lakova i ljepila za parkete, unutarnjih zidnih boja, fasadnih boja i žbuka, lazura za drvo do praškastih proizvoda za graditeljstvo pokriva najširi program potreba tržišta. Širina asortimana i duga tradicija daju mu sinergiju u razvoju i sigurnost u ponudi.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

AKTUALNO NOVI ZAKON O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU NA JAVNOJ RA

KVALITETNIJE TURISTIČKE USLUGE

Zakonom želimo ujednačiti pružanje usluga u turizmu, ali isto tako učiniti poslovanje još efikasnijim, transparentnijim i jednostavnijim, ističe Cappelli piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

ciljem dodatnog pojednostavljivanja i izjednačavanja uvjeta za pružanje usluga u turizmu, Ministarstvo turizma pripremilo je Nacrt prijedloga zakona o pružanju usluga u turizmu koji je na javnoj raspravi. Osnovne izmjene odnose se na usklađivanje Zakona s EU Direktivom 2015/2302 te pružanje usluga turističkog vodiča i poslovanje u agencijama, a mišljenja, prijedlozi i komentari javnosti prikupljat će se putem portala e-Savjetovanje do 26. srpnja.

PREDLOŽENE SU OPSEŽNE IZMJENE U SEGMENTU ZAŠTITE PRAVA POTROŠAČA, POSEBICE KOD ONLINE POSLOVANJA “Izmjenama zakona želimo ujednačiti pružanje usluga u turizmu, ali isto tako učiniti 38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

poslovanje još eﬁkasnijim, transparentnijim i jednostavnijim te istovremeno omogućiti veću profesionalnost i podizanje kvalitete u pružanju usluga. Osim toga, ove će izmjene pridonijeti povećanju raznolikosti i razvoju turističke ponude te omogućiti učinkovitije suzbijanje sive ekonomije, bolju zaštitu potrošača, veću zaposlenost te stvaranje uvjeta za pristup povoljnom ﬁnanciranju projekata koji uključuju pružanje neke od zakonom obuhvaćenih turističkih usluga, a sve kako bi u konačnici dodatno osnažili ukupnu konkurentnost hrvatskog turizma”, naglasio je ministar turizma Gari Cappelli.

VEĆA SIGURNOST PUTNIKA Najopsežnije promjene odnose se na usklađivanje zakona s Direktivom 2015/2302, što je obveza svih članica Europske unije do 1. siječnja 2018. godine. Konkretno, predlažu se opsežne izmjene u segmentu zaštite prava potrošača, posebice kod online poslovanja, tako

SPRAVI

da se stvara veća transparentnost i pravna sigurnost za putnike i trgovce. Tako se, primjerice, u Nacrtu prijedloga zakona detaljno navodi obvezan sadržaj ugovora o putovanjima u paket aranžmanima, dok se putnicima pruža posebna zaštita u slučaju nesolventnosti organizatora putovanja. Kad je riječ o pružanju usluga turističkih vodiča, predlažu se promjene koncepta stručnog ispita. Naime, stručni ispit trenutačno se polaže po županijama, a sastoji se od općeg i posebnog dijela. Sada se predlaže polaganje općeg dijela za cijelo područje Republike Hrvatske i posebnog dijela za zaštićene cjeline po županijama, što će domaćim vodičima pružiti mnogo šire mogućnosti poslovanja. Isto tako, uređuje se pružanje usluga turističkog vodiča državljanima druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske konfederacije na privremenoj ili povremenoj osnovi, tako da i strani državljani mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na ili u zaštićenim cjelinama, odnosno lokalitetima, čime se izjednačuje njihov položaj s hrvatskim turističkim vodičima koji imaju položen samo opći dio stručnog ispita. Također se predlaže davanje ovlaštenja ministru turizma da, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za kulturu i poslove zaštite prirode, pravilnikom propiše popis zaštićenih cjelina koji bi bio uži od sada važećeg popisa turističkih cjelina po županijama, a koji ne bi uključivao javne površine, gradske trgove, šume, parkove... Trenutačno su zaštićene turističke cjeline Pravilnikom o popisu turističkih cjelina propisane vrlo široko, ograničava se mogućnost pružanja usluga vodiča koji imaju položen samo opći dio ispita.

TURISTIČKA PONUDA Kad je pak riječ o turističkim agencijama, predlaže se obveza samo jednog zaposlenog voditelja poslova za sve prostore u kojima agencija posluje, a ne po svakoj poslovnici kao što je trenutačno slučaj. Također, dodatno se i detaljnije propisuju oblici turističke ponude koji su do sada bili nedostatno ili uopće nisu bili regulirani zakonom i to u zdravstvenom, kongresnom, nautičkom turizmu, na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, potom turističke usluge aktivnog i pustolovnog turizma te usluge iznajmljivanja vozila i turističkog ronjenja. Izmjene se odnose i na smanjenje prekršajnih kazni, odnosno propisivanje mogućnosti da pružatelji usluga bez kažnjavanja otklone nepravilnosti i nedostatke utvrđene u inspekcijskom nadzoru, ali i na smanjenje administrativnih prepreka u poslovanju.

PUŠTEN U RAD NAJVEĆI SUSTAV ZA NAVODNJAVANJE U HRVATSKOJ

“Nova baranjska rijeka” u funkciji

Nakon što je prije dvije godine izgrađen lateralni kanal Kneževi Vinogradi-Zmajevac vrijedan 105 milijuna kuna, proteklog je tjedna završena druga faza toga velikog projekta. Time je pušten u rad sustav za navodnjavanje Baranja, sada najveći takav sustav u Hrvatskoj. Vodom će opskrbljivati 5000 hektara poljoprivrednog zemljišta, a njegova je ukupna vrijednost 129 milijuna kuna. Sustav su otvorili ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, uz Ivana Anušića, župana osječkobaranjskog i Zorana Đurokovića, generalnog direktora Hrvatskih voda. Uz izgradnju samog lateralnog kanala, koji su neki odmah nazvali “novom baranjskom rijekom”, u prvoj fazi je izgrađena i reverzibilna crpna stanica kapaciteta pet kubičnih metara vode u sekundi, te četiri mosta za prelazak preko kanala do poljoprivrednih površina, pet ustava za puštanje vode u detaljnu kanalsku mrežu i šest sifonskih propusta za prevođenje brdskih voda ispod kanala. Tijekom vegetacijskog razdoblja voda se zahvatom iz Dunava putem lateralnog kanala pušta u kanalsku mrežu čime se u sušnom razdoblju omogućava navodnjavanje dijela područja Dunavskog rita. Lateralni kanal kao melioracijska građevina

istovremeno služi za potrebe melioracijske odvodnje za vrijeme velikih voda te za navodnjavanje u sušnom razdoblju godine. Izgradnja druge faze započela je 2015., a odnosi se na rekonstrukciju i dogradnju postojeće kanalske mreže za melioracijsku odvodnju u sklopu koje je izgrađena 41 regulacijska građevina (ustava) za regulaciju razine vode u otvorenoj kanalskoj mreži. Osim ustava, kanalska mreža je prilagođena optimalnom funkcioniranju za odvodnju i navodnjavanje što i jest najveća vrijednost izgrađenog sustava. “Navodnjavanje je preduvjet za uspješnu budućnost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, a čak 750 milijuna kuna bespovratnih sredstava daje nam

EU za investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja. Nedavno smo potpisali ugovore za javne sustave navodnjavanja s pet županija, vrijedne 250 milijuna kuna, koji će pokriti više od 3000 hektara poljoprivrednog zemljišta”, istaknuo je Tolušić. (S.S.)

3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

SAVJET VIŠE

ARBITRAŽA: SUŠTINA I BUDUĆNOST Država treba mnogo više nego do sada poticati arbitražno sudovanje, ne toliko da bi rasteretila svoje sudovanje i svoje sudove, već da poduzetnicima osigura i takvu vrstu puta do pravde

piše Željko Olujić, odvjetnik, član Arbitražnog sudišta pri HGK-u

pristupu arbitražnome sudovanju svakako treba usporediti prednosti i manjke arbitražnog sudovanja s onima državne sudske prakse. Ta sudovanja jednostavno postoje i djeluju. Nije ih moguće zaustaviti ni zabraniti, pa ih je jako dobro pokušati korisnije uskladiti. U tu je svrhu korisno utvrditi sve glavne osobine državnoga i arbitražnoga sudovanja. Državno je sudovanje mnogo češće, ali nije mnogo uspješnije. Arbitražno sudovanje je nastalo kao izraz nezadovoljstva manama državnoga, ali bez njega ne može jer mu ono treba barem pri ovrsi. Arbitraža spada u alternativne metode za rješavanje sporova među strankama. Ugovorom o arbitraži derogira se državno sudovanje u onoj mjeri u kojoj je to pravno moguće. Uostalom, arbitraža jest postupak između gospodarskih subjekata te je prikladnija kapitalizmu kojemu stremimo, negoli socijalizmu. Precizno nabrojiti sve prednosti i nedostatke arbitraže u usporedbi s državnim sudovanjem nije moguće jer ne raspolažemo kvantitativnim pouzdanim podacima. Svakako je prednost državnih sudova u tome jer je moguća prisilna ovrha sudskih

odluka. Mi ćemo ovdje izdvojiti prednosti arbitraže: pristanak obiju stranaka i zainteresiranost za što kraći postupak sudovanja. Izvršnost odluka podrazumijeva se, ali ona je prednost državnih sudova. U isto vrijeme priznajemo da je arbitražnih postupaka godišnje u Hrvatskoj tek četrdesetak što je i mana i prednost arbitraže. Mana, jer se pokazuje zanemarenom i bez većeg utjecaja. Prednost, jer znači da je treba proširiti za što ima mnogo mjesta. U konkretnom slučaju prednost je Stalnog arbitražnog sudišta Hrvatske gospodarske komore pred redovnim sudovima u njegovom elitizmu.

ARBITRAŽNO SUDOVANJE JEST REAKCIJA NA POGREŠKE I NEMOGUĆNOSTI DRŽAVNOGA, NO ONO NIJE NEPRIJATELJ DRŽAVE I NJENIH SUDOVA GLAVNE TEME LEGISLATIVE O ARBITRAŽI Ovdje valja nabrojiti glavna pravna pitanja o arbitraži u Hrvatskoj koja su regulirana Zakonom o arbitraži. Da bismo ukazali na dinamiku i razvoj tih pitanja, poslužit ćemo se, ipak, Nacrtom zakona o arbitraži, koji je već na stolovima

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

onih koji će mu sastaviti konačan oblik. Vidimo da će se i budući zakon o arbitraži baviti istovremeno materijalnim i postupovnim pravom. U njegove će teme svakako spadati i pitanja iz područja općedruštvenih interesa, kao radni ili potrošački sporovi, naravno uvijek uz pretpostavke arbitrabilnosti. Stranke će morati provedbe arbitražnih pravorijeka tražiti, između ostaloga, i u skladu sa zakonima o drugim sudovima i o drugim postupcima. Osim postojećega Zakona o arbitraži i Nacrta zakona o arbitraži, Stalno arbitražno sudište pri Hrvatskoj gospodarskoj komori raspolaže i Pravilnikom o arbitraži pri Stalnom arbitražnom sudištu Hrvatske gospodarske komore (“Zagrebačka pravila”). I ovdje uočavam dosta pogrešaka, kako se već vidi iz Pravilnikova naziva (sudište se zove “... pri Hrvatskoj gospodarskoj komori”, a u Pravilniku je “… Hrvatske gospodarske komore”). Smatram da su važnije greške u preširokom zahvatu članaka zaduženih razjasniti neke članke Zakona o arbitraži. Baš da bi se ispunio smisao jednoga pravilnika valjalo je, po mom mišljenju, teme Zakona razdijeliti na više članaka i time ih protumačiti. Pri tome se griješi jer se tumače pojmovi i postupci koje Zakon o arbitraži ne ostavlja Pravilniku na preciziranje pa ispada da se Pravilnik u nekim stvarima postavlja iznad Zakona što je pravno nedopustivo. No kada se donese konačan oblik novoga zakona o arbitraži, posve je sigurno da će se svi takvi neskladi ukloniti.

ŠTO SMO OVDJE IZOSTAVILI I KAKO DALJE U analizi ove materije nije bilo mjesta za razmišljanje o arbitražnome sudovanju kada su stranke s jedne strane hrvatski,

a s druge, strani gospodarstvenici. Strane pravne osobe i stranci sve više investiraju u Hrvatsku, a u slučaju Agrokor pojavljuju se i velike investicije hrvatskih poduzetnika u inozemne tvrtke te sporovi proizašli iz toga. Stranci sve češće prigovaraju sporosti naše administracije i greškama sudstva u Republici Hrvatskoj te osnivaju tvrtke kćeri trošeći veliki novac na sporove na našim državnim sudovima. Valjalo bi ih ponukati uslugama Arbitražnog sudišta HGK-a. Država treba mnogo više nego do sada poticati arbitražno sudovanje, ne toliko da bi rasteretila svoje sudovanje i

DRŽAVNI SUDOVI U OPĆEM INTERESU MORAJU ZDUŠNIJE PODUPIRATI ARBITRAŽNO SUDIŠTE svoje sudove, već da poduzetnicima osigura i takvu vrstu puta do pravde. Nadmoć državnih sudova mogla bi pomagati arbitražama u korist HGK i u prilog hrvatskoj državi i društvu stvarajući tako, uz prednosti arbitražnog sudovanja, solidnije pretpostavke za vladavinu prava.

Članovi Arbitražnog sudišta pri HGK-u Predsjednik Sudišta:  dr.sc. Hrvoje Sikirić, redoviti profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Članovi Sudišta:  dr. sc. Marko Babić, docent Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu  dr. sc. Branimir Kos, pomoćnik glavnog tajnika Hrvatske gospodarske komore  Marina Kralj Miliša, dipl.iur., član Uprave Končar - Elektroindustrija d.d. Zagreb

Posve je jasno da sudovanje po arbitražnim dogovorima ne može imati onu provedbenu moć koju imaju odluke državnih sudova. Zato državni sudovi u općem interesu moraju zdušnije podupirati arbitražno sudište.

PORADITI NA PROMIDŽBI SUDIŠTA Sve hrvatske gospodarstvenike valja opskrbiti promidžbenim i obavijesnim podacima, i na stranim jezicima, da bi ih se ponukalo rabiti naše Arbitražno sudište i da bi oni potakli, u slučaju spora s kakvim inozemnim poduzetnikom, arbitražno sudovanje kao najbolje rješenje. Svi se žale na sporost, nekvaliﬁciranost, neeﬁkasnost pa čak i pristranost i ispolitiziranost državnih sudova u Republici

 dr.sc. Eduard Kunštek, redoviti profesor

Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci  mr.sc. Tin Matić, odvjetnik iz Zagreba  dr.sc. Petar Miladin, redoviti profesor

Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu  Željko Olujić, odvjetnik iz Zagreba  dr.sc. Ante Perkušić, sudac Vrhovnog

suda Republike Hrvatske

Hrvatskoj, pa ništa ne bi smjelo biti na odmet u korist promidžbe arbitražnog sudovanja i naših arbitražnih sudova. Arbitražno sudovanje jest reakcija na pogreške i nemogućnosti državnoga, no ono nije neprijatelj države i njenih sudova. Slobodno djelovanje kapitala danas traži učinkovitu potporu gospodarstveničkih sudova. Ulazak stranoga kapitala u Hrvatsku samo pojačava nasušnost te potrebe. Dakle, parola ne smije više biti “pravda je spora, ali dostižna”, nego “vrijeme je novac”. Država bi morala sudjelovati u tome. Zato valja uskladiti i sinergizirati učinke obaju prava, prije svega tako da državni sudovi, (brahijalni) prenesu dio svojih ovlasti ili barem učinaka svojih ovlasti na arbitražne sudove.

3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

SVIJET FINANCIJA RAIFFEISEN MIROVINSKO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO

DO MIROVINE TREBAT ĆE DUŽE RADITI Ono što je Hrvatskoj nužno su reforme, a potrebno je raditi i na smanjivanju relativnog broja neaktivnog stanovništva, te se kretati prema prosjeku EU-a, smatra Bedenic piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

R 6,5 5 mil kn viška sredstava iz ulaganja isplatit će se korisnicima

aiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo i dalje je jedino takvo društvo u Hrvatskoj ovlašteno za isplatu mirovina iz obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, odnosno iz II. i III. stupa te uspješno posluje već punih 15 godina. Nakon završenog razdoblja štednje u obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima do sada je mirovinu u RMOD-u ugovorilo više od 23.000 korisnika. Dobar dio korisnika iz dobrovoljnih mirovinskih fondova već je u potpunosti zaprimio isplatu svoje privremene mirovine ugovorene na pet godina, a dio korisnika mirovina iz obveznih mirovinskih fondova vratio se u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kako bi koristili za njih povoljniju mirovinu. Na dan 1. lipnja ove godine u isplati su bila ukupno 12.734 aktivna ugovora o mirovini, od toga je 209 ugovora o mirovini iz obveznog mirovinskog osiguranja.

HRVATSKA ĆE 2025. IMATI VIŠE UMIROVLJENIKA NEGO ONIH KOJI ĆE UPLAĆIVATI ZA MIROVINE, ISTIČE BEDENIC “S obzirom na to da uspješno poslujemo već 15 godina, možemo reći da je naše poslovanje stabilno i da svaku godinu završimo s pozitivnim računom dobiti, naravno uz veliki trud našeg malog broja zaposlenika i značajnu podršku vlasnika. I ove godine isplatit ćemo 42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

korisnicima mirovina višak sredstava iz ulaganja, a riječ je o 6,5 milijuna kuna”, istaknula je članica Uprave Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva Biserka Žalac, koja je dodala kako idućih godina očekuju daljnji razvoj poslovanja i rast broja ugovora o mirovinama. “Do značajnijeg povećanja obujma poslovanja doći će za nekoliko godina kada u isplatu mirovina krene generacija osiguranika koji su na dan početka mirovinske reforme 2002. godine imali manje od 40 godina života”, rekla je Biserka Žalac te je posebno istaknula 2019. godinu kada će prva generacija žena ispunjavati uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu. Podsjetimo, riječ je o ženama koje su na početku mirovinske reforme morale ući u II. stup jer su 2002. godine imale manje od 40 godina života,. “Ako se one odluče aktivirati tu prijevremenu mirovinu, po sili zakona će koristiti mirovinu u kombinaciji I. i II. stupa

i neće se moći vratiti natrag u prvi stup da bi dobile dodatak od 27 posto. Stoga je jako važno da se iduće godine donese zakonski okvir koji bi izjednačio mirovine članova fondova koji će morati ići u mirovinu s onima koji još uvijek imaju opciju izbora”, rekla je Biserka Žalac. Napomenimo, osiguranici koji su imali uvjete za mirovinu nakon 2010. godine i koji su mirovinu ostvarili samo iz I. mirovinskog stupa, imaju pravo na dodatak od 27 posto, a trenutačni Zakon o mirovinskom osiguranju kaže da osiguranici koji mirovinu ostvaruju iz I. i II. mirovinskog stupa nemaju pravo na taj dodatak, Kad je riječ o dobrovoljnom mirovinskom osiguranju, u Raiffeisen mirovinskom osiguravajućem društvu ističu kako je većina ugovora o mirovini sklopljena za privremene mirovine, u trajanju od pet do 15 godina isplate.

SMANJENJE BROJA STANOVNIKA Za poslovanje mirovinskih fondova iznimno su važni demografski trendovi, a oni, kad je riječ o Hrvatskoj ali i ostatku zapadnog svijeta, idu silaznom putanjom. Predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva Željko Bedenic naglasio je da će se, prema svim predviđanjima, broj stanovnika u Hrvatskoj stalno smanjivati, sa 4,2 milijuna iz 2015. na njih oko 3,2 milijuna 2060. Prema njegovim riječima Hrvatska će 2025. imati više umirovljenika nego onih koji će uplaćivati za mirovine. Na ruku nam ne idu ni iskustva zapadnoeuropskih i

skandinavskih zemlja koja pokazuju da dobre ekonomske i socijalne prilike nisu razlog viših stopa fertiliteta u nekim zemljama u Europi, nego imigranti.

OČEKUJEMO DALJNJI RAZVOJ POSLOVANJA I RAST BROJA UGOVORA O MIROVINAMA, NAGLASILA JE BISERKA ŽALAC “Ono što je Hrvatskoj nužno su reforme, a potrebno je raditi i na smanjivanju relativnog broja neaktivnog stanovništva, te se kretati prema prosjeku Europske unije. Tako je prema podacima za prošlu godinu udio zaposlenog stanovništva u radno sposobnoj populaciji u Hrvatskoj bio 56 posto, dok je primjerice u Švicarskoj to bilo 80 posto ili na Islandu 86 posto. Od nas je lošija samo Grčka sa 52 posto. Kada bi aktivacija neaktivnoga stanovništva na tržištu rada bila po stopi od 0,9 posto godišnje, mi bismo 2060. godine uhvatili sadašnji prosjek omjera aktivnog stanovništva u radnoj populaciji u najrazvijenijim članicama Europske unije koja iznosi oko 78 posto”, rekao je Bedenic, koji je istaknuo kako će biti potrebno aktiviranje zapuštenih i neiskorištenih potencijala te duže i više raditi. Inače prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku, broj neaktivnog stanovništva u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosio je 1,755 milijuna. Uz rast na tromjesečnoj razini za 21.000 ili 1,2 posto, broj osoba u kategoriji neaktivnog stanovništva je na godišnjoj razini porastao za 0,3 posto.

više od

23.000 korisnika ugovorilo mirovinu u RMOD-u

12.734 aktivna ugovora o mirovini bila u isplati 1. lipnja

3. srpnja 2016 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA NOVA PLATFORMA

KORAK PREMA RJEŠAVANJU NISKE KAPITALIZIRANOSTI Kako bi pomogla rast MSP sektora, uz potporu EBRD Technical Cooperation Funda, Zagrebačka burza je pokrenula projekt SME Growth Market in Croatia and Slovenia piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Hrvatskoj postoji 13.440 tvrtki koje se mogu klasificirati kao mala i srednja poduzeća (MSP), od kojih njih 1332 imaju kapital između dva i 20 milijuna eura. Hrvatska mala i srednja poduzeća, iako zapošljavaju najviše djelatnika, zaostaju za EU prosjekom sudjelovanja u stvaranju dodane vrijednosti i zapošljavanja, čemu je jedan od razloga svakako i mogućnost financiranja razvoja poslovanja - u Hrvatskoj čak 70 posto financiranja MSP-a dolazi od banaka. Osim što su krediti manje dostupni, oni su uglavnom namijenjeni obrtnom kapitalu i nose rizik refinanciranja jer su kratkoročni uz kamatne stope od čak jedan ili dva postotna boda više od onih za velike i zrele kompanije.

Tomislav Gračan

PROJEKT JE USMJEREN NA SPAJANJE ULAGAČA I MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA I NJIHOVO FINANCIRANJE PUTEM ZAGREBAČKE BURZE Osim toga, u Hrvatskoj svaka peta kompanija u obiteljskom vlasništvu treba prenijeti vlasništvo na iduću generaciju, gotovo 40 posto želi imenovati direktore izvan obitelji, dok njih oko 30 posto želi prodati kompaniju.

ŠIROK SPEKTAR MOGUĆNOSTI Sve su to razlozi zbog kojih se Zagrebačka burza odlučila na lansiranje nove

trgovinske platforme Progress, istaknuto je na konferenciji ZSE-a i KPMG-a Croatia (savjetnik u tome projektu). Dakle, kako bi pomogao rast malih i srednjih poduzeća, uz potporu EBRD Technical Cooperation Funda, ZSE je pokrenuo projekt SME Growth Market in Croatia and Slovenia. Projekt je usmjeren na spajanje ulagača i malih i srednjih poduzeća te njihovo ﬁnanciranje putem Zagrebačke burze.

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

Tomislav Gračan, član Uprave Zagrebačke burze, istaknuo je kako je sredinom prošle godine ZSE započeo proces razvoja regionalnog tržišta kapitala namijenjenog MSP-u. “Cilj nam je olakšati pristup kapitalu za mala i srednja poduzeća korištenjem našeg znanja, iskustva i tehnoloških mogućnosti za usmjeravanje prema tržištu kapitala”, kazao je dodajući kako je prvi korak u realizaciji projekta bilo je uspostavljanje suradnje s EBRDom. “Izuzetno smo zahvalni EBRD-u što je više puta prepoznao potrebe hrvatskog tržišta kapitala i Zagrebačkoj burzi osigurao sredstva potrebna za daljnji rast i razvoj te realizaciju koraka kojima nastojimo pridonijeti jačanju mogućnosti ﬁnanciranja putem tržišta kapitala”, naglasio je Gračan. Vedrana Jelušić Kašić, direktorica Europske banke za obnovu i razvitak za Hrvatsku, Sloveniju, Slovačku i Mađarsku, istaknula je kako je tijekom razvoja tržišta kapitala iznimno važno postojanje širokog spektra mogućnosti ﬁnanciranja. “Stoga se krenulo u inicijativu SME Growth Marketa”, napomenula je dodajući kako je Hrvatska prva članica EU-a koja radi na tome, dok su interes iskazale i neke druge burze. Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta, kazala je kako se u Hrvatskoj dugo govori o tome kako je niska kapitaliziranost poduzeća značajna prepreka u njihovu rastu. Inicijativa Burze, istaknula je, predstavlja korak u pravcu rješavanja tog problema koji će pružiti mogućnost da najživahniji sektor našeg gospodarstva dođe do kapitala.

DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO

Za razvoj društvenog poduzetništva 287 milijuna kuna Ciljamo na 6000 zaposlenih do 2023. u društvenim poduzećima, unapređenje položaja za 1200 zaposlenih iz sektora koje već danas imamo, te podršku za 180 novih tvrtki, ističe Katarina Ivanković Knežević piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

prostorijama HGK održan je skup pod nazivom Društveno poduzetništvo i inovacije: mogućnosti za ﬁnanciranje, (samo)zapošljavanje i razvoj koji je za cilj imao upoznati širu i poslovnu javnost s tim konceptima i kako oni pomažu rješavanju društvenih i ekonomskih problema zajednice. Govora je bilo i o Nacionalnom strateškom okviru za razvoj društvenog poduzetništva, izvorima ﬁnanciranja te o ulozi Komore kao platforme za razvoj društvenog poduzetništva i poveznice prema poslovnom sektoru.

U KOLOVOZU SE PLANIRA OBJAVLJIVANJE TZV. VELIKOG NATJEČAJA ZA DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO U VISINI OD 26 MILIJUNA KUNA Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU, istaknuo je kako socijalne inovacije, društveno i klasično poduzetništvo utječu na društvene promjene, dok je fenomen društveno odgovornog poslovanja nezaobilazan faktor u svim tvrtkama koje namjeravaju održivo poslovati u bilo kojem dijelu svijeta. Dodao je kako je na njega poseban utisak ostavila Baskija koja je kroz društveno poduzetništvo i socijalne inovacije postala jedna od najrazvijenijih regija u Europi. “Kuhari i konobari u Baskiji najveće su zvijezde, a to je oblik socijalne inovacije. HGK će i u budućnosti otvarati ovakve teme”, rekao je Kramarić.

BROJ DRUŠTVENIH PODUZETNIKA TREBA RASTI Predstavljajući Nacionalni strateški okvir razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj, Katarina Ivanković Knežević, državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, izjavila je kako smo na razini države jasno deﬁnirali društveno poduzetništvo i time obuhvatili sve njegove ključne aspekte. Istaknula je kako je osigurano 287 milijuna kuna za razvoj društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. Rekla je kako je brojka od 100 do 150 društvenih poduzetnika, koliko ih prema nekim procjenama ima kod nas, premala i da treba raditi na njenom povećanju. Zato su izrađeni kriteriji koji bi trebali poticati sve više gospodarstvenika na uključivanje u taj sektor. “Kad govorimo o konkretnim brojkama, ciljamo na 6000 zaposlenih do 2023. godine u društvenim poduzećima, unapređenje položaja za 1200 zaposlenih iz sektora koje već danas imamo, te podršku za 180 novih tvrtki”, naglasila je Katarina Ivanković Knežević. Dodala je kako se u kolovozu planira objavljivanje tzv. Velikog natječaja za društveno poduzetništvo u visini od 26 milijuna kuna za razvoj proizvoda i usluga u društvenom poduzetništvu. Prema njezinim riječima, Ministarstvo socijalne politike i mladih u siječnju iduće godine planira natječaj od 30 milijuna kuna usmjeren na zapošljavanje osoba s invaliditetom. Državni tajnik kabineta Vlade Republike Slovenije Tadej Slapnik je naglasio kako njihova Vlada sve jače ﬁnancijski i politički podržava zadrugarstvo i socijalno poduzetništvo. “Cilj nam je da do 2027. stignemo prosječni razvoj tog sektora na razini EU-a, a to je sedam posto BDP-a i sedam posto radnih mjesta. Kad smo počeli, imali smo 0,7 posto radnih mjesta i jedan posto BDP-a, a danas smo dogurali do 1,2 zaposlenih i 1,5 BDP-a”, kazao je Slapnik.

Fenomen društveno odgovornog poslovanja nezaobilazan je faktor u svim tvrtkama koje namjeravaju održivo poslovati u bilo kojem dijelu svijeta. Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU

3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

HT POKREĆE PROGRAM OTKUPA VLASTITIH DIONICA

Uprava Hrvatskog Telekoma donijela odluku o pokretanju programa otkupa vlastitih dionica od 3. srpnja 2017. do 20. travnja 2021. godine. Društvo trenutno ima ukupno 81.888.535 izdanih redovnih dionica bez nominalnog iznosa, od čega je 2966 vlastitih dionica. Najveći broj dionica koji se namjerava steći tijekom trajanja programa jest 2.500.000, dok je najviši novčani iznos dodijeljen programu 500.000.000 kuna. Vlastite dionice stečene programom bit će povučene bez smanjenja temeljnog kapitala što će povećati udjele preostalih dionica u istom.

DROGA KOLINSKA ODOBRILA ISPLATU DIVIDENDE

Ponuda novca i dalje iznimno visoka Na kraju smo prve polovine godine i možemo konstatirati da se kretanja na novčanom tržištu nisu promijenila. I dalje je ponuda novca iznimno visoka, potražnja skromna, a kratkoročna kamatna stopa već dulje vrijeme na najnižoj razini. U takvim okolnostima smanjene su aktivnosti sudionika novčanog tržišta. Depozitne institucije imaju mogućnost svakoga ponedjeljka na redovitoj repo aukciji povući dodatnu likvidnost iz središnje banke. Prema objavljenim podacima, tijekom svibnja i lipnja na repo aukcijama nije bilo zainteresiranih sudionika. Nezainteresiranost banaka uzrokovana je iznimno visokom likvidnošću što pokazuje prosječan dnevni višak koji se kreće na razini od oko 16,2 milijarde kuna. Ministarstvo ﬁnancija prošli je tjedan održalo aukciju trezorskih zapisa na kojoj je bilo planirano izdanje u iznosu od 550 milijuna kuna. Upisano

je 646 milijuna trezorskih zapisa u kunama, što je više i od planiranog izdanja i onoga koje je na dospijeću. Saldo upisanih trezorskih zapisa povećan je za 84 milijuna kuna. Upisani su zapisi na rok od 364 dana s nepromijenjenim prinosom od 0,45 posto. Prema kalendaru izdanja, sljedeća aukcija trezorskih zapisa bit će 22. kolovoza s okvirnim iznosom izdanja od 1,150 milijardi kuna. U idućem razdoblju novčano tržište moglo bi biti dinamičnije zbog činjenice da početkom mjeseca uobičajeno dospijevaju isplate plaća i mirovina, a stigla je obavijest da Ministarstvo ﬁnancija razmatra izdati novu dugoročnu obveznicu na domaćem tržištu kapitala s rokom dospijeća 2032. godine, denominiranu u kunama te indeksiranu na kretanje tečaja kune prema euru. Planirano izdanje obveznice mogla bi unijeti malo [Jelena Drinković] živosti na novčano tržište.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

480

19.6.-21.6.2017.

26.6.-30.6.2017.

1,0 0,8

360

0,6 240 0,4 120

0,2

0,0 26.6.

27.6.

28.6.

29.6.

30.6.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna ojačala prema svim važnijim valutama Droga Kolinska, u stopostotnom vlasništvu Atlantic Grupe, odobrila je isplatu dividende od 14,9 milijuna eura, iz zadržane dobiti iz prethodnih godina. Prošle je godine Droga Kolinska ostvarila prihode od 171,7 milijuna eura te dobit od devet milijuna eura. Podsjetimo da je prije sedam godina Atlantic Grupa preuzela Drogu Kolinsku za 300 milijuna eura.

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar najviše ojačala za 1,97 posto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je tek neznatno oslabjela za 0,02 posto,

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,989929

CAD kanadski dolar

4,999696

JPY japanski jen (100)

5,800743

CHF švicarski franak

6,776643

GBP britanska funta

8,435883

USD američki dolar

6,494432

EUR euro

7,407549

Izvor: HNB

primjena od 1.7.2017.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

EUR

26.6. 27.6. 28.6. 29.6. 30.6.

dok je u odnosu na švicarski franak hrvatska valuta ojačala i to za 0,46 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,40 kuna, američki dolar na 6,49 kuna, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,77 kuna. 7,409

7,408

USD

6,70 6,65

CHF

6,82 6,81

7,407

6,60

6,80

7,406

6,55

6,79

7,405

6,50

6,78

7,404

6,45

6,77

26.6. 27.6. 28.6. 29.6. 30.6.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA DOBRA GODINA ZA ZRAČNE LUKE

Dinamičan tjedan na svjetskim burzama Trgovanja na tržištima kapitala prošli tjedan bilo je veoma dinamično. Wall Street je bio pod pritiskom cijena dionica iz tehnološkoga sektora. Ulagači svoj fokus usmjeravaju u druge sektore koji su zaostajali, kao što je bankarski sektor koji postaje sve privlačniji jer, osim američkog Feda, i druge središnje banke u svijetu, primjerice europska, kanadska i britanska, poručuju da bi uskoro mogle početi zatezati monetarnu politiku. “Najave promjene smjera monetarne politike drugih središnjih banaka, osim Feda, čine druge valute privlačnijima u odnosu na dolar”, kaže direktorica u fondu BK Asset Management Kathy Lien. Inače, cijene dionica na američkom tržištu kapitala snažno su rasle krajem prošle i početkom ove godine zahvaljujući obećanjima predsjednika Donalda Trumpa o smanjenju poreza, povećanju državne potrošnje i ublažavanju regulacija. Od toga zasad nema ništa, a u prilog tržištu kapitala ne ide ni usporavanje rasta američkog gospodarstva. Na azijskim i europskim burzama ulagači su bili oprezni zbog kretanja na Wall Streetu.

7600

21500

FTSE 100

Dow Jones

7550

21450

7500

21400

7450

21350

7400

21300

7350

21250

26.6. 27.6. 28.6. 29.6. 30.6.

6250

5400

6225

5350

6200

5300

6175

5250

6150

5200

6125

NASDAQ

5150

26.6. 27.6. 28.6. 29.6. 30.6. 12900

CAC40

26.6. 27.6. 28.6. 29.6. 30.6. 20250

DAX

12800

20200

12700

20150

12600

20100

12500

20050

12400

20000

26.6. 27.6. 28.6. 29.6. 30.6.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

datum

NIKKEI 225 26.6. 27.6. 28.6. 29.6. 30.6.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

Blagi pad Mirexa

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 234,1112 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi blagi pad od 0,10 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 129,9009 bodova što predstavlja neznatan pad od 0,03 posto. Mirexa C krajem prošlog tjedna iznosio je 120,2328 bodova, te je zabilježio također neznatni pad od 0,02 posto.

MIREX A

28.06. 129,90090

-0,0718

AZ - A

29.06. 130,52400

-0,1147

1,57

Erste Plavi - A

29.06.

129,14720

-0,0791

0,62

PBZ CO - A

29.06. 133,78930

-0,1829

2,27

126,33130 -0,2679

1,99

MIREX - tjedni

kategorija A

0,1%

Raiffeisen OMF - A 29.06.

1,80

kategorija B MIREX B

28.06.

AZ - B

29.06. 233,79320

234,11120 -0,0794

Erste Plavi - B

29.06. 244,24260 -0,0889

PBZ CO - B

29.06.

-0,1288

0,21 -0,60 0,80

217,17650

-0,0710

-0,43

Raiffeisen OMF - B 29.06. 238,11840

-0,1647

0,86

kategorija C

0,0%

MIREX C

28.06. 120,23280 -0,0885

1,81

AZ - C

29.06.

1,84

-0,2%

Erste Plavi - C

29.06. 119,86450 -0,0433

1,19

-0,3%

PBZ CO - C

29.06. 119,50990 -0,0733

1,28

-0,1%

26.6.

27.6.

28.6.

MIREX - mjesečni

117,20160

Raiffeisen OMF - C 29.06. 123,94590

-0,0351

-0,1172

2,02

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

2,5%

Raiffeisen DMF

29.06. 227,38220

-0,2412

0,34

1,5%

AZ Profit

29.06. 256,61320

-0,1850

-3,07

156,71630 -0,0132

-0,97

2,0% 1,0%

Croatia osiguranje 29.06.

0,5%

AZ Benefit

0,0%

Erste Plavi Expert 29.06.

-0,5% 28.5.

4.6.

12.6.

20.6.

28.6.

29.06. 249,02770

-0,1526

0,72

-0,0173

0,56

Erste Plavi Protect 29.06. 195,06410 -0,0565

0,41

207,15420

Sedam hrvatskih zračnih luka prošle je godine ostvarilo rekordnu dobit od čak 215,5 milijuna kuna, što je 78,5 milijuna kuna više u odnosu na njihovu zbirnu dobit iz 2015. Pri tome je svih sedam aerodroma 2016. završilo u plusu. Prema pisanju Večernjeg lista, ukupni prihodi sedam zračnih luka pri tome su iznosili 1,9 milijardi kuna, 100 milijuna kuna više nego 2015. Lani je najproﬁtabilnija bila Zračna luka Split čiji su ukupni prihodi bili 315 milijuna kuna.

TEHNIKA DOBIT RASPOREĐUJE U ZADRŽANU DOBIT Glavna skupština Tehnike odlučila je ostvarenu dobit u 2016. godini u iznosu od 926.290,85 kuna rasporediti u zadržanu dobit. Isto tako za člana Nadzornog odbora izabran je Filip Filipec, do isteka mandatnog razdoblja sadašnjeg saziva imenovanih članova Nadzornog odbora u studenom 2019. godine. Također, utvrđuje se mjesečna nagrada članovima Nadzornog odbora za 2017. godinu u visini od 80 posto prosječne plaće zaposlenih u Tehnici iz prethodnog mjeseca. Predsjedniku Nadzornog odbora odobrava se još i dodatak od 50 posto naknade člana Nadzornog odbora za aktivnosti oko pripremanja sjednica.

3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

ĐURI ĐAKOVIĆU NOVI UGOVOR

Đuro Đaković Grupa i tvrtka Geoen potpisali su ugovor vrijedan 71,14 milijuna kuna, izvijestili su iz Đuro Đaković Grupe. Riječ je o ugovoru za izgradnju, puštanju u rad i spajanju na mrežu Geotermalne elektrane Velika 1 te izgradnji pripadajućeg bušotinskog postrojenja i utisnog cjevovoda u Velikoj Cigleni kraj Bjelovara. Potpisivanjem ovog ugovora grupacija Đuro Đaković se jače pozicionira na tržištu i nastavlja s ulaganjem u energetske projekte koji povećavaju udio zastupljenosti obnovljivih izvora energije na hrvatskom tržištu.

CO-u ODOBRENO PRIPAJANJE CROATIA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Hrvatska agencija za nadzor ﬁnancijskih usluga je na sjednici Upravnog vijeća donijela rješenje temeljem kojeg je odobrila društvu Croatia osiguranje pripajanje društva Croatia zdravstveno osiguranje. Dobiveno odobrenje je jedan od zakonskih uvjeta za poduzimanje daljnjih pravnih radnji potrebnih radi okončanja postupka pripajanja sukladno Zakonu o trgovačkim društvima.

Crobexi rasli treći uzastopni tjedan Ulagači na Zagrebačkoj burzi su u proteklom tjednu bili zamjetno aktivniji nego tjedan ranije. Redovni dionički promet je porastao za 14,7 milijuna kuna ili za 60 posto na 39,2 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 32,3 milijuna kuna ili 83 posto od ukupnog redovnog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -2,17 do +12,13 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je šest izdanja, dok je ukupno 11

izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, su treći uzastopni tjedan završili s pozitivnim predznakom. Crobex je uvećan za 0,05 posto na 1.865,57 bodova. Crobex10 je porastao za 0,47 posto na 1.118,65 bodova. Svi sektorski indeksi su trgovanje zaključili padom, u rasponu od -2,25 posto koliko je pao CROBEXkonstrukt do -0,46 posto koliko je umanjen CROBEXturist. Obveznički indeksi su tjedan zaključili rastom; CROBIS je uvećan za 0,06 posto, a CROBIStr za ZAGREBAČKA BURZA 0,15 posto. Najtrgovanije je povlašteno THE ZAGREB STOCK EXCHANGE izdanje Adris Grupe kojim se trgovalo UKUPAN TJEDNI PROMET: 235.649.658,15 kn u iznosu od 10,4 milijuna kuna, a bilježi TJEDNI DIONIČKI PROMET: 39.157.613,34 kn pad cijene za 2,11 posto na 463 kune. index zadnja vrijednost tjedna promjena Arena Hospitality Group bilježi tjedni CROBEX 1.865,5700 +0,05% promet od 6,9 milijuna kuna, a dionice CROBEX10 1.118,6500 +0,47% su mu porasle za 0,30 posto na cijenu CROBIS 109,7851 +0,06% od 471,50 kuna. Dionicama HT-a trgoCROBIStr 162,0141 +0,15% valo se u iznosu od gotovo 5,2 milijuna kuna, a poskupjele su za 3,15 posto na Top 10 tjedna zadnja 180,66 kuna. Među 10 najlikvidnijih, promet po prometu promjena cijena šest izdanja bilježi porast cijene. Naj-2,11% 463,00 10.384.120,51 Adris grupa d.d. - povl. značajniji rast zapisao je Viro čije su +0,30% 471,50 6.862.509,51 Arenaturist d.d. dionice poskupjele za 12,13 posto na +3,15% 180,66 5.156.210,52 HT d.d. cijenu od 350 kuna. Njima je ostvaren +1,69% 44,44 4.647.125,96 Valamar Riviera d.d. promet od 884.000 kuna. Pevec bilje0,00% 3.250,00 1.443.008,00 Ina d.d. ži rast od 6,28 posto na 200 kuna te +0,69% 730,02 1.221.641,20 Končar - EI d.d. +12,13% 350,00 884.290,36 tjedni promet od 586.000 kuna. IduViro tvornica šećera d.d. -2,14% 165,73 624.327,68 AD plastik d.d. ći je HT (+3,15 posto), a zatim Valamar +6,28% 200,00 586.134,08 PEVEC d.d. Riviera (+1,69 posto) sa zadnjom cije-2,17% 22,50 521.394,23 Dalekovod d.d. nom od 44,44 kune i prometom nešto većim od 4,6 milijuna kuna. Končar EI 10 dionica tjedna zadnja je tjedan zaključio cijenom od 730,02 promet s najvećim rastom cijene promjena cijena kune, što je rast od 0,69 posto, te +75,00% 140,00 1.540,00 Croatia Airlines d.d. ostvario promet od 1,2 milijuna kuna. +53,85% 24,00 182.814,16 Hoteli Brela d.d. Cijena je rasla još Arena Hospitality +16,65% 14,01 266,19 Medora hoteli I ljetovališta d.d. Groupu (+0,30 posto). Ina je zabilježila +15,67% 3,47 17.895,89 Hoteli Haludovo Malinska d.d. tjedan bez postotne promjene odnosno +15,00% 437,00 13.984,00 Dukat d.d. zadnju cijenu od 3250 kuna i promet +14,28% 159,99 13.860,35 Hoteli Zlatni rat d.d. +12,13% 350,00 884.290,36 Viro tvornica šećera d.d. od 1,4 milijuna kuna. Cijena je umanje+11,11% 4.000,00 8.000,00 MIV d.d. na trima izdanjima. Najveći pad bilježi +8,00% 45,90 88.024,70 Luka Rijeka d.d. Dalekovod čije su dionice pojeftinile +6,28% 200,00 586.134,08 PEVEC d.d. za 2,17 posto na 22,50 kuna, a njima je ostvaren promet od 521.000 kuna. 10 dionica tjedna zadnja AD Plastik bilježi pad od 2,14 posto na promet s najvećim padom cijene promjena cijena cijenu od 165,73 kune te promet od -23,41% 4,58 3.957,80 Puljanka d.d. 624.000 kuna, a cijena je još umanje-18,18% 90,00 58.330,00 Europlantaže d.d. na povlaštenim dionicama Adrisa (-2,11 -15,66% 31,13 17.167,07 Slatinska banka d.d. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] posto). -14,14% 27,03 45.536,99 Jadroplov d.d. Kutjevo d.d. Zagrebačka burza d.d. Proficio d.d. Auto Hrvatska d.d. SZAIF d.d. Apartmani Medena d.d.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

-12,02%

30,00

2.760,00

-10,57%

14,04

43.796,30

-9,93%

20,14

15.432,85

-9,31%

680,19

256.840,48

-9,16%

48,02

52.063,20

-9,09%

50,00

1.750,00

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI INTESA SANPAOLO PREUZIMA VENETO BANKU U HRVATSKOJ

Prevladali fondovi s padom vrijednosti udjela Među 83 otvorena investicijska fonda prevladali su fondovi s padom vrijednosti udjela. Rast bilježi 30 fondova, palo ih je 50, a tri fonda bilježe tjedan bez postotne promjene. Od 27 dioničkih fondova rast ih je zabilježilo 10. Predvodi ih KD Nova Europa s porastom od 2,15 posto, što ga čini i dobitnikom tjedna. Od 14 mješovitih fondova porasla su dva. HPB Global predvodi dobitnike s rastom od 0,08 posto. Od 15 obvezničkih fondova, rast vrijednosti udjela bilježe ih četiri. Najviše je, za 0,12 posto, porastao PBZ Short term bond fond. Rast vrijednosti je zabilježilo 14 od 20 novčanih fondova, dok Raiffeisen Cash i Raiffeisen eu-

roCash bilježe tjedan bez postotne promjene. Najviše su, za 0,02 posto, porasli Locusta Cash i PBZ Dollar. Promatramo li prinose ostvarene od početka 2017. godine, najveći porast među dioničkim fondovima bilježe InterCapital SEE Equity od 9,09 posto i ZB trend od 8,33 posto. Posebne fondove predvodi Raiffeisen Harmonic od 5,10 posto, dok je najuspješniji mješoviti fond You Invest Active s prinosom od 3,50 posto. Među obvezničkim fondovima od početka godine najveći je rast, od 3,13 posto, ostvario PBZ Dollar Bond fond 2. Novčane fondove predvodi Locusta Cash s prinosom od 0,49 [Iva Skorin] posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 22.06.2017. do 29.06.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,2100 Addiko Growth € 12,0369 ZB trend $ 174,4949 KD Prvi izbor kn 14,8512 ZB euroaktiv € 144,0205 Capital Breeder kn 101,1128 KD Europa € 127,7009 PBZ Equity fond € 11,8905 HPB Dionički kn 113,0887 Erste Adriatic Equity € 88,5154 Neta Global Developed kn 84,8622 ZB aktiv kn 112,3896 InterCapital SEE Equity € 112,2528 Platinum Global Opportunity $ 15,4721 KD Nova Europa kn 5,8972 OTP indeksni kn 44,4972 Platinum Blue Chip € 105,7500 Neta Frontier kn 473,6162 OTP Meridian 20 € 101,9839 A1 kn 91,5100 Alpen.Special Opportunity kn 158,6529 Neta New Europe kn 56,9751 KD BRIC € 84,3978 KD Energija kn 8,1718 ZB BRIC+ € 102,7333 Allianz Equity € 167,5039 USA Blue Chip $ 20,6707 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 120,1800 Raiffeisen Harmonic € 107,3500 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1600 ZB Future 2025 € 104,2854 ZB Future 2030 € 103,3991 ZB Future 2040 € 103,1237 ZB Future 2055 € 103,5803 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 163,8900 PBZ Global fond € 15,2327 Addiko Balanced € 13,7406 KD Balanced kn 134,1538 HPB Global kn 103,8715 OTP uravnoteženi € 15,6354 Allianz Portfolio kn 164,9465

tjedna promjena [%]

0,50 -1,16 -0,65 -1,81 -1,93 -1,30 -1,64 0,75 0,50 -0,24 -0,11 0,27 -0,61 -0,27 2,15 0,98 -2,86 -1,41 0,48 0,37 -1,37 -0,36 -1,86 -0,56 -1,39 0,19 0,28 -0,46 -0,64 0,00 -1,64 -1,79 -1,68 -1,68 -0,44 -1,48 -0,93 -0,11 0,08 0,05 -0,28

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

PBZ Conservative 10 fond € 114,6422 You Invest Active € 103,3003 You Invest Balanced € 103,8963 You Invest Solid € 104,2343 PBZ Flexible 30 fond € 103,3635 OTP Absolute € 96,3109 InterCapital Income Plus € 102,8694 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,1698 Addiko Conservative € 14,7992 Raiffeisen Bonds € 178,9300 PBZ Bond fond € 133,9105 InterCapital Bond € 217,9356 HPB Obveznički € 163,2471 Neta Emerging Bond kn 81,9904 Erste Adriatic Bond € 120,4907 Raiffeisen Classic € 107,1700 PBZ Short term bond fond kn 102,8267 PBZ Dollar Bond fond $ 105,1762 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 102,4614 Erste Local Short Term Bond kn 100,0896 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,1024 OTP Short-term bond € 99,8209 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4741 ZB plus kn 175,9295 ZB europlus BE € 150,7490 ZB europlus BK € 150,7490 PBZ Euro Novčani € 128,7484 Raiffeisen Cash kn 158,1000 Erste Money kn 151,8050 Addiko Cash kn 152,6389 PBZ Dollar fond $ 133,1299 HPB Novčani kn 143,9691 OTP novčani fond kn 133,3358 InterCapital Money kn 130,4906 Locusta Cash kn 1371,5035 Allianz Cash kn 118,5949 Erste Euro-Money € 116,2440 Auctor Cash kn 111,5117 Raiffeisen euroCash € 106,1000 HPB Euronovčani € 106,4389 Neta MultiCash kn 107,0905 OTP euro novčani € 102,1463

-0,29 -0,50 -0,43 -0,34 -0,63 -0,76 -0,20

naziv(fond)

valuta

-0,14 -0,22 0,04 -0,02 -0,01 -0,11 -0,96 -0,06 -0,05 0,12 -0,21 -0,22 0,07 0,01 -0,07 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 0,01 0,00 0,02 0,00 -0,00 0,00 0,02 0,00 -0,00 0,01 0,00 -0,00 -0,01 0,01

Intesa Sanpaolo stekla je određenu imovinu i obveze Veneto Banca uključujući i one Veneto banke Hrvatska. Stjecanjem podliježe ishođenju odgovarajućih odobrenja, ali se njime povećava prisutnost Intese Sanpaolo na hrvatskom tržištu uz trenutni pozitivan učinak na sigurnost i pristup kreditima klijenata u Hrvatskoj. Intesa Sanpaolo djeluje u Hrvatskoj s dvije jedinice odnosno putem Privredne banke Zagreb sa sjedištem u Zagrebu i 195 poslovnica diljem Hrvatske te Veneto banke s mrežom od osam poslovnica.

CAMMEO SE ŠIRI NA SLOVENIJU

Hrvatska tvrtka Cammeo najavila je svoje širenje na slovensko tržište te da će od kolovoza njezini taksiji voziti i u Ljubljani. Ondje planiraju zaposliti 220 ljudi te investirati tri milijuna eura u prvoj fazi, a kroz tri godine do pet milijuna eura. Inače, taj taksi prijevoznik prošle je godine u Hrvatskoj ostvario 85,3 milijuna kuna prihoda, što je bilo povećanje od 24 posto u odnosu na godinu ranije, dok mu je dobit iznosila 10,7 milijuna kuna.

3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

KNJIGOMETAR Noam Chomsky

Rekvijem za američki san Sandorf

Priča o novom prezimenu drugi je dio tetralogije o Eleni i Lili koji je misterioznoj Eleni Ferrante donio svjetsku slavu i unisono oduševljenje kritike. Dok smo u prvom romanu Genijalna prijateljica pratili djetinjstvo i adolescenciju, u Priči o novom prezimenu Elena i Lila sad su u svojim dvadesetima. Lila je postala zatvorenica svog braka, dok se Elena polako otkriva. Obje postaju žene plaćajući visoku, a ponekad i okrutnu cijenu koju taj prijelaz zahtijeva.

Josipa Pavičić Berardini

Šest milimetara ispovijest o boli i pobjedi Beletra

U ovoj knjizi Chomsky razotkriva ključne aktere neoliberalizma. U SAD-u danas nalazimo 10 principa koncentracije bogatstva i moći. Oni su: suzbijanje demokracije, oblikovanje ideologije, redizajniranje ekonomije, prebacivanje tereta na siromašne i srednju klasu, udar na uzajamnu ljudsku solidarnost, dopuštanje regulatorima da ih vode vlastiti interesi, izborni inženjering, upotreba straha kao i snage države da se masu drži pod nadzorom, proizvodnja pristanka i marginaliziranje naroda, a svakome od njih je posvećeno jedno poglavlje.

Elena Ferrante

Priča o novom prezimenu Profil Knjiga

Dijagnoza karcinoma dojke u 35. godini donijela joj je i strah i tjeskobu, ali i odluku da bolest prihvati i kroz nju prođe svjesna izbora koji su pred njom. Josipa Pavičić u svojoj ispovijesti iskreno opisuje suočavanje s najtežim odlukama u životu. Pritom navodi sve što bi moglo zatrebati čitateljicama u sličnim životnim okolnostima - od prehrambenih režima koje je primjenjivala do mailova koje je dobivala nakon izlaska u javnost - vodeći ih svojim putem do izlječenja kroz šest razina.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

Frode Grytten

Sutra je ponedjeljak Disput

Ljubav ne treba definiciju, ljubav je definicija, ističe autorica u ovoj knjizi. Kada pokušamo definirati ljubav, vibracijski se udaljavamo od ljubavi. Ljubav se ne opisuje, ljubav se osjeća. I ljubav se živi. Ljubav ne treba definiciju, ali sve ono oko nje i što se nje tiče itekako je treba. Upravo zbog nedefiniranja životnih segmenata u kojima se izražava ljubav dolazi do toga da ljudi svašta zovu ljubavlju. Ovom knjigom, kaže Ana Bučević, želim vam pomoći da dođete do vlastitih definicija vezanih uz ljubav. Živjeti život znači živjeti ono što zaista jesmo. Ljubav…

Tomislav Baran

Zabundane priče Školska knjiga

Harold je vlasnik trgovine namještaja u norveškom gradu u kojem se upravo otvorila Ikea. U početku se borio i tješio da će sve biti u redu jer ljudi prepoznaju kvalitetu i ne bi zamijenili njegov namještaj vidno lošijim proizvodom konkurencije, ali ljudi se mijenjaju i Harold bankrotira na svim poljima – djeca se odsele, salon namještaja mora zatvoriti, a njegova žena Marny sve se više gubi u maglama demencije. Više mu nije ostalo ništa osim želje za osvetom. Netko mora za sve to platiti, a to će biti Ingvar Kamprad – osnivač Ikee...

Ana Bučević

Što (ni)je ljubav Harfa

Baran svojim pripovijedanjem pokazuje kako je sve oko nas prepuno zanimljivosti te samo treba znati promatrati i začas ćemo pronaći čudesne motive za priče u sasvim običnim i banalnim stvarima i situacijama. Baranova maštovitost ne zrcali se toliko u fabuliranju koliko u nesputanoj kombinatorici stvarnih i nestvarnih zbivanja. Iako je autor zabundao ove priče u jesenski i zimski ugođaj, iz njih ne proizlazi sumorno i pesimistično ozračje, kako bismo mogli očekivati, nego, naprotiv, one će ostaviti maloga čitatelja u veselu raspoloženju.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Ploče od masivnog drva Kircek, Ljubešćica, www.kircek.hr. Tvrtka proizvodi drvene ploče od masivnog drva i to u dva tipa: širinski spojene ploče (hrast) i dužinsko-širinski spojene ploče (hrast, orah, trešnja, jasen i javor). Ploče prodaje u državama širom Europe. Ploče mogu biti izrađene u sljedećim dimenzijama: - dužina: 400-2500 mm (širinski spoj), 400-6000 mm (dužinsko-širinski spoj), - širina: 120-1000 mm, debljina: 9-43 mm (širinski spoj), 9-43 mm (dužinsko-širinski spoj), 43-120mm - specijalni proizvodi. Kvaliteta: A/A, A/B, B/B, B/C. Vlaga drva: 8-10 posto. Ljepilo: D3 ili D4. Brušenje: granulacija 80-220. Tvrtka je zainteresirana isključivo za dugoročnu suradnju. Kontakt: Silvio Gotić, silvio.gotic@kircek.hr, +385 42623500.

jih projekata. Djelatnost Silicon Mastera obuhvaća: prodaju računalne opreme i programskih proizvoda, uvođenje i održavanje opreme i informacijskih sustava, obradu podataka i prijenos podataka javnim informacijskim mrežama, integraciju različite informatičke i komunikacijske opreme i edukaciju korisnika. Kontakt: Hrvoje Čekolj, hrvoje@silicon.hr, +385 16594999. Suradnja u proizvodnji sredstava za čišćenje Monttrade Split, Vranjic, www.monttradesplit.com. Tvrtka traži tvrtke za suradnju koje proizvode ili traže dobavljača za papirnatu konfekciju, sredstva za čišćenje, pribor za čišćenje, hotelsku kozmetiku, strojeve za čišćenje i sve vezano za održavanje higijene. Kontakt: Ljubomir Gojkov, uprava@monttrade-split.com, +385 21457208.

Suradnja Posavski hrast, Novska, www.posavski-hrast. hr. Tvrtka posluje s četiri članice EU-a i želi proširiti tržište na druge članice, ali s mogućnošću baziranja na drugoj sirovini (bukva).

Korugirane cijevi Al-Cor, Trogir, www.al-cor.hr. Tvrtka je vodeći hrvatski proizvođač dvoslojnih korugiranih cijevi većih promjera iz PEHD-a za kabelsku zaštitu (Kabuplast), drenažu i odvodnju (Agroplast i Agrosil 2500), kao i dvoslojnih korugiranih cijevi iz PP-a za kanalizaciju i odvodnju (Gigapipe). Tvrtka je osnovana kao joint venture između tvrtki Alpro-ATT i Drossbach, ali je kasnije prešla u potpunosti u vlasništvo Alpro-ATT-a. Sjedište je u Trogiru, a proizvodnja je locirana u Zaprešiću. Svoje proizvode najvećim dijelom izvozi, i to na tržišta Austrije, Slovenije, Švicarske, Njemačke, Mađarske, Slovačke, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Kontakt: Toni Dobrić, toni.dobric@alproatt.hr, +385 21896242, +385 992179257.

Kontakt: Vesna Čavlović, vesna@posavskihrast.hr, +385 44611777, +385 98430072. Računalna oprema i održavanje Silicon Master, Zagreb, www.silicon.hr. Tvrtka je ekskluzivni zastupnik i distributor korporacije SGI, Silicon Graphics International, sa sjedištem u Milpitas California, SAD. Silicon Master s kompletnom infrastrukturom, sedmoro stalno zaposlenih i desetoro vanjskih suradnika posjeduje sve potrebne resurse za uspješno poslovanje i ostvarivanje najsloženi-

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Inozemni znanstveni i elektronički časopisi

Nacionalna i sveučilišna knjižnica nabavlja inozemne znanstvene i elektroničke časopise. Procijenjena vrijednost je 4,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 17. kolovoza.

na vrijednost nabave iznosi 1,7 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 20. srpnja.

gume za putnička i teretna vozila. Rok dostave ponuda je 14. srpnja.

Ugostiteljska oprema

Namještaj

NP Plitvička jezera nabavlja ugostiteljsku opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 323.000 kuna. Rok dostave ponuda 17. srpnja.

Univerzitet u Zenici nabavlja namještaj za kancelarije i učionice. Rok dostave ponuda je 18. srpnja.

Operacijske lampe i strojevi

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

KBC Zagreb nabavlja operacijske lampe i strojeve. Procijenjena vrijednost nabave je 2,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 2. kolovoza.

Madraci

REGIJA Sadnice malina

Univerzitet u Banjoj Luci nabavlja sadnice malina. Rok dostave ponuda je 7. srpnja.

Drvene ploče i paneli

Autogume

Grad Zagreb nabavlja drvene ploče i panele. Procijenje-

Elektroprivreda BiH, Elektrodistribucija Tuzla nabavlja

Studentski centar Sarajevo nabavlja madrace. Rok dostave ponuda je 12. srpnja. Proširenje javne rasvjete

Općina Tešanj nabavlja radove na proširenju javne rasvjete u urbanim zonama. Rok dostave ponuda je 19. srpnja.

3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE ZEMLJIŠTA, ZGRADE I RIBARSKA KUĆA Prodaje se pilana, ekonomsko dvorište, livada i oranica ukupne površine 3121,85 metara četvornih za 3.739.890,97 kuna u Križevcima. Budućim kupcima samo napomena da je na nekretninama koje su predmet ovrhe upisano pravo zaloga. Dražba će se održati 4. srpnja u 12.30 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, soba broj 6/II. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina je 10 posto od utvrđene vrijednosti. Kuća i okućnica ukupne površine 1190,48 metara četvornih prodaje se za 1.270.000 kuna u Jelenju. Dražba će se održati 4. srpnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Ulica Frana Kurelca 3, soba 29/V. Kao kupci mogu sudjelovati samo one pravne i ﬁzičke osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine odnosno iznos od 127.000 kuna. Osiguranje se uplaćuje na račun Općinskog suda u Rijeci na broj HR0323900011300002256, model 05, poziv primatelja 5401-13. Građevinsko zemljište površine 2175 metara četvornih prodaje se za 1.053.000 kuna u Biogradu na Moru. Javno otvaranje ponuda održat će se 5. srpnja, u prostorijama stečajnog dužnika Meteor Grupa u stečaju, na adresi Varaždin, Optujska 12, u 13 sati. Javno otvaranje održat će se i ako na javnom otvaranju sudjeluje samo jedan ponuditelj. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Prodaju se nekretnine vlasništvo stečajnog dužnika Pro-Network u Zagrebu za 19.037.534,99 kuna. Ročište za prodaju održat će se pred stečajnim sucem u prostorijama Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 89/II. (ulična zgrada) 5. srpnja 2017. u 9.30 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđe-

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

no-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Razgledavanje je moguće uz dogovor na telefon 01/4647 218. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu otvorenog kod Hrvatske poštanske banke Zagreb, broj: IBAN HR9223900011300000460, poziv na broj 05-574-15 i dokaz o tome predoče stečajnom sucu prije početka dražbe ili stečajnom sucu prilože bankarsku garanciju bonitetne banke na prvi poziv za odgovarajući iznos osiguranja. Prodaje se zgrada i dio ekonomskog dvorišta ukupne površine 2443 metra četvorna za 2.626.829,28 kuna u Zagrebu. Pismene ponuda potrebno je dostaviti u zatvorenoj pismenoj pošiljci na adresu: Hrvatska gospodarska banka u stečaju, 10000 Zagreb, Metalčeva 5, uz naznaku “Ponuda - ne otvarati”. Ponuđači su dužni uz ponudu priložiti dokaz o uplati jamčevine u visini od 10 posto od istaknute cijene. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Hrvatske gospodarske banke u stečaju, broj: HR10 2360 0001 1014 2539 3, kod Zagrebačke banke s naznakom ‘’Jamčevina za prodaju’’. Sve pristojbe i poreze u svezi s prodajom plaća kupac, kao i troškove uknjižbe. Prodaje se prema načelu viđeno-kupljeno, pa su isključeni svi naknadni prigovori. Rok za prikupljanje ponuda je 6. srpnja. Prodaje se devastirano zemljište pogodno za gradnju luke nautičkog turizma ili drugi objekt turističke namjene u Splitu. U suradnji s Gradom Splitom moguće deﬁniranje projekta strateške investicije. Riječ je o 14.875 metara četvornih zemljišta vrijednosti 8.370.000 kuna. Dražba će se održati 6. srpnja u 10 sati u sudnici br.22 na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6. Jamčevina iznosi 10 posto od neto isklične cijene nekretnine za prodaju. Prodaje se restoran, odnosno ribarska kuća i parkiralište, ukupne površine 633,01 metar četvorni za 3.202.962,26 kuna u Karlovcu. Dražba će se održati 10. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Karlovcu, soba br. 129/I. Razgledavanje je moguće 7. srpnja u 9 sati na adresi Karlovac, Rakovac bb. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti koju treba uplatiti na račun Općinskog suda u Karlovcu broj HR2023900011300000592, poziv na broj 798-17-2. Nekretnine se ne mogu prodati ispod jedne trećine njihove utvrđene vrijednosti.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Električni pretvarači SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie, Bern, Švicarska, traži nabavu električnih rotacijskih pretvarača. Natječaj je otvoren do 19. srpnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: SBB AG Einkauf Infrastruktur Energie, Hilﬁkerstraße 3, Bern 65 3000, Switzerland. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=966415. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Električna energija Grad Lausanne, Švicarska, traži nabavu električne energije. Natječaj je otvoren do 14. srpnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=969787. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Ville de Lausanne, direction des services industriels, service de l’électricité, Place Chauderon 27, case postale 7416, Lausanne, 1002, Suisse, Xavier Dubey, xavier.dubey@lausanne.ch. Arhiviranje Norsk Helsenett SF; Trondheim, Norveška, traži usluge arhiviranja. Natječaj je otvoren do 10. kolovoza. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://tendsign. com/doc.aspx?UniqueId=afbcaeeofs&GoTo=D ocs. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://tendsign. com/doc.aspx?UniqueId=afbcaeeoﬁ. Više podataka o nadmetanju na Norsk Helsenett SF, 994 598 759, Postboks 6123, Trondheim 7435, Norveška, Marius Gunneng, marius.gunneng@ nhn.no. Elektronički osigurači PGE Dystrybucja S.A. Oddział Rzeszów, Rzeszów, Poljska, traži nabavu elektroničkih osigurača. Natječaj je otvoren do 4. kolovoza. Glavna adresa naručitelja: http://www. pgedystrybucja.pl. Daljnje podatke daje:

PGE Dystrybucja S.A. Oddział Rzeszów, ul. 8-go Marca 6, PGE Dystrybucja S.A. Oddział Rzeszów – Wydział Zarządzania Majątkiem Sieciowym, Andrzej Gliwa, 35-065 Rzeszów, Polska, andrzej.gliwa@pgedystrybucja.pl. Željeznički vagoni SBB Infrastruktur ESP-FFM-FLM, Bern 65, Švicarska, traži nabavu željezničkih vagona. Natječaj je otvoren do 10 kolovoza. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=957425 Dodatne informacije dostupne su na Duri Deflorin duri.deflorin@sbb.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na prethodno navedenu adresu. Građevinski radovi Forsvarsbygg [The Norwegian Defence Estates Agency], Oslo, Norveška, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 25. kolovoza. Adresa profila kupca: https://kgv. doffin.no/ctm/Supplier/CompanyInformation/ Index/2668. Elektronički pristup podacima: https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/Documents/Folder/152700. VIše podataka na atle. maurud@forsvarsbygg.no. Informacijske tehnologije Utlendingsdirektoratet - UDI, Oslo, Norveška, traži nabavu savjetovanja u IT tehnologiji te razvoju programske podrške. Natječaj je otvoren do 1. rujna. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://permalink. mercell.com/70668364.aspx Dodatne informacije dostupne su na drugoj adresi: Mercell Norge AS Karihaugveien 89, Oslo, 108, Norway, support@mercell.com. Usluge na području javnog reda Uždaroji akcinė bendrovė Kauno autobusai, Kaunas, Litva. Natječaj je otvoren do 22. kolovoza. Glavna adresa naručitelja: http://kaunoautobusai.lt. Elektronički pristup podacima: https:// pirkimai.eviesiejipirkimai.lt. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https:// pirkimai.eviesiejipirkimai.lt. 3. srpnja 2016. | broj 3985 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

PRIVREDNI VJESNIK

MEĐUNARODNI ZLATNI CVIJET 2017.

Opatija među sedam finalista Opatija je prvi hrvatski kandidat u kategoriji gradova na međunarodnom natjecanju za prestižnu nagradu Međunarodni zlatni cvijet 2017. što je dodjeljuje Communities in Bloom (CiB) u suradnji sa KEA-om, te je ušla u finale izbora za osvajanje ove prestižne međunarodne nagrade u 2017. godini pored ostalih gradova finalista. Službeno stručno povjerenstvo koje odlučuje o dodjeli nagrade Međunarodni zlatni cvijet obišlo je Opatiju u petak, nakon čega

će je i ocijeniti. Kako bi to bila ona najviša ocjena, Opatija ništa ne smije prepustiti slučaju i maksimalno se priprema ne bi li osvojila i ovu vrijednu nagradu. Ukupno je 3500 prijavljenih gradova iz cijelog svijeta; za nagradu je nominirano 76 gradova, dok ih je sedam ušlo u ﬁnale, a Opatija je jedan od njih. Opatija je izabrana kao hrvatski kandidat čime je potvrđena činjenica da se Opatija svrstava u sam vrh parkovne arhitekture Hrvatske. Zlatni cvijet je međunarodno natjecanje u sklo-

pu kojeg se - osim uređenosti i ljepote nekog grada, hortikulture, kvalitete života građana - ocjenjuje i kvaliteta uređenosti parkovne arhitekture, čistoća grada te korištenje i promocija obnovljivih izvora energije tj. održivog razvoja mjesta. Inače, nominacija Opatije za prestižnu nagradu Međunarodni zlatni cvijet objavljena je lani u studenome na završnoj svečanosti 23. međunarodne smotre turizma, ﬁlma, krajobraza i 19. međunarodnog festivala turističkog ﬁlma, održanima u Solinu.

VINSKE VEČERI U HOTELU LAGUNA PARENTIUM

ZALAZAK SUNCA UZ GASTRO DELICIJE Hotel Laguna Parentium i ove će godine utorkom i četvrtkom biti domaćin Vinskih večeri, na terasi restorana Bacchus, gdje su najljepši zalasci sunca u ovome dijelu Istre. Riječ je o posebnoj vinskoj i gourmet ponudi a la carte restorana Bacchus, priči koja traje već četvrtu

godinu. Tijekom ljetnih mjeseci chef Ivan Martić i njegov mladi tim kuhara sjajno sljubljuju jela uz vina vodećih istarskih vinara te će se tako publici predstaviti vina Laguna, Franc Arman, Benvenuti, Matošević, Damjanić, pjenušci Peršurić te prvi put ove godine i jedna vinarija izvan Istre, birana vina tvrtke Badel 1862 iz Slavonije i Dalmacije. U pripremi svojih gastronomskih delicija chef Martić maksimalno koristi mediteranski stil kuhanja, kombinaciju ribljih i mesnih jela, ovisno o tome što vinu najviše odgovara. Za najslađi slijed brine se slastičarka Dragica Rimac, a vina odabire i predstavlja somelijer Dragan Ružić. “Danas se ljudi okreću novim trendovima,

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3985 | 3. srpnja 2016.

no ipak cijene izvornost i autohtonost i upravo je zato važno njegovati tradiciju i bogatstvo domaće eno-gastro ponude. Shvaćajući važnost gastronomije i enologije za ukupnu turističku ponudu odlučili smo našim gostima, ali i svima ostalima, već četvrtu godinu za redom, ponuditi autohtona istarska jela sljubljena s ponudom domaćih vinara. Naš gourmet proizvod zasigurno je nešto s čime se imamo pohvaliti svijetu, a ključan element kreiranja gastro ponude je, prije svega, iskoristiti dobavljivost svježih namirnica koje imamo tijekom cijele godine, proizvodnju kvalitetnih i vrhunskih vina te mogućnost kreiranja atraktivnih dnevnih ponuda”, ističu u Laguni Poreč. (J.V.)

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

U dobrim ste rukama.