Pv 3987 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

17. srpnja 2017., godina LXIV, broj 3987

TEMA TJEDNA: POSLOVANJE PODUZETNIKA

2016. - dobra godina za trgovinu Prema podacima HGK, prošla je godina bila treća godina kako promet u trgovini na malo raste A POSEB

N PRIL

t r c o l t

t aditeljs ti u gr ama s o v o n tnin i nekre

INTERVJU

Božidar Ledinko Galko

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA U 2016.

Napredak je vidljiv, ali nedovoljan

STRATEGIJA NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA

Beneﬁti daleko veći od troškova

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

SADRŽAJ

3987 / 17. srpnja 2017. TEMA TJEDNA 6

Poslovanje poduzetnika 2016. - dobra godina za trgovinu

Božidar Ledinko, direktor tvrtke Galko Sve počiva na domaćoj pameti

Prijedlog Strategije niskougljičnog razvoja Gospodarski rast uz manje emisija stakleničkih plinova

U organizaciji “Zaposlene” održan 22. izbor za Ženu godine Vedrana Ergić proglašena Ženom godine

Objavljeni podaci o poslovanju kompanija Agrokora U ključnim tvrtkama poslovanje “šteka”

Rezultati poslovanja gospodarstva Vukovarsko-srijemske županije u 2016. godini Napredak je vidljiv, ali nedovoljan

INTERVJU

AKTUALNO

PV ANALIZA

56 Deloitteov izvještaj “Godišnji pregled financija u nogometu”

PRIČA S RAZLOGOM 28

Phoenix – uskrsnuće orahovačkog gospodarstva Metalci mogu uspjeti i u Slavoniji

Vode ima, a nema Hrvatska po statistici Eurostata navodnjava svega dva posto svoje poljoprivredne površine

Udruge poduzetnika u turizmu o najavi povećanja boravišne pristojbe Potrebna je detaljna analiza

RBAnalize Iako sporiji, rast se nastavlja

KOLUMNA: ZDRAVO ZA GOTOVO

12 Božidar Ledinko

TURIZAM

SVIJET FINANCIJA

BUSINESS & LIFESTYLE 56

Deloitteov izvještaj “Godišnji pregled financija u nogometu” Prihodi klubova lige petice veći od 13 milijardi eura

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR MARIJANA ŠAROLIĆ ROBIĆ

RODNA RAVNOPRAVNOST KORISTI TVRTKAMA U otvorenom dijalogu s drugima treba uvidjeti najbolje modele i mehanizme koji će kroz vrijeme dovesti do veće rodne ravnopravnosti sa svim koristima koje takva promjena nosi

U Marijana Šarolić Robić, predsjednica Professional Women’s Networka Zagreb

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

današnje vrijeme brzog ritma poslovnog i privatnog života s vrlo snažnim naglaskom na promjenama u načinu poslovanja i života te neizvjesnosti okolnosti koje prate poslovanje sve više se u medijima i svakodnevnim razgovorima nameće tema rodne ravnopravnosti kao jednog od mehanizama koji bi trebao i pojedincima profesionalcima i pripadnicima korporativnog svijeta olakšati da se s brzinom i promjenama nose jednostavnije. Provedena su nebrojena istraživanja koja jasno ukazuju da je poštovanje pravila o različitosti u sastavu timova i vezivanju mjerenja učinkovitosti i izvedbe zaposlenika s naglaskom na rodnoj ravnopravnosti dovela do ukupnog rasta u rezultatima poslovanja s boljim i jačim učinkom kohezije između svih sudionika u takvim poslovnim procesima. Jednostavno je došlo vrijeme da se nekada pionirsko nastojanje uključi u uobičajene poslovne procese upravljanja ljudskim resursima te upravljanja timovima u svim područjima ljudskog djelovanja. Naime, otvoreni dijalog obaju spolova u kojem se, ponajprije na osobnoj razini svakog pojedinca, osvještavaju sve nesvjesne i svjesne predrasude te se potom dogovaraju najbolji modeli i alati, koji u konkretnom poslovnom okruženju vode prema rodnoj ravnopravnosti, put je kojim bi profesionalci trebali aktivno i svjesno krenuti. Jako je važna i uloga vrijednosti koje su inherentne takvom djelovanju, te je pitanje i svakog pojedinca, odnosno svakog od nas - kakav svijet želimo. Već sada trebamo aktivno raditi kako bi učinak naših nastojanja mijenjao svijet za buduće naraštaje. Iznimno je važno otključati, zasada velikim dijelom zaključan ljudski potencijal koji leži u više od jedne polovine ženske populacije na planetu te istovremeno uključivati ženske snage u sve sfere i razine poslovanja. Paralelno s time treba dijalogom i konkretnim mjerama omogućiti i muškom dijelu populacije da aktivno koristi “privilegije”

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

koje su dosada velikim dijelom bile vezane za žene poput roditeljskog dopusta, bolje životnoradne ravnoteže, aktivnije uloge u zajedničkom kućanstvu i skrbi za djecu i starije. Kao i u većini situacija, prvi korak kreće od nas samih, od svakog pojedinca, koji treba osvijestiti svoj osobni i profesionalni stav o rodnoj ravnopravnosti te, opet naglašavam, u otvorenom dijalogu s drugima uvidjeti najbolje modele i mehanizme koji će kroz vrijeme dovesti do veće rodne ravnopravnosti sa svim koristima koje takva promjena nosi na osobnom, obiteljskom i profesionalnom planu svakog pojedinca, pa tako i poslovne zajednice kojoj on pripada.

VAŽNO JE OTKLJUČATI LJUDSKI POTENCIJAL KOJI LEŽI U VIŠE OD JEDNE POLOVINE ŽENSKE POPULACIJE NA PLANETU Sljedeći korak koji je iznimno važan jest da takvo djelovanje bude zajedničko te da zajedničkim nastojanjem i žena i muškaraca aktivno mijenja način na koji radimo zajedno. Proces je dug i temelji se na teškom radu, ali uz jasnu strategiju i mjerenje ostvarenih ciljeva vjerujem da se u kratkom vremenu već mogu ostvariti prvi plodovi takvog djelovanja za sve uključene u proces i same zaposlenike, profesionalce, upravu, dioničare, klijente i kupce. Naime, riječ je o jednostavnom preslikavanju životnih okolnosti, svakodnevnih situacija u kojima žene i muškarci zajedno nastupaju i rješavaju ih. Stoga je važno da i pri preslikavanju takvog modela djelovanja u poslovno okruženje žene i muškarci djeluju zajedno.

BROJKE, BROJKE

RIBARSTVO U 2016. 7746 broj ribara koji obavljaju gospodarski i mali obalni ribolov

5049

2697

ribari koji se bave gospodarskim ribolovom

ribari koji se bave malim obalnim ribolovom

7849 ukupno plovila 628 brodovi

7118 brodice

RIBARSKE MREŽE PREMA VRSTAMA:

1073 koće 799 plivarice 688 potegače 9245 UZGOJ I ULOV MORSKE RIBE, LJUSKAVACA, KAMENICA TE OSTALIH MEKUŠACA I ŠKOLJKAŠA U 2016.:

jednostruke i trostruke mreže stajaćice

85.028 tona ukupno 71.793 tone

13.235 tona

ulovljeno

uzgojeno

OD TOGA:

81.441 tona ribe 2664 tone kamenice 923 tone te ostali mekušci i školjkaši

Izvor: DZS

ljuskavci

17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA POSLOVANJE PODUZETNIKA U SEKTORU TRGOVINE U PROÅ

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

LOJ GODINI

2016. - DOBRA GODINA ZA TRGOVINU Podaci HGK potvrđuju da je prošla godina bila treća godina zaredom kako promet u trgovini na malo raste. U 2017. taj je rast na realnoj osnovi nastavljen, i danas govorimo o rastu maloprodajnih prometa već 33 mjeseca zaredom, ističe Tomislava Ravlić piše Ilijana Grgić grgic@privredni

ada bismo podvukli crtu pod prošlu 2016. godinu, možemo reći kako je to bila dobra godina, pogotovo ako ste poslovali u sektoru trgovine. Prema analizi koju je izradila Financijska agencija, poduzetnici u Hrvatskoj lani su ostvarili ukupan prihod od 633,1 milijarde kuna. Od tog iznosa 33,8 posto ostvarenih prihoda ili 213,91 milijarda kuna odnosi se na prihod poduzetnika u području djelatnosti trgovine. Iza trgovine, po visini ostvarenih prihoda slijedi prerađivačka industrija sa 154,7 milijardi kuna prihoda i udjelom od 24,4 posto u ukupnom prihodu te građevinarstvo sa 43,5 milijardi kuna prihoda s udjelom od 6,9 posto. Iako su ovo respektabilne brojke, važno je istaknuti da u njih nisu uključeni podaci za sva društava iz koncerna Agrokor. Naime, zbog izvanredne revizije 27 društava iz sastava tog koncerna nisu podnijela godišnji ﬁnancijski izvještaj za statističke i druge potrebe za 2016. godinu.

PRIHOD MALO RASTE MALO PADA Puno se može iščitati i iz podataka za razdoblje od 2008. do 2016. godine, gdje je prema kriteriju ukupnog prihoda, kroz cijelo to razdoblje, upravo djelatnost trgovine područje s najvećim ukupnim prihodima unatoč tome što je, u pravilu, iz godine u godinu i u toj djelatnosti sam prihod bio sve manji. Nakon što su dvije godine uzastopno, 2009. i 2010., prihodi u trgovini padali, od 2011. godine svake

druge godine smjenjuju se naizmjence rast i pad prihoda. Tako je u 2014. godini prihod bio manji u odnosu na 2013. godinu za 4,9 milijardi, a u 2015. godini prihod je porastao za 9,3 milijarde kuna u odnosu na 2014. godinu. Sa 256,5 milijardi kuna u 2008. godini prihod je smanjen na 213,9 milijardi kuna koliko je iznosio u 2016. godini. Naravno da je na prikazani rezultat poduzetnika u djelatnosti trgovine u 2016. godini bitno utjecalo to što

JOŠ UVIJEK NISMO DOSEGLI RAZINE PROMETA U TRGOVINI NA MALO IZ PRETKRIZNE 2008., NAGLASILA JE TOMISLAVA RAVLIĆ Konzum te Agrokor-Trgovina nisu podnijeli godišnje ﬁnancijske izvještaje za proteklu godinu, te tako u iznos prihoda od 213,9 milijardi nisu ubrojeni prihodi tih društava. Podsjetimo da su u 2015. godini prihodi Konzuma bili 14,9 milijardi kuna, što je gotovo zbirni prihod 17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

u prerađivačkoj industriji prosječna plaća bila je 5173 kune te je i ona također porasla za 2,8 posto u odnosu na 2015.

RASTE OPTIMIZAM POTROŠAČA

sljedeća tri top poduzetnika iz sektora trgovine.

633,1 mlrdkn ukupan prihod koji su lani ostvarili poduzetnici

od toga

213,91 mlrd kn ili 33,8% odnosi se na prihode poduzetnika u djelatnosti trgovine

177.639 zaposlenih

bilo u području trgovine protekle godine

LANI PORAST PODUZETNIKA U TRGOVINI Od 114.483 poduzetnika čiji su točni i potpuni godišnji ﬁnancijski izvještaji za 2016. godinu za statističke i druge potrebe evidentirani u Registru godišnjih ﬁnancijskih izvještaja, njih 27.209 ili 23,8 posto odnosi se na poduzetnike čija je pretežita djelatnost trgovina. Promatramo li broj poduzetnika registriranih u djelatnosti trgovine u razdoblju od 2008. do 2016. godine, vidljivo je da se njihov broj postupno smanjivao od 2010. do 2015. godine, s time da je u 2016. godini prvi put zabilježen porast broja poduzetnika u djelatnosti trgovine. Udio poduzetnika čija je pretežita djelatnost trgovina smanjio se sa 30,3 posto, koliki je bio 2008. godine, na 23,8 posto u 2016. godini te možemo zaključiti da je riječ o svojevrsnoj stagnaciji u broju poduzetnika u djelatnosti trgovine u razdoblju od 2008. do 2011. te padu u razdoblju od 2012. do 2015. godine. Prema broju zaposlenih područje trgovine je na drugom mjestu sa 177.639 zaposlenih što je udio od 20 posto, iza prerađivačke industrije koja je i u 2016. godini imala najviše zaposlenih, njih 224.700 odnosno 26,3 posto. Prosječna mjesečna neto plaća u trgovini je iznosila 4855 kuna što pak predstavlja rast od dva posto, a

Pomoćnica direktora Sektora za trgovinu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Tomislava Ravlić ističe da je, kad je riječ o rastu trgovine, odnosno maloprodajnog prometa u trgovini u zadnjih nekoliko godina, primjetan kontinuirani rast maloprodaje od kolovoza 2014. godine. Prema njezinim riječima, to je rezultat nekoliko ključnih čimbenika, kao što su rast optimizma potrošača, realan rast neto plaća, koji se dogodio uslijed promjena Zakona o porezu na plaće, te stabilizacija tržišta koja se bilježi na svim razinama gospodarstva. “Valja istaknuti i rekordnu turističku sezonu 2016. odnosno priljeve od turizma, što se svakako očekuje i ove turističke sezone, a prvi rezultati iz predsezone govore o tome da bi se razina iz 2016. svakako trebala ponoviti”, kaže Tomislava Ravlić. Podaci Hrvatske gospodarske komore o kretanju prometa u prosincu 2016. potvrđuju da je prošla godina bila treća godina zaredom kako promet u trgovini na malo raste. Naime, u 2015. promet u trgovini na malo porastao je 2,4 posto na godišnjoj razini, dok je u 2014. rastao 0,5 posto.

LISTU NAJBOLJIH PO PRIHODIMA SA 4,2 MILIJARDE KUNA OSTVARENOG PRIHODA PREDVODI PETROL “U 2017. taj rast je na realnoj osnovi nastavljen, i danas govorimo o rastu maloprodajnih prometa već 33 mjeseca zaredom. Bez obzira na to što su ovo iznimno dobri rezultati, još uvijek nismo dosegli razine prometa u trgovini na malo iz pretkrizne 2008.”, naglasila je Tomislava Ravlić navodeći predviđanja

Broj poduzetnika u djelatnostima trgovine u odnosu na ukupan broj poduzetnika RH - 2008. - 2016. g. Opis

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

Ukupan broj poduzetnika u RH

89.656

91.320

96.758

98.530

97.254

101.191

104.470

106.569

114.483

Broj poduzetnika u djelatnosti trgovine (G)

27.208

27.262

27.955

27.717

26.491

26.342

26.260

25.980

27.209

Udio poduzetnika djelatnosti G u ukupnom broju poduzetnika

30,3%

29,9%

28,9%

28,1%

27,2%

26,0%

25,1%

24,4%

23,8%

Izvor: Fina – Registar godišnjih financijskih izvještaja

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

TOP 30 PODUZETNIKA PO VISINI ZAPOSLENI 2016.

Indeks 2016./15.

PLACA 2016.

Indeks 2016./15.

PRIHODI 2016. (AOP 177)

Indeks 2016./15.

UKUPNOGA PRIHODA U 2016. GODINI U DJELATNOSTI TRGOVINE

787

103,1%

4.383

101,2%

4.269.743

87,6%

1.679

104,3%

7.521

101,7%

4.000.450

107,8%

PLODINE D.D., RIJEKA

3.314

102,6%

4.196

105,0%

3.868.698

99,7%

KAUFLAND HRVATSKA K.D., ZAGREB

2.815

115,9%

4.958

87,4%

3.371.139

104,6%

CRODUX DERIVATI DVA D.O.O., ZAGREB

848

270,9%

5.062

87,2%

2.826.236

95,8%

ORBICO D.O.O., ZAGREB

438

95,6%

9.743

125,0%

2.819.494

99,7%

2.256

103,4%

5.006

100,2%

2.585.174

102,0%

381

102,4%

6.823

99,6%

2.575.545

106,5%

NAZIV I MJESTO PETROL D.O.O., ZAGREB LIDL HRVATSKA D.O.O. K.D., VELIKA GORICA

SPAR HRVATSKA D.O.O., ZAGREB MEDIKA D.D., ZAGREB TOMMY D.O.O., SPLIT

2.548

107,0%

4.186

100,6%

2.362.363

104,3%

PHILIP MORRIS ZAGREB D.O.O., ZAGREB

127

97,7%

16.069

105,3%

2.311.909

98,5%

METRO CASH & CARRY D.O.O., ZAGREB

836

97,1%

6.900

97,2%

1.804.164

99,3%

1.654

95,6%

4.680

109,9%

1.714.488

101,8%

663

107,8%

6.853

101,2%

1.673.139

116,5%

DM-DROGERIE MARKT D.O.O., ZAGREB - SUSEDGRAD

1.202

103,1%

9.207

99,9%

1.671.196

102,0%

STUDENAC, OMIŠ

2.359

107,8%

3.361

103,8%

1.490.611

105,6%

PEVEC MALOPRODAJA NEPREHRAMBENE ROBE DD, SESVETE

1.301

105,5%

4.720

107,0%

1.407.038

119,1%

KTC D.D., KRIŽEVCI

1.072

108,1%

4.523

99,9%

1.355.915

105,9%

OKTAL PHARMA D.O.O., ZAGREB

297

101,0%

7.278

102,0%

1.320.008

106,8%

TIFON D.O.O., ZAGREB

576

101,4%

4.811

99,7%

1.227.214

93,1%

ROTO DINAMIC D.O.O., ZAGREB

592

111,5%

5.302

97,5%

1.118.258

110,4%

MÜLLER TRGOVINA ZAGREB D.O.O., ZAGREB

905

109,3%

4.585

103,4%

1.110.410

112,1%

FLIBA D.O.O., DONJI STUPNIK

577

87,3%

6.972

280,8%

1.027.744

228,1%

PORSCHE INTER AUTO D.O.O., ZAGREB

276

103,8%

8.834

104,2%

1.010.394

122,7%

CRODUX PLIN D.O.O., ZAGREB

132

108,2%

7.317

104,8%

994.066

152,8%

BAUHAUS-ZAGREB K.D., ZAGREB

672

113,1%

5.166

93,3%

962.068

107,6%

112,1%

12.212

85,5%

959.536

163,9%

BILLA D.O.O., ZAGREB ATLANTIC TRADE D.O.O., ZAGREB

RENAULT NISSAN HRVATSKA DOO, ZAGREB NARODNI TRGOVAČKI LANAC D.O.O., SOBLINEC

929

110,2%

3.858

101,6%

933.329

105,8%

AWT INTERNATIONAL D.O.O., ZAGREB

485

101,0%

6.343

103,7%

898.580

109,4%

AMEROPA ŽITNI TERMINAL D.O.O., SOLIN

103,3%

8.065

98,6%

888.635

114,7%

LESNINA H.D.O.O. ZAGREB, IVANJA REKA

603

96,8%

7.252

104,5%

862.169

109,3%

30.451

106,5%

55.419.715

105,1%

Napomena: U listu nisu uključeni rezultati društava KONZUM d.d. i AGROKOR-TRGOVINA d.o.o. jer nisu podnijela godišnji financijski izvještaja za 2016. godinu za statističke i dr. potrebe

17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

TEMA TJEDNA

Prihod poduzetnika u djelatnosti trgovine u odnosu na prihode svih poduzetnika RH, 2008. - 2016. g. iznosi u milijunima kuna, a udjeli u % Opis

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

Ukupan prihod poduzetnika RH

709.827

613.367

598.187

624.807

610.376

Ukupan prihod poduzetnika u području djelat. trgovine (G)

256.472

215.578

211.733

219.968

211.711

36,1%

35,2%

35,4%

35,2%

34,7%

34,9%

Udio prihoda poduzetnika u djelatnosti G u ukupnim prihodima poduzetnika RH

2013.

2014.

2015.

2016.

612.441

618.791

639.632

633.109

213.484

208.587

217.897

213.899

33,7%

34,1%

33,8%

Izvor: Fina – Registar godišnjih financijskih izvještaja

Primjetan je kontinuirani rast maloprodaje od kolovoza 2014. godine. To je rezultat nekoliko ključnih čimbenika, kao što su rast optimizma potrošača, realan rast neto plaća, koji se dogodio uslijed promjena Zakona o porezu na plaće, te stabilizacija tržišta koja se bilježi na svim razinama gospodarstva. Tomislava Ravlić, pomoćnica direktora Sektora za trgovinu pri HGK-u

analitičara HGK koja govore da se ovom dinamikom rasta, ako ne bi bilo nekih većih promjena, tek u 2020. može očekivati da ćemo dosegnuti razine iz pretkrizne 2008. koja se još uvijek smatra zlatnom godinom trgovine, prije nego što je nastupila globalna ekonomska kriza. Predviđanja HGK uslijed krize 2009. su i tada bila da će nam za potpuni oporavak tržišta i gospodarstva u cjelini trebati minimalno desetak godina. Inače, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, ukupan sezonski i kalendarski prilagođen promet od trgovine na malo u travnju ove godine, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, bilježi realni pad od 2,3 posto u odnosu na ožujak. U travnju 2017. u usporedbi s travnjem 2016. promet od trgovine na malo, kalendarski prilagođen, bilježi realni porast od 2,8 posto.

PRESLAGIVANJA NA LISTI NAJVEĆIH Na Fininu listu Top 30 poduzetnika u sektoru trgovine nisu uključena društva Konzum i Agrokor-Trgovina jer nisu podnijela godišnji izvještaj za prošlu godinu. Stoga sada listu najboljih po prihodima sa 4,2 milijarde kuna ostvarenog prihoda predvodi Petrol, iza njega s nešto više od četiri milijarde kuna nalazi se Lidl Hrvatska, te sa 3,8 milijardi kuna Plodine. Situacija u kojoj se našao Agrokor, može se reći, ide na ruku ostalim igračima na tržištu. Dobri poznavatelji kretanja u sektoru trgovine smatraju kako bi ovo mogla biti godina u kojoj će svoje poslovanje razmahati Spar, koji je ozbiljno krenuo u repozicioniranje svoje trenutačne pozicije na hrvatskom tržištu. Podsjetimo da su krajem prošle godine Rewe Grupa i Spar Handels-AG potpisali ugovor o preuzimanje Bille u Hrvatskoj, dok je samo preuzimanje završeno u prvom kvartalu ove godine te se tada Spar pozicionirao kao trgovac sa 120 trgovina i gotovo 4000 zaposlenih. Prema podacima Fine, Spar je lani imao prihode od 2,5 milijardi kuna, dok je Billa lani ostvarila prihod od 1,7 milijardi

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

DOBRI POZNAVATELJI KRETANJA U SEKTORU TRGOVINE SMATRAJU KAKO BI OVE GODINE SVOJE POSLOVANJE MOGAO RAZMAHATI SPAR kuna. Jednostavnom računicom dolazimo do njihova zbirnog prihoda od 4,2 milijarde kuna koji Spar lansiraju među top tri trgovca u zemlji. Ozbiljno su krenuli i sa širenjem mreže svojih hiper i super marketa. Tako su nedavno otvorili 101. trgovinu koja posluje pod znakom Spara, u čiju je izgradnju i opremanje uloženo oko četiri milijuna eura. “Ovo je samo jedno u nizu otvorenja novih trgovina diljem Hrvatske, a ovaj ‘101. dalmatinac’ nije kraj širenja naše mreže trgovina u Dalmaciji”, istaknuo je predsjednik Uprave Spara Hrvatska Helmut Fenzl. Hrvatsko tržište, čini se postaje koncentriranije te će većinu prometa u godinama koje dolaze držati nekoliko jakih tvrtki, koje će voditi bitku za svakog kupca.

AKTUALNO HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA

PRIMANJA OBRTNIKA ZAŠTITITI ISTO KAO I PLAĆE RADNIKA HOK je nadležnim institucijama uputio prijedloge amandmana na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona kako bi obrtnici dobili pravedniji status piše Sanja Plješa pljesa@privredni. hr

rvatska obrtnička komora uputila je Vladi, klubovima zastupnika i Ministarstvu pravosuđa prijedloge amandmana na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona kako bi se, prije svega, zaštitio položaj obrtnika u procesu provedbe ovrhe. Riječ je o zakonu koji je već godinama nepovoljan za obrtnike te ih dovodi u neravnopravan položaj u usporedbi s ostalim ﬁzičkim osobama, a prihvaćanjem HOKovih prijedloga obrtnicima bi se konačno omogućio ravnopravni radni status. U prijedlozima amandmana HOK traži da sredstva potrebna za uzdržavanje obrtnika i njegove obitelji budu zaštićena na jednak način kao što su zaštićene plaće radnika. Zakonski je trenutačno omogućeno da se obrtnicima mogu ovršiti sva sredstva na računima (privatnim i poslovnim), čime se u pitanje dovodi egzistencija samog obrtnika, ali i članova njegove obitelji. Usvajanjem amandmana koji je HOK uputio nadležnim institucijama osiguralo bi se da se od ovrhe izuzima dio dohotka koji obrtnik ostvaruje u visini dvije trećine prosječne neto plaće, odnosno jedne polovine kod ovrhe za zakonsko uzdržavanje te jedne četvrtine kod ovrhe za uzdržavanje djeteta.

S POSLOVNOG RAČUNA NEMA NAPLATE PRIVATNIH OBVEZA Kod ovrhe koju provodi Fina, HOK inzistira da se obveze obrtnika koje nisu vezane uz poslovanje, nego je riječ o privatnim obvezama, ne mogu prisilno naplatiti s obrtnikova poslovnog računa. Svrha je zaštititi poslovanje obrtnika kako ovrha zbog privatnih obveza ne bi prouzročila nemogućnost isplate plaće radnicima ili

Prihvaćanjem HOK-ovih prijedloga obrtnicima bi se konačno omogućio ravnopravan radni status

Amadmani HOK-a • Zaštita od ovrhe na jedinu nekretninu u kojoj stanuje ovršenik – fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost (obrtnik) • Zaštita za dohodak obrtnika u visini u kojoj se predviđa i zaštita za osobe koje ostvaruju plaću u radnom odnosu • Zaštita koja omogućuje nastavak obavljanja djelatnosti obrta unatoč eventualnoj blokadi računa obrtnika kao fizičke osobe

zatvaranje obrta, što bi u današnje vrijeme dodatno narušilo cjelokupnu gospodarsku sliku Republike Hrvatske. Također, kroz amandmane se želi zaštititi obrtnikova nekretnina nužna za stanovanje, odnosno propisati jednaku razinu zaštite, kao i za ostale ﬁzičke osobe. Osim toga, kroz upućene amandmane HOK traži niže kazne za prekršaj koji se odnosi na propust dostave propisanih podataka za obrtnike te primjenu novih, povoljnijih odredbi u postupcima koji su već započeti.

• Smanjenje raspona kazne za fizičke osobe u slučaju nepravovremenog dostavljanja podataka • Zaštita nekretnine i kod već pokrenutih postupaka ovrhe u slučajevima gdje je riječ o glavnici tražbine manjoj od 20.000 kuna • Amandman nomotehničke prirode

Primarna je zadaća HOK-a aktivno zastupati interese obrtnika u postupcima donošenja zakona i drugih propisa koji mogu utjecati na njihov rad. Prije svega, HOK nastoji pridonijeti razvoju i opstanku hrvatskog obrtništva kroz sudjelovanje u kreiranju zakonodavnih okvira koji se odnose na rasterećenje obrtnika i omogućuju njihovo kvalitetnije poslovanje, što naposljetku i općenito utječe na stvaranje pozitivne poslovne klime za obrtnike, mikro i male poduzetnike.

17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU BOŽIDAR LEDINKO, DIREKTOR TVRTKE GALKO

SVE POČIVA NA DOMAĆOJ PAMETI Sav posao rade naši djelatnici, od razvoja, dizajna, nabave i proizvodnje, do marketinga, menadžmenta i prodaje. Radimo atraktivne proizvode vrhunske kvalitete jer nas jedino to može održati na životu razgovarao Miro Soldić soldic@privredni.hr

Ovaj modni dio posla je uvijek jako podložan trendovima i promjenama, ali mi se držimo neke modne klasike. Nismo ušli u ekstremno modno podložne vode jer tu ne možemo parirati stranim tvrtkama, no s klasikom imamo svoju poziciju i vjerne kupce.

vrtku Galko njen direktor Božidar Ledinko osnovao je 1993. godine u Malom Bukovcu, mjestu nedaleko od Varaždina. Uskoro će proslaviti 25 godina poslovanja, a u tom razdoblju su od obiteljskog obrta izrasli u vodećeg proizvođača torbi i kožne galanterije koji danas zapošljava više od 70 djelatnika. Ledinko nam se pohvalio da imaju tradiciju i znanje koje ih svrstava u sam europski vrh branše, a jedino što ih muči je nedostatak novca za marketing kojim bi mogli izgraditi međunarodni brend i probiti se na nova tržišta. Kvalitetu neupitno imaju i pravi su univerzalci. Ono što vani radi nekoliko tvrtki, u Galku proizvode sami - od modnih i poslovnih linija za žene i muškarce pa sve do profesionalne opreme za vojsku i policiju.

 Kako ste krenuli u posao s kožom i kako se tvrtka razvijala? - S obzirom na to da sam iz kožarske obitelji - otac mi je bio postolar - nastavio sam njegovim stopama, školovao se i bio šegrt. Samo četiri godine sam radio u Budućnosti u Ludbregu, a nakon toga sam odlučio pokrenuti svoj privatni biznis. Započeo sam u očevoj postolarskoj radionici od 10 metara četvornih, s dvije šivaće mašine, jednom mašinom za stanjivanje rubova i tri stola. Jedva su se dva čovjeka mogla mimoići unutra, ali nije me to pokolebalo, imao sam ideju, bio uporan i zato sam danas tu gdje jesam. Od tih 10 kvadrata dogurali smo do gotovo 2000 što proizvodnog, što izložbenog prostora, a zapošljavamo 70 radnika.  Kako se nosite s konkurencijom u branši koja je notorna po kompetitivnosti? - Nosimo se, ali nije nam lako. Mi ne možemo konkurirati Dalekom istoku, pa to ni ne pokušavamo. Nažalost, vrlo je teško konkurirati i velikim svjetskim brendovima, no to je tako. Globalni brend je vrlo teško stvoriti, to

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

zahtijeva ogromna ulaganja u marketing, a to je u našem okruženju iznimno problematično smoći. Vidite i sami kakva je situacija: do 2008. mi smo radili odlično, svake godine rasli od 25 do 35 posto u prosjeku, a odonda još uvijek radimo na stabilizaciji. Osjeti se mali pomak prema oporavku, ali još uvijek je stanje dosta teško. Bojim se da se više nikad neće vratiti one pretkrizne godine kad smo bez problema ostvarivali zacrtane poslovne ciljeve. Danas planiramo puno skromnije, rast od 10

ZBOG PRONALAŽENJA NOVIH NIŠA USPJELI SMO PREBRODITI KRIZU BEZ OTPUŠTANJA LJUDI posto, a i to je teško dostižno. Generalno smo puno oprezniji u planiranju.

 Kakvu kožu koristite, gdje nabavljate sirovinu? - Nažalost, sirovinu smo velikom većinom primorani uvoziti iz Europske unije, a samo jedan mali dio pomoćnih materijala nabavljamo u Hrvatskoj. U pravilu nam koža i metal dolazi iz Italije, nešto sitno iz Njemačke. Jednostavno smo osuđeni na uvoz jer kod nas više nema proizvođača.  Koliko je u vaše proizvode ugrađeno domaće pameti? - Pa zapravo sve počiva na domaćoj pameti. Sav posao rade naši djelatnici, od razvoja, dizajna, nabave i proizvodnje, do marketinga, menadžmenta i prodaje. Radimo atraktivne

17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU u ekstremno modno podložne vode jer tu ne možemo parirati stranim tvrtkama, no s klasikom imamo svoju poziciju i vjerne kupce.

 Jesu li Hrvati spremni posegnuti dublje u džep za kvalitetnim komadom odjeće? - Mogu reći da jesu. Mi imamo svoje lojalne kupce, žene koje godinama kupuju isključivo naše torbe i još puno njih koje bi si htjele priuštiti naše proizvode ali nisu u mogućnosti, bez obzira na to što mi cjenovno ne spadamo u ekstremno skupe brendove. Nadam se da će doći dan kad će svi naši potencijalni kupci imati kupovnu moć da si mogu priuštiti što god žele iz našeg asortimana, iako i danas žene uvijek nađu načina da si kupe ono što im se svidi. Domaći kupci znaju prepoznati kvalitetu i spremni su platiti Galkov proizvod 800 ili 900 pa i do 1500 kuna, unatoč tome što na policama ima slične kineske robe koja je duplo jeftinija.

proizvode vrhunske kvalitete jer nas jedino to može održati na životu.

Mi imamo svoje lojalne kupce, žene koje godinama kupuju isključivo naše torbe i još puno njih koje bi si htjele priuštiti naše proizvode ali nisu u mogućnosti, bez obzira na to što mi cjenovno ne spadamo u ekstremno skupe brendove.

 Što sve nudite u svom asortimanu, što klijenti najbolje prihvaćaju, što se najbolje prodaje? - Radimo modnu liniju za žene i poslovnu za muškarce i žene. Godišnje izbacujemo dvije kolekcije, proljeće/ljeto i jesen/zima, tu smo uz bok obućarima, tekstilcima i svim vodećim tvrtkama u kožnoj galanteriji. Naravno, na tom polju moramo pratiti trendove, a trenutačno smo pred isporukom kolekcije za jesen/zimu za velike kupce. Već radimo i na proizvodima i katalogu za proljeće/ljeto 2018. U poslovnom segmentu radimo sve, od putnih, poslovnih torbi, do raznoraznih setova, a također proizvodimo i posebne linije za profesionalce poput policajaca, zaštitara i vojske. Taj dio posla u pravilu ide preko tendera, javljamo se na natječaje MUP-a, MORH-a, nekoliko poslova smo već dobili i nadamo se dodatnom razvoju tog segmenta jer smo tu još relativno novi, a riječ je o niši koja je u usponu. Upravo zbog tog pronalaženja novih niša uspjeli smo prebroditi krizu bez otpuštanja ljudi.  U kojoj mjeri su vaši proizvodi podložni modnim trendovima? Držite li se nekih klasičnih komada koje uvijek imate u ponudi? - Pa gledajte, ovaj modni dio posla je uvijek jako podložan trendovima i promjenama, ali mi se držimo neke modne klasike. Nismo ušli

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

 Kakve investicije planirate u skoroj budućnosti? U kojem se smjeru namjeravate razvijati? - Nekakve velike investicije ne planiramo trenutačno nam je cilj stabilizirati poslovanje kroz kontinuiran rast od desetak posto godišnje. Primjerice, prošle godine smo rasli 20 posto, ali smo ranije imali pad pa se to iznivelira. U Malom Bukovcu imamo proizvodno postrojenje koje imamo namjeru širiti, zemljište je već u pripremi i nadam se da ćemo biti prvi u toj gospodarskoj zoni. Zapravo, nadam se da ćemo imati tržište koje će diktirati rast proizvodnje jer bez povećane potražnje nika-

HGK I MINISTARSTVO PODUZETNIŠTVA UISTINU POTPOMAŽU I DJELUJU ZA BOLJITAK PODUZETNIKA kve investicije nemaju smisla. Na tome trenutačno i radimo, na širenju tržišta, na internacionalizaciji posla, idemo po međunarodnim sajmovima, pokušavamo i dajemo sve od sebe da dođemo na strane police. Ako nam to uspije, onda ćemo sigurno ići u nova ulaganja. Dakle, prvo narudžbenice, a tek onda investicije u zgrade i strojeve. Mi trenutačno imamo kapacitete kojima možemo udvostručiti pa čak i utrostručiti proizvodnju, možemo prema potrebi zaposliti još ljudi, pojačati smjene i tako odgovoriti na povećanu potrošnju.

 Izvozite li i planirate li se širiti na nova tržišta? Koje sve izazove nosi otvaranje novih tržišta? - Trenutačno 80 posto našeg poslovanja otpada na domaće tržište, a ostatak na izvoz. Pretežito izvozimo u zemlje u okruženju, BiH, Italiju, Makedoniju, Sloveniju, tu i tamo ode neki poslić za Rusiju, ali to nisu stalni projekti. Stalan

TRENUTAČNO 80 POSTO NAŠEG POSLOVANJA OTPADA NA DOMAĆE TRŽIŠTE, A OSTATAK NA IZVOZ posao imamo sa susjednim zemljama, dok na dalja tržišta izvozimo sporadično i na to se ne možemo osloniti. Užasno se teško probiti na nova tržišta bez novca za marketing. Morate shvatiti da smo mi na stranim tržištima u očima kupaca jednaki tvrtkama iz Kine ili Turske. Samo još jedna tvrtka bez imena, iako imamo vrhunski proizvod i kvalitetom se možemo nositi s najpoznatijim svjetskim brendovima. Koči nas to što nemamo ime, a bez imena je teško dobiti traženu cijenu za svoje proizvode, bez obzira što je kvalitetom zaslužujemo.

 Što je s problemom pronalaska radne snage, muči li i vas? - Imamo problema i teško je naći stručne ljude. Naša proizvodnja se nalazi u kraju gdje

je velika konkurencija kompanija iz branše: od 10.000 ljudi zaposlenih u kožarstvu, oko 8000 ih je u našoj regiji. Ljudi stoga često sele, što van, što u druge tvrtke. Mi ni u najvećoj krizi nismo otpuštali ljude jer ih je kasnije jako teško vratiti, a velika je šteta izgubiti iskusne radnike. U moje vrijeme je u kožarskoj školi bilo 100 učenika u generaciji, a danas ih je 15, s tim da su u ono vrijeme u tu školu išli odlikaši. To je bila jedna od najunosnijih industrijskih grana, a danas su najmanje plaćena radna snaga, zato što naš proizvod ne može podnijeti veću cijenu rada, jednostavno je pritisak na marže prevelik. Zato pokušavamo s državom iznaći načina da se smanji opterećenje rada, da ljudi mogu imati bolja primanja, a da poduzetnici ostanu konkurentni.

 Pomaže li država svojim mjerama razvoju poslovanja poduzetnika poput vas? Što je s institucijama poput HGK? - HGK i Ministarstvo poduzetništva uistinu potpomažu i djeluju za boljitak poduzetnika. Prijavit ćemo se na njihov natječaj za internacionalizaciju čija provedba traje 30 mjeseci, u završnoj smo fazi prijave. Trude se i druge institucije, ali da je još i više pomoći - ne bi bilo naodmet. Ovakav know-how koji mi imamo stavlja nas u sam vrh EU-a, na europskoj razini nema puno kompanija s ovakvom tradicijom i potencijalom. Mi smo univerzalci i možemo napraviti praktički sve, od modne linije, putne, poslovne pa sve do profesionalnih kompleta. Zapravo nema toga što ne možemo proizvesti. Imamo jako vrijedne ljude koji znaju i hoće raditi, samo nam netko treba dati malo vjetra u leđa pri otvaranju novih tržišta.

Užasno se teško probiti na nova tržišta bez novca za marketing. Morate shvatiti da smo mi na stranim tržištima u očima kupaca jednaki tvrtkama iz Kine ili Turske. Samo još jedna tvrtka bez imena, iako imamo vrhunski proizvod i kvalitetom se možemo nositi s najpoznatijim svjetskim brendovima.

17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO PRIJEDLOG STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA

GOSPODARSKI RAST UZ STAKLENIČKIH PLINOVA Hrvatska ima sve preduvjete za snažan iskorak u korištenju obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti temeljem kojih se pruža mogućnost za otvaranje do 80.000 novih zelenih radnih mjesta do 2030., kaže Tomislav Radoš piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T Poslovni sektor je zainteresiran za aktivno uključivanje u provedbene aktivnosti strategije. U tom smislu, HGK je na raspolaganju svim državnim institucijama kao zagovaratelj interesa poslovnog sektora.

ranzicija prema održivom i konkurentnom gospodarstvu u kojem se rast ostvaruje uz male emisije stakleničkih plinova cilj je nedavno predstavljenog Nacrta prijedloga strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Uz predstavljanje, Hrvatska gospodarska komora prošli tjedan organizirala je i stručnu raspravu o toj strategiji. U primjeni strategije važan je sveobuhvatan pristup, međusektorska suradnja i sudjelovanje svih dionika ove stručne analize te snažna politička volja, istaknuo je moderator skupa Darko Buković, glavni urednik Privrednog vjesnika. Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša, kazao je kako provedba strategije obuhvaća sve sektore gospodarstva i društvenog djelovanja, a njen nacrt posebice obrađuje energetiku, industriju, promet, poljoprivredu, šumarstvo i gospodarenje otpadom. Proces tranzicije prema niskougljičnom gospodarstvu je, dodao je, kontinuiran i dugotrajan, zahvaća cjelokupno društvo i gospodarstvo te stoga treba biti promišljen i prilagođen stvarnim mogućnostima i raspoloživim resursima. “Strategija daje podlogu za primjenu inovativnih tehnoloških rješenja usmjerenih prema održivom razvoju. Prelazak na niskougljično gospodarstvo je prilika za gospodarski rast i razvoj, povećanje sigurnosti opskrbe električnom energijom i smanjenje ovisnosti o uvozu”, naglasio je Radoš.

PARIŠKI SPORAZUM Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK

Dosadašnje aktivnosti na izradi strategije, kazao je, vrlo jasno pokazuju kako Hrvatska ima sve preduvjete za snažan iskorak u korištenju obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti temeljem kojih se pruža realna i objektivna mogućnost za otvaranje do 80.000 novih zelenih radnih mjesta do 2030. godine. “Poslovni sektor je zainteresiran za aktivno uključivanje u provedbene aktivnosti strategije. U tom smislu,

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

HGK je na raspolaganju svim državnim institucijama kao zagovaratelj interesa poslovnog sektora”, istaknuo je Radoš dodajući kako su potrebni jasni i odlučni strateški dokumenti koji će pomoći hrvatskom gospodarstvu da krene putem stabilnog i održivog rasta i razvoja. Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, istaknuo je kako se Hrvatska potpisivanjem Pariškog sporazuma obvezala dati svoj doprinos i provoditi mjere u okviru obveza zemalja Europske unije, što znači da je prihvatila prijedlog da sve države članice

Ciljevi niskougljične strategije - smanjenja emisija stakleničkih plinova RH, u odnosu na 1990. godinu 2020.

2030.

2050.

EU28

80-95

Scenarij NUR

Scenarij NU1

Scenarij NU2

77-80

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

EU-a zajedno smanje emisije CO2 za najmanje 40 posto do 2030., u odnosu na razinu iz 1990. godine. Osim toga, obvezujući ciljevi EU-a uključuju porast udjela OIE na najmanje 27 posto u ukupnoj potrošnji energije, dok se kao poželjan, a ne obvezujući cilj, ističe i povećanje energetske učinkovitosti do najmanje 30 posto. U Hrvatskoj su, nastavio je, kao potencijal za doprinos održivom rastu i stvaranju radnih mjesta prepoznata područja eko inovacija i sektor gospodarenja otpadom, OIE i energetska učinkovitost te projekti u zgradarstvu, prijevozu, industriji i uslugama. “U tom kontekstu već se provode programi energetske obnove zgrada javnog, stambenog i uslužnog sektora te obiteljskih kuća, poticanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova u malom i srednjem poduzetništvu te u prometu”, kazao

MANJE EMISIJA

je Šiljeg dodajući kako se kroz niskougljičnu strategiju nastoji cjelovito sagledati mogućnosti održivog razvoja hrvatskog društva u dugoročnoj perspektivi. “Preduvjet za zaokret prema niskougljičnom gospodarstvu uključuje, među ostalim, poticanje inovacija i tehnološkoga razvoja, reformu obrazovnog sustava i specijalizaciju za niskougljično gospodarstvo”, naglasio je.

TRI SCENARIJA Vladimir Jelavić, voditelj projekta iz EkonergInstituta za energetiku i zaštitu okoliša, istaknuo je kako je na izradi strategije radilo 40 stručnjaka te da ima tri glavna scenarija. Prvi je scenarij postojeće prakse (NUR). Slijedi niskougljični scenarij postupne tranzicije (NU1) i niskougljični scenarij snažne tranzicije (NU2). “Cilj je putanja između NU1 i NU2”, kazao je. Drugim riječima, objasnio je, Hrvatska do 2030. prema scenariju NU1 namjerava smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 33 posto, a do 2050. za 46 posto. Prema scenariju NU2, Hrvatska bi do 2030. emisiju stakleničkih plinova smanjila za 43 posto, a do 2050. između 77 i 80 posto u odnosu na 1990. godinu. Strategija obuhvaća i osam sektora – proizvodnju električne energije i topline; proizvodnju, preradu i transport goriva; prerađivačku industriju; promet; sektor opće potrošnje (kućanstva i usluge); poljoprivredu; gospodarenje otpadom te korištenje zemljišta, prenamjenu

korištenja i šumarstvo. “Promet je najveći izazov ove strategije. To je jedini sektor u kojem emisija kontinuirano raste”, napomenuo je Jelavić ocijenivši kako će ostvarenje ciljeva strategije najviše ovisiti o tome kako će nove tehnologije prodirati u ovaj sektor. “U ovome sektoru je bitna i infrastruktura za vozila na električni pogon i alternativna goriva”, kazao je on. U pogledu smanjenja emisija Hrvatska je najviše napredovala u sektoru opće potrošnje. “Riječ je, naime, o obnovi zgrada i povećanju energetske učinkovitosti. U tom sektoru moguće je smanjenje emisija do 90 posto”, istaknuo je.

PROMET JE NAJVEĆI IZAZOV OVE STRATEGIJE I TO JE JEDINI SEKTOR U KOJEM EMISIJA KONTINUIRANO RASTE, KAŽE VLADIMIR JELAVIĆ Inače, procjenjuje se kako će Hrvatska imati dovoljno sredstava za scenarij NU1 za što je potrebno između 150 i 300 milijuna eura godišnje. Najveći dio tih sredstava dolazi od dražbe na tržištu u ETS sustavu trgovanja emisijama EU-a i iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. 17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA REZULTATI POSLOVANJA GOSPODARSTVA VUKOVARSKO-SRIJ

NAPREDAK JE VIDLJIV, ALI NEDOVOLJAN U opsegu poslovanja se raslo s nekih 1,5 posto što je nedovoljno. Potreban je minimalan rast od tri ili četiri posto na godišnjoj razini da bi se tek za tri ili četiri godine vratili na razinu iz 2008. godine, ističe Marijanović piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Nužno je prijeći iz društva gdje većina ljudi očekuje kako će dobiti zaposlenje u društvo u kojem većina ljudi samostalno kreira svoje zaposlenje i posao za ljude oko sebe. Ivan Marijanović, direktor HGK-ŽK Vukovar

rema velikoj većini ﬁnancijskih pokazatelja, gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije u 2016. godini zabilježilo je porast. Konkretno, gospodarstvo ove županije u prošloj je godini ostvarilo ukupne prihode od 12,935 milijardi kuna što je povećanje od 1,8 posto u odnosu na 2015. godinu kada su tvrtke ostvarile 12,707 milijardi kuna ukupnog prihoda. Lani je zabilježen i rast ukupnih rashoda od 1,3 posto, sa 12,158 milijardi u 2015. godini na 12,318 milijardi u protekloj godini. Porastao je i broj zaposlenih u tvrtkama, te je povećan sa 16.409 na 17.438 zaposlenih ili za 6,3 posto. Najznačajnije djelatnosti prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2016. godini su opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (sjedište Prvog plinarskog društva je u Vukovaru, te ono s gotovo četiri milijarde prihoda nosi gotovo 30 posto

Osnovni financijski pokazatelji gospodarstva Vukovarsko-srijemske županije (u tisućama kuna)

ukupnih prihoda gospodarstva ove županije). Potom slijede prerađivačka industrija, trgovina na veliko i na malo, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo te građevinarstvo. Sve

OVAKVIM TEMPOM RASTA ĆE NAM TREBATI JAKO PUNO DA SE VRATIMO NA BROJKE KAKVE SU BILE PRETKRIZNE 2008., SMATRA MARIJANOVIĆ te djelatnosti, osim prerađivačke i opskrbe električnom energijom, bilježe rast ukupnih prihoda u odnosu na 2015. godinu. Investicije su tijekom 2016. godine povećane sa 196 milijuna na 333 milijuna kuna. Djelatnost koja bilježi najveći rast investicija je opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša (sa 44 milijuna u 2015. godini na 175 milijuna kuna lani).

Naziv

2015.

2016.

Indeks

Broj poduzetnika

1.510

1.755

116,2

Ukupniprihodi

12.707.301

12.935.867

101,8

Ukupni rashodi

12.158.968

12.318.491

101,3

Dobit razdoblja

624.686

788.036

126,1

NEDOVOLJNI POSTOCI RASTA

167.348

268.258

160,3

Broj dobitaša

1.144

1.314

114,9

Broj gubitaša

375

441

117,6

Komentirajući za Privredni vjesnik ove brojčane pokazatelje, Ivan Marijanović, direktor Hrvatske gopodarske komore-Županijske komore Vukovar, kaže: “Situacija u prošloj godini se razvijala onako kako smo i

Gubitak razdoblja

Izvor: HGK, Županijska komora Vukovar

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

EMSKE Å½UPANIJE U 2016. GODINI

17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA Rezultati poslovanja po granama djelatnosti (u tisućama kuna) UKUPNI PRIHODI

REZULTATI POSLOVANJA

Opis djelatnosti 2016.

Udio

2016.

Udio

1.088.175

8,4%

-10.678

-2,1%

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

3.108.897

24,0%

-3.389

-0,7%

OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA

3.838.687

29,7%

406.182

78,1%

OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA

246.909

1,9%

11.928

2,3%

GRAĐEVINARSTVO

987.363

7,6%

29.694

5,7%

2.932.297

22,7%

64.695

12,4%

244.667

1,9%

9.809

1,9%

97.316

0,8%

-16.937

-3,3%

66.038

0,5%

7.729

1,5%

POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA

6.896

0,1%

755

0,1%

POSLOVANJE NEKRETNINAMA

23.930

0,2%

2.973

0,6%

STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI

134.415

1,0%

11.461

2,2%

51.283

0,4%

3.237

0,6%

6.756

0,1%

533

0,1%

OBRAZOVANJE

33.421

0,3%

1.889

0,4%

DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI

38.180

0,3%

2.003

0,4%

UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA

24.344

0,2%

-2.095

-0,4%

6.131

0,0%

-13

0,0%

ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE

OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI UKUPNO SVE DJELATNOSTI

12.935.867

519.779

Izvor: HGK, Županijska komora Vukovar

PROSJEČNE PLAĆE

Najveće plaće u javnoj upravi i obrani Prema pokazateljima, prosječna mjesečna neto plaća u tvrtkama Vukovarsko-srijemske županije iznosila je 3783 kune i bila je za 4,9 posto veća od prosječne mjesečne neto plaće u 2015. godini. Najveća prosječna plaća bila je u djelatnosti javne uprave i obrane - 6691 kunu, dok su najniže plaće bile u ostalim uslužnim djelatnostima - 2436 kuna, kao i u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane - 3008 kuna.

očekivali. Naime, zabilježen je rast ukupnog prihoda, bilježi se ostvarenje dobiti i broja zaposlenih. Osobito je važno da je broj zaposlenih rastao u gotovo svim djelatnostima, a nema djelatnosti gdje je zabilježen značajniji broj otpuštanja”. “Problem je u tome što su ti

ZNAČAJNIJI POMAK SE MOŽE OČEKIVATI RAZVOJEM MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA, ISTIČE MARIJANOVIĆ

ili četiri posto na godišnjoj razini da bi se tek za tri ili četiri godine vratili na razinu iz 2008. godine”, ističe Marijanović. Prema njegovu mišljenju, značajniji pomak se može očekivati razvojem malog i srednjeg poduzetništva. Naravno, oni pak moraju biti vezani uz neke veće subjekte kako bi plasman njihovih proizvoda bio uspješan. “U dugoročnom smislu potrebno je raditi na promjeni mentalnog sklopa. Naime, nužno je prijeći iz društva gdje većina ljudi očekuje kako će dobiti zaposlenje u društvo u kojem većina ljudi samostalno kreira svoje zaposlenje i posao za ljude oko sebe. To je dugotrajan proces koji treba započeti već u osnovnim školama gdje djecu treba poticati da razmišljaju o poduzetništvu te da u skladu s tim biraju svoja zanimanja”, smatra Marijanović.

DRASTIČAN PAD BROJA STANOVNIKA postoci rasta nedovoljni. Odnosno, ovakvim tempom rasta će nam trebati jako puno da se uopće vratimo na brojke kakve su bile pretkrizne 2008. godine. Konkretno, u opsegu poslovanja se raslo s nekih 1,5 posto što je nedovoljno. Potreban je minimalan rast od tri

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

Na sjednici Gospodarskog vijeća HGK-ŽK Vukovar, gdje su ti podaci i predstavljeni, Vinka Ivanković, predsjednica HGK-ŽK Vukovar, prokomentirala je pokazatelje predstavljene u publikaciji Županije - razvojna raznolikost i gospodarski potencijali koju je izradio

TROŠKOVI OSOBLJA

BROJ ZAPOSLENIH

2016.

Udio

2016.

Udio

112.292

9,3%

1.466

8,4%

410.119

34,0%

5.891

33,8%

28.647

2,4%

215

1,2%

84.278

7,0%

926

5,3%

135.490

11,2%

1.997

11,5%

224.832

18,6%

3.815

21,9%

46.958

3,9%

635

3,6%

23.932

2,0%

451

2,6%

19.614

1,6%

270

1,5%

753

0,1%

0,0%

6.342

0,5%

0,4%

49.663

4,1%

653

3,7%

25.400

2,1%

449

2,6%

3.539

0,3%

0,2%

10.340

0,9%

169

1,0%

17.168

1,4%

281

1,6%

5.577

0,5%

0,4%

2.318

0,2%

0,3%

1.207.263

GABRIJELA ŽALAC, MINISTRICA REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EU-a

Svakodnevno se informirati o EU fondovima Predstavljajući okupljenim poduzetnicima Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, Gabrijela Žalac, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, istaknula je kako se radi o projektu koji je pokrenut kako bi se osiguralo 2,5 milijardi eura (18,75 milijardi kuna) iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Sredstva za ulaganja u poduzetništvo, poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo, istraživanje i razvoj, vodoopskrbu i odvodnju, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne puteve i energetiku osigurana su u okviru postojećih operativnih programa i Programa ruralnog razvoja u financijskom razdoblju 2014.-2020. Ministrica je istaknula kako je koncentracija projekta na EU fondovima jer su to dostupni izvori financiranja koje treba iskoristiti u cijelosti, a gospodarstvenicima su na raspolaganju i drugi izvori financiranja kako bi se ponajprije očuvala radna mjesta. “Došlo je vrijeme svakodnevnog informiranja i obrazovanja vezanih za fondove Europske unije, a s obzirom na to da imamo 10 puta više sredstava na raspolaganju, na tome treba svakodnevno raditi”, naglasila je ministrica Žalac, dodajući kako se radi i na novim financijskim instrumentima koji se trenutačno ugovaraju i koji će u skoro vrijeme osigurati sredstva poduzetnicima za realizaciju njihovih projekata po vrlo prihvatljivim kamatnim stopama od oko jedan posto.

17.438

HGK-Sektor za ﬁnancijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize. Naglasak je stavila na velike razlike između pet slavonskih županija u odnosu na kontinentalnu Hrvatsku, Grad Zagreb i cijelu Republiku Hrvatsku. Nažalost, pokazatelji za slavonske županije pokazuju kako je ovo područje po svim ključnim pokazateljima (od broja poduzetnika, preko ostvarenog prihoda, izvoza i uvoza, pa sve do bruto dohotka po glavi stanovnika) među najmanje razvijenim područjima, te kako su pokazatelji Grada Zagreba i cijele Hrvatske

višestruko bolji od pokazatelja u slavonskim županijama. Također je naglasila i kako se ovakva situacija najbolje vidi i kroz demografske pokazatelje i to kroz broj stanovnika u pojedinim područjima i migracijama unutar i izvan Republike Hrvatske. Upravo iz podatka da se broj stanovnika najdrastičnije smanjuje u slavonskim županijama i kako se iz ovih područja najviše mladih obitelji iseljava, vidljivo je da je riječ o područjima s ozbiljnim razvojnim problemima, te da se moraju povući značajni potezi kako bi se uravnotežio razvoj svih područja Republike Hrvatske.

mlrd kn ukupni prihodi gospodarstva VSŽ-a u 2016.

12,318 mlrd kn njihovi lanjski ukupni rashodi

Poslovanje poduzetnika po gradovima u Vukovarsko-srijemskoj županiji (2016.) (u tisućama kuna) Naziv grada

Broj poduzetnika

Ukupni prihodi

Ukupni rashodi

Vinkovci

563

3.385.116

3.359.480

7294

Vukovar

454

5.334.832

4.868.838

4329

3757

Županja

157

1.774.571

1.719.277

1726

4357

262.915

271.103

681

3631

Ilok Otok Ukupno VSŽ

Prosječan broj Prosječna mjesečna zaposlenih neto plaća 3713

81.543

74.138

218

4762

1.755

12.935.867

12.318.491

17.438

3.783

Izvor: HGK, Županijska komora Vukovar

17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

SAVJETOVANJE POLJOPRIVREDNIKA Savjeti bi trebali obuhvaćati standarde sigurnosti na radu ili standarde sigurnosti vezane uz poljoprivredno gospodarstvo, kao i posebno savjetovanje za poljoprivrednike, ribare i posjednike šume koji prvi put pokreću svoje poslovanje piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr razvoja za modernizaciju, te savjetovanje o razvijanju konkurentnosti, sektorsku integraciju, inovacije i tržišnu orijentaciju, kao i poticanje poduzetništva te savjetovanje u svrhu promicanja prenamjena poljoprivrednih gospodarstava i diverziﬁkaciju njihove gospodarske aktivnosti”, rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Savjeti bi trebali obuhvaćati standarde sigurnosti na radu ili standarde sigurnosti vezane uz poljoprivredno gospodarstvo, kao i posebno savjetovanje za poljoprivrednike, ribare i posjednike šume koji prvi put pokreću svoje poslovanje.

lada je u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi kojom se želi urediti sustav savjetovanja u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, a kojim će se zamijeniti sadašnja Savjetodavna služba. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, obrazovna struktura osoba koje se bave poljoprivrednom djelatnošću u Hrvatskoj je vrlo niska. Svega 4,9 posto nositelja poljoprivrednih gospodarstava ima poljoprivredno obrazovanje, dok njih 95 posto

ima samo praktično iskustvo. Ako ovome pridodamo i činjenicu da u Hrvatskoj nedostaje programa neformalnog obrazovanja i stručnog usavršavanja, postaje jasno zašto je potrebno urediti sustav za savjetovanje. “Sustav za savjetovanje poljoprivrednika obuhvaća savjetovanje o obvezama na poljoprivrednom gospodarstvu koje proizlaze iz propisanih zahtjeva o upravljanju i standarda dobrog poljoprivrednoga i okolišnog stanja, zatim o mjerama na poljoprivrednom gospodarstvu predviđenim programima ruralnog

ANDREJ PLENKOVIĆ, HRVATSKI PREMIJER

Od jeseni fokus na ispunjavanju gospodarskih i ekonomskih ciljeva Premijer Andrej Plenković najavio je održavanje uvodnih sastanaka za pripremu proračuna za 2018. godinu, i to odmah nakon prošlotjedne sjednice Vlade. “U svjetlu političke stabilnosti koju smo osigurali Vlada treba u miru nastaviti s prioritetnim zadaćama koje su dio našeg programa i od svih vas očekujem maksimalni angažman tako da od jeseni fokus bude na ispunjavanju gospodarskih i ekonomskih ciljeva”, rekao je premijer Plenković.

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

NOVI KREDIT CERP-u Vlada je dala suglasnost Centru za restrukturiranje i prodaju za kreditno zaduženje kod ponuditelja Erste banke u iznosu od 44 milijuna eura. Kako je pojasnio ministar državne imovine Goran Marić, CERP se 2014. zadužio za 50 milijuna eura s rokom dospijeća kredita do 28. srpnja ove godine te da je do sada otplaćeno samo šest milijuna eura. Novo kreditno zaduženje imat će kamatnu stopu od 1,5 posto, te će država samo na osnovi manje kamatne stope uštedjeti više od 21 milijun kuna. Usvojen je i prijedlog zaključka o financiranju projekta izgradnje poligona za helikoptersko slijetanje u četiri hrvatske bolnice, koji će financirati Vlada Sjedinjenih Američkih Država, a Hrvatska će sudjelovati u sufinanciranju manjim dijelom. Izgradnja heliodroma iznosila bi 450.000 dolara, a Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država tražilo je da Ministarstvo zdravstva jamči za podmirenje troškova PDVa i plaćanje troškova vanjskog nadzora za izgradnju poligona, u visini od milijun kuna.

AKTUALNO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM

Nužna je strategija cjelokupnog razvoja naše zemlje Želimo li napredak te učinkovitu i djelotvornu državnu i javnu upravu, za to su nam potrebni dobri alati za cjelovito i koordinirano donošenje i provedbu javnih politika, istaknula je Gabrijela Žalac piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

JAVNA RASPRAVA O NACRTU OVOG ZAKONSKOG PRIJEDLOGA TRAJAT ĆE DO 4. KOLOVOZA PUTEM PORTALA e-SAVJETOVANJA

inistarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u okviru svoga djelokruga, izradilo je Nacrt prijedloga zakona kojim se na novi i cjeloviti način uređuje zakonodavni okvir strateškog planiranja Republike Hrvatske za upravljanje javnim politikama. Nacrt tog zakonskog prijedloga javnosti je predstavila ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, poručivši kako je riječ o propisu koji predstavlja veliku prekretnicu u upravljanju javnom upravom. “To je nešto što je prijeko potrebno što se tiče ispunjavanja obveza prema EU. Globalno okruženje je doživjelo velike promjene, gospodarstvo temeljeno na znanju postalo je temelj ekonomije, a privatni sektor je nositelj tog razvoja. Znamo kakvu Hrvatsku želimo i želimo je i kroz ovaj zakon napraviti učinkovitom, da sve svoje resurse koristimo kako najbolje znamo i umijemo”, naglasila je Gabrijela Žalac “U okruženju u kojemu se nalazimo, punom izazova i prijetnji, nužna je dugoročna vizija i strategija cjelokupnog razvoja naše zemlje”, istaknula je ona. “Želimo li napredak te učinkovitu i djelotvornu državnu i javnu upravu, za to su nam potrebni dobri alati za cjelovito i koordinirano donošenje i provedbu javnih politika. Prvi i najbitniji korak u uspostavi kvalitetnog sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem činimo upravo danas”, dodala je Gabrijela Žalac. Napomenula je i kako imamo više

od 140 strateških dokumenata samo na nacionalnoj razini, a još preko 1000 na regionalnoj i lokalnoj. Ciljevi svih tih dokumenata su nepovezani i preklapaju se, ne mogu se pratiti rezultati, odgovornost institucija je nejasna, a sve to bi trebao riješiti ovaj zakon.

DEFINIRATI TOČAN SMJER “Na kraju želim reći da očekujem zaista da s današnjim danom krenemo u drugu dimenziju što s tiče upravljanja i uvažavanja lokalne uprave te gospodarstvenika”, zaključila je ministrica Gabrijela Žalac. Na predstavljanju je održan i okrugli stol pod radnim nazivom Strateško planiranje kao ključna poluga gospodarskog razvoja na kojem su predstavnici gospodarstva i državnih institucija jednoglasno podržali donošenje ovakvog zakona koji bi napokon trebao objediniti sve dosadašnje pokušaje planiranja ekonomskog razvoja i deﬁnirati u kojem točno smjeru želimo ići kao država i društvo. Javna rasprava o Nacrtu prijedloga zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem otvorena je 5. srpnja i trajat će do 4. kolovoza 2017. godine putem središnjeg državnog portala e-Savjetovanja. U sklopu savjetovanja, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije želi posebnu pozornost usmjeriti na zainteresiranu javnost, osobito predstavnike gospodarskih i socijalnih partnera, akademske i znanstvene zajednice te organizacije civilnoga društva.

17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO HRVATSKO-AUSTRALSKI EKONOMSKI OKRUGLI STOL

INTENZIVIRATI GOSPODARSKU SURADNJU Ministrica Julia Bishop je iskazala interes za suradnju na projektu LNG terminala na Krku, izgradnji nove generacije trajekata, investicijama u turizam i energetiku, te za korištenje hrvatskih lučkih kapaciteta

rvatsko-australski ekonomski okrugli stol održao se proteklog tjedna u Zagrebu s ciljem unapređenja gospodarskih odnosa dviju zemalja. Skup, održan na inicijativu ministrice vanjskih poslova Australije Julije Bishop, koja je u prvom službenom posjetu Hrvatskoj, okupio je s hrvatske strane predstavnike LNG Croatije, Jadrolinije, Ilirija Grupe, KPMG Croatije te Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Okruglom stolu je nazočio i hrvatski veleposlanik u Australiji dr.sc. Damir Kušen, a u ime Hrvatske gospodarske komore dr.sc. Zlatan Fröhlich, predsjednik Hrvatske gospodarske komore-Komore Zagreb. S australske strane je bila nazočna i australska veleposlanica u Hrvatskoj Elizabeth Marianne Petrovic i izvršni direktor European Australian Business Councila Jason Collins.

VAŽNA ULOGA HRVATSKIH ISELJENIKA U AUSTRALIJI Ministrica Julia Bishop je izrazila želju za unapređenjem gospodarskih odnosa Australije i Hrvatske, koji se kreću uzlaznom putanjom, tako da je trgovačka razmjena dviju zemalja 2016. godine iznosila 153 milijuna dolara, dok je Hrvatsku lani posjetilo 150.000 australskih turista koji su ostvarili 400.000 noćenja. Ona je posebno iskazala interes za suradnju na projektu LNG terminala na Krku, izgradnji nove generacije trajekata, investicijama u turizam i energetiku te za korištenje hrvatskih lučkih kapaciteta. Osim toga, ministrica Bishop je podržala dolazak delegacije hrvatskih gospodarstvenika na jesen u Australiju, a koji

NAŠI GOSPODARSTVENICI SU ZAINTERESIRANI ZA SURADNJU U IT INDUSTRIJI, STROJOGRADNJI, ELEKTRO I PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI TE INDUSTRIJI VOJNE OPREME će organizirati Hrvatska gospodarska komora, te naglasila važnu ulogu hrvatskih iseljenika u australskom gospodarstvu, koji su se nedavno organizirali u četiri mješovite Australsko-hrvatske gospodarske komore u Perthu, Adelaideu, Melbournu i Sydneyju. S time u vezi Zlatan Fröhlich je istaknuo da je Hrvatska gospodarska komora pripremila ugovor o suradnji s tim komorama koji će uskoro biti i potpisan. Također je

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

izrazio interes naših gospodarstvenika za intenziviranje gospodarske suradnje u čitavom nizu sektora kao što su IT industrija, strojogradnja, elektroindustrija, prehrambena industrija te industrija vojne opreme. Važan doprinos daljnjem razvoju hrvatsko-australskih odnosa dat će i planirani posjet predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović Australiji sredinom kolovoza ove godine.

ATLANTIC GRUPA PRODALA TVORNICE U NJEMAČKOJ I HRVATSKOJ

TRANSAKCIJA DO 200 MILIJUNA KUNA

z Atlantic Grupe objavljeno je prošli tjedan kako ta korporacija dezinvestira proizvodne kapacitete i proizvodnju privatnih robnih marki iz poslovnog segmenta sportske i aktivne prehrane belgijskoj tvrtki Aminolabs Group. Ipak, Atlantic Grupa će zadržati brend Multipower kako bi ga približila premium segmentu. Pritom će zadržati marketing, prodaju i inovacije proizvodnog portfelja sportske prehrane. Kako je pojašnjeno, u Atlantic Grupi je odlučeno o prodaji tvornice u Njemačkoj Bleckede i tvornice u Hrvatskoj u Novoj Gradiški te s njima povezane uslužne proizvodnje za treće strane tzv. private label tvrtki Aminolabs Group. Sve je to

učinjeno s ciljem daljnjeg restrukturiranja i pojednostavljivanja poslovanja segmenta sportske i aktivne prehrane, te usmjeravanja poslovanja na vlastite brendove. Vrijednost transakcije iznosi do 200 milijuna kuna od čega isplata 150 milijuna kuna slijedi po potpisivanju ugovora, dok će ostatak biti isplaćen kroz sljedeće dvije godine. Kako kažu u Atlantic Grupi, dovršetak transakcije očekuje se u zadnjem kvartalu ove godine. Atlantic Grupa u pogonu u Novoj Gradiški ostaje manjinski partner, a strateški brendovi Multipower, Champ i Multaben izdvojeni su u zasebnu poslovnu jedinicu te ostaju u 100-postotnom vlasništvu Atlantic Grupe. (S.P.)

U ORGANIZACIJI “ZAPOSLENE” ODRŽAN 22. IZBOR ZA ŽENU GODINE

Vedrana Ergić proglašena Ženom godine Vedrana Ergić, vlasnica arhitektonskog studija Jedanjedan arhitektura, a domaćoj javnosti poznata po istančanom ukusu za unutrašnja arhitektonska rješenja, proglašena je proteklog tjedna Ženom godine u 22. izboru za Ženu godine održanom u organizaciji časopisa Zaposlena. Uspjesi Vedrane Ergić dosad je više puta potvrdila struka, pa je tako 2006. godine osvojila nagradu slovenskog Bienalla u području oblikovanja interijera za projekt upravne zgrade Podravke u Koprivnici. Osim toga, ona je i dvostruka dobitnica ugledne nagrade Bernardo Bernardi, priznanja u kategoriji uređenja interijera. U užem izboru za Ženu godine osim Vedrane Ergić bile su još Loredana Bahorić, modna dizajnerica i vlasnica hrvatskog modnog brenda

Charlie design, Vernesa Smolčić, mlada znanstvenica, astroﬁzičarka i izvanredna profesorica na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, te Irena Orlović, socijalna poduzetnica i medicinska sestra po struci te vlasnica nakladničke kuće Harfa. Kako je istaknula glavna urednica časopisa Zaposlena Ana Gruden, cilj projekta za izbor Žene godine je poticanje žena na još veći poslovni angažman, kako bi na taj način utjecale na društvo da se odmakne od stereotipnih uvjerenja o ženama u poslovnom svijetu. “Važno je poticati žene koje su već u industriji na daljnji razvoj svojih karijera, a ujedno i pokazati mladim ženama kako se uz neprekidan trud mogu postići izvrsni poslovni rezultati”, naglasila je Ana Gruden. (S.P.) 17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO OBJAVLJENI PODACI O POSLOVANJU KOMPANIJA AGROKORA

U KLJUČNIM TVRTKAMA U izvješću je izvanredna uprava za takve negativne pokazatelje poslovanja imala je potrebu napomenuti da je maloprodajno poslovanje sezonalno s uobičajeno nižom profitabilnošću u prvom i drugom kvartalu godine piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Velpro Centra 50 milijuna, a Velpro BiH 11 milijuna kuna. U izvješću je izvanredna uprava za takve negativne pokazatelje poslovanja imala potrebu napomenuti da je maloprodajno poslovanje sezonalno s uobičajeno nižom proﬁ-

PRIJAVE TRAŽBINA PODNESENE SU ZA 68 DRUŠTAVA, OD NJIH 74 KOJA SU U POSTUPKU IZVANREDNE UPRAVE

ovo mjesečno izvješće izvanredne uprave u Agrokoru pokazuje kako je Konzum u prvih pet mjeseci ove godine ostvario prihod od 3,43 milijarde kuna, dok su prihodi Konzum BiH bili 943 milijuna kuna, a Tiska 805 milijuna kuna. Velpro Centar ostvario je prihode od 755 milijuna kuna, a Velpro BiH u prvih pet ovogodišnjih mjeseci ostvario je prihod od 105 milijuna kuna. Naravno, riječ je o prvim nekonsolidiranim i nerevidiranim podacima. Prema izvješću

AGROKOROVA MALOPRODAJA I VELEPRODAJA U PRVIH PET MJESECI OVE GODINE BILJEŽI NEGATIVAN EBITDA Agrokorova maloprodaja i veleprodaja u tom razdoblju bilježi negativan EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije), pa tako kod Konzuma ona iznosi 62 milijuna kuna, Konzuma BiH 44 milijuna kuna, Tiska 33 milijuna, 26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

tabilnošću u prvom i drugom kvartalu godine. “Poduzeća u ovom sektoru, a posebice ona u Hrvatskoj, najbolje rezultate ostvaruju tijekom ljetne turističke sezone koja je tek započela”, stoji u izvješću koje potpisuje izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak. U njemu se također navodi i da su “maloprodajna poduzeća koncerna trpjela značajna ograničenja likvidnosti kao što je nedostatak novca, a samim time i zaliha u razdoblju prije pokretanja postupka izvanredne uprave te neposredno nakon pokretanja postupka. Rezultat toga bile su razine zaliha ispod normalnih te značajan pad broja kupaca u tom razdoblju, koji se u međuvremenu oporavio i trenutačno je vrlo blizu brojeva postignutih prethodnih godina”.

PREHRANA OSTVARILA SOLIDNE REZULTATE S druge strane, poslovanje poslovne grupe Prehrana je u promatranom razdoblju ostvarilo solidne poslovne rezultate, osobito u segmentu sladoleda i pića. Segment vode, koji uključuje Jamnicu, Sarajevski kiseljak i Roto Dinamic, ostvario je prihode od 955 milijuna kuna i EBITDA od 118 milijuna kuna. Segment sladoleda i smrznute hrane, koji čine Ledo, Ledo Čitluk i Frikom, imao je prihode od 768 milijuna kuna i EBITDA od 119 milijuna kuna.

POSLOVANJE “ŠTEKA” Zvijezda i Dijamant, koji su u segmentu ulja i margarina, imali su prihode od 680 milijuna kuna i operativnu dobit od 49 milijuna kuna, a PIK Vrbovec ostvario je prihod od 665 milijuna kuna i EBITDA od 29 milijuna kuna. Izvanredna uprava podsjeća i kako očekuje završetak PwC-ove revizije konsolidiranih financijskih izvještaja za prošlu godinu u rujnu, dok bi veći dio revizije pojedinačnih financijskih izvještaja ključnih kompanija trebao biti dovršen potkraj srpnja, a sve kako bi se mogli “na čvrstim temeljima” pripremiti financijski planovi za ovu godinu i sljedeća razdoblja. Kad je riječ o savjetničkom timu, u izvješću se navodi kako rad izvanredne uprave, osim međunarodnih savjetnika za restrukturiranje, tvrtke AlixPartners, i međunarodnih pravnih savjetnika, tvrtke Kirkland and Ellis, podržavaju i međunarodni financijski savjetnici Houlihan Lokey i Ithuba Capital. Osim toga, izvanredna uprava podsjeća da je 20. lipnja istekao rok za prijavu tražbina te da je ih je ukupno zaprimljeno 11.659 koje su urudžbirane, skenirane i digitalizirane. Kao zanimljivost u izvještaju stoji da su prijave tražbina podnesene za 68 društava, od njih 74 koja su u postupku izvanredne uprave. Predane su i prijave tražbina za 26 trgovačkih društava koja nisu obuhvaćena postupkom izvanredne uprave ili čak nisu ni vlasnički povezana s Agrokorom. No izvanredna uprava ističe kako te prijave neće biti uzete u obzir jer za takvo postupanje nema osnove.

Agrokora do nagodbe, a sve u cilju da dobavljači koji će dobiti stare dugove nastave redovno opskrbljivati lanac kako ne bi došlo do poremećaja u opskrbi. Više-manje svi dobavljači su se složili s time”, rekla je predstavnica velikih dobavljača u Privremenom vjerovničkom vijeću i prokuristica Kraša Marica Vidaković. Istaknula je i kako je dogovoreno da komercijalni uvjeti koji su bili na snazi do 9. travnja, prije pokretanja postupka izvanredne uprave, i dalje ostaju na snazi. “To bi trebalo biti zapravo pozitivno zato što ne bi trebalo više biti avansa, pogotovo zato što se tekuće isporuke sada više-manje redovno plaćaju u Konzumu. Ima nešto zaostataka u

ISPLATA DIJELA STARIH DUGOVANJA MALIM DOBAVLJAČIMA TREBALA BI POČETI DO KRAJA SRPNJA Tisku, ali mislim da će se i to riješiti”, rekla je Marica Vidaković koja je potvrdila i da je isplata starog duga uvjetovana nastavkom suradnje te da to podržava, jer je od početka tvrdila da je primarni interes dobavljača održavanje prodajnog lanca radi plasmana njihovih roba i budućih prihoda.

DOBAVLJAČI PODRŽALI KRITERIJE ZA ISPLATU DUGA Inače, dobavljači Agrokora na sastanku održanom početkom prošlog tjedna podržali su kriterije za isplatu dijela starih dugovanja, prema kojima bi se mali dobavljači, odnosno mali OPG-ovi, obrti i mikropoduzeća s godišnjim prihodom do 5,2 milijuna kuna, namirili u 100-postotnom iznosu i to do kraja srpnja, a riječ je o 30 milijuna eura, dok bi se velikim dobavljačima oko trećine starih potraživanja isplatilo do sredine kolovoza. “Isplate velikim dobavljačima trebale bi krenuti nešto kasnije od onih za male i nadam se da će one biti negdje do sredine kolovoza pri kraju. Tu smo dogovorili da se 80 posto onog iznosa koji će biti isplaćivan dobavljačima isplaćuje odmah po potpisu jednog sporazuma, dok preostalih 20 posto ostaje na računu 17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

PRIČA S RAZLOGOM PHOENIX – USKRSNUĆE ORAHOVAČKOG GOSPODARS

METALCI MOGU USPJETI I U SLAVONIJI Proizvodnja strojeva za izradu opruga danas je naš glavni proizvod koji se gotovo u cijelosti izvozi, a tržište nam je cijeli svijet, odnosno sve tvornice opruga, ističe Fofonjka piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr snage, dok današnji obrazovni sustav ne pruža nimalo nade i sve više postaje ozbiljan kočničar razvoja.

IZ OBRAZOVNOG SUSTAVA DOLAZE POLUPROIZVODI S tim problemom svakodnevno se susreću i u orahovačkoj tvornici Phoenix koja se bavi proizvodnjom opruga i izradom strojeva za proizvodnju opruga. Riječ je o tvornici koja je prošle godine osvojila priznanje kao najbolja mala tvrtka izvoznik za 2015. godinu. “Kadar koji nam šalje obrazovni sustav nije dovoljno educiran za tehnološki modernu razinu proizvodnje. Radnike koji opslužuju naše automatske strojeve sami obrazujemo jer ih na tržištu rada nema. Ovako priučeni kadar samo djelomično zadovoljava i industrijskim rječ-

Z oko

25 mil kn

godišnji promet Phoenixa

oko

1,5milkn

njihova godišnja dobit

25 30

udio od % do

u prometu ima proizvodnja opruga

bog završnih proizvoda visoke dodane vrijednosti, metaloprerađivačka industrija smatra se pokretačem gospodarskog razvoja. Stoga je logično što je ova industrija prepoznata kao jedna od pokretačkih i u Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske za razdoblje do 2020. godine. Tomu u prilog ide i činjenica kako je u 2015. godini zabilježen rast proizvodnje u ovoj djelatnosti od 11 posto u odnosu na 2014. godinu, dok je izvoz veći 17 posto. Slična su razmišljanja i u EU gdje do 2020. godine žele povećati udjel metalske industrije u BDP-u zemalja članica za čak 20 posto. Najbolji pokazatelji rasta metaloprerađivačke industrije u Hrvatskoj bilježe županije sjeverno-zapadne Hrvatske. Jedno od objašnjenja za takav pozitivan trend je i u tome što taj dio Hrvatske posebnu pažnju pridaje obrazovanju stručnjaka iz područja strojarstva i općenito industrije. A, upravo bi to, uz tradicionalan hrvatski problem prevelikih poreznih i paraﬁskalnih nameta, mogao biti prepreka razvoju metalne industrije. Naime, zbog očekivanog rasta Hrvatskoj treba više kvaliﬁcirane radne

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

TRŽIŠTE JE ZAHTJEVNO, TE SVAKE GODINE MORAMO PONUDITI DVATRI NOVA MODELA SUKLADNO POTRAŽNJI, KAŽE FOFONJKA nikom rečeno – to je poluproizvod. To je kao da mi prodamo naše opruge, a kupac ih sam mora doraditi kako bi ih uopće mogao koristiti. Konkurencija s kojom se susrećemo na svjetskom tržištu takvih problema nema”, ističe Dalibor Fofonjka, direktor i, zajedno s braćom Goranom i Draženom, vlasnik tvrtke Phoenix, dodajući kako taj problem pokušavaju riješiti bliskom suradnjom s orahovačkom srednjom školom u obrazovanju CNC operatora, ali i s obližnjim osnovnim školama u kojima potiču

TVA osnivanje sekcija robotike, ali i matematike i računarstva. Praktična nastava dijelom se odvija u tvorničkim pogonima, a dijelom u školi na opremi i strojevima čiju je nabavu osigurala sama tvornica.

PHOENIX JE JEDAN OD OKO 5000 OPRUGARA U ČITAVOM SVIJETU, ODNOSNO JEDAN OD ČETIRI ILI PET SLIČNIH PROIZVOĐAČA U HRVATSKOJ Inače, obitelj Fofonjka se metaloprerađivačkom djelatnošću bavi još od kraja 60.-ih godina prošloga stoljeća. Posao su na obrtničkoj razini započela također tri brata Fofonjka, a jedan je od njih (Juraj Fofonjka, otac Dalibora, Gorana i Dražena) posao 1975. godine preselio u Austriju osnivajući tvrtku Fortuna Federn za izradu vlačnih, tlačnih te torzijskih opruga i raznih oblika od žice i trake. Zbog velike konkurencije na tržištu i visokih troškova proizvodnje godine 1989. Juraj Fofonjka premješta proizvodnju opruga u Hrvatsku. Njegova dva starija sina Dalibor i Dražen preuzimaju upravljanje proizvodnjom u novoj tvrtki Phoenix u Orahovici, te ju uspješno vode do današnjih dana. U Austriji ostaje djelovati Fortuna Federn kao menadžerska tvrtka i bavi se marketingom, prodajom i nabavom kao servis tvrtki Phoenix. “Iako smo braća i ja rođeni Bjelovarčani, za Orahovicu smo se prije točno 30 godina odlučili zbog jednostavnog razloga: tada je u Orahovici bila izuzetno povoljna klima za poduzetnike koje je tadašnja općinska vlast motivirala da investiraju u tom gradu. Nakon uređenja proizvodne hale i dovođenja strojeva iz Austrije, započeli smo sa sedam radnika, dok ih je sada nešto više od 60”, objašnjava Dalibor Fofonjka.

PROIZVODNJA STROJEVA Uz dotadašnju temeljnu proizvodnju raznih vrsta opruga, početkom 90.-ih godina kreću s tehnološki puno zahtjevnijom proizvodnjom strojeva za izradu opruga. Danas su jedan od oko 5000 oprugara u čitavom svijetu, odnosno jedan od četiri ili pet sličnih proizvođača u Hrvatskoj. Ta proizvodnja ima u prometu udio od oko 25 do 30 posto, dok se velika

ZALJUBLJENICI U SPORT

Nogometaši u tvornici Pored zapošljavanja ljudi iz Orahovice, vlasnici Phoenixa veliki su zaljubljenici u sport i vodeći sponzori lokalnog Nogometnog kluba Papuk. I ne samo to. Dobar dio momčadi NK Papuk zaposleno je u Phoenixu. Kako kaže Dalibor Fofonjka, koji je odnedavno i predsjednik NK Papuka, time izravno pomažu mladim ljudima da uz sport ostanu u svojoj sredini i osiguraju egzistenciju svojim obiteljima.

većina prometa odnosi na proizvodnju strojeva. “Proizvodnja strojeva za izradu opruga danas je naš glavni proizvod koji se gotovo u cijelosti izvozi, a tržište nam je cijeli svijet, odnosno sve tvornice opruga. Možemo se pohvaliti kako se naši strojevi nalaze na svim kontinentima. Strojevi su visoke tehnologije i CNC upravljani. Naravno, tržište je zahtjevno, te svake godine moramo ponuditi dva-tri nova modela sukladno potražnji. To traži stručnjake koji imaju puno znanja i dosta inovativnosti kako bi odgovorili na zahtjeve tržišta. Jedna godina ‘spavanja’ značila bi zaostajanje, stoga ponavljam koliko je važna reforma obrazovanja”, kaže Fofonjka. Godišnji promet Phoenixa iznosi oko 25 milijuna kuna s dobiti od oko 1,5 milijuna kuna. Dobit je osobito važna jer samo tako mogu stalno ulagati u tehnologije. A budući da se bave proizvodnjom robe široke potrošnje, najznačajniji dio njihovog predstavljanja čini sudjelovanje na nekoliko najvećih specijaliziranih svjetskih sajmova. Tako ove jeseni idu na jedan veliki sajam u SAD-u, a teren za dolazak priprema vlastiti zastupnik u SAD-u.

Dalibor Fofonjka, direktor i suvlasnik tvrtke Phoenix

17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

PREDSTAVLJAMO PRUNUS NATURA, Zagreb

KOŽA VOLI PRIRODNO Želja nam je da Hrvatska, kao zemlja prekrasne prirodne ljepote, brendira i pokaže kako može ponuditi visokokvalitetnu prirodnu kozmetiku, ističe Mirta Vukušić MALE SERIJE Trenutačno se proizvodi ove tvrtke nalaze u dućanima prirodne kozmetike i zdrave hrane, biljnim i drugim ljekarnama, trgovinama koje potiču hrvatske proizvođače, kao i suvenirnicama na moru gdje stranci osobito vole i cijene te sve više otkrivaju prirodnu hrvatsku kozmetiku. Potencijal za rast tvrtke postoji, ali, prema njezinim riječima, iziskuje primjetna ulaganja u marketing zbog konkurencije velikih tvrtki. “Tržište je zasićeno raznim kozmetičkim proizvodima vrlo često upitne kvalitete, pa se običnom potrošaču teško snaći u moru proizvoda na policama. Naše serije su male čime jamčimo veću kvalitetu”, kaže Mirta Vukušić

Tržište je zasićeno raznim kozmetičkim proizvodima vrlo često upitne kvalitete, pa se običnom potrošaču teško snaći u moru proizvoda na policama. Mirta Vukušić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

roizvodnja hladno prešanih nerafiniranih ulja za kozmetiku temeljna je djelatnost zagrebačke tvrtke Prunus Natura, koja je osnovana 2013. godine. “Proizvodimo ulja od sirovina hrvatskog podrijetla, primjerice, ulja dalmatinskog badema, lješnjaka, marelice i pšenične klice koja zovemo Zlato Slavonije, kao i kupina, malina, divljih ruža, grožđa, šljiva bistrica, sezama... Želja nam je da Hrvatska, kao zemlja prekrasne prirodne ljepote, brendira i pokaže kako može ponuditi visokokvalitetnu prirodnu kozmetiku. Ulja su trend i budućnost. Mi smo se odlučili za nerafinirana ulja jer ona zadržavaju sve prirodne komponente koje su srodne lipidima kože”, objašnjava Mirta Vukušić, direktorica Prunus Nature. Ideja za pokretanjem ove specifične proizvodnje potekla je u obitelji iz ljubavi prema prirodi. “Željeli smo Hrvatskoj ponuditi alternativu uvoznim kozmetičkim proizvodima nudeći nešto novo, drugačije i autentično hrvatsko. Prvo ulje koje smo proizveli je ono marelice, koje je polučilo vrlo lijepe učinke, a koji su nas potaknuli da razmišljamo i o drugim uljima koja su slijedila. Danas s ponosom mogu reći da smo na 11 vrsta baznih ulja, od kojih razvijamo ostale naše proizvode 10 uljnih mješavina, sedam macerata, četiri vrste seruma za svaki tip kože, te serum za kosu i originalne uljne pilinge 3u1. Našem stručnom timu ideja ne nedostaje”, napominje ona.

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

ODLUČILI SU SE ZA NERAFINIRANA ULJA JER ONA ZADRŽAVAJU SVE PRIRODNE KOMPONENTE KOJE SU SRODNE LIPIDIMA KOŽE smatrajući kako bi država ipak trebala više štititi male i srednje proizvođače, olakšati im osnivanje tvrtki, pristup bespovratnim poticajima i, među ostalim, pomoći u plasmanu i promociji hrvatskih proizvoda u inozemstvu. “Također, brojne analize i certiﬁkati proizvoda iziskuju dodatna velika sredstva koja mali proizvođači nemaju. Država bi trebala donijeti i zakonodavni okvir kojim bi osigurala ispravniji način uzajamnog plaćanja. Još je puno toga što država može i mora”, smatra ona. U budućnosti, pak, tvrtku vidi kao perjanicu u hrvatskom zdravstvenom turizmu. “Planiramo otvoriti savjetovalište za kožu, razvijati nove proizvode jer je sve više kožnih problema te se probati izvozno pozicionirati. Naravno da bi s našim rastom bilo potrebno i zaposliti nove snage što bi bila najljepša nagrada za naš trud”, zaključuje Mirta Vukušić. (B.O.)

PRIVREDNI VJESNIK

tlocrt

broj 3987 17. srpnja 2017. poseban prilog o nekretninama, uređenju i graditeljstvu

TRŽIŠTE NEKRETNINA – RIJEKA

LUKSUZNI UREDI I PO 30 EURA PO KVADRATU piše Marija Brkanić Kulenović

a riječkom tržištu poslovnih nekretnina najtraženiji su uredski prostori otvorenog tipa u samom centru grada, odnosno u blizini svih administrativnih ureda. Potražnju, slažu se agenti posredovanja u prometu nekretnina, ponajprije generiraju male tvrtke koje se bave uslužnim djelatnostima projektiranja, IT tehnologijom i inženjeringom te pomorske agencije, a zajedničko im je da svoje usluge nude izvan Hrvatske. “Takve tvrtke kupuju veće stanove u koje se može smjestiti desetak djelatnika”, pojašnjava Damir Begonja, ovlašteni agent posredovanja u prometu nekretnina iz agencije Millennium nekretnine exclusive. Prostori zanimljivi tvrtkama veličine su od 100 do čak 400 četvornih metara, a kupci vole prostore koje mogu prilagođavati svojim potrebama. Cijena atraktivnijih ureda za najam u centru je prosječno 13 eura po četvornom metru, dok se uredi kojima je potrebno uređenje iznajmljuju po sedam do osam eura po četvornom metru. U ove cijene nisu uračunati troškovi režija. Iskustvo agencije Millennium

nekretnine exclusive pokazuje kako u luksuzno opremljenim zgradama cijena mjesečnog najma ureda po četvornom metru može doseći čak 30 eura. “Tvrtkama s većim brojem zaposlenih zanimljivija su prigradska naselja u kojima se mogu naći veliki prostori s mnogo parkirnih mjesta po povoljnijim cijenama”, dodaje Božica Jurković, voditeljica tima iz agencije RE/MAX Centra Nekretnina. Iako je ponuda bogata, prodajni poslovni prostori, lokali, rijetko su predmet kupoprodaje jer je tvrtkama daleko isplativije prostore uzeti u najam. “Veliki poslovni prostori, proizvodne

hale, uopće ne nalaze kupce”, kaže Begonja dodajući kako je glavni razlog tome nesređena dokumentacija ili opterećenost nerealnim kreditima. “Manje hale niže razine uređenosti površine 300 do 450 četvornih metara postižu cijenu od 800 eura po četvornom metru, a slični prostori u koje se mogu smjestiti autosalon i prostor za autoservis dosežu cijenu i do 1000 eura po četvornom metru”, napominje. Iskustvo agencije RE/MAX Centra Nekretnina pokazuje pak kako interes za prostore u kojima se mogu smjestiti proizvodne djelatnosti polako, ali sigurno raste. “Tražene cijene na nekretninskim portalima nisu vidno porasle, no zahvaljujući brojnijim upitima prodavatelji postaju sve čvršći i odlučniji u traženoj cijeni”, kaže Božica Jurković. Na upit što savjetuju klijentima - kupnju ili najam poslovnih prostora - Božica Jurković kaže kako se, s obzirom na to da je vrijednost nekretnina trenutačno u evidentnom porastu, kupnja čini logičnim izborom. Krajnja odluka je, naravno, na klijentu. Begonja smatra pak kako je budućnost agencija posredovanja u prometu nekretnina savjetovanje potencijalnih investitora što i koliko graditi. “Većini klijenata koji raspolažu kapitalom potpuno je svejedno što će graditi. Bitna im je samo matematika i tu mi kao savjetnici pokazujemo svoju vrijednost. Više njih smo proveli kroz cijeli postupak. Investitori daju informacije o budžetu kojim raspolažu, a mi u agenciji pronalazimo teren, konzultiramo projektante o tipu nekretnine koja je tražena na tom prostoru, pratimo građevinare i sve zaokružimo prodajom bilo ureda bilo stanova”, zaključuje Begonja.

sve na jednom mjestu PODUZETNIČKE ZONE

NOVAC IZ EU FONDOVA ZA NOVI ZAMAH Poduzetničke zone su infrastrukturno opremljena područja koja imaju riješenu prostorno-plansku dokumentaciju, pa investitori građevinske dozvole dobivaju u vrlo kratkim rokovima piše Marija Brkanić Kulenović

očevši od 22. svibnja pa sve do 22. rujna jedinice lokalne i područne odnosno regionalne samouprave mogu se javiti na natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj infrastrukture poduzetničkih zona vrijedan 76 milijuna kuna. Time je ponovno aktiviran program opremanja poduzetničkih zona koji je bio u svojevrsnom mirovanju od 2013. kada je raspisan posljednji natječaj za financiranje iz nacionalnog proračuna. “U razdoblju od 2004. do 2013. godine država je u izgradnju infrastrukture u poduzetničkim zonama uložila 701 milijun kuna”, ističe Božena Gajica Uzelac, voditeljica Službe za poduzetničku infrastrukturu u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta. U ovom trenutku u Jedinstvenom registru poduzetničke infrastrukture upisane su ukupno 433 poduzetničke zone, potpunu i verificiranu dokumentaciju ima njih 176, ali aktivnih je oko 120. Parcelu je kupilo 1150 korisnika odnosno tvrtki, od kojih je 830 aktivnih, podaci su Ministarstva. Verificirane zone prostiru se na ukupno 5445 hektara, a prosječna je veličina zone 31,5 hektara. Prema iskustvu Agencije za investicije i konkurentnost (AIK), većina ulagača koja im se obratila, a bave se proizvodnim djelatnostima, svoje investicije realiziraju upravo na područjima poduzetničkih zona. “Investitori ističu da je vremenska predvidljivost realizacije projekta jedan od osnovnih preduvjeta za donošenje odluke o ulaganju na određenoj lokaciji. Upravo su zato poduzetničke zone značajne u privlačenju investicija, a njihovim osnivanjem stvoreni su preduvjeti za gospodarski razvitak manjih općina koje ranije nisu imale financijskih mogućnosti 2 PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

Poslovna zona Podi zapad, Dugopolje

za značajnije uređenje komunalne infrastrukture”, kažu u AIK-u. S obzirom na to da je riječ o infrastrukturno opremljenim područjima koja imaju riješenu prostorno-plansku dokumentaciju, investitori građevinske dozvole dobivaju u vrlo kratkim rokovima. Jedan od primjera brze realizacije je investicija poljske tvrtke Press Glass, koja je upravo zahvaljujući suradnji i angažmanu jedinica lokalne i regionalne samouprave u poslovnoj zoni Jalžabet kraj Varaždina, građevinsku dozvolu za svoju investiciju dobila za samo jedan dan. Press Glass u svojoj tvornici za obradu stakla trenutačno zapošljava 405 djelatnika. Jedna od općina koja je iskoristila sve prednosti svog položaja je Dugopolje. Napravljena je studija utjecaja na okoliš za cijelo

Od 2004. do 2013. država je u izgradnju infrastrukture u poduzetničkim zonama uložila 701 milijun kuna, ističe Božena Gajica Uzelac

/ tlocrt / POSEBAN PRILOG

Industrijski park Nova Gradiška

područje poduzetničkih zona, komunalno su opremljene, izgrađeno je 20 kilometara cesta i osigurana je kompletna infrastruktura. Ova relativno mlada općina, osnovana 1997. godine, u komunalno opremanje poduzetničkih zona (Podi, Podi zapad, Krč, Bani, Bani sjever) uložila je više od 220 milijuna kuna. U njima je do sada izgrađeno 90 objekata i smjestilo se 270 tvrtki koje imaju otprilike 3200 zaposlenih.

DUGOPOLJE BEZ OLAKŠICA “Investitori su u zoni ukupno uložili oko 10 milijardi kuna”, ističe Perica Bosančić, načelnik Općine Dugopolje. Dodaje kako investitori prepoznaju i ulažu u poduzetničke zone te općine zbog izvrsne prometne povezanosti, kompletno riješene komunalne infrastrukture i partnerskog pristupa lokalne samouprave. “Za ulagače ne predviđamo nikakve olakšice jer smatramo da je ova razina razvoja zone dovoljan poticaj za investiranje, a trenutačna cijena četvornog metra zemljišta je oko 350 kuna”, kaže Bosančić. U Dugopolju više od polovine prostora zauzimaju male i srednje tvrtke, a ostatak je predviđen za stambene zone te sport i rekreaciju. “U zoni imamo i velikih tvrtki, poput logističko distributivnog centra tvrtki Agrokor i Lesnina”, naglašava Bosančić. S druge strane, Industrijski park Nova Gradiška koji je, među ostalima, 2015. privukao ulaganje Atlantic Grupe vrijedno 125 milijuna kuna, ulagačima nudi atraktivan paket lokalnih poticaja i olakšica - djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja gradskog poreza, komunalne naknade i komunalnog doprinosa. Investitorima je zanimljiva i povoljna početna cijena kompletno infrastrukturno opremljenog zemljišta koja iznosi 25 kuna po četvornom metru. “Ova industrijska zona u opsežnoj analizi ekonomske isplativosti izabrana je između 90 drugih potencijalnih lokacija. U njenu korist prevagnule su izgrađena kvalitetna infrastruktura, odlična lokacija uz međunarodnu autocestu, povoljna cijena zemljišta, konkurentan paket lokalnih poticaja i olakšica, te razumijevanje potreba ulagača i sposobnost da se u kratkim rokovima i na kvalitetan način O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

U tijeku je natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj infrastrukture poduzetničkih zona, vrijedan 76 milijuna kuna

odgovori na njihove zahtjeve”, kažu u Atlantic Grupi. “Industrijski park osnovao je Grad Nova Gradiška 2006. godine kako bi stvorio pozitivno poduzetničko okruženje te ostvario uvjete za investicije u gospodarske projekte koji bi utjecali na stabilan i dugoročan gospodarski rast grada”, kaže Bernard Kurjaković, direktor Parka. Visina poticaja i olakšica određuje se ovisno o vrijednosti investicijskog projekta i broju zaposlenih koji će se ostvariti realizacijom investicije. Osim lokalnih poticaja, investitorima su dostupni poticaji i olakšice na državnoj razini koji se odnose na poticaje za ulaganja te za zapošljavanje. Također, Grad Nova Gradiška aktivno sudjeluje i pruža profesionalnu potporu investitorima u svim fazama investicijskog projekta s ciljem što ranijeg kretanja s proizvodnjom i utjecanja na brži povrat i isplativost investicije.

U PLANU NOVA ULAGANJA U infrastrukturno opremanje te u prostorno plansku dokumentaciju Industrijskog parka Nova Gradiška je do sada uložila oko 50 milijuna kuna. Trenutačno je u Parku 16 tvrtki koje zapošljavaju 303 radnika u metaloprerađivačkoj, drvoprerađivačkoj i prehrambeno prerađivačkoj industriji. Osim pogona Atlantic Grupe, u Novoj Gradiški smjestio se i pogon Klimaopreme u izgradnju kojeg je uloženo 37 milijuna kuna. Za njih je kao izvoznika, kažu, glavna prednost Industrijskog parka Nove Gradiške lokacija uz samu autocestu koja povezuje istok i zapad Europe. U planu su im i nova ulaganja, pa tako do 2020. tvrtka planira proširiti proizvodno-skladišne prostore za još 10.000 četvornih metara te povećati broj zaposlenih što im omogućava parcela na kojoj se pogon nalazi, veličine 60.000 četvornih metara. Dobra prometna povezanost bila je ključna i za tvrtku Potomac, koja je hrvatski proizvođač i vlasnik robne marke Croata, da prva 2006. sagradi pogon u novogradiškom Industrijskom parku. Osim toga, privukla ih je i tradicija ručnog rada na tom području, što im je važno prilikom izrade luksuznih košulja. 17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK 3

Poslovna zona Jalžabet kraj Varaždina

Nedaleki Slavonski Brod, također smješten na povoljnom prometnom položaju, ima dvije aktivne poduzetničke zone - Gospodarskoproizvodnu zonu Đuro Đaković i Zonu malog gospodarstva Kolonija u čiju je izgradnju uloženo više od pet milijuna kuna. Dodatno u Gospodarsko-proizvodno-poslovnu zonu Bjeliš-zapad uloženo je 42,7 milijuna kuna. Ona je potpuno infrastrukturno opremljena, izdana je dozvola za investicije te je njena površina spremna za prodaju poduzetnicima investitorima. Procjenjuje se da se na tom prostoru može smjestiti 12 velikih tvrtki. U zoni Bjeliš-zapad početna cijena infrastrukturno opremljenog zemljišta kreće se između osam i 10 eura po četvornom metru, dok je u Koloniji cijena niža i iznosi 5,5 do sedam eura po četvornom metru. Za investitore ona može biti i niža ovisno o broju zaposlenih, broju novozaposlenih, veličini investicije te vrsti djelatnosti. Grad je osnovao i novu Gospodarsko-proizvodno poslovnu zonu Zapad u blizini autoceste A1 koja se prostire na 100 hektara, a u planu je njeno proširenje na čak 200 hektara. U slavonskobrodskim su se poduzetničkim zonama smjestile prehrambene tvrtke Vindon i Hlad te tvrtke iz autoindustrije poput BoxMark Leathera ili Saint Jean Industriesa, koju i AIK navodi kao jedan od primjera uspješno realiziranih investicija.

U Jedinstvenom registru poduzetničke infrastrukture upisane su 433 poduzetničke zone, ali aktivnih je oko 120

zauzimaju površinu veću od 1200 hektara zemljišta”, kaže Edo Cetina, stručni savjetnik Istarske razvojne agencije IDA. Iz proračuna jedinica lokalne samouprave, Istarske županije i resornog ministarstva u zone u Istarskoj županiji uloženo je gotovo 168 milijuna kuna, pri čemu su više od polovine uložile jedinice lokalne samouprave. U zonama djeluje više od 200 poduzetnika koji zapošljavaju više od 4000 djelatnika. U labinsku Poduzetničku zonu Vinež, primjerice, u dvije faze uloženo je 10,7 milijuna kuna od čega na Grad otpada 1,76 milijuna, a na Istarsku županiju 3,03 milijuna kuna. U prvoj fazi razvoja ove zone za poduzetnike početna cijena parcele iznosila je sedam eura po četvornom metru, a komunalni doprinosi su smanjeni za 50 posto, na 27 kuna po kubičnom metru građevine. U drugoj fazi cijena zemljišta za poduzetnike bila je 20 eura po četvornom metru, što je za 50 posto manja cijena od procijenjene, a snižen je i komunalni doprinos na 36 kuna po kubičnom metru s time da se kod izračuna volumena hale uzima visina od najviše 3,2 metra i u situacijama kada je hala viša, kažu u Labinu. U 13 tvrtki u zoni zaposleno je 500 radnika, a uskoro će posao dobiti još 60 radnika jer je izgradnju novog pogona završila talijanska tvrtka Bibitech. “Za opremanje i dovršetak zona u Istarskoj županiji treba investirati još 280 milijuna kuna. Male jedinice lokalne samouprave nemaju dovoljan financijski kapacitet za takve investicije, a Istarska županija i jedinice lokalne samouprave zakinute su za ulaganja putem EU fondova jer po indeksu razvijenosti spadaju u najviše razrede čime im pripadaju manji iznosi sufinanciranja infrastrukturnih projekata”, napominje Cetina.

KOČNICA INDEKS RAZVIJENOSTI “Istarska županija prvotno je utvrdila 15 strateških zona sa statusom prioriteta s obzirom na postojeću prostorno-plansku dokumentaciju, dotadašnju infrastrukturnu opremljenost i raspoloživu radnu snagu u okruženju. U međuvremenu, zbog povećane poduzetničke aktivnosti i iskazanih potreba poduzetnika, broj zona je povećan na 34. One 4 PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

Poduzetnička zona Vinež, Labin

Budućnost razvoja poduzetničkih zona ipak ovisi o angažmanu jedinica lokalne samouprave jer su one u praksi nositelji i pokretači osnivanja i uspostavljanja / tlocrt / POSEBAN PRILOG

turizam TURISTIČKI SMJEŠTAJ U ZAGREBU

Nedostaje još poneki luksuzni hotel i kampovi U 2016. te u prvih pet mjeseci ove godine grad je dobio pet novih hotela i šest hostela, dok privatni smještaj bilježi porast na mjesečnoj razini piše Tihomir Dokonal

jemačka online platforma za rezervaciju smještaja Campsy provela je istraživanje o cijenama smještaja u više od 200 gradova i regija. Istraživanjem su obuhvaćeni hoteli s jednom do pet zvjezdica, hosteli, kampovi i usluge smještaja peer-to peer (P2P). Cilj istraživanja bio je bolje razumjeti okruženje u ugostiteljskoj djelatnosti te ponuditi turistima širu sliku o cijenama smještaja kako bi mogli procijeniti kako se one uklapaju u njihov proračun. Zagreb je zauzeo 141. mjesto. Prema istraživanju, po cijenama smještaja u hostelima od 13 eura izjednačen je s Pragom (125.). Skuplji je od Praga kada je riječ o hotelima s manjim brojem zvjezdica, dok su cijene smještaja u hotelima s četiri ili pet zvjezdica daleko više u Pragu. Takav je odnos cijena i kod P2P smještaja: 88 eura u Pragu naprama 55 u Zagrebu.

RASTE BROJ POSJETITELJA U ZAGREBU Ivica Max Krizmanić, direktor Hotela Esplanade Zagreb, s rezervom prihvaća rezultate ovog istraživanja: “Teško je procijeniti, no prema vlastitom iskustvu rekao bih da prikaz cijena nije realan. Ne znam kakva je točno bila metodologija, a i za Ljubljanu je izražena cijena za hotel s pet zvjezdica, a tamo takav ne postoji”. Dodaje kako broj posjetitelja u Zagrebu raste, a sukladno tomu rastu potražnja i ponuda u smještaju, kao i u ugostiteljstvu. “Imamo veliki rast broja hostela, privatnog smještaja te hotela srednjih kategorija s kojima se podigla i kvaliteta u tom segmentu potražnje. Cjenovno je još pristupačan i s obzirom na to da još uvijek nema kongresni centar, teško ga je uspoređivati s gradovima koji ga imaju jer kongresni centar uglavnom generira visoku popunjenost”, napominje. Zagreb danas raspolaže sa 58 hotela, 49 hostela i 2360 smještajnih jedinica u privatnom smještaju, dva prenoćišta, tri gostionice, dva planinarska doma te dva seljačka domaćinstva, kaže Darja Dragoje, voditeljica Odnosa s javnošću Turističke zajednice grada O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

Zagreba. “Zakoni ponude i potražnje reguliraju i definiraju tržište cijena, a što se tiče rasta broja gostiju koji bilježimo iz mjeseca u mjesec, možemo reći da ima prostora i za povećanje cijena uz razvitak adekvatne kvalitete ponude”, ističe ona. Zagrebačka smještajna scena je, dodaje, vrlo aktivna: u 2016. te u prvih pet mjeseci ove godine grad je dobio pet novih hotela i šest hostela, dok privatni smještaj bilježi porast na mjesečnoj razini.

Cijene bi, smatra Krizmanić, trebale biti u skladu s vrijednošću pružene usluge koja ima svoj trošak

Ima prostora i za povećanje cijena uz razvitak adekvatne kvalitete ponude, ističe Darja Dragoje

DIVERZIFIKACIJA SMJEŠTAJNE PONUDE Smještajni kapaciteti razvijaju se paralelno s rastom dolazaka i noćenja gostiju, a u perspektivi bi za Zagreb bilo poželjno da dobije još koji luksuzni hotel te kamp, smatraju u Turističkoj zajednici. “Esplanade je u ovom trenutku jedini hotel visoke kategorije. S obzirom na povećanu potražnju za takvom vrstom smještaja, dobro bi nam došao još koji hotel de luxe kategorije”, ističe Krizmanić. Cijene smještaja su zadnjih nekoliko godina rasle, a Krizmanić očekuje nastavak takvog trenda “budući da je Zagreb sve popularnije odredište, s obzirom na opću situaciju u svijetu te otvorenje nove zračne luke i uspostavljanje novih zračnih poveznica”. “Poboljšanje ponude trebalo bi biti praćeno i realnim povećanjem cijena”, smatra Krizmanić. “Novi hoteli donose diverzifikaciju smještajne ponude što je ključno za daljnji razvoj zagrebačke turističke ponude. Od njih, ali i od svih ostalih, očekuje se profesionalnost, kvaliteta usluga te da svi zajedno sudjelujemo u profiliranju našeg grada kao odmorišno-poslovne destinacije u kojoj će svatko pronaći nešto za sebe”, poručuju iz TZ-a grada Zagreba. 17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK 5

primjer dobre prakse KVALITETA STANOVANJA U BEČU

URBANA OBNOVA AUSTRIJSKE METROPOLE

Obnova gradskih blokova omogućava obnavljanje niza objekata u okviru cjelokupnog idejnog koncepta, a u fokusu joj je održiva nadogradnja gusto naseljenih gradskih četvrti pripremila Silvija Czeisberger dipl.ing.arh., Odsjek za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo, HGK-Komora Zagreb

ubvencioniranjem stanogradnje i obnove starijih objekata osigurana je zavidno visoka kvaliteta stanovanja u glavnom gradu Austrije Beču. Ovakve mjere idu u prilog bečkim stanovnicima, ukupnoj urbanoj slici grada, okolišu, socijalnoj održivosti, kao i cjelokupnom imidžu Beča kao vodeće europske metropole u urbanističkom planiranju. Za postizanje ovog cilja Beč je implementirao Wohnfonds-Wien (Stambeni fond grada Beča). Taj je fond, uz Zakon o subvencioniranju stanogradnje, važan faktor strategije urbane obnove Beča. Politička odluka o socijalnom i održivom razvoju donesena je još 1974., iza čega je uslijedilo i osnivanje ureda urbane obnove. Sustav subvencioniranja obnove stambene gradnje utemeljen je 1984. Danas poticanu stambenu izgradnju u Beču karakterizira visoka kvaliteta planiranja i realizacije, te udoban način stanovanja. 6 PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

GB – Gebietsbetreuung 6/14/15 (Lokalni ured urbane obnove za 6, 14 i 15 gradsku četvrt), Sechshauserstraße 23, 1150 Beč

Uz subvencioniranu obnovu stambenih blokova, prenamjenu postojećih objekata u stanove, obnovu rezidencijalnih objekata, glavni fokus je generalna obnova naseljenih privatnih stambenih gradskih blokova, a obnavljaju se i prazni objekti. Od 2000. godine, fokus subvencioniranja je na obnovi stambenih gradskih blokova izgrađenih u razdoblju između 1950. i 1970. Obnova gradskih blokova omogućava obnavljanje niza objekata u okviru cjelokupnog idejnog koncepta, a u fokusu joj je održiva nadogradnja gusto naseljenih gradskih četvrti. Održiva urbana obnova postiže se brojnim mjerama usmjerenim na kvalitetnu i društveno odgovornu obnovu objekata te unapređenje stambenog okruženja i slobodnih prostora. U osiguranju kvalitetne ekološke (zelene) obnove, skladna vezu između stanovanja i rada, javnog i privatnog prostora, zadovoljavajuća društvena infrastruktura, pristupačnost i sigurnost imaju važnu ulogu. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

25HOURS HOTEL, Lerchenfelder Str. 1-3, 1070 Beč Od 2000. godine fokus subvencioniranja je na obnovi stambenih gradskih blokova izgrađenih u razdoblju između 1950. i 1970.

U središtu Beča studentski dom arhitekta Kurt Schlaussa iz 1971. revitaliziran je u dizajnerski hotel 25hours. Transformacija se odvijala u dvije faze. Prva faza u razdoblju od 2009. do 2011. obuhvaćala je nadogradnju triju katova staklene strukture strogih linija prateći postojeću čelično-betonsku konstrukciju. Druga faza od 2011. do 2013. obuhvatila je pregradnju hotela s podrumom, podzemnim garažama i prostorijama za seminare. Obje faze karakterizira uzajamno uvažavanje nove i postojeće arhitekture. Tri nova kata omogućila su izgradnju 34 nove sobe i bar s pogledom s krovne terase. Stara betonska fasada osvježena je antracitnom bojom uklopivši se tako u novi izgled grada.

Poslovni park BREITENSEE, Goldschlagstraße 172, 1140 Beč

Poslovni park Breitensee sa 15.000 revitaliziranih i 10.000 novoizgrađenih četvornih metara otvoren je 2013. godine. Fasada od opeke podsjeća na vrijeme kada je tvrtka Telefon jednom proizvodila upravo na ovom mjestu. Stara građevinska struktura zadržana je obnovom i nadogradnjom u osnovnoj strukturi. Novoizgrađeni građevinski dijelovi čine jasan kontrast postojećoj strukturi npr. u boji (crna O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

Poticanu stambenu izgradnju u Beču karakterizira visoka kvaliteta planiranja i realizacije, te udoban način stanovanja

boja nove strukture suprotstavlja se bijeloj boji postojeće strukture), pa ipak zajednički čine koherentnu cjelinu. Šarm industrijske arhitekture iz vremena izgradnje prvotnog objekta susreće inovativni industrijski dizajn 21. stoljeća. U prostoru ureda (s terasama), studijima, spremištima i radionicama, u inteligentnom i funkcionalnom industrijskom kompleksu posluju jedna uz drugu djelatnosti tehnologije, grafike, dizajna i medija.

Stambena zgrada, Obere Amtshausgasse 20-24, 1050 Beč

Obnovljenu stambenu zgradu između ostalog karakterizira s velikom pažnjom uređeno unutarnje blokovsko dvorište. Uz nadogradnju terasa i balkona efektno su planirane i realizirane ozelenjene vertikalne površine stambenih zgrada i dvorišta.

Stambena zgrada, Fendigasse 20, 1050 Beč

Stambena zgrada obnovljena je 2011.-2012. i opremljena komponentama modernih pasivnih kuća. Na objektu s postojećih pet katova nadograđena je futuristička, krovna konstrukcija u visini tri kata s luksuznim stanom. Kako bi se osiguralo dovoljno stambenog prostora u nadograđenom potkrovlju, uz maksimalno smanjenje ljetne vrućine, arhitektura nadograđenog potkrovlja projektirana je poput broda. 17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK 7

projekti ZAGREBAČKA INDUSTRIJSKA BAŠTINA

Gradska klaonica i stočna tržnica, bivša Zagrepčanka Sklop klaonice i stočne tržnice bio je jedna od najvećih gradskih investicija između dva svjetska rata, a projektiran je i građen između 1928. i 1931. godine prema zamisli berlinskog arhitekta Waltera Fresea

ovodom skorog objavljivanja monografske publikacije Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive, kojom Muzej grada Zagreba zaključuje višegodišnji projekt, kao case studies predstavit ćemo zagrebačke industrijske sklopove s baštinskim obilježjima koji imaju, uz kulturni, značajan razvojni potencijal. Ovoga puta donosimo priču o Gradskoj klaonici i stočnoj tržnici, bivšoj Zagrepčanki. Projekt Muzeja se odvija u tri etape, a okosnicu čini ciklus triju studijskih izložbi: Modernizacija na periferiji Carstva (2010.), Industrijski centar države (2012.) i Vrijeme giganata (2016.). Voditelj projekta i autor koncepcije je viši kustos Muzeja grada Zagreba Goran Arčabić. Sklop klaonice i stočne tržnice bio je jedna od najvećih gradskih investicija između dva svjetska rata. Projektiran je i građen između 1928. i 1931. godine prema zamisli berlinskog arhitekta Waltera Fresea, specijaliziranog za izgradnju industrijskih sklopova slične namjene. Suvremeno postrojenje prerađivalo je domaću sirovinu, koristeći resurse pretežno agrarne strukture gospodarstva.

DESET GODINA BEZ STALNE NAMJENE Povijesna cjelina industrijskog sklopa Gradske klaonice i stočne tržnice zaštićena je i upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske 2004. godine. Sklop zauzima istaknuto mjesto u graditeljskom naslijeđu Zagreba. Promišljeno je izveden spoj procesnih postrojenja, oblikovanih u skladu s načelima moderne funkcionalističke arhitekture, s tradicionalno uobličenim građevinama uz pristupnu ulicu. Vrijednost sklopa također se očituje u primjeni konstrukcijskih i oblikovnih rješenja (zenitalno osvjetljenje) te kombinaciji materijala (armirani beton, željezni konstrukcijski elementi, fasadni plašt izveden od cigle). Očuvane su izvornost i prepoznatljivost procesnog postrojenja te manjeg dijela opreme. 8 PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

Očuvane su izvornost i prepoznatljivost procesnog postrojenja te manjeg dijela opreme

IMPRESSUM Poseban prilog realizirao Privredni vjesnik u suradnji s Točka Na I Media d.o.o. PRIVREDNI VJESNIK

Spomenička obilježja imaju klaoničke hale, pogon za obradu crijeva krupne stoke, prostor za uzimanje uzoraka za trihineloskopsku analizu, sklop hladionica, ledane i vodotornja, tržna hala, kotlovnica i strojarnica, radničke praonice, garderobe i ambulanta te zgrada uprave i laboratorija, uredske prostorije i restauracija. Preostale zgrade u sklopu zaštićene povijesne cjeline, na kojima su izvedene naknadne veće građevinske intervencije, imaju ambijentalnu vrijednost. Od sredine 1980.-ih godina postrojenja nekadašnje Gradske klaonice i stočne tržnice poslovala su u sastavu poduzeća Zagrepčanka mesna industrija nad kojim je 2000. godine pokrenut stečajni postupak, a Grad Zagreb je kupio zemljište površine 100.000 četvornih metara i pripadajuće nekretnine. Zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa pokrenut je sudski postupak na inicijativu fizičke osobe koja polaže pravo na vlasništvo zemljišta i objekata, čime su otežane daljnje investicije. Premda se pokazao kao izuzetno pogodan poligon za aktivnosti civilnog društva, smještaj kreativnih industrija i povremene koncertne aktivnosti, u proteklih 10 godina zaštićena povijesna cjelina tog industrijskog kompleksa nema stalnu namjenu. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

PREDSTAVLJAMO VINARIJA TRDENIĆ, Popovača

VAŽNA JE KVALITETA, KOLIČINA I KONTINUITET U toj se vinariji proizvode i prodaju bijela vina Pinot sivi, Pinot bijeli, Graševina i Traminac te autohtona sorta Škrlet, dok se od crnih sorti proizvodi Cabernet Sauvignon

oslavina je od davnina bila vinogradarski kraj. Na tom području vinograde su sadili Tračani, Iliri i Kelti, a vinogradarstvo je posebice ojačalo u rimsko doba, za vladavine cara Klaudija. Vjeruje se kako je naziv Moslavina zapravo inačica rimskog naziva Mons Claudius. Važno je istaknuti kako su moslavačka vina bila poznata u Zagrebu i Beču još sredinom 19. stoljeća, a razvoj suvremenog vinogradarstva obilježila je Hrvatska vinarska zadruga osnovana 1913. godine u Voloderu. Moslavačko vinarstvo i vinogradarstvo u današnje vrijeme temelji se na privatnoj inicijativi mnogih malih i nekoliko većih vinara koji, među ostalim sortama, uzgajaju autohtonu vinovu lozu moslavac (u Sloveniji poznatu kao šipon) te škrlet. Od ostalih sorti koje se uzgajaju na tom području najpoznatije su pinot bijeli i graševina od bijelih sorti, a od crnih frankovka.

VINARIJA TRDENIĆ PRIDONOSI RAZVOJU LOKALNOG TURIZMA JER SE NALAZI U SKLOPU VINSKE CESTE MOSLAVINE Na području između Popovače i Kutine nalaze se brojne vinske ceste, a njihovi posjetitelji mogu u brojnim klijetima degustirati razne vrste vina, kao i neke tamošnje gastronomske specijalitete poput vanjkušeka sa sirom ili šarana na rašljama. Među moslavačkim vinarima posebice se izdvaja obitelj Trdenić i njihova vinarija koja je nastala prije dvadesetak godina kao logičan slijed tradicionalnog obiteljskog vinogradarstva, starog više od jednog stoljeća. Baš kao i nekada, i danas su svi članovi obitelji uključeni u rad u vinogradarstvu i vinarstvu.

UZ DOBRO VINO IDE I DOBRO JELO “Prvo smo obrađivali oko pola hektara vinograda sa 1500 čokota, a proizvodili smo oko 2000 litara vina godišnje. Danas imamo 15 hektara vinograda, s više od 85.000 čokota vinove loze. Vino se nalazi u podrumu kapaciteta 100.000 litara”, rekao nam je Tomislav Trdenić, vlasnik Vinarije Trdenić. U toj se vinariji proizvode i prodaju bijela vina Pinot sivi, Pinot bijeli, Graševina i Traminac te autohtona sorta Škrlet, koji mnogi nazivaju ljetnim vinom. Trdenić kaže kako je to vino nepravedno zapostavljeno, pa ono nije zauzelo mjesto koje mu pripada na vinskom tržištu. Kako je naglasio, na tržištu vino treba zadovoljiti tzv. tri K – kvalitetu, količinu i kontinuitet. Od crnih sorti proizvodi se Cabernet Sauvignon. Valja napomenuti i kako su vina iz Vinarije Trdenić dobila nove etikete koje je izradio mladi zagrebački dizajner Marin Šubašić. Uz primarnu djelatnost proizvodnje grožđa i vina, Vinarija Trdenić pridonosi razvoju lokalnog turizma jer se nalazi u sklopu vinske ceste Moslavine. Putujući tom vinskom cestom kroz Moslavinu, mnogi posjetitelji zalaze u Vinariju Trdenić. Kako uz dobro vino neizostavno ide i dobro jelo, od tradicionalnih jela u toj se vinariji nude jela s roštilja, janjetina ili odojak s ražnja, šaran na rašljama te lovački gulaš. (S.P.)

Danas imamo 15 hektara vinograda, s više od 85.000 čokota vinove loze. Vino se nalazi u podrumu kapaciteta 100.000 litara. Tomislav Trdenić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO NEXT-E

MREŽA PUNIONICA ZA ELEKTRIČNA VOZILA Nakon detaljnih mrežnih planova i ICT studija slijedit će pilot-projekt postavljanja brzih i ultra brzih punionica u dvije faze, što će rezultirati pankohezijskim planom i vodičem za široku upotrebu električnih vozila piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

punionica električnih vozila kao održivu alternativu postojećoj ICI mreži (vozila s unutarnjih izgaranjem). Konzorcij se sastoji od društava E.ON Grupe (Zapadoslovenská energetika iz Slovačke, E.ON Češka Republika, E.ON Mađarska, E.ON Rumunjska), društava MOL Grupe (koje predstavljaju podružnice u svih šest država), Hrvatske elektroprivrede u Hrvatskoj, Petrola (u Sloveniji i Hrvatskoj), Nissana i BMW-a. “Sudjelovanje u projektu NEXT-E predstavlja HEP-ov veliki međunarodni iskorak u suradnji s respektabilnim energetskim tvrtkama u Europi, kako u preuzimanju iskustava već razvijenih tržišta elektromobilnosti, tako i kreiranja novih i inovativnih poslovnih modela”, kažu u Hrvatskoj elektroprivredi.

SMANJENJE EMISIJA CO2

KONZORCIJ SE SASTOJI OD DRUŠTAVA E.ON GRUPE, DRUŠTAVA MOL GRUPE, HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE, PETROLA, NISSANA I BMW-a

uropska komisija nedavno je objavila da će ﬁnancirati projekt NEXT-E u okviru svog programa Instrument za povezivanje Europe (CEF), u preporučenom iznosu od 18,84 milijuna eura (bespovratna sredstva za CEF projekt električnih vozila). Kao dio projekta NEXT-E postavit će se 222 multistandardne brze punionice (50 kW) i 30 ultrabrzih punionica (150-350 kilovata) uzduž koridora osnovne mreže i nekoliko osnovnih koridora Transeuropske prometne mreže (TEN-T). Tako će se stvoriti ključna infrastruktura punionica električnih vozila u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj i Rumunjskoj. Projekt je odabran između 152 druga uspješna transportna projekta od početnih 349 koji su aplicirali za ukupan iznos bespovratnih sredstava od 7,5 milijardi eura. Projekt NEXT-E predstavlja dobar model jedinstvene suradnje četiriju vodećih grupa iz sektora električne energije, nafte i plina koji su ujedinili snage s proizvođačima opreme (proizvođačima automobila) kako bi stvorili mrežu

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

Konzorcij NEXT-E će poduprijeti nacionalne planove za e-mobilnost kao i strategiju širenja električnih vozila u regiji, razvijajući održiva rješenja za punjenje vozila, procjenjujući integraciju obnovljive energije i uvodeći inovativne poslovne procese i potrošačke pakete u cilju smanjenja ovisnosti o nafti i pridonoseći smanjenju emisija CO2 u Europi. Uspostavit će se uska suradnja s ministarstvima transporta, Europskom komisijom i kreatorima politike kako bi se osigurala primjena naučenog na učinkovito pankohezijsko uvođenje infrastrukture za punjenje električnih vozila. Projekt će predstaviti nacrt najbolje strategije i najučinkovitijih pristupa infrastrukturi za punjenje električnih vozila i korištenju usluga, podržati shvaćanje o korištenju električnih vozila u regiji, spajajući zapadnu i pankohezijsku Europu te predstavljajući besprijekorno, ugodno iskustvo vožnje na dugim relacijama, u potpunosti temeljeno na električnoj energiji. Nakon detaljnih mrežnih planova i ICT studija slijedit će pilot-projekt postavljanja brzih i ultrabrzih punionica u dvije faze, što će rezultirati pankohezijskim planom i vodičem za široku upotrebu električnih vozila.

ZDRAVO ZA GOTOVO

VODE IMA, A NEMA

MARKO SEVER Eko Sever

Hrvatska po statistici Eurostata navodnjava svega dva posto svoje poljoprivredne površine s time da se samo jedan posto površine navodnjava minimalno jednom godišnje

avodnjavanje. Da, navodnjavanje. Evo baš se nalazim u Nizozemskoj - slijećem u Amsterdam i gledam slijetanje kroz avionski prozor. I što vidim? Voda, kanali, nema polja koje nema navodnjavanja. Onda se sjetim da je Nizozemska jedna od najvećih proizvođača povrća u Europskoj uniji i uopće nisam iznenađen. A gdje smo tu mi? E, pa Hrvatska po statistici Eurostata navodnjava svega dva posto svoje poljoprivredne površine s time da se samo jedan posto površine navodnjava minimalno jednom godišnje. Što znači da se 50 posto površine, koja bi se mogla navodnjavati, ne navodnjava. Imaju pristup vodi, ali jednostavno zbog niza razloga to ne rade tijekom svoje proizvodnje. Prema istim podacima, zemlje s najviše pristupa navodnjavanju su Grčka, Malta, Cipar, Italija i Španjolska, sve s više od 30 posto površina, čak 44,9 posto Grčka, a navodnjavaju desetak posto manje. Da se vratimo na Nizozemsku koja navodnjava 27 posto svoje poljoprivredne površine, što je uvelike pridonijelo njenom razvoju poljoprivredne proizvodnje, ponajviše se fokusirajući na proizvodnju povrća. Ona na 7,7 posto svojih površina proizvodi povrće, dok Hrvatska to čini na svega jedan posto. Najzanimljivije je vidjeti da je nizozemski godišnji udio ukupno proizvedenog povrća u EU 7,7 posto, dok je hrvatski udio samo 0,2 posto. Zašto pišem sve to? Zato što želim naglasiti koliko je bitno navodnjavanje u poljoprivrednoj proizvodnji te koliko je ono usko povezano s proizvodnjom povrća, pa i voća. Proizvodnja povrća i voća predstavlja 24,5 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje u EU, što ukupno iznosi 51,8 milijardi eura, dok samo povrće iznosi 30,7 milijardi eura. Najveći proizvođači povrća u EU su Italija,

Španjolska, Njemačka, Francuska i Nizozemska - baš tim redoslijedom. Tu bi Hrvatska mogla biti u mnogo povoljnijem položaju nego što trenutačno jest, ali treba investirati mnogo truda i novca u edukaciju poljoprivrednika, kao i u infrastrukturu - ponajviše navodnjavanje i plastenike. Upravo je napravljen najveći sustav za navodnjavanje koji omogućuje navodnjavanje 5000 hektara. Da budemo načisto, taj sustav još nije omogućio da se navodnjava ovih 5000 hektara, već samo omo-

vidjeti. Sada se kreće s EU natječajima gdje će im biti omogućeno povući sredstva da stvarno i navodnjavaju svoje površine. To će pokazati koliko će na kraju stvarno biti iskorišten taj novi kanal za navodnjavanje. Za budućnost nas kao nacije koja može uvelike povećati svoju poljoprivrednu proizvodnju i stvoriti poljoprivredu kao izrazito bitan dio našeg gospodarstva, a da i ne govorimo o suverenitetu naše države vezano uz hranu, moramo se kao država snažno opredijeliti za pro-

NIZOZEMSKI GODIŠNJI UDIO UKUPNO PROIZVEDENOG POVRĆA U EU JE 7,7 POSTO, DOK JE HRVATSKI SAMO 0,2 POSTO gućio da se oni mogu navodnjavati. Sada trebaju svi korisnici koji su u blizini tog novog sustava za navodnjavanje, kanala Kneževi Vinogradi-Zmajevac, investirati u svoju opremu da bi mogli navodnjavati svoje površine. Koliko će stvarno poljoprivrednika to i napraviti, to ćemo tek

izvodnju povrća i voća. A to jedino možemo ako ćemo ulagati isključivo u edukaciju naših poljoprivrednika te im omogućiti transformaciju naših poljoprivrednih gospodarstava u visokoproﬁtabilnu proizvodnju, s fokusom prvenstveno na povrće i voće.

17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

TURIZAM UDRUGE PODUZETNIKA U TURIZMU O NAJAVI POVEĆANJA BORA

POTREBNA JE DETALJNA ANALIZA Tek kada se definiraju potrebne izmjene i preuredi sustav turističkih zajednica, moći će se utvrditi i financijske potrebe sustava ali i za koliko bi trebalo povećati boravišnu pristojbu, smatraju turistički radnici piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P Razliku povećanja u cijeni boravišne pristojbe trebalo bi iskoristiti isključivo za uređenje turističkih mjesta, pogotovo za uređenje prilaznih cesta, a ne samo glavnih ulica.

Katica Hauptfeld, vlasnica tvrtke Katarina Line

rijedlog Ministarstva turizma o povećanju boravišne pristojbe za 2018. godinu nije naišao na plodno tlo kod većine turističkih radnika. Podsjetimo, boravišna pristojba za razred A, u koji spada najveći dio naših destinacija, iznosi sedam kuna u špici sezone, 5,5 kuna u pred i posezoeni te četiri kune izvan sezone. Poslodavci u turizmu protive se tom povećanju jer smatraju da prethodno treba analizirati učinkovitost sustava turističkih zajednica te utvrditi učinke postojećih sredstava iz boravišne pristojbe. Uz to, potrebno je osigurati učinkovitost naplate i razmjerno opterećenje svih oblika smještaja - obveznika plaćanja boravišne pristojbe. To je zapravo i zajednički stav ključnih udruga poduzetnika u turizmu: Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, Hrvatske udruge poslodavaca-Udruge ugostiteljstva i turizma te Udruge nautičkog sektora, Udruženja hotelijera i Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima - čarterima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te Kamping udruženju Hrvatske. Iako se cijena boravišne pristojbe nije mijenjala 18 godina, a u međuvremenu su se povećale cijene turističkih usluga, u svim ovim udruženjima ističu kako prije donošenja odluke o bilo kakvim izmjenama uređenja i povećanju visine boravišne pristojbe treba analizirati postojeće financijske prihode te ispunjavanje svrhe i zadaće turističkih zajednica. Tek kada se definiraju potrebne izmjene i preuredi sustav turističkih zajednica, moći će se utvrditi i financijske potrebe sustava ali i za koliko bi trebalo povećati boravišnu pristojbu, smatraju turistički radnici. Oni također ističu i kako svako dodatno opterećenje smanjuje konkurentnost hrvatskog turističkog sektora što je u suprotnosti sa Strategijom razvoja domaćeg turizma te preporukama Europske unije o smanjenju fiskalnih i parafiskalnih opterećenja gospodarstva. Prihodi od boravišne pristojbe ionako značajno

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

Tomislav Varga, predsjednik Uprave Atlasa i adriatica.net Grupe

rastu zbog rasta turističkih dolazaka, pa su tako oni u 2016. porasli šest posto ili 25 milijuna kuna. Ove udruge ne protive se izmjenama aktualnog modela uređenja boravišne pristojbe, ali je njihov jedinstveni stav da najprije treba urediti sustav, točnije donijeti dugoočekivane zakone o turističkim zajednicama te o boraviš-

KLJUČNO JE PRECIZNO DEFINIRATI SVRHU I OČEKIVANE REZULTATE POVEĆANJA BORAVIŠNE PRISTOJBE, ISTIČE VARGA noj pristojbi u kojima će se detaljnije naznačiti aktivnosti koje provodi svaka pojedina razina sustava turističkih zajednica. Osim toga, treba precizirati za što će se namijeniti sredstva prikupljena s osnova boravišne pristojbe.

VIŠNE PRISTOJBE

JEDNA OD NAJNIŽIH BORAVIŠNIH PRISTOJBI I dok su se u špici sezone u Hrvatskoj uznemirili turistički duhovi, nama konkurentske zemlje s visinom boravišne pristojbe nemaju problema. Naime, Hrvatska je jedna od rijetkih turističkih zemalja s tako niskom boravišnom pristojbom. Usporedbe radi, u Italiji ona iznosi od dva do sedam eura, u Austriji od 0,15 do 2,18 eura, a u Španjolskoj od 0,45 do 2,25 eura. Smatraju li turistički radnici da zasad ne treba mijenjati visinu boravišne pristojbe, upitali smo neke od njih. Tako primjerice, Katica Hauptfeld, vlasnica opatijske turističke tvrtke Katarina Line, kaže kako podržava povećanje cijene boravišne pristojbe jer se ona nije mijenjala od 1999. godine. “Zasad je predviđeno povećanje samo za jednu kunu, i to na osam kuna, ali ja sam za to da se poveća čak na dva eura. Smatram da to turisti ne bi previše osjetili. Razliku povećanja u cijeni boravišne pristojbe trebalo bi iskoristiti isključivo za uređenje turističkih mjesta, pogotovo za uređenje prilaznih cesta, a ne samo glavnih ulica. Što će biti od tog povećanja, još se ne zna. Naime, problem je u tome što su cijene za sljedeću godinu već formirane, a ako bi se povećala cijene boravišne pristojbe u 2019., tada bismo mi, turistički radnici, to trebali znati najkasnije do travnja 2018. Naime, tada su gotovi i ugovori s turoperatorima, pa bi i to povećanje trebalo uvrstiti u aranžmane”, rekla je Katica Hauptfeld. Na pitanje treba li biti jedna cijena

za domaće, a druga za inozemne turiste, ona odgovara da bi svi trebali plaćati jedinstvenu cijenu boravišne pristojbe. “Domaće goste tre-

CIJENA BORAVIŠNE PRISTOJBE U HRVATSKOJ NIJE SE MIJENJALA 18 GODINA ba stimulirati na razne druge načine, primjerice kao kroz nekadašnji K15 a današnji regres ili 13. plaću koja bi se davala zaposlenicima kako bi je mogli iskoristiti za odmor, ali isključivo u Hrvatskoj, a ne u inozemstvu”, naglasila je Katica Hauptfeld. Tomislav Varga, predsjednik Uprave Atlasa i adriatica.net Grupe pak ističe kako je “potražnja za Hrvatskom iznimno velika, no takav pozitivan trend možemo nastaviti isključivo sustavnim povećanjem kvalitete usluge i novim sadržajima. Ocjene naših gostiju sa svih emitivnih tržišta su odlične, no prostora za unapređenje uvijek ima. Dodao je da ako je riječ o sredstvima koja će posljedično utjecati na povećanje atraktivnosti naših destinacija, pozdravlja povećanje turističke pristojbe. “Ključno je precizno deﬁnirati svrhu i očekivane rezultate povećanja boravišne pristojbe”, zaključio je Varga. 17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

HRWWWATSKA NOVE MOGUĆNOSTI U OBRAZOVANJU

NA PUTU PREMA DIGITALNO ZRELIM ŠKOLAMA Provedba prve faze pilot-projekta, vrijedna gotovo 307 milijuna kuna, započela je 2015. i traje do 2018. Provedba druge faze teške 140 milijuna eura planira se u razdoblju od 2019. do 2022. piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ilot-projekt e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola, koji Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet provodi s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Fakultetom organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, najznačajniji je projekt u području obrazovanja u Hrvatskoj. Njegovu važnost prepoznala je i Europska unija koja kroz svoje fondove (Europski fond za regionalni razvoj te Europski socijalni fond) suﬁnancira 85 posto ovog projekta, vrijednog gotovo 307 milijuna kuna. Zahvaljujući tom pilot-projektu, 151 škola će od jeseni biti spremna za primjenu modernijeg poučavanja koje će obilovati novim sadržajima i mogućnostima, rečeno je prošli tjedan na predstavljanju dosadašnjih rezultata projekta. Drugim riječima, po povratku u školske klupe učenike će u školskoj godini 2017./18. dočekati učionice opremljene računalnom opremom, nastavnici koji će se u poučavanju koristiti računalima i tabletima koje su dobili u sklopu projekta te digitalni obrazovni sadržaji i brojni scenariji poučavanja za prirodoslovne predmete (biologiju, ﬁziku, kemiju) i matematiku za 7. i 8. razrede osnovnih te 1. i 2. razrede srednjih škola. Škole u pilot-projektu bit će opremljene dvama različitim tipovima učionica, prezentacijskom, opremljenom PC računalom, monitorom s funkcijom dodira, zvučnicima te interaktivnom, koja uz prezentacijsku opremu uključuje i 30 tableta.

Blaženka Divjak

ŽELJA: STOPOSTOTNI OBUHVAT Zamjenica ravnatelja CARNeta i voditeljica pilot-projekta e-Škole Andrijana Prskalo Maček istaknula je kako je dosad kroz provedbu ovog projekta educirano gotovo 20.000 korisnika (nastavnika, ravnatelja i ostalog školskog osoblja) kroz više od 900 radionica te oko 15 webina-

OD JESENI ĆE 151 ŠKOLA BITI SPREMNA ZA PRIMJENU MODERNIJEG POUČAVANJA ra i tečaja. “Naši mobilni timovi pružaju kontinuiranu stručnu i savjetodavnu podršku školama uključenim u pilot-projekt kako bi sljedeće školske godine svi koji su uključeni u provedbu projekta mogli koristiti projektnu opremu i pripadajuću

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

Andrijana Prskalo Maček

tehnologiju na najbolji mogući način te još kvalitetnije poučavati učenike”, izjavila je Andrijana Prskalo Maček. Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, istaknula je kako će se zalagati da tim projektom budu obuhvaćene sve osnovne i srednje škola u Hrvatskoj. “Posebice ističem da je projekt e-Škola i digitalno zrelih škola značajni dio Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Tako treba i biti, a ostat će i dio Akcijskog plana jer iskoraka u smislu obrazovanja 21. stoljeća sigurno nema bez značajnog unapređivanja digitalne zrelosti naših škola i opremanja naših nastavnika i učenika kompetencijama koje nam osiguravaju da se u tom dijelu izjednačimo s ostatkom Europske unije”, istaknula je ministrica Divjak. Provedba pilot-projekta započela je 2015. i traje do 2018., nakon čega slijedi druga faza čija se provedba planira od 2019. do 2022. godine. U CARNetu, koji će biti nositelj i druge faze projekta čija se vrijednost procjenjuje na 140 milijuna eura, očekuju da će ona obuhvatiti 60 posto svih osnovnih i srednjih škola u nas.

VELIKO PRIZNANJE HRVATSKOJ TVRTKI

COMBIS - MICROSOFT PARTNER OF THE YEAR

merička tehnološka korporacija Microsoft dodijelila je Combisu prestižnu nagradu Microsoft Country Partner of the Year 2017 za Hrvatsku. Dodjela nagrada održavala se prošli tjedan u Washingtonu, na svjetskoj partnerskoj konferenciji Microsofta - Microsoft Inspire Conference. “Biti Microsoft Partner godine u Hrvatskoj, u konkurenciji 1100 Microsoft partnera, predstavlja veliko priznanje te čestitam Combisu na ovom značajnom priznanju. Combis je pomaknuo svoj fokus korak dalje od klasičnog IT pristupa što mu omogućava da nezaustavljivo razvija svoje mnogobrojne potencijale. Svojim korisnicima donose inovativna rješenja, približavaju im najsuvremenije tehnologije i s njima grade bolju budućnost. Vjerujemo da će im ovo priznanje biti poticaj za buduća postignuća, a ujedno i motiv ostalim partnerima da iskoriste prednosti cloud tehnologija kako za razvoj svog poslovanja tako i za razvoj

brojnih organizacija s kojima surađuju”, izjavila je Lejla Zukić Krivdić, direktorica Microsofta Hrvatska. “Naša premisa u proteklom razdoblju bila je da se o cloudu mnogo priča, no još uvijek se ne zna dovoljno. Zato smo lansirali portal cloud.combis.hr kao središnju platformu svih naših edukativnih i promotivnih aktivnosti vezanih uz

poslovanje u oblaku. Combis nesumnjivo ima najširu cloud ponudu u zemlji, godine iskustva i mnogobrojne uspješne implementacije iza sebe. Uz to, jedan smo od pionira cloud poslovanja u regiji i kontinuirano ulažemo u znanja i rad na Microsoftovim rješenjima”, rekao je Hrvoje Dunkić, direktor Sektora sistemske integracije u Combisu. (B.O.)

OPTIMA TELEKOM

ISKORAK U ICT SEGMENT

Optima Telekom, uz ponudu fiksnih telekomunikacijskih usluga i rješenja, u posljednje je vrijeme snažno zakoračio i u ICT segment. Svoju ICT ponudu Optima Telekom temelji na standardnim i posebnim ICT rješenjima.

Standardne ICT usluge su predeﬁnirane usluge ili paketi koji zadovoljavaju potrebe većine poslovnih korisnika. Neke od standardnih ICT usluga su Office 365, OT Cloud Fax, antivirusna zaštita, nadzor vozila, najam multifunkcionalnih uređaja i videonadzor. Jedna od vrlo traženih jest i usluga ﬁskalnih blagajni. U slučaju posebnih potreba korisnika, izrađuju se ICT rješenja koja pokrivaju web ili backup te mrežne i komunikacijske sustave, ali i one za upravljanje poslovanjem i praćenje poslovnih procesa poput CRM-a (Customer Relationship Management). Takva rješenja, između ostalog, podrazumijevaju i

analizu poslovanja, savjetovanje, dizajn te implementaciju samog rješenja. “Kao jedan od vodećih pružatelja telekomunikacijskih usluga u zemlji, ponajprije vodimo računa da svojim uslugama i tehnološki naprednim rješenjima olakšamo poslovanje našim korisnicima, smanjimo im poslovne rizike te stvorimo prostor za dodatne uštede i rast. Tako Optima želi biti idealan partner koji će podići poslovanje svakog poslovnog korisnika na višu razinu te zbog toga kontinuirano ulažemo i unapređujemo našu ponudu”, izjavila je Mirela Šešerko, članica Uprave Optima Telekoma. (B.O.)

17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

AKTUALNO ZNANSTVENOBIOTEHNOLOŠKI EU PROJEKT BIO-QED

ZAGREBAČKI VELESAJAM

Repozicioniranje i n tržištu Mi-Plast partner u projektu Riječka tvrtka Mi-Plast koja se bavi recikliranjem i proizvodnjom plastičnih proizvoda sudjeluje u EU projektu BIO-QED zajedno s još nekim inozemnim tvrtkama iz industrije bio polimera. Ukupna vrijednost Ugovora o ﬁnanciranju projekta BIO-QED iznosi 11,128 milijuna eura od čega se 50 posto ﬁnancira iz bespovratnih sredstava Sedmog okvirnog programa (FP7). Cilj tog projekta je otvaranje novih industrijskih ruta za proizvodnju važnih kemikalija iz obnovljivih izvora, a ne tradicionalnih petrokemijskih kemikalija. U projektu BIO-QED sudjeluje 10 partnera iz Italije, Njemačke, Francuske, Nizozemske, Španjolske i Hrvatske. Projekt će trajati četiri godine, a vodeći partner je talijanska tvrtka Novamont, jedna od vodećih tvrtki u razvoju i proizvodnji materijala i biokemikalija čije poslovanje objedinjuje kemiju, okoliš i poljoprivredu. (S.P.)

Memorandumom o razumijevanju Zagrebački velesajam se otvara kao dinamička poslovna platforma i susretište poslovnih aktivnosti Srednje i Južne Europe

sklopu hrvatsko-poljske predsjedničke inicijative Tri mora, a u skladu sa svojom strategijom internacionalizacije usmjerenom na proširenje područja djelovanja izvan granica zemlje kao i na privlačenje stranih kompanija u Zagreb, Zagrebački velesajam i PTAK Warsaw EXPO su 7. srpnja u Varšavi, u prisutnosti predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i predsjednikaRepublike Poljske Andrzeja Dude, potpisali su Memorandum o razumijevanju, kojim se deﬁnira oblik i sadržaj buduće partnerske suradnje. Imajući za zajednički cilj povećanje konkurentnosti u svojim zemljama, a time posljedično i u regiji, dvije strane usmjerit će se na korištenje svih mogućnosti koje se budu otvarale kroz međusobnu suradnju, posebice na sajmovima, konferencijama i drugim poslovnim događanjima koje organiziraju i gdje okupljaju tvrtke u statusu izlagača, stručne posjete, poslovna udruženja i

druge interesne skupine, sve u svrhu jačanja komunikacije i time poticanja razvoja industrija u svojim zemljama i regiji.

POTICANJE GOSPODARSKE SURADNJE PTAK Warsaw Expo je vodeći sajamski i kongresni centar Srednje Europe koji na visokoj profesionalnoj razini organizira međunarodnih 30 sajmova godišnje, a koji se održavaju u šest modernih izložbenih hala ukupne površine od 143.000 četvornih metara i na 500.000 četvornih metara otvorenog prostora. Zagrebački velesajam zahvaljuje PTAK Warsaw Expou za iskazano povjerenje i uspostavljanje temelja suradnje koja će pridonijeti razvoju ukupnih gospodarskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Poljske, a posebno u sektorima prehrane, poljoprivrede, unutarnjeg uređenja, energetike, strojeva i opreme, ugostiteljstva i hotelijerstva, industrije ljepote, eko i organskih proizvoda, zelene

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Caffeteria Cappuccino – instant proizvodi na bazi kave Iznimna aroma, pomno odabrani sastojci i različiti okusi karakteriziraju liniju Caffeteria cappuccina. Za potpuni užitak brinu se prirodni i pažljivo odabrani sastojci koji se prerađuju u tehnički inovativnom postupku proizvodnje. Liniju Caffeteria cappuccina čine okusi classic, čokolada, vanilija i classic nezaslađen. ALBA M.S. D.O.O.

ALBA M.S. ima 15-godišnje iskustvo u radu s kavom. Do 2005. Alba se bavila isključivo uvozom, veleprodajom i distribucijom sirove kave. Nakon toga je poslovanje prošireno uvozom i veleprodajom sirovina za proizvodnju cappuccina i mješavina kave. Tvrtka 2006. počinje proizvoditi cappuccino i mješavinu kave kao robnu marku za trgovačke lance te uvoziti i distribuirati proizvode Mokate brenda na razna tržišta.

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

URED SVJETSKE BANKE ZA HRVATSKU

a međunarodnom

gradnje i nautike, ističe se u priopćenju Zagrebačkog velesajma. Ovim memorandumom Zagrebački velesajam nastavlja proces repozicioniranja te se otvara kao dinamička poslovna platforma i susretište poslovnih aktivnosti Srednje i Južne Europe, a sve u skladu s vizijom da ponovno postane nacionalno i međunarodno središte poslovne i komunikacijske izvrsnosti i inovativnosti te se pozicionira kao lider sajamske industrije Jadranskojonske regije.

MEMORANDUMOM O RAZUMIJEVANJU DEFINIRA SE OBLIK I SADRŽAJ BUDUĆE PARTNERSKE SURADNJE

Elisabetta Capannelli, nova voditeljica Elisabetta Capannelli imenovana je za novu voditeljicu Ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju, a na svoju novu dužnost dolazi sa 25 godina iskustva na području razvoja, kao i s iskustvom rada u više od 30 zemalja, pri čemu se bavila pitanjima makroekonomije, urbanog razvoja, infrastrukture i upravljanja. Međunarodnu karijeru je započela 1992. godine u Aziji radom u Azijskoj razvojnoj banci u Manili, odakle je 1998. godine prešla u Svjetsku banku. Od 2005. do 2008. uzela je predah od rada u Svjetskoj banci i priključila se Europskoj komisiji, gdje je bila i savjetnica Joaquina Almunije, koji je tada bio povjerenik za ekonomske i monetarne poslove. Zadnje četiri godine Elisabetta Capannelli bila je direktorica Svjetske banke za Rumunjsku i Mađarsku sa sjedištem u Bukureštu.

Pištolj XS, XD, XDM i XDS Pištolj XD (Xtreme Duty) rezultat je dugogodišnjeg rada i razvoja na temelju vlastitog znanja, a trenutačno se najviše distribuira na američko tržište. Inačica za domaće tržište i tržište izvan SAD-a istog pištolja ima oznaku HS 2000. Na domaćem tržištu ponajprije se prodaje u službene svrhe te za sportske ili potrebe zaštitarskih službi. HS PRODUKT D.O.O.

Tvrtka HS Produkt osnovana je 1991. godine. U privatnom je vlasništvu, a bavi se namjenskom proizvodnjom za potrebe MORH-a i MUP-a. Najveći rast i razvoj doživljava 2001. godine, kada sklapa 15-godišnji ugovor s jednom od najstarijih američkih tvrtki za proizvodnju i distribuciju pješačkog oružja Springﬁeld Inc. Preko tog ekskluzivnog distributera proizvod se vrlo uspješno plasira na američko tržište pod nazivom XD (Xtreme duty).

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRVATSKA&REGIJA NOVA VLASNIČKA PRESLAGIVANJA

UNITED GROUP PREUZIMA NOVU TV

nited Group, telekomunikacijska i medijska grupa u vlasništvu američke investicijske kompanije KKR i EBRD-a, preuzet će od tvrtke Central European Media Enterprises slovenski i hrvatski medijski portfelj za 230 milijuna eura.

Portfelj imovine koji preuzima uključuje vodeće televizijske kanale u Sloveniji i Hrvatskoj - među njima su i Nova TV, a u Sloveniji POP TV. “KKR ima listu medija i telekomunikacijskih tvrtki koje je podržao kako bi rasli u sadašnjem digitalnom ekosustavu. Ulaganjem u kvalitetne

lokalne i međunarodne sadržaje, podržat ćemo timove United Groupa da nastave nuditi različite i privlačne sadržaje svim kupcima u regiji. KKR, EBRD i United Group usko će surađivati sa svim nadležnim tijelima kako bi osigurali glatku tranziciju u skladu s europskim standardima”, rekao je direktor u KKR-u Jean-Pierre Saad. U priopćenju stoji kako će United Group nastaviti investirati u te kanale kako bi dodatno izgradili svoje lokalne proizvodne kapacitete i proširili doseg izvan lokalnih tržišta. KKR je uložio više od osam milijardi dolara u telekomunikacijski, medijski i digitalni sektor na globalnoj razini te ima posebnu stručnost u pružanju potpore tvrtkama da rastu i razvijaju se u digitalno vrijeme. A od 1996. uložili su u 58 tvrtki u tim sektorima u Europi, te su na dan 31. ožujka 2017. imali više od 20 milijardi dolara investiranog dugoročnog kapitala. (I.G.)

U LISTOPADU BiH2WORLD

POSLOVNI SUSRETI I BURZA SURADNJE Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine s Agencijom za promociju stranih investicija u BiH (FIPA), Industrijskom i trgovinskom komorom Stuttgart (IHK), Bosnian Herzegovinian Business Clubom Frankfurt (BiHWV) i pod pokroviteljstvom Predsjedništva BiH organizira poslovne susrete i burzu suradnje bosanskohercegovačkih i njemačkih gospodarstvenika iz područja metalne i IT industrije, te inženjerstva. Poslovni susreti i burza suradnje pod nazivom BiH2World održavaju se 13. listopada u Stuttgartu. Gospodarstvenici će tako imati priliku predstaviti svoje

tvrtke i usluge njemačkim kompanijama u jednom od najrazvijenijih ekonomskih područja Njemačke. Svaka kompanija može sudjelovati s najviše dva predstavnika, objavljeno je na internetskim stranicama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. Kako bi sudjelovale na poslovnim susretima, tvrtke trebaju, među ostalim, imati iskustvo pri izvozu u Zapadnu Europu ili SAD te je nužno da njihovi predstavnici aktivno koriste engleski ili njemački jezik. Kotizacija za sudjelovanje na susretima BiH2World iznosi 800 KM po kompaniji i uključuje organizaciju

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

događaja (i marketinšku kampanju u Baden-Wurttembergu). Zatim, pripremu i izradu promotivnih materijala s proﬁlima kompanija, izradu natpisa tvrtke i osvježavajuća pića tijekom događaja. Troškove smještaja i prijevoza snose same kompanije. Prijave traju do 15. kolovoza. (B.O.)

PROGRAM PREKOGRANIČNE SURADNJE HRVATSKE, BOSNE I HERCEGOVINE I CRNE GORE

MILIJUNI ZA ZAJEDNIČKE PROJEKTE

inistrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac prošli tjedan boravila je u Podgorici gdje je održan bilateralni sastanak s ministrom europskih poslova Crne Gore Aleksandrom Andrijom Pejovićem. Teme sastanka bile su provedba bilateralnog i trilateralnog programa prekogranične suradnje kao i iskustva Hrvatske u pripremi korištenja strukturnih fondova te ispunjavanja završnih uvjeta za pristupanje EU. “Znanje i iskustvo Hrvatske kao članice EU-a, kroz Program prekogranične suradnje, uspješno dijelimo s našim susjedima te sam uvjerena da će ova suradnja uroditi plodom i uvelike pomoći Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini na njihovom europskom putu”, izjavila je ministrica Žalac. Nakon sastanka, ministrica Žalac i ministar Pejović sudjelovali su na

konferenciji povodom obilježavanja početka provedbe projekata u okviru Programa prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014.-2020. na kojoj su predstavljeni odabrani projekti u prvom pozivu na dostavu projektnih prijedloga. Interreg IPA program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora trilateralni je program koji se provodi u ﬁnancijskom razdoblju 2014.-2020. u okviru programa IPA II. U ožujku 2016. objavljen je prvi poziv na dostavu projektnih prijedloga na programu. Ukupno je u sklopu prvog poziva bilo dostupno 25.016.349 eura. Od toga su sredstva EU-a 21.263.897 eura, a ugovoreno je ukupno 20 projektnih prijedloga iz područja socijalnih i zdravstvenih usluga, energetske učinkovitosti, kulture i turizma te razvoja poduzetništva. Ukupna vrijednost programa je 67.241.552 eura, od čega je 57.155.316 eura osigurano iz

fondova EU-a, dok nacionalno suﬁnanciranje iznosi 10.086.236 eura. Drugi poziv planira se objaviti u prvom tromjesečju 2018. godine. (B.O.)

AMERIČKI FOND HPS INVESTMENT PARTNERS

ZA SLOVENSKI MERKUR 28,56 MILIJUNA EURA Američki investicijski fond HPS Investment Partners kupio je “zdravi dio” slovenskog lanca trgovina tehničkom robom Merkura koji je prije tri godine završio u stečaju. Američki će fond za Merkur platiti 28,56 milijuna eura, a sredstva će se iskoristiti za podmirenje dugova vjerovnicima, izjavila je u utorak nakon potpisivanja ugovora stečajna upraviteljica Merkura Simona Gorjup. Kako pišu slovenski mediji, HPS Investment Partners zanima se i za kupnju nekretnina starog Merkura, kako bi ojačao svoju poziciju u regiji i trgovinskom

sektoru koji ima perspektivu unatoč sve izraženijem trendu nabave i prodaje preko interneta. Merkur je ﬁnancijski posrnuo zbog visokih stopa rasta i širenja od dvadesetak posto godišnje, zbog čega se morao intenzivno zaduživati, a visoki proﬁti istopili su se kad je započela kriza koja je dovela do zastoja u građevinskoj industriji. Tvrtka se pod stečajnom upravom oporavila pa je lani imala 212 milijuna eura prihoda i 5,9 milijuna eura čiste dobiti. (M.S.)

17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

HRVATSKA&REGIJA SRPSKO GOSPODARSTVO

ODLAZI LI FIAT IZ SRBIJE? U tvornici automobila u Kragujevcu započeo je generalni štrajk koji, osim što utječe na smanjenje srpskog izvoza, tvrde poznavatelji prilika, neće i ne može imati sretan kraj piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

ajveći problem srpskog gospodarstva u ovome trenutku je štrajk u tvornici automobila Fiat Srbija, odnosno Fiat Chrysler automobili (FCA) u Kragujevcu, jer zbog zaustavljene proizvodnje opada ukupan izvoz Srbije, rekao je prošli tjedan ekonomist Stojan Stamenković. On je na predstavljanju najnovijeg broja Makroekonomskih analiza i trendova (MAT) u Privrednoj komori Srbije ustvrdio da područje proizvodnje motornih vozila i prikolica, koje uključuje i proizvodnju automobila, i dalje bilježi najveći izvoz, ali se doprinos te grane ukupnom izvozu smanjuje zbog štrajka u Fiatovoj tvornici. “U ovom trenutku ne može se izračunati šteta od zaustavljanja proizvodnje u toj tvornici jer se ne zna koliko će trajati štrajk”, istaknuo je Stamenković. Poznavatelji prilika smatraju da bez obzira na to kada će i kako će se završiti taj štrajk, ova priča neće i ne može imati sretan kraj.

to, mnogi prateći proizvođači komponenata došli su u Srbiju samo zbog Fiata. Nitko ne zna odgovor na ovo pitanje, ali postoje signali koji čine legitimnim strah od najgore opcije. “Ako se ostvare špekulacije da će Fiat otići iz Srbije, to bi mogao biti veći problem za ekonomsku politiku od restrukturiranja javnih tvrtki”, smatra Stamenković. On je istaknuo i kako poslovni aranžman potpisan 2008. između države Srbije, koja je ostala suvlasnik 33 posto dionica nekadašnje tvornice Zastava u Kragujevcu, i Fiata kao većinskog vlasnika nije potpuno realiziran. Mnogi ciljevi dogovoreni pri dolasku Fiata u Srbiju nisu ispunili ni Fiat niti država Srbija. Država Fiatu nije osigurala dogovorenu infrastrukturu, a Fiat nije modernizirao model 500 L kako je obećao i koji je preskup, upozorio je Stamenković. Direktor Republičkog zavoda za statistiku Miladin Kovačević rekao je da ima razloga zbog kojih bi Fiatu bilo teško donijeti odluku o

BEZ NAJAVE NOVOGA MODELA Pitanje koje se nameće jest to hoće li tvrtka Fiat Chrysler napustiti Srbiju jer to bi bila prava bomba u tkivu cijele srpske privrede. Ili će, što je manje vjerojatno, umiranje ove investicije potrajati s obzirom na to da nema najave nekog novog modela. Fiat je i dalje najveći srpski izvoznik, uz to što je egzistencijalni temelj cijele šumadijske regije čiji je centar Kragujevac monograd jer ovisi o jednoj tvornici. Uz 42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

odlasku iz Srbije. Talijanska kompanija je dosta novca uložila u kragujevačku tvornicu, a drugi razlog koji otežava odlazak

AKO SE OSTVARE ŠPEKULACIJE DA ĆE FIAT OTIĆI IZ SRBIJE, TO BI MOGAO BITI VEĆI PROBLEM OD RESTRUKTURIRANJA JAVNIH TVRTKI, SMATRA STAMENKOVIĆ je taj što Srbija spada u zemlje s najjeftinijom radnom snagom, istaknuo je Kovačević. Jeftina radna snaga je pitanje oko kojeg se lome koplja jer ako je to u jednom trenutku, početkom 2000.ih, i bila komparativna prednost, sada je potpuno besmisleno. Plaće su toliko male da ne osiguravaju ni egzistencijalni minimum (tri su puta niže nego u Fiatovim tvornicama u Poljskoj i Turskoj), dok su subvencije

koje se daju iz državne blagajne puno veće.

UPRAVA FIATA NEĆE RAZGOVARATI DOK TRAJE ŠTRAJK To se najbolje može vidjeti iz zahtjeva radnika u Kragujevcu. Generalni štrajk oko 2000 proizvodnih radnika iz obje smjene u Fiatu Srbija započeo je 27. lipnja. Radnici su istaknuli četiri zahtjeva: povećanje iznosa osnovice bruto plaće sa 38.000 na 50.000 dinara (sa 315 na 415 eura), da se reorganizacijom rada rasterete radnici koji sada obavljaju po nekoliko operacija, da se isplati bonus eﬁkasnosti radnicima za 2016. godinu te da se pokriju troškovi prijevoza kada nema javnog prijevoza u Kragujevcu. Uprava Fiata je poručila da nema razgovora dok se štrajk ne prekine, a sindikati tvrde da je to pravilo koje nameće Fiat u suprotnosti sa zakonima Srbije te da se time najavljuju otkazi. Iako štrajk u javnosti nije odjeknuo, bar ne u početku kako se očekivalo, radnici su od početka bili jedinstveni i dobro organizirani, da bi u trećem tjednu štrajka došlo do podjele zbog pritisaka i straha od gubljenja posla kod nekih.

Država koja se u početku oklijevala očitovati o tom štrajku, opravdavajući se time da stanje mora rješavati većinski vlasnik, konačno se ipak uključila u rješavanje krize u Fiatu stavljajući prvi vruć krumpir u ruke novoj premijerki Ani Brnabić. Guranje problema pod tepih, kako se pokazalo, može biti kontraproduktivno jer Fiat je krupna zvijerka:

ako je otplata stranih kredita ubrzana, to nekako nalikuje na činjenicu da oni ipak izlaze. Jer imaju jedan model koji opada u prodaji, a na vidiku ne vidimo neku aktivnost koja bi bila uspješna, ističe Milan Kovačević, ekonomist i konzultant za ino ulaganja. Govoreći na nacionalnoj televiziji o šteti koju je izazvao štrajk, on je ocijenio da sama

IMA RAZLOGA ZBOG KOJIH BI FIATU BILO TEŠKO DONIJETI ODLUKU O ODLASKU IZ SRBIJE, USTVRDIO JE MILADIN KOVAČEVIĆ udio proizvodnje automobila u ukupnoj prerađivačkoj industriji Srbije je 2,5 posto, a zastoj u Fiatu od samo mjesec dana može smanjiti stopu rasta zemlje s očekivanih tri posto u 2017. za 0,1 posto, smatra predsjednik Aleksandar Vučić. Bojim se da se ne nazire kraj krize u Fiatu te da javnost ne zna što je na početku zaključeno. Ako taj ugovor istječe i ako je u međuvremenu narastao dug stranog ulagača prema ovoj tvornici,

prodaja automobila možda uopće nije poremećena, da i inače nisu radili punim kapacitetom te da je možda razlog zašto je Fiat, kojem ionako prodaja globalno ne ide najbolje, tvrd u pregovorima. Istaknuo je i kako strane ulagače iz Srbije neće otjerati štrajkovi nego netransparentnost i sistemski problemi, dok se sama država mora odgovornije odnositi prema investicijama u koje se upušta.

17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA RBANALIZE

IAKO SPORIJI, RAST SE NASTAVLJA Unatoč usporavanju, očekujemo nastavak rasta u industriji te solidan oporavak građevinarstva, djelatnosti koja je još daleko od razina kakvih smo viđali u pretkriznom razdoblju, dok bi zamašnjak mogla dobiti kroz fondove EU-a, smatraju analitičari RBA proteklih nekoliko godina, obilježava politička volatilnost. Iskustvo je pokazalo da potonje i ne predstavlja preveliki problem ukoliko su institucionalno okruženje i vladavina prava snažni i eﬁkasni.

TEŠKO JE SMANJITI POREZNO OPTEREĆENJE U suprotnom, negativan rizik političke neizvjesnosti svakako raste. Sada se od Vlade očekuju konkretne mjere za unaprjeđenje gospodarstva. Reforme i mjere za provođenje istih zacrtane su u Nacionalnom programu reformi. Ocjena provedbi tek predstoji, a ključnim smatramo mjere usmjerene na reformu javne administracije, čiji zaposlenici (opća država) zajedno s javnim poduzećima čine preko 20 posto radne snage. U takvim uvjetima, još uvijek visoko porezno opterećenje teško je smanjiti, smatraju analitičari RBA.

nalitičari Raiffeisenbank Austria. (RBA) pripremili su treće ovogodišnje izdanje publikacije RBAnalize pod nazivom Rast, iako sporiji, se nastavlja. Uz uobičajene ekonomske i tržište teme, fokus broja donosi kratak osvrt na događanja vezana uz najveću hrvatsku kompaniju, pod nazivom Agrokor – rast na dug došao na naplatu. Prva polovina godine u Hrvatskoj bila je u svakom pogledu zanimljiva. Najveća privatna kompanija postala je najveći sistemski rizik za gospodarstvo uz, još uvijek, neizvjestan rasplet situacije. Posredno, pitanje oko Agrokora uzrokovalo je i privremenu, ali poprilično veliku političku neizvjesnost. Vlada premijera Andreja Plenkovića naposljetku je ipak opstala u izmijenjenom sastavu. Nakon lokalnih izbora i preslagivanja političkih pozicija izgledno je nešto mirnije političko razdoblje čak i uz krhku većinu u Saboru. Hrvatska se tako priključila mnogim europskim državama koje, osobito

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

PREMA OČEKIVANJIMA ANALITIČARA, STOPA RASTA U 2017. MOGLA BI BITI TEK BLAGO ISPOD PROŠLOGODIŠNJIH TRI POSTO U sjeni Agrokora i političkih previranja, Hrvatska je nastavila sa sličnom dinamikom oporavka. Ohrabrujuće raste izvoz roba i investicije. Ipak, pozitivne učinke inozemne i domaće potražnje umanjuje još uvijek visoka uvozna ovisnost ukazujući na nisku konkurentnost i potrebu jačanja izvoznoga sektora i svjetskoga tržišnog udjela. Sa strane ponude, rast će predvoditi sektori vezani uz ugostiteljstvo. Unatoč

CREDIT CARD MONITORING

usporavanju, očekujemo nastavak rasta u industriji te solidan oporavak građevinarstva, djelatnosti koja je još daleko od razina kakvih smo viđali u pretkriznom razdoblju, dok bi zamašnjak mogla dobiti kroz fondove Europske unije, ističu analitičari RBA. Procjene rasta gospodarstva blago su korigirane (kumulativno u dvije godine za jedan postotni bod), ali u projiciranom dvogodišnjem razdoblju još uvijek ostaju solidne i iznad dugoročno potencijalne stope rasta. Prema našim očekivanjima, stopa rasta u 2017. godini mogla bi biti tek blago ispod prošlogodišnjih tri posto, ali 2018. godina mogla bi nas suočiti s posebnim izazovima, smatraju oni.

POZITIVNE UČINKE INOZEMNE I DOMAĆE POTRAŽNJE UMANJUJE JOŠ UVIJEK VISOKA UVOZNA OVISNOST KLJUČNI IZAZOVI Neizvjesnost o načinu i brzini restrukturiranja Agrokora, sekundarni i indirektni učinci te globalno okruženje, uključujući i mogućnost polaganoga stezanja monetarnih politika, neki su od ključnih, ali ne i malih izazova. Za sada je izvjesno da se prvo podizanje referentne kamatne stope u eurozoni neće dogoditi prije trećega tromjesečja 2018. godine što unatoč očekivanom polaganom stezanju likvidnosti može zadržavati kamatne stope u negativnom području. Izvjesno je, međutim, da se razdoblje negativnih kamatnih stopa mora približiti svom kraju, a razdoblje do tada treba iskoristiti za daljnje sređivanje javnih financija. Mala i otvorena ekonomija poput Hrvatske s profilom rizičnosti neinvesticijskog rejtinga osobito je osjetljiva na mogućnost rasta kamatnih stopa i/ili financijskih nestabilnosti. Povoljne tržišne uvjete i u ovoj i u 2018. godini trebalo bi pružati i domaće financijsko tržište, budući da umjerene stope inflacije i stabilan tečaj ne zahtijevaju zaokret u monetarnoj politici. Pokušaj rekunizacije, odnosno deurizacije financijskoga sustava tek djelomično daje rezultate, jer dok se sklonost prema kunskom kreditiranju povećava, izvori sredstava banaka (dugoročni depoziti) ostaju dominantno u euru, zaključuju analitičari RBA. (V.A.)

American Express - vodeća kartica u Hrvatskoj

American Express je potvrdio i osnažio ugled vodeće kartice na hrvatskome tržištu. To je najpopularnija kartica, s puno pogodnosti, prihvaćena na velikom broju prodajnih mjesta, sigurna te tehnološki naprednija od drugih kartica na tržištu, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja Credit Card Monitoringa (CCM), koje GfK, Centar za istraživanje tržišta provodi od 2002. godine. Čak 97 posto ispitanika - građana Hrvatske je čulo za American Express kar-

ticu, što je za tri posto više nego lani. American Express kartica se najčešće navodi i na ukupnoj spontanoj razini, 73 posto ispitanika, a najbolje rezultate ostvaruje i u kategoriji Top of the Mind, odnosno kao prvi spontano navedeni odgovor – što ujedno predstavlja najznačajniji “brand awareness indicator”. Tako je trećini građana (31 posto ispitanika) American Express prva kartica na umu, što je šest posto više u odnosu na 2016. godinu. Stalno unapređivanje kvalitete usluge i pogodnosti ovih kartica potvrđuje i kontinuirano zadovoljstvo njenih korisnika, koji ih više godina uzastopce ocjenjuju s prosječnim ocjenom 4,5 (na skali od 1 do 5). Tako je i u 2017. godini među kreditnim/charge karticama American Express dobio najvišu ocjenu zadovoljstva korisnika. (V.A.)

ERSTE EURO-MONEY

Smanjene naknade U razdoblju do 7. kolovoza društvo za upravljanje investicijskim fondovima Erste Asset Management smanjilo je naknadu za upravljanje u novčanom fondu Erste Euro-Money za 0,40 posto. Tako će u tom razdoblju naknada iznositi 0,10 posto na godišnjoj razini, dok standardna naknada iznosi 0,50 posto. Erste Euro-Money je izrazito konzervativan novčani fond denominiran u eurima čija se imovina ulaže isključivo u trezorske zapise, državne obveznice kratkoročnog dospijeća i depozite kod kreditnih institucija. Namijenjen je prvenstveno kratkoročnom plasmanu sredstava od 30 dana ili dulje, a najmanja uplata jednokratno iznosi 400 kuna, odnosno 100 kuna ako je riječ o mjesečnom investicijskom planu. Transakcije je moguće obaviti u kunama uz primjenu srednjeg tečaja HNB-

a ili direktno u eurima za iznose iznad 10.000 eura. Erste EuroMoney već godinama potvrđuje status najvećeg fonda u Hrvatskoj u kategoriji novčanih fondova denominiranih u eurima, a od svog osnutka privukao je veliki broj klijenata. Imovina mu je na dan 30. lipnja iznosila je 657 milijuna kuna (88,7 milijuna eura), dok je ukupna imovina pod upravljanjem Erste Asset Managementa u Hrvatskoj, uključujući uslugu upravljanja privatnim portfeljima, premašivala 5,05 milijardi kuna. (V.A.)

17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

SVIJET FINANCIJA ADDIKO BANK

Vlasnik međunarodnog certifikata “Prijatelj klijenata” Mi smo u poslu pružanja financijskih usluga, ali prije svega u poslu ispunjavanja očekivanja i odgovaranja na potrebe i zahtjeve naših klijenata, istaknula je Maja Čulig

ddiko Bank je postao prva banka u Hrvatskoj kojoj je dodijeljen prestižan međunarodni certifikat Customers’ Friend koji međunarodna organizacija ICERTIAS dodjeljuje isključivo onim organizacijama koje zadovolje iznimno visoke kvalitativne standarde poslovanja i odnosa sa svojim klijentima i zaposlenicima. S ukupnom ocjenom od 4,22, od mogućih 5,0, Addiko Bank je zaslužila ovo prestižno priznanje na temelju provedenog kvalitativnog sekundarnog istraživanja te analize aktivnosti Banke tijekom proteklih godinu dana, počevši od predstavljanja novog Addiko brenda. U fokusu istraživanja bili su stav i odnos banke u proteklih 12 mjeseci prema klijentima, kvaliteta korisničke podrške, kvaliteta odnosa prema zaposlenicima i poslovnim partnerima, ocjena inovativnosti u poslovanju, financijska stabilnost, konkurentnost, kvaliteta odnosa s medijima, kvaliteta komunikacije s klijentima i javnosti, dostupnost, intuitivnost, kompetencije, ali i brojni drugi faktori koji utječu na ukupnu kvalitetu usluge. Posebno dobre ocjene Banka je dobila u kategorijama Odnos s poslovnim partnerima (4,6), Jednostavnost (4,6), Opća ocjena odnosa sa klijentima (4,5) i Inovativnost (4,5). “Mi smo u poslu pružanja financijskih usluga, ali prije svega u poslu ispunjavanja očekivanja i odgovaranja na potrebe i zahtjeve naših klijenata, te nikad ne smijemo izgubiti iz vida da je ‘kako’, tj. kvaliteta bitnija od onoga ‘što’ radimo. Prošle

godine smo svojim klijentima obećali jasno, jednostavno i izravno bankarstvo i ponosna sam što smo kvalitetu naše usluge podigli na znatno višu razinu, te kao prva banka u Hrvatskoj zaslužili ovaj certiﬁkat. No najvažnije je što to na svojem primjeru osjete naši klijenti”, istaknula je Maja Čulig, direktorica marketinga Addiko Grupe.

GRADITI ŠTO KVALITETNIJI ODNOS S KLIJENTIMA I ZAJEDNICOM “Zadovoljstvo nam je pozdraviti pristupanje Addiko Banka u Hrvatskoj u prestižan ICERTIAS - Customers’ Friend klub. Drago nam je da je Addiko Bank u proteklih godinu dana pokazao kako se marketinška obećanja od prošlogodišnjeg

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

rebrendinga do danas, doista odražavaju na njen svakodnevni rad. Vjerujemo da će i ovo potpisivanje ICERTIAS Customers’ Friend deklaracije koja obvezuje potpisnike na uzoran odnos prema klijentima, zaposlenicima i poslovnim partnerima dodatno usmjeriti Addiko prema daljnjoj i kontinuiranoj izgradnji što kvalitetnijeg odnosa s klijentima i zajednicom u kojoj djeluje”, dodala je Petra Škrlec, Certiﬁcation Executive ICERTIAS-a – International Certiﬁcation Associationa. Ulaskom u ICERTIAS Customers’ Friend međunarodni program, Addiko Bank je potvrdio svoju predanost za daljnje pružanje izvrsne usluge prema svojim klijentima, poslovnim partnerima i zaposlenicima. (V.A.)

EUROMONEY

ZABA - NAJBOLJA BANKA U HRVATSKOJ Usmjereni smo na transformaciju poslovanja Banke, uvođenje novih tehnologija i nuđenje optimalnih rješenja za naše klijente, rekao je Miljenko Živaljić primajući nagradu

odeća svjetska ﬁnancijska publikacija Euromoney dodijelila je na svečanoj večeri u Londonu UniCreditu prestižne Nagrade za izvrsnost za ovu godinu. UniCreditu je pripalo pet nagrada, među kojima su nagrade za najbolju banku u Hrvatskoj, najbolju banku u Italiji, najbolju banku u upravljanju bogatstvom u Srednjoj i Istočnoj Europi te najbolju banku u transakcijskim uslugama u Srednjoj i Istočnoj Europi. Osim toga, glavni izvršni direktor UniCredita Jean Pierre Mustier proglašen je Bankarom godine za 2017.

NASTAVAK POTICANJA TRANSFORMACIJE GRUPE “Jean Pierre Mustier imenovan je na ovu poziciju prije gotovo godinu dana, a već je daleko odmakao na putu transformacije UniCredita, talijanske banke suočene s poteškoćama, u europsku banku s pozitivnom budućnošću. Među njegova postignuća ubrajaju se uspješno dovršenje izdanja prava vrijednog 13 milijardi eura, rješavanje sporednih i neprihodujućih imovina i djelatnosti u pravo vrijeme i po pravoj cijeni te nepokolebljivo držanje prethodno dogovorene strategije. Međutim, njegovo najvažnije postignuće sastoji se u činjenici da je priča o UniCreditu priča o upravljačkom timu na čelu s pragmatičnim i odlučnim glavnim direktorom koji čvrsto stoji s obje noge na zemlji i koji je nekoć problematičnoj instituciji uspio vratiti osjećaj ponosa i svrhe. Čini se prikladnim postaviti pitanje: je li ikad ijedan glavni izvršni direktor neke banke postigao toliko u svojoj prvoj godini?”, ističe se u obrazloženju nagrade. “Želio bih čestitati i zahvaliti

UNICREDITU JE DODIJELJENO PET NAGRADA ZA IZVRSNOST MEĐU KOJIMA JE I NAGRADA JEANU PIERREU MUSTIERU ZA BANKARA GODINE svim kolegama, jer su svi u Grupi svojim radom pridonijeli ovim priznanjima koje smo osvojili. Dobiveno priznanje za Bankara godine posvećujem upravo njima. Zahvalan sam na naporima koje su naši timovi uložili u proteklih godinu dana. Nastavit ćemo neumorno raditi na poticanju transformacije Grupe, koju gradimo na svom jednostavnom uspješnom paneuropskom poslovnom modelu i snažnim konkurentnim prednostima koje će UniCredit učiniti najpopularnijom bankom gdje god smo prisutni”, istaknuo je Mustier. U ime Zagrebačke banke nagradu su primili predsjednik Uprave Miljenko Živaljić te zamjenik predsjednika Uprave i general menadžer Claudio Cesario. “Čast nam je primiti ovakvo priznanje te

zahvaljujemo svim zaposlenicima koji su predanim radom tome pridonijeli. Usmjereni smo na transformaciju poslovanja Banke, uvođenje novih tehnologija i nuđenje optimalnih rješenja za naše klijente. Uvjeren sam da ćemo osigurati kontinuitet dobrih poslovnih rezultata i ostvarenje planiranih ciljeva i u idućem razdoblju”, naglasio je Živaljić. Euromoney je već gotovo 50 godina vodeća publikacija koja se bavi rastom međunarodne ﬁnancijske industrije. Tijekom proteklih 12 mjeseci magazin je objavio intervjue s gotovo 100 glavnih izvršnih direktora banaka, ministara ﬁnancija i guvernera središnjih banaka diljem svijeta. Nagrade za izvrsnost pokrenute su 1992. kao prve takve nagrade u globalnoj bankarskoj industriji. (V.A.)

17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

LEDO DOBIO HALAL CERTIFIKAT

Dio sladolednog asortimana tvrtke Ledo od prošlog tjedna nosi oznaku halal kvalitete, te je tako ta tvrtka postala prvi proizvođač i distributer sladoleda s halal certiﬁkatom u Hrvatskoj. Uvođenje halal standarda u Ledu trajalo je nekoliko mjeseci te je uključivalo osiguranje svih preduvjeta za dobivanje certiﬁkata - nabavu sirovine s halal statusom, izradu dokumentacije sustava upravljanja kojom se dokazuje opredijeljenost tvrtke za primjenu halal kvalitete, prilagodbu proizvodnog procesa, skladištenje te prodaju i distribuciju.

Nepromijenjen odnos ponude i potražnje novca Za razliku od prethodnog razdoblja, koje je bilo znatno zanimljivije zbog izdanja državne obveznice, a time i općenito aktivnijeg ﬁnancijskog tržišta, ovo je razdoblje uobičajeno tromog novčanog tržišta. Ponuda novca je iznimno visoka, a potražnja za kratkoročnim pozajmicama vrlo slaba. Na početku proteklog tjedna obavljena je redovita mjesečna isplata mirovina, a sredinom tjedna smjena razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija. Unatoč ovako značajnim datumima u tjednu, odnos ponude i potražnje novca nije se promijenio. Neznatna promjena zabilježena je na ovotjednoj redovitoj obratnoj repo aukciji središnje banke na kojoj je povučeno 60 milijuna kuna dodatne likvidnosti. Iako se radi o skromnom

iznosu, vrijedno je istaknuti da je korištenje repo kredita promjena koja je zabilježena nakon više od dva mjeseca pauze. Pored toga je, na kraju tjedna, središnja banka intervenirala na deviznom tržištu otkupivši od banaka 101,5 milijuna eura čime je u bankarski sustav pristigla kunska likvidnost u iznosu od oko 750 milijuna kuna. Sve zajedno ukazuje na činjenicu da se na polovini srpnja, koja se poistovjećuje sa špicom sezone, na ﬁnancijskom tržištu ne događa ništa značajno. Ni jedan segment ﬁnancijskog tržišta ne bilježi veću aktivnost, trguje se vrlo malo, a nagomilana likvidnost čeka svoju priliku. Kamatna stopa drži se na iznimno niskoj razini što je posljedica sasvim skromne potražnje za novcem.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

440

3.7.-7.7.2017.

10.7.-14.7.2016.

1,0 0,8

330

0,6 220 0,4 110

0,2

0,0 10.7.

AD PLASTIK IMA NOVE POSLOVE ZA VOLVO Tvrtka AD Plastik nominirana je za proizvodnju kućišta prednjih svjetala za vozilo Volvo V43X sa značajnom montažom ugradbenih komponenti preko kupca Hella. Kućišta će se proizvoditi na lokaciji AD Plastika u Zagrebu, a očekuje se kako će početak serijske proizvodnje početi u travnju 2018. godine s predviđenim trajanjem projekta od četiri godine. Očekivani ukupni prihodi društva za ove nominacije iznose 22,8 milijuna eura tj. prosječnih 5,7 milijuna eura godišnje.

[Jelena Drinković]

11.7.

12.7.

13.7.

14.7.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Daljnje jačanje vrijednosti kune Na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke kuna je potkraj proteklog tjedna u odnosu na početak tjedna ojačala prema euru za 0,12 posto. Srednji tečaj eura u petak je iznosio 7,400764 kune. Hrvatska valuta ojačala

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,030085

CAD kanadski dolar

5,088884

JPY japanski jen (100)

6,686028

GBP britanska funta

8,406138

USD američki dolar

6,484504

EUR euro

7,400764 primjena od 15.7.2017.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

7,410 7,408

USD

6,51 6,50

CHF

6,78 6,76

7,406

6,49

6,74

7,404

6,48

6,72

7,402

6,47

6,70

7,400

6,46

6,68

5,72593

CHF švicarski franak

Izvor: HNB

EUR

je i prema švicarskom franku, i to 0,38 posto. Franak je potkraj tjedna imao vrijednost od 6,484504 kune. Prema kuni je oslabio i američki dolar, i to 0,78 posto na 6,686028 kuna.

10.7. 11.7. 12.7. 13.7. 14.7.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA REKORDNI KONTEJNERSKI PROMET U LUCI RIJEKA

Pozitivno ozračje na svjetskim burzama Poslovanje na svjetskim burzama prošloga tjedna proteklo je u relativno optimističnom raspoloženju. Na azijskim burzama u petak su cijene dionica porasle peti dan zaredom jer su se ulagači nadali dobrim kvartalnim poslovnim rezultatima kompanija. Na takvo dobro raspoloženje utjecao je i blagi rast cijena dionica na Wall Streetu jer je indeks Dow Jones dosegnuo novu rekordnu razinu. Ulagači se također nadaju da će skorašnja objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija opravdati rast cijena dionica posljednjih mjeseci i možda podržati daljnji uspon tržišta. Analitičari Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u drugom tromjesečju porasle za 7,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Na trgovanja pozitivno utječe i rast cijena nafte na američkom tržištu. S druge pak strane, barel tog crnog zlata na londonskom tržištu u petak je pojeftinio neznatnih 0,1 posto na 48,35 američkih dolara. Bez obzira na to, i na europskim burzama se proteklog tjedna poslovalo u pozitivnom ozračju.

7420

FTSE 100 21600

7380

21550

7360

21500

7340

21450

7320

21400

10.7. 11.7. 12.7. 13.7. 14.7.

NASDAQ

5220

6300

5200

6250

5180

6200

5160

6150

5140

10.7. 11.7. 12.7. 13.7. 14.7. 12650

CAC40

10.7. 11.7. 12.7. 13.7. 14.7. 20200

DAX

12600

20175

12550

20150

12500

20125

12450

20100

12400

NIKKEI 225

20075

10.7. 11.7. 12.7. 13.7. 14.7.

fond

Vrijednost obračunske jedinice mirovinskog fonda Mirexa A potkraj prošlog tjedna bila je 129,4673 boda što je 0,23 posto niže nego u tjednu ranije. No neznatno je porasla vrijednost Mirexa B za 0,002 posto na 233,9144 boda. Porasla je i vrijednost Mirexa C za 0,13 posto na 120,3007 bodova.

10.7. 11.7. 12.7. 13.7. 14.7. 5240

6350

MIROVINSKI FONDOVI

Pala vrijednost Mirexa A

Dow Jones

7400

6400

Luka Rijeka je polovinom ove godine prvi put u svojoj povijesti ostvarila više od 100.000

21650

datum

10.7. 11.7. 12.7. 13.7. 14.7.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A MIREX A

13.07. 129,46730

-0,0087

1,46

AZ - A

13.07. 129,50150

0,0111

0,77

Erste Plavi - A

13.07. 129,44960

-0,0031

0,85

PBZ CO - A

13.07. 134,31820

0,0183

2,68

Raiffeisen OMF - A 13.07. 126,88350

-0,0642

2,44

kategorija B MIREX B

13.07. 233,91440

-0,0391

0,13

AZ - B

13.07. 233,60010

-0,0126

-0,69

Erste Plavi - B

13.07. 244,62260

-0,0204

0,96

PBZ CO - B

13.07. 217,43880

-0,0431

-0,31

0,4%

Raiffeisen OMF - B 13.07. 238,37080

-0,0784

0,97

0,3%

kategorija C

MIREX - tjedni

MIREX C

13.07. 120,30070

0,0129

1,87

AZ - C

13.07.

0,0436

1,95

0,1%

Erste Plavi - C

13.07. 120,05440

-0,0035

1,35

0,0%

PBZ CO - C

13.07. 119,63120

-0,0033

1,38

Raiffeisen OMF - C 13.07. 124,12970

-0,0082

2,18

0,2%

10.7.

11.7.

12.7.

13.7.

MIREX - mjesečni

117,32520

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,6%

Raiffeisen DMF

13.07. 227,59700

-0,1250

0,43

0,4%

AZ Profit

13.07. 253,12050

0,0177

-4,39

0,5% 0,3%

Croatia osiguranje 13.07.

156,71560

0,0036

-0,97

0,2%

AZ Benefit

13.07. 248,48430

0,0099

0,50

0,1%

Erste Plavi Expert

12.07. 207,60650

-0,0018

0,78

Erste Plavi Protect 12.07. 195,30570

-0,0074

0,54

0,0% 13.6.

20.6.

28.6.

5.7.

13.7.

TEU-a kontejnerskog prometa. Tako je na terminalu Brajdica zabilježen rekordan promet od 103.791 TEU-a, što je 16 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. U lipnju je ostvaren promet od 20.872 TEU-a. Važna promjena dogodila se i na željeznici, gdje teret više ne otprema samo HŽ Cargo, već taj posao aktivno rade lokomotive četiriju privatnih operatora iz tvrtki Rail Adria, Crokombi, PPD i AGIT.

TDR POVEĆAO PROIZVODNJU, IZVOZ I ULAGANJA Nepune dvije godine nakon ulaska u sastav multinacionalne kompanije British American Tobacco (BAT), u rovinjskoj tvrtki TDR bilježi se rast proizvodnje, izvoza i ulaganja. Ujedno se u tvornici u Kanfanaru za-

pošljavaju novi radnici, a trenutno je otvoreno 45 natječaja za posao. TDRova tvornica u Kanfanaru trenutno izvozi u 21 europsku zemlju, među kojima su najveća izvozna tržišta Njemačka i Italija.

17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

BLAGI RAST CIJENA STAMBENIH NEKRETNINA Cijene stambenih objekata, mjerene indeksom cijena stambenih nekretnina, u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na četvrto tromjesečje 2016. u prosjeku su porasle za 0,1 posto. U odnosu na prvo tromjesečje prošle godine niže su za 0,4 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). Postojeći stambeni objekti u prosjeku bilježe porast cijena za 0,5 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2016. te za 0,8 posto u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine.

U ZRAČNIM LUKAMA 15 POSTO VIŠE PUTNIKA

U devet hrvatskih zračnih luka u pet mjeseci ove godine ukupno je zabilježen 2,1 milijun putnika ili 15,1 posto više nego u istom razdoblju 2016. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u svibnju je zabilježeno gotovo 900.000 ili 16,4 posto više putnika nego u istom mjesecu prošle godine. Porast broja putnika u svim zračnim lukama u pet mjeseci ove godine povezan je i s povećanjem broja operacija zrakoplova, kojih je ukupno bilo 32.000 ili 4,5 posto više nego 2016. Promet tereta u zračnim lukama u pet mjeseci ove godine smanjen je za sedam posto, na oko 3000 tona.

Crobexi pali, Viadukt opet potonuo Ulagači na Zagrebačkoj burzi su proteklog tjedna jedva primjetno aktivniji nego tjedan ranije. Redovni dionički promet je povećan za 1,6 milijuna kuna ili za 7,13 posto na 23,6 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 18,1 milijun kuna ili 77 posto od ukupnog redovnog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -41,78 do +2,33 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je šest

izdanja, dok je ukupno 10 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, su umanjeni za više od pola posto. Crobex je, nakon četiri tjedna rasta, pao za 0,71 posto na 1.858,63 boda. Crobex10 je umanjen za 0,51 posto na 1.107,66 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -0,96 posto koliko je pao CROBEXnutris do +3,64 posto koliko je uvećan CROBEXtransport. Obveznički indeksi su tjedan zaključili različitim predznacima; CROBIS je umanjen ZAGREBAČKA BURZA za 0,02 posto, a CROBIStr uvećan za THE ZAGREB STOCK EXCHANGE 0,06 posto. UKUPAN TJEDNI PROMET: 263.622.859,43 kn Najtrgovanije je izdanje Arena HosTJEDNI DIONIČKI PROMET: 23.597.889,84 kn pitality Groupa kojom se trgovalo u index zadnja vrijednost tjedna promjena iznosu nešto većem od 3,1 milijun CROBEX 1.858,6300 -0,71% kuna, a bilježi pad cijene za 0,35 posto CROBEX10 1.107,6600 -0,51% na 480 kuna. Povlašteno izdanje Adris CROBIS 109,7771 -0,02% Grupe bilježi tjedni promet od 3,1 miliCROBIStr 162,2710 +0,06% jun kuna te rast od 1,10 posto na cijenu od 460 kuna. HT je tjedan zaključio Top 10 tjedna zadnja prometom od gotovo 3,1 milijun kuna, promet po prometu promjena cijena a cijena mu je porasla za 0,12 posto na -0,35% 480,00 3.145.765,98 Arena Hospitality Group d.d. 180,42 kune. +1,10% 460,00 3.142.382,41 ADRIS GRUPA d.d. Među 10 najlikvidnijih četiri izdanja +0,12% 180,42 3.071.218,67 HT d.d. bilježe porast cijene. Najviše je dionica -0,71% 43,64 2.840.002,59 Valamar Riviera d.d. poskupjela izdanju Atlantske plovid-41,78% 34,93 1.580.916,11 VIADUKT d.d. be, za 2,33 posto na 395 kuna, a nje+0,25% 789,99 1.327.014,35 ATLANTIC GRUPA d.d. 0,00% 550,00 996.600,00 nim je dionicama protrgovan iznos KOESTLIN d.d. -5,18% 1.181,00 755.654,65 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. od 650.000 kuna. Slijedi povlašteno +2,33% 395,00 649.566,48 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. izdanje Adrisa (+1,10 posto), a zatim -7,75% 510,00 567.371,91 HPB d.d. Atlantic Grupa (+0,25 posto) sa zadnjom cijenom od 789,99 kuna i pro10 dionica tjedna zadnja metom od 1,3 milijuna kuna. Koestlin promet s najvećim rastom cijene promjena cijena je zabilježio tjedan bez postotne pro+25,00% 31,70 34.407,85 JADROPLOV d.d. mjene odnosno zadnju cijenu od 550 +24,50% 17,43 240.518,90 VARTEKS d.d. kuna i promet od 997.000 kuna. Pad +19,13% 9,53 34.390,93 BRODOGR. VIKTOR LENAC d.d. cijene bilježi pet izdanja. Najveći pad +15,66% 7,46 1.492,00 J&T banka d.d. drugi tjedan zaredom bilježi Viadukt +8,39% 295,59 269.359,77 INSTITUT IGH d.d. čije su dionice pojeftinile za 41,78 po+8,33% 6,50 1.352,00 KARLOVAČKA BANKA d.d. +8,17% 45,00 900,00 SLATINSKA BANKA d.d. sto u proteklom tjednu pa su trgova+8,15% 38,88 26.611,73 Hidroelektra niskogradnja d.d. nje zaključile cijenom od 34,93 kune +7,17% 702,00 179.009,43 AUTO HRVATSKA d.d. i prometom od 1,6 milijuna kuna. Iz+5,26% 14,00 1.820,00 Badel 1862 d.d. danje HPB-a bilježi tjedni pad od 7,75 posto i zadnju cijenu od 510 kuna, a 10 dionica tjedna zadnja njime je ostvaren promet od 567.000 promet s najvećim padom cijene promjena cijena kuna. Dionicama Ericssona NT cijena -41,78% 34,93 1.580.916,11 VIADUKT d.d. je pala za 5,18 posto na 1181 kunu, a -18,18% 36,00 720,00 ZVEČEVO d. d. njima se trgovalo u iznosu od 756.000 -12,50% 3.500,00 14.000,00 MIV d.d. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] kuna. -11,71% 15,00 11.002,91 PETROKEMIJA d.d. Hoteli Haludovo Malinska d.d. VIRO TVORNICA SEĆERA d.d. PULJANKA d.d. HPB d.d. ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. TEHNIKA d.d.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

-9,86%

3,20

4.701,65

-9,32%

331,00

9.599,16

-8,17%

4,61

5.537,70

-7,75%

510,00

567.371,91

-7,43%

31,50

132.404,09

-6,68%

540,02

49.146,66

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI VALTEGRA ULAZI U VARTEKS

Većina fondova porasla Među 83 otvorena investicijska fonda prevladali su fondovi s rastom vrijednosti udjela. Rast bilježi 60 fondova, pao je 21 fond, a tri fonda bilježe tjedan bez postotne promjene. Devet fondova tjedan je zaključilo rastom većim od jedan posto, a dva su fonda pala više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom devet mjesta su zauzeli dionički, a jedno posebni fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,78 posto do -1,70 posto. Od 27 dioničkih fondova rast ih je zabilježilo 19. Najviše je porastao ZB BRIC+, za 2,78 posto, što ga čini i dobitnikom tjedna. Najznačajniji minus bilježi

Erste Adriatic Equity kojem je vrijednost udjela umanjena za 1,70 posto. Šest od sedam posebnih fondova bilježi rast, a Raiffeisen zaštićena glavnica bilježi tjedan bez postotne promjene. Raiffeisen Harmonic predvodi dobitnike s rastom od 1,43 posto, a slijede ga ZB Future 2030 i ZB Future 2040. Od 14 mješovitih fondova poraslo ih je 10, a od 15 obvezničkih fondova rast vrijednosti udjela bilježi ih također 10. Najviše je, za 0,32 posto, porastao InterCapital Bond. Rast vrijednosti je zabilježilo 14 od 20 novčanih fondova, dok Raiffeisen Cash i Allianz Cash bilježe tjedan bez postotne promjene. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 06.07.2017. do 13.07.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 20,9047 Addiko Growth € 12,1011 ZB trend $ 177,0832 KD Prvi izbor kn 14,8946 ZB euroaktiv € 145,1093 Capital Breeder kn 102,3468 KD Europa € 129,5467 PBZ Equity fond € 11,9331 HPB Dionički kn 112,5499 Erste Adriatic Equity € 86,9691 Neta Global Developed kn 85,6115 ZB aktiv kn 112,2687 InterCapital SEE Equity € 114,3518 Platinum Global Opportunity $ 15,8275 KD Nova Europa kn 5,9468 OTP indeksni kn 44,1812 Platinum Blue Chip € 105,7197 Neta Frontier kn 484,6070 OTP Meridian 20 € 102,8619 A1 kn 91,2700 Alpen.Special Opportunity kn 158,9759 Neta New Europe kn 57,4659 KD BRIC € 85,9365 KD Energija kn 8,2662 ZB BRIC+ € 105,4601 Allianz Equity € 168,4475 USA Blue Chip $ 20,7925 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 120,6800 Raiffeisen Harmonic € 108,1400 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1600 ZB Future 2025 € 104,7040 ZB Future 2030 € 104,0070 ZB Future 2040 € 103,7607 ZB Future 2055 € 104,2179 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 163,6612 PBZ Global fond € 15,3284 Addiko Balanced € 13,7889 KD Balanced kn 132,1938 HPB Global kn 104,4279 OTP uravnoteženi € 15,5847 Allianz Portfolio kn 164,7186

tjedna promjena [%]

-0,32 0,84 1,39 0,25 1,05 0,23 1,34 -0,10 -0,30 -1,70 0,95 -0,55 0,61 2,19 0,94 -1,56 0,70 1,63 0,30 -0,78 1,60 0,85 2,17 0,70 2,78 -0,03 0,85 0,72 1,43 0,00 0,70 0,81 0,73 0,73 0,14 0,70 0,54 -0,25 -0,20 -0,89 -0,36

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

PBZ Conservative 10 fond € 114,8570 You Invest Active € 103,5981 You Invest Balanced € 104,0525 You Invest Solid € 104,1668 PBZ Flexible 30 fond € 103,5502 OTP Absolute € 95,9524 InterCapital Income Plus € 103,0923 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,2705 Addiko Conservative € 14,8034 Raiffeisen Bonds € 178,9500 PBZ Bond fond € 134,1508 InterCapital Bond € 218,3813 HPB Obveznički € 163,2509 Neta Emerging Bond kn 81,3898 Erste Adriatic Bond € 120,4531 Raiffeisen Classic € 107,1700 PBZ Short term bond fond kn 103,0425 PBZ Dollar Bond fond $ 105,1244 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 102,4252 Erste Local Short Term Bond kn 100,0814 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,1420 OTP Short-term bond € 99,7587 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4749 ZB plus kn 175,9311 ZB europlus BE € 150,7584 ZB europlus BK € 150,7584 PBZ Euro Novčani € 128,7556 Raiffeisen Cash kn 158,0900 Erste Money kn 151,8062 Addiko Cash kn 152,6456 PBZ Dollar fond $ 133,1756 HPB Novčani kn 143,9739 OTP novčani fond kn 133,3431 InterCapital Money kn 130,4992 Locusta Cash kn 1371,9622 Allianz Cash kn 118,5938 Erste Euro-Money € 116,2483 Auctor Cash kn 111,5215 Raiffeisen euroCash € 106,0800 HPB Euronovčani € 106,4361 Neta MultiCash kn 107,0463 OTP euro novčani € 102,1290

0,31 0,67 0,47 0,21 0,32 0,04 0,30

naziv(fond)

valuta

0,13 0,09 0,03 0,23 0,32 0,14 -0,71 -0,03 0,03 0,02 0,26 0,27 -0,00 -0,02 -0,06 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 0,01 0,00 -0,03 -0,00 -0,01 -0,01

Varaždinska tvrtka Varteks trebala bi u kolovozu provesti dokapitalizaciju. Glavna skupštia tvrtke trebaIa bi se održati 17. kolovoza, a dioničari bi se, između ostaloga, trebali očitovati i o prijedlogu povećanja temeljnoga kapitala, s tim da se zbog akumuliranih gubitaka iz prethodnih godina prije toga planira provesti smanjenje kapitala. Novi kapital Varteksu bi trebala osigurati britanska privatna investicijska kompanija Valtegra LLP. Riječ je o svojevrsnom fondu rizičnog kapitala specijaliziranom za međunarodna ulaganja u kompanije koje su u poteškoćama.

HUP ZAGREB ISPLAĆUJE DIVIDENDU Na Glavnoj skupštini hotelijersko-ugostiteljske tvrtke HUP-Zagreb odlučeno je da će se iz zadržane dobiti prethodnih godina dioničarima isplatiti dividenda od 16 kuna po dionici što je ukupno 6,83 milijuna kuna. Nešto više od polovine od 65 milijuna kuna prošlogodišnje neto dobiti iskoristit će se za povećanje tvrtkinog temeljnog kapitala. Odlučeno je i da se od lanjske neto dobiti od 64,9 milijuna kuna, u zadržanu dobit rasporedi 31,8 milijuna kuna, a ostatak za povećanje temeljnog kapitala.

17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

KNJIGOMETAR Dan Mazur i Alexander Danner

Svjetska povijest stripa Sandorf

Jedan izlet i nepromišljeno priznanje izazvat će dramu među dugogodišnjim partnerima Frances Mary Moon i Ianom Bonderom. Ian je šokiran tajnom o Francesinom prijašnjem braku i djetetu te se povrijeđen vraća u Toronto, a Frances odlazi za njim. No ne zadugo. Ona se odlučuje vratiti u obiteljsku kuću u rodni Elliot i suočiti se sa zapuštenom farmom, olupinom majčina nekoć blistava automobila, pustim poljima i ljudima koje ne želi sresti. Ipak hrabro se nosi s poglavljima života koja nije zatvorila i daje si u zadatak presložiti bolne uspomene...

Elizabeth Gilbert

Signatura svih stvari V. B.Z.

Riječ je o kronici stripa diljem svijeta u zadnjih pet desetljeća, uz gotovo 290 ilustracija preuzetih iz stripova, mangi, bandes dessinées, fumettija i historietas. Pred vama je djelo originalno po svom opsegu, ali i po detaljnim uvidima, kao i prva knjiga ove tematike prevedena na hrvatski jezik. Robert Crumb i Gabrielle Bell, Jack Kirby i Hermann, Moebius, Yumiko Ōshima, Osamu Tezuka i Jiro Taniguchi samo su neki od stotinjak crtača i pisaca spomenutih u ovome djelu što ga čini nezaobilaznim štivom za sve zaljubljenike u “devetu umjetnost”.

Dianne Warren

Ulica slobode Hena COM

Roman prati sudbinu obitelji Whittaker - počev od Henryja, rođenog u siromaštvu koji s vremenom stječe golemo bogatstvo u trgovini kininovcem i postaje najbogatiji čovjek u Philadelphiji. Njegova kći Alma je botaničarka i bori se s ograničenjima koja tadašnji svijet nameće ženama i pitanjem – što znači biti neudana žena i znanstvenica u to doba? Znanstvena istraživanja vode je u proučavanje pitanja evolucije, a u zrelim godinama zaljubljuje se u umjetnika Ambrosea Pikea kojeg privlači upravo suprotno – svijet duhovnog i magijskog...

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

Sara Pennypacker

Pax Lumen izdavaštvo

Kad Japanci 1942. osvoje Singapur, zarobljavaju 22.000 Australaca. Među njima je i Dorrigo Evans, koji kao liječnik pokušava svoje sunarodnjake zaštititi od okrutnog bojnika Nakamure. No zarobljenici dobivaju zadatak da goloruki izgrade željezničku prugu kroz šume Sijama. U borbi s bolestima i smrti Dorrigo nastoji ostati pribran prisjećajući se trenutka kad je prvi put ugledao Amy. Ostale uspomene iz predratnog doba sve više blijede, no kad nastupi mir, Dorrigo, Nakamura i ostali moraju se suočiti s mirnodopskim životom.

Mira Kelley

Prošli životi i paralelne stvarnosti Planetopija

Lisac Pax i dječak Peter nerazdvojni su otkako je dječak spasio životinju dok je bila mladunče. No ratna prijetnja nadvila se nad njihovom sudbinom. Peterov se otac prijavio u vojsku, a sinu naredio da lisca vrati u divljinu. Četiristo kilometara daleko od doma, pod djedovim krovom, Petera proganja činjenica da nije s Paxom. Unatoč blizini rata, sam kreće na put, gonjen ljubavlju, odanošću i tugom, ne bi li se ponovo našao s liscem. U međuvremenu Pax, dok vjerno čeka dječaka, doživljava vlastite pustolovine i otkriva nove spoznaje.

Richard Flanagan

Uskim putom duboko na sjever Fraktura

Stručnjakinja za regresoterapiju Mira Kelley vodi nas na nevjerojatno putovanje naše duše – dok učite o prirodi vremena, karme, sudbine i slobodne volje, otkrit ćete kako možete iscijeliti tijelo, um i duh. Priče na ovim stranicama, među kojima je i ona slavnog Waynea W. Dyera, otkrivaju nam kako svaki izbor stvara novu stvarnost. Radom na prošlosti moguće je iscijeliti sadašnjost jer, sa stajališta duše, svi naši sadašnji, prošli i budući životi postoje istodobno u istom trenutku – sada.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Modularni objekti Jedinstvo, Krapina, www.jedinstvo.com. Tvrtka proizvodi modularne objekte za škole, dječje vrtiće, studentske domove, domove umirovljenika, stambene i sanitarne kontejnere, tehničke kontejnere, metalne konstrukcije za proizvodne i skladišne hale, trapezno proﬁlirane limove za krovove, opremu za autoceste. Pruža usluge izvođenja građevinskih radova. Tvrtka raspolaže zatvorenim i otvorenim prostorima za zakup (proizvodne i skladišne hale). Kontakt: Josip Mihalić, jedinstvo@jedinstvo. com, 049/374 100, 098/271 330. Klima-uređaji Deltron, Split, www.deltron.hr. Tvrtka nudi klima-uređaje. Kontakt: Ivica Bašić, deltron@ deltron.hr, + 385 21453400. Hidraulični cilindri Hydromat, Ivanec, www.hydromat.hr. Tvrtka za projektiranje, konstruiranje i proizvodnju hidrauličnih cilindara i hidraulične opreme sa 25-godišnjim iskustvom u poslovanju na

tom području. Pored proizvodnje hidrauličnih cilindara, prema standardima ISO 6020/2, ISO 6022, ISO 6020/1, ISO 3320, proizvodi i zavarene tipova cilindara. U proizvodnom programu imamo i hidraulične amortizere za različite namjene. Kao posebno značajno područje korištenja hidraulike tvrtka je razvila i proizvela Hydrokaret i Hydrolift, specijalne transportere za transport i manipulaciju jedrilica, glisera, jahti te drugih plovila. Tvrtka ta-

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Pješačko streljivo

MORH nabavlja pješačko streljivo. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 66,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 8. kolovoza. Opremanje studentskog doma

Međimursko veleučilište u Čakovcu treba uslugu opremanja Studentskog doma. Procijenjena vrijednost nabave je 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 28. kolovoza. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

kođer proizvodi i Hydropres kontejner - prijenosni kontejner s hidrauličnom prešom za ambalažni i komunalni otpad. Proizvodi i regulacijske ventile i elektrohidraulična upravljanja za ventile velikih protoka. Kontakt: Krešimir Canjuga, kresimir.canjuga@hydromat. hr, 042/781 528. Plastična ambalaža Almas-Trade, Sesvete, www.almas-trade. hr. Tvrtka nudi proizvodnju raznih plastičnih ambalaža po narudžbi (boce, spremnici, žlice za sirup...). Kontakt: Grozdana Bručić Pavuk, grozdana@almas-trade.hr 01/2004 134. Ponuda knjiga Superknjižara, Zagreb, www.superknjizara.hr. Tvrtka uz online knjižaru (www.superknjizara.com i www.superknjizara.hr) ima i ﬁzičku knjižaru, smještenu u Zagrebu, na Rooseveltovom trgu 4. U želji da podignemo standarde u domaćem knjižarstvu te omogućimo ljubiteljima knjige da u što kraćem roku i po najpovoljnijim uvjetima dođu do najnovijih naslova, tvrtka zainteresiranima nudi knjige svih hrvatskih izdavača, kao i nekih inozemnih izdavačkih kuća. Kontakt: Dragana Vujatović, dragana. vujatovic@superknjizara.hr, 01/4875-735. Suradnja Posavski hrast, Novska, www.posavski-hrast. hr. Tvrtka posluje s četiri članice EU-a i želi proširiti tržište na druge članice, ali s mogućnošću baziranja na drugoj sirovini (bukva). Kontakt: Vesna Čavlović, vesna@posavskihrast.hr, +385 44611777, +385 98430072.

vrijednost nabave iznosi 27 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 10. kolovoza.

IT oprema Stolice za kazalište

Grad Rovinj nabavlja stolice za kazalište. Procijenjena vrijednost nabave je 960.000 kuna. Rok dostave ponuda je 1. kolovoza.

REGIJA Hidranti

Javni holding Ljubljana nabavlja hidrante. Rok dostave ponuda je 28. srpnja.

Sustav za pregled prtljage

Zračna luka Split nabavlja sustav za zaštitni pregled predane prtljage. Procijenjena

ću. Rok dostave ponuda je 31. srpnja.

Općina Priština nabavlja IT opremu za potrebe inspekcijske digitalizacije. Rok dostave ponuda je 26. srpnja. Dizala

Međunarodni aerodrom Sarajevo nabavlja dva električna dizala s nadograđenom trakom s valjcima. Rok dostave ponuda je 16. kolovoza. Uniforme

Listići za igre na sreću

Lutrija Makedonije nabavlja pomoćne listiće za igre na sre-

Šume Tuzlanskog kantona nabavljaju lugarske uniforme. Rok dostave ponuda je 28. srpnja.

17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJE SE VINOGRAD, ORANICA I KUĆA ZA ODMOR Kuća, ukupne površine 354 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 33.750 kuna, nalazi se u Općini Lekenik, naselje Donji Vukojevac u Sisačko-moslavačkoj županiji, prodaje se na dražbi 20. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, kralja Tomislava 40, soba br. 16/I. Na prvom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća s dvorištem, ukupne površine 300 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 375.000 kuna, nalazi se u Vukovaru, prodaje se na dražbi 20. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Županijska 31, soba br. 330. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Oranica, ukupne površine 11.323 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 63.000 kuna, nalazi se u Općini Lovas, naselje Opatovac u Vukovarsko-srijemskoj županiji, prodaje se na dražbi 20. srpnja u 10 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Županijska 31, soba br. 330. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Stan, ukupne površine 75,52 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 755.820 kuna, nalazi se u Šibenskoj 15 d u Zadru, prodaje se na dražbi 20. srpnja u 10.30 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 119/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Kuća, ukupne površine 687 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,23 milijuna kuna, nalazi se u Rovinju, prodaje se na dražbi 20. srpnja u 11.30 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Rovinju, soba br.

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

4. Nekretnina se na ročištu za prvu javnu dražbu ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe vezane uz kupnju na dražbi snosit će kupac. Poslovni prostor, ukupne površine 101,28 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,13 milijuna kuna, nalazi se na adresi Ruđera Boškovića 7 u Splitu, prodaje se na dražbi 21. srpnja u 8 sati na Općinskom sudu u Splitu, ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac, soba br. 51/II. Početna cijena nekretnine je polovina njene utvrđene vrijednosti. Vinograd, ukupne površine 491 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 72.135,76 kuna, nalazi se u Dugom Selu, prodaje se na dražbi 21. srpnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ul. grada Vukovara 84, soba br. 129/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Zgrada, koja u naravi predstavlja višestambenu građevinu s podzemnom garažom, u visokoj rohbau fazi, bez stolarije, s izgrađenim krovištem i krovnim prozorima, ukupne površine 2483 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 10,92 milijuna kuna, nalazi se u Samoboru, prodaje se na dražbi 21. srpnja u 10.30 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, Obrtnička 2, Samobor, soba br. 15/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Oranica, ukupne površine 1959 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 2,27 milijuna kuna, nalazi se u Zadru, prodaje se na dražbi 24. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 119/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Kuća, koja u naravi predstavlja kuću za odmor površine 64 četvorna metra, dvorište od 326 četvornih metara te izgrađeno zemljište površine 77 četvornih metara, ukupne površine 467 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 873.200 kuna, nalazi se u naselju Ždrelac, na otoku Pašmanu, prodaje se na dražbi 24. srpnja u 10 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 119/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Arhiviranje Norsk Helsenett SF; Trondheim, Norveška, traži usluge arhiviranja. Natječaj je otvoren do 10. kolovoza. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://tendsign. com/doc.aspx?UniqueId=afbcaeeofs&GoTo=Do cs. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://tendsign.com/ doc.aspx?UniqueId=afbcaeeofi. Više podataka o nadmetanju na Norsk Helsenett SF, 994 598 759, Postboks 6123, Trondheim 7435, Norveška, Marius Gunneng, marius.gunneng@nhn.no. Elektronički osigurači PGE Dystrybucja S.A. Oddział Rzeszów, Rzeszów, Poljska, traži nabavu elektroničkih osigurača. Natječaj je otvoren do 4. kolovoza. Glavna adresa naručitelja: http:// www.pgedystrybucja.pl. Daljnje podatke daje: PGE Dystrybucja S.A. Oddział Rzeszów, ul. 8-go Marca 6, PGE Dystrybucja S.A. Oddział Rzeszów – Wydział Zarządzania Majątkiem Sieciowym, Andrzej Gliwa, 35-065 Rzeszów, Polska, andrzej.gliwa@pgedystrybucja.pl. Željeznički vagoni SBB Infrastruktur ESP-FFM-FLM, Bern 65, Švicarska, traži nabavu željezničkih vagona. Natječaj je otvoren do 10. kolovoza. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=957425. Dodatne informacije dostupne su na Duri Deflorin duri.deflorin@sbb.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na prethodno navedenu adresu. Građevinski radovi Forsvarsbygg [The Norwegian Defence Estates Agency], Oslo, Norveška, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 25. kolovoza. Adresa profila kupca: https://kgv. doffin.no/ctm/Supplier/CompanyInformation/ Index/2668. Elektronički pristup podacima: https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/Documents/Folder/152700. Više podataka na atle. maurud@forsvarsbygg.no.

Informacijske tehnologije Utlendingsdirektoratet - UDI, Oslo, Norveška, traži nabavu savjetovanja u IT tehnologiji te razvoj programske podrške. Natječaj je otvoren do 1. rujna. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://permalink. mercell.com/70668364.aspx. Dodatne informacije dostupne su na drugoj adresi: Mercell Norge AS Karihaugveien 89, Oslo, 108, Norway, support@mercell.com. Usluge na području javnog reda Uždaroji akcinė bendrovė Kauno autobusai, Kaunas, Litva. Natječaj je otvoren do 22. kolovoza. Glavna adresa naručitelja: http://kaunoautobusai.lt. Elektronički pristup podacima: https:// pirkimai.eviesiejipirkimai.lt. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https:// pirkimai.eviesiejipirkimai.lt. Ličilački i staklarski radovi Service achats transports publics genevois; Grand-Lancy, Švicarska, traži nabavu ličilačkih i staklarskih radova. Natječaj je otvoren do 11. rujna, a prijave se predaju na Service achats transports publics genevois, Route de la Chapelle 1, Grand-Lancy 1212, Suisse, Blaise Carini, carini.b@tpg.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=975741. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Različite usluge Švicarska agencija za razvoj i suradnju traži nabavu različitih usluga. Natječaj je otvoren do 5. rujna, a prijave se predaju na “Please Do Not Open”, Embassy of Switzerland, Office for International Cooperation, 24, Gamal el-Din Abou el-Mahassen, Garden City, Cairo 11451, Egipat, André-Daniel Müller, andre-daniel.mueller@eda.admin. ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=972491. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. 17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

PRIVREDNI VJESNIK

DELOITTEOV IZVJEŠTAJ “GODIŠNJI PREGLED FINANCIJA U NOGOMETU”

PRIHODI KLUBOVA LIGE PETICE VEĆI OD 13 MILIJARDI EURA Ukupno gledano na sve europske lige, vrijednost europskog nogometnog tržišta trenutačno doseže 24,6 milijardi eura, što je 13 posto više u odnosu na prethodnu sezonu

rema 26. Deloitteovu Godišnjem pregledu ﬁnancija u nogometu, pet najvećih europskih liga (engleska Premier liga, njemačka Bundesliga, španjolska Primera, talijanska Serie A i francuska Liga 1) zajedno bilježe više od 13,4 milijarde eura prihoda, što je više nego dvostruko u odnosu na proteklih 10 godina. Novi ugovori o televizijskim pravima sklopljeni u Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj, u kombinaciji s početkom novog ciklusa prava prijenosa natjecanja Uefe, doveli su do ukupnog rasta prihoda pet najvećih liga od 1,4 milijarde eura (12 posto). Ukupno gledano na sve europske lige, vrijednost europskog nogometnog tržišta trenutno doseže 24,6 milijardi eura, što je 13 posto više u odnosu na prethodnu sezonu. “Prihodi od prava emitiranja nastavljaju rasti i omogućuju vodećim europskim klubovima stvaranje platforme za rekordna ulaganja u talente i infrastrukturu. Povećanje ukupnih prihoda u sezoni 2015./16. bilježi svih pet vodećih liga Europe”, ocijenio je Dan Jones, partner u Deloitteovom Odjelu za analizu sportskog poslovanja. “Prihodi od prava emitiranja dosegnuli su gotovo pola ukupnih prihoda pet najvećih europskih liga u sezoni 2015./16. godine, te će i dalje rasti zahvaljujući novim većim ugovorima za sezonu 2016./17. u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španjolskoj te u Njemačkoj za sezonu 2017./18. godine”, dodao je on.

KLUBOVI PREMIER LIGE DALEKO ISPRED KONKURENCIJE Klubovi engleske Premier lige i dalje su prema prihodima znatno ispred svojih konkurenata te su svoje ukupne prihode povećali sa 4,4 milijarde eura u sezoni 2014./15. na 4,9 milijardi eura u sezoni 2015./16. godine. Novi ugovori o pravima prijenosa, u primjeni od sezone 2016./17., omogućit će im zadržati vodeću poziciju u odnosu na ostatak Europe i u idućim izdanjima Godišnjeg pregleda ﬁnancija u nogometu. Klubovi njemačke Bundeslige ostvarili su ukupno 2,7 milijardi eura prihoda čime su Bundesligi omogućili da ostane druga najveća liga po prihodima u Europi, uz novi ciklus prava prije-

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

nosa na internacionalnoj razini koji je doveo do ukupnog povećanja prihoda od 320 milijuna eura (13 posto). U Primeri, prvoj španjolskoj ligi, klubovi su ostvarili ukupno 2,4 milijarde eura prihoda, 384 milijuna eura ili 19 posto više u odnosu na sezonu 2014./15. godine, uglavnom zbog utjecaja novog modela obračuna prava emitiranja na ukupnoj razini. Primera je nakon jednogodišnjeg prijelaznog ugovora za sezonu 2015./16. ušla u ciklus novog trogodišnjeg ugovora, koji je na snazi od sezone 2016./17. i ima dobre izglede da u idućom Godišnjem pregledu ﬁnancija u nogometu po prihodima u toj sezoni preuzme drugo

SPORT FEST - SAJAM SPORTA I ZABAVE

Sport nam je, na ovaj ili onaj način, u krvi mjesto od Bundeslige. Zahvaljujući proširenom i dorađenom sporazumu o medijskim pravima te većim sredstvima koje Uefa isplaćuje klubovima koji sudjeluju u njenim natjecanjima, prihodi klubova Serije A povećali su se za sedam posto na 1,9 milijardi eura, dok je u komercijalnim prihodima ostvaren rast od 12 posto. Klubovi francuske Lige 1 povećali su svoje prihode u sezoni 2015./16. godine za pet posto, na 1,5 milijardi eura, pri čemu je Paris SaintGermain odgovoran za oko 60 posto ukupnog rasta prihoda u francuskoj ligi.

NA VIDIKU JOŠ JEDNO POVEĆANJE PRIHODA Ukupni izdaci za plaće u pet najvećih europskih liga povećali su se u sezoni 2015./16. za 10 posto na 8,2 milijarde prihoda, omjer troškova plaća i prihoda smanjio se sa 62 na 61 posto. U četirima vodećima ligama omjer troškova plaća i prihoda je manji od 70 posto, a jedino je Bundesliga s omjerom od 49 posto već treći put u zadnjem desetljeću utrošila manje od pola svojih prihoda na plaće. Klubovi engleske Premier lige ostvarili su u sezoni 2015./16., ne računajući prihode od trgovine igračima i amortizaciju, najveću operativnu dobit iz poslovanja (683 milijuna eura), dok su se klubovi španjolske Primere sa svojim ukupnim prihodima od gotovo 400 milijuna plasirali ispred Bundeslige (284 milijuna eura) kao druge najproﬁtabilnije lige. Nasuprot tome klubovi u Italiji i Francuskoj ponovno su ostvarili gubitke od operativnih aktivnosti u iznosu od 38 milijuna eura, odnosno 98 milijuna eura, što je ipak znatno manje u odnosu na gubitke klubova iz prošle sezone. “Budući da je svih pet najvećih europskih liga ostvarilo značajno povećanje prihoda iz novih ugovora o TV pravima, koji su na snazi nakon kraja sezone 2015./16., svjedočimo njihovim pokušajima da nastave uzlaznom putanjom, a veći troškovi transfera igrača i plaća u posljednjoj sezoni ciklusa govore u prilog tome kako je još jedno značajno povećanje prihoda na vidiku”, smatra Adam Bull, viši konzultant u Odjelu za analizu sportskog poslovanja u Deloitteu. (V.A.)

Jedna od stvari u kojima se Hrvatska može pohvaliti da je među najboljima na svijetu je upravo - sport. Naši sportaši već su dugi niz godina stalni sudionici najvećih svjetskih i kontinentalnih smotri te su ekipno i pojedinačno osvajači brojnih medalja. Od ove jeseni Hrvatska će biti u vrhu u još jednom segmentu - održat će se Sport Fest, najveća sportskoindustrijska manifestacija na ovim prostorima, i to na Zagrebačkom velesajmu, od 5. do 8. listopada 2017. godine. Suorganizator Sport Festa je Zagrebački velesajam. Sport Fest je specijalizirani sportski događaj koji se sastoji od tri cjeline: sajamski, konferencijski i zabavni dio. Svatko tko je na bilo koji način povezan sa sportskim svijetom nikako neće propustiti ovaj događaj, koji će u četiri dana početkom listopada Hrvatsku pretvoriti u centar sportskog tržišta ovog dijela Europe. Na sajamskom dijelu veliki broj klubova, saveza i tvrtki, koje vežu svoje poslovanje uz sport, predstavit će svoje pro-

izvode i usluge na više od 10.000 četvornih metara izložbenog prostora. Velika zabavna zona pružit će pak sudionicima priliku za natjecanja na različitim turnirima. Na Sport Festu održat će se natjecanja u stolnom tenisu, streljaštvu, badmintonu, nogometu, freestyleu, stolnom nogometu, esportu, rugbyju, pikadu, biljaru, bridžu, šahu… Sudionici će imati priliku okušati se i u mnogim drugim zanimljivim aktivnostima i nagradnim igrama. Organizirana je i velika izložba sportskih karikatura te Vintage kutak. Ako želite frizuru koju ima vaš omiljeni sportaš ili istetovirati grb voljenog kluba, moći ćete se prepustiti u ruke profesionalaca, a organizatori će se pobrinuti da posjetitelji ne ostanu žedni i gladni. Na konferenciji Sport Festa, koja će se održati u sklopu sajma, svoja znanja i iskustva sudionicima će prenijeti stručnjaci iz sporta i industrije vezane uz sport. Više o Sport Festu, prijave za sve aktivnosti, kao i ostale informacije pronađite na www.sportfest2017.com.

17. srpnja 2017. | broj 3987 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

SMALL LUXURY HOTELS OF THE WORLD

D-Resort Šibenik među elitom D-Resort Šibenik postao je dio prestižnog međunarodnog uduženja Small Luxury Hotels of the World, koje okuplja nešto više od 520 malih luksuznih hotela u 80 zemalja svijeta. “Small Luxury Hotels of the World na globalnoj je razini sinonim vrhunskog iskustva boravka gostiju, spajajući najbolje destinacije, najvišu razinu kvalitete usluge i jedinstvenost svakoga hotela. Upravo je stavljanje naglaska na posebnosti i osobnost svakoga hotela za nas bio po-

ticaj da postanemo član ove asocijacije jer želimo nastaviti razvijati vlastiti stil personalizirane usluge i dodatne sadržaje”, rekao je Nenad Tatarinov, generalni direktor D-Resorta Šibenik, dodajući kako će članstvo u ovome udruženju otvoriti nova tržišta. Small Luxury Hotels of the World okuplja hotele koji ispunjavaju vrlo visoke kriterije, a svake godine njihovi stručnjaci provjeravaju razinu kvalitete ponude i usluge svojih članova. Uz promociju u cijelome svijetu, SLH

otvara i pristup nekima od najpoznatijih agencija u segmentu luksuznog turizma, poput Virtuosa i Signaturea, što će u Šibenik dovesti veći broj gostiju više platne moći. Uz Small Luxury Hotels of the World, D-Resort Šibenik postao je i dio Stories, Croatian Unique Hotelsa, hrvatskog brenda luksuznih hotela koji gostima pružaju jedinstveno iskustvo boravka. Podsjetimo, Croatian Unique Hotels osnovan je pri Udruženju hotelijera pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. (J.V.)

TELE2

ŠIBENIK DOBIO PREMIUM EXPERIENCE SHOP U robnoj kući City Life u Šibeniku otvoren je jedinstveni Tele2 centar. Riječ je o premium experience shopu koji nudi postojećim, ali i budućim korisnicima, kompletan doživljaj korištenja Tele2 usluga. Korisnici u centru tako se mogu pobliže upoznati s ponudama za odabir tarifa, uređaja, telefona i tableta. Također, mogu dobiti sve informacije o mobilnom, tj. pokućnom internetu koji osigurava kvalitetu surfanja neovisno o lokaciji na koju se seli. Dodatna prednost jest ta da ne iziskuje nikakve dodatne instalacije, dovoljan je samo priključak u struju, te je stoga idealno rješenje za sve koji žele bezbrižno surfati dok su na

moru. A posebno će biti od velike koristi privatnim iznajmljivačima kojima omogućuje da u vrijeme turističke sezone pokućni internet koriste u svojim apartmanima, a ostatak godine u svom domu, pod istim ugovorenim uvjetima i s istom kvalitetom. Inače, 13. je to dućan od planiranih dvadesetak koje ove godine otvara Tele2. Kontinuirano ulaganje u kvalitetu mreže i svih ostalih usluga glavni je fokus poslovanja Tele2. U kompaniji ističu da je i dalje u planu značajno investiranje u kvalitetu mreže, koja je prošlogodišnjom nadogradnjom u nezavisnom istraživanju kompanije P3 Communications ocijenjena kao najkvalitetnija podatkovna mreža u Hrvatskoj.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3987 | 17. srpnja 2017.

(B.O.)

Provjereni partner gospodarstva!

PRIVREDNI VJESNIK Tu smo zbog vas i vašeg posla Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

SVAKI TJEDAN PRED VAMA! GODIŠNJA PRETPLATA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

PRIVREDNI VJESNIK