e-pv 3988/3989 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

24. srpnja 2017., godina LXIV, broj 3988/3989

KONJUNKTURNI TEST ZA II. TROMJESEČJE 2017.

Dominira pesimizam Prema posljednjim rezultatima, gotovo svi pokazatelji konjunkturne klime su se, u odnosu na prethodno tromjesečje, smanjili. Iznimka je uslužni sektor INTERVJU

Jadranka Primorac Specijalna bolnica Sv. Katarina

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA U 2016.

Pokazatelji dobri, ali još ne kao u 2008.

STRATEŠKA KOMUNIKACIJA

Bez ilustracije ili videa se ne računa

SADRŽAJ

3988/3989/ 24. srpnja 2017. TEMA TJEDNA 6

ECM studija o strateškoj komunikaciji i odnosima s javnošću Nema ilustracije? Trenutačno nemam vremena!

Dug bolnica veledrogerijama Zasad nema straha od nestašice lijekova

Gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije u 2016. godini Pokazatelji dobri, ali još nije dostignuta 2008.

Završena ovogodišnja žetva pšenice Dobar prinos, kvaliteta sve bolja

AKTUALNO

6 Većina europskih komunikacijskih stručnjaka ističe rast važnosti vizualizacije pri prenošenju poruka

INTERVJU 12

Jadranka Primorac, članica Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sv. Katarina Potrebna je sinergija javnog i privatnog zdravstva

POLJOPRIVREDA

Koji nam je prioritet prvi dan odmora? Hrvatima je to odlazak na kavu, pivo ili čašu vina, pokazalo je istraživanje Booking.coma

OPG Sotinac i Exotic Pannonia iz Otoka Poljoprivreda je isplativa, ali ne bilo kakva

Kids&Co Našim klincima i klincezama samo najbolje

PRIČA S RAZLOGOM

HRWWWATSKA

Analiza ICT sektora ICT se razvija brže od hrvatskog gospodarstva

Makroekonomska kretanja i prognoze HNB-a Procjena rasta povećana na tri posto

Dane Cvijanović, vlasnik obrta Vetiver Ni odmor (ne) može bez stresa

SVIJET FINANCIJA

Jadranka Primorac

BUSINESS & LIFESTYLE

Istraživanje MasterIndex Hrvatima je najdraža - Hrvatska

Istraživanje Booking.coma Prvo kava, pivo ili vino, pa onda sve ostalo

Sljedeći broj Privrednog vjesnika izlazi 21. kolovoza 2017.

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989| PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR NIKOLA MILETIĆ

INŽENJERI ODBAČENI KADAR Danas je kasno za većinu zvučnijih građevinskih kompanija jer nisu prepoznale nadošle promjene ni pronašle svoju poziciju na komercijalnom tržištu obavljanja poslova

G Nikola Miletić, direktor tvrtke Kap4

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

rađevinska industrija temelj je ostvarenja napretka svih ostalih industrija i područja ljudskog djelovanja - bez građevinske industrije nema razvoja, kao što bez razvoja nema posla ni za građevinare. Hrvatska je nekada bila regionalni lider te prepoznati partner u velikim svjetskim projektima, posebice u infrastrukturnoj gradnji, no nedovoljno ulaganje u tehnologiju i u poticanje izvrsnosti stručnih potencijala djelatnika, poglavito kod većih građevinskih kompanija s dužom tradicijom, dovelo je do postupnog gubitka tog statusa. Većina građevinskih tvrtki bori se za opstanak te ni ne pomišlja na razvoj i daljnja ulaganja. Ovaj proces propadanja trajao je više od 20 godina. Procesi predstečajne nagodbe omogućili su da nezdravo tkivo građevinske industrije dokrajči i ono malo manjih zdravih i specijaliziranih građevinskih tvrtki. Kooperanti zahvaćeni takvim legaliziranim neplaćanjem obavljenih usluga prvi su propadali i gubili najkvalitetnije djelatnike. Trend odlaska potentne ljudske radne snage i inženjera pratio je i velike tvrtke koje nisu znale strateški iskoristiti državne subvencije. Tako danas ne postoji ni jedna kompanija potpomognuta državom koja se proﬁlirala u vodeću tvrtku ili lidera u svom području. Tvrtke trebaju biti što ﬂeksibilnije u dimenzioniranju svoga rasta i kapacitiranju te se moraju udruživati s ostalim tvrtkama u regiji i svijetu. Pri tom ne smiju postati robovi opreme koju gomilaju na skladištu, već moraju omogućiti slobodan protok materijala i opreme jer graditi treba tehnologijom i opremom koja je optimalna, a ne najdostupnija. Buduće uspješne hrvatske tvrtke trebaju ulagati značajna sredstva u specijalistička znanja svojih djelatnika, poticati opći razvoj svijesti te transformaciju hrvatskog inženjera u svjetski prepoznat i cijenjen “proizvod”. Većina građevinskih tvrtki na području Hrvatske i danas ima pravo potplatiti svog djelatnika te mu ne osigurati siguran rad na gradilištu. Tome pripomažu i natječaji i dalje bazirani

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

na najnižoj cijeni bez osiguranja od konačnog probijanja planiranog budžeta, što šteti i naručitelju i građevinskoj industriji u cjelini. Država mora odrediti pravila i potrebne minimume kako bi se spriječio odljev radne snage. Hrvatska je danas dovoljno veliko gradilište i ima dovoljno posla za uspješno poslovanje hrvatske građevinske operative, a uz potrebne reorganizacije na bazi tržišnog natjecanja i tehnološkog razvoja, može i dalje biti regionalni igrač i ravnopravno se natjecati s konkurentima. Prvenstveno fokus treba staviti na informatički napredak, primjerice upotrebu BIM-a (Building Information Model), pri čemu se na atraktivnim 3D modelima bilježe potrebne informacije koje se koriste za optimizaciju svih procesa graditeljstva i izradu svih potrebnih analiza za konkurentnije nuđenje usluga.

VEĆINA GRAĐEVINSKIH TVRTKI BORI SE ZA OPSTANAK TE NI NE POMIŠLJA NA RAZVOJ I DALJNJA ULAGANJA Osim informatizacije, trend u svijetu je i ugovaranje poslova po sistemu “ključ u ruke”. Samo oni koji su uspjeli sačuvati iskustvo starijeg inženjerskog kadra te ga asimilirali s energijom i informatičkom pismenošću mlađeg kadra mogu uopće pomišljati da analiziraju cijene svojih usluga na takvim natječajima i da za to garantiraju. Za konkuriranje na takvim tipovima natječaja potrebno je također pratiti tehnološka dostignuća u procesu gradnje te razvoj materijala i njihovu ispravnu primjenu. Nažalost, kod većine hrvatskih građevinskih tvrtki prvi odbačen kadar bili su inženjeri, a u nove naraštaje nisu ulagali niti su stvarali adekvatan potencijal.

BROJKE, BROJKE

JAVNA ODVODNJA U 2016. 457.394.000 m

ukupna količina otpadnih voda

267.767.000 m

pročišćene otpadne voda, što je 4% više od ukupne količine pročišćenih otpadnih voda u odnosu na godinu prije

29% 325.328.000 m3 vode iz kućanstava i gospodarskih djelatnosti

71%

132.066.000 m3 ostale vode (oborine i dr.)

STRUKTURA ISPUŠTANJA OTPADNIH VODA:

Najviše se ispuštalo u vodotoke (96% nepročišćenih i 78% pročišćenih otpadnih voda) i more (3%nepročišćenih i 21% pročišćenih otpadnih voda)

138 ukupan broj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

555.147 broj kanalizacijskih priključaka, rast za 6%

10.885 km kanalizacijska mreža, rast za 4%

Izvor: DZS

Najviše se povećao broj uređaja za drugostupanjsko pročišćavanje (za 5%), koji su pridonijeli spomenutom povećanju kvalitete pročišćavanja

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA ECM STUDIJA O STRATEŠKOJ KOMUNIKACIJI I ODNOSIMA S

NEMA ILUSTRACIJE? TRENUTAČNO NEMAM VREMENA! Mnogi su stručnjaci izdvojili video kao najveći trend 2017. godine, stoga klijentima sve više savjetujemo upotrebu videosadržaja umjesto klasičnih objava, bilo da je riječ o nekoj financijskoj instituciji ili pak školi stranih jezika, naglašava Sanja Srdić piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

Botovi će najviše doći do izražaja na velikim tržištima i kod organizacija koje imaju veliki volumen online konverzacija. Tu je moguće ostvariti značajne uštede u potrebnim resursima, ponuditi kvalitetniju korisničku podršku i postaviti posve nove usluge. Krešimir Dominić, direktor planiranja i razvoja u Komunikacijskom laboratoriju

uropean Communication Monitor (ECM) najveća je međunarodna studija koja se bavi tematikom strateške komunikacije i odnosa s javnošću. Ove godine su u fokusu bile teme poput vizualnog i automatiziranog komuniciranja, modernizacije poslovnih odnosa i benchmarkinga u komunikacijskim odjelima. U istraživanju je sudjelovalo 3387 komunikacijskih stručnjaka iz Europe, od kojih je 108 bilo iz Hrvatske. Ogromna većina europskih komunikacijskih stručnjaka (94 posto) ističe rast važnosti vizualizacije pri prenošenju poruka, ali više od polovine ispitanih stručnjaka (53 posto) priznaje da ima nisku razinu znanja za korištenje vizualnih alata (instant video i fotograﬁje te infograﬁke), u usporedbi sa 12 posto onih koji vladaju tim alatima.

TRANSFORMACIJA INDUSTRIJE KOMUNIKACIJA Sanja Srdić, savjetnica u IM&C agenciji, objašnjava kako je u online medijima postalo nepisano pravilo da se tekst, kakav god bio, jednostavno neće čitati bez nekakve ilustracije. “Istraživanja su pokazala da se raspon čovjekove pažnje smanjio na samo osam sekundi, pa kako bismo zaokupili čitateljevu pažnju i istaknuli se u moru sadržaja, važno je služiti se svim dostupnim alatima, naročito onim vizualnim. Mnogi su stručnjaci izdvojili video kao najveći trend 2017. godine, stoga klijentima sve više savjetujemo upotrebu videosadržaja umjesto klasičnih objava, bilo da je riječ o nekoj ﬁnancijskoj instituciji ili pak školi stranih jezika. Nema te teme koja se ne bi mogla popratiti videomaterijalom, ali treba biti oprezan i voditi računa o tom kratkom rasponu pažnje, stoga videouradak mora biti kratak, jasan i obuhvatiti sve informacije važne za

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

gledatelja”, naglašava Sanja Srdić. “Svakodnevno svjedočimo transformaciji industrije komunikacija: mijenjaju se poslovni modeli, formati i način na koji ljudi razmjenjuju i konzumiraju informacije. Društvene mreže su unijele dramatične promjene, a jedna od tih promjena je i izrazita popularnost sadržaja koji su bazirani na fotograﬁji i kratkom videozapisu. U praksi

VIDEOURADAK MORA BITI KRATAK, JASAN I OBUHVATITI SVE INFORMACIJE VAŽNE ZA GLEDATELJA, SMATRA SANJA SRDIĆ to znači da se svi mi komunikatori borimo za pozornost publike tako što pokušavamo osmisliti, proizvoditi i plasirati tip sadržaja koji najbolje prolazi. Trenutačno je to kratki, animirani videozapis”, istaknuo je Krešimir Dominić, direktor planiranja i razvoja u Komunikacijskom laboratoriju, dodajući kako je jedino izvjesno da će sljedeće godine najpopularniji format biti nešto drugo. Da stalna uistinu samo mijena jest, pokazuje i istraživanje prema kojem većina ispitanika (75 posto) iz konzultantskih, odnosno privatnih tvrtki, smatra da je promijenila svoju komunikaciju s dionicima, a velika većina njih također smatra kako će komunikaciju promijeniti u naredne tri godine. Na to će, u kontekstu online komunikacije, uvelike utjecati automatizirani softveri, tzv. social bots. Riječ je o samoučećim

JAVNOŠĆU

24. srpnja 2017. |broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

PROF. DEJAN VERČIČ

Hipermodernost je vrijeme paradoksa koje svim komunikacijskim Profesor Dejan Verčič, ugledni međunarodni komunikacijski stručnjak i jedan od autora European Communication Monitora, za Privredni vjesnik je u kratkim crtama analizirao glavne teme ovogodišnjeg istraživanja: vizualizaciju, botove i hipermodernizaciju. “Nova vizualizacija dolazi s digitalizacijom, društvenim mrežama i pametnim telefonima. Pogledajte samo kako smo nekada dobivali upute za uređaje (debele knjige teksta s ponekim crtežom), a kako ih dobivamo danas (kao video na inter-

ECM ISTRAŽIVANJE

3387 komunikacijskih stručnjaka iz Europe sudjelovalo u istraživanju (108 iz Hrvatske) 94% ispitanika ističe rast važnosti vizualizacije pri prenošenju poruka 75 % ispitanika smatra da je promijenila svoju komunikaciju s dionicima

netu). Suvremena vizualizacija možda čak najavljuje kraj literarne civilizacije u kojoj smo se svi mi rodili, a koja je započela s riječju. Ali video uopće nije kraj: pred nama je proširena realnost koja će u cjelini promijeniti naše doživljavanje sebe i svijeta oko nas”, poručuje Verčič i dodaje kako je danas glavni problem nas, malih naroda, digitalizacija naših jezika. “Kako je za naše preživljavanje bilo svojevremeno presudno da smo se uknjižili (zapisali svoje jezike u knjige), a oni koji to nisu pravovremeno uspjeli, uglavnom

sustavima koji služe za administraciju računa te sve više i za obavljanje komunikacije s korisnicima na društvenim mrežama. Studija pokazuje kako je ovaj fenomen uglavnom zanemaren kod europskih komunikacijskih stručnjaka, a naročito kod domaćih. ECM pokazuje da je tek trećina stručnjaka upućena u raspravu o botovima, a čak 15,9 posto njih ne zna ništa o sustavima koji komuniciraju s korisnicima umjesto stvarnih osoba. “Vrlo je teško opravdati veliku investiciju u razvoj pravog, inteligentnog bota na našem siromašnom i malom tržištu. Razgovaramo s nekoliko klijenata o upotrebi botova, ali uglavnom se radi o vrlo jednostavnoj automatizaciji komunikacije na pojedinim kanalima društvenih mreža ili interakcija s korisnicima na razini

su nestali ili se još danas bore sa svojim priznanjem, tako je danas bitno da svoje jezike digitaliziramo. Teško je automatizirati softver za djelovanje u jeziku koji nije u potpunosti digitaliziran, i to je po mom mišljenju glavni razlog zašto u primjeni socijalnih botova zaostajemo. Ali o njima bi ozbiljno morali razmišljati izvoznici (a prije svega hrvatski turizam!) koji posluju na tržištima velikih jezika, ponajprije engleskog, njemačkog i francuskog”, naglašava Verčič, uz napomenu kako hipermodernizaciju možemo

‘štosa’. Botovi će najviše doći do izražaja na velikim tržištima i kod organizacija koje imaju veliki volumen online konverzacija. Tu je moguće ostvariti značajne uštede u potrebnim resursima, ponuditi kvalitetniju korisničku podršku i postaviti posve nove usluge”, objašnjava Dominić, a Sanja Srdić problem vidi i u nedovoljnoj razvijenosti samog softvera te želji klijenata za personaliziranom uslugom.

KORISNICI VOLE DA IM SE POSVETI PAŽNJA “Svi korisnici neke usluge, sadašnji i potencijalni, vole da im se posveti pažnja koju misle da zaslužuju. Kada na svoj upit dobivaju automatizirani odgovor, nezadovoljni su jer nemaju osjećaj da im se netko posvetio u onoj mjeri u kojoj su to očekivali. Dodatni problem je to što

JEDNA OD DRAMATIČNIH PROMJENA KOJE SU UNIJELE DRUŠTVENE MREŽE JE POPULARNOST SADRŽAJA BAZIRANIH NA FOTOGRAFIJI I KRATKOM VIDEOZAPISU su neke situacije s kojima se korisnici javljaju vrlo speciﬁčne, stoga općeniti odgovori bez ljudskog faktora mogu dovesti do frustracije 8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

disciplinama otvara neograničene mogućnosti stvaranja

Dejan Verčič

primijetiti posvuda. “Ako pogledate oko sebe, možete i u Hrvatskoj vidjeti posvuda prisutnu hipermodernizaciju: hiperindividualizaciju (ja ispred svih, a moji selfiji svugdje!) i hiperkonzumaciju (i čuđenje zašto nam treba toliko dućana i trgovinskih centara!). No paradoksalno, u vrijeme rastućeg konzervativizma događa se vraćanje obitelji, vjeri i domovini. Hipermodernost, koje je vrijeme poslije modernizma i postmodernizma, je prije svega vrijeme paradoksa. Za sve komunikacijske discipline to otvara ne-

korisnika. Zbog toga, koliko god podupiremo razvoj novih tehnologija koje će na koncu smanjiti i naše radne sate, ne možemo reći da smo preveliki obožavatelji automatizacije komunikacije i sasvim nam je jasno zašto ona nije zaživjela na našem tržištu”, naglašava Sanja Srdić. ECM se bavi i problematikom hipermodernizacije društva koju obilježavaju trendovi poput povećane potrošnje, brzih društvenih promjena, individualnosti koja graniči s narcizmom. Kod tvrtki se ta promjena očituje kroz sve manju hijerarhijsku podjelu rada, rast inovativnosti i ﬂeksibilnosti. Velika većina ispitanika (71,5 posto) svjedoči toj kulturnoj preobrazbi u svojoj zemlji, a prijelaz iz postmoderne u hipermodernu kulturu najviše je prisutan u konzultantskim (57,2 posto), a zatim i u privatnim tvrtkama (51,8 posto). Zanimalo nas je kako na tom polju kotiraju domaće kompanije.

UPRAVA TREBA PREDNJAČITI U PREOBRAZBI “Komunikacijski laboratorij je vrlo posložen u smislu poslovnih procesa, hijerarhije i strukture. Puno razmišljamo o pravom omjeru hijerarhije i agilnosti, kreativnosti i duha poduzetništva. Takve se stvari ne postižu same od sebe i sasvim je sigurno da odustajanje od hijerarhije neće nekim čudom učiniti kompaniju agilnijom i inovativnijom. Radimo na tome da budemo brži i bolji, a primjećujemo da na tome rade i neki naši klijenti. Takva promjena redovito ide s vrha, uprava kompanije treba prednjačiti u preobrazbi, a postoje i konzultanti koji mogu jako pomoći u tom pogledu, kao što je BOOM model kompanije LQ”, kazao je Dominić. Srdić pak smatra da stroga podjela poslova može postojati samo u jako velikim

ograničene mogućnosti stvaranja, jer u paradoksalnim vremenima svi tražimo značenje i smisao, a u tome nam može pomoći samo komuniciranje. Što se organizacija tiče, one će se sve više medijatizirati, pretvarati u producente i kuratore medijskih sadržaja, koje će stvarati same i preuzimati od drugih. U tom smislu je ovo vrijeme najopasnije za profesionalne medijske organizacije, jer u novim vremenima moraju za sebe pronaći novi prostor i smisao”, zaključuje Verčič.

Sanja Srdić

organizacijama, no i u njima je uobičajeno da više ljudi zna raditi više poslova kada je potrebno nekoga zamijeniti za vrijeme bolesti ili godišnjih odmora. “U manjim agencijama poput naše sve se više osjeti trend da se svi bavimo svime. Seniori su ti koji su i dalje usko specijalizirani za svoje područje posla te su u tome, zbog mnogo godina iskustva, vrhunski stručnjaci, dok su juniori najčešće zaduženi za nekoliko raznih područja kako bismo svojim klijentima mogli ponuditi široku paletu usluga s najboljim rezultatima. Na taj se način idealno nadopunjujemo”, kazala je Sanja Srdić, napominjući kako su sveprisutni pametni telefoni i sve brži internet stubokom promijenili poslovanje komunikatora. “Postalo je normalno da klijentima i korisnicima budemo dostupni praktički 0-24, što uz povremene evente, odnosno rad izvan radnog vremena, zahtijeva ogromnu dozu ﬂeksibilnosti. Koliko god to povremeno bilo zamorno, onaj tko nije spreman na to, nema što raditi u odnosima s javnošću”, ističe Sanja Srdić.

Koliko god podupiremo razvoj novih tehnologija koje će na koncu smanjiti i naše radne sate, ne možemo reći da smo preveliki obožavatelji automatizacije komunikacije i sasvim nam je jasno zašto ona nije zaživjela na našem tržištu. Sanja Srdić, savjetnica u IM&C agenciji

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO DUG BOLNICA VELEDROGERIJAMA

ZASAD NEMA STRAHA OD NESTAŠICE LIJEKOVA Dokle god imamo lijekova u skladištu, oni će biti isporučivani bolnicama i ljekarnama. Problem će nastati ako se ne vrati dio duga zbog toga što se veledrogerije više ne mogu zaduživati za nabavu novih količina, ističe Jasminko Herceg piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U 2,8 8 mlrd kn trenutačna dospjela potraživanja veledrogerija

1,1 mlrd kn iznos kredita veledrogreija kako bi mogle platiti dobavljačima

i više od dana

900 0

neke bolnice ne podmiruju svoj dug

natoč pregovorima koje veledrogerije već više od dva mjeseca vode s Ministarstvom zdravstva, dugovi koje bolnice imaju prema njima sve su veći. Tako se postavlja pitanje hoće li bolnice u špici turističke sezone, dakle tijekom razdoblja pojačanog prometa u kojem Hrvatsku posjeti veći broj gostiju, imati dovoljno lijekova, gaza, zavoja, igala i ostalog neophodnog medicinskog potrošnog materijala kako bi se mogle normalno nositi s ozljedama i nezgodama koje su učestalije upravo ljeti. Jasminko Herceg, direktor Medike i predsjednik Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kaže nam kako trenutačno veledrogerije imaju 1,1 milijardu kuna kredita prema bankama isključivo kako bi plaćale lijekove dobavljačima u rokovima, što neminovno utječe na njihovo poslovanje. “Dokle god imamo lijekova u skladištu, oni će biti isporučivani bolnicama i ljekarnama. Problem će nastati ako se ne vrati dio duga zbog toga što se veledrogerije više ne mogu zaduživati za nabavu novih količina. A trenutačna dospjela potraživanja popela su se na 2,8 milijardi kuna”, ističe Herceg i dodaje kako ima i onih bolnica koje ne plaćaju dugove i više od 900 dana. “S ministrom je dogovoren novi sastanak za koji još nije utvrđen termin održavanja. Što se prijedloga rješenja tiče, to je hitna uplata iznosa od 750 milijuna kuna veledrogerijama koja će samo sanirati trenutačnu situaciju. Rješenje za stabilizaciju sustava pak

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

moraju naći Vlada i Ministarstvo zdravstva”, objašnjava nam Herceg.

SUKCESIVNE UPLATE Ministar zdravstva Milan Kujundžić, nakon potpisivanja ugovora o funkcionalnom spajanju osječkog Kliničkog bolničkog centra i Opće bolnice Našice prošloga tjedna u Osijeku, izjavio je kako unatoč dugovima prema vele-

drogerijama hrvatske bolnice sigurno neće ostati bez lijekova. Kako bi se taj dug postupno smanjio, dodao je, s Ministarstvom ﬁnancija pokušat će se postići dogovor o sukcesivnim uplatama određenih iznosa veledrogerijama na mjesečnoj razini. Ministar zdravstva naglasio je kako je dug bolnica prema veledrogerijama, a koji iznosi oko 2,8 milijardi kuna, na žalost, velik te je na kraju 2016. bio jednak onome iz 2015. godine. Direktor Medike, veledrogerije koja isporučuje lijekove i potrošni materijal hrvatskim

bolnicama, još je potkraj 2016. godine ukazivao na taj dug i na moguće probleme u opskrbi. Isticao je kako postoji i mogućnost podizanja tužbi protiv nekih bolnica ukoliko se ne iznađe rješenje. Veledrogerije su i u 2017. godini nastavile obavještavati javnost o problemu. Stoga im je ministar Kujundžić u travnju obećao kako

TREBA NAM HITNA UPLATA IZNOSA OD 750 MILIJUNA KUNA VELEDROGERIJAMA KOJA ĆE SAMO SANIRATI TRENUTAČNU SITUACIJU, ISTIČE HERCEG će im u sljedećih mjesec dana isplatiti 200 milijuna kuna od ukupno tadašnjih 2,5 milijardi kuna duga. Taj iznos trebao je pokriti dio duga onih zdravstvenih ustanova kojima je osnivač država. Nakon što je postignut dogovor u Vladi, u svibnju je isplaćeno 200 milijuna kuna. No iznos koji je država isplatila bolnicama za podmirenje dugova nije u potpunosti uplaćen na račun veledrogerija, već je dio novca otišao i na regres.

SMANJENJE DUGA KAO STRATEŠKA ZADAĆA

Uštedama pridonosi i spajanje bolnica Ukupni dug hrvatskog zdravstvenog sustava iznosi oko osam milijardi kuna. Vlada često ističe kako je smanjenje tog duga jedna od njenih strateških zadaća, ali da se to ne može napraviti preko noći. Uštedama u zdravstvu trebalo bi, među ostalim, pridonijeti i spajanje bolnica. Jedan od koraka u tom smjeru je i prošlotjedno funkcionalno spajanje osječke i našičke bolnice. Funkcionalna integracija podrazumijeva suradnju, odnosno povezivanje bolnica kako bi se postigla bolja kvaliteta zdravstvenih usluga, bolji ishod liječenja, zadovoljstvo pacijenata i pružatelja zdravstvenih usluga, te posljedično i

dugoročna racionalizacija troškova sustava. Klinički bolnički centar Osijek i Opća bolnica Našice zdravstvene su ustanove koje se u svojim djelatnostima nadopunjuju iako ima određenih preklapanja. Primjenjujući kriterij prostorne udaljenosti zaključeno je da je racionalno pristupiti funkcionalnom povezivanju tih dviju bolnica s obzirom na to da se obje zdravstvene ustanove nalaze u istoj županiji, objavljeno je na internetskim stranicama Ministarstva zdravstva. Ministar Kujundžić kazao je kako će ovaj projekt omogućiti da pacijenti s našičkog područja ne moraju dolaziti u Osijek, već će osječki KBC slati svoje specijaliste, a našička bolnica će osigurati krevete za produljeno liječenje i palijativnu skrb te respiracijske centre. Od novog načina funkcioniranja očekuje se da će omogućiti razvoj obiju bolnica te smanjiti broj dežurstava i opreme koja se koristi, a s vremenom donijeti i očekivane uštede. Milan Kujundžić, ministar zdravstva

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU JADRANKA PRIMORAC, ČLANICA UPRAVNOG VIJEĆA SPECIJAL

POTREBNA JE SINERGIJA JAVNOG I PRIVATNOG ZDRAVSTVA Suradnjom s privatnim zdravstvom, javno zdravstvo dobiva kvalitetnu infrastrukturu bez dodatnih ulaganja, mogućnost racionalizacije troškova, poticaj za podizanje kvalitete usluge na razinu kakvu nudi privatni sektor, te zaustavlja odljev liječnika iz Hrvatske razgovarao Miro Soldić soldic@privredni.hr

U Mi smo jedina privatna bolnica u Hrvatskoj koja, pored medicinskih usluga, sustavno i paralelno razvija onu znanstvenu komponentu s ciljem primjene najnovijih medicinskih postupaka i znanstvenih dostignuća u kliničkoj praksi.

samo pet godina rada Specijalna bolnica Sv. Katarina iz Zaboka izrasla je u međunarodni brend koji na jednom mjestu, koristeći najsuvremeniju opremu i najnovije postupke liječenja, nudi vrhunsku dijagnostiku i terapijsko-operacijski postupak te individualnu rehabilitaciju. Bolnicu je 2015. nadležno ministarstvo proglasilo znanstvenim centrom izvrsnosti za personaliziranu brigu o zdravlju, a upravo personalizaciju medicine Jadranka Primorac, članica Upravnog vijeća Bolnice za ﬁnancijska i strateška pitanja, vidi kao budućnost branše. U intervjuu za Privredni vjesnik dotaknula se još nekih tema koje su ključne za razvoj domaćeg zdravstva i gospodarstva, kao i globalnih trendova u medicini.

 Kakvi trendovi općenito prevladavaju u svjetskom zdravstvu i kako se Sv. Katarina namjerava pozicionirati u tim kretanjima? - Napravili smo novi koncept koji ne postoji na ovom području, a ni šire. Po uzoru na Mayo kliniku uveli smo model personalizirane medicine u kliničku praksu, koja će zasigurno u cijelosti promijeniti medicinu kakvu danas poznajemo. O važnosti personalizirane medicine govori dovoljno podatak da je EK nedavno osnovao International Consortium of Personalized Medicine, a Republika Hrvatska hrvatski klaster konkurentnosti personalizirane medicine, čiji je član i Sv. Katarina. Naša bolnica jedna je od rijetkih europskih zdravstvenih

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

ustanova koja primjenjuje terapijski postupak aplikacije autolognih mezenhimalnih matičnih stanica dobivenih iz masnog tkiva u zglobove pacijenata. Kako je to potpuno novi postupak, dodatno smo se angažirali te smo prijavili kliničku studiju u BioMed Central registar klinič-

HRVATSKI JAVNI ZDRAVSTVENI SUSTAV JOŠ UVIJEK POČIVA NA POTPUNO SOCIJALISTIČKOM MODELU UPRAVLJANJA kih studija. Ubrzo ćemo publicirati znanstveni rad u jednom uglednom međunarodnom časopisu. Mi smo jedina privatna bolnica u Hrvatskoj koja, pored medicinskih usluga, sustavno i paralelno razvija onu znanstvenu komponentu s ciljem primjene najnovijih medicinskih postupaka i znanstvenih dostignuća u kliničkoj praksi. Želim istaknuti da se sve što radimo temelji na ključnom kriteriju našeg djelovanja, a to je izvrsnost, suradnja s najboljima te sustavna edukacija naših kadrova.

NE BOLNICE SV. KATARINA

Po uzoru na Mayo kliniku uveli smo model personalizirane medicine u kliničku praksu, koja će zasigurno promijeniti medicinu kakvu danas poznajemo

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

Smatram da je reformu zdravstvenog sustava potrebno uklopiti u reformu kompletne države, i to čim prije, jer što je kasnije napravimo, bit će skuplja i bolnija. Reforma zdravstva je prije svega politička odluka koja podrazumijeva široki politički dogovor i suglasje svih dionika u zdravstvenom sustavu.

 Koje su vaše preporuke za razvoj zdravstvenog turizma? - Čvrsto vjerujem kako je krajnje vrijeme da se stvori jedan moderan, održiv i provediv plan razvoja jer Hrvatska još nije međunarodno prepoznatljiva destinacija medicinskog turizma, iako ima potencijala. S obzirom na to da postajemo sve popularnije turističko odredište, taj trenutak treba znati iskoristiti te mu dati dodanu vrijednost temeljenu na znanju, što medicinski turizam svakako jest. Globalne promjene u ovom vidu turizma događaju se iznimno brzo i zato se ne smijemo prepustiti stihiji, već se moramo uključiti i znati ići ukorak s njima, a to zahtijeva puno veći angažman države, ali i svih ostalih dionika. Stava sam da uz razvojnu viziju država treba imati i jasan te ﬁnancijski održiv provedbeni plan. Konkretno, treba imati strategiju brendiranja destinacije u medicinskom smislu te plan djelovanja.  U kojoj mjeri privatne bolnice poput Sv. Katarine mogu pomoći u razvoju zdravstvenog turizma? - Bez uključivanja privatnog sektora nemoguće je govoriti o razvoju medicinskog turizma u Hrvatskoj. Također, za ozbiljniji dolazak stranih pacijenta presudno je nekoliko faktora, prije svega izvrsnost zdravstvenih ustanova, sustavno uvođenje najnovijih medicinskih postupaka, a bitne su i međunarodne akreditacije što pacijentima iz inozemstva jamči standard kvalitete. Mi smo, primjerice, strateške suradnje u području zdravstva razvili s najboljim njemačkim i američkim bolnicama kao i nizom drugih. To su sve bitni preduvjeti

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

da se pozicionirate na zahtjevno međunarodno tržište jer presudan faktor za dolazak stranih pacijenata nije apriori cijena, već kvaliteta, izvrsnost i inovativnost u pružanju zdravstvene usluge.

 Koliko je vaših pacijenata iz Hrvatske, a koliko iz inozemstva? - Iako nam je najvažnije zadovoljstvo hrvatskih pacijenata, svjesni smo činjenice da je Hrvatska iznimno malo tržište i da mi zapravo djelujemo na tržištu Europske unije koja ima 500 milijuna stanovnika. U ovom trenutku oko 40 posto prihoda ostvarujemo od pacijenata koji žive izvan granica Hrvatske, s tendencijom daljnjeg rasta. Danas se u našoj

BEZ UKLJUČIVANJA PRIVATNOG SEKTORA NEMOGUĆE JE GOVORITI O RAZVOJU MEDICINSKOG TURIZMA U HRVATSKOJ bolnici, osim naših građana, liječe i pacijenti iz SAD-a, Rusije, Kanade, Irske, Francuske, Iraka, Libije, Slovenije, BiH, Njemačke...., čime snažno na međunarodno tržište pozicioniramo ne samo našu bolnicu, već i hrvatsko zdravstvo.

U ovom trenutku je puno veća potražnja za našim uslugama od trenutačno postojećih kapaciteta Kakve investicije planirate, u koje segmente poslovanja? - U suradnji s našim njemačkim partnerima do kraja 2018. otvaramo polikliniku Sv. Katarina u Berlinu, što je naš prvi iskorak na europsko tržište, a u zagrebačkoj Poliklinici pokrećemo kardiološku ambulantu s cjelokupnom kardiološkom dijagnostikom kao i ambulantu za bol koja će multidisciplinarnim pristupom objediniti sveopću bol - od koštano-mišićne boli preko regionalnih bolnih sindroma pa do maligne boli - koristeći pri tome farmakoterapijski pristup, nefarmakološko liječenje kao i akupunkturu pa sve do minimalno invazivnih

metoda. Želim naglasiti da ćemo se baviti jednim velikim područjem zbrinjavanja boli u osteoartritisu upotrebom radiofrekventne ablacije kao jedinstvene metode na ovom području. Koristite li EU fondove za nova ulaganja? - Daljnji razvoj Sv. Katarina svakako planira kroz sufinanciranje investicije sredstvima iz EU fondova jer imamo za cilj povećati kapacitete te osigurati nova zapošljavanja vrhunskih liječnika, istraživača i drugog zdravstvenog kadra. Naime, u ovom trenutku je već puno veća potražnja za na-

 Koje aktivnosti Sv. Katarina trenutačno provodi u smislu razvoja na međunarodnom planu? - Prije nekoliko tjedana smo u suradnji s vodećom američkom bolnicom Mayo Clinic te International Society for Applied Biological

SINERGIJSKIM UČINKOM JAVNOG I PRIVATNOG ZDRAVSTVA POVEĆALA BI SE DOSTUPNOST ZDRAVSTVENIH USLUGA HRVATSKIM PACIJENTIMA Sciences organizirali jedan od najprestižnijih svjetskih znanstvenih događaja u Dubrovniku. U radu skupa su sudjelovali vodeći svjetski znanstvenici iz područja personalizirane medicine uključujući i tri dobitnika Nobelove nagrade. Čini me neizmjerno sretnom što se upravo iz Hrvatske u svijet poslala poruka o najnovijim trendovima i iskoracima u medicinskim znanostima. Vjerujem da će u budućnosti te nove spoznaje rezultirati suradnjom bazičnih i kliničkih znanosti te implementacijom tih novih znanja putem translacijske medicine u kliničku praksu. U konačnici to uvijek povećava konkurentnost

šim uslugama od trenutačno postojećih kapaciteta, a ovo proširenje omogućit će veći prijam pacijenata te osnažiti poziciju Hrvatske kao međunarodne destinacije medicinskog turizma u složenim inovativnim postupcima.

institucija, ali i država u cjelini, a pacijentima se omogućava najbolja i najučinkovitija zdravstvena skrb.

 Kako biste ocijenili naše javno zdravstvo? - Neosporno je da na kvalitetu javnog zdravstva izravno utječe ukupno ekonomsko stanje pojedine države. Stoga zdravstveni sustav treba sagledavati u sklopu sa svim ostalim parametrima državne socijalne i ekonomske politike. Nemoguće je provesti reformu zdravstvenog sustava odvojeno od reforme mirovinskog sustava, kao i bez promjene fiskalne politike, smanjenja državnih rashoda, poreznog rasterećenja poslodavaca te poslovanja po tržišnim principima. Smatram da je reformu zdravstvenog sustava potrebno uklopiti u reformu kompletne države, i to čim prije, jer što je kasnije napravimo, bit će skuplja i bolnija. Reforma zdravstva je prije svega politička odluka koja podrazumijeva široki politički dogovor i suglasje svih dionika u zdravstvenom sustavu. Hrvatski javni zdravstveni sustav još uvijek počiva na potpuno socijalističkom modelu upravljanja. Bolnički sektor u hrvatskom javnom zdravstvenom sustavu ‘troši’ najveći dio sredstava iz HZZO-a postojećim modelom ‘državnog’ upravljanja, u kojem se ne potiče efikasnost, racionalnost i izvrsnost u pružanju zdravstvene usluge, već je predodređen na stvaranje gubitaka. odnosno neodrživost. Tako ustrojenom sustavu ne može pomoći ni najsposobniji menadžment jer mu vlasnik tj. država određuje nemoguće parametre poslovanja. Obezvređuje mu rad i uslugu do razine stvaranja financijskih gubitka. Naime, održivo

HZZO treba transformirati u osiguravatelja koji će podlijegati svim zakonima kojima podliježu ostali osiguravatelji. HZZO treba biti okrenut pacijentu koji ga doprinosom iz plaće i ﬁnancira, a ne Ministarstvu zdravstva kao što je sad slučaj jer su pacijenti ti koji ga ﬁnanciraju, a ne Ministarstvo.

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

INTERVJU

Zadovoljan pacijent nam je jedini pokazatelj i mjerilo uspješnosti Nedavno ste dobili Europsku poslovnu nagradu u kategoriji brige za pacijente, koliko vam je taj aspekt posla važan? - Taj segment poslovanja nam je najvažniji jer zadovoljan pacijent nam je jedini pokazatelj i mjerilo uspješnosti. Naime, vodimo se filozofijom da sam posjet zdravstvenim ustanovama gotovo nikad nije ugodno iskustvo i u tom smislu naš pristup je potpuno drugačiji od onog na koje je navikao prosječan pacijent. Činimo sve da se u našoj bolnici osjećate opušteno, ugodno i prije svega dobrodošlo, a stručni tim pristupa i odnosi se prema svakom pacijentu kao prema članu obitelji. Druga komponenta na koju sam ponosna jesu naši izvrsni stručnjaci jer - uz najbolje ideje na svijetu, najnoviju opremu i tehnologiju - ne možete uspjeti ako nemate izvrsne ljude koji su stup svakog posla. Vjerujem da je upravo taj pristup rezultirao činjenicom da su nas pacijenti prepoznali i nagradili. Dakle, ovo priznanje nas izrazito motivira, ali i obvezuje da u godinama koje slijede nastavimo sustavno promovirati izvrsnost, pružati vrhunske usluge i graditi kvalitetan i profesionalan odnos s pacijentima.

Smatram da je potrebno uvesti obračun prema obavljenoj usluzi, pri čemu cijena usluge treba biti utemeljena i iskalkulirana prema realnim osnovama, što sad nije slučaj. To je prvi preduvjet transformacije socijalističkog modela upravljanja u javnom zdravstvu u pravi tržišni model.

poslovno upravljanje polazi od pretpostavke da je postizanje ﬁnancijske održivosti moguće jedino kada se pokrije ono što se zaradi i prema tome se prilagođavaju troškovi. Kod nas javne bolnice posluju prema potpuno pogrešnom načelu, tzv. sustavu limita koji su određeni po nejasnim principima i destimulirajući su u pogledu i kvalitete i kvantitete pružene zdravstvene usluge. Naime, postojeći sustav limita polazi od rashoda, a ne od prihoda te onemogućuje zdravu utakmicu u kojoj će oni koji rade više i bolje i eﬁkasnije - i uprihoditi više.

 Kako riješiti te probleme? - Smatram da je potrebno uvesti obračun prema obavljenoj usluzi, pri čemu cijena usluge treba biti utemeljena i iskalkulirana prema realnim osnovama, što sad nije slučaj. Dakle, to je prvi preduvjet transformacije socijalističkog modela upravljanja u javnom zdravstvu u pravi tržišni model. S druge strane, trebao bi se ukinuti monopol HZZO-a na području obveznog zdravstvenog osiguranja. HZZO treba transformirati u osiguravatelja koji će podlijegati svim zakonima kojima podliježu ostali osiguravatelji. HZZO treba biti okrenut pacijentu koji ga doprinosom iz plaće i ﬁnancira, a ne Ministarstvu zdravstva kao što je sad slučaj jer su pacijenti ti koji ga ﬁnanciraju, a ne Ministarstvo. Primarna uloga HZZO-a bi trebala biti da za novac koji daje bolnicama dobije što više ‘zdravlja’ za svoje osiguranike. U praksi je dokazano da se u Hrvatskoj u privatnom zdravstvenom sektoru bolje i racionalnije upravlja, vjerojatno zato što smo u njemu svjesni da možemo trošiti samo ono što zaradimo.

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

 U društvu vlada nepovjerenje prema privatnom zdravstvu, kako to premostiti? - Meni je to nepovjerenje teško razumljivo i potpuno neprihvatljivo. Zaboravlja se da je glavni preduvjet za rast i razvoj svakog gospodarstva uvođenje tržišnih principa jer to jedino jamči rast razine eﬁkasnosti, konkurentnosti i odgovornosti. Također, država zanemaruje činjenicu da privatni zdravstveni sektor zapošljava ukupno 16 posto zdravstvenih djelatnika, drži 17 posto medicinske opreme, te sukladno tom omjeru sustavno puni državni proračun. Da apsurd bude još veći, HZZO za privatne ustanove izdvaja samo 1,8 posto sredstava iz svog budžeta i time onemogućava pacijentima pravo izbora na liječenje. S druge strane, nejasno je zbog čega je to tako kad i sami pacijenti ističu da im je nevažno liječe li se u javnoj ili privatnoj zdravstvenoj ustanovi ako im liječenje pokriva zdravstveno osiguranje i ako te zdravstvene ustanove pružaju kvalitetnu zdravstvenu skrb koja je sustavno evaluirana. Nadam se da će se dogoditi promjene i da će u bliskoj budućnosti privatni i javni sektor biti partneri koji će se sve više nadopunjavati i djelovati u sinergijskom odnosu, a posebice u onim segmentima gdje javno zdravstvo uslijed nedostatka kadrova ili opreme ne može obaviti zdravstvenu uslugu na vrijeme, te tako posljedično stvara liste čekanja i nezadovoljne pacijente. Suradnjom s privatnim zdravstvom, javno zdravstvo dobiva kvalitetnu infrastrukturu bez dodatnih ulaganja, mogućnost racionali-

zacije troškova, poticaj za podizanje kvalitete usluge na razinu kakvu nudi privatni sektor, te zaustavlja odljev liječnika iz Hrvatske. Također, sinergijskim učinkom povećala bi se dostupnost zdravstvenih usluga hrvatskim pacijentima, uz istovremeno očuvanje načela socijalne države koja jamči pravo na zdravstvenu zaštitu kao osnovno ljudsko pravo svim svojim građanima.

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

NADOKNADIT ĆE SE ŠTETE OD POŽARA Poljoprivrednici će biti obeštećeni u cjekupnom iznosu štete za što je iz fondova EU-a predviđeno 20 milijuna eura, kazao je Tolušić, no taj se iznos može povećati i do 50 milijuna eura piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji je naglasio kako slijedi kriminalističko istraživanje kako bi se otkrio eventualni počinitelj.

NADKNADA ŠTETE IZ FONDOVA EUROPSKE UNIJE

a prošlotjednoj sjednici Vlade jedna od tema koja je dominirala su bili požari, pogotovo veliki požar kod Splita. Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako će s obzirom na to da je proglašena elementarna nepogoda sva šteta biti popisana i prijavljena, te da će se na razini državnog proračuna pronaći najprimjereniji način za naknadu nastale štete. “Ova tema - s obzirom na to da je u ovoj godini zabilježeno tri puta više požara nego 2016., a čak su 642 požara u priobalju bila u ovih šest i pol mjeseci otvara pitanje kvalitetnije i učinkovitije koordinacije svih nadležnih institucija u zaštiti od požara i radi toga ćemo zasigurno tražiti od svih institucija još veći dodatni angažman”, rekao je Plenković. Prema preliminarnom izvješću Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, u požaru kod Splita u potpunosti su izgorjele tri nastanjene kuće i djelomično 33, zatim je u potpunosti izgorjelo 13 nenastanjenih kuća, a djelomično jedna, izgorjelo je 18 osobnih automobila

u potpunosti i četiri djelomično, četiri teretna automobila u potpunosti i djelomično jedan, 11 maslinika, dva plastenika u potpunosti i jedan djelomično te jedan staklenik u potpunosti. “Očevidom djelatnika centar požara lociran je u mjestu Tugare na južnoj padini brda Krčnik uz lokalnu cestu Tugare-Sitno Donje. Temeljem provedene istrage može se isključiti mogućnost nastanka požara uslijed kvara na dalekovodima, a uzrok spornog požara je otvoreni plamen ili žar”, istaknuo

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić istaknuo je kako će poljoprivrednici koji su pretrpjeti štete u požarima biti obeštećeni u cjekupnom iznosu štete, i to iz fondova Europske unije. “Predviđeno je ukupno 150 milijuna kuna, odnosno 20 milijuna eura, ali ako se pokaže da su ta sredstva nedostatna, možemo povećati iznos i do 50 milijuna eura”, rekao je Tolušić dodajući kako se sredstvima iz EU-a mogu pokriti sve štete izazvane eventualnim požarima u Hrvatskoj, a jedan od uvjeta je da Županija proglasi elementarnu nepogodu. Ostali će uvjeti biti maksimalno pojednostavljeni, što znači da proizvođač mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednika prilikom podnošenja zahtjeva za potporu, u obzir se uzimaju proizvodne površine upisane ili u ARKOD ili u Upisnik poljoprivrednika, šteta mora biti veća od 30 posto što znači - ako je na parceli bilo 500 loza, tada minimalno 150 mora biti uništeno, a korisnik mora pribaviti procjenu štete u skladu s metodologijom za procjenu šteta od elementarnih nepogoda.

PULA SE ZADUŽILA KOD LIDLA

Zajam od 18,5 milijuna kuna Vlada je dala suglasnost Gradu Puli za zaduženje kod trgovačkog društva Lidl Hrvatska u iznosu od 18,5 milijuna kuna, s rokom otplate zajma od sedam godina te jednu godinu počeka, u sedam godišnjih rata, bez kamata. Lidl je izrazio namjeru izgradnje trgovačkog centra s pripadajućom građevinskom infrastrukturom te je preuzeo obvezu financiranja izdataka. Obvezao se Puli osigurati cjelokupna sredstva za plaćanje radova izvođaču, a Pula se obvezala ista ta sredstva vratiti Lidlu.

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

KONJUNKTURNI TEST ZA II. TROMJESEČJE 2017.

DOMINIRA - PESIMIZ Prema posljednjim rezultatima, gotovo svi pokazatelji konjunkturne klime su se, u odnosu na prethodno tromjesečje, smanjili. Iznimka je uslužni sektor piše prof. dr. sc. Mirjana Čižmešija

otkraj lipnja i početkom srpnja ove godine Centar za poslovna istraživanja Privrednog vjesnika proveo je konjunkturni test. U uzorku veličine 306 tvrtki, 123 su bile iz područja prerađivačke industrije, 48 iz građevinarstva, 37 iz trgovine

SMANJENJE PKT-a NIJE INTENZIVNO I KAO TAKVO NE TREBA ZNAČITI OZBILJNO POGORŠANJE POSLOVANJA i 98 iz uslužnog sektora. Anketirane tvrtke ostvaruju 5,8 posto ukupnog prihoda i zapošljavaju 5,5 posto svih zaposlenih u navedenim djelatnostima. 18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

Za razliku od prethodnog testa, ovaj put pesimizam drastično dominira u svim sektorima osim uslužnoga. Prema posljednjim rezultatima, gotovo svi pokazatelji konjunkturne klime su se, u odnosu na prethodno tromjesečje, smanjili. Iznimka je uslužni sektor u kojem je pokazatelj konjunkturne klime, prema sezonski prilagođenim podacima, porastao za 7,16 bodova u odnosu na prethodno tromjesečje. I dok europski pokazatelji rastu u gotovo svim sektorima gospodarstva, očito je da su pesimizam naših tvrtki velikim dijelom odredila događanja vezana uz probleme poslovanja koncerna Agrokor. Ako se uvaže prediktivna svojstva pokazatelja konjunkturne klime, u hrvatskom gospodarstvu se krajem trećeg i početkom četvrtog tromjesečja očekuje stagnacija, ako ne i pogoršanje, gospodarske aktivnosti.

INDEKS EKONOMSKOG RASPOLOŽENJA (ESI)*

Opet smanjenje! Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) kao agregatni pokazatelj konjunkturne klime hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju ove godine smanjio se za 4,24 indeksna boda i sada iznosi 114,95. I dalje je vrijednost ESI-ja veća od 100, što znači da je u hrvatskom gospodarstvu prisutno iznadprosječno raspoloženje gospodarstvenika, ali njegovo smanjenje u odnosu na prethodno tromjesečje izražava određenu dozu pesimizma hrvatskih gospodarstvenika. ESI se

smanjio uslijed smanjenja svih osam komponenti iz triju sektora gospodarstva: prerađivačke industrije, građevinarstva i trgovine. U skladu s empirijski potvrđenim prediktivnim svojstvima ovog pokazatelja, hrvatsko gospodarstvo u jesen čeka stagnacija, ako ne i pogoršanje dosadašnje poslovne aktivnosti. *O pokazatelju ESI, njegovom izračunavanju i tumačenju detaljnije u PV/3371 – 1. 11.2004. i PV/3384 – 31.1.2005.

ESI> 120 110 100 90 80 70 IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II 92,23 102,52 98,91 94,59 88,76 105,15 107,94 94,64 92,45 96,63 96,60 95,70 94,32 91,52 79,23 93,15 101,18 104,36100,43 99,11 107,86 109,86 119,20 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

AM PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

Smanjenje PKI-ja nakon pet tromjesečja uzastopnog rasta Prema sezonski prilagođenim podacima, pokazatelj konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji (PKI) smanjio se za 8,47 bodova i sada iznosi 18,71. Smanjenje je vrlo snažno, a osim toga prekinulo je niz od pet tromjesečja uzastopnog porasta pokazatelja koji je značio i porast optimizma i uspješnosti poslovanja hrvatskih gospodarstvenika u ovom važnom sektoru gospodarstva. Najava je to stagnacije, ako ne i pogoršanja gospodarske aktivnosti krajem trećeg i početkom četvrtog tromjesečja. PKI se smanjio jer su se pogoršale (sezonski prilagođene) sve tri njegove komponente: narudžbe, očekivana proizvodnja i zalihe gotovih proizvoda. Iako je, prema pojedinačnim ponderiranim odgovorima anketiranih gospodarstvenika na

pitanja koja nisu uključena u izračun PKI-ja, općenita ocjena sadašnjeg poslovanja uglavnom zadovoljavajuća (77 posto), konkurentski položaj nepromijenjen (85 posto), stanje narudžbi iz inozemstva dovoljno (52 posto), potražnja u odnosu na prethodno tromjesečje nepromijenjena (60 posto) i opseg izvoznih poslova u sljedećem tromjesečju nepromijenjen (46 posto), ipak je razlika pozitivnih i negativnih ocjena i očekivanja negativnog predznaka.

SMANJENJE PKI-ja NAJAVLJUJE STAGNACIJU, AKO NE I POGORŠANJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI 24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

KONJUNKTURNI TEST Promatrano po odjeljcima prerađivačke industrije (u kojima je anketirano više od pet tvrtki) PKI se u njih osam smanjio. Najveće smanjenje zabilježeno je u Proizvodnji strojeva i uređaja (-48,57), zatim u Proizvodnji električne opreme (-28,67) i Proizvodnji proizvoda od gume i plastike (-23,89). Unatoč nepovoljnom ozračju u ovom sektoru, ipak

PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE)

PKI

Proizvodnja prehrambenih C10 proizvoda C14 Proizvodnja odjeće Proizvodnja kože i srodnih C15 proizvoda

PROMJENA, BODOVI

33,62

-0,65

7,32

18,83

39,84

-11,8

42,53

-22,08

postoje četiri odjeljka u kojima je PKI porastao. To su Proizvodnja namještaja (+51,73), Proizvodnja papira i proizvoda

od papira (+28,16), Popravak i instaliranje strojeva i opreme (+23,36) i Proizvodnja odjeće (+18,83).

PKI > Prerađivačka industrija 50

C16

Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja

C17

Proizvodnja papira i proizvoda od papira

42,6

28,16

C22

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

5,58

-23,89

C23

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

30,88

-18,34

C25

Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda osim strojeva

8,17

-10,51

10 0

40 30

-0,9

-28,67

C28 Proizvodnja strojeva i uređaja

C27 Proizvodnja električne opreme

-18,63

-48,57

C31 Proizvodnja namještaja

60,47

51,73

C33

Popravak i instaliranje strojeva i opreme

41,9

23,36

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

18,71

-8,47

GRAĐEVINARSTVO

I dalje uz pesimizam Pokazatelj konjunkturne klime u građevinarstvu (PKG) je opet na silaznoj putanji. Nakon dugo očekivanog rasta koji smo zabilježili u 2015. godini, PKG se i dalje smanjuje. U prvom tromjesečju se smanjio za 5,5 bodova, a prema najnovijim podacima to je smanjenje 6,5 bodova, do razine od -2,15. Dodatno zabrinjava i činjenica da je PKG ponovno u području negativnih vrijednosti. Posljednji put je to bilo u III. tromjesečju 2016. godine. To znači da u strukturi odgovora dominiraju oni s

-10 III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II 0,86 12,80 13,03 5,88 -0,14 9,44 17,98 9,95 21,99 9,35 8,97 10,18 15,28 10,57 12,28 12,28 18,96 23,98 27,18 18,71 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

negativnim ocjenama i očekivanjima. Rezultat je to pogoršanja obiju komponenti PKG-a: očekivanog građenja i ocjena sadašnjeg stanja narudžbi. Pogoršale su se i ocjene likvidnosti. Također je, u odnosu na prvo tromjesečje ove godine, veći relativni udio tvrtki s poteškoćama u poslovanju (64 posto) gdje i dalje dominira problem pomanjkanja radne snage (52 posto).

PKG se povećao samo u odjeljku Gradnja zgrada (+8,18), dok se u specijaliziranim građevinskim djelatnostima smanjio čak za 42,72 boda. U Gradnji građevina niskogradnje to smanjenje je nešto slabije izraženo. Iznosi -2,71 bodova. Prema posljednjim rezultatima istraživanja, građevinarstvo s početkom jeseni ponovno ulazi u nepovoljno razdoblje.

PKG > Građevinarstvo 60 40 20 0

PKG i promjene PKG-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR GRAGEVINARSTVA)

PKG

F41 Gradnja zgrada

19,68

8,18

F42 Gradnja građevina niskogradnje

-10,11

-2,71

Specijalizirane građevinske F43 djelatnosti

-31,39

-42,72

-2,15

-6,46

GRAĐEVINARSTVO

PROMJENA, BODOVI

-20 -40 -60 III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II -32,21 -41,36 -3,94 -36,01 -24,30 -51,94 -38,21 -17,80 -20,63 -27,75 -35,16 -4,39 11,78 18,32 12,45 19,85 -9,66 9,82 4,31 -2,15 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

TRGOVINA

Relativno stabilno do jeseni Pokazatelj konjunkturne klime u trgovini na malo (PKT) se smanjio za 3,47 bodova i sada iznosi 52,11. Posljedica je to pogoršanja svih triju njegovih komponenti: ocjene sadašnjeg poslovnog

PKT i promjene PKT-a po odjeljcima

položaja, sadašnjeg stanja zaliha i očekivanog poslovanja. Ipak, za razliku od ostalih sektora, ovo smanjenje nije intenzivno i kao takvo ne treba značiti ozbiljno pogoršanje poslovanja. Osim

PKT > Trgovina na malo

ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR TRGOVINE)

G45

Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima

PKT

PROMJENA, BODOVI

27,57

17,07

Trgovina na veliko, osim G46 trgovine motornim vozilima i motociklima

21,4

15,54

Trgovina na malo, osim G47 trgovine motornim vozilima i motociklima

52,11

-3,47

80 60 40 20 0 -20 -40 III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II 22,81 49,44 43,94 36,59 29,24 29,27 -1,00 15,13 -10,96 12,16 -23,32 -9,26 -2,84 25,32 17,56 0,51 32,04 29,15 55,58 52,11 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

toga, PKT je još uvijek na visokoj razini (više od 50 bodova). Stoga je za očekivati stabilno razdoblje u trgovinskom sektoru do završetka trećeg tromjesečja ove godine. Za razliku od trgovine na malo, pokazatelji konjunkturne klime u ostalim odjeljcima trgovine su se ipak povećali. PKT u Trgovini na veliko osim trgovine motornim vozilima i motociklima povećao se za 15,54 boda, a u Trgovini na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima za 17,07.

SEKTOR USLUGA

Jedino usluge i dalje optimistično Nakon lošeg završetka prošle godine, povećanje pokazatelja konjunkturne klime u sektoru usluga (PKU) se nastavlja. Prema posljednjim rezultatima, porastao je za 7,14 boda i sada iznosi 36,01. Iako je ovo povećanje manje intenzivno od onoga prije tri mjeseca, za očekivati su povoljna kretanja u hrvatskom uslužnom sektoru, barem do završetka trećeg tromjesečja ove godine. Prema sezonski prilagođenim podacima, poboljšale su se sve tri njegove komponente (ocjene poslovanja,

potražnja za uslugama i očekivana potražnja). Posebno treba istaknuti da je 96 posto anketiranih svoju likvidnost ocijenilo kao dobru. Promatrano po odjeljcima uslužnog sektora (u kojima je anketirano više od pet tvrtki), može se uočiti da je PKU najviše porastao u Prijevozu i skladištenju (+76,70), zatim u Administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (+41,05) i Informacijama i komunikacijama (+37,83). Iako je ozračje u uslužnom sektoru optimistično, u tri odjeljka

je PKU ipak niži nego u prethodnom tromjesečju: Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane (-36,73), Ostale uslužne djelatnosti (-15,96) i Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša (-6,19).

PKU > Sektor usluga 50

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima

ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR USLUGA)

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša

10 0 -10 III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II 6,31 11,05 12,53 2,73 13,06 23,77 23,84 13,48 -1,50 8,00 21,34 27,70 38,29 18,48 23,95 40,79 41,51 10,81 28,85 27,18 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

PKU

PROMJENA, BODOVI

7,95

-6,19

Prijevoz i skladištenje

45,81

76,7

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane

61,16

-36,73

Informacije i komunikacije

41,13

37,83

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

15,2

7,25

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

55,72

41,05

Ostale uslužne djelatnosti

7,77

-15,96

USLUGE

36,01

7,16

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO GOSPODARSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE Å½UPANIJE U 2016.

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

GODINI

POKAZATELJI DOBRI, ALI JOŠ NIJE DOSTIGNUTA 2008. Većina gospodarskih pokazatelja je bolja nego godinu prije, ali time još ne možemo biti zadovoljni. Turizam kao i svake godine bilježi dvoznamenkasti rast u noćenjima i dolascima, a do kad će tako rasti turistički pokazatelji, teško je reći, smatra Mirjana Čagalj piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

oduzetnici Splitsko-dalmatinske županije ostvarili su prošle godine ukupan prihod od 43,3 milijarde kuna što je povećanje od 6,7 posto u odnosu na 2015. i ukupan rashod od 41,7 milijardi kuna ili 6,1 posto više nego godinu ranije. Dobit razdoblja iznosi 2,7 milijardi kuna što je rast od 4,6 posto na godišnjoj razini, dok su gubici razdoblja iznosili 1,6 milijardi kuna ili 5,8 posto manje nego 2015. Konsolidirani ﬁnancijski rezultat od 1,1 milijarde kuna čini 4,7 posto ukupne neto dobiti u Hrvatskoj. Lani je u toj županiji bilo 12.725 poduzetnika koji su zapošljavali 74.741 radnika što je 5,5 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Inače, u protekloj godini u toj je županiji prosječan broj nezaposlenih bio 35.383 osobe, što je 11,6 posto manje u odnosu na godinu prije.

POZITIVNI GOSPODARSKI TRENDOVI Pozitivni gospodarski trendovi očituju se i u sve manjem broju nezaposlenih, povoljnijim rezultatima u turizmu, jer je lani povećan broj turističkih dolazaka za 10,7 i noćenja za 12 posto, i u pozitivnom saldu vanjskotrgovinske razmjene koja bilježi rast od 16,5 posto. Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze i v.d. predsjednice HGK-ŽK Split Mirjana Čagalj napominje kako unatoč dobrim pokazateljima Splitsko-dalmatinska županija, isto kao i ostale županije, nije po gospodarskim pokazateljima dostigla pretkriznu 2008. godinu. “Poduzetnici su čak za četvrtinu

povećali dobit u odnosu na 2015. godinu. Većina gospodarskih pokazatelja je bolja nego godinu prije, ali time još ne možemo biti zadovoljni. Turizam kao i svake godine bilježi dvoznamenkasti rast u noćenjima i dolascima, a do kad će tako rasti turistički pokazatelji, teško je reći. Uglavnom, turistički trendovi su pozitivni i pridonose gospodarskoj snazi Županije. Možda i nije dobro da čak 22 posto udjela u BDP-u čine prihodi od turizma, no vjerujem da će se taj omjer promijeniti kada ojačaju druge gospodarske grane”, smatra Mirjana Čagalj.

STRUKTURA PRIHODA I KONCENTRACIJA Od ukupno ostvarenog prihoda čak 36,2 posto ili 15,7 milijardi kuna ostvarili su poduzetnici u području trgovine, slijedi prerađivačka industrija sa 9,3 milijarde kuna ili 21,5 posto te građevinarstvo sa 5,2 milijarde kuna prihoda uz udio od 12 posto. Povećanje dobiti i smanjenje gubitka razdoblja rezultiralo je pozitivnim konsolidiranim ﬁnancijskim rezultatom koji je veći za 23,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. S dobiti je poslovalo 8160 poduzetnika ili 64,1 posto koji su ostvarili 2,7 milijardi kuna dobiti, dok je njih 4565 ili 35,9 posto ostvarilo gubitke od 1,6 milijardi kuna. Prodajom robe na inozemnom tržištu poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije ostvarili su 6,6 milijardi kuna prihoda, što je 10,3 posto više nego 2015. godine. Na stranim tržištima 980 poduzetnika kupilo je robe u

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO

ZVONIMIR SAVIĆ, HGK

Pravilna raspoređenost gospodarskih grana može biti dobar temelj za budući snažniji rast Prema kriteriju indeksa gospodarske snage, Splitsko-dalmatinska županija nalazi se na 13. mjestu i bilježi blagi pad u odnosu na godinu ranije. Na to je ponajviše utjecao pad dobiti poduzetnika po zaposlenome, dok se po nekim drugim pokazateljima ova županija dosta stabilno drži. Ohrabrujući pokazatelji su broj diplomiranih studenata po glavi stanovnika, veličina stambenog

fonda, apsolutna vrijednost depozita te pravilna rasprostranjenost gospodarskih grana. Kad je riječ o pravilnoj raspoređenosti gospodarskih grana, to može biti dobar temelj za budući snažniji rast kao i vrlo ohrabrujući pokazatelji što se tiče demografije”, istaknuo je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Broj poduzetnika i broj zaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini prema veličini poduzetnika 11.608 poduzetnika

Mikro

25.981 zaposlenih

992 poduzetnika

Mali Srednji

101 poduzetnik

Veliki

24 poduzetnika 0

22.785 zaposlenih 11.947 zaposlenih 14.028 zaposlenih

5000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

Izvor: HGK

vrijednosti 2,9 milijardi kuna, pa je trgovinski suﬁcit iznosio 3,7 milijardi kuna. Najveći porast broja izvoznika u odnosu na godinu prije bilježi se u djelatnosti trgovine, prerađivačke industrije te stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, dok se najveći porast uvoznika bilježi u djelatnosti trgovine, prerađivačkoj industriji i građevinarstvu.

12.725 poduzetnika poslovalo lani u SDŽ-u (zapošljavali su 74.741 radnika)

43,3 3mlrd kn ukupan prihod poduzetnika SDŽ-a u 2016. (rast od 6,7%)

REZULTATI I STRUKTURA PO DJELATNOSTIMA U Splitsko-dalmatinskoj županiji od ukupnog broja poduzetnika, njih 91,2 posto su mikro poduzetnici, 7,8 mali, 0,8 srednji, a tek 0,2 posto su veliki poduzetnici. Od ukupno 12.725 poduzetnika, njih 2690 poslovalo je u djelatnosti trgovine, slijedi građevinarstvo sa 1655 poduzetnika te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti sa 1629 poduzetnika. U ove tri djelatnosti registrirano je 46,9 posto svih poduzetnika u Županiji. U trgovini je radio gotovo svaki četvrti zaposlenik, odnosno njih 17.575. Slijedi prerađivačka industrija sa 16.403 zaposlena i djelatnost pružanja smještaja te pripreme i

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

usluživanja hrane sa 9097 zaposlenih. U te tri djelatnosti zaposleno je više od polovine svih zaposlenih u toj županiji. Tommy je najveća tvrtka u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Dario Mamić, direktor korporativnih komunikacija tvrtke Tommy, kaže da je tvrtka u 2016. godini zabilježila rast od oko pet posto. “Iako smo u 2016. rasli više od tržišta, u 2017. godini očekujemo puno bolje pokazatelje. Sudeći prema pokazateljima u prvih šest mjeseci ove godine, taj će rast biti dvoznamenkast. Na to utječe porast turističkih pokazatelja, preslagivanje na tržištu trgovine, ali i naš razvojni plan koji ide ukorak s ozbiljnim investicijskim ciklusom”, pojašnjava Mamić.

ZAPOSLENOST I ULAGANJA Uspoređujući lanjske podatke sa 2015. godinom, možemo zaključiti da je ukupan broj zaposlenih povećan u gotovo svim djelatnostima, i to ukupno za 3892 djelatnika ili 5,5 posto, a najviše 780 zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Iznos ukupnih neto plaća i nadnica u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosio je četiri milijarde kuna, a

DOBIT I GUBICI

Trgovina - najvažnija djelatnost Analizom podataka o visini ostvarene dobiti razdoblja vidljivo je da su najvažnije djelatnosti trgovina sa 619,6 milijuna kuna dobiti razdoblja, potom djelatnost pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane sa 490,9 milijuna kuna te prerađivačka industrija sa 447,4 milijuna kuna. Najveće gubitke razdoblja ostvarili su građevinarstvo u iznosu od 393,9 milijuna kuna, poslovanje nekretninama 262,2 milijuna kuna i prerađivačka industrija 227,4 milijuna

kuna. Najveći rast dobiti razdoblja u odnosu na 2015. godinu ostvarili su poduzetnici iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u iznosu od 165 milijuna kuna. Najveći pad dobiti razdoblja u odnosu na 2015. godinu u apsolutnom i relativnom iznosu imali su poduzetnici iz građevinarstva od 185,9 milijuna kuna. Najveći rast gubitka razdoblja imali su poduzetnici iz djelatnosti poslovanje nekretninama 123,5 milijuna kuna.

Ukupni prihodi i ukupni rashodi poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini prema veličini poduzetnika 9.219.418 9.186.796

Mikro

12.862.934 12.278.922

Mali 9.862.304 9.534.553

Srednji

11.381.340 10.723.350

Veliki 0

2.000.000

4.000.000

6.000.000

8.000.000

10.000.000

12.000.000

14.000.000

Izvor: HGK

Dobit razdoblja, gubitak razdoblja i konsolidirani financijski rezultat poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini prema veličini poduzetnika 775.655 898.189

Mikro

777.312

Mali

345.408 574.525

Srednji

317.201 612.715

Veliki

44.029 0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

800.000

900.000

Izvor: HGK

prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom bila je 4509 kuna što je nešto više od prethodne godine, ali i za 12,2 posto manje od prosječnih plaća poduzetnika na razini Hrvatske. U novu dugotrajnu imovinu u 2016. godini, 1255 poduzetnika te županije uložilo je 1,7 milijardi kuna, što je za 9,4 posto manje nego u godini ranije. U dugotrajnu imovinu najviše

su investirali poduzetnici iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, 443,2 milijuna kuna s udjelom od 25,9 posto, što predstavlja povećanje od 13,2 posto u odnosu na 2015. godinu. Slijede poduzetnici iz prerađivačke industrije sa 245,8 milijuna kuna, što je za čak 44,8 posto manje nego godinu dana ranije.

7mlrd kn ukupni rashodi poduzetnika SDŽ-a u 2016. (6,1% više)

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO 100 DANA IZVANREDNE UPRAVE U AGROKORU

OMOGUĆENA STABILIZACIJA POSLOVANJA Stečaj sustava Agrokora i kaskadni val prijetio je s najmanje 70 stečajeva kompanija u sastavu koncerna na raznim sudovima u Hrvatskoj, dok bi širenje krize, blokada i stečajeva u koncentričnim krugovima na dobavljače Agrokora u veljači ove godine utjecalo na 2340 tvrtki dobavljača Konzuma, istaknula je Martina Dalić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

ri je mjeseca prošlo od kad je upravljanje koncernom Agrokor preuzeo Vladin izvanredni povjerenik Ante Ramljak. Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja usvojen je 6. travnja, a dan poslije sama je uprava Agrokora zatražila njegovu primjenu da bi 10. travnja Trgovački sud u Zagrebu na prijedlog Vlade imenovao Antu Ramljaka za izvanrednog povjerenika. U tih 100 dana puno toga se dogodilo, a potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić rekla je da je taj zakon donesen u zadnji čas kako bi se njime omogućila normalizacija poslovanja tog koncerna i njegovih tvrtki. Podsjetila je kako je kriza u Agrokoru prijetila potencijalnim gubitkom čak 56.698 radnih mjesta u 143 Agrokorove kompanije u Hrvatskoj i susjednim

zemljama, od čega je u Hrvatskoj bilo 27.353 zaposlenika u 85 tvrtki, u Srbiji 11.390 u 20 tvrtki, u Sloveniji se radilo

OD 480 MILIJUNA EURA NOVOG FINANCIRANJA, KOMPANIJA JE DO DANAS POVUKLA 320 MILIJUNA EURA o 11.271 zaposleniku u 13 tvrtki, u Bosni i Hercegovini o njih 4860 u 13 tvrtki, dok su na ostalim tržištima bila ugrožena 1824 radna mjesta u 12 tvrtki. Stečaj

sustava Agrokora i kaskadni val prijetio je s najmanje 70 stečajeva kompanija u sastavu koncerna na raznim sudovima u Hrvatskoj, dok bi širenje krize, blokada i stečajeva u koncentričnim krugovima na dobavljače Agrokora u veljači ove godine utjecalo na 2340 tvrtki dobavljača Konzuma kod kojih je radilo 148.105 zaposlenika. Ministrica Dalić podsjetila je kako su 163 tvrtke dobavljači potraživale na dan otvaranja izvanredne uprave od Agrokorovih kompanija više od 3,4 milijarde kuna u mjenicama, cesijama i zajmovima.

MJERE ZA POBOLJŠANJE EFIKASNOSTI POSLOVANJA Ministrica je istaknula kako je do sada u Agrokoru uspostavljen primjeren sustav korporativnog upravljanja te osigurano novo ﬁnanciranje koje omogućava potpunu stabilizaciju poslovanja

ANTE RAMLJAK, IZVANREDNI POVJERENIK ZA AGROKOR

Mislim da smo na dobrom putu Izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak istaknuo je kako turistička sezona ide na ruku, da je rast prehrambenih kompanija značajan te Konzum čeka dodatno restrukturiranje. “Mislim da smo na dobrom putu. Uvelike nam pomaže i vrijeme i turistička sezona, idu nam na

ruku, rast prehrambenih kompanija je značajan, pogotovo Jamnice i Leda. U tom dijelu vidimo pozitivne pomake. Konzum čeka dodatno restrukturiranje”, rekao je Ramljak koji je pak istaknuo kako očekuje da će do kraja godine Konzum biti na pozitivnoj nuli.

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

i orijentaciju na pripremu za nagodbu. Od 480 milijuna eura novog financiranja koje je dogovoreno početkom lipnja, kompanija je do danas povukla 320 milijuna eura, a do listopada može povući još 80 milijuna eura, ako to bude potrebno. Sa 80 milijuna eura refinancirat će se inicijalni kredit s početka postupka izvanredne uprave, novo je financiranje dogovoreno uz kamatu od 4,97 posto, a za vraćanje starog duga dobavljačima bit će namijenjeno 150 milijuna eura. U tijeku su mjere za poboljšanje efikasnosti poslovanja, posebno u maloprodaji te

SREDINOM RUJNA TREBALI BI BITI GOTOVI I NALAZI IZVANREDNE REVIZIJE TE VJERODOSTOJNI REZULTATI POSLOVANJA ZA CIJELU GRUPU u Bosni i Hercegovini, a traje i proces za usklađivanje tražbina jer Agrokor mora do 21. kolovoza sudu dostavili konačni iznos svih tražbina. Sredinom rujna trebali bi biti gotovi i nalazi izvanredne

AGROKOR O ODLUCI OKRUŽNOG SUDA U LJUBLJANI

Podizanje razine zaštite Mercatora Okružni sud u Ljubljani prihvatio je zahtjev izvanrednog povjerenika Agrokora i donio odluku o priznavanju stranog postupka zbog insolventnosti. To je institut koji omogućava slovenski zakon o financijskom poslovanju, postupcima zbog insolventnosti i prisilnom raspuštanju. U Agrokoru su istaknuli kako se odlukom Okružnog suda u Ljubljani o priznavanju postupka zbog insolventnosti ništa ne mijenja u dosadašnjoj praksi upravljanja Mercatorom, kao ni u pravima i ovlastima izvanrednog povjerenika Agrokora u odnosu na Mercator. “Jedina promjena koju ova odluka donosi je u tome da ona štiti kompaniju od eventualnih pokušaja vjerovnika da svoj dug naplate iz Agrokorovog vlasništva u Mercatoru u Sloveniji”, rekli su u Agrokoru.

revizije te vjerodostojni rezultati poslovanja za cijelu grupu. U tijeku su i pripreme za prodaju non core imovine koja uključuje pokretnine, nekretnine i non core tvrtke. Sve će se one prodavati putem javnog nadmetanja kako bi se osigurala maksimalna transparentnost. “Iz izvješća povjerenika nesporno proizlazi da je stabiliziranjem poslovanja i stvaranjem preduvjeta za restrukturiranje u prva tri mjeseca ostvaren temeljni cilj zakona, a to je sprečavanje materijalizacije sistemskih rizika za hrvatsko gospodarstvo koji su mogli nastati nekontroliranim stečajem Agrokora”, rekla je ministrica Martina Dalić te istaknula kako se Agrokorova maloprodaja u prvih šest mjeseci ove godine nalazila u gubitku, dok je Divizija prehrane u plusu i stabilizirano joj je poslovanje te bilježi veću proizvodnju nego lani.

MALI DOBAVLJAČI I OPG-ovi - KOREKTNO ODRAĐENI Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić istaknuo je kako bi do kraja srpnja svi mali dobavljači i OPG-ovi trebali biti namireni u 100-postotnom iznosu. Potvrdio je da sve tvrtke koncerna koje su naslonjene na poljoprivredu normalno posluju, iako je prije tri mjeseca situacija bila “dijametralno suprotna”. “Te tvrtke nisu funkcionirale, prijetio je i pomor životinja primjerice u Belju. Da je zakon čekao još neko vrijeme, danas bismo imali puno negativniju situaciju”, rekao je Tolušić te napomenuo kako je odnos prema malim poljoprivrednim proizvođačima tijekom ovog postupka bio maksimalno korektno odrađen te da poljoprivredne tvrtke Agrokora normalno i na dnevnoj bazi posluju sa svojim kooperantima, a da se sva plaćanja odvijaju u zakonskim rokovima.

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

AKTUALNO ZAVRŠENA OVOGODIŠNJA ŽETVA PŠENICE

DOBAR PRINOS, KVALITETA SVE BOLJA Ministarstvo poljoprivrede je uz pomoć službi HGK te uz razgovore s predstavnicima proizvođača i otkupljivača donijelo odgovarajući pravilnik koji regulira parametre kvalitete i kvantitativne klase pšenice. Određeno je pet klasa pšenice sukladno količinama proteina piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

da smo proizvodnju, koja je nekada bilo izvozno orijentirana, imala svoje kupce i dosezala godišnje i više od milijun tona, spustili na jedva 500.000 do 600.000 tona. U tim okvirima se kreće i potreba Hrvatske budući da se oko 450.000 tona koristi za prehranu, a 50.000 do 60.000 tona ide za sjemensku proizvodnju.

oko

40.000ha pod pšenicom u Osječkobaranjskoj županiji

između

260.000 i 270.000 t pšenice požnjeveno u toj županiji

a prostorima Slavonije i Baranje žetva pšenice je završena. Iako je prošle jeseni pšenicom u čitavoj Hrvatskoj zasijano između 98.000 i 100.000 hektara, što je najmanje od samostalnosti Hrvatske, a vrlo vjerojatno i dosta desetljeća unatrag - prinosi i kvaliteta požnjevene pšenice je vrlo dobra. No kada se u cijelosti sagleda problematika pšenice, nema mjesta pretjeranom zadovoljstvu. Da je tomu tako, najbolje svjedoči činjenica kako su hrvatski poljoprivrednici izrazito nemotivirani za uzgoj i proizvodnju ove vrste žitarica te da je ovogodišnja žetva obavljena na nikad manjim površinama.

POMAK U REGULATIVI “Ne možemo u potpunosti biti zadovoljni proizvodnjom i kvalitetom jer je upravo neadekvatan pristup čitavoj problematici doveo do toga

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

OD OVOGODIŠNJIH UKUPNO OSTVARENIH OKO 650.000 TONA, ZA IZVOZ ĆE OSTATI MOŽDA STOTINJAK TISUĆA TONA, KAŽE NAD Tako će od ovogodišnjih ukupno ostvarenih oko 650.000 tona za izvoz ostati možda stotinjak tisuća tona”, objašnjava za Privredni vjesnik Ernest Nad, viši stručni suradnik HGKŽK Osijek i vrsni poznavatelj poljoprivredne i prehrambene proizvodnje. Pohvalno je to što se ove godine pokušao riješiti dugo godina nagomilavani problem neusklađenih odnosa između proizvođača, otkupljivača i mlinsko-pekarske industrije. Ministarstvo poljoprivrede je uz pomoć službi HGK te uz razgovore s predstavnicima proizvođača i otkupljivača donijelo odgovarajući pravilnik koji regulira parametre kvalitete i kvantitativne

BELJE

Rekordi koji jamče stabilnost i razvoj

Kao i u najvećem dijelu istočne Hrvatske, žetva ječma i pšenice je završena i na poljima Belja. Ovaj zahtjevan posao obavljen je na ukupno 5057 hektara (1988 hektara ječ-

ma i 3069 hektara pšenice). Žetva je donijela najbolje prinose pšenice u povijesti Belja. Riječ je o prinosu od 8,8 tona po hektaru što je povećanje od sedam posto u odnosu na prošlogodišnje prinose. “Ovogodišnji prinosi najveći su u povijesti naše kompanije koja ima tradiciju dužu od 300 godina i najbolja su nagrada za cjelogodišnji trud i rad na našim oranicama. Izuzetno smo zadovoljni i dinamikom ovogodišnje žetve za koju su zaslužne sve kolege i vrhunska poljoprivredna mehanizacija kojom Belje raspolaže, prvenstveno kombajni Class Lexion i Annaburger prikolice kojima smo značajno povećali učinke u žetvi”, ističe Krešimir Grgić, direktor ratarstva u Belju. Žetvi pšenice prethodila je žetva ječma koja je također dala iznimne prinose od

osam tona po hektaru. Riječ je o domaćim sortama, kako ječma tako i pšenice, koje prevladavaju u sortimentu i daju iznimne rezultate u plodnoj baranjskoj ravnici. Inače, Belje ukupno obrađuje 20.000 hektara oranica, a ratarska proizvodnja početak je lanca sljedivosti na koji se nadovezuje vlastita Tvornica stočne hrane, 25 farmi te prehrambena industrija Belja koji čine zaokružen proces proizvodnje od polja do stola. U prilog tome je i činjenica kako će najveći dio požnjevenih žitarica završiti u daljnjim obradama jer će poslužiti kao dragocjena sirovina koja je potrebna za sve povezane poslove čiji je konačni cilj proizvodnja kvalitetne hrane. Odlični rezultati žetve značajan su korak kojim se osigurava stabilnost i daljnji rast cijele kompanije.

klase pšenice gdje se pronašao koliko-toliko usuglašen stav zainteresiranih strana. Time je određeno pet klasa pšenice sukladno količinama proteina. Najbolja je premium klasa s više od 15 posto proteinske vrijednosti, a najlošija četvrta klasa koja sadržava manje od 10 posto proteina.

POMAK U PODIZANJU KVALITETE Na području Osječke-baranjske županije, gdje je pšenicom zasijano nešto više od 40.000 hektara, poznati su podaci ovogodišnje žetve. Požnjeveno je između 260.000 i 270.000 tona s prosječnim prinosom između 6,5 i sedam tona pšenice po hektaru. Pri tome nešto veće prinose imaju veliki sustavi poput Belja i Žita, čija je proizvodnja veća od osam tona po hektaru. Pored takvih većih prinosa osobito veseli veća kvaliteta požnjevene pšenice nego što je to bilo prošle godine. “Ove godine je ostvaren ozbiljan pomak u podizanju kvalitete. Dok je prošle godine bilo tek 25 posto pšenice prve i druge klase, ove se godine bilježi udjel od oko 42 posto pšenice premium, prve i druge klase. To je snažan kvalitativni iskorak, tim više što je sada i bitno manje pšenice najlošije, četvrte klase. Takve je pšenice lani bilo 35 posto, a ove godine nešto više od 18 posto. To govori kako su proizvođači shvatili da tržište traži odgovarajuću kvalitetu, te da su se morali opredijeliti hoće li ići na kvantitetu ili na kvalitetu. Inače, mi u

OVE SE GODINE BILJEŽI UDJEL OD OKO 42 POSTO PŠENICE PREMIUM, PRVE I DRUGE KLASE Komori ističemo kako bi razinu pšenice trebalo povećati, ali i ustaliti na ukupnim površinama između 150 i 170 hektara s prinosom željene kvalitete između 900.000 i milijun tona godišnje proizvodnje. Samo takvom stabilnošću proizvodnje Hrvatska može biti dobar i stabilan proizvođač, a time i stabilan faktor u prometu pšenice na svjetskom i europskom tržištu”, kaže Nad.

između

98.000i 100.000ha zasijano pšenicom u cijeloj Hrvatskoj

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

POLJOPRIVREDA OPG SOTINAC I EXOTIC PANNONIA IZ OTOKA

POLJOPRIVREDA JE ISPLATIVA, ALI NE BILO KAKVA U paleti proizvoda Tihomira Sotinca najzastupljeniji su češnjak, butternut tikva i začinska paprika. Uz prodaju svježeg povrća, veliki dio uroda prerađuje u brašno od tikve, češnjak u prahu, te slatku i ljutu mljevenu papriku. Iz OPG-a je razvio brend - Exotic Pannoniju piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ažu kako je jedan od najdosadnijih cestovnih pravaca u Hrvatskoj onaj kada iz Zagreba kreneš autocestom put Slavonije. Kao po pravilu nižu se polja pšenice, kukuruza ili šećerne repe. Takvu dosadu ponekad razbiju polja suncokreta, a odnedavno i uljane repice. Dakle, uglavnom ratarske kulture. Oni zločestiji komentiraju

UZ NEŠTO ZEMLJE U ZAKUPU SOTINAC OBRAĐUJE 27 HEKTARA ZEMLJIŠTA VEĆINOM CERTIFICIRANOG ZA EKOLOŠKU PROIZVODNJU kako je to i logično jer za pšenicu treba samo 18 radnih dana godišnje i to od pripreme tla za sjetvu do žetve. Oni skloni tradiciji pak kažu kako je tako radio njihov otac i djed, pa zašto ne bi i oni. Takvu tezu podupiru i oni koji vole istaknuti kako pšenicu uzgajaju iz domoljublja, jer valja svima osigurati dovoljno kruha od domaće pšenice. Istodobno, svi zajedno kukaju kako se od poljoprivrede ne može

živjeti jer pšenica ima sve nižu cijenu na tržištu. I tako, iz godine u godinu... Kada je prije petnaestak godina Tihomiru Sotincu, sada 36-godišnjem poljoprivredniku iz Otoka, djed u naslijeđe ostavio 12 jutara zemlje, ni on u prvi mah nije znao što će s takvom ostavštinom. Kao diplomirani ekonomist radio je u struci i, iako je uz djeda povremeno radio u poljoprivredi, nije mu to tada bila životna orijentacija. No darovano zemljište nije želio prodati. Prvi koraci u poljoprivrednoj proizvodnji bili su mu orasi, a prvi nasad je nastao prije 12 godina. Danas orahe uzgaja na površini od 11 hektara i ima oko 1600 stabala od kojih je lani imao oko 35 tona uroda. Kasnije je Sotinac napustio posao ekonomista, osnovao vlastiti OPG i, uz orahe, odlučio se za povrtlarsku proizvodnju, ali i preradu uzgojenog povrća. U paleti njegovih proizvoda najzastupljeniji su češnjak, butternut tikva i začinska paprika. Uz prodaju svježeg povrća, veliki dio uroda prerađuje u brašno od tikve (bezglutensko butternut brašno), češnjak u prahu, te slatku i ljutu mljevenu papriku. U ponudi su i dodatni proizvodi kao što su džem na bazi butternut tikve i različite vrste ajvara, a iz OPG-a se razvio brend - Exotic Pannonia. Uz nešto zemlje u zakupu danas obrađuje 27 hektara zemljišta većinom certiﬁciranog za ekološku proizvodnju.

I VLASTITI WEB SHOP I ALIBABA.COM Svježe povrće se u Hrvatskoj prodaje putem jednog stranog trgovačkog lanca, a najveći dio

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

Uzgoj začinske paprike

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

POLJOPRIVREDA

Brašno od tikve butternut

Ljudi ponekad misle kako mogu zaobići neka pravila, ali iz analize završnog proizvoda prilično lako se mogu uočiti sva takva zaobilaženja.

Tihomir Sotinac

Plastenik za dodatnu povrtlarsku proizvodnju

se putem distributera i izravno, prodaje na tržištima Velike Britanije, Nizozemske, Njemačke, Austrije, Italije... Slično je i s prerađevinama. Zahvaljujući velikom zanimanju tržišta za ekološke proizvode, brašno butternut tikve Sotinac prodaje i putem vlastitog web shopa, ali i na Alibaba.com. “Sada smo u poziciji da ne tražimo kupce više mi, nego oni traže nas”, kaže Sotinac pokazujući upravo pristigli mail jedne tvrtke iz Cambridgea u Engleskoj koja traži brzu isporuku tone brašna od tikve. Naime, površine OPG-a Sotinac imaju ekološki certifikat, te su stoga odlučili certificirati i preradu. Stoga je Sotinac lani postao prvi vlasnik u svijetu ekološkog certifikata za proizvodnju butternut brašna. Budući da se certifikat za preradu mora obnavljati svake godine, Sotinac prikuplja potrebnu dokumentaciju za predstojeću sezonu obrade. “Zrioba tikve počinje početkom srpnja i završava krajem kolovoza. Tada smo i na tržištu. Nakon toga na europsko tržište stižu tikve iz Španjolske i Portugala, a mi naše skladištimo u odgovarajućim uvjetima. Na tržište se opet vraćamo početkom siječnja kada splasne ponuda, a poveća se potražnja. Cijena tikvi tada zna biti četiri do pet puta veća nego usred sezone”, objašnjava Sotinac.

TIKVAN KOJI TO NIJE Iako ga zbog uzgoja tikvi neki pogrdno znaju zvati Tikvan, Tihomir Sotinac deﬁnitivno nije – tikvan. Uz iskustva koja je stekao desetogodišnjim radom u velikim trgovačkim i

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

proizvodnim sustavima, ali i znanja potrebnih za bavljenje modernom poljoprivredom, Sotinac dosljedno primjenjuje sva pravila nužna za dobivanje kvalitetnog, ekološki certiﬁciranog proizvoda. “Ljudi ponekad misle kako mogu zaobići neka pravila, ali iz analize završnog proizvoda prilično lako se mogu uočiti sva takva zaobilaženja. Primjerice, jednom proizvođaču su u ekološki deklariranom proizvodu pronašli teške metale, a nije znao odakle se to pojavilo. Na kraju se ispostavilo kako je za sve kriva voda

SADA SMO U POZICIJI DA NE TRAŽIMO KUPCE VIŠE MI, NEGO ONI TRAŽE NAS, KAŽE SOTINAC koju je koristio za navodnjavanje. Iako je pazio na kvalitetu zemljišta koje je imalo eko certiﬁkat, ‘zaboravio’ je napraviti analizu vode za koju se ispostavilo da je puna arsena. Naravno, to se prenijelo i na plod i čovjek će sada zadugo imati problema s povjerenjem kupaca. U konačnici, takav pokušaj izbjegavanja pravila ispao je neusporedivo skuplji nego da je uredno odradio analizu vode”, objašnjava Sotinac.

ZAČINSKA PAPRIKA VS. PŠENICA

Koliko si rada uložio, toliko si i dobio Dosljedna primjena pravila ekološke proizvodnje uz jako puno rada i provjerena kvaliteta proizvoda izgradila je solidno povjerenje kupaca. Postignuti poslovni uspjeh OPG-a Sotinac stoga je logično zainteresirao dosta mladih poljoprivrednika koji na relativno malim površinama nisu mogli polučiti željene rezultate samo ratarskom proizvodnjom. Tako je došlo i mnogih kooperantskih ugovora. “To je i logično - jer ako ja imam tržište, zašto ne bih nekom drugom tko proizvodi jednako kvalitetno omogućio udjel u tom tržištu? Povrtlarska proizvodnja nije lagana, jednostavna ni jeftina. Traži puno znanja i rada. Evo jedne računice koja pokazuje kako se od takvog posla može lije-

po živjeti. Recimo da na hektar zemljišta zasadite začinsku papriku. Na hektar ide oko 70.000 jedinica, a svaka jedinica mora dati oko 300 grama paprike. Znači 21 tona svježe paprike, a od toga se može dobiti oko tri tone suhe paprike. Maloprodajna cijena takve paprike je oko 100 kuna po kilogramu. Ako se ne želite baviti prodajom na kućnom pragu ili po sajmovima, možete je prodati po 60 kuna za kilogram. Znači dobijate 180.000 kuna za svoj proizvod. Istovremeno, ukupna investicija za taj hektar ne može prijeći 50.000 kuna. Dakle, ostane vam 130.000 kuna ili mjesečna plaća od desetak tisuća kuna. Ali, tu ima dosta posla. To nije kao uzgoj pšenice za što treba oko 18 radnih dana godišnje.

No to i jest taj omjer. Koliko si rada uložio, toliko si i dobio”, kaže Sotinac.

domaćoj maloprodaji pakiranje od 150 grama češnjaka u prahu s ekološkim certiﬁkatom a stoji 25 kuna. Osim toga, njihov češnjak se pakira u vrećice od rižina papira.

SOTINAC JE LANI POSTAO PRVI VLASNIK U SVIJETU EKOLOŠKOG CERTIFIKATA ZA PROIZVODNJU BUTTERNUT BRAŠNA Češnjak u prahu

ČEŠNJAK S POKRIĆEM U okviru OPG-a Sotinac ima 1,5 hektar pod češnjakom u vlastitoj proizvodnji pod ekološkim uvjetima, te još 18 hektara u konvencionalnoj kooperantskoj proizvodnji. Očekuje kako će ove godine prinos biti između šest i sedam tona po hektaru, iako zna biti i 10 tona. Realno je očekivati ukupnu proizvodnju između 100 i 150 tona češnjaka. Češnjak iz ekološke proizvodnje ide isključivo u obradu, te se na tržište plasira u prahu. Dio ide na domaće tržište, uglavnom u priobalje i u specijalizirane dućane zdrave hrane, ali većina završi u izvozu najviše u Italiju. Potražnja je velika i nema problema s plasmanom, nego s odlukom za kojeg se kupca odlučiti. U

oko

10 0 mil kn

očekivani ovogodišnji promet Češnjak iz konvencionalne proizvodnje najvećim dijelom će završiti na policama trgovina u Hrvatskoj, a samo dijelom u izvozu jer ukupna domaća proizvodnja češnjaka ionako ne zadovoljava potrebe hrvatskog tržišta za svježim češnjakom. Trenutačno ima šest stalno zaposlenih, a zna biti i po 40 sezonski zaposlenih radnika što ovisi o potrebi. Uz to, angažira i do 60 kooperanata s područja Otoka, Privlake, Vinkovaca, Vuke, Našica, Požege, pa čak i Siska i Karlovca, najvećim dijelom za uzgoj tikve. S obzirom na angažirane površine i potražnju na tržištu, Sotinac ove godine očekuje promet i do 10 milijuna kuna. Pri tome valja istaknuti kako čak 80 posto proizvodnje izvoze, i to uglavnom na tržišta zemalja Europske unije.

80% proizvodnje OPG Sotinac Izvozi

i do

kooperanata angažira Sotinac

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

PRIČA S RAZLOGOM KIDS&CO

NAŠIM KLINCIMA I KL SAMO NAJBOLJE

Majke čine sve za svoju djecu, pa čak mogu napraviti i vrtić. Privatni zagrebački vr je nakon dvije godine pripreme ponudio programe, uključujući čak i kineski jezik i pi

M Najveći nam je problem bio pronaći adekvatnu kuću koja će imati sve elemente ustanove, a u

isto vrijeme i sve elemente doma. Želja nam je bila da dijete kada uđe u naš prostor, nema osjećaj neke hladne ustanove, školskih ormarića i klupa. Andrea Marinac

ajka će sve učiniti za svoje dijete, a kada se udruže dvije majke mogu napraviti i vrtić. Upravo to su i učinile dvije majke - Irena Kos i Andrea Marinac - nezadovoljne situacijom u našem predškolskom sustavu. Nakon iskustava s prevelikim grupama i teškim prilagodbama, posebno u jasličkim grupama, odlučile su napraviti najbolji vrtić u Hrvatskoj. Proces nije išao brzo, no nakon dvije godine pripreme vrtić Kreativni dani već je šest mjeseci drugi dom za pedesetak mališana, kaže njegova suosnivačica Andrea Marinac. “Ima

NAKON DVIJE GODINE PRIPREME VRTIĆ KREATIVNI DANI VEĆ JE ŠEST MJESECI DRUGI DOM ZA PEDESETAK MALIŠANA krasnih vrtića u Zagrebu i Hrvatskoj, no najviše nas je potaknuo sveobuhvatni proces koji treba obuhvatiti djecu koji se u ovako rano doba i u osjetljivim godinama susreću s ustanovom”, ističe Andrea Marinac.

SVE JE POČELO KAO ISTRAŽIVAČKI PROJEKT U Zagrebu prosječna jaslička grupa ima od 10 do 20 pa čak i više mališana. Takva veličina grupe kod jednogodišnjeg djeteta, ali i kod njegovih roditelja, može izazvati stres. “Malo nas je zasmetao taj hladni pristup koji smo većinom doživljavale. Kao majke smo smatrale da taj pristup ne može biti, naravno, kao kod kuće, no trebao bi biti barem sličniji doživljaju koji dijete ima kod

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

kuće, barem zbog rasporeda od hranjenja i igranja do spavanja. I to je nešto što nas je potaknulo da sjednemo, razmislimo i napravimo opsežno istraživanje. I nakon toga smo razmislile i pomislile zašto ne bismo i mi napravile ustanovu koja bi zadovoljila sve te kriterije”, dodaje Andrea Marinac. Cijeli proces je započeo kao istraživački projekt o tome što bi se moglo i kako bi se mogao napraviti bolji vrtić. No kada su uspjele zaokružiti priču, vidjele su da je projekt i poslovno ostvariv. “Najveći nam je problem bio pronaći adekvatnu kuću koja će imati sve elemente ustanove, a u isto vrijeme i sve elemente doma. Želja nam je bila da dijete kada uđe u naš prostor, nema osjećaj neke hladne ustanove, školskih ormarića i klupa. Da zna da je ulaskom u vrtić ušao u svoj drugi dom. Tu su njegovi prijatelji i tu je dnevno od osam do 10 sati te smo željele da bude veseo i da zna kako tu nema mjesta stresu ni strahu”, naglašava Andrea Marinac. “Starijoj djeci ovaj vrtić pruža i niz dodatnih aktivnosti. I osnove kineskog jezika i, primjerice, pilates, koji vodi jedna od najboljih stručnjakinja u

LINCEZAMA

rtić veliki je i komplicirani poslovni pothvat koji ilates za djecu piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Hrvatskoj za taj vid tjelovježbe Asja Petersen, izazov su za sve nas jer još ne postoje takvi programi za tako ranu dob. No s obzirom na to da će ih raditi najbolji stručnjaci, sigurno je da će projekt biti zanimljiv”, kaže Irena Kos. “Pilates je detektiran kao fantastična tehnika za posturu tijela i leđnih mišića, a posebice za djecu predškolce koje čeka nošenje školske torbe. Veselimo se tim projektima

KIDS&CO JE ZAPRAVO BREND POD KOJIM ĆEMO RAZVITI NAŠE RAZLIČITE PROJEKTE. OVO JE SAMO PRVI U NIZU, KAŽE IRENA KOS jer oni u konačnici imaju velike potencijale i vjerujem da ćemo s njihovom provedbom napraviti veliku prekretnicu”, ističe Irena Kos.

BROJNI KORACI, A NAPUTAKA NEMA No napraviti vrtić i zadovoljiti stroge kriterije ustanove za odgoj djece nije bilo lako jer ne

postoje napuci o tome kako otvoriti vrtić. Upravo zato veliki je broj koraka koje treba napraviti kako bi se postigao standard za otvaranje ovakvog vrtića. “Najveći je problem upravo u tome što ne postoje napuci što učiniti kako biste zadovoljili kriterije za otvaranje ustanove poput ove. Postoje uputstva, no ne postoje međukoraci koje saznaješ u hodu. Sada nam se javlja puno ljudi koji žele krenuti u ovakav posao kako bismo im pomogli u tome. Na papiru često stvari izgledaju vrlo jednostavne i kratke. No kada uđeš u žrvanj, ne možeš stati! Da smo zapravo znali što nas čeka, vrlo je moguće da bismo odustali od ulaska u ovaj izazovni projekt”, dodaje Andrea Marinac. No ove uporne mame sa žicom za posao neće na tome stati. “Kids&Co je brend pod kojim ćemo razviti naše različite projekte. Ovo je samo prvi u nizu. Naravno da se planiramo širiti kopirajući ovaj uspješan model s kojim smo krenuli. Ovaj naš prvi vrtić ima kapacitet za šezdesetero djece što je idealno za rad s djecom jer omogućava individualan pristup djetetu”, zaključuje Irena Kos. Kroz širenje otvarat će se novi objekti na lokacijama koje su praktične roditeljima, ali pod uvjetom da takvi objekti omogućuju sve što ovaj koncept zahtijeva. No kako ovim mamama djeca rastu, vrlo je izgledno da će se u skoroj budućnosti pojaviti i projekt koji će obuhvatiti školarce.

Naravno da se planiramo širiti kopirajući ovaj uspješan model s kojim smo krenuli. Ovaj naš prvi vrtić ima kapacitet za šezdesetero djece što je idealno za rad s djecom jer omogućava individualan pristup djetetu.

Irena Kos

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

PREDSTAVLJAMO TEHNO-RON, Zagreb

NE SPAVA SE NA LOVORIKAMA U maloprodaji tvrtka kontinuirano radi na inovativnom i raznolikom asortimanu proizvoda, povoljnim cijenama, poboljšanju profesionalnosti zaposlenika te zadovoljstvu kupaca tinuirano rade na inovativnom i raznolikom asortimanu proizvoda, povoljnim cijenama, poboljšanju profesionalnosti i uslužnosti zaposlenika te zadovoljstvu kupaca.

ULAGANJE U POSLOVANJE Potvrda da rade dobar posao u gospodarskom segmentu, kojem u Hrvatskoj ne cvjetaju ruže, su i njihove nagrade. Nedavno su se drugi put zaredom ovjenčali Zlatnom košaricom u kategoriji malog trgovca godine, ali u Tehno-Ronu ne namjeravaju spavati na lovorikama, već nastavljaju s ulaganjima u poslovanje. Prošle godine su investirali u infrastrukturu diskonta Desetka postavljanjem novih rashladnih vitrina za mlijeko, mliječne proizvode i pića.

U početnim godinama poslovanja naše poduzeće bavilo se veleprodajom, a prije 17 godina započeli smo s maloprodajnom djelatnošću otvaranjem diskonta Devetka na Malešnici. Miloje Rončević

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

vrtka Tehno-Ron je obiteljsko poduzeće osnovano 1992. godine u Zagrebu, a bavi se trgovinom mješovitom robom kroz veleprodaju i maloprodaju. “U početnim godinama poslovanja naše poduzeće bavilo se veleprodajom, a prije 17 godina započeli smo s maloprodajnom djelatnošću otvaranjem diskonta Devetka na Malešnici. Tijekom sljedećih godina proširili smo maloprodajnu djelatnost otvaranjem još tri diskonta: Desetke u Gajnicama, Osmice na Jarunu i Petice u Zaprešiću”, objasnio nam je direktor Tehno-Rona Miloje Rončević, dodajući kako njihovi diskonti zauzimaju prostor od 84 do 220 metara četvornih. Danas posluju na pet lokacija u Zagrebu i Zaprešiću, od kojih su četiri u njihovom vlasništvu, zapošljavaju 38 zaposlenih, a u 2017. godini planiraju zapošljavanje još jednog člana obitelji u veleprodaji, kako bi osigurali dugoročni nastavak poslovanja. U veleprodajnom poslovanju prioriteti su im jačanje suradnje s najvećim domaćim proizvođačima, korektnost u poslovnim odnosima, posebice kad je riječ o redovitosti ispunjavanja poreznih obveza i obveza prema dobavljačima, poslovanju s dobitkom i jačanju funkcije dobavljača poslovnim partnerima u trgovini i ugostiteljstvu. Kad je riječ o maloprodaji, kon-

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

NEDAVNO SE TEHNORON DRUGI PUT ZAREDOM OVJENČAO ZLATNOM KOŠARICOM U KATEGORIJI MALOG TRGOVCA GODINE “Kako bismo postigli zadovoljstvo kupaca, nastojimo zadržati povoljne cijene, održavamo višednevne akcije pojednih proizvoda, uvijek nastojimo raspolagati dovoljnim količinama proizvoda, ulažemo u prostor i infrastrukturu u cilju postizanja modernog i ugodnog ambijenta te kontinuirano jačamo profesionalnost i uslužnost naših zaposlenika. Uzimajući u obzir dio grada u kojem se svaki naš diskont nalazi, osluškujemo potrebe svojih kupaca i u skladu s time odabiremo asortiman te stavljamo naglasak na određene proizvode za koje su naši kupci naročito zainteresirani. Javljaju nam se i kupci iz drugih dijelova grada kada traže određeni proizvod iz asortimana naših diskonta”, zaključuje Rončević. (M.S.)

IZNAD CRTE JEAN-PIERRE MARIČIĆ

KAKO KORISTIMO EU FONDOVE? direktor Poduzetničkog inkubatora Bios, Osijek

Postoji još čitav niz stvari koje možemo i moramo promijeniti kako bismo počeli učinkovito koristiti EU fondove. Natječaje treba raspisivati češće sa što manje izmjena

rije nekoliko dana sudjelovao sam na konferenciji povodom pete godišnjice članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Konferenciju su organizirali Hrvatska gospodarska komora i Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj. Nakon pozdravnih govora, program je nastavljen s nekoliko zanimljivih prezentacija koje su nam trebale pokazati gdje smo i koliko još trebamo napraviti kako bismo što učinkovitije koristili fondove EU-a. Nakon prezentacija održana je i panel-diskusija na kojoj su sudjelovali predstavnici ministarstava, poduzetnici koji su provodili projekte suﬁnancirane iz fondova EU-a i predstavnica konzultantskih tvrtki. Slušajući paneliste sudionici konferencije mogli bi zaključiti da Hrvatska prilično kvalitetno koristi fondove i programe EU-a. Predstavnici ministarstava informirali su nas kako su sve procedure dobro pripremljene i kako se planiraju još više pojednostaviti svi koraci u pripremi i provedbi projekata, poduzetnici koji su provodili projekte pohvalili su se kako je sve teklo sukladno propisanim procedurama, dok je predstavnica konzultantskih tvrtki izjavila kako su konzultanti vrlo zadovoljni sadašnjom situacijom u tom području. No je li to uistinu tako? Mislim da se veliki broj institucija i poduzetnika koji pripremaju i provode projekte ne bi složila s time. Neki pomaci svakako su učinjeni. Sredstva koja koristimo puno su veća nego prije (iako ovo nije zasluga ni jedne vlade već činjenica da smo umjesto pretpristupnih kao članica EU-a počeli koristiti strukturne fondove), natječaji su raznovrsniji,

potencijalni prijavitelji dolaze iz šireg kruga pravnih osoba… Ali unatoč tome postoji još čitav niz stvari koje možemo i moramo promijeniti kako bismo počeli učinkovito koristiti EU fondove. Natječaje treba raspisivati češće sa što manje izmjena. Primjerice, natječaj za energetsku obnovu kuća predviđen je za kraj godine, što znači da bi se lako moglo dogoditi da se raspiše tek iduće godine. E-Impuls za 2017. godinu za sada se uopće ne spominje jer se još radi evaluacija natječaja iz 2016. Također česte izmjene pravila i procedura kod natječaja istog ili sličnog tipa dovode do toga da natječaji koje smo ranije pripremali i provodili ne povećavaju iskustvo, jer novi natječaji imaju potpuno nova pravila. Druga vrlo bitna stvar je vrijeme. Prvi problem je to što dosta često od najave natječaja do same objave prolazi i po nekoliko mjeseci. Drugi, puno važniji problem jest taj što evolucija projekata zna trajati značajno duže od predviđenoga u natječajnoj dokumentaciji. Za jedan dio prijavitelja to nije veliki problem jer će projekt početi provoditi kada potpišu ugovor. No za poduzetnike takvi rokovi nisu prihvatljivi. E-Impuls 2016 još uvijek je u fazi evaluacije i zadnja informacija koja dolazi iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta govori o tome da će odluke o ﬁnanciranju biti spremne u idućih 30 dana. Dok se provedu još ostali administrativni koraci i potpisivanja ugovora, možemo očekivati da će se projekti koji su pripremani u

2016. godini provoditi u 2018. Tko god se bavio poduzetništvom, zna što to znači za poduzetnike.

AGENCIJE I FONDOVI KOJI PRIPREMAJU I PROVODE NATJEČAJE VRLO ČESTO KORISTE EK KAO BABAROGU I na kraju još jedna zanimljiva stvar u našem korištenju ovih fondova je to da agencije i fondovi koji pripremaju i provode natječaje vrlo često koriste EK kao babarogu. Zadnji takav primjer dogodio se na natječaju za energetsku obnovu višestambenih zgrada. Provedbeni tim zgrade koja je dobila odluku o suﬁnanciranju proveo je natječaj za izvođača radova. Zbog kompleksnog izgleda zgrade navedeno je u natječajnoj dokumentaciji da svaki potencijalni ponuditelj mora obići gradilište prije davanja ponude. Provedbeno tijelo na to je reagiralo izjavom kako će zbog te stavke u dokumentaciji morati penalizirati provoditelja projekta jer EK ne dozvoljava takve stavke u natječajnoj dokumentaciji. No upravo suprotno od toga, u svom Praktičnom vodiču (PRAG) kao i u predlošcima za pripremu natječajne dokumentacije za građevinske radove EK savjetuje i predlaže kao obvezan element natječaja posjet gradilištu, a kao sastavni dio ponudbene dokumentacije certiﬁkat o posjeti gradilištu. Iz svega ovoga vidimo da ima još jako puno mogućnosti za pojednostavljenje korištenja EU fondova i bilo bi dobro da to što prije počnemo mijenjati kako bismo do kraja ovog programskog razdoblja iskoristili što više bespovratnih sredstava.

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

TURIZAM SJEDNICA TURISTIČKOG POSLOVNOG VIJEĆA PRI HGK-u

MOTIV DOLASKA JE “SVETO PISMO” TURIZMA Dosadašnji tijek turističke sezone je u skladu s najavama, a obilježio ju je snažan porast potražnje za hrvatskim turističkim odredištima, ocijenjeno je na sjednici piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr Promatrajući turističke rezultate ostvarene u proteklih šest mjeseci, vidljivo je kako je jedino ožujak bio blago negativan zbog termina Uskrsa. Usprkos tome, odlični rezultati ostvareni su uoči špice turističke sezone.

RAST OD 10 DO 12 POSTO

5,71 mil turističkih dolazaka zabilježeno u 6 mjeseci ove godine (rast od 22,2%)

22,89 9 mil noćenja registrirano u istom razdoblju (rast od 23,24%)

89% prometa ostvareno u komercijalnim smještajnim kapacitetima

ako požari haraju diljem Dalmacije, zbog toga u ovom trenutku nema otkazivanja turističkih aranžmana, rečeno je na prošlotjednoj 2. sjednici Turističkog poslovnog vijeća pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Naglašeno je kako je to, unatoč tome što je to teška nepogoda za našu državu, nešto što je normalno za mediteranske zemlje te da požari ne obeshrabruju turiste u odluci gdje će provesti odmor. Uz to, činjenica da je Hrvatska sigurna zemlja i dalje privlači inozemne turiste, pa je taj efekt sigurnosti vrlo bitan u razvoju turizma. Članovi Turističkog poslovnog vijeća su, među ostalim, govorili o dosadašnjem tijeku turističke sezone za koju su rekli da je u skladu s najavama, a obilježio ju je snažan porast potražnje za hrvatskim turističkim odredištima. U šest mjeseci ove godine zabilježene su visoke stope turističkog rasta, pa je tako u tom razdoblju ostvaren 5,71 milijun dolazaka turista ili 22,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je registrirano 22,89 milijuna noćenja ili 23,24 posto više.

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

Uspoređujući turistički promet prema oblicima smještaja zaključeno je kako je 89 posto prometa ostvareno u komercijalnim smještajnim kapacitetima, ali će se to uskoro promijeniti kada domaći gosti krenu na odmor u svoje vikendice na moru. Pritom je 42 posto prometa zabilježeno u hotelima, ali sada ulazimo u razdoblje kada se posebice iskorištava obiteljski smještaj. Uz hotele, odlične rezultate ostvarili su kampovi, a očekuje se kako će upravo oni biti prvi sektor u turizmu koji će se prema turističkim rezultatima vratiti na prijeratne brojke. Na sjednici je rečeno kako su sva inozemna tržišta u pozitivi što znači da

UNATOČ DOSADAŠNJIM ODLIČNIM TURISTIČKIM REZULTATIMA, I DALJE SE SUOČAVAMO SA SIVIM TRŽIŠTEM nije došlo do pada dolazaka ni s jednog emitivnog tržišta. Govoreći o top destinacijama u Hrvatskoj, Igor Borojević, direktor Sektora za istraživanja Hrvatske turističke zajednice, rekao je kako je inozemnim turistima Dubrovnik i dalje na prvom mjestu, a nakon njega slijede Rovinj i Poreč. No kada domaći

gosti odlučuju o tome koja su odredišta top tri, tada je situacija nešto drugačija. Naime, na prvom mjestu je Zagreb, a potom slijede Vir i Crikvenica. Kada bismo gledali prema

TURISTIČKI RADNICI, ALI I RESORNE INSTITUCIJE TREBALE BI SE VIŠE BAVITI DESTINACIJSKIM MENADŽMENTOM, KAŽE IVA BAHUNEK kriteriju popunjenosti smještajnih kapaciteta, vidljivo je kako su u šest mjeseci ove godine turistička odredišta pozitivno poslovala, istaknuo je Boris Žgomba, direktor turističke tvrtke Uniline. “Prema mojoj procjeni, na kraju ove godine ostvarit će se rast turističkih rezultata od 10 do 12 posto u odnosu na prošlu godinu što je ustvari realno, jer turistička infrastruktura više od toga i ne može podnijeti. Moramo naglasiti kako je motiv dolaska turista ’sveto pismo’ razvoja turizma i toga se trebamo držati”, naglasio je Žgomba. Na sjednici Turističkog poslovnog vijeća pri HGK-u istaknuto je kako se unatoč dosadašnjim odličnim turističkim rezultatima i dalje suočavamo sa sivim tržištem, kao što je nelegalna prodaja izleta iil iznajmljivanje smještajnih kapaciteta, zbog čega se godišnje gubi

oko tri milijarde kuna. Sljedeći veliki problem s kojim se suočava hrvatski turizam je problem nedostatka radne snage. Pritom je naglašeno kako i ostale turističke zemlje imaju taj problem, ali ga rješavaju tako što otvaraju tržišta kako bi privukli ljude iz ostalih država da dođu raditi kao pomoćna radna snaga.

VAŽAN JE DESTINACIJSKI MENADŽMENT Direktorica Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske Iva Bahunek smatra da bi se turistički radnici, ali i resorne institucije trebale više baviti destinacijskim menadžmentom i odrediti tko što radi u našem turizmu. Stoga je predložila da tema sljedeće sjednice Turističkog poslovnog vijeća bude upravo destinacijski menadžment. To je potkrijepila činjenicom kako turistima sam hotel više nije dovoljan motiv dolaska u neko turističko odredište već ih se mora privući kvalitetnim turističkim proizvodima. No da nije hrvatski turizam samo sunce i more, nego se kvalitetna turistička ponuda nudi i na kontinentalnom dijelu Hrvatske, ustvrdila je Dijana Katica, predsjednica Uprave HF Eko Etno Grupe, koja je rekla kako je u Hrvatskoj registrirano ukupno 180.000 obiteljskih gospodarstava. Ipak, samo ih se polovina bavi turizmom i nudi smještajne kapacitete. “Trebamo se ozbiljnije baviti kontinentalnim i ruralnim područjima jer ruralni turizam u tzv. normalnim uvjetima nema sezonalnosti. Nadam se da će u 2018. biti više OPG-ova koji će nuditi smještaj za turiste”, naglasila je Dijana Katica.

Prema mojoj procjeni, na kraju ove godine ostvarit će se rast turističkih rezultata od 10 do 12 posto u odnosu na prošlu godinu što je ustvari realno, jer turistička infrastruktura više od toga i ne može podnijeti. Boris Žgomba, direktor Unilinea

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRWWWATSKA ANALIZA ICT SEKTORA

ICT SE RAZVIJA BRŽE GOSPODARSTVA Bez pomoći države, ali i ostalih dijelova gospodarstva nećemo proizvesti realne učinke koje bismo mogli. A to je da stope rasta ICT sektora prebacimo u druge industrije i da ICT postane još veći i značajniji za ukupno hrvatsko gospodarstvo, ističe Drilo piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H NAJVEĆI DIO RASTA ICT SEKTORA DOLAZI IZ IZVOZNIH AKTIVNOSTI

rvatska udruga poslodavaca, HUPUdruga informatičke i komunikacijske djelatnosti predstavila je rezultate analize hrvatskog ICT sektora za 2016. godinu koju je pripremila tvrtka Bisnode. Boris Drilo, predsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, istaknuo je kako ICT sektor ima dvojaku ulogu u hrvatskom gospodarstvu. “Prva uloga vezana je za ICT industriju i želju da se ona razvija brže i bolje. Druga uloga je ta da ICT sektor pomogne u digitalnoj preobrazbi hrvatskog gospodarstva. To je nešto što se zapravo ne događa onom brzinom kojom bismo htjeli i željeli”, naglasio je Drilo dodajući kako je važan i treći aspekt, a to su investicije, posebice za telekomunikacije.

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

“Razina ulaganja u 2016. bila je nešto veća nego u 2015., koja je bila rekordna godina od početka 2000.-ih. Naime, u hrvatsku telekomunikacijsku infrastrukturu u 2015. godini uloženo je 2,5 milijardi kuna”, kazao je on. ICT sektor je, nastavio je, iznimno važan zbog toga što se razvija brže od hrvatskog gospodarstva. “Ako želimo da se neko gospodarstvo razvija brže, onda bi naglasak trebao biti upravo na sektorima koji se razvijaju puno brže nego BDP”, naglasio je. HUP-Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti poručuje kako ICT ima takav potencijal i da će nastaviti rasti i razvijati se. “No bez pomoći i većeg sluha države, ali i ostalih dijelova gospodarstva nećemo proizvesti realne učinke koje bismo mogli. A to je da stope rasta ICT

OD HRVATSKOG sektora prebacimo u druge industrije i da ICT postane još veći i značajniji za ukupno hrvatsko gospodarstvo”, naglasio je Drilo i dodao kako najveći dio rasta ICT sektora dolazi iz izvoznih aktivnosti. Dakle, Hrvatska je u tom dijelu konkurentna i može proizvesti proizvode i usluge koji nalaze svoje kupce izvan njenih granica.

HRVATSKA NE PROIZVODI DOVOLJAN BROJ ICT STRUČNJAKA JER NEMA INTERESA ZA TA ZANIMANJA, SMATRA DRILO MANJAK INTERESA ICT stručnjaci su, pokazuje analiza, i dalje više nego tražena roba na tržištu rada. Dok je, s jedne strane, za njima velika potražnja u Hrvatskoj, s druge strane naši obrazovni kapaciteti za njih nisu popunjeni. “Hrvatska ne proizvodi dovoljan broj ICT stručnjaka jer nema interesa za ta zanimanja”, rekao je dodajući kako ostaje dojam da se u nas još uvijek ne prepoznaju procesi i prednosti koje donosi digitalizacija. Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ICT Udruge, istaknuo je kako se u analizi promatra ukupno 13 područja koje je i Europska komisija svrstala u ICT te da je cijeli sektor rastao i po broju subjekata u njemu, kao i po broju zaposlenih. “Prihod ICT sektora u Hrvatskoj u 2016. premašio je 32 milijarde kuna. To je respektabilna brojka. U njoj veliki udio imaju telekomunikacije, pa računalno programiranje i tvrtke koje se, može se reći, bave proizvodnjom računala ili telekomunikacijske opreme”, istaknuo je Balen i dodao kako je rastao i izvoz dosegnuvši u 2016. godini šest milijardi kuna. “Zanimljivo je naglasiti i kako u ukupnom prihodu ICT-a na izvoz otpada 19 posto”, kazao je. U prošloj godini stvoreno je i 1300 novi radnih mjesta, od ukupno oko 33.000 zaposlenih u ICT sektoru. Telekomunikacije kao sektor doživjele su velike udare, ukinut je roaming i sve je veća konkurencija. Unatoč tome, u

segmentu telekomunikacija događaju se pozitivni pomaci i raste prihod. U speciﬁčnom dijelu ICT sektora - ICT proizvodnji također su ostvareni značajni prihodi od 3,9 milijardi kuna, uz rast broja zaposlenika. Izvoz je dosegao više od 60 posto ukupnih prihoda.

DODANA VRIJEDNOST U segmentu softvera i usluga, nastavio je Balen, ostvareno je više od osam milijardi kuna ukupnog prihoda, izvoz raste strelovito, čak 31 posto ukupnog prihoda se ostvaruje na izvoznim tržištima. “Raste i broj subjekata, ali i zaposlenika dosegnuvši brojku od gotovo 14.000, što je za 11 posto više nego u 2015. godini”, istaknuo je. Izvoz po zaposlenom također raste, što znači da se usluge mogu bolje naplatiti vani nego kod nas. Računalno programiranje je segment koji je iznimno ovisan o ljudskom kapitalu te rast tog sektora izravno ovisi o raspoloživom broju ljudi. “Smatramo da bi trebalo napraviti reviziju Industrijske strategije i Strategije pametnih specijalizacija. U razdoblju koje smo promatrali od 2008. do 2016. ICT sektor je generirao 6000 novih radnih mjesta te 42 milijarde kuna izvoza. Osim toga, stvorio je i 66 milijardi kuna dodane vrijednosti za državu, što može pridonijeti razvoju kvalitetne infrastrukture, mirovinskog i zdravstvenog sustava te usluga za građane”, izjavio je Balen. Prema simulaciji rasta, tj. predviđanjima o tome što se sve može napraviti do 2025. godine, Balen je kazao da do tada Hrvatska može doći do novih 10.000 radnih mjesta programera, samo u podsektoru računalnog programiranja. Trebalo bi dodatno maksimizirati iskorištavanje potencijala koja nose raspoloživa sredstva Europske unije i koja se mogu utrošiti u svrhu projekta digitalizacije države, kako bi se stvorila temeljna infrastruktura za razvoj digitalnog društva. Obrazovni sektor treba se pozabaviti zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru kako bi se definirali standardi zanimanja za budućnost. Treba pomagati da se postojeći kapaciteti iskoriste te da se smanji broj studenata koji odustaju od studija. Porast broja ljudi u ICT sektoru se neće ostvariti bez privlačenja osoba izvana. Iznalaženje načina koje su pokazale dobre prakse iz drugih zemalja u privlačenju radne snage u ICT sektor - poput jamstava za mlade, doškolovanja i prekvalifikacije - iznimno su važne.

više od mlrd kn

32 2

prihod ICT sektora u Hrvatskoj u 2016.

6 mlrd kn težak izvoz tog sektora u prošloj godini

oko

33.000 zaposlenih

u ICT sektoru u Hrvatskoj

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

AKTUALNO MEĐUNARODNA KONFERENCIJA OTPAD U MORU - IZAZOVI I RJ

ČAK 80 POSTO OTPADA DOLAZI S KOPNA Osim povećanja recikliranja potrebno je produžiti vijek trajanja proizvoda i pronaći im novu namjenu. Veliki problem otpada u moru je taj što čak do 94 posto otpada završava na dnu, ističe Škrlec piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

eđunarodnu konferenciju Otpad u moru - izazovi i rješenja organizirao je zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec u suradnji s HGKŽupanijskom komorom Split, s ciljem podizanja svijesti javnosti o ozbiljnosti problema morskog otpada te potrebi uspostavljanja učinkovitog i održivog modela njegova zbrinjavanja u Hrvatskoj. Na konferenciji se okupilo stotinjak stručnjaka koji su raspravljali o načinu rješavanja otpada u moru i ukazivali na to da je on najbrže rastuća prijetnja za okoliš, posebice kad je riječ o plastičnom otpadu koji je i najveća opasnost za ljudsko zdravlje i život morskih organizama.

PONOVNA UPORABA Škrlec je ustvrdio da oko 80 posto ukupnog otpada na Mediteranu čini mikroplastika koja nastaje usitnjavanjem otpada i potom dospijeva u hranidbeni lanac. Istaknuo je i kako je čak 80 posto otpada u moru podrijetlom s kopna, dok ostatak otpada na neodgovorno gospodarenje morem i pomorski promet.

Kao izvjestitelj Zelenih za zakonodavni paket Europske unije o kružnoj ekonomiji, Škrlec naglašava važnost prevencije nastanka otpada ponovnom uporabom svih a najviše plastičnih proizvoda. Su-

RECIKLIRANJE PLASTIKE JE NAJVAŽNIJE U PROCESU PREVENCIJE, SMATRA KALOGERAKIS dionici su tijekom konferencije isticali kako Europska komisija namjerava do kraja godine izraditi strategiju o plastici te želi spriječiti ili pak osjetno smanjiti sve vrste onečišćenja u moru, pogotovo plastiku.

“Procjenjuje se kako će se provedbom zakonodavstva o gospodarenju otpadom morski otpad smanjiti za najmanje 25 posto. U sklopu paketa kružne ekonomije predlažu se i konkretne mjere za smanjenje otpada u moru provedbom ciljeva održivog razvoja za 2030. godinu uključujući i ciljeve vezane za otpad u moru. Strategija o plastici razmatra pitanja mogućnosti recikliranja, biorazgradivosti, prisutnosti opasnih tvari zabrinjavajućih svojstava u određenim vrstama plastike te u konačnici otpada u moru. Prevencija nastanka otpada uključuje inovativni i ekološki dizajn proizvoda. Osim povećanja recikliranja potrebno je produžiti vijek trajanja proizvoda i pronaći im novu namjenu. Veliki problem je taj što čak do 94 posto otpada završava na morskom dnu”, pojašnjava Škrlec.

EDUCIRATI GRAĐANE Nikolas Kalogerakis, profesor na Technical University of Crete, ocijenio je kako su ovakve konferencije vrlo važne u prevenciji zagađenja i onečišćenja. “Recikliranje plastike je najvažnije u

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Natikače Natikače su namijenjene nošenju kod poslova koji zahtijevaju dugotrajno stajanje, ali i kao obuća za slobodno vrijeme. Gornji dio obuće izrađen je iz kože. Tabanica je anatomski oblikovana, izrađena od poliuretanske pjene te presvučena visokokvalitetnom podstavnom kožom. Đon je protuklizni, otporan na habanje, a u predjelu pete nalazi se tzv. antišok jastučić koji apsorbira udarac na petu. SIGA D.O.O.

Siga d.o.o. utemeljena 1990. godine kao obiteljska tvrtka oca i sina. Danas tvrtka posjeduje vlastiti poslovni prostor površine od više tisuća četvornih metara. Trenutačno ima pedesetak zaposlenih s tendencijom povećanja. Osnovna djelatnost tvrtke je proizvodnja zaštitne obuće, odjeće, rukavica i ostalih sredstava zaštite pri radu. Osim proizvodnje, bavi se i prodajom sredstava za osobnu zaštitu.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

EŠENJA OKUSI SVOJ ZAVIČAJ

Novi domaći proizvodi u Lidlu

U HRVATSKOJ NEMAMO NI JEDAN BIOLOŠKI PROČIŠĆIVAČ OTPADNE VODE KOJA DOLAZI U JADRANSKO MORE, ISTIČE RUMORA procesu prevencije. Mi znanstvenici znamo koliko je nužno i važno recikliranje plastike kao i mjesto gdje se ona odlaže. Nažalost, građanima se te stvari ne čine toliko važnima, pa ih

treba educirati o što odgovornijem ponašanju prema otpadu. Tu prije svega mislim na primarnu selekciju otpada”, kaže Kalogerakis. Predsjednik Zelenih Dalmacije Lovro Rumora kazao je kako najnovija istraživanja pokazuju da zagađenja mikroplastikom većinom dolaze iz sustava odvodnje i kanalizacije. “Kod pranja rublja poliesterska vlakna oslobađaju desetke tisuća nevidljivih čestica plastike. Nažalost, mi u Hrvatskoj nemamo ni jedan biološki pročišćivač otpadne vode koja dolazi u Jadransko more. Osim borbe protiv plastičnih vrećica i boca moramo se boriti i protiv tih mikročestica. Hrvatska je obvezna do 2018. godine postaviti takve pročišćivače, ali nažalost nije postavila još niti jedan”, zaključio je Rumora.

Trgovački lanac Lidl je u svoju ponudu i službeno stavio proizvode 10 od 16 odabranih dobavljača voća i povrća u sklopu projekta Okusi svoj zavičaj koji je pokrenuo u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom. Projekt želi okupiti lokalne, domaće proizvođače voća i povrća diljem Hrvatske i omogućiti im prodaju unutar Lidlovih trgovina. Natječaj je trajao više od mjesec dana, a prijaviti su se mogli OPG-ovi, ostali organizacijski oblici poljoprivrednika te proizvođačke organizacije. Lidlov stručni tim analizirao je nekoliko stotina prijava, a sukladno pravilima natječaja, odabrano je 16 dobavljača iz svih krajeva Hrvatske čiji će se proizvodi moći pronaći na policama Lidlovih trgovina. Proizvodi prvih 10 proizvođača već su se ulistali u Lidlov asortiman, a tijekom idućeg razdoblja ulistat će se i proizvodi preostalih šest domaćih dobavljača koji su odabrani putem natječaja. (K.S.)

Zlatno zrno žita – Integralni kruh, Beskvasni kruh Integralni kruh i beskvasni kruh prepoznatljivi su izgledom, okusom i mirisom te su nutritivno kvalitetni. Proizvedeni su od integralnoga pšeničnog brašna i sjemenki po indirektnom tehnološkom postupku koji je za svaki proizvod različit. Postupak pripreme spoj je tradicionalnog i suvremenog. Prepoznatljivi su po posipu (sezam, zobene pahuljice) i po trakicama koje su zaštitni znak ovog programa. PREHRAMBENO INDUSTRIJSKI KOMBINAT D.D.

Prehrambeno-industrijski kombinat d.d. Rijeka (PIK Rijeka) moderna je tvrtka s dugogodišnjom tradicijom koja proizvodi kvalitetne prehrambene proizvode prema visokim standardima. Uspješnim spojem tradicije i iskustva sa suvremenom tehnologijom PIK Rijeka postiže vrhunsku kvalitetu i raznovrsnost pekarskih i slastičarskih proizvoda.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

AKTUALNO SURADNJA INSTITUTA RUĐER BOŠKOVIĆ I ATLANTIC GRUPE

ZAJEDNIČKI RAZVOJ NOVOG VITAMINSKOG NAPITKA Ono što ovaj iskorak u razvoju proizvoda čini posebnim su suradnja sa stručnjacima Instituta Ruđer Bošković te uspješan projekt povlačenja bespovratnih sredstava EU-a, istaknuo je Emil Tedeschi

a Institutu Ruđer Bošković (IRB) prošlog je tjedna predstavljena suradnja te vodeće znanstveno-istraživačke institucije u Hrvatskoj s Atlantic Grupom na razvoju novog proizvoda iz kategorije vitaminskih napitaka. U sklopu partnerstva IRB će sudjelovati u aktivnostima formulacijskog i tehnološko-dizajnerskog usavršavanja novog proizvoda, a ovaj projekt djelomično je ﬁnanciran i iz EU fondova. Atlantic Grupi i IRB-u tako su za njegovu provedbu odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 10 milijuna kuna sa svrhom poticanja zahtjevnih istraživačko-razvojnih aktivnosti, dok ukupna vrijednost investicije razvoja novog niskokaloričnog vitaminskog napitka premašuje 19 milijuna kuna. “Ono što ovaj iskorak u razvoju proizvoda čini posebnim su suradnja sa stručnjacima najistaknutije znanstvene ustanove u Republici Hrvatskoj - Instituta Ruđer Bošković, te uspješan projekt povlačenja bespovratnih sredstava EU-a - praksa koju bismo svi u Hrvatskoj željeli vidjeti u većoj mjeri”, istaknuo je predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi.

POVEZIVANJE S GOSPODARSTVOM U projekt suradnje s Cedevitom uključeni su Zavod za organsku kemiju i biokemiju te Zavod za molekularnu medicinu IRB-a, a suradnja će se realizirati u dvije faze koje će uključivati industrijsko istraživanje te eksperimentalni razvoj novog proizvoda. Na projektu će sudjelovati interdisciplinarni istraživački tim s IRBa od 12 znanstvenika s područja kemije, molekularne biologije i biomedicine, a njihove aktivnosti temelje se na tri odvojena modula koji se bave analizom i formuliranjem novog proizvoda.

UKUPNA VRIJEDNOST INVESTICIJE RAZVOJA NOVOG VITAMINSKOG NAPITKA PREMAŠUJE 19 MILIJUNA KUNA Prvi modul uključuje testove stabiliteta nove formulacije u laboratorijskom i industrijskom okruženju s ciljem analize njezinih kvalitativnih i kvantitativnih svojstava s devet vitamina i prirodnim zaslađivačima uz manji udio šećera. Korištenjem suvremene opreme i tehnologije poput tekućinske kromatograﬁje visoke djelotvornosti (HPLC) te spektrometra mase (MALDI TOF), u drugom modulu će se kvalitativno i kvantitativno detektirati sastav novih formulacija i međudjelovanje osnovnih sastojaka tijekom testa stabiliteta konačnog proizvoda, dok treći modul obuhvaća istraživanja potencijalnih novih antioksidativnih svojstava te utjecaj smanjenja šećera na tu funkciju. “Iznimno sam ponosan na to što smo,

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

zahvaljujući velikom iskustvu koje IRB ima u provedbi temeljnih i primijenjenih istraživanja na području prirodnih i biomedicinskih znanosti, s Cedevitom uspostavili suradnju na razvoju njihovog novog proizvoda. Kroz suradnju s jednim od najprepoznatljivijih hrvatskih brendova, ali i cijelom Atlantic Grupom, na najbolji način demonstrira se značaj primjene suvremene tehnologije i opreme kojom IRB raspolaže, kao i bogatog znanja te stručnosti naših znanstvenika, na razvoju novih proizvoda čime Institut daje i snažan doprinos cjelokupnom gospodarskom razvoju Hrvatske, a upravo je bolje povezivanje s gospodarstvom jedan od naših glavnih ciljeva”, dodao je ravnatelj IRB-a dr.sc. Tome Antičić. (V.A.)

PREDSTAVLJAMO NET INFORMACIJSKI SUSTAVI, Split

SPEKTAR INFORMATIČKIH USLUGA Na tržištu nas najviše, ako se baš moramo odrediti za neku užu specijalnost, prepoznaju po održavanju mrežnih sustava i to kompletnih informatičkih sustava, kaže Milovac

amir Milovac, osnivač i vlasnik tvrtke Net informacijski sustavi, jedan je od splitskih a možda i hrvatskih pionira u održavanju mrežnih sustava. Tvrtka je osnovana 1997. godine i slijedila je poslovanje obrta koji je Milovac otvorio 1990. godine. Prije toga bio je direktor informatike u Pomorskoj banci, koju je preuzela Zagrebačka banka, a prvo njegovo radno mjesto bilo je ono sistem inženjera u Brodosplitu. Uporedo s ovim poslovima imao je tzv. kućnu radinost, iz koje se polovinom 80.-ih rodila ideja bavljenja poduzetništvom

IZAZOVIMA MOŽETE ODGOVORITI JEDINO DOBROM ORGANIZACIJOM, ZNANJEM I TIMSKIM RADOM, ISTIČE MILOVAC u informatici. Milovac će ostati zapamćen i kao zanimljiv predavač o održavanju mrežnih sustva na samom početku 90.-ih godina. Vrlo posjećena predavanja održavao je i na Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Milovčeva tvrtka danas ima više od 80 klijenata, od velikih poput Končara do malih i mikro tvrtki. Svoje klijente ima i u ustanovama, školama, liječničkim ordinacijama i odvjetničkim uredima. Osim Končara, za koji je radio nadzor mreže kompletnog energetskog sustava, neki od većih klijenata su mu Sveučilište u Splitu, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Lučka uprava Split, Sveučilišna knjižnica u Splitu, nekoliko banaka, radio je projekte i za Ministarstvo poljoprivrede... Za veće klijente Net informacijski sustavi rade projektiranje informacijskih sustava.

EDUKACIJA JE NAJVAŽNIJA “Klijentima nudimo kompletnu uslugu, odnosno čitav spektar informatičkih usluga. Na tržištu nas najviše, ako se baš moramo odrediti za neku užu specijalnost, prepoznaju po održavanju mrežnih sustava i to kompletnih informatičkih sustava. Unazad dvije godine snažnije nudimo i uslugu programiranja, i to kastomizirana rješenja bazirana na Dot.Net tehnologiji”, pojašnjava Milovac. Milovac smatra da je u novije vrijeme najvažnija stvar u ovom poslu edukacija te angažiranje mladih ljudi na projektima i poslovima tvrtke. “Podrazumijeva se da mladi uče od nas iskusnijih, ali nude i neka rješenja koja nama dobro dođu. Na tržištu je velika potražnja za kvalitetnim informatičkim kadrovima, tako da se poslovi nude već studentima treće i četvrte godine fakulteta. U našoj djelatnosti znanje progresivno raste, ali progresivno raste i potreba za tim znanjem. Izazovima možete odgovoriti jedino dobrom organizacijom, znanjem i timskim radom”, pojašnjava Milovac. Milovac tvrdi da splitski informatičari nisu jedni drugima konkurencija, nego ističe kvalitetnu suradnju s kolegama. “Mi se potpomažemo i nadopunjujemo. Razmjenjujemo iskustva, a ima i slučajeva da razmjenjujemo i zaposlenike. Razvoj i rast ove djelatnosti postao je konstanta. Odgovorna tvrtka mora se prilagođavati. Primjerice, ja se nisam mislio baviti programiranjem, ali su me na to doslovno nagovorili klijenti”, tumači Milovac. (J.V.)

Odgovorna tvrtka mora se prilagođavati. Primjerice, ja se nisam mislio baviti programiranjem, ali su me na to doslovno nagovorili klijenti. Damir Milovac

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

AKTUALNO EKONOMSKI INSTITUT, Zagreb

IGRA PRIJESTOLJA donijela 126 milijuna eura U razdoblju od 2012. do 2015. Dubrovačko-neretvansku županiju je zbog snimanja Igre prijestolja posjetilo 244.415 turista više koji su ostvarili gotovo 1,5 milijuna noćenja više

straživači Ekonomskog instituta, Zagreb Marina Tkalec, Ivan Žilić i Vedran Recher objavili su u prestižnom znanstvenom časopisu iz područja turizma International Journal of Tourism Research znanstveni rad Učinci ﬁlmske industrije na turizam: Igra prijestolja i Dubrovnik u kojem evaluiraju učinak snimanja tog serijala na turističke rezultate u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Rezultati evaluacije provedene primjenom metode procjene efekta tretmana sugeriraju da je snimanje Igre prijestolja u Dubrovniku imalo izrazito pozitivne učinke na turističke rezultate. Samo zbog snimanja tog serijala Dubrovačko-neretvansku županiju je, prema rezultatima provedene evaluacije, u razdoblju od 2012. do 2015. godine posjetilo u prosjeku svake godine 60.000 turista više. Kumulativno gledano, tijekom cijelog analiziranog razdoblja Dubrovačko-neretvansku županiju je zbog snimanja Igre prijestolja u Dubrovniku posjetilo 244.415 turista više koji su ostvarili gotovo 1,5 milijuna više noćenja (točnije 1.441.395 noćenja više). Gosti koji su tu županiju posjetili motivirani Igrom prijestolja ujedno

su u analiziranom razdoblju potrošili ukupno 126 milijuna eura.

PODIGNUTA PREPOZNATLJIVOST DUBROVNIKA Znanstvenici Ekonomskog instituta, Zagreb u tom su radu detektirali i da je snimanje Igre prijestolja u Dubrovniku (pri čemu valja napomenuti da je Dubrovnik bio prvotna lokacija snimanja kojoj su u kasnijim sezonama dodavane i lokacije u drugim županijama) dovelo i do pozitivnih turističkih rezultata u drugim županijama, no taj učinak prelijevanja na druge županije nije bio predmet ocjene objavljenog rada. Jedan od najpopularnijih serijala na svijetu u Dubrovniku se počeo snimati 2011. godine u svojoj drugoj sezoni. Dubrovnik je pri tome izabran kao l o k a cija za King’s

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

Landing, izmišljeni glavni grad sedam kraljevstava koji se učestalo pojavljuje u serijalu. Bogata i iznimno očuvana dubrovačka kulturna i arhitektonska baština sjajno se uklopila u srednjovjekovni kontekst serije, zbog čega se snimke dubrovačkih gradskih zidina, Lovrijenca i Lokruma, često pojavljuju u serijalu. Ove snimke ostavile su snažan dojam

JEDAN OD NAJPOPULARNIJIH SERIJALA NA SVIJETU U DUBROVNIKU SE POČEO SNIMATI 2011. GODINE U SVOJOJ DRUGOJ SEZONI na gledatelje serijala, podižući globalnu prepoznatljivost Dubrovnika i potičući potražnju za turističkim posjetima tom gradu. (V.A.)

EUROPSKA DESTINACIJA IZVRSNOSTI

Vukovar - Vučedol - Ilok nova EDEN destinacija Ovogodišnji hrvatski nacionalni pobjednik sudjelovat će i na svečanoj dodjeli nagrada koja će biti organizirana tijekom ožujka 2018. u okvirima Europske godine kulturne baštine

estinacija Vukovar - Vučedol Ilok pobjednik je nacionalnog izbora za Europsku destinaciju izvrsnosti za 2016./2017. godinu na temu Kulturni turizam, koji je provodila Hrvatska turistička zajednica. Zadnji krug ocjenjivanja, u sklopu kojeg se birao nacionalni pobjednik ovogodišnjeg izbora, održao se u Međimurju, točnije u Starom gradu Zrinskih u središtu Čakovca gdje su predstavnici svake od pet destinacija ﬁnalista održali završne prezentacije. Uz destinaciju Vukovar - Vučedol - Ilok, za ovu titulu tako su se natjecale i destinacije Grad Đakovo - Općina Gorjani, potom Ruralne Konavle, Smiljan - Gospić, te destinacija Zagorje - bajka na dlanu. Iako su sve destinacije ﬁnalistice uložile veliki trud u kvalitetno predstavljanje potencijala i proizvoda svoje kulturne, ali i druge turističke ponude, Povjerenstvo je jednoglasno odlučilo kako upravo destinacija Vukovar - Vučedol - Ilok zadovoljava sve uvjete i kriterije koje je zadala Europska komisija. Podsjetimo, projekt EDEN je EK pokrenuo 2006. godine s ciljem stvaranja europske mreže najljepših destinacija održivog turizma te promoviranja novih netradicionalnih i turistički manje razvijenih destinacija. Tako ovogodišnja hrvatska EDEN destinacija Vukovar - Vučedol - Ilok na nacionalnoj razini dobiva naziv Europska destinacija izvrsnosti te će, osim na mrežnim stranicama Hrvatske turističke zajednice, biti promovirana i putem službene web stranice Europske komisije. Ovogodišnji hrvatski nacionalni pobjednik sudjelovat će i na svečanoj dodjeli nagrada koja će biti organizirana tijekom ožujka 2018. godine u okvirima Europske godine kulturne baštine. Svih pet destinacija bit će predstavljene kao primjeri dobre prakse na europskoj razini te će biti pridružene

DESTINACIJA VUKOVAR VUČEDOL - ILOK ĆE, OSIM NA MREŽNIM STRANICAMA HTZ-a, BITI PROMOVIRANA I PUTEM SLUŽBENE WEB STRANICE EK europskoj mreži destinacija koje promoviraju održive oblike turizma.

HRVATSKE EDEN DESTINACIJE Prvi nacionalni pobjednik EDEN-a 2006./2007. godine, kada je tema bila Turistička destinacija na ruralnom

području, bio je Sveti Martin na Muri, a godinu kasnije pobjedu je odnio Đurđevac - grad Picoka za temu Turizam i lokalna nematerijalna baština. Slijedila je pobjeda Nacionalnog parka Sjeverni Velebit za Turizam i zaštićena područja, odnosno pobjeda grada Nina godinu poslije na temu Turizam uz vode. Za 2010./2011. godinu nacionalnim pobjednikom je proglašena Pustara Višnjica za temu Turizam i prenamjena ﬁzičkih lokaliteta, da bi godina nakon toga bila namijenjena promidžbi projekta i destinacija EDEN. Nacionalni izbor nastavljen je 2012./2013. godine na temu Pristupačan turizam, a nacionalnim pobjednikom proglašena je Stancija 1904, Svetvinčenat. Godine 2013./2014. nacionalnim pobjednikom proglašena je destinacija Gornje Međimurje na temu Turizam i lokalna gastronomija. (J.V.)

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

HRVATSKA&REGIJA SARAJEVSKA BURZA

PROMET OD 269.587.945,72 KM

a Sarajevskoj burzi (SASE) u prvom polugodištu ostvaren je ukupan promet od 269.587.945,72 konvertibilne marke, što čini 49,64 posto od ukupnog prometa koji je ostvaren na bosanskohercegovačkim burzama. U sklopu 2695 transakcija prometovana su 14.630.222 vrijednosna papira, objavljeno je na internetskoj stranici Sarajevske burze. Indeks SASX-10 zabilježio je pad vrijednosti za 11,08 posto. Indeks investicijskih fondova BIFX pao je za 6,73 posto. Na Kotaciji privrednih društava ostvaren je promet u iznosu od 3.732.710,34 konvertibilne marke ili 6,56 posto od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Na ovom segmentu tržišta prometovano je ukupno 232.512 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama izdavatelja Sarajevska Pivara iz Sarajeva, u iznosu od 2.268.241,68 konvertibilnih maraka. Na Kotaciji fondova promet ostvaren u prvom polugodištu iznosio je

3.460.956,98 konvertibilnih maraka ili 6,08 posto od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet ostvaren je dionicama ZIF Bonusa (Sarajevo) u iznosu od 1.315.942,29 konvertibilnih maraka. Na Kotaciji obveznica promet ostvaren u prvom polugodištu iznosio je 7.183.153,99 konvertibilnih maraka ili 12,63 posto od ukupno ostvarenog

redovnog prometa. Od toga se obveznicama ratnih potraživanja Federacije BiH trgovalo u iznosu od 6.946.682,01 KM, dok je s obveznicama stare devizne štednje FBiH ostvaren ukupan promet u iznosu od 236.471,98 KM. Na ovom segmentu tržišta u sklopu 508 transakcija prometovano je 7.438.080 obveznica. (B.O.)

TVORNICA ULJA GEA

PRODAJE SE UDIO VRIJEDAN OKO 3,5 MILIJUNA EURA Konzorcij dioničara Tvornice ulja Gea iz Slovenske Bistrice ponovno je ponudio na prodaju više od 60 posto dionica kompanije, prenosi portal SEEbiz. Gotovo polovina udjela koji se prodaje pripada trima kompanijama KD Groupa, a u konzorcij su još uključeni Adriatic Slovenica, ljubljansko društvo za upravljanje TKC, koparski Primorski skladi i društvo Apis-Vita iz Frama. Prema kretanjima na burzi od prošlog tjedna, udjel koji se prodaje vrijedan je oko 3,5 milijuna eura. Neobvezujuće ponude će se prikupljati do 28. srpnja. Vlasnici Gee su i prošle godine tražili kupca, 48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

a prema pisanju medija tada je za tvornicu, između ostalih, bio zainteresiran i vlasnik tvrtke Plast Franc Flelih, koji ima u svom portfelju tvornicu pića Dana, ali nije postignut dogovor o cijeni. Tvornica Gea, unatoč teškoj situaciji, na tržištu je ostvarila 24,5 milijuna eura prihoda iz prodaje, što je četiri posto manje nego godinu ranije i tri posto manje od planiranog. Uz to, uspjeli su postići 182.000 eura čistog proﬁta, peterostruko više nego u 2015. godini. Na Skupštini u svibnju vlasnici su na prijedlog KD Groupa podijelili oko 300.000 eura proﬁta, što je 0,25 eura po dionici.(I.G.)

CRNA GORA

Od turizma milijardu eura prihoda

ećina hotela na crnogorskom primorju je puna i bukirana do kraja listopada, što ukazuje na to da će rezultati ovogodišnje sezone biti bolji nego prošle. “Osim povećanog ﬁzičkog obujma, očekuje se i 20 posto više prihoda”, rekao je predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović. “Ove godine očekujemo milijardu eura prihoda”, kazao je Radulović i dodao da raste broj gostiju iz Skandinavije, baltičkih zemalja i Emirata, odnosno da dolaze turisti više kupovne

moći, što je dobro za domaće gospodarstvo. Direktor Turističke organizacije Budva Mladen Franović potvrđuje da se u toj prijestolnici crnogorskog turizma bilježi dobra popunjenost i da je 13.500 gostiju u hotelima. “U Budvi je trenutačno nešto više od 63.000 turista, što je više nego lani, a 10 posto više nego u predsezoni”, kazao je Franović, uz napomenu da je prema podacima tamošnjeg MUP-a u Budvi više od 100.000 posjetitelja, ali kako se održavalo dosta manifestacija, ne može se tvrditi da su sve to turisti.

PIVOVARA TUZLA

RK Invest 51-postotni vlasnik

RK Invest stekao je 51 posto vlasništva Pivovare Tuzla nakon što je dionice prodao Sberbank (skrbnički račun), javlja portal SEEbiz. Time je došlo do preprodaje udjela u

Pivovari Tuzla budući da je istovjetni udio već kupljen sredinom svibnja, kada je obavljena transakcija većinskim paketom dionica ove kompanije. Dionice su tada prodali ZIF Naprijed, ZIF BIGInvesticijska grupa Sarajevo, OIF Lilium Balanced i ZIF MI Group Sarajevo, a kupio investitor koji posluje putem skrbničkog računa Sberbanka. Kao osnivač društva RK Invest u sudskom registru navodi se društvo Sagena Investment Establishment sa sjedištem u Vaduzu. Inače, Sagena je od prije aktivna na tržištu kapitala u Bosni i Hercegovini, a sa 8,3 posto dionica sudjeluje u vlasništvu tvrtke Energonova iz Sarajeva te sa 0,15 posto u travničkoj tvrtki Ozon.

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-117/16

PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (dalje: Sud), u vijeću sastavljenom od sudaca Darka Župančića, kao predsjednika vijeća te Marije Duljković i Vinka Berkovića kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Nataše Cigetić, odlučujući po prijavi prijaviteljice GORDANE BALIĆ iz Novog Vinodolskog, Šenoina 25, OIB: 39254640840, protiv prijavljenog TEMELJ GRADNJA j.d.o.o., Korčula, Žrnovo 1241, OIB: 97694338154, radi povrede dobrih poslovnih običaja, nakon glavne, usmene i javne rasprave zaključene dana 22. veljače 2017. godine u nazočnosti prijaviteljice osobno, a u odsutnosti uredno pozvanog prijavljenog, istoga dana presudio je Prijavljeni TEMELJ GRADNJA j.d.o.o., Korčula, Žrnovo 1241, OIB: 97694338154 ODGOVORAN JE što je s prijaviteljicom Gordanom Balić iz Zagreba, Bisačka 1, ugovorio izvođenje radova za izradu kamenog stepeništa na adresi u Zagrebu, Bisačka 1, za koje radove je primio uplatu predujma u iznosu od 10.000,00 kuna dana 27. rujna 2016. godine, a te radove uopće nije obavio, čime je počinio povredu dobrih poslovnih običaja iz članka 5. stavak 1. alineja 2. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (»Narodne novine«, br. 66/06., 114/06., 129/07., 8/08. i 74/15.), svjesnog preuzimanja obveza bez namjere da ih se ispuni, pa mu se temeljem članka 36. stavak 1. točka 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče JAV NA O P O M E NA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, a nakon pravomoćnosti ove presude. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

HRVATSKA&REGIJA OPSKRBA SRBIJE PLINOM

KROZ PLINOVOD CURI Srbija nakon propasti Južnog toka još nema osiguranu opciju za opskrbu ruskim plinom nakon 2019. Zato je početak gradnje Turskog toka i sporazum Gazproma i Budimpešte o kraku plinovoda preko Bugarske i Srbije do Mađarske, iako nije sve riješeno, dočekan kao dobra vijest piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

J KAKO TRENUTAČNO STOJE STVARI, PLINOVOD KROZ SRBIJU MOGAO BI BITI IZGRAĐEN, ALI MANJEG KAPACITETA NEGO JUŽNI TOK

edan od akutnih i aktualnih problema Srbije jest energetska sigurnost, odnosno opskrba plinom nakon 2019. kada je Rusija najavila zatvaranje plinovoda preko Ukrajine, do sada jedinog pravca iz kojeg u Srbiju stiže plin. U zadnje vrijeme, kao stabilna zamjena za plin koji stiže iz Ukrajine, za Srbiju se spominju tri rješenja. Jedno je novi plinovod koji bi dolazio s Istoka. Ranije je u planu bio Južni tok, a danas manji Turski tok. Drugo rješenje je uvoz tekućeg prirodnog plina koji bi dolazio iz terminala na Jadranu ili Mediteranu, a treće (polurješenje) je proširenje kapaciteta podzemnog skladišta plina u Banatskom dvoru sa sadašnjih 450 milijuna kubika, na više od milijardu kubika u okviru dugoročnog sporazuma o isporukama ruskog plina.

JUŽNI I TURSKI TOK SE NE MOGU USPOREĐIVATI I zato je nastalo olakšanje kada se na vidiku pojavilo rješenje u obliku potpisivanja sporazuma između Mađarske i ruske državne kompanije Gazprom o produžetku plinovoda Turski tok preko Srbije i Bugarske do Mađarske. To je alternativni pravac opskrbe ruskim plinom umjesto propalog Južnog toka. Time se, prema mišljenju stručnjaka, pored energetske sigurnosti poboljšava i strateški položaj Srbije “jer čim imate jedan međunarodni plinski sustav na svojem području, za druge ste važniji

PORTAL SINERGAS

Bez monopola Stručnjaci portala Sinergas smatraju da plin preko Turske Srbiji može donijeti samo korist jer monopoli uvijek otvaraju prostor za ucjene. U Tursku će, naime, plin stizati s više strana: iz Rusije, iz Kaspijske regije, a vjerojatno i tekući prirodni plin. Tada će se kupnja odvijati prema protokolu Trećeg energetskog paketa Europske unije, što znači po najnižoj cijeni i po najboljim uvjetima plaćanja.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

nego prije”. Kako trenutačno stoje stvari, plinovod kroz Srbiju mogao bi biti izgrađen, ali manjeg kapaciteta nego neprežaljeni Južni tok. Novi plinovod vrijedan 14 milijardi eura ide po dnu Crnog mora u dužini od 910 kilometara, a preko Turske 180 kilometara, dok je Južni tok, vrijedan 16 milijardi eura, trebao biti dug 2380 kilometara, od čega su samo kroz Srbiju trebala prolaziti 422 kilometra, vrijedna 1,7 milijardi eura. No kapaciteti tih dvaju plinovoda ne mogu se uspoređivati jer su prvobitni veoma ambiciozni planovi Rusije kao glavnog investitora veoma reducirani. Južnim su tokom u punom kapacitetu trebale prolaziti 63 milijarde kubika plina godišnje (kroz Srbiju 40,5 milijardi kubika), a u prvoj fazi polovina od toga, dok će preko Turskog toka Srbija imati na raspolaganju oko 9,5 milijardi kubika što je skoro 3,5 puta više od sadašnje prosječne potrošnje. Istovremeno i zarada od tranzitnih taksi bit će manja. Srbija je računala da će od tranzita plina preko Južnog toka zarađivati godišnje oko 300 milijuna dolara, a kako pokazuju kalkulacije, prihod od Turskog toka bi bio upola manji i iznosio bi oko 150 milijuna dolara. Planira se da prva linija plinovoda Turski tok ispod Crnog mora, koja će opskrbljivati plinom samo Tursku, bude završena u ožujku 2018., dok bi druga za dopremu ruskog plina do Južne i Jugoistočne Europe trebala biti završena godinu dana kasnije. Iako još ima mnogo nepoznanica, u Srbiji se citira izjava mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Szijjarta nakon potpisivanja sporazuma s Gazpromom u Budimpešti da je “odobrena trasa Turskog toka realnije rješenje od onoga preko Rumunjske i Hrvatske. U ovom trenutku planirano je da se Mađarska priključi plinovodu do kraja 2019. godine”. “Svaki novi dodatni tok dopreme plina za Srbiju znači povećanje energetske stabilnosti. Srbija dobiva plin samo kroz jedan tok što za nas nije jednostavno. Ako se dogodi neka kriza, mi smo uvijek ona neka posljednja zemlja

SAMO VRIJEME

na toj cijevi. Sve možemo ﬁnancirati ako jasno strateški odredimo što su naši prioriteti”, rekla je ministrica građevinarstva, prometa i infrastrukture Zorana Mihajlović.

kako bi se za takve projekte morao pronaći novac, očito je da bi plinovod bio neizvodiv bez međunarodnih ﬁnancijera te da se računa da bi Gazprom, kao u slučaju Južnog toka, mogao preuzeti i gradnju ove dionice.

ŠTO ĆE REĆI EU? Ali ništa nije jednostavno niti ima lakih rješenja u energetici. Postoji još jedna potencijalna komplikacija - što o ovom projektu misli Europska unija još se ne zna, iako to može biti presudno. Jer Bruxelles ne dozvoljava da onaj tko isporučuje plin bude i vlasnik plinovoda, pa eventualni plinovodi, čak i ako bi Gazprom pomogao u ﬁnanciranju, ne bi mogli biti u vlasništvu ruske kompanije. “Bojim se da malo pravimo račun bez krčmara. Mislim da je to sve neizvjesno i da najmanje ovisi o nama, a bojim se da ne ovisi puno ni o Rusima. Ključni igrač je EU, a vidimo kako ga pritišće SAD, kako ih pritišće Trump, kako bi izbili i posljednji adut koji Rusija ima u geopolitičkom smislu jer opskrbljuje Europu najvećim količinama plina”, rekao je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić za TV N1. Još jedna nepoznanica, upozoravaju poznavatelji stanja, jest kako bi se ﬁnancirala izgradnja plinovoda kroz Srbiju. Iako u Vladi kažu

JOŠ JEDNA NEPOZNANICA, UPOZORAVAJU POZNAVATELJI STANJA, JEST KAKO BI SE FINANCIRALA IZGRADNJA PLINOVODA KROZ SRBIJU Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji se bavi i ovim problemom u okviru (čestih) susreta s predsjednicima Rusije, Turske i Mađarske, rekao je da bi, u slučaju da Turski tok bude realiziran i stvarno zaživi, Srbija plin preuzimala na granici s Bugarskom koja već planira postati plinski hub. I zato bi morala sagraditi plinovod prema Bugarskoj, sama ili uz pomoć Rusije, što bi bilo lakše, ocijenio je Vučić što je još jedan dokaz da su i ﬁnancije u fokusu njegovih razgovora s energetskim partnerima. A to je uvijek i najteža tema. 24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

SVIJET FINANCIJA MAKROEKONOMSKA KRETANJA I PROGNOZE HNB-a

PROCJENA RASTA POV Želimo li održati ovu stopu rasta od tri posto ili je ubrzati, bit će neophodno učiniti cijelu ekonomiju efikasnijom i konkurentnijom. O tome se stalno priča, ali se na tome dovoljno ne radi, istaknuo je guverner Boris Vujčić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

ast gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj nastavio se i u prvoj polovni 2017. godine potpomognut snažnom inozemnom te stabilnom domaćom potražnjom, navodi se u Makroekonomskim kretanjima i prognozama koje je prošli tjedan objavila Hrvatska narodna banka. Stoga je središnja banka povisila svoju procjenu ovogodišnjeg rasta hrvatskog gospodarstva sa 2,8 posto na tri posto, i to u prvom redu zbog više nego dobrih rezultata u izvozu.

PROCJENA HNB-a POTENCIJALNOG NEGATIVNOG UČINKA KRIZE U AGROKORU NA GOSPODARSKI RAST JE 0,3 POSTO, ISTIČE VUJČIĆ 52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

“Izvoz je rastao bolje nego što je to bilo očekivano, i ne radi se samo o izvozu u turizmu na što se obično misli, nego i o izvozu roba koji postiže rekordne stope rasta, a pozitivna kretanja bilježe se i kad je riječ o investicijama”, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić. Ove godine u HNB-u očekuju da bi se izvoz na godišnjoj razini mogao još intenzivirati i dosegnuti 6,6 posto, uz rast uvoza od 7,5 posto, dok bi investicije bilježile povećanje od 6,1 posto. Osobna potrošnja bi se u 2017. mogla nastaviti kretati sličnom dinamikom kao i lani, a procjenjuje se da bi se potrošnja kućanstava u ovoj godini mogla povećati za 3,1 posto i od svih sastavnica domaće potrošnje opet najviše pridonijeti realnom rastu. Državna bi potrošnja mogla rasti za 1,4 posto i to uslijed očekivanoga porasta intermedijarne potrošnje i socijalnih naknada u naturi. “Procjena središnje banke potencijalnog negativnog učinka krize u Agrokoru na gospodarski rast iznosi 0,3 posto, ali se realizacija tog rizika u ovoj godini ne očekuje”, rekao je Vujčić. Vjetar u leđa rastu BDP-a u HNB-u očekuju i uslijed intenzivnijeg rasta kredita koje poduzeća podižu za ulaganja, dok su prethodnih godina ti krediti uglavnom bili za obrtna sredstva i restrukturiranje. “Glavnina kredita iz prve polovine ove godine ide u sektor turizma, što nije začuđujuće s obzirom na rast turizma, ali je možda zabrinjavajuće da ne vidimo toliki rast u ostalim sektorima”, rekao je guverner. Dodao je kako građani trenutačno najviše uzimaju potrošačke, gotovinske kredite i to sve više kunske, kojima u nekim segmentima udio već premašuje 40 posto.

POVRATAK INFLACIJE Inflacija potrošačkih cijena u 2017. godini predviđa se na razini od oko 1,1 posto, dok je lani Hrvatska zabilježila istu toliku deflaciju. Pri tome najveći pozitivni doprinos inflaciji u ovoj godini daju cijene hrane, dok bi se doprinos cijena energije mogao zadržati u blago negativnom području. HNB i u 2018. očekuje blagi rast inflacije od 1,2 posto.

EĆANA NA TRI POSTO U središnjoj banci ističu kako se i u ovoj godini nastavlja trend smanjenja vanjskih neravnoteža. Višak tekućeg računa, koji se bilježi već petu godinu za redom, mogao bi se u 2017. dodatno povećati, ponajviše kao rezultat nepovoljnog učinka krize u Agrokoru, i to na poslovanje bankovnog sektora prvenstveno u smislu proﬁtabilnosti koja će ove godine biti bitno niža nego lani, a što se vidjelo već u prvom ovogodišnjem kvartalu kada je bila 70 posto niža nego u istom lanjskom razdoblju. “U drugom tromjesečju vidimo da su banke nastavile prepoznavati rizike povezane s Agrokorom i povezanim poduzećima što znači da dižu rezervacije, a što će negativno utjecati na njihovu proﬁtabilnost. Međutim, stabilnost bankovnog sustava sasvim sigurno nije ugrožena. Stabilnost je vrlo dobra, kapitalna adekvatnost je 23 posto i to osigurava da može bez problema proći kroz ove probleme”, naglasio je Vujčić.

JAK PRITISAK NA KUNU Guverner je istaknuo i kako HNB sve intenzivnije intervenira na deviznom tržištu upravo zbog snažnog aprecijacijskog pritiska na kunu zbog rasta izvoza i investicija te priljeva sredstava iz fondova EU-a. Bez ove intervencije središnje banke tečaj bi vjerojatno aprecirao na razine koje se nisu vidjele od 1993. godine, dodao je on. “Stalno smo prisutni na deviznom tržištu, kupujemo eure zbog snažnog aprecijacijskog pritiska koji je prvenstveno posljedica suﬁcita koji Hrvatska ostvaruje na kapitalnom računu. Dakle, Hrvatska u ovom trenutku više izvozi nego što uvozi robe i usluge, a dodatno još ima i priljev kapitala iz EU fondova, što stvara snažan aprecijacijski pritisak”, rekao je Vujčić pojasnivši da tečaj, kad je izvoz u pitanju, nije bio problem jer izvoz raste vrlo brzo, dok je tečaj kune stabilan. “Dogodilo se da je došlo do snažne deprecijacije realnog tečaja nominalnog jediničnog troška rada. Radi se o tome da su u zadnjih pet godina plaće rasle sporije od produktivnosti i to je učinilo ekonomiju konkurentnijom. To je glavna promjena koja se dogodila u Hrvatskoj”, istaknuo je guverner i potvrdio kako se radi o snažnoj internoj devalvaciji čime je tečaj zapravo devalvirao 25 posto, odnosno za toliko je postotaka ekonomija postala konkurentnija.

INFLACIJA POTROŠAČKIH CIJENA U 2017. GODINI PREDVIĐA SE NA RAZINI OD OKO 1,1 POSTO REFORME SU NUŽNE ZA NASTAVAK RASTA Guverner središnje banke istaknuo je pak kako svi ti rizici u srednjem roku nisu toliko snažni kao rizik neprovođenja strukturnih reformi, prvenstveno u javnoj upravi, pravosuđu, zdravstvu i ostalim sektorima - bez čega se jačanje rasta BDP-a u godinama koje dolaze ne može očekivati. “Želimo li održati ovu stopu rasta od tri posto ili je ubrzati, bit će neophodno učiniti cijelu ekonomiju eﬁkasnijom i konkurentnijom. O tome se stalno priča, ali se na tome dovoljno ne radi”, istaknuo je guverner Vujčić koji smatra da ne bi bilo dobro da budemo zadovoljni sadašnjim rezultatima, koji nisu loši, ali ni jako dobri. Jer da bi se približilo razvijenijim zemljama, hrvatsko gospodarstvo mora rasti po višim stopama. 24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

SVIJET FINANCIJA HUB ANALIZE

AGROKOR NEĆE BITNO UGROZITI GOSPODARSKI RAST Bruto domaći proizvod će u ovoj godini rasti 2,8 posto, a događanja u vezi s Agrokorom neće bitno utjecati na njega u ovoj godini, pokazuju analize Kluba glavnih ekonomista HUB-a piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

2018. stopa gospodarskog rasta će ostati slična ovogodišnjoj dakle 2,5 do tri posto i to u uvjetima kada se Hrvatska kreditno razdužuje, što znači da se sada više temelji na konkurentnosti, povoljnijem tržištu rada i smanjenoj percepciji rizika, rekao je Hrvoje Stojić, predsjednik Kluba glavnih ekonomista Hrvatske udruge banaka, predstavljajući njihovu najnoviju analizu Izgledi. Analiza prikazuje konsenzus prognoza glavnih ekonomista hrvatskih banaka, Hrvatska ima problem u razlici između (pozitivne) kratkoročne i (negativne) fundamentalne slike hrvatskog gospodarstva. “Ovakva situacija povoljnije utječe na procjenu servisiranja javnog duga, smanjuje kamatne stope, a time i pozitivno kratkoročno utječe na potencijal

Hrvoje Stojić i Zdenko Adrović

ZDENKO ADROVIĆ, DIREKTOR HUB-a

Zbog izloženosti Agrokoru hrvatske banke morat će oko pet milijardi kuna izdvojiti za rezervacije Što se tiče budućnosti Agrokora, bankari očekuju kako će s najvećom domaćom kompanijom doći do promjene vlasničke strukture koju bi mogla pratiti i dokapitalizacija koja može osigurati značajan rast dobrim tvrtkama koncerna. “Svi mi analitičari se kladimo na urednu strategiju budućnosti ove kompanije. Ako se krene u promjenu vlasništva, efekt na BDP mogao bi biti negativnih pola posto godišnje. Ta razina usporavanja vjerojatnija je u idućoj nego u ovoj godini. Ipak niz je i pozitivnih faktora jer

se ova kriza događa u izuzetno povoljnom trendu za hrvatsko gospodarstvo. Povoljna je konjunktura i u inozemstvu dugoročno možemo računati na niže kamatne stope, uvjeti financiranja su izuzetno povoljni, a i svjetska ekonomija je prepuna likvidnosti koje su u sljedećem razdoblju povoljne za investiranje”, ističe Hrvoje Stojić. Što se tiče utjecaja na banke, one će zbog Agrokora ove godine zabilježiti znatno manju dobit, najavljuje Zdenko Adrović. “Zbog izloženosti Agrokoru hrvatske banke morat će izdvojiti

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

oko pet milijardi kuna za rezervacije što će izbrisati dobit prethodnih godina. No stopa adekvatnosti kapitala banaka je velikih 23 posto tako da ne postoji opasnost za stabilnost bankarskog sustava. Ovaj gubitak ispravit će se već iduće godine. Da bi stvorila održiv rast koji je bitan za sve, Hrvatskoj treba konzistentnost u pravnim propisima te investicijske olakšice za inozemne investitore što bi, uz nova radna mjesta i zadržavanje mladih, utjecalo i na veću potražnju za kreditima”, smatra Adrović.

gospodarskog rasta. Hrvatska je time izbrisala gospodarski jaz u odnosu na druge zemlje Istočne i Jugoistočne Europe, ali da bi nastavila rasti i ostale godine po stopama od tri posto, mora se suočiti s ograničenjima strukturne naravi”, dodao je Stojić.

BEZ REFORMI NEMA NEPRIJED

Četiri područja za napredak Prema anketi o zaprekama rastu odnosno o razlozima relativnog zaostajanja Hrvatske za drugim državama članicama iz tranzicijskih zemalja, analitičari ističu četiri područja na kojima treba ukloniti strukturna ograničenja. Riječ je o reformama institucija (među kojima slabu vladavina prava, nepredvidive i česte izmjene i tumačenja propisa), potom restrukturiranju i privatizaciji državnih poduzeća, tržištu rada i obrazovnom sustavu te integriranosti hrvatskog gospodarstva u europske lance vrijednosti.

PAD KAMATA “Očekujemo i kako će deﬁcit proračuna ove godine biti nešto viši od jedan posto i u skladu s očekivanjima Europske komisije. Smanjili smo cijenu servisiranja našeg javnog i privatnog duga, a pad kamata je razlog zašto možemo vidjeti stopu rasta od oko tri posto i ima održivost u kratkom roku”, ocjenjuje Stojić.

Projekcije rasta BDP-a za 2017. (%) 4,5 4,0

OČEKUJEMO I KAKO ĆE DEFICIT PRORAČUNA OVE GODINE BITI NEŠTO VIŠI OD JEDAN POSTO, KAZAO JE STOJIĆ

LIPANJ ‘16.

3,5

LIPANJ ‘17.

3,0 2,5 2,0 1,5 1,0 0,5

NJE

SLO MAĐ SRB BUG

BiH

POLJ RUM

Izvor: Bloomberg, Focus Esconomics

Zdenko Adrović, direktor HUB-a, ističe kako Europska središnja banka ne predviđa dizanje bazne kamate na euro. “Ove godine su razmišljali o smanjenju kvote otkupa plasmana komercijalnih banaka, a istodobno neće doći do promjene bazne i svih pripadajućih kamatnih stopa koji o njoj ovise poput EURIBOR-a kao parametar koji odlučuje o promjeni stope. Istovremeno, za očekivati je da će Nacionalna referentna stopa padati ove godine, što će mnogim dužnicima dati na razmišljanje žele li svoje kredite po promjenjivoj kamati zamijeniti onima u ﬁksnoj te hoće li svoj kredit vezan uz euro zamijeniti u kunski”, ističe Adrović. Dodao je kako će u idućoj godini, prema planovima ECB-a u ovisnosti o kretanju produktivnosti rada i kretanju stope inﬂacije, biti donesena odluka o mogućem podizanju bazne stope.

ANALIZE O UVOĐENJU EURA Govoreći o mogućem uvođenju eura Adrović kaže kako su do sada napravili već dvije analize o posljedicama pristupa eurozoni na cijenu hrvatskog duga i na kretanje cijena, a uskoro očekuju i analizu

Projekcije rasta BDP-a do 2021. (%) 5,0 4,0 3,0 2,0 1,0 0,0 -1,0 -2,0 -3,0

2011.

2013.

HRVATSKA

2015. CEE

Hrvatske narodne banke. “Ova je odluka bitna jer ako to bude bio kraći rok, treba donijeti drugačiji set politika nego za rok od 10 godina. Istovremeno treba brinuti o strukturnim problemima zdravstva, mirovinskog sustava, eﬁkasnosti rada i drugim mjerama koje bi provedbom olakšale poboljšanje rejtinga”, smatra Adrović. U HUB-u ističu kako su se još od 2012. godine poduzeća počela razduživati i zato se može očekivati veća kreditna potražnju od poduzeća u ovoj i idućoj godini

2017. SEE

2019.

2021.

Izvor: Bloomberg, Focus Esconomics

i to ponajprije u sektoru turizma jer u idućoj godini se u njemu očekuje investiranje više od 800 milijuna eura, odnosno oko šest milijardi kuna što je 10 posto svih investicija. Drugi stimulans za rast kredita je korištenje EU fondova. Hrvatskoj je na raspolaganju 11 milijardi eura iz tih izvora, a do sada je iskorišteno manje od četvrtine, pa se u idućim godinama s kreditima koji će pratiti te investicije može očekivati godišnje investiranje na razini od 2,5 milijardi eura godišnje.

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

PONUDA PBZ CO-a I VALAMAR RIVIERE Skupština stečajnih vjerovnika društva Helios Faros u stečaju donijela je odluku o izradi stečajnog plana slijedom ponude za ulaganje i dokapitalizaciju koju su 15. svibnja predali Valamar Riviera i PBZ Croatia osiguranje za upravljanje obveznim mirovinskim

fondovima. Stečajni plan bi trebao omogućiti izlazak Helios Farosa iz stečaja i nastavak poslovanja. PBZ Croatia osiguranje i Valamar Riviera su u ponudi predložili plan restrukturiranja i šestogodišnji plan investicija u turističku imovinu, u ukupnom iznosu od 650 milijuna kuna.

Skromna potražnja za kratkoročnim pozajmicama Iznimno visoka likvidnost sudionika i dalje je glavno obilježje novčanog tržišta, a trenutni višak likvidnosti iznosi gotovo 15 milijardi kuna. U ovakvim okolnostima potražnja za kratkoročnim pozajmicama krajnje je skromna, a kratkoročna kamatna stopa vrlo niska. Na početku prošlog tjedna održana je redovita obratna repo aukcija središnje banke na kojoj je povučeno 60 milijuna kuna dodatne likvidnosti, jednako koliko i u tjednu ranije. Kako u srpnju nije predviđena ni jedna aukcija trezorskih zapisa, sudionici s viškom likvidnosti neće imati priliku dio sredstava usmjeriti u trezorske zapise i djelomično rasteretiti viškove. Tu priliku imat će tek na kraju kolovoza. Iako je razdoblje održavanja obvezne pričuve tek u prvoj dekadi, odnos ponude i potražnje

novca nije se promijenio i to zbog činjenice što je potreba za uzimanjem kratkoročnih pozajmica u svrhu održavanja obvezne pričuve vrlo rijetka jer su sudionici uglavnom zasićeni vlastitom likvidnošću. Ni u narednom razdoblju ne očekujemo promjenu kretanja na novčanom tržištu. S jedne strane imamo visoku likvidnost novčanog tržišta koju bi samo snažna potražnja za novcem mogla neutralizirati, dok s druge strane, ne očekujemo značajan događaj na ﬁnancijskom tržištu koji bi potaknuo jači rast potražnje. To potvrđuje i nedavno izdanje državne obveznice na domaćem tržištu kapitala koje nije promijenilo odnose na novčanom tržištu jer je ta razina potražnje za novcem glatko zado[Jelena Drinković] voljena.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

500

400

300

PRIHVATLJIVO SUFINANCIRANJE

200

Stručnjaci Neovisne kontrole kvalitete (IQR) dostavili su pozitivno mišljenje za prijedlog sufinanciranja projekta modernizacije i elektrifikacije željezničke pruge Zaprešić-Zabok, ukupne vrijednosti 81,7 milijuna eura. Projekt čija bi provedba trebala započeti krajem ove godine, a kojim će se rekonstruirati 23,8 kilometara željezničke pruge, pozitivnim mišljenjem IQR-a ocijenjen je prihvatljivim za sufinanciranje iz fondova EU-a. Istovremeno, HŽ Infrastruktura kao korisnik projekta provodi postupak javne nabave u svrhu odabira izvođača i početka radova na obnovi pruge.

100

10. 7. - 14. 7. 2017.

17. 7. - 21. 7. 2017.

0 17.7.

18.7.

19.7.

20.7.

pon.

21.7.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna ojačala u odnosu na euro, franak i dolar Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od protekloga ponedjeljka do petka u odnosu na euro ojačala za 0,02 posto. Domaće platno

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,041392

CAD kanadski dolar

5,059993

JPY japanski jen (100)

5,701209

CHF švicarski franak

6,696781

GBP britanska funta

8,276853

USD američki dolar

6,361942

EUR euro Izvor: HNB

EUR

7,4053 primjena od 22.7.2017.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

17.7. 18.7. 19.7. 20.7. 21.7.

sredstvo ojačalo je i u odnosu na švicarski franak za 0,2 posto. Također, kuna je u usporedbi s američkim dolarom ojačala za 1,6 posto.

6,800 6,775

USD

6,475 6,450

CHF

7,420 7,415

6,750

6,425

7,410

6,725

6,400

7,405

6,700

6,375

7,400

6,675

6,350

7,395

17.7. 18.7. 19.7. 20.7. 21.7.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA REJTING A ZA EOS

Pola u plusu, pola u minusu Ulagači na američkim burzama početkom protekloga tjedna bili su na oprezu zbog najava da bi Senat mogao odgoditi razmatranje novog zakonskog prijedloga o zdravstvenoj skrbi. Pažnja im je bila usmjerena na kvartalna ﬁnancijska izvješća kompanija, od kojih su neka bila slabija, a neka bolja nego što se očekivalo. Sredinom tjedna, pak, ulagače su ohrabrili poslovni rezultati nekoliko banaka i kompanija koji su bili bolji nego što se očekivalo te dobri podaci iz Kine koji pokazuju kako se stabilizirao rast tog drugog po veličini svjetskog gospodarstva. Na tjednoj razini, polovini promatranih burzovnih indeksa je uvećana, a drugoj polovini umanjena vrijednost. Tako je indeks Londonske burze FTSE bio veći za 0,9 posto, tehnološki indeks Nasdaq za 1,03 posto, a indeks Tokijske burze Nikkei (od prošloga utorka do petka) za 0,5 posto. S druge pak strane, vrijednost su umanjili američki Dow Jones za 0,4 posto, indeks Pariške burze CAC40 za 1,6 posto i frankfurtski DAX za 2,5 posto.

7600

21650

FTSE 100 7550

21625

7500

21600

7450

21575

7400

21550

7350

21525

17.7. 18.7. 19.7. 20.7. 21.7. 6400

NASDAQ

5220

6360

5200

6340

5180

6320

5160

6300

5140

17.7. 18.7. 19.7. 20.7. 21.7.

DAX

12600

NIKKEI 225

20150

12500

20100

12400

20050

12300

20000

12200

NOVI USPJEH ORADIANA

19950

MIROVINSKI FONDOVI

fond

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 234,4980 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,1 posto. Protekloga petka vrijednost Mirexa A iznosila je 129,5624 boda, a Mirexa C 120,6319 bodova.

CAC40 17.7. 18.7. 19.7. 20.7. 21.7.

20200

17.7. 18.7. 19.7. 20.7. 21.7.

Rast vrijednosti Mirexa

17.7. 18.7. 19.7. 20.7. 21.7. 5240

6380

12700

Dow Jones

datum

17.7. 18.7. 19.7. 20.7. 21.7.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

kategorija A MIREX A

20.07. 129,56240

0,2119

1,54

AZ - A

20.07. 129,78110

0,3186

0,99

Erste Plavi - A

20.07. 129,34850

0,3229

0,77

PBZ CO - A

20.07. 134,33790

0,0828

2,69

Raiffeisen OMF - A 20.07. 126,78350

0,0269

2,36

kategorija B 20.07. 234,49800

0,2666

0,38

AZ - B

20.07. 234,23630

0,2769

-0,42

Erste Plavi - B

20.07. 245,01430

0,3167

1,12

PBZ CO - B

20.07.

218,11130

0,2635

0,00

0,3%

Raiffeisen OMF - B 20.07. 238,93700

0,2319

1,21

0,2%

kategorija C MIREX C

20.07. 120,63190

0,1053

2,15

AZ - C

20.07. 117,62290

0,0760

2,21

0,0%

Erste Plavi - C

20.07. 120,24850

0,0896

1,52

-0,1%

PBZ CO - C

20.07. 119,90720

0,0914

1,61

Raiffeisen OMF - C 20.07. 124,56350

0,1464

2,53

0,1%

17.7.

18.7.

19.7.

20.7.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,5%

Raiffeisen DMF

20.07. 227,33430

0,1237

0,32

0,3%

AZ Profit

20.07. 253,46790

0,3464

-4,26

0,2%

Croatia osiguranje 20.07. 156,87440

0,2200

-0,87

0,1%

AZ Benefit

20.07. 249,30400

0,2343

0,83

0,0%

Erste Plavi Expert

20.07. 207,42440

0,3469

0,69

Erste Plavi Protect 20.07. 195,60590

0,1259

0,69

0,4%

-0,1% 20.6.

27.6.

5.7.

12.7.

20.7.

Oradian, globalni ﬁntech start-up sa zagrebačkom adresom i tvorac nagrađivanog bankarskog softvera za mikroﬁnancijsku industriju, dosegnuo je brojku od milijun krajnjih korisnika. Tako je napravio

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

MIREX B

MIREX - tjedni

Revizori rejting agencije Euler Hermes 13. put zaredom dodijelili su EOS Holdingu ocjenu A, potvrđujući time da tvrtka za naplatu potraživanja ima dobru kreditnu sposobnost i dugoročnu održivost. Ključni čimbenici koji su doveli do ove procjene bili su visoka proﬁtabilnost tvrtke tijekom nekoliko godina, kao i dobra sposobnost otplate kredita te adekvatan temeljni kapital. Dio regionalne mreže i član globalne EOS Grupe je tvrtka EOS Matrix iz Zagreba.

korak prema svojem cilju - uključivanju 100 milijuna ekonomski zanemarenih obitelji u digitalnu ekonomiju, omogućujući im pristup ﬁnancijskim uslugama. Oradian je nominiran i za nagradu 2017 European Fintech Award. Prema medijima u Nigeriji, gdje Oradian bilježi znatni rast korisnika, ovaj hrvatski start-up jedan je od glavnih favorita u kategoriji za inovativni bankarski softver.

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

RAST PREMIJA OSIGURAVATELJA Prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za lipanj, društva za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 4,9 milijardi kuna, što predstavlja rast od 2,42 posto u odnosu na isti mjesec 2016. godine. U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 69 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 3,4 milijarde kuna i viša je za 3,36 posto. Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 1,5 milijardi kuna, te bilježi rast od 0,38 posto. U ukupnoj premiji životna osiguranja sudjeluju sa 31 posto.

HRVATSKA POŠTA JE POSLODAVAC PARTNER Hrvatskoj pošti je prvi put dodijeljeno priznanje Certiﬁkat Poslodavac Partner za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima koji dodjeljuje Selectio. Najbolje rezultate Hrvatska pošta je ostvarila u području

strategije i regrutiranja te selekcije, zahvaljujući dobro organiziranoj funkciji upravljanja ljudskim resursima, kvalitetnom vođenju i nadzoru procesa regrutiranja i selekcije, korištenju različitih kanala regrutacije, te zaštiti podataka prikupljenih u procesu regrutiranja i selekcije.

Najtrgovanije povlašteno izdanje AdrisGrupe Ulagači na Zagrebačkoj burzi su u proteklom tjednu bili nešto aktivniji nego tjedan ranije. Redovni dionički promet je povećan za 4,1 milijun kuna ili za 17,21 posto na 27,7 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 17,6 milijun kuna ili 65 posto od ukupnog redovnog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -6,81 do +7,59 posto. Promet veći od milijun kuna sakupila su četiri

izdanja, dok je ukupno sedam izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, su rasli. Crobex je uvećan za 0,71 posto na 1.871,82 boda. Crobex10 je porastao za 0,54 posto na 1.113,64 boda. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -1,27 posto koliko je pao CROBEXnutris do +2,11 posto koliko je uvećan CROBEXtransport. Obveznički indeksi su tjedan zaključili porastom; CROBIS je uvećan za 0,06 posto, a CROBIStr za 0,14 posto. ZAGREBAČKA BURZA Najtrgovanije je povlašteno izdanje THE ZAGREB STOCK EXCHANGE Adris Grupe kojim se trgovalo u iznoUKUPAN TJEDNI PROMET: 628.958.127,60 kn su nešto većem od 5,5 milijuna kuna, TJEDNI DIONIČKI PROMET: 27.658.738,95 kn od čega se 4,7 milijuna kuna odnosi na index zadnja vrijednost tjedna promjena blok promet. Cijena te dionice se nije CROBEX 1.871,8200 +0,71% mijenjala te je trgovanje zaključila na CROBEX10 1.113,6400 +0,54% 460 kuna. Dionicama HT-a trgovalo CROBIS 109,8442 +0,06% se u iznosu od 5,5 milijuna kuna uz CROBIStr 162,5027 +0,14% rast cijene od 0,46 posto na 181,25 kuna. Valamar Riviera je ostvarila Top 10 tjedna zadnja promet od 4,5 milijuna kuna, a cijena promet po prometu promjena cijena njenih dionica je pala za 0,55 posto na 0,00% 460,00 5.539.532,27 ADRIS GRUPA d.d. - povl. 43,40 kuna. +0,46% 181,25 5.538.674,41 HT d.d. Među 10 najlikvidnijih, pet izdanja -0,55% 43,40 4.480.231,16 Valamar Riviera d.d. bilježi rast cijene. Dionice su najvi0,00% 480,00 3.320.897,31 Arena Hospitality Group d.d. še poskupjele Atlantskoj plovidbi, za +7,59% 424,99 871.902,56 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. 7,59 posto na 424,99 kuna, a njima je +3,47% 1.222,00 727.253,50 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. +2,77% 173,60 707.673,78 protrgovan iznos od 872.000 kuna. AD PLASTIK d.d. -6,81% 202,10 489.401,87 PEVEC d.d. Ericsson NT je zabilježio rast od 3,47 0,00% 540,00 485.517,82 ADRIS GRUPA d.d. - red. posto i zadnju cijenu od 1222 kune te +1,62% 32,01 363.070,63 ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. promet od 727.000 kuna. Dionice AD Plastika su tjedan zaključile cijenom 10 dionica tjedna zadnja od 173,60 kuna, što je rast od 2,77 popromet s najvećim rastom cijene promjena cijena sto, uz promet od 708.000 kuna. +28,95% 0,49 1.960,00 MAGMA d.d. Tri su izdanja tjedan zaključila bez +19,31% 5,50 2.178,14 PULJANKA d.d. postotne promjene. To su povlašteno +16,70% 107,60 9.530,15 TERMES GRUPA d.d. izdanje Adrisa, Arena Hospitality Gro+15,68% 15,86 337.828,80 Zagrebačka burza d.d. up sa zadnjom cijenom od 480 kuna +15,31% 3,69 7.926,88 Hoteli Haludovo Malinska d.d. i prometom od 3,3 milijuna kuna te +14,29% 16,00 4.028,00 Badel 1862 d.d. +10,48% 13.699,00 52.486,90 MEDIKA d.d. redovno izdanje Adris Grupe uz za+10,41% 35,00 66.067,38 JADROPLOV d.d. dnju cijenu od 540 kuna i promet od +9,97% 32,99 494,85 Kutjevo d.d. 486.000 kuna. +8,33% 26,00 74.100,00 ZAIF Breza d.d. Pad cijene bilježe dva izdanja. Najveći cjenovni pad zabilježile su dionice Pe10 dionica tjedna zadnja veca koje su pojeftinile za 6,81 posto promet s najvećim padom cijene promjena cijena na 202,10 kuna, a njima je ostvaren -87,12% 3,00 5.229,00 ELEKTROMETAL d.d. promet od 489.000 kuna. Cijena je -43,31% 60,09 330,27 OLYMPIA VODICE d.d. umanjena još i Valamar Rivieri (-0,55 -19,84% 28,00 137.113,58 VIADUKT d.d. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] posto). -19,64% 2.704,00 27.040,00 JADRANSKO OSIGURANJE d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d. ULJANIK d.d. BRODOGR. VIKTOR LENAC d.d. Tankerska Next Generation d.d. PEVEC d.d. INGRA d.d.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

-9,95%

35,01

4.656,33

-9,33%

35,00

3.899,00

-8,81%

8,69

34.612,41

-7,67%

65,00

58.199,22

-6,81%

202,10

489.401,87

-5,95%

4,11

128.323,11

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI IZGRADNJA OUTLET KOMPLEKSA

Drugi tjedan zaredom prevladali dobitnici Među 84 otvorena investicijska fonda drugi su tjedan zaredom prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela. Rast bilježe 63 fonda, palo ih je 18, a tri fonda bilježe tjedan bez postotne promjene. Od 27 dioničkih fondova rast su zabilježila 22, a najviše Platinum Global Opportunity, 1,57 posto, pa je on i dobitnik tjedna. Najznačajniji minus bilježi Neta Frontier kojem je vrijednost udjela umanjena za 1,06 posto. Od sedam posebnih fondova dva su zabilježila rast, pa tako Raiffeisen Harmonic predvodi dobitnike s rastom od 0,60 posto. ZB Future

2040 i ZB Future 2055 pali su za 0,44 odnosno 0,43 posto. Od 14 mješovitih fondova poraslo ih je 10. OTP uravnoteženi bilježi rast od 0,87 posto, dok su PBZ Global i Allianz Portfolio pali za 0,10 posto. Od 15 obvezničkih fondova rast vrijednost udjela porasla je kod njih 12, a najviše, 0,34 posto, PBZ Dollar Bond fond 2. Erste Adriatic Short Term Bond je pao za 0,03 posto. Rast vrijednosti je zabilježilo 17 od 21 novčanog fonda. Najviše su, za 0,02 posto, porasli PBZ Dollar i Erste Euro-Money. Neta MultiCash je [Iva Skorin] pao za 0,01 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

Nadomak robne kuće Ikea Zagreb prošli tjedan održano je polaganje kamena temeljca povodom izgradnje najvećeg outlet kompleksa u Hrvatskoj – Designer Outleta Croatia. U dvi-

od 13.7.2017. do 20.7.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,0363 Addiko Growth € 12,1283 ZB trend $ 178,3413 KD Prvi izbor kn 14,9560 ZB euroaktiv € 145,9549 Capital Breeder kn 103,1703 KD Europa € 129,1010 PBZ Equity fond € 11,9608 HPB Dionički kn 112,3024 Erste Adriatic Equity € 87,7123 Neta Global Developed kn 85,9049 ZB aktiv kn 112,3949 InterCapital SEE Equity € 115,2472 Platinum Global Opportunity $ 16,0759 KD Nova Europa kn 6,0304 OTP indeksni kn 44,4789 Platinum Blue Chip € 105,6025 Neta Frontier kn 479,4933 OTP Meridian 20 € 103,0759 A1 kn 91,5100 Alpen.Special Opportunity kn 159,4997 Neta New Europe kn 58,0431 KD BRIC € 86,8534 KD Energija kn 8,3355 ZB BRIC+ € 105,9985 Allianz Equity € 167,7768 USA Blue Chip $ 20,8401 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 121,2700 Raiffeisen Harmonic € 108,7900 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1600 ZB Future 2025 € 104,3735 ZB Future 2030 € 103,5853 ZB Future 2040 € 103,3070 ZB Future 2055 € 103,7656 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 163,8139 PBZ Global fond € 15,3126 Addiko Balanced € 13,8191 KD Balanced kn 132,1416 HPB Global kn 104,7693 OTP uravnoteženi € 15,7208 Allianz Portfolio kn 164,5561

tjedna promjena [%]

0,63 0,22 0,71 0,41 0,58 0,80 -0,34 0,23 -0,25 0,85 0,34 0,11 0,78 1,57 1,41 0,67 -0,11 -1,06 0,21 0,26 0,33 1,00 1,07 0,84 0,51 -0,40 0,23 0,49 0,60 0,00 -0,32 -0,41 -0,44 -0,43 0,09 -0,10 0,22 -0,04 0,33 0,87 -0,10

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

PBZ Conservative 10 fond € 114,9032 You Invest Active € 103,7973 You Invest Balanced € 104,3972 You Invest Solid € 104,5626 PBZ Flexible 30 fond € 103,4782 OTP Absolute € 96,1621 InterCapital Income Plus € 103,1699 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 195,3538 Addiko Conservative € 14,8468 Raiffeisen Bonds € 179,0900 PBZ Bond fond € 134,3101 InterCapital Bond € 218,6651 HPB Obveznički € 163,4207 Neta Emerging Bond kn 81,3709 Erste Adriatic Bond € 120,4594 Raiffeisen Classic € 107,2400 PBZ Short term bond fond kn 103,1383 PBZ Dollar Bond fond $ 105,4694 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 102,7720 Erste Local Short Term Bond kn 100,0785 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,1099 OTP Short-term bond € 99,8918 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4762 ZB plus kn 175,9317 ZB europlus BE € 150,7605 ZB europlus BK € 150,7605 PBZ Euro Novčani € 128,7558 Raiffeisen Cash kn 158,0900 Erste Money kn 151,8090 Addiko Cash kn 152,6491 PBZ Dollar fond $ 133,2047 HPB Novčani kn 143,9766 OTP novčani fond kn 133,3460 InterCapital Money kn 130,5046 Locusta Cash kn 1372,1343 Allianz Cash kn 118,5938 Erste Euro-Money € 116,2659 Auctor Cash kn 111,5259 Raiffeisen euroCash € 106,0900 HPB Euronovčani € 106,4338 Neta MultiCash kn 107,0355 OTP euro novčani € 102,1330 Zodaks Cash kn 1001,1688

0,04 0,19 0,33 0,38 -0,07 0,22 0,08

naziv(fond)

valuta

0,04 0,29 0,08 0,12 0,13 0,10 -0,02 0,01 0,07 0,09 0,33 0,34 -0,00 -0,03 0,13 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 0,02 0,00 0,01 -0,00 -0,01 0,00 0,01

je faze gradnje i prateće sadržaje bit će uloženo 88 milijuna eura. Nakon prve faze, koja će biti završena tijekom proljeća 2018., outlet kompleks prostirat će se na 15.000 četvornih metara s oko 90 trgovina. Nakon druge faze kompleks će se protezati na 25.000 četvornih metara i imat će oko 150 trgovina, među kojima će veliki dio činiti modni brendovi.

RAST PRIHODA TELE2 Tele2 je objavio konsolidirane rezultate poslovanja za drugi kvartal 2017., koji pokazuju snažan nastavak pozitivnog trenda poslovanja cijele grupe, što uključuje i Hrvatsku. Tele2 je na razini grupe ostvario ukupni prihod u iznosu od osam milijardi švedskih kruna, što je povećanje od 20 posto u odnosu za isto razdoblje 2016. godine, a EBITDA je porasla za 50 posto, pri čemu u drugom kvartalu ove godine iznosi 1,6 milijardi švedskih kruna. Ključni pokazatelji poslovnih rezultata za Tele2 Hrvatska u drugom kvartalu odnose se na rast ukupnih prihoda od pet posto te EBITDA za čak 37 posto.

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 59

KNJIGOMETAR Carlos Ruiz Zafón

Labirint duhova Fraktura

U Barceloni 50.-ih godina prošlog stoljeća Daniel Sempere više nije onaj dječak koji je otkrio svezak što će mu zauvijek promijeniti život. Sada je muškarac u čijoj je duši zagonetka prerane smrti njegove majke Isabelle otvorila mračan ponor od kojega ga pokušavaju spasiti njegova supruga Bea i vjerni prijatelj Fermín. I dok se Daniel gubi u svome labirintu, zlokobna zavjera širi se do samoga srca Režima. Lijepa Alicia Gris, ranjena duša rođena u sjenama Građanskog rata, pojavit će se da Sempereove povede sve do srca tame...

Nakon dvostrukog sloma koji je doživio u privatnom životu, njemački profesor napušta posao na sveučilištu kako bi se angažirao u mirovnoj misiji kao predstavnik UN-a u zemlji koja je još donedavno bila pogođena krvavim ratom. No ubrzo po dolasku postaje mu sve jasnije proturječje između te uništene zemlje u kojoj stanovništvo oskudijeva u onome najosnovnijem i apsurdno birokratiziranih i neučinkovitih međunarodnih struktura, koje čini šaroliko društvo idealista, avanturista i karijerista koji svoje dane provedene u uredima začinjavaju burnim noćnim životom…

Jasminka Tihi-Stepanić

Dom iza žice Naklada Ljevak

Beqe Cufaj

projekt@party V.B.Z.

Mladi ljudi koji odrastaju u nesređenim obiteljskim prilikama često balansiraju na rubu kriminala i naoko neznatan događaj može ih pogurnuti u ozbiljne sukobe sa zakonom. Autorica nam pripovijeda o sudbini jednoga takvog dječaka. Dječak Gabrijel živi s majkom koja je češće nezaposlena nego zaposlena, a kad i radi, poslovi koje obavlja su moralno upitni. Dječak iz nužde počinje krasti s majčinim prešutnim odobrenjem te protiv svoje volje upada u društvo uličnih delinkvenata, kaže u svojoj recenziji o ovoj knjizi Dubravka Težak.

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

Paulo Scott

Nepostojeći stanovnik Hena Com

Pet je do dvanaest, Bridgetin biološki sat otkucava jako, jako glasno, a ona neočekivano ostaje trudna. Međutim, radosna trudnoća obilježena je ključnim, ali vrlo nezgodnim pitanjem: tko je otac? Mark Darcy, častan, pristojan, ugledan odvjetnik, specijaliziran za ljudska prava? Ili Daniel Cleaver, šarmantan, duhovit, naočit šarlatan? U ovoj urnebesno duhovitoj, dirljivoj priči o panici uoči rođenja djeteta, naša najdraža solerica Bridget Jones vratila nam se s trbuhom do zuba.

Grupa autora

SUPERHRANA Mozaik knjiga

Paulo je student prava i stažist u odvjetničkom uredu, ali i član Radničke stranke i gorljivi politički aktivist koji se razočara na političkoj i ideološkoj razini baš kad su mu šanse za uspon na hijerarhijskoj ljestvici velike. Uništenih snova i bez perspektive, vozeći se u automobilu na povratku s jednog sastanka Paulo uz cestu primijeti indijansku djevojčicu Mainu. Da bi je zaštitio od pljuska, ponudi joj prijevoz koji Maina nevoljko prihvati. Ipak, ta će ih vožnja povezati, postat će sudbinska za oboje i puno duža nego su u prvi mah slutili.

HELEN FIELDING

Bridget Jones: Drugo stanje LUMEN IZDAVAŠTVO

Postoji hrana … i superhrana - bogata prirodnim sastojcima blagotvornog djelovanja na zdravlje. Upoznajte odličan način kojim ćete lako, jeftino i ukusno uključiti superhranu u svakodnevnu prehranu, bez obzira na užurban život i manjak vremena. Pretvorite svoje obroke u prave riznice zdravlja uz pomoć 184 ukusna recepta sa supernamirnicama. Poboljšajte zdravlje i vitalnost, usporite znakove starenja i zaštitite se od bolesti. Otkrijte snažne nutritivne koristi i odlične okuse više od 90 supernamirnica.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Inženjering i projektiranje Industrijski pogoni, Zagreb, www.industrijskipogoni.hr. Tvrtka nudi efikasna tehnička rješenja u procesnoj industriji te ugrađuje opremu renomiranih svjetskih proizvođača. Fokus djelovanja je u područiju manipulacije rasutim materijalima i sirovinama: pužni i lančani transporteri, elevatori, dozatori, izuzimači te filterski sistemi otprašivanja i tretman industrijskog otpada u svim industrijama u vidu separacije, kompaktiranja, kondicioniranja i pripreme za reciklažu. Distribuiraju brendove: WamGroup, Watt Drive, Emerson Industrial Automation i ostale. U mogućnosti su projektirati, proizvesti, instalirati te održavati kompletne pogone za procesuiranje u industriji. Posjeduju lager reduktora, elektromotora do 250 kW, pretvarača frekvencije do 300 kW. Kontakt: Davor Forenbaher, davor@industrijski-pogoni.hr, 0038516701300, 00385954006677. Računala Klik, Korija. Tvrtka isporučuje laptope, tablete, mobitele, grafičke kartice, desktop računala i informatičku opremu veleprodajnim i maloprodajnim partnerima. Kontakt: Marijan Krmpotić, uprava@klik-online.hr, 099/433-3032. Potražnja za bukvom Asiantex LTD, Kowloon, Hong Kong, www. asiantex.com. Tvrtka traži proizvođača drva

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Tjestenina

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta nabavlja 100.000 kilograma tjestenine. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 960.000 kuna. Rok dostave ponuda je 23. kolovoza. Posude za otpadni papir i karton

Komunalac Koprivnica nabavlja plave posude za otpadni papir i karton i RFID transponder za posude. Procijenjena vrijednost nabave je 1,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 4. kolovoza.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Nadogradnja informatičkog sustava

HRT treba uslugu nadogradnje centralnog poslovno-informatičkog sustava SAP. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 5,3

(bukva, obrađeno ili neobrađeno) za izvoz na tržište Azije, većinom u Kinu i Indiju. Moguć sastanak u Hrvatskoj. Kontakt: Alan Ramon, asianitex@gmail.com. Zavarivanje Kreš, Purga Bednjanska. Tvrtka traži poslovne partnere kojima može ponuditi usluge zavarivanja svih vrsta: MIG-MAG, REL, WIG i druge koje možemo odraditi kod nas u tvrtki ili kod klijenta. Proizvodnja metalnih proizvoda, od inoksa, čelika i drvenih proizvoda. Kontakt: Vladimir Kreš, kres.vladimir@gmail.com, 098/9859953. Peleti Biodizel Horvat, Donja Dubrava. Tvrtka proizvodi i prodaje drvene pelete od piljevine jele, smreke, bukve i hrasta po cijeni od 1,10 kn/ kg u veleprodaji ili 1,20 kn/kg + pdv u maloprodaji, pakiranje u vreće od 15 kg. Kontakt: Bernarda Horvat, biodizel_horvat@yahoo.com, 098/1760635. Drvene ploče IPC Group, Moskva, Rusija, tvrtka nudi razne specijalne drvene ploče i šperploče iz Rusije tj. Europe, Azije te Latinske Amerike, a za primjenu u vrhunskim proizvodima (brodovi, jahte, zvučnici, visokokvalitetan namještaj...). Kontakt: Anant Agarwal, aagarwal@icdgroup. com, +65/9488-3470.

milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 18. kolovoza. Urbana oprema

Grad Garešnica nabavlja urbanu opremu. Procijenjena vrijednost je 340.000 kuna. Rok dostave ponuda je 4. kolovoza. Bočna vretena

INA nabavlja bočna vretena. Procijenjena vrijednost nabave je 3.000.000 kuna. Rok dostave ponuda je 16. kolovoza. Povezivanje stečajnog registra s europskom platformom

Ministarstvo pravosuđa treba uslugu povezivanja stečajnog registra s europskom e-Justice platformom. Procijenjena vrijednost nabave je 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 11. kolovoza.

REGIJA Izgradnja ceste

Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Podgorica, nabavlja radove na izgradnji ceste. Rok dostave ponuda je 4. kolovoza. Računala i programski paketi Mašinski fakultet Sarajevo nabavlja računala i programske pakete. Rok dostave ponuda je 29. kolovoza. Zaštitna oprema

Grad Skopje nabavlja komplete protiv kiše za vatrogasce. Rok dostave ponuda je 24. kolovoza. Bolnički informatički sustav

Županijska bolnica Orašje, BiH, nabavlja bolnički informatički sustav s opremom. Rok dostave ponuda je 8. kolovoza.

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 61

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE ZEMLJIŠTA, STAMBENOPOSLOVNI OBJEKTI... Zgrada, ukupne površine 639 četvornih metara, Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 600.000 kuna. Dražba se održava 26. srpnja u 9.15 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Stambeno-poslovni objekt, ukupne površine 401 četvorni metar, Krapina, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 337.000 kuna. Dražba se održava 27. srpnja u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u zagrebu. Jamčevina iznosi 10 posto. Razgledavanje moguće, ali uz prethodnu najavu na broj: 098/1376 671. Pašnjak, ukupne površine 423.151 četvorni metar, Pag, Zadarska županija, procijenjene vrijednosti 54.327.099,32 kune. Dražba se održava 1. kolovoza u 9 sati na Općinskom sudu u Zadru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati obvezan predočiti sucu najmanje tri dana prije nego se pristupi dražbi. Stambeno-poslovna zgrada, dvorište s gospodarskim zgradama, ukupne površine 1049 četvornih metara, Nedelišće, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti 1.891.590,08 kuna. Dražba se

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

održava 3. kolovoza u 9 sati na Općinskom sudu u Čakovcu. Na drugom ročištu za dražbu nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje najkasnije tri dana prije ročišta za prodaju daju jamčevinu u visini od 10 posto utvrđene vrijednosti. Dvosoban stan, dvorište, ukupne površine 65,4 četvorna metra, Čakovec, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

506.850 kuna. Dražba se održava 7. kolovoza u 9 sati na Općinskom sudu u Čakovcu. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje najkasnije tri dana prije ročišta za prodaju daju jamčevinu u visini od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Stan, ukupne površine 68,1 četvorni metar, Metković, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 550.841,55 kuna. Dražba se održava 7. kolovoza u 9.30 sati na Općinskom sudu u Dubrovniku, Stalna služba u Metkoviću. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Kuća, garaža i dvorište, ukupne površine 424 četvorna metra, Koprivnica, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 1.075.900 kuna. Dražba se održava 10. kolovoza u 9 sati na Općinskom sudu u Koprivnici. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu osiguranje u iznosu od 10 posto od vrijednosti nekretnine uplatile na račun Suda. Razgledavanje moguće 7. kolovoza u 12 sati. Kuća i dvorište, gospodarska zgrada i oranice, ukupne površine 1385 četvornih metara, Plaški, Karlovačka županija, procijenjene vrijednosti 200.000 kuna. Dražba se održava 31. srpnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu. Nekretnine se ne mogu prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, tj. iznosa od 66.666,66 kuna. Jamčevina iznosi 10.000 kuna. Razgledavanje moguće 28. srpnja, od 8 do 10 sati, a dva dana prije toga potrebno je najaviti se sudskom ovršitelju na broj telefona: 047/819 146. Industrijsko zemljište, skladište, uredi, ukupne površine 20.725 četvornih metara, Čakovec, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti 665.000 kuna. Dražba se održava 17. kolovoza u 9 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Prodaja po načelu viđenokupljeno. Pravo sudjelovanja na dražbi imaju oni kupci koji su tri dana prije njenog održavanja uplatili osiguranje u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine na račun ovog trgovačkog suda. Informacije o prodaji nekretnine moguće dobiti od stečajnog upravitelja Ive Žiže, pozivom na broj: 095/9202 025, radnim danom od 9 do 15 sati.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Arhiviranje Norsk Helsenett SF; Trondheim, Norveška, traži usluge arhiviranja. Natječaj je otvoren do 10. kolovoza. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://tendsign. com/doc.aspx?UniqueId=afbcaeeofs&GoTo=D ocs. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://tendsign. com/doc.aspx?UniqueId=afbcaeeofi. Više podataka o nadmetanju na Norsk Helsenett SF, 994 598 759, Postboks 6123, Trondheim 7435, Norveška, Marius Gunneng, marius.gunneng@ nhn.no. Elektronički osigurači PGE Dystrybucja S.A. Oddział Rzeszów, Rzeszów, Poljska, traži nabavu elektroničkih osigurača. Natječaj je otvoren do 4. kolovoza. Glavna adresa naručitelja: http:// www.pgedystrybucja.pl. Daljnje podatke daje: PGE Dystrybucja S.A. Oddział Rzeszów, ul. 8-go Marca 6, PGE Dystrybucja S.A. Oddział Rzeszów – Wydział Zarządzania Majątkiem Sieciowym, Andrzej Gliwa, 35-065 Rzeszów, Polska, andrzej.gliwa@pgedystrybucja.pl. Željeznički vagoni SBB Infrastruktur ESP-FFM-FLM, Bern 65, Švicarska, traži nabavu željezničkih vagona. Natječaj je otvoren do 10. kolovoza. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=957425. Dodatne informacije dostupne su na Duri Deflorin duri.deflorin@sbb.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na prethodno navedenu adresu. Građevinski radovi Forsvarsbygg [The Norwegian Defence Estates Agency], Oslo, Norveška, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 25. kolovoza. Adresa profila kupca: https://kgv. doffin.no/ctm/Supplier/CompanyInformation/ Index/2668. Elektronički pristup podacima: https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/Documents/Folder/152700. Više podataka na atle. maurud@forsvarsbygg.no.

Informacijske tehnologije Utlendingsdirektoratet - UDI, Oslo, Norveška, traži nabavu savjetovanja u IT tehnologiji te razvoj programske podrške. Natječaj je otvoren do 1. rujna. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://permalink. mercell.com/70668364.aspx. Dodatne informacije dostupne su na drugoj adresi: Mercell Norge AS Karihaugveien 89, Oslo, 108, Norway, support@mercell.com. Usluge na području javnog reda Uždaroji akcinė bendrovė Kauno autobusai, Kaunas, Litva. Natječaj je otvoren do 22. kolovoza. Glavna adresa naručitelja: http://kaunoautobusai.lt. Elektronički pristup podacima: https:// pirkimai.eviesiejipirkimai.lt. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https:// pirkimai.eviesiejipirkimai.lt. Ličilački i staklarski radovi Service achats transports publics genevois; Grand-Lancy, Švicarska, traži nabavu ličilačkih i staklarskih radova. Natječaj je otvoren do 11. rujna, a prijave se predaju na Service achats transports publics genevois, Route de la Chapelle 1, Grand-Lancy 1212, Suisse, Blaise Carini, carini.b@tpg.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=975741. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Različite usluge Švicarska agencija za razvoj i suradnju traži nabavu različitih usluga. Natječaj je otvoren do 5. rujna, a prijave se predaju na “Please Do Not Open”, Embassy of Switzerland, Office for International Cooperation, 24, Gamal el-Din Abou el-Mahassen, Garden City, Cairo 11451, Egipat, André-Daniel Müller, andre-daniel.mueller@ eda.admin.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=972491. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi.

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 63

PRIVREDNI VJESNIK

DANE CVIJANOVIĆ, VLASNIK OBRTA VETIVER

NI ODMOR (NE) MOŽE BEZ STRESA

adni tjedan poduzetnica i poduzetnika traje (pre)često između 65 do 70 sati. Unatoč toliko “nabildanoj” satnici, naš godišnji odmor, kada trebamo odmak od poslovnih obveza, sadržaja i razmišljanja, traje u prosjeku tek dva tjedna godišnje. Malo i premalo! No u ta dva tjedna godišnjeg odmora za poduzetnice i poduzetnike nema mjesta opuštanju i zaboravu na stres. Upravo suprotno: nije rijedak slučaj da dane posvećene odmoru potrošimo na razmišljanje o poslu.

“S obzirom na to da smo poduzetnici, glavna misao koja nam prolazi kroz glavu jest da kad se odmaramo - ne zarađujemo. A i sam godišnji odmor često traži veliki organizacijski angažman kamo ćemo ići, koliko i kako ćemo ljetovanje platiti, kako ćemo doći u svoj toj gužvi tamo kamo namjeravamo, kako sve to realizirati. Postavljamo si previše pitanja, pristupamo odmoru kao poduzetništvu, pa sve to rađa frustraciju i nezadovoljstvo koji naš godišnji odmor pretvaraju u izvor stresa”, ističe član Vir-

tualnog ženskog poduzetničkog centra terapeut Dane Cvijanović, vlasnik obrta Vetiver. Uočava da nam je i u dani-o a or ma godišnjeg odmora ao je er teško otpustiti posao jer nam je poduzetnički pothvat kao “dijete”, strepimo nad njim, želimo biti uključeni u sve što se događa, pa čak i kada trebamo predah. Ipak postoje na-

ISTRAŽIVANJE MASTERINDEX

Hrvatima je najdraža - Hr

rvati dvostruko više putuju radi razonode nego poslovno te ljetuju uglavnom u Hrvatskoj, pokazalo je novo izdanje istraživanja MasterIndex kompanije Mastercard provedeno na 1010 korisnika bankarskih usluga u svibnju ove godine. Prema dobivenim rezultatima, 46 posto ispitanika nije putovalo u inozemstvo radi odmora tijekom proteklih 12 mjeseci. Oni koji putuju najčešće biraju destinacije u blizini Hrvatske kao što su Ljubljana, Beč, Sarajevo, Budimpešta, München i Beograd, dok putovanja izvan Europe nisu tako česta. Najčešća takva daleka destinacija je New York koji je posjetilo dva posto onih koji su putovali u inozemstvo. Tako je u prošlih 12 mjeseci prosječni sudionik istraživanja radi odmora putovao tri puta, dok je na poslovnom putu bio 1,5 puta. Čak 63 posto putovanja radi razonode odnosi se na ona unutar Hrvat-

ske, na eurozonu otpada 23 posto, a 14 posto odnosi se na destinacije izvan eurozone. Slična situacija je i kod poslovnih putovanja, 62 posto takvih putovanja odnosi se na Hrvatsku, na eurozonu 27

64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

posto, a izvan eurozone 11 posto. Kad je riječ o potrošnji, 21 posto ispitanika se ne sjeća točnog iznosa potrebnog za pokrivanje troškova zadnjeg putovanja, 24 posto je potrošilo do 5000 kuna, a šest posto između 5001 i 10.000 kuna. Samo dva posto ispitanika na putovanju troši više od 10.000 kuna, a u odnosu na listopad 2016. prosječan iznos potrošnje na putovanju smanjio se sa 4955 kuna na 4837 kuna. Ispitanici u dobi između 30 i 39 godina, s prihodima iznad 5000 kuna, iz Istre, Primorja, Gorskog kotara i Dalmacije u pravilu troše veće iznose na putovanjima. Hrvati karticama najčešće plaćaju zrakoplovne karte i smještaj u inozemstvu, dok kartice i gotovinu podjednako koriste za kupnju. Kad je riječ o planovima za ovu godinu, 57 posto ispitanika namjerava svoj ljetni odmor provesti u Hrvatskoj, slično kao i prošle godine kada se za domaće destinacije odlučilo 58 posto ispitanika.

čini kako misli “pustiti na pašu” barem nekoliko dana. A to je prije svega, ističe Cvijanović, fokus na odmor, a ne na posao. Da si poslažemo prioritete prije nego krenemo na odmor i sami sebe uvjerimo da nam je odmor potreban, da je to ono čime se sada bavimo, a posao ostavimo po strani. “Moramo se usmjeriti na ono što je sada pred nama, a ne da sjedimo na plaži, pijemo kavu i vrijeme provodimo razmišljajući kako nismo naplatili račune, kako nismo prikupili novac za plaću ili poslali neke ponude. Takve misli treba prekinuti, vratiti se na fokus našeg trenutačnog stanja, a to je želja za provođenjem godišnjeg odmora te ne dopustiti da nam misli odlutaju na posao, koji će nas i onako čekati kad se vratimo s godišnjeg odmora”, kaže Cvijanović ističući da je ovdje ključna snaga volje. Dakle, da bismo se uistinu odmarali na godišnjem odmoru, iz našeg mentalnog vidokruga treba maknuti sve misli o klijentima, poslovima, stanju na bankovnom računu, porezima, državi, što rjeđe posezati za mobitelom, čitanjem mailova, otvaranjem laptopa, provjeravanjem što se zbiva s poslom dok nas nema... Uspijemo li u ovim koracima, uspjet ćemo se i istinski odmoriti, pa čak i kad nam godišnji odmor traje samo dva tjedna. (V.A.)

vatska Od tog postotka ispitanika, njih 43 posto bira privatni smještaj, dok će 40 posto ispitanika koristiti vlastiti smještaj ili će biti kod prijatelja. U hotelima planira odsjesti 15 posto ispitanika, najčešće dobne skupine od 30 do 39 godina s većim prihodima, i to iz Istre, Primorja, Gorskog kotara i Dalmacije. U kampovima planira odsjesti pet posto ispitanika, a isti postotak ispitanika nije siguran gdje će odsjesti. Kad je riječ o pronalaženju smještaja, 43 posto ispitanika koristi online rezervacije ili internetske stranice turističkih agencija za pronalaženje smještaja. Pozivima ili slanjem e-maila za rezervaciju smještaja u Hrvatskoj koristi se 36 posto ispitanika. Kartice na putovanjima sudionici istraživanja najčešće koriste na benzinskim postajama, pri kupnji svakodnevnih potrepština, odjeće i obuće, a raste popularnost korištenja kartica za koncerte, muzeje i galerije (sa 13 na 16 posto u odnosu na 2016.). (V.A.)

ISTRAŽIVANJE BOOKING.COMA

Prvo kava, pivo ili vino, pa onda sve ostalo Prva 24 sata boravka u odabranoj destinaciji ključna su za odmor jer gotovo polovina putnika koji su sudjelovali u globalnom istraživanju (46 posto) vjeruje da prvi dan određuje raspoloženje cijelog odmora, dok jedna četvrtina putnika iz Hrvatske (28 posto) tvrdi da prvi sati mogu odlučiti je li cijelo putovanje uspješno ili ne. Kako zapravo izgledaju ovi sati? Koji su nam prioriteti prvi dan odmora? Odgovaraju li stvarnosti naše nade, brige i očekivanja prije putovanja? Booking.com je proveo istraživanje na uzorku od 18.000 putnika iz 25 zemalja diljem svijeta kako bi istražio što se uistinu događa u prva 24 sata odmora. Odgovori ispitanika na pitanje o najvažnijim aktivnostima prvog dana odmora dočaravaju zanimljivu sliku o putniku 21. stoljeća. Tradicionalni elementi poput raspakiravanja (68 posto), pregledavanja smještaja (60 posto) i plani-

ranja aktivnosti za sljedeći dan (53 posto) zauzeli su prva tri mjesta ispitanika globalnog istraživanja. Ispitanici iz Hrvatske pak najvažnijim aktivnostima prvog dana odmora smatraju odlazak na kavu, pivo ili čašu vina (68 posto), raspakiravanje (61 posto) i popodnevno drijemanje (55 posto). Globalno istraživanje također pokazuje kako uloga tehnologije postaje sve važnija u našim aktivnostima na odmoru, pa se tako, primjerice, 21 posto ispitanika iz Hrvatske odlučilo za savršenu fotograﬁju za društvene mreže, a 14 posto za čitanje online recenzija za restorane. U prva 24 sata odmora, aktivnosti koje uključuju smještaj zauzele su visoka mjesta na popisu prioriteta putnika. Za putnike iz Hrvatske, njih 52 posto, najvažniji je udoban madrac, slijedi predivan pogled (48 posto), obilan doručak (41 posto), klimatizirana soba (37 posto) te srdačan doček domaćina (33 posto). (V.A.)

24. srpnja 2017. | broj 3988/3989 | PRIVREDNI VJESNIK | 65

INA

ODABRANI PROJEKTI ZA ZELENI POJAS 2017.

akon evaluacije prijava pristiglih na ovogodišnji natječaj Zeleni pojas, stručna komisija sastavljena od predstavnika relevantnih fakulteta, neovisnih stručnjaka za održivi razvoj te predstavnika Ininog Održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša te Korporativnih komunikacija odabrala je 16 pobjedničkih ideja, a jedan dodatni projekt odabrali su fanovi Inine Facebook stranice. Odabrani projekti bit će provedeni u nadolazećem razdoblju uz ﬁnancijsku podršku Ine u ukupnom iznosu od 369.000 kuna te pomoć Ininog Kluba volontera. Ovogodišnji natječaj prvi put se odvijao online te su se prijave obavljale preko web stranice posvećene Zelenom pojasu putem koje je zaprimljeno stotinjak prijava, a pobjednički projekti odabrani su temeljem jasno deﬁniranih kriterija od kojih su najvažniji bili pripremljenost i kvaliteta projekta, stupanj povoljnog utjecaja na okoliš,

jasno deﬁnirana područja kojima bi se dala podrška, kao i mogućnost realizacije projekta putem zajedničkih akcija u suradnji s Ininim Klubom volontera. Inače, s ciljem širenja svijesti o važnosti održivog razvoja, Ina je 2014. pokrenula program Zeleni pojas u sklopu kojeg je na suradnju pozvala nevla-

dine udruge i edukativne ustanove kako bi zajedničkim snagama pridonijeli očuvanju okoliša u lokalnim zajednicama. Kroz ovaj program Ina suﬁnancira ekološke projekte poput pošumljavanja, uređenja zelenih površina, čišćenje podmorja, priobalja, jezera i rijeka, edukacije o ekologiji te druge slične aktivnosti iz područja zaštite okoliša i prirode. (V.A.)

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA

Prva ELEN punionica u Otočcu Hrvatska elektroprivreda je prošli tjedan svečano otvorila prvu ELEN punionicu za električna vozila u Otočcu, a prilikom otvorenja predstavljeni su planovi za izgradnju male hidroelektrane Otočac (mHE Otočac), instalirane snage 1,8 MW i planirane godišnje proizvodnje između šest i sedam GWh. ELEN punionicu su otvorili Stjepan Kostelac, gradonačelnik Otočca, i Domagoj Puzak, voditelj tima za e-Mobilnost HEP Grupe. Punionica je postavljena temeljem Sporazuma o suradnji na razvojnom projektu HEP-a za izgradnju infrastrukture za punjenje električnih vozila, gdje je Grad Otočac dao pravo služnosti za parkirna mjesta, a HEP nabavio, ugradio i pustio u pogon punionicu uz tehničku po-

dršku Elektrolike Gospić, Pogona Otočac. Na punionici u Otočcu moguće je istodobno punjenje dvaju vozila, s načinom punjenja AC mode3 type2, te uz vrijeme punjenja od jednog do četiri sata, ovisno o stanju baterije vozila i vrsti pretvarača u samom vozilu. Punjenje na ELEN punionicama je trenutačno besplatno, ali je moguće samo uz RFID identiﬁkacijsku karticu koja se za sve vlasnike električnih vozila u Hrvatskoj može dobiti slanjem zahtjeva na e-mail adresu elen@ hep.hr. HEP je prvi u Hrvatskoj prepoznao europski trend uvođenja odrednica održivog razvoja u sektore energetike i transporta, a do sada je u Hrvatskoj postavio i pustio u pogon 46 javnih ELEN punionica u suradnji s gradovima i zain-

66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3988/3989 | 24. srpnja 2017.

teresiranim partnerima. Za razvojni projekt e-Mobilnosti te promicanje elektromobilnosti u Hrvatskoj, HEP-u je krajem 2016. godine dodijeljena titula Ambasadora alternativnih goriva. (V.A.)

Mi dostavljamo na svaku adresu. Više od stoljeüa i po' na usluzi smo hrvatskim graÿanima. Pošiljke dostavljamo na svaku adresu. Razvijamo usluge koje su juþer bile nezamislive, stvaramo digitalni svijet vrhunske tehnologije. Naše usluge neprekidno prilagoÿavamo vašim potrebama. Cijenimo vaše povjerenje i želimo biti najbolji.

posta.hr