Pv 3992 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

21. kolovoza 2017., godina LXIV, broj 3992

FINANCIJSKI REZULTATI SIJEČANJ-LIPANJ 2017.

Stabilno i uspješno polugodište za većinu tvrtki INTERVJU

Marija Desivojević Cvetković Delta Holding POSEB

AN PR

I LO G

fo n i N E E Enterprise nosi Što do e Network Europ

HRVATSKA-AUSTRALIJA

I iseljeništvo povezuje gospodarstva

OPĆINA KAMANJE

Stroj za privlačenje EU sredstava

vikend destinacije

automobili

turističke posebnosti

putovanja

interijeri

estetska kirurgija

tehnika

knjige

moda

umjetnost

stil

gastro

vina

privredni vjesnik

film

intervjui

Magaz Magazin z Privrednog Privre e vjesnika vjesni k poslovnom o posl o životnom stilu! životn n

Rezervirajte Rezervi r na vrijeme prostor

markeeting@privredni.hr 012 0 0 6 5 / 1 tel: 0

BESPLATNI MAGAZIN KOJI KUPCI DOBIVAJU NA VIŠE V MJESTA - PRIGODOM KUPNJE U ODABRANIM PRODAVAONICAMA, BENZINSKIM POSTAJAMA, H HOTELIMA, KAFIĆIMA I RESTORANIMA TE FITNESS CENTRIMA CENT R KAO I SVI ČITATELJI PRIVREDNOG VJESNIKA.

SADRŽAJ

3992 / 21. kolovoza 2017. TEMA TJEDNA

Financijski rezultati siječanj-lipanj 2017. Stabilno i uspješno polugodište za većinu tvrtki

AKTUALNO 10

Odnosi Hrvatske i Australije Iseljeništvo je poveznica gospodarstva i kulture

Općina Kamanje na 1000 stanovnika 500 radnih mjesta Stroj za privlačenje EU sredstava

Top 10 poduzetnika po ukupnom prihodu Ina, HEP i HT 10 godina među najboljima

Proizvodnja kamilice I dobra kvaliteta i velika potražnja, ali...

Cook hub - inovacija za start-up tvrtke Jedi, voli, kuhaj...

INTERVJU 12

Velika potražnja za hrvatskom kamilicom krije se u njenoj iznimnoj kakvoći

Marija Desivojević Cvetković, viša potpredsjednica za strategiju i razvoj Delta Holdinga Želimo InterContinental vratiti u Zagreb

S MARKOVA TRGA 18

Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018.-2020. Očekuju se dobre proračunske godine

KOLUMNA: NOVI IMPULS 31

Je li nešto skupo ili nije, određuje tržište Vrijednost za novac je najvažnija kod određivanja cijene jer se gost neće osjećati prevarenim

SVIJET FINANCIJA 42

Hrvatska gospodarska komora Cijene nekretnina u privremenom porastu

Marija Desivojević Cvetković

Insolventnost Tvrtke smanjuju nepodmirene dugove

BUSINESS & LIFESTYLE 54

Šiva se najveća uskočka kapa Senjska kapa Crvenkapa

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR RUJANA LUKAČ

SMJEŠTAJ ZA DVA, DOŽIVLJAJ ZA PET Današnji turist želi poseban tretman, doživljaj, uslugu, nezaboravnu priču s kojom će se vratiti kući... to je turizam s prioritetom emocionalnog doživljaja

K Rujana Lukač, predstavnica za regiju Adria HomeExchange.coma

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ad god sam u prilici, Hrvatima nastojim prenijeti priču o tome kako boraviti u svijetu besplatno, kako putovati sam ili s obitelji, kako dovoditi goste i što znači kada nekome prepustiš svoju kuću na jesen, a ti na zimu odeš kod njih besplatno na skijanje. Upravo to je temeljni koncept HomeExchangea - sami krojite kako će izgledati vaš odmor jer je to ono što vam pruža osjećaj slobode i ﬂeksibilnosti. U svijetu je vrlo popularan koncept zamjene i postoji već puno portala putem kojih možete zamijeniti nešto što je vaše. Današnjeg turista ne zanima samo razgledavanje i upoznavanje destinacije uz klasičan smještaj u hotelu. On želi poseban tretman, doživljaj, uslugu, nezaboravnu priču s kojom će se vratiti kući... to je turizam s prioritetom emocionalnog doživljaja. Zanimaju ga lokalne posebnosti, priče mještana, navike, običaji koje može iskusiti živeći u tom mjestu. Biti dijelom kuharske radionice, primjerice negdje u Aziji, i nakon toga prenoćiti kod domaćina autentičan je doživljaj i iskustvo. Tu se ne radi uvijek o nekom luksuznom smještaju, dapače, službeno je to standard za dvije zvjezdice, ali je doživljaj za pet. Turistička sezona u nekim je zemljama kratkog vijeka, a i Hrvatska se trudi produljiti je - ali nedovoljno. Popuniti i ponuditi gostima pred i posezonu nije tema s kojom se možemo pohvaliti generalno, uz čestitke iznimkama. Jednostavno nemamo ponudu koju bismo učinili atraktivnom cijele godine i udružili snage u smislu zajedničkog paketa ponude. Uzmimo koncept HomeExchangea kao jedno od rješenja za pred i posezonu, a evo i zašto. Ako stranac dođe k vama u vikendicu kada je ona prazna, primjerice u travnju ili listopadu, taj gost koji ne potroši novac na smještaj potrošit će ga na lokalne sadržaje, od restorana, muzeja do izleta na etno imanja. To bi bio dovoljno dobar razlog da se restorani ne zatvaraju početkom rujna ili otvaraju tek za Uskrs ili nakon njega. Ponuda bi trebala biti dostupna cijele godine ili barem devet mjeseci. Fokusom na more i sunce gubimo ideje za pred i pose-

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

zonu koje su zbog manjeg broja turista puno ugodnije za razgledavanje, bavljenje sportovima i sličnim aktivnostima. Mnogi turisti žele miran i opušten odmor uz more ili rijeku, no trebamo i sami vjerovati u to da imamo što za ponuditi i da turist nije samo onaj koji se došao okupati i osunčati. Hrvatska je prepuna priča od sjevera do juga, od istoka do zapada i to moramo iskoristiti. Dobro poznatu zavist prema uspješnom modelu susjeda koji je iskoristio sredstva EU fondova da bi obogatio svoju ponudu apartmana treba eliminirati jer to samo škodi slici turizma. Lokalna zajednica zajedno mora nastupati prema van, a to znači da kada je vaš smještaj pun, ponuditi susjedov, uputiti ga

NEŠTO NOVO, AUTENTIČNO, DALEKO OD HORDE TURISTA, “OFF THE BEATEN PATH”, TO JE TURIZAM NOVOG DOBA onom drugom koji prodaje ulje ili masline, smokve, naranče. Da, savjetovati da ode trećem susjedu ručati na to i to imanje jer to je lokalno, autentično i tako se to radi u sve dane godine, a ne samo ljeti. Moramo surađivati i integrirati svoju ponudu kroz sve što možemo ujediniti u ponudu, dan za dan, tjedan za mjesec i iskoristiti promociju što više možemo putem interneta. Svjesni smo važnosti društvenih mreža i raznoraznih blogova, vlogova, instagrama..., ali nikada virtualni doživljaj neće zamijeniti onaj uživo, u to možete biti sigurni. Doživljaj uživo je ono što nas čini posebnima, to je turizam koji je praznik za sva osjetila, zbog kojeg se svaki turist vraća. Nešto novo, autentično, daleko od horde turista, “off the beaten path”, to je turizam novog doba.

BROJKE, BROJKE

ULAGANJE U OGLAŠAVANJE 2016. godine u zaku p ogla

snog prostora u domać im medijima uloženo je sveuku pno

1,49 milijardi kuna, što je porast od 2 ,8% u

usporedbi sa 2015 . godinom.

Još uvijek dominira televizija s udjelom od 51%, a slijede je tisak sa 17% i internetsko oglašavanje sa 14%.

Najveći porast pojedinačnog komunikacijskog kanala od 27% zabilježen je u internetskom oglašavanju.

Zabilježen je i porast ulaganja u televizijsko oglašavanje od 2% i ulaganja u vanjsko oglašavanje 2%.

Negativan trend pada ulaganja u oglašavanje u tisku i radiju prisutan je od 2015. godine, a 2016. godine zabilježen je pad od -8% za tisak te pad od -2% za radio.

758 milijuna kuna OOH (OUT-OF-HOME)

130 milijuna kuna

TISAK

INTERNET

252 milijuna kuna

214 milijuna kuna

RADIO

OSTALO

128 milijuna kuna

11 milijuna kuna

Izvor: HURA Media AdEx (Advertising Expenditure)

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA FINANCIJSKI REZULTATI SIJEÄ&#x152;ANJ-LIPANJ 2017.

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

STABILNO I USPJEŠNO POLUGODIŠTE ZA VEĆINU TVRTKI Kako se i moglo očekivati, na ostvarene financijske rezultate vodećih banaka u Hrvatskoj u prvoj polovini ove godine u značajnoj su mjeri utjecali povećani troškovi rezervacija, što je rezultat svih događanja vezanih uz koncern Agrokor pripremila Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

inancijski izvještaji za prvo polugodište ove godine pokazuju da većina vodećih kompanija nastavlja sa stabilnim i uspješnim poslovanjem, a na ruku su im išli i uzlazni gospodarski trendovi kako na domaćem tako i na međunarodnom okruženju. Kako se i moglo očekivati, na ostvarene ﬁnancijske rezultate vodećih banaka u Hrvatskoj u prvoj polovini ove godine u značajnoj su mjeri utjecali povećani troškovi rezervacija, što je rezultat svih događanja vezanih uz koncern Agrokor. Prema prognozama Međunarodnog monetarnog fonda, očekuje se da će rast gospodarstva eurozone ove godine ipak biti malo snažniji. Uvećana prognoza rasta BDP-a za euro područje sada iznosi 1,9 posto što je za 0,2 postotna boda više nego što je bila u travnju. Procjena rasta za skupinu europskih gospodarstava, među kojima je i Hrvatska, povećana je za 0,5 postotnih bodova u odnosu na procjenu iz travnja ove godine i iznosi 3,5 posto.

DUKAT: NETO DOBIT 17,7 MILIJUNA KUNA

VALAMAR RIVIERA: RAST PRODAJE OD 22 POSTO

Dukat je u prvom polugodištu ostvario neto dobit od 17,7 milijuna kuna, što je pad od 21,1 milijun kuna u odnosu na isto razdoblje lani. Poslovni su prihodi Dukata u prvih šest mjeseci iznosili 794,6 milijuna kuna i veći su za 6,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Rast bilježe i prihodi od prodaje i to za 6,2 posto, na 790,6 milijuna kuna. Poslovni rashodi Grupe u ovom su razdoblju iznosili 790,6 kuna i veći su za 6,2 posto.

Valamar Riviera u prvih šest mjeseci ostvarila je prihode od prodaje u iznosu od 512 milijuna kuna što je 22 posto više u odnosu na isto razdoblje protekle godine. Ostvareno je 1,9 milijuna noćenja ili 30 posto više te rast prosječne dnevne cijene od osam posto. Ukupni prihodi iznosili su 571 milijun kuna te je ostvaren rast operativne dobiti od 14 posto na iznos od 90 milijuna kuna.

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA FINANCIJSKI REZULTATI SIJEČANJ-LIPANJ 2017. KONČAR-EI: RAST IZVOZA ZA 21 POSTO Dobit Končar-Elektroindustrije u prvih šest mjeseci ove godine nakon oporezivanja iznosi 37,6 milijuna kuna, a izvoz je u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećan za 21 posto. Konsolidirani prihodi od prodaje proizvoda i usluga ostvareni su u iznosu od 1,24 milijarde kuna, što je na razini ostvarenja u istom razdoblju 2016. godine. Poslovni prihodi iznosili su 1,33 milijarde kuna ili 2,1 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

ACI: GUBITAK OD 895.000 KUNA ACI je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci poslovao s gubitkom od 895.000 kuna, nakon dobiti od 3,69 milijuna kuna u istom lanjskom razdoblju. Istodobno, EBITDA je iznosio 25,88 milijuna kuna te je bio za 10 posto niži od EBITDA ostvarenog u prethodnom razdoblju. U prvom polugodištu kompanija je ostvarila 82,77 milijuna kuna ukupnih prihoda ili dva posto manje nego u istom razdoblju lani.

ZABA: DOBIT OD 246 MILIJUNA KUNA Zagrebačka banka je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci iskazala dobit nakon oporezivanja od 246 milijuna kuna, što je gotovo 70 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju lani. Neto dobit Grupe na kraju lipnja ove godine bila je 68,5 posto manja nego u prvom polugodištu 2016., odnosno iznosila je 246 milijuna kuna.

HPB: GUBITAK OD 64,5 MILIJUNA KUNA Hrvatska poštanska banka je u prvom polugodištu 2017. iskazala gubi-

tak od 64,5 milijuna kuna što je rezultat pogoršanja boniteta Grupe Agrokor i povezanih osoba i izdvojenih rezervacija po tim izloženostima u visini od 187 milijuna kuna. Operativna dobit iznosi 172,4 milijuna kuna i za 20,4 milijuna kuna je niža nego u istom razdoblju 2016.

PBZ: SREZANA NETO DOBIT Privredna banka Zagreb u prvom je polugodištu ostvarila dobit nakon poreza od 492,3 milijuna kuna, što je 183,2 milijuna kuna ili 27 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. PBZ je u prvom polugodištu ostvario kamatni prihod u redovnom poslovanju od 1,37 milijardi kuna, dok kamatni troškovi iznose 197 milijuna kuna.

ERSTE BANKA: NEŠTO NIŽA NETO DOBIT Erste banka je u prvoj polovini godine ostvarila neto dobit u iznosu od 330,4 milijuna kuna, što je za 22,2 posto manje u odnosu na 425 milijuna kuna u istom razdoblju prošle godine. Neto kamatni prihod Banke porastao je za 3,2 posto, sa 787,4 milijuna kuna u prvoj polovini 2016. na 812,7 milijuna kuna u istom razdoblju ove godine.

ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA: DOBRO PRVO POLUGODIŠTE Grupacija Đuro Đaković u prvih šest mjeseci ostvarila je ukupne prihode u visini od 254,5 milijuna kuna, a ukupne rashode u visini od 252,2 milijuna kuna te neto dobit od 2,3 milijuna kuna. Istovremeno je ostvaren pozitivan EBITDA u visini od 17,8 milijuna kuna.

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

ADRIS GRUPA: PET POSTO VIŠI PRIHODI U prvih šest mjeseci ove godine ukupni prihodi Adris Grupe iznosili su 2,54 milijarde kuna, što je za pet posto više od prihoda ostvarenih u istom prošlogodišnjem razdoblju. Prihodi od prodaje roba i usluga iznose 1,85 milijardi kuna i za četiri posto veći su od lanjskih. Neto dobit iznosi 167 milijuna kuna, što je rast od dva posto.

MAISTRA: BILJEŽI SE RAST NOĆENJA Maistra je u prvih šest mjeseci 2017. ostvarila 19 posto više noćenja nego u prvom polugodištu 2016., uz povećanje prosječne cijene noćenja od tri posto. Poslovni prihodi iz redovnog poslovanja veći su za 19 posto. Ukupna ulaganja u 2017. godini procjenjuju se na više od 450 milijuna kuna.

CROMARIS: POSLOVANJE U POZITIVNOM TRENDU Cromaris je u prvom polugodištu 2017. godine ostvario prodaju od 3324 tone, što je za jedan posto više u usporedbi s prvih šest mjeseci prošle godine. Trendovi pak u srpnju i prognoze za drugi dio godine ukazuju na daljnji rast prodaje i prihoda. Cromaris 77 posto prodanih količina i 79 posto prihoda ostvaruje na inozemnim tržištima.

CROATIA OSIGURANJE: BLAGI RAST PREMIJE OSIGURANJA Croatia osiguranje na hrvatskom tržištu osiguranja drži ukupni udjel od 32,1 posto. U prvih šest

mjeseci ostvarili su ukupnu bruto zaračunatu premiju u Hrvatskoj u iznosu od 1604 milijuna kuna, što je jedan posto više u usporedbi s prvih šest mjeseci prošle godine, i to unatoč ciljanoj optimalizaciji te smanjenju dijela portfelja. Bruto zaračunata premija na razini Grupe iznosi 1855 milijuna kuna i za tri posto je veća od prošlogodišnje.

razdoblje i iznosi 48,9 milijuna kuna. Bruto marža bilježi porast u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te iznosi 13,6 posto.

JANAF: DOBIT OD 175 MILIJUNA KUNA

Osnovno obilježje ﬁnancijskoga poslovanja u prvih šest mjeseci 2017. godine na razini Grupe Saponia (Saponia, Kandit i Maraska) ogleda se u ostvarenim prihodima od prodaje u iznosu od 510,5 milijuna kuna uz pad od tri posto te ostvarenje operativne dobiti od 21,9 milijuna kuna i neto dobiti od 19,6 milijuna kuna što predstavlja značajan rast u odnosu na rezultate ostvarene u istom razdoblju prethodne godine. Konsolidirani poslovni prihodi za prvih šest mjeseci iznose 520,5 milijuna kuna i za dva posto su niži u odnosu na isto razdoblje lani.

Poslovanje Janafa u prvoj polovini 2017. godine obilježilo je rast poslovnih aktivnosti što je rezultiralo ostvarivanjem bruto dobiti u iznosu od 175 milijuna kuna te neto dobiti od 143 milijuna kuna. I dalje se nastavlja trend ostvarivanja prihoda poslovanjem s kupcima na inozemnim tržištima gdje je ostvareno gotovo 70 posto prihoda iz temeljne djelatnosti.

INA: NAJBOLJI REZULTATI U ZADNJIH ŠEST GODINA Prvo polugodište 2017. godine pokazalo je rast Ininih rezultata u svim aktivnostima. Snažan rast zabilježen tijekom prvog tromjesečja 2017. ubrzan je u drugom tromjesečju. EBITDA je u prvom polugodištu porastao za 168 posto, dosegnuvši 1,39 milijardi kuna, dok je neto dobit premašila 850 milijuna kuna, što je najbolji rezultat od prvog polugodišta 2011. godine.

ENT: RAST BRUTO DOBITI U prvih šest mjeseci ove godine ENT bilježi porast bruto dobiti od 5,5 posto, dok je operativna dobit porasla za 3,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Uslijed operativnih i ﬁnancijskih negativnih tečajnih razlika dobit prije oporezivanja niža je 8,2 posto u odnosu na isto lanjsko

GRUPA SAPONIA: PRIHODI OD PRODAJE 510,5 MILIJUNA KUNA

VIRO: DOBIT VEĆA OD 8,6 MILIJUNA KUNA Viro tvornica šećera u prvom ovogodišnjem polugodištu je ostvarila ukupne konsolidirane prihode veće od 553,6 milijuna kuna, što je za 50,23 posto više od ukupnih prihoda u istom lanjskom razdoblju. Grupa je u tom razdoblju nakon pokrića svih rashoda ostvarila dobit u iznosu od 8,61 milijun kuna.

GRUPA PETROKEMIJA: GUBITAK OD 41,1 MILIJUN KUNA Petrokemija Grupa u prvih šest mjeseci ostvarila je ukupne prihode od 994,2 milijuna kuna, ukupne rashode veće od milijardu kuna te je iskazala gubitak u poslovanju od 41,1 milijun kuna ili 4,1 posto od ukupnih prihoda. U strukturi prihoda domaća prodaja

čini 28,9 posto ili 285 milijuna kuna, što je 6,4 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani.

CROATIA AIRLINES: 42,6 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI Croatia Airlines je u prvom polugodištu 2017. godine ostvario ukupne prihode od 879,6 milijuna kuna, operativnu dobit od 49,6 milijuna kuna, dok je neto dobit iznosila 42,6 milijuna kuna. Ostvareni neto rezultat bolji je za 127,2 milijuna kuna u odnosu na poslovanje u istom razdoblju lani, a bolji je i od plana za prvih šest mjeseci ove godine.

DALEKOVOD: SNAŽAN RAST POSLOVNIH PRIHODA Dalekovod je u prvih šest mjeseci ostvario snažan rast poslovnih prihoda u iznosu od 555,1 milijun kuna što je porast od 45,3 posto, pri čemu su prihodi od prodaje iznosili 538,7 milijuna kuna. EBITDA na razini Dalekovod Grupe niža je 39,6 posto u odnosu na 2016. godinu te iznosi 39,4 milijuna kuna. Ostvarena neto dobit iznosi 11,7 milijuna kuna što je za 16,4 milijuna kuna manje u odnosu na 2016.

VARTEKS GRUPA: SMANJEN GUBITAK Varteks Grupa je u prvih šest mjeseci 2017. godine ostvarila ukupne prihode od 74,3 milijuna kuna što je za dva posto više nego lani. Društvo je poslovalo s gubitkom od 8,5 milijuna koja, što je pak za 200.000 kuna manje nego u istom lanjskom razdoblju. U strukturi prihoda, od izvoza je ostvareno 40 milijuna kuna, te je tako više od 50 posto ukupnih prihoda realizirano na stranim tržištima.

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO ODNOSI HRVATSKE I AUSTRALIJE

ISELJENIŠTVO JE POVEZNICA GOSPODARSTVA I KULTURE Hrvatska vlada radi na stvaranju uvjeta za lakši povratak iseljenika u domovinu te za ulaganje u hrvatsko gospodarstvo. Potpisivanje ugovora o suradnji HGK i mješovitih australsko-hrvatskih gospodarskih komora trebalo bi olakšati suradnju poduzetnika piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr računa se da ih je oko 250.000. Susrela se i s brojnim predstavnicima hrvatske zajednice koji puno rade na razvoju gospodarskih odnosa dviju zemalja.

HRVATSKA ZAJEDNICA U AUSTRALIJI JE CIJENJENA

redsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović proteklog tjedna posjetila je Australiju i Novi Zeland gdje se susrela s tamošnjim političkim vrhom, ali i predvodila gospodarsku delegaciju koja je predstavila mogućnosti suradnje hrvatskih poduzetnika s poduzetnicima iz tih država kojih je znatan broj podrijetlom iz naših krajeva. Prema podacima tamošnjeg ministarstva vanjskih poslova, u Australiji živi oko 150.000 Hrvata, a u hrvatskoj zajednici

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

“Hrvatska vlada radi na stvaranju uvjeta za lakši povratak iseljenika u domovinu te za ulaganje u hrvatsko gospodarstvo. Ono što valja pohvaliti je predanost hrvatskog iseljeništva u očuvanju tradicije i hrvatskog jezika. Hrvatska je zajednica u Australiji cijenjena i vjerujem da je to jedan od glavnih razloga zašto smo upravo sada u ovom državnom posjetu, što svjedoči i o stalnom porastu međunarodnog rejtinga Hrvatske”, istaknula je Kolinda Grabar Kitarović. “Hrvatska nastoji pomagati hrvatskoj zajednici u Australiji u očuvanju hrvatske kulture i jezika. Njihova požrtvovnost u očuvanju nacionalnog identiteta i jačanju veza dvaju naroda je izniman doprinos u učvršćivanju sveobuhvatnih hrvatsko-australskih odnosa. Hrvatsko se iseljeništvo mnogo puta dokazalo kao važan sudionik u izgradnji stabilnog društva u dinamičnom i zahtjevnom procesu našeg demokratskog i gospodarskog razvitka. Tu više puta iskazanu odlučnost i spremnost na pomoć svojoj domovini ne smijemo zaboraviti i na tome smo vam duboko zahvalni”, istaknula je. Kolinda Grabar Kitarović je nazočila i potpisivanju ugovora između Hrvatske gospodarske komore i mješovitih australsko-hrvatskih

Potpisani ugovori o suradnji HGK i mješovitih australsko-hrvatskih gospodarskih komora Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović, koji u Australiji boravi u sklopu službenog posjeta hrvatske predsjednice toj zemlji, potpisao je nekoliko ugovora o suradnji Hrvatske gospodarske komore i mješovitih australsko-hrvatskih gospodarskih komora. Ugovori o suradnji potpisani su s Australsko-hrvatskom trgovačkom i industrijskom komorom (Au-

stralian - Croatian Chamber Of Commerce & Industry), Australsko-hrvatskom trgovačkom komorom (Australian Croatian Chamber Of Commerce), Viktorijanskohrvatskom trgovačkom komorom (Victorian Croatian Chamber Of Commerce) i Zapadnoaustralsko-hrvatskom trgovačkom komorom (Western Australian Croatian Chamber Of Commerce).

gospodarskih komora, te tom prigodom pozvala australske gospodarstvenike da svojim iskustvima i znanjima pridonesu razvoju Hrvatske. “Hrvatska ima zanimljivu stratešku poziciju na prostoru Središnje Europe i velike mogućnosti za ulaganje u projekte na prostoru inicijative Tri mora”, istaknula je.

HRVATSKO IZASLANSTVO JE UPOZNALO AUSTRALSKU STRANU S VIŠE OD 150 HRVATSKIH PROJEKATA SPREMNIH ZA INVESTITORE Hrvatsko izaslanstvo je tijekom susreta Kolinde Grabar Kitarović s australskim premijerom Malcolmom Turnbullom upoznalo australsku stranu s više od 150 hrvatskih projekata spremnih za investitore. Među njima je i teminal za ukapljeni plin (LNG) na otoku Krku, koji ima veliki potencijal s obzirom na rastući australski udio u svjetskom izvozu LNG-a. “Nadam se da ćemo nakon razgovora biti korak bliže potencijalnim novim ulaganjima iz Australije u Hrvatsku te iz Hrvatske u Australiju”, rekla je Predsjednica nakon susreta u Canberri. Dvoje dužnosnika razgovaralo je i o suradnji u brodogradnji, povezivanju luka i turizmu te o sklapanju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

JAČATI TRGOVINSKE VEZE S HRVATSKOM “Veselimo se daljnjim razgovorima o tome kako možemo diljem svijeta promicati naše

zajedničke vrijednosti i daljnja ulaganja između Australije i Hrvatske. Australija se nada da će ojačati trgovinske veze s Hrvatskom i dobiti podršku uoči pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini s EU-om koji bi trebali biti pokrenuti ove godine”, rekao je Turnbull. Hrvatska predsjednica podržala je sklapanje tog sporazuma i naglasila da će se Hrvatska nastaviti zauzimati za jačanje odnosa Australije i EU-a. “U EU i NATO-u imate bliskog prijatelja i saveznika”, istaknula je Kolinda Grabar Kitarović. Bilo je riječi i o brojnoj hrvatskoj zajednici u Australiji. Hrvatska predsjednica je naglasila kako je ponosna na Hrvate u Australiji koji su ponosni Australci, a istodobno čuvaju i njeguju svoje hrvatsko naslijeđe i održavaju bliske veze s Hrvatskom. “Hrvatska i Australija su dvije prijateljske države koje dijele zajedničke vrijednosti zapadnih demokracija, teže vladavini prava, poštivanju ljudskih prava i sloboda te rade na ostvarenju održivog gospodarstva, istodobno brinući za okoliš i boreći se protiv klimatskih promjena. Obje zemlje stoje rame uz rame u Afganistanu i brane svoje države, ali isto tako i globalni mir i sigurnost. Ova je godina od osobitog značaja za obje države jer se obilježava četvrt stoljeća od uspostave diplomatskih odnosa, koji svakim danom sve više jačaju, što je poticaj daljnjem razvijanju i unapređivanju hrvatsko-australskih odnosa. Članstvo Hrvatske u EU dodatno je pridonijelo razvoju odnosa dviju država i jačanju suradnje te je time omogućilo daljnji razvoj i suradnju”, ocijenila je Kolinda Grabar Kitarović. Predsjednica se susrela i sa Stephenom Parryjem, predsjednikom Senata, Tonyjem Smithom, predsjednikom Predstavničkog doma, te Billom Shortenom, vođom oporbe, a održala je i predavanje na Australskom institutu za međunarodne poslove o hrvatskoj vanjskoj politici.

Hrvatska ima zanimljivu stratešku poziciju na prostoru Središnje Europe i velike mogućnosti za ulaganje u projekte na prostoru inicijative Tri mora. Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatsk Hrvatske

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU MARIJA DESIVOJEVIĆ CVETKOVIĆ, VIŠA POTPREDSJEDNICA ZA

ŽELIMO INTERCONTINENTAL VRATITI U ZAGREB Uspješna srpska kompanija Delta Holding ovih dana otvara luksuzni InterContinental hotel u Ljubljani, a sličnu ambiciju imaju i u Zagrebu. Grupa Delta Agrar i ranije je bila u kontaktu s Agrokorom radi preuzimanja pojedinih biznisa, a ti kontakti traju i sada razgovarao Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

V mil € prihod Delta Holdinga u 2016.

oko

85 5 mil €

uplatila kompanija u srpski proračun

4500

oko zaposlenika radi u Delta Holdingu

eć više od četvrt stoljeća, usprkos različitim političkim i ekonomskim turbulencijama, kompanija Delta Holding jedna je od najznačajnijih srpskih kompanija. Početkom 1991. godine utemeljio ju je Miroslav Mišković, čovjek koji se i danas nalazi na njenu čelu. Unatoč turbulentnim vremenima rata, međunarodnih sankcija i srpskih političkih obračuna, Delta Holding ne samo da je opstao, nego je i pravovremeno reagirao na europske tržišne mijene. Konkretno, prije desetak godina (2008.) Delta Holding zapošljavao je više od 24.000 zaposlenika, imao vodeći maloprodajni lanac u Srbiji, Crnoj Gori, BiH, Albaniji, Bugarskoj, vodeću banku i osiguravateljsku kuću u Srbiji... U vrijeme početka velike ekonomske krize Delta prodaje maloprodajni lanac Delta Maxi belgijskoj tvrtki Delhaize i prihoduje 1,5 milijardi eura, osiguravateljsku kuću prodaje Generali Grupi, a još ranije Delta banku talijanskoj bankarskoj grupaciji Intesa. Prema konkretnim brojkama, Delta Holding je danas po obujmu znatno manja kompanija s oko 4500 zaposlenika, ali s respektabilnim prihodom od 401 milijun eura (2016.) i samo nekoliko temeljnih strateških pravaca djelovanja: agrar i prehrambena industrija, izvoz-uvoz, zastupanje inozemnih kompanija, distribucija robe široke potrošnje, prodaja automobila i razvoj nekretnina. Kako u svojim ﬁnancijskim izvješćima redovito ističu, samo u 2016. godini Delta Holding je u proračun Republike Srbije uplatio 10,16 milijardi dinara (oko 85 milijuna eura). O tome kakav je to “poslovni nos” koji je, uz

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

racionalizaciju poslovanja, omogućio kontinuirani razvoj i pravovremenu promjenu strateških djelatnosti, za Privredni vjesnik smo razgovarali s Marijom Desivojević Cvetković, višom potpredsjednicom za strategiju i razvoj kompanije Delta Holding i jednom od vodećih osoba upravne strukture ove kompanije. - Poslovna strategija Delte je osnivanje i razvijanje kvalitetnih kompanija te tako stvara dodanu vrijednost. Ovdje je riječ upravo o tome: kroz svoju povijest dugu 26 godina osnovali smo dobre tvrtke koje su na tržištu postigle

PODRŽAVAMO STAV DA BIZNIS NE POZNAJE GRANICE I DA NA TRŽIŠTU TREBA POBIJEDITI NAJBOLJI U UTAKMICI KOJA SE IGRA PO FER UVJETIMA

veliku vrijednost i mi smo ih onda prodali. Spomenuli ste Delta banku, maloprodaju Delta Maxi i osiguravateljsku kuću Delta Generali, a tome treba dodati i dva šoping-mola Delta City, u Beogradu i u Podgorici, koje smo sami izgradili i prošle godine prodali stranom partneru. Poslovni nos o kojem govorite zapravo je naša strategija, usvojena na samom početku i

STRATEGIJU I RAZVOJ DELTA HOLDINGA

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

Ono što želim reći jest to da je Agrokor najveći poslovni sustav u Hrvatskoj, da je donio mnogo toga dobroga, da je zapao u ﬁnancijsku krizu i da sada treba učiniti sve da se zaštite interesi svih strana, vjerovnika, potrošača, partnera i dobavljača.

dosljedno provedena u čitavoj kompaniji. Uvijek smo radili na tome da imamo kvalitetne ljude, donosili smo dobre procjene i pokazalo se da smo biznise prodavali kada su bili na vrhuncu i kada je njihova cijena bila maksimalna. Na ovaj način Delta je prodajom biznisa zaradila skoro dvije milijarde eura i taj je novac ponovno investiran u druge, nove poslove. To je metoda koja Delti omogućava da uspješno radi više od četvrt stoljeća.

 U Hrvatskoj je aktualan primjer Agrokora čiji vlasnici i menadžment nisu uočili događanja na tržištu te su danas na koljenima. Kako to tumačite na temelju iskustava kompanije Delta Holding budući da ste u ranijoj fazi djelovanja bili prilično slični, ali ste na vrijeme odustali od određenih djelatnosti? - Nisam upoznata s detaljima poslovanja Agrokora i svakako ne bih komentirala rezultate kompanije u kojoj ne radim. Ono što želim reći jest to da je Agrokor najveći poslovni sustav u Hrvatskoj, da je donio mnogo toga dobroga, da je zapao u ﬁnancijsku krizu i da sada treba učiniti sve da se zaštite interesi svih strana, vjerovnika, potrošača, partnera i dobavljača. U interesu svih je da poslovi Agrokora opstanu,

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

a u kojoj će to formi biti, nije naše da komentiramo.

 S obzirom na djelovanje Grupe Delta Agrar, kao sastavnog dijela Delta Holdinga, imate li kakvih poslovnih ambicija prema određenim dijelovima Agrokora, kako onima koji posluju u Srbiji, tako i prema onima koji posluju u Hrvatskoj? - Postojale su određene, da tako kažem, načelne ponude i razgovori o mogućem uključivanju Delte u pojedine biznise Agrokora, ali i one izvan Hrvatske. Ti razgovori se i dalje vode, ali u ovom trenutku nemamo ništa što bismo mogli priopćiti javnosti.  To Vas pitam jer suvremeno svjetsko poslovanje, posebice na području poljoprivredne i prehrambene djelatnosti, ne pridaje previše značaja kategorijama onoga što se kolokvijalno naziva nacionalnim domoljubljem, nego kategorijama racionalnog i efikasnog poslovanja. - Mi u Delti zaista oduvijek podržavamo stav da biznis ne poznaje granice i da na tržištu treba pobijediti najbolji u utakmici koja se igra po fer uvjetima. Puno hrvatskih kompanija radi u Srbiji, mi to podržavamo i smatramo da isto tako

srpske tvrtke trebaju što više raditi u svim zemljama regije, pa i u Hrvatskoj. Objedinjavanje, okrupnjavanje i povećanje potencijalnog tržišta je korisno za sve zemlje, sve ljude i sve kompanije.

 Jedna od novijih strateških djelatnosti Delta Holdinga je hotelijerstvo. U obnovu nekadašnjeg beogradskog hotela InterContinental uložili ste oko 40 milijuna eura i on danas pripada lancu Crown Plaza. Najavljujete još dva hotela slične kategorije u Srbiji, a uskoro otvarate vrata hotela InterContinental u Ljubljani. Imate li sličnih ambicija i u Hrvatskoj koja ima epitet turističke zemlje? - Hrvatsko tržište je veoma zanimljivo za Deltu i naš plan podrazumijeva stvaranje hotelske transverzale: Ljubljana-Zagreb-Beograd-Tirana. Mi smo fokusirani na hotele koji rade svih 12 mjeseci u godini, koji su okrenuti biznis klijenteli i kongresnom turizmu. Dakle, naša želja je investirati u Zagreb i to u Hotel InterContinental. Planiramo da znak InterContinentala postavimo u Ljubljani, a vratimo ga u Zagreb i Beograd.

 Prema službenim informacijama od sredine srpnja ove godine, izlazak na međunarodno tržište najznačajniji je poslovni pothvat Delta Holdinga u ovoj godini. Nakon skorog otvaranja hotela u Ljubljani te započete izgradnje velikog trgovačkog centra u Banjoj Luci, najavljeno je kako već do kraja godine planirate pokretanje novih

projekata u zemljama EU-a i regije. O čemu se radi? - Zaista smo zadovoljni što je naš investicijski ciklus ovako aktivan i što se ostvaruje prema planovima. Hotel InterContinental Ljubljana je završen i ovih dana prima prve goste. U Banjoj Luci je počela izgradnja šoping-mola Delta Planet i on će biti završen 2018. godine. Ono

HRVATSKO TRŽIŠTE JE VEOMA ZANIMLJIVO ZA DELTU I NAŠ PLAN PODRAZUMIJEVA STVARANJE HOTELSKE TRANSVERZALE: LJUBLJANA-ZAGREBBEOGRAD-TIRANA što je vijest za vaše čitatelje jest kupovina šoping-mola u Varni, bugarskom gradu na Crnom moru. On je u završnoj fazi izgradnje i bit će nam potrebno oko šest mjeseci da ga pripremimo za otvaranje. Vjerujemo da će početkom 2018. prvi posjetitelji kupovati u ovom objektu. Smatramo da i u drugim područjima ima prostora za rast i da ćemo Deltine objekte vidjeti i u Albaniji i drugim zemljama regije.

Puno hrvatskih kompanija radi u Srbiji, mi to podržavamo i smatramo da isto tako srpske tvrtke trebaju što više raditi u svim zemljama regije, pa i u Hrvatskoj. Objedinjavanje, okrupnjavanje i povećanje potencijalnog tržišta je korisno za sve zemlje, sve ljude i sve kompanije.

TKO JE MARIJA DESIVOJEVIĆ CVETKOVIĆ?

Poslovna žena i ljubitelj ironman triatlona Marija Desivojević Cvetković je dama koju već nekoliko godina svrstavaju među 50 najutjecajnijih žena Srbije. Diplomirala je matematiku, a 2009. godine je magistrirala ekonomiju, financije i administraciju na Univerzitetu u Beogradu. Trenutačno na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu pohađa doktorski studij na smjeru agroekonomije. U kompaniji Delta Holdnig je od 2008. godine na mjestu direktorice Divizije za proizvodnju hrane, dok od ožujka 2012. obnaša dužnost potpredsjednice kompanije zadužene za razvoj i strategiju poslovanja, kao i sektore informacijskih tehnologija i korporativnih komunikacija. Od 2016. godine je viša potpredsjednica za strategiju i razvoj.

Odgovorna je za kreiranje poslovne strategije kompanije i za upravljanje projektima od strateškog značaja za kompaniju. Uz to, odgovorna je za cjelokupno međunarodno poslovanje i međunarodne odnose Delta Holdinga. Prije toga je radila kao izvršna direktorica kompanije Spinnaker New Technologies (ComTrade Group), te kao generalna direktorica kompanije Verano Invest. Članica je Upravnog odbora Srpske asocijacije menadžera. Iz njezina privatnog života valja istaknuti kako je udana majka dvojice sinova i velika zaljubljenica u prirodu i sport. Bavi se izuzetno napornom sportskom kategorijom ironman triatlon, disciplinom koja obuhvaća trčanje maratona, plivanje i biciklizam.

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO NOVO IZVJEŠĆE O STANJU U AGROKORU

PREHRAMBENE TVRTKE NORMALIZIRALE PROIZVODNJU Gubitak povjerenja na tržištu prvenstveno u cijelu Grupu, kao i gubitak svih kreditnih limita kod osiguravateljskih kuća, doveo je do drastičnog pada prihoda u drugom kvartalu, a mnogi ino partneri čekaju rješenje nagodbe kako bi odlučili o nastavku suradnje, ističe se u izvješću piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

KAKO BI SE PAD PRODAJE DJELOMIČNO KOMPENZIRAO, ZVIJEZDA PODUZIMA PROAKTIVNE KORAKE S CILJEM JAČANJA IZVOZA

zvješće o gospodarskom i ﬁnancijskom stanju te o provedbi mjera izvanredne uprave u Agrokoru za razdoblje od 11. srpnja do 10. kolovoza predano je Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta kao i ostalim institucijama kojima se, po Zakonu o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja, moraju dostaviti. Tvrtke iz sustava maloprodaje i veleprodaje Agrokora zabilježile su prihod od 7,29 milijardi kuna i negativan EBITDA od 234 milijuna kuna, dok su tvrtke iz sektora prehrane ostvarile prihod od 3,98 milijardi kuna uz operativnu dobit od 521

milijun kuna. Agrokorove poljoprivredne tvrtke imale su prihod od 1,35 milijardi kuna uz EBITDA od 141 milijun kuna.

KONZUM UPRIHODIO 4,2 MILIJARDE KUNA Za rezultate poslovanja pet tvrtki u Grupi maloprodaja i veleprodaja (Konzum, Tisak, Konzum BiH, Velpro centar i Velpro BiH) navodi se da su sezonskog karaktera te kao takvi podložni nižoj proﬁtabilnosti u prva dva kvartala. Trgovački lanac Konzum je u prvih šest mjeseci ostvario prihod veći od 4,2 milijarde kuna te negativan EBITDA od 75 milijuna kuna. U

ANTE RAMLJAK, IZVANREDNI POVJERENIK

Pokrenut niz sudskih i ovršnih postupaka protiv Agrokora i povezanih društava Izvanredna uprava ističe kako je u proteklom razdoblju formalno pokrenut niz sudskih i ovršnih postupaka protiv Agrokora i povezanih društava. Među njima su i ovršni postupci koje je u Sloveniji pokrenuo Sberbank iz Ljubljane, a koji su prekinuti po sili zakona, kao i postupci u svezi drugih financijskih obveza prema više trećih, mjeničnih vjerovnika i ugovora o kreditu pred sudovima Srbije i Crne Gore te tri arbitražna

postupka pokrenuta u Londonu. “Postoje saznanja da se pokreću i drugi postupci, ali relevantna pismena još nisu dostavljena tuženim Agrokorovim kompanijama”, ističe se u izvješću izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka. Također je pred Sudom pravičnosti Visokog suda Engleske i Walesa (Chancery Division of the High Court of England and Wales) podnesen zahtjev za priznavanjem postupka izvanredne uprave. Sber-

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

bank je odgovorio na podneseni zahtjev te je ročište za saslušanje stranaka koje je bilo zakazano za početak kolovoza odgođeno kako bi se razmijenili dodatni dokazi.

POZIV DOBAVLJAČIMA ZA SUDJELOVANJE U FINANCIRANJU

KASNE REVIDIRANA IZVJEŠĆA

Rok do 25. kolovoza

Složenost i opseg poslova usporio revizore

Agrokor je početkom kolovoza pozivao svoje dobavljače da najkasnije do 25. kolovoza do 17 sati daju izjavu o namjeri sudjelovanja u financiranju Agrokora uz isporuku robe odnosno pružanje usluga u vrijednosti do najviše 50 milijuna eura. Dobavljači, između ostaloga, moraju biti spremni pristupiti krovnom ugovoru o financiranju i prihvatiti sva prava i obveze koji proizlaze iz tog ugovora.

Ledo i Tisak, ali i Belje, Vupik, PIK Vinkovci i Žitnjak, nisu, kako je najavljivano, objavili financijska izvješća za 2016. godinu do 31. srpnja jer revizori nisu završili posao zbog njegove složenosti i opsega. U obavijestima se podsjeća kako su revidirana izvješća za 2016. godinu bila najavljena do 30. odnosno 31. srpnja, a izvješća za prvi i drugi kvartal 2017. godine istovremeno, i to najkasnije do 31. kolovoza.

POLJOPRIVREDNE TVRTKE UPRIHODILE 1,35 MILIJARDI KUNA Četiri kompanije iz Poslovne grupe poljoprivreda ostvarile su kumulativni prihod od 1,35 milijardi kuna i operativnu dobit od 141 milijun kuna. Tako je Belje ostvarilo prihod od 597 milijuna kuna, uz operativnu dobit od 81 milijun kuna. PIK Vinkovci uprihodio je 148 milijuna kuna, a Vupik 134 milijuna kuna, dok im je operativna dobit iznosila 15 odnosno 32 milijuna kuna. Agrokor trgovina je u prvom polugodištu imala prihod od 475 milijuna kuna i EBITDA 13 milijuna kuna. U izvješću se posebice ističe kako je gubitak povjerenja na tržištu prven-

izvješću se navodi kako se u tom razdoblju Konzum suočio s problemom likvidnosti i solventnosti što je utjecalo na prihode i proﬁtabilnost. Dodaje i da su neki dobavljači raskinuli odnose s tom tvrtkom što je dovelo do manjka zaliha, gubitka kupaca i manje prosječne vrijednosti košarice, dok je istraživanje tržišta pokazalo da su glavni uzroci pada prodaje nedostatna zaliha, cijene i negativni publicitet. Tisak je u prvih šest mjeseci ostvario prihod od 973 milijuna kuna, uz negativan EBITDA od 37 milijuna kuna. Prihodi Velpro-Centra iznosili su 894 milijuna kuna, a EBITDA je bila negativnih 53 milijuna kuna. Na pad prometa Velpro-Centra najviše je utjecala činjenica da tvrtka u trenutku potpisivanja pregovora o novim godišnjim ugovorima s kupcima tjednima nije imala dostatne zalihe ključnih proizvoda.

SOLIDNI REZULTATI POSLOVNE GRUPE PREHRANA Za rezultate polugodišnjeg poslovanja devet kompanija iz Poslovne grupe

prehrana (Jamnica, Sarajevski kiseljak, Roto dinamic, Ledo, Frikom, Ledo Čitluk, Zvijezda, Dijamant i PIK Vrbovec) u izvještaju se navodi da su također pretežno sezonskog karaktera te da su ostvareni solidni rezultati. Poslovni rezultati Jamnice pokazuju da je ona ostvarila prihode od 645 milijuna kuna te EBITDA od 132 milijuna kuna. Ledo je pak uprihodio 488 milijuna kuna, dok je operativna dobit iznosila 106 milijuna kuna. Zvijezda je u prvih šest mjeseci ostvarila prihode od 306 milijuna kuna, dok joj je EBITDA iznosila 24 milijuna kuna. Kako bi se pad prodaje djelomično kompenzirao, Zvijezda poduzima proaktivne korake s ciljem jačanja izvoza, a rezultat toga je prvi kontejner majoneze i kečapa dostavljen u Južnu Koreju. Od početka godine prodaja u izvozu pokazuje rast od četiri posto. PIK Vrbovec je u prvom polugodištu imao prihode od 823 milijuna kuna te operativnu dobit od 40 milijuna kuna, dok je Roto dinamic uprihodio 462 milijuna kuna uz EBITDA od 23 milijuna kuna.

KONZUM SE U PRVOM U POLUGODIŠTU SUOČIO S PROBLEMOM LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI ŠTO JE UTJECALO NA PRIHODE I PROFITABILNOST stveno u cijelu Grupu, kao i gubitak svih kreditnih limita kod osiguravateljskih kuća, doveo do drastičnog pada prihoda u drugom kvartalu i da mnogi ino partneri čekaju rješenje nagodbe kako bi odlučili o nastavku suradnje.

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

S MARKOVA TRGA SMJERNICE EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE ZA RAZD

OČEKUJU SE DOBRE PRORAČUNSKE GODINE Naša projekcija rasta BDP-a za ovu godinu i dalje stoji na razini od 3,2 posto kao što je bila i u Programu konvergencije, ali bila je i osnovna pretpostavka kod planiranja proračuna, kaže Marić ističući kako će glavni pokretači i motori rasta biti investicijske aktivnosti i osobna potrošnja piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

127,9 mlrd kn planirani proračunski prihodi u 2018.

132,9 mlrd kn proračunski rashodi u idućoj godini

lada je potkraj srpnja usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2018. do 2020. godine kojim su planirani prihodi državnog proračuna za iduću godinu na razini od 127,9 milijardi kuna, a rashodi od 132,9 milijardi kuna. Deficit opće države bio bi na razini od 0,8 posto bruto domaćeg proizvoda uz stopu gospodarskog rasta od 2,8 posto. U 2019. proračunski prihodi trebali bi porasti za 3,6 posto na 132,6 milijardi kuna, dok bi u 2020. godini trebali iznositi 136,7 milijardi kuna, dakle uz međugodišnji rast od 3,1 posto. Smjernice su, prema riječima ministra financija Zdravka Marića, uglavnom istovjetne onima iz ovogodišnjeg Programa konvergencije, ali uzimaju u obzir i pojedine rizike, pa i restrukturiranje svega vezanog uz Agrokor. “Naša projekcija rasta BDP-a za ovu godinu i dalje stoji na razini od 3,2 posto kao što je bila i u Programu konvergencije, ali bila je i osnovna pretpostavka kod planiranja proračuna. I za 2018. zadržava se prvotna projekcija iz Programa konvergencije za gospodarski rast od 2,8 posto, uz blage korekcije. Naša je procjena da će najveći doprinos dolaziti od domaće potražnje i da će glavni pokretači i motori rasta biti investicijske aktivnosti i osobna potrošnja”, istaknuo je Marić.

Vlada je prihode od poreza na dobit u 2018. projicirala u iznosu od 8,6 milijardi kuna temeljem pozitivnih poslovnih rezultata poduzeća tijekom ove godine, kao i učinka izmjena u sustavu poreza na dobit, poglavito ukidanja olakšica na reinvestiranu dobit. Prihodi od poreza na dodanu vrijednost u idućoj godini planirani su na razini od 48,2 milijarde kuna uzevši u obzir izmjene u sustavu poreza na dodanu vrijednost, uz očekivani rast raspoloživog dohotka stanovništva odnosno osobne potrošnje. U Vladi ističu kako će u sljedećim godinama prihod po ovoj osnovi ovisiti o dinamici rasta osobne potrošnje, pa je tako on za 2019. projiciran na razini od 50,1 milijarde kuna, a u 2020. od 51,9 milijardi kuna.

VLADA ISTIČE KAKO JE RASHODOVNA STRANA PRORAČUNA ODREĐENA DALJNJIM JAČANJEM FISKALNE ODRŽIVOSTI I KONSOLIDACIJE

OČEKUJE SE RAST POREZNIH PRIHODA Sukladno tome, porezni prihodi u 2018. godini projicirani su u iznosu od 74,6 milijardi kuna. I u idućim godinama očekuje se rast prihoda od poreza i to u 2019. godini od 77 milijardi kuna, a u 2020. od 79,4 milijarde. 18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

Prihodi od trošarina u idućoj godini trebali bi iznositi 15,5 milijardi kuna, u 2019. godini 15,7 milijardi, a u 2020. godini 16 milijardi kuna. Prihodi od doprinosa drugi su po

OBLJE 2018.-2020.

važnosti proračunski prihodi, a za nadolazeće srednjoročno razdoblje projicirani su u skladu s očekivanim kretanjima na tržištu rada, pa su za 2018. projicirani na razini od 24,1 milijarde

JAVNI DUG BI KRAJEM OVE GODINE TREBAO PASTI NA 81,1 POSTO BDP-a, A IDUĆE NA 78,3 POSTO BDP-a kuna, u 2019. godini 25 milijardi kuna, a 2020. godini 25,9 milijardi kuna. U strukturi ukupnih prihoda značajan rast trebali bi imati i prihodi od pomoći Europske unije izravno vezani uz projekte ﬁnancirane iz EU fondova te izravna plaćanja u poljoprivredi. Tako su ukupno planirani prihodi od pomoći u idućoj godini 13,8 milijardi kuna, u 2019. godini 15,1 milijarda kuna, a u 2020. godini rastu na 16,1 milijardu kuna.

RASTE I RASHODOVNA STRANA PRORAČUNA Vlada u Smjernicama ističe kako je rashodovna strana proračuna određena daljnjim jačanjem ﬁskalne održivosti i konsolidacije. U idućoj godini ukupni rashodi državnog proračuna projicirani su u iznosu od 132,9 milijardi kuna. Rashodi koji se ﬁnanciraju iz općih prihoda i

primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka planirani su na razini od 108,7 milijardi kuna i povećavaju se za 1,5 milijardi kuna u odnosu na tekući plan ove godine. Istovremeno, rashodi koji se financiraju iz ostalih izvora financiranja, a koji ne utječu na razinu manjka državnog proračuna, planirani su na razini od 24,2 milijarde kuna te se povećavaju za tri milijarde kuna u odnosu na plan ove godine. U 2019. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 135,5 milijardi kuna i povećani su za 2,6 milijardi kuna u odnosu na 2018. s tim da rashodi financirani iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka rastu za 846,7 milijuna kuna, a rashodi financirani iz EU sredstava i ostalih izvora za 1,8 milijardi kuna. U 2020. godini očekuje se daljnje povećanje ukupnih rashoda za 1,1 milijardu kuna čime će zabilježiti razinu od 136,6 milijardi kuna.

DALJNJE SMANJENJE JAVNOGA DUGA Temeljem ovih projekcija, a uzevši u obzir i izvanproračunske korisnike i jedinice lokalne uprave i samouprave, za 2018. u Vladi očekuju deﬁcit opće države od 0,8 posto BDP-a, a u 2019. od 0,3 posto, dok se za 2020. projicira suﬁcit od 0,5 posto BDP-a. Slijedom takvih kretanja očekuje se i nastavak smanjenja javnoga duga koji bi krajem ove godine trebao pasti na 81,1 posto BDP-a, a iduće na 78,3 posto BDP-a. U svojim Smjernicama Vlada očekuje kako bi udio javnog duga u BDP-u trebao padati i u idućim godinama, pa bi javni dug u 2020. trebao iznositi 72,1 posto BDP-a.

0,8% BDP-a planirani deficit opće države uz gospodarski rast od 2,8%

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

AKTUALNO OPĆINA KAMANJE NA 1000 STANOVNIKA 500 RADNIH MJESTA

STROJ ZA PRIVLAČE Ova mala općina u Karlovačkoj županiji bila je najbolja jedinica lokalne samouprave u cijeloj Europskoj uniji po privlačenju EU sredstava. Razvoj temelje na malom i srednjem poduzetništvu, ali proizvodnom piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

600.000 0kn proračun Općine Kamanje u 2004.

oko 19 9mil kn težak ovogodišnji proračun

od toga 16 6mil kn namijenjeno je za projekte socijalne i druge infrastrukture

ada je 2004. godine utemeljena Općina Kamanje u Karlovačkoj županiji tik uz granicu sa Slovenijom, imala je više nego skromni izvorni proračun od 600.000 kuna. Za ovu, 2017. godinu usvojili su proračun težak gotovo 19 milijuna kuna, od čega oko 3,5 milijuna spada u izvorni proračun, dok je gotovo 16 milijuna kuna namijenjeno za projekte socijalne i druge infrastrukture, prije svega one koji su su mogli vezati uz Mjeru 7 Ruralnog razvoja kao što je izgradnja i opremanje dječjeg vrtića, uređenje i opremanje doma kulture, gradnja cesta... Kako ističe Damir Mateljan, načelnik Općine Kamanje koji je vodi od njena osnutka, u Hrvatskoj je jako malo onih jedinica lokalne samouprave (JLS) koje mogu isključivo sredstvima izvornog proračuna ﬁnancirati veće infrastrukturne objekte poput cesta, sustava za

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

odvodnju, vodovoda, nogostupa, dječjih vrtića, sportskih dvorana. Stoga one jedinice lokalne samouprave koje ozbiljno promišljaju svoju sadašnjost i budućnost, razmišljaju projektno, te poput ove općine nastoje takve projekte suﬁnancirati ili u potpunosti ﬁnancirati sredstvima EU fondova.

NAJBOLJA OPĆINA U EU Ali, to nikako nisu prva EU sredstva. Nedugo nakon osnutka, ova općina je povukla gotovo 10 milijuna kuna iz EU fondova, daleko više nego itko u Hrvatskoj u odnosu na broj stanovnika. Tim sredstvima su uredili obalu Kupe, instalirali solarnu uličnu rasvjetu, uveli odvajanje otpada u čitavu općinu, uredili prvi dječji vrtić u zgradi općine po načelu privatno-javnog partnerstva... U tom su razdoblju bili najbolja općina u cijeloj Europskoj uniji po

NJE EU SREDSTAVA prikupljenim pretpristupnim sredstvima EU-a po glavi stanovnika. Mateljana smo upitali kako im je to uspjelo. “Radom. Kad bi svaka osoba u ovoj zemlji koja radi neki posao, bila ona dimnjačar, pro-

TEKSTIL, GRADNJA STROJEVA, PRIJEVOZNIŠTVO I GRAĐEVINARSTVO NAJZASTUPLJENIJE SU GOSPODARSKE GRANE fesor, načelnik općine ili političar općenito, svoj posao obavljala odgovorno, zasigurno ne bismo bili pretposljednja zemlja po uspješnosti u EU u gotovo svemu”, ističe Mateljan. “Općina nam je mala i prostorno i po broju stanovnika. Na dvadesetak četvornih kilometara u sedam naselja živi 1100 stanovnika. Stanovnici su poduzetni i vrijedni ljudi, u općini je tridesetak

tvrtki od čega su četiri veće, kako po dobiti tako i po broju zaposlenika. Malo i srednje poduzetništvo kralježnica su naše male zajednice. U samoj općini gotovo je 500 radnih mjesta, i to isključivo u proizvodnji. Tekstil, gradnja strojeva, prijevozništvo i građevinarstvo najzastupljenije su gospodarske grane u kojima radi većina zaposlenih”, naglašava načelnik Općine Kamanje.

MANJAK RADNE SNAGE Za razliku od većine mjesta u Hrvatskoj, tvrtke koje posluju u Kamanju zadnjih godinu dana susreću se s manjkom radne snage. Prije Domovinskog rata većina radno sposobnog stanovništva Općine (više od 80 posto) radila je u susjednoj Sloveniji. Nakon rata taj se je omjer u potpunosti promijenio jer su ljudi, dobivajući otkaze i otpremnine, novac i znanje uložili u vlastite obrte i tvrtke. Danas slovenske tvrtke koje se bave istim djelatnostima (tekstil, metaloprerađivačka industrija) mame hrvatske radnike nešto boljim plaćama. Domaći gospodarstvenici pokušavaju ostati konkurentni koliko im to dopušta hrvatski gospodarski i porezni okvir. Danas je Općina Kamanje, kad je riječ o prosječnim plaćama, uz Grad Karlovac

Kad bi svaka osoba u ovoj zemlji koja radi neki posao, bila ona dimnjačar, profesor, načelnik općine ili političar općenito, svoj posao obavljala odgovorno, zasigurno ne bismo bili pretposljednja zemlja po uspješnosti u EU u gotovo svemu. Damir Mateljan, načelnik Općine Kamanje

DAMIR MATELJAN, NAČELNIK OPĆINE KAMANJE

Povlačenje sredstava iz EU-a trebao bi biti “nacionalni sport”

Na upit kontaktiraju li ga kolege iz drugih općina ili gradova u smislu savjeta, te je li točno da su u apsolutnom iznosu privikli više EU sredstava nego Grad Karlovac,

Mateljan kaže: “Povlačenje sredstava iz EU fondova ne bi trebalo shvatiti kao nekakvo natjecanje, kao ligu u kojoj se jedinice lokalne samouprave i drugi korisnici natječu tko će uzeti prije i tko će uzeti više. Povlačenje sredstava iz EU-a trebao bi biti ‘nacionalni sport’ koji potiče, sufinancira, uređuje i organizira središnja država. Potrebno je umrežavanje i suradnja umjesto da se svatko zabije u svoju provincijsku rupu, stranku, odnosno partikularne interese”. “Općina Kamanje ne može se uspoređivati s gradom s više od 60.000 stanovnika koji je i središte Županije i ne mislim da je istina da smo u apsolutnom iznosu povukli više sredstava od Grada Karlovca, možda u nekoj godini ovisno o dinamici povlačenja sredstava, ali činjenica je da je Karlovac povukao

premalo. Projekti poput Aqautike (slatkovodnog akvarija) i žitne lađe projekti su koji pokazuju da Grad Karlovac ima ljude, ima kapacitete koji znaju osmisliti, pripremiti i provesti kvalitetne projekte. No svaki projekt mora biti održiv tj. dio šire razvojne priče. EU novac samo je alat, sredstvo kojim bismo trebali olakšati, ubrazati ostvarenje strateških razvojnih ciljeva dok je taj novac na tržištu jer uskoro ga više neće biti, barem ne u toj količini i po takvim uvjetima. No da biste težili ostvarenju strateških razvojnih ciljeva, prvo morate imati jasnu strategiju. Karlovačka županija i Grad Karlovac to nemaju i time predstavljaju ozbiljnu zapreku onima koji vide, shvaćaju i znaju da jedino ulaganje u budućnost donosi - budućnost”, zaključuje Mateljan.

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO unapređenje postojeće i gradnja nove socijalne i druge infrastrukture kako bismo je doveli na razinu razvijenih EU zemalja. Cilj nam je razvoj turističke infrastrukture (planinarske, pješačke, biciklističke staze, kupališta, arheološki park)

U OPĆINI KAMANJE PROSJEČNA NETO PLAĆA IZNOSI OKO 5000 KUNA najbolja za radnike u Karlovačkoj županiji s prosječnom neto plaćom od oko 5000 kuna. Govoreći pak o planovima za budućnost, načelnik Mateljan ističe kako su oni svoje planove i viziju razvoja ove općine postavili još 2004. godine kada su i osnovani kao zasebna jedinica lokalne samouprave. Od tada te planove dorađuju novim projektima. “Cilj nam je biti sredina čija je okosnica malo i srednje poduzetništvo, ali s radnim mjestima koja akumuliraju veći dohodak. Cilj nam je

te pomoć i edukacija poduzetnicima koji se žele baviti turizmom kao drugim najvažnijim segmentom našeg razvoja. Cilj nam je imati uređenu zajednicu koja će motivirati ljude da ostanu, ali i dođu - jer kroz neko desetljeće, ako drastično ne promijenimo paradigmu demografske politike, kompletan ruralni prostor u Hrvatskoj bit će u potpunosti prazan”, upozorava ovaj dokazano uspješni načelnik koji Općinu Kamanje vodi po menadžerskim načelima, ali s naglašenom socijalnom osjetljivošću.

POLOŽEN KAMEN TEMELJAC ZA TRGOVAČKI CENTAR MAX STOJA

Projekt vrijedan 53,2 milijuna eura Otvorenje centra za kupce planira se u rujnu 2018. godine, a projekt je usmjeren na produženje turističke sezone, kazao je Stevan Muidža

a prostoru bivšeg kamenoloma na Stoji u Puli potkraj srpnja položen je kamen temeljac za jedan od najznačajnijih investicijskih projekata u Gradu Puli i Istarskoj županiji - trgovački centar Max Stoja. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti 53,2 milijuna eura. Početak gradnje ovog trgovačkog centra znači angažiranje 450 građevinskih radnika u sljedeće dvije godine i otvaranje oko 470 stalnih radnih mjesta. Centar će, kako se pretpostavlja, donositi 4,5 milijuna eura komunalnog

doprinosa Gradu Puli te oko 25 milijuna eura PDV-a na godišnjoj razini. Također, ovakva investicija donosi značajnu destinacijsku prednost i kvalitetu za građane i turiste koji će na raspolaganju imati primjerenu ponudu robnih marki, ugostiteljske sadržaje te Cinestar. Prema riječima direktora Max Stoje Stevana Muidže koji je zajedno s pulskim gradonačelnikom Borisom Miletićem i predsjednicom HGK-ŽK Pula Jasnom Jaklin Majetić nazočio polaganju kamena temeljca, otvorenje centra za

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

kupce planira se u rujnu 2018. godine. Također, napomenuo je kako je projekt usmjeren na produženje turističke sezone. Naime, sa 3000 četvornih metara površine projekt bi za lokalno stanovništvo bio predimenzioniran, stoga je usmjeren i na sezonski turizam. Sama veličina centra određena je na temelju studija koje su u obzir uzele utjecaj turističke sezone, mikrolokaciju i proﬁl kupaca. No centar će biti usko povezan s lokalnom zajednicom, a njegov dio bit će rezerviran i za prezentaciju proizvoda lokalnih OPG-ova.

NAJVEĆA INVESTICIJA U JAVNE OBJEKTE U VARAŽDINU OD 1991.

Počinje energetska obnova Opće bolnice Varaždin Energetski će biti obnovljeno sedam objekata unutar bolničkog kompleksa u što će se uložiti 83,5 milijuna kuna s PDV-om

akon čak 13 godina u Općoj bolnici Varaždin energetski će biti obnovljeno sedam objekata unutar bolničkog kompleksa u što će se uložiti 83,5 milijuna kuna s PDV-om, dok bi svi radovi trebali biti završeni 31. prosinca 2018. godine. Osim što će zgrade Interne, Neurologije, Kirurgije, Kuhinje, Ljekarne, Logopedije i Praonice dobiti nove, toplinski izolirane fasade, novu stolariju i solarne panele, u objektima će mjerenje potrošnje energije biti automatizirano, a na radijatore će biti postavljeni termostatski ventili. Zahvaljujući tome i brojnim drugim radovima, varaždinska bolnica godišnje će na energentima uštedjeti 3,4 milijuna kuna ili oko 8.650.000 kWh energije, a upravo će se iz tih ušteda ovo

ulaganje vraćati 14 godina nakon završetka radova. Ulaganje se odvija u sklopu Programa energetske obnove zgrada javnog sektora, koji provodi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurava sredstva

za suﬁnanciranje provedbe. Fond će osigurati 24 milijuna kuna, a ostatak Prvo plinarsko društvo, pružatelj energetske obnove koje je odabrano putem postupka javne nabave. Iznimno je važno to što Opća bolnica Varaždin ne mora osigurati sredstva budući da će se ulaganje vraćati iz ušteda na energentima. Valja istaknuti da je zadnja usporediva investicija bila izgradnja objekata Interne i Pedijatrije davne 1991., a u ovom je trenutku četvrta najveća investicija na području energetske obnove objekata u Republici Hrvatskoj. Početak radova svečano je obilježen prošloga tjedna u nazočnosti župana varaždinskog Radimira Čačića, ravnatelja Opće bolnice Varaždin Nenada Kudelića, predstavnika Vlade, saborskih zastupnika...

SURADNJA KINESKIH I HRVATSKIH TVRTKI

PROMOCIJA KULTURE I GOSPODARSTVA GUANGDONGA S obzirom na činjenicu da su kineske tvrtke zainteresirane za suradnju s hrvatskim tvrtkama, a posebice ih zanimaju ulaganja u našu zemlju, prošlog tjedna je poslovodstvo domaće tvrtke Boost potpisalo ugovor o suradnji s kineskom tvrtkom GuangZhou Rui Shun Investment Consultant Limited. Suradnja uključuje zajednički rad na promociji kulture i

gospodarstva kineske pokrajine GuangDong. Boost poziva sve hrvatske tvrtke zainteresirane za poslovnu suradnju s tom gospodarski najjačom provincijom u Kini da preko njega ostvare kvalitetan i uspješan kontakt s kineskim tvrtkama. Inače, tvrtka Boost je osnovana 2013. godine s ciljem pružanja savjetodavne, logističke i operativne pomoći poslovnim subjektima u Hrvatskoj. Tvrtka posluje

po principu one-stop-shop za sve pravne subjekte koje na domaćem tržištu žele unaprijediti svoje poslovanje i za to trebaju korisne infromacije te logističku pomoć, te za sve tvrtke koji tek istražuju mogućnosti vlastitog razvoja. Kako kažu u Boostu, u toj su tvrtki zaposleni vrsni domaći stručnjaci kako bi se svakom klijentu zajamčila vrhunska kvaliteta usluge u poslovanju. (S.P.)

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO TOP 10 PODUZETNIKA PO UKUPNOM PRIHODU

INA, HEP I HT 10 GODINA M Najveći skok na rang listi po ukupnom prihodu ostvario je Lidl, koji je 2007. godine bio na 107. mjestu, da bi lani skočio za čak 100 mjesta i bio sedmi

rema Fininim podacima u Hrvatskoj je u prošloj godini bilo 114.483 poduzetnika, koji su ostvarili 24 milijarde kuna neto dobiti što je za nevjerojatnih 234,7 posto više u odnosu na ostvarenu neto dobit iz 2011. kada je ona iznosila tek 7,2 milijarde kuna. Naravno, tu nisu uključeni podaci za sva društva iz Koncerna Agrokor jer većina njih nije podnijela godišnji ﬁnancijski izvještaj za prošlu godinu. Ukupno su poduzetnici lani u Hrvatskoj ostvarili 633,1 milijardu kuna prihoda, a imali su 830.928 zaposlenih. Zanimljiva je također analiza poduzetnika u desetogodišnjem razdoblju, od 2007. do 2016. godine, gdje su na rang ljestvici 10 poduzetnika s najvećim prihodom samo Ina, Hrvatska elektroprivreda i Hrvatski Telekom bili na svim listama u tih 10 godina. HEP-Operator distribucijskog sustava bio je na devet od 10 listi. Točnije, nije bio na ljestvici 2007. godine kada je prema ostvarenom prihodu bio 11. Ina, društvo u mješovitom vlasništvu, prvorangirana je kroz svih 10 promatranih

godina kao poduzetnik koji je u svakoj godini ostvario najviše prihoda, unatoč tome što je u tom razdoblju smanjila svoje prihode sa 24 milijarde, koliko je imala 2007. godine, na lanjsku 15,1 milijardu kuna. Valja napomenuti da je društvo Prirodni plin, koje je prema ostvarenom prihodu bilo na rang listi poduzetnika s najvišim prihodima uzastopce tri godine (2010. i 2011. kada je bilo na petom mjestu i 2012. kada je bilo četvrto) u listopadu 2014. pripojeno Ini. Inače, Ina je najveći prihod ostvarila 2011. godine - 28,1 milijardu kuna.

Zagrebački holding bio je rangiran među 10 poduzetnika s najvećim prihodom od 2007. do 2016. godine s iznimkom 2014. godine kada je zasjeo na 11. mjesto i 2015. godine kada je pak bio 13. Za Zagrebački holding valja naglasiti da dio prihoda ostvaruje od dotacija, državne potpore i

Top 10 poduzetnika po prihodu u 2016. god Naziv

Vlasništvo

INA - Industrija nafte d.d.

Mješovito

Hrvatska elektroprivreda d.o.o.

Državno

NOVI NA LJESTVICI LIDL I KAUFLAND

HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o.

Državno

HEP, društvo u državnom vlasništvu, u tih 10 godina bio je drugo ili trećerangirana tvrtka po prihodu i na tim se mjestima izmjenjivao s Konzumom, koji nije na rang ljestvici jer za prošlu godinu nije podnio godišnji ﬁnancijski izvještaj. HT, društvo u mješovitom vlasništvu, kroz promatrano razdoblje po visini ostvarenoga prihoda bio je rangiran kao četvrti ili peti.

Hrvatski Telekom d.d.

Mješovito

Pliva Hrvatska d.o.o.

Privatno

Petrol d.o.o.

Privatno

Lidl Hrvatska d.o.o. k.d.

Privatno

Plodine d.d.

Privatno

Kaufland Hrvatska k.d.

Privatno

Zagrebački holding d.o.o

Državno

UKUPNO TOP 10 Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

STRATEŠKA NABAVA

Do ušteda pri kupovini Novi koncepti poslovanja usmjereni prema specijalizaciji potaknuli su pojavu trenda outsourcinga kako bi se povećala produktivnost i konkurentnost

nate li što je strateška nabava? Možda i ne, ali ako nekom poduzetniku kažete da se njome može uštedjeti i petina troškova poslovanja, onda taj pojam postaje prilično zanimljiv. Novi koncepti poslovanja usmjereni prema specijalizaciji potaknuli su pojavu trenda outsourcinga kako bi se povećala produktivnost i konkurentnost. U sadašnjem poslovanju kroz funkciju

nabave tvrtke troše oko većinu svojeg novca, ističe Helena Popović Petrušić iz savjetodavne tvrtke Wogas. “Uvjeti poslovanja su se u zadnjih desetak godina bitno promijenili. Globalizacija je strašno utjecala na promjenu smjera. Nekada smo imali radno intenzivne djelatnosti i kada ste u situaciji da morate štedjeti i smanjivati troškove, najjednostavnije rješenje problema bilo

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

je otpuštanje radnika. Danas u troškovima poduzeća od 60 do 70 posto čine troškovi koji se ostvaruju kroz funkciju nabave. Sam taj broj i ta vrijednost pokazuju gdje je najveći potencijal za uštede. Nabava je evoluirala iz pozicije u kojem joj je jedini zadatak bila kupnja u funkciji kroz koju se strateški pristupa s najvećim dijelom troškova poduzeća”, kaže Helena Popović Petrušić.

EĐU NAJBOLJIMA subvencija, čiji se udio u ukupnim prihodima, od godine do godine mijenjao i kretao od 15,5 do 21,4 posto. Prihod od dotacija, državne potpore i subvencija ostvarivao je i HEP-Operator distribucijskog sustava od 2007. do 2013. godine, ali u manjem iznosu i udjelu u ukupnim prihodima od 4,2 do 5,4 posto. Pliva Hrvatska, uz Inu, još je jedno društvo iz područja prerađivačke industrije koje je na rang listi top 10 po ukupnom prihodu u 2016. i 2015. godini.

Novi na rang ljestvici top 10 poduzetnika prema ostvarenom prihodu u 2016. godini su Lidl Hrvatska i Kauﬂand Hrvatska. U promatranom je razdoblju najveći skok na rang listi po ukupnom prihodu, među tim poduzetnicima, ostvario Lidl, koji je 2007. godine bio na 107. mjestu, da bi lani skočio za čak 100 mjesta i bio sedmi. Činjenica da prvih 10 poduzetnika po visini prihoda ima udio u ukupnim prihodima poduzetnika na razini Hrvatske, koji se u

promatranom razdoblju kretao između 9,5 posto u 2016. godini i 14,7 posto u 2012. godini, pokazuje kolika je važnost jednog malog broja poduzetnika na ukupne rezultate svih poduzetnika u Hrvatskoj. (I.G.)

ini promatrani kroz razdoblje od 2007. do 2016. godine (rang prema ostvarenom prihodu) (iznosi u milijunima kuna) 2016. Rang

Ukup. prihod

2015. Rang

Ukup. prihod

2014. Rang

Ukup. prihod

2013.

2012.

Rang

Ukup. prihod

Rang

Ukup. prihod

2011. Rang

Ukup. prihod

2010. Rang

Ukup. prihod

2009. Rang

Ukup. prihod

2008. Rang

Ukup. prihod

2007. Rang

Ukup. prihod

15.099

19.859

25.443

26.424

27.540

28.104

24.302

19.735

26.746

24.021

8857

9529

11.438

13.701

13.737

13.053

12.615

12.195

11.408

10.276

6619

7018

7063

5122

4247

3991

3776

3653

10.

3510

11.

3072

6138

6015

6228

6606

7229

7839

8326

5450

6745

7212

4602

3971

3799

12.

3098

11.

3317

17.

2760

14.

2795

11.

2883

13.

2921

15.

2577 1474

4270

4873

5151

4400

17.

2632

22.

2285

22.

2039

44.

1420

39.

1763

47.

4000

12.

3713

10.

3275

14.

3004

18.

2631

19.

2419

21.

2093

34.

1649

76.

1167

107.

767

3869

3879

3416

11.

3268

13.

3192

13.

2984

16.

2640

14.

2466

25.

2165

40.

1622

3371

14.

3221

13.

3001

17.

2721

20.

2534

20.

2385

20.

2203

21.

2045

31.

1999

29.

1903

10.

3353

13.

3238

11.

3217

4617

3842

3750

3804

4530

4442

4306

60.177

65.316

72.031

72.961

70.901

69.570

64.593

TVRTKE KOJE STRATEŠKI NABAVLJAJU ROBU MOGU UŠTEDJETI OD PET DO 20 POSTO SVOJIH TROŠKOVA NABAVE FOKUS USMJERITI NA NABAVU Upravo zato je potrebno fokus gospodarstvenika usmjeriti upravo u nabavu jer se kroz nju može najviše utjecati na odnose s klijentima i dobavljačima i jačati vlastitu konkurentnost. “Potrebno je prvenstveno poznavati svoju potrošnju.

Potrebno je znati svoje potrebe. Treba jednako tako gledati i u prošlost i analizirati ih i te podatke dopuniti očekivanjima koje kompanija ima u budućnosti i koji proizilaze iz naših poslovnih planova”, dodaje Helena Popović Petrušić. Tvrtke kroz statešku nabavu mogu sniziti

56.026

62.866

57.231

troškove i optimizirati svoj rad. “Hrvatske tvrtke većinom svoju nabavu provode u standardnom okviru pri kojem se šalju upiti i prikupljaju ponude, i to njihov ograničeni broj. Istovremeno, pretežno se radi s istim, starim i poznatim dobavljačima. Danas su u svijetu trendovi drugačiji. Čak 80 posto najuspješnijih tvrtki svoju nabavu obavlja kroz elektroničko okruženje. Ono im pruža potpunu transparentnost, standardizira i ubrzava nabavne procese. Fer i transparentno okruženje i elektronička aukcija omogućavaju kupcima da ostvare najvišu razinu ušteda”, zaključuje Helena Popović Petrušić. Prema istraživanjima, tvrtke koje primjenjuju ovakav koncept strateške nabave ostvarile su uštede od pet do 20 posto, povećale su konkurentnost i ukupnu uspješnost svog poslovanja. (K.S.)

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO PROIZVODNJA KAMILICE

I DOBRA KVALITETA I VE Veliki problem kod proizvodnje kamilice je taj što se bere u vrijeme kada proizvođači ostalih kultura špricaju svoje površine, pa su ove godine zagađenja zabrinjavajuća piše Goran Gazdek

P 50 t po ha ovogodišnji prosječni prinos kamilice

između i kn

14 4 15 5

cijena kilograma kamilice

rema podacima Grupacije za proizvodnju ljekovitog bilja Hrvatske gospodarske komore u Hrvatskoj je prošle godine proizvedena 5181 tona aromatičnog i začinskog bilja koje se uzgajalo na 6620 hektara. Izvozi se oko 4000 tona tog bilja u vrijednosti većoj od 10 milijuna eura i to na konkurentna svjetska tržišta, kao što su Italija i Njemačka. Približno polovina te proizvodnje odvija se na poljima Virovitičko-podravske županije od čega se 98 posto odnosi na kamilicu. Tako velika potražnja za hrvatskom kamilicom krije se u njenoj iznimnoj kakvoći. Zbog sve veće potražnje, ali i visoke otkupne cijene, sve više poljoprivrednika okreće se uzgoju ove kulture koja, za razliku od klasičnih ratarskih, traži manja ulaganja, a zarada je sigurna. Kamilica visoke kvalitete izvozi se u cvijetu za potrebe farmaceutske industrije, a od cvjetova kamilice druge kvalitete prave se čajne mješavine i izvoze pakirane u ﬁltar vrećice.

uzgaja na 140 hektara vlastitih površina i 1000 hektara u kooperantskoj proizvodnji iznimno je zadovoljan prinosom od 700 tona. “Kamilica je zahvaljujući kiši u svibnju dobro rodila. Ima je i više nego što smo planirali”, kaže Ivanec. Tvrtka Dam iz Lozana bavi se proizvodnjom kamilice na 450 hektara vlastitih površina i 700 hektara ugovorene proizvodnje kod ko-

TRŽIŠTE EUROPSKE UNIJE ZAHTIJEVA IZUZETNO ČISTU, EKOLOŠKU PROIZVODNJU, A KONTROLE SU SVAKE GODINE SVE OŠTRIJE

DOBAR OVOGODIŠNJI UROD Ove godine prosječni prinos kamilice bio je 50 tona po hektaru, a cijena za kilogram kvalitetne kamilice kretala se između 14 i 15 kuna. Poljoprivrednici objašnjavaju da su ulazni troškovi neusporedivo niži, uglavnom imaju svoje sjeme za jesen, a gnojidba je minimalna. Josip Ivanec, direktor proizvodnje u pitomačkoj Spider Grupi koja kamilicu ekološki

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

operanata, a Megalis iz Starina kod Čađavice na ukupno 300 hektara od kojih je 45 vlastitih površina. “Na 170 hektara kamilicu proizvodimo po posebnim propisima od pripreme i sadnje do skidanja i isporuke. Na 40 hektara smo imali kasniju sadnju, krajem studenoga i početkom prosinca. Taj dio površina bio je malo rjeđi jer je bilo malo smrzavanja zbog čega je kasnila berba”, kaže voditelj proizvodnje u Megalisu Željko Juren. No nije sve tako idilično. Proizvođači ljekovitog bilja moraju voditi strogu evidenciju svih proizvodnih površina, evidenciju o pretkulturama na tim površinama kao i o kulturama koje se proizvode na susjednim površinama te o gnojidbi i tretiranju. Tržište Europske unije zahtijeva izuzetno čistu, ekološku proizvodnju, a kontrole su svake godine sve oštrije. Iako svi hrvatski proizvođači kamilicu testiraju u svojim pogonima, ona se dodatno analizira i u njemačkim laboratorijima gdje se mora dokazati da nema pesticida i da sadrži propisanu količinu eteričnih ulja. Veliki problem kod proizvodnje kamilice je taj što se bere u vrijeme kada proizvođači

LIKA POTRAŽNJA, ALI...

ostalih kultura špricaju svoje površine, pa su ove godine zagađenja zabrinjavajuća. “Kamilicu smo brali malo kasnije nego prethodnih godina i to baš u vrijeme kada se ostale kulture prskaju. Analize pokazuju da je zagađeno oko 150 tona. Takva kamilica u Europi nema tržište pa tražimo države u kojima još ne vrijede propisi EU-a, kao što su BiH, Srbija i Rusija. Ali i tu bi moglo biti problema jer se i oni približavaju EU tako da ne znamo točnu budućnost takve kamilice”, ističe Ivanec.

UZALUDNI APELI Marijan Mareković, vlasnik i direktor tvrtke Dam iz Lozana, ima sličnu priču. “Već gotovo 20 godina apeliramo na sve proizvođače ratarskih kultura da pravilno primjenjuju zaštitna sredstva kao što su primjena u tlo, prostorna izolacija ili prskanje dok nema vjetra, posebice u vrijeme berbe kamilice, ali nismo se puno pomaknuli. Naš je kraj nekada bio najveći proizvođač kamilice u Hrvatskoj i u Europi zbog pjeskovitog zemljišta kakvog nigdje nema, a sada polako gubimo taj primat”, kaže Mareković.

Kamo plasirati kamilicu koju zbog zagađenosti EU ne želi, muči i Marijana Dijakovića, vlasnika tvrtke Poison City iz Otrovanca. “Riješili smo se nikotina iz vlastitih sušnica koje smo nekada koristili za sušenje duhana, ali ostaje problem herbicida, pogotovo onih koji se koriste u proizvodnji duhana i kukuruza. Veliki problem u dobroj organizaciji posla i sprečavanju zagađenosti su i usitnjene poljoprivredne površine, pa se događa da pojedini kooperanti dovoze kamilicu s tri parcele”, kaže Dijaković. Sezona proizvodnje kamilice na polju je završila, no vrlo brzo će početi pripreme za novi proizvodni ciklus. Ovogodišnja povećana zagađenost nagnala je proizvođače da već sada otvoreno upozore kolege iz ratarskog sektora na nepravilnu primjenu zaštitnih sredstava koja negativno utječe na kvalitetu poljoprivrednih proizvoda, zdravlje ljudi i okoliš te ih zamole za pravilnu primjenu i pridržavanje uvjeta dobre poljoprivredne prakse, a od inspekcijskih službi Ministarstva poljoprivrede očekuju dobru pripremu pojačanih kontrola upotrebe sredstava za zaštitu bilja.

5181 t aromatičnog i začinskog bilja proizvedeno lani u Hrvatskoj

više od mil €

10 0

vrijedan izvoz tog bilja

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

PREDSTAVLJAMO LEMIA, Lučko

EKOLOŠKI OSVIJEŠTENE KEMIJSKE ČISTIONICE Kada donesu svoje odjevne predmete u naše poslovnice, naši klijenti mogu biti sigurni da dobivaju čišćenje najkvalitetnijim sredstvima, kaže Svjetlana Leljak Jurinović UKORAK SA SVJETSKIM TRENDOVIMA

K A SAD MALO O NAMA...

1979. godine osnovana tvrtka Lemia 3 kemijske čistionice i 11 sabirnica ima tvrtka više od 50 radnika zapošljava Lemia

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

emijsko čišćenje odjeće od tekstila i kože, čišćenje i pranje tepiha te bojenje tekstila osnovne su djelatnosti obiteljske tvrtke Lemia koju je 1979. godine osnovao Milan Leljak. Danas, Lemia zapošljava više od 50 djelatnika u tri moderne kemijske čistionice i 11 sabirnica. Svjetlana Leljak Jurinović, direktorica Lemije, kaže kako su njezin otac i majka oduvijek imali naglašenu poduzetničku crtu i željeli pokrenuti vlastiti biznis. “Prva kemijska čistionica otvorena je na Knežiji. A dok su druga djeca možda bila više zaokupljena igrom, najmlađi članovi moje obitelji nastojali su pomoći kako bi obrt uspješno poslovao”, prisjeća se ona dodajući kako potreba za takvim uslugama na tržištu uvijek postoji pa je tvrtka nastavila poslovanje graditi na suvremeniji način. “Tako smo razvojem čistionica primijetili da u Hrvatskoj nedostaje sav potreban materijal za poslovanje i počeli smo surađivati i zastupati najvažnije europske proizvođače strojeva, kemijskih sredstava, opreme i potrošnoga materijala. A kada donesu svoje odjevne predmete u naše poslovnice, naši klijenti mogu biti sigurni da dobivaju čišćenje najkvalitetnijim sredstvima. Svakom predmetu tehnolozi se posebno posvete i nađu optimalno rješenje za čišćenje”, objašnjava Svjetlana Leljak Jurinović.

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

Premda nije veliko, nastavlja ona, hrvatsko tržište ima potencijal za razvoj ove djelatnosti. “Naši ljudi imaju kulturu korištenja kemijskih čistionica, a posebice su zadovoljni uvođenjem novih usluga koje su ranije obavljale njihove majke, bake... S obzirom na to da današnje žene imaju sve manje vremena za kućanske poslove, rado nam prepuštaju brigu o košuljama, odijelima i ostalim kućanskim tekstilnim predmetima”, naglašava ona. Ono što Lemiju razlikuje od konkurencije jest to da poštuje visoke standarde struke, zadane rokove i pravila rada. Valja naglasiti da se i svakodnevno prate svjetski trendovi u djelatnosti, dok se zaposlenici permanentno educiraju i daje im se prilika da budu inovativni. “Najvažnije je da smo ekološki osviještena tvrtka koja koristi najmodernije ekološke strojeve za čišćenje koji su izuzetno blagi za tkanine štiteći tako zdravlje naših klijenata i čuvajući okoliš”, naglašava ona.

LEMIA POŠTUJE VISOKE STANDARDE STRUKE, ZADANE ROKOVE I PRAVILA RADA Među problemima s kojima se Lemia susreće u poslovanju Svjetlana Leljak Jurinović ističe česte promjena zakona, previše papirologije koju država traži od poduzetnika, nesigurnost te izostanak odgovarajućih državnih potpora. Također, uskoro bi se mogao pojaviti problem s pronalaskom odgovarajućeg kadra. “Naime, ljudi odlaze te je teško naći kvalitetne krojačice i kemijske čistače, a to zanimanje nije ni popularno među mladima”, kaže ona dodajući kako tvrtka već dugo surađuje s istom bankom koja ih podupire u svim idejama te nabavi novih strojeva i materijala. (B.O.)

enterprise europe

info

Broj 157, 21. kolovoza 2017.

READY2GO

Hrvatske tvrtke kreću u osvajanje inozemnih tržišta Hrvatske tvrtke sudjeluju u programu Ready2Go koji im pruža mogućnost unapređivanja znanja u nastupu na odabranim međunarodnim tržištima

Agrivi, Kristalna ideja i Neoinfo hrvatske su tvrtke koje će sudjelovati u programu Ready2Go, koji pruža mogućnost hrvatskim malim i srednjim tvrtkama unapređivanje znanja u nastupu na odabranim međunarodnim tržištima. Projekt financira Europska komisija, a razvio ga je međunarodni konzorcij predvođen talijanskom Agencijom za promicanje internacionalizacije Promos u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom (Enterprise Europe Network). “Međunarodno tržište nije više rezervirano samo za velike korporacije, već se i male tvrtke sve više počinju širiti na inozemna tržišta. Međutim, pokretanje poslovanja u inozemstvu svakako nije jednostavan proces, zbog čega projekt Ready2Go daje potporu dinamičnim malim i sred-

njim tvrtkama iz Europe kako bi uspješno krenule u globalne vode. Po završetku projekta naučene prakse moći će se primjenjivati i na druge hrvatske tvrtke kako bi im se olakšali prvi koraci inozemnog poslovanja”, rekla je direktorica Sektora za međunarodne poslove i EU pri HGK-u Silva Stipić Kobali. Ready2Go pruža individualni program treninga i obuke koji je posebno prilagođen poslovanju pojedinih tvrtki, a cilj treninga za svaku tvrtku je kreiranje međunarodnog poslovnog plana tj. strateškog pregleda za postavljanje ciljeva i brzi početak međunarodnog napredovanja. Jedinstven je jer, uz individualni pristup, sudionicima omogućuje podršku pri istraživanju inozemnih tržišta, grupne treninge koji će se održavati u pet različitih gradova diljem Europe te sudjelovanje u B2B razgovorima u ciljnim zemljama. Dosad je provedena prva faza projekta te je odabrano 80 europskih tvrtki. Projekt je usmjeren na pet ciljnih tržišta - Čile, Indija, Kamerun, Kanada i SAD. Sudionici projek-

Silva Stipić Kobali ta će moći dobiti uvid u načine rada pojedinih zemalja i imat će priliku uspostaviti kontakte, što im može pomoći pri pronalasku novih poslovnih partnera.

enterprise europe THE BUSINESS BOOSTER BY INNOENERGY

Inovativni projekti čiste energije Peti europski katalizator za inovaciju čiste energije održat će se krajem listopada u Amsterdamu i njime se želi stvoriti potencijal za čistu energiju budućnosti The Business Booster (TBB), europski katalizator za inovaciju čiste energije, organizira se već petu godinu, a održat će se u RAI Amsterdamu 25. i 26. listopada 2017. InnoEnergy, europski inovacijski generator za održivu energiju, bit će domaćin TBB-a, jedinog događaja koji okuplja sve potrebne dionike kako bi danas zajedno stvorili budućnost održive energije. Jedinstven među europskim događanjima iz područja energetskog sektora, TBB će okupiti više od 160 inovacijskih startupa, malih i srednjih poduzeća, uz već postojeće tvrtke koje žele financirati inovativne proizvode te mnoštvo investitora i viših dužnosnika javnog sektora. Ovogodišnje događanje je isključivo fokusirano na ubrzanje tranzicije čiste energije. “Revolucija čiste energije događa se u Europi, ali nedovoljno brzo. Kako bismo ispunili svoje ambiciozne ciljeve i pomogli u zaustavljanju klimatskih promjena, moramo ubrzati inovaciju čiste energije. TBB je događaj koji to čini”, rekao je Diego Pavia, izvršni direktor InnoEnergyja. “Ne samo da TBB okuplja više inovatora iz područja čiste energije u odnosu na bilo

koji drugi događaj, nego pruža igračima iz industrije, investitorima i institucijama javnog sektora izravan pristup probojnim tehnologijama i novim poslovnim modelima. Ovaj događaj je mjesto gdje se do-

Revolucija čiste energije događa se u Europi, ali nedovoljno brzo. Kako bismo ispunili svoje ambiciozne ciljeve i pomogli u zaustavljanju klimatskih promjena, moramo ubrzati inovaciju čiste energije. TBB je događaj koji to čini govaraju transakcije i partnerstva kako bi se u praksi što prije realizirale inovacije iz područja čiste energije”, kazao je Pavia. Sudionici TBB-a će imati pristup svim konferencijama i sjednicama, kao i glavnoj izložbi, a imat će i korist od značajnih mogućnosti umrežavanja. Na zadnjem

okupljanju 2016. godine u Barceloni, 690 sudionika i 149 izlagača iz 32 zemlje sudjelovalo je u 720 minuta umrežavanja i 420 minuta prezentiranja proizvoda. Ove će godine prvi put događaj uključivati prostor za isprobavanje na kojem će sudionici moći vidjeti inovacije “uživo”. “Kad smo zatražili od prošlogodišnjih sudionika povratne informacije, bili smo sretni što je njih 98 posto reklo kako bi preporučili TBB svojim kontaktima. Ali uvjereni smo da je važnost projekta čak i veća od samog događaja”, izjavila je Elena Bou, direktorica inovacija u InnoEnergyju. “Nema smisla ubrzavati kroz početnu fazu, a zatim uskraćivati podršku. Stoga nastavljamo pružati podršku inovacijama svojih partnera tijekom njihova životnog ciklusa, a najvažnije, pomažući im na putu prema komercijalizaciji. To radimo kroz kontinuiranu podršku na uspješnim prodajnim prezentacijama proizvoda, davanjem poslovnih savjeta i mentorstvom uz investicije, što dokazuje da je TBB istinski katalizator promjene u europskoj industriji održive energije”, dodala je ona. Za više informacija ili registraciju posjetite tbb.innoenergy.com.

21. kolovoza 2017.

www.een.hr

2 3

BLUE BOOST

Započinje projekt vrijedan 1,5 milijuna eura Od jeseni započinje provedba projekta kojim će se jačati mikro, mala i srednja poduzeća iz tradicionalnih, ali i novonastajućih sektora u plavom rastu - poput ribarstva, brodogradnje, marikulture i biotehnologije

Od jeseni započinje provedba Blue Boosta - 1,5 milijuna eura vrijednog projekta kojim će se jačati mikro, mala i srednja poduzeća iz tradicionalnih, ali i novonastajućih sektora u plavom rastu - poput ribarstva, brodogradnje, marikulture i biotehnologije. Projekt je još prošle godine Europskoj uniji prijavila HGK-Županijska komora Zadar kao partnerska institucija. “Tvrtke za preradu ribe u Zadarskoj županiji zauzimaju vodeću poziciju u ribarstvu Hrvatske. Ribarska flota Zadarske županije

sastoji se od oko 600 plovila. U ukupnom ulovu ribe i ostalih morskih organizama u Hrvatskoj udio Zadarske županije iznosi 47 posto, dok udio u ukupnom uzgoju ribe iznosi 60 posto. U djelatnosti ribarstva i uzgoja riba u Hrvatskoj Zadarska županija ima oko 400 registriranih malih i srednjih tvrtki te vodeću poziciju u uzgoju bijelih riba i tuna u Hrvatskoj. Sve su to razlozi za daljnji razvoj i inovativni smjer ovog dijela gospodarstva zbog kojih se ŽK Zadar odlučio na razradu i prijavu projekta Blue Boost na natječaj programa EU Interreg Adrion 2014.-2020.”,

rekao je direktor HGK-ŽK Zadar Denis Ikić. Jačanje kapaciteta tvrtki povezanih s plavim rastom kroz brojne aktivnosti projekta Blue Boost, među kojima su uspostavljanje transnacionalne inovacijske mreže znanstvenih, gospodarskih, poslovnih i organizacija nadležnih za plavu ekonomiju organizacije treninga i seminara, postići će se i dodjelama vaučera ukupne vrijednosti 50.000 eura za najmanje pet odabranih tvrtki u svakoj partnerskoj zemlji, koje će se birati javno dostupnim natječajem. Odabrane tvrtke će uz pomoć stručnjaka, koji će se također odabrati transnacionalnim natječajem putem projekta, razviti inovativne aktivnosti i projekt u svom poslovanju pridonoseći pritom ciljevima Strategije EU-a za održivi rast u morskom i pomorskom sektoru – Plavi rast. Članice HGK će sudjelovanjem u projektu moći stjecati, poboljšati, proširiti i razmijeniti svoje kompetencije i iskustva te povećati vrijednost vlastitih proizvoda i usluga. Projekt će trajati 22 mjeseca, a provodit će se u suradnji s pet partnerskih organizacija iz Italije, Grčke i Albanije. Provodit će se na području Zadarske županije, regije Marche, Friuli Venezia Giulia i Apulia u Italiji, regije Središnja Makedonija u Grčkoj te na obalnim područjima Durresa, Vlore, Sarande i Shёngjina u Albaniji.

enterprise europe

HAMAGBICRO

Događanja i natječaji za ICT sektor Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO) kao partner Europske poduzetničke mreže (EEN) najavljuje buduća inozemna događanja namijenjena poduzetnicima iz ICT sektora za koja pružaju dodatnu pomoć u sudjelovanju. Health tech innovations for Successful Business, Partnering Day 2017 Za ovaj događaj koji će se održati 21. rujna u Grazu HAMAG-BICRO u suradnji s EEN-om organizira besplatan odlazak autobusom za sve tvrtke koje žele iskoristiti ovu priliku za povezivanje sa sveučilišnim znanstvenicima, predstavljanje svojih inovativnih ideja i istraživanja te za 20-minutne sastanke s potencijalnim partnerima. Zainteresirane tvrtke ispunjavaju obrazac prijave, dok se više informacija o događaju može pronaći na https://www.b2match. eu/partneringday2017. SME Vision2020 Održava se 9. i 10. studenog u Skopju (Makedonija) te je idealna prilika za one koji namjeravaju pripremiti projektni prijedlog za prijavu na programe Horizon 2020 i SME Instrument te traže projektne partnere. Glavni cilj događanja je olakšati razumijevanje navedenih programa, uspostaviti prekogranične kontakte i pokazati kako napisati uspješnu prijavu projekta. EEN Makedonija nudi mogućnost sudjelovanja na ovom sajmu trima tvrtkama, s plaćenim troškovima putovanja i smještaja. Ukoliko želite sudjelovati, molimo da svoj iskaz interesa pošaljete na marija.planinic@hamagbicro.hr. Više

informacija o događaju i poveznicu za registraciju možete pronaći na http://smevision.talkb2b.net/. Korea Electronics Show (KES2017), Where the Creative Things are! Ovaj najveći sajam elektronike u Seoulu (Koreja), koji se održava od 17. do 20. listopada 2017. godine, nudi mogućnost pronalaska partnera za prijavu na programe Eureka, Eurostars i sve druge bilateralne R&D projekte između europskih zemalja i Koreje. Sudionici će imati priliku saznati najnovije informacije o korejskoj ICT industriji. Predstavnica HAMAG-BICRO-a i EEN-a sudjelovat će na gospodarskim susretima te sve zainteresirane tvrtke koje s potencijalnim partnerima ugovore online sastanke mogu putem nje ostvariti inicijalni sastanak. Za iskaz interesa i dodatne informacije javite se na marija.planinic@hamagbicro.hr. Natjecanje Ideje iz Europe Ako imate ideju koja rješava globalne izazove s društvenim i/ili ekonomskim učinkom, zadovoljava potrebe tržišta i građana te je potvrđena određenim dokazima, pozivamo Vas da se prijavite na natjecanje Ideje iz Europe. Nakon nacionalne selekcije, koja će se održati u listopadu 2017. godine, najbolja ideja iz Hrvatske predstavit će se u polufinalu u Tallinnu (Estonija) te nakon toga slijedi finale u ožujku 2018. godine u Den Haagu (Nizozemska). Rok za prijavu na nacionalno natjecanje je 15. rujna 2017. godine. Za događaj je potrebna prethodna registracija, a više o natjecanju možete pročitati na

http://www.hamagbicro.hr/drugo-izdanje-natjecanja-ideje-iz-europe/. Projekt B Light grant shema Živite u pograničnom području Mađarska-Hrvatska, a tražite sufinanciranje za svoj projekt? B Light grant shema je projekt kojim se financira suradnja malih i srednjih poduzeća (MSP) na pograničnom području Mađarska-Hrvatska u sklopu Interreg V-A programa suradnje Mađarska-Hrvatska 2014.-2020. Prvi krug natječaja za projektne prijedloge Light Concept otvoren je do 15. rujna 2017. godine i dostupno je ukupno 2,5 milijuna eura za Light projekte. Više informacija i dokumenti nalaze se na web platformi projekta https:// www.b2match.eu/blight/pages/19284download, a popunjeni obrazac Light Concept učitava se elektronski istim putem. InnoEnergy, PowerUp! 2017 InnoEnergy poziva start-upe i poduzetnike iz 23 zemlje Srednje i Istočne Europe na sudjelovanje na trećem natjecanju PowerUp! 2017. Ako imate ideju/proizvod na području energetike, svakako saznajte više o InnoEnergy jer upravo oni okupljaju najjače europske partnere i trenutno putem natjecanja Power Up nude priliku za prezentaciju pred investitorima i ugovor od 150.000 eura. U prvom koraku se traže dva hrvatska predstavnika željna predstaviti svoju ideju na europskoj razini. Prijave na http://powerup.innoenergy.com/ otvorene su do 11. rujna 2017. godine, a za sve ostalo će se pobrinuti Invento Capital Partners.

21. kolovoza 2017.

www.een.hr

4 5

POZIV NA KONFERENCIJU

PPI2Innovate Days tivnih rješenja, a predstavit će ga prof. Gabrielle M. Racca sa Sveučilišta u Torinu.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO) poziva vas na konferenciju PPI2Innovate Days koja će se održati 3. listopada 2017. godine u Lublinu (Poljska). Ovaj međunarodni javni događaj namijenjen je javnim naručiteljima (ministarstva, jedinice područne i lokalne samouprave,

agencije, javnopravna tijela i drugima) kao i potencijalnim članovima inovativne mreže, uključujući istraživačke institucije, sektorske naručitelje i druge zainteresirane za javnu nabavu inovativnih rješenja. Glavna tema ove konferencije bit će predstavljanje Vodiča kroz javnu nabavu inovativnih rješenja (PPI2Innovate Tool) kao alata za širenje znanja o PPI-u i kao platforma za praktičnu upotrebu postupaka javne nabave inova-

Odabrane teme predavanja:  Javna nabava inovativnih rješenja u EU (Sara Bedin, vanjska stručnjakinja za javnu nabavu inovativnih rješenja za Europsku komisiju)  PPI i PCP – Inovativni pristupi javnoj nabavi (Paulina Zadur-Lichota, direktorica odjela za analize i strategije, The Polish Agency for Enterprise Development (PARP))  Kako kupiti inovaciju? Uloga nabavnih funkcija i vanjskih dobavljača (Katarzyna Cichoń, Partner, Management Consulting, Strategy & Operations, KPM u Poljskoj)  Predstavljanje Vodiča kroz javnu nabavu inovativnih rješenja (profesorica Gabriella M. Racca, Sveučilište u Torinu) Prisustvovanje događaju PPI2Innovate je besplatno, no zbog ograničenih mjesta potrebna je prethodna registracija na http://bit.ly/2thcje3. Za više informacija molimo kontaktirajte nas na: ppi2innovate@hamagbicro.hr.

HBOR snizio kamatne stope programa kreditiranja EU projekata Hrvatska banka za obnovu i razvitak donijela je odluku o privremenom sniženju minimalne godišnje kamatne stope programa kreditiranja EU projekata ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice te programa kreditiranja EU projekata privatnog sektora, s dosadašnjih tri na 2,4 posto za kredite ugovorene uz rok otplate do 10 godina, odnosno na 2,7 posto za kredite ugovorene uz rok otplate dulji od 10 godina. Ova mjera se primjenjuje na zahtjeve odobrene do 31. prosinca 2017. Ovi programi kreditiranja omogućuju korisnicima sredstava iz EU fondova da uz

povoljne kamatne stope i duge rokove otplate zatvore cjelokupnu financijsku konstrukciju svojih EU projekata. Programi kreditiranja podržavaju sve EU projekte koji se provode u Republici Hrvatskoj te omogućuju financiranje prihvatljivih, ali i neprihvatljivih troškova projekata, kao i izdavanje činidbenih jamstava za povrat predujma iz EU fondova. Predmetni programi provode se izravno i u suradnji s poslovnim bankama. Više detalja o predmetnim programima možete pronaći na poveznici https:// www.hbor.hr/eu-fondovi/.

enterprise europe

Poslovni razgovori na 50. međunarodnom sajmu turizma u Novom Sadu Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom TourismB2B@NSfair koji će se održati 5. i 6. listopada 2017. u okviru 50. međunarodnog sajma turizma u Novom Sadu. Okosnica ovog jubilarnog sajma je Dunavska regija koju karakterizira širok spektar kompleksnog i raznolikog povijesnog naslijeđa, kultura, religija, tržišta, zajednica i država. Od ove godine koncepcijski se definira kao Sajam receptivnog turizma u čijem centru je turist za kojeg se kreira ponuda za-

snovana na suvremenim motivima, očekivanjima i iskustvima.

• MICE turizam • Lovni turizam

Sudionici Sajma su svi koji rade u turizmu i za turizam, posebice u područjima: • Zdravstveni turizam/spa i wellness • Turizam regija, gradova i općina • Gastro i etno turizam • Ruralni turizam • Nautički turizam • Planinski turizam • Tematske rute

Kome je namijenjeno: • Turoperateri, agencije • Obrazovne institucije • Sudionici u HoReCa lancu • Turistički mediji i blogeri • Transportne tvrtke Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registrirati se možete na: http://tourismb2b.talkb2b.net/.

Gospodarski susreti Contact-Contract Želite li proširiti posao na međunarodno tržište ili pronaći partnere u inozemstvu? Ne propustite ovu priliku i dođite na gospodarske susrete Contact-Contract. Europska poduzetnička mreža (EEN) poziva vas na matchmaking event (gospodarske susrete) koji će se održati 9. i 10. listopada 2017. u Brnu, Češka. Gospodarski susreti uključuju ciljane i ekskluzivne B2B sastanke na međunarodnoj razini. Na takvim događanjima sudionici ostvaruju direk-

tan kontakt s odabranim predstavnikom strane organizacije te se upoznaju s profilom, područjem istraživanja, proizvodima i uslugama tvrtke, pa mogu procijeniti mogućnost suradnje. Tematski fokus: • Rudarstvo, metalurgija • Staklarska industrija • Materijali i dijelovi za strojarstvo • Pogon, hidraulika i pneumatika • Tehnologija hlađenja

• Elektroenergetika • Elektronika, automatizacija i mjerna tehnologija • Tehnologija ekologije • Istraživanje, razvoj, transfer tehnologije • Prijevoz, rukovanje, industrijsko pakiranje, skladištenje i logistika Prijave su otvorene do 8. listopada 2017. Više informacija i mogućnost prijave pronađite na: https://www.b2match.eu/ cc2017.

Poslovni susreti Low Carbon Business Action in Brazil

Treća regionalna konferencija o procjeni utjecaja na okoliš

Otvoren je natječaj za Matchmaking misiju u Brazil pod nazivom Low Carbon Business Action in Brazil, na temu obnovljive energije, što uključuje i podsektore: Solarna energija; Biomasa u svrhu energije; Fotonaponska energija; Energija vjetra. Ovi poslovni susreti izvanredna su prilika za europske tvrtke koje žele proširiti svoje poslovanje na područje Brazila. Bilateralni matchmaking susreti održat će se od 3. do 6. listopada u Brazilu, Fortaleza, a troškovi putovanja za odabrane tvrtke sufinancirat će se u iznosu od 80 posto. Sve zainteresirane tvrtke mogu dobiti više informacija i prijaviti se direktno na stranici organizatora http://lowcarbonbrazil.com/index. Osoba za kontakt u HGK-u - Europska poduzetnička mreža Hrvatske: Irena Spahić, ispahic@hgk.hr.

Hrvatska udruga stručnjaka zaštite prirode i okoliša organizira Treću regionalnu konferenciju o procjeni utjecaja na okoliš, koja će se održati u Vodicama, od 13. do 16. rujna 2017. godine, pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović te Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske. Kroz svoja dosadašnja dva izdanja, konferencija se prometnula u važan događaj, ne samo za Hrvatsku, već i za širu regiju jer se pokazala iznimnom prilikom za stvaranje poznanstava te platformom za dogovaranje suradnje i razmjenu iskustava među stručnjacima iz različitih zemalja. Ideja konferencije je sve ove godine ostala nepromijenjena; želimo okupiti dionike postupaka na području zaštite prirode i okoliša te im omogućiti da kroz konstruktivan i demokratski dijalog međusobno podijele svoja znanja, iskustva i stavove. Više informacija možete naći na internetskoj stranici huszpokonferencija.com.

21. kolovoza 2017.

www.een.hr

6 7

Poslovni susreti Uspješni u Sloveniji u okviru sajma MOS Celje Slovenska komora za obrtništvo i malo poduzetništvo, Austrijski ured za vanjsku trgovinu iz Ljubljane i Europska poduzetnička mreža organiziraju Međunarodne poslovne susrete Uspješni u Sloveniji (Successful in Slovenia) 14. rujna 2017. u sklopu 50. međunarodnog sajma MOS u Celju. Osim poslovnih susreta, moći ćete sudjelovati na radionici Kako pronaći pravog prodajnog i distribucijskog partnera, čuti uspješne priče i savjete o prekograničnom poslovanju i uspostaviti nova poslovna poznanstava s međunarodnim tvrtkama. Glavne teme: • Obnovljivi izvori energije • Okoliš

• Obrada metala • Graditeljstvo • Obrada drveta • Elektroindustrija • Plastika • Logistika • Prehrambena industrija Zašto sudjelovati? U samo jednom danu možete susresti brojne potencijalne partnere i tako uštedjeti vrijeme i novac u potrazi za pravim partnerom. Ideja je da svoju inovativnu projektnu ideju, tehnologiju ili ekspertizu prezentirate online na registracijskoj platformi, a zatim zatražite sastanke s partnerima koji su se također prijavili za poslovne susrete. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno.

Međutim, postoji opcija naplate “no show fee” u iznosu od 50 eura (bez PDVa) ukoliko se prijavite i ne pojavite, a ne otkažete sudjelovanje do 10. rujna (krajnji rok za otkazivanje sudjelovanja). Prijave i biranje poslovnih partnera mogući su do 10. rujna na sljedećoj poveznici: https://www.b2match.eu/slovenia2017. Za više informacija, obratite se na: Jelena Ravlić, Hrvatska gospodarska komora, Europska poduzetnička mreža, tel: 01/ 456 1763, jravlic@hgk.hr.

Poslovna misija u Japan za tvrtke iz područja energetski učinkovitih tehnologija Program EU Gateway to Japan organizira misiju EU tvrtki iz sektora zelene i energetski učinkovitih tehnologija u Japan u rujnu ove godine.

Financijska podrška Europske unije: za smještaj – sufinanciranje u iznosu do 1000 eura za pet noćenja u hotelima odabranima u sklopu misije u Osaki (ponedjeljak noć – petak noć) za vrijeme trajanja misije za financiranje specijalnih usluga – sufinanciranje do 80 posto maksimalnog iznosa od 1000 eura.

EU Gateway to Japan je program iz inicijative EU Business Avenues za internacionalizaciju europskih tvrtki, prvenstveno prema azijskim tržištima. Ta će se misija u Japan održati u Osaki od 18. do 22. rujna 2017. godine, a nudi mogućnosti suradnje u područjima: solarne energije, energije iz biomasa, geotermalne energije te energije vjetra, kao i područjima ZEB-tehnologija (Zero Energy Building), ZEH-tehnologija (Zero Energy House), osvjetljenja visoke efikasnosti i drugih. Više informacija o mogućnostima japanskog tržišta možete pronaći u dokumentu Market opportunity.

Sudionicima misije nudi se: Pregled i istraživanje tog tržišta, što uključuje treninge prije odlaska, tijekom boravka i nakon povratka u Europu, opće usluge koje uključuju organizacije sastanaka, potrage za partnerima, promocije u Japanu te određene specijalne usluge poput prijevoda dokumenata, osobnog prevoditelja... Više informacija dostupno je u pratećem dokumentu Informacije o misiji. Održavanje same misije – preliminarni program u dokumentu Informacije o misiji.

Prema dostavljenim informacijama, tvrtke će također imati priliku sudjelovati i predstaviti se na međunarodnom sajmu World Smart Energy Week Osaka 2017 koji će se održati od 20. do 22. rujna 2017. godine. Dodatne informacije dostupne su na internet stranici misije. Sve dodatne upite možete poslati na eadresu: coaching.network@eu-gateway. eu.

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

NEPROBOJNA ODJEĆA

Ministarstvo unutarnjih poslova raspisuje natječaj za nabavu neprobojne odjeće. Natječaj je otvoren do 12. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo unutarnjih poslova, 36162371878, Ilica 335 Sektor za nabavu, Ilica 335, Zagreb; Dubravko Golubić, 10000 Zagreb, dgolubic3@mup.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumen ta=2017%2fS+017-0016770. PRIJEVOZ VODE Agencija za obalni linijski pomorski promet traži uslugu prijevoza vode. Natječaj je otvoren do 18. rujna. Ugovor se sklapa na razdoblje od šest godina uz mogućnost produljenja na dodatne četiri godine. Opcija produljenja ugovora može se ugovoriti u slučaju ako je osnovni brod s kojim brodar planira obavljati ugovorenu uslugu prijevoza mlađi od 11 godina u trenutku isteka šestogodišnjeg razdoblja ugovora. Brodar

je dužan najkasnije godinu dana prije isteka šestogodišnjeg razdoblja ugovora pisanim putem obavijestiti Agenciju o namjeri korištenja opcije produljenja. U slučaju da brodar planira koristiti opciju produljenja, uvjeti produljenja će se bez odgode ugovoriti. Procijenjena vrijednost ugovora za ukupno razdoblje obavljanja od 10 (6+4) godina iznosi 64 milijuna kuna. Osobe za kontakt: Ivan Jelavić Šako, Paula Vidović, info@agencija-zolpp.hr, www.agencijazolpp.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0016737. USLUGE TISKA Hrvatska lutrija traži nabavu usluga tiskanja i isporuke. Natječaj je otvoren do 3. listopada, a prijave se predaju elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik.

Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm. aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20016759. Više podataka o nadmetanju moguće je dobiti na Tomislav Reiner, +385 16164856, nabava@lutrija.hr, www.lutrija. hr. GRAĐEVINSKI STROJEVI I OPREMA Hrvatske šume traže nabavu građevinskih strojeva i opreme. Natječaj je otvoren do 18. rujna. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik. Tomislav Krema, tomislav.krema@hrsume. hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pri-

stupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm. aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20016743. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. GORIVO Komunalno poduzeće iz Pazina traži nabavu goriva. Natječaj je otvoren do 12. rujna, a ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn. nn.hr/Oglasnik. Dodatne informacije dostupne su na Usluga d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti, 03455963475, Šime Kurelića 22, Pazin 52000; Neda Mošnja, neda.mosnja@usluga-pazin.hr, www.usluga-pazin.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0016749. SAVJETODAVNE USLUGE Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije traži nabavu usluga savjetovanja na području upravljanja. Natječaj je otvoren do 13. rujna. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm. aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20016496. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik. Dodatne informacije dostupne su na Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, 69608914212, Račkoga 6, Zagreb 10000, Služba za nabavu, nabava@mrrfeu. hr, www.razvoj.gov.hr.

21. kolovoza 2017.

www.een.hr

8 9

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

RUMUNJSKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČA AMBALAŽE ZA JAJA U RAZNIM OBLICIMA (BRRO20170719001)

Rumunjska obiteljska tvrtka koja proizvodi i prerađuje jaja traži novu ambalažu za svoja pasterizirana tekuća jaja, bjelanjke i svježa jaja. Traži partnera za dugoročnu suradnju u obliku ugovora o proizvodnji. Tvrtka ima snažnu prisutnost na domaćem tržištu, a prisutna je i na međunarodnim tržištima - u Francuskoj i Njemačkoj. Traži ambalažu za tri vrste proizvoda: pasterizirani bjelanjak – vrsta ambalaže: plastična boca, 19 cm visine, promjer poklopca i vrata boce 3,8 cm, širina boce 7 cm, volumen do 1 kg; ambalaža za tekuća jaja je tip ambalaže boca u kutiji i to volumena 2, 5, 10 i 20 litara; ambalaža za svježa jaja su plastične i kartonske kutije kapaciteta za 4, 6, 10, 12, 15 i 30 jaja. BELGIJSKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČE OBUĆE I ODJEĆE ZA DJECU I ODRASLE (BRBE20170615001) Belgijska tvrtka distribuira kvalitetne brendove obuće i odjeće za djecu i odrasle više od 50 godina na području Beneluxu. Tvrtka je usredotočena na dobro izrađene proizvode, s plemenitim i održivim materijalima. Tvrtka traži nove brendove obuće, odjeće i modnih dodataka koje bi distribuirala, a mogla bi biti zainteresirana za zastupstvo. Tvrtka ima 2500 četvornih metara skladišnog prostora izvan Bruxellesa i njeni stručnjaci za logistiku osiguravaju fleksibilnu i uspješnu distribuciju. Tvrtka promovira svoje robne marke i onli-

ne. Stručnjaci za IT i e-marketing povećavaju online vidljivost proizvoda i omogućuju bliski kontakt između potrošača i prodavača. Tvrtka posjeduje i vlastiti trgovački lanac i nalazi se u izravnom kontaktu s potrošačima. Želi diverzificirati svoj portfelj distribuiranih brendova, stoga traži proizvođače spomenutih proizvoda. POLJSKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČE PRIRODNIH ZAČINA (BRPL20170713001) Poljska tvrtka koja posluje u prehrambenoj industriji traži prirodne začine bez aditiva. Ti bi se začini zatim koristili za proizvodnju funkcionalnih mješavina začina dodavanjem raznih aditiva. Tvrtka traži proizvođače, izvoznike i veletrgovce s kojima bi sklopila ugovor o proizvodnji. Potencijalni partner bi trebao imati katalog proizvoda sa svim njihovim specifikacijama, uključujući informacije o mikrobiološkim parametrima i alergenima (čak i onima koji međusobno reagiraju). KINESKA TVRTKA TRAŽI DOBAVLJAČE ENERGETSKIH I ZDRAVIH NAPITAKA (BRCN20170801001)

Kineska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju i distribuciju piva, vina i drugih pića, traži proizvođače i dobavljače energetskih i zdravih napitaka. Energetski napitak bi trebao odgovarati posebnim potrebama ljudskog tijela, s efektivnim učinkom za fizički oporavak. Zdrava pića mogu biti vitaminska voda, biljni čajevi i mineralni napici. RUMUNJSKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČE SANITARIJA, KUPAONIČKOG NAMJEŠTAJA... (BRRO20170725001) Rumunjska tvrtka je iskusni trgovac raznovrsnim proizvodima u području diza-

jna interijera i sanitarija. Kako bi proširila svoj asortiman proizvoda, tvrtka traži proizvođače diljem Europe koji proizvode sanitarije visoke kvalitete. S više od 10 godina poslovnog iskustva, rumunjska tvrtka traži male i srednje proizvođače sanitarne opreme, kupaoničkog namještaja, keramičkih pločica i drugih proizvoda za dizajn interijera, kako bi proširila svoju liniju proizvoda distribuirajući ih u Rumunjskoj. BELGIJSKA TVRTKA NUDI PRODAJU PUTEM ONLINE TRGOVINE (BRBE20170627001)

Belgijska tvrtka traži dobavljače potrošačkih proizvoda kako bi ih prodavala u Europi putem online trgovine. Belgijska tvrtka vodi online tržište povezujući kupce i prodavače nudeći im najbolje moguće uvjete. Njihovi se proizvodi prodaju u mnogim europskim zemljama putem gotovo svih poznatih online kanala kao što su Amazon, Ebay i bol.com. Kako bi proširila svoju ponudu, ova brzo rastuća tvrtka želi stupiti u kontakt s proizvođačima i dobavljačima koji nude proizvode s barkodom EAN (European Article Numbering) u dostatnim zalihama i pod dobrim uvjetima kupnje. Prihvatljivi proizvodi i neto cijene određuju se zajedno. Potencijalni partneri bi trebali prepustiti online prodaju svojih proizvoda belgijskoj tvrtki, ali bez vidljivih poveznica s vlastitom tvrtkom ili svojim dobavljačima. Belgijska tvrtka skladišti unaprijed određenu količinu robe u svojim skladištima, prodaje proizvode online i isporučuje narudžbe. Stoga bi partnerstvo funkcioniralo kao dodatna distribucijska točka, ali online. Proizvodi od interesa: prehrambeni proizvodi, proizvodi za kućanstvo, potrošačka elektronika, proizvodi za kuhinju, kupaonice, mame i bebe, slobodno vrijeme, zdravlje i sport. Za svježu hranu nisu zainteresirani.

enterprise europe

RAPEX IZVJEŠĆE 1

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Umjetna brada, brend Party fiesta, ref. 80901, JAP2305. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je visokozapaljiv. (slika 1)

ne. Strukturni integritet kotača može biti ugrožen pa može doći do ispuštanja zraka iz kotača. (slika 5)

Grijane rukavice, brend Pinewood, model HM-0841200, 9988 XL\XXL. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer električna izolacija nije dobro izvedena pa postoji opasnost od električnog udara. (slika 2)

Automobil Dodge, modeli RAM Truck, Ram Pickup 1500, 2500 and 3500 oznaka DS, DX, DJ, D2 proizvedeni između 2010. i 2015. godine. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer neispravni senzori mogu onemogućiti aktiviranje bočnih zračnih jastuka. (slika 6)

LED svjetiljke na lancu, brend Meixing, model Led Luces de Navidad. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer izolacija dijelova pod naponom nije dobro izvedena. (slika 3) Automobili Seat, modeli Altea i Leon, proizvedeni između studenog 2007. i lipnja 2009. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer uzemljenje ABS/ESP sustava za kontrolu kočenja i proklizavanja nije dobro izvedeno pa može doći do njegova otkazivanja. (slika 4) Prikolice Pongratz, modeli 3-SK T, PHL T, PHL G, RK G, RK T, L-AT G-K, L-AT-K, LH G, LH U, LH T, proizvedeni 2016. i 2017. godi-

Automobil Toyota, model C-HR Hybrid TMMT/ZYX10, proizveden prošle i ove godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer dijelovi tanka goriva mogu biti pretanki i s vremenom izazvati curenje goriva i požar. (slika 7) Automobil Bentley, model Continental Supersports i Continental Supersports Convertible, proizvedeni od svibnja do srpnja ove godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer hladnjak sustava servo uređaja volana može biti neispravan, izazvati požar ili gubitak kontrole pri okretanju upravljača. (slika 8)

21. kolovoza 2017.

www.een.hr

10 11

POTRAŽNJA ZA TEHNOLOGIJAMA Tehnološke upite pošaljite na dajana.stekovic@hamagbicro.hr

LIFE: Traži se tehnološki centar specijaliziran za nanostrukturirane ugljične materijale i krajnji korisnik (hotelski kompleks, tvrtka za pročišćavanje pitke vode) za projekt o desalinizaciji (RDES20170707001)  Španjolski MSP specijaliziran za vodne sustave priprema ponudu za desalinizaciju. Prijavit će se na poziv LIFE Zaštita okoliša i energetska učinkovitost. Traže se dva partnera da se ispuni konzorcij: tehnološki centar specijaliziran za nanostrukturirane ugljične materijale i krajnji korisnik hotelski kompleks, tvrtka za pročišćavanje pitke vode. H2020 Sustav sljedivosti u mikro agro-prehrambenim tvrtkama (RDIT20170704001)  Talijanska tvrtka, s profesionalnim iskustvom u inovativnim sustavima sljedivosti koji se primjenjuju na

mikro i male tvrtke, razvila je vrlo fleksibilni sustav sljedivosti prikladan za mikro i male tvrtke koje se bave preradom hrane u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Talijanska je tvrtka zainteresirana za pronalaženje ranih usvojitelja (tvrtke) i udruženja ili klastera tvrtki zainteresiranih za novi prilagođeni sustav na temelju sporazuma o istraživanju u pozivu SME instrumenta Horizon 2020. H2020-MSCA-ITN: Traži se tvrtka za editiranje gena zainteresirana za sudjelovanje u projektu s fokusom na mobilnim elementima (RDES20170627001)  Španjolski MSP specijaliziran za bioinformatiku i kompjutoriziranu biologiju tra-

ži europsku tvrtku za editiranje gena koja je voljna priključiti se istraživačkom konzorciju koji će se prijaviti na MSCA-ITNETN-2018 s projektom usmjerenim na proučavanje mobilnih genetskih elemenata (Life Sciences, LIF panel). Traže tvrtku koja će sudjelovati kao korisnik, te zaposliti i primiti istraživača u ranoj fazi koji će razviti doktorsku disertaciju. Eurostars-2 – HITNO: Traži se MSP ili velika tvrtka povezana s aktivnostima na tržištu industrijske energije koja bi razvila ICT alat kao pomoć u optimizaciji prodaje energije (RDES20170704001)  Španjolski istraživački centar specijaliziran za energiju traži tvrtku za sudjelovanje na projektu Eurostars-2 koji ima za cilj razviti virtualnu holističku platformu za upravljanje i planiranje proizvodnjom industrijske energije. Uloga traženog partnera je razviti i testirati ICT alat koji kombinira određene funkcionalnosti za optimalnu prodaju snage uključenih industrija ili grupa industrija, bilo za potrošače ili proizvođače-potrošače. Razvojni programer za web i mobilne aplikacije iz Poljske traži partnere s iskustvom u tehnologijama otkrivanja ponašanja fotoaparatom kako bi unaprijedio lokalizaciju i mjereni sustav za brzorastuću industriju potrošačke robe (TRPL20170627001)  Poljska tvrtka koja se bavi razvojem web i mobilnih aplikacija trenutno radi na lokalizaciji i mjerenom sustavu za brzorastuću industriju potrošačke robe (FMCG) te želi pronaći partnere s iskustvom u tehnologijama otkrivanja ponašanja fotoaparatom, koji bi mogli poboljšati ponuđeni sustav. Razmatra se o sporazumu o tehničkoj suradnji. Traže se algoritmi za analizu uzoraka teškog disanja, kašlja i normalnog disanja za prijenosni uređaj za praćenje astme (TRSG20170622001)  Singapurski MSP je razvio patentirani, neinvazivni uređaj za praćenje dišnog sustava za monitoring stanja astme te traži lagane algoritme za obradu akustičnog signala za otkriva-

nje i analizu uzoraka teškog disanja, kašlja i normalnog disanja za svoj prijenosni uređaj za praćenje astme. Tvrtka traži partnerstva u licenciranju ili istraživanju i razvoju s multinacionalnim tvrtkama, malim i srednjim poduzećima ili istraživačkim institucijama/sveučilištima, pri čemu se preferiraju tehnologije spremne za licenciranje iz istraživačkih institucija/sveučilišta. Moldavski medicinski centar traži partnere istraživače na području razvoja novog pristupa za liječenje i sprečavanje napredovanja stečene kratkovidnosti (RDMD20170616001)  Medicinski centar iz Republike Moldavije razvio je liječenje i sprečavanje napredovanja stečene kratkovidnosti. Centar je zainteresiran za uspostavu partnerstva sa sličnim organizacijama na ovom području istraživanja kako bi procijenili učinkovitost liječenja i sprečavanja napredovanja stečene kratkovidnosti putem fizioterapijskog liječenja i refrakcijske terapije primijenjene u kombinaciji. Britanski farmaceutski MSP traži nove molekule ranog stadija s antiinfektivnom aktivnošću (TRUK20160720001)  Britanski farmaceutski MSP traži nove male molekule s aktivnošću Gram negativnih bakterija, koje su posebno otporne na sojeve. MSP će nadalje razvijati te nove spojeve za unapređenje njihove učinkovitosti i sigurnosnih profila s ciljem licenciranja unaprijeđenih molekula za veće farmaceutske tvrtke i izlaz na tržište. MSP traži partnera na sveučilištima, istraživačkim institutima i MSP-ima u obliku sporazuma o licenciranja i sporazuma o tehničkoj suradnji.

enterprise europe

21. kolovoza 2017.

Meet4Business Agra Mariborska razvojna agencija i Europska poduzetnička mreža organiziraju poslovne susrete pod nazivom Meet4Business Agra 2017 u Gornjoj Radgoni, Slovenija, u okviru 55. međunarodnog poljoprivrednog sajma i sajma hrane Agra 2017. Poslovni susreti će se održati 29. kolovoza. Sajam Agra, koji postoji više od 50 godina, najveći je gospodarski i profesionalni događaj takve vrste u Sloveniji i široj regiji. Događanje ima gospodarskih elemenata jer na njemu sudjeluje više od 1700 izlagača iz 30 zemalja, a profesionalni elementi se očituju u tome što se na događanju predstavljaju sve ključne stručne institucije i održava se više od 150 profe-

sionalnih i društvenih događanja. Cilj poslovnih susreta je pokretanje poslovne i tehnološke suradnje nudeći prijavljenim tvrtkama mogućnost održavanja unaprijed dogovorenih 20-minutnih sastanaka. Osnova za odabir sastanaka je online katalog koji sadrži profile svih sudionika. Tematski fokus poslovnih susreta su sljedeće industrijske grane:  Prehrambeni proizvodi  Poljoprivreda i poljoprivredne tehnike  Održivi turizam  Šumarstvo Rokovi: 22. kolovoza 2017.: Online prijava (prijavite se i kreirajte svoj profil surad-

nje na linku: http://meet4businessagra 2017.t) 24. kolovoza 2017.: Izaberite zanimljive profile i bukirajte B2B sastanke 29. kolovoza 2017.: Poslovni susreti Meet4Business Agra 2017. 9:30 – 9:55 Registracija sudionika 9:50 – Pozdravni govor organizatora 10:00 – 16:00 Poslovni susreti Sudjelovanje na poslovnim susretima se ne naplaćuje (cijena nepojavljivanja bez prethodnog otkazivanja je 50 eura). Za sve daljnje informacije, slobodno se obratite na: Jelena Ravlić, Hrvatska gospodarska komora, Europska poduzetnička mreža, jravlic@hgk.hr, Tel: 01/ 456 1763.

Meet4Business 2017 MOS Celje Europska poduzetnička mreža pri Mariborskoj razvojnoj agenciji, u suradnji s mariborskom Regionalnom komorom za obrtništvo i malo poduzetništvo, organizira poslovne susrete Meet4Business 2017 koji će se održati u sklopu Međunarodnog sajma MOS 2017 (12.17. rujna 2017.) u Celju. MOS Celje međunarodni je sajam koji povezuje i širi poslovanje u Sloveniji, na području Jugoistočne Europe, Europe i diljem svijeta. Glavne prednosti MOS-a su prepoznatljivost, visoka posjećenost, novi trendovi i tradicija. Prošle godine na

sajmu je sudjelovalo više od 1500 izlagača iz 35 zemalja, a sajam je posjetilo više od 124.000 posjetitelja. Poslovni susreti, koji će biti organizirani u sklopu sajma, imaju za cilj pokrenuti komercijalnu i tehnološku suradnju kroz unaprijed dogovorene 20-minutne razgovore prijavljenih tvrtki i institucija. Platformu sastanaka čini online katalog koji sadrži profile svih prijavljenih sudionika.

 Proizvodnja alata  Elektroinstalacije, vodovodne i ostale građevinske instalacije  Proizvodnja tekstila  Proizvodnja kožne odjeće, kože i srodnih proizvoda  Tiskanje  Turizam i ugostiteljstvo

Događanje je namijenjeno tvrtkama iz sljedećih sektora:  Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

Registracija i izbor poslovnih partnera mogući su na sljedećoj poveznici, najkasnije do 4. rujna 2017.: http://meet4businessmos2017.talkb2b.net/.

Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, ali postoji “no show fee” od 50 eura u slučaju prijave i pravovremenog neotkazivanja sudjelovanja.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 29. kolovoz - Poslovni susreti Meet4Business Agra 2017, Maribor, Slovenija 12. rujna - MOS Celje, poslovni susreti, Celje, Slovenija

3. listopada - Poslovni susreti Low Carbon Business Action, Fortaleza, Brazil

13. - 16. rujna - Treća regionalna konferencija o procjeni utjecaja na okoliš, Vodice

5.-6. listopada - Poslovni razgovori na Sajmu o turizmu, Novi Sad, Srbija

14. rujna - Poslovni susreti “Uspješni u Sloveniji”, Celje 18.-22. rujna - Poslovna misija u Japan, Osaka, Japan

9.-10. listopada - Gospodarski susreti Contact-Contract, Brno, Češka

PRILOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

PRIVREDNI VJESNIK GLAVNI UREDNIK Darko Buković UREDNIK PRILOGA Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO FUNK LOUNGE HOSTEL, Zagreb

FUNK BREND HOSTEL Osim što su jeftiniji od ostalih smještajnih objekata, po mom mišljenju, hosteli imaju lifestyle karakter, ističe Anja Nigović

z ljubavi prema putovanjima i smještaja u hostelima, obitelj Nigović je prije osam godina odlučila otvoriti hostel u Zagrebu. To je zapravo bio pilot-projekt hostela jer u to vrijeme nije bilo mnogo takvih smještajnih objekata u hrvatskoj metropoli. Prije četiri godine, sestre Anja i Mia uz podršku svoga oca, ali i cijele obitelji otvorile su Funk Lounge hostel, dok su onaj prvi, manji zatvorile. Prije Funk Lounge hostela obitelj Nigović je u Tkalčićevoj ulici već vodila Funk klub, simpatičan mali klub u koji vole zalaziti mladi i svi koji se tako osjećaju. S obzirom na to da je klub odlično radio, obitelj je odlučila izgraditi funk brend kroz hostel i klub. “Osim što su jeftiniji od ostalih smještajnih objekata, po mom mišljenju, hosteli imaju lifestyle karakter. U njih vole zalaziti gosti razne dobi i obrazovanja, no ponajviše dolaze backpackeri tj. mladi koji putuju svijetom s ruksakom na leđima”, rekla je Anja Nigović. No i to se

FUNK LOUNGE HOSTEL IMA 17 SOBA, A SVAKA OD NJIH IMA VLASTITU KUPAONICU mijenja jer u Funk Lounge hostel dolaze razne sportske i studentske grupe iz cijeloga svijeta, ali i obitelji s djecom. S obzirom na to da se hostel nalazi u blizini KBC-a Rebro, često tamo odsjedaju i oni koji dolaze u bolnicu. “U naš hostel dolaze ljudi iz cijeloga svijeta, no ponajviše iz SAD-a, Kanade, Južne Koreje, Brazila, Australije te cijele Europe koji daju poseban šarm hostelu jer se ovdje upoznavaju ljudi različitih mentaliteta”, istaknula je Anja Nigović.

BITI ŠTO BOLJI Funk Lounge hostel ima 17 soba, a svaka od njih ima vlastitu kupaonicu. Osim smješta-

ja, gostima su na usluzi obroci u restoranu u sklopu hostela, a u koji mogu navratiti i drugi gosti. Također, gosti hostela dobivaju i sve potrebne informacije o Zagrebu, a pomaže im se i u daljnjem nastavku putovanja tako što im najčešće rezerviraju karte za autobus. Uz to, pokušavaju im približiti hrvatsku kulturu i tradiciju. Često se za goste hostela organizira backpacker party u Funk klubu, a kroz suradnju s nekim turističkim agencijama goste vode i na izlet na Plitvička jezera. “Surađujemo s raznim turističkim agencijama, ali nam se gosti javljaju i putem maila i Facebooka. Na razne načine pokušavamo doći do gostiju, pa tako po europskim gradovima dijelimo letke s ponudom našeg hostela”, rekla je Anja Nigović. Govoreći o planovima za budućnost, Anja je naglasila kako cijela obitelj želi da hostel ima još bolju ponudu koja će im donijeti i veću popunjenost. “Iz dana u dan trudimo se biti što bolji. Razmišljali smo o otvaranju još jednog hostela u nekom turističkom odredištu na hrvatskoj obali, ali zasad to ipak još nije izvedivo. Možda se u budućnosti i to dogodi, a sve sa željom širenja funk brenda”, zaključila je Anja Nigović. (S.P.)

Razmišljali smo o otvaranju još jednog hostela u nekom turističkom odredištu na hrvatskoj obali, ali zasad to ipak još nije izvedivo. Anja Nigović

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

AKTUALNO KONZUMACIJA VINA

DAJTE NAM DOMAĆEG! Čak 93 posto konzumenata vina ističe kako više vole domaća vina, a samo sedam posto njih svoj je glas dalo vinima koja dolaze iz inozemstva, kaže Goran Pavlović piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

55,2% ispitanika preferira crno vino

41,1% anketiranih odlučuje se bijelo vino

3,8% konzumenata najčešće bira rose

inska smo zemlja pa nas ne treba iznenađivati podatak da ukupno 89,9 posto građana barem ponekad pije vino. Četvrtina njih (25,8 posto) vino pije barem jednom tjedno, a samo u posebnim prilikama to čini 23,9 posto domaćih potrošača, pokazuje istraživanje koje je proveo magazin Ja trgovac. Istraživanje o konzumaciji vina proveli su ovaj magazin i agencija Hendal tijekom lipnja 2017. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratiﬁkacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika. Da vino konzumiraju

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

rijetko, navodi 16,2 posto ispitanika, barem jednom mjesečno ovo piće si priušti njih 14,9 posto, a da ga konzumiraju svaki dan, ističe nemalih 9,1 posto sudionika istraživanja.

TRGOVINA - NAJČEŠĆE MJESTO ZA KUPNJU Pritom je crno vino popularnije među konzumentima vina sa 55,2 posto udjela, bijelo vino preferira njih 41,1 posto, a rose je najčešći izbor za 3,8 posto konzumenata.

TREĆINA KONZUMENATA (33,1 POSTO) USTVRDILA JE KAKO NAJVIŠE VOLI PITI VINO IZ DALMACIJE “Malo je kategorija u kojima se potrošački etnocentrizam tako jasno očituje kao u vinu. Naime, čak 93 posto konzumenata vina ističe kako više vole domaća vina, a samo sedam posto njih svoj je glas dalo vinima koja dolaze iz inozemstva”, navodi Goran Pavlović, glavni urednik magazina Ja trgovac. Podijelimo li Hrvatsku na vinske regije, vidimo da Dalmacija ima malu prednost pred Slavonijom i Istrom. Naime, da najviše vole piti vino koje dolazi iz Dalmacije, navodi trećina konzumenata (33,1 posto), dok su slavonska vina najdraža za njih 24,6 posto, a istarska za 23 posto konzumenata. Potom dolazi Hrvatsko zagorje sa 14,6 posto, dok je na začelju Moslavina sa 4,7 posto udjela. I na kraju, ispitnicima je bilo postavljeno i pitanje gdje hrvatski građani najčešće kupuju vino. Najveći dio njih, ukupno 62,1 posto, izjavilo je da to čini u trgovini, a značajan je broj i onih (30,2 posto) koji vino kupuju kod vinara u rinfuzi. U vinoteci, pak, vino kupuje 7,7 posto konzumenata ovoga pića.

NOVI IMPULS

JE LI NEŠTO SKUPO ILI NIJE, ODREĐUJE TRŽIŠTE

ANAMARIJA CICARELLI vlasnica i direktorica tvrtke Interligo, Split

Vrijednost za novac je najvažnija kod određivanja cijene jer se gost neće osjećati prevarenim. Vrijednost za vrijeme je također važna, posebice kod gostiju s višom platnom moći

eliki rast broja turista u Hrvatskoj izaziva sve više negativnih komentara naših građana. U tim negativnim komentarima posebno prednjače oni čija djelatnost nije vezana uz turizam. Iako najmanje znaju o turističkoj djelatnosti, kod nas su upravo takvi najveći kritičari razvoja turizma. Tako sve češće čujemo da je sramota toliko naplaćivati pojedine usluge ili proizvode tijekom ljeta, objavljuju se računi pojedinih usluga u medijima, pa čak i neprovjerene cijene smještaja. Nedavno, točnije polovinom srpnja održani Ultra Festival u Splitu bio je najviše izložen upravo takvim komentarima. Ali nisu bili pošteđeni ni ostali iznajmljivači, ugostitelji, taksisti, vlasnici turističkih agencija… I to ne samo u najrazvijenijim i najskupljim našim destinacijama nego u destinacijama u svim dijelovima zemlje. Stalno se šalju poruke kako “zločesti” ugostitelji, iznajmljivači ili neki drugi pružatelji usluga po visokim cijenama nude jadnim gostima svoje proizvode i usluge. Ali ti pošiljatelji ne kažu ni ističu zašto ti isti jadni gosti plaćaju te usluge! I zašto gosti ostavljaju jako dobre komentare po raznim inozemnim portalima i ostalim mjestima na internetu koja su specijalizirana za takve komentare. Kako je moguće da osamnaestogodišnjaci iz raznih zapadnih zemalja mogu sebi priuštiti ljetovanje u Hrvatskoj koje uključuje kvalitetni smještaj, izlazak po restoranima, odlaske na partije, izlete brodom, višednevna jedrenja...? Vrijednost za novac, a zadnjih godina još popularnija vrijednost za vrijeme, je jedina polazna točka s koje moramo krenuti kod prosuđivanja radi li se kod nas o bezobraznom deranju gostiju ili o realnoj cijeni. I što je uopće realna cijena? Primjerice, cijena dvosobnog apartmana u sezoni u Splitu može biti čak i 30 eura, ali isto tako cijena sobe s kupaonicom može

biti i veća od 250 eura. A praksa je pokazala da će gost koji je boravio u dvosobnom apartmanu za 30 eura češće ostaviti loš komentar o smještaju koji je koristio, dok će gotovo u pravilu gost koji je koristio smještaj od 250 eura ostaviti odličan komentar. Gost koji je koristio apartman od 30 eura, iako nije očekivao neku vrhunsku uslugu, bio je razočaran kad je došao u

moći kojima cijena ne igra nikakvu ili igra jako malu ulogu. Važnije im je jesu li kvalitetno uložili vrijeme - zato što im je ono važnije od novca. Analiza ispravne cijene obuhvaća mnogo toga. Pravilno određena cijena je ona koju je tržište prihvatilo. Smještaj od 30 eura vlasnik bi rado prodao za 90 eura, ali tržište nije prihvatilo takvu cijenu. Isto tako, vlasnik koji prodaje smještaj za 250 eura možda će smatrati da je pretjerao, ali zašto bi ponudio nižu cijenu ako odlično posluje uz postavljenu. Naravno da ima slučajeva gdje loš smještaj ili restoran koji nudi lošu hranu uspiju prodati svoju uslugu, odnosno lošiji proizvod po visokoj cijeni. Ali to je sporadično i čak na kraći rok neodrživo, a nije ni promišljeno u današnja vremena kada imamo razne portale na kojima se komentiraju svi proizvodi i usluge koje se nude na turističkom tržištu. Primjerice, restoran u kojem je gost oštećen visokom nerealnom cijenom ili kvalitetom usluge ili na kakav drugi način vrlo brzo će ostati

ANALIZA ISPRAVNE CIJENE OBUHVAĆA MNOGO TOGA. PRAVILNO ODREĐENA CIJENA JE ONA KOJU JE TRŽIŠTE PRIHVATILO objekt i shvatio da se nalazi u lošem kvartu, da nije registriran, da je namještaj derutan, da nema interneta, da vlasnika nije ni vidio... Isto tako, gost koji je sobu platio 250 eura bit će oduševljen izgledom sobe, lokacijom, dodatnom ponudom, doručkom u objektu ili obližnjem dobrom restoranu… Vrijednost za novac je najvažnija kod određivanja cijene. Jedino u tom slučaju gost se neće osjećati prevarenim. Vrijednost za vrijeme je također važna, posebice kod gostiju s višom platnom

bez gostiju. To znači da je takvim djelovanjem napravio određenu štetu ukupnom turizmu, ali je najveću štetu napravio sebi odnosno poslu kojim se bavi. Stoga je suvišno raspravljati o tome jesu li cijene visoke ili niske. Što god tko mislio, osuđivao ili odobravao - na kraju zadnju riječ ima tržište. Odluku o konzumiranju pojedine usluge uvijek donosi gost koji je spreman platiti određenu cijenu ili pak nije. Ako gost procijeni da mu je određena usluga na nekoj lokaciji preskupa, on je neće ni konzumirati.

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

TURIZAM HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

Natječaji za direktore ino predstavništava

rvatska turistička zajednica objavila je natječaje za 10 direktora inozemnih predstavništava HTZ-a, na koji se zainteresirani kandidati mogu javiti do 31. kolovoza, izvijestili su iz Glavnog ureda HTZ-a. Natječaji su objavljeni za

sva predstavništva HTZ-a čijim direktorima istječu ugovori o radu u rujnu ove godine. To su direktori predstavništava u Italiji, Francuskoj, Poljskoj, Beneluxu, Njemačkoj, Rusiji i SAD-u kao i u Mađarskoj te Slovačkoj gdje uredima sada rukovode voditelji ureda, bez statusa direktora koje je imenovalo Turističko vijeće HTZ-a. Prema uvjetima natječaja, zainteresirani kandidati moraju imati završen specijalistički diplomski stručni ili diplomski sveučilišni studij, najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima s područja turizma i/ili marketinga, aktivno poznavati jedan svjetski jezik te poznavati još jedan ili jezik zemlje u kojoj se obnaša dužnost direktora, kao i predati najmanje jednu pismenu preporuku prijašnjih poslodavaca. Potrebno je

i da poznaju turističko tržište za koje je predstavništvo ili ispostava nadležna, da imaju položen stručni ispit za rad u turističkom uredu, a ako ga nemaju, da ga polože u roku od godinu dana od stupanja na rad, a očekuje se i da prilože programe rada predstavništva ili ispostave za iduću kalendarsku godinu. “Naš je cilj predstavništva u svijetu reformirati na način da budu eﬁkasnija, proaktivnija te u konačnici konkurentnija što je preduvjet nastavka rasta hrvatskog turizma”, kazao je ministar turizma Gari Capelli. Direktor HTZ-a Kristjan Staničić izjavio je pak kako očekuje da će se na natječaj javiti kvalitetni kandidati s inovativnim i zanimljivim prijedlozima programa rada, iz kojih će biti jasno vidljive njihove vizije aktivnosti predstavništva. (J.V.)

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

RAST DOLAZAKA TURISTA I NOVE INVESTICIJE Na odlične turističke rezultate ostvarene u srpnju, ali i u sedam mjeseci ove godine u Šibensko-kninskoj županiji utjecalo je povećanje kvalitete smještajnih kapaciteta te izgradnja novih turističkih objekata. Tako su u srpnju ostvarena 297.343 dolaska turista što je 11 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a u sedam mjeseci ove godine zabilježen je 538.171 dolazak ili 17 posto više nego u istom razdoblju 2016. Jedna od najznačajnijih investicija na području Šibensko-kninske županije je luksuzni turistički kompleks Olympia sky u Vodicama, u čiju je izgradnju uloženo 172 milijuna kuna. Druga po vrijednosti investicija na području te županije je Konvencijski

centar Šibenik koji se nalazi u sklopu Solaris Beach Resorta, a u taj je centar uloženo oko 58 milijuna kuna. Uz to, jedan od najboljih hrvatskih malih i obiteljskih

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

hotela - Hotel Borovnik u Tisnom također je obnovljen, a njegov vlasnik Dane Slamić u obnovu tog hotela uložio je 26 milijuna kuna, od čega 55 posto vlastitih sredstava, a ostalo iz kohezijskih fondova. Župan šibensko-kninski Goran Pauk uvjeren je kako će se nastaviti pozitivni turistički trendovi na koje, osim novih investicija, odlične turističke ponude, sinergije javnog i privatnog sektora, utječe i činjenica da je to jedina županija u Hrvatskoj koja ima dva spomenika pod zaštitom UNESCO-a. Naime, katedrali sv. Jakova u srpnju se pridružila i jedinstvena tvrđava sv. Nikole, jedna od najbolje očuvanih fortiﬁkacijskih utvrda iz 16. stoljeća. (S.P.)

JAVNI POZIV ZA RAZVOJ TURISTIČKE INFRASTRUKTURE

Ministarstvo turizma daje 20 milijuna kuna

inistarstvo turizma objavilo je javni poziv za podnošenje zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava temeljem Programa razvoja javne turističke infrastrukture u ovoj godini za što je osigurano 20 milijuna kuna. Sredstva su namijenjena javnom sektoru tj. jedinicama lokalne i područne samouprave za razvoj javne turističke infrastrukture. Programom će se suﬁnancirati projekti uređenja morskih i ostalih plaža, izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija ili adaptacija centara za posjetitelje i interpretacijskih centara, njihovo opremanje multimedijskom opremom te javna turistička infrastruktura u funkciji aktivnog turizma. Razvoj aktivnog turizma podrazumijeva izradu strateških dokumenata

razvoja cikloturizma županije sa standardima, uređenje i označavanje postojećih i novih cikloturističkih, pješačkih i jahačkih ruta, te uređenje, postavljanje i opremanje stanica za iznajmljivanje ebicikala. Govoreći o javnom pozivu za razvoj turističke infrastrukture koji je otvoren do 15. rujna, ministar turizma Gari Cappelli je rekao kako je ta infrastruktura dio ukupne turističke ponude svake destinacije te je zato važno njeno neprekidno unapređenje. “Kroz taj projekt želimo povećati cjelokupni dojam i atraktivnost destinacija, a samim time učiniti hrvatski turizam još konkurentnijim”, istaknuo je Cappelli. Inače, Ministarstvo turizma suﬁnancira do 80 posto opravdanih troškova provedbe pojedinačnog projekta. (S.P.)

CRIKVENIČKI HOTEL ESPLANADE PRIMIO PRVE GOSTE

INVESTICIJA TEŠKA 42 MILIJUNA KUNA Crikvenički Hotel Esplanade koji je 2001. godine većim dijelom izgorio te zbog toga djelomično bio izvan funkcije, nedavno je obnovljen, a ovoga ljeta je primio svoje prve goste. Investicija je teška 42 milijuna kuna, a hotel se sada sastoji od 30 soba i osam apartmana s ukupno 76 kreveta u dva objekta. To je najveća investicija turističke tvrtke Jadran u proteklih dvadesetak godina, a ujedno je to nastavak investicijskog ciklusa započetog nakon tvrtkina izlaska iz stečaja. Strateškim poslovnim planom turističke tvrtke Jadran do 2025. godine upravo je Hotel Esplanade predviđen kao najbolji hotel iz tvrtkine grupacije. Zasad hotel ima kategoriju četiri zvjezdice, a

nakon što se stabilizira tržište, u Jadranu planiraju podizanje kvalitete na pet zvjezdica. Na obnovu toga hotela osvrnuo se Dino Manestar, predsjednik Uprave Jadrana, koji je rekao kako je Esplanade za tvrtkino poslovodstvo bio poseban izazov i to zbog zahtjevnog projekta u poslovnom i tehničkom smislu te zbog povijesnog naslijeđa i velikog interesa Crikveničana i njihove emocionalne povezanosti s tim hotelom. “Hrvatski proizvodi ugrađeni su u hotel, a ne postoje tipske sobe

već se individualno pristupilo projektiranju, opremanju, dekoraciji i usluzi. To je prvi dizajn hotel, a u planu je dodatno širenje njegovih kapaciteta i to na sadašnju upravnu zgradu Jadrana te pansion Slavija koji se nalaze u neposrednoj blizini hotela. Time će Esplanade postati integralni hotel”, istaknuo je Manestar. Dodao je kako je u planu da Hotel Esplanade bude otvoren cijele godine. (S.P.)

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

HRWWWATSKA DATACROSS

RAST PRIHODA I ŠIRENJE KAPACITETA

vrtka Datacross je tijekom 2016. godine ostvarila rast prihoda od 18 posto. U prvoj polovini 2017. povećali su prihode za dodatnih 12 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. Zbog ovih pokazatelja u Datacrossu očekuju da će im do kraja godine rast premašiti više od 25 posto te će se time nastaviti uspješno poslovanje. Datacross podatkovni centar smješten je u Jastrebarskom, izgrađen je krajem 2012. godine i namijenjen je širokom spektru krajnjih korisnika. Klijenti u tom centru, čija ukupna bruto površina iznosi 5500 četvornih metara, mogu zakupiti IT prostor ili serverske ormare te telekomunikacijsku i drugu infrastrukturu. Pritom im Datacross jamči sigurnost podataka i neometano korištenje sustava besprekidnim napajanjem i

redundantnim rashladnim sustavom, što je ključno u slučaju prirodnih katastrofa, poplava, potresa i požara. Većina klijenata Datacrossa su veliki i srednji korisnici poput IT i telekomunikacijskih tvrtki.

Zatim, tvrtke iz ﬁnancijske industrije te državne institucije, no usluge sve više pružaju i malim korisnicima. Ove jeseni Datacross zbog povećane potražnje za uslugama pohrane podataka planira investirati u povećanje kapaciteta podatkovnog centra u Jastrebarskom, čime će svoje usluge dići na još višu razinu. “Zadovoljni smo kontinuiranim rastom naše tvrtke, broja korisnika i njihovog očitog zadovoljstva našim uslugama. Među prvima smo shvatili prednosti koje Hrvatska ima za naš oblik IT usluga i to smo deﬁnitivno iskoristili. Izvrsnost i brzina su naši aduti, a posebno nam je drago što kao tvrtka zapošljavamo sve više mladih stručnjaka koji su zadovoljni uvjetima koje im pružamo”, izjavio je Krešo Troha, predsjednik Uprave podatkovnog centra Datacross. (B.O.)

H1 TELEKOM I OPTIMA TELEKOM

SPAJANJEM DO USPJEŠNIJEG POSLOVANJA

U Zagrebu je početkom kolovoza zaključeno pripajanje H1 Telekoma Optima Telekomu. Od sada ove dvije kompanije djeluju udruženo, kao jedna stabilna i snažna, tržišno relevantna tvrtka pod imenom Optima Telekom.

Nakon niza uspjeha i stabilizacije poslovanja, Optima je u srpnju prošle godine prepoznala mogućnost dugoročnog povećanja vrijednosti kompanije kroz pripajanje H1 Telekoma. “Nakon provedbe pripajanja pred nama je sada realizacija svih sinergijskih potencijala koji će

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

osigurati povećanje poslovne učinkovitosti i još uspješnije buduće poslovanje Optima Telekoma. U konačnici će to donijeti značajno veću vrijednost dioničarima, ali i još kvalitetnije i atraktivnije opcije za korisnike telekomunikacijskih usluga. S kolegama iz H1 razmijenit ćemo najbolje prakse i znanja, nastavit ćemo investirati u korisnike, infrastrukturu, dodatno podizanje kvalitetne mreže i većih brzina, te razvoj novih proizvoda”, izjavio je Zoran Kežman, predsjednik Uprave Optima Telekoma. Financijska, organizacijska i pravna konsolidacija Optime i H1 omogućit će dodatno osiguranje stabilnosti poslovanja tih društava, ispunjavanje obveza prema korisnicima i zaposlenicima, ali i otplate duga svim vjerovnicima. (B.O.)

START-UP ASPIDA

NA FUNDERBEAMU PRIKUPLJENO 146.000 EURA

Funderbeamovu kampanju Aspida je krajem lipnja krenula sa skromnim ciljem, očekujući 100.000 eura. Međutim, taj je iznos s početkom kampanje vrlo brzo premašen, priopćeno je iz Aspide. Tijekom mjesec dana 99 investitora, od čega više od polovina iz inozemstva, uložilo je u hrvatski start-up u kojemu su prepoznali veliki potencijal za globalnu ekspanziju. “Upravo smo za to i prikupljali novac, kako bismo s lokalnog tržišta, onoga Hrvatske i okolnih zemalja, mogli izaći na veće tržište, jer smatramo da oba naša proizvoda Izzy tipkovnica i TVizzy imaju šansu na globalnoj razini”, kaže Marin Erceg, direktor i osnivač Aspide. Vodeći investitor u Funderbeamu je Jadran Kapital, koji je i do sada ulagao u Aspidu te

im osigurao prva sredstva još 2015. godine kako bi se iz ideje krenulo u programiranje aplikacije Izzy. Kroz Funderbeam mnogi su manji ulagači i pojedinci imali mogućnost uložiti od 100 eura na više, a po veličini uloženog iznosa, odmah nakon Jadran Kapitala, su upravo pojedinci - jedan iz Hrvatske sa 15.000 eura i drugi

iz Njemačke sa 13.000 eura. Aspida na tržištu već ima 30 aplikacija pod brendom Izzy, novom platformom za digitalni marketing, s funkcijama za korisnike koje omogućuju bolje, zabavnije i interaktivnije korištenje tipkovnica mobilnih uređaja. Drugi brend Aspide je TVizzy koji je lansiran u partnerstvu s Hrvatskim Telekomom. Riječ je o prvoj aplikaciji u svijetu koja se bavi videonotiﬁkacijama (razvijena i mogućnost pregleda u zaključanom ekranu što je svjetska inovacija), a pokriva ključne trenutke hrvatskog nogometa. Funderbeam je platforma za prikupljanje kapitala na kojoj ulagatelji odmah nakon inicijalne faze ulaganja mogu trgovati svojim udjelima zahvaljujući sustavu temeljenom na bitcoin tehnologiji. (B.O.)

AGENCIJA CINNAMON

HRVATSKI SOFVER OČITAVA BROJILA U ŠVICARSKOJ Zagrebačka agencija Cinnamon je za tvrtku VOLAG System AG razvila mobilnu aplikaciju Unimod Collect. Aplikacija koristeći Bluetooth tehnologiju očitava pametna brojila. VOLAG System AG vodeća je švicarska tvrtka na području razvoja rješenja za daljinsko prikupljanje podataka i njihovu analizu. Softver koji je razvio Cinnamon koristi se za očitavanje 2,2 milijuna brojila u Švicarskoj. A to je približno trećina svih brojila u toj državi, priopćeno je iz te agencije. “Najizazovniji dio je bio razviti stabilnu komunikaciju raznih pametnih brojila koja su u upotrebi. Dakle, komunikaciju između raznih naprava, bilo da je to brojilo za struju, vodu ili plin. Sve te naprave

komuniciraju različitim protokolima koje je potrebno razumjeti te potom isprogramirati. Unimod Collect će se koristiti paralelno na velikom broju lokacija tako da i najmanja nepravilnost u radu može prouzrokovati dodatne troškove ponovnog obilaska lokacija na kojima su instalirana brojila. Iako je aplikacija razvijena za švicarsko tržište, nadam se da će ovakva rješenja brzo pronaći put ka široj primjeni i u Hrvatskoj”, izjavio je Ivan Kovač, direktor agencije Cinnamon i voditelj razvoja aplikacije Unimod Collect. “S Ivanom i njegovim timom surađujemo od kraja 2015. kad su nam pomogli dovršiti jedan složen projekt. Iako su se naknadno uključili, nakon nekoliko tjedana izrazito uspješnoga rada odlučili

Ivan Kovač

smo da upravo Cinnamon bude agencija koja će samostalno dovršiti taj projekt. Otad smo surađivali na nekoliko projekata, uključujući Unimod Collect, te se veselimo nastavku suradnje i novim izazovima”, kazao je Patrick Gauch, generalni direktor VOLAG System AG-a. (B.O.)

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

AKTUALNO COOK HUB - INOVACIJA ZA START-UP TVRTKE

JEDI, VOLI, KUHAJ... Za Cook hub postoji veliki interes jer su ljudi prepoznali problem nedostatka prostora u kojem mogu proizvoditi prehrambene artikle te ih potom plasirati u trgovine, kaže Josipa Bračanov piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rva hrvatska coworking kuhinja koja nudi kompletno rješenje za food start-upe – Cook hub, nastala je kao odgovor Josipe Bračanov na vlastitu potrebu za kuhinjom kada je iz hobija htjela na tržište plasirati zdrave home-made pudinge. Nakon razgovora s malim proizvođačima uvidjela je kako svi oni imaju isti problem: nedostatak adekvatnog, a povoljnog prostora u kojem mogu proizvoditi. Tako je došla na ideju da im omogući prostor u kojem će moći spravljati jela i slastice te ga istodobno dijeliti s drugim kuharima. Nakon višemjesečnog istraživanja nastala je coworking kuhinja u Zagrebu. “Protekla godina mi je bila jako uzbudljiva i svojevrsno istraživanje tržišta. Za Cook hub postoji veliki interes jer su ljudi prepoznali problem nedostatka prostora u kojem mogu proizvoditi prehrambene artikle te ih potom plasirati u trgovine. Cook hub upravo rješava taj problem”, kaže Josipa Bračanov dodajući

U TOJ PRVOJ SURADNOJ KUHINJI PROIZVODE SE TORTE, KOLAČI, MUFFINI, RAZNI NAMAZI, ŠTRUDLE, DŽEMOVI, SOKOVI...

kako se u toj prvoj suradnoj kuhinji proizvode torte, kolači, muffini, razni namazi, štrudle, džemovi, sokovi... dakako, u skladu s propisima. Ljudi koji to proizvode ujedno mogu registrirati svoju djelatnost kao start-up tvrtku ili obrt na tom prostoru te izaći na tržište, što je odskočna daska za “food poduzetnike”. Na taj način štede vrijeme, novac i trud jer ne moraju ulagati u vlastiti prostor i uređaje te se ne moraju brinuti o raznim propisima i tehničkim uvjetima koje je potrebno zadovoljiti. Važno je istaknuti kako se u Cook hubu poštuje HACCP standard, dok se aparati, posuđe i pribor za rad dijele. Uz to u Cook hubu se može dobiti i zaštitna odjeća te dio potrošnog materijala. Ako netko želi, može donijeti i svoj pribor za rad.

ODRŽIVI MODEL POSLOVANJA Takva suradna kuhinja je novost na hrvatskom tržištu, a kao na sve novitete, i na ovaj se treba naviknuti. “U proteklih godinu dana model poslovanja se pokazao održivim, ali potreban nam je veći prostor, pa sam zato u potrazi za njime ali i za potencijalnim investitorima. Ostvarila sam brojne suradnje i kontakte u ovom razdoblju što mi je donijelo nove projekte, dok je Cook hub nekima omogućio da se razviju”, ističe ona.

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Kisko vinski octevi Kisko vinski ocat dobiva se prirodnom fermentacijom kvalitetnog crnog vina. Izvrstan je za pripremanje salata, marinada i kao dodatak glavnim jelima, a od davnina se rabi i za pripremu raznih prirodnih napitaka u medicinske svrhe. Kisko kvasina je aromatični vinski ocat, odnjegovan prirodnim putem, što mu daje punoću okusa i mirisa. Jamstvo kvalitete Kisko kvasine nalazi se u odabiru vrhunskog domaćeg vina i načelima proizvodnje tradicionalne dalmatinske kvasine. BADEL D.O.O.

Godine 1930. obitelj Badel utemeljila je tvrtku Braća Badel za proizvodnju octa, alkohola i jakih alkoholnih pića. Tvrtka je kroz povijest i promjene političkog sustava djelovala samostalno ili pak kao dio većih sustava. U ožujku 2011. Badel je kupio tvrtku Segestica u stečaju te je proizvodnja u potpunosti prebačena iz Sesveta u Sisak.

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

Korisnici Cook huba su uglavnom mali proizvođači koji tek započinju s poslovanjem ili koji su dosad radili u svojim prostorima, ali su shvatili da im se rad u Cook hubu više isplati, a ima i ﬁzičkih osoba koje žele proizvoditi neka jela ili slastice. Valja naglasiti kako se neke slastice koje se proizvode u tom prostoru prodaju u trgovinama, ali mnogi kupci za to ne znaju. Korisnici Cook huba svoje proizvode plasiraju putem vlastitih prodajnih kanala, no Cook hub im može i u tome pomoći. Nakon proizvodnje zdravih pudinga, Josipa Bračanov odvažila se na još jednu gastronomsku inovaciju - džem od luka. No s obzirom na to da se njegova proizvodnja odužila, još nije na policama trgovina, ali se Josipa nada kako će se uskoro i to dogoditi.

FRANŠIZA U DRUGIM DRŽAVAMA Otvaranje Cook hubova diljem Hrvatske, ali i okolnim zemljama je njezina velika želja i svesrdno radi na tome. Postoji već nekoliko zainteresiranih koji bi u svojim gradovima, kao model franšize, pokrenuli Cook hub. Inače, suradne kuhinje nisu novost jer u svijetu već postoje takve coworking kuhinje koje se nazivaju i komercijalnim kuhinjama. “Kada sam dobila ideju za otvaranje suradne kuhinje, guglajući po internetu naišla sam na takve kuhinje u San Franciscu, Singapuru, Londonu i u nekim gradovima u Australiji. Naravno da njihove kuhinje imaju veće kapacitete, ali vjerujem da će se i moj Cook hub proširiti”, ističe Josipa Bračanov dodajući kako je ekonomija dijeljenja i općenito coworking koncept, a potom i coworking kuhinja jedan od rastućih trendova na svijetu. “Ako se ljudima, osim prostora, ponudi i dodana vrijednost, to može postati vrlo proﬁtabilan biznis”, smatra ona. Govoreći o planovima za budućnost, rekla je kako želi dalje standardizirati

U COOK HUBU POŠTUJE SE HACCP STANDARD, DOK SE APARATI, POSUĐE I PRIBOR ZA RAD DIJELE Cook hub poslovanje i dati franšizu ostalim gradovima i državama. Osim toga, želi održavati kulinarske radionice, teambuildinge i gastro evente u suradničkom prostoru Enzita na Zagrebačkom velesajmu te uvesti novi cooking portal s nešto drukčijim sadržajem nego što smo navikli.

Zlatno zrno žita – Integralni medenjaci, Integralni vanilija keksi Integralni vanilija keksi i integralni medenjaci proizvodi su od integralnoga pšeničnog brašna bez aditiva, šećera i umjetnih sladila. Sadrže samo med, jabučni sok i ječmeni slad te arome prirodne mahune vanilije, cimeta, klinčića i muškatnog oraščića. Boja i aroma integralnih vanilija keksa i integralnih medenjaka odražava sastojke od kojih su pripremljeni, a u njima je izražena punoća smokava ili meda. PREHRAMBENO INDUSTRIJSKI KOMBINAT D.D.

Prehrambeno-industrijski kombinat d.d. Rijeka (PIK Rijeka) moderna je tvrtka s dugogodišnjom tradicijom koja proizvodi kvalitetne prehrambene proizvode prema visokim standardima. Uspješnim spojem tradicije i iskustva sa suvremenom tehnologijom PIK Rijeka postiže vrhunsku kvalitetu i raznovrsnost pekarskih i slastičarskih proizvoda.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

HRVATSKA&REGIJA CROATIA BUS/GLOBTOUR MEĐUGORJE

PREUZIMANJE DEUTSCHE TOURINGA Hrvatski investitori spasili su njemačku tvrtku, inače članicu Eurolinesa, iz stečaja, a preuzet će njene sve lokacije i operacije te sačuvati radna mjesta

roatia Bus/Globtour Međugorje od 1. rujna preuzima upravljanje tvrtkom Deutsche Touring koja je nedavno objavila stečaj. Kako piše Touristik Aktuell, hrvatski investitori spasili su njemačku tvrtku iz stečaja, a preuzet će sve lokacije i operacije njemačke tvrtke, koja je članica europske mreže autobusnih prijevoznika Eurolines. Tako bi se trebala

sačuvati 92 radna mjesta, uključujući i 30 u sjedištu tvrtke u Eschbronu, objavljeno je na portalu CroExpress. Stečajni upravitelj Miguel Grosser objavio je kako je preuzimanje najbolje i najsigurnije rješenje za budućnost. Deutsche Touring je, sa 2,8 posto udjela na njemačkom tržištu, najveći preostali konkurent Flixbusu. Od proglašavanja stečaja u travnju, tvrtka je nastavila s poslovanjem prodavši

172.000 karata. Također, kroz mjesec dana uvest će se nove linije iz Njemačke za Albaniju i Crnu Goru. Croatia Bus djeluje unutar grupacije Globtour Međugorje. Autobusnim linijama povezuje sve regije u Hrvatskoj. A Hrvatsku povezuje s Njemačkom, Austrijom, Švicarskom, Bosnom i Hercegovinom, Italijom, Slovenijom, Crnom Gorom, Švedskom, Norveškom, Danskom i Srbijom. (B.O.)

KRKA

OSTVAREN REKORDNI PRIHOD Slovenska farmaceutska kompanija Krka u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila rekordni polugodišnji prihod od 655 milijuna eura, što je 8,5 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je čista dobit porasla za 31 posto, na 91,7 milijuna eura. Ova slovenska farmaceutska kompanija čak 93 posto svoje prodaje ostvaruje na stranim tržištima. Prodaja u regiji Istočne Europe, koja uključuje i Rusku Federaciju, povećana je za 22 posto, dok je za devet posto porasla prodaja u zemljama Srednje Europe. Krka je

vodeća kompanija u prodaji svojih farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda i na domaćem slovenskom tržištu gdje u prvoj polovini ove godine ostvarila četiri-postotni rast prihoda koji su dosegnuli 43 milijuna eura. U prvoj polovini ove godina kompanija je prijavila devet novih proizvoda u 17 oblika i snage za doziranje, što je više nego u istom razdoblju prošle godine. Investicije su u tom razdoblju bile 52,6 milijuna eura, dok za cijelu 2017. godinu predviđaju ulaganja veća od 120 milijuna eura, a tim iznosom nisu pokrivene nove akvizicije. (I.G.)

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

ERICSSON NIKOLA TESLA

NOVI UGOVOR S HT-om MOSTAR Posao modernizacije i nadogradnje radijske pristupne mreže HT Mostar vrijedan je 11 milijuna kuna, a realizacija ugovora počinje odmah

ricsson Nikola Tesla i HT Mostar ugovorili su modernizaciju i softversku nadogradnju radijske pristupne mreže ovog bosansko-hercegovačkog operatora. Posao je vrijedan 11 milijuna kuna, a realizacija ugovora počinje odmah, priopćeno je iz ENT-a. Podsjetimo, Ericsson je svjetski lider u komunikacijskim tehnologijama i uslugama te ima sjedište u Stockholmu u Švedskoj. Ericssonovu organizaciju čini 111.000 stručnjaka koji kupcima u 180 zemalja omogućuju inovativna rješenja i usluge. Oni zajedno izgrađuju budućnost u kojoj će svatko i svaka industrija biti osnažena tako da može postići svoj puni potencijal. Prihod od prodaje u 2016. godini iznosio je 24,5 milijardi američkih dolara. Ericsson je

uvršten u kotacije na burzi Nasdaq OMX u Stockholmu te u sustavu Nasdaq New York. Ericsson Nikola Tesla je pridruženi član korporacije Ericsson koja predvodi i podržava suvremene načine komuniciranja. Aktivnosti kompanije obuhvaćaju prodaju i marketing, istraživanje i razvoj, dizajn cjelovitih komunikacijskih rješenja, usluge u području višeuslužnih i mobilnih mreža najnovijih generacija, uključujući mobilni internet te sistemsku integraciju složenih sustava u svim segmentima poslovanja. Kompanija osigurava inovativna ICT rješenja koja unapređuju život ljudi i stvaraju novu vrijednost. Dionicama Ericssona Nikole Tesle trguje se na Redovitom tržištu Zagrebačke burze pod burzovnim simbolom ERNT-R-A.

AIR SERBIA

ZATVARA SE DIO POSLOVNICA Air Serbia je u procesu zatvaranja poslovnica u Nišu, Novom Sadu i Užicu, što je u skladu s poslovnom politikom smanjenja troškova i efikasnijeg poslovanja. Kako je u Air Serbiji rečeno za agenciju Beta, ta odluka došla je kao logičan korak nakon opadanja broja kupljenih karata u poslovnicama, budući da su se navike suvremenih putnika s vremenom značajno promijenile. “Naši gosti danas su više zainteresirani za kupovinu karata preko interneta, kontakt-centra i ovlaštenih turističkih agenata, što je trend koji se primjećuje i kod većine drugih svjetskih aviokompanija. Air Serbia se mora mijenjati u skladu

s tehnološkim promjenama i promjenama uvjeta na tržištu”, kazali su u toj

kompaniji, a prenosi SEEbiz. Uz to, kako objašnjavaju, dva poslovna prostora od te tri poslovnice Air Serbia morala je iznajmljivati, što je bio dodatni trošak koji nije bio racionalan. “Kako bismo mogli izaći u susret potrebama i očekivanjima naših gostiju, unaprijedili smo web stranicu i nastavili blisko surađivati s turističkim agencijama kako bi putnici mogli što lakše rezervirati i kupiti karte”, kažu u Air Serbiji. Glavne poslovnice te kompanije u Beogradu, koje, kako navode, posjećuje značajan broj klijenata i koje predstavljaju ne samo mjesto prodaje karata već i servisni centar, nastavljaju redovan rad.

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRVATSKA&REGIJA SRPSKA TURISTIČKA PRIVREDA

NOVI LJUDI ZA NOVI TURIZAM Zaposleni u turističkom sektoru, kao i oni koji se žele baviti turizmom u Srbiji, moći će se već od listopada usavršavati na fakultetu Modul u Beču i pohađati MBA program piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

EDUKACIJA POSTAJE VAŽNA KARIKA ZA BOLJE KORIŠTENJE TURISTIČKOG POTENCIJALA

rbija sve više računa na turizam, a edukacija postaje važna karika za bolje korištenje turističkog potencijala, jačanje kapaciteta turističke privrede i njen još veći utjecaj na ukupan ekonomski razvoj, istaknuto je na okruglom stolu Novo doba u turizmu održanom nedavno u Privrednoj komori Srbije (PKS). Predsjednik PKS-a Marko Čadež istaknuo je velik utjecaj turizma na rast BDP-a, deviznog priljeva, novo zapošljavanje i razvoj povezanih djelatnosti. Naveo je rezultate istraživanja World Travel & Tourism Councila po kojemu svaki dolar potrošen u turizmu pridonosi ili inicira potrošnju još 3,2 dolara u ekonomiji jedne zemlje, a milijun dolara turističke

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

potrošnje generira dva puta više poslova nego milijun dolara potrošen u drugim sektorima.

POTREBNI KVALITETNI I OBRAZOVANI KADROVI Ističući da Srbija proteklih godina bilježi natprosječan rast turističkog prometa te da se prema procjenama nadležnih za turizam očekuje novi turistički rekord, još veći devizni prihod i više od tri milijuna turista, Čadež je naglasio da su ovoj gospodarskoj grani potrebni kvalitetni i obrazovani kadrovi kako bi se turistički potencijal turizma što eﬁkasnije iskoristio. “To je utoliko značajnije kada se imaju u vidu rezultati analize PKS-a napravljene

potkraj prošle godine, koji ukazuju na to da se od 55.000 ljudi direktno zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu Srbije samo petina uistinu i školovala za poslove u turizmu i ugostiteljstvu. Kako bi naša turistička privreda mogla kvalitetno odgovoriti na zahtjeve promijenjene potražnje, kako bismo osigurali dovoljan broj međunarodno kvaliﬁciranih hotelskih i turističkih menadžera, posebice kadrova za nova turistička zanimanja, nužno je da tome prilagodimo i naš obrazovni sustav i osiguramo odgovarajuće obrazovne proﬁle”, naglasio je Čadež. On je podsjetio i na suradnju PKS-a s fakultetom Modul iz Beča koji ima tradiciju u školovanju kadrova, između ostalog i u području turizma. Najavio je kako će zaposleni u srpskom turizmu s fakultetskom diplomom već od listopada moći pohađati MBA program identičan onome po kojem se školuju studenti u Austriji. Predviđa da se polovina nastave realizira u Beogradu, a ostatak u Beču ili Dubaiju. Renata Pindžo, pomoćnica ministra trgovine, turizma i telekomunikacija, također je istaknula važnost kvalitetnog obrazovanja u turizmu koji bi mogao značajno pridonijeti rješavanju velikih ekonomskih pitanja. “Nema uspješnog turizma bez kvalitetnih kadrova, konkurencija na međunarodnom tržištu je velika. Imamo ambiciozne planove da do 2020. realiziramo 9,6 milijuna noćenja što se može postići kvalitetnom edukacijom”, smatra Renata Pindžo dodavši kako su realizirani različiti projekti i programi podrške usmjereni u tom pravcu. Robert Gasser, generalni menadžer Hotela Marriott u Beogradu, ocijenio je da Srbija ima ogroman turistički potencijal, ali i da taj sektor ima dosta mogućnosti za unapređenje. U Srbiji postoje sjajni hoteli koji će tražiti nove suradnike zbog čega je kvaliteta kadra izuzetno važna, rekao je Gasser. Predstavljajući aktivnosti fakuteta Modul, profesor Florian Aubke kazao je kako je prava vrijednost MBA programa u razmjeni znanja i iskustva među studentima jer ta obrazovna institucija ima čak 81 posto stranih studenata. Taj je fakultet među vodećim privatnim obrazovnim institucijama, a osnovala ga je Privredna komora Beča, najveći privatni pružatelj usluga u obrazovanju u Austriji. Modul ima dugu tradiciju u obrazovanju kadrova iz područja turizma i ugostiteljstva, a od 2007. godine svoja područja rada proširio je i na međunarodni menadžment, tehnologije novih medija, javnu upravu i održivi razvoj. Inače, Privredna komora Srbije, Privredna komora Beča i Modul lani su potpisali Memorandum o suradnji koji će se početi realizirati od početka ove školske godine.

ROBERT GASSER, GENERALNI MENADŽER HOTELA MARRIOTT

Važno je učiti kroz školovanje i rad Turizam u Srbiji koji se sve više razvija nameće potrebu dodatnog obrazovanja jer su pravi kadrovi ono što nedostaje, ocijenio je Robert Gasser, generalni menadžer Hotela Marriott u Beogradu. On smatra da bi se i vlada morala angažirati na tom području te da je važno učiti kroz školovanje i rad. “Kreće se od nule, a onda se naš posao nadograđuje. Primarni fokus je obrazovanje, ali se ono mora promijeniti kako bi se osposobili različiti turistički profili. Dobar menadžer je onaj koji rješava probleme, a mladi ljudi moraju učiti kako da postanu samopouzdani i fleksibilni. A ako su na dobrom putu, mora ih se odmah i pohvaliti”, kazao je Gasser.

POSTOJEĆI POSLOVI ĆE ZASTARIJEVATI Aubke smatra da je obrazovanje u turizmu doživjelo globalne promjene kao i turizam u cjelini. Ekonomija generalno postaje kolaborativna i zahtijeva fundamentalne promjene na svim sektorima, pa i u turizmu. Suština tih promjena je u tome da je sve manja granica između putovanja kod kuće i u inozemstvu te između poslovnih i privatnih putovanja. On

OD 55.000 LJUDI ZAPOSLENIH U UGOSTITELJSTVU I TURIZMU SRBIJE SAMO SE PETINA UISTINU I ŠKOLOVALA ZA TE POSLOVE je podsjetio na izvještaj Europske komisije o turističkom obrazovanju i zapošljavanju ocijenivši kako je u njemu malo prostora posvećeno pravim promjenama koje su neminovne jer se i okolnosti dramatično mijenjaju. Neće doći do potpunog raspada turističke industrije u vremenu koje dolazi, ali će postojeći poslovi ubrzano zastarijevati što će nametati promjene, smatra Aubke. Prema njegovu mišljenju socijalna dimenzija rada će sve više jačati, dok će na važnosti dobivati tzv. meke vještine kao što su autoritativnost, komunikativnost, samopouzdanje, računalsko razmišljanje, ﬂeksibilnost u reakcijama i suradnja. “Ne treba više učiti teoriju i forsirati znanje nego se fokusirati upravo na stjecanje mekih vještina”, zaključio je Aubke. 21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

SVIJET FINANCIJA INSOLVENTNOST

TVRTKE SMANJUJU NE Prema podacima Fine, u svim hrvatskim županijama potkraj lipnja u odnosu na kraj prošle godine smanjio se broj blokiranih tvrtki. Broj blokiranih poslovnih subjekata pao je u šest mjeseci za 12,3 posto piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ako pokazuju analize Financijske agencije, poduzeća u Hrvatskoj malo po malo smanjuju svoja dugovanja. Potkraj lipnja u blokadi je bilo manje tvrtki u odnosu na svibanj, a još je veći pad zabilježen u odnosu na kraj prošle godine. Naime, prema objavljenim informacijama Fine o nepodmirenim osnovama za plaćanje poslovnih subjekata na dan 30. lipnja 2017. po županijama pokazuje se smanjenje kod gotovo svih pokazatelja kod većine županija kako u odnosu na kraj svibnja, tako i u odnosu na kraj 2016. godine. Prema objavljenim podacima broj blokiranih poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj polovinom ove godine iznosio je 26.805 ili 2,2 posto manje nego krajem svibnja, a ako usporedimo brojke s onima

s kraja 2016. godine, broj je još manji jer je tada bilo 13,2 posto više blokiranih poduzeća. Broj blokiranih se tijekom lipnja u odnosu na svibanj smanjio u 18 županija i Gradu Zagrebu, dok je u dvije županije povećan broj onih s minusom na računima. Kao što je to uobičajeno zbog ujedno i najvećeg broja registriranih tvrtki, najveći udio onih koje su insolventne bilježi Grad Zagreb, 22,89 posto, slijedi Splitsko-dalmatinska županija s udjelom od 11,54 posto, dok je najmanji udio insolventnih iz Ličko-senjske županije, 1,03 posto, a pretposljednja po blokiranima je Požeško-slavonska županija s udjelom od 1,37 posto.

DUG SMANJEN U 14 ŽUPANIJA Kada promatramo broj zaposlenih u tim blokiranim tvrtkama, on je na razini cije-

le države iznosio 20.621 što je za 6,5 posto manje u odnosu na prethodni mjesec te 7,2 posto manje zaposlenih negoli ih je bilo u insolventnim tvrtkama krajem 2016. godine. Statistike pokazuju kako je u insolventnim tvrtkama u lipnju u 16 županija i Gradu Zagrebu bio niži broj zaposlenih, dok je u pet županija broj zaposlenih u blokiranim tvrtkama porastao. Najveće relativno smanjenje od 44,2 posto ostvareno je u Požeško-slavonskoj županiji, a najveće povećanje od 119,1 posto zabilježila je Ličko-senjska županija. Najveći udio zaposlenih kod insolventnih poslovnih subjekata i ovdje očekivano ima Grad Zagreb, 28,52 posto, slijedi također Splitsko-dalmatinska županija s udjelom od 11,83 posto, a naj-

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Cijene nekretnina u privrem Riječ je o standardnom sezonalnom rastu, koji svake godine započne u svibnju, te u područjima s većim turističkim posjetom, pojašnjava Ranilović Prema podacima Burze nekretnina primijećen je rast cijena nekretnina od oko dva posto. Riječ je o standardnom sezonalnom rastu, koji svake godine započne u svibnju, te se pretpostavlja da će trajati tijekom cijele sezone i to, naravno, samo u područjima s većim turističkim posjetom, a to su uglavnom priobalje i glavni grad Zagreb, rekao je predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore Dubravko Ranilović. 42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

Ipak, generalno gledajući cijene nekretnina u Hrvatskoj još su uvijek u manjem padu, ali samo ako promatramo realizirane cijene na godišnjoj razini i na području cijele Hrvatske. “Razlozi prosječnom padu cijena su ti što u većini Hrvatske, osim već u spomenutim područjima, ne postoji potražnja za nekretninama, uslijed neravnomjernog raspoređenoga gospodarstva i slabe kupovne moći. Čak ni u Zagrebu ne postoji rast cijena na svim područjima već samo na onima koji se smatraju dobrom stambenom lokacijom

PODMIRENE DUGOVE

UKUPNI DUG PODUZEĆA KOJI NIJE BIO NAPLATIV OD POČETKA GODINE SMANJIO SE ZA 2,1 MILIJARDU KUNA ILI 11,9 POSTO

manji udio ima ponovno Ličko-senjska županija 1,15 posto i Požeško-slavonska županija s nešto većim udjelom od 1,34 posto. Ukupni dug poduzeća koji nije bio naplativ, te su zbog njih bili u blokadi, 30. lipnja u odnosu na kraj svibnja pao je za 1,7 posto odnosno za 275 milijuna kuna. Od početka godine taj dug je manji za 2,1 milijardu kuna ili 11,9 posto. Gledano po županijama, u lipnju u odnosu na kraj svibnja iznos nepodmirenih obveza smanjen je u 14, a povećan u sedam županija. Najveće relativno smanjenje od 14,4 posto ostvareno je u Požeško-slavonskoj, a najveće povećanje od 39,1 posto u Šibensko-kninskoj županiji. Najveći udio nepodmirenih obveza poslovnih subjekata i ovdje očekivano ima Grad Zagreb, 38,63 posto, slijedi također Splitsko-dalmatinska županija s udjelom od 13,7 posto, a najmanji udio ovdje ima Požeško-slavonska županija 0,66 posto, a na predzadnjem mjestu je Ličko-senjska županija s udjelom od 0,71 posto.

enom porastu se pretpostavlja da će trajati tijekom cijele sezone i to i na kojima postoji interes turista pa se smatraju i dobrim ulaganjem’’, pojašnjava Ranilović. Podaci Eurostata pokazali su kako su, dok se europsko tržište nekretnina oporavlja, Hrvatska i Italija jedine koje bilježe pad cijena nekretnina. Hrvatska bilježi pad od 0,4 posto, dok Italija bilježi nešto manji pad od 0,1 posto.

VIDLJIV PAD CIJENA Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2016. godini u odnosu na

2015. uočen je pad cijena novih stanova od 3,1 posto (stanovi trgovačkih društava bez POS-a), dok su cijene novih stanova bez obzira na prodavatelja pale za 6,1 posto. Na potražnju za stambenim nekretninama utječu demografska kretanja, stanje i perspektiva u gospodarstvu, odnosno trendovi u građevinarstvu, ponuda stambenih kredita i kamatne stope te politika Vlade. Promet na tržištu nekretnina, bez novosagrađenih nekretnina,

iznosio je 2016. godine 3.682.800.000 kuna, odnosno 1,07 posto BDP-a Republike Hrvatske. Unatoč teškoj gospodarskoj situaciji posljednjih godina koja je osobito pogodila sektor nekretnina, od 2007. godine kada je prvi put donesen Zakon o posredovanju u prometu nekretnina čime je regulirana ova djelatnost, može se reći da je tržište nekretnina u Republici Hrvatskoj uređeno i slijedi dobru praksu država članica EU-a, ističu u HGK-u.

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA UGOVORI VRIJEDNI GOTOVO 50 MILIJUNA EURA

CROSCO KRENUO U DOBROM SMJERU Prvi ugovor od 23,4 milijuna eura sklopljen je za izradu bušotina u razdoblju od naredne tri godine, dok drugi težak 23,6 milijuna eura obuhvaća radove na izradi novih šest bušotina piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Č 277 mil kn neto dobit Crosca u prvom polugodištu 2017.

25 5 mil kn EBITDA u istom razdoblju

lanica Ina Grupe, tvrtka Crosco naftni servisi, potpisala je dva ugovora s jednim od najvećih operatora u naftno-plinskom poslovanju u Ukrajini, državnom tvrtkom Pjsc Ukrgasvydobuvannya (UGV). Prvi od dva potpisana ugovora, vrijedan 23,4 milijuna eura, sklopljen je za izradu ukupno šest bušotina u razdoblju od naredne tri godine. Početak bušaćih radova očekuje se krajem kolovoza 2017. godine. A godišnje se planiraju po dvije bušotine, priopćeno je iz Ine. Drugi ugovor u vrijednosti 23,6 milijuna eura obuhvaća radove na izradi novih šest bušotina. Tako će ukupna vrijednost dogovorenih radova u Ukrajini doseći gotovo 50 milijuna eura.

STABILIZACIJA OPERATIVNOG POSLOVANJA Uz dogovorene nove poslove u Ukrajini, ova kompanija bilježi i intenzivnu aktivnost u Egiptu i Kuvajtu. Naime, od svibnja ove godine Crosco ponovno izvodi operacije na egipatskom tržištu, gdje je u tijeku izrada druge bušotine, a planiran je nastavak radova do kraja

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

godine kao i još dvije nove bušotine. Osim toga, Crosco se pretkvalificirao i za angažman na tržištu Kuvajta u 2018. godini. Drugim riječima, Crosco se pretkvalificirao za bušenje srednje dubokih bušotina za kuvajtsku naftnu kompaniju Kuwait Oil Company (KOC). Riječ je o kompaniji koja kontrolira cijeli naftni sektor od istraživanja i proizvodnje do rafinerijskog poslovanja i izvoza, objavljeno je na internetskim stranicama Crosca naftni servisi. Odlične su ovo vijesti za Crosco koji je, uslijed pada cijena nafte na svjetskom tržištu te ‘Arapskog proljeća’, proživio nekoliko poslovno izazovnih godina te se našao u stanju visoke zaduženosti. U 2017. godini Crosco je krenuo u dobrom smjeru, a rast je ubrzan u drugom tromjesečju. Tako je EBITDA u prvom polugodištu dosegla 24 milijuna kuna, dok je neto dobit iznosila 27 milijuna kuna.

UZ DOGOVORENE NOVE POSLOVE U UKRAJINI, KOMPANIJA BILJEŽI I INTENZIVNU AKTIVNOST U EGIPTU I KUVAJTU Osim toga, Uprava Ine nedavno je ovoj kompaniji odobrila povećanje temeljnog kapitala, što je Croscu omogućilo još snažnije kretanje u smjeru stabilizacije svog operativnog poslovanja i poboljšanja omjera zaduženosti i kapitala. Tako osnaženom, otvaraju mu se mogućnosti daljnjeg razvoja te ulaganja u opremu, a sukladno tome, postat će još konkurentniji u trenutnim izazovnim tržišnim uvjetima.

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

GODIŠNJI RAST POTROŠAČKIH CIJENA 0,8 POSTO Povratak inflacije pozitivnim vrijednostima posljedica je ponajprije rasta cijena prehrane, pića, prijevoza te cijena u restoranima i hotelima, smatraju analitičari RBA

rema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u srpnju je zabilježila mjesečni pad od 0,7 posto, dok je na godišnjoj razini viša za 0,8 posto. Pad cijena na mjesečnoj razini prvenstveno je posljedica sezonskih sniženja u kategorijama Odjeće i obuće, koje su na mjesečnoj razini zabilježile pad od 9,8 posto. S druge strane, pad su najviše ublažavale cijene hrane i bezalkoholnih pića čije su cijene na mjesečnoj razini u prosjeku porasle 0,2 posto. Godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena očekivano se zadržala na razinama blago ispod jedan posto, pri čemu je vidljivo da veliki utjecaj na ublažavanje inflatornih pritisaka ima Energija koja je na godišnjoj razini zabilježila pad od 2,7 posto. Ukupan udio Energije u indeksu potrošačkih cijena iznosi gotovo 17 posto. U promatranoj skupini

proizvoda zasigurno je utjecaj imala električna energija, koja od 1. siječnja ima niže cijene zbog primjene niže stope PDV-a (sa 25 na 13 posto). Ako bi iz indeksa potrošačkih cijena isključili Energiju, prosječni rast cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju iznosio bi 1,5 posto. S druge strane, najznačajnija skupina proizvoda u indeksu, kategorija Hrana, piće i duhan (s udjelom većim od 32 posto u ukupnom indeksu) u promatranom je mjesecu zabilježila prosječan rast svojih proizvoda od 2,7 posto na godišnjoj razini. Rast su generirali i prerađeni i neprerađeni prehrambeni proizvodi koji su na godišnjoj razini porasli 2,6, odnosno tri posto.

USPORAVANJE DINAMIKE RASTA Pritom je kod prerađenih proizvoda razmjerno visoki skok zabilježen u kategoriji Mlijeko, sir i jaja (6,6 posto), dok se kod neprerađenih ističe kategorija Meso s godišnjom inﬂacijom od 4,5 posto. Kod obje kategorije vjerojatno se radi o povećanoj potražnji uz istodobno smanjenje ponude, ali i prelijevanju utjecaja s inozemnih tržišta. Prosječna stopa inﬂacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u prvih sedam mjeseci iznosila je jedan posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Unatoč usporavanju

dinamike rasta ona je na značajno višim razinama u usporedbi s istim razdobljem prošle godine kada su cijene u prosjeku

PROSJEČNA STOPA INFLACIJE MJERENA INDEKSOM POTROŠAČKIH CIJENA U SRPNJU JE ZABILJEŽILA MJESEČNI PAD OD 0,7 POSTO na godišnjoj razini zabilježile pad od 1,5 posto. Povratak inﬂacije pozitivnim vrijednostima posljedica je ponajprije rasta cijena prehrane, pića, prijevoza te cijena u restoranima i hotelima. Osim većeg PDV-a na ugostiteljske usluge, na dio rasta u posljednjoj kategoriji zasigurno doprinosi i rastuća potražnja u turizmu. S druge strane rastu cijena prijevoza (gotovo u cijelosti) te rastu u kategoriji prehrambenih proizvoda na godišnjoj razini zasigurno pridonose kretanja na svjetskim robnim tržištima, gdje su cijene na godišnjoj razini više. U drugoj polovini godine očekujemo da bi se stope inﬂacije mjerene indeksom potrošačkih cijena mogle zadržavati u pozitivnom teritoriju, ali još uvijek ispod relativno niskih jedan posto, procjenjuju analitičari RBA.

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

ADDIKO ŠTEDNJA S KAMATOM OD DVA POSTO

Addiko banka u ponudi ima jedinstvenu ﬁksnu kamatnu stopu od dva posto za nove štedne uloge u kunama i za oročenje na godinu dana. Povoljnija kamata od 1,50 posto dostupna je i za nova kunska oročenja na šest mjeseci. Minimalni iznos oročenja iznosi 5000 kuna. “Uvođenjem kamatne stope od dva posto građanima nudimo više od 30 posto povoljnije uvjete od redovnih za štednju u kunama na razdoblje od 12 mjeseci, te 50 posto povoljnije uvjete za štednju na šest mjeseci”, izjavila je Višnja Božinović, izvršna direktorica Upravljanja prodajom i distribucijskim kanalima.

Višak novca i niske kamate Iznimno visoka ponuda novca na novčanom tržištu i dalje je dominantna, u ovom razdoblju dnevni višak likvidnosti u sustavu premašuje iznos od 13,5 milijardi kuna. U takvim uvjetima potražnja za kratkoročnim pozajmicama na Tržištu novca vrlo je skromna kao i međusobno trgovanje sudionika, a kratkoročne pozajmice se ugovaraju uz vrlo nisku kamatnu stopu. Prošlog ponedjeljka je na redovitoj tjednoj repo aukciji Hrvatske narodne banke povučeni iznos repo kredita iznosio 60 milijuna kuna, što je iznos koji sudionici povlače već par tjedana za redom. Četvrtak je obilježila devizna intervencija Hrvatske narodne banke. Kako bi se ublažio aprecijacijski pritisak na kunu, središnja banka je intervenirala kupnjom deviza od banaka u ukupnom iznosu od 126 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,408032 kune za euro, što je utjecalo na privremeno slabljenje kune do ra-

zina od oko 7,410 kuna za euro. Nakon gotovo dva mjeseca neodržavanja aukcije trezorskih zapisa, zadnja aukcija trezorskih zapisa održana je 27. lipnja, a za ovaj tjedan najavljena je aukcija na kojoj Ministarstvo ﬁnancija planira izdati 100 milijuna kunskih trezorskih zapisa na rok od 182 dana i jednu milijardu trezorskih zapisa na rok od 364 dana. Kako sustav obiluje viškovima, pretpostavljamo da interes sudionika neće izostati, a da će se prinosi zadržati oko postojećih razina. Nastavlja se razdoblje visoke likvidnosti sustava uz nisku potražnju za pozajmicama i iznimno visoku ponudu viškova kuna. Na novčanom tržištu trguje se skromno po izuzetno niskim kamatnim stopama što pogoduje potencijalnim korisnicima kratkoročnih pozajmica. Ni na kraju ljetne sezone, za sada nema nikakvih naznaka promjenama odnosa na tržištu.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

440

Centar za restrukturiranje i prodaju objavio je poziv za iskazivanje interesa i davanje obvezujućih ponuda za kupnju dionica Luke Rijeka. Na prodaju se nudi paket od 11,75 posto temeljnog kapitala kompanije. U državnom portfelju ukupno je 36,8 posto dionica, što znači da bi i nakon prodaje ponuđenog paketa država zadržala manjinski kontrolni paket od 25 posto. Najizglednijim se kandidatom za kupnju smatra drugi po veličini dioničar Luke Rijeka, a to je najveći poljski lučki operator OT Logistic Spolka Akcyjna.

7.8.-11.8.2016.

14.8.-18.8.2016.

5 4

330

3 220 2 110

LUKA RIJEKA POLJACIMA?

[Jelena Drinković]

0 14.8.

15.8.

16.8.

17.8.

18.8.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna na visokim razinama Kuna je u proteklom tjednu neznatno varirala, no cijelo ljeto nalazi se na visokim razinama što je posljedica potražnje zbog turističke potrošnje. Euro je tako cijelog tjedna bio ispod razine od 7,40 kuna, a tjedan je zaključen na valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,987986

CAD kanadski dolar

4,976904

JPY japanski jen (100)

5,769743

CHF švicarski franak

6,546400

GBP britanska funta

8,115265

USD američki dolar

6,296589

EUR euro Izvor: HNB

EUR

7,392195 primjena od 19.8.2017.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

14.8. 15.8. 16.8. 17.8. 18.8.

7,49 kuna. Američki dolar se zadržavao oko ili ispod 6,30 kuna gdje je zaključio i tjedan, a švicarski franak je tjedan počeo i završio na oko 6,55, iako se tijekom tjedna spustio na 6,47 kuna. 7,394 7,393

USD

6,31 6,30

CHF

6,56 6,54

7,392

6,29

6,52

7,391

6,28

6,50

7,390

6,27

6,48

7,389

6,26

6,46

14.8. 15.8. 16.8. 17.8. 18.8.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA DOKAPTALIZIRAN ĐURO ĐAKOVIĆ

Terorizam i Trump ruše burze Indeksi na europskim burzama pale su krajem prošlog tjedna nakon terorističkih napada u Španjolskoj, a jednaka atmosfera je i na dalekoistočnom i američkom tržištu. Nakon nesigurnosti koju je na burze u prethodnom razdoblju donijela kriza izazvana verbalnim duelom predsjednika Sjeverne Koreje i Sjedinjenih Američkih Država, izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon nasilnih protesta u Charlottesvilleu i odlazak najpoznatijih poduzetnika iz predsjedničkog savjetničkog tima dodatno su srušile optimizam na tamošnjim burzama. Ulagači sve manje vjeruju u njegovu i fokusiranost njegova tima na ekonomske teme. Pad na burzama su predvodile hotelske i aviokompanije, a pratile su ih i dionice banaka. Tradicionalno na krizi proﬁtiraju ulagači u zlato, ali i oni koji svoj novac drže u japanskom jenu, dok je vrijednost dolara prema drugim valutama počela padati.

7440

22200

FTSE 100 22100

7400

22000

7380

21900

7360

21800

7340

21700

14.8. 15.8. 16.8. 17.8. 18.8. 6450

14.8. 15.8. 16.8. 17.8. 18.8. 5180

NASDAQ

6400

5160

6350

5140

6300

5120

6250

5100

6200

12350

CAC40

5080

14.8. 15.8. 16.8. 17.8. 18.8.

14.8. 15.8. 16.8. 17.8. 18.8. 19750

DAX

12300

19700

12250

19650

12200

19600

12150

19550

12100

19500

14.8. 15.8. 16.8. 17.8. 18.8.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

Bez bitnih izmjena

Dow Jones

7420

datum

NIKKEI 225 14.8. 15.8. 16.8. 17.8. 18.8.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 234,1799 bodova. U proteklih mjesec dana vrijednost kapitala u mirovinskim fondovima nije bitno mijenjala svoju vrijednost i porasla je za oko 0,1 bod. Protekloga petka vrijednost Mirexa A iznosila je 130,6576 bodova, a Mirexa C 121,1220 bodova.

MIREX A

17.08. 130,55520

-0,0784

2,31

AZ - A

17.08.

131,14120

-0,0481

2,05

Erste Plavi - A

17.08. 130,11440

-0,0389

1,37

PBZ CO - A

17.08. 135,14080

-0,1124

3,30

Raiffeisen OMF - A 17.08. 127,34770

-0,1308

2,81

kategorija B MIREX B

17.08. 234,13320

-0,0199

0,22

AZ - B

17.08. 233,02420

-0,0073

-0,93

Erste Plavi - B

17.08. 245,00420

-0,0631

1,12

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

17.08. 218,75720

0,0263

0,29

0,06%

Raiffeisen OMF - B 17.08. 238,96110

-0,0355

1,22

0,04%

kategorija C

0,02% 0,00% -0,02% 14.8.

15.8.

16.8.

17.8.

MIREX - mjesečni

MIREX C

17.08. 121,12500

0,0025

2,57

AZ - C

17.08. 118,32150

-0,0417

2,82

Erste Plavi - C

17.08. 120,58690

0,0205

1,80

PBZ CO - C

17.08. 120,38450

-0,0070

2,02

Raiffeisen OMF - C 17.08. 124,88850

0,0477

2,80

Raiffeisen DMF

17.08. 228,23060

0,2%

AZ Profit

17.08. 253,10430

0,3%

-0,0130

Agencija za obalni linijski pomorski promet raspisala je novi krug natječaja za odabir brodara koji će idućih šest godina, počevši od siječnja 2018., pružati uslugu javnog obalnog linijskog pomorskog prijevoza. Ovaj put natječaji se odnose na 12 državnih brzobrodskih linija, a ukupna vrijednost ugovora, pojedinačno vrijednih od 64 do 113 milijuna kuna, premašuje milijardu kuna.

0,71

0,0292 -4,40

0,1%

Croatia osiguranje 17.08.

157,20760

-0,0791

-0,66

0,0%

AZ Benefit

17.08. 249,97560

0,0424

1,10

-0,1%

Erste Plavi Expert

17.08. 208,69960

-0,0927

1,31

Erste Plavi Protect 17.08. 196,11460

0,0202

0,95

-0,2% 24.7.

NATJEČAJ ZA BRODARE

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,4%

17.7.

Đuro Đaković Grupa je u sklopu postupka povećanja njezinog temeljnog kapitala upisala 2.556.546 novih dionica, za što je uplaćen 51,1 milijun kuna, čime je dostignut prag uspješnosti izdanja novih dionica. Kapital Đuro Đaković Grupe iznosit će 203 milijuna kuna te će biti podijeljen na 10.153.230 redovnih dionica nominalne vrijednosti 20 kuna.

1.8.

9.8.

17.8.

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

PROMJENE U FRANCKU Jedini član Uprave Francka ostao je Ivan Artuković, dok je njegov otac Dubravko Artuković, dosadašnji predsjednik Uprave, prešao u Nadzorni odbor, objavila je ta tvrtka. Na sjednici Glavne skupštine Francka novim članovima Nadzornog odbora, uz

Ivan Artuković

Dubravka Artukovića, imenovani su Josip Budimir, dosadašnji član Uprave, te Tatjana Rukavina, nekadašnja partnerica i predsjednica Uprave PricewaterhouseCoopers. U nadzornom odboru ostaju Branimir Škurla, partner iz odvjetničkog društva BŠDS kao predsjednik Nadzornoga odbora, te poduzetnik Ivo Mikulić, kao zamjenik predsjednika. Fokus Francka u narednom razdoblju je ﬁnancijsko restrukturiranje i interna optimizacija poslovanja.

SBERBANK TUŽI JAMNICU Najveći kreditor Agrokora Sberbank tuži Jamnicu za gotovo 280 milijuna kuna za koje je Jamnica preuzela jamstva za kredite. Sberbank traži ovrhu na udjelima Izdavatelja u društvima kćerima, i to Mg Mivela sa sjedištem u Srbiji i Jamnica mineralna voda sa sjedištem u Sloveniji.

Promet i dalje mršav Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu bila slabija nego tjedan ranije. Redovni dionički promet je umanjen za 1,3 milijuna kuna ili za 5,89 posto na 20,3 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 11,3 milijuna kuna, odnosno 55,47 posto od ukupnog redovnog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -1,08 do +4,31 posto. Promet veći od milijun kuna sakupila su tri iz-

danja, dok je sedam izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, tjedan su zaključili s rastom od oko pola posto. Crobex je uvećan za 0,49 posto na 1.901,02 boda i popeo se iznad psihološki važne granice od 1.900 bodova. Crobex10 je porastao za 0,59 posto na 1.120,74 boda. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -1,03 posto koliko je umanjen CROBEXnutr do +5,01 posto koliko je uvećan CROBEXtran. Obveznički indeksi su tjedan zaključili ZAGREBAČKA BURZA s rastom: CROBIS je uvećan za 0,08 THE ZAGREB STOCK EXCHANGE posto, a CROBIStr za 0,15 posto. UKUPAN TJEDNI PROMET: 42.881.738,45 kn Najlikvidnija je Valamar Riviera čiTJEDNI DIONIČKI PROMET: 20.327.539,34 kn jim se dionicama trgovalo u iznosu index zadnja vrijednost tjedna promjena od tri milijuna kuna. Njene su dionice CROBEX 1.901,0200 +0,49% zabilježile i rast cijene od 2,09 posto CROBEX10 1.120,7400 +0,59% na 44,90 kuna. HT je tjedan zakljuCROBIS 110,6884 +0,08% čio prometom od 2,8 milijuna kuna i CROBIStr 164,2668 +0,15% padom cijene od 0,76 posto na 179,15 kuna. Dionicama Čakovečkih mlinoTop 10 tjedna zadnja va ostvaren je promet od 1,3 milijuna promet po prometu promjena cijena kuna, a bilježe zadnju cijenu od 6150 +2,09% 44,90 2.966.463,49 Valamar Riviera d.d. kuna. -0,76% 179,15 2.830.266,90 HT d.d. Među 10 najlikvidnijih, pet izdanja 0,00% 6.150,00 1.314.600,70 Čakovečki mlinovi d.d. bilježi rast cijene. Dionice su najviše -0,22% 452,02 987.430,34 Adris Grupa d.d. poskupjele Končaru EI za 4,31 posto +3,30% 437,99 754.808,92 Atlantska plovidba d.d. na 750 kuna, što ga čini dobitnikom -1,08% 12,80 620.605,24 Brodogr. Viktor Lenac d.d. +0,92% 317,90 585.933,78 tjedna, a njima je protrgovan iznos od Podravka d.d. +4,31% 750,00 435.491,90 Končar d.d. 435.000 kuna. Atlantska plovidba je +0,20% 489,99 397.971,14 Arena Hospitality Group d.d. zabilježila rast od 3,30 posto uz zadnju -0,17% 30,00 381.099,21 Đuro Đaković Grupa d.d. cijenu od 437,99 kuna te promet od 755.000 kuna. Iduća po rastu cijene 10 dionica tjedna zadnja dionice je Valamar Riviera (+2,09 popromet s najvećim rastom cijene promjena cijena sto), a slijedi je Podravka (+0,92 posto) +18,35% 168,05 353.621,50 Uljanik plovidba d.d. sa zadnjom cijenom od 317,90 kuna i +9,03% 39,25 1.805,50 Zvečevo d.d. prometom od 586.000 kuna. +6,71% 36,28 31.244,13 Jadroplov d.d. Pad cijene bilježe četiri izdanja. Naj+6,19% 16,81 201.514,54 Varteks d.d. više je cijena umanjena dionica+6,19% 16,99 329,90 Badel 1862 d.d. ma Viktora Lenca, za 1,08 posto na +4,31% 750,00 435.491,90 Končar d.d. +3,73% 55,00 7.755,00 SN Pectinatus d.d. 12,80 kuna, a trgovane su u iznosu +3,58% 5.700,00 17.100,00 ACI d.d. od 621.000 kuna. Idući je HT (-0,76 +3,57% 5.800,00 5.800,00 Janaf d.d. posto), a slijedi ga povlašteno izdanje +3,30% 437,99 754.808,92 Atlantska plovidba d.d. Adris Grupe s padom od 0,22 posto na cijenu od 452,02 kune te sa 987.000 10 dionica tjedna zadnja kuna prometa. Cjenovni pad od 0,17 promet s najvećim padom cijene promjena cijena posto na 30 kuna bilježi još i Đuro -25,09% 33,11 7.788,40 Slatinska banka d.d. Đaković trgovan u iznosu od 381.000 -13,30% 26,00 15.620,00 Uljanik d.d. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] kuna. -10,00% 36,00 54.348,98 Viadukt d.d. Lošinjska plovidba-Holding d.d. PIK d.d. RIZ-ODAŠILJAČI d.d. Istarska kreditna banka d.d. Zagrebačka burza d.d. SNH ALFA d.d. INSTITUT IGH d.d.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

-8,33%

176,00

-5,56%

85,00

23.204,99 1.955,00

-5,05%

62,00

42.596,76

-4,09%

1.055,00

14.770,00

-3,86%

13,94

348.656,91

-3,83%

74,05

54.202,09

-3,57%

270,00

82.730,89

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI

Dobar tjedan za fondove Među 84 otvorena investicijska fonda prevladali su fondovi s porastom vrijednosti udjela. U tjednu ranije, geopolitičke napetosti između SAD-a i Sjeverne Koreje rezultirale su padom burzovnih indeksa na svjetskim burzama te posljedično i padom vrijednosti udjela u fondovima, no oporavak je u ovome tjednu vidljiv. Rast vrijednosti bilježi 56 fondova, palo ih je 25, a tri fonda bilježe tjedan bez postotne promjene. Jedan je fond rastao više od jedan posto, a dva su pala više od jedan posto.

Promatramo li prinose ostvarene od početka 2017. godine, najveći porast među dioničkim fondovima bilježe InterCapital SEE Equity (+12,66 posto) i ZB BRIC+ (+11,86 posto). Posebne fondove predvodi Raiffeisen Harmonic (+5,96 posto), dok je najuspješniji mješoviti fond PBZ Conservative 10 s prinosom od +3,53 posto. Među obvezničkim fondovima od početka godine najveći je rast, od 3,88 posto, ostvario PBZ Dollar Bond fond 2, a s uvećanjem od 3,74 posto slijedi ga PBZ Dollar Bond fond. Novčane fondove predvodi Locusta Cash [Iva Skorin] s prinosom od 0,59 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 10. do 17.08.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,0830 Addiko Growth € 11,9598 ZB trend $ 179,0115 KD Prvi izbor kn 14,4369 ZB euroaktiv € 143,5466 Capital Breeder kn 102,0280 KD Europa € 127,2676 PBZ Equity fond € 12,1474 HPB Dionički kn 114,8678 Erste Adriatic Equity € 88,5574 Neta Global Developed kn 82,3499 ZB aktiv kn 115,2465 InterCapital SEE Equity € 115,9242 Platinum Global Opportunity $ 15,7115 KD Nova Europa kn 5,8206 OTP indeksni kn 45,4178 Platinum Blue Chip € 102,6878 Neta Frontier kn 456,2569 OTP Meridian 20 € 103,3023 A1 kn 92,7100 Alpen.Special Opportunity kn 150,7397 Neta New Europe kn 58,7356 KD BRIC € 85,7465 KD Energija kn 7,9817 ZB BRIC+ € 106,7522 Allianz Equity € 169,4904 USA Blue Chip $ 20,4159 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 118,7200 Raiffeisen Harmonic € 108,2300 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1600 ZB Future 2025 € 103,6295 ZB Future 2030 € 102,5485 ZB Future 2040 € 102,3336 ZB Future 2055 € 102,7857 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 163,8653 PBZ Global fond € 15,1755 Addiko Balanced € 13,7325 KD Balanced kn 132,6081 HPB Global kn 106,5048 OTP uravnoteženi € 15,7771 Allianz Portfolio kn 165,1354

tjedna promjena [%]

0,04 -0,10 -0,27 0,07 0,41 -0,43 -0,01 0,22 0,19 -0,04 0,27 -0,06 -0,20 0,41 -0,14 0,60 0,80 -1,66 0,30 -0,17 1,24 0,04 -0,50 -1,52 0,98 0,36 -0,51 -0,36 0,17 0,00 0,24 0,30 0,28 0,28 0,02 0,12 -0,05 -0,13 0,03 -0,50 0,09

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

PBZ Conservative 10 fond € 115,4109 You Invest Active € 103,2923 You Invest Balanced € 104,2693 You Invest Solid € 104,6711 PBZ Flexible 30 fond € 103,3420 OTP Absolute € 95,6297 InterCapital Income Plus € 103,6944 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 196,2794 Addiko Conservative € 14,9492 Raiffeisen Bonds € 179,6700 PBZ Bond fond € 135,2090 InterCapital Bond € 220,0809 HPB Obveznički € 163,9800 Neta Emerging Bond kn 80,6952 Erste Adriatic Bond € 120,5581 Raiffeisen Classic € 107,5700 PBZ Short term bond fond kn 103,4115 PBZ Dollar Bond fond $ 105,9025 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 103,2114 Erste Local Short Term Bond kn 100,0676 ErsteAdriatic ShortTerm Bond € 100,1678 OTP Short-term bond € 100,3276 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4811 ZB plus kn 175,9345 ZB europlus BE € 150,7656 ZB europlus BK € 150,7656 PBZ Euro Novčani € 128,7558 Raiffeisen Cash kn 158,0800 Erste Money kn 151,8178 Addiko Cash kn 152,6639 PBZ Dollar fond $ 133,2913 HPB Novčani kn 143,9865 OTP novčani fond kn 133,3582 InterCapital Money kn 130,5218 Locusta Cash kn 1372,7956 Allianz Cash kn 118,5937 Erste Euro-Money € 116,2587 Auctor Cash kn 111,5394 Raiffeisen euroCash € 106,1200 HPB Euronovčani € 106,4237 Neta MultiCash kn 106,9523 OTP euro novčani € 102,1556 Zodaks Cash kn 1001,4656

0,15 0,03 0,04 0,06 0,12 -0,05 0,03

naziv(fond)

valuta

-0,01 -0,05 0,03 0,04 0,10 -0,04 0,21 -0,02 0,03 0,06 0,02 0,02 -0,00 0,02 0,05 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 0,01 -0,00 -0,02 0,00 0,01

VALTEGRA PREUZIMA VARTEKS

Odlukama Glavne skupštine Varteksa dano je zeleno svjetlo britanskom fondu Valtegra da za oko pet milijuna eura stekne kontrolu nad tom varaždinskom tekstilnom tvrtkom. Valtegri je odobreno stjecanje dionica Varteksa s pravom glasa, bez objavljivanja ponude za preuzimanje 48,6 posto dionica. Ovaj fond poznat je po restrukturiranju i aktivno se uključuje u upravljanje kompanijom. U Varteksu vjeruju da bi to trebalo stabilizirati njihovo poslovanje.

PRIPREMA ZA LNG TERMINAL

U uvali Sepen na Krku započeli su istražni radovi podmorskog tla u sklopu projekta prihvatnog LNG terminala, objavio je Novi list, a potrajat će do 25. rujna. Nakon toga se očekuje i raspisivanje prvog kruga tendera za projektiranje pristaništa i nabavu plutajućeg terminala kapaciteta oko dvije i pol milijarde kubičnih metara prirodnog plina godišnje.

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

KNJIGOMETAR Natalia Sanmartin Fenollera

Buđenje gospođice Prim Verbum

Ostvario se životni san Christiana Thydella: njegov debitantski roman Sirena dobio je izvrsne kritike. Kada Erica Falck, koja je i otkrila Christianov talent, sazna da mu stižu anonimna prijeteća pisma, počinje istraživati odakle ona stižu, ali i Christianovu prošlost. No nestao je Magnus, jedan od trojice Christianovih najbliskijih prijatelja i policija kreće u potragu za njim. Kada se pokaže da prijetnje upućene Christianu nisu samo slovo na papiru, Ericin muž, detektiv Patrik Hedström počne sumnjati u povezanost Christianova i Magnusova slučaja…

Veselko Tenžera

Zašto volim Zagreb Mozaik knjiga

Prudencia Prim inteligentna je mlada žena, no ništa je nije moglo pripremiti za život u mjestašcu San Ireneo de Arnois u koji odlazi raditi kao privatna knjižničarka. Njezin je poslodavac uvijek spreman na kritiku i pomalo bezobziran, ali i vrlo privlačan. Njezini su susjedi pak šarmantni, ekscentrični i nadasve odlučni da očuvaju svoj životni stil. Prudencia nije očekivala buđenje ljubavi, kao ni to da će njezini pogledi na život biti pred izazovima koji će je dovesti do nenadanih otkrića.

Camilla Läckberg

Sirena V.B.Z.

Zašto volim Zagreb kultna je knjiga novinara i književnika Veselka Tenžere, prvi put objavljena 1987. godine. Ovo je njeno novo izdanje povodom 30. godišnjice objavljivanja. Autorove feljtone izabrao je tada Slavko Mihalić i stvorio jednu od najljepših i najvažnijih knjiga o Zagrebu ikada napisanih. Tekstovi su to o Zagrebu, njegovim znamenitim trgovima i ulicama, stanovnicima i prolaznicima prožeti autorovom ljubavlju spram grada, ali i neizostavnom autentičnošću vidljivom u pokudama ružnih primjera i priča iz gradskoga života.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

Lászlo Végel

Memoari jednog makroa Fraktura

U Četvrtoj knjizi pratimo osamnaestogodišnjega Karla Ovea Knausgarda, koji napokon živi sam u izoliranom ribarskom selu na sjeveru Norveške, gdje se zaposlio kao učitelj u osnovnoj školi. Zimsko vrijeme u okrutnoj studeni Karl Ove provodi u uskom društvu lokalaca iz Hafjorda. Stalno ga progone unutrašnji demoni i pritom osjeća strašno poniženje zbog nedostatka romantičnog iskustva, dok se ne ohrabri sasvim malim, gotovo beznačajnim pobjedama. Uz to on mora odlučiti: hoće li započeti novi život pisca ili će od takve budućnosti odustati.

Anthony William

Hrana koja mijenja život Planetopija

Novi Sad, kasne šezdesete. Bez ikakve perspektive, Bub i njegovi prijatelji dane provode na ulici, večeri u lokalima, a ako i stignu do fakulteta, ondje uglavnom pružaju pasivni otpor premda zapravo ne uspijevaju izreći što ih točno muči. U potrazi za poslom, Bub nailazi na inženjera koji ga angažira za prljavu rabotu: da krišom snima žene u kompromitirajućim pozama i potom ih ucjenjuje. No kad Bubova najbolja prijateljica Csicsi odluči prekinuti životarenje i krenuti u Trogir s neprilagođenim nadobudnim piscem Merkuroszom, Bubov se svijet nepovratno mijenja.

Karl Ove Knausgaard

Moja borba, četvrta knjiga OceanMore

Anthony William, poznatiji kao Medicinski medij, u ovoj knjizi otkriva kako najbolje iskoristiti skrivene dobrobiti više od 50 biljnih namirnica kako bismo promijenili svoj život nabolje. Saznajte kako odabrati najbolju hranu za ublažavanje stotine različitih zdravstvenih tegoba i simptoma, među kojima su: autoimune bolesti, tjeskoba, rak, problemi s probavom, umor, alergije na hranu, neplodnost, nesanica, lajmska bolest, gubitak pamćenja, migrene, bolesti štitne žlijezde, pretilost i mnoge druge.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Klima-uređaji Deltron, Split, www.deltron.hr. Tvrtka nudi klima-uređaje. Kontakt: Ivica Bašić, deltron@ deltron.hr, + 385 21453400. Plastična ambalaža Almas-Trade, Sesvete, www.almas-trade. hr. Tvrtka nudi proizvodnju raznih plastičnih ambalaža po narudžbi (boce, spremnici, žlice za sirup...). Kontakt: Grozdana Bručić Pavuk, grozdana@almas-trade.hr 01/2004 134. Suradnja Monttrade, Split, www.monttrade-split.hr. Traže se tvrtke za suradnju, koje proizvode ili traže dobavljača za papirnatu konfekciju, sredstva za čišćenje, pribor za čišćenje, hotelsku kozmetiku, strojeve za čišćenje i sve vezano za održavanje higijene. Kontakt: Ljubomir Gojkov, uprava@monttrade-split.com, +385 21457208. Hidraulični cilindri Hydromat, Ivanec, www.hydromat.hr. Tvrtka za projektiranje, konstruiranje i proizvodnju hidrauličnih cilindara i hidraulične opreme sa 25-godišnjim iskustvom u poslovanju na tom području. Pored proizvodnje hidrauličnih ci-

lindara, prema standardima ISO 6020/2, ISO 6022, ISO 6020/1, ISO 3320, proizvodi i zavarene tipova cilindara. U proizvodnom programu imaju i hidraulične amortizere za različite namjene. Kao posebno značajno područje korištenja hidraulike tvrtka je razvila i proizvela Hydrokaret i Hydrolift, specijalne transportere za transport i manipulaciju jedrilica, glisera, jahti te drugih plovila. Tvrtka također proizvodi

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Alkoholna i bezalkoholna pića

Kaznionica u Lepoglavi nabavlja alkoholna i bezalkoholna pića za restoran. Procijenjena vrijednost je 612.000 kuna. Rok dostave ponuda je 31. kolovoza.

i Hydropres - prijenosni kontejner s hidrauličnom prešom za ambalažni i komunalni otpad. Proizvodi i regulacijske ventile i elektrohidraulična upravljanja za ventile velikih protoka. Kontakt: Krešimir Canjuga, kresimir.canjuga@ hydromat.hr, 042/781 528. Suradnja u distribuciji Lipovica, Popovača, www.lipovica.hr. Tvrtka traži partnere - distributere radijatora, proizvođače grijaćih proizvoda te partnere iz automobilske industrije, rasvjete i svih ostalih industrija kojima je potreban asortiman tvrtke Lipovica. Za detalje kontaktirati direktno tvrtku. Kontakt: Ratko Sokolić, ratko@lipovica.hr, +385 44569124. Pigmenti i sredstva za brtvljenje Turbo-ZG, www.turbo-zg.hr. Tvrtka nudi sirovine (pigmente) za kemijsku građevinsku industriju, sredstva za brtvljenje, PU pjene, silikone, eko lak. Kontakt: Anita Tolić, info@turbo-zg.hr, +385 16040988. Vatrogasna vozila Ziegler, Zagreb, www.ziegler.hr. Tvrtka se bavi projektiranjem, razvojem, proizvodnjom, održavanjem i obnavljanjem vatrogasnih vozila svih namjena - zapovjedna vozila; navalna vozila; autocisterne; vozila s vodom i pjenom; vozila s vodom, pjenom i prahom; vozila s vodom, pjenom, prahom i CO2; vozila za gašenje šumskih požara; tunelska vozila; vozila za tehničke intervencije; vozila za kemijske akcidente; vozila za kemijsku industriju i raﬁnerije; aerodromska vatrogasna vozila; specijalna vatrogasna vozila. Kontakt: Vedrana Vasilj, vvasilj@ziegler.hr, +385 12455929.

nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 4. rujna.

Rok dostave ponuda je 12. rujna.

Parkirna oprema

Zimske autogume

Grad Zagreb nabavlja parkirne automate. Procijenjena vrijednost nabave iznosi pet milijuna kuna. Rok dostave ponuda 11. rujna.

Radiotelevizija Republike Srpske nabavlja zimske autogume. Rok dostave ponuda je 30. kolovoza.

Balistička zaštitna oprema

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja balističku zaštitnu opremu. Procijenjena vrijednost nabave je 23,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 12. rujna.

Tehnički pregled vozila

REGIJA Mrežna oprema

Međunarodni aerodrom Sarajevo nabavlja mrežnu opremu. Rok dostave ponuda je 29. kolovoza.

Pošte Srpske nabavljaju usluge tehničkih pregleda za vozila (mopede, putnička i teretna vozila). Rok dostave ponuda je 30. kolovoza. Uredski namještaj

Prometna oprema

Kućice za trafostanice

HAC-ONC nabavlja prometnu opremu. Procijenjena vrijednost

Elektrokrajina Banja Luka nabavlja kućice za trafostanice.

Nacionalni park Sutjeska nabavlja uredski namještaj. Rok dostave ponuda je 28. kolovoza.

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

NA BUBNJU I HOTEL U OPATIJI Tvornica i tvorničko dvorište u Zagrebu procijenjeno na 142 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja tvorničko dvorište i pogone s infrastrukturom ukupne površine 4990 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu će se održati 21. rujna u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 128/I. Uvjet prodaje je po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine od utvrđene vrijednosti, odnosno ne za manje od 94,9 milijuna kuna. Razgledavanje nekretnine je 14. rujna u 14 sati sa sudskim ovršiteljem. U javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije osam dana prije ročišta za dražbu uplatile osiguranje u iznosu od 14.240.000 kuna. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-525-15, otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi. Poslovna zgrada u Dugopolju procijenjena na 42 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovnu zgradu koja se sastoji od prizemlja (poslovni prostori i dva kata, dio prvog kata i na drugom katu su uredski prostori). Zgrada je izgrađena 2007. godine i najvećim dijelom je završena, mjestimice je iznutra i oštećena. Dvor je uređen kao parkiralište/okretište, a smještena je u gospodarskoj zoni sa sličnim poslovnim zgradama u okolici. Dražba za ovu nekretninu održat će se 11. listopada u 9.30 sati na adresi Općinski sud u Splitu, ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac, soba broj 37c/I. Prodaja nekretnine neće se izvršiti ispod trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće na zahtjev zainteresiranih osoba i ukoliko one ili ovrhovoditelj uplate potreban predujam za izlazak

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

sudskog ovršitelja. Jamčevina iznosi desetinu utvrđene vrijednosti nekretnine koja se treba položiti na račun Općinskog suda u Splitu br. HR6923900011300000195, model HR00, poziv na br. 01-4818-10, najkasnije do 4. listopada 2017. do 14.30 sati, a primjerak uplatnice treba se predati Sudu, u sudnici 37c/I. Oranice kod Velike Gorice procijenjene na 41,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja oranice ukupne površine 23.995

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu će se održati 7. rujna u 10 sati na adresi Općinski sud u Velikoj Gorici, Trg kralja Tomislava br. 36, soba broj 4. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu dale osiguranje u visini od 10 posto vrijednosti nekretnine. Razgledavanje je moguće radnim danom do ročišta uz dogovor i pratnju sudskog ovršitelja. Osiguranje za sudjelovanje u dražbi se uplaćuje na račun sudskog depozita broj HR8723900011300000259, pozivom na broj 04 51-94517. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi. Zemljište sa zgradom u Zagrebu, procijenjeno na 17,1 milijun kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zemljište i zgradu u Branimirovoj ulici 183. Dražba za ovu nekretninu će se održati pred stečajnim sucem u prostorijama Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 89/ II, (ulična zgrada), 4. rujna u 9.30 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Razgledavanje je moguće uz dogovor na broj telefona 01/4647 218. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su zaključno s danom 31. kolovoza 2017. godine uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu otvorenog kod Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb, broj: IBAN HR9223900011300000460, poziv na broj 05574-15 i dokaz o tome predočile stečajnom sucu prije početka dražbe ili stečajnom sucu priložile bankarsku garanciju bonitetne banke na prvi poziv za odgovarajući iznos osiguranja. Hotel u Opatiji procijenjen na 52,3 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja hotel Pariz, u Ulici Vladimira Nazora 1, ukupne površine 2144 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu će se održati 8. rujna u 13.30 sati na adresi Općinski sud u Rijeci, Rijeka, Frana Kurelca 3, soba 33/V. Uvjet prodaje je po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se na 1. dražbi ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne ispod cijene od 34,9 milijuna kuna. Poreze i pristojbe u vezi s porezom dužan je platiti kupac. Razgledavanje će se održati 20. rujna u 10 sati u zgradi Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji na adresi Opatija, Maršala Tita 4, soba broj 5/I. - sudska pisarnica. Kao kupci mogu sudjelovati one pravne i ﬁzičke osobe koje su najkasnije 25. rujna uplatile jamčevinu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine - 5.233.000 kuna. Jamčevina se uplaćuje na račun ovog suda broj IBAN HR 0323900011300002256, poziv na broj 4662016, model 00.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Oprema za medicinsko snimanje Republika Srbija je dobila zajam za nabavu medicinske opreme za snimanje. Rok za predaju ponuda je 5. listopada, a prijave i podaci o nadmetanju se nalaze na procurement.rd@pim.gov. rs. Uvjeti za natječaj i sadržaj samog natječaja nalazi se na web stranicama www.obnova.gov. rs/english/public-procurement. Geografski informacijski sustav Regio Energie, Solothurn, Švicarska, traži nabavu geografskog informacijskog sustava. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=980133. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Regio Energie Solothurn, Rötistraße 17, Solothurn 4502, Switzerland, Stefan Schluep, stefan. schluep@regioenergie.ch. Rok za predaju ponuda je 26. rujna. Sustav prijevoza žičarom s kabinama Axpo Power AG | Kraftwerk am Löntsch, Netstal, Švicarska, traži nabavu sustava prijevoza žičarom s kabinama. Natječaj je otvoren do 22. rujna, a prijave se predaju na Axpo Power AG | Kraftwerk am Löntsch Rütigasse 3, Netstal 8754; Switzerland, Urs Winiger, urs.a.winiger@ axpo.com. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=979673. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Tehničke usluge Departement Bau, Verkehr und Umwelt Abteilung Tiefbau; Aarau, Švicarska, traži nabavu tehničkih usluga. Rok za predaju ponuda je 22. rujna, a prijave se predaju na Departement Bau, Verkehr und Umwelt Abteilung Tiefbau, Entfelderstraße 22, Aarau 5001; Switzerland, André Müller,andre.mueller@ag.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=979571. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi.

Građevinski radovi na zdravstvenim ustanovama Hochbauamt Kanton Zürich, Švicarska, traži izvođača radova na zdravstvenim ustanovama. Natječaj je otvoren do 22. rujna, a prijave se predaju na Hochbauamt Kanton Zürich, Stampfenbachstraße 110, Zürich 8090; Switzerland, hba.kanzlei@bd.ch.zh. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=980107. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Građevinski radovi Armasuisse Immobilien, Bern, Švicarska, traži izvođača radova na izgradnji građevina. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=980365. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Amstein + Walthert AG, Andreasstrasse 11, Zürich 8050; Switzerland. Rudolf Geissler, rudolf.geissler@ amstein-walthert.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Građevinski radovi Forsvarsbygg (The Norwegian Defence Estates Agency), Oslo, Norveška, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 25. kolovoza. Adresa proﬁla kupca: https://kgv. doffin.no/ctm/Supplier/CompanyInformation/ Index/2668. Elektronički pristup podacima: https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/Documents/Folder/152700. VIše podataka na atle. maurud@forsvarsbygg.no. Informacijske tehnologije Utlendingsdirektoratet - UDI, Oslo, Norveška, traži nabavu savjetovanja u IT tehnologiji te razvoju programske podrške. Natječaj je otvoren do 1. rujna. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://permalink. mercell.com/70668364.aspx. Dodatne informacije dostupne su na drugoj adresi: Mercell Norge AS Karihaugveien 89, Oslo, 108, Norway, support@mercell.com.

21. kolovoza 2017. | broj 3992 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

PRIVREDNI VJESNIK

ŠIVA SE NAJVEĆA USKOČKA KAPA

SENJSKA KAPA CRVENKAPA Simboličnim spajanjem više pripremljenih dijelova tkanine, veličine 50x50 centimetara, u Senju je započeo višegodišnji projekt šivanja najveće uskočke kape Crvenkape. Projekt pod nazivom Crvenkapica već samim imenom ukazuje na to da je pričanje priča izvrstan način predstavljanja i brendiranja nacionalne kulturne baštine, a u ovom primjeru kroz šivanje senjske kape. U prvoj etapi sašilo se oko 20 četvornih metara kape, a za sljedeću godinu autorica tog projekta Marija Zudenigo najavljuje turneju po hrvatskim gradovima gdje će se nastaviti šivanje kape. Prema predlošku izvorne kape, na nizu radionica na javnom otvorenom prostoru trgova i ulica diljem Hrvatske, šivat će se dijelovi kape tzv. pačvorci kako bi se sašila najveća kapa. Početna ideja je da se kapa,

kada bude gotova, stavi na uskočku tvrđavu Nehaj. No autorica kaže “neka kapa, tijekom trajanja projekta sama nađe svoje mjesto gdje želi biti”, pa su izvjesne i neke druge mogućnosti. Rekonstrukcija Crvenkape može se vidjeti u muzeju senjske tvrđave Nehaj, kao dio odore

uskočkog zastavnika dok u nekim studijama stoji kako senjska kapa svoje korijene ima u nošnji Ilira. Inače, Crvenkapica je interdisciplinarni projekt, za koji se predviđa da će trajati tri godine, a u njemu sudjeluje kreativna i kulturna industrija kako bi se očuvala, prezentirala te brendirala nacionalna kulturna baština. Cilj projekta je promicanje suradnje kulturnih i umjetničkih, akademskih, obrazovnih i gospodarskih institucija. Voditeljica projekta je Andrea Perkov, nositelj je Kazalište Lutonjica iz Zagreba, a izvođač udruga Kombinatkreativni tim Artmašina iz Rijeke. (S.P.)

FERAVINO - USKORO VINA IZ BARRIQUE PODRUMA

Kapljica iz Feričanaca inspirirala i Franza Liszta Feričanci, slavonsko mjesto na rubu Osječko-baranjske županije, danas bi vjerojatno živjelo u anonimnosti da nije vrhunskih vina koja su ga proslavila u Hrvatskoj i u svijetu. Vino koje se proizvodi u Feričancima kroz povijest je bilo vjerni pratitelj poznatim piscima i skladateljima, a čest gost tamošnje plemenitaške obitelji Mihalović bio je poznati skladatelj Franz Liszt, koji je inspiraciju za svoja glazbena djela pronalazio upravo u feričanačkoj kapljici. Na vinarskoj tradiciji stasala je vinarija Feravino, s podrumom iz 1804. godine koji je danas među tehnološki najmodernijim podrumima u Hrvatskoj. Unatoč suvremenoj tehnologiji u podrumu, grožđe se u vinogradima 54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3992 | 21. kolovoza 2017.

Feravina i dalje bere ručno. Tako je Feravino jedina velika hrvatska vinarija koja proizvodi više od milijun litara vina, a većina radova se obavlja ručno. Osim toga, Feravino je jedina kontinentalna vinarija koja u proizvodnji jednako zastupa crna i bijela vina, s naglaskom na Frankovku. To je vino cijenjeno u svijetu, a početkom ovoga ljeta, Frankovka Miraz 2012. dobila je dvostruko zlato na izložbi vina u Meksiku. Najpoznatijim položajem Feravina - Goveđom glavom dominira obnovljeni ugostiteljski objekt Vincilirska kuća, a u planu je otvaranje novog restorana u sklopu Starog podruma te novog barrique podruma koji će se prostirati na 1000 četvornih metara površine. (S.P.)

Provjereni partner gospodarstva!

PRIVREDNI VJESNIK Tu smo zbog vas i vašeg posla Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

SVAKI TJEDAN PRED VAMA! GODIŠNJA PRETPLATA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

PRIVREDNI VJESNIK

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.