Pv 3993 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

28. kolovoza 2017., godina LXIV, broj 3993

STANJE U TURISTIČKO-UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI U HRVATSKOJ

Udvostručen broj poduzetnika INTERVJU

Ariana Vela Učilište EU Projekti

POSEB

AN PR

I LO G

tlocr t

vu iteljst u grad i t s a o v no tninam i nekre

ROBNA RAZMJENA

Rastu i uvoz i izvoz, a deﬁcit i dalje visok

ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO

Mreža iz koje se nije lako izvući

SADRŽAJ

3993 / 28. kolovoza 2017. TEMA TJEDNA

Zadruge šire pozitivne promjene i utječu na procese poduzetničkog povezivanja

Zadrugarstvo i zakonodavni okvir Mreža iz koje se nije lako izvući

AKTUALNO

24 U Koprivnici je osmišljen inovativni projekt proizvodnje tjestenine od koprive koju će proizvoditi osobe s invaliditetom

Robna razmjena prehrambenih proizvoda I dalje visoki deficit

Proces pripreme i prijave na EU programe i projekte Više novca nego projekata

Projekt IKSoC - Inovativni koprivnički socijalni centar KopriVITA Tjestenina od koprive uskoro na tržištu

20. obljetnica akcije Kupujmo Hrvatsko Pokažite Zagrebu što nudite

Peleti Polovinu peleta u svijetu proizvede Europa

Ariana Vela, vlasnica Učilišta EU Projekti i direktorica istoimenog web portala EU fondovi traže mnogo rada, truda i koordinacije

INTERVJU

PV ANALIZA 18

Stanje u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti u Hrvatskoj Udvostručen broj poduzetnika u zadnjem desetljeću

Izvoz usluga i rješenja Hrvatski softver na pet kontinenata

HRWWWATSKA

SVIJET FINANCIJA 44

Financijska agencija Manje blokiranih građana, ali veći dug

BUSINESS & LIFESTYLE 56

Ariana Vela

Nove nagrade za Badel Korlat likeri i rakije osvajaju svijet

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR MARGARITA MARUŠKIĆ KULAŠ

MJESTO OKUPLJANJA U GRADU SUSRETA Osim što je Aquatika turistička atrakcija, ona ima veliku ekološku, obrazovnu i znanstvenu vrijednost, a pritom je i velika potpora lokalnom gospodarstvu i razvoju cijeloga grada

S Margarita Maruškić Kulaš, ravnateljica Javne ustanove Aquatika – slatkovodni akvarij Karlovac

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

vaki kutak Hrvatske krije ljepote i prirodna bogatstva koja su vrlo često razlog okupljanja i istraživanja, a ujedno su i veliki turistički potencijal. Tako je i ideja za otvaranje karlovačkog slatkovodnog akvarija krenula od prirodne pozicije grada na četiri rijeke - Korane, Kupe, Mrežnice i Dobre, grada koji spaja i kojeg simbolizira povoljan prometni položaj na raskrižju putova. Isto tako, bez obzira na povijesni značaj Karlovca i znamenitosti poput Staroga grada Dubovca, Gradskog muzeja, crkve Presvetog Trojstva i franjevačkog samostana s galerijom ili gradskog kazalište Zorin dom, uvijek je nekako ostajao dojam da je Karlovac – prolazno sjecište puteva. I čini se da je pomak učinila upravo Aquatika, prvi slatkovodni akvarij u Hrvatskoj koji zbog svoje originalnosti i činjenice da ovakav slatkovodni akvarij s endemskim vrstama postoji u samom srcu Hrvatske, čini novo jedinstveno mjesto okupljanja u Gradu susreta. Od samoga početka Aquatiku sam smatrala projektom koji može ponuditi mnogo više od samog akvarijskog postava i koji može značiti i svojevrsno repozicioniranje turističke ponude Grada Karlovca. Naime, osim što je Aquatika turistička atrakcija, ona ima veliku ekološku, obrazovnu i znanstvenu vrijednost, a pritom je i velika potpora lokalnom gospodarstvu i razvoju cijeloga grada. Zbog toga od samog otvaranja Aquatike potičemo rad lokalnih umjetnika, obrtnika i dizajnera, njihove proizvode prodajemo u našoj suvenirnici, a surađujemo i s lokalnim dobavljačima, udrugama i poduzetnicima. Uz sve to, stalno radimo na osmišljavanju novih programa, pa smo tako u vlastitoj nakladi objavili slikovnicu i bojanku, u prostorijama su održani Dani speleologije, brojne kazališne predstave, humanitarni koncerti… Bogatstvom ponude osiguravamo stalnu zainteresiranost javnosti za Aquatiku i Karlovac, a stalno razvijanje novih ideja rezultiralo je time da je danas Aquatika prepoznata kao nezaobilazna adresa sa snažnom pozicijom u turističkom, gospodarskom, obrazovnom i ekološkom značenju za grad i njegovu okolicu.

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

Treba reći da je potencijal i važnost ovoga projekta za karlovačko područje, ali i širu lokalnu i nacionalnu zajednicu, prepoznat u začetku. Naime, EU je prepoznao projekt i uvrstio ga u 15 odabranih od ukupno 144 pristiglih prijava na natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava iz strukturnih fondova i suﬁnancirao ga sa 36,2 milijuna kuna. Time je Aquatika postala i odličan primjer kako općine i gradovi trebaju surađivati s regionalnim koordinatorima za apliciranje na strukturne fondove. Na cijelom timu koji vodi Aquatiku bio je zadatak da potencijal nastavi razvijati, a sada činimo

UZ POMOĆ AQUATIKE KARLOVAC SMO VRATILI NA TURISTIČKU KARTU HRVATSKE sve da svakodnevno pridonosimo očuvanju prirodnih bogatstava Hrvatske i na kreativan i edukativan način predstavljamo važnost očuvanja života koji se skriva ispod površina naših rijeka. Stoga nas vesele i priznanja koja potvrđuju da radimo dobar posao, poput nagrade za drugi najuspješniji lokalni EU projekt u Hrvatskoj, zatim A+Awards nagrade u kategoriji Arhitektura i pejzaž posvećenoj inovativnim projektima koji stvaraju prirodan okoliš te priznanja Hrvatske udruge za odnose s javnošću u kategoriji Odnosi s javnošću u regionalnoj i lokalnoj samoupravi. Dobitnici smo i nagrade za najbolji nacionalni projekt na Bled Water Festivalu, koji promovira podizanje javne svijesti po pitanju voda te njihove zaštite u svijetu. Danas možemo reći da smo na dobrom putu jer smo uz pomoć Aquatike Karlovac vratili na turističku kartu Hrvatske. Veseli nas što u tome za sada uspijevamo, što potvrđuje i činjenica da sami Karlovčani ovaj projekt smatraju najvažnijim projektom među onima koji su u proteklim godinama realizirani u Karlovcu.

BROJKE, BROJKE

ZAPOSLENI PREMA DJELATNOSTIMA U LIPNJU 2017. 1.559.386 aktivno stanovništvo u Hrvatskoj

1.390.198 ukupno zaposlenih

660.241

757.957

žena

1.163.972

broj zaposlenih u pravnim osobama

562.488 žena U odnosu na svibanj 2017. broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama porastao je za 1,1%, a broj zaposlenih žena za 1,2%.

206.681

Broj nezaposlenih u lipnju 2017. u odnosu na svibanj 2017. pao je za 6,4%, a broj nezaposlenih žena za 5,6%.

zaposleni u obrtu i slobodnim zanimanjima

91.161 žena Broj ukupno zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama porastao je u lipnju 2017. u odnosu na prethodni mjesec za 4,5%, a broj zaposlenih žena za 5,2%.

19.545

zaposlenih osiguranika poljoprivrednika

6592 žene Broj ukupno zaposlenih osiguranika poljoprivrednika pao je za 0,6%, a broj žena za 0,5%.

Izvor: DZS

Stopa registrirane nezaposlenosti u lipnju 2017. iznosila je 10,8%, a za žene 12,9%.

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA ZADRUGARSTVO I ZAKONODAVNI OKVIR

MREŽA IZ KOJE SE Zadružno poduzetništvo u Hrvatskoj može imati značajnu ulogu u poticanju klju razvojem, a u cilju njegovog razvoja Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i Zakona o zadrugama piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

NIJE LAKO IZVUĆI čnih čimbenika usko povezanih s održivim gospodarskim i društvenim obrta će se usmjeriti na strategiju razvoja zadružnog poduzetništva i izmjene

ijekom prošle godine u Hrvatskoj je osnovano 48 zadruga, tako da je posljednjeg dana protekle godine bilo ukupno evidentirano 1218 aktivnih zadruga koje su okupljale 20.483 zadrugara i zapošljavale 2595 osoba. U zadnjih pet godina broj zadruga je rastao, dok je u 2016. zabilježen njihov pad što je posljedica brisanja zadruga po službenoj dužnosti iz Sudskog registra. Najveći broj zadruga, njih 501, pripada sektoru poljoprivrede i šumarstva, dok se najmanje zadruga, njih 39, nalazi u sektoru ribarstva.

ZADRUGE SE U CIJELOSTI UKLAPAJU U STRATEGIJU EU 2020, KOJA TEŽI ODRŽIVOJ EKONOMIJI, ISTIČE ANA MANDAC Zadruge su lani uprihodile 1,6 milijardi kuna što je 0,5 posto bruto domaćeg proizvoda Republike Hrvatske. Zadruge koje nemaju ni jednog zaposlenog čine 56 posto ukupnog broja zadruga, a ostvarile su 10 posto ukupnog prihoda svih zadruga. Zadruge s jednim i više zaposlenih čine 44 posto ukupnog broja zadruga te su ostvarile 90 posto od ukupnog prihoda svih zadruga. Najveći broj zadruga nalazi se u Splitskodalmatinskoj županiji, zatim slijede Grad Zagreb i Osječko-baranjska županija. Najmanji broj zadruga nalazi se u Požeško-slavonskoj i Međimurskoj županiji. Najveći broj zadrugara udruženih u zadruge je u Splitsko-dalmatinskoj županiji koju slijede Grad Zagreb i Istarska županija. Prosječan broj zadrugara udruženih u zadrugu je 16,78, dok je prosječan broj zaposlenih u zadruzi 2,22. Ministarstvo poduzetništva i obrta je do 2014. godine provodilo konkretne nacionalne

programe i mjere usmjerene na zadružni razvoj, a zadruge su neizravno poticane i kroz razvoj poduzetničke potporne infrastrukture. Od 2015. godine sve potpore provode se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, kojim nije uređeno sudjelovanje zadruga.

TREBA MIJENJATI ZAKON O ZADRUGAMA U Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta mišljenja su da zadružno poduzetništvo u Hrvatskoj može imati značajnu ulogu u poticanju ključnih čimbenika usko povezanih s održivim gospodarskim i društvenim razvojem. Prema riječima Ane Mandac, pomoćnice ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta, na razvoj zadrugarstva utječe niz zakonskih, ﬁnancijskih, institucijskih, društvenih, gospodarskih, političkih i programskih intervencija koje zajedno čine sredinu pogodnu za razvoj. “Zadruge šire pozitivne promjene, utječu na procese poduzetničkog povezivanja, mnoge od njih su nositelji ekološki prihvatljivih i održivih proizvodnji, ali ujedno otvaraju mjesto novoj, solidarnoj ekonomiji. No iskustva jasno pokazuju da se takve koristi zadružnog poduzetništva ne mogu ostvariti spontano”, ističe Ana Mandac. U Ministarstvu smatraju da je Zakon o zadrugama potrebno izmijeniti i dopuniti na način da se osnaži zadružni sustav osnivanjem nacionalnog saveza zadruga kao i teritorijalni, strukovni i specijalizirani ustroj zadružnoga sustava kroz deﬁniranje zadruga drugog stupnja i zadružnih saveza. Potrebno je, mišljenja su, zakonom riješiti odnose dionika, urediti različite oblike zadruga od kojih neki u Hrvatskoj ne postoje, predvidjeti nastajanje zadružnih poduzeća te urediti utvrđivanje zadružnog fonda od one zadružne imovine koja je poslije stečaja zadruga evidentirana na sudovima. “Zadruge se u cijelosti uklapaju u Strategiju EU 2020, koja teži održivoj ekonomiji u čijem se središtu nalaze ljudi i odgovornost, borba protiv isključivosti te prijelaz prema zelenoj ekonomiji. U cilju razvoja zadružnog

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

Zadruge šire pozitivne promjene, utječu na procese poduzetničkog povezivanja, mnoge od njih su nositelji ekološki prihvatljivih i održivih proizvodnji, ali ujedno otvaraju mjesto novoj, solidarnoj ekonomiji. Ana Mandac, pomoćnica ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta

poduzetništva u sljedećem razdoblju usmjeravamo se na dva cilja iz područja poboljšanja poslovnog okruženja i instrumenata razvoja zadružnog poduzetništva: na strategiju razvoja zadružnog poduzetništva i izmjene Zakona o zadrugama. Za razvoj zadružnog poduzetništva u razdoblju od 2018. do 2020. trebalo bi razmotriti kako provesti promjene kojima bi se povećao udjel zadrugarstva u ukupnom gospodarstvu Hrvatske. Mjerama bi valjalo potaknuti povećanje broja novoosnovanih zadruga, a posebice povećanje broja članova zadruga. Jednako tako mjere bi trebale biti usmjerene na diverziﬁkaciju sektorske strukture hrvatskih zadruga u kojoj prevladavaju poljoprivredne zadruge te potaknuti razvoj obrtničkih, marketinških, zaposleničkih, socijalnih i potrošačkih zadruga te zadruga lokalnih zajednica”, pojašnjava Ana Mandac.

IZRADA DVAJU KLJUČNIH DOKUMENATA Prema informacijama iz ovog ministarstva, izrada strategije zadružnog poduzetništva 2020. je započela. Njome će se obuhvatiti analiza stanja zadružnoga sustava, odrediti razvojni ciljevi, a sadržavat će i međunarodnu i EU zadružnu stečevinu. “Na mikrorazini strategija će biti usmjerena na zadrugare, s ciljem da istakne prednosti koje mogu imati osnivanjem zadruga. Na srednjoj razini strategija će biti usmjerena na zadruge i pružati im smjernice

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

za optimalno korištenje potencijala i ostvarenje postavljenih ciljeva, putem zadovoljavanja potreba svojih članova. Ukazat će i na potrebu udruživanja u sekundarne zadruge i zadružne saveze. Zadružni savezi trebaju organizirati obuku iz područja zadrugarstva, menadžmenta, tržišta i marketinga za upravitelje i članove zadruga, predstavljati zadruge pred nadležnim državnim tijelima i zaštititi zadruge od nepovoljnih tržišnih utjecaja. Na makrorazini strategija će biti usmjerena prema državnim institucijama u cilju jačanja informacija o značaju zadruga za ukupno gospodarstvo te će sadržavati mjere koje treba provesti radi stvaranja povoljnog okruženja za razvoj zadruga”, ističe Ana Mandac. Predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije Lordan Ljubenkov smatra da postojeći Zakon o zadrugama nije savršen i da bi se mogao doraditi, ali i da njegove izmjene nisu prioritet u razrješavanju nagomilanih problema u zadrugarstvu. Kaže da se često pristupalo zadrugarstvu na način “ako ćemo nešto raditi, idemo mijenjati zakon”. “Tada se zadruge bave same sobom i opterećuju sustav svojim funkcioniranjem umjesto da se svi koncentriramo na stvaranje povoljnijih uvjeta poslovanja. Zakon sada čak i navodi da zadruge uživaju posebnu skrb, ali osim slova na papiru to nije zaživjelo u praksi jer s time nisu usklađeni propisi koji se odnose i na zadruge. Nema ni jednog

ILDA STANOJEVIĆ, STRUČNA SAVJETNICA HRVATSKOG CENTRA ZA ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO

Foto: Ana Rogač

Nužno je usuglasiti ostale zakone koji bi trebali prepoznati posebnost poslovanja putem zadruga Ilda Stanojević, stručna savjetnica Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo, izradila je stručnu podlogu Kratki prikaz problematike hrvatskog zadrugarstva koji je, smatraju upućeniji, najkvalitetniji dokument koji bi trebao poslužiti za unapređenje zadružnog poduzetništva. Prema njezinu mišljenju, postojeći Zakon o zadrugama je dobar te stoga nisu nužne njegove značajnije izmjene, no nužno je usuglasiti niz ostalih zakona koji bi trebali prepoznati posebnost poslovanja putem zadruga. Nelogično je, kaže, da se promet između zadrugara i zadruge oporezuje iako zadrugari i zadruga čine jedinstvenu cjelinu. Nelogično je i da zadruge moraju izdvajati 20 posto ostvarene dobiti za razvoj zadruge, što se oporezuje, dok u slučaju likvidacije zadruž-

stručnog tijela ili osobe koja poznaje suštinu zadrugarstva, a koja bi bila u sastavu Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora ili, usudimo se nadati, u svakom ministarstvu. Cijeli niz propisa i mjera je donesen bez uvažavanja po-

CIJELI NIZ PROPISA I MJERA JE DONESEN BEZ UVAŽAVANJA POSEBNOSTI ZADRUGE KAO POSLOVNOG OBLIKA, KAŽE LJUBENKOV sebnosti zadruge kao poslovnog oblika. Sada imamo mrežu nelogičnosti i neznanja iz koje se nije lako izvući. Ipak, moramo se izvući ako želimo naprijed”, naglašava Ljubenkov.

ZADRUGE UNAPREĐUJU POSLOVANJE Prema njegovu mišljenju, budući da povezuju proizvođače, zadruge pojeftinjuju i unapređuju proizvodnju pa su alternativa ﬁzičkom okrupnjavanju zemljišta jer spajaju svu proizvedenu sirovinu. “Naši OPG-ovi imaju viškove

na imovina ostaje jedinici lokalne samouprave a ne zadrugarima. Znači, oporezuje se nešto što je od općeg interesa. “Zbog nedovoljne informiranosti pri sastavljanju uvjeta natječaja za fondove EU-a često se u natječaju postavljaju posebni uvjeti za zadruge koji nisu takvi za ostale gospodarske subjekte ili se zadruge čak isključe kao mogući prijavitelji. Problem je i to što bankarski sektor ne prepoznaje zadružni model, tako da pri uzimanju kredita za njega moraju jamčiti svi zadrugari osobno”, ističe, među ostalim, u tom dokumentu Ilda Stanojević. Osim toga, u dokumentu je ukazano i na različite modele registriranja zadruga čiji je motiv odrađivanje određenih poslova preko takvih zadruga samo radi ostvarivanja financijske koristi za osnivača.

proizvoda koji nisu dovoljni za njihovo samostalno ozbiljno poslovanje. Jednoj obitelji često nedostaje umijeća i sredstava za uspješan prolazak faza od proizvodnje, prerade, promidžbe, ugovaranja, prodaje do dostave. Uslijed nerazrađenih pravilnika i na prvi pogled davanja slobode u poslovanju, OPG-ove se u stvari demotivira u ujedinjenju, što za posljedicu ima međusobnu konkurenciju, skupu, rizičnu i netransparentnu proizvodnju i ovisnost o nakupcima. Pravi put je motivirati obitelji na udruživanje u zadruge te time na stvaranje brendova koji će imati veće količine i ujednačenu kvalitetu proizvoda te tako biti na korist cijelom području na kojem posluju”, kaže Ljubenkov. Ljubenkov smatra da je nužno što prije započeti s osiguravanjem uvjeta za normalno poslovanje zadruga što je, ističe, moguće postići konkretnim izmjenama članaka poreznih zakona. Dodaje i kako već neko vrijeme, zajedno sa svojim članicama, Zadružni savez Dalmacije predlaže izmjene konkretnih članaka zakona i pravilnika te donošenje mjera kako bi se hitno saniralo sadašnje stanje i krenulo u sustavnu preobrazbu uvjeta u kojima posluju zadruge. “Koliko će još zadruga propasti ili se neće ni osnovati dok se zadruga ponovno ne shvati i ne prihvati kao dragocjen i nezaobilazni oblik omogućavanja življenja i očuvanja života, prije svega u našim selima i malim mjestima?”, pita se Ljubenkov.

1218 aktivnih zadruga bilo u Hrvatskoj 2016. (okupljale 20.483 zadrugara)

1,6 6 mlrd kn njihov lanjski prihod

501 zadruga pripada sektoru poljoprivrede i šumarstva

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO ROBNA RAZMJENA PREHRAMBENIH PROIZVODA

I DALJE VISOKI DEFICIT Pokrivenost uvoza izvozom je u prva četiri mjeseca ove godine iznosila 65 posto što je tek neznatno bolje nego u istom lanjskom razdoblju kada je bila 64 posto piše Krešimis Sočković sockovic@privredni.hr

O 842 2 mil € težak hrvatski uvoz u razdoblju od siječnja do travnja 2017.

543 3 mil € vrijednost robe koju je Hrvatska izvezla u istom razdoblju

d siječnja do travnja ove godine uvezli smo poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti 842 milijuna eura, a izvezli robe u vrijednosti 543 milijuna eura. Ako te brojke stavimo u odnose, pokrivenost uvoza izvozom je u prva četiri mjeseca iznosila 65 posto što je tek neznatno bolje nego u istom razdoblju prethodne godine kada je bila 64 posto. Uspoređujući prva četiri mjeseca 2017. i 2016. izvoz je povećan za devet posto, dok je uvoz povećan za sedam posto. Negativna bilanca iznosi gotovo 300 milijuna eura i viša je u odnosu na isto razdoblje za 13 milijuna eura. Udio poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u ukupnom izvozu roba čini 13 posto, a u ukupnom uvozu roba 12 posto.

EU - NAJVEĆI TRGOVINSKI PARTNER Najveći trgovinski partner u uvozu i izvozu roba su zemlje članice Europske unije. Tako je

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

na tržište EU-a izvezeno 57 posto vrijednosti ukupnog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (310 milijuna eura), dok je iz EU-a uvezeno čak 86 posto vrijednosti ukupnog uvoza (725 milijuna eura). Izvoz poljopri-

NAJVIŠE UVOZIMO SVINJSKO SVJEŽE MESO, ČOKOLADU, KRUH, PECIVA I KOLAČE TE STOČNU HRANU vrednih i prehrambenih proizvoda na, za nas još uvijek vrlo važno, tržište zemalja Cefte u prva četiri mjeseca 2017. čini nešto manje od

Uvoz i zvoz prehrambenih proizvoda u mil. € 2000

Uvoz i zvoz prehrambenih proizvoda u mil. € 1000

1500 1000

500

500 0 IZVOZ

UVOZ

-500

IZVOZ -1000

UVOZ

RAZLIKA

-500

-1500 2014.

2015.

2016.

Izvor: DZS, obrada HGK

I-IV 2016.

I-IV 2017

Izvor: DZS, obrada HGK

trećine ukupnog izvoza, odnosno 27 posto, a na uvoz iz Cefte otpadalo je šest posto ukupnog uvoza.

HRVATSKA NAJVIŠE IZVOZI SVJEŽU RIBU I TO UGLAVNOM TUNU, ŠEĆER, ČOKOLADU, KUKURUZ, SOJU U ZRNU I SLADNE EKSTRAKTE Naša glavna izvozna tržišta su i dalje Slovenija, Italija, Bosna i Hercegovina, Njemačka i Srbija, dok su glavna uvozna tržišta Njemačka, Mađarska, Italija, Slovenija i Nizozemska. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najviše uvozimo proizvoda u kategorijama mesa (102 milijuna eura). U odnosu na isto razdoblje prošle godine uvezli smo čak 13 posto više te robe. Mlijeka i mliječnih proizvoda uvozimo za 64 milijuna eura što je za četvrtinu više nego od siječnja do travnja prošle godine, a proizvoda na bazi žitarica i škroba 59 milijuna eura, što je na istoj razini kao i prethodne godine. Značajan je i uvoz hrane za životinje gdje bilježimo rast od četiri posto na sadašnjih 58 milijuna eura, dok je uvoz voća porastao za jedan posto na 54 milijuna eura. Ako gledamo na pojedinačne proizvode, a ne grupe proizvoda, najviše se uvozi svinjsko

svježe meso, čokolada, kruh, peciva i kolači te stočna hrana.

NAJVIŠE IZVOZIMO RIBU Prema kategorijama najviše izvozimo ribe (67 milijuna eura) i izvoz smo povećali za sedam posto u odnosu na isto razdoblje lani. Slijede različiti prehrambeni proizvodi kojih smo izvezli jednako kao i u prva četiri mjeseca prošle godine za 55 milijuna eura. Izvozili smo značajno i žitarice, pa smo ih izvezli za 24 posto više, odnosno za 45 milijuna eura, a proizvoda na bazi žitarica i škroba izvezli smo šest posto više - za 43 milijuna eura. U prva četiri mjeseca povećali smo i izvoz alkoholnih pića za devet posto i ukupno ga izvezli u vrijednosti od 40 milijuna kuna. Kad je riječ o pojedinačnim prehrambenim proizvodima, najviše smo izvozili svježu ribu i to uglavnom tunu, potom šećer, čokoladu, kukuruz, soju u zrnu i sladne ekstrakte.

300 0 mil € negativna uvozno-izvozna bilanca

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU ARIANA VELA, VLASNICA UČILIŠTA EU PROJEKTI I DIREKTORICA

EU FONDOVI TRAŽE MNOGO RADA, TRUDA I KOORDINACIJE Republika Hrvatska dosad je, iz alokacije Europskih strukturnih i investicijskih fondova za financijsko razdoblje 2014.-2020., ugovorila oko 20 posto, a isplatila manje od pet posto od raspoloživih 11,69 milijardi eura. Ovim rezultatima ne možemo biti zadovoljni, ali bitno je istaknuti da će se ove stope povećavati kako se perspektiva bude bližila svome kraju piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

Sve više nas kontaktiraju investitori (javni i privatni) koji su pokušali biti ‘sam svoj majstor’ ili su važan projekt povjerili svojim rođacima, prijateljima i drugim osobama koje nemaju relevantna znanja i iskustvo, tražeći pomoć jer su isključeni iz procedure dodjele bespovratnih sredstava ili im je određena ﬁnancijska korekcija u provedbi projekta.

riana Vela, vlasnica Učilišta EU Projekti i direktorica istoimenog web portala, jedna je od najcjenjenijih domaćih stručnjakinja na području pripreme i provedbe EU projekata koji su u našem javnom prostoru postali gotovo ﬂoskula kojom se svi razbacuju i licitiraju. Odličan primjer toga je često “prepucavanje” vladajućih i oporbe o tome kakva je apsorpcija EU sredstava na razini države, gdje svatko barata svojim podacima. U razgovoru s Arianom Velom dotaknuli smo se te teme, ali i brojnih drugih aktualnih priča vezanih uz sustav povlačenja europskog novca koji bi domaćem gospodarstvu trebao i morao biti od velike pomoći.

 Apsorpcija EU fondova česta je tema politikantskih prepucavanja vlasti i opozicije. Koliko smo zapravo dobri ili loši u privlačenju dostupnih nam sredstava? - Pitanje iskorištenosti EU fondova u Republici Hrvatskoj tema je koja godinama intrigira dionike u predmetnom sektoru, ali i širu javnost. Upravo zbog toga je potrebno dati jasne i nedvosmislene odgovore na pitanja o tome kakvi su brojčani pokazatelji i u tome nastojati biti transparentan, što naše institucije često ne čine. Prema podacima koje smo zaprimili tijekom lipnja 2017. godine od triju ministarstava koja su nadležna za četiri operativna programa, Republika Hrvatska dosad je, iz alokacije Europskih strukturnih i investicijskih fondova za ﬁnancijsko razdoblje 2014.-2020., ugovorila oko 20 posto, a isplatila manje od pet posto od raspoloživih 11,69

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

milijardi eura. Ovim rezultatima ne možemo biti zadovoljni, ali bitno je istaknuti da će se ove stope sigurno povećavati kako se perspektiva bude bližila svome kraju. Hoće li to povećanje osigurati da stope budu blizu 100

NAJVEĆI PROBLEM U POZIVIMA ZA PODUZETNIKE JEST KAŠNJENJE POSTUPKA DODJELE BESPOVRATNIH SREDSTAVA I PRODUŽENJE ROKOVA posto, ostaje za vidjeti, ali ove brojke ne daju nam pravo da budemo optimistični, posebice ako uzmemo u obzir da nam provedba projekata, pogotovo infrastrukturnih, predstavlja velik problem. Bitno je reći da su, nakon što smo dobili ove podatke, ugovoreni ili odobreni veliki projekti u sektoru prometa, kao što su cestovno povezivanje s Južnom Dalmacijom i željeznička pruga Zaprešić-Zabok, te će zbog toga postotak ugovorenih sredstava u ovoj godini rasti, no provedba će trajati do kraja ove perspektive, pa će se konačni rezultati vidjeti tek na kraju.

ISTOIMENOG WEB PORTALA

Naš najveći problem jest nedostatak ljudi koji su osposobljeni za pripremu i provedbu projekata financiranih iz EU-a i drugih izvora.

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

proći široku javnu raspravu s ciljem uključivanja relevantnih dionika i dobivanja njihovog mišljenja. Ovako se Pravila ‘krpaju’ i prilagođavaju pojedinim situacijama koje se dogode ‘na terenu’, a koje su iskustveno poznate dijelu korisnika otprije i koje su mogle biti riješene mnogo ranije. To bi odteretilo i sam sustav, stoga mi je još manje jasno zbog čega ne postoji volja za njihovom objavom.

 S kojim se problemima najčešće susreću poduzetnici koji žele aplicirati projekte? - Najveći problem u pozivima za poduzetnike jest kašnjenje postupka dodjele bespovratnih sredstava i produženje rokova. Pitanje vremena u poduzetništvu pojam je koji ne treba posebno objašnjavati, a poduzetnici su dovedeni u situaciju da se moraju prilagođavati sustavu koji kasni umjesto da sustav čini sve što može da se prilagodi njima. Prema neslužbenim informacijama, u ovom će se segmentu napra-

S obzirom na to da poduzetnici moraju imati izuzetne pokazatelje poslovanja kako bi se mogli prijaviti na pozive i kako bi mogli ostvariti maksimalan broj bodova u postupku odabira, većinom se radi o ozbiljnim tvrtkama koje nemaju problema sa zatvaranjem ﬁnancijske konstrukcije vlastitog projekta.

 Spomenuli ste nedavno da nema ugovorenih sredstava iz prioritetne osi 5 Operativnog programa Konkurentnost i kohezija te prioritetnih osi 2 i 6 Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo? Zašto je tome tako? - To je pitanje za ministarstva koja predstavljaju upravljačka tijela za navedene operativne programe.  U kojoj mjeri smo uspjeli srediti sustav kako bismo olakšali povlačenje novca? Često možemo čuti kako smo ionako zamršenu EU proceduru dodatno iskomplicirali kroz naše institucije. Ima li u tome istine? - Nažalost, program IPA koji nam je trebao poslužiti kao mala škola EU fondova, ali i generacija EU fondova koja mu je prethodila, provodili su se u razdoblju kada većina djelatnika koji sada rade u sustavima upravljanja i kontrole nije uopće znala za EU fondove pa je izostao značajniji prijenos znanja i iskustava. Organizacije civilnoga društva i brojni konzultanti u ovome su segmentu jako napredni, međutim rijetko ih se sluša kada daju preporuke za unapređenje procedura. Poseban problem predstavlja činjenica da ključna pravila koja reguliraju sve procedure na razini države - Zajednička nacionalna pravila - nisu javno objavljena i skriva ih se od korisnika, bez jasnog obrazloženja, tim više što se tijela u sustavima upravljanja i kontrole na smjernice tih pravila često pozivaju u svojoj komunikaciji s korisnicima bespovratnih sredstava. Moje je mišljenje da su ova pravila, prilikom izrade prve inačice, a onda i prije svake izmjene, trebala

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

EU FONDOVI ČESTO SU JEDINI IZVOR FINANCIRANJA ZA PROJEKTE JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE, STOGA ONE POKAZUJU VELIK INTERES viti pomak, no i dalje se sve svodi na to da se poduzetnike poziva da se javljaju na natječaje, a da im onda dodjele značajno kasne. S druge strane, poduzetnici često rade na svoju ruku i zaboravljaju da moraju poštovati pravila određena pozivima za dodjelu bespovratnih sredstava. Oni bi htjeli biti europski orijentirani, ali ponekad bi malo ‘savili’ pravila kada se radi o njima samima. U EU fondovima takve stvari treba maksimalno izbjegavati.

 Prepoznaju li građani i lokalne zajednice važnost EU projekata, koliko su u cijeloj priči agilne državne institucije? - EU fondovi često su jedini izvor ﬁnanciranja za projekte jedinica lokalne samouprave, stoga one pokazuju velik interes. Oni koji su na vrijeme prepoznali važnost EU ﬁnanciranja i ostvarili preduvjete za korištenje sredstava, mogu se pohvaliti dobrim rezultatima. S druge

Za Pelješki most dobili smo od Europske komisije kao država 85 posto od ukupnih prihvatljivih izdataka Radite na najvećem hrvatskom projektu ikad financiranom iz EU fondova, famoznom Pelješkom mostu. Kakva je situacija? - Hrvatske ceste angažirale su nas u postupku pripreme projekta i u koordinaciji provedbe s naglaskom na segment EU financiranja. Zadovoljna sam što smo uspjeli osigurati maksimalan iznos sred-

stava koji nam je bio na raspolaganju pa čak i malo uvećati alokaciju tako da smo od Europske komisije kao država dobili 85 posto od ukupnih prihvatljivih izdataka projekta koji iznose 3,15 milijardi kuna. To je maksimalni iznos prihvatljivih izdataka koje smo mogli dobiti i odličan je osjećaj znati da smo zajedničkim snagama cije-

strane, puno je onih koji pričaju i najavljuju, ali se ne mogu pohvaliti konkretnim rezultatima. Naime, EU fondovi traže mnogo rada, truda i koordinacije, bez puno priče.

 Stječe se dojam da lokalne zajednice praktički kopiraju projekte i da je vrlo malo individualnosti i inovativnosti u prijavama, je li to uistinu tako? Nedostaje li nam općenito kreativnosti u projekatima? - Kada pogledate strategije razvoja jedinica lokalne samouprave, vidjet ćete da su im ciljevi gotovo identični i samo ovise o veličini nekog grada ili općine. To ukazuje na dva problema. Prvi je da, zbog nedostatka sredstava, nisu uspjeli riješiti ključna infrastrukturna pitanja u svojoj lokalnoj zajednici, a drugi je da nisu kreativni i dosljedni u planiranju. Ozbiljno planiranje i strategija predstavljaju višegodišnji rad, čiji će se rezultati ostvariti u dužem vremenskom razdoblju koji premašuje jedan mandat. To nije atraktivno za one koji se po svaku cijenu žele domoći nove funkcije.

 Može li se projekt kvalitetno prijaviti u ‘kućnoj radinosti’ ili je ipak bolje odmah u startu potražiti pomoć stručnjaka? - Postoje projekti koje je moguće pripremiti bez stručne pomoći, no takvih je poziva, nažalost, malo. U većini slučajeva, pogotovo ako se radi o većim investicijama, dobro je angažirati stručnjake koji mogu osigurati da postupak pripreme i provedbu prođu bez većih poteškoća. Nažalost, sve više nas kontaktiraju investitori (javni i privatni) koji su pokušali biti ‘sam svoj majstor’ ili su važan projekt povjerili svojim rođacima, prijateljima i drugim osobama koje nemaju relevantna znanja i iskustvo, tražeći pomoć jer su isključeni iz procedure dodjele bespovratnih sredstava ili im je određena ﬁnancijska korekcija u provedbi projekta. Takvo loše iskustvo i velike gubitke sredstava moguće je spriječiti ugovaranjem kvalitetnih i dokazanih stručnjaka.

log tima u Hrvatskim cestama i uz veliku podršku nadležnih institucija to i ostvarili. Provedba je drugi proces i ona je započela u lipnju 2016. godine, no javnost uvijek zanimaju radovi na izgradnji pa su sve naše aktivnosti u drugom planu. Očekujem da neće biti lako, ali imamo dobar tim i zasad sve ide prema zacrtanom planu.

 U kojoj je mjeri načelo sufinanciranja prepreka domaćim poduzetnicima? Postoje li kvalitetni instrumenti koji im olakšavaju dolazak do potrebnog kapitala? - S obzirom na to da poduzetnici moraju imati izuzetne pokazatelje poslovanja kako bi se mogli prijaviti na pozive i kako bi mogli ostvariti maksimalan broj bodova u postupku odabira, većinom se radi o ozbiljnim tvrtkama koje nemaju problema sa zatvaranjem financijske konstrukcije vlastitog projekta. Na raspolaganju im je niz instrumenata. Osim toga, banke su prepoznale ovo tržište i prilagodile svoju ponudu. Smatram da ne postoji ozbiljna investicija u sektoru poduzetništva kojoj bi obveza sufinanciranja predstavljala prepreku za provedbu ulaganja.  Stalno se priča o tome kako nam nedostaje ljudi educiranih za pripremu i prijavu projekata. Koliko na tom području pomaže Učilište EU Projekti koje ste pokrenuli? - Naš najveći problem jest nedostatak ljudi koji su osposobljeni za pripremu i provedbu projekata financiranih iz EU-a i drugih izvora. Upravo sam zato i otvorila Učilište i mislim da dajemo važan doprinos, kako sustavu, tako i korisnicima. Naši polaznici rade kao konzultanti i donose EU novac svojom klijentima, zapošljavaju se u sustavima upravljanja i kontrole i redovito prolaze natječaje koje raspisuju njihova tijela, a kod nas redovito sudjeluju u UEP Alumni programu kroz koji nastavljaju raditi na pripremi projekata ili koriste našu pomoć u provedbi svojih projekata. Najbolji osjećaj je kad naletim na naše polaznike u radu na pripremi i provedbi projekata jer su se zaposlili u nekom tijelu. Tada vidim koliko su daleko dogurali. Mi doslovno možemo promijeniti čovjeku život i karijeru jer je ovo sektor u kojemu postoji izražen deficit kadrova i izgledno je da će se brzo zaposliti, no mnogo toga ovisi i o samim polaznicima. Oni koji žele uložiti trud, energiju i vrijeme u učenje i praksu, ne moraju se bojati za budućnost.

Poseban problem predstavlja činjenica da ključna pravila koja reguliraju sve procedure na razini države - Zajednička nacionalna pravila - nisu javno objavljena i skriva ih se od korisnika, bez jasnog obrazloženja, tim više što se tijela u sustavima upravljanja i kontrole na smjernice tih pravila često pozivaju u svojoj komunikaciji s korisnicima bespovratnih sredstava.

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO PROCES PRIPREME I PRIJAVE NA EU PROGRAME I PROJEKTE

VIŠE NOVCA NEGO U ovom trenutku na raspolaganju imamo neiskorištenih još 100 milijuna eura, dok općenito za različite projekte imamo na raspolaganju 11 milijardi eura iz EU fondova, istaknuo je Radoš piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U Unutar strategije EUSAIR-a već su se nametnule teme koje prevladavaju na području koje pokrivaju komore Jadranskojonske inicijative. U prvom redu tu

je poljoprivreda, zatIm kulturni i vjerski turizam kao i teme koje se odnose na promet i infrastrukturu te žensko poduzetništvo. Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK

Hrvatskoj gospodarskoj komoriŽupanijskoj komori Split proteklog su tjedna djelatnici Centra za industrijski razvoj HGK, uz potporu predstavnika Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a, održali radionicu pod nazivom Proces pripreme i prijave na EU programe i projekte. Svrha radionice je bila educirati sudionike o procesima pripreme i prijave na EU programe i projekte s ciljem što eﬁkasnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova. Na radionici je predstavljen CIRAZ i njegov djelokrug rada te mogućnosti za suradnju. Inače, ovo je bila prva u nizu radionica koje će se održati i u ostalim županijskim komorama na Jadranu.

INICIJATIVA FORUMA JADRANSKOJONSKIH KOMORA Inicijativa za organiziranje ovakve radionice nastala je nakon 17. foruma Jadransko-jonskih gospodarskih komora u lipnju ove godine u Pescari, na kojem je Mirjana Čagalj, v.d. predsjednice HGK-ŽK Split i potpredsjednica HGK za graditeljstvo promet i veze, izabrana za njegovu predsjednicu. Jedan od važnijih ciljeva Foruma, u čijem radu sudjeluje više od 40 gospodarskih komora iz sedam zemalja Jadransko-jonske inicijative, upravo je konkretizacija gospodarske suradnje kroz projekte od zajedničkog interesa. Kontinuirana i kvalitetna edukacija komora-članica Foruma s hrvatske strane Jadrana o EU programima i natječajima preduvjet je njihova kvalitetnijeg apliciranja i veće mogućnosti povlačenja sredstava. Nakon Foruma HGK-ŽK Split je kao partner aplicirao na četiri projekta u sklopu programa prekogranične suradnje Interreg V-A Italija-Hrvatska 2014.-2020. Aktivnosti Foruma Jadransko-jonskih gospodarskih komora i mogućnosti ﬁnanciranja projekata sredstvima EU-a bile su i teme sastanka Mirjane Čagalj s ministricom Gabrijelom Žalac početkom kolovoza. Na radionici u Splitu je sudjelovalo oko 50 djelatnika gospodarskih komora članica Foruma s hrvatske strane Jadrana - šest hrvatskih priobalnih županijskih komora Pula, Rijeka,

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik te Ured HGK u Kninu, Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine te Privredne komore Crne Gore. Sudjelovali su i predstavnici županijskih gradova i općina, Javne ustanove RERA S.D., splitskog Ekonomskog fakulteta te ostalih institucija koje sudjeluju ili imaju namjeru sudjelovati na natječajima EU-a. “Nakon 17. foruma Jadransko-jonskih gospodarskih komora odlučili smo u većoj mjeri konkretizirati dugogodišnju suradnju komora jadransko-jonskog područja kroz projekte od zajedničkog interesa. U ova dva mjeseca napravljene su i određene pripremne radnje. Trenutačno je fokus na našoj strani Jadrana, pa su u prvom koraku sektori HGK, županijskih komora te gospodarskih komora Federacije BiH i Crne Gore dali svoje prijedloge tema za suradnju i buduće projekte. Potpredsjednik HGK Tomislav Radoš i predstavnici Centra za industrijski razvoj HGK prepoznali su naša nastojanja pa smatramo da je ova radioni-

ŽK SPLIT JE KAO PARTNER APLICIRAO NA ČETIRI PROJEKTA U SKLOPU PROGRAMA PREKOGRANIČNE SURADNJE INTERREG V-A ITALIJA-HRVATSKA 2014.-2020. ca ključna za daljnju provedbu i realizaciju projekata u okviru deﬁniranih tema. Rezultat sastanka s ministricom Žalac je i uključivanje predstavnika Ministarstva te Agencije za regionalni razvoj u radionicu, koji su pružili informacije o raspoloživosti odgovarajućih EU izvora ﬁnanciranja za provedbu odabranih projektnih tema”, kazala je Mirjana Čagalj. Ona je istaknula kako su se unutar strategije EUSAIR-a već nametnule teme koje

PROJEKATA prevladavaju na području koje pokrivaju komore Jadransko-jonske inicijative. U prvom redu tu je poljoprivreda u kojoj je dominantno vinogradarstvo i maslinarstvo, zatim kulturni i vjerski turizam kao i teme koje se odnose na promet i infrastrukturu te žensko poduzetništvo.

HGK NOSITELJ USPJEŠNIH PROJEKATA Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša, istaknuo je kako će do kraja godine biti ospo-

HGK ĆE DO KRAJA GODINE IMATI 30 NOVIH STRUČNJAKA KOJI ĆE PRIJAVLJIVATI I RADITI PROJEKTE ZA KOMORU, ALI I ZA PODUZETNIKE sobljeno 30 novih stručnjaka za izradu projekata kojima bi se apliciralo za sredstva iz EU fondova, ali i ostalih fondova. “Ti će stručnjaci moći prepoznati potencijalne izvore sredstava iz EU fondova te prikupiti podatke za pripremu projekata. Znači da će HGK do kraja godine imati 30 novih stručnjaka koji će prijavljivati i raditi projekte za Komoru, ali i za poduzetnike, odnosno za naše članove. Trenutačno na raspolaganju imamo puno više novca nego izrađenih projekata. U ovom trenutku je otvoren čitav niz mogućnosti, a stalno su otvoreni pozivi za projekte koji se odnose na ulaganja u istraživanje i razvoj inovacija”, naglasio je Radoš ističući kako, nažalost, nije povučeno ni 15 posto sredstava koja su na raspolaganju u razdoblju do 2021. godine. Radoš je rekao i da u ovom trenutku na raspolaganju imamo još neiskorištenih 100 milijuna eura te da je općenito za različite projekte ukupno na raspolaganju čak 11 milijardi eura iz EU fondova. Naveo je i neke uspješne primjere partnerstva pri povlačenju sredstava iz EU fondova kojima je HGK nositelj, poput CIRAZ-a i projekta Mediteranskog centra kompetencije u zdravstvenom turizmu. 28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA STANJE U TURISTIČKO-UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI U HR

UDVOSTRUČEN BROJ PODUZETNIKA U ZADNJEM DESETLJEĆU U proteklih 10 godina broj poduzetnika u djelatnosti smještaja porastao je za 121,3 posto, ukupan prihod za 79,1 posto, izvoz za 46,7 posto, broj zaposlenih za 49,7 posto, a prosječna mjesečna neto plaća za 17,8 posto piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

z godine u godinu u našoj zemlji bilježe se sve bolji turistički rezultati. Osim broja dolazaka, noćenja i prihoda, važni su podaci o poslovanju poduzetnika u turizmu. Tako je prema podacima Financijske agencije (Fine), u području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u 2016. godini poslovalo ukupno 9189 poduzetnika u odnosu na 8262 koliko ih je bilo registrirano u 2015. godini. Od ukupnog broja prošlogodišnjih poduzetnika u toj djelatnosti, 5729 poduzetnika ili 62,3 posto ostvarilo je dobit razdoblja u iznosu od 2,6 millijardi kuna, a njih 3460 ili 37,7 posto ostvarilo je gubitak razdoblja u iznosu od 1,2 milijarde kuna. Konsolidirani ﬁnancijski rezultat iznosio je 1,4 milijarde kuna dobiti što je 5,8 posto udjela u dobiti poduzetnika Hrvatske.

ZA 2018. PRIPREMAMO INVESTICIJSKI CIKLUS VRIJEDAN 704 MILIJUNA KUNA U PODIZANJE KVALITETE SMJEŠTAJA I RAZINE USLUGE, ISTIČE KUKURIN Poduzetnici u području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ili, kolokvijalno rečeno, u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti, ostvarili su nešto manje od 18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

24 milijarde kuna ukupnog prihoda što je u odnosu na 2015. rast od 14,1 posto. Istodobno je to udio od 3,8 posto u ukupnim prihodima 114.483 registrirana poduzetnika u Hrvatskoj. Od tih 24 milijarde kuna prihoda 5,6 milijardi kuna zabilježeno je od izvoza, od čega su poduzetnici u djelatnosti smještaja ostvarili 99,2 posto, a poduzetnici u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića 0,8 posto. Vrijednost uvoza iznosila je 430 milijuna kuna. Investicije u novu dugotrajnu imovinu tih poslodavaca u prošloj godini iznosile su 2,2 milijarde kuna što je 3,4 posto manje nego u 2015. godini.

NIŽE PLAĆE Prema podacima Fine, poduzetnici u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane prošle su godine zapošljavali 63.066 radnika, što je 11,4 posto više nego 2015. Time je ujedno zabilježen porast broja zaposlenih osoba na razini svih 20 promatranih područja djelatnosti. Zaposleni su mjesečno dobivali neto plaću u visini od 4450 kuna, što je 14,4 posto manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske, koja je u neto obliku iznosila 5140 kuna. Od 9189 poduzetnika, njih 2719 ili 29,6 posto, kao pretežitu djelatnost kojom se bave naveli su djelatnost pružanja smještaja, dok je u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića bilo zabilježeno 6470 ili 70,4 posto poduzetnika. U prošloj godini je kod poduzetnika djelatnosti pružanja smještaja bilo 30.268 zaposlenih ili 6,3 posto više u odnosu na prethodno poslovno razdobolje.

R VATSKOJ

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA Broj poduzetnika i broj zaposlenih te osnovni financijski rezultati u djelatnosti NKD 55 i NKD 56 u 2016. godini (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) Opis

NKD 55 Smještaj 2015.

Broj poduzetnika Broj dobitaša Broj gubitaša Broj zaposlenih Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Dobit razdoblja (+) ili gubitak razdoblja (-) Prosječ. mjesečna neto plaća po zaposlenom Broj izvoznika Broj uvoznika Izvoz Uvoz Trgovinski saldo Broj investitora Investicije u novu dugotrajnu imovinu

1.205 1.278 28.475 13.413.313 12.663.387 1.597.823 847.897 122.861 1.473.454 846.389 627.065 5.431 188 157 4.942.818 295.093 4.647.724 240 2.064.315

2016. 2.719 1.397 1.322 30.268 14.961.080 13.896.146 2.103.649 1.038.715 61.402 2.016.349 1.012.816 1.003.533 5.577 207 238 5.546.734 348.576 5.198.158 297 2.006.524

Index 115,9 103,4 106,3 111,5 109,7 131,7 122,5 50,0 136,8 119,7 160,0 102,7 110,1 151,6 112,2 118,1 111,8 123,8 97,2

NKD 56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića 2015. 2016. Index 6.470 3.633 4.332 119,2 1.686 2.138 126,8 28.161 32.798 116,5 7.573.860 8.992.577 118,7 7.172.416 8.467.207 118,1 576.952 726.392 125,9 175.508 201.022 114,5 101.283 122.051 120,5 475.799 604.455 127,0 175.639 201.136 114,5 300.160 403.319 134,4 3.366 3.410 101,3 74 99 133,8 264 417 158,0 34.981 43.493 124,3 50.653 81.414 160,7 -15.671 -37.921 242,0 413 599 145,0 241.807 220.953 91,4

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2016. godinu

9189 poduzetnika lani poslovalo u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

Kod poduzetnika djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića bilo je pak 32.798 zaposlenih čime je ustvari zabilježen porast od 16,5 posto u odnosu na 2015. U 2016. godini poduzetnici u djelatnosti pružanja smještaja iskazali su pozitivan konsolidirani ﬁnancijski rezultat u iznosu od jedne milijarde kuna što je rast od čak 60 posto u odnosu na 2015. Istodobno su ti poduzetnici uprihodovali nešto manje od 15 milijardi kuna što je za 11,5 posto više nego pretprošle godine. Prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih kod poduzetnika iznajmljivača jer se bave smještajem iznosila je 5577 kuna ili 2,7 posto više u odnosu na prethodno razdoblje te 8,5 posto više od prosječne mjesečne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske. Prema podacima Fine, prošle godine su poduzetnici u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića iskazali pozitivan ﬁnancijski rezultat u iznosu od 403,3 milijuna kuna. Ukupan prihod poduzetnika u ugostiteljstvu iznosio je nešto manje od devet milijardi kuna što je za 18,7 posto više u odnosu na 2015. godinu. Zaposleni kod poduzetnika djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića imali su prosječnu mjesečnu neto plaću u iznosu od 3410

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

kuna što je bitno manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika u djelatnosti smještaja.

PODUZETNICI INVESTIRAJU U DUGOTRAJNU IMOVINU Važno je istaknuti kako je Fina analizirala poslovanje poslodavaca u proteklih 10 godina koja je pokazala da je broj poduzetnika u tom području djelatnosti porastao za 121,3 posto, ukupan prihod za 79,1 posto, izvoz 46,7 posto, broj zaposlenih 49,7 posto, a prosječna mjesečna neto plaća za 17,8 posto. Usporedbe radi, na razini Hrvatske u proteklom desetljeću broj poduzetnika u području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja porastao je za 37,1 posto. Uspoređujući ukupan prihod, vidljivo je kako je on u 2016. manji za 1,4 posto u odnosu na 2007. godinu. Broj zaposlenih je također manji, i to za četiri posto. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća porasla za 21,6 posto. Kroz promatrano razdoblje, poduzetnici u području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane investirali su u novu dugotrajnu imovinu više od 26,5 milijardi kuna. Najviše je investirano 2007. godine i to oko 4,5 milijardi kuna.

ISTARSKE TURISTIČKE TVRTKE BORE SE ZA PREVLAST Promatrajući top tri poduzetnika tj. tri turističke tvrtke po ukupnom prihodu, prihodu od izvoza i dobiti razdoblja u prošloj godini vidljivo je kako je na prvom mjestu porečka turistička tvrtka Valamar Riviera, na drugom rovinjska Maistra, a na trećem porečka Plava laguna. Prema investicijama u dugotrajnu imovinu prošle godine najbolja je bila Maistra, na drugom mjestu nalazio se šibenski Solaris, a na trećem Valamar Riviera. S obzirom na to da je Valamar Riviera i dalje jedna od najuspješnijih

U PLAVOJ LAGUNI NASTOJIMO PLANIRATI RAZVOJ NA DUGOROČNIM TEMELJIMA KOJI IDU POD RUKU S ODRŽIVIM POSLOVANJEM, KAŽE STAVER

Rang lista top tri poduzetnika po ukupnom prihodu, prihodu od izvoza, dobiti razdoblja i investicijama u novu dugotrajnu imovinu u 2016. godini NKD 55 Smještaj

NKD 56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića

Rang

TOP 3 poduzetnika po ukupnom prihodu

VALAMAR RIVIERA d.d.

Poreč

GLOBALNA HRANA d.o.o.

Zagreb

MAISTRA d.d.

Rovinj

PLETER-USLUGE d.o.o.

Zagreb

PLAVA LAGUNA d.d.

Poreč

DECENTIA d.o.o.

Veliko Polje

Rang

TOP 3 poduzetnika po prihodu od izvoza Split

VALAMAR RIVIERA d.d.

Poreč

SENTENTIA d.o.o

MAISTRA d.d.

Rovinj

Ug..-tur. obrt MARCO POLO Gradac

PLAVA LAGUNA d.d.

Poreč

MARE VENTUS d.o.o.

Tučepi

Rang

TOP 3 poduzetnika po dobiti razdoblja

VALAMAR RIVIERA d.d.

Poreč

GLOBALNA HRANA d.o.o.

Zagreb

GRAND HOTEL LAV d.o.o.

Podstrana

GLOBAL NAUTIKA d.o.o.

Dubrovnik

MAISTRA d.d.

Rovinj

NAUTIKA d.o.o.

Dubrovnik

Rang

TOP 3 poduzetnika po investicijama u novu dugotrajnu imovinu

MAISTRA d.d.

Rovinj

GLOBALNA HRANA d.o.o.

Zagreb

SOLARIS d.d.

Šibenik

JELSA PLUS d.o.o.

Jelsa

VALAMAR RIVIERA d.d.

Poreč

PRUDENTIA d.o.o.

Novalja

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2016. godinu

turističkih tvrtki, Željko Kukurin, predsjednik Uprave Valamar Riviere, je rekao kako ta tvrtka do 2020. godine planira investirati do dvije milijarde kuna u repozicioniranje portfelja prema ponudi i uslugama visoke kvalitete te nastaviti ostvarivati dvoznamenkasti rast operativne dobiti na godišnjoj razini. “Za 2018. godinu pripremamo investicijski ciklus vrijedan 704 milijuna kuna u podizanje kvaltete smještaja i razine usluge. Želimo da nas ljudi prepoznaju kao najpoželjnijeg poslodavca u turizmu te ćemo nastaviti s ulaganjima u ljudske potencijale s ciljem progresivnog podizanja plaća i poboljšanja uvjeta za rad”, istaknuo je Kukurin. Dodao je kako je Valamar Riviera do sada imala dvije sjajne godine rasta poslovanja u predsezoni te se nada kako će ulaganjima u razvoj proizvoda i edukaciju djelatnika uspjeti zadržati pozitivan trend poslovanja izvan glavne turističke sezone. Osim toga, u 2018. Valamar planira otvoriti prvi Kinderhotel u svom portfelju te zaokružiti repozicioniranje destinacije Rabac u jednu od vodećih odmorišnih destinacija za goste više platne moći. U planu je i nastavak strategije intenzivnog ulaganja u tzv. segment premium kampiranja i to u Valamarove kampove u Istri i na otoku Krku. Još jedna uspješna istarska turistička tvrtka je Plava laguna. Komentirajući odlične poslovne rezultate Plave lagune, Neven Staver, direktor

te tvrtke, je rekao kako u Plavoj laguni nastoje planirati razvoj na dugoročnim temeljima koji idu pod ruku s održivim poslovanjem. “Nastojimo strateški promišljati i odlučivati o smjernicama razvoja u skladu s prostorom u kojem radimo, te ga potom, kao i do sada, uspješno implementirati na ekonomskim principima”, istaknuo je Staver. Govoreći o planovima, dodao je kako je u planu dovršetak pripajanja tvrtke Istraturist Umag tvrtki Plava laguna i stvaranje potencijalno najuspješnije istarske i hrvatske turističke kuće. “Tim će pripajanjem nastati najveća hotelijerska kompanija u Istri pri čemu će se mogućnosti za rast i razvoj mjeriti i u investicijskom potencijalu, ali i u potencijalu za zapošljavanje, kao i na unapređenju uvjeta za postojeće radnike. Pretpostavke za to leže u dosadašnjem razvoju tvrtke, njene sposobnosti mijenjanja i prilagođavanja zahtjevima tržišta, uz istovremeno očuvanje povijesno prepoznatljivih temeljnih vrijednosti”, naglasio je Staver. Nažalost, do zaključenja broja nismo dobili komentar iz rovinjske turističke tvrtke Maistre. Je li razlog, kako su naveli, prezaposlenost vodećih ljudi te tvrtke s obzirom na to da još uvijek traje turistička sezona, a kao što je svima poznato, Istra je turističko odredište koje ponajviše posjećuju gosti iz inozemstva, jesu li u pitanju godišnji odmori ili nešto treće, još uvijek nam nije poznato.

24 4 mlrd kn lanjski prihod poduzetnika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

od toga mlrd kn

5,6 6

zabilježeno je iz izvoza

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

S MARKOVA TRGA SJEDNICA VLADE

RAZVOJ PROMETNOG SEKTORA Strategijom prometnog razvoja Hrvatske od 2017. do 2030. definira se 16 ciljeva primjenjivih za sektor prometa, 37 specifičnih ciljeva i 118 mjera podijeljenih u šest prometnih sektora piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

V ZAKON O STAMBENOM POTROŠAČKOM KREDITIRANJU TREBAO BI PRIDONIJETI VEĆOJ ZAŠTITI POTROŠAČA

lada je sa svoje prošlotjedne sjednice u saborsku raspravu uputila Konačni prijedlog zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju koji bi trebao pridonijeti većoj zaštiti potrošača pri stambenom potrošačkom kreditiranju. Zakonom se žele otkloniti nedostaci brojnih postojećih propisa, zatim olakšati kreditna ponuda, smanjiti tečajni rizik, kao i rizik od prezaduženosti.

STRATEGIJA PROMETNOG RAZVOJA DO 2030. “U dijelu informiranja potrošača prije sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu propisano je da u slučaju kada je dana obvezujuća ponuda, kreditna institucija je dužna potrošaču ostaviti rok od najmanje 15 dana za usporedbu ponuda, procjenu njihovih učinaka i donošenje informirane odluke. Važno je istaknuti da je ovim zakonom uređen i odustanak od ugovora na način da potrošač ima to pravo

PROGRAM POTPORE STRUKTURNIM REFORMAMA

Široki spektar projekata u brojnim državnim institucijama Vlada je donijela i Program potpore strukturnim reformama od 2017. do 2020. godine. Kako bi potaknula rješavanje nekih od relevantnih reformskih izazova, Vlada je u svibnju ove godine zatražila potporu Europske komisije koja joj je odobrila 1,8 milijuna eura za 15 projekata. “Radi se o širokom spektru projekata u velikom broju državnih institucija koji će se provoditi u različitim resorima”, istaknula je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić.

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

u roku od 14 dana od dana sklapanja”, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić koji je rekao i kako se transparentnije definiraju izračuni efektivne kamatne stope, a propisano je i da kreditna institucija ne smije potrošaču naplatiti naknadu za prijevremeno, djelomično ili u cijelosti ispunjenje obveze iz ugovora o stambenom potrošačkom kreditiranju. Vlada je prihvatila i Strategiju prometnog razvoja Hrvatske od 2017. do 2030. godine, kojom se osigurava okvir za razvoj prometnog sektora. Njome se definira 16 ciljeva koji su primjenjivi za sektor prometa, 37 specifičnih ciljeva i 118 mjera podijeljenih u šest prometnih sektora odnosno cestovni, željeznički, zračni, zatim sektor pomorstva i unutarnja plovidba, te javni gradski, prigradski i regionalni prijevoz. “Donošenje Strategije osigurava bezuvjetno trošenje sredstava iz europskih fondova za više od 20 projekata u svim vidovima prometa ukupne vrijednosti oko dvije milijarde eura”, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković koji je izdvojio neke od projekata koji će se moći financirati sredstvima iz fondova kao što je Pelješki most s pristupnim cestama, modernizacija željezničke infrastrukture, obnova tramvajske infrastrukture u Osijeku i Zagrebu, nabava novih tramvaja i novih brodova za prijevoz putnika na otoke te dovršetak izgradnje Zračne luke Dubrovnik.

TRAŽI SE INVESTICIJSKI SAVJETNIK ZA INU Vlada je donijela zaključak o provedbi odabira investicijskog savjetnika u transakciji mogućeg otkupa dionica Ine koje drži mađarski

MOL. Podsjetimo kako je prije osam mjeseci, na Badnjak prošle godine sam premijer Andrej Plenković na izvanrednoj konferenciji za novinare rekao da je Vlada odlučila otkupiti cjelokupni udjela koji u Ini ima MOL, zatim je u siječnju ove godine osnovan Savjet za pregovore s MOL-om vezano uz mogući otkup njihovih dionica u Ini. Savjet je zadužen za davanje smjernica, poduzimanje mjera i aktivnosti te prijedloga Vladi vezano uz pripremu, provedbu i ﬁnanciranje postupka mogućeg otkupa dionica Ine od MOL-a. “Tijekom rasprava na Savjetu za pregovore s MOL-om utvrđeni su kriteriji i model za otkup dionica Ine i razmotren prijedlog za provedbu postupka odabira investicijskog savjetnika u transakciji mogućeg otkupa dionica, u smislu angažiranja renomiranog

investicijskog savjetnika koji će osobito biti zadužen za procjenu vrijednosti Ine te razmatranje potencijalnih strateških partnera u provedbi transakcije otkupa dionica”, istaknuo je premijer Planković te dodao kako će temeljem ovog zaključka Vlada zadužiti Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Ministarstvo ﬁnancija da provedu postupak odabira savjetnika kao i da predlože donošenje odgovarajućih odluka Vladi. U lipnju je premijer također poručio da Vlada i Savjet za otkup dionica Ine razmatraju “niz opcija koje bi bile primjerene za realizaciju povrata Ine u hrvatske ruke”, te da za to postoji nekoliko modela. O kojim je modelima riječ, nije precizirano, iako se u javnosti kao najizgledniji često uzima onaj gdje bi se prodajom dijela HEP-a otkupile dionice Ine.

ANDREJ PLENKOVIĆ, PREMIJER

Dodatne rasprave o porezu na nekretnine Na početku prve sjednice Vlade nakon ljetne stanke premijer Andrej Plenković osvrnuo se na aktualna događanja, kao što su požari, te je između ostalog istaknuo kako će Vlada iznaći mogućnosti i novčano nagraditi pilote kanadera i vatrogasce za njihov veliki trud tijekom požara u ljetnoj sezoni. Komentirao je i odgodu uvođenja poreza na nekretnine riječima kako je nužno javnosti pojasniti sve o lokalnim porezima. “Od Ministarstva financija očekujem da organizira niz tematskih rasprava i panela na kojima bi se objasnili svi aspekti uvođenja poreza na nekretnine”, rekao je premijer Plenković.

Donošenje Strategije prometnog razvoja Hrvatske osigurava bezuvjetno trošenje sredstava iz europskih fondova za više od 20 projekata u svim vidovima prometa ukupne vrijednosti oko dvije milijarde eura.

Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture

TUNELOM SE POVEZUJU REBRO I JORDANOVAC

Vrijednost radova 7,2 milijuna kuna s PDV-om Vlada je dala suglasnost KBC-u Zagreb za izgradnju podzemnog spojnog hodnika koji će povezati lokacije Rebro i Jordanovac, a ukupna vrijednost radova iznosi 7,2 milijuna kuna s PDV-om. Odlukom Vlade iz 2010. Klinika za plućne bolesti Jordanovac pripojena je Kliničkom bolničkom centru Zagreb, a izgradnjom podzemnog spojnog hodnika riješila bi se komunikacija dvaju bolničkih lokacija i tzv. toplom vezom povezali svi objekti na lokaciji Jordanovac s lokacijom Rebro.

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO PROJEKT IKSoC - INOVATIVNI KOPRIVNIČKI SOCIJAL NI CENT

TJESTENINA OD KOPRIVE USKORO NA TRŽIŠTU Kako bi osobe s invaliditetom dobile svoju priliku na tržištu rada, predsjednica koprivničke udruge Bolje sutra Marija Mraz osmislila je inovativni projekt proizvodnje tjestenine od koprive koju će proizvoditi upravo osobe s invaliditetom piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr 511.419,72 kune, a suﬁnancira se iz Europskog socijalnog fonda.

KOPRIVA SE NABAVLJA OD UDRUGE ROMA KORAK PO KORAK

U UDRUZI BOLJE SUTRA U PRIPREMI PROJEKTA PUNO JE POMOGAO I GRAD KOPRIVNICA

Koprivnici postoji mnogo nezaposlenih osoba s invaliditetom koje, nažalost, vrlo malo poslodavaca želi zaposliti. Kako bi i te osobe dobile svoju priliku na tržištu rada, predsjednica koprivničke udruge Bolje sutra Marija Mraz osmislila je inovativni projekt proizvodnje tjestenine od koprive koju će proizvoditi upravo osobe s invaliditetom. No prije početka samog projekta trebalo je urediti strateški dokument na kojem se temelji taj projekt, a to je Strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom Grada Koprivnice u kojoj postoji mjera pokretanja socijalnog poduzeća. Nakon dvije godine, u rujnu 2016. zaživio je projekt pod nazivom IKSoC - Inovativni koprivnički socijalni centar KopriVITA, a u njegovoj pripremi članovima udruge mnogo je pomogao Grad Koprivnica sa svojim stručnim kapacitetima. Projekt je težak

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

Zašto baš proizvodnja tjestenine od koprive? Objašnjavajući razloge, Marija Mraz je rekla kako ljudi hranu trebaju svakoga dana, a posebice zdravu hranu, napravljenu od lokalnih namirnica. “Izbor je pao na koprivu koju osobno, kao i moji prijatelji, pripremam za svoju obitelj. Tako je nastala ideja o proizvodnji tjestenine od koprive”, naglasila je Marija Mraz. Govoreći o tom projektu, ona je istaknula kako sada udruga Bolje sutra provodi projekt edukacije potencijalnih zaposlenika. Uz stručnu pomoć Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz Koprivnice, odabrali su 10 korisnika koje pripremaju za zapošljavanje. Projekt pripreme će provoditi do 31. svibnja 2018., a nakon toga će osnovati socijalno poduzeće. Tek nakon svih tih procedura može se pokrenuti proizvodnja tjestenine od koprive. “Lokalna zajednica nam je odobrila korištenje prostora koji će se opremiti za proizvodnju, a sredstva za opremu su odobrena u projektu IKSoC. Za početak planiramo zaposliti dvije osobe s invaliditetom te voditelja poduzeća i tehnologa”, rekla je Marija Mraz. Na upit gdje će se moći kupiti tjestenina od koprive, odgovorila je kako će se ona moći nabaviti u trgovinama u Koprivnici i na vlastitom prodajnom mjestu, u tzv. Zelenoj kućici, a proizvodi će se distribuirati i u prodavaonicama zdrave hrane, putem web prodaje i na sajmovima diljem Hrvatske. Kopriva za tjesteninu nabavljat će se od udruge Roma Korak po korak iz

AR KOPRIVITA

Koprivničko-križevačke županije koja je već posadila sadnice na svojoj plantaži.

HOSTEL ZA OSOBE S INVALIDITETOM Govoreći o budućim projektima udruge Bolje sutra, Marija Mraz je rekla kako je u planu razvijati poduzeće u tri pravca. Prije svega postojeći projekt u potpunosti treba zaživjeti, a nakon toga ova udruga želi izgraditi hostel po modelu univerzalnog dizajna. To znači da će taj hostel biti potpuno prilagođen osobama s invaliditetom - s motoričkim, senzornim ili intelektualnim oštećenjem. “U hostelu će

U RUJNU 2016. ZAŽIVIO JE PROJEKT POD NAZIVOM IKSoC - INOVATIVNI KOPRIVNIČKI SOCIJALNI CENTAR KopriVITA raditi sve teško zapošljive osobe kao što su osobe s invaliditetom te osobe starije do 50 godina kao i pripadnici nacionalnih manjina. Naime, u Koprivnici, ali i u cijeloj županiji ne postoji nikakav smještaj za veliki broj osoba s invaliditetom koje žele održati neki seminar ili edukaciju”, istaknula je Marija Mraz. Dodala je kako će treći pravac socijalnog poduzeća

ići u smjeru multimedije. Što to zapravo znači? Marija Mraz kaže kako u zadnje vrijeme sve više mladih visokoobrazovanih ljudi stradava u prometu i, nažalost, nakon liječenja zauvijek ostaju u invalidskim kolicima te se ne mogu zaposliti zbog teškoća u kretanju, ali prije svega zbog predrasuda poslodavaca. Socijalno poduzeće stvarat će uvjete za rad mladih, obrazovanih i iznimno sposobnih građana Koprivnice koji imaju te probleme, pojašnjava Marija Mraz. Dodala je kako je među ostalim planovima udruge Bolje sutra i razvoj međunarodne suradnje sa sličnim udrugama, pa čak i otvaranje socijalnog poduzeća u nekoj od zemalja, članica Europske unije.

UDRUGA BOLJE SUTRA

Niz projekata za lakši život osobama s invaliditetom Udruga Bolje sutra osnovana je 2003. godine u Koprivnici, a ciljevi zbog kojih je 33 građana osnovalo tu udrugu, među ostalim su bili: okupljanje osoba s invaliditetom i njihovih obitelji u pružanju pomoći i podrške, poticanje mjera za unapređivanje socijalne i zdravstvene zaštite, odgoja i obrazovanja, istraživanja, rehabilitacije, osposobljavanja, zapošljavanja i društvenog života članova, predlaganje izmjena i dopuna postojećih i donošenje novih zakonskih propisa u korist osoba s invaliditetom te pružanje pomoći u ostvarivanju njihovih zakonskih prava te još mnogo toga. Broj članova u Udruzi se mijenja, a trenutačno je registriran 81 član. Udruga se bavi provođenjem projekata koji dovode do ostvarenja svih ovih ciljeva. Posebno se ističu projekti pružanja usluge osobne asistencije članovima s najtežom vrstom invaliditeta, zatim program pod nazivom Od vrata do vrata s ciljem prijevoza osoba s invaliditetom u prilagođenim kombi vozilima, projekti za razvoj volonterstva, posebice tzv. inkluzivnog volonterstva. Ti volonteri su zapravo maloljetne osobe, najčešće pripadnici nacionalnih manjina te osobe s invaliditetom.

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO ZAŠTITNA RADIONICA TEKOP NOVA - DOBROVOLJNA ČLANICA HGK

PRAKSOM IZ ŠKOLE DO POSLA Ustanova za zapošljavanje osoba s invaliditetom Tekop Nova i Strukovna škola u Puli surađivat će u razvoju procesa školovanja za dva strukovna zanimanja

stanova za zapošljavanje osoba s invaliditetom Zaštitna radionica Tekop Nova pokrenula je suradnju sa Strukovnom školom Pula u sklopu koje će zajedničkim snagama raditi na modelu školovanja za zanimanje konfekcionar, dok će učenicima pulske Škole za odgoj i obrazovanje koji se školuju za zanimanje pomoćni konfekcionar omogućiti obavljanje prakse u Zaštitnoj radionici. Tekop Nova iz Pule zapošljava 30 radnika, među kojima 17 osoba s invaliditetom. U Zaštitnoj radionici proizvode se radna i zaštitna odjeća za prerađivačku industriju, turizam i ugostiteljstvo, predškolske i školske ustanove te medicinsko osoblje. Ova zaštitna radionica je svojim radom

pridonijela osvješćivanju potrebe za većim uključivanjem osoba s invaliditetom u procese rada, a važan nastavak djelovanja predstavlja i suradnja sa sektorom obrazovanja kaže predsjednica HGK-ŽK Pula Jasna Jaklin Majetić. “Njen jedinstven proizvodni program pobuđuje sve veći interes kupaca za proizvode s dodanom vrijednošću, a na temelju uspješne suradnje i postignutih rezultata postala je i dobrovoljna članica HGK”, rekla je Jasna Jaklin Majetić. Ova je ustanova ranije realizirala nekoliko uspješnih suradnji s HGK-Županijskom komorom Pula, u obliku prezentacija proizvoda Tekop Nove na izložbama i sajmovima u Hrvatskoj i inozemstvu te zajedničkom organizacijom poslovnih susreta.

PRESS GLASS

PREUZET AMERIČKI GLASS DYNAMICS

vrtka Press Glass kupila je 100 posto temeljnog kapitala tvrtke Glass Dynamics koja se nalazi u Sjevernoj Karolini, u Sjedinjenim Američkim Državama. Glass Dynamics je visokokvalitetni proizvođač stakla koji prvenstveno opskrbljuje industriju za obradu stakla. Djelujući iz postrojenja od 9000 metara četvornih američka kompanija je ponajprije orijentirana prema srednjem

i južnom američkom području, a godišnje proizvodi 150.000 metara četvornih visokoobrađenih staklenih jedinica i trenutačno ima 130 zaposlenika. Osnovana 1991. godine, tvrtka Press Glass djeluje preko svojih 10 tvornica lociranih na području Europe, u Velikoj Britaniji, Poljskoj i Hrvatskoj, koje osim što proizvode staklo, istovremeno opskrbljuju tržišta na području Europe, Sjeverne Amerike i Azije. Opskrbljuju

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

široku paletu kupaca, uključujući proizvođače prozorskih okvira, proizvođače vrata i stakla za vatrozid, izvođače interijera, komercijalne proizvođače fasada i instalatere. Tvrtka također opskrbljuje proizvođače fotonaponskih ploča s visokovolumnim i visokokvalitetnim jednostrukim kaljenim staklom. Za proizvodnju svih proizvoda tvrtka godišnje koristi više od 15 milijuna metara četvornih osnovnog stakla.

20. OBLJETNICA AKCIJE KUPUJMO HRVATSKO

POKAŽITE ZAGREBU ŠTO NUDITE Hrvatska gospodarska komora 20 godina nastoji kontinuirano promovirati sve tvrtke, obrte, zadruge, udruge, OPG-ove te pojedince koji svojim radom, znanjem i kreativnošću pridonose razvoju gospodarstva piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rvatska gospodarska komora poziva tvrtke, obrtnike i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, udruge, zadruge i domaće radinosti da sudjelovanjem u akciji Kupujmo hrvatsko u Zagrebu uveličaju svečanu proslavu 20. rođendana te akcije. Projekt Kupujmo hrvatsko započeo je još 1997. godine kao ideja da se prepoznaju, označe i izdvoje kvalitetni hrvatski proizvodi te im se od tada dodjeljuju znakovi Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, a do danas je ovaj projekt dobio razmjere sveobuhvatne nacionalne akcije s velikim gospodarskim i društvenim značenjem. Hrvatska gospodarska komora 20 godina nastoji kontinuirano promovirati sve tvrtke, obrte, zadruge, udruge, obiteljska poljoprivredna gospodarstva te pojedince koji svojim radom, znanjem i kreativnošću pridonose razvoju gospodarstva, čime želi dati na važnosti odabranim izlagačima čiji se proizvodi i usluge na domaćem tržištu odlikuju vrhunskom kvalitetom kao rezultatom hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije. Ovogodišnja akcija u Zagrebu trajat će dva dana, čime se želi istaknuti birane izlagače.

VAŽNOST KUPNJE HRVATSKIH PROIZVODA Akciji će se pridružiti i ključni predstavnici djelatnosti trgovine kao potencijalni

distributeri te tvrtke iz ﬁnancijskog sektora i drugi ključni sudionici. Cilj je educirati i osvijestiti širu javnost o važnosti kupovanja hrvatskih proizvoda kao pokretača otvaranja novih radnih mjesta i očuvanja postojećih uz povećanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. U Zagrebu će 21. i 22. rujna od 9 do 19 sati hrvatske tvrtke na Trgu bana Josipa Jelačića imati priliku izlagati svoje proizvode. Komora će i ove, kao i prethodnih godina, svojim članicama omogućiti besplatno sudjelovanje u akciji Kupujmo hrvatsko, dok je kotizacija u iznosu od 500 kuna predviđena za sve izlagače koji nisu članice HGK (obrti, OPG-ovi, udruge, zadruge i domaće radinosti). Komora će u sklopu ovoga događanja svakom izlagaču osigurati izlagačko mjesto, priključak za struju, natpisnu plohu, promicanje izlagača prije, za vrijeme i nakon održavanja akcije, oglašavanje putem weba Kupujmo hrvatsko i proﬁla te akcije na Facebooku. Informacije o akciji možete dobiti u HGKKomori Zagreb, od Irene Fresl Rendulić, na telefon 01/460-6816 i na e-mail ifresl@hgk.hr. Tvrtke se mogu prijaviti obrascem u pratećim dokumentima na stranici http://www. hgk.hr/documents/prijavni-obrazac-zagreb20175968e5c65df7b.docx.

U ZAGREBU ĆE 21. I 22. RUJNA OD 9 DO 19 SATI HRVATSKE TVRTKE NA TRGU BANA JOSIPA JELAČIĆA MOĆI IZLAGATI SVOJE PROIZVODE

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

PRIČA S RAZLOGOM ELEKTRONIČKE KOMPANIJE I TURIZAM

TELEVIZORIMA DO DIJELA INVESTICIJSKOG KOLAČA Iako tradicionalno okrenute potrošačkoj elektronici, elektroničke tvrtke se sve više okreću B2B segmentu i na naše tržište sve značajnije plasiraju poslovno orijentirane proizvode piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

prošloj godini u Hrvatskoj je izgraSVAKI NOVI ILI đeno ili obnovljeno 40 hotela te neOBNOVLJENI koliko kampova, turističkih naselja aparthotela. U ovoj godini prema HOTEL podacima iMinistarstva turizma u turističkom ZNAČI I NOVI bi se sektoru trebalo realizirati investicija u vrijednosti od oko 820 milijuna eura. TELEVIZOR, TRŽIŠTA HLADNJAK, RAST Izgradnja novih hotela snažno utječe na rast KLIMAUREĐAJ..., raznih gospodarskih grana. Od toga ne proﬁtira samo građevinska i prehrambena industrija, ALI I NOVE nego i elektroničke kompanije koje su se prispeciﬁčnostima hrvatskog tržišta. Iako REKLAMNE lagodile tradicionalno okrenute potrošačkoj elektroniDISPLEJE ci, ove tvrtke se sve više okreću B2B segmentu 28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

i na naše tržište sve značajnije plasiraju poslovno orijentirane proizvode.Tako svaki novi ili obnovljeni hotel znači i novi televizor, hladnjak ili komercijalno klimatizacijsko rješenje, ali i nove reklamne displeje. “Riječ je o tržištu koje je u zadnjih pet godina pokazivalo trend rasta od oko pet posto, dok ove sezone bilježimo rast veći od 10 posto. Razlog tomu su vidljivi pomaci kod investicija pri izgradnji ili obnovi hotela od četiri i pet zvjezdica, ponajprije u IPTV infrastrukturu, ali i u rješenja koja pružaju dodatne doživljaje i informacije gostima. Kad govorimo o apartmanima, osjetan je trend ulaganja u Wi-Fi mreže i nabavu LCD LED televizora pa tako u njima sve rjeđe nailazimo na zastarjele

IT TVRTKA MANAS

Hotel’s Touch rješenjima do poboljšica Splitska IT tvrtka Manas je vlasnik Hotela Cornaro smještenog u zaštićenoj splitskoj jezgri. Tvrtka je razvila četiri Hotel’s Touch rješenja dizajnirana kako bi hotelijerima omogućila povećanje prihoda, smanjenje troškova te poboljšanje performansi, a njihovim gostima lakšu dostupnost usluge destinacije i samog hotela. Riječ je o rješenjima Concierge i Screens te Attend i Tasks. Concierge je višejezična aplikacija dizajnirana za iOS i android tablete, pametne telefone i smart televizore, koja gostima omogućuje izravne rezervacije hotelskih usluga poput posluge u sobi, rezervacije termina u wellnessu, pospremanje sobe...

Screens pak omogućuje prezentaciju ponude i sadržaja na ekranima, odnosno digitalno oglašavanje. Može se spojiti na bilo koji uređaj s HDMI ulazom, a prednost mu je to što osjetno smanjuje troškove tiskanih materijala i omogućuje oglašavanje partnera hotela te usluga unutar destinacije. Kad je riječ o rješenjima usmjerenima na poboljšanje performansi, Attend služi za evidenciju radnog vremena, a Tasks za upravljanje zadacima. Prvo rješenje se odnosi na precizno praćenje radnog vremena zaposlenika, dok se pomoću Tasksa poboljšava učinkovitost zaposlenika kreiranjem liste zadataka.

CRT televizore”, ističe Mario Medved, direktor LG-a Hrvatska. LG je, inače, lider na tržištu hotelskih televizora koji imaju i inovativna rješenja poput posebnih aplikacija koje omogućuju modiﬁka-

IMAMO OSJETNO VIŠE UPITA ZA PROFESIONALNA HOSPITALITY RJEŠENJA I TELEVIZORE S VEĆIM DIJAGONALAMA, KAŽE MEDVED ciju prikazivanog sadržaja po potrebi te povezivanje s ostalim sadržajima koje hoteli imaju jer hoteli sad služe i kao kanal interne prodaje ostalih i povezanih hotelskih usluga. Medved je dodao kako obnova i izgradnja novih hotela utječe na to da tvrtka kojoj je na čelu ima osjetno više upita za profesionalna hospitality rješenja, a uočeno je i da se sve više traže televizori s većom dijagonalom ekrana. “Usporedbe radi, 2012. čak su 70 posto tržišta hotelskih televizora činili uređaji sa zaslonom od 32 inča. Danas ih je manje od 30 posto, a primat su preuzeli televizori s dijagonalom od 40 inča i više. Ilustracije radi, udio profesionalnih hotelskih televizora u hotelima, ali i apartmanima u odnosu na uobičajene tj.

potrošačke modele je 60 naprama 40 u korist profesionalnih televizora. Još prije pet godina taj omjer je bio obrnut”, naglašava Medved.

ZAPUHALI NEKI NOVI TRENDOVI Od trendova izraženih u zadnje vrijeme Medved izdvaja prikazivanje vlastitog sadržaja poput fotograﬁja i videozapisa s mobilnog telefona ili tableta na zaslonu televizora u hotelskoj sobi ili apartmanu, ali i korištenje hotelskog televizora kao velikog monitora za surfanje internetom. “Gosti često pretražuju i informacije o vremenu, letovima, lokalnim znamenitostima i turističkim rutama na pojedinim mikrolokacijama. Tu je i korištenje televizora kao portala, odnosno sučelja za room service, check out ili nekih drugih usluga u hotelima. To svakako pridonosi zadovoljstvu gostiju, ali u konačnici i većim hotelskim prihodima jer su gosti za takve pogodnosti i osjećaj, u pravilu, spremni platiti više. Ne treba zaboraviti ni zaslone postavljene u zajedničkim prostorijama smještajnih objekata kao što je lobby, recepcija, restoran, teretana… One mogu postati digitalne oglasne površine za vlastite dodatne ponude ili usluge, a hotelijeri ih mogu prodati i oglašivačima kojima su njihovi gosti ciljna skupina”, zaključuje Medved. Inače, LG Electronics sudjeluje u opremanju većine smještajnih jedinica hotela i ostalih turističkih objekata u Hrvatskoj, i to ne samo televizorima i ostalim hospitality rješenjima, već i klimatizacijskim sustavima iznimne energetske učinkovitosti. Jedan od recentnijih primjera uspješne suradnje je i novi hotelski kompleks jedne hotelske tvrtke koji ima 900 LG smart televizora.

Vidljivi su pomaci kod investicija pri izgradnji ili obnovi hotela od četiri i pet zvjezdica, ponajprije u IPTV infrastrukturu, ali i u rješenja koja pružaju dodatne doživljaje i informacije gostima. Kad govorimo o apartmanima, osjetan je trend ulaganja u Wi-Fi mreže i nabavu LCD LED televizora. Mario Medved, direktor LG-a Hrvatska

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

PREDSTAVLJAMO OPG MIRELA KOVAČEVIĆ, Koška

UGLEDNI POVRTLARI IZ NUŽDE Trudimo se imati što veći asortiman, a dominiraju rajčica, paprika, krastavci, više vrsta mahuna, kupusa, kelja, luka, blitve, mrkve, krumpira, cikle..., objašnjava Mirela Kovačević skim prilikama, pa je već prve godine nakon sadnje mladi voćnjak plivao zbog poplave”, kaže Mirela Kovačević.

I KISELA I SLANA ZIMNICA U voćnom dijelu su ostali samo na jabukama, preorijentiravši se na povrtlarstvo koje je zahtjevnije, ali brže donosi prihod nego voćke. “Trudimo se imati što veći asortiman, a dominiraju rajčica, paprika, krastavci, više vrsta mahuna, kupusa, kelja, luka, blitve, mrkve, krumpira, cikle... “, objašnjava ona izražavajući žaljenje što se ne dopušta korištenje domaćeg sjemena autohtonih sorti. U OPG-u Kovačević

Vjerovali smo kako s voćkama na ukupno devet hektara uz prosječni prinos možemo normalno živjeti. No nismo imali sreće s vremenskim prilikama. Mirela Kovačević

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

eć četiri-pet sezona kupci na glavnoj osječkoj tržnici mogu kupiti ekološki uzgojeno povrće Mirele i Mire Kovačević iz Koške, sela između Osijeka i Našica. Već prvih dana proljeća, uz mladi luk i rotkvice (među kojima nema dvije iste rotkvice niti ponuda mladog luka nalikuje beskrajnom nizu jednakih paradnih vojnika - jer je to ekološki uzgoj) jedini imaju medvjeđi luk. Tu su i neke stare sorte salate, korabice koje nisu veličine omanje lubenice, žute i crvene mrkve najrazličitijih oblika. Nema jednakih paprika, luka ili krastavaca kakve možemo naći u trgovačkim centrima. Oblik, veličina, miris i trajnost ovoga povrća potvrđuju kako ne sadrže ništa umjetno. No ničega od svega toga ne bi bilo da su Kovačevići uspjeli u onome što su prvotno naumili. Naime, kada je naslijedila tri hektara zemlje, Mirela Kovačević je 2009. godine utemeljila istoimeni OPG želeći uzgajati ekološko voće. Nakon što su odradili sve što je potrebno da bi dobili potrebne ekološke certiﬁkate, zasadili su jabuke i nektarine. Budući da se s prinosima od tri hektara voćnjaka, ma kako bili dobri, ne može živjeti, ostali su prvo vrijeme paralelno i na svojim dotadašnjim radnim mjestima. No zbog zdravstvenih problema u obitelji, odlučili su se u baviti samo proizvodnjom zdrave hrane, te su kupili još jedan voćnjak na šest hektara. “Vjerovali smo kako s voćkama na ukupno devet hektara uz prosječni prinos možemo normalno živjeti. No nismo imali sreće s vremen-

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

OBLIK, VELIČINA, MIRIS I TRAJNOST POVRĆA OPG-a KOVAČEVIĆ POTVRĐUJU KAKO NE SADRŽE NIŠTA UMJETNO bave se i preradom te na tržnici nude kiselu i slanu zimnicu: kuhanu rajčicu, ajvar, ukuhano povrće za sataraš, kiselu papriku, ciklu i krastavce, a sve na bazi vlastitog jabučnog octa. Uz to, sezonski rade i sokove od bazge, jabuke, te kombinacije soka kruške i jabuke kao i cikle i jabuke, dobivajući time asortiman koji omogućuje cjelogodišnji rad i prisutnost na tržištu. Povrće prodaju uglavnom na osječkoj glavnoj tržnici, nešto ode u prodaji na kućnom pragu, a nekoliko puta godišnje njihovi proizvodi se mogu naći i u Zagrebu na tzv. Malom placu i sajmovima specijaliziranim za ekološke proizvode. Još uvijek su to relativno male količine i brzo se prodaju jer su proizvodi OPG-a Kovačević prepoznati kao kvalitetno ekološki uzgojeno povrće. “Nažalost, ne možemo proizvesti toliko da bismo ostvarili ozbiljniji poslovni rezultat”, kaže Mirela, a njezin suprug Miro dodaje: “Za sada!” (S.S.)

PRIVREDNI VJESNIK

tlocrt

broj 3993 28. kolovoza 2017. poseban prilog o nekretninama, uređenju i graditeljstvu

IZVJEŠĆE EUROCONSTRUCTA

SNAŽAN RAST GRADNJE NOVIH STANOVA U EUROPI Zahvaljujući većem gospodarskom rastu od očekivanog, poboljšanju povjerenja potrošača i labavoj monetarnoj politici, potražnja za građevinskim uslugama u Europi raste snažnije od očekivanog piše Tihomir Dokonal

poravak europskog gospodarstva potaknuo je rast građevinskih aktivnosti. U 2016. građevinska proizvodnja povećana je 2,5 posto, što je 0,5 postotnih poena više nego što se očekivalo pola godine ranije, navodi u svom izvješću Euroconstruct, europska istraživačka mreža specijalizirana za analize i prognoze u građevinskom sektoru. Hrvatska nije pokrivena redovnim izvješćima, ali podaci su dostupni kroz partnersku mrežu. Očekuje se da će ove godine obujam građevinskih radova porasti 2,9 posto, a u 2018. godini 2,4 posto. Zahvaljujući većem gospodarskom rastu od očekivanog, poboljšanju povjerenja potrošača i labavoj monetarnoj politici, potražnja za građevinskim uslugama u Europi raste snažnije od očekivanog, što će rezultirati jačanjem gradnje za osam posto u razdoblju od 2016. do 2018. Izgradnja novih stanova povećana je lani za 8,8 posto, dok se ove godine očekuje rast od 6,8 posto, a onda slijedi usporavanje. Obnova i održavanje stanova rastu po stabilnoj stopi od oko 1,5 posto godišnje. To će biti prvi sektor u kojem će aktivnost dostići i premašiti pretkriznu

razinu, i to već ove godine. Ne-stambena gradnja u sljedećim će godinama rasti umjereno: u ovoj godini 2,3 posto, u 2018. 1,8 te 1,2 posto u 2019. Pravi je oporavak gradnje novih objekata počeo lani kada je zabilježen rast od 2,5 posto, dok je za ovu godinu predviđen rast od 2,8 posto. Unatoč pozitivnom poticaju koji dolazi od rasta potražnje i relativno visokih korporativnih dobiti, ekspanziju u sektoru u mnogim zemljama koče uvjeti financiranja i situacija u javnim financijama. Podsektori u kojima javno financiranje igra važnu ulogu, poput gradnje obrazovnih građevina, zaostaju za drugim sektorima s prosječnom stopom rasta u

razdoblju od 2017. do 2019. od jedan do 1,4 posto Zanimljivo je da se najviša stopa rasta od tri posto u idućim godinama predviđa u gradnji zdravstvenih ustanova. Podsektori u kojima gradnju uglavnom financiraju privatni investitori idućih će godina rasti po prosječnoj stopi od dva posto godišnje. Obnova i održavanje, s druge strane, oporavit će se po stopi od 1,5 posto svake godine. Gradnja infrastrukture, nakon lanjskog pada od 1,8 posto, u 2017. trebala bi zabilježiti rast od dva posto, te po 3,6 posto u 2018. i 2019. U regiji Zapadne Europe stope rasta će biti niže nego u cijeloj Euroconstruct regiji. U zemljama Srednje i Istočne Europe očekuje se snažniji rast (u prosjeku za 10 posto godišnje) ponajprije zahvaljujući novoj rundi financiranja iz strukturnih fondova EU-a. U iduće tri godine najdinamičniji sektor će biti cestogradnja koja će rasti po godišnjoj prosječnoj stopi od pet posto. Rast u dijelu gradnje infrastrukture olakšat će stanje infrastrukturne mreže, nacionalni i regionalni EU fondovi, gospodarski rast i ciljevi povezani sa zaštitom okoliša.

intervju JOSIP PURIĆ, predsjednik Uprave GP-a Krk

PREŽIVJELI SMO JE ŠTO SE NUDILO Prošla nam je godina bila najteža u dugoj sedmogodišnjoj krizi: zabilježili smo pad ukupnih prihoda od 17 posto na 527 milijuna kuna, ali i ostalih rezultata poslovanja. Radovi izvedeni u inozemstvu su djelomično popravili ove rezultate piše Marija Brkanić Kulenović

Naša odluka da odmah po ulasku u Europsku uniju počnemo nuditi i izvoditi poslove u Sloveniji bila je izuzetno dobra. U godinama iza nas uspješno smo odradili niz zahtjevnih poslova, stekli reference i poziciju.

vrtka Građevinarstvo i proizvodnja Krk - poznatija kao GP Krk - posluje od 1956. godine. Danas je među najznačajnijim domaćim građevinskim tvrtkama prema ukupnom prihodu i po broju zaposlenih, dok u niskogradnji drži prvo mjesto. Razvoj je temeljila na disperziji poslova prvo u Rijeci, potom unutar Primorsko-goranske županije, da bi vrlo brzo postala najpropulzivnijom građevinskom tvrtkom i u Istarskoj i Ličko-senjskoj županiji. Grupu GP Krk danas čine GP Krk, GP Krk trgovina, GP Rijeka i Kamenolom Fužinski Benkovac. Vlasništvo je raspoređeno na oko 260 malih dioničara. “Preživjeli smo jer smo radili sve što se moglo, odnosno nudilo. Od svih djelatnosti u jednom smo razdoblju prigušili samo pomorske radove iako smo imali i brodove i opremu i ronioce. Ali, procijenili smo kako je to specifično područje koje je najbolje razvijati u zasebnoj tvrtki. Razmišljao sam i o gašenju visokogradnje, pa niskogradnje, pa zatim nečeg drugog... No ispravnim se pokazao put u kojem nikad nisam imao hrabrosti da to provedem. To je bio modus preživljavanja”, kaže dugogodišnji čelnik tvrtke Josip Purić. U GP Krk je došao 1975., a direktor, kasnije predsjednik Uprave, postao je 1981.

Je li i koliko GP Krk osjetio krizu koja u hrvatskom građevinarstvu traje već gotovo devet godina? Kakve ste rezultate ostvarili u prošloj godini? - Kriza hrvatskog gospodarstva i sektora građevinarstva za većinu je tvrtki započela već 2008. ili 2009. godine. Za GP Krk i društva u našem vlasništvu prva krizna godina bila je 2010. Nakon parlamentarnih izbora 2015. očekivao sam bolju 2016., odnosno konačan početak kraja dugotrajne i iscrplju-

2 PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

juće krize. Nažalost, dogodilo se suprotno. Cijela 2016. je gospodarski “preskočena”, potrošena u političkom lutanju, neformiranju uprava javnih poduzeća… Slijedio je i pad vlade, a s njime i izostanak ulaganja. Za GP Krk je 2016. bila najteža u dugoj sedmogodišnjoj krizi: zabilježili smo pad ukupnih prihoda od 17 posto na 527 milijuna kuna, ali i ostalih rezultata poslovanja. Radovi izvedeni u inozemstvu su djelomično popravili ove rezultate i učinili ih koliko-toliko podnošljivima. Kakvo je bilo prvo polugodište ove godine i koji su glavni projekti na kojima tvrtka sada radi? - U prvih šest mjeseci bilježimo rast ukupnog prihoda od 46 posto i poboljšanje rezultata u odnosu na prošlu godinu čime smo jako zadovoljni. Rast prihoda djelomice možemo zahvaliti i odličnim vremenskim prilikama u prvom kvartalu. U Hrvatskoj trenutačno gradimo tvornicu Cedar u Vrbovskom, pozadinska skladišta Škrljevo za Luku Rijeka, pivovaru Kaltenberg na Kukuljanovu, novi proizvodni pogon Montcommercea, Kimi commercea, tvrtke Signalinea, dograđujemo stadion Rujevica. Radimo i na nizu infrastrukturnih objekata, a najznačajniji je posao izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u Rovinju. Također gradimo novi objekt za Interspar u Rijeci, Plodine u Puli... Do početka glavne turističke sezone izgradili smo brojne objekte za hotelske i trgovačke kuće, završili novu tvornicu Euromodul, skladišni prostor Ralu logistike i niz objekata u Industrijskoj zoni Kukuljanovo u kojoj smo inače sagradili, a dijelom i projektirali većinu objekata. U Sloveniji nam je najveći posao obnova kolnika autoceste Postojna-Ljubljana, ali radimo i neke manje poslove. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

ER SMO RADILI SVE

Kolika je vrijednost ugovorenih poslova na tržištu i kakva je njihova struktura? - Trenutačno imamo ugovorenih poslova u vrijednosti većoj od 500 milijuna kuna, a očekujemo i nove. Dominira izgradnja industrijskih i trgovačkih objekata, infrastruktura u dijelu zbrinjavanja otpada i otpadnih voda. Nažalost, naš core biznis - cestogradnja - i dalje tone. Gradimo nakon duge pauze i stanove za tržište - urbane vile. Kako ocjenjujete situaciju u hrvatskom građevinskom sektoru? - Bez obzira na trenutačni rast poslova gradnje i adaptacije objekata u turizmu i visokogradnje općenito, situacija u ostalim dijelovima građevinske industrije, na poslovima gradnje pa i održavanja prometnica i infrastrukture, je kritično niska. Nitko ne očekuje

Trenutačno imamo ugovorenih poslova u vrijednosti većoj od 500 milijuna kuna, a očekujemo i nove

godine cvjetanja tih poslova, ali teškoće koje pogađaju posljednje, nekadašnje gigante, dodatno razaraju taj dio sektora. Najtužnija je sudbina zadesila Viadukt. Poseban problem je nedostatak radne snage koja seli prema Zapadu tražeći, ali sve češće ne nalazeći, obećane bolje plaćene poslove. Je li hrvatski građevinski sektor prije krize bio predimenzioniran, odnosno jesu li hrvatske građevinske tvrtke pogriješile jer se nisu ranije okrenule inozemnim tržištima kako bi raspršile rizik? Je li povratak na razine iz 2007./2008., kada je udjel građevinarstva u bruto dodanoj vrijednosti bio oko 8,5 posto, moguć? - Sada možemo polemizirati je li odluku o gradnji autoceste do Splita u tri godine trebalo donijeti ili ne. U tada postavljenim

Najveći nam je potencijal sačuvana kvalitetna jezgra proizvodnih radnika  Gdje trenutačno vidite najveći potencijal GP-a Krk? - Naš najveći potencijal je svakako sačuvana struka, sačuvana kvalitetna jezgra proizvodnih radnika, potencijal od gotovo 900 radnika u cijeloj Grupi. Potencijali su i u rastućoj proizvodnji kamena, razvoju novih vrsta be-

O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

tona, izuzetno dobro zaposlenoj tvornici betonskih elemenata i konstrukcija. Sada razvijamo novi proizvod - gotove sanitarne kabine za stanogradnju i gradnju hotelskih objekata kako bismo utjecali na rokove gradnje, ali i odgovorili na nedostatak stručnih radnika, zanatlija.

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK 3

intervju zadacima leži odgovor o predimenzioniranju, možda megalomaniji tog trenutka. Činjenica jest da su gotovo svi glavni izvođači tih poslova i tog vremena bivši, propali i može se opravdano postaviti pitanje gdje su rezultati i stečene dobiti u tom za graditelje izuzetno dobrom razdoblju. Osobno mislim da se takav udio graditeljstva u BDV-u više ne može ponoviti. Nažalost, tako brz i snažan razvoj građevinarstva u Hrvatskoj nije rezultirao probojem na strana tržišta i svakako je jedan od razloga dodatnog urušavanja cijele grane građevinarstva u državi. Očito je nedostajalo ili hrabrosti ili sposobnosti nastupiti izvan sigurnosti matične države. Koliko GP Krk gradi u inozemstvu? Koji su planovi za dalje? - Naša odluka da odmah po ulasku u Europsku uniju počnemo nuditi i izvoditi poslove u Sloveniji bila je izuzetno dobra. U godinama iza nas uspješno smo odradili niz zahtjevnih poslova, stekli reference i poziciju. Naš cilj je bio ostvarivati 25 do 30 posto godišnje realizacije u Sloveniji čemu se približavamo. Upravo nam je to pomoglo da uspješno preživimo krizu naše tvrtke. U zadnje vrijeme sudjelovali smo i uspjeli u pretkvalifikaciji za izgradnju cesta u Armeniji, konstantno nastavljamo nuditi svoje usluge i u Sloveniji, a ponudili smo i prve poslove u Švedskoj i čini mi se da ćemo uspjeti. Ne znam znate li, ali Švedska samo ove godine gradi 700.000 stanova. Što nudite u Švedskoj? - Dali smo ponudu za studentski dom u Stockholmu i, prema mojim informacijama, blizu smo dobivanja posla. Za naše pogone je to novi tehnički i tehnološki izazov jer ćemo dijelove doma proizvesti u našim pogonima ovdje, a tamo ćemo ga sastaviti. Zadnjih smo godina, naime, bez obzira na krizu, puno ulagali u proširenje proizvodnje i nove tehnološke iskorake. A Švedska je područje bez opasnosti od potresa pa se gradi neusporedivo jeftinije i jednostavnije nego kod nas. Kakav bi odnos radova u Hrvatskoj u odnosu na inozemstvo bio najpoželjniji? - Prva saznanja govore o tome da bismo se radovima u inozemstvu trebali najintenzivnije baviti. Povoljan omjer mogao bi biti oko polovine sada objektivno moguće dostignute i potrebne godišnje realizacije od oko 100 milijuna eura. Tim odnosom uspijevali bismo osigurati i značajan rast dobiti. I mi smo skoro zakasnili s izlaskom na inozemno tržište, no vodeći računa da smo sačuvali struku, da smo izuzetno tehnički opremljeni i ekipirani, možemo odgovoriti svakom izazovu. To potvrđuju izuzetno dobro odrađeni poslovi kao što je izgradnja sustava bazena Kolezija,

Bez obzira na trenutačni rast poslova gradnje i adaptacije objekata u turizmu i visokogradnje općenito, situacija u ostalim dijelovima građevinske industrije, na poslovima gradnje pa i održavanja prometnica i infrastrukture, kritično je niska.

4 PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

rekonstrukcija Ljubljanske obvoznice prošle godine u ljeto, sanacija aerodroma Brnik... Nestrpljivo čekamo razvoj poslova u Švedskoj, naš novi tehnički i tehnološki iskorak i novu fazu razvoja tvornice betonskih elemenata i konstrukcija. Djelatnost građevinarstva na prvom je mjestu među svim djelatnostima prema iznosu obveza u predstečajnim nagodbama. Kako ocjenjujete provedbu procesa predstečajne nagodbe, kako je on utjecao na građevinski sektor? - Nitko ne spori dobru namjeru u uvođenju predstečajnih nagodbi, ali upravo se njihovim provođenjem “proizvodi” preveliki niz novih bolesnika, a u konačnici ozdravljenje najčešće nije postignuto. Teško je pobrojiti sve one koji su nestali u pokušajima da se pomogne kreatorima nevolja. Mnoge zemlje poduzele su mjere kojima su pokušale ublažiti krizu u građevinarstvu. Zbog fiskalnog pritiska Hrvatska za takvo što nije imala prostora. Može li se danas nešto učiniti? - Vjerujem da je usprkos fiskalnom pritisku / tlocrt / POSEBAN PRILOG

Nema gotovo nikakvog interesa za strukovne škole  Kako riješiti problem nedostatka radne snage? Jesu li naše strukovne škole dovoljno kvalitetne? - Možda bi najbolji odgovor na ovo pitanje, barem u našem kraju, dobili da nazovete bilo koju strukovnu ško-

moguće i nužno poduzeti mjere koje bi trebale pomoći građevinskom sektoru u vremenu izlaska iz krize i pojačane potražnje za građevinskim uslugama koje ne moraju nužno biti naslonjene na fiskalni dio. Tu mislim na brži investicijski infrastrukturni zamah s mogućom implicitnom zaštitom domaćih građevinara, dosljednu provedbu postupaka javne nabave uz prilagodbu domaćim građevinarima, osiguranje liberalnijih jamstvenih i kreditnih linija preko HBOR-a, poticanje komercijalnih banaka na kreditna restrukturiranja, osiguranje dostatnih radnih dozvola, daljnje porezne olakšice u području poreza na dohodak i drugih neporeznih davanja, ubrzanje sudskih i arbitražnih postupaka... Sve mjere u okviru tržišno dozvoljenih trebale bi ići u smjeru izbjegavanja najgorih poslovnih scenarija poput predstečajnih nagodbi ili stečajnih postupaka.

lu na ovom području i pitate ih kada su školovali zadnjeg učenika za zanimanja koja nam trebaju u građevinarstvu. Usprkos stipendijama koje smo nudili učenicima od prvog dana školovanja, nema gotovo nikakvog interesa.

Povećanje plaća u građevinarstvu nam je nužno jer ćemo u protivnom ostati bez radne snage

Treba li hrvatskom građevinarstvu strategija? - Svakako je potrebna jedna potpuno nova strategija što ne znači da smo je do sada imali. Tko god bi se upustio u izradu, morao bi voditi računa o potpuno opustošenom sektoru bez prirodnog priljeva radne snage, potom o potpuno opustošenom sustavu školstva za školovanje novih radnika i zanimanja, nikakvom interesu za zapošljavanje u građevinarstvu u kojem se rade najteži poslovi u najtežim uvjetima, a radnici gotovo nikada ne odlaze u redovnu mirovinu nego gotovo uvijek u invalidsku, o radu po cijenama koje ne mogu osigurati bolje plaće, a one su nužne i to odmah. Povećanje plaća u građevinarstvu nam je nužno jer ćemo u protivnom ostati bez radne snage. Podržavaju li banke građevinski sektor? - Banke iz godine u godinu zaoštravaju svoje kreditne politike zbog povećanih rizika u gospodarstvu općenito, a posebice u građevinarstvu (niz predstečajnih nagodbi, stečaja, gubitaka…) pa je podrška ograničena rigoroznijim izračunima rejtinga pojedinih poduzeća. GP Krk se ne može požaliti na bankarsku podršku iako postoje značajne razlike među pojedinim bankama. Treba istaknuti da bez pomoći banaka, osobito u području izdavanja raznih činidbenih garancija, građevinarstvo kao djelatnost nema velike šanse u O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

poslovnom nadmetanju. No svjedoci smo da dobri i ugledni investitori traže sve jače instrumente osiguranja, primjerice bankarska jamstva sa sve dužim rokovima, dok banke sve teže i rjeđe udovoljavaju takvim zahtjevima građevinara. Junckerov plan trebao bi potaknuti infrastrukturne investicije i zaposliti građevinsku operativu. Kakve rezultate možemo očekivati u Hrvatskoj? - Želimo vjerovati da Junckerov plan, kako je inicijalno zamišljen, može pridonijeti ubrzanju infrastrukturnog investicijskog ciklusa i da građevinari mogu zaposliti svoju operativu. Puno lakše i izglednije uz veću pomoć države i bankarskog sektora, posebice HBOR-a, s obzirom na to da prema našim saznanjima, osim zabilježenih interesa, nije bilo i više projekata s konkretnom realizacijom (dobar je primjer Zračna luka Dubrovnik). Očekuje se novo preslagivanje domaćeg tržišta i ulazak stranih tvrtki. Mogu li hrvatski građevinari odgovoriti ili će postati samo podizvođači za velike projekte? - Nakon raspada i propadanja građevinara u Sloveniji najviše su porasle tzv. inženjering tvrtke s minimalnim brojem zaposlenih i tendencijom rasta, ali s minimalnim ili nikakvim zapošljavanjem proizvodnih radnika. Raspad velikih građevinskih tvrtki u Hrvatskoj otvara nova pitanja kako dalje, koji su novi pravci kretanja tih proizvodnih radnika. Već će, recimo, očekivani veliki projekt izgradnje Pelješkog mosta dati odgovor na drugi dio pitanja. Ni jedan domaći građevinar ne može ni ponuditi taj posao, a tko će uz strance biti izvođač poslova, vrlo je interesantno pitanje.

Brz i snažan razvoj građevinarstva u Hrvatskoj nije rezultirao probojem na strana tržišta

Kakve trendove očekujete, kako će se razvijati tržište građevinarstva u regiji? - Činjenica je da je prostor sve do Crnog mora ‘slobodan’ od svake vrste građevinskih radnika. Nekadašnji izvori radne snage iz BiH uglavnom imaju mali broj ishodljivih dozvola, a i bez značajnije su ponude. Srbija isto tako, s obzirom da nije još u EU zanimljiva, nije značajniji izvor radnika. Sve češće se spominje Ukrajina, zatim zemlje dalje na Istok, ali to sigurno otvara niz pitanja o navikama, znanju, jeziku, dodatnim troškovima...

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK 5

građevinska baština MAŠKOVIĆA HAN

KROZ KAMENU KAPIJU - U BAJKU Reprezetativni spomenik islamske arhitekture iz 17. stoljeća obnovljen je i preuređen u mali baštinski hotel u kojem posjetitelji mogu upoznati dio burne povijesti Ravnih kotara i Jusufa Maškovića, turskog vezira koji je i pokrenuo gradnju Hana piše Tihomir Dokonal

aškovića Han u Vrani kraj Pakoštana početkom kolovoza primio je prve hotelske goste. Komercijalni dio objekta svečano je otvoren 21. srpnja, otprilike dvije godine nakon završetka obnove. “Popunjeni smo, a komentari gostiju su jako dobri. Sve posjetitelje oduševljava prolazak kroz ulazna vrata koji ih, kažu, uvode u srednjovjekovnu bajku”, kaže Danijela Skorić, voditeljica marketinga Agencije Han Vrana, javne ustanove koju je osnovala Općina Pakoštane za upravljanje Hanom. Ističe i kako je uređenje bilo pod nadzorom konzervatora. Ravnatelj Agencije je arheolog Marko Meštrov. Maškovića Han, površine oko 2000 četvornih metara, najveći je spomenik turskoga graditeljstva u Hrvatskoj i najzapadnija građevina islamske arhitekture na tlu nekadašnjeg turskog carstva. Gradnju je 1644. pokrenuo turski vezir Jusuf Mašković, rodom s područja Vrane, koji je vrhunac karijere imao kao kapudan-paša, glavni zapovjednik i admiral turske flote. Han je trebao služiti kao njegova rezidencija nakon što se povuče iz aktivne službe. No Mašković je početkom 1645. stradao u spletkama na turskom dvoru pa je gradnja 1646. prekinuta i nikada nije završena prema izvornom projektu. Han je građen kao utvrda i zidan od fino klesanih kamenih blokova. Unutarnji prostor podijeljen je na dio predviđen za smještaj i ugošćavanje putnika, a manji je, vjerojatno, trebao biti rezidencija samog vlasnika. Kroz kamenu kapiju ulazi se u prostrano dvorište kojem su s lijeve, istočne strane konaci u kojima su nekada spavali putnici namjernici. S desne, zapadne strane su muzej i hamam, tursko kupatilo pronađeno prilikom obnove Hana. U zgradi sjevernog bedema su uredi Agencije, a uz njega, desno od ulaza, je

U obnova Maškovića Hana uloženo je 2,7 milijuna eura

6 PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

pozornica. Nasuprot ulaza je otvoreni paviljon – šedrvan – rastvoren lukovima, gdje je nekad bila česma. Oštri lukovi zidani vrlo precizno klesanim kamenom najizrazitije ukazuju na islamski stil gradnje. U južnom dijelu su gostinske sobe i apartmani te restoran.

HOTEL ZA 34 OSOBE Han raspolaže sa 14 dvokrevetnih soba i dva apartmana za po tri osobe, ukupno sa 34 ležaja, a u svakoj prostoriji zadržani su komin i puškarnica. U istočnom dijelu Hana su recepcija, informacijski pult, suvenirnica i izložbena soba Vitezova vranskih. Naime, pedesetak metara od Hana nalazi se ruševina starog hrvatskog grada Vrana, a u Pakoštanima se tijekom Dana Vitezova vranskih, koji se održavaju u kolovozu, njeguje viteška tradicija. Ove godine dvije bitke – tursko osvajanje Vrane i bitka za oslobođenje – održane su na poljani podno južnog bedema Hana. Dio konaka još uvijek nije dobio namjenu. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

“Nismo žurili s namjenom konaka, imamo puno ideja, a realizirat ćemo one koje će biti najbliže potrebama naših gostiju”, tumači Danijela Skorić dodajući kako pored hamama planiraju napraviti wellness, tursku i finsku saunu, ali primjereno tom povijesnom konceptu. U jugozapadnom dijelu Hana nalazila se džamija, a danas je restoran za stotinjak osoba. O gastronomskoj ponudi kao vanjski suradnik brine Renato Kraljev, a nudi se klasični mediteranski meni, ali i turski specijaliteti. Maškovića Han u vlasništvu je Općine Pakoštane, a njime upravlja Agencija Han Vrana. Uređenje vlasničkih odnosa bio je jedan od osnovnih preduvjeta da bi se iz pretpristupnih fondova EU-a povukla sredstva za obnovu objekta. Han je bio u vlasništvu obitelji Pelicarić, kojoj pripadaju zasluge za to što je održan u vrlo dobrom stanju do obnove. Pelicarići su ga naslijedili kao nekadašnji težaci obitelji plemića Borelli. Petar Pelicarić, koji godinama živi u Hanu, ostao je u njemu živjeti i dalje kao domar, a s obitelji su definirani i ostali detalji o uporabi objekta.

FINANCIRANJE I IZ EU FONDOVA Obnova Maškovića Hana bio je prvi projekt za koji je Ministarstvo kulture dobilo novac iz EU fondova. Financirana je u okviru Programa EU-a za Hrvatsku IPA 2009. U obnovu je uloženo 2,7 milijuna eura, od čega su 75 posto sredstva EU-a, a 25 posto je osiguralo Ministarstvo kulture. Općina Pakoštane pridonijela je financirajući uređenje interijera za što je kod HBOR-a podigla kredit od 3,6 milijuna kuna. Ugovor o opremanju potpisan je s Internovom iz Pazina. Agencija Han ima 13 stalno zaposlenih, ali planiraju se dodatna zapošljavanja,

O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

Maškovića Han, površine oko 2000 četvornih metara, najveći je spomenik turskoga graditeljstva u Hrvatskoj

prvenstveno ugostiteljskog kadra. “Naša osnovna usluga je noćenje s doručkom, no gostima je na raspolaganju restoran gdje mogu ručati i večerati a la carte”, napominje Danijela Skorić. “Kada govorimo o strukturi gostiju, riječ je o individualnim gostima, uglavnom parovima, te nešto manjem broju obitelji s djecom. Naravno, u budućnosti svakako računamo na agencijske goste, kao i na grupni segment gostiju”, kaže Danijela Skorić. “Važno je da gosti koji borave kod nas budu svjesni da se ne radi o klasičnom kupališnom objektu već o kulturnoj baštini, objektu koji u prvom redu pruža odmor, kulturu i povijest”, ističe ona. Uz goste hotela, u Han navraćaju i drugi posjetitelji koje zanima što se nalazi unutar zidina. Kustosica Ana spremna je ispričati im priču o povijesti Hana i njegova “investitora” Jusufa Maškovića.

DOBAR POLOŽAJ Iako je udaljen oko pet kilometara od najbliže plaže, Maškovića Han ima svoje prednosti: smješten je blizu autoceste i zračne luke, u blizini su četiri nacionalna parka (Krka, Kornati, Paklenica, Plitvička jezera) te Park prirode Vransko jezero, gradovi Zadar, Šibenik, Trogir, Split, Fun Park Mirnovec, 50 kilometara uređenih biciklističkih staza, mogućnost jahanja, a tu su i Dani Vitezova vranskih... “Nastojat ćemo sve to povezati na dobrobit gostiju”, najavljuje Danijela Skorić. Također, planira se i proširiti ponuda, povezati se s turističkim agencijama, jačati povijesne komponente pri prezentaciji Hana kroz tradicionalne nošnje i običaje... “Cilj nam je raditi što duže tijekom godine. U pred i posezoni računamo na grupe, seminare i team buildinge koji nam mogu produžiti poslovanje na veći dio godine”, napominje Danijela Skorić dodajući kako želi da se u ponudu Hotela uključe i lokalni OPG-ovi.

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK 7

projekti ZAGREBAČKA INDUSTRIJSKA BAŠTINA

TVORNICA PARNIH KOTLOVA I TVORNICA ALATNIH STROJEVA

TPK

HOMOGENA FUNKCIONALNA I ESTETSKA CJELINA

Oba industrijska giganta prerasla su u pokretače lokalnog, republičkog i saveznog gospodarstva

8 PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

Foto: Muzej grada Zagreba

posljednjem nastavku, povodom skorog objavljivanja monografske publikacije Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive, kojom Muzej grada Zagreba zaključuje višegodišnji projekt, čiji je autor i voditelj viši kustos Goran Arčabić, predstavljamo Tvornicu parnih kotlova i Tvornicu alatnih strojeva - zagrebačke industrijske sklopove s baštinskim obilježjima koji, uz kulturni, imaju i značajan razvojni potencijal. U godinama po završetku Drugog svjetskog rata novostvorena Federativna Narodna Republika Jugoslavija primjenjivala je centralizirani model državne planske privrede, pri čemu je industrijalizacija postala prioritet. Na početku provedbe prvog Petogodišnjeg plana (1947.-1952.) u Zagrebu je bio osmišljen kombinat metalne industrije na Žitnjaku. Potkraj 1940.-ih godina ondje su izgrađeni glavni proizvodni objekti Tvornice parnih kotlova (TPK) i Tvornice alatnih strojeva Prvomajska. Oba poduzeća utemeljena su podržavljenjem imovine predratnih obrtničkih radionica, a novoizgrađeni sklopovi na Žitnjaku omogućili su prelazak na industrijsku proizvodnju. TPK i Prvomajska bile su važne za industrijalizaciju FNRJ-a pa su investicije u izgradnju novih postrojenja dviju tvornica postale prioritetom savezne razine. Preseljenjem u novu proizvodnu halu TPK je unaprijedio proizvodnju jednostavnih stojećih parokotlova i usvojio proizvodnju specijalnih vrsta kotlova, procesne opreme, postrojenja za vrelovode, rafinerije i brodove. Ljevaonica Prvomajske prostorno je objedinila različite pogonske komponente proizvodnog procesa, a tvornici je naknadno pripojena i mehanička radionica. Oprema proizvedena u Prvomajskoj ugrađivana je u većinu tvornica u Hrvatskoj tijekom 1950.-ih godina, a poduzeće je postupno preuzimalo vodeće mjesto u industrijalizaciji ostalih dijelova Jugoslavije.

Foto: Muzej grada Zagreba

Dosljedna primjena standarda industrijske arhitekture, pročišćene forme i tipizirani elementi čini sklopove dviju tvornica homogenom funkcionalnom i estetskom cjelinom

Prvomajska

Oba industrijska giganta izgrađena tijekom prve “petoljetke” prerasla su u pokretače lokalnog, republičkog i saveznog gospodarstva, postavši čimbenikom ekonomske i političke snage Zagreba u socijalističkoj Jugoslaviji. Dosljedna primjena standarda industrijske arhitekture, pročišćene forme i tipizirani elementi čini sklopove dviju tvornica homogenom funkcionalnom i estetskom cjelinom. Unatoč obustavi proizvodnje nakon stečaja, pojedini objekti TPK i Prvomajske zadržali su izvornost i prepoznatljivost. Oba sklopa, projektirana u zagrebačkom Arhitektonskom projektnom zavodu, prezentiraju dosege industrijske arhitekture s kraja 1940.-ih i početka 1950.-ih godina. Dijelovi nekadašnjih industrijskih sklopova danas se koriste kao prostori skladišne i druge poslovne namjene, a manji dio zadržao je proizvodnu funkciju. Izvorni industrijski objekti nisu valorizirani ni zaštićeni mjerama propisanim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Republike Hrvatske. Uzevši u obzir arhitektonsku vrijednost objekata te povijesni kontekst i okolnosti izgradnje, preostaje nada da će TPK i Prvomajska dočekati kvalitetnu valorizaciju, zaštitu te smjele investitore svjesne kulturne i ekonomske vrijednosti graditeljskog naslijeđa. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

PREDSTAVLJAMO S.D.-PLAST, Vladislavci

PET PREDOBLIKOM NA INO TRŽIŠTA Suvremena proizvodna linija omogućava istovremenu proizvodnju različitih vrsta PET predoblika te puhanje različitih PET boca, ambalaže i kanistera

vrtka S.D.-Plast osnovana je 2010. godine u Vladislavcima, a glavna joj je djelatnost proizvodnja PET ambalaže i predoblika različitih oblika i boja. Davor Sić, osnivač i direktor tvrtke, budućnost i bolje pozicioniranje poduzeća vidi upravo u proizvodnji PET predoblika. Inače, S.D.-Plast proizvodi širok asortiman PET predoblika raznih navoja i jedini je njihov proizvođač u hrvatskom vlasništvu. “PET predoblik, a radi se o predformi ili epruvetama, proizvodimo od polietilena koji nabavljamo na tržištu EU-a. Polietilen dolazi u obliku granula koje se visokokvalitetnom tehnologijom stroja za brizganje oblikuje u željeni oblik i gramažu, a mi imamo i mogućnost dodavanja posebnih boja i nijansi. Osim PET predoblika, boca za ambalažu i kanistera, proizvodimo i PVC ručkice i zatvarače”, dodaje Sić. Direktor S.D.-Plasta ističe kako se namjeravaju potkraj rujna prijaviti na natječaj kako bi povukli sredstva iz EU fondova kojima bi proširili pogon, a time napravili i značajniji iskorak u proizvodnji i povećanju proizvodnih kapaciteta što bi im pak omogućilo izlazak na neka ino tržišta. Procjenjuje se da bi investicija iznosila oko 700.000 eura, a najviše bi se uložilo u

POTKRAJ RUJNA S.D.PLAST ĆE SE PRIJAVITI NA NATJEČAJ KAKO BI POVUKLI SREDSTVA IZ EU FONDOVA KOJIMA BI PROŠIRILI POGON PET predoblike. “Trenutačno zapošljavamo 13 radnika, a kada realiziramo novu investiciju, njihov broj će se povećati”, kaže Sić dodajući kako imaju četrdesetak stalnih kupaca. Prema njegovim riječima, najveći su im konkurenti

proizvođači iz BiH čiji su proizvodi jeftiniji zbog manjih troškova proizvodnje.

SUVREMENA TEHNOLOGIJA Postojeći pogon S.D.-Plasta, površine 1500 četvornih metara, opremljen je suvremenom tehnologijom. U njemu proizvode četrdesetak vrsta PET predoblika za vlastitu proizvodnju boca, ali i za druge poduzetnike koji imaju strojeve za proizvodnju boca. Ima tri stroja za brizganje PET predoblika, tri stroja za brizganje zatvarača i tri stroja za puhanje PET ambalaže. “Nudimo i usluge brizganja PET predoblika najsuvremenijom tehnologijom i po željama kupaca. Mogu izabrati boju i težinu, kao i samo puhanje PET boca s predoblicima naših partnera”, kaže Sić napominjući da je dostava besplatna ako se kupuje veća količina, točnije jedan tegljač, njihovih proizvoda. Prema njegovim riječima, suvremena proizvodna linija omogućava istovremenu proizvodnju različitih vrsta PET predoblika te puhanje različitih PET boca, ambalaže i kanistera. “Za PET bocu koristimo PET predoblik određene gramaže koji procesom grijanja i puhanja u određene kalupe dobiva konačan izgled boce. PET boce mogu biti različitih veličina, težina, čvrstoće, boje, ali i izgleda”, kaže Davor Sić. U proizvodnji S.D.-Plast koristi i recikliranu sirovinu, ali ne za ambalažu u prehrambenoj industriji nego za ostale. “Upotrebljavamo ekološku sirovinu, a naše proizvode kontrolira Zavod za javno zdravstvo koji izdaje certiﬁkat za ambalažu”, zaključuje Sić. (J.V.)

A SAD MALO O NAMA...

2010. godine osnovan S.D.-Plast 13 radnika trenutačno zaposleno u tvrtki 1500 m2 površina postojećeg proizvodnog pogona

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO PELETI

POLOVINU PELETA U SVIJETU PROIZVEDE EUROPA Proizvodnja drvenih peleta u Europskoj uniji dostigla je oko 14,8 milijuna tona u 2016., a potrošila je oko 22,2 milijuna tona, najviše za grijanje i energiju piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr Njemačka i Švedska vrhunski su potrošači peleta u EU.

ITALIJA ĆE POSTATI NAJVEĆE TRŽIŠTE PELETA Izvješće navodi kako se očekuje da će Italija biti najveće europsko tržište za korištenje peleta u svrhu stambenog grijanja, dok će potrošnja do 2020. godine dosegnuti pet milijuna tona peleta godišnje. Samo 15 posto potražnje, međutim, ostvaruje domaća proizvodnja te se ravnoteža postiže povećanjem uvoza. Italija trenutačno uvozi pelete prvenstveno iz Austrije, Hrvatske i Njemačke.

oko mil t peleta

23,5 ,5

potrošit će ove godine 10 najvećih država potrošača p peleta

7,8 8 mililtt peleta potrošit će se u Velikoj Britaniji

70 0 tvornica peleta kapaciteta 3,5 milijuna t ima Njemačka

zvješće koje je nedavno podnijela Globalna poljoprivredna informacijska mreža vanjske poljoprivredne službe USDA bilježi da je proizvodnja drvenih peleta u Europskoj uniji dostigla oko 14,8 milijuna tona u 2016. što čini oko polovine globalne proizvodnje. Iako je EU najveći svjetski proizvođač peleta, izvješće ukazuje na to da je većina peletskih postrojenja u regiji malog ili srednjeg kapaciteta. Osim toga, većina glavnih EU zemalja koje proizvode pelete ima velika domaća tržišta kad je riječ o grijanju na pelete. Iznimke su Latvija, Estonija i Portugal koji proizvode pelete ponajprije za izvoz i upotrebu u elektranama. Njemačka je treći najveći proizvođač peleta na svijetu, nakon SAD-a i Kanade. Trenutačno ima oko 70 tvornica peleta s kombiniranim kapacitetom od 3,5 milijuna tona godišnje. Većina drvenih peleta proizvedenih u Njemačkoj koristi se za grijanje. Nakon Njemačke glavni proizvođači peleta u EU su Latvija, Švedska, Austrija i Francuska. Dok EU proizvodi oko polovinu, Unija predstavlja čak oko 75 posto tržišta peleta. Prema izvješću, EU je prošle godine potrošio oko 22,2 milijuna tona šumskih peleta - 65 posto tog volumena koristi se za grijanje, a 35 posto za energiju. Ujedinjeni narodi, Italija, Danska,

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

UJEDINJENI NARODI, ITALIJA, DANSKA, NJEMAČKA I ŠVEDSKA VRHUNSKI SU POTROŠAČI PELETA U EU U ovoj će godini, prema procjenama, 10 najvećih država potrošača peleta (Velika Britanija, Italija, Danska, Njemačka, Švedska, Belgija, Francuska, Austrija, Španjolska, Nizozemska) u svojim pećima potrošiti oko 23,5 milijuna tona peleta. Od 2011. godine tih 10 zemalja udvostručilo je potrošnju peleta sa 12,5 milijuna tona. Najveći potrošač ovog biogoriva je tržište Velike Britanije koje će ove godine potrošiti 7,8 milijuna tona peleta, dok je u 2011. godini potrošila samo milijun tona. Italija je drugi potrošač sa 3,4 milijuna uz nešto sporiji rast jer je u istom razdoblju njena potrošnja povećana za 1,3 milijuna tona. Treći su Danci koji godišnje potroše 2,3 milijuna tona peleta.

POGLED IZNUTRA

ENERGIJA JE IPAK OBNOVLJIVI RESURS IGOR PURETA

predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Da biste došli do energije svoga duha, posložite prioritete i uspostavite rituale koji će vam omogućiti život prema ključnim vrijednostima

vi ponekad osjetimo posljedice iscrpljenosti, kada nam je energija toliko niska da nas ništa, čak ni stvari koje volimo, ne može potaknuti na akciju. Svi ciljevi i rasporedi postaju besmisleni ako nemamo dovoljno energije da ih sprovedemo. Što više energije imamo, to smo učinkovitiji. Na svu sreću, za razliku od vremena, energija je ipak obnovljivi resurs. Što možete učiniti za povećanje osobne energije te kako je održati tijekom dana? U jednom članku u Harvard Business Review navedena su četiri glavna izvora osobne energije: tijelo, emocije, um i duh. I mimo tog istraživanja najčešće se navode tjelesni faktori. Na njih je i najlakše djelovati i rezultati se najbrže vide. Na tjelesnu energiju najčešće utječu odmor, vježbanje i prehrana. Mnogi menadžeri smatraju kako je bitno samo raditi, raditi, i još raditi jer se time stječe kondicija nužna kako bismo mogli još više raditi. No dokazano je da kvalitetnom brigom o svom tijelu postižemo najbolje rezultate na poslu. Vrlo jednostavnim promjenama u dnevnoj rutini možemo uvelike poboljšati svoju energiju, odnos s najbližim osobama i suradnicima, a time i poslovni rezultat. Znam da muku mučite s manjkom vremena i da imate 100 stvari na svojoj listi zadataka pa vam se najlakše odreći sna ne biste li stigli sve to obaviti. No sedam do osam sati kvalitetnog sna dnevno pomaže u redovnom obnavljanju energije i boljem održavanju fokusa. Redovnim vježbanjem omogućujete sebi više sna. Istraživanje Sveučilišta Northwestern pokazalo je da su ljudi koje muči nesanica, nakon umjerenog vježbanja četiri puta tjedno po 40 minuta, spavali 75 minuta više svake noći. Ako se ne možete odlučiti na redovno vježbanje, možete se odlučiti za brzu šetnju od 10 do 20 minuta. Šetnja osigurava predah za um i emocije koji su, također, važni izvori vaše energije, a tijekom tri tjedna podiže se cjelokupna razina energije i raspoloženja. Stručnjaci preporučuju i redovne

pauze. Istraživanja su dokazala da pauze od nekoliko minuta svakih sat do dva pospješuju koncentraciju i učinkovitost. Pokušajte jesti barem tri obroka na dan i nastojte poštivati taj raspored. Prema istraživanju časopisa Nutritional Health, preskakanje bilo kojeg obroka dovodi do većeg umora krajem dana. Obroci trebaju biti od kvalitetnih sastojaka koji će razinu glukoze u krvi održati ravnomjernom satima. Važno je također paziti na redovan unos vode. Prvi znak dehidracije upravo je umor. A osim umo-

je od načina kako možemo potaknuti opuštanje te isključiti bježanje od situacije ili ulazak u borbu sa svakim o svemu. Pozitivne emocije možete potaknuti izražavanjem priznanja i pohvala drugima. Time ćete utjecati i na onoga koji pohvale i priznanja prima, a jednako uspješno ćete djelovati i sami na sebe. Umjesto da samo hodate okolo i vičete što ne valja, pohvalite ljude oko sebe pa i za najmanju sitnicu i doživjet ćete pozitivni energetski naboj koji će potaknuti sve oko vas. Stalni prekidi ili neprestano prebacivanje pažnje s jednog zadatka na drugi također nas iscrpljuju. Stvorite svoje rituale koji će vam omogućiti da određeno vrijeme radite fokusirano i bez prekida. Zatim uzmite pauzu i pregledajte mailove ili pozive. Također se naučite izdvojiti od vanjske buke. Koncentraciju treba vježbati jer smiren um daje mentalnu energiju i omogućava da svoju energiju bolje fokusiramo. Postoje različite vježbe za koncentraciju, a jedna od najboljih je raditi nešto drugačije nego inače. Pronađite i ostale vježbe kako biste razvijali svoj um, a svakako pročitajte i koju knjigu svaki tjedan!

KADA SE DOVEDETE U SITUACIJU DA IMATE MALO ENERGIJE, POTREBNO VAM JE PUNO VIŠE VREMENA ZA NJENU OBNOVU ra, žeđ se zna maskirati i kao glad, te vas potaknuti da posegnete za krivom hranom. Držite stoga bocu vode stalno pri ruci. Upravljanjem vlastitim emocijama možemo poboljšati kvalitetu svoje energije. Prvi korak je postati svjesniji kako se osjećamo u raznim trenucima tijekom dana. Suočeni sa stalno novim zahtjevima i izazovima upadamo u stanje borbe ili bijega. Postajemo nervozni i nestrpljivi ili zabrinuti i nesigurni. A takva stanja crpe našu energiju i dovode do konﬂikata. Duboko abdominalno disanje jedan

Naš duh daje nam energiju značenja i svrhe. Da biste došli do energije svoga duha, posložite prioritete i uspostavite rituale koji će vam omogućiti svakodnevni život prema ključnim vrijednostima. To će iziskivati puno razmišljanja, pa i teških odluka, no ako želite da vam duh bude smiren i stvara energiju, umjesto da vam je krade - to je nužno. Ne zaboravite energija je obnovljivi resurs – samo treba znati kako ga obnavljati. Kada se dovedete u situaciju da je imate malo, potrebno vam je puno više vremena za njenu obnovu nego ako to radite svakodnevno.

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

TURIZAM POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA PREDSTAVILA TURISTIČKU PONUDU NA ŠPANCIRFESTU

SVE U ZNAKU PETICE To je jedna od pet slavonskih županija koja ima pet gradova - Kutjevo, Lipik, Pakrac, Pleternicu i Požegu, pet općina - Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Veliku i okružena je s pet planina - Psunjem, Papukom, Krndijom, Dilj gorom i Požeškom gorom piše Sanja Plješa plješa@privredni.hr odmor na području te županije, a istaknuto je i kako Slavonija nije samo nepregledna ravnica. Naime, sa 111 uređenih staza, od čega su 44 biciklističke, a 67 planinarske, ta je županija raj upravo za ljubitelje aktivnog odmora. “Uz ravničarske terene, tu su i šumoviti predjeli i brdski usponi, pa je biciklista u našoj županiji iz godine u godinu sve više. Osim rekreativaca i profesionalaca, sve je više gostiju koji na dva kotača žele istražiti prirodnu i kulturnu baštinu Požege i njene okolice. Jedan od najatraktivnijih biciklističkih programa je i obilazak vinarija, kojih je u Požeško-slavonskoj županiji više od 30”, rekli su Marija i Igor Marač iz specijalizirane turističke agencije Luks Bike Adventure iz Požege.

NOVAC BANOVAC - PRETEČA HRVATSKE KUNE

Požeško-slavonskoj županiji sve je u znaku broja pet. To je jedna od pet slavonskih županija koja ima pet gradova - Kutjevo, Lipik, Pakrac, Pleternicu i Požegu, pet općina - Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Veliku i okružena je s pet planina - Psunjem, Papukom, Krndijom, Dilj gorom i Požeškom gorom. “Zbog svega toga, ali i velikih mogućnosti za aktivan odmor, bogatstvo gastronomije i enologije, upravo je prostor Požeško-slavonske županije privlačan turistima”, rekla je Ivona Odvorčić Kahanek, predstavnica Turističke zajednice Požeško-slavonske županije, na predstavljanju turističke ponude u sklopu Špancirfesta u Varaždinu. Na predstavljanju se govorilo o tome kako provesti aktivan

TA ŽUPANIJA NUDI AKTIVAN ODMOR, ALI JE PRIVLAČNA I ONIMA KOJI UŽIVAJU U VINSKIM CESTAMA I KULTURNOM TURIZMU 34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

Osim aktivnog odmora, područje Požeško-slavonske županije privlači turiste koji uživaju u vinskim cestama, ali i kulturnom turizmu. Naime, uz tri vinske ceste, među kojima se nalazi i ona u Kutjevu, jednom od najnagrađivanijeg hrvatskog vinogorja, još je nekoliko odredišta koja se ne smiju propustiti. Ako se krene od zapada prema istoku “Stazama lipicanaca i kune”, dolazi se do Lipika, grada poznatog po konjima lipicancima, ali i izvorima termalne vode i tradiciji zdravstvenog turizma. Nakon Lipika, svakako treba posjetiti Pakrac, grad u kojem se u srednjem vijeku kovao novac - banovac, preteča hrvatske kune. Taj je grad poznat i po očuvanom kompleksu vlastelinstva Janković iz 18. stoljeća. Upravno i kulturno središte te županije je Požega, privlačna zbog svog baroknog središta te Pleternica, poznata po marijanskom svetištu Gospe od Suza i Cesti ruža i vina, koja od njenog središta vodi do obližnjih brda. Kukuruzni labirint u Viškovcima zabava je za cijelu obitelj, a ne samo za njene najmlađe članove. Nakon toga, preporuča se posjet Parku prirode Papuk koji je zbog svoje geološke raznolikosti dobio status europskog geoparka i zaštitu UNESCO-a.

ONLINE PLATFORME KLJUČNE ZA PRUŽATELJE KRATKOROČNOG SMJEŠTAJA

Zaživjela ekonomija dijeljenja Pružatelji kratkoročnog smještaja u sklopu ekonomije dijeljenja u načelu su zadovoljni svojom djelatnošću i namjeravaju nastaviti pružati takvu vrstu usluge piše Sanja Plješa plješa@privredni.hr

uropska komisija i Europsko udruženje obiteljskog smještaja (EHHA) proveli su anketu o usluzi kratkoročnog smještaja na temelju ekonomije dijeljenja u razdoblju od 24. siječnja do 14. ožujka 2017. godine na uzorku od 391 pružatelja te usluge. Na temelju ankete zaključeno je kako su pružatelji usluga većinom zadovoljni sustavom iznajmljivanja. Do gostiju najčešće dolaze putem online platformi, njih 70,3 posto, a kao najveće prepreke koje bi mogle dovesti do prestanka pružanja usluga navode birokraciju i često mijenjanje pravila koja reguliraju njihovu djelatnost. Kako se navodi u anketi, većina pružatelja usluga kratkoročnog smještaja, njih 56,3 posto, potvrdila je da za potrebe djelatnosti koriste svoje primarno boravište u kojem neprekidno borave ili pak tzv. sekundarno boravište u kojem borave privremeno. Za više od dvije trećine ispitanika prihodi od djelatnosti pružanja kratkoročnog smještaja čine manje od polovine njihovih ukupnih godišnjih prihoda.

UGLAVNOM JEDNOSTAVNI PROBLEMI Više od polovine ispitanika, njih 51,4 posto, reklo je kako nisu iskusili probleme s gostima pri iznajmljivanju svojih objekata, dok je većina ostalih naglasila kako su imali uglavnom jednostavne probleme koji su bili lako rješivi. Komentari o pravilima koja reguliraju pružanje kratkoročnog smještaja razlikovali su se ovisno o zemlji podrijetla ispitanika, pa su tako ispitanici iz Italije, Njemačke, Španjolske i Francuske kao posebno problematične istaknuli porezne propise. Unatoč nekim poteškoćama, na temelju ključnih rezultata ankete i pojašnjenja ispitanika, pružatelji kratkoročnog smještaja u sklopu ekonomije dijeljenja u načelu su zadovoljni svojom djelatnošću i namjeravaju nastaviti pružati takvu vrstu usluge.

DO PRESTANKA PRUŽANJA USLUGA MOGLE BI DOVESTI BIROKRACIJA I ČESTO MIJENJANJE PRAVILA KOJA REGULIRAJU TU DJELATNOST Komentirajući rezultate ankete, Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, rekao je kako je ekonomija dijeljenja, kao važan dio nove ekonomije temeljene na digitalnoj industrijskoj revoluciji, snažno zaživjela u sektoru usluga. “Zajednica obiteljskog turizma HGK, članica EHHA-e od ožujka ove godine, značajan dio svojih aktivnosti usmjerava u educiranje svojih članova o potrebi uključenja u ekonomiju dijeljenja te kako u partnerstvu s Ministarstvom turizma i Hrvatskom turističkom zajednicom prilagoditi zakonska rješenja i marketinške aktivnosti sukladno politici digitalne ekonomije Europske unije”, zaNedo Pinezić ključio je Pinezić. (S.P.) 28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

HRWWWATSKA IZVOZ USLUGA I RJEŠENJA

HRVATSKI SOFTVER NA PET KONTINENATA Cinnamon razvija digitalna rješenja na web i mobilnim platformama - od istraživanja tržišta, preko razvoja prototipa, pisanja tehničke specifikacije, dizajniranja, implementacije i razvoja do objave rješenja piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

konkretne korake te pregovaramo o prodaji softverskog rješenja Unimod Collect za očitavanje brojila”, ističe on. Podsjetimo, Cinnamon je za tvrtku VOLAG System AG razvio mobilnu aplikaciju Unimod

CINNAMON 100 POSTO USLUGA I RJEŠENJA IZVOZI I IMA KLIJENTE U 14 ZEMALJA SVIJETA

Bitni su nam naši radnici i naši klijenti i ako s jednima i drugima budemo održavali uspješan odnos, nama država ni banke ne trebaju, barem u doglednoj budućnosti.

Ivan Kovač, osnivač i direktor Cinnamona

azvoj softverskih rješenja po narudžbi, ali i vlastitih proizvoda, osnovna je djelatnost tvrtke Cinnamon. Današnji oblik tvrtka je počela dobivati prije dvije i pol godine kada je pružala samo uslugu razvoja Android aplikacija. Sada, pak, razvija cjelovita digitalna rješenja na web i mobilnim platformama - od istraživanja stanja tržišta, preko razvoja prototipa, pisanja tehničke speciﬁkacije, dizajniranja, implementacije i razvoja do same objave rješenja i popratnih aktivnosti. Ivan Kovač, osnivač i direktor Cinnamona, kaže nam kako tvrtka trenutačno zapošljava 15 osoba te da planiraju nastavak rasta održivim tempom, tj. da povećanje kvantitete poslova ne utječe negativno na kvalitetu. Važno je naglasiti kako Cinnamon 100 posto usluga i rješenja izvozi i ima klijente u 14 zemalja svijeta i na čak pet kontinenata. “Naši klijenti su mali do srednji poduzetnici koji traže nova softverska rješenja u cilju poboljšanja poslovanja ili start-upi koji su dobili investiciju i kreiraju softverska rješenja u cilju širenja na lokalno ili globalno tržište. Iako do sada nismo uopće radili na domaćem tržištu, naši planovi za idućih 12 mjeseci uključuju i razvoj poslovanja u Hrvatskoj i regiji. Već smo poduzeli i

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

Collect. Upotrebom Bluetooth tehnologije aplikacija očitava pametna brojila. VOLAG System AG vodeća je švicarska tvrtka na području razvoja rješenja za daljinsko prikupljanje podataka i njihovu analizu. Softver zagrebačke tvrtke se koristi za očitavanje 2,2 milijuna brojila u Švicarskoj. Iako je aplikacija razvijena za švicarsko tržište, Kovač vjeruje da će ovakva rješenja brzo pronaći put za širu primjenu i u Hrvatskoj.

DOBAR POSLODAVAC Ubrzo nakon studija, prvi čovjek Cinnamona dobio je posao u Sonyju u Švedskoj. Tamo je radio na razvoju softvera za najnovije modele Sony mobitela (Xperia linija proizvoda) i imao priliku vidjeti kako se radi posao razvoja softvera na najvišoj razini. Nakon godinu dana odbio je ponudu za produljenje ugovora, odlučio se vratiti u Hrvatsku i naučene vještine iskoristiti za razvoj vlastite tvrtke. “U tomu su mi se pridružili Mateja Bartolović i Mladen Šimić koje poznajem još iz studentskih dana. Diverziﬁkacijom zaduženja došlo je do postupnog rasta obujma posla i otvaranja novih tržišta i novih poslovnih odnosa”, prisjeća se Kovač dodajući kako se tvrtka na tržištu rada sve više prepoznaje kao dobar poslodavac i

(ISC)²

Hrvatica Biljana Cerin u Upravnom odboru

kao mjesto gdje pojedinac može mnogo toga naučiti i razvijati svoje vještine. “Na to smo ponosni i planiramo poduzimati daljnje aktivnosti u tom smjeru”, kaže. Tvrtka odnos s državom i bankama nastoji zadržati na minimumu. Dakle, uredno podmiruje svoje obveze, nema nikakvo kreditno opterećenje i jednostavno se previše ne umara stvarima koje izravno ne možemo promijeniti poput doprinosa ili birokracije. “Budući da smo isključivo orijentirani na naše poslovanje, posve nam je jasno da je naš rast jedino u našim rukama. Bitni su nam naši radnici i naši klijenti i ako s jednima i drugima budemo održavali uspješan odnos, nama država ni banke ne trebaju, barem u doglednoj budućnosti”, naglašava on.

AKUMULACIJA ZNANJA S druge strane, nastavlja Kovač, konkurencija na tržištu je ogromna. “Vjerujem da sve hrvatske tvrtke koje traže visokokvaliﬁciranu radnu snagu imaju sličan problem kao i mi, a to je emigracija radne snage i nemogućnost da se u čisto ﬁnancijskom smislu nosimo s ponudama za posao iz inozemstva. No s druge strane i u Hrvatskoj se s plaćama u IT sektoru može jako dobro živjeti i većina se ipak odlučuje ostati ovdje. Naravno, mi smo potpuno svjesni da je ta mobilnost rada i radne snage i nama najveća prednost u poslovanju jer upravo zbog toga se i možemo fokusirati isključivo na strana tržišta”, ističe. Tvrtka se planira i dalje razvijati u području gdje je već najjača - u dizajnu i razvoju softverskih rješenja po narudžbi. “Cilj nam je da kao agencija akumuliramo što više znanja i da svaki sljedeći posao odradimo još bolje od prethodnog. Za sad, osim domaćeg, ne planiramo otvarati nova tržišta, već želimo dublje penetrirati u postojeća, prije svega u Švicarsku, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjene Arapske Emirate i Švedsku”, zaključuje Ivan Kovač.

Biljana Cerin, direktorica hrvatske tvrtke Ostendo Consulting, izabrana je za jednog od četiri nova člana Upravnog odbora najveće svjetske organizacije za informacijsku sigurnost (ISC)². S više od 125.000 certiﬁciranih stručnjaka, ova organizacija diktira globalne standarde informacijske sigurnosti, a ovo je prvi put da je u njen upravni odbor izabrana stručnjakinja iz Hrvatske. David Shearer, izvršni director (ISC)², izjavio je da će se četvero novoizabranih u odboru pridružiti ostalim direktorima, redom vrhunskim internetskim, informacijskim, softverskim i infrastrukturnim sigurnosnim stručnjacima, predstavnicima akademske zajednice, privatnih organizacija i vladinih agencija iz svijeta kako bi zajednički deﬁnirali strateške odrednice ove organizacije. Uz Biljanu Cerin, novoimenovani članovi odbora su

Tony Cole, Earl Crane i Tiffany Jones. Biljana Cerin je diplomirala na FER-u, a informacijskom sigurnošću se počela baviti prije petnaestak godina. Specijalizirala se za sustavno upravljanje rizicima informacijske sigurnosti i sukladnošću s regulatornim zahtjevima. Trenutačno je fokusirana na područje zaštite osobnih podataka i usklađivanje s GDPR uredbom. (B.O.)

STARTUP FACTORY ZAGREB

Prijave za predakceleracijski ki program

U sklopu ovogodišnjeg predakceleracijskog programa Startup Factory Zagreb do 20 timova (start-upi i razvojni timovi sa Smart City rješenjima) imat će priliku razvijati svoja inovativna rješenja. Program se provodi od listopada do prosinca u novom prostoru Tehnološkog parka Razvojne agencije Zagreb u 12. paviljonu Zagrebačkog velesajma. Nakon selekcijskog procesa odabrani

finalisti dobit će infrastrukturnu, edukacijsku i mentorsku podršku sa 10 tjednih modula uz mogućnost za ostvarivanje financijske potpore iz fonda od ukupno 100.000 eura. Prijave mogu biti iz četiri tematska područja: Smart Energy, Smart Mobility, Smart Tourism i Smart Living – Silver Economy. Ovaj jedinstveni, javno financirani “no equity” program (bez ulaska u vlasničku strukturu) pokrenut je prošle godine. Timovi Dare2Dream, Freewa, Holy, SightRun i Vollo, koji su prošli ovaj prvi ciklus, već sada nižu brojne poslovne uspjehe te grade svoju prepoznatljivost na tržištu. Prijave za ulazak u program bit će otvorene do 17. rujna. Program Startup Factory Zagreb pokrenuli su Razvojna agencija Zagreb i Grad Zagreb. (B.O.)

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

AKTUALNO ODRŽAN 4. FARMSHOW

SAJAM ZA PROFESIONALCE Osječki specijalizirani sajam poljoprivredne mehanizacije, dokazuje kako sajmovanje namijenjeno krugu ljudi i tvrtki koje se bave određenom djelatnošću itekako ima smisla piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

osta je zagovornika teze o tome kako su u vrijeme suvremenih komunikacijskih tehnologija, sajmovi stvar prošlosti. Međutim, mnoštvo etabliranih specijaliziranih sajmova u Europi i svijetu pokazuju kako takva tvrdnja deﬁnitivno ne stoji. Problema imaju tzv. svaštarski sajmovi namijenjeni svima i nikome.

Iako se održao tek četvrtu godinu zaredom, osječki FarmShow, specijalizirani sajam poljoprivredne mehanizacije, dokazuje kako sajmovanje namijenjeno krugu ljudi i tvrtki koje se bave određenom djelatnošću itekako ima smisla. I dok se o funkcionalnosti, izgledu, pa i uporabnoj vrijednosti mnogih proizvoda kupac može uvjeriti na nekoj interentskoj stranici, kupnja traktora ili kombajna ipak je nešto drugo. Toga su bili svjesni i u Udruzi prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u Hrvatskoj i prije četiri godine pokrenuli i organizirali održavanje specijaliziranog sajma FarmShow u Osijeku. Sada, nakon četvrtog sajma, pokazalo se koliko su bili u pravu. Na ideju takvog sajmovanja ponukalo ih je prvenstveno nezadovoljstvo stanjem i ponudom poljoprivredne mehanizacije na hrvatskom tržištu.

POVEĆANA PRODAJA TRAKTORA Naime, prema podacima kojima raspolaže ova udruga, prosječna starost traktora u Hrvatskoj iznosi čak 20 godina, dok se do prošle godine u Hrvatskoj prodavalo tek oko 250 traktora.

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Kisko alkoholni ocat Kisko alkoholni ocat proizveden je destilacijom čistog etilnog alkohola prve klase iz vlastite proizvodnje. Kvaliteta Kisko alkoholnog octa očituje se u prozirnosti tekućine, a prepoznat je kao prvi i najbolji izbor za pripremu zimnice. BADEL D.O.O.

Godine 1930. obitelj Badel utemeljila je tvrtku Braća Badel za proizvodnju octa, alkohola i jakih alkoholnih pića u Sesvetama u blizini Zagreba. Tvrtka je kroz povijest i kroz promjene političkog sustava djelovala samostalno ili pak kao dio većih sustava. U jesen 2009. osnivanjem TITA grupe BADEL postaje dio grupacije koja također uključuje tvrtke LABUD d.o.o. i KUTRILIN TPV d.o.o. U ožujku 2011. BADEL kupuje tvrtku SEGESTICA d.o.o. u stečaju, proizvodni pogoni obiju kompanija se sjedinjuju, te BADEL u potpunosti prebacuje svoju proizvodnju iz Sesveta u Sisak i revitalizira nekadašnje pogone SEGESTICE.

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

Istovremeno, u Sloveniji se godišnje proda 1500, a u Austriji oko 8500 traktora. S takvim podacima je u Hrvatskoj zaista teško očekivati razvitak konkurentne poljoprivrede. “Zahvaljujući pak realizaciji sredstava iz Programa rurarnog razvoja, u Mjerama 4.1.1. i 4.1.2. (restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, kao i zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš), višegodišnji zastoj u prodaji poljoprivrednih strojeva u Hrvatskoj ove je godine ipak manji, te je povećana prodaja traktora i ostale poljoprivredne mehanizacije. Naša Udruga prodavatelja poljoprivredne

VIŠEGODIŠNJI ZASTOJ U PRODAJI POLJOPRIVREDNIH STROJEVA U HRVATSKOJ OVE JE GODINE IPAK MANJI, KAŽE ARAČIĆ mehanizacije i opreme u Hrvatskoj prati evidenciju registracije traktora. Na temelju toga, opravdano se procjenjuje kako će u Hrvatskoj ove godine biti prodano oko 500 novih traktora”, istaknuo je Darko Aračić, predsjednik Udruge i prvi čovjek sajma FarmShow.

PREZENTACIJA STROJEVA U PRAKSI U tri dana sajmovanja (uobičajeno zadnjeg vikenda u kolovozu) na prostoru od 8500

metara četvornih, duž piste osječke sportske zračne luke, poljoprivrednu mehanizaciju i pripadajuću opremu predstavilo je 29 izlagača. Mjesto održavanja sajma se i u funkcionalnom smislu pokazalo izvrsnim jer se uz izložbene prostore nalaze i pokusna polja, odnosno prostor gdje izložena mehanizacija može pokazati sve svoje vrijednosti u praksi. “Konkretno, na ovogodišnjem sajmu pripremljene su prezentacije strojeva u radu. Zainteresirani posjetitelji, a osobito potencijalni kupci mogli su vidjeti rad traktora, tanjurača, plugova, drljača, malčera, ali i kombajna, prskalica, sijaćica i mnogih drugih poljoprivrednih strojeva i opreme”, objašnjava Aračić dodajući kako su posjetitelji imali priliku i isprobati izložene strojeve. Među povećanim brojem izlagača, svoja najnovija dostignuća prezentirale su i sjemenske kuće. A kako bi sve bilo pod okom struke, u radu ovogodišnjeg sajma sudjelovali su i stručnjaci iz Savjetodavne službe koji su i vodili pojedine prezentacije strojeva.

Podravka goveđi gulaš Podravka goveđi gulaš je vrhunski proizvod karakterističnoga okusa i standardne kvalitete. Izvrsnost okusa i visoku kvalitetu Podravkinog Goveđeg gulaša potvrđuju potrošači na dvadesetak tržišta svijeta na kojima je ovaj proizvod prisutan već više od 50 godina. Goveđi gulaš svrstava se u Podravkinu grupu proizvoda s najdužom tradicijom, a postao je jedan od najprodavanijih proizvoda u cijeloj regiji jugoistočne Europe te lider proizvod na tržištu Hrvatske, BiH, Makedonije i Kosova. PODRAVKA D.D.

Podravka je danas najveća prehrambena industrija sa sjedištem u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi,a ima vlastite tvrtke u 17 zemalja i distributivnu mrežu koja se proteže od Jadranskog do Sjevernog mora. Želi biti vodeća tvrtka Jugoistočne, Srednje i Istočne Europe po inovativnosti, znanju i internacionaliziranosti te prihodima.

8500 0m

održan sajam

29 9 izlagača predstavilo poljoprivrednu mehanizaciju i pripadajuću opremu

500 novih traktora trebalo bi biti prodano ove godine

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

AKTUALNO POWERUP! BY INNOENERGY NATJECANJE

REKORDAN BROJ PRIJAVA Inovatori iz 23 zemlje Srednje Europe mogu se prijaviti za sudjelovanje na ovom događaju, a svoje prijave je do sada podnijelo više od 100 start-upa

iše od stotinu start-upa već je pokazalo interes za sudjelovanje u natjecanju PowerUp! by InnoEnergy, najvećem natjecanju u Središnjoj Europi za start-upe koji su usmjereni na rješenja u energetskom sektoru. Kandidati s projektom utemeljenim u području energetike, prototipom

ROK ZA PRIJAVU PROJEKATA JE 11. RUJNA 2017. uređaja, posvećenim timom i predviđenim vremenom za marketing od najviše dvije godine, mogu sudjelovati u natjecanju. “Raznolikost prijava na ovo natjecanje pokazuje kako mlade tvrtke ﬂeksibilno reagiraju na promjene u energetskom sektoru te prilagođavaju svoje projekte potrebama tržišta. Mnogi kandidati orijentirani su na uštede i smanjenje troškova proizvodnje energije te na zaštitu okoliša. Podržavamo razvoj i pozicioniranje tvrtki koje za cilj imaju stvaranje rješenja s globalnim dosegom”, rekao je Jakub Miler, izvršni direktor InnoEnergy Central Europe, organizatora natjecanja. Pobjednici prošlih dvaju natjecanja danas su 40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

globalne kompanije koje su razvijale i komercijalizirale svoje projekte vrlo brzo uz podršku InnoEnergyja na tržištima diljem Europe, kao i tržištima Azije i Sjedinjenih Američkih Država. Najbolji sudionici PowerUp! natjecanja mogu se nadati ponudi za sudjelovanje u Highway® akceleratoru s pristupom sredstvima i do 150.000 eura za team building, razvoj tehnologija, stvaranje i verifikaciju poslovnog modela kao i komercijalizaciju na globalnim tržištima te novčane nagrade. “Inovativna ideja više nije dovoljna. Energetsko tržište je vrlo zahtjevno, a ono što je vrlo bitno u slučaju start-upa i poduzetnika jest vrijeme. Potencijalni korisnici bi trebali biti što prije uključeni kako bi se doznalo koja su njihova očekivanja. Potreba na koju proizvod odgovara te vrijednost koju nudi svojim korištenjem, puno je važnija od proizvoda samog”, poručio je izvršni direktor Enetecha Mateusz Lisowski svima onima koji ulaze u svijet start-upa. Tvrtka Enetech nudi jedinstven spremnik za pohranu i transport topline na male udaljenosti (do 30 kilometara) koji je obložen s Phase Change materijalom. Veliko finale natjecanja održat će se u Budimpešti, dok će regionalne završnice natjecanja prethoditi intenzivnim radionicama gdje će finalisti imati mogućnost razraditi detalje svoje ponude te poboljšati svoje prezentacijske vještine. Do danas, više od 108 start-upa iz 16 zemalja priključilo se natjecanju. Najbolje tvrtke, slično kao u prošlogodišnjem natjecanju, sudjelovat će u radionicama koje će voditi iskusni treneri Damir Sabol, Dalibor Marijanović i Ivo Friganović. Ove godine, inovatori iz 23 zemlje Srednje Europe mogu se prijaviti za sudjelovanje na ovom događaju. PowerUp! očekuje hrabre vizionare, koji će razvijati nove tehnologije koje stvaraju dobrobit svojim korisnicima, proizvođačima te dobavljačima energije na globalnoj razini. Rok za prijavu projekata je do 11. rujna 2017. Kako biste sudjelovali u natjecanju, ispunite prijavni obrazac dostupan na: www.powerup.innoenergy.com

BRODOSPLIT

Gradi se brod za krstarenja polarnim područjima Brod će se u cijelosti graditi u Brodosplitu, a bit će prvi brod izgrađen u klasi LR PC6, koji će ispuniti posljednje zahtjeve Lloyd Registra za plovila Polar Class 6

Brodograđevnoj industriji Split na stroju za rezanje limova započela je obrada čelika za Novogradnju 484. Riječ je o izgradnji broda za krstarenja polarnim područjima Polar Expedition Passenger Ship, ugovorenoj s tvrtkom Polar Expeditions Inc. Iako iz Brodosplita ne žele otkriti cijenu ovog broda za čiju gradnju je potpisan ugovor krajem studenoga prošle godine, tržišna vrijednost mu je oko 50 milijuna eura. Čitav brod od dizajna do isporuke gradit će se u Brodosplitu. Uređenje unutrašnjosti ovog broda također bi obavio Brodosplit. Brod za krstarenja polarnim područjima bit će prvi brod izgrađen u klasi LR PC6, koji će ispuniti posljednje zahtjeve Lloyd Registra za plovila Polar Class 6. Dugačak je 107,6 metara, širok 17,6 metara, a brzinu od 15 čvorova osiguravat će dva glavna motora ukupne snage 4260 kW. Moći će ugostiti 196 putnika smještenih u 85 kabina.

DOMAĆI DIZAJN Dizajn i sva tehnička rješenja djelo su Brodosplitovih projektanata koji i ovim poslom potvrđuju svoju ključnu ulogu u pozicioniranju Brodosplita visoko na listi tehničkih kompetencija i graditeljske konkurentnosti. Brod će biti opremljen stabilizatorima i bit će vrlo pogodan za napredna i inovativna istraživačka putovanja na području Arktika i Antarktika, svim potrebnim rješenjima i 15 gumenjaka te opremom

BROD ĆE BITI NA RASPOLAGANJU PRVIM PUTNICIMA ZA ARKTIČKU SEZONU U OŽUJKU 2019. GODINE

kako bi putnici mogli u potpunosti obilaziti ledenjake, uživajući u promatranju tog jedinstvenog biološkog i životinjskog svijeta iz najboljih perspektiva. Kod ovakvih poslova ne radi se samo o rezanju i sklapanju čeličnih limova, nego su to brodovi koji iziskuju puno opreme, a zahtijevaju se najviši standardi gradnje. To je segment luksuznih brodova u kojima se ostvaruje dodana vrijednost. Pri gradnji ovakvih brodova upošljava se dosta popratne industrije. Radi se o brodovima koji u sebi imaju ugrađeno dosta kompozitnih materijala, aluminija i razne dodatne opreme. Svojim će putnicima ponuditi visoki hotelski standard kao i razne kategorije kabina, od prostranih apartmana do dvosobnih i četverosobnih kabina, gdje će im se, s višestruko osiguranim sustavima koja ih opslužuju, omogućiti siguran i ugodan boravak. Brod će biti na raspolaganju prvim putnicima za arktičku sezonu u ožujku 2019. godine. (J.V.)

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

HRVATSKA&REGIJA BOSNALIJEK

NASTAVAK RASTA PR U prvih šest mjeseci ove godine tvrtka je ostvarila neto prihod od prodaje u izno povećanje od 13 posto

akon prodaje preostalog državnog kapitala, Bosnalijek nastavlja s uspješnim poslovanjem i rastom prihoda, potvrđeno je Federalnoj novinskoj agenciji (Fena) u ovoj kompaniji. Najveća bosanskohercegovačka farmaceutska kompanija je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila neto prihod od prodaje u iznosu od 52 milijuna konvertibilnih maraka, što je rast od 13 posto u odnosu na prihod ostvaren u istom razdoblju lani. Na domaćem tržištu i tržištu Ruske Federacije, koja su dva najznačajnija tržišta za Bosnalijek, nastavljen je kontinuitet rasta prihoda. Tako u Rusiji kompanija bilježi rast od 16 posto, dok su prihodi u BiH rasli za 14 posto, javlja Dnevni avaz.

BOSNA I HERCEGOVINA

OPORAVAK GOSPODA Od siječnja do kraja srpnja izvezeno je robe u vrijednosti 3,1 milijun eura što je za 16,9 posto više nego u istom lanjskom razdoblju

prvih sedam mjeseci ove godine nastavljen je oporavak i rast gospodarstva Bosne i Hercegovine, što je nastavak trendova iz 2015. i 2016. godine. Od siječnja do kraja srpnja BiH je izvezla robe u vrijednosti 3,1 milijun eura što je za 16,9 posto više nego u istom razdoblju godinu dana ranije. U zemlje članice Cefte izvezeno je robe za nešto manje od pola milijuna eura što je za trećinu više nego u istom razdoblju prošle godine. Pokrivenost izvoza uvozom je iznosila

77,8 posto. Najviše se izvozilo u zemlje Europske unije gdje je izvezeno robe za 2,2 milijuna eura uz povećanje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za 14,4 posto, uz pokrivenost uvoza izvozom koja je iznosila 72 posto. Ukupna pokrivenost uvoza izvozom u toj zemlji iznosi 61 posto što je rast za 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. Nastavljen je i trend rasta industrijske proizvodnje i povećan je broj zaposlenih u realnom sektoru, a rast bilježe i prihodi od turističkih posjeta.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

POKRIVENOST IZVOZA UVOZOM IZNOSILA JE 77,8 POSTO

TUZLA

IHODA

Turistički iskorak

su od 52 milijuna KM, što je

U Bosnalijeku ističu zadovoljstvo ostvarenim rezultatima u susjednim zemljama. U Srbiji u prvih šest mjeseci prihodi su rasli za devet, a u Crnoj Gori za osam posto. K tomu, poduzimaju se aktivnosti i na otvaranju novih tržišta. Prikupljaju se neophodna odobrenja kako bi do kraja godine Bosnalijek ušao na tursko tržište. Bosnalijek nastavlja i ulaganja u širenje i modernizaciju proizvodnje pa tako već u ovom mjesecu počinju radovi na novom pogonu Galensko koji će rezultirati i otvaranjem dodatnih radnih mjesta. Također, izvođenje radova na novoj Kontroli kvalitete privodi se kraju te se preseljenje u novu zgradu očekuje do kraja godine. (B.O.)

Na nedavno održanoj 21. sjednici Kolegija gradonačelnika Tuzle, među ostalim, utvrđen je Prijedlog odluke osnivanja Turističke zajednice Grada Tuzla, čiji je primarni zadatak priprema jedinstvene turističke ponude toga grada,

promocija turističkih potencijala, osiguranje novih smještajnih kapaciteta, uključujući sustav privatnog smještaja. Pribavljena je suglasnost nadležnog ministarstva Tuzlanskog kantona, ispunjeni su svi preduvjeti te je prijedlog upućen Gradskom vijeću na usvajanje, objavilo je sarajevsko Oslobođenje. “Nakon ovakve uspješne ljetne turističke sezone te primjetnog povećanja broja turista i noćenja u našem gradu, došlo je vrijeme za novi korak u razvoju turizma u Tuzli. To je osnivanje Turističke zajednice Grada Tuzla, koja se najviše treba baviti privlačenjem turista i kreiranjem turističkih proizvoda Tuzle, a osim toga i organizacijom smještaja, manifestacijama i drugim potrebama u turizmu, koji je najbrža rastuća gospodarska grana”, istaknuo je Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle. (B.O.)

TRIGLAV

Rast neto dobiti

ARSTVA Slovenski osiguravatelj Grupa Triglav je u šest mjeseci ove godine ostvarila dobit prije oporezivanja u visini od 42,4 milijuna eura što je dva posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je neto dobit Grupe u prvom polugodištu ove godine porasla šest posto, na 36,1 milijun eura. Konsolidirana fakturirana bruto premija osiguranja iznosila je 547,8 milijuna eura što je osam posto

više nego 2016. U promatranom razdoblju, bruto iznosi šteta bili su 324,2 milijuna što je četiri posto više nego prošle godine. Pretpostavlja se da je to posljedica povećanja portfelja osiguranja i učestalosti šteta. Usprkos povećanju štetnih događanja kombinirani količnik imovinskih osiguranja Grupe Triglav ostaje povoljan, na 95,5 posto, što je na razini njegove prosječne ciljne vrijednosti strateškog razdoblja.

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA FINANCIJSKA AGENCIJA

Manje blokiranih građana, ali veći dug Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Čakovca, čiji prosječan dug iznosi 364.000 kuna, a slijede ih građani Benkovca s dugom od 342.000 kuna su duga blokiranih građana izdvaja se Čakovec koji je šesti na rang ljestvici po iznosu duga građana, ispred gradova koji imaju više stanovnika: Đakova, Vinkovaca, Samobora, Bjelovara, Dubrovnika, Šibenika, Varaždina, Siska, Karlovca, Pule,

NAJVIŠE DUŽNIKA KAO I NAJVEĆI IZNOS NJIHOVA DUGA BIO JE U ŽUPANIJI GRAD ZAGREB

rema podacima koje je obradila Financijska agencija, zbog nepodmirenih osnova za plaćanje na dan 30. lipnja ove godine u blokadi je bilo 325.009 građana koji su dugovali ukupno 42,18 milijardi kuna. Potkraj prošle godine u blokadi je bilo 327.176 građana, a njihov dug je iznosio 41,16 milijardi kuna. Analiza dospjelog a nepodmirenog duga posljednjeg dana ovogodišnjega lipnja pokazala je da je, u apsolutnom broju, najviše dužnika kao i najveći je iznos duga u županiji Grad Zagreb. Naime, u Gradu Zagrebu 62.018 blokiranih građana dugovalo je 12,2 milijarde kuna. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj (9,57 posto) i Sisačko-moslavačkoj županiji (9,28 posto). U odnosu na broj radno sposobnog

stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj (14,38 posto) i Sisačko-moslavačkoj županiji (14,07 posto), a prema istom kriteriju slijede Virovitičko-podravska (13,18 posto), Bjelovarsko-bilogorska (13,17 posto), Osječko-baranjska (12,32 posto) te Zagrebačka županija (12,07 posto). Na rang ljestvici 25 gradova s najvećim brojem blokiranih građana i rang ljestvici 25 gradova s najvećim iznosom blokade njihovih građana nalazi se 21 isti grad. Prema broju blokiranih građana u odnosu na broj stanovnika, izdvajaju se Križevci sa 11,55 posto, Dugo Selo sa 11,34 posto, Sisak sa 10,92 posto i Čakovec sa 10,16 posto blokiranih građana.

PROSJEČAN DUG NAJVEĆI U ČAKOVCU Na popisu blokiranih građana promatrano po gradovima/općinama po izno-

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

Slavonskog Broda i Zadra. Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Čakovca, čiji prosječan dug iznosi 364.000 kuna, slijede ih građani Benkovca s dugom od 342.000 kuna, Samobora s dugom od 246.000 kuna, Svete Nedelje s dugom od 232.000 kuna i Velike Gorice s dugom od 212.000 kuna, dok su blokirani građani u dvadesetjednom gradu s rang ljestavice u prosjeku dužni od 81.000 kuna (blokirani građani Siska) i 88.000 kuna (blokirani građani Bjelovara) do 197.000 kuna (blokirani građani Zagreba) i 200.000 kuna (blokirani građani Varaždina). Promatrano po udjelu blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva za 25 gradova na rang listi kreiranoj po kriteriju iznosa duga građana, izdvaja se Grad Križevci sa 17,06-postotnim udjelom blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva, a slijede Benkovac sa 16,75 posto, Dugo Selo sa 16,67 posto, Sisak sa 16,17 posto i Sveti Ivan Zelina sa 15,14 posto.

Pregled dospjelih neizvršenih osnova građana, promatrano po županijama stanje 30.6.2017., rang po broju blokiranih građana Šif. žup.

Naziv županije

21 17 1 14 8 3 18 16 12 13 5 6 7 4 2 20 10 15 19 11 9

Grad Zagreb Splitsko-dalmatinska Zagrebačka Osječko-baranjska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Istarska Vukovarsko-srijemska Brodsko-posavska Zadarska Varaždinska Koprivničko-križevačka Bjelovarsko-bilogorska Karlovačka Krapinsko-zagorska Međimurska Virovitičko-podravska Šibensko-kninska Dubrovačko-neretvanska Požeško-slavonska Ličko-senjska Sjedište izvan RH Ukupno RH

Broj stanovnika

Broj blokiranih građana

Iznos blokade

790.017 454.798 317.606 305.032 296.195 172.439 208.055 179.521 158.575 170.017 175.951 115.584 119.764 128.899 132.892 113.804 84.836 109.375 122.568 78.034 50.927 4.284.889 4.284.889

62.018 30.772 26.007 25.471 20.648 16.003 14.374 14.006 12.267 11.970 11.790 11.061 10.445 8.925 8.836 8.171 7.487 7.483 6.815 5.495 2.880 2.085 325.009

12.191.113.211 4.012.271.531 3.910.482.396 2.544.201.125 2.588.361.656 1.173.287.952 2.068.530.477 1.274.822.030 1.275.887.557 1.672.034.031 1.380.567.775 826.058.309 870.304.360 770.509.700 992.752.232 1.422.794.463 649.167.448 858.934.409 894.793.709 427.929.364 277.396.361 95.191.330 42.177.391.427

Izvor: Financijska agencija - Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje

Udio blokiranih građana u broju stanovnika u % 7,85* 6,77 8,19* 8,35* 6,97 9,28* 6,91 7,80* 7,74* 7,04 6,70 9,57* 8,72* 6,92 6,65 7,18 8,83* 6,84 5,56 7,04 5,66 0,05 7,59

Udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva u % 11,54* 10,09 12,07* 12,32* 10,16 14,07* 10,07 11,83* 11,83* 10,72 9,89 14,38* 13,17* 10,58 9,87 10,63 13,18* 10,68 8,43 10,80 9,16 0,07 11,31

*Više od prosječnog udjela blokiranih građana u broju stanovnika.

Rang lista 25 gradova po kriteriju iznosa duga blokiranih građana - stanje 30.6.2017. Rang

Grada/općine

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25.

Zagreb Split Rijeka Osijek Velika Gorica Čakovec Zadar Varaždin Samobor Slavonski Brod Pula Šibenik Sisak Vinkovci Karlovac Benkovac* Dubrovnik Bjelovar Zaprešić Sveta Nedelja* Poreč* Sveti Ivan Zelina* Đakovo Križevci Dugo Selo Ukupno Ukupno RH Udio u RH u %

Broj stanovnika**

Broj blokiranih građana

790.017 178.102 128.624 108.048 63.517 27.104 75.062 46.946 37.633 59.141 57.460 46.332 47.768 35.312 55.705 11.026 42.615 40.276 25.223 18.059 16.696 15.959 27.745 21.122 17.466 1.992.958 4.284.889 46,51

62.018 12.170 10.118 8.631 5.135 2.755 5.432 3.607 2.737 5.029 4.592 3.197 5.218 3.078 4.301 1.154 2.388 3.731 2.321 1.242 1.545 1.584 2.328 2.439 1.980 158.730 325.009 48,84

Broj radno sposobnog stanovništva (od 15-64 godine)** 537.188 121.242 88.271 73.921 43.739 18.468 50.709 31.593 25.579 39.363 38.760 31.044 32.268 23.669 36.833 6.889 28.327 26.975 17.804 12.318 11.787 10.464 18.750 14.298 11.876 1.352.135 2.873.828 47,05

Udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva u % 11,54 10,04 11,46 11,68 11,74 14,92 10,71 11,42 10,70 12,78 11,85 10,30 16,17 13,00 11,68 16,75 8,43 13,83 13,04 10,08 13,11 15,14 12,42 17,06 16,67 11,74 11,31

Ukupni dug

12.191.113.211 2.148.369.595 1.161.999.430 1.123.591.318 1.087.016.963 1.002.098.554 792.648.675 721.094.780 673.028.575 605.230.945 524.422.885 435.561.147 420.719.827 401.420.826 396.505.572 394.242.711 349.726.346 327.917.464 301.179.949 288.362.744 286.887.971 285.764.566 267.474.000 241.665.275 205.770.390 26.633.813.719 42.177.391.427 63,15

Izvor: Financijska agencija - Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje *Grad je na rang listi 25 gradova/općina po iznosu duga građana, ali ne i na rang listi 25 gradova/općina po broju blokiranih građana. ; **Izvor DZS, Popis 2011.

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

SVIJET FINANCIJA DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

PROSJEČNE PLAĆE I Na godišnjoj razini prosječna neto plaća u lipnju bila je viša za 5,6 posto, dok je prosječna bruto plaća za lipanj bilježila stopu rasta od 4,2 posto

rema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena plaća po zaposlenome u pravnim osobama u lipnju iznosila je 6005 kuna neto, dok je ona u bruto iznosu iznosila 8082 kune. Podaci DZS-a odnose se na zaposlene u pravnim osobama, stoga zaposleni u obrtu, slobodnim zanimanjima i zaposleni osiguranici poljoprivrednici nisu uključeni u prosjek. U odnosu na svibanj prosječna neto i prosječna bruto plaća u lipnju bilježile su pad od 0, posto. Na godišnjoj razini prosječna neto plaća u lipnju bila je viša za 5,6 posto, dok je prosječna bruto plaća za lipanj bilježila stopu rasta od

4,2 posto. Snažnije stope rasta prosječne neto plaće u odnosu na stope rasta prosječne bruto plaće kontinuirano su prisutne od siječnja ove godine. Posljedica je to izmjena u Zakonu o porezu na dohodak koji je na snazi od početka ove godine. Ta je izmjena smanjila porezno opterećenje i tako povećala udio prosječne neto plaće u prosječnoj bruto plaći. Istovremeno je povratak godišnjih stopa inflacije u pozitivan teritorij donekle ublažio učinak rasta plaća potpomognutih spomenutim zakonskim izmjenama. Stoga je u lipnju zabilježen razmjerno niži godišnji rast prosječne neto plaće u realnom izrazu od 4,9 posto.

HRVATSKA NARODNA BANKA

OPORAVAK OPTIMIZMA Prema anketnom istraživanju o percepciji potrošača poboljšanje na mjesečnoj i godišnjoj razini kod sva tri kompozitna pokazatelja pouzdanja potrošača nastavljeno je i u srpnju

Indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača 10 0 -10 -20 -30 -40

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

IPP

IOP

IRP

07.’17.

03.’17.

11.’16.

07.’16.

03.’16.

11.’15.

07.’15.

03.’15.

-50 11.’14.

akon što je u travnju jednokratno zabilježeno snažnije pogoršanje pokazatelja potrošačkog optimizma (kao posljedica nepovoljnijih očekivanja kućanstava glede ekonomske i ﬁnancijske situacije u idućih godinu dana što se može povezati s neizvjesnošću koja je nastala zbog ﬁnancijskih problema u Agrokoru) prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, koji pokazuju rezultate anketnog istraživanja o percepciji potrošača, poboljšanje na mjesečnoj i godišnjoj razini kod sva tri kompozitna pokazatelja pouzdanja potrošača nastavljeno je i u srpnju.

Izvor: HNB, Raiffeisen istraživanja

DALJE RASTU PROGNOZE: NASTAVAK RASTA Prosječne plaće po zaposlenom u pravnim osobama* 6100

8150

6000

8000

5900

7850

5800 7700

5700

Bruto (desno)

to, rastu plaća će svoj doprinos dati i gospodarski oporavak pogonjen odličnim rezultatima u turističkoj sezoni i snažnim rastom robnog izvoza. Posljedično, očekujemo pozitivan utjecaj na visinu

06’17.

04’17.

02’17.

12.’16.

10.’16.

12.’15. Neto

08’16.

7400 06’16.

5500 04’16.

7550 02’16.

5600 10.’15.

S obzirom na to da je prosječna plaća podložna utjecaju ekstremno visokih vrijednosti, statistiku plaća moguće je promatrati i preko medijalne plaće. Medijalna plaća je iznos plaće u odnosu na koji 50 posto zaposlenih ima nižu, a 50 posto zaposlenih višu plaću. Prema posljednjim dostupnim podacima DZS-a, medijalna neto plaća za svibanj iznosila je 5218 kuna. U usporedbi sa svibnjem prošle godine, kada je medijalna neto plaća iznosila 4959 kuna, zabilježen je rast od 5,23 posto u nominalnom iznosu. Bez obzira na predviđeni blagi rast inﬂacije (nakon tri uzastopne godine dezinﬂacijskih pritisaka), u ovoj godini će očekivani rast prosječnih plaća biti podržan promjenama u okviru sveobuhvatne porezne reforme, prvenstveno kroz usvojene izmjene u oporezivanju dohotka. Uz

Izvor: DZS, Raiffeisen istraživanja

raspoloživog dohotka, što bi moglo posredno utjecati i na osobnu potrošnju kao najznačajniju sastavnicu BDP-a, odnosno na ukupan gospodarski rast, kažu analitičari RBA.

A POTROŠAČA Tako je kompozitni indeks očekivanja potrošača (IOP) koji odražava očekivanja potrošača za narednih 12 mjeseci po pitanju ﬁnancijske situacije u kućan-

OVAKVI REZULTATI NE IZNENAĐUJU S OBZIROM NA JOŠ JEDNU IZNIMNO USPJEŠNU TURISTIČKU SEZONU stvu te ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj, u srpnju iznosio negativnih

6,5 indeksnih bodova. Time je zabilježio rast na mjesečnoj i godišnjoj razini (za 2,5 odnosno 7,2 bodova). U istom promatranom mjesecu, indeks pouzdanja potrošača (IPP) koji pored navedenih komponenti IOP indeksa sadrži i dodatnu procjenu kretanja broja nezaposlenih u narednih 12 mjeseci te procjenu mogućnosti osobne štednje, porastao je za 2,9 indeksnih bodova u odnosu na lipanj na razinu od -15,5. Na godišnjoj razini IPP pokazatelj zabilježio je rast za 7,2 indeksna boda. Snažnije poboljšanje indeksa pouzdanja potrošača u srpnju obuzdano je negativnim očekivanjima o kretanju nezaposlenosti tijekom sljedećih 12 mjeseci. Nadalje, kompozitni indeks raspoloženja potrošača (IRP) u srpnju je porastao na negativnih 20,6 indeksnih bodova te je uz rast za 3,6

indeksnih bodova na mjesečnoj razini zabilježio rast za 7,8 bodova u odnosu na srpanj 2016. Potonje ukazuje na poboljšanje percepcije ispitanika glede ﬁnancijske situacije u kućanstvu te ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj tijekom proteklih 12 mjeseci. Nastavkom oporavka optimizma potrošača u srpnju on se ponovo polako približava razinama s početka godine. Ovakvi rezultati ne iznenađuju s obzirom na još jednu iznimno uspješnu turističku sezonu čiji se pozitivan učinak multiplikativno prelijeva i na osobnu potrošnju, dohodak kućanstva te na gospodarstvo u cjelini i tako podržava pozitivna očekivanja. Dodatno, rasterećenje dohotka koje je donijela porezna reforma i dalje će podržavati potencijalno veću sklonost potrošnji, ističu analitičari RBA.

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

FINA: 32.132 PODUZETNIKA NIJE PREDALO GFI-je Fina je napravila popis od 32.132 obveznika poreza na dobit koji u zakonski propisanome roku, do 30. travnja., nisu predali godišnje ﬁnancijske izvještaje (GFI) za statističke i druge potrebe za 2016. godinu. Inače, oni se ne mogu podnijeti po isteku toga roka. Popis je kreiran temeljem podataka o obveznicima poreza na dobit koji su sa stanjem na dan 31. prosinca 2016. evidentirani u evidenciji Porezne uprave, a koje je Fina preuzela sukladno odredbama Zakona o računovodstvu.

ARRIVA PREUZELA AUTOTRANS GRUPU

Skromno trgovanje uz niske kamate Prosječan dnevni višak na računima depozitnih institucija kreće se iznad 15 milijardi kuna. Odnos ponude i potražnje novca na Tržištu novca Zagreb ostao je nepromijenjen. Ponuda kratkoročnih pozajmica iznimno je visoka, potražnje neznatna, a kratkoročna kamatna stopa već dulje vrijeme stagnira na vrlo niskim razinama. Od početka sedmog mjeseca na redovitoj tjednoj repo aukciji Hrvatske narodne banke povlači se isti iznos repo kredita koji iznosi 60 milijuna kuna. Iako imaju mogućnost uzimanja dodatnih sredstava po kamati od 0,3 posto, zbog velikog viška kuna u sustavu depozitne institucije na repo aukcijama već dulje vrijeme ne pokazuju prevelik interes. Nakon gotovo dva mjeseca pauze Ministarstvo ﬁnancija održalo je aukciju trezorskih zapisa. Planirani iznos izdanja bio je 1,21 milijardu kuna,

a ostvareni iznos emisije 1,22 milijarde kuna. Od toga su 1,2 milijarde kuna upisane s rokom dospijeća od 364 dana i uz kamatnu stopu od 0,45 posto, a 20 milijuna kuna na 182 dana i uz stopu od 0,25 posto godišnje. Najavljena je nova aukcija trezorskih zapisa s planiranim iznosom izdanja od 400 milijuna kuna i 15 milijuna eura. Interes sudionika zasigurno neće izostati, a prema iskustvu s proteklih aukcija prinos se ne bi trebao značajnije mijenjati. Nastavlja se razdoblje visoke likvidnosti sustava uz nisku potražnju za pozajmicama i iznimno visoku ponudu viškova kuna. Na novčanom tržištu trguje se skromno po izuzetno niskim kamatnim stopama. Za sada nema nikakvih naznaka promjeni odnosa ponude i potražnje novca te će se i pokazatelji zadržati na sličnim [Jelena Drinković] razinama.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

14.8.-18.8.2017.

21.8.-25.8.2017.

5 4

300

3 200 2 100

0 21.8.

Arriva, dio Deutsche Bahna jedne od vodećih svjetskih prijevozničkih tvrtki, preuzela je 78,34 posto Autotrans Grupe, čime su se pozicionirali kao vodeći autobusni prijevoznik u Hrvatskoj za međunarodni i regionalni prijevoz. Autotrans Grupa ima mrežu s više od 500 linija u domaćem i međunarodnom prijevozu i prevozi više od 8,6 milijuna putnika godišnje. Arriva je, pak, u Hrvatskoj prisutna od svibnja 2013. kad je preuzela Panturist. Tvrtka djeluje u 14 europskih zemalja i preveze više od 2,2 milijarde putnika godišnje.

22.8.

23.8.

24.8.

25.8.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna oslabjela u odnosu na euro i franak Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar ojačala za 0,44 posto. U usporedbi s eurom, u promatranom razdoblju kuna je oslabjela za 0,11 posto, a u odnosu na švicar-

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,966753

CAD kanadski dolar

5,016549

JPY japanski jen (100)

5,725995

CHF švicarski franak

6,514276

GBP britanska funta

8,049379

USD američki dolar

6,274192

EUR euro

7,405429

Izvor: HNB

primjena od 26.8.2017.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

EUR

21.8. 22.8. 23.8. 24.8. 25.8.

ski franak hrvatska valuta je također oslabjela, i to neznatno, za 0,04 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,4 kune, američki dolar na 6,27 kuna, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,51 kuni. 7,48 7,46

USD

6,32 6,31

CHF

6,53 6,52

7,44

6,30

6,51

7,42

6,29

6,50

7,40

6,28

6,49

7,38

6,27

6,48

21.8. 22.8. 23.8. 24.8. 25.8.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA TEHNIKA POTPISALA NOVI UGOVOR

Zanimljiv tjedan na tržištima kapitala Ulagači na međunarodnim tržištima kapitala protekli tjedan bili su oprezni zbog događanja u Washingtonu. Predsjednik SAD-a Donald Trump unio je na tržište dodatnu nesigurnost izjavom kako su čelnici Kongresa mogli izbjeći zakonodavnu zbrku da su poslušali njegov savjet o povećanju gornje granice javnog duga. Svi ti politički sukobi Trumpa mogli bi otežati realizaciju njegovih obećanja o poreznoj reformi i povećanju državne potrošnje, a to su bili glavni pokretači rasta indeksa na Wall Streetu u ovoj godini. “U Washingtonu se vrte dvije priče koje imaju utjecaj na tržište: može li Trump ispuniti svoje obećanje iz programa, bilo to povećanje državnog zaduživanja ili porezna reforma. Sada se čini kako to neće biti jednostavno. S druge strane, doista je nužna neka porezna reforma kako bi se pomoglo gospodarstvu”, kaže Phil Blancato, direktor u tvrtki Ladenburg Thalmann Asset Management. Na većini azijskih tržišta i europskim burzama prošli tjedan također se trgovalo oprezno.

7550

21950

FTSE 100

Dow Jones

7500

21900

7450

21850

7400

21800

7350

21750

7300

21700

21.8. 22.8. 23.8. 24.8. 25.8.

6300

5180

6280

5160

6260

5140

6240

5120

6220

5100

CAC40

NASDAQ 6200

5080

21.8. 22.8. 23.8. 24.8. 25.8. 12300

21.8. 22.8. 23.8. 24.8. 25.8. 19800

DAX

12250

19700

12200

19600

12150

19500

12100

19400

12050

NIKKEI 225

19300

21.8. 22.8. 23.8. 24.8. 25.8.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

datum

21.8. 22.8. 23.8. 24.8. 25.8.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

Blagi rast Mirexa

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 234,6092 boda. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi blagi rast od 0,16 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 130,7992 boda što predstavlja neznatan rast od 0,12 posto. Mirex C krajem prošlog tjedna iznosio je 121,3083 boda, te je također zabilježio neznatni rast od 0,14 posto.

MIREX A

24.08. 130,79920

0,0489

AZ - A

24.08. 131,25540

0,0024

2,14

Erste Plavi - A

24.08. 130,39170

0,0860

1,59

PBZ CO - A

24.08. 135,48180

0,1776

3,57

Raiffeisen OMF - A 24.08. 127,76020

0,0422

3,14

kategorija A 2,50

kategorija B MIREX B

24.08. 234,60920

0,0555

0,43

AZ - B

24.08. 233,38890

0,0197

-0,78

Erste Plavi - B

24.08. 245,34740

0,1165

1,26

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

24.08. 219,42080

0,0579

0,60

0,20%

Raiffeisen OMF - B 24.08. 239,54360

0,0684

1,47

kategorija C

0,15%

MIREX C

24.08. 121,30830

0,0948

2,72

AZ - C

24.08. 118,54540

0,1337

3,01

0,05%

Erste Plavi - C

24.08. 120,72200

0,0638

1,92

0,00%

PBZ CO - C

24.08. 120,53930

0,1015

2,15

Raiffeisen OMF - C 24.08. 125,05430

0,0601

2,94

0,10%

21.8.

22.8.

23.8.

24.8.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,5%

Raiffeisen DMF

24.08. 228,85190

0,0690

0,99

AZ Profit

24.08. 253,14930

-0,0303

-4,38

0,2%

Croatia osiguranje 24.08. 157,59410

0,0849

-0,41

0,1%

AZ Benefit

24.08. 250,22480

0,0838

1,20

0,0%

Erste Plavi Expert 24.08. 209,07820

0,1011

1,50

Erste Plavi Protect 24.08. 196,29210

0,0464

1,04

0,4% 0,3%

-0,1% 24.7.

31.7.

8.8.

16.8.

24.8.

Tehnika je s tvrtkom Rohrwerk Maxhütte Sisak potpisala ugovor o izvođenju građevinskih radova na izgradnji temelja dvaju hladnih pilgera KPW75 u hali hladnog vučenja na prostoru bivše Željezare Sisak. Tvrtka Rohrwerk Maxhütte bavi se proizvodnjom hladno vučenih cijevi. Postojeću halu također je 1984. godine izgradila Tehnika. Radovi počinju odmah po uklanjanju postrojenja koje se nalazi na predmetnoj lokaciji. Ukupni rok izvođenja radova po ovom ugovoru iznosi tri mjeseca od uvođenja u posao, a kolika je vrijednost radova u Tehnici nisu objavili.

AGROMEĐIMURJE BILJEŽI RAST PRIHODA Tvrtka Agromeđimurje iz Čakovca u prvom polugodištu 2017. ostvarila je ukupni prihod of 14.771.966 kuna, što je porast od sedam posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Poslovni prihodi najzastupljeniji su u strukturi ukupnih prihoda i viši su za sedam posto, dok su prihodi od prodaje bili 2.913.772 kune, te su niži za 71 posto u odnosu na promatrano prošlogodišnje razdoblje. Razlog tog smanjenja su smanjene količine proizvedenih proizvoda uslijed elementarnih nepogoda.

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

HOTELI VODICE SMANJILI GUBITAK

Hoteli Vodice u prvom polugodištu ove godine ostvarili su prihod u iznosu od 5.859.573,95 kuna. Ukupni rashodi bili su 9.603.179,49 kuna, te je ostvaren gubitak veći od 3,7 milijuna kuna. Ukupni prihodi bilježe povećanje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje od 66,6 posto, dok je gubitak drugog kvartala manji za 36,2 posto. Ukupni rashodi bilježe povećanje u odnosu na isti period prethodne godine od gotovo 25 posto i čine ih uglavnom troškovi pripreme sezone kao i ulaganja u obnavljanje i održavanje cjelokupnog objekta.

ADRIS GRUPA NIJE POVEĆALA UDIO SAVI RE Slovenski regulator tržišta osiguranja odbio je i drugi pokušaj Adris Grupe da poveća svoj vlasnički udio u slovenskoj osiguravateljskoj kompaniji Sava Re, prenose slovenski mediji. Adris Grupa ima vlasnički udio od oko 20 posto i željela ga je povećati na otprilike 33 posto. Riječ je o drugom pokušaju Adrisa da poveća svoj vlasnički udio u Savi Re. Lani je zahtjev za povećanje udjela predao zajedno s Croatia osiguranjem, ali je i tada je bio odbijen.

Crobexi opet u plusu Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je proteklog tjedna bila još manja nego tjedan ranije, što je u vrijeme godišnjih odmora i očekivano. Redovni dionički promet je umanjen za 4,2 milijuna kuna ili za 21 posto na 16,1 milijun kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 10,4 milijuna kuna ili 65 posto od ukupnog redovnog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -4,20 do +3,33 posto.

Promet veći od milijun kuna sakupila su dva izdanja, dok je devet izdanja trgovano u iznosu većem od 400.000 kuna. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, tjedan su opet zaključili u plusu. Crobex je uvećan za minimalnih 0,02 posto na 1.901,35 bodova te je ostao iznad psihološke granice od 1.900 bodova. Crobex10 je porastao za 0,55 posto na 1.126,96 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -2,17 posto koliko je umanjen CROBEXkons do +0,89 posto koliko je jedini porastao ZAGREBAČKA BURZA CROBEXindu. Obveznički indeksi su THE ZAGREB STOCK EXCHANGE tjedan zaključili padom: CROBIS je UKUPAN TJEDNI PROMET: 45.961.954,63 kn umanjen za 0,16 posto, a CROBIStr za TJEDNI DIONIČKI PROMET: 16.133.123,53 kn 0,08 posto. index zadnja vrijednost tjedna promjena Najlikvidniji je bio HT čijim se dioniCROBEX 1.901,3500 +0,02% cama trgovalo u iznosu od gotovo čeCROBEX10 1.126,9600 +0,55% tiri milijuna kuna, a bilježi rast cijene CROBIS 110,5110 -0,16% od 1,04 posto na 181,01 kunu. Valamar CROBIStr 164,1401 -0,08% Riviera je tjedan zaključila prometom od 2,1 milijun kuna i rastom od Top 10 tjedna zadnja 1,83 posto na cijenu od 45,72 kune. promet po prometu promjena cijena Povlaštenim dionicama Adris Grupe +1,04% 181,01 3.994.548,18 HT d.d. ostvaren je promet od 860.000 kuna, +1,83% 45,72 2.109.528,30 Valamar Riviera d.d. uz zadnju cijenu od 456 kuna i rast od +0,88% 456,00 859.484,29 ADRIS GRUPA d.d. 0,88 posto. -1,63% 541,01 730.743,23 HPB d.d. Među 10 najlikvidnijih, pet izdanja bi-4,20% 21,42 538.036,82 Dalekovod d.d. lježi rast cijene. Dionice su najviše po+3,33% 3.100,00 489.311,95 HUP - ZAGREB d.d. +0,59% 170,00 447.029,68 skupjele izdanju HUP Zagreb, za 3,33 AD PLASTIK d.d. -1,30% 29,61 444.445,33 Đuro Đaković grupa d.d. posto na 3100 kuna, što ga čini dobit-0,87% 456,00 418.081,16 KRAŠ d.d. nikom tjedna, a njima je protrgovan -1,54% 313,00 373.271,88 PODRAVKA d.d. iznos od 489.000 kuna. Slijede Valamar Riviera (+1,83 posto), HT (+1,04 10 dionica tjedna zadnja posto) i Adris Grupa (+0,88 posto). promet s najvećim rastom cijene promjena cijena Pad cijene bilježi pet izdanja. Najviše +16,48% 19,79 57.127,72 Badel 1862 d.d. je cijena umanjena dionicama Dale+14,89% 23,30 15.144,28 PROFICIO d.d. kovoda, za 4,20 posto na 21,42 kune, +11,41% 37,99 8.027,83 Kutjevo d.d. a trgovane su u iznosu od 538.000 +11,10% 388,88 12.659,21 Viro tvornica šećera d.d. kuna. Idući je HPB s padom od 1,63 +8,06% 1.140,00 80.950,02 Istarska kred. banka d.d. posto na cijenu od 541,01 kune i pro+7,69% 280,00 3.640,00 BC Institut d.d. +7,37% 35,55 2.061,34 SLATINSKA BANKA d.d. metom od 731.000 kuna. Slijedi ga +7,00% 160,50 41.199,75 EXCELSA NEKRETNINE d.d Podravka s padom od 1,54 posto na +6,86% 38,50 2.464,00 Hidroelektra niskogradnja d.d. cijenu od 313 kuna te sa 373.000 kuna +6,02% 5.900,00 17.700,00 CROATIA osiguranje d.d. prometa. Cjenovni pad od 1,30 posto na 29,61 kunu bilježi još Đuro Đaković 10 dionica tjedna zadnja trgovan u iznosu od 444.000 kuna. promet s najvećim padom cijene promjena cijena BRODOSPAS d.d. VIADUKT d.d. HOTELI BRELA d.d. PULJANKA d.d. PIK d.d. ZVEČEVO d.d. Hoteli Haludovo Malinska d.d. ULJANIK d.d. SPIN VALIS d.d. Jadransko osiguranje d.d.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

-44,15%

100,00

111.800,00

-33,33%

24,00

146.570,60

-26,67%

16,50

33.000,00

-15,10%

4,16

5.171,53

-14,56%

72,62

7.622,59

-10,83%

35,00

1.365,00

-10,82%

3,05

19.954,74

-9,62%

23,50

37.439,30

-7,14%

650,01

3.900,21

-6,56%

2.850,00

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI ATLANTSKA PLOVIDBA: DOBIT VEĆA OD 40 MILIJUNA KUNA

Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela Među 84 otvorena investicijska fonda prevladali su oni s rastom vrijednosti udjela. Od 27 dioničkih fondova, njih 22 su zabilježila rast, a najviše KD Nova Europa, 1,40 posto. Od sedam posebnih fondova najuspješniji je bio Raiffeisen zaštićena glavnica koji bilježi tjedan bez postotne promjene. Od 14 mješovitih fondova poraslo ih je pet, a najviše Allianz Portfolio za 0,36 posto. Od 15 obvezničkih fondova, rast vrijednosti udjela bilježi njih sedam, a najviše, za 0,11 posto, ZB bond. Rast vrijednosti bilježi 16 od 21 novčanog fonda, dok su Raiffeisen

Cash i HPB Euronovčani zabilježili tjedan bez postotne promjene. Najviše je, za 0,02 posto, vrijednost uvećana fondu PBZ Dollar. Od početka 2017., najveći rast među dioničkim fondovima bilježi InterCapital SEE Equity za 13,39 posto. Posebne fondove predvodi Raiffeisen Harmonic s rastom od 5,90 posto, a mješovite PBZ Conservative 10 sa 3,57 posto. Među obvezničkim fondovima najveći je rast, od 3,87 posto, ostvario PBZ Dollar Bond fond 2. Novčane fondove predvodi Locusta Cash s rastom [Iva Skorin] od 0,60 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 17. do 24.8.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,2565 Addiko Growth € 11,9390 ZB euroaktiv € 142,7144 ZB trend $ 178,8001 Capital Breeder kn 102,5432 KD Prvi izbor kn 14,4576 KD Europa € 127,0768 PBZ Equity fond € 12,2268 HPB Dionički kn 115,2351 Erste Adriatic Equity € 89,2213 Neta Global Developed kn 83,2171 ZB aktiv kn 115,3197 InterCapital SEE Equity € 116,6715 Platinum Global Opportunity $ 15,7360 KD Nova Europa kn 5,9019 OTP indeksni kn 45,5260 Platinum Blue Chip € 103,3485 Neta Frontier kn 454,3630 OTP Meridian 20 € 103,4829 A1 kn 93,0100 Alpen.Special Opportunity kn 151,1495 Neta New Europe kn 59,2764 KD BRIC € 86,6072 KD Energija kn 8,0860 ZB BRIC+ € 107,5761 Allianz Equity € 170,6391 USA Blue Chip $ 20,4370 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 118,4700 Raiffeisen Harmonic € 108,1700 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1600 ZB Future 2025 € 103,1711 ZB Future 2030 € 101,9557 ZB Future 2040 € 101,7006 ZB Future 2055 € 102,1510 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 163,4224 PBZ Global fond € 15,1548 Addiko Balanced € 13,7141 KD Balanced kn 132,5069 HPB Global kn 106,7767 OTP uravnoteženi € 15,6881 Allianz Portfolio kn 165,7327

tjedna promjena [%]

0,82 -0,17 -0,58 -0,12 0,50 0,14 -0,15 0,65 0,32 0,75 1,05 0,06 0,64 0,16 1,40 0,24 0,64 -0,42 0,17 0,32 0,27 0,92 1,00 1,31 0,77 0,68 0,10 -0,21 -0,06 0,00 -0,44 -0,58 -0,62 -0,62 -0,27 -0,14 -0,13 -0,08 0,26 -0,56 0,36

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

PBZ Conservative 10 fond € 115,4622 You Invest Active € 102,7924 You Invest Balanced € 103,9748 You Invest Solid € 104,5601 PBZ Flexible 30 fond € 103,0074 InterCapital Income Plus € 103,8344 OTP Absolute € 95,7063 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 196,4929 Addiko Conservative € 14,9568 Raiffeisen Bonds € 179,4100 PBZ Bond fond € 135,3224 InterCapital Bond € 220,1507 HPB Obveznički € 164,1414 Neta Emerging Bond kn 80,5845 Erste Adriatic Bond € 120,5656 Raiffeisen Classic € 107,4200 PBZ Short term bond fond kn 103,4331 PBZ Dollar Bond fond $ 105,8943 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 103,2021 Erste Local Short Term Bond kn 100,0647 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,1451 OTP Short-term bond € 100,1703 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4843 ZB plus kn 175,9353 ZB europlus BE € 150,7669 PBZ Euro Novčani € 128,7564 Raiffeisen Cash kn 158,0800 Erste Money kn 151,8193 Addiko Cash kn 152,6688 PBZ Dollar fond $ 133,3234 HPB Novčani kn 143,9884 OTP novčani fond kn 133,3610 InterCapital Money kn 130,5259 Allianz Cash kn 118,5938 Erste Euro-Money € 116,2590 Auctor Cash kn 111,5425 Raiffeisen euroCash € 106,1100 HPB Euronovčani € 106,4237 Locusta Cash kn 1372,9685 Neta MultiCash kn 106,9369 OTP euro novčani € 102,1455 ZB europlus BK € 150,7669 Zodaks Cash kn 1001,5413

0,04 -0,48 -0,28 -0,11 -0,32 0,14 0,08

naziv(fond)

valuta

0,11 0,05 -0,14 0,08 0,03 0,10 -0,14 0,01 -0,14 0,02 -0,01 -0,01 -0,00 -0,02 -0,16 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,01 0,00 0,01 -0,01 -0,01 0,00 0,01

Atlantska plovidba je tijekom prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvarila ukupne konsolidirane prihode u iznosu od 257,8 milijun kuna i dobit u visini od 40,7 milijuna kuna. U istom razdoblju prošle godine gubitak je iznosio 20,8 milijuna kuna. Krajem izvještajnog razdoblja Grupa je raspolagala ﬂotom od ukupno 16 brodova prosječne starosti 9,4 godine. Na dan 30. lipnja zapošljavala je 279 radnika.

SUNCE KONCERN RAST PRIHODA OD ČETIRI POSTO

U prvom polugodištu 2017. godine Grupa Sunce Koncern ostvarila je 90 milijuna kuna poslovnih prihoda što je rast od četiri posto u odnosu na isto razbolje prethodne godine, te 124 milijuna kuna poslovnih rashoda, što je rast od 15 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Grupa je ostvarila 247.930 noćenja u hotelskim objektima tijekom prvog polugodišta 2017. godine što predstavlja porast od 8,9 posto u odnosu na isto razbolje prethodne godine.

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

KNJIGOMETAR Györgyja Lukács

Poglavlje o arhitekturi Sandorf

Maya je bivša vojna pilotkinja čiji je muž Joe ubijen pred njezinim očima u Central Parku. Zbog ratnih trauma s Bliskog istoka Maya pati od PTSP-a. Ubojstvo muža dodatno komplicira njezino duševno stanje i stvara od njezina života košmar. Nastoji otkriti istinu. Policija sumnjiči nju za ubojstvo. Prijateljica joj poklanja skrivenu kameru kako bi nadgledala dadilju koja brine o njezinoj dvogodišnjoj kćeri Lily. Pregledavajući snimku, Maya ugleda na njoj mrtvog supruga Joea kako se igra s Lily...

Ivica Prtenjača

Tiho rušenje V.B.Z.

Arhitektura je, prema Lukácsevim riječima, svjetotvorna umjetnost – jedina koja je sposobna izraziti cjelokupni društveni bitak određene epohe. No kao što i cijeli njegov estetski sistem nagovještava viši, etički plan, tako i arhitektura iz svojih estetičkih pitanja mora iskoračiti u ona etička – jedina koja su sposobna ispostaviti društvene proturječnosti današnjice. A ta se etička pitanja ne mogu razriješiti unutar samog oblikovanja prostora. Knjiga je suizdavački projekt Društva arhitekata Istre - Societa architetti dell’Istria, Filozofskog fakulteta Rijeka i Sandorfa.

Harlan Coben

Velika iluzija Znanje

U Tihom rušenju Ivica Prtenjača ponovo se uspinje na ‘brdo’, ali ovaj put ono se nalazi u Haulikovoj ulici, u jednom oronulom zagrebačkom stanu. Glavni junak, soboslikar s diplomom profesora književnosti, sa svojim pomoćnikom treba učiniti ono što i inače radi – oljuštiti sve sa zidova i ponovo obojiti. Čini se kao ugodan, prilično usamljen rutinski posao, daleko od nametljivih ljudi, baš onako kako najviše voli. Ali, čovjek koji ih je angažirao, i njegova životna priča, promijenit će živote svih likova u romanu.

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

Peter Buwalda

Avenija Bonita HENA Com

Što je književnost danas, koja je njena uloga i, još važnije, koja je uloga pisca, je li on(a) samo klaun koji putuje svijetom, mogu li se uopće još pričati priče, je li moguće samo tako stvoriti roman i ispripovjediti priču te tko ima kontrolu nad tekstom, autor ili priča sama, sve su to pitanja koja pokreću Lisicu. Poigravajući se Ich-formom, bez imalo patetike, prepuna ﬁnoga humora, suptilne ironije, književnih i teorijskih referenci, Lisica je veličanstvena posveta piscima i pisanju, onima važnima, nezaobilaznima, onima čije priče mijenjaju čitatelja.

Kyle Gray

Anđeli-kako vidjeti, čuti i osjetiti anđele Mozik knjiga

Matematički genij i bivši džudaš Siem Sigerius u krugovima u kojima se kreće ima status zvijezde. Nakon kraha prvog braka iz kojeg ima problematičnog sina Wilberta, skrasio se u drugom kao uzoran suprug i očuh dviju pokćerki Joni i Jenis. Međutim, ovaj miljenik medija s položajem rektora na privatnom koledžu ima i svoju tamnu stranu: skriveni je konzument pornografskih internetskih stranica. Njegov gotovo savršen život počinje mu kliziti iz ruku kad u ljepotici svoje omiljene pornostranice prepozna blisku osobu.

Dubravka Ugrešić

Lisica Fraktura

Ova knjiga nam objašnjava nam kako komunicirati s anđelima, dopuštajući da nas njihova svjetlost vodi i podupire u našim životima. Pročitajte i naučite: zašto su anđeli u našim životima, kako vidjeti, čuti ili dozvati anđele, kako tražiti anđele za pomoć, kako se povezati s vlastitim anđelom čuvarom i kako se osloniti na njegovu pomoć i savjete, što su arkanđeli i kako se s njima povezati, kako koristiti molitve i aﬁrmacije... Dopustite im da budu vaši vodiči kako biste mogli uživati u svojem životnom putovanju.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Prodaja tvrtke Bieco zaštita okoliša je tvrtka s misijom pročišćavanja otpadne vode najprirodnijim načinom - biljkama i tako pridonositi zaštiti voda i okoliša općenito. Reference su 13 izgrađenih i još desetak projektiranih biljnih uređaja, EU projekti i projektni zadatak za zaštitu i revalorizaciju sliva. Na temelju istraživačkog rada i poznavanja biljnih uređaja, Bieco je patentirao tehnologiju biljnih uređaja u Republici Hrvatskoj - patent PK980339. Kontakt: Mira Shalabi, uredi.ri@gmail.com, 0911031951. Skladište u Njemačkoj Nudi se skladišno-uredski prostor od 700 četvornih metara + 70 četvornih metara, koji se nalazi u njemačkom gradu Heidenheim an der Brenz na adresi Im Bruehl 23. Izgradnja skladišta s uredima je završena krajem 2014. godine. Kontakt: Dejan Mamić, d.mamic73@gmail. com, +49/176177-10022. Prostori u zakup Tehnohemija, Beograd, Srbija. Tvrtka daje vlastite prostore u zakup. Poslovni prostor (uredi i skladišta) na Paliluli, Viline vode 47, nalazi se 1,5 km od centra Beograda u neposrednoj blizini carinarnice Beograd i Pančevačkog mosta. Poslovni prostor (uredi i skladišta) u Dobanovcima, Ulica 15. oktobra 32, smješten je pet minuta od autoputa Beograd-Zagreb i 10 minuta od zračne luke. Skladišta koja su u ponudi namijenjena su za skladištenje industrijske, kemijske i robe široke potrošnje. Posebno su pogodna za skladištenje robe koja traži specijalne toplinske i sigurnosne uvjete. Svi posje-

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Vodomjeri i rezervni dijelovi

Vodovod Osijek nabavlja vodomjere i rezervne dijelove za servisiranje vodomjera. Procijenjena vrijednost je 900.000 kuna. Rok dostave ponuda je 7. rujna. Namještaj

Hrvatska lutrija nabavlja namještaj. Procijenjena vrijednost nabave je 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 11. rujna.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Uređaji za e-očevidnik na ribarskim plovilima

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja nabavlja i traži instalaciju 150 uređaja za e-očevidnik na ri-

duju prilazne utovarne-istovarne rampe i za najveća teretna vozila. Dvorišni prostor dopušta nesmetanu manipulaciju i osigurava parking prostor za veći broj vozila. U Dobanovcima na površini od 2,5 hektara nalazi se osam skladišta od kojih sedam posjeduje adekvatne dozvole za smještaj opasnih materijala (visine od tri do pet metara). Sva skladišta se nalaze u prizemlju. Kontakt: Sonja Stanković, sonja. stankovic@tehnohemija.com, +381/11/2750422, +381/66/822-0006. Prodaja tvrtke Prodaje se posjed i objekt Seoskog turizma Crnko koji se nalazi na brijegu Pustike iznad sela Imbriovec Jalžabetski (Varaždinska županija) na nadmorskoj visini od 276 metara. Ukupna veličina posjeda je 12.170 četvornih metara. Dodatni posjed Grofovska klet s vinogradima i šumom veličine 30.917 četvornih metara nalazi se na brijegu Veliki vrh iznad Sela Kelemen. Posjedi su u Općini Jalžabet koja se u posljednje vrijeme gospodarski veoma brzo i kvalitetno razvija. Ima poslovnu gospodarsku zonu u kojoj je izgrađeno nekoliko tvornica, a grade se i nove. Prošle godine je proglašena najboljom, ne samo u Varaždinskoj županiji, već i u cijeloj Hrvatskoj. Prednost posjeda je to što se nalaze u čistom i nezagađenom okolišu, a blizu triju izlaza na autoput koji vodi od mađarske granice prema Zagrebu. Također je blizu i aerodrom Varaždin (oko šest kilometara). Ako ste zainteresirani za kupnju posjeda, molim kontaktirajte g. Ivicu Crnka, na e-mail seoski.turizam.crnko1@ gmail.com ili brojeve telefona 042/647 622, 098/379 134.

barskim plovilima. Procijenjena vrijednost je 1,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 18. rujna. Prometna ogledala

Grad Zagreb nabavlja prometna ogledala. Procijenjena vrijednost je pola milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 14. rujna.

osoblja. Rok dostave ponuda je 7. rujna. Zaštitna odjeća

Univerzitetski klinički centar Republike Srpske nabavlja zeleno kirurško rublje i uniforme. Rok dostave ponuda je 11. rujna. Prehrambeni proizvodi

REGIJA Motorna vozila

Državna agencija za istrage i zaštitu, Istočno Novo Sarajevo, nabavlja motorna vozila. Rok dostave ponuda je 2. listopada. Usluge osiguranja

Radiotelevizija federacije BiH nabavlja usluge osiguranja

Ministarstvo trgovine i turizma RS-a nabavlja prehrambene proizvode. Rok dostave ponuda je 11. rujna. Fotografska oprema

Ministarstvo sigurnosti, Granična policija, nabavlja fotografsku opremu. Rok dostave ponuda je 11. rujna.

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

NA PRODAJU ZEMLJIŠTA, ZGRADE, SILOS I ODMARALIŠTE Zeničko odmaralište ukupne površine 5833 metra četvorna prodaje se za 10.523.000 kuna u Kaštel Starom. Dražba će se održati 1. rujna u 13 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, sudnica broj 22 (podrumski dio zgrade). Jamčevina iznosi 10 posto od početne prodajne cijene imovine za koju se dražbuje. Prodaje se zgrada društvenog doma, silos, vaga, sušara i mješaonica stočne hrane, poslovno-skladišni prostor, gradilište, šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište ukupne površine 19.504,31 metar četvorni za 1.190.046,60 kuna u Velikom Trojstvu. Dražba će se održati 30. kolovoza u 9 sati na Trgovačkom sudu u Bjelovaru, Šetalište Dr.Ivše Lebovića 42, soba broj 2. Razgledanje imovine je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj 098/1376 671. Pravo nadmetanja imaju sve pravne i ﬁzičke osobe koje uplate osiguranje u visini od 10 posto od početne prodajne cijene nekretnine na račun Trgovačkog suda u Bjelovaru oznake:

IBAN 6123900011300000630 s pozivom na broj 05-540-33-2015.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Zgrada, dio zgrade i ekonomsko dvorište ukupne površine 2443 metra četvorna prodaju se za 2.300.000 kuna u Zagrebu. Prodaja će biti po principu najpovoljnije ponude, a pismene ponuda potrebno je dostaviti do 31. kolovoza u zatvorenoj pismenoj pošiljci na adresu: Hrvatska gospodarska banka d.d. u stečaju, 10000 Zagreb, Metalčeva 5, uz naznaku “Ponuda - ne otvarati”. Sve ostale informacije mogu se dobiti na telefon 01/3092 775 radnim danom od 9 do 14 sati. Uz ponudu potrebno je priložiti dokaz o uplati jamčevine u visini od 10 posto od istaknute cijene u oglasu. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Hrvatske gospodarske banke d.d. u stečaju, broj: HR10

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

2360 0001 1014 2539 3 kod Zagrebačke banke d.d. sa naznakom ‘’Jamčevina za prodaju’’. Kuća, dvor, oranica ukupne površine 5034 metra četvorna prodaju se za 57.600 kuna u Trpinji. Ročište za prodaju nekretnina održat će se 5. rujna u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku soba broj 39/II. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije dva dana prije održavanja ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine na žiro-račun Trgovačkog suda u Osijeku broj HR312390 0011300000200 s uplatnim pozivom na broj HR05 272- 112-13 kod Hrvatske poštanske banke d.d. i dokaz o tome predoče stečajnom sucu prije početka dražbe. Zgrada površine 639 metara četvornih, trafostanica površine 14 metara četvornih, dvor površine 1018 metara četvornih prodaju se za 1.042.792,67 kuna u Splitu. Dražba će se održati 5. rujna u 11.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac, soba broj 59/III. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine koja se treba položiti na račun Općinskog suda u Splitu br. HR6923900011300000195, model HR00, šifra 88, poziv na br. 01-5837-10, najkasnije do 4. rujna. Prodaje se zgrada ukupne površine 1060 metara četvornih za 3.300.200 kuna u Fažani. Dražba će se održati 5. rujna u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, soba broj 25. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su položile jamčevinu tri radna dana prije održavanja ročišta u iznosu od 10 posto od vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda broj HR2923900011300002176 pozivom na broj 2-7525/15, na način da se jamčevine uplati tri radna dana prije održavanja ročišta; u protivnome uplata jamčevine neće se uzeti u obzir ako ona na dan održavanja ročišta za dražbu ne bude vidljiva na računu Općinskog suda u Puli, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se jamčevina odmah nakon zaključenja javne dražbe. Prodaje se pašnjak površine 995,93 metra četvorna za 344.848,69 kuna u Ičićima, Opatija. Ročište za prodaju održat će se u zgradi Trgovačkog suda u Rijeci, Zadarska 1 i 3, soba broj 8/I., 5. rujna u 14 sati. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091/1711 707. Jamčevina iznosi pet posto utvrđene vrijednosti.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Oprema za medicinsko snimanje Republika Srbija je dobila zajam za nabavu medicinske opreme za snimanje. Rok za predaju ponuda je 5. listopada, a prijave i podaci o nadmetanju nalaze se na procurement.rd@pim.gov. rs. Uvjeti za natječaj i sadržaj samog natječaja nalaze se na web stranicama www.obnova.gov. rs/english/public-procurement. Geografski informacijski sustav Regio Energie, Solothurn, Švicarska, traži nabavu geografskog informacijskog sustava. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=980133. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Regio Energie Solothurn, Rötistraße 17, Solothurn 4502, Switzerland, Stefan Schluep, stefan. schluep@regioenergie.ch. Rok za predaju ponuda je 26. rujna. Sustav prijevoza žičarom s kabinama Axpo Power AG | Kraftwerk am Löntsch, Netstal, Švicarska, traži nabavu sustava prijevoza žičarom s kabinama. Natječaj je otvoren do 22. rujna, a prijave se predaju na Axpo Power AG | Kraftwerk am Löntsch Rütigasse 3, Netstal 8754; Switzerland, Urs Winiger, urs.a.winiger@ axpo.com. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=979673. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Tehničke usluge Departement Bau, Verkehr und Umwelt Abteilung Tiefbau, Aarau, Švicarska, traži nabavu tehničkih usluga. Rok za predaju ponuda je 22. rujna, a prijave se predaju na Departement Bau, Verkehr und Umwelt Abteilung Tiefbau, Entfelderstraße 22, Aarau 5001, Switzerland, André Müller,andre.mueller@ag.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=979571. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi.

Građevinski radovi na zdravstvenim ustanovama Hochbauamt Kanton Zürich, Švicarska, traži izvođača radova na zdravstvenim ustanovama. Natječaj je otvoren do 22. rujna, a prijave se predaju na Hochbauamt Kanton Zürich, Stampfenbachstraße 110, Zürich 8090, Switzerland, hba.kanzlei@bd.ch.zh. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=980107. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Građevinski radovi Armasuisse Immobilien, Bern, Švicarska, traži izvođača radova na izgradnji građevina. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=980365. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Amstein + Walthert AG, Andreasstrasse 11, Zürich 8050; Switzerland, Rudolf Geissler, rudolf.geissler@ amstein-walthert.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Informacijske tehnologije Utlendingsdirektoratet - UDI, Oslo, Norveška, traži nabavu savjetovanja u IT tehnologiji te razvoju programske podrške. Natječaj je otvoren do 1. rujna. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http://permalink. mercell.com/70668364.aspx. Dodatne informacije dostupne su na drugoj adresi: Mercell Norge AS Karihaugveien 89, Oslo, 108, Norway, support@mercell.com. Dijelovi turbina Axpo Power AG, Baden, Švicarska, traži nabavu dijelova turbina. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=980405. Više podataka o nadmetanju i prijave do 2. kolovoza na: Axpo Power AG, Parkstraße 23, Baden 5401, Switzerland, André Schluep, HTK-M, andre.schluep@ axpo.com.

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

PRIVREDNI VJESNIK

NOVE NAGRADE ZA BADEL

KORLAT LIKERI I RAKI Kroz bogatu liniju od pet rakija i likera za svačiji ukus može se pronaći idealan okus koji spaja savršene sastojke

edno od najprestižnijih natjecanja najboljih vina i alkoholnih pića u svijetu International Wine and Spirit Competition (IWSC) održalo se nedavno po 48. put u Londonu, a zagrebačka tvrtka Badel1862 i ove godine dobila je brojne nagrade za kvalitetu svojih renomiranih proizvoda. Na tom natjecanju bila su vina i alkoholna pića iz gotovo 90 zemalja, a svaki se uzorak ocjenjivao prema vrsti svoje klase. U stručnom ocjenjivačkom sudu bilo je 400 stručnjaka iz svijeta. Tako je Badelova Korlat Aronija nagrađena kao superiorni primjer kvalitete koji postavlja standarde u svojoj kategoriji s osvojenih čak 93 od ukupno 100 bodova. Korlat Aronija osvojila je Gold outstanding award koji

VINARIJA STRUČIĆ

PRVI PJENUŠAC LUDB

ludbreškoj vinariji Stručić nedavno je degoržiran prvi pjenušac te vinarije i općenito prvi pjenušac ludbreškog vinogorja. Degoržacija je završna faza u procesu proizvodnje pjenušca kada se izbacuje talog kvasca iz boca u kojima se nalazio pjenušac. Riječ je o klasičnoj metodi izrade pjenušca, u kojoj do drugog vrenja dolazi u boci zatvorenoj metalnim, krunskim čepom. Za vrijeme dok pjenušac sazrijeva, butelje se stavljaju u stalak u kojem se tijekom nekoliko mjeseci svakodnevno lagano okreću kako bi se na kraju talog od kvasca

sakupio u grliću butelje. U postupku degoržacije grlo boce se zamrzne i nakon toga se pod pritiskom talog izbacuje izvan boce. Ako je potrebno, butelja se nakon toga nadopunjuje pjenušcem iz iste serije, a ako vinar želi, dodaje se i ekspedicijski liker koji dodatno oblikuje okus pjenušca. Tek nakon svega toga butelja se zatvara plutenim čepom i zaštitnom mrežicom. Važno je istaknuti kako u pjenušac obitelji Stručić nije dodan ekspedicijski liker. Pjenušac Stručić je napravljen klasičnom metodom, od sorte chardonnay, berba 2014. godine, pomoću prirodnih

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

JE OSVAJAJU SVIJET predstavlja jednu od najprestižnijih nagrada za kvalitetu. Korlat Šipak i divlja ruža i Korlat Loza Barrique dobile su srebro, dok su Medica s propolisom i Travarica Barrique osvojile brončanu nagradu kvalitete. Pet vrhunskih proizvoda brenda Korlat rakije i likeri od samog početka lansiranja na tržište osvajaju nagrade na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Korlat rakije i likeri zadnjih su godina napravili zaokret na tržištu rakija i likera nudeći izuzetne kombinacije okusa. Kroz bogatu liniju od pet rakija i likera za svačiji ukus može se pronaći idealan okus koji spaja savršene sastojke, najmodernije načine proizvodnje i umijeće stvaranja najboljih pića u Hrvatskoj koja osvajaju svijet. Na IWSC-u je Badelova premium votka Svarog dobila Silver outstanding nagradu u kategoriji Votke za vrhunsku kvalitetu. Svarog je trostruko destilirana

najboljim metodama ﬁltracije. Premium votka Svarog prošle godine svečano je predstavljena u novom, redizajniranom pakiranju i premium izdanju, koje je već

VOTKA SVAROG DOBILA JE NA IWSC-U SILVER OUTSTANDING NAGRADU

votka, proizvedena od vrhunskih sastojaka i s izvorski čistom hrvatskom vodom

svjetski prepoznato. Uz jasnu strategiju razvoja usmjerenu na jačanje premium segmenta te bogat i jedinstven portfelj proizvoda vrhunske kvalitete i dugovječnih tvrtkinih brendova, Badel1862 se na tržištu diferencirao po kvaliteti koja je prepoznata i izvan granica Hrvatske i regije. (S.P.)

REŠKOG VINOGORJA kvasaca. Za degoržiranje je obitelj Stručić angažirala Ivanu Puhelek i Krunu Antolkovića iz tvrtke Eno concept, koji među prvima u Hrvatskoj imaju opremu i mobilni servis te degoržiraju pjenušce. “Bio je to veliki izazov za nas, a pjenušac je kruna vinarije i dosadašnjeg rada. Naime, san svakog vinara je da nakon vrhunskih vina proizvodi pjenušac”, rekao je Tomislav Stručić koji zajedno sa suprugom Sanjom vodi vinariju Stručić. Pjenušac će uskoro, kada bude spreman za prodaju, plasirati na zagrebačkom tržištu, a moći će se kupiti i u samoj vinariji Stručić. Sanja i Tomislav su druga

generacija vinara iz te obitelji, a tim se poslom bave desetak godina. “Zadnje dvije-tri godine ozbiljnije se bavimo vinarstvom i želimo imati što kvalitetnija vina. Obrađujemo tri hektara vinograda u kojima su zasađene sorte graševina, chardonnay, sauvignon i rajnski rizling. Godišnje proizvodimo 25.000 boca vina”, istaknuo je Stručić. No ta obitelj osim vina proizvodi i voćne likere, a pri kraju je i s projektima u sklopu Vinske omotnice, pa će nakon odobrenja projekata krenuti u izgradnju smještajnih kapaciteta, novog podruma i kušaonice. (S.P.)

28. kolovoza 2017. | broj 3993 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

FESTIVAL “MARCO POLO PUT SVILE - PUT DIJALOGA”

Samo nam je dijalog potreban

Međunarodni festival pod nazivom Marco Polo put svile - put dijaloga otvoren je prošlog tjedna na otoku Korčuli. Na otvorenju, su među ostalima bili Kristijan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, Nurullah Yavas, direktor Turskog kulturnog centra Yunus Emre

u Hrvatskoj, te veleposlanici Azerbajdžana, Kine, Indije, Indonezije, Irana, Kazahstana, Koreje, Ruske Federacije i Turske Republike. Izaslanik hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Branko Bačić tom je prigodom istaknuo kako su nakon osam stoljeća i putovanja Marca Pola, Korčula i međunarodni fe-

stival povezani kroz put svile i put dijaloga. Iranski veleposlanik je u ime svih nazočnih veleposlanika naglasio kako je put dijaloga ustvari put mira i jedini put koji trebamo u ovom trenutku. Na otvorenju festivala održana je projekcija filma Marco Polo na putu svile, autora Mire Brankovića te Wiener Blut autora Zlatka Boureka. Uz filmove ,violončelistica Ana Rucner održala je koncert. Bogat program festivala i ove godine nudi zanimljiva filmska ostvarenja te glazbene i likovne radove umjetnika iz zemalja koje dijele zajednički Put Svile, a njihovu selekciju načinila je svaka od zemalja sudionica tog festivala posredstvom svog veleposlanstva u Hrvatskoj. (S.P.)

IKEA

Treći rođendan u Hrvatskoj Robna kuća Ikea Zagreb obilježila je treću obljetnicu poslovanja u Hrvatskoj. Zanimljivo je da su među najprodavanijim njihovim proizvodima u ove tri godine bile LED žarulje. Ukupno je prodano 585.845 tih žarulja, čime su građani u Hrvatskoj ostvarili godišnju uštedu od 133.204.297 kilovat-sati, odnosno 58.210.277,80 kuna. Uz to, već u prvoj godini poslovanja, Ikea je prema neovisnom istraživanju portala Moj Posao izabrana za najboljeg poslodavca među velikim tvrtkama. U protekle tri godine donirali su 500 kuhinja za obnovljene domove poplavljenima u Gunji, opremili zimski kamp za izbjeglice te u suradnji s UNHCR-om donirali kabanice i didaktičke igračke za djecu izbjeglice. 58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3993 | 28. kolovoza 2017.

Ikea je sudjelovala i u projektu UNICEF-a Sisačka šarena inkluzija u sklopu kojeg su prostori škola i pretškola za 120 djece iz ranjivih skupina s područja Siska opremljeni novim namještajem i didaktičkom opremom. Iz Probne kuće Ikea, koja je inspirirala građane glavnog grada od listopada do prosinca 2016. godine, sav namještaj je doniran skloništu za žrtve obiteljskog nasilja u Zagrebu i udruzi koja se brine za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Tijekom božićnih blagdana od prodaje plišanih igračaka Ikea je izdvajala za Ikea Zakladu koja skrbi o edukaciji djece slabijih imovinskih prilika diljem svijeta. Ikea poštuje ravnopravnost kao ljudsko pravo, pa su tako u Ikei Hrvatska više od 60 posto rukovoditelja žene. (I.G.)

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

;BEPWPMKTUWP V WPĜOKJ

/& 13&1645*5& /*Ĉ5" 4-6Ì"+6 *4,03*45*5& 104-07/* 105*$"+ /" ,61/+6 /070( #.8 70;*-" 1SBWOB TUF PTPCB J JNBUF J[WPE J[ TVETLPH SFHJTUSB EB UP J EPLBĜFUF 1MBOJSBUF PTWKFĜJUJ WP[OJ QBSL 7BĉF UWSULF /JLBLP EB EPÍFLBUF QPSF[OF PMBLĉJDF LPKF TF OBKBWMKVKV 4B[OBKUF WJĉF P QPTMPWOPN QPUJDBKV LPKFH OVEJ 5PNJÇ $P V TVSBEOKJ T #.8 PN ;B TWF EFUBMKF VQJUBKUF TWPH QSPEBKOPH TBWKFUOJLB TWSBUJUF V PCMJĜOKV 5PNJÇ $P QPTMPWOJDV PCSBUJUF OBN TF UFMFGPOTLJ JMJ QVUFN F NBJMB 5PNJÇ $P E P P (FOFSBMOJ [BTUVQOJL [B #.8 [B 3FQVCMJLV )SWBUTLV ;BHSFC 'PMOFHPWJÇFWB UFM GBY 4QMJU %VCSPWBÍLB UFM GBY 3JKFLB 0TKFÍLB UFM GBY 0TJKFL 6MJDB ISBTUPWB UFM GBY 1VMB .BSVMJÇFWB UFM GBY