Pv 3994 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

4. rujna 2017., godina LXIV, broj 3994

DOBRA 2016. GODINA ZA OTOČNE PODUZETNIKE

Dobit porasla čak 143 posto

POSEB

nosi Što do e Network r Eu op

INTERVJU

Joško Lelas Hoteli Makarska

Stopa nezaposlenosti manja, rasta zaposlenosti nema

I LO G

fo n i N E E Enterprise

U prošloj godini u 51 otočnom gradu odnosno općini poslovao je 4201 poduzetnik, a zapošljavali su 20.844 radnika te iskazali pozitivan konsolidirani financijski rezultat

ANALIZA HGK O TRŽIŠTU RADA

AN PR

U BELJU ZNAJU I MOGU RADITI

Preživjeli su mnogo, pa će preživjeti i Agrokor

vikend destinacije

automobili

turističke posebnosti

putovanja

interijeri

estetska kirurgija

tehnika

knjige

moda

umjetnost

stil

gastro

vina

privredni vjesnik

film

intervjui

Magaz Magazin z Privrednog Privre e vjesnika vjesni k poslovnom o posl o životnom stilu! životn n

Rezervirajte Rezervi r na vrijeme prostor

markeeting@privredni.hr 012 0 0 6 5 / 1 tel: 0

BESPLATNI MAGAZIN KOJI KUPCI DOBIVAJU NA VIŠE V MJESTA - PRIGODOM KUPNJE U ODABRANIM PRODAVAONICAMA, BENZINSKIM POSTAJAMA, H HOTELIMA, KAFIĆIMA I RESTORANIMA TE FITNESS CENTRIMA CENT R KAO I SVI ČITATELJI PRIVREDNOG VJESNIKA.

SADRŽAJ

3994 / 4. rujna 2017. TEMA TJEDNA

Dobra 2016. godina za otočne poduzetnike Dobit porasla čak 143 posto

Državni zavod za statistiku Rast BDP-a u drugom tromjesečju 2,8 posto

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva Blokiranih manje, a i dugovi manji

Agrokor Isplata starog duga i ostalim dobavljačima

Usprkos nametnutim problemima, u Belju dokazuju kako znaju i mogu raditi Preživjeli su mnogo, pa će i Agrokor

Suradnja Općine Vižinada i tvrtke Studio Sonda Kreativnost pridonosi razvoju

Špancirfest Festival kulture, zabave, hrane, ali i posla

Joško Lelas, predsjednik Uprave Hotela Makarska Sada je sve odlično, ali treba biti oprezan

Analiza Hrvatske gospodarske komore o tržištu rada Stopa nezaposlenosti manja, rasta zaposlenosti nema

AKTUALNO

40 Ovogodišnji Špancirfest vratio se svojim počecima: zanatima, tradiciji, obrtništvu...

INTERVJU

PV ANALIZA

KOLUMNA: ZDRAVO ZA GOTOVO 31

Eko poljoprivreda nije neozbiljna stvar Velika većina još uvijek ekološku poljoprivredu tretira kao neozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju

Zašto ne koristimo svoje potencijale? Kulen “zatočen” na hrvatskom tržištu

Počinje predaja zahtjeva za subvencionirane stambene kredite Lakša otplata kredita

PRIČA S RAZLOGOM

SVIJET FINANCIJA

Joško Lelas

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR VEDRANA LIKAN

LUKSUZNE NEKRETNINE ZA LUKSUZNI TURIZAM Minimalna investicija koju investitori s Bliskog Istoka razmatraju u ovoj regiji trebala bi biti veća od 50 milijuna eura, što je tri puta više od trenutačno najveće investicije u hrvatski turizam

P Vedrana Likan, direktorica i partnerica u Colliers Internationalu za Hrvatsku, Sloveniju i BiH

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

reokret dugogodišnjeg trenda negativnih gospodarskih pokazatelja omogućio je i početak stabilizacije domaćeg tržišta nekretnina. Povratak u zeleno pridonosi i vraćanju interesa investitora za hrvatsko tržište. Trenutačno su u prvom planu najatraktivnije turističke lokacije na obali ili na našim južnim otocima koje još nisu imale velika ulaganja pa se računa da imaju veliki potencijal razvoja. Zajedno s timom iz regionalnog Colliers Internationala imala sam priliku sredinom lipnja testirati interes investitora za takve lokacije na vrlo zahtjevnom tržištu Bliskog istoka. Tijekom dva dana prezentacija vodećim developerima i investicijskim fondovima u Dubaiju i Abu Dhabiju ostala sam impresionirana interesom, ali i poznavanjem Hrvatske. U samo nekoliko tjedana nakon sastanka moj tim je dogovorio i realizirao posjet predstavnika DAMAC-a, jednog od najpoznatijeg developera luksuznih nekretninskih projekata u Dubaiju. DAMAC ima 5,9 milijardi eura vrijedne imovine pod upravljanjem i trenutačno 2,45 milijardi eura vrijednih projekata u razvoju. Riječ je o kompaniji koja je aktivna na tržištima diljem Srednjeg istoka, te istražuje investicijski i razvojni potencijal ključnih europskih lokacija i turističkih destinacija. S čelnicima DAMAC-a u Hrvatsku je stigao i vlasnik Hussain Sajwani, jedan od najbogatijih ljudi arapskog svijeta, koji je kazao da je zainteresiran za gradnju luksuznih marina i kompleksa komercijalnih nekretnina s miksom hotelske i privatne ponude. Potencijal investitora s Bliskog istoka je ogroman i on zapravo realno nadrasta trenutačni potencijal našeg tržišta. Minimalna investicija koju razmatraju u ovoj regiji trebala bi biti veća od 50 milijuna eura, što je tri puta više od trenutačno najveće investicije u hrvatski turizam. Za tako velike projekte potrebna je jako dobra koordinacija između investitora, lokalne uprave, ali i svih razina državne vlasti. Državna i javna uprava s takvim investicijama nema iskustva, no zato je na Vladi zadaća da takvim investitorima otvori vrata i obeća da će napraviti sve što je u njenoj moći da se investicija, koja je u skladu sa svim zahtjevima po-

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

stavljenim pred investitora, započne i na kraju realizira bez većih problema. Bilo mi je iznimno drago što smo i od predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i od potpredsjednice Vlade Martine Dalić čuli da su spremni na upravo takvu ulogu. Luksuzne nekretnine kakve razvija DAMAC u suradnji s brendovima poput Versace Homea, Fendi Case, Bugattija, Trump World Golf Cluba imaju potencijal da podignu hrvatski turizam na mnogo višu stepenicu. Uz to što mogu privući goste puno veće platne moći, takvi projekti mogu mnogo napraviti i u smjeru održivosti turizma u lo-

POTENCIJAL INVESTITORA S BLISKOG ISTOKA JE OGROMAN I ON REALNO NADRASTA TRENUTAČNI POTENCIJAL NAŠEG TRŽIŠTA kalnim zajednicama. Manje pritiska na komunalnu infrastrukturu, a mnogo više novca koji dolazi s turistima može biti dugoročno dobitna kombinacija za naše atraktivne destinacije, pa i za njihovu revitalizaciju. Investitori takvog ranga su iznimno obzirni prema lokalnoj zajednici i njena kultura i potrebe postaju sastavni dio projekta od početne faze planiranja investicije. Nadam se da ćemo biti dovoljno pametni i sposobni pretvoriti očiti interes takvih investitora za Hrvatsku u projekte na koje će biti ponosne buduće generacije naših ljudi. Kod investiranja u nekretnine uvijek treba napominjati da investitor ne može uzeti i preseliti sagrađenu nekretninu, već ona ostaje u naslijeđe lokalnoj zajednici.

BROJKE, BROJKE

PRIJEVOZ ROBE I PUTNIKA SIJEČANJ-LIPANJ 2017. u usporedbi s istim razdobljem 2 016. to je pad za 2%

41,6 milijuna prevezenih putnika u razdoblju od siječnja do lipnja 2017.

10,1 milijun

25,5 milijuna

putnika željeznicom

putnika cestovnim linijskim prijevozom

4,9 milijuna

926.000 putnika

putnika pomorskim i obalnim prijevozom

u zračnom prijevozu

55,7 milijuna tona robe ukupno prevezeno u razdoblju od siječnja do lipnja 2017.

to je za 2,1% vniššaeisuto odnosu razdoblje 2016.

Izvor: DZS

34,1 milijun tona

10,7 milijuna tona

cestovni prijevoz robe

pomorski i obalni prijevoz

5,7 milijuna tona

4,8 milijuna tona

željeznički prijevoz robe

cjevovodni transport

4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA DOBRA 2016. GODINA ZA OTOČNE PODUZETNIKE

DOBIT PORASLA ČAK 143 POSTO U prošloj godini u 51 otočnom gradu odnosno općini poslovao je 4201 poduzetnik, a zapošljavali su 20.844 radnika te iskazali pozitivan konsolidirani financijski rezultat od 294 milijuna kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

H 2548 poduzetnika lani je poslovalo s dobitkom

9,9 9 mlrd kn njihov ukupan prihod u 2016.

1,2 mlrd kn prihoda ostvarili su poduzetnici Grada Krka

rvatska je poznata kao zemlja 1000 otoka, točnije ima ih 1244, a od toga njih 78 ima površinu veću od jednog četvornog kilometra, dok ostalo predstavljaju 524 otočića te čak 642 hridi i grebena. Stalno je naseljeno 47 otoka i poluotok Pelješac, a zanimljivo je da posljednji popis stanovništva iz 2011. godine pokazuje rast broja stanovnika na otocima. Naime, prema tom popisu u 344 naselja živi 132.756 stanovnika, što je za za 7886 više nego 2001. godine. Najviše otočnih gradova i općina je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, njih 16, a slijede Dubrovačko-neretvanska i Primorsko-goranska županija s po 11, dok je u Zadarskoj županiji 10 otočnih gradova i općina. Šibensko-kninska županija ima dvije otočne općine, a Ličkosenjska jedan otočni grad - Novalju na otoku Pagu. U prošloj godini u 51 otočnom gradu odnosno općini poslovao je 4201 poduzetnik, dok ih je u 2015. godini bilo 3933. Ukupno su zapošljavali 20.844 radnika, što je u odnosu na prethodno poslovno razdoblje povećanje od 4,6 posto. Prema podacima iz ﬁnancijskih izvještaja za 2016. godinu, poduzetnici otočnih područja iskazali su pozitivan konsolidirani ﬁnancijski rezultat u iznosu od 294 milijuna kuna što je ogromno povećanje od 143,3 posto u odnosu na prethodnu 2015. poslovnu godinu.

S DOBITI VIŠE OD 60 POSTO PODUZETNIKA Od ukupnog broja poduzetnika promatranog područja s dobitkom je poslovalo njih 60,7 posto ili 2548 poduzetnika. Lanjski ukupan prihod te skupine poduzetnika iznosio je 9,9 milijardi kuna, što je povećanje od 5,4 posto u odnosu na prethodnu 2015. godinu. Najveći doprinos takvim rezultatima dali su poduzetnici Grada Krka s ostvarene 1,2 milijarde kuna

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

prihoda što je udjel od 12,1 posto u ukupnim prihodima otočnih područja te poduzetnici Grada Maloga Lošinja čiji je udjel bio 9,7 posto i Cresa čiji su poduzetnici imali udjel u ukupnim prihodima od 6,6 posto. Zabilježeno je povećanje prihoda od izvoza od 6,2 posto, te smanjenje uvoza za 3,6 posto. Poduzetnici

DJELATNOST PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE BILJEŽI NAJVEĆI UKUPAN PRIHOD OD 2,5 MILIJARDI KUNA otočnih područja u prošloj godini ostvarili su trgovinski saldo od 1,2 milijarde kuna. Bruto investicije samo u novu dugotrajnu imovinu bilježe smanjenje od 8,3 posto u odnosu na 2015. godinu. Prosječna mjesečna neto plaća obračunata kod poduzetnika otočnih općina i gradova u 2016. godini iznosila je 4791 kunu, odnosno tri posto više u odnosu na prethodnu godinu. Najveća prosječna mjesečna neto plaća obračunata je kod poduzetnika sa sjedištem u Hvaru od 5882 kune, a slijede poduzetnici sa sjedištem u Općini Sutivan 5854 kune, Općini Punat 5446 kuna, Gradu Krku 5435 kuna te Općini Nerežišća 5404 kune. Ako se promatraju prosječne mjesečne neto plaće na razini otoka, najvišu plaću isplatili su poduzetnici otoka Cresa, 5369 kuna, a najmanju poduzetnici otoka Korčule 4503 kune.

4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

“Pri analizi poslovnih rezultata treba imati na umu pozitivne ﬁnancijske rezultate iz godine u godinu, ali i druge aspekte poslovanja koji ukazuju da društvo počiva na dobrim temeljima i s pravom očekuje daljnji razvoj i napredovanje. Unatoč velikim kreditnim obvezama preuzetima s ciljem otvaranja nove tvornice i modernizacije poslovanja te neprestanim

NAJBROJNIJI SU MIKRO PODUZETNICI - NJIH JE 3870, A NJIHOV UDIO U DOBITI RAZDOBLJA JE 34,7 POSTO NAJVIŠE MIKRO PODUZETNIKA

Unatoč velikim kreditnim obvezama preuzetima s ciljem otvaranja nove tvornice i modernizacije poslovanja te neprestanim ulaganjima u razvoj proizvodnje, podizanje ekoloških standarda i marketinške aktivnosti, Društvo iz godine u godinu bilježi izvrsne ﬁnancijske pokazatelje. Mislav Bezmalinović, direktor Sardine

Kad promatramo veličinu poduzetnika, najbrojniji su mikro poduzetnici sa 92,1 posto udjela, odnosno njih je 3870 koji imaju udio u dobiti razdoblja od 34,7 posto te zapošljavaju 34,2 posto od ukupnog broja zaposlenih na području otočnih gradova i općina. Kategorija malih poduzetnika najviše pridonosi ukupno ostvarenim prihodima od 30,7 posto, rashodima od 30,6 posto te bruto investicijama samo u novu dugotrajnu imovinu od 39,6 posto otočne Hrvatske. Svojim poslovanjem u 2016. godini, 37 srednje velikih poduzetnika najviše pridonosi ukupnom ﬁnancijskom rezultatu s ostvarenim 146,1 milijunom kuna neto dobiti, što je 49,7 posto ukupnog rezultata. Malih poduzetnika bilo je 287, te sedam velikih. Prema djelatnosti poduzetnika, u 2016. godini djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane bilježi najveći ukupan prihod od 2,5 milijardi kuna, što čini 25,3 posto ukupnih prihoda svih otočnih područja. Slijede poduzetnici djelatnosti trgovina na veliko i malo sa 2,1 milijardom kuna ili 21,5 posto ukupnih prihoda te poduzetnici iz prerađivačke industrije sa 1,3 milijarde kuna, odnosno 12,6 posto ukupnih prihoda svih gradova otočnih područja. Među poduzetnicima u području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, po visini ostvarenih prihoda prvo je društvo Jadranka Hoteli iz Malog Lošinja. U djelatnosti trgovina na veliko i malo najveći ukupni prihod ostvarilo je društvo Trgovina Krk iz Malinske, a u prerađivačkoj industriji Sardina iz Postira. Prošlogodišnje poslovanje Sardine obilježilo je uvođenje novih proizvoda te ulazak na nova tržišta, ukupni prihodi su bili nešto veći od 152 milijuna kuna te ostvarena dobit od 10,95 milijuna kuna.

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

ulaganjima u razvoj proizvodnje, podizanje ekoloških standarda i marketinške aktivnosti, Društvo iz godine u godinu bilježi izvrsne ﬁnancijske pokazatelje”, kazao je direktor Sardine Mislav Bezmalinović dodajući kako su budući planovi Društva usmjereni na daljnju racionalizaciju poslovanja. Istaknuo je kako će se nastaviti i praksa proizvodnje sukladno realnim potrebama tržišta i zahtjevima pojedinih kupaca, uz naglasak na proizvodnju proizvoda s visokim tržišnim potencijalom i napuštanje onih proizvoda koji nisu pokazali ekonomsku isplativost. Kada analiziramo poslovanje otočnih poduzetnika, vidi se da ih je najviše u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, njih 851, što je i očekivano s obzirom na geografski položaj u kojem posluju. U istoj djelatnosti zaposlen je i najveći broj radnika, odnosno njih 6285 što je 30,2 posto od ukupnog broja zaposlenih u svim djelatnostima. U trgovini na veliko i malo poslovala su 662 poduzetnika koji su zapošljavali 13,4 posto od ukupnog broja zaposlenih u svim djelatnostima otočnih gradova i općina te su ostvarili najveći konsolidirani ﬁnancijski rezultat odnosno neto dobit od 75,8 milijuna kuna.

NA OTOKU KRKU NAJVEĆI BROJ PODUZETNIKA Najveći broj poduzetnika i zaposlenih registriran je na najnaseljenijem otoku, na otoku Krku. U Gradu Krku te šest krčkih općina lani je poslovalo 766 poduzetnika sa 4587 zaposlenih. Iza otoka Krka prema broju poduzetnika slijedi najviši hrvatski otok Brač, sa 608 poduzetnika u osam općina koje su zapošljavale 2621 radnika. Na trećem mjestu je najsunčaniji hrvatski otok Hvar, sa 384

Osnovni financijski podaci poslovanja poduzetnika otočnih područja u 2016. godini prema veličini (iznosi u tisućama kuna, udjeli u %) Opis

Ukupno

4.201

Broj poduzetnika

Mikro

Mali

Srednje veliki

Veliki

Iznos

Udio u uk. (%)

Iznos

Udio u uk. (%)

Iznos

Udio u uk. (%)

Iznos

Udio u uk. (%)

3.870

92,1

287

6,8

0,9

0,2

Broj zaposlenih

20.844

7.137

34,2

6.062

29,1

4.477

21,5

3.168

15,2

Ukupan prihod

9.900.833

2.608.238

26,3

3.041.716

30,7

2.587.116

26,1

1.663.763

16,8

Ukupni rashodi

9.508.862

2.547.374

26,8

2.906.495

30,6

2.422.600

25,5

1.632.393

17,2

712.951

253.965

35,6

193.894

27,2

179.093

25,1

85.999

12,1

320.980

193.102

60,2

58.673

18,3

14.577

4,5

54.628

17,0

Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit

97.941

41.781

42,7

24.226

24,7

18.454

18,8

13.480

13,8

Dobit razdoblja

612.421

212.394

34,7

166.869

27,2

160.639

26,2

72.519

11,8

Gubitak razdoblja

318.391

193.311

60,7

55.874

17,5

14.577

4,6

54.628

17,2

294.030

19.083

6,5

110.995

37,7

146.062

49,7

17.891

6,1

Izvoz

1.601.530

70.649

4,4

353.707

22,1

644.414

40,2

532.761

33,3

Uvoz

421.585

51.774

12,3

75.446

17,9

127.508

30,2

166.857

39,6

Bruto investicije samo u novu dugotrajnu imovinu

717.439

129.972

18,1

283.866

39,6

139.151

19,4

164.450

22,9

4.791

3.830

79,9

5.021

104,8

5.155

107,6

5.999

125,2

Konsolidirani financijski rezultat – dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

Udio rezultata u ukupnim prihodima otočnih područja prema djelatnosti i vlasništvu poduzetnika u 2016. godini 2,2% 4,2% 11,9 % Djelatnost pružanja smještaja te 7,7% pripreme i usluživanja hrane 6,2% Trgovina na veliko i malo 14,9 % 11,9% Prerađivačka industrija 12,6% 21,5%

25,3%

Građevinarstvo

Mješovito

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

Državno

Prijevoz i skaldištenje Ostale djelatnosti

poduzetnika i 1579 zaposlenih u dvije općine Jelsa i Sućuraj, te dvama gradovima - Hvar i Stari Grad. Otok Korčula sa 343 poduzetnika zauzima četvrto mjesto promatrane rang ljestvice. Poduzetnici su registrirani u Gradu Korčuli i općinama Blato, Vela Luka, Lumbarda i Smokvica, a zapošljavali su 1775 radnika. Na najvećem otoku, Cresu, najviše je zaposlenih u odnosu na broj poduzetnika. Naime, 97 creskih poduzetnika zapošljavalo je 1509 radnika što je u prosjeku 15,6 radnika po poduzetniku. Društvo s najvećim brojem zaposlenih na otoku Cresu je Autotrans sa 670 radnika. Prema produktivnosti rada, odnosno ukupnom

Zadružno Privatno

87,4% Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

NAJVEĆI BROJ PODUZETNIKA, NJIH 766, REGISTRIRAN JE NA NAŠEM NAJNASELJENIJEM OTOKU KRKU prihodu po zaposlenome, na prvom su mjestu poduzetnici otoka Paga s gradovima Novalja i Pag te općinana Kolan i Povljana s ukupnim prihodom po zaposlenom od 610.900 kuna, a najviše zahvaljujući prihodu po zaposlenom kod poduzetnika u Gradu Novalji koji iznosi 686.300 kuna. 4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO HRVATSKA – SRBIJA

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

RAST BDP-a U D TROMJESEČJU

5,5 milijuna eura za prekograničnu suradnju U Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova prošli tjedan su potpisani ugovori za šest od ukupno 23 projekata prihvaćenih u okviru Prvog poziva na dostavu projektnih prijedloga Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska - Srbija. Ukupna vrijednost ugovorenih projekata iznosi 5,5 milijuna eura. Interreg IPA program prekogranične suradnje Hrvatska - Srbija za ﬁnancijsko razdoblje 2014.-2020. obuhvaća područja četiri županije sjeveroistočne Hrvatske i pet okruga sjeverozapadne Srbije u kojima živi oko 2,3 milijuna stanovnika. Prvi poziv na dostavu projektnih prijedloga izazvao je veliki interes, te je prijavljeno 127 projektnih prijedloga usmjerenih na četiri tematska područja. (B.O.)

Za rast od 2,8 posto najzaslužniji je rast osobne potrošnje, a tu je najviše pridonio rast trgovine na malo, dok je nešto sporije rasla industrija, rekao je Marko Krištof piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU

Dvjema općinama nepovoljna mišljenja Državni ured za reviziju koncem kolovoza je dostavio Saboru 51 izvješće. Kad je riječ o reviziji lokalnih jedinica izražena su i dva nepovoljna mišljenja (općine Donji Andrijevci i Škabrnja). U Donjim Andrijevcima utvrđeno je da većina poslovnih knjiga nije vođena, da nisu popisane imovine i obveze, a za 63.000 kuna podignutih karticom sa žiro-računa nema dokumentacije iz koje bi trebalo biti vidljivo za što je novac utrošen, dok je dio prihoda i rashoda evidentiran potkraj godine u jednom iznosu, bez dokumentacije. U Općini Škabrnja utvrđeno je pak neracionalno i neučinkovito raspolaganje sredstvima te da mjere naplate nisu poduzimane ni za pozajmice trgovačkom društvu u vlasništvu općine, niti za druga potraživanja, koja iznose više od 1,2 milijuna kuna. (B.O.) 10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

ruto domaći proizvod u drugom ovogodišnjem tromjesečju porastao je za 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju to prve procjene koje je objavio Državni zavod za statistiku. To je već 11. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom kvartalu kada je gospodarstvo poraslo 2,5 posto. “Za rast od 2,8 posto najzaslužniji je rast osobne potrošnje a tu je najviše pridonio rast trgovine na malo, dok je nešto sporije rasla industrija”, rekao je prošloga tjedna ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof. Rast izdataka za konačnu potrošnju kućanstava bio je 3,8 posto. Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan, 3,3 postotna boda. U drugom je tromjesečju nastavljen i rast bruto investicija u ﬁksni kapital, i to već osmi kvartal zaredom, iako je njihov rast usporen

na 3,2 posto sa 5,4 posto koliko je iznosio u prethodnom tromjesečju.

RAST HRVATSKOG BDP-a BIO JE I U DRUGOM TROMJESEČJU VEĆI OD PROSJEKA U EUROPSKOJ UNIJI Izvoz roba i usluga porastao je u drugom tromjesečju za 3,6 posto, sporije u odnosu na 8,6 posto u prethodnom kvartalu. Izvoz roba porastao je za 4,3 posto na godišnjoj razini, a uvoz roba 5,4 posto.

KOMENTAR HGK-a O RASTU BDP-a

U prvih šest mjeseci rasle su sve kategorije Prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku, rast BDP-a u drugom kvartalu ove godine iznosio je 2,8 posto, što je u skladu s procjenom Hrvatske gospodarske komore koja u svom komentaru ističe kako je “uslijed takvog kretanja rast BDP-a u prvih šest mjeseci ove godine lagano ubrzan

ANALIZA KVALITETE PROIZVODA

RUGOM 2,8 POSTO

BDV VEĆI ZA 2,2 POSTO Prva procjena pokazuje da je tromjesečna bruto dodana vrijednost u drugom tromjesečju 2017. realno veća za 2,2 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. Najveći doprinos rastu tromjesečne bruto dodane vrijednosti u drugom tromjesečju 2017. ostvaren je u djelatnosti trgovine na veliko i na malo. Rast hrvatskog BDP-a bio je i u drugom tromjesečju veći od prosjeka

u Europskoj uniji. Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u drugom tromjesečju ojačao za 0,8 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na drugo lanjsko tromjesečje porastao za 3,4 posto, a prosjek EU-a je 2,3 posto. Na listi najbrže rastućih prva je Rumunjska s rastom BDP-a od 5,7 posto, a najmanji rast od 1,4 posto bilježi Belgija, Hrvatska je na 11. mjestu, odnosno u sredini po rastu BDP-a među zemljama Europske unije.

potražnje u odnosu na prvi kvartal, ali je to i dalje nešto niži rast od prošlogodišnjeg”. “Ostvareni rast BDP-a u šest mjeseci najviše je potaknut rastom izvoza roba i usluga za 6,1 posto, odnosno inozemnom potražnjom, pri čemu je znatno veći utjecaj imao robni izvoz koji je realno povećan 9,6 posto. Znatan utjecaj na

kretanje BDP-a imala je i domaća potražnja, posebno osobna potrošnja koja je realno povećana za 3,7 posto, ali i bruto investicije u fiksni kapital koje su povećane za 4,3 posto”, ističe se u komentaru HGK te dodaje kako se može zaključiti da su u prvih šest ovogodišnjih mjeseci rasle sve kategorije potražnje.

Proizvodi drugoga reda Nutella u Hrvatskoj nije jednaka kao ona u Njemačkoj, pokazala je analiza kvalitete proizvoda koju je provela europarlamentarka Biljana Borzan (SDP) u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu. U istraživanju 26 proizvoda iz Hrvatske i Njemačke, razlike u kvaliteti su pronađene i kod Wuddy hrenovki, Hipp dječje hrane, Danone, Activie, Haribo bombona, deterdženta Ariel. “Woody hrenovke od pilećeg i purećeg mesa na hrvatskom tržištu, suprotno nazivu, rađene su od otkoštenog mesa, koje se prema EU propisima ne smije označavati kao meso. Onaj za njemačko tržište je napravljen od pravog purećeg i pilećeg mesa”, ističe Biljana Borzan. U više od polovine proizvoda, njih 15, pronađena je razlika u kvaliteti, a kod njih devet postoji i razlika i u kvaliteti i u cijeni. Samo četiri proizvoda - Happy Day 100% Orange, Red Bull, Barilla Spagetti i Lenor nemaju nikakve razlike na oba tržišta. Istraživanje je pokazalo i kako je većina analiziranih proizvoda skuplja u Hrvatskoj nego u Njemačkoj, neki od njih i više nego dvostruko skuplji.

PROJEKT CROSKILLS

Prvi certificirani građevinski radnici Prema programu Croskills, provedenom u razdoblju od rujna 2014. do ovogodišnjeg kolovoza, educirano je i certificirano više od 280 građevinskih radnika za energetski učinkovitu gradnju. Uz to, 11 strukovnih škola i otvorenih učilišta odabrano je za trening centre u kojima su bile prve izobrazbe radnika za šest građevinskih zanimanja - fasadera, krovopokrivača, montera suhe gradnje, soboslikara ličioca, tesara i zidara. Projekt Croskills dio je europske inicijative Build Up Skills, usmjerene na cjeloživotnu izobrazbu građevinskih radnika u područje energetske učinkovitosti te jačanje kvaliﬁkacija obrtnika, zaposlenih i nezaposlenih građevinskih radnika, osobito nakon osnovnog obrazovanja ili njihova početničkog rada. (S.P.) 4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU JOŠKO LELAS, PREDSJEDNIK UPRAVE HOTELA MAKARSKA

SADA JE SVE ODLIČNO, ALI TREBA BITI OPREZAN Trebamo biti odgovorniji prema sebi i prema zajednici te pomalo predviđati što će se dogoditi. Jasno je da ne treba previše strepiti i strahovati, no treba pokušati predvidjeti što će se događati i poteze povlačiti na vrijeme. Sada smo u odličnoj poziciji i tako nas prepoznaju partneri. Nadam se da će tako i ostati razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

edavno je Joško Lelas ponovno postao predsjednik Uprave Hotela Makarska, na čijem čelu je bio od 2005. do 2013. godine. Zadovoljan sezonom i rezultatima te perspektivom turizma na Makarskom primorju, Lelas je najavio i mogućnost investicije ove hotelske tvrtke, koja je pretežito u državnom vlasništvu. S njime smo razgovarali o stanju u turističkom sektoru, najnovijim trendovima u turizmu, pozicioniranju Hrvatske, Makarske i Hotela Makarska u narednom razdoblju, ali i o aktualnim problemima u turizmu.

upravo Rivijera, odnosno taj kompleks, budućnost razvoja ove hotelske kuće. Hoteli Makarska imaju ukupno oko 1500 ležajeva.

AKO BUDEMO ODGOVORNI, TURIZMU PREDSTOJE SVIJETLI DANI

 Kako vidite turističko naselje Rivijera u budućnosti? - Prema prostornom planu, na tom kompleksu koji se prostire od plaže do magistrale predviđena su dva hotelska objekta, što bi značilo da tim kapacitetima možemo ponovno doći na visoku razinu. Tu ćemo i tehnološki i organizacijski ponuditi novi hotelski proizvod. Kad je riječ o našoj hotelskoj kući, to bi bila prva investicija u nove smještajne kapacitete nakon osamdesetih godina prošlog stoljeća. Bilo je investicija u našim objektima, ali ne u nove kapacitete. Hoteli Makarska su nekada bili turistička perjanica na Makarskoj rivijeri, a s novom investicijom uhvatili bismo ritam modernih kretanja u hrvatskom turizmu. Išli bismo ukorak s trendovima koji su posljednjih godina prepoznati na našoj obali.

Hoteli Makarska imaju tri hotela: Hotel Meteor ima 270 soba i kategoriziran je sa četiri zvjezdice, Hotel Dalmacija ima 190 soba i kategoriziran je sa tri, dok Turističko naselje i Hotel Rivijera ima 255 soba. Hotel Rivijera je najstariji hotel u Makarskoj. Izgrađen je 1963. godine na najatraktivnijoj lokaciji, a Lelas smatra da je

 Kakva bi to investicija bila? - To bi bila investicija, kako naši ljudi vole reći, u podizanje kvalitete na četiri plus zvjezdice. Pet zvjezdica traži podizanje usluge u destinaciji na tu razinu, a traži još i puno više kad je riječ o usluzi i opremljenosti. Podrazumijeva da trebamo težiti toj razini i pokušati je dostići čim prije. Znači, mi bismo objekt izgradili na

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

Nitko, vjerujte mi, ne investira napamet, pa nećemo ni mi

4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

uz nestabilnost u tom dijelu. Pitanje je kako ćemo mi dugoročno iskoristiti tu situaciju.

 Čega se pribojavate? - Pribojavam se onoga što će se u budućnosti dogoditi jer nam zadnjih nekoliko godina nekako previše lako ide. Prava stvar bi bila da nam se poklope dobri odnosi s destinacijom, naša volja i mogućnost. To bi dovelo do pozitivne energije. Moje je mišljenje da ne bismo trebali baš brzo plivati i jedna doza opreza nam je potrebna. Trebamo biti odgovorniji prema sebi i prema zajednici te pomalo predviđati što će se dogoditi. Jasno je da ne treba razini pet zvjezdica, a uslugu na četiri, i to bi nas za sada zadovoljilo.

Olako nam se događaju neke stvari. Dolazi do povećanja cijene rada, što je dobro, ali dolazi i do osjetnih povećanja troškova poslovanja, energije, cestarina te ﬁskalnih i paraﬁskalnih nameta. Očito ima prostora za to, pa su svi zadovoljni. Ali pitanje je do kada.

 Kako biste realizirali tu investiciju? - To su poznate relacije. Investicija bi iznosila od 100.000 eura pa naviše po ključu, odnosno, po sobi. Model ovisi o tome kakve goste želite i kojem se tržištu obraćate. Imamo primjera i peterostruko većih iznosa investicija po sobi od ove koju sam naveo. Očito ljudi koji komuniciraju s tržištima znaju što koje tržište traži i tako se postavljaju. Nitko, vjerujte mi, ne investira napamet, pa nećemo ni mi. Hoteli Makarska imaju prepoznatljivu klijentelu s njemačkog i skandinavskog tržišta, tako da bi investicija bila prilagođena gostima s tih tržišta. Kada sve to bude došlo na red, odlučit ćemo o modelu i načinu investicije. Naravno, ovisit će i o tome hoćemo li ići s nekim partnerom koji će imati svoje vizije i zahtjeve.  Kakvim partnerom? - Pa vidljiv je trend da investiraju turoperatori poput Rewe Groupa, TUI-ja, Thomasa Cooka, koji određuju kako će investicija biti koncipirana i kojoj se ciljanoj grupi turista obraćate.

 Hoće li to biti namijenjeno odmorišnoobiteljskom turizmu? Čini se da se taj oblik sada najbolje prodaje. - Nekada su se u Hrvatskoj pokušale otvoriti neke tržišne niše, pa su građeni objekti namijenjeni parovima bez djece i razne kombinacije, dok je odmorišno-obiteljski turizam bio stavljen po strani. Očito se ponovno pokazala potreba za tom nišom i logično je da se ponuda prilagođava tom segmentu.  Je li to stoga što su u krizi neke destinacije poput Turske i Sjeverne Afrike, koje su bile poznate po toj ponudi? - Cjelokupna situacija vezana uz ogroman rast naših turističkih pokazatelja vezana je dijelom

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

RAST CIJENE TREBA PRATITI RAST USLUGE, A MI JAKO PAZIMO DA NAM BUDE ODLIČAN OMJER CIJENE I KVALITETE previše strepiti i strahovati, no treba pokušati predvidjeti što će se događati i poteze povlačiti na vrijeme. Sada smo u odličnoj poziciji i tako nas prepoznaju partneri. Nadam se da će tako i ostati. Stvaranje napetih odnosa nikome ne koristi, a ja bih volio da se naša konkurencija što prije stabilizira.

 Je li kod nas promišljeno dizanje stope poreza, cijena dolaznih usluga, kojima smo svjedoci u zadnje vrijeme? - Naš turizam se dugo temeljio na skromnosti i na niskim plaćama. Čak nije bio ni visoko profitabilan. Sad kad nam se dogodio ovoliki rast, kao da su svi prepoznali turizam kao zlatnu koku. Olako nam se događaju neke stvari. Dolazi do povećanja cijene rada, što je dobro, ali dolazi i do osjetnih povećanja troškova poslovanja, energije, cestarina te fiskalnih i parafiskalnih nameta. Očito ima prostora za to, pa su svi zadovoljni. Ali pitanje je do kada. Kao da nitko ne vodi računa da je u jednom dijelu izostala konkurencija. A kad se konkurencija bude vraćala, logično je da će ići s nižim cijenama. Pitanje je kako ćemo se moći nositi s njima u takvoj situaciji kada imamo već implementirane visoke troškove poslovanja. Potreban je oprez. Istina je, napravili smo veliki iskorak u zadnjih pet godina i sada je super. Napravili smo niz poboljšanja. Ali opreza i pametnog promišljanja

S plažama se treba dobro gospodariti Kako komentirate novi Zakon o koncesijama? - Dobro je to što je taj zakon postao javna tema. Sve što postaje javno, postaje na kraju dobro. Kada nema javnosti, onda se mogu dogoditi i neke loše stvari. Plaže su naša nafta i s tim bogatstvom se ne može ponašati neodgovorno. Moramo ih obnavljati i održavati, a ne samo crpiti. S njima treba odgovorno gospodariti. Danas je

ne bi bilo na odmet. Treba ozbiljno i promišljeno raditi.

 U vezi s čime treba biti oprezan? - Mi koji smo duže vrijeme u turističkom sektoru vidimo neke pukotine. Olako nam se nameću neki troškovi. Pitanje je kako ćemo u ravnopravnoj tržišnoj utakmici moći biti konkurentni upravo zbog tih novih troškova poslovanja. Ovakvu situaciju, kada je sve dobro, moramo iskoristiti kako bismo sebe kvalitetno prezentirali. Ne bismo smjeli biti oholi i imati nerealne cijene. Ponovno su nas otkrili i veliki turoperatori koji se žele stabilizirati i imati kvalitetnu ponudu. Prije 20 godina su investirali u Španjolskoj, pa prije desetakpetnaestak u Turskoj, prije dvije-tri godine u Bugarskoj… Sada smo mi očito na tom valu i to trebamo iskoristiti. To je jedan od razloga zašto imamo snažan investicijski ciklus. Ako budemo odgovorni, turizmu predstoje svijetli dani.  Što se događa u makarskom turizmu? - Isto pozitivne stvari. Prepoznatljivi smo, nismo još skupi, atraktivni smo, a otkrili su nas gosti s nekih novih tržišta. Tu prije svega mislim na skandinavsko tržište, a imamo i veći porast dolaska s njemačkog tržišta.  Imaju li Hoteli Makarska dobru sezonu? - Naravno, svi imamo odličnu sezonu i imamo rast. Sve je sada odlično. Sa stabilnim poslovanjem kakvo imamo, mi smo zadržali korektnost i kad je riječ o cijenama. Rast cijene treba pratiti rast usluge, a mi jako pazimo da nam bude odličan omjer cijene i kvalitete.

svaka plaža ista i svakome namijenjena, ali treba ih i segmentirati te odrediti za što je koja plaža. Kod nas se, izgleda, sve počne rješavati kada nastane problem i kad se dogode ekscesi. Odgovorni ljudi će pronaći rješenje. Recimo, na problem plaža su prvi upozoravali hotelijeri, pa se taj problem riješio za hotelske kuće. Znači, riješio se samo jedan segment, a očito se problem plaža treba generalno riješiti.

 Što se događa s plažama? - Naše makarske plaže nastale su na prirodan način kao posljedica slijevanja velikog broja potoka s Biokova koji su donosili pijesak. Utjecajem čovjeka ti potoci su oslabjeli i plaže je potrebno dohranjivati. Mislim da se u Makarskoj jako dobro upravlja i gospodari plažama. One još uvijek nisu preopterećene kako je to nekada bilo. U Makarskoj su odlično organizirani izleti pa je gotovo 2000 gostiju dnevno negdje na izletu što dijelom i rasterećuje plaže. Makarska još ima prostora za rast u svim smjerovima, a Grad može servisirati sve potrebe gostiju. Ima odlično organiziranu komunalnu službu. Svake godine se ulaže o nove hotelske kapacitete i to veseli.  Imate li problema s radnom snagom? - Osjeti se sve veći pritisak, a vidljiv je i prelazak radnika iz jedne hotelske kuće u drugu. Osjeti se napetost oko borbe za kvalitetnijom radnom snagom, što rezultira i povećanjem troškova rada. Mene to osobno veseli jer su radnici bolje plaćeni i odgovornije rade. Mi smo osigurali bez nekih većih problema dovoljan broj radnika. Imamo 75 stalnih sezonaca, 150 stalnih radnika što je 80 posto potrebne radne snage. Ostatak nadomjestimo bez problema. Istina, nismo slijepi pa da ne vidimo da se u tom dijelu skrivaju budući problemi.

Pitanje je kako ćemo u ravnopravnoj tržišnoj utakmici moći biti konkurentni upravo zbog tih novih troškova poslovanja. Ovakvu situaciju, kada je sve dobro, moramo iskoristiti kako bismo sebe kvalitetno prezentirali. Ne bismo smjeli biti oholi i imati nerealne cijene.

 Zašto je Makarska rivijera postala zanimljiva Skandinavcima? - Zato što imamo ono što im treba i što im odgovara. Privlačna smo destinacija. Imamo ono što Skandinavci traže, a to su jednostavnost, mir i sklad. 4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

STRUJA SKUPLJA DVADESETAK KUNA Naknade za obnovljive izvore energije povećavaju se sa sadašnjih 3,5 lipa po kilovatsatu na 10,5 lipa po kilovatsatu i to odmah od početka rujna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

a svojoj prošlotjednoj sjednici Vlada je donijela odluku o rastu naknade za obnovljive izvore energije sa sadašnjih 3,5 lipa na 10,5 lipa po kilovatsatu od početka rujna. Prema izračunu Ministarstva zaštite okoliša i energetike, za prosječnu mjesečnu potrošnju kućanstava od 292 kilovatsata od 1. rujna račun bi bio 289 kuna, što je pet kuna niže u odnosu na obračun do 31. prosinca prošle godine, odnosno prosječno poskupljenje je 22,90 kuna. Naknada se nije mijenjala od 2013. godine i plaćaju je

NAKNADA ZA OIE SE NIJE MIJENJALA OD 2013. GODINE I PLAĆAJU JE SVI KUPCI, PA TAKO I ONI U GOSPODARSTVU

svi kupci, pa tako i oni u gospodarstvu, kojima će također biti povećana na 10,5 lipa po kilovatsatu. “Slijedimo i globalne trendove u pogledu globalne i okolišne politike. Doći će do povećanja računa za 20 kuna, ali s obzirom na poreznu reformu ti računi će još uvijek biti manji nego prošle godine”, rekao je premijer Andrej Plenković. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić istaknuo je kako nakon ove odluke o povećanju naknada za OIE u idućoj i dobrom dijelu 2019. godine neće biti potrebe za daljnjom korekcijom. “Krenuli smo u razgovore s proizvođačima energije iz obnovljivih izvora energije, kako bismo izbjegli dodatna povećanja naknade koja bi slijedila u godinama koje dolaze”, rekao je ministar Ćorić.

PREMIJER ANDREJ PLENKOVIĆ O POREZU NA NEKRETNINE

Ako se procijeni da nismo spremni za uvođenje tog poreza, onda ćemo ga odgoditi Premijer Andrej Plenković komentirao je uvođenje poreza na nekretnine navodeći kako je Ministarstvo financija dobilo zadaću da tu temu još jednom temeljito objasni te da utvrdi postoji li potreba za modifikacijom. “Ako se procijeni da nismo spremni za uvođenje tog poreza, onda ćemo ga odgoditi. Želimo naći rješenje koje će biti i u duhu

načela pravednosti jer je to bila jedna od glavnih postavki cijele porezne reforme. Ovo nije vrijednosni porez na nekretnine, koji imaju mnoge europske države, već je riječ o pokušaju da se kroz načela pravednosti zamijeni ono što se danas naziva komunalna naknada, spomenička renta i porez na vikendice”, rekao je premijer Plenković.

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

POSLOVANJE HERE U 2016.

JAVNI I DRŽAVNI SLUŽBENICI

Potrošeno 17,7 TWh struje

Plaća viša dva posto

Prihvaćeno je Izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije (Hera) gdje se može vidjeti kako je ukupna potrošnja električne energije hrvatskog elektroenergetskog sustava u 2016. iznosila 17,7 TWh, što je povećanje od 0,2 posto u odnosu na 2015. Hera je ostvarila prihode od 26,3 milijuna kuna ili 0,66 posto manje nego u 2015. godine. Rashodi su iznosili 22,46 milijuna kuna i bili su 4,26 posto veći, dok je dobit bila 3,8 milijuna kuna. U sektoru prirodnog plina bilježi se nastavak trenda stvarnog otvaranja tržišta i daljnje unapređenje postojeće podzakonske regulative, kao i smanjenje cijena na veleprodajnom tržištu plina koje su bile prosječno manje za 29 posto u odnosu na 2015 godinu.

Vlada je donijela odluku o povećanju osnovice plaća za javne i državne službenike. Osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje se u visini od 5315,24 kune bruto i primjenjuje se počevši s plaćom za mjesec kolovoz 2017. godine, koja se isplaćuje u mjesecu rujnu 2017. godine. “Šaljem poruku svim zaposlenicima u javnim službama da se plaća diže dva posto. Jednostranom odlukom kako ne bismo u diskriminatoran položaj doveli ni jednu stranu, i one koji su zaposleni u javnim službama u odnosu na one koji su zaposleni u državnim službama”, rekao je premijer Plenković te je istaknuo kako je njegova vlada isplatila i božićnicu i regres i to bez rebalansa proračuna.

HRVATSKOJ ODOBRENO SEDAM PROJEKATA Vlada je prihvatila drugo izvješće o provedbi Plana ulaganja za Europu u Hrvatskoj za razdoblje od 1. kolovoza prošle godine do 31. srpnja ove godine. Plan je usmjeren na uklanjanje prepreka ulaganjima, pružanje vidljivosti i tehničke pomoći ulagačkim projektima te pametnije iskorištavanje novih i postojećih ﬁnancijskih sredstava. Cilj mu je mobilizirati ulaganja u iznosu od najmanje 500 milijardi eura do 2020. putem Europskog fonda za strateška ulaganja.

“Hrvatskoj je odobreno sedam projekata, od čega pet tijekom drugog izvještajnog razdoblja od 1. kolovoza 2016. do 31. srpnja 2017. godine. Osim toga, u izvještajnom razdoblju identiﬁcirano je osam potencijalnih ulagačkih projekata koji bi se mogli realizirati u iduće tri godine”, istaknula je ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac. Procijenjena ukupna vrijednost ulaganja koja bi se mogla potaknuti uz podršku Europskog fonda za strateška ulaganja premašuje četiri milijarde eura.

Nakon ove odluke o povećanju naknada za obnovljive izvore energije u idućoj i dobrom dijelu 2019. godine neće biti potrebe za daljnjom korekcijom.

Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike

4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA ANALIZA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE O TRŽIŠTU RADA

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

STOPA NEZAPOSLENOSTI MANJA, RASTA ZAPOSLENOSTI NEMA Stopa registrirane nezaposlenosti ima veliki raspon među županijama. U 2016. godini raspon od minimalne (Grad Zagreb) do maksimalne (Virovitičko-podravska županija) stope iznosio je 24,5 postotnih bodova, što je bilo nešto više nego pretkrizne 2008. godine piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

rvatsko tržište rada čudnovat je i kompliciran sustav prepun paradoksalnih pojava. Uz stotine tisuća nezaposlenih nedostaje nam radne snage, uz ogroman postotak nezaposlenih mladih zahtijeva se produženje radnog vijeka do groba, čak i struke koje su nam navodno vrlo deﬁcitarne, poput liječnika, bježe u inozemstvo jer ne mogu naći posao. Iako

PAD STOPE NEZAPOSLENOSTI KOD SVIH ŽUPANIJA DIJELOM JE POVEZAN I S DEMOGRAFSKIM I EMIGRANTSKIM KRETANJIMA nam stopa nezaposlenosti pada pa je tako potkraj srpnja na burzi bilo “samo” 170.000 nezaposlenih (što je 21,6 posto ili 47.000 osoba manje u odnosu na kraj srpnja prošle godine), taj pozitivan podatak ostaje u sjeni činjenice da nema rasta broja zaposlenih u odnosu na pretkrizno doba. Otvorenih radnih mjesta trenutačno je tek nešto manje od 15.000, odnosno na svako slobodno radno mjesto dolazi

više od 10 nezaposlenih, a zaposlenost ipak kaska.

ODLJEV U INOZEMSTVO Ovakvi pokazatelji jasno upućuju na odljev radno sposobnog stanovništva u inozemstvo, a dodatno zabrinjava da su ti duboko usađeni disbalansi na razini sustava još izraženiji u pojedinim županijama. Upravo te razlike bile su predmet analize Hrvatske gospodarske komore koja jasno pokazuje regionalnu ekonomsku neujednačenost na razini države kroz prizmu tržišta rada. Državni zavod za statistiku (DZS) objavljuje stopu registrirane nezaposlenosti po županijama (zbog ograničenosti podatka o broju zaposlenih) jednom godišnje, potkraj ožujka. “Iako je to stanje bilo na početku predsezone kada su stope nezaposlenosti više, osobito u primorskim županijama, ovi podaci mogu poslužiti za usporedbu županija i dinamike promjene u ovom mjesecu u odnosu na isti mjesec prethodnih godina. Iz njih se vidi da stopa registrirane nezaposlenosti ima visoki raspon među županijama. U 2016. godini raspon od minimalne (Grad Zagreb) do maksimalne (Virovitičko-podravska županija) stope iznosio je 24,5 postotnih bodova, što je bilo nešto više nego pretkrizne 2008. godine”, stoji u analizi Komore. Dobra je vijest da u svim županijama stopa nezaposlenosti pada u zadnje dvije godine, a u Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj, Varaždinskoj i Zadarskoj zadnje tri godine. Naravno,

170.000 nezaposlenih bilo na burzi potkraj srpnja

to je

47.000 ili 21,6% manje nego lanjskoga srpnja

oko

15.000 trenutačno otvorenih radnih mjesta

4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA

U svim županijama stopa nezaposlenosti pada zadnje dvije godine

Regionalna ekonomska neujednačenost u Hrvatskoj vidljiva je, između ostaloga, i na tržištu rada. Analiza dostupnih podataka službene statistike pokazuje veliku razliku

pad te stope kod svih županija dijelom je povezan i s demografskim i emigrantskim kretanjima. Naime, podaci o imigraciji i emigraciji DZS-a pokazuju pojačano iseljavanje, od 2009. godine je saldo migracije s inozemstvom negativan i progresivno raste. U 2016. godini je iznosio 22.500 što je 4,5 puta više nego u prosjeku prethodnih šest godina, a emigriralo je rekordnih 36.400 osoba, 2,1 put više nego u prosjeku prethodnih šest godina. Istodobni dugogodišnji negativni prirodni prirast (od 1997. godine) rezultira manjim pritiskom na burzu rada (negativni prirodni prirast je u 2016. godini iznosio -14.005). Ovakva kretanja, s jedne strane pozitivno utječu na smanjivanje apsolutnog broja nezaposlenih, no ujedno i negativno na rast broja zaposlenih.

VEĆE ISELJAVANJE IZ KONTINENTALNE HRVATSKE Emigracija je u nekoliko zadnjih godina znatno veća u županijama Kontinentalne nego Jadranske Hrvatske. Pritom je najveći relativni rast stanovništva odseljenog u inozemstvo u 2015. u odnosu na 2011. godinu zabilježen u Krapinsko-zagorskoj županiji gdje je njihov broj povećan za čak devet puta, dok je jedina županija kod koje je zabilježen pad broja emigriranih Šibensko-kninska županija. U apsolutnim izrazima, najviše je emigriranih u razdoblju od 2011. do 2015. godine bilo iz najmnogoljudnijih županija, odnosno Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske

u stopama nezaposlenosti među županijama - raspon od minimalne (Grad Zagreb) do maksimalne (Virovitičko-podravska županija) stope u 2016. godini iznosio je 24,5 postotnih bodova. U svim županijama stopa nezaposlenosti pada zadnje dvije godine, a u Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj, Varaždinskoj i Zadarskoj zadnje tri godine. Pritom je na pad stope kod svih županija utjecao veći pad broja nezaposlenih, povezan s demografskim i emigrantskim kretanjima. Istodobno, ni u jednoj županiji nije ostvaren rast broja zaposlenih niti osiguranika mirovinskog osiguranja u odnosu na 2008. godinu. Pritom su se razinama iz 2008. godine više približile županije Ja-

županije. Uslijed neujednačene dinamike u sferi nezaposlenosti i zaposlenosti, u svim je županijama 2016. godine zabilježen manji broj radno aktivnih stanovnika u odnosu na 2008. godinu (najmanji pad

HRVATSKA JE LANI BILA ČLANICA EU-a U KOJOJ JE NAJVIŠE PALA STOPA NEZAPOSLENOSTI U ODNOSU NA 2015. je zabilježen u Gradu Zagrebu, a najveći u Koprivničko-križevačkoj županiji). Ujedno su samo dvije županije Kontinentalne Hrvatske (Varaždinska i Karlovačka) i samo jedna županija Jadranske Hrvatske (Zadarska) u 2016. godini ostvarile manje stope nezaposlenosti nego prije krize. Iako se stanje nezaposlenosti poboljšalo u nekim županijama, ni u jednoj županiji nije ostvaren rast broja zaposlenih, odnosno osiguranika mirovinskog osiguranja u odnosu na 2008. godinu. Pritom su se razinama iz 2008. godine više približile županije Jadranske Hrvatske nego Kontinentalne Hrvatske, najviše Ličko-senjska i Zadarska. Prema podacima HZZ-a za prošli mjesec najviše se

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

dranske Hrvatske nego Kontinentalne Hrvatske, najviše Ličko-senjska i Zadarska. Uslijed neujednačene dinamike u sferi nezaposlenosti i zaposlenosti, u svim je županijama 2016. godine zabilježen manji broj radno aktivnih stanovnika u odnosu na 2008. (najmanji pad je zabilježen u Gradu Zagrebu, a najveći u Koprivničko-križevačkoj županiji). Ujedno su samo dvije županije Kontinentalne Hrvatske (Varaždinska i Karlovačka) i samo jedna županija Jadranske Hrvatske (Zadarska) u 2016. godini ostvarile manje stope nezaposlenosti nego prije krize, ističe direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

zapošljavalo u pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane (2376 osoba ili 18,7 posto zaposlenih na temelju radnog odnosa), trgovini na veliko i malo (2135 ili 16,8 posto), prerađivačkoj industriji (1995 osoba ili 15,7 posto), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (1230 ili 9,7 posto) te javnoj upravi i obrani (961 osoba ili 7,6 posto). Gledano po županijama, u zapošljavanju su tijekom srpnja predvodili Splitskodalmatinska (1717 osoba ili 13,5 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Osječko-baranjska (1558 osoba ili 12,2 posto), Grad Zagreb (1325 osoba ili 10,4 posto) te Vukovarskosrijemska županija (1015 osoba ili osam posto).

STOPA NEZAPOSLENOSTI MEĐU NAJVIŠIMA U EU Na prostoru EU-a stopa nezaposlenosti regionalno se izražava samo do razine NUTS2 statističkih regija, što za Hrvatsku znači za Kontinentalnu i Jadransku regiju. Kada se ove dvije hrvatske regije promatraju u kontekstu svih europskih regija, njihove su stope nezaposlenosti među najvišima, kako je i stopa za cijelu Hrvatsku među najvišima (iza Španjolske i Grčke). Višu stopu nezaposlenosti od lošije Jadranske Hrvatske koja je na 234. mjestu (od 273) ima 13 grčkih, 15 španjolskih, pet francuskih i pet talijanskih regija. No razlika u razini regionalne minimalne i maksimalne stope

Stopa nezaposlenosti, stanje 31. ožujka Županija

Republika Hrvatska

2008.

14,3

2016.

16,9

2016.2008., u postotnim bodovima 2,6

Broj osiguranika mirovinskog osiguranja, prosjek godine Županija

2008.

2016.

2016.-2008.

2016. / 2008. (%)

Republika Hrvatska

1.613.055

1.460.389

-152.666

-9,5

1.096.710

977.799

-118.912

-10,8

Kontinentalna Hrvatska

14,1

16,6

2,5

Kontinentalna Hrvatska

Grad Zagreb

6,2

8,2

2,0

Grad Zagreb

475.586

434.160

-41.426

-8,7

Zagrebačka

10,6

15,1

4,5

Zagrebačka

77.686

73.202

-4.485

-5,8

Krapinsko-zagorska

9,6

14,6

5,0

Krapinsko-zagorska

37.141

35.802

-1.338

-3,6

Varaždinska

9,8

9,5

-0,3

Varaždinska

66.977

62.300

-4.677

-7,0

Koprivničkokriževačka

41.104

33.335

-7.769

-18,9

Međimurska

42.296

39.627

-2.670

-6,3

Bjelovarskobilogorska

37.644

29.875

-7.769

-20,6

Virovitičko-podravska

24.398

19.460

-4.938

-20,2

Požeško-slavonska

20.931

18.504

-2.427

-11,6

Brodsko-posavska

42.477

35.869

-6.608

-15,6

Osječko-baranjska

98.164

84.091

-14.072

-14,3

Vukovarsko-srijemska

46.671

39.616

-7.055

-15,1

Koprivničko-križevačka

14,0

16,7

2,7

Međimurska

11,6

12,1

0,5

Bjelovarsko-bilogorska

23,1

27,5

4,4

Virovitičko-podravska

25,8

32,7

6,9

Požeško-slavonska

19,4

22,8

3,4

Brodsko-posavska

24,7

27,1

2,4

Osječko-baranjska

22,0

28,8

6,8

Vukovarsko-srijemska

27,5

29,7

2,2

Karlovačka

21,8

21,2

-0,6

Karlovačka

38.869

34.000

-4.869

-12,5

Sisačko-moslavačka

24,9

32,3

7,4

Sisačko-moslavačka

46.770

37.958

-8.812

-18,8

Jadranska Hrvatska

14,7

17,6

2,9

Jadranska Hrvatska

516.344

482.590

-33.754

-6,5

Primorsko-goranska

10,8

13,0

2,2

Primorsko-goranska

126.282

111.719

-14.563

-11,5

Ličko-senjska

18,8

22,3

3,5

Ličko-senjska

14.678

14.475

-203

-1,4

Zadarska

51.260

50.960

-301

-0,6

Zadarska

17,7

16,0

-1,7

Šibensko-kninska

19,6

22,5

2,9

Splitsko-dalmatinska Istarska Dubrovačko-neretvanska

19,1

24,1

5,0

6,7

8,4

1,7

15,3

18,3

3,0

Izvor: DZS; obrada: HGK

nezaposlenosti u Hrvatskoj jest među dvjema najmanjima (poslije Danske) te iznosi samo 1,6 postotnih bodova. Najveći raspon u regionalnoj nezaposlenosti (kada se isključe francuski prekomorski departmani) ima Italija, 19,5 postotnih bodova. Budući da je Hrvatska 2016. godine članica Unije u kojoj je najviše pala stopa nezaposlenosti (za 2,8 postotnih bodova) u odnosu na prethodnu godinu, tako je i, kada se gleda na regionalnoj razini, Kontinentalna Hrvatska bila treća regija u kojoj je najviše smanjena stopa nezaposlenosti (poslije dviju španjolskih regija). Jadranska je Hrvatska bila 14. prema tom kriteriju, a ispred nje, uz španjolske, bile su i dvije grčke te jedna portugalska regija. Iako je opća

Šibensko-kninska

31.088

30.104

-984

-3,2

156.906

146.778

-10.128

-6,5

Istarska

91.741

85.262

-6.479

-7,1

Dubrovačkoneretvanska

44.391

43.293

-1.098

-2,5

Splitsko-dalmatinska

Izvor: HZMO; izračun HGK *prosjek godine izračunat kao prosjek stanja krajem svakog kvartala

gospodarska kriza gotovo u svim članicama EU-a bila kraća nego u Hrvatskoj, tek je nekoliko njih uspjelo vratiti apsolutne razine nezaposlenosti i stope nezaposlenosti ispod onih iz 2008. godine – samo Malta, Njemačka, Češka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Rumunjska i Poljska. Iako je u Hrvatskoj u 2016. godini zabilježen najveći pad stope nezaposlenosti u odnosu na prethodnu godinu, zbog kasnijeg početka pozitivnih pomaka, Hrvatska ostaje među članicama s najvećim odmakom stope nezaposlenosti s obzirom na 2008. godinu – lošije su samo Grčka, Španjolska, Cipar i Italija. Hrvatska pripada i među manji broj članica (njih 11) koje su u 2016. godini imale manje zaposlenih i manji kontingent radne snage nego 2008. godine. 4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA

BLOKIRANIH MANJE, A I DUGOVI MANJI Od sredine 2011. godine broj blokiranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava je do 2013. rastao, no nakon toga taj se broj počeo smanjivati, a postupno i njihovi dugovi piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr zavod za statistiku više ne dodjeljuje poseban matični broj ovoj vrsti subjekata, iz Očevidnika o redoslijedu plaćanja moguće je izdvojiti i analizirati podatke isključivo za ﬁzičke osobeOPG-ove kojima je u prethodnom razdoblju dodijeljen takav poseban matični broj.

NAJVIŠE BLOKIRANIH U OSJEČKOBARANJSKOJ ŽUPANIJI Promatra li se dug obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava po županijama, prema stanju na dan 30. lipnja 2017., najzaduženiji su bili OPGovi Osječko-baranjske županije, na koje se odnosilo 21,9 posto prijavljenih a nepodmirenih osnova za plaćanje (90,9 milijuna kuna). Prema iznosu blokade slijede oni Virovitičko-podravske županije s udjelom od 13,2 posto (54,9 milijuna kuna), Vukovarsko-srijemske s udjelom od 10,6 posto (43,8 milijuna kuna), Koprivničkokriževačke s udjelom od 8,4 posto (34,9 milijuna kuna), Sisačko-moslavačke s udjelom od 7,4 posto (30,9 milijuna kuna) te Bjelovarsko-bilogorske županije s udjelom od 7,2 posto (29,9 mi-

P 8226 OPG-ova imalo je jedan ili više otvorenih računa na dan 30. lipnja ove godine

938

od toga OPG-ova je bilo u blokadi

rema podacima Financijske agencije, sredinom ove godine u blokadi je bilo 26.805 poslovnih subjekata (pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju neku registriranu djelatnost). Ukupna vrijednost njihovih dugova iznosila je velikih 15,7 milijardi. Na isti dan bilo je blokirano i 16.928 fizičkih osoba koji su dugovali 5,8 milijardi kuna. Prema podacima u Jedinstvenom registru računa, na dan 30. lipnja ove godine, bilo je 8226 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji su imali jedan ili više otvorenih računa. Od tog broja zbog nepodmirenog duga u blokadi je bilo 938 fizičkih osoba/OPG-ova s ukupnim dugom od 414,6 milijuna kuna. Valja napomenuti da je, prema zadnjim dostupnim podacima od 22. rujna 2015. godine, u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava bilo upisano 176.092 OPG-a. S obzirom na to da Državni

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

NAJZADUŽENIJI SU BILI OPG-ovi OSJEČKOBARANJSKE ŽUPANIJE ČIJI JE DUG IZNOSIO 90,9 MILIJUNA KUNA lijuna kuna). Na obiteljska poljoprivredna gospodarstva u tih šest županija odnosilo se više od dvije trećine svih dugova OPG-ova. Ostalih 31,3 posto disperzirano je na OPG-ove u ostalih 15 županija, s udjelima od 0,1 posto u Ličko-senjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji do pet posto u Zagrebačkoj, 5,2 posto u Požeško-slavonskoj i 5,9 posto u Brodsko-posavskoj županiji. U odnosu na ukupan iznos duga ﬁzičkih osoba

Broj blokiranih OPG-ova Razdoblje

Broj blokiranih OPG-ova

Broj blokiranih fizičkih osoba

Udio OPG-a u ukupnom broju blokiranih fizičkih osoba

Iznos blokade OPG-a

Iznos blokade fizičkih osoba1

Udio OPG-a u iznosu blokade fizičkih osoba1

30.06.2011.

830

49.819

1,7%

222.505.523

7.606.819.085

2,9%

31.12.2011.

816

33.914

2,4%

194.576.766

6.850.747.524

2,8%

30.06.2012.

971

35.569

2,7%

233.032.302

7.650.843.881

3,0%

31.12.2012.

965

34.654

2,8%

287.758.807

8.212.890.913

3,5%

30.06.2013.

1.040

34.667

3,0%

310.529.115

8.566.842.990

3,6%

31.12.2013.

1.433

31.371

4,6%

358.034.212

7.772.104.897

4,6%

30.06.2014.

1.021

27.737

3,7%

342.150.899

7.566.582.986

4,5%

31.12.2014.

1.130

25.057

4,5%

398.265.835

7.394.977.948

5,4%

30.06.2015.

1.044

24.421

4,3%

390.742.549

7.397.551.758

5,3%

31.12.2015.

971

20.616

4,7%

417.515.258

7.018.941.847

5,9%

30.06.2016.

998

18.284

5,5%

426.306.228

6.392.429.689

6,7%

31.12.2016.

953

18.358

5,2%

418.460.179

6.294.587.824

6,6%

31.03.2017.

938

17.734

5,3%

416.882.087

5.937.829.133

7,0%

30.06.2017.

938

16.928

5,5%

414.637.606

5.827.298.346

7,1%

Izvor: Fina

Fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost

Ukupan broj blokiranih OPG-ova i njihov dug milijuni kuna 500

1600 Ukupan broj blokiranih OPG-ova 1400

450

Ukupan dug (desna skala)

400

1200

350 300

1000

250

800

200 150

400

100

30 .0 6. 20 11 . 31 .12 .2 01 1. 30 .0 6. 20 12 . 31 .12 .2 01 2. 30 .0 6. 20 13 . 31 .12 .2 01 3. 30 .0 6. 20 14 . 31 .12 .2 01 4. 30 .0 6. 20 15 . 31 .12 .2 01 5. 30 .0 6. 20 16 . 31 .12 .2 01 6. 31 .0 3. 20 17 . 30 .0 6. 20 17 .

600

Izvor: Fina

koje obavljaju registriranu djelatnost promatrano na razini pojedine županije, najveći je iznos blokiranih OPG-ova u Bjelovarsko-bilogorskoj (27,6 posto), Virovitičko-podravskoj (23,3 posto), Požeško-slavonskoj (23,1 posto) te Osječko-baranjskoj županiji (22,4 posto). Prema ukupnom broju blokiranih OPG-ova, najviše je blokiranih u Osječko-baranjskoj (23 posto) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (15,4 posto). U odnosu na ukupan broj blokiranih ﬁzičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost promatrano na razini pojedine županije, najviše je blokiranih OPG-ova u Požeško-slavonskoj (19,9 posto), Virovitičko-podravskoj (19,4 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (19,2 posto).

414,6 mil kn ukupni nepodmireni dug blokiranih OPG-ova

4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO AGROKOR

ISPLATA STAROG DUGA I OSTALIM DOBAVLJAČIMA Donesena je odluka da se isplati 603 milijuna kuna starih dugova dobavljačima, a riječ je o 2426 dobavljača koji će u sljedećih nekoliko dana dobiti taj iznos, rekao je Ante Ramljak piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

rivremeno vjerovničko vijeća Agrokora donijelo je odluku o korištenju do 120 milijuna eura odnosno 889 milijuna kuna za namirenje tzv. starog duga malim, srednjim i velikim dobavljačima koji su prijavili svoje tražbine. Ova su sredstva dostupna samo Agrokorovim kompanijama koje su jamci za kredit iz kojeg se dio usmjerava na plaćanje dijela starog duga. Inače, u svrhu namirenja starog duga u okviru novog ﬁnanciranja izdvojen je iznos do najviše

IZNOS UKUPNO PLAĆENOGA STAROG DUGA AGROKOROVIM DOBAVLJAČIMA SVIH KATEGORIJA PREMAŠUJE MILIJARDU KUNA 24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

150 milijuna eura. Plaćanje dobavljačima iz ove skupine limitirano je na maksimalno 40 posto ukupnog iznosa starog duga. “Donesena je odluka da se isplati 603 milijuna kuna starih dugova dobavljačima, a riječ je o 2426 dobavljača iz ove skupine koji će u sljedećih nekoliko dana dobiti taj iznos”, rekao je izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak, dodavši kako je odlučeno i da se naprave ispravci isplate mikrodobavljačima u iznosu od 19 milijuna kuna koji je dodatno odobren za isplatu. Naime, na prošloj sjednici članovi Privremenog vjerovničkog vijeća su već odobrili 132 milijuna kuna za isplatu 2166 mikrodobavljača, odnosno OPG-ova, obrtnika, mikro i malih poduzetnike s prihodom do 5,2 milijuna kuna godišnje, tzv. skupine A kojima se dug podmiruje u cijelosti. Vijeće je pak na svojoj prošlotjednoj sjednici odobrilo dopunu isplata za dodatnih 284 mikrodobavljača. Tako će za ukupno 2450 mikrodobavljača, obrta i OPGova stari dug u ukupnom iznosu od 151,5 milijuna kuna biti plaćen u cijelosti. U Agrokoru su istaknuli kako je svim ovim odlukama odobreno plaćanje starog duga za ukupno 4876 Agrokorovih dobavljača svih kategorija. Kada se odlukama iz srpnja i kolovoza pribroje plaćanja starog duga od početka rada izvanredne uprave, iznos ukupno plaćenoga starog duga premašuje milijardu kuna. “Kad je riječ o samim dobavljačima, oni su ovih dana mogli potpisati sporazum u kojem prihvaćaju uvjete koji su dogovorili dobavljači s jedne i koncern s druge strane. Što se tiče nastavka poslovanja Agrokora, mislim da je ono trenutačno stabilizirano i očekujemo da to bude i ubuduće”, rekla je predstavnica velikih dobavljača Agrokora u Privremenom vjerovničkom vijeću Marica Vidaković. Istaknula je

Ništa od lex Agrokora u Srbiji Privredni sud u Beogradu odbio je zahtjev da Agrokorova poduzeća u Srbiji prijeđu pod nadležnost lex Agrokora. Riječ je o trgovačkom lanacu Mercator S, Frikomu, Dijamantu, Mg miveli, Kikindskom mlinu i Novoj slozi. “Srbija još uvijek nije članica Europske unije i njihove odluke su njihove odluke. Mislim da će svi vjerovnici biti namireni iz ukupne mase imovine koju ima Agrokor, bez obzira o kojoj se zemlji radi”, rekao je nakon sastanka u Vladi izvanredni povjerenik Ante Ramljak.

kako je dosad oko 1100 dobavljača potpisalo sporazum i nastavlja suradnju s Agrokorom po istim uvjetima koji su bili i prije otvaranja procesa izvanredne uprave. Zanimljivo je također da od 200 dobavljača koji su u poslovanju s Agrokorovim kompanijama tražili avansno plaćanje za svoju robu, njih desetak i dalje ustrajava u tom zahtjevu.

RJEŠENJE ZA POSLOVANJE KONZUMA U BiH Ramljak je od Privremenog vjerovničkog vijeća dobio zeleno svjetlo za poduzimanje radnji usmjerenih na ﬁnancijsko i poslovno restrukturiranje poslovanja u Bosni i Hercegovini. Dobio je suglasnost za dokapitalizaciju Konzuma u BiH tako da Agrokorove tvrtke u toj državi, Ledo Čitluk i Sarajevski kiseljak, svoja potraživanja od 34,6 milijuna eura koja imaju prema Konzumu Sarajevo pretvore u vlasničke udjele.

DOSAD JE OKO 1100 DOBAVLJAČA POTPISALO SPORAZUM I NASTAVLJA SURADNJU S AGROKOROM Prihvaćen je i plan izvanrednog povjerenika koji uključuje i davanje zajma Agrokora Konzumu Sarajevo u iznosu do 15 milijuna eura. Ispunjene su i pretpostavke za provedbu plana prema kojem će se Mercator vratiti na tržište BiH preuzimanjem svoje 83 trgovine od Konzuma, dok će Konzum nastaviti poslovati u preostale 173 trgovine. Sredstva osigurana zajmom, kao i ona osigurana prodajom zaliha roba Konzuma iz 83 trgovine koje iznajmljuje od Mercatora BiH, bit će iskorištena za podmirivanje obveza koja ima prema dobavljačima u toj zemlji. “Mislim da smo time riješili zabrinutost dobavljača Konzuma u BiH, naših zaposlenika, koji više ne trebaju brinuti o svojoj budućnosti, a isto tako mislim da će ovime biti zadovoljne vlade Federacije BiH i Republike Srpske”, rekao je Ramljak. Na sjednici Privremenog vjerovničkog vijeća bilo je riječi i o procesu restrukturiranja te o statusu ugovaranja dodatne tranše od 50 milijuna eura za dobavljače koja se veže uz postojeći ﬁnancijski aranžman s pravom prioritetnog namirenja. Rok za prijavu je istekao 25. kolovoza ove godine te su, po riječima izvanredne uprave, dobavljači iskazali velik interes za sudjelovanje u tzv. roll-upu. U tijeku je provjera pristiglih prijava i priprema liste dobavljača o čemu će više biti riječi na idućoj sjednici Vijeća.

Što se tiče nastavka poslovanja Agrokora, mislim da je ono trenutačno stabilizirano i očekujemo da to bude i ubuduće.

Marica Vidaković, predstavnica velikih dobavljača Agrokora u Privremenom vjerovničkom vijeću

4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO USPRKOS NAMETNUTIM PROBLEMIMA U BELJU DOKAZUJU KA

PREŽIVJELI SU MNOGO, PA ĆE I AGROKOR U proteklih nekoliko mjeseci fokus Uprave Belja bio je stabilizacija poslovanja kompanije i osiguranje nastavka suradnje sa svim partnerima, dobavljačima i kooperantima. Rekordna žetva i plaćeni otkup to i dokazuju piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

B 20.000 0ha oranica obrađuje Belje

650 0 ha

vinograda proizvede 8 mil l vina godišnje

ez obzira na to kakva bila očekivana ﬁnancijska i revizorska izvješća o poslovanju Belja za prošlu 2016. godinu, mnogi ekonomski analitičari s pravom ističu kako buduća sudbina Belja nikako nije upitna. Ne samo zato što Belje postoji već više od tri stoljeća i što je kroz to razdoblje promijenilo mnoštvo vlasnika, državnih i političkih uređenja, nego prvenstveno zbog činjenice da ono obrađuje 20.000 hektara oranica, 650 hektara vinograda uz najmoderniju vinariju u regiji kapaciteta osam milijuna litara vina nagrađivanih na najuglednijim svjetskim enološkim događanjima. Belje je i 25 modernih svinjogojskih i govedarskih farmi, tovnih i mliječnih. Belje su i silosi kapaciteta 200.000 tona, tvornica stočne hrane, sireva, kulena... Belje su i desetine kilometara vodnih kanala, stotine i stotine suvremenih traktora, kombajna, prikolica i različite poljoprivredene mehanizacije. Belje su i stotine kooperanata. Ali, iznad svega - Belje čine obrazovani, stručni i, još uvijek, visoko motivirani ljudi.

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

Hektari, traktori, farme, kilometri, litre i tone – tek su dio inventarske popisne liste i oni svakako imaju svoju materijalnu vrijednost. No ti su pojmovi tek mrtvo slovo na papiru ako ih nema tko pokrenuti i stvarati novu vrijednost. A pokrenuti ih mogu samo stručni i motivirani ljudi koji znaju što i zašto stvaraju. U svojoj dugoj prošlosti Belje je doživjelo, ali i – preživjelo, mnoga turbulentna razdoblja. Jedno od takvih je i ovo današnje. Kada je 2005. godine Agrokor, odnosno “predsjednik” (tako su u sustavu zvali Todorića) za jednu kunu preuzeo Belje od države Hrvatske, Baranjci su tada bili (ali i danas ostali) podijeljeni. Jedni su to oštro osuđivali, a drugi su bili zadovoljni. Činjenica je, međutim, pak da je Agrokor u svekoliku modernizaciju Belja uložio više od dvije milijarde kuna. Činjenica je i da je u cilju sinergijskog funkcioniranja čitavog sustava Agrokora iz Belja maknut niz industrijsko-prerađivačkih djelatnosti. Činjenica je također da je, na temelju mnogih jamstava za neke druge sastavnice sustava, zadužio Belje poput Grčke. Međutim, koliko znamo, i Grčka je još uvijek živa, pa zašto ne bi preživjelo i Belje? To više što je današnja tehnološka osnovica Belja znatno kvalitetnija nego što je bila 2005. godine.

U BELJU SE I DALJE – RADI I STVARA Hoće li Belje u godinama što slijede pokušati samostalno voditi svoju poslovnu priču ili će sinergijski u nekom “konfederalnom” sustavu funkcionirati s nekim od dosadašnjih sastavnica Agrokora, ili će se pak u vlasničkom smislu pridružiti nekoj mađarskoj, ruskoj ili srpskoj (a možda i nekoj obližnjoj hrvatskoj) kompaniji sličnih djelatnosti – pokazat će se vrlo brzo. A da Belje ima ne samo budućnost nego i – sadašnjost, pokazuju već konkretni ovogodišnji poslovni rezultati. Stara izreka “kako siješ, tako i žanješ” logično je najprimjerenija upravo poljoprivredi. Rezultati ovogodišnje žetve u Belju pokazuju

A KO ZNAJU I MOGU RADITI

kako se i prošle jeseni dobro radilo. Na vlastitim oranicama Belje je ove godine požnjelo nešto više od 42.000 tona pšenice i ječma, ostvarivši rekordne prinose u povijesti koji su za pšenicu iznosili 8,8 tona po hektaru. Podjednako dobri rezultati zabilježeni su nakon žetve i na poljima Vupika i PIK-a Vinkovci.

KADA JE 2005. AGROKOR ZA JEDNU KUNU PREUZEO BELJE OD DRŽAVE HRVATSKE, BARANJCI SU TADA BILI (ALI I DANAS OSTALI) PODIJELJENI K tome, uz vlastite sirovine sve ove tri kompanije otkupile su i platile gotovo 55.000 tona pšenice, ječma, uljane repice i zobi od 700 kooperanata i poljoprivrednih proizvođača. Isplatama u roku ove kompanije potvrđuju da su ozbiljan i stabilan partner za buduću suradnju i otkup nadolazećih jesenskih kultura soje i kukuruza. Pri tome je samo Belje otkupilo 22.000 tona različitih žitarica.

POZIV PROIZVOĐAČIMA U Belju ističu kako su pred njima berba kukuruza i soje od kojih očekuju dobru godinu na vlastitim površinama, ali su zainteresirani i za otkup soje i kukuruza od poljoprivrednih proizvođača. U skladu s novom politikom poslovanja Agrokor koncerna, Belje kao najveća poljoprivredna kompanija u Hrvatskoj i u narednom razdoblju jamči podmirenje svojih obveza prema dogovorenim uvjetima i rokovima. “U proteklih nekoliko mjeseci fokus Uprave Belja bio je stabilizacija poslovanja kompanije i osiguranje nastavka suradnje sa svim našim partnerima, dobavljačima i kooperantima. Upravo zahvaljujući partnerskim odnosima i razumijevanju uspješno smo završili ovogodišnju žetvu na svojim oranicama i platili cjelokupan otkup iz ovogodišnje žetve, a cilj nam je nastaviti s otkupom jesenskih kultura”, kaže Davor Bošnjaković, predsjednik Uprave Belja. “Naša kompanija je poznata po sljedivosti proizvodnje od polja do stola uz korištenje visokokvalitetnih sirovina iz domaće proizvodnje pa iz tog razloga pozivamo domaće proizvođače da nam se jave za otkup soje i kukuruza kako

bismo osigurali dovoljne količine sirovine za proizvodnju stočne hrane i mesa na hrvatskim farmama. Belje zajedno sa svojim kooperantima proizvede 450.000 komada tovljenika godišnje što je gotovo polovina godišnjeg uzgoja svinja u Hrvatskoj”, dodaje Bošnjaković. Inače, Belje raspolaže s pet silosa - u Križevcima, Ivanić-Gradu, Popovači, Dardi i Belom Manastiru - koji su dovoljni za zadovoljavanje vlastitih potreba i prijam sirovina od kooperanata i poljoprivrednih proizvođača.

25 svinjogojskih i govedarskih farmi ima ta tvrtka

200.000t kapaciteti njenih silosa

STOČNA HRANA

Godišnja proizvodnja 300.000 tona U Belju navode kako će sve otkupljene kulture koristiti za proizvodnju stočne hrane Belje koju koriste na 25 vlastitih farmi, te na više od 100 farmi kupaca njihove stočne hrane i kooperanata. Upravo korištenje domaćih kontroliranih sirovina jamči vrhunsku kvalitetu beljske stočne hrane koja donosi odlične proizvodne rezultate i priraste kako u peradarskoj proizvodnji, tako i u proizvodnji mlijeka te u uzgoju svinja i junadi. Na farmama Belja, Vupika i PIK-a Vinkovci godišnje se utroši polovina od 300.000 tona godišnje proizvodnje stočne hrane, dok se ostatak plasira na domaće tržište i tržišta regije.

4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

PREDSTAVLJAMO EUDEMON, Zagreb

TURIZAM I PREVOĐENJE RUKU POD RUKU Jelena Bulat je vlastiti posao odlučila pokrenuti nakon višegodišnjeg rada u TZ-u grada Zagreba i nakon niza godina prikupljanja iskustva na terenu kao turistički vodič i pratitelj jući kako se tvrtka i dalje bavi prijevodima, što je odlično posebice tijekom zimskih mjeseci.

NAJBOLJE GODINE TEK SLIJEDE

S obzirom na kapacitet poslovanja, ne mogu i ne želim se natjecati s velikim turoperatorima, ali smatram da je bitna kvaliteta, a ne kvantiteta. Jelena Bulat, direktorica Eudemona Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

agrebački Eudemon počeo je s radom 2009. godine kao tvrtka za prevođenje i turističko vođenje. Prošle godine, pak, djelatnost joj je proširena te je postao turistička agencija specijalizirana ponajprije za incoming turizam te rad s pojedincima i manjim grupama. Svrha agencije je promoviranje i širenje turističke ponude kontinentalne Hrvatske. Direktorica Eudemona Jelena Bulat kaže nam kako je vlastiti posao odlučila pokrenuti nakon višegodišnjeg rada u Turističkoj zajednici grada Zagreba te nakon niza godina prikupljanja iskustva na terenu kao turistički vodič i pratitelj. “Trenutačno radim sama s vanjskim suradnicima stvorivši tako kvalitetnu mrežu suradnika i dobavljača s kojima divno surađujem. S obzirom na to da sam po struci profesorica engleskog i španjolskog jezika, a usput sam naučila i portugalski, uglavnom radim s gostima s tih govornih područja. A to je sasvim solidno s obzirom na to koliki je broj zemalja u kojima se govore ti jezici”, objašnjava ona doda-

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

Premda je Hrvatska mala zemlja, nastavlja Jelena Bulat, tržište je veliko i ima posla za sve. A posebice za one koji kvalitetno odrađuju posao. “S obzirom na kapacitet poslovanja, ne mogu i ne želim se natjecati s velikim turoperatorima, ali smatram da je bitna kvaliteta, a ne kvantiteta. Kao vodič i prevoditeljica već sam bila ostvarila priličan uspjeh, a turistička agencija je još mala i nova te sam sigurna da sam na uzlaznoj putanji i da najbolje godine tek slijede. Kao što sam ranije napomenula, surađujem s jednako malim i kvalitetnim tvrtkama ili pojedincima te imamo zajednički cilj: predstaviti Hrvatsku u najboljem svjetlu te gostima ponuditi ono što očekuju, a osobito ono neočekivano ili nepoznato o Hrvatskoj”, napominje ona dodajući kako se u poslovanju susreće s velikom konkurencijom koja je u većini slučajeva poštena. “S nelojalnom konkurencijom ili takvim suradnicima prekidam suradnju odmah u početku. S obzirom na to da smo mala zemlja, loš, kao i dobar glas, daleko se čuje”, naglašava.

EUDEMON ČINI SVE KAKO BI KLIJENTIMA SKROJIO PROGRAM PO NJIHOVIM ŽELJAMA Kako je rad s ljudima uvijek zahtjevan, tako Eudemon čini sve kako bi klijentima skrojio program po njihovim željama. “Nažalost, oni ne žele uvijek prihvatiti naše sugestije te ih moramo uvjeriti u ono za što znamo da je za njih najbolje i uvijek ih otpratimo iz Hrvatske s velikim osmijehom na licu i željom da se jednog dana vrate, što i jest krajnji cilj mojega posla”, zaključuje Jelena Bulat. (B.O.)

enterprise europe

info

Broj 158, 4. rujna 2017.

IDEJE IZ EUROPE

Idejama promijenimo svijet Natjecanjem dobrih ideja želi se izgraditi pozitivan imidž poduzetnika i potaknuti Europljane na oživljavanje poduzetničkog duha Natjecanje Ideje iz Europe pokrenuto je 2015. godine kako bi se pronašli poduzetnici čije “ideje mijenjaju svijet” te ih je vrijedno ostvariti. Primarni cilj je skrenuti pozornost i izgraditi pozitivan imidž europskih poduzetnika, kako bi bili uzor i pridonijeli oživljavanju poduzetničkog duha kod Europljana. Glavni cilj natjecanja je prevladavanje globalnih izazova na djelotvoran i učinkovit način koristeći poslovne ideje koje imaju društveni i/ili ekonomski utjecaj. Svrha ovog natjecanja nije samo otkriti već i na transparentan način skalirati poslovne ideje (postići njihov rast) te poduzetnicima pružiti priliku za promociju i umrežavanje. Proces odabira ideja iz Europe služi i tijelima državne uprave u detektiranju prepreka koje poduzetnici trebaju prevladati u realizaciji ideje, u danom kontekstu/ industriji te prihvaćanju smjernica za njihovo uklanjanje. U natječaju se traži poduzetničko rješenje za globalne izazove; ideja koja ima društveni i/ili ekonomski učinak; ideja koja zadovoljava potrebe tržište i građana; ideja koja je potvrđena određenim dokazima; ideja koju je moguće skalirati (proširiti na druga tržišta, područja).

Svaka država članica EU-a provodi nacionalnu selekciju putem koje se odabire jedan poduzetnik s idejom za koju se smatra da zavređuje biti pozvana i predstavljena svijetu. Žiri u Hrvatskoj čine predstavnici Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) te nominirani predstavnici partnerskih organizacija. Nacionalno natjecanje završava u listopadu 2017. godine, na kojemu na temelju ispunjenog obrasca nacionalni žiri odabire najbolje kandidate za predstavljanje ideje uživo. Osim navedenih kriterija natječaja vezanih za kvalitetu same ideje, na predstavljanju uživo ocjenjivat će se i kvaliteta prezentacije - predstavljanje treba trajati najduže pet minuta te mora biti na engleskom jeziku. Polufinale je u studenom 2017. godine, u Tallinnu (Estonija) pobjednici nacionalnih natjecanja nadmetat će se za mjesto u finalu, a finale je u ožujku 2018. godine u Den Haagu (Nizozemska) finalisti će predstaviti svoje ideje predstavnicima gospodarstva, investitora i institucija iz cijele Europe. Finale će se prenositi globalno u organizaciji nizozemskih veleposlanstava i putem medija.

Rok za prijavu na nacionalno natjecanje je 15. rujna 2017. godine. Troškove putovanja i smještaja za sudjelovanje u natjecanju snose organizatori. Prijave na nacionalno natjecanje Ideje iz Europe moguće su na https://docs. google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdvCC NGQrda7hgio7x3upzIZWauEpcue3E2r2k7hbzxok89w/viewform?c=0&w=1.

enterprise europe

U SKLOPU 50. MEĐUNARODNOG SAJMA MOS U CELJU

Međunarodni poslovni susreti – Uspješni u Sloveniji Osim poslovnih susreta, moći ćete sudjelovati na radionici Kako pronaći pravog prodajnog i distribucijskog partnera, čuti uspješne priče i savjete o prekograničnom poslovanju i uspostaviti nova poslovna poznanstva s međunarodnim tvrtkama.

Slovenska komora za obrtništvo i malo poduzetništvo, Austrijski ured za vanjsku trgovinu iz Ljubljane i Europska poduzetnička mreža organiziraju Međunarodne poslovne susrete – Uspješni u Sloveniji (Successful in Slovenia) 14. rujna 2017. u sklopu 50. međunarodnog sajma MOS u Celju.

Glavne teme: • Obnovljivi izvori energije • Okoliš • Obrada metala • Graditeljstvo • Obrada drveta • Elektroindustrija • Plastika • Logistika • Prehrambena industrija Zašto sudjelovati? U samo jednom danu možete susresti brojne potencijalne partnere i tako uštedjeti vrijeme i novac u potrazi za pravim partnerom.

Ideja je da svoju inovativnu projektnu ideju, tehnologiju ili ekspertizu prezentirate online na registracijskoj platformi, a zatim zatražite sastanke s partnerima koji su se također prijavili za poslovne susrete. U sklopu događanja održat će se i radionica - Kako pronaći pravog prodajnog i distribucijskog partnera. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno. Međutim, postoji opcija naplate “no show fee” u iznosu od 50 eura (bez PDVa) ukoliko se prijavite i ne pojavite, a ne otkažete sudjelovanje do 10. rujna kada je krajnji rok za otkazivanje. Prijave i biranje poslovnih partnera mogući su na sljedećoj poveznici: https:// www.b2match.eu/slovenia2017 do 10. rujna.

Poslovni razgovori na 50. međunarodnom sajmu turizma u Novom Sadu Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom TourismB2B@NSfair koji će se održati, 5. i 6. listopada 2017. u okviru 50. međunarodnog sajma turizma u Novom Sadu. Okosnica ovog jubilarnog sajma čini Dunavska regija koju karakterizira širok spektar kompleksnog i raznolikog povijesnog naslijeđa, kultura, religija, tržišta, zajednica i država. Od ove godine ovo događanje koncepcijski se definira kao sajam receptivnog turizma u čijem centru je turist za kojeg se kreira ponuda zasnovana na suvremenim motivima, očekivanjima i iskustvima.

Sudionici Sajma su svi koji rade u turizmu i za turizam, posebice u područjima: • Zdravstveni turizam/spa i wellness • Turizam regija, gradova i općina • Gastro i etno turizam • Ruralni turizam • Nautički turizam • Planinski turizam • Tematske rute • MICE turizam • Lovni turizam Kome je namijenjeno: • Turoperatori, agencije • Obrazovne institucije • Sudionici u HoReCa lancu

• Turistički mediji i blogeri • Transportne tvrtke Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registracija je moguća na internet stranicama: http://tourismb2b.talkb2b.net/. Kontakt osoba: Irena Spahić Europska poduzetnička mreža Hrvatske Tel 01/4561 639 E-mail: ispahic@hgk.hr

4. rujna 2017.

www.een.hr

2 3

EUROSTARS

Milijun eura za poslovni projekt “Ponosni smo što možemo financirati projekt tvrtke Poli-mix, odobren u snažnoj konkurenciji na razini cijele Europe. Provedbom programa Eurostars podupiremo međunarodnu suradnju te ohrabrujemo tvrtke da istražuju i razvijaju nove proizvode i konkuriraju na međunarodnim tržištima”, kaže Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije potpisala je milijun kuna vrijedan ugovor o dodjeli financijskih sredstava kroz program Eurostars s tvrtkom Poli-mix.

Eurostars je program kojim se potiču mala i srednja poduzeća (MSP) na suradnju s međunarodnim partnerima u pokretanju istraživačko-razvojnih aktivnosti. Osnovni kriterij je sudjelovanje minimalno dviju zemalja članica u projektu. Bespovratna sredstva iz Pro-

EUREKA

Novac za međunarodne istraživačko-razvojne projekte Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO) objavila je zajednički poziv za međunarodne suradničke projekte u 2017. godini iz programa Eureka. Ovim programom potiču se mala i srednja poduzeća (MSP) na suradnju s međunarodnim partnerima u pokretanju istraživačko-razvojnih (IR) aktivnosti. Ciljevi programa su: • potaknuti tvrtke na ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja te na taj način jačati njihov inovacijski kapacitet • potaknuti međunarodnu suradnju poduzetnika • stvoriti temelje za međunarodni tržišni plasman Osnovni kriteriji za projekte i konzorcije: • konzorcij treba sadržavati najmanje dva nepovezana poduzeća koja žele

•

• • •

provesti suradnički projekt iz najmanje dvije zemlje članice Eureka predloženi projekti bi trebali biti istraživačko-razvojnog karaktera s ciljem stvaranja novog, inovativnog proizvoda, usluge ili procesa projekt može biti iz bilo kojeg sektorskog ili tehnološkog područja projekt mora ima civilnu primjenu projekt mora biti uravnotežen (jedan partner ne smije snositi više od 75 posto projektnih troškova)

Predloženo trajanje je između 12 i 36 mjeseci. Više podataka o projektu može se pronaći na http://www.hamagbicro. hr/inovacije/privatni-sektor/eureka/javni-poziv-eureka-srpanj-2017/.

grama ovog puta osigurala je jedna od vodećih hrvatskih tvrtki u proizvodnji poliuretana – tvrtka Poli-mix. Ovim projektom pod nazivom CASENIPP u suradnji s pet projektnih partnera iz četiriju zemalja domaća tvrtka želi razviti neizocijanatni polikarbonatni poliuretanski sustav za pjene, elastomere i premaze. Vrijednost ugovorenih sredstava iz programa Eurostars iznosi 1.026.741 kunu, a očekivano trajanje projekta je 30 mjeseci. Inače, u tijeku je natječaj za program Eurostars2 čiji je rok za online punu prijavu (prema tajništvu Eureke - Bruxelles) 14. rujna 2017. u 20 sati.

Poslovni susreti Low Carbon Business Action in Brazil Otvoren je natječaj za Matchmaking misiju u Brazil pod nazivom Low Carbon Business Action in Brazil, na temu obnovljive energije, što uključuje i podsektore: • Solarna energija • Biomasa u svrhu energije • Fotonaponska energija • Energija vjetra Ovi poslovni susreti izvanredna su prilika za europske tvrtke koje žele proširiti svoje poslovanje na područje Brazila. Bilateralni matchmaking susreti održat će se od 3. do 6. listopada u Brazilu, Fortaleza, a troškovi putovanja za odabrane tvrtke sufinancirat će se u iznosu od 80 posto. Sve zainteresirane tvrtke mogu dobiti više informacija i prijaviti se direktno na stranici organizatora: http://lowcarbonbrazil.com/index. Osoba za kontakt u HGK-u, Europska poduzetnička mreža Hrvatske: Irena Spahić, ispahic@hgk.hr.

enterprise europe

SMART FACTORY HUB

Želimo PAMETNU PROIZVODNJU Hrvatski poduzetnici svjesni prednosti koju donosi Pametna proizvodnja, kao izazove u implementaciji ističu troškove ulaganja i nedostatak znanja Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) kao i ostalih 12 međunarodnih partnera na projektu Smart Factory Hub, u travnju i svibnju ove godine provela je anketu kako bi se saznalo koliko su hrvatski poduzetnici uključeni u Pametnu specijalizaciju i spremni za Industriju 4.0. Prikupljeni su odgovori 26 hrvatskih malih i srednjih poduzetnika (MSP) u industriji te u nastavku donosimo njihovu analizu.

Nakon prve industrijske revolucije koja je započela izumom parnog stroja, slijedila je druga uvođenjem električne energije u proizvodnju te se trenutno nalazimo na kraju treće. Upotrebu elektroničkih i ICT sustava zamjenjuju pametne tvornice koje koriste ICT sustav s ciljem digitalnog povezivanja strojeva, ljudi i proizvoda, tzv. Industrija 4.0.

Većina hrvatskih MSP-a razumije korist Pametne proizvodnje u svojim poduzećima, štoviše upoznati su s novim trendovima u industriji te imaju namjeru postupno uvoditi pametna rješenja, tehnologije i metode, no samo je 12 posto trenutno implementira. Niski postotak uvođenja Industrije 4.0 očit je kada se, prema istraživanju agencije nizozemskog Ministarstva vanjskih poslova (CBI), provedenom

u travnju ove godine, Hrvatska nalazi na pretposljednjem mjestu u Europskoj uniji, ispred Bugarske. Troškovi implementacije, nedostatak informacija i visoka složenost novih tehnologija predstavljaju izazove, no unatoč tome hrvatski poduzetnici su zainteresirani za Pametnu proizvodnju te smatraju kako su za povećanje konkurentnosti najvažnija sljedeća četiri područja - bolja kvaliteta proizvoda, bolja koordi-

4. rujna 2017.

www.een.hr

4 5

Vjeran Vrbanec žmentu ljudskih resursa, MSP-i žele implementirati metode strateškog razvoja osoblja, motivacijske sustave i transfer znanja.

Većina malih i srednjih poduzetnika trenutno ne koristi metode u proizvodnom procesu, samo mali broj implementira LEAN proizvodnju, no svi imaju želju za unapređenjem. Odlike LEAN metode su velika varijabilnost proizvoda, male serije, mala količina zaliha, fleksibilna proizvodnja i visoka kvaliteta. Najveća prednost je veza između smanjenja troškova i unapređenja produktivnosti i kvalitete. Također je važno stalno usavršavanje radnika, čime se postižu bolji rezultati. U menad-

Projekt za devet zemalja nacija s kupcima, smanjeni troškovi proizvodnje i bolja usklađenost sa specifikacijama kupca ili regulatornim zahtjevima. Većina MSP-a je već implementirala nove tehnologije Cloud Storage/processing i Responsive manufacturing, a u budućnosti su zainteresirani za implementaciju tehnologija Data analytics i Smart maintenance.

Smart Factory Hub je projekt koji je financirao Interreg Danube Transnational Programme kako bi se poboljšali okvirni uvjeta za inovacije u području Pametne proizvodnje na dunavskom području. Osim HAMAG-BICROa, uključeno je još 12 partnera iz devet zemalja – Austrije, Njemačke, Slovenije, Mađarske, Češke, Rumunjske, Bugarske, Slovačke i Srbije. Traje 30 mjeseci (siječanj 2017. - lipanj 2019.) te ima vrijednost preko 1,8 milijuna eura.

Niski postotak uvođenja Industrije 4.0 očit je kada se, prema istraživanju agencije nizozemskog Ministarstva vanjskih poslova (CBI), provedenom u travnju ove godine, Hrvatska nalazi na pretposljednjem mjestu u Europskoj uniji, ispred Bugarske “Hrvatska ima vrlo čvrste temelje za implementaciju tehnologija i rješenja Pametne proizvodnje te hrvatski mali i srednji poduzetnici žele sudjelovati u tome”, kaže predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec. “Poduzeća koja nisu implementirala nove tehnologije žele postati aktivnija u budućnosti te su najviše zainteresirana za suradnju poduzeća u proizvodnji, za edukacije i obrazovanje te prijenos dobre prakse, što pokazuje njihovu želju za praćenjem novih trendova i rast kompetitivnosti. Smart Factory Hub, projekt kojem je cilj poboljšanje okvirnih uvjeta za inovacije u Pametnoj proizvodnji, upravo će im u tome pomoći tijekom ove i sljedeće godine”, naglasio je Vrbanec.

enterprise europe

CEE Automotive Supply Chain 2017 Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore i konferenciju pod nazivom CCE Automotive Supply Chain 2017 koji će se održati 14. i15. studenog 2017. u Slovačkoj. Najveće B2B događanje za tvrtke iz automobilske industrije u Slovačkoj održat će se u okviru istoimene konferencije i bit će izvrsna prilika za susret vodećih tvrtki i stručnjaka iz tog područja te za pronalazak novih poslovnih partnera u toj regiji (V4 zemlje - Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka) i Austriji. Glavne teme: • Automobilska industrija • Opskrbni lanac • Budući zahtjevi za dobavljače • Kvaliteta u automobilskoj industriji

• Logistika u automobilskoj industriji • Prodaja primarnih proizvodnih dijelova Zašto sudjelovati: Tvrtke koje djeluju u području automobilske industrije dobit će priliku postati dio opskrbnog lanca, posebice one koje rade u području: • Automobilski dijelovi i komponente • Sustavi i moduli • IT za automoto industriju • Automobilska automatizacija • Proizvodnja i servis • Istraživanje i razvoj u automobilskoj industriji. Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novaca. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne surad-

nje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima se naplaćuje, a budući da je HGK članica europske poduzetničke mreže, svi zainteresirani mogu dobiti 20 posto popusta koristeći promotivni kod 17SBA/EEN. Više informacija i upute za registraciju možete pronaći na internet stranicama http://www.casc.sk/.

Business Internationalization Forum 2017 Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom Business Internationalization Forum 2017 koji će se održati 3. studenoga 2017. u Sarajevu. Ovi bilateralni susreti idealna su prilika za tvrtke i klastere kako bi direktno promovirale svoje aktivnosti, proizvode i usluge. Osim toga, poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novaca. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Zastupljeni sektori: poljoprivreda; metaloprerađivačka industrija; drvna industrija i građevinarstvo; tekstilna industrija; automobilska industrija; IT; plastika i proizvodi od plastike; turizam. Kome je namijenjeno: tvrtkama i klasterima. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registrirati se možete na internet stranicama: http://bif2017eastsarajevo.talkb2b.net/en.

Gospodarski susreti Contact-Contract Ako želite proširiti posao na međunarodno tržište ili pronaći partnere u inozemstvu, dođite na gospodarske susrete Contact-Contract. Europska poduzetnička mreža (EEN) poziva vas na matchmaking event (gospodarske susrete) koji će se održati 9. i 10. listopada 2017. u Brnu, Češka. Gospodarski susreti uključuju ciljane i ekskluzivne B2B sastanke na međunarodnoj razini. Na takvim događanjima sudionici ostvaruju direktan kontakt s odabranim predstavnikom strane organizacije te se upoznaju s profilom, područjem istraživanja, proizvodima i uslugama tvrtke i mogu procijeniti mogućnost suradnje. Tematski fokus: rudarstvo, metalurgija; staklarska industrija; materijali i dijelovi za strojarstvo; pogon, hidraulika i pneumatika; tehnologija hlađenja; elektroenergetika; elektronika, automatizacija i mjerna tehnologija; tehnologija ekologije; istraživanje, razvoj, transfer tehnologije; prijevoz, rukovanje, industrijsko pakiranje, skladištenje i logistika. Prijave su otvorene do 8. listopada 2017., a sudjelovanje na događanju je besplatno za poduzeća koja se prijave do 31. svibnja. Više informacija i prijave možete pronaći na: https:// www.b2match.eu/cc2017.

4. rujna 2017.

www.een.hr

6 7

AgroOrganic B2B Centar za organsku proizvodnju Selenča, Organic Network i Europska poduzetnička mreža Srbije organiziraju Međunarodne poslovne susrete AgroOrganic B2B koji će se održati u sklopu 11. foruma ekološke proizvodnje u Selenči, Srbija, 29. rujna 2017. godine. Glavne teme: • Proizvođači organske hrane i pića • Trgovci organskom hranom i pićem • Organsko sjemenje i sadni materijal • Zaštitna oprema u ekološkoj poljoprivredi • Poljoprivredni strojevi i oprema • Ambalaža • Obnovljiva energija • Prerada i oprema za staklenike • Primijenjena znanost i istraživanje • Inovativne tehnologije u organskoj poljoprivredi

nju međunarodnih poslovnih partnera. Sudionicima se nudi mogućnost odabira potencijalnih partnera prema vlastitim potrebama i informacijama o poslovnim partnerima i interesima partnera. Najkasnije dan prije događanja svaki sudionik dobiva popis izabranih sastanaka koji se održavaju u točno određeno vrijeme na određenom mjestu. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno. Prijava: http://www.agroorganic2017b2b.talkb2b.net/ Službeni jezik događanja je engleski.

• Partnerska suradnja u EU projektima Zašto sudjelovati: Međunarodni poslovni susreti pružaju dodatnu podršku tvrtkama u pronalaže-

Rokovi: 18. rujna 2017.: Online registracija (kreiranje kooperacijskog profila) 25. rujna 2017.: Biranje zanimljivih profila i zakazivanje sastanaka 29. rujna 2017.: Poslovni susreti.

EEN Brokerage@ Euro Bio High Tech 2017 Aries, specijalna agencija pri Gospodarskoj komori Trst, u suradnji s poduzetničkom mrežom BioHighTech NET u Trstu, CBM Cluster Smart Health Friuli Venezia Giulia, Udrugom industrijalaca - Confindustria Venezia Giulia i Europskom poduzetničkom mrežom, organizira prvi Euro Bio High Tech, jedini specijalizirani salon u Alpsko-jadranskoj regiji, upućen međunarodnim poduzetnicima i istraživačima iz sektora biomedicine, biotehnologije i bioinformatike, koji će se održati u Trstu 21. i 22. rujna 2017. u prostorijama Stazione Marittime (Molo dei Bersaglieri 3), na gradskoj rivi. Euro Bio High Tech proizlazi iz prošlogodišnjeg Alpe Adria Biohightech brokeragea i salona BioHighTech Companies Days, održanih u Trstu u lipnju i rujnu 2016. godine, kada su se sastali predstavnici inovativne zdravstvene industrije, klastera i sveučilišnih odjela za biomedicinu iz Italije, Slovenije, Hrvatske i Austrije. Na ovogodišnjem salonu, otvorenom stručnjacima ne samo iz Alpsko-jadran-

skog područja, već i iz EU država te Jugoistočne Europe i šire, izlagat će vrhunske tehnološke tvrtke, specijalizirane u biomedicini, in vivo/in vitro dijagnostici, bioinformatici, inovativim terapijama i AALu, istraživački instituti, bolnice i sveučilišni klinički bolnički centri, u svrhu povezivanja znanosti i gospodarstva, te razmjene iskustava u području znanstvenih istraživanja i inovacija. Pored izložbenog dijela, radionica i predavanja, program predviđa bilateralne susrete u sklopu EEN mreže, pod imenom EEN Brokerage@ Euro Bio High Tech 2017, koji će pružiti mogućnost susreta među predstavnicima: • bolničkih odjela i centara za transfer tehnologije • nabavne službe farmaceutskih tvrtki • laboratorija za analizu koji obavljaju usluge u sklopu ugovora s javnim zdravstvenim institucijama • tvrtki za prodaju medicinske opreme na veliko i na malo • rehabilitacijskih centara, klinika, domova zdravlja

• kozmetičkih i nutraceutskih tvrtki • osiguravateljskih društava i ulagača • kliničkih inženjera Prijave za B2B moguće su putem sljedeće poveznice https://eurobiohightech2017. b2... do 19. rujna. Biranje poslovnih partnera za sastanke među prijavljenim tvrtkama moguće je od 4. do 20. rujna. Kontaktosoba:JelenaRavlić,Hrvatskagospodarska komora, Europska poduzetnička mreža, tel: 01/ 456 1763, jravlic@hgk.hr

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

NEPROBOJNA ODJEĆA Ministarstvo unutarnjih poslova raspisuje natječaj za nabavu neprobojne odjeće. Natječaj je otvoren do 12. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo unutarnjih poslova, 36162371878, Ilica 335 Sektor za nabavu, Ilica 335, Zagreb; Dubravko Golubić, 10000 Zagreb, dgolubic3@mup.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumen ta=2017%2fS+017-0016770. PRIJEVOZ VODE

Agencija za obalni linijski pomorski promet traži uslugu prijevoza vode. Natječaj je otvoren do 18. rujna. Ugovor se sklapa na razdoblje od šest godina uz mogućnost produljenja na dodatne četiri godine. Opcija produljenja ugovora može se ugovoriti u slučaju da je osnovni brod s kojim brodar planira obavljati ugovorenu uslugu prijevoza mlađi od 11 godina u trenutku isteka šestogodišnjeg razdoblja ugovora. Brodar je dužan najkasnije godinu dana prije isteka šestogodišnjeg razdoblja ugovora pisanim putem obavijestiti Agenciju o namjeri korištenja opcije produljenja. U slučaju da brodar planira koristiti opciju produljenja, uvjeti produljenja će se bez odgode ugovoriti. Procijenjena vrijednost ugovora za ukupno razdoblje obavljanja od 10 (6+4) godina iznosi 64 milijuna kuna. Osobe za kontakt: Ivan Jelavić Šako, Paula Vidović, info@agencija-zolpp.hr, www.agencijazolpp.hr. Dokumentacija o nabavi dostup-

na je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0016737.

stupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm. aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20016743. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi.

USLUGE TISKA

GORIVO Komunalno poduzeće iz Pazina traži nabavu goriva. Natječaj je otvoren do 12. rujna, a ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn. nn.hr/Oglasnik. Dodatne informacije dostupne su na Usluga d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti, 03455963475, Šime Kurelića 22, Pazin 52000; Neda Mošnja, neda.mosnja@usluga-pazin.hr, www.usluga-pazin.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0016749.

Hrvatska lutrija traži nabavu usluga tiskanja i isporuke. Natječaj je otvoren do 3. listopada, a prijave se predaju elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm. aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20016759. Više podataka o nadmetanju moguće je dobiti na Tomislav Reiner, +385 16164856, nabava@lutrija.hr, www.lutrija. hr. GRAĐEVINSKI STROJEVI I OPREMA Hrvatske šume traže nabavu građevinskih strojeva i opreme. Natječaj je otvoren do 18. rujna. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik, Tomislav Krema, tomislav.krema@hrsume. hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pri-

SAVJETODAVNE USLUGE

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije traži nabavu usluga savjetovanja na području upravljanja. Natječaj je otvoren do 13. rujna. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm. aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20016496. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik. Dodatne informacije dostupne su na Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, 69608914212, Račkoga 6, Zagreb 10000, Služba za nabavu, nabava@mrrfeu. hr, www.razvoj.gov.hr.

4. rujna 2017.

www.een.hr

8 9

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

DANSKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČE INOVATIVNIH UREDSKIH POTREPŠTINA (BRDK20170817001)

Danski distributer uredskih potrepština, uključujući pakiranja i dodatnu opremu, traži nove inovativne proizvode iz EU-a kako bi ih dodao svom portfelju proizvoda te nudi distribuciju stranim proizvođačima. Tvrtka je jedna od vodećih na danskom tržištu i traži proizvode koji su noviteti i dodaju inovativnu notu uredskom okruženju. Tvrtka nudi dugoročnu suradnju u obliku distribucije tvrtkama koje su proizvođači, a ne prodavači, inovativnog uredskog materijala. POLJSKA TVRTKA TRAŽI DOBAVLJAČA PRIRODNIH PREĐA (BRPL20170817001)

Poljska tvrtka, specijalizirana za ručno tkanje, koja koristi samo prirodne materijale kao što su pamuk, konoplja, lan, vuna, svila i slično traži dobavljače prirodnih pređa za distribuciju u Poljskoj (distribucijski

ugovor), kao i internu uporabu za tkanje (ugovor o proizvodnji). Tvrtka proizvodi sljedeće proizvode: ručno tkane nosiljke za djecu, šalove, tepihe, deke za bebe i stolnjake, koji se uglavnom prodaju u Poljskoj. ČEŠKA TVRTKA TRAŽI PARTNERA ZA DISTRIBUCIJU I NUDI PODUGOVARANJE (BOCZ20170727001) Češka tvrtka, koja posluje u sektoru prerade drva, specijalizirana je za proizvodnju stolarije i tesarstvo. Glavni fokus tvrtke je na proizvodnji dječjih igrališta i poluproizvoda. Tvrtka se također bavi proizvodnjom namještaja po mjeri, građevinske stolarije i proizvodnjom po zahtjevu kupca. Nudi suradnju u obliku podugovaranja – građevinskim tvrtkama, proizvođačima proizvoda za dječja igrališta i traži distributera – trgovačke lance koji prodaju proizvode za uređivanje vrtova i domova, na-

mještaj... Potencijalni partneri mogu biti tvrtke koje traže proizvođača bilo kakvih drvenih proizvoda - gotovih ali i polugotovih za daljnju obradu. RUMUNJSKI PROIZVOĐAČ DJEČJIH CIPELICA I ŽENSKIH TORBI TRAŽI DISTRIBUTERA (BORO20170718001) Rumunjska tvrtka, specijalizirana za pružanje usluga u proizvodnji obuće, posebno za ekskluzivne modne marke, nedavno je razvila vlastiti asortiman proizvoda, te traži distributere za svoju novu liniju ručno izrađenih dječjih cipelica i torbi za žene. Tvrtka traži dugoročnu suradnju s tvrtkama koje prodaju putem online trgovine ili običnih trgovina koje su specijalizirane za dječje proizvode i proizvode za žene. Trgovački posrednici, malo i veleprodajni lanci također su prihvatljivi partneri.

FRANCUSKA TVRTKA TRAŽI DOBAVLJAČE STAKLENIH BOCA (BRFR20170818001)

Francuska tradicionalna destilerija traži dobavljače staklenih boca kako bi obnovila svoj asortiman proizvoda novim rješenjima za punjenje. Traženi partner može biti proizvođač staklenih boca ili distributer proizvoda, koji se mogu lako prilagoditi premium alkoholnim pićima. Potencijalni partner bi trebao dostaviti boce prema specifikacijama u malim serijama. BRITANSKA TVRTKA TRAŽI STOLARSKU TVRTKU ZA PROIZVODNJU KUPAONIČKOG NAMJEŠTAJA (BRUK20170613001) Britanska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju high end, odnosno luksuznijih kupaonica, želi podugovoriti stolarsku tvrtku za proizvodnju drvenih proizvoda/ dijelova za kupaonice. To bi bile posebne WC daske/sjedalice i ormarići, a krajnji proizvodi se proizvode u manjim količinama i namijenjeni su posebnim kupcima. Tvrtka traži partnera s tradicionalnim vještinama, ali i dinamičnim pristupom inovacijama i razvoju proizvoda s kojima će aktivno surađivati. POLJSKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČE TEKSTILA I POZAMANTERIJE (BRPL20170817002) Poljski distributer jedinstvenih vrsta tekstila i pozamanterije nudi usluge distribucije proizvođačima spomenutih proizvoda. Tekstil se nudi po metru u maloprodajnoj i veleprodajnoj količini, a niz ponuđenih dodataka omogućuje klijentima da na jednom mjestu nabave sve potrebne materijale i pribor. Traže se proizvođači kojima tvrtka nudi usluge distribucije, skladištenja, marketinga...

enterprise europe

RAPEX IZVJEŠĆE 1

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Izbjeljivač, brend Supra, proizvod Super Cloro/Bleach - Eau de javel. Proizvod nagriza i iritira kožu i opasan je za oči, no na na njemu nema oznaka koje upozoravaju na to. (slika 1) Dječja autosjedalica, brend Recaro, model Optia. Proizvod je opasan za korištenje jer se u slučaju sudara sjedalo može odvojiti od nosača i izazvati ozljede. (slika 2) Ulje za izbjeljivanje kože, brend Caro white, naziva Lightening Oil. Proizvod u sebi sadrži previsoku razinu hidrokinina, pa je opasan za korištenje. (slika 3) Pećnica, brend Emerio, model Multi Oven. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer naponski kabel može u njemu biti postavljen preblizu grijaćim pločama pa se izolacija na njemu može otopiti i izazvati električni udar. (slika 4) Automobil Fiat, model Grande Punto, proizvedeni od svibnja 2016. do siječnja 2017. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer ima neispravne zatezače po-

jasa koji pri sudaru mogu ozlijediti osobu koja se vezala pojasom. (slika 5) Automobil Renault, model Kadjar, proizveden 2015. i 2016. godine. Proizvod može imati neispravne module za upravljanje zračnim jastucima. (slika 6) Automobil Lancia, model Thema, proizveden 2011. i 2012. godine. Proizvod može imati neispravan uređaj za aktiviranje prednjih zračnih jastuka. (slika 7) Trampolin, brend Thys Toys, model Trampoline rechthoek 153 x 215cm. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se okvir za koju je učvršćena mreža može lako svinuti. Razmak između skočne plohe i okvira je toliko širok da djeca mogu zapeti nogom ili rukom. (slika 8) Kamioni Volvo, modeli FE i FL, proizvedeni od 2012. do 2017. godine. Spoj vijcima u blizini stražnjeg amortizera može biti neispravan što može dovesti do neispravnog položaja stražnje osovine i teškoća u vožnji. (slika 9)

4. rujna 2017.

www.een.hr

10 11

POTRAŽNJA ZA TEHNOLOGIJAMA Tehnološke upite pošaljite na dajana.stekovic@hamagbicro.hr

Razvoj rješenja s ciljem pružanja potpore poljskom obiteljskom poduzetništvu na temelju izgradnje partnerske mreže za poljski operativni program (4.3.) s partnerima iskusnima u pružanju obuke (RDPL20170726001) • MSP iz Istočne Poljske priprema projekt koji će pružiti učinkoviti alat/rješenje za pružanje podrške poljskim obiteljskim društvima u obliku knjige, zbirke videofilmova, IT platforme, priručnika s uputama i ostalo. Društvo traži partnera iz EU-a, s iskustvom u pružanju obuke, treninga i savjetodavne usluge, kako bi s njim podnijelo zahtjev za povrat troškova u održanom natjecanju u poljskom operativnom programu (4.3. Power). Eureka: Razvoj solarne slijepe opreme za proizvodnju električne energije (RDKR20170726001) • Korejski MSP razvio je podmodul slit instalacije za proizvodnju električne energije. Taj podmodul koristi solarnu energiju, a oprema za proizvodnju električne energije koristi najveću površinu zgrade; zidove i stakla. Pomoću ove tehnologije mogu se prevladati pitanja pogleda, sjena i temperature. Žele razviti podmodul uz pomoć europske ekspertize na području stanice i podmodula. Eurostars - hitno: Traže se MSPovi na području poslovnog i rizičnog putovanja i osobne sigurnosti (RDUK20170804001) • Inovativno britansko društvo koje razvija digitalne proizvode traži odgovarajući MSP za zajedničku prijavu na Eurostars s ekspertizom iz osobne sigurnosti, rizičnih i poslovnih putovanja. Društvo nastoji razviti AI digitalno rješenje za B2B uporabu u svrhu pružanja podrške svakodnevnim poslovnim putovanjima radnika unutar organizacije. Uloga partnera koji se traži bit će testirati alat i dati savjete o njegovim funkcionalnosti-

ma za optimalno korištenje. Cilj je prijaviti se na natječaj u rujnu 2017. godine. Eurostars2: Razvoj amortizera i fleksibilne spojke za torzijski sustav vibracija u dizel motorima (RDKR20170801001) • Korejski MP specijaliziran za konstrukcijsko inženjerstvo u procesu je razvoja novih torzijskih amortizera i fleksibilne spojke za dizel motore. Spajanjem komponenti amortizera i zamašnjaka u jedno,

konačni se proizvod može koristiti u automobilskim i sustavima brodskih motora. Traže europske istraživačko-razvojne institute koji se bave strojarstvom kako bi razvili konačni proizvod i koji su zainteresirani za njegovo komercijalno istraživanje putem sporazuma o istraživačkoj suradnji. H2020 BBI.2017.D4: Traže se partneri za razvoj i primjenu biopolimera za gnojiva s kontroliranim otpuštanjem (RDES20170803002) • Španjolski istraživački institut traži partnere zainteresirane da budu dio prijave na poziv BBI.D4 2017 (Bio Based Industries H2020-BBI-JTI). Cilj je razviti nova biognojiva na temelju oporavka hranjivih i organskih tvari. Društvo traži istraživačke institucije koje mogu razviti učinkovite biorazgradive obloge za gnojiva s kontroliranim otpuštanjem. Traži se razvoj uređaja za ručnu dezinfekciju na bazi hladne plazme za kućnu uporabu (TRSG20160810001) • Singapurski MSP koji proizvodi i distribuira proizvode za čišćenje traži partnere za razvoj uređaja za ručnu dezinfekciju koji koristi tehnologiju hladne plazme. Uređaj je namijenjen za kućnu uporabu za dezinfekciju namještaja, tepiha, igračaka i ostalih kućanskih predmeta. Singapurski MSP želi

sljedeće vrste partnerstva s MSP-ima (11250), sveučilištima i istraživačko-razvojnim institucijama: 1.) Sporazum o licenciranju 2.) Sporazum o proizvodnji 3.) Sporazum o istraživačkoj suradnji. Multinacionalno kemijsko društvo traži industrijske tehnologije za sprečavanje/uklanjanje biofilmova za vodene sustave (TRIL20160410001) • Izraelsko kemijsko društvo traži tehnologije i/ili proizvode biocida sa sljedećim karakteristikama: 1. materijali za sprečavanje stvaranja i rasta biofilma na površinama koje su u dodiru s vodom 2. bromirani biocidi, ili materijali koji pojačavaju biocidnu aktivnost bromiranih biocida, uz dodatnu funkcionalnost. Društvo želi potpisati ugovor s partnerom za zajednički pothvat/licenciranje/sporazum o istraživačkoj suradnji. Identificirani partneri dobit će sredstva za razvoj te tehnologije. Poljsko društvo za reviziju energetske učinkovitosti traži energetski učinkovite tehnologije za industriju i energet-

ski sektor (TRPL20170710001) • Poljsko društvo za savjetovanje o energetskoj učinkovitosti s trogodišnjim iskustvom traži partnere iz cijelog svijeta koji žele prenijeti inovativne tehnologije energetskoj učinkovitosti spremne za provedbu. Društvo traži partnerstvo (komercijalni sporazum s tehničkom pomoći ili sporazum o uslugama i/ili sporazum o tehničkoj suradnji) s drugim društvima koja imaju inovativna rješenja energetske učinkovitosti i potrebna im je distribucija ili komercijalizacija.

enterprise europe

4. rujna 2017.

Poslovni susreti “Meet4Business 2017” na sajmu MOS Celje Europska poduzetnička mreža pri Mariborskoj razvojnoj agenciji, u suradnji s mariborskom Regionalnom komorom za obrtništvo i malo poduzetništvo, organizira poslovne susrete Meet4Business 2017 koji će se održati u sklopu Međunarodnog sajma MOS 2017 (12.-17. rujna) u Celju. MOS Celje međunarodni je sajam, koji povezuje i širi poslovanje u Sloveniji, na području Jugoistočne Europe, Europe i diljem svijeta. Glavne prednosti MOS-a su prepoznatljivost, visoka posjećenost, novi trendovi i tradicija. Prošle godine na sajmu je sudjelovalo više od 1500 izlagača iz 35 zemalja, a sajam je posjetilo više od 124.000 posjetitelja.

Cilj poslovnih susreta, koji će biti organizirani u sklopu sajma, je pokrenuti komercijalnu i tehnološku suradnju kroz unaprijed dogovorene 20-minutne razgovore prijavljenih tvrtki i institucija. Platformu sastanaka čini online katalog koji sadrži profile svih prijavljenih sudionika.

• Tiskanje • Turizam i ugostiteljstvo

Događanje je namijenjeno tvrtkama iz sljedećih sektora: • Proizvodnja proizvoda od gume i plastike • Proizvodnja alata • Elektroinstalacije, vodovodne i ostale građevinske instalacije • Proizvodnja tekstila • Proizvodnja kožne odjeće, kože i srodnih proizvoda

Registracija i izbor poslovnih partnera mogući su na sljedećoj poveznici: http:// meet4businessmos2017.talkb2b.net/.

Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, ali postoji “no show fee” od 50 eura u slučaju prijave i nepravovremenog otkazivanja sudjelovanja.

Za više informacija, obratite se kontaktu: Jelena Ravlić Hrvatska gospodarska komora Europska poduzetnička mreža Tel: 01/ 456 1763 jravlic@hgk.hr.

Health Tech Innovations for Successful Business HAMAG-BICRO u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom i Eurekom organizira besplatan odlazak autobusom na gospodarske susrete Health Tech Innovations for Successful Business koji će se održati 21. rujna u Grazu. Cilj Međunarodnog dana partnerstva je razviti i ojačati suradnju inovativnih tvrtki i sveučilišnih znanstvenika. Zdravstvena tehnologija je definirana kao “primjena organiziranog znanja i vještina u obliku strojeva, lijekova, cjepiva, procedura i sustava razvijenih za rješavanje zdravstvenih problema i poboljšanja kvalitete života (WHO)”.

Na ovom događaju tvrtke će imati sljedeće mogućnosti: • Pitchanje – 5-minutno predstavljanje inovativnih ideja i istraživanja • Izložba postera – predstavljanje istraživačkih područja ili poslovnih ideja • B2B sastanci – 20-minutni sastanci s potencijalnim partnerima Više o eventu možete pronaći na: https:// www.b2match.eu/partneringday2017. Svaka tvrtka može prijaviti maksimalno

dvije osobe za sudjelovanje na gospodarskom susretu, mora imati registriran profil na službenoj stranici eventa s unaprijed dogovorenim sastancima i sudjelovati na predavanju o Eurostars programu. Polazak za Graz planiran je u ranim jutarnjim satima 21. rujna, a povratak u Zagreb je isti dan, nakon kraja eventa. Zainteresirane tvrtke za odlazak autobusom mogu ispuniti svoje prijave na: https://goo.gl/forms/DZ7W0T74Q. Kontakt osoba: Dajana Šteković HAMAG-BICRO dajana.stekovic@hamagbicro.hr Tel: 01/ 4891 815

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 12.-14. rujna - MOS Celje, poslovni susreti, Celje, Slovenija 13.-16. rujna - Treća regionalna konferencija o procjeni utjecaja na okoliš, Vodice 18.-22. rujna - Poslovna misija u Japan, Osaka, Japan 21. rujna - Poslovni susreti Health Tech innovations, Graz, Austrija 21. rujna - EEN Brokerage@ Euro Bio High Tech 2017, Trst, Italija 29. rujna - Poslovni susreti AgroOrganic B2B, Selenča, Srbija 3. listopada - Poslovni susreti Low Carbon Business Action, Fortaleza, Brazil

5. i 6. listopada - Poslovni razgovori na Sajmu o turizmu, Novi Sad, Srbija 9. i 10. listopada - Gospodarski susreti Contact-Contract, Brno, Češka 18. listopada - Posjet hrvatske gospodarske delegacije Belgiji 3. studenoga - Poslovni razgovori za tvrtke Business Internationalization Forum 2017, Sarajevo, Bosna i Hercegovina 14. i15. studenoga - Poslovni razgovori CEE Automotive Supply Chain 2017, Žilina, Slovačka

PRILOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

PRIVREDNI VJESNIK GLAVNI UREDNIK Darko Buković UREDNIK PRILOGA Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO BRESNICA - OBRT, Jastrebarsko

EU FONDOVIMA DO VRHUNSKOG KOZJEG MLIJEKA U ovom trenutku potencijalna proizvodnja nam je oko 10.000 litara mlijeka, no zbog birokratskih problema još uvijek nije ostvarena, kaže Dedić

adnjih godina u svijetu, ali i u Hrvatskoj, kao izuzetnu namirnicu nutricionisti sve više ističu kozje mlijeko i njegove prednosti u odnosu na puno zastupljenije kravlje mlijeko. Iako bi laik rekao “ah, mlijeko kao mlijeko”, stručnjaci kozjem mlijeku pripisuju određene dijetetske i terapijske pogodnosti, a istraživanja su pokazala da 40 posto osoba alergičnih na kravlje mlijeko tolerira kozje. Zanimljivo je da se kozje mlijeko lako probavi, i to za oko 40 minuta, dok je kravljem mlijeku potrebno oko 2,5 sata. osim toga treba imati na umu da samo jedna čaša kozjeg mlijeka osigurava 32 posto preporučenog dnevnog unosa kalcija, 27 posto fosfora i 14 posto kalija. Iako je riječ o izuzetno zdravoj namirnici, ona u svjetskoj proizvodnji mlijeka čini tek dva posto. Zadnjih godina ipak raste potražnja za njim, a tako onda raste i proizvodnja. Svoju dugogodišnju želju vezanu uz proizvodnju kozjeg mlijeka odlučio je ostvari-

OD KRAJA KOLOVOZA OVE GODINE SVJEŽE MLIJEKO S OVE FARME DISTRIBUIRA SE PUTEM MLJEKOMATA U JASTREBARSKOM ti Amir Dedić iz Jastrebarskog, koji je potkraj 2015. godine uz pomoć prijatelja i rodbine kupio stado od 55 koza pasmine francuska alpina. Tako je nastala farma Bresnica, odnosno obrt, koji se od tada u svakom pogledu razvija, povećava se stado, stječu se znanja i iskustvo, unapređuje mehanizacija i kupuju poljoprivredne površine. “Naša osnovna djelatnost je uzgoj koza s ciljem proizvodnje mlijeka, sireva i ostalih mli-

ječnih proizvoda. Iako nije jedinstveno, mi smo među rijetkim gospodarstvima koja se bave ekološkom proizvodnjom mlijeka. U ovom trenutku potencijalna proizvodnja nam je oko 10.000 litara mlijeka, no zbog birokratskih problema još uvijek nije ostvarena”, kaže nam vlasnik obrta Bresnica Amir Dedić koji ističe kako je dio sredstava za pokretanje proizvodnje realizirao i putem EU fondova.

EKOLOŠKA PROIZVODNJA ZA EKO ZNAK Od prvog dana Bresnica je pod kontrolom nadzornog tijela za ekološku proizvodnju, a nakon prijelaznog razdoblja koje još uvijek traje očekuju da će dobiti pravo na eko znak. Hranu za koze uzgajaju na 12 hektara livada, manji dio zobi su uzgojili sami, a veći dobavljaju od certiﬁciranih ekoloških proizvođača. Od kraja kolovoza ove godine svježe mlijeko s ove farme distribuira se putem mljekomata u Jastrebarskom. Kad je riječ o problemima koji opterećuju ovog mladog poduzetnika u poljoprivredi, Dedić ističe kako su to oni uobičajeni problemi u Hrvatskoj - previše papirologije uz sporu administraciju, a tu je i neadekvatna mehanizacija za obujam posla koji se planira. No sve to ga ne obeshrabruje jer u budućnosti razmišlja o povećanju broja koza, izgradnji novih staja, kao i o kupovini dovoljne površine obradive zemlje. A u planu je i izgradnja linija za preradu mlijeka. (I.G.)

Naša osnovna djelatnost je uzgoj koza s ciljem proizvodnje mlijeka, sireva i ostalih mliječnih proizvoda. Iako nije jedinstveno, mi smo među rijetkim gospodarstvima koja se bave ekološkom proizvodnjom mlijeka. Amir Dedić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

AKTUALNO 20. OBLJETNICA AKCIJE KUPUJMO HRVATSKO

U službi promocije hrvatskih proizvoda Hrvatska gospodarska komora nastoji kontinuirano promovirati sve tvrtke, obrte, zadruge, udruge, OPG-ove i pojedince koji svojim radom, znanjem i kreativnošću pridonose razvoju gospodarstva, ističe Ema Culi piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rojekt Kupujmo hrvatsko započeo je još 1997. godine kao ideja da se prepoznaju, označe i izdvoje kvalitetni hrvatski proizvodi te im se od tada dodjeljuju znakovi Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, a do danas je ovaj projekt dobio razmjere sveobuhvatne nacionalne akcije s velikim gospodarskim i društvenim značajem. Hrvatska gospodarska komora 20 godina nastoji kontinuirano promovirati sve tvrtke, obrte, zadruge, udruge, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i pojedince koji svojim radom, znanjem i kreativnošću pridonose razvoju gospodarstva, kaže direktorica Sektora trgovine HGK Ema Culi. “Na ovaj način želimo dati na važnosti odabranim izlagačima čiji se proizvodi i usluge na domaćem tržištu odlikuju vrhunskom kvalitetom kao

rezultatom hrvatske tradicije, razvojnoistraživačkog rada, inovacije i invencije”, dodaje Ema Culi. Od početka ove godine održana su u okviru te akcije događanja u svibnju u Splitu i u lipnju u Puli. U Zagrebu se 20 godina ovog projekta obilježava dvodnevnom akcijom 21. i 22. rujna, dok će završna svečanost biti 13. listopada u Vinkovcima.

PRILIKA ZA PRONALAŽENJE KUPACA U studenome će se pak održati još jedna dodatna akcija - Hrvatski proizvod za hrvatski turizam - kojom Hrvatska gospodarska komora usmjerava domaće proizvođače da u suradnji s turističkim tvrtkama odnosno davateljima usluga u toj djelatnosti iskoriste priliku za plasman svojih proizvoda u tom sektoru hrvatskog gospodarstva.

“Akcija je značajna i usmjerena je na podizanje svijesti za važnost očuvanja hrvatskog nacionalnog identiteta, očuvanje radnih mjesta i otvaranje novih. U akciju uključujemo i mlade, kako bi i oni najmlađi naučili koliko je važno očuvati domaće gospodarstvo, ali uključujemo i gospodarstvenike i njihove nove i kreativne ideje. S obzirom na to kako je teško pronaći put do tržišta, ovo je prigoda da svi hrvatski proizvođači kvalitetnih hrvatskih proizvoda dobiju priliku pronaći kupce”, pojašnjava Ema Culi. Najvažniji rezultat ovih 20 godina akcije Kupujmo hrvatsko je činjenica kako je oko 88 posto građana spremno izdvojiti koju kunu više za kupnju hrvatskih proizvoda, 97 posto ih je čulo za akciju Kupujmo hrvatsko, 93 posto podržava akciju, a 91 posto njih podržava kupnju hrvatskih proizvoda.

KUPUJMO HRVATSKO 21. I 22. RUJNA NA TRGU BANA JOSIPA JELAČIĆA

Pokažite Zagrebu što nudite U Zagrebu će 21. i 22. rujna od 9 do 19 sati hrvatske tvrtke na Trgu bana Josipa Jelačića moći izlagati svoje proizvode. HGK će i ove, kao i ranijih godina, svojim članicama omogućiti besplatno sudjelovanje u akciji Kupujmo hrvatsko, dok je kotizacija od 500 kuna predviđena za izlagače koji nisu članovi HGK (obrti, OPG-ovi, udruge, zadruge i domaće radinosti). Ko-

mora će u sklopu ovoga događanja svakom izlagaču osigurati izlagačko mjesto, priključak za struju, natpisnu plohu, promicanje izlagača prije, za vrijeme i nakon održavanja akcije, oglašavanje putem weba Kupujmo hrvatsko te profila i akcije na Facebooku. Informacije o akciji mogu se dobiti u HGK-Komori Zagreb, od Irene Fresl Rendulić, na telefon 01/4606

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

816 i na e-mail ifresl@hgk.hr. Tvrtke se mogu prijaviti obrascem u pratećim dokumentima na stranici http://www.hgk. hr/documents/prijavni-obrazac-zagreb20175968e5c65df7b.docx. Akciji će se pridružiti i ključni predstavnici djelatnosti trgovine kao potencijalni distributeri te tvrtke iz financijskog sektora i drugi ključni sudionici.

ZDRAVO ZA GOTOVO MARKO SEVER Eko Sever

EKO POLJOPRIVREDA NIJE NEOZBILJNA STVAR Kad bi se danas i 20 posto poljoprivredne proizvodnje prebacilo na ekološku proizvodnju, u roku od nekoliko dana svi ti eko proizvodi mogli bi se prodati na tržištu EU-a

aša poljoprivreda, nažalost, stvarno je u jako lošem stanju. Godine nebrige, poticaji koji se nisu upotrebljavali u svrhu podizanja kvalitete ni povećanja proizvodnih kapaciteta... Svi pokazatelji ukazuju da naša poljoprivredna proizvodnja stagnira ili propada. Prema mojem mišljenju, promjene se neće dogoditi sustavno u kratkoročnom razdoblju, pa je ljudima preostalo da samostalno krenu i razvijaju našu poljoprivredu. U malim grupama trebaju strateški promišljati i razvijati poslovanje, dok netko ne uvidi koje su promjene potrebne, videći dobre i uspješne primjere koji će se, potom, pretvoriti u nacionalnu strategiju koja će se uistinu i primjenjivati. Jer često sam viđao da se nešto pisalo, dogovorilo i izglasovalo, ali je sve to ostalo samo mrtvo slovo na papiru. Jedan od ključnih koraka u razvoju hrvatske poljoprivrede i stvaranju dodane vrijednosti te izvozu naših proizvoda na tržišta Europske unije upravo vidim u povrtlarskim kulturama. Nažalost, u Hrvatskoj se uzgaja vrlo malo povrća. Mislim da nam na povrtlartsvo otpada samo tri posto ukupne poljoprivredne proizvodnje, a da ne pričam o tome kako je velika većina proizvođača povrća iznimno mala i nema nikakve mogućnosti za izvoz. Tu se uvelike trebamo fokusirati na okrupnjavanje proizvodnje, ponajviše u smjeru zadruga. One bi trebale biti fokusirane i imati mali broj članova koji se dinamično mogu prilagođavati tržištu kako i kada je potrebno. Svakako treba jako paziti na kvalitetu proizvoda, po meni s fokusom na ekološku certiﬁciranu proizvodnju, koja je deﬁcitarna, nedostaje je u velikim količinama na tržištu EU-a, dok je rast potražnje za tim

proizvodima dvoznamenkast već više od 10 godina. Kako bi se to moglo ostvariti, ljudi najviše moraju ulagati u svoje obrazovanje. No, nažalost, naš obrazovni sustav ne ide u korist poljoprivrednih proizvođača jer još uvijek velika većina ekološku poljoprivredu ismijava i tretira kao neozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju, nedostojnu da bude konkurencija industrijskoj proizvodnji, dok ta ista industrijska proizvodnja uništava naša tla i iscrpljuje taj naš najveći resurs. Ipak, među mlađom populacijom poljoprivrednih proizvođača, koja može

uspješan u proizvodnji ekološkog povrća, čovjek puno mora ulagati u sebe i svoje znanje te u konačnici prelomiti u sebi i reći da samo tako i nikako drugačije ne želi proizvoditi. Ovaj zadnji dio je i najvažniji jer bez toga ljudi jednostavno počnu raditi krive stvari. Kod ovog tipa proizvodnje, čak i kada se proizvodi u dovoljnim količinama, s plasmanom proizvoda nema nikakvih problema. Odgovorno tvrdim da kad bi se danas i 20 posto poljoprivredne proizvodnje prebacilo na ekološku, u roku od nekoliko dana svi ti eko proizvodi mogli bi se prodati na tržištu EU-a. Potražnja je jednostavno

TREBA JAKO PAZITI NA KVALITETU PROIZVODA, PO MENI S FOKUSOM NA EKOLOŠKU CERTIFICIRANU PROIZVODNJU iznjedriti potrebne promjene, vlada entuzijazam. Sve više se primjećuje kako se mladi poljoprivrednici fokusiraju na visokodohodovne kulture, nešto povrća i ponajviše voća, dok ekološka poljoprivredna proizvodnja ima sve veći udio u poljoprivrednoj proizvodnji. Kako bi bio

ogromna. Ali naglašavam, bitna je kvaliteta, količina te ekološki certiﬁciran proizvod. Upravo na tome bi trebao biti naš fokus jer smo mala država s ograničenim resursima, dok je tržište EU-a dovoljno veliko da konzumira sve što mi proizvedemo.

4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

TURIZAM UNAPREĐENJE KVALITETE NAUTIČKOG TURIZMA

KREĆE AKADEMIJA ZA OBUKU POSADA ČARTERA

ako bi se unaprijedila kvaliteta nautičkog turizma u Hrvatskoj, ove jeseni pokreće se prva Akademija za obuku posada čarter plovila u Hrvatskoj, i to po Osnovnom programu sigurnosne zaštite (STCW) te ISO normama. Tu akademiju pokrenuo je poduzetnik i projekt

menadžer Davor Grbić iz Dubrovnika s kolegama iz Splita Tomislavom Slavićem i Ivanom Lokicom, koji imaju bogato iskustvo u nautičkom turizmu. Govoreći o razlogu osnivanja Akademije za obuku posada čarter plovila, Grbić je rekao kako je cilj pružiti nautičkim turistima ponudu koju zaslužuju.

“To su doista gosti visoke platne moći. Trebamo iskusnu, obrazovanu, sposobnu i kvalitetnu posadu koja će raditi na iznajmljenim plovilima, što za sada Hrvatska nema. Ako želimo biti u vrhu nautičkog turizma, to znači da uz vrhunsku ponudu marina, u svakom trenutku na raspolaganju moramo imati dobro educiranu i kvalitetnu posadu u nautičkom turizmu”, istaknuo je Grbić. Dodao je kako je zasad u bazi podataka registrirano više od 40 visokoobrazovanih čarter zapovjednika, strojara, mornara, kuhara i stjuardesa. “Sve polaznike koji zadovolje naše vrlo zahtjevne uvjete te selekciju, uzimamo ‘pod svoje’ te im jamčimo posao. Za ovaj novi proizvod hrvatskog nautičkog turizma već su zainteresirani strani investitori, posebice kad je riječ o preuzimanju nekih dalmatinskih marina”, naglasio je Grbić. (S.P.)

LUFTHANSA PROSLAVILA 50. OBLJETNICU RADA U HRVATSKOJ

Iz Hrvatske 147 letova tjedno Njemačka zrakoplovna kompanija Lufthansa svečano je obilježila 50 godina poslovanja u Hrvatskoj, i to slavljeničkim letom zrakoplova na redovnoj liniji Frankfurt-Zagreb. Riječ je modernom zrakoplovu tipa Bombardier CRJ900, kapaciteta 90 putnika u ekonomskoj i poslovnoj klasi. Na prigodnoj svečanosti u zagrebačkoj Zračnoj luci Franjo Tuđman, Bernhard Wodl, direktor Lufthansa Grupe za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju i Sloveniju je istaknuo kako ta kompanija kroz svoja čvorišta povezuje Hrvatsku sa svijetom. Ta zrakoplovna kompanija ima važnu ulogu u promicanju trgovine, turizma i kulturne razmjene Njemačke i Hrvatske. Lufthansa je važan poslovni partner

Međunarodne zračne luke Zagreb (MZLZ) i ima veliki udio u njenom ukupnom prometu. “U 2016. godini to je bilo 18,25 posto prometa putnika, a dosad u ovoj godini je zrakoplovima Lufthanse zabilježeno 17,45 posto prometa putnika, te vjerujemo da će se dobri poslovni odnosi kao i dobri poslovni rezultati nastaviti i u budućnosti”, rekao je Jacques Feron, predsjednik Uprave MZLZ-a. Inače, trenutačno Lufthansa Grupa nudi 147 tjednih letova iz Hrvatske tj. 56 tjednih letova iz pet hrvatskih gradova (Zagreba, Dubrovnika, Pule, Splita i Zadra) do svoja dva glavna čvorišta - Frankfurta i Münchena. Ta je kompanija ovu godinu proglasila godinom digitalizacije te će uložiti 500 milijuna eura u proces digitalizacije do 2020. godine. (S.P.)

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

U HRVATSKOJ SE SVE VIŠE RAZVIJA SPORTSKI TURIZAM

SPORTSKA DOGAĐANJA I USPOMENE Prema poslovnom modelu, cilj je da Uniline postane “one stop sport travel company”, tvrtka aktivna po principu 24/7 tj. klijentima dostupna 24 sata dnevno cijeli tjedan piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

portskom turizmu, koji u ukupnom turizmu u svijetu sudjeluje sa 14 posto, turistički stručnjaci predviđaju dinamičan rast u sljedećih desetak godina. Taj oblik turizma dijeli se na turizam sportskih događanja, turizam sportskih uspomena i aktivni sportski turizam. S godišnjim prihodom od 660 do 700 milijardi američkih dolara, jedan je od najbrže rastućih selektivnih oblika turizma u svijetu. Iako još uvijek relativno nepoznat, ipak se, zahvaljujući pojedinim turističkim agencijama, sve više razvija i u Hrvatskoj. Jedna od takvih agencija je pulski Uniline, koji u svom poslovanju ima i sportski program. Upravo kroz taj program godišnje prođe više desetaka tisuća korisnika neke od usluga sportskog turizma. Riječ je o natjecateljima, trenerima, ali i navijačima koji odlaze na razne sportske događaje bodriti svoje sportske miljenike. Usluge Unilinea koristi i dvadesetak renomiranih hrvatskih saveza i klubova.

NOVI POSLOVNI MODEL Govoreći o razvitku sportskog turizma u našoj zemlji, Goran Šprem, izvršni direktor Unilinea za sportski i korporativni turizam, je rekao kako je upravo taj oblik turizma jedan od optimalnih oblika cjelogodišnjeg poslovanja agencije koji može značajno pridonijeti daljnjoj održivosti hrvatskog turizma. Dodao je kako su se u Unilineu, među ostalim, brinuli o logističkim potrebama Hrvatske košarkaške reprezentacije u pripremnom ciklusu za Europsko prvenstvo u košarci koje se do 17. rujna održava u Finskoj, Izraelu, Rumunjskoj i Turskoj. Klijenti Unilinea u organizaciji te tvrtke odlaze na europska i svjetska prvenstva, a sportskim savezima daju svu potrebnu logistiku na svim

putovanjima i utakmicama. Šprem je istaknuo kako po završetku Europskog prvenstva u košarci slijede aktivnosti na prihvatu i smještaju najboljih europskih rukometaša, njihovih navijača i gostiju, jer je Uniline službena turistička tvrtka Europskog prvenstva u rukometu koje se održava u Hrvatskoj u siječnju 2018. godine. Govoreći o novim tvrtkinim poslovnim modelima, Šprem je naglasio kako je u Unilineu postavljen cilj da ta tvrtka postane “one stop sport travel company”, aktivna po principu 24/7 tj. klijentima dostupna 24 sata dnevno cijeli tjedan. “Budućnost takvog poslovanja vidimo u sustavnom i trajnom širenju usluga i stvaranju novih poslovnih modela u kojima tražimo racionalna i isplativa rješenja za sportaše, saveze i klubove te njihove navijače i goste kroz naš speciﬁčni know-how”, rekao je Šprem. To znači, pojasnio je, da klijentima nude sve usluge od organizacije sportskih razvojnih kampova za sve uzraste do sportskog pripremnog dijela i po potrebi pripremnih i natjecateljskih segmenata s pratećim uslugama.

Sportski turizam u Hrvatskoj jedan je od optimalnih oblika cjelogodišnjeg poslovanja agencije koji može značajno pridonijeti daljnjoj održivosti hrvatskog turizma. Goran Šprem, izvršni direktor Unilinea za sportski i korporativni turizam

4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

HRWWWATSKA CROZ OTVORIO URED U AMSTERDAMU

U POHODU NA EUROPU Primarni cilj tvrtke je širenje na tržišta Beneluksa i Skandinavije, a otvaranje ureda u Nizozemskoj je prvi korak u tome piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Martin Stenkilde

Vedrana Miholić

C 10

više od godina posluje CROZ

500

u oko projekata

u 15 zemalja sudjelovala ta tvrtka

180 konzultanata u Europi ima CROZ

ROZ, IT tvrtka koja je usmjerena na pružanje usluga ﬁnancijskom i javnom sektoru te drugim većim informatičkim sustavima, potaknuta izvrsnim poslovnim rezultatima u Velikoj Britaniji i Njemačkoj odlučila je čvršće iskoračiti i na druga europska tržišta. Primarni cilj tvrtke je širenje na tržišta Beneluksa i Skandinavije, a otvaranje ureda u Nizozemskoj je prvi korak u tome. Podružnica je počela s radom početkom kolovoza i vodit će je izvršni direktor Martin Stenkilde. Podrijetlom Danac, Stenkilde ima bogato tehnološko predznanje te veliko iskustvo u izgradnji i vođenju složenih prodajnih mreža u Europi i SAD-u, a imat će ključnu ulogu u samostalnom iskoraku CROZ-a na tržišta Sjeverne Europe. “Oduševljen sam time što sam postao dio CROZ obitelji. S više od 180 konzultanata u Europi, vizionarskim vodstvom i dugom povijesti nadmašivanja očekivanja klijenata, CROZ je upravo vrsta tvrtke u kakvoj želim raditi. S fokusom na DevOps, middleware integraciju, mainframe i poslovne procese, smatram da mi CROZ savršeno odgovara, ali isto tako da je tvrtka izrazito dobro pozicionirana za rast diljem Europe. Njihov poslovni model, koji je ukorijenjen u partnerstvu i rastu, vrlo mi je privlačan i mislim da ću mu moći pridonijeti svojim snagama i iskustvom. Radom u našem novom uredu u Amsterdamu radujem se povezivanju s partnerima i klijentima te proširenju CROZ mreže”, izjavio je.

SJEVER EUROPE JE ODLIČNO TRŽIŠTE Stenkilde će CROZ-u donijeti iskustvo i praksu koju je stekao radeći više od 10 godina na 34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

vodećim funkcijama, između ostalog i u europskom i američkom IBM-u. Njegovo područje ekspertize leži u upravljanju globalnim ekspanzijama što između ostalog uključuje koordinaciju međunarodnih prodajnih kanala te lokalnih partnerskih tvrtki. Direktorica prodaje CROZ-a Vedrana Miholić također smatra da Stenkilde može iznimno puno pomoći toj tvrtki u proboju na ova zanimljiva, no ponegdje i zatvorena tržišta, ali i u razvoju poslovanja, strategije i tehnoloških odabira općenito. “Ohrabreni prvim izravnim ugovorom s klijentom u Danskoj, potvrdili smo svoje ranije planove da je sjever Europe odlično tržište za usluge koje pružamo. Amsterdam i Nizozemsku smo odabrali zbog otvorenosti i propulzivnosti. Već u prvim kontaktima pokazalo se kako Amsterdam želi postati novo tehnološko

AMSTERDAM ŽELI POSTATI NOVO TEHNOLOŠKO POSLOVNO SREDIŠTE EUROPE, KAŽE VEDRANA MIHOLIĆ poslovno središte Europe. No ključnu ulogu u odabiru lokacije imao je Stenkilde s kojim surađujemo niz godina i više smo se puta uvjerili u njegovu stručnost i kreativnost. Stoga nas iznimno veseli ova suradnja te u idućim godinama planiramo veliki zamah izvoza naših tehnološko-konzultantskih usluga na zapad Europe”, izjavila je Vedrana Miholić. Inače, od male tvrtke od svega nekoliko ljudi CROZ je u više od 10 godina poslovanja sudjelovao u više od 500 projekata u petnaestak zemalja. Posebice je zanimljivo to što se tvrtka nekoliko puta našla na Deloitteovoj listi 50 tehnoloških tvrtki s najbržim rastom u Srednjoj Europi.

SURADNJA COMBISA, FER-a I ASR GRUPE

PREPOZNATLJIVOST HRVATSKOG ZNANJA I INOVATIVNOSTI

ombis je, u suradnji s tvrtkom ASR Group i Fakultetom elektrotehnike i računarstva, osigurao bespovratna sredstva EU-a za projekt Poboljšanje eﬁkasnosti prerađivačke industrije kroz istraživanje i razvoj inovativnih ICT usluga za povećanje energetske učinkovitosti - ComEnergy. Projekt je odobrio Europski fond za regionalni razvoj, a usmjeren je na istraživanje, razvoj i inovacije u ICT sektoru unutar proizvodne industrije. Trajat će tri godine, njegova ukupna vrijednost je 14.720.143,86 kuna, a iznos potpore EU-a je 7.333.330,51 kuna. Combis će, kao nositelj projekta, s partnerima razviti Internet of Things (IoT) platformu, naprednu analitiku za veliku

količinu podataka i aplikacija namijenjenih praćenju energetske potrošnje i ambijentalnih uvjeta te unaprijediti portale za upravljanje podacima. “Cilj nam je s partnerima kreirati značajan potencijal za istraživanje i razvoj novih IoT i cloud tehnologija, čime bi se kreirale i nove usluge na tržištu, ali i nova zapošljavanja, što bi pridonijelo i hrvatskom gospodarstvu kao i gospodarstvu EU-a”, komentirao je Goran Brnjac, direktor Sektora poslovnog razvoja u Combisu. “S partnerima, Combisom i tvrtkom ASR Group, želimo omogućiti što veću prepoznatljivost hrvatskog znanja i inovativnosti”, naglasio je Roman Malarić, redoviti profesor na Zavodu za osnove elektrotehnike i električka mjerenja FER-a.

“ASR Group ima inozemno iskustvo u automatici i upravljanju poslovnim procesima, a u okviru projekta ComEnergy radit ćemo na razvoju aplikacije za energetsku učinkovitost te sudjelovati u razvoju prototipa u oblaku”, rekao je Robert Rac, direktor u ASR Groupu. (B.O.)

USUSRET 4. RFID KONFERENCIJI

Narukvica očitava količinu otpada U skorijoj budućnosti realno je očekivati da će se količina otpada očitavati putem narukvice. Riječ je o RFID narukvici – novom i jeftinom tehničkom rješenju koje bi zbog svoje jednostavnosti u rukovanju i primjeni, kao i zbog niske cijene, vrlo brzo moglo zavladati našim tržištem. RFID narukvica je zapravo mini računalo s RFID čitačem koje ne smeta pri radu i rukovanju kantama i vrećama jer se nosi kao narukvica, a ujedno evidentira svaki odvoz i bežično šalje podatke u nadređeni sustav. Ovo rješenje se vrlo brzo može primijeniti i integrirati u praksi, a predlaže ga tvrtka Selmet, glavni sponzor četvrte regionalne konferencije o RFID tehnologiji, koja se 19. rujna

održava u zagrebačkom hotelu Westin. Radiofrekvencijska identiﬁkacija, odnosno RFID, nasljednik je popularnog bar-koda, a kao tehnologija pridonosi

automatizaciji i unapređenju poslovnih procesa. Logistika, trgovina, bankarstvo, automobilska i zrakoplovna industrija, transport, medicina, proizvodnja hrane i mnogi drugi sektori, nezamislivi su danas bez upotrebe RFID tehnologije, te se ona s pravom naziva tehnologijom budućnosti. Kako u bliskoj budućnosti RFID tehnologiju očekuje još šira primjena, konferencija donosi nekoliko novosti o primjeni ove tehnologije i u području medicine s posebnim osvrtom na sljedivost, a prezentirat će se i neki novi proizvodi poput RFID stola koji se primjenjuje u knjižnicama i praonicama rublja, zatim RFID tunel, RFID kabinet ili pametni ormar i RFID u raznim primjenama. (B.O.)

4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

AKTUALNO CERTIFIKAT POSLODAVAC PARTNER

SURADNJA OPĆINE VIŽINADA I TVRTKE STUDIO S

Priznanje Hrvatskoj pošti

KREATIVNOST PRI Cilj ovog projekta je podizanje poslovne, obrazovne, kulturne i turističke razine unutrašnjosti Istre, istaknuo je Poropat piše Marko Percan

Hrvatskoj pošti u srpnju je prvi put dodijeljeno priznanje za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima. Certifikat Poslodavac Partner dodjeljuje Selectio, hrvatska tvrtka za savjetovanje u ljudskim resursima i potragu za kadrovima. Taj je certifikat Ivanu Čuli, direktoru Društva, i Damiru Babiću, izvršnom direktoru Ureda za upravljanje ljudskim resursima Hrvatske pošte, uručio Aleksandar Zemunić, član Uprave Selectija. Certifikat je važna potvrda kvalitete upravljanja ljudskim resursima kao dijela razvojne Strategije Pošta2022. U fokusu Strategije Pošta2022. naši su zaposlenici te povjerenje, proaktivnost i izvrsnost, što su temeljne poštanske vrijednosti, ali i rezultat razvoja znanja i kompetencija zaposlenika te kompanijske kulture, istaknuo je Čulo. HP je zadovoljio vrlo stroge kriterije za dobivanje Certifikata Poslodavac Partner i postao jedan od pet državnih tvrtki nositelja tog certifikata.

oticanje razvoja poduzetništva putem instituta prava građenja pokazuje se kao odličan korak u suradnji domaćih tvrtki i jedinica lokalne samouprave. Potvrđeno je to i u Vižinadi gdje je protekloga tjedna predstavljen projekt Neovisnog kreativnog studija za dizajn i komunikacije Studio Sonda. Naime, Općina Vižinada i Studio Sonda potpisali su Ugovor o osnivanju prava građenja, kojim Općina Vižinada na 50 godina ustupa tvrtki pravo građenja na građevinskom zemljištu površine 2077 metara četvornih s isključivom namjenom izgradnje kreativnog centra. Prema riječima Seana Poropata, jednog od kreativnih direktora Sonde, cilj ovog projekta je podizanje poslovne, obrazovne, kulturne i turističke razine unutrašnjosti Istre koja je zasnovana na razvoju svih aspekata kreativnosti uz poštovanje trenutačnih razvojnih strategija. “Glavnina prostora Sonda kreativnog centra bit će javni prostori namijenjeni održavanju poslovnih, edukativnih i društveno korisnih sadržaja za poslovnu i stručnu

javnost, te sve dobne skupine, od vrtićke do zrele dobi”, dodala je Jelena Fiškuš, također kreativna direktorica Sonde. Osim toga, kreativni centar dodatno će osvježiti i turističku ponudu tako što će ga turisti moći posjetiti biciklističkim i izletničkim rutama te će se u centru moći upoznati s originalnim proizvodima hrvatskog dizajna.

DIO NOVCA PLANIRA SE IZ EU FONDOVA “Planirana je i izgradnja prostora između 500 i 900 četvornih metara koji će obuhvaćati recepciju s pop-up shopom, prostor za prezentaciju hrvatskog dizajna i istarskih proizvoda, polivalentnu dvoranu za predavanja i prezentacije, dvoranu za sastanke i promocije, kuhinju, kantinu, foto-video produkcijski studio, sobe za rad praktikanata te prateće prostorije”, pojasnio je Albert Jedrejčić, voditelj projekta, ističući kako se planirani trošak izgradnje centra kreće između 3,5 i 5,5 milijuna kuna, a od čega se dio planira suﬁnancirati putem EU fondova. Valja napomenuti da je Studio Sonda upravo u tijeku provedbe projekta u sklopu

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Kisko jabučni voćni ocat Kisko jabučni ocat proizveden je iz jabučnog vina vlastite proizvodnje, dobivenog od koncentrata visokokvalitetnih jabuka hrvatskog podrijetla. U ovom aromatičnom voćnom octu su maksimalno sačuvani vrijedni nutricionistički sastojci. BADEL D.O.O.

Godine 1930. obitelj Badel utemeljila je tvrtku Braća Badel za proizvodnju octa, alkohola i jakih alkoholnih pića u Sesvetama u blizini Zagreba. Tvrtka je kroz povijest i kroz promjene političkog sustava djelovala samostalno ili pak kao dio većih sustava. U jesen 2009. osnivanjem Tita Grupe Badel postaje dio grupacije koja uključuje tvrtke Labud i Kutrilin. U ožujku 2011. Badel kupuje tvrtku Segestica u stečaju, proizvodni pogoni obiju kompanija se sjedinjuju, te Badel u potpunosti prebacuje svoju proizvodnju iz Sesveta u Sisak i revitalizira nekadašnje pogone Segestice.

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

HŽ CARGO

ONDA

DONOSI RAZVOJU

Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu kojeg je sa 85 posto bespovratnih sredstava suﬁnancirao nabavu nove opreme i serverskih kapaciteta te razvoj poslovnog softvera za eﬁkasno upravljanje isporukama usluga. Predsjednica HGK-ŽK Pula Jasna Jaklin Majetić ocijenila je pak kako je ustupanje zemljišta na ovakav način pravi korak u poticanju malog poduzetništva koje može zaustaviti odlazak mladih i kreativnih ljudi te ujedno potaknuti razvoj ruralne sredine. Predstavljanju projekta gradnje kreativnog centra nazočili su i načelnik Općine Vižinada Marko Ferenac te pročelnica Odjela za turizam Istarske županije Nada Prodan Mraković.

Ostvarena dobit Nakon dugotrajnog razdoblja, još od 2013. godine, u kojem je HŽ Cargo ostvarivao gubitak, u srpnju ove godine ostvario je neto dobit od 4,2 milijuna kuna. U lipnju su prihodi bili veći za 4,9 milijuna kuna nego u istom mjesecu prošle godine, a u srpnju 2,7 kuna više nego u mjesecu srpnju 2016. godine. U lipnju ove godine je prevezeno 757.412 tona odnosno 24 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a u srpnju 820.000 tona odnosno 21 posto više nego u srpnju 2016. godine. Iz ovog državnog poduzeća ističu kako radi nastanka kontinuiteta rasta poslovnih rezultata i u skladu s programom restrukturiranja poduzeće HŽ Cargo nastavlja provoditi poboljšanja u poslovanju koja se odnose na racionalizaciju i ﬂeksibilnost poslovanja, ulaganje u kapacitete te osiguravanje dodanih vrijednosti usluga svojim korisnicima. (K.S.)

OPĆINA VIŽINADA NA 50 GODINA USTUPILA JE STUDIJU SONDA PRAVO GRAĐENJA NA ZEMLJIŠTU POVRŠINE 2077 KVADRATA

Baranjski kulen Kako očuvati nutritivne vrijednosti kvalitetnog mesa, a pritom proizvesti vrhunsku deliciju, dobro znaju stari Baranjci. Upravo takva proizvodnja po tradicionalnoj recepturi pretočena je u Baranjski kulen iz Belja. Baranjski kulen ponos je cijeloga kraja, ali i cijele Hrvatske. Omjer mesa i probranih začina u proizvodnji kulena dio je stoljetne recepture koja se u Baranji prenosi s koljena na koljeno i tajna je koja ga čini tako posebnom gurmanskom poslasticom. BELJE D.D.

Belje, dioničko društvo za prehrambenu industriju i poljoprivrednu proizvodnju sa sjedištem u Dardi, proizvodnjom hrane bavi se već više od tri stoljeća, a od početka 2005. godine u sastavu je Agrokor koncerna. Nedugo potom deﬁnirana je razvojna strategija Belja i započelo je organizacijsko, tehnološko i tržišno restrukturiranje, a sve s ciljem da se u segmentu poljoprivrede postane najjača regionalna tvrtka.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

PRIČA S RAZLOGOM ZAŠTO NE KORISTIMO SVOJE POTENCIJALE?

KULEN “ZATOČEN” NA Svinjogojci s jedne strane nisu ekonomski motivirani uzgajati teške svinje, a s druge brojni trgovački centri imaju u ponudi jeftino uvozno konzumno meso, ističe dr. Kušec piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

K oko

500 t

kulena godišnje se proizvede u Hrvatskoj

od toga t

400

proizvodilo Belje u boljim godinama

oliko je puta u Hrvatskoj potrebno lupiti glavom u zid kako bi se shvatio dugoročni značaj i vrijednost neke proizvodnje, možda najbolje svjedoči primjer proizvodnje kulena. Iako se radi o prehrambenom proizvodu vrlo visoke kvalitete u rangu mesnih prerađevina i proizvodu koji se ubraja u sam vrh onih koji nose veliku dodanu vrijednost, njegovi proizvođači još uvijek muku muče s nabavom potrebne kvalitetne sirovine i postizanjem odgovarajuće cijene na tržištu.

NEMA KULENA OD MESA IZ MARKETA “Sve kemijsko-ﬁzikalne analize su pokazale da kada se kulen pravi od mesa iz marketa koje je s različtiih uvoznih područja, nema kvalitetu kao kulen koji se pravi od svinja domaćeg pasminskog sastava i koja je hranjena na tradicionalan način. Pri tome svinja mora težiti 150 i više kilograma i biti stara barem godinu dana. Tek je to ta sirovina, uz određene dodatke, od koje se može dobiti vrhunski proizvod”, kaže Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu HGK-Županijske komore Osijek. Te je tvrdnje potvrdila znanost. Stručnjaci s osječkog Poljoprivrednog fakulteta su nakon višegodišnjih istraživanja i provedenih pokusa došli do pokazatelja prema kojima hrvatska

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

teška svinja za proizvodnju kulena mora težiti najmanje 150 kilograma, te da treba slijediti trolinijski pasminski sastav landrace-yorkshireduroc. Uz primjenu mjera kontrole i suvremene tehnologije temeljene na tradicionalnoj recepturi i proizvodnji, dobivaju se dobri proizvodni rezultati. Uz to, proteklih je godina puno toga

NUŽNO JE STIMULIRATI PROIZVOĐAČE TEŠKIH SVINJA KAKO BI SE PROIZVODNJA VRATILA NA RAZINE OD PRIJE 2006. GODINE odrađeno na zaštiti zemljopisnoga podrijetla slavonskog i baranjskog kulena. Sve to zajedno daje jamstvo vrhunske i provjerene kvalitete proizvoda koji se može uspješno plasirati i na inozemnim tržištima. “Unatoč tome, u Hrvatskoj se već desetak godina proizvodi gotovo ista količina kulena,

HRVATSKOM TRŽIŠTU oko 500 tona godišnje, a izvozi se jedva do tri posto. No i taj podatak o izvozu je tek pretpostavka jer nadležne statističke službe uopće ne poznaju kategoriju ‘kulen’, nego tek ‘ostale mesne prerađevine’”, dodaje Nad. Od tih 500 tona, samo je Belje u boljim godinama proizvodilo oko 400 tona, a ostalih stotinjak tona manji i mali proizvođači, uglavnom s područja Slavonije i Baranje.

ZAŠTO TALIJANI I ŠPANJOLCI ZNAJU? Nužno je stimulirati proizvođače teških svinja kako bi se proizvodnja u ruralnim područjima vratila na razine od prije 2006. godine do kada su postojali takvi poticaji. Potrebno je pronaći model sustavnog ugovaranja takve proizvodnje koja će zadovoljiti potrebe kulenara, a time se može postići zadovoljstvo i proizvođača i prerađivača. Za tako nešto nije potrebno “otkrivati toplu vodu” jer takvi primjeri već postoje u zemljama članicama EU-a. Čak 80 posto svinjogojske proizvodnje u Italiji je proizvodnja teških svinja jer oni svinje prodaju kroz proizvode, dok je konzumacija svježeg svinjskog mesa manje zastupljena. Proizvodnja teških svinja jest skuplja, ali se kroz proizvodnju kvalitetnih prerađevina taj ulog višestruko vrati. Cijela Europa poznaje talijanske mesne proizvode koji su cijenjeni i imaju veliko tržište. Parma kao prepoznatljivo središte ove talijanske prehrambene industrije je grad s manje od 200.000 stanovnika, ali na samo stotinu kilometara udaljenosti ima Milano u čijem okružju živi četiri milijuna stanovnika, dakle, kao cijela Hrvatske. Znači, već je to dovoljno veliko tržište za visokokvalitetne prehrambene proizvode, a da ne spominjemo kako su to proizvodi zastupljeni i poznati na čitavom europskom tržištu. U čemu onda leži prepreka da se tako nešto ne započne i u Hrvatskoj, pitali smo Gorana Kušeca, profesora s osječkog Poljoprivrednog fakulteta.

“Naši veliki proizvođači prisiljeni su uvoziti teške svinje jer tu potrebnu sirovinu za kulen ne mogu nabaviti na domaćem tržištu. Istovremeno, svinjogojci propadaju. S jedne strane nisu ekonomski motivirani uzgajati teške svinje, a s druge brojni trgovački centri imaju u ponudi jeftino uvozno konzumno meso. U takvom ekonomskom raskoraku domaći svinjogojci ispadaju gubitnici”, ističe dr. Kušec. Ekipa znanstvenika s osječkog Poljoprivrednog fakulteta zadnjih je godina nizom projekata mnogo učinila na tehnološkoj razini uzgoja svinja i proizvodnji visokokvalitetnih prehrambenih proizvoda. U jedan od projekta koji se vodi putem Hrvatske zaklade za znanost, upravo na inicijativu dr. Kušeca, uključeni su i stručnjaci s Ekonomskog fakulteta kako bi dali svoj znanstveni doprinos u segmentu brendiranja takvih proizvoda. Naime, kulen je solidno brendiran i prepoznatljiv na hrvatskom tržištu, no još je prilično neprepoznatljiv na europskom. No hrvatsko tržište je malo za plasman tako kvalitetnog proizvoda i potrebno je uložiti još mnogo truda kako bi se kulen u tom smislu približio prepoznatljivosti i cjenovnim kategorijama sličnih proizvoda iz Italije ili Španjolske. Konkretno, slavonski kulen na zagrebačkom tržištu (koje je skuplje od osječkog ili slavonskog) dostiže cijenu od oko 200 kuna za kilogram ili tek 220 kuna za kulen od mesa crnih svinja. Za kvalitetu koju nudi, to su preniske cijene. Međutim, kulen je “zatočen” na malom i u platnom smislu prilično slabom hrvatskom tržištu i tu nema previše prostora za rast. Dosta toga se može naučiti iz tuđih primjera dobre prakse. U Španjolskoj se vrhunski pršut prodaje za 150 eura po kilogramu. Dobar poznavatelj ili znatiželjni turist srednje platne moći izdvojit će 15 eura i kušati 100 grama takvog vrhunskog pršuta u kakvom solidnom restoranu. Naravno, ako mu ga tko ponudi i jasno obrazloži takvu cijenu.

Goran Kušec, profesor na osječkom Poljoprivrednom fakultetu

200 220 kn

od do

cijena kulena na zagrebačkom tržištu

SLAĐAN NOVOSEL, NAGRAĐIVANI KULENAR I POLJOPRIVREDNIK

Hrvatska je postala uvoznik smeća Svinjogojstvo je u Hrvatskoj uništeno, a Hrvatska je postala uvoznik smeća i to je osnovni problem. Svoje potrebe za mesom kao temeljnom sirovinom za proizvodnju kulena i ostalih mesnih prerađevina podmirujemo iz vlastitog uzgoja svinja i potrebnih ratarskih kultura. Imamo potpuno zaokruženi proizvodni ciklus od polja od stola. To je bio jedini način da uopće uđemo u posao proizvodnje kulena. Mi

smo najprije bili svinjogojci, pa smo tek onda postali kulenari. Većina proizvođača kulena s poteškoćom dolazi do kvalitetne sirovine, a ljudi se i teško odlučuju za takvu proizvodnju jer ta djelatnost nije dovoljno vrednovana u Hrvatskoj, niti je ta grana djelatnosti u Hrvatskoj prepoznata kao kvalitetna i dohodovna, objašnjava Slađan Novosel, nagrađivani kulenar i poljoprivrednik iz Gata.

4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

AKTUALNO ŠPANCIRFEST

FESTIVAL KULTURE, ZABAVE, HRANE, ALI I POSLA Ovogodišnji Špancirfest nakon odlaska u masovnost i privlačenje ljudi na velika koncertna događanja - što je bilo akt aktualno nekoliko prethodnih godina - vratio se svojim počecima, zanatima, tradiciji, obrtništvu - i španciranju, odnosno šetanju i uličnim događanjima piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr Ovogodišnji Špancirfest nakon odlaska u masovnost i privlačenje ljudi na velika koncertna događanja - što je bilo aktualno nekoliko prethodnih godina - vratio se svojim počecima, zanatima, tradiciji, obrtništvu - i španciranju, odnosno šetanju i uličnim događanjima.

KRATAK ROK ZA PRIPREMU - ODLIČAN FESTIVAL “Mislim da smo organizirali odličan festival unatoč kratkom roku koji smo imali za pripreme s obzirom na to da organizator zbog kašnjenja s donošenjem gradskog proračuna nije imao potpunu ﬁnancijsku konstrukciju”, kaže direktorica varaždinske Turističke zajednice Jelena Toth dodajući kako su uspjeli organizirati više od 600 događanja. Ove godine nije bilo velike pozornice kod Starog grada gdje su se za koncerte naplaćiva-

O Dnevno je u Varaždinu bilo između 20.000 i 30.000 posjetitelja

vogodišnji Špancirfest - koji je održan pod sloganom Pokreni svoju kreativnost - ponudio je posjetiteljima Varaždina više od 600 različitih programa, uključujući oko 70 glazbenih, više od 150 uličnih te dvjestotinjak radionica, a ozbiljne prihode, uz turističke djelatnike - posebice one koji se bave ugostiteljstvom, ostvarili su mnogi mali i srednji poduzetnici i obrtnici koji su uz suﬁnanciranje iz županijskog i gradskog proračuna na štandovima predstavili svoju ponudu koja se kretala od hrane, preko rukotvorina, do umjetničkih djela te inovativnih proizvoda i usluga na čak 35 hektara površine u gradu.

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

OVOGODIŠNJI ŠPANCIRFEST PONUDIO JE POSJETITELJIMA VARAŽDINA VIŠE OD 600 RAZLIČITIH PROGRAMA le ulaznice, no to nije utjecalo na posjećenost jer su svi programi, osim velikih koncerata i kazališnih predstava na pozornici kod vile

Bedeković te svjetske atrakcije - zračnih, svjetlosnih kupola Architects of Air - bili besplatni. Uz Architect of Air, Špancirfest su učinili drukčijim i koncert sevdaha Bože Vreće i izraelska a capella skupina Voca People, a prema procjenama policije, dnevno je u Varaždinu bilo između 20.000 i 30.000 posjetitelja. Prema podacima TZ-a, u Varaždinu je ove godine bilo najviše stranih posjetitelja u svih 19 godina održavanja ovoga festivala, a najviše posjetitelja je bilo tradicionalno iz Slovenije i Mađarske, potom Zapadne Europe, a značajan broj posjetitelja došao je i iz Poljske te Rusije. Prema procjenama, vrlo je realno da će se prošlogodišnji turistički promet od 34 milijuna kuna povećati jer je ponuda okrenuta više gostima koji gradom dolaze šetati, vidjeti i nešto kupiti nego onima koji dolaze na koncerte. A s obzirom na to da je dio turista počeo planirati svoje godišnje odmore tako da u povratku ili dolasku prođu kroz Varaždin, ovaj festival svakako ima sigurnu budućnost - kulturnu, zabavnu, gastronomsku, ali i poslovnu. Jelena Sambolec iz New Art Souvenirsa na Festivalu je predstavila ideje svoje sestre dizajnerice s kojom radi na ovom poslovnom projektu. “Izlaganje na štandu koji nam je Grad suﬁnancirao dao nam je prvu priliku da promoviramo ono što smo prije nekoliko mjeseci počeli raditi i pokažemo kako imamo vrlo vrijedne stvari koje tržište želi. Suvenire smo do sada prodavali u našoj prodavaonici na drugom kraju Varaždina, a sada smo došli i do kupaca izvan grada. Zahvaljujući tome planiramo širenje proizvodnje i na druga tržišta, a sljedeće ljeto sigurno

i u nekom jadranskom turističkom središtu”, ističe Jelena Sambolec.

NAJPOSJEĆENIJI VINSKI GRAD Ivan Vukoja iz CPR Customs Garagea na Špancirfestu je predstavio svoju radionicu - zapravo, manufakturu - koja islužene motocikle pretvara u prava mala umjetnička djela koja, osim pristupačnih cijena, nude i uživanje u vožnji. “Na Špancirfestu smo osim promocije svojih proizvoda dogovorili i nove poslove koje ćemo raditi sljedećih mjeseci. Inače, u projekt s motociklima ušli smo moj kum

koja je organizirala tematske degustacije hrvatskih vina. Vinski grad je nastao kao ideja oaze - mjesta gdje bi se ljudi mogli okupiti i razgovarati za vrijeme najvećih gužvi tijekom Špancirfesta, kaže Ana Hozjan iz Vinarta. “Spojili smo priču vina i hrane i stvorili mjesto kamo ljudi vole dolaziti. Istodobno smo im ponudili mogućnost da razgovaraju s vinarima i od njih osobno saznaju sve informacije o vinu i što to oni nude. Imali smo vinare iz cijele Hrvatske i posjetitelji su mogli na jednom mjestu vidjeti sve što Hrvatska od vina nudi”, dodala je Ana Hozjan.

VRLO JE REALNO DA ĆE SE PROŠLOGODIŠNJI TURISTIČKI PROMET OD 34 MILIJUNA KUNA OVE GODINE POVEĆATI i ja, gotovo bih rekao, iz inata. Mnogi su nam rekli da ovakve motocikle, u kojima sada uživamo, nije moguće napraviti za manje od dvadesetak ili tridesetak tisuća eura. Radeći i uživajući u njihovoj izradi dokazali smo i dokazujemo da se to može napraviti po pristupačnijim cijenama a da se istovremeno svi okreću za onime što radimo”, kaže Vukoja. Na Festivalu su u svojoj improviziranoj radionici pokazali što i kako rade u garaži i privodili kraju još jedan projekt koji će uskoro naći zadovoljnog vlasnika. Najposjećenije mjesto Špancirfesta bio je Vinski grad koji je organizirala tvrtka Vinart u suradnji s hrvatskim vinarima i Hrvatskom gospodarskom komorom

Krešimir Španić, vlasnik Barber Španića iz Vinkovaca, na ovogodišnjem sajmu je prezentirao svoju uslugu šišanja i brijanja na tradicionalan način. “Dolazak na Špancirfest za mene je bio zadovoljstvo jer smo prezentirali donedavna gotovo zaboravljen zanat. Ovakav sajamski pristup daje nam prostor promovirati i posebnu kulturu i ono što mi barberi ili brijači želimo ponovno oživjeti - brijačnicu kao mjesto susreta i zapravo jedini wellnes koji je namijenjen isključivo muškarcima. Možda će trenutačna moda s brkovima i bradama proći, no vjerujem da će usluga koju mi pružamo i ovakvim načinom prezentacije doći do šireg kruga korisnika”, zaključuje Španić.

4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

SVIJET FINANCIJA POČINJE PREDAJA ZAHTJEVA ZA SUBVENCIONIRANE

LAKŠA OTPLATA KREDITA Za subvencioniranje se mogu prijaviti svi hrvatski građani mlađi od 45 godina koji nemaju nekretnina ili imaju jednu nekretninu, ali je prodaju radi kupnje veće. Ovom subvencijom olakšat će se otplata kredita u prve četiri godine za 50 posto rate kredita, ističe Štromar piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

D 1500 kredita prema procjenama, bit će subvencionirano

1500 0€ po m2 cijena s PDV-om kuće ili stana će se subvencionirati

za kredit do

100.000 € uz rok otplate koji nije kraći od 15 godina također će se odobravati subvencija

eset kreditnih institucija u Hrvatskoj sudjelovat će u provedbi Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, objavilo je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. To su Hrvatska poštanska banka koja je ponudila najnižu efektivnu kamatnu stopu za kredite u eurima od 3,04 posto, te za kunske od 3,65 posto. Zatim Erste&Steiermärkische banka, s kamatom od 3,33 do 3,5 posto za eure odnosno 3,47 do 3,59 posto za kune, zatim Podravska banka koja je za kunske i eurske kredite ponudila 3,71 posto. OTP banka ponudila je 3,14 posto efektivnu kamatnu stopu u eurima i 3,56 posto u kunama, Zagrebačka banka nudi kamatu od 3,29 do 3,47 posto u eurima te od 3,56 do 3,67 posto u kunama. Privredna banka Zagreb nudi stopu od 3,15 posto u eurima i 3,35 posto u kunama. Splitska banka od 3,14 posto u eurima i 3,56 posto u kunama, a Karlovačka banka 3,29 posto za eurske odnosno 3,49 posto za kunske kredite. Istarska kreditna banka Umag ponudila je istu kamatnu stopu i za kunske i eurske kredite od 3,66 posto. Jedino je Raiffeisen bank Austria ponudila maksimalnu dopuštenu kamatnu stopu od 3,75 posto i za eurske i kunske kredite. Zakonom je, naime, određeno da efektivna kamatna stopa na subvencionirani stambeni kredit prve četiri godine njegove otplate ne može biti veća od 3,75 posto godišnje. “Za subvencioniranje se mogu prijaviti svi hrvatski građani mlađi od 45 godina koji nemaju nekretnina ili imaju jednu nekretninu, ali je prodaju radi kupnje veće. Ovom subvencijom olakšat će se otplata kredita u prve četiri godine za 50 posto rate kredita. Onima koji u međuvremenu dobiju ili usvoje dijete, produžit će se subvencija za dvije godine po svakom djetetu”, rekao je ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar te je

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

također istaknuo da u slučaju da podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva imaju utvrđeni invaliditet od najmanje 50 posto, rok za subvencioniranje također se produljuje za godinu dana.

LISTE PO TERMINIMA PRIJAVE Subvencioniranje kredita odobravat će se samo za kupnju stana ili kuće koja ima akt za uporabu građevine, odnosno za gradnju kuće koja ima akt za građenje, čija cijena s PDVom ne prelazi 1500 eura po kvadratu. Cijena može biti veća, ali se u tom slučaju njena razlika neće subvencionirati. Osim za kupnju prve kuće ili stana, subvencija se može dobiti i za kupnju većeg stana. Manji stan mora biti jedina nekretnina i mora se prodati u roku od dvije godine. Također, odobravat će se za kredit čiji iznos ne prelazi 100.000 eura te čiji rok otplate nije kraći od 15 godina. Iznos kredita može biti i veći, ali se u tom slučaju njegova razlika ne subvencionira. Budući da se zahtjev za

GRAĐANI ĆE SVOJE ZAHTJEVE BANKAMA MOĆI PREDAVATI OD PONEDJELJKA, 4. RUJNA subvencioniranje stambenih kredita predaje u odabranoj kreditnoj instituciji, odnosno banci u kojoj se i podiže stambeni kredit, građani sve potrebne informacije o samom postupku predaje zahtjeva mogu dobiti u banci. Nakon što

STAMBENE KREDITE

banka obradi klijenta, svu dokumentaciju šalje u Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama, koja je dalje provjerava i zaprima nalog. Građani će svoje zahtjeve bankama moći predavati od ponedjeljka, 4. rujna.

ZAHTJEV ZA SUBVENCIONIRANJE STAMBENIH KREDITA PREDAJE SE U BANCI KOJA GA NAKON OBRADE UPUĆUJE U APN “Kada se popuni kvota koju imamo, a ona je u projekciji proračuna 35 milijuna kuna za ovu i 2019. godinu, kada mjesečni anuiteti dođu do tog iznosa, onda ćemo objaviti oglas u Narodnim novinama da prestajemo sa subvencijama”, rekao je Štromar te je dodatno pojasnio, da osoba čija kompletna dokumentacija dođe u APN, ulazi na listu koja će se raditi po terminima prijave. S obzirom na to da će broj subvencioniranih kredita biti ograničen, subvencije kredita odobravat će se prema vremenu zaprimanja potpunog zahtjeva u Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama, a u slučaju više istodobno podnesenih zahtjeva, odobravanje će početi od zahtjeva s manjim iznosom traženog kredita. Procjenjuje se da će biti subvencionirano oko 1500 kredita.

Popis odabranih kreditnih institucija s kojima je sklopljen ugovor o davanju subvencioniranih kredita - Sukladno čl. 10. St.4. Zakona o subvencioniranju stambenih kredita RED. BR.

NAZIV KREDITNE INSTITUCIJE

EKS

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA D.D.

ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK D.D*.

PODRAVSKA BANKA D.D.

€

3,04 %

3,61 %

3,33 % - 3,50 %

3,47 - 3,59 %

3,71 %

OTP BANKA D.D.

ZAGREBAČKA BANKA D.D.*

3,14 %

3,56 %

3,29 % - 3,47 %

3,56 - 3,67 %

PRIVREDNA BANKA ZAGREB D.D.

3,15 %

3,35 %

SPLITSKA BANKA D.D.

3,14 %

3,56 %

RAIFFEISEN BANK AUSTRIA D.D.

3,75 %

KARLOVAČKA BANKA D.D.

3,29 %

3,49 %

10.

ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG D.D.

3,66 %

Efektivna kamatna stopa ili EKS je kamatna stopa koja odražava sve troškove kredita, uključujući naknade, osiguranja, depozit, i ostale izravno povezane troškove kredita. * EKS - ovisi o statusu klijenta, roku i načinu otplate kredita

Potrebna dokumentacija Za dobivanje subvencioniranog kredita banci je potrebno dostaviti: • presliku osobne iskaznice • predugovor, odnosno ugovor o kupoprodaji stana ili kuće za čiju kupnju se traži odobravanje kredita • presliku zemljišnoknjižnog izvatka, presliku akta za građenje ili uporabu građevine u kojoj se nalazi stan ili kuća koju namjerava kupiti odnosno graditi kuću

• potvrdu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o upisu osobe u Hrvatski registar o osobama s invaliditetom • javnobilježnički ovjerenu izjavu da u vlasništvu nemate stan ili kuću ili da u vlasništvu imate samo jedan stan ili kuću koju prodajete radi kupnje većeg stana ili kuće odnosno gradnje veće kuće zbog potreba vlastitog stanovanja

4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE

ZABRINJAVAJUĆE! Osiguranje od požara i elementarnih šteta sudjeluje sa samo 6,57 posto u ukupno zaračunatoj bruto premiji za 2016. godinu

rema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, osiguranje od požara i elementarnih šteta u 2016. godini sudjeluje sa samo 6,57 posto u ukupno zaračunatoj bruto premiji u Republici Hrvatskoj. Ovaj zabrinjavajući podatak ukazuje na važnost podizanja razine svijesti građana o nužnosti osiguranja cjelokupne imovine od požara, poplava i ostalih opasnosti u slučaju prirodnih nepogoda, ljudskom propustu ili namjerno nanesenoj šteti, i to uz minimalne mjesečne iznose. A koliko je to važno jasno pokazuju ovoljetne vatrene stihije u Hrvatskoj čije se štete još procjenjuju, a zbog dugotrajne suše bit će velikih šteta u poljoprivredi. Prosječna premija osiguranja imovine po stanovniku u Europskoj uniji iznosi 150 eura, u susjednoj Sloveniji oko 140 eura, dok u Republici Hrvatskoj ta brojka iznosi četrdesetak eura. Najvišu premiju osiguranja imovine po stanovniku u rasponu 300 do 400 eura ostvaruju Švicarska, Norveška i Austrija. Svrha je osiguranja učinkovita sanacija i brza isplata naknade u slučaju pretrpljene štete, povećavanje ekonomske stabilnosti pojedinaca, ali i društva u cjelini. Troškovi šteta od elementarnih

fondova namijenjena saniranju šteta u kriznim situacijama su vrlo ograničena, nedovoljna i sve je veća konkurencija s obzirom na povećani broj katastrofa.

UČINKOVITOST U SANACIJI I NAKNADI ŠTETE Brojne studije Insurance Europe, krovnog europskog udruženja osiguravatelja i reosiguravatelja, ukazuju kako je u zemljama gdje je visoki postotak osigurane

PROSJEČNA PREMIJA OSIGURANJA IMOVINE PO STANOVNIKU U EU JE 150, A U HRVATSKOJ OKO 40 EURA nepogoda u stalnom su porastu, posebno zbog klimatskih promjena, a sredstva državnog proračuna te sredstva iz EU

imovine, utjecaj katastrofa na bruto domaći proizvod manji i oporavak je puno brži. Što je veća zastupljenost osiguranja,

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

to je manja eventualna obveza države u nadoknadi štete i ekonomske pomoći pojedincima i poduzećima. Osiguravatelji su učinkoviti u sanaciji i naknadi štete, čime se u kratkom roku imovina osiguranika vraća u prvobitno stanje, u cilju što brže normalizacije života osiguranika ili uspostavljanja ponovnog poslovanja. Društva za osiguranje također pridonose razvoju gospodarskog i ﬁnancijskog sustava kao važni ulagatelji u državu i gospodarstvo putem ﬁnancijskog tržišta te time omogućuju stanovništvu, poduzećima i državi održivo poslovanje i štednju u stabilnom okruženju. Osiguravatelji izdvajaju dio premije osiguranja od požara i ostalih opasnosti za preventivu, čime osiguravatelji sudjeluju u izgradnji infrastrukture obrane od požara. Također, osiguravatelji potiču smanjenje rizika požara savjetovanjem osiguranika o mjerama zaštite od požara, organizacije pogona ili postrojenja, brojnosti i smještaja vatrogasnih uređaja i oprema kao i kod korištenja vatrootpornih materijala, čime osiguravatelji potiču pozitivno djelovanje prije nastanka štete, ističe se u priopćenju HUO-a.

HRVATSKA NARODNA BANKA

BRUTO DOBIT BANKA 1,24 MILIJARDE KUNA U prvih šest ovogodišnjih mjeseci s gubitkom je poslovalo 14 od ukupno 26 banaka

rema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, banke su u prvih ovogodišnjih šest mjeseci ostvarile dobit prije oporezivanja od 1,24 milijarde kuna, što je oko 65 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Osim toga, s gubitkom je poslovalo 14 od ukupno 26 banaka, dok je lani od 28 banaka gubitak zabilježilo njih pet. Najveći gubitak, 188,4 milijuna kuna, iskazala je Splitska banka, a slijedi je Hrvatska poštanska banka s gubitkom od 64,8 milijuna kuna, dok je treći Sberbank koji je prvo polugodište završio s gubitkom od 42,89 milijuna kuna. Najveću dobit prije oporezivanja u prvih šest ovogodišnjih mjeseci zabilježila

je Privredna banka Zagreb (PBZ) u iznosu od 595,5 milijuna kuna. Na drugom je mjestu Erste&Steiermaerkische Bank,

čija je dobit prije oporezivanja potkraj lipnja iznosila 412,5 milijuna kuna, a na trećem je mjestu Raiffeisebank Austria s bruto dobiti od 328,4 milijuna kuna. Iako je uobičajeno najčešće na prvom mjestu po visini dobiti, Zagrebačka je banka kraj ovogodišnjega drugoga kvartala dočekala na četvrtom mjestu s bruto dobiti od 270,9 milijuna kuna. Kad je riječ o poslovanju stambenih štedionica, podaci HNB-a pokazuju da je pet štedionica, koliko ih posluje u Hrvatskoj, u prvom polugodištu ove godine ostvarilo ukupnu dobit od 36,83 milijuna kuna. Najveću dobit, 19,9 milijuna kuna ostvarila je Prva stambena štedionica, a slijedi je Raiffeisen stambena štedionica sa 12,5 milijuna kuna.

HRVATSKA NARODNA BANKA

Tvrtke se i dalje razdužuju, ali... Prema podacima Hrvatske narodne banke u lipnju su ukupni krediti poduzećima iznosili 65 milijardi kuna, što je na mjesečnoj razini blagi rast od 360 milijuna kuna ili 0,6 posto, dok je na godišnjoj razini zabilježen pad od 2,5 milijardi kuna, odnosno 3,8 posto. Time je nastavljen trend razduživanja poduzeća koji traje od svibnja 2012. godine. Pad ukupnih kredita na godišnjoj razini najveći je u kategoriji kredita za obrtna sredstva. U toj su kategoriji krediti krajem lipnja iznosili 33,8 milijardi kuna te su na godišnjoj razini manji za 7,5 posto. Najveći rast pak imali su krediti za investicije, koji su na godišnjoj razini povećani za 0,6 posto te su potkraj lipnja iznosili 31,2 milijarde kuna. Podsjetimo, ti su

krediti bilježili kontinuirani pad na godišnjoj razini od svibnja 2012., da bi se trend prvi put preokrenuo u ožujku ove godine. Promatrano prema valutnoj strukturi ukupnih kredita poduzećima za obrtna sredstva i investicije, na godišnjoj je razini zabilježen gotovo nezamjetan pad udjela kunskih kredita sa 36,67 na 36,64 posto, što znači da je i udio deviznih kredita ostao gotovo nepromijenjen (na oko 63,4 posto). Kunski su krediti na godišnjoj razini zabilježili pad od 3,8 posto, dok je pad deviznih kredita iznosio 3,7 posto. Kako navodi HNB, odgovori banaka iz Ankete o kreditnoj aktivnosti ukazuju da je nakon šest uzastopnih kvartala ublažavanja standarda odobravanja kredita poduzećima u drugom tromjesečju 2017. zabilježeno blago pooštravanje. Potražnja

za svim vrstama kredita poduzećima nastavlja rasti, pri čemu su u drugom kvartalu zabilježena posebno povoljna kretanja. Rastu potražnje najviše pridonose potrebe poduzeća za ﬁnanciranjem zaliha i obrtnoga kapitala te investicija u ﬁksni kapital.

4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

POVEĆANA DOBIT BKS BANKE

Austrijska BKS banka je na razini koncerna u prvom polugodištu ove godine ostvarila dobit od 33,1 milijun eura, što je 34,1 posto više nego 2016. Podružnica te banke u Hrvatskoj u promatranom razdoblju imala je dobit od 1,3 milijuna eura. Bilančna svota koncerna BKS Bank iznosila je na dan 30. lipnja 7,43 milijarde eura ili dva posto manje u odnosu na kraj prošle godine. U odnosu na kraj 2016. kreditni volumen ostao je stabilan sa 5,31 milijardom eura.

UNIQA PREPOLOVILA NETO DOBIT Austrijska osiguravateljska tvrtka Uniqa zaključila je prvu polovinu ove godine sa 41,3 milijuna eura neto dobiti što je 54 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Ta upola manja neto dobit zabilježena je zbog jednokratnih stavki povezanih sa stečajem talijanske Veneto banke koju su u međuvremenu prodali, a među dobrim rezultatima izdvaja se skok-premija u inozemnom poslovanju. Iz Uniqe, koja posluje i u Hrvatskoj, izvijestili su početkom kolovoza da će zbog stečaja Veneto banke morati platiti do 40 milijuna eura kompaniji kojoj su je prodali budući da su im jamčili određeni prihod.

Bez promjena na novčanom tržištu Ni kraj ljeta nije donio nikakve promjene na novčanom tržištu. U prošlom tjednu nastavilo se razdoblje visoke likvidnosti depozitnih institucija. Dnevni višak likvidnosti na računima banaka kretao se iznad 14 milijardi kuna. Uz tako visoku likvidnost sustava, banke su bez poteškoća održavale prosječna stanja na računima za održavanje obvezne pričuve. Stoga je i potražnja sudionika za kratkoročnim pozajmicama bila vrlo skromna, dok je istodobno ponuda kunskih sredstava bila iznimno obilna te su kamatne stope bile na najnižim razinama. U takvim je uvjetima prošli ponedjeljak, na redovitoj obratnoj repo aukciji Hrvatske narodne banke, interes za dodatnom kunskom likvidnošću koja se nudila uz vrlo povoljnu kamatnu stopu od 0,3 posto smanjen s prošlotjednih 60 na samo 30 milijuna kuna. Na aukciji trezorskih zapisa održanoj prošloga utorka Ministar-

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

440

330

220

110

0 28.8.

29.8.

30.8.

31.8.

1.9.

stvo ﬁnancija je izdalo 402 milijuna trezorskih zapisa u kunama, gotovo isto koliko je bilo i planirano. Interes sudionika za upisivanjem trezorskih zapisa u kunama bio je gotovo trostruko veći od planiranog iznosa izdanja. Tako je smanjen prinos na kunske trezorske zapise za pet baznih bodova i iznosio je 0,4 posto. Kod trezorskih zapisa u eurima upisan je 31,1 milijun eura, dvostruko više od planiranog iznosa. Prinos na trezorske zapise u eurima s rokom dospijeća od 364 dana iznosio je 0,01 posto. Za ovaj tjedan nije najavljena aukcija trezorskih zapisa budući da, prema kalendaru izdavanja, slijedi pauza od gotovo dva mjeseca bez aukcija trezorskih zapisa. U uvjetima ovako visoke likvidnosti sudionicima bi zasigurno odgovaralo češće održavanje aukcija kako bi barem djelomično ublažili neravnotežu ponu[Jelena Drinković] de i potražnje novca.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Daljnji pad vrijednosti kune Kuna je proteklog tjedna i dalje slabjela prema euru i to za 0,03 posto. Potkraj tjedna tečaj eura iznosio je 7,410368 kuna. Kuna je pala i prema američkom dolaru - 0,19 posto, a te-

valuta

7,411

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,931369

CAD kanadski dolar

4,982095

čaj te valute iznosio je 6,220927 kuna. Prema kuni je oslabio švicarski franak, i to za 0,46 posto. Njegova vrijednost iznosila je 6,481560 kuna.

7,410

USD

6,24 6,22

CHF

6,56 6,54

7,409

6,20

6,52

7,408

6,18

6,50

7,407

6,16

6,48

7,406

6,14

6,46

JPY japanski jen (100) 5,652886 CHF švicarski franak

6,48156

GBP britanska funta

8,045129

USD američki dolar

6,220927

EUR euro

7,410368

Izvor: HNB

primjena od 2.9.2017.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

EUR 28.8. 29.8. 30.8. 31.8. 1.9.

28.8. 29.8. 30.8. 31.8. 1.9.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA KINEZI PREUZIMAJU LUKU ZADAR

Trgovanje u pozitivnom ozračju Poslovanje na svjetskim burzama prošloga tjedna proteklo je u pozitivnom ozračju. Na svim su tržištima cijene dionica porasle, a na Wall Streetu su se ulagači usmjerili prema novim američkim gospodarskim pokazateljima te prema najavi još jedne porezne reforme, koja bi se, prema mišljenjima nekih ekonomskih stručnjaka, mogla realizirati do kraja ove godine. Iako se trgovalo u uvjetima loših vijesti poput udara uragana Harvey na Teksas te zbog toga što je početkom prošlog tjedna Sjeverna Koreja ispalila raketu koja je preletjela Japan, na burzama ipak ništa nije moglo spriječiti dobro poslovanje. Na tržište je pozitivno utjecalo i to što je inﬂacija u Americi na godišnjoj razini porasla po najnižoj stopi u više od godinu i pol, a pritom je porasla osobna potrošnja građana. I cijene dionica na azijskim burzama porasle su potkraj prošlog tjedna i to zato što su se smanjile tenzije oko Sjeverne Koreje. Ulagači na tim tržištima su se pak usmjerili na objavljene japanske makroekonomske podatke. I europske burze poslovale su pozitivno, pa su ojačali svi važni indeksi na tim burzama.

7550

22050

FTSE 100

Dow Jones

7500

22000

7450

21950

7400

21900

7350

21850

7300

21800

28.8. 29.8. 30.8. 31.8. 1.9. 6500

28.8. 29.8. 30.8. 31.8. 1.9. 5250

NASDAQ

6450

5200

6400

5150

6350

5100

6300

5050

6250

5000

28.8. 29.8. 30.8. 31.8. 1.9. 12400

CAC40

28.8. 29.8. 30.8. 31.8. 1.9. 19800

DAX

12300

19700

12200

19600

12100

19500

12000

19400

11900

NIKKEI 225

19300

28.8. 29.8. 30.8. 31.8. 1.9.

Zagrebačka tvrtka Luxury Real Estate uplatit će 225.000 dionica po nominalnoj cijeni od 200 kuna za Luku Zadar. Ta je tvrtka već vlasnik 23,13 posto dionica Luke Zadar, a nakon dokapitalizacije trebala bi steći udjel od 76 posto. Direktor Luxury Real Estatea je Zvonimir Zlopaša, a jedan od osnivača kompanije je i kineski investitor Jinxiong Hu koji je već najavio ulaganja u Hrvatsku poput hotela u Krapinskim Toplicama. Iz te tvrtke za sljedećih nekoliko godina najavljuju se ulaganja u Luku Zadar, i to u prvoj fazi 215 milijuna kuna, a u drugoj još dodatnih 200 milijuna eura.

JGL POSLOVAO S DOBITI MIROVINSKI FONDOVI

fond

Mirex i dalje raste

datum

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 234,7336 bodova i bila neznatnih 0,05 posto veća nego u tjednu ranije. Vrijednost Mirexa A iznosila je 130,9177 bodova što također predstavlja rast, i to od 0,09 posto u odnosu na pretprošli petak. Potkraj prošlog tjedna Mirex C iznosio je 121,6958 bodova i bio 0,32 posto veći.

MIREX A

31.08.

130,91770

0,3075

2,60

AZ - A

31.08.

131,39670

0,2766

2,25

Erste Plavi - A

31.08. 129,94030

0,3041

1,24

PBZ CO - A

31.08.

136,11680

0,2390

4,05

Raiffeisen OMF - A 31.08.

127,83370

0,4029

3,20

kategorija B MIREX B

31.08. 234,73360

0,2777

0,48

AZ - B

31.08. 233,47830

0,2920

-0,74

Erste Plavi - B

31.08. 245,16380

0,2064

1,18

PBZ CO - B

31.08. 219,26000

0,2367

0,52

0,1%

Raiffeisen OMF - B 31.08. 239,99320

0,3124

1,66

0,0%

kategorija C 3,05

MIREX - tjedni

-0,1% -0,2% -0,3% 28.8.

29.8.

30.8.

31.8.

MIREX - mjesečni

MIREX C

31.08.

121,69580

0,2049

AZ - C

31.08.

118,97670

0,1588

3,39

Erste Plavi - C

31.08.

121,05210

0,1938

2,20

PBZ CO - C

31.08.

120,92150

0,1928

2,47

Raiffeisen OMF - C 31.08.

125,41210

0,2606

3,23

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,2%

Raiffeisen DMF

31.08. 228,58830

0,3453

0,87

0,0%

AZ Profit

31.08. 253,27680

0,2544

-4,33

0,1% -0,1%

Croatia osiguranje 31.08.

157,77470

0,1636

-0,30

-0,2%

AZ Benefit

31.08. 250,77490

0,2742

1,42

-0,3%

Erste Plavi Expert

31.08. 208,30290

0,2213

1,12

Erste Plavi Protect 31.08. 196,74420

0,1691

1,28

-0,4% 31.7.

7.8.

15.8.

23.8.

31.8.

Ukupni konsolidirani prihodi farmaceutske kompanije Grupe JGL u prvoj polovini ove godine porasli su 62 posto, na 455,17 milijuna kuna, uz rast prodaje i ukupnih poslovnih aktivnosti. Uz oporavak poslovanja na ključnim tržištima, prije svega vodećem ruskom, JGL je zabilježio neto dobit u visini od 44,41 milijun kuna, a Grupa JGL od 29,89 milijuna kuna. JGL je u šest mjeseci ove godine ostvario ukupne prihode u visini od 357,99 milijuna kuna, pri čemu su prihodi u zemlji porasli za oko četiri posto, dok prihodi u inozemstvu bilježe porast od oko 26 posto.

4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

POVEĆANA DOBIT KENTBANKA KentBank je u prvoj polovini ove godine nastavio trend ostvarenja pozitivnih rezultata koji je započela još u 2015. godini. Tako je dobit te banke u šest mjeseci ove godine iznosila 4,4 milijuna kuna. U promatranom razdoblju ostvaren je rast kredita od osam posto što je pridonijelo rastu kamatnih prihoda, a također je ostvaren rast neto kamatnih prihoda za 18 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U promatranom razdoblju neto prihod od provizija i naknada povećan je za 31 posto u odnosu na prvu polovinu 2016. godine.

FLIXBUS UTROSTRUČIO BROJ PREVEZENIH PUTNIKA Europski autobusni operator FlixBus na hrvatskom je tržištu ovoga ljeta utrostručio broj prevezenih putnika prema domaćim i europskim odredištima u odnosu na isto vrijeme prošle godine. Na hrvatskom tržištu prisutni su tek nešto više od godinu dana. Najviše putnika po Hrvatskoj prevozili su prema Zagrebu, Splitu, Rijeci i Puli, dok su ih u inozemstvo najviše vozili prema Münchenu, Ljubljani, Beču i Budimpešti.

Crobexi crveni, promet povećan Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu bila veća nego tjedan ranije, a za to su najzaslužnija zadnja dva trgovinska dana kada je bilo trgovanje osjetno pojačano. Redovni dionički promet je u odnosu na tjedan ranije uvećan za 20 milijuna kuna ili za 126 posto na 36,4 milijuna kuna. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -6,78 do +3,78 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je šest

izdanja, dok je ukupno devet izdanja trgovano u iznosu većem od 400.000 kuna. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, su nakon dva pozitivna tjedna, protekli tjedan završili s negativnim predznakom. Crobex je tako umanjen za 0,23 posto na 1.896,94 boda te je završio ispod psihološke granice od 1.900 bodova. Crobex10 je također pao i to za 0,18 posto na 1.124,94 boda. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -4,99 posto koliko je umanjen CROBEXindu do +2,04 posto koliko je porastao CROBEXturi. ZAGREBAČKA BURZA Obveznički indeksi su tjedan zaključili THE ZAGREB STOCK EXCHANGE rastom; CROBIS je uvećan za 0,27 poUKUPAN TJEDNI PROMET: 324.476.512,91 kn sto, a CROBIStr za 0,35 posto. TJEDNI DIONIČKI PROMET: 36.408.075,72 kn Najlikvidniji je ponovno bio HT čijim index zadnja vrijednost tjedna promjena se dionicama trgovalo u iznosu od goCROBEX 1.896,9400 -0,23% tovo 15 milijuna kuna, od čega se 10,8 CROBEX10 1.124,9400 -0,18% milijuna kuna odnosi na blok transakCROBIS 110,8145 +0,27% cije, zadnja je napravljena po cijeni od CROBIStr 164,7201 +0,35% 180,50 kuna. U redovnoj trgovini trgovanje je završeno s cijenom od 179,01 Top 10 tjedna zadnja kune, što je tjedni pad od 1,10 posto. promet po prometu promjena cijena Slijedi Valamar Riviera koja je trgo-1,10% 179,01 14.922.455,85 HT d.d. vana u iznosu od 14,5 milijuna kuna +3,78% 47,45 14.452.213,24 Valamar Riviera d.d. te bilježi rast cijene od 3,78 posto na -0,55% 453,50 7.749.994,26 ADRIS GRUPA d.d. 47,45 kuna. +1,60% 318,00 3.237.653,14 PODRAVKA d.d. Među 10 najlikvidnijih, tri izdanja bi-1,23% 1.200,00 2.050.830,73 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. lježe porast cijene. Dionice su najviše -0,76% 53,49 1.176.729,26 Zagrebačka banka d.d. +1,01% 489,90 785.824,37 poskupjele Valamar Rivieri (+3,78 poArena Hospitality Group dd -3,76% 163,60 581.386,68 AD PLASTIK d.d. sto). Slijedi Podravka koja je porasla za -6,78% 405,00 576.533,15 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. 1,60 posto na 3180 kuna, a njome je 0,00% 550,00 498.850,00 KOESTLIN d.d. protrgovan iznos od 3,2 milijuna kuna od čega se 3,15 milijuna odnosi na blok 10 dionica tjedna zadnja transakcije ostvarene po cijeni od 315 promet s najvećim rastom cijene promjena cijena kuna. +30,00% 130,00 130,00 BRODOSPAS d.d. Koestlin je tjedan završio bez promje+19,48% 46,00 6.557,30 Hidroelektra niskogradnja d.d. ne cijene na 550 kuna s prometom od +18,29% 44,94 3.692,45 Kutjevo d.d. 499.000 kuna. +11,67% 67,00 37.776,86 RIZ-ODASILJAČI d.d. Pad cijene bilježi šest izdanja. Naj+11,17% 26,68 45.613,89 VIADUKT d.d. više je cijena umanjena dionicama +9,38% 4,55 1.850,75 PULJANKA d.d. +7,12% 37,77 33.533,25 JADROPLOV d.d. Atlantske plovidbe, za 6,78 posto na +6,89% 38,00 1.723,38 SLATINSKA BANKA d.d. 405 kuna, a trgovane su u iznosu od +6,69% 333,00 383.766,10 MAISTRA d.d. 577.000 kuna. Idući je AD Plastik s +4,74% 284,89 55.790,60 INSTITUT IGH d.d. padom od 3,76 posto na cijenu od 163,60 kuna i prometom od 581.000 10 dionica di tjedna zadnja kuna. Slijedi ga Ericsson NT s padom promet s najv najvećim padom cijene promjena cijena od 1,23 posto na cijenu od 1200 kuna s -20,00% 11,80 117.996,25 PETROKEMIJA PETR R d.d. dva milijuna kuna prometa. -12,02% 20,50 36.188,42 PROFICIO d.d. PROF Brod Brodogr. Viktor Lenac d.d. ULJANIK d.d. ULJA VIRO tvornica šećera d.d. LUX U ULAGANJA d.d. SZAIF d.d. TERMES GRUPA d.d. TERM Badel 1862 d.d. Bade KARLOVAČKA BANKA d.d. KARL

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

-10,91%

12,00

131.645,05

-10,64%

21,00

14.239,24

-10,00%

350,00

35.700,00

-8,86%

20,05

11.748,00

-8,69%

47,48

52.487,22

-8,67%

105,02

19.440,80

-8,03%

18,20

22.904,41

-7,69%

6,00

600,00

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI PORASLI PRIHODI HEP GRUPE

Fondovi rasli, dobitnik u plusu 1,78 posto Među 84 otvorena investicijska fonda prevladali su fondovi s porastom vrijednosti udjela. Rast vrijednosti bilježi 46 fondova, palo je njih 36, a dva fonda bilježe tjedan bez postotne promjene. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -1,89 do +1,78 posto. Od 27 dioničkih fondova poraslo ih je osam. Najviše je porastao Platinum Global Opportunity, za 1,78 posto, što ga čini i dobitnikom tjedna. Od 19 dioničkih koji bilježe tjedni minus, najveći pad od 1,89 posto bilježi Erste Adriatic Equity.

Od sedam posebnih fondova najuspješniji je bio Raiffeisen Harmonic s tjednim rastom od 0,97 posto. Od 14 mješovitih fondova poraslo ih je devet, a dobitnike predvodi OTP uravnoteženi s rastom od 1,03 posto. Od 15 obvezničkih fondova rast vrijednosti udjela bilježi njih 12. Najviše, za 0,30 posto, porastao je OTP Short-term bond. Rast vrijednosti bilježi 15 od 21 novčanog fonda. Najviše, za 0,03 posto, cijena udjela je porasla fondu Raiffeisen euro[Iva Skorin] Cash.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 24.8.2017. do 31.8.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 21,1536 Addiko Growth € 11,8778 ZB euroaktiv € 141,8161 ZB trend $ 179,9694 Capital Breeder kn 101,7525 KD Prvi izbor kn 14,4358 KD Europa € 126,8813 PBZ Equity fond € 12,1140 HPB Dionički kn 114,7946 Erste Adriatic Equity € 87,5342 Neta Global Developed kn 83,8423 ZB aktiv kn 114,7447 InterCapital SEE Equity € 115,1349 Platinum Global Opportunity $ 16,0158 KD Nova Europa kn 5,9607 OTP indeksni kn 45,5997 Platinum Blue Chip € 102,9222 Neta Frontier kn 449,1029 OTP Meridian 20 € 102,8729 A1 kn 92,5200 Alpen.Special Opportunity kn 151,2860 Neta New Europe kn 59,4080 KD BRIC € 86,3003 KD Energija kn 8,0535 ZB BRIC+ € 107,1290 Allianz Equity € 170,3020 USA Blue Chip $ 20,5874 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 118,2800 Raiffeisen Harmonic € 109,2200 Raiffeisen zaštićena glavnica € 104,1600 ZB Future 2025 € 103,2129 ZB Future 2030 € 101,9413 ZB Future 2040 € 101,5999 ZB Future 2055 € 102,0509 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 163,0829 PBZ Global fond € 15,1954 Addiko Balanced € 13,6596 KD Balanced kn 132,4244 HPB Global kn 106,9749 OTP uravnoteženi € 15,8496 Allianz Portfolio kn 165,7060

tjedna promjena [%]

-0,48 -0,51 -0,63 0,65 -0,77 -0,15 -0,15 -0,92 -0,38 -1,89 0,75 -0,50 -1,32 1,78 1,00 0,16 -0,41 -1,16 -0,59 -0,53 0,09 0,22 -0,35 -0,40 -0,42 -0,20 0,74 -0,16 0,97 0,00 0,04 -0,01 -0,10 -0,10 -0,21 0,27 -0,40 -0,06 0,19 1,03 -0,02

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

PBZ Conservative 10 fond € 115,6707 You Invest Active € 102,7045 You Invest Balanced € 104,0217 You Invest Solid € 104,6783 PBZ Flexible 30 fond € 103,0696 InterCapital Income Plus € 104,0396 OTP Absolute € 95,8683 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 196,8570 Addiko Conservative € 14,9578 Raiffeisen Bonds € 179,9100 PBZ Bond fond € 135,6651 InterCapital Bond € 220,7570 HPB Obveznički € 164,5243 Neta Emerging Bond kn 80,1231 Erste Adriatic Bond € 120,6517 Raiffeisen Classic € 107,6800 PBZ Short term bond fond kn 103,6958 PBZ Dollar Bond fond $ 106,0036 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 103,3178 Erste Local Short Term Bond kn 100,0621 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,1113 OTP Short-term bond € 100,4674 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4873 ZB plus kn 175,9361 ZB europlus BE € 150,7683 PBZ Euro Novčani € 128,7565 Raiffeisen Cash kn 158,0800 Erste Money kn 151,8180 Addiko Cash kn 152,6727 PBZ Dollar fond $ 133,3412 HPB Novčani kn 143,9902 OTP novčani fond kn 133,3629 InterCapital Money kn 130,5291 Allianz Cash kn 118,5937 Erste Euro-Money € 116,2546 Auctor Cash kn 111,5452 Raiffeisen euroCash € 106,1400 HPB Euronovčani € 106,4236 Locusta Cash kn 1373,1367 Neta MultiCash kn 106,9009 OTP euro novčani € 102,1633 ZB europlus BK € 150,7683 Zodaks Cash kn 1001,6132

0,18 -0,09 0,05 0,11 0,06 0,20 0,17

naziv(fond)

valuta

0,19 0,01 0,28 0,25 0,28 0,23 -0,57 0,07 0,24 0,25 0,10 0,11 -0,00 -0,03 0,30 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 -0,00 -0,00 0,00 0,03 -0,00 0,01 -0,03 0,02 0,00 0,01

Poslovni prihodi HEP Grupe u šest mjeseci ove godine iznosili su 7,8 milijardi kuna tj. 9,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Prema poslovnom izvješću HEP Grupe, neto dobit dosegnula je 1,35 milijardi kuna, što je oko 10 milijuna više. Istodobno su prihodi od prodaje električne energije u prvom polugodištu ove godine povećani za 224,2 milijuna kuna, dok su prihodi od prodaje plina ukupno smanjeni za 81,5 milijuna kuna.

PROSJEČNA PLAĆA PORASLA GOTOVO PET POSTO U Hrvatskoj je prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama isplaćena za lipanj iznosila 6005 kuna, što je realno 4,9 posto više nego u istom mjesecu 2016. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u odnosu na svibanj, prosječna neto plaća isplaćena za lipanj realno je povećana za 0,2 posto. Medijalna ili “granična” neto plaća za lipanj iznosila je 5200 kuna, što znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od tog iznosa. Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama isplaćena je za lipanj zaposlenima u zračnom prijevozu, u iznosu od 10.867 kuna, dok su najnižu, od 3572 kune, dobili zaposleni u proizvodnji odjeće.

4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

KNJIGOMETAR p. Marko Kornelije Glogoviće

Slika Boga nevidljivoga Verbum

Pokretanje nove tvrtke uvijek je uzbudljivo, ali neoprezne početnike očekuju i mnoge zamke. Neki se novi poduzetnici toliko čvrsto drže svojih poslovnih vodiča da pritom ne vide što se zapravo događa. Drugi postaju toliko opsjednuti potencijalnim problemima da iz vida gube širu sliku. Norm Brodsky i Bo Burlingham, obojica kolumnisti poslovnog časopisa Inc., u ovome dobro promišljenome i temeljitome priručniku nude mnoštvo savjeta potencijalnim poduzetnicima i poslovnim ljudima.

Stephen King

Kula tmine I. Revolveraš Lumen

Riječ je o knjižici pobožnosti Božjemu milosrđu nadahnutoj prvom slikom Milosrdnoga Isusa koja je naslikana još za života svete Faustine Kowalske čije je nastajanje ona osobno nadzirala. Kontemplirajući o snazi i dubini milosrđa pred izvornom slikom Milosrdnoga Isusa, p. Glogović u ovoj knjižici čitatelju nudi poticajna razmatranja i pobožnosti Božjemu milosrđu. Knjižica tako osim informacija o povijesti slike sadrži krunicu Božjega milosrđa, devetnicu, septenu, različite druge molitve, kao i praktične duhovne savjete.

Norm Brodsky, Bo Burlingham

Poseban talent Naklada Ljevak

Roland je posljednji revolveraš koji kreće u potragu za Čovjekom u crnom, utjelovljenjem zla, koji mrtve može vratiti u život. Na putu se suočava i s dobrim i zlim, susreće fatalnu Alice s kojom ima strastvenu vezu te dječaka Jakea prema kojemu razvija zaštitnički odnos. Lutajući sumornim pustim predjelima, on nastoji uhvatiti Čovjeka u crnom kako bi od njega doznao tajne Kule tmine. Iako mu on stalno izmiče, Roland ne posustaje, a u svojoj potrazi on i njegovi suputnici suočavaju se s preprekama i mnogim zanimljivim likovima, ljudskim i fantastičnim.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

Pieter Steinz

Čitanje na odlasku Književnost kao životna potreba TIM press

Marica, Maria, Marijan i Maruša, pripadnici su različitih generacija i različitih socijalnih statusa, a svi su povezani stanari jedne zgrade u Varšavi. Zašto Marica gura prazna dječja kolica, zašto je Maria odlučila sjesti i čekati smrt, što Marijana koči da ostvari vezu sa ženom i zašto Maruša, tek djevojčica, u sebi nosi toliko gnjeva i bunta? Sve su to pitanja o koja se saplićemo dešifrirajući cijeli niz povijesnih, socijalnih i religijskih dogmi, koje su tri junakinje i jednog junaka s društvenog ruba učinili usamljenicima bez perspektive.

Bruno Šimleša

Bez rukavica Mozaik knjiga

Nizozemskom književnom kritičaru, novinaru i publicistu Pieteru Steinzu u ljeto 2013. liječnici su dijagnosticirali ALS. Nedugo nakon početnog šoka, Steinz je u novinama NRC počeo objavljivati dnevnik u kojem je razvoj svoje bolesti povezivao s knjigama koje je pročitao i kojima se odlučio vratiti. Grof Monte Christo, Ured, Oblomov, Čarobna gora i Hadrijanovi memoari postaju polazište za promišljanja o ljudskoj nemoći, rastancima, mirenju, boli, ali i o prekrasnim trenucima koji prate svaku smrtonosnu bolest.

Sylwia Chutnik

Džepni atlas žena Hena com

Ova je knjiga posvećena svima koji traže odgovore, a ne izgovore. Često nam je jasna teorija, ali imamo problema s praksom. Znamo što bismo trebali napraviti u životu, ali ne znamo kako. Upravo zato postoji ova knjiga! U njoj Šimleša odgovara i na pitanja zašto se teško mijenjamo i najčešće učimo samo na bolnim iskustvima te zašto zdrav i otvoren um, spreman na kritičko promišljanje, vrijedi jednako kao i zdravo i otvoreno srce. Posebnu čar ovoj knjizi daju provokativna pitanja čitatelja na koja je autor odgovarao, kako drugačije nego – bez rukavica.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Izrada web stranica Klik online, Zagreb, www.klik-online.hr. Tvrtka nudi dizajn i izradu novih te doradu već postojećih web stranica. Kontakt: Nedeljka Pavić, uprava@klik-online.hr, 091/5944-327. Proizvodi za čišćenje Labud, Zagreb, www.labud.hr. Tvrtka nudi proizvode za čišćenje. Kontakt: Tomislav Tučkar, tomislav.tuckar@labud.hr, +385 16460204, +385 911999565. Suradnja Quickpack Polska, Jędrzejów, Poljska, www. quickpack.pl. Tvrtka je proizvođač širokog asortimana kućanskih proizvoda kao što su vreće za smeće LDPE, HDPE, krpe, aluminijske folije, prehrambene folije, papir za pečenje, papirnate vrećice, vrećice za led, jednokratno posuđe za jelo i piće, posude i posuđe za roštilj. Kontakt: Ewa Maludzinska, sekretariat@ quickpack.pl, +48 41 386 900. Otkup ulja Global Trading, Opatija, nudi otkup veće količine nerafiniranog sirovog repičina i suncokretova ulja. Trenutno su zainteresirani za kupnju sljedeće robe: nerafinirano ulje suncokretovo, repičino i slična ulja, sirova, nerafinirana, degumirana ulja - ide kao biogorivo. Potražnja iznosi 50 tona tjedno. Prijevoz organiziran, a plaćanje avansno prema predračunu. Prije

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Borbena oprema

MORH nabavlja borbenu opremu (futrole, nosači spremnika streljiva i štitnici za koljena i laktove). Procijenjena vrijednost je 891.000 kuna. Rok dostave ponuda je 18. rujna. Suncobrani

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

otkupa je potrebna analiza proizvoda kako bi se mogla odrediti cijenu koja ovisi o količini nečistoća. Otkupljuju i ostatke proizvodnje prilikom degumacije sirovog ulja tzv. gumu, maksimalna količina ulja je 30 posto. Kontakt: Dajana Jeremić, logistic@globaltrading.hr, +38551276206, +385955524942. Elektrooprema za dizala MLC electronic, Zagreb, www.mlc.hr. Tvrtka proizvodi elektroopremu za dizala. Kontakt: Zdravko Babić, zdravko.babic@mlc.hr, +385 1 6548 085. Obrada metala ISA 2, Passirano, Italija, www.isa-srl.com. Tvrtka obrađuje metal i nudi: vruće kovanje čelika i leguru čelika pomoću čekića (10004000 t) te prešu (1000-2500 t) za predmete u rasponu 0,15-30 kg. U mogućnosti su pratiti proizvode u svakoj fazi te ih izraditi prema zahtjevima kupca. Tvrtka posjeduje certiﬁkat ISO90001/SQS Švicarska IQNet tako da se uvijek može jamčiti kvaliteta proizvoda. Kontakt: Silvia Zucca, commerciale@isa-srl.com, +030 6577 115. Otkup metala Laura, Šenkovec, www.laurametali.hr. Tvrtka kupuje i reciklira bakrene ili aluminijske kabele te otpadni bakar i aluminij. Kontakt: Kristijan Kolačko, kristijan.kolacko@laurametali. hr, +385 13396110, +385 992486455.

kuna. Rok dostave ponuda je 13. rujna.

ku. Rok dostave ponuda je 21. rujna.

Rezano cvijeće i zelenilo

Beskontaktne pametne kartice

Javni holding Ljubljana nabavlja beskontaktne pametne kartice. Rok dostave ponuda je 11. rujna. Vrtlar, Dubrovnik, nabavlja rezano cvijeće i zelenilo. Procijenjena vrijednost je 820.000 kuna. Rok dostave ponuda je 19. rujna.

Računala

Hrvatska pošta u Mostaru nabavlja uredska računala. Rok dostave ponuda je 28. rujna.

Fotokopirni papir

Podne prostirke

NP Plitvička jezera nabavlja suncobrane. Procijenjena vrijednost je 360.000 kuna. Rok dostave ponuda je 13. rujna.

Fina nabavlja fotokopirni papir. Procijenjena vrijednost je 1.650.000 kuna. Rok dostave ponuda je 28. rujna.

Ustanova Djeca Sarajeva nabavlja podne prostirke. Rok dostave ponuda je 6. rujna.

Kartonska ambalaža

REGIJA

Hrvatska pošta nabavlja kartonsku ambalažu. Procijenjena vrijednost nabave je 800.000

Knjige za biblioteku

Radne uniforme za vatrogasce

Univerzitet Crne Gore, Rektorat nabavlja knjige za bibliote-

Grad Banja Luka nabavlja radne uniforme za vatrogasnu jedinicu. Rok dostave ponuda je 19. rujna.

4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

UZ STANOVE I KUĆE NA BUBNJU I GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE Stan, ukupne površine 50,51 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 488.935,06 kuna, nalazi se u Nodilovoj 5 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 7. rujna u 9 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Turinina 3, soba 302/ III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto. Stan, ukupne površine 81,39 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 139.095,51 kune, nalazi se u naselju Andrije Hebranga blok 4-22 u Slavonskom Brodu, prodaje se na dražbi 7. rujna u 8.30 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13, soba br. 12. Jamčevina iznosi 10 posto. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine procijenjene vrijednosti. Oranica, ukupne površine 2486 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 151.905 kuna, nalazi se u naselju Donja Lomnica, Općina Velika Gorica, prodaje se na dražbi 7. rujna u 9.15 sati na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Trg kralja Tomislava br. 36, soba br. 6. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 979 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,97 milijuna kuna, nalazi se u mjestu Kastav, u Primorsko-goranskoj županiji, prodaje se na dražbi 7. rujna u 9.30 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3, soba br. 29/V.. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a na prvom ročištu za dražbu ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Oranica, ukupne površine 10.217,93 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 24.000 kuna, nalazi se u naselju Kraljevac, Općina Rovišće u Bjelovarsko-bilogorskoj žu-

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

paniji, prodaje se na dražbi 7. rujna u 10 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, J. Jelačića 3, sudnica br. 24. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 1.078,98 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 40.723,98 kuna, nalazi se u mjestu Radoboj u Krapinsko-zagorskoj županiji, prodaje se na dražbi 7. rujna u 10 sati na Općinskom sudu u Zlataru, Stalna služba u Krapini, Trg. M. D. Grmeka 1, Krapina, soba br. 22. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 3854 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 54.817,50 kuna, nalazi se u naselju Siče, Općina Nova Kapela, Brodsko-posavska županija, prodaje se na dražbi 7. rujna u 10 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6, sudnica br. 12. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Građevinsko zemljište, ukupne površine 3067 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 900.000 kuna, nalazi se u naselju Grab, Općina Trilj u Splitsko-dalmatinskoj županiji, prodaje se na dražbi 7. rujna u 10 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba br. 121/I., sudnica br. 5. Prodaja se obavlja u stečajnom postupku. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene. Poslovni prostor, ukupne površine 32.703 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 9,5 milijuna kuna, nalazi se u naselju Legrad u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaje se na dražbi 8. rujna u 11.30 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, Hrvatske državnosti 5, soba br. 31/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Stan, ukupne površine 44,77 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 495.045,75 kuna, nalazi se u Zagrebu, prodaje se na dražbi 8. rujna u 10 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba br. 301/III. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Oprema za medicinsko snimanje Republika Srbija je dobila zajam za nabavu medicinske opreme za snimanje. Rok za predaju ponuda je 5. listopada, a prijave i podaci o nadmetanju nalaze se na procurement.rd@pim.gov. rs. Uvjeti za natječaj i sadržaj natječaja nalaze se na web stranicama www.obnova.gov.rs/english/public-procurement. Geografski informacijski sustav Regio Energie, Solothurn, Švicarska, traži nabavu geografskog informacijskog sustava. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=980133. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Regio Energie Solothurn, Rötistraße 17, Solothurn 4502, Switzerland, Stefan Schluep, stefan. schluep@regioenergie.ch. Rok za predaju ponuda je 26. rujna. Sustav prijevoza žičarom s kabinama Axpo Power AG | Kraftwerk am Löntsch, Netstal, Švicarska, traži nabavu sustava prijevoza žičarom s kabinama. Natječaj je otvoren do 22. rujna, a prijave se predaju na Axpo Power AG | Kraftwerk am Löntsch Rütigasse 3, Netstal 8754; Switzerland, Urs Winiger, urs.a.winiger@ axpo.com. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=979673. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Tehničke usluge Departement Bau, Verkehr und Umwelt Abteilung Tiefbau, Aarau, Švicarska, traži nabavu tehničkih usluga. Rok za predaju ponuda je 22. rujna, a prijave se predaju na Departement Bau, Verkehr und Umwelt Abteilung Tiefbau, Entfelderstraße 22, Aarau 5001, Switzerland, André Müller,andre.mueller@ag.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=979571. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi.

Građevinski radovi na zdravstvenim ustanovama Hochbauamt Kanton Zürich, Švicarska, traži izvođača radova na zdravstvenim ustanovama. Natječaj je otvoren do 22. rujna, a prijave se predaju na Hochbauamt Kanton Zürich, Stampfenbachstraße 110, Zürich 8090, Switzerland, hba.kanzlei@bd.ch.zh. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=980107. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Građevinski radovi Armasuisse Immobilien, Bern, Švicarska, traži izvođača radova na izgradnji građevina. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=980365. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Amstein + Walthert AG, Andreasstrasse 11, Zürich 8050; Switzerland, Rudolf Geissler, rudolf.geissler@ amstein-walthert.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Dijelovi turbina

Axpo Power AG, Baden, Švicarska, traži nabavu dijelova turbina. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=980405. Više podataka o nadmetanju i prijave do 2. kolovoza na: Axpo Power AG, Parkstraße 23, Baden 5401, Switzerland, André Schluep, HTK-M, andre.schluep@ axpo.com. 4. rujna 2017. | broj 3994 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

PRIVREDNI VJESNIK

USKORO ZAGREB TOURFILM FESTIVAL

U KONKURENCIJI 170 TURISTIČKIH FILMOVA Šesti međunarodni festival turističkih filmova Zagreb Tourfilm Festival održat će se u zagrebačkom Kaptol Boutique Cinema centru od 13. do 15. rujna. Pokrovitelji festivala su hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica i Grad Zagreb, dok su organizatori festivala Turistička zajednica grada Zagreba i Balduči film, a jedan od medijskih pokrovitelja je Privredni vjesnik. Na Zagreb Tourflim Festivalu natjecat će se filmovi u pet kategorija: promotivni fil-

movi do tri, sedam i 60 minuta, TV reportaža i ekološki filmovi do 60 minuta. Ove godine prijavljeno je 520 filmova iz 76 zemalja, od kojih je njih 170 ušlo u konkurenciju za jednu od nagrada. Posebice će biti zanimljivi filmovi iz Kraljevine Bahrein, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske, Portugala, Bangladeša i Australije. Najbolje filmove odabrat će deseteročlani stručni žiri, koji čine relevantni domaći i europski stručnjaci. Predsjednik žirija je Gorjan Tozija, v.d. direktora Makedonske agencije za film. Najbolji filmovi prikazi-

vat će se u malom filmskom maratonu u Kaptol Boutique Cinema centru, 14. rujna od 14 do 21 sat, a ulaz je besplatan. Program Festivala dostupan je na web i FB stranicama festivala. Već drugu godinu zaredom na Festivalu sudjeluju i Fakultet za turizem - Univerza v Mariboru i Turistica Univerza na Primorskem, čiji će studenti, prema svom mišljenju, odabrati najbolji turistički film. Inače, Zagreb Tourfilm Festival član je Međunarodnog udruženja turističkih filmskih festivala (CIFFT). (S.P.)

VINARIJA KABOLA DOBILA NAGRADU LUXURY TRAVEL GUIDEA

POTVRDA KVALITETNOG BRENDIRANJA I ISPRAVNE STRATEGIJE Istarska Vinarija Kabola dobila je nagradu Luxury Travel Guidea u kategoriji Traditional Wine Maker of the Year. Luxury Travel Guide je globalna platforma koja predstavlja ekskluzivnost turističke ponude iz cijeloga svijeta. Svake godine Luxury Travel Guide nagrađuje turističke proizvode, i to za područje Europe, Amerike, Australije i Azije te Afrike i Bliskog istoka. Stručni ocjenjivački sud iz Luxury Travel Guidea izdvaja najbolje svjetske hotele, spa centre, golf klubove, koji su, prema njihovom stručnom mišljenju, najbolji od najboljih u svjetskom turizmu. Kriteriji kojima se stručni ocjenjivački

sud vodi prilikom odabira pobjednika u svim kategorijama su inovacija, dizajn, gastronomska izvrsnost, vrhunska usluga, dobro osmišljen marketing i brending, posebnost i lokacija. Vinarija Kabola nagradu Traditional Wine Maker of the Year osvojila je i zbog vrhunskih vina koje potpisuje njen vlasnik Marino Markežić, ali i zbog ljepote destinacije, promišljene strateške komunikacije te dobrog marketinga i prezentacije brenda. Kako je istaknuo John Hart iz Luxury Travel Guidea, svi dobitnici nagrada prošli su iste, stroge kriterije ocjenjivanja, što jamči da samo najbolje tvrtke i pojedinci ostvaruju

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3994 | 4. rujna 2017.

jedno od prestižnih priznanja kao i mjesto u vodiču dobitnika nagrada. Taj vodič ima više od 500.000 čitatelja, nalazi se u salonima zračnih luka, na kruzerima i u hotelima, a bit će dostupan i u turističkim uredima diljem svijeta. (S.P.)

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.