Pv 3995 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

11. rujna 2017., godina LXIV, broj 3995

HGK: KONFERENCIJA “STRUKOVNO OBRAZOVANJE U CJELOVITOJ KURIKULARNOJ REFORMI”

Obrazovanjem do inovativnog društva INTERVJU

Petar Dragić Cammeo Grupa

OBRAMBENA INDUSTRIJA

Veliki potencijal za gospodarski rast PODUZETNICI BEZ ZAPOSLENIH U 2016.

Nemaju radnika, a posluju

BIZNIS PLUS I NOVOSADSKI SAJAM s posebnim zadovoljstvom Vas pozivaju na 9. regionalnu konferenciju Biznis plusa

Sve boje regionalnog turizma koja će se održati U PETAK, 6. LISTOPADA 2017. GODINE u konferencijskoj dvorani Novosadskog sajma (Hajduk Veljkova 11), s pocˇ etkom u 11 sati

Turizam: jucˇ er, danas, sutra regionalnim putevima povijesti, kulture i privrede

Avanturizam od krstarenja, planinarenja do splavarenja

Konferencija se održava u okviru jubilarnog 50. međunarodnog sajma turizma i 25. međunarodog sajma ekologije "Eko-svet"

Za sve informacije obratite nam se na email uprava@privredni.hr

SADRŽAJ

3995 / 11. rujna 2017. TEMA TJEDNA

HGK: Konferencija “Strukovno obrazovanje u cjelovitoj kurikularnoj reformi” Ključ uspjeha je u partnerstvu gospodarskih i obrazovnih institucija

INTERVJU 12

Petar Dragić, predsjednik Udruženja davatelja taksi usluga pri HGK-u i izvršni direktor Cammeo Grupe Prijevoz, baš kao i voda, treba biti dostupan svima

Taksi služba Novi tržišni modeli kao prirodan tijek

Obrambena industrija Veliki potencijal za gospodarski rast

Rezultati poslovanja poduzetnika bez zaposlenih u 2016. godini Nemaju radnika, a posluju

Obilježen Dan hrvatskih voda Organizirano upravljanje vodama

50 godina tvornice Kalnik Varaždin pod okriljem Podravke Ajvar na krilima domaće poljoprivrede osvaja ino tržišta

PV ANALIZA

AKTUALNO

39 U finale izbora European Holiday Home Award ušlo je i 12 vila iz Hrvatske

PRIČA S RAZLOGOM 34

25. godina Ribole Pozitivna i optimistična poslovna priča

Natjecanje European Holiday Home Award Hrvatske vile među najboljima u Europi

HUB Pregled Hrvatska više ne bilježi značajan kreditni pad

10. Weekend Media Festival STEM, j’taime

TURIZAM

SVIJET FINANCIJA

BUSINESS & LIFESTYLE

Petar Dragić

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR KREŠO TROHA

IZBJEĆI “SUDARE” U BUDUĆNOSTI Postoje tvrtke koje koriste ono najbolje od usluga lokalnih podatkovnih centara - skalabilnu i prilagodljivu infrastrukturu - što im omogućava značajne uštede u resursima

F Krešo Troha, predsjednik Uprave podatkovnog centra Datacross

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

inancijska ušteda tvrtke, sve veća digitalizacija društva i procesa te na koncu i zakonska regulativa o pohranjivanju i zaštiti podataka osnovna su tri razloga prepoznavanja važnosti podatkovnih centara, posebice onih lokalnih. Isto tako, ali ne nužno tim redoslijedom, iz godine u godinu i domaće gospodarstvo prepoznaje ili beneﬁte ili nužnost korištenja podatkovnih centara koji su brži, povoljniji i pružaju bolju podršku njihovu poduzeću. Kada govorimo o Hrvatskoj, postoje tvrtke koje su itekako osviještene i koriste ono najbolje od usluga lokalnih podatkovnih centara - skalabilnu i prilagodljivu infrastrukturu - što im posljedično omogućava značajne uštede u resursima. S druge strane, imamo one koji zbog regulative i vanjskih faktora tek otkrivaju naše usluge. Primjerice, povećanu potražnju vidimo zbog uvođenja GDPR akta EU-a koji stupa na snagu u proljeće 2018. General Data Protection Regulation ili Regulacija generalne zaštite podataka regulira prava pojedinca na privatnost, obvezu tvrtki da izbjegavaju kršenje privatnosti pojedinaca te značajne kazne za one koji budu uhvaćeni u kršenju tih obveza. Iako se IT zajednica priprema na uvođenje GDPR akta, gospodarski subjekti još nisu spremni u mjeri u kojoj bi već sada trebali biti. Korisnici koji već koriste slične usluge u inozemstvu ili oni koji još o tome ne razmišljajuo brzo će prepoznati ulogu lokalnog podatkovnog centra, a razlog je jednostavan - brzina. Magazin Wired nedavno je to jednostavno obrazložio u jednom tekstu o autonomnim vozilima. Spominju kako će bespilotna vozila morati u milisekundi obraditi gomilu podataka na temelju kojih će u djeliću sekunde donijeti odluku kojom bi izbjegli sudar s drugim vozilom ili pješakom. Autor teksta je i sam zaključio - manja udaljenost mjesta na kojem će se ti podaci obrađivati, značit će ispravniju odluku po sigurnost putnika. Već danas ta “milisekundna” prednost u poslu puno znači, a daljnjom digitalizacijom i pohranjivanjem sve više podataka značit će baš kao i kod autonomnog vozila – sudar ili izbjegavanje opasnosti.

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

Ove jeseni Datacross zbog povećane potražnje za uslugama pohrane podataka planira investirati u povećanje kapaciteta podatkovnog centra u Jastrebarskom, čime će svoje usluge podići na još višu razinu. Podatkovni centar Datacross najsuvremeniji je ne samo u Hrvatskoj, nego i u širem okružju, odnosno na prostoru od Austrije do Bugarske. Kod odabira podatkovnog centra najpoželjnije je da posjeduju Tier 3 i Tier 4 standarde koji osiguravaju najvišu pouzdanost i raspoloživost cjelokupnog sustava, a odnosi se na sve

POVEĆANU POTRAŽNJU VIDIMO ZBOG UVOĐENJA GDPR AKTA EUROPSKE UNIJE KOJI STUPA NA SNAGU U PROLJEĆE 2018. segmente organizacije i dobara: infrastrukturne, proceduralne, tehničke i ﬁzičke. Primarni cilj Datacrossa su veliki korisnici, odnosno oni koji traže dediciran i visokosiguran opremljen prostor za smještaj svoje IT opreme ili sustava, ali i oni kojima je potreban smještaj jednog ili nekoliko servera. Mi im jamčimo sigurnost podataka i neometano korištenje sustava besprekidnim napajanjem i redundantnim rashladnim sustavom, što je ključno u slučaju prirodnih katastrofa, poplava, potresa i požara. Važan razlog da se vlastiti podaci drže blizu je i geopolitika, odnosno neovisnost o bilo kojem faktoru koji bi u slučaju međunarodne krize mogao iskoristiti sigurnost podataka. Ako se u nekom trenutku naruše odnosi, može postati upitna dostupnost podataka i aplikacija ili njihovo daljnje korištenje. Dakle i tvrtke vlastitim odabirom temeljem dostupnih informacija mogu izbjeći sudare u budućnosti.

BROJKE, BROJKE

TRŽIŠTE POŠTANSKIH USLUGA 22 davatelja poštanskih usluga 1 davatelj 6 davatelja u Hrvatskoj na kraju drugog tromjesečja 2017.

univerzalne usluge

zamjenskih poštanskih usluga

392 milijuna kuna

79,3 milijuna

prihoda ostvareno je od obavljanja poštanskih usluga

poštanskih usluga ostvareno u drugom tromjesečju

7,3%

UDIO HRVATSKE POŠTE

18,1%

UDIO OSTALIH DAVATELJA

UDIO POŠTANSKIH USLUGA U UNUTARNJEM PROMETU UDIO POŠTANSKIH USLUGA U MEĐUNARODNOM PROMETU

97,2%

81,9%

66,4 milijuna pismovnih pošiljaka među vrstama poštanskih pošiljaka

Prema vrstama, najviše, 59% otpada na univerzalnu uslugu

Izvor: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)

5,8% udio paketa

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA HGK: KONFERENCIJA â&#x20AC;&#x153;STRUKOVNO OBRAZOVANJE U CJEL

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

OVITOJ KURIKULARNOJ REFORMI”

KLJUČ USPJEHA JE U PARTNERSTVU GOSPODARSKIH I OBRAZOVNIH INSTITUCIJA Kroz kvalitetno obrazovanje želimo razvijati inovativno i kreativno društvo s mladima koji su spremni za poslove budućnosti, a povezanost sustava obrazovanja i gospodarstva nije tako vidljiva ni u jednom području kao u području strukovnog obrazovanja, ističe Plenković piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

napređenje sustava odgoja i obrazovanja je od strateške važnosti za razvoj hrvatskog društva i gospodarstva. Ljudski potencijal najvažniji je nacionalni resurs zbog čega je suvremen i konkurentan obrazovni sustav ključan za postizanje gospodarskog razvoja. Temelj održivog razvoja Hrvatske u drugom desetljeću 21. stoljeća mora biti kompatibilnost cjelokupnog obrazovnog sustava s potrebama i potencijalima hrvatskog gospodarstva i tržišta rada, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade, na prošlotjednoj konferenciji pod nazivom Strukovno obrazovanje u cjelovitoj kurikularnoj reformi, održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Konferencija je održana u organizaciji Zaklade hrvatskog državnog zavjeta, Zaklade Konrad Adenauer i HGK. Premijer je naglasio kako kroz kvalitetno obrazovanje želimo razvijati inovativno i kreativno društvo s mladima koji su spremni za

poslove budućnosti, a povezanost sustava obrazovanja i gospodarstva nije tako vidljiva ni u jednom području kao u području strukovnog obrazovanja.

POSLODAVAC TREBA BITI SPREMAN PREUZETI DIO ODGOVORNOSTI ZA OBRAZOVANJE UČENIKA, SMATRA PLENKOVIĆ “Kvalitetno strukovno obrazovanje i osposobljavanje najuže je povezano s uspjehom pojedinog gospodarstva što je možda najočitije kod najuspješnijih europskih ekonomija kod kojih je upravo taj faktor jedan od nositelja 11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

50 34%

sa na

pala stopa nezaposlenosti mladih u proteklih nekoliko godina

čak

68%

nezaposlenih mladih ima srednju ili nižu kvalifikaciju

70% učenika iz strukovnog obrazovanja ide na državnu maturu

gospodarskog razvoja i ﬂeksibilnosti tržišta rada. Takvi primjeri pokazuju da uz klasičnu nastavu u učionici, učenje temeljeno na radu omogućuje lakše usvajanje znanja i vještina u strukovnom obrazovanju, a sve to rezultira usklađenošću s potrebama tržišta rada i boljom zapošljivošću mladih”, istaknuo je Plenković. Dodao je kako je stopa nezaposlenosti mladih pala u proteklih nekoliko godina sa 50 na 34 posto, no i dalje je zabrinjavajuće da čak 68 posto nezaposlenih mladih ima srednju ili nižu kvaliﬁkaciju. S druge pak strane, na HZZ-u je oglašeno više od 12.000 radnih mjesta koja se ne popunjavaju. To jasno pokazuje da strukovno obrazovanje ne odgovara u cijelosti na potrebe gospodarstva i industrije. Zbog toga Hrvatska želi razvijati strukovno obrazovanje i osposobljavanje koje će, s jedne strane biti kvalitetno i učinkovito, a s druge strane privlačno i inovativno. Plenković je ustvrdio kako Hrvatskoj treba obrazovni sustav koji će svakom pojedincu omogućiti stjecanje kompetencija za osobni i profesionalni razvoj te cjeloživotno učenje. Stoga je potrebno uskladiti upisnu politiku s obrazovnim sektorima na temelju ponude i potražnje, sa znanjima i vještinama i u suradnji s relevantnim institucijama koje prate kretanje zaposlenosti u gospodarskim granama kao i samoj dinamici na tržištu rada.

HRVATSKI KONSENZUS U OBRAZOVANJU Govoreći o kurikularnoj reformi kao osnovi za kvalitetne promjene i procesu modernizacije u sustavu odgoja i obrazovanja, Plenković je istaknuo kako se nastoje uključiti, uvažiti, pa i pomiriti različiti pristupi te je pozvao na hrvatski konsenzus u obrazovanju jer je to ključ reforme koja je pred nama. Podsjetio je i na

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

modernizaciju strukovnih kurikuluma donesenih programom razvoja sustava strukovnog obrazovanja. “U središtu dualnog modela obrazovanja je učenik koji u realnom radnom procesu stječe znanja, vještine i kompetencije

DUALNO OBRAZOVANJE JEDNO JE OD RJEŠENJA PROBLEMA NEZAPOSLENOSTI MLADIH I INTEGRACIJE RADNE SNAGE NA TRŽIŠTU RADA, SMATRA PAVIĆ koje će mu omogućiti brži i lakši pristup svijetu rada. U tome iznimno važnu ulogu ima partnerstvo poslodavaca i obrazovnih institucija. Poslodavac treba biti spreman preuzeti dio odgovornosti za obrazovanje učenika. Treba mu pružiti standard kvalitete i kvantitete izvođenja praktične nastave, shvatiti važnost i svrhovitost ulaganja u svog budućeg radnika”, rekao je predsjednik Vlade ističući kako je nužno promovirati strukovno obrazovanje. Pritom je podsjetio kako je jedan od koraka prema boljem strukovnom osposobljavanju paket mjera koje je Vlada usvojila prije nekoliko mjeseci kao Aktivnu politiku zapošljavanja

vrijednu 1,5 milijardu kuna. U tome se kroz čak pet od ukupno devet mjera nastoji dati podrška strukovnom usavršavanju. Tim se mjerama želi potaknuti obrazovanje nezaposlenih osoba, zatim osposobljavanje na radnom mjestu te ponuditi nezaposlenim osobama mogućnost nepunog radnog vremena uz mogućnost obrazovanja na javnim radovima. Plenković je podsjetio i na to kako smo iz Europskog socijalnog fonda do sada alocirali više od 80 milijuna eura za razvoj i unapređenje strukovnog obrazovanja. Do kraja godine će se provesti još dva projekta od kojih je jedan promocija učeničkih kompetencija u strukovnom obrazovanju kroz strukovna natjecanja i smotre u vrijednosti 41 milijun kuna, a drugi modernizacija sustava stručnog usavršavanja nastavnika strukovnih predmeta. Taj je projekt vrijedan 12 milijuna kuna. Upravo je ključ uspjeha, prema Plenkovićevom mišljenju, u međuinstitucionalnom dijalogu svih obrazovnih i gospodarskih institucija. Premijer je zaključio kako Hrvatska može izraditi svoj kvalitetan model dualnog obrazovanja, inspiriran austrijskim i njemačkim modelom čime će se primijeniti najbolja praksa iz Europske unije.

ATRAKTIVNO I KONKURENTNO STRUKOVNO OBRAZOVANJE O strukovnom obrazovanju govorio je i Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, koji je naglasio kako je uvođenje dualnog obrazovanja jedno od rješenja problema nezaposlenosti mladih i integracije radne snage na tržištu rada. “Predstoji jačanje Zavoda za zapošljavanje, a upravo će ta institucija uz HGK pomoći u uvođenju dualnog obrazovanja”, rekao je Pavić. Pritom je istaknuo potrebu razvijanja hrvatskog modela dualnog obrazovanja

karakterističnog za hrvatske potrebe. “Potrebno je ojačati suradnju s industrijom, uspostaviti dinamičniji sustav, a kompetencije mladih učiniti adekvatnima na tržištu rada te uvoditi edukacijske strukovne centre”, istaknuo je Pavić. Još jedno ministarstvo koje će usko surađivati sa spomenutim institucijama je i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. U tom će se ministarstvu posvetiti još veća pažnja promoviranju strukovnog obrazovanja, zatim poraditi na poboljšanju njegove relevantnosti, poboljšanju kvalitete i jačanja izvrsnosti te internacionalizacije takve vrste obrazovanja. Pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Vlado Prskalo je naglasio kako će to ministarstvo raditi na dualnom obrazovnom sustavu, provedivom u

DOBRO JE I POZITIVNO TO ŠTO JE HGK INICIRAO UVOĐENJE DUALNOG OBRAZOVANJA, OCIJENILA JE DIJANA VICAN

hrvatskim uvjetima kako bi se strukovno obrazovanje učinilo atraktivnim i konkurentnim. Osvrnuvši se na sve probleme s kojima se dosad suočila Hrvatska u nastojanju provedbe kurikularne reforme, Dijana Vican, predsjednica Posebnog stručnog povjerenstva za

Kvalitetno strukovno obrazovanje i osposobljavanje najuže je povezano s uspjehom pojedinog gospodarstva što je možda najočitije kod najuspješnijih europskih ekonomija kod kojih je upravo taj faktor jedan od nositelja gospodarskog razvoja i ﬂeksibilnosti tržišta rada. Andrej Plenković, hrvatski premijer

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

TEMA TJEDNA provedbu Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije, ukazala je na istraživanje koje će se provoditi u 35 zemalja kao podloga za promišljanje strukovnog obrazovanja. “Dobro je i pozitivno to što je HGK inicirao uvođenje dualnog obrazovanja, a kao rješenje potrebna je kombinacija više mjera tj. spajanje sa stručnim studijama u nacionalnoj kvaliﬁkacijskoj ljestvici te otklanjanje barijera”, naglasila je Dijana Vican. Iako je na konferenciji nekoliko puta rečeno kako se prilikom uvođenja dualnog obrazovnog sustava trebamo usmjeriti na austrijsko i njemačkog iskustvo, Michael Lange, voditelj Ureda Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj, rekao je kako je to poželjno, ali da Hrvatska treba uvesti vlastiti sustav. On ujedno smatra kako je hrvatska vlada potpuno spremna provesti obrazovnu reformu te obrazovni sustav uskladiti s potrebama tržišta rada u Hrvatskoj.

LUKA BURILOVIĆ, PREDSJEDNIK HRVATSKE

DUALNO OBRAZOVAN NIJE ČAROB Strukovno obrazovanje prije svega treba učini potrebu za uvozom stranih radnika. U anketi, srednjim poduzetnicima, njih 80 posto izjasni gospodarstva ne smije se ignorirati

P HRVATSKA JE VLADA POTPUNO SPREMNA PROVESTI OBRAZOVNU REFORMU, SMATRA MICHAEL LANGE

U sklopu konferencije održan je panel pod nazivom Kakvo strukovno obrazovanje želimo u Hrvatskoj? na kojem je rečeno kako se, unatoč brojnim polemikama, dosadašnji odgojnoobrazovni sustav u strukovnom obrazovanju u Hrvatskoj pokazao kvalitetnim. Tome u prilog govori i činjenica da 70 posto učenika iz strukovnog obrazovanja ide na državnu maturu, a većina je i uspješno položi te potom nastavlja školovanje na fakultetima. 10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

očetak još jedne školske godine je iza nas i ponovno nam se dogodilo da u zanimanjima koja su potrebna gospodarstvu u strukovnim školama - imamo samo nekoliko ili ni jednog upisanog učenika. Gospodarstvenicima godišnje nedostaje oko 20.000 radnika u deﬁcitarnim zanimanjima, prije svega u graditeljstvu, poljoprivredi, turizmu i brodogradnji, dok je istodobno na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) registrirano oko 170.000 nezaposlenih osoba, istaknuo je Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, na konferenciji Strukovno obrazovanje u cjelovitoj kurikularnoj reformi. Dodao je kako cijelo društvo želi bolje obrazovanje, a HGK se posebice zanima za to da se dualno strukovno obrazovanje veže uz uspješan austrijski model. Burilović to pojašnjava činjenicom kako je Austrija jedna od zemalja s

najnižom nezaposlenošću, pa njihov model dualnog obrazovanja može bitno pridonijeti rješavanju problema neusklađenosti sustava s potrebama tržišta rada čije se posljedice osjećaju u svakoj pori hrvatskog društva. “Naravno, svjesni smo da dualno obrazovanje nije čarobni štapić kojim ćemo riješiti sve probleme strukovnog obrazovanja, tržišta rada i gospodarstva, no ono je sigurno prilika za usklađivanje barem jednog dijela obrazovnog sustava i potreba tvrtki”, istaknuo je Burilović podsjetivši kako je hrvatska vlada prepoznala taj model i uvrstila ga u svoj program.

POPULARIZIRATI NEPOPULARNA ZANIMANJA Govoreći o aktivnostima Komore oko uvođenja dualnog obrazovanju, Burilović je naglasio kako su predstavnici HGK zadnjih nekoliko mjeseci aktivno sudjelovali u izmjenama zakonodavnog okvira

DARSKE KOMORE GOSPODARSKE

NJE NI ŠTAPIĆ ti atraktivnim te smanjiti provedenoj među malim i lo se za takav model, a glas

kojim će se regulirati strukovno obrazovanje. Pritom je apelirao, prije svega na Ministarstvo znanosti i obrazovanja, da se uvaže prijedlozi pristigli od članica HGK tj. gospodarstvenika. “Strukovno obrazovanje prije svega treba učiniti atraktivnim te smanjiti potrebu za uvozom stranih radnika. U anketi, provedenoj među malim i srednjim poduzetnicima, njih 80 posto izjasnilo se za takav model, a glas gospodarstva ne smije se ignorirati. HGK sa svojom infrastrukturom i regionalnom zastupljenošću sa svojih 20 županijskih komora može omogućiti gospodarstvenicima brzo i prihvatljivo uključivanje u sustav obrazovanja. Svim zaposlenicima možemo omogućiti da odaberu jednostavan te vremenski i ﬁnancijski prihvatljiv način kako bi postali mentori učenicima”, istaknuo je Burilović. Napomenuo je kako je to omogućeno projektom Erasmus+ koji HGK provodi s drugim partnerima, a njegova vrijednost premašuje 3,5 milijuna kuna.

Predsjednik HGK smatra kako treba popularizirati strukovna zanimanja koja su potrebna gospodarstvu za što iz Europskog socijalnog fonda za to imamo sredstva u visini od milijarde eura. “Dio tog novca može

neće biti učenika koji će upisivati ona strukovna zanimanja koja su potrebna i koja će u budućnosti biti potrebna, onda, nažalost, nismo napravili ništa”, ocijenio je Burilović. Kako bi naš sustav strukovnog obrazovanja

HGK SE POSEBICE ZANIMA ZA TO DA SE DUALNO STRUKOVNO OBRAZOVANJE VEŽE UZ USPJEŠAN AUSTRIJSKI MODEL se iskoristiti za promociju - uvjetno kazano - nepopularnih zanimanja. Nažalost, nitko ne mašta o tome da bude keramičar ili vodoinstalater unatoč tome što je riječ o izvrsno plaćenim poslovima. Riječ je o širem društvenom fenomenu koji moramo žurno mijenjati. To je potrebno i posebno bitno jer svi zajedno možemo osmisliti najbolji mogući sustav za najbolju kurikularnu reformu, ali ako

bio učinkovitiji, ﬂeksibilniji i atraktivniji, postoje tri razine rješavanja problema. Prva je nacionalna strateška i zakonodavna razina, druga je pomoć poslodavcima za snažnije uključivanje u taj dio obrazovanja gdje je uloga HGK vrlo bitna, a treća promocija strukovnog obrazovanja tj. privlačenje što više učenika u zanimanja koja gospodarstvenici traže. (S.P.)

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU PETAR DRAGIĆ, PREDSJEDNIK UDRUŽENJA DAVATELJA TAKSI

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

USLUGA PRI HGK-u I IZVRŠNI DIREKTOR CAMMEO GRUPE

PRIJEVOZ, BAŠ KAO I VODA, TREBA BITI DOSTUPAN SVIMA Osim što ima, recimo to tako, najliberaliziranije tržište, Rijeka je zapravo i sjajan primjer odnosa konkurencije. Dok se u nekim gradovima konkurencija sukobljava na ulici, u Rijeci su teme kvaliteta usluge, što noviji vozni park i – cijena razgovarao Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Gotovo 80 posto naših vozača je s nama dulji niz godina što nas čini izuzetno ponosnima.

ože se reći kako je Cammeo svoju prvu vožnju odradio davne 2006. godine u Rijeci. Premda je u početku imala svega 13 vozila, tvrtka je uvela određene standarde u poslovanje te povećala sigurnost i kvalitetu same usluge. U vrlo kratko vrijeme stekla je i povjerenje putnika i promijenila navike sugrađana. Jer, vožnja taksijem, odnosno vožnja Cammeom, postala je uobičajenom svakodnevicom. Petar Dragić, izvršni direktor Cammeo Grupe, kaže nam kako danas tvrtka posluje u gotovo 10 gradova, zapošljava 800 djelatnika i ima ukupno 310 vozila. Njihov softver za upravljanje prijevozničkom tvrtkom, koji su osmislili kako bi svoje poslovanje unaprijedili, Cammeo danas uspješno izvozi, a koristi ga gotovo 50 tvrtki u regiji. Tvrtka je naročito ponosna na to što su od prošle godine i taksi vozila u Kataru upravljana njihovim sustavom. Upravo ta inovativnost i razvoj ponajveći su razlozi uspjeha Cammeo Grupe koji se mjeri i u brojkama. Prošle godine je tvrtka ostvarila gotovo 85,3 milijuna kuna prihoda, uz 24-postotni godišnji rast, što je pozicionira ne samo kao tržišnog lidera, već i daleko ispred drugih prijevoznika. Ipak, ističe i sve one pojedince – od vozača, preko operatera u pozivnom centru, do menadžmenta – koji su s vremenom postali kao obitelj. Predanost i proaktivnost svih nas je, vjeruje Dragić, koji je na nedavnoj plenarnoj sjednici Udruženja davatelja taksi usluga pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izabran za predsjednika, dovela do ovako sjajnih rezultata. 11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

S obzirom na zahtjevnost i specifičnost zanimanja vozača taksija, a i na to da ne postoji škola ili obrazovni program u kojem se može osposobiti za rad, osnovali smo Cammeo akademiju u kojoj naši instruktori kroz teorijsku i praktičnu nastavu stvaraju izvrstan vozački kadar Cammea.

 Kako ocjenjujete taksi tržište u Hrvatskoj i je li ono u dovoljnoj mjeri liberalizirano? - Brojke o kojima sam govorio bile bi još veće da je zakonska regulativa usklađena s regulativom razvijenih zemalja članica Europske unije. Ma, bile bi veće i da je regulativa usklađena samo i sa zemljama regije! Pri tome ponajprije mislim na zastarjelu odredbu da se ograničava ukupan broj vozila jer bi to trebala biti tržišna, a ne politička odluka. Trenutačni zakon dopušta gradovima da sami odluče koliko im je vozila dovoljno pa su tako te brojke prilično šarene – u Splitu je određeno jedno vozilo na 1309 stanovnika, u Zagrebu jedno vozilo na 540 stanovnika, dok je Rijeka odlučila da takvo ograničenje nema smisla i dozvolu za rad dobije svatko tko ispunjava uvjete. Osim što ima, recimo to tako, najliberaliziranije tržište, Rijeka je zapravo i sjajan primjer odnosa konkurencije. Dok se u nekim gradovima konkurencija sukobljava na ulici, u Rijeci su teme kvaliteta usluge, što noviji vozni park i – cijena.  Dakle, trenutačna regulacija i ograničenja guše poduzetništvo, slobodu tržišta i otvaranje novih radnih mjesta? - Današnja pravna regulacija ne samo da guši poduzetništvo i slobodu tržišta već i administrativno, možemo otvoreno reći – koči gospodarstvo i nova zapošljavanja. Napomenuo bih da bi se prema neovisnim procjenama čak 5000 novih radnih mjesta u ovoj branši otvorilo u samo godinu dana od liberalizacije. Ipak, umjesto da otvorimo prijeko potrebna radna mjesta i poboljšamo gospodarsku krvnu sliku Hrvatske, poduzetnici u ovoj djelatnosti trebaju za svakog novozaposlenog prvo utrošiti po godinu i pol dana na razne edukacije koje su, ionako, neprimjenjive u stvarnom radu. Regulativom se trebaju normirati isključivo one teme vezane uz sigurnosne standarde, a sve ostalo bi trebalo određivati tržište.

 Kada možemo očekivati novi zakon? - Novi zakon priprema se već gotovo godinu dana. Međutim, mi na sve ove nelogičnosti, zastarjelosti i neusklađenosti sa zakonodavstvima drugih država upozoravamo već godinama. I sam sam ispred Hrvatske gospodarske komo-

TRENUTAČNI ZAKON DOPUŠTA GRADOVIMA DA SAMI ODLUČE KOLIKO IM JE VOZILA DOVOLJNO PA SU TAKO TE BROJKE PRILIČNO ŠARENE re član radne skupine koja priprema nacrt prijedloga izmjena i dopuna zakona i moram reći da sam za sada zadovoljan smjerom u kojem idemo. Ministar mora, prometa i infrastrukture nedavno je izjavio da je u ovom trenutku dozvola jako malo, odnosno tržište je takvo da vapi za dodatnim dozvolama, licencama, tako da će do liberalizacije doći, a da je intencija izmjena Zakona o cestovnom prijevozu ta da svi mogu raditi, ali po jednakim uvjetima. Ono što me brine je da, iako smo mi struka i svaki dan živimo ovaj posao i njegove izazove i probleme, konačnu odluku o izgledu zakona, kao i o danu donošenja zakona, donijet će administracija. Ipak, mislim da su i ključni akteri uspjeli shvatiti da prije potrebne promjene otvaraju više od 5000 novih radnih mjesta, a to znači i 5000 novih doprinosa na plaće, 5000 novih poreza na dohodak, a uostalom i porez na dodanu vrijednost koji će upravo taj “višak” radne snage svojim radom stvoriti, baš kao i investicije u

Zalagat ćemo se, prije svega, za vraćanje dostojanstva ovom zanimanju Nedavno je osnovano Udruženje davatelja taksi usluga pri HGK-u. Što će ono donijeti ovoj djelatnosti? - Hrvatska gospodarska komora prepoznala je važnost okupljanja poduzetnika i njihovog udruživanja. Kao što sam spomenuo, problemi na koje upozoravamo dijele svi u ovoj branši, a ne samo Cammeo, stoga i više nego pozdravljamo takvo udruženje i rado smo prihvatili biti dijelom toga. Imao sam sreću i čast da su kolege prepo-

znale moje zalaganje za rješavanje zajedničkih problema i da su me predložili, a potom i izabrali za predsjednika Udruženja. Osjećam veliku odgovornost i već smo započeli s pripremom plana rada za naš četverogodišnji mandat u kojem ćemo se zalagati za slobodniju i jasniju regulativu usklađenu za cijelu Republiku Hrvatsku, za uklanjanje administrativnih barijera i borbu protiv nelojalne konkurencije, ali prije svega – za vraćanje dostojanstva ovom zanimanju.

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

automobile, infrastrukturu i sve ono što je potrebno za obavljanje ove djelatnosti. Premijer Plenković istaknuo je da bi se novi, liberaliziraniji zakon trebao donijeti krajem trećeg kvartala ove godine te se nadamo da će se taj rok i ispoštovati jer je nama svaki dan bitan.

 Prema vašem mišljenju, je li tržište spremno za nove modele u toj djelatnosti poput onog koji pruža Uber? Što će oni donijeti tržištu? - I naši taksi prijevoznici slijede, pa čak i predvode svjetske tehnološke trendove u ovoj industriji. Pa i Eko taksi, i Radio taksi Zagreb, a i Cammeo imaju svoje mobilne aplikacije. Problem Ubera je to što pravila nisu jednaka za sve, odnosno na njih kao da se ne odnose. Podržavamo svaku legalnu konkurenciju jer nas ona tjera da i sami napredujemo kako bismo zadržali poziciju tržišnog lidera. Iako i nas koči regulativa, poštujemo je i čekamo da se promijeni. Iniciramo promjenu, predlažemo i zalažemo se za nova pravila. I upravo dok ovo pričamo – u našoj garaži već mjesecima je parkirano 97 vozila koji čekaju ili nove dozvole ili liberalizaciju. Zamislite kako bi nam Hrvatska izgledala da svi rade kako žele samo zato što

IAKO I NAS KOČI REGULATIVA, POŠTUJEMO JE I ČEKAMO DA SE PROMIJENI postojeći zakon smatraju nepravednim, zastarjelim ili im jednostavno ne odgovara. Hrvatska je suverena država i članica Europske unije i smatram da upravo poštovanjem zakona pokazujemo i poštovanje prema državi i njenim građanima.

 Imaju li banke razumijevanja za ovu djelatnost i prate li je posebno prilagođenim financijskim modelima za lakšu nabavu većeg broja vozila ili ne? - Drago mi je što već dulji niz godina poslujemo s istom bankom i istim leasing društvom. To nam je još samo jedna od potvrda da imamo povjerenje dobavljača i kreditora za naše operacije i da vjeruju u Cammeo i poslovne vrijednosti koje Cammeo zastupa. Inače, naš vozni park se mijenja u prosjeku svake dvije godine, stoga nam je upravo odnos s leasing društvom važan.

 Je li teško doći do kvalitetnog vozača? - Da biste zaposlili vozača, osim vozačke dozvole, kandidat treba imati i tzv. početnu kvalifikaciju, kao i položen ispit o poznavanju grada. Stjecanje tih dvaju preduvjeta je dugotrajan i financijski zahtjevan proces, stoga općenito postoji izazov sa zapošljavanjem vozača. Upravo ta početna kvalifikacija je preduvjet i za vozača autobusa, kamiona, tegljača, kao i za međunarodne prijevoze, tako da je važno biti konkurentan u odnosu prema zaposlenicima i radnim uvjetima. Svim svojim djelatnicima, a posebice vozačima koji su srce našeg Cammea, ponudili smo najbolje uvjete na tržištu. Posljedica toga je to da je gotovo 80 posto naših vozača s nama dulji niz godina što nas čini izuzetno ponosnima. S obzirom na zahtjevnost i specifičnost zanimanja vozača taksija, a i na to da ne postoji škola ili obrazovnii program u kojem se može osposobiti za rad,, osnovali smo Cammeo akademiju u kojoj našii u instruktori kroz teorijsku i praktičnu nastavu stvaraju izvrstan vozački kadar Cammea.

A SAD MALO O NAMA...

85,3 mil kn prihod Cammeo Grupe u 2016. 310 vozila i 800 djelatnika ima ta tvrtka 50 tvrtki u regiji koristi njihov softver za upravljanje prijevozničkom tvrtkom

 Možete li istaknuti neke buduće poslov-ne korake tvrtke? e - Cammeo je svoju aplikaciju za naručivanje o usluga u rad pustio još prije tri godine. Upravo u sljedećim tjednima očekuje nas i nova ver-zija s najmodernijim i najinovativnijim tehno-loškim rješenjima. Također, ove ćemo se godi-g ne više posvetiti svom modelu korporativnog prijevoza kojim tvrtkama nudimo mogućnost prijevoza uz mjesečni obračun. Prema nekim analizama, tvrtke mogu uštedjeti do 35 posto sredstava ako odaberu takav model umjesto kupnje automobila, a potom i nužnih redovnih održavanja, amortizacije, goriva, traženja i plaćanja parkinga. U Hrvatskoj ćemo se širiti u onoj mjeri u kojoj nam to regulativa dopusti. Mi smo i ﬁnancijski i logistički spremni za još veći iskorak, a cilj nam je da svako mjesto u Hrvatskoj dobije prijevoz. Prijevoz, baš kao i tekuća voda, treba biti dostupan svima! 11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

PV ANALIZA TAKSI SLUÅ½BA

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

NOVI TRŽIŠNI MODELI KAO PRIRODAN TIJEK Postojeći zakonodavni okvir, kažu u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, u nekim uvjetima može djelovati ograničavajuće na područje i način obavljanja autotaksi prijevoza, a time i na moguću tržišnu utakmicu među prijevoznicima piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

a tehnološki razvoj nije imuna nijedna djelatnost. Kada se novi poslovni modeli koji trebaju rezultirati kvalitetnijom uslugom pa tako i boljim korisničkim iskustvom stave ruku pod ruku s liberalizacijom, promjene ne mogu zaobići ni jedan od tradicionalnih poslova kakav je i taksi služba. Prema podacima Fine, u djelatnosti taksi služba (H4923) u Hrvatskoj je u 2016. godini poslovalo 260 poduzetnika koji su zapošljavali 886 osoba te ostvarili ukupni prihod u iznosu od 138,5 milijuna kuna.

VRLO JE VAŽNO DA SE RAZVOJ NE KREĆE U KRIVOM SMJERU POD MASKOM LIBERALIZACIJE, KAŽE DARIO SOLDO Godinu dana ranije u toj je djelatnosti bio 161 poduzetnik, 754 zaposlenika, a ukupni prihod iznosio je 128,7 milijuna kuna. Godine 2014. Fina je evidentirala je 119 poduzetnika u taksi službi koji su zapošljavali ukupno 840 osoba i ostvarili 128,9 milijuna kuna ukupnih prihoda. Ovi podaci, kažu u Fini, odnose se na poduzetnike, pravne i fizičke osobe (obrte) koji su obveznici poreza na dobit i koji su predali godišnje financijske izvještaje. Ovi podaci ne uključuju fizičke osobe (obrte) koji su

obveznici poreza na dohodak jer oni nisu obvezni dostavljati godišnje ﬁnancijsko izvješće.

OBJEDINJAVANJE INTERESA Dario Soldo, direktor Sektora za promet i veze pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, ističe kako je gospodarska djelatnost davatelja taksi usluga u Hrvatskoj regulirana Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu. Zbog promjena na tržištu, dodao je, u tijeku je proces donošenja izmjena i dopuna zakonskih odredbi koje će regulirati detaljnije sva nastala i do sada neriješena pitanja. S tim ciljem je i osnovana Radna skupina za predlaganje rješenja ove problematike u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. “Možemo zaključiti da je tržište u eksponencijalnom rastu te da će detaljnija zakonska regulativa, koja treba biti donesena u četvrtom kvartalu ove godine svakako pomoći u daljnjem napretku ovog dijela gospodarstva”, kaže on dodajući kako su liberalizacija, nove tehnologije i novi poslovni modeli prirodan tijek razvoja koji se ne treba zaustavljati nego poticati. “Vrlo je važno da se razvoj ne kreće u krivom smjeru pod maskom liberalizacije. Potreba za liberalizacijom i većim brojem taksista te novi tržišni modeli već postoje u Hrvatskoj. Da ih je potrebno usmjeravati, zakonski regulirati i dodatno poboljšavati je istina. Potrebno je objediniti interese svih u ovom segmentu prijevoza te usmjeriti razvoj na zadovoljstvo zainteresiranih skupina – korisnika, davatelja usluga te države/lokalnih zajednica, a posebno prema podizanju ugleda cijele djelatnosti. Put prema tom cilju je nužno težak, ali svakako ostvariv iako ne preko noći jer nije ni nastao u kratkom vremenskom intervalu”, ističe Soldo.

260 poduzetnika lani poslovalo u djelatnosti taksi službe

138,5 5milkn njihov ukupni prihod u 2016.

886 6 osoba bilo zaposleno u toj djelatnosti protekle godine

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA Hrvatska gospodarska komora je, nastavlja on, na inicijativu svojih članica prepoznala promjene koje se događaju na tržištu. Stoga je nedavno održana osnivačka plenarna sjednica na kojoj je osnovano Udruženje davatelja taksi usluga gdje je 112 tvrtki iskazalo interes za zajednički aktivni rad na razvoju djelatnosti. Za predsjednika Udruženja izabran je izvršni direktor Cammeo Grupe Petar Dragić. “Udruženje će kroz svoj rad artikulirati interese i problematiku te predlagati rješenja prema zakonodavnim institucijama, pratiti razvoj djelatnosti te biti generator rasta i razvoja davatelja taksi usluga na domaćem i inozemnom tržištu”, kaže Soldo. U Vijeće Udruženja izabrane su tvrtke: Cammeo Grupa, Eko prijevoz, M.A.I.R., Vitello, Parlov taxi, Vinkovački taxi, Pametno putovanje, Transbook, Udruženje autotaksi prijevoznika grada Dubrovnika, Taxi Brač te Taxi Varaždin.

NEJEDNAKA PRAKSA U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture kažu kako je tržište usluga autotaksi prijevoza u Hrvatskoj, osim Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu, regulirano i odredbama odluka o autotaksi prijevozu putnika, koje na temelju zakona donose jedinice lokalne samouprave. “Mogućnost samostalnog reguliranja tržišta putem odluka jedinica lokalne samouprave, za posljedicu ima nejednaku praksu po pitanju cijena i uvjeta prijevoza, korištenja prometne infrastrukture, kapaciteta i vrste vozila kojima se obavlja autotaksi prijevoz te opreme vozila na području Republike Hrvatske”, ističu u Ministarstvu. Postojeći zakonodavni okvir, dodaju u Ministarstvu, koji pretpostavlja sustav licenciranja prijevoznika, izdavanja ograničenog broja dozvola po posebnim uvjetima, polaganje posebnih ispita za vozače te određene dopunske uvjete za vozila, u nekim uvjetima može djelovati ograničavajuće na područje i način obavljanja autotaksi prijevoza, a time i na moguću tržišnu utakmicu među prijevoznicima. “No rješenje tog problema vidimo u prijedlogu novog zakona o prijevozu u cestovnom prometu koji bi trebao sadržavati izmjene koje će odgovoriti na ovu problematiku. Naime, u tom prijedlogu predvidjet će se mjere usklađivanja prijevozne ponude s potražnjom na autotaksi tržištu, budući da je primjerice, u Republici Hrvatskoj, kao prvenstveno turističkoj zemlji, zamjetan nedostatak prijevoznih

kapaciteta u javnom prijevozu putnika osobnim automobilima, a dostupni kapaciteti ne zadovoljavaju prijevozne potrebe. Također će se predložiti deﬁniranje jasnih i preciznih uvjeta za pristup u predmetnu djelatnost, ukidanje prekobrojnih administrativnih barijera, povećanje broja vozila u prijevozu te lakši pristup na tržište, za što Ministarstvo vjeruje da će kao rezultat dovesti do smanjenja cijena prijevoza i povećanja kvalitete prijevoznih usluga.

JOŠ 2016. POČELA JE S RADOM RADNA SKUPINA ZA PRIPREMU NOVOG ZAKONA O PRIJEVOZU U CESTOVNOM PROMETU Radna skupina, koja radi na izmjenama Zakona, s radom je započela krajem 2016. godine, a u njoj su zastupljeni i predstavnici taksi udruženja. Dakle, svima je dana šansa da sudjeluju u predlaganju mogućih izmjena i dopuna Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, kako bi se sagledali svi problemi i različita gledišta na prijevozno tržište u Republici Hrvatskoj”, kažu. Prostorni okvir obavljanja autotaksi prijevoza je ograničen (za gradove koji su ograničili broj dozvola) i ovisi isključivo o tome odakle dolazi prijevoznik. “Ograničenja navedena u prethodnom odgovoru, kao i ograničenje po kojem se

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

autotaksi prijevoz putnika obavlja samo na području i s područja jedinice lokalne samouprave, a na kojoj autotaksi prijevoznik ima sjedište ili prebivalište, također se razmatraju u okviru izmjena i dopuna Zakona o prijevozu u cestovnom prometu”, naglašava se u odgovoru Ministarstva.

ODGOVARAJUĆE VREDNOVANJE Važno je naglasiti kako su u Radnoj skupini zastupljeni predstavnici taksi udruženja ispred Hrvatske obrtničke komore, predstavnici Ubera i rent-a-cara ispred Hrvatske udruge poslodavaca, predstavnici jedinica lokalne samouprave (velikih gradova), Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta... Dakle, sagledavani su svi problemi i različita mišljenja o tržištu prijevoza u Republici Hrvatskoj, a članovi Radne skupine mogli su predlagati izmjene i moguće dopune postojećeg Zakona. “Izneseni prijedlozi uzeti su u obzir, a izrada prijedloga zakona o izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o prijevozu u cestovnom prometu je pri kraju. U javnoj raspravi koja će uslijediti odmah po završetku izrade njegova teksta, sve zainteresirane strane će moći dati svoje primjedbe i prijedloge o kojima će svoj stav zauzeti stručne službe Ministarstva te izraditi konačni prijedlog novog zakona”, napominju u Ministarstvu. Novi tržišni modeli u ovoj djelatnosti, smatraju u Ministarstvu, koji će omogućiti povećanje zaposlenosti i kvalitete usluge te smanjenje cijene prijevoza za krajnje korisnike uvijek su dobrodošli, pod uvjetom da je njihovo poslovanje u skladu s važećim zakonskim okvirom. “U tom kontekstu, potrebno je pronaći način da se takvi novi tržišni modeli analiziraju sa svih aspekata i odgovarajuće tržišno vrednuju i reguliraju”, zaključuju u Ministarstvu.

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

PELJEŠKI MOST IDE DALJE U BiH smo razgovarali i o gradnji Pelješkog mosta. Naša poruka je jasna: to je za nas strateški projekt koji se gradi na hrvatskom teritoriju, istaknuo je Plenković piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

eć po ustaljenom rasporedu, na početku svake pa tako i prošlotjedne sjednice Vlade premijer Andrej Plenković sublimirao je svoje aktivnosti između dviju sjednica. Tako je javnost, između ostalog, podsjetio i na svoj posjet BiH. “Razgovarali smo i o gradnji Pelješkog mosta. Naša poruka je jasna: to je za nas strateški projekt koji se gradi na hrvatskom teritoriju. I dalje smo otvoreni za dijalog s BiH i pojašnjenje svih tehničkih pitanja koja će, među ostalim, tijekom ljeta smanjiti gužve u Neumu”, kazao je Plenković. Podsjetio je i na konferenciju o vojnoj industriji ističući kako se Hrvatska u tom pogledu razvija u skladu sa svjetskim trendovima.

BOLJA ZAŠTITA ŽIVOTINJA Vlada je u drugo saborsko čitanje uputila Konačni prijedlog zakona o zaštiti životinja, kojim se, uz ostalo, zabranjuju neodgovarajuća postupanja prema životinjama te regulira da životinje u skloništima ostaju do udomljenja. U odnosu na zakonski prijedlog u prvom čitanju sada su, uz terminološka usklađivanja, dodane i odredbe kojima se omogućuje pristup jedinstvenom tržištu kućnih

ljubimaca na području EU-a i trećih zemalja. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić istaknuo je kako se predloženim zakonom propisuju odgovornosti i obveze ﬁzičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja tijekom korištenja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti, način postupanja sa životinjama, uvjete potrebne za zaštitu životinja pri držanju, uzgoju, izvođenju zahvata na životinjama, usmrćivanju i prijevozu. “Također se propisuju i odgovornosti i obveze pri korištenju životinja u znanstvene svrhe, držanju životinja u zoološkim vrtovima i cirkusima, pri prodaji kućnih ljubimaca

te postupanju s napuštenim i izgubljenim životinjama, kao i inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe. Životinje iz skloništa više neće biti moguće usmrtiti po proteku 60 dana od dolaska u sklonište, već one u njemu ostaju do udomljenja”, rekao je Tolušić ističući kako su jedinice područne samouprave dužne osnovati koordinacijske radne skupine te da svaka jedinica mora imati osnovano minimalno jedno sklonište za životinje kapaciteta 50 mjesta. Skloništa za životinje nisu osnovana u tri županije, Brodsko-posavskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Ličko-senjskoj županiji.

NAGRADE VATROGASCIMA

ANDREJ PLENKOVIĆ, PREDSJEDNIK VLADE

Iz proračunskih zaliha 7,6 milijuna kuna

Porez na nekretine odgađa se do daljnjega

Vlada je donijela odluku o nagrađivanju vatrogasaca koji su tijekom ljeta sudjelovali u gašenju požara u Dalmaciji, za što će se iz proračunskih zaliha izdvojiti 7,6 milijuna kuna. Vlada će iz proračuna Ministarstva obrane izdvojiti dodatnih 1,1 milijun kuna kako bi nagradila pilote iz Zemunika koji su gasili požar, odnosno 5000 kuna neto po pripadniku protupožarnih zračnih snaga Hrvatskog ratnoga zrakoplovstva i protuzračne obrane.

Premijer Andrej Plenković na konferenciji za mediji u Banskim dvorima, govoreći o aktualnim pitanja potvrdio je kako se odgađa primjena poreza na nekretnine, no nije precizirao do kada. “Mislimo da treba uložiti veći napor da se porez na nekretnine iz apstraktne teme približi javnosti, te da se i u brojkama vidi o čemu je tu stvarno riječ”, rekao je premijer Plenković ponavljajući kako će održati cjelovitu raspravu o svrsi ovoga poreza, koji se po njegovim riječima na kraju i neće zvati porez na nekretnine.

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

AKTUALNO OBRAMBENA INDUSTRIJA

VELIKI POTENCIJAL Z Hrvatska obrambena industrija po svojoj visokoj kvaliteti i međunarodnim standardima prepoznatljiva je u svijetu. Ona je značajan čimbenik gospodarskog razvoja jer se time razvijaju inovativna rješenja u komplementarnim industrijama, istaknuo je Krstičević piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

G 224 4 mil € lanjski izvoz hrvatske obrambene industrije

oko

3000 0 ljudi zaposleno je u toj industriji

odišnje se u svijetu na obranu potroši više od 1700 milijardi američkih dolara. Iako najveći dio tog velikog kolača uzmu veliki svjetski proizvođači soﬁsticirane i skupe opreme, poput vojnih letjelica ili brodova, mnogi zaboravljaju da sve vojske na svijetu moraju i jesti i piti, obući se, voziti se i pucati. Upravo u tim branšama već postoje igrači na domaćem tržištu koji mogu raditi ili već rade za mnoge partnere u Sjevernoatlantskom vojnom savezu, čiji smo članovi, kao i za druge partnere kojima izrađujemo ili servisiramo opremu. Tenkovi i oklopna vozila Đure Đakovića poznati su već dugo, još iz vremena prije hrvatske samostalnosti. Šestan-Buch priznato je ime čiji proizvodi štite glave mnogih vojnika i policajaca u svijetu, Dok-Ingova vozila čiste područja od mina diljem svijeta, a HS Produktovi pištolji i jurišne puške priznato su kvalitetno oružje na mnogim stranama svijeta. Upravo tim neiskorištenim potencijalima bavila se konferencija Hrvatska obrambena industrija kao izvozni brend, koju je organizirala Hanza Media uz suradnju Ministarstva obrane i Agencije Alan te pokroviteljstvo predsjednice Republike i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga. Konferencijom se želio istaknuti veliki značaj hrvatske vojne industrije. Hrvatska je lani izvezla proizvoda obrambene industrije u vrijednosti većoj od 224 milijuna eura što dovoljno govori kako je riječ o poslu koji ima veliki potencijal rasta. Broj zaposlenih u toj industriji je oko 3000, a izvoz u protekloj godini je dvostruko veći nego godinu dana ranije.

POTPORA IZLASKU NA INO TRŽIŠTA Hrvatske tvrtke većinom prepoznaju potencijal ove industrije kao jednog od budućih značajnijih nositelja gospodarskog rasta: hrvatsko članstvo u NATO savezu i Europskoj uniji pomaže pozicioniranju domaćih tvrtki u natječajima za takve poslove. Prošlog tjedna je, primjerice, u međunarodnu misiju u Afganistan poslan prvi kontingent naoružan i hrvatskim 20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

jurišnim puškama čime su hrvatski vojnici u potpunosti opremljeni hrvatskim naoružanjem i opremom. Razvoj hrvatske obrambene industrije nužno se povezuje s poljem istraživanja i razvoja, kao suradnjom privatne i javne sfere, istaknuo je na konferenciji premijer Andrej Plenković. “Što više sami proizvedemo, to smo manje ovisni o krizama koje se događaju u inozemstvu. I dalje ćemo davati podršku obrambenoj industriji da izađe na strana tržišta, a ujedno smo donijeli odluku o povećanju

ŠTO VIŠE SAMI PROIZVEDEMO, TO SMO MANJE OVISNI O KRIZAMA KOJE SE DOGAĐAJU U INOZEMSTVU, SMATRA PLENKOVIĆ izdvajanja u proračunu za te namjene. Lani je donesen Europski akcijski plan obrane koji želi odgovoriti na sve sigurnosne izazove vezane za Europu, i osnovan je fond koji ulaže u tehnologiju i inovaciju u području obrambene industrije s proračunom od 500 milijuna eura. Iako imamo samo jednu vojsku i nećemo razvijati dvije garniture obrambenih snaga, hrvatska obrambena industrija mora biti u interakciji s europskim trendovima i konstantno se razvijati”, naglasio je Plenković. Kvalitetna oprema važna je za rad Ministarstva unutarnjih poslova, kaže ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. “MUP sa 26.000 ljudi najveći je korisnik naoružanja koji koristi oružje hrvatskih tvrtki, dok je za policijske odore u sedam godina izdvojeno 296 milijuna kuna, a taj novac otišao je

A GOSPODARSKI RAST

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO

LUKA BURILOVIĆ, PREDSJEDNIK HGK

Hrvatska vojna industrija je naša gospodarska perjanica Hrvatska obrambena industrija svjetski je brend i naša gospodarska perjanica još iz vremena Domovinskog rata, kaže predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. “Nadamo se da će se pri nabavi vojne opreme, koju najavljuje hrvatski ministar obrane, voditi računa o što većem angažmanu hrvatskih tvrtki. HGK informira poduzetnike o svim poslovnim mogućnostima koje im pruža članstvo u NATO savezu i preko web stranice natonatjecaji.hr do sada je objavio više od 500 natječaja te izdao 70 stručnih mišljenja za potrebe prijava tvrtki iz registra stranice na NATO natječaje. Snažno podupiremo i promoviramo hrvatsku obrambenu industriju kroz izlaganja na najjačim sajmovima u svijetu i to ćemo činiti i dalje”, zaključio je Burilović.

hrvatskim proizvođačima. Jednako tako koristimo usluge hrvatske IT industrije, građevinske i brodograditeljske industrije. Snažna obrambena industrija sastavni je dio domovinske sigurnosti, a današnji složeni međunarodni izazovi (poput terorizma) zahtijevaju da inovativno gospodarstvo bude partner države”, dodao je Božinović.

Snažna obrambena industrija sastavni je dio domovinske sigurnosti, a današnji složeni međunarodni izazovi (poput terorizma) zahtijevaju da inovativno gospodarstvo bude partner države.

UGOVORI VRIJEDNI 230 MILIJUNA KUNA

Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova

taktičnog uređaja, razvoj korištenja dronova, a razmišlja se i o izgradnji tvornice streljiva. U prošloj godini za domaće naoružanje je izdvojeno 112 milijuna kuna, dok su u siječnju 2017. potpisani ugovori vrijedni 230 milijuna kuna sa 34 tvrtke koje će proizvesti obuću, odjeću i naoružanje za hrvatsku vojsku”, istaknuo je Krstičević.

Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar obrane, ističe kako je hrvatska obrambena industrija po svojoj visokoj kvaliteti i međunarodnim standardima prepoznatljiva u svijetu. Ona je značajan čimbenik gospodarskog razvoja, rekao je Krstičević, jer se time razvijaju inovativna rješenja u komplementarnim industrijama. “Bez obzira na kvalitetu i brend realno je da moramo rasti i razvijati se, zbog čega je obrambeni proračun ključan kako bismo mogli odgovoriti na nove izazove današnjice. Ministarstvo kreće u nabavu višenamjenskog aviona, uvođenje novog

HRVATSKA JE SPREMNA I ODLUČNA MODERNIZIRATI OBRAMBENU INDUSTRIJU, NAGLASIO JE ĆOSIĆ

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

Predsjednik Nadzornog odbora Agencije Alan Krešimir Ćosić je ocijenio da je Hrvatska spremna i odlučna modernizirati obrambenu industriju, ali da nam strategija mora biti ﬂek-

MUP SA 26.000 LJUDI NAJVEĆI JE KORISNIK NAORUŽANJA KOJI UPOTREBLJAVA ORUŽJE HRVATSKIH TVRTKI, REKAO JE BOŽINOVIĆ

sibilnija. “U tom smislu, istraživanja i inovacije morat će imati veću ulogu nego ranije, a u tome će im pomoći i brojne hrvatske tvrtke, kao i Agencija Alan. Budućnost pripada onima koji su inovativniji i zato predlažem da se u razvoj hrvatske obrambene industrije uključe i hrvatski fakulteti i njihovi znanstvenici”, zaključio je Ćosić. MORH već surađuje sa zagrebačkim Sveučilištem i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta te je organizirao Specijalistički multidisciplinarni poslijediplomski studij koji pridonosi novim znanjima, a unutar MORH-a postoji i Institut za istraživanje i razvoj obrambenih sustava koji se bavi znanstvenim radom. Interdisciplinarni istraživački projekti imaju veliki potencijal da izrastu u nešto veliko i postanu preduvjet za jačanje konkurentnosti domaće obrambene industrije, rekao je Ćosić. Takvi su projekti pametna kaciga, razvijena uz pomoć Hrvatske akademije tehničkih znanosti, a razvijaju se i borbeni dron te bespilotna podmornica na Fakultetu elektronike i računarstva.

HR PSOR PREDSTAVIO “POVELJU O RAZNOLIKOSTI HRVATSKA” KA”

ZAJEDNO U RAZLIČITOSTI Povelju potpisuju tvrtke i organizacije koje se obvezuju na provođenje politike raznolikosti i nediskriminacije u svojim radnim sredinama i poslovnom okruženju piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) predstavio je inicijativu nazvanu Povelja o raznolikosti Hrvatska - dokument koji individualno izrađuje svaka zemlja, a tekst povelje potpisuju poslovne i druge organizacije te se tako obvezuju na provođenje politike raznolikosti i nediskriminacije u svojim radnim sredinama i poslovnom okruženju. S obzirom na to da je raznolikost jedna od temeljnih vrijednosti modernog društva, ova inicijativa o Povelji o raznolikosti pokrenuta je u 16 zemalja Europske unije i u Hrvatskoj se razvija kao dio projekta koji ﬁnancira Služba za pravosuđe Europske komisije. Ovom prigodom Daria Mateljak, direktorica Hauska&Partner Hrvatska, je izjavila kako je “raznolikost plemenita vrijednost i jedna od važnijih koje pojedinci i organizacije trebaju razvijati u suvremenom društvu”. “Usvajanje Povelje je tek početak suradnje i zajedničkih ulaganja u razvoj svijesti o koristima raznolikosti. Ne radi se samo o potrebi da učimo prihvaćati, razumjeti i poštovati manjinske društvene skupine i pojedince, već o razvoju prilika za suradnju, jačanju održivosti organizacija i poduzeća, stvaranju inovacija te korištenju svih dobrobiti koje nam raznolikost može ponuditi”, istaknula je Darija Mateljak.

INICIJATIVI SE PRIKLJUČUJU I DRUGE TVRTKE “PwC je globalna organizacija koja posluje na načelima održivog poslovanja te kao takva politiku raznolikosti ima ugrađenu u svoje temelje”, naglasio je John Gasparac, predsjednik Uprave PwC-a Hrvatska. “U Hrvatskoj vidim najviše prostora za napredak u poštovanju rodne i spolne ravnopravnosti”, dodao je Gasparac. Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastika i ambasador Povelje o raznolikosti Hrvatska, smatra kako nas ova povelja obvezuje na stvaranje poticajnog poslovnog okruženja u kojem se prihvaća raznolikost i pravo na

jednakost. “Svi moraju imati jednake mogućnosti prilikom zapošljavanja, ali i u napredovanju i nagrađivanju tijekom karijere. Za ostvarenje tog cilja su stručnost i kompetencije jedini ispravan kriterij. Upravo zato pozivam kolege gospodarstvenike da postanu potpisnici Povelje

INICIJATIVA O POVELJI O RAZNOLIKOSTI POKRENUTA JE U 16 ZEMALJA EUROPSKE UNIJE o raznolikosti, jer ljudska prava i jednakost jedna su od važnijih obilježja modernog društva”, zaključio je Došen. Inače, ovoj se inicijativi pridružuju mnoga poduzeća u Hrvatskoj te su najavljeni i mnogi drugi ambasadori Povelje, uključujući Gordanu Kovačević iz Ericsson Nikole Tesle i Gorana Ražnjevića, predsjednika Uprave Ilirije iz Biograda.

Svi moraju imati jednake mogućnosti prilikom zapošljavanja, ali i u napredovanju i nagrađivanju tijekom karijere. Za ostvarenje tog cilja su stručnost i kompetencije jedini ispravan kriterij. Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastika, i ambasador Povelje o raznolikosti

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO REZULTATI POSLOVANJA PODUZETNIKA BEZ ZAPOSLENIH U 20

NEMAJU RADNIKA, A POSLUJU U Hrvatskoj su u 2016. godini poslovala 114.483 poduzetnika od kojih njih 34.508 ili 30,1 posto nije imalo nijednog zaposlenog djelatnika piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

U 2,8 8 mlrd kn neto gubitka ostvarili poduzetnici bez zaposlenih u 2016.

1 mlrd kn neto gubitak poduzetnika u djelatnosti građevinarstva

7615 poduzetnika iz sektora trgovine bilo je bez zaposlenih

Hrvatskoj je u prošloj godini prema podacima Financijske agencije poslovalo 34.508 poduzetnika koji nisu imali zaposlenih radnika. Velika je to brojka kada se uzme u obzir prošlogodišnji broj od 114.483 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, naravno bez banaka, osiguravateljskih društava i ostalih ﬁnancijskih institucija. U Hrvatskoj gotovo trećina, odnosno 30,1 posto tvrtki nije imalo zaposlenih radnika, što je na razini iz 2015. godine, kada su bez zaposlenih bila 32.402 poduzetnika. Od ukupno 34.508 poduzetnika koji nisu imali zaposlenih u 2016. godini, njih 32.173 je redovno poslovalo, 879 poduzetnika bilo je u likvidaciji, a 1456 u stečaju. Udio poduzetnika bez zaposlenih u ukupnom broju poduzetnika u Hrvatskoj je velik, no ipak u odnosu na druge pozitivne pokazatelje, može se reći da je udio poduzetnika bez zaposlenih mali. Tako oni u ukupnim prihodima imaju udjel tek od 2,3 posto, u rashodima 2,8 posto, u dobiti prije oporezivanja 4,8, u dobiti razdoblja 5,1, u izvozu 1,5 posto te u investicijama 3,8 posto. S druge strane, njihov udio u gubitku prije oporezivanja je 32,8 posto, a u gubitku razdoblja 32,9 posto, s time da su poslovali s neto gubitkom u iznosu od 2,8 milijardi kuna. Za usporedbu, od ukupnog broja poduzetnika najveći su ukupan prihod, a jednako tako i najveću neto dobit, ostvarili poduzetnici sa 250 i više zaposlenih koji u ukupnom broju poduzetnika sudjeluju sa 0,3 posto, a u ukupnom broju zaposlenih sa 32,8 posto.

NAJVIŠE TVRTKI BEZ RADNIKA U TRGOVINI Najveći broj poduzetnika bez zaposlenih bio je u trgovini, njih 7615, na drugom mjestu su poduzetnici iz područja stručnih, znanstvenih i

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

tehničkih djelatnosti kojih je lani bilo 5112, dok su na trećem poduzetnici iz djelatnosti građevinarstva, njih 4168. Najveće ukupne prihode ostvarili su poduzetnici u djelatnosti trgovine, a slijede ih poduzetnici u poslovanju nekretninama te poduzetnici građevinarstva. Promatrano na razini područja djelatnosti, gotovo su svi poduzetnici bez zaposlenih iskazali neto

NAJVEĆI BROJ PODUZETNIKA BEZ ZAPOSLENIH BIO JE U PRIVATNOM VLASNIŠTVU, NJIH GOTOVO 98 POSTO gubitak u prošloj godini (neto gubitak iskazan je na razini 14 područja djelatnosti), dok su poduzetnici u šest područja djelatnosti poslovali pozitivno. Ukupan rezultat svih poduzetnika bez zaposlenih bio je također negativan i iznosio je 2,8 milijardi kuna neto gubitka. Najveći neto gubitak iskazali su poduzetnici u djelatnosti građevinarstva, i to milijardu kuna, na drugom mjestu su poduzetnici u djelatnosti poslovanja nekretninama s neto gubitkom od 597,9 milijuna kuna, a na trećem poduzetnici u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, 451,1 milijun kuna. Najmanji neto gubitak iskazali su poduzetnici bez zaposlenih u djelatnosti rudarstva i vađenja, njih 69 čiji gubitak iznosi 4,4 milijuna kuna.

16. GODINI

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO Osnovni financijski podaci poslovanja poduzetnika bez zaposlenih, u 2016. g. (iznosi u 000 kn) Opis

2015.

2016.

Indeks

Udio u RH

Broj poduzetnika

34.508

30,1%

Broj dobitaša

15.450

20,2%

Broj gubitaša

19.058

50,2%

Broj zaposlenih

5.930

Ukupni prihodi

13.230.341

14.538.796

109,9

2,3%

Ukupni rashodi

16.355.573

17.141.562

104,8

2,8%

Dobit prije oporezivanja

1.688.927

2.208.346

130,8

4,8%

Gubitak prije oporezivanja

4.814.158

4.811.112

99,9

32,8%

Dobit razdoblja

1.523.062

1.986.106

130,4

5,1%

Gubitak razdoblja

4.835.681

4.819.383

99,7

32,9%

Konsolidirani financijski rezultat – dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja

-3.312.619

-2.833.277

85,5

Izvoz

1.254.748

1.736.964

138,4

1,5%

Uvoz

1.028.063

1.282.379

124,7

1,3%

440.398

967.081

219,6

3,8%

Investicije u novu dugotrajnu imovinu Izvor: Financijska agencija, Registar godišnjih financijskih izvještaja

Rang lista TOP poduzetnika bez zaposlenih po ukupnom prihodu u 2016. godini (iznosi u kunama) Naziv TE PLOMIN d.o.o.

Prihodi

Dobit

638.384.374

2.900.954

Rang lista TOP poduzetnika bez zaposlenih po neto dobiti u 2016. godini (iznosi u kunama) Naziv

Prihodi

Dobit

CERVESIA ZAGREB d.o.o.

168.193.049

167.795.850

VOLOSKO PROJEKT d.o.o.

107.063.846

107.025.514

34.998.233

33.651.526

MANTA d.o.o

243.479.110

ANDO d.o.o

206.659.843

254.011

INPROX ZAGREB d.o.o.

SB TORANJ d.o.o

168.695.096

28.936

POSLOVNI CENTAR MANI d.o.o.

48.755.063

29.437.258

CERVESIA ZAGREB d.o.o

168.193.049

167.795.850

IMMORENT SIGMA d.o.o.

43.063.708

25.803.666

Izvor: Fina, Transparentno.hr

U ZAGREBU NAJVEĆI BROJ TVRTKI BEZ ZAPOSLENIH Analizirajući županije po broju poduzetnika bez zaposlenih, posebno se ističe Zagreb u kojemu je 11.705 poduzetnika bez zaposlenih, što čini udio od 30,7 posto u ukupnom broju svih poduzetnika registriranih u Zagrebu, slijedi Istarska županija sa 4220 poduzetnika, što je 42,3 posto od ukupnog broja poduzetnika te županije, zatim Splitsko-dalmatinska sa 4145 poduzetnika, što je udjel od 32,6 posto, zatim slijedi Primorsko-goranska, 2712 poduzetnika bez djelatnika što je 28 posto udjela, te Zagrebačka županija gdje je 1815 poduzetnika ili njih 25,2 posto bilo bez zaposlenika. Prema oblicima vlasništva, najveći broj poduzetnika bez zaposlenih bio je u privatnom vlasništvu, njih gotovo 98 posto. Poduzetnici bez zaposlenih u zadružnom vlasništvu imaju

Izvor: Fina, Transparentno.hr

1,4 posto, dok ostali imaju manje od jedan posto udjela u ukupnom broju poduzetnika bez zaposlenih. Poduzetnici bez zaposlenih u svim oblicima vlasništva iskazali su neto gubitak, a najveći neto gubitak iskazan je kod poduzetnika bez zaposlenih u privatnom vlasništvu i to u iznosu od 2,6 milijardi kuna. Prema ukupnom prihodu u 2016. godini, među poduzetnicima bez zaposlenih na prvom je mjestu TE Plomin, iako taj poduzetnik nije stvarno bez zaposlenih jer su radnici koji obavljaju poslove u termoelektrani Plomin evidentirani kao zaposlenici HEP-a. Prema kriteriju neto dobiti prva je tvrtka Cervesia Zagreb čija je lanjska dobit bila 167,8 milijuna kuna u odnosu na 168,2 milijuna kuna ukupnoga prihoda. Riječ je o tvrtki kćeri američkog fonda CVC registriranoj za djelatnost holding društava.

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

PREMA UKUPNOM PRIHODU U 2016. MEĐU PODUZETNICIMA BEZ ZAPOSLENIH NA PRVOM JE MJESTU TE PLOMIN

INA

OPCIJE ODRŽIVOG POSLOVANJA SISAČKE RAFINERIJE Izvješće koje je predstavio Deloitte jasno ukazuje kako je prijelazna opcija samo rješenje na srednji rok koje podrazumijeva konverziju Rafinerije nafte Sisak u potencijalnu bio-rafineriju i logistički centar

eloitte je sindikalnim partnerima i Radničkom vijeću Ine na prošlotjednom sastanku predstavio rezultate analize opcija održivog poslovanja u Rafineriji nafte Sisak. Analiza je prethodno predstavljena Nadzornom odboru i Upravi Ine. Prema poslovnim rezultatima Ine, u 2016. Rafinerija nafte Sisak je generirala negativni tijek novca u iznosu od 194 milijuna kuna. Negativan financijski efekt sisačke rafinerije na dobit iz osnovne djelatnosti je iznosio 264 milijuna kuna. Ovaj trend nastavio se i u prvom polugodištu 2017. sa 113 milijuna kuna negativnog novčanog tijeka i 146 milijuna kuna operativnog gubitka, što je negativno utjecalo na rezultat Ina Grupe. Uz to, budući da Inini rafinerijski kapaciteti daleko nadmašuju potrebe malog regionalnog tržišta čija potražnja već nekoliko godina pada, nužno je pronaći održivo dugoročno rješenje za Inino rafinerijsko poslovanje. Predstavljena analiza ukazuje na nekoliko mogućih rješenja za koja je utvrđen potencijal unapređenja poslovnih rezultata sisačke rafinerije, odnosno smanjenje gubitka koji se aktualnim načinom rada kontinuirano generira. Uz razradu navedenih opcija kreiran je njihov plan implementacije do 2021. godine.

OČUVANJE RADNIH MJESTA Deloitteova analiza, kao i sve dosadašnje, pokazuje kako je konverzija Rafinerije nafte Sisak u logistički centar ekonomski najisplativije rješenje čijom bi se provedbom realiziralo 93 milijuna dolara novčanog tijeka u sljedeće tri godine u usporedbi sa sadašnjim načinom rada rafinerije. Nekolicina prijedloga iz analize kombinira mogućnost prijevoza naftnih poluproizvoda između dviju rafinerija – i to u oba smjera, radi bolje iskoristivosti kapaciteta, s mogućnošću proizvodnje bitumena i kalciniranog koksa u Sisku. Tako bi se rasteretila Rijeka tijekom tri godine koliko će trajati izgradnja postrojenja za obradu teških ostataka,

a kada bi bio moguć i eventualni početak pokretanja bio-rafinerije u Sisku. U međuvremenu bi Sisak nastavio s radom u blokovima kad se radi o preradi nafte. Sekundarna postrojenja radila bi kontinuirano, bez obustava, što bi značilo i očuvanje više radnih mjesta, a gubitak za kompaniju bio bi najmanji mogući. “Kako bismo uzeli u obzir sve prikupljene relevantne čimbenike i kako bi izvješće bilo što sveobuhvatnije, analizom je identificirano i nekoliko prijelaznih rješenja usko povezanih uz realizaciju postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka te planiranog pokretanja bio-rafinerije u Sisku. Navedene opcije omogućile bi smanjenje oportunitetnog troška i očuvanje većeg broja radnih mjesta na srednji rok. Također, podrazumijevaju veću poslovnu aktivnost i kontinuirani rad pojedinih postrojenja u sisačkoj rafineriji”, izjavio je Zlatko Bazianec iz Deloittea. Izvješće jasno ukazuje kako je prijelazna opcija samo rješenje na srednji rok koje podrazumijeva konverziju Rafinerije nafte Sisak u potencijalnu bio-rafineriju i logistički centar od 1. siječnja 2021. ili najkasnije s početkom rada postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka. (B.O.)

ANALIZA UKAZUJE NA NEKOLIKO MOGUĆIH RJEŠENJA ZA KOJA JE UTVRĐEN POTENCIJAL UNAPREĐENJA POSLOVNIH REZULTATA RAFINERIJE

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

AKTUALNO ISTRAŽIVANJE O RAZLIKAMA PROIZVODA NA ZAPADU I ISTOKU

KOD NAS LOŠIJE I SKUPLJE! DO KADA? Istraživanje o istim proizvodima na njemačkom i hrvatskom tržištu je pokazalo kako samo kod četiri od 26 ispitanih proizvoda nije nađena razlika u kvaliteti ni u cijeni. Kod 54 posto proizvoda utvrđena je razlika u kvaliteti, dok je više od 60 posto proizvoda skuplje u Hrvatskoj pišu Krešimir Sočković/Svetozar Sarkanjac

UZORKOVANJE JE PROVEDENO NA KRAJNJE STRUČAN I PRECIZAN NAČIN, KAZALA JE ANDREA GROSS BOŠKOVIĆ

no što su potvrdila ranija istraživanja obavljena najprije u Slovačkoj (2011. godine), a kasnije u Češkoj i Mađarskoj, nažalost, pokazalo se točnim i u slučaju Hrvatske. Naizgled isti prehrambeni proizvodi poznatih brendova, većinom nisu isti za njemačke i hrvatske potrošače. I ne samo što su više ili manje lošije kvalitete - dio njih je i znatno skuplji na hrvatskom nego na njemačkom tržištu. Potvrđeno je to rezultatima istraživanja koje je inicirala, organizirala, a i ﬁnancirala Biljana Borzan, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu. Riječ je o sredstvima Parlamenta koja zastupnik može iskoristiti uz uvjet da nadležna tijela Parlamenta prihvate njegov projekt. O ozbiljnosti toga projekta svjedoče i podaci kako su u njegovoj realizaciji, pored matičnog ureda zastupnice, sudjelovali stručnjaci Hrvatske agencije za hranu, stručno osoblje i logistika čak pet relevantnih hrvatskih laboratorija kao i odgovarajući pravni stručnjaci. Stoga, pojedini navodi

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

isticani nakon objave rezultata o tome “kako smo mi to sve znali i bez istraživanja”, najbolje govore o tome kako se takvim ozbiljnim problemima struke ne smije prilaziti na neozbiljan način. Takav lakonski pristup ovom ozbiljnom problemu i dovodi nas do toga da se hrvatske potrošače u konačnici svede na potrošače drugoga reda. “Nije slučajno da se problem različite kvalitete naizgled istovjetnih proizvoda pojavio upravo u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Hrvatskoj. Sve su to zemlje nekadašnjeg socijalističkog društvenog uređenja u kojima je potpuno funkcioniranje tržišnih pravila bilo nepoznanica. Takav prazan prostor ispunjen tržišnim neiskustvom, kao i nedovoljnim znanjem i izostankom odlučnosti vladajućih struktura, rezultirao je time da su tamošnja tržišta postala idealnim mjestima za plasiranje različite robe slabije kvalitete nego što je to slučaj s tržištima razvijene zapadne demokracije i znatno istančanijim potrošačkim iskustvom. Da apsurd bude veći, ta istočnoeuropska tržišta,

EUROPE

BILJANA BORZAN, EUROPARLAMENTARKA

Jednakost u pravima potrošača jača EU Ne želim produbljivati euroskepticizam nego upravo suprotno: da EU uvjeri građane svih država članica kako vrijednosti jedinstvenog europskog tržišta mogu funkcionirati, kaže europarlamentarka Biljana Borzan. “Dosadašnji samostalni pokušaji Slovačke, Češke i Mađarske, pokazuju kako države samostalno nisu uspjele riješiti taj evidentni problem nejednakosti europskih potrošača. Uvjerena sam kako zajedničkim djelovanjem u Europskom parlamentu možemo riješiti taj problem. I to ne samo kroz inicijativu tzv. novih članica EU-a,

nego i uz potporu zastupnika starih članica EU-a čiji potrošači i ne poznaju postojanje takvog problema na svojim tržištima. Takvo djelovanje i istinsko ostvarivanje prava na jednakost potrošača na tržištima svih članica može i treba pridonijeti jačanju povjerenja građana u institucije EU-a kao zajednice svih njenih stanovnika, ističe Biljana Borzan. Inače, dobiveni rezultati su već poslani povjerenici EK za zaštitu potrošača Veri Jourovoj, a potkraj mjeseca će biti i javno predstavljeni u Europskom parlamentu.

iako bitno slabije kupovne moći nego zapadna, zbog višedesetljetne ‘gladi’ za zapadnim brendovima bila su i još uvijek očito jesu spremna ‘progutati’ te čuvene brendove - ali lošije kvalitete - čak i po višim cijenama nego što ih oni ostvaruju na znatno probirljivijim, ali i kupovno bogatijim zapadnim tržištima”, objasnila je za Privredni vjesnik Biljana Borzan nakon predstavljanja rezultata ovog istraživanja.

ZNANSTVENI TEMELJ Značajan obol ovom zahtjevnom istraživanju dali su i stručnjaci Hrvatske agencije za hranu. “Od samog početka projekta bili smo svjesni kako se radi o iznimno osjetljivom, ali i iznimno značajnom istraživanju. Time je naša odgovornost bila veća da ga postavimo na ‘zdrave noge’, da damo znanstveni pečat cijeloj priči, a sve kako bi dobiveni rezultati bili krajnje pouzdani i vjerodostojni. Upravo stoga je uzorkovanje provedeno na krajnje stručan i precizan način. Analize su povjerene vrhunskim hrvatskim akreditiranim laboratorijima, a nakon zaprimljenih rezultata Hrvatska agencija za hranu formirala je radnu grupu stručnjaka s kojom smo zajednički donijeli zaključke iza kojih čvrsto stojimo”, kazala je Andrea Gross Bošković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu. Istraživanje je pokazalo kako samo kod četiri od 26 ispitanih proizvoda (15 posto) nije nađena razlika u kvaliteti ni u cijeni. Kod 54 posto proizvoda utvrđena je razlika u kvaliteti, dok je više od 60 posto proizvoda, u trenutku kupnje, bilo skuplje na hrvatskom tržištu. “Najveće razlike su uočene kod pet prehrambenih proizvoda i jednog deterdženta. Primjerice, Wudy hrenovke od pilećeg i

purećeg mesa na hrvatskom tržištu, suprotno nazivu, rađene su od tzv. otkoštenog mesa koje se prema EU propisima ne smije označavati kao meso. Njemački proizvod je napravljen od pravog purećeg i pilećeg mesa”, kazala je Biljana Borzan. Navela je i primjer dječje hrane Hipp - bio riža i mrkva s puretinom gdje proizvod namijenjen hrvatskom tržištu sadrži značajno manji udio povrća i veći udio riže od njemačkog proizvoda. Razlika je i u tome što proizvod na hrvatskom tržištu ne sadrži krumpir, već samo mrkvu i rižu te ima manje omega3 masnih kiselina. Unatoč svim razlikama, ti su proizvodi na oba tržišta stavljeni pod istu šifru artikla.

KVALITETA NIJE SAMO EKONOMSKA KATEGORIJA Ovo istraživanje je prvo u EU koje je uključilo i neprehrambene proizvode. Od pet testiranih velike razlike su nađene u kvaliteti deterdženta za rublje Ariel Vollwaschmittel. Pokazalo se da njemački proizvod koji, za razliku od hrvatskog ima oznaku “compact”, ima znatno veću učinkovitost pranja pri nižoj temperaturi (40 stupnjeva Celzijevih), dok pri 60 stupnjava razlika također postoji, ali je manja. Unatoč tome, deterdžent za njemačko tržište je oko 25 posto jeftiniji od onog na hrvatskom tržištu. “Iako se kvaliteta proizvoda često promatra kao ekonomska kategorija, važno je osigurati kriterije koji će jamčiti da razlike u kvaliteti ne budu diskriminirajuće, nego da su one zaista odraz preferencija potrošača, razlika u prehrambenim navikama ili speciﬁčnostima područja, ali nipošto alibi za razliku u formulaciji proizvoda”, zaključila je Andrea Gross Bošković.

Istočnoeuropska tržišta, iako bitno slabije kupovne moći nego zapadna, zbog višedesetljetne ‘gladi’ za zapadnim brendovima, bila su i još uvijek očito jesu spremna ‘progutati’ te čuvene brendove - ali lošije kvalitete - čak i po višim cijenama nego što ih oni ostvaruju na znatno probirljivijim, ali i kupovno bogatijim zapadnim tržištima Biljana Borzan, europarlamentarka

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

AKTUALNO AGROKOR

ZALOŽENIM NEKRETNINAMA DO KREDITA Vupik, Belje, PIK Vinkovci, Ledo te Jamnica, Agrokorove tvrtke izlistane na Zagrebačkoj burzi, založile su sve svoje neopterećene nekretnine kako bi se osigurao kredit od 480 milijuna eura piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

ako bi osigurale kredit od 480 milijuna eura, Agrokorove tvrtke koje su izlistane na Zagrebačkoj burzi izvijestile su da su založile sve svoje neopterećene nekretnine. Riječ je o tvrtkama Vupik, Belje, PIK Vinkovci, Ledo te Jamnica. Ugovor o založnom pravu potpisan je 1. rujna između Agrokora i njegovih povezanih društava te agenta osiguranja tog super senior kredita, tvrtke Madison Paciﬁc Trust Limited. Podsjetimo da tih 480 milijuna eura kredita ima status najstarije tražbine prema odredbama Zakona o postupku izvanredne uprave, odnosno u slučaju da Agrokor ne može vraćati kredit ili dođe do sloma kompanije ovi se vjerovnici prvi naplaćuju. A kako je predviđeno roll-up modelom, oni imaju pravo prvonaplate za iznos kredita kao i za stari dug u istom iznosu, što iznosi gotovo milijardu eura.

IMPRESIVAN POPIS IMOVINE Popis založne imovine je dosta velik, Jamnica je primjerice, navela šest nekretnina na koje se upisuje založno pravo, a među njima je upravna zgrada u Zagrebu, punionica i zemljište u Pisarovini te u Svetoj Jani, skladište u Žminju te zemljišta u Jastrebarskom i Vodnjanu. Ledo je založilo četiri nekretnine od upravne zgrade u Zagrebu, preko zgrade, šupa i gospodarskog dvorišta u Osijeku i Slavonskom Brodu do tvorničkog dvorišta u Zagrebu. Zvijezda je založila svoju upravnu zgradu, poslovni i proizvodni krug u Zagrebu, a Belje oko 40 nekretnina. Inače, Belje je najveća poljoprivredna kompanija u regiji sa 20.000 hektara oranica i stočarskom proizvodnjom na više od

STVARNO STANJE IMOVINE U TVRTKAMA TREBALO BI BITI POZNATO NAKON IZVJEŠĆA REVIZIJE KOJE BI TREBALO BITI ZAVRŠENO POTKRAJ RUJNA 20 farmi. PIK Vinkovci je nabrojao cijeli niz pašnjaka, šuma, oranica i vinograda. Vupik je na 11 stranica izvještaja poslao popis nekretnina na koje se upisuje založno pravo kao što su tovilišta i brojne gospodarske zgrade, oranice, šume, vinogradi pa čak i nogometno igralište Lužac, ukupne površine 11.009 kvadrata.

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

Zanimljivo je vidjeti da je založno pravo upisano na segmente poslovanja Agrokorovih kompanija koje ostvaruju dosta dobre poslovne rezultate i u ovim za kompaniju turbulentnim vremenima. Tako u izvješću izvanredne uprave za srpanj stoji da je Poslovna grupa prehrana u prvih pet mjeseci ove godine ostvarila solidne poslovne rezultate, posebice u segmentu sladoleda i pića. Segment vode, koji uključuje Jamnicu, Sarajevski Kiseljak i Roto Dinamic, ostvario je prihode od 955 milijuna kuna, te je EBITDA 118 milijuna kuna. Segment sladoleda i smrznute hrane, koji čine Ledo, Ledo Čitluk i Frikom, imao je prihode od 768 milijuna kuna i EBITDA-u 119 milijuna kuna. Zvijezda i Dijamant u segmentu ulja i margarina imali su prihode od 680 milijuna kuna i operativnu dobit od 49 milijuna kuna. Kakvo je stvarno stanje imovine u tvrtkama iz koncerna Agrokor trebalo bi biti poznato nakon izvješća revizije koje bi trebalo biti završeno potkraj rujna.

INSTRUMENTI UNUTARNJEG TRŽIŠTA EU-a

SVE NA JEDNOM MJESTU

inistarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta organizira ciklus događanja pod nazivom Sve na jednom mjestu na kojem želi predstaviti mogućnosti različitih instrumenata unutarnjeg tržišta EU-a koji su na usluzi građanima, poduzetnicima i javnoj upravi. Događanja će se održati u još četiri hrvatska grada, nakon subotnjeg događanja u gradu Zagrebu. Na događanjima u Osijeku 22. rujna, Varaždinu 29. rujna, te Rijeci i Splitu 13. i 27. listopada sudionici će se moći upoznati sa svojim potrošačkim pravima, kupnjom putem interneta, s time što je e-račun, a što e-potpis i mnogim drugim informacijama vezanim za ove instrumente. Preko web stranice Ministarstva i portala CUT Centar unutarnjeg tržišta www.cut.hr - moguć je pristup velikom broju alata i informacija koje mogu pomoći poduzetnicima i građanima. Ovim nizom događanja želimo i informirati i podsjetiti građane i poduzetnike

na instrumente koje imaju na raspolaganju, kaže potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić. “Pozivam sve građane da u izravnom razgovoru i komunikaciji s našim stručnjacima iz Ministarstva provjere koja su to njihova prava i kako ih mogu ostvaiti”, dodala je Martina Dalić.

Ministarstvo organizira i četiri savjetovališta za zaštitu potrošača, a za tu svrhu uspostavljen je i jedinstveni telefonski broj: 072/414 414. Kroz Centralni informacijski sustav za potrošače može se postaviti pitanje, ali i podnijeti prijava inspekciji, a moguće je online riješiti prekogranične potrošačke sporove za one koji kupuju na internetu. (K.S.)

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Hrvatska vina u Beču

Kako bi pomogla u internacionalizaciji poslovanja hrvatskih tvrtki i proizvoda pod brendom Vina Croatia-Vina mosaica Hrvatska gospodarska komora organizira promociju hrvatskih vina u Beču.

Od 21. do 24. rujna na poznatom bečkom trgu Am Hof predstavit će se 12 hrvatskih vinarija sa svojim proizvodima. Uz vina, posjetitelji će moći kušati i hrvatske gastro delicije svaki dan od podneva do 20 sati. Igor Barbarić, tajnik Udruženja vinarstva HGK, ističe kako je to dobra prilika da se domaći vinari prezentiraju na tržištu Austrije. “Dobar dio Austrijanaca koji posjećuje tijekom ljetnih mjeseci Hrvatsku već je dobro upoznat s onime što nude hrvatski vinogradi. Ovo je prilika

da naša izvrsna vina i druge delicije s ovih prostora dođu i do onih koji za njih ne znaju te da domaći vinari ispitaju mogućnosti plasmana svojih proizvoda na ovo tržište”, ističe Barbarić. Uz samo predstavljanje na trgu Am Hof, u bečkom restoranu Graben 30 održat će se stručno vođeno kušanje vina (Masterclass) za vinske stručnjake. Vinarije koje će nastupiti u Beču su: Badel 1862, Degarssi, Dvanajščak Kozol, Feravino, Iločki podrumi, Kozlović, Krauthaker, Kutjevo, PP Orahovica, Zigante te Zlatan otok.

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO OBILJEŽEN DAN HRVATSKIH VODA

ORGANIZIRANO UPRAVLJANJE VODAMA Od prvih uloga koje su uključivale proizvodnju hrane i osiguranje sanitarno ispravne vode, vodno gospodarstvo je vrlo brzo preraslo u složenu i za društvo još važniju djelatnost piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

očeci vodnog gospodarstva u nas, iz kojeg su tijekom godina nastale Hrvatske vode, sežu u daleku 1876. godinu. Tada je u Osijeku osnovano Društvo za regulaciju rijeke Vuke. Društvo je bila prva organizacija koja je izvodila vodnogospodarske radove na tadašnjem području Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i od tada hrvatsko vodno gospodarstvo obilježava organizirano upravljanje vodama. Obilježavajući prošli tjedan u Zagrebu Dan hrvatskih voda i 141. godišnjicu organiziranog upravljanja vodama u Hrvatskoj, Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda, istaknuo je kako je od prvih uloga koje su uključivale proizvodnju hrane i osiguranje sanitarno ispravne vode, vodno gospodarstvo vrlo brzo preraslo u složenu i za društvo još

Zoran Đuroković

Tomislav Tolušić

Tomislav Ćorić

VODA - NAJVREDNIJI RESURS BUDUĆNOSTI:

Iz EU fondova milijarda eura Upravljanje i zaštita voda jedna je od najvažnijih tema na razini Europske unije. Stoga se na konferenciji Voda - najvredniji resurs budućnosti, koju su prošli tjedan u Zagrebu organizirali časopis Komunal i Centar za razvoj i marketing, moglo nešto više čuti o očekivanjima i izazovima u sektoru vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, povlačenju europskih sredstava za izgradnju infrastrukture te novim tehnologijama. Na događaju se, među ostalim, razgovaralo o prijedlozima zakonskih izmjena.

Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, potvrdio je kako građani neće osjetiti povećanje cijene vode u idućoj godini. “Ali, imamo obveze i uvjete prema Europi koji nas prisiljavaju da u zakonodavnom smislu hitno krenemo u izmjenu glavnih vodnih zakona. A prioritet Ministarstva je da građani ne osjete povećanje cijene vode kao posljedicu izmjene vodno-komunalnih zakona”, naglasio je. Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić istaknula je kako se o vodi valja brinuti još više, za

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

što su potrebna ulaganja. Srećom, dodala je, do 2020. imamo izdvojenu milijardu eura sredstava iz EU fondova. “Potrebe su i veće od toga, ali i to je jako dobro da se naprave projekti u našoj vodoopskrbi i pročišćavanju voda. Dakle, da se uredi ukupni sustav”, napomenula je dodajući kako usto imamo i više od 200 milijuna eura za uređenje sustava obrane od poplava. “Ako ozbiljno prionemo pripremi projekata i njihovoj provedbi, nakon 2020. ćemo se podići na jako dobru razinu”, kazala je Ivana Maletić. (B.O.)

PREDSTAVNICI SVJETSKE BANKE U SLAVONIJI

važniju djelatnost. “Nema općine i županije koja nije partner Hrvatskih voda u vodnom gospodarstvu, u koordinaciji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike. Trudimo se ući u svako naselje i omogućiti ono što traže standardi 21. stoljeća”, naglasio je. Stoga, Hrvatske vode djeluju u nekoliko pravaca. Jedan su, objasnio je, vodno-komunalne djelatnosti gdje se radi na razvoju vodoopskrbe i sustava kanalizacije i odvodnje te pročišćavanja otpadnih voda. Redovito se održava i iznimno velik sustav obrane od poplava. “Također, započeli smo s radovima na obnovi nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške”, kazao je dodajući kako je u pripremi veliki projekt obrane od poplava karlovačkog područja vrijedan 670 milijuna kuna.

NOVIM PROJEKTIMA DO EU SREDSTAVA Nisu zaboravljeni ni biseri prirode poput Plitvičkih jezera, gdje je stanje nezadovoljavajuće i gdje nije bio riješen sustav odvodnje. Vodoopskrba je upitna, dodao je, a s obzirom na razvoj turizma i omogućavanje života ljudi u tome kraju, Hrvatske vode će s ministarstvima zaštite okoliša i energetike učiniti sve kako bi se riješio problem. Nakon što su u cijelosti iskorištena raspoloživa EU sredstva iz prethodnog ﬁnancijskog razdoblja u iznosu od gotovo 1,5 milijardi kuna, krenulo se i s korištenjem novih gotovo osam milijardi kuna EU sredstava koje su za projekte iz resora voda Hrvatskoj dostupne u ﬁnancijskom razdoblju 2014.-2020. “Kako bismo povukli sva alocirana sredstva, moramo imati više od 11 milijardi kuna spremnih projekata. Procjenjujemo da ćemo do kraja godine odobriti gotovo 100 posto osiguranih EU sredstava”, istaknuo je. Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede, ocijenio je kako su Hrvatske vode zasigurno najorganiziraniji sustav u nas. “To je sustav koji ima najviše stručnjaka u svom segmentu i jedan je od rijetkih koji je sačuvao svoju jezgru tijekom 141. godine”, naglasio je istaknuvši važnost sustava navodnjavanja bez kojeg se ne može govoriti o konkurentnoj hrvatskoj poljoprivredi. Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, naglasio je kako zakonske izmjene ne vode poskupljenju vode te da do toga neće doći. Uz pozitivne primjere i projekte Hrvatskih voda, nastavio je, postoje područja u kojima valja napraviti značajnije iskorake. “Trenutačno, 49 posto vode koja se zahvati ne dođe do krajnjih potrošača. Naš je cilj, kao i obveza prema budućim generacijama, smanjenje gubitaka u vodoopskrbnom sustavu”, zaključio je Ćorić.

Kako ukloniti prepreke rastu? Tim Svjetske banke, predvođen Elisabettom Capannelli, novom voditeljicom Ureda, boravi u radnom posjetu Slavoniji kako bi se s lokalnim sugovornicima razgovaralo o potencijalima za rast te regije. Slavonija nastoji dostići ostatak Hrvatske i traga za načinima na koje će otkočiti svoje potencijale za rast. U 2016. godini prosječna stopa nezaposlenosti u regiji dosegla je oko 28 posto, dok je na državnoj razini iznosila 16,9 posto. Radnih mjesta je malo pa mladi sve više tragaju za poslom u drugim, bogatijim zemljama EU-a. Oko 20 posto stanovništva nalazi se na pragu siromaštva. Predstavnici Svjetske banke posjetit će Novu Gradišku, Vinkovce, Osijek i Vukovar, gdje će se sastati s Gabrijelom Žalac, ministricom regionalnog razvoja i fondova EU-a, kao i s predstavnicima županijskih i gradskih

Elisabetta Capannelli

vlasti, Zavoda za zapošljavanje, regionalnih razvojnih agencija, jedne prehrambene tvrtke, inovativnih malih i srednjih poduzeća, poslovnih inkubatora, sveučilišta, centara za socijalnu skrb i nevladinih organizacija. Saznanja stečena tijekom posjeta pridonijet će i oblikovanju nove strategije Svjetske banke za Republiku Hrvatsku te utvrđivanju budućeg programa rada.

FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ

Još 231 milijun kuna za gradove i županije

Na mjesečnom sastanku predstavnika Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije sa županima i regionalnim koordinatorima predstavljene su aktivnosti izrade paketa novih zakona u ingerenciji Ministarstva, natječaji koji su u tijeku i planirane aktivnosti.

Ministarstvo je osiguralo dodatnih 231 milijun kuna u okviru Fonda za regionalni razvoj čime će biti sufinancirani projekti koje nije moguće financirati sredstvima iz fondova Europske unije. “Veseli me što vam danas ovdje mogu reći da je objavljen Poziv za dostavu zahtjeva za sufinanciranje po Programu podrške poboljšanju materijalnih uvjeta u osnovnim i srednjim školama za koji je osigurano 40 milijuna kuna. Ovaj je program naš odgovor na loše programiranje operativnih programa koji ne reflektiraju razvojne prioritete lokalne i područne razine”, istaknula je ministrica Gabrijela Žalac i pojasnila da će se tim sredstvima sufinancirati izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija, adaptacija i opremanje školskih objekata.

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

PRIČA S RAZLOGOM 25. GODINA RIBOLE

POZITIVNA I OPTIMIS POSLOVNA PRIČA

Imamo itekako razloga za slavlje i to ne samo zbog dvoznamenkastog rasta koji g zbog činjenice da smo se kvalitetnom poslovnom politikom uistinu pozicionirali je Milas piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

500 0 mil kn očekivani ovogodišnji promet

777 prodajnih mjesta trenutačno ima Ribola

20 0 mil kn investirano u 2016., a toliko se planira i u 2017.

aštelanska Ribola, koja na tržištu nastupa pod sloganom Najbolji susjed, proslavila je 25 godina uspješnog rada. Riječ je o jednom od najznačajnijih maloprodajnih lanca u Dalmaciji koji trenutačno ima 77 prodajnih mjesta i očekuje da će im ovogodišnji promet premašiti 500 milijuna kuna. Tvrtka je osnovana 1992. godine u Kaštel Kambelovcu gdje je i otvorila prvu trgovinu mješovitom robom. Na istom je mjestu, uz bogati zabavni program, proslavljena i 25. obljetnica tvrtke. Zanimljivo je da je Ribola 2005. godine, kada ju je preuzela tvrtka Nird, imala devet maloprodajnih mjesta i ostvarivala je promet od 38 milijuna kuna. A zanimljivo je i to da je tvrtku osnovao otac sadašnjeg direktora Igora Milasa. Igor Milas je, nakon što je Ribolu preuzeo Nird, ostao raditi u tvrtki. Najprije je radio na poslovima voditelja komercijalnih poslova i izvršnog direktora da bi nakon odlaska višegodišnjeg direktora Ante Kovača, preuzeo vođenje ovog maloprodajnog lanca. Ribola je jedan od najznačajnijih članova Ultra Gross Grupe koja ima 23 člana, a s prihodima od četiri milijarde kuna zauzima treće mjesto u sektoru maloprodaje uz tržišni udio od oko 11 posto.

PUNO RAZLOGA ZA SLAVLJE Za Ribolu je i ova poslovna godina u znaku nastavka višegodišnjeg rasta čija prosječna stopa zadnjih godina iznosi 18 posto. “Imamo itekako razloga za slavlje i to ne samo zbog dvoznamenkastog rasta koji godinama ostvarujemo, već i zbog činjenice da smo se uistinu od osnutka, a posebno zadnjih pet godina, kvalitetnom poslovnom politikom pozicionirali kao ‘najbolji susjed’. Točno onako kako glasi i slogan naše tvrtke. Osnovna djelatnost nije se mijenjala od naših samih početaka. Riječ je o trgovini na malo, pretežito

TRŽIŠNI UDIO SVE VEĆI

Sinonim za dostupne i ugodne kvartovske trgovine Tijekom godina Ribola je postala sinonim za dostupne i ugodne kvartovske trgovine u srednjoj Dalmaciji. Do 2005. godine razvila se u malu obiteljsku tvrtku s ukupno devet prodavaonica i oko 40 zaposlenih. Od 2005. godine u 100-postotnom je vlasništvu tvrtke

Nird, od kada bilježi i znatan rast tržišnog udjela u maloprodaji na području srednje Dalmacije. Dostupnost, širok asortiman proizvoda s naglaskom na domaće proizvođače, povoljne cijene i ljubaznost osoblja najveće su prednosti ove tvrtke.

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

STIČNA

odinama ostvarujemo, već i kao najbolji susjed, istaknuo

hranom i pićima. No ono što se mijenjalo i povećavalo je broj zaposlenika, kojih danas ima 620. Ribola je sve vrijeme postupno i umjereno rasla, a najveći skokovi počinju kada je tvrtka preuzela 13 Dioninih trgovina u Dalmaciji. Ta 2013. bila je

RIBOLINA PROSJEČNA STOPA RASTA ZADNJIH GODINA IZNOSI 18 POSTO ujedno i investicijski najzahtjevnija jer je te godine izgrađena i otkupna stanica voća i povrća. Nju smo izgradili s ciljem povećanja kvalitete ponude u našim prodavaonicama, kao i plasiranja proizvoda mnogih hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, lokalnih pekarnica i malih i kvalitetnih proizvođača”, istaknuo je Igor Milas, direktor Ribole. Taj je cilj prema Milasovim riječima i ostvaren jer je samo prošle godine od domaćih proizvođača Ribola otkupila voća i povrća u vrijednosti 14 milijuna kuna. “Time potičemo s jedne strane njihovu proizvodnju, a s druge strane osiguravamo

jednostavnost i dostupnost kupnje domaćih proizvoda”, dodao je Milas.

SPONZORSTVA I DONACIJE Ribola nastavlja i s investicijskim ciklusom. Vrijednost investicija u prošloj godini iznosila je 20 milijuna kuna, a isto toliko planira se investirati do kraja ove godine. Investicije se većinom odnose na otvaranje novih poslovnih objekata te razvoj asortimana i usluga. “Obilježavanje 25 godina Ribole simboličan je trenutak kada svi skupa na kratko zastanemo i uvjerimo se da radimo dobar posao, gradimo zdravu, pozitivnu i optimističnu poslovnu priču. Gledamo naprijed i stalno se trudimo poboljšati poslovanje. Idemo ususret i prilagođavamo se najnovijim tehnologijama i novitetima u maloprodaji. Stalno dovršavamo ili su u tijeku i novi investicijski projekti koji unapređuju naše poslovanje. Zato smatramo da smo unutar svoje djelatnosti u mnogo čemu uzorni”, naglasio je Milas. Uporedo s rastom prihoda svake se godine povećava i udio koji tvrtka kroz sponzorstva i donacije ulaže u razvoj lokalnih zajednica u kojima posluje. Brojne su sportske, kulturne, humanitarne i druge udruge i organizacije koje Ribola pomaže. Iznos donacija i sponzorstava samo u 2016. godini bio je 650.000 kuna.

Idemo ususret i prilagođavamo se najnovijim tehnologijama i novitetima u maloprodaji. Stalno dovršavamo ili su u tijeku i novi investicijski projekti koji unapređuju naše poslovanje. Zato smatramo da smo unutar svoje djelatnosti u mnogo čemu uzorni.

Igor Milas, direktor Ribole

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

PREDSTAVLJAMO TRGOVAČKI OBRT ROMAN, Zagreb

KUPAC KAO SUSJED Često mijenjamo organizaciju rada trgovine ili uvodimo nove brendove proizvoda potaknuti dobronamjernim idejama i upozorenjima svojih kupaca, ističe Šušković AKO TREBA, I DOSTAVA NA VRATA “Veliki broj naših kupaca spada u stariju populaciju pa nastojimo uvažavati njihova ograničenja, dostaviti im robu na vrata i slično. Prepoznati smo kao kvartovsko mjesto u kojem se kupci osjećaju kao susjedi, a ne samo kao potrošači. Koliko držimo do njih, pokazuje i činjenica da često mijenjamo organizaciju rada trgovine ili uvodimo nove brendove proizvoda potaknuti upravo njihovim dobronamjernim idejama i upozorenjima”, objašnjava Šušković. Ističe kako oni kao mala trgovina ne mogu cjenovno konkurirati velikim prodajnim lancima pa stoga moraju stremiti stvaranju lojalnosti među svojim kupcima. Zbog prijateljskog odnosa s radnicima i ugodne atmosfere, mnogi kupci su spremni zavući ruku dublje u džep. Tu komparativnu prednost kvartovskog duća-

Nastojimo povećavati prodaju robe domaće proizvodnje i tako štititi lokalnu izvornost proizvoda, uvažavati smanjenu kupovnu moć klijenata, a istovremeno unapređivati i širiti ponudu kako bismo bili zanimljivi sve zahtjevnijim kupcima. Roman Šušković Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

rgovački obrt Roman klasičan je zagrebački kvartovski maloprodajni dućan, a osnovao ga je Roman Šušković sredinom 1991. godine. “Na svega 20 metara četvornih počeo sam s obavljanjem trgovine na malo, pretežito hranom, pićima i sličnim asortimanom. Nekoliko godina kasnije proširili smo se na ukupno 130 četvornih metara prodajnog prostora plus 100 kvadrata skladišta. Poslujemo samo na tom jednom prodajnom mjestu, sve do danas”, ističe Šušković i dodaje kako je cijeli projekt od samog početka obiteljski biznis. U radu mu od kad je startao pomaže cijela obitelj, a posebice otac i brat. Naravno, tu je i do desetak zaposlenih radnica, a Šušković naglašava kako je upravo odnos prema zaposlenicima vrlo važan aspekt njihovog poslovanja. Radnice su većinom žene pa im uvijek nastoje izići u susret, posebno kad je riječ o njihovom obiteljskom životu jer trgovina radi i nedjeljom. “Sve ove godine recesije i smanjenja prihoda nikad nismo doveli u pitanju isplatu plaća zaposlenicima, a veseli nas što je pad prihoda prošle godine zaustavljen i sada možemo reći i da je u porastu”, pohvalio se Šušković. Napominje i kako posebnu pažnju obraćaju higijenskim i sanitarnim uvjetima jer prodaju pretežito živežne namirnice. Njihovi zaposlenici redovno prolaze sve zakonom propisane preglede i obuke, a unapređenje odnosa prema kupcima ističu kao nit vodilju u poslovanju.

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

NAŠA POLITIKA JE, KOLIKO GOD JE TO MOGUĆE, NAĆI KVALITETNE PARTNERE I SLIJEDITI TRENDOVE U BRANŠI, KAŽE ŠUŠKOVIĆ na njeguju i čuvaju s velikom pažnjom i brigom. “Naša politika je, koliko god je to moguće, naći kvalitetne partnere i slijediti trendove u branši. Nastojimo povećavati prodaju robe domaće proizvodnje i tako štititi lokalnu izvornost proizvoda, uvažavati smanjenu kupovnu moć klijenata, a istovremeno unapređivati i širiti ponudu kako bismo bili zanimljivi sve zahtjevnijim kupcima”, poručuje Šušković dodajući kako im je u planu i prilagođavanje novim trendovima u industriji. Prvenstveno se to odnosi na internetsku trgovinu jer, kako naglašava Šušković, “ako nisi online, ne postojiš”. Prema tom geslu se vode i nastoje modernizirati svoje kanale trgovanja. (M.S.)

IZNAD CRTE

NA ISTOKU SVAŠTA NOVO

JEAN-PIERRE MARIČIĆ direktor Poduzetničkog inkubatora Bios, Osijek

ICT tvrtke i tvrtke koje se bave inovativnim razvojem i novim tehnologijama sve više i sve brže rastu u ovim našim krajevima. Možda je to od plodne zemlje ili nekih drugih okolnosti, ali je činjenica

a pauzi predavanja o EU fondovima koje sam nedavno održao u Zagrebu upitao me netko od polaznika kako je u Osijeku. Odgovorio sam formalno, više automatizmom – dobro je, radi se, ali je dio ekipe ostao pomalo iznenađen. U Osijeku se radi i dobro je? Ta njihova reakcija me u početku malo začudila, ali vrlo brzo sam složio kompletnu sliku. Vijesti koje većina medija kreira o Slavoniji vrlo su pesimistične i crne. Slavonija prazna, ništa se ne radi, ljudi žive od socijalne pomoći i jedva čekaju otići u Irsku ili Njemačku… Netko tko ne živi u Slavoniji i sliku stvara iz ovakvih vijesti očekivano će se iznenaditi kada čuje neku drugu informaciju. Neću sada ovdje pričati kako kod nas teku med i mlijeko jer to jednostavno ne bi bila istina. Teško je, možda i malo teže nego u nekim drugim krajevima, ali još uvijek ima onih koji se bore i rade i stvaraju. U nekim tehnološkim i inovativnim aktivnostima istok Hrvatske možda je i napredniji od ostalih regija. Jedan od poznatijih hrvatskih start-upa - Farmeron - dolazi upravo iz ovih naših krajeva; inicijativa koja je prešla u formalnu udrugu i koja je primjer mnogim drugima kako treba surađivati u ICT djelatnosti – Osijek Software City okuplja renomirane IT tvrtke, ali i početnike koji na toj inicijativi grade svoj uzlet i stabilnost. Poduzetnički inkubator BIOS kao infrastruktura za tehnološke tvrtke i aktivnosti zajedno s različitim zajednicama, udrugama i inicijativama organizira edukacije, radionice i konferencije na kojima se okupljaju svi oni koji znaju, hoće i mogu raditi, stvarati i napredovati. Nedavno je organizirana u Osijeku i deveta IT konferencija KulenDayz na kojoj se okupilo oko 700 sudionika iz cijele Hrvatske i regije. U našem gradu i u inkubatoru nedavno su bili predstavnici grada Labina koji su željeli vidjeti primjer dobre prakse gdje lo-

kalne zajednice, institucije i poduzetnici surađuju u stvaranju poduzetničkog eko sustava. Ono što je posebno zanimljivo u zadnje vrijeme - u Osijek, a i u druga mjesta u Slavoniji dolaze raditi ljudi iz drugih krajeva Hrvatske, ali i Europe. Za sada su to samo pojedinačni slučajevi, ali i to je nekakav pokazatelj stanja u ovom našem kraju. Tvrtki Gideon Brothers, koju su osnovali Matija Kopić, bivši osnivač i vlasnik Farmerona, i Kruno Stržanac, bivši tehnički direktor Farmerona, pridružio

jeku raditi na razvoju Magento web trgovina. I jedan stanar inkubatora – tvrtka Reaktor upravo prima u radni odnos djelatnika koji dolazi iz Zagreba. ICT tvrtke i tvrtke koje se bave inovativnim razvojem i novim tehnologijama sve više i sve brže rastu u ovim našim krajevima. Možda je to od plodne zemlje ili nekih drugih okolnosti, ali je činjenica. Istraživanje koje su proveli u udruzi Osijek Sofware City pokazalo je da je u pet godina (od 2011. do 2015.) broj IT tvrtki u Osječko-baranjskoj županiji porastao

U NEKIM TEHNOLOŠKIM I INOVATIVNIM AKTIVNOSTIMA ISTOK HRVATSKE MOŽDA JE I NAPREDNIJI OD OSTALIH REGIJA se kao chief growth officer Milan Račić, koji je odrastao u Kanadi, vodio vrlo velike projekte u Americi, Kanadi i po cijelom svijetu, a zadnjih 10 godina živi u Hrvatskoj. U tvrtki Gideon Brothers bit će zadužen za razvoj i rast tvrtke. Tvrtka Inchoo koja se bavi razvojem web trgovine na platformi Magento i puno je poznatija u svijetu (pogotovo u Magento krugovima) nego u Hrvatskoj nedavno je zaposlila mladog Velšanina koji će u Osi-

za 76 posto, broj zaposlenih u tim tvrtkama za 70 posto, prosječne plaće za 11 posto, ukupni prihod za 51 posto, a prihod od prodaje u inozemstvu za 85 posto. U protekle dvije i pol godine pokazatelji su se samo dodatno uvećali. Zašto se o tome ne zna puno izvan krugova koji su u sve ovo uključeni? Možda je razlog to što takve vijesti nisu interesantne medijima? Unatoč tome na istoku Hrvatske nešto se ipak događa.

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

TURIZAM

JOŠ JEDNA REKORDNA TURISTIČKA GODINA

Trebamo raznovrsnu turističku ponudu Hotelima i ostalim smještajnim objektima treba se baviti lokalna samouprava, smatra Cappelli piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rvatska nikada neće biti destinacija luksuznog ili neke druge vrste turizma jer tražimo raznovrsnost turističke ponude. Pritom ključnu ulogu imaju jedinice lokalne samouprave koje trebaju izjednačiti želje turista sa željama lokalnog stanovništva, rekao je Gari Cappelli, ministar turizma, na prošlotjednom predstavljanju turističkih rezultata ostvarenih u osam mjeseci ove godine. Tom je prigodom naglasio kako Ministarstvo turizma ne može nametati lokalnoj samoupravi koliko će se smještajnih objekata graditi na tom području jer to oni sami moraju odrediti. “Ono za što se Ministarstvo turizma zalaže je to da se avioprogramom pokušavaju rasteretiti prometnice jer je to zadaća države. Hotelima i ostalim smještajnim objektima treba se baviti lokalna samouprava”, istaknuo je Cappelli. Dodao je kako će ovo biti još jedna rekordna godina u hrvatskom turizmu, na što upućuju odlični turistički rezultati zabilježeni u osam mjeseci ove godine, ali i u samom kolovozu. Govoreći o investicijama u turizmu, Cappelli je rekao kako nije zabrinut za investicije u turizmu u sljedećoj godini iako je turistička kompanija Valamar odgodila investiciju u Valamar Pinia Family Suites. U Valamaru pak to objašnjavaju time što je došlo do “zastoja u pripremi tehničke dokumentacije, ali i nesigurnosti u poslovnom okruženju kao što su neizvjesna primjena zakona o porezu na nekretnine i zakona o turističkom zemljištu koji mogu utjecati na isplativost ulaganja”. Ipak, u Valamaru vjeruju kako će Vlada do kraja ove godine donijeti kvalitetne mjere i odluke koje će unaprijediti investicijsko okruženje te poticati daljnji razvoj cijelog turističkog sektora, a time i potpunu realizaciju planiranog

e-VISITOR

U osam mjeseci 14,8 milijuna dolazaka turista Prema podacima sustava e-Visitor, tijekom kolovoza je u Hrvatskoj ostvareno 4,4 milijuna dolazaka turista što je šest posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Istodobno je zabilježeno 31,8 milijuna noćenja, također šest posto više. U razdoblju od siječnja do kolovoza ostvareno je 14,8 milijuna dolazaka ili 14 posto više te 85 milijuna noćenja tj. 13 posto više nego u istom razdoblju 2016. Promatrajući prema emitivnim tržištima, i dalje su najbrojniji Nijemci, a zatim Slovenci, Austrijanci, Poljaci kod kojih je primjetno najveće povećanje dolazaka, te Talijani. investicijskog ciklusa Valamara u vrijednosti od dvije milijarde kuna.

ZA 10 MJESTA - 167 KANDIDATA Cappelli je dodao kako je ove godine u hrvatski turizam investirano 800 milijuna eura, a predviđa se kako će se u 2018. uložiti još od 700 do 800 milijuna eura. Osim izgradnje novih objekata, provest će se rekategorizacija obiteljskog smještaja pri čemu će se tom obliku smještaja dati mogućnost podizanja kvalitete. Ministar je uvjeren kako će se tijekom sljedeće godine usvojiti zakon o turističkom zemljištu, koji je trn u oku svim

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

turističkim radnicima i investitorima već 25 godina. O smjernicama promocije hrvatskog turizma do kraja ove godine govorio je Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, koji je naglasio kako je taj poziv usmjeren na domaće i strano tržište. Na novinarski upit o tome kakav je tijek izbora direktora 10 predstavništava HTZ-a u inozemstvu, Staničić je rekao kako je zaprimljeno 180 prijava od čega je 167 važećih. Uskoro će se provesti razgovori sa svim kandidatima, a najveći je interes za mjesto direktora predstavništva HTZ-a u Italiji.

NATJECANJE EUROPEAN HOLIDAY HOME AWARD

Hrvatske vile među najboljima u Europi U finale izbora European Holiday Home Award ušlo je i 12 vila iz Hrvatske. Najboljima od 64 finalista u osam kategorija nagrade će se uručiti 14. rujna u Bruxellesu piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ﬁnale izbora European Holiday Home Award, natjecanja koje je prije dvije godine pokrenula Europska udruga za obiteljski turizam (EHHA), ove godine je, među smještajnim objektima iz Europe ušlo i 12 vila iz Hrvatske. To su: Vila Vista Zamask i Vila Milica u Istri, apartman u naselju Sreser na Pelješcu, Vila Sea Edge u Postupu također na Pelješcu, Vila Verudica kraj Pule, Holiday vila i Vila Srinjine u Splitu, Vila Falcon Rook u mjestu Dubravka u Konavlima, Vila Gornje Podbablje kraj Makarske, Vila Prosika u Tisnom, House Ulika i Žminj - Vadediji. Na tom se natjecanju birao najbolji turistički apartman ili kuća, a nagrade će se najboljima od 64 ﬁnalista uručiti u osam kategorija na gala večeri, 14. rujna u Bruxellesu u organizaciji European Home Holiday Association. Ukupno je bilo prijavljeno 425 smještajnih objekata iz 18 zemalja, a najviše prijava je stiglo iz Španjolske te nakon toga iz Hrvatske tj. Istre i Dalmacije. Nakon prve faze, stručni ocjenjivački sud u kojem je bila i jedina predstavnica iz Hrvatske, Danijela Čavlović, zamjenica predsjednika Zajednice obiteljskog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj

UKUPNO JE BILO PRIJAVLJENO 425 SMJEŠTAJNIH OBJEKATA IZ 18 ZEMALJA, A NAJVIŠE PRIJAVA JE STIGLO IZ ŠPANJOLSKE komori, odabrao je po osam ﬁnalista za svaku kategoriju.

VELIKA BRITANIJA I HRVATSKA IMAJU NAJVIŠE PREDSTAVNIKA Govoreći o kriterijima za ocjenjivanje objekata, Danijela Čavlović je istaknula, kako su oni uključivali prezentabilnost objekta iznutra i izvana, raspoloživost, dodatnu ponudu, komentare gostiju, prisutnost na društvenim mrežama, originalnost te određene kriterije za svaku posebnu kategoriju, primjerice za Best Accessible Holiday Home gdje se promatralo koliko je objekt dostupan za osobe u invalidskim kolicima. Komentirajući ulazak hrvatskih vila u ﬁnale, Danijela Čavlović je naglasila kako itekako možemo biti zadovoljni time jer od nas jedino više ﬁnalista ima Velika Britanija, i to 15 predstavnika. Turističke zemlje poput Grčke i Francuske imaju po dva, a Italija tri predstavnika.

“Ovakav uspjeh smještajnih objekata iz Hrvatske potvrda je rada Zajednice obiteljskog turizma pri HGK-u na unapređenju kvalitete promicanjem specijalizacije, brendiranja i edukacije razvijenih kroz godišnji ciklus nacionalnog i klasterskih Foruma obiteljskog smještaja. Putem takvog sustava treninga, prezentacija i edukacija svake godine se educira više od 6000 domaćina takvog oblika smještaja”, rekla je Danijela Čavlović. Dodala je kako hrvatski obiteljski turizam vrlo visoko kotira u odnosu na europski i svjetski, i to zbog svoje originalnosti, kvalitete, ponude, ali i legaslative. Naime, u EHHA-i, kojoj se Zajednica obiteljskog turizma pridružila u ožujku ove godine, stalno naglašavaju hrvatski obiteljski turizam kao svijetli primjer reguliranog tržišta u kojem beneﬁte ne ostvaruju samo vlasnici smještaja već i lokalna zajednica kroz plaćanje boravišne pristojbe, ali i država ubiranjem poreza.

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRWWWATSKA WORDCAMP ZAGREB

DEMOKRATIZACIJA ONLINE IZDAVAŠTVA WordPress trenutačno koristi više od 27 posto svjetskih internet stranica, odnosno oko 60 milijuna web stranica različite namjene - od osobnih blogova preko raznih portala do e-trgovina piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ordPress, najpopularnija svjetska platforma za objavu sadržaja na webu, svoj uspjeh uvelike duguje velikoj, razgranatoj zajednici korisnika - od blogera, preko medijskih kuća do profesionalaca poput programera i web dizajnera. Hrvatska WordPress zajednica, u suradnji s WordPress Foundationom, početkom rujna je organizirala WordCamp Zagreb, dosad najveće okupljanje WordPress korisnika u Hrvatskoj. WordCamp Zagreb, naime, okupio je više od 400 sudionika. “Izrazito smo zadovoljni WordCampom Zagreb. Ova konferencija nastaje isključivo dobrovoljnim zalaganjem naših volontera, organizatora i partnera. Kako bismo uistinu svima omogućili dolazak, posebice roditeljima s djecom, u suradnji sa stručnjacima iz aRTis INCLuduma organizirali smo dječje radionice i igraonice tijekom cijelog trajanja konferencije. O tome koliko je to bio dobar potez govori i desetak najmlađih posjetitelja između pet i 10 godina kao i njihovi zadovoljni roditelji koji su mogli u međuvremenu čuti zanimljiva predavanja. Bez pretjerane skromnosti mogu reći da sam izrazito ponosan na sve uključene koji su zadnjih šest mjeseci predano radili na tome da ljudima približimo neke nove i zanimljive teme, u čemu smo prema dojmovima posjetitelja i uspjeli”, istaknuo je Lucijan Blagonić, urednik sadržaja ovogodišnjeg WordCampa.

BESPLATNE RADIONICE Predavanja na WordCampu Zagreb održali su neki od najboljih hrvatskih predavača iz svijeta web dizajna, web razvoja i općenito web tehnologija, kao i niz onih koji su na trodnevno okupljanje došli s

PREDAVANJA SU ODRŽALI NEKI OD NAJBOLJIH HRVATSKIH PREDAVAČA IZ SVIJETA WEB DIZAJNA, WEB RAZVOJA I WEB TEHNOLOGIJA ocjenama najboljih predavača na drugim europskim i svjetskim WordCampovima. Osim za glavni konferencijski dan, velik je interes sudionika bio i za besplatne radionice, otvorene svim zainteresiranim građanima, koje su prvoga dana WordCampa održane na Otvorenom učilištu Algebra. Važno je naglasiti kako WordPress trenutačno koristi više od 27 posto svjetskih internet stranica, odnosno oko 60 milijuna web stranica različite namjene - od osobnih blogova preko raznih portala do e-trgovina. Od 2003. godine kada je nastao, WordPress je postao jedan od najvažnijih svjetskih open source projekata kroz koji se demokratizira online izdavaštvo te se promiču vrijednosti zajedničkog rada i doprinosa projektima otvorenog koda.

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

Sukladno tome, jedan od najvažnijih elemenata svakog WordCampa je i Contributor Day koji okuplja pojedince uključene u razvoj pojedinih elemenata WordPressa ili, primjerice, lokalne projekte poput prevođenja (lokalizacije) samog WordPressa, tema ili pojedinih modula. Na tom se ovogodišnjem događaju okupilo četrdesetak web profesionalaca koji iz Hrvatske i regije aktivno pridonose WordPress zajednici pišući kod, lokalizirajući sustav, ili stavljajući svoj rad na raspolaganje kroz neki od drugih oblika suradnje. Održavanje WordCampa Zagreb svojim su pokroviteljstvom omogućili Convertiv, Neuralab, Databox, Algebra, AM2 Studio, Captain Form, JetPack, WooCommerce, GoDaddy, BlueHost, WPML i Weglot.

SUSTAV e-Građani

DO VOZAČKE DOZVOLE ELEKTRONIČKIM PUTEM

tupanjem na snagu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o vozačkim dozvolama građanima je omogućeno da od prošlog tjedna zahtjev za novu vozačku dozvolu podnesu i preko sustava e-Građani. Kako bi u tome uspjeli, moraju imati elektroničku osobnu iskaznicu s potpisnim certiﬁkatom. Građanin će kroz sustav e-Građani uz zahtjev dostaviti skenirane isprave koje mora priložiti u postupku podnošenja zahtjeva za izdavanje vozačke dozvole (uvjerenje o položenom vozačkom ispitu, zdravstveno uvjerenje), a fotograﬁja i potpis podnositelja zahtjeva će se preuzimati iz Informacijskog sustava Ministarstva unutarnjih poslova. Podnositelj zahtjeva moći će izabrati način dostave izrađene vozačke dozvole:

preuzimanje u policijskoj upravi ili postaji kojoj je uputio elektronički zahtjev za izdavanje vozačke dozvole ili, pak, dostavu na adresu prebivališta ili boravišta putem dostavne službe, objavljeno je na internetskim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova. Predaja elektroničkog zahtjeva za izdavanje vozačke dozvole kroz sustav e-Građani moguće je samo za izdavanje vozačke dozvole u redovnom postupku. Izmjenama Pravilnika o vozačkim dozvolama propisane su i nove dimenzije fotograﬁja koje sada iznose 35x45 milimetara umjesto dosadašnjih 30x35 milimetara. Tako svi oni koji će podnositi zahtjev za novu vozačku dozvolu u policijskoj upravi ili postaji, moraju imati fotograﬁje novih dimenzija. (B.O.)

USUSRET DRUGOM HACK IT! HACKATHONU

PRIJAVE DO 8. LISTOPADA

rvatski Telekom i hub:raum Deutsche Telekoma, u suradnji s Microsoftom, Combisom, Samsungom i Tportalom, otvaraju prijave na svoj drugi Hack it! hackathon, 24-satni intenzivni rad za inovativne programere, dizajnere i ostale motivirane pojedince ili grupe koje žele realizirati nova kreativna rješenja za suvremenu komunikaciju u digitalnom svijetu. HT-ov hackathon se kompleksnošću postavljene teme i snažnom konkurencijom već prve godine pokazao jednim od najzahtjevnijih hackathona u regiji, uz podršku hub:rauma koji je u stalnoj potrazi za inovativnim tehnološkim rješenjima. Na događanju, koje će se održati 28. i 29. listopada u Zagrebu,

traži se rješenje iz područja immersive communication. Rad koji ponudi najbolje rješenje osvaja nagradu u iznosu od 30.000 kuna, mogućnost realizacije svoje ideje u sklopu hub:raum start-up akceleratora Deutsche Telekoma te druge bogate nagrade partnera. Ovogodišnji Hack it! hackathon, osim prijavljenih timova, ugostit će više od 130 stručnjaka, mentora te ostalih gostiju iz start-up zajednice. Ovo događanje je dio šireg projekta STEM HUB Hrvatskog Telekoma, u suradnji s timom Core Communication Product Marketing EU iz Bonna i Zagreba i pravo je mjesto za sve one koji žele poticati razvoj vještina u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici. Prijave traju do 8. listopada. (B.O.)

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

AKTUALNO ŠIME STRIKOMAN, SLOBODNI UMJETNIK

SVAKA MILENIJSKA FO KAO PUZZLE Milenijska fotografija je vezana uz neki događaj, a mi u postprodukciji napravimo filmove, puzzle, fotografije ili možda neki drugi proizvod koji može biti suvenir, kaže Strikoman piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr poklon, a mogu ga i donirati vrtićima, ustanovama ili udrugama. Također su nam važne ideje koje nam mogu dati stanovnici ili čelnici nekog grada ili naselja. Milenijska fotografija je, kao što je i poznato, vezana uz neki događaj koji se obilježava, a mi potom u postprodukciji napravimo filmove, puzzle, fotografije, a možda i neki drugi proizvod koji može biti suvenir”, pojašnjava ovaj samostalni umjetnik koji ima istoimeni obrt.

RADIONICE ZA DJECU

oznati vodički fotograf Šime Strikoman koji je od početka ovoga milenija snimio veliki broj upravo milenijskih fotograﬁja već nekoliko godina od njih proizvodi - puzzle. “Ovaj posao još uvijek nije ﬁnancijski isplativ jer bi za ozbiljniji iskorak trebalo proizvoditi puzzle u velikim količinama. No drago nam je da se s tim projektom možemo pojavljivati na sajmovima, izložbama i značajnijim manifestacijama. Želimo da nas podržavaju tvrtke i traže naš proizvod, odnosno puzzle. Tvrtke ga mogu koristiti kao poslovni

Tako je i nedavno u Drnišu na 4. međunarodnom sajmu pršuta predstavio najnovije puzzle nastale na temu milenijske fotografije posvećene drniškom pršutu u čijem je snimanju prije dvije godine sudjelovalo oko 800 ljudi. U sklopu tog festivala Strikoman je imao i izložbeni prostor, a organizirao je i radionice za djecu. Inače, ovo je bio drugi put da Strikoman izlaže svoje puzzle na manifestaciji posvećenoj drniškom pršutu. “Stalno održavamo kontakt s ljudima u gradovima u kojima smo snimali milenijske fotografije. Često nam dođu ljudi s raznim idejama i žele snimiti takve fotografije u mjestima gdje žive ili rade”, napominje Strikoman koji je do sada snimio 575 milenijskih fotografija. Kad

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Specijalne vrste kruha: Ražek i Zrnek Ražek je kruh od raženoga i pšeničnog brašna, posebnost okusa kruhu daje predtijesto iz vlastite proizvodnje. Rezultat fermentacije predtijesta mliječna su i octena kiselina koje daju speciﬁčan okus gotovom kruhu te utječu na formiranje sredine. Zrnek je raženi miješani višezrnati kruh koji se odlikuje hranjivošću i dobrim svojstvima u pogledu trajnosti, konzistentnosti, mirisa i okusa. Kruh je lako probavljiv zbog bogatstva balastnih tvari. PEKARNICA LATICA D.O.O.

Pekarnica Latica nalazi se na lokaciji Jalkovečka b.b. od 1969. godine. Od tada do danas više puta mijenja vlasnike i nazive. Najnovije ime dobiva ulaskom u Poslovni sustav Vindija 1995. godine. Kvaliteta njezinih proizvoda ostvaruje se odabirom kvalitetne sirovine, brižljivim radom i znanjem te stalnim ulaganjima. U Latici se proizvodi 10 tona proizvoda na dan, odnosno 3300 tona pekarskih proizvoda na godinu.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

TOGRAFIJA

je riječ o puzzlama, do sada ih je izrađeno 28 različitih vrsta, a cilj mu je, kaže, da sve milenijske fotograﬁje dobiju svoje puzzle. “S puzzlama idemo od mjesta do mjesta i organiziramo radionice za djecu, a imamo program i za roditelje. Mogu reći da se organiziranje radionica pokazalo uspješnim i zanimljivim. Ove godine smo bili organizirali radionice u Bolu na Braču, u Kninu i Drnišu. Potom idemo za Viroviticu i Lepoglavu”, ističe Strikoman.

PRAG I SREDNJEUROPSKI GRADOVI Što se tiče snimanja milenijskih fotograﬁja, slijedi snimanje u Pragu. “U povodu 400. obljetnice smrti Fausta Vrančića u Pragu organiziramo snimanje milenijske fotograﬁje posvećene tom hrvatskom znanstveniku. Partneri su nam Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Pragu.

Vjerujem da ćemo to snimanje realizirati već početkom listopada. To nam je svakako jedna nova stepenica u razvoju našeg projekta što znači da bi postupno počeli snimati milenijske fotografije u obližnjim državama poput Austrije, Mađarske, Češke, Poljske...”, pojašnjava Strikoman. Prvu milenijsku fotografiju Šime Strikoman snimio je 5. studenoga 2000. godine, kada se obilježavao prelazak iz drugog u treći milenij. Zato je ta fotografija dobila naziv milenijska. “Taj naziv je sada postao uobičajen u široj javnosti i tako nazivaju svaku moju fotografiju za koju se snima veća skupina ljudi. To je, bez lažne skromnosti, i naš doprinos zajednici. Bilo bi dobro kada bi se taj naš projekt proširio po svijetu”, zaključuje Strikoman.

Bajadera Bajadera je vrhunski desert jedinstvenog sastava izrađen od visokokvalitetnih sastojaka kojima se strogo kontrolira porijeklo. Jedinstvenost Bajadere rezultat je originalne, zaštićene Kraševe recepture po kojoj se šećer s bademom i lješnjakom obrađuje na poseban način. Osim užitka koji pruža pri konzumaciji Bajadera je i nutritivno vrijedan proizvod. KRAŠ D.D.

Kraš je prvi i najveći konditorski proizvođač u Jugoistočnoj Europi. Osnovan 1911. u Zagrebu, Kraš je izgradio svoju tradiciju na vrhunskoj kvaliteti svojih finih čokolada, bombona, keksa i vafla. Gotovo 90 godina dinamičnog razvoja okrunjeno je suvremenom visokoserijskom proizvodnjom tri osnovne grupe konditorskih proizvoda: kakao proizvoda (čokolade, čokoladni deserti), brašneno-konditorskih proizvoda (keksi i vafli) te bombonskih proizvoda (bomboni i gume za žvakanje).

Želimo da nas podržavaju tvrtke i traže naš proizvod, odnosno puzzle. Tvrtke ga mogu koristiti kao poslovni poklon, a mogu ga i donirati vrtićima, ustanovama ili udrugama. Također su nam važne ideje koje nam mogu dati stanovnici ili čelnici nekog grada ili naselja. Šime Strikoman, samostalni umjetnik

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

AKTUALNO 4. MEĐUNARODNI FESTIVAL PRŠUTA

ULAZAK U EU POMOGAO PRŠUTARIMA Nama proizvođačima pršuta je ulazak u EU pogodovao i što se tiče olakšanog plasmana, ali i kod jednostavnije i brže nabave sirovine, ističe Marin - drniškom pršutu koji ima zaštićeno geografsko podrijetlo. Zaštitu geografskog podrijetla, podsjetimo, dobili su još krčki i dalmatinski pršut, dok je istarski pršut dobio zaštitu izvornosti. “Prije 15 godina proizvođači drniškog pršuta proizvodili su 8000 komada, a sada smo došli do toga da članovi udruge Drniški pršut proizvode oko 80.000 komada. Znači, proizvodnja je udesetostručena. Važno je i to što smo premašili predratnu proizvodnju, kada je na našem području poslovao Mesopromet koji je proizvodio 70.000 komada pršuta i bio najveći proizvođač pršuta u bivšoj državi”, ističe Zvonimir Marin, predsjednik udruge Drniški pršut, dodajući kako interes za proizvodnju pršuta raste.

VELIKI POTENCIJAL

oko

300.000 komada pršuta godišnje se proizvede u Hrvatskoj

etvrti međunarodni festival pršuta koji se u Drnišu održavao 1. i 2. rujna okupio je 80 sudionika od kojih je svoje proizvode izložilo 30 proizvođača pršuta iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Italije i Crne Gore. Festival je ove godine organizirao i prvo ocjenjivanje vina, a organizatori su redom isticali kako je Drniš nakon Festivala sira dobio još jednu važnu gastronomsku manifestaciju posvećenu svojoj najznačajnijoj gastronomskoj deliciji

NAGRAĐENI NAJBOLJI

Istarski pršut Dujmović je šampion U ocjenjivanju pršuta u sklopu 4. međunarodnog festivala pršuta u Drnišu ove je godine sudjelovalo 25 pršutara. Šampion je istarski pršut Dujmović, dok je u kategoriji dimljeni pršut najviše bodova dobio MTO Mrki iz Trogira, a u kategoriji istarski pršut OPG Milana Antolovića. Novost ovogodišnjeg Festivala je i 1. međunarodno ocjenjivanje vina na kojem su ocijenjena 53 uzorka vina. U kategoriji crvenih vina pobjednik je Cabernet sauvignon Festigia 2015. koji je proizvela Agrolaguna iz Poreča, dok je u kategoriji bijelih vina pobjednik Sauvignon blanc 2016. OPG-a Puhelek-Purek.

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

Kad je riječ o sirovini i dosadašnjim problemima koje su imali proizvođači pršuta, Marin smatra kako taj problem više nije tako izražen. “Nama proizvođačima pršuta je ulazak u EU pogodovao i što se tiče olakšanog plasmana, ali i kod jednostavnije i brže nabave sirovine”, pojašnjava on napominjući kako je drniški pršut poznati brend i sinonim za kvalitetu na domaćem tržištu i okolnim zemljama. A što se tiče izvoza, drniški pršut ne ide u trgovačke lance nego se ciljano plasira u neke restorane diljem Europe. Direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković primijetila je kako se u proizvodnji pršuta vidi veliki napredak. “Radi se o četiri vrste pršuta koje su sve zaštićene na razini EU-a, a ta činjenica govori o potencijalu ovog proizvoda. Trenutačna proizvodnja pršuta u Hrvatskoj je oko 300.000 komada godišnje. Naši proizvođači su više puta istaknuli da im je cilj u skoro vrijeme proizvoditi milijun komada pršuta. Izazov svakako predstavlja i povezivanje s uzgajivačima svinja. U tom dijelu postoje i određene inicijative tako da će se ta suradnja zasigurno još više pojačati. Osim toga, pripremaju se i u tijeku su značajne investicije u modernizaciju i proširenje pogona za proizvodnju pršuta”, naglasila je Božica Marković. (J.V.)

PREDSTAVLJAMO BOKUN, Split

KUPINOVO VINO NA PUTU U KINU U Kini smo uspjeli postići i nešto višu tržište trebali izvoziti polovinu svoje

cijenu kupinova vina, a na to bismo proizvodnje tog vina, ističe Jukić

plitsku tvrtku Bokun osnovao je Mato Jukić 2003. godine. Tvrtka se specijalizirala za bobičasto voće i proizvodnju njegovih prerađevina. Sve je počelo tako što je Jukić zasadio i podigao plantažu kupina u Sutini, na putu prema Drnišu. U splitskoj zoni Kopilica tvrtka je imala pogon za preradu bobičastog voća koji je kasnije dijelom preseljen u Solin. U Solinu se na-

BOKUNOVI PROIZVODI MOGU SE PRONAĆI U TOMMYJU, SPARU, KONZUMU... lazi pogon površine nešto veće od 200 metara četvornih u kojem se proizvodi samo kupinovo vino. Pogon za džemove i sokove nalazi se u splitskom naselju Kman. “Najprije smo proizveli kupinovo vino, a potom sokove bez šećera od aronije, brusnice, borovnice, kupine i maline. Asortiman smo obogatili i proizvodnjom džemova od bobičastog voća, također bez šećera. Proizvodimo i suhe gljive, lisičarke i vrganje. Sirovinu nam osiguravaju naši kooperanti koje imamo u Međimurju i Slavoniji, dok šumsku kupinu za vino najviše nabavljamo u srednjoj Bosni”, kaže Jukić. Dodaje i kako, bez obzira na veliku ponudu aronije na tržištu, prodaja soka i džema od te biljke raste čemu je svakako pridonijela sve veća promocija zdravstvene vrijednosti njena ploda.

LIDLOVA ROBNA MARKA Bokun je obiteljska tvrtka u kojoj je zaposleno četvero radnika. Predstavljali su se na sajmovima sve dok se potrošači nisu upoznali s njihovim proizvodima i dok Bokun nije prepoznat na tržištu. Sada tvrtka radi i s velikim maloprodajnim lancima, pa se njihovi proizvodi mogu pronaći u Tommyju, Sparu, Konzumu... “Vino od šumskih kupina prošle godine izvezli smo u Kinu i to može postati

ozbiljan posao. Prvo smo izvezli dvije, onda četiri palete kupinova vina. Zadnji put smo izvezli 10 paleta, a uspjeli smo čak postići i nešto višu cijenu nego na domaćem tržištu”, ističe Jukić dodajući kako osluškuju situaciju vezanu uz Kinu koja bi trebala postati tržište za polovinu njihove proizvodnje kupinovog vina. Osim toga Bokun proizvodi i za robnu marku Lidla koji godišnje ima čak tri prodajne akcije. “S Lidlom radimo već dvije godine i tu suradnju polako učvršćujemo. Budući da smo prepoznati na tržištu, sada možemo razmišljati o pojednostavljenju poslovanja i podizanju njegove eﬁkasnosti. Ozbiljno razmišljamo o objedinjavanju proizvodnje što uključuje i gradnju novog pogona. Razmatramo moguću lokaciju i gledamo mogućnost povlačenja sredstava iz fondova EU-a”, napominje Jukić. Jukić naglašava kako je poljoprivreda u Hrvatskoj dosta zanemarena, što nije slučaj u BiH i Srbiji. S druge strane, domaći potrošači su se doista educirali - sve je više trgovina zdrave hrane, a ljudi postaju svjesniji i sve se više okreću zdravoj prehrani. (J.V.)

Ozbiljno razmišljamo o objedinjavanju proizvodnje, što uključuje i gradnju novog pogona. Razmatramo moguću lokaciju i gledamo mogućnost povlačenja sredstava iz fondova EU-a. Mato Jukić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

AKTUALNO 50 GODINA TVORNICE KALNIK VARAŽDIN POD OKRILJEM POD

AJVAR NA KRILIMA DOMAĆE POLJOPRIVREDE OSVAJA INO TRŽIŠTA U 2017. godini za proizvodnju ajvara, koji se izvozi u više od 30 zemalja, ugovoren je otkup više od 4000 tona paprike od domaćih kooperanata što je 73 posto Podravkinih potreba piše Miro Soldić soldic@privredni.hr diljem svijeta. U 2017. godini za proizvodnju ajvara ugovoren je otkup više od 4000 tona paprike od domaćih kooperanata, odnosno 73

U KALNIKU JE ZAPOSLEN 171 RADNIK KOJI TRENUTAČNO RADI U TRI SMJENE SEDAM DANA U TJEDNU NA PRERADI PAPRIKE

oko

13 3 mil kn

uloženo u modernizaciju tvornice Kalnik

između i t

110 0 130 0

sirovina prerađuje se dnevno u tvornici

ve godine obilježava se 50 godina otkako je varaždinska tvrtka Kalnik pod okriljem Podravke, a danas je jedan od vodećih domaćih prerađivača povrća i proizvođača kondimenata. Povodom tog svojevrsnog zlatnog pira obišli smo pogone tvrtke i iz prve ruke provjerili kako nastaju neki od omiljenih prehrambenih proizvoda, kako domaćih, tako i stranih kupaca. Tvornica Kalnik Varaždin započela je s radom 1946. godine u malom pogonu za preradu povrća, a 1967. ulaskom u sustav Podravke počinju ozbiljna ulaganja u proizvodnju, nove linije i inovativne proizvode. U današnjim moderniziranim pogonima trenutačno je u punom zamahu proizvodnja ajvara, najpopularnijeg Podravkinog proizvoda iz kategorije prerađevina povrća, koji iz godine u godinu povećava svoju prodaju i zastupljenost na tržištima

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

posto ukupnih Podravkinih potreba. Već 2018. godine planira se podići udio domaće sirovine na 95 posto, a uskoro i ukupnu proizvodnju ajvara u potpunosti realizirati od domaće paprike.

SURADNJA S DOMAĆIM OPG-OVIMA Ljiljana Šapina, članica Uprave Podravke zadužena za razvoj opskrbe, kazala je da je pola stoljeća suradnje Kalnika i Podravke prigoda koju su željeli posebno obilježiti. “Htjeli smo pokazati kako proizvodimo jedan od najuspješnijih proizvoda - naš ajvar. Riječ je o prirodnom proizvodu od našeg povrća tradicionalne recepture, što potrošači prepoznaju. Ajvar izvozimo u više od 30 zemalja, švedsko tržište ga je prepoznalo pa s njima u suradnji razvijamo dodatne okuse, a najveće izvozno tržište nam je Njemačka”, pojasnila je Ljiljana Šapina, dodavši kako se samo 31 posto proizvodnje plasira na hrvatsko tržište, dok ostalo

RAVKE ide u izvoz. Što se tiče sirovine, ne mogu zadovoljiti svoje potrebe samo na domaćem tržištu pa se povrće kojeg nedostaje uvozi iz Makedonije. U tvornici Kalnik danas se prerađuje i proizvodi veći dio povrtnog asortimana: paprika, mahuna, mrkva, grah, slanutak, cikla i krastavci. Uz povrće, proizvode se i kondimenti: ajvar, razni povrtni umaci te pinđur, relish, senf i hren.

PRIJE DESETAK GODINA KREIRANE SU DVIJE VLASTITE SORTE PAPRIKE NAMIJENJENE PRERADI U AJVAR, PODRAVKA I SLAVONKA Nakon nedavne modernizacije proizvodne linije tvornica ostvaruje rast u gotovo svim prerađenim kategorijama. Dnevno se prerađuje između 110 i 130 tona sirovina, instalirani proizvodni kapaciteti su 32.000 tona, a ove je godine planirana proizvodnja od 13.800 tona, s time da su do srpnja realizirane 8263 tone. U tvornici je zaposlen 171 radnik koji trenutačno radi u tri smjene sedam dana u tjednu na preradi paprike. “Ponosni smo što Podravka za potrebe proizvodnje u našoj tvornici prije svega surađuje s domaćim OPG-ovima te malim domaćinstvima. Grašak je iz vlastite proizvodnje, ciklu osim iz vlastite proizvodnje osiguravaju i proizvođači iz okolice Varaždina, a ostale sirovine nabavljaju se uglavnom iz sjeverozapadne te istočne Hrvatske. Tvornica Kalnik pravi je primjer kako Podravka podupire domaću poljoprivrednu proizvodnju kao temelj dugoročne opstojnosti hrvatske proizvodnje i izgradnje konkurentskih prednosti”, istaknula je direktorica Kalnika Slavica Kolesar.

STIŽE I DANICA S ciljem osiguranja potpune sljedivosti u proizvodnji prije desetak godina kreirane su dvije vlastite sorte paprike namijenjene preradi u ajvar, podravka i slavonka. “Podravka i slavonka su prve i zasada još uvijek jedine hrvatske sorte povrća s međunarodnim DUS (Distinguish, Uniformity, Stability) certiﬁkatom upisane u Zajednički katalog sorti Europske unije. Na njihovom certiﬁciranom sjemenu zasnovana je gotovo sva domaća proizvodnja namijenjena preradi u tvornici Kalnik. Za sortu paprike

MARIN PUCAR, PREDSJEDNIK UPRAVE PODRAVKE

Domaća komponenta u svim proizvodima mora biti što veća Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke, istaknuo je kako priča o Podravkinom ajvaru nije samo priča o biznisu jer odlično oslikava stanje gospodarstva na nacionalnoj razini, prvenstveno potrebu povezivanja hrvatske poljoprivrede i njene integracije s prehrambenom industrijom. “Ambicija Podravke je da u narednih tri do pet godina sve potrebe na bazi povrća generira s domaćih polja, a trenutačno je to na 60 posto”, najavio je Pucar dodavši kako će uz nove investicije moći preraditi dvostruko više sirovine nego danas. U Kalnik su već investirali 13 milijuna kuna, a još će 30 milijuna kuna biti uloženo u dogledno vrijeme. “Time ćemo podići preradu paprike s domaćih polja sa 4000 na 6000 tona. S domaćim kooperantima u idućih pet godina izradit ćemo novu strategiju, a imamo ambiciju da nam sirovina u što većoj mjeri dolazi s hrvatskih polja. Domaća komponenta u svim proizvodima mora biti što veća”, poručio je Pucar naglasivši kako će Podravka biti generator razvoja hrvatske cjelokupne poljoprivrede.

podravka, prošle smo godine dobili prestižno priznanje Zlatno sjeme Hrvatskog agronomskog društva za najrašireniju domaću sortu povrća u Hrvatskoj. Sorte se odlikuju visokim prinosom i dobrom prilagodljivošću lokalnim proizvodnim uvjetima pa su široko prihvaćene u proizvodnji, a kvalitetom plodova nadmašuju slične strane sorte”, izjavio je Zdravko Matotan, direktor Službe razvoja poljoprivrede u Podravci. Oplemenjivačko selekcijski rad na razvoju novih sorti crvene rog paprike namijenjene preradi u ajvar i dalje se nastavlja pa se uskoro očekuje registracija i novih vlastitih sorti, poput sorte L-25 koja se pokazala odličnom i uskoro bi mogla u masovnu proizvodnju pod imenom danica. Podravka je nedavno provedenu modernizaciju Kalnika od oko 13 milijuna kuna ﬁnancirala dijelom i sredstvima iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za prvi dio projekta Modernizacija tvornice za preradu povrća. Isplaćena sredstva u iznosu od oko 6,2 milijuna kuna čine oko 50 posto vrijednosti ukupne investicije. Veći dio projekta odnosio se na zamjenu stare opreme na liniji steriliziranog povrća, modernizaciju linije te povećanje standarda sigurnosti gotovog proizvoda. Nova linija osigurava rast kapaciteta prerade za 30 posto, smanjuje potrošnju energenata i vode te omogućuje vraćanje jednog dijela asortimana iz tzv. outsourcinga u vlastitu proizvodnju i razvoj novih proizvoda. Ove godine za ulaganje u primarnu proizvodnju i povećanje kapaciteta za proizvodnju ajvara Podravka planira iz EU fondova povući dodatnih 30 milijuna kuna.

Tvornica Kalnik pravi je primjer kako Podravka podupire domaću poljoprivrednu proizvodnju kao temelj dugoročne opstojnosti hrvatske proizvodnje i izgradnje konkurentskih prednosti.

Slavica Kolesar, direktorica Kalnika

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

HRVATSKA&REGIJA MEĐUNARODNI AERODROM SARAJEVO

U KOLOVOZU ČAK 144.330 PUTNIKA

roz Međunarodni aerodrom Sarajevo tijekom kolovoza prošlo je 144.330 putnika, što predstavlja najveći broj opsluženih putnika u jednom mjesecu u povijesti ove zračne luke. Ovaj podatak predstavlja povećanje od čak 22 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, priopćeno je iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Osim toga, tijekom kolovoza obavljeno je i 508 aviooperacija, što je za 20 posto više na godišnjoj razini. Kada je riječ o kargu, u prošlom mjesecu je otpremljeno 217.745 kilograma komercijalnog karga, odnosno 15 posto više u odnosu na isti mjesec 2016. godine, objavljeno je na internetskim stranicama sarajevskog Oslobođenja. Međunarodni aerodrom Sarajevo opslužio je u prvih osam mjeseci ove godine ukupno 668.338 putnika što je povećanje veće od 14 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Primjerice, to je više od ukupnog broja opsluženih putnika u 2013. godini.

Usporedni podaci ukazuju da je rast koji Međunarodni aerodrom Sarajevo bilježi u ovoj godini među najvećim u regiji. Već u prvih sedam mjeseci ove godine pet aviokompanija je započelo operacije s Međunarodnog aerodroma Sarajevo, što izravno pridonosi jačanju ekonomske slike Bosne i Hercegovine i razvoju turističkih potencijala, ali i omogućava

građanima sve širi izbor kada su u pitanju europske i svjetske destinacije. Zbog svega toga vodstvo Međunarodnog aerodroma Sarajevo planira infrastrukturne projekte i druga ulaganja s ciljem daljnjih širenja kapaciteta zračne luke i jačanja liderske uloge ovog poduzeća na bosanskohercegovačkom tržištu. (B.O.)

FABRIKA DUHANA SARAJEVO

GUBITAK OD 620.000 KM Fabrika duhana Sarajevo završila je prvo polugodište 2017. godine s neto gubitkom od 620.000 konvertibilnih maraka. Kompanija, koju je posredstvom društva CID Adriatic Investments preuzeo British American Tobacco, zaplovila je u crveno nakon što je u istom razdoblju prošle godine poslovala s dobiti od 675.000 konvertibilnih maraka. Prema pisanju portala Seebiz, poslovni prihodi Fabrike duhana Sarajevo pali su za 27,8 posto na 11,6 milijuna KM 48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

sa 16,1 milijuna koliko su iznosili u istom periodu prošle godine. Pad poslovnih prihoda rezultat je pada prihoda od prodaje učinaka i na domaćem i na stranom tržištu. Poslovni rashodi bili su 13,7 milijuna, nakon 16,7 milijuna KM u istom razdoblju godinu ranije. Na pad poslovnih rashoda utjecali su manji materijalni troškovi, ali i manji troškovi po osnovi plaća i ostalih primanja jer je broj zaposlenih sa 278 na polugodištu prošle godine smanjen na 257.

50. MEĐUNARODNI OBRTNIČKI SAJAM U CELJU

HRVATSKA PRVI PUT ZEMLJA PARTNER Cilj ovog važnog regionalnog sajma je daljnje produbljivanje gospodarske suradnje dviju prijateljskih zemalja - Slovenije, zemlje domaćina, i Hrvatske, zemlje partnera, istaknuo je Ranogajec piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Celju će se od 12. do 17. rujna održati 50. međunarodni sajam obrtništva i poduzetništva, a prva zemlja partner u 50 godina celjskog sajmovanja bit će Hrvatska. Na Sajmu će se inače predstaviti 1478 izlagača iz 30 zemlja. U hrvatskom paviljonu koji će se nalaziti na glavnom ulazu predstavit će se pedesetak hrvatskih proizvođača, uglavnom malih i srednjih poduzeća iz sektora prerade drva i proizvodnje namještaja, metala i obrade, mjernih uređaja i automobilskih dijelova, kao i predmeta široke potrošnje i poslovnih usluga iz sektora marketinga, izdavanja i dizajna. “Hrvatska obrtnička komora glavni je organizator hrvatskog nastupa na Sajmu u Celju, a moram reći kako je to 22. put da HOK nastupa. Koristit ćemo ukupno 540 metara četvornih prostora. Cilj ovog važnog regionalnog sajma je daljnje produbljivanje gos-

U HRVATSKOM PAVILJONU KOJI ĆE SE NALAZITI NA GLAVNOM ULAZU PREDSTAVIT ĆE SE PEDESETAK HRVATSKIH PROIZVOĐAČA podarske suradnje dviju prijateljskih zemalja - Slovenije, zemlje domaćina, i Hrvatske, zemlje partnera”, istaknuo je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec koji je dodao kako će se za trajanja Sajma održati nekoliko radionica kao i stručnih događanja.

POSLOVNI FORUM O GRADITELJSTVU I Hrvatska gospodarska komora podupire nastupe svojih članica na 50. međunarodnom celjskom sajmu, gdje će se ove godine predstaviti 15 izlagača članica HGK. “Na Celjskom sajmu predstavit će se i dva posebna projekta, riječ je o Hrvatskoj kupaonici te o projektu Hrvatski interijeri”, istaknula je glavna tajnica Hrvatske gospodarske komore Marina Rožić, napominjući kako će se brojni poslovni susreti održavati i u okviru mreže EEN-a. Prvog dana Sajma bit će održan Slovenskohrvatski poslovni forum na kojem će biti riječi o prilikama koje za građevinski sektor obiju zemalja donose projekti energetske obnove, te o komunalnoj infrastrukturi. U okviru ovog događaja bit će organiziran i B2B susret za turistički sektor kao i prezentacija hrvatskih franšiza koje traže poslovne partnere u Sloveniji. Jubilarni 50. MOS, kako su istaknuli organizatori, donosi bogatu ponudu u pet ključnih sektora - izgradnji i obnovi doma, kampingu i karavaningu, turizmu i prehrani, opremi i materijalima za obrt i industriju te poslovnim uslugama.

Na Celjskom sajmu predstavit će se i dva posebna projekta, riječ je o Hrvatskoj kupaonici te o projektu Hrvatski interijeri. Osim toga brojni poslovni susreti održat će se i u okviru mreže EEN-a. Marina Rožić, glavna tajnica HGK-a

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

HRVATSKA&REGIJA DELTA HOLDING

IZLAZAK NA LONDONSKU I VARŠAVSKU BURZU Pored izlaska na burze, vlasnik Delte Miroslav Mišković je novinarima potvrdio želju kompanije da nakon otvaranja hotela u Ljubljani, i u Zagreb dovede prestižni svjetski hotelski lanac InterContinental piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Uvjereni smo da u segmentima kojima se bavimo ostvarujemo zavidne rezultate i mislimo da imamo potencijal da pribavimo novac za novi razvoj. S druge strane želimo uvođenje drugačije strukture upravljanja kompanijom.

Ivan Kostić, potpredsjednik Delta Holdinga za Delta Agrar

ao što je u nedavnom intervjuu za Privredni vjesnik izjavila Marija Desivojević Cvetković, viša potpredsjednica za strategiju i razvoj jedne od najjačih srpskih kompanija Delta Holdinga, ova kompanija sve više ulaže u segment hotelijerstva. Partnerstvo s hotelskom grupacijom InterContinental Hotel Groupom (IHG), Delta Holdingu donosi najnoviju tehnologiju i najbolju poslovnu praksu, čime se podižu standardi poslovanja u hotelskom biznisu. Inače, IHG koja posluje u gotovo 100 zemalja, sa 10 hotelskih brendova i gotovo 5000 hotela, najznačajnija je hotelska grupacija u svijetu. U suradnji s IHG-om, Delta je u Beogradu prije dvije godine otvorila hotel Crowne Plaza Beograd i ugovorila izgradnju novog hotela InterContinental Beograd. Potkraj ovoga mjeseca, točnije 27. rujna, službeno će biti otvoren i potpuno novi InterContinental hotel u Ljubljani, koji je prve goste već primio krajem kolovoza. U tom kontekstu Delta je zainteresirana i za hrvatsko tržište. “Naš plan podrazumijeva stvaranje hotelske transverzale: Ljubljana-Zagreb-BeogradTirana. Fokusirani smo na hotele koji rade svih 12 mjeseci u godini, nalaze se u glavnim gradovima i okrenuti su biznis klijenteli i kongresnom turizmu. Klasičan turistički sektor, odnosno ulaganja u hotelijerstvo na Jadranu, ne zanimaju nas”, izjavila je Marija Desivojević Cvetković.

NE GRADNJA NEGO KUPNJA HOTELA U ZAGREBU Isto se moglo čuti i proteklog tjedna u Beogradu kada je Delta Holding organizirao razgovore

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

s novinarima iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Pored Marije Desivojević Cvetković, o razvojim planovima Delta Holdinga s novinarima

U AGRARU IMAMO JOŠ PUNO TOGA ZA NAPRAVITI I ŽELIMO DA TO ŠTO RADIMO DOBIJE DODANU VRIJEDNOST, ISTIČE KOSTIĆ je razgovarao i Ivan Kostić, potpredsjednik Delte za poljoprivredu. U neformalnom druženju s novinarima sudjelovao je i Miroslav Mišković, osnivač i vlasnik ove značajne srpske kompanije. I on je potvrdio namjeru Delte za širenjem hotelskog biznisa u Zagrebu. Međutim, kako su rekli, budući da Zagreb raspolaže s dovoljno hotelskog kapaciteta najviše kategorije, u glavnom gradu Hrvatske ipak ne bi išli u izgradnju novoga hotela, nego u kupnju nekog od postojećih prestižnih zagrebačkih hotela koji bi se mogli uklopiti u zahtjevne kriterije onih koji žele biti dijelom lanca InterContinental hotela. Prema riječima Miroslava Miškovića, to je svakako Hotel Esplanade koji bi u tom slučaju mogao nositi naziv Esplanade InterContinental hotel Zagreb. No, kako je dodala Marija Desivojević Cvetković, “za tako nešto nije dovoljna samo naša želja. Za takav posao je potrebna i

suglasnost druge strane, odnosno sadašnjeg vlasnika Esplanade”. U razgovoru s novinarima, Miroslav Mišković je istaknuo još jednu veliku poslovnu novost koja se već neko vrijeme priprema u poslovodstvu Delta Holdinga. Naime, ova značajna kompanija planira najkasnije u prvoj polovini 2019. godine izlazak na burze u Londonu i Varšavi sa svojim dohodovno i razvojno najznačajnijim segmentom – Delta Agrarom.

IZLAZAK NA BURZU I KUPNJA NAŠIH DIONICA POKAZUJE POVJERENJE PREMA KOMPANIJI, SMATRA MARIJA DESIVOJEVIĆ CVETKOVIĆ VALORIZACIJA VRIJEDNOSTI KOMPANIJE Što to znači za budućnost agrarnog biznisa u sklopu Delta Holdinga, za Privredni vjesnik upitali smo Ivana Kostića, potpredsjednika kompanije za Delta Agrar.

ni da “To jednostavno znači kako smo uvjereni emo u segmentima kojima se bavimo ostvarujemo ncizavidne rezultate i mislimo da imamo potenciruge jal da pribavimo novac za novi razvoj. S druge ture strane želimo uvođenje drugačije strukture atna upravljanja kompanijom. Mi smo sada privatna kompanija 1/1, a izlaskom na burzu postajemo dioničko društvo koje ima drugačiju strukturu, drugačije obveze, drugačije vlasničke odnose i to je nešto što će se izvjesno dogoditi u bliskoj budućnosti. U agraru imamo još puno toga za napraviti i želimo da to što radimo dobije dodanu vrijednost. Izlaskom na burzu očekujemo valorizaciju vrijednosti kompanije, da dođemo do drugačije razine rukovođenja i čitavog poslovanja”, objasnio je Kostić. “Izlazak na burzu i kupnja naših dionica pokazuje povjerenje prema kompaniji. Time se to povjerenje širi i dalje. Na banke, na naše poslovne partnere, na kooperante... Izlazak na burzu našeg agrarnog biznisa samo je početak i prvi korak. Međutim, prema našim sadašnjim stajalištima, ni jedan izlazak naših subjekata na burzu neće biti više od polovine vrijednosti”, objasnila je Marija Desivojević Cvetković. Inače, u prvih šest mjeseci ove godine prihod Delta Holdinga iznosio je 243 milijuna eura, što je 13 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Ukupni prihod prošle godine je iznosio 401 milijun eura. Pri tome je najveći udio u prihodima, više od 50 posto, ostvaren upravo u Delta Agraru.

243 3 mil € prihod Delta Holdinga u prvih 6 mjeseci 2017.

401 mil € lanjski prihod te kompanije

više od

50%

udio Delta Agrara u prihodima

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

SVIJET FINANCIJA HUB PREGLED

HRVATSKA VIŠE NE BILJEŽI ZNAČAJAN KREDITNI PAD Prirast novih zdravih kredita, prodaje portfelja i gospodarski oporavak pomogli su da se poništi negativan učinak Agrokora i povezanih dobavljača na pokazatelje kreditne kvalitete Krediti stanovništvu, trgovačkim društvima i državi – transakcije - 12m prosjek (u milijunima kuna) 12:2011.-07:2017. 1500 1000 500 0 -500 -1000

Središnja država

Poduzeća

Stanovništvo

rema podacima do srpnja, nastavljen je oporavak kredita u Hrvatskoj. Stanja kredita u bilancama i dalje ne pokazuju pravu sliku zbog prodaja portfelja. Transakcijski podaci ukazuju na stabilan rast kredita stanovništvu, a podaci o novoodobrenim kreditima ukazuju na stabilan rast kredita poduzećima. Prema usporedivim podacima Europske središnje banke, Hrvatska se prema oba kreditna portfelja više ne nalazi među zemljama koje bilježe značajan pad, zaključuje se u najnovijoj publikaciji HUB Pregled koja kvartalno analizira trendove u hrvatskom bankarstvu.

DOVOLJNO KAPITALA ZA UBRZANJE KREDITIRANJA Prema HUB Pregledima, banke u Hrvatskoj imaju dovoljan kapital za podršku nastavku i ubrzanju procesa kreditiranja. Stopa adekvatnosti kapitala dosegnula je povijesni maksimum od 23,2 posto. Hr-

lip. ‘17.

ožu. ‘17.

ruj. ‘16.

pro. ‘16.

lip. ‘16.

ožu. ‘16.

ruj. ‘15.

pro. ‘15.

lip. ‘15.

ožu. ‘15.

pro. ‘14.

lip. ‘14.

ruj. ‘14.

pro. ‘13.

ožu. ‘14.

lip. ‘13.

ruj. ‘13.

ožu. ‘13.

pro. ‘12.

lip. ‘12.

ruj. ‘12.

pro. ‘11.

ožu. ‘12.

-1500

Izvor: Hrvatska udruga banaka

vatski bankovni sustav se nalazi među najstabilnijima u svijetu prema tom kriteriju. Računovodstveni omjer kapitala i aktive, koji znatno prelazi 14 posto i ta-

PROSJEČNA KAMATNA STOPA NA NOVOODOBRENE STAMBENE KREDITE NASTAVILA SE KRETATI OKO ČETIRI POSTO kođer se nalazi na povijesnom maksimumu, pokazuje istu stabilnu situaciju. Ovo su važni podaci u svjetlu krize u Agrokoru i neočekivane potrebe za do-

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

datnim rezerviranjima loših plasmana. Znatno povećanje troškova rezerviranja u drugom tromjesečju ove u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine dovelo je do pada kvartalne bruto dobiti sustava za oko 60 posto. Unatoč tome, dobit je i dalje pozitivna. Dvanaestomjesečni pomični prosjek stope povrata na kapital iznosi i dalje solidnih 5,5 posto. Kamatna marža se nastavila blago povećavati i sada dostiže 2,83 posto. Prvenstveni razlog toga leži u nastavku trenda pada pasivnih kamatnih stopa, što je preneseno i na nastavak pada NRS-a. I premija rizika države se tijekom ove godine znatno smanjila. Iako je još uvijek malo veća nego u usporedivim zemljama Srednje Europe, Hrvatska je tijekom 2016. zabilježila najveće smanjenje, za više od jednog postotnog boda. Prosječna kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite nastavila

Stopa adekvatnosti kapitala - međunarodna usporedba prema zadnjim objavljenim usporedivim podacima u bazi FSI 35,0 30,0 25,0 20,0 15,0 10,0

Portugal

San Marino

SAD

Australija

Izreal

Kanada

Italija

Španjolska

BiH

Makedonija

Malta

Češka

Turska

Cipar

Japan

Singapur

Mađarska

Grčka

Švicarska

Poljska

Austrija

Francuska

Belgija

Slovačka

Njemačka

Rumunjska

Slovenija

Norveška

Litva

Hong Kong

Danska

Latvija

Bugarska

Hrvatska

Nizozemska

Irska

Finska

Luksemburg

Estonija

Švedska

5,0 0,0

Izvor: Hrvatska udruga banaka

Omjer loših kredita - međunarodna usporedba prema zadnjim objavljenim usporedivim podacima u bazi FSI 50,0 40,0 30,0 20,0

Cipar

San Marino

Grčka

Italija

Irska

Hrvatska

Portugal

Bugarska

BiH

Mađarska

Rumunjska

Španjolska

Makedonija

Malta

Litva

Slovenija

Češka

Poljska

Slovačka

Latvija

Francuska

Belgija

Danska

Srbija

Turska

Austrija

Nizozemska

Izrael

SAD

Japan

Singapur

Norveška

Švedska

Australija

Estonija

Hong Kong

Kanada

0,0

Švicarska

10,0

Izvor: Hrvatska udruga banaka

se kretati oko četiri posto. U Europskoj uniji Bugarska, Litva i Mađarska imaju veće ili jednake kamatne stope kao Hrvatska, dok su u drugim državama niže. Kamatne stope na potrošačke kredite i dalje su među nižima u Uniji, dok se kamate na okvirne kredite kreću približno između gornjeg i donjeg ruba intervala kamatnih stopa u euro području. Kod dugoročnih kredita trgovačkim društvima i dalje je primjetan trend smanjenja kamatnih stopa.

NASLIJEĐE PRIJEČI BRŽI RAST Prirast novih zdravih kredita, prodaje portfelja i gospodarski oporavak pomogli su da se poništi negativan učinak Agrokora i povezanih dobavljača na pokazatelje kreditne kvalitete. Omjer loših kredita smanjen je sa 13,9 posto potkraj prvog na 13,2 posto potkraj drugog tro-

mjesečja 2017. Stopa pokrića loših kredita ispravcima vrijednosti smanjena je sa 64,2 na 60,5 posto od prvog do drugog tromjesečja što je još uvijek više nego u istom tromjesečju 2016. “Podaci o kretanju loših kredita u sprezi s vrlo visokom adekvatnošću kapitala i oporavkom kreditiranja pokazuju trajnu sposobnost zadovoljavanja potražnje za kreditima iako se Hrvatska u međunarodnim usporedbama pozicionira veoma visoko prema omjeru loših kredita, između Bugarske i Irske. Tako visok omjer povezan je s problemom naslijeđa - slabošću institucija koje uređuju postupke naplate i rješavanje problema prezaduženih trgovačkih društava, te nerazvijenim tržištem kapitala. Rizici povezani s time i dalje priječe brži rast”, naglasio je u zaključcima analize direktor HUB-a Zdenko Adrović. 11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

SVIJET FINANCIJA JAVNI DUG

PAD NA MJESEČNOJ, RAST NA GODIŠNJOJ RAZINI Bez obzira na relativna poboljšanja u kretanju javnog duga visoki troškovi servisiranja tijekom nadolazećeg razdoblja i dalje će činiti pritisak na hrvatske javne financije, smatraju analitičari RBA

rema zadnjim podacima koje je objavila Hrvatska narodna banka, potkraj ovogodišnjeg svibnja zabilježen je pad javnog duga na mjesečnoj, ali i porast na godišnjoj razini. Javni je dug krajem svibnja (iskazan prema metodologiji ESA 2010 koja se koristi radi usporedivosti s ostalim zemljama, prvenstveno onima u EU) iznosio 290,3 milijarde kuna te je za 1,2 milijarde kuna ili za 0,4 posto manji u odnosu na kraj travnja ove godine, dok je na godišnjoj razini zabilježen rast od 5,25 milijardi kuna što je povećanje od 1,8 posto. Uspoređujući s krajem prošle godine, javni je dug zabilježio rast i treći mjesec za redom, za 1,2 milijarde kuna, odnosno 0,4 posto, navode u svojoj analizi analitičari RBA. Pad na mjesečnoj razini ponajprije je posljedica smanjenja inozemne komponente javnog duga koja je krajem svibnja zabilježila pad od 1,1 milijardu kuna, odnosno jedan posto, dok je pad unutarnje komponente bio blaži i iznosio je 114 milijuna kuna ili 0,1 posto. Pad inozemne komponente uzrokovan je smanjenjem obveza po osnovi dugoročnih vrijednosnih papira za 1,1 milijardu kuna. Povećanje duga na godišnjoj razini odraz je rasta unutarnje komponente javnog duga koja je potkraj ovogodišnjega svibnja porasla do razine od 185,3

milijarde kuna te je zabilježila godišnji rast od 10,9 milijardi kuna (6,2 posto), a posljedica je rasta na stavci dugoročni dužnički vrijednosni papiri. Istovremeno, inozemna komponenta javnog duga je krajem svibnja iznosila 105,4 milijarde kuna i smanjena je za 5,5 milijardi kuna ili za pet posto u odnosu na kraj prošlogodišnjeg svibnja. Ta su kretanja dovela do porasta udjela unutarnje komponente javnog duga u ukupnom javnom dugu sa 61,1 posto krajem svibnja prošle godine na 63,8 posto krajem ovogodišnjeg svibnja. Rast unutarnje komponente javnog duga posljedica je poboljšanja uvjeta zaduživanja na domaćem tržištu koji su dodatno pojačani ekspanzivnom monetarnom politikom koju provodi HNB.

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

DUG PO OSNOVI DUGOROČNIH VRIJEDNOSNICA 170,5 MILIJARDI KUNA Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, potkraj svibnja javni dug u obliku dugoročnih vrijednosnih papira iznosio je 170,5 milijardi kuna čineći udio od 58,7 posto u ukupnom javnom

dugu (1,3 postotnih bodova više u usporedbi s istim mjesecom 2016.). Naime, koncem svibnja dug po osnovi dugoročnih vrijednosnica porastao je za 6,8 milijardi kuna (4,1 posto godišnje). U istom promatranom mjesecu, javni dug po osnovi kratkoročnih dužničkih vri-

JAVNI JE DUG KRAJEM SVIBNJA IZNOSIO 290,3 MILIJARDE KUNA jednosnica iznosio je 18,4 milijarde kuna čineći udio od 6,3 posto u ukupnom javnom dugu (0,2 postotnih bodova niže u odnosu na svibanj 2016.). Istovremeno su se državne obveze po kreditima koncem ožujka ove godine spustile na 101,8 milijardi kuna zabilježivši pad od 1,2 milijarde kuna na godišnjoj razini (1,1 posto). Bez obzira na relativna poboljšanja u kretanju javnog duga (što je rezultiralo smanjenjem vanjske ranjivosti te poboljšanjem ročne, kamatne i valutne strukture), visoki troškovi servisiranja tijekom nadolazećeg razdoblja i dalje će činiti pritisak na hrvatske javne ﬁnancije. Iskorištavanje razdoblja povoljnih gospodarskih kretanja kao prilike za ostvarivanje proračunskih suﬁcita i smanjenje javnog duga stvorilo bi veći prostor za protucikličko djelovanje u vrijeme negativnih gospodarskih kretanja, zaključuju analitičari RBA.

KOMENTAR HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

NASTAVLJA SE RAST IZVOZA Prema podacima DZS-a nominalni rast izvoza u kunama iznosio je 14,5 posto, daleko više nego u prvih šest lanjskih mjeseci kada je na godišnjoj razini povećan za 3,6 posto

Saldo robne razmjene (mil. HRK) 0 -5000 -10.000 -15.000 -20.000 -25.000 -30.000

ao što su podaci o kretanju bruto domaćeg proizvoda za šest mjeseci već pokazali, robni izvoz je u tom razdoblju bio kategorija potražnje, koja je uz osobnu potrošnju najviše utjecala na rast gospodarstva. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljenima prošloga tjedna, nominalni rast izvoza u kunama iznosio je 14,5 posto, daleko više nego u prvih šest prošlogodišnjih mjeseci kada je na godišnjoj razini povećan za 3,6 posto, ističu analitičari Hrvatske gospodarske komore. Najveći utjecaj na rast izvoza u ovoj godini ima naftna industrija koja je znatno povećala i proizvodnju (+20,2 posto) i izvoz (+74,3 posto). Pri tome treba uzeti u obzir da je prosječna Brent cijena sirove nafte na globalnom tržištu u prvih šest mjeseci povećana za 28 posto, što je dovelo i do rasta cijena izvezenih naftnih derivata. Otvorena su nova tržišta za izvoz naftnih derivata, Maroko i Gibraltar, a znatno je povećan i izvoz na stara, točnije Italiju i Bosnu i Hercegovinu. Pored toga, vrlo dobre izvozne rezultate bilježi i farmaceutska industrija, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava u kojoj

-35.000 I-VI 2009.

I-VI 2010.

I-VI 2011.

I-VI 2012.

I-VI 2013.

I-VI 2014.

I-VI 2015.

I-VI 2016.

I-VI 2017.

Izvor: DZS; obrada: HGK

najveći dio čini brodogradnja te proizvodnja metala.

izvoza i uvoza, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je rast robnog deﬁcita od 6,2 posto u odnosu na prošlogodišnji.

RAST ROBNOG DEFICITA OD 6,2 POSTO Za razliku od toga, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda i prehrambena industrija trpe posljedice svojih dobrih ostvarenja u prošloj godini te bilježe značajniji pad vrijednosti izvoza, a i proizvodnja namještaja ne uspijeva iskoristiti prednosti pristupanja na zahtjevnom i zasićenom tržištu Europske unije. Stoga, ove tri djelatnosti padom vrijednosti svog izvoza najviše usporavaju njegov rast. Oživljena domaća potražnja i rast izvoza roba i usluga istodobno znatno potiču rast uvoza čija je vrijednost na godišnjoj razini povećana 11,2 posto. Pri tome najveći utjecaj na ukupan rast uvoza imaju uvoz sirove nafte, u skladu s njenom povećanom preradom, uvoz motornih vozila, koji je dobar pokazatelj oporavka potražnje, te uvoz naftnih derivata. Kao rezultat ovakvih kretanja

NAJVEĆI UTJECAJ NA RAST IZVOZA IMA NAFTNA INDUSTRIJA KOJA JE POVEĆALA PROIZVODNJU (+20,2 POSTO) I IZVOZ (+74,3 POSTO) Tako se i u ovoj godini potvrđuju očekivanja da će oporavak gospodarstva zbog njegove relativno visoke uvozne ovisnosti vratiti pretkrizni trend rasta robnog deﬁcita, zaključuju analitičari HGK.

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

PAD DOBITI I PRIHODA HEP-a Prema nerevidiranim godišnjim ﬁnancijskim izvještajima, Hrvatska elektroprivreda je u prvom polugodištu 2017. godine ostvarila neto dobit od 755,4 milijuna kuna, dok je u istom

razdoblju 2016. godine ona iznosila 1,2 milijarde kuna. Na smanjenje dobiti utjecali su povećani troškovi poslovanja uz smanjene prihode od prodaje. Poslovni prihodi u prvom polugodištu 2017. godine iznose 3,86 milijardi kuna što je 5,7 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2016. Prihodi od prodaje električne energije manji su za 114,7 milijuna kuna uslijed nižih prodajnih cijena u Hrvatskoj.

Ne nazire se snažniji rast potražnje za novcem Kraj je razdoblja održavanja obvezne pričuve koji već dulje vrijeme nema gotovo nikakav utjecaj na kretanja na novčanom tržištu. Dnevni višak depozitnih institucija prelazi 11 milijardi kuna što je dovoljno za nesmetano održavanje potrebnih razina njihovih računa. Započinje redovita mjesečna isplata mirovina kada će u sustav priteći nova likvidnost i dodatno obogatiti sustav ionako već zasićen viškom likvidnosti. U ovakvim okolnostima potražnja za kratkoročnim pozajmicama iznimno je skromna, ponuda izrazito visoka, a trgovanje vrlo skromno. Zasićenost banaka viškovima likvidnosti utjecala je na rezultat redovite obratne repo aukcije Hrvatske narodne banke održane početkom prošlog tjedna, na kojoj je, kao i na prethodnoj aukciji, interes banaka za dodatnom likvidnošću bio također skroman, odnosno 30

milijuna kuna uz vrlo povoljnu kamatnu stopu od 0,3 posto. Ministarstvo financija nije održalo najavljenu aukciju trezorskih zapisa, a sljedeća je planirana tek za 24. listopada. Kako je kamatna stopa i dalje vrlo povoljna, realno je očekivati da će prinosi na trezorske zapise ostati na sadašnjoj razini. Ukratko, i dalje smo u razdoblju povoljnog trgovanja kratkoročnim pozajmicama u kojem se potencijalni korisnici mogu zadužiti uz vrlo povoljne uvjete. Budući da depozitne institucije uglavnom imaju višak likvidnosti, malo je potencijalnih korisnika koji imaju potrebu za dodatnom likvidnošću. Ni u narednom razdoblju ne očekujemo promjenu kretanja na novčanom tržištu jer se ne nazire snažniji rast potražnje za novcem, a isplatom redovnih mirovina viškovi u sustavu dodatno će [Jelena Drinković] porasti.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

480

360

240

120

0 4.9.

5.9.

6.9.

7.9.

8.9.

DOBIT SAPONIA GRUPE OSJETNO PORASLA Konsolidirani ﬁnancijski izvještaji Saponia Grupe za prvo polugodište 2017. ukazuju na nastavak stabilnog i uspješnog poslovanja U prvih šest mjeseci 2017. godine na razini Grupe ostvareni su prihodi od prodaje u iznosu od 510,5 milijuna kuna uz pad od tri posto te ostvarenje operativne dobiti od 21,9 milijuna kuna i neto dobiti od 19,6 milijuna kuna što predstavlja značajan rast u odnosu na rezultate ostvarene u istom razdoblju prethodne godine.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Volatilni tjedan na tržištu Kuna je proteklog tjedna oslabjela u odnosu na euro i švicarski franak, dok je ojačala u odnosu na američki dolar. Tečaj eura potkraj tjedna iznosio je 7,427434 kune, što je rast od

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,983852

CAD kanadski dolar

5,082758

JPY japanski jen (100)

5,720011

CHF švicarski franak

6,502744

GBP britanska funta

8,100593

USD američki dolar

6,159756

EUR euro

7,427434

EUR

0,29 posto. Švicarski franak narastao je na 6,502744 kune, odnosno za 0,11 posto, dok je tečaj dolara iznosio 6,159756 kuna, što je pad za 0,12 posto u odnosu na prethodni tjedan. 7,430

6,24

6,505

7,425

6,22

6,500

7,420

6,20

6,495

7,415

6,18

6,490

7,410

Izvor: HNB

primjena od 9.9.2017.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

7,405 4.9. 5.9. 6.9. 7.9. 8.9.

USD 4.9. 5.9. 6.9. 7.9. 8.9.

6,16 6,14

CHF 4.9. 5.9. 6.9. 7.9. 8.9.

6,485 6,480

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA PRIHOD OD MOBILNOG INTERNETA DOSTIGAO KLASIČNE TELEFONSKE USLUGE

Trguje se oprezno Na svim svjetskim burzama prošli se tjedan trgovalo s rezervom pa su indeksi većinom stagnirali, što je zapravo i pozitivno ako uzmemo u obzir nepovoljna globalna kretanja. Ulagači su bili oprezni jer nije bilo poticajnih gospodarskih vijesti, pa su pratili vijesti o uraganu Irma koji je nanio velike štete na području Kariba i približava se Floridi. “Na tržištu vlada nesigurnost jer bi Irma mogla pogoditi Floridu. Nitko ne zna kakve bi štete taj uragan mogao nanijeti. A štete bi, zajedno s onima od nedavnog uragana Harvey koji je pogodio Teksas, mogle kratkoročno negativno utjecati na rast gospodarstva i zarada, pa su vjerojatno zbog toga ulagači oprezni”, istaknuo je John Praveen, direktor u tvrtki Prudential International Investments Advisers. S druge strane, podršku tržištima pružio je jučer rast cijena dionica u zdravstvenom i tehnološkom sektoru. “S obzirom na to kakva nervoza vlada u svijetu, tržištu ide sasvim dobro”, kaže Peter Tuz, predsjednik tvrtke Chase Investment Counsel. Osim uragana Irma, ranije ovog tjedna ulagače su uznemirile geopolitičke tenzije zbog novog nuklearnog pokusa Sjeverne Koreje.

7440

22200

FTSE 100 22100

7400

22000

7380

21900

7360

21800

7340

21700

4.9. 5.9. 6.9. 7.9. 8.9. 6400

NASDAQ

5120

6390

5110

6385

5100

6380

5090

6375

12350

CAC40

5080

4.9. 5.9. 6.9. 7.9. 8.9.

4.9. 5.9. 6.9. 7.9. 8.9. 19700

DAX

12300

NIKKEI 225

19600

12250

19500

12200

19400

12150

19300

12100

19200

4.9. 5.9. 6.9. 7.9. 8.9.

fond

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirex A krajem prošlog tjedna iznosila je 131,3872, odnosno bila je veća za 0,13 posto u odnosu na tjedan ranije. Vrijednost Mirexa B iznosila je 235,5685, što je rast od 0,16 posto u odnosu na prethodni tjedan, dok je Mirex C iznosio 122,1735, što je rast u odnosu na pretprošli petak od 0,31 posto.

4.9. 5.9. 6.9. 7.9. 8.9. 5130

6395

MIROVINSKI FONDOVI

Porasla vrijednost Mirexa

Dow Jones

7420

datum

ZA VODNE USLUGE 164 MILIJUNA KUNA 4.9. 5.9. 6.9. 7.9. 8.9.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A MIREX A

07.09. 131,38720

-0,0030

AZ - A

07.09. 131,98760

-0,0547

2,71

Erste Plavi - A

07.09. 130,11940

0,0108

1,37

PBZ CO - A

07.09. 136,63160

0,0587

4,44

Raiffeisen OMF - A 07.09. 128,20960

0,0551

3,51

kategorija B MIREX B

07.09. 235,56850

0,0196

0,84

AZ - B

07.09. 234,63120

0,0177

-0,25

Erste Plavi - B

07.09. 245,28660

-0,0024

1,23

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

07.09. 219,87920

0,0569

0,81

Raiffeisen OMF - B 07.09. 240,87440

0,0157

2,03

0,15%

kategorija C MIREX C

07.09. 122,17350

0,0477

3,45

AZ - C

07.09.

119,47110

-0,0119

3,82

0,05%

Erste Plavi - C

07.09. 121,29870

0,0131

2,41

0,00%

PBZ CO - C

07.09. 121,34890

0,0765

2,84

Raiffeisen OMF - C 07.09. 125,95610

0,1086

3,68

4.9.

5.9.

6.9.

7.9.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

1,2%

Raiffeisen DMF

07.09. 229,39490

0,0067

1,22

0,8%

AZ Profit

07.09. 254,23580

-0,0869

-3,97

1,0% 0,6%

Croatia osiguranje 06.09. 158,14760

0,1850

-0,06

0,4%

AZ Benefit

07.09. 251,98660

-0,0348

1,91

0,2%

Erste Plavi Expert 07.09. 208,33750

-0,0110

1,14

Erste Plavi Protect 07.09. 197,20820

-0,0270

1,51

0,0% 7.8.

14.8.

22.8.

30.8.

7.9.

Za javne sustave za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, Agencija za plaćanja u poljoprivredi potpisala je 44 ugovora s isporučiteljima vodnih usluga, vrijedna 164 mi-

2,97

0,20%

0,10%

Prihod od pristupa internetu izjednačio se s prihodom od telefonskih usluga u mrežama pokretnih komunikacija, objavili su iz HAKOM-a, ističući kako je tržište elektroničkih komunikacija u drugom tromjesečju 2017. nastavilo s pozitivnim trendovima iz prethodnih razdoblja. Ulaganja i prihodi veći su nego u istom razdoblju prethodne godine, a investira se primarno u gradnju novih baznih stanica i modernizaciju opreme.

lijuna kuna. Odobrena su ukupno 74 projekta u vrijednosti od 300 milijuna kuna, a potpora iznosi do 100 posto ukupnih prihvatljivih troškova. Najviši iznos javne potpore je milijun eura. Nakon potpisivanja ugovora korisnik može krenuti u postupak prikupljanja ponuda, a nakon izdavanja Odluke o dodjeli sredstava može zatražiti predujam do 50 posto odobrenih sredstava javne potpore.

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

MERCATOR ZNATNO POVEĆAO DOBIT Trgovački lanac Mercator Grupa ostvario je u prvoj polovini godine prihod od 1,15 milijardi eura i čistu dobit od 10,36 milijuna eura, objavila je uprava slovenske kom-

panije u vlasništvu koncerna Agrokor. Prihodi Grupe od prodaje bili su u prvom polugodištu za 7,9 posto manji nego u prvih šest mjeseci lani, dok je čista dobit znatno povećana u odnosu na 3,9 milijuna eura, zabilježenih u prvoj polovini prošle godine.

HŽ CARGO U PLUSU PRVI PUT OD 2013. U odnosu na prošlu godinu HŽ Cargo bilježi uspješne poslovne rezultate, a posebno u lipnju i srpnju 2017. Ostvareno je 4,9 milijuna kuna više prihoda od prijevoza u mjesecu lipnju u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. U mjesecu srpnju 2017. ostvareno je 2,7 milijuna kuna više nego u mjesecu srpnju 2016. godine. U lipnju 2017. je prevezeno 757.412 tona odnosno 24 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a u srpnju 820.000 tona, odnosno 21 posto više nego u srpnju 2016. godine. Društvo je na mjesečnoj razini u mjesecu srpnju ostvarilo neto dobit u iznosu od čak 4,2 milijuna kuna što je prvo pozitivno poslovanje od 2013. godine.

Luka Rijeka podignula promet Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu bila nešto veća nego u tjednu ranije. Dionički promet je iznosio 107,6 milijuna kuna, od čega se 79,2 milijuna kuna odnose na blok promet dionicama Luke Rijeka. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -10,81 do +7,40 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je osam izdanja, dok je ukupno 11 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna.

Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, su zapisali drugi negativni tjedan. Crobex je s prošlotjedna 1.896,94 boda umanjen za 0,75 posto na 1.882,72 boda. Crobex10 je pao za 0,89 posto na 1.114,96 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -5,61 posto koliko je umanjen CROBEXkons do +1,34 posto koliko je porastao CROBEXtran. Obveznički indeksi su tjedan zaključili rastom; CROBIS je uvećan za 0,20 posto, a CROBIStr za 0,28 posto.Najlikvidnija je Luka Rijeka čijim je dionicama u redovnoj trgovini ZAGREBAČKA BURZA ostvaren promet od tek 19.000 kuna, THE ZAGREB STOCK EXCHANGE sa zadnjom cijenom od 49,92 kune. U UKUPAN TJEDNI PROMET: 756.016.802,21 kn četvrtak je provedena blok transakcija TJEDNI DIONIČKI PROMET: 107.552.098,21 kn u iznosu od 79,2 milijuna kuna kojom index zadnja vrijednost tjedna promjena je država 11,75 posto dionica Luke Rije1.882,7200 -0,75% CROBEX ka prodala poljskom OT Logisticsu, a 1.114,9600 -0,89% CROBEX10 time je ta kompanija povećala svoj vla111,0395 +0,20% CROBIS snički udio u Luci Rijeka s dosadašnjih 165,1842 +0,28% CROBIStr 20,81 na 32,56 posto. Po likvidnosti slijedi Valamar Riviera kojom se trgovalo Top 10 tjedna zadnja u iznosu od 6,7 milijuna kuna, a cijena promet po prometu promjena cijena joj je pala za 1,20 posto na 46,88 kuna. -0,16% 49,92 79.225.058,96 LUKA RIJEKA d.d. Povlaštenim dionicama Adris Grupe -1,20% 46,88 6.749.353,30 Valamar Riviera d.d. protrgovan je iznos od 3,3 milijuna -0,95% 449,19 3.307.549,67 ADRIS GRUPA d.d. kuna, a bilježe cjenovni pad od 0,95 -1,29% 52,80 3.108.314,43 Zagrebačka banka d.d. posto na 449,19 kuna. -1,68% 176,00 2.298.044,49 HT d.d. Među 10 najlikvidnijih, dva izdanja bi-0,92% 485,40 1.741.366,74 Arena Hospitality Group d.d. lježe porast cijene. Dionice su najviše +7,40% 434,99 1.392.789,23 Atlantska plovidba d.d. poskupjele Atlantskoj plovidbi, za 7,40 -10,81% 25,50 1.176.968,27 Đuro Đaković grupa d.d. +0,34% 210,60 935.112,91 PEVEC d.d. posto na 434,99 kuna, a njen tjedni 0,00% 730,00 791.619,19 KONČAR d.d. promet iznosi 1,4 milijuna kuna. Pevec je zabilježio zadnju cijenu od 210,60 10 dionica tjedna zadnja kuna, što predstavlja rast od 0,34 promet s najvećim rastom cijene promjena cijena posto, i ostvario promet od 935.000 20,66% 5,49 9.911,44 PULJANKA d.d. kuna. 19,98% 60,00 840,00 HTP OREBIĆ d.d. Končar EI je tjedan završio bez pro13,45% 3,29 8.980,06 Hoteli Haludovo Malinska mjene cijene, na 730 kuna te s prome12,00% 168,00 2.520,00 HOTELI ZLATNI RAT d.d. tom od 792.000 kuna. 7,58% 85,00 1.020,00 HRVATSKI DUHANI d.d. Pad cijene bilježi sedam izdanja. 7,40% 434,99 1.392.789,23 Atlantska plovidba d.d. Najviše je cijena umanjena dionica5,88% 180,00 34.970,00 Lošinjska plovidba-Holding 5,04% 21,06 21.743,54 LUX ULAGANJA d.d. ma Đure Đakovića, za 10,81 posto na 5,00% 420,00 372.800,00 DUKAT d.d. 25,50 kuna, a trgovane su u iznosu od 4,95% 49,83 28.709,05 SZAIF d.d. 1,2 milijuna kuna. HT je zabilježio cjenovni pad od 1,68 posto na 176 kuna 10 dionica tjedna zadnja i promet od 1,3 milijuna kuna. Dionipromet s najvećim padom cijene promjena cijena ce Zagrebačke banke pojeftinile su za -55,56% 20,00 21.135,74 Granolio d.d. 1,29 posto na 52,80 kuna, a trgovane -32,53% 18,00 118.095,47 VIADUKT d.d. su u iznosu od 3,1 milijun kuna. -25,42% 8,80 224.666,88 PETROKEMIJA d.d. BRODOSPAS d.d. Badel 1862 d.d. TEHNIKA d.d. Hidroelektra niskogradnja Đuro Đaković grupa d.d. RIZ-ODAŠILJAĆI d.d. KOESTLIN d.d.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

-23,00% -15,33% -13,98% -13,04% -10,81% -10,40% -9,09%

100,10 15,41 430,10 40,00 25,50 60,03 500,00

1.101,10 7.342,05 217.221,00 2.090,00 1.176.968,27 49.587,75 4.500,00

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI SLAVONSKE MIROVINE ZAOSTAJU ZA PROSJEKOM

Većina fondova u zelenom Među 84 otvorena investicijska fonda prevladali su fondovi s porastom vrijednosti udjela. Rast vrijednosti bilježe 52 fonda, palo ih je 29, a tri fonda bilježe tjedan bez postotne promjene. Jedan je fond rastao više od jedan posto, a jedan pao više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom, šest mjesta su zauzeli dionički fondovi, tri obveznički, a jedno posebni fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -1,11 posto do +2,29 posto. Od 27 dioničkih fondova rast bilježi njih 13. Najviše je pora-

stao KD Energija, za 2,29 posto, što ga čini i dobitnikom tjedna. Ovaj fond u SAD-u ulaže 46 posto portfelja, u Nizozemskoj sedam, a u Ujedinjenom Kraljevstvu oko šest posto. U naftu i plin (energetski sektor) investira nešto više od 45 posto portfelja. KD Europa je zabilježio rast od 0,93 posto, a Platinum Blue Chip je tjedan zaključio uvećanjem od 0,89 posto. Najveći pad od 1,11 posto bilježi Erste Adriatic Equity, a slijede ga OTP indeksni s padom od 0,73 posto i ZB trend koji je pao za [Iva Skorin] 0,65 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 31.8.2017. do 7.9.2017. vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 21,1428 KD Victoria € 11,8423 Addiko Growth $ 178,7992 ZB trend kn 14,4696 KD Prvi izbor € 142,6134 ZB euroaktiv kn 102,5122 Capital Breeder € 128,0609 KD Europa € 12,0752 PBZ Equity fond kn 114,6076 HPB Dionički € 86,5635 Erste Adriatic Equity kn 84,5905 Neta Global Developed kn 114,0876 ZB aktiv € 115,0630 InterCapital SEE Equity $ 15,9586 Platinum Global Opportunity kn 5,9789 KD Nova Europa kn 45,2659 OTP indeksni € 103,8421 Platinum Blue Chip kn 448,2892 Neta Frontier € 102,9699 OTP Meridian 20 kn 92,8100 A1 kn 151,4875 Alpen.Special Opportunity kn 59,2371 Neta New Europe € 85,9791 KD BRIC kn 8,2377 KD Energija € 107,3873 ZB BRIC+ € 170,5028 Allianz Equity $ 20,5121 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 118,5700 Raiffeisen Dynamic € 109,7200 Raiffeisen Harmonic € 104,1600 Raiffeisen zaštićena glavnica € 103,1647 ZB Future 2025 € 101,8179 ZB Future 2030 € 101,4190 ZB Future 2040 € 101,8661 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 163,0549 ZB global € 15,1780 PBZ Global fond € 13,6706 Addiko Balanced kn 132,0787 KD Balanced kn 106,8281 HPB Global € 15,7204 OTP uravnoteženi kn 166,1956 Allianz Portfolio

tjedna promjena [%]

-0,05 -0,30 -0,65 0,23 0,56 0,75 0,93 -0,32 -0,16 -1,11 0,89 -0,57 -0,06 -0,36 0,31 -0,73 0,89 -0,18 0,09 0,31 0,13 -0,29 -0,37 2,29 0,24 0,12 -0,37 0,25 0,46 0,00 -0,05 -0,12 -0,18 -0,18 -0,02 -0,11 0,08 -0,26 -0,14 -0,82 0,30

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 116,0066 PBZ Conservative 10 fond € 102,6827 You Invest Active € 104,1683 You Invest Balanced € 104,9413 You Invest Solid € 103,0774 PBZ Flexible 30 fond € 96,1369 OTP Absolute € 104,3887 InterCapital Income Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 197,3953 ZB bond € 15,0547 Addiko Conservative € 180,0500 Raiffeisen Bonds € 135,9211 PBZ Bond fond € 221,3132 InterCapital Bond € 165,0888 HPB Obveznički kn 80,3945 Neta Emerging Bond € 120,7486 Erste Adriatic Bond € 107,7600 Raiffeisen Classic kn 103,7242 PBZ Short term bond fond $ 106,2582 PBZ Dollar Bond fond $ 103,5825 PBZ Dollar Bond fond 2 100,0594 Erste Local Short Term Bond kn € 100,0856 Erste Adr. Short Term Bond € 100,4848 OTP Short-term bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,4915 PBZ Novčani fond kn 175,9374 ZB plus € 150,7743 ZB europlus BE € 150,7743 ZB europlus BK € 128,7567 PBZ Euro Novčani kn 158,0800 Raiffeisen Cash kn 151,8159 Erste Money kn 152,6769 Addiko Cash $ 133,3885 PBZ Dollar fond kn 143,9925 HPB Novčani kn 133,3650 OTP novčani fond kn 130,5328 InterCapital Money kn 1373,3087 Locusta Cash kn 118,5940 Allianz Cash € 116,2547 Erste Euro-Money kn 111,5480 Auctor Cash € 106,1400 Raiffeisen euroCash € 106,4243 HPB Euronovčani kn 106,8830 Neta MultiCash € 102,1616 OTP euro novčani kn 1001,6909 Zodaks Cash

0,29 -0,02 0,14 0,25 0,01 0,28 0,34

naziv(fond)

valuta

0,27 0,65 0,08 0,19 0,35 0,34 0,34 0,08 0,07 0,03 0,24 0,26 -0,00 -0,03 0,02 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,04 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,02 -0,00 0,01

Prosječna mirovina hrvatskih umirovljenika koji su mirovine ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju iznosi 2451,95 kuna. Najnižu prosječnu mirovinu, prema podacima HZMO-a, imaju umirovljenici Požeško-slavonske županije, samo 1967 kuna. Najbliže su im oni iz Međimurske sa 1969 kune te Virovitičko-podravske županije sa 1980 kuna. Među sedam najgorih, s vrlo malim razlikama, su umirovljenici još dviju slavonskih županija - Brodsko-posavske (2047) i Vukovarskosrijemske (2065 kuna).

PROIZVOĐAČKE CIJENE PORASLE OSMI MJESEC ZAREDOM Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u kolovozu su porasle za 2,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, pa je nastavljen njihov rast na godišnjoj razini osmi mjesec zaredom, pokazuju podaci DZS-a. Službena statistika pokazuje

i da su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u kolovozu u odnosu na srpanj porasle za 0,6 posto. Isključe li se cijene energije, proizvođačke su cijene u industriji u kolovozu u odnosu na srpanj bile više za 0,1 posto, dok su na godišnjoj razini više za 0,5 posto.

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 59

KNJIGOMETAR Paul Veyne

Jesu li Grci vjerovali u svoje mitove? TIM Press

Otok Capri, kolovoz 1939. Italija je u raljama fašizma, a Drugi svjetski rat samo što nije počeo. Na zabavi prepunoj talijanskih aristokrata, nacista, špijuna i milijunaša, književnik Curzio Malaparte, zavodnik i enfant terrible fašističkog pokreta, susreće zagonetnu ljepoticu, ženu koju je čekao cijeli svoj život, ali će se i sukobiti s časnikom SS-a, uvući u spletku koja bi mogla odlučiti sudbinu svijeta, a agenati Mussolinijeve tajne policije dat će mu do znanja da ga sumnjiče za ubojstvo mlade engleske pjesnikinje. Malaparte se skriva odlučan otkriti tko mu pokušava podvaliti...

Ivica Ivanišević

Klanjam se HENA Com

Je li moguće da su Grci koji su nas naučili logički razmišljati, vjerovali u titane, kiklope i junake kojima obiluje njihova mitologija? Za pretpostaviti je da su mislili kako je Minotaur pjesnička izmišljotina, no jesu li sumnjali u postojanje Tezeja? Što smatramo predajom, legendom i mitom, a što znanošću koja polazi od vlastite mitologije? Proučavajući prirodu mitova, oblike njihove primjene, kriterije istinitosti i sumnjivu dvosmislenost koja iz njih proizlazi, autor propituje poveznice ovih narativa s historiograﬁjom.

Rita Monaldi, Francesco Sorti

Malaparte, smrt kao ja Fraktura

U ljupki provincijski gradić negdje u Srednjoj Europi sredinom 30-ih godina prošloga stoljeća stiže vijest da se dogodio vojni udar. Pred novim režimom jedni se sklanjaju, drugi mu se klanjaju. I jedni i drugi svoje pozicije zauzimaju ne iz srčana uvjerenja, nego iz gologa straha. Kao što to u životu i inače biva, najmanje je onih koji su spremni na otpor. I njih, međutim, pogoni ista ustrašenost. Roman je britka bezvremena satira o ljudima koji u teškim vremenima pokušavaju zadržati glavu iznad vode.

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

Jean Mercier

Kad župniku prekipi Verbum

Nakon što ju je Ted Hughes ostavio zbog druge žene, Sylvia Plath počinila je samoubojstvo. Ona je postala mučenica i svetica, a on je proglašen ubojicom i čudovištem. Hughes se nije osobito trudio opovrgnuti tu verziju priče. U ovom romanu napisanom u obliku dramatskog monologa dostojnog veličine te najsnažnije osobnosti engleske poezije druge polovine 20. stoljeća Connie Palmen Hughesu je dala glas da ispriča svoju stranu priče.

Harlan Coben

Velika iluzija Znanje

Vlč. Benjamin se suočava s mnogobrojnim problemima: župljanke zadužene za cvjetne aranžmane na oltarima se međusobno ogovaraju i svađaju, netko je uneredio ispovjedaonicu, a nekolicina vjernika pokrenula je peticiju protiv njega. Jedni mu zamjeraju da je konzervativan i zaostao, a drugi da nije dovoljno predan zaštiti tradicionalnih vrijednosti. Biskup je nezadovoljan, a on krajnje frustriran. Svega mu je dosta, deﬁnitivno mu je prekipjelo te odlučuje pokupiti stvari i nestati. Pisan u duhu Guareschijeva Don Camilla, a ujedno aktualan i životan ovoj će roman mnoge nasmijati i ganuti do suza.

Connie Palmen

Ti kažeš Naklada Ljevak

Maya je bivša vojna pilotkinja čiji je muž Joe nedavno ubijen pred njezinim očima u Central Parku. Zbog ratnih trauma s Bliskog istoka, Maya pati od PTSP-a. Ubojstvo muža dodatno komplicira njezino duševno stanje i stvara od njezina života košmar. Nastoji otkriti istinu. Policija je sumnjiči za ubojstvo. Prijateljica joj poklanja skrivenu kameru kako bi nadgledala dadilju koja brine o njezinoj dvogodišnjoj kćeri Lily. Pregledavajući snimku, Maya ugleda na njoj mrtvog supruga Joea kako se igra s Lily. Je li sišla s uma? Što je istina? Tko je bio Joe?

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Industrijski strojevi i rezervoari Industrijski aparati i ﬁna obrada metala, Mursko Središće, www.iaf.hr. Tvrtka se bavi izradom industrijskih strojeva, reaktora, rezervoara i ostalih posuda koje se koriste u kemijskoj, prehrambenoj, farmaceutskoj i papirnoj industriji. Matična tvrtka iz Austrije već niz godina uspješno djeluje kao proizvođač uređaja, a oznaka poduzeća nalazi se na uređajima diljem svijeta. Logo tvrtke IAF je već postao oznaka marke u području gradnje industrijskih uređaja. Sistem kvalitete sigurnosti tvrtke odgovara ASME Codu, koji čak stoji iznad zahtjeva koje postavlja ISO 9000. Svi visokovrijedni proizvodi napravljeni su po tim zahtjevima kvalitete. Kontakt: Silvija Bobičanec, office@iaf.hr, +385 40544450. Zaštita okoliša Bieco, Rijeka, www.bieco.hr. Zaštitnookolišna tvrtka s misijom pročišćavanja otpadne vode najprirodnijim načinom - biljkama i tako pridonosi zaštiti voda i okoliša općenito. Reference su 13 izgrađenih i još desetak projektiranih biljnih

uređaja, EU projekti i projektni zadatak za zaštitu i revalorizaciju sliva. Na temelju istraživačkog rada i poznavanja biljnih uređaja Bieco je patentirao tehnologiju biljnih uređaja u Republici Hrvatskoj - Patent PK980339. Kontakt: Mira Shalabi, uredi.ri@gmail.com, 0911031951. Klesarske usluge Klesarstvo Grgić, Gornji Stupnik, www.klesarstvo-grgic.hr. Tvrtka se bavi izradom nadgrobnih spomenika, prozorskih klupčica, stepenica te njihovom montažom. Bavi se i uređenjem interijera i eksterijera od prirodnog granita i

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Usluga održavanja IBM opreme

Ministarstvo pravosuđa nabavlja usluge održavanja IBM opreme. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 2. listopada.

mramora te umjetnog kamena. Kontakt: Darja Pezer, info@klesarstvo-grgic.hr, 01/6588 822. Dokumenti i pametne kartice AKD, Zagreb, www.akd.hr. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju dokumenata, pametnih kartica, visokozaštićenog tiska te implementaciju pratećih i cjelovitih IT rješenja. Proizvodi niz proizvoda okupljenih u tri osnovna brenda: AKD dokumenti, AKD kartice i e-rješenja, AKD zaštićeni tisak. AKD proizvodi i svojim kupcima isporučuje elektroničke dokumente građana poput biometrijske putovnice, vize, osobne iskaznice, vozačke dozvole, dozvole boravka, pogranične propusnice, vojne iskaznice te prateća IT rješenja. Značajni dio proizvodnog programa AKD-a čini i smart card program koji podrazumijeva izradu i personalizaciju svih vrsta smart kartica (kontaktnih i/ili beskontaktnih) te isporuku zaokruženih, pratećih e-sustava i aplikativnih rješenja ili prilagodbu raznim postojećim sustavima, poput e-zdravstvene iskaznice, e-tahografa, e-akademske iskaznice, identiﬁkacijskih kartica, platnih, telekomunikacijskih, prijevoznih i parkirnih kartica ili pak drugih vrsta službeno propisanih iskaznica/ dokumenata na razini nacionalnih državnih institucija. Kontakt: Adela Jelinek Bišćan, adela.jelinek.biscan@akd.hr, +385 13657714, +385 989810382. Poslovni prostori u Njemačkoj Nudi se skladišno-uredski prostor od 700 četvornih metara + 70 četvornih metara, koji se nalazi u njemačkom gradu Heidenheim an der Brenz na adresi Im Bruehl 23. Izgradnja skladišta s uredima završena je 2014. godine. Kontakt: Dejan Mamić, d.mamic73@gmail.com. +49/176177-10022.

Rok dostave ponuda je 2. listopada. Namještaj za centar za hitnu medicinu

KBC Rijeka nabavlja namještaj za potrebe centra za hitnu medicinu. Procijenjena vrijednost je milijun kuna. Rok dostave ponuda je 26. rujna.

Osobna vozila

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Ministarstvo branitelja nabavlja osobna vozila za hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100 posto I. skupine. Procijenjena vrijednost nabave je 28,2 milijuna kuna.

Adaptacija

Dom zdravlja Živince nabavlja radove adaptacije ambulante obiteljske medicine. Rok dostave ponuda je 28. rujna. Zamjena bravarije

BH Pošta nabavlja radove zamjene bravarije. Rok dostave ponuda je 28. rujna.

REGIJA Baza podataka

Hrana i sredstva za higijenu

Ministarstvo za infrastrukturu nabavlja usluge izrade baze podataka o kretanju vozila. Rok dostave ponuda je 5. listopada.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH nabavlja hranu i sredstva za higijenu. Rok dostave ponuda je 18. rujna.

11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 61

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

NA BUBNJU SPORTSKI CENTAR, SKLADIŠTE, TURISTIČKO ZEMLJIŠTE... Prodaje se skladište površine 3281 metar četvorni i dvorište od 758 metara četvornih u Zadru, ukupne vrijednosti 3.615.139 kuna. Datum dražbe je 12. rujna, a održat će se u 9 sati u prostorijama Općinskog suda u Zadru, na adresi Plemića Borelli 9, soba 101/a (I. kat). Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnina, odnosno iznos od 361.513 kuna. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati obvezan predočiti Sudu najkasnije dva dana prije nego se pristupi dražbi. Na prodaju je obiteljska stambena zgrada u Zagrebu, na adresi Dobri dol 1a, sagrađena na dvije osmine dijela čestice 7848/25. Zgrada vrijedna 3.535.500 kuna prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu nižu od 1.178.500 kuna. Datum održavanja dražbe je 13. rujna u 10 sati pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu (Ulica grada Vukovara 84, soba broj 301/III.). Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije osam dana prije ročišta za dražbu dale osiguranje od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Prodaje se sportsko-rekreacijski centar Migalovci u Slavonskom Brodu površine 81.738 metara četvornih i procijenjene vrijednosti 10.358.400 kuna. Krajnji rok za ponude ističe 14. rujna, a javno otvaranje pismenih ponuda održat će se 14. rujna s početkom u 14 sati u uredu javnog bilježnika Ivana Kovačević, Kapucinska 23/I., Osijek.

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

Pisane ponude potrebno je dostaviti u zatvorenim kovertama na adresu navedenog javnog bilježnika s naznakom “St-386/2014, za oglas – ne otvarati”. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine. Devastirano zemljište pogodno za gradnju luke nautičkog turizma ili drugog objekta turističke namjene prodaje se u Slatinama, na otoku Čiovu, iznad bivšeg kamenoloma. Procijenjena vrijednost nekretnine površine 14.875 metara četvornih iznosi 7.533.000 kuna, a u suradnji s Gradom Splitom moguće je deﬁniranje projekta strateške investicije. Javno nadmetanje će se održati 14. rujna godine u 10 sati u prostorijama Trgovačkog suda u Splitu, sudnica broj 22, Sukoišanska ulica broj 6. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, a jamčevina iznosi 10 posto od neto isklične cijene za svaki predmet prodaje i mora se uplatiti do 12. rujna. Prodaje se poslovni prostor u Rijeci, na adresi Luka 19, površine 377 metara četvornih i procijenjene vrijednosti 3.393.000 kuna. Poslovni prostor - dio zabavnog kluba - u cijelosti zauzima čitav suteren u naravi I etažu predmetne zgrade, a sastoji se od dijela zabavnog kluba sa sanitarnim čvorom. Nekretnina je opterećena založnim pravima u korist Republike Hrvatske zastupani po ODO u Rijeci. Datum dražbe je 15. rujna u 10.30 sati pri Općinskom sudu u Rijeci, na adresi Frana Kurelca 3, soba broj 29/V. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti tj. po cijeni od 2.262.000 kuna. Stranke i osobe koje se namiruju u postupku mogu se sporazumjeti izjavom danom na zapisnik kod suda pred kojim ovršni postupak teče ili drugog suda da se nekretnina može prodati dražbom i za cijenu nižu od one koja je prethodno navedena. Poreze i pristojbe u svezi s prodajom dužan je platiti kupac. Osiguranje od 10 posto vrijednosti nekretnine, odnosno 339.300 kuna uplaćuje se na račun Suda, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Oprema za medicinsko snimanje Republika Srbija je dobila zajam za nabavu medicinske opreme za snimanje. Rok za predaju ponuda je 5. listopada, a prijave i podaci o nadmetanju nalaze se na procurement.rd@pim.gov. rs. Uvjeti za natječaj i sadržaj natječaja nalaze se na web stranicama www.obnova.gov.rs/english/public-procurement. Geografski informacijski sustav Regio Energie, Solothurn, Švicarska, traži nabavu geografskog informacijskog sustava. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=980133. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Regio Energie Solothurn, Rötistraße 17, Solothurn 4502, Switzerland, Stefan Schluep, stefan. schluep@regioenergie.ch. Rok za predaju ponuda je 26. rujna. Sustav prijevoza žičarom s kabinama Axpo Power AG | Kraftwerk am Löntsch, Netstal, Švicarska, traži nabavu sustava prijevoza žičarom s kabinama. Natječaj je otvoren do 22. rujna, a prijave se predaju na Axpo Power AG | Kraftwerk am Löntsch Rütigasse 3, Netstal 8754; Switzerland, Urs Winiger, urs.a.winiger@ axpo.com. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=979673. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Tehničke usluge Departement Bau, Verkehr und Umwelt Abteilung Tiefbau, Aarau, Švicarska, traži nabavu tehničkih usluga. Rok za predaju ponuda je 22. rujna, a prijave se predaju na Departement Bau, Verkehr und Umwelt Abteilung Tiefbau, Entfelderstraße 22, Aarau 5001, Switzerland, André Müller,andre.mueller@ag.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=979571. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi.

Građevinski radovi na zdravstvenim ustanovama Hochbauamt Kanton Zürich, Švicarska, traži izvođača radova na zdravstvenim ustanovama. Natječaj je otvoren do 22. rujna, a prijave se predaju na Hochbauamt Kanton Zürich, Stampfenbachstraße 110, Zürich 8090, Switzerland, hba.kanzlei@bd.ch.zh. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=980107. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Građevinski radovi

Vijeće Europe nabavlja uslugu građevinskih radova na laboratorijskim prostorima. Natječaj je otvoren do 16. listopada. Glavna adresa javnog naručitelja: http://www.coe.int. Adresa proﬁla kupca: http://www.edqm.eu, a daljnje podatke daje: Conseil de l’Europe — EDQM 7 allée Kastner, Service Achat Strasbourg, Francuska, purchasing@edqm.eu. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je na istoj adresi. Transformatori Service Achats, Morges, Švicarska, traži nabavu transformatora. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=982905. Dodatne informacije dostupne su na Service Achats, Rue de Lausanne 53, Morges 1110, Switzerland, Stéphane Deillon marches-publics@romande-energie. ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na prethodno navedenu adresu. 11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 63

PRIVREDNI VJESNIK

10. WEEKEND MEDIA FESTIVAL

STEM, J’TAIME Sve marketingaše na Festivalu očekuje šesti BalCannes na kojem najboljih 25 projekata regije odabire najveći žiri do sada piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rad Rovinj i njegova stara Tvornica duhana od 21. do 24. rujna na jubilarnom 10. Weekend Media Festivalu okupit će tisuće znatiželjnika otvorenih za nova znanja i iskustva iz komunikacijske industrije. U dvoranama Weekend Media Festivala i oko njih vodit će se žustre rasprave i prezentirati novi trendovi, ali prije svega stvarati opuštena atmosfera kreativnog dokoličarenja po kojoj rovinjski festival već cijelo desetljeće odskače iznad svih sličnih okupljanja. Budućnost koju donosi STEM, kako osloboditi državu klijentelizma, suvremena glazba: od Ramonesa do Rozge, psihologija i dizajniranje iskustva, umjetnost kao budućnost oglašavanja… i još

mnoge druge zanimljive teme očekuju sudionike festivala koji se održava pod pokroviteljstvom Adris Grupe. “Deset godina prošlo je nevjerojatno brzo, a mi

smo izuzetno ponosni što je Weekend postao mjesto na kojem se uz aktualne teme i u ozračju dobre zabave već tradicionalno spajaju ljudi iz komunikacijske industrije cijele regije. Deseto izdanje Weekenda podignuli smo na razinu koja priliči velikom jubileju tako da niti ove godine neće nedostajati zanimljivih panela, atraktivnih predavača i popratnog sadržaja”, izjavio je direktor Festivala Tomo Ricov. U programu 10. Weekenda svakako se ističe panel STEM, j’taime: budućnost je već počela, na kojem će poduzetnik Nenad Bakić, sociolog Boris Jokić, inovator Mate Rimac te član Uprave Hrvatskog Telekoma Boris Drilo predstaviti važnost popularizacije STEM obrazovanja

OKTAL PHARMA: VLASTITA LINIJA DODATAKA PREHRANI I KOZMETIKE

Predstavljena Zona Vital

Oktal Pharma, jedna od vodećih veledrogerija u Hrvatskoj, predstavila je vlastitu liniju dodataka prehrani i kozmetike pod nazivom Zona Vital. Vodeći računa o nedostatku vremena za aktivnu brigu o zdravlju, s kojim smo svi suočeni, u Oktal Pharmi su odlučili

kreirati liniju proizvoda po mjeri potreba današnjeg čovjeka i uštedjeti vrijeme, a opet osigurati kvalitetne, provjerene i cjenovno prihvatljive proizvode. Tu liniju proizvoda kreirali su stručnjaci iz Oktal Pharme praćenjem svjetskih trendova u prevenciji i samoliječenju te osluškivanjem potreba hrvatskog tržišta. Proizvodi Zone Vital jamče provjerenu formulaciju, prirodne sastojke, certiﬁciranu kvalitetu i prihvatljivu cijenu širem krugu ljudi. Linija proizvoda Zona Vital podijeljena je u pet skupina, pa tako jedna od njih brine o zdravlju srca i krvnih žila, dok je posebna skupina proizvoda namijenjena trudnicama i bebama. Za svakodnevnu brigu o

64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

zdravlju, općem stanju organizma i energiju namijenjena je treća skupina. Očuvanju zdravlja živčanog sustava, koji koordinira aktivnosti mišića, nadzire organe, stvara i obrađuje podatke koje dobiva od osjetila te pokreće aktivnost, namijenjena je četvrta skupina, a peta skupina odnosi se na probavne organe. Inače, Oktal Pharma osnovana je 1992. godine u Zagrebu, a trenutno posluje u cijeloj regiji i zastupa više od 30 zapadnoeuropskih i američkih tvrtki te neprekidno širi svoje poslovanje. (S.P.)

Tomo Ricov i Nikola Vrdoljak

mladih ljudi i razvoja digitalnog društva. Panelisti će iz svoje perspektive pružiti relevantna znanja i iskustva koja mogu pomoći Hrvatskoj da se transformira u digitalno uspješnu STEM ekonomiju.

SKANDAL U NOGOMETU “Uz vječno zanimljivu temu Agrokora kojom ćemo se baviti na jednom od panela, detaljno će se analizirati kako se komunicirala kriza najveće regionalne kompanije. Panel Hrvatska ide naprijed bavit će se tezom da postoje dvije Hrvatske – klijentelistička koja želi zadržati postojeći ekonomski model i otvorena koja želi naprednije gospodarstvo. Brojni stručni predavači, kojih niti ove godine neće nedostajati, podijelit će svoja znanja i stavove te pokrenuti rasprave o kojima će se još dugo govoriti”,

istaknuo je direktor programa Nikola Vrdoljak.

O UVIJEK AKTUALNOJ TEMI SLOBODE MEDIJA RASPRAVLJAT ĆE SE NA PANELU HOUSE OF CARDS O najvećem skandalu u svijetu nogometa govorit će čovjek najzaslužniji za njegovo razotkrivanje - Jonathan Calvert, novinar britanskog The Sunday Timesa,

a s transformacijom Googlea iz internetskog pretraživača u kompaniju koja se bavi razvojem umjetne inteligencije upoznat će nas Dominik Osterholt s Google Digital Academy. O uvijek aktualnoj temi slobode medija raspravljat će se na panelu House of cards na kojem će sudionici razgovarati kakav je utjecaj politike, a kakav biznisa na medije te koriste li biznisi oglašivačke budžete kako bi utjecali na medije. Sve marketingaše na Weekendu očekuje šesti BalCannes na kojem ove godine najboljih 25 projekata regije odabire najveći žiri do sada, koji se sastoji od čak 25 predstavnika klijenata, agencija i novinara. A petu godinu zaredom SoMo Borac će predstaviti najbolje digitalne radove u više kategorija.

VINART GRAND TASTING 2018

Fešta od vina u veljači U tijeku su pripreme za Vinart Grand Tasting 2018 koji će se održati 2. i 3. veljače 2018. u zagrebačkoj Laubi. Na tom događanju moći će se kušati vina biranih vinarija s hrvatskog tržišta, a ovaj festival donosi prokušane i prepoznate prakse svjetskih vinskih festivala u koje unosi inovativnost. Kako kaže Ana Hozjan iz Vinarta, ovaj je festival potpuno posvećen kvaliteti i na njemu vinari izlažu isključivo uz pozivnicu. “Godine našeg predanog rada i istraživanja svijeta vina uložili smo u odabir onih vinara za koje smatramo da su kvalitetom predvodnici u svom cjenovnom razredu na hrvatskom tržištu i pozvali ih da izlažu svoja vina. Manifesta-

cija s takvom koncentracijom izvanrednih uzoraka u tako kratkom vremenu i na jednom mjestu ne događa se baš često i ona je dobra prilika da se mnogi upoznaju s ponudom hrvatskih vina, ali i nauče nešto o njima”, ističe Ana Hozjan. Za mnoge znalce ova će manifestacija biti i izvrsna prilika da popune vlastitu vinsku arhivu teško dostupnim vinima koja svi traže, a iskustva ovogodišnje manifestacije jamče kako će i iduća biti izuzetna za ljubitelje vina. Prema najavama,cijena ulaznice na Festival bit će 150 kuna, a u nju je uključen bon u iznosu od 40 kuna za prijevoz kući taksijem ili za butelju vina iz Pop Up Vinoteke. 11. rujna 2017. | broj 3995 | PRIVREDNI VJESNIK | 65

ZRAČNA LUKA FRANJO TUĐMAN

RUŠE SE PROMETNI REKORDI Zračna luka Franjo Tuđman i u kolovozu je nastavila s pozitivnim prometnim rezultatima. Ostvaren je rast prometa putnika od 14 posto, a prvi put u povijesti zagrebačka zračna luka je dočekala dvomilijuntog putnika u kolovozu, točnije, 28. kolovoza, što je mjesec dana ranije od rekordne 2016. godine. Zračna luka Franjo Tuđman već od početka godine bilježi kumulativni rast od 11 posto u odnosu na 2016., a pozitivan trend dvoznamenkastog rasta očekuje se i do kraja godine. Od početka koncesijskog razdoblja, koje je započelo krajem 2013. godine, uspostavljena je suradnja s devet novih aviokompanija i uvedeno je 13 novih cjelogodišnjih linija od čega ih je najviše, njih ukupno osam, realizirano u ovogodišnjem ljetnom redu letenja. Evidentan je porast i u broju čarter linija, a bilježi se i značajan rast kargo prometa pa je tijekom kolovoza ostvaren rast od 46 posto rasta u odnosu na lanjski kolovoz.

Ovogodišnji dolazak aviokompanije Emirates predstavlja poseban korak u poslovanju zagrebačke zračne luke. Radi se o avioprijevozniku koji svakodnevno u Zagreb dovodi velik broj putnika iz više od 60 zemalja svijeta, ponajviše iz Azije, ali i Australije i Oceanije, čime Zagreb i Hrvatska postaju dostupniji dalekim tržištima što će pozitivno utjecati na hrvatski turizam i izvan ljetne sezone. Značajan doprinos rastu prometa dao je i nacionalni prijevoznik Croatia Airlines sa svojim novim linijama za Stockholm, Oslo, Helsinki i Bukurešt, te specijalizirana aviokompanija za leisure city break putovanja Monarch, zahvaljujući kojoj je povećan broj dolazaka turista iz Velike Britanije. Osim novih linija, povećan je i broj letova i veličine zrakoplova na već postojećim destinacijama, što uključuje linije LOT-a za Varšavu, Czech Airlinesa za Prag, Air Transatov izravni let za Kanadu i Qatar Airwaysa na redovitoj liniji za Dohu.

BOROVO

EMIRATES

Startasice u znaku Vinkovačkih jeseni Borovo ove jeseni predstavlja još jedno limitirano izdanje svojih najpopularnijih tenisica - startasica. Riječ je o kolekciji osmišljenoj posebno za 52. manifestaciju Vinkovačkih jeseni koja se održava do 17. rujna. Osim tradicije duge više desetljeća, Vinkovačkim jesenima i startasicama zajedničko je to što se ove popularne tenisice, baš kao i nošnje koje će se moći vidjeti na ovoj najvećoj tradicijskoj manifestaciji u Hrvatskoj, izrađene ručno. Limitiranu kolekciju startasica za Vinkovačke jeseni krase motivi jednaki onima na raskošnim narodnim nošnjama. Borovo je ovom limitiranom kolekcijom još jednom uspjelo spojiti moderno i tradicionalno što jasno pokazuju četiri modela espadrila i dva modela Startas tenisica. Startas koji se proizvodi od 1976. predstavlja kreativnost i kulturno naslijeđe te je zato idealan suvenir ovogodišnjeg izdanja Vinkovačkih jeseni. 66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3995 | 11. rujna 2017.

Stiže stota perjanica Emirates, najveća međunarodna zrakoplovna kompanija, ove jeseni će dočekati svoju stotu perjanicu – Airbus A380 i bit će to prvi takav događaj u zrakoplovnoj industriji. S ﬂotom koja sadrži 260 širokotrupnih zrakoplova, Emirates je najveći operator zrakoplova tipa A380 i Boeing 777. Povodom ove povijesne prekretnice kompanija predstavlja posebne cijene za hrvatske zaljubljenike u putovanja koji putuju ekonomskom i poslovnom klasom na niz odredišta iz Emiratesove svjetske mreže destinacija, a koji svoje karte rezerviraju prije 13. rujna 2017. godine. Putnike na svim letovima dočekuje i Emiratesovo multinacionalno kabinsko osoblje, a tijekom leta mogu uživati u gurmanskim obrocima, vrhunskim vinima i drugim pićima, opuštajući se uz nagrađivani zabavni sustav ICE.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.