Pv 3996 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

18. rujna 2017., godina LXIV, broj 3996

TEMA TJEDNA: TRAJNO STRUKOVNO OSPOSOBLJAVANJE

Učiti, učiti i stalno učiti Hrvatske kompanije sve više prepoznaju važnost ulaganja u stalnu edukaciju svojih zaposlenika

INTERVJU

Sanja Stamenić Oštrić Solana Nin

MEĐIMURSKI PODUZETNICI U 2016.

Povećani i prihodi i izvoz i plaće

UPRAVLJANJE POTRAŽIVANJIMA

Četiri posto nenaplativoga

BIZNIS PLUS I NOVOSADSKI SAJAM s posebnim zadovoljstvom Vas pozivaju na 9. regionalnu konferenciju Biznis plusa

Sve boje regionalnog turizma koja će se održati U PETAK, 6. LISTOPADA 2017. GODINE u konferencijskoj dvorani Novosadskog sajma (Hajduk Veljkova 11), s pocˇ etkom u 11 sati

Turizam: jucˇer, danas, sutra regionalnim putevima povijesti, kulture i privrede

Avanturizam od krstarenja, planinarenja do splavarenja

Konferencija se održava u okviru jubilarnog 50. međunarodnog sajma turizma i 25. međunarodog sajma ekologije "Eko-svet"

Za sve informacije obratite nam se na email uprava@privredni.hr

SADRŽAJ

3996 / 18. rujna 2017. EKSKLUZIVNO

Odšteta za nezakoniti kartel Do odštete preko trgovačkih sudova

TEMA TJEDNA 8

Trajno strukovno osposobljavanje Učiti, učiti i stalno učiti

Sanja Stamenić Oštrić, direktorica Solane Nin Pričamo priču o soli

Međimurski poduzetnici u 2016. Povećani i prihodi i izvoz i plaće

INTERVJU

PV ANALIZA

AKTUALNO

64 YuMi, suradnički robot s dvije ruke, debitirao je u operi dirigirajući slavnom talijanskom tenoru Andrei Bocelliju

Upravljanje potraživanjima Četiri posto nenaplativoga

Tržišta distributivne trgovine mješovitom robom Konzum i dalje ima najveći tržišni udio

Protokol EU-a za gospodarenje građevinskim otpadom i otpadom od rušenja Čak 70 posto građevinskog otpada može se reciklirati

7. turistički forum kontinentalnog turizma Hrvatske Turizam i gastronomija idu ruku pod ruku

U Areni održan In Dizajn - Festival modernog doma Dizajnerski proizvodi imaju visoku dodanu vrijednost

PRIČA S RAZLOGOM 34

Coca-Cola u Hrvatskoj I međunarodni brend i hrvatska kompanija

50. međunarodni obrtnički sajam u Celju Hrvati i Slovenci pokrenuli MOS prije pola stoljeća

Od Stradivarija do robota YuMi dirigirao Andrei Bocelliju

HRVATSKA&REGIJA

Sanja Stamenić Oštrić

BUSINESS & LIFESTYLE

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR ANTONIO ZRILIĆ

RADITE NA SVOJIM JAKIM STRANAMA Nije dovoljno samo ležati na svojim talentima ili ih zakopati, već je potrebno stalno raditi i graditi na njima, no sam rad na jakim stranama i poboljšanju tih vještina nije dovoljan

P Antonio Zrilić, osnivač tvrtke Logiko

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

oznata je dilema je li talent bitan za uspjeh ili se uspjeh može naučiti? U jednom članku koji sam nedavno pročitao novinar je implicirao da se uzalud trude svi koji rade na sebi i svojim vještinama kroz čitanje knjiga za samopomoć i na druge načine. Istodobno se ironično pita jesu li talenti poput Tesle, Einsteina, Churchila i drugih obični pozeri jer kada bi se uspjeh mogao naučiti, onda bi svi bili kao oni. Ono što treba imati na umu jest to da ti isti talenti nisu došli do pozicija na kojima su briljirali samo na osnovu talenta, već i na osnovu godina discipline i rada na sebi. Druga dilema koja se javljala vezana za uspjeh je: Treba li raditi na svojim jakim stranama ili pokušati razviti one slabe? Već se godinama u stručnim krugovima zna da je za uspjeh potrebno raditi na svojim jakim stranama, a ne na popravljanju ili gradnji iznova nečeg što je slabo ili ga uopće nema. Autori poput Marcusa Buckinghama već godinama propovijedaju da treba pronaći i graditi na svojim jakim stranama. Nedavno mi je pod ruku došla i knjižica sa istom tematikom Petera Druckera Upravljanje sobom (”Managing Oneself”). Prema riječima Petera Druckera prvi korak je pronaći svoje jake strane i nudi nam metodu kojom se on služio kako bi otkrio u čemu je on bio jak. Drucker nas dalje uči da bi bilo dobro znati jesmo li vizualni ili auditivni tip; učimo li slušanjem, čitanjem, pisanjem, govorenjem (slušanjem svog glasa) ili činjenjem; volimo li donositi odluke ili savjetovati druge; jesam li dobar član tima; jesam li bolji kao podređeni ili nadređeni? Drugi korak je da se stavite u poziciju da iskoristite svoje jake strane. Nemojte ratovati protiv vjetrenjača i pokušavati se dokazati da ste ipak dobri u nečemu u čemu ima boljih. Dakle, kada ste sigurni da ste pronašli ono u čemu ste dobri i jaki onda gradite dalje na tome. Isto tako jedan mudar i praktičan savjet koji će nekima život značiti - prilagodite se svojim suradnicima ili nadređenima. Ako

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

je primjerice vaš šef slušač, a vi ga zatrpavate pisanim izvještajima doći će do nesporazuma i konﬂikta, ali ako prilagodite način komunikacije prema njegovim osobinama i stilu rada doći će do izvanredne sinergije. Sljedeći je korak, dakle, da to u čemu ste najbolji poboljšate u odnosu na druge. Nije dovoljno samo ležati na svojim talentima ili ih zakopati, već je potrebno stalno raditi i graditi na njima. I konačno, moramo raditi distinkciju između vještina, znanja i ponašanja. Sam rad na jakim stranama i poboljšanju tih vještina nije

NEMOJTE RATOVATI PROTIV VJETRENJAČA I POKUŠAVATI SE DOKAZATI DA STE IPAK DOBRI U NEČEMU U ČEMU IMA BOLJIH dovoljan. Iako smo možda jako vješti komunikatori i to nam daje prednost u profesijama kao što je prodaja i slično, moramo raditi na popunjavanju nekih kritičnih točaka neznanja kao što su osnove ﬁnancija za neﬁnancijaše. Ako smo jaki u tehničkim vještinama, ipak trebamo raditi na osnovama komunikacije kako bismo mogli razumjeti i raditi s drugim ljudima. Dakle, dilemu talent ili rad i disciplina ne bi trebalo relativizirati i treba pogledati sve strane. Možda bismo na kraju došli do zaključka do kojeg je došla i autorica bestselera Grit, Angela Duckworth. Naime, ona smatra da je odgovor negdje u sredini i da znanstvenici još nisu pronašli neki poseban gen za određenu vještinu, već da najvjerojatnije postoji kombinacija gena koja daje predispoziciju za tu vještinu, a na nama je kako ćemo taj talent ili predispoziciju dalje razviti i iskoristiti.

BROJKE, BROJKE

KRUŽNA PUTOVANJA STRANIH BRODOVA U HRVATSKOJ (siječanj-srpanj 2017.)

63 strana broda za kružna putovanja

335 kružnih

uplovila su u hrvatske morske luke

putovanja je ostvareno

466.871 putnik koji je u Hrvatskoj boravio 737 dana

NAJVEĆI BROJ PUTOVANJA OSTVARILI SU BRODOVI POD ZASTAVOM

Bahama - 81 putovanje

Malte - 79 putovanja

Italije Ital lije - 49 putovanja

Od ukupno 335 putovanja najviše ih je ostvareno u Dubrovačko-neretvanskoj (65,4 posto) i Splitskodalmatinskoj županiji (15,8 posto), što je ukupno 81,2 posto svih kružnih putovanja

NAJVEĆI BROJ PUTNIKA PRISTIGAO BRODOVIMA POD ZASTAVOM

Italije alije - 1 117.857 17 85 putnika Izvor: DZS

Bahama ama - 104 104.712 71 putnika

Paname name - 96 96.618 6 putnika

Ostalih 18,8 posto putovanja ostvareno je u sljedećim županijama: Zadarskoj (6,8 posto), Istarskoj (5,4 posto), Šibensko-kninskoj (3,6 posto), Primorskogoranskoj (2,7 posto) i Ličko-senjskoj (0,3 posto).

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

EKSKLUZIVNO ODŠTETA ZA NEZAKONITI KARTEL

DO ODŠTETE PREKO TRGOVAČKIH SUDOVA Svi pojedinci i tvrtke koje su u razdoblju od 1997. do 2011. kupili ili uzeli na leasing kamione ukupne nosivosti više od šest tona imaju pravo na odštetu piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

akon što je Europska komisija u ljeto 2016. godine kaznila globom od rekordnih 2,93 milijarde eura pet najvećih europskih proizvođača kamiona - njemačke proizvođače MAN te Daimler, Volvo/Renault, nizozemski DAF i talijanski Iveco - jer su kršili pravila tržišnog natjecanja te su se, prema toj odluci, udružili kako bi koordinirali cijene srednjih i velikih kamiona te kako bi troškove Zakona o čistom zraku, odnosno emisiji plinova prebacili na kupce, otvorena je mogućnost pokretanja postupaka za naknadu šteta. Ako su hrvatski poduzetnici kupci kamiona od poduzetnika za koje je Europska komisija utvrdila da su sklopili zabranjeni sporazum (kartel) i time im je nanesena šteta, prema toj odluci, imaju pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete sukladno odredbama Zakona o postupci-

Dodatne informacije o odšteti Hrvatske tvrtke, članice HGK, koje bi ovaj odštetni proces mogao interesirati, više informacija mogu potražiti na poveznici: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-16-2582_en.htm. Sažetak Odluke Europske komisije dostupan je na poveznici: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CE LEX:52017XC0406(01)&from=EN

ma naknada štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja (Narodne novine, broj 69/2017) i EU Direktive 2014/104 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. studenoga 2014. o određenim pravilima kojima se uređuju postupci za naknadu štete prema nacionalnom pravu za povrede odredaba 6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

prava tržišnog natjecanja država članica i Europske unije (SL 349/1, 5. prosinca 2014.) koja je tim zakonom preuzeta u hrvatsko zakonodavstvo. Na području zemalja članica Europske unije otvorena je mogućnost pokretanja postupaka za naknadu šteta. U sažetku odluke Europske komisije navodi se da je riječ o kamionima težine između šest i 16 tona (kamioni srednje težine) i kamionima težine veće od 16 tona (teški kamioni) te da se predmet ne odnosi na usluge nakon prodaje, druge usluge i jamstva za kamione, prodaju rabljenih kamiona ni bilo koju drugu vrstu robe ili usluga. U svojoj odluci Europska komisija utvrđuje kako je riječ o razdoblju od 14 godina, od 1997. do 2011.

KAKO DO NAKNADE? Prema Zakonu o postupcima naknada štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja, svatko tko je pretrpio štetu prouzročenu povredom prava tržišnog natjecanja od strane poduzetnika ili udruženja poduzetnika ima pravo na učinkovito ostvarivanje prava na potpunu naknadu štete od tog poduzetnika ili udruženja poduzetnika. Za navedene postupke naknade štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja nadležni su trgovački sudovi u Republici Hrvatskoj kojima se temeljem EU direktive i uz Zakon o postupcima naknade štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja, primjenom odredaba Zakona o parničnom postupku kao općeg propisa podnosi tužba/zahtjev za naknadu štete, pojašnjavaju proceduru iz Hrvatske gospodarske komore. Nažalost, ne postoje neke detaljne upute EK kako doći do naknade jer se naknada traži preko sudova u zemljama članicama EU-a, pojašnjavaju u HGK-u dodajući da se tom vrstom sudskih postupaka bave odvjetnička društva.

MARGRETHE VESTAGER, POVJERENICA ZA TRŽIŠNO NATJECANJE EK

Dogovori o cijenama i prebacivanju troškova za usklađivanje s ekološkim normama na klijente trajalo je 14 godina

Povreda se sastojala od tajnih dogovora o određivanju cijena i povećanjima bruto cijena u EGP-u za kamione, kao i

o vremenskim planovima i prosljeđivanju troškova za uvođenje tehnologija s niskim razinama emisija za kamione srednje težine i teške kamione u skladu sa zahtjevima normi za emisije Euro 3 do Euro 6. Uprave adresata bile su izravno uključene u dogovore o cijenama, povećanja cijena i uvođenja novih normi za emisije do 2004. Barem od kolovoza 2002. dogovori su se odvijali preko njemačkih tvrtki kćeri koje su, u manjoj ili većoj mjeri, o tome izvještavale svoje uprave. Komunikacija se odvijala i na multilateralnoj i na bilateralnoj razini, navodi se u odluci Europske komisije.

“Na europskim cestama je više od 30 milijuna kamiona na koje otpada oko tri četvrtine unutarnjeg prometa roba u Europi. Neprihvatljivo je da MAN, Volvo/Renault, Daimler, Iveco i DAF, koji proizvode devet od 10 srednjih i teških kamiona proizvednih u Europi, tvore kartel umjesto da se međusobno natječu. Tijekom 14 godina te tvrtke su se dogovarale o cijenama i o prebacivanju troškova za usklađivanje s ekološkim normama na svoje klijente”, izjavila je nakon objave odluke Europske komisije povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager.

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA TRAJNO STRUKOVNO OSPOSOBLJAVANJE

UČITI, UČITI I STALNO UČITI Veličina poduzeća pokazala se kao bitan čimbenik u pružanju osposobljavanja svojim djelatnicima, a tvrtke iz informacijskokomunikacijske djelatnosti su prepoznate kao one gdje je kontinuirano učenje i unapređenje znanja uistinu prioritet piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

rvatske kompanije sve više prepoznaju važnost ulaganja u stalnu edukaciju svojih zaposlenika. Od djelatnika se danas traži više fleksibilnosti te se očekuje da se jednostavnije i bezbolnije nose s izazovima u svakodnevnoj poslovnoj i osobnoj komunikaciji uz sve veću složenost proizvodnih procesa koje moraju savladati. Trajno strukovno osposobljavanje u poduzećima definira se kao vrsta izobrazbe čija je primarna svrha stjecanje novih kompetencija ili razvoja i poboljšanja postojećih, a poduzeće barem djelomično financira za svoje zaposlenike. Trajno osposobljavanje i usavršavanje dio je primjene Strategije cjeloživotnog učenja koja se smatra osnovom ekonomije utemeljene na znanju. Ulaganje poduzeća u obrazovanje zaposlenika pokazatelj je spremnosti poduzeća da odgovori na rastuće zahtjeve globalnoga tržišta. Trajno strukovno osposobljavanje se dijeli na dvije glavne kategorije: na tečajeve trajnoga strukovnoga osposobljavanja i druge oblike trajnoga strukovnoga osposobljavanja. Kad je riječ o tečajevima, njih karakterizira visok stupanj organizacije prema vremenu, mjestu i sadržaju i obično su jasno odvojeni od aktivnoga radnog mjesta, dok su drugi oblici trajno strukovnoga osposobljavanja fleksibilnije organizirani i često povezani s aktivnim radom i radnim mjestom. Kako se hrvatski poslodavci odnose prema trajnom

LANI JE 1476 ZAPOSLENIKA GRUPE ERICSSON NIKOLA TESLA POHAĐALO 5276 RAZLIČITIH PROGRAMA strukovnom osposobljavanju u poduzećima, provjerio je Državni zavod za statistiku.

VELIKA PODUZEĆA ČEŠĆE EDUCIRAJU Istraživanje DZS-a koje se bazira na podacima iz 2015. godine na uzorku od 4000 poduzeća prema Eurostatovim metodološkim smjernicama pokazalo je da udio poduzeća s nekim oblikom

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

strukovnoga osposobljavanja iznosi 55,4 posto. Veličina poduzeća pokazala se kao bitan čimbenik u pružanju osposobljavanja pa tako podaci pokazuju da 88,3 posto velikih poduzeća provodi neki oblik edukacije zaposlenika, dok to čini tek 50,8 posto malih poduzeća. Što se područja djelatnosti tiče, najviše strukovnog osposobljavanja provodi se u područjima koja obuhvaćaju informacijske i komunikacijske djelatnosti te djelatnosti ﬁnancija i osiguranja - 65,4 posto. Od poduzeća koja su imala neki oblik izobrazbe, njih 77 posto provodilo je tečajeve trajnoga strukovnog osposobljavanja. Manji udio poduzeća, njih 23 posto, imao je isključivo neke druge oblike osposobljavanja, bez tečajeva. Tako je veličina poduzeća bitan čimbenik u izboru oblika izobrazbe. Mala poduzeća vidljivo više sudjeluju u drugim oblicima izobrazbe, ponajprije pohađanju radionica, konferencija i sajmova te u vođenom usmjeravanju na radnome mjestu u usporedbi s velikim poduzećima. Od ukupnog broja zaposlenih u poduzećima, u tečajevima trajnog osposobljavanja sudjelovalo je 28,6 posto zaposlenika. Od toga je veći udio muškaraca i to 53,9 posto, a žena 46,1 posto. Najveća je razlika među spolovima u pohađanju tečajeva u malim poduzećima, dok je u velikima zastupljenost muškaraca i žena gotovo jednaka. Najmanji broj sati po sudioniku tečaja utrošen je u područjima trgovine, prijevoza i smještaja, samo 19 sati, a najveći u

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

TEMA TJEDNA

HPB

Edukacija na radnom mjestu, ali i izvan njega Hrvatska poštanska banka također podržava i promovira cjeloživotno obrazovanje. Aktivno se provode edukacije zaposlenika na radnom mjestu te izvan njega. Riječ je o stručnim edukacijama na kojima se stječu znanja potrebna za pojedina radna mjesta te soft (meke) vještine za rukovoditelje i zaposlenike kao što su, primjerice, povrat-

područjima industrije, uslužnih, umjetničkih i administrativnih djelatnosti, odnosno 37 sati. Najveći trošak po satu tečaja zabilježen je u poduzećima srednje veličine i to 281,7 kuna po satu.

MENTORIRANJEM DO OSNAŽIVANJA U Grupi Ericsson Nikola Tesla razvoj profesionalnih, poslovnih i socijalnih kompetencija zaposlenika važan je dio njihove dugoročne strategije razvoja.

na informacija, timski rad, prezentacijske vještine i slično. Edukacije provode specijalizirane edukacijske kuće, a mogućnost educiranja imaju svi djelatnici Banke. HPB provodi i interne edukacije koje zaposlenici vrlo visoko ocjenjuju. Provode ih interni treneri odnosno zaposlenici Banke stručnjaci u pojedinim područjima poslovanja,

je kompleksni jednogodišnji program kojim se razvijaju kompetencije neophodne za rad rukovoditelja te se težište stavlja na primjenu stečenih znanja i vještina u radnom okruženju”, kazali su nam u ENT-u, gdje se za realizaciju edukacije koriste interni i eksterni izvori. U ovoj kompaniji edukacijski programi se provode kontinuirano niz godina, a u prilog cjelovitosti i zastupljenosti govore podaci za prošlu godinu kada je čak 1476 zaposlenika koristilo pogodnosti edukacije te pohađalo 5276 različitih programa. Programe edukacije svojih djelatnika Ina provodi u suradnji s dvadesetak ugovornih partnera i renomiranih obrazovnih ustanova u Hrvatskoj i u inozemstvu. “U razvojnim programima godišnje sudjeluje više od 80 posto svih zaposlenika, a svi rukovoditelji godišnje sudjeluju i na nekoliko treninga iz područja upravljanja jer je njihov razvoj

INA PROVODI EDUKACIJE SVOJIH DJELATNIKA U SURADNJI S OKO 20 UGOVORNIH PARTNERA I OBRAZOVNIH USTANOVA U HRVATSKOJ I INOZEMSTVU “Po područjima koje pokrivaju, edukacije su podijeljene na: Ericssonovu tehničku edukaciju, tečajeve za razvoj socijalnih vještina, razvoj poslovnih znanja, mentoriranje, učenje kroz rad, projekte. Dodatni naglasak stavljen je na izobrazbu kvalitetnih rukovodećih kadrova. Sa željom dodatnog osnaživanja mladih rukovoditelja, osmišljen

ključan i za predanost razvoju njihovih zaposlenika. Svi tzv. talenti i nasljednici također su uključeni u niz programa namijenjenih ubrzanom razvoju i pripremi za preuzimanje novih izazova i odgovornijih pozicija. Od 2015. godine provodimo i zaseban program razvoja tehničkog kadra, mladih i već etabliranih stručnjaka koji svoju karijeru žele

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

a neke od tema internih edukacija su: financije za nefinancijaše, prodajne vještine, kvaliteta usluge, komunikacijske vještine, timski rad, projekt-menadžment...

dalje graditi kroz razvoj u tehničkom smjeru. Više od 400 Ininih inženjera iz naših ključnih djelatnosti - iz proizvodnje i prerade nafte i plina - sudjeluje u programu te razvija svoje tehničke kompetencije prema deﬁniranim individualnim razvojnim planovima”, kaže direktorica Razvoja i obrazovanja u Ini Bruna Kostelac Košir te ističe kako se općenito svi Inini programi kroje prema deﬁniranim razvojnim potrebama pojedinca, preko organizacijske jedinice pa do potreba cijele organizacije. U ovoj naftnoj kompaniji posebno su ponosni na interni prijenos znanja kroz Ina Akademiju, koju su pokrenuli 2016. godine s ciljem povećanja dostupnosti edukacija svim zaposlenicima te povećanjem broja sati edukacije svih zaposlenika na 40 sati godišnje. “Imamo više od 100 internih trenera i s ponosom možemo reći da smo u samo 10 mjeseci provođenja Ina Akademije edukacijama obuhvatili više od 1200 polaznika te proveli više od 5500 sati na edukacijama”, ističe Bruna Kostelac Košir.

UNAPREĐENJE ZNANJA JE PRIORITET Veličina poduzeća pokazala se kao bitan čimbenik u pružanju osposobljavanja svojim djelatnicima, a tvrtke iz informacijsko-komunikacijske djelatnosti su prepoznate kao one gdje je kontinuirano učenje i unapređenje znanja uistinu prioritet. O edukaciji svojih zaposlenika posebno se brinu u Combisu, u kojem su edukacija i unapređenje znanja postulati tijekom više od četvrt stoljeća. “Combis ima razvijen sustav tehničkih edukacija, a naši stručnjaci nositelji su najtraženijih svjetskih IT certifikata. Uz tehnička znanja i certifikaciju koja

RBA

Kontinuirana edukacija Zaposlenicima RBA je već niz godina omogućeno sudjelovanje na seminarima, radionicama, tečajevima, stručnim ispitima i certifikacijama, konferencijama, stručnim skupovima i forumima, programima visokoškolskog obrazovanja te e-learning tečajevima. Na edukacije imaju prilike ići zaposlenici svih hijerarhijskih razina – od

je usmjerena prema individualnim potrebama zaposlenika, svim zaposlenicima Combisa kontinuirano je dostupno više od 7000 online edukacijskih programa, kao i učenje engleskog jezika. Osim toga, na tjednoj razini za naše zaposlenike održavamo i interne edukacije iz različitih poslovnih područja, a sve u cilju širenja znanja i boljeg

ZAPOSLENICIMA COMBISA DOSTUPNO JE VIŠE OD 7000 ONLINE EDUKACIJSKIH PROGRAMA I UČENJE ENGLESKOG JEZIKA razumijevanja cjelokupnog poslovanja. Ukratko, naša dobitna kombinacija je - spoj specifičnih tehničkih i poslovnih znanja s velikim brojem softskills

početnika/pripravnika do top- menadžmenta. Godišnje otprilike 70 posto zaposlenika sudjeluje na nekoj edukaciji održanoj u učionici. Obvezne edukacije (vezano za zakonske propise ili interne procedure) za sve zaposlenike Banke provode se putem e-learninga i ovim načinom su svake godine educirani gotovo svi zaposlenici.

edukacija, a koje svaki zaposlenik bira prema svojim sklonostima”, kaže voditeljica Odjela ljudskih potencijala Combisa Božica Antunović te dodajući kako je kontinuirana edukacija visoko na ljestvici prioriteta zadovoljnog djelatnika Combisa.

MILIJUNI KUNA ZA EDUKACIJU Adris Grupa jedna je od vodećih hrvatskih i regionalnih kompanija u području turizma, proizvodnje zdrave hrane te industriji osiguranja. Za dodatno obrazovanje, nadogradnju osnovnih znanja i vještina te razvoj stručnih znanja namijenjenih pojedinim stručnim skupinama zaposlenika na svim razinama i u svim tvrtkama u sastavu, Adris godišnje izdvaja gotovo pet milijuna kuna, a dodatno obrazovanje i edukacijski programi odvijaju se u suradnji s uglednim hrvatskim, ali i stranim poslovnim školama i obrazovnim institucijama. “U skladu s industrijom, potrebama i planovima, Adris i tvrtke u sastavu Grupe - Maistra, Cromaris i Croatia osiguranje - sustavno provode edukacije za svoje zaposlenike. Ukratko, možemo reći da se edukacije odvijaju na četiri razine. Prva razina podrazumijeva programe stipendiranja odličnih učenika i studenata, zatim učenika srednjih strukovnih škola te različita mentoriranja i stručne prakse, kao i usavršavanja s ciljem privlačenja budućih kadrova i zaposlenika koji već imaju određena iskustva i prije izlaska na tržište rada. Na razini Adrisa posebna se pozornost posvećuje razvijanju pripravništva i to jedinstvenim programom zapošljavanja mladih visokoobrazovanih ljudi pod nazivom Budućnost u Adrisu. Pokretanjem programa Adris Grupa je 2010. godine postala prva kompanija u

ADRIS GRUPA ZA DODATNO OBRAZOVANJE I EDUCIRANJE GODIŠNJE IZDVAJA GOTOVO PET MILIJUNA KUNA Hrvatskoj koja je pokrenula javni program zapošljavanja pripravnika kakav ranije nije postojao u Hrvatskoj, s ciljem poticanja promjene hrvatske korporativne svijesti u smjeru zapošljavanja mladih stručnjaka i sprečavanja odljeva mozgova”, naglašava Kristina Miljavac iz Korporativnih komunikacija Adris Grupe te dodaje kako je u dosadašnja tri ciklusa zapošljavanja najboljima ponuđeno stalno zaposlenje i prilika za kontinuirano usavršavanje. Mnogi od njih su danas na visokim rukovodećim pozicijama. “Adris Grupa planira projekt nastaviti i u budućnosti jer je ulaganje u ljude najveća korporativna vrijednost”, rekla je Kristina Miljavac.

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU

Znamo da upravo potrošači iz razvijenih europskih zemalja drže do ekoloških proizvoda. Unatoč tome što još neke solane iz našeg okruženja proizvode sol na sličan način kao i mi, bez ekološkog certifikata to takvim kupcima ne znači puno. Pogotovo je taj certifikat važan na američkom i japanskom tržištu.

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

SANJA STAMENIĆ OŠTRIĆ, DIREKTORICA SOLANE NIN

PRIČAMO PRIČU O SOLI Dolaze nam školska djeca koja se upoznaju s načinom kako se nekada proizvodila sol, a kako se to danas radi. Turisti obilaze i naša polja soli tako da ih upoznajemo s tradicijom proizvodnje soli koja je u slučaju Solane Nin duga više od 1500 godina razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

olana Nin jedna je od triju solana na svijetu čiji proizvodi imaju ekološki certifikat. Ekološki certifikat, uz Solanu Nin, imaju još po jedna francuska i portugalska solana. Proceduru ishođenja ovog certifikata Solana Nin je započela 2011. godine, a dobila ga je na samom kraju 2015. godi-

SOLANA NIN JEDNA JE OD TRIJU SOLANA NA SVIJETU ČIJI PROIZVODI IMAJU EKOLOŠKI CERTIFIKAT ne. Trebalo im je četiri godine da zadovolje sve tražene uvjete. Sanja Stamenić Oštrić više se u Solani Nin bavi marketingom, osmišljavanjem novih proizvoda i pozicioniranjem na tržištu, ali je teško u obiteljskoj tvrtki razlučiti što tko konkretno radi. Uglavnom, s mužem Damirom Oštrićem vodi poslovanje Solane Nin, koja ima

doista bogatu i turbulentnu tradiciju kroz povijest dugu više od 1500 godina. Oštrići inače imaju veliko iskustvo u proizvodnji soli. Sa Sanjom Stamenić Oštrić razgovarali smo o načinu privlačenja turista i osmišljavanju novih turističkih proizvoda i proizvoda od soli, ekološkoj proizvodnji i značaju ekološke proizvodnje te o poslovanju Solane Nin. Moramo naglasiti da se ovaj razgovor vodio prije prošlotjednih katastrofalnih kiša koje su poplavile Nin i dok se štete još zbrajaju.

 Imate puno projekata vezanih uz dolazak i privlačenje turista? - Da, nastojimo produžiti sezonu i našim gostima prikazati kako se proizvodi sol. Počinjemo oko 1. travnja i primamo turiste do otprilike 1. studenoga. Imamo obilaske domaćih gostiju i izvan tih termina, tako da možemo reći da primamo goste cijelu godinu. Dosta radimo na edukaciji, pa nam dolaze školska djeca koja se upoznaju s načinom kako se nekada proizvodila sol, a kako se to danas radi. Turisti obilaze i naša polja soli tako da ih doista upoznajemo s ovom djelatnošću i tradicijom proizvodnje soli koja je u slučaju Solane Nin duga više od 1500 godina.

oko

10 0 mil kn

godišnji prihod Solane Nin

oko

1800 0t

soli ubrano ove godine

oko mil € investirali Oštrići u Solanu

Teško je procijeniti štetu jer je Solana još pod vodom U ovom trenutku je teško procijeniti o kolikoj šteti se radi, jer je Solana još pod vodom. Sve je potopljeno tako da ne znamo u kakvom su stanju bazeni i jesu li uništeni. Tek nakon što se voda povuče, znat ćemo razmjere štete. Što se tiče soli, u ovom trenutku znamo da je jedan dio uništen, a nešto je spašeno. I u tom dijelu trebamo

vidjeti koliko je soli spašeno. Kada se voda povuče, moći ćemo procijeniti kolika je šteta na Muzeju i Kući soli. Teško je sada govoriti o našim željama i projektima koje smo planirati jer je sve u Božijim rukama. Ono što znamo jest to da ćemo se i nadalje nastaviti baviti ovim poslom. Ako sve bude kako treba, nastavit ćemo dalje.

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

U procesu proizvodnje sva sol pada na dno bazena, osim cvijeta soli koji ostaje na površini u obliku tankih slojeva listića poput cvijeta. Cvijet soli je ljekovit jer je prepun kalcija i magnezija, a bere se ručno te suši na suncu i vjetru s Velebita. Liječnici ga preporučuju za liječenje nekih bolesti, pa čak i djeci.

 U tom smislu ste imali i određena ulaganja. - Mi smo doista puno uložili u samu Solanu Nin i projekte vezane uz nju. Puno smo uložili i u edukaciju ljudi i svojih zaposlenika. Uložili smo u Muzej soli, Kuću soli kao i niz proizvoda kako bismo privukli turiste. Imamo recimo čokoladu sa solju, sladoled s cvijetom soli, sir s ninskim cvijetom soli, maslinovo ulje s cvijetom soli. Napravili smo niz novih i inovativnih proizvoda. Znači mi ne prodajemo sol na klasičan način nego pričamo priču o soli kroz sve svoje proizvode, kroz rad u Solani i kroz edukaciju svojih posjetitelja.  Izgradili ste Kuću soli. Što u njoj sve ima? - Investirali smo pola milijuna kuna u Kuću soli i unutar tog prostora postavili smo izložbene eksponate tako da bez obzira na vremenske uvjete možemo primiti posjetitelje.

NAŠ VODEĆI PROIZVOD SVAKAKO JE CVIJET SOLI ILI KAKO GA ZOVU KAVIJAR MEĐU SOLIMA Tu se prikazuje i ﬁlm u kojem se može vidjeti način proizvodnje soli. Valja kazati da je taj prostor također prilagođen osobama s invaliditetom, a koje ne mogu šetati po Solani. Napravili smo video uradak, imamo maketu koja prikazuje Solanu kao i procese stvaranja i nastanka soli. Napravili smo i lutke kako bi se vidjelo kako je to nekada izgledalo, a ukazali smo i na zanimljivost kako je u Solani Nin radio isti broj muškaraca i žena. Recimo, u Paškoj solani nikada nisu žene radile na poljima soli, a u Ninskoj su čak gurale vagone. Za iduću ćemo sezonu turistima ponuditi i romantičnu turu te im ispričati kako su se neki parovi upoznali u Solani, a čiji potomci također rade ovdje. Za iduću godinu planiramo i turističku turu po mjestu.

 Koliko ste od preuzimanja investirali? - Svake godine investiramo pomalo i to radimo planski. Od preuzimanja do danas u svoje smo projekte investirali oko 14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

Izazov nam je stvaranje dodane vrijednosti Je li teško unapređivati obiteljsku tvrtku? - Teško je, jer se radi o proizvodnji ali je sa druge strane i vrlo zanimljivo i izazovno. Moj suprug ima dosta iskustva i njegov otac također, tako da napredujemo. Nama je važno da napredujemo i da održivo poslujemo. U svakom slučaju je izazovno. Pogotovo nam je izazov stvaranje dodane vrijednosti i to ne samo za našu tvrtku i njeno poslovanje nego i za zajednicu. U Ninu je solana jako puno pridonijela unapređenu turističke ponude destinacije. U stvari Ninu solana znači puno, čak je nekima Nin asocijacija za solanu.

dva milijuna eura. Projekt Cvijet soli i poslovanje - ekološka proizvodnja konzumnih i terapeutskih soli suﬁnancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj s oko 150.000 eura i Ministarstvo poduzetništva i obrta, a ukupna je investicija iznosila 1,4 milijuna kuna. Na taj način smo dobili potvrdu da je sol iz ninske Solane ekološki proizvedena i to uz korištenje tradicionalnih ekoloških metoda koje se u njoj njeguju već generacijama. Bio znak nose sva pakiranja ninskog cvijeta soli, grube kristalične i sitne, nejodirane soli te probrane terapeutske soli.

 Što sve proizvodite? - Naš vodeći proizvod svakako je cvijet soli. Pored njega imamo kozmetiku sa solju, čokoladu s cvijetom soli, maslinovo ulje s cvijetom soli, razglednice, veliku ponudu suvenira na bazi soli,… Sve to zanima turiste, ali sve više i široki krug potrošača. Uz sebe smo vezali niz malih domaćih obiteljskih gospodarstava, tako da njih 15 do 20 surađuje s nama i plasira svoje proizvode  Koliko turista vas je posjetilo? - Prošle sezone nas je posjetilo oko 70.000 turista. U ovom trenutku ne mogu precizno reći koliko će to biti ove godine, ali se nadamo da ćemo imati isto toliko posjetitelja, a možda i oko desetak posto više. Sve ovisi o vremenu do kraja godine. Svake godine, kako se produžuje turistička sezona, produžuje se i sezona posjeta Solani. Osim što imamo turu kroz Solanu, imamo i četvorosatne ture vezane uz iskustvo solara gdje možete obuti njegove čizme i vidjeti kako se radi na poljima soli. Za sljedeću sezonu planiramo uvesti još nekoliko tura.

 Koliko ste ove sezone ubrali soli? Kakva je bila berba? - Zahvaljujući vremenskim prilikama imali smo dobru berbu ove godine te smo ubrali oko 1800 tona soli.  Zašto ste se odlučili za dobivanje tog certifikata? - Na tu ideju smo došli jer smo znali, a i vidjeli da u Francuskoj jako drže do cvijeta soli. U Hrvatskoj do tad nitko nije proizvodio taj, kako ga zovu, kavijar među solima. Inače u procesu proizvodnje sva sol pada na dno bazena, osim cvijeta soli koji ostaje na površini u obliku tankih slojeva listića poput cvijeta. Cvijet soli je ljekovit jer je prepun kalcija i magnezija, a bere se ručno te suši na suncu i vjetru s Velebita. Liječnici ga preporučuju za liječenje nekih bolesti, pa čak i djeci. Znamo da upravo potrošači iz razvijenih europskih zemalja drže do ekoloških proizvoda. Unatoč tome što još neke solane iz našeg okruženja proizvode sol na sličan način kao i mi, bez ekološkog certiﬁkata to takvim kupcima ne znači puno. Pogotovo je taj certiﬁkat važan na američkom i japanskom tržištu.

 A na hrvatskom tržištu? - Svijest o značaju ekoloških proizvoda se budi i u Hrvatskoj. Sve je više ljudi zainteresirano za ekološki čiste proizvode. To nije značajan udjel,

NAŠ JE CILJ ODRŽATI SOLANU, ŠTO MOŽEMO JEDINO AKO PROIZVODIMO PROIZVODE S DODANOM VRIJEDNOŠĆU ali je trend očit. Sve više ljudi traži izvorno, neprerađeno i ekološki proizvedeno, a mi nudimo upravo to.

 Razlikuju li potrošači vrste soli? - Dio njih svakako razlikuje. Moja je slobodna procjena da u Hrvatskoj negdje oko 20 posto ljudi jako dobro razlikuje lošije i bolje proizvode i sklono je zdravom. U svakom slučaju raste broj educiranih potrošača.

 Znači izvozite? - Da. Nešto izvozimo u SAD, Nizozemsku i Japan. Izvoz još nema baš veliki udjel u našem

poslovanju, ali će se on sigurno povećavati u budućnosti.

 Koliki godišnji prihod ostvaruje Solana Nin? - Ostvarujemo godišnji prihod od oko 10 milijuna kuna, a očekujemo da ćemo tako, pa možda i nešto više, ostvariti i ove godine. Poslujemo održivo što znači s dobiti.

 Ninsku sol ne prodajete samo turistima. Gdje sve, osim u sklopu Solane, plasirate svoje proizvode? - Nekada smo ih plasirali samo na zadarskom području ,a sada ih ima u dm-u, Sparu, Kauﬂandu, Tommyju, Plodinama, Bakmazu... Isto tako plasiramo ih i kroz niz specijaliziranih trgovina.

 A Konzum? - Tu nismo uspjeli ući jer je Agrokor vlasnik Paške solane i to je osnovni razlog zašto nas nema na Konzumovim policama. No sada nismo opterećeni tom situacijom.

 Kako se neka domaća solana može nositi s ponudom solana sa sjevera Afrike? Jesu li vam te solane konkurencija na tržištu? - Konkurencija je konkurencija. Domaće solane ne mogu cijenom konkurirati solanama sa sjevera Afrike. Jedino možemo opstati ako proizvodimo proizvode s dodanom vrijednošću, a upravo takve proizvode smo se mi i odlučili prozvoditi. Hrvatske solane imaju svoje priče i postoje obitelji koje su generacijama radile u solanama. Naš je cilj održati solanu, što možemo jedino ako proizvodimo proizvode s dodanom vrijednošću.

 Kako je prošao ovogodišnji Festival soli u Ninu? - Ovo nam je bio šesti festival po redu. Iako je bio ekstremno vruć dan, mi smo zadovoljni posjetom i zanimanjem ljudi za tu manifestaciju. Priredili smo igre za djecu, a odraslima zanimljivu manifestaciju te predstavili naše proizvode. Zadovoljni smo u svakom slučaju.

Svake godine, kako se produžuje turistička sezona, produžuje se i sezona posjeta Solani. Osim što imamo turu kroz Solanu, imamo i četvorosatne ture vezane uz iskustvo solara gdje možete obuti njegove čizme i vidjeti kako se radi na poljima soli.

 Koliko sada radi radnika u Solani Nin? - Imamo trenutačno 25 stalno zaposlenih i 15 sezonskih radnika. To znači da u sezoni u Solani Nin radi 40 radnika. 18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

BRIŠE SE POREZ NA NEKRETNINE Predstavljanje poreza na nekretnine građanima nije najsjajnije provedeno. Pojedini gradovi i općine prema građanima djelovali su pomalo zbunjujuće te je procijenjeno da ne bismo bili kadri promijeniti percepciju stvorenu kao da je riječ o novom nametu, kazao je Marić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

P Ti su rezultati (izvršenje državnog proračuna za prvo polugodište 2017. op.a.), snažna poruka kako se vode javne ﬁnancije, a to je prepoznala i međunarodna zajednica, te je Hrvatska prvi put od 2007. godine dobila ocjenu stabilizacije kreditnog rejtinga. Zdravko Marić, ministar fina financija

oreza na nekretnine nema od 1. siječnja 2018., tim je riječima na samom početku prošlotjedne sjednice Vlade premijer Andrej Plenković najavio kako će se problematika tog lokalnog poreza riješiti kroz Zakon o komunalnom gospodarstvu. Izmjenama Zakona o lokalnim porezima Vlada je izbrisala odredbe o porezu na nekretnine, kao lokalnom porezu jedinica lokalne samouprave, te je odlučila zadržati sustave poznatih javnih davanja: komunalne naknade, poreze na kuće za odmor i spomeničke rente, dok se najbolja rješenja financiranja jedinica lokalne samouprave i dalje traže. Ministar financija Zdravko Marić ponovio je da se kroz porez na nekretnine htjelo “staviti pod jednu kapu” odnosno objediniti tri lokalna davanja, radi troškovnog i administrativnog rasterećenja jedinica lokalne samouprave. “Predstavljanje poreza na nekretnine građanima nije najsjajnije provedeno. Pojedini gradovi i općine prema građanima djelovali su pomalo zbunjujuće te je procijenjeno da ne bismo bili kadri promijeniti percepciju stvorenu kao da je riječ o novom nametu”, kazao je ministar financija pokušavajući objasniti razloge odustajanja od uvođenja poreza na nekretnine. Naknadno je rekao, odgovarajući novinarima na pitanje zašto se povlači taj porez kad je on sastavni dio porezne reforme, kako odustajanje od tog poreza ne narušava provedbu te reforme. “Većina odredbi poreznih zakona je stupila na snagu početkom ove godine. I dalje ću težiti da porezni sustav bude stabilan i dosljedan. U budućnosti se, zahvaljujući upravo dobrim rezultatima kad su upitanju državne financije, može očekivati dodatno porezno ali i neporezno rasterećenje”, istaknuo je Marić. U predloženim izmjenama Zakona o lokalnim porezima uvodi se i promjena kod obuhvata poreza na cestovna motorna vozila. Porez na cestovna motorna vozila, kao jedan od

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

lokalnih poreza, plaćaju vlasnici osobnih automobila i motocikala jednom godišnje prilikom registracije, a njegova visina utvrđuje se ovisno o godini starosti i snazi motora. Za osobne au-

ODUSTAJANJE OD POREZA NA NEKRETNINE NE NARUŠAVA PROVEDBU POREZNE REFORME, TVRDI MINISTAR FINANCIJA tomobile se porez na cestovna motorna vozila plaća do 10 godina starosti, dok za motocikle starosnog ograničenja nije bilo. Radi postizanja jednakog načina oporezivanja svih prijevoznih sredstava osobnih automobila i motocikala izjednačava se kriterij godina starosti za utvrđivanje i naplatu poreza na cestovna motorna vozila te se porez utvrđuje i naplaćuje za sva cestovna motorna vozila do 10 godina starosti.

DRŽAVA U SUFICITU 35 MILIJUNA KUNA “Deficit proračuna za prvih šest mjeseci ove godine iznosi 1,6 milijardi kuna ili 0,4 posto projiciranog BDP-a, dok je na razini opće države - kada se proračunu dodaju i rezultati izvanproračunskih korisnika i jedinica lokalne samouprave - ostvaren najbolji rezultat unazad petnaestak godina, riječ je o suficitu od 35 milijuna kuna”, rekao je ministar financija Zdravko Marić predstavljajući izvještaj o izvršenju državnog proračuna za prvo polugodište ove godine.

“Deficit proračuna za prvo polugodište lani također je bio nizak, a što se često pripisivalo činjenici da je dobar dio tog razdoblja na snazi bilo privremeno financiranje, dok je sada u odnosu na to razdoblje ostvareni deficit manji za 800 milijuna kuna. Proračunski prihodi iznosili su 58,3 milijarde kuna i bili su za 3,5 posto viši nego u istom razdoblju prošle godine”, rekao je Marić te istaknuo kako je BDP rastao 2,7 posto, a najveći doprinos tom rastu dala je domaća potražnja. Ministar je istaknuo kako je inflacija rasla 1,1 posto, industrijska proizvodnja 2,1 posto, a trgovina na malo za pet posto, a nakon dugo vremena raste građevina. Porezni prihodi porasli su za 2,4 posto, na 35,1 milijardu kuna.

PRORAČUN SE DOBRO PUNI Prihodi od poreza na dohodak iznosili su 1,1 milijardu kuna i na međugodišnjoj su razini smanjeni za 8,3 posto. Prihodi od poreza na dobit povećani su, za 16,5 posto, na 4,9 milijardi kuna, a prihodi od PDV-a rasli su za 4,6 posto, na 21,4 milijarde kuna. Od trošarina prikupljeno je 6,7 milijardi kuna, rast je zabilježen i kod prihoda od doprinosa, i to za 3,6 posto, na 11,3 milijarde kuna. Ukupni rashodi državnog proračuna u prvoj polovini godine iznosili su 59,9 milijardi kuna i bili su oko dva posto viši nego lani. Rashodi za zaposlene u tom su razdoblju iznosili 12,9 milijardi kuna i povećani su za 336 milijuna kuna. Materijalni su troškovi

istodobno rasli za 196 milijuna kuna, na 5,3 milijarde kuna, dobrim dijelom zbog isplate duga koji je zdravstveni sustav imao prema veledrogerijama. Financijski rashodi su smanjeni za 226 milijuna kuna, na 5,2 milijarde

DEFICIT PRORAČUNA ZA PRVIH ŠEST MJESECI OVE GODINE IZNOSI 1,6 MILIJARDI KUNA ILI 0,4 POSTO PROJICIRANOG BDP-a kuna, a tu se najvećim dijelom radi o kamatama na državni dug. Povećani su rashodi za naknade građanima i kućanstvima, i to za 250 milijuna kuna, na 18,6 milijardi kuna, jer je već provedena jedna od dvije planirane indeksacije mirovina u ovoj godini. Procjenjuje se da će udio javnog duga u BDP-u na kraju ove godine iznositi oko 81,1 posto, što je 2,5 postotnih bodova manje u odnosu na kraj 2016. “Ti su rezultati snažna poruka kako se vode javne ﬁnancije, a to je prepoznala i međunarodna zajednica, te je Hrvatska prvi put od 2007. godine dobila ocjenu stabilizacije kreditnog rejtinga”, rekao je Marić navodeći kako se može očekivati da ovu godinu možemo završiti i bolje nego što smo planirali. 18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA MEĐIMURSKI PODUZETNICI U 2016.

Rang lista TOP tri poduzetnika Međimurske županije PO DOBITI RAZDOBLJA u 2016. godini

1. mjesto

2. mjesto

3. mjesto

129,9 milijuna ukupno dobit razdoblja top 3 poduze u Međimurskoj županiji

LPT d.o.o.

TMT d.o.o.

Čakovečki mlinovi d.d.

Prelog

Čakovec

69,1 mil. kn

31,3 mil. kn

29,5 mil. kn

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

17,5 %

udio top 3 poduzetnika po dobiti razdoblj razdoblja poduzetnika Međimurske žu

kn tnika

a u dobiti panije

POVEĆANI I PRIHODI I IZVOZ I PLAĆE Poduzetnici sa sjedištem u Čakovcu su prvi po broju poduzetnika (1227), po broju zaposlenih (12.517), po ukupnom prihodu (6,4 milijarde kuna), po dobiti razdoblja (352,6 milijuna kuna), po gubitku razdoblja (117,1 milijun kuna) i po neto dobiti (235,5 milijuna kuna) piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

rošla godina je za poduzetnike u Međimurskoj županiji bila vrlo uspješna, povećali su prihode za gotovo sedam posto, izvoz za više od 11 posto, a rasle su i plaće radnicima, iako su još uvijek dosta (gotovo 20 posto) ispod nacionalnog prosjeka. Prema podacima Financijske agencije, godišnje ﬁnancijske izvještaje za 2016. godinu s područja Međimurske županije u Registar godišnjih ﬁnancijskih izvještaja podnijelo je ukupno 2983 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, od kojih je 2633 mikro, 295 malih, 49 srednjih i šest velikih poduzetnika. Od ukupnog broja poduzetnika s područja Županije, njih 2210 ili 74,1 posto poslovalo je s dobiti razdoblja, a 773 ili 25,9 posto iskazalo je gubitak razdoblja. Najveći broj je mikro poduzetnika od kojih je 1889 ostvarilo dobit, a 744 je iskazalo gubitak. Od ukupno šest velikih poduzetnika njih četiri su ostvarila dobit, a dva su poslovala s gubitkom.

ČAKOVEČKI PODUZETNICI PRVI NA RANG LJESTVICI Prema obrađenim podacima, u 2016. godini poduzetnici Međimurske županije povećali su ukupan prihod za 6,8 posto u odnosu na prethodno razdoblje, ali su povećali i ukupne rashode za 6,6 posto, a najveći rast je

ostvaren u iznosu gubitka razdoblja (14,2 posto), dobiti razdoblja (13,9 posto) i neto dobiti (13,7 posto).

PODUZETNICI MEĐIMURSKE ŽUPANIJE POVEĆALI SU UKUPAN PRIHOD ZA 6,8 POSTO, ALI I UKUPNE RASHODE ZA 6,6 POSTO Udio poduzetnika Međimurske županije u ukupnom broju poduzetnika u Republici Hrvatskoj je 2,6 posto, dok udio broja zaposlenih kod poduzetnika u Županiji u broju zaposlenih na razini države iznosi 3,2 posto. U istom promatranom razdoblju, u ukupnim prihodima poduzetnika Republike Hrvatske udjel poduzetnika Međimurske županije je dva posto, u dobiti razdoblja 1,9 posto, a u gubitku razdoblja 1,4 posto. Ukupno ostvareni ﬁnancijski rezultat (neto dobit) poduzetnika Međimurske županije u 2016. godini je iznosio 533,1 milijun kuna što je 2,2 posto neto dobiti poduzetnika Republike Hrvatske (neto dobit od 24 milijarde kuna). 18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA Broj poduzetnika, broj zaposlenih te osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika Međimurske županije u 2016. godini (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) Opis

2015.

Broj poduzetnika Broj zaposlenih Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Dobit razdoblja (+) ili gubitak razdoblja (-) Izvoz Uvoz Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) Investicije u dugotrajnu imovinu Prosječna mjesečna neto plaća (u kunama)

25.541 12.009.965 11.452.630 740.223 182.888 88.444 651.670 182.779 468.891 3.808.935 1.925.238 1.883.698 521.865 4.030

2016.

Indeks

2.983 27.332 12.830.615 12.204.771 834.636 208.792 92.733 742.104 208.993 533.111 4.242.074 2.042.755 2.199.319 575.913 4.149

107 106,8 106,6 112,8 114,2 104,8 113,9 114,3 113,7 111,4 106,1 116,8 110,4 103

Udjel županije u RH (%) 2,6 3,2 2 2 1,8 1,4 1,3 1,9 1,4 2,2 3,6 2 11,5 2,3 80,7

Čakovec

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

2983 poduzetnika podnijela financijska izvješća Fini

Poduzetnici Međimurske županije u odnosu na poduzetnike u drugim županijama najbolje su rangirani prema pokazatelju ekonomičnosti poslovanja (7. mjesto) te broju zaposlenih i iznosu neto dobiti (8. mjesto). Prema drugim kriterijima, rangirani su na 9. mjesto prema ukupnom prihodu, 11. mjesto prema produktivnosti rada – neto dobit po zaposlenom te 20. mjesto prema produktivnosti rada – ukupan prihod po zaposlenom. Na rang listi gradova i općina Međimurske županije poduzetnici sa sjedištem u Čakovcu su prvi po broju poduzetnika (1227), po broju zaposlenih (12.517), po ukupnom prihodu (6,4 milijarde kuna), po dobiti razdoblja (352,6 milijuna kuna), po gubitku razdoblja (117,1 milijun kuna) i po neto dobiti (235,5 milijuna kuna). Iza čakovečkih poduzetnika po brojnosti poduzetnika slijedi Prelog (sa 267 poduzetnika), potom Nedelišće (253 poduzetnika) i Mursko Središće (139 poduzetnika), a u svim drugim općinama broj poduzetnika kreće se od 14 (Dekanovec) do 130 (Donji Kraljevec).

METSS OSTVARIO 18 MILIJUNA KUNA DOBITI

533,1 mil kn njihova neto dobit

Poduzetnici Međimurske županije obračunali su u 2016. godini za 27.332 zaposlenika prosječnu mjesečnu neto plaću u iznosu od 4149 kuna što je za 119 kuna više nego 2015. godine. Te su plaće za 19,3 posto manje od prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom kod poduzetnika Republike Hrvatske (5140 kuna). Najveći ukupan prihod u 2016. godini u Međimurskoj županiji ostvario je veliki poduzetnik sa sjedištem u Čakovcu, Metts (451,6 milijuna kuna), a slijede ga veliki poduzetnici LPT

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

(370,9 milijuna kuna) i Hilding Anders (362,1 milijun kuna). Prvih 10 poduzetnika ostvarilo je više od 2,9 milijardi kuna ukupnih prihoda ili 23,2 posto prihoda poduzetnika Međimurske županije. Društvo Čakovečki mlinovi ima 100 posto udjela u temeljnom kapitalu Metssa koji je prošle godine ostvario 18 milijuna kuna dobiti, dok je neto vrijednost tvrtke procijenjena na 106,3 milijuna kuna. “Segment maloprodaje ima kontinuirani rast prihoda, kao i segment pekarstva, dok su prihodi u segmentu mlinarstva nešto niži isključivo zbog promjene cijena gotovih proizvoda uslijed burzovnih kretanja pšenice. Godinu 2016. obilježili su rast BDP-a u Hrvatskoj, čime je došlo po povećanja rasta prihoda u maloprodaji. Ti pokazatelji upućuju na nastavak trenda rasta potrošnje. Otežani uvjeti poslovanja izraženi su pravnom nesigurnošću, te neizvjesnošću naplate potraživanja. Bez obzira na sve, Društvo očekuje nastavak uspješnog poslovanja u narednom periodu i realizaciju zacrtanih planova. Segment pekarstva je ostvario rast, a dijelom je to omogućeno rastom i širenjem maloprodajne mreže. Pekare omogućavaju maloprodaji da ima sigurnog dobavljača pekarskih proizvoda, a sama proizvodnja podlogu za kontinuirani rast. Maloprodajni dio Grupe, član NTL-a, predstavlja prihodovno najvažniji dio Grupe Čakovečki mlinovi i iz godine u godinu ostvaruje rast. Istovremeno pruža odličnu potporu proizvodnom dijelu Grupe za plasiranje mlinskih i pekarskih proizvoda. Broj maloprodajnih mjesta u Grupi nije se značajno povećavao, ali su napravljene velike investicije u obnovu postojeće maloprodajne mreže. Metss Čakovec je

industrije (proizvodnja madraca), koji je ostvario 340,1 milijun kuna prihoda od izvoza. Slijede Tubla sa 334,5 milijuna i Muraplast iz Kotoribe sa 203,7 milijuna kuna prihoda od izvoza, ali dok LPT relativno malo uvozi (13,8 milijuna kuna), Tubla i Muraplast vodeći su u Županiji po vrijednosti uvezene robe i usluga sa 229,1, odnosno 181 milijun kuna. Među kompanijama s najpozitivnijom izvozno-uvoznom bilancom još su i Tehnix iz Donjeg Kraljevca te Haix obuća koja izvozi 131,4 milijuna kuna, dok im je uvoz na nuli. Prvih 10 poduzetnika po izvozu u 2016. sudjelovali su u ukupnom izvozu poduzetnika županije s udjelom od 46,4 posto. Prema svemu sudeći, pozitivni pokazatelji u Međimurskoj županiji trebali bi se nastaviti i u 2017. godini jer sve statistike i predviđanja ukazuju na daljni oporavak hrvatskog gospodarstva. Ono što ostaje su problemi sve plićeg bazena radne snage iz kojeg tamošnje kompanije mogu crpiti zaposlenike te ispodprosječna primanja. Na tom polju bi mogao pomoći uvoz

obnovio i otvorio četiri prodavaonice u Međimurju, podignuvši značajno standarde u opremanju objekata. Time je pružio kupcima daleko širi asortiman roba i kvalitetniju uslugu”, izjavio je Stjepan Varga, predsjednik Uprave Čakovečkih mlinova. Najveću dobit razdoblja na razini Međimurske županije ostvario je veliki poduzetnik LPT iz Preloga od 69,1 milijun kuna, a slijede ga TMT (31,3 milijuna kuna) i Čakovečki mlinovi (29,4 milijuna).

NAJVEĆI IZVOZNIK LPT IZ PRELOGA Najveći izvoznik u 2016. godini u Međimurskoj županiji bio je veliki poduzetnik LPT iz Preloga, registriran u području prerađivačke

PRVIH 10 PODUZETNIKA OSTVARILO JE VIŠE OD 2,9 MILIJARDI KUNA ILI 23,2 POSTO PRIHODA PODUZETNIKA TE ŽUPANIJE radnika, ali male plaće ostaju kronična boljka jer brojne međimurske industrije jednostavno ne mogu podnijeti veću cijenu rada i ostati konkurentne na međunarodnom tržištu. Unatoč tome, od Međimuraca bi mogle i trebale učiti i naše druge županije i regije, prvenstveno o tome kako privući strane investitore i zadržati ih.

Rang lista prvih 10 poduzetnika Međimurske županije po ukupnom prihodu u 2016. godini (iznosi u tisućama kuna) Rang

Naziv

4149 kn prosječna plaća isplaćena u 2016.

Mjesto

Ukupan prihod 1. METSS d.o.o. Čakovec 451.573 2. LPT d.o.o. Prelog 370.906 3. HILDING ANDERS d.o.o. Prelog 362.146 4. TUBLA d.o.o. Čakovec 347.153 5. MURAPLAST d.o.o. Kotoriba 281.526 6. PERUTNINA PTUJ PIPO d.o.o Čakovec 280.586 7. TEHNIX d.o.o. Donji Kraljevec 253.248 8. EKO MEĐIMURJE d.d. Čakovec 214.543 9. AC JESENOVIĆ d.o.o. Čakovec 211.010 10. CENTROMETAL d.o.o. Macinec 203.430 Ukupno 10 najvećih poduzetnika po ukupnom prihodu u Međimurskoj županiji 2.976.121 Udio 10 najvećih poduzetnika po prihodima u prihodima poduzetnika Međimurskoj županiji 23,2% Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO UPRAVLJANJE POTRAŽIVANJIMA

ČETIRI POSTO NENA Do sada se pokazalo da dugi odobreni rokovi plaćanja utječu negativno na disciplinu plaćanja, a ako se rokovi pak previše skrate, to bi moglo udaljiti korisnike. Tanka je granica između zadržavanja kupaca i postizanja dobre prakse plaćanja, smatra Barbara Cerinski piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

R 78% slučajeva računi se u Europi plaćaju na vrijeme

76% računa u Hrvatskoj se plaća na vrijeme

ačuni se u Europi na vrijeme plaćaju u 78 posto slučajeva, i nakon blagog rasta u trendu plaćanja na vrijeme u zadnjih 10 godina situacija je u stagnaciji. Postotak kasnih plaćanja od 19 posto i nenaplaćenih računa od tri posto nije se ili se tek neznatno poboljšao, pokazuje anketa European Payment Practices 2017 koju je proveo neovisni institut za istraživanje tržišta Kantar TNS u ime EOS Grupe, i koja je prezentirana na prošlotjednom okruglom stolu Upravljanje potraživanjima koji je organizirao tjednik Lider i tvrtka EOS Matrix. Istraživanje je provedeno na podacima 3200 tvrtki iz 16 zemalja, a provodi se već punih 10 godina.

PRIVATNI KUPCI POSTALI UREDNIJI PLATIŠE Diljem Europe postotak pravovremenih plaćanja samo je neznatno porastao za jedan postotni bod sa 77 na 78 posto, ističe Barbara Cerinski, direktorica tvrtke EOS Matrix. “U Zapadnoj Europi svaki peti račun, a

u Istočnoj Europi svaki četvrti račun ne plaća se u odobrenom roku. Udio nenaplaćenih potraživanja od tri posto u Zapadnoj Europi i

U ZAPADNOJ EUROPI SVAKI PETI RAČUN, A U ISTOČNOJ EUROPI SVAKI ČETVRTI RAČUN NE PLAĆA SE U ODOBRENOM ROKU četiri posto u Istočnoj Europi ostao je na istoj razini kao i prethodne godine, a Hrvatska se s lanjske vodeće pozicije od 78 posto računa plaćenih na vrijeme, ove godine blago spustila na istočnoeuropski prosjek od 76 posto. Jedina istočnoeuropska zemlja koja postiže stopu

HRVOJE STOJIĆ, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Addiko Banka

BLAŽENKA KLOBAS, direktorica Odjela za financijske odnose s kupcima HT-a

Bolja naplata povećava likvidnost

Tko ne plati, isključimo ga

Bolja naplata potraživanja je važna jer povećava ukupnu likvidnost ekonomije ističe Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Addiko Banka. “Rast novčane mase je povezan s rastom proizvodnje, ali i ukupne ekonomske aktivnosti. Kada je ukupna likvidnost veća, vladaju jednakiji uvjeti poslovanja i tvrtke s boljim novčanim tokovima spremnije plaćaju svoje račune te promptnije i aktivnije financiraju svoj radni kapital i lakše financiraju svoje investicije kojima jačaju konkurentnost i izlaze na nova tržišta”, procjenjuje Stojić.

Mi smo prilično dobri u naplati svojih potraživanja jer manje od jedan posto ispostavljenih računa ne uspijemo naplatiti ,ističe Blaženka Klobas, direktorica Odjela za financijske odnose s kupcima Hrvatskog Telekoma. “Oko 76 do 77 posto naših računa plaća se na vrijeme, a kroz suradnju s našim partnerima uspijevamo naplatiti ono što kasni s plaćanjem. Mi u svom sustavu imamo jednu prednost koje možda drugi nemaju, a to je da naše dužnike isključujemo iz sustava ako ne plaćaju što je, svakako, velika prednost”, zaključuje Blaženka Klobas.

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

APLATIVOGA

pouzdanosti plaćanja od 80 posto je Poljska gdje posebno privatni potrošači plaćaju na vrijeme. Najlošije se plaća u Grčkoj, Rusiji, Rumunjskoj, Bugarskoj i Slovačkoj gdje se plati na vrijeme samo 74 posto računa”, naglašava Barbara Cerinski. Rokovi plaćanja u prosjeku su skraćeni za jedan dan u većini europskih

zemalja, pa se kod nas plaća sada u roku od 35 dana. “Tvrtke su oprezne i provode vrlo umjereno skraćivanje rokova plaćanja iz godine u godinu. Do sada se pokazalo da dugi odobreni rokovi plaćanja utječu negativno na disciplinu plaćanja, a ako se rokovi pak previše skrate, to bi moglo udaljiti korisnike. Tanka je granica

u roku od dana

35 5

u Hrvatskoj se podmiruju dugovanja (plus 20 dodatnih dana za one koji kasne)

ZDENKO ADROVIĆ, direktor HUB-a

VELIMIR VILOVIĆ, direktor Cemexa

Naplatom popravljamo sliku cijelog gospodarstva

Najgore je iza nas

Hrvatska nije imala programe o tome kako spriječiti povećanje i smanjiti udio loših kredita, ističe Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka. “Mi smo bili prepušteni sami sebi. Dobro je što su došle renomirane svjetske tvrtke koje se bave naplatom na naše tržište i koje su, zapravo na elegantan način, omogućile bankama da se riješe loših plasmana. To nije bitno samo bankama kako bi popravile sliku o sebi nego i za popravak slike cijelog gospodarstva. Teško je pronaći investitora koji bi ulagao svoj novac u neki sektor ako se dogodi, kao što se dogodilo kod nas, da je 63 posto plasmana odnosno kredita u građevinskom sektoru bilo nenaplativo”, kaže Adrović.

Velimir Vilović, direktor Cemexa ističe kako je najveći dio pritiska na njihovo poslovanje bio prije nekoliko godina kada je znatan broj njihovih velikih klijenata došao u lošu situaciju. “Najgore smo ostavili iza nas prije nekoliko godina. Tada smo morali otpisati naša potraživanja jer su bila nenaplativa. No sada je situacija zapravo više nego dobra jer samo od jedan do 1,5 posto naših potraživanja ne uspijemo naplatiti”, zaključuje Vilović.

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO

10 godina istraživanja prakse plaćanja u Europi

AČUNA ĆENIH R A L P O N E VOVREM OJA PRA R B E J N POVEĆA

75% 78% (68%)* (71%)*

Anketa nije provedena

2007. 2008. 2009. 2010.

2011.

2012.

2013. 2014.

2015.

77% (76%)* tvrtki ne očekuje nikakva

77% 78% dodatna poboljšanja u (78%)* (76%)* ponašanju pri plaćanju

2016.

2017.

2018.

2019.

Udio pravovremenih plaćanja u ukupnom broju izdanih računa * Vrijednost u ( ) = vrijednosti za Hrvatsku Izvor: EOS Survey ‘European Payment Practices‘ EOS / Kantar TNS 2017

između zadržavanja kupaca i postizanja dobre prakse plaćanja”, smatra Barbara Cerinski. Na plaćanje kupaca koji kasne s plaćanjem hrvatske tvrtke moraju čekati dodatnih 20 dana nakon isteka roka plaćanja, dok je prošle godine to bilo 22 dana. Dva dana ranije plaćaju

NA KAŠNJENJE U PLAĆANJU OTPRILIKE SVAKA ČETVRTA TVRTKA U ISTOČNOJ EUROPI REAGIRA SMANJENJEM ULAGANJA I PODIZANJEM CIJENA

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

i privatni i poslovni kupci, iako je i ove godine vidljivo urednije plaćanje kod privatnih kupaca.

VAŽNOST NAPLATE POTRAŽIVANJA Na kašnjenje u plaćanju otprilike svaka četvrta tvrtka u Istočnoj Europi reagira smanjenjem ulaganja i podizanjem cijena. Podizanje cijena najčešće je u Mađarskoj (32 posto), nakon čega slijedi Hrvatska (30 posto). U Njemačkoj, s druge strane, tek četiri posto tvrtki reagira na kašnjenja i neplaćanja povećanjem cijena. “Mnogi ljudi nisu ni svjesni posljedica kasnih plaćanja i neplaćanja. Željeli bismo educirati građane o tome kao i o važnosti naplate potraživanja. Uloga koju upravljanje potraživanjima ima u gospodarstvu općenito je slabo percipirana, iako je to nešto od čega potrošač ima velike koristi. Budući da je kao rezultat oporavka duga u tvrtki ponovno uspostavljena likvidnost, time je omogućeno izbjegavanje povećanja cijena ili ukidanje radnih mjesta”, zaključuje Barbara Cerinski. U Hrvatskoj su insolventnost i nepodmirivanje plaćanja od vlastitih kupaca navedeni kao glavni razlozi slabog plaćanja poslovnih kupaca. No u svakoj trećoj hrvatskoj tvrtki pretpostavljaju da se s plaćanjima namjerno kasni te da pogreške pri obradi faktura također nisu zanemarivi uzroci neplaćanja. Privatni kupci kasne s plaćanjem zbog osobne prezaduženosti, trenutačne nelikvidnosti, ali i zbog zaboravnosti i namjernog neplaćanja. U 2016. godini na razini Europe nadoknađeno je osam posto poslovnih prihoda i reinvestirano u gospodarski ciklus zahvaljujući upravljanju potraživanjima. Istovremeno 41 posto europskih tvrtki redovito surađuje s pružateljima usluge naplate potraživanja. U Hrvatskoj je čak 12 posto potraživanja tvrtki nadoknađeno na taj način, pokazalo je istraživanje.

UGOVOR O NABAVI OPREME

DALEKO VEĆI STUPANJ SIGURNOSTI Altpro je svoje tehnološke autostop sustave i njihove dijelove uspio plasirati u Kanadu, Indoneziju, Izrael, Tursku, Veliku Britaniju i Austriju te zemlje Jugoistočne Europe piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Ž Putnički prijevoz i tvrtka Altpro potpisali su Ugovor za nabavu opreme potrebne za sustav autostop uređaja ukupne vrijednosti gotovo 12 milijuna kuna. S obzirom na izmjene Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava i činjenice da do 1. srpnja 2018. sva vučna vozila trebaju imati autostop uređaje, oprema će biti ugrađena na preostalih 48 vučnih vozila (manevarske lokomotive i dizel-motorni vlakovi) u vlasništvu HŽ Putničkog prijevoza. Tako će se povećati razina sigurnosti željezničkog sustava. Jer, riječ je o visokotehnološkom proizvodu koji upozorava strojovođu ili automatski koči vlak ovisno o podacima o brzini vozila prikupljenim prilikom prolaska uz signalne oznake na pruzi.

UGOVOR HŽ PUTNIČKOG PRIJEVOZA I TVRTKE ALTPRO VRIJEDAN JE GOTOVO 12 MILIJUNA KUNA

Željko Ukić i Zvonimir Viduka

eura. Zvonimir Viduka, direktor tvrtke Altpro, kaže kako ovaj ugovor znači zapošljavanje novih ljudi. “Ugovor je došao u pravom trenutku kako bi ubrzao naš sustav zapošljavanja. A na temelju njega ćemo odmah zaposliti 20 ljudi”, ističe prvi čovjek ove tvrtke za koju je razvoj proizvoda iznimno važan. “Sretni smo jer smo razvili nešto čime možemo doći na bilo koji sajam u svijetu i imati pun štand ljudi koje zanima hrvatska tehnologija”, napominje on dodajući kako se Hrvatska tako brendira kao tehnološka zemlja.

UZ BOK NAJBOLJIMA Ugovor se financira zajmom Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD). U sklopu zajma IBRD-a za financiranje Projekta održivog razvoja hrvatskoga željezničkog sektora, čiji je korisnik i HŽ Putnički prijevoz, financira se i obnova voznog parka radi poboljšanja njegove učinkovitosti. Cjelokupni iznos zajma za HŽ Putnički prijevoz iznosi 43 milijuna

Željko Ukić, direktor HŽ Putničkog prijevoza, kaže kako ugovor predstavlja značajan iskorak u sigurnosti, kako za putnike i osoblje vlaka, tako i za sve ostale sudionike u prometu. “Naravno, on je vezan na važeću regulativu u Europskoj uniji i Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava gdje sva vozila koja prometuju moraju imati ugrađen autostop uređaj”, kaže on.

Tvrtka Altpro svoje tehnološke autostop sustave i njihove dijelove uspjela je plasirati u Kanadu, Indoneziju, Izrael, Tursku, Veliku Britaniju i Austriju te zemlje Jugoistočne Europe. U tijeku su i pregovori s drugim zemljama. Nikolina Brnjac, državna tajnica za promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, ističe važnost ovog ugovora za gospodarstvo i činjenicu kako Altpro stoji uz bok vodećim svjetskim tvrtkama u tome području. Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT Hrvatske gospodarske komore, ističe kako je potpisivanje ugovora izniman uspjeh ove hrvatske tvrtke. Ne manje važna činjenica jest i ta da je Altpro uspjeh postigao zahvaljujući vlastitom znanju, razvoju i istraživanju. Ovaj ugovor omogućava i stjecanje referenci na domaćem tržištu, naglašava Tajana Kesić Šapić. Jer, kad tvrtke odlaze na međunarodne javne nabave, prvo ih se pita koje su im reference kod kuće. HGK smatra kako će ovo biti poticaj i drugim javnim naručiteljima da putem javne nabave generiraju gospodarski rast, nova zapošljavanja i u konačnici povećanje društvenog bruto proizvoda. “Promatrajući ostale zemlje u Europi, primjećuje se da one rade isto to. Dakle, putem javnih nabava zapošljavaju svoju radnu snagu i svoje tvrtke”, napominje ona. Inače, Altpro završava proizvodnu investiciju novoga razvojno-inovacijskog centra za vozila koji je ﬁnancirao HBOR, u kojemu će se razvijati i proizvoditi autostop sustavi i njihove aplikacije za globalno tržište. U novom razvojno-inovacijskom centru predviđeno je 75 novih radnih mjesta.

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO TRŽIŠTA DISTRIBUTIVNE TRGOVINE MJEŠOVITOM ROBOM

KONZUM I DALJE IMA NAJVEĆI TRŽIŠNI UDIO Lani su trgovci na malo rasli sporije nego godinu prije, a godinu su obilježila regionalna preuzimanja. Najveći rast prodaje bilježe dućani u susjedstvu piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U 33,9 mlrd kn uprihodovano lani u distributivnoj trgovini

82,1% tržišni udio 10 najvećih trgovaca

6,4 mlrd kn prihod maloprodaje u Gradu Zagrebu

distributivnoj trgovini u 2016. godini uprihodovano je 33,9 milijardi kuna što znači da je tržište trgovine na malo sporije raslo nego godinu prije, pokazuje istraživanje koje je provela Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Rast prihoda u prošloj godini imao je 31 poduzetnik, dok ih je 19 zabilježilo pad, a zanimljivo je da se kupci sve više okreću kupovini u malim dućanima u susjedstvu. AZTN je proveo istraživanje tržišta distributivne trgovine mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Hrvatskoj na uzorku od 51 poduzetnika koji prema prihodima predstavljaju najznačajnije poduzetnike na tržištu trgovine na malo mješovitom robom. Istraživanjem nisu obuhvaćeni trgovci koji tu djelatnost obavljaju temeljem Zakona o obrtu niti su njime obuhvaćena prodajna mjesta čija primarna djelatnost nije prodaja prehrambenih proizvoda, primjerice, benzinske postaje ili drogerije te prodajna mjesta koja su specijalizirana za prodaju pojedine grupe prehrambenih proizvoda poput pekarnica, mesnica i sličnih trgovina.

PAD KONCENTRIRANOSTI TRŽIŠTA Djelatnost trgovine na malo je u prošloj godini obilježilo tek jedno manje preuzimanje izravnog konkurenta na tržištu, kojim je Lonia iz Kutine preuzela dodatnih 20 prodajnih mjesta Dinove-Dione, a najveća dinamika na tržištu se očitovala u preuzimanjima na regionalnim razinama i to uglavnom manjih lokalnih trgovaca. Istarski supermarketi iz Poreča su od drugih trgovaca preuzeli 28 prodajnih mjesta, Trgostil iz Donje Stubice preuzeo je osam prodajnih mjesta od Zaprešićanke i jednu od Dinove-Dione, Prehrana Trgovina je uzela u najam jednu trgovinu, Puljanka je zakupila tri samoposluge u Istarskoj županiji, Mlin i pekare iz Siska su preuzele pet prodajnih mjesta Papuka iz Našica i 13 od drugih manjih lokalnih trgovaca, dok je NTL preuzeo 16 prodajnih

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

mjesta (većinom od ﬁzičkih osoba i manjih trgovaca na malo-pravnih osoba). Upravo zbog tih promjena neki su lokalni i regionalni trgovci imali rast prihoda zamjetno veći nego što su to zabilježili najveći trgovci iz top 10 trgovaca, pokazalo je istraživanje AZTN-a.

PRVIH 10 TRGOVACA NA MALO U 2016. JE IMALO ZBIRNI PRIHOD OD 27,85 MILIJARDI KUNA Time je nastavljen pozitivan trend iz prethodnog razdoblja jer manji trgovci pokazuju žilavost te uspijevaju bilježiti rast u konkurentskom okružju što proizilazi iz pokazatelja trenda koncentriranosti tržišta. Naime, lani je prvi put nakon sedam godina zabilježen blagi pad pokazatelja koncentriranosti tržišta temeljem ostvarenih tržišnih udjela prvih 10 trgovaca na malo. Tako tržišni udjel 10 najvećih trgovaca iznosi 82,1 posto u usporedbi sa 82,4 posto u prethodnoj godini. Također, taj trend pada proizlazi i u slučaju pokazatelja koncentriranosti prvih pet trgovaca na malo, budući da je tržišni udio pet najvećih iznosio 65,1 posto u odnosu na 65,3 posto u 2015. godini. Prvih pet poduzetnika tako drži nešto manje od dvije trećine, a prvih 10 poduzetnika nešto više od četiri petine ukupnog tržišta. Pokazatelji o usporavanju rasta prihoda od maloprodaje ostvareni u 2016., uzimajući istovremeno u obzir određeni rast parametara poput broja prodajnih mjesta i veličine prodajnog prostora, ukazuju na jačanje tržišnog natjecanja te posredno na pad cijena u maloprodaji za krajnje potrošače. Prvih 10 trgovaca na malo (Konzum, Lidl, Plodine, Kauﬂand, Tommy, Spar, Billa,

Studenac, KTC, NTL) u 2016. je imalo zbirni prihod od 27,85 milijardi kuna što je u odnosu na 2015. nominalno rast od 584 milijuna kuna odnosno 2,1 posto. Poredak najvećih trgovaca je u 2016. godini isti kao godinu ranije, no rezultati poslovanja pokazali su izmjene u visini tržišnih udjela. Po podacima AZTN-a, najveći tržišni udio, od 20 do 30 posto, i u prošloj je godini imao Konzum,

MANJI TRGOVCI POKAZUJU ŽILAVOST TE USPIJEVAJU BILJEŽITI RAST U KONKURENTSKOM OKRUŽJU a slijedi Lidl s udjelom od 10 do 20 posto. Konzum i Plodine su izgubili tržišni udjel, dok su ih poduzetnici poput NTL-a, Lidla i Kauﬂanda povećali.

NAJVEĆI PRIHOD U GRADU ZAGREBU Najveći prihod ostvaren je u Gradu Zagrebu, ukupno 19 posto, a visoke udjele u maloprodaji imaju još Splitsko-dalmatinska (13,2 posto) Primorsko-goranska (9,1 posto), Istarska (7 posto), Zagrebačka (6,4 posto), Zadarska (6,2 posto) i Osječko-baranjska županija (5,1 posto). U Gradu Zagrebu i tih šest županija ostvarene su dvije trećine od ukupnog prihoda

u maloprodaji. U Gradu Zagrebu, najvažnijem maloprodajnom tržištu u Hrvatskoj, ukupno ostvareni prihod kretao se na razini od 6,4 milijarde kuna. Na tim tržištima lideri Plodine, Tommy i Konzum zadržali su svoje pozicije, ali s nešto manjim tržišnim udjelom nego što su ga imali u 2015. godini, dok je najveći porast na listi najznačajnijih trgovaca imao Lidl. Poduzetnici u uzorku su u odnosu na godinu ranije povećali broj maloprodajnih mjesta za dva posto (72 prodajna mjesta više). Najviše je bilo novih malih prodavaonica (51), 16 supermarketa i četiri hipermarketa. Izrazito dominira kupovina na prodajnim mjestima velikog formata u kojima je ostvareno 70 posto ukupnog prihoda. Tako je prodajom u supermarketima ostvareno 47 posto, a u hipermarketima 23 posto od ukupne prodaje. Uz manje oscilacije, riječ je o nastavku višegodišnjeg trenda. Prihodi su rasli u svim četirima tipovima prodajnih mjesta, a najviše - pet posto - u malim prodavaonicama do 100 četvornih metara u kojima se ne koriste košarice, kojih je i najviše u ukupnom broju prodajnih mjesta. Supermarketi bilježe rast od tri posto, a hipermarketi dva posto u odnosu na prethodnu godinu. Za razliku od 2015. godine u kojoj su najviše rasli prihodi hipermarketa, najveći porast prometa bilježe mali dućani u susjedstvu koji su sve više prvi izbor potrošača. Jednako tako u prošloj godini najviše je rasla i neto prodajna površina upravo u malim prodavaonicama i supermarketima, dok je pad zabilježen u samoposlugama i, nešto blaže, u hipermarketima.

20 do 30%

Konzumov tržišni udio

5% rast prihoda u malim prodavaonicama

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

AKTUALNO PRVIH 100 DANA MINISTRA PREDRAGA ŠTROMARA

Odobreno 130 subvencioniranih kredita Prema anuitetima po kojima građani dobivaju kredite od banaka prosjek je negdje 3100 kuna te su po tome osigurana sredstva za najmanje 1900 kredita, ističe Štromar piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

a čelu Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja svojih prvih 100 dana obilježio je prošloga tjedna Predrag Štromar, koji je na toj poziciji naslijedio Lovru Kuščevića, koji je pak u rošadi nakon preslagivanja nove vladajuće koalicije dobio resor Ministarstva uprave. Govoreći o svojih 100 dana, Štromar se odmah pohvalio da je njegovo ministarstvo zaprimilo 1477 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita mlađima od 45 godina. “Prema anuitetima po kojima građani dobivaju kredite od banaka prosjek je negdje 3100 kuna te su po tome osigurana sredstva za najmanje 1900 kredita. Ta se kreditna linija neće zatvarati sve dok se ne prikupi više od 2100 zahtjeva, a što bi značilo da će natječaj biti otvoren još minimalno dva tjedna”, rekao je Štromar te je pozvao one građane koji imaju neke administrativne probleme da nadopune prijave jer se nepotpuna prijava ne odbija nego se traži upotpunjavanje dokumentacije. Ministar je potvrdio kako svaki dan dolazi i do sedamdesetak zahtjeva za subvencioniranje kredita, a da je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama već odobrila 130 kredita.

pet milijardi kuna investicija u sljedeće tri do četiri godine u građevinskom sektoru. “To nisu velike investicije po svakom pojedinom projektu i ima izuzetno mnogo prostora za srednje i male

ZA ENERGETSKU OBNOVU JAVNIH ZGRADA NA RASPOLAGANJU JE 2,3 MILIJARDE KUNA SUBVENCIJA

ENERGETSKA OBNOVA ZGRADA Osvrćući se na energetsku obnovu javnih zgrada, Štromar je istaknuo kako je na raspolaganju 2,3 milijarde kuna subvencija što bi trebalo generirati oko 28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

građevinske tvrtke. Trenutačno je puno natječaja vani, ugovaraju se. Pilot-projekti su završeni uglavnom u odgojnoobrazovnim zgradama, a sada se priprema natječaj vrijedan 380 milijuna kuna i za ostale javne zgrade, odnosno za sve ono što općinama, gradovima, županijama ili državi treba kako bi se obnovile zgrade i trošilo manje energije”, rekao je ministar Štromar te je dodao i kako se pregovara s Europskom komisijom o tome da se i ﬁzičkim osobama omogući ﬁnanciranje energetske učinkovitosti njihovih kuća. “Sada bismo htjeli za tu namjenu iz fondova EU-a povući 220 milijuna kuna i nadam se da bi ta mjera išla već na proljeće sljedeće godine”, rekao je ministar graditeljstva i prostornoga uređenja. Kad je riječ o projektima razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanja komunalnog standarda u svim područjima Hrvatske, u razdoblju od 13. lipnja potpisano je 105 ugovora kojima se gradovima i općinama dodjeljuje kapitalna pomoć u ukupnom iznosu od 13,5 milijuna kuna. Ministarstvo je, na temelju provedenoga javnog poziva, za 2017. godinu odobrilo 336 projekata za koje je u državnom proračunu osigurano ukupno 41,5 milijuna kuna. Najviši pojedinačni iznos od 420.000 kuna dodijeljen je Vukovaru za unapređenje komunalnog standarda i nabavu 30 polupodzemnih kontejnera za odlaganje miješanog komunalnog otpada.

HR PSOR I HGK

OTVOREN NATJEČAJ ZA INDEX DOP-a

rvatski poslovni savjet za održivi razvoj i Hrvatska gospodarska komora 10. put provode natječaj Indeks DOP-a, inicijativu za ocjenjivanje dobrovoljnih društveno odgovornih praksi hrvatskih poduzeća. Natječaj se provodi metodologijom koja omogućava poduzećima objektivnu procjenu svojih društveno odgovornih praksi i usporedbu s praksama drugih ispunjavanjem upitnika dostupnog na mrežnim stranicama. Ove se godine prvi put popunjava novo poglavlje – Odgovorne politike raznolikosti i zaštite ljudskih prava. Novo poglavlje u upitniku Indeks DOP-a pripremljeno je kao odgovor dodatnog usklađivanja inicijativa s razine Europske

unije na nacionalnu razinu. Za to novo poglavlje dodijelit će se i dodatno priznanje za postignuća za Odgovorne politike raznolikosti i zaštite ljudskih prava. Mogućnost sudjelovanja u ocjenjivanju imaju sva poduzeća koja su u protekloj, 2016. godini, zadovoljila financijske kriterije poslovanja. Popunjavanje upitnika Indeksa DOP-a omogućuje velikim poduzećima koja su obveznici nefinancijskog izvještavanja bolji uvid u zahtjeve i pitanja izvještavanja o održivosti jer su pitanja upitnika usklađena sa zahtjevima i obvezama nefinancijskog izvještavanja. Pristup upitniku je moguć na http:// www.hrpsor.hr/indeks-dop-a-2-452. html, a popunjavanje će biti moguće do 15. listopada 2017. godine, do 24 sata. (K.S.)

UDRUŽENJE DRVNO-PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE HGK

INVESTICIJA U VUKOVARU ZATVARA DESETKE MALIH I SREDNJIH TVRTKI

Talijanska investicija u tvornicu parketa u Vukovaru, unatoč tomu što najavljuje 500 radnih mjesta, može imati mnogo veće negativne posljedice od dobrobiti, upozoravaju drvari udruženi u HGK.

Skreću pozornost da investitor za realizaciju ovog ulaganja uvjetuje od države osiguravanje sirovine, konkretno 50.000 kubika hrasta godišnje. To je problematično jer je, prema Pismu razumijevanja Hrvatskih šuma koje regulira dodjelu sirovine, maksimalna količina trupaca koju jedna tvrtka može dobiti za novo ugovaranje 20.000 kubika čime se dodatno ugrožava konkurentnost domaćih proizvođača. “Investicija koja će osigurati bilo kojem novom investitoru 50.000 kubika hrasta istovremeno će staviti ključ u bravu desecima hrvatskih malih i srednjih tvrtki. Jer, ako nekome date količinu koje nema u rezervi niti je sada dostatna, nekome se mora uzeti”, upozorava Daniel Smiljanić, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke

industrije HGK, nakon sastanka Udruženja u HGK. Članovi Udruženja se boje da je ovdje riječ o pogodovanju na štetu hrvatske drvne industrije i postavljaju pitanje po kojim kriterijima netko može dobiti dvostruko više sirovine od onoga što druge tvrtke mogu dobiti. Podsjećaju, da ova industrija ima više od 20.000 zaposlenih, ostvaruje suﬁcit u vanjskotrgovinskoj razmjeni, a u hrvatskom izvozu sudjeluje s devet posto. Uz to, pridonosi zaposlenosti i razvoju ruralnih krajeva. Predsjednik Udruženja naglasio je i to da su mali i srednji proizvođači navedeni kao prioritet u Strategiji razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske 2017.-2020. “Ako se ova investicija ostvari, taj će prioritet ostati samo mrtvo slovo na papiru”, ističe Smiljanić.

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

AKTUALNO PROTOKOL EU-a ZA GOSPODARENJE GRAĐEVINSKIM OTPADO

ČAK 70 POSTO GRAĐEVINSKOG OTPADA MOŽE SE RECIKLIRATI Građevinski otpad i otpad od rušenja čine trećinu ukupnog kupnog otpada koje proizvedu Europljani. Protokolom EU-a za gospodarenje otpadom želi se smanjiti njegova količina i povećati mogućnost za njegovu ponovnu upotrebu piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr iz akademske zajednice, institucija, te realnog sektora, kao i stručnjaka iz područja gospodarenja građevnim otpadom.

NEISKORIŠTENI RESURSI

oko

1,2 2 mil t

građevnog materijala od kojeg se velik dio mogao reciklirati prozvedeno u 2015. u Hrvatskoj

250 valjanih dozvola za oporabu otpada izdano te godine

7 tvrtki imalo je dozvolu za recikliranje otpada

rađevinski otpad i otpad od rušenja, kada promatramo količinski, čine najveći tok otpada u EU i predstavljaju približno jednu trećinu ukupno proizvedenog otpada. Prema procjenama, godišnje se u Europi proizvede gotovo tona ovog otpada po glavi stanovnika. Pravilnim gospodarenjem građevinskim otpadom i otpadom od rušenja te recikliranim materijalima, uključujući ispravno rukovanje opasnim otpadom, može se znatno pridonijeti održivosti i kvaliteti života, a s druge strane, time se može ostvariti velika korist i za građevinsku i reciklažnu industriju EU-a jer se povećava potražnja za recikliranim materijalima iz građevinskog otpada i otpada od rušenja. Kako bi se o ovoj temi upoznala javnost u regiji, u Hrvatskoj gospodarskoj komori održana je stručna konferencija o Protokolu EU-a o održivom gospodarenju građevnim otpadom i otpadom od rušenja, posebnom kategorijom otpada za koju je na europskoj i nacionalnoj razini postavljen vrlo visok prag u smislu postotka recikliranja. Ona je okupila niz sudionika

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

“Jedna od najčešćih prepreka recikliranju i ponovnoj uporabi građevinskog otpada i otpada od rušenja u EU jest nedostatak povjerenja u kvalitetu recikliranih materijala dobivenih iz tih vrsta otpada. Osim toga, postoji i nesigurnost zbog mogućeg rizika za zdravlje radnika koji upotrebljavaju reciklirane materijale iz građevinskog otpada i otpada od rušenja”, ističe Wojciech Klimek iz jedinice za Eko inovacije Generalnog direktorata za istraživanje i razvoj Europske komisije. “Stvari za sada, s velikom količinom građevnog otpada, ne samo da izgledaju loše i ružno nego je riječ o resursima koje nismo iskoristili. Protokol treba pomoći da se otpad koristi, a dobra kvaliteta materijala koji se koristi u građevinarstvu donosi povjerenje i stvara povećanu potražnju na tržištu za takvim materijalima, nakon koje će slijediti i povećana proizvodnja odnosno reciklaža”, smatra Klimek. Govoreći o Protokolu, on je istaknuo kako je ovaj protokol usklađen sa Strategijom graditeljstva i komunikacije o prilikama za učinkovito iskorištavanje resursa u građevinskom sektoru, a dio je Paketa za kružno gospodarstvo koji je predstavila Europska komisija, a koji uključuje revidirane zakonodavne prijedloge o otpadu kako bi se potaknuo prijelaz Europe na kružno gospodarstvo te povećala globalna konkurentnost, održiv gospodarski rast i otvorila nova radna mjesta. Predloženim mjerama želi se postići recikliranje 70 posto građevinskog otpada

M I OTPADOM OD RUŠENJA i otpada od rušenja do 2020. godine, te tako zatvoriti krug životnog vijeka proizvoda povećanjem recikliranja i ponovne uporabe kojom bi se ostvarila korist za okoliš i gospodarstvo. Građevinski otpad je u većini slučajeva neopasan i može ga se lako reciklirati, smatra Katarina Sikavica, v d. direktora Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK. “Osim velike mogućnosti za njegovu oporabu, on povezuje niz djelatnosti u gospodarstvu. Upravo dionici u ovom društvu moraju se nužno povezati kako bi zajednički djelovali i omogućili veću iskoristivost ovog otpada te doveli do održivog upravljanja ovim važnim gospodarskim resursom”, naglasila je ona.

HGK ĆE SE ZALAGATI ZA IMPLEMENTACIJU Tonćika Jarak, iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, podsjetila je kako postoji jasan zakonodavni okvir kroz Zakon o održivom gospodarenju otpadom. “Prema procjenama, u 2015. godini proizvedeno je oko 1,2 milijuna tona građevnog materijala od kojeg je dobar dio moguće reciklirati. Izdano je 250 valjanih dozvola za oporabu otpada, a sedam tvrtki imalo je dozvolu za njegovo recikliranje. Godinu ranije proizvelo se nešto manje građevinskog otpada - oko 200 kilograma po stanovniku što je znatno manje od europskog prosjeka od 940 kilograma po stanovniku. Da bismo mogli to iskoristiti, moramo napraviti akcijski plan za njegovo korištenje te izgraditi i opremiti reciklažna dvorišta kako bi ti prozvodi mogli biti ponovno upotrebljeni”, zaključuje Tonćika Jarak.

GRAĐEVINSKI OTPAD JE U VEĆINI SLUČAJEVA NEOPASAN I MOŽE GA SE LAKO RECIKLIRATI, SMATRA KATARINA SIKAVICA Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša u HGK, ističe kako svaki sustav gospodarenja posebnom kategorijom otpada ima svojih speciﬁčnosti pa tako i sustav gospodarenja građevnim otpadom. “HGK će se svojim aktivnostima zalagati za unapređivanje sustava, njegovu nadogradnju i što bolju implementaciju s ciljem usklađivanja aktivnosti svih dionika u lancu postupanja s građevnim otpadom, od akademske zajednice, proizvođača materijala, građevinskih poduzeća, do sakupljača i reciklažera”, naglasila je Marija Šćulac Domac.

POTPREDSJEDNICA VLADE DALIĆ O AGROKORU NA MOS-u

Spriječen stečaj Agrokora Na 50. međunarodnom sajmu obrtništva i poduzetništva MOS, održanom proteklog tjedna u Celju, hrvatska potpredsjednica Vlade Martina Dalić osvrnula se i na stanje u Agrokoru. Ocijenila je kako dosadašnji rezultati poslovanja te kompanije ukazuju na to da je izvanredna uprava spriječila nekontrolirani stečaj te tvrtke, a time i velike rizike za hrvatsko gospodarstvo, kao i ostalih država, poput Slovenije, u kojima Agrokor ima svoje tvrtke. Na novinarski upit o tome kakvo je sada poslovanje Agrokora, ona je kazala kako je vidljivo da je njegovo poslovanje stabilizirano. Pritom je izrazila zadovoljstvo što je i član Uprave u Marcatoru, kojeg je postavila slovenska vlada, potvrdio da dosad nije bilo nikakvih transakcija izvan kupoprodajnih ugovora. “To je još jedan dokaz koji povećava

povjerenje u izvanrednu upravu Agrokora kao i u to da upravo ona pridonosi i vodi računa o stabilnosti Mercatora”, rekla je Martina Dalić. Naime, potkraj prošlog tjedna u izvješću o transakcijama i poslovima između Mercatora i Agrokora stoji kako dosad nije bilo nikakvih poslova u kojima bi Mercator bio oštećen u korist većinskog vlasnika. “Kvaliteti i tijeku izvanredne uprave Agrokora svakako je pridonijela i odluka kojom je tzv. lex Agrokor priznat u Sloveniji kao insolvencijski postupak”, zaključila je Martina Dalić. (S.P.)

BRODOGRAĐEVNA INDUSTRIJA SPLIT

Krenule nove brane za Veneciju

Na barži za prijevoz specijalnih tereta iz Brodograđevne industrije Split krenuo je novi kontingent čeličnih brana koje su izrađene posljednjih mjeseci. Brodosplit je sukladno Ugovoru za gradnju i potrebama naručitelja izgradio i do sada isporučio i prevezao u Veneciju 43 brane. Od preostalih 20, u naredna tri tjedna bit će dopremljeno još 12 brana, a završnih osam u ožujku iduće godine, priopćeno je iz Brodosplita.

Nakon provedenih međunarodnih natječaja za gradnju 63 čelične brane koje će biti postavljene na morskim prolazima Malamocco, Chioggia i San Nicolo, što kroz Venecijansku lagunu vode prema Veneciji s ciljem zaustavljanja utjecaja plime na grad, za najboljeg graditelja izabran je Brodosplit. Brane su konstruirane kao specijalni spremnici napunjeni zrakom, odnosno vodom. Napunjene vodom ležat će na dnu mora, a punjenje zrakom će ih podizati prema površini mora i zatvarati ulaze u lagunu. Kada se ispumpa zrak, ponovno će se napuniti vodom i leći na dno mora. U ovom jednom od najvećih građevinskih projekata u povijesti Italije predviđeno je postavljanje ukupno 78 brana. (B.O.)

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO BISNODEOVA POSLOVNA KONFERENCIJA

PROIZVODNO SMO SLABI Broj poduzeća porastao je sa 303.000 u 2012. na 312.000 u 2017., ali od toga je samo 8,7 u proizvodnji. Po broju otvorenih poduzeća prevladavaju uslužne djelatnosti piše Miro Soldić soldic@privredni.hr i neto dobit. Investicije su također u porastu, kao i izvoz koji je porastao za tri milijarde eura u zadnjih pet godina. Rokovi u naplati potraživanja su se smanjili sa 102 na 90 dana u prosjeku, iako to dosta varira po sektorima. Slična situacija je i s prosječnom neto plaćom - ona također raste, ali oscilacije su velike po branšama”, istaknuo je Kovačić dodavši kako po broju otvorenih poduzeća prevladavaju uslužne djelatnosti, dok smo proizvodno slabi. Čak 21,5 posto poduzeća je u zadnjih pet godina bilo u blokadi, najviše u ugostiteljstvu, a najmanje u IT sektoru.

TAOCI VLASTITIH STRAHOVA

LJUDI I NJIHOV RAZVOJ SU STRATEŠKI VAŽNI I TO MENADŽMENT TVRTKI MORA SHVATITI, SMATRA TANJA PURETA

vrtka Bisnode organizirala je prošloga tjedna poslovnu konferenciju o poslovnoj strasti i inspiraciji, a odmah na otvaranju njihov je direktor marketinga Višeslav Majić kazao kako Bisnode uz standardne usluge nudi i rješenja obogaćena brojnim informacijama. “To je taj big data. Oko nas je mnoštvo podataka koji mogu pomoći poslovanju, a Bisnode je tu da vam ih rastumači. Informacija je sve, ali teško je iz šume njih koje nas okružuje izdvojiti one prave, strukturirati ih i sažeti, kako bi vam pomogle u svakodnevnom poslu. Zato smo tu mi”, poručio je Majić. Njegov kolega Branimir Kovačić predstavio je Bisnodeov pregled domaćeg gospodarstva u zadnjih pet godina. Podaci pokazuju da je broj poduzeća porastao sa 303.000 u 2012. na 312.000 u 2017., ali od toga je samo 8,7 u proizvodnji. “Tvrtke su zapošljavale 881.000 zaposlenika i ta brojka raste u zadnjih nekoliko godina, a paralelno s tim rastu i prihodi

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

Sonja Runkas iz tvrtke 1moment u svom predavanju Strast za strahom dotaknula se zanimljive teme strahova koji nam služe kao izgovor da ne iziđemo iz osobne zone komfora. “Strast i strah se na neki način izmjenjuju i vrlo je važno nešto čega se bojimo pokušati učiniti, makar i ne uspjeli odmah iz prve. Nema boljeg osjećaja nego kad shvatiš da smo godinama bili taoci nekih strahova koje smo si sami nametnuli”, poručila je Sonja Runkas. Psihologinja Tanja Pureta iz tvrtke Ramiro pričala je o zabludama o zaposlenicima i kako odgovoriti na njih. “Meni je nevjerojatno što se pomno posvećujemo stjecanju stručnosti na drugim područjima, a kad su u pitanju zaposlenici, vjerujemo onome što smo čuli prije 30 godina. Tu je više rekla-kazala zabluda nego konkretnog znanja. Psihologija je došla do novih saznanja kako bolje komunicirati, timski raditi i kako funkcionirati kao tvrtka”, naglasila je Tanja Pureta, uz napomenu kako vrlo često dobri projekti propadnu jer se ljudi unutar tvrtke ne mogu dogovoriti kako ih provesti. “Trebate deﬁnirati prioritete i očekivanja. Mnogi misle da se to podrazumijeva, ali podrazumijevanje je često nerazumijevanje. Ljudi i njihov razvoj su strateški važni i to menadžment tvrtki mora shvatiti”, zaključila je ona.

ZAKON O STRATEŠKIM INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA U JAVNOJ RASPRAVI

Niži kriterij vrijednosti ulaganja Strateškom investicijom mogao bi se proglasiti projekt čija je vrijednost minimalno 75 milijuna kuna, bez PDV-a, a na potpomognutim i poljoprivrednim područjima na 10 milijuna kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

inistarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u novom prijedlogu zakona o strateškim investicijskim projektima, koji je u javnoj raspravi, donosi brojne izmjene. Jedna od najvažnijih je snižavanje kriterija vrijednosti ulaganja, te bi strateškom investicijom mogao proglasiti projekt čija je vrijednost minimalno 75 milijuna kuna, umjesto sadašnjih 150 milijuna kuna, i to bez PDV-a, uključujući mogućnost sufinanciranja iz fondova i programa Europske unije, a za projekte koji se ostvaruju na potpomognutim područjima, otocima te onima koji su u području poljoprivredne proizvodnje, ribarstva i šumarstva, sa 20 na 10 milijuna kuna. U resornom ministarstvu se nadaju kako bi ta promjena dovela do prijavljivanja većeg broja strateških investicijskih projekata. Javna rasprava i savjetovanje o nacrtu tog zakonskog prijedloga traje do kraja rujna. Prema predloženom, u novom zakonu brišu se i odredbe o dostavi dokaza o osiguranim izvorima financiranja u visini od najmanje 10 posto ukupne vrijednosti projekta, te se redefinira i raspolaganje nekretninama u vlasništvu države.

JEDNOSTAVNOŠĆU DO VIŠE INVESTICIJA Pojednostavljuje se postupak pri realizaciji projekta, propisuje obveza potpisivanja sporazuma za privatne i javne projekte kao i obveza potpisivanja sporazuma investitora i Vlade prije nego što Vlada donese odluku o proglašavanju projekta strateškim. Novina je i deﬁniranje ugovorene kazne, u visini od 0,1 posto ukupne vrijednosti projekta, i to samo u slučaju prekoračenja krajnjeg roka realizacije krivnjom investitora ili u slučaju odustajanja investitora od realizacije strateškog projekta. Kao novost u odnosu na važeći zakon u Ministarstvu ističu i učinkovitiju provedbu energetskih investicijskih projekata koje podržavaju

JAVNA RASPRAVA I SAVJETOVANJE O NACRTU TOG ZAKONSKOG PRIJEDLOGA TRAJE DO KRAJA RUJNA Hrvatska i Europska unija, a uvrštenih na Europsku listu projekata od zajedničkog interesa. Ako postoji odluka da će se investicijski projekt ﬁnancirati iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, a koji će se provoditi u Hrvatskoj tijekom programskog razdoblja 2014.-2020., takav se projekt na prijedlog Povjerenstva automatizmom uvrštava na listu strateških projekata, uz prethodno podnošenje dokaza investitora da će se investicijski projekt ﬁnancirati iz europskih fondova. Od studenoga 2013. godine, od kada je počela primjena Zakona o strateškim investicijskim projektima, 14 je projekata proglašeno strateškim investicijskim projektima ukupne vrijednosti 12,6 milijardi kuna. Od toga je 11 javnih strateških projekata vrijednih 11,5 milijardi kuna te tri privatna projekta ukupne vrijednosti nešto iznad 1,1 milijardu kuna.

12,6 mlrd kn vrijedno 14 strateških investicijskih projekata

od toga mlrd kn

11,5 5

vrijedno 11 javnih strateških projekata

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

PRIČA S RAZLOGOM COCA-COLA U HRVATSKOJ

I MEĐUNARODNI B I HRVATSKA KOMPA

Vlada bi željela stvoriti uvjete da i druge velike kopanije dođu u Hrvatsku jer su po i daju snažan impuls drugim dijelovima gospodarstva, naročito malim i srednjim p Martina Dalić piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

C O COCA-COLI U HRVATSKOJ

od 1968. godine postoji proizvodnja u Hrvatskoj sjedište je u Zagrebu, a sustav uključuje jedan proizvodni pogon i šest distribucijskih centara od ukupno 178 milijuna litara bezakoholnih pića koja Coca-Cola Hellenic izvozi ili prodaje na lokalnom tržištu, 80 posto proizvodi se u Hrvatskoj (142 milijuna litara) 463 zaposlenika 228 milijuna kuna iznosi vrijednost lokalne nabave, a sustav ima 1100 lokalnih dobavljača 23 milijuna kuna vrijednost je kapitalnih ulaganja

oca-Cola će dogodine obilježiti 50 godina poslovanja u Hrvatskoj, a utjecaj koji kao kompanija ima na domaće gospodarstvo i društvo predstavljen je u Studiji o socioekonomskome utjecaju Coca-Cole u Republici Hrvatskoj u 2016. godini i pri obilasku proizvodnoga pogona tvrtke u Zagrebu gdje proizvode oko 80 posto pića iz svoje ponude, odnosno 142 milijuna litara godišnje. Stoyan Ivanov, direktor franšize Coca-Cole za Bugarsku, Hrvatsku, BiH i Sloveniju, istaknuo je kako značajno pridonose hrvatskom društvu i gospodarstvu već pola stoljeća, a posebno su ponosni na to da je prva bočica 1968. napunjena u ovoj punionici u Zagrebu. “Kao globalno vodeća kompanija za proizvodnju bezalkoholnih pića naša je odgovornost pokazati kako se posluje etično”, kazao je Ivanov.

VIŠE HRVATSKA TVRTKA NEGO ŠTO SE MISLI “Mi kažemo da je Coca-Cola više hrvatska nego što mislite, a kroz ove brojke pojasnit ću vam i zašto. Danas poslujemo s više od 1100 dobavljača i imamo 32.800 kupaca. U Hrvatskoj Coca-Colu čine dvije tvrtke; svugdje u svijetu postojimo kao franšiza, pa tako ovdje imamo Coca-Cola Adriju i HBC Hrvatsku. U ovoj punionici proizvodimo 80 posto pića iz svoje ponude, a samo 20 posto uvozimo. Proizvodimo 142 milijuna litara pića godišnje, a odavde opskrbljujemo i tržište Slovenije što smatramo velikim uspjehom hrvatskog gospodarstva. Zapošljavamo 463 radnika ili 24 posto radne snage u industriji bezalkoholnih pića”, istaknula je Ruža Tomić Fo n -

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

tana, glavna direktorica Coca-Cole HBC za Hrvatsku, BiH i Sloveniju. Dodala je kako proizvodnjom i distribucijom svojih proizvoda Coca-Cola

COCA-COLA JE POKAZALA DA JE SPREMNA HONORIRATI ZAJEDNICU U KOJOJ RADI, USTVRDIO JE IVICA VRKIĆ pridonosi hrvatskome gospodarstvu porezima, plaćama i dobiti s ukupno 1,8 milijardi kuna, što je 0,5 posto hrvatskoga BDP-a. “Naš izravni utjecaj je 219 milijuna kuna, a ostalo ostvarujemo neizravno, kroz svoje partnere i suradnike. Od ukupno 1,8 milijardi kuna čak 1,2 milijarde otpada na porezna davanja, što je jedan posto ukupnih davanja u Hrvatskoj”, pojasnila je ona uz napomenu kako to jasno pokazuje da najveću korist od poslovanja Coca-Cole na lokalnom tržištu ima država. Od ukupne dodane vrijednosti koju stvara Coca-Cola, 65 posto otpada na poreze što je više od europskoga prosjeka koji iznosi 47 posto. Coca-Cola podržava još 8700 radnih mjesta uzduž lanca vrijednosti, što je 0,6 posto od ukupnoga broja radnih mjesta u Hrvatskoj. Najveći je broj radnih mjesta u trgovinskom sektoru (5900), od čega je 45 posto u prodajnom kanalu za ugostiteljstvo. Uzimajući u obzir plaće zaposlenika te prosječan broj članova kućanstva koji iznosi 2,8, dolazimo do podatka da Coca-Cola osigurava djelomičnu ili punu ﬁnancijsku potporu za čak 24.000 građana. Svako radno mjesto u Coca-Coli podržava još 18 radnih mjesta u hrvatskome gospodarstvu.

BREND ANIJA

otrebne našem gospodarstvu poduzetnicima, istaknula je Doprinos tvrtke u dodanoj vrijednosti po zaposleniku više je nego dvostruko veći od prosjeka u hrvatskome gospodarstvu (473.000 kuna u odnosu na 215.000 kuna), a u proteklih je pet godina Coca-Cola u Hrvatskoj smanjila potrošnju vode za 16 posto i proizvodnju otpada za 39 posto te povećala oporabu otpada (za devet posto).

POSLOVANJE U HRVATSKOJ PRIVLAČNO I ZA VELIKE KOMPANIJE Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta, izjavila je kako se prilikom obilaska pogona tvornice uvjerila da je Coca-Cola ne samo međunarodni brend, već i domaća kompanija koja zapošljava velik broj ljudi te je dobro integrirana u zajednicu. “Često raspravljamo o uvjetima poslovanja kod nas, ali upravo ovo višedesetljetno prisustvo Coca-Cole u Hrvatskoj pokazuje da je poslovanje kod nas moguće i privlačno i za velike kompanije. Cilj je Vlade da se uvjeti poslovanja provođenjem reformi dodatno poboljšaju kroz smanjenje različitih nameta i opterećenja za 20 do 30 posto”, istaknula je Martina Dalić i dodala kako bi Vlada željela stvoriti uvjete da i druge velike kopanije dođu u Hrvatsku jer su potrebne našem gospodarstvu i daju snažan impuls drugim dijelovima gospodarstva, naročito malim i srednjim poduzetnicima. Održana je i panel-rasprava o doprinosu poduzeća društvu i važnosti implementacije društveno odgovornog poslovanja. U raspravi je osječki gradonačelnik Ivica Vrkić kazao kako je Coca-Cola pokazala da je spremna honorirati zajednicu u kojoj radi. “Osim same investicije, daleko je veća poruka ta da je Coca-Cola uložila dio novca u Osijek i Slavoniju. Nama u Slavoniji je svaki uspjeh od posebne vrijednosti, daje nam nadu i služi za primjer ostalima. Naši ljudi odlaze jer bi htjeli jednaku sigurnost i primanja kao u državama u EU, a te uvjete stvaraju prvenstveno središnja država te lokalna vlast i poduzetnici”, ocijenio je Vrkić. Vetropack Straža dugo surađuje s Coca-Colom, a predsjednik Uprave te tvrtke Tihomir

Premužak je naglasio da takve kompanije tjeraju manje tvrtke poput njih da ulažu i prate najnovije standarde. “Da nema takvih kompanija, mi danas ne bismo imali rezultate koje imamo. Jako mi je drago što smo slični, hrvatske smo tvrtke u vlasništvu stranaca, a i mi i oni u ogromnoj većini zapošljavamo domaće ljude. Mi se u Hrvatskoj moramo operirati od toga da su strane kompanije bauci koje izvlače profit iz zemlje jer one značajno pridonose našem gospodarstvu”, pojasnio je Premužak apostrofiravši važnost restrukturiranja javnog sektora bez kojeg nema napretka. Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, ocijenio je da je Coca-Cola primjer kako poslodavci imaju širok utjecaj na društvo jer su uz njih vezana brojna radna mjesta i pune proračun na više razina. Naglasio je kako su loši poslodavci manjina, iako se o njima često priča. “Profit jest važan, ali pitanje je kako se on ostvaruje. To se može raditi odgovorno i s pozitivnim utjecajem na zajednicu”, poručio je. Boljke gospodarstvenika u odnosu s državom možda je najbolje sublimirao direktor Magme Josip Repalust rekavši kako država slabo osluškuje potrebe poduzetnika.

KOMPANIJE OVAKVOG FORMATA TJERAJU MANJE TVRTKE POPUT NAS DA ULAŽU I PRATE NAJNOVIJE STANDARDE, ISTIČE PREMUŽAK

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI PRIV VJESNIK | 35

PREDSTAVLJAMO BRANITELJSKA ZADRUGA LEMEŠ, Drniš

HTJELI BRATI LJEŠNJAKE, A UBRALI PRŠUT Prvotna zamisao je bila podizanje trajnih nasada lješnjaka na području Promine, no zapelo je na dobivanju koncesije, pa su se preorijentirali na proizvodnju pršuta

U našim pršutima su mnoge tajne starih drniških majstora pršuta. Čist vjetar i dim našeg tradicionalnog drveća i bilja te morska sol osnova je naše proizvodnje. Vlade Radeljak

raniteljsku zadrugu Lemeš je osnovalo 12 zadrugara 2008. godine, a svi osnivači su i razvojačeni branitelji s drniškog područja. Prvotna zamisao je bila podizanje trajnih nasada lješnjaka na području Promine. Izabrali su veliku parcelu na 800 metara nadmorske visine na kojoj su namjeravali podići plantažu. No zapelo je pri dobivanju koncesije od Hrvatskih šuma. “Nismo dobili koncesiju tako da nismo zasadili lješnjake iako smo se dobro upoznali s načinom podizanja nasada lješnjaka. Išli smo na daruvarsko područje kako bismo se upoznali s načinom uzgoja lješnjaka i održavanja plantaže. Upoznali smo se s tom problematikom, ali očito nije bilo suđeno”, kaže Vlade Radeljak, upravitelj Braniteljske zadruge Lemeš. Radeljak dodaje kako je dio zadrugara zbog odugovlačenja odustao, ali on je ipak htio nastaviti pa je odlučio pokrenuti proizvodnju pršuta. “Napravio sam objekt u selu Siverić na 450 metara nadmorske visine što je idealna visina za proizvodnju pršuta, ponajviše zbog ruže vjetrova koji su vrlo važni u proizvodnji i sušenju te sazrijevanju pršuta. Na toj lokaciji su se nalazile dvije stare kamene kuće koje sam rekonstruirao i spojio ih u jednu. Zidovi novog objekta su kameni i široki 60 centimetara što održava idealnu temperatura i ljeti i zimi, kako za sušenje, tako i za dozrijevanje i skladištenje pršuta”, pojašnjava Radeljak ističući kako Zdruga pršut proizvodi na tradicionalan način.

PLANIRA SE POVEĆANJE PROIZVODNJE Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

“U našim pršutima sadržane su mnoge tajne starih drniških majstora pršuta. Čisti vjetar i dim našeg tradicionalnog drveća i bilja te morska sol osnova je naše proizvodnje. Pršut proizvodimo bez pomoći ikakvih komora ili ven-

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

tilatora, a da ne govorim o aditivima. Ono što je vrlo važno - sirovina za pršute dolazi iz domaćeg uzgoja. Nekoliko obitelji iz okolice Bjelovara uzgaja svinje i od njih nabavljamo svježe butove, a nešto nabavimo i s našeg te gospićkog područja”, kaže Radeljak. Ako pronađu dodatne kooperante koji će za njih uzgajati svinje kakve odgovaraju njihovom načinu proizvodnje pršuta, Zadruga će povećati proizvodni kapacitet. Radi se o svinjama starim od 14 do 17 mjeseci, određene pasmine i koje se hrani na prilagođeni način. “Povećanje proizvodnje je naš cilj i na tom projektu već radimo, a tada ćemo zaposliti i nekoliko radnika. No želimo poznavati svoje kooperante i surađivati s njima. Kupce se ne smije varati niti ih treba privlačiti niskom cijenom. Barem ne za tradicionalne delicije”, odlučan je Radeljak. S plasmanom pršuta nemaju problema, čak ni ne mogu proizvesti toliko kolika je potražnja. “Proizvodimo pršute od devet do 11 kilograma, što znači da su svježi butovi teški 15 do 18 kilo-

KUPCE SE NE SMIJE VARATI NITI IH TREBA PRIVLAČITI NISKOM CIJENOM, ISTIČE RADELJAK grama. Oni odležavaju i sazrijevaju najmanje dvije i pol do tri godine. Kupce imamo na dubro- vačkom području, na području Malog Lošinja, a dio njih, jasno, dolazi sa spliskog i šibenskog područja. Ljudi prepoznaju kvalitetu pršuta i dobro razlikuju kvalitetu od nekvalitete. Nismo se još uvijek učlanili, ali namjeravamo pristupiti udruzi Drniški pršut. Bolje reći u proceduri smo učlanjenja”, zaključuje Radeljak. (J.V.)

NIKAD NE ZNAMO SVE

NOVI IMPULS ANAMARIJA CICARELLI vlasnica i direktorica tvrtke Interligo, Split

Oni koji su svjesni toga da ne znaju sve neprestano se educiraju, istražuju tržište, konkurenciju, nove prilike i uvijek će biti korak ispred onih koji sve znaju

esto naši poduzetnici razmišljaju na ovaj način: radimo već godinama, stekli smo veliko iskustvo doslovce plivajući u ovim našim hrvatskim poduzetničkim vodama. Nekad nam je išlo lakše, nekad teže, ali sve smo to prebrodili. I nakon svega ipak idemo naprijed. Ponekad nam se čini da nas više ništa ne može iznenaditi, a onda, kad se najmanje nadamo, dogodi se nešto nepredviđeno. Koliko god temeljito planirali, nije rijedak slučaj da stvari krenu nekim drugim smjerom. Da biste znali kako naprijed tim neočekivanim putom i donijeli pravu odluku morate biti iskusni. Jedino nas naše znanje i iskustvo može usmjeriti na pravi put. Je li taj put pravi ili je krivi znamo jedino prateći putokaze. Putokazi, stvari koje nam pokazuju pravi put, su jedino znanje koje moramo stalno nadograđivati. Putevi se neprestano mijenjaju i ako ih ne pratiš, vrlo je izgledno da ćeš se izgubiti. A da biste našli putokaz i tako pravi put u poslovnom životu, to znači neprestano čitanje, analiziranje, istraživanje, učenje… Tržište se svaki dan mijenja velikom brzinom. Do prije nekoliko godina za danas velike igrače na tržištu nismo ni znali. Od Booking.coma do Ubera, Vibera i brojnih drugih. Nisu postojali ni oni niti njihove usluge i proizvodi, a danas bez mnogih od njih ne možemo zamisliti poslovni život. Ako želimo ignorirati nove trendove, doći će netko drugi tko će ih pratiti i mi ćemo ostati negdje daleko od cilja koji smo sebi i svojim partnerima i zaposlenicima postavili. Zato me uvijek i iznova šokiraju izjave ljudi koji sve znaju. Oni često kažu: “Ja to sve znam!” U pravilu, iza takvih izjava se krije neuspjeh. Oni koji su svjesni toga da ne znaju sve neprestano se educiraju, istražuju tržište, konkurenciju, nove prilike i uvijek će biti korak ispred onih

koji sve znaju. I to se u poslu stekne kroz iskustvo. Kad razmišljam o ovoj temi, sjetim se malog otočnog vinara koji je vinograde naslijedio od svojih roditelja. Osim vinograda, naslijedio je i način rada. Proizvodio je vino na isti način kako su to radili njegov djed i otac. Njihova vinarija nikad nije postigla uspjeh na tržištu, cijena njihova vina nikad nije porasla niti je bila viša od onih vinara koji imaju lošije vinograde. Njihovo razmišljanje je bilo

način na koji su radili njegov djed i otac vrijedi više od bilo koje edukacije. Ipak oni imaju vinograde i proizvode vino već nekoliko generacija. Prošli su kroz loše i dobre vinogradarske godine. Jednostavno sve - baš sve - znaju o tom poslu. Takav način razmišljanja vinara je ostavio negdje daleko od uspjeha. U međuvremenu su drugi vinari proširili svoje vinograde, povećali proizvodnju, proizvodili su sve kvalitetnije vino, počeli čak izvoziti, postizali višu cijenu, a njemu i dalje nije bilo jasno u čemu je problem. Nažalost mnogo je ovakvih “vinara” i u drugim djelatnostima. Ova priča se može preslikati i iste primjere možemo pronaći i kod vlasnika restorana, hotela, kod proizvođača sira, pršuta, ulja, mlijeka, voća, povrća… Ako nasljednici nisu prihvatili nove trendove i prilagodili se tržištu, ostali su udaljeni od uspješnog poduzetništva. Zamislite TV servis koji je specijaliziran samo za stare generacije televizora i čiji serviseri ne znaju servisirati nove generacije, poput LCD-a ili plazme. Jed-

AKO ŽELIMO IGNORIRATI NOVE TRENDOVE, DOĆI ĆE NETKO DRUGI TKO ĆE IH PRATITI da su ljudi danas, općenito, uslijed raznih aditiva i dodataka vinima izgubili osjet za pravo vino te ga ne mogu prepoznati, stoga njihovo vino nije prepoznato na tržištu. Isto tako zbog velike krize, ljudi imaju sve manje novca i nisu spremni platiti cijenu više od one koju su do sada nudili. Taj naš vinar nije nikad promislio o tome kako bi možda bilo dobro angažirati enologa, ići na neke edukacije, malo proučiti nove tehnologije proizvodnje, samog uzgoja grožda, nove trendove i način trženja i promocije vina... Iako nije bio “školovani” vinar, bio je uvjeren da

nostavno, neće imati posla jer njihove usluge neće trebati nitko. Trendovi se mijenjaju. Ma koliko god dobro znali svoj posao, tehnologija i tržište se mijenjaju. Možda u određenom trenutku i znate sve o svom poslu, no već sutradan se nešto može izmijeniti i tada ćete biti u problemu ako se niste prilagodili toj promjeni, upravo zato što više ne znate sve. Upravo takva vrsta neznanja dovest će do toga da vas konkurencija daleko pretekne. A vi ćete se nastaviti čuditi i mislit ćete da su problemi - na nekom drugom mjestu.

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

TURIZAM U SVETOJ NEDELJI OTVOREN HOTEL SANTINY

BOUTIQUE HOTEL U ZELENOJ OAZI Na mjestu bivšeg restorana Babilon u Svetoj Nedelji niknuo je novi hotel kategorije četiri zvjezdice u koji će, osim poslovnih gostiju, dolaziti i vikend-turisti piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

N 2 mil € uloženo u izgradnju hotela

24 4 sobe ima hotel

26.. svibnja hotel je primio svoje prve goste

a mjestu nekadašnjeg restorana Babilon koji se nalazi u malom živopisnom gradiću Svetoj Nedelji, poznatom po najnižoj stopi prireza u Hrvatskoj od šest posto, protekli tjedan je otvoren novi Hotel Santiny, kategorije četiri zvjezdice. Iako je hotel svoje goste primio još 26. svibnja ove godine, njegovo službeno otvorenje ipak je čekalo dane kasnoga ljeta. Od restorana Babilon ostali su samo zidovi, a u hotelu je uvedena potpuno nova infrastruktura te je izgrađen novi restoran koji, osim hotelskih gostiju, prima i sve ostale posjetitelje koji žele isprobati gastronomske specijalitete nastale pod kulinarskim vodstvom chefa Ivice Faita. Kako je zapravo nastao Hotel Santiny? Direktor hotela Zdenko Posavec je istaknuo kako je namjera vlasnika Velimira Solde da taj hotel postane boutique hotel u koji će, osim poslovnih gostiju, dolaziti i vikend-turisti, ali i svi ostali željni odmora u zelenoj oazi nedaleko od Zagreba. “Hotel zasad ima 24 sobe kapaciteta 56 kreveta. Jedna od soba je namijenjena osobama s invaliditetom. U hotelu se nalaze dvije kongresne dvorane s najsuvremenijom opremom za održavanje kongresa i seminara. Želimo se proširiti i sagraditi još jednu kongresnu dvoranu koja će se, prema potrebi, moći spojiti s restoranom”, rekao je Posavec. Dodao je kako je u planu izgradnja

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

još dvije sobe te SPA centra u kojem će se klijentima nuditi personalizirana usluga.

NIŠTA NIJE PREPUŠTENO SLUČAJU U nekoliko mjeseci rada Hotel Santiny je već ostvario odlične rezultate jer su hotelski kapaciteti od otvorenja gotovo svakodnevno popunjeni, a najbrojniji gosti su Talijani, Austrijanci i Nijemci. Tijekom ljeta bilo je i dosta turista iz Rusije. U izgradnju Hotela Santiny uloženo je dva milijuna eura, od čega su manji dio bila kreditna sredstva Hrvatske poštanske banke, preko HAMAG-BICRO-a, a ostatak vlastita sredstva. Govoreći o kupnji restorana Babilon od bivšeg vlasnika Tomislava Horvatinčića i prenamjeni tog restorana iz samoposlužnog restorana u hotel kategorije četiri zvjezdice, Posavec je naglasio kako je novi vlasnik Velimir Soldo tim investicijskim pothvatom želio privući goste više platne moći. Kako bi svojim gostima dali dodanu vrijednost, u hotelu ništa nije prepušteno slučaju, a omogućen je i transfer gostiju do zračne luke i obrnuto. “Surađujemo i s turističkim agencijama, pa tako gosti mogu otići na razne izlete, a uskoro ćemo im ponuditi i obilazak vinske ceste”, istaknuo je Posavec. Važno je još naglasiti i to da se na meniju u restoranu Santiny nude jela spravljena isključivo od domaćih namirnica, pa se tako svi suhomesnati i mliječni proizvodi nabavljaju iz lokalnih OPG-ova.

BEST EUROPEAN HOLIDAY HOME

HRVATSKA APSOLUTNI POBJEDNIK Hrvatska je na natjecanju imala 12 od ukupno 64 finalista u osam kategorija, a osvojila je nagrade u njih čak četiri

ila Vista Zamask u Istri, Vila Sreser s Pelješca, Vila Falcon Rook iz Konavala i Vila Vadediji kraj Žminja proglašene su najboljima u izboru Best European Holiday Home (BEHH) na prošlotjednoj svečanosti u Bruxellesu. Taj je izbor organiziralo Europsko udruženje obiteljskog smještaja - European Holiday Home Association (EHHA), čiji je član od ožujka ove godine Zajednica obiteljskog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Hrvatska je tako postala apsolutni pobjednik tog natjecanja jer je osvojila nagrade u čak četiri od osam kategorija. U tom natjecanju sudjelovale su kuće za odmor iz 18 europskih zemalja. Tako je najboljom obiteljskom kućom proglašena Vila Falcon Rook, najoriginalnijom kućom Vila Vista Zamask, najboljom kućom na obali Vila Sreser i najboljom wellness kućom Vila Vadediji. Važno je istaknuti kako je Hrvatska imala čak 12 od ukupno 64 ﬁnalista u osam kategorija što se smatra odličnim rezultatom, ako se uzme u obzir da su mediteranske

HRVATSKA SVE SIGURNIJE KROČI PREMA TITULI NAJLJEPŠE I NAJPOŽELJNIJE EUROPSKE DESTINACIJE, ISTIČE DANIJELA ČAVLOVIĆ zemlje poput Francuske i Italije imale samo po dva predstavnika u ﬁnalu ovog natjecanja. Više ﬁnalista od naše zemlje imala je jedino Velika Britanija koja je osvojila tri nagrade. Danijela Čavlović, zamjenica predsjednika Zajednice obiteljskog turizma pri HGK-u koja je bila član stručnog ocjenjivačkog suda kao jedina hrvatska predstavnica, istaknula je kako je to izniman uspjeh hrvatskog obiteljskog smještaja i potvrda da se taj dio turizma razvija

u pravom smjeru. “Hrvatska sve sigurnije kroči prema tituli najljepše i najpoželjnije europske destinacije. Sve veća prepoznatljivost smještaja u domaćinstvu, a prema posljednjim statističkim podacima takvog oblika smještaja je 92.000 u našoj zemlji, dokazuje koliko je važna specijalizacija ponude, brendiranje odredišta i edukacija domaćina. Na tome intenzivno radi Zajednica obiteljskog turizma pri HGK-u”, naglasila je Danijela Čavlović. (S.P.)

USLUGA SMJEŠTAJA, GASTRONOMIJE I WELLNESSA PREMA HALAL STANDARDIMA

Crikvenički hoteli dobili halal certifikat

Hoteli Katarina, Omorika i Esplanade iz sastava crikveničke turističke tvrtke Jadran dobili su halal certifikate koje su prošlog tjedna predstavnicima Jadrana uručili predstavnici Centra

za certificiranje halal kvalitete pri Islamskoj zajednici u Hrvatskoj. Prema tim certifikatima gostima tih triju hotela jamči se usluga smještaja, gastronomije i wellnessa po strogim halal standardima. Tijekom procesa dobivanja tog certifikata hoteli su morali ispuniti šest postavki nužnih za certificiranje halal proizvoda i usluga. Prilikom preuzimanja certifikata predsjednik Uprave Jadrana Dino Manestar naglasio je da je povećanje kvalitete i oplemenjivanje turističkih sadržaja halal uslugama i gastronomijom tvrtkin

strateški poslovni potez, budući je riječ o tržištu čiji je globalni gospodarski opseg premašio godišnju vrijednost od 3,6 bilijuna američkih dolara. “Halal tržište se u svjetskim okvirima deﬁnitivno potvrđuje kao najbrže rastuće tržište na kojem i mi vidimo svoj motiv i priliku za pozicioniranje s naša tri novoobnovljena hotela. Pored novog izazovnog tržišta arapskoislamskih zemalja, usmjereni smo i na privlačenje halal klijenata iz Europske unije i našeg susjedstva”, rekao je Manestar. (S.P.)

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRWWWATSKA SURADNJA ENT-a I VIPNETA

ZAJEDNO NA PUTU PREMA 5G MREŽI

ipnet je izabrao Ericsson Nikolu Teslu za daljnji razvoj svoje radijske pristupne mreže. Višegodišnji okvirni ugovor obuhvaća modernizaciju i proširenja radijske pristupne mreže hrvatskog operatora koristeći najnovije tehnologije iz Ericssonova portfelja. Ugovoreni poslovi omogućit će daljnje povećanje brzine prijenosa i poboljšanje korisničkog doživljaja Vipnetovim korisnicima širom Hrvatske. Na temelju linije proizvoda Ericsson Radio System, namijenjene radijskom dijelu mobilnih mreža, Vipnet će imati na raspolaganju ﬂeksibilno rješenje prilagodljivo budućim potrebama na putu prema 5G mreži, koje omogućuje troškovnu i energetsku učinkovitost.

“Stručnjaci naših kompanija su zajednički, a temeljeno na naprednoj Ericssonovoj tehnologiji, omogućili su mnoge inovativne usluge na hrvatskom tržištu. Ovaj je ugovor prirodni nastavak naše suradnje i strateški okvir za nove

uspjehe”, ocijenila je Gordana Kovačević, predsjednica Ericsson Nikole Tesle. “Vipnet u Hrvatskoj već danas nudi najbržu mobilnu 4G+/LTE mrežu s brzinom do 300 Mbit/s. Sljedeći korak je razvoj 5G mreže. Naš plan je kombiniranje ﬁksne i mobilne infrastrukture kako bismo ponudili kombinaciju optičkog i superbrzog mobilnog pristupa za 1,2 milijuna kućanstava do kraja 2020. Vipnet želi biti partner Vladi u daljnjem razvoju širokopojasne infrastrukture u Hrvatskoj korištenjem EU ﬁnanciranja. Te investicije povećat će ukupnu konkurentnost i omogućiti stvaranje gigabitnog društva u Hrvatskoj. Suradnja s Ericsson Nikolom Teslom pomoći će nam u ostvarenju tih ciljeva”, izjavio je Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave Vipneta. (B.O.)

ALGEBRA

DRUGO IZDANJE KONFERENCIJE OPEN SOURCE DAYS

Algebra najavljuje drugo izdanje konferencije o rješenjima otvorenog koda – Open Source Days – koja se održava u Zagrebu od 28. do 30. rujna. Tijekom tri dana predavanja, radionice i brojni drugi korisni sadržaji okupit će proizvođače softverskih rješenja, sistem integratore, korisnike, analitičare IT sustava i sistem administratore, te sve ostale koji u svojem poslovanju koriste open source

rješenja ili možda tek razmatraju njihovu primjenu. Budući da otvoreni kôd već odavno nije samo sinonim za Linux – rješenja temeljena na open source softveru i, općenito, open source pristupu koji se koriste u poslovnim sustavima mnogih tvrtki – ovogodišnja će se konferencija fokusirati na rješenja za automatizaciju, oblak, deployment IT sustava, mobilne

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

aplikacijske platforme i kontejnere temeljene na otvorenom kodu. Spomenute tehnologije neke su od ključnih koje danas tvrtkama omogućavaju da brzo i učinkovito implementiraju svoje poslovne sustave. Plenarno predavanje predavača iz APIS IT-a bit će usmjereno na primjenu rješenja otvorenog koda u informatizaciji države. Marin Katić i Filip Kaić govorit će o iskustvima u primjeni otvorenog koda iz perspektive tvrtke koja već više od 50 godina razvija i održava ključne informacijske sustave u zemlji. Konferenciju organizira Algebra. Glavni pokrovitelj konferencije je tvrtka Red Hat, partner radionica Microsoft, a pokrovitelj druženja tvrtka Veracomp, regionalni distributer IT rješenja. (B.O.)

NOVI IZVOZNI USPJEH GDI-ja

POSAO U RUMUNJSKOJ

Di, tvrtka koja se bavi specijaliziranim softverskim rješenjima i onima za digitalnu transformaciju industrije i regulatora, osvojila je još jedan novi veliki izvozni uspjeh u telekomunikacijskoj industriji. Naime, u međunarodnoj konkurenciji, u dugotrajnom natječaju, ANCOM, nacionalna Agencija za upravljanja i regulaciju tržišta komunikacija Rumunjske, odabrala je GDi Ensemble softversko rješenje za nacionalni katastar elektroničke komunikacijske infrastrukture. Tržište telekomunikacija u Rumunjskoj je veliko i izrazito konkurentno. Na njemu posluje gotovo 1000 raznih

oblika komunikacijskih operatora, kako na nacionalnoj tako i lokalnoj razini. Rješenje GDi Ensemble je izabrano kao ključni alat i platforma za ispunjavanje ANCOM poslovnih ciljeva, koje u središtu sadrži zaštitu interesa korisnika komunikacijskih usluga, povećanje kvalitete usluga i poticanje tržišnog natjecanja u razvoju širokopojasnog pristupa. Pored evidencije i reguliranja postojeće komunikacijske infrastrukture, GDi Ensemble će Rumunjskoj dodatno omogućiti i povlačenje ﬁnancijskih sredstava iz EU fondova za brži razvoj širokopojasnih pristupnih mreža u manje razvijenim krajevima.

Posebice je zanimljivo kako GDi u trećem kvartalu 2017. ugovara na regionalnom i globalnom tržištu ukupno više od 15 milijuna kuna novih implementacija vlastitog softverskog rješenja GDi Ensemble za upravljanje telekomunikacijskom infrastrukturom, poslovnim procesima i uslugama. Uz novi ugovor u Rumunjskoj, GDi uspješno završava implementacije u Latinskoj Americi i proširuje postojeće sustave u Saudijskoj Arabiji i Sloveniji. (B.O.)

USUSRET 4. RFID KONFERENCIJI

Narukvica očitava količinu otpada U skorijoj budućnosti realno je očekivati da će se količina otpada očitavati putem narukvice. Riječ je o RFID narukvici – novom i jeftinom tehničkom rješenju koje bi zbog svoje jednostavnosti u rukovanju i primjeni, kao i zbog niske cijene, vrlo brzo moglo zavladati našim tržištem. RFID narukvica je zapravo mini računalo s RFID čitačem koji ne smeta pri radu i rukovanju kantama i vrećama jer se nosi kao narukvica, a ujedno evidentira svaki odvoz i bežično šalje podatke u nadređeni sustav. Ovo rješenje se vrlo brzo može primijeniti i integrirati u praksi, a predlaže ga tvrtka Selmet, glavni sponzor četvrte regionalne konferencije o RFID tehnologiji, koja se 19. rujna održava u zagrebačkom hotelu Westin. Radiofrekvencijska identiﬁkacija,

odnosno RFID, nasljednik je popularnog bar-koda, a kao tehnologija pridonosi automatizaciji i unapređenju poslovnih procesa. Logistika, trgovina, bankarstvo, automobilska i zrakoplovna industrija, transport, medicina, proizvodnja hrane i mnogi drugi sektori nezamislivi su danas bez upotrebe RFID tehnologije, te se ona s pravom naziva tehnologijom budućnosti. Kako u bliskoj budućnosti RFID tehnologiju očekuje još šira primjena, konferencija donosi nekoliko novosti o primjeni ove tehnologije i u području medicine s posebnim osvrtom na sljedivost, a prezentirat će se i neki novi proizvodi poput RFID stola koji se primjenjuje u knjižnicama i praonicama rublja, zatim RFID tunel, RFID kabinet ili pametni ormar i RFID u raznim primjenama. (B.O.)

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

AKTUALNO PREKOGRANIČNI POSLOVNI FORUM

OTP BANKA ZA REGIONAL EKONOMSKU SURADNJU OTP-ovi stručnjaci za poljoprivredni sektor uvjereni su da proizvodnja za tržišta susjednih zemalja može ponuditi izvrsne prilike za domaća mala, srednja i velika poduzeća

ala, srednja i velika poljoprivredna poduzeća u Mađarskoj imaju znatan potencijal za izvoz u susjedne zemlje, ali moraju odgovoriti na tri velika izazova ako žele biti uspješna: dubinski poznavati ciljana tržišta, stvoriti široku suradničku mrežu i osigurati stabilno ﬁnancijsko zaleđe za potrebna ulaganja. Prepoznavši ove potrebe, mađarska je OTP banka pokrenula niz događaja namijenjenih domaćim i stranim poljoprivrednim poduzećima pod nazivom Prekogranični poslovni forum. OTP-ovi stručnjaci za poljoprivredni sektor uvjereni su da proizvodnja za tržišta susjednih zemalja može ponuditi izvrsne prilike za domaća mala, srednja i velika poduzeća. Ipak, uspješna vanjska trgovina u području poljoprivrede zahtijeva da poduzeća ispune tri glavna izazova. Prvo, moraju precizno poznavati tržišta na kojima žele prodati svoje proizvode. Moraju procijeniti za kojim proizvodima postoji potražnja, u kojim količinama te koje su potrebe koje valja

zadovoljiti. Moraju biti svjesni speciﬁčnih regulatornih zahtjeva različitih tržišta. Drugo, trebaju imati široku suradničku mrežu za učinkovitu organizaciju svih relevantnih procesa. I treće, trebaju stabilno ﬁnancijsko zaleđe koje stvara temelj za njihovu proizvodnju, razvitak i dugoročnu uspješnu prisutnost na željenim tržištima.

KONKURENTSKA PREDNOST To su tri područja u kojima će OTP-ova Direkcija za poljoprivredu pomoći mađarskim poljoprivrednim poduzećima nizom stručnih skupova. Prvi OTP-ov poljoprivredni Prekogranični poslovni forum, koji je početkom rujna održan u Szegedu, bio je namijenjen poduzetnicima kojima je potrebna pomoć u proširivanju vlastitih suradničkih mreža i razmjenjivanju poslovnih iskustava. Poduzetnici koji su održali prezentacije u sklopu ovog skupa – uključujući Krunoslava Kovačića, predstavnika poljoprivrednog poduzeća Mihalj iz Hrvatske – naglasili su važnost prekograničnih

poslovnih odnosa i prilika. “Mi u Slavoniji potrošačima pružamo zdravu hranu, kontroliranu od polja od stola. Kao vertikalno integrirano poljoprivredno podu-

PODUZEĆA PONAJPRIJE MORAJU PRECIZNO POZNAVATI TRŽIŠTA NA KOJIMA ŽELE PRODATI SVOJE PROIZVODE zeće, neprestano se poboljšavamo i razvijamo kroz proizvodnju usjeva, stoke, mliječnih i mesnih proizvoda, koristeći najnoviju tehnologiju te učeći što je više moguće od svojih partnera i konkurenata u uvjetima tržišnoga natjecanja”, istaknuo

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Vindija svježe mlijeko ‘z bregov Kvalitetom bez ustupaka i uz pomoć tehnologije 21. stoljeća, Vindija je prva u Hrvatskoj proizvela mlijeko s prednošću – u boci. Pomnim odabirom sirovine i sustavnom kontrolom kvalitete prema najvišim standardima IS0 9001:2008, mlijeko nakon obrade zadržava prirodnu svježinu okusa, hranjivost i aromu. Svježe mlijeko ‘z bregov sa 3,2 posto mliječne masti idealan je obrok i zdrav napitak za djecu, mladež, trudnice i dojilje. VINDIJA D. D.

Poslovni sustav Vindija, prehrambeni div u Hrvatskoj i jedan od najvećih proizvođača hrane u Europi, više od 50 godina svoj uspjeh gradi na inovativnosti, tehnologiji i znanju. Tvrtka bogate tradicije s deﬁniranom misijom, pomno isplaniranom strategijom i jasnom vizijom razvoja, danas objedinjuje osam respektabilnih tvrtki članica, a najnovija je članica tvornica stočne hrane za proizvodnju smjesa i premiksa – Biodar.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

je Kovačić. “Naše iskustvo pokazuje da vrijedi razmotriti regionalno širenje, iskorištavajući različite i međusobno komplementarne mogućnosti za proizvodnju, koje proizlaze iz naših geografskih okolnosti. Suradnja s partnerima koji imaju lokalno znanje nudi konkurentsku prednost; otvorenost i kontinuirano učenje također igraju ključnu ulogu”, dodao je Gergely Szeremey, čelnik tvrtke MAVA Befektetési.

FINANCIJSKA INFRASTRUKTURA “U prepoznavanju potreba poljoprivrednih poduzeća, OTP banka stavlja posebni naglasak na pružanje što kompleksnijih rješenja u pružanju podrške poljoprivrednicima u Mađarskoj i izvan njenih granica da bi uspješno ušli na nova tržišta. Uz ovu seriju skupova, Direkcija za poljoprivredu OTP banke kontinuirano razvija svoje prekogranične aktivnosti još od 2012. Ovi napori ne

USLUGE SU DOSTUPNE KROZ MEĐUNARODNU MREŽU OTP GRUPE KOJU ČINI DEVET BANAKA pokrivaju samo naš kompleksni portfelj proizvoda i usluga, već i naše sustave suradnje i razmjene informacija s našim bankama kćerima u susjednim zemljama”, rekao je Fülöp Benedek, izvršni direktor Direkcije za poljoprivredu OTP banke. OTP Grupa pruža poljoprivrednim poduzećima pomoć u pristupu informacijama o ciljanim tržištima, u umrežavanju i izgradnji potrebnog ﬁnancijskog zaleđa svojim jedinstvenim, kompleksnim i lako dostupnim paketom usluga. Usluge su dostupne kroz međunarodnu mrežu OTP Grupe koju čini devet banaka, u kojima korisnici mogu koristiti

naše financijske i savjetodavne usluge u Hrvatskoj, Srbiji, Rumunjskoj, Slovačkoj i Ukrajini. “U okviru svojih prekograničnih aktivnosti, Banka svojim korisnicima pruža savjete o pravnim i financijskim pitanjima, kao i raznim lokalnim tržištima i regulativama, nudeći pritom sveobuhvatnu financijsku infrastrukturu. Svi podaci i informacije su dostupni i na internetskoj stranici otpagro.com. Uspjeh naših napora uloženih prijašnjih godina se jasno pokazao kroz dinamični rast naših klijenata. Naime, više od 70.000 poljoprivrednih poduzetnika i poduzeća posluje s devet banaka OTP Grupe”, dodao je Benedek. (B.O.)

Vegeta Podravkina najznačajnija i najpoznatija robna marka Vegeta ima dominantnu tržišnu poziciju na tržištu dodataka jelima koji su važan i neizostavni element u svakodnevnoj prehrani. Vegeta je jedinstvena kombinacija povrća i začina koja obogaćuje slana jela kojima se dodaje tijekom kuhanja. Vegeta ne dominira jelom nego naglašava njegove pojedine sastojke kao i upotpunjuje okus cijelog jela. Vegeta pruža neograničene kulinarske mogućnosti pa je postala neizostavan dio svake kuhinje jer svi znaju da se s Vegetom bolje jede! PODRAVKA D.D.

Podravka je danas najveća prehrambena industrija sa sjedištem u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi. Najpoznatije Podravkine marke su Vegeta i Podravka, koje se prodaju na svim kontinentima svijeta. Podravka ima vlastita poduzeća u 17 zemalja i distributivnu mrežu koja se proteže od Jadranskog do Sjevernog mora.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

AKTUALNO KONFERENCIJA AmChama

Nedovoljno usklađena e-mobilnost Ako Hrvatska neće ulagati u razvoj infrastrukture, za nekoliko godina mogli bismo se naći pred kolapsom sustava, kaže Branko Kondić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

merička gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham) prošli tjedan u Zagrebu je organizirala konferenciju Utjecaj tehnologije na razvoj mobilnosti. Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, istaknula je kako je konferencija usmjerena na e-mobilnost i ekološke standarde u automobilskoj industriji. “E-mobilnost za nas nije nova tema. Ova konferencija je nastavak prošlogodišnjeg druženja koje smo imali nesporedno nakon izdavanja stajališta vezanog za e-mobilnost”, kazala je dodajući kako su tada dane i neke preporuke kao što je usklađivanje tehnologije i prioritetnih lokacija prema nacionalnim potrebama. “Dakle, da Hrvatska doista bude povezana u mrežu koja će omogućiti e-mobilnost i doseg električnih automobila”, naglasila je Andrea Doko Jelušić. AmCham se već nekoliko godina bavi i ekološkim standardima u automobilskoj industriji. “Zbrinjavanje otpadnih vozila i ulja inicijativa je na kojoj surađujemo već niz godina i s Europskim udruženjem proizvođača

automobila”, napomenula je. U sklopu konferencije održana su dva panela: Izazovi e-mobilnosti u Hrvatskoj i trendovi u Europskoj uniji, te Budućnost automobilske industrije u svjetlu visokih standarda zaštite okoliša i energetske učinkovitosti.

ODRŽIVI I ČISTI PROMET Tijekom prvog panela Ljubomir Majdandžić, v.d. direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, istaknuo je kako Hrvatska nije dovoljno usklađena u e-mobilnosti i do željenih rezultata neće se doći ako će se tim područjem baviti tri-četiri ministarstva. “Treba zadužiti jedno ministarstvo i ono može biti usklađeno s drugim ministarstvima. Jer, e-mobilnost je područje koje je prilično atraktivno, ali postavlja se pitanje vremena i hoćemo li doživjeti puninu tranzicije prometa prema električnim vozilima”, napomenuo je dodajući kako Vlada, bez sumnje, treba donijeti strategiju održivog i čistog prometa. “U tome moraju sudjelovati sva ministarstva. A smatram kako Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture treba biti voditelj

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

koji će dati dugoročnu strategiju o tome kako Hrvatska može postati ekološki čista država sa što većim udjelom električnih vozila”, napomenuo je. Vladimir Lipovac, direktor marke Audi u tvrtki Porsche Croatia, istaknuo je kako e-mobilnost neće funkcionirati ako će se više ministarstava baviti, uz mnogo vlastita posla, još i ovom temom. “Tako će svatko vući na svoju stranu”, napomenuo je. Branko Kondić, izvršni direktor LMG Autokuće, također je kazao kako će se Hrvatska vrtjeti u krug ako će se e-mobilnosti baviti više, a ne jedno ministarstvo. “E-mobilnost ima puno aspekata, ali vrlo važan je onaj energetski. Ako Hrvatska neće ulagati u odgovarajući razvoj infrastrukture, za nekoliko godina mogli bismo se naći pred kolapsom sustava”, istaknuo je,

AmCham SE VEĆ NEKOLIKO GODINA BAVI EKOLOŠKIM STANDARDIMA U AUTOMOBILSKOJ INDUSTRIJI Dino Novosel, voditelj e-mobilnosti u Hrvatskom Telekomu, kazao je kako je e-mobilnost složena industrija koja zadire u sfere prometa, energetike, zaštite okoliša, a u Hrvatskoj čak i u turizam. “Hrvatska ima obvezu u sektor prometa implementirati 10 posto obnovljivih izvora energije do 2020. godine. Danas smo na tri posto”, zaključio je Novosel.

PREDSTAVLJAMO OPG HARAMBAŠA, Dubovica

VRHUNSKA “PODRAVKA” ZA VRHUNSKI AJVAR S Kalnikom OPG Harambaša surađuje više od 10 godina i za njih proizvodi papriku za ajvar od sorte podravka jer se pokazalo da je to jedna od najboljih sorti za naše podneblje

ntun Harambaša iz sela Dubovica u Varaždinskoj županiji na svom OPG-u proizvodi presadnice cvijeća te paprike i patlidžane za Podravkinu tvrtku Kalnik iz Varaždina koja ih prerađuje u nadaleko poznati ajvar. On i supruga obrađuju hektar zemlje, a najviše sade autohtonu sortu crvene rog paprike razvijenu upravo za industrijsku preradu. Zasadili su više od 70.000 biljaka, a kad je vrijeme berbe pomažu im djeca i rodbina, tako da je riječ o pravom obiteljskom biznisu. “S Kalnikom surađujemo više od 10 godina i za njih proizvodimo papriku za ajvar od sorte koja se zove podravka jer se pokazalo da je to

PAPRIKA JE UNOSNA KULTURA, ALI IZISKUJE PUNO OPREZA I BRIGE, ISTIČE HARAMBAŠA jedna od najboljih sorti za naše podneblje. Kvalitetna je, otporna na bolesti i daje velike prinose. Na hektar zemljišta dobijemo i do 40 tona paprike. Sve prinose dobivamo bez kapi vode iz sustava za natapanje - samo od onog što je palo s neba, a kvaliteta je vrhunska. Također, svoju papriku od lipnja uopće nismo tretirali nikakvim preparatima što je rijetkost”, ističe Harambaša dodajući kako smo od pristupanja EU pod posebnim režimom jer Unija strogo propisuje koja se zaštitna sredstva mogu koristiti, dok zemlje u okruženju te propise ne moraju poštivati.

KRATKA SEZONA “I to je jedan od razloga zašto je makedonsko povrće toliko jeftinije od domaće proizvodnje. Oni još uvijek mogu polijevati svim i svačim, a nerijetko je na tim njihovim proizvodima istaknuta mrtvačka glava. Toga kod nas više nema i zato naši otkupljivači ipak preferiraju doma-

će proizvođače zbog lakše sljedivosti proizvoda”, naglašava Harambaša i napominje da ipak nije zadovoljan cijenom otkupa paprike od 2,2 kune po kilogramu jer se time jedva pokrije. Spašava ga to što supruga dio uroda proda direktno na tržnici po puno boljoj cijeni, ali i uz taj posao sa strane dosta uroda mu propadne jer ga jednostavno nema tko otkupiti. Od desetak tona tjedno, koliko su spremni proizvesti u sezoni, tek dvije tone imaju zajamčen otkup. “Paprika je unosna kultura, ali iziskuje puno opreza i brige jer vrlo lako možete ostati bez cijeloga uroda ako ne reagirate na vrijeme. Morate imati dobro sjeme, paziti na bolesti, ima tu dosta i delikatnog i teškog rada”, ispričao nam je Harambaša napominjući kako je sezona paprike za ajvar dosta kratka iako je ove godine zbog vremenskih prilika počela dosta ranije. Već početkom kolovoza se počelo s berbom i otkupom, a ako ne bude prevelikih kiša, potrajat će sve do početka studenoga. Harambaša poručuje kako je trenutno zadovoljan obujmom proizvodnje te je nema namjeru širiti. Sin mu je zaposlen izvan OPG-a, kći studira u Zagrebu, pa on i supruga prilagođavaju posao svojim mogućnostima. Iako u ovom poslu ima dosta stresa, Harambaša ipak, kao i svaki naš poljoprivrednik, sa smiješkom zaključuje kako ne bi mijenjao svoj biznis ni za jedan drugi. (M.S.)

A SAD MALO O NAMA...

1 ha zemlje obrađuje OPG Harambaša do 40 t paprike proizvedu na toj površini 2,2 kn po kg otkupna cijena paprike

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

AKTUALNO 7. TURISTIČKI FORUM KONTINENTALNOG TURIZMA HRVATSKE

TURIZAM I GASTRONOMIJA IDU RUKU POD RUKU Gastronomija je turistički proizvod koji je komplementaran svemu jer tko god na neku destinaciju dolazi zbog nekog drugog razloga, ne može zaobići gastronomiju, istaknula je Iva Puđak Mihajlović iz Glavnog ureda HTZ-a piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

U Kada gost naruči jelo s jelovnika Okusi Srijema i Slavonije, servira mu se ukupni autohtoni doživljaj bez obzira na to je li tu hranu naručio na ovdašnjem selu ili u gradu. Zapravo šaljemo poruku kako cijela priča o gastronomiji kao turističkom proizvodu nije samo priča o hrani. Rujana Bušić Srpak, direktorica TZ-a Vukovarsko-srijemske županije

sklopu manifestacije Vinkovačke jeseni, Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije i HGKŽupanijska komora Vukovar u Vinkovcima su organizirali dvodnevni stručni skup Turistički forum kontinentalnog turizma Hrvatske. Hotelijeri, ugostitelji, chefovi i novinari koji prate gastronomiju i turizam iz čitave Hrvatske ove su se godine bavili pitanjem je li gastronomija turistički proizvod Hrvatske te je li dovoljno da tanjuri budu prepuni okusa, mirisa i boja. Noseća tema ovogodišnjeg, 7. turističkog foruma - Gastronomija – turistički proizvod Hrvatske - nije slučajno izabrana. Da je tomu tako, potvrdila je i Rujana Bušić Srpak, direktorica TZ-a Vukovarsko-srijemske županije. “Turizam i gastronomija idu ruku pod ruku jer ne može se ići na put da se ne spava i ne jede. To su osnovne ljudske potrebe i na putu i kod kuće. Međutim, ono što u Hrvatskoj trebamo postići jest to da i gastronomija bude motiv dolaska. Dakle, na Forumu smo govorili o onoj vrsti turističkih putovanja u kojima je gastronomija posebni doživljaj”, kaže Rujana Bušić Srpak.

OKUSI SRIJEMA I SLAVONIJE Inače, na povezanosti turizma i gastronomije TZ Vukovarsko-srijemske županije započela je intenzivnije raditi još 2007. godine pripremajući projekt Okusi Srijema i Slavonije kao spoj javnog i privatnog partnerstva i uz potporu HTZa. Strpljivo i gotovo samozatajno pripremali su ga korak po korak i kada je sve bilo spremno, predstavili su ga prije nešto više od dvije godine. “Ono što je ključno u uspješnosti te vrste proizvoda, odnosno projekta koji spaja javni i privatni sektor, je uzajamno razumijevanje potreba druge strane. Dakle, da projekt koji kreiramo i za koji tražimo sredstva bude dobro

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

usmjeren u korist privatnog sektora odnosno ugostiteljstva. S druge strane, da oni shvate ozbiljnost naših uloženih sredstava te da u svojim objektima budu doista kvalitetni prezenteri ne samo svoga objekta, nego i ukupne destinacije.

U HRVATSKOJ TREBAMO POSTIĆI TO DA I GASTRONOMIJA BUDE MOTIV DOLASKA, SMATRA RUJANA BUŠIĆ SRPAK Takvo poimanje destinacije kroz tanjur vašeg gosta u vašem objektu je ključ za uspjeh. I to ne samo projekta Okusi Srijema i Slavonije, nego ukupnog gastro-turističkog proizvoda”, objašnjava Rujana Bušić Srpak. U taj projekt uključeno je osam objekata (hotela i restorana) koji cijele godine nude hranu spravljenu prema autohtonim receptima. Oni na meniju imaju 12 jela koje gostima nude cijele godine, te sezonske jelovnike sukladno namirnicima koje dospijevaju tijekom godine. “Važno je znati kako na području Vukovarsko-srijemske županije nema puno objekata namijenjenih ruralnom turizmu. Stoga nam je bila želja da i gosti koji dođu u neki ovdašnji gradski hotel ili restoran, ne budu uskraćeni za autentični i autohtoni gastro doživljaj. Pri tome nije važna samo hrana nego i njena prezentacija. Tako smo kroz projekt nabavili posuđe,

Rujana Bušić Srpak

Ivan Marijanović

stolnjake i ubruse koji su prepoznatljivi i koji su se nekada upotrebljavali u ovim krajevima. Znači, kada gost naruči jelo s jelovnika Okusi Srijema i Slavonije, servira mu se ukupni autohtoni doživljaj bez obzira na to je li tu hranu naručio na ovdašnjem selu ili u gradu. Zapravo šaljemo poruku kako cijela priča o gastronomiji kao turističkom proizvodu nije samo priča o hrani. Puno toga još valja nadograditi uz samu hranu kako bi se zaista mogli zvati gastro-turističkom destinacijom”, zaključila je Rujana Bušić Srpak.

POVEZATI SVE AKTERE Hrvatska gospodarska komora, pa tako i Županijska komora Vukovar, u začetku je prepoznala značaj kvalitetnijeg povezivanja svih aktera na turističkom tržištu sa županijskim komorama i turističkim zajednicama. “Iza uspješnog i

Iva Puđak Mihajlović

kvalitetnog turizma, mnoštvo je različitih gospodarskih djelatnosti koje moraju biti sustavno povezane kako bi u sinergiji svih mogle ostvariti dobar rezultat. Stoga smatramo kako je značaj Turističkog foruma u umrežavanju i razmjeni iskustava unutar sektora turizma i ugostiteljstva, a s ciljem daljnjeg jačanja ovog dijela gospodarstva”, izjavio je direktor HGK-ŽK Vukovar Ivan Marijanović. “HTZ daje zaista punu podršku ovom događanju kao i sličnim događanjima koja promiču gastronomiju. Taj je događaj jedan od ključnih, ne samo turističkih proizvoda, a koje promoviramo osobito u pred i posezoni. Gastronomija je turistički proizvod koji je komplementaran svemu jer tko god na neku destinaciju dolazi zbog nekog drugog razloga, ne može zaobići gastronomiju”, istaknula je Iva Puđak Mihajlović iz Glavnog ureda HTZ-a.

RENE BAKALOVIĆ, GASTROSTRUČNJAK

Hrvatskoj treba brod-hotel za promociju Podunavlja Među predavačima na Turističkom forumu bio je i hrvatski gastrostručnjak Rene Bakalović. Pored isticanja činjenice kako je gastronomija važan faktor promocije kontinentalnog turizma, Bakalović se posebice osvrnuo na neiskorištene perspektive Hrvatske kao podunavske zemlje. “Nažalost, mnogi bi se iznenadili činjenicom kako mnoštvo Hrvata uopće ne percipira da smo mi i podunavska zemlja. Stoga sve češće ističem značaj i potencijale Podunavlja. Jedan od konkretnih prijedloga je da napravimo jedan promo-

tivni brod-hotel. Slično onome kako to rade Nijemci na Rajni, Austrijanci, Mađari ili Srbi na Dunavu. Uvjeren sam kako takav brod uopće ne bi morao biti subvencioniran, mogao bi komercijalno poslovati. Nažalost, među hrvatskim građanima je jako slabo prisutna svijest o tome da je Hrvatska i podunavska zemlja. Žao mi je što Hrvatska nema vlastiti kruzer, poput kruzera koji postoje u Njemačkoj i Austriji, koji bi plovio tokom Dunava promovirajući Hrvatsku i hrvatsko Podunavlje”, rekao je Bakalović.

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

HRVATSKA&REGIJA 50. MEĐUNARODNI OBRTNIČKI SAJAM U CELJU

HRVATI I SLOVENCI POKRENULI MOS PRIJE POLA STOLJEĆA Suradnja gospodarstvenika je vrlo dobra jer svi imamo isti interes, a to je rad na novom kvalitetnijem proizvodu koji će se ponuditi na trećim tržištima, rekao je Ranogajec piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr komora (HGK). Zanimljivo je istaknuti kako je taj sajam pokrenut prije pola stoljeća zahvaljujući dogovoru hrvatskih i slovenskih gospodarstvenika, pa je logično da Hrvatska bude ovogodišnja zemlja partner.

DOBRI GOSPODARSKI I PRIJATELJSKI ODNOSI

U 3,69 9 mlrd l d€ robna razmjena Hrvatske i Slovenije u 2016.

kupna robna razmjena Hrvatske i Slovenije u 2016. iznosila je 3,69 milijardi eura, čime je ta zemlja za Hrvatsku treći vanjskotrgovinski partner. Tijekom prošle godine iz naše zemlje u Sloveniju izvezeno je proizvoda u vrijednosti 1,53 milijarde eura, dok je uvoz iz Slovenije iznosio 2,15 milijardi eura, rekla je Martina Dalić, potpredsjednica hrvatske vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta na prošlotjednom otvaranju jubilarnog 50. međunarodnog obrtničkog sajma u Celju. Čestitajući slovenskim kolegama tu veliku obljetnicu, izrazila je zadovoljstvo činjenicom što je upravo Hrvatska zemlja partner na tom sajmu jer se ta odluka temelji na razvijenoj gospodarskoj suradnji dviju zemalja. Hrvatska obrtnička komora (HOK) bila je glavni organizator hrvatskog nastupa na MOS-u, a nastup hrvatskih izlagača poduprla je i Hrvatska gospodarska

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

Na Sajmu je nastupilo 1478 izlagača iz 30 zemalja, među kojima 50 obrtnika, malih i srednjih poduzetnika iz Hrvatske iz sektora prerade drva i proizvodnje namještaja, metala i obrade, mjernih uređaja i automobilskih dijelova te predmeta široke potrošnje i poslovnih usluga iz sektora marketinga, izdavaštva i dizajna. U sklopu nastupa HGK predstavljeni su projekti Hrvatska kupaonica, koji povezuje hrvatske proizvođače i

NA SAJMU, NA KOJEM JE HRVATSKA BILA ZEMLJA PARTNER, PREDSTAVILO SE 1478 IZLAGAČA OD KOJIH 50 IZ HRVATSKE dizajnere u krovni brend te Hrvatski interijeri, koji predstavljaju sam vrh na ljestvici ponuđača namještaja i opreme. U sklopu MOS-a održan je i dan posvećen hrvatskom dizajnu i proizvodima od drva. Osim toga, svoje proizvode

predstavio je i Klaster računalnih igara. Govoreći o suradnji hrvatskih i slovenskih obrtnika i gospodarstvenika, Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a, je istaknuo kako ih povezuju dobri gospodarski i prijateljski odnosi. “Suradnja gospodarstvenika je vrlo dobra jer svi imamo isti interes, a to je rad na novom kvalitetnijem proizvodu koji će se ponuditi na trećim tržištima. Tako su već pokrenuti neki zajednički projekti među kojima se posebice ističe projekt energetske učinkovitosti, a u tome postoji još prostora za suradnju i unapređenje kvalitete projekta i proizvoda”, istaknuo je Ranogajec.

SLOVENCI SU NAM VAŽNI TURISTI Jubilarni 50. MOS imao je i bogatu ponudu u pet ključnih sektora - izgradnji i obnovi doma, kampingu i karavaningu, turizmu i prehrani, opremi i materijalima za obrt i industriju te poslovnim uslugama. Kako bi se još više unaprijedila turistička suradnja Hrvatske i Slovenije, na otvorenju Sajma bio je i Gari Cappelli, hrvatski ministar turizma, koji je među ostalim istaknuo kako je u sedam mjeseci ove godine Hrvatsku posjetilo oko pola milijuna Slovenaca. “Suradnja sa Slovenijom je izvrsna i oni su

U SKLOPU NASTUPA HGK PREDSTAVLJENI SU PROJEKTI “HRVATSKA KUPAONICA” I “HRVATSKI INTERIJERI” nam jedni od najvažnijih gostiju jer ne dolaze samo u špici turističke sezone već u pred i posezoni, pa ih pratimo tijekom cijele godine. Već sada planiramo zajedničke programe i aranžmane za novu godinu, pa bez obzira na njihov dobar seoski turizam, Slovencima je u Hrvatskoj privlačan upravo boravak na seoskim gospodarstvima”, naglasio je Cappelli. Dodao je kako možemo reći da su nam Slovenci važni turisti koji borave i u kontinentalnim i u jadranskim turističkim odredištima. Cappelli je nadalje istaknuo kako još ima dosta prostora za razvitak suradnje na turističkom i gospodarskom području te da će se na tome nastaviti raditi. Na 50. međunarodnom obrtničkom sajmu u Celju održan je i Slovensko-hrvatski poslovni forum na kojem su gospodarstvenici iz dviju zemalja razgovarali o zajedničkom projektu energetske učinkovitosti.

1,53 3 mlrd € težak lanjski hrvatski izvoz u Sloveniju

2,15 5 mlrd € vrijednost uvezene robe iz Slovenije u Hrvatsku

BAČVARIJA PETEK

Ostali vjerni tradiciji Među hrvatskim izlagačima, na MOS-u je svoje proizvode predstavila Bačvarija Petek iz Đurmanca, a njihovi su proizvodi posebice zapeli za oko slovenskim posjetiteljima, ali i hrvatskoj potpredsjednici Vlade Martini Dalić koja je vlasniku bačvarije Dragutinu Peteku rekla da bi svoje proizvode trebali izvoziti. On je već treća generacija u toj bačvariji u kojoj se izrađuju unikatni predmeti, bačve i namještaj od

drva. Od početka do danas, Bačvarija Petek ostala je vjerna tradiciji, pa se svi proizvodi izrađuju ručno. Materijali koje koriste su hrast, akacija, dud, kesten i trešnja. Petek je naglasio kako ne može govoriti o velikoj godišnjoj proizvodnji zbog načina sušenja i obrade drva. Iako su za njihove proizvode već zainteresirane neke inozemne tvrtke, zbog dugotrajne izrade tih proizvoda oni ih zasad uglavnom prodaju u Hrvatskoj.

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

AKTUALNO U ARENI ODRŽAN IN DIZAJN - FESTIVAL MODERNOG DOMA

DIZAJNERSKI PROIZVODI IMAJU VISOKU DODANU VRIJEDNOST ZzID pri HGK-u ove je godine prvi put bio uključen kao partner u ovaj projekt na kojem su se predstavili hrvatski dizajneri i njihovi produkti nastali kao spoj dizajnera s jedne strane i proizvođača s druge, istaknuo je Tomislav Radoš piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

F Mirjana Mikulec

estival modernog doma - In Dizajn, koji je okupio više od 60 izlagača suvremenog namještaja i uporabnih predmeta, održan je prošlog tjedna u zagrebačkoj Areni. Na Sajmu su svoje proizvode predstavili izlagači koji nizom inovacija i noviteta u uređenju interijera imaju što ponuditi na tržištu. U sklopu festivala svoje proizvode predstavili su i članovi Zajednice za industrijski dizajn (ZzID) pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Tom je prigodom Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju, IT, energetiku i zaštitu okoliša, istaknuo kako je ZzID ove godine prvi put bio uključen kao partner u ovaj projekt na kojem su se predstavili hrvatski dizajneri i njihovi produkti, koji su nastali kao spoj dizajnera s jedne strane i proizvođača s druge. Dodao je kako je to vrlo kvalitetan iskorak za ZzID i tek početak takvog

prezentiranja hrvatskih inovativnih proizvoda u koji je ugrađena komponenta dodane vrijednosti kao što je dizajn. “Ovaj je sajam upravo spoj dizajna i hrvatske proizvodnje, no još postoji mnogo prostora za unapređivanje suradnje kao i za povezivanje dizajnera i proizvođača. To je i glavni zadatak HGK zbog čega je i osnovan ZzID kao oblik povezivanja radi stvaranja poticajne klime u industrijskom dizajnu, zatim poticanja razmjene iskustava, sinergije i konsenzusa svih relevantnih sudionika u razvoju industrijskog dizajna”, istaknuo je Radoš. Dodao je kako će se suradnja dizajnera i proizvođača nastaviti već u listopadu kada će se članovi ZzID-a predstaviti na 1000 četvornih metara izložbene površine na sajmu Ambienta na Zagrebačkom velesajmu. Tamo će se predstaviti svi inovativni proizvodi iz hrvatske industrije dizajna.

ELGRAD

Predstavljeni tehnološki inovativni i dekorativni materijali Tvrtka za prodaju i distribuciju pločastih materijala i okova za izradu namještaja po mjeri - Elgrad - na In Dizajnu je predstavila novu kolekciju tehnološki inovativnih i dekorativnih materijala. To su Fenix NTM super mat nanotehnološki materijal, Laminam - keramička ploča te dekorativna kolekcija jednog od vodećih europskih

proizvođača ploča, austrijskog Eggera. Predstavljajući novitete Mladen Lovreković, član Uprave Elgrada, je rekao kako je iznimno zadovoljan što su ih posjetitelji na ovom sajmu mogli vidjeti. Dodao je kako je ponosan na te proizvode i kako je uvjeren da će im oni pomoći pri zadržavanju jedne od vodećih pozicija na domaćem tržištu.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

EU SREDSTVA TREBA ULOŽITI I U DIZAJN Na upit gdje se nalazi hrvatski dizajn u odnosu na europski i svjetski Radoš je odgovorio da se hrvatski dizajnerski proizvodi, kada se pogleda pozicija naših proizvoda u globalnom lancu vrijednosti, nalaze u donjem dijelu ljestvice dizajnerskih proizvoda iz ostalih europskih

MISLIM DA IMAMO ODLIČNE DIZAJNERE, ALI ONI NEMAJU GDJE POKAZATI SVOJE PROIZVODE, ISTAKNULA JE MIRJANA MIKULEC zemalja. No to ne treba nužno smatrati lošim, kaže Radoš, jer smo tek sada svjesni onoga što treba napraviti s obzirom na sadašnje pozitivne uvjete. To su, primjerice bespovratna sredstva iz europskih fondova koja se mogu utrošiti, među ostalim, i za unapređenje dizajnerskih proizvoda. “Suradnja hrvatskih dizajnera i proizvođača treba biti zadatak HGK. Mi smo već napravili prvi korak koji se ogledao u realizaciji projekta Hrvatska kupaonica gdje je upravo HGK spojio s jedne strane dizajnere, a s druge strane proizvođače. Tako je nastao brend Hrvatska kupaonica”, rekao je Radoš. Dodao je kako je uloga HGK upravo u tom spajanju dizajnera i proizvođača te najavio dva-tri slična projekta koja će se realizirati u sljedećih šest mjeseci. Govoreći o drugom izdanju Festivala modernog doma - In Dizajna, organizatorica te

manifestacije, dizajnerica Mirjana Mikulec je rekla da se tim festivalom posjetiteljima željelo pokazati kako Hrvatska ima itekako dobro tržište na kojem ima što ponuditi. “Mislim da imamo odlične dizajnere, ali oni imaju određeni problem, a to je što nemaju gdje pokazati svoje proizvode. Sada im konačno možemo dati priliku i prostor gdje to mogu pokazati”, istaknula je Mirjana Mikulec. Na Festival modernog doma - In Dizajn osvrnuo se i Josip Zanki, predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU), koji je naglasio kako to društvo na Sajmu predstavlja radove umjetnika mlađe i srednje generacije te da je to mjesto na kojem se moraju promovirati radovi i aktivnosti likovnih umjetnika.

DRUGAČIJI OD DRUGIH Među brojnim izlagačima, na jedinstvenom izložbenom prostoru - Bazaru, predstavili su se manji hrvatski produkt-dizajneri čiji su proizvodi već neko vrijeme sastavni dio interijera mnogih hrvatskih domova. U sklopu ZzID-a na izložbenom prostoru od 30 četvornih metara svoje proizvode predstavile su dizajn tvrtke Markuss, Home Work Time, Arane Linta te Deez Produkt te Regeneracija, Redox, A1 format, ZzID Concept, Keramika ModusLaboratorij za dizajn te Tabushi. U sklopu Festivala modernog doma - In Dizajna svojim proizvodima predstavila se i tvrtka Era. Govoreći o očekivanjima od tog sajma, voditeljica marketinga te tvrtke Tatjana Kos je istaknula kako su očekivanja uvijek velika. “Trenutačno i nema drugog sajma takvog tipa u Hrvatskoj na kojem bi se mogli predstaviti proizvodi visoke dodane vrijednosti. Hrvatskim proizvođačima jedini pravi put prema uspjehu i opstanku na tržištu je razvoj proizvoda koji je po dizajnu, kvaliteti obrade te dugotrajnosti drugačiji od svih ostalih na tržištu”, naglasila je Tatjana Kos.

Suradnja hrvatskih dizajnera i proizvođača treba biti zadatak HGK. Mi smo već napravili prvi korak koji se ogledao u realizaciji projekta Hrvatska kupaonica gdje je upravo HGK spojio s jedne strane dizajnere, a s druge strane proizvođače.

Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

SVIJET FINANCIJA SAVJET HRVATSKE NARODNE BANKE

NASTAVAK EKSPANZIVNE MONETARNE POLITIKE Neto inozemni dug domaćih sektora zamjetno se smanjio tijekom drugoga tromjesečja, čime je poništen rast bruto i neto inozemnog duga ostvaren u prva tri mjeseca ove godine Ministarstva ﬁnancija upućuju na povoljna kretanja i u drugome tromjesečju. Savjet HNB-a suglasio se s odlukom nadzornih odbora da Balász Pál Békeffy

INTESI SANPAOLO S.P.A. ODOBRENO STJECANJE DIONICA KOJE ČINE 100 POSTO UDJELA U TEMELJNOM KAPITALU VENETO BANKE

a svojoj sjednici Savjet Hrvatske narodne banke razmotrio je recentna gospodarska i novčana kretanja, te izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama i o ﬁnancijskim rezultatima poslovanja središnje banke u prvom ovogodišnjem polugodištu, a donio je i nekoliko odluka iz svoje nadležnosti, priopćeno je prošloga tjedna iz središnje banke. U drugome se tromjesečju 2017. rast realnog bruto domaćeg proizvoda ubrzao na tromjesečnoj i na godišnjoj razini, a dostupni podaci za srpanj upućuju na intenziviranje rasta i u trećem tromjesečju. Tijekom drugoga tromjesečja nastavio se i rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti. Potrošačke cijene pale su u srpnju za 0,7 posto u odnosu na lipanj zbog sezonskih pojeftinjenja, jednako kao u srpnju prošle godine. Godišnja stopa ukupne inﬂacije

blago se ubrzala, sa 0,7 posto u lipnju na 0,8 posto u srpnju, poglavito zbog većeg godišnjeg rasta cijena prehrambenih proizvoda.

NASTAVAK RASTA KREDITNE AKTIVNOSTI HNB je nastavio provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, pri čemu su deviznim intervencijama ublaženi aprecijacijski pritisci. Kreditna aktivnost prema poduzećima i stanovništvu nastavila je rasti, uz nastavak prirasta kunskog kreditiranja stanovništva. Neto inozemni dug domaćih sektora zamjetno se smanjio tijekom drugoga tromjesečja, čime je poništen rast bruto i neto inozemnog duga ostvaren u prva tri mjeseca tekuće godine. Manjak opće države u prvom je tromjesečju 2017. snažno smanjen na godišnjoj razini, a gotovinski podaci

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

dobije još jedan mandat kao predsjednik Uprave OTP banke Hrvatska, da u Privrednoj banci Zagreb članom Uprave bude imenovan Alessio Cioni, te da u Wüstenrot stambenoj štedionici član Uprave u još jednom mandatu bude Ivan Ostojić. Savjet HNB-a je također odobrio banci Intesa Sanpaolo S.p.A. stjecanje dionica koje čine 100 posto udjela u temeljnom kapitalu Veneto banke iz Zagreba. U okviru procesa restrukturiranja Veneto Grupe u Italiji, bankarska grupacija Intesa Sanpaolo dogovorila je, naime, stjecanje dionica zagrebačke Veneto banke, pri čemu je za realizaciju te transakcije potrebno odobrenje nadležnog regulatora, u ovom slučaju HNB-a. Savjet HNBa donio je i odluku o puštanju u optjecaj novčanice od 50 kuna s datumom izdanja 9. srpnja 2012. godine od 25. rujna 2017. godine.

KOMENTAR HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

16 MJESECI RASTA IZDANIH GRAĐEVINSKIH DOZVOLA U narednom razdoblju, pod utjecajem visokog rasta izdanih građevinskih dozvola i vrijednosti novih narudžbi očekujemo nastavak i dinamiziranje rasta građevinske aktivnosti, kažu analitičari HGK

srpnju ove godine izdane su 732 građevinske dozvole (609 za zgrade i 123 za ostale građevine), što je 31,9 posto više izdanih građevinskih dozvola nego u istom mjesecu prošle godine. Istodobno je predviđena vrijednost radova povećana za 64,3 posto. Time je nastavljen kontinuitet rasta broja izdanih dozvola na godišnjoj razini koji se protegao na zadnjih 16 mjeseci obilježenih visokim dvoznamenkastim rastom. U ukupnom broju izdanih građevinskih dozvola u srpnju su dominirale dozvole za novogradnju zgrada, na što se odnosilo 58,7 posto izdanih dozvola i 51,8 posto predviđene vrijednosti radova.

OČEKUJE SE RAST POTRAŽNJE ZA STAMBENIM PROSTOROM U takvim je okolnostima u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci ukupno izdana 5361 građevinska dozvola (4430 za zgrade i 931 za ostale građevine), što je 28,3 posto više nego u prvih sedam mjeseci prošle godine (30,8 posto više kod zgrada i 17,7 posto više kod ostalih građevina). Istodobno je u dozvolama predviđena vrijednost radova dosegla 15,4 milijarde kuna, što je povećanje od 51,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Visok rast predviđene vrijednosti radova zabilježen je kod zgrada (56,9 posto) i kod ostalih građevina (40,7 posto), pri čemu je taj rast kod ostalih građevina znatnim dijelom rezultat niske prošlogodišnje baze kada je ostvarena najniža sedmomjesečna vrijednost od 2002. godine. Pri gospodarskom rastu praćenom rastom plaća i poboljšanjem situacije na

tržištu rada te uz smanjenje kamatnih stopa i državno subvencioniranje stambenih kredita investitori očekuju rast potražnje za stambenim prostorom, što je vidljivo iz visokog rasta broja stanova u izdanim građevinskim dozvolama (povećanje od 40,3 posto u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na prvih sedam prošlogodišnjih mjeseci) te u rastu korisne površine stanova koja je povećana za 41,9 posto. Kontinuitet i visina rasta broja izdanih građevinskih dozvola i u njima sadržane predviđene vrijednosti građevinskih radova, sugerira porast poslovnog optimizma i investicijskih namjera privatnog i javnog sektora u okolnostima povijesno niskih troškova ﬁnanciranja i visoke razine raspoloživih sredstava iz fondova EU. Međutim, realizacija investicijskih namjera i dalje je spora i necjelovita, pa se ni nakon više od godinu dana dvoznamenkastog rasta broja izdanih građevinskih dozvola to nije pretočilo u upečatljiviji rast građevinske aktivnosti koja na godišnjoj razini raste relativno skromno po stopi nižoj od dva posto. Stoga u narednom razdoblju, pod utjecajem visokog rasta izdanih građevinskih dozvola i vrijednosti novih narudžbi (u šest mjeseci ove godine povećane su na godišnjoj razini za 17,4 posto), očekujemo nastavak i dinamiziranje rasta građevinske aktivnosti koji će, s druge strane, ograničavati poslovni problemi dijela građevinskih tvrtki i nedostatak dovoljnog broja građevinskih radnika određenih vještina i kvaliﬁkacija, ističu analitičari Hrvatske gospodarske komore.

U PRVIH SEDAM MJESECI IZDANA JE 5361 GRAĐEVINSKA DOZVOLA ILI 28,3 POSTO VIŠE NEGO U ISTOM LANJSKOM RAZDOBLJU

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

SVIJET FINANCIJA ADDIKO BANK

PLAĆANJA PUTEM VIBERA U HRVATSKOJ Usluga se može besplatno aktivirati preko Addiko EBanka, dnevni limit transakcija je 1250 kuna, a plaćati se može i pravnim i fizičkim osobama piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

sustava. Mi smo to objeručke prihvatili i razvili pojednostavljeno rješenje te se tako približili klijentima na kanalima koje najviše koriste. Najbitnije je da se aplikacija jednostavno aktivira preko internet bankarstva, a onda se može plaćati preko Vibera, direktno komunicirati s bankom, vidjeti nove proizvode, provjeriti stanje i promet po računu i još dosta toga”, kazao je Novaković demonstriravši kako cijeli proces izgleda.

VIBER KORISTI 800 MILIJUNA LJUDI

Viber u Hrvatskoj raste 15 posto godišnje kad je riječ o aktivnim korisnicima, a pošalje se više od 600 milijuna poruka mjesečno, tako da nam je Hrvatska po mnogim kriterijima u top pet tržišta u Europi i dosta smo fokusirani na vaše tržište. Momchil Elenkov, Viber

ddiko Bank predstavio je prvu uslugu plaćanja putem Vibera u Hrvatskoj koja klijentima omogućuje i izravnu komunikaciju s Bankom. Korisnici Addiko Chat Bankinga od sada mogu jednostavno i brzo obaviti plaćanja u domaćem platnom prometu, koristiti predloške plaćanja, locirati najbliže poslovnice i banke... Usluga se može besplatno aktivirati preko Addiko EBanka, dnevni limit transakcija je 1250 kuna, a plaćati se može i pravnim i ﬁzičkim osobama. Na prošlotjednom službenom predstavljanju te usluge Mario Žižek, predsjednik Uprave Addika, prisjetio se rebrandinga Banke otprije 14 mjeseci koji im je pomogao u oporavku poslovanju. “Digitalne tehnologije koje su već tu imat će jako velik utjecaj na bankarstvo i korištenje bankarskih usluga. Zato sam ponosan na to što mogu predstaviti Addiko Chat Banking na Viberu, uslugu koju nitko drugi u Hrvatskoj ne nudi”, poručio je. Srđan Novaković, direktor digitalnog centra u Addiko Grupi, detaljnije je pojasnio kako cijela priča funkcionira. “Sve je počelo u studenome prošle godine kad se Viber otvorio prema tvrtkama i omogućio nam integraciju naših

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

Momchil Elenkov iz Vibera naveo je nekoliko zanimljivih činjenica o aplikaciji koja ima 800 milijuna korisnika diljem svijeta od kojih 45 milijuna u CEE regiji, a taj broj raste i dalje. Viber je dio Rakuten Grupe, velike japanske e-commerce kompanije koja je od ove sezone glavni sponzor FC Barcelone pa se trenutno preko aplikacije mogu kupiti i karte za utakmice. “Viber u Hrvatskoj raste 15 posto godišnje kad je riječ o aktivnim korisnicima, a pošalje se više od 600 milijuna poruka mjesečno, tako da nam je Hrvatska po mnogim kriterijima u top pet tržišta u Europi i dosta smo fokusirani na vaše tržište. Veliki broj tvrtki sa svojim klijentima komunicira preko Vibera, pa smo odlučili ponuditi biznis platformu za spajanje kompanija s korisnicima. Ova Addiko aplikacija za plaćanje preko Vibera je odlična, jednostavna za korištenje i sigurna”, naglasio je Elenkov napomenuvši kako vide veliki potencijal u suradnji s bankama.

TRŽIŠTE OSIGURANJA U KOLOVOZU

RAST BRUTO PREMIJE Prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje na godišnoj razini je bruto premija iznosila 6,244 milijarde kuna što je povećanje od 2,82 posto na godišnoj razini

rema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za kolovoz 2017. godine društva za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 6.244.415.059 kuna, što je na godišnjoj razini povećanje od 2,82 posto.

NEŽIVOTNA OSIGURANJA U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 68,86 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 4.299.715.261 kunu i viša je 3,35 posto u odnosu na prošlogodišnji kolovoz. Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od 1.397.569.790 kuna. Bruto premija zaračunata u ovoj vrsti osiguranja i u ovom razdoblju bilježi pad 0,64 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Udio ove vrste osiguranja u ukupnoj premiji je 22,38 posto te 32,50 posto u zaračunatoj premiji neživotnih osiguranja. U sklopu Osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, najveći udio ima Obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama, premija iznosi 1.327.792.958 kuna i niža je 0,81 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ukupno je tijekom osam ovogodišnjih mjeseci sklopljeno 1.459.255 polica ili 1590 polica (0,11 posto) više nego u istom razdoblju protekle godine. Prosječna premija u Obveznom osiguranju vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete

nanesene trećim osobama iznosi 909,91 kunu te je 0,92 posto niža u odnosu na isto razdoblje 2016. kada je iznosila 918,35 kuna.

ŽIVOTNA OSIGURANJA Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 1.944.699.797 kuna, te bilježi rast od 1,64 posto. U ukupnoj premiji životna osiguranja sudjeluju 31,14 posto (u lanjskom razdoblju je udio u ukupno zaračunatoj premiji bio 31,50 posto). U strukturi, najveći udio ima klasično Životno osiguranje s premijom u iznosu od 1.470.363.754 kune, odnosno premijom nižom 2,26 posto u odnosu na prošlogodišnji kolovoz, a koje u skupini životnih osiguranja sudjeluje sa 75,61 posto, te u ukupnoj premiji sa 23,55 posto. Slijede Životna ili rentna osiguranja kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja sa zaračunatom bruto premijom od 364.002.959 kuna i udjelom u ukupnoj premiji od 5,83 posto uz rast u odnosu na kolovoz prethodne godine od 29,19 posto, a potom Dopunska osiguranja životnog osiguranja sa zaračunatom premijom od 87.980.717 kuna i udjelom u ukupnoj premiji od 1,41 posto uz godišnji pad od 3,89 posto. Rentno osiguranje pak bilježi zaračunatu premiju od 19.118.615 kuna što je na godišnjoj razini pad od 40,45 posto, dok su Osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja u kolovozu ove godine imala zaračunatu premiju od 3.233.752 kune što je pad od 9,58 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

TRŽIŠTE OSIGURANJA

Životna osiguranja skupina osiguranja čija zaračunata bruto premija iznosi 1.944 kune uz rast od 1,64 posto Neživotna osiguranja bilježe bruto premiju od 4,3 milijarde kuna koja je viša 3,35 posto

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

CRNI ČELIK ŽELI ULAGATI U ĐURU ĐAKOVIĆA Đuro Đaković Grupa zaprimila je obvezujuću ponudu tvrtke Crni čelik iz Zagreba za ulaganje u kapital te slavonskobrodske tvrtke u iznosu od 250 milijuna kuna. Uprava smatra da ponuđeni iznos društva Crni čelik uvelike zadovoljava sve potrebe za ﬁnancijsku konsolidaciju, ulaganje u razvoj te u partnerstvu s ponuditeljima stvara realnu osnovu za izlazak na inozemna tržišta i stvaranje odgovarajućeg boniteta prema kreditnim institucijama, objavljeno je na internetskim stranicama Đuro Đaković Grupe.

PARTNERSTVO OTP LEASINGA I SUZUKIJA

Ponuda novca i dalje dominantna Nakon isplate redovnih mirovina koja je bila prošlog ponedjeljka, dnevni višak likvidnosti u sustavu, koji je u prethodnom razdoblju iznosio 11 milijardi kuna, narastao je na 15 milijardi kuna. Tako je na kraju ljetnog razdoblja novčano tržište još zasićenije viškovima likvidnosti zbog čega je ponuda novca dalje dominantna. Nasuprot tome potražnja za kratkoročnim pozajmicama na tržištu novca vrlo je skromna kao i međusobno trgovanje sudionika, a kratkoročne pozajmice se ugovaraju uz vrlo nisku kamatnu stopu. Ni smjena razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija, koja je bila pretprošle srijede, nije imala nikakav utjecaj na rast potražnje za novcem. U protekli ponedjeljak je na redovitoj tjednoj repo aukciji Hrvatske narodne banke povučeni iznos repo kredita iznosio 30 milijuna kuna,

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

420

315

210

105

OTP Leasing i Magyar Suzuki Corporation sklopili su strateško partnerstvo u sklopu kojeg nude različite opcije povoljnog ﬁnanciranja kupnje vozila, uključujući i opcije s nula posto kamata i bez troškova obrade leasinga. OTP Leasing je tako uspostavio okvir za održavanje bliske poslovne suradnje sa zastupstvima Suzukija u Hrvatskoj. Trgovcima će biti omogućen uvoz određene količine vozila potrebne za prezentaciju i isporuku kupcima. Sporazumom se također zajednički formiraju povoljni ﬁnancijski aranžmani za različite oblike nabave vozila Suzuki.

0 11.9.

12.9.

13.9.

14.9.

15.9.

što je iznos koji sudionici povlače već nekoliko tjedana za redom. Ministarstvo ﬁnancija u prošli utorak nije održalo aukciju trezorskih zapisa, a sljedeća je najavljena tek za kraj listopada. Zbog skromnog korištenja repo kredita te izostanka aukcije trezorskih zapisa, novčano tržište je u ovome razdoblju još tromije. Ni u ovome tjednu ne očekujemo rast potražnje za novcem niti aktivnije trgovanje sudionika. Nastavlja se razdoblje visoke likvidnosti sustava uz iznimno visoku ponudu viškova likvidnosti. Učinkovito upravljanje viškovima likvidnosti postalo je veliki izazov svim sudionicima zbog vrlo malog izbora atraktivnih [Jelena Drinković] ﬁnancijskih instrumenata.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Loš tjedan za kunu Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od protekloga ponedjeljka do petka u odnosu na euro oslabjela za 0,6 posto. Domaće platno sredstvo oslabjelo je i u odnosu na švi-

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,019087

CAD kanadski dolar

5,150185

EUR

JPY japanski jen (100) 5,628470 CHF švicarski franak

6,513483

GBP britanska funta

8,501614

USD američki dolar

6,261348

EUR euro

7,472919

Izvor: HNB

primjena od 16.9.2017.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

carski franak za 0,003 posto. Također, kuna je u usporedbi s američkim dolarom oslabjela za 1,3 posto.

7,550

6,28

7,525

6,26

7,500

6,24

6,50

7,475

6,22

6,49

6,20

6,48

6,18

6,47

7,450 7,425 11.9. 12.9. 13.9. 14.9. 15.9.

USD 11.9. 12.9. 13.9. 14.9. 15.9.

CHF

11.9. 12.9. 13.9. 14.9. 15.9.

6,52 6,51

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA RAST KLJUČNIH POKAZATELJA CROMARISA

Većina indeksa u plusu Ulagači na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna trgovali su s manje pritiska. Razlog tomu bilo je slabljenje geopolitičkih napetosti (nuklearni pokusi) i suzdržavanje Sjeverne Koreje od novih prijetnji te manjeg od očekivanog pustošenja uragana Irme u Sjedinjenim Američkim Državama. Sredinom tjedna, dobro raspoloženje je nastavljeno. Kako je Sjeverna Koreja koncem radnog tjedna lansirala novu balističku raketu, na nekim burzama pale su cijene dionica na nekim burzama. Na tjednoj razini, pak, većini promatranih burzovnih indeksa je uvećana vrijednost. Naime, indeks Tokijske burze Nikkei uvećao je vrijednost za 1,9 posto, američki Dow Jones za 0,8 posto, indeks Pariške burze CAC40 za 0,6 posto, a frankfurtski DAX za 0,3 posto. S druge strane, vrijednost su umanjili indeks Londonske burze FTSE za 2,7 posto, kao i tehnološki indeks Nasdaq za 0,06 posto.

7450

22300

FTSE 100

Dow Jones

7400

22250

7350

22200

7300

22150

7250

22100

7200

22050

11.9. 11.9. 11.9. 11.9. 15.9. 6470

11.9. 11.9. 11.9. 11.9. 15.9. 5300

NASDAQ

6460

5275

6450

5250

6440

5225

6430

5200

6420

CAC40

5175

11.9. 11.9. 11.9. 11.9. 15.9. 12560

11.9. 11.9. 11.9. 11.9. 15.9. 20000

DAX

12540

19900

12520

19800

12500

19700

12480

19600

12460

NIKKEI 225

19500

11.9. 11.9. 11.9. 11.9. 15.9.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

Rast vrijednosti Mirexa

datum

11.9. 11.9. 11.9. 11.9. 15.9.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

POSLOVANJE HRVATSKE POŠTE

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A

MIREX A

14.09.

131,63950

-0,1524

AZ - A

14.09.

131,91650

-0,2657

2,65

Erste Plavi - A

14.09.

130,29780

-0,0904

1,51

PBZ CO - A

14.09.

137,07190

-0,0738

4,78

Raiffeisen OMF - A

14.09.

128,96100

-0,0203

4,11

MIREX B

14.09.

236,48980

0,0373

1,23

AZ - B

14.09.

235,36100

-0,0209

0,06

Erste Plavi - B

14.09.

245,99110

0,0580

1,52

PBZ CO - B

14.09.

220,23120

0,0496

0,97

0,4%

Raiffeisen OMF - B

14.09.

242,41000

0,0914

2,68

0,3%

kategorija C

MIREX C

14.09.

122,71080

0,0630

3,91

AZ - C

14.09.

119,81490

0,0559

4,12

0,1%

Erste Plavi - C

14.09.

121,90920

0,0885

2,92

0,0%

PBZ CO - C

14.09.

121,78290

0,0434

3,20

Raiffeisen OMF - C

14.09.

126,73190

0,0701

4,32

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošloga tjedna iznosila je 236,4898 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,3 posto. Protekloga petka vrijednost Mirexa A iznosila je 131,6395 bodova, a Mirexa C 122,7108 bodova. MIREX - tjedni

0,2%

11.9.

12.9.

13.9.

14.9.

MIREX - mjesečni

3,16

kategorija B

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

1,25%

Raiffeisen DMF

13.09.

230,07190

0,0414

1,52

0,75%

AZ Profit

14.09.

254,79310

0,0783

-3,76

0,50%

Croatia osiguranje

14.09.

158,25490

0,0455

0,01

0,25%

AZ Benefit

14.09.

253,25340

0,1097

2,42

0,00%

Erste Plavi Expert

14.09.

208,31720

-0,0916

1,13

Erste Plavi Protect

14.09.

198,07290

0,0923

1,96

1,00%

-0,25% 14.8.

21.8.

29.8.

6.9.

14.9.

Cromaris je u srpnju i kolovozu prodao 1685 tona bijele ribe, što je rast od 14 posto u usporedbi s istim razdobljem lani. Pritom je samo u kolovozu na tržište plasirao rekordne 844 tone. U prvih osam mjeseci 2017. prodano je više od 5000 tona ribe, što je rast od pet posto. U Italiji je, kao najvećem i najznačajnijem tržištu, u srpnju i kolovozu ostvaren rast od 49 posto. U sljedećih pet godina tvrtka će dodatno uložiti gotovo 400 milijuna kuna u nove kapacitete i vertikalnu integraciju.

Hrvatska pošta je u prvom polugodištu 2017. poslovala uspješno ostvarivši pozitivan rezultat. Prema nerevidiranom, a konsolidiranom ﬁnancijskom izvješću koje je objavljeno na Zagrebačkoj burzi, ukupni prihodi Hrvatske pošte iznose 811,2 milijuna kuna. Ukupni rashodi iznose 811,1 milijun kuna, a neto dobit 67.000 kuna. Poslovni rezultat posljedica je nestabilnog ﬁnancijskog tržišta i obveze usklade portfelja dionica na fer vrijednost. Izuzimanjem tog efekta, rezultat poslovanja u izvještajnom razdoblju iznosio bi 48,6 milijuna kuna.

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

SURADNJA PBZ-a I FER-a

Privredna banka Zagreb započela je suradnju s Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu na istraživačko-razvojnom projektu Duboko učenje za procjenu kreditnog rizika. Svrha projekta je istražiti moguća poboljšanja u upravljanju kreditnim rizikom i razviti novu metodu za procjenu kreditnog rizika zasnovanu na dubokom učenju (engl. deep learning) te tako strukturirano stečeno znanje u domeni dubokog učenja prenijeti u banku, objavljeno je na internetskim stranicama PBZ-a.

ODVAJANJE KARTIČNOG POSLOVANJA Informatička kompanija Asseco SEE odvaja poslovno područje usmjereno na prodaju, razvoj i podršku rješenja za kartično poslovanje u zasebnu tvrtku. Nova tvrtka, koja s radom počinje krajem rujna, nosit će naziv Payten i bit će u 100-postotnom vlasništvu Asseco SEE Grupe. Inače, prihodi Grupe u području bankarstva u prvoj polovini godine iznose 16,8 milijuna eura i veći su za 12 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U području kartičnog poslovanja, prihodi iznose 25,3 milijuna eura, što je rast od 27 posto. U istom razdoblju, najviše je rastao prihod poslovanja u Hrvatskoj, za 54 posto.

Crobexi pali više od tri posto Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu bila manja nego tjedan ranije. Dionički promet je iznosio gotovo 75 milijuna kuna, od čega se 11,5 milijuna kuna odnosi na blok promet dionicama HT-a. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 57,2 milijuna kuna ili 85 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -8,60 do +6,59 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 13 iz-

danja, dok je 14 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, bilježe treći uzastopni negativni tjedan. Crobex je umanjen za 3,26 posto na 1.821,43 boda što je njegova najniža razina od lipnja ove godine. Crobex10 je pao za 3,15 posto na 1.079,86 bodova, najniže od prošlogodišnjeg rujna. Svi sektorski indeksi su trgovanje zaključili u crvenom, u rasponu od -3,39 posto koliko je umanjen CROBEXkons do -0,15 posto koliko je pao CROBEXindu. ObvezničZAGREBAČKA BURZA ki indeksi su tjedan zaključili blagim THE ZAGREB STOCK EXCHANGE rastom: CROBIS je uvećan za miniUKUPAN TJEDNI PROMET: 218.575.251,07 kn malnih 0,004 posto, a CROBIStr za TJEDNI DIONIČKI PROMET: 74.964.522,22 kn 0,08 posto. index zadnja vrijednost tjedna promjena Najlikvidniji je HT čijim je dionicama 1.821,4300 -3,26% CROBEX u redovnoj trgovini ostvaren promet 1.079,8600 -3,15% CROBEX10 od 11,5 milijuna, a u blok trgovini 7,3 111,0411 0,00% CROBIS milijuna kuna. Cijena dionice mu je 165,3168 +0,08% CROBIStr porasla za 0,23 posto na 176,40 kuna. Povlaštenim dionicama Adris Grupe Top 10 tjedna zadnja trgovalo se u iznosu od 10,8 milijuna promet po prometu promjena cijena kuna, a cijena im je umanjena za 4,27 +0,23% 176,40 18.803.043,70 HT d.d. posto na 430 kuna. Valamar Rivie-4,27% 430,00 10.814.171,47 ADRIS GRUPA d.d. ra je sakupila promet od 9,7 milijuna -6,40% 43,88 9.694.701,25 Valamar Riviera d.d. kuna, cijena joj je pala za 6,40 posto -1,11% 480,00 4.460.389,83 Arena Hospitality Group d.d. na 43,88 kuna. -0,74% 799,01 4.446.821,02 ATLANTIC GRUPA d.d. Među 10 najlikvidnijih, dva izdanja +6,59% 27,18 4.283.280,53 ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. bilježe rast cijene. Dionice su najviše -1,37% 720,00 4.040.891,23 KONČAR d.d. poskupjele Đuri Đakoviću, za 6,59 po-3,55% 299,01 3.065.149,07 PODRAVKA d.d. 0,00% 14,00 2.830.899,30 Zagrebačka burza d.d. sto na 27,18 kuna, a njegov tjedni pro-8,60% 48,26 2.067.026,83 Zagrebačka banka d.d. met iznosi 4,3 milijuna kuna. Cijena je rasla još i HT-u (+0,23 posto). 10 dionica tjedna zadnja Dionice Zagrebačke burze bilježe tjepromet s najvećim rastom cijene promjena cijena dan bez postotne promjene, odnosno +19,98% 60,00 840,00 HTP OREBIĆ d.d. zadnju cijenu od 14 kuna i promet od +11,00% 39,96 31.776,63 SLATINSKA BANKA d.d. 2,8 milijuna kuna. +8,46% 13,34 318.683,91 BRODOGR. VIKTOR LENAC d.d. Pad cijene bilježi sedam izdanja. Naj+7,58% 85,00 1.020,00 HRVATSKI DUHANI d.d. više je cijena umanjena dionicama +6,59% 27,18 4.283.280,53 ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. Zagrebačke banke, za 8,60 posto na +4,95% 63,00 14.100,50 RIZ-ODAŠILJAĆI d.d. 48,26 kuna, a trgovane su u iznosu +4,42% 1.040,00 274.882,60 JADROAGENT d.d. +2,97% 1.699,00 83.350,00 FTB TURIZAM d.d. od 2,1 milijun kuna. Slijede Valamar 11.600,00 +1,75% 2.900,00 JADRANSKO OSIGURANJE d.d. Riviera (-6,40 posto), povlašteni Adris +1,16% 4,35 61.811,54 INGRA d.d. (-4,27 posto) te Podravka (-3,55 posto) sa zadnjom cijenom od 299,01 kune i 10 dionica tjedna zadnja prometom od 3,1 milijun kuna. promet s najvećim padom cijene promjena cijena JADRAN d.d. PULJANKA d.d. KARLOVAČKA BANKA d.d. HRVATSKI DUHANI d.d. TEHNIKA d.d. J&T banka d.d. VIADUKT d.d. PIK d.d. Zagrebačka banka d.d. ERICSSON NIKOLA TESLA d.d.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

-32,69% -20,40% -13,33% -11,78% -11,65% -11,25% -11,11% -10,45% -8,60% -7,42%

17,50 4,37 5,20 74,99 380,01 6,39 16,00 67,16 48,26 1.111,00

4.900,00 2.038,78 520,00 4.134,85 133.550,78 672,45 82.514,08 29.254,86 2.067.026,83 1.978.488,98

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI PROMET U ZRAČNIM LUKAMA

Prevladali dobitnici Među 84 otvorena investicijska fonda prevladali su oni s porastom vrijednosti udjela. Rast vrijednosti bilježi 53, palo je 29, a dva fonda bilježe tjedan bez postotne promjene. Od 27 dioničkih fondova rast bilježi njih 15. Najviše je porastao ZB BRIC+, za 1,98 posto, što ga čini i dobitnikom tjedna. Najveći pad od 2,31 posto bilježi OTP indeksni. Od sedam posebnih fondova poraslo ih je pet, dok je Raiffeisen zaštićena glavnica zabilježio tjedan bez postotne promjene. Raiffeisen Dynamic bilježi porast od 1,29 posto, dok je Raiffeisen Harmonic pao za

0,62 posto. Od 14 mješovitih fondova devet ih bilježi rast vrijednosti udjela. PBZ Global predvodi dobitnike s uvećanjem vrijednosti od 0,74 posto. OTP uravnoteženi je pao za 1,18 posto. Od 15 obvezničkih fondova poraslo je njih devet. Najviše je, za 0,23 posto, porastao InterCapital Bond. PBZ Short term bond je pao za 0,13 posto. Rast vrijednosti bilježi 15 od 21 novčanih fondova, dok Raiffeisen Cash bilježi tjedan bez postotne promjene. Najviše je, za 0,02 posto, porastao fondu PBZ Dollar, dok je najviše, za [Iva Skorin] 0,04 posto, pao Neta MultiCash.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 07.09.2017. do 14.09.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 20,7932 KD Victoria € 11,9132 Addiko Growth $ 182,1917 ZB trend kn 14,6915 KD Prvi izbor € 144,7938 ZB euroaktiv kn 102,8246 Capital Breeder € 129,5276 KD Europa € 11,8481 PBZ Equity fond kn 113,7895 HPB Dionički € 84,7225 Erste Adriatic Equity kn 85,4312 Neta Global Developed kn 113,5188 ZB aktiv € 113,7189 InterCapital SEE Equity $ 15,9645 Platinum Global Opportunity kn 6,0033 KD Nova Europa kn 44,2195 OTP indeksni € 104,9876 Platinum Blue Chip kn 442,0489 Neta Frontier € 101,8946 OTP Meridian 20 kn 91,1600 A1 kn 152,4442 Alpen.Special Opportunity kn 58,7844 Neta New Europe € 86,9372 KD BRIC kn 8,3621 KD Energija € 109,5100 ZB BRIC+ € 167,0955 Allianz Equity $ 20,7269 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 120,1000 Raiffeisen Dynamic € 109,0400 Raiffeisen Harmonic 104,1600 Raiffeisen zaštićena glavnica € € 103,9490 ZB Future 2025 € 102,8582 ZB Future 2030 € 102,3986 ZB Future 2040 € 102,8572 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 163,3256 ZB global € 15,2900 PBZ Global fond € 13,7135 Addiko Balanced kn 131,7429 KD Balanced kn 106,1103 HPB Global € 15,5342 OTP uravnoteženi kn 165,7268 Allianz Portfolio € 116,1217 PBZ Conservative 10 fond

tjedna promjena [%]

-1,65 0,60 1,90 1,53 1,53 0,30 1,15 -1,88 -0,71 -2,13 0,99 -0,50 -1,17 0,04 0,41 -2,31 1,10 -1,60 -1,04 -1,78 0,63 -0,76 1,11 1,51 1,98 -2,00 1,05 1,29 -0,62 0,00 0,76 1,02 0,97 0,97 0,17 0,74 0,31 -0,25 -0,67 -1,18 -0,28 0,10

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 103,2673 You Invest Active € 104,4361 You Invest Balanced € 105,0039 You Invest Solid € 103,6431 PBZ Flexible 30 fond € 95,9610 OTP Absolute € 104,6995 InterCapital Income Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 197,7955 ZB bond € 15,0701 Addiko Conservative € 180,3400 Raiffeisen Bonds € 135,8176 PBZ Bond fond € 221,8162 InterCapital Bond € 165,3842 HPB Obveznički kn 80,4489 Neta Emerging Bond € 120,9651 Erste Adriatic Bond € 107,9100 Raiffeisen Classic kn 103,5912 PBZ Short term bond fond $ 106,1735 PBZ Dollar Bond fond $ 103,4904 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,0575 Erste Local Short Term Bond € 99,9974 Erste Adriatic Short Term B € 100,5343 OTP Short-term bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,4941 PBZ Novčani fond kn 175,9382 ZB plus € 150,7769 ZB europlus BE € 150,7769 ZB europlus BK € 128,7551 PBZ Euro Novčani kn 158,0800 Raiffeisen Cash kn 151,8141 Erste Money kn 152,6796 Addiko Cash $ 133,4161 PBZ Dollar fond kn 143,9948 HPB Novčani kn 133,3672 OTP novčani fond kn 130,5364 InterCapital Money kn 1373,4993 Locusta Cash kn 118,5941 Allianz Cash € 116,2517 Erste Euro-Money kn 111,5508 Auctor Cash € 106,1600 Raiffeisen euroCash € 106,4216 HPB Euronovčani kn 106,8409 Neta MultiCash € 102,1756 OTP euro novčani kn 1001,7713 Zodaks Cash

0,57 0,26 0,06 0,55 -0,18 0,30

naziv(fond)

valuta

0,20 0,10 0,16 -0,08 0,23 0,18 0,07 0,18 0,14 -0,13 -0,08 -0,09 -0,00 -0,09 0,05 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 -0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 -0,00 0,00 0,02 -0,00 -0,04 0,01 0,01

Ukupan promet putnika u zračnim lukama u srpnju 2017. iznosio je 1,75 milijuna, što je u usporedbi sa srpnjem 2016., kada je promet putnika iznosio 1,48 milijuna, porast za 18,3 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Rast prometa putnika bilježe zračne luke Split (20,9 posto), Dubrovnik (15,6 posto), Zagreb (14,3 posto), Pula (32 posto), Zadar (19,3 posto), Osijek (40,7 posto) i aerodrom Brač (62 posto). Pad se bilježi u Zračnoj luci Rijeka (11,5 posto) i Zračnom pristaništu Mali Lošinj (33 posto).

POZIV ZA GOSPODARSKE SUBJEKTE

LNG Hrvatska kao promotor projekta izgradnje prihvatnog LNG terminala na otoku Krku poziva sve zainteresirane gospodarske subjekte za dostavu zahtjeva za sudjelovanje u postupku nabave izvođenja radova za prihvatni LNG terminal Krk kao FSRU tehničkog rješenja. Ono se sastoji od projektiranja i izgradnje pristana, priključnog plinovoda i visokotlačnih instalacija s čistačkom stanicom, vodovoda i odvodnje, pomoćnih postrojenja i objekata, objavljeno je na internetskim stranicama tvrtke LNG Hrvatska. Rok za dostavu zahtjeva je 29. rujna.

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 59

KNJIGOMETAR Terry Eagleton

Kultura Naklada Ljevak

Riječ je o životnoj priči vrhunske hrvatske stolnotenisačice koja je postala primjer nepokolebljive vjere u život. Žutelija donosi svjedočanstvo nacionalne heroine koja se iz stolnoteniskog raja sunovratila u pakao teške prometne nesreće i potom se, unatoč liječničkim prognozama, uzdigla i osvojila zlatnu medalju na Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. Ispovijest je to koja daleko nadmašuje granice sporta i kapilarno se širi u sve pore života, istražujući granice ljudske izdržljivosti, hrabrosti i upornosti te mentalne i tjelesne snage...

Jane Harper

Suša Profil

Eagleton istražuje kako se kultura i naša konceptualizacija kulture razvijaju tijekom protekla dva stoljeća Obuhvaćajući i likovne umjetnosti i književnost, ﬁlozoﬁju i antropologiju, velike, ali pomalo “nepopularne” mislioce poput Johanna Gottfrieda Herdera, Edmunda Burkea, kao i T. S. Eliota, Matthewa Arnolda... on donosi pregled kulture čvrsto postavljene u povijesni i teorijski kontekst, rasvjetljujući njenu povezanost s politikom, kolonijalizmom, nacionalizmom, slabljenjem religije, te usponom i vladavinom “nekulturnih” masa.

Željko Žutelija

Sandra Paović - rođena da pobjeđuje Školska knjiga

U Australiji, usred najgore suše u proteklih 100 godina, farmer Luke Hadler ubio je svoju obitelj i potom sebe. Čini se kako je očaj zbog teškog ekonomskog stanja natjerao Lukea na strašan čin i slučaj bi trebao biti brzo zatvoren. Na posljednji ispraćaj nesretne obitelji dolazi i Aaron Falk, policijski agent kojeg je njegov rodni grad odbacio prije 20 godina. Iako želi što prije otići, Falk ipak ostaje i odluči s lokalnim policajcem istražiti što se dogodilo njegovu prijatelju. Ono što ne zna jest da će otkriti i pomno skrivene tajne vlastitog djetinjstva...

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

Jutta Burggraf

Živjeti slobodu snagom vjere Verbum

Lisbeth Salander služi dvomjesečnu zatvorsku kaznu jer je spašavala dječaka od pogibelji. Mikael Blomkvist je posjećuje svakoga tjedna, a tragovi koje otkriva čine mu se kao odlična reportaža za Millennium. Za Lisbeth oni bi pak mogli otključati duboko skrivene tajne s kojima se mora suočiti. Ona će se i u zatvoru sukobiti kada je potrebno zaštititi slabije, bez obzira na cijenu koju će platiti. No probuđene uspomene tjeraju je da traga za istinom koja se krije iza jedne slike iz djetinjstva – žene s plamenim znakom na vratu koji izgleda kao da ga je ostavio zmaj.

Jens Lapidus

Stockholm delete V.B.Z.

Autorica Jutta Burggraf u ovoj knjizi spaja psihološke i duhovne uvide dajući čitatelju vrlo korisne poticaje za ostvarivanje vlastite slobode, utemeljene na istinskom shvaćanju čovjeka i njegovog nadnaravnog određenja. Ova jasna i praktična knjiga otvara tako nove vidike te nudi odgovore na ključna životna pitanja, a koja se odnose na to kako živjeti izazov slobode, kako spoznati Božji plan za svoj život, kako živjeti unutarnju slobodu i vlastiti prostor intime, a istovremeno se otvoriti drugima.

David Lagercrantz

Čovjek koji je lovio vlastitu sjenu Fraktura

U jednoj od vila na Värmdöu oglasio se alarm. Na teren je upućen zaštitar koji odmah shvaća da se dogodila provala, a pronalazi i ubijenog muškarca. Nedaleko od vile pronađen je i automobil u kojem je teško ranjeni Benjamin Emanuelsson koji postaje i glavnim osumnjičenikom. Emelie prihvaća da mu bude braniteljica, a ispostavlja se da je Benjamin sin jednog Teddyjevog starog “znanca”. Pomažući Emelie, Teddy se mora suočiti s grijesima iz svoje prošlosti, a oboje bivaju uvučeni u mrežu stockholmskoga podzemlja…

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Zaštita okoliša Bieco, Rijeka, www.bieco.hr. Zaštitnookolišna tvrtka s misijom pročišćavanja otpadne vode najprirodnijim načinom - biljkama - pridonosi zaštiti voda i okoliša općenito. Reference su 13 izgrađenih i još desetak projektiranih biljnih uređaja, EU projekti i projektni zadatak za zaštitu i revalorizaciju sliva. Na temelju istraživačkog rada i poznavanja biljnih uređaja, Bieco je patentirao tehnologiju biljnih uređaja u Republici Hrvatskoj - Patent PK980339. Kontakt: Mira Shalabi, uredi.ri@gmail.com, 0911031951. Papuče Adaco, Kastav, www.adaco.hr. Tvrtka proizvodi brizgani program papuča od poliuretanskog potplata. Papuče su anatomski oblikovane, lagane, otporne na sklizanje i abraziju, pružaju izvrsnu zaštitu od udara pri hodanju, pri čemu se izbjegavaju opasne vibracije zglobova što štiti koljena i kralježnicu. Kontakt: Zlatko Brtan, adaco@ri.t-com.hr, +385 51223695, +385 98216853.

Bakrena žica Elkakon, Zagreb, www.elkakon.hr. Tvrtka proizvodi bakrenu okruglu lak žicu (IEC 60317-8,

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Podizanje i spuštanje zastava

60317-13; dimenzije 0,300-3,000 mm) i bakrenu pravokutnu žicu (IEC 60317-27; do 150 mm2). Zainteresirani su za sve oblike suradnje. Kontakt: Oskar Pollak, oskar.pollak@elkakon.hr, +385 12452850, +385 989832291. Rublje Nostro, Čakovec, www.nostro.hr. Tvrtka nudi kvalitetno donje rublje iz vlastite proizvodnje. Kontakt: Nataša Ilić, natasa@nostro.hr,+385 40865229, +385 98290366. Poslovni prostor u Njemačkoj Nudi se skladišno-uredski prostor od 700 četvornih metara + 70 četvornih metara, koji se nalazi u njemačkom gradu Heidenheim an der Brenz na adresi Im Bruehl 23. Izgradnja skladišta s uredima završena je 2014. godine. Kontakt: Dejan Mamić, d.mamic73@gmail.com. +49/176177-10022. Klesarske usluge Klesarstvo Grgić, Gornji Stupnik, www.klesarstvo-grgic.hr. Tvrtka se bavi izradom nadgrobnih spomenika, prozorskih klupčica, stepenica te njihovom montažom. Bavi se i uređenjem interijera i eksterijera od prirodnog granita i mramora te umjetnog kamena. Kontakt: Darja Pezer, info@klesarstvo-grgic.hr, 01/6588 822.

vrijednost nabave je 600.000 kuna. Rok dostave ponuda je 2. listopada. Promotivni materijal

Grad Zagreb nabavlja usluge podizanja i spuštanja zastava na javnim površinama u Zagrebu za državne praznike, blagdane i spomendane. Procijenjena vrijednost nabave iznosi četiri milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 11. listopada. Poštanske usluge

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Tvrtka Državne nekretnine nabavlja poštanske usluge. Procijenjena vrijednost nabave je 800.000 kuna. Rok dostave ponuda je 3. listopada. Pivo

NP Plitivčka jezera nabavlja Velebitsko pivo. Procijenjena

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih nabavlja promotivni materijal. Procijenjena vrijednost nabave je 620.000 kuna. Rok dostave ponuda 3. listopada.

REGIJA Sistematski pregledi

Općina Ilidža nabavlja usluge sistematskog pregleda zaposlenika. Rok za dostavu ponuda je 27. rujna. Optički kabeli

Ministarstvo odbrane BiH nabavlja optičke patch kabele. Rok dostave ponuda je 24. listopada.

Usluge tjelesne zaštite

Odvoz otpada

Lučka uprava Split nabavlja usluge tjelesne zaštite. Procijenjena vrijednost radova je 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 27. rujna.

Kantonalna bolnica Zenica nabavlja usluge odvoza patološkog i biološkog otpada. Rok dostave ponuda je 25. rujna. Ski vrata i čitači

Zamjena pješačke ograde

Autocesta Rijeka-Zagreb nabavlja radove na zamjeni pješačke ograde i ugradnji zaštitnih mreža. Procijenjena vrijednost je 550.000 kuna. Rok dostave ponuda je 4. listopada.

ZOI 84 nabavlja ski vrata i čitače. Rok dostave ponuda je 29. listopada. Zaštitni napitak

Rudnik i termoelektrana Ugljevik nabavlja zaštitni napitak. Rok dostave ponuda je 9. listopada.

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 61

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE KUĆE, STAMBENOPOSLOVNI OBJEKTI, RASADNIK... Kuća i dvorište, ukupne površine 594 četvorna metra, Vinkovci, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 363.000 kuna. Dražba se održava 19. rujna u 8.30 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Stambeno-poslovni objekt, ukupne površine 401 četvorni metar, Krapina, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 297.000 kuna. Dražba se održava 20. rujna u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Jamčevina iznosi 10 posto. Razgledavanje moguće uz prethodnu najavu na mobitel 098/1376 671. Poslovni prostor, ukupne površine 259,72 četvorna metra, Makarska, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 1.843.388,67 kuna. Ročište za javno otvaranje prispjelih pisanih ponuda i usmenu javnu dražbu stvari (imovine) zakazano je za 20. rujna u 13 sati na Trgovačkom sudu u Splitu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti. Razgledavanje moguće nakon dogovora sa stečajnom upraviteljicom i pozivom na mobitel 091/5888 133.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Pašnjak, ukupne površine 7400 četvornih metara, Vis, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 303.560 kuna. Dražba se održava 21. rujna u 11.30 sati na Općinskom sudu u Splitu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, tj. ne za manje od 202.373,33 kune. Jamčevina iznosi 10 posto (30.356 kuna) utvrđene vrijednosti nekretnine i treba se položiti na račun ovog suda najkasnije do 20. rujna. Kuća i dvorište, ukupne površine 481,95 četvornih metara, Crikvena, Koprivničkokriževačka županija, procijenjene vrijedno-

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

sti 216.000 kuna. Dražba se održava 22. rujna u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Zgrada, dvor i vrt, ukupne površine 471,16 četvornih metara, Bjelovar, Bjelovarskobilogorska županija, procijenjene vrijednosti 600.000 kuna. Dražba se održava 22. rujna u 9.30 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Stan u prizemlju, ukupne površine 27,82 četvorna metra, Osijek, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 109.587,47 kuna. Dražba se održava 21. rujna u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina, koja se uplaćuje na račun Suda, u ovom predmetu iznosi 11.000 kuna. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti prije nego sudac pristupi dražbi. Rasadnik, ukupne površine 28.728 četvornih metara, Sveta Klara, Zagreb, procijenjene vrijednosti 11.916.226,44 kune plus porez. Ročište za prodaju osmom javnom dražbom održava se 26. rujna u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Jamčevina iznosi pet posto od oglašene cijene. Razgledavanje moguće nakon dogovora sa stečajnim upraviteljom i pozivom na mobitel 099/8070 782. Stambeno-poslovni objekt Villa Delfin, ukupne površine 1276 četvornih metara, Podstrana, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 9.730.000 kuna. Dražba se održava 25. rujna u 11.15 sati na Općinskom sudu u Splitu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, tj. ne za manje od 6.486.666,66 kuna. Jamčevina iznosi 10 posto (973.000 kuna) utvrđene vrijednosti nekretnine i polaže se na račun Općinskog suda u Splitu. Šuma - građevinsko zemljište, ukupne površine 7770 četvornih metara, Pula, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 1,431.379,69 kuna. Dražba se održava 26. rujna u 14 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi pet posto. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretnine uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na mobitel 091/5676 754.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Oprema za medicinsko snimanje Republika Srbija je dobila zajam za nabavu medicinske opreme za snimanje. Rok za predaju ponuda je 5. listopada, a prijave i podaci o nadmetanju nalaze se na procurement.rd@pim.gov. rs. Uvjeti za natječaj i sadržaj natječaja nalaze se na web stranicama www.obnova.gov.rs/english/public-procurement. Geografski informacijski sustav

Regio Energie, Solothurn, Švicarska, traži nabavu geografskog informacijskog sustava. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=980133. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Regio Energie Solothurn, Rötistraße 17, Solothurn 4502, Switzerland, Stefan Schluep, stefan. schluep@regioenergie.ch. Rok za predaju ponuda je 26. rujna. Građevinski radovi Armasuisse Immobilien, Bern, Švicarska, traži izvođača radova na izgradnji građevina. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=980365. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Amstein + Walthert AG, Andreasstrasse 11, Zürich 8050; Switzerland, Rudolf Geissler, rudolf.geissler@ amstein-walthert.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Kabeli Swissgrid AG, Prilly – Malley, Švicarska, traži nabavu kabela. Natječaj je otvoren do 24. listopada. Adresa proﬁla kupca: www.swissgrid.ch.

Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=984497. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na Swissgrid AG, Route des Flumeaux 41, Prilly – Malley 1008, Suisse, Katia Schmidlin, katia.schmidln@swissgrid.ch. Tehničko projektiranje Polska Spółka Gazownictwa Sp. z o.o., Oddział Zakład Gazowniczy w Bydgoszczy, Bydgoszcz, Poljska, traži nabavu usluga tehničkog projektiranja. Natječaj je otvoren do 23. listopada, a prijave se predaju na Polska Spółka Gazownictwa Sp. z o.o., Oddział Zakład Gazowniczy w Bydgoszczy, ul. Jagiellońska 42, 85-097 Bydgoszcz, Edyta Czerniejewska, 85-097 Bydgoszcz, Polska, edyta.czerniejewska@psgaz.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Popravak i održavanje sigurnosne opreme Madridski Metro traži nabavu usluga popravaka i održavanja sigurnosne opreme. Natječaj je otvoren do 17. listopada. Više podatka o nadmetanju može se naći na Metro de Madrid, Sociedad Anónima, Cavanilles, 58, Servicio de Contratación, 28007 Madrid, Espana, Ger. Contratacion@metromadrid.es. Elektronički pristup podacima: www.metromadrid.es/es/ acceso_proveedores/licitaciones//index_en_ curso.html. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: www.metromadrid.es/ es/acceso_proveedores/Presentar_Ofertas/ index.html. Proizvodi za čišćenje Norsk Tipping AS, Hamar, Norveška, traži nabavu različitih proizvoda za čišćenje. Natječaj je otvoren 23. listopada. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/Documents/Folder/156859. Dodatne informacije dostupne su na Norsk Tipping AS, 925 836 613, Postboks 4414 Bedriftssenteret, Hamar 2325, Norway, Erik Johannesen, erik.johannesen@ norsk-tipping.no. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na prethodno navedenu adresu. 18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 63

PRIVREDNI VJESNIK

OD STRADIVARIJA DO ROBOTA

YuMi dirigirao Andrei Bocelliju Pod dirigentskom palicom suradničkog robota, kojeg je proizveo švicarski tehnološki pionir ABB, slavni talijanski tenor izveo je poznatu ariju Žena je varljiva iz Verdijeva Rigoletta YuMi je u operi dirigirao djelima Puccinija i Mascagnija. Robota je uvježbao talijanski dirigent Andrea Colombini. YuMi-jeva izvedba razvijala se u dva koraka.

YuMi-ja JE UVJEŽBAO TALIJANSKI DIRIGENT ANDREA COLOMBINI

u M i , pravi suki robot s radnički dvije ruke, prvi tabitirao je u operi kav u svijetu, debitirao om talijanskom tedirigirajući slavnom elliju i Filharmonijskom noru Andrei Bocelliju orkestru Lucca u Teatro Verdi u Pisi na oncertu Prvog međunadobrotvornom koncertu rodnog festivala robotike. Više od 800 gostiju e u programu nazvanom Dah iz svijeta uživalo je rija do robota. Među gostima nade: od Stradivarija rektor ABB-a Ulrich Spiessje bio i izvršni direktor odstvom je razvijen YuMi. hofer, pod čijim vodstvom g je proizveo švicarski tehYuMi-ja, kojeg BB, na pozornicu je pozvao nološki pionir ABB, oji je izveo poznatu ariju La Andrea Bocelli, koji Žena je varljiva) iz Verdijeva Donna è Mobile (Žena m svoje prve večeri nastupa Rigoletta. Tijekom

64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

CROATIA AIRLINES

Pogledaj u oblake!

Croatia Airlines nastavlja s promotivnom mjesečnom akcijom i u rujnu nudi povoljnije cijene aviokarata za Amsterdam, Kopenhagen i Pariz. Povratne aviokarte za svakodnevne izravne letove iz Zagreba u Amsterdam mogu se kupiti po cijeni već od 99 eura, a za letove iz Zagreba u Kopenhagen i Pariz već od 109 eura. Iskoristite pogodnosti izravnih letova Croatia Airlinesa za Amsterdam i idućih mjeseci posjetite taj jedinstveni multikulturni grad artističkog duha s fascinantnim četvrtima i parkovima. Otputujte u kraljevski Kopenhagen i fotograﬁraj-

Na probama, Colombinijev Colombinij pokret je bio uhvaćen u procesu proces koji se zove lead-through pr programming, gdje se dvije rob robotske ruke vode prema kret kretnjama s velikim fokusom na detalje. Drugi korak ko je uključivao ﬁno ugađanje kretnji u ABB-ovom progra gramu RobotStudio kak kako bi se pokreti robota r uskladili s glazb glazbom. “Nija “Nijanse pokreta dirigenta u p potpunosti su reproducirane n na razini koja mi je prije bila n nezamisliva. To je nevjerojatan kor korak naprijed, s obzirom na krutost p pokreta prethodnih robota”, napisao je Colombini C u svom blogu. na YuMi je jedan od najviših oblika robotske tehnologije koji mijenja način na koji svijet gleda na suradn suradnju između čovjeka i robota. Opisan kao suradnički robot, osmišljen je za rad zajedn zajedno s ljudima i kao dopuna radne snage. Svo Svoju sposobnost je već ranije dokazao usp uspješno rješavajući Rubikovu kocku. Dirigira Dirigiranje kao jedna od umjetnost i YuMi svjedoče najviših formi umjetnosti o prirodnom razvoju čov čovjeka i stroja koji mogu raditi zajedno, i to na potpuno nove načine. (B.O.)

te se uz Malu sirenu i ispred kraljevske palače te se zabavite u Tivoliju ili pak odaberite Pariz, grad ljubavi i svjetlosti i jedno od najpopularnijih turističkih odredišta na svijetu. Promotivne cijene odnose se na aviokarte kupljene preko web stranice i uključuju prijevoz jednog komada ručne prtljage do osam kilograma koji omogućuje novi tarifni razred FlyEasy, pristojbe zračnih luka i naknadu za izdavanje karte (TSC). Stoga posjetite www.croatiaairlines.hr ili m.croatiaairlines.hr, pratite mjesečnu akciju Pogledaj u oblake i uživajte u najugodnijim letovima s popustom!

ZAGREB BURGER FESTIVAL

Burgeromanija u Zagrebu Sočni, mirisni i slasni hamburgeri do 24. rujna vladaju zagrebačkim Strossmayerovim trgom. Naime, u sklopu Zagreb Burger Festivala powered by Heinz predstavlja se 12 burger-barova iz Zagreba, Fažane, Pule, Dubrovnika i Splita. Za posjetitelje sajma, svi oni pripremaju razne burgere, neobičnih kombinacija okusa, spravljene od domaćeg mesa i povrća uz ukusne umake i peciva. Okusi burgera mogu se dodatno obogatiti Heinz kečapima. Oni pak koji ne vole meso, mogu isprobati burgere od hobotnica, srde-

la i kozica, a vegetarijancima novi Green burger predstavlja vege bar. Zagreb Burger Festival podijeljen je na nekoliko zona - Burger Square, Grill, Sweet i Kid’s. U Grill zoni priprema se roštilj, Sweet zona nudi slano&slatko kombinaciju, dok je najmanjim posjetiteljima namijenjena Kid’s zona. Spice&Health District nudi tzv. tvornicu zdrave hrane s bogatom ponudom bezglutenske i veganske hrane. Uz to, tamo se nalazi i Kredenc zdravlja u kojem se mogu naći eko proizvodi malih hrvatskih proizvođača, zatim Spice Up s indijskim začinima te Volim ljuto s raznim umacima. (S.P.)

18. rujna 2017. | broj 3996 | PRIVREDNI VJESNIK | 65

GLOBAL CHEESE AWARDS

PAŠKOM SIRU DVA ZLATA Na najstarijem engleskom ocjenjivanju sira koje se održava od 1861. Paška sirana osvojila je zlatne medalje za najbolji ovčji sir i za najbolji sir u Jugoistočnoj Europi

Paška sirana koja je prošle godine proslavila 70. obljetnicu rada i poslovanja ponovno je dobila potvrdu za kvalitetu svojih proizvoda. Ovaj put je na najstarijem engleskom ocjenjivanju sira dobila zlatne medalje u dvije kategorije - za najbolji ovčji sir i za najbolji sir u Jugoistočnoj Europi. Dakle, Paški sir proizveden 2017. godine nagrađen je na Global Cheese Awardsu u Somersetu, ocjenjivanju koje

se održava od 1861. godine, a na koje je ove godine pristiglo 1100 sireva iz cijelog svijeta. “Sir koji smo poslali je proizveden od ovogodišnjeg mlijeka, što znači da se nismo posebno pripremali nego smo poslali uzorak sira koji ide u prodaju. Nakon ocjenjivanja održana je i degustacija nagrađenih sireva za trgovce i stručnjake, što je tradicija ovog ocjenjivanja”, kaže

Damir Pernar, predsjednik Uprave Paške sirane. Inače, u toj se sirani godišnje proizvede oko 600 tona sira, a na tržište se plasira desetak vrsta sireva od ovčjeg i kravljeg ili miješanog mlijeka. Za Paški sir Sirana mlijeko dobiva iz vlastita stada od 2500 ovaca, a ima i 150 kooperanata. U planu je dodana investicija u povećanje tog stada te u strojnu mužnju i osiguranje veće površine pašnjaka. Potkraj prošle godine ovaj je sir proglašen najboljim sirom Srednje i Istočne Europe na World Cheese Awardsu u San Sebastianu u Španjolskoj gdje se ocjenjivalo više od 3000 sireva. Paška sirana je imala veliku investiciju 2008. godina kada je izgrađen novi pogon za preradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda vrijedan 30 milijuna kuna. Investicija je sa 10 milijuna kuna ﬁnancirana iz pretpristupnih fondova EU-a i SAPARD-a. (J.V.)

PIP-ov MED

Medalja QUDAL za kvalitetu U sklopu istraživanja koje je provela švicarska tvrtka Icertias u lipnju ove godine na uzorku od 1200 mladih u Hrvatskoj u dobi od 18 do 37 godina, za ponuđača najviše razine kvalitete u kategoriji Med odabrali su brend PIP. Time je tvrtka PIP osvojila medalju QUDAL – Quality meDAL 2017/2018 kao lider u kvaliteti meda na hrvatskom tržištu. Ispitanici su u online upitniku odgovarali na otvorena pitanja, bez unaprijed ponuđenih odgovora, te su na pitanje

“Navedite naziv proizvođača meda koji po vašem osobnom iskustvu ili iskustvu vaših bližnjih nudi najvišu razinu kvalitete na hrvatskom tržištu?” odabrali upravo PIP kao brend kojem najviše vjeruju. “Na QUDAL medalju smo iznimno ponosni te će nam to biti poticaj da ostanemo brend broj 1 po kvaliteti meda na hrvatskom tržištu. Zadovoljan kupac je naša najveća vrijednost i ovom prigodom hvala na povjerenju i vjernosti”, komentirali su iz PIP-a ovo priznanje. (I.G.)

66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3996 | 18. rujna 2017.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.