Pv 3997 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

25. rujna 2017., godina LXIV, broj 3997

20. OBLJETNICA AKCIJE HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

Kupujmo hrvatsko

POSEB

t aditeljs ti u gr novos retninama i nek

Inga Kovačić Sindik Kristalna ideja

Moguća još bolja suradnja

I LO G

tlocr t

INTERVJU

HGK: HRVATSKO-IRANSKI FORUM

AN PR

RFID KONFERENCIJA

Tehnologija koja se ne može izbjeći

SADRŽAJ

3997 / 25. rujna 2017. AKTUALNO

Kupujmo hrvatsko u srcu metropole proslavilo 20. rođendan Kupujmo hrvatsko 365 dana u godini

TEMA TJEDNA 8

Priprema se novi zakon o otocima Kako do održivog razvoja otoka?

Inga Kovačić Sindik, suvlasnica i direktorica Kristalne ideje Inovacije su najjača pokretačka snaga razvoja

Hrvatsko-iranski poslovni forum Velike mogućnosti za povećanje suradnje

RFID konferencija: Povratak u budućnost 4 Tehnologija budućnosti koja se ne može izbjeći

Sporazum Rimac Automobila, Greyp Bikesa i Camel Groupa Investicija od 30 milijuna eura

Taksi budućnost Taksi približiti korisnicima

Analiza Financijske agencije Klub od 72 milijardera

INTERVJU

AKTUALNO

56 Na bečkom trgu Am Hof predstavilo se 12 hrvatskih vinarija sa svojim proizvodima

PV ANALIZA

PRIČA S RAZLOGOM 24

Telektra Sve za rasvjetu - od ideje do realizacije

Radite na sebi! Pravi osobni razvoj i rast posljedica je ustrajne i disciplinirane predanosti rada na sebi

KOLUMNA: POGLED IZNUTRA

Inga Kovačić Sindik

SVIJET FINANCIJA 46

Addikov Macroeconomic Outlook 2018.-2019. Nastavak rasta BDP-a od tri posto

Vina Croatia-vina mosaica u Beču Hrvatski vinari u pohodu na Austriju

BUSINESS & LIFESTYLE

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR VANJA ŠEBEK

ZNANJE PREDAVAČA MORA BITI BAZIRANO NA ISKUSTVU Gradivo koje student mora svladati su znanja koje traže poslodavci, a vještine se stječu kroz sate i sate praktičnog rada na studiju i kod kuće

P Vanja Šebek, voditelj Studija digitalnog marketinga na Algebri

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

rošla su vremena kada je fakultetska diploma bila dovoljna za zapošljavanje u nekoj tvrtki. Naravno, ako govorimo o zdravom dijelu hrvatskog gospodarstva, perspektivnim privatnim tvrtkama. Sastavni dio gotovo svakog oglasa za zapošljavanje jest iskustvo. I uvijek se postavlja pitanje kako će mladi steći iskustvo ako ne mogu pronaći prvi posao? Kokoš i jaje? Obrazovni sustav od najranijih uzrasta sve učenike tretira kao jednake, različitosti se ne toleriraju i sustavno se djecu uči “bubati” nepotrebne podatke. Izuzetke rade učitelji i profesori, na svoju ruku, ali je takvih primjera premalo. Obrazovni sustav ima zadatak privući vrhunske predavače i profesore u učionice. Ako te može zamijeniti udžbenik ili video, onda nisi predavač. Kroz visokoškolsko obrazovanje imao sam i suviše profesora koji su recitirali udžbenike. Djecu ne pripremamo da budu samostalne odrasle osobe, mlade ljude ne učimo kako biti roditelj te su rijetki primjeri gdje je obrazovanje u službi gospodarstva. U visokom obrazovanju imamo odgovornost stvaranja mladih intelektualaca spremnih pridonijeti društvu. Kroz povijest na ovim prostorima tradicionalna pretpostavka je da mlade obrazujemo s ciljem da im damo širinu u znanju i smijemo se “neukim” Amerikancima koji ne znaju gdje je Hrvatska. No naši učenici na istraživanjima poput PISA-e redovito budu ispod prosjeka EU-a i to na osnovnim predmetima poput matematike. Na Visokom učilištu Algebra, imamo sijaset izazova kako promijeniti način na koji mladi razmišljaju, kako uče i kako primjenjuju naučeno. Zato se trudimo da znanje koje prenose predavači bude bazirano na iskustvu. Gradivo koje student mora svladati su znanja koje traže poslodavci, a vještine stječu kroz sate i sate praktičnog rada na studiju i kod kuće. Zadnje naše istraživanje pokazalo je da se 96 posto naših studenata zaposli u roku od šest mjeseci po završetku studija. Rade u najboljim hrvatskim i svjetskim tvrtkama: od Poslovne inteligencije, Fivea, Inﬁnuma sve do Amazona i Facebooka. Mnogi pokreću vlastite tvrtke na osnovi freelancerskih poslova koje počinju za vrijeme studija, uz mentoriranje i pomoć svo-

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

jih profesora. Svi ti rezultati posljedica su dugogodišnjeg ulaganja u studente, omogućujući im rad na aktualnim tehnologijama i alatima te osiguravajući im odgovarajuće uvjete za rad; zatim u predavače, motivirajući najbolje pojedince iz pojedinih područja da se razvijaju kao predavači i mentori i ulažu svoje vrijeme; te u razvoj metoda podučavanja i prenošenja znanja koja su formirana u suradnji s poslodavcima i tržištem rada. Sve su to preduvjeti za stvaranje okoline u kojoj će se studente poticati na kreativnost, znatiželju i kritičko razmišljanje. Svatko od nas vuče torbu obveza i briga. Studenti također. I ako su samo broj na papiru, stvaramo sve preduvjete da ne ispune

ULOGA OBRAZOVANJA I PROFESORA MORA BITI DALEKOSEŽNIJA OD GRADIVA I TEME KOJIMA SE BAVE POJEDINI KOLEGIJI svoj potencijal. Svatko od tih mladih ljudi poseban je i briljira u nekim svojim interesima, no izgube se u obvezama i propuštenim prilikama, a ponekad im treba samo još jedna prilika da pobijede sami sebe. Uloga obrazovanja i profesora mora biti dalekosežnija od gradiva kojima se bave pojedini kolegiji. Mentorstvo koje uspostavljaju moraju biti odnosi koji će graditi temelje studentima u nastavku svoje karijere, ali i života izvan posla i profesije. U Hrvatskoj je biti poduzetnik gotovo nemoguća misija. Još kada je riječ o obrazovanju, cijela je priča dodatno znanstveno-fantastična. Imam privilegiju raditi s profesionalcima koji su duboko motivirani i sudjeluju u stvaranju nekih boljih generacija. Većina nas se pomirila da nećemo promijeniti sve ljude, ali rad sa studentima i zapošljavanje mladih u vlastitim tvrtkama omogućava nam da mijenjamo jednog po jednog, pa dokle stignemo.

BROJKE, BROJKE

MAGISTRI I SPECIJALISTI U 2016. 40,9% (199)

487 kandidata

59,1% (288)

ŽENE MUŠKARCI

završilo je poslijediplomski studij prema starome ili novome studijskom programu u 2016.

2,1% 97,9%

AKADEMSKI NAZIV SVEUČILIŠNI SPECIJALIST AKADEMSKI STUPANJ MAGISTAR ZNANOSTI

61%

DRUŠTVENE ZNANOSTI

69,6

% kandidata bilo je na Sveučilištu u Zagrebu

13,8% na Sveučilištu u Osijeku

BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO

18,5%

TEHNIČKE ZNANOSTI

9,7%

Prosječna starost magistara znanosti i sveučilišnih specijalista jest 37,6 godina

izvor: DZS

10,7% na Sveučilištu u Rijeci 3,9% na Sveučilištu u Splitu 2% na Sveučilištu u Puli

Udio kandidata koji su sami platili troškove studija je 57,7%, za 37,4% troškove je platio poslodavac, za 0,4% izdvojena su sredstva iz državnog proračuna, a 4,5% pripada kategoriji ostalo.

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

AKTUALNO KUPUJMO HRVATSKO U SRCU METROPOLE PROSLAVILO 20. RO

KUPUJMO HRVATSKO

Kada smo počinjali, bili smo i napadani, pa i iz inozemstva, da promoviramo hrvats promoviramo kvalitetne hrvatske proizvode, istaknuo je Luka Burilović piše Ilijana Grgić

una dva dana samo srce Zagreba bilo je u znaku akcije Kupujmo hrvatsko koja ove godine obilježava puna dva desetljeća promoviranja domaćih kvalitetnih proizvoda. Na štandovima koji su bili smješteni na dvije lokacije, na Europskom trgu i već tradicionalno na Trgu bana Jelačića, više od 300 hrvatskih tvrtki, obrta, zadruga, udruga te OPG-ova predstavilo je svoje proizvode. Projekt Kupujmo hrvatsko započeo je još u prošlom stoljeću, točnije 1997. godine kao ideja da se prepoznaju, označe i izdvoje kvalitetni hrvatski proizvodi, te im se od tada dodjeljuju znakovi Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, a sam projekt je dobio razmjere sveobuhvatne nacionalne akcije s velikim gospodarskim i društvenim značenjem.

HRVATSKI PROIZVODI IMAJU SVOJU VRIJEDNOST I KVALITETU “Slavimo jubilarnih 20 godina akcije Kupujmo hrvatsko, a u tih 20 godina iza nas je gotovo 300 akcija i oko 2000 tvrtki. Kada smo počinjali, bili smo i napadani, pa i iz inozemstva, da promoviramo hrvatsko te diskriminiramo strane proizvode, što naravno nije bilo točno jer mi samo promoviramo kvalitetne hrvatske proizvode. Pokazalo se to dobrom akcijom, a nakon što je započela globalna kriza, takve akcije su počele provoditi i ostale zemlje jer to je put kojim se jača domaće gospodarstvo. Naš veliki uspjeh je to što su svi trgovački

KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ, HRVATSKA PREDSJEDNICA :

Gospodarstvo se mora temeljiti na proizvodnji Proslavi 20. rođendana akcije Kupujmo hrvatsko pridružila se i predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović. “Moramo podržati hrvatsko gospodarstvo, koje se mora temeljiti na proizvodnji. U turizmu se stvara velika dodana vrijednost i dobrodošao je svaki prihod od turizma, ali hrvatsko gospodarstvo mora počivati na proizvodnji, posebno proizvodnji orijentiranoj na izvoz te moramo dati potporu malim i srednjim poduzećima, obrtnicima, OPG-ima, svima koji se bore za svoje mjesto na hrvatskom i svjetskom tržištu,“ istaknula je, među ostalim, Kolinda Grabar Kitarović, čestitavši Hrvatskoj gospodarskoj komori i Komori Zagreb na organizaciji ove akcije “za koju bi bilo dobro da bude češće”.

lanci prepoznali da hrvatski proizvodi imaju svoju vrijednost i kvalitetu”, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović koji je istaknuo važnost podizanja svijesti da kupujući hrvatsko jačamo domaće gospodarstvo i čuvamo radna mjesta. Burilović je posebno naglasio kako uspjeh akcije ne bi bio moguć bez proizvođača, posebno malih i srednjih tvrtki koje su pokretač hrvatskoga gospodarstva. “Njima ovdje moramo odati posebno priznanje. Upravo zbog njih ljudi žele kupovati hrvatsko”, rekao je Burilović te istaknuo kako kupovina hrvatskog treba postati stil života svih 365 dana u godini i u tom duhu se trebaju odgajati i generacije koje dolaze. Savjetnik Predsjednice za gospodarstvo Marko Jurčić je rekao kako ova akcija zaslužuje svaku pohvalu jer

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

promovira domaće proizvode, održavanje radnih mjesta, zaposlenosti i sam rast gospodarstva. “HGK vrlo aktivno promiče domaće proizvode i tvrtke i na globalnim tržištima, a u današnje vrijeme iznimno je važno biti i globano prisutan”, istaknuo je Jurčić. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić bio je veoma kratak i svojim sugrađanima je samo poručio: “Upamtite: domaće je domaće!”, dodajući kako će ih i vrijeme poslužiti da mogu u miru posjetiti štandove.

HRVATSKI KIŠOBRANI OD PRVE NITI DO FINALA A po gužvi koja je vladala na štandovima može se zaključiti kako su ga sugrađani i poslušali. Posebnu je pozornost privlačila prava mala tvornica kišobrana na otvorenom koju je postavila tvrtka Tabacco,

ĐENDAN

365 DANA U GODINI ko te diskriminiramo strane proizvode, što naravno nije bilo točno jer mi samo grgic@privredni.hr

a koja je u javnosti željela pokazati kako nastaje njezin najpoznatiji proizvod - Hrvatski kišobran. “Kišobrani se u Hrvatskoj rade više od 150 godina, radile su ih stare obrtničke obitelji, a do prije nekoliko godina bilo je riječi kako se u Hrvatskoj oni više neće proizvoditi. Stoga smo odlučili da će se u Hrvatskoj proizvoditi kišobrani i proizvodimo ih”, rekao nam je vlasnik brenda Hrvatski kišobran Marin Rogić, koji ističe kako je Hrvatski kišobran speciﬁčan iz dva razloga: prvi je njegova kva-

U ZAGREBU JE VIŠE OD 300 HRVATSKIH TVRTKI, OBRTA, ZADRUGA, UDRUGA TE OPG-ova PREDSTAVILO JE SVOJE PROIZVODE liteta, a drugi da u njegovoj izradi sudjeluje 60 vrijednih radnica iz hrvatske tekstilne industrije. Rogić ističe kako upravo manifestacije kao što je Kupujmo hrvatsko pomažu promociji proizvoda malih i srednjih proizvođača koji nemaju dovoljno sredstava

za velike prezentacije i marketinške akcije. Akciju Kupujmo hrvatsko prati i tvrtka Galko, vodeći proizvođač torbi i kožne galanterije, koji zapošljava više od 70 djelatnika. “Jako nam je važno da smo vidljivi na ovakvim događanjima, da prolaznici vide ove naše proizvode - jednostavno, morate biti prisutni. Akcija Kupujmo hrvatsko iz godine u godinu raste i smatram da bi se to moglo dići još na višu razinu kako organizacijski tako i prostorno”, kaže komercijalist iz tvrtke Galko Mladen Zorić.

SUPERPROMOCIJA ZA OPG-OVE HGK svojim članicama omogućuje besplatno sudjelovanje u akciji Kupujmo hrvatsko, dok svi ostali to mogu učiniti uz kotizaciju. Iako kao OPG nije obvezan na članstvo, Petar Rakošević iz istoimenog OPG-a dobrovoljno je postao član HGK te je iskoristio jednu od pogodnosti članstva - ovu akciju - za promociju svojih proizvoda od aronije. “Prošle godine bio sam na akciji Kupujmo hrvatsko u Osijeku, a kako sam član HGK-a, oni me redovito pozivaju. Mislim da ovakve akcije mogu puno pomoći svim proizvođačima, primjerice, ja drugačije ni ne mogu prodati svoje proizvode. Nemam sredstava za reklamu nego jednostavno moram sa svojim proizvodima izlaziti na ovakve manifestacije, to je za mene odlična stvar”, kaže Rakošević dodajući kako će svoje proizvode prezentirati i na ostalim

manifestacijama Kupujmo hrvatsko koje se planiraju. Svoje proizvode promovirale su i brojne velike tvrtke kao što su Podravka, Kraš, Vindija, Dukat, Borovo..., a svoju potporu akciji iskazali su i Robert Kurbaša, Vanna, Kostadinka Velkovska, Jelena Perčin, Ana Begić, Zoran Šprajc, Matija Vuica, Rene Bitorajac... Završnica svečane proslave 20. rođendana akcije Kupujmo hrvatsko održat će se u Vinkovcima 13. listopada, gdje će brojne hrvatske tvrtke na Korzu iskoristiti potencijal akcije i predstaviti svoje proizvode.

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA PRIPREMA SE NOVI ZAKON O OTOCIMA

KAKO DO ODRŽIVOG RAZVOJA OTOKA? Glavni razlog izrade i donošenja novog zakona o otocima je jačanje i uvođenje novih i suvremenih mehanizama i rješenja za poticanje politike otočnog razvoja u skladu s općim ciljevima razvojne i gospodarske politike Republike Hrvatske i odgovarajućim politikama na razini EU-a, kažu u Upravi za otoke Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

H 3259 km

ukupna površina hrvatskih otoka

1244 otoka, otočića, hridi i grebena ima Hrvatska

132.756 broj stanovnika na otocima zajedno s Pelješcem (po popisu stanovništva iz 2011.)

rvatski otoci su drugo po veličini otočje Sredozemlja. Zauzimaju oko 5,8 posto površine hrvatskog kopna ili 3259 četvornih kilometara, dok 71 posto ukupne morske obale otpada na obale otoka. Na otocima se nalaze tri nacionalna parka i dva parka prirode. Hrvatska ima 1244 otoka, otočića, hridi i grebena od kojih je njih 78 većih, a 48 stalno naseljenih. Zajedno s poluotokom Pelješcem Hrvatska, po zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, ima ukupno 132.756 otočana. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije trenutačno radi na izradi novog zakona o otocima čiji je sadržaj usmjeren prema provođenju održivog razvoja otoka sukladno stajalištima Rezolucije Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka, kao i prema konceptu pametnih otoka. Rok za izradu zakona je četvrti kvartal ove godine. Svjesni činjenice ogromnog potencijala hrvatskih otoka u raznim sferama, potrebe njihovog daljnjeg razvoja, ali i novonastalih trendova u EU koji je također prepoznao značaj otočnih prostora za ukupni razvoj svojih država članica, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a, kako su nam rekli, analiziralo je učinke provedbe postojećeg Zakona o otocima, a dobiveni rezultati upućuju na nužnost izrade i donošenja novog zakonskog okvira i razvojne politike za hrvatske otoke kao i njegove prilagodbe novim okolnostima. Na to, ističu, upućuje i Rezolucija Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka donesena u veljači 2016. godine. Stoga novi zakon o otocima treba slijediti stajališta Rezolucije te tako ostvariti potrebnu sinergiju sa zakonodavstvom EU-a i lakši pristup europskim strukturnim i

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

investicijskim fondovima. “Glavni razlog izrade i donošenja novog zakona je jačanje i uvođenje novih i suvremenih mehanizama te rješenja za poticanje politike otočnog razvoja u skladu s općim ciljevima razvojne i gospodarske politike Republike Hrvatske i odgovarajućim politikama na razini EU-a. To podrazumijeva usklađivanje, modernizaciju i veću koherentnost politike otočnog razvoja s ostalim nacionalnim politikama i zakonodavnim okvirom kako Hrvatske tako i EU-a, ali i veće i jače uključivanje svih dionika te politike,

PRIJEDLOG EIZ-a NAGLAŠAVA DRUŠTVENU I EKONOMSKU DIMENZIJU OTOKA posebice onih na lokalnoj razini pri donošenju i predlaganju politika usmjerenih na mjere poticanja razvoja otoka”, naglašavaju u Upravi za otoke tog ministarstva.

KLJUČNE SMJERNICE Kroz dosadašnji rad na izradi novog zakona o otocima nametnulo se nekoliko ključnih smjernica. Ključan je članak 174. Ugovora o EU-u i Ugovora o funkcioniranju EU-a gdje su prepoznate trajne prirodne i geografske poteškoće karakteristične za otoke. Važna činjenica je i to što je u veljači prošle godine donesena Rezolucija Europskog parlamenta o posebnoj

situaciji otoka koja naglašava važnost upotrebe svih sinergija između europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugih instrumenata Unije kako bi se nadoknadili nedostaci otoka i ojačao njihov gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i održivi razvoj. To je svakako novi pristup strateškom planiranju razvoja otoka tako da je za novu ﬁnancijsku perspektivu od 2021. do 2027. godine nužno izraditi sedmogodišnji strateški plan, odnosno operativni program koji se isključivo odnosi na otoke. Još je jedna važna činjenica rezultirala nužnošću reguliranja statusa otoka. Naime, u ožujku ove godine donesena je i potpisana Deklaracija o pametnim otocima. Koncept pametnih otoka uključuje postizanje pametnih, uključi-

OTOČNI SABOR ĆE TRAŽITI IMPLEMENTACIJU EU ZAKONODAVSTVA, ŠTO ĆE ZNAČITI ODREĐENE OLAKŠICE ZA GOSPODARSTVENIKE vih i uspješnih otočnih zajednica za inovativnu i održivu Europu. Koncept pametnih otoka obuhvaća ublažavanje i prilagodbu na klimatske promjene, primjenu pametnih tehnologija, korištenje obnovljivih izvora energije i najveću moguću energetsku učinkovitost. On također obuhvaća i uvođenje održive otočne mobilnosti, uključujući i onu električnu, smanjenje nestašice vode primjenom nekonvencionalnih i pametnih načina upravljanja vodnim resursima, potom teritorij bez otpada uvođenjem kružnog gospodarstva, očuvanje prepoznatljivog otočnog prirodnog i kulturnog kapitala, iskorištavanje prirodnih i tradicionalnih karakteristika i posebnosti otoka za stvaranje novih i inovativnih radnih mjesta, jačanje socijalne uključenosti, obrazovanja i potpore građanima te poticanje cjelogodišnjeg, održivog i odgovornog turizma.

KOREKTIVNI OTOČNI FAKTOR Zakon o otocima će imati i novi pristup deﬁniranju razvijenosti ili nerazvijenosti otoka. Tako se predviđa uvođenje speciﬁčnog korektivnog otočnog faktora za naseljene otoke koji su u nadležnosti gradova i općina na otocima, kao i gradova i općina na kopnu koji su zakinuti pri provedbi regionalne politike jer se njihova razvijenost veže uz razvijenost grada ili općine kojoj pripadaju.

ZAKON O OTOCIMA ĆE IMATI I NOVI PRISTUP DEFINIRANJU RAZVIJENOSTI ILI NERAZVIJENOSTI OTOKA

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

TEMA TJEDNA

Ovisno o stupnju razvoja, potrebno je prilagoditi niz mjera za jači razvoj i poticanje standarda

otočnog stanovništva. Dugoročno je potrebno osigurati opskrbu pitkom vodom, prihvatljiv prijevoz otočnog stanovništva te kvalitetno i održivo gospodarenje otpadom. Andrea Baraba, udruga Buđenje-Pokret otoka i pročelnica za razvitak otoka i zaštitu okoliša u Gradu Zadru

Prema važećem Zakonu o otocima, otoci su na osnovi demografskog stanja i gospodarske razvijenosti razvrstani u dvije skupine - prvu u kojoj su nedovoljno razvijeni i nerazvijeni mali, povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci, i drugu - s otocima koji nisu razvrstani u prvu skupinu i poluotokom Pelješcem. Prijedlog Ekonomskog instituta, Zagreb ide za tim da naglašava dvodimenzionalnu otočnu ljestvicu. Naglašava, dakle, društvenu i ekonomsku dimenziju koja bi otoke svrstavala prema njihovoj razvijenosti u više speciﬁčnih otočnih skupina, najmanje u četiri, a izgledno i u više skupina. Namjera je i da se zakonom deﬁnira više modela razvrstavanja otoka. Prema broju stanovnika i površini otoci bi bili razvrstavani kao mali, srednji i veliki otoci, dok bi prema udaljenosti od kopna bili razvrstani kao pučinski, kanalski i priobalni. Otoci bi se još razvrstavali prema stupnju razvijenosti, a predviđeno je i osnivanje regionalnog savjeta za otoke radi poticanja otočnog razvoja na regionalnoj razini te uspostave koordinativne uloge svih razina upravljanja. Otočna iskaznica kao javna isprava koristila bi se za ostvarivanje prava na povlašteni prijevoz u pomorskom prometu, a kako su nam rekli u Upravi za otoke, novim zakonom se namjerava i proširiti njena upotreba.

“Mi se nadamo da će naš zakon o otocima biti usklađen s Rezolucijom Europskog parlamenta koja na prihvatljiv način govori o situaciji na otocima. Tamo su unesene i najvažnije stavke iz odluke donesene 2006. godine, a koja se odnosi na ruralna područja u koja spadaju i otoci. Kako je to doneseno prije ulaska Hrvatske u EU, a ulaskom se Hrvatska mora uskladiti sa svim Unijinim direktivama, s pravom očekujemo da će Hrvatska uskladiti svoje zakonodavstvo, i to ne samo u zakonu o otocima nego i u Zakonu o regionalnom razvoju gdje se spominje indeksacija razvijenosti. Ta indeksacija se ne odnosi samo na otoke nego i na ruralna područja”, pojašnjava Barić. Barić ističe i kako se u Hrvatskoj malo zna o tome da gospodarstvenici na polovini europskih otoka imaju nultu stopu PDV-a, a druga polovina nisku stopu. “Zato i tražimo da se ta direktiva EU-a implementira u naše zakonodavstvo. Konkretno, očekujemo manju stopu PDV-a i potpuno drugačiju poreznu politiku prema otočnim gospodarstvenicima, a što bi

USKLADITI SE S EU DIREKTIVAMA Denis Barić, predsjednik Otočnog sabora i član Radne skupine za izradu zakona o otocima, smatra kako je ostatak ove godine vrlo važno razdoblje za otočane i razvoj otoka jer se osim zakona o otocima izrađuju ili su u nekoj proceduri i zakoni o pomorskom dobru i morskim lukama te o regionalnom razvoju. Barić tvrdi da brojka od oko 130.000 stanovnika na otocima nije u potpunosti točna, nego se prema njegovoj procjeni radi o brojci malo većoj od 80.000. Razlika u broju je nastala stoga što je dio građana Hrvatske prijavljen da živi na otocima zbog imovine ili nekih drugih povlastica kao što je brodska karta.

se trebalo dobiti kategorizacijom otoka. Tvrdimo da svi otoci ne mogu spadati u kategoriju visoke razvijenosti, pogotovo ne manji otoci koji imaju sjedište lokalne uprave na kopnu. Radit će se, dakle, nova indeksacija i kategorizacija otoka što bi svakako trebali osjetiti

SREDSTVA EU-a ZA RAZVOJ OTOKA

Za veću dostupnost 80 milijuna eura Razvoj otoka u 2017. godini moguće je sufinancirati sredstvima fondova EU-a kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., i to kroz specifični cilj Povećanje dostupnosti naseljenih otoka za njihove stanovnike. Predviđena je alokacija od 80 milijuna eura s ciljem postupnog osiguranja otocima održive i moderne usluge prijevoza tijekom cijele godine bez obzira na turizam, što će poboljšati dostupnost zapošljavanja, obrazovanja i drugih

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

usluga otočnim zajednicama. Na taj način, kako su rekli u Upravi za otoke, povećat će se dostupnost otoka za njihove stanovnike s ciljem integracije hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu i svladavanja ključne prepreke za lokalni gospodarski rast.

OPSKRBA VODOM

Subvencioniranje cijena U svrhu izjednačavanja uvjeta i kvalitete života na otocima s razvijenim područjima, Uprava za otoke subvencionira cijenu vode na otocima tako da kućanstva čiji članovi imaju prebivalište na otoku a opskrbljuju se vodom vodonoscem ili cestovnim vozilom, plaćaju vodu do 20 metara kubičnih mjesečno ili ukupno do 150 kubičnih metara ukupne godišnje potrošnje po kućanstvu po cijeni koja je jednaka prosječnoj cijeni isporuke vode u matičnoj obalnootočnoj županiji. Iz državnog proračuna sufinancira se razlika ukupne cijene vode koji iznos se ponajprije odnosi na cijenu prijevoza vode brodom vodonoscem ili cestovnim vozilom. Na taj način nastoji se smanjiti troškove vodoopskrbe otočnom stanovništvu

poslodavci koji bi trebali dobiti razne porezne i druge olakšice”, ističe Barić napominjući kako su otočni gospodarstvenici dijelom izgubili neke povlastice ulaskom Hrvatske u EU.

ZAKONOM TREBA OMOGUĆITI DA SE INDEKSACIJA OTOKA PRILAGODI STVARNOM STUPNJU RAZVOJA POJEDINOG OTOKA, ISTIČE ANDREA BARABA Barić kaže da će Otočni sabor tražiti implementaciju europskog zakonodavstva, što će značiti određene olakšice za gospodarstvenike. “U Rezoluciji jasno piše da se gospodarstvenici trebaju porezno rasteretiti. Tražit ćemo da se gospodarstvenicima koji su prinuđeni koristiti vodu iz vodonosaca izjednače uvjeti s gospodarstvenicima na kopnu koji imaju subvencioniranu cijenu vode tako da više ne plaćaju vodu po ekonomskoj cijeni. Otočni sabor će tražiti i da se gospodarstvenicima subvencionira cijena prijevoza. Naime, oni imaju subvencioniran prijevoz samo na jednoj liniji, a što je s onima koji koriste više linija ili koji nemaju vlastiti vozni park? Fizičke osobe imaju povlaštene karte na svim linijama, a gospodarstvenici imaju samo na svojoj liniji. Mardešić je tvrtka koja nema vlastiti vozni park te praktički ima višu cijenu prijevoza nego što vrijedi kamion njihovih proizvoda”, ističe Barić.

i ujednačiti ih s cijenama vodoopskrbe kućanstava na kopnu koji su priključeni na javne vodoopskrbne sustave. Sredstva se odobravaju otočnim komunalnim poduzećima u svrhu provođenja te mjere. Ministarstvo turizma u 2017. godini, kroz Program Konkurentnost turističkog gospodarstva, daje bespovratna sredstva za hotele na otocima bez vodovoda, za što je osigurano 100.000 kuna.

SAMOODRŽIVOST OTOKA U ime udruge Buđenje-Pokret otoka, predstavnica u Radnoj skupini je Andrea Baraba, inače pročelnica za razvitak otoka i zaštitu okoliša u Gradu Zadru. “Zakonom treba omogućiti da se indeksacija otoka prilagodi stvarnom stupnju razvoja pojedinog otoka. A ovisno o stupnju razvoja, potrebno je prilagoditi niz mjera za jači razvoj i poticanje standarda otočnog stanovništva. Dugoročno je potrebno osigurati opskrbu pitkom vodom, prihvatljiv prijevoz otočnog stanovništva te kvalitetno i održivo gospodarenje otpadom. Kad je riječ o stanovništvu, nužno je poticati rast i razvoj poduzetništva. Tu mislim na niz mjera poput subvencioniranja kamata na poduzetničke kredite. S obzirom na to da je član Radne skupine i predstavnik Ministarstva ﬁnancija, bilo bi dobro osigurati i određene porezne olakšice za otočane sukladno indeksu razvijenosti. U svakom slučaju otoke treba tretirati kao posebna područja o kojima se posebno skrbi. Uvođenje širokopojasnog interneta sigurno je jedna od mjera osiguravanja normalnog rada i funkcioniranja. Rad i rast investicija i poduzetništva na otocima ne može se osigurati bez ljudi. Nama je cilj da otok bude samoodrživ i da ljudi na otoku mogu živjeti i raditi bez velike ovisnosti o kopnu”, smatra Andrea Baraba. Mislav Bezmalinović, predsjednik Uprave Sardine, tvrtke koja je ove godine proslavila 110 godina rada, kaže da poslovanje na otoku ima svoje mane ali i prednosti. “Prednost Sardine je konkretno u tome što nigdje ne bismo imali tako obučene radnike koji o moru i poslovima vezanim uz more znaju baš sve. Zato nismo ni razmišljali o preseljenju na neku lokaciju na kopnu, iako nam se nudila. Nedostatak poslovanja na otoku je svakako promet i odsječenost od kopna. Iako smo na Braču, ne osjećamo taj problem jer smo jako dobro povezani sa Splitom”, kaže Bezmalinović.

Očekujemo manju stopu PDV-a i potpuno drugačiju poreznu politiku prema otočnim gospodar-

stvenicima, a što bi se trebalo dobiti kategorizacijom otoka. Tvrdimo da svi otoci ne mogu spadati u kategoriju visoke razvijenosti, pogotovo ne manji otoci koji imaju sjedište lokalne uprave na kopnu. Denis Barić, predsjednik Otočnog sabora

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU INGA KOVAČIĆ SINDIK, SUVLASNICA I DIREKTORICA KRISTALNE

INOVACIJE SU NAJJAČA POKRETAČKA SNAGA RAZVOJA Inovacije koje posjeduju tržišnu vrijednost dovode do stvaranja novih proizvoda koji se komercijaliziraju na tržištu, prolazeći pri tome test međunarodnog tržišta, podižući stupanj konkurentnosti i gospodarske vrijednosti poslovnog društva razgovarao Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Smatram kako Hrvatska poticanju inovativnosti mora pristupiti s više pažnje i očito drugačijim mjerama koje će probuditi i potaknuti ljude i društva da budu kreativni i inovativni. Nove mjere trebaju motivirati na stvaralački rad i zaštitu intelektualnog vlasništva te osigurati brži završetak pilot-modela i brži izlazak na tržište.

ristalna ideja je relativno mlada tvrtka, osnovana potkraj 2013. godine, s osnovnim ciljem razvoja i implementacije naprednih ključnih tehnologija u moderne i pametne sustave poput onih za pročišćavanje zraka ili vode te uklanjanje ekoloških problema. Važno je istaknuti kako je riječ o tvrtki iznimno naglašene inovativnosti jer u samo nekoliko godina Kristalna ideja je uspjela proizvesti čak 11 inovacija, dva autorska prava i dva industrijska dizajna. Ovu splitsku tvrtku, koja je članica Hrvatske udruge inovatora, čini tim od šest djelatnika visoke stručne spreme, različitih proﬁla, specijalizacija te osobnih preferencija i hobija. Inga Kovačić Sindik, suvlasnica i direktorica Kristalne ideje, kaže nam kako u svome radu koriste napredne i pametne materijale. Upravljanje sustavima joj se, pak, temelji na STEM trendovima koji uključuju primjenu umjetne inteligencije te prikupljanje, analizu i graﬁčku obradu podataka.

 Koliko je inovativnost važna za razvoj svake države? - Inovacije su posljedica ljudske kreativnosti te su najjača pokretačka snaga razvoja svakog društva. Današnja uspješna svjetska gospodarstva temelje se upravo na primjeni inovacija na svim gospodarskim poljima. Upravo su inovacije u svakom povijesnom trenutku taj zamašnjak koji mijenja trenutačno stanje tehnike, procesa ili odnosa, stvara nove proizvode i nove vještine, potiče smjer tehnološkog, gospodarskog i socijalnog razvoja društva u posve novim i nezamislivim pravcima. U svakom društvu postoje ljudi koji imaju sposobnost shvaćanja stvari i događaja na originalan način. Ako ta sposobnost može

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

pritom oblikovati neko materijalno ili nematerijalno djelo koje onda ima i svoju uporabnu vrijednost koju će globalno društvo prepoznati, tada je nastala uspješna inovacija koja

KOLIKI JE NAŠ INOVATIVNI POTENCIJAL, TO NITKO NE MOŽE TOČNO ISKAZATI BROJKOM ima potencijal promijeniti tijek stvari. Upravo takve inovacije koje posjeduju tržišnu vrijednost dovode do stvaranja novih proizvoda koji se komercijaliziraju na tržištu, prolazeći pri tome test međunarodnog tržišta, podižući stupanj konkurentnosti i gospodarske vrijednosti poslovnog društva.

 Gdje se Hrvatska po inovativnosti nalazi u odnosu na zemlje u regiji, članice EU-a, ali i svijet? - U svakoj državi postoje kreativni ljudi pa tako i u našoj. Koliki je naš inovativni potencijal, nitko ne može točno iskazati brojkom i to iz više razloga. Jedno su podaci koji se mogu iščitati iz različitih statističkih izvještaja, a drugo su oni o ljudima koji svakodnevno rade za svoje potrebe ili potrebe svoje tvrtke manja ili veća poboljšanja na postojećim proizvodima stvarajući nove vrijednosti ili nove proizvode. Pročitala sam podatak Državnog zavoda za statistiku o tome kako je prije nekoliko godina bilo znatno

IDEJE

Nijedna industrijska grana danas ne može konkurirati na globalnom tržištu bez primjene visokih tehnologija i inovativnih rješenja.

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU  Koje su glavne prepreke razvoju inovativnih ideja i proizvoda u nas? - Put od inovacije do komercijalnog proizvoda na tržištu je dug i skup s mnogo neuspjeha i mnogo potrošenog novca. Od razvoja ideje do razvoja pilot-proizvoda ima mnogo stepenica koje nije lako prijeći, a nijedna se ne može preskočiti. Uporedo s izradom prototipa svake inovacije, testiranja funkcionalnosti u realnom okruženju te izbacivanja probne serije, valja istražiti tržište, osigurati marketinške aktivnosti, otvoriti kanale nabave i distribucije, organizirati proizvodnju i osigurati servis. Jasno je kako je put od ideje do tržišta pun rizika te je u svakoj fazi moguć neuspjeh. Za razliku od drugih država, u Hrvatskoj se još uvijek bavi svatko sa svakim. Na žalost, još uvijek je ukorijenjena psihologija sela i nevjerica te pitanja poput onih ‘kako ti je to palo napamet’ ili ‘kako si baš ti neviše i patentnih prijava i priznatih patenata u odnosu na 2016. i prethodne godine. Ovdje se pokazuje nerazmjer. S jedne strane očito je da inovativni radovi postoje, a s druge strane oni većim dijelom nisu zaštićeni kao intelektualno vlasništvo te nisu na odgovarajući način komercijalizirani da bi postali vidljivi u statističkim obrascima.

Hrvatska ima svog čovjeka koji je kreativan. On itekako ima što za ponuditi Europi i svijetu, no treba mu dopustiti da bude inovativan i potrebno je udružiti snage i jačati sinergiju između znanosti, tehnološkog razvoja i poduzetničkih kapaciteta.

 Tko su vlasnici tih inovativnih radova? - Zanimljiv je podatak kako su ﬁzičke osobe vlasnici većine priznatih patenata, čak 80 posto, a manjim dijelom tvrtke, 20 posto. U međunarodnim podacima omjer je otprilike izjednačen. Budući da priznato i uknjiženo intelektualno vlasništvo predstavlja najvažniju dugoročnu imovinu društva, postaje nejasno zašto se društva u našoj državi odriču posjedovati takvu bitnu i konkurentnu vrijednost u svojim knjigama. Za razliku od Hrvatske, u svijetu je značajan rast broja prijavljenih patenata, posebice u Kini, Turskoj i Koreji. Od država Europske unije taj broj raste u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj i Estoniji. Smatram kako Hrvatska poticanju inovativnosti mora pristupiti s više pažnje i očito drugačijim mjerama koje će probuditi i potaknuti ljude i društva da budu kreativni i inovativni. Nove mjere trebaju motivirati na stvaralački rad i zaštitu intelektualnog vlasništva te osigurati brži završetak pilot-modela i brži izlazak na tržište. Mjerama se moraju pojednostaviti procesi, omogućiti jeftiniji postupci prijave intelektualnog vlasništva, treba se osmisliti ﬁnancijska strategija te inovativnim društvima omogućiti lakši put kojim će doći do svježeg kapitala. Ovdje se vrlo lako može naslutiti koliko težak put je Kristalna ideja prošla u praksi kako bi to dovelo do nekih inovativnih projekata.

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

FIZIČKE OSOBE SU VLASNICI VEĆINE PRIZNATIH PATENATA, ČAK 80 POSTO, A MANJIM DIJELOM TVRTKE, 20 POSTO što inovirao’. Ako izgledaš ‘normalno’, onda im nije jasno. Ako pak izgledaš kao čudak, onda si redikul pa te stave sa strane. Pored svih ključnih resursa važnih za nastanak i realizaciju inovacije, važna je i društvena klima. Dakle, ona koja potiče uspjeh i koja cijeni rad. Klima optimizma i blagostanja. A rekla bih da je nužna i klima nekukanja!

 Prepoznaje li Hrvatska inovativne tvrtke i pojedince? - U Hrvatskoj se zadnjih nekoliko godina počela učestalije spominjati inovativanost kao pokretač društva i gospodarstva. Pritom joj je kao članici važna i odluka Europske unije da postane svjetski predvodnik u znanosti i tehnologiji privlačenjem najboljih umova i pomaganjem znanstvenicima u suradnji i razmjeni ideja diljem Starog kontinenta. Što se tiče nacionalnih natječaja za subvencioniranje, prošle godine je bio jedan za inovacije u novoosnovanim poduzećima. U tijeku je i natječaj za komercijalizaciju inovacija koji traje do kraja ove godine. Osobno mislim da je moglo biti više takvih programa jer, primjerice, mi više nismo novoosnovano društvo do tri godine, ali nismo ni staro. Čardak ni na nebu ni na zemlji! Imamo niz inovacija, ali

smo prisiljeni sami tražiti ‘sponzora’ što dovodi do raznih drugih problema. Aktualni su i natječaji za kredite HBOR-a te mali zajmovi HAMAG-BICRO-a. Moglo bi se reći da ima od svega po nešto, ali nisam sigurna koliko je sve to iskoristivo i prilagođeno stvarnim potrebama, a to mi kažu i ostali poduzetnici. Jedan od važnih programa EU-a, koji je u tijeku i traje do 2020., je Obzor 2020. To je najveći program za istraživanje i inovacije u EU. Taj program treba dovesti do većeg broja ključnih otkrića, pronalazaka i inovacija prenošenjem sjajnih ideja iz labora-

torija na tržište. U razdoblju od sedam godina, dakle od 2014. do 2020., dostupno je gotovo 80 milijardi eura za ﬁnanciranje, uz privatna i nacionalna ulaganja koja će dodijeljeni novac privući. Nalazimo se na polovini tog puta i mislim da se veći broj društava treba uključiti u njega.

 Štitimo li u dovoljnoj mjeri intelektualno vlasništvo? - Po nekim informacijama dostupnim u medijima te razgovarajući s drugim poduzetnicima, mislim da u praksi postoji znatno više inovacija i inovativnih radova nego što ih je zabilježeno u državnom registru. Proces zaštite patenta ili drugog intelektualnog vlasništva je dugotrajan i skup za male tvrtke. Zapravo je podešen za velika društva, institute i fakultete koji imaju pravnike i stručnjake koji se mogu izdvojiti i platiti kako bi nekoliko mjeseci radili isključivo na poslovima pripreme potrebne dokumentacije. Mi smo prošli taj put i znam da dvoje djelatnika

PUT OD INOVACIJE DO KOMERCIJALNOG PROIZVODA NA TRŽIŠTU JE DUG I SKUP S MNOGO NEUSPJEHA I POTROŠENOG NOVCA nije moglo raditi ništa drugo osim dokumentacije za patentni zahtjev. Dakle, više je vremena trebalo potrošiti da bi se, prema propisima, izradila patentna dokumentacija nego što nam je trebalo da uobličimo našu inovaciju. Mislim da

je to više nego apsurdno. Naravno da se može ugovoriti i usluga patentnog zastupnika koji će određeni dio posla odraditi za interes inovatora, ali i u tom slučaju tehnička osoba iz tvrtke treba biti na raspolaganju. Mislim da se u ovo tehnološki prebrzo vrijeme, kada se disrupcijske promjene događaju preko noći, i taj proces treba drastično promijeniti.

 Hrvatska po ulaganjima u istraživanje i razvoj prilično zaostaje za Zapadnom Europom. Zašto? - Na žalost, Hrvatska zaostaje u mnogočemu pa je onda naizgled normalno da zaostaje i u ulaganjima u istraživanje i razvoj. Ako državni aparat godinama nije riješio temeljna društvena, socijalna, zdravstvena, obrazovna, demografska pitanja i izazove, kako se mogu očekivati zadovoljavajuća izdvajanja za istraživanje i razvoj? Ipak u našoj državi se treba postaviti pitanje prioriteta. Novac postoji, ali u kojem smjeru on ide? Orijentacija države prema R&D-u je i dalje deklarativna. A kad se promijene društvena klima i odnosi, i kad se projekti postave na pravi način, tada će država biti uistinu orijentirana na razvoj te će se stvari početi mijenjati na konkretan način, što će dovesti do mjerljivih rezultata. Zadovoljavanjem ovih kriterija, sigurna sam da bi se značajno povećao inovativni potencijal od pojedinca do društva i države, kao i optimizam te svijest o vlastitoj vrijednosti. To je sve što nedostaje današnjem gospodarstvu Hrvatske. Dakle, bez značajnih promjena konkurentnost hrvatskog gospodarstva u uvjetima sve snažnije globalne konkurencije neće moći opstati.

Orijentacija države prema R&D-u je i dalje deklarativna. A kad se promijene društvena klima i odnosi, i kad se projekti postave na pravi način, tada će država biti uistinu orijentirana na razvoj te će se stvari početi mijenjati na konkretan način, što će dovesti do mjerljivih rezultata.

 Može li hrvatsko gospodarstvo dati Europi i svijetu inovativne ideje, proizvode i usluge? - Najbolji hrvatski inovatori i poduzetnici svake godine izlaze na različita međunarodna natjecanja diljem svijeta postižući vrijedne rezultate. Evo i ove godine pratim uspjeh koji su ostvarili u Japanu. Inovativnost je temelj konkurentnosti proizvoda, društva i zemlje. Nijedna industrijska grana danas ne može konkurirati na globalnom tržištu bez primjene visokih tehnologija i inovativnih rješenja. Hrvatska ima svog čovjeka koji je kreativan. On itekako ima što ponuditi Europi i svijetu, no treba mu dopustiti da bude inovativan i potrebno je udružiti snage i jačati sinergiju između znanosti, tehnološkog razvoja i poduzetničkih kapaciteta. Svaki čovjek u sebi nosi klicu inovativnosti. Potrebno je da država ulaže u pravom smjeru, u znanost, istraživanje i razvoj kako bi se taj kreativni potencijal ostvario u što većoj mogućoj mjeri, a tada će i hrvatsko gospodarstvo imati posve drugačiji smjer. Za mene u svakom trenutku vrijedi vodeća Einsteinova misao kako je mašta važnija od znanja! 25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO HRVATSKO-IRANSKI POSLOVNI FORUM

VELIKE MOGUĆNOSTI ZA POVEĆANJE SURADNJE Zadatak nam je stvarati prilike i otvarati vrata gospodarstva unatoč preprekama u poslovanju, koje se rješavaju. Hrvatska može iranskim tvrtkama ponuditi svoj izvrstan geostrateški položaj za ulazak na europsko tržište sa 500 milijuna ljudi, kazao je Burilović piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

turizma te prijenosa znanja”, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović otvarajući skup. “Zadatak nam je stvarati prilike i otvarati vrata gospodarstva

HRVATSKA MOŽE BITI KLJUČNA ZEMLJA ZA IRAN U OTVARANJU EUROPSKIH VRATA TE U ODNOSIMA IRANA S EUROPSKIM DRŽAVAMA, ISTIČE SHAFEEI

26,4 4 mil $ robna razmjena Hrvatske i Irana 2012.

5 mil $ lanjska robna razmjena tih dviju država

Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu protekloga je tjedna održan Hrvatsko-iranski gospodarski forum u okviru kojega je Komoru posjetilo iransko poslovno izaslanstvo u sastavu predstavnika tvrtki i institucija iz sektora graditeljstva, petrokemijske industrije, prehrambene industrije, bankarstva, veterinarskih proizvoda, automobilske industrije, elektroenergetike, logistike, trgovine te proizvodnje cipela, tekstila i sagova. “Hrvatsko i iransko gospodarstvo imaju veliki potencijal za razvijanje suradnje, za što su zainteresirane obje strane, a prostora ima u području energetike, željeznice, brodogradnje, metalne industrije, IT industrije, farmaceutike, prehrambene, kemijske i autoindustrije,

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

unatoč preprekama u poslovanju, koje se rješavaju. Hrvatska može iranskim tvrtkama ponuditi svoj izvrstan geostrateški položaj za ulazak na europsko tržište sa 500 milijuna ljudi”, kazao je Burilović dodajući kako je potpisan ugovor o suradnji Komore i Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj o halal certiﬁciranju koje već ima 100 hrvatskih tvrtki. Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić ocijenio je kako je ovaj forum prilika za daljnje unapređivanje odnosa dviju zemalja i uspostavljanje dodatne gospodarske suradnje, a mogućnosti za to su uistinu velike. “Uloga je politike rješavati i uklanjati prepreke, kao što je pitanje platnog prometa, što je preduvjet za daljnje jačanje međusobne gospodarske suradnje”, naglasio je Pavić.

Mohammad Reza Sadegh, veleposlanik Islamske Republike Iran za Hrvatsku ustvrdio je kako su prošlogodišnji službeni posjet hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i hrvatskih gospodarstvenika Iranu i razgovori s iranskim predsjednikom Hasanom Rohanijem bili poticaj daljnjem razvijanju međusobnih gospodarskih odnosa. Ocijenio je i da iransko tržište sa 80 milijuna ljudi može biti značajno za hrvatski industrijski sektor.

SMANJENA GOSPODARSKA RAZMJENA “Hrvatska može biti ključna zemlja za Iran u otvaranju europskih vrata te u odnosima Irana s europskim državama”, kazao je predsjednik Iranske trgovačke, industrijske, rudarske i poljoprivredne komore Golamhossein Shafeei, ističući kako Iran u Hrvatskoj vidi veliki potencijal za suradnju u području energetike, prehrambene industrije, farmaceutike, graditeljstva, inženjerstva, tekstilne i drugih industrija. “Potrebno je razvijati suradnju u ﬁnancijskom sektoru, ali i ostvariti zajedničku proizvodnju brendova te ih plasirati u druge zemlje. Važno je i povezivanje kopnenim transportom i željeznicom, uspostavljanje izravne zračne linije Teherana i Zagreba, ubrzavanje izdavanja viza s obje strane te unapređivanje bankarskih odnosa”, smatra Shafeei.

Gospodarska razmjena dviju zemalja proteklih je godina zabilježila stagnaciju pa i pad. Dok je gospodarska razmjena još 2012. iznosila gotovo 26,4 milijuna dolara od čega je na hrvatski izvoz otpadalo gotovo 25,7 milijuna

IRANSKO TRŽIŠTE SA 80 MILIJUNA LJUDI MOŽE BITI ZNAČAJNO ZA HRVATSKI INDUSTRIJSKI SEKTOR, SMATRA SADEGH dolara, lani smo u Iran izvezli robe za samo 4,4 milijuna dolara, a uvezli u vrijednosti 600.000 dolara. Najviše smo na tamošnje tržište izvezli krv za proﬁlaktičnu i dijagnostičku upotrebu, pripravke za hranu životinja te geodetske instrumente, a najviše smo uvozili grožđe, orašaste plodove, datulje, smokve te sagove. U sklopu Foruma održali su se i individualni razgovori predstavnika hrvatskih i iranskih tvrtki.

Hrvatsko i iransko gospodarstvo imaju veliki potencijal za razvijanje suradnje, za što su zainteresirane obje strane, a prostora ima u području energetike, željeznice, brodogradnje, metalne industrije, IT industrije, farmaceutike, prehrambene, kemijske i autoindustrije, turizma te prijenosa znanja. Luka Burilović, predsjednik HGK

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA ANALIZA FINANCIJSKE AGENCIJE

KLUB OD 72 MILIJARDERA Prema podacima Fine, lani su 63 tvrtke iz realnog sektora i devet iz financijskoga ostvarile više od milijardu kuna prihoda, no u tu skupinu nisu uključeni rezultati društava koncerna Agrokor jer ona i nisu predala financijska izvješća za proteklu godinu piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

U 152 2 mlrd kn lanjski prihod 63 poduzetnika iz realnog sektora

od toga mlrd kn

24,1

otpada na izvoz

2,13 3 mlrd kn dobit prije oporezivanja Zagrebačke banke

2,45 5mlrd kn prihod Croatia osiguranja

Hrvatskoj su lani 72 poslovna subjekta ostvarila više od milijardu kuna prihoda. Riječ je o 63 tvrtke iz realnog sektora i devet iz financijskoga, odnosno sedam banaka te dva osiguravateljska društva, pokazuje analiza Financijske agencije napravljena na osnovu financijskih izvještaja predanih za prošlu godinu. Treba napomenuti da u tu skupinu nisu uključeni rezultati društava koncerna Agrokor, jer ona i nisu predala financijska izvješća za proteklu godinu. Poduzetnici iz realnog sektora, njih 63, imali su 117.031 zaposlenog, a ostvarili su gotovo 152 milijarde kuna prihoda od čega na izvoz otpada 24,1 milijarda kuna. Njihov konsolidirani rezultat bila je neto dobit u iznosu od 7,59 milijardi kuna, s time da je njih 57 poslovalo s dobiti koja je iznosila 8,07 milijardi kuna, dok je sedam ostvarilo gubitak razdoblja od 480 milijuna kuna. Koliki je njihov značaj za gospodarstvo Hrvatske može se iščitati iz sljedećih brojki: u broju zaposlenih imaju udjel od 12,5 posto, u ukupnim prihodima 24 posto, u ukupnim rashodima 23,7 posto, u dobiti razdoblja 20,9 posto, u gubitku razdoblja 3,3 posto, u izvozu 20,2 posto, u uvozu 35,8 posto te u investicijama 26,3 posto. S obzirom na to da je među 63 poduzetnika s ostvarenih više od milijardu kuna prihoda, najviše onih iz djelatnosti trgovine, njih 27, njihov je udio najveći u uvozu od 35,8 posto. Iz istog razloga, promatrano na razini skupine 63 poduzetnika, iskazan je negativan trgovinski saldo od 11,8 milijardi kuna, dok su poduzetnici na razini Hrvatske iskazali pozitivan trgovinski saldo od 19,1 milijardu kuna. Drugi su po brojnosti poduzetnici u prerađivačkoj industriji kojih je bilo 14, a treći su

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

poduzetnici iz područja opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije kojih je bilo šest. Po jedno je društvo u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (riječ je o Valamar Rivieri), zatim u poslovanju nekretninama (Zagrebački holding) te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatno-

S PRIHODIMA VEĆIM OD 15 MILIJARDI KUNA, INA JE ZASJELA NA PRVO MJESTO U KLUBU MILIJARDERA stima (Uljanik), dok je preostalih 13 u području djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kao što su Hrvatske šume, Žito i Koka peradarsko prehrambena industrija, zatim građevinarstva, a to su Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb, zatim iz djelatnosti prijevoza i skladištenja HP Hrvatska pošta, Croatia Airlines, HŽ Infrastruktura i Međunarodna zračna luka Zagreb te iz djelatnosti informacija i komunikacija - Hrvatski Telekom, VIPnet, Hrvatska radiotelevizija i Tele2. Od sedam poduzetnika s milijardu i više kuna ostvarenih prihoda u 2016. godini, koji su poslovali s gubitkom, četiri su iz područja djelatnosti trgovine - Kauﬂand Hrvatska, Metro Cash&Carry, Spar Hrvatska i Billa, dva iz prerađivačke industrije - Petrokemija i Boxmark Leather, te jedan iz sektora telekomunikacija Tele2, s time da su među njima najveći gubitak ostvarili Boxmark Leather 127,5 milijuna kuna i Billa 107,6 milijuna kuna.

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA

Usporedba broja zaposlenih i osnovnih financijskih rezultata poduzetnika RH i 63 poduzetnika, od kojih je svaki ostvario više od milijardu kuna prihoda u 2016. godini (iznosi u milijunima kuna) Opis

2015.

2016.

Indeks 2016./15.

Broj zaposlenih poduzetnici RH

811.607

853.110

105,1

Broj zaposlenih kod 63 poduzetnika s prihodom većim od milijardu kn

107.832

107.031

99,3

13,3%

12,5%

602.185

633.109

105,1

151.105

151.980

100,6

Udio 63 poduzetnika u rezultatima poduzetnika RH Ukupni prihodi poduzetnika RH Ukupni prihodi 63 poduzetnika s prihodom većim od milijardu kn Udio 63 poduzetnika u rezultatima poduzetnika RH

25,1%

24,0%

Ukupni rashodi poduzetnika RH

579.471

602.064

103,9

Ukupni rashodi 63 poduzetnika s prihodom većim od milijardu kn

145.316

142.675

98,2

25,1%

23,7%

Dobit razdoblja poduzetnika RH

34.417

38.696

112,4

Dobit razdoblja 63 poduzetnika s prihodom većim od milijardu kn

6.854

8.071

117,8

Udio 63 poduzetnika u rezultatima poduzetnika RH

19,9%

20,9%

Gubitak razdoblja poduzetnika RH

17.034

14.661

86,1

1.902

479

25,2

Udio 63 poduzetnika u rezultatima poduzetnika RH

Gubitak razdoblja 63 poduzetnika s prihodom većim od milijardu kn Udio 63 poduzetnika u rezultatima poduzetnika RH

11,2%

3,7%

Konsolidirani financijski rezultat poduzetnika RH

17.383

24.035

138,3

Konsolidirani financ. rezultat 63 poduzetnika s prihodom većim od milijardu kn

4.952

7.592

153,3

Udio 63 poduzetnika u rezultatima poduzetnika RH

28,5%

31,6%

112.454

119.434

106,2

23.769

24.142

101,6

21,1%

20,2%

Uvoz poduzetnika RH

92.328

100.350

108,7

Uvoz 63 poduzetnika s prihodom većim od milijardu kn

31.766

35.947

113,2

Udio 63 poduzetnika u rezultatima poduzetnika RH

34,4%

35,8%

Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) poduzetnika RH

20.126

19.084

94,8

Trgovinski saldo 63 poduzetnika s prihodom većim od milijardu kn

-7.998

-11.805

67,7

Izvoz poduzetnika RH Izvoz 63 poduzetnika s prihodom većim od milijardu kn Udio 63 poduzetnika u rezultatima poduzetnika RH

Udio 63 poduzetnika u rezultatima poduzetnika RH Izvor: Fina - Registar godišnjih financijskih izvještaja

Banke Naziv

Broj zaposlenih

Ukupan prihod

Dobit/gubitak prije oporezivanja

Imovina

2015.

2016.

2015.

2016.

2015.

2016.

2015.

2016.

ZAGREBAČKA BANKA d.d.

3.844

3.719

7.122.424.875

7.229.544.262

-662.311.107

2.126.732.167

105.992.383.388

105.128.281.065

PRIVREDNA BANKA ZAGREB

2.870

2.855

4.099.857.970

4.518.256.980

210.423.427

1.984.993.190

69.709.263.885

72.180.409.874

ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK

2.350

2.441

3.541.954.689

3.378.855.573

-1.241.391.735

830.177.093

58.995.199.845

56.118.727.346

RAIFFEISENBANK AUSTRIA

1.868

1.579

2.130.850.817

2.194.212.333

-310.632.327

584.832.309

31.197.833.142

31.423.726.853

SOCIETE GENERALE - SPLITSKA BANKA

1.168

1.165

1.668.381.240

1.538.806.252

155.254.632

467.942.533

27.048.508.817

27.035.692.432

823

833

1.353.981.695

1.342.788.033

126.585.550

161.726.290

17.713.166.474

19.357.719.867

1.195

1.108

1.283.291.702

1.271.513.891 -2.456.010.622

79.384.864

25.557.270.261

21.099.101.018

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA ADDIKO BANK Ukupno 7 banaka

14.118

13.700

21.200.742.988

21.473.977.324 -4.178.082.182 6.235.788.446

336.213.625.812

332.343.658.455

Ukupno sve banke (46)

21.100

20.740

25.854.715.373

26.020.871.836 -4.753.604.476 6.494.394.080

430.567.424.457

431.135.578.937

67%

66%

82%

78%

77%

Udio 7 banaka

83%

88%

96%

Izvor: Fina - Registar godišnjih financijskih izvještaja

Osiguravajuća društva Naziv

CROATIA OSIGURANJE d.d.

Broj zaposlenih

Ukupan prihod

Dobit/gubitak prije oporezivanja

Imovina

2015.

2016.

2015.

2016.

2015.

2016.

2015.

2016.

2.581

2.273

2.464.054.233

2.446.203.996

72.295.676

93.719.561

8.480.992.388

8.764.480.126

ALLIANZ ZAGREB d.d.

1.081

544

1.272.061.721

1.193.855.985

125.631.495

100.457.083

4.640.992.956

4.936.010.530

Ukupno 2 OD

3.662

2.817

3.736.115.954

3.640.059.981

197.927.171

194.176.644

13.121.985.344

13.700.490.656

10.400

9.500

9.713.475.113

9.718.112.868

682.057.578

776.676.328

38.734.145.979

40.206.681.666

35%

30%

38%

37%

29%

25%

34%

Ukupno sva OD (26) Udio 2 OD-a

Izvor: Fina - Registar godišnjih financijskih izvještaja

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

a u broju zaposlenih 66 posto. Vrijedi istaknuti da su od tih sedam banaka, njih četiri u 2015. godini ostvarile gubitak prije oporezivanja, a najveći gubitak među njima ostvarile su Addiko Bank od 2,45 milijardi kuna i Erste&Steiermärkische Bank od 1,24 milijarde kuna. Lani su te banke ipak došle na zelenu granu, te je Addiko ostvario dobit veću od 79 milijuna kuna, a Erste od 830 milijuna kuna. Naime, prošle su godine svih sedam banaka koje su u klubu milijardera ostvarile dobit prije oporezivanja, a među njima najveću dobit prije oporezivanja ostvarile su Zagrebačka banka 2,13 milijardi kuna i Privredna banka Zagreb 1,98 milijardi kuna. U godišnjem izvješću Uprave Zabe o stanju za prošlu godinu stoji kako je Grupa Zagrebačka banka ostvarila očekivano dobar rezultat u 2016. godini.

INA NA ČELU RANG LJESTVICE Kad je riječ o prihodima, Ina je zasjela na prvo mjesto u klubu milijardera uprihodivši više od 15 milijardi kuna. U godišnjem izvješću kompanije za 2016. godinu stoji kako je prošla godina bila uspješna za Inu te da se, nakon dugog razdoblja negativnog cjenovnog okruženja i političkih nemira u Siriji, situacija u drugoj polovini 2016. godine relativno stabilizirala, što se odrazilo na ﬁnancijske rezultate Ine te prvi put nakon nekoliko godina nije bilo značajnih umanjenja vrijednosti. “Danas je Ina uspješna i učinkovita kompanija sa zdravim ﬁnancijskim temeljem i potencijalom rasta. Nakon relativno dugog razdoblja, 2016. je bila prva godina bez regulatornih promjena koje se odnose na nas što smatramo iznimno važnim. Nadamo se da će se razdoblje regulatorne stabilnosti nastaviti i u nadolazećim godinama”, rekao je predsjednik Uprave Ine Zoltán Sándor Áldott, komentirajući poslovne rezultate kompanije u prošloj godini. Promatrano prema oblicima vlasništva, u klubu milijardera 36 poduzetnika je u privatnom vlasništvu od osnivanja, pet u privatnom vlasništvu nakon pretvorbe, 12 je u državnom vlasništvu, osam u mješovitom vlasništvu s više od 50 posto privatnog kapitala i dva u mješovitom vlasništvu s više od 50 posto državnog kapitala. Usporedba poduzetnika prema vlasništvu pokazala je da su poduzetnici u mješovitom vlasništvu s više od 50 posto privatnog kapitala, smanjili

broj zaposlenih za 2378, s tim da je Ina smanjila broj zaposlenih za 3007, što je većim dijelom uzrokovano uvođenjem novog modela upravljanja maloprodajnim poslovanjem koje je od 1. veljače 2016. godine prebačeno u novoosnovanu tvrtku Ina Maloprodajni servisi koja ima 2262 zaposlena. Hrvatski Telekom smanjio je broj zaposlenih za 236, a preostalih šest društava iz te skupine povećala su broj zaposlenih, najmanje Brodogradilište 3. maj za 44 djelatnika, a najviše Podravka za 245 i Valamar Riviera za čak 417 radnika. Najveći prihod po zaposlenom ostvario je poduzetnik u privatnom vlasništvu od osnivanja, Prvo plinarsko društvo, u iznosu od 330,3 milijuna kuna po zaposlenom, kojih je u 2016. godini bilo 10.

DOBRA GODINA ZA FINANCIJSKI SEKTOR Od devet poduzetnika iz ﬁnancijskoga sektora koji su ostvarili prihod veći od milijardu kuna, četiri su u privatnom vlasništvu, dva u privatnom vlasništvu nakon pretvorbe, a Hrvatska poštanska banka je u mješovitom vlasništvu s više od 50 posto državnog kapitala, dok je Croatia osiguranje u mješovitom vlasništvu s više od 50 posto privatnog kapitala. Udio sedam banaka s prihodom većim od milijardu kuna u 2016. godini, u rezultatima svih 46 banaka, najveći je u dobiti prije oporezivanja gdje iznosi 96 posto, dok je u ukupnim prihodima njihov udio bio 83 posto, u imovini 77 posto,

NAJVEĆI PRIHOD PO ZAPOSLENOM OD 330,3 MILIJUNA KUNA OSTVARILO JE PRVO PLINARSKO DRUŠTVO “Ostvareni rezultati temelje se na univerzalnom poslovnom modelu i odgovornom pristupu upravljanja rizicima. Stopa adekvatnosti kapitala je na razini od 21,1 posto te Grupa ima solidan potencijal da podrži kreditnu aktivnost u i idućim razdobljima. Ostvarili smo većinu postavljenih ciljeva, kontinuirano unapređujemo poslovne procese te uvodimo nove digitalne tehnologije koje nam omogućuju da našim klijentima pružamo brze, kvalitetne i personalizirane usluge prilagođene njihovim potrebama”, rekao je predsjednik Uprave Zagrebačke banke Miljenko Živaljić. Od 26 osiguravateljskih društava dva su ostvarila prihod veći od milijardu kuna, Croatia osiguranje ostvarilo je 2,45 milijardi kuna, a Allianz Zagreb 1,19 milijardi kuna. Njihov udio među 26 osiguravateljskih društava iznosi 37 posto u ukupnim prihodima, 25 posto u dobiti prije oporezivanja, 34 posto u imovini te 30 posto u broju zaposlenih.

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO RFID KONFERENCIJA: POVRATAK U BUDUĆNOST 4

TEHNOLOGIJA BUDUĆNOSTI KOJA SE NE MOŽE IZBJEĆI Hrvatsko društvo prepoznaje vrijednost RFID tehnologije, no hrvatsko gospodarstvo još ga nije dovoljno svjesno, smatra Dunja Bituh, ističući kako se ovom konferencijom želi upoznati hrvatsko društvo s njenim mogućnostima i nekim olakšanjima koje ona donosi piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

FID konferencija Povratak u budućnost 4 vodeća je ICT i poslovna konferencija regije jugoistoka Europe u području identiﬁkacije i IoT-a, primjeni mobilnih rješenja, novih tehnologija i njihove primjene u poslovanju i svakodnevnom životu. Konferencija već četvrtu godinu donosi informacije o najnovijim dostignućima i trendovima u ovom segmentu u svijetu i kod nas, rekao je na prošlotjednom otvorenju te konferencije Darko Buković, glavni urednik Privrednog vjesnika, inače glavnog medijskog pokrovitelja ove konferencije. Na konferenciji je više od 150 sudionika iz osam zemalja nazočilo na petnaestak predavanja i rasprava koja su održali vodeći strani i domaći stručnjaci iz područja RFID-a.

UVOĐENJE SLJEDIVOSTI I PRAĆENJA TIJEKA NEKE USLUGE ILI PROIZVODA ZNATNO SMANJUJE TROŠKOVNU STRANU U TVRTKI PRIMJENA U SVIM SEGMENTIMA DJELATNOSTI Hrvatsko društvo prepoznaje vrijednost ove tehnologije, no hrvatsko gospodarstvo još ga nije dovoljno svjesno, smatra Dunja Bituh, direktorica tvrtke Selmet, organizatora ove konferencije. “RFID tehonologija je zasigurno tehnologija budućnosti i nešto što tek dolazi. Svijet je, unazad pet godina, sve više uvodi u sve segmente gospodarstva, no kod nas to nije tako. Ovom konferencijom želimo približiti tu tehnologiju i upoznati hrvatsko društvo 22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

s njenim mogućnostima i nekim olakšanjima koje ona donosi u svakodnevni život i poslovanje”, istaknula je Dunja Bituh. Središnja tema konferencije bila je upotreba RFID tehnologije u svim segmentima djelatnosti, primjerice, poslovanju i povećanju produktivnosti upotrebom identifikacijskih rješenja, proizvodnji, logistici, trgovini, opskrbnom lancu, zdravstvu, knjižnicama, praonicama rublja... Govoreći o položaju RFID-a danas, Veljko Bituh iz Selmeta je ocijenio kako ova tehnologija snažno raste i razvija se. “U sljedećih pet godina primjena ovih tehnologija će se utrostručiti. U budućnosti će svaki od mobilnih uređaja, a bit će ih više od 50 milijuna, biti i RFID uređaj i glavna komunikacija s onime o čemu svi pričaju - internetom stvari (IoT)”, smatra Bituh. Suočeni smo s digitalnom revolucijom, ustvrdio je Enzo Bonk, direktor za industrijsko prihvaćanje u tehnološkoj industriji u neprofitnoj organizaciji GS1, koja se bavi globalnim standardima. Trendovi idu prema pametnoj industriji, stvaranju digitalne tvornice. “Automatsko identificiranje, robotika, serijalizacija te borba protiv krivotvorenja dijelova kao i plaćanje po korištenju i praćenje proizvoda glavne su smjernice kojima se trendovi kreću. Pokretači IoT-a su očekivanja kompanija, ali i konzumenata, da sve stvari budu povezane i međusobno komuniciraju. To povećava mogućnosti i smanjuje cijenu mikrokontrolera i komunikacijskih tehnologija, a istodobno dolazi do eksplozije platformi koje rade u oblaku te skupljaju, procesiraju i dijele podatke što dovodi do jačanja prihoda i povećanja efektivnosti”, ističe Bonk. Uvođenje sljedivosti i praćenja tijeka neke usluge ili proizvoda znatno smanjuje i troškovnu stranu u svakoj tvrtki,

posebice grupi. Bonk stoga napominje da bi “standardi morali biti trajniji od tetovaže”.

OD KOMUNALNOG OTPADA, PROMETA DO MEDICINE Predstavljena je i mogućnost korištenja RFID tehnologije u sakupljanju smeća o kojoj su govorili Davorin Šajnović iz Selmeta, koji je predstavio primjere korištenja tehnologija u Hrvatskoj i demonstrirao rad RFID narukvice kod evidencije odvoza otpada, te Darko Blažić, konzultatant iz Zelenih tehnologija, koji je govorio o RFID evidenciji odvoza komunalnog otpada koju nudi i preko portala moj-otpad. info gdje se može pratiti potpuna evidencija o otpadu i njegovom odvozu. Luca Fonti, izvozni menadžer u tvrtki Partitalia, govorio je o praksi, iznoseći primjere nekolicine talijanskih gradova te poljskog Gdanjska i britanskog Birminghama, počevši od iskustava s “čipiranjem” kanti za otpad pa do RFID narukvice kao noviteta u očitavanju odvoza otpada. Prema njegovim riječima, to nije samo odvoz, već je to pitanje cijelog business inteligencea otpada (BI) jer se mogu sortirati svi podaci od količina, vremena, identiﬁkacije i vrste otpada do bržeg reagiranja, posebno u turističkim mjestima. U ovom trenutku sustavom je obuhvaćeno 60 gradova s četiri milijuna kanti i 10 milijuna vreća otpada, 3000 kamiona te više od 10.000 očitovanja dnevno. Spremni smo, sa svojim partnerom Selmetom, snažnije ući i na hrvatsko tržište, dodao je Fonti. Jedan od problema koji je uspješno riješen korištenjem RFID tehnologije iznio je Davor Pavić iz tvrtke Končar Energetski transformatori, a odnosi se na praćenje metalnih dijelova i njihovog očitovanja pri transportu i ugradnji. Guido Khurmann, direktor prodaje u tvrtki HID, jednom od najvećih proizvođača RFID tagova na svijetu, istaknuo je da je u Hrvatskoj vidljiv rast od oko 30 posto godišnje. Smatra da jača svijest o mogućnostima primjene RFID tehnologije u svim segmentima društva i života, posebice u gospodarstvu te je

istaknuo da je RFID tehnologija sastavni dio 4.0 industrijske revolucije i više se ne može izbjeći. Na konferenciji se također govorilo i o primjeni RFID-a u medicini, sigurnosti plaćanja RFID karticama, a skup je zaključen predavanjem o Blockchainu, bitcoinu - sigurnosti u sljedivosti o kojoj je govorio Krešimir Pripužić

Središnja tema konferencije bila je upotreba RFID tehnologije u svim segmentima djelatnosti

NA KONFERENCIJI SU PREDSTAVLJENA NAJNOVIJA DOSTIGNUĆA I TRENDOVI U SEGMENTU RADIOFREKVENCIJSKE IDENTIFIKACIJE sa zagrebačkog Fakulteta elektronike i računarstva. Iznesen je i podatak da su tri bolnice koje su primijenile RFID tehnologiju u svojim poslovnim procesima ostvarile znatne uštede i bolju kontrolu nad uslugama i troškovima. Na izložbenom dijelu konferencije moglo se razgovarati sa stručnjacima iz ovog područja te vidjeti i testirati RFID opremu na licu mjesta.

ŠTO JE RFID?

Prijenos informacija za identifikaciju osoba, životinja, dobara i roba Radio frekvencijska identifikacija (RFID) je metoda automatske identifikacije - beskontaktne komunikacijske tehnike koja prenosi informacije za identifikaciju osoba, životinja, dobara i roba. Jedan RFID sustav sastoji se od jednog nosača podataka (transponder ili TAG) i od jednog pisača/čitača s antenom. RFID radi sa slabim elektromagnetskim valovima koji se očitavaju pomoću čitača. Ako se transponder donese u područje dohvata antene, onda se mogu očitati ili pohraniti podaci s transpondera bez ikakvog dodira. Zadnjih je godina ovaj način identifikacije pronašao široku primjenu u različitim područjima društva i gospodarstva.

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

PRIČA S RAZLOGOM TELEKTRA

SVE ZA RASVJETU - OD IDEJE DO REALIZACIJE Iza njih su na tisuće uspješnih projekata, a među najimpresivnije svakako spada projekt osvjetljenja novog terminala Zračne luke Franjo Tuđman s čak 5000 rasvjetnih tijela piše Miro Soldić soldic@privredni.hr intenzitet svjetla približavanjem samom ulazu u terminale.

MAKSIMIZIRANJE UŠTEDE ENERGIJE Najzahtjevniji dio ovog projekta rasvjete bio je odlazni terminal kojim dominira neizravna rasvjeta od krovne rešetkaste konstrukcije, a u Telektri su tom izazovu doskočili tako što su LED reﬂektore velike snage smjestili u grozdo-

vrtka Telektra bavi se svjetlotehničkim projektiranjem, uvozom i distribucijom rasvjetnih tijela te izvođenjem elektroinstalacija. S radom su započeli kao obrt 1985. godine, a 1990. godine registrirali su se kao tvrtka, pa možemo reći da uspješno posluju već više od 30 godina. Iza njih su na tisuće uspješnih projekata, a među najimpresivnije u zadnje vrijeme svakako spada projekt osvjetljenja novog terminala Zračne luke Franjo Tuđman s čak 5000 rasvjetnih tijela. Telektrini stručnjaci postigli su atraktivnu i modernu rasvjetu koja vizualno privlači, ali i usmjerava putnike kroz terminal, pa već na samom dolasku putnicima olakšavaju snalaženje zahvaljujući linijskim LED svjetiljkama koje služe kao rasvjeta nadstrešnice glavnog ulaza u zračnu luku i pojačavaju

OD RASVJETE STAMBENIH, POSLOVNIH I SPORTSKIH OBJEKATA PA SVE DO ULIČNE, HOTELSKE I INDUSTRIJSKE RASVJETE, TELEKTRA POKRIVA SVE 24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

OD DRUGIH SLIČNIH TVRTKI RAZLIKUJE IH MOGUĆNOST PRUŽANJA CJELOVITOG RJEŠENJA, OD SVJETLOTEHNIČKIH DO INSTALACIJE SAME OPREME ve nosivih stupova konstrukcije, posebno razvijene za ovaj projekt. “Takvom instalacijom, koju je projektni tim zgodno nazvao ‘naušnice’, zadovoljili smo najstrože ergonomske standarde. Na ovaj način smo dobili veliki svijetli volumen kroz cijeli prostor u kojem smo poseban naglasak stavili na dojam krovnog prostora, izbjegli izravno bliještanje te u potpunosti postigli preciznu i ciljanu integriranost rasvjete u arhitekturu ove moderne zračne luke”, objasnio je Željko Slovinac, voditelj projekta. Cjelokupna rasvjeta u najvećoj mogućoj mjeri prati principe održivosti i energetske učinkovitosti kako bi zadovoljila temeljna načela cijelog projekta ove zračne luke kojim se nastojalo maksimizirati uštedu energije. Telektra investitore prati cijelim putem, od ugovaranja do završetka radova, a nemamo mjesta za pobrojati sve projekte koje su realizirali

i reference koje imaju. Od rasvjete stambenih, poslovnih i sportskih objekata pa sve do ulične, hotelske i industrijske rasvjete, Telektra pokriva sve. Mali uvid u sve ono što mogu izvesti može se dobiti u njihovom izložbenom salonu. Također su i ekskluzivni zastupnici i distributeri brojnih poznatih europskih brendova. Ono što Telektru razlikuje od drugih sličnih kompanija je upravo mogućnost pružanja cjelovitog rješenja, od svjetlotehničkih do instalacije same opreme. Iza njihovih projekata ne stoji samo jedna osoba koja ih provodi, nego cijeli tim stručnjaka koji se brine za njihovu uspješnu realizaciju. “Od konkurencije nas izdvaja stručnost, raznolikost tj. mogućnost projektiranja objekata svih vrsta te pokrivenost brendovima za sve namjene. Svakodnevno idemo ukorak s novim tehnologijama, imamo ozbiljan pristup projektima, a dodatna nam je snaga i brzina njihove izrade”, istaknuo je Slovinac, dodavši kako su profesionalizam i dosljednost dvije kvalitete kojima se u kompaniji izuzetno ponose, kao i činjenicom da rade s najkvalitetnijim alatima i partnerima na tržištu.

ZAPOŠLJAVANJE MLADIH Uz to što svojim klijentima pružaju kompletnu uslugu od ideje do realizacije, važno je napomenuti kako su projekti koje rade uvijek napravljeni prema svim važećim tehničkim propisima i normama, a neizostavno ih prate estetika i funkcionalnost. Još jedna stvar na koju su iznimno ponosni jest i zapošljavanje mladih. “Osvjetljujemo i profesionalan put mladih i visokoobrazovanih ljudi bez radnog

iskustva. U protekle dvije godine zaposlili smo čak osam mladih stručnjaka, čime na svoj način pridonosimo porastu zaposlenosti i ostanku mladih u Hrvatskoj”, poručuju iz kompanije. Kao što smo već spomenuli, Telektra se ne bavi samo ugradnjom rasvjete već klijentima nudi i suradnju te savjetovanje u izradi raznih projekata, uključujući i svu popratnu dokumentaciju, poput slikovnih speciﬁkacija, vizualizacija, nacrta i troškovnika. Lakšem odabiru rasvjetnih tijela svakako pridonosi i kompanijski showroom u kojem klijenti na licu mjesta

IZA NJIHOVIH PROJEKATA STOJI CIJELI TIM STRUČNJAKA KOJI SE BRINE ZA NJEGOVU USPJEŠNU REALIZACIJU mogu vidjeti najčešće korištene svjetiljke u raznim projektima. Činjenica da su nedavno postali i jedan od distributera za profesionalnu rasvjetu vodećeg svjetskog proizvođača za Hrvatsku (Philips) zadnja je potvrda kako je tvrtka Telektra jedan od rijetkih svijetlih primjera hrvatskog gospodarstva.

Od konkurencije nas izdvaja stručnost, raznolikost tj. mogućnost projektiranja objekata svih vrsta te pokrivenost brendovima za sve namjene. Svakodnevno idemo ukorak s novim tehnologijama, imamo ozbiljan pristup projektima, a dodatna nam je snaga i brzina njihove izrade. Željko Slovinac

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO 8. KONFERENCIJA ZA MALE TRGOVCE OBRTNIKE

VRATIMO KVARTOVSKE TRGOVINE Treba podržati sve projekte koji potiču vraćanje života u grad što znači da malim trgovcima obrtnicima treba omogućiti poslovanje, rekla je Violeta Jelić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

12.518 obrta

je bilo u Zagrebu potkraj lipnja...

... što je

16,90 % od ukupnog broja obrta registriranih u Hrvatskoj

zadnje vrijeme sve više težimo onome što smo imali prije dvadesetak i više godina kada smo se mogli pohvaliti “svojim” frizerom, zubarom, liječnikom, mesarom, trgovinom u kojoj kupujemo kruh i mlijeko, kumicom na tržnici... To je pomalo nestalo potkraj 90-ih godina kada je Zagreb i ostale hrvatske gradove zaokupio trend otvaranja velikih trgovačkih centara. Sve je započelo 9. rujna 1999. godine u 9 sati i 9 minuta kada je otvoren trgovački centar Segro. Nakon toga su trgovački centri nicali kao gljive poslije kiše, a male kvartovske trgovine gubile smisao i posao te su bile prinuđene na zatvaranje. Kako bi se revitalizirale trgovačke obrtničke radionice i trgovine u gradovima, potrebno je poduzeti određene mjere, a to je bila tema prošlotjedne 8. konferencije za male trgovce obrtnike pod nazivom Vratimo gradu sadržaje i dušu, održane u Hrvatskoj obrtničkoj komori. Organizator konferencije bio je časopis i portal Suvremena trgovina, suorganizator i pokrovitelj HOK, a pokrovitelj Zaklada Konrad Adenauer. Govoreći o zatvaranju malih trgovina, Violeta Jelić, glavna tajnica HOK-a, je istaknula kako su već godinama gradske jezgre prazne jer male trgovine i neki lokali ne rade. “Treba podržati sve projekte koji potiču vraćanje

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

života u grad što znači da malim trgovcima obrtnicima treba omogućiti poslovanje. Svatko od nas ima naviku odlaska u prvu trgovinu po neke namirnice, i to ne samo radi kupnje nego i zbog toga što se nadamo da ćemo tamo popričati sa svojim trgovcem, ali i sresti nekoga od susjeda ili poznanika”, rekla je Violeta Jelić. Dodala je kako takve trgovine, zbog toga što su mjesto susreta, imaju i komunikacijski i socijalni karakter. Osim toga, male trgovine utječu i na povećanje turističke potrošnje jer je turistima zanimljivo prošetati središtem grada i kupiti neki suvenir ili neki drugi predmet za uspomenu, pa prema tome treba repozicionirati suvenirnice i ostale male trgovine.

DIGITALIZACIJA TRGOVINA PUTEM ONLINE PLATFORME Da su obrtnici, mali i srednji poduzetnici važan čimbenik gospodarskog razvoja naše zemlje smatra i Olivera Majić, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika. Ona je naglasila kako je na dan 30. lipnja ove godine u Zagrebu bilo zabilježeno 12.518 obrta što je 16,90 posto od ukupnog broja obrta registriranih u Hrvatskoj. Olivera Majić je istaknula kako je od 2000. do danas Grad Zagreb izdvojio 400 milijuna kuna za kreditna sredstva kao i potpore obrtnicima i malim poduzetnicima. Pritom je naglasila potpore tradicijskim i deﬁcitarnim obrtima. U proteklih 10 godina izdvojeno je 92 milijuna kuna za 6500 takvih potpora. “Opstanak obrtnika i malih trgovaca traži stalnu prilagodbu i nova rješenja, poput digitalizacije trgovina putem online platforme. Unatoč tome, ljudi još uvijek vole ići u male trgovine”, istaknula je Ana Mandac, pomoćnica ministrice Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Upravo je to ministarstvo osiguralo 23 milijuna kuna, od čega je 85 posto namaknuto iz Europskog socijalnog fonda, za stipendiranje učenika u obrtničkim i deﬁcitarnim zanimanjima te za poticanje poduzetnika da uzmu učenike na naukovanje u svoje tvrtke i obrte.

CENTAR ZA CERTIFICIRANJE HALAL KVALITETE

STOTI HALAL CERTIFIKAT TVRTKI LJEKOVITE GLJIVE Sporazumom o suradnji HGK i Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj ujedinjujemo snage i dajemo potporu našoj prehrambenoj industriji i turizmu, naglasio je Burilović piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

organizaciji Centra za certificiranje halal kvalitete u Republici Hrvatskoj održana je svečanost povodom dodjele 100. halal certifikata koji je dobila tvrtka Ljekovite gljive, a potpisan je i sporazum o suradnji Hrvatske gospodarske komore i Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj s ciljem jačanja hrvatskog gospodarstva i otvaranja novih tržišta. Rukovoditelj Centra za certificiranje, koji je osnovan prije sedam godina, Aldin Dugonjić istaknuo je kako se na nemilosrdnom i zahtjevnom svjetskom tržištu halal pozicionirao kao nova tržišna niša koja se brzo razvija, i procjenjuje na dva trilijuna dolara. “Hrvatska se tako pozicionirala na globalnom tržištu, ali halal ne poboljšava samo kvalitetu na tržištu, već vjernicima jamči da su proizvodi zdravi za konzumiranje. Rezultati pokazuju kako je 49 posto certificiranih

STOTIM CERTIFIKATOM SE SVRSTAVAMO U REGIONALNOG LIDERA HALAL TRŽIŠTA ŠTO JE VRLO VAŽNO, IZJAVIO JE HASANOVIĆ poduzeća povećalo izvoz, dok ih je 66 posto povećalo dobit. To pokazuje da halal pridonosi puno, ali s obzirom na turistički potencijal, još uvijek nedovoljno jer su gosti s halal tržišta idealni za popunjavanje pred i posezone”, naglasio je Dugonjić. Predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz ef. Hasanović poručio je kako je Islamski centar u 30 godina rada pokazao da je Hrvatska otvorena i integrira sve ljude i građane.

HRVATSKA, REGIONALNI LIDER HALAL TRŽIŠTA “Današnji povod je izuzetno značajan za islamsku zajednicu, ali i za Republiku Hrvatsku. Stotim certifikatom se svrstavamo u regionalnog lidera halal tržišta što je vrlo važno”, izjavio je Hasanović pohvalivši suradnju s HGKom zbog kojeg sve ide puno bržim tempom od očekivanog. Predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je kako će potpisani sporazum podići već dobru suradnju između islamske zajednice i HGK koja datira od početka 2000. godine. “Centar za certifikat je izuzetno važan partner u procesu osvajanja islamskih tržišta, nadam se da ćemo vrlo brzo doći do broja 200 i podići sve na još višu razinu nego što imamo danas. Ovim sporazumom ujedinjujemo snage i dajemo potporu našoj prehrambenoj industriji i turizmu”, naglasio je Burilović dodavši kako HGK kontinuirano pomaže tvrtkama u pozicioniranju na stranim tržištima jer segment izvoza vide kao zamašnjak hrvatskog gospodarstva. Petar Alebić, direktor tvrtke Ljekovite gljive, rekao je kako mu je čast i privilegija što je stoti dobitnik certifikata. “Uvjeren sam da će ovo dosta utjecati na naš izvoz na nova tržišta. Za certificiranje smo se odlučili jer je naš proizvod rijedak i treba dodatnu vrijednost. Centar je stvarno brzo sve odradio, dobili smo certifikat u samo dva i pol mjeseca. Nosit ćemo ga s ponosom i odgovornošću”, zaključio je Alebić.

Halal pridonosi puno, ali s obzirom na turistički potencijal, još uvijek nedovoljno jer su gosti s halal tržišta idealni za popunjavanje pred i posezone.

Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

S MARKOVA TRGA SJEDNICA VLADE

Potaknuti pokretanje predstečajnih postupaka Za provođenje predstečajnoga postupka jako je važno potaknuti davanje i preuzimanje novog financijskog zaduženja bez kojeg je vrlo teško nastaviti poslovanje i kojim se želi izbjeći stečaj s likvidacijom, ističe Turkalj piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

lada je sa svoje prošlotjedne sjednice u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene i dopune Stečajnog zakona. Izmjene se odnose na pokretanje predstečajnog postupka, te se predviđa da se on može otvoriti ako sud utvrdi postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje, odnosno ako sud stekne uvjerenje da dužnik svoje postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću. Uz produljenje za prijavu i utvrđivanje tražbina te izradu plana restrukturiranja, predlaže se i produljenje roka u kojem predstečajni postupak mora završiti. Prema važećim odredbama predstečajni postupak mora se završiti u roku od 120 dana od podnošenja prijedloga, dok Vlada sada predlaže produljenje na 300 dana. Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Kristijan Turkalj, pojašnjavajući izmjene Stečajnoga zakona, rekao je kako se njime želi potaknuti dužnike na pokretanje predstečajnih postupka te olakšati njihovo provođenje. “Za uspješno provođenje predstečajnoga postupka jako je važno potaknuti davanje i preuzimanje novog financijskog zaduženja bez kojeg je vrlo teško nastaviti poslovanje i kojim se želi izbjeći stečaj s likvidacijom. Kod novog zaduženja omogućuje se da vjerovnik koji je dao sredstva za privremeno financiranje ide u naplatu prije ostalih stečajnih dužnika, naravno osim onih koji su u prvom naplatnom redu”, istaknuo je Turkalj te dodao kako odluku o tome hoće li doći novog zaduženja donose vjerovnici koji imaju dvije trećine ukupnih tražbina. Predloženim bi se izmjenama takva mogućnost novog financiranja omogućila i za postupke koji su u tijeku, ako do dana stupanja na

NOVI POREZI NA LUKSUZ

Dva ministra, dva odgovora Ministri financija Zdravko Marić i zdravstva Milan Kujundžić uoči sjednice Vlade na upite o prijedlozima uvođenja novih tzv. poreza na luksuz radi saniranja dugova u zdravstvu različito su odgovorili. Ministar financija rekao je kako je on uvijek za porezna rasterećenja i da nije upoznat s prijedlogom ministra zdravstva, dok je ministar zdravstva rekao kako je to stara ideja i samo prijedlog za razmišljanje. snagu predloženih izmjena nije održano ročište za glasovanje o planu restrukturiranja. U gotovo dvije godine primjene Stečajnog zakona utvrđeno je da je broj pokrenutih predstečajnih postupaka relativno mali, pokrenuta su tek 273 takva postupka, od čega je u svega njih 58 prihvaćen plan restrukturiranja te potvrđen predstečajni postupak.

ZELENO SVJETLO DOKAPITALIZACIJI ĐURE ĐAKOVIĆ GRUPE Vlada je dala podršku svom predstavniku da na Glavnoj skupštini trgovačkog društva Đuro Đaković Grupe podrži odluku o njegovoj dokapitalizaciji izdavanjem

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

dodatnih 12,5 milijuna dionica. “Dokapitalizacija bi se provela na Zagrebačkoj burzi, a pojedinačna cijena dionice bila bi 20 kuna. Za kupnju dionica mogli bi se javiti svi ulagatelji koji bi najmanje pojedinačno ponudili 800.000 kuna. Odlukom Skupštine dioničara isključilo bi se pravo prvenstva postojećih dioničara da sudjeluju u ovoj dokapitalizaciji, a donijela bi se i odluka koja bi omogućila da se ne izdaje prospekt”, rekla je potpredsjednica Vlade Martina Dalić te dodala kako je ta dokapitalizacija pokrenuta ponudom koju je podnio investitor Crni čelik. Istaknula je kako će se izdavanje smatrati uspješnim ako se upiše svih 12,5 milijuna dionica.

AKTUALNO SPORAZUM RIMAC AUTOMOBILA, GREYP BIKESA I CAMEL GROUPA

INVESTICIJA OD 30 MILIJUNA EURA Ova investicija će nam pomoći da ubrzamo rast, uvedemo nove proizvode na tržište te proširimo globalnu prisutnost, ističe Mate Rimac piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

vrtka Rimac Automobili sklopila je ugovorni sporazum s najvećim proizvođačem baterija u Aziji - Camel Grupom u vrijednosti 30 milijuna eura. Od ukupnog iznosa ulaganja, tri milijuna eura bit će dodijeljeno Rimčevoj sestrinskoj tvrtki – Greyp Bikesu. Riječ je o najvećem izravnom inozemnom ulaganju u jednu hrvatsku tehnološku tvrtku, objavljeno je na internetskim stranicama tvrtke Rimac Automobili. Ulaganjem će se ﬁnancirati pokretanje novih proizvoda, proširenje proizvodnih kapaciteta i globalno širenje kompanija. Mate Rimac, osnivač i glavni izvršni direktor tvrtki Rimac i Greyp, istaknuo je kako su se te tvrtke tijekom godina dokazale kao pružatelji tehnoloških rješenja za mnoge svjetske proizvođače automobila. “Postali smo oni kojima se ljudi obraćaju kada su u pitanju električni pogoni, baterije, inovativan infotainment i telemetrijski sustavi, kao i čitav niz drugih automobilskih sustava. U isto vrijeme, naši superautomobili pomiču granice električnih automobila te pokazuju kako će električna budućnost biti uzbudljiva”, napomenuo je dodajući kako za razliku od mnogih drugih tvrtki Rimac Automobili imaju provjereno učinkovit poslovni model. Dakle, posluju uz proﬁt od 2012. i udvostručavaju se organski svake godine. “Ova investicija će nam pomoći da ubrzamo rast, uvedemo nove proizvode na tržište te proširimo globalnu prisutnost. Dva ključna područja su izgradnja novog, najmodernijeg proizvodnoga pogona za naš tehnološki biznis te lansiranje sljedeće generacije našeg električnog supervozila, koje ćemo svijetu otkriti sljedeće godine”, kazao je Mate Rimac.

RIMAC - IDEALAN PARTNER Liu Changlai, glavni izvršni direktor Camel Groupa, izjavio je kako je njihova strategija agresivan ulazak u poslovanje s električnim

vozilima, pružajući napredne baterijske sustave i druge automobilske dijelove vodećim proizvođačima komercijalnih i osobnih vozila u Kini. “Nakon dubinske analize tržišta i potrage za tehnološkim partnerom, uvidjeli smo kako je Rimac idealan partner za nas, kao lider u razvoju tehnologije za električna vozila u više područja. Za vrijeme naših brojnih posjeta Hrvatskoj te nakon obavljene analize ﬁnancijskog poslovanja, najviše nas je impresionirala duboka vertikalna integracija – to što se razvoj i proizvodnja svih ključnih sustava za vozila radi u samoj tvrtki”, rekao je. Mate Rimac kompaniju je osnovao 2009. godine i u njoj je trenutačno zaposleno oko 250 osoba. Camel Group razvija, istražuje, proizvodi i prodaje baterije u Kini i diljem svijeta. U 2016. godini ukupno je uprihodila 1,1 milijardu dolara od prodaje, a zapošljava 6000 ljudi.

Postali smo oni kojima se ljudi obraćaju kada su u pitanju električni pogoni, baterije, inovativan infotainment i telemetrijski sustavi, kao i čitav niz drugih automobilskih sustava. Mate Rimac, osnivač i glavni izvršni direktor tvrtki Rimac i Greyp

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

PREDSTAVLJAMO D.POINT, Petrinja

KREATIVA BEZ GRANICA Uz usluge koje plate, naši klijenti uvijek dobiju i ekstra savjete koji im uvijek dobro dođu u poslovanju ili daljnjem razvoju biznisa, kaže Maja Puškarić u poslovanju ili daljnjem razvoju biznisa”, kaže Maja Puškarić.

POSEBNE BILJEŽNICE

Najvažnije je dobiti dobar input od klijenta i što više informacija kako bismo mogle kreirati rješenje koje najbolje odgovara klijentovim potrebama. Maja Puškarić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

ri prijateljice koje godinama dizajniraju iste snove, tri poslovne žene, koje su isprva imale odvojene karijere i tri mame kojima je obitelj oslonac i važna uporišna točka iz koje crpe snagu i inspiraciju, prije tri godine pokrenule su zajedničku kreativnu agenciju D.Point, gdje su Tanja Masler i Biserka-Marija Vidnić graﬁčke dizajnerice, dok je Maja Puškarić svoje poslovno mjesto pod suncem pronašla u poslovima marketinga i brendiranja. “Na početku je bilo mnogo komentara poput ‘Marketing u Petrinji, mo’š mislit!’, ‘Partnerstvo nikad ne funkcionira! Vidjet ćete kad dođe lova, posvađat ćete se!’..., no do sada se ni jedna od tih ‘lijepih’ želja nije ostvarila. Nas tri smo ravnopravne partnerice, sve dijelimo na tri jednaka dijela i jako dobro funkcioniramo kao tim. Svaka ima svoj dio posla, ali ništa iz naše agencije ne izlazi bez kontrole kvalitete - odobrenja sve tri glave”, kaže Maja Puškarić istaknuvši kako se maksimalno posvećuju svakom klijentu, bilo da se radi o velikoj tvrtki ili malom OPG-u. “Svaki klijent je važan i svaki ima svoju priču koju treba ispričati tržištu. Tu smo mi da mu pomognemo i savjetujemo kojim putem će najbrže i najeﬁkasnije doći do svog tržišta. Uz usluge koje plate, naši klijenti uvijek dobiju i ekstra savjete koji im uvijek dobro dođu

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

Uz usluge marketinga i dizajna, ističu kako posebno uživaju u razvoju novih proizvoda, a kao primjer uvijek izdvajaju Posebne bilježnice. Riječ je o bilježnicama za djecu s teškoćama u razvoju, kojih do prije dvije godine nije bilo na našem tržištu. Klijenti im dolaze iz raznih branši - od IT sektora, kulture, lokalne zajednice, udruga, tekstilne i modne industrije, pa do turizma... “Svaki klijent i svaka branša zahtijevaju podrobno istraživanje tržišta i ulazak duboko u materiju što je zapravo fenomenalno jer je dinamično i izazovno. Ovisi o kojoj se usluzi radi, ali za realizaciju logotipa, letka ili neke jednostavnije brošure potrebno nam je maksimalno dva do tri tjedna”, kaže Maja Puškarić te dodaje kako je najvažnije dobiti dobar input od klijenta i što više informacija kako bi mogle kreirati rješenje koje najbolje odgovara klijentovim potrebama. Maja ističe kako, nažalost, u Hrvatskoj još uvijek velika većina poduzetnika nije svjesna važnosti marketinga i vizualnih komunikacija.

ZA REALIZACIJU LOGOTIPA, LETKA ILI NEKE JEDNOSTAVNIJE BROŠURE POTREBNO NAM JE DVA DO TRI TJEDNA, KAŽE MAJA PUŠKARIĆ “Često znamo reći da mi zapravo uopće nemamo posao, već da ‘živimo’ dizajn, puštamo svojuu kreativu bez granica i zaista nemamo osjećaja petka ni ponedjeljka. Planiramo i dalje širiti posao, zapošljavati i educirati mlade ljude, dati im mogućnosti za osobni i profesionalni razvoj, ali i podupirati razvoj poduzetništva kroz razne projekte i edukacije”, zaključuje Maja Puškarić. (I.G.)

PRIVREDNI VJESNIK

tlocrt

broj 3997 25. rujna 2017. poseban prilog o nekretninama, uređenju i graditeljstvu

PRAVILNIK O NAČINU IZRAČUNA GRAĐEVINSKE BRUTO POVRŠINE ZGRADE

Što se uračunava, a što ne? Građevinska bruto površina zgrade u projektima obračunava se zbrajanjem površina svih etaža zgrade – podruma, suterena, prizemlja, kata i polukata. Površina etaže mjeri se u razini poda i obuhvaća vanjske obodne zidove s oblogama

inistar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar donio je 18. rujna Pravilnik o načinu izračuna građevinske (bruto) površine zgrade. Pravilnikom se, jasno je iz imena, pobliže uređuje način izračuna građevinske bruto površine zgrade i određuju dijelovi površina etaža koji se ne uračunavaju u tu površinu. Građevinska bruto površina zgrade u projektima obračunava se zbrajanjem površina svih etaža zgrade – podruma,

Pravilnik je objavljen u Narodnim novinama broj 93/2017 i stupio je na snagu 23. rujna 2017. godine suterena, prizemlja, kata i polukata. Površina etaže mjeri se u razini poda i obuhvaća vanjske obodne zidove s oblogama. Za etažu koja se s najmanje 75 posto

svojeg obujma nalazi ispod površine konačno uređenog i izravnanog terena uz pročelje zgrade, građevinska bruto površina izračunava se množenjem s koeficijentom 0,25 ako se koristi kao garaža ili parkirališni prostor, a s koeficijentom 0,50 ako se koristi kao pomoćni prostor. U građevinsku bruto površinu ne uračunava se površina vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu, toplinske izolacije kojom se poboljšavaju energetska svojstva zgrade koja se stavlja na postojeću zgradu, etaže odnosno dijelovi etaže visine manje od dva metra, galerije unutar funkcionalne jedinice zgrade te otvoreni prostori:

strehe vijenca i drugih istaknutih elemenata, vanjska stubišta, vanjske rampe za ulaz u zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne dimne i ventilacijske kupole i slično. U odnosu na stari pravilnik iz 2010. godine promjena je to da se u građevinsku bruto površinu više ne obračunavaju natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lođe i balkoni, koji su se do sada obračunavali množenjem s odgovarajućim koeficijentom. Pravilnik je objavljen u Narodnim novinama broj 93/2017 i stupio je na snagu 23. rujna 2017. godine - osmoga dana od objave.

intervju SVEN MÜLLER, Strabag

STANOGRADNJA JOŠ OSJ Cijena rada raste, rokovi su sve kraći, investicija je sve više, kompetentnih i sposobnih izvođača sve manje, dakle tržište će reagirati i tu vidimo priliku za daljnje etabliranje Strabaga u Hrvatskoj piše Tihomir Dokonal

trabag je u Hrvatskoj prisutan više od 20 godina. Koncern zapošljava 75.000 ljudi širom svijeta, uglavnom u Europi, i godišnje prihoduje 15 milijardi eura. Raspolaže snažnim vlastitim resursima: operativom, specijaliziranim tvrtkama, asfaltnim bazama, kamenolomima... U Hrvatskoj je Strabag sudjelovao u mnogim projektima u visokogradnji i niskogradnji. Među većim projektima na kojima trenutačno radi su Designer Outlet Croatia u Rugvici i putnički terminal u luci Gaženica. Strabag je i među tri ponuđača za izgradnju prve faze Pelješkog mosta. Sven Müller tehnički je voditelj za poslove visokogradnje u Strabagovoj hrvatskoj podružnici. Tvrtki se pridružio u kolovozu prošle godine. Diplomirani je inženjer s dugogodišnjim iskustvom, član je Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, suosnivač Udruge konzultantskih društava u graditeljstvu, Udruge developera pri HUP-u te osnivač Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj.

 Kako vidite trenutačnu situaciju u

U Hrvatskoj poslujemo kao hrvatska tvrtka, sve transakcije idu preko hrvatskih banaka, sve poslovanje je u Hrvatskoj. Nevažno je jesmo li u stranom vlasništvu

hrvatskom građevinskom sektoru? - Opći gospodarski rast imao je utjecaj na hrvatski građevinski sektor. Nakon oporavka u 2015., kada je nakon šest negativnih godina postignut pozitivan rezultat od pet posto, sadašnji rast od 5,3 posto potvrđuje taj trend. Jedan od razloga za natprosječni učinak građevinskog sektora je sve bolje korištenje subvencija EU-a, koje su do sada bile apsorbirane u znatno manjoj mjeri s obzirom na to da se administracija trebala prilagoditi postupcima dodjele.

 S obzirom na to da je Strabag tvrtka u stranom vlasništvu, koliko mu to odmaže ili pomaže u trenutačnoj situaciji? - Građenje je vrlo lokalni posao. Strabag u Hrvatskoj kroz 21 povezano društvo zapošljava 705 ljudi. U Hrvatskoj poslujemo kao hrvatska tvrtka, sve transakcije idu preko hrvatskih banaka, sve poslovanje je u Hrvatskoj. Nevažno je jesmo li u stranom vlasništvu. Investitori danas traže integralnu uslugu i tu su lokalni know-how i networking jako

2 PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

bitni. Morate prepoznavati navike investitora, lokalne prilike, zakone, morate znati kako ishodovati građevinsku dozvolu... Strani investitori uvijek traže nekoga tko će im pomoći da razvijaju projekt u Hrvatskoj. Strabag ima internacionalni karakter, imamo razrađen sustav administriranja i transparentnosti, a imamo i lokalna znanja koja su neizostavni dio usluge.

Strabag u Hrvatskoj kroz 21 povezano društvo zapošljava 705 ljudi  Gdje trenutačno vidite najveći potencijal za građevinski sektor, odnosno Strabag u Hrvatskoj? - Bum u turizmu, daljnja privatizacija gospodarstva i povećana dostupnost financija imaju vrlo pozitivan učinak u sektoru visokogradnje. Stručnjaci predviđaju stopu godišnjeg rasta sektora od oko šest posto u idućim godinama. S druge strane, birokratske prepreke usporile su ekspanziju cestovne mreže i prije svega željezničke mreže. Ako uspijemo nadvladati ove unutarnje probleme u gradnji infrastrukture, mogli bismo ovdje vidjeti slične stope rasta kao u visokogradnji.

 Kolika je vrijednost ugovorenih poslova na hrvatskom tržištu? Pojavljuje li se Strabag u ulozi investitora ili samo izvođača? - U Hrvatskoj nam je core business građenje i na to smo se tijekom svih ovih godina fokusirali. Potkraj 2016. Strabag je imao 106 milijuna eura ugovorenih poslova što je rast od 93 posto u odnosu na 2015. Oko dvije trećine poslova ugovoreno je u niskogradnji, inženjerskim građevinama i cestogradnji, a riječ je, uglavnom, o državnim i lokalnim investicijama. Ostatak je visokogradnja i većinom privatni investitori, osim Putničkog terminala Gaženica (24 milijuna eura) koji spada u javne / tlocrt / POSEBAN PRILOG

JEĆA POSLJEDICE KRIZE

investicije i sufinanciran je iz EU fondova. Uz Gaženicu istaknuo bih još nekoliko projekata visokogradnje koji su u fazi realizacije kao što su Designer Outlet Croatia u Rugvici (23 milijuna eura), ACI marina Rovinj (16,5 milijuna eura) te Shopping Center Supernova Zadar (15 milijuna eura)

 Podaci pokazuju da potražnja za građevinskim uslugama u Europi raste brže od očekivanja. Ponajveći rast je zabilježen u stanogradnji. Kakva je situacija u Hrvatskoj? - Točno je da je potražnja sve veća i Hrvatska tu, srećom, nije iznimka. Struktura ulaganja je doduše u Hrvatskoj uvjetovana kontinuiranim rastom turističke industrije, a osjeća se i oporavak tržišta komercijalnih i poslovnih investicija. Stanogradnja još osjeća posljedice krize i tek se najavljuju veće investicije, uglavnom u većim urbanim sredinama kao što su Zagreb, Split i Rijeka. Cijena građenja je pak još uvijek relativno niska i tu očekujemo značajniju prilagodbu tržišta, financijskih institucija i investitora. Neodrživo je u svjetlu nedostatka radne snage preuzimati rizik lošeg rezultata poslovanja. Cijena rada raste, rokovi su sve kraći, investicija je sve više, kompetentnih i sposobnih izvođača sve manje, dakle tržište će reagirati i tu vidimo priliku za daljnje etabliranje Strabaga u Hrvatskoj. O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

 Ima li Strabag problema s naplatom i

Potkraj 2016. Strabag je imao 106 milijuna eura ugovorenih poslova što je 93 posto više u odnosu 2015.

kako financirate poslovanje? - Uredno naplaćujemo poslove tako da nemamo potrebe za financiranjem izvana. Koncern je dovoljno velik da nam u slučaju potrebe omogući mostno financiranje dok se ne realizira neka transakcija. Naravno, po istim tržišnim uvjetima kao sa svakom drugom bankom. Nenaplaćenih potraživanja ili sudskih sporova imamo jako malo. Plaćamo u zakonskim rokovima i poštujemo potpisane ugovore. Držimo se ugovora prema investitoru i to tražimo od naših dobavljača i kooperanata.

 Surađujete li s manjim hrvatskim tvrtkama kao kooperantima? - Naravno. Osim vlastitih resursa, vrlo intenzivno surađujemo s velikim brojem kvalitetnih hrvatskih poduzeća. Suradnja je u principu dugoročna, a izgradili smo reputaciju vrlo korektnog partnera. Uspjeli smo postići nekoliko višegodišnjih ugovora s manjim tvrtkama da primarno rade na našim projektima po cijenama koje smo unaprijed dogovorili, tako da je njihov rizik minimalan.

 Kako se nosite s manjkom radne snage? Nedavno ste raspisali veliki natječaj za zapošljavanje. - Strabag u okviru svojih povezanih društava u Hrvatskoj zapošljava 705 radnika 25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK 3

i namještenika što je dva posto više nego prethodne godine. No potrebe tržišta, naročito na specifičnim poslovima u turizmu koji su sezonskog, zimskog, karaktera su nam veliki izazov. U okviru visokogradnje pojačavamo vlastitu operativu, ‘borimo se’ s ostalim poslodavcima i nastojimo iskoristiti sinergiju svoga korporativnog sustava. Početkom lipnja raspisali smo zajednički natječaj i to se pokazalo jako uspješnim. Zaposlili smo 26 novih radnika, uglavnom tesara. No mjere i regulativa zapošljavanja stranih državljana u Republici Hrvatskoj nisu optimalne usprkos povećanju kvota za uvoz radnika. Kao članovi HUP-a sudjelujemo u inicijativi da se uvede tzv. detašmanski sustav po uzoru na Njemačku 90-ih godina. Princip suradnje sa stručnim i ovlaštenim stranim poduzećima na određeni rok kao ispomoć hrvatskim tvrtkama koje imaju svoju infrastrukturu i operativu kao što je Strabag je bitno bolje rješenje od hvatanja pojedinaca sumnjive stručnosti po regiji.

 Očekujete li dolazak većeg broja stranih kompanija na hrvatsko tržište? Slovenske kompanije su već tu. - Nismo atraktivno tržište za strane građevin-

Principi tzv. zelene gradnje, dugoročno, nemaju alternative

građevinska industrija ima veliki utjecaj na ispunjenje tih ciljeva. Naši investitori, ne samo zbog toga, sve više zahtijevaju prilagodbu postojećih zgrada i gradnju novih na principima zelene gradnje, a naročito s obzirom na veću energetsku učinkovitost i manje emisije stakleničkih plinova kako u procesu gradnje tako i u eksploataciji. Principi tzv. zelene gradnje, dugoročno, nemaju alternative. Svaki investitor bi trebao tako graditi jer će mu biti lakše prodati ili iznajmiti objekt.

 Kakva su kratkoročna i dugoročna očekivanja Strabaga Hrvatska? Kakve su projekcije za ovu godinu? - Stanje ugovorenih poslova u Hrvatskoj potkraj 2016. te vrlo dobra zaliha ugovorenih poslova u cijelom koncernu dopuštaju nam pozitivan pogled u budućnost. U skladu s našom strategijom koncerna, koncentriramo se na Europu, osobito na Središnju, Južnu i Istočnu, 84 posto ukupnih građevinskih poslova ostvaruje se ovdje. Mi smo čak i u teškim vremenima ostali vjerni svojim glavnim tržištima i to se, gledano iz današnje perspektive, isplatilo.

ske tvrtke. Slovenske kompanije su tu i dolaze, no ne vidim načina da budu dugoročno konkurentnije od nas koji smo već izgradili strukturu u Hrvatskoj. Početni agresivni pristup što se tiče niskih cijena usluga nije održiv. Što se tiče ostalih međunarodnih konkurenata, smatram da cijena rada i regulativa zapošljavanja stranaca ne dozvoljava njihov značajniji utjecaj na hrvatsko tržište.

 Koliko je danas važno graditi zeleno? - EU planira do 2030. godine smanjiti emisije stakleničkih plinova za 40 posto naspram 1990. godine, dok se do 2050. predviđa smanjenje od 80 do 95 posto, a znamo da 4 PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

/ tlocrt / POSEBAN PRILOG

selidba AMAZON

U POTRAZI ZA NOVIM DOMOM Amazon je detaljno opisao što traži, a nije se libio ni priznati da bi mogao zatražiti donošenje novih zakona kako bi mu se omogućile porezne olakšice i druge pogodnosti priredio Tihomir Dokonal

raži se milijunski grad s raznolikim stanovništvom, dobrim školama i prilagodljivim poglavarstvom, za smještaj 50.000 radnika. Kanadske pokrajine također su prihvatljive. Amazon je prije desetak dana na neobičan način - javnim pozivom - objavio da traži drugi dom, izvan Seattlea. Među prvima su se na poziv oglasili Chicago, Dallas i San Diego, te američka savezna država Michigan. Lista zainteresiranih u međuvremenu je proširena na Austin (Teksas), New York, Boston, Washington/ Baltimore, Atlantu, San Jose, Pittsburgh, Ottawu i Toronto. Amazon je vrlo detaljno opisao što traži. Nisu se libili ni priznati da bi mogli zatražiti donošenje novih zakona kako bi se omogućile porezne olakšice i druge pogodnosti kakve zahtijevaju. Kompanija je u odabrani grad spremna uložiti pet milijardi dolara te otvoriti 50.000 novih radnih mjesta s prosječnom godišnjom plaćom od 100.000 dolara. U protekla dva desetljeća Jeff Bezos, izvršni direktor Amazona, preobrazio je Seattle. Zasjenio je čak i Billa Gatesa koji je mapirao grad kao sjedište tehnoloških tvrtki. Amazon je danas najveći poslodavac u Seattleu. Zauzima 19 posto vrhunskih gradskih uredskih prostora, više od

O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

bilo koje druge korporacije, objavio je Seattle Times prošlog mjeseca. No čelnici Amazona proteklih godina razmatrali su koliko dugo će se grad moći nositi s ubrzano rastućom tvrtkom. Žestoka borba za mlade talente unutar tehnološke industrije uzima danak: cijene stanova skočile su do neba, a ulice su zagušene prometnim gužvama. To ih je potaknulo na potragu za HQ2 novim sjedištem izvan Seattlea. Traži se grad s milijun stanovnika, kvalitetnim javnim prijevozom, dobro prometno povezan autocestama (udaljenost do dvije milje), s međunarodnom zračnom lukom do koje se putuje maksimalno 45 minuta. Grad mora ras-

polagati svjetlovodnom infrastrukturom i imati visoku pokrivenost mobilnom mrežom. Amazon traži i podatke o prometnoj zagušenosti, lokalnim sveučilištima i statistiku o kvalifikacijama

lokalnog stanovništva. Nova lokacija mora imati raznoliku populaciju i rekreacijske mogućnosti. Drugim riječima, Amazon se ne želi previše udaljiti od životnog stila Seattlea. Neki lokalni vijećnici u Seattleu prozivaju Amazon kao glavnog krivca za nedostatak pristupačnog stambenog prostora u gradu i druge lokalne probleme. Gradsko vijeće nedavno je jednoglasno odobrilo porez na osobne prihode iznad 250.000 dolara i 500.000 dolara za parove, što će znatno utjecati na zarade zaposlenika Amazona. Lokalna antipatija prema tvrtki izražena je i pogrdnim grafitima koji su se nedavno pojavili na zidu tunela u središtu grada. Amazon u javnom pozivu ističe kako je u potrazi za “stabilnim i poslovnim okruženjem”. Time, čini se, priznaje da je u potrazi za ugodnijom atmosferom od one s kakvom je suočen u Seattleu.

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK 5

slobodne zone PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA

U POTRAZI ZA TREĆIM TRŽIŠTIMA Ulaskom u EU postali smo dio unutarnjeg tržišta Unije pa se robna razmjena sa zemljama članicama ne tretira kao izvoz i ne donosi atraktivnije uvjete poslovanja kroz carinski i porezni tretman, pojašnjava Božena Gajica Uzelac piše Marija Brkanić Kulenović

Nakon 20-ak godina postojanja domaćih slobodnih zona, njihov se broj sveo na 11

akon 20-ak godina postojanja domaćih slobodnih zona izgrađenih kako bi se na tim područjima oživjele proizvodne djelatnosti, njihov se broj sveo na 11. Tijekom 2015. izlaz iz sustava tražila je i dobila Slobodna zona Đuro Đaković iz Slavonskog Broda, a potkraj prošle godine isto je učinila i nekada najuspješnija Slobodna zona Varaždin. Obje su kao razlog navele činjenicu da su nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju promijenjeni uvjeti poslovanja te da više nemaju ekonomskih razloga poslovati u režimu slobodne zone zbog manje povlastica. “Ulaskom u EU postali smo dio unutarnjeg tržišta Unije pa se robna razmjena sa zemljama članicama ne tretira kao izvoz i ne donosi atraktivnije uvjete poslovanja kroz carinski i porezni tretman”, pojašnjava Božena Gajica Uzelac, voditeljica Službe za poduzetničku infrastrukturu pri Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta.

IZGUBLJENE POVLASTICE, OSTALA ADMINISTRACIJA S jedne su strane izgubili povlastice, a s druge im je ostalo administrativno opterećenje odnosno vođenje raznih evidencija kao što su ulaz robe, vozila ili ljudi na područje slobodne zone. Time su prestale biti atraktivne korisnicima koji posluju s drugim državama članicama EU-a, ali su za one koje posluju s trećim zemljama i dalje zanimljive. “Trenutačno se izraženija aktivnost u slobodnim zonama odvija na lučkim područjima (logističke aktivnosti), kao i na istoku zemlje, primjerice u Osijeku. Porezne pogodnosti su u smislu pravne stečevine EU-a posljednjim izmjenama poreznih zakona dodatno poboljšane i maksimalno iskorištene u pogledu PDV-a, te unosa opreme u slobodne zone”, napominje Dubravka Maras, predsjednica

6 PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

udruge Hrvatske slobodne zone. Slobodna zona Osijek poslovanje temelji na uslugama iznajmljivanja skladišnih prostora, kazuje njen direktor Davor Boras. U potpunosti je infrastrukturno opremljena i ima 15 korisnika među kojima su i tri proizvođača. Prostire se na više od 130.000 četvornih metara, a potencijalnim korisnicima može ponuditi više od 88.000 četvornih metara slobodnog prostora te jednu zgradu površine 1593 četvorna metra. “Naši korisnici svoju robu plasiraju na tržište Italije, Austrije, ali i Bosne i Hercegovine te Srbije”, napominje Boras. U prošloj su godini njihovi prihodi u odnosu na 2015. pali sa 960,7 milijuna kuna na 492,8 milijuna kuna. U 2015. korisnici su zabilježili gubitak od 20,07 milijuna kuna, dok je u prošloj godini ostvarena dobit od 17,5 milijuna kuna. Vrijednost izvoza pala je sa 22,6 milijuna kuna na 15,46 milijuna kuna. Korisnici Slobodne zone Osijek u prošloj su godini iskoristili 319.866 kuna poreznih olakšica. “I nadalje ćemo nastojati privući nove korisnike i održati maksimalnu popunjenost postojećih skladišta. Prostori u blizinama riječnih luka u svijetu predstavljaju nulte zone za investitore i poduzetnike koji prije svega znaju iskoristiti resurse transporta vodom kao Slobodna zona Zagreb

/ tlocrt / POSEBAN PRILOG

Slobodna zona Varaždin

najjeftinijeg i ekološki najprihvatljivijeg što su bitne pretpostavke za uspješno poslovanje”, ističe Boras. Slobodna zona Luke Split pak u prošloj je godini ostvarila rast prihoda od 14,3 posto na 182,62 milijuna kuna, dok je dobit korisnika pala sa 22,9 na 18,32 milijuna kuna. Izvoz je rastao 28,5 posto na 136,44 milijuna kuna. U prošloj su godini korisnici ove slobodne zone izvozili u Njemačku, Australiju, BiH, Rumunjsku, Kinu, Ujedinjene Arapske Emirate, Indiju, Sloveniju, Italiju, Tursku i Albaniju. Zona se prostire na 259.900 četvornih metara na kopnu te na morskom dijelu na 24.000 četvornih metara, a potkraj prošle godine zapošljavala je 137 djelatnika. Za kontejnerski terminal Jadranska vrata, tvrtku kćer Luke Rijeka, dileme nema. Oni pružaju usluge klijentima koji su pretežno inozemni brodari. Geografski gledano, usluga se obavlja u Rijeci, međutim smatra se priključnom uslugom u međunarodnom brodskom prijevozu, pa ima inozemni tretman. Najveći brodari im dolaze iz Danske, Italije, Kine, Švicarske, Francuske i Njemačke. “S obzirom na naš core business, posao ne bismo mogli obavljati u drugačijem režimu”, kaže Marin Rameša, direktor financija tvrtke. Za njih su prednosti poslovanja u slobodnoj zoni porezna oslobođenja, odnosno činjenica da se PDV obračunava tek nakon što roba napusti zonu te neke mogućnosti pojednostavljenja carinskih postupaka u dogovoru s carinom. Poslovanje im olakšavaju i pojeftinjuju i zajednička infrastrukturna i suprastrukturna postrojenja. “Prednosti su zanimljive za robu s obzirom na to da je Rijeka za neku robu luka ulaska u EU. S aspekta trošarina stoga je interesantno koristiti kapacitete unutar slobodne zone Brajdica kao skladišni prostor”, pojašnjava Rameša. O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

Izmjenama Zakona o slobodnim zonama bi se trebalo olakšati poslovanje zona i njihovih korisnika

Glavne prihode tvrtka ostvaruje pružajući usluge ukrcaja, iskrcaja i prekrcaja kontejnera s brodova na kopnena prijevozna sredstva (vlak i kamion), a manji dio poslovanja čini skladištenje robe te kontejnerizacija.

OMOGUĆITI KORIŠTENJE EU FONDOVA Na prostoru Slobodne zone Kukuljanovo, koja zauzima milijun četvornih metara i nalazi se u neposrednoj blizini uspješne Industrijske zone Bakar, ne djeluje ni jedna tvrtka. “Od 170 tvrtki prisutnih u Industrijskoj zoni Bakar baš ni jedna ne nalazi prednost u poslovanju po postojećim propisima o Slobodnim zonama”, upozorava Irvin Badurina, direktor Slobodne zone Kukuljanovo. Objašnjava kako ih odbijaju komplicirane kontrole, skuplje opremanje prostora na kojem tvrtka djeluje, ukinute porezne olakšice te dodatni teret koncesijske naknade. Slobodna zona Kukuljanovo ipak očekuje skoro definiranje potkoncesijskih uvjeta za logističku tvrtku Manšped koja u vlasništvu ima kamionski terminal s većim brojem skladišta. Na izmjenama Zakona o slobodnim zonama, čime bi se trebalo olakšati poslovanje zona i njihovih korisnika, angažirana je udruga Hrvatske slobodne zone. Posebno se to odnosi na smanjivanje naknada za koncesije. “Inzistiramo na tome da se u Zakonu o poduzetničkoj infrastrukturi slobodne zone unesu kao legitimna područja poduzetničke infrastrukture, kako bi se lakše mogla i ta područja uključiti u korištenje izvora iz EU fondova. Također s Carinskom upravom kontinuirano unapređujemo operativna pitanja i činimo ta područja konkurentnijima za korisnike na tim lokacijama. Kako je u tijeku e-savjetovanje o izmjenama Zakona o poticanju ulaganja, sve mogućnosti se također primjenjuju i na korisnike slobodnih zona”, zaključuje Dubravka Maras iz udruge Hrvatske slobodne zone. 25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK 7

industrijska baština NOVI RIJEČKI MMSU

DRUGI ŽIVOT TVORNICE RIKARD BENČIĆ

akon šest mjeseci intenzivnih radova, riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti u petak 22. rujna retrospektivnom izložbom hrvatskog performera Tomislava Gotovca započeo je novi život u prostoru nekadašnje tvornice Rikard Benčić. Muzej u novim prostorima zauzima dio prizemlja i prvog kata jednog krila takozvane H-zgrade i prostire se na 1550 četvornih metara. U obnovu prema projektu arhitekta Dinka Peračića (Platforma 9,81) Grad Rijeka je uložio 7,5 milijuna kuna, a prostor je doživio minimalne intervencije – autentičnima su zadržani primjerice podovi, stropovi, stupovi... “Unatoč skepsi i mišljenju da institucije moraju biti skupe, pokazali smo da nove prostore Muzeja moderne i suvremene umjetnosti možemo urediti i s relativno malo sredstava”, kazao je Slaven Tolj, ravnatelj Muzeja. Nada se kako će, sada kada je jasno da nije neizvedivo, primjer MMSU-a slijediti i druge institucije te da će Rijeka u funkciju staviti i, primjerice, prostore tvornice Torpedo, Harteru, brojna lučka skladišta…U sljedećoj fazi uređenja H zgrade, MMSU bi se trebao proširiti na drugi kat i tavan o čemu Grad pregovara s riječkim PIK-om, trenutačnim vlasnikom. Počeci današnjeg MMSU-a sežu u 1949. kada je tadašnja Galerija likovnih umjetnosti bila smještena u Guvernerovoj palači. Nakon sedam godina, 1956., riječka Moderna galerija, a kasnije Muzej moderne i suvremene umjetnosti, seli se u prostor od 500 četvornih metara na Dolcu. Taj unajmljeni galerijski prostor na zadnjem katu Sveučilišne knjižnice pokazao se neadekvatnim za široko postavljeno programsko djelovanje MMSU-a pa se krenulo u potragu za novim, primjerenijim smještajem.

OD INDUSTRIJE ŠEĆERA DO MUZEJA Najprije je još 2001. raspisan natječaj za idejno arhitektonsko rješenje prenamjene T-građevine u kompleksu bivše tvornice Benčić. Odabrana su dva, ali novac za realizaciju nije pronađen. Stoga je, kako kaže Tolj, odabrana 8 PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

Foto: Damir Žižić

U obnovu prema projektu arhitekta Dinka Peračića Grad Rijeka je uložio 7,5 milijuna kuna, a prostor je doživio minimalne intervencije – autentičnima su zadržani primjerice podovi, stropovi, stupovi... piše Marija Brkanić Kulenović

Metode i sredstva, razvijeni i oprobani na neovisnoj kulturnoj sceni, sada se koriste za javnu instituciju, kaže Tolj IMPRESSUM Poseban prilog realizirao Privredni vjesnik u suradnji s Točka Na I Media d.o.o. PRIVREDNI VJESNIK

nova strategija temeljena na izravnim i minimalnim intervencijama. Metode i sredstva, razvijeni i oprobani na neovisnoj kulturnoj sceni, sada se koriste za javnu instituciju, prostor se dovodi u funkciju umjesto da ostaje u trajnom stanju čekanja. Rekonstrukcija H-zgrade za potrebe Muzeja dio je projekta Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture. Do kraja godine trebalo bi početi i uređenje upravne zgrade Šećerane u kojoj će biti smješten Muzej grada Rijeke, a slijedit će radovi u T-objektu u kojem će biti smještena Gradska knjižnica Rijeka te Ciglenoj zgradi u kojoj će biti Dječja kuća. Novac za adaptacije, ukupno 131 milijun kuna, osiguran je iz fondova Europske unije. Zaštićeni industrijski kompleks Benčić u centru Rijeke izgrađen je kao rafinerija šećera, no polovinom 19. stoljeća na tom prostoru počinje proizvodnja duhana. Paviljoni su međusobno bili spojeni aneksom i tvorili tlocrtni oblik slova H, odakle dolazi naziv glavnog objekta. Tvornica prestaje s radom tijekom Drugoga svjetskog rata, a od 1945. do 1995. godine u kompleksu je djelovala Tvornica motora i traktora Rikard Benčić. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

PREDSTAVLJAMO COGITO COFFEE, Zagreb

KAVA JE GASTRO PROIZVOD U svijetu kave postoji izreka “od zrna do šalice”, a nama nedostaje još samo uzgoj da bismo u potpunosti kontrolirali svoju kavu, kaže Matija Hrkać

ada je 2011. Matija Hrkać, diplomirani novinar i zaljubljenik u kavu, sa svojim poslovnim partnerom Matijom Belkovićem pokrenuo kaﬁć U dvorištu, hrvatsko tržište za specijaliziranu kavu praktički nije postojalo. Nakon početnih uspjeha s kaﬁćem, svoju tvrtku Cogito Coffee su 2014. obogatili pržionicom kave u sklopu koje je i edukacijski centar, a danas su uz dvije lokacije u Zagrebu, prisutni i na obali, u Zadru i Dubrovniku. Hrkać je u međuvremenu postao trostruki barist prvak Hrvatske, a predstavljao nas je i na svjetskim prvenstvima u Kolumbiji i Austriji. Prema njegovim riječima, kava je gastro proizvod, a ne samo izvor kofeina.

COGITO U SVOJOJ PONUDI IMA SAMO SORTU ARABICA, I TO SEZONSKI, JER NASTOJE PRATITI NJEN PRIRODNI CIKLUS UZGOJA “Ja sam novinar i slučajno sam završio u svijetu kave nakon što se počeo razvijati tzv. speciality coffee trend. Na svojim putovanjima, prvenstveno po Africi, shvatio sam da je kava puno više od onog što mi spravljamo u kaﬁćima, a ljudi koji je proizvode su siromašni i potplaćeni”, ističe Hrkać i dodaje kako ga je pokretala strast prema poslu i uvjerenje da Zagrebu nedostaje drukčiji pristup kavi. “U svijetu kave postoji izreka ‘od zrna do šalice’, a nama nedostaje još samo uzgoj da bismo u potpunosti kontrolirali svoju kavu. No zato imamo direktnu suradnju s vrhunskim farmama”, kazao nam je Hrkać. Cogito u svojoj ponudi ima samo sortu arabica, i to sezonski, jer nastoje pratiti njen prirodni ciklus uzgoja kako bi došla što svježija u njihovu pržionicu.

“To nas razlikuje od velikih pržionica - kvaliteta i svježina. Kava je zapravo voće i zato treba biti svježa. Najbolje ju je konzumirati u roku od 30 dana od prženja. Kad dođe k nama u pržionicu, ide proces slaganja blendova ili mješavina, imamo i single origin kave vrlo speciﬁčnog okusa i kontroliranog podrijetla. Imamo svoj Tesla blend i Blackout blend, a nudimo i organsku kavu”, objasnio je Hrkać naglasivši kako je uloga barista vrlo bitna jer on pripremom može uništiti i najkvalitetniju kavu, ali ako dobro odradi svoj posao, onda dodatno naglasi sve okuse i dobre strane kave. “Kad je riječ o poslovnoj strani, bavimo se veleprodajom, surađujemo s restoranima, boutique hotelima, prodajemo i aparate za kavu, konzultiramo i organiziramo evente. Svi oni koji su zainteresirani za bolju kavu su naši kupci, a i dosta ureda kupuje našu kavu, što me posebno veseli, jer označava pomak svijesti od ispijanja loše kave iz aparata. Osim veleprodaje, naši shopovi su nam najveći izvor prihoda”, ističe Hrkać uz napomenu da u sklopu konzaltinga organiziraju treninge, edukacije, tečajeve prženja i kušanja. “Eventi su nam odlična platforma za prezentaciju netipičnih proizvoda poput pića Cold brew”, kazao je Hrkać. Zanimljivo je da je u njihovim shopovima zabranjeno pušenje tako da kupci mogu uživati isključivo u okusu i aromi kave. (M.S.)

Uloga barista vrlo je bitna jer on pripremom može uništiti i najkvalitetniju kavu, ali ako dobro odradi svoj posao, onda dodatno naglasi sve okuse i dobre strane kave.

Matija Hrkać Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO OKRUGLI STOL PREDSJEDNIKA GOSPODARSKIH KOMORA GLAVNIH GRADOVA DRŽAVA 16+1

Predstavljen Forum jadransko-jonskih gospodarskih komora S ciljem jačanja veza i unapređenja gospodarske suradnje između Kine i 16 država CEI te inicijative Jedan pojas, jedan put usvojen je mehanizam Okruglog stola predsjednika komora glavnih gradova tih zemalja okuplja 46 gospodarskih komora iz sedam zemalja jadransko-jonskog područja. Na tom skupu je predstavljen kao odličan primjer i model povezivanja gospodarskih komora s ciljem jačanja poslovne suradnje te razvoja regionalnog, a time posljedično i nacionalnih gospodarstava. Upravo su gospodarske komore te koje kroz stalno pronalaženje modela i platformi suradnje trebaju otvarati vrata poduzetnicima za nove poslovne mogućnosti i povećanje trgovinske razmjene, istaknuto je u Podgorici.

NIZ PROJEKATA FORUMA

GOSPODARSKE KOMORE TREBAJU OTVARATI VRATA PODUZETNICIMA ZA NOVE POSLOVNE MOGUĆNOSTI, ISTAKNUTO JE U PODGORICI

orum jadransko-jonskih gospodarskih komora, na čijem je čelu od lipnja ove godine v.d. predsjednica Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Split i potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj, predstavljen je nedavno u Podgorici na Okruglom stolu predsjednika gospodarskih komora glavnih gradova država 16+1, odnosno Kine i 16 zemalja Središnje i Istočne Europe, održanom u okviru Drugog foruma gradonačelnika glavnih gradova ovih zemalja. Skup je rezultirao potpisivanjem Deklaracije o usvajanju mehanizma Okruglog stola predsjednika komora glavnih gradova ovih zemalja, a s ciljem jačanja veza i unapređenja gospodarske suradnje između Kine i 16 država CEI te inicijative Jedan pojas, jedan put. Forum jadransko-jonskih gospodarskih komora, koji su prije 17 godina osnovali HGKŽK Split i Gospodarska komora Ancone, danas

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

Forum jadransko-jonskih gospodarskih komora u potpunosti potvrđuje tu tezu. U 17 godina Forum je rezultirao nizom projekata čiji su korisnici bili kako sam Forum, tako i neke od komora njegovih članica. Posljednjih je nekoliko godina AIC Forum započeo proces bliskijeg povezivanja s forumom gradova i mrežom sveučilišta jadransko-jonskog područja radi boljeg korištenja pojedinačnih postojećih mreža i razvijanja zajedničkih projekata. Ta je tri foruma prepoznala Europska komisija kao bitne sudionike provedbe Strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR) te su uključena u dvije važne inicijative u sljedećoj godini: Europsku godinu kulturne baštine 2018. i Godinu turizma EU-Kina 2018. s projektom Zapadne ceste svile. Forum jadransko-jonskih gospodarskih komora pozdravio je pokretanje Okruglog stola predsjednika privrednih komora glavnih gradova zemalja Srednje i Istočne Europe i Kine te se kao srodna mreža komora s višegodišnjim iskustvom stavio na raspolaganje za buduću suradnju. (J.V.)

POGLED IZNUTRA

RADITE NA SEBI!

IGOR PURETA predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Nudeći svoje talente, dijeleći vještine i pomažući drugima vaš osobni razvoj postaje živ i omogućuje da drugima ponudite najbolje od sebe

oziv poduzetnika krije mnoge zamke! Skupljajući hrabrost da krenu u poduzetnički pothvat, upravljajući procesima, vodeći ljude, poduzetnici često zanemare osobni razvoj. Svakodnevna nastojanja da se proizvede što kvalitetniji proizvod, nađu kupci, naplate potraživanja, isplate plaće, plate porezi, zadrže odlični radnici... u drugi plan stavljaju - pripremu za budućnost. Ta priprema se sastoji od svega nabrojanog, no kako se svijet oko poduzetnika stalno mijenja, može se dogoditi da ono što je u ovom trenutku važno za opstanak poduzeća za dvije, tri ili pet godina postane nepotrebno i onemogući njegovo daljnje poslovanje. Dolazak jeseni idealno je razdoblje za razmišljanje o idejama, tehnikama ili aktivnostima koje biste trebali ili željeli naučiti i svladati. To je pravo vrijeme za pitanje kako vaš osobni razvoj može pomoći razvoju vaše tvrtke! Maslow je još 40-ih godina prošlog stoljeća rekao da je ljudima osobni razvoj urođena potreba baš kao i ulaganje u kompetencije i stjecanje samostalnosti. Rekao je i da svaka osoba ima neograničen prostor za rast te da svi mi imamo želju ostvariti svoj puni potencijal. Možda vam se to i ne čini tako, no ima i puno svijetlih primjera. Uspješni poduzetnici i lideri dobro znaju da ključ uspjeha leži u upravljanju samima sobom. A da biste mogli upravljati sobom, potrebno je najprije raditi na sebi. Osobni razvoj je cjeloživotni proces. To je ulaganje u sebe same kako biste unapređenjem vještina i osobina povoljno utjecali na poslovanje tvrtke ili njenog okruženja. Iako se termin često zlorabi, ulaganje u osobni razvoj može nam donijeti veliko zadovoljstvo kako kroz ostvarivanje zacrtanih ciljeva tako i samim nastojanjem da ih ostvarimo. Kako biste bili sigurni da će vaši osobni ciljevi biti zaista usmjereni prema osiguranju budućnosti tvrtke, važno je znati kako želite da ona izgleda i što želite da radi u nadolazećem razdoblju. Razmišljajte kratkoročno, o budućnosti udaljenoj dvije ili tri godine, iako je jednako

važno znati što očekujete i za pet ili 10 godina. Ako ste u poduzetnički pothvat krenuli jer ste željeli pobjeći od svog starog posla, tim gore. Ukoliko na samom početku i niste imali ideju što svojom tvrtkom želite postići (osim prehraniti obitelji ili se obogatiti), utoliko je važnije da razmislite o tome zašto imate vlastito poduzeće i što želite njime postići. Kad znate gdje želite da vam poduzeće bude za nekoliko godina, važno je znati i što trebate napraviti kako bi se to ostvarilo. Na stranu težak rad i brige - ako želite da se vaša tvrtka razvija i raste, i vi se trebate razvijati i rasti. Na temelju vlasti-

izgrade sebe. Takav fokus je vrlo važan i pomoći će vam da započnete tranziciju kojom ćete samostalni rad i odlučivanje zamijeniti upravljanjem i vođenjem ljudi. Rezultat koji može napraviti dobro posložen i uigran tim pod vodstvom odličnog rukovoditelja nikad ne biste mogli doseći svojim radom i operativnom pomoći ljudi oko sebe. To i jest cilj osobnog razvoja – postići više nego što smo mogli prije. Upoznavanjem samog sebe i svojih jakih i slabih strana te upornim radom na njima, i najteži zadaci izgledat će lakši, rješivi, a vama će biti lakše motivirati se na rad s njima. Tako ćete stjecati još više samopouzdanja i sposobnosti za lakše rješavanje izazova koji se mogu pojaviti a da ih niste primijetili. Možda će se nekima ovakav pristup učiniti vrlo sebičnim. Usmjerenje na osobni razvoj vama možda znači zanemarivanje nekih drugih važnih aspekata u vašem životu. Takvo razmišljanje vas zapravo vodi na pogrešan put jer najprije morate izgraditi sebe da biste mogli pomoći drugima u njihovom razvoju. Što ste ustrajniji u svom razvoju, lakše ćete uočavati od kojih se ljudi bolje jednostavno maknuti, a koje odnose vrijedi njegovati. I sam Maslow nije sjedio skrštenih ruku i uživao u slavi svoje te-

PRAVI OSOBNI RAZVOJ I RAST POSLJEDICA JE USTRAJNE I DISCIPLINIRANE PREDANOSTI RADA NA SEBI tih vrijednosti, uvjerenja i želja uskladite svoj osobni razvoj kako bi podržao razvoj tvrtke. Većina vas će najprije pomisliti da nemate vremena za takvo nešto. No budimo iskreni, pravi osobni razvoj i rast, baš kao i sve ostalo, posljedica je ustrajne i disciplinirane predanosti rada na sebi. Kada osobni razvoj postane bitan, na vašoj ljestvici vrijednosti počet ćete primjećivati i njegove prednosti. Poboljšat će vam se usredotočenost na stvaranje novih ideja i pomaganje drugim ljudima da

orije hijerarhije potreba. Koristio je svoj osobni razvoj kako bi shvatio da procesom samoostvarenja naš entuzijazam i sve što smo stekli od osobina i vještina radeći na sebi prenosimo dalje na svoju širu zajednicu. Do toga dolazi spontano te osobni razvoj time više nije osoban jer uspjeh svakog pojedinca nesebično služi čitavoj zajednici. Nudeći svoje talente, dijeleći vještine i pomažući drugima, vaš osobni razvoj postaje živ i omogućuje da drugima ponudite najbolje od sebe.

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

TURIZAM ODRŽAN 6. ZAGREB TOURFILM FESTIVAL

RADIMO SVE BOLJE TURISTIČKE FILMOVE Ove smo godine primili tridesetak filmova iz Hrvatske od kojih je njih 12 ušlo u konkurenciju. To je znak da radimo sve bolje promotivne filmove, kaže Spomenka Saraga piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr radnica i bivša ministrica turizma Pave Župan Rusković.

HRVATSKA I ZAGREB ODLIČNE FILMSKE LOKACIJE

N 520 filmova predstavljeno na Zagreb Tourfilm festivalu

76 zemalja

stigli turistički filmovi u Hrvatsku

a 6. međunarodnom festivalu turističkog filma Zagreb Tourfilm Festivalu, nedavno održanom u zagrebačkom Kaptol Centru, predstavljeno je 520 filmova iz 76 zemalja. Među mnogim filmovima predstavljeni su turistički filmovi iz Bahraina, Dubaija, Amerike, Kanade, Indije, Nepala, ali i europskih zemalja. Zagreb Tourfilm festival organizirali su Balduči film i Turistička zajednica grada Zagreba pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva turizma, zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića te Hrvatske turističke zajednice. Privredni vjesnik bio je jedan od medijskih pokrovitelja. U sklopu Zagreb Tourfilm festivala dodijeljene su nagrade u nekoliko kategorija, a Grand Prix festivala osvojio je grčki turistički film pod nazivom SITIA - So hard to say goodbye! Nagradu za životno djelo “Promocija turizma - stil života” dobila je dugogodišnja turistička

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

“Iz godine u godinu u Hrvatskoj se rade sve bolji turistički filmovi, pa se i mi tješimo da je to na neki način i naš utjecaj jer smo ove godine primili tridesetak filmova iz naše zemlje od kojih je njih 12 ušlo u konkurenciju. To je znak da smo sve bolji i da radimo sve bolje promotivne filmove”, rekla je Spomenka Saraga, direktorica Zagreb Tourfilm festivala. Dodala je kako za kvalitetu turističkih filmova dobivamo nagrade i u svijetu, a upravo Zagreb Tourfilm festival pomaže hrvatskim filmovima u promociji diljem svijeta. “Mi iz tvrtke Balduči film dajemo upute našim turističkim zajednicama i kolegama producentima, gdje, kada i kako trebaju poslati svoj film na neki festival i natjecanje”, istaknula je Spomenka Saraga. Da je tome tako, dokaz je i to što je Zagreb Tourfilm festival postao punopravni član Međunarodnog udruženja turističkih filmskih festivala (CIFFT). Govoreći o filmskim natjecanjima, Spomenka Saraga je naglasila kako nije jednostavno poslati film na neko takvo natjecanje jer se na taj način testira njegova kvaliteta. Dodala je kako nagrada autoru filma mnogo znači, ako je taj autor sa svojim filmom ušao u finale u konkurenciji od nekoliko stotina filmova i na kraju osvojio neku nagradu. Ako pak ne dobije nagradu, tada je to dodatni poticaj da sljedeći put pokuša napraviti još bolji film. “Zagreb Tourfilm festival može se usporediti s nekim našim drugim projektima. Naime, zahvaljujući toj manifestaciji stupili smo u kontakt s producentima iz Koreje koji su utvrdili da su Hrvatska i Zagreb odlične lokacije za snimanje filmova. Tako da od 2012. godine upravo Korejci u našoj zemlji snimaju mnogo filmova raznih vrsta i tematika”, rekla je Spomenka Saraga.

PRVI MEĐUNARODNI STUDIJ GASTRONOMIJE U ZAGREBU

VELIKI ISKORAK U GASTRONOMIJI Želimo obrazovati ljude koji će imati menadžerska znanja, ali istodobno znati iskreirati kvalitetan jelovnik, nabaviti adekvatne namirnice za neko jelo, sve to pripremiti i prezentirati gostima, istaknuo je Alen Jerkunica, dekan Visoke škole Aspira piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

agreb je konačno dobio neophodan i značajan studijski program, koji je prošle godine uspješno pokrenut u Splitu. Riječ je o prvom međunarodnom studiju Gastronomije u Hrvatskoj koji se od ove jeseni održava na zagrebačkoj Visokoj školi Aspira, a predstavljen je prošloga tjedna u zagrebačkom Hotelu Esplanade. Osmišljen i pokrenut u suradnji s poslovnim partnerima, studij naglašava praksu i stjecanje poduzetničkih vještina, a studentima se omogućuje da jedan semestar odslušaju u Splitu i obrnuto. Govoreći o studiju Gastronomije kao pomoći u unapređenju turizma Alen Jerkunica, dekan Visoke škole Aspira, je rekao kako, nažalost, Hrvatska još nije prepoznata kao kvalitetna gastronomska zemlja, a upravo će ovakav oblik studija pomoći da se to promijeni. “Želimo obrazovati ljude koji će imati menadžerska znanja, ali istodobno znati iskreirati kvalitetan jelovnik, nabaviti adekvatne namirnice za neko jelo te sve to pripremiti i prezentirati gostima”, istaknuo je Jerkunica. S njim se složio i Gari Cappelli, ministar turizma, koji je naglasio kako kvaliteti turizma u zadnje vrijeme pridonosi i broj restorana s kvalitetnom gastro

ponudom. “Michelin je prepoznao Hrvatsku i kao što turistički objekti moraju biti otvoreni tijekom cijele turističke godine, tako i restorani moraju biti otvoreni kako bi privukli turiste”, rekao je Cappelli. Dodao je da će se Hrvatska naći “ili u velikom raskoraku, pa ćemo raditi ono što svi rade, a to nije dobro, ili ćemo napraviti iskorak i napraviti nešto posebno što možemo učiniti i u gastronomiji”.

SURADNJA S INOZEMNIM INSTITUCIJAMA I UDRUŽENJIMA Posebna su atrakcija studija brojne stručne radionice, izleti, studijska putovanja te mogućnost nastavka studiranja na prestižnom Swiss Education Groupu u Švicarskoj. Među mentorima i profesorima nalaze se poznati kuhari poput Andreja Barbierija, Danijela Đekića, Nikole Eterovića, Vincenza Guarinoa koji je trostruki nositelj Michelin zvjezdice, Dina Galvagne, Brace Sanjina, Denisa Zembe i Hrvoja Zirojevića. Kako je istaknuto na predstavljanju, stručna praksa je temelj na kojem je izgrađen studij Gastronomije. Svake godine je studentima osigurana praksa u vrhunskim restoranima i hotelima, a na završnoj, trećoj godini, ljetni semestar se provodi isključivo na praksi.

Ove godine su studenti Gastronomije bili na praksi u renomiranim ugostiteljskim objektima poput splitskog Hotela Park, dubrovačkog restorana Nautika te restoranima Pelegrini, Zinfandel i Zrno soli. Kako bi studenti što lakše obavljali praktičnu nastavu, u sklopu Visoke škole Aspira nalazi se Edukacijski kuhinjski praktikum. Svaki student radi na potpuno opremljenoj zasebnoj radnoj jedinici i obavlja praktičnu nastavu, a mentori predavači ih prate na monitorima. Studenti na studiju Gastronomije imaju u prosjeku od 25 do 35 godina, dok oni koji polaze kratke programe obrazovanja imaju od 35 do 45 godina. Svi oni kažu kako upravo ovdje mogu studirati ono što najviše vole. Većina studenata je više platne moći i uglavnom su zaposleni. Osim kuhanja i menadžerskih vještina, na studiju Gastronomije uči se i posluživanje, ali i barmenstvo te somelijerstvo. Inače, kroz Aspirine programe godišnje u prosjeku prođe 700 polaznika i studenata. Godišnje se organizira više od 50 radionica u suradnji s institucijama iz gastronomije, turizma i gospodarstva. Visoka škola Aspira surađuje i sa 40 inozemnih fakulteta te inozemnim hotelima, institucijama i udruženjima.

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

HRWWWATSKA KORIŠTENJE MOBILNOG I KUĆNOG INTERNETA

DOBRO JUTRO, DRAGI FEJSBUČE! Istraživanje agencije MediaNet je pokazalo kako bi većini ispitanika (84 posto) veće frustracije nanio jedan dan bez interneta nego jedan dan bez televizije piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr kojima su u prvome planu društvene mreže (79 posto) i zabavni sadržaj (72 posto). Da je niska svijest korisnika o potrošnji podatkovnog prometa pokazuje činjenica da samo 42 posto ispitanih utvrđuje YouTube kao najvećeg potrošača mobilnog internetskog prometa. Društvenu mrežu i aplikaciju Facebook kao glavnog krivca odabralo je njih 28 posto, dok je Instagram prepoznat kao podatkovno najzahtjevnija aplikacija kod sedam posto ispitanika.

ČAK 71 POSTO ISPITANIH PRIJE BI IZDVOJILO NOVAC ZA KARTU ZA KONCERT ILI KINO NEGO ZA DODATNI PODATKOVNI PROMET

92% ispitanika svakodnevno koristi fiksni internet

63% ispitanika sklono korištenju usluga istog telekom operatora

88% ispitanika gotovo nikad ili tek ponekad nosi mobitel u kupaonicu

gencija MediaNet objavila je rezultate istraživanja o navikama korištenja mobilnog i ﬁksnog interneta u Hrvatskoj. Istraživanje provedeno na uzorku od 657 ispitanika pokazalo je kako većina ispitanih, njih 59 posto, smatra da je za njih nemogućnost pokretanja željene aplikacije ili sadržaja na internetu veća frustracija nego 20-minutno čekanje na javni prijevoz. Čak polovina ispitanih izjasnila se kako se minimalno jednom tjedno nalaze “na udaru” njima bliskih osoba zbog prečestog korištenja mobitela, a 12 posto njih u takvoj se situaciji nalazi svaki dan. Rezultati o najčešće konzumiranom sadržaju na internetu pokazuju kako podjednak broj ispitanih najčešće provjerava elektroničku poštu (91 posto) ili je u potrazi za informativnim sadržajem (89 posto), a slijede ih oni

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

Facebook drži vrh (42 posto) kada je u pitanju aplikacija, odnosno sadržaj koji se prvi pregledava tijekom jutarnjih sati na mobilnom uređaju. Slijede ga Gmail (21 posto) te razne aplikacije za pregled vremenske prognoze (12 posto).

DAN BEZ INTERNETA - FRUSTRIRA Gotovo svi ispitanici, njih 92 posto, svakodnevno koriste ﬁksni internet, odnosno Wi-Fi u kućanstvu, a čak 51 posto ispitanika nije zadovoljno brzinom ﬁksnog interneta. Osim toga, istraživanje je pokazalo kako se gotovo svi (93 posto) bežično spajamo na kućni internet putem mobilnih uređaja, bilo to uvijek ili u situacijama kada moramo preuzeti veće količine podataka. Zanimljivo, čak 32 posto ispitanika pokušalo se spojiti na susjedov Wi-Fi, a čak 70 posto ispitanika navodi da odmah po dolasku u

IN2

kaﬁć traži šifru za besplatan Wi-Fi. Istraživanje je pokazalo kako bi većini ispitanika (84 posto) veće frustracije nanio jedan dan bez interneta nego jedan dan bez televizije. Gotovo jednak broj ispitanika ustvrdio je kako bi im veći problem tijekom dana bila nemogućnost pregledavanja online vijesti nego nedostupnost dnevnog tiska. “Bez interneta danas ništa nije moguće te uočavamo snažnu ekspanziju korištenja interneta, kako u mobilnom, tako i u ﬁksnom segmentu. Proces digitalizacije hrvatskog društva odvija se ubrzano, a paralelno s time kod telekom operatora rastu paketi s podatkovnim prometom koji postaje ključan faktor zadovoljstva. To pokazuje i podatak da bi građani radije čekali javni prijevoz 20 minuta nego da imaju problema s pokretanjem neke aplikacije na svojem mobilnom uređaju. U budućnosti očekujemo nastavak ovakvih trendova, ali i da korisnici mogu kvalitetnije kontrolirati svoje usluge i troškove. S obzirom na to da je vidljivo kako građani idu ukorak s razvojem novih tehnologija, potrebno je razviti takvu platformu koja će im omogućiti da sami i bez komplikacija mogu upravljati tehnologijom koju koriste u svakodnevnom životu”, kaže Ivan Škurina, account manager u MediaNetu.

Implementacija softvera u Vijetnamu

Softverska grupacija IN2 potpisala je ugovor za implementaciju bolničkog softvera u Hôpitalu Français de Hanoï, privatnoj bolnici u Vijetnamu. Vijetnam je tako, nakon Azerbajdžana i UAE, postao treća država u Aziji u kojoj je IN2 dobio posao implementacije bolničkog softvera, ponovno sa španjolskom tvrtkom Tich Consulting kao partnerom. Vijetnamska bolnica osnovana je 1997. godine kao prva

međunarodna bolnica u državi. Trenutačno zapošljava više od 50 lokalnih i inozemnih liječnika i ima kapacitet od 65 kreveta koji će se po završetku izgradnje nove zgrade sljedeće godine proširiti na 170. Rast ove bolnice pratit će i promjena bolničkog informacijskog sustava kako bi se zamijenio trenutni sustav koji ne zadovoljava potrebe bolnice. “Naša dugoročna strategija podrazumijeva transformaciju Grupe iz regionalne u globalnu, što uključuje i naš izlazak na azijsko tržište. Najviše uspjeha za sada smo imali u zdravstvu i u digitalnoj forenzici, a nadam se da će njihove primjere slijediti i druga područja u kojima smo prisutni”, rekao je Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2. (B.O.)

COMBIS KONFERENCIJA OD 27. DO 29. RUJNA

BEZ MOBITELA U KUPAONICI Kada je u pitanju kontrola potrošnje mobilnog interneta, 35 posto ispitanika ima naviku gašenja mobilnog interneta čim im je dostupna mogućnost spajanja na Wi-Fi, dok četvrtina ispitanih kontrolira potrošnju zbog bojazni od dodatnih troškova ili zbog toga što imaju mali paket internetskog prometa. Istraživanje MediaNeta pokazalo je kako su kućanstva sklona korištenju usluga istog telekom operatora, za što je potvrdan odgovor dalo 63 posto ispitanika. Da stavljamo ipak neke druge stvar ispred interneta, pokazuje činjenica da bi 71 posto ispitanih prije izdvojilo novac za kartu za koncert ili kino, nego za dodatni podatkovni promet, a čak 78 posto ispitanika bi se radije odlučilo za manji komad odjeće. Također, istraživanje je pokazalo da građani imaju i granicu kada je riječ o navikama korištenja mobitela - 88 posto ljudi gotovo nikad ili tek ponekad nosi mobitel u kupaonicu prilikom tuširanja. Isti broj je i onih koji su odgovorni vlasnici mobitela, pa im aparat nikada nije pao u kadu ili WC školjku. Četrdeset posto ispitanika pomoću mobitela povremeno prati broj prijeđenih koraka u danu, dok čak njih 49 posto to čini redovito. Više od polovine (51 posto) koristi mobitel kao glavnog savjetnika za pronalaženje najbližeg restorana, kemijske čistionice ili trgovine.

Vidimo se u Šibeniku! Jedanaesto izdanje Combis konferencije, jedne od najvećih regionalnih tehnoloških konferencija, održava se od 27. do 29. rujna u novom Konvencijskom centru Solaris Beach Resorta u Šibeniku. Kroz moto Challenge the Future, cilj konferencije je potaknuti raspravu o budućnosti tehnologije i izazovima u procesu razvoja naprednih rješenja i usluga. Kroz tri dana konferencije, eksperti Combisa, kao i gostujući stručnjaci prezentirat će složene studije slučaja, nova znanja i trendove te uvid u ekskluzivne rezultate projekata kompanija koje su pokrenule vlastite digitalne evolucije. Konferencija ugošćuje poznatog predavača na temu poduzetništva i jednog od kreatora Skypea - Jonasa Kjellberga. On će održati plenarno predavanje Powered by HT How you can challenge the future, te sudionicima ispričati na koje sve načine disruptivne tehnologije kreiraju nužnost promjene

Jonas Kjellberg

ustaljenog načina razmišljanja, ali i što je sve potrebno kako bismo se uspješno prilagodili ubrzanom razvoju tehnologije. “Kroz program konferencije želimo istaknuti Combisove tehnološke i poslovne kompetencije u ključnim područjima poput sigurnosti, Big Data, IoT, poslovanja u oblaku, IT infrastrukture, i to kroz primjere uspješnih projekata, te prezentirati sudionicima našu viziju daljnjeg razvoja cjelokupnog IT-a”, rekao je Mario Špundak, direktor sadržaja ovogodišnje konferencije. (B.O.)

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

AKTUALNO ANTUNOVAC

TAKSI BUDUĆNOST

Projekt vrijedan 21,4 milijuna kuna

TAKSI PRIBLIŽITI Svima je cilj brža, jednostavnija i pristupačnija usluga te nam je stoga potreban kvalitetan zakonodavni okvir koji će to omogućiti, ističe Petar Dragić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

E U Osijeku je potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za gradnju poduzetničkog inkubatora i akceleratora Antunovac. Poduzetnički inkubator i akcelerator će biti izgrađen na površini od 3200 četvornih metara opremljenog prostora, a projekt je vrijedan 21,4 milijuna kuna od čega su 93,4 posto bespovratna sredstva. “Vjerujem kako će ovaj projekt, kao i oni u Donjem Miholjcu, Valpovu i Osijeku, biti mjesto na kojem će mladi poduzetnici i poduzetnici početnici jeftinije, brže i jednostavnije moći ostvariti svoje poduzetničke ideje. Nadam se kako će to biti mjesta koja će ohrabriti ljude da se odluče na poduzetnički put”, rekla je ministrica potpredsjednica Vlade Martina Dalić te dodala kako su poduzetnici s područja Osječko-baranjske županije do sada, s osnove poziva iz Ministarstva gospodarstva, koristili oko 50 milijuna kuna bespovratnih sredstva. (S.S.)

LSA Zagreb (Europska udruga studenata prava) prošli je tjedan organizirala okrugli stol Taksi budućnost o važećem pravnom okviru koji regulira pružanje autotaksi usluga. Okrugli stol okupio je taksi tvrtke, predstavnike struke i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koje je ujedno bilo i pokrovitelj događaja. Tržište usluga autotaksi prijevoza u Hrvatskoj, osim Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu, regulirano je i odredbama odluka o autotaksi prijevozu putnika, koje na temelju zakona donose jedinice lokalne samouprave. Tako trenutačni zakon dopušta gradovima da sami odluče koliko im je vozila dovoljno što je dovelo do šarenih brojki. Naime, u Splitu je određeno jedno vozilo na 1309 stanovnika, u Zagrebu jedno vozilo na 540 stanovnika, a Rijeka je, pak, odlučila da takvo ograničenje nema smisla i dozvolu za rad dobiva svatko tko ispunjava uvjete. Prema podacima Fine, u djelatnosti taksi službe u Hrvatskoj je u 2016. poslovalo 260 poduzetnika koji su zapošljavali 886 osoba te ostvarili ukupni prihod u iznosu od 138,5 milijuna kuna.

Ovi podaci odnose se na poduzetnike, pravne i ﬁzičke osobe (obrte) koji su obveznici poreza na dobit i koji su predali godišnje ﬁnancijske izvještaje.

U TIJEKU IZRADA NOVOGA ZAKONA Lucija Bartolić Ovničević iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture istaknula je kako jedinice lokalne samouprave imaju veliku ulogu i mogu vrlo aktivno sudjelovati te uvoditi red u djelatnost, no one to propuštaju učiniti ili ne čine u dovoljnoj mjeri. Ocijenila je kako je nužno poboljšati sadašnju zakonsku regulativu te je stoga u tijeku izrada novog zakona u koju su uključeni predstavnici taksi udruženja, institucija, jedinica lokalne samouprave... “Oni svojim prijedlozima i rješenjima mogu pridonijeti ostvarenju modernog i razvijenog autotaksi tržišta u Hrvatskoj”, smatra Lucija Bartolić Ovničević. Ivan Bertović, kolumnist portala Liberal.hr, kazao je kako je riječ o iznimno reguliranoj djelatnosti. “Ta regulacija sputava tržište. Od novog zakona očekujem da omjer cijene i kvalitete usluge prilagodi potrošaču. Također,

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Program sjedećih ojastučenih garnitura od masivnog drveta Ojastučene garniture za sjedenje Nicolle, Matea, Skalinada, Grizzly, Monaco, Dorado i Lena te ojastučene garniture za sjedenje u kutnom sastavu Marengo kut, Angelina kut i Nensi kut ističu se vrhunskom kvalitetom i dizajnom koji je moderan za sva vremena. Garniture su izrađene od masivnoga slavonskoga hrasta posebno obrađenog najsuvremenijim strojevima, a ojastučena sjedala, nasloni i nadnasloni presvučeni su kvalitetnom prirodnom kožom ili tkaninom te prilagođeni anatomiji tijela. SPIN VALIS D.D.

Spin Valis tvornica namještaja, piljene građe i elemenata iz Požege neprekidno posluje od 1950. dakle ima dugu i bogatu tradiciju, a u skladu s tim i visoku kvalitetu proizvoda. Tvornica se nalazi u Slavonijie gdje posebno mjesto imaju slavonski hrast i bukva.

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

PPK

KORISNICIMA

očekujem da mu ponudi što veći izbor prilikom odabira taksi usluge. Kako bi to bilo moguće, potrebna je veća konkurencija”, istaknuo je. Petar Dragić, predsjednik Udruženja davatelja taksi usluga HGK, smatra kako je svima cilj brža, jednostavnija i pristupačnija usluga te nam je stoga potreban kvalitetan zakonodavni okvir koji će to omogućiti. Božo Miletić, predsjednik Udruženja taksi prijevoznika pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, kazao je kako je postojeći zakon manjkav u nekim dijelovima, ali treba ga provoditi i poštivati. “Nadam se kako će novi zakon biti jednak za sve, da će uistinu regulirati taksi uslugu i još je više približi korisniku”,

istaknuo je. Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti smatra kako je postojeći zakon izrazito liberalan jer je dao jedinicama lokalne samouprave odriješene ruke. “Njima jedinice lokalne samouprave štite svoje korisnike. Ako se to prepusti tržištu, netko može ostati bez usluge”, ustvrdio je. Marko Župa iz Cammea kazao je kako zbog ograničenja broja dozvola za obavljanje autotaksi djelatnosti ta tvrtka ne može odgovoriti na sve tržišne potrebe. “A smatramo kako prijevoz treba biti dostupan svima”, napomenuo je. Unatoč tomu što su bili pozvani, na okruglom stolu nije bilo predstavnika Ubera.

Ulaganja veća od 350 milijuna kuna Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić sa svojim suradnicima te župan Karlovačke županije Damir Jelić i gradonačelnik Karlovca Damir Mandić posjetili PPK karlovačku mesnu industriju, odnosno proizvodni pogon u koji je u okviru posljednjeg investicijskog ciklusa tijekom protekle tri godine uloženo ukupno 95 milijuna kuna u razvoj i modernizaciju pogona te optimizaciju poslovanja. “Novih će 6000 četvornih metara pogona, zajedno s linijama za nove proizvode poput masti i čvaraka, nabavom novih strojeva, modernizacijom, optimizacijom i informatizacijom proizvodnih procesa te logističko-distributivnom podrškom pridonijeti još većoj razini kvalitete po kojoj je PPK nadaleko poznat”, istaknuo je predsjednik Uprave PPK karlovačke mesne industrije Igor Miljak. PPK karlovačka mesna industrija od 2003. godine članica je Grupacije Pivac. Ukupna su ulaganja premašila iznos od 350 milijuna kuna. (I.G.)

Stara Badel šljivovica Tradicija proizvodnje Šljivovice u destilerijama Badela 1862 samo je nastavak stoljetne tradicije kojom se njeguje vještina pripremanja i odležavanja čuvene rakije. Karakterističnu bistrožućkastu boju i speciﬁčnu aromu Badelova Stara Šljivovica poprima odležavanjem što je neophodan, ali ne i jedini uvjet koji mora biti ispunjen da bi se postigla vrhunska kakvoća. BADEL 1862 D.D.

Badel 1862 d.d. jedan je od najvećih i najstarijih proizvođača vina i jakih alkoholnih pića u Hrvatskoj, a proizvodi i izvorsku i mineralnu vodu te prirodne i gazirane sokove. Kroz tri stoljeća vrhunski stručnjaci i suradnici ove tvrtke obogaćuju hrvatsko tržište i strana tržišta proizvodima iznimne kvalitete. Kao ključ svog uspjeha Badel 1862 s ponosom naglašava kontinuirano prožimanje tradicije (dulje od 145 godina) i suvremenih znanja i tehnologija, uz neizostavno osluškivanje potreba potrošača.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRVATSKA&REGIJA BiH: VEĆI BROJ OGLASA ZA POSAO

PONUĐEN 11.241 POSAO Prema broju objavljenih radnih mjesta na portalu Posao.ba, u prvoj polovini 2017. godine zabilježeno je povećanje potražnje za frizerima, konobarima i prodavačima

prvoj polovini 2017. u Bosni i Hercegovini su objavljena 5973 oglasa u sklopu kojih je bio ponuđen 11.241 posao, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine rast od 14 posto, pokazali su podaci portala Posao.ba. Na konferenciji za medije u Sarajevu je istaknuto da je i dalje najveća ponuda za područje Sarajeva, 37,9 posto, što predstavlja rast od 7,9 posto. Prema broju objavljenih radnih mjesta na portalu Posao.ba, u prvoj polovini 2017. godine zabilježeno je povećanje potražnje za frizerima, konobarima i prodavačima. U ime portala Posao.ba Nermana Ajanović Hajdarpašić je istaknula kako se očekuje da do kraja 2017. ukupan broj

oglašenih poslova na tom portalu iznosi 24.000, dok se u 2018. godini očekuje 26.000 oglašenih poslova. “Ove godine smo usporedili broj objavljenih poslova za protekle tri godine i uvidjeli da broj radnih mjesta bilježi kontinuiran rast u prosjeku od 10 posto godišnje”, rekla je Nermana Ajanović Hajdarpašić. Navela je da su poslodavci, kao i u ranijem razdoblju, pored ključnih kvaliﬁkacija i kompetencija koje kandidat treba imati, najviše inzistirali na poznavanju stranih jezika (najtraženiji je bio engleski jezik), poznavanju rada na računalu i posjedovanju vozačke dozvole, objavila je Federalna novinska agencija (FENA). Najplaćenije zanimanje u prvom kvartalu 2017. bilo je programer (1350 KM). (B.O.)

SRPSKA FABRIKA STAKLA OTIŠLA U STEČAJ

PROIZVODNJA SE NASTAVLJA Privredni sud u Kragujevcu otvorio je stečaj nad Srpskom fabrikom stakla iz Paraćina. Glavni razlog za otvaranje stečaja je nepodmirivanje dospjelih obveza u roku od 45 dana. Ipak tvornica neće obustaviti proizvodnju, a jedan broj zaposlenih bit će angažiran na tim poslovima. Staklana je u lipnju ove godine već izbjegla stečaj jer je Privredni sud odbio prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka budući da mu nisu bili predočeni dokazi kojima bi se potvrdilo da predlagač otvaranja stečaja, čačanska tvrtka Veksilum, zaista ima potraživanje od 47 milijuna eura. Tvornica stakla iz Paraćina

zapošljavala je 825 radnika, a račun joj je u blokadi od studenoga prošle godine. Sama tvornica raspolaže s dvije peći za proizvodnju bezbojnog i obojenog stakla

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

ukupnog kapaciteta 300 tona dnevno, a proizvodni asortiman u velikoj mjeri čini ambalaža za prehrambenu industriju. (I.G.)

VLADA FEDERACIJE BiH

FINANCIRATI INFRASTRUKTURNE PROJEKTE

lada Federacije BiH na prošlotjednoj sjednici u Sarajevu je podržala inicijativu Federalnog ministarstva prometa i komunikacija da sredstva iz akumulirane dobiti javnih poduzeća i iz klirinškog duga Ruske Federacije budu usmjerena za realizaciju prioritetnih infrastrukturnih projekata. Federalno ministarstvo

energije, rudarstva i industrije i Federalno ministarstvo prometa i komunikacija zaduženi su da hitno, a najkasnije u roku od 30 dana, osiguraju održavanje skupština u resornim javnim poduzećima, objavljeno je na internetskim stranicama Vlade FBiH. Kao prioritetni projekti navedeni su izgradnja brze ceste Lašva-Nević Polje,

cestovno povezivanje Sarajeva i Goražda, zaobilaznice Mostar-jug i Mostar-sjever (kao dionice autoceste na koridoru Vc), Gradska prva transverzala Sarajevo i autoceste Žepče-Tuzla. Konačnu odluku o ovoj inicijativi i njenoj realizaciji donijet će Parlament FBiH. Vlada je prihvatila i zaduženje FBiH, o kojem će se izjasniti Parlament FBiH, po Ugovoru o zajmu između Europske banke za obnovu i razvoj i Bosne i Hercegovine za projekt Vodovod Sarajevo, u iznosu od 25 milijuna eura. Dala je i suglasnost za prihvaćanje grant sredstava namijenjenih ﬁnanciranju projekta prikupljanja i tretmana otpadnih voda u Zenici, na osnovi Sporazuma između Kreditanstalt fur Wiederaufbau (KfW) i Bosne i Hercegovine, te Federacije i Grada Zenice u iznosu od 13,52 milijuna eura. (B.O.)

ZRAČNE LUKE U REGIJI

Rast broja putnika u Splitu, Podgorici i Ljubljani Kroz zračne luke diljem regije tijekom osam mjeseci ove godine prošlo je više od 17 milijuna putnika. Povećanje broja putnika posebice je vidljivo u zračnim lukama u Splitu, Podgorici i Ljubljani koje su ujedno zabilježile značajan rast prometa među najvećim zračnim lukama u regiji, piše EX-YU Aviation, a prenosi SeeBiz. Ove godine će prvi put najmanje osam aerodroma zabilježiti više od milijun putnika jer se listi s najvećim brojem putnika ovoga rujna pridružila zračna luka Tivat.

Iz zračnih luka u Crnoj Gori, koje upravljaju aerodromima u Tivtu i Podgorici, priopćeno je kako očekuju da će uskoro i zračna luka u Podgorici ostvariti milijuntog putnika. Tako bi te dvije zračne luke mogle zabilježiti oko dva milijuna putnika. Među zračnim lukama koje bilježe visoki rast broja putnika izdvaja se Tuzlanski aerodrom, koji je u osam mjeseci ove godine zabilježio 353.423 putnika što je 72,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Taj je rast potaknut

širenjem niskotarifnog avioprijevoznika Wizz Aira. U zračnoj luci Niš u promatranom je razdoblju zabilježeno čak 300 posto više putnika nego u osam mjeseci ove godine. (S.P.)

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

HRVATSKA&REGIJA EUROPSKI PROJEKT KINE 16 +1 U RAZRADI

NOVI LET NA PUTU SVILE Da Kina jača aktivnosti u okviru strategije Jedan pojas, jedan put, potvrdili su i brojni gosti iz Kine nedavno u Beogradu, od kojih su neki stigli novom aviolinijom Peking-Beograd, a drugi preko Podgorice na manifestaciju Dani Pekinga u Beogradu piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

BEOGRAD ĆE SLJEDEĆE GODINE BITI DOMAĆIN SUMMITA GRADONAČELNIKA 16+1, NAJAVIO JE MALI

rvi zrakoplov na liniji između Pekinga i Beograda sletio je nedavno na beogradsku zračnu luku Nikola Tesla čime je nakon 17 godina ponovno uspostavljena zračna linija između ta dva grada. I najavljeni daljnji koraci Kine na ovim prostorima. Jer zrakoplovom kineske kompanije Hainan Airlines koji je tradicionalno dočekan vodenim šmrkovima, u Srbiju je doputovalo oko 30 gospodarstvenika iz Kine i predstavnika poslovnih udrženja. Njima se pridružio i gradonačelnik Pekinga da bi dan kasnije svi zajedno sudjelovali na manifestaciji Dani Pekinga u Beogradu. Gradonačelnik Pekinga u Beograd je stigao iz Podgorice gdje je sudjelovao baš kao i njegov domaćin, gradonačelnik Beograda, na 2. forumu gradonačelnika država Jugoistočne Europe i Kine (16+1).

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

TRGOVINSKA RAZMJENA POVEĆANA 10 POSTO Nova zrakoplovna linija će u početku ići preko Praga na ruti Beograd-Prag-Peking, ali putnici neće morati izlaziti iz aviona. Na tom će ih letu prevoziti i avion Airbus A330-300, koji ima 260 sjedišta u ekonomskoj i 32 sjedišta u biznis klasi, a cijeli let na liniji Beograd-PragPeking traje oko 12 sati i 30 minuta. Cijena povratne karte je od 457 eura. Prvi zrakoplov iz Pekinga svečano je dočekan u Beogradu u nazočnosti srpske premijerke Ane Brnabić, koja je poručila da Vlada Srbije ostaje stabilan i dugoročan partner Kini. Ana Brnabić je izrazila nadu da će za nekoliko mjeseci zrakoplovi na ovoj liniji letjeti direktno, bez presjedanja u Pragu “jer imamo snage i potencijala za to”.

Dominantna pozicija u avioprometu Gradonačelnik Beograda Siniša Mali izrazio je očekivanje da će otvaranjem nove redovne linije između Beograda i Pekinga “Beograd definitivno kroz dominantnu poziciju u avioprometu postati središte regije i politički i ekonomski, jer tko god dolazi u ovu regiju, dolazi preko Beograda.” Mali je istaknuo da je u ovom trenutku Beograd jedini grad u regiji koji ima direktne letove s Air Srbijom za Sjevernu Ameriku za New York, a sada i za Daleki istok te najavio skori početak razgovora za otvaranje direktne linije s Teheranom.

Predsjednica Vlade je rekla da Srbija i Kina, u ovom trenutku, imaju zajedničke projekte vrijedne više od šest milijardi dolara, a da je u prvih sedam mjeseci ove godine trgovinska razmjena uvećana za 10 posto u odnosu na prošlu, dok je izvoz iz Srbije u Kinu uvećan za čak 134 posto što, po njenoj ocjeni, dovoljno govori koliko su se u zadnjih nekoliko godina zbližile Srbija i Kina i koliko su unaprijeđeni odnosi dviju zemalja. “Mnogo je fantastičnih zajedničkih projekata iza nas, poput izgradnje mosta ZemunBorča, kao i ispred nas - Koridor 11, brza pruga Beograd-Budimpešta, a imamo, čini mi se, i simbol zajedničkog priljateljstva i uspjeha Željezaru u Smederevu - i nadam se još mnogo uspjeha u budućnosti”, rekla je Ana Brnabić. Ona je podsjetila kako je Vlada Srbija ukinula vize za kineske državljane, te dodala da su to sve signali koji će omogućiti mnogo veću suradnju i više od šest milijardi dolara, a da Srbija postane ono čemu se nada - središnja država za Kinu u projektu Jedan pojas, jedan put. Vlada će ostati stabilan i dugoročan partner Kini na njenim pothvatima u Europi, poručila je Ana Brnabić.

BROJ KINESKIH TURISTA POVEĆAN 130 POSTO Da je signal koji je upućen preko ukidanja viza dobro prihvaćen, potvrdio je gradonačelnik Beograda Siniša Mali koji je na otvaranju dvodnevne manifestacije Dani Pekinga u Beogradu rekao da je upravo zahvaljujući ukidanju viza u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježen rast kineskih turista u Srbiji od 130 posto. “Nastavit ćemo s nastupima na sajmovima turizma u Kini, kao i s pozivanjem kineskih turista u Srbiju i Beograd jer i na taj način dodatno približavamo dva inače bliska naroda.

U okviru manifestacije Dani Pekinga u Beogradu održan je Poslovni forum s više od 300 sudionika čiji je domaćin bila Privredna komora Beograda. Održana je i izložba fotografija Šarmantni Peking, prodajna izložba tradicionalnih kineskih proizvoda na Kalemegdanu, dječja hokejaška utakmica i koncert Pekinškog simfonijskog orkestra na kojem je pored klasične kineske glazbe i Dvoržakove 8. simfonije izvedena i glazba iz još uvijek u Kini veoma popularnog filma Valter brani Sarajevo.

Veliki potencijal vidimo u području obrazovanja i inovacija. Znanstveno tehnološki park na Zvezdari i takve ustanove u Pekingu u budućnosti će još više surađivati”, naglasio je Mali. On je istaknuo da će Beograd sljedeće godine biti domaćin summita gradonačelnika 16+1, gdje se očekuju gradonačelnici glavnih gradova svih središnjih i istočno-europskih zemalja u Beogradu. Ocijenio je da će to biti dodatna prilika za promociju i najavio da će sljedeće godine biti organizirana manifestacija Dani Beograda u Pekingu što je prilika da se domaća povijest, kultura i tradicija predstave građanima Pekinga. V.d. gradonačelnika Pekinga Chen Jining podsjetio je da je Beograd prvi europski grad s kojim su prijateljski odnosi uspostavljeni još 1980. godine potpisivanjem sporazuma o suradnji između Pekinga i Beograda koji je obnovljen prije dvije godine te da je od tada ta suradnja nastavljana u područjima gospodarstva, obrazovanja i sporta.

SRBIJA I KINA, U OVOM TRENUTKU, IMAJU ZAJEDNIČKE PROJEKTE VRIJEDNE VIŠE OD ŠEST MILIJARDI DOLARA, ISTIČE ANA BRNABIĆ Za dva dana Pekinga u Beogradu potpisani su i brojni sporazumi o suradnji od kojih će neki, pored protokolarnog, imati i konkretan značaj. Takav je onaj između kompanije Beijing Medwaste Engineering i beogradskog Sinofarma koji će Beogradu donijeti kinesku investiciju u postrojenja za preradu medicinskog otpada. 25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA EKONOMSKI INSTITUT, ZAGREB: CROATIAN ECONOMIC

OPORAVAK SE NASTAVLJA Očekuje se da će deficit proračuna opće države iznositi 0,4 posto BDP-a u 2017., dok bi, uz nastavak povoljnih trendova, 2018. godinu Hrvatska mogla završiti sa suficitom proračuna opće države od oko 0,5 posto BDP-a komponentu potrošnih dobara, uvoz bi trebao nastaviti snažno rasti, i to po stopi od 10,4 posto u ovoj i 6,9 posto u 2018. godini, dok se usprkos snažnom rastu izvoza usluga te stabilnom rastu izvoza roba ipak očekuju nešto skromnije stope rasta izvoza, 8,2 posto u 2017. i 5,7 posto u 2018. godini. Unatoč tome, zbog očekivanog povećanja rezervacija za gubitke bankarskog sektora, iza čega najvjerojatnije stoje nenaplativi krediti poduzećima koja su dio Agrokora ili dio mreže Agrokorovih dobavljača, očekuje se suﬁcit tekućeg računa bilance plaćanja i u 2017. i u 2018. godini.

RAST INVESTICIJA OD 5,1 POSTO

JAVNI DUG MOGAO BI IZNOSITI OKO 82,2 POSTO BDP-a POTKRAJ 2017. I 80 POSTO BDP-a IDUĆE GODINE

rvatsko gospodarstvo nastavilo je s oporavkom tijekom prve polovine tekuće godine, a najnovije prognoze Ekonomskog instituta, Zagreb sugeriraju nastavak ovoga trenda i u nadolazećem razdoblju, uz nešto višu stopu rasta u odnosu na 2016. godinu. Potaknuti prije svega rekordnom turističkom sezonom, ali i povećanjem potrošačkog optimizma, rastom raspoloživog dohotka, stabilnim tečajem kune prema euru te očekivanim rastom glavnih trgovinskih partnera, istraživači EIZ-a u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook najavljuju blago ubrzavanje stope rasta BDP-a sa tri posto u 2016. godini na 3,1 posto u ovoj te 3,3 posto u 2018. godini. Kao i u prethodnom razdoblju, domaća potražnja glavni je generator rasta, dok se nakon pet uzastopnih godina pozitivnog doprinosa u iduće dvije godine očekuje negativan doprinos neto vanjske trgovine ekonomskom rastu, ponajprije zbog ubrzanja rasta uvoza. S obzirom na rast potrošnje te veliku uvoznu

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

S druge strane, sve tri sastavnice domaće potražnje – osobna i državna potrošnja te investicije – nastavljaju s pozitivnim doprinosom rastu. Tako se u ovoj godini očekuje porast osobne potrošnje od 4,1 posto, dok se u idućoj godini, uz nešto blaži rast raspoloživog dohotka, očekuje usporavanje tog trenda uz stopu od 3,1 posto. Uz izlazak iz procedure prekomjernog deficita i stabilno punjenje proračuna nije izgledno da će država u bliskoj budućnosti smanjiti svoju potrošnju te se očekuje njen rast od 1,6 posto u 2017. godini uz blago usporavanje u 2018. s rastom od 1,3 posto. Iako je rast investicijske potrošnje podbacio u odnosu na očekivanja u prvoj polovini godine, očekuje se da će to biti nadoknađeno u trećem i četvrtom tromjesečju te da će investicije završiti 2017. godinu s rastom od 5,1 posto, dok bi u 2018. investicije trebale rasti po stopi od 5,7 posto. Nastavak fiskalne konsolidacije, prije svega potpomognut povećanjem proračunskih prihoda, u 2017. bi trebao dovesti do dodatnog smanjenja proračunskog deficita. Tako se očekuje da će deficit proračuna opće države iznositi 0,4 posto BDP-a u 2017., dok bi, uz nastavak povoljnih trendova, 2018. godinu Hrvatska mogla završiti sa suficitom proračuna opće države od oko 0,5 posto BDP-a. Paralelno sa smanjenjem proračunskog deficita,

OUTLOOK

udio duga opće države u BDP-u također nastavlja padati. U 2016. godini prvi je put u 10 godina smanjen udio duga u BDP-u u odnosu na prethodnu godinu te se slična dinamika očekuje i u nadolazećem razdoblju. To znači da bi javni dug mogao iznositi oko 82,2 posto BDP-a potkraj 2017. i 80 posto BDP-a iduće godine. Iako drastičan pad nezaposlenosti upućuje na oporavak tržišta rada, službena statistika i dalje pruža zbunjujuću sliku o kretanju zaposlenosti. Naime, privremeni podaci DZS-a sugeriraju smanjenje zaposlenosti u odnosu na prethodnu godinu, dok podaci o broju osiguranika HZMO-a govore da je došlo do skromnog povećanja zaposlenosti. Ipak, u nadolazećem razdoblju očekuje se usporavanje pada nezaposlenosti i umjereni rast zaposlenosti te daljnje smanjenje stope nezaposlenosti – na 12,8 posto u 2017. i 11,9 posto u 2018. godini. Povećanje plaća u 2017. prvenstveno se temelji na poreznoj reformi s početka godine, ali i općem povećanju plaća u javnom sektoru, dok bi se u 2018. on trebao temeljiti na daljnjem oporavku tržišta rada te mogućim pritiscima na rast plaća u pojedinim sektorima s nedostatnom ponudom radne snage.

OČEKIVANA STOPA INFLACIJE 1,1 POSTO Nakon tri uzastopne godine smanjenja potrošačkih cijena, očekivana stopa inﬂacije u 2017. godini iznosi 1,1 posto, ponajprije uzrokovana

rastom cijena hrane, što je bilo dovoljno i za nadoknadu nedavnih smanjenja cijena nafte na svjetskom tržištu. U 2018. očekuje se rast potrošačkih cijena od 1,5 posto, dijelom zbog daljnjeg oporavka kako domaće tako i inozemne turističke potražnje, ali i kao posljedica nedavnih povećanja cijena električne energije za koje se očekuje da će se prenijeti na niz proizvoda i usluga putem kanala proizvođačkih cijena. Iako je prosječna razina HRK/EUR tečaja u dosadašnjem dijelu godine iznosila 7,44, s nestajanjem potražnje u turizmu očekuje se snažnija aprecijacija do kraja godine te stabilna razina HRK/EUR tečaja za ovu godinu od 7,46. Uzimajući u obzir nastavak oporavka BDP-a i izvoza, uz još jednu uspješnu turističku sezonu, očekujemo prosječni HRK/EUR tečaj u 2018. godini na razini od 7,45. Unatoč padu kreditne aktivnosti u prvih sedam mjeseci 2017. godine, oporavak na tržištu rada, kao i cjelokupni gospodarski oporavak, zajedno s državnim subvencijama za stambene kredite, trebali bi dovesti do pozitivnog rasta kredita do kraja godine od 0,3 posto. S obzirom na predviđeni rast osobne potrošnje i BDP-a, visoku likvidnost i niske kamatne stope, očekuje se ubrzanje rasta kredita u 2018. godini na 3,4 posto. Istraživači EIZ-a ipak naglašavaju da postoje brojni rizici ostvarenja ovih prognoza, prije svega u sferi javnih ﬁnancija.

OČEKUJE SE SMANJENJE STOPE NEZAPOSLENOSTI NA 12,8 POSTO U 2017. I 11,9 POSTO U 2018. GODINI

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

SVIJET FINANCIJA MACROECONOMIC OUTLOOK 2018.-2019.

NASTAVAK RASTA BDP-a OD TRI POSTO Osim domaće potražnje koja je tradicionalno bila pokretač hrvatskog rasta, primjećuje se snažnija uloga izvoza, a rast u zadnje vrijeme podupiru i investicije piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rvatska je nakon dugogodišnjeg zaostajanja napokon uhvatila priključak i raste na razini prosjeka Srednje i Istočne Europe, istaknuto je, među ostalim, na predstavljanju Macroeconomic Outlooka 2018.-2019. Addiko Banka. Predstavljajući aktualna gospodarska kretanja i projekcije trendova, Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Addika, ocijenio je kako je slika Hrvatske bolja nego što je to bila 2015. godine kada je zaostajala na razini dva do tri postotna boda. “U 2018. godini očekujemo nastavak rasta BDP-a od tri posto”, naglasio je. Osim domaće potražnje koja je tradicionalno bila pokretač hrvatskog rasta, primjećuje se snažnija uloga izvoza. “Hrvatsko gospodarstvo prilično se promijenilo u zadnjih šest-sedam godina. Naime, udio izvoza je u formiranju BDP-a porastao za velikih 15 postotnih bodova”, istaknuo je Stojić napominjući kako rast u zadnje vrijeme podupiru i investicije. Investicije se, prema njegovim riječima, oporavljaju zbog pojačanoga korištenja EU fondova te rekordnih proﬁtabilnosti tvrtki,

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

posebice u sektoru malih i srednjih poduzeća. Osim toga, primjećuje se da izvoznici koji su značajno povećali svoju prisutnost na trećim tržištima danas moraju više investirati kako bi ostali konkurentni. “Uvjeti ﬁnanciranja su rekordno povoljni za hrvatske gospodarstvenike i vrlo su stimulativni za ﬁnanciranje investicija”, kazao je dodajući kako Addiko Bank u 2018. očekuje još jednu rekordnu turističku sezonu.

LAKŠI PRISTUP FINANCIRANJU Restrukturiranje Agrokora neizbježna je tema kada se govori o rizicima. “Mi nikad nismo rekli da restrukturiranje Agrokora neće utjecati na ekonomiju, ali smo kontinuirano utvrđivali pozitivne rizike koji poništavaju moguće negativne učinke. Koliki će oni u konačnici biti, pokazat će vrijeme”, smatra Stojić. Prema njegovu mišljenju, vrijeme za restrukturiranje koncerna je pametno kupljeno kako bi se, među ostalim, utvrdilo koliko je zapravo održivo njegovo poslovanje. “Cijela Grupa u nizu svojih poslovnih područja i danas ima snažne

tržišne pozicije koje bi trebale privući solidan interes investitora”, ocijenio je Stojić. Posebice je zanimljivo kako je, prema anketi koju provodi Europska središnja banka među članicama o tome koliko malih i srednjih poduzeća smatra da ima poboljšani pristup financiranju, prije tri godine samo 13 odnosno 14 posto hrvatskih poduzetnika je bilo zadovoljno tim pristupom, dok danas gotovo 40 posto njih kaže kako su se uvjeti financiranja poboljšali. “Taj vrlo dinamičan sektor ekonomije spreman je više se financirati, što znači da vidi bolje prilike za svoje poslovanje, spreman je više investirati u širenje na nova tržišta ili u svoj proizvodni miks”, kazao je.

U SLJEDEĆOJ GODINI OČEKUJE SE SMANJENJE DEFICITA NA 0,5 POSTO BDP-a Addiko Bank tečaj kune vidi stabilnim. Uslijed jačanja domaće potražnje moglo bi doći do povećanja trgovinskog deﬁcita što je jedan od potencijalnih srednjoročnih deprecijacijskih rizika. “Po toj osnovi malo bi porasla potražnja za devizama. Faktori neizvjesnosti su rezervacije, odnosno razduživanje banaka i bilo koji drugi uvezeni rizik”, napomenuo je. Stojić je ocijenio važnim to što se oporavlja kreditna aktivnost budući da se hrvatske banke strukturno suočavaju s većim dospijećima kredita s valutnom klauzulom, a zapravo sve više plasiraju kune. “To znači da moraju aktivnije menadžerirati svoje pozicije i to ima neto učinak potražnje za devizama”, istaknuo je dodajući kako Addiko Bank u 2018. godini očekuje nastavak relativno podržavajuće monetarne politike koja bi trebala voditi računa o daljnjem oporavku kreditne aktivnosti. Kamate su na rekordno niskim razinama kako za državu tako i za gospodarstvo, napomenuo je.

KONTINUIRANO JAČANJE KONKURENTNOSTI Iznimno važna potpora ekonomskom rastu je, prema njegovu mišljenju, kontinuirano jačanje konkurentnosti. A od početka krize hrvatska ekonomija svoju nekonkurentnost iskazala je najviše kroz cjenovnu komponentu. “Provedena porezna reforma iscrpila je potencijal daljnjeg bildanja cjenovne konkurentnosti i to ćemo sada trebati tražiti na

necjenovnoj strani. Kao što je bitno da poduzeća imaju jednostavan i brz pristup kapitalu, jako je važno da i kada ona donesu pogrešnu poslovnu odluku, da im tržište odnosno institucije omoguće brzi izlazak kako kapital ne bi propao”, istaknuo je Stojić i dodao kako porezna reforma nije završena jer Hrvatska ima još prilično posla kako bi kroz nju ojačala cjenovnu konkurentnost. Mnoge zemlje koje imaju rasprostranjeniji porezni pritisak i, primjerice, uveden porez na nekretnine, imaju nižu stopu poreza na dohodak. Hrvatska i Slovenija jedne su od rijetkih zemalja koje nemaju nijednu vrstu poreza za nekretnine i one su zapravo prisiljene plaćati veći porez na dohodak. “To najviše šteti konkurentnosti poduzeća koje moraju platiti taj dio”, smatra. Addiko Bank procjenjuje kako će u ovoj godini deficit proračuna biti ispod jedan posto BDP-a. U idućoj godini očekuje se smanjenje deficita na 0,5 posto BDP-a zahvaljujući ciklički snažnijim prihodima te jačoj ulozi EU fondova u javnim investicijama, dok ubrzanje tekuće potrošnje i jednokratne stavke otvaraju više negativnih rizika za veći deficit. Naime, povećanje rezervacija banaka zbog problema vezanih uz Agrokor te ostali otpisi potaknuti poreznim tretmanom imat će jednokratan negativan utjecaj na prihode od poreza na dobit, dok će dugovi u zdravstvu, povećanje mirovina i plaća u javnom sektoru, te izdaci za obranu i u sljedećoj godini utjecati na rashode. U našem osnovnom scenariju sa snažnijim nominalnim BDP-om i nižim izdacima za kamate očekujemo javni dug ispod 80 posto BDP-a u sljedećoj godini, a što zajedno s nedavnim izlaskom iz procedure prekomjernog deficita i poboljšanim reformskim izgledima otvara put za rast kreditnoga rejtinga. Potonje u kombinaciji sa smanjenim potrebama za (re) financiranjem u 2018. godini, pojačanim nastojanjima da se ranije pristupi procedurama za brži ulazak u ERM II mehanizam (svojevrsne čekaonice za ulazak u eurozonu), te u konačnici urednim scenarijem restrukturiranja Agrokora pogoduje daljnjem padu premije na rizik ugrađene u cijenu hrvatskih obveznica, zaključio je Stojić.

Sa snažnijim nominalnim BDP-om i nižim izdacima za kamate očekujemo javni dug ispod 80 posto BDP-a u sljedećoj godini, a što zajedno s nedavnim izlaskom iz procedure prekomjernog deﬁcita i poboljšanim reformskim izgledima otvara put za rast kreditnoga rejtinga.

Hrvoje Stojić, direktor Odjela Ekonomskih istraživanja Addika

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

ISTOK EUROPE MANJE PLAĆEN

Kada se uzmu u obzir troškovi života, radnici u 11 država članica EU iz Središnje i Istočne Europe mjesečno su plaćeni čak do 944 eura manje od radnika u Njemačkoj, pokazuje studija Europskog sindikalnog instituta. Razlike u neto mjesečnim plaćama, prilagođene za sastav radne snage i strukturu ekonomije, veće su nego kada se u obzir uzmu samo troškovi života, pri čemu su najslabije plaćeni radnici u Rumunjskoj, a slijede Bugarska, Mađarska, Latvija i Hrvatska.

I dalje visoka likvidnost Iznimno visoka likvidnost sudionika i dalje je glavno obilježje novčanog tržišta, a dnevni višak likvidnosti iznosi oko 15 milijardi kuna. U ovakvim uvjetima potražnje za kratkoročnim pozajmicama gotovo i nema, a kamatna stopa vrlo je niska. Na početku prošloga tjedna održana je redovita obratna repo aukcija središnje banke na kojoj je povučeno 30 milijuna kuna dodatne likvidnosti, jednako iznosu koji se povlači već par tjedana zaredom. Kako u rujnu Ministarstvo ﬁnancija nije planiralo ni jednu aukciju trezorskih zapisa, sudionici s viškom likvidnosti neće imati priliku dio sredstava

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

480

360

240

120

0 18.9.

19.9.

20.9.

21.9.

22.9.

usmjeriti u trezorske zapise i djelomično rasteretiti viškove. Tu priliku neće imati do kraja mjeseca listopada. Iako je razdoblje održavanja obvezne pričuve tek na početku, odnos ponude i potražnje novca nije se promijenio i to zbog činjenice što nema potrebe za uzimanjem kratkoročnih pozajmica u svrhu održavanja obvezne pričuve budući da su depozitne institucije zasićene vlastitom likvidnošću. Ni u narednom razdoblju ne očekujemo promjenu kretanja na novčanom tržištu. S jedne strane imamo visoku likvidnost novčanog tržišta koju bi samo snažna potražnja za novcem mogla neutralizirati, dok s druge strane, do daljnjega ne očekujemo značajan događaj na ﬁnancijskom tržištu [Jelena Drinković] koji bi to potaknuo.

ONLINE ULAZAK U DMF Početak štednje u Raiffeisen dobrovoljnom mirovinskom fondu od sada je jednostavniji i brži zahvaljujući online zahtjevu za članstvo. Prateći aktualnosti i načine na koji tehnologija omogućava komunikaciju i pojednostavljuje obavljanje raznih aktivnosti, Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima razvilo je online zahtjev za članstvo.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Pad dolara i franka, euro stabilno U proteklom tjednu srednji tečaj Hrvatske narodne banke je pokazao maleno kretanje europske valute prema kuni. Euro je tjedan zaključio na 7,48 kuna, a tijekom tjedna je išao gore-dolje za manje od lipe. Američki dolar je u tjednu izgubio tri lipe i završio ga na 6,23 kune, a švicarski franak je skliznuo za osam lipa i zaključio je tjedan na 6,44 kune.

valuta

7,480

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,968346

CAD kanadski dolar

5,082146

7,478

JPY japanski jen (100) 5,567241 CHF švicarski franak

6,436014

GBP britanska funta

8,451861

USD američki dolar

6,231653

EUR euro

7,477361

Izvor: HNB

primjena od 23.9.2017.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

EUR x.x. x.x. x.x. x.x. x.x.

USD

6,27 6,26

CHF

6,65 6,60

7,476

6,25

6,55

7,474

6,24

6,50

7,472

6,23

6,45

7,470

6,22

6,40

x.x. x.x. x.x. x.x. x.x.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA JYSK DOBAR U REGIJI

Europske dionice u zelenom Investitori su ponovno potkraj prošloga tjedna krenuli prebacivati sredstva u sigurnost zlata i jena nakon što je Sjeverna Koreja prijetnjom odgovorila na prijeteći govor američkog predsjednika Trumpa u UN-u. No to nije spriječilo rast indeksa na europskim burzama. Europske dionice rastu na krilima dobrih rezultata poslovanja i procjena za iduće razdoblje. Pozitivan trend na njemačkom tržištu dodatno je motiviran anketama pred nedjeljne izbore gdje se očekuje kako će kancelarka Angela Merkel osigurati svoj četvrti uzastopni mandat unatoč mogućem gubitku većine u parlamentu. Podaci o poslovanju njemačkih kompanija pokazali su bolje rezultate od očekivaniih, euro je stabilan na 1,20 američkih dolara nakon podataka i da je euroregija dobro poslovala. Cijene sirovina su u laganom padu, a i cijena nafte se ustabilila malo iznad 50 dolara za barel nakon sastanka zemalja proizvođača nafte u Beču. Utjecaj na burze mogao bi imati jedino govor britanske premijerke Therese May o strategiji izlaska Velike Britanije iz EU-a na sastanku u Firenci.

7275

22420

7270

22400

7265

22380

7260

22360

7255

22340 22320

18.9. 19.9. 20.9. 21.9. 22.9.

6470

5320

6460

5300

6450

5280

6440

5260

6430

5240

CAC40

NASDAQ 6420

5220

18.9. 19.9. 20.9. 21.9. 22.9. 12640

18.9. 19.9. 20.9. 21.9. 22.9. 20800

DAX

12620

20600

12600

20400

12580

20200

12560

20000

12540

NIKKEI 225

19800

18.9. 19.9. 20.9. 21.9. 22.9.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

Mirex nastavio rasti

Dow Jones

FTSE 100 7250

datum

18.9. 19.9. 20.9. 21.9. 22.9.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A

MIREX A

21.09.

131,88030

-0,0331

3,35

AZ - A

21.09.

131,97020

-0,1202

2,69

Erste Plavi - A

21.09.

130,53670

0,0091

1,70

PBZ CO - A

21.09.

137,08650

0,0989

4,79

Raiffeisen OMF - A

21.09.

129,66820

0,0277

4,68

MIREX B

21.09.

237,04660

-0,0165

1,47

AZ - B

21.09.

235,69030

-0,0423

0,20

Erste Plavi - B

21.09.

246,45630

0,0090

1,72

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

21.09.

220,78930

0,0363

1,22

0,15%

Raiffeisen OMF - B

21.09.

243,28700

-0,0209

3,05

0,10%

kategorija C

MIREX C

21.09.

123,00970

-0,0296

4,16

AZ - C

21.09.

235,69030 95,9597 104,81

Erste Plavi - C

21.09.

122,02060

-0,0374

3,01

PBZ CO - C

21.09.

122,09780

-0,0179

3,47

Raiffeisen OMF - C

21.09.

126,91930

-0,0509

4,47

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošloga tjedna iznosila je 237,0466 bodova. U tjednu je njegova vrijednost porasla za 0,5568 bodova. Protekloga petka vrijednost Mirexa A iznosila je 131,8803 bodova, a Mirexa C 123,0097 bodova.

0,05% 0,00% -0,05% 18.9.

19.9.

20.9.

21.9.

MIREX - mjesečni

kategorija B

Raiffeisen DMF

21.09.

230,55470

-0,0118

1,74

0,75%

AZ Profit

21.09.

255,13190

0,0183

-3,63

0,50%

Croatia osiguranje

20.09.

158,64000

0,2222

0,25

0,25%

AZ Benefit

21.09.

253,60700

-0,0919

2,57

0,00%

Erste Plavi Expert

21.09.

208,47850

0,0225

1,21

Erste Plavi Protect

21.09.

198,39850

-0,0476

2,13

1,00%

-0,25% 28.8.

DUHANA DOVOLJNO U Hrvatskim duhanima za ovu godinu imaju ugovorenih gotovo 3200 hektara nasada duhana, a očekivana količina ubranog duhana iznosi gotovo 7000 tona. Hrvatski duhani će sav otkupljeni duhan s hrvatskih polja plasirati u pogone za preradu duhanskih proizvoda diljem zapadne Europe, kao i u domaću tvornicu u Kanfanaru.

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

1,25%

21.8.

Međunarodni maloprodajni lanac JYSK u protekloj je ﬁnancijskoj godini ostvario rast prometa od prosječno 19 posto na sva četiri regionalna tržišta - Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. Ostvaren je ukupni promet od 134,7 milijuna eura, broj pojedinačnih kupnji premašio je pet milijuna, a u regionalnom sustavu JYSK-a otvoreno je gotovo 300 novih radnih mjesta.

5.9.

13.9.

21.9.

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

GEFCO SPAJA TRŽIŠTA SLOVENIJE I HRVATSKE GEFCO tvrtka koja se bavi automobilskom logistikom najavila je udruživanje svojih organizacijskih struktura na slovenskom i hrvatskom tržištu te daljnje usmjeravanje na regiju Adriatic. Tim potezom žele poduprijeti pozitivne rezultate, ostvarene u dosadašnjoj suradnji oba tržišta, kao i naglasiti sposobnost poduzeća da stvori dodanu vrijednost te svojim korisnicima pruži učinkovita logistička rješenja u svakoj fazi opskrbnog lanca.

VULKAN NOVA POTPISALA UGOVOR S RUSIMA

Na Međunarodnom sajmu brodograđevne industrije NEVA 2017. u Sankt Peterburgu, riječka tvrtka Vulkan Nova potpisala je Memorandum o suradnji s ruskim OCK-om (United Shipbuilding Cooperation), što joj otvara vrata svih ruskih brodogradilišta. U Vulkan Novi ističu kako su do sada surađivali s dva brodogradilišta i prihodovali oko milijun eura, a sporazum im godišnje može donijeti između milijun i pol i dva milijuna eura. Vulkan Nova je specijalizirana za proizvodnju brodske opreme, industrijskih dizalica i postrojenja za unutarnji transport i vodeći je hrvatski proizvođač palubne opreme.

Nakon tri tjedna Crobexi u zelenom Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu tek neznatno veća nego tjedan ranije. Dionički promet je uvećan za 4,62 posto te je iznosio nešto više od 78 milijuna kuna, od čega se dva milijuna kuna odnosi na blok promet dionicama HT-a. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 29,5 milijuna kuna ili 83 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -3,10 do +32,27 posto.

Promet veći od milijun kuna sakupilo je devet izdanja, dok je ukupno 11 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi, ključni indeksi Zagrebačke burze, su nakon tri negativna tjedna zabilježili porast. Crobex je uvećan za 0,44 posto na 1.829,42 boda. Crobex10 je porastao za 0,47 posto na 1.084,95 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -4,96 posto koliko je umanjen CROBEXkons do 2,87 posto koliko je uvećan CROBEXindu. Obveznički indeksi su tjedan zaključili padom; ZAGREBAČKA BURZA CROBIS je umanjen za 0,17 posto, a THE ZAGREB STOCK EXCHANGE CROBIStr za 0,09 posto. UKUPAN TJEDNI PROMET: 372.566.442,77 kn Najlikvidnija je Valamar Riviera čijim TJEDNI DIONIČKI PROMET: 78.427.874,16 kn je dionicama ostvaren promet od 11,2 index zadnja vrijednost tjedna promjena milijuna kuna, a cijena im je poveća1.829,4200 +0,44% CROBEX na za 1,30 posto na 44,45 kuna. Cijena 1.084,9500 +0,47% CROBEX10 dionice HT-a porasla je za 1,13 posto 110,8537 -0,17% CROBIS na 178,40 kuna, a njome je u redovnoj 165,1735 -0,09% CROBIStr trgovini ostvaren promet od 2,9 milijuna kuna, dok je u blok transakciji Top 10 tjedna zadnja ostvareno nešto više od dva milijuna promet po prometu promjena cijena kuna. U iščekivanju Glavne skupštine +1,30% 44,45 11.185.927,32 Valamar Riviera d.d. i odluke o dokapitalizaciji Đuro Đako+1,13% 178,40 4.879.571,54 HT d.d. vić je zabilježio porast od 32,27 posto +32,27% 35,95 3.750.094,85 ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. na 35,95 kuna te promet od 3,8 mili-1,66% 472,01 2.356.213,36 Arena Hospitality Group d.d. juna kuna. +1,72% 437,40 2.266.216,70 ADRIS GRUPA d.d. Među 10 najlikvidnijih, šest izdanja -0,45% 1.106,00 1.911.765,95 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. bilježi rast cijene. Dionice su najviše -3,10% 3.100,00 1.647.682,97 HUP - ZAGREB d.d. poskupjele Đuri Đakoviću za 32,27 -0,57% 297,31 1.615.510,13 PODRAVKA d.d. +0,87% 806,00 1.110.051,45 ATLANTIC GRUPA d.d. posto. Povlaštenim dionicama Adris 784.900,10 +1,67% 6.100,00 Čakovečki mlinovi d.d. Grupe cijena je uvećana za 1,72 posto na 437,40 kuna, a njihov tjedni promet 10 dionica tjedna zadnja iznosi 2,3 milijuna kuna. Čakovečki promet s najvećim rastom cijene promjena cijena mlinovi su pak tjedan zaključili ci+35,71% 19,00 190,00 HOTELI ŽIVOGOŠĆE d.d. jenom od 6100 kuna, što predstavlja +32,27% 35,95 3.750.094,85 ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. rast od 1,67 posto, te prometom od +25,02% 18,39 30.039,61 Badel 1862 d.d. 785.000 kuna. +12,68% 7,20 5.095,25 J&T banka d.d. Pad cijene bilježe četiri izdanja. Naj+12,50% 18,00 19.172,64 VIADUKT d.d. više je cijena umanjena dionicama +7,53% 340,00 63.041,08 VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d. HUP-a Zagreb, za 3,10 posto na 3100 +7,07% 21,95 343.283,30 Dalekovod d.d. +5,47% 50,90 120.463,63 Zagrebačka banka d.d. kuna, a trgovane su u iznosu ne+5,00% 157,50 35.731,60 EXCELSA NEKRETNINE d.d što većem od 1,6 milijun kuna. Are+4,62% 539,00 176.810,95 HPB d.d. na Hospitality Grupa bilježi pad od 1,66 posto na 472,01 kunu te promet 10 dionica tjedna zadnja od gotovo 2,4 milijuna kuna. Dionipromet s najvećim padom cijene promjena cijena ce Podravke pojeftinile su za 0,57 -22,42% 31,00 2.730,25 SLATINSKA BANKA d.d. posto na 297,31 kunu, a trgovane -17,93% 3,57 194.637,52 INGRA d.d. su u iznosu od 1,6 milijuna kuna. -17,39% 0,38 16,72 MAGMA d.d. ULJANIK d.d. JADROPLOV d.d. INSTITUT IGH d.d. Kutjevo d.d. ULJANIK PLOVIDBA d.d. AUTO HRVATSKA d.d. HOTELI BRELA d.d.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

-15,00% -14,13% -11,99% -10,99% -10,92% -7,62% -7,58%

17,00 30,01 240,06 40,00 146,99 630,00 15,25

13.196,80 65.134,99 129.607,72 2.130,00 309.496,73 196.040,17 22.789,50

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI 81. GODINA PRVOMAJSKE

Od jedan posto pada do dva posto rasta Među 84 otvorena investicijska fonda prevladali su fondovi s porastom vrijednosti udjela. Rast vrijednosti bilježi 38 fondova, pala su 44 fonda, a dva fonda bilježe tjedan bez postotne promjene. Dva su fonda tjedan zaključila rastom većim od jedan posto, a jedan padom većim od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom devet mjesta su zauzeli dionički, a jedno posebni fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -1,11 posto do +1,82 posto. Prema rezultatima u zadnjih 12 mjeseci, među dioničkim fondovima najznačajniji porast bilježi ZB

trend (+19,68 posto), a slijede ZB BRIC+ s porastom od 17,19 posto i Capital Breeder (+14,43 posto). Kod posebnih fondova najviše je rastao ZB Future 2055 (+6,08 posto). Mješovite predvodi HPB Global kojem je vrijednost uvećana za 5,86 posto, a slijedi Addiko Balanced s porastom od 5,27 posto. Addiko Conservative je s rastom od 4,78 posto prvi među obvezničkim fondovima, a slijedi InterCapital Bond (+4,37 posto). Na ljestvici novčanih fondova vrijednost je najviše uvećana fondu PBZ Dollar (+0,99 posto), a slijedi Locusta [Iva Skorin] Cash s prinosom od 0,94 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 14.9.2017. do 21.9.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 20,750 KD Victoria € 11,884 Addiko Growth $ 183,563 ZB trend kn 14,778 KD Prvi izbor € 145,709 ZB euroaktiv kn 102,587 Capital Breeder € 130,577 KD Europa € 11,815 PBZ Equity fond kn 114,453 HPB Dionički € 84,796 Erste Adriatic Equity kn 85,476 Neta Global Developed kn 113,808 ZB aktiv € 113,151 InterCapital SEE Equity $ 15,927 Platinum Global Opportunity kn 5,958 KD Nova Europa kn 44,125 OTP indeksni € 105,526 Platinum Blue Chip kn 443,684 Neta Frontier € 101,512 OTP Meridian 20 kn 90,390 A1 kn 153,931 Alpen.Special Opportunity kn 58,720 Neta New Europe € 87,486 KD BRIC kn 8,514 KD Energija € 110,796 ZB BRIC+ € 166,318 Allianz Equity $ 20,795 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 120,740 Raiffeisen Dynamic € 108,220 Raiffeisen Harmonic 104,160 Raiffeisen zaštićena glavnica € € 103,930 ZB Future 2025 € 102,911 ZB Future 2030 € 102,477 ZB Future 2040 € 102,940 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 162,929 ZB global € 15,284 PBZ Global fond € 13,699 Addiko Balanced kn 130,286 KD Balanced kn 106,425 HPB Global € 15,532 OTP uravnoteženi kn 165,834 Allianz Portfolio € 116,105 PBZ Conservative 10 fond

tjedna promjena [%]

-0,21 -0,25 0,75 0,59 0,63 -0,23 0,81 -0,28 0,58 0,09 0,05 0,26 -0,50 -0,24 -0,75 -0,21 0,51 -0,12 -0,38 -0,84 0,73 -0,11 0,63 1,82 1,17 -0,47 0,33 0,53 -0,75 0,00 -0,02 0,05 0,08 0,08 -0,24 -0,04 -0,11 -1,11 0,30 -0,01 0,06 -0,01

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 103,244 You Invest Active € 104,388 You Invest Balanced € 105,031 You Invest Solid € 103,691 PBZ Flexible 30 fond € 95,639 OTP Absolute € 104,783 InterCapital Income Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 197,826 ZB bond € 15,067 Addiko Conservative € 180,210 Raiffeisen Bonds € 135,809 PBZ Bond fond € 221,781 InterCapital Bond € 165,341 HPB Obveznički kn 80,408 Neta Emerging Bond € 120,894 Erste Adriatic Bond € 107,830 Raiffeisen Classic kn 103,822 PBZ Short term bond fond $ 106,072 PBZ Dollar Bond fond $ 103,394 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,057 Erste Local Short Term Bond 99,965 Erste Adriatic Short Term Bond € € 100,365 OTP Short-term bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,498 PBZ Novčani fond kn 175,939 ZB plus € 150,778 ZB europlus BE € 150,778 ZB europlus BK € 128,755 PBZ Euro Novčani kn 158,080 Raiffeisen Cash kn 151,813 Erste Money kn 152,684 Addiko Cash $ 133,433 PBZ Dollar fond kn 143,997 HPB Novčani kn 133,370 OTP novčani fond kn 130,540 InterCapital Money kn 1373,673 Locusta Cash kn 118,594 Allianz Cash € 116,238 Erste Euro-Money kn 111,554 Auctor Cash € 106,110 Raiffeisen euroCash € 106,421 HPB Euronovčani kn 106,825 Neta MultiCash € 102,125 OTP euro novčani kn 1001,845 Zodaks Cash

-0,02 -0,06 -0,00 0,05 -0,34 0,08

naziv(fond)

valuta

0,02 -0,02 -0,07 -0,01 -0,02 -0,03 -0,05 -0,06 -0,07 0,22 -0,10 -0,09 -0,00 -0,03 -0,17 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 -0,01 0,00 -0,05 -0,00 -0,02 -0,05 0,01

“Želimo upoznati širu javnost, kao i podsjetiti i potaknuti Vladu, da su temelj svake proizvodnje strojevi i automatizacija. Sve proizvodne strojeve mogu proizvesti jedino alatni strojevi, a uspješno vođenje gospodarstva i proizvodnje može se realizirati samo vlastitom proizvodnjom alatnih strojeva”, kazao je generalni direktor Prvomajske Đuro Pačin, dodavši kako Prvomajska čini baš to, već 81. godinu.

SURADNJA GREYPA I HT-a Hrvatski Telekom i hrvatski proizvođač električnih bicikala Greyp sklopili su suradnju za novi model Greyp električnog bicikla, koji će HT podržati još jednom inovativnom uslugom eSIM. To je velika inovacija na hrvatskom tržištu, ali i unutar Deutsche Telekom Grupe, a povezani električni bicikl očekuje se na tržištu iduće proljeće.

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

KNJIGOMETAR P. Kotler, J. T. Bowen, J. C. Makens

Marketing u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i turizmu Mate

Književnik J. je ovisnik o alkoholu. Njegovi se deliriji smjenjuju s boravcima na liječenju, a čim napusti odjel odlazi u gostionicu K pijanom anđelu i njegova borba počinje iznova. U toj borbi nije sam; na odjelu za liječenje od ovisnosti svi pacijenti trebaju pisati dnevnik, pa tako J. zapisuje sudbine svojih “suboraca” - Don Juana Ziobra, Najtraženijeg Terorista na Svijetu, Kralja Šećera, Udarnika i Kraljice Kenta - a sve s ciljem da ispripovjedi univerzalnu, ali i individualnu priču o prokletstvu alkoholizma.

Mirjana Krizmanić

Zašto guramo glavu u pijesak? V.B.Z.

Jedan od najvažnijih zadataka u ugostiteljstvu i turizmu je razviti uslužnu stranu poslovanja, točnije snažnu uslužnu kulturu. Netko tko kupuje uslugu odlazi praznih ruku, ali ne odlazi prazne glave. Gosti imaju uspomene koje mogu podijeliti s drugima. U industriji kao što je ova, mnogi proizvodi koji se prodaju ustvari su neopipljivi doživljaji... Knjiga sadrži brojne primjere uspješnih tvrtki koje su implementirale pojedine strategije te najnovija kretanja u elektroničkom marketingu, marketingu odredišta i planiranju za budućnost.

Jerzy Pilch

K pijanom anđelu Hena com

Svi mi povremeno niječemo činjenice i ignoriramo probleme, štiteći se tako od neugodnih, bolnih, teško rješivih ili nerješivih situacija. Ova knjiga upoznaje nas s pojavama poricanja, ignoriranja i nijekanja činjenica, zavaravanja i obmanjivanja drugih i sebe te nas uči prepoznavati ta ponašanja. Alati koje nam nudi pomoći će nam da se suočimo s takvim situacijama i prebrodimo ih, ali i da katkad izbjegnemo probleme koje takva ponašanja mogu stvoriti u nekim drugim prilikama.

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

Zygmunt Bauman

Modernost i holokaust TIM press

Daniel, živi relativno lagodno i sretno, sve dok Portugal ne pogodi ekonomska kriza. On ostaje bez posla i više ne može plaćati stambeni kredit. Njegova žena, koja također ostaje bez posla, napušta ga i odvodi djecu. Daniel na neki način ostaje i bez dvaju najboljih prijatelja. Xavier je pao u duboku depresiju i nije izašao iz svojeg stana 12 godina, dok je Almodovar, uhićen pri pokušaju da poboljša vlastite materijalne prilike. Ipak Daniel ima nepokolebljivu volju za obnavljanjem, jer sadašnjost je besmislena ako ne vjerujemo u bolju budućnost.

Richard Brennan

Kako disati Planetopija

Ova knjiga raspravlja o tome što nas sociologija može naučiti o holokaustu, odnosno čemu holokaust može podučiti sociologiju. Bauman ističe kako se značaj holokausta često zaobilazi u razumijevanju moderne i to tako da se reducira na epizodu u židovskoj povijesti, a s druge strane prikazujući ga kao prijezira vrijedan aspekt društvene povijesti kojeg ćemo kroz progres moderniteta nadvladati. Oba modela podliježu preispitivanju. Osnovna premisa Baumanove knjige je da holokaust treba neminovno prihvatiti kao sastavni dio same prirode moderniteta.

David Machado

Prosječni indeks sreće Naklada Ljevak

Da bismo živjeli moramo disati, a način na koji dišemo može biti presudan za naše zdravlje, raspoloženje i dobrobit. Svjesno disanje najvažniji je preduvjet odbacivanja štetnih navika i rješavanja problema s disanjem i držanjem. Ova nam knjiga pokazuje što se događa u našem tijelu kad dišemo, kako dolazi do problema te kako da ponovno naučimo slijediti prirodan ritam disanja. Uz metodu Alexander tehnike i mnoštvo praktičnih tehnika, savjeta i vježbi disanja, ova će vam knjiga pomoći da ponovo prodišete i poboljšate sve aspekte svog života.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Uređaji za hlađenje i točenje pića Oprema-uređaji, Ludbreg, www.oprema-uređaji.hr. Tvrtka proizvodi uređaje za hlađenje i točenje pića te nudi globalna rješenja već više od 40 godina. Kontakt: Domagoj Cvetko, dcvetko@oprema-uredjaji.com, +385 42819181. Ugostiteljska oprema Fusio, Poreč, www.fusio.hr. Tvrtka nudi široku paletu ugostiteljske opreme namijenjene profesionalcima koji od svojih uređaja žele dobiti nešto više. Važan element u odabiru ugostiteljske opreme čini detaljna priprema. Fusio svojim kupcima nudi mogućnost aktivnog sudjelovanja u projektiranju i usavršavanju tehnoloških rješenja. Standardnu opremu je moguće prilagoditi prostoru, kapacitetu i željama kupca. Kontakt: Federika Lovrić Klarić, federika.lovric.klaric@fusio.hr, +385 992195000. Nakit Kletuš, Zagreb, www.kletus.hr. Tvrtka Zlatarna Kletuš se bavi dizajniranjem i izradom nakita. Posjeduje laboratorij za analizu dragog kame-

nja kao i rafinaciju plemenitih metala, koristeći najmodernije tehnologije. Klijenti mogu pronaći veliku kolekciju zlatnog i srebrnog nakita s ugrađenim briljantima i drugim dragim kamenjem. Imaju GIA, RAPNet certifikate te su vlasnici nekoliko ISO standarda. Proizvodi: zlatni i srebrni nakit - vjenčane prstene, zaručničke prstene, naušnice, privjeske, ogrlice s imenom, gravirani i personalizirani nakit. Usluge: izrada, veleprodaja i maloprodaja nakita, izrada nakita laserom, 3D modeliranje i printanje, analiza dragog kamenja i rafinacija plemenitih

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Promotivni materijal

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih nabavlja promotivni materijal. Procijenjena vrijednost je 620.000 kuna. Rok dostave ponuda je 3. listopada. Sustav tehničke zaštite

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Hrvatska pošta nabavlja sustav tehničke zaštite u trezorima i novčanom kartiranju. Procijenjena vrijednost nabave je 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 11. listopada.

metala. Kontakt: Danijel Kletuš, info@kletus.hr, +385 48280804, +385 98358413. Dokumenti i pametne kartice AKD, Zagreb, www.akd.hr. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju dokumenata, pametnih kartica, visokozaštićenog tiska te implementaciju pratećih i cjelovitih IT rješenja. Proizvodi niz proizvoda okupljenih u tri osnovna brenda: AKD dokumenti, AKD kartice i e-rješenja, AKD zaštićeni tisak. AKD proizvodi i svojim kupcima isporučuje elektroničke dokumente građana poput biometrijske putovnice, vize, osobne iskaznice, vozačke dozvole, dozvole boravka, pogranične propusnice, vojne iskaznice te prateća IT rješenja. Značajni dio proizvodnog programa AKD-a čini i smart card program koji podrazumijeva izradu i personalizaciju svih vrsta smart kartica (kontaktnih i/ili beskontaktnih) te isporuku zaokruženih, pratećih e-sustava i aplikativnih rješenja ili prilagodbu raznim postojećim sustavima, poput e-zdravstvene iskaznice, e-tahografa, e-akademske iskaznice, identiﬁkacijskih kartica, platnih, telekomunikacijskih, prijevoznih i parkirnih kartica ili pak drugih vrsta službeno propisanih iskaznica/ dokumenata na razini nacionalnih državnih institucija. Kontakt: Adela Jelinek Bišćan, adela.jelinek.biscan@akd.hr, +385 13657714, +385 989810382. Alati za tlačni lijev TEH-CUT, Velika Gorica, www.teh-cut.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom alata za tlačni lijev aluminija, specijalnih strojnih dijelova i naprava. Kontakt: Barbara Vlašić, barbara.vlasic@ teh-cut.hr, +385 13440952, +385 912410958.

piha i tepih-staza. Procijenjena vrijednost je 600.000 kuna. Rok dostave ponuda je 10. listopada. Informatička oprema

REGIJA

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja nabavlja informatičku opremu za ribarske inspektore i službene osobe ovlaštene za nadzor područja ribarstva: prijenosna računala, prijenosne pisače i vodootporne naprtnjače. Procijenjena vrijednost nabave je 1,7 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 13. listopada.

Računalna oprema

Tepisi i staze

Hrvatski sabor traži isporuku i zamjenu dijela postojećih te-

prijevoz pacijenata. Procijenjena vrijednost iznosi 2,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 18. listopada.

Vozila za prijevoz pacijenata

Grad Zagreb nabavlja vozila za

Fakultet za građevinu i geodeziju Sveučilišta u Ljubljani traži sukcesivnu nabavu energetski učinkovite računalne opreme. Procijenjena vrijednost nabave je 750.000 eura. Rok za dostavu ponuda je 16. listopada. Ljepila, spužve i stiropor

Željeznice RS-a nabavljaju ljepila spužve i stiropor. Rok dostave ponuda je 28. rujna.

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

NA BUBNJU POSLOVNE ZGRADE, BETONARA, DVORIŠNI PROSTORI Poslovna zgrada u Dugopolju procijenjena na 35,7 milijuna kuna. Zgrada u naravi predstavlja poslovnu zgradu koja se sastoji od prizemlja (poslovni prostori i dva kata, dio prvog kata, dok su na drugom katu uredski prostori). Zgrada je izgrađena 2007. godine i najvećim dijelom je završena, mjestimice je i oštećena iznutra, dvor je uređen kao parkiralište/ okretište. Smještena je u gospodarskoj zoni, a u okolici su slične poslovne zgrade ukupne površine 11.822 četvorna metra. Datum dražbe je 11. listopada u 12 sati na Općinskom sudu u Splitu, ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac, soba broj 37c/I. Prodaja nekretnine neće se izvršiti ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće na zahtjev zainteresiranih osoba i ukoliko one ili ovrhovoditelj uplate potreban predujam za izlazak sudskog ovršitelja. Jamčevina iznosi jednu desetinu utvrđene vrijednosti nekretnine i treba se položiti na račun Općinskog suda u Splitu br. HR6923900011300000195, model HR00, poziv na br. 01-4818-10, najkasnije do 4. listopada do 14.30 sati i predati primjerak uplatnice Sudu, sudnica 37c/I. Poslovni kompleks betonare u Galižani pokraj Vodnjana, procijenjen na 26,8 milijuna kuna. Kompleks se nalazi u gospodarskoj zoni Galižana u Općini Vodnjan. Pristup nekretnini je neposredno s javne prometne površine u vlasništvu Grada Vodnjana. Na čestici je izgrađen poslovni kompleks Kapeloto - u naravi je betonara za proizvodnju betona te betonara i pogon za proizvodnju betonskih elemenata,

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

kao i prateći sadržaji ukupne površine 12.053 četvorna metra. Dražba će se održati 7. studenog u 9 sati na adresi Općinski sud u Puli-Pola, soba br. 26. Nekretnine se na drugom ročištu za javnu dražbu ne mogu prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe vezane uz kupnju na dražbi snosit će kupac. Razgledavanje je 2. studenoga od 13 do 13.30 sati. Obvezna najava sudskom ovršitelju istog dana od 8 do 9 sati, soba 9 na Sudu, telefon: 052/377 600. Dokaz o uplati predujma u iznosu od 150

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

kuna na račun broj HR2923900011300002176, s pozivom na broj 2-6705-16, dostaviti sudu osam dana prije zakazanog razgledavanja. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe (pravne i ﬁzičke) koje su položile jamčevinu tri radna dana prije održavanja ročišta za javnu dražbu u iznosu od 10 posto od vrijednosti nekretnina. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda broj HR2923900011300002176 pozivom na broj 2-6705-16, na način da se uplata jamčevine izvrši tri radna dana prije održavanja ročišta. U protivnome, uplata jamčevine neće se uzeti u obzir ako ista na dan održavanja ročišta za dražbu ne bude vidljiva na računu Općinskog suda u Puli-Pola. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se jamčevina odmah nakon zaključenja javne dražbe. Dvorišni prostori na Žitnjaku, procijenjeni na 25 milijuna kuna. Nekretnine u naravi predstavljaju dvorišta na četiri čestice ukupne površine 41.600 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu će se održati 8. prosinca u 10 sati na adresi Općinski građanski sud u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 301/III. Uvjet prodaje je po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu nižu od 8,4 milijuna kuna. Razgledavanje je 23. studenog u 14 sati uz prisutnost sudskog ovršitelja Roberta Berenda. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije osam dana prije ročišta za dražbu dale osiguranje od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na žiroračun Općinskog građanskog suda u Zagrebu, otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d., broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-2590-17, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Zgrada dvorište i drugi objekti u Brezničkom Humu, procijenjeni na 22,6 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zgradu, dvorište i parkiralište, kuću, gospodarske zgrade, dvorište i oranicu, livadu, šumu, cepilnjak u naselju Butkovec. Dražba za ovu nekretninu će se održati 5. studenog u 9.30 sati na adresi Općinski sud u Varaždinu, soba br. 110/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje nekretnine je 23. i 24. listopada u vremenu od 13 do 15 sati. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 vrijednosti nekretnine i potrebno ju je uplatiti na broj: HR1223900011300000154, poziv na broj: 05 19-02-217511.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Oprema za medicinsko snimanje Republika Srbija je dobila zajam za nabavu medicinske opreme za snimanje. Rok za predaju ponuda je 5. listopada, a prijave i podaci o nadmetanju nalaze se na procurement.rd@ pim.gov.rs. Uvjeti za natječaj i sadržaj natječaja nalaze se na web stranicama www.obnova. gov.rs/english/public-procurement. Kabeli Swissgrid AG, Prilly – Malley, Švicarska, traži nabavu kabela. Natječaj je otvoren do 24. listopada. Adresa proﬁla kupca: www. swissgrid.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=984497. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na Swissgrid AG, Route des Flumeaux 41, Prilly – Malley 1008, Suisse, Katia Schmidlin, katia. schmidln@swissgrid.ch. Tehničko projektiranje Polska Spółka Gazownictwa Sp. z o.o., Oddział Zakład Gazowniczy w Bydgoszczy, Bydgoszcz, Poljska, traži nabavu usluga tehničkog projektiranja. Natječaj je otvoren do 23. listopada, a prijave se predaju na Polska Spółka Gazownictwa Sp. z o.o., Oddział Zakład Gazowniczy w Bydgoszczy, ul. Jagiellońska 42, 85-097 Bydgoszcz, Edyta Czerniejewska, 85-097 Bydgoszcz, Polska, edyta.czerniejewska@psgaz.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Popravak i održavanje sigurnosne opreme Madridski Metro traži nabavu usluga popravaka i održavanja sigurnosne opreme. Natječaj je otvoren do 17. listopada. Više podatka o nadmetanju može se naći na Metro de Madrid, Sociedad Anónima, Cavanilles, 58, Servicio de Contratación, 28007 Madrid, Espana, Ger. Contratacion@metromadrid.es. Elektronički pristup podacima: www.metromadrid.es/ es/acceso_proveedores/licitaciones//index_ en_curso.html. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: www.metromadrid. es/es/acceso_proveedores/Presentar_Ofertas/ index.html.

Proizvodi za čišćenje Norsk Tipping AS, Hamar, Norveška, traži nabavu različitih proizvoda za čišćenje. Natječaj je otvoren 23. listopada. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/ Documents/Folder/156859. Dodatne informacije dostupne su na Norsk Tipping AS, 925 836 613, Postboks 4414 Bedriftssenteret, Hamar 2325, Norway, Erik Johannesen, erik. johannesen@norsk-tipping.no. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na prethodno navedenu adresu. Sigurnost Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Basel, Švicarska, traži nabavu usluga na području sigurnosti. Natječaj je otvoren do 23. listopada. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap. ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=985077. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Kantonale Fachstelle für öffentliche Beschaffungen Münsterplatz 11, Postfach, Basel 4001, Switzerland, kfoeb@ bs.ch. Usluge osiguranja od šteta ili gubitaka Garde AS, Moholt, Trondheim, Norveška, traži usluge osiguranja od šteta ili gubitaka. Natječaj je otvoren do 20. listopada. Adresa proﬁla kupca: https://eu.eu-supply.com/ ctm/Company/CompanyInformation/Index/256356. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http:// eu.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=194329&B=KGVLIGHT Dodatne informacije dostupne su na Garde AS, 986 187 960, Postboks 1954, Moholt, Trondheim 7448, Norveška, Janniche Holterman, jh@ garde.as. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: http:// eu.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=194329&B=KGVLIGHT. 25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

PRIVREDNI VJESNIK

VINA CROATIA-VINA MOSAICA U BEČU

HRVATSKI VINARI U POHODU NA AUSTRIJU

U organizaciji HGK 12 hrvatskih vinara predstavilo je svoje proizvode na bečkom trgu Am Hof, dok se u restoranu Graben30 održalo stručno vođeno kušanje vina (Masterclass) za vinske stručnjake piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rvatska gospodarska komora (HGK) i njeno Udruženje vinarstva na bečkom trgu Am Hof prošloga je vikenda organizirala promociju vina okupljenih pod brendom Vina Croatia – vina mosaica čime su željeli ne samo ojačati imidž hrvatskih vina i vinarija nego i cjelokupni imidž Hrvatske u vremenu pred i posezone na najvažnijim hrvatskim emitivnim turističkim tržištima, među kojima je Austrija vinarima osobito važna. Zanimljiv je i podatak da izvoz vina na austrijsko tržište bilježi porast: u prvih pet ovogodišnjih mjeseci izvezli smo 718.500 litara vina, što je više nego u cijeloj 2016. godini kada smo u Austriju izvezli uku-

pno 675.000 litara vina. Na bečkom trgu Am Hof stotinjak metara od glavne gradske šetnice predstavilo se 12 hrvatskih vinarija sa svojim proizvodima kao i distributeri hrvatskih proizvoda za to tržište. Svoja vina i hranu u Beču su promovirali Badel 1862, Degrassi, Dvanajščak, Kozol, Feravino, Iločki podrumi, Kozlović, Krauthaker, Kutjevo, PP Orahovica, Zigante, Zlatan otok, PZ Vrbnik, Delikroat i Aura Delikatessen. Uz samo predstavljanje na trgu Am Hof, u bečkom restoranu Graben30 održalo se stručno vođeno kušanje vina (Masterclass) za vinske stručnjake na kojemu su turistima već dobro poznate vinske sorte predstavljene stručnjacima, trgovcima i distributerima vina.

PODSJEĆANJE NA OKUSE HRVATSKE

U PRVIH PET OVOGODIŠNJIH MJESECI NA AUSTRIJSKO TRŽIŠTE IZVEZLI SMO 718.500 LITARA VINA 56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

Kako kaže Nikola Drmić iz vinarije Krauthaker ovim su nastupom željeli podsjetiti Austrijance na okuse Hrvatske, sada, u posezoni dok su im dojmovi s ljetovanja na našoj obali još svježi te im poručiti da te iste proizvode sada

mogu kupiti i kod kuće. “Nama je ovo tržište važno, no velik je interes za našim vinima i na tržištu Velike Britanije jer već dugo radimo za Marks&Spencer. Kao kontinentalni proizvođači, nešto smo manje poznati turistima i ovakve prezentacije sigurno pomažu otvaranju novih kanala za promociju i prodaju”, smatra Drmić. Ivo Peršinović, vlasnik tvrtke Vino-Croatia, koji zastupa nekoliko hrvatskih vinara na austrijskom tržištu, ističe kako su Austrijanci veliki patrioti kad je riječ o konzumaciju vina i uglavnom piju domaće. “Kvaliteta koju imamo je upravo ono što se može ponuditi ovom tržištu. Oni vole lagana vina poput naše Žlahtine koja tu ima dobru prođu jer je lagana i ima mali postotak alkohola pa se može konzumirati uz ručak i kasnije nastaviti raditi. Kad vidimo da ni francuska vina nemaju veliku prođu na ovome tržištu, možemo biti zadovoljni. Uspjeli smo stvoriti temelje pa u narednim godinama očekujemo jači interes za ono što Hrvatska nudi. Moja je procjena da ćemo u ovoj godini povećati prodaju za 20 posto, a vjerujem da će se takvi trendovi nastaviti”, dodaje Peršinović.

LUKA BURILOVIĆ, PREDSJEDNIK HGK

Rast izvoza je dobar znak Dobri rezultati i rast izvoza na austrijsko tržište su dobar znak, ističe predsjednik HGK Luka Burilović, koji je došao u Beč dati podršku domaćim vinarima. ‘’Ovi su rezultati postignuti zahvaljujući proteklim dvjema dobrim godinama berbe, ali i nizu marketinških ativnosti na tržištima EU-a kroz Udruženje vinarstva HGK pod brendom Vina Croatia- vina mosaica. Očekujemo daljnji rast i plasiranje hrvatskih vina ne samo na austrijsko nego i na EU tržište upravo zahvaljujući konstantnoj kvaliteti hrvatskih vina. Ova manifestacija jedna je u nizu poluga za povećanje promocije i prepoznatljivosti hrvatskih vina’’, zaključio je Burilović.

mocijske akcije ćemo nastaviti jačati poziciju. Ovakav način prezentacije pod jedinstvenim brendom na gradskom trgu izuzetno je zanimljiv za sve naše vinare bez obzira na njihovu veličinu. Vjerujem da bi ovakve akcije i u drugim europskim gradovima pomogle u prepoznatljivosti hrvatskih vina na vinskoj karti Europe”, zaključuje Vida Janeković.

PROJEKT HGK SE NASTAVLJA

LAKŠI PROBOJ NA ZAHTJEVNA TRŽIŠTA Ovu priliku za promociju smo prihvatili široke ruke, kaže Igor Hruška iz PP Orahovice. “Velika je stvar što nastupamo zajedno radi lakšeg proboja na zahtjevna tržišta. Doći na turistički emitivna tržišta je zanimljivo jer vas potrošači prepoznaju. Neki su već naši redoviti turisti pa su imali i priliku piti naša vina. Zanimljivo je gledati i reakcije Austrijanaca o sličnostima i različitostima s njihovim vinima, jer su im naše sorte poznate’’, smatra Hruška. Vida Janeković iz Badela 1862 ističe kako su njihovi prodajni rezultati na austrijskom tržištu značajno bolji nego prošle godine. “Naša vrhunska i kvalitetna vina su našla svoje kupce i na ovom zahtjevnom tržištu, a kroz pro-

Austrija je jedno od najzahtjevnijih vinarskih tržišta ističe Marina Rožić, glavna tajnica HGK. “Koliko god je ovo tržište zahtjevno i koliko god su lojalni svojim vinima, Austrijanci su toliko i otvoreni prema našim vinima. Oni su naši stalni turisti i gosti koji dobro poznaju našu gastronomiju i naša vina. U sprezi s turizmom smo odlučili upravo ovdje u Austriji započeti s prezentacijom na kojoj ćemo pokazati svo bogatstvo koje imamo pod zajedničkim brendom Vina Croatia - vina mosaica. HGK će davati kompletnu logističku potporu svojem udruženju i vinarima te zajedno s njima utvrditi koja su to tržišta na koja se treba fokusirati”, naglasila je Marina Rožić. Austrija je blisko, značajno ali prije svega zahtjevno tržište, ističe tajnik Udruženja vinarstva HGK Igor Barbarić. “Ako naša vina budu prepoznata među Austrijancima, koji su veliki poznavatelji vina, to nam zasigurno osigurava proboj i na šire tržište. Nadamo se uspješnom nastavku ovoga projekta, a vizija nam je da hrvatska vina promoviramo u svim europskim metropolama i tako istaknemo naše prednosti”, kaže Barbarić.

U sprezi s turizmom odlučili smo u Austriji započeti s prezentacijom na kojoj ćemo pokazati svo bogatstvo koje imamo pod zajedničkim brendom Vina Croatia - vina mosaica. HGK će davati kompletnu logističku potporu svojem udruženju i vinarima i zajedno s njima utvrditi koja su to tržišta na koja se treba fokusirati. Marina Rožić, glavna tajnica HGK

25. rujna 2017. | broj 3997 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

ISTRAŽIVANJE BRANDSCORE

ABC sir među najsnažnijim brendovima u Adria regiji

rema zadnjem istraživanju BRANDscore koje provodi neovisna agencija Ipsos, ABC sir je među 10 najsnažnijih brendova u Adria regiji, koja obuhvaća tržišta Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Kod izračuna BRANDscore rezultata u obzir se uzimaju različiti aspekti odnosa potrošača prema brendu, koji uključuju realizirani odnos potrošača prema brendu i emocionalnu percepciju proizvoda u svijesti potrošača, koje BRANDscore kontinuirano prati. “ABC sir je proizvod koji je apsolutno usmjeren potrošačima i njihovim potrebama, od najmlađih dana do zrelih godina. Polovica proizvodnje ABC sira se proda na domaćem tržištu, a drugu

polovinu izvozimo i zato kontinuirano pratimo potrebe potrošača na više od 20 svjetskih tržišta na koja plasiramo ABC sir. Iako smo aktivno usmjereni na daljnji rast izvoza i otvaranje novih tr-

HRVATSKA LUTRIJA

SURADNJA HOTELA ESPLANADE I BRENDA DELIGHT

300.000 IGRAČA NA INTERNETU

Imam sreće! Registrirala sam se na stranice Hrvatske Lutrije i prvi put sam odigrala na internetu. Eurojackpot nisam dobila, ali tablet i mobitel će mi dobro doći. Svaki je dobitak veselje, rekla je Ana Tušetić, Ona je istodobno i 300.000 registrirani igrač, zapravo igračica, na webu HL-a. Ana, inače medicinska sestra iz Zagreba, kaže kako baš i nije redovita igračica, ali da sada ima lijep podsjetnik pa će igrati češće.

žišta u Europi i Aziji, u fokusu su nam i dalje regionalna tržišta pa smo izuzetno zadovoljni jer je ABC sir visoko na ljestvici top brendova u Adria regiji,” istaknula je direktorica marketinga i turizma Belja Ljiljana Vajda-Mlinaček. ABC sir se u Belju proizvodi već 37 godina a u proizvodnji se koriste samo tri sastojka: mlijeko, vrhnje i malo morske soli. Proces nastajanja ABC sira predstavlja sljedivost od polja do stola i započinje na oranicama na kojima nastaju sirovine za domaću stočnu hranu pripremljenu prema potrebama svake od farmi. Vlastita proizvodnja mlijeka omogućuje kontinuirano praćenje kvalitete i stalna unapređenja pa ABC sir uvijek nastaje od najboljeg mlijeka koje daje 4000 beljskih krava. (I.G.)

“Imam sve što mi treba: dečka, kuću, posao i nemam nikakvih posebnih želja osim jedne. Kad osvojim Jackpot želim proputovati Južnu Ameriku, a dio dobitka svakako ću dati u dobrotvorne svrhe”, izjavila je. Podsjetimo, HL, kao najveći domaći priređivač igara na sreću, još u rujnu 2010. je omogućio svojim igračima online odigravanje igara na sreću. Od tada kontinuirano širi svoju ponudu pa je danas na internetu moguće odigrati Loto 7/39 i 6/45, TV Bingo, Keno, Eurojackpot, kladiti se na sportske događaje i brojeve lota, Online Bingo, icasino igre i eSrećke, priopćeno je iz HL-a. Osim Ane, bonusom za odigravanje eSrećaka na internetu, nagrađeno je još 300 novoregistriranih igrača. (B.O.)

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 3997 | 25. rujna 2017.

NOVE STILIZIRANE UNIFORME Poslovodstvo kultnog zagrebačkog Hotela Esplanade i dizajneri hrvatskog modnog brenda DeLight udružili su svoje kreativne snage i osmislili nove uniforme za djelatnice na hotelskoj recepciji. Soﬁsticirana DeLight kolekcija dizajnirana je posebno za žensko osoblje Hotela Esplanade, a izrađena je od vrhunskih prirodnih materijala i u potpunosti je hrvatski proizvod. Posebna pažnja usmjerena je na kroj modela haljina koji je s jedne strane elegantan i nenametljiv, a s druge glamurozan kako bi dočarao povijest i tradiciju tog hotela. “Hotel Esplanade sinonim je za stil, glamur i eleganciju, a oduvijek je pridavao posebnu pažnju besprijekornoj usluzi, di-

zajnu ali i najmanjim detaljima kako bi gostima pružio jedinstveni doživljaj boravka. Hotel je ovim projektom još jednom podržao mlade umjetnike koji često vide ovu zagrebačku ljepoticu kao idealnu kulisu za modna snimanja ili jednostavno kao muzu za nove kreacije nadahnute glamuroznim godinama prošlog stoljeća”, rekao je Ivica Max Krizmanić, generalni direktor Hotela Esplanade. (S.P.)