Pv 4001 by NEstar

| ISTARSKA ŽUPANIJA U 2016. | RIMAC AUTOMOBILI | POLJOPRIVREDA |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

23. listopada 2017., godina LXIV, broj 4001

TEMA TJEDNA

Akvakultura je strateška grana Europa više od 65 posto potrebe za ribom uveze, a kroz hrvatski uzgoj u akvakulturi možemo okrenuti te brojke u svoju korist

POSEB

INTERVJU

t aditeljs ti u gr ama s o v o n tnin i nekre

Prima Grupa

Otvorena nova stranica

I LO G

t r c o l t

Renato Radić

RUSKO-HRVATSKI GOSPODARSKI FORUM

AN PR

SANJA MADŽAREVIĆ ŠUJSTER

Hrvatska više nema vremena

The Westin Zagreb IBM i Zlatna dolina - što globalna tehnologija može napraviti za lokalno poduzetništvo? Ponosni smo što će jedan od izlagaća govoriti o onome što danas predstavlja svijetlu budućnost za mlađe generacije, no sve uz pravilno iskorištavanje takvih resursa i vrhunsko obrazovanje i treninge mladih stručnjaka. Predstavljajući IBM Hrvatska, direktor tvrtke, Damir Zec, prenijeti će svoja iskustva i viđenja koja mogu dati novi pogled na korištenje “velike” tehnologije za razvoj malih sredina. Na Forumu nam se po prvi put pridružuje i Udruga gospodarstvenika Posušje. Svojim predstavljenjem, kolege iz regije nam stavljaju na raspolaganje izvrsnu prigodu da razmijenimo nova iskustva i povežemo se na način na koji to baš srednje i male zajednice i lokalne sredine najviše trebaju - tražeći zajedničke poslovne točke i razvijajući male, lokalne projekte. privredni vjesnik

SaI atina R

Budite dio Sabatine i iskoristite nove poslovne prilike! Uz kušanje vina, upoznajte se s domaćim i stranim vinarima, razmijenite iskustva, saznajte najnovije vinogradarsko-vinarske trendove.

2017

medijski pokrovitelj

Budite i vi dio Sabatine! 2.-5.11.2017.

www.zsd.hr

Primošten, Adriatiq Hotel Zora 27. Međunarodni susret vinogradara i vinara održat će se od 2.-5.11.2017. u Adriatiq Hotelu Zora u Primoštenu. Sabatina godišnje okuplja vinogradare i vinare, proizvođače i distributere opreme za vinogradarstvo i vinarstvo, znanstvenike i stručnjake,trgovce i ugostitelje te druge sudionike vezane uz vinogradarstvo i vinarstvo. Trodnevni program nudi znanstveno-stručna predavanja, edukativne degustacije i radionice, poslovna druženja, te promociju i nagrađivanje proizvoda. Dodjela priznanja za kvalitetu i izgled proizvoda održat će se u Kongresnom centru Adriatiq Hotela Zora i to: - za otvorena i mlada vina u petak 3.11.2017. u 20.00 h - za buteljirana vina i jaka alkoholna pića u subotu 4.11.2017. u 20.00 h Rezervirajte na vrijeme smještaj u Adriatiq Hotelu Zora! Sve informacije o Sabatini na www.zsd.hr , tel. 021 348 388 i mail: info@zsd.hr

SADRŽAJ

4001 / 23. listopada 2017.

6 Prošle godine smo proizveli 17.000 tona proizvoda akvakulture u vrijednosti od 110 milijuna eura

TEMA TJEDNA 6

Aquaculture Europe Akvakultura je strateška grana

Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede Ribarstvo otvara prostor zapošljavanju

Rusko-hrvatski gospodarski forum Nova stranica u odnosima Hrvatske i Rusije

15. Dani plina Tehnologija utire put novim načinima primjene

Stanje u Agrokoru BiH ima lex Agrokor, Srbija ga za sada ne želi

Druga Agro start-up konferencija “Technology and Innovation” Poljoprivreda ima budućnost

AKTUALNO

INTERVJUI

Na Deloitteovoj listi 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u 2017. godini najbolje rangirana hrvatska tvrtka je Rimac Automobili

Renato Radić, vlasnik i direktor Prima Grupe Teško je proizvoditi namještaj u Hrvatskoj

Sanja Madžarević Šujster, glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku, Crnu Goru i Sloveniju Hrvatska više nema vremena!

PV ANALIZA 18

Gospodarstvo Istarske županije u 2016. godini Neto dobit manja zbog manje dobiti Adris Grupe

Deloitteova lista 50 najbrže rastućih Najbolje rangirana hrvatska tvrtka je Rimac Automobili

HRWWWATSKA

SVIJET FINANCIJA 44

Europski mjesec kibernetičke sigurnosti Wi-Fi i m-bankarstvo ne idu zajedno

BUSINESS & LIFESTYLE 56

Renato Radić

19. Biograd Boat Show Nautički turizam jedan je od ključnih turističkih proizvoda

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR JELENA STUPALO

SOLINSKI TURIZAM JE PERSPEKTIVAN Osim Salone, Solin obiluje i drugom povijesnom baštinom i arheološkim nalazištima poput Rižinica, Šuplje crkve, krunidbene bazilike Kralja Zvonimira...

S Jelena Stupalo, direktorica Turističke zajednice Solin

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

olin se u skladu sa svojim strateškim ciljevima opredijelio za razvoj arheološkog i povijesnog oblika turizma. Takav pravac razvoja temeljimo na izuzetno bogatoj povijesnoj baštini i naslijeđu. Prije svega tu mislimo na antičku Salonu koja je ogroman potencijal, i to ne samo Solina nego i puno šire. Osim Salone, Solin obiluje i drugom povijesnom baštinom i arheološkim nalazištima poput Rižinica, Šuplje crkve, krunidbene bazilike Kralja Zvonimira... Dakle, uz antičku, imamo i vrlo vrijednu i bogatu starohrvatsku baštinu. Činjenica da je Gospin otok najstarije marijansko svetište u Hrvatskoj, stvara potencijal i za razvoj vjerskog turizma. Taj oblik turizma će se sigurno dodatno i ubrzano razviti po izgradnji bazilike Gospinog otoka čiji je završetak planiran iduće godine. Naravno, i Salona je važna za začetke kršćanstva na ovom području s obzirom na naše mučenike poput Svetog Anastazija, na grob Svetog Dujma... Nama je jako važan aspekt razvoja zelenog i održivog turizma. Na području Solina nalazi se važan ihtiološki rezervat. Da bismo ga približili svojim gostima, važno je naglasiti da imamo projekt Jadro - izvor života, vrijedan 24 milijuna kuna koji smo, zajedno s nositeljem Gradom Solinom i Javnom ustanovom za zaštićene prirodne vrijednosti Splitsko-dalmatinske županije More i krš, prijavili na natječaj za dobivanje sredstava iz EU fondova. Riječ je o projektu koji je tek u fazi prijave, a mi se, naravno, nadamo dobrim rezultatima. Uredili bismo izletište i kroz interpretacijski centar te paviljon mekousne pastrve koja je endemska podvrsta. Izgradili bismo i svu potrebnu infrastrukturu kako bismo napravili iskorak u segmentu održivog turizma. Tu je i močvarni čempres na obali rijeke Jadro koji je spomenik parkovne arhitekture i kao takav jako zanimljiv za turizam. Prednost nam je izuzetna geografska lokacija, tako da na padinama Mosora i Kozjaka imamo odlične predispozicije razvoja aktivnog oblika turizma. Tu je i zip-line na Kozjaku, kao i pinball u Mravincima. Znamo ipak da nam je glavna atrakcija Salona. Da bismo napravili značajniji

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

iskorak, nužno je bolje povezivanje svih dionika koji su uključeni u upravljanje Salonom. Kao turistička zajednica jako smo puno napravili u promidžbi Salone kao lokaliteta. Odaziv je sve bolji. Dobivena su sredstva za izgradnju intepretativnog centra, a pokušavaju se dobiti i sredstva za drugu fazu projekta Arheološki park Salona, odnosno uređenja Salone. Jasno da nam se izgradnja novog hotela na ulazu u Salonu odlično uklapa u čitav projekt.

ONO NA ČEMU BISMO SVI ZAJEDNO TREBALI DODATNO PORADITI JEST INFRASTRUKTURA

Solin inače ima sve bolje turističke rezultate. U prvih devet mjeseci ove godine imamo porast od 36 posto u noćenjima i 37 posto u dolascima. To su izvrsni rezultati koji su, osim gradnje novog hotela što je naš drugi hotel, povukli i porast ležajeva u privatnom odnosno obiteljskom smještaju. Usporedbe radi, 2016. godine imali smo negdje oko 400 ležajeva u takozvanom obiteljskom smještaju, a sada ih imamo 574. Dakle, naši sugrađani su prepoznali potencijal turizma. Porast ležajeva reﬂektirao se, naravno, i na bolje pokazatelje. Solin ima dva hotela: jedan s četiri i jedan s pet zvjezdica, a imamo i hostel Jadro koji odlično radi. Uz to smo i izletnička destinacija tako da nas posjećuju gosti koji su smješteni u Splitu, Kaštelima, Trogiru, gosti na proputovanju te oni s kruzera. Najviše ih, dakako, zanima Salona. Sve smo značajnija destinacija i za kongresne i konferencijske goste tako da imamo sve više raznih događanja. Izdvojila bih Međunarodni kongres povijesnih gradova koji nas je ucrtao i na svjetsku kartu. No ono na čemu bismo svi zajedno trebali dodatno poraditi jest infrastruktura.

BROJKE, BROJKE

STOČNA PROIZVODNJA U 2016. GODINI U 2016. uv oz goveda u blagom je porastu za dok je uku 0,9%, pan izvoz veći za 73 ,3%

7,7%

9,9%

3,4%

ili za 5000 tona veći prirast goveda u 2016. u odnosu na 2015. godinu

ili za 12.000 grla veći broj ukupno oteljene teladi

smanjena ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka

12,9%

13,8%

ili za otprilike 160.000 grla veći broj ukupno oprašenih odojaka

manji uvoz svinja svih kategorija, dok je ukupan izvoz porastao za 4,1 posto

8,4%

32,6%

ili za 34.000 grla veći broj ukupno ojanjene janjadi

veća proizvodnja ovčjeg mlijeka, dok je proizvodnja vune u porastu za 3,1 posto

4,9% povećan prirast svinja

14,1% smanjen prirast ovaca

100,4%

30,6%

60,9%

veći porast prirasta koza

veći broj ojarenih jarića

rast proizvodnje kozjeg mlijeka

17,4%veća

ja proizvodn a ja, dok se z kokošjih ja ži peradi bilje le a t s o ja ja za smanjenje

21,1%

9,6% ili otprilike 10.300 tona veći prirast u proizvodnji peradi

8,8% uvećan broj izvaljenih pilića Izvor: Državni zavod za statistiku

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA AQUACULTURE EUROPE

AKVAKULTURA JE STRATEŠKA GRANA Europa više od 65 posto potrebe za ribom uveze, a kroz hrvatski uzgoj u akvakulturi možemo okrenuti te brojke u našu korist, istaknuo je Tolušić piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

a međunarodnom kongresu Aquaculture Europe, koji čine znanstvena konferencija, izlaganje proizvoda i opreme za akvakulturu, prezentacija najnovijih tehnologija i dostignuća u akvakulturi te radionica, okupilo se oko 1600 sudionika iz 70 zemalja. Podsjetimo, konferencija Aquaculture Europe svake godine u drugoj zemlji organizira Europsko udruženje za akvakulturu, a ove se godine ova najveća europska manifestacija o akvakulturi, pod nazivom Suradnjom za rast (Cooperation for Growth), održala protekloga tjedna u Dubrovniku.

DUGA TRADICIJA Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić na otvaranju je istaknuo da Vlada smatra akvakulturu strateškom granom kojom možemo razvijati ribarsku industriju i sve ostale industrije koje se na nju naslanjaju. “Prekomjerni izlov ugrožava morske vrste, a akvakultura nudi dugoročna rješenja za stabilnu budućnost ribarstva. Prošle godine smo proizveli 17.000 tona proizvoda akvakulture u vrijednosti od 110 milijuna eura. Ribarstvo je, na moru i na kopnu, naša tradicija. Kao sektor ima stratešku važnost u gospodarstvu Hrvatske. Podržavam planove i stalna ulaganja naših proizvođača koji do 2020. namjeravaju udvostručiti današnje količine

proizvodnje ribe zbog velike potražnje. Imamo velike potencijale - idemo ih iskoristiti! Europa više od 65 posto potrebe za ribom uveze, a kroz hrvatski uzgoj u akvakulturi možemo okrenuti te brojke u svoju korist. Nismo novi u ovome, imamo pozitivnu prošlost i sadašnjost akvakulture, ali možemo još više, možemo biti još konkurentniji na svjetskome tržištu”, kazao je Tolušić. Hrvatska akvakultura značajna je proizvodna grana, posebice u ruralnim područjima. Godišnje

se bijele morske ribe, uglavnom lubina i komarče, uzgoji oko 9500 tona, slatkovodne konzumne ribe oko 4000 tona, tune 3000 tona, a školjki oko 800 tona. Gotovo sva se uzgojena tuna izvozi u Japan, a najveći dio bijele ribe na zahtjevna EU tržišta. U EU se izvozi i većina slatkovodne proizvodnje. ‘’Zadnjih nekoliko godina proizvodnja i izvoz u ovoj su djelatnosti u stalnome i stabilnome porastu, posebice od 2013. godine, izuzmemo li slučajeve

HGK predstavlja projekt “Riba Hrvatske – jedi što vrijedi!” U sklopu četverodnevne manifestacije HGK, koji je posebni pokrovitelj Aquaculture Europe, predstavlja i projekt Riba Hrvatske – jedi što vrijedi!, koji se financira sredstvima Europskoga fonda za pomorstvo

i ribarstvo i čiji je cilj povećanje prodaje i potrošnje domaće ribe te izgradnja i podizanje kulture konzumacije ribe u Hrvatskoj. Cilj projekta je i promicanje hrvatskih proizvoda ribarstva isticanjem njihovih kom-

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

parativnih prednosti u odnosu na drugu hranu i na ribu iz uvoza: hranjiva vrijednost, podrijetlo iz održivoga ribarstva i akvakulture te iz uređenoga sustava sigurnosti hrane, blagotvoran utjecaj na zdravlje...

elementarnih nepogoda, poput suše u slatkovodnom uzgoju prošle godine. Očekuje se da će značaj akvakulture i dalje strelovito rasti budući da postoji potražnja za proizvodima ribarstva, a da su ribolovni resursi sve ugroženiji. Zbog pokazatelja prelova uvode se sve rigoroznija ograničenja ribolova, a ribolovni napor raste. U takvim se uvjetima samo putem akvakulture može zadovoljiti rast potražnje’’, istaknuo je Ivan Škorić, potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo.

TOMISLAV TOLUŠIĆ, ministar poljoprivrede

RAZNOLIK PROGRAM Glavna je tema manifestacije suradnja za rast, a događaj obuhvaća znanstvenu konferenciju s plenarnim i dvadesetak paralelnih tehničkih sastanaka te više od 300 predavanja. Na četverodnevnom skupu održat će se i brojni industrijski

PROŠLE GODINE SMO PROIZVELI 17.000 TONA PROIZVODA AKVAKULTURE U VRIJEDNOSTI OD 110 MILIJUNA EURA forumi, među kojima najviše interesa privlače oni o uzgoju kamenica i tune kao i Forum o suradnji na Mediteranu. Predsjednik Organizacijskoga odbora Aquaculture 2017. Ivan Katavić, govoreći o jednom od industrijskih foruma koji se održava u sklopu manifestacije, kazao je kako je cilj Foruma okupljanje stručnjaka, kako teoretičara, tako i praktičara. “Sve je to nužno radi razmjene problema s kojima se Mediteran susreće, razmjene rješenja, ali i jačanja suradnje kako bi se problemi riješili’’, smatra on. Na trgovinskoj izložbi proizvoda i usluga u akvakulturi predstavljaju se i dvije domaće tvrtke, Cromaris i Kali tuna. “Za nas kao najvećega uzgajivača bijele ribe u Hrvatskoj nastup na ovakvome događaju ne znači samo promociju, već i dogovor o suradnji sa sličnim subjektima i proizvođačima akvakulture. Smatramo da je velika stvar za hrvatsku akvakulturu što se skup održava u Dubrovniku”, ocijenio je Dane Desnica, rukovoditelj proizvodnje Cromarisa.

Ribarstvo otvara prostor zapošljavanju Mislim da naša ribolovna flota zadnjih nekoliko godina dosta dobro plovi kroz ekonomske vode. S obzirom na to da je profitabilnost tog sektora primarno vezana uz ulovne količine i sastav ulova, ohrabruje da glavnina flote iskazuje stabilno poslovanje uz pozitivan trend razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

novom izvješću o ribarskoj floti u Europskoj uniji uočljivi su pozitivni gospodarski trendovi. Tako je tijekom 2015. godine, primjerice, ribarska flota EU-a zabilježila rekordno visok neto profit od 798 milijuna eura, a procjene za 2016. i 2017. upućuju na daljnje povećanje profitabilnosti. Podsjetimo, 2009. godine bila je tek marginalno profitabilna. U izvješću se pokazuje i to da gospodarska uspješnost stagnira kada flote ovise o stokovima

koji se još uvijek prekomjerno izlovljuju ili prekomjerno iskorištavaju. Sve više flota koje održivo iskorištavaju stokove bilježi jasna poboljšanja profitabilnosti i plaća. Bruto dodana vrijednost flote EU-a, odnosno doprinos ribolovnog sektora gospodarstvu u obliku plaća i bruto zarade, iznosila je 2015. godine 3,9 milijardi eura što je 16 posto više u odnosu na 2013. godinu. Prosječne plaće u floti EU-a također su se povećale, dok se prosječna potrošnja goriva smanjila.

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA Poboljšala se i učinkovitost potrošnje goriva: troškovi goriva u 2015. godini činili su 15 posto ukupnog prihoda, dok su 2008. iznosili 24 posto. Tome je uvelike pridonio učinkovitiji rad ﬂota. “Ohrabrujuće je vidjeti da je pozitivan trend proteklih godina rezultirao većim plaćama za ribare, većom zaradom za ribarski sektor te većom dodanom vrijednošću

CILJ NAM, MORAM TO NAGLASITI, NIJE RUŠITI REKORDE NEGO OSIGURATI DUGOROČNO EKONOMSKI STABILNU I PROFITABILNU FLOTU za ribarske i priobalne zajednice u EU. To jasno pokazuje da se naša zajednička odlučnost glede održivijeg ribolova isplati. No potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se i malim priobalnim ﬂotama, osobito na Sredozemnom i Crnom moru, omogućilo da u potpunosti iskoriste taj pozitivan trend”, izjavio je Karmenu Vella, povjerenik za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Europske komisije. Godišnje gospodarsko izvješće o ribarskoj ﬂoti EU-a za

2017. godinu temelji se na podacima dobivenima od nacionalnih tijela i na rezultatima rada gospodarskih stručnjaka iz Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo Komisije. O tome kakvo je stanje hrvatske ribarske ﬂote te o stanju sektora ribarstva razgovarali smo s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem.

 Već mjesecima mediji pune svoje rubrike temama vezanim uz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., dok je Operativni program za pomorstvo i ribarstvo ostao na margini premda je i kroz njega raspoloživo gotovo 2,6 milijardi kuna. U kojoj je fazi provedba tog programa? - U pravu ste, i ja smatram da je Operativni program za pomorstvo i ribarstvo ostao u sjeni ruralnog, ali samo kada su u pitanju mediji. Na provedbi mjera, a ima ih čak 36, radi se vrlo intenzivno. Završeno je više natječaja koji su donijeli i nove investicije, a nekoliko ih je u tijeku. Spomenut ću aktualni natječaj za koji se zahtjevi primaju do 1. studenoga, a radi se o ulaganjima u preradu proizvoda ribarstva i akvakulture vrijednim 135 milijuna kuna, te natječaj za inovacije u ribarstvu s gotovo 25 milijuna kuna, koji je otvoren do svibnja 2018.  Za što je, osim komercijalnog aspekta, važan sektor ribarstva? - Iako nema veliki udio u nacionalnom BDP-u, manji je od jedan posto, sektor ribarstva iznimno je bitan za Hrvatsku.

Za razliku od turizma, otvara prostor zapošljavanju tijekom cijele godine na otocima i u priobalju, a time i zadržavanju stanovništva na tim prostorima. Stoga bih posebno izdvojio da više bodujemo i time potičemo nova ulaganja u ribarstvo vezana za najudaljenije otoke Lastovo, Vis, Mljet i Dugi otok, ali i projekte iza kojih stoje zadruge ili proizvođačke organizacije.

 EK je nedavno objavio gospodarsko izvješće o ribarskoj floti EU-a za 2017. u kojem se ističe pomak nabolje i rast profitabilnosti. Kakvo je stanje ribarske flote u Hrvatskoj i kakva je gospodarska iskoristivost te flote? - Mislim da naša ribolovna flota zadnjih nekoliko godina dosta dobro plovi kroz ekonomske vode. S obzirom na to da je profitabilnost tog sektora primarno vezana uz ulovne količine i sastav ulova, ohrabruje da glavnina flote iskazuje stabilno poslovanje uz pozitivan trend. Podsjetio bih da zbog procjena o ugroženosti ribljeg fonda zadnjih 15 godina imamo reducirane izlovne kvote za tunu koja je u top tri izvozna hrvatska proizvoda. Za 2017. dodijeljena nam je kvota od 661,82 tone, dok smo u 2003. mogli izloviti 1232 tone, a izlov ostalih vrsta limitiran je na najviše 180 dana u godini.  Kakvi su brojčani podaci? - Posljednji javno dostupni zbirni podaci za sektor koji se bavi ribolovnim gospodarstvom, nažalost, datiraju iz 2015. kada je vrijednost iskrcanog ulova procijenjena na 450 milijuna kuna, što je

Ovakva civilno-vojna suradnja nije hrvatska iznimka, uobičajena je kod mnogih članica EU-a Navodno su u završnoj pripremi natječaji čiji je cilj uspostaviti, u odnosu na ono što imamo danas, značajno bolju sigurnost ne samo plovidbe već i nadzora ribolova u jadranskom akvatoriju koji je pod ingerencijom Republike Hrvatske. Ipak, nejasno je tko stoji iza tog projekta - Ministarstvo poljoprivrede ili Ministarstvo obrane ? - Točno je, privodi se završnici projekt boljeg nadzora i zaštite hrvatskog dijela Jadrana, teritorijalnog mora i zaštićenog

ekološko-ribolovnog pojasa, uz učinkovitiju kontrolu i naših vanjskih granica na moru. Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo obrane partneri su u ovoj priči. Radi se o kupnji besposadnog zrakoplovnog sustava i brzih glisera, ali i još neke opreme. Cjelovit projekt bit će financiran upravo kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo, u vrijednosti oko 170 milijuna kuna. Mi u taj novi zajednički sustav uključujemo svoju ribarsku inspekciju, dok će Ministarstvo obrane osigurati posade za operativnu uporabu letjelica i

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

ophodnih brodova. Ovakva civilno-vojna suradnja nije hrvatska iznimka, uobičajena je kod mnogih članica EU-a. Da budem potpuno konkretan, Ministarstvo poljoprivrede prvi put će moći kvalitetno nadzirati naša najbogatija ribolovna područja, više nijedno plovilo neće moći neopaženo ući u prostor Jadrana koji je pod jurisdikcijom Republike Hrvatske, dok će vojska dio letjelica i brodica koristiti za svoje potrebe. Osim toga, ovaj će sustav već dogodine biti korišten i u nadzoru šuma radi ranog otkrivanja požara, a time i mogućih piromana.

smanjuje, a i zbog subvencije koju dajemo, plavi dizel više nije visoki trošak kao prije desetak godina.

Zbog procjena o ugroženosti ribljeg fonda zadnjih 15 godina imamo reducirane izlovne kvote za tunu

rezultiralo ostvarenim prihodom od 550 milijuna kuna. Premda je te godine, u odnosu na prethodnu, prihod bio manji tri posto te zna li se da je i izlovljena količina bila manja čak osam posto, u tim okolnostima ipak možemo biti zadovoljni učinkom ribarskog sektora. Uspijevamo zadržati proﬁtabilnost ﬂote unatoč smanjenju ulovnih količina.

 Kako je pozicionirana hrvatska ribarska flota u odnosu na ribarstvo članica EU-a? Može li se dugoročno nositi s tom konkurencijom? - Teško je govoriti o dugoročnim trendovima i rekordima jer do ulaska u Europsku uniju u Hrvatskoj nije postojalo detaljno prikupljanje ekonomskih podataka o ribolovnoj ﬂoti i izlovu. S obzirom na to da 50 posto vrijednosti iskrcaja kod nas čini mala plava riba, čiji su ulovi posljednjih godina na iznimno visokoj razini, može se reći kako dosta dobro pratimo trendove cjelokupne europske ﬂote. S druge strane, od 2014. godine kada smo zabilježili rekordni ulov, kroz različite

mjere upravljanja, a neke sam već spomenuo, nastojimo smanjiti ribolovni napor s ciljem zaštite stokova. Uz ta ograničenja provodimo i povlačenje dijela flote kroz mjeru trajnog prestanka ribolova kroz EMFF fond. Cilj nam, moram to naglasiti, nije rušiti rekorde nego osigurati dugoročno ekonomski stabilnu i profitabilnu flotu. Upravo je održivo iskorištavanje resursa ključni uvjet za provedbu tog pristupa.

 Ribari su svojedobno često prosvjedovali zbog plavog dizela, no u zadnje vrijeme su dosta tihi. Što je s potrošnjom goriva, a što se zbiva s plaćama ribara, odnosno poslovanjem tvrtki? - Ni o poslovanju pojedinih tvrtki iz ovog sektora, kao ni o ribarskim plaćama ja vam ne mogu govoriti, ta pitanja morate adresirati poslodavcima, odnosno vlasnicima te ribarima ili sindikatu. Kad je pak o potrošnji goriva riječ, tu se bilježi pozitivan trend. Zadnjih godina potrošnja iznosi oko 24 milijuna litara, no kako se cijena goriva iz godine u godinu

 Kakva je situacija sa stokovima ribe, jesu li doista dramatično ugroženi ili se možda malo i pretjeruje ? - Stokovi najvažnijih gospodarskih vrsta, ne samo u Jadranu već i globalno, godinama se prekomjerno iskorištavaju. Toga su, moram naglasiti, i te kako svjesni hrvatski ribari. Upravo to nam pomaže da dobro surađujemo i kao pravi partneri zadnjih godina provodimo više mjera kako bi se izlov sveo na održivu razinu. Važno je podsjetiti da dio restriktivnih mjera provodimo i u suradnji s državama iz našeg susjedstva s kojima dijelimo Jadran jer jednostrane mjere nikome ne mogu dati željeni učinak. Kao dobar primjer suradnje izdvojit ću zabranu ribolova na području Jabučke kotline koja je izravan rezultat suradnje znanosti, administracija i ribarskih sektora Hrvatske i Italije. Zajedno vjerujemo da ćemo tim trogodišnjim projektom ostvariti pozitivan rezultat u smislu zaštite najvažnijih demerzalnih vrsta s obzirom na to da je riječ o najvećem mrijestilištu u Jadranu. I kod male plave ribe također se provode mjere smanjenja ulova i zaštite područja prepoznatih

STOKOVI NAJVAŽNIJIH GOSPODARSKIH VRSTA, NE SAMO U JADRANU VEĆ I GLOBALNO, GODINAMA SE PREKOMJERNO ISKORIŠTAVAJU kao rastilišta te riblje vrste. U postupku izrade je višegodišnji plan upravljanja za stokove male plave ribe ne samo u Jadranu već i na razini EU-a, koji treba potvrditi Europska komisija. Prioritet Hrvatske je da plan bude izrađen kroz model koji će prepoznati i cijeniti naša dosadašnja nastojanja i mjere koje provodimo zadnjih godina.

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO RUSKO-HRVATSKI GOSPODARSKI FORUM

NOVA STRANICA U ODNO U Moskvi je potpisan i Sporazum o suradnji između HGK i Moskovske trgovačko-industrijske komore. Predsjednik Putin i ja postigli smo dogovore o tome u kojem smjeru želimo razvijati naše bilateralne odnose. Potpisani sporazumi bit će nove okolnosti za našu gospodarsku suradnju, rekla je predsjednica Republike

Rast hrvatskoga izvoza u Rusiju od 10 posto u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani dobar je pokazatelj stabilizacije poslovanja nakon sankcija čijem će unapređenju pridonijeti i potpisani Sporazum.

Luka Burilović, predsjednik HGK

iše od 300 predstavnika ruskih i oko 90 hrvatskih tvrtki sudjelovalo je na Rusko-hrvatskome gospodarskom forumu u Moskvi u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, u sklopu službenoga posjeta predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović Rusiji, gdje je potpisan i Sporazum o suradnji između HGK i Moskovske trgovačko-industrijske komore. “Ovaj posjet otvara novu stranicu u odnosima naših dviju zemalja”, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović citirajući predsjednika Vlade Ruske Federacije Dimitrija Anatoljeviča Medvjedeva s ranije održanoga sastanka. Dodao je da je rast hrvatskoga izvoza u Rusiju od 10 posto u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani dobar pokazatelj stabilizacije poslovanja nakon sankcija čijem će unapređenju, kako kaže, pridonijeti i potpisani Sporazum. Predsjednik HGK podsjetio je da je Komora prepoznala važnost tržišta Ruske Federacije te 2010. godine otvorila predstavništvo u Moskvi, koje je odigralo značajnu ulogu u sklapanju poslova brojnih hrvatskih s ruskim tvrtkama. “Predsjednik Putin i ja postigli smo dogovore o tome u kojem smjeru želimo razvijati naše bilateralne odnose. Potpisani sporazumi bit će nove okolnosti za našu gospodarsku suradnju”, rekla je predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović i dodala da povećanje

izvoza hrvatskih proizvoda ostaje prioritet u daljnjemu razvoju gospodarskih odnosa.

OSCILIRANJE ROBNE RAZMJENE Istaknula je da njezin dolazak na Gospodarski forum potvrđuje snažnu želju Hrvatske za još bližim gospodarskim vezama Hrvatske i Rusije koje ove godine slave 25. obljetnicu

HRVATSKA JE JEDAN OD NAJVAŽNIJIH RUSKIH PARTNERA NA BALKANU, SMATRA VLADIMIR PUČKOV gospodarske suradnje. Predsjednica je podsjetila je i na to da su se međusobna ulaganja približila iznosu od pola milijarde eura, a kao najperspektivnija područja pokazala su se energetika i turizam u Hrvatskoj te automobilska industrija u Rusiji. Upozorila je na to da robna razmjena oscilira i ne odražava stvarne potencijale. “Predsjednica Republike Hrvatske je ovim dolaskom napravila mudar politički potez, ovo će poprimiti novu dinamiku u našoj gospodarskoj suradnji”, smatra veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj Anvar

KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ, HRVATSKA PREDSJEDNICA

O otvorenim pitanjima može se razgovarati u okviru otvorenog dijaloga Službeni posjet Ruskoj Federaciji hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović započela je sastankom s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom u državnoj rezidenciji u Sočiju. “Jako mi je drago sastati se s vama u Rusiji, drago mi

je zbog prilike da popričamo o bilateralnim odnosima, ali i o regionalnim pitanjima. Dobrodošli!”, kazao je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin hrvatskoj predsjednici na početku sastanka u rezidenciji Bočarov ručej, objavljeno je na internet-

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

skim stranicama Ureda Predsjednice. Osim otvaranja nove faze u bilateralnim odnosima, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović dodala je kako u ovom trenutku između dvije države postoji nekoliko otvorenih pitanja te izrazila uvjerenje da se o njima može razgovarati u

SIMA HRVATSKE I RUSIJE

Sarvarovič Azimov i ističe da vjeruje u svijetlu budućnost naših odnosa. Veleposlanik Hrvatske u Ruskoj Federaciji Tonči Staničić kazao je da su odlični rezultati političkoga posjeta znak nove faze u rusko-hrvatskim gospodarskim odnosima koje smo dugo čekali i kojima se vraćamo na pozicije na kojima smo bili prije mnogo godina. Predsjednik Trgovinsko-industrijske komore Sergej Nikolajevič Katirin rekao je da ćemo vratiti gospodarsku suradnju na razinu prije krize već do kraja ove godine, ali je i povećati. Vladimir Pučkov, ruski ministar za izvanredne situacije i supredsjedatelj Međuvladine komisije za trgovinsko-industrijsku i znanstveno-tehničku suradnju Hrvatske i Ruske Federacije, istaknuo je da je Hrvatska jedan od najvažnijih ruskih partnera na Balkanu.

INOZEMNA ULAGANJA Hrvatska je posljednjih godina u Rusiju najviše izvozila lijekove, kemijske proizvode, strojeve i opremu, električne transformatore

i neke vrste brodova. Inače, u Ruskoj Federaciji posluju neke hrvatske tvrtke kao što su primjerice, AD Plastik, Podravka, JGL, Atlantic Grupa, Končar i Sardina. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), Rusija je od 1993. do kraja 2016. godine u Hrvatsku uložila 390,5 milijuna eura, čime zauzima 14. mjesto po visini inozemnih ulaganja u Republiku Hrvatsku. U istom je razdoblju iz Hrvatske u Rusiju uložen 101 milijun eura i prema tim pokazateljima Rusija je Hrvatskoj na šestom mjestu po obujmu ukupnih ulaganja u inozemstvo. (B.O.)

POVEĆANJE IZVOZA HRVATSKIH PROIZVODA OSTAJE PRIORITET U DALJNJEMU RAZVOJU GOSPODARSKIH ODNOSA, ISTAKNULA JE KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ

međusobnog poštovanja okviru “otvorenog dijaloga međusobnog poštovanja”. Predsjednica je iskoristila prigodu da pozove predsjednika Putina u službeni posjet Hrvatskoj. Drugog dana svog službenog posjeta hrvatska se predsjednica sastala u Moskvi s predsjednikom Vlade

Ruske Federacije Dmitrijem Medvjedevim. Tijekom razgovora Medvjedev je naglasio kako je potreban “redovan pragmatičan dijalog” čega je nedostajalo posljednjih godina. S time se hrvatska predsjednica složila, kazavši kako su odnosi bili zapostavljeni.

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU RENATO RADIĆ, VLASNIK I DIREKTOR PRIMA GRUPE

TEŠKO JE PROIZVODITI NAMJEŠTAJ U HRVATSKOJ Sadašnja raspodjela sirovinske osnove i sve veći pritisak strane konkurencije koja je primarno zainteresirana za jeftin trupac ili dasku čine situaciju neizvjesnom i nesigurnom za proizvođače finalnih proizvoda razgovarao Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T Iz svojih osam različitih tvornica u kojima proizvodi gotovo sve vrste namještaja, Prima Grupa opskrbljuje vlastitu maloprodajnu mrežu u Hrvatskoj u 55 salona.

vrtka Prima Grupa, najveća grupacija namještaja na području zemalja bivše Jugoslavije, lani je obilježila 20. godina postojanja. Tvrtka je svoj put počela skromnom obiteljskom proizvodnjom namještaja u Bjelovaru. S nekoliko osnovnih strojeva, u početku se isključivo bavila veleprodajom. S obzirom na to da je jedno od obilježja sredine 90-ih bila i iznimna nelikvidnost poslovnih subjekata, otvaranje prve malopro-

DANAS IZVOZIMO U SVE ZEMLJE EUROPSKE UNIJE daje u Bjelovaru bio je pokušaj ublažavanja problema. Potom su uslijedili Daruvar, Trogir, Zagreb i Split. S aktivnošću veleprodaje se nakon nekoliko godina prestalo i fokus je bio na vlastitoj maloprodajnoj mreži. Tako su se tijekom godina stjecali i proizvodni pogoni kako bi se nadopunjavala ponuda u salonima. Važno je naglasiti kako je poslovni model ove tvrtke vertikalna integracija, odnosno povezivanje procesa proizvodnje i prodaje. Renato Radić, vlasnik i direktor Prima Grupe, u razgovoru za Privredni vjesnik kaže kako tvrtka iz svojih osam različitih tvornica u kojima proizvodi gotovo sve vrste namještaja

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

opskrbljuje vlastitu maloprodajnu mrežu u Hrvatskoj koja ima 55 salona, te osam u Makedoniji. Grupa čak 25 posto proizvodnje izvozi na tržište Europske unije, a zapošljava više od 1500 ljudi.

 Biti proizvođač namještaja u Hrvatskoj je, najblaže rečeno, izazovno. - Ako navedemo otegotne okolnosti kao što su visoki troškovi energije, posebice nakon neugodne odluke Vlade od 31. kolovoza o povećanju naknade za obnovljive izvore energije sa 3,5 lipa na 10,5 lipa, relativno skupe izvore ﬁnanciranja, sve snažniji osjećaj nedostatka kvaliﬁcirane radne snage i nerealnu tečajnu politiku za izvozno orijentirane tvrtke, onda bismo zaključili da je teško proizvoditi namještaj u Hrvatskoj. Ako se tomu doda činjenica da se na domaćem tržištu borimo sa svim eminentnim svjetskim proizvođačima namještaja koji svoje proizvode prodaju i plasiraju kroz velike lance, situacija nije blistava. Unatoč tomu, mi u Primi odlučili smo se za vlastiti model. U njemu se ključna pažnja posvećuje kupcu i tržištu, kao i razvoju proizvoda koji su osmišljeni i proizvedeni upravo za njih.  Što je za vašu tvrtku značio ulazak Hrvatske u Europsku uniju? - Kao grupa koja značajan dio prihoda ostvaruje u Europskoj uniji, u prvom redu smo to tržište doživjeli kao priliku i potencijal koji nosi 500 milijuna stanovnika. Tako smo postavili

Grupa čak 25 posto proizvodnje izvozi na tržište Europske unije, a zapošljava više od 1500 ljudi

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

Mislim da država još nije pravilno valorizirala ovu industriju.

i svoju izvoznu politiku. A danas izvozimo u sve zemlje Europske unije. Činjenica jest da je lakše na europskom tržištu prezentirali svoje proizvode kao proizvođač koji dolazi iz zemlje članice, ali samo u logističkoj sferi, dok se u konkurentnosti morate redovito iznova potvrđivati svojim proizvodima.

 Prepoznaje li država potencijal industrije namještaja? - Ne, mislim da država još nije pravilno valorizirala ovu industriju. Radi se uglavnom o izvoznoj industriji koja koristi domaću sirovinu i u pravilu zapošljava radnike u ruralnim sredinama. Postoji niz inicijativa kroz Udruženje drvnih proizvođača pri Hrvatskoj gospodarskoj komori ili kroz Udruženje drvne i papirne industrije Hrvatske udruge poslodavaca gdje se pokušava za tu industriju postići status strateške, a koja bi se potom kroz niz zakonskih okvira pratila i poticala mjerama resornog ministarstva i pripomogla u postizanju konkurentnosti, podizanju razina investicija, te tako sustavno razvijala i dizajnirala hrvatske proizvode s većom dodanom vrijednošću.

 Koliko je teško doći do kvalitetne sirovine u Hrvatskoj? Ima li je dovoljno ili je treba uvoziti? - Sirovine ima dovoljno i proizvođači namještaja, kao jedni od onih koji proizvode najsloženije proizvode, u Hrvatskoj zaista ne bi trebali imati bitnijih problema. Međutim, 14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

sadašnja raspodjela sirovinske osnove i sve veći pritisak strane konkurencije koja je primarno zainteresirana za jeftin trupac ili dasku čine cijelu situaciju neizvjesnom i nesigurnom za proizvođače ﬁnalnih proizvoda. Ako

INDUSTRIJA JE FOKUSIRANA NA IZRADU NO NAME PROIZVODA ZA VELIKE TRGOVAČKE LANCE ste preuzeli izvozne ugovorne obveze, možete se naći u ozbiljnoj poslovnoj situaciji. Također, smatramo da model rabata za hrast, odnosno bukvu, koji je trenutno važeći, treba mijenjati.

 Ima li za hrvatske proizvođače namještaja mjesta na europskom tržištu, ali i šire? - Ne. Na žalost, još uvijek ne. Naravno, osim primjera proizvoda poput tvrtke Prostoria, ostala industrija je fokusirana na izradu no name proizvoda za velike trgovačke lance, dakle proizvode bez dodane vrijednosti i identiteta. Europski kupci nas neće prepoznavati sve dok ne brendiramo Hrvatsku kao zemlju dizajniranog

i kvalitetnog namještaja, što je dugotrajan, ali iznimno važan proces za razvoj hrvatske industrije namještaja. Mi u Hrvatskoj udruzi poslodavaca upravo smo krenuli s pripremama

U HRVATSKOJ IMA DOVOLJNO DIZAJNERA, ALI JE PITANJE KOLIKO PROIZVOĐAČA NAMJEŠTAJA TREBA I TRAŽI NJIHOVE USLUGE takvog strateški važnog višegodišnjeg projekta i za našu zemlju i za našu industriju.

 Je li danas i u ovoj djelatnosti važna specijalizacija i stvaranje dodane vrijednosti kako bi se stekla konkurentska prednost? - Iznimno je važno stvaranje dodane vrijednosti kroz dizajn i kvalitetu proizvoda, što se zapravo ne može postići bez uvođenja novih tehnologija. Ova je djelatnost usko vezana za dizajn. U proizvodnji koristimo najkvalitetnije hrvatsko drvo. Slavonska hrastovina oduvijek je simbol najboljeg iz prirode, a brojne mogućnosti oblikovanja rezultiraju stvaranjem jedinstvenog namještaja koji unosi posebnost u svaki ambijent. Odabirom slavonske hrastovine, koja je iznimno cijenjena u Europi, kupci ostaju povezani s prirodom i u svoj dom unose toplinu, vrhunsku estetiku i kvalitetu koja traje.

 Prate li hrvatski proizvođači trendove? - Općenito, pratimo sva zbivanja na svjetskoj sceni namještaja te sve nove trendove u dizajnu. Proizvodi koji se u Primi dizajniraju i proizvode od hrvatskog hrasta i bukve uspijevaju naći put do domaćih, ali i do inozemnih kupaca. I mi ne možemo zamisliti razvoj vlastitih proizvoda bez našeg dizajnerskog tima. U Hrvatskoj ima dovoljno dizajnera, ali je pitanje koliko proizvođača namještaja treba i traži njihove usluge.  Isporučuje li hrvatski obrazovni sustav odgovarajući kadar za ovu djelatnost? - Taj sam problem naveo u početku. Postoji sve veći problem dobiti visokokvaliﬁcirane djelatnike za rad u tvornicama. Ista je situacija i s obrtničkim zanimanjima. Trenutačno, imamo 10 stipendija za učenike stolarskih zanimanja i nadamo se da će većina njih ostati kod nas po završetku obrazovanja. Danas je vrlo teško motivirati mlade ljude za ostanak u Hrvatskoj dok sa svih strana pršte pozivi za rad u inozemstvo, a same plaće u toj industriju nisu velike. Rast plaća nam je jedan od ključnih pokazatelja uspješnosti za ovu i iduće poslovne godine jer želimo biti poželjna radna sredina za mlade ljude.

Ove godine samo u novu tehnologiju Prima Grupa investirala je dva milijuna eura.

 Možete li istaknuti neke poslovne planove Prima Grupe poput zapošljavanja, investicija, ulaska na nova tržišta ili čak nove poslove? - Mi smo u intenzivnom investicijskom ciklusu, prošle i ove godine, a bit ćemo i u iduće dvije. Proces se odvija kroz preuređenje većine naših trgovina te posebice kroz visoke razine prezentacije u 10 naših ﬂagshipova u Hrvatskoj. Također je isti proces u proizvodnjama. Ove godine samo u novu tehnologiju investirali dva milijuna eura.

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

INTERVJU SANJA MADŽAREVIĆ ŠUJSTER, GLAVNA EKONOMISTICA SVJET

HRVATSKA VIŠE NEMA VREMENA! Svako daljnje odlaganje reformi nosi sve veći oportunitetni trošak, a svaka dodatna godina odgađanja znači dodatni pad na ljestvici konkurentnosti, ističe Sanja Madžarević Šujster razgovarao Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

U Segment hrvatskog gospodarstva koji je u nekom dodiru s državom, u većinskom ili manjinskom vlasništvu u državnom sektoru, konstantno pokazuje nisku produktivnost i nisku sposobnost suočavanja s konkurentnošću. To je to što nas zapravo koči.

vodni predavač na nedavnom 3. znanstvenom forumu Pametnim specijalizacijama do pametnog ekonomskog rasta, na osječkom Ekonomskom fakultetu, bila je Sanja Madžarević Šujster, glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku, Crnu Goru i Sloveniju. Njezinu nazočnost istoristili smo i za kraći razgovor za Privredni vjesnik.

 Tema Vašeg predavanja bila je Ekonomska pozicija Republike Hrvatske i globalni izazovi. Na prvi pogled, preopterećeni aktualnim događanjima u Hrvatskoj, izgleda kako najveći izazovi po Hrvatsku i hrvatsko gospodarstvo dolaze upravo iz same Hrvatske. Ipak, koji su najveći globalni izazovi u ovom trenutku za Hrvatsku? - Hrvatskom gospodarstvu trenutno na ruku ide rast u Europskoj uniji jer to su naši glavni trgovinski partneri i od toga Hrvatska ima koristi. Nadalje, ima koristi od pridruživanja unutarnjem tržištu Europske unije kao i od činjenice preseljenja nekih proizvođača na hrvatski teritorij, a koji su povezani kroz globalne lance nabave. To su uglavnom izvozne tvrtke. Dakle, to je ono što trenutno generira rast. Međutim, globalni izazovi koji se očituju na Europsku uniju, naravno, mogu se lako preliti i na Hrvatsku. Prije svega, nije realno očekivati da će se ovakvo monetarno popuštanje dugo nastaviti. Znači, ove povijesno niske kamatne stope sigurno neće ostati još dugo. To je prva stvar. Drugo je to što unutar same Europske unije postoje određene tenzije i nesigurnosti oko toga kako će izgledati izlazak Velike Britanije i kakav će biti utjecaj na samo gospodarstvo Europske unije pa posljedično i na hrvatsko gospodarstvo. Treći izazov se sastoji u činjenici rasta socijalnih tenzija globalno, pa onda se javlja i sve veće nezadovoljstvo građana unutar same Europske unije. Na prvi pogled tomu nema mjesta jer sami podaci tome ne daju potporu. Naime, u nekim zemljama se bilježi

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

najniža stopa nezaposlenosti još od 2008. godine, a oporavak rasta je evidentan. Međutim, osjeća se stalno nezadovoljstvo brzinom promjena, nedovoljnom brzinom dostizanja većeg

GLOBALNI IZAZOVI KOJI SE OČITUJU NA EUROPSKU UNIJU, NARAVNO, MOGU SE LAKO PRELITI I NA HRVATSKU životnog standarda, kao i izjednačavanja životnog standarda na području cijele Europske unije. To su konkretni izazovi s pozicija Europske unije. K tome, postoje problemi s američkim gospodarstvom u smislu u kojem smjeru će se odvijati njihove javne politike. Odnosno, hoće li ići u smjeru jačanja rasta, a time i jačanja trgovinskih veza s Europskom unijom. Dakle, sve su to situacije i poslovno okruženje u kojem hrvatski gospodarstvenici trenutno djeluju.

 U kojoj mjeri je hrvatsko gospodarstvo danas spremno prihvatiti pozitivne izazove s jedne strane te oduprijeti se negativnim izazovima s druge strane? - Postoji segment hrvatskog gospodarstva koji je iznimno zdrav i visokokvalitetan i koji je već duboko integriran u unutarnje tržište Europske unije, pa čak i globalno. Taj segment koristi prilike koje mu se pružaju. Nažalost, postoji i veliki segment hrvatskog gospodarstva koji na te promjene nije spreman, koji se nije pripremio na integraciju i koji gubi u konkurentskoj utrci. Poglavito bih ovdje naglasila segment hrvatskog gospodarstva koji je u nekom dodiru

SKE BANKE ZA HRVATSKU, CRNU GORU I SLOVENIJU

Odlaganje reformi znači zaostajanje Ima li Hrvatska uopće izbora i alternative reformama? - Ne! Ovoga puta više nema izbora. Svako daljnje odlaganje nosi sve veći oportunitetni trošak. Vidimo kako Hrvatska zadnjih sedam godina zaostaje u toj konvergenciji s EU prosjekom, a svaka dodatna godina odgađanja znači dodatni pad na ljestvici konkurentnosti. Voljela bih vidjeti drugi scenarij.

s državom, u većinskom ili manjinskom vlasništvu u državnom sektoru. Taj segment konstantno pokazuje nisku produktivnost i nisku sposobnost suočavanja s konkurentnošću. To je to što nas zapravo koči.

 Koji to segment gospodarstva pokazuje sposobnost prihvaćanja novih izazova? - Postoji veliki broj zdravih tvrtki s područja informatičkih tehnologija, potom u dijelu prerađivačke industrije koja je vezana uz globalne lance nabave automobilske industrije, zatim tvrtke koje su privukle direktne strane investicije u nekad zastarjelu tekstilnu industriju koja se sada potpuno restrukturirala u smislu nabave za automobilsku industriju. Tu je i farmaceutska industrija koja je visokokonkurentna i koja pronalazi nove niše. Otprilike to je ono što predstavlja zdravi dio hrvatskog gospodarstva.  Poznat je stav Svjetske banke o nužnosti provođenja temeljetih reformi hrvatskoga društva kao preduvjeta napretka. Nažalost, hrvatski političari svih boja posljednjih dvadesetak godina nisu dostigli sposobnosti niti državničke mudrosti za takve poteze. Nedavno smo čuli aktualnog premijera kako čvrsto najavljuje 2018. godinu kao godinu reformi. - Možda ovoga puta premijera treba uzeti za ozbiljno i držati ga za riječ. Osobno, zaista želim vjerovati kako je 2018. godina - godina reformi tim više što se počinje strateški razmišljati na koji način pokrenuti strategiju za ulazak u eurozonu. To je sigurno važan korak koji će zahtijevati da Hrvatska zaista ambicioznije krene u reformske planove.

OSOBNO, ZAISTA ŽELIM VJEROVATI KAKO JE 2018. GODINA - GODINA REFORMI

 U kojim je područjima nužna reforma? - Nekoliko je takvih područja, a svakako bih naglasila nužnost reforme javne uprave, reforme tržišta rada, kao i smanjivanje dugoročnih ﬁskalnih pritisaka. Nadalje je nužno jačanje

poslovnog okruženja kroz reforme administracije i pravosuđa. To su tek ključne reforme koje bi trebale dati neku novu nadu i zamah privatnom zdravom sektoru. 23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA GOSPODARSTVO ISTARSKE ŽUPANIJE U 2016. GODINI

NETO DOBIT MANJA ZBOG MANJE DOBITI ADRIS GRUPE Od 9984 poduzetnika na području Istarske županije njih 58 posto ili 5790 je 2016. godinu završilo s dobiti razdoblja, dok je 42 posto poduzetnika odnosno 4194 u poslovanju zabilježilo gubitak piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

P 9984 poduzetnika u Istarskoj županiji u 2016.

48.363 djelatnika zapošljavali u 2016.

5261 kuna prosječna mjesečna obračunata neto plaća Županije

rošla je godina za poduzetnike Istarske županije bila i dosta uspješna. Tako su u najzapadnijoj hrvatskoj županiji u 2016. godini, prema broju obrađenih godišnjih ﬁnancijskih izvještaja, sjedište imala 9984 poduzetnika koja su zapošljavala 48.363 djelatnika, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje za 5,4 posto. Prosječna mjesečna obračunata neto plaća Županije lani iznosila je 5261 kuna, što je 3,5 posto više u odnosu na 2015. godinu. Ista je plaća za 2,3 posto veća od prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom kod poduzetnika na razini cijele Hrvatske. Svi poduzetnici Istarske županije ostvarili su ukupan prihod od 31,6 milijardi kuna, dok su im ukupni rashodi bili 30 milijardi kuna, što je pridonijelo ostvarenju ukupne dobiti razdoblja u iznosu od 2,3 milijarde kuna uz 1,1 milijardu kuna gubitka razdoblja, te je ukupna neto dobit iznosila 1,2 milijarde kuna. Ostvarena neto dobit manja je za 52,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, na što je najveći utjecaj imalo smanjenje dobiti razdoblja Adris Grupe, koja je u 2016. godini ostvarila dobit razdoblja u iznosu od 235,7 milijuna kuna, u odnosu na 1,84 milijarde kuna koliko je društvo ostvarilo u 2015. godini, kada je British American Tobacco preuzeo Tvornicu duhana Rovinj i ostale tvrtke Adrisove duhanske poslovne jedinice. “Ostvareni rezultati najbolja su potvrda da je Adris uspješno dovršio transformaciju tvrtke. Stvorili smo rastuće i dugoročno održive poslove te sačuvali respektabilan investicijski potencijal. Danas smo izloženi novim poslovnim izazovima, ali naše korporativne vrijednosti - usredotočenost na postavljene ciljeve, otvorenost novim znanjima, suvremenim tehnologijama te najboljim korporativnim i

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

organizacijskim praksama, uz prepoznatljivu privrženost naših zaposlenika i dioničara tvrtki - jamstvo su našega daljnjeg jačanja”, tako je predsjednik Uprave Adris Grupe Ante Vlahović komentirao godišnje rezultate tvrtke za prošlu godinu. Inače, Adris Grupa je lani

UKUPNA NETO DOBIT IZNOSILA JE 1,2 MILIJARDE KUNA, ŠTO JE 52,7 POSTO MANJE U ODNOSU NA PRETHODNU GODINU ostvarila ukupni prihod u iznosu od 5,55 milijardi kuna, dok je poslovni prihod iznosio 5,11 milijardi kuna. Prihod od prodaje robe i usluga iznosio je 3,97 milijardi kuna. Na domaćem tržištu ostvarena je 2,81 milijarda kuna, a na inozemnim tržištima 1,16 milijardi kuna.

VIŠE DOBITAŠA NEGO GUBITAŠA Od 9984 poduzetnika na području Istarske županije njih 58 posto ili 5790 je 2016. godinu završilo s dobiti razdoblja, dok je 42 posto poduzetnika odnosno 4194 u poslovanju zabilježilo gubitak. Prema broju poduzetnika te prema ostvarenoj neto dobiti, Istarska županija je na trećem mjestu u odnosu na ostale županije. Odmah iza Istarske županije po broju poduzetnika slijedi susjedna joj Primorsko-goranska županija sa 9689 poduzetnika. Poduzetnici

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA

31,6 milijardi kuna ostvaren ukupan prihod poduzetnika Istarske županije

30 milijardi kuna ukupni rashodi

Istarske županije u odnosu na poduzetnike u drugim županijama najbolje su rangirani po broju poduzetnika i po neto dobiti te tu zauzimaju treće mjesto. Prema produktivnosti rada su na četvrtom mjestu, po broju zaposlenih i ukupnom prihodu na petom mjestu, prema ekonomičnosti poslovanja na šestom, a po produktivnosti rada na osmom mjestu među svim županijama. Upravno sjedište Županije, Grad Pazin je na 19. mjestu među gradovima sjedištima županija po broju poduzetnika. U Pazinu sjedište ima 303 poduzetnika, dok je Pula na visokom četvrtom mjestu među svim gradovima i općinama u Hrvatskoj, sa 2684 poduzetnika. Pazin je kao upravno središte županije na 55. mjestu sa 1938 zaposlenih kod poduzetnika na razini cijele države, a na predzadnjem mjestu među županijskim središtima. Promatramo li rezultate poslovanja poduzetnika na razini Istarske županije, možemo zaključiti kako se prema kriteriju broja poduzetnika, broja zaposlenih i ukupnih prihoda posebno ističu poduzetnici Grada Pule, njih 2684, koji su ostvarili prihode nešto manje od 7,5 milijardi kuna što je osmo mjesto među 556 gradova odnosno općina Hrvatske. Na drugom su mjestu poduzetnici sa sjedištem u Rovinju, njih 884, koji su ostvarili 4,9 milijardi kuna ukupnoga prihoda, dok su na trećem mjestu poduzetnici sa sjedištem u Poreču kojih je lani bilo 1260, a koji su ostvarili 4,7 milijardi kuna ukupnoga prihoda što je 17. mjesto u Hrvatskoj. Od ukupno 41 grada i općina Istarske županije, negativno su poslovali i iskazali neto gubitak poduzetnici sa sjedištem u sljedećim gradovima:

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

Puli - 254,4 milijuna kuna, Buzetu - 7,6 milijuna kuna i Vodnjanu - 1,5 milijuna kuna, te poduzetnici sa sjedištem u sedam općina: Lupoglav, Kaštelir-Labinci, Vrsar, Svetvinčenat, Sveti Lovreč, Lanišće i Grožnjan s ukupnim iznosom od 51,9 milijuna kuna neto gubitka.

PRVIH 10 PODUZETNIKA PREMA VISINI UKUPNIH PRIHODA OSTVARILO JE 5,5 MILIJARDI KUNA UKUPNIH PRIHODA ILI 56,4 POSTO PRIHODA PODUZETNIKA ŽUPANIJE Analiza ﬁnancijskih rezultata poduzetnika Županije prema ostvarenim ukupnim prihodima pokazala je da su poduzetnici sa sjedištem u Puli, Rovinju, Poreču, Umagu, Buzetu, Pazinu, Labinu, Novigradu i Bujama te u Općini Kršan ukupno ostvarili prihode u iznosu od 26,5 milijardi kuna, odnosno 83,9 posto ukupnih prihoda poduzetnika ove županije. Prvih 10 poduzetnika prema visini ukupnih prihoda ostvarilo je 5,5 milijardi kuna ukupnih prihoda ili 56,4 posto prihoda poduzetnika

Županije, dok se na prvih 10 poduzetnika prema izvozu odnosi 37,5 posto izvoza svih poduzetnika u Istarskoj županiji. Najmanje je velikih poduzetnika, njih 20, čiji je udio u rezultatima poduzetnika Županije najveći. Ta je skupina u 2016. godini imala 12.734 zaposlena, ostvarila je najveće ukupne prihode od 11,3 milijarde kuna i neto dobit od 663,2 milijuna kuna te obračunala najveću prosječnu mjesečnu neto plaću u iznosu od 7009 kuna, što je 33,2 posto više od prosječne plaće na razini Županije i 36,4 posto veća od prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom kod poduzetnika na razini Hrvatske.

Broj poduzetnika, broj zaposlenih te osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika Istarske županije u 2016. godini (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) Opis

2015.

Broj poduzetnika Broj dobitaša

5.104

Broj gubitaša

2016.

Indeks Udjel županije u RH (%)

9.984

8,7

5.790

113,4

7,6

4.014

4.194

104,5

11,1

45.883

48.363

105,4

0,0

Ukupni prihodi

30.324.467

31.596.087

104,2

5,0

Ukupni rashodi

26.948.292 30.048.550

111,5

5,0

Broj zaposlenih

Dobit prije oporezivanja

VALAMAR RIVIERA NA PRVOM MJESTU

Gubitak prije oporezivanja

Valamar Riviera, veliko društvo sa sjedištem u Poreču, na prvom je mjestu u 2016. godini na razini Županije prema ostvarenim ukupnim prihodima od 1,6 milijardi kuna, prihodima od izvoza 1,3 milijarde kuna te dobiti razdoblja od 36,7 milijuna kuna. Društvo je imalo i najveći broj zaposlenih na razini Županije, odnosno 2594. Valamar Riviera je u 2016. predstavila strategiju razvoja do 2020. koja uključuje do dvije milijarde kuna ulaganja u portfelj te dvoznamenkasti rast operativne zarade. Krajem godine pokrenuti su investicijski projekti u ukupnom iznosu od 873 milijuna kuna, što predstavlja najveće ulaganje neke turističke kompanije u jednoj godini. Krajem 2016. godine Valamar je ostvario strateško partnerstvo s AZ mirovinskim fondom preuzimanjem Imperiala Rab, te su proširili svoj turistički portfelj na ukupno 30 hotela i ljetovališta i 15 kampova koji mogu ugostiti 55.000 gostiju u jednom danu. “Rezultatom poslovanja za 2016. godinu potvrđujemo ambiciju Valamar Riviere da kroz ulaganja, strateška partnerstva i razvoj poslovanja nastavimo ostvarivati dvoznamenkasti rast operativne dobiti. Zbog globalnih kretanja, poput niskih kamatnih stopa i usmjerenosti turističke potražnje na sigurne destinacije, Hrvatska ima priliku, poticanjem ulaganja, turizam repozicionirati prema onome visoke kvalitete koji potiče zapošljavanje i rast gospodarstva, što pokazuju rezultati poslovanja prošle godine. Međutim, aktualni trendovi povećane stope PDV-a na ugostiteljstvo, manjak radne snage, moguće povećanje poreza na imovinu ili boravišne pristojbe mogu smanjiti konkurentnost te ograničiti potencijal turističkog sektora za daljnja ulaganja. Vjerujem da ćemo kroz nastavak dijaloga s Vladom stvoriti stabilne i poticajne uvjete za investitore te omogućiti daljnji rast i razvoj turizma”, komentirao je predsjednik Uprave Valamar Riviere Željko Kukurin poslovne rezultate u 2016. godini.

Porez na dobit Dobit razdoblja Gubitak razdoblja

4.322.326

2.658.439

61,5

5,8

946.152

1.110.902

117,4

7,6

742.412

300.909

40,5

4,3

3.580.358

2.339.949

65,4

6,0

115,5

7,5

946.597

1.093.321

Konsolidirani financijski rezultat dobit (+) ili (-) gubitak razdoblja

2.633.762

1.246.628

47,3

5,2

Izvoz

8.327.651

9.814.474

117,9

8,2

Uvoz

3.721.800

4.947.503

132,9

4,9

Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz)

4.605.850

4.866.971

105,7

25,5

1.322.754

1.928.948

145,8

7,6

5.083

5.261

103,5

102,3

Bruto investicije samo u novu dugotrajnu imovinu Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2016. godinu

Rang lista prvih deset poduzetnika Istarske županije po ukupnom prihodu u 2016. godini (iznosi u tisućama kuna) Rang

Naziv

Mjesto

Broj zaposlenih

Ukupni prihod

Valamar Riviera d.d.

Poreč

2.594

1.559.110

TDR d.o.o.

Rovinj

453

1.476.978

ULJANIK d.d.

Pula

487

1.317.433

MAISTRA d.d.

Rovinj

1.561

955.002

Adris grupa d.d.

Rovinj

860.334

TE PLOMIN d.o.o.

Kršan

638.384

PLAVA LAGUNA d.d.

Poreč

942

544.588

ISTRATURIST UMAG d.d.

Umag

1.059

481.983

P.P.C. BUZET d.o.o.

Buzet

998

451.192

10.

ROCKWOOL ADRIATIC d.o.o.

Kršan

126

432.743

Ukupno 10 najvećih poduzetnika po ukupnom prihodu IŽ

8.256

8.717.747

Udio 10 najvećih poduzetnika po prihodima u određenim stavkama županije

17,1%

27,6%

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2016. godinu

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO HRVATSKO-SLOVAČKI FORUM ZELENIH TEHNOLOGIJA

Mogućnosti suradnje u automobilskoj industriji, energetici i prometu Ukupna robna razmjena Hrvatske i Slovačke u prvih šest ovogodišnjih mjeseci bila je 185,4 milijuna eura, od čega je 129,2 milijuna bio uvoz iz Slovačke piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Zagrebu je prošli tjedan održan Hrvatsko-slovački forum zelenih tehnologija, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore u suradnji s Veleposlanstvom Slovačke Republike, na kojem su sudjelovali predstavnici 28 hrvatskih i 12 slovačkih tvrtki i institucija iz područja energetike, prometa, IT-a, poljoprivrede i gospodarenja otpadom. Na Forumu je istaknuto da su automobilska industrija, energetika i promet najperspektivniji sektori za daljnji razvoj gospodarske suradnje. “Za suradnju u području zaštite okoliša, obnovljivih izvora energije i zelene tehnologije na raspolaganju su nam sredstva Europske unije i sredstva iz drugih programa kojima se mogu kreirati proizvodi visoke dodane vrijednosti, koji će biti konkurentni na globalnome

SLOVAČKA PROIZVODI 171 VOZILO NA 1000 STANOVNIKA tržištu i koji mogu potaknuti daljnji razvoj”, istaknuo je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić. Prema obrađenim podacima Sektora za međunarodne odnose HGK ukupna robna razmjena Hrvatske i Slovačke u prvih šest ovogodišnjih mjeseci bila je 185,4 milijuna eura, od čega je 129,2 milijuna

bio uvoz iz Slovačke. Izravna ulaganja Slovačke u Hrvatsku za razdoblje od 1993. do kraja prošle godine, iznosila su 114,2 milijuna eura te se Slovačka nalazi na 23. mjestu inozemnih ulagača. Prvi državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Slovačke Vojtech Ferencz spomenuo je primjer dosadašnje uspješne suradnje Hrvatske i Slovačke u izgradnji elektrane na biomasu kod Ogulina. “Slovačka je izradila zakonsku legislativu za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije, a prioritet je postizanje troškovne učinkovitosti i minimiziranje krajnje cijene struje”, rekao je Ferencz.

ZNAČAJAN PROSTOR SURADNJE Najznačajnija grana slovačke industrije je automobilski sektor koji ima ključnu ulogu u nacionalnome gospodarstvu sa 200.000 zaposlenih, od kojih 80.000 izravno, s udjelom od 44 posto u industriji i 40 posto u izvozu. Slovačka je

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

najveći proizvođač automobila po glavi stanovnika u svijetu, proizvodi 171 vozilo na 1000 stanovnika, odnosno više od milijun godišnje. Sljedećih godina očekuju ih brze tehnološke promjene uvođenjem industrije 4.0, a također se potiče i elektromobilnost, što Slovačkoj pruža mogućnost povezivanja s elektroindustrijom te razvoj mreže elektropunionica. “Značajan prostor suradnje dvaju gospodarstava je u automobilskoj industriji, a također i u energetici, prometu te drugim područjima. Hrvatska i Slovačka dijele i zajednički interes za energetsku povezanost na energetskom koridoru i plinovodnoj mreži Baltik-Jadran”, istaknula je državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman, posebno navodeći kako Hrvatska na otoku Krku planira izgradnju LNG terminal kapaciteta dvije milijarde kubnih metara plina, koji bi s radom počeo 2019. godine.

S MARKOVA TRGA SJEDNICA VLADE

Konačni prijedlog zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi Trgovcima čiji prihodi prelaze 100 milijuna kuna godišnje predviđa se zabrana korištenja pozicije kojom proizvođačima nameću različite ugovorne kazne piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

lada je sa svoje prošlotjedne sjednice u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Ovim zakonom želi se zaštititi domaće proizvođače od nekorektnih tretmana trgovaca, odnosno urediti tržište i sankcionirati nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom čijim se nametanjem iskorištava značajna tržišna snaga otkupljivača ili prerađivača te trgovaca u odnosu na njihove dobavljače. “Zakonskim se prijedlogom predviđa da se trgovcima čiji prihodi prelaze 100 milijuna kuna godišnje zabrani korištenje pozicije kojom proizvođačima nameću različite ugovorne kazne. Pod istim monitoringom bili bi i drugi u lancu opskrbe hranom, odnosno veliki otkupljivači i prerađivači s više od 50 milijuna kuna godišnjih prihoda”, rekla je državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković, pojašnjavajući kako to znači da bi se zakon odnosio na više od 90 posto subjekata u sektoru trgovine poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. Predloženi zakon na listu pojavnosti zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi stavlja 25 raznih novčanih i drugih oblika naknada koje trgovci ili

prodaja proizvoda ispod proizvodne cijene, za što je predviđena kazna od pet milijuna kuna za pravnu te 2,5 milijuna kuna za ﬁzičku osobu.

ODBIJENE IZMJENE ZAKONA O HNB-u

NAJTEŽA POVREDA ZAKONA JE PRODAJA ISPOD PROIZVODNE CIJENE prerađivači zaračunavaju proizvođačima da bi otkupili njihove proizvode ili ih stavili na svoje police, kao i primjerice zabranu prodaje ﬁnalnog proizvoda ispod cijene koštanja u proizvodnji, uključujući i troškove poreza na dodanu vrijednost. Kao najteža povreda zakona navodi se

Vlada nije podržala zakonski prijedlog Kluba zastupnika Mosta nezavisnih listi koji se tiče izmjena i dopuna Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, gdje se predlagalo da u središnjoj banci, osim neovisnog revizora, reviziju može provoditi i Državni ured za reviziju, da HNB Saboru uz godišnje izvješće podnosi i polugodišnju informaciju te da se trajanje mandata članovima Savjeta HNB-a ograniči na najviše dva šestogodišnja mandata. Ministar ﬁnancija Zdravko Marić pojasnio je kako prijedlog nije u cijelosti uzeo u obzir mišljenje Europske središnje banke iz listopada prošle godine, a da se Hrvatska kao članica EU-a u zakonodavnim izmjenama koje se odnose na poslove iz djelokruga ECB-a mora savjetovati s tom institucijom. S druge strane, Vlada je prihvatila prijedlog izmjena u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, koji je predložio HNS, a odnosi se na obvezu biciklista da nose reﬂektirajuće prsluke ili drugu opremu kad je smanjena vidljivost na svim, a ne samo na javnim cestama.

Prva godina Plenkovićeve vlade “Ovo je bila jedna od najzahtjevnijih godina od Domovinskog rata. Prirodne nepogode, kriza u Agrokoru, arbitražni postupci u slučaju Ine, zahtjevno međunarodno okruženje. U takvoj godini Vlada je ispunila značajni dio programa, a s tim poslom nastavljamo i dalje”, rekao je premijer Andrej Plenković predstavljajući

prvo godišnje izvješće o radu Vlade u Hrvatskom saboru. Govoreći o gospodarskim temama Plenković je istaknuo kako su počele pripreme za uvođenje eura te da će korist od toga imati građani i institucije. Najavio je i da će Vlada krajem listopada s HNB-om predstaviti strategiju za uvođenje eura.

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO 15. DANI PLINA

TEHNOLOGIJA UTIRE PUT NOVIM NAČINIMA PRIMJENE Plin je u energetskoj strategiji bio primjereno zastupljen, što je bila dobra podloga za proširenje transportnog sustava u neplinoficiranom području Hrvatske piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

40% kućanstava grije se na drva

700 0 mil prostornih metara iznosit će proizvodnja prirodnog plina u Hrvatskoj do 2023.

102 2 mil € bespovratnih sredstava za izgradnju LNG terminala

poravak potrošnje (gospodarstvo), rast uvoza i pad domaće proizvodnje neka su od glavnih obilježja plinskog tržišta u Hrvatskoj. Dalibor Pudić, član Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) i novi predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, na radnoj i izbornoj sjednici Skupštine HSUP-a i 15. Danima plina istaknuo je kako je proizvodnja prirodnog plina u 2007. godini iznosila 2,9 milijardi prostornih metara. Nekoliko godina kasnije, točnije 2015., iznosila je 1,8 milijardi prostornih metara. A prema planu, proizvodnja prirodnog plina u Hrvatskoj do 2023. iznosit će 700 milijuna prostornih metara. “Dakle, smanjenje proizvodnje u 15 godina iznosit će oko 2,2 milijarde kubika plina, odnosno tri milijarde kuna, što je čak 0,9 posto hrvatskog BDP-a”, naglasio je. Među činjenicama koje idu na ruku mogućem većem korištenju plina svakako jest ona da se još uvijek 40 posto kućanstava grije na drva. Premda mnogi smatraju kako je plin izgubio utakmicu s električnim vozilima, Pudić je naglasio kako je riječ o dvjema različitim tržišnim nišama. “Iako se mnoga kućanstva žele jeftinije voziti, ne mogu si priuštiti kupovinu automobila na električni pogon. Upravo u tome dijelu vidimo šansu za snažnije korištenje plina u prometu”, napomenuo je Pudić. Vjetar u leđa ovom energentu u budućnosti svakako mogu dati elektrane na plin te izgradnja LNG terminala za što je EK već odobrio 102 milijuna eura bespovratnih sredstava. Marko Blažević, direktor HEP-Opskrbe plinom, istaknuo je kako je HEP spreman za nadolazeću ogrjevnu sezonu. “Sklopljeni su ugovori s opskrbljivačima u obvezi javne usluge, skladište je zapunjeno više od 95 posto i osigurane su dodatne količine plina”, naglasio je.

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

HIBRIDNI UREĐAJI Govoreći o radu HSUP-a za razdoblje od 2013. do 2017. godine, Miljenko Šunić, počasni predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, istaknuo je kako je plin u energetskoj strategiji bio primjereno zastupljen, što je bila dobra podloga za proširenje transportnog sustava u neplinoﬁciranom području Hrvatske (Baranja, Dalmacija...). “Pored toga, primjećuje se početak smanjenja razine priključenosti novih potrošača zbog recesije. U zimskom razdoblju, kada se plin najviše koristi, bili smo ponekad u problemima zbog nepotpune i nepouzdane opskrbe”, naglasio je. Cijene plina su, nastavio je, u najvećem dijelu obračunskog razdoblja bile administrativno određene i s nelogičnim utjecajem na visinu tarifa za kućanstva, dok su za gospodarstvo cijene bile tržišne. “Bez obzira na to što se primjećuje prepuštanje prvog mjesta na energetskoj ljestvici popularnosti i potpore obnovljivim izvorima, nove plinske tehnologije utrle su put novim načinima primjene kao što su korištenje tog energenta za zamjenu tekućeg goriva za grijanje, hlađenje te razne industrijske pogone. Povećava se i primjena plina za pogon automobila, kogeneracije i mikrokogeneracije”, objasnio je dodajući kako se počinju koristiti i hibridni uređaji na plin i obnovljive energente na licu mjesta kao distribuirani uređaji. “A na pomolu je razvoj primjene pametnih tehnologija”, istaknuo je. Osim toga, nastupilo je vrijeme brzih energetskih promjena, načina rada i razmišljanja, promjena cijena i odnosa među energentima te promjena iznosa i odnosa subvencija za obnovljive energente. “U 2013. godini počela je konkurencija otvorenog energetskog tržišta umreženih energenata. Konkurencija dobavljača električne energije i plina počela je sa snižavanjem cijena”, kazao je Šunić dodajući

kako je tijekom navedenog izvještajnog razdoblja većina distributivnih i opskrbnih poduzeća bila u poslovnim teškoćama.

stručne podloge za realno vrednovanje plina među energentima, za primjereni status plina zbog njegovih energetskih, ekoloških i ekonomskih vrijednosti te za njegovu racionalnu

TARIFE I CIJENE S obzirom na to, HSUP je kroz kongrese i okrugle stolove radio na popularizaciji plina kao energenta. “Sudjelovali smo u izradi energetskih strategija i drugih zakonskih obveza za plinsko gospodarstvo. Izdana su brojna pravila struke te razne brošure za siguran i učinkovit rad s plinom. HSUP je pomagao određene programe plinske djelatnosti u cilju utjecaja na javnost i politiku, posebice na tarife i cijene plina”, istaknuo je među ostalim Šunić, dodajući kako je rezultat svega toga postizanje znatno više razine priključenosti na plinski sustav, koja je već oko 55 posto ili otprilike 750.000 kućanstava, kao i bitno proširenje transportnog sustava i početak plinoﬁkacije Istre, Hrvatskog primorja i Dalmacije. Anita Dubravica Baričević iz Centra za plin Hrvatske istaknula je kako će prema prijedlogu plana rada temeljni zadatak HSUP-a u idućoj godini biti poticanje razvoja plinske i energetske djelatnosti s tehničkog i znanstvenog gledišta te gledišta sigurnosti i zaštite okoliša. Zatim, podizanje razine znanja i obrazovanja, razmjena iskustava i informacija te druge aktivnosti važne za plinsko gospodarstvo u cjelini. “Udruga će izrađivati

U ZIMSKOM RAZDOBLJU, KADA SE PLIN NAJVIŠE KORISTI, BILI SMO PONEKAD U PROBLEMIMA ZBOG NEPOTPUNE I NEPOUZDANE OPSKRBE, KAŽE MILJENKO ŠUNIĆ potrošnju, kao jedinoga primarnog energenta kojim Hrvatska raspolaže u znatnijim količinama”, naglasila je. Stručno propagiranje plina, dodala je, provodit će se na svim razinama društva i sektora rada komunikacijom s javnošću na temelju suradnje s Međunarodnom plinskom unijom (IGU). “Preko svojih predstavnika poticat ćemo sudjelovanje u izradi nove niskougljične energetske strategije Hrvatske s programima realizacije. Udruga će poticati daljnju plinoﬁkaciju neplinoﬁciranih dijelova Hrvatske kao što su Istra, Hrvatsko primorje, Lika i Dalmacija”, zaključila je Anita Dubravica Baričević. 23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO STANJE U AGROKORU

BiH IMA LEX AGROKOR, SRBIJA GA ZA SADA NE ŽELI Uredbu smo dugo spremali jer je vrlo osjetljiva, a s ovim značajno smanjujemo rizike. Uvođenje instituta privremenog upravitelja ne znači da Vlada preuzima upravljanje nekim gospodarskim subjektom nego samo osigurava pojačani nadzor, rekao je Fadil Novalić pišu Ilijana Grgić, Ljiljana Lukić

akon što je izvanredna uprava Agrokora izašla u javnost s revidiranim ﬁnancijskim izvješćima, bilo je samo pitanje dana kada će pravosudna tijela krenuti sa svojim aktivnostima. I dok su pravosudne institucije u punom zamahu, među političkom elitom traju prepucavanja o tome što se i kako se trebalo postupiti kad je u pitanju kriza u koncernu te je li lex Agrokor bio najbolje rješenje za jednu takvu sistemsku tvrtku. U susjednoj Bosni i Hercegovini, točnije u njezinom federalnom entitetu, krenuli su sa zakonskim rješenjem koje bi trebalo pojačati nadzor nad poslovanjem velikih poslovnih sustava. Vlada Federacije BiH usvojila je Uredbu o postupku izvanrednog nadzora u gospodarskim društvima od sistemskog značaja, a odnosi se na povezane tvrtke

BORIS VUJČIĆ, GUVERNER HNB-a

Odazvat ćemo se ako nas pozovu na svjedočenje Hrvatska narodna banka je obavila svoj posao sjajno, uspjeli smo smanjiti izloženost banaka prema Agrokoru u zakonske okvire i zbog dobrih propisa i dobre provedbe propisa financijski rizik stabilnosti za Hrvatsku nije u pitanju, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić na marginama konferencije Izazov promjene koja se prošli tjedan održavala u Rovinju. Na novinarski upit hoće li se predstavnici HNB-a odazvati ako ih na svjedočenje pozovu iz saborskog po-

vjerenstva za Agrokor, guverner je kazao da hoće. “Mislim da će to biti vrlo zanimljivo, pogotovo ako će biti javno prenošeno. Imamo, istina, supervizorsku tajnu, ali ako budemo oslobođeni supervizorske tajne, to bi bilo još zanimljivije. Ali nisam siguran da je to uopće moguće, to morate pitati pravnike”, rekao je Vujčić ističući kako hrvatskom bankarskom sustavu ne prijeti potencijalni rizik urušavanja. “Pod pretpostavkom da banke u potpunosti moraju

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

otpisati svoja potraživanja ne samo prema Agrokoru, nego prema grupi poduzeća koju je HNB konsolidirao pod rizik Agrokora, kapitalna adekvatnost bankovnog sustava bi ostala iznad zahtjevane, preko 20 posto, znači bankarski sustav bi ostao potpuno stabilan”, rekao je Vujčić napomenuvši kako u HNB-u očekuju da će cijeli proces restrukturiranja Agrokora imati blagi negativni utjecaj na gospodarski rast od procijenjenih 0,3 postotnih poena.

odnosno sustave koji imaju najmanje 1000 zaposlenih i ostvaruju promet od najmanje 250 milijuna eura, s time da se ona ne primjenjuje na društva iz ﬁ-

SRPSKE TVRTKE PRODANE SU U PROCESU PRIVATIZACIJE I U PRAVNOM SMISLU NJIHOV JE VLASNIK TVRTKA MATICA U ZAGREBU, SMATRA SAVIĆ nancijskoga sektora kao što su banke, osiguravateljska društva ili investicijski fondovi. U federalnoj vladi su obrazložili kako je takvo zakonsko rješenje nastalo temeljem dosadašnjeg nadzora nad poslovanjem Agrokorovih tvrtki u BiH i konzultacija s izvanrednim povjerenikom Antom Ramljakom čiji je prvenstveni cilj bio zaštititi dobavljače i zaposlene. Stoga se može zaključiti kako je izravni povod za donošenje Uredbe odluka Općinskog suda u Kiseljaku kojom je ljubljanskoj i zagrebačkoj Sberbanci odobrena zapljena di onica Sarajevskog kiseljaka koje su u vlasništvu Jamnice. Uredba je definirala sustav osnovne i povezanih pravnih osoba, dok se izvanredni nadzor u njihovu poslovanju odnosi na primjenu važećih propisa i zakona koji može biti uveden na prijedlog odgovarajućeg ministarstva u slučaju nelikvidnosti. U takvim se slučajevima otvara mogućnost imenovanja vladina povjerenika i definiraju njegove ovlasti kao i uspostave odbora vjerovnika te pojačanoga nadzora radi redovitog izmirenja financijskih obveza. “Uredbu smo dugo spremali jer je vrlo osjetljiva, a s ovim značajno smanjujemo rizike. Uvođenje instituta privremenog upravitelja ne znači da Vlada preuzima upravljanje nekim gospodarskim subjektom nego samo osigurava pojačani nadzor”, rekao je premijer Federacije BiH Fadil Novalić istaknuvši kako će se Uredba primjenjivati šest mjeseci.

HBOR

Agrokoru u 10 godina 25 kredita teških 903,6 milijuna kuna Hrvatska banka za obnovu i razvitak u razdoblju od 2006. do kraja 2016. godine društvima iz Agrokor Grupe odobrila je 25 kredita u iznosu od 903,6 milijuna kuna, od čega je otplaćeno njih devet. Aktivnih je 16 kredita, koji su odobreni u iznosu od 658,6 milijuna kuna, od čega je dio iznosa također otplaćen, a stupanjem lex Agrokora na snagu preostale obveze proglašene su dospjelima, odgovor je HBOR-a Hini. Dodaje se još da su svi kreditni plasmani kvalitetno osigurani, uz zalog na nekretninama i/ili pokretninama, koje u

LEX AGROKOR NE PROLAZI U SRBIJI I dok Federacija BiH ima svoju verziju lex Agrokora, u Srbiji smatraju kako im takvo pravno rješenje nije potrebno. “Država Srbija je apsolutna spremna u svakom trenutku iskoristiti sve mehanizme kako bi zaštitila dio gospodarstva koji je vezan za poslovanje s hrvatskim Agrokorom”, izjavio je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Dragan Stevanović nakon Ramljakova posjeta Beogradu. Ramljak je o poslovanju srpskih tvrtki iz koncerna razgovarao s premijerkom Srbije Anom Brnabić i ministrima trgovine i poljoprivrede Rasimom Ljajićem i Branislavom Nedimović, ali nakon sastanka nije bilo ni priopćenja niti izjava. Srbija, prema ocjeni profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodraga Savića, već uveliko čini sve što može kako bi zaštitila srpske tvrtke u sastavu Agrokora pravnim sredstvima i donosi uredbe na nacionalnoj razini koji se odnose na nesmetano poslovanje i zaštitu radnika i malih dobavljača. “Naravno, imamo pravnih i drugih mogućnosti spriječiti primjenu lex Agrokora i na srpske tvrtke te ograničene mogućnosti da se zaustavi iznošenje novca. Naše kompanije u ovom trenutku mogu biti mirne, ali ne može se očekivati da će taj mir trajati i u idućih nekoliko godina”, rekao je Savić podsjetivši kako su srpske tvrtke prodane u procesu privatizacije te da je u pravnom smislu njihov vlasnik tvrtka

većini slučajeva znatno premašuju vrijednost odobrenog kredita, te ostalim uobičajenim instrumentima osiguranja.

matica u Zagrebu. Trgovinski tajnik Komore Srbije Žarko Malinović smatra da je situacija stabilna. “Nama je najvažnije kako će se cijeli slučaj reﬂektirati na srpsku ekonomiju, a za sada se plaće i porezne obveze podmiruju redovito i,

SPREMNI SMO ISKORISTITI SVE MEHANIZME KAKO BISMO ZAŠTITILI DIO GOSPODARSTVA KOJI JE VEZAN ZA POSLOVANJE S AGROKOROM, IZJAVIO JE STEVANOVIĆ ono što je ohrabrujuće, Mercator S izmiruje svoje redovne obveze i prema bankama, a čak je smanjio i dug. Važno je da ove tvrtke budu zdrave kako bi sutra bile konkurentne na tržištu, ako ih preuzmu novi vlasnici”, rekao je Malinović. Jedna od takvih kompanija je srpska tvrtka Nelt, koja je službeno objavila da je “zainteresirana za određene dijelove Agrokora koji posluju u Srbiji”.

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

AKTUALNO KONFERENCIJA “ALTERNATIVNO RJEŠAVANJE SPOROVA - SURADNJA UPRAVE I PRAVOSUĐA S GOSPODARSTVOM”

Digitalizacija u postupcima rješavanja sporova

sma međunarodna konferencija Alternativno rješavanje sporova - suradnja uprave i pravosuđa s gospodarstvom održat će se 24. i 25. listopada u Hrvatskoj obrtničkoj komori u organizaciji HOK-a, a uz pokroviteljstvo Ministarstva pravosuđa i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Visoka pokroviteljica konferencije je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, dok je Privredni vjesnik jedan od medijskih pokrovitelja. Poseban gost konferencije je jedan od najuglednijih svjetskih stručnjaka za online rješavanje sporova, Ethan Katsh, prof. emeritus prava na američkom Universityju of Massachusetts. ”Otac” online rješavanja sporova (ORS/engl. ODR), kako ga zovu, na konferenciji će održati

predavanje Online rješavanje sporova kao poticaj e-trgovini; razvoj i postojeći sustavi. Na konferenciji će, osim teme ovog predavanja biti riječi i o medijaciji u državama EU-a i Kanadi. Europska komisija je ovlastila Sud časti i Centar za mirenje pri HOK-u, kao tijela za alternativno rješavanje sporova, da u svom radu primjenjuju digitalne alate. Ova je konferencija, među ostalima, namijenjena obrtnicima i ostalim poduzetnicima te posebice web trgovcima i onima koji se žele uključiti u e-trgovinu, profesionalcima i tvrtkama iz IT sektora, sucima, odvjetnicima, profesionalcima iz javnog sektora, iz sektora energetike, bankarstva i turizma, medijatorima i svima onima koje zanima medijacija te potrošačima koji žele proširiti znanja o svojim pravima u digitalnom dobu. (S.P.)

SAJMOVI ZDRAVOG ŽIVLJENJA NA ZV-u

ZDRAV ŽIVOT I OČUVANJE PRIRODE Na Zagrebačkom velesajamu proteklog se vikenda održao vodeći domaći i regionalni događaj na temu zdravog života - Sajmovi zdravog življenja, koji je obuhvatio 8. sajam alternative i zdravog života Mystic, 8. sajam zdrave hrane Konoplja Organica i 3. sajam pčelarstva Apitera. Na njima je izlagalo više od 250 izlagača na 7000 četvornih metara. U sklopu sajmova održan je i Medni doručak s hrvatskih pčelinjaka, koji su organizirali Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska poljoprivredna agencija i Hrvatski pčelarski savez kako bi potaknuli domaću proizvodnju meda, a koja je

označena zaštićenim znakom Hrvatske poljoprivredne agencije “Med hrvatskih pčelinjaka”. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić je na skupu istaknuo kako se naše livade, pašnjaci i šume najbolje mogu doživjeti upravo konzumacijom domaćeg meda. “Naši vrijedni pčelari s puno ljubavi i pažnje brinu o svojim pčelama, dobro su organizirani i zajedno se bore za svoje mjesto na zajedničkom EU tržištu. Potražite med s oznakom Med hrvatskih pčelinjaka i možete biti sigurni da ste kupili domaći med”, naglasio je Tolušić. Tijekom održavanja Sajmova zdravog života u 7. paviljonu Zagrebačkog

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

velesajma održani su Dani lova i ribolova. Na njima se govorilo o mogućnostima razvoja lovnog turizma na kontinentalnom području Hrvatske, a u edukacijsko-stručnom programu naglasak je bio na izravnom značaju lovstva u očuvanju i održavanju prirode te trendovima i zakonskim odredbama s ciljem zaštite divljači i riba, kao i njihovih prirodnih staništa. (K.S.)

IZLOŽBA INOVACIJA ARCA

INOVATIVNOST MORA BITI NAČIN ŽIVOTA Naš zadatak je pretvoriti izvrsne ideje u konkretne, izvozne proizvode. Zato potičemo ulaganja u nove poslovne modele i prijenos znanja i tehnologija, kazala je Ana Mandac piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

a jubilarnoj 15. međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2017. i 9. međunarodnom sajmu inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji predstavili su se poduzetnici, akademska i znanstvena zajednica te pojedinci i istraživački timovi okupljeni oko nacionalnih udruženja iz Hrvatske,

KVALITETNA TRŽIŠNA UTAKMICA DANAS SE IGRA ZNANJEM I VJEŠTINAMA, ISTAKNUO JE BRAČIĆ Europe i svijeta. Izlagači su došli iz Irana, Libanona, Kine, Poljske, Mađarske, Rumunjske, Slovenije, Srbije i BiH. Riječ je o više od 150 inovacija iz različitih područja - od znanosti, tehnologije, elektrotehnike, preko medicine, poljoprivrede, prehrane do rekreacije i zabave.

Ivan Bračić, predsjednik Udruge inovatora Hrvatske koja okuplja 26 područnih udruga, istaknuo je kako su mladi autori većine izloženih radova. “Mi pokušavamo biti vezivno tkivo svih subjekata u inovatorstvu. Pojedinci koji su uspjeli prošli su kroz našu udrugu i svoj uspjeh dijelom mogu zahvaliti i našoj logistici. Inovacije unapređuju život i pomiču granice, stoga je potrebno podržavati sustav inovacija kako bismo se kao narod razvijali. Inovativnost treba biti način života, inovacija nema stranku i ne smije biti u ladici, treba ići na tržište, a kvalitetna tržišna utakmica danas se igra znanjem i vještinama. Važna je povezanost akademske zajednice s realnim sektorom i inovatorima jer će to povećati konkurentnost našeg gospodarstva”, naglasio je Bračić dodavši kako samo osam posto rastućih tvrtki u Hrvatskoj ima novih proizvoda za sve, dok je u EU taj prosjek 20 posto. “Idemo naprijed, ali sporo - to mora biti brže”, poručio je.

je pretvoriti izvrsne ideje u konkretne, izvozne proizvode. Zato potičemo ulaganja u nove poslovne modele i prijenos znanja i tehnologija”, kazala je Ana Mandac. Izložba i sajam održavaju se u suradnji sa suorganizatorima Međunarodnom

BUDUĆNOST ZEMLJE JE U INOVATORIMA Tatijana Petrić, ravnateljica Nacionalne sveučilišne knjižnice u kojoj se izložba održala, kazala je kako budućnost naše zemlje leži u inovatorima, a njih nam nikad nije nedostajalo, od Tesle i Ruđera do Ivana Đikića. “U NSK-u nastojimo poticati inovativne procese kako bismo ispunili bitan cilj - biti i ostati prvi u traženju informacija. U svijetu i kod nas inovacije su glavna pokretačka snaga društva i naša je dužnost poticati ih”, zaključila je Tatijana Petrić. Pomoćnica ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta Ana Mandac također je naglasila kako je budućnost Hrvatske kao male zemlje povezana s njenom inovacijskom snagom. “Naš zadatak

federacijom nacionalnih saveza inovatora IFIA, Sveučilištem u Zagrebu, Hrvatskom zajednicom tehničke kulture i Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom, partnerom Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije HAMAG-BICRO te pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te Ministarstva znanosti i obrazovanja. Generalni pokrovitelj je Končar Elektroindustrija. Medijski pokrovitelj bio je i Privredni vjesnik.

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

PREDSTAVLJAMO KNJIGOVODSTVENI SERVIS DIMARKO, Zagreb

PARTNER, PRIJATELJ I SAVJETNIK Dobar knjigovođa je poduzetniku partner, prijatelj i prvi savjetnik te osoba koja zna može li se i kako riješiti svaki “papirnati” ili financijski problem nemaju pravu sliku o tome što ih čeka. “Lako je raditi s ljudima koji ulazeći u posao promišljaju, žele biti uspješni i spremni su učiti kako bi razumjeli što ih sve čeka na tom putu. Oni su zahtjevni, radoznali i postavljaju kvalitetna pitanja. Na taj način, kada vam stranka pokazuje da je zainteresirana da shvati u čemu je problem, vi s većim zadovoljstvom krećete u rješavanje tog problema i educirate klijenta u svim pravcima koji su potrebni”, dodaje Zdenka Majerić. Trebamo biti svjesni kako posao knjigovođa nije da evidentiraju ono što je poduzetnik napravio i da papirima pokrivaju njegove zamisli. Oni su ujedno i oni koji često za poduzetnike

I U poduzetničke pothvate ulaze oni koji su svjesni svega što ih čeka, no s druge strane ima i onih koji u to ulaze olako. Zdenka Majerić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

mate ideju, napravili ste možda i poslovni plan, osnovali tvrtku ili obrt, no teško ćete se moći posvetiti poslu ako sami budete trošili vrijeme na vođenje poslovnih knjiga. No zato su nam tu naši knjigovođe koji su nam često i prvi savjetnici, pa često i prijatelji koji jedini, uz nas, jednako žele da nam posao uspije. Međutim, imati dobrog knjigovođu koji će mu pomagati u poslu san je svakog poduzetnika, osobito početnika. A kako to vide knjigovođe s druge strane, govori nam iskusna knjigovotkinja Zdenka Majerić, vlasnica zagrebačkog knjigovodstvenog servisa Dimarko. U njemu radi pet stručnjaka - četvero računovođa i jedan IT stručnjak, a vodi ga ovlaštena računovotkinja sa 30 godina iskustva. K njoj dolaze različiti klijenti, a zna biti i onih koji u posao ulaze olako. “U poduzetničke pothvate ulaze oni koji su svjesni svega što ih čeka, no s druge strane ima i onih koji u to ulaze olako. Takvi imaju zaostale poglede na poslovanje u kojemu se sve može ‘lako srediti’, u kojemu papir sve trpi i koji se pitaju zašto neke stvari ne bismo mogli napraviti ne baš u skladu sa zakonom. Kada otvore tvrtku, nekim poduzetnicima stvarno nije jasno da je to pravni subjekt koji nema s njima osobno nikakve veze. Oni su samo vlasnici i osnivači, a tvrtka mora sama za sebe egzistirati. A to može samo po svojim pravilima”, kaže Zdenka Majerić. Ulazak u posao mnogim poduzetnicima je stresan i

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

ULAZAK U POSAO MNOGIMA JE STRESAN biju boj s birokracijom. “Ako mi za stranku tražimo nešto, nailazimo na onaj tvrdi stav kod djelatnika u Poreznoj upravi koji često misle da su oni sami ta institucija u kojoj rade. Nažalost, oni nikako ne mogu shvatiti da smo mi partneri i da smo zapravo na istoj strani. Oni su, s jedne strane, ti koji stvaraju zakonodavni okvir, a mi smo oni koji ga provodimo”, ističe Zdenka Majerić. U Dimarku kažu kako je ipak najvažniji osoban odnos s klijentima. “Danas kapitalizam melje sve u žrvnju. Sve je red, rad i disciplina. Napreduju oni koji imaju stav i gaze preko drugih, no mi ipak želimo sačuvati stare navike. Želimo učiniti sve da nam čovjek bude na prvom mjestu i da su nam klijenti osobe s kojima smo u dobrim odnosima. Ako su odnosi dobri, na tim temeljima lakše možemo shvatiti što naš klijent želi i što mu treba. Tada je i on sam siguran da ćemo učiniti sve kako bismo riješili njegov problem”, zaključuje Zdenka Majerić. Dakle, krećete li u posao, dobro odaberite knjigovođu. On je poduzetniku partner, prijatelj i prvi savjetnik te osoba koja zna može li se i kako riješiti svaki “papirnati” ili ﬁnancijski problem. (K.S.)

PRIVREDNI VJESNIK

tlocrt

broj 4001 23. listopada 2017. poseban prilog o nekretninama, uređenju i graditeljstvu

GRAĐEVINSKA STATISTIKA

Četvrtina problematičnih kredita kod građevinara Udjel djelomično naplativih i potpuno nenaplativih kredita u djelatnosti građevinarstva trenutačno iznosi 5,7 milijardi kuna piše Marija Brkanić Kulenović

omaće su banke u nefinancijski sektor krajem lipnja ove godine imale plasiranih 83 milijarde kuna kredita. Na tvrtke iz sektora građevinarstva, prerađivačke industrije, trgovine, turizma te poljoprivrede, ribarstva i šumarstva otpada preko 70 posto tog iznosa. “I dok je kod kredita stanovništvu udjel djelomično naplativih i potpuno nenaplativih kredita 9,12 posto, kod plasmana tvrtkama udio NPL-ova krajem lipnja iznosio je 27,1 posto”, podaci su koje je iznio Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije Hrvatske gospodarske komore na Danu hrvatskih financijskih institucija.

NENAPLATIVI KREDITI GRAĐEVINARSTVU 5,7 MILIJARDI KUNA “S trenutačnim stanjem kredita od 8,9 milijardi kuna u odnosu na prvi kvartal 2010. godine, razina kredita u građevinarstvu smanjena je za visokih 40,1 posto pa je njihov udio u kreditima nefinancijskim društvima snižen sa 15,3 na 10,5 posto”, dodao je Savić. Nenaplativi krediti građevinarstvu čine čak 63,92 posto ukupnih kredita tom sektoru.

Ujedno, krediti ovom sektoru čine čak četvrtinu ukupnih djelomično naplativih i potpuno nenaplativih kredita nefinancijskom sektoru. “NPL-ovi u djelatnosti građevinarstva trenutačno iznose 5,7 milijardi kuna što je 3,1 milijardu kuna manje nego u prvom polugodištu 2015. kada su dosegli najvišu vrijednost”, pojasnio je Savić. U građevinarstvu je, zbog dugotrajnije i dublje krize nego u ostalim djelatnostima, najveće povećanje iznosa loših kredita bilo u razdoblju od 2010. do 2017. godine, čime je njihov udio povećan sa 18,1 na 24,9 posto. Zahvaljujući blagom oporavku građevinske aktivnosti, nakon 2015. se bilježe stope

pada koje su u posljednjih pet kvartala (do kraja lipnja ove godine) dvoznamenkaste. Najviše se smanjuje razina djelomično nadoknadivih kredita jer banke takva potraživanja prodaju, dok se nastavlja rast potpuno nenadoknadivih kredita. Pod pritiskom potrebe čišćenja bilanci i potaknute stimulativnim mjerama, banke su tijekom ove godine prodajom potraživanja znatnije smanjile razinu loših kredita plasiranih građevinarstvu. Samo u drugom kvartalu prodan je 762,1 milijun kuna potraživanja iz područja građevine što je 28,2 posto ukupno prodanih potraživanja (najviše od svih djelatnosti). Postignuta je cijena 19,4 posto knjigovodstvene što je najniže od svih djelatnosti. Smanjenje kredita građevinarstvu rezultat je začaranog kruga u kojem banke niz godina zaoštravaju kreditnu politiku prema tom sektoru zbog povećanih rizika (velikog broja predstečajnih nagodbi, stečajeva, gubitaka u poslovanju), zbog čega se smanjuje razina kredita, ali i ugrožava egzistencija i razvoj građevinskih tvrtki koje sve teže financiraju poslovanje.

uredi ZAGREBAČKI POSLOVNI TORNJEVI

VAŽNO JE UGODITI NAJMOPRIMCU Poslovni tornjevi u zagrebačkoj Radničkoj, Vukovarskoj i Savskoj mogu se pohvaliti visokim stupnjem popunjenosti, a samo uredi na rubnim dijelovima grada nisu još u cijelosti profitirali od porasta potražnje u posljednja dva kvartala piše Marija Brkanić Kulenović dijelovima grada nisu još u cijelosti profitirali od porasta potražnje u zadnja dva kvartala. “Nepopunjenost uredskih prostora značajno je pala te u ovom trenutku iznosi šest do sedam posto”, kaže Patrick Franolić, direktor Spiller Farmera.

POPUNJENOST RASTE

posljednjih šest mjeseci stanje na zagrebačkom tržištu uredskih prostora osjetno se poboljšalo – udio neiznajmljenih prostora smanjen je zahvaljujući rastu potražnje i padu ponude, a gospodarski rast i rast zaposlenosti, lakša dostupnost kreditiranja i pozitivna očekivanja daju naslutiti da smo ušli u novi ciklus rasta, slažu se stručnjaci za nekretnine. Podaci konzultantske tvrtke za nekretnine Colliers International pokazuju kako je u Zagrebu ukupno raspoloživo 1,31 milijun četvornih metara uredskih prostora, a službena stopa nepopunjenosti iznosi 4,5 posto. “Najveću potražnju bilježe uredske zgrade A klase te se očekuje daljnji porast potražnje prvenstveno za urede veličine do 500 četvornih metara. Najpoželjnije su poslovne zgrade koje se nalaze na prometnim čvorištima što omogućuje lagan pristup zračnoj luci i uključenje na autocestu”, dodaju u Colliersu. Prema podacima Spiller Farmera, poslovni tornjevi u zagrebačkoj Radničkoj, Vukovarskoj i Savskoj mogu se pohvaliti visokim stupnjem popunjenosti, a samo uredi na rubnim

Visina najma poslovnih objekata A klase u rasponu je od 12 do 15 eura po četvornom metru mjesečno

2 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

“Uredski prostori u Sky Officeu koji je prve ‘stanare’ dobio u kolovozu 2012. godine popunjeni su 90 posto”, ističe Dražen Horvat, voditelj objekta. U ovoj poslovnoj zgradi smjestili su se Državna agencija za lijekove (HALMED), Državna agencija za telekomunikacije (HAKOM), DIV, Zagreb-Montaža, HT, Croatia Banka, ACER i HTC predstavništva za Hrvatsku... Najmanji ured koji se iznajmljuje površine je 150 četvornih metara, dok je najveći površine 14.000 četvornih metara. Ukupno zgrada može ponuditi 30.000 četvornih metara poslovnog prostora podijeljenog u dva identična tornja. “Raspored i veličina prostorija kao i broj i pozicija priključnih mjesta za radne stanice u potpunosti je prilagodljiva najmoprimcu”, dodaje Horvat. Vjeruje da dobru popunjenost, osim poziciji objekta na zapadnom dijelu grada, Sky Office zahvaljuje opremi ponuđenoj najmoprimcima - modernom sustavu klimatizacije, ventilacije, vertikalnog transporta, sustava zaštite i nadzora te prilagodbi prostora potrebama najmoprimca. Investitor Sky Officea je Zagreb-Montaža. U tvrtki kažu kako nisu zainteresirani za parcijalnu prodaju prostora jer bi im to, ako se jednoga dana pojavi zainteresirani kupac, onemogućilo prodaju cjelovitog objekta. Za prodaju pojedinačnih prostora odlučili su se u Zagrepčanki pa tako zgrada koja je u upotrebi već 40 godina, danas ima 34 suvlasnika, s različitim suvlasničkim udjelima. “Neki od vlasnika prostora su Ina, Ljubljanska banka, Croatia osiguranje, Croatia Airlines, / tlocrt / POSEBAN PRILOG

Željka Strelar, Zagrepčanka Nakon devet godina dovršili smo pojedinačni ispravni postupak za uknjižbu etažnog vlasništva i time uklonili prepreku za apliciranje za sredstva iz EU fondova. Prethodno smo zaduživanjem kod poslovnih banaka kreditirali obnovu kamenih pročelja kako zgrada ne bi postala opasna po život ljudi. Do sada je

u potpunosti sanirano zapadno i istočno pročelje, a u tijeku je sanacija južnog pročelja. Također, pripremamo javno nadmetanje za apliciranje na europske fondove kako bismo podigli energetsku učinkovitost zgrade i nadamo se uspješnom povlačenju sredstava.

Republika Hrvatska, Graditelj svratišta...”, kaže Željka Strelar, direktorica Zagrepčanke Poslovni objekti, tvrtke koja upravlja zgradom. O prodaji prostora u Zagrepčanki odlučuje svaki suvlasnik pojedinačno za svoj prostor. “Mi kao upravitelj ne raspolažemo prostorima, već možemo pomoći prilikom kupnje ili iznajmljivanja jedino prijenosom informacija”, napominje Strelar. Dodaje kako je unatoč pojavi brojnih novih poslovnih prostora, Zagrepčanka sa svojih 35.000 četvornih metara raspoloživog prostora još uvijek vrlo atraktivna, ponajviše zbog lokacije i prometne povezanosti, osiguranih mjesta za parkiranje te činjenice da najmoprimci mogu unajmiti vrlo male prostore – najmanja jedinica može biti 12 četvornih metara. Sve to s dodatnim sadržajima (poput restorana i kafića) jamči joj popunjenost od 75 posto.

Iako visinu mjesečne najamnine određuju suvlasnici, Strelar dodaje kako je dogovor oko cijene moguć, a ona se obično kreće od tri do 10 eura po četvornom metru mjesečno. Uredi su različito opremljeni, sukladno mogućnostima vlasnika, a u nekim su slučajevima najmoprimci sami uređivali prostore prema potrebama i željama, te su kasnije te troškove kompenzirali najamninom.

POJEDINAČNI PREGOVORI O CIJENI Predstavnik Sky Officea, zbog poslovnih odnosa s najmoprimcima, ne želi iznositi konkretne O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

Nepopunjenost uredskih prostora značajno je pala te u ovom trenutku iznosi šest do sedam posto, kaže Patrick Franolić, direktor Spiller Farmera

cijene, ali napominje kako se one dogovaraju sa svakim pojedinačno i ovise o veličini ureda, ali i o roku najma i potrebnoj investiciji u prilagodbu prostora. Prije predaje najmoprimcu uredi su opremljeni kvalitetnim podnim oblogama, podnim priključnim mjestima za radne stanice, rasvjetom visoke kvalitete i prilagođenim sustavom kontrole prolaza. Zagrebtower na Radničkoj najmoprimcima nudi urede otvorenog tipa ili odvojene prostorije. “Ako prostor nije zauzet, a klijentu je važna najveća moguća površina na jednom katu, uredski prostori od 780 četvornih metara koji se nalaze u tornju, mogu se do 9. kata spojiti s onima u krilu zgrade pa tako zakupci na raspolaganju mogu imati urede ukupne površine do 2100 četvornih metara u jednoj razini”, kaže Marija Pavelka iz marketinga Zagrebtowera. Dodaje kako je kod njih trenutačno raspoloživo svega nekoliko manjih ureda. I oni se prilagođavaju potrebama najmoprimaca, raspolažu sa 500 parkirnih mjesta za zakupce i posjetitelje, a kao prednost ističu i usluge poput fitness centra, trgovine mješovitom robom... “Za klijente kojima je potreban manji ured imamo InstantOffice na 5. katu Zagrebtowera koji nudi najmanji potpuno namješteni uredski prostor površine 25 četvornih metara”, napominje Pavelka. U formiranju cijene prate tržišne vrijednosti za poslovne objekte A klase pa je visina najma, prema podacima konzultantskih kuća, u rasponu od 12 do 15 eura po četvornom metru mjesečno. Ni uredi u Zagrebtoweru potencijalnim zainteresiranima nisu dostupni za prodaju, ali se zato, zaključuje Pavelka, kod određivanja cijene najma u obzir uzimaju razdoblje zakupa, površina i ostali parametri. Bolja popunjenost raspoloživih ureda na zagrebačkom tržištu pokazatelj je oporavka potražnje pa nekretninski stručnjaci očekuju buđenje developera i gradnje poslovnih objekata. “Potražnja se iskristalizirala, a zakupci traže dobro prometno povezane lokacije pa vjerujemo da će svi novi projekti niknuti upravo na tim mjestima”, zaključuje Patrick Franolić.

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK 3

intervju IVAN PALADINA, predsjednik Uprave Instituta IGH

SLIJEDI BOLJE POSLOVANJE Važno je i veseli nas to što je 2016. prva godina rasta prihoda nakon sedam godina pada. Lanjski rast i ovogodišnji rast - koji je puno značajniji - uz optimizam na hrvatskom i ostalim tržištima na kojima radimo, opravdavaju naša očekivanja razgovarao Tihomir Dokonal

van Paladina predsjednik je Uprave Instituta IGH, vodeće konzultantske tvrtke za projektiranje, inženjering i upravljanje građevinskim projektima u Južnoj i Jugoistočnoj Europi. Ujedno je i direktor tvrtke Avenue ulaganja, vodećeg partnera u razvoju projekta Kupari u kojem sudjeluje i Institut IGH, a nedavno se povukao iz Nadzornog odbora Hidroelektre niskogradnje. Većinski vlasnik svih triju tvrtki je ruski investitor Sergej Gljadelkin. S Ivanom Paladinom smo razgovarali o trenutačnoj poziciji Instituta IGH, aktualnim projektima te planovima i projekcijama za predstojeće razdoblje.

 Hrvatsko gospodarstvo, po zadnjim podacima, izlazi iz krize. Potvrđuju li to i rezultati IGH? - Još ne možemo govoriti o rezultatima trećeg kvartala jer ih nismo objavili na Burzi. U

Očekujemo ući u sljedeću godinu sa značajnijim ugovorima u tri do četiri države

prvom polugodištu prihodi su nam gotovo 40 posto bolji nego u istom razdoblju prethodne godine, a operativni rezultat je jako dobar. No ako bismo isključili izvoz kao stavku u našem poslovanju i promatrali samo hrvatsko tržište, operativni rezultat u promatranom razdoblju još uvijek bi bio pozitivan i zadovoljavajući zahvaljujući kvalitetnom operativnom restrukturiranju koje smo proveli u zadnje dvije godine. Ali u prihodima ne bismo ni približno ostvarivali rast o kakvom sada govorimo. Vjerujem da će pokazatelji poslovanja za cijelu godinu biti na razini onih za prvu polovinu godine. Kada govorimo o 2018., u operativnom poslovanju očekujem podjednako dobre rezultate kao u ovoj godini. U građevinarstvu kreće određeni rast, no znatno je važnije da je zaustavljen pad, ne samo volumena posla, nego i cijena. Ni u jednom niti u drugom segmentu rast u ovom trenutku nije značajan, ali je rast.

 Kakva je pozicija IGH na inozemnim tržištima? - Osim u Hrvatskoj, prisutni smo na još osam tržišta. Ključna tržišta su nam Gruzija, Bosna i Hercegovina te Kosovo. U strukturi naših prihoda danas gotovo 40 posto čini izvoz, a četvrtinu ukupnih prihoda stvaramo u Gruziji. Izvozna tržišta koja smatramo perspektivnima u razdoblju koje dolazi su Rumunjska te Bosna i Hercegovina. U Rumunjskoj, koja bi nam mogla postati važna koliko i Gruzija, do kraja mjeseca s izvođačima ćemo predati tri ozbiljne ponude za projektiranje autocesta u sklopu design and build ugovora. U BiH smo se natjecali za nadzor i vođenje projekta Termoelektrane Banovići i tu smo najpovoljniji. Nemamo još konačnu odluku, ali smo optimistični s obzirom na to da smo ponudili najpovoljnije uvjete. Naša tvrtka kćer Projektni biro 4 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

/ tlocrt / POSEBAN PRILOG

P45 natjecala se za izradu studije za dio autoceste jadransko-jonskog koridora koji prolazi kroz BiH. Na natječaj su stigle dvije ponude, naša je bila nešto skuplja. No nedavno smo dobili obavijest da konzorcij koji je bio povoljniji od nas nije predao valjanu bankovnu garanciju, tako da očekujemo da kao drugoplasirani budemo pozvani na potpis ugovora.

 Prošli ste proces predstečajne nagodbe. Što se time promijenilo za Institut IGH u strukturi poslova, strukturi zaposlenih, tržišnim pozicijama? - Nije pitanje samo predstečajne nagodbe. Govorimo o dugom periodu krize poslovanja koji je sada iza nas. U tih nekoliko godina mi smo se i u prihodima i u broju zaposlenih više nego prepolovili. Važno je i veseli nas to što je 2016. prva godina rasta prihoda nakon sedam godina pada. Lanjski rast i ovogodišnji rast - koji je puno značajniji - uz optimizam na hrvatskom i ostalim tržištima na kojima radimo, opravdavaju naša očekivanja o boljem poslovanju u budućnosti. U strukturi zaposlenih te usluga i projekata na kojima radimo nije se promijenilo ništa značajno. Naša osnovna djelatnost su inženjerske usluge, nadzor, projektiranje i vođenje projekata, laboratorijske usluge, izrade studija u raznim građevinskim projektima. Ako promatramo segmente poslovanja odakle ti projekti dolaze, smanjen je udio cestogradnje, a povećavamo udio hidrotehnike – projekata pročistača, vodoopskrbe, odvodnje... Sve važniji su nam i projekti vezani uz gospodarenje otpadom koje planiramo značajnije razvijati u budućnosti. U prometnom segmentu usredotočit ćemo se na željezničke projekte u Hrvatskoj i u regiji. U zadnje vrijeme u tom segmentu povećavamo obujam poslova. Prije mjesec dana predali smo s Deutsche Bahnom ponudu za nadzor nad projektom željezničkog koridora X na Kosovu. Nadamo se da će nam to biti novi projekt u toj zemlji.

 Građevinska poduzeća imaju velike probleme s radnom snagom. Vi ste projektanti pa je struktura zaposlenih malo drugačija. Suočavate li se s nedostatkom radne snage? - Kod nas takav izazov nije ni približno izražen kao kod izvođača. U zadnje dvije-tri godine iz Instituta IGH u inozemstvo otišlo je svega nekoliko zaposlenih. Sada smo povećali obujam poslova i ponovno počeli zapošljavati. Na natječajima imamo znatno više prijavljenih nego što nam je potreba zaposliti. Prošle godine smo dotaknuli dno kada je riječ o prihodima i broju zaposlenih. Na vrhuncu smo O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK 5

intervju

 Imate li problema s financiranjem

imali 1200 zaposlenih, a u jednom trenutku pali smo na 500. Sada ukupno zapošljavamo oko 550 ljudi u Institutu IGH, podružnicama i kćerinskim tvrtkama.

 U lipnju je počela obveza otplate glavnice Senior kredita u skladu s predstečajnom nagodbom i dogovorom s vjerovnicima. Kakva je trenutačna situacija? - U posljednjem izvještaju o ispunjavanju predstečajne nagodbe izvijestili smo zainteresiranu javnost o statusu. Od tada se ništa nije promijenilo: nismo uplatili prvu ratu obveze financijskim vjerovnicima, ali sve ostale obveze smo uplatili. Od sklapanja i pravomoćnosti predstečajne nagodbe podmirili smo nešto više od 120 milijuna kuna obveza iz nagodbe - više od 100 milijuna kuna u gotovini te nešto više od 20 milijuna kuna pretvaranjem duga u kapital. Preostala je isplata triju rata ostalim vjerovnicima. U ovoj i sljedećoj godini preklapaju nam se obveze prema ostalim dobavljačima i financijskim vjerovnicima, tako da će nam 2017. i 2018. biti najveći izazov u podmirenju obveza predstečajne nagodbe. U ovom trenutku mogu samo ponoviti ono što smo već rekli: radimo na dodatnom aranžmanu kojim bismo rasteretili obveze novčanog toka tijekom ove i sljedeće godine. Obavijestit ćemo javnost čim bude novosti po tom pitanju.

Najveći projekt na kojem radimo je projektiranje i izrada svih studija za dionicu pruge ŠkrljevoRijekaJurdani

6 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

tekućih projekata? - Imamo punu podršku financijskih vjerovnika u smislu izdavanja garancija. Zbog povećanja obujma posla sve su veće potrebe za garancijama većih iznosa, ali problema nema. Što se tiče redovnog poslovanja i podmirivanja obveza, u zadnjih godinu dana znatno smo skratili rokove plaćanja, iako određenih kašnjenja prema dobavljačima još uvijek imamo. U prosjeku kasnimo 45 do 50 dana. Situacija je iz dana u dan sve bolja. Ako pak govorimo o naplati, najizazovnija je situacija s izvođačkim tvrtkama.

 Kolika je vrijednost ugovorenih poslova i koji su glavni projekti na kojima trenutačno radite? - Početkom godine imali smo oko 330 milijuna kuna aktivnih potpisanih neizvršenih ugovora. Tijekom ove godine nešto smo više realizirali nego što smo ugovorili novih poslova pa se ta brojka smanjila ispod 300 milijuna kuna. Točne podatke objavit ćemo u izvješću za treći kvartal. No što se tiče novih natječaja i mogućnosti potpisivanja novih ugovora, razdoblje do kraja godine bit će vrlo aktivno. Prošle godine smo u posljednjem kvartalu ugovorili dvostruku vrijednost poslova u odnosu na preostala tri. Slično bi moglo biti i ove godine. Popriličan je broj ozbiljnih natječaja na koje smo / tlocrt / POSEBAN PRILOG

predali ponude ili ćemo ih uskoro predati. Očekujemo da ćemo ući u sljedeću godinu sa značajnijim ugovorima u tri do četiri države. Najveći projekt na kojem radimo u ovom trenutku je projektiranje i izrada svih potrebnih studija za dionicu pruge Škrljevo-Rijeka-Jurdani. Projektiramo i nekoliko aglomeracija, a imamo i nekoliko projekata nadzora. Na primjer, u sklopu konzorcija u kojem smo vodeći partner uskoro počinjemo s nadzorom aglomeracije Varaždin. S Hrvatskim cestama imamo ugovor o kompletnom nadzoru izgradnje brze ceste Popovec-Marija Bistrica-Zabok, a trenutačno je aktualan ugovor za dionicu Zlatar Bistrica-Andraševec. U inozemstvu je aktualno pet većih ugovora u Gruziji: jedan okvirni sporazum o nadzoru cesta i četiri manja ugovora o projektiranju rekonstrukcije i obnove cesta. Na Kosovu imamo veliki ugovor iz 2014. o projektiranju 50 kilometara autoceste za Bechtel u sklopu design&build ugovora koji je pred samim završetkom.

 U projektu Kupari sudjelujete u više uloga. U kojoj je fazi projekt? - Institut IGH u projektu Kupari potpisao je ugovor o vođenju projekta u iznosu od oko milijun eura na četiri godine. Ugovori koje

U daljnjoj realizaciji Kupara nadamo se dodatnim ugovorima za projektiranje dijela infrastrukture i konstrukcije te u nadzoru. Očekujemo da će IGH tijekom realizacije tog projekta ostvariti nekoliko milijuna eura dodatnih prihoda uz već potpisani ugovor.

sam spominjao u Gruziji, na Kosovu ili ugovor za HŽ Infrastrukturu su projekti vrijedni više milijuna eura. U usporedbi s njima, projekt Kupari ipak je manje značajan. U daljnjoj realizaciji Kupara nadamo se dodatnim ugovorima za projektiranje dijela infrastrukture i konstrukcije te u nadzoru. Očekujemo da će IGH tijekom realizacije tog projekta ostvariti nekoliko milijuna eura dodatnih prihoda uz već potpisani ugovor. S pozicije direktora Avenue ulaganja mogu reći da smo nešto više od godinu dana od potpisa ugovora s Vladom izradili tridesetak studija potrebnih za realizaciju projekta. Revidirali smo koncept i idejno rješenje, uskladili smo ga s potencijalnim operatorima. Revidirani koncept i idejno rješenje su značajno luksuzniji od onoga što smo u prvoj fazi predvidjeli: značajno se smanjio broj jedinica, a povećane su njihove površine. Novi koncept smo predstavili Vladi i nadležnim ministarstvima te čekamo da ga potvrde. Na sastancima smo dobili verbalnu podršku ministarstava, dobili smo i pismenu podršku lokalne zajednice. Glavni projektant bit će tvrtka 3LHD i s njima smo spremni početi s aktivnim projektiranjem kako bismo dobili što prije potrebne dozvole. Odabrali smo i operatora. To neće biti grupacija Marriott kako je ranije najavljeno. Ne mogu reći o kojem je brendu riječ, ali vjerujem da će Kupari biti prvi hotel pod tim brendom u Hrvatskoj.

 Objavljen je natječaj za nadzor izgradnje Pelješkog mosta. Hoćete li poslati ponudu? - Postupak je trenutačno obustavljen jer su predane žalbe na dokumentaciju. Rok za predaju ponuda trebao je biti 30. listopada, no odgođen je. Naravno da ćemo predati ponudu. Siguran sam da u Hrvatskoj, pa i šire, ne postoji tvrtka s više referenci i znanja za nadzor takvog projekta. Dio smo europskog tržišta i vjerujem da će konkurencije biti. Natjecat ćemo se, optimisti smo i nadamo se uspjehu na tom natječaju.

Želimo značajno povećati udio svojih prihoda iz inozemstva i osnažiti savjetovanje vezano uz EU fondove U kojim područjima vidite najveći potencijal za Institut IGH? - Želimo značajno povećati udio svojih prihoda iz inozemstva. Cilj nam je da kroz nekoliko godina u inozemstvu ostvarimo 50 do 60 posto ukupnih prihoda. Druga smjernica je pove-

O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

ćati prihode u segmentima koje sam već spomenuo: voda, gospodarenje otpadom i željeznica. Kada govorimo o vrstama usluga, želimo osnažiti segment koji ranije nismo radili, a sada ga već radimo prilično uspješno. Riječ je o savjetovanju vezanom uz EU fon-

dove. Prije godinu i pol smo osnovali odjel i počeli smo se time baviti. Danas savjetujemo Ministarstvo prometa i infrastrukture te Ministarstvo zaštite okoliša. Vjerujem da ćemo uskoro savjetovati i ministarstva nekih drugih država u regiji.

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK 7

dizajn UREĐENJE UREDA

KAKO STVORITI POZITIVAN UTJECAJ NA ZAPOSLENIKE Prvi korak pri uređenju je odrediti dimenzije, prohodnost, raspored prostora, broj i svrhu radnih mjesta. Pri tome se ne smije smetnuti s uma važnost boja i teksture zidova i podova te izvora prirodnog i umjetnog svjetla piše Marija Brkanić Kulenović

odvojena mjesta za druženje i stolovi pokraj kojih se može stajati, udobni kauči i pomični zidovi. Novi model uređenja uvodi misao da svatko mora dobiti ured, ili svoju “kutiju”, ili mjesto na klupi. Raznolikost radnih mjesta, svojevrsni aktivni ured prilagođen svakoj pojedinoj tvrtki i gospodarskoj grani, rezultira većom produktivnošću.

ZDRAVI URED - POZITIVAN UTJECAJ

uredima se borimo za mjesto pod poduzetničkim suncem, tražimo nove poslovne mogućnosti, a nekima su oni nerijetko drugi dom. Stoga je izuzetno važno da se u njima osjećamo ugodno pa je ravnoteža između udobnosti doma i profesionalnosti idealna kombinacija kojom se treba voditi pri uređenju. “Važno je prisjetiti se činjenice da svaki, a u ovom slučaju dobro uređeni poslovni prostor, značajno doprinosi osjećaju ugode i zadovoljstva – važnim faktorima u povećavanju radnog elana, kreativnosti i produktivnosti, bez obzira na to o kojoj vrsti posla je riječ”, kaže Vesna Glišić, voditeljica prodaje u tvrtki Tehnopaneli. Smišljeno i kvalitetno uređeni prostor ne odražava se pozitivno samo na zaposlenike već u velikoj mjeri utječe i na ugled koji tvrtka ima prema van. Pod pojmom “moderni ured” danas podrazumijevamo prostor koji je uglavnom otvoren, ali ne sasvim. Dakle, rušenje zidova kako bi se ljude približilo je poželjno, ali traže se i

Pod pojmom “moderni ured” danas podrazumijevamo prostor koji je uglavnom otvoren

8 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

Prvi korak pri uređenju je odrediti dimenzije, prohodnost, raspored prostora, broj i svrhu radnih mjesta. Pri tome se ne smije smetnuti s uma važnost boja i teksture zidova i podova te izvora prirodnog i umjetnog svjetla. Drugi je korak odabir odgovarajućih radnih stolova, ormara i drugih elemenata, a treći odrediti boje, oblike i karakteristike materijala za sve elemente unutar prostora. “Suvremeni dizajn, široka paleta boja dekora i tekstura materijala, omogućuje nam brojne kombinacije”, napominje Vesna Glišić. Dio uredskog dizajna moderne uspješne kompanije su neizostavno sportski rekviziti, masažni stolci, kutak za glazbene instrumente te biljke koje svakom prostoru daju živost. Dizajneri interijera danas najviše pažnje posvećuju samoj kompaniji, priči koju ona želi ispričati, njenim temeljnim vrijednostima. Pri tome nema jedinstvenog rješenja već je ključ u osluškivanju svakog pojedinog klijenta i njegove povijesti, misije i ciljeva. Iako ovakav pristup zahtijeva vrijeme, sigurno vodi originalnim rješenjima koja najbolje oslikavaju svaku tvrtku. Arhitekti i dizajneri posebno brinu o uređenju zdravih ureda koji će pozitivno utjecati na zaposlenike, pa se sve više traže certifikati kao što su LEED (Leadership in Energy & Environmental Design - certifikacijski sustav koji ocjenjuje održivost zgrada i naselja) i WELL Building Standard koji se usredotočuje samo na zdravlje ljudi i njihovu dobrobit. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

PREDSTAVLJAMO BEEPING.HR, Zagreb

DO ČISTOG DOMA KLIKOM MIŠA Riječ je o web platformi koja nudi uslugu naručivanja provjerenih čistača kućanstava preko interneta uz garanciju kvalitete obavljene usluge, vremensku fleksibilnost i online plaćanje

ipičan radni dan u Hrvatskoj, ali i u ostalim zemljama Zapadne Europe, započne tako da ustanete iz kreveta, oblačite se, slijede vrtić, škola i/ili posao, a navečer umorni padate u krevet. Vaš stan ili kuhinja žude za usisavanjem, a vaše rublje traži glačanje. Pitanje je samo - kada od silnih obveza odraditi čišćenje? U Beepingu su pronašli rješenje odnosno najlakši način naručivanja profesionalnih čistača za kućanstva. Sve što trebate je računalo, mobilni telefon ili tablet. Riječ je o web platformi koja nudi uslugu naručivanja provjerenih čistača kućanstava preko interneta uz garanciju kvalitete obavljene usluge, vremensku ﬂeksibilnost, online plaćanje i osiguranje od odgovornosti koja se realizira kroz suradnju s Generali osiguranjem. Na njihovoj web stranici upišete sve ključne informacije o sebi i svojoj nekretnini i samo slijedite upute, onda vam Beeping potvrđuje slobodan termin i omogućuje siguran način plaćanja, a prethodno provjeren i kvaliﬁciran čistač obavlja čišćenje vašeg doma u dogovorenom terminu.

DO KRAJA 2017. PLAN JE UKLJUČITI NA PLATFORMU PREKO 100 BEEPERA “Tržište čišćenja kućanstva je u 95 posto slučajeva u domeni crnog tržišta, ne samo u Zagrebu nego u cijeloj Europskoj uniji. Živimo u stoljeću gdje nam je skoro sve na dohvatu gumba, online, a gotovo je nemoguće naći pouzdanu, kvalitetnu i provjerenu pomoć za čišćenje. Stoga je naša želja bila uvesti promjene u taj tradicionalni segment usluge”, rekao je suosnivač i direktor Beepinga Jan Dobrilovič koji ističe kako je ova online platforma nastala u Sloveniji, a odnedavno je dostupna u Zagrebu i njegovoj okolici.

ZAGREB PREMAŠIO OČEKIVANJA “Prva četiri mjeseca poslovanja na tržištu Zagreba su premašila naša očekivanja. Reakcije su jako pozitivne, a interes za ovakve usluge takav da se uvijek traži termin više. Trenutno s Beepingom surađuje oko 50 beepera (čistača), a zabilježeno je gotovo 6000 registriranih korisnika. Posebno je važan Beeping Premium model odnosno redovno čišćenje koji čini gotovo polovinu čišćenja u Beepingu”, rekao je Dobrilovič. U Beepingu poznaju tri načina suradnje s čistačima: u prvom redu sa samozaposlenim osobama putem obrta ili j.d.o.o.-a, zatim studentima na studentski ugovor te putem ugovora o djelu. “Važno nam je da svaki oblik poslovne suradnje ima pravnu podlogu. Štoviše, potičemo beepere s kojima surađujemo putem ugovora o djelu da, ako ga već nemaju, osnuju svoj obrt ili j.d.o.o., a mi im pružamo mentorstvo i upućujemo ih odgovarajućim institucijama te im osiguravamo prve klijente. Nakon toga dobivaju određenu samostalnost te odlučuju žele li surađivati isključivo s nama ili pronaći i neke vlastite klijente. Do kraja godine imamo plan uključiti na platformu preko 100 beepera”, otkriva nam Dobrilovič, a sve kako bio mogao odgovoriti na ključan izazov - osigurati dovoljan broj pouzdanih i kvalitetnih beepera. (I.G.)

Tržište čišćenja kućanstva je u 95 posto slučajeva u domeni crnog tržišta, ne samo u Zagrebu nego u cijeloj Europskoj uniji.

Jan Dobrilovič, suosnivač i direktor Beepinga

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO OBNOVA PROIZVODNJE

PARNOTURBINSKI AGREGAT ZA ĐAKOVAČKU ENERGANU Tvornica turbina danas zapošljava 150 radnika svih potrebnih struka i zanimanja, u novim pogonima u poduzetničkoj zoni Logorište kraj Karlovca piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

vornica turbina Karlovac završila je proizvodnju i tvorničku montažu parnoturbinskog agregata električne snage 3,6 megavata (MW) i toplinske snage oko 10 megavata za kupca iz Đakova. To je treći turbogeneratorski agregat koji je Tvornica turbina Karlovac isporučila u zadnje tri godine za energane u kogeneraciji na biomasu za hrvatske kupce, uz narudžbe dobivene u oštroj međunarodnoj konkurenciji. Glavni izvođač radova energane je tvornica Đuro Đaković-Termoenergetska postrojenja iz Slavonskog Broda. Električni generator, kao dio agregata, proizveo je i isporučio Uljanik-TESU iz Pule. Dakle, riječ je o opremi hrvatskih dobavljača. “Ovim novim proizvodom Tvornica turbina Karlovac, kao sljednik nekadašnje Jugoturbine s tradicijom od 1949. godine, obnovila je proizvodnju parnih turbina, koja je bila prekinuta prije 25 godina. Naime, tada je strana tvrtka preuzela opremu bivše tvornice Jugoturbina u Karlovcu, ukinuvši proizvodnju parnih turbina, što je imalo za posljedicu nazadovanje gospodarstva u Karlovcu, a i u Hrvatskoj”, objašnjava nam Damir Schiller, zamjenik direktora Tvornice turbina Karlovac.

ZAŠTITA PROIZVOĐAČA Novi proizvod uspjeh je ne samo ove tvornice turbina i Karlovca, već i hrvatskog gospodarstva. “Tvornica turbina već je isporučila dva parnoturbinska agregata za slične energane u Glini i Staroj Gradiški, koje su se po pouzdanosti i kvaliteti pokazale najuspješnijim od svih instaliranih u Hrvatskoj. Odlukom o kupnji hrvatske opreme kupci su, osim dobivanja kvalitetnog i pouzdanog proizvoda, dali

DOBIVANJE POSLA U HRVATSKOJ IZNIMNO JE TEŠKO ZBOG JAKOG UVOZA podršku domaćim proizvođačima opreme, a time i u priličnoj mjeri posrnuloj hrvatskoj strojogradnji”, ističe Schiller dodajući kako su parnu turbinu u cijelosti projektirali, konstruirali i proizveli inženjeri i djelatnici ove karlovačke tvornice u skladu s najnovijim svjetskim standardima u automatizaciji, elektronskoj regulaciji i nadzoru. Tvornica turbina danas zapošljava 150 radnika svih potrebnih struka i zanimanja, u novim pogonima u poduzetničkoj zoni Logorište kraj Karlovca.

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

Ivan Mikšić, direktor i jedini vlasnik TTK, kaže kako se tvornica svrstala u red vrhunskih proizvođača energetske opreme za energane u kogeneraciji na biomasu za parnoturbinske agregate snage do 10 megavata, kao i razne vrhunske brodske opreme, kao što su uređaji za pročišćavanje brodskih otpadnih voda, hidroforni moduli za pripremu sanitarne i pitke vode te razne specijalne pumpe po zahtjevu naručitelja brodova. Važno je naglasiti kako je dobivanje posla u Hrvatskoj iznimno teško zbog jakog uvoza. Prvi čovjek tvornice smatra kako bi hrvatski proizvođači trebali biti zaštićeni, barem za opremanje energana. “Ako Hrvatska potiče dobivanje električne energije iz elektrana na biomasu, onda bi i oprema u takvim postrojenjima trebala biti proizvedena u Lijepoj našoj, kao što je to praksa u Europskoj uniji”, zaključuje Ivan Mikšić.

POGLED IZNUTRA IGOR PURETA

KONKURENCIJA KAO STALNI POTICAJ

predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Umjesto da konkurente doživljavamo kao neprijatelje, možemo ih promatrati kao izvor poticaja i korisnih informacija

Hrvatskoj smo jedva dočekali kapitalizam i slobodu tržišta te slobodnu konkurenciju kao jedan od glavnih stupova slobodnog tržišta. No je li sve što konkurencija donosi nužno pozitivno za društvo u cjelini i svakog od nas pojedinačno? Nesporne su koristi konkurencije i na tržištu i na radnom mjestu. Konkurencija nas tjera da se trudimo uvijek više. Na tržištu s jakom konkurencijom svaka tvrtka koja želi opstati mora ulagati dodatne napore ne bi li pružila što bolju uslugu. Ta usluga ili proizvod se trebaju, kroz konstantne inovacije, iznalaženje boljih načina pružanja usluge ili bolju organizaciju rada, stalno dodatno unapređivati. Konkurencija nas potiče na kreativno razmišljanje koje predstavlja temelj bilo koje uspješne tvrtke. Umjesto da konkurente doživljavamo kao neprijatelje, možemo ih promatrati kao izvor poticaja i korisnih informacija. Oni nam pomažu otkriti koje su nam slabe strane te da se fokusiramo na ono u čemu smo dobri, što donosi koristi svima. Od konkurencije možemo i učiti. Konkurenti nam mogu pružiti vrijedne uvide u stanje na tržištu. Njihove greške ili neke njihove ideje mogu nas inspirirati kako poboljšati vlastito poslovanje. Konkurencija nas primorava da konstantno učimo i razvijamo se, širimo svoje horizonte kako bismo omogućili rast svojeg brenda i tvrtke. Promicanje slobodne konkurencije postalo je opće prihvaćeno kao najbolji alat za dobrobit potrošača te društva u cjelini. Zagovornici konkurencije na nju gledaju kao lijek za sve probleme u društvu, smatrajući da će jača konkurencija poboljšati rezultate čitave države, otvarati nove poslovne prilike za njene građane te smanjivati trošak dobara i usluga. Dijelom je to točno i konkurencija nedvojbeno nosi mnoge prednosti. Od nižih troškova i cijena proizvoda i usluga, bolje kvalitete, većeg izbora, više inovacija, veće učinkovitosti i produktivnosti, općeg gospodarskog rasta i razvoja pa

do jačanja demokracije raspršivanjem ekonomske moći te većeg blagostanja promovirajući inicijativu, slobodu te slobodno udruživanje pojedinaca. Konkurencija ima i svoje negativne strane. Dovela je do seljenja proizvodnje u zemlje gdje je radna snaga daleko jeftinija i ukidanja mnogih radnih mjesta. Dovela je do izrabljivanja radne snage u zemljama u razvoju i mnogih po život opasnih praksi u proizvodnji, u zemljama gdje radnici nemaju zaštitu zakona. Potreba da se bude brži ili jeftiniji dovela je do upotrebe raznih sastojaka u proizvodnji, kao i načina proizvodnje koji su dokazano štetni po naše zdravlje i planet

čak suprotstavljeni. Danas se uz globalizam polako mijenja i naš pogled na svijet. Počeli smo shvaćati da je čitav svijet naš dom jer je u svijetu globalne ekonomije svima jasno koliko je svjetsko gospodarstvo povezano i ovisno. Sve je jače shvaćanje da je dobrobit i uspjeh svakog pojedinca i svake tvrtke u interesu svih. Pojam suradnje za opće dobro sve je prisutniji. U tvrtkama se sve više potiče timski rad. I dok neki ljudi ne funkcioniraju najbolje u okruženju konstantnog natjecanja, timski rad im može pružiti osjećaj dovoljne sigurnosti, a opet i poticaja dok se timovi međusobno natječu i potiču na što bolje rezultate. Sve se više priča o etičnom poslovanju, pravednoj trgovini, društveno odgovornom poslovanju... Sve češća prisutnost sličnih pojmova ukazuje na prisutnost svijesti da stvari trebamo mijenjati. Svijesti da se poslovanje više ne sastoji samo od pukog nastojanja da se ostvari što veći proﬁt, nego da cjelokupnim našim poslovanjem ostavljamo traga na svemu i svima oko sebe. I na sebi samima. Našim odnosom prema svojim djelatnicima, klijentima i dobavljačima iz

KONKURENCIJA NAS POTIČE NA KREATIVNO RAZMIŠLJANJE KOJE PREDSTAVLJA TEMELJ BILO KOJE USPJEŠNE TVRTKE u cjelini. Konkurencija često rezultira iskorištavanjem potrošača zbog njihove manjkave zaštite. Kako možemo iskoristiti njene prednosti i smanjiti negativne posljedice? Neki zagovaraju jači regulatorni okvir. No više od toga, potrebna nam je promjena svijesti. Danas se javlja sve više poslovne literature koja zagovara soﬁsticiraniji oblik kapitalizma koji će biti prožet društvenom svrhom. U prošlosti su koncepti održivosti, pravednosti i proﬁta uglavnom doživljavani kao nespojivi te

dana u dan oblikujemo sebe same, svoju tvrtku i okruženje. I jedino stalan napor na promicanju promjene svijesti bit će najbolji regulator negativnih i istodobno će poticati pozitivne efekte konkurencije. Da bismo u tome uspjeli, nužno je prestati očekivati kako će netko drugi pokrenuti te promjene umjesto nas. Trebamo izvaditi glave iz pijeska i početi reagirati pozitivno prema prednostima koje nam konkurencija donosi boreći se protiv njenih nedostataka koji potkopavaju društvo i zajednicu u kojoj živimo .

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

TURIZAM TURISTIČKO POSLOVNO VIJEĆE PRI HGK-u

NAJVEĆI PROBLEMI SU KADROVI I STOPA PDV-a Hrvatskim tvrtkama je zbog nedostatka kadrova sve veći problem odrađivati investicijske projekte, rekao je Josip Zaher dodajući kako je korak naprijed prema rješavanju tog problema uvođenje sustava dualnog obrazovanja za što se zalažu HGK i HOK piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

O HGK je izradio Studiju o utjecaju stope PDV-a na turizam, kojom su obuhvaćeni podaci o poslovanju poduzetnika u 2016. godini. Upravo će rezultati Studije dati snažne argumente za smanjenje stope PDV-a u turizmu. Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK

vogodišnja turistička godina je, prema zabilježenim turističkim rezultatima, jedna od najboljih godina u hrvatskom turizmu, no postoje i ograničavajući faktori poput nedovoljne infrastrukture zbog masovnog turizma u špici sezone, zakonske regulative te posebice problema nedostatka kvalitetne radne snage, rečeno je na prošlotjednoj 3. sjednici Turističkog poslovnog vijeća pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Na veliki problem radne snage osvrnuo se Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i ﬁnancije, koji je rekao kako je to, osim u turizmu, vidljivo i u graditeljstvu. “Hrvatskim tvrtkama je zbog nedostatka kadrova sve veći problem odrađivati investicijske projekte”, rekao je Zaher dodajući kako je korak naprijed prema rješavanju tog problema uvođenje sustava dualnog obrazovanja za što se zalažu HGK i Hrvatska obrtnička komora (HOK). Da je nedostatak kvalitetne radne snage jedan od najvećih problema u turizmu složili su se svi članovi tog vijeća. Govoreći o rješavanju tog problema, Antonia Urlić, poslovna tajnica Turističkog poslovnog vijeća, je istaknula kako će se od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zatražiti detaljna analiza strukture radne snage, što će biti podloga za prijedlog Turističkog poslovnog vijeća koji će se uputiti Vladi za donošenje mjera u tom području. “Ako se pokaže da se ne mogu pronaći potrebni kadrovi u turizmu, pitat ćemo o mogućem otvaranju tržišta rada”, rekla je Antonia Urlić. Naglasila je i da su ključna pitanja turizma porezno rasterećenje turističkih tvrtki kako bi im se omogućili bolji uvjeti rada, zatim oporezivanje putničkih agencija te donošenje zakonske regulative na temelju prijedloga i potreba struke.

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

USKORO 100-MILIJUNTO NOĆENJE Direktorica Sektora za turizam HGK Leila Krešić Jurić je istaknula kako je HGK izradio Studiju o utjecaju stope PDV-a na turizam kojom su obuhvaćeni podaci o poslovanju po-

U DEVET MJESECI OVE GODINE ZABILJEŽENO JE 16,96 MILIJUNA TURISTIČKIH DOLAZAKA, A OSTVARENO JE 97,18 MILIJUNA NOĆENJA duzetnika u 2016. godini. Ta će se studija prvo proslijediti članovima Vlade, a nakon toga njeni rezultati bit će dostupni i široj javnosti. “Upravo će rezultati Studije dati snažne argumente za smanjenje stope PDV-a u turizmu”, rekla je Leila Krešić Jurić. Iako previsoka stopa muči sve sudionike u turizmu, ona ipak ponajviše pogađa ugostitelje. Da upravo toj branši nedostaje podrška, smatra Ivan Bogović, predsjednik Udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri HGK-u, koji je naglasio kako upravo ugostitelji ostvaruju tri posto prometa u turizmu. Ipak da nije sve tako crno i u problemima, pobrinuo se Igor Borojević, direktor Sektora za istraživanja u Hrvatskoj turističkoj zajednici, koji je naveo statističke podatke o dosad ostvarenim turističkim rezultatima. Tako je u devet

mjeseci ove godine zabilježeno 16,96 milijuna turističkih dolazaka ili 13,2 posto više nego lani, dok je ostvareno 97,18 milijuna noćenja što je povećanje od 11,7 posto više. Borojević je izdvojio i najnovije podatke po e-Visitoru po kojima je s datumom 17. listopada u Hrvatskoj dosegnuto 17,5 millijuna dolazaka turista ili 13 posto više te 99,2 milijuna noćenja što je 11,7 posto više u odnosu na isti datum prošle godine. Pritom su hoteli bilježili rast turističkih rezultata od 8,7 posto, kampovi od 8,8 posto, obiteljski smještaj od 20,2 posto te nautički sektor 15 posto. Uskoro se očekuje i 100-milijunto noćenje, rekao je Borojević.

POTREBNO UNAPRIJEDITI KONTINENTALNI TURIZAM Nikola Sedlar iz Udruženja putničkih agencija (UPA) pri HGK-u smatra da je ova godina, iako se bilježi dvoznamenkasti rast turističkih rezultata, ipak bila izazovna i teška, dok će sljedeća biti još teža. “Potrebno je unaprijediti kontinentalni turizam, a Uhpa već radi na proširivanju tržišne destinacije u Slavoniji”, rekao je Sedlar. I Ivana Maltar iz Udruženja hrvatskih putničkih agencija (Uhpa) slaže se kako je ovo bila iznimno dobra turistička sezona i godina, ali ipak treba istaknuti određene probleme i rizike. Ona je izdvojila problem nelegalnog poslovanja i sivog tržišta, posebice vezanog uz ponudu izleta, transfera te najma apartmana. “Važno je uređenje odnosa s nacionalnim parkovima i parkovima prirode jer

su neki od njih povećali cijene ulaznica i time nam otežali poslovanje”, rekla je Ivana Maltar. Na ovogodišnju turističku godinu osvrnuo se i Ivo Bašić, glavni tajnik Ministarstva turizma, koji smatra da je, unatoč požarima koji su harali diljem hrvatskog Jadrana, sezona odlično završila. Dodao je kako se 2018. očekuje 900 milijuna kuna novih investicija u turizmu što je 15 posto više u odnosu na ovu te gotovo 40 posto više u odnosu na 2015. godinu. Bašić je istaknuo kako treba unaprijediti kontinentalni turizam kako bi se i na tom području ostvarivali veći turistički rezultati. Članovi Turističkog poslovnog vijeća pri HGK-u na sjednici su naglasili kako će sve ove probleme ponovno izreći na susretu s Vladom koji će se održati u sklopu Dana hrvatskog tu-

U 2018. OČEKUJE SE 900 MILIJUNA KUNA NOVIH INVESTICIJA U TURIZMU ŠTO JE 15 POSTO VIŠE U ODNOSU NA OVU GODINU, ISTAKNUO JE BAŠIĆ rizma, 25. i 26. listopada u Malom Lošinju. Na sjednici je istaknuto i kako će se manifestacija Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvod za hrvatski turizam održati 22. i 23. studenoga u bivšem Hypo centru u Zagrebu. 23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

HRWWWATSKA DELOITTEOVA LISTA 50 NAJBRŽE RASTUĆIH

NAJBOLJE RANGIRANA RIMAC AUTOMOBILI

Svetonedeljska tvrtka iz sektora čistih tehnologija i energetike na ljestvici je zauzela 10. mjesto, s rastom od 1059 posto. Uz osam rangiranih tvrtki u glavnoj kategoriji natječaja Hrvatska je, nakon Poljske, druga zemlja s najvećim brojem plasiranih tvrtki piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

DOSPJETI NA LISTU NIJE LAKO – ALI OSTATI NA LISTI JOŠ JE TEŽE, KAŽE MATE RIMAC

rema Deloitteovom izvješću o 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u 2017. godini, najbolje rangirana hrvatska tvrtka je Rimac Automobili. Ova svetonedeljska tvrtka iz sektora čistih tehnologija i energetike na ljestvici je zauzela 10. mjesto, s rastom od 1059 posto. Slijede Code Consulting (22. mjesto, rast od 545 posto), Telum (25. mjesto, rast od 520 posto), Proﬁco (28. mjesto, rast od 466 posto), Undabot (35. mjesto, rast od 421 posto), Hangar 18 (40. mjesto, rast od 368 posto), Gauss (45. mjesto, rast od 347 posto) i povratnik nakon dvije godine Inﬁnum (49. mjesto, rast od 315 posto). “Mi se nikad nismo mjerili u lokalnim okvirima – danas su sve tvrtke u internacionalnom

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

natjecanju pa se i mi mjerimo s internacionalnim okruženjem. Deloittova lista je dobar ‘reality check’, jednom godišnje vidimo gdje stojimo, iako mi iskačemo iz liste jer su sve ostale tvrtke uglavnom IT orijentacije gdje je puno jednostavnije ‘scale-at’ - jer za povećanje prihoda nisu linearno potrebna skupa, kompleksna i dugotrajna ulaganja u proizvodnu opremu i procese. Dospjeti na listu nije lako – ali ostati na listi je još teže. Mi smo se uz to ove godine popeli za 10 pozicija. Nadamo se da ćemo još koji put uspjeti završiti na ovoj listi, no kako tvrtka raste, tako će to postajati sve teži zadatak jer je teško održati eksponencijalni rast toliko dugo”, kaže Mate Rimac, osnivač i glavni izvršni direktor tvrtki Rimac Automobili i Greyp Bikes.

HRVATSKA TVRTKA JE Tvrtke uvrštene u pedeset najbrže rastućih tehnoloških tvrtki Srednje Europe u 2017. godini Društvo

Zemlja

Stopa rasta (%)

Kiwi.com s.r.o.

Češka

7165

Deeper, UAB

Litva

Prusa Research s.r.o.

Društvo

Zemlja

Stopa rasta (%)

26.

Accedia JSC

Bugarska

495

7048

27.

INIS Sp. z o.o.

Poljska

475

Češka

6910

28.

Profico

Hrvatska

466

Tooploox Sp. z o.o.

Poljska

2827

29.

Oktawave Sp. z o.o.

Poljska

462

Absolvent.pl Sp. z o.o.

Poljska

2437

30.

Sarigato Sp. z o.o.

Poljska

447

Inloop, s.r.o.

Slovačka

2211

31.

Kerris Group Sp. z o.o.

Poljska

444

NSoft d.o.o. Mostar

BiH

1990 32.

436

Good one, UAB

Litva

1962

Grupa TENSE Sp. z o.o. Sp.k.

Poljska

8. 9.

Cloud Technologies S.A.

Poljska

1558

33.

ADEO WEB, UAB

Litva

427

10.

Rimac Automobili

Hrvatska

1059

34.

SentiOne Sp. z o.o.

Poljska

425

11.

Invenis, UAB

Litva

1048

35.

Undabot d.o.o.

Hrvatska

421

Bold Brand Commerce Sp. z o.o.

36.

STX Next Sp. z o.o.

Poljska

408

12.

Poljska

1018 37.

INVENTI Solution s.r.o.

Češka

408

13.

TV Žaidimai, UAB

Litva

981

38.

Monterail Sp. z o.o.

Poljska

393

14.

STRV s.r.o.

Češka

963

39.

S.C. QUALTEH JR SRL

Rumunjska 388

15.

ZOOT a.s.

Češka

820

40.

Hangar 18 d.o.o.

Hrvatska

368

16.

Titan Gate JSC

Bugarska

802

41.

Riešenia, spol. s r.o.

Slovačka

365

17.

Droids On Roids Sp. z o.o.

Poljska

761

42.

Scoro Software OÜ

Estonija

353

18.

EazyOne SIA

Latvija

731

43.

Cenatorium Sp. z o.o.

Poljska

353

19.

S.C. Trencadis Corp SRL

Rumunjska 710

44.

Hiflylabs Zrt.

Mađarska

348

20.

The Software House Sp. z o. o.

Poljska

705

45.

Gauss LTD

Hrvatska

347

21.

Yieldbird Sp. z.o.o

Poljska

673

46.

Netguru Sp. z o.o.

Poljska

328

22.

Creotech Instruments S.A.

Poljska

548

47.

S.C. Tremend Software Consulting SRL

Rumunjska 324

23.

Code Consulting Ltd

Hrvatska

545

48.

10Clouds Sp. z o.o.

Poljska

316

24.

Starschema Kft.

Mađarska

541

49.

Infinum d.o.o.

Hrvatska

315

25.

Telum d.o.o.

Hrvatska

520

50.

TeleSoftas, UAB

Litva

310

Područje

LEGENDA:

IT i digitalna rješenja

Internet, mediji i telekom

Čiste tehnologije i energetika

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

HRWWWATSKA

Zvijezde u usponu Društvo

Zemlja

Stopa rasta (%)

CGTrader, UAB

Litva

3329

Hrvatska

2446

dogadamycie.pl Sp. z o.o.

Poljska

1532

Tresorit Kft.

Mađarska

968

VoicePIN.com Sp. z o.o.

Poljska

875

Salelifter Sp. z o.o.

Poljska

786

Pilulka Distribuce s.r.o.

Češka

736

OptoForce Kft.

Mađarska

715

Merit Media Int

Hrvatska

712

LEGENDA:

IT i digitalna rješenja

Područje

Internet, mediji i telekom

Primjećuje se da i kod hrvatskih tvrtki plasiranih na listama dominiraju one iz sektora informacijske tehnologije i digitalnih rješenja. To su: Code Consulting (Vukovar), Proﬁco (Split), Undabot (Zagreb), Hangar 18 (Koprivnica), Gauss (Vukovar), Inﬁnum (Karlovac) i Q (Zagreb), dok Telum (Zadar) i Merit Media (Zagreb) dolaze iz sektora interneta, medija i telekomunikacija, a Rimac Automobili (Sveta Nedjelja) iz već spomenutog sektora čistih tehnologija i energetike.

ZVIJEZDA U USPONU

OVOGODIŠNJA ZVIJEZDA U USPONU JE LITVANSKA TVRTKA ZA PRODAJU TRODIMENZIONALNIH MODELA CGTRADER

Osim što je najbolje plasirana hrvatska tvrtka na listi 50 najbrže rastućih, Rimac Automobili su i jedina tvrtka iz sektora čiste tehnologije i energetike koja je ostvarila plasman u cjelokupnom natječaju na razini Srednje Europe. Nove tvrtke koje su ostvarile plasman na listu 50 najbrže rastućih su Code Consulting, Proﬁco te Undabot, sve osnovane 2012., kao i novaci iz kategorije Zvijezda u usponu - Q i Merit Media - osnovani 2013. godine. Rimac Automobili, Telum, Hangar 18 i Gauss ostvarili su plasmane i prošle godine, dok je Inﬁnum ove godine kao povratnik ostvario svoj fantastični četvrti plasman na Deloitteovom natječaju nakon 2015., 2014. te 2013. godine. Tvrtke koje su mlađe od četiri godine ne zadovoljavaju kriterije za uvrštenje u ljestvicu 50 najbrže rastućih i njima je namijenjena kategorija Zvijezda u usponu, kojom se označavaju mlade tvrtke koje bilježe tako velik rast da imaju velike izglede u idućih nekoliko godina naći se među 50 najbrže rastućih. U toj kategoriji iz Hrvatske 2. mjesto zauzela je Q tvrtka za digitalna rješenja s rastom od 2246 posto, te

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

Merit Media na 9. mjestu s rastom od 712 posto. Uz osam rangiranih tvrtki u glavnoj kategoriji natječaja Hrvatska je, nakon Poljske, druga zemlja s najvećim brojem plasiranih tvrtki. Ako se tomu pridodaju još dvije hrvatske tvrtke koje su se plasirale u kategoriji Zvijezda u usponu, to je ukupno 10 tvrtki na ovogodišnjim listama. “Dostignut je najbolji plasman kao i u 2015. godini i sada već možemo istaknuti pozitivan i konstantan kontinuitet osnivanja, razvoja i rasta tehnoloških start-up tvrtki u Hrvatskoj u sektoru informacijske tehnologije i digitalnih rješenja te interneta, medija i telekomunikacija, pogotovo kada uzmemo u obzir da su, uz tvrtke koje su ostvarile plasman prošle godine, sve novoplasirane tvrtke osnovane 2012. godine”, izjavio je Zlatko Bazianec, voditelj hrvatskog ureda i partner u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja.

PROCVAT TEHNOLOŠKOG SEKTORA Nadalje, Deloitteovo izvješće pokazuje kako se rast prihoda srednjoeuropskih tehnoloških tvrtki i dalje ubrzava. Pritom je prosječna stopa rasta u razdoblju koje obuhvaća 2013. do uključivo 2016. dostigla novi rekord od 1127 posto. “Ovo je već druga godina zaredom u kojoj je zabilježen rast iznad rekordnih 1000 posto”, kazao je Bazianec. “Time je ne samo otklonjena svaka sumnja u izvanredne rezultate prethodne godine nego se u prvi plan ističe održivost trenutnog procvata tehnološkog sektora u Srednjoj Europi kroz srednji rok”, dodao je. Kao i prethodne godine, vodećih pet mjesta na ljestvici u glavnoj kategoriji 50 najbrže rastućih ostvarile su tvrtke koje su se najprije plasirale u kategoriju Zvijezda u usponu jer su tada sa svojim poslovanjem kraćim od četiri godine bile “premlade” za sudjelovanje u glavnom izvješću. Prvo mjesto na ljestvici za 2017. zauzela je češka tvrtka za online rezervacije letova Kiwi. com, prethodne godine peta u kategoriji Zvijezda u usponu, ali tada pod tvrtkom Skypicker.com. Nakon zapanjujuće uspješne 2016., Kiwi.com je u promatranom četverogodišnjem razdoblju povećao stopu rasta prihoda sa 1534 posto na posljednjoj ljestvici na ovogodišnjih 7165 posto, što sugerira kako mu je cilj da u 2021. postane vodeća online putnička agencija u svijetu. Za tek manji broj postotnih bodova zaostaje prošlogodišnji pobjednik u kategoriji Zvijezda u usponu Deeper, litvanska tvrtka za pametna tehnološka rješenja u sportu, čiji prihodi su rasli po stopi od 7048 posto i koja je u odnosu na 3631 posto, koliko je zabilježila prethodne godine, u 2017. ostvarila gotovo dvostruku stopu rasta. Ipak, najveći uspon bilježi trećerangirana tvrtka Prusa Research iz Češke (povećanje

stope rasta sa 688 na 6910 posto), koja je time zaokružila impresivni trijumvirat poslovnih subjekata koji su ostvarili rast prihoda od oko 7000 posto. Na četvrtom mjestu je poljska tvrtka za razvoj softvera Tooploox (stopa rasta od 2827 posto). Na petom mjestu sa stopom rasta od 2437 posto još je jedan novak iz Poljske, Absolvent.pl, koji se bavi regrutiranjem primjene tehnoloških rješenja. Pogled na vrh ljestvice pokazuje da je samo jedna tvrtka očuvala svoju poziciju među 10 vodećih, a to je softverska tvrtka NSoft, jedina iz Bosne i Hercegovine, prethodne godine peta, a ove godine sedma. Ističe se stopom rasta od 1990 posto, što ukazuje na brži rast prihoda u odnosu na stopu od 1760 posto u 2016., kao i ubrzanje rasta kojem smo svjedočili 2017. godine.

RAST IZVAN GRANICA Ovogodišnja Zvijezda u usponu je litvanska tvrtka za prodaju trodimenzionalnih modela CGTrader, koja je u promatranom razdoblju ostvarila stopu rasta od 3329 posto. Na drugom mjestu je Q, koji je zabilježio rast od 2246 posto. Treća je poljska online agencija za poslove usmenog i pismenog prevođenja Dogadamycie.pl, s prihodima koji su rasli po stopi od 1532 posto. Od hrvatskih tvrtki uz Q na listu Zvijezda u usponu još se plasirala i Merit Media na devetom mjestu s rastom od 712 posto. U skupini pet najvećih su brzorastući veliki poduzetnici, koji se zbog svoje veličine povećanjem prihoda ne mogu mjeriti s manjim poduzetnicima uvrštenima u 50 najbrže rastućih. Ovogodišnji pobjednik skupine je češka tvrtka ZOOT za maloprodaju modne odjeće i obuće putem interneta i ﬁzičkih trgovina, koja kroz promatrano razdoblje bilježi rast prihoda od 820 posto. S manjim zaostatkom i stopom rasta prihoda od 802 posto slijedi je bugarska tvrtka za izdavaštvo i monetizaciju oglašavanja Titan Gate, a na trećem mjestu je litvanska tvrtka za online trgovinu na malo Pigu (208 posto), koja je ostala na istom mjestu kao i prethodne godine, ali sa značajno ubrzanim rastom prihoda. Hrvatska nema plasiranih tvrtki u ovoj kategoriji. Dobitnik godišnje Nagrade za najdisruptivniju inovaciju (Most Disruptive Innovation) je Dadanco Europe, koji se bavi inovativnim rješenjima za sustave grijanja, ventilaciju i kondicioniranje zraka. Nagrada se dodjeljuje poduzetnicima koji ne moraju biti uvršteni na ljestvicu, ali su pioniri svojim novim idejama odnosno tehnologijama visokog stupnja disruptivnosti, u koje se Dadanco deﬁnitivno ubraja. Isto vrijedi i za UiPath, rumunjsku tvrtku za primjenu robotike u automatizaciji

procesa, prvu iz ovog područja kojoj je u ovoj kategoriji dodijeljeno posebno priznanje. Važno je naglasiti kako se na ovogodišnjoj ljestvici 50 najbrže rastućih tvrtki nalaze poduzetnici iz 11 zemalja, i to sljedećim redoslijedom od najveće prema najmanjoj brojčanoj zastupljenosti: 19 iz Poljske, osam iz Hrvatske, šest iz Litve, pet iz Češke, tri iz Rumunjske, po dvije iz Bugarske, Mađarske i Slovačke te po jedna iz Bosne i Hercegovine, Estonije i Latvije. Rang ljestvicom 50 najbrže rastućih tvrtki prema prihodima u 2017. godini i ovaj put dominiraju tvrtke iz sektora informacijske tehnologije i digitalnih rješenja (39). Deset novih subjekata dolazi iz sektora interneta, medija i telekomunikacija i samo je jedna, Rimac Automobili, iz sektora čiste tehnologije i energetike, što je pad u odnosu na tri poslovna subjekta na ljestvici za 2016. godinu. Na ovogodišnjoj ljestvici nema ni jednog subjekta iz sektora biotehnologije, nano tehnologije i medicinske tehnologije. Prema riječima Ivane Bagić, više savjetnice u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja, jedan od osobito zadovoljavajućih aspekata ovogodišnje ljestvice je broj poduzetnika koji imaju ambicije rasti izvan granica naše regije. “Ukupni pobjednik, Kiwi.com, vodeći je na ljestvici i cilj mu je postati vodeći u svijetu, a mnogi dijele slične ambicije i već imaju klijente, kupce, urede i radnike na tržištima Zapadne Europe i Sjeverne Amerike”, kazala je. “Ono što posebno zadivljuje je nevjerojatno mlada dob tvrtki. Ove godine se na glavnoj ljestvici našlo 68 posto novaka, većina njih osnovana tek 2012. godine. Nitko ne zna što donosi sutra, no za ovu dinamičnu novu generaciju poduzetnika iz tehnološkog sektora diljem Srednje Europe zasigurno se može reći da je prava pokretačka sila”, zaključila je Ivana Bagić.

PRVO MJESTO NA LJESTVICI ZA 2017. ZAUZELA JE ČEŠKA TVRTKA ZA ONLINE REZERVACIJE LETOVA KIWI.COM

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

AKTUALNO DRUGA AGRO START-UP KONFERENCIJA “TECHNOLOGY AND IN

POLJOPRIVREDA IMA BUDUĆNOST Postoje razne mjere za mlade poljoprivrednike, male poljoprivrednike, za obnovu ili izgradnju OPG-ova, a od 2018. na usluzi će im biti i vrlo jeftini financijski instrumenti, krediti i garancije, istaknuo je Tolušić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

edostatna količina hrane je najveći problem čovječanstva, a u proizvodnji hrane najveću ulogu ima poljoprivreda. Hrvatska ima iznimno mnogo kvalitetnog nezagađenog poljoprivrednog zemljišta na kojem, posebice mladi, mogu proizvoditi poljoprivredne proizvode. “Europski sustav poticaja nudi određenu ﬁnancijsku sigurnost, pa sa svojim znanjem, novcem iz EU fondova te kvalitetnom Vladinom politikom, studenti i mladi poljoprivrednici mogu ostvariti zapažene rezultate”, rekao je Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede, na prošlotjednoj drugoj Agro start-up konferenciji Technology and Innovation, održanoj na zagrebačkom Agronomskom fakultetu. Organizatori konferencije bili su agencija za komunikacijski menadžment Apriori World te Hrvatska udruga mladih poljoprivrednika. “Kada je riječ o mladim poljoprivrednicima i generacijskoj obnovi, treba naglasiti kako Ministarstvo poljoprivrede kroz mjere 6.1. pokušava provesti

programe ruralnog razvoja, a osim toga mijenjaju se procedure kako bi se smanjilo čekanje te smo uvjereni da će se novi natječaji mnogo brže riješiti”, istaknuo je Tolušić. Dodao je kako je u Hrvatskoj registrirano 165.000 OPG-ova, dok u poljoprivredi radi gotovo 100.000 osoba starijih od 55 godina što je porazno. No pozitivno je to da je gotovo 20.000 poljoprivrednika mlađih od 40

godina što je jedan od najvećih postotaka u zemljama EU-a. Tolušić je naglasio da to znači kako poljoprivreda ima budućnost. “Postoje razne mjere za mlade poljoprivrednike, male poljoprivrednike, za obnovu ili izgradnju OPG-ova, a od 2018. na usluzi će poljoprivrednicima biti i vrlo jeftini ﬁnancijski instrumenti, krediti i garancije, i to s kamatom od 0,5 do jedan ili 1,5 posto. Osim toga, u tijeku je izrada

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Kozje mlijeko ‘z bregov Kozje mlijeko ‘z bregov sadrži visoki postotak probavljivih bjelančevina i masti, mnogo topivoga kalcija i vitamina, posebno vitamina A, a ima i izražena baktericidna te imunološka svojstva. Kozje mlijeko ‘z bregov preporučuje se i sportašima, starijim ljudima, djeci, oboljelima od raznih oblika alergija i osobama pod stresom, dobitnik je i četiriju zlatnih medalja za kvalitetu od krovnog europskog agrikulturnog udruženja DLG (Deutsche Lebensmittel Gesellschaft). VINDIJA D. D.

Poslovni sustav Vindija, prehrambeni div u Hrvatskoj i jedan od najvećih proizvođača hrane u Europi, više od 50godina svoj uspjeh gradi na inovativnosti, tehnologiji i znanju. Tvrtka bogate tradicije s deﬁniranom misijom, pomno isplaniranom strategijom i jasnom vizijom razvoja, danas objedinjuje osam respektabilnih tvrtki članica.

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

NOVATION”

Razvitak eko poljoprivrede Dvojica mladih ljudi koji će zasigurno biti uspješni u svom poslu u budućnosti su Filip Terzin i Josip Uremović, studenti treće godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Filip Terzin je odradio praksu od 420 sati u Češkoj i po povratku u Hrvatsku poželio je pokrenuti udrugu na fakultetu koja će promovirati medicinska svojstva primjerice hmelja i medinskog kanabisa. Terzin je rekao kako će njegova udruga organizirati razne evente i znanstvena okup-

novog zakona o poljoprivrednom zemljištu u kojem će, među ostalim, navedene i sve mjere koje bi mogle potaknuti mlade da se bave poljoprivredom, posebice stočarstvom. “Time se neće promijeniti priča u mjesec dana, ali se može promijeniti u dvije do tri ili četiri godine”, istaknuo je Tolušić. Dodao je kako trebamo promijeniti sliku hrvatske poljoprivrede, što će se učiniti uz pomoć mladih ljudi tako da se više nitko ne srami raditi na polju.

PAMETAN, ODRŽIV I UKLJUČIV RAST I RAZVOJ Govoreći o ciljevima Agro start-up konferencije, Krunoslav Zmaić, dekan osječkog Poljoprivrednog fakulteta, je rekao kako je jedan od ciljeva pomoć studentima u realizaciji njihovih poslovnih ideja. Upravo Agronomski fakultet u Zagrebu i Poljoprivredni fakultet u Osijeku pružaju dobro okruženje koje omogućuje studentima da u svom akademskom životu postignu nešto više te da budu što kreativniji i uspješniji u traženju inspiracija i inovacija.

“Prema nekim statističkim podacima vidljivo je kako se samo 20 posto hrane proizvodi na OPG-ovima, oko 40 posto proizvode veliki proizvođači, dok se 40 posto hrane uvozi, a za nju uvijek kažemo kako je relativno sumnjive kakvoće. Ako to stavimo u kontekst re-

U POLJOPRIVREDI RADI GOTOVO 100.000 OSOBA STARIJIH OD 55 GODINA ŠTO JE PORAZNO gionalnih potencijala koje, s jedne strane, imaju poljoprivreda i prehrana, a s druge strane činjenicu da se stanovnici Hrvatske relativno loše hrane, time se

ljanja kako bi se građani educirali i spoznali dobrobiti liječenja alternativnom medicinom. Njegov kolega Josip Uremović praksu u inozemstvu, koja se provodi u sklopu programa Erasmus +, tek treba odraditi, ali on već planira otvoriti svoj OPG. Po završetku fakulteta ipak bi prvo želio raditi kao tehnolog jer se želi okušati u svijetu biznisa. Na svom OPG-u želi uzgajati mikropovrće za restorane, a zalaže se za razvitak ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj.

otvara mogućnost studentima da kroz start-upe daju nove poslovne projekte i poslovne ideje”, kazao je Zmaić. Prema Europskoj strategiji razvoja poljoprivrede do 2020. godine, postoje tri cilja, a to su pametan, održiv i uključiv rast i razvoj. “Pritom pametni rast podrazumijeva znanost, obrazovanje i tehnologiju, održivi rast obuhvaća buduće resurse i generacije, dok uključivi rast obuhvaća sve ljude i rješava nejednakost i nepravdu. Stoga mladi trebaju ustrajati u vlastitim idejama i ambicijama”, rekao je Zmaić. Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Slovačku i Mađarsku je ocijenila kako poljoprivreda u cijelom svijetu prolazi kroz određenu preobrazbu zahvaljujući novim tehnologijama poput robotike i dronova. “Ovakvi skupovi omogućuju da se mladi upoznaju s novim trendovima te da samim time budu inovatori novih tehnologija”, zaključila je Vedrana Jelušić Kašić.

Melem Melem je prirodna zaštitna krema za osjetljivu kožu koja svakodnevnom upotrebom omogućava da koža bude hidratizirana, nahranjena i otporna na vanjske utjecaje. Melem je originalna hrvatska krema nastala prema izvornoj hrvatskoj recepturi te je za svoju inovativnost i kvalitetu dobio niz priznanja i nagrada. NEVA D.O.O.

Neva d.o.o. je najstariji i vodeći hrvatski proizvođač kozmetičkih i higijenskih proizvoda, članica Atlantic Grupe, jedne od najvećih i najpropulzivnijih tvrtka u Hrvatskoj i široj regiji. Neva u svojem portfoliju od 1947. proizvodi vrhunske vodeće robne marke na hrvatskom tržištu, kao što su zubne paste Plidenta, balzami za usnice Rosal Lip Balm, kozmetika Rosal i Melem. Svi su proizvodi razvijeni isključivo u vlastitim laboratorijima u Zagrebu i rezultat su znanja, iskustva i inovativnosti hrvatskih stručnjaka.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

HRVATSKA&REGIJA SUMMIT100

KONKRETNIJE, BRŽE I JEDNOSTAVNIJE POVEZIVANJE Malo tržište, veliki odljev stručnog kadra te zastarjeli način funkcioniranja dobrog dijela kompanija u regiji čine tvrtke nekompetentnima i nekonkurentnima. Kako bi se riješili ti izazovi, potrebne su reforme, transportna povezanost te digitalna transformacija piše Krešmir Sočković sockovic@privredni.hr

ajveći prioritet poduzetnika regije je povezanost i ono što ona donosi, stoga je fokus poslovnog svijeta na jugoistoku Europe pronaći ono što ujedinjuje, istaknuo je makedonski predsjednik Gjorge Ivanov, otvarajući šesti Summit100 poslovnih lidera Jugoistočne Europe, koji je ove godine održan u Skoplju.

KVALITETNIJA POVEZANOST DOVODI INVESTICIJE “Ekonomija i posao u regiji se suočavaju s nekoliko izazova. Malo tržište, veliki odljev stručnog kadra te zastarjeli način funkcioniranja dobrog dijela kompanija u regiji čine tvrtke nekompetentnima i nekonkurentnima. Kako bi se riješili ti izazovi, potrebne su reforme, transportna povezanost te digitalna transformacija. To će nam omogućiti da se priključe globalnom tržištu”, istaknuo je makedonski predsjednik.

Na Summitu100 sudjelovalo je više od 170 poslovnih i političkih lidera iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Albanije, a ovogodišnjia glavna poruka je “Connectivity 2017”. Upravo zbog toga istaknut je ključni cilj ovogodišnjeg susreta - kvalitetnija i učinkovitija povezanost u regiji u svim dijelovima gospodarstva i društva te na taj način privlačenje investicija. Živko Mukaetov, vlasnik i predsjednik Uprave makedonske farmaceutske kompanije Alkaloid i predsjednik Upravnog odbora ovogodišnjeg susreta, smatra kako su transport i povezanost vitalni elemenati regionalne suradnje. “Ako meni iz Skoplja do Sarajeva treba čak 12 sati, i to kopnenim ili zračnim putem, to nije dobro. San Summita100 jest taj da ćemo uskoro omogućiti lakši protok roba i ljudi. Zadnjih godina radilo se na poticanju lokalnih vlasti da ulože

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

TRANSPORT I POVEZANOST SU VITALNI ELEMENATI REGIONALNE SURADNJE, SMATRA MUKAETOV

SURADNJA SUMMITA100 I GOSPODARSKIH KOMORA

Poticanje gospodarske suradnje Tijekom Summita100 potpisan je sporazum o suradnji između regionalne platforme Summit100 i Komorskog investicijskog foruma šest zemalja Zapadnog Balkana – tijela za regionalnu suradnju gospodarskih komora Makedonije, Srbije, Albanije, Kosova, Bosne i Hercegovine te Crne Gore. Sporazumom se žele udružiti snage privatnog sektora i jakih regionalnih kompanija pri realizaciji dogovorenih projekata iz Berlinske inicijative, istaknuto je na potpisivanju ugovora. Naslanjajući se na teme u okviru ove konferencije konkretnijeg, bržeg i jednostavnijeg povezivanja zemalja regije Marko Čadež, pred-

napore u harmonizaciju različitih međunarodnih programa i rješavanja izazova s kojima se kompanije i ljudi suočavaju u pogledu eﬁkasne mobilnosti. Nama je zato glavni interes ovog summita regionalna suradnja koja nam je nužna kako bismo lakše pristupili novim tržištima. Da bismo to ostvarili, kompanijama je potrebno udruživanje. Naše su zemlje male, ali ako govorimo o regiji u cjelini, riječ je o tržištu od 24 milijuna ljudi, što u ekonomskim okvirima nije više baš tako malo”, ističe Mukaetov.

EU MOŽE POMOĆI Na skupu je istaknut potencijal dogovora o transportu između Europske unije i šest balkanskih zemalja. Izazov predstavljaju stabilnost i predvidljivost događanja u ovim zemljama te bolje iskorištavanje sredstava koja su na raspolaganju. Politika je spremna i zrela za suradnju jer svaki postotak povećanja investicija povećava BDP za 2,5 posto u naredne četiri godine, što treba pokretati ovu regiju, istaknula je europska povjerenica za transport Violeta Bulc. “Veća eﬁkasnost transportne mreže otvorit će prostor za ulaganje. Europska unija je izašla iz krize, sve zemlje EU-a imaju pozitivan trend s rastom BDP-a. Nezaposlenost pada, što je jako važna poruka, a i sljedeće godine u veljači ćemo donijeti strategiju proširenja EU-a, što je jasna perspektiva za zemlje ovog prostora koje žele postati članice”, dodala je Violeta Bulc. Ona je naglasila

sjednik Privredne komore Srbije je izjavio: “Želimo pomoći u ostvarivanju ciljeva poput uklanjanja carinskih barijera, sinkronizacije dokumentacije kao i ostalih procedura. Na nama je odgovornost držanja tih tema visoko na agendi i mislim da takva spremnost sada postoji, ali ne smijemo se opustiti. Ovo je pitanje opstanka naše regije”. Mukaetov je pak istaknuo kako se ovim potpisom želi potaknuti gospodarska suradnja te unaprijediti konkurentnost regionalne i nacionalnih ekonomija. “Drago mi je da smo na šestom summitu i službeno obilježili početak ove suradnje”, zaključio je Mukaetov.

kako su prioriteti transportnog sustava u Europi poznati: digitalizacija, inova-

VEĆA EFIKASNOST TRANSPORTNE MREŽE OTVORIT ĆE PROSTOR ZA ULAGANJE, ISTAKNULA JE VIOLETA BULC

volumene kapitala, stoga se brže krećite, izgrađujte kapacitete i stvorite što prije pretpostavke za ulaganje, a EU će to popratiti”, naglasila je Violeta Bulc. Velik je potencijal e-mobilnosti i to je prostor u kojem ova regija treba pronaći svoje mjesto, smatra Alexander Kotouc iz BMW-a. “Čeka nas pad prodaje dizelskih vozila i značajan rast proizvodnje, prodaje i ulaganja u nove tehnologije i električne automobile, kao i infrastrukturu koja ih prati. Ponašanje potrošača se mijenja i ako ne promijenite biznis model, možete doslovno nestati s tržišta. Kroz desetak godina doći će do kritične mase električnih automobila, a ako se ne izgradi dobra infrastruktura, neće biti emobilnosti koja je sada, u nekim balkanskim zemljama, tek u povojima”, upozorava Kotouc.

MORAMO JAČATI SURADNJU

cije i smanjenje štetnih emisija. “EU do 2030. godine planira 500 milijardi eura vrijedna ulaganja. Taj će se novac uložiti u povezivanje kroz infrastrukturu i inovacije. Očekujem da ćemo angažirati te

Tijekom Summita100 sudionici su razgovarali o značaju povezivanja u regiji, razvoju elektriﬁkacije, slobodnom kretanju robe i usluga, o tome kako lokalne ideje mogu dostići globalni uspjeh, ali i idejama i projektima za unapređenje suradnje unutar regije Jugoistočne Europe i njenom približavanju Europskoj uniji kroz Berlinski proces. Tijekom drugog dana Summita100 održano je pet kreativnih radionica o energetici, ekonomiji znanja, brendiranju proizvoda u sektoru hrane i pića te digitalnoj agendi i turizmu.

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA EUROPSKI MJESEC KIBERNETIČKE SIGURNOSTI

WI-FI I M-BANKARSTV Istraživanje Hrvatske udruge banaka pokazuje kako 56 posto ispitanika smatra da nije ugroženo ili je samo relativno ugroženo računalnim napadima. Građani se osjećaju relativno ležerno, smatra Adrović piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H ISPITANICI, NJIH 54 POSTO, IGNORIRA SUSRET S NEPOZNATOM PORUKOM I NEPOZNATIM LINKOM, A 39 POSTO IH BRIŠE ODMAH

rvatska ima 1,17 milijuna korisnika e-bankarstva, dok se mobilnim bankarstvom aktivno služi čak 600.000 građana. Posebice je zanimljivo kako stopa rasta broja korisnika mbankarstva iznosi 13,8 posto, što je vrlo visoko. Ako se tomu doda uvećanje broja i vrijednosti transakcija od 60 posto (kod poslovnih korisnika čak 80 posto) u 2016. u odnosu na 2015. godinu, nije teško zaključiti kako svakodnevno raste podatkovni promet u mreži svih mreža. Europska unija već petu godinu zaredom listopad koristi kako bi podigla svijest građana o tome kako se bolje zaštititi i osigurati bolji protok informacija internetom, bez ugroze i hakerskih upada. U povodu Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti predstavljeno je redovno godišnje istraživanje Hrvatske udruge banaka (HUB) o stanju sigurnosti na internetu. Istraživanje je provedeno u suradnji s agencijom Medianet u rujnu, na uzorku od 1000 ispitanika. Rezultati istraživanja odnose se na 65 posto ispitanika koji se služe internetom. Ciljevi istraživanja, pojasnio je Zdenko Adrović, direktor HUB-a, bili su utvrditi koliko često ispitanici mijenjaju lozinke kada koriste e-mail i društvene mreže, kako procjenjuju vlastitu ugroženost i što čine kada se susretnu s nepoznatom porukom ili mailom na mobitelu. Također se htjelo utvrditi koliko se često koriste otvorenom Wi-Fi mrežom, paze li koje internetske stranice posjećuju na mobitelu, kako čuvaju lozinke za m-bankarstvo, platne kartice, te preuzimaju li aplikacije za mobitel samo s regularnih trgovina (App Store, Google Play).

META HAKERA Tako 56 posto ispitanika smatra da nije ugroženo ili jeu samo relativno ugroženo računalnim napadima. “Građani se osjećaju relativno ležerno”, kazao je dodajući kako 40 posto njih ne zna ili ne razmišlja o tome, dok samo četiri posto smatra da su prilično ugroženi ili čak redovita meta hakera. Zatim, 59 posto ispitanika lozinke za mail ili pristup društvenim 44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

mrežama mijenja jednom godišnje ili rjeđe (nikad), a 34 posto samo kada zaborave staru. Redovitije, pak, lozinke mijenja sedam posto ispitanika. “Mijenjanje lozinki je često postavljeno pitanje. Na žalost, pada broj onih koji mijenjaju svoje lozinke svaki tjedan ili mjesec, dakle, odlikaša. Naime, prošle godine ih je bilo 16 posto, a ove ih je nešto manje od osam posto. Isto tako, zabrinjavajuće je to što je pao postotak, sa 24 posto na 18 posto, onih koji lozinke mijenjaju jednom godišnje”, naglasio je. Na pitanje kako čuvaju lozinke za m-bankarstvo, kartice i mobitel, 52 posto ispitanika izjavilo je kako ih znaju samo oni i nitko drugi, 29 posto njih ne razmišlja o tome, 17 posto ih pohranjuje na više mjesta, a dva posto na mobitel. Istraživanje otkriva kako 54 posto ispitanika ignorira susret s nepoznatom porukom i nepoznatim linkom, a 39 posto njih briše ih odmah. “Ovdje imamo dobru situaciju. Jer, ukupno 93 posto građana relativno ispravno postupa i samim time nisu ugroženi. Tek sedam posto na neki način nastavlja se baviti tom porukom i spada u grupu ugroženijih”, naglasio je. Najveći broj ispitanika koristi se otvorenom Wi-Fi mrežom kad god je to moguće. No, uglavnom to rade da manje troše svoju mrežu (34 posto), a znatno manje od toga za sve ostale potrebe i mobilno bankarstvo (tri posto). Za razliku od toga, 32 posto njih ne koristi se Wi-Fi mrežom. Ukupno, 31 posto otvoreni Wi-Fi koristi ili vrlo rijetko (11 posto) ili tek ponekad da pročitaju poštu, vijesti i slične sadržaje (20 posto). “A koristiti otvorenu mrežu za m-bankarstvo u kaﬁću je objektivno relativno visokorizično”, istaknuo je Adrović dodajući kako 55 posto ispitanika pazi na to koje stranice posjećuje, 11 posto ne pazi, a 34 posto njih ne zna ili ne razmišlja o tome. Rezultati pokazuju kako 56 posto ispitanika preuzima aplikacije samo putem trgovina koje nudi mobitel, dok ih 34 posto uopće ne preuzima aplikacije.

O NE IDU ZAJEDNO

SPECIFIČNE PRIJEVARE Milan Parat, predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a, istaknuo je kako Europa sve više naglašava potrebu učinkovite i otvorene suradnje državnih institucija i privatnih tvrtki u borbi protiv svih oblika kriminala na internetu. “Ovu godinu obilježili su masovni ransomware napadi koji su pokazali ranjivost i nedovoljnu sigurnost mnogih računalnih sustava u Europi i svijetu, kako državnih tako i privatnih”, kazao je, dodajući kako je iznimno važno da se brzo dijele informacije o tome. “Napadi su pokazali kako mogu napraviti veliku štetu i vrlo brzo proširiti se u računalnim sustavima”, napomenuo je. Europski ﬁnancijski sustav nije bio značajnije pogođen tim napadima. “Banke u Hrvatskoj su se odlično obranile pravovremenom reakcijom i odgovarajućim mjerama pripreme za takve napade”, naglasio je. Tako u ovoj godini nisu zabilježeni značajniji napadi na banke u Hrvatskoj, ni na korisnike usluga internet ili mobilnog bankarstva. “No uz standardni pokušaj prijevare phising porukama, ove godine smo zabilježili povećan broj speciﬁčnih prijevara usmjerenih na tvrtke. Riječ je o prijevarama putem lažnih poslovnih poruka u kojima se kriminalci lažno predstavljaju kao zaposlenici tvrtki prodavatelja uključeni u kupoprodajni proces i onda navode tvrtke da novac uplaćuju na drugi, novi IBAN prodavatelja, ponekad i u drugoj banci. Obrana od ove vrste napada relativno je jednostavna.

Ako neposredno prije završetka kupoprodajnog procesa dođe do promjene IBANA ili odredišne banke prodavatelja, tvrtke kupci trebaju drugim komunikacijskim kanalima provjeriti točnost tih novih podataka prije plaćanja”, izjavio je. Kako je u Hrvatskoj sve više korisnika mobilnih bankovnih usluga, Parat je sugerirao dodatne preporuke za njih. Među njima ističe se izbjegavanje korištenja mobilnog bankarstva na rootanim ili jailbreakanim uređajima, tj. onima na kojima je modiﬁciranjem sigurnosnih postavki omogućen pristup privilegiranim procesima. Zatim, za ﬁnancijske transakcije valja koristiti samo bankovne aplikacije sa službene trgovine aplikacijama, a ne one iz nepoznatih izvora. “Savjet je i da se ne koristi mobilno bankarstvo na otvorenim Wi-Fi mrežama. Valja biti oprezan ako se otvaraju poveznice - linkovi iz tekstualnih SMS poruka ili poruka elektroničke pošte. Jer, banka nikada ne pita povjerljive informacije putem SMS-a ili maila”, kazao je. Također, valja provjeriti jesu li izašle nove softverske dopune te zakrpe i instalirati ih kako operativni sustav na uređaju ne bi bio izložen rizicima. Ako mobilni uređaj podržava antivirusni softver, također ga treba instalirati. Savjet je i čuvanje povjerljivosti lozinki i PIN-ova mobilnih uređaja koje ne treba pohranjivati u mobitel. Sigurnost mobilnih uređaja je jednako važna kao i sigurnost računala, zaključio je Parat.

59% ispitanika lozinke za mail ili pristup društvenim mrežama mijenja jednom godišnje ili rjeđe (nikad)

52% ispitanika izjavilo ja kako lozinke za m-bankarstvo, kartice i mobitel znaju samo oni

32% ispitanika ne koristi se Wi-Fi mrežom

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

SVIJET FINANCIJA KONFERENCIJA “IZAZOV PROMJENE: NOVI IZAZOVI”

I S BDP-om OD TRI POSTO MOŽEMO DOSTIĆI ZEMLJE I ISTOČNE EUROPE U prvoj polovini ove godine prodano je oko pet milijardi loših kredita, koji više nisu u bilancama bankama, ali ostaju u sustavu što u fokus dovodi kvalitetu pravosuđa: jasnoću postupaka i donošenje odluka u razumnom roku, naglasio je Vujčić

DANAS JE NAJVEĆA PRIJETNJA ZA GRAĐANE I IZAZOV ZA REGULATORA PONUDA ŠPEKULATIVNIH FINANCIJSKIH PROIZVODA, SMATRA MATEK

redišnja je banka povećala prognoze rasta bruto domaćeg proizvoda za ovu i iduću godinu zbog jačeg rasta osobne potrošnje i boljih rezultata u turizmu. HNB je u srpnju podigao prognozu ovogodišnjeg rasta BDP-a sa 2,8 na tri posto, no imajući u vidu trend razvijenih zemalja u europskom okruženju, i ova viša stopa rasta još je uvijek nedovoljna za dostizanje zemalja u Srednjoj i Istočnoj Europi, istaknuo je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, na prošlotjednoj konferenciji Zagrebačke burze i mirovinskih fondova u Rovinju.

PRODAN VEĆI DIO LOŠIH KREDITA U BANKAMA “U prvoj polovini ove godine došlo je do znatno povoljnijih standarda plasmana kredita koji su nakon dugog vremena značajnije porasli, a glavni razlog rasta su nenamjenski krediti građanima. Na strani poduzeća, krediti su porasli zbog potražnje turističkog sektora, dok se sektori trgovine i građevine i dalje razdužuju”, kazao je Vujčić napomenuvši da su dobri

trendovi smanjenja loših kredita usporeni zbog Agrokora. Dodao je kako je dobit banaka nešto manja zbog “materijalizacije rizika” odnosno problema u Agrokoru. “Ako pogledamo povrat na kapital, on je varirao zbog konverzije švicarca, ali prosječan povrat ostaje prilično nizak u zadnjih pet godina i očekujemo da se situacija ove godine neće bitno poboljšati”, poručio je guverner dodavši kako je veći dio loših kredita u domaćim bankama prodan. “U prvoj polovini ove godine prodano je oko pet milijardi loših kredita, koji više nisu u bilancama bankama, ali ostaju u sustavu, što u fokus dovodi kvalitetu pravosuđa: jasnoću postupaka i donošenje odluka u razumnom roku”, naglasio je Vujčić. “Ne stojimo jako dobro po pitanju naplate tražbina, koja u prosjeku traje tri godine. Na začelju smo EU-a. Na 100 stanovnika imamo jedan od najviših brojeva postupaka”, naveo je Vujčić. Kazao je i da je percepcija poduzetnika o neovisnosti pravosuđa vrlo slaba, zbog čega je reforma pravosuđa vrlo važna.

BORIS VUJČIĆ, GUVERNER HNB-a

Sada ne bi trebalo razgovarati o datumima Guverner Boris Vujčić komentirao je i mogućnost da Hrvatska uvede euro 2022. ili 2023. godine. “Kad je riječ o uvođenju eura, mislim da sada nikako ne bi trebalo razgovarati o datumima, već o tome kakav je smisao uvođenja eura te isplati li se to Hrvatskoj. Javna rasprava koja će biti pokrenuta bit će prvenstveno s ciljem da se

objasni zašto mi mislimo da bi bilo dobro uvesti euro. Ako se postigne konsenzus da je to dobro, onda treba ići u razgovore s našim europskim partnerima o samom hodogramu uvođenja eura koji će dovesti do datuma, ali u ovom trenutku ne bih uopće htio govoriti o mogućem datumu”, rekao je guverner.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

POSLOVANJE dm-a U 2016./2017.

NE SREDNJE

Više od dvije milijarde kuna prometa U pozicioniranju dm-a na tržištu važan segment drži i njihova robna marka koja je u protekloj poslovnoj godini ostvarila 29,4 posto udjela u ukupnom prometu

OSIGURATI ADEKVATNE MIROVINE Predsjednik Uprave Hanfe Petar-Pierre Matek ustvrdio je kako je Hanfa uspješno prevladala veliki regulatorni val koji je nastao ulaskom u EU te ustvrdio kako je danas najveća prijetnja za građane i izazov za regulatora ponuda špekulativnih ﬁnancijskih proizvoda. Sudionicima konferencije obratio se i ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, koji je kazao da bi državni proračun, da nije izglasan lex Agrokor, u startu podnio štetu od dvije milijarde kuna zbog stečaja Agrokora i, “tsunamija koji bi poplavio njegove dobavljače”. “Da nije bilo lex Agrokora bila su moguća četiri scenarija: kratkoročno davanje novca ili garancija Agrokoru, nacionalizacija, lex Agrokor i stečaj. Da je došlo do stečaja, bez posla bi ostalo oko 30.000 ljudi, proračun bi nastradao za dvije milijarde kuna i ove godine ne bi bilo povećanja mirovina”, naglasio je Pavić. Istaknuo je kako je i ove godine napravljena rekordna indeksacija mirovina te da Hrvatska bilježi rast BDP-a, zaposlenosti i industrije. Najavio je daljnju potporu drugom stupu mirovinske štednje te poticanje individualizirane štednje kako bi se “osiguralo da ljudi imaju adekvatnu mirovinu i da imamo održiv mirovinski sustav”. Konferencija Izazov promjene: novi izazovi, u organizaciji Zagrebačke burze i mirovinskih fondova, okupila je više od 400 sudionika, predstavnika svih grana ﬁnancijske industrije iz Hrvatske, regije i svijeta. (M.K.)

U poslovnoj godini 2016./2017. dm-drogerie markt je u Hrvatskoj ostvario 2,1 milijardu kuna prometa te rast od 5,4 posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Očekuju da će dobit biti na rangu prošlogodišnje, oko 74 milijuna kuna, isto toliko milijuna kuna uloženo je u modernizaciju 37 prodavaonica, novi logistički centar te otvorenje dvaju specijaliziranih odjela bezreceptnih medicinskih proizvoda. “Proteklu poslovnu godinu u dm-u obilježio je veći broj kupaca koji su kupovali više. Tijekom protekle poslovne godine prodavaonice dm-a svaki dan posjetilo je više od 86.400 kupaca.

To je kao da vam svi stanovnici Đakova ili Pule dnevno dođu dođu u goste”, rekao je direktor dm-a Mirko Mrakužić navodeći kako je prosječna kupovina u njihovim dućanima iznosila je 76,38 kuna. U djelatnosti trgovine na malo kozmetičkim i toaletnim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama, prema podacima iz obrađenih godišnjih ﬁnancijskih izvještaja, u 2015. godini u Hrvatskoj je poslovao 81 poduzetnik te je i po tim

Fininim analizama dm imao tržišni udjel u djelatnosti od 87,3 posto.

RAST PRODAJE EKOLOŠKIH PROIZVODA U pozicioniranju dm-a na tržištu važan segment drži i njihova robna marka koja je u protekloj poslovnoj godini ostvarila 29,4 posto udjela u ukupnom prometu. Tako je, primjerice, samo marka dmBio ostvarila rast prodaje od 66,8 posto, što ukazuje na rast potražnje za ekološkim proizvodima. Prodaja ekološke hrane u dm-u u protekloj poslovnoj godini porasla je za 4,4 posto pri čemu je prodaja ekoloških prehrambenih proizvoda hrvatskih proizvođača rasla za 7,4 posto. Istraživanje Ipsosa pokazalo je kako se dm u odnosu na konkurenciju najviše ističe u brizi za djelatnike, gdje čak 75 posto ispitanika smatra kako ta tvrtka najviše brine o svojim djelatnicima. Uz prosječnu neto plaću u prodavaonicama koja je veća od 9000 kuna, dm je u protekloj poslovnoj godini organizirao 137 edukacija te razvio projekt dm akademije. Dm trenutačno posluje u 157 prodavaonica te u 60 gradova zapošljava 1399 djelatnika. U idućoj poslovnoj godini 2017./2018. planira se uložiti 90 milijuna kuna u modernizaciju prodavaonica i razvoj asortimana, a trebali bi je završiti sa 160 prodajnih mjesta u Hrvatskoj. Grupa dm je jedan od najvećih drogerijskih lanaca u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi prisutna je u 13 europskih zemalja, a u prošloj je poslovnoj godini godini ostvarila promet od 10 milijardi eura. (I.G.)

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

NOVE POSLOVNICE FINE Fina je od listopada u Zagrebu prisutna na dvije nove lokacije: u Dubravi, u poslovnom prostoru trgovačkog centra Lidl, te u Arena Centru (prizemlje). U novouređenim prostorima građanima su dostupne usluge - od plaćanja računa bez naknade ili uz povoljnije naknade do registriranja u sustav e-Građani i pristupa elektroničkim uslugama javne uprave. Poslovni subjekti mogu koristiti i druge usluge, poput gotovinskog i bezgotovinskog plaćanja, obrade gotovog novca te izdavanja digitalnih certiﬁkata vezanih uz ﬁskalizaciju.

RECIKLIRANJE OTPADNOG ULJA Ina je svojim kupcima ponudila novu “zelenu” uslugu – prikupljanje otpadnog jestivog ulja. Pilot-projekt pokrenut je na 30 maloprodajnih mjesta u središnjoj Hrvatskoj. Odvoz kontej-

Prilika za rasterećenje likvidnosti Iznimno visoka likvidnost sudionika i dalje je glavno obilježje novčanog tržišta, dnevni višak likvidnosti iznosi oko 14 milijardi kuna. U ovakvim uvjetima potražnje za kratkoročnim pozajmicama gotovo i nema, a kamatna stopa vrlo je niska. Na početku protekloga tjedna održana je redovita obratna repo aukcija središnje banke na kojoj ponovno depozitne institucije nisu pokazale interes za povlačenjem dodatne likvidnosti. Ionako mali iznos koji se povremeno koristio potpuno je izostao u listopadu. Nakon dulje stanke Ministarstvo ﬁnancija najavilo je aukciju trezorskih zapisa za ovaj tjedan. Zadnja aukcija održana je gotovo prije dva mjeseca, odnosno 29. kolovoza. Ovaj tjedan dospijeva 1,2 milijarde trezorskih zapisa u kunama i 29 milijuna u eurima. Planirani iznos emisije je jednaka količina zapisa

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

440

330

220

110

0 16.10.

17.10.

18.10.

19.10.

20.10.

u kunama i 20 milijuna u eurima, sve s rokom dospijeća od godine dana. Zbog okruženja koje vlada na novčanom tržištu očekuje se vrlo visoka potražnja domaćih investitora, a koliko će situacija na novčanom tržištu utjecati na prinose, vidjet ćemo u utorak. U svakom slučaju, sudionicima je naredna aukcija prilika da se barem djelomično rasterete nagomilane likvidnosti. Ni u narednom razdoblju ne očekujemo promjenu kretanja na novčanom tržištu. S jedne strane imamo visoku likvidnost novčanog tržišta koju bi samo snažna potražnja za novcem mogla neutralizirati, dok s druge strane, do daljnjega ne očekujemo nikakve promjene na ﬁnancijskom tržištu koje bi potaknule ak[Jelena Drinković] tivnosti sudionika.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Dobar tjedan za kunu nera s Ininih maloprodajnih mjesta i daljnje zbrinjavanje obavljat će Agroproteinka. U Hrvatskoj kućanstva godišnje stvore oko devet milijuna litara otpadnog jestivog ulja, više od dvije litre po stanovniku. U idućih godinu dana, Ina će ispitati kako tržište reagira na ovakvu mogućnost te donijeti odluku o nastavku projekta.

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od protekloga ponedjeljka do petka u odnosu na euro ojačala za 0,009 posto. Domaće platno

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,019087

CAD kanadski dolar

5,150185

JPY japanski jen (100)

5,62847

CHF švicarski franak

6,513483

GBP britanska funta

8,501614

USD američki dolar

6,261348

EUR euro

7,472919

Izvor: HNB

primjena od 21.10.2017.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

EUR

16.10. 17.10. 18.10. 19.10. 20.10.

sredstvo ojačalo je i u odnosu na švicarski franak za 0,8 posto. Također, kuna je u usporedbi s američkim dolarom ojačala za 0,1 posto.

6,56 6,54

USD

6,40 6,39

CHF

7,507 7,506

6,52

6,38

7,505

6,50

6,37

7,504

6,48

6,36

7,503

6,46

6,35

7,502

16.10. 17.10. 18.10. 19.10. 20.10.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA HRVATSKA U ZLATNOJ SREDINI

Većina indeksa u plusu Ulagački optimizam na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna potaknuli su dobri kvartalni poslovni rezultati kompanija, stabilan rast najvećih svjetskih gospodarstava i nada da će Donald Trump, predsjednik SAD-a, uspjeti provesti poreznu reformu (smanjenje poreza građanima i tvrtkama). Unatoč tomu, na tržištima, koje je podržavala i visoka cijena nafte, vladao je oprez, što je potvrdio ispodprosječni obujam trgovanja. Posebice je zanimljivo istaknuti kako je sredinom tjedna indeks Dow Jones prvi put u povijesti završio trgovanje iznad 23.000 bodova. Na kraju radnog tjedna većini promatranih burzovnih indeksa uvećana je vrijednost. Tako je američki Dow Jones bio veći za 1,2 posto, a indeks Pariške burze CAC40 za 0,2 posto. Također, vrijednost je uvećao indeks Tokijske burze Nikkei za nešto manje od jedan posto, tehnološki indeks Nasdaq za 0,1 posto, kao i indeks Londonske burze FTSE za 0,2 posto. Naprotiv, frankfurtski DAX umanjio je vrijednost za 0,1 posto.

7560

23400

FTSE 100

Dow Jones

7550

23300

7540

23200

7530

23100

7520

23000

7510

22900

16.10. 17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 6650

16.10. 17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 5385

NASDAQ

6640

5380

6630

5375

6620

5370

6610

5365

6600

CAC40

5360

16.10. 17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 13080

16.10. 17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 21500

DAX

13060

21450

13040

21400

13020

21350

13000

21300

12980

NIKKEI 225

21250

16.10. 17.10. 18.10. 19.10. 20.10.

Tvrtka ManpowerGroup Solutions predstavila je istraživanje - Izvještaj o ukupnim potencijalima radne snage: 2017 Total Workforce Index (TWI). Globalna analiza obuhvaća 75 tržišta u svijetu i platforma je koja organizacijama omogućuje pristup u upravljanju talentima na temelju parametara kao što su dostupnost ljudi s traženim vještinama na lokalnom tržištu, produktivnost radne snage, ekonomičnost poslovanja, prilagodljivost propisa. Prema toj analizi, kojom se utvrđuje koje je od tržišta najpovoljnije za poslovanje, Hrvatska se nalazi na 35 mjestu.

16.10. 17.10. 18.10. 19.10. 20.10.

PUTNICI U ZRAČNIM LUKAMA MIROVINSKI FONDOVI

fond

Rast vrijednosti Mirexa Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskoga fonda Mirexa B potkraj prošloga tjedna iznosila je 238,9586 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,07 posto. Protekloga petka vrijednost Mirexa A iznosila je 133,0986 bodova, a Mirexa C 123,6689 bodova.

datum

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A

MIREX A

19.10.

133,09860

-0,0838

4,31

AZ - A

19.10.

132,70520

-0,0700

3,27

Erste Plavi - A

19.10.

131,84080

-0,0599

2,72

PBZ CO - A

19.10.

138,90870

-0,0681

6,19

Raiffeisen OMF - A

19.10.

131,34270

-0,1295

6,04

MIREX B

19.10.

238,95860

-0,0073

2,29

AZ - B

19.10.

237,23380

0,0237

0,86

Erste Plavi - B

19.10.

248,51830

-0,0201

2,57

kategorija B

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

19.10.

223,00580

-0,0371

2,24

0,08%

Raiffeisen OMF - B

19.10.

245,44100

-0,0246

3,96

0,06%

kategorija C

MIREX C

19.10.

123,66890

0,0110

4,72

AZ - C

19.10.

120,72200

0,0041

4,90

0,02%

Erste Plavi - C

19.10.

122,88200

0,0125

3,74

0,00%

PBZ CO - C

19.10.

122,69230

0,0117

3,97

Raiffeisen OMF - C

19.10.

127,76240

0,0175

5,17

0,04%

16.10.

17.10.

18.10.

19.10.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

1,2%

Raiffeisen DMF

19.10.

233,16100

-0,0802

2,89

0,8%

AZ Profit

19.10.

256,79790

-0,0521

-3,00

1,0% 0,6%

Croatia osiguranje

18.10.

159,60350

0,0359

0,86

0,4%

AZ Benefit

19.10.

255,04340

-0,0017

3,15

0,2%

Erste Plavi Expert

19.10.

209,88400

-0,0770

1,89

0,0%

Erste Plavi Protect

19.10.

199,64330

0,0110

2,77

19.9.

26.9.

4.10.

11.10.

19.10.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u devet zračnih luka u Hrvatskoj tijekom prvih osam mjeseci 2017. zabilježeno je 6,8 milijuna putnika

ili 17,9 posto više nego u istom razdoblju 2016. Pritom je u kolovozu zabilježno više od 1,68 milijuna putnika ili 18,5 posto više nego u istom mjesecu lani. Od ukupnog broja kolovoških putnika u devet zračnih luka, najviše, ili 590.800, bilo je u Splitu, što je rast od 22,3 posto u odnosu na isti mjesec lani. Slijedi Zračna luka Dubrovnik usluživši u kolovozu 438.200 putnika (16,8 posto više).

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

LRH - VIŠA NETO DOBIT

Kompanija Liburnia Riviera Hoteli (LRH), prema nerevidiranom i nekonsolidiranom ﬁnancijskom izvješću koje je objavljeno na Zagrebačkoj burzi, u prvih devet mjeseci 2017. ostvarila je neto dobit u iznosu od 61 milijun kuna, što je 50,6 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Istovremeno, ukupni prihodi ove opatijske hotelske kompanije iznose 283,5 milijuna, što je oko 33 milijuna kuna ili 13,5 posto više. U promatranome razdoblju ukupni rashodi porasli su na 222,5 milijuna kuna ili za šest posto.

NAGRAĐENA VALAMAR RIVIERA Valamar Rivieri na 27. konferenciji Zagrebačke burze i 11. konferenciji fondovske industrije u Rovinju ponovno je pripala nagrada za najbolje odnose s investitorima koju već osam godina dodjeljuju Poslovni dnevnik i Zagrebačka burza. Ovom se nagradom odaje priznanje tvrtkama za visoku razinu kvalitete komunikacije i transparentnost u odnosu s investitorima, a u konkurenciji za najbolje odnose s investitorima ove su godine bile tvrtke iz sastava indeksa CROBEX te kompanije koje su uvrštene na Službeno tržište Zagrebačke burze.

Crobexi pali, Viktor Lenac porastao gotovo 13 posto Aktivnost na Zagrebačkoj burzi u proteklom tjednu blago je porasla u odnosu na tjedan ranije. Dionički promet je uvećan za 2,6 milijuna kuna ili gotovo 11 posto te je iznosio od 26,4 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 22 milijuna kuna, što predstavlja oko 85 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -13,69 do +12,88 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je sedam

izdanja, dok je ukupno osam izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi su, nakon rasta većeg od dva posto u tjednu ranije, zabilježili pad. Crobex je nakon dvotjednog rasta umanjen sa 1.862,48 bodova za 0,87 posto na 1.846,19 bodova. Crobex10 je pao za 1,22 posto na 1.085,25 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -1,64 posto koliko je umanjen CROBEXkons do +1,55 posto koliko je porastao CROBEXturi. Obveznički indeksi su tjedan zaključili rastom; CROBIS je uvećan za 0,09 posto, a CROBIStr za ZAGREBAČKA BURZA 0,17 posto. Najlikvidnija je Valamar RiTHE ZAGREB STOCK EXCHANGE viera koja je trgovana u iznosu od 4,6 UKUPAN TJEDNI PROMET: 52.736.950,94 kn milijuna kuna, a cijena joj je pala za TJEDNI DIONIČKI PROMET: 26.416.918,08 kn 0,24 posto na 44,90 kuna. Dionicama index zadnja vrijednost tjedna promjena HT-a trgovalo se u iznosu od 4,4 mili1.846,1900 -0,87% CROBEX juna kuna, a pojeftinile su za 2,57 posto 1.085,2500 -1,22% CROBEX10 na 170,12 kuna. Đuro Đaković je tjedan 111,0858 +0,09% CROBIS zaključio prometom od 3,8 milijuna 166,0480 +0,17% CROBIStr kuna te padom za 13,69 posto na 33,48 kuna. Od 10 najlikvidnijih izdanja tri ih Top 10 tjedna zadnja bilježe rast cijene dionice. Najviše je, za promet po prometu promjena cijena 12,88 posto na 15,69 kuna cijena uve-0,24% 44,90 4.590.716,38 Valamar Riviera d.d. ćana Viktoru Lencu kojim se trgovalo -2,57% 170,12 4.435.547,71 HT d.d. u iznosu od 1,9 milijuna kuna. Atlant-13,69% 33,48 3.814.405,87 ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. ska plovidba bilježi rast od 9,87 posto +9,87% 499,90 2.208.812,33 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. odnosno zadnju cijenu od 499,90 kuna -2,03% 458,50 1.966.125,61 Arena Hospitality Group d.d. te 2,2 milijuna kuna prometa. Dionica+12,88% 15,69 1.877.567,67 BRODOGR. VIKTOR LENAC d.d. ma AD Plastika cijena je uvećana za -2,22% 440,00 1.813.139,77 ADRIS GRUPA d.d. 0,60 posto na 166,99 kuna, a njima +0,60% 166,99 556.515,14 AD PLASTIK d.d. -6,15% 151,10 380.286,31 ULJANIK PLOVIDBA d.d. je protrgovan iznos od 557.000 kuna. 0,00% 450,00 366.337,67 KRAŠ d.d. Kraš bilježi tjedan bez postotne promjene odnosno zadnju cijenu od 450 10 dionica tjedna zadnja kuna te promet od 366.000 kuna. Pad promet s najvećim rastom cijene promjena cijena cijene dionice bilježi šest izdanja. Cije+73,68% 16,50 9.804,65 VIADUKT d.d. u stečaju na je najviše umanjena Đuri Đakoviću +31,58% 0,50 12.019,50 MAGMA d.d. (-13,69 posto), a s padom od 6,15 posto +12,88% 15,69 1.877.567,67 BRODOGR. VIKTOR LENAC d.d. na 151,10 kuna slijedi ga Uljanik kojim +10,49% 1.789,90 258.739,65 FTB TURIZAM d.d. je protrgovan iznos od 380.000 kuna. +10,00% 14,30 27.374,16 ULJANIK d.d. Idući je HT (-2,57 posto), a zatim povla+9,87% 499,90 2.208.812,33 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. šteno izdanje Adris Grupe (-2,22 posto) +8,51% 18,99 2.853,84 Badel 1862 d.d. +5,52% 284,90 284,90 HOTELI MAESTRAL d.d. sa zadnjom cijenom od 440 kuna i +4,68% 64,90 9.226,40 RIZ-ODAŠILJAČI d.d. prometom od 1,8 milijuna kuna. Dio+3,85% 163,58 6.697,33 EXCELSA NEKRETNINE d.d nicama Arena Hospitality Grupe cijena je umanjena za 2,03 posto na 458,50 10 dionica tjedna zadnja kuna, a njima je ostvaren promet od promet s najvećim padom cijene promjena cijena gotovo dva milijuna kuna. Cijena je -13,69% 33,48 3.814.405,87 ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. pala još najlikvidnijoj Valamar Rivieri -12,20% 17,56 8.581,09 PROFICIO d.d. (-0,24 posto). -11,76% 12,00 41.078,23 Zagrebačka burza d.d. Saponia d.d. PIK d.d. TEHNIKA d.d. ULJANIK PLOVIDBA d.d. HPB d.d. HOTELI TUČEPI d.d. ISTARSKA KRED. BANKA d.d.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

-7,02% -6,25% -6,22% -6,15% -6,12% -5,00% -4,35%

265,00 75,00 300,10 151,10 516,32 361,00 1.100,00

11.395,38 4.125,00 64.215,91 380.286,31 25.050,96 17.201,60 89.100,00

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI RAST PRIHODA TELE2

Fondovi u plusu četvrti tjedan Među 83 otvorena investicijska fonda i četvrti su tjedan zaredom prevladali fondovi s porastom vrijednosti udjela. Rast vrijednosti bilježi 46 fondova, palo ih je 36, a jedan fond bilježi tjedan bez postotne promjene. Od 27 dioničkih fondova rast bilježi njih 11. Najviše je porastao Capital Breeder koji replicira ulaganje Crobexa, za 0,80 posto, što ga čini i dobitnikom tjedna. Najviše su pali Neta Frontier (-1,23 posto) i Platinum Blue Chip (-0,84 posto). Porasla su četiri od šest posebnih fondova, a ZB Future 2040 i ZB Future 2055 pali su za 0,02 posto.

Raiffeisen Dynamic je porastao za 0,25 posto, a Raiffeisen Harmonic za 0,22 posto. Od 14 mješovitih fondova devet ih bilježi rast vrijednosti udjela. OTP uravnoteženi predvodi dobitnike s rastom od 0,64 posto. HPB Global je pao za 0,28 posto. Među 15 obvezničkih fondova pet fondova je zabilježilo rast vrijednosti udjela. Neta Emerging Bond je tjedan zaključio uvećanjem od 0,34 posto. OTP Short-term bond je pao za 0,07 posto. Rast vrijednosti bilježi 15 od 21 novčanog fonda, dok Raiffeisen Cash bilježi [Iva Skorin] tjedan bez postotne promjene.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

Tele2 AB objavio je rezultate poslovanja za treći kvartal 2017. koji pokazuju snažan nastavak pozitivnog trenda poslovanja unutar Tele2 Grupe, što uključuje i Hrvatsku. Ključni ﬁ-

od 12.10.2017. do 19.10.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 20,9049 KD Victoria € 12,2999 Addiko Growth $ 187,3958 ZB trend kn 15,3363 KD Prvi izbor € 147,3811 ZB euroaktiv kn 104,3724 Capital Breeder € 134,5117 KD Europa € 11,8160 PBZ Equity fond kn 114,7800 HPB Dionički € 83,8339 Erste Adriatic Equity kn 87,4072 Neta Global Developed kn 113,5354 ZB aktiv € 112,8892 InterCapital SEE Equity $ 16,1942 Platinum Global Opportunity kn 6,1243 KD Nova Europa kn 44,8650 OTP indeksni € 107,3278 Platinum Blue Chip kn 445,6641 Neta Frontier € 101,9845 OTP Meridian 20 kn 89,9700 A1 kn 156,9778 Alpen.Special Opportunity kn 58,2545 Neta New Europe € 89,2324 KD BRIC kn 8,7930 KD Energija € 112,8248 ZB BRIC+ € 166,9471 Allianz Equity $ 20,9925 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 122,4900 Raiffeisen Dynamic € 109,3800 Raiffeisen Harmonic € 105,6653 ZB Future 2025 € 104,9802 ZB Future 2030 € 104,5203 ZB Future 2040 € 104,9924 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 163,9173 ZB global € 15,5479 PBZ Global fond € 14,0233 Addiko Balanced kn 133,3075 KD Balanced kn 107,4371 HPB Global € 15,6345 OTP uravnoteženi kn 167,0617 Allianz Portfolio € 116,4628 PBZ Conservative 10 fond € 103,7698 You Invest Active

tjedna promjena [%]

-0,33 0,21 0,38 0,56 -0,73 0,80 0,17 -0,51 -0,49 -0,43 0,32 -0,74 -0,48 0,54 0,65 -0,66 -0,84 -1,23 -0,16 -0,67 0,05 -0,44 -0,18 0,34 -0,33 -0,55 0,41 0,25 0,22 0,13 0,05 -0,02 -0,02 -0,15 0,15 0,26 -0,03 -0,28 0,64 -0,13 0,02 0,07

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,7671 You Invest Balanced € 105,1349 You Invest Solid € 104,2113 PBZ Flexible 30 fond € 96,9552 OTP Absolute € 105,1929 InterCapital Income Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 198,0513 ZB bond € 15,1225 Addiko Conservative € 135,9620 PBZ Bond fond € 222,4022 InterCapital Bond € 165,6038 HPB Obveznički kn 81,7504 Neta Emerging Bond € 120,9614 Erste Adriatic Bond € 107,9900 Raiffeisen Classic kn 104,1899 PBZ Short term bond fond $ 105,9858 PBZ Dollar Bond fond $ 103,3020 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,0443 Erste Local Short Term Bond € 100,0132 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,3827 OTP Short-term bond $ 99,9129 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,5058 PBZ Novčani fond kn 175,9416 ZB plus € 150,7807 ZB europlus BE € 150,7807 ZB europlus BK € 128,7563 PBZ Euro Novčani kn 158,0800 Raiffeisen Cash kn 151,8135 Erste Money kn 152,7062 Addiko Cash $ 133,5450 PBZ Dollar fond kn 144,0083 HPB Novčani kn 133,3770 OTP novčani fond kn 130,5531 InterCapital Money kn 1374,4357 Locusta Cash kn 118,5962 Allianz Cash € 116,1805 Erste Euro-Money kn 111,5644 Auctor Cash € 106,1300 Raiffeisen euroCash € 106,4346 HPB Euronovčani kn 106,7428 Neta MultiCash € 102,1216 OTP euro novčani kn 1002,0864 Zodaks Cash

0,07 0,05 0,02 0,12 -0,08

naziv(fond)

valuta

-0,02 0,16 -0,01 0,02 -0,04 0,34 -0,04 -0,05 0,08 0,02 0,03 -0,00 0,00 -0,07 -0,03 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,03 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 -0,01 0,00 -0,02 0,00 -0,01 -0,02 0,01

nancijski pokazatelji za Tele2 Hrvatska u trećem kvartalu odnose se na rast ukupnih prihoda od 12 posto te EBITDA za 58 posto u usporedbi s istim razdobljem lani. Za prvih devet mjeseci ostvareni su ukupni prihodi od 950 milijuna kuna, što je porast od osam posto, a EBITDA je rasla čak 55 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

NEOS U SAN FRANCISCU Neos, zagrebačka tehnološka tvrtka specijalizirana za projektiranje i izvedbu složenih informacijskih sustava te razvoj specijaliziranih poslovnih aplikacija, sudjelovala je na konferenciji Oracle OpenWorld 2017 u San Franciscu. Neos se na ovom tehnološkom događaju predstavio kao vodeća Oracle IT tvrtka u regiji EMEA. Osim predstavljanja, Neosov tim je prezentirao svoje proizvode - Neos proﬁtability Insight, Neos Data Integration, Neos SNA for Telco, ADF KickStart te niz studija slučaja na kojima je uspješno pokazao stručnost i znanje.

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

KNJIGOMETAR Tihon Ševkunov

Nesveti sveti i druge priče Verbum

Ševkunov pripovijeda o tome kako se pri kraju studija režije, u vrijeme komunizma, približio pravoslavlju te osjetivši monaški poziv ušao u jedini aktivni ruski pravoslavni samostan koji je ostao otvoren u komunizmu. Mudri starci, sveci, svjedoci vjere u komunizmu, monasi herojskoga odricanja, priprosti vjernici laici, mučenici gulaga, svećenici egzorcisti, svete lude... svi ti stvarni ljudi sa svojim nesavršenostima i svetošću izranjaju u ovoj knjizi obogaćujući svojim duhovnim učenjem, pričama i životnim primjerima.

Tražim gospođu za milova- Marina Vujčić nje mojih leđa. Isključivo leđa. Sigurnost, diskrecija i dobra Pitanje anatomije zarada zajamčeni. Taj će neo- HENA com bični oglas spojiti inženjera koji dobro živi od slučajnog izuma i bankarsku službenicu Veroniku Vinter koja je zapala u ﬁnancijske probleme. Leđa su na nezgodnom mjestu, razložio je Florijan Bauer na prvom susretu s njom. Cijeli taj aranžman ustvari je pitanje anatomije: počešati se po leđima još i možeš, ali milovati nikako. Ono što se isprva čini kao komedija karaktera i situacije, brzo će se pretvoriti u introspektivnu vivisekciju dvaju usamljenih ljudskih bića.

Katerina Diamond

Učitelj Mozaik knjiga

U predvorju škole u Devonu pronađeno je tijelo ravnatelja kako visi s krovnih greda. Nekoliko sati ranije primio je paket i samo on je mogao razumjeti značenje nijeme poruke koju je prenosio. A ona je značila kraj. I dok se Exeter suočava sa sve većim brojem stravičnih ubojstava, zabrinuti detektivi Imogen Grey i Adrian Miles, opterećeni životnim brigama, moraju riješiti slučaj i ponovno učiniti svoj grad sigurnim No kako bivaju uvučeni u mrežu korupcije, laži i iskorištavanja, sa svakim su korakom sve bliže sablasnim tajnama skrivenim u srcu njihove zajednice...

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

Edina Szvoren

Nema, neka i ne bude Naklada Ljevak

U ovoj zbirci mađarska književnica Edina Szvoren svjedoči kako zna ono što jedino vrsni pripovjedač umije: smireno pričati o lako prepoznatljivim situacijama i događajima, o banalnom ludilu međuljudskih odnosa. Autoričini su junaci zapravo antijunaci koji su zaglavili u svakodnevici: iznutra nesređeni ljudi i obitelji, koji izvana žele zadržati privid “idealnih” relacija odlascima na zajednička druženja na jezera ili u planine. No što više upoznaju pojedinosti skučenog okruženja, to manje uspijevaju pronaći njihov ključ.

Roman je priča o životu uteme- John Williams ljitelja Rimskoga Carstva Gaja Oktavijana, znanog kao August. August Williamsov August nije samo Fraktura iznimno mudar i dramatičan portret čovjeka koji od boležljiva mladića postaje sa 33 godine gospodar svijeta, ili ostarjeli vladar koji se zbog Rima odriče onoga što mu je najmilije – on je i zadivljujuća freska u kojoj Williams oživljava jedan od najuzbudljivijih djelića svjetske povijesti: razdoblje od smrti Julija Cezara do posljednjih Augustovih dana, sa svim njegovim ratovima i razdorima, protagonistima, državnicima, umjetnicima i ratnicima.

Clare Azzopardi

Iza svake je ostalo ime V.B.Z.

Ovo je knjiga s osam priča o osam žena nagrađena Malteškom nacionalnom književnom nagradom. Biti “stvarna” žena i biti Maltežanka potka je svih priča, a Clare Azzopardi je, kako i sama napominje, željela dati glas ženama različitih provenijencija i osobnosti (radnice, pjesnikinje, prosjakinje...) jer u malteškoj književnosti žene su najčešće prikazivane kroz stereotipe: žena kao majka, kao inspiracija ili kao prostitutka. Neobična je običnost likova u ovoj knjizi; sve redom obične su žene jake osobnosti. Ako su i čudne ili opsesivne, snaga njihovih karaktera će nas zabljesnuti.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Klesarske usluge Klesarstvo Grgić, Gornji Stupnik, www.klesarstvo-grgic.hr. Tvrtka se bavi izradom nadgrobnih spomenika, prozorskih klupčica, stepenica te njihovom montažom. Bavi se i uređenjem interijera i eksterijera od prirodnog granita i mramora te umjetnog kamena. Kontakt: Darja Pezer, info@klesarstvo-grgic.hr, 01/6588 822. Tube i vrećice Iplas, Osijek. Tvrtka se bavi proizvodnjom tuba za kozmetiku, izradom vrećica i folija raznih dimenzija od HD i LD materijala. Kontakt: Melita Ilakovac, iplas@os.t-com.hr, +385 31297188, +385 98253503. Proizvodi za zaštitu okoliša Kova, Velika Gorica, www.kova.hr. Tvrtka proizvodi: opremu za zaštitu okoliša i reciklažna dvorišta (mobilna i stacionarna), pres kontejnere, balirke, transportne linije, opremu za autoindustriju, opremu za parkove i dječja igrališta. Izrađuje stambene i građevinske kontejnere te separatore za pročišćavanje

vode. Kontakt: Kristina Žordić, kristina.zordic@kova.hr, 098/9909 141. Partnerstvo Varga elektronik, Prelog, www.varga-elektronik.hr. Tvrtka traži partnere za proizvodnju

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Pokretni arhivski ormari

Ministarstvo pravosuđa nabavlja pokretne arhivske ormare. Procijenjena vrijednost radova je 300.000 kuna. Rok dostave ponuda je 3. studenoga. Tekstilne podne obloge

NP Plitvička jezera nabavlja tekstilne podne obloge. Procijenjena vrijednost nabave je 435.000 kuna. Rok dostave ponuda je 3. studenoga. Autogume

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Liburnija d.o.o. nabavlja autogume. Procijenjena vrijednost nabave je 600.000 kuna. Rok dostave ponuda 7. studenoga. Radna odjeća

Hrvatska gorska služba spašavanja nabavlja zaštitnu rad-

električnih kutija i različitih limenih pozicija (dimenzije 0,2 mm). Tvrtka traži i one tvrtke koje trebaju reviziju i održavanje električnih kabineta i elektroničke opreme. S druge strane, nudi svoje usluge u proizvodnji električnih kabineta za industriju i projektiranje električnih shema. Kontakt: Matija Sinko, info@vargaelektronik.hr, +385 40 643 189, +385 99 2762 074. Skupljanje EE otpada Spectra-Media, Zagreb, www.spectra-media. hr. Tvrtka sakuplja EE otpad. Kontakt: Gordana Mujkić, spectra-media@zg.t-com.hr, +385 1 3777333. Suradnja Posavski hrast, Novska, www.posavski-hrast. hr. Tvrtka posluje s četiri članice EU-a i želi proširiti tržište na druge članice, ali s mogućnošću baziranja na drugoj sirovini (bukva). Kontakt: Vesna Čavlović, vesna@posavskihrast.hr, +385 44611777, +385 98430072. Strojna obrada Prometal, Čakovec, www.prometal-ck.hr. Tvrtka nudi usluge strojne obrade: CNC tokarenje, CNC glodanje, konvencionalno glodanje i tokarenje, brušenje okruglo, plansko i alatno, varenje, obrada prokroma, brušenje i poliranje. Kontakt: Marko Marčec, prometal.ck@gmail. com, +385 40334171, +385 996762864.

nu odjeću. Procijenjena vrijednost radova je 800.000 kuna. Rok dostave ponuda je 22. studenoga. Izrada i ugradnja pločica za označavanje zgrada brojevima

Grad Zagreb nabavlja usluge izrade i ugradnje pločica za označavanje zgrada brojevima. Procijenjena vrijednost je 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 13. studenoga.

REGIJA Usluga upravljanja i održavanja tunela, opreme i postrojenja

Makedonsko državno poduzeće za ceste nabavlja uslugu upravljanja i održavanja tunela, opreme i postrojenja. Vrijednost nabave je više od sedam milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 29. studenoga.

Izgradnja željezničke pruge

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije nabavlja radove izgradnje željezničke pruge. Rok dostave ponuda je 8. studenoga. Izgradnja fekalne kanalizacije

Vodovod i kanalizacija Podgorica nabavlja radove na izgradnji fekalne kanalizacije na lokacijama naselja Zagorič, Masline, Zlatica, Vrela Ribnička, Momišići i Gornja Gorica. Rok dostave ponuda je 6. studenoga. Izgradnja gradske tržnice

Ministarstvo održivog razvoja i turizma nabavlja izvođenje radova izgradnje gradske tržnice u crnogorskoj općini Rožaje. Rok za dostavu ponuda je 20. studenoga.

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE KUĆE, POSLOVNI PROSTORI, SKLADIŠTE... Poslovna zgrada i dvorište, ukupne površine 183 četvorna metra, Krapina, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 1.357.041,54 kune. Dražba se održava 24. listopada u 9.30 sati na Općinskom sudu u Zlataru, Stalna služba u Krapini. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Poslovni prostor u roh-bau izgradnji, ukupne površine 110,73 četvorna metra, Zaprešić, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 813.356 kuna. Dražba se održava 24. listopada u 10.15 sati na Općinskom sudu u Zaprešiću. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Kuća, zgrada, dvorišta i pašnjak, ukupne površine 1183,29 četvornih metara, Radoboj, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 843.864,51 kunu. Dražba se održava 25. listopada u 8.30 sati na Općinskom sudu u Zlataru, Stalna služba u Krapini. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Skladište, dvorište i šikara, ukupne površine 2815 četvornih metara, Sveta Nedelja, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 122.000 kuna. Dražba se održava 25. listopada u 12.30 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Predmetne nekretnine nisu slobodne od osoba i stvari. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od pet posto od utvrđene vrijednosti. Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Kuća, dvorište i oranica, ukupne površine 2613 četvorna metra, Dragalić, Brodskoposavska županija, procijenjene vrijednosti 894.032,99 kuna. Dražba se održava 26. li-

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

stopada u 8 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradišci. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretninu uz prethodnu najavu sudskom ovršitelju. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća i dvorište, ukupne površine 521 četvorni metar, Vinkovci, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 745.000 kuna. Dražba se održava 26. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, dvorište i oranica, ukupne površine 2002 četvorna metra, Pačetin, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 138.458,73 kune. Dražba se održava 27. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Vukovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Zgrada i dvorište, ukupne površine 518 četvornih metara, Sinj, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 375.830 kuna. Dražba se održava 27. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Stalna služba u Sinju. Prodaja nekretnina neće se izvršiti ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti nekretnine. Kuća s restoranom i dvorištem, ukupne površine 291,99 četvornih metara, Funtana, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 2.924.600 kuna. Dražba se održava 30. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Poreču. Nekretnine se na ročištu za drugu javnu dražbu ne mogu prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta za javnu dražbu položile jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnina. Kuća i dvorište, ukupne površine 417,21 četvorni metar, Husain, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 643.830,29 kuna. Dražba se održava 31. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Stalna služba u Kutini. Na prvom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Usluge zapošljavanja Norges musikkhøgskole traži usluge pribavljanja osoblja uključujući osoblje za rad na određeno vrijeme. Natječaj je otvoren do 17. studenog. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// sourcing.amesto.com/Avantra/Customer/ NMH/modules/Purchase/Published/selected.aspx?pid=56. Dodatne informacije dostupne su na: Norges musikkhøgskole, 974 761 106, Postboks 5190 Majorstua, Oslo 0302, Norway, Maria Ahmed, maria.ahmed@nmh. no. Očitavanje brojila Societatea De Distributie a Energiei Electrice Transilvania Nord SA, Cluj, Rumunjska, traži uslugu očitavanja brojila. Natječaj je otvoren do 6. studenog. Ponude se šalju na: Societatea De Distributie a Energiei Electrice Transilvania Nord SA, Str. Ilie Macelaru nr. 28A, Ioana Mihaiela Oltean, 400380 Cluj-Napoca, Romania, mihaiela.oltean@tnd.electrica.ro. Više podataka na istoj adresi. Poslovne usluge Guaguas Municipales, S.A., Las Palmas, Gran Canaria, Španjolska, traži poslovne usluge: pravo, marketing, savjetovanje, zapošljavanje, tiskanje i sigurnost. Natječaj je otvoren do 15. studenog, a prijave i informacije o njemu se mogu dobiti na Guaguas Municipales, S.A.,calle Arequipa, sin número, Urbanización Industrial El Sebadal, Las Palmas de Gran Canaria, CP 35008, España,Teresa García Cuyás, teresa. garcia@guaguas.com; miguelangel.garcia@ guaguas.com. Glavna adresa naručitelja: http:// www.guaguas.com. Čišćenje Acosol, S.A., Marbella, Španjolska, traži usluge čišćenja. Natječaj je otvoren do 14. studenog i ponude se predaju na Acosol, S.A., A29658416, Carretera Nacional, 340, km.190, 7, Servicio de Licitaciones, 29604 Marbella, Espana, licitaciones@acosol.es. Glavna adresa naručitelja: http://www.acosol.es. Više podataka o natjecanju na istoj adresi.

Građevinski radovi Compania de Utilitati Publice SA Focsani, Focskani, Rumunjska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 27. studenog, a prijave se predaju na: Compania de Utilitati Publice SA Focsani, Str. N. Titulescu nr. 9, Dlui Dorin Cenusa, Gheorghe Vasilescu, office@ cupfocsani.ro, 620018 Focsani. Romania, ghvasilescu@gmail.com, www.e-licitatie.ro. Građevinski radovi Hospice général – Service immobilier, Acacias, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 12. studenog. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=988363. Dodatne informacije dostupne su naHospice général – Service immobilier, Route des Acacias 54, Acacias 1227, Švicarska, Richard McAllister, hb@hbexpertimmo.ch. Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcije usluge Infrastruttura, Progetti, Engineering, Accesso alla ferrovia ed ediﬁci tecnici, Bellinzona, Švicarska, traži arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcije usluge. Natječaj je otvoren do 7. prosinca. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=990149. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Ferrovie Federali Svizzere FFS Infrastruttura, Acquisti, Supply Chain e Produzione Progetti di costruzione, Regione Sud, Via Pedemonte 7, Bellinzona 6500, Suisse, Elisa Bartesaghi, elisa.bartesaghi@sbb.ch. Čišćenje ulica Ciudad Autónoma de Melilla, Consejería de Hacienda, Negociado de Contratación, Melilla, Španjolska traži usluge čišćenja ulica. Natječaj je otvoren do 1. prosinca, a prijave se predaju na: Ciudad Autónoma de Melilla, Consejería de Hacienda, Negociado de Contratación, Plaza de España, 1, 52001 Melilla, Espana, mcana01@ melilla.es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

PRIVREDNI VJESNIK

19. BIOGRAD BOAT SHOW

NAUTIČKI TURIZAM jedan je od ključnih turističkih proizvoda Kada govorimo o razvoju nautičkog turizma, moramo uvijek imati na pameti održivi razvoj jer nam prirodne i ekološke komponente daju prednost i prepoznatljivost u svijetu, rekla je Maja Markovčić Kostelac piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U SKLOPU SAJMA PRVI PUT SU SE ODRŽALI DANI NAUTIKE, U ORGANIZACIJI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

a ovogodišnjem 19. sajmu Biograd Boat Show okupilo se oko 320 izlagača koji su predstavili oko 300 plovila. U sklopu Sajma prvi put su se održali Dani nautike, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, s bogatim kongresnim programom namijenjenim gospodarstvenicima iz sektora pomorstva i nautičkog turizma.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

Ministar turizma Gari Cappelli sudjelovao je na panelu Strategija razvoja nautičkog turizma 2009.-2019.: uspjesi i izazovi. Tom prigodom, kao i na otvaranju Sajma, Cappelli je kazao kako će se u sklopu Ministarstva turizma već iduće godine otvoriti poseban odjel za nautiku. “Ove je godine hrvatski turizam premašio sve dosadašnje rezultate, a veliki doprinos

tim rezultatima dao je i nautički turizam. Imamo povećanje nautičkog turizma od čak 15 posto u odnosu na prošlu godinu. Nautički turizam jedan je od najkonkurentnijih segmenata hrvatskog turizma koji značajno pridonosi produženju sezone te će imati veliku ulogu u ostvarenju našeg cilja da do 2020. godine Hrvatska postane jedna od top 20 turističkih zemalja svijeta”, kazao je Cappelli.

DOBRO MJESTO ZA NAUTIČKI SKUP Govoreći o rastu Biograd Boat Showa u ovih 19 godina Maja Markovčić Kostelac, državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, ocijenila je

kako je ovaj sajam najbolji pokazatelj što se sve može napraviti u nautičkom turizmu kada imate viziju i sposobne ljude. Upravo zbog toga je dobro da ga je HGK izabrao za održavanje Dana nautike, smatra ona. “Kada govorimo o razvoju nautičkog turizma, moramo uvijek imati na pameti održivi razvoj jer nam prirodne i ekološke komponente daju prednost i prepoznatljivost u svijetu”, rekla je Maja Markovčić Kostelac. Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i ﬁnancije, ustvrdio je kako je nautički turizam jedan od ključnih proizvoda hrvatskoga turizma s neizmjerno velikim potencijalom i nizom konkurentskih prednosti. “Ove godine imamo rast u svim turističkim segmentima, ali biznis nema limite. Širenjem i gradnjom infrastrukture stvorit ćemo dodatnu ponudu. U nautičkom turizmu imamo prostora ne samo za kvantitativan rast nego i za značajno podizanje kvalitete usluge”, naglasio je Zaher. Zaher je istaknuo i da HGK okuplja čak šest udruženja izravno povezanih s nautičkim turizmom: Udruženje marina, Udruženje turističkih brodara, Udruženje male brodogradnje, Udruženje pružatelja usluga smještaja na plovilima -

NAJVEĆI PRIJEPORI

Što s povećanjem boravišne pristojbe? Najveći prijepori u nautičkom sektoru trenutačno su vezani uz povećanje boravišne pristojbe. Iako ministar turizma Gari Cappelli smatra da se dijelom radi o nerazumijevanju, a dijelom i o krivom tumačenju uspoređujući visinu boravišne pristojbe u nautici s onom u kampovima, obećao je da će se još voditi razgovori s udruženjima vezanima uz nautički turizam kako bi se visina boravišne pristojbe ujednačila u svim segmentima turizma. Predsjednik Udruženja marina pri HGK-u Sean Lisjak traži da se ta odluka korigira jer smatra da nautički sektor zbog nje ima veliku štetu. “Učestala su negodovanja naših klijenata, a njihovi pozivi su čak nekada i neugodni. Osim toga, niz je negativnih napisa u inozemnim medijima zbog te odluke”, kazao je Lisjak koji je uspoređivao visinu boravišne pristojbe s onom u hotelima i apartmanima.

nastup na London Boat Showu, ali i na nekim drugim sajmovima nautike. Već u 2019. godini trebali bismo dovesti jednu svjetsku top nautičku manifestaciju u Hrvatsku. Naravno da ćemo dovoditi i grupe inozemnih nautičkih novinara”, kazao je Staničić.

SREDSTVA OD BORAVIŠNE PRISTOJBE ULAGAT ĆE SE U PROMIDŽBU, OBEĆAO JE KRISTIJAN STANIČIĆ

U 10 GODINA NIJE SE PUNO NAPRAVILO

čarter, Zajednicu ronilačkog turizma i Zajednicu proizvođača brodske opreme. To je, kako kaže, i razlog zašto je organiziran središnji godišnji skup nautičkog turizma. HGK je time iskoristio veliku zastupljenost nautičkog sektora na jednome mjestu pred kraj nautičke sezone, kako bi se u sklopu Dana nautike sudionici mogli educirati, komunicirati i prikupiti informacije koje utječu na pomorstvo i nautički turizam. Kristijan Staničić, direktor glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, obećao je da će se u narednom razdoblju značajno povećati sredstva namijenjena promociji nautičkog sektora. “Sredstva od boravišne pristojbe ulagat će se u promidžbu. Sigurno ćemo suﬁnancirati

Jedan od autora Strategije razvoja nautičkog turizma Srećko Favro kazao je da se u gotovo 10 godina, koliko je stara Startegija, nije puno toga realiziralo. “Hrvatska za razliku od Italije, Crne Gore i Albanije nije, nažalost, iskoristila krizu kao priliku u nautičkom sektoru”, ocijenio je Favro. Predsjednik Udruženja male brodogradnje Boris Vukušić smatra kako je malu brodogradnju kriza i naše zakonodavstvo gotovo uništilo. “Ipak u zadnje tri godine naši brodograditelji proizvode brodove najveće svjetske kvalitete”, istaknuo je on. U sklopu Sajma održan je i Biograd B2B, nautički poslovni događaj. HGK je suﬁnancirao 50 posto iznosa kotizacije za sudjelovanje na B2B razgovorima svim domaćim tvrtkama članicama HGK.

23. listopada 2017. | broj 4001 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

ŠIRENJE MK GROUPA NA PODRUČJU TURIZMA I HOTELIJERSTVA

SKIPER RESORT POSTAO DIO TVRTKE ISTRIAN HOTELS MK Group, u čijem je sastavu Istrian Hotels, upravo je pripajanjem Skiper Resorta nastavio proces ulaganja u cijelu regiju i njenu infrastrukturu s ciljem daljnje popularizacije turizma Istre te investitora u regiji piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

uksuzni hotelski kompleks Skiper Resort u Istri postao je dio tvrtke Istrian Hotels, članice srpske holding kompanije MK Group, jedne od vodećih tvrtki u turizmu, poljoprivredi i bankarstvu. Naime, poslovodstvo austrijske kompanije HETA, zajedno s poslovodstvom tvrtke HETA Beteiligungen, potpisalo je ugovor o prodaji 100-postotnog učešća u svim tvrtkama Skiper Grupe. Tvrtka Istrian hotels - koja u svom portfelju posjeduje Grand Hotel&Spa kategorije četiri zvjezdice i Angella Hotel&Residence Konaci Sunčevi vrhovi, također kategorije četiri zvjezdice na Kopaoniku, te 88 Rooms Hotel u Beogradu i Hotel Kempinski palace u Portorožu - dostavila je najbolju ponudu na međunarodnom natječaju za kupovinu tog luksuznog kompleksa na Jadranu. Tim je potezom MK Group nastavio s ulaganjima u cijelu regiju i njenu infrastrukturu s ciljem daljnje popularizacije turizma Istre te investitora u regiji.

PODIZANJE RAZINE HOTELSKIH I UGOSTITELJSKIH USLUGA “Kao jedna od vodećih hotelskih kompanija u regiji, u Istrian Hotelsu znamo koliko je važno regionalno povezivanje. Mi smo ozbiljan investitor koji u svom portfelju ima sedam hotela kategorije četiri i pet zvjezdica, a kupovinom tog prestižnog hotela na hrvatskoj obali svakako ćemo još više podignuti razinu hotelskih i ugostiteljskih usluga”, rekao je Nikola Avram, direktor grupacije hotela koji posluju u sklopu MK sustava. Dodao je kako je kupnjom restižnog Skiper Resorta u Istri, kojem pripada i Hotel Kempinski Adriatic kategorije pet zvjezdica, kao i nedavnom suradnjom s hotelskim brendom Sheraton, MK Group dodatno učvrsto poziciju na tržištu. Avram je naglasio kako ta akvizicija predstavlja značajan korak prema ostvarenju cilja, a to je stvaranje snažne regionalne hotelske

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4001 | 23. listopada 2017.

kompanije koja će povezati biznise na najatraktivnijim lokacijama te se međusobno nadopunjavati. Inače, kompanije Skiper Grupe nalaze se na jednom od najljepših dijelova hrvatske obale, uz samo more, s pogledom na slovensku i talijansku obalu. Posjeduju i upravljaju smještajnim i turističkim kapacitetima u Savudriji u Istri, među kojima se nalaze luksuzni hotel, neopremljene luksuzne vile i apartmani te opremljeni apartmani srednje i više klase. U sklopu Skiper Resorta nalazi se i rezidencija Kempinski koja u ponudi ima 22 luksuzne vile. Svaka od tih vila ima bazen i prostrano dvorište s dosta vegetacije što gostima pruža privatnost. Osim smještajnog kapaciteta, u sklopu turističkog kompleksa nalaze se privatna plaža, luksuzni spa centar i teren za golf sa 18 rupa te ostali sportsko-rekreativni sadržaji.

Provjereni partner gospodarstva!

PRIVREDNI VJESNIK Tu smo zbog vas i vašeg posla Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Tjednik za one koji odlučuju.

SVAKI TJEDAN PRED VAMA! GODIŠNJA PRETPLATA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

PRIVREDNI VJESNIK

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.