Pv 4002 by NEstar

| PIVARSTVO | DEFICIT PRORAČUNA | HRVATSKO-KINESKI FORUM |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

30. listopada 2017., godina LXIV, broj 4002

DANI HRVATSKOG TURIZMA

Split - turistička destinacija godine

INTERVJU

Dajana Mrčela Kandit

GRAĐEVINARSTVO

Posla ima, a radnika ni za lijek

HRVATSKA VINA U ŠVICARSKOJ

Traže se vina autohtonih sorti

KUPUJMO HRVATSKO hrvatski proizvod za hrvatski turizam

ZAGREB 22. - 23.11.2017. - Plaza Event Centar (bivši HYPO Centar)

Hrvatska gospodarska komora poziva Vas da i ove godine sudjelujete na specijaliziranom projektu “Kupujmo hrvatsko – hrvatski proizvod za hrvatski turizam“, koji će se održati 22. i 23. studenog 2017. u Plaza Event Centru (bivši HYPO Centar) u Zagrebu.

U sklopu prvog dana ovog događanja održat će se stručna panel-rasprava svih ključnih resora (nadležna tijela državne uprave i gospodarski sektor), a koji doprinose razvoju hrvatskog turizma, uz vodeće gospodarstvenike iz svijeta turizma, trgovine i prehrambene industrije.

Komora će za sve izlagače kao partnere osigurati odaziv najvećih hotelskih lanaca, neovisnih hotela, malih i obiteljskih hotela, ugostitelja i drugih pružatelja usluga u turizmu sa područja Republike Hrvatske. Akciji će se pridružiti i ključni predstavnici iz područja djelatnosti trgovine kao potencijalni distribucijski kanali te tvrtke iz financijskog sektora i drugi ključni dionici.

Naziv panela je “Domaći proizvod – ključ prepoznatljivosti hrvatskog turizma”, a cilj je educirati i osvijestiti širu javnost o važnosti kupovanja hrvatskih proizvoda i kanaliziranja i proizvoda i usluga u navedenom slučaju prema turističkom gospodarskom sektoru, na koji način se čuvaju postojeća, stvaraju nova radna mjesta i hrvatski turizam dobiva obilježja prepoznatljivosti hrvatske kvalitete.

Akcija će svoja vrata otvoriti i građanima te grupnim posjetima škola i fakulteta, ovisno o načinu na koji ćete prezentirati svoju ponudu roba i usluga. Akcija omogućuje prezentaciju proizvoda kroz: • izlagačke prostore (štandove) u sajamskom ozračju, • dogovorene B2B susrete u posebnoj VIP B2B prostoriji • financijske savjete u zasebnoj prostoriji – Financijski kutak

Više informacija na: www.kupujmohrvatsko.hgk.hr

Domaći proizvođači i pružatelji usluga će svoje proizvode i usluge prezentirati na izlagačkim prostorima – štandovima kroz nekoliko tematskih područja: • Hrana i piće • Tekstil • Namještaj i vanjski sadržaji • Kozmetika i wellness program • Uslužne djelatnosti • Ekskluzivni kutak

Medijski pokrovitelj:

SADRŽAJ

4002 / 30. listopada 2017. TEMA TJEDNA

6-13 Dani hrvatskog turizma Prvi put imamo turističku godinu, a ne sezonu

Sve je više primjera da tvrtke odbijaju poslove jer nemaju radnika s kojima bi se odradilo ugovoreno, kaže potpredsjednica HGK, Mirjana Čagalj

INTERVJU 14

Dajana Mrčela, članica Uprave Kandita Traže se novi proizvodI uz prihvatljive cijene

Stanje u Agrokoru Poznato je tko je sve sudjelovao u roll-up kreditu

Pivarstvo u Hrvatskoj Pivari od jedne kune stvore još četiri

Drugi natječaj razvojnog programa “Pokreni nešto svoje” Poticanje razvoja konkretnih projekata

Konferencija Industry&Tech Digitalizacijom do zapošljavanja

AKTUALNO

PRIČA S RAZLOGOM

U Zürichu i Ženevi distributerima i novinarima predstavilo se 17 hrvatskih vinarija

Dezinsekcija Rijeka Novodovršeni ekološki centar u Kostreni za 70. obljetnicu

KOLUMNA 37

Marko Sever, EkoSever Kroz turizam jačati proizvodnju hrane

HRWWWATSKA 40

Projekt GrowCERT Borba protiv kibernetičkih prijetnji

ELEKTRONIČKI SPORT

UNESCO je tursku kavu 2013. uvrstio na svoju listu kao kulturno naslijeđe

Investicija od 250.000 eura u najjači CS:GO regionalni tim Pohod na vrh svjetske scene

SVIJET FINANCIJA 54

Hrvatska narodna banka U drugom kvartalu 162,2 milijuna eura izravnih stranih ulaganja

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

VODITELJ MARKETINGA

Goran Ružić ruzic@privredni.hr Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR ZVONIMIR PERVAN

VAŽNIJI JE BICIKL OD BAZENA Onima koji razmišljaju baviti se turizmom u Dalmatinskoj zagori a nemaju bazen, savjetovao bih da se oglase. Sigurno je da će dobiti i goste i upite

Č Zvonimir Pervan, vlasnik i direktor tvrtke Prvan

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

esto se u javnosti plasira informacija da se u zaleđu, u Dalmatinskoj zagori, mogu iznajmljivati samo kuće, odnosno vile s bazenima, što nije točno. Kada bi se malo pozornije pristupilo tome, došlo bi se do zaključka da vrlo dobru popunjenost imaju i kuće bez bazena. Usudio bih se reći da je u zaleđu važnije u ponudi imati bicikl nego bazen. Osim toga, gosti koji odsjedaju u Dalmatinskoj zagori su u pravilu ljudi koji dolaze automobilima i koji su mobilni tako da posjećuju primorska mjesta, Međugorje, Mostar... Svima onima koji razmišljaju baviti se turizmom na ovom području a nemaju bazen, savjetovao bih da se ohrabre, da se registriraju te da svoju kuću stave na booking.com, odnosno da se oglase. Sigurno je da će dobiti i goste i upite. Ovom prigodom ne bih umanjio važnost vila s bazenima jer je bazen u svakom slučaju dobrodošao, no bez njega se može, što potvrđuje i niz primjera. Da bi se postalo iznajmljivačem u Dalmatinskoj zagori, nije, dakle, nužno da kuća ima bazen. Stoga i javne institucije trebaju ohrabriti ljude da iznajmljuju i da oglase svoje objekte jer prostora za napredak ima puno. Perspektiva razvoja turizma u Dalmatinskoj zagori je velika. Tek kada potencijalni gosti vide da tu imaju razne mogućnosti provođenja odmora, doći će masovnije u Dalmatinsku zagoru. Svaka roba ima svog kupca, a pitanje je kolika se cijena može postići. Taj segment regulira tržište. Tako će i objekt, ovisno o kvaliteti i interesu, imati svoju cijenu na tržištu, a znam da se može iznajmiti svaki kvalitetan objekt. To tvrdim na osnovi iskustva i toga što imam reference jer sam među pionirima, ako ne i prvi koji je tržištu ponudio u najam vilu s bazenom u Dalmatinskoj zagori još 2003. godine kada sam u Kokorićima uredio i ponudio takvu kuću. Mogu reći da mi se tada dio ljudi smijao, ali sada taj segment turističke ponude raste. Dalmatinskoj zagori nedostaje malo više promocije i da se konačno do kraja urede biciklističke, pješačke i planinarske staze. Nedostaje nam vrlo malo da bismo postali prava destinacija. Sve treba ubrzati, a pogotovo javni

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

sektor, da završe svoje infrastrukturne projekte i oblikuju ih u turističke proizvode. Mi smo na području Vrgorca osmislili biciklističke staze, a nedostaje samo malo da se to sve zaokruži jer je završeno oko 80 posto posla. Sezona je dobra, ali se može puno bolje. Povećao se broj noćenja, ali i broj smještajnih objekata na području Vrgorca. Tu je 26 vila s bazenima, no ima puno kuća koje bi se mogle iznajmljivati, ali ponovno kažem, problem je promidžba po kojoj se mogu iznajmljivati samo kuće s bazenima. Kako bi se napravio veći iskorak, važno je i zajedništvo, jer nitko nikome nije konkurencija. Svi moramo biti uključeni u projekte vezane uz turizam jer smo pojedinačno slabi. Treba nam i više hrabrosti. Zajednički možemo odlično

DA BI SE POSTALO IZNAJMLJIVAČEM U DALMATINSKOJ ZAGORI, NIJE, DAKLE, NUŽNO DA KUĆA IMA BAZEN turistički pozicionirati Dalmatinsku zagoru. Upornost i zajedništvo daju uvijek rezultate. Osim toga, administrativne granice županija i županijskih turističkih zajednica ne smiju biti vidljive. Našeg gosta koji se vozi biciklom ne zanima što je Vrgorac u jednoj, a recimo Opuzen u drugoj županiji. To ga pogotovo zbunjuje kada je u pitanju biciklistička staza. Gastronomija, sigurnost, priroda i mir su naši veliki aduti, a internet i društvene mreže su naš veliki saveznik. Pogotovo je važna gastronomija. S obzirom na to da se Vrgorac promovira kao grad pršuta i vina, uvijek morate imati ta dva proizvoda. Bazen možete koristiti nekoliko mjeseci, dok ostali proizvodi mogu donijeti cjelogodišnji razvoj.

BROJKE, BROJKE

LOVSTVO U 2016. /29$ý.$ ,6.$=1,&$ Prezime

Ime

Datum izdavanja

ID broj

59.074 člana

60.184 ukupno lovaca u Hrvatskoj

Ukupni broj lovaca u 2016. manji je za 2,1%, broj članova za 1,8% te broj pripravnika odnosno budućih lovaca za 18,7% u usporedbi s prethodnom godinom.

1110 pripravnika

29.563 divljih svinja

24.000

4250 jelena (sve vrste)

zečeva

15.023 110.000

69.000 fazana

srne

ostale pernate divljači

26.000 močvarica, raznih

Unatoč smanjenju broja lovaca u lovnoj 2016., s odstrijeljenih 4250 grla, odstrel jelena veći je za 3%, dok je kod divljih svinja odstrijeljeno 29.563 grla što predstavlja povećanje za 9,5% u usporedbi sa 2015.

Izvor: DZS

U 2016. u usporedbi sa 2015. broj odstrijeljenih srna manji je za 8,4%, zečeva za 7,7%, fazana za 4,2%, močvarica za 3,7% te ostale pernate divljači za 2,7%.

30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA DANI HRVATSKOG TURIZMA

Prvi put imamo turističku godinu, a ne sezonu Trebamo se što kvalitetnije pripremiti za nadolazeće razdoblje i stalno ponavljati da je održivi razvoj jedini mogući pristup razvoju turizma i budućem dolasku naših gostiju, smatra Cappelli piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

vogodišnji Dani hrvatskog turizma koji su održani 25. i 26. listopada 2017. godine u Malom Lošinju u organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke zajednice, okupili su oko 1500 sudionika. Na otvaranju te manifestacije ministar turizma Gari Cappelli kazao je kako ovoga trenutka turističkim radnicima još ne bi čestitao uspješnu sezonu, nego će to napraviti posljednjega dana u godini jer, kako kaže, ove godine prvi put imamo turističku godinu, a ne sezonu. “Ove je godine napravljen veliki iskorak u našem turizmu. Trebamo se što kvalitetnije pripremiti za nadolazeće razdoblje i stalno ponavljati da je održivi razvoj jedini

17. HRVATSKI TURISTIČKI FORUM

INDUSTRIJA PUTOVANJA STALNO RASTE

rvatski turistički forum, koji na Danima hrvatskog turizma organizira Hrvatska gospodarska komora, ove godine je bio posvećen industriji putovanja. O najnovijim trendovima te budućnosti razvoja turizma u svijetu govorio je Vitalij Vladykin iz Euromonitor Internationala, vodeće europske agencije za istraživanje tržišta. “Industrija putovanja stalno raste,

tako da se ove godine očekuje rast broja međunarodnih dolazaka od četiri posto. Što se tiče Europe, vidljiv je veliki rast kratkih putovanja, ali i avanturističkih. Ne samo da broj turista raste u međunarodnom prometu nego i u domaćem”, kazao je Vladikyn dodavši kako najviše putuju građani SAD-a, Kanade i Kine. “Najpopularnije destinacije u Europi su Francuska i Španjolska koje prednjače i u

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

prihodima u ovoj industriji. S druge strane najveći pad tržišta putovanja zabilježen je u Turskoj što su najviše iskoristili Portugal, Španjolska i Hrvatska. Hrvatska ima takav položaj da je se percipira kao ljetnu destinaciju, no tu postoji veliki neiskorišteni potencijal kontinentalnog turizma”, ocijenio je on. Dodao je i kako ima više pozitivnih pokazatelja koji idu u prilog tome da će

mogući pristup razvoju turizma i budućem dolasku naših gostiju”, istaknuo je Cappelli. Turistički djelatnici su, prema njegovu mišljenju, ove godine jako dobro odradili svoj posao. “Turizam žele svi naši građani, ali žele i malo bolje ‘organiziranu gužvu’ tijekom srpnja i kolovoza. Stoga i u lokalnim sredinama moramo ići aktivnije prema održivom razvoju. Ministarstvo će dati parametre mjerljivosti, nakon čega će se znati koliko gostiju može maksimalno boraviti u nekoj destinaciji ili na

OVE ĆE GODINE HRVATSKA PRVI PUT ZABILJEŽITI 100-MILIJUNTO NOĆENJE I PRIHODE VEĆE OD 10 MILIJARDI EURA, ISTIČE ZAHER plaži. One destinacije koje se tako budu organizirale imat će i kvalitetniji turizam. Poradit ćemo na tome, ali i na tome da

Vitalij Vladykin

industrija putovanja i dalje rasti. Dobrim smatra to što sve zemlje eurozone imaju pozitivne makroekonomske pokazatelje

što više turista dolazi u pred i posezoni i to avioprometom, kako bismo osigurali bolju popunjenost turističkih objekata u duljem razdoblju”, kazao je Cappelli.

ANALIZA PERFORMANSI HRVATSKOG HOTELSKOG SEKTORA 2000.-2016. GODINE

UDIO TURIZMA U BDP-u 19 POSTO Prema riječima Josipa Zahera, potpredsjednika HGK za turizam, trgovinu i ﬁnancije, visoki udio turizma u BDP-u od 19 posto i značajne investicije svjedoče o ulozi turističkog sektora u ukupnom gospodarstvu. “Ove će godine Hrvatska prvi put zabilježiti 100-milijunto noćenje i prihode veće od 10 milijardi eura. Stoga svi turistički djelatnici mogu biti ponosni na ove rezultate. Uz sve rekorde koje ruši hrvatski turizam, za ostvarenje ciljeva Strategije razvoja turizma do 2020. godine nužni su daljnji rast i razvoj. Bolji uvjeti poslovnog okruženja mogu podići Hrvatsku na ljestvici konkurentnosti te osigurati održivost hrvatskog turizma”, naglasio je Zaher. Prema njegovim riječima, rezultati turističkog sektora ukazuju na visoku ovisnost gospodarstva o ovoj djelatnosti i nedovoljnu razvijenost ostalih sektora. “Stoga je potrebno snažnije poticati rast drugih sektora kroz hrvatski turizam”, istaknuo je Zaher pozvavši proizvođače i turističke djelatnike da se odazovu akciji Kupujmo hrvatsko - hrvatski proizvod za hrvatski turizam koja će se u studenome održati u Zagrebu.

jer veći standard građana utječe i na rast putovanja, a i zemlje Istočne Europe izlaze iz krize. “Bez obzira na to što će Kina možda imati nešto sporiji rast, broj putovanja iz Kine će i dalje rasti kao i broj putnika u avioprijevozu. U sljedećih pet godina svaki potrošač će postati digitalni potrošač te će tako imati sve podatke o nekoj destinaciji. Stoga treba dobro planirati jer online marketing brzo i lako mijenja navike potrošača”, kazao je. Kad je riječ o negativnim utjecajima koji su najviše vezani uz sigurnost, gospodarski pad i negativne učinke Brexita, Euromonitor International je razradio sve moguće scenarije. U najgoroj opciji, kada bi se te okolnosti poklopile, pad putovanja u dvije godine bi iznosio između dva i četiri posto. Hrvatsku bi, istaknuo je Vladikyn, najgore pogodio pad standarda u zemljama eurozone. (J.V.)

Emanuel Tutek

Hotelski smještaj gubi tržišnu utakmicu Partner u tvrtki Horwath HTL Hrvatska Emanuel Tutek osvrćući se na razdoblje od 2000. do 2016. godine predstavio je trendove razvoja hotelskog smještaja u Hrvatskoj te istaknuo kako je, unatoč tome što kapaciteti hotelskog smještaja rastu svake godine, a posebice u nekim regijama kao što je Dalmacija, taj rast je ipak manji nego u ostalim vrstama komercijalnog smještaja kao što su obiteljski smještaj, kampovi... “Vidljivo je da u Hrvatskoj hotelski smještaj gubi tržišnu utakmicu s ostalim oblicima smještaja, a pogotovo s tzv. privatnim smještajem. Ako se nastavi ovakvom dinamikom, trebat će nam 20 godina da dosegnemo ciljeve zacrtane u Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. Udio hotelskih soba u ukupnoj strukturi smještaja je oko 17 posto i stalno pada. Po toj strukturi smo dosta ispod prosjeka zemalja u EU”, kazao je Tutek. Istaknuta je važnost hotelskog sektora za ostvarene prihode u turizmu te sve veći udio hotelskog smještaja visoke kategorije. Prema provedenom istraživanju udio hotelskog smještaja od četiri zvjezdice 2016. godine iznosio je 43 posto ukupnog hotelskog smještaja i povećan je za 22 puta u odnosu na 2000. godinu. Također, istaknuta je i važnost hotelskog smještaja za turistički promet, odnosno popunjenost tijekom pred i posezone. (J.V.)

30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

DANI HRVATSKOG TURIZMA

2017

21. turistički cvijet - kvaliteta za Hrvatsku 2017.

KATEGORIJA: HOTEL

HOTEL 3*

MALI I OBITELJSKI HOTEL

GRADSKI HOTEL

Esplanade Zagreb Hotel, Zagreb Hotel Park, Split Hotel International, Zagreb

Bluesun Hotel Soline, Brela

Boutique Hotel Adriatic, Orebić

Hotel Jägerhorn, Zagreb

Hotel Villa Kapetanović, Opatija

Hotel Maritimo, Makarska

Hotel La Grisa, Bale

HOTEL ZA OBITELJSKI ODMOR

HOTELSKA INVESTICIJA GODINE

KONGRESNI HOTEL

Valamar Isabella Island Resort, Poreč Valamar Lacroma Dubrovnik Hotel, Dubrovnik The Westin Zagreb, Zagreb

Valamar Girandella Resort, Rabac

Family Hotel Amarin, Rovinj Valamar Club Tamaris, Poreč WELLNESS HOTEL

KATEGORIJA: KAMP VELIKI KAMP

Sheraton Zagreb Hotel, Zagreb HOTEL 5*

Hotel Monte Mulini, Rovinj Hotel Bellevue, Dubrovnik

Bluesun Hotel Elaphusa, Bol

Camping Resort Lanterna, Poreč

Hotel Well, Tuheljske Toplice

Camping Village Šimuni, Šimuni, Pag

Villa Magdalena, Krapinske Toplice

Island

STORIES HOTEL

Camping Bijela Uvala, Funtana MALI KAMP

Hotel Royal Princess, Dubrovnik Boutique Hotel Alhambra, Mali Lošinj HOTEL 4*

The Pucić Palace, Dubrovnik Vestibul Palace, Split

Camping park Polidor, Funtana

Hotel Adriatic, Rovinj

Camping Slamni, Klimno, Krk Island

Valamar Diamant Hotel,Poreč Radisson Blu Resort, Split Hotel Neptun, Dubrovnik 8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

Camping Mandarino, Soline, Dugi Otok Island

KATEGORIJA: MARINA VELIKA MARINA

KATEGORIJA: DMK PUTNIČKA

AGENCIJA VELIKA DMK PUTNIČKA AGENCIJA

Marina Frapa, Rogoznica Marina Punat, Punat

Uniline Travel Company, Pula

Marina Kornati, Biograd N/M

Katarina Line DMC / cruise company,

SREDNJA MARINA

Opatija Ban Tours, Zagreb

KATEGORIJA: CHARTER

KOMPANIJA CHARTER KOMPANIJA

SREDNJA DMK PUTNIČKA AGENCIJA

Aci Marina Dubrovnik, Dubrovnik Croatia Yachting, Split

Aci Marina Split, Split Aci Marina Vodice, Vodice MALA MARINA

Calvados Club Luxury Travel, Split

Ban Tours Yachting, Zagreb Navigare Yachting, Zagreb

Eklata Youth Travel, Split

Adriatic Sailing, Zagreb

Adriatic Dmc, Dubrovnik MALA DMK PUTNIČKA AGENCIJA

KATEGORIJA: HOSTEL HOSTEL

Marina Vrsar, Vrsar Adriatiq Marina Tribunj, Tribunj Aci Marina Trogir, Trogir POSEBNO PRIZNANJE ZA IZNIMNU KVALITETU

Fiore tours, Poreč Amber Travel, Kastav Swanky Mint Hostel, Zagreb

O.V.E.S.T. Viaggi, Rijeka

Hostel 1W, Rijeka POSEBNO PRIZNANJE ZA RAZVOJ ENO-GASTRO TURIZMA Etno Art Travel, Lopatinec

Chillout Hostel, Zagreb

KATEGORIJA: LJEČILIŠTE/SPA LJEČILIŠTE/SPA LJ

Olive Island Marina, Sutomišćica

POSEBNO PRIZNANJE ZA DOPRINOS PROMOCIJI MIKRO PODUZETNIŠTVA:

Nedo Pinezić

Daruvarske toplice, Daruvar D V Va Varaždinske toplice, Varaždinske toplice Th Thalassotherapia Opatija, Opatija 30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

DANI HRVATSKOG TURIZMA

2017 NAJUSPJEŠNIJA Š DESTINACIJA ZA LJETNI ODMORIŠNI TURIZAM

TURISTIČKI CVIJET - DESTINACIJA GODINE NAJUSPJEŠNIJA DESTINACIJA TURIZMA ZDRAVLJA

NAJUSPJEŠNIJA DESTINACIJA RURALNOG TURIZMA

Crikvenica Daruvar i Daruvarske toplice Rovinj AUTENTIČNA PRIMORSKA DESTINACIJA “MALO MISTO” Baranja

Rovinj

“Po plavem trnaci”

Dubrovnik

Dalmatinska zagora

Labin – Rabac NAJUSPJEŠNIJA DESTINACIJA KONTINENTALNE HRVATSKE

NAJUSPJEŠNIJA CITY BREAK DESTINACIJA Split

Maslinica

Osijek

Zagreb

Postira

Zagorje – bajka na dlanu

Pula

Sali

Samobor

ODRŽIVI TURIZAM Javna ustanova Aquatika – slatkovodni akvarij Karlovac Vodeni park Aquae Vivae, Krapinske toplice Koncept Piazza (Camping Resort Lanterna, Valamar Riviera d.d.) REKREACIJA I ZABAVA Zaton Holiday Resort Dinopark Funtana Umag Tennis Academy PLAŽA GODINE Plaža Lido i kupalište Angiolina, Opatija Plaža hotela Valamar Dubrovnik President, Dubrovnik Plaža Nikolina, Baška voda

ČOVJEK – KLJUČ USPJEHA ORGANIZATOR PUTOVANJA: Iva Bencun; AGENCIJSKI DJELATNIK: Euro Juričić; DJELATNIK PRODAJE I MARKETINGA U TURIZMU: Branka Martinec; TURISTIČKI ANIMATOR: Ljupka

Šandrk; TURISTIČKI VODIČ: Dino Ivančić; RECEPCIJSKI DJELATNIK: Adila Hebib; KONOBAR: Filip Savić; KUHAR: Pero Savanović; DJELATNIK HOTELSKOG DOMAĆINSTVA: Snježana Venier; PRIVATNI IZNAJMLJIVAČ: Vjera Matulić; DOMAĆIN TURISTIČKOG SELJAČKOG DOMAĆINSTVA: Richard Apel; POLICAJAC: Sanja Burić; INSPEKTOR: Tomislav Majić; DJELATNIK U POMORSKOM PRIJEVOZU: Dinko Car; DJELATNIK U ZRAČNOM PRIJEVOZU: Krunoslav Vuksan; VOZAČ: Dino Mađarić; TAKSIST: Nenad Pašić; PRODAVAČ: Mirjana Kranjac; HORTIKULTURNI DJELATNIK: Antun Vidović; ČISTAČ: Josip Rubčić; SPASILAC NA PLAŽAMA I BAZENIMA: Nino Škrobar; VATROGASAC: Marin Rados; VATROGASAC: Mario Dabelić; DJELATNIK U OSTALIM USLUŽNIM DJELATNOSTIMA: Suzana Jurišić; DJELATNIK U SUSTAVU TURISTIČKIH ZAJEDNICA: Ružica Rašperić; DJELATNIK U OBJEKTU KULTURNOG NASLJEĐA: Romano Faganel; POSEBNO PRIZNANJE ZA IZNIMAN DOPRINOS SIGURNOSTI TURISTIČKE SEZONE 2017. GODINE: Letačka posada 93. zrakoplovne baze, vojarna Zemunik, Zadarska županija.

DHT – TOP 10 HRVATSKOG TURIZMA TURISTIČKA DESTINACIJA GODINE

Split

KULTURNA TURISTIČKA ATRAKCIJA GODINE Kneževa palača, Zadar TURISTIČKI DOGAĐAJ GODINE Špancirfest INOVACIJA U TURIZMU GODINE Family hotel Amarin MARINA GODINE Marina Frapa, Rogoznica

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

RESTORAN GODINE Restoran Villa Ariston, Opatija KAMP GODINE

NAGRADA “ANTON ŠTIFANIĆ” • Godišnja nagrada Anton Štifanić: Ante Mrvica - Jadrolinija

Camping Resort Lanterna,

Split

Poreč TURISTIČKA AGENCIJA GODINE Uniline Travel Company, Pula HOTEL GODINE Hotel Monte Mulini, Rovinj

• Nagrada Nagr Na g ada za gr živo ži votn vo tno tn o dj djel elo el o životno djelo: Niko Bulić ićć

URUČENE NAGRADE NAJBOLJIMA OD NAJBOLJIH

SPLIT - DESTINACIJA GODINE

sklopu Dana hrvatskog turizma uručene su i nagrade za najbolje od najboljih u turizmu u 10 kategorija, pa je tako ovogodišnja destinacija godine Split. Nagrade su uručili premijer Andrej Plenković, ministar turizma Gari Cappelli, direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić te potpredsjednik HGK Josip Zaher. Čestitajući turističkim djelatnicima uspješnu turističku sezonu, Plenković je podsjetio kako je udio turizma u BDP-u veći od 18 posto. “Ovo je povijesno najbolja turistička sezona. Imamo rast dolazaka, noćenja, prihoda i investicija u

turizmu. Zahvaljujući turizmu Hrvatska se međunarodno pozicionira. Investicije u turizam ove godine su bile veće od 800 milijuna eura, a iduće godine očekujemo oko 940 milijuna eura investicija. To znači da ćemo još više podići kvalitetu i povećati kapacitete te biti jedna od najprivlačnijih destinacija u Europi i svijetu”, istaknuo je Plenković dodavši kako smo ove godine počeli govoriti i o održivosti hrvatskog turizma što je jako dobro. “Ne smijemo zaboraviti da je čovjek ključ uspjeha u turizmu, stoga ovim putem čestitam svim nagrađenima, nominiranima, ali i svim djelatnicima u hrvatskom

turizmu jer su oni ti koji turizam čine uistinu konkurentnim i koji svojom kreativnošću i radom Hrvatsku čine atraktivnom i jednom od najpoželjnijih svjetskih turističkih destinacija”, kazao je Cappelli, a važnost doprinosa svih turističkih djelatnika u ostvarenju odličnih rezultata naglasio je i direktor Glavnog Ureda HTZ-a Kristjan Staničić. “Pozivam sve dionike na dijalog o važnim pitanjima sektora kako bismo iduću turističku godinu dočekali još spremniji i ostvarili još bolje rezultate te čestitam još jednom dobitnicima nagrada, prvacima hrvatskoga turizma”, kazao je Zaher.

SUSRET TURISTIČKIH DJELATNIKA I PREDSTAVNIKA VLADE

PRIHODI OD TURIZMA OVE GODINE OKO 11 MILIJARDI EURA

a tradicionalnom susretu predstavnika Vlade i turističkih djelatnika na Danima hrvatskog turizma, ministar turizma Gari Cappelli potvrdio je da su točna nagađanja da bi ove godine prihodi od turizma mogli doseći 11 milijardi eura. “Do podatka o prihodu došli smo konzervativnom metodom predviđanja na temelju predviđenog rasta od pet do sedam posto, a u njega su uključeni prihodi domaćih i inozemnih gostiju. Što se tiče brojke od 100 milijuna noćenja, ona se prema Strategiji razvoja hrvatskog turizma trebala doseći 2020., a dosegnuli smo je tri godine ranije. No činjenica je da se neke naše destinacije nisu pripremile za

takav rast turista i na tome treba poraditi”, kazao je Cappelli koji je ponovno spomenuo razvoj kontinentalnog turizma i uvođenje Cro kartice te najavio skoro puštanje u proceduru zakona o pružanju usluga u turizmu. Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a, osim podataka o novcu koji je na raspolaganju iz EU fondova, ocijenila je kako se mora puno raditi na povezivanju zelene i plave Hrvatske. Državna tajnica Ministarstva mora prometa i infrastrukture Maja Mrakovčić Kostelac pojasnila je da se plaže mogu koristiti u gospodarske svrhe temeljem koncesija ili koncesijskog odobrenja. No s obzirom na to da se one nalaze na

pomorskom dobru, pri dodjeli koncesije nužno je poštivati javni natječaj. Državni tajnik Ministarstva državne imovine Tomislav Boban ustvrdio je kako se za velik dio nekretnina još ne zna u čijem je vlasništvu. “Ne znamo tko je njihov korisnik: država, jedinica lokalne uprave ili ﬁzička osoba”, kazao je Boban. Predstavnici Vlade pokušavali su odgovoriti na niz pitanja kao što su koja je granica održivosti i limit turista koje mogu primiti pojedini dijelovi naše obale, kako se od masovnog približiti elitnom turizmu i uz jednaki broj dolazaka ostvariti veće prihode, kako sezonu produljiti na cijelu godinu, gdje pronaći stručnu radnu snagu... (J.V.)

30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

DANI HRVATSKOG TURIZMA KRISTJAN STANIČIĆ, DIREKTOR GLAVNOG UREDA HRVATSKE TURISTIČKE ZAJ

CILJ JE PRODULJENJE NA CIJELU GODINU Prijeko nam je potreban daljnji razvitak turističke ponude i turističke infrastrukt Postoje konkretni učinci ulaganja u turističku infrastrukturu, u hotele te u kvalit je put kojim moramo ići dalje piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

SVI ZAJEDNO MORAMO PROMIŠLJATI O KVALITETI TURISTIČKE PONUDE, A S DRUGE STRANE I O ODRŽIVOM RAZVOJU

rvatski turizam ove godine doživljava pravu renesansu jer se bilježi još jedna rekordna turistička sezona. Ostvaren je dvoznamenkasti rast broja i dolazaka i noćenja što je više od onoga što je predvidjela Svjetska turistička organizacija (UNWTO). Tako je dosad u Hrvatskoj zabilježeno oko 96 milijuna noćenja, a uskoro se očekuje ostvarenje 100 milijuna noćenja. Istodobno se očekuje kako će se do kraja ove godine registrirati ukupno od 16 do 17 milijuna turističkih dolazaka. Među mnogim turističkim gradovima i mjestima posebice su se isticali Rovinj, Dubrovnik, Split, Medulin, Mali Lošinj i Opatija, odredišta koja su proteklih godina razvijala najkvalitetniji turistički proizvod i bilježila najviše turističkih dolazaka. Ipak, nije dovoljno da se turistički rezultati

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

ostvaruju samo tijekom ljetnih mjeseci i u špici sezone, već se turizam mora odvijati tijekom cijele godine. Kako bi trebao izgledati hrvatski turizam 365, koji će se odvijati tijekom cijele godine te što sve trebamo učiniti kako bi se unaprijedio proizvod u razdoblju pred i posezone upitali smo Kristjana Staničića, direktora Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ). “Naš je cilj produženje glavne turističke sezone na pred i posezonu što je jedan od triju ključnih ciljeva postavljenih u Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine te u Strateškom marketinškom planu. Hrvatska turistička zajednica promovira onaj segment turističke ponude koji može pridonijeti produljenju glavne sezone, a to su posebni oblici turističke ponude, primjerice zdravstveni, kongresni, cikloturizam te svi oni oblici koji su motiv dolaska turista ne samo u ljetnim nego i u drugim mjesecima”, rekao je Staničić. Istaknuo je kako je prijeko potreban daljnji razvitak turističke ponude i infrastrukture u svim našim destinacijama. Postoje konkretni učinci ulaganja u turističku infrastrukturu, u hotele te u kvalitetu same turističke ponude, a Staničić smatra kako je to put kojim moramo ići dalje. U tom smjeru idu i poslovne aktivnosti HTZ-a jer je zadaća te institucije da razvoj proizvoda bude popraćen konkretnim i adekvatnim marketinškim aktivnostima i promidžbom domaćeg turizma na svjetskom turističkom tržištu.

ISKORAK U PROMOCIJI KONTINENTALNOG TURIZMA Govoreći o unapređenju kvalitete turističkog proizvoda, Staničić je istaknuo kako, prije svega, s jedne strane svi zajedno moramo promišljati o kvaliteti turističke ponude, a s druge o održivom razvoju. “Lokalne destinacije trebaju raditi na tome da u svojim strateškim

EDNICE

SEZONE ure u svim našim destinacijama. etu same turističke ponude i to dokumentima, a naravno kasnije i u marketinškim planovima, vode računa o održivom razvoju i o postojećoj infrastrukturi ili pak gradnji nove”, naglasio je Staničić. No osim razvitka turizma u jadranskom dijelu, sve se više pažnje usmjerava na razvoj kontinentalnog turizma, pa tako i HTZ podupire unapređenje te gospodarske djelatnosti u tom dijelu Hrvatske. “Mislim da tu imamo mnogo prostora za iskorak. Naravno, s jedne strane treba poraditi na dodatnim smještajnim kapacitetima bilo da je riječ o hotelima, privatnom smještaju ili kampovima, a s druge pak strane treba raditi na odgovarajućoj promociji jer potencijala ima, i to od enogastronomije do prirodnih i kulturno-povijesnih resursa. Dakle, elemenata ima i vjerujem da ćemo u sljedećih nekoliko godina i kontinentalni turizam podići na višu razinu”, smatra Staničić dodajući kako on osobno puno komunicira s hotelijerima, vlasnicima malih i obiteljskih hotela ili privatnim iznajmljivačima diljem Hrvatske. Staničić kaže kako su svi oni jako dobro osviješteni o tome da treba zajednički nastupati na inozemnim tržištima jer su i učinci mnogo bolji kroz zajedničke nastupe. Razvitak suvremenog turizma više se ne može zamisliti bez upravljanja destinacijom ili destinacijskim menadžmentom pri čemu je bitna sinergija javnog i privatnog sektora tj. svih onih koji se izravno bave pružanjem usluga, ali i onih koji podupiru razvitak turističke infrastrukture te onih koji se bave promocijom u turizmu. Upravo sinergijom svih tih sudionika dolazi se do učinkovitijeg upravljanja destinacijom. Na upit o tome koje su sljedeće akcije HTZa u promociji hrvatskog turizma, Staničić je odgovorio kako je posao te institucije promidžba, pokrivanje ključnih emitivnih tržišta iz kojih nam dolazi najviše turista, te još bolje

pozicioniranje Hrvatske na dalekim tržištima za što su nam potrebne još bolje zrakoplovne veze. “Vrlo intenzivno radimo na tome. Vjerujem da će sljedeća predsezona, a nakon nje i glavna sezona biti isto tako uspješne kao što je bila i ova godina. Svi zajedno trebamo raditi na produljenju sezone na cijelu godinu i to je jedan od naših strateških ciljeva”, zaključio je Staničić.

Posao HTZ-a je promidžba, pokrivanje ključnih emitivnih tržišta iz kojih nam dolazi najviše turista, te još bolje pozicioniranje Hrvatske na dalekim tržištima za što su nam potrebne još bolje zrakoplovne veze

VJERUJEM DA ĆEMO U SLJEDEĆIH NEKOLIKO GODINA I KONTINENTALNI TURIZAM PODIĆI NA VIŠU RAZINU 30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

Potencijal tržišta azijskih zemalja izuzetno je velik i svakako su nam zanimljiva

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

DAJANA MRČELA, ČLANICA UPRAVE KANDITA

TRAŽE SE NOVI PROIZVODI UZ PRIHVATLJIVE CIJENE Kandit zaista ima i tradiciju i snagu imena i obveza nam je da tu tradiciju nastavimo izgrađivati, što i činimo kroz jasno definiran poslovni plan. Jedan od najvažijih preduvjeta da vas tržište i potrošači respektiraju jest kontinuirano unapređivanje kvalitete i ponude, što je posebno izraženo u konditorskoj industriji razgovarao Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

edna od rijetkih preostalih perjanica nekada moćnog osječkog gospodarstva - Tvornica čokolade i bombona Kandit - prije nešto više od tri godine je doživjela potpuni refreshing. Na području osječke istočne industrijske zone s početkom

U TRŽIŠNOJ UTAKMICI BITNO JE BITI FLEKSIBILAN, BRZO REAGIRATI I KVALITETNO ODGOVARATI ZAHTJEVIMA jeseni 2014. godine, započela je proizvodnja čokolade i bombona u potpuno novoj tvornici vrijednoj gotovo 200 milijuna kuna. Kažu kako je put prema poslovnom uspjehu otvoren kada se napravi spoj tradicije i primjene suvremene tehnologije. Je li Kandit uspio u tome, za Privredni vjesnik pitamo Dajanu Mrčelu, članicu Uprave Kandita.

- Od 2011. godine kad je Kandit ušao u sustav Mepas grupacije, u izgradnju nove tvornice te u modernizaciju poslovnih procesa investirano je više od 29 milijuna eura, te je danas Kandit moderna tvornica s kapacitetom od 14.000 tona proizvedenih proizvoda. Da su i daljnje investicije u povećanje kapaciteta neophodne, pokazuje podatak da smo od godine kad je Kandit privatiziran, proizvodnju praktično udvostručili te će ove godine ona premašiti 10.000 tona slatkih proizvoda. Također, od 2011. do 2016. godine poslovni prihodi Kandita rastu po prosječnoj stopi od 13,8 posto tako da ovu godinu planiramo završiti s prihodima većim od 300 milijuna kuna što najbolje potvrđuje ispravnost smjera u kojem idemo.

 Uz tradiciju i suvremenu tehnologiju, uspjeha na tržištu nema bez pouzdane kvalitete. - Kandit zaista ima i tradiciju i snagu imena i obveza nam je da tu tradiciju nastavimo izgrađivati, što i činimo kroz jasno deﬁniran poslovni plan. Jedan od najvažijih preduvjeta da vas tržište i potrošači respektiraju jest kontinuirano unapređivanje kvalitete i ponude, što je posebno izraženo u konditorskoj industriji. U Kanditu smo u protekle tri godine, od kada je nova uprava, potpuno promijenili vizualni identitet gotovo svih proizvoda, ali i lansirali

više od mil €

29 9

investirano u Kandit od 2011.

više od

10.000 0t slatkih proizvoda proizvest će se ove godine

13,8% prosječna stopa rasta Kanditovih poslovnih prihoda

30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

INTERVJU

U Kanditu smo u protekle tri godine, od kada je nova uprava, potpuno promijenili vizualni identitet gotovo svih proizvoda, ali i lansirali na tržište nekoliko desetaka novih proizvoda. Rezultat toga je rast udjela na tržištu Hrvatske u gotovo svim kategorijama u kojima j ma smo prisutni.

na tržište nekoliko desetaka novih proizvoda. Rezultat toga je rast udjela na tržištu Hrvatske u gotovo svim kategorijama u kojima smo prisutni.

u zadnjih četiri godine posebno pripremamo za božićne blagdane, kad je i vrhunac prodaje slatkog programa. U proizvodnji nam je kao u

 Današnje tržište bitno je napornije nego ranije jer se stalno traže nove ponude. Kako se Kandit snalazi u takvoj utakmici? - Tržište je izuzetno dinamično posebno zato što se svakodnevno pojavljuju i novi proizvodi i novi igrači. U toj tržišnoj utakmici bitno je biti ﬂeksibilan, brzo reagirati i kvalitetno odgovarati zahtjevima. Potrošači traže zanimljive proizvode, nove okuse, privlačan dizajn i, naravno, prihvatljive cijene. Naša je prednost to što imamo dobar i uigran tim ljudi za razvoj, marketing, proizvodnju i prodaju, tako da na novim projektima radimo kontinuirano, nastojeći da svaki novi proizvod nađe svoje mjesto na tržištu i osigura zadovoljstvo potrošača, a time i prodaju. Ove godine smo izašli s nekoliko potpuno novih proizvoda koji su dobro prihvaćeni na tržištu. U kategoriji čokolada novost je kombinacija bijele čokolade s kokosom i mliječne čokolade s rižom. Posebno bih istaknula i dvije nove čokolade Kandi breakfast biscuits – mliječnu i bijelu čokoladu s komadićima keksa i voća koje su ovih dana krenule na tržište, a s obzirom na prve reakcije, očekujemo dobre prodajne rezultate. Istaknula bih i da smo, osluškujući tržište, odlučili naše najprodavanije velike čokolade upakirati u kartonske kutije ekskluzivnog dizajna te ih na taj način učiniti privlačnijim i kao poklon. U Kanditu se

NAŠA SU POSLOVNA STRATEGIJA I NASTUP NA TRŽIŠTU USKO POVEZANI SA STABILNOM KVALITETOM I KROZ TO JAČAMO IMIDŽ NA TRŽIŠTU

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

tvornici Djeda Mraza, priprema se više od 15 posebno kreiranih proizvoda koje je osmislio naš dizajn studio.

 Tko konzumira Kanditove proizvode, odnosno koje je njegovo tržište? - Kroz dugogodišnju tradiciju, Kandit je kao brend poznat i u Hrvatskoj i na tržištima Adria regije. Neki od proizvoda kao što je Kandit čokolada za kuhanje, Rum pločica i Kandi čokolada s rižom top selleri su na svim tržištima na kojima Kandit uspješno posluje. Uz hrvatsko tržište na kojem ostvarujemo 57 posto realizacije, ovi proizvodi su izuzetno popularni na

Nova ulaganja kroz EU fondove Iako imate novu tvornicu, i dalje nastavljate s ulaganjima. Uključujete se i u projekte Europskog fonda za regionalni razvoj. Konkretno, provodite projekt Razvoj novih konditorskih proizvoda temeljenih na ekspandiranim žitaricama. O čemu se radi i što bi ostvarenje toga projekta trebalo donijeti Kanditu? - Kandit u novoj tvornici proizvodi od 2014. godine, ali iz godine u godinu investira u daljnju modernizaciju i povećanje kapaciteta. Vrijednost ovogodišnjih investicija je veća od 1,5 milijun eura od čega je jedna

od najvećih, nova linija za automatski završetak procesa pakiranja čokolada. Projekt Razvoj novih konditorskih proizvoda temeljenih na ekspandiranim žitaricama radimo u suradnji s Centrom za poduzetništvo i bit će realiziran do kraja godine. Kandit je jedan od vodećih proizvođača čokolada s rižom i taj trend raste, a ovom linijom značajno ćemo povećati kapacitet i osigurati si kvalitetnu sirovinsku osnovu te stabilnost u procesu proizvodnje. Uz to, kako je trend sve veća uporaba žitarica u prehrani, otvara nam se mogućnost širenja portfelja.

izvoznim tržištima, a posebno na tržištima Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije te u ostalim zemljama regije. Speciﬁčnost određenih tržišta određuje i naš portfelj s kojim nastupamo, ali bitno je da svi ti proizvodi svojom kvalitetom ostvaruju kontinuirani rast prodaje.

 Sve je jači pritisak konkurencije jeftinijih konditorskih proizvoda iz zemalja s jeftinijom radnom snagom, ali i onih koji se ne libe primjene dampinških cijena kako bi naštetili domaćim proizvođačima. Tko je opasniji i kako se Kandit bori s tim pojavama? - Naša su poslovna strategija i nastup na tržištu usko povezani sa stabilnom kvalitetom i kroz to jačamo imidž na tržištu. Svjesni smo izuzetno jake konkurencije snažnih brendova i to nam daje dodatni poticaj za napredak pa stoga nismo opterećeni sporadičnom pojavom proizvoda upitne kvalitete. Jačanjem kupovne moći i potrošači se vraćaju kvaliteti koje su se više godina morali odricati i vjerujemo da će potražnja sama diktirati ponudu na polici. Uz to, Kandit proizvodi PL (robna marka) za neke vodeće trgovačke lance i u Hrvatskoj i u zemljama EU-a, a s obzirom na to da se ugovori obnavljaju, očito je da nastupamo i u tom segmentu s kvalitetnim proizvodima.  Kandit danas posluje na otvorenom tržištu EU-a s pola milijarde stanovnika. S jedne strane, to su velike mogućnosti, ali s druge strane, tržište EU-a je prepuno svjetskih brendova slastica. Kako Kanditov brod plovi tim opasnim vodama? - Svjesni smo značaja tržišta EU-a, ali i činjenice da je to uređeno tržište na kojem su već prisutni svi značajniji svjetski proizvođači kao i domaći konditori. Iskorak na ta tržišta traži značajna i dugogodišnja ulaganja u trade

marketing s nesigurnim ishodom. Naši se proizvodi ipak mogu naći na tržištima Švedske, Slovačke, Češke, Mađarske ili Bugarske, ali naš je fokus, što se tiče brendova, tržište regije. S druge strane Kandit je prepoznat kao izuzetno dobar partner u proizvodnji PL-a te proizvodimo čokoladni program za neke od najvećih lanaca u Austriji. Od ove godine proizvodimo

KROZ DUGOGODIŠNJU TRADICIJU, KANDIT JE KAO BREND POZNAT I U HRVATSKOJ I NA TRŽIŠTIMA ADRIA REGIJE program za Lidl i to za više europskih zemalja nakon što smo se kvalitetom i poslovnošću potvrdili u Hrvatskoj i Sloveniji.

Jačanjem kupovne moći i potrošači se vraćaju kvaliteti koje su se više godina morali odricati i vjerujemo da će potražnja sama diktirati ponudu na polici. Uz to, Kandit proizvodi PL (robna marka) za neke vodeće trgovačke lance i u Hrvatskoj i u zemljama EU-a.

 Neki hrvatski konditori su tržišnu sreću potražili daleko izvan tržišta EU-a, odnosno u arapskom svijetu. Priprema li se Kandit za nastup na potencijalnim, izuzetno rastućim tržištima azijskih zemalja? - Potencijal tržišta azijskih zemalja izuzetno je velik i svakako su nam zanimljiva. U tijeku su pregovori s nekoliko potencijalnih distributera koji već imaju kontakte i mogućnost ulaska u trgovačke lance tako da vjerujemo da će u dogledno vrijeme i tamo biti Kanditovih proizvoda. Moram napomenuti da je realizacija takvog posla malo duži proces nego što smo mi navikli, ali očekujemo pozitivan ishod. 30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

AKTUALNO DRŽAVNI PRORAČUN

LANJSKI DEFICIT 0,9 POSTO BDP-a Najveći utjecaj na poboljšanje deficita u 2016. u odnosu na prethodne godine imalo je povećanje poreznih prihoda, ocijenio je Krištof piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

eﬁcit hrvatskog državnog proračuna u 2016. godini iznosio je 3,15 milijardi kuna, što čini rekordno niskih 0,9 posto bruto domaćeg proizvoda, a javni je dug pao na 82,9 posto BDP-a, dok je u 2015. iznosio 289,5 milijardi kuna ili 85,4 posto BDP-a, pokazuju revidirani podaci godišnjeg BDP-a za razdoblje od 2010. do 2016. koje je prošli tjedan objavio Državni zavod za statistiku. Revidirano izvješće

pokazuje da je deficit konsolidirane države u 2015. bio 11,2 milijarde kuna ili 3,3 posto BDP-a. U 2016. je primarni suficit opće države iznosio 2,3 BDP-a, dok je 2015. bio na razini od 0,2 posto BDP-a. “Revizija sadrži više elemenata obračuna, pa se potrošnja fiksnog kapitala na izdatke za istraživanje i razvoj kao i na izdatke za nabavu vojne opreme tretira kao investicija i uključena je u obračun BDP-a, što ranije nije bio slučaj. Također, uključene su i procjene prijevara kod plaćanja PDV-a, odnosno razlika između teoretskog PDV-a, koji je trebao biti naplaćen i onog stvarno naplaćenog”, rekao je ravnatelj DZS-a Marko Krištof te pojasnio da su uslijed statističke revizije svi pokazatelji u razdoblju od 2010. do 2016. poboljšani. Deficit države za razdoblje od 2013. do 2016. minimalno je revidiran te je bio za 59 milijuna kuna manji u 2013. ili 0,05 posto BDP-a, za 692 milijuna kuna manji u 2014. ili 0,26 posto BDP-a, za 136 milijuna kuna manji u 2015. ili 0,09 posto BDP-a te za 398 milijuna kuna veći u 2016. ili 0,1 posto BDP-a. Te revizije proizlaze najvećim dijelom zbog korekcije poreznih prihoda kao i ostalih manjih metodoloških izmjena.

KOMENTAR HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

Osjetan iskorak u fiskalnoj konsolidaciji U komentaru HGK-a o deficitu od 0,9 posto te padu javnog duga na 82,9 posto BDP-a u prošloj godini, ističe se kako prezentirani podaci potvrđuju već znanu činjenicu da je Hrvatska lani napravila osjetan iskorak u fiskalnoj konsolidaciji koji je bio veći od prvotno planiranog. “Osim uspješno vođene fiskalne politike, na veličinu smanjenja proračunskog deficita i smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u utjecao je i nešto viši rast BDP-a koji je ostvaren u uvjetima

kumuliranih povoljnih unutarnjih i vanjskih čimbenika predvođenih učincima uspješne turističke sezone te rastom inozemne potražnje. U okolnostima rasta domaće potrošnje pri rastu plaća i pozitivnijim kretanjima na tržištu rada porasli su porezni prihodi i socijalni doprinosi, što je omogućilo znatnije smanjivanje proračunskog manjka i nastavak ostvarivanja primarnog proračunskog suficita. Smanjen dug i deficit omogućili su izlazak Hrvatske iz

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

procedure uklanjanja prekomjernog proračunskog manjka u lipnju ove godine, a pozitivno su se odrazili i na poboljšanje izgleda u kretanju kreditnog rejtinga”, ističe se među ostalim u komentaru HGK.

EUROCHAMBRES

ZDRAVKO MARIĆ, MINISTAR FINANCIJA

Najniži deficit u zadnjih 10 godina Komentirajući podatke o deficitu i javnom dugu u prošloj godini ministar financija Zdravko Marić istaknuo je kako je to najniža razina deficita u zadnjih 10 godina. “Objavljeni podaci potvrđuju da Hrvatska spada u gornju, bolju polovinu zemalja EU-a. Hrvatska ima jedan od najnižih deficita među zemljama Unije, a posebno me raduje da je Hrvatska 2016. godine ostvarila dvostruko brže smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u od prosjeka EU-a. To je sigurno nešto na što svi skupa trebamo biti ponosni i zadovoljni. To je ono što smo zacrtali u svim našim strateškim dokumentima, da želimo vidjeti javni dug na zaista stabilnoj i dosta jakoj silaznoj putanji, jer je on proteklih godina iz različitih razloga, a poglavito recesije, polučio u nekim godinama čak i eksponencijalnu stopu rasta”, rekao je Marić navodeći kako je već u prvoj godini mandata ove vlade udio javnog duga u BDP-u smanjen za oko 2,5 postotnih bodova.

Burilović izabran u Upravni odbor

BOLJE PRIKUPLJANJE POREZA Veliki utjecaj na iznos deﬁcita u 2016. imao je znatan pad proračunskog salda državnog proračuna u odnosu na planirani sa 7,48 milijardi na 3,38 milijardi kuna, kao rezultat pozitivnih ekonomskih trendova. “Najveći utjecaj na poboljšanje deﬁcita u 2016. u odnosu na prethodne godine imalo je povećanje poreznih prihoda. Tijekom 2016. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 67,8 milijardi kuna, što je rast od 4,8 posto u odnosu na 2015. Tekući porezi na dohodak, bogatstvo i slično prikupljeni su u iznosu od 22,9 milijardi kuna, što čini porast od 10,4 posto, dok se kod poreza na kapital, koji je prikupljen u iznosu od 14,1 milijun kuna, bilježi godišnji rast za čak 41,7 posto”, rekao je Krištof. Prema podacima Eurostata, Hrvatska se s javnim dugom od 82,9 posto BDP-a lani našla

HRVATSKA JE S JAVNIM DUGOM OD 82,9 POSTO BDP-a LANI BILA MEĐU 16 ČLANICA EU-a ČIJI DUG PREMAŠUJE 60 POSTO BDP-a među 16 članica čiji dug premašuje 60 posto BDP-a. Najviše udjele duga u BDP-u imale su Grčka, 180 posto BDP-a, Italija 132 posto, Portugal 130 posto, Cipar 107 posto i Belgija 105 posto. Lani su najniže udjele duga u BDP-u imale Estonija, 9,4 posto, Luksemburg 20,8 posto, Bugarska 29 posto, Češka 36,8 posto, Rumunjska 37,6 i Danska 37,7 posto.

Predsjednik HGK Luka Burilović i potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš u Bruxellesu su 27. listopada sudjelovali na plenarnoj sjednici udruženja europskih gospodarskih komora – Eurochambresa. Predsjednik HGK Luka Burilović izabran je u Upravni odbor Eurochambresa s mandatom na godinu dana. “Izuzetna mi je čast što sam izabran u Upravni odbor. Time su ukazani čast i priznanje Hrvatskoj gospodarskoj komori“, rekao je Burilović. Predsjednik HGK je naglasio važnost jačanja komorskog sustava na razini Europe koji može znatno pomoći poslovanju naših članica na zajedničkom tržištu. Na plenarnoj sjednici ove krovne organizacije europskih komora izabran je novi predsjednik, dr. Christoph Leitl, koji je najavio još snažniji angažman europskih komora u potpori svojim članicama i jačanju europskog biznisa. Kako bi se to ostvarilo, Leitl je naglasio kako komore moraju biti još vidljivije prema onima koji donose odluke na EU razini, ali i na razini nacionalnih vlada. Riječ je o jačanju paneuropske mreže komora kojima je cilj utjecaj na smanjenje birokracije, snaženje vještina, pristupa izvorima ﬁnanciranja i tržištima uključivši i sklapanje trgovinskih ugovora sa zemljama koje nisu EU članice. Pozvao je i na razmjenu iskustava među europskim komorama kako bi se na najbolji način odgovorilo izazovima digitaliziranog svijeta, a Eurochambres će pozicionirati kao europsku platformu inovacija. Novi predsjednik Leitl je uvjeren kako je Eurochambres kao paneuropska organizacija komora u stanju izazove s kojima se Europa susreće pretvoriti u nove mogućnosti za još bolje rezultate europskih tvrtki, članica Eurochambresa. 30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA GRAĐEVINARSTVO

POSLA IMA, A RADNIKA NI ZA LIJEK T k je Tek j nedavno d zaustavljen t drastičan ekonomski, kvalitativni i kvantitativni pad građevinskog sektora koji je trajao uzastopce skoro šest godina, kaže Mirjana Čagalj ističući kako je sada građevini najveći problem nedostatak radne snage piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

4854 nove zgrade završene tijekom 2016. (podaci DZS-a)

1,7% povećan obujam građevinskih radova u 6 mjeseci 2017.

49,8% povećana vrijednost predviđenih radova u istom razdoblju

ektor koji je najviše na svojoj koži osjetio udar šest recesijskih godina svakako je graditeljstvo, a u prilog toj tezi govore i podaci o kretanju bruto domaćeg proizvoda prema kojima je to bila djelatnost s najvećim padom bruto dodane vrijednosti tijekom tih šest godina od čak 43,9 posto. U zadnje dvije godine polako se naziru pozitivni pomaci te se može zaključiti kako taj sektor postupno izlazi iz krize. U prilog tome govori i statistika. Tako su u prošloj godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj završene 4854 nove zgrade s više od 1,83 milijuna metara četvornih površine. Od toga broja 79 posto, odnosno 3811 zgrada bila je namijenjena stanovanju, dok ih je 21 posto ili 1013 bilo nestambenih. Kad je riječ o novim stanovima, njih je lani završeno 7809 s prosječnom korisnom površinom od 94,8 metara četvornih. Naviše je bilo završenih trosobnih stanova, njih 2131, a najmanje (samo 41) imalo je osam i više soba. “Tek je nedavno zaustavljen drastičan ekonomski, kvalitativni i kvantitativni pad građevinskog sektora koji je trajao uzastopce skoro šest godina. Zbog odsustva investicija najveći teret recesije u Hrvatskoj podnio je sektor graditeljstva. Sada se nalazi na prekretnici jer se na temelju boljih rezultata u zadnjim kvartalima javlja nada da u Hrvatskoj još ima potencijala za pametni i održivi rast temeljen na njenim nekadašnjim prednostima i potencijalima”, rekla je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj koja ističe kako se sada građevina susreće s drugim problemima.

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

TRAŽE SE ZIDARI, TESARI, ARMIRAČI... “Najveći problem je nedostatak radne snage što je posljedica neadekvatne politike obrazovanja i neadekvatne plaće građevinskog radnika. Radnika nema već duže vrijeme, pa ovo postaje limitirajući faktor i jedan od gorućih problema s kojim se susreću građevinske tvrtke. Sve je više primjera gdje tvrtke odbijaju poslove jer nemaju radnika s kojima bi se

SVE JE VIŠE PRIMJERA DA TVRTKE ODBIJAJU POSLOVE JER NEMAJU RADNIKA S KOJIMA BI SE ODRADILO UGOVORENO, KAŽE POTPREDSJEDNICA HGK odradilo ugovoreno. Zidari, tesari, armirači, keramičari, soboslikari, fasaderi i monteri suhe gradnje samo su neka od deﬁcitarnih struka koje poslodavci traže na razne načine. Ovo je nacionalni problem koji nije vezan samo za sektor graditeljstva pa ga treba rješavati akcijom na nacionalnoj razini, u nacionalnoj radnoj politici i u školskom sustavu. Vlada je Odlukom o utvrđivanju godišnje kvote dozvola

30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

PV ANALIZA Završene zgrade i stanovi u 2015. i 2016. Završene zgrade ukupno

Završeni stanovi

stambene zgrade 2

nestambene zgrade 2

broj stanova

korisna površina, m2

broj

površina, m

broj

površina, m

broj

površina, m

4641

1.898.127

3678

979.014

963

919.113

8059

733.413

2016.

4824

1.832.144

3811

1.012.270

1013

819.874

7809

740.429

Indeksi 2016./2015.

103,9

96,5

103,6

103,4

105,2

89,2

96,9

101,0

2015.

Izvor: DZS

Uvoz strane radne snage je ‘vatrogasna’ mjera koja kratkoročno rješava problem radne snage, no ako u

Hrvatsku dođu veći i značajniji projekti, za koje postoje naznake, neće biti provedivi zbog deﬁcita kvaliﬁciranih stručnjaka. Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze

za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2017. i Izmjenom Odluke pokušala ublažiti problem, ali on time nije otklonjen”, rekla je Mirjana Čagalj ističući kako je, s obzirom na veliki odljev kvalitetne radne snage, još neko vrijeme nužan uvoz strane radne snage, sve dok se ne uspostavi pravo tržište rada u Hrvatskoj, a potom krene s planiranim srednjoročnim mjerama kao što je proces restrukturiranja gospodarstva i unapređenja njegove konkurentnosti, sustav poticanja zaposlenika za nastavak obrazovanja i cjeloživotnog učenja, prekvalifikacija i osposobljavanje nezaposlenih, uvođenje više fleksibilnosti i slobode u obrazovni sustav. “Uvoz strane radne snage je ‘vatrogasna’ mjera koja kratkoročno rješava problem radne snage, no ako u Hrvatsku dođu veći i značajniji projekti, za koje postoje naznake, neće biti provedivi zbog deficita kvalificiranih stručnjaka”, smatra Mirjana Čagalj. Dugoročno rješenje problema nedostatka građevinskih radnika HGK vidi kroz dualno obrazovanje, ali i ostale obrazovne aktivnosti u suradnji s ministarstvima i državnim tijelima te u popularizaciji i afirmaciji trenutačno nepopularnih građevinskih zanimanja. Cilj dualnog obrazovanja je povezivanje samog sustava obrazovanja i gospodarstva prema uzoru na Austriju i Njemačku, a upravo je to ono što poslodavci traže. Takvo obrazovanje uključuje mlade na tržište rada još za vrijeme srednjega strukovnog školovanja i visokog obrazovanja.

KRIZA POMELA VELIKE I MALE Kada govorimo o nestambenim zgradama, statistika DZS-a bilježi kako je lani završeno 68 hotela, 48 uredskih zgrada, 87 zgrada koje služe za trgovinu na veliko i na malo, a također završeno je i 166 industrijskih zgrada i skladišta. Do izbijanja gospodarske krize u građevinarstvu je bio trend prekomjernog rasta na temelju snažnog državnog investiranja u infrastrukturne projekte te ulaganja građana u stanogradnju. Analiza koju je izradila Hrvatska gospodarska komora pokazuje da je udio bruto dodane vrijednosti građevinarstva u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti dosegnuo

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

izuzetno visokih 8,5 posto u 2008. godini, nakon čega se drastično smanjio, da bi u 2016. godini iznosio 5,2 posto. Tijekom krize izostalo je investiranje države, tvrtki i stanovništva, što je rezultiralo snažnim padom građevinske aktivnosti i nerješivim problemima u znatnom dijelu građevinskih tvrtki koje nisu uspijevale pad domaće potražnje kompenzirati izlaskom na inozemno tržište. Stoga je kriza u građevi-

DUGOROČNO RJEŠENJE PROBLEMA NEDOSTATKA GRAĐEVINSKIH RADNIKA HGK VIDI KROZ DUALNO OBRAZOVANJE, ALI I OSTALE OBRAZOVNE AKTIVNOSTI narstvu bila dugotrajna i vjerojatno najsnažnije izražena od svih djelatnosti, što ocrtava činjenica da je u 2016. u odnosu na pretkriznu 2008. godinu u građevinarstvu izgubljeno 546.000 radnih mjesta, dok je obujam građevinskih radova bio 45,6 posto niži nego prije krize, broj izdanih građevinskih dozvola manji za 34,7 posto, pri čemu je broj izdanih dozvola za stanove smanjen za 61,8 posto. Sve to rezultiralo je nestankom s tržišta velikih građevinskih tvrtki, a i one koje su preostale osjećaju posljedice serije loših poslovnih godina. “Kriza koja je trajala punih šest godina bila je dublja i dugotrajnija nego u ostalim djelatnostima i dugotrajnija nego kod građevinara u drugim europskim zemljama, što nam je smanjilo konkurentnost. Kriza u građevinarstvu dijelom je povezana sa zaduživanjem države, s predimenzioniranim građevinskim sektorom prije nastupanja krize formiranim na temeljima vođenja pogrešnih razvojnih politika, kako

Broj i građevinska veličina završenih zgrada prema vrsti zgrade i vrsti radova u 2016. Završene zgrade

u Hrvatskoj tako i u Europskoj uniji, prekomjernim ulaganjem u izgradnju infrastrukture i prekomjernom stambenom izgradnjom. Stoga ni ne čudi što je većina velikih i puno manjih tvrtki otišlo u stečaj”, rekao je Zlatko Sirovec, glavni direktor Tehnike i predsjednik Udruženja graditeljstva pri HGK-u. Sirovec ističe kako u Hrvatskoj ima mnogo građevinskih tvrtki koje se bore za svoje mjesto na tržištu rada, a veliki problem i ograničavajući faktor stvara im nedostatak kvaliﬁciranih radnika jer teško planiraju i ispunjavaju ugovorene poslove.

IPAK SVJETLO NA KRAJU TUNELA “S ovim se problemom nosimo na razne načine, imamo stalno otvorene natječaje za radnike, u puno većoj mjeri koristimo podizvođače, ponekad i lošije kvalitete, pa za njima popravljamo, uvozimo radnike - i to ako ih uspijemo pronaći u trećim zemljama, stipendiramo učenike koji upišu građevinske škole. No i dalje su prisutni problemi niskih cijena, likvidnosti, naplate naših potraživanja i nelojalne konkurencije”, istaknuo je Sirovec navodeći kako su tvrtke oslabljene krizom sada u situaciji da se moraju prilagoditi novim izazovima i mogućnostima na tržištu, kako bi stvorile kapital i osigurale perspektivu. “To se prvenstveno odnosi na poslove koji proizlaze iz razvojnih prioriteta Europske unije, njenih investicijskih planova i mogućnosti ﬁnanciranja iz europskih kohezijskih i strukturnih fondova kao i kreativnosti i sposobnosti tvrtki samih u privlačenju sredstava iz EU fondova. Svakako se nadamo da su krizne godine iza nas jer je pretkrizni rast bio stihijski i na račun zaduženja, a sada je baziran na rastu BDP-a”, rekao je Sirovec te dodao kako se nazire svjetlo na kraju tunela, ali još je dug put do izlaska iz njega. Pozitivni trendovi koji su se stabilizirali u prošloj godini, nastavljeni i u ovoj. Tako obrađeni podaci HGK pokazuju da je u prvoj polovini ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje obujam građevinskih radova povećan za 1,7 posto, vrijednost obavljenih građevinskih radova za 4,2 posto, broj izdanih građevinskih dozvola za 27,7 posto. Osim toga,

broj zgrada

površina, m2

volumen, m3

Ukupno

4824

1.832.144

6.940.450

Nove zgrade

4076

1.616.568

6.126.914

Stambene zgrade

3224

911.094

2.764.177

Sa 1 stanom

2199

399.788

1.210.861

Sa 2 stana

401

107.841

321.251

Sa 3 i više stanova

619

395.380

1.205.740

8085

26.325

Nestambene zgrade

852

705.474

3.362.737

Hoteli i slične zgrade

84.805

280.495

Uredske zgrade

94.878

304.425

Zgrade za trgovinu na veliko i malo

102.350

525.546

145

15.828

53.787

166

272.243

1.573.482

58.167

288.524

Ostale nestambene zgrade 2)

279

77.203

336.478

Dogradnja i nadogradnja 3)

748

215.576

813.536

Stambene zgrade

587

101.176

301.901

Nestambene zgrade

161

114.400

511.635

Zgrade za stanovanje zajednica

Zgrade za promet i komunikacije

Industrijske zgrade i skladišta Zgrade za kulturno-umjetničku djelatnost i zabavu, obrazovanje, bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu

1) Od ukupnog broja zgrada obuhvaćenih ovom skupinom, najveći je udio garaža (136 zgrada s površinom od 10 592 m2), i to privatnih uz obiteljske kuće te javne garaže. 2) Ova skupina obuhvaća zgrade za poljoprivrednu djelatnost, zgrade za vjerske obrede itd. 3) Radovi kojima se dobivaju nove uporabne cjeline uz postojeće zgrade (novi stanovi, poslovni i drugi prostori) ili na njima Izvor: DZS

vrijednost predviđenih radova povećana je za 49,8 posto, a vrijednost novih narudžbi za 17,4 posto uz rast broja izdanih dozvola za stanove od 41,9 posto. Stoga je zaključak kako je opo-

TVRTKE OSLABLJENE KRIZOM SADA SE MORAJU PRILAGODITI NOVIM IZAZOVIMA I MOGUĆNOSTIMA NA TRŽIŠTU, KAŽE SIROVEC ravak građevinarstva potaknut ukupnim gospodarskim rastom i jačanjem investicijske aktivnosti privatnog i javnog sektora pri visokim raspoloživim sredstvima iz fondova Europske unije, ali je s druge strane sama dinamika oporavka opterećena niskom cijenom ugovorenih poslova i nedostatkom stručnih radnika. 30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

S MARKOVA TRGA SJEDNICA VLADE

Prava i obveze OPG-ova na jednom mjestu Ciljna skupina obuhvaća 62.128 OPG-ova koji imaju nositelje mlađe od 56 godina i kvalitetan obujam poljoprivredne proizvodnje, a koje je potrebno usmjeriti u poduzetničkim aktivnostima, rekao je Majdak piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

lada je u saborsku proceduru sa svoje prošlotjedne sjednice uputila Prijedlog zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Njime se želi deﬁnirati OPG kao prepoznatljiv i prihvaćen organizacijski oblik poljoprivrednika u kojem se obavljaju gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti sa svrhom ostvarivanja dohotka ili dobiti proizvodnjom i prodajom proizvoda ili pružanjem usluga na tržištu.

ZAKONOM DO OSTVARIVANJA NIZA CILJEVA Naime, do sada nije donesen ni jedan propis koji na jednom mjestu regulira prava i obveze OPG-a, a ovim zakonom se deﬁniraju razlikovni okviri za ona poljoprivredna gospodarstva koja se poljoprivredom bave u vrlo ograničenom obuhvatu u okviru vlastitih potreba od onih poljoprivrednih gospodarstava koji se poljoprivredom bave u proizvodnom, poduzetničkom i tržišno orijentiranom obuhvatu. Zakonom se također utvrđuju i prava, obveze i odgovornosti nositelja OPG-a, a Upisnik OPG-ova uspostavlja se kao javna službena evidencija.

Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede

Zakon se predlaže kako bi se ostvario niz ciljeva, od održivog razvoja, preko načela opće sigurnosti hrane, očuvanja prirodnih poljoprivrednih resursa, do

unapređenja i očuvanja konkurentnosti te jačanje društvene, socijalne, gospodarske i ekološke uloge OPG-a. “Ciljna skupina obuhvaća 62.128 OPG-ova koji imaju nositelje mlađe od 56 godina te kvalitetan obujam poljoprivredne proizvodnje, a koje je potrebno usmjeriti u poduzetničkim aktivnostima kako bi nastavili svoj rad u poljoprivredi na područjima gdje žive i rade te ih postupno usmjeriti profesionalizaciji”, rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak. Na dan 31. prosinca 2016. godine u Upisniku poljoprivrednika, a ranije Upisniku poljoprivrednih gospodarstava koji se vodi sukladno zakonu kojim se određuju ciljevi i mjere poljoprivredne politike, upisano je sveukupno 170.515 gospodarstava od kojih su prema tipu: 2566 trgovačka društva, 2201 obrti, 385 zadruge, 196 ostali oblici, a njih 165.167 su obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Zanimljivo je i da 60 posto OPG-ova koristi površine manje od tri hektara, a prema podacima iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava 21.074 upisana gospodarstva ili njih 12 posto uopće nema upisano korištenje poljoprivrednih površina.

Lučkoj upravi Osijek suglasnost za kredit

Modernizacija meteorološke motriteljske mreže

Vlada je Lučkoj upravi Osijek dala suglasnost za kreditno zaduženje kod Splitske banke za financiranje 17,3 milijuna eura vrijednog projekta izgradnje terminala za pretovar rasutih tereta u toj luci. Tim će kreditom Lučka uprava Osijek pokriti nešto manje od 10 posto ukupne vrijednosti ovog projekta, s obzirom na to da će 90,04 posto pokriti bespovratna sredstva iz EU fondova.

Vlada je dala suglasnost na odluku Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kojom se Državnom hidrometeorološkom zavodu odobrava najviše 51,6 milijuna kuna za sufinanciranje 15 posto troškova projekta Modernizacija meteorološke motriteljske mreže u RH - Metmonic, ukupno vrijednog 343,9 milijuna kuna. Riječ je o projektu od strateške važnosti za državu koji bi trebao biti dovršen do rujna 2021. godine, a 85 posto se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

AKTUALNO LIDER INVEST

NAGRAĐENI NAJBOLJI INVESTITORI Nagradu za najbolju veliku proizvodnu investiciju dobila je tvrtka ACG Lukaps, za najbolju srednju proizvodnu investiciju Wollsdorf Components i Orada Adriatic, a Rimac Automobili za najbolju malu proizvodnu investiciju piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ider invest je nagrada poslovnog tjednika Lider koja se dodjeljuje najboljim velikim, srednjim i malim proizvodnim investicijama. Ovogodišnju nagradu 100 posto Lider invest za najbolju veliku proizvodnu investiciju dobila je tvrtka ACG Lukaps, i to za izgradnju zgrade od 20.000 četvornih metara, povećanje proizvodnih kapaciteta sa sedam na 10 milijardi kapsula za lijekove godišnje, nabavu novih tehnologija i ulaganje u istraživanje, vrijednu ukupno 262,5 milijuna kuna. Tvrtke Wollsdorf Components i Orada Adriatic dobile su nagradu 100 posto Lider invest za najbolju srednju proizvodnu investiciju vrijednosti između 10 i 150 milijuna eura. Tvrtka Rimac Automobili prema istom izboru ostvarila je najbolju malu proizvodnu investiciju. Uz te tri najvažnije nagrade tjednik Lider je dodijelio i priznanje Export Lider invest za investicije koje su najviše pridonijele izvozu, koje su dobile tvrtke TTO Thermotechnik i Ducati komponenti. Priznanje Employee Lider invest za investiciju koja je najviše pridonijela zapošljavanju dobila je tvrtka Wollsdorf Components, priznanje ECO Lider invest za investiciju koja je najviše pridonijela održivom razvoju i kvaliteti života građana te zaštiti prostora i okoliša dobila je tvrtka Spin Valis Internacional, a posebno priznanje stručnog odbora Special Lider invest dodijeljeno je tvrtki Tabacco. Posebnu nagradu redakcije Lider kojom se nagrađuju dugogodišnja stalna ulaganja u proizvodnju dobila je tvrtka Belupo.

ISTINSKI JUNACI “Ovim izborom naš tjednik želi mijenjati sustav vrijednosti i pridonijeti tome da oni koji investiraju postanu istinski junaci u javnosti”, rekao je glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović. “Ovdje odajemo

INVESTICIJE KOJE SU DO SADA DOŠLE U HRVATSKU POSLJEDICA SU SLUČAJA, A NE SUSTAVNOG RADA NA NJIHOVOM PRIVLAČENJU, SMATRA JURČIĆ priznanje onima koji su se u nepovoljnim uvjetima za investiranje usudili ući u najtežu poslovnu disciplinu. Oni koji u Hrvatskoj kreću u proizvodne investicije su poput desetobojaca, moraju se savladati lokalni otpori, sva papirologija, a tek onda dolazi i briga o tržištu na koje se dolazi”, istaknuo je Šajatović

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić ističe kako su investicije ključ razvoja i stvaratelj novih radnih mjesta. “Zadnjih godina imamo sve veći problem s nedostatkom radne snage i upravo zato sve više ulažemo u prekvaliﬁkacije radnika, posebice u turizmu, te se okrećemo pronalasku radne snage i u susjednim državama”, dodaje Pavić. Hrvatska je propustila prva dva vala investiranja koja su se dogodila krajem devedesetih i početkom ovog stoljeća, istaknuo je izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske Marko Jurčić. “I dok je propuštanje prvog vala još opravdano zbog posljedica rata, drugi val nismo smjeli propustiti. Nažalost, investicije koje su do sada došle u Hrvatsku posljedica su slučaja, a ne sustavnog rada na njihovom privlačenju. Ako budemo čekali, doći će vrijeme kada cijena rada zbog digitalizacije i robotizacije više neće biti relevantna pa mnogi investitori više neće imati potrebu ulagati izvan svoje zemlje”, zaključio je Jurčić.

30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO HRVATSKO-KINESKI (NINGBO) GOSPODARSKI FORUM

INTERES POSTOJI, NO VALJA PRODUBITI SURADNJU Hrvatska može ponuditi know-how, kvalitetom vrhunske premium proizvode i one u pojedinim nišnim sektorima gospodarstva koji su jedinstveni i vodeći u svijetu, istaknula je Mirjana Čagalj piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

cilju ostvarivanja bolje poslovne suradnje i informiranja poduzetnika o mogućnostima koje pruža golemo kinesko tržište, u Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je Hrvatsko-kineski (Ningbo) gospodarski forum. Izaslanstvo kineskoga grada Ningboa činili su predstavnici tridesetak tvrtki iz farmaceutske, kemijske, građevinske, tekstilne i prehrambene industrije te IT sektora. “Iako se većina naše trgovinske razmjene odvija s Europskom unijom, Kina, kao drugo po veličini gospodarstvo u svijetu i najveća trgovačka sila od velikog nam je značenja. Stoga je HGK trenutačno u postupku otvaranja svog predstavništva u Šangaju”, istaknula je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK. Kada se govori o potencijalima suradnje, valja imati na umu razlike dviju zemalja, a ponajprije one u veličini, broju stanovnika i proizvodnim kapacitetima. “Hrvatska može ponuditi know-how, kvalitetom vrhunske premium proizvode i one u pojedinim nišnim sektorima gospodarstva koji su jedinstveni i vodeći u svijetu”, naglasila je dodajući kako

kontinuirano povećanje broja dolazaka kineskih turista u Hrvatsku ukazuje na to da je i turizam grana u kojoj je moguća bolja suradnja.

PROCEDURE I CERTIFIKATI Osim toga, nastavila je, primjećuje se značajan interes za hrvatske prehrambene proizvode. No suradnja u prehrambenoj industriji otežana je zbog potrebnih procedura i certiﬁkata. “S obzirom na obostrani interes, nadamo se da će se potrebne procedure ubrzati i pozitivno riješiti u najskorijem roku”, istaknula je. Hrvatska je zanimljiva ulagačima i zbog svojeg posebnog geostrateškog položaja i luka pružajući jedinstvenu mogućnost bržeg prijevoza roba između Kine i EUa. “Kao najmlađa članica EU-a, Hrvatska više ne predstavlja tržište od 4,5 milijuna stanovnika, već ono od pola milijarde korisnika. Uz male i dobro planirane korake možemo značajno pridonijeti produbljenju dosadašnje suradnje naših dviju ekonomija”, kazala je Mirjana Čagalj. Xu Jianhua, zamjenik generalnog direktora gradskog povjerenstva za trgovinu

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

Ningboa, istaknuo je kako taj grad ima snažnu petrokemijsku industriju kao i proizvodnju automobila. “Važno je naglasiti i dobru prometnu povezanost ove luke. Drugim riječima, Ningbo je povezan s više od 600 luka u svijetu”, naglasio je. Svjetlana Momčilović, voditeljica Odjela za investicije HGK, istaknula je kako je robna razmjena Kine i Hrvatske u 2016. iznosila 729 milijuna dolara i bila veća za 11,2 posto u odnosu na 2015. “Time se Kina svrstala na 11. mjesto najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske”, kazala je. Lani je u Kinu izvezeno robe u vrijednosti 84 milijuna dolara, što je rast od 8,3 posto, dok je uvoz iznosio 645 milijuna dolara, što je povećanje od 12 posto. Najvažniji izvozni proizvodi u Kinu bili su strojevi za preradu gume, drvna građa, motorna vozila posebne namjene... Među uvoznim proizvodima ističu se telefonski aparati, strojevi za automatsku obradu podataka i klima-uređaji. Unapređenje suradnje, dodala je, najizglednije je u transportu i distribuciji roba, odnosno korištenju luka Ploče, Zadar i Rijeka, te gradnji distributivnih centara u njihovoj blizini.

IZAZOVI I MOGUĆNOSTI ZA PLASTIKU U KRUŽNOM GOSPODARSTVU

Pametnim gospodarenjem otpadom do novih radnih mjesta

ažan segment u kružnom gospodarstvu je svakako gospodarenje otpadom koje ima značajnu ulogu u otvaranju novih radnih mjesta i kreiranju zelenih tehnologija, rekla je direktorica Sektora za industriju i IT HGK Tajana Kesić Šapić na otvaranju 11. međunarodne konferencije Izazovi i mogućnosti za plastiku u kružnom gospodarstvu koja se održala u Gospodarskoj zbornici Slovenije. “Europska unija opredijelila se za kružno gospodarstvo, stoga države članice trebaju stvoriti uvjete za ponovno korištenje proizvoda gdje je to moguće, stvoriti potrebne uvjete da otpad postane sekundarna sirovina i time omogućiti povećanje udjela materijalne i energetske oporabe što u konačnici dovodi do učinkovitog korištenja resursa”, istaknula je Tajana Kesić Šapić. Prema analizama Europske komisije, kada bi se u potpunosti primjenjivali

zakoni Europske unije vezani uz gospodarenje otpadom, u EU bi se do 2020. stvorilo 400.000 novih radnih mjesta. Državni tajnik u Uredu premijera Republike Slovenije Tadej Slapnik istaknuo je da prijelaz s linearnog na zelenu ekonomiju nije posao jednog ministarstva nego to mora biti zajednički osmišljen posao.

BRODOSPLIT

Porinut novi kruzer U Brodograđevnoj industriji Split u more je položena Novogradnja 538, putnički brod za krstarenja koju tvrtka u grupaciji Brodosplit-BSO gradi za domaćeg naručitelja - tvrtku Brodarstvo Marasović iz Krila Jesenice. Prema projektnoj i klasiﬁkacijskoj

dokumentaciji odobrenoj po pravilima Hrvatskog registra brodova, Brodosplitova “specijalna” izradila je čelični trup i nadgrađe za brod dužine 48,79 metara, širine na rebrima 8,8 metara, visine 3,82 metra, i gaza 2,40 metara, a ugodnu plovidbu i uživanje na krstarenjima

“Slovenija planira biti regionalni lider za pitanje kružnog gospodarstva i želi nastavak suradnje s Hrvatskom i zemljama u regiji”, rekao je Slapnik. Na skupu je njemačka Agencija za okoliš predstavila strategiju plastike koju će EK u sklopu Akcijskog plana za kružno gospodarstvo objaviti do kraja ove godine. (K.S.)

jadranskim otocima i obalom omogućavaju dva pogonska stroja pojedinačne snage 368 kilovata. Ovim porinućem serija izgradnje turističkih brodova za krstarenja, popularnih “kriljana”, došla je do isporučenih 13 novogradnji, a njihovom izgradnjom realizira se program obnove putničke i izletničke ﬂote za hrvatske privatne brodare - male poduzetnike čiji su ciljevi razvoj malog poduzetništva na obali i otocima, razvoj turizma kroz organizirane jednodnevne izlete i višednevna krstarenja. (K.S.)

30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

AKTUALNO STANJE U AGROKORU

POZNATO JE TKO JE SVE SUDJELOVAO U ROLL-UP KREDITU Roll-up kreditom dobavljači su dovedeni u bitno bolju materijalnu poziciju u odnosu na onu prije pokretanja postupka izvanredne uprave, ocijenila je Marica Vidaković piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Pojavom krize vezane uz Agrokor, Vlada je reagirala donošenjem lex Agrokora koji su hrvatski gospodarstvenici podržali te je time spriječen stampedo koji bi nastao u slučaju otvaranja stečaja te kompanije, a što bi imalo negativne posljedice za Hrvatsku i njezino gospodarstvo. Ivan Škorić, potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo

zvanredna uprava Agrokora na sastanku s dobavljačima prošli tjedan otkrila je koja su to 33 kreditora 8. lipnja ove godine potpisala Ugovor o najstarijem kreditu od 1,06 milijardi eura odnosno tko je sve sudjelovao u tzv. roll-up kreditu. Iz popisa je vidljivo kako je Knighthead fond sudjelovao u roll-up financiranju sa 200 milijuna eura ili 20,83 posto, potom VTB banka sa 181,49 milijuna eura ili 18,91 posto, Zagrebačka banka sa 180 milijuna eura ili 18,75 posto te Monarch sa 110,8 milijuna eura ili 11,54 posto. Erste banka sudjelovala je sa 39,9 milijuna eura ili s udjelom od 4,15 posto, a VR Capital sa 38,2 milijuna eura ili 3,98 posto. Na popisu su između ostalih Goldman Sachs sa 19,4 milijuna eura ili 2,02 posto, Merrill Lynch s dva milijuna eura te J.P. Morgan s milijun eura. Najmanje, sa 200.000 eura, u kreditu je sudjelovala fizička osoba Wolfgang Abfalterer. Pojedini dijelovi Ugovora, koji reguliraju “promjene okolnosti” koje bi se u tih 15 mjeseci mogle dogoditi, izazvali su pravu buru u javnosti, pogotovo one stavke koje se mogu protumačiti na način da Vlada ne može samostalno smijeniti izvanrednog povjerenika u Agrokoru Antu Ramljaka jer bi se to smatralo povredom ugovora o kreditiranju. “Naravno da me Vlada može u svakom trenutku smijeniti. Naravno da kreditori o tome ne odlučuju. U slučaju da se to dogodi, u tom trenutku nastupaju okolnosti u kojima vjerovnici odlučuju hoće li podići kamatne stope ugovorene ugovorom i procjenjuju hoće li netko tko dolazi umjesto mene ispuniti planove. To je cijeli smisao te klauzule’’, rekao je Ramljak pojasnivši da se prije uvođenja lex Agrokora, osim s predstavnicima Knighthead fonda, sastajao i s predstavnicama drugih pravnih i financijskih institucija i u tome ne vidi ništa sporno. Na upit zašto Sberbank pokušava doći do imovine Agrokora izvan Hrvatske, rekao je da mu motivi nisu jasni. “Čak i da uspiju doći do cjelokupne imovine izvan Hrvatske,

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

uključujući i Mercator, njena vrijednost je vrlo mala, kreće se između 110 i 115 milijuna eura, a 20 milijuna eura potrošit će na odvjetnika. Ja im danas nudim 120 milijuna eura bez ikakvih troškova”, kazao je Ramljak.

DOBAVLJAČI ČVRSTO UZ IZVANREDNU UPRAVU Prokuristica Kraša i članica Privremenog vjerovničkog vijeća Marica Vidaković istaknula je kako izvanredna uprava Agrokora ima podršku dobavljača te da su roll-up kreditom dobavljači dovedeni u bitno bolju materi-

KNIGHTHEAD FOND SUDJELOVAO U ROLLUP FINANCIRANJU SA 200 MILIJUNA EURA, SLIJEDE VTB BANKA, ZAGREBAČKA BANKA... jalnu poziciju u odnosu na onu prije pokretanja postupka izvanredne uprave. “U ime i za račun dobavljača koje ovdje predstavljam apsolutno mogu reći da smo mi u ovom trenutku jako ponosni na ono što smo uspjeli, a uspjeli smo sačuvati zdravi dio hrvatskog gospodarstva, sačuvati selo, jer morate znati da su svi OPGovci i mali poljoprivrednici i mikro poduzeća dobili 100-postotnu isplatu, a velika i srednja poduzeća 40 posto starog duga. U uvjetima u kojima se sam koncern našao 9. travnja gotovo da nitko nije vjerovao da ćemo uspjeti naplatiti toliko i pri tome ići prema isplati 100 posto graničnog duga. Mogu reći sa strane dobavljača da, naravno, nikad nismo zadovoljni, želimo sav svoj novac, ali u danim smo okolnostima

zadovoljni”, rekla je Marica Vidaković. I ostali veliki Agrokorovi dobavljači istaknuli su kako je lex Agrokor omogućio dobavljačima naplatu potraživanja te istaknuli važnost Agrokorove stabilnosti za hrvatski gospodarski sustav. “Ovdje smo da branimo interese jedino i isključivo hrvatskoga gospodarstva, ni Vlade niti bilo koga drugoga. Pojavom krize vezane uz Agrokor, Vlada je reagirala donošenjem lex Agrokora koji su hrvatski gospodarstvenici podržali te je time spriječen stampedo koji bi nastao u slučaju otvaranja stečaja te kompanije a što bi imalo negativne posljedice za Hrvatsku i njezino gospodarstvo”, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Ivan Škorić dodajući kako su do sada plaćeni svi mikro dobavljači i OPG-ovi, 32 posto ostalih dugovanja, a osam posto će biti plaćeno u ožujku sljedeće godine. Predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar “slučaj Agrokor” smatra jednom od najvećih, ako ne i najvećom krizom od osamostaljenja Hrvatske. “U tom kontekstu gospodarstvenicima je interes očuvanje Agrokora, tržišnih pozicija svih njegovih kompanija, posebno kanala maloprodaje. To je isključivi i dominantni cilj, da Agrokor nastavi uspješno poslovati, ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji”, rekao je Pucar.

DIJELI SE ZDRAV OD NEZDRAVOG DIJELA POSLOVANJA? Kad je riječ o budućim procesima koji su pred dobavljačima ali i samim koncernom, Marica Vidaković istaknula je stav dobavljača da i u budućem procesu zaštite svoje tržišne udjele, a kad je riječ o otpisu potraživanja, rekla je kako je njihova polazna osnova takva da ne bi

pristali na više od 15 posto otpisa jer smatraju da ﬁnancijski sektor može puno više otpisati od njih. “Postoje neki izračuni da su od 2002. do 2014. iz sustava Agrokor kroz kamatu plaćene 33 milijarde kuna. Prema tome, dobavljači ne bi trebali otpisivati ništa više od 15 posto”, rekla je Marica Vidaković. Iako se još uvijek pouzdano ne zna kako će se riješiti situacija s nagodbom, vrlo je izgledno kako će se zdravi dio kompanija iz sustava Agrokor izdvojiti i prebacivati na novi pravni entitet, odnosno osnovat će se neka nova tvrtka, dok bi drugi, lošiji dio poslovanja koji nema budućnosti na tržištu, išao u likvidaciju, a uz taj drugi dio vezao bi se i dio duga koji vjerovnici moraju otpisati. U zdravoj kompaniji vjerovnici bi pretvorili dio svojih potraživanja koja mogu naplatiti u udjele, dok bi preostali dio duga, koji

DOMINANTNI CILJ JE DA AGROKOR NASTAVI USPJEŠNO POSLOVATI, NE SAMO U HRVATSKOJ NEGO I U REGIJI, REKAO JE PUCAR. neće otpisati, postao obveza kompanije koju će otplaćivati u određenom razdoblju. U zdravi dio poslovanja ušli bi Tisk, Jamnica, Ledo, Zvijezda, Belje, te PIK-ovi, ali i Konzum, kao i direktne dionice koje Agrokor ima u tvrtkama u regiji poput Mercatora, Diamanta, Frikoma, Konzuma BiH, dok bi se indirektne dionice raspoređivale ovisno o tvrtkama koje će ući u zdravi dio kompanije. 30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

AKTUALNO PREDSTAVLJANJE HRVATSKIH VINA U ŠVICARSKOJ

TRAŽE SE VINA NAŠIH AUTOHTONIH SORTI Predstavljanje domaćih vina na švicarskom tržištu projekt je vrijedan 1,4 milijuna kuna, od čega se 80 posto financira sredstvima koje je Udruženje vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori povuklo iz EU fonda iz tzv. Vinske omotnice piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

K Švicarci imaju i vlastitu proizvodnju, a prema nekim istraživanjima, do 75 posto plasmana u restorane čine njihova vina, pa nam je zato prostor već u startu ograničen, ali možemo proći s kvalitetnim vinima.

Gianfranco Kozlović, predsjednik Udruženja vinarstva pri HGK-u

ako se probiti na zahtjevnom švicarskom tržištu i kakva su to vina koje Švicarci vole, bilo je pitanje s kojim su se predstavnici hrvatskih vinarija zaputili prošlog tjedna na poslovne B2B sastanke s distributerima i novinarima u Zürich i Ženevu. Predstavljanje domaćih vina na švicarskom tržištu projekt je vrijedan 1,4 milijuna kuna, od čega se 80 posto ﬁnancira sredstvima koje je Udruženje vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) povuklo iz EU fonda iz tzv. Vinske omotnice. Na promociji je sudjelovalo 17 hrvatskih vinarija: Galić, Krauthaker, Zlatan otok, Jako vino, Iločki podrumi, Badel 1862, Vina Matošević, PP Orahovica, Kozlović winery, Bodren, PG Jagunić, Rizman, Miloš, Osilovac, Kutjevo, Dingač-Skaramuča i Katunar-Estate Winery. Organizirano kušanje vina, poslovni sastanci i dvije master class večere tj. stručno kušanje vina uz sljubljivanje s hranom, donijeli su optimistične prognoze za buduću distribuciju naših vina na ovom tržištu. Svi su se vinari složili u jednom - zahtjevno tržište traži vina hrvatskih autohtonih sorti i na tome, među ostalim, treba poraditi u budućnosti, ako želimo uzeti dio tog kolača. Osvrnuvši se na predstavljanje hrvatskih vinarija, Igor Barbarić, tajnik Udruženja vinarstva pri HGK-u, je istaknuo kako nam je Švicarska sedmo izvozno vinsko tržište, no ipak u toj državi naša vina još uvijek nisu dovoljno poznata. “Ovakve promotivne aktivnosti pridonose daljnjoj izgradnji brenda hrvatskih vina koje smo, upravo zbog prepoznatljivosti na stranim tržištima, okupili pod zajedničkim brendom Vina Croatia-vina mosaica”, rekao je Barbarić. Stručno kušanje vina vodio je Ivan Barbić, renomirani švicarski vinski stručnjak

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

hrvatskog podrijetla. Na promociji su vinari razgovarali s kupcima i stručnjacima o plasmanu vina na tržište Švicarske kao i o svim izazovima koje to sa sobom nosi. Osim rada na kvaliteti, naši vinari više pažnje moraju posvetiti proizvodnji vina autohtonih sorti grožđa poput zelenog silvanca, frankovke, plavca malog, crljenka, pošipa i žlahtine.

ŠVICARCI NEMAJU POTREBE ZA IZVOZOM Govoreći o plasmanu domaćih vina na švicarsko tržište, Gianfranco Kozlović, predsjednik Udruženja vinarstva pri HGK-u, je istaknuo kako je švicarsko tržište bez konkurencije u platnoj moći i životnom standardu u odnosu na ostale zemlje u Europi, a Švicarci su gurmani koji redovno jedu u restoranima, sljubljuju vino s hranom i smatraju kulturu stola dijelom kulture života. “U Švicarskoj, možda i

U ZÜRICHU I ŽENEVI DISTRIBUTERIMA I NOVINARIMA PREDSTAVILO SE 17 HRVATSKIH VINARIJA više nego na nekom drugom tržištu, naši vinari imaju odgovoran zadatak predstaviti svoju ponudu. Švicarci imaju i vlastitu proizvodnju, a prema nekim istraživanjima, do 75 posto plasmana u restorane čine njihova vina, pa nam je zato prostor već u startu ograničen, ali možemo proći s kvalitetnim vinima. To je u redu

za Hrvatsku s obzirom na količine i cijene”, naglasio je Kozlović. Dodao je kako oni svoja vina uglavnom prodaju na domaćem tržištu te stoga nemaju potrebe za izvozom. Na predstavljanju u Švicarskoj, među ostalim, sudjelovao je i Dominik Jagunić iz OPG-a Jagunić. Njegova vinarija predstavila se s tri vrste vina i jednim pjenušcem. Upravo s tim pjenušavim vinom, ali i ostalim vinima, obitelj Jagunić pokušava se probiti na zahtjevnom švicarskom tržištu. “Od naše ukupne proizvodnje trećinu čini proizvodnja pjenušca Three Stars s kojim se želimo probiti na ino tržište. Naša vinarija je obiteljska tzv. boutique vinarija, a godišnje proizvodimo od 35.000 do 40.000 boca vina. Količine su ograničene jer želimo proizvoditi kvalitetna vina”, rekao je Jagunić. Dodao je kako im je želja u budućnosti proizvoditi macerirana vina s kojima također žele naći svoj put na domaće i inozemno tržište. Zeleni silvanac autohtona je sorta vinove loze, a s tim vinom predstavilo se Poljoprivredno poduzeće Orahovica. Igor Hruškar iz PP Orahovice je naglasio kako zanimanje koje su vinari iz Udruženja vinarstva pokazali za

ŠVICARSKA NAM JE SEDMO IZVOZNO VINSKO TRŽIŠTE, NO IPAK U TOJ DRŽAVI NAŠA VINA JOŠ NISU DOVOLJNO POZNATA, ISTIČE BARBARIĆ sudjelovanje u projektu plasmana hrvatskih vina u Švicarskoj jasno pokazuje potencijal švicarskog tržišta. “Dosadašnja iskustva u izvozu hrvatskih vina pokazuju visoku gastronomsku osviještenost Švicaraca, a naravno, uz nju idu i vina najviše kvalitete. Oni traže najbolja vina i spremni su to platiti. Švicarska je po prosječnim cijenama izvoza hrvatskih vina među prvim zemljama. To je posebno značajno za daljnji strateški razvoj hrvatskog vinarstva jer želimo graditi imidž raznovrsnosti vina najviše kvalitete, a nikako ne masovne i jeftine proizvodnje. Nagrade koje su osvojila hrvatska vina zadnjih godina na međunarodnim ocjenjivanjima idu u prilog tome”, zaključio je Hruškar.

Izvoz hrvatskih vina u Švicarsku porastao za 75 posto Iz Hrvatske je u Švicarsku 2016. godine izvezeno vina u vrijednosti 398.000 eura. Istodobno, iz te zemlje nismo uvozili vino, pa se zato može zaključiti kako se prošle godine u odnosu na 2015. izvoz vina u Švicarsku povećao za 75 posto. Naime, prije dvije godine u tu državu izvezli smo 47.000 litara vina, a lani 73.500 litara. Najviše

izvozimo vina u bocama čija je prosječna izvozna cijena 5,38 eura po litri. U Udruženju vinarstva ističu kako skok u izvozu u samo godinu dana pokazuje golem izvozni potencijal hrvatskih vina u Švicarsku, uz daljnje ulaganje i jačanje prepoznatljivosti hrvatskih vina i brenda Vina Croatia-vina mosaica na to zahtjevno tržište.

30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO PIVARSTVO U HRVATSKOJ

PIVARI OD JEDNE KUNE STVORE JOŠ ČETIRI Pivo spada u vodeće sektorske izvozne proizvode. U 2016. godini izvezli smo piva u vrijednosti 48,7 milijuna eura što čini 2,8 posto poljoprivredno-prehrambenog izvoza. U odnosu na 2012. izvoz piva je lani povećan za 61 posto, istaknula je Božica Marković piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

P 862 2 mil kn izravan učinak pivarske industrije na domaće gospodarstvo

4,2 mlrd BDV-a stvoreno izravno i neizravno u tom sektoru

ivarska industrija jedna je od najstabilnijih i najproduktivnijih u Hrvatskoj, a njenu važnost za domaću ekonomiju odlično oslikava Studija o utjecaju pivarske industrije na hrvatsko gospodarstvo koju je naručila Hrvatska gopodarska komora, a izradio Ekonomski institut, Zagreb. Pivari generiraju čak 1,8 posto hrvatskog BDP-a i zapošljavaju gotovo dva posto ukupnog broja radnika u zemlji. Pero Ivanković, predsjednik Udruženja proizvođača piva Hrvatske gospodarske komore, pojasnio je kako je pivarska industrija stabilna i jaka jer je dio globalnih kompanija koje sve segmente poslovanja razvijaju po najmodernijim principima. “Vodi se računa o produktivnosti, kontroli troškova, imamo jake prodajne službe i izuzetnu marketinšku mašineriju. U kadrovskoj službi se stvorila kvalitetna baza radnika, kod nas nema zapošljavanja po bilo kakvom kriteriju osim sposobnosti. Ova industrija daje stabilnost i gospodarstvu i našim partnerima, zato svatko želi raditi u pivovari i s pivovarom”, istaknuo je Ivanković dodajući kako sve velike pivovare koriste slad koji proizvode domaći proizvođači jer im je u interesu imati što više lokalnih komponenti.

IZVOZ VEĆI OD UVOZA Konkretne brojke o utjecaju i važnosti industrije piva na hrvatsku ekonomiju prezentirala je Marina Tkalec znanstvena suradnica EIZ-a, kazavši kako se Studija bazira na podacima iz razdoblja od 2010. do 2015. godine. “Proveli smo analizu sektora te njegov izravan i neizravan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Fokusirali smo se na bruto dodanu vrijednost,

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

zaposlenost i uplate u državni proračun. Proizvodnja je blago pala kroz tih šest godina, ali je zato izvoz veći od uvoza (69 naprema 66 milijuna litara) i u promatranom razdoblju je po-

PIVARSKA INDUSTRIJA U PRVIH OSAM MJESECI 2017. BILJEŽI POVEĆANJE PROIZVODNJE OD TRI POSTO U ODNOSU NA ISTO LANJSKO RAZDOBLJE rastao za 35 posto”, naglasila je Marina Tkalec, uz napomenu da Hrvati u prosjeku piju gotovo 80 litara piva godišnje, no tu je uključena i turistička potrošnja. Studija je pokazala kako je pivarski sektor produktivniji u odnosu na hrvatski prosjek: ostvarivao je rast za vrijeme recesije, zadnjih godina povećava broj zaposlenih i ostvaruje suﬁcit u međunarodnoj razmjeni. “Izravan učinak pivarske industrije na domaće gospodarstvo je 862 milijuna kuna, dobavljači su pridonijeli s još 710 milijuna, inducirani učinak na osobnu potrošnju je 277 milijuna, a lanac distribucije dodaje još 2,38 milijardi kuna BDVa, što je sveukupno 4,2 milijarde kuna BDV-a, odnosno 1,8 posto BDP-a Hrvatske”, poručila je

Marina Tkalec naglasivši kako na svaku kunu BDV-a koju je pivarski sektor izravno stvorio dolaze još četiri kune stvorene u ostatku gospodarstva. Kad je riječ o zaposlenosti, sama pivarska industrija je zapošljavala 1726 ljudi, ali na svako to mjesto dolazi još 12 do 13 radnih mjesta neizravno stvorenih u gospodarstvu, dakle ukupno 23.522 zaposlena ili dva posto od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. Porezi, doprinosi i trošarine koje sama industrija plaća iznose 872 milijuna kuna, ali na svaku tu kunu dolazi još pet kuna poreza drugih dionika vezanih uz sektor. Riječ je o sveukupno 2,8 milijardi kuna uplaćenih u proračun u 2015. kroz cijeli lanac, odnosno 1,9 posto proračunskih prihoda. “Pivarska industrija u prvih osam mjeseci ove godine bilježi povećanje proizvodnje od tri posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. Pivo bilježi suﬁcit u vanjskotrgovinskoj razmjeni koji je u 2016. godini iznosio 17 milijuna eura. Ono spada u vodeće sektorske izvozne proizvode. U 2016. godini izvezli smo ga u vrijednosti 48,7 milijuna eura što čini 2,8 posto poljoprivredno-prehrambenog izvoza. U odnosu na 2012. godinu izvoz piva je u prošloj godini povećan za 61 posto”, istaknula je Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, naglasivši kako je Udruženje proizvođača piva u HGK-u jedno od najaktivnijih. Poručila je da je svako radno mjesto u prerađivačkoj industriji važno te da ova studija treba poslužiti i donositeljima političkih odluka pri kreiranju mjera ekonomske politike.

CRAFT PIVOVARE DOBRO DOŠLE S njom se složila i Maruška Vizek, ravnateljica EIZ-a, istaknuvši kako je Studija odličan primjer istraživanja u kojem se koriste znanstvene metode kako bi se pomoglo policy makerima, ali i samoj industriji, da dobiju adekvatan materijal na temelju kojeg mogu donositi poslovne odluke i temeljiti javne politike. Ogroman dio hrvatskog tržišta piva drže tri velike kompanije: Zagrebačka pivovara u vlasništvu Molson Coorsa, Heineken Hrvatska i Carlsberg Croatia, dok je učešće malih pivovara minorno. Prema Ivankovićevoj procjeni, craft pivovare drže tek jedan posto tržišta, ali smatra kako su izuzetno dobrodošle velikim igračima jer dižu ukupnu kulturu ispijanja piva u društvu. Zdravko Adamović iz Ministarstva ﬁnancija ustvrdio je kako malih pivovara na našem tržištu ima oko 40, zapošljavaju dvjestotinjak radnika, a u strukturi pro-

osoba izravno ili neizravno zaposleno u pivarskoj industriji

PIVARI GENERIRAJU ČAK 1,8 POSTO HRVATSKOG BDP-a I ZAPOŠLJAVAJU GOTOVO DVA POSTO UKUPNOG BROJA RADNIKA izvodnje u 2016. godini sudjelovali su sa sedam posto. U njegov izračun ulaze sve pivovare do 125.000 hektolitara godišnje proizvodnje poput Osječke ili Daruvarske pivovare, tako da to donekle iskrivljuje rezultate malih proizvođača koji obično izbacuju puno manje količine. 30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

PRIČA S RAZLOGOM DEZINSEKCIJA RIJEKA

NOVODOVRŠENI EK KOSTRENI ZA 70. OB

Praktički od samih početaka uvođene su nove tehnologije, a poslovanje se širilo na brodove, kao i na zaštitu mora piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

S 8 mil kn investirano u ekološki centar

97radnika zaposleno u Dezinsekciji

3 broda i 12 manjih plovila angažirano na području Rafinerije nafte Rijeka, terminala Janafa i na Mlaki

večanošću kojoj su prisustvovali sadašnji i bivši zaposlenici, poslovni partneri i visoki uzvanici, riječka tvrtka Dezinsekcija proslavila je 70. godišnjicu poslovanja i obilježila dovršetak novog ekološkog centra u Kostreni. Dezinsekcija je osnovana 1947. godine, kako bi u poslijeratnoj Rijeci i okolici provodila mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije javnih objekata i privatnih stambenih prostora, te je u svojoj prvoj godini brojala tek šestero zaposlenika, da bi tijekom sljedećih 70 godina kontinuirano širila poslovanje i rasla brojem zaposlenika do današnjih 97. Danas Dezinsekcija osim dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije obavlja poslove dezodorizacije, dekontaminacije, suzbijanja molestanata, zaštite ukrasnog bilja i šumskih površina, zaštite mora i ostalih vodenih i kopnenih površina te gospodarenja otpadom.

STALNI TEHNOLOŠKI ISKORACI “Od nastanka davne 1947. godine do danas, Dezinsekcija se uvijek ponosila svojom izvrsnošću, inovativnošću u poslovanju i kolegijalnošću. To su vrijednosti koje su nas vodile cijelo ovo vrijeme i kojima imamo zahvaliti što smo se danas okupili u ekološkom centru u Kostreni”, izjavio je direktor Dezinsekcije Ranko Dujmović, i sam zaposlenik tvrtke od 1975. godine.

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

“Praktički od samih početaka uvođene su nove tehnologije, a poslovanje se širilo na brodove, kao i na zaštitu mora, na čemu danas radi 60 naših zaposlenika. To je bila jedna od velikih prekretnica u poslovanju Dezinsekcije, tako da danas raspolažemo s tri broda i 12 manjih plovila, koji su angažirani na području Raﬁnerije nafte Rijeka, terminala Janafa, na Mlaki, a sezonski radimo i na području gradskih plaža. Još jedna prekretnica bila je 1992. godine, kada smo iz društvenog poduzeća postali dioničko društvo. Dezinsekcija se razvijala cijelo vrijeme, od početnih šest zaposlenih sada imamo skoro stotinu zaposlenika, a osnivači smo još tri tvrtke. Što se tiče budućnosti, pokrenuli smo zbrinjavanje opasnog i neopasnog otpada, izgradili ovaj eko centar, uz podršku vlasti u Kostreni, a i dalje radimo nove tehnološke iskorake, primjerice u zaštiti mora ili korištenju dronova za uništavanje ličinki komaraca”, poručio je Dujmović, a zaposlenicima su se na proslavi 70. rođendana kompanije obratili i župan primorsko-goranski Zlatko Komadina kazavši kako je ta tvrtka nastala u socijalizmu, preživjela tranziciju i dalje uspješno posluje na slobodnom tržištu te riječki gradonačelnik Vojko Obersnel koji im je poželio uspješan budući rad. Neprestanim usvajanjem novih znanja i tehnologija, inovativnošću na području svoje djelatnosti, Dezinsekcija se razvijala i povećavala te je izrasla u jednu od najbolje opremljenih i

KOLOŠKI CENTAR U BLJETNICU

najstručnije ekipiranih tvrtki na sjevernom Jadranu. Zbog uspjeha u području zaštite mora nagrađeni su zlatnom medaljom Čista mora na Malti 1993. godine te zlatnom plaketom za dostignuća u području zaštite voda i mora od Državne uprave za zaštitu okoliša, 1997. godine.

NOVI CENTAR TEŽAK OSAM MILIJUNA KUNA Uz osam milijuna kuna vrijedan novodovršeni ekološki centar u Kostreni, u kojem je održana svečanost, gostima je predstavljena još jedna inovacija u poslovanju riječke Dezinsekcije tretiranje staništa komaraca uz pomoć bespilotnih letjelica - dronova, koja je izazvala veliko zanimanje okupljenih poslovnih partnera. Riječ je o inovaciji razvijenoj u Dezinsekciji, a u suradnji s još jednom riječkom tvrtkom - Vectrino. U lipnju ove godine nagrađena je posebnim priznanjem Drone Hero Europe, na najvećoj europskoj poslovno-tehnološkoj konferenciji o primjeni bespilotnih letjelica UAV Expo Europe. Primjenom ove metode dronovima se brzo i temeljito može pregledati različite, pa i teško dostupne terene. Letjelice su opremljene NIR kamerama infracrvene svjetlosti, pomoću kojih softver detektira sve vodene površine te automatski navigira letjelice da izbacuju točno određenu količinu larvicida, sredstva koje se koristi u suzbijanju komaraca, prema izračunatom volumenu vode. Kompletan proces može biti u potpunosti automatiziran. Tijekom izvedbe na terenu se koriste pametni telefoni ili tableti, a sve informacije ostaju pohranjene u cloudu. Uz pomoć 3D

printera, riječka ekipa razvila je i prototip dodatka za dron, u kojem su pohranjene, i iz kojeg se ispuštaju, tablete s larvicidom.

INOVACIJA U POSLOVANJU RIJEČKE DEZINSEKCIJE JE TRETIRANJE STANIŠTA KOMARACA UZ POMOĆ BESPILOTNIH LETJELICA – DRONOVA Potvrđujući duboku ukorijenjenost Dezinsekcije u lokalnoj zajednici, direktor Dujmović uručio je predstojniku dječje kirurgije KBC Rijeka doktoru Harryju Nikoliću i ravnateljici Osnovne škole Kostrena Biserki Miškulin donacije u vrijednosti većoj od 100.000 kuna, koje su namijenjene opremanju Dječke kirurgije KBC Rijeka i OŠ Kostrena.

30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

PREDSTAVLJAMO ALFA IT, Sisak

ČAROBNJAK za online predstavljanje Osim osnovnih web stranica, tvrtka nudi i izradu web trgovina ili programiranja web aplikacija prema potrebama i poslovnim ciljevima klijenata no iskustvo prilikom burnog otkaza koji je na kraju morao rješavati sud. Tada sam si obećao kako više nikada neću raditi za nekog drugog. A nekoliko mjeseci nakon toga osnovao sam tvrtku”, naglašava.

SLIJEDI URED U ZAGREBU

Dok svi mediji govore kako je stanje loše i kako je najbolje napustiti Hrvatsku, postoje ljudi koji se ne žale i pokušavaju svojom vizijom, radom i trudom pokrenuti posao i stvoriti nešto bez obzira na uvjete. Takvi ljudi me inspiriraju i to je moj tržišni segment. Alen Kulenović Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

isačka tvrtka Alfa IT s radom je započela 2013. godine. Trenutačno, ima jednog zaposlenog, uz povremeni angažman vanjskih suradnika. Alen Kulenović, osnivač i direktor tvrtke, kaže kako je misija Alfa IT-a pomoći novim poduzetnicima i obrtnicima u predstavljanju na internetu, a potom i u pronalaženju novih klijenata, također putem mreže svih mreža. “Slijedeći primjer države koja je omogućila pokretanje posla uz ukupni trošak manji od 2000 kuna, prepoznali smo potrebu tog tržišnog segmenta koji nema veliki proračun, ali ima veliki potencijal. Osmislili smo proces, uključivši klijenta u proces izrade, tijekom kojega je moguće vrlo povoljno napraviti profesionalnu web stranicu agencijske kvalitete. Tako je nastao portal www.carobnjak.eu, putem kojeg pronalazimo nove klijente”, objašnjava nam dodajući kako s klijentima nastoji stvoriti partnerski odnos. “Osim osnovnih web stranica, klijentima nudimo i izradu web trgovina ili programiranja web aplikacija prema njihovim potrebama i poslovnim ciljevima”, ističe on dodajući kako je na ideju o pokretanju vlastita posla došao nakon lošeg iskustva. “Radeći u web agenciji za vrijeme nastupanja krize, doživio sam vrlo neugod-

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

Kulenović je u početku pokušavao doći do većih klijenata, no nije se mogao nositi s konkurencijom. “To je dovelo do dugova i posao koji volim raditi više nije bio ugodan. Razmišljajući gdje sam pogriješio, sjetio sam se kako sam uživao dok sam honorarno, prvo kao student, a kasnije uz posao, radio web stranice za nove poduzetnike i obrtnike koji su bili na početku i nisu si mogli priuštiti web agenciju. Zbilja sam uživao slušajući njihove priče i planove za razvoj posla i bilo mi je zadovoljstvo pomoći im s web stranicom, te educirajući ih kako da iskoriste internet za pronalazak prvih klijenata. U tom trenutku sam odlučio da želim

TVRTKA NEMA DOBRIH ISKUSTAVA S BANKAMA I TRAŽENJEM SREDSTAVA KOJA BI PODUPRLA NJENO POSLOVANJE upravo takve klijente za sebe”, kaže on dodajući kako je zadovoljan poslovanjem na hrvatskom tržištu. “Dok svi mediji govore kako je stanje loše i kako je najbolje napustiti Hrvatsku, postoje ljudi koji se ne žale i pokušavaju svojom vizijom, radom i trudom pokrenuti posao i stvoriti nešto bez obzira na uvjete. Takvi ljudi me inspiriraju i to je moj tržišni segment”, ističe dodajući kako je plan Alfa IT-a u sljedećih godinu dana otvoriti ured u Zagrebu i zaposliti barem jednog stalnog zaposlenika. (B.O.)

ZDRAVO ZA GOTOVO MARKO SEVER Eko Sever

KROZ TURIZAM JAČATI PROIZVODNJU HRANE Gradimo budućnost drugih država jer strani gost dođe u našu zemlju i potom konzumira proizvode proizvedene u zemlji iz koje je došao, samo spremljene na “hrvatski način”

ledajući završetak Dana hrvatskog turizma - dodjelu godišnjih turističkih nagrada na HRT-u - sjetio sam se jedne teme koja je nepresušna i doslovno prikazuje sav problem koji imamo. A to je sustavna nekoordinacija naših ministarstava, točnije, dijelova našeg gospodarstva. Jedna očita nekoordinacija, o kojoj se jako puno priča, vidi se u povezivanju naše poljoprivrede i turizma, naše zelene i plave grane gospodarstva. Ali, istina je također da već neko vrijeme primjećujem kako pojedini turistički objekti u Hrvatskoj sve više daju do znanja svojim gostima da konzumiraju jela spravljena od proizvoda lokalnih proizvođača. Bojim se, međutim, da je to još uvijek premalo i presporo. Jedan od glavnih problema je, kao što često naglašavam, premala, daleko premala proizvodnja povrća. I to sam baš protekli tjedan vidio u jednom od najelitnijih hotela u Dalmaciji. Jednostavno, trude se što više uključiti lokalnu zajednicu, pa i proizvodnju u svoju djelatnost, ponajviše s hranom, ali i dalje se vidi da je to premalo. Najviše me iznenadilo to što je izbor svježeg povrća bio toliko loš i mali da je to bilo, iskreno, tužno gledati. Velik izbor sireva, nažalost većina uvoznih, mnogo mesa, jaja, svega, ali povrća premalo - baš tužno. S druge strane, dosta dugo sam odlazio u Graz u zadnjih nekoliko godina radi školovanja te sam uvijek odsjedao u malom pansionu, u stvari hotelu, gdje sam doživio jedan od najboljih doručaka koji sam ikada vidio u svijetu. Za samo 55 eura noćenje s doručkom, a na stolu izuzetna raznovrsnost hrane među kojom je uvelike prednjačila lokalna hrana uzgojena u Austriji! Ogroman izbor povrća, salata i raznih sireva, a sve - dobro, da budemo točniji - većina proizvedena u Austriji. To je ideja turističkih objekata da što je više

moguće ojačaju lokalnu sredinu i gospodarstvo svoje države. Ne samo zaradom iz turizma, nego i samom proizvodnjom sirovine koja se nudi u tim objektima. Time se potiče ne samo potrošnja, već i proizvodnja. Tako se može otvoriti više radnjih mjesta i ima više mogućnosti da

lokalne udruge, zaštitu životinja te druge vrlo vidljive i jako marketinški atraktivne akcije, ali nitko nije sustavno krenuo prema poljoprivrednim proizvođačima. A na kraju, vidimo da ih u biti ni nema dovoljno. Jer kad god sam upitao hotelijere vezano za ovaj problem, uvijek sam od njih do-

VIŠE JE MOGUĆNOSTI DA SE POLJOPRIVREDNICI BAVE VISOKODOHODOVNOM POLJOPRIVREDNOM PROIZVODNJOM se poljoprivrednici bave visokodohodovnom poljoprivrednom proizvodnjom. Ne znam gdje stalno zapinje kod nas, ne vidim razloga zašto se to ne može bolje organizirati. Ne treba država. Sve može krenuti od lokalne sredine, pa čak i od samih turističkih djelatnika. Nije toliko teško pronaći lokalne proizvođače hrane u svakoj sredini ili poticati lokalnu samoupravu da organizirano napravi nekoliko osnovnih koraka kako bi se takav oblik suradnje ostvario. Svi se fokusiraju na edukaciju,

bio isti odgovor - da nemaju s kime raditi. Stalno se vrtimo u krug. Nažalost, time samo gradimo budućnost drugih država jer strani gost dođe u našu zemlju i potom konzumira proizvode koji su proizvedeni u zemlji iz koje je došao, samo spremljene na “hrvatski način”. To nije dovoljno. Nažalost, ne znam kada ćemo više shvatiti da trebamo brzo početi rješavati ovaj problem i pokrenuti našu poljoprivrednu proizvodnju kako ona to i zaslužuje.

30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

AKTUALNO FMCG SUMMIT

KLJUČNI FAKTOR ZNANJE Maloj tvrtki je presudno za preživljavanje da je brza i da puno radi. Druga bitna stvar je fokus - na kupce, na asortiman, promociju i razvoj brenda, smatra Silvija Repić piše Miro Soldić soldic@privredni.hr ENTUZIJAZAM, PROIZVOD I NEPOZNANICE

Na kraju, možda i najvažniji čimbenik su ljudi, komunikacija u malim tvrtkama je obično brza

što je prednost, a tu je i velika odgovornost na šefovima da izaberu prave ljude za prava mjesta. Silvija Repić, vlasnica i direktorica Sana delikatesa

onferencija FMCG Summit fokusirana je na trgovinu i robu široke potrošnje, a okuplja velik broj trgovaca, proizvođača, distributera, malih OPG-ova, menadžera i upravitelja uspješnih hrvatskih tvrtki koji na jednom mjestu mogu čuti sve o trendovima i inovacijama u FMCG sektoru. Na ovogodišnjem trećem FMCG Summitu pokriven je širok spektar tema i izazova s kojima se susreću sudionici tržišta robe široke potrošnje poput digitalizacije, analize tržišta i vječnog pitanja - kako povećati prodaju. Igor Javor, direktor projektnog ureda u mStartu, pojasnio je kako CRM omogućuje mjerljivo unapređenje i optimizaciju poslovanja. “Proces upoznavanja s takvim softverom uzima nešto vremena, ali rezultati su itekako vidljivi. Možemo lakše pratiti kupce, prodaju, prilagođavati procese i mjeriti učinkovitost. Sve to se radi već i danas, ali uz dobar CRM se podiže na višu razinu. Praćenje konkurencije, prilagodba brenda, upravljanje partnerima, proizvodima i korisnicima, sve su to aspekti koji uz CRM dobivaju višu dimenziju. Naravno, možemo i puno učinkovitije organizirati vlastite djelatnike i pratiti njihovu produktivnost. Ako je organizacija spremna za ovakvu organizaciju procesa, da zna lijeva što im radi desna i ako shvaćaju da ima prostora za napredak, moraju pronaći kvalitetan softver”, istaknuo je Javor dodajući kako postoje softveri specijalizirani upravo za FMCG industriju.

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

Vlasnica i direktorica Sana delikatesa Silvija Repić govorila je o tome kako povećati prodaju u maloj tvrtki, poručivši kako ne može dati univerzalan odgovor na to pitanje za sve, ali može prenijeti svoju praksu i iskustva kako bi pomogla zaobići prepreke na koje mali poduzetnici nailaze. “Kad krenete u poduzetništvo, imate samo entuzijazam i proizvod, a čeka vas užasno puno nepoznanica. Morate se držati strategije jer se s previše svaštarenja gubi fokus i pada prodaja. Po meni je jedan od ključnih faktora znanje koje je iznimno deﬁcitarno u malim tvrtkama. Kako pozicionirati proizvod, što traže kupci, bezbroj je pitanja na koja je teško dobiti od-

CRM OMOGUĆUJE MJERLJIVO UNAPREĐENJE I OPTIMIZACIJU POSLOVANJA, ISTIČE IGOR JAVOR govor jer si obično ne možete priuštiti istraživanje tržišta i iskusne ljude. Maloj tvrtki je presudno za preživljavanje da je brza i da puno radi. Druga bitna stvar je fokus - na kupce, na asortiman, promociju i razvoj brenda. Tu ćete dobiti puno informacija prema kojima onda možete prilagoditi poslovanje. Na kraju, možda i najvažniji čimbenik su ljudi, komunikacija u malim tvrtkama je obično brza što je prednost, a tu je i velika odgovornost na šefovima da izaberu prave ljude za prava mjesta”, kazala je Silvija Repić, uz napomenu kako je ključno koristiti sve prodajne kanale i za svaki imati posebnu strategiju.

KUPUJMO HRVATSKO - HRVATSKI PROIZVOD ZA HRVATSKI TURIZAM

Sve za turizam 22. i 23. studenoga u Zagrebu Cilj je na jednom mjestu okupiti proizvođače različitih roba i usluga namijenjenih turističko-ugostiteljskoj djelatnosti kako bi turizam dobio kvalitativnu i kvantitativnu hrvatsku prepoznatljivost

pecijaliziranim projektom Kupujmo hrvatsko - hrvatski proizvod za hrvatski turizam, koji će se održati 22. i 23. studenoga 2017. u Plaza Event Centru (bivši Hypo Centar) u Zagrebu, Hrvatska gospodarska komora nastavlja aktivnosti u sklopu akcije Kupujmo hrvatsko. Nakon Poreča i Zadra, prvi se put takva manifestacija održava na kontinentu, u glavnom gradu, hrvatskom gospodarskom središtu. Komora će tijekom dvodnevne manifestacije za sve izlagače, najavljuje direktorica Sektora za trgovinu HGK Ema Culi, osigurati odaziv tridesetak najvećih hotelskih lanaca, neovisnih hotela, malih i obiteljskih hotela, ugostitelja i drugih pružatelja usluga u turizmu s područja Republike Hrvatske. Cilj je na jednom mjestu okupiti proizvođače različitih roba i usluga namijenjenih turističko-ugostiteljskoj djelatnosti kako bi turizam dobio kvalitativnu i kvantitativnu hrvatsku prepoznatljivost. Ukupno se očekuje stotinjak proizvođača hrvatskih kvalitetnih proizvoda, a posebno važnim Ema Culi ocjenjuje povezivanje proizvođača i svih djelatnosti uključenih u turističku ponudu. Tako će se akciji pridružiti i ključni predstavnici iz područja djelatnosti trgovine kao potencijalni distribucijski kanali, tvrtke iz ﬁnancijskog sektora i drugi ključni dionici.

OSVIJESTITI VAŽNOST KUPNJE HRVATSKIH PROIZVODA Prvog dana održat će se i stručna panelrasprava svih ključnih resora (nadležna tijela državne uprave i gospodarski sektor) koji pridonose razvoju hrvatskog turizma, uz vodeće gospodarstvenike iz svijeta turizma, trgovine i prehrambene industrije. Naziv panela je Domaći proizvod - ključ prepoznatljivosti hrvatskog turizma, a cilj je educirati i osvijestiti širu javnost o

važnosti kupovanja hrvatskih proizvoda, kanaliziranju proizvoda i usluga prema turističkom gospodarskom sektoru, o tome na koji se način čuvaju postojeća, stvaraju nova radna mjesta te kako hrvatski turizam dobiva obilježja prepoznatljivosti hrvatske kvalitete.

i usluge prezentirati na izlagačkim prostorima - štandovima kroz nekoliko tematskih područja: Hrana i piće; Tekstil; Namještaj i vanjski sadržaji; Kozmetika i wellness program te Uslužne djelatnosti. HGK je osigurao internet, vodu i struju bez dodatne naknade, a osiguran je

UKUPNO SE OČEKUJE STOTINJAK PROIZVOĐAČA HRVATSKIH KVALITETNIH PROIZVODA

Ema Culi

U sklopu manifestacije održat će se prezentacija proizvoda u sajamskom ozračju, potom dogovoreni B2B susreti u posebnoj VIP B2B prostoriji te dobivanje ﬁnancijskih savjeta u zasebnoj prostoriji - Financijski kutak. Domaći proizvođači i pružatelji usluga će svoje proizvode

besplatan ulaz građanima te grupnim posjetima škola i fakulteta, kako bi i predstavnici najmlađe školske i studentske populacije mogli razgledati, opipati, degustirati, ali i kupiti hrvatske proizvode, izjavila je direktorica Sektora za trgovinu HGK.

30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRWWWATSKA PROJEKT GrowCERT

Borba protiv kibernetičkih prijetnji Kroz projekt će se jačati hrvatski nacionalni kapaciteti za prikupljanje, analizu i razmjenu informacija o kibernetičkim incidentima i prijetnjama kibernetičkoj sigurnosti, ističe Štivojević piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ibernetička sigurnost je novi izazov i zadaća globalnog digitalnog društva. Njeno očuvanje, zaštita i jačanje prepoznati su kao preduvjet ostvarivanja vizije Nacionalne strategije kibernetičke sigurnosti koja glasi: sigurno društvo u kibernetičkom prostoru. Upravo potaknuti stvaranjem doprinosa ostvarivanju ciljeva ove strategije, Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet i Nacionalni CERT pokrenuli su 1. srpnja projekt GrowCERT – Jačanje kapaciteta Nacionalnog CERT-a i poboljšanje suradnje na nacionalnoj i europskoj razini. Tomislav Štivojević, pomoćnik ravnatelja CARNeta za Nacionalni CERT, na prošlotjednom predstavljanju projekta, istaknuo je kako je GrowCERT ﬁnanciran putem CEF (Connecting Europe Facility) programa – Instrumenta za povezivanje Europe. Nositelj projekta je Nacionalni CERT, odjel unutar CARNet-a. “Nacionalni CERT je nacionalno središte za računalnu sigurnost i jedna od službi koje brinu o sigurnosti informacijskih sustava u Hrvatskoj. Projekt će trajati dvije godine, a njegova ukupna vrijednost je 984.133 eura”, pojasnio je. Važno je naglasiti kako CERT (Computer Emergency Response Team) čini grupa stručnjaka koji štite sve korisnike interneta u Hrvatskoj koristeći niz mjera. A ove godine Nacionalni CERT obilježava 10. rođendan.

OSNOVNA RAZUMIJEVANJA Osim poboljšanja pripravnosti i odziva na kibernetičke prijetnje kritičnih hrvatskih nacionalnih infrastruktura i CARNet-a, u projekt se krenulo i zbog činjenice kako se 51 posto državljana Europske unije ne osjeća dovoljno informirano o takvim prijetnjama. “EU istraživanja pokazuju i

kako 69 posto kompanija nema osnovna razumijevanja o izloženostima koje prijete u kibernetičkom prostoru, a 80 posto kompanija u prethodnoj godini iskusilo je barem jedan kibernetički incident”, naglasio je Štivojević. “Kroz projekt će se jačati hrvatski nacionalni kapaciteti za prikupljanje, analizu i razmjenu informacija o kibernetičkim incidentima i prijetnjama kibernetičkoj sigurnosti. To ćemo napraviti kreiranjem platforme za prikupljanje podataka o sigurnosnim incidentima na nacionalnoj i europskoj razini, usavršavanjem djelatnika Nacionalnog CERT-a i nabavom potrebne opreme i programa”, napomenuo je. Također, projekt će nastojati podići svijest opće populacije i ciljnih skupina o kibernetičkim prijetnjama i kibernetičkoj sigurnosti. Stoga će se pokrenuti kampanja i radionice za akademsku zajednicu, ali i poslovni sektor. Radionice za akademsku zajednicu provodit će se u suradnji s fakultetima (Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet organizacije i

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

PROJEKT GrowCERT ĆE TRAJATI DVIJE GODINE, A NJEGOVA UKUPNA VRIJEDNOST JE 984.133 EURA informatike), a one usmjerene na poslovni sektor u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom. Također, rezultat projekta bit će razvijene dodatne usluge za poboljšanje reagiranja na kibernetičke prijetnje kao što su nacionalni popis pošiljatelja neželjene elektroničke pošte (Spam Blacklist), sustav za distribuciju informacija o otkrivenim ranjivostima, te alat za otkrivanje izmijenjenih izgleda stranica web sjedišta i drugih zlonamjernih sadržaja u kibernetičkom prostoru u ovlasti Nacionalnog CERT-a.

ČETVRTA KONFERENCIJA ZAGREB CONNECT

Zagreb - mjesto inovacija

rad Zagreb i Hrvatska mreža poslovnih anđela - CRANE 6. prosinca na Zagrebačkom Velesajmu organiziraju četvrtu start-up konferenciju Zagreb Connect. Konferencija se održava s ciljem daljnjeg razvoja zagrebačkog poduzetničkog eko sustava te stvaranja boljih uvjeta za startup tvrtke na području Zagreba, ali i šire. Podršku organizatorima pruža i Veleposlanstvo Izraela u Hrvatskoj, a na

Zagreb Connectu bit će ugošćeni i predstavnici izraelske start-up zajednice. Konferencija će ugostiti i Julie Meyer, direktoricu tvrtke Ariadne Capital (fond rizičnog kapitala) iz SAD-a i Vasju Vebera, osnivača Viberatea iz Slovenije (glazbeni eko sustav baziran na blockchainu), kao i brojne druge stručnjake i goste koji će sudionicima prenijeti svoja iskustva i s kojima će se razgovarati o aktualnim start-up trendovima. Na konferenciji se

očekuje više od 500 investitora, start-up poduzetnika, predavača te posjetitelja. “Zahvaljujući brojnim projektima za poticanje razvoja poduzetništva, Zagreb postaje važnim mjestom za razvoj inovacija i na inovacijama temeljenog poduzetništva”, izjavio je, među ostalim, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. U sklopu konferencije održat će se i start-up (pitch) natjecanje na kojem će 15 start-up timova dobiti priliku predstaviti svoje projekte potencijalnim investitorima, objavljeno je na internetskim stranicama CRANE-a. Osim toga, održat će se i radionice (bootcamp) uoči same konferencije, na kojima će ﬁnalisti imati priliku usavršiti prezentacijske vještine i naučiti kako predstaviti vlastite projekte investitorima. “Investicije koje su se dogodile nakon zadnje konferencije vinule su neke naše poduzetnike na svjetsku scenu, stoga pozivam sve start-upe da se prijave na natjecanje”, izjavio je Davorin Štetner, predsjednik CRANE-a. Rok za prijave je 1. studenoga, a zainteresirani se mogu prijaviti putem web stranice zagrebconnect.zagreb.hr. (B.O.)

SURADNJA CRANE-a I HIZ-a

Nova vrijednost vodi prema izvozu Hrvatska mreža poslovnih anđela (CRANE) i Hrvatski izvoznici (HIZ) potpisali su Sporazum o suradnji. Programska suradnja dogovorena je na područjima od zajedničkog interesa kroz inicijative i međusobno obavještavanje o aktivnostima koje pridonose unapređivanju poslovnog okruženja u Hrvatskoj i inozemstvu. Darinko Bago, predsjednik Uprave Končar-Elektroindustrije i predsjednik Hrvatskih izvoznika, istaknuo je kako je ta udruga nastala u cilju jačanja svijesti o potrebi izvoza. “A CRANE je

udruga koja koristeći ideje, pamet i nove tehnologije stvara novu vrijednost, što je iznimno bitno za Hrvatsku, ali i šire. Interes nam je imati partnerski odnos s CRANE-om te da oni rezultiraju boljitkom za sve”, napomenuo je Bago. Davorin Štetner, predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela, naglasio je kako je ova suradnja započela još u Vijeću za gospodarska pitanja predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović. “Drago mi je da suradnju nastavljamo i dalje, s Hrvatskim izvoznicima, jer su CRANE i HIZ potpuno

komplementarne udruge. Velika većina start-up tvrtki u koje članovi CRANE-a investiraju usmjerena je prema izvozu. A tada je dobro vezati se za udrugu poput Hrvatskih izvoznika koja će im pružiti potrebnu ekspertizu”, istaknuo je. Jedan od zadataka suradnje bit će i postizanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a. Zbog toga što neke tvrtke ne plaćaju porez na dobit u Hrvatskoj, gube se deseci milijuna dolara, izjavio je Hrvoje Prpić, član Upravnog odbora CRANE-a. (B.O.)

30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

AKTUALNO DRUGI NATJEČAJ RAZVOJNOG PROGRAMA “POKRENI NEŠTO

POTICANJE RAZVOJA PROJEKATA Za financiranje projekata osigurano je ukupno 500.000 kuna, dok se projekti koji se prijavljuju mogu sufinancirati u vrijednosti do 80.000 kuna piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

azvojni program Pokreni nešto svoje, namijenjen je poduzetnicima početnicima i mikro poduzećima kako bi se odgovorilo na njihove potrebe za početak i razvoj poslovanja, koji je pokrenut prošle godine, ove godine doživljava svoje drugo izdanje u organizaciji ACT Grupe, tvrtke koja se bavi društvenim poduzetništvom u Hrvatskoj i regiji. Program i ove godine financira tvrtka Philip Morris Zagreb. Do 15. prosinca na natječaj se mogu javiti postojeća društvena poduzeća, društvena poduzeća u nastajanju, inovativni start-upi te poduzetnici početnici s društveno-poduzetničkom idejom ili poduzetničkom idejom koja će imati pozitivan utjecaj na društvo ili okoliš. Za financiranje projekata u sklopu drugog natječaja osigurano je ukupno 500.000 kuna, dok se projekti koji se prijavljuju mogu sufinancirati u vrijednosti do 80.000 kuna, rečeno je na prošlotjednom predstavljanju rezultata programa Pokreni nešto svoje u prostorijama Tehnološkog parka

na Zagrebačkom velesajmu. Kako je istaknuto, predviđa se kako će se u tom drugom natječaju ﬁnancijski poduprijeti od šest do osam projekata. Projekt će se provoditi od 1. travnja do 30. rujna 2018. godine, a zainteresirani se mogu prijaviti preko web prijavnice.

STVARANJE NOVE DRUŠTVENE VRIJEDNOSTI Govoreći o prošlogodišnjem natječaju, Teo Petričević, direktor ACT Grupe, je istaknuo kako su u 2016. na natječaj stigle 432 prijave iz 109 hrvatskih mjesta što potvrđuje tezu da u Hrvatskoj ne nedostaje poduzetničkog duha, već adekvatne ﬁnancijske i mentorske podrške. “Iznimno smo zadovoljni rezultatima ostvarenima u prvoj godini provedbe i očekujemo vrlo dobar odziv i na novi natječaj”, naglasio je Petričević. Podsjetio je kako je ukupna ﬁnancijska potpora projektima u prvoj godini ovog programa iznosila 423.279,20 kuna, pri čemu je prosječni iznos po korisniku bio

70.546,53 kune. “Koristili smo metodu izračuna društvenog povrata ulaganja tj. društvenog, okolišnog i ekonomskog utjecaja nastalog provedbom određenih aktivnosti, koji naznačuje koliko je kuna zarađeno za društvo ulaganjem od jedne kune. Pritom je zaključeno kako je provedbom programa u razdoblju od 1. srpnja 2016. do 30. rujna ove godine, na svaku uloženu kunu stvoreno 1,40 kuna društvene vrijednosti”, rekao je Petričević, dodavši kako je dobiveno 400.000 kuna više u odnosu na uloženo u razvoj projekata. Tijekom provedbe prvog kruga programa osnovana su tri nova poduzeća, zaposlene dvije nove osobe, izrađeno pet prototipova proizvoda, napravljene tri web i dvije mobilne aplikacije, tri prodajno-informativne web stranice te odrađena jedna crowfunding kampanja.

U PRVOJ GODINI SUFINANCIRANO ŠEST PROJEKATA Lani je ﬁnancijski podržano šest projekata. Prvi od njih je projekt Erato koji

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Dalmatinska panceta Dalmatinska panceta dobiva se soljenjem, dimljenjem i zrenjem posebno odabranih dijelova trupa svinje. U stručnoj kontroli sirovine na početku procesa posebna se pozornost pridaje udjelu masnog i mišićnog tkiva. Taj omjer mora biti idealan jer određuje sve daljnje postupke. MIJUKIĆ-PROM

Pršutana Mijukić Prom iz Runovića u suradnji s tvrtkom Tommy iz Splita započela je 2004 intenzivnu proizvodnju na području prerade svinjskog mesa u trajne suhomesnate proizvode kao plod dugogodišnjeg rada, vodeći se uzancama tradicionalnih metoda soljenja, dimljenja i sušenja koje se od davnina koriste na području Dalmacije, te novih tehnologija kako bi se osigurao zdravstveno ispravan proizvod. Ovaj obiteljski obrt sa 10 zaposlenika specijalizirao se za proizvodnju dalmatinskog pršuta i dalmatinske pancete koje se može pronaći isključivo na prodajnim mjestima Tommyja.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

SVOJE”

KONKRETNIH

PROJEKT ĆE SE PROVODITI OD 1. TRAVNJA DO 30. RUJNA 2018., A ZAINTERESIRANI SE MOGU PRIJAVITI PREKO WEB PRIJAVNICE razvija inteligentni softver, a projekt Freewa mobilnu aplikaciju koja prikazuje najbliži izvor pitke vode. Naime, želja inicijatora tog projekta je da se pitka voda omogući svim ljudima na svijetu jer je Freewa ujedno i svjetski pokret za

besplatnu čistu pitku vodu. Projekt HardCore Industrija je ustvari pretvaranje hobija u biznis. Varaždinac Nino Dušak iskoristio je svoje znanje iz CAD programiranja i ljubav prema biciklizmu, pa je tako osmislio jedinstveni model okvira

bicikla za biciklistički spust (downhill). Želja mu je da se takav bicikl koristi u downhill biciklističkim natjecanjima. U projektu HomeFriend izrađen je prototip senzora za obavijest roditeljima kada im dijete ili djeca krenu prema manje sigurnim dijelovima stana poput električnih instalacija. Roditelji tu obavijest mogu dobiti i putem mobilne aplikacije. Projekt Marije Tadić pod nazivom Primitivance uključuje izradu seruma za kožu od ljekovitih trava i ostalih biljaka koje se nalaze u šibenskom zaleđu, dok se u projektu OPG Zoltan Trojković na otoku Lastovu potiče obnova starih i sađenje novih stabala masline sorte piculja. Trenutačno obitelj Trojković ima više od 600 stabala masline i proizvode ulje brendirano pod nazivom - Maslina s početka svijeta. Govoreći o programu Pokreni nešto svoje, Stanko Kršlović, voditelj korporativnih poslova u tvrtki Philip Morris Zagreb, je rekao kako za njih, dugoročno gledano, taj program predstavlja transformaciju jedne ekonomske grane kojoj treba dodatna podrška. “Od samih početaka razvoja programa naša je ideja bila izravno i konkretno pridonijeti oživljavanju mikro poduzetništva u Hrvatskoj koje, kako je pokazao interes i broj prijava u prvoj godini, doista treba i traži podršku. I sami kao kompanija trenutačno prolazimo kroz transformaciju i ne zavaravamo se da su takvi procesi brzi i jednostavni. Ulaskom u drugu godinu ovog programa možemo govoriti o ostvarenju dugoročnih utjecaja te je time cijeli program još vredniji jer čini mjerljivu razliku i pomaže konkretne projekte”, zaključio je Kršlović.

Paška čipka Paška čipka, šivana iglom, svoje polazište nalazi među tekovinama tekstilnog rukotvorstva istočnog Mediterana. Sa sigurnošću možemo reći da se kvalitetom ravnopravno nosi s čipkarskim proizvodima susjednih zemalja istoga kulturnoga kruga, a svojim se osobitostima od njih i razlikuje. Izrađuje se u gradu Pagu na otoku Pagu, i do danas je sačuvana u izvornom obliku. Svojom se originalnošću razlikuje od ostalih čipki šivanih iglom ili batićima. GRAD PAG-DPČ FRANE BUDAK

Društvo paških čipkarica “Frane Budak” iz Paga osnovano je 1997. u svrhu promicanja i očuvanja izrade paške čipke kao dijela naše kulturne baštine i svjetskog čipkarstva. Društvo od osnivanja vodi spoznaja da paškoj čipki, radi njene izvornosti i različitosti, valja pridati posebno značenje. Stoga surađuje s drugim čimbenicima na području čipkarstva u zemlji i inozemstvu te sudjeluje na raznim izložbama, festivalima...

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

AKTUALNO SPORAZUM O GOSPODARSKOM PARTNERSTVU EU-a I JAPANA

Prilika za autoindustriju i proizvodnju hrane Nadamo da će Sporazum o gospodarskom partnerstvu EU-a i Japana olakšati izvoz u Japan, posebice manjih tvrtki, istaknuo je Radoš piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ada se govori o trgovinskim odnosima Europske unije i Japana, govori se o više od 80 milijuna eura izvoza roba i usluga u Japan. Istovremeno više od 600.000 radnih mjesta u EU povezano je s izvozom u Japan, a japanske tvrtke koje su uložile u Uniju zapošljavaju preko pola milijuna europskih radnika. Zanimljivo je da su od 74.000 europskih izvoznika u Japan, njih čak 78 posto manje tvrtke. Stoga se nadamo da će Sporazum o gospodarskom partnerstvu EU-a i Japana olakšati izvoz u Japan, posebice manjih tvrtki koje se ponekad suočavaju s preprekama poput složenih postupaka registracije, istaknuo je potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš na predavanju profesora Motoshige Itoha. Ovo predavanje člana Vijeća za ekonomsku i ﬁskalnu politiku koje savjetuje japanskoga premijera te profesora emeritusa na Sveučilištu u Tokiju i profesora međunarodnih društvenih znanosti na Sveučilištu Gakushuin organizirala je Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Veleposlanstvom Japana u Hrvatskoj i Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj. “Trgovinski sporazumi između država za brojne tvrtke znače lakši pristup i manje prepreka te olakšani izvoz na određeno tržište”, naglasio je Radoš.

SPORAZUM JE VAŽAN ZA PRIVATNI SEKTOR Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je u svom obraćanju u rujnu istaknuo upravo trgovinu kao prioritet u nadolazećoj godini, kazao je voditelj Predstavništva EK u Hrvatskoj Branko Baričević. “Sporazum o gospodarskom partnerstvu EU-a i Japana od velikog je značaja za tvrtke, ali i stanovnike EU

SPORAZUM O GOSPODARSKOM PARTNERSTVU TREBAO BI DONIJETI DVA POSTO RASTA BDP-a EUROPI I 0,8 POSTO JAPANU zemalja. Također, njegovi će dosezi biti od važnosti i za Hrvatsku”, ocijenio je Barišić. Ovaj sporazum je posebno značajan za razvoj privatnoga sektora, ističe veleposlanik Japana u Hrvatskoj Keiji Takiguchi. “Japan i EU važni su globalni partneri koji dijele zajedničke vrijednosti. Uz razvoj EU-a i Japana kao vodećih aktera slobodne globalne trgovine, Sporazum može pridonijeti i poboljšanju odnosa između pojedinih zemalja. U kontekstu Hrvatske, sporazum će omogućiti bolji plasman hrvatskih proizvoda i usluga na japansko tržište, kao i japanskih na hrvatsko”, smatra Takiguchi. Sporazum o gospodarskom

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

partnerstvu EU-a i Japana promiče trgovinu i investicije s obiju strana, smanjujući trgovinske tarife, posebno EU-a prema Japanu u području prehrambene industrije te Japana prema EU u području automobilske industrije, kao i industrije autodijelova te električnih i elektronskih proizvoda i komponenti”, naglasio je Motoshige Itoh. “Očekuje se da će ovaj sporazum utjecati na veći BDP, i to za Japan 0,8 posto, a za EU i do dva posto. Za Japan je Sporazum važan jer će ubrzati domaće reforme, ali i utjecati na promjene u izvozu i uvozu tvrtki te promociju trgovine”, zaključio je Motoshige Itoh.

PREDSTAVLJAMO MAKAR, Samobor

DOGMA - REZULTAT SPORTSKOG ISKUSTVA Trenutačno imamo u ponudi čarape za biciklizam, trčanje, snowboard, skijanje, trekking i planinarenje, a radimo i dalje na razvoju novih proizvoda u liniji, kaže Morena Makar

vrtka Makar iz Samobora bavi se proizvodnjom čarapa, a nedavno su u sklopu Sport Festa predstavili svoj sportski brend čarapa Dogma koji je nastao 2013. godine kao rezultat dugogodišnjeg bavljenja sportom direktorice tvrtke Morene Makar i 25 godina duge tradicije proizvodnje čarapa njenih roditelja. Morena je inače prva hrvatska snowboarderica koja je nastupila na Zimskoj olimpijadi u Sočiju 2014., a nakon sportske karijere uspješno se preorijentirala na poduzetništvo. “Zapravo smo spojili znanje moje obitelji iz proizvodnje s mojim sportskim iskustvom i tako je nastao ovaj brend. Konstantno se širimo i rastemo, trenutačno imamo u ponudi čarape za biciklizam, trčanje, snowboard, skijanje, trekking i planinarenje, a radimo i dalje na razvoju novih proizvoda u liniji”, ispričala nam je Morena dodavši kako se čarape rade od posebnih, funkcionalnih materijala koji uglavnom dolaze iz Njemačke. Sve njihove

ONO ŠTO NA PRVI POGLED UPADA U OKO JE VRLO LIJEPI DIZAJN, NO NARAVNO DA IZA MODERNOG IZGLEDA STOJI I KVALITETA proizvode testirali su profesionalni sportaši od kojih su neki postali i stalni promotori brenda, tako da su zasad sve povratne informacije izuzetno pozitivne.

IDEALAN ODNOS KVALITETE I CIJENE Ono što na prvi pogled upada u oko je vrlo lijepi dizajn, kako samih čarapa tako i vizualnog identiteta brenda. Naravno, iza modernog izgleda stoji i kvaliteta, a Morena nam je obja-

snila kako zbog modernih materijala Dogma čarape dišu, odnosno griju noge kad je zima, a pritom otpuštaju vlagu. Pojačane su na kritičnim točkama, ne gužvaju se i ne padaju prilikom aktivnosti pa nema straha od žuljeva. Ski čarape dijele se na Snoweater modele koji imaju i kompresijski efekt, pa možemo reći da su to prave sportske, multifunkcionalne čarape, i na Fluffy feet modele namijenjene korisnicima kojima je vizualni aspekt važniji od funkcionalnog. U Hrvatskoj čarape Dogma mogu se naći u trgovinama poput Intersporta, Žutog mačka, Iglu Športa, Vrhunca, Spara, a od stranih tržišta prisutni su u Rumunjskoj, Austriji i Švedskoj. Planiraju se dodatno proširiti na međunarodnom tržištu i s tim u vezi rade na umrežavanju i stjecanju novih kontakata. Makar inače u svom asortimanu ima veliki broj artikala, ali tu je riječ o klasičnim čarapama za žene, muškarce i djecu, dok je Dogma usko specijalizirana za sport. Trenutačno u tvrtki zapošljavaju oko desetak ljudi, a uzimaju i nove radnike, ovisno o narudžbama. Proizvodnja se odvija na 20 strojeva poznate tvrtke Lonati iz Brescie u Italiji od kojih svaki stoji po nekoliko desetaka tisuća eura. To su suvremeni, računalno vođeni strojevi koji omogućavaju visoku produktivnost, stalnu kvalitetu, brze izmjene proizvodnog programa i smanjenje troškova, uslijed čega su i cijene proizvoda konkurentnije. Otuda i moto tvrtke: “Kvaliteta u idealnom odnosu s cijenom”. (M.S.)

Sve naše proizvode testirali su profesionalni sportaši od kojih su neki postali i stalni promotori brenda, tako

da su zasad sve povratne informacije izuzetno pozitivne. Morena Makar Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

ELEKTRONIČKI SPORT INVESTICIJA OD 250.000 EURA U NAJJAČI CS:GO

POHOD NA VRH SVJETSKE SCENE Hrvatski poduzetnici Dragana Gučanin i Antonio Meić osnovali su tvrtku Valiance UG u Njemačkoj koja s finskim investitorima ulazi na velika vrata moderne esports industrije

1,8 mlrd $ procjena rasta esportsa do 2018.

edan od najvećih globalnih fenomena današnjice – elektronički sport, poznatiji pod imenom esports, dobio je ozbiljnog konkurenta s domaćih prostora. Naime, mladi hrvatski poduzetnici Dragana Gučanin i Antonio Meić osnovali su tvrtku Valiance UG u Njemačkoj koja s ﬁnskim investitorima ulazi na velika vrata moderne esports industrije investicijom od 250.000 eura koju su uložili u najjači CS:GO regionalni tim. Riječ je o timu Binary Dragons koji se specijalizirao za natjecanja u igri Counter Strike. Nagradni fond ove igre na svjetskim natjecanjima kreće se između 250.000 i milijun eura. Tim je sastavljen od trenera, menadžera i najboljih regionalnih igrača – Đorđa ‘DJOXIC’ Niciforovića, Luke ‘emi’ Vukovića i Nestora ‘LETN1’ Tanića iz Srbije, Nemanje ‘huNter’ Kovača iz Bosne i Hercegovine te Anela ‘NENO’ Cekovića iz Makedonije, koji će krenuti u pohod na sam vrh svjetske ljestvice. Osim velikog internacionalnog iskustva, ovi se dečki mogu pohvaliti visokim 38. mjestom na globalnoj HLTV ljestvici koja predstavlja 250 relevantnih timova koji se u esports industriji mogu nazvati profesionalcima.

A uz veliki potencijal, želju i radne navike te profesionalnu podršku tvrtke Valiance UG, bolja pozicija na ljestvici samo je pitanje vremena, priopćeno je iz tvrtke za odnose s javnošću XoXo.

POVOLJNIJA INVESTICIJSKA OKOLINA Esports trenutačno predstavlja jedno od najbrže rastućih tržišta koje su prepoznali najpoznatiji svjetski brendovi i kompanije ulažući stotine milijuna dolara u njegov razvoj. Procjenjuje se da se u esports industriji u 2016. zavrtjelo iz-

INVESTICIJA U TIM BINARY DRAGONS OMOGUĆIT ĆE NJIHOVU PRIPREMU ZA PREDSTOJEĆA CO:GO NATJECANJA među 500 i 750 milijuna dolara, a ta će brojka do 2018. godine porasti na nevjerojatnih 1,8 milijardi dolara. Stoga ne čudi da su se među investitorima našle i velike svjetske sportske face poput Magica Johnsona, Shaquillea O’Neala ali i klubovi poput FC Barcelona i New York Yankeesa, koji ulažu u profesionalne timove i igrače čime se tradicionalni sport kakav dobro poznajemo sve više veže i isprepliće s esports industrijom. Ovaj su trend vrlo brzo prepoznali i hrvatski osnivači tvrtke Valiance UG pokrenute u Berlinu radi povoljnije investicijske okoline. Njihova podružnica u Hrvatskoj trenutačno zapošljava 20 ljudi i ima dva studija iz kojih se organiziraju natjecanja za mobilne i esports igre. Ovi su mladi poduzetnici unutar tvrtke Valiance UG nedavno pokrenuli i brend Valiance&Co, koji se bavi organiziranjem i vođenjem esports timova

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

REGIONALNI TIM

i igrača koji profesionalno igraju TIER1 esports naslove Counter Strike Global Offensive, DOTA2, League of Legends. Ulaganjem u nove timove i profesionalne igrače strelovito streme na sam vrh svjetske esports scene, a najnovija akvizicija tima Binary Dragons, s kojima u potpisali ugovor, pokazuje da su itekako ozbiljni u svojim namjerama.

PRIPREMA ZA NATJECANJA “Sretni smo što se tvrtka Valiance&Co predstavlja javnosti prvi put upravo potpisivanjem ugovora s igračima Binary Dragonsa. Prepoznali smo potencijal, želju i vještine igrača, a ispred nas je godina u kojoj ćemo zajedno raditi na dva jednostavna cilja - ulazak u top 16 timova i ESL Proleague. Znamo da ovaj tim tamo pripada i mi kao organizacija ćemo im pružiti svu podršku da zajedno do tamo i dođemo”, kaže Antonio Meić, glavni izvršni direktor tvrtke Valiance UG. “Valiance&Co neće stati na CS:GO timu i za sljedeću godinu planiramo ulazak i u druge popularne esports naslove kroz slične akvizicije u regiji ili šire. Iako je Valiance UG na tržištu manje od godinu dana, uz odsjek Valiance&Co koji će biti usmjeren na talent menadžment, u narednoj će godini raditi na tome da se učvrsti kao lider za produkciju mobile esports sadržaja, organizaciju competitive evenata i pozicije ﬁrst-choice partnera

game developerima mobilnih igara”, dodao je. Planirana investicija od 250.000 eura u tim Binary Dragons omogućit će njihovu pripremu za predstojeća CO:GO natjecanja. Osim marketinga, ljudskih resursa te digitalne podrške koji će se uključiti u njihov razvoj, nekoliko tjedana uoči velikih natjecanja igrači će dolaziti u Zagreb, u tzv. boot camp kako bi se u potpunosti pripremili za izazovna natjecanja. To znači da ih očekuju intenzivni treninzi od 12 do 16 sati dnevno, a tad će se u stručni tim uključiti i psiholozi i kondicijski treneri kako bi se igrači mentalno i ﬁzički pripremili za izuzetno stresna natjecanja koja se odvijaju u dvorani pred više od 50.000 gledatelja te s više od 200 milijuna gledatelja koji ovakva natjecanja gledaju putem online streamova. “Nakon godinu dana rada s ekipom iNation i organizacijom Binary Dragonsa, vrijeme je da nastavimo put brdovitom stazom uspjeha kojom koračamo. Danas je dan o kojem će se, nadam se, pričati u budućnosti kao početku nove ere regionalnog CS:GO natjecanja. Dobili smo ponudu koja se ne odbija i jedva čekam da krenemo raditi na novom razvojnom planu. Ekipa ostaje na okupu s novim i kvalitetnim ljudima u organizaciji, koji će s nama marljivo raditi na tome da ostvarimo zajedničke ciljeve”, izjavio je Petar Marković, menadžer tima Binary Dragons. (B.O.)

između

500 i 750 mil $ zavrtjelo se, prema procjenama, u esports industriji u 2016.

50.000 gledatelja prati natjecanja u dvorani

200 mil

gledatelja putem online streamova

30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

AKTUALNO KONFERENCIJA INDUSTRY&TECH

DIGITALIZACIJOM DO ZAPOŠLJAVANJA Važno je pitanje potiče li se inoviranje u Hrvatskoj dovoljno, no u posljednje se vrijeme diskurs o važnosti inoviranja počinje nazirati i kod nas, kaže Ernest Vlačić

G Moramo učiti i poticati inovativni razvoj, ali se povezivati i stvarati nove tehnologije te razvijati nove proizvode. Naše su šanse u stvaranju novih poslovnih mogućnosti od mehaničkih komponenti, strojeva, robota do pametnih integriranih sustava. Željko Goja, HSTec

lobalizacija je dovela do određenih promjena jer naše male tvrtke postaju određeni faktor u globalnoj proizvodnji, postižu standarde potrebne za uspjeh na svjetskom tržištu, a digitalni aspekt ulazi u sve pore poslovanja. Od značaja je uspostavljanje novog modela poslovanja koji koristi digitalnu tehnologiju. Kako naš raskorak i zaostajanje prema drugim zemljama u tom području ne bi bio još veći, potrebno je upozoravati i poticati domaće tvrtke koje imaju rješenja i znanja koja su već u primjeni, istaknuo je tajnik Udruženja za IT pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Emil Perić otvarajući dvodnevnu konferenciju Industry&Tech, u organizaciji HGK. “Prema podacima European Innovation Scoreboarda, publikacije koju je Europska komisija objavila ove godine, Hrvatska je na niskim razinama u mjerenju inovacijskih sustava. Važno je pitanje potiče li se inoviranje u Hrvatskoj dovoljno, no u zadnje se vrijeme diskurs o važnosti inoviranja počinje nazirati i kod nas”, istaknuo je Ernest Vlačić iz Centra inovativnih tehnologija Novamina, privatne istraživačke institucije, govoreći o kritičnim faktorima uspjeha inoviranja poduzeća u Hrvatskoj te pogledu iz dviju perspektiva, institucionalnog okvira i poduzeća. “Država pomaže u stvaranju inovacija, potiče tvrtke u ponudi njihovih inovacija na tržištu, a u primjeni je

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

određeni miks inovacijske politike. Prema anketama, različite su percepcije ključnih aktera u važnosti šest kritičnih faktora za uspješnost inoviranja. Poduzeća na prvo mjesto stavljaju raspoloživost ﬁnanciranja za inovacijske aktivnosti, a zatim dolazi faktor olakšica, dok institucionalni okvir smatra da je edukacija najvažnija, a zatim dolazi ponuda ﬁnanciranja. Postoje razlike u viđenju prioriteta između tvrtki i institucionalnog okvira; razina različitosti nije prevelika, ali je značajna. Institucionalni okvir treba prilagoditi svoje instrumente poduzetnicima, a tvrtke trebaju shvatiti da je moć edukacije važna i trebaju je poboljšati”, kazao je Vlačić.

POTREBA JASNE VIZIJE “Tvrtka HSTec iz Zadra s partnerima razvila je 400 vlastitih proizvoda temeljenih na inovativnosti i ﬂeksibilnosti”, napomenuo je Željko Goja iz HSTeca govoreći o ulozi cyber physical sustava u konkurentnosti industrije te razini robotizacije koja je primjenjiva u industriji malih ekonomija. “Poslovni i tehnički procesi danas se integriraju, povezuju se ﬁzički i virtualni sustavi. Moramo učiti i poticati inovativni razvoj, ali se povezivati i stvarati nove tehnologije te razvijati nove proizvode. Naše su šanse u stvaranju novih poslovnih mogućnosti - od mehaničkih komponenti, strojeva, robota do pametnih integriranih sustava”, kazao je Goja

SAJAM SASO

te dodao da prema podacima, 1000 robota dovodi do otvaranja novih 3000 radnih mjesta. Hrvatska je sa 19 robota na 10.000 zaposlenih na začelju zemalja u primjeni robota, a prednjače razvijene zemlje EU-a s više od 300 robota po broju zaposlenih. “Industrija 4.0, digitalizacija, robotizacija i nove tehnologije donose nove poslovne mogućnosti te nova radna mjesta”, istaknuo je Goja. “Kad se uvode nove tehnologije u tvrtku, potrebno je puno truda. Kako bi uspjela digitalna transformacija, potrebno je imati jasnu viziju, odlučno vodstvo tvrtke te inovativnu kulturu. Uloga ljudskih potencijala izuzetno je važna jer oni postaju agenti promjene”, istaknula je Snježana Šlabek iz Podravke govoreći o bu-

Graditeljstvo se oporavlja

Graditeljstvo je jedna od najvažnijih hrvatskih gospodarskih grana što potvrđuje i podatak da je od 2002. do 2015., unatoč krizi kojom je bilo najpogođenije, u izgradnju uloženo 255 milijardi kuna. Iako je iza nas teško razdoblje, imamo razloga za optimizam premda cijene još uvijek stagniraju, broj sagrađenih stanova i izdanih građevinskih dozvola je u porastu, rekla je potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj na svečanom otvorenju 21. međunarodnog specijaliziranog sajma SASO 2017. Osvrnuvši se na problem nedostatka radne snage u graditeljstvu, navela je da je Komora po tom pitanju bila vrlo aktivna, zalažući se za povećanje kvota, no

da dugoročno rješenje problema nedostatka radne snage HGK vidi u dualnom obrazovanju, zbog čega je i pokrenuo projekt dualnog obrazovanja. Ona je istaknula i važnost SASO-a za jačanje proizvodne i prerađivačke industrije, te njegovu ulogu u povezivanju graditeljstva i turizma u najbolje vrijeme kada se planiraju ulaganja u sljedeću turističku sezonu. I potpredsjednik Vlade Predrag Štromar ustvrdio je kako se graditeljstvo oporavlja, što potvrđuje činjenica da imamo sve više projekata, da se sve više gradi, a raste i broj izdanih dozvola. Dodao je i kako su za programe za energetsku obnovu javnih i privatnih objekata u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja na raspolaganju 2,3 milijarde kuna. Na ovogodišnjem sajmu SASO, koji je objedinio 11 specijaliziranih sajmova i ponudio bogat stručni program, predstavilo se 726 brendova iz osam zemalja. (J.V.)

Željko Goja

SAJAM KNJIGA U BEOGRADU

TISUĆU ROBOTA DOVODI DO OTVARANJA NOVIH 3000 RADNIH MJESTA, KAŽE ŽELJKO GOJA siness 2.0 – transformaciji industrije digitalizacijom te izazovima digitalne transformacije iz HR perspektive. “Istraživanja pokazuju da razvoj i uvođenje novih tehnologija izazivaju velika opterećenja i stres kod zaposlenih te je važno postići na osobnoj razini zadržavanje pažnje u radnim procesima, pri čemu važnu ulogu može imati gejmiﬁkacija, primjena mehanizama iz videoigara kako bi se zaposlenici motivirali”, rekla je Snježana Šlabek. “Prehrambena industrija u budućnosti neće prodavati hranu u konzervama ili slično, već određeno iskustvo i nove mehanizme spravljanja hrane. Digitalne komponente iznalazit će nove načine zarađivanja. Specijalizacija za uske proizvodne ili uslužne niše najbolja je preporuka malim tvrtkama”, istaknuo je Emir Džanić iz tvrtke Cambridge Innovative System Solutions Ltd. (B.O.)

Predstavlja se 30 hrvatskih nakladnika Beogradski sajam knjiga od velike je važnosti za našu nakladničku kreativnu industriju. Kao jedan od najvećih regionalnih sajmova značajan je za predstavljanje izdanja hrvatskih nakladnika, čije su knjige izuzetno prihvaćene od najšire publike. Isto tako, bitan je i za različite vidove suradnje s kolegama iz Srbije i cijele regije”, rekao je predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara pri HGK-u Mišo Nejašmić prošloga tjedna na 62. sajmu knjiga u Beogradu. Zajednica nakladnika i knjižara pri HGK-u ove se godine predstavlja na 120 četvornih metara, a svoja knjižna izdanja predstavlja tridesetak izdavača: Superknjižara, Sajema, Teledisk, Mendar Media, Medicinska naklada, Ibis graﬁka, KruZak, Kapitol, Shura, DAF, Nova stvarnost, Naša djeca, Naklada P.I.P. Pavičić, Izdanja Antibarbarus,

Adamić, Tim Press, Hrvatska sveučilišna naklada, Institut za etnologiju i folkloristiku, Ocean more, Razlog, Jesenski i Turk, Sandorf... Beogradski sajam jedna je od najvećih regionalnih manifestacija posvećenih knjizi i promociji književnoga stvaralaštva i obrazovanja. Tome u prilog ide i činjenica da se svake godine predstavlja više od 1000 izlagača na oko 15.000 četvornih metara izložbenog prostora. Broj posjetitelja Sajma svake je godine sve veći, pa se tako očekuje da će ove godine izložbene prostore obići oko 200.000 posjetitelja.

30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

AKTUALNO PERSPEKTIVE MALOG I OTVORENOG GOSPODARSTVA

Boljim upravljanjem do bržeg rasta Upravljanje porezima i punjenje budžeta ima velike posljedice na situaciju u gospodarstvu, rečeno je na međunarodnom skupu o malim ekonomijama. Iako je manje radnih mjesta u prerađivačkoj industriji, progurana je teza kako se ništa ne isplati proizvoditi poduzetnike i uglavnom povećavaju opterećenje gospodarstva. Ekonomski analitičar Damir Novotny u analizi Hrvatsko gospodarstvo između sekularne stagnacije i perspektiva ubrzanog rasta u institucionalnom

BUDUĆNOST NIJE PERSPEKTIVNA BEZ OZBILJNIJIH REFORMSKIH ZAHVATA, SMATRA NOVOTNY

a zagrebačkom Ekonomskom fakultetu održan je 24. međunarodni znanstveni skup posvećen perspektivama malog i otvorenog gospodarstva koji su organizirali Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i tvrtka Riﬁn. Na skupu je predstavljeno posebno izdanje časopisa Ekonomija koje je u potpunosti posvećenoj ovoj temi s preporukama stručnjaka što činiti u kratkom i srednjem roku kako bi domaće gospodarstvo i gospodarstva regije osigurali svoj razvoj. Tako ekonomski analitičar i glavni urednik časopisa Perspektive Ante Gavranović najveće probleme vidi u tome što su u posljednjih tridesetak godina izgubljene poluge industrijskog razvoja. Prema njemu, u istom razdoblju nestala je polovina radnih mjesta u prerađivačkoj industriji, a progurana je teza kako se ništa ne isplati proizvoditi. Izvozne

perjanice ostale su bez perja, a nove nisu nastale. Soﬁja Adžić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Subotici Univerziteta u Novom Sadu, ističe kako je najveći problem malih ekonomija ﬂuktuacija poreznih prihoda koji onemogućuju dugoročnija planiranja. Nacionalne države prepuštaju svoju izvršnu, zakonodavnu i monetarnu vlast Europskoj uniji, a velik je problem i u tome što se te male nacionalne ekonomije čine nevidljivima. Nataša Kurnoga i Nika Šimurina, profesorice na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i studentica Željka Miloš u analizi odnosa poreznih reformi i gospodarskog rasta Hrvatske ističu kako tri najznačajnija poreza - porez na dohodak, porez na dobit i porez na dodanu vrijednost - značajno utječu i povezani su s bruto domaćim proizvodom. Analiza koju su provele je pokazala kako česte promjene ovih zakona dezorijentiraju

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

okviru Europske unije ističe kako su, unatoč činjenici da u zadnjih 30 godina u prosjeku gospodarstvo Hrvatske raste, te stope rasta anemične. Novotny smatra kako budućnost nije perspektivna bez ozbiljnijih reformskih zahvata. Mladen Vedriš, predstojnik Katedre za ekonomske znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ističe kako se svijet sve brže mijenja - tehnološki, logistički, ekonomski i politički. Problem Hrvatske je što se to njoj događa po inerciji i impulsima izvana, a ne vlastitim aktivnim djelovanjem. Guste Santini, glavni urednik Ekonomije, časopisa za ekonomsku teoriju i politiku, ističe kako je glavni hrvatski problem u budžetu. Hrvatska, prema njemu, mora deprecirati svoju valutu i pažljivije upravljati porezima. Kako zaključuje Santini, uz ovakvu poreznu politiku Turci u srednjem vijeku su bili med i mlijeko. (K.S.)

INTERREG IPA PROGRAM PREKOGRANIČNE SURADNJE

PROJEKTI ZA DOBRE SUSJEDE Kroz programe prekogranične suradnje Hrvatska je u projektima s Crnom Gorom, BiH i Srbijom iskoristila 33,5 milijuna eura iz EU fondova od kojih je oko polovine završilo u Hrvatskoj piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rošlotjednom završnom konferencijom na kojoj su se skupili svi akteri korisnici i institucije koje su sudjelovale u IPA projektima prekogranične suradnje - zaključen je jedan od najbolje iskorištenih programa koji je bio na raspolaganju Hrvatskoj i susjednim zemljama Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini te Srbiji. Program prekogranične suradnje je instrument provedbe kohezijske politike u državama članicama Europske unije. Temeljem ove politike EU provodi ujednačen razvoj cijele Unije jačanjem njene ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije kako bi potaknula rast u regijama zemalja Unije i ostalim zemljama sudionicama programa. U proteklom ﬁnancijskom razdoblju od 2007. do 2014. godine za ove projekte bilo je na raspolaganju 33,4 milijuna eura, a utrošeno je više od 97 posto sredstava. No s obzirom na to da su u tijeku još neke evaluacije, taj broj bi se mogao još više približiti potpunoj iskorištenosti, rekla je ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.

NEKE TEME PRELAZE GRANICE “Pola tog novca iskorišteno je u Hrvatskoj i izuzetno smo zadovoljni provedbom ovog programa Europske unije. Više od 400 partnera i sudionika je sudjelovalo u sva tri operativna programa i više od 100 projekata, a ono što

veseli jest činjenica da je u idućem razdoblju kroz trilateralni operativni program, u kojem sudjeluju Hrvatska, BiH te Crna Gora, kao i program Hrvatska-Srbija osigurano oko 100 milijuna eura za nove projekte. Analizom pristiglih prijava na projekte vidimo da se stari partneri spajaju ponovno na novim projektima, što znači da će biti dobrih projekata koje će voditi iskusni sudionici”, zaključila je Gabrijela Žalac. Voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević dodaje kako je provedbom ovog projekta EK izuzetno zadovoljan. “Bilo je dosta skeptika koji su još 2006. upozoravali kako će biti teško provesti projekte među susjednim državama na zapadu Balkana. U ovih 11 godina provedeno je 125 projekata i stvorena je dobra baza za provedbu novih. Lokalne zajednice i civilno društvo uspostavili su suradnju i postali su svjesni da neke teme poput zaštite okoliša i razvoja gospodarstva prelaze interese granica. To su ljudi prepoznali i radujemo se da će europski novac pomoći razvoju te suradnje”, smatra Baričević. Na skupu su predstavljene operativne strukture programa prekogranične suradnje, a u drugom dijelu konferencije Zajednička tehnička tajništva predstavila su ostvarene rezultate i nastavak prekogranične suradnje kroz nove Interreg IPA programe prekogranične suradnje u ﬁnancijskom razdoblju 2014.-2020. godine.

Ono što veseli jest činjenica da je u idućem razdoblju kroz trilateralni operativni program u kojem sudjeluju Hrvatska, BiH te Crna Gora, kao i program Hrvatska-Srbija osigurano oko 100 milijuna eura za nove projekte. Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a

30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

SVIJET FINANCIJA ESIF KREDITI ZA RAST I RAZVOJ

Mali i srednji poduzetnici lakše do kredita Krediti se odobravaju na rok od 12 godina uključujući poček od dvije godine odnosno na 17 godina s četiri godine počeka za sektor turizma. Najniži iznos kredita bit će 100.000, a najviši tri milijuna eura, odnosno 10 milijuna eura za projekte u sektoru turizma piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr dvije godine prije podnošenja zahtjeva za kredit poslovnoj banci, a dopuštena su ulaganja u djelatnostima prerađivačke industrije, turizma te kreativne industrije i usluga temeljenih na znanju. Predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka rekao je da će to biti najjeftiniji zajam za poduzetnike na hrvatskom tržištu te da će poduzetnici dobiti sredstva za svoj strukturni razvoj.

NOVIH 5000 RADNIH MJESTA

elni ljudi Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Erste banke, Privredne banke Zagreb te Zagrebačke banke potpisali su Sporazum o ﬁnanciranju za provedbu ﬁnancijskoga instrumenta ESIF Krediti za rast i razvoj, koji malim i srednjim poduzetnicima omogućava lakši i povoljniji pristup kreditiranju po kamatnoj stopi između jedan i dva posto. Ukupni kreditni potencijal je oko 200 milijuna eura. “HBOR polovinu toga iznosa osigurava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, i to po nultoj kamatnoj stopi. Drugu polovinu osiguravaju Erste, PBZ i Zaba po tržišnoj stopi, te bi za krajnjeg korisnika kamata trebala biti između jedan i dva posto”, rekla je predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko navodeći kako će krediti biti oslobođeni naknada

za obradu i odobravanje tih kredita. Krediti se odobravaju na rok od 12 godina uključujući poček od dvije godine, odnosno na 17 godina s četiri godine počeka za sektor turizma. Najniži iznos kredita

UKUPNI KREDITNI POTENCIJAL JE OKO 200 MILIJUNA EURA bit će 100.000, a najviši tri milijuna eura, odnosno 10 milijuna eura za projekte u sektoru turizma. Krajnji korisnici ESIF Kredita za rast i razvoj mogu biti mali i srednji poduzetnici koji posluju najmanje

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

“Malo i srednje poduzetništvo okosnica je hrvatskog gospodarstva, a povoljni uvjeti u ovom programu tom sektoru omogućavaju povoljne investicije u fiksni kapital, što je preduvjet za njihov daljnji rast i razvoj”, rekao je član Uprave Zabe Marko Remenar, dok predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schöfböck smatra kako je u Hrvatskoj vidljiv blagi oporavak gospodarstva te da bi ovaj program trebao taj oporavak dodatno ojačati. Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unijeGabrijela Žalac istaknula je kako je to šesti sporazum o financiranju kroz inovativne financijske instrumente. “Za poduzetnike u Hrvatskoj dostupno je dvije milijarde kuna EU sredstava, a već je ugovoreno 90 posto ukupne alokacije. Time se poduzetnicima stavilo na raspolaganje, kada sve zbrojimo, 6,5 milijardi kuna za investicije u malo gospodarstvo što će sigurno, po projektima koji su prijavljeni, otvoriti minimalno 5000 novih radnih mjesta”, rekla je Gabrijela Žalac, koja je najavila da će uskoro biti dostupno više od 600 milijuna kuna EU sredstava za nove financijske instrumente kroz HBOR, i to za projekte energetske učinkovitosti, industrije i turizma te ulaganja u energetsku učinkovitost javnih zgrada i javne rasvjete.

HPB U PRVIH DEVET MJESECI

USUSRET SVJEŽEM KAPITALU Bitno je da država ostane većinski vlasnik, ali i novi investitori su dobrodošli. Ipak, u ovoj dokapitalizaciji bi trebao biti veći udio privatnih investitora nego države, ističe Vuić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

roces dokapitalizacije Hrvatske poštanske banke (HPB) teče po planu i trebao bi biti gotov do kraja godine. Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a, na prošlotjednom predstavljanju poslovnih rezultata koje je Banka ostvarila u prvih devet ovogodišnjih mjeseci, istaknuo je kako u procesu dokapitalizacije ponajprije računaju na privatne investitore, uključujući i mirovinske fondove. “U razgovorima koje smo vodili u proteklih godinu dana isticano je kako je vrlo bitno da država ostane većinski vlasnik, ali i to da su dobrodošli novi investitori. Ipak, u ovoj dokapitalizaciji bi trebao biti veći udio privatnih investitora nego države. Poslovanje Banke je dobro i smatram da nitko od investitora ne dvoji o tome. Naravno, kao i kod svakoga posla, to je i pitanje cijene dionica”, napomenuo je prvi čovjek HPB-a dodajući kako je Banka u trećem tromjesečju ostvarila dobit od 63,2 milijuna kuna. Tako je polugodišnji gubitak gotovo anulirala odnosno smanjila na 1,3 milijuna kuna na koncu rujna. Gubitak je posljedica rezerviranja po izloženosti Grupi Agrokor i povezanim osobama u iznosu od 193,5 milijuna kuna. Osim dokapitalizacije, nastavio je, za HPB je važan i projekt dubinskog pregleda Jadranske banke radi potencijalnog preuzimanja. “On ide u skladu s planom i vjerujem da ćemo imati odluku o tome, ne i provedbu, isto tako do kraja godine”, kazao je.

DOBAR TREND Domagoj Karađole, član Uprave HPB-a, istaknuo je kako je u devet ovogodišnjih mjeseci otvoreno novih 25.000 tekućih računa građana i više od 1200 poslovnih računa. “Neto kamatni prihod porastao je šest posto, a neto prihod od naknada bio je veći 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani”, napomenuo je i dodao kako je sve to pridonijelo dobrom trendu odličnog operativnog poslovanja u ovoj godini. Operativna dobit za devet mjeseci iznosi 276,3 milijuna kuna, odnosno 15,1 milijun

kuna manje nego u istom razdoblju 2016. kad su ostvareni jednokratni efekti od prodaje vrijednosnih papira. Bez tih jednokratnih efekata operativna dobit nadmašuje rekordnu 2016. godinu. Ograničena kapitalna baza zbog tržišnog udjela blizu pet posto značajno je smanjivala mogućnost daljnjeg širenja poslovanja do stupanja na snagu nove Odluke o zaštitnom sloju za strukturni sistemski rizik (kolovoz) pa je imovina Banke gotovo nepromijenjena i iznosi 19,4 milijarde kuna. Ukupni krediti povećani su za 3,3 posto. Pritom su krediti stanovništvu porasli 5,5 posto, a oni neﬁnancijskim pravnim osobama dva posto. U strukturi novih kredita dominiraju stambeni u segmentu stanovništva (+200 diti milijuna kuna ili 13,9 posto) odnosno krediti 24 za investicije u segmentu gospodarstva (+124 amilijuna kuna ili 11,1 posto). Nasuprot stagnaast ciji sektora, HPB procjenjuje da je ostvario rast ast tržišnog udjela u 2017. na oko 5,1 posto. Rast og depozita iznosi 0,9 posto i bio je umjeren zbog nužnog ograničavanja rasta bilance uslijed kapitalnih ograničenja. Prema procjeni HPB-a, udjel u ukupnim depozitima porastao je na 5,4 posto.

63,2 2 mil kn dobit HPB-a u 3. kvartalu ove godine

276,3 3milkn operativna dobit Banke u 9 mjeseci

3,3%

povećani ukupni krediti

30. listopada 2017. | broj 4002 2 | PRIVREDNI PR PRI P RIIV R VR VRE RE R EDN DN DNI NII V VJ VJESNIK JES ESN E SNIIK SN K|5 53 3

SVIJET FINANCIJA HRVATSKA NARODNA BANKA

U drugom kvartalu 162,2 milijuna eura izravnih stranih ulaganja U razdoblju od 1993. do kraja drugog tromjesečja 2017. Hrvatska je zabilježila 31,4 milijarde eura vrijednosti izravnih stranih ulaganja. Isključujući tzv. kružna ulaganja, taj je iznos niži, 29 milijardi eura

rema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke, ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u drugom ovogodišnjem tromjesečju iznosio je 162,2 milijuna eura. U odnosu na isto razdoblje lani, vrijednost izravnih stranih ulaganja viša je za 53,4 milijuna eura ili 49 posto. Podsjetimo, nakon značajnog godišnjeg pada izravnih stranih ulaganja u 2015. godini za visokih 90 posto, podaci za 2016. godinu, u kojoj je ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku iznosio 1,7 milijardi eura, ukazali su na izvjestan oporavak. U prvom polugodištu ove godine ukupna izravna strana ulaganja iznosila su 617 milijuna eura ili sedam posto manje u odnosu na prvo lanjsko polugodište. Na razini cijele 2017. očekujemo kretanja slična onima kakva su viđena u 2016., kažu analitičari RBA. Promatrajući statistiku stranih ulaganja prema zemljama, najviše izravnih

ulaganja u prvom polugodištu ove godine došlo je iz Mađarske (460 milijuna eura), potom iz Austrije (239,8 milijuna eura) i Nizozemske (89,5 milijuna eura). Prema revidiranim podacima, u razdoblju od 1993. godine (otkako je dostupna statistika izravnih stranih ulaganja) do kraja drugog tromjesečja 2017. Hrvatska je zabilježila 31,4 milijarde eura vrijednosti izravnih stranih ulaganja. Isključujući tzv. kružna ulaganja (koja imaju učinak povećanja izravnih ulaganja u oba smjera tj. u Republiku Hrvatsku i inozemstvo) taj je iznos niži, 29 milijardi eura.

FINANCIJSKO POSREDOVANJE NA PRVOM MJESTU Tijekom promatranog kumulativnog razdoblja najveće vrijednosti izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku proizišle su iz sektora ﬁnancijskog posredovanja (oko 30 posto) te od ulaganja u sektor trgovine na veliko, osim trgovine motornim

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

vozilima i motociklima (8,9 posto) i poslovanja nekretninama (6,9 posto), dok su izostale značajnije investicije u sektoru razmjenjivih dobara. Prema navodima Udruženja stranih ulagača (FIC), iznimna uloga izravnih stranih ulaganja u rastu i razvoju zemlje domaćina potvrđena je mnogim empirijskim istraživanjima. Sve skupine stečenih FDI poduzeća pokazuju brži rast prihoda i kapitala nego skupina ostalih domaćih tvrtki, a i produktivnost brže raste u takvim poduzećima. FDI poduzeća predstavljaju značajan dio hrvatskog gospodarstva promatrajući bilo kroz kapital, ukupne prihode, izvoz, zaposlenost ili investicije. Kapital FDI poduzeća predstavlja gotovo trećinu ukupnog kapitala u Hrvatskoj, dok je udio u ukupnom izvozu blizu 40 posto. S druge strane, kako je navedeno u FIC-ovoj Bijeloj knjizi, najveći problemi u poslovnoj klimi s kojima se Hrvatska suočava i koji otežavaju dolazak izravnih stranih ulaganja mogu se sažeti u sljedeće kategorije: pravna nesigurnost u smislu promjena u pravnom okruženju, mijenjanje pravila, neodgovarajuća provedba propisa EU-a, porezne obveze (promjene poreznog zakona, neujednačena rješenja različitih razina poreznih vlasti), paraﬁskalne naknade (broj dodatnih troškova koji se moraju platiti, bez jasne povezanosti s poslovanjem), javna uprava i pravosuđe – trajanje sudskih postupaka, ponekad potpuno različit tretman na lokalnim razinama od nacionalne, pitanja rada (krut i neodgovarajući zakon o radu) te pristup ﬁnancijskim sredstvima.

ISTRAŽIVANJE AGENCIJE IMAS ZA ERSTE GRUPU

HRVATI ŠTEDE SVE VIŠE Istraživanje je pokazalo da građani u prosjeku za štednju mjesečno izdvajaju 473 kune što je 10 posto više nego lani te da muškarci mjesečno izdvoje 20 posto više od žena

ezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj, koje je u srpnju 2017. na uzorku od nešto više od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste Grupe, pokazali su da građani u prosjeku za štednju mjesečno izdvajaju 473 kune

POSTOTAK ISPITANIKA KOJI ŠTEDE U GOTOVINI, DRŽEĆI NOVAC KOD KUĆE ILI U SEFU, SMANJIO SE NA SAMO PET POSTO što je 10 posto viši iznos nego protekle godine. Istraživanje je također pokazalo da su muškarci štedljiviji te u prosjeku mjesečno izdvoje 519 kuna, odnosno 20 posto više od žena. Oko 25 posto ispitanika izjasnilo se da štede više nego prije dvije, tri godine i to ponajprije zbog povećanih prihoda kućanstva (59 posto), a potom i drugih razloga kao što su pronalazak novog posla (10 posto), štednje za neku buduću kupnju (pet posto) te kupnju ili gradnju kuće/stana. Kad usporedimo zemlje Srednje i Istočne Europe, odnosno iznose koje štediše u tim zemljama

mjesečno izdvajaju za potrebe štednje, s prosječnih 239 eura prednjače Austrijanci. Slijede ih Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 106 eura te Česi sa 88 eura. Hrvati se s mjesečno ušteđenih 63 eura nalaze na sredini ljestvice, dok se iza njih nalaze još Mađari (53 eura), Rumunji (53 eura) i Srbi (37 eura). Prosječni ušteđeni iznosi povećali su se u odnosu na prošlu godinu u svim zemljama, ali ovog puta prednjače Rumunji sa 15 posto većim prosječnim iznosom štednje, a slijede ih Česi sa 14 posto većim izdvojenim iznosom. Na pitanje jesu li nešto promijenili u navikama štednje s obzirom na trenutačno niske kamate na depozite, nešto više od 30 posto hrvatskih građana izjasnilo se negativno, dok 25 posto građana zbog niskih kamatnih stopa na štednju višak novca daje djeci i obitelji, 24 posto njih

novac čuva na tekućem računu, dok ih 19 posto novac ulaže u nekretnine.

KLASIČNA ŠTEDNJA JOŠ NAJPOPULARNIJA Unatoč vrlo niskim kamatnim stopama, klasična štednja i štedne knjižice i dalje predstavljaju najpopularniji način izdvajanja sredstava “na stranu” u većini zemalja u SIE regiji, a u nekim su zemljama čak i dobili na popularnosti kao primjerice, u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj. U Hrvatskoj klasičnu štednju na štednom računu koristi gotovo 50 posto građana, dok ih isto toliko novac drži na tekućem računu. Po brojnosti zatim slijede stambena štednja, investiranje u vrijednosne papire, dionice i fondove, te kupnja zlata i ostalih plemenitih metala. U usporedbi s prošlom godinom, postotak ispitanika koji štede u gotovini, držeći novac kod kuće ili u sefu, smanjio se na samo pet posto i u stalnom je padu tijekom zadnje četiri godine. Na upit što misle jesu li dovoljno upućeni u ﬁnancijske teme i bankarske proizvode, 32 posto žena odgovorilo je da nije zadovoljno razinom svog znanja, dok je isti odgovor dalo 48 posto muškaraca. Za savjet gdje štedjeti ili investirati novac, 32 posto građana pitalo bi obitelj i prijatelje, 20 posto bi konzultiralo svog osobnog bankara/savjetnika ili potražilo savjet u poslovnici banke, dok bi 15 posto građana samostalno provelo istraživanje na internetu, u novinama...

30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

VIPNET POVEĆAO PRIHODE Vipnet je ostvario prihode u visini od 328 milijuna eura, što je za 4,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Rast se odra-

zio i na EBITDA-u koja je porasla za 13,7 posto i iznosi 88,4 milijuna eura. U prvih devet mjeseci ove godine Vipnetove investicije su stabilne i iznosile su ukupno 53 milijuna eura. Kako kaže predsjednik Uprave Vipneta Jiří Dvorjančanský, snažna porezna opterećenost telekom sektora dovodi do usporavanja investicija. “Potrebno je smanjiti paraﬁskalne namete i naknade kako bi se to promijenilo”, dodaje Dvorjančanský.

Veliki interes za trezorskim zapisima Prosječan dnevni višak na računima depozitnih institucija kreće se iznad 14 milijardi kuna. Odnos ponude i potražnje novca na Tržištu novca Zagreb ostao je nepromijenjen. Ponuda kratkoročnih pozajmica iznimno je visoka, potražnja neznatna, a kratkoročna kamatna stopa već dulje vrijeme stagnira na vrlo niskim razinama. Od početka listopada na redovitoj tjednoj repo aukciji Hrvatske narodne banke nije bilo korištenja repo kredita. Naime, iako depozitne institucije imaju mogućnost uzimanja dodatnih sredstava uz kamatnu stopu od 0,3 posto, zbog velikog viška likvidnosti u sustavu one ne pokazuju nikakav interes za tu mogućnost. Nakon gotovo dva mjeseca stanke, prošlog utorka je održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva ﬁnancija. Planirani iznos izdanja bio je 1,2 milijarde kuna, a ostvareni 1,4 milijar-

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

480

360

240

120

0 23.10.

24.10.

25.10.

26.10.

de kuna. Interes investitora bio je daleko veći od ostvarenog iznosa, a u takvim uvjetima prinos na trezorske zapise s rokom dospijeća od 364 dana smanjen je sa 0,4 posto na 0,3 posto. Što se tiče valutnih trezorskih zapisa, interes investitora bio je manji od planiranog iznosa izdanja, pa je umjesto 20 upisan 11,1 milijun eura trezorskih s rokom dospijeća od jedne godine uz prinos od 0,01 posto. Saldo upisanih kunskih trezorskih zapisa povećao se za 200 milijuna kuna, dok je saldo valutnih zapisa smanjen za 17,9 milijuna eura. Sljedeća aukcija najavljena je za 7. studenoga kada je na dospijeću respektabilan iznos valutnih trezorskih zapisa u protuvrijednosti od 11,4 milijarde kuna. Nastavlja se razdoblje visoke likvidnosti sustava u kojem potražnje za kratkoročnim pozajmicama gotovo da i nema uz iznimno visoku ponudu viškova kuna. Na novčanom tržištu trguje se skromno po izuzetno niskim kamatnim stopama. Za sada nema nikakvih naznaka o promjeni odnosa ponude i potražnje novca. [Jelena Drinković]

27.10.

VEĆI PRIHODI TELE2 Tele2 Hrvatska je u trećem kvartalu zabilježio porast prihoda za 12 posto, dok je EBITDA rasla za 58 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Tele2 Hrvatska je zabilježio rast u svim ključnim segmentima koji uključuju prihod od krajnjih korisnika, veleprodaje, usluga i prihoda od opreme, odnosno uređaja. Za prvih devet mjeseci 2017. ostvareni su ukupni prihodi od 950 milijuna kuna što je porast od osam posto, a EBITDA je rasla 55 posto.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Franak i dolar skokovito Prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, u proteklom tjednu nije bilo previše promjena vrijednosti kune prema euru. Tjedan je započeo na 7,50 kuna, a završio na lipi više. Švicarski franak je tjedan započeo na valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,939382

CAD kanadski dolar

5,017895

JPY japanski

jen

5,66528

CHF švicarski franak

6,463049

GBP britanska funta

8,455204

USD američki dolar

6,458049

EUR euro

7,513294

Izvor: HNB

EUR

primjena od 28.10.2017.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

23.10.24.10.25.10.26.10. 27.10.

6,48 kuna, povećao se za šest lipa, pa vratio za četiri. Dolar je krenuo u tjedan sa 6,49 kuna, klizio je do četvrtka sve do 6,36 kuna, pa u petak skočio za 10 lipa i tako zaključio tjedan na 6,46 kuna. 7,525 7,520

USD

6,60 6,55

CHF

6,52 6,50

7,515

6,50

6,48

7,510

6,45

6,46

7,505

6,40

6,44

7,500

6,35

6,42

23.10.24.10.25.10.26.10. 27.10.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA DOBRI REZULTATI ADRISA

Dobar kraj tjedna Vrijednost dionica na europskom tržištu rasla je krajem prošlog tjedna na slabljenju eura prema ostalim svjetskim valutama. Dolar je rastao kao posljedica prihvaćanja rezolucije u Američkom kongresu koja je omogućila približavanje odluci o smanjenju poreza na tom tržištu i špekulacijama da će na mjesto prvog čovjeka Federalnih rezervi sjesti jedan od dvojice kandidata - Jerome Powell ili John Taylor - koji se zalažu za porezne rezove. Porast europskih dionica je posljedica sporog pristupa Europske središnje banke smanjenju stimulacija koje su potaknule ulagače u kapital. Neočekivano dobri rezultati poslovanja Volkswagena također su potaknuli optimizam, a pad su zabilježile cijene sirovina kod kojih su sirovo željezo i bakar predvodili pad. Veći pad je bilježila i britanska funta jer se Brexit čini sve neizvjesnijim, a cijena nafte se zadržavala na iznad 52 dolara za barel. Istovremeno, azijsko tržište je na visokim razinama, a vrijednost indeksa Nikkei je prešla 22.000 bodova.

7540

23500

7520

23450

7500

23400

7480

23350

Dow Jones

7460

23300

FTSE 100 7440

23250

23.10.24.10.25.10. 26.10. 27.10.

6600

5600

6590

5550

6580

5500

6570

5450

6560

5400

6550

NASDAQ

CAC40

5350

23.10.24.10.25.10. 26.10. 27.10. 13400

23.10.24.10.25.10. 26.10. 27.10. 25000

DAX

13300

20000

13200

15000

13100

10000

13000

5000

12900

NIKKEI 225

23.10.24.10.25.10. 26.10. 27.10.

U prvih devet mjeseci ove godine ukupni prihodi Adris Grupe iznosili su 4,25 milijardi kuna, što je za sedam posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je neto dobit porasla pet posto, na 629 milijuna kuna. Zabilježen je rast svih ključnih pokazatelja poslovanja i sve tvrtke članice Grupe posluju uspješno. “Iako živimo u vremenima nesklonim poduzetništvu u kojima su, čini se, jedino važne ideološke teme i s tim u vezi iracionalni prijepori i gubitak društvene energije, Adris je krajnje usredotočen na svoje poslovanje”, istaknuo je predsjednik Uprave Adrisa Ante Vlahović.

HT-u RASTU PRIHODI MIROVINSKI FONDOVI

fond

datum

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

Mirex raste

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskoga fonda Mirexa B potkraj prošloga tjedna iznosila je 239,1364 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,1778 bodova. Protekloga petka vrijednost Mirexa A koji je u tjednu rastao iznosila je 133,2830 bodova, a Mirexa C koji je pao bila je 123,6132 boda.

MIREX A

26.10.

133,28300

0,0212

4,45

AZ - A

26.10.

132,48230

-0,1327

3,09

Erste Plavi - A

26.10.

132,05640

0,0427

2,88

PBZ CO - A

26.10.

138,71650

-0,1389

6,04

Raiffeisen OMF - A

26.10.

132,43230

0,3723

6,92

MIREX B

26.10.

239,13640

0,0822

2,36

AZ - B

26.10.

236,89790

0,0225

0,72

Erste Plavi - B

26.10.

249,06950

0,1375

2,80

kategorija A

kategorija B

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

26.10.

223,04340

-0,0546

2,26

0,20%

Raiffeisen OMF - B

26.10.

246,13790

0,1865

4,26

0,15%

kategorija C

MIREX C

26.10.

123,61320

0,0604

4,67

AZ - C

26.10.

120,61500

0,0533

4,81

0,05%

Erste Plavi - C

26.10.

122,96470

0,0673

3,81

0,00%

PBZ CO - C

26.10.

122,55150

0,0559

3,85

Raiffeisen OMF - C

26.10.

127,76610

0,0688

5,17

0,10%

23.10.

24.10.

25.10.

26.10.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

1,2%

Raiffeisen DMF

25.10.

233,82860

-0,1373

3,18

0,8%

AZ Profit

26.10.

256,96980

0,1324

-2,94

1,0% 0,6%

Croatia osiguranje

26.10.

159,89060

0,1489

1,04

0,4%

AZ Benefit

26.10.

254,93900

0,0995

3,11

0,2%

Erste Plavi Expert

26.10.

210,33590

0,0573

2,11

0,0%

Erste Plavi Protect

26.10.

199,68100

0,0638

2,79

26.9.

3.10.

11.10.

18.10.

26.10.

Hrvatski telekom billježi rast prihoda za 11,6 posto u odnosu na devet mjeseci 2016. koji ukupno iznose 5,78

milijardi kuna. Rezultati uključuju i utjecaj H1 Telekoma nakon provedenog procesa pripajanja Optima Telekomu te kupnje Crnogorskog Telekoma. Bez crnogorske tvrtke prihodi su rasli 2,4 posto, a ako bi isključili i utjecaj H1 Telekoma, prihodi su porasli 2,1 posto. Za devet mjeseci 2017. HT-ova neto dobit iznosila je 735 milijuna kuna, što je 2,2 posto manje negoli u istom razdoblju lani.

30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

DOBIT INE 1,2 MILIJARDE KUNA Podaci o poslovanju Ina Grupe pokazuju kako ta naftna kompanija nastavlja s uspješnim poslovanjem i u trećem tromjesečju 2017. go-

dine. Prema podacima koje je objavila tvrtka, EBITDA je u prvih devet mjeseci 2017. porasla za 65 posto, dosegnuvši iznos od 2,322 milijarde kuna i ostvarujući neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti u iznosu od 2,094 milijarde kuna, što je povećanje od 84 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Neto dobit tvrtke iznosila je 1,212 milijardi kuna. Tvrtka je smanjila i dug na 1,241 milijardu kuna, odnosno 9,7 posto kapitala što je povijesno najniža razina, a bilježi i rast proizvodnje plina na kopnu za sedam posto.

OTPUŠTANJA U HAC-u U sklopu projekta modernizacije i restrukturiranja cestovne infrastrukture u suradnji sa Svjetskom bankom, državne tvrtke koje u Hrvatskoj upravljaju autocestama trebaju sadašnji broj od 3000 radnika smanjiti za 700 do 900. HAC-ONC je pozvala radnike da iskažu interes za dobrovoljni odlazak uz otpremnine, koje će iznositi 35 posto prosječne mjesečne bruto plaće ostvarene u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku godinu rada.

Crobexi rasli gotovo 2,5 posto Aktivnost na Zagrebačkoj burzi u proteklom tjednu značajno je porasla u odnosu na tjedan ranije - dionički promet je uvećan za čak 371 posto ili 98 milijuna kuna te je iznosio 124,4 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 40,5 milijuna kuna, što predstavlja oko 79 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -4,42 do +6,51 posto.

Promet veći od milijun kuna sakupilo je 13 izdanja, dok je ukupno 16 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi su zabilježili rast od gotovo 2,5 posto. Crobex je sa 1.846,19 bodova uvećan za 2,47 posto na 1.891,87 bodova. Crobex10 je porastao za 2,49 posto na 1.112,29 bodova, iznad psihološki važne granice od 1.100 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -0,74 posto koliko je umanjen CROBEXturi do +2,83 posto koliko je porastao CROBEXkons. Obveznički indeksi su ZAGREBAČKA BURZA tjedan zaključili padom; CROBIS je THE ZAGREB STOCK EXCHANGE umanjen za 0,18 posto, a CROBIStr za UKUPAN TJEDNI PROMET: 356.651.767,27 kn 0,09 posto. TJEDNI DIONIČKI PROMET: 124.440.239,81 kn Kao i u tjednu ranije, najlikvidnija je index zadnja vrijednost tjedna promjena bila Valamar Riviera koja je trgova1.891,8700 +2,47% CROBEX na u iznosu od 10,5 milijuna kuna, a 1.112,2900 +2,49% CROBEX10 cijena joj je porasla za 2,12 posto na 110,8889 -0,18% CROBIS 45,85 kuna. Zagrebačka banka bilježi 165,8915 -0,09% CROBIStr promet od 7,3 milijuna kuna, od čega se 5,5 milijuna kuna odnosi na blok Top 10 tjedna zadnja promet. Cijena njenih dionica je uvepromet po prometu promjena cijena ćana za 6,51 posto na 56,46 kuna. Di+2,12% 45,85 10.532.333,81 Valamar Riviera d.d. onicama HT-a protrgovan je iznos od +6,51% 56,46 7.274.090,07 Zagrebačka banka d.d. 5,9 milijuna kuna, a poskupjele su za +1,40% 172,50 5.901.503,46 HT d.d. 1,40 posto na 172,50 kuna. -4,42% 32,00 5.135.008,45 ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. Od 10 najlikvidnijih izdanja osam ih +3,41% 455,00 4.961.291,66 ADRIS GRUPA d.d. bilježi rast cijene dionice. Najviše je, +6,02% 530,00 3.732.847,59 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. za 6,51 posto porasla Zagrebačka ban+4,98% 316,00 3.009.871,95 PODRAVKA d.d. ka. Atlantska plovidba bilježi rast od -0,74% 455,12 2.911.415,42 Arena Hospitality Group d.d. +1,56% 1.173,00 1.327.818,76 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. 6,02 posto, odnosno zadnju cijenu od +2,94% 700,00 1.241.685,01 KONČAR d.d. 530 kuna i tjedni promet od 3,7 milijuna kuna. Dionicama Podravke cijena 10 dionica tjedna zadnja je uvećana za 4,98 posto na 316 kuna, promet s najvećim rastom cijene promjena cijena a njima je ostvaren promet nešto veći +225,73% 10,00 1.020,00 VJESNIK d.d. od tri milijuna kuna. Povlaštene dioni+29,61% 22,50 2.092,50 JADRAN d.d. ce Adris Grupe zabilježile su rast od +8,90% 110,00 11.825,00 TERMES GRUPA d.d. 3,41 posto na cijenu od 455 kuna i go+8,24% 260,00 309.005,78 INSTITUT IGH d.d. tovo pet milijuna kuna prometa. +8,13% 3,99 227.772,04 INGRA d.d. Pad cijene dionice bilježe dva izdanja. +6,66% 43,43 7.329,81 SZAIF d.d. Cijena je najviše umanjena Đuri Đa+6,51% 56,46 7.274.090,07 Zagrebačka banka d.d. +6,07% 350,02 96.450,26 VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d. koviću koji je tjedan zaključio padom +6,02% 530,00 3.732.847,59 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. od 4,42 posto na 32 kune i prometom +5,62% 7.098,00 680.986,97 PLAVA LAGUNA d.d. od 5,1 milijun kuna. Arena Hospitality Grupa je zabilježila zadnju cijenu od 10 dionica tjedna zadnja 455,12 kuna, što predstavlja pad od promet s najvećim padom cijene promjena cijena 0,74 posto, i ostvarila promet od 2,9 -77,15% 3,77 124.739,64 VIADUKT d.d. - u stečaju milijuna kuna. -15,15% 28,00 1.400,00 Hidroelektra niskogr. d.d. SLATINSKA BANKA d.d. HTP KORČULA d.d. FTB TURIZAM d.d. KOESTLIN d.d. HOTELI BRELA d.d. RIZ-ODAŠILJAČI d.d. Hoteli Haludovo Malinska d.d. ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

-11,20% -10,32% -9,44% -9,09% -8,75% -7,55% -6,97% -4,42%

31,08 59,55 1.621,00 500,00 14,60 60,00 3,07 32,00

10.819,96 1.488,75 110.167,09 1.000,00 160,60 7.755,22 8.201,70 5.135.008,45

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI ENT - NIŽI PRIHODI, VEĆA BRUTO DOBIT

Većina u porastu Među 83 otvorena investicijska fonda u proteklom su tjednu prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela. Rast vrijednosti bilježi 46 fondova, palo ih je 36, a jedan fond bilježi tjedan bez postotne promjene. Tri su fonda porasla više od jedan posto, a jedan je pao više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom sedam mjesta su zauzeli dionički fondovi, dva posebni i jedno mješoviti fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -1,62 posto do +1,96 posto.

Promatramo li prinose ostvarene od početka 2017. najveći porast među dioničkim fondovima bilježe ZB BRIC+ (+17,71 posto) i ZB trend (+17,39 posto). Posebne fondove predvodi Raiffeisen Harmonic (+7,21 posto), dok je najuspješniji mješoviti fond PBZ Conservative 10 s prinosom od +4,54 posto. Među obvezničkim fondovima od početka godine najveći je rast, od 4,61 posto, ostvario Addiko Conservative. Novčane fondove predvodi PBZ Dollar fond s prinosom od [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] 0,76 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od od 19.10.2017. do 26.10.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 20,9931 KD Victoria € 12,3069 Addiko Growth $ 189,1031 ZB trend kn 15,3505 KD Prvi izbor € 147,6870 ZB euroaktiv kn 103,9815 Capital Breeder € 134,6613 KD Europa € 11,8591 PBZ Equity fond kn 116,3581 HPB Dionički € 84,3835 Erste Adriatic Equity kn 86,6474 Neta Global Developed kn 113,7710 ZB aktiv € 112,3664 InterCapital SEE Equity $ 16,1931 Platinum Glob. Opportunity kn 6,0252 KD Nova Europa kn 45,7432 OTP indeksni € 108,3613 Platinum Blue Chip kn 446,2881 Neta Frontier € 102,0276 OTP Meridian 20 kn 91,0000 A1 kn 155,8740 Alpen.Special Opportunity kn 57,8741 Neta New Europe € 88,5592 KD BRIC kn 8,8159 KD Energija € 112,3403 ZB BRIC+ € 168,3526 Allianz Equity $ 20,8800 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 122,7500 Raiffeisen Dynamic € 109,5000 Raiffeisen Harmonic € 106,0074 ZB Future 2025 € 105,4836 ZB Future 2030 € 104,9880 ZB Future 2040 € 105,4613 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 163,7324 ZB global € 15,6051 PBZ Global fond € 14,0182 Addiko Balanced kn 133,6849 KD Balanced kn 108,4050 HPB Global € 15,5283 OTP uravnoteženi kn 167,4094 Allianz Portfolio € 116,5360 PBZ Conservative 10 fond € 103,8492 You Invest Active

tjedna promjena [%]

0,42 0,06 0,91 0,09 0,21 -0,37 0,11 0,36 1,37 0,66 -0,87 0,21 -0,46 -0,01 -1,62 1,96 0,96 0,14 0,04 1,14 -0,70 -0,65 -0,75 0,26 -0,43 0,84 -0,54 0,21 0,11 0,32 0,48 0,45 0,45 -0,11 0,37 -0,04 0,28 0,90 -0,68 0,21 0,06 0,08

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,7595 You Invest Balanced € 105,0286 You Invest Solid € 104,4999 PBZ Flexible 30 fond € 96,6005 OTP Absolute € 105,0548 InterCapital Income Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 197,6470 ZB bond € 15,1067 Addiko Conservative € 135,9324 PBZ Bond fond € 222,0883 InterCapital Bond € 165,3339 HPB Obveznički kn 81,5080 Neta Emerging Bond € 120,8290 Erste Adriatic Bond € 107,8700 Raiffeisen Classic kn 104,2449 PBZ Short term bond fond $ 105,8104 PBZ Dollar Bond fond $ 103,1305 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,0407 Erste Local Short Term Bond € 100,0062 Erste Adr. Short Term Bond € 100,2739 OTP Short-term bond $ 99,8230 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,5075 PBZ Novčani fond kn 175,9421 ZB plus € 150,7814 ZB europlus BE € 150,7814 ZB europlus BK € 128,7544 PBZ Euro Novčani kn 158,0700 Raiffeisen Cash kn 151,8127 Erste Money kn 152,7140 Addiko Cash $ 133,5634 PBZ Dollar fond kn 144,0096 HPB Novčani kn 133,3780 OTP novčani fond kn 130,5568 InterCapital Money kn 1374,9654 Locusta Cash kn 118,5972 Allianz Cash € 116,1583 Erste Euro-Money kn 111,5680 Auctor Cash € 106,1300 Raiffeisen euroCash € 106,4355 HPB Euronovčani kn 106,7434 Neta MultiCash € 102,1177 OTP euro novčani kn 1002,1776 Zodaks Cash

-0,01 -0,10 0,28 -0,37 -0,13

naziv(fond)

valuta

-0,20 -0,10 -0,02 -0,14 -0,16 -0,30 -0,11 -0,11 0,05 -0,17 -0,17 -0,00 -0,01 -0,11 -0,09 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 -0,01 -0,00 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,04 0,00 -0,02 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,01

Ericsson Nikola Tesla Grupa ostvarila je u prvih devet mjeseci 2017. godine 5,7 posto manje prihode od prodaje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. “Premda nam prihodi od usluga na Ericssonovom tržištu kontinuirano rastu, još uvijek nismo uspjeli u potpunosti neutralizirati pad prodaje na tržištima Zajednice Neovisnih Država. Domaće tržište bilježi blagi pad, dok je prodaja na tržištima Jugoistočne Europe na razini prethodne godine”, ističe Gordana Kovačević, predsjednica tvrtke. U istom razdoblju tvrtka je povećala broj radnih mjesta za više od 200, bruto dobit raste za 5,6 posto, a operativna dobit za 18,1 posto. Neto dobit im je niža za 10,8 posto zbog izostanka poreznih olakšica za ulaganja u istraživanje i razvoj.

VIADUKT SVE LOŠIJE U prvih devet mjeseci ove godine Viadukt Grupa ostvarila je gubitak od 139,4 milijuna kuna, dok je u istom razdo-

blju prošle godine gubitak iznosio 5,3 milijuna kuna. Početkom listopada ove godine, nakon neuspjelog predstečajnog postupka, zagrebački Trgovački sud donio je rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad matičnim društvom Viadukt.

30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 59

KNJIGOMETAR Borna Jalšenjak i Kristijan Krkač

Poslovna etika, korporacijska društvena odgovornosti i održivost Mate

U suvremenom društvu politička podjela na ljevicu i desnicu jedan je od izvora stalnih prijepora, ali izvori i narav te podjele mnogima su nejasni. U ovoj knjizi Levin istražuje upravo te korijene političke podjele na desnicu i ljevicu ispitujući ideje ljudi koji su najbolje predstavljali svaku stranu u njezinim začecima: Edmunda Burkea i Tomasa Painea. Pomnim proučavanjem njihova rada Levin pruža temeljit pregled početaka konzervativizma i progresivizma te daje dublji uvid u idejnu raspravu koja još uvijek oblikuje suvremenu politiku i društvo na Zapadu.

Emma Garcia

O, moj Bože, beba! V.B.Z.

Knjiga predstavlja niz pitanja i tema u sklopu društvene odgovornosti poslovanja, te se spominju brojni problemi i rasprave. Svi smo mi uključeni u ove rasprave: kao potrošači i kupci, kao građani i pojedinci u društvu te, vjerojatno, kao zaposlenici, menadžeri, ulagači i preci budućih generacija. Zbog toga su te teme za nas uvijek relevantne. Uopće nije važno živimo li u Hrvatskoj, Velikoj Britaniji ili bilo kojoj drugoj zemlji – svi smo mi globalni građani, i štogod se dogodilo utječe i na nas do neke mjere.

Yuval Levin

Ljevica i desnica Verbum

Viv Summers i Max Kelly bili su prijatelji godinama prije nego što su postali ljubavnici. Tad je sve krenulo nizbrdo. Max, povrijeđen Vivinim postupcima, nestane iz Londona pa Viv organizira veliku javnu potragu za njim – i to uspješnu. Max joj se javi iz Španjolske i pozove je da mu se pridruži. Još u zračnoj luci Viv shvati da se ne osjeća najbolje, pa posumnja na trudnoću. U Španjolskoj Viv i Max saznaju da je dijete deﬁnitivno na putu i vrate se u London. Nova je situacija za oboje radosna, uzbudljiva, ali i zastrašujuća. U Londonu ih dočeka još jedno iznenađenje...

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

Andrew Keen

Internet nije odgovor Naklada Ljevak

Godina je 1937. kada mladi Franz Huchel, pritisnut naglom promjenom u svom životu, iz idilične austrijske provincije stiže u kozmopolitski Beč na posao traﬁkanta. Među brojnim mušterijama mladog će naučnika posebno fascinirati jedan klijent - Sigmund Freud. Među dvojicom će muškaraca započeti neobično prijateljstvo. Gorljivi će mladić slavnom psihoanalitičaru podastrijeti svoje životno neiskustvo, osobito ljubavne probleme s Čehinjom Anezkom. No nacistički će režim obojicu prisiliti na iznenadne odluke, a ljubavna će pitanja uzmaknuti...

Joe Dispenza

Ostvari svoje neograničene sposobnosti Planetopija

U ovoj knjizi Keen propituje neke od pogubnih utjecaja interneta na ekonomiju, kulturu i društvene vrijednosti. On iznosi tehnološku i ekonomsku povijest interneta, istražujući pritom kako internet preobražava suvremeni svijet. Keenova kritika interneta i Silicijske doline insajderska je i upućena, jer on je jedan od važnih protagonista internetske revolucije, koji je i sam radio u Silicijskoj dolini. Ipak, uza svu kritičnost prema negativnim aspektima interneta, Keen nije tehnofob ni oponent kulture interneta nego, prema riječima jednog od kritičara, njegova savjest.

Robert Seethaler

Trafikant HENA com

Dispenza u ovoj knjizi spaja kvantnu znanost i drevnu mudrost kako bi nam pokazao da svatko od nas može iskusiti mistično i probuditi svoje potencijale do neviđenih razina. Na temelju brojnih znanstvenih istraživanja i iskustva u radu s običnim ljudima koji su ostvarili čudesno u svom životu, Dispenza nas poučava kako da pokrenemo i uravnotežimo svoja energetska središta, oslobodimo se prošlosti kroz usklađivanje tijela s novim umom i kreiramo novu stvarnost mijenjajući energiju u sadašnjem trenutku.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Nakit Kletuš, Zagreb, www.kletus.hr. Tvrtka zlatarna Kletuš se bavi dizajniranjem i izradom nakita. Posjeduje laboratorij za analizu dragog kamenja kao i rafinaciju plemenitih metala, koristeći najmodernije tehnologije. Klijenti mogu pronaći veliku kolekciju zlatnog i srebrnog nakita s ugrađenim brilijantima i drugim dragim kamenima. Imaju GIA, RAPNet certifikate te su vlasnici nekoliko ISO standarda. Proizvode: zlatni i srebrni nakit - vjenčane prstene, zaručničke prstene, naušnice, privjeske, ogrlice s imenom, gravirani i personalizirani nakit. Usluge: izrada, veleprodaja i maloprodaja nakita, izrada nakita laserom, 3D modeliranje i printanje, analiza dragog kamenja i rafinacija plemenitih metala. Kontakt: Danijel Kletuš, info@ kletus.hr, +385 48280804, +385 98358413. Bakrena žica Elkakon, Zagreb, www.elkakon.hr. Tvrtka proizvodi bakrenu okruglu lak-žicu (IEC 60317-8, 60317-13; dimenzije 0,300-3,000 mm) i bakrenu pravokutnu žicu (IEC 60317-27; do 150 mm2). Zainteresirani su za sve oblike surad-

nje. Kontakt: Oskar Pollak, oskar.pollak@elkakon.hr, +385 12452850, +385 989832291. Ambalaža Model pakiranja, Zagreb, www.modelgroup. hr. Tvrtka nudi tržištu inteligentnu, inovativnu i učinkovito proizvedenu ambalažu, izra-

IZBOR IZ NADMETANJA

SMD i THT lemljenje Euromass, Pula, www.euromass.hr. Tvrtka daje usluge lemljenja (asembliranja) u SMD i THT tehnologiji. Proizvodi i prodaje uređaje za naplatu, čitače kovanica i čitače novčanica. Kontakt: Lorenzo Putigna, info@euromass.hr, +385 52397337, +385 992123567. Gotovi tekstilni proizvodi Kuća Stilin, Zagreb. Tvrtka za dizajn, proizvodnju, vele i maloprodaju, uvoz-izvoz gotovih tekstilnih proizvoda za svakodnevno nošenje pod zaštićenim robnim markama Black Bull i Stilin moda. Također se bavimo projektiranjem i implementacijom zelene energije, dobivanjem čiste energije iz prirode (sunce, vjetar, kiša)... Više informacija saznajte na www. blackbull.com.hr, www.astrasun.com.hr. Kontakt: Želimir Stilin, stilin@blackbull.com.hr, +385 915255590, +385 12305099. Brodovi Brodograđevna industrija Split, Split, www. brodosplit.hr. Tvrtka je hrvatsko brodogradilište s dugogodišnjom tradicijom i iskustvom dizajna te gradnje različitih vrsta brodova značajnih u svojoj klasi. Kontakt: Teuta Duletić, teuta.duletic@divgroup.eu, +385 21392202, +385 992747717.

HRVATSKA

Papir i proizvodi od papira

Najam reportažnih kola

Grad Sisak nabavlja papir i proizvode od papira. Procijenjena vrijednost radova je 370.000 kuna. Rok dostave p onuda je 15. studenoga.

Hrvatska radiotelevizija nabavlja usluge najma reportažnih kola. Procijenjena vrijednost radova je 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 8. studenoga. Vulkanizerske usluge

HAC-ONC nabavlja vulkanizerske usluge. Procijenjena vrijednost nabave je 348.000 kuna. Rok dostave ponuda je 9. studenoga.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

đenu od valovitog kartona, zajedno sa sveobuhvatnim paketom usluga. Kontakt: Jurica Brkić, jurica.brkic@modelgroup.com, +385 12409619.

Nabava prijenosnih računala

Sveučilišni računski centar Srce nabavlja prijenosna računala. Procijenjena vrijednost je 362.000 kuna. Rok dostave ponuda je 13. studenoga.

REGIJA

Strojevi za pranje suđa

Radovi rekonstrukcije i nadogradnje

Studentski centar u Zagrebu nabavlja strojeve za pranje suđa. Procijenjena vrijednost nabave je 600.000 kuna. Rok dostave ponuda 14. studenoga.

Dom Danice Vogrinec Maribor nabavlja radove rekonstrukcije i nadogradnje praonica, kotlovnice i kuhinje. Procijenjena vrijednost nabave je 3,1 milijun kuna. Rok

dostave ponuda je 23. studenog. Izgradnja rezervoara

Ministarstvo održivog razvoja i turizma-Direkcija javnih radova Crne Gore nabavlja radove na izgradnji rezervoara Gradiošnica 1. Rok dostave ponuda je 30. studenoga. Prijevoz lijekova

Nacionalni inštitut za javno zdravje Slovenije nabavlja usluge prijevoza lijekova. Rok za dostavu ponuda je 28. studenoga. CT skeneri

Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore nabavlja CT skenere. Rok dostave ponuda je 30. studenoga.

30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 61

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

NA BUBNJU ZGRADE, ZEMLJIŠTA, PAŠNJACI, ŠUME... Zgrada u Vinkovcima procijenjena na 22,3 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja industrijsko dvorište, upravnu zgradu br. 181, ambulantu br. 183, put u mjestu, zgradu održavanja br. 187, skladište i dvorište, plinsku stanicu i dvorište u mjestu, put u mjestu, restoran, skladište br. 209, zgradu stolarije br. 211, zgradu građevinarstva br. 213, poslovnu zgradu br. 215, vagu i dvorište u Dugoj ulici 181, ukupne površine 82.380 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 7. prosinca u 10 sati. Adresa dražbe: Općinski sud u Vukovaru, Stalna Služba u Vinkovcima, Trg Bana J. Šokčevića 17, soba broj 6. Nekretnina se ne može prodati ispod ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina za sudjelovanje iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti koju je potrebno uplatiti na IBAN Općinskog suda u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima, broj HR4823900011300001155, s pozivom na broj odobrenja 648-15. Livade i oranice u Rakitnici i Resniku pokraj Zagreba, procijenjene na 13,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja ukupno 7732 četvorna metra zemljišta. Dražba za ovu nekretninu održat će se 21. studenoga u 10 sati. Adresa dražbe je Općinski građanski sud u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 301/III. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno i ne može se prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu nižu od 4,5 milijuna kuna. Razgledavanje je 14. studenoga 2017. godine u 13.30 sati uz prisutnost sudskog ovršitelja Antonija Jerkovića. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije osam dana prije ročišta za dražbu dale osiguranje od 10 posto utvrđene

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun depozita kod Hrvatske poštanske banke d.d., Općinski građanski sud u Zagrebu broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-80-17, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Zemljišta na zagrebačkom Žitnjaku procijenjena na 25 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja dvorišta ukupne površine

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

41.608 četvornih metara. Dražba za ove nekretnine će se održati 8. prosinca u 10 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 301/III. Uvjet prodaje je po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu nižu od 8,3 milijuna kuna. Razgledavanje je organizirano 23. studenog u 14 sati uz prisutnost sudskog ovršitelja Roberta Berenda. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije osam dana prije ročišta za dražbu dale osiguranje od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu, otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d., broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-2590-17, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Šume i pašnjaci na Hvaru, procijenjeni na 6,2 milijuna kuna. Nekretnine u naravi predstavljaju pet šumskih parcela i dva pašnjaka u okolici Hvara na otoku Hvaru. Dražba za ove nekretnine će se održati 5. studenoga u 10 sati. Adresa dražbe: Stečajni sudac u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, soba broj 94/II. (ulična zgrada). Uvjet prodaje je po načelu viđeno-kupljeno, a razgledati nekretnine i dokumentaciju vezanu uz iste zainteresirane osobe mogu u vrijeme dogovoreno sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/431 940. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije dva dana prije dana održavanja ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnina iz točke I. ovog zaključka na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu pri Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. Zagreb broj HR9223900011300000460, poziv na broj 1410 i dokaz o tome predoče stečajnom sucu prije početka dražbe. Poslovni prostor u Splitu, procijenjen na 5,7 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovni prostor na I. katu/treća etaža i sastoji se od poslovnog prostora s garderobama Dobrilina 1, ukupne površine 326 četvornih metara. Dražba će se održati 9. studenoga. Adresa dražbe: Općinski sud u Splitu, ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac, soba broj 59/II. Početna cijena nekretnine iznosi 1,9 milijuna kuna. Na zahtjev zainteresiranih osoba i ukoliko one ili ovrhovoditelj uplate potreban predujam za izlazak sudskog ovršitelja. Jamčevina iznosi desetinu utvrđene vrijednosti nekretnine koja se treba položiti na račun Općinskog suda u Splitu br. HR6923900011300000195, model HR00, šifra 88, poziv na broj 01-1440-99, najkasnije do 8. studenoga.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Usluge zapošljavanja Norges musikkhøgskole traži usluge pribavljanja osoblja uključujući osoblje za rad na određeno vrijeme. Natječaj je otvoren do 17. studenog. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://sourcing. amesto.com/Avantra/Customer/NMH/modules/Purchase/Published/selected.aspx?pid=56. Dodatne informacije dostupne su na: Norges musikkhøgskole, 974 761 106, Postboks 5190 Majorstua, Oslo 0302, Norway, Maria Ahmed, maria.ahmed@nmh.no. Očitavanje brojila Societatea De Distributie a Energiei Electrice Transilvania Nord SA, Cluj, Rumunjska, traži uslugu očitavanja brojila. Natječaj je otvoren do 6. studenog. Ponude se šalju na: Societatea De Distributie a Energiei Electrice Transilvania Nord SA, Str. Ilie Macelaru nr. 28A, Ioana Mihaiela Oltean, 400380 Cluj-Napoca, Romania, mihaiela.oltean@tnd.electrica.ro. Više podataka na istoj adresi. Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge Infrastruttura, Progetti, Engineering, Accesso alla ferrovia ed ediﬁci tecnici, Bellinzona, Švicarska, traži arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge. Natječaj je otvoren do 7. prosinca. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=990149. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Ferrovie Federali Svizzere FFS Infrastruttura, Acquisti, Supply Chain e Produzione Progetti di costruzione, Regione Sud, Via Pedemonte 7, Bellinzona 6500, Suisse, Elisa Bartesaghi, elisa.bartesaghi@sbb.ch. Poslovne usluge Guaguas Municipales, S.A., Las Palmas, Gran Canaria, Španjolska, traži poslovne usluge: pravo, marketing, savjetovanje, zapošljavanje, tiskanje i sigurnost. Natječaj je otvoren do 15. studenog, a prijave i informacije o njemu se mogu dobiti na Guaguas Municipales, S.A.,calle

Arequipa, sin número, Urbanización Industrial El Sebadal, Las Palmas de Gran Canaria, CP 35008, España,Teresa García Cuyás, teresa. garcia@guaguas.com; miguelangel.garcia@ guaguas.com. Glavna adresa naručitelja: http:// www.guaguas.com. Čišćenje Acosol, S.A., Marbella, Španjolska, traži usluge čišćenja. Natječaj je otvoren do 14. studenog i ponude se predaju na Acosol, S.A., A29658416, Carretera Nacional, 340, km.190, 7, Servicio de Licitaciones, 29604 Marbella, Espana, licitaciones@acosol.es. Glavna adresa naručitelja: http://www.acosol.es. Više podataka o natjecanju na istoj adresi. Građevinski radovi Compania de Utilitati Publice SA Focsani, Focskani, Rumunjska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 27. studenog, a prijave se predaju na: Compania de Utilitati Publice SA Focsani, Str. N. Titulescu nr. 9, Dlui Dorin Cenusa, Gheorghe Vasilescu, office@ cupfocsani.ro, 620018 Focsani. Romania, ghvasilescu@gmail.com, www.e-licitatie.ro. Građevinski radovi Hospice général – Service immobilier, Acacias, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 12. studenog. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=988363. Dodatne informacije dostupne su naHospice général – Service immobilier, Route des Acacias 54, Acacias 1227, Švicarska, Richard McAllister, hb@hbexpertimmo.ch. Čišćenje ulica Ciudad Autónoma de Melilla, Consejería de Hacienda, Negociado de Contratación, Melilla, Španjolska traži usluge čišćenja ulica. Natječaj je otvoren do 1. prosinca, a prijave se predaju na: Ciudad Autónoma de Melilla, Consejería de Hacienda, Negociado de Contratación, Plaza de España, 1, 52001 Melilla, Espana, mcana01@ melilla.es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 63

PRIVREDNI VJESNIK

FESTIVAL TURSKE KAVE

NEMA KAVE DO ONE IZ DŽEZVE Osman Serim smatra kako postoje dva razloga koja će popularizirati tursku kavu: zdravlje i potreba ljudi da znaju podrijetlo onoga što konzumiraju piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

entralni događaj Festivala turske kave koji se nedavno održao u Zagrebu bilo je druženje s Osmanom Serimom, priznatim svjetskim stručnjakom za taj napitak. On je kao osnivač Food&Beverage Consultinga vodio više od 180 projekata na području Turske i inozemstva, a svoja iskustva podijelio je na predavanju pod imenom Priča o turskoj kavi. Serim je odmah u uvodu istaknuo kako je kultura i tradicija ispijanja turske kave zajedničko naslijeđe cijelom Balkanu, a koliko duboko je ukorijenjena i u europskoj kulturi pokazuje činjenica da ju je 2013. godine UNESCO uvrstio na svoju listu kao kulturno naslijeđe. Turska kava je tako postala prva tekućina koja je ušla na tu prestižnu listu, a slijedilo ju je belgijsko pivo. Iako imamo zapise da su je arapski hodočasnici u Meku konzumirali već u 12. stoljeću, u Turskoj se, u vrijeme Sulejmana Veličanstvenog, proširio način pripreme koji poznajemo danas, a

odatle se polako širila u Europu i razvijala. Kavi kao napitku diljem svijeta ide jako dobro, dnevno se servira oko 2,2 milijarde šalica, što je, nakon vode, čini najkonzumiranijim pićem na planetu. “Najpopularniji je talijanski način pripreme na espresso aparatu, tako se priprema u prosjeku jedna od pet šalica kave, iako Italija nema nijedan grm te biljke, kao uostalom ni Turska. Italija je izgradila vrlo jaku gospodarsku priču oko kave, oni zarađuju daleko najviše novca na izvozu aparata za espresso, gotovo 20 milijardi eura godišnje. Mnogi poznati proizvođači

se sve više okreću tržištu aparata za kavu, a stvaraju se i neki novi brendovi u branši. Turska kava se pak radi u džezvama i svaka 200. kava u svijetu se radi na taj način, no taj prosjek stalno raste. Liječnici tvrde da je turska kava zdravija od talijanskog i francuskog načina pripreme jer se kava ne prži toliko puno. Pri pripremi turske kave zrna se ne prže do crne boje već blago smeđe i zato je zdravija. Ljudi danas žele znati podrijetlo svoje kave, a ako je prepečete, svaka kava postaje ista. Kad se peče do medium razine, mogu se osjetiti speciﬁčne arome”, pojasnio je Serim.

Najbolja kava svekrvi, a zetu ona sa solju Turska kava je oduvijek imala specifičnu gorčinu pa se uz nju servirao šećer od šećerne trske koji je u prošlosti bio poprilično skup. Stoga se u siromašnijim slojevima kava služila uz dodatak sušenog voća poput datulja i smokava. Zbog gorčine se uz šalicu kave uvijek servirala i čaša vode, a taj običaj se zadržao sve do danas. Tvrtka

koja je izumila lokum, tradicionalnu slasticu koja se služi uz kavu, još uvijek posluje, već preko 200 godina. Serim je objasnio da se lokum može umakati direktno u kavu ili jesti sa strane. Jedan od najčešćih kulturnih aspekata kave jest da se pije kad idete isprositi ruku djevojke. “Onda ona mora pripremiti kavu, neovisno o statusu obite-

64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

lji, to je u Turskoj tradicija. Najbolja kava se mora dati budućoj svekrvi, dok se zetu u kavu dodaje sol što ima grozan okus, ali on je mora popiti i tako dokazati da je pun razumijevanja i strpljenja prema svojoj budućoj supruzi. Zato mlade djevojke i dandanas vježbaju kako pripremiti pravu tursku kavu u džezvi”, zaključio je Serim.

ARGETA EXCLUSIVE

KONJAK I NARANČA U PAŠTETI

Osman Serim

UJUTRO TALIJANSKI ESPRESSO, POPODNE TURSKA Dodao je kako jedan način pripreme ne isključuje drugi, dapače, mogu se lijepo nadopunjavati. “Ujutro možete popiti talijansku, a iza ručka tursku kavu, to je bogatstvo. Treba postojati alternativa”, smatra Serim kojeg obiteljski korijeni vežu za naša područja. Naime, baka i djed su mu podrijetlom iz Sarajeva, a u ondašnje Otomansko Carstvo odselili su u vrijeme balkanskih ratova.

Argeta Exclusive, premium linija omiljenog delikatesnog namaza u Hrvatskoj, predstavila je novi okus i ekskluzivnu suradnju. U zagrebačkom restoranu Pod zidom otkrili su svoju zadnju majstoriju koja je plod suradnje s kuharskim velemajstorom svjetskoga glasa - Janezom Bratovžem iz ljubljanskog restorana JB. Argeta Exclusive à la restoran JB ujedinjuje na prvi pogled neočekivano. Njezin jedinstveni okus rezultat je brižno odabrane kombinacije sastojaka, u središtu kojih se ističu kandirana naranča i konjak. Enzo Smrekar, predsjednik Uprave Droge Kolinska i idejni začetnik osme Argete Exclusive, istaknuo je kako Argeta želi uvijek ponuditi samo najbolje, a ekskluzivnim okusom zaista nudi nešto sasvim posebno. O izazovima

suradnje s vrhunskim chefovima otkrio je kako je najveće iskušenje zajedno stvoriti soﬁsticiran recept koji je moguće ostvariti i u širokoj proizvodnji. “Iskusna ekipa Argetinih stručnjaka i ovaj je put iznimno dobro surađivala s chefom Janezom Bratovžem te s ponosom mogu kazati da Argeta á la restoran JB odražava upravo sve nijanse vrhunskog recepta svjetski poznatog chefa Bratovža. Svi smo vrlo ponosni na novi okus”, zaključuje Smrekar. (K.S.)

KAMPANJA “GLEDAJ I UČI!”

UNESCO JE TURSKU KAVU 2013. UVRSTIO NA SVOJU LISTU KAO KULTURNO NASLIJEĐE Kako bi se dodatno popularizirala turska kava, Food&Beverage Consulting je ﬁnalizirao suradnju sa Starbucksom u Turskoj koji rapidno raste na tamošnjem tržištu. Starbucks želi uključiti klasičnu tursku kavu u svoju ponudu, a Serimova udruga im je pomogla izabrati vrstu kave, šalice i ostale tradicionalne dodatke. Objasnio je da europskoj klijenteli, koja nema tradiciju ispijanja turske kave i nije navikla na komadiće kave u ustima, treba vremena za prilagodbu. On smatra kako postoje dva razloga koja će popularizirati tursku kavu: zdravlje i potreba ljudi da znaju podrijetlo onoga što konzumiraju. “Ljudi se pribojavaju pripreme turske kave jer je smatraju kompliciranom, ali ako pogledate kako danas mnogi koriste štapiće u japanskim i kineskim restoranima jer žele biti građani svijeta, isto će tako naučiti pripremati tursku kavu koju se doista kuha malo složenije, ali ima svoj posebni šarm”, istaknuo je Serim.

SA STARIM LISCEM U VELIKU JABUKU Nakon što je ovog proljeća postao zaštitno lice televizijske kampanje za jabukovaču Stari lisac, Davor Gobac odnedavno je, u sklopu nove digitalne kampanje, upravo u ulozi Starog lisca. Životna škola Starog lisca donosi online serijal u obliku videolekcija u kojima taj lik dijeli zabavne i lukave trikove o tome kako se snaći u svakodnevnim situacijama. Tako će se, na primjer, moći saznati kako se snaći na razgovoru za posao, kreativno pregovarati ili kako se ludo provesti s malim budžetom. Slogan kampanje Gledaj i uči! poziva sve da se aktivno uključe u nju i nauče ono što možda nisu i m a l i prilike naučiti kroz

tradicionalni oblik predavanja. Popularni rocker odlična je personiﬁkacija iskustva, samouvjerenosti i lukavstva te odličan odabir za dijeljenje životnih trikova na sebi svojstven i zabavan način, priopćeno je iz Heinekena Hrvatska. Pet različitih videolekcija objavljivat će se svaka dva tjedna na stranici www.zivotnaskola. hr zaključno sa 7. prosincem. Uz to, Stari lisac organizira i nagradni natječaj u kojem najlukaviji imaju mogućnost osvojiti putovanje za dvije osobe u Veliku jabuku. Oni koji žele sudjelovati u natječaju trebat će ostaviti svoje podatke na toj web stranici, pogledati sva videopredavanja Starog lisca, odgovoriti na pitanje nakon svakog videa, skupljati bodove, te na kraju riješiti završni ispit. Za razliku od lakših pitanja svaka dva tjedna, završno ispitno pitanje zahtijevat će lukavstvo, kreativnost i originalnost. To su osobine koje većina ljudi zapravo već ima, pa Gobac svakog sudionika potiče da ih i pokaže te tako “probudi Starog lisca u sebi”. (B.O.)

30. listopada 2017. | broj 4002 | PRIVREDNI VJESNIK | 65

HUMANITARNI TENISKI TURNIR PAROVA COLOURS OF TENNIS

TENISOM DO RADIOLOŠKOG UREĐAJA Na terenima Tenis akademije u Umagu i teniskim terenima Aminess Maestral hotela u Novigradu održao se prvi humanitarni teniski turnir parova Colours Of Tennis. Na turniru su rekete ukrstila 24 natjecatelja, među kojima i bivši vaterpolist Dubravko Šimenc, član Parnog valjka Berislav Blažević, pjevač Miro Ungar, bivši sportaš i komentator Božo Sušec te mnogi drugi, a sudjelovala su ukupno 24 sudionika. U ﬁnalu turnira susreli su se Božo Sušec i Ivan Paoletić te Miro Ungar i Tomislav Raca, a pobjedu je odnio par Ungar-Raca u tie-breaku. Za treće mjesto igrali su Marko Škorić i Sergio Cittar te Dubravko Šimenc i Marin Filiplić, a uspješniji je bio par Šimenc-Filiplić također u tie-breaku. Program se, uz sportsko događanje, sastojao i od zabavnog dijela – Foto, Food&Wine Point, tombole, glazbe, a za najuspješnije timove osigurane su i vrijedne nagrade. Sredstva

prikupljena tijekom turnira uplatit će se za kupnju radiološkog uređaja za potrebe Doma zdravlja i Hitne pomoći u Umagu. (J.V.)

BOUTIQUE HOTEL ALHAMBRA

Lošinjskom hotelu Bijela zastava Bijela zastava, međunarodni simbol čistih vodenih površina i njihovoga dna, dodijeljena je Boutique Hotelu Alhambra za očuvanje vodenih površina u dijelu uvale Čikat na Malom Lošinju. Ta zastava je jedini simbol u svijetu koji jamči čisto more te plaže, morsko dno i kopnene vode s ciljem zaštite života u njima, a vlasništvo je Zaklade princa Alberta II. od Monaka i Global Under Water Awareness Associationa (GUWAA). U ime Zaklade princa Alberta II. od Monaka, Bijelu zastavu svečano je uručio ronilac Kristijan Curavić, osnivač i predsjednik udruge GUWAA i Svjetske udruge za očuvanje i zaštitu mora, rijeka i jezera. GUWAA je organizacija koja se bavi čišćenjem i zaštitom oceana i mora, jezera i rijeka diljem svijeta, a dio je jed66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4002 | 30. listopada 2017.

ne od najvećih međunarodnih mreža ronilaca, zaštitnika svih vodenih resursa. U povodu dodjele Bijele zastave predsjednik Uprave Grupe Jadranka Sanjin Šolić istaknuo je kako ta tvrtka u suradnji s lokalnom zajednicom neprekidno brine o čistoći plaža, mora i podmorja. “Činjenica da će se u uvali Čikat od sada vijoriti dvije Bijele zastave potvrda je prirodnih ljepota uvale i samog otoka te ujedno i priznanje za sve nas u Grupi Jadranka koji kroz akcije čišćenja plaža, obale i morskog dna nastojimo očuvati netaknutima ljepotu koja nas okružuje”, rekao je Sanjin Šolić. Naime, uz Alhambru, Bijelom zastavom u uvali Čikat može se pohvaliti i Hotel Bellevue kategorije pet zvjezdica, kojem je zastava dodijeljena 2015. godine. (S.P.)

Provjereni partner gospodarstva!

PRIVREDNI VJESNIK Tu smo zbog vas i vašeg posla Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Tjednik za one koji odlučuju.

SVAKI TJEDAN PRED VAMA! GODIŠNJA PRETPLATA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

PRIVREDNI VJESNIK

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.