Pv 4003 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

6. studenoga 2017., godina LXIV, broj 4003

STRATEGIJA UVOĐENJA EURA U HRVATSKOJ

Puno više koristi nego štete Hrvatska je visoko eurizirana zemlja i proces promjene kune u euro trebao bi proći najbezbolnije, smatraju stručnjaci

INTERVJU

Marinko Soče Jasenska A POSEB

N PRIL

fo EENiEnnterprise nosi Što do e Network r Eu op

HGK: SVJETSKI DAN ŠTEDNJE

Najviše volimo štedjeti - klasično

ZAŠTITARSTVO U 2016.

Što s preniskom cijenom rada?

KUPUJMO HRVATSKO hrvatski proizvod za hrvatski turizam

ZAGREB 22. - 23.11.2017. - Plaza Event Centar (bivši HYPO Centar)

Hrvatska gospodarska komora poziva Vas da i ove godine sudjelujete na specijaliziranom projektu “Kupujmo hrvatsko – hrvatski proizvod za hrvatski turizam“, koji će se održati 22. i 23. studenog 2017. u Plaza Event Centru (bivši HYPO Centar) u Zagrebu.

U sklopu prvog dana ovog događanja održat će se stručna panel-rasprava svih ključnih resora (nadležna tijela državne uprave i gospodarski sektor), a koji doprinose razvoju hrvatskog turizma, uz vodeće gospodarstvenike iz svijeta turizma, trgovine i prehrambene industrije.

Komora će za sve izlagače kao partnere osigurati odaziv najvećih hotelskih lanaca, neovisnih hotela, malih i obiteljskih hotela, ugostitelja i drugih pružatelja usluga u turizmu sa područja Republike Hrvatske. Akciji će se pridružiti i ključni predstavnici iz područja djelatnosti trgovine kao potencijalni distribucijski kanali te tvrtke iz financijskog sektora i drugi ključni dionici.

Naziv panela je “Domaći proizvod – ključ prepoznatljivosti hrvatskog turizma”, a cilj je educirati i osvijestiti širu javnost o važnosti kupovanja hrvatskih proizvoda i kanaliziranja i proizvoda i usluga u navedenom slučaju prema turističkom gospodarskom sektoru, na koji način se čuvaju postojeća, stvaraju nova radna mjesta i hrvatski turizam dobiva obilježja prepoznatljivosti hrvatske kvalitete.

Akcija će svoja vrata otvoriti i građanima te grupnim posjetima škola i fakulteta, ovisno o načinu na koji ćete prezentirati svoju ponudu roba i usluga. Akcija omogućuje prezentaciju proizvoda kroz: • izlagačke prostore (štandove) u sajamskom ozračju, • dogovorene B2B susrete u posebnoj VIP B2B prostoriji • financijske savjete u zasebnoj prostoriji – Financijski kutak

Više informacija na: www.kupujmohrvatsko.hgk.hr

Domaći proizvođači i pružatelji usluga će svoje proizvode i usluge prezentirati na izlagačkim prostorima – štandovima kroz nekoliko tematskih područja: • Hrana i piće • Tekstil • Namještaj i vanjski sadržaji • Kozmetika i wellness program • Uslužne djelatnosti • Ekskluzivni kutak

Medijski pokrovitelj:

SADRŽAJ

4003 / 6. studenoga 2017. TEMA TJEDNA

Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj Puno više koristi nego štete

Štednja Najviše volimo štedjeti - klasično

Planovi održivosti Agrokorovih kompanija i poslovnih segmenata Zdrave kompanije spremne za restrukturiranje

AKTUALNO

INTERVJU 12

Marinko Soče, direktor i suvlasnik tvrtke Jasenska Uzgoj mandarina je još isplativ posao

Zaštitna i istražna djelatnost u 2016. Općenito dobra godina, ali što s niskom cijenom rada?

Hotel Medora Auri u Podgori nagrađen je zlatnom nagradom TUI Nordic Blue Star 2017 za najbolji hotel po ocjeni gostiju

Intervju: Hrvoje Šimac, predsjednik Udruženja istražnih i zaštitnih djelatnosti HGK Nisam siguran da postoje pozitivni pomaci

Veliki i mali Zašto samo Agrokor, a ne mali i srednji?

Sjednica Udruženja zračnog prometa pri HGK-u Zračne luke ruše vlastite rekorde

HAKOMetar Plus Prvi rezultati mjerenja signala mobilnog interneta

PV ANALIZA

KOLUMNA: IZNAD CRTE

TURIZAM

12 Marinko Soče

HRWWWATSKA

PRIČA S RAZLOGOM 38

Elka proslavila 90. rođendan Turbulentan uspon

Zagreb – financijsko središte Dobri temelji, brojni usponi i nešto manje padova

SVIJET FINANCIJA

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA Tel: +385 1 5600 000 marketing@privredni.hr pretplata@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR MATEJ ĐORĐEVIĆ

PUT DO USPJEHA JE DUG I TRNOVIT Prve prepreke s kojima sam se suočavao bile su birokratske i veliki dio energije trošio sam na proučavanje često nelogičnih zakona i pravila

Foto: Edin Tuzlak/KLINKA agencija

M Matej Đorđević, vlasnik i direktor obrta Termoplast

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

nogi od nas, već kao djeca, kao mladi ljudi u svojem odrastanju i sazrijevanju, u svojem akademskom i poslovnom životu, nastoje i trude se uspjeti u onome što rade, u onome što vole. Pokušavamo ostvariti sebe, svoje snove i ambicije te biti uspješni u svom obiteljskom životu. Istina je potpuno drugačija, rekao bih bolnija. Put do uspjeha je stvarno dug i trnovit. Posebice kada krećemo iz Lijepe naše, jer iz dana u dan sve je teže ovdje uspjeti i živjeti. S tugom moram priznati da odljev mozgova, mladih i obrazovanih ljudi, nikada nije bio veći i vrlo je bolno, da mladi, visokoobrazovani ljudi moraju tražiti budućnost u tuđini. Moramo prestati vjerovati da će strani kapital i strane investicije donijeti bolji život našim ljudima. U većini slučajeva to je dovelo do useljavanja jeftine radne snage i dovođenja našeg čovjeka u podčinjeni položaj u vlastitoj zemlji. Budućnost, pak, vidim u smanjivanju i reformi poreza, poticanju proﬁtabilnosti, smanjenju naknada za zapošljavanje, kao što je donesen zakon o povoljnijim doprinosima za zapošljavanje mladih ispod 30 godina. K tomu, valja sniziti stope PDV-a na turizam, na ugostiteljstvo, omogućiti projektima da opstanu i prežive. Tako će se omogućiti da naš proizvođač postane konkurentan na stranom tržištu. Osobno sam, već kao dijete, bio involviran u obiteljske poslove, učio sam i rastao uz njih. Kao gimnazijalac upustio sam se u svoje samostalne poduzetničke projekte. Shvatio sam koliko je teško od ideje doći do uspješne realizacije nečeg zamišljenoga. Kolike su prepreke, od administracije do pronalaska načina sredstava do postavljanja projekta na noge. Prve prepreke s kojima sam se suočavao bile su birokratske i veliki dio energije trošio sam na proučavanje često nelogičnih zakona i pravila. Zatim sam za svaki projekt u koji sam ulazio trebao određena sredstva, a bilo je premalo onih koji su željeli ulagati u start-up projekte i često je sve moralo kretati skromnije od zamišljenog da bi uopće funkcioniralo. Podizao sam nepovoljne nenamjenske gotovinske kredite,

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

koje sam ulagao u posao, jer većina banaka nije imala sluha da uloži u novu, mladu tvrtku. Bez boniteta i priljeva novaca, banke nisu vjerovale u naše, moje projekte. Jedna od najboljih (i težih) odluka bila mi je da paralelno studiram i radim; želio sam povezivati naučeno s praksom i iskustvom. Tu sam shvatio da samo obrazovanje, bez prakse, zaista ne vrijedi mnogo. Danas, kada se osvrnem na sve što sam prošao, vidim da sam većinu znanja stekao ipak izvan okvira obrazovnog sustava. Obrazovni sustav mi je donio titulu, osnovno znanje i poimanje mog zvanja. Sve

VRLO JE BOLNO DA MLADI, VISOKOOBRAZOVANI LJUDI MORAJU TRAŽITI BUDUĆNOST U TUĐINI drugo bila je moja snalažljivost i spretnost primjene naučenog i stečenog praktičnog znanja. Svakako treba poraditi na povećanju postotka povlačenja sredstava iz EU fondova. Tu vidim priliku za mnoge mlade tvrtke, start-up projekte, inovatore, ali i za već postojeće tvrtke da unaprijede i moderniziraju trenutačno poslovanje. Glavna boljka bavljenja biznisom u Hrvatskoj je naplata. Zaista je postalo teško hrvati se s tvrtkama koje ne plaćaju, koje su velike i jake, te samim time mogu zavlačiti male dobavljače i stiskati ih do ruba propasti. Savršena formula za uspjeh ne postoji. Potreban je niz okolnosti - od obrazovanja, prakse, volje, do upornosti. Vjerujem da ćemo od naše zemlje napraviti pravo mjesto ako ćemo prihvatiti realnost i početi se boriti za opstanak. A onda će doći pravo vrijeme za sve mlade i buduće poduzetnike. Jer imamo neslućene stručnjake i potencijal na kojem nam mnogi zavide.

BROJKE, BROJKE

PROIZVODNJA VAŽNIJIH USJEVA U HRVATSKOJ 2012. I 2016. 2012.

2016.

999.681 tona

960.081 tona

5,3 tone

5,7 tona

1.297.590 tona

2.154.470 tona

4,3 tone

8,5 tona

919.230 tone

1.169.622 tone

39,1 tona

75,5 tona

90.019 tona

110.566 tona

po hektaru

2,7 tona

Soja

96.718 tona

244.075 tona

po hektaru

1,8 tona

3,1 tona

151.278 tona

193.962 tone

14,8 tona

19,7 tona

Pšenica po hektaru

Kukuruz po hektaru

Šećerna repa po hektaru

Suncokret

Krumpir po hektaru

Izvor: DZS

6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA STRATEGIJA UVOĐENJA EURA U HRVATSKOJ

PUNO VIŠE KORISTI NEGO ŠTETE Hrvatska je visoko eurizirana zemlja i proces promjene valute u euro trebao bi proći najbezbolnije, smatraju stručnjaci. Hrvatska već više od godinu dana zadovoljava kriterije za uvođenje europske valute, a to bi se prema procjenama moglo dogoditi u dva saborska ili mandata dvije vlade pišu Ilijana Grgić, Krešimir Sočković

ut prema ekonomskoj i monetarnoj integraciji Europe počeo je 1957. godine osnivanjem Europske zajednice, a konkretni koraci prema zajedničkoj valuti napravljeni su nakon odluke Europskog vijeća 1988. da se europska ekonomska i monetarna unija ostvare u tri faze. Prvo je osigurano potpuno slobodno kretanje kapitala unutar EU-a i dogovorena koordinacija ekonomskih politika država članica, a zatim je osnovan i Europski monetarni institut (preteča Europske središnje banke). Potom je osigurana neovisnost nacionalnih središnjih banaka, a uvedena su i pravila o ﬁskalnoj disciplini,

DARINKO BAGO: Što brže u eurozonu Za hrvatske izvoznike ulazak u eurozonu je iznimno važan i koristan te smatraju da bi to trebalo biti što brže, pri čemu im je jako važno pitanje tečaja koji će biti u trenutku tog ulaska. “Izvoznici pozdravljaju ulazak u eurozonu, to držimo i nužnim, no bojimo se i da će to biti izlika HNB-u da ne poduzima značajnije korake za pomoć izvoznicima. Svakako bi bilo važno da rok za taj

dok je uvođenje eura kao zajedničke valute označilo početak treće faze.

SIMBOL INTEGRACIJA Euro je jedan od glavnih simbola europske integracije. Koristi se u 19 država članica, a prvi put je uveden kao obračunska jedinica 1. siječnja 1999., inicijalno u 11 država. Tri godine kasnije, novčanice i kovanice eura ušle su u optjecaj u 12 država EU-a i to je bila najveća zamjena gotovine u povijesti. Uvođenjem zajedničke europske valute željelo se potaknuti dublju povezanost među državama članicama i ojačati iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog tržišta uz slobodno kretanje

ulazak bude što kraći i da se cijela javnost, političari i gospodarstvo slože oko toga da, ako ulazimo, a očito ulazimo, to bude što brže. Uvođenjem eura za oko dvije trećine hrvatskih izvoznika, koji izvoze u zemlje EU-a, nestaje problem tečaja i konverzije, smanjuje se cijena i rizik kapitala, kao i kamate za dva do 2,5 posto, a i cijeli niz proizvoda će biti jednostavnije složiti u izvoznim kalkulativnim elementima”, rekao je Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika, koji je na pitanje o cijeni rada odgovorio da je to teško prognozirati jer će proces

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

ljudi, roba, usluga i kapitala. Euro uklanja transakcijske troškove, smanjuje prekomjerne promjene deviznih tečajeva, olakšava trgovinu između država članica i povećava otpornost gospodarstava na krize. U cjelini, euro pridonosi stabilnijim gospodarskim prilikama i rastu, većim investicijama i novim radnim mjestima. U nastojanju da se hrvatsku javnost upozna s najvažnijim odrednicama procesa uvođenja eura u našoj zemlji te potakne javna rasprava o pristupanju europodručju Vlada i Hrvatska narodna banka organizirale su konferenciju Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj na kojoj je predstavljena Strategija za uvođenje

uvođenja eura sigurno trajati četiri do pet godina, tijekom kojih će se mijenjati i struktura izvoza.

EMIL TEDESCHI: Stabilnost znači i veću profitabilnost Predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi smatra da za poslovne ljude stabilnost znači i veću proﬁtabilnost. “Mijenjao bih sve pozitivne tečajne razlike za stabilnost tečaja. Mi živimo i radimo u visoko

euriziranom okruženju, i neovisno o tome radi li se o uvozniku ili izvozniku, itekako smo izloženi promjeni tečaja. Velike kompanije su izložene ne samo tečaju euro-kuna, nego i ﬂuktuaciji dolara pa te stvari rješavamo izmještanjem proizvodnje kako bismo smanjili izloženost tečaju”, rekao je Tedeschi.

KREŠIMIR SEVER: Ne očekujemo rast cijena Kad je riječ o uvođenju eura, čini se da ni sindikalna scena nema ništa protiv. Tako je predsjednik Nezavisnih

hrvatskih sindikata Krešimir Sever za planove za uključivanje Hrvatske u eurozonu i prihvaćanje eura rekao da ne očekuje rast cijena. Štoviše, izrazio je očekivanje da će plaće rasti puno prije ulaska u eurozonu jer su stvoreni svi preduvjeti za njihov rast ove, a i sljedećih godina. “S obzirom na to da već sada imamo cijene koje su unutar prosjeka Europske unije, ne

očekujem da bi se ulaskom u eurozonu moglo dogoditi značajno povećanje cijena. Hrvatska se još treba prilagoditi tom procesu koji će trajati pet do sedam ili više godina, do kada se očekuje stabiliziranje gospodarstva. Ulazak u eurozonu, pridonosi i stabiliziranju kredita. Očekujemo stabiliziranje gospodarstva, ali ne tako da konkurira malim plaćama, niskom cijenom rada i niskim razinama tehnologije, nego da povisimo razinu tehnologija, što će donijeti i rast plaća”, rekao je Sever navodeći kako se s procesom uvođenja eura ipak ne treba žuriti.

6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

Po kojem tečaju uvodimo euro? Tečaj po kojem će se kuna nepovratno fiskirati za euro bit će određen nakon što Hrvatska ispuni kriterije za uvođenje eura i kad Vijeće Europske unije donese odluku o uvođenju eura u Hrvatskoj. Znat će se otprilike pola godine prije dana uvođenja eura kao službene valute. Bit će to tečaj koji odgovara onom koji prevladava u razdoblju do uvođenja eura.

eura kao službene valute u Hrvatskoj koju su zajednički pripremili Vlada i HNB. Strategija sagledava pretpostavke za uvođenje eura i razmatra učinke tog procesa uvažavajući političko i ekonomsko značenje pristupanja europodručju za Hrvatsku, kao i potrebu kvalitetne i pravovremene pripreme za taj događaj.

SCHENGEN PA EURO Vlada je izrazito proeuropski orijentirana, to je u našem programu, na tim načelima dobili smo povjerenje građana, istaknuo je premijer Andrej Plenković. “Ovo je vlada koja ima iskustva u procesu pristupanja EU-a. Prije 10 dana bio je sastanak Europskog vijeća i razgovaralo se o Leaders Agendi za razdoblje od idućih 18 mjeseci. Četiri su bitna trenutka, rekao sam. Brexit, izbori za europski parlament, dogovor o višegodišnjoj ﬁnancijskoj perspektivi iza 2020. te sastav novih institucija u Europi. Naglasio sam da Hrvatska ima dva vidljiva ključna koraka: postati dio Schengenskog prostora tijekom 2019. te uvođenje eura i pristupanje eurozoni. Ne želim licitirati datumom, no mislim da je realno - da 2020. godina,

VJEKOSLAV MAJETIĆ: Uvođenjem eura gubi se valutni rizik Uvođenje eura za izvozno orijentirane tvrtke kakav je Dok-Ing i više je nego dobrodošao jer bi se time olakšala pozicija na svjetskim tržištima. “Strahovito je velika stvar za nas uvođenje eura jer se time gubi valutni rizik. Evo, navest ću vam primjer jednog našeg posla s Australijom. Kada je riječ o naplati, imali smo tri opcije - mogli su nam platiti u australskim dolarima, eurima i kunama. Mi smo izabrali kune, no na žalost smo prilično izgubili na tečaju i razlici koja se u to vrijeme dogodila jer je kuna u tom trenutku bila u posebno

kada predsjedamo EU-om, bude godina ERM II - postupka uvođenja eura”, ističe Plenković. Hrvatska je najmanja članica EU-a koja nije uvela euro, kaže guverner HNBa Boris Vujčić. “Čak 60 posto trgovine imamo s članicama eurozone, 75 posto štednje je u euru. Najvažnija korist uvođenja eura je ukidanje valutnog rizika. Najeuriziranija smo članica EU-a. Slijedi smanjenje kamata, manji rizik za banke, niži transakcijski trošak, poticanje ino ulaganja, sudjelovanje u prihodima eurosustava. S druge strane troškovi su gubitak samostalne monetarne politike, rizik rasta cijena, prekomjerni priljev kapitala i rast neravnoteža, troškovi konverzije, prinos novca ECB-u, sudjelovanje u naknadama. Kako je većina duga u devizama, Hrvatska je visoko eurizirana zemlja. U takvom okviru stupnjevi slobode vođenja monetarne politike bitno su suženi. Ne možete izgubiti ono što nemate, kako to pjeva Bob Dylan”, naglasio je Vujčić.

HRVATSKA JE SPREMNA ZA EURO Prvi korak na putu prelaska na euro je ulazak u ERM II u kojem se nalazi i do

nepovoljnom položaju”, rekao je vlasnik Dok-Inga Vjekoslav Majetić navodeći kako će uvođenjem eura oni kao tvrtka postati puno konkurentniji i stabilniji.

ZVONIMIR SAVIĆ: Više je prednosti nego nedostataka Kad je riječ o uvođenju eura, Hrvatska je trenutačno u situaciji razmatranja prednosti ali i nedostataka uvođenja eura, a Zvonimir Savić, direktor Sektora za ﬁnancijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, smatra kako je prednosti ipak više. “Kada govorimo o prednostima uvođenja eura u Hrvatsku, a njih će građanstvo i

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

dvije godine, dodaje ministar financija Zdravko Marić. “Nominalni kriteriji koje zahtijeva Maastricht, a jedan od njih je stabilnost cijena, lani smo zabilježili deflaciju. Tečaj mora biti stabilan. Njegova fluktuacija može biti plus/minus 15 posto. Lani je oslabio 1,7 posto. Održivost javnih financija, što godinama nismo ispunjavali.

MISLIM DA JE REALNO DA 2020. GODINA, KADA PREDSJEDAMO EUom, BUDE GODINA ERM II POSTUPKA UVOĐENJA EURA, ISTIČE PLENKOVIĆ No ove godine još ćemo dodatno smanjiti deﬁcit. Javni dug mora biti ispod 60 posto BDP-a. No trend je opadajući i u prvih šest mjeseci ove godine imali smo najbolje smanjenje javnoga duga u Europi. Peti kriterij su dugoročne kamate. Prinosi na državne obveznice moraju biti u sklopu s najboljima u Europi - i taj uvjet ispunjavamo”, naglasio je. Datum uvođenja eura nije poznat jer ne ovisi samo o nama. Temeljem analize ekonomskih koristi i troškova, kao i

poduzetnici prepoznati, tu je eliminiranje transakcijskih troškova konverzije i smanjivanja valutnog rizika, što je iznimno važno za sve koji posluju s eurozonom, dok je među većim nedostacima g ubitak monetarne suverenosti. Gotovo 60 posto hrvatskog robnog izvoza usmjereno je prema zemljama eurozone. Gubitkom valutne klauzule, rizika i troška konverzije, robni izvoz, koji je sada relativno nizak, bi se povećao. Hrvatski robni izvoz u odnosu na BDP među najnižim je u državama članicama EU-a odnosno blizu 30 posto”, rekao je Savić

radi daljnjeg ravnopravnog pozicioniranja Hrvatske u europskim integracijskim procesima, zaključuje se da je s procesom uvođenja eura potrebno početi što prije. Prema analizama stručnjaka, Hrvatska će uvođenjem eura ostvariti znatne i trajne koristi. Smanjit će se rizici za ﬁnancijsku i makroekonomsku stabilnost te kamate i transakcijski troškovi. Korištenje zajedničke valute pogodovat će jačanju trgovine s državama članica-

ma europodručja i konkurentnosti izvoza, posebice turizma. Sve bi to trebalo pridonijeti bržem gospodarskom rastu i rastu zaposlenosti, povećati obujam investicija i ojačati otpornost na ﬁnancijske i gospodarske poremećaje. Potpredsjednica Vlade Martina Dalić smatra da će ﬁskalna politika i strukturne reforme imati ključnu ulogu u održavanju stabilnosti. “Trebaju nam strukturne reforme koje se moraju provesti bez obzira na uvođenje eura. Reforme

dodajući da na krilima uvođenja eura možemo očekivati rast konkurentnosti, plaća te da je općenito više prednosti nego nedostataka.

MARIN PUCAR: Uvođenje eura znači dodatnu stabilnost Ulazak u eurozonu za predsjednika Uprave Podravke Marina Pucara znači dodatnu stabilnost, posebno kad je riječ o planiranju prihoda, ali isto tako i stabilnost u kreditnim zaduženjima. “Iako uz naš bonitet imamo dosta nisku kamatnu stopu,

podrazumijevaju efektivno porezno i administrativno rasterećenje gospodarstva, reformu pravosuđa, povećanje učinkovitosti javnog sektora i reformu obrazovnog sustava”, istaknula je ona.

PUT U STABILNOST Uvođenje eura ojačat će zaštitu u slučaju gospodarskih poremećaja. Hrvatska će dobiti pristup Europskom mehanizmu za stabilnost, koji služi za pružanje pomoći državama koje se susreću s financijskim poteškoćama i po svom je obliku, mogućnostima i iznosima financijske pomoći mnogo izdašniji od mehanizma pomoći namijenjenog državama članicama koje još nisu uvele euro. Nedavna kriza europodručja pokazala je da taj mehanizam, osim što izravno pomaže državama pogođenim šokom, pozitivno utječe na povjerenje financijskih tržišta prema svim članicama monetarne unije. No kako ne bi sve baš bilo besplatno, morat ćemo platiti jednokratne troškove zamjene valute, uplatiti sredstva u kapital i rezerve Europske središnje banke i kapital Europskog mehanizma za stabilnost. Vjerojatno bi, kao i u drugim zemljama koje su uvodile zajedničku europsku valutu, moglo biti udara na inflaciju i moguć je blag jednokratni porast cijena. U Vladi tome misle doskočiti posebnim mjerama kojima će se poticati ispravno preračunavanje cijena u novu valutu. Istovremeno izgubit ćemo mogućnost samostalnog vođenja monetarne i tečajne politike. Financijski uvjeti u malim i otvorenim državama uvelike su određeni europskim i

očekujemo još njezino daljnje sniženje. Ali s obzirom na internacionaliziranost našeg poslovanja, nama će još uvijek ostati rizici upravljanja tečajnim razlikama različitih valuta. Podsjećam da je Podravka prisutna na tržištu Poljske gdje je zlota s volatilnošću s više od 10 posto godišnje, a veliki smo izvoznik i na rusko tržište gdje je u posljednjih 20 godina bilo nekoliko kriza i gdje smo imali ogromne gubitke upravo zbog tečaja rublje”, rekao je Pucar.

BOŽO PRKA: Banke gube prihod od konverzije valuta Prelazak na euro u tehničkom smislu je bitno lakši od političke strane priče, smatra predsjednik Uprave Privredne

Mjesto eura u svijetu Eurozona je drugo najveće gospodarsko područje na svijetu s više od 340 milijuna stanovnika. Prosječni dohodak po stanovniku drugi je najveći među vodećim svjetskim gospodarstvima. Promatrano kao cjelina, europodručje spada, uz kinesko i američko, u najveća svjetska gospodarstva. Prema BDP-u po stanovniku eurozona je nakon SAD-a druga na svijetu sa 42.000 dolara, a prema udjelu u svjetskom izvozu sa 15,6 posto druga je zona poslije Kine koja izvozi samo 0,1 posto više. Euro je i druga najvažnija svjetska valuta.

globalnim činiteljima, osobito politikama najvećih središnjih banaka i oscilacijama sklonosti ulagača riziku. Potencijalno veliki i destabilizirajući tokovi kapitala ograničavaju vođenje potpuno samostalne monetarne politike u takvim gospodarstvima što je posebice izraženo u Hrvatskoj gdje postoji visok udio stranog vlasništva u bankovnom sustavu. Zajednička monetarna politika koju provodi ESB odgovarat će potrebama hrvatskoga gospodarstva jer je poslovni ciklus u Hrvatskoj, kao rezultat snažne gospodarske i ﬁnancijske integracije s europodručjem, usklađen s poslovnim ciklusima najvećih država članica europodručja.

banke Zagreb Božo Prka rekavši kako će neto dobitnici tog posla biti građani i poduzetnici, a na banke će to kratkoročno imati negativni učinak. “Kratkoročno, banke gube prihod od konverzije valuta, koji danas imaju. No, dugoročno će se to kompenzirati smanjenjem regulatornog pritiska na banke, primjerice kroz niže obvezne pričuve, a morat će provesti i interno restrukturiranje i nadoknaditi taj gubitak, rekao je Prka navodeći kako će ono što banke izgube u stvari dobiti građani i poduzetnici koji će biti neto dobitnici uvođenja eura.

6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO ŠTEDNJA

NAJVIŠE VOLIMO ŠTED Višak novca građana uglavnom je na štednji u bankama. Većina štednje je u eurima, no kako su kamate koje se daju na oročenu štednju u toj valuti niže od inflacije, mnogi već razmišljaju i o drugim sigurnim načinima zadržavanja vrijednosti svog novca piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr podacima, kućanstva imaju 189,9 milijardi kuna depozita ponajprije u bankama”, kazao je Savić.

PADAJU KAMATE

NEDOSTAJE NAM ŠTEDNJA KAO CILJANA POTROŠNJA, PRIMJERICE, ŠTEDNJA ZA REGISTRACIJU AUTOMOBILA ILI GODIŠNJI ODMOR, SMATRA SPAJIĆ

rvatski financijski sustav je uglavnom okrenut bankama, a najviše novca koje banke imaju je - štednja. Kada žele nešto kupiti, i gospodarstvenici i građani uvijek biraju banke kod kojih dižu kredit, a jednako tako kada imaju višak novca, prvi odabir je opet banka. Statistike govore kako najveći dio tog slobodnog novca upravo završi na štednji u bankama, dok manji dio novca odlazi u ulaganja u vrijednosne papire ili nešto treće. Klasični depoziti su privlačni štedišama jer minimiziraju rizik, iako drugi modeli štednje nude veći povrat, istaknuo je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore, povodom prošlotjednog obilježavanja Svjetskoga dana štednje u HGK-u. “Ukupna nominalna vrijednost financijske imovine sektora kućanstava i neprofitnih organizacija koje služe kućanstvima u zadnjih se pet godina povećala za 22,4 posto, pri čemu su depoziti rasli za 12,7 posto, a stavka osiguranja, mirovina i standardiziranih garancija skoro pet puta više, za 60,6 posto. Prema zadnjim

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

Statistike pokazuju kako su tri četvrtine tih depozita oročene, najčešće kratkoročno. Većinom je riječ o štednji u eurima, 75 posto, a ostatak uglavnom u kunama. “Kamate na sve oblike štednje zadnjih godina padaju, na oročene depozite na rok od šest mjeseci do godinu dana su u 2017. iznosile 0,33 posto, što znači da bi godišnja inﬂacija trebala biti manja od te brojke kako bi štediše ostvarile realnu kamatu koja je u srpnju bila 0,8 posto. Uza sve to, treba imati na umu i to da su primici na osnovi kamata lani postali oporezivi po stopi od 12 posto”, upozorio je Savić. Dio štediša je svoj novac zbog niskih kamata prebacio na druge načine štednje, no ukupna struktura nije bitno promijenjena. Zanimljivo je promatrati i regionalne navike štednje stanovništva. Prema statistikama Hrvatske narodne banke koje je obradio HGK, stanovnici sedam primorskih županija imali su deponirano 77,5 milijardi kuna ili 42,1 posto ukupnih depozita na razini države. Po glavi stanovnika primorski dio Hrvatske bilježi dvostruko veći iznos novca na štednim računima u odnosu na kontinentalni. Vjerojatan razlog takve neravnomjerne raspodjele je činjenica da taj dio naše zemlje ostvaruje 95 posto svih noćenja tijekom godine u turizmu. S obzirom na to da se turizmom kod nas ljudi bave samo dio godine, izvan sezone se traži sigurnost zarađenog novca koji nude banke, a tek potom je ulagačima bitan prinos. Na okruglom stolu Značaj dugoročne štednje za pojedinca i gospodarstvo kao cjelinu te važnost ﬁnancijske pismenosti viceguverner HNB-a Vedran Šošić je potvrdio točnost analize HGK, kazavši da je i dalje vidljiv rast depozita u bankama, iako je nešto usporio zbog pada kamata i oporezivanja štednje. “Mijenja se i struktura depozita, građani više ne oročavaju sredstva u tolikoj mjeri kao ranije, već ih drže na tekućim i žiro-računima jer je kamata premali motivator za oročenje, a oni koji

JETI - KLASIČNO oročavaju čine to na sve duže rokove”, rekao je Šošić. Građani su dosta oprezniji pri odabiru ulaganja nakon krize i obično štede za crne dane, smatra Josip Spajić, izvršni direktor Sektora poslovanja s građanstvom u Croatia banci. “Nedostaje nam štednja kao ciljana potrošnja, primjerice, štednja za registraciju automobila ili godišnji odmor. Kod nas štede većinom ljudi stariji od 45 godina jer je mirovina mala pa ih to dodatno motivira, ali takvi klijenti imaju averziju prema riziku pa biraju najsigurnije oblike štednje. Upravo zato važno je raditi na ﬁnancijskoj pismenosti, a možda još više i na ﬁnancijskoj odgovornosti”, naglasio je Spajić.

POTREBNA EDUKACIJA CIJELOG DRUŠTVA Moramo raditi na edukaciji ne samo svojih klijenata nego i cijelog društva, istaknula je Iva Krhlanko Cvetko, direktorica Upravljanja proizvodima i odnosima s klijentima Addiko

I DALJE JE VIDLJIV RAST DEPOZITA U BANKAMA, IAKO JE NEŠTO USPORIO ZBOG PADA KAMATA I OPOREZIVANJA ŠTEDNJE, ISTIČE ŠOŠIĆ Banka. “Banke koriste nove tehnologije, razvijaju nove proizvode i nude druge vrste ulaganja, ali potrebno je znati sve elemente rizika i imati vremenski plan ulaganja i štednje kako bismo imali željeni prinos koji je u korelaciji s rizikom”, ocjenjuje Iva Krhlanko Cvetko. “Imamo ozbiljan strukturni problem unutar sustava jer u Hrvatskoj imamo 750.000 građana koji štede, a njih 150.000 ima, u prosjeku, više od milijun kuna na štednim računima”, tvrdi Ivan Ostojić, član Uprave Wüstenrot stambene štedionice. “U takvim okolnostima prinos ostalih štediša nije presudan. Svaka je štednja dobra jer daje sigurnost i stabilnost, a to daje ﬁnancijsku neovisnost i nitko s vama ne može manipulirati. Stambene štedionice su nešto drugačije jer u njima uglavnom ljudi

Financijska imovina hrvatskih kućanstava i neprofitnih institucija koje služe kućanstvima, stanje na kraju Q1 2017. 3,30% Valuta i depoziti

25,70%

Dužnički vrijednosni papiri Vlasnički kapital i dionice investicijskih fondova

17,50%

53,40%

Osiguranje, mirovine i standardizirane garancije Ostala potraživanja

0,20%

Izvor: HNB, obrada HGK

namjenski štede manje iznose na dulje rokove”, ističe Ostojić. “Financijska pismenost je temeljni alat za svakoga pojedinca koji želi donositi uspješne financijske odluke. Istraživanja pokazuju da je u svijetu tek 33 posto ljudi financijski pismeno, a u Hrvatskoj 44 posto”, rekla je Dajana Barbić, docentica na Katedri za financije Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu. “Upravo zato radimo na projektima edukacije građana i mladih, pa smo nedavno izdali i prvi besplatni udžbenik iz osobnih financija za srednje škole koji je odobrila Agencija za odgoj i obrazovanje, a usklađen je s Programom međupredmetnih interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za srednje škole”, istaknula je Dajana Barbić, najavivši i izdavanje udžbenika za više razrede osnovne škole pod nazivom Novac i ja čije objavljivanje se očekuje u 2018. HGK, u suradnji s partnerima i financijskim institucijama, članicama udruženja, provodi različite aktivnosti kako bi poboljšala razinu financijske pismenosti građana i poslovnih subjekata u Hrvatskoj, kazala je Vanja Dominović, pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK. “Komora provodi projekt pod nazivom Više znamo, bolje razumijemo, kojim je bilo obuhvaćeno 250 učenika i 150 profesora u pet zagrebačkih srednjih škola. Organiziramo i niz edukativno-informativnih aktivnosti usmjerenih na učenike, studente i građane povodom Svjetskoga dana štednje, Svjetskoga i Europskoga tjedna novca te Svjetskoga dana investicijskih fondova, a to ćemo činiti i dalje”, najavila je Vanja Dominović.

189,9 mlrd kn depoziti kućanstava, ponajprije u bankama

75% štednje je u eurima

44% ljudi u Hrvatskoj je financijski pismeno

6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU MARINKO SOČE, DIREKTOR I SUVLASNIK TVRTKE JASENSKA

UZGOJ MANDARINA JE JOŠ ISPLATIV POSAO Naša mandarina je slatka i posebnog okusa te na nekim tržištima nema konkurenciju. Tajna je u odnosu šećera i kiselina. Neretvanska mandarina nalazi se na rubnom području za uzgoj citrusa i to joj, očito, daje takva svojstva piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

O Kada je rusko tržište bilo otvoreno, mi smo oko 40 posto mandarina koje smo otkupljivali plasirali na njega. Nakon što su uvedene sankcije, morali smo se okrenuti tržištima Zapadne i Srednje Europe.

puzenska tvrtka Jasenska je jedan od većih izvoznika mandarina. Pored neretvanskih mandarina tvrtka se bavi otkupom i plasmanom raznih vrsta voća i povrća. Jasenska je osnovana 1998. i godinama unapređuje i razvija posao. Prije nekoliko godina modernizirala je pogon u što je uloženo oko dva milijuna eura od čega je 0,5 milijuna eura povučeno iz IPARD programa. Prema slobodnim podacima, bolje reći procjenama koje nam je iznio većinski vlasnik tvrtke Jasenska Marinko Soče, tvrtka je prošle godine imala oko 16 posto udjela u otkupu neretvanskih mandarina, a očekuje se da će taj udio ove i narednih godina još više rasti. Sa Sočom smo razgovarali o ovogodišnjem urodu manadarina, stanju na tržištu, perspektivi uzgoja agruma, pogotovo manadarine u dolini Neretve te o mogućem poboljšanju i unapređenju uzgoja. Soče je govorio i o načinu na koji je nadomješten gubitak ruskog tržišta te o budućim investicijama tvrtke.

situacije sa Agrokorom jer smo dobili jedan dio dobavljača, ali pojavilo se i nekoliko novih otkupljivača koji će uzeti dio tržišta. Plaćamo u roku od 60 dana, a ove godine taj rok će s obzirom na manjak mandarina biti dvadesetak

OVE GODINE OČEKUJEMO OKO 30 POSTO LANJSKOG URODA, OTPRILIKE OD OKO 30.000 DO 35.000 TONA MANADARINA dana. Znači, u roku od dvadesetak dana naši kooperanti će dobiti novac.

 Koliki udjel imate u otkupu mandarina i jeste li najveći otkupljivač? - Ma to je teško tvrditi ali smo sigurno u vrhu. Imali smo udjel oko 16 posto u ukupnom otkupu mandarina, a mislim da će nam on rasti. I ove godine smo dobili jedan dio novih proizvođača. Nemam potpuno precizan podatak, ali trenutačno surađujemo i u poslovnom smo odnosu s oko 230 proizvođača od kojih otkupljujemo mandarine.

 Bili ste značajan izvoznik u Rusiju. Kako ste nadomjestili nedostatak ruskog tržišta? - Kada je rusko tržište bilo otvoreno, mi smo oko 40 posto mandarina koje smo otkupljivali plasirali na njega. Nakon uvođenja sankcija morali smo se okrenuti tržištima Zapadne i Srednje Europe. U samom početku sezone berbe mandarine izvozimo u Sloveniju, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Na tim tržištima prodaja ide dobro i tijekom rujna, odnosno u samom početku berbe.

 Znači da ćete povećati udjel? - Moguće je da će nam udjel porasti zbog

 Zašto tada nije pogodno izvoziti u ostale europske zemlje?

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

Ove godine smo uspjeli osigurati dovoljan broj radnika zahvaljujuÄ&#x2021;i radnicima iz BiH koji imaju hrvatsko drĹžavljanstvo

6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU - Veća potražnja kreće tek u listopadu. Za potrošnju je važno hladnije vrijeme. Španjolci imaju veliku proizvodnju te su nam oni konkurenti u Srednjoj Europi. Naša mandarina je slatka i posebnog okusa te na nekim tržištima nema konkurenciju.

oko

16 %

udio Jasenske u ukupnom otkupu mandarina

oko

2 mil €

uloženo u opremu i modernizaciju pogona

230

od oko proizvođača

tvrtka otkupljuje mandarine

 Zašto tvrdite da je drugačija i posebna? - Naši potrošači u BiH, Sloveniji i Srbiji spremni su platiti i par centi više za hrvatsku mandarinu zbog njene kvalitete i speciﬁčnog okusa. Tajna je u odnosu šećera i kiselina. Neretvanska mandarina se nalazi na rubnom području za uzgoj citrusa i to joj, očito, daje takva svojstva. Već na udaljenosti od petnaestak kilometara odavde, mandarina ne može uspijevati.  I vi ste imali nepovoljne vremenske uvjete ove godine. Kako se to odrazilo na urod? - Dakle, ove zime temperatura je bila i do minus 12 stupnjeva Celzija, potom je bio proljetni mraz, a onda ovoga ljeta visoke temperature i suša. Sve to je utjecalo da je ovogodišnji urod dosta manji, tako da očekujemo oko 30 posto prošlogodišnjeg uroda. To je otprilike od oko 30.000 do 35.000 tona manadarina. Ono što zabrinjava jest to da su zbog elementarnih nepogoda nasadi mandarine ove godine dosta stradali što će se negativno odraziti i na sljedeću sezonu.  Kakva je otkupna cijena? - Pa, zbog slabije ponude cijena je nešto veća. Otkupna cijena u otkupnim stanicama na početku otkupa bila je za prvu klasu četiri kune. Malo sitnije, odnosno mandarine druge klase, imale su otkupnu početnu cijenu od 2,5 kuna, a najsitnija, odnosno kalibar pet, jednu kunu.  Gdje plasirate najsitniju mandarinu? - Plasiramo je u zemlje u kojima cijena ima presudnu ulogu. To su Bosna i Hercegovina, Kosovo i Makedonija.

 Kamo još izvozite? - Izvozimo u Češku, Slovačku, Austriju, Njemačku, Poljsku, Mađarsku, Latviju i Rumunjsku.  Zašto se značajnije ne uspijevate probiti na njemačko tržište? - Zato što se radi o jako zahtjevnom tržištu. Imamo relativno malu proizvodnju koja kratko traje i zbog toga nismo zanimljivi velikim supermarketima koji trebaju i količinu i kontinuitet.  Što ima novo u vezi s Irskom? - Upravo smo poslali prvi kamion mandarina na irsko tržište i vidjet ćemo reakcije. Radimo na podizanju trajnosti proizvoda nakon berbe jer to zahtijevaju udaljenija tržišta.

NERETVANSKA MANDARINA JE BREND I ONA JE ZAŠTIĆENA  Imate prodajni prostor na zagrebačkoj veletržnici. - Da. Na Zagrebačkoj veletržnici radimo pretovare za hrvatsko tržište. I zadovoljni smo kako nam radi.  Osim mandarina što još otkupljujete? - U prvom redu neretvansku lubenicu, a potom salatu, dinju, papriku, tikvice, kupusnjače... Ove godine bila je dobra sezona lubenica i odradili smo dobar posao. Nju ne izvozimo nego je plasiramo na domaće tržište.  U dolini Neretve zadnjih godina intezivno se sadio limun. Kakvo je sada stanje? - Nažalost, limun je jako osjetljiv na hladnoću tako da su nasadi pretrpjeli veliku štetu.  Što je s procesom brendiranja neretvanske mandarine? - Neretvanska mandarina je brend i ona je zaštićena.  Koliko je otkupljivača u dolini Neretve? - Ne znam precizno, ali ima nas dvadesetak.  Koliko se mandarine proda direktno na veletržnicama? - Mislim da se direktno i na veletržnicama proda oko 15 posto proizvodnje neretvanske mandarine. Pogotovo se mandarina na taj način proda na početku sezone berbe kada je još

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

Treba nam organizacija koja će se baviti održivom proizvodnjom Što nedostaje dolini Neretve? - U dolini Neretve nužno je napraviti analizu postojećeg stanja, te napraviti organizaciju koja će se baviti održivom proizvodnjom. Trenutačno nedostaje suradnja subjekata u organizaciji proizvodnje a jedne strane te lokalne i državne vlasti s druge strane. Neretvanima treba dugogodišnja koncesija nad zemljištem, melioracija, navodnjavanje i planiranje proizvodnje. Ni jedna vlada do sada nije pokazala političku volju da napravi održivu dugoročnu strategiju razvoja poljoprivrede u Hrvatskoj, a dolina Neretve je samo jedan od primjera.

uvijek visoka cijena. Tada proizvođači prodaju direktno, a kada se pojave veće količine, onda ih daju distributerima.

komore, pakirnice i dograditi kalibrator. Imamo potreba za takvom vrstom investicije, i to vrlo skoro.

 U što ste uložili? - Najveći dio ulaganja odnosio se na opremu i modernizaciju pogona. Kupili smo moderan kalibrator koji ima kapacitet 30 tona na sat. Imamo dvije linije koje koristimo ovisno o

 Imali ste tvrtku u Bosni i Hercegovini. Kako ona posluje? - Imali smo u Čapljini tvrtku, ali smo je prodali.

PLANIRAMO GRADITI NOVE KOMORE, PAKIRNICE I DOGRADITI KALIBRATOR. IMAMO POTREBA ZA TAKVOM VRSTOM INVESTICIJE volumenu. Veća linija ima kapacitet 20 tona na sat, a manja 10. Investicija je bila oko dva milijuna eura od čega smo oko 500.000 eura osigurali iz IPARD-a. U Virovitici smo izgradili novi objekt od 1000 metara četvornih s komorama.

 Namjeravate li još investirati? - Naravno, uvijek ima prostora za poboljšanje i za nove investicije. Planiramo graditi nove

 Najavljena je izgradnja pogona za preradu voća odnosno mandarina u blizini Metkovića. Što mislite o tome? - Mislim da nema sirovine za takvu vrstu pogona i da to dugotročno nije održivo, osim u slučaju da ta tvrtka odnosno pogon prerađuje grčku, egipatsku ili neku drugu sirovinu, a sezonski neretvansku mandarinu. Takvo je moje mišljenje.  Koliko radnika zapošljavate? Je li za uzgajivače mandarina to isplativ posao? - U sezoni nas je zaposleno 80. Stalnih je oko 35. Prošle godine je nedostajalo radnika tako da smo dio njih morali dovesti iz Slavonije. Ove godine smo uspjeli osigurati dovoljan broj radnika zahvaljujući radnicima iz Bosne i Hercegovine koji imaju hrvatsko državljanstvo.

Plaćamo u roku od 60 dana, a ove godine taj rok će s obzirom na manjak mandarina biti dvadesetak dana. Znači u roku od dvadesetak dana naši kooperanti će dobiti novac.

 Isplati li se biti proizvođač mandarina? - Što se tiče uzgajivača mandarina, mislim da je to još uvijek isplativ posao. Naravno da kao i u slučaju bilo kojeg posla, morate voditi računa o eﬁkasnosti, o troškovima... 6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

IDUĆE GODINE STOPA G OD 2,9 POSTO Prema prijedlogu državnog proračuna za 2018., ukupni prihodi trebali bi biti 129 milijardi kuna, a ukupni rashodi 133,3 milijarde kuna, dok bi deficit opće države bio 0,5 posto BDP-a ili dvije milijarde kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Najvažnija osobina i rebalansa i prijedloga proračuna za 2018. je da se nalaze na čvrstoj putanji

smanjivanja deﬁcita te time pridonose smanjenju javnog duga i zaduženosti Hrvatske, što je jedan od najvažnijih strateških i ekonomskih ciljeva Vlade i najbitnijih doprinosa gospodarskoj stabilnosti i temeljima za gospodarski rast. Martina Dalić, potpredsjednica Vlade

rijedlogom proračuna za 2018. koji je na svojoj prošlotjednoj sjednici usvojila Vlada, ukupni prihodi državnog proračuna trebali bi biti 129 milijardi kuna što je povećanje od 6,1 posto u odnosu na ovogodišnji proračun, dok su ukupni rashodi planirani u iznosu od 133,3 milijarde kuna ili pet milijardi više. Vlada također predviđa da bi u idućoj godini deﬁcit opće države bio 0,5 posto BDP-a ili dvije milijarde kuna, a stopa gospodarskog rasta 2,9 posto. Vlada očekuje da će punjenje proračuna teći bez problema, te stoga očekuje rast poreznih prihoda od 3,4 posto, pri čemu bi prihodi od PDV-a trebali porasti za 7,3 posto, na 49,6 milijardi kuna, posebni porezi i trošarine planirani su u iznosu od 15,4 milijarde kuna ili jedan posto više, dok se prihod od poreza na dohodak prepušta jedinicama lokalne uprave. Porez na dobit trebao bi donijeti proračunu 8,3 milijarde kuna što je rast od 16,1 posto, prihodi od doprinosa 24,3 milijarde kuna ili 5,1 posto više, dok su pomoći, u čemu je najveći udio EU sredstava, planirane u iznosu od 13,8 milijardi kuna. Ostali prihodi planirani su na ukupno 14,9 milijardi kuna, od čega 800 milijuna kuna država planira uprihoditi prodajom neﬁnancijske imovine. U 2019. prihodi državnog proračuna projicirani su u iznosu od 133,3 milijarde kuna, a u 2020. od 137,3 milijarde kuna.

RASHODI RASTU PET MILIJARDI KUNA Govoreći o rashodnoj strani proračuna, ministar financija Zdravko Marić je pojasnio da u idućoj godini rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na deficit rastu za 1,27 milijardi kuna, dok je povećanje od ostalih izvora, ponajprije od EU fondova, 3,5 milijardi kuna. Rashodi za zaposlene u 2018. će iznositi 27,9 milijardi kuna ili 1,4 milijarde kuna više, a glavni razlog rasta su izmjene kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te viša osnovica u javnim službama, dodao je Marić. Materijalni rashodi iznosili bi 13,2 milijarde kuna, što je 627,2 milijuna kuna više, poglavito zbog povećanih izdvajanja za državne ustanove u zdravstvu, dok se financijskih rashodi, trošak kamata i servisiranje dugova smanjuju za 716,1 milijun kuna te bi u idućoj godini trebali biti 9,9 milijardi kuna. Subvencije bi se trebale povećati za 38,5 milijuna na 6,6 milijardi kuna, od čega najviše, 2,9 milijardi kuna, ide poljoprivredi. Pomoći se projiciraju u iznosu od 16,5 milijardi kuna, što je povećanje za oko 350 milijuna kuna, naknade građanima i kućanstvima iznosit će 47,8 milijardi kuna (povećanje od 1,6 milijardi kuna) od kojih će najviše otići na mirovine, jer Vlada tijekom iduće godine predviđa dvije indeksacije. Ostali rashodi predviđeni su na razini od 7,5 milijardi kuna, a kapitalna ulaganja na četiri milijarde

Izmjene Zakona o poticanju ulaganja Vlada je u saborsku proceduru poslala i izmjene Zakona o poticanju ulaganja koje bi trebale pridonijeti povećanju realiziranih projekata ulaganja, posebno malog i srednjeg poduzetništva te gospodarskom aktiviranju neaktivne imovine u vlasništvu države. Izmjenama se želi dopustiti da se kao projekti prihvatljivi za ostvarivanje poticanja ulaganja prizna i nabava rabljene opreme kao što su strojevi i informa-

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

tička oprema, i to maksimalno do pet godina starosti. Druga važna izmjena tiče se informacijsko-komunikacijske industrije, koja do sada nije u značajnijoj mjeri mogla koristiti poticaje. Izmjenama se predlaže da su za ostvarivanje potpora prihvatljivi projekti u kojima su ulaganja veća od 50.000 eura umjesto dosadašnjih 150.000 eura, uz uvjet da se otvori 10 novih radnih mjesta.

OSPODARSKOG RASTA KOMENTAR HGK

Realno planiran proračun u skladu s očekivanjima Makroekonomske projekcije na kojima se temelji državni proračun za 2018. ocjenjujemo realnim i uravnoteženim pa u tom kontekstu projekcije proračunskih prihoda ne bi trebale stvarati nerealna očekivanja na rashodnoj strani proračuna. U načelu, prihodi i njihova struktura realno su planirani u skladu s očekivanim rastom gospodarske aktivnosti, zaposlenosti i potrošnje, stoji u komentaru Hrvatske gopodarske komore. U cjelini državni proračun za 2018. i projekcije za 2019. i 2020. predstavljaju nastavak započetih kvalitetnih pomaka u javnim financijama koje obilježava ubrzano smanjivanje proračunskog manjka i javnog duga. Izuzetno je važno da se takve tendencije nastave i održe u budućnosti pa stoga unutar zadanih fiskalnih okvira treba nastaviti i intenzivirati napore kako bi se na kvalitetan način riješili strukturni problemi hrvatskog gospodarstva i olakšalo poslovanje putem provedbe reformskih zahvata na području kvalitete rada javne uprave i pravosudnog sustava, održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava te sustava javne skrbi.

kuna, što se najviše odnosi na ulaganja u sektore obrane, zdravstva, zaštite okoliša te znanosti i obrazovanje. “Kada se ovome doda i šest izvanproračunskih korisnika, zajedno s lokalnom državom, dolazimo do deﬁcita opće države od 0,5 posto BDP-a ili dvije milijarde kuna. Dakle, 2018. je evidentno godina nastavka, ali i poboljšanja rezultata s čime se započelo još 2016. Sada idemo dalje s ﬁskalnom konsolidacijom. U 2019. planiramo gotovo izbalansiran proračun, a za 2020. predviđamo višak od 3,4 milijarde kuna ili 0,8 posto BDP-a. Ova vlada je započela jako važan trend smanjivanja javnog duga u BDP-u, za 2,5 postotnih bodova 2016., a od 2017. nadalje, prema ovoj projekciji, smanjujemo ga još brže, za oko tri postotna boda godišnje: u 2018. na 76,6 posto BDP-a, u 2019. na 73,4 posto, a u 2020. ispod 70 posto BDP-a”, istaknuo je Marić. Inače, ukupni rashodi u 2019. projicirani su u iznosu od 135,4 milijarde kuna, a u 2020. u iznosu od 135,6 milijardi kuna.

REBALANS PRORAČUNA ZA 2017. Vlada je prihvatila i prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, prema kojem će ukupni prihodi iznositi 122,45 milijardi kuna, dok se rashodi smanjuju za 1,6 milijardi na 126,8 milijardi kuna. “Uštede su učinjene na stavkama niza ministarstava, Vlade i i Sabora, ali najviše u Ministarstvu ﬁnancija, poglavito na kamatnim

rashodima. Rebalansom se usmjerava 1,1 milijarda kuna Ministarstvu zdravstva, od čega 870 milijuna kuna za podmirenje dospjelih dugova državnih i županijskih bolnica”, pojasnio je ministar financija koji je istaknuo kako je za ovu godinu deficit proračuna manji za 2,5 milijardi kuna u odnosu na originalni plan, što znači da smanjujemo deficit opće države za 2,2 milijarde kuna, odnosno na 0,6 posto BDP-a.

SADA IDEMO DALJE S FISKALNOM KONSOLIDACIJOM, A U 2019. PLANIRAMO GOTOVO IZBALANSIRAN PRORAČUN, OCIJENIO JE MINISTAR FINANCIJA “Najvažnija osobina i rebalansa i prijedloga proračuna za 2018. je da se nalaze na čvrstoj putanji smanjivanja deﬁcita te time pridonose smanjenju javnog duga i zaduženosti Hrvatske, što je jedan od najvažnijih strateških i ekonomskih ciljeva Vlade i najbitnijih doprinosa gospodarskoj stabilnosti i temeljima za gospodarski rast”, rekla je potpredsjednica Vlade Martina Dalić naglasivši da, neovisno o tome što se sada nalazimo u vrijeme kad gospodarstvo raste, svi resori imaju zadaću kontrolirati troškove. 6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA ZAŠTITNA I ISTRAŽNA DJELATNOST U 2016.

OPĆENITO DOBRA GODINA, ALI ŠTO S NISKOM CIJENOM RADA? Ukupnim financijskim rezultatima najviše su pridonijeli poduzetnici u djelatnosti privatne zaštite, koji su ostvarili neto dobit od 74,1 milijun kuna, zapošljavali 99 posto radnika, ostvarili 95,4 posto ukupnih prihoda te 95,7 posto ukupnih rashoda svih poduzetnika u zaštitnim i istražnim djelatnostima piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

159 poduzetnika poslovalo lani u sektoru zaštitne i istražne djelatnosti

80 7 mil kn 80,7 ostvarena neto dobit

24 6 mil kn 24,6 dobiti ostvarilo društvo Sokol Marić (djelatnost privatne zaštite)

oduzetnici iz sektora zaštitne i istražne djelatnosti poslovnu su 2016. godinu završili s pozitivnim financijskim rezultatom, neto dobit je iznosila 80,7 milijuna kuna, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje za 30,4 posto. Zabilježen je pad broja zaposlenih za 3,7 posto, povećanje ukupnih prihoda za 5,1 posto, povećanje ukupnih rashoda za 3,7 posto, povećanje dobiti razdoblja za 16,7 posto i smanjenje gubitka razdoblja za 64,4 posto, što je rezultiralo povećanjem neto dobiti u 2016. godini. Od ukupno 159 poduzetnika u ovom sektoru, njih 118 je poslovalo s dobiti, dok je 41 poduzetnik iskazao gubitak razdoblja. Usporedba rezultata poduzetnika iz branše podijeljenih u tri skupine djelatnosti (privatna zaštita, zaštita uz pomoć sigurnosnih sustava i istraživačka djelatnost) pokazala je da su ukupnim financijskim rezultatima najviše pridonijeli poduzetnici u djelatnosti privatne zaštite, koji su ostvarili neto dobit u iznosu od 74,1 milijun kuna, zapošljavali 99 posto radnika, ostvarili 95,4 posto ukupnih prihoda te 95,7 posto ukupnih rashoda svih poduzetnika u zaštitnim i istražnim djelatnostima. Podaci o financijskim rezultatima top 10 poduzetnika potvrđuju veliku koncentraciju rezultata na mali broj poduzetnika, pa je tako prvih 10 poduzetnika ostvarilo 922,7 milijuna kuna ukupnih prihoda (70,4 posto prihoda), zapošljavali su 75,5 posto od ukupnog broja zaposlenih u sektoru te ostvarili 71,7 posto dobiti razdoblja sektora.

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

NISKA CIJENA RADA I MANJAK ZAŠTITARA NA TRŽIŠTU Najveću dobit razdoblja u skupini djelatnosti privatne zaštite ostvarilo je društvo Sokol Marić iz Zagreba u iznosu od 24,6 milijuna kuna, što je 31,7 posto dobiti razdoblja svih 123 poduzetnika skupine. Unatoč dobrim rezultatima od prošle godine, ova godina je za najveću domaću zašti-

PRVIH 10 PODUZETNIKA OSTVARILO JE 70,4 POSTO PRIHODA I 71,7 POSTO DOBITI RAZDOBLJA SEKTORA tarsku kompaniju donijela ogromne probleme jer ih je potonuće Agrokora povuklo u predstečajnu nagodbu zbog procjene da će morati otpisati čak 70 posto potraživanja teških više od 140 milijuna kuna. Dug je nastao temeljem regresnih mjenica iz faktoring posla s Konzumom, a u planu restrukturiranja piše kako se očekuje da će sljedeće godine Sokol Marić uspjeti naplatiti samo 30 posto potraživanja od Agrokora, i to u iznosu od oko 43 milijuna kuna, dok je u planu otpis u iznosu od 103 milijuna kuna. Osim toga, navodi se kako je tvrtka

6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA

Top 10 poduzetnika prema ukupnom prihodu u 2016. g. u odjeljku djelatnosti 80 - Zaštitne i istražne djelatnosti (iznosi u tisućama kuna) Rang Rang Naziv poduzetnika 2016. 2015. 1. 1. SOKOL MARIĆ d.o.o. 2. 2. SECURITAS HRVATSKA d.o.o. 3. 3. KLEMM SIGURNOST d.o.o. 4. 4. AKD ZAŠTITA d.o.o. 5. 5. BILIĆ-ERIĆ d.o.o. 6. 7. MEDITERAN SECURITY d.o.o. 7. 6. Salon bankarske opreme OZIMEC d.o.o. 8. 9. SIGURNOST d.o.o. 9. V GRUPA d.o.o.* 10. GRADSKA SIGURNOST ŠIMAC I SIN d.o.o.* Ukupno top 10 Ukupno svi poduzetnici odjeljka 80 Udio top 10 poduzetnika u odjeljku 80

Ukupan prihod

Broj zaposl.

300.531 187.915 117.562 93.476 92.520 34.987 27.564 25.640 23.271 19.194 922.660 1.310.087 70,4%

3.148 2.175 1.123 1.061 835 245 36 405 294 267 9.589 12.702 75,5%

Dobit ili gubitak razdoblja 24.593 5.363 18.741 1.471 4.251 1.026 1.326 493 179 410 57.853 80.687 71,7%

* U 2015. godini društvo nije bilo rangirano u prvih 10 društava prema ostvarenom ukupnom prihodu. Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2015. godinu

6,5 mil kn neto dobit poduzetnika u djelatnosti usluga zaštite uz pomoć sigurnosnih sustava

u zadnjih nekoliko mjeseci izgubila ugovore u vrijednosti od 80 milijuna kuna te se pretpostavlja ukupni gubitak prihoda od oko 100 milijuna kuna u 2018. godini. U pojašnjenju otvaranja predstečaja ističe se kako je profitabilnost na razini EBITDA-e narušena i pomanjkanjem radne snage te zbog stalnog pritiska uvođenja novih standarda opreme tehničke i fizičke zaštite i certifikacije zaštitarskih djelatnika. Na naše opetovane upite o stanju u kompaniji do zaključenja teksta nismo dobili odgovor od Sokol Marića, ali neslužbeno smo doznali s terena da se poslovanje nastavlja pod novim imenom i da je zaštitarima čak i narasla satnica. No zato u Securitasu Hrvatska, drugoj najvećoj tvrtki po prihodima u djelatnosti privatne zaštite, unatoč kroničnim problemima s kojima se cijeli sektor suočava, planiraju nove investicije i šire poslovanje. “Godina na izmaku za nas je bila vrlo izazovna i radna te nam je donijela mnogo promjena i novih korisnika naših usluga. Postali smo veći

za još jednu zračnu luku u segmentu avijacije. Obilježilo ju je spajanje s nekadašnjim Tehnomobilom Securitas, liderom tehničkih rješenja u Hrvatskoj, koje je ujedno donijelo i brojne druge promjene u našoj kompaniji. Ovim spajanjem proširili smo svoj stručni tim i portfelj usluga te postali najveći integrator sigurnosnih rješenja u Hrvatskoj”, kazala nam je Iva Lučić, direktorica marketinga i komunikacija u Securitasu Hrvatska, dodavši kako su se istodobno suočavali s dobro poznatim problemom preniskih cijena sata rada zaštitara te manjkom zaštitara na tržištu rada. “Problem niskih cijena sata rada zaštitara uz istovremeni oporavak ekonomije prisutan je već duže vrijeme, a s jednakim problemom bori se cijela industrija. Cijena sata rada zaštitara vrlo je niska u Hrvatskoj, a do posla u drugim zemljama Europske unije sve se lakše dolazi. Osobito se nadamo rješavanju tog problema, na čemu trenutačno i radimo, osvještavajući svoje korisnike na nužnost povećanja cijena. To bi

Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika odjeljka djelatnosti 80 – Zaštitne i istražne djelat (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) Naziv Broj poduzetnika Broj zaposlenih Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Dobit ili gubitak razdoblja Prosječna mjeseč. neto plaća po zaposl.

Ukupno sva vlasništva 2016. Index 159 12.702 96,3 1.310.087 105,1 1.208.852 103,7 84.405 116,7 3.718 35,6 80.687 130,4 3.384 107

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2015. godinu

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

Državno 2016. 1 12 1.252 1.708 0 455 -455 6.282

Index 100 97 101,4 116,1 116,1 108,2

Privatno 2016. 155 11.579 1.211.273 1.111.196 82.851 3.263 79.588 3.383

Index 96,6 105,1 104 114,7 45,7 122,3 107,7

rezultiralo smanjenjem odljeva radnika, boljim radnim uvjetima u tjelesnoj zaštiti te većoj kvaliteti usluge našim korisnicima”, pojasnila je Iva Lučić, uz napomenu kako kao tvrtka bilježe kontinuirani organski rast koji očekuju i ubuduće.

NAJVEĆU DOBIT RAZDOBLJA U SKUPINI DJELATNOSTI PRIVATNE ZAŠTITE OSTVARILO JE DRUŠTVO SOKOL MARIĆ IZ ZAGREBA “Zahvaljujući našem stručnom timu inženjeringa u modeliranju, izvođenju i održavanju inteligentnih sustava tehničke zaštite, u nadolazećoj poslovnoj godini nastavljamo razvijati svoja integrirana i optimizirana rješenja koja se većinom temelje na vlastitim i provjerenim razvojnim proizvodima, a sve kako bismo zadovoljili individualne potrebe svojih klijenata”, zaključila je Iva Lučić. Poduzetnici u djelatnosti usluga zaštite uz pomoć sigurnosnih sustava povećali su broj zaposlenih za 12 posto, povećali ukupne prihode za 25,9 posto, ukupne rashode za 8,5 posto, dobit razdoblja za 106,9 posto, smanjili gubitak razdoblja za 98,9 posto te ostvarili neto dobit u iznosu od 6,5 milijuna kuna u odnosu na 2015. godinu kada su poslovali s gubitkom od 0,6 milijuna kuna. To je ujedno i skupina djelatnosti s najvećom obračunatom prosječnom mjesečnom neto plaćom od 4797 kuna, koja je za 41,8 posto veća od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod

nosti po oblicima vlasništva Zadružno 2016. 1 13 951 942 7 0 7 2.654

Index 81,3 80,1 80,2 50,9 50,9 92,6

Mješovito 2016. 2 1.098 96.611 95.007 1.547 0 1.547 3.364

Index 93,3 105,8 100,9 2152,4 0 101

poduzetnika u zaštitnim i istražnim djelatnostima, koja iznosi 3384 kune. Najveću dobit ove skupine djelatnosti ostvarilo je društvo Leadtech iz Zagreba, u iznosu od 3,1 milijun kuna, sa sedam zaposlenih i 13,3 milijuna kuna prihoda. U skupini istražnih djelatnosti, poslovalo je 10 poduzetnika koji su u 2016. godini pozitivno poslovali te ostvarili neto dobit u iznosu od 1000 kuna. Detektivska agencija Shark iz Zagreba ostvarila je najveću dobit razdoblja u promatranoj skupini djelatnosti, 73.000 kuna, te ukupne prihode u iznosu od 380.000 kuna.

OVOGODIŠNJE TURBULENCIJE Analiza poduzetnika u zaštitnim i istražnim djelatnostima prema obliku vlasništva pokazala je da je u 2016. godini u privatnom sektoru poslovalo 155 poduzetnika ili 97,5 posto od ukupnog broja, dok su udjeli ostalih oblika vlasništva mali. Udjeli poduzetnika u privatnom vlasništvu kreću se u rasponu od 87,8 posto u iskazanom gubitku razdoblja do 98,6 posto u neto dobiti. U državnom sektoru poslovao je jedan poduzetnik (Vir zaštita), u zadružnom sektoru također jedan (Zaštita Pretorijanska garda), dok u mješovitom vlasništvu dva poduzetnika (Lučka sigurnost i AKD zaštita). Poduzetnici u privatnom sektoru ostvarili su neto dobit od 79,6 milijuna kuna (u prosjeku 513.000 kuna po poduzetniku), jedan poduzetnik u zadružnom vlasništvu iskazao je neto dobit od 7000 kuna, dva poduzetnika u mješovitom vlasništvu dobit od 1,5 milijuna kuna, dok je jedan poduzetnik u državnom vlasništvu iskazao neto gubitak od 455.000 kuna. Unatoč iskazanom neto gubitku, poduzetnik u državnom sektoru vlasništva zaposlenima je obračunao najveću prosječnu mjesečnu neto plaću u iznosu od 6282 kune, što je za 85,7 posto više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika u privatnom sektoru (3383 kune). Iako je prošla godina općenito gledano bila dobra za poduzetnike iz branše, tekuća je donijela velike pretumbacije koje će zasigurno prodrmati tržišne pozicije aktera. Ostaje za vidjeti kako će se tko snaći u turbulencijama i tko će izaći kao pobjednik, a tko kao gubitnik. Ono što će ostati isto jest problem niske cijene rada i odljeva radnika, ali to nije problem samo ovog sektora, već cjelokupnog hrvatskog gospodarstva. Kako ga riješiti - pitanje je na koje odgovor mora dati i politika, a ne samo tržište. Sudeći po dosadašnjoj agilnosti političkih elita, izgleda da će takvi kronični problemi još dugo kočiti poduzetnike, no oni ionako ne polažu previše nade u pomoć države već se drže one stare - uzdaj se u se i u svoje kljuse.

Problem niskih cijena sata rada zaštitara uz istovremeni oporavak ekonomije prisutan je već duže vrijeme, a s jednakim problemom bori se cijela industrija. Cijena sata rada zaštitara vrlo je niska u Hrvatskoj, a do posla u drugim zemljama Europske unije sve se lakše dolazi.

Iva Lučić, direktorica marketinga i komunikacija u Securitasu Hrvatska

6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

PV ANALIZA HRVOJE ŠIMAC, PREDSJEDNIK UDRUŽENJA ISTRAŽNIH I ZAŠ

NISAM SIGURAN DA POSTOJE POZITIVNI POMACI Nedostatak radne snage će postajati sve veći problem koji, bojim se, sama zaštitarska djelatnost neće moći riješiti. Stoga se apsolutno slažem s najavama ministra turizma da je pod hitno potrebno iznaći način za uvođenje radne snage iz nama susjednih država piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

tanje u zaštitarskoj djelatnosti, podaci o poslovanju tvrtki iz djelatnosti u poslovnoj 2016. kao i mogući potezi koje bi trebala poduzeti država, teme su razgovora s Hrvojem Šimcem, predsjednikom Udruženja istražnih i zaštitnih djelatnosti Hrvatske gospodarske komore i direktorom Gradske sigurnosti Šimac i sin d.o.o.

 Postoje li po Vama pozitivni pomaci u djelatnosti posljednjih godina za koje se struka izborila? - Kada se osvrnem na našu djelatnost u proteklih par godina, nisam siguran postoje li uopće ikakvi pozitivni pomaci u njoj, pogotovo oni za koji se struka izborila. Mišljenja sam da državna administracija ne konzultira dovoljno našu struku prilikom donošenja zakonske i podzakonske regulative koja regulira zaštitarsku djelatnost.  Kako komentirate probleme s područja zaštitnih i istražnih djelatnosti s pozicije svakodnevnog poslovanja poslovnih subjekata te probleme u vezi s pojedinim zakonskim rješenjima i odredbama - koji su najveći problemi u djelatnosti te u zakonskoj regulativi? - Zaštitarska djelatnost u Republici Hrvatskoj je izuzetno normirana kroz Zakon o privatnoj zaštiti te čitavim nizom podzakonskih akata - pravilnika koje, na osnovi zakona, donosi ministar unutarnjih poslova. No to ne znači da oni nisu

Ključno je pitanje na koji način podignuti cijene sata rada Koji su Vaši prijedlozi za poboljšanje stanja i pozicije djelatnosti u gospodarstvu Republike Hrvatske? - Dijelom sam na ovo pitanje već odgovorio. Smatram da je ključno pitanje na koji način podignuti cijene sata rada, odmah zatim i plaće zaštitara i čuvara, kako djelatnost ne bi došla u još nezavidniji položaj. Pored toga, ponavljam, treba spriječiti nelojalnu konkurenciju te ne dopustiti neravnopravan položaj na tržištu tvrtki koje uredno posluju s tvrtkama koje su u predstečajnoj nagodbi.

dobri, dapače, mi u Vijeću Udruženja istražnih i zaštitnih djelatnosti pri HGK-

NISAM NEKI VELIKI OPTIMIST GLEDE RAZVITKA ZAŠTITARSKOG SEKTORA, ALI SE NADAM DA ĆE STVARI KRENUTI NA BOLJE u, smatramo da je naš temeljni Zakon o privatnoj zaštiti još uvijek kvalitetan zakon te bi u njemu trebalo intervenirati na svega nekoliko članaka u smislu dopuna i izmjena. Ono što bismo mi u Udruženju

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

voljeli jest da nas Ministarstvo unutarnjih poslova uključi u sve radne skupine kada se radi o izmjenama i dopunama naše zaštitarske regulative, bilo zakona ili pravilnika, kao što je to bio slučaj prije donošenja sadašnjeg zakona. Ono što naš sektor puno više opterećuje su niske cijena sata rada te dosadašnji Zakon o javnoj nabavi koji je propisivao kao jedini kriterij nabave najnižu cijenu. Stoga se nadamo da će javni naručitelji u većoj mjeri prepoznati prednosti novog Zakona o javnoj nabavi koji omogućuje kriterij ekonomski najpovoljnije ponude te da će uz cijenu prepoznati i valorizirati ostale kriterije kvalitete kako bismo dobili vrijednost za novac. Ono što nam još uvijek stvara veliki problem je nelojalna konkurencija. Ona obilato koristi ‘blagodati’ Zakona o javnoj nabavi koji dopušta tvrtkama u predstečajnim postupcima - najčešće zbog milijunskih dugovanja prema radnicima, državi ili dobavljačima - da se ravnopravno natječu u postupcima javne

TITNIH DJELATNOSTI HGK

nabave kao da ta dugovanja ne postoje. Time se tvrtke koje uredno posluje stavlja u nepovoljniji položaj na tržištu.

 Kakav će biti trend budućeg razvitka zaštitnih i istražnih djelatnosti? Koje su nove mogućnosti? - Nisam neki veliki optimist glede razvitka zaštitarskog sektora, ali se ipak nadam da će stvari krenuti na bolje. Predviđam jačanje segmenta tehničke zaštite, odnosno jačanje štićenja imovine naručitelja tehničkim napravama i pomagalima, a redukciju štićenja imovine tjelesnom zaštitom - zaštitarima ili čuvarima.  Kako komentirate pad aktivnosti/ prometa u djelatnosti u 2016. godini u odnosu na 2010. prema dostupnim

podacima DSZ-a? Što je po Vašem mišljenju utjecalo na to? - Sektor zaštitarstva je i nešto kasnije ušao u val posljednje ekonomske krize, pa će stoga vjerojatno i među posljednjima iz nje izaći. U tom razdoblju prestala je jako naglašena aktivnost građevinskog sektora, dosta je tvrtki otišlo u stečaj, klijenti su rezali troškove u proteklom razdoblju pa je sve to dijelom utjecalo i na pad prometa u našem sektoru u 2016. u usporedbi sa 2010. godinom.

 Što očekujete od države kako biste afirmirali djelatnost na našem tržištu rada? - Trenutačno u našoj branši nedostaje veliki broj licenciranih zaštitara i čuvara, pogotovo tijekom ljetnih mjeseci

u turističkim središtima. Dosta ljudi je otišlo iz zaštitarskog sektora, ponajprije zbog malih plaća. Nedostatak radne snage će postajati sve veći problem koji, bojim se, sama zaštitarska djelatnost neće moći riješiti. Stoga se apsolutno slažem s najavama ministra turizma da je pod hitno potrebno iznaći način za uvođenje radne snage iz nama susjednih država. Također, država bi trebala jačati mjere - poput Stalnog sezonca, kako bi se poslodavcima osiguralo nesmetano poslovanje tijekom cijele godine na način da izvan sezone država preuzme na sebe plaćanje plaća te poreza i doprinosa za radnike, te da se na taj način premošćuje raskorak između potreba za radnom snagom u ljetnoj od one u zimskoj sezoni.

O UDRUŽENJU ISTRAŽNIH I ZAŠTITNIH DJELATNOSTI

Sustavni rad na poboljšanju zakonske regulative te prezentaciji i popularizaciji zaštitarske djelatnosti i njenih članica U Republici Hrvatskoj registrirano je ukupno 217 pravnih subjekata, od toga su 162 registrirana kao društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), 25 kao komanditna društva (k.d.), 22 kao jednostavna društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.), dok su njih sedam javna trgovačka društva (j.t.d.). Od ukupnog broja, prema važećoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD2007), 179 poslovnih subjekata potpada pod djelatnost privatne zaštite, 26 ih pruža usluge zaštite uz pomoć sigur-

nosnih sustava, dok ih se 12 bavi istražnim djelatnostima. Kroz Hrvatsku gospodarsku komoru i pripadno Udruženje istražnih i zaštitnih djelatnosti sustavno se radi na poboljšanju zakonske regulative te prezentaciji i popularizaciji zaštitarske djelatnosti i njenih članica. Udruženje istražnih i zaštitnih djelatnosti radi, između ostaloga, na poboljšanju položaja članica i struke, kao i utvrđivanju primjedbi, prijedloga i komentara na pojedina zakonska rješenja. U sklopu Udruženja u travnju 2014. godine

je osnovana Grupacija istražnih djelatnosti jer je ocijenjeno kako će aktivnosti, u dijelu specifičnom za ovu djelatnost, bolje funkcionirati kao odvojena cjelina pri utvrđivanju primjedaba i prijedloga na pojedina zakonska rješenja i pri poduzimanju inicijativa. Na temelju podataka DZS-a o poslovanju djelatnosti, u 2016. ukupna djelatnost bila je za 4,1 posto uspješnija nego godinu ranije. No kada se promatraju rezultati u 2016. u odnosu na 2010., vidi se kako je djelatnost doživjela pad od 7,7 posto.

6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO PLANOVI ODRŽIVOSTI AGROKOROVIH KOMPANIJA I POSLOVNI

ZDRAVE KOMPANIJE SPREMNE ZA RESTRUKTURIRANJE Kad je riječ o budućnosti tvrtki iz koncerna, kod strateških djelatnosti, koje čine jezgru poslovanja, očekuje se pad prihoda od pet posto, dok je između 2016. i 2021. planirano udvostručenje EBITDA-e. Također se očekuje da će te djelatnosti do 2021. godine generirati više od 1,4 milijarde eura slobodnog novčanog tijeka piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Agrokor Food je najveća grupa prehrambenih kompanija u Adria regiji. U ovom trenutku smo izrazito konkurentni jer su brendovi dominantni, a imamo kapacitate za povećanje proﬁtabilnosti s devet milijardi kuna prihoda i očekujemo rast od milijarde kuna.

Zvonimir Mršić, savjetnik izvanrednog povjerenika za Poslovnu grupu Prehrana

d prošlog tjedna poznati su planovi održivosti pet poslovnih segmenata koncerna Agrokor koji uključuju sam Agrokor te divizije maloprodaje, prehrane, poljoprivrede i Agrokor imovinski portfelj odnosno - Agrokor Portfolio Holdings. U 2016. godini Agrokor koncern je generirao prihode veće od šest milijardi eura sa značajnim učincima konsolidacije za čitavu grupaciju i EBITDA-om od 230 milijuna eura u osnovnim djelatnostima. Glavni savjetnici za restrukturiranje Agrokora iz tvrtke Alix Partners, analizirajući tržišta na kojima taj koncern posluje, istaknuli su kako ta tržišta imaju snažne projekcije rasta te općenito pozitivnu ekonomiku na području opskrbe. Ipak, kad je riječ o budućnosti tvrtki iz koncerna, kod strateških djelatnosti, koje čine jezgru poslovanja, očekuje se pad prihoda od pet posto, dok je između 2016. i 2021. planirano udvostručenje EBITDA-e. Također se očekuje se da će te djelatnosti do 2021. godine generirati više od 1,4 milijarde eura slobodnog novčanog tijeka. “Plan održivosti je ključan za Agrokor, gledamo proﬁtabilnost tvrtki koju želimo povećati, uložili smo puno truda i mnogo je prilika za tvrtke da povećaju proﬁtabilnost”, rekao je glavni savjetnik za restrukturiranje Alastair Beveridge. Izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak ima zeleno svjetlo i Privremenog vjerovničkog vijeća za nastavak daljnjeg restrukturiranja. ‘’Prihod nije prioritet, mi gledamo na svaki trošak u kompanijama, primjerice Konzum je imao sulude troškove najmova. Mi smo te troškove srezali na pola, a riječ je o pola stotine milijuna kuna, što je značajno. Tako ćemo spusititi sve troškove i podići zaradu. Mislim

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

da je strategija u kojoj što više zarađujete najbolja za sve. Smatram da su vjerovnici neformalno vlasnici ove kompanije i oni će htjeti maksimizirati tu zaradu’’, istaknuo je Ramljak.

MALOPRODAJU OČEKUJE ŽESTOKO RESTRUKTURIRANJE Najveće promjene doživjet će Divizija maloprodaja koju čine Mercator, Konzum, Velpro,

PLAN ODRŽIVOSTI JE KLJUČAN ZA AGROKOR, OCIJENIO JE GLAVNI SAVJETNIK ZA RESTRUKTURIRANJE ALASTAIR BEVERIDGE Tisak te Konzum u BiH. Ovaj sektor može očekivati pad prihoda od osam posto u 2021. u odnosu na 2016., odnosno pad sa 4,9 milijarde na 4,5 milijardi eura. Istodobno bi dobit prije kamata, poreza i amortizacije trebala porasti za pet posto, sa 50 milijuna na 218 milijuna eura. Sam Konzum će se srezati na primjerenu tržišnu veličinu i striktno će se provesti optimizacija poslovanja na dvije trećine trgovina srednje veličine što zapravo znači da te trgovine treba lišiti nepotrebnih troškova uz veći fokus na ciljeve i asortiman. Sličan scenarij očekuje i Velpro, a Tisak će prestati s distribucijom i transportom, kao što su poslovi

H SEGMENATA

dijeljenja letaka, no i dalje će se baviti paketnom distribucijom od kioska do kioska koja se pokazala proﬁtabilnom. “Poruka je da ćemo smanjiti kompleksnost poslovanja i povećati proﬁtabilnost retaila uz smanjenje troškova, a zadržat ćemo Konzum kao i ostale naše retaile kao lokacije za hrvatske proizvode”, rekao je savjetnik izvanrednog povjerenika za maloprodaju Teo Vujčić. Troškovi restrukturiranja maloprodaje procjenjuju se na 14 milijuna eura.

PREHRANA ĆE ZAHTIJEVATI ZNATNE KAPITALNE INVESTICIJE Divizija Prehrana - koju čine četiri djelatnosti: pića, smrznuta hrana, ulja i meso te 21 pravni subjekt među kojima su i Jamnica, Sarajevski Kiseljak, Ledo, PIK Vrbovec - nastavit će rasti i pritom optimizirati EBITDA-u. Ta djelatnosti, prema podacima izvanredne uprave, čini 64 posto ukupne realizirane EBITDA-e Agrokora u prošloj godini. Plan u djelatnosti pića je obraniti tržišni udio i EBITDA maržu, a izvanredna uprava smatra da je pozicija tih društava obranjiva

zahvaljujući vrijednosti brendova i snažnoj distribucijskoj platformi. No sljedeći val rasta zahtijevat će znatne kapitalne investicije. U djelatnosti smrznute hrane realizacija plana trebala bi iskoristiti potencijal za podizanje operativne eﬁkasnosti, dok je u segmentu ulja plan fokusiran na prilike za dodatno iskorištenje strateških lokacija i brendova tvrtki s

TROŠKOVI RESTRUKTURIRANJA MALOPRODAJE PROCJENJUJU SE NA 14 MILIJUNA EURA, PREHRANE NA OSAM MILIJUNA, A POLJOPRIVREDE NA DVA MILIJUNA EURA ciljem smanjenja troškova i širenja na izvozna tržišta. Realizacijom plana do 2021. prihodi bi u odnosu na 2016. trebali porasti za oko 14 posto, EBITDA za 24 posto, a u tom razdoblju bi taj segment mogao generirati 470 milijuna eura 6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO

Odobrena prodaja Ville Castello Izvanredna uprava je od Privremenog vjerovničkog vijeća dobila odobrenje za provođenje ugovora o kupoprodaji nekretnine Ville Castello u Medveji za neto kupoprodajnu cijenu od 8,115 milijuna eura, uvećanu za pripadajući porez. Istodobno, obustavljen je proces prodaje jahte i heli-

Agrokorove poljoprivredne tvrtke su dobre i po rezultatima se mogu nositi s onima na Zapadu, ali se trebaju riješiti zaduženja. Poljoprivreda ima dobru šansu budući da se potiče iz EU fondova i Vlade.

Vlado Čondić-Galiničić, savjetnik izvanrednog povjerenika za Poslovnu grupu Poljoprivreda

koptera koji su, za razliku od vile, opterećeni založnim pravima u korist Addiko Banka, a pravni timovi nisu uspjeli pronaći za Banku prihvatljivo rješenje o prebacivanju zaloga na sredstva ostvarena prodajom. Proces prodaje moći će ponovno biti pokrenut po postizanju nagodbe.

slobodnog novčanog tijeka. Trošak restrukturiranja prehrane procjenjuje se na osam milijuna eura. “Agrokor Food je najveća grupa prehrambenih kompanija u Adria regiji. U ovom trenutku smo izrazito konkurentni jer su brendovi dominantni, a imamo kapacitate za povećanje proﬁtabilnosti s devet milijardi kuna prihoda i očekujemo rast od milijarde kuna”, rekao je savjetnik izvanrednog povjerenika za Poslovnu grupu Prehrana Zvonimir Mršić koji je istaknuo kako se s restrukturiranjem započelo tijekom prošle godine.

POLJOPRIVREDA IMA DOBRU ŠANSU Divizija poljoprivreda - koju čine tri kompanije, Belje, Vupik i PIK Vinkovci - zajednički kontrolira više od 32.000 hektara obradivih površina u istočnoj Hrvatskoj, od čega je 95 posto u državnom vlasništvu, realizirat će prinose iz prošlih kapitalnih investicija te će se usredotočiti na generiranje EBITDA-e kroz konsolidaciju poslovnih aktivnosti i poboljšanje učinkovitosti proizvodnje. Od 2005. u taj segment je uloženo 380 milijuna eura vlastitih sredstava te je to grupa sa snažnom operativnom polugom, u potpunosti integriranom proizvodnjom “od polja do stola” te modernom tehnologijom zahvaljujući kojoj su prinosi daleko iznad hrvatskog prosjeka. “Agrokorove poljoprivredne tvrtke su dobre i po rezultatima se mogu nositi s onima na Zapadu, ali se trebaju riješiti zaduženja. Poljoprivreda ima dobru šansu budući da se potiče iz EU fondova i Vlade. Važno je da te tvrtke zapošljavaju više od 2500 radnika u siromašnom području zemlje. To su dobre kompanije koje imaju dobru budućnost”, ocijenio je savjetnik izvanrednog povjerenika za Poslovnu grupu Poljoprivreda Vlado Čondić-Galiničić. Restrukturiranje segmenta poljoprivrede rezultiralo bi 15 posto manjim prihodima 2021. u odnosu na 2016., ali i sa 74 posto višom EBITDA-om. Znači, 2021. planirani su prihodi od 431 milijun eura, dok bi EBITDA bila 54 milijuna eura. Očekuje se da će poljoprivreda u tom razdoblju generirati 155 milijuna eura slobodnog novčanog tijeka,

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

a troškovi restrukturiranja procijenjeni su na dva milijuna eura.

IMOVINA NA PRODAJU Segment Agrokor Portfolio Holdings obuhvaća 80 društava izvan osnovne djelatnosti Grupe, primjerice putovanja, ugostiteljstvo,

PRIHOD NIJE PRIORITET, MI GLEDAMO NA SVAKI TROŠAK U KOMPANIJAMA, ISTIČE RAMLJAK energetiku, a čine ga tvrtke poput Adriatica. neta, Karisme Hotels Adriatic, Zagreb Plakata, Projektgradnje, Solane Pag, Poliklinike Aviva... te 201 nekretnina i dvije pokretnine. U sklopu APH je i 16 neaktivnih tzv. ﬁktivnih društava. Sve će one biti rasprodane, a od toga se očekuje 40 milijuna eura slobodnog novčanog tijeka u razdoblju od četiri godine prema konzervativnom scenariju, a planira se i smanjenje iznosa najamnina te raskid nepovoljnih najmova. “Agrokorov imovinski portfelj sastoji se od 200 tvrtki i 80 kompanija, od kojih je 40 operativnih. Ostale nemaju operativno poslovanje i kao takve će vjerojatno ići u likvidaciju”, pojasnila je savjetnica izvanrednog povjerenika za noncore poslovanje i imovinski portfelj Irena Weber. APH ima razvijene scenarije za prodaju kompanija, ali je njihov ishod uvjetovan jer se u mnogim slučajevima vlasništvo sudski osporava, u većini slučajeva postoji ograničenje prodaje prije nagodbe, neke transakcije u prošlosti u pogledu društava i imovine imaju neuobičajenu razinu kompleksnosti... te samim time postoji visoka razina neizvjesnosti oko ishoda planiranih aktivnosti.

2. POŽEŠKI GOSPODARSKI FORUM

BUDUĆNOST JE U ZLATNOJ DOLINI, A NE IRSKOJ Trebamo iskoristiti prilike koje nam nude EU fondovi. Nećemo svi na svakom natječaju moći dobiti novac, no bit će ih dovoljno i svatko tko ima dobar projekt, dobit će priliku da ga ostvari, naglasio je Tolušić piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

zagrebačkom Hotelu Westin održan je 2. požeški gospodarski forum koji je i ove godine okupio više od 200 sudionika, poduzetnika, znanstvenika i predstavnika institucija koji su raspravljali o održivom regionalnom razvoju te repozicioniranju i rebrandingu prostora Požeštine. Potaknuti uspjehom 1. foruma, ove smo se godine okupili s fokusom na nove teme i konkretna rješenja za pitanja razvoja poljoprivrede, srednjeg i malog poduzetništva te turizma u našoj regiji, rekao je Ivan Pisarović, član Upravnog odbora Udruge Požežana i prijatelja Požege Vallis Aurea, organizatora ovog skupa. “Vremenska perspektiva Foruma je 2025. godina do kada želimo izgraditi regiju dinamičnog gospodarstva temeljenog na konkretnoj industriji, razvijenoj poljoprivredi i turizmu te poticajnoj poduzetničkoj klimi. Rezultat svega bit će uravnoteženi i održiv razvoj svih dijelova Požeštine i buđenje poduzetničkog duha u gradovima i općinama županije”, istaknuo je Pisarović.

“Imamo milijun hektara poljoprivrednoga zemljišta na raspolaganju i više od 165.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. No čak je 70 OPG-ova samo s jednim članom i ima manje od jednog hektara zemlje. Čak 105.000 korisnika izravnih plaćanja u poljoprivredi dobilo je 3,3 milijarde kuna, a iskorištena su i 434 milijuna kuna za projekte ruralnog razvoja. No unatoč tomu samodostatnost hrvatske poljoprivrede je manja od 30 posto, a izvezemo upola manje hrane negoli je uvezemo”, upozorio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

POBOLJŠATI SADAŠNJE STANJE Kako bi se stanje poboljšalo, treba uložiti u navodnjavanje, iskoristiti više zemlje, koristiti tehnologiju za nadzor, umrežiti usluge, povećati eko proizvodnju, a jačanjem ruralne infrastrukture omogućiti razvoj i nepoljoprivrednih djelatnosti na selu. “Nitko ne treba tražiti budućnost u Irskoj nego u Kaptolu, Lipiku, Pakracu, Kutjevu, Velikoj ili Pleternici. Trebamo

iskoristiti prilike koje nam nude EU fondovi. Nećemo svi na svakom natječaju moći dobiti novac, no bit će ih dovoljno i svatko tko ima dobar projekt, dobit će priliku da ga ostvari”, naglasio je Tolušić. Na skupu je o demograﬁji požeškog kraja govorio Anđelko Akrap sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca je govorio o izazovima poduzetništva u Slavoniji, a Damir Zec iz IBM Croatije o pametnim gradovima kao mogućnostima razvoja novih tehnologija. Na Forumu je održana i panel-rasprava o alternativnim načinima ﬁnanciranja u poduzetništvu. Forumu su dodatni impuls dali i gospodarstvenici i turističke zajednice iz Požeško-slavonske županije koji su izložili svoje proizvode sudionicima, a kao gosti Foruma sudjelovale su Udruga talijanskih poduzetnika u Hrvatskoj i Udruga gospodarstvenika iz Posušja. Jedan od medijskih pokrovitelja Foruma bio je i Privredni vjesnik.

6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

PREDSTAVLJAMO PAJCEK.HR, Zagreb

PAJCEK ZNA GDJE KUPITI DOMAĆE PROIZVODE Kupci mogu pretragom po kategorijama doći do proizvođača hrane, kontaktirati ga telefonski i provjeriti što je od proizvoda aktualno, pojašnjava Daniel Gubić U PAR KLIKOVA DO PODATAKA Postoji i opcija pretrage prema trenutačnoj lokaciji i uz navigaciju. To zna biti korisno ako se kao turist na izletu nalazite, primjerice, na Krku ili u Zagorju i na mobitelu pregledavate što se sve nudi u vašoj blizini, pa usput odete po svježe lokalne proizvode kao što je maslinovo ulje ili domaći sir. Osim toga, kupci mogu ostaviti komentar ili recenziju o svakom OPG-u. “Ideja je da bilo tko može bez registracije i uz par klikova doći do podataka o tome gdje nabaviti smokve, maslinovo ulje, maline, prerađevine i sve ostalo po kategorijama”, rekao je Gubić navodeći kako je trenutačno na platformi tristotinjak OPG-ova. “Ovo nije komercijalni projekt. Naša tvrtka inače se bavi razvojem softvera, a

Ovo nije komercijalni projekt, naša tvrtka inače se bavi razvojem softvera, a jedina komercijalna komponenta na portalu je mogućnost isticanja OPG-a ili oglašavanja putem bannera. Daniel Gubić, direktor tvrtke NymphByte

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

elite li prave domaće proizvode, a ne znate kako do njih, onda je za vas idealna web platforma Pajcek.hr. Riječ je o portalu koji spaja kupce s domaćim proizvođačima hrane koji je s radom počeo ove godine. Moglo bi se također reći kako se radi o svojevrsnoj oglasnoj ploči namijenjenoj oglašavanju-obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava i ostalih proizvođača domaće hrane. S druge strane, osobe koje traže ili kupuju domaću hranu nemaju potrebu registrirati se na portalu jer su im sve informacije dostupne i bez registracije ili bilo kakve naknade. “Ideja je bila napraviti portal na kojem bilo koji OPG može besplatno oglasiti ono što proizvodi, gdje se nalazi i objaviti fotograﬁje proizvodnje ili proizvoda. Nismo išli s klasičnim marketplaceom na kojem bi svaki pojedini OPG mogao dodati proizvode s cijenama jer smo smatrali da vlasnici OPG-ova vrlo rijetko žele ili imaju naviku držati lager ili cijene ažurnima, što bi dovelo do problema s prikazanim i stvarnim cijenama kao i s raspoloživošću samih proizvoda. Na ovaj način svatko u dvije rečenice može navesti čime se bavi, a kupci mogu pretragom po kategorijama doći do proizvođača hrane, kontaktirati ga telefonski i provjeriti što je od proizvoda aktualno. Sve ostalo je po dogovoru kupca i proizvođača”, rekao je Daniel Gubić, direktor tvrtke NymphByte koja je pokrenula stranicu Pajcek.hr.

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

IDEJA JE DA BILO TKO MOŽE BEZ REGISTRACIJE I UZ PAR KLIKOVA DOĆI DO PODATAKA O TOME GDJE NABAVITI SMOKVE, MASLINOVO ULJE... jedina komercijalna komponenta na portalu je mogućnost isticanja OPG-a ili oglašavanja putem bannera, ali nam to nije imperativ - mi bismo voljeli da što više korisnika naručuje domaću hranu na portalu. Ne zato što mislimo da će bitnije utjecati na tokove novca prema proizvođačima, već zato što postoji puno ljudi koji jednostavno ne znaju kako doći do domaće hrane koja zna biti bitno drugačijeg okusa”, istaknuo je Gubić. Svi OPG-ovi koji se nalaze na portalu prikupljeni su direktnim kontaktom i uz potvrdu da se bave proizvodnjom koju su naveli. Zanimljivo je također da na portalu možete naći praktične savjete poput održavanja voća što duže svježim ili kako prepoznati jaja iz slobodnog uzgoja. (I.G.)

enterprise europe

info

Broj 160, 6. studenoga 2017.

REGIOSTARS

Nagrađen projekt za mlade poljoprivrednike U Bruxellesu je u sklopu Europskog tjedna regija i gradova održana svečana dodjela nagrada RegioStars Europske komisije. Ovogodišnje natjecanje na razini EU-a stavlja naglasak na najinovativnije i inspirativne projekte koje financira EU. U kategoriji promicanje poduzetništva mladih u sektoru ekološke poljoprivrede prestižni trofej osvojio je projekt EkoBiz iz Hrvatske. Zeleni projekt iz pretežno ruralne Splitsko-dalmatinske županije pokazuje mladima da se ne moraju preseliti u grad radi bolje budućnosti. Projekt je bio toliko popularan da je premašio sva očekivanja. Plan o osposobljavanju 25 mladih u praksama ekološke poljoprivrede realiziran je tako da je na kraju 70 ljudi sudjelovalo u osposobljavanju i primilo pomoć u izradi održivih poslovnih planova. Projekt EkoBiz također je potaknuo 10 škola i 10 vrtića na razvoj malih projekata povezanih s ekološkim uzgojem i poljoprivredom, a akcija se nastavlja i ove godine. Projekt koji je nagrađen ukupno je bio vrijedan 300.000 kuna i proveden je tijekom 2015. i 2016. godine.

enterprise europe

9. KONFERENCIJA O DOPu

Poslovanje za sigurnu budućnost Na konferenciji o odgovornom poslovanju domaći i strani stručnjaci govorit će o dosezima i očekivanjima u području DOP-a te trendovima koji se očekuju u budućem razdoblju Poslovne organizacije koriste društveno odgovorno poslovanje kako bi pridonijele održivom razvoju kroz odgovorno ponašanje prema okolišu, uz stvaranje pozitivnog doprinosa društvu. Upravo zato Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom i suorganizatorima organizira 9. konferenciju o društveno odgovornom poslovanju. Konferencija će se održati 21. i 22. studenoga u Hotelu Esplanade Zagreb. Pokrovitelji konferencije su predsjednica Republike Hrvatske, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ve-

leposlanstvo Kraljevine Norveške. Na konferenciji će domaći i strani stručnjaci govoriti o dosezima i očekivanjima u području DOP-a te trendovima koji se očekuju u budućem razdoblju. Bit će predstavljeni novi strateški dokumenti i inicijative, kako europski tako i hrvatski, a govorit će se i o tome kakve obveze oni nameću gospodarstvu. Sukladno trendovima u EU, ove godine posebne teme bit će pitanje politike raznolikosti te integracija politike održivog razvoja u regulatorni okvir Republike Hrvatske. Razgovarat će se i o aktualnom pitanju nefinancijskog izvještavanja. Konferencija djeluje i kao stručno-znanstveni skup te stručnjaci i znanstvenici prezentiraju svoje radove iz područja DOP-a, a

naglasak je na iskustvima iz prakse koje dokumentiraju i predstavljaju stručnjaci iz gospodarstva. Ove godine očekuje se više od 30 radova iz različitih područja i tema DOP-a. Na konferenciji će biti dodijeljena 10. nagrada Indeks DOP-a za postignuća u DOP-u za 2016. godinu. Novost je ove godine i dodatno poglavlje u području ljudskih prava. Očekuje se, kao i do sada, veliku vidljivost, popraćenost u medijima i interes institucija za ovaj jedinstveni događaj u području tema iz društveno odgovornog poslovanja. Više o konferenciji: http://hrpsor.hr/konferencije-1-96.html.

3. ZNANSTVENI FORUM

Novac za istraživačke projekte U sklopu 3. znanstvenog foruma: Pametnim specijalizacijama do pametnog ekonomskog rasta, održanog u Osijeku, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta potpisali su pet ugovora s poduzetnicima kojima su dodijeljena sredstva u sklopu poziva Praćenje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja. Dodijeljena su bespovratna sredstva ukupnog iznosa od 78,4 milijuna kuna, a ukupna vrijednost potpisanih ugovora iznosi 179,4 milijuna kuna. Ovim forumom željelo se okupiti stručnjake iz poslovnog, javnog i znanstvenog života,

kako bi se ukazalo na ključne gospodarske probleme Republike Hrvatske u europskom i globalnom okruženju te kako bi se prezentirale smjernice vezane uz poticanje konkurentnosti, ubrzanja ekonomskog rasta i ostvarenja društva blagostanja. U sklopu Foruma održani su paneli Pametnim mjerama do bolje eko-

nomske pozicije RH u globalnom okruženju i Pametnim specijalizacijama do bolje ekonomske pozicije RH. Ugovori su potpisani s tvrtkama Dok-ing za projekt Razvoj daljinski upravljanog vozila za djelovanje u ekstremnim uvjetima, Rimac automobili za razvoj i homologaciju supersportskog električnog automobila C2-Rimac automobili, Altpro za razvoj STM uređaja za osiguravanje interoperabilnosti INDUSI i ETCS tehnologije na svjetskim željeznicama, GDI za razvoj IT platforme za upravljanje rizicima od poplava i ublažavanje štetnih posljedica po okoliš – GDi EnsembleFloodSmart i Infodom za razvoj inovativne platforme za digitalnu transformaciju poduzeća.

6. studenoga 2017.

www.een.hr

2 3

SURADNJA ZAGREBA I MAINZA

Uz turizam suradnja moguća i u IT sektoru U Zagrebu je održana poslovna konferencija poduzetnika iz Zagreba i Mainza povodom 50 godina uspostavljanja prijateljskih odnosa dvaju gradova. U sklopu te konferencije potpisan je i Ugovor o suradnji Komore Zagreb i Industrijske i gospodarske komore Rheinhessen U organizaciji HGK-Komore Zagreb, u suradnji s Gradskim poglavarstvom Grada Zagreba, održana je poslovna konferencija o gospodarskoj suradnji Zagreba i Mainza. Izaslanstvo Mainza pozdravila je zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Olivera Majić naglasivši važnost Zagreba za gospodarstvo Hrvatske i uzevši u obzir da zagrebački poduzetnici ostvaruju gotovo polovinu ukupnih prihoda u Republici Hrvatskoj. “Rast produktivnosti rada, ekonomičnosti ukupnog poslovanja i rentabilnost u upravljanju gradskom imovinom u Gradu Zagrebu ono je na čemu temeljimo svoj rast”, naglasila je Olivera Majić. Zlatan Fröhlich, predsjednik HGK-Komore Zagreb, je gostima iz Njemačke iznio glavne pokazatelje hrvatskog gospodarstva te pokazatelje gospodarske suradnje s Njemačkom. “Iako svi pokazatelji ukazuju na povećanje robne razmjene i porast broja dolazaka njemačkih turista, postoje velike mogućnosti za daljnji rast, osobito u pogledu privlačenja njemačkih investicija”, istaknuo je Fröhlich. Grad Zagreb, kao jedan od prvih europskih glavnih gradova, uključio se u mrežu energetski osviještenih europskih gradova s ciljem razmjene iskustava u primjeni djelotvornih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti urbanih sredina. Projektom sustavnoga gospodarenja energijom Grad Zagreb je u cijelosti pokrenuo proces ušteda energije, kontinuiranoga praćenja energetske potrošnje, primjene mjera energetske učinkovitosti,

obnovljivih izvora energije i ekološki prihvatljivih goriva na sve objekte u vlasništvu ili korištenju Grada Zagreba. Günter Jertz, direktor Industrijske i gospodarske komore Rheinhessen, pohvalio je

Iako svi pokazatelji ukazuju na povećanje robne razmjene i porast broja dolazaka njemačkih turista, postoje velike mogućnosti za daljnji rast, istaknuo je Zlatan Fröhlich dugogodišnju uspješnu suradnju s Komorom Zagreb u organizaciji poslovnih susreta hrvatskih i njemačkih poduzetnika, organizaciji sudjelovanja na sajmovima te edukaciji gospodarstvenika. “Postoje mogućnosti za proširenje suradnje, osobito

poduzeća u IT sektoru i start-upova te stoga predlažem organizaciju poslovnih susreta gospodarstvenika sljedeće godine u Mainzu”, pozvao je Jertz. U sklopu te konferencije potpisan je i Ugovor o suradnji Komore Zagreb i Industrijske i gospodarske komore Rheinhessen, koji su u ime tih institucija potpisali Zlatan Fröhlich i Günter Jertz, a u radu konferencije sudjelovali su gradonačelnik Mainza Michael Ebling i Richard Patzke, naš počasni konzul u Njemačkoj. Posjetom delegacije Grada Mainza obilježena je i 50. obljetnica uspostavljanja prijateljskih odnosa dvaju gradova, koji imaju razvijene gospodarske, kulturne i sportske odnose. Kod toga je bila posebno zapažena podrška i pomoć koju je Mainz pružio građanima Zagreba tijekom Domovinskog rata, čime je potvrđeno dugogodišnje iskreno prijateljstvo ovih dvaju gradova i njihovih građana.

enterprise europe

BESPOVRATNE POTPORE

Čak 343 milijuna kuna koje ne treba vraćati Za 55 projekata ukupno vrijedna 731 milijun kuna preko Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju osigurana je polovina bespovratnog novca. U Ministarstvu poljoprivrede kažu kako su pojednostavljenim procedurama ubrzali put EU novca do poljoprivrednika pa će se do kraja godine iskoristiti čak 30 posto sredstava ovog programa Ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilda Copić potpisala je s korisnicima potpore iz operacije 4.1.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava i operacije i 4.2.1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima ugovore o financiranju u provedbi mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. godine. Za operaciju 4.1.1. ugovoreno je 27 projekata u vrijednosti od gotovo 123 milijuna kuna, za operaciju 4.2.1. u vrijednosti od 216 milijuna kuna ugovoreno je 28 projekata. Ukupna vrijednost ovih ulaganja premašuje 731 milijun kuna. Nakon potpisivanja ugovora korisnici kreću s postupkom nabave, podnose drugi dio zahtjeva za potporu, nakon čega će prihvatljivim korisnicima biti izdane odluke o dodjeli sredstava. Svi korisnici koji dobiju odluke

o dodjeli sredstava mogu podnijeti zahtjev za predujam koji može iznositi 50 posto odobrene potpore. Drago mi je što prvu godinu mandata mogu obilježiti ovakvim događajem, istaknuo je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić na potpisivanju ugovora. “U sektor stočarstva i peradarstva bit će investirano 86,5 milijuna kuna kojima će se graditi nove farme i obnavljati postojeće. Voćarima i povrćarima dodijeljeno je

36,5 milijuna za izgradnju novih plastenika i staklenika, a znamo kakve su sve nepogode zadesile naše poljoprivrednike samo ove godine. Čak 122 milijuna potpore dajemo investicijama mikro, malih i srednjih korisnika za povećanje dodane vrijednosti njihovih proizvoda, a 94 milijuna za povećanje dodane vrijednosti proizvoda velikih korisnika. Ovakva raspodjela pokazuje dobru stratešku usmjerenost sredstava Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske.

Pojednostavljenim procedurama ubrzali smo put EU novca do poljoprivrednika i ruralnog prostora, a očekujem da ćemo do kraja ove godine iskoristiti 30 posto sredstava Programa što je odličan rezultat. Polovinu od ukupno raspoloživih sredstava za sedmogodišnje razdoblje Programa aktivirali smo kroz dosad raspisane natječaje”, izjavio je Tolušić. Čakovečka Mesna industrija Vajda je tako s Agencijom

6. studenoga 2017.

www.een.hr

potpisala Ugovor o financiranju u vrijednosti od 22,7 milijuna kuna. Potpora je to osigurana za ulaganja u fizičku imovinu u već započetom projektu rekonstrukcije pogona za preradu mesa čiji se dovršetak očekuje do kraja 2018. godine. Dodijeljena sredstva značajan su doprinos realizaciji ukupnog projekta osuvremenjivanja i tehnološke modernizacije Vajde koja je intenzivno započela ulaskom u sastav Grupacije Pivac, kaže Vladimir Mesarić, direktor čakovečke Mesne industrije Vajda. “Naglasak na sektor svježega mesa, od primarne klaoničke obrade do finalizacije, dio je poslovne politike koja će omogućiti maksimalno korištenje domaće sirovine, kako iz vlastitih kooperantskih uzgoja, tako i domaćih tržišnih viškova, čime se daje prilog revitalizaciji stočarstva u Hrvatskoj i agrara općenito. Uz osiguravanje vlastitih sredstava cjelokupan iznos ovog ugovora bit će uložen u dogradnju, rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnog pogona, nabavu strojeva i opreme za proizvodnju, proširenje skladišnih i ekspeditnih kapaciteta te modernizaciju rashladnog sustava, a ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 50 milijuna kuna”, istaknuo je Mesarić. Kako kažu u Vajdi, ova investicija omogućit će i stvaranje temeljnih preduvjeta za širenje i povećanje kooperantskog uzgoja, a dodatno će se stvoriti i uvjeti za zapošljavanje novog, stručnog i kvalitetnog kadra u Vajdi. Tako se očekuje da će se, nakon završetka investicijskog procesa, broj zaposlenika povećati iznad 300. Tvrtka je krajem 2015. godine postala dijelom Grupacije Pivac te se pridružila PPK karlovačkoj mesnoj industriji, Dalmessu iz Klisa te Mesnoj industriji Braća Pivac, jednoj od najvećih obiteljskih mesnih industrija u ovom dijelu Europe.

4 5

EUROCLOUD FORUM

Hrvati među najboljima

Na nedavno završenom EuroCloud Forumu, održanom 25. listopada 2017. u Bruxellesu, nacionalni pobjednici za najbolja europska cloud rješenja vratili su se kući bogatiji za priznanja EuroCloud Award 2017. Hrvati su tako osvojili prva mjesta u kategorijama najbolje europsko cloud rješenje za vertikalna tržišta (Combis d.d. - Olive manager), najbolje cloud rješenje

u kategoriji business process as a service (Info novitas d.o.o. - Infinity ECM Platform) i najzapaženije rješenje za horizontalna tržišta (InSky Solutions d.o.o. - ContactInSky). “EuroCloud Award, najinovativnija i nautjecajnija nagrada za pružatelje cloud rješenja u Europi, motivirajuća je i obvezujuća nagrada za naš mladi, ali vrlo inovativni tim. Naše ContactInSky rješenje platforma je za korisničku podršku koja pruža vrlo jedinstveno i inovativno rješenje razvijeno na pouzdanim proizvodima. ContactInSky je i modularno i prilagodljivo poslovno rješenje integrirano s drugim naslijeđenim sustavima, user friendly sučeljem te svim uključenim komunikacijskim kanalima poput e-

maila, SMS-a i Vibera”, rekao je Trpimir Kvesić, CEO InSky Solutiona. “Biti u cloudu nije više stvar našeg izbora i želje, već pitanje trenutačnog ili kasnijeg prihvaćanja. Upravo je to glavna misao programa EuroCloud Award, kroz koji potičemo davatelje cloud usluga da prijave svoja rješenja i približe ih potencijalnim klijentima kako na lokalnom tako i na globalnom tržištu. Zadnje dvije godine zasjeli smo na vrh Europe s domaćim cloud rješenjima i još jednom dokazali da smo mala zemlja velika za razvoj inovativnih rješenja koja su prepoznata i priznata na globalnom tržištu”, zaključio je Marko Gulan, potpredsjednik EuroClouda Hrvatska.

Program unapređenja poslovanja poduzeća s potencijalom za rast Uspješna ste tvrtka i želite svoje poslovanje ubaciti u veću brzinu – značajno povećati prihode, povećati udio na tržištu ili osvojiti nova tržišta? Vjerujete da vaši proizvodi i usluge imaju potencijala za rast i izvoz, ali nikako da napravite korak u pravom smjeru? Osigurajte cjelovitu procjenu poslovanja vlastitog poduzeća i otkrijte mogućnosti daljnjeg rasta, razvoja i širenja na nova tržišta. Step Ri u sklopu projekta Europska poduzetnička mreža provodi aktivnost unapređenja poslovanja po-

duzeća s potencijalom za rast Support young innovative companies scaling-up their activities in the Single Market. Radi se o besplatnom programu edukacije, savjetovanja i podrške namijenjenom ambicioznim malim i srednjim poduzećima bez obzira na djelatnost, koja imaju proizvod ili uslugu s potencijalom rasta na domaćem i međunarodnom tržištu te raspolažu s dovoljno ljudi i vremena za provedbu programa. Cilj programa je ubrzavanje rasta poslovanja, internacionalizacija poslovanja i postizanje veće profitabilnosti poduzeća.

Više informacija o prihvatljivim prijaviteljima i načinu odabira možete doznati na sljedećoj poveznici http://www.step. uniri.hr/portfolio/javni-pozivunapredenja-poslovanja-poduzeca-s-potencijalom-rast/. Za sva dodatna pitanja možete kontaktirati: Step Ri znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci d.o.o. Radmile Matejčić 10 51000 Rijeka Tel: + 385 51 265 962 Fax: + 385 51 265 999 E-mail: jbmarcelja@uniri.hr Web: http://www.step.uniri.hr.

enterprise europe

HAMAGBICRO

Novi jamstveni program za poljoprivrednike U samo godinu odobreno je 518 ESIF mikro i malih zajmova u ukupnom iznosu od 141,9 milijuna kuna. Otvara se i novi jamstveni program za poljoprivredu njen svim subjektima malog gospodarstva uključujući obiteljska poljoprivredna gospodarstva, trgovačka društva koja se bave primarnom poljoprivredom i druge pravne oblike koji imaju status subjekata malog gospodarstva. “Sektor poljoprivrede ima izražen problem u kontekstu instrumenata osiguranja pa je za ovu ciljnu skupinu poduzetnika neophodan instrument jamstva. Osobito mi je drago da program izdvaja mlade poljoprivrednike kao posebnu ciljnu skupinu koju se želi dodatno potaknuti na poduzetničku aktivnost osiguravajući jamstvom čak do 80 posto glavnice kredita”, istaknuo je Vrbanec.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO) predstavila je rezultate programa ESIF mikro i malih zajmova čija je provedba započela prije točno godinu dana, a predstavljen je i novi nacionalni jamstveni program Poljoprivrednici. Vrlo smo zadovoljni odazivom poduzetnika na programe ESIF mikro i malih zajmova. U samo godinu odobreno je 518 zajmova ukupnog iznosa 141,9 milijuna kuna, dok je ukupna vrijednost projekata 154,3 milijuna kuna, istaknuo je na predstavljanju rezultata predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec. “Izdani zajmovi omogućili su otvaranje nova 1073 radna mjesta. Stoga su se ovi financijski instrumenti pokazali vrlo pristupačnim i brzim izvorom financiranja. Nadalje, izdana ESIF jamstva iznose 105,3 milijuna

kuna, dok vrijednost investicija uz odobrene kredite s ESIF jamstvom iznosi 167,1 milijun kuna. U konačnici, odobre-

Izdani zajmovi omogućili su otvaranje nova 1073 radna mjesta, istaknuo je Vjeran Vrbanec na jamstva rezultirala su zapošljavanjem 224 osobe”, dodaje Vrbanec. Osim rezultata ESIF zajmova, predstavljen je i novi nacionalni jamstveni program Poljoprivrednici čiji je cilj potaknuti aktivnosti financijskih institucija odnosno olakšati pristup financiranju subjektima malog gospodarstva koji ulažu u djelatnost poljoprivrede. Program je namije-

Taj jamstveni program, za razliku od prethodnih, omogućuje financiranje obrtnih sredstava te ima nešto nižu premiju koja se naplaćuje za izdano jamstvo. Najviši iznos jamstva iznosi 10 milijuna kuna za investicije te najviše do 750.000 kuna za obrtna sredstva. Nacionalni jamstveni potencijal HAMAGBICRO-a utvrđen odlukom Vlade Republike Hrvatske nije potrebno povećavati budući da za poljoprivredna jamstva ima dovoljno neiskorištenih sredstava za nove plasmane, osobito ako se uzme u obzir interes i banaka i poduzetnika za nove jamstvene programe HAMAG-BICROa koji svoj izvor financiranja nalaze u ESI fondovima. Po završetku ex ante analize i drugih strateških dokumenata Ministarstva poljoprivrede, HAMAG-BICRO će u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede nastaviti rad na uspostavi novih financijskih instrumenata za poljoprivrednike iz ESI fondova tijekom 2018. godine.

6. studenoga 2017.

www.een.hr

6 7

PODUZETNIČKI INKUBATOR I AKCELERATOR ANTUNOVAC

Projekt za slavonske poduzetnike početnike

Poduzetnički inkubator i akcelerator Antunovac predstavljen je u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Osijeku. Provedbu ovog projekta vodi Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i invesiticije, a predstavljanje je održano u sklopu početne konferencije projekta. Konferenciju su otvorili Davor Tubanjski, načelnik Općine Antunovac, Zoran Kovačević iz Hrvatske gospodarske komore, Stjepan Ribić, predsjednik Uprave Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje, Mario Turalija, član Uprave HAMAG-BICRO-a te Ivan Anušić, žu-

pan osječko-baranjski. Mario Turalija tom je prigodom predstavio aktualne natječaje HAMAG-BICRO-a te pobliže objasnio ulogu Agencije u svojstvu posredničkog tijela razine 2. “Pozivam sve poduzetnike neka pogledaju stranice HAMAG-BICROa i upoznaju se sa svim aktualnim natječajima te bespovratnim sredstvima na raspolaganju. Neka se prijave i povuku sredstva iz Europske unije, a Poduzetnički inkubator i regionalne agencije, kao i HAMAG-BICRO učinit će sve kako bi to učinili sukladno pravilima dodjele sredstava”, istaknuo je Turalija. Projekt Poduzetnički inkubator i akcelerator Antunovac sufinanciran je bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija. Ukupna vrijednost projekta iznosi 21,4 milijuna kuna od čega odobrena bespovratna sredstva iznose 19,7 milijuna kuna. Projekt će trajati dvije godine, a započeo je početkom kolovoza ove godine. Nosi-

telj projekta je Općina Antunovac, partner Agencija za održivi razvoj Općine Antunovac – RODA za održivi gospodarski i ruralni razvoj i poticanje poduzetništva sa šest suradničkih organizacija: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet, Hrvatska gospodarska komora Osijek, Poduzetnički inkubator BIOS, Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje, Woman in Adria i Matić savjetovanje. Ovim će se projektom izgraditi infrastruktura poduzetničkog inkubatora i akceleratora za pružanje stručnih usluga inovativnom poduzetništvu i usluga u predinkubacijskoj i akceleracijskoj fazi poslovanja koje mogu odgovoriti na razvojne potrebe malog i srednjeg poduzetništva. Objekt poduzetničkog inkubatora u Antunovcu veličine 3179 kvadrata obuhvaća 39 prostorno funkcionalnih jedinica koje se sastoje od 34 uredska prostora, dva proizvodno-poslovna prostora, dva coworking prostora, konferencijske dvorane i dvorane za sastanke.

NACIONALNI PČELARSKI PROGRAM

Pčelarima isplaćeno 15 milijuna kuna Nacionalni pčelarski program 2017.2019. predviđa 2,5 milijuna eura godišnje potpore pčelarima kroz različite mjere. Mjere su donesene temeljem iskustva korištenja sličnog programa u prethodnom razdoblju i u potpunosti su u službi pčelara. Financiranje pčelara kroz Nacionalni pčelarski program ostvaruje nekoliko ciljeva - od poboljšanja tehničkih uvjeta pčelarenja, brige za zdravlje i vitalnost pčelinjih zajednica, sigurnosti, kvalitete i pozicioniranja pčelinjih proizvoda pa sve do primijenjenih istraživanja koja su neophodna za suočavanje s izazovima koji su pred pčelarima.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je ukupno 14,1 milijun kuna na račune korisnika mjera u sektoru pčelarstva za 2017. godinu. Potporu je primilo 1026 korisnika mjere Tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara, 2197 korisnika mjere Suzbijanje štetnika i bolesti pčela, naročito varooze, 88 korisnika mjere Racionalizacija troškova selećeg pčelarenja, 60 korisnika Mjere za potporu laboratorija za analizu pčelinjih proizvoda, 42 korisnika mjere Obnavljanje pčelinjeg fonda i jedan korisnik mjere Suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu progra-

ma primijenjenih istraživanja u području pčelarstva i pčelinjih proizvoda.

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

RAČUNALNI PROGRAMI HAC ONC traži nabavu programskog paketa za operativni sustav osobnog računala. Natječaj je otvoren do 1. prosinca. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0022051. Dodatne informacije dostupne su na: Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.o.o. 62942134377, Koturaška cesta 43. Zagreb, ivica.loncar@

hac-onc.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički. IZRADA PROJEKTA ARZ traži nabavu usluga izrade projekta i nacrta te procjenu troškova. Natječaj je otvoren do 1. prosinca. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentMan a g e m e n t / D o k u m e n t P o d a c i Fr m . aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20022071. Dodatne informacije dostupne su na: Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., 96330310281, Širolina 4, Zagreb 10000, Kristina Perak, kristina.perak@arz.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički.

FARMACEUTSKI PROIZVODI Opća bolnica Dr. Josip Benčević, Slavonski Brod, traži nabavu farmaceutskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 8. prosin-

ca. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0022004. Dodatne informacije dostupne su na: Opća bolnica Dr. Josip Benčević, 91554844265, Andrije Štampara 42, Slavonski Brod 35000, Jelena Lončar, jelena.loncar@bolnicasb.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički. OKSIGENERATOR KBC Zagreb traži nabavu oksigeneratora. Natječaj je otvoren do 4. prosinca. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/Docu-

mentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0021758. Dodatne informacije dostupne su na: Klinički bolnički centar Zagreb, 46377257342, Kišpatićeva 12, Zagreb 10000, Renata Szabo, renata.szabo@ kbc-zagreb.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički. KOMUNIKACIJSKE USLUGE HRT traži nabavu komunikacijskih usluga. Natječaj je otvoren do 9. studenog. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+F21-0021963. Dodatne informacije dostupne su na: Hrvatska radiotelevizija, javna ustanova, 68419124305, Prisavlje 3, Zagreb 10000, Jelena Barnjak Burić, jelena.barnjak@hrt.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički. USLUGE ČIŠĆENJA HRT traži nabavu usluga čišćenja. Natječaj je otvoren do 11. prosinca. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentMan a g e m e n t / D o k u m e n t P o d a c i Fr m . aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20022014. Dodatne informacije dostupne su na: Hrvatska radiotelevizija, javna ustanova, 68419124305, Prisavlje 3, Zagreb 10000, Melita Hrženjak, melita.hrzenjak@ hrt.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički.

6. studenoga 2017.

www.een.hr

Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

ČEŠKA TVRTKA NUDI PARTNERSTVO TURISTIČKIM AGENCIJAMA I HOTELIMA (BRCZ20170830002) Češka tvrtka uključena u turistički sektor traži organizatore putovanja ili putničke agencije u segmentu luksuznog turizma, koje nude aranžmane u smještajnim objektima (najmanje 4*) s ekskluzivnim i netradicionalnim iskustvom, koje se ne mogu pronaći u turističkim vodičima. Potencijalni partner mogu biti hoteli (najmanje 4*) smješteni u autentičnom okruženju (zbog veće privatnosti) gdje nema previše turista. Važno je da hotel ima i bazen ili wellness centar ili da su u blizini. Ukoliko je potencijalni partner turistička agencija ili organizator putovanja, potrebno je da imaju iskustva s “high-end” klijentima (FIT – free independent traveller). BELGIJSKI UVOZNIK TRAŽI PROIZVOĐAČA BEZALKOHOLNIH VINA (BRBE20171010002) Belgijski uvoznik vina, koji uvozi vina iz cijelog svijeta i distribuira kroz HoReCa kanale, kroz maloprodaju i izravno potrošačima u Belgiji i Nizozemskoj, traži vinarije koje proizvode bezalkoholna vina kako bi ih distribuirali kroz svoje kanale. NIZOZEMSKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČE PROIZVODA ZA UREĐENJE PRODAJNIH PROSTORA/ TRGOVINA (BRNL20170821001) Nizozemska tvrtka specijalizirana za projektiranje i prodaju trgovinskih interijera

8 9

na nizozemskom tržištu želi obogatiti svoj portfelj proizvoda i traži proizvođače proizvoda za uređenje interijera i komponenti koji su zainteresirani za prodaju svojih proizvoda u Nizozemskoj. Suradnja bi se temeljila na komercijalnom ugovoru ili distribuciji. Tvrtka se bavi prodajom modularnih sustava za izradu polica i ostalih materijala za uređivanje interijera prodajnih prostora, kao i savjetovanjem i dizajnom u području uređenja prodajnih prostora. BRITANSKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČE CVJETOVA TUBEROZE I LIMENIH KUTIJICA ZA KOZMETIKU (BRUK20171006001) Britanska tvrtka s malim asortimanom ručno rađenih prirodnih, organskih, veganskih kozmetičkih proizvoda za njegu kože i kose traži dobavljače i proizvođače suhih i očuvanih cvjetova tuberoze i proizvođača ili dobavljača limenih kutijica za kozmetiku (od 200 ml). Početna narudžba bi bila 1000 cvjetova mjesečno, ali se očekuje da će se količine značajno povećati

RUMUNJSKA TVRTKA TRAŽI DISTRIBUTERE POLJOPRIVREDNIH STROJEVA ZA OBRADU TLA (BORO20170905002) Rumunjska tvrtka proizvodi i prodaje visokokvalitetne poljoprivredne proizvode za obradu tla kao što su kosilice, strojevi za oranje, motokultivatori, te druge alate i opremu za poljoprivredu. Tvrtka je zainteresirana za pronalaženje partnera u inozemstvu za distribuciju svojih proizvoda. NIZOZEMSKA TVRTKA TRAŽI PARTNERA ZA PROIZVODNJU VRHUNSKIH IGRAČAKA (BRNL20170929001) Nizozemska tvrtka, koja dizajnira i prodaje drvene i tekstilne igračke koje se koriste kao dizajnerski proizvodi, traži partnera za proizvodnju vrhunskih igračaka. Partner bi trebao koristiti FSC puno drvo i odraditi cijeli proces od nabave, proizvodnje do pakiranja. Tvrtka nudi sporazum o proizvodnji partneru koji može započeti s malim volumenom i uvećati proizvodnju kada prodaja poraste.

s predviđenim povećanjem prodaje. Početna količina kutijica bi bila 500 komada mjesečno, iako se očekuje da će se brzo povećati kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za proizvodom. ČEŠKA TVRTKA TRAŽI POSLOVNI PROSTOR U HRVATSKOJ (CZ 26102017) Češka tvrtka traži poslovni prostor u Hrvatskoj koji bi unajmila za prodaju svojih proizvoda – proizvode od kože, poput sandala, šešira, aktovki. Idealno bi bilo da je to prostor opremljen za prodaju te da ima i skladišni prostor, po mogućnosti u gradu uz obalu i prisutnost luke koji posjećuju turisti.

POLJSKA TVRTKA TRAŽI DISTRIBUTERA NAMJEŠTAJA ZA VRT I KAMPIRANJE (BOPL20171004002) Poljski proizvođač i distributer vrtnog namještaja i namještaja za kampiranje, tekstila za kućanstvo i ukrasnih proizvoda traži distributera. Tvrtka uglavnom proizvodi vrtni i namještaj za kampiranje, razne jastuke i ostale ukrasne proizvode za kućanstvo te želi proširiti svoje proizvode kroz nove distribucijske kanale na drugim tržištima. Tvrtka posjeduje dvije proizvodne tvornice s ukupno 20 000 četvornih metara te osam logističkih centara diljem Poljske i Mađarske.

enterprise europe

RAPEX IZVJEŠĆE 1

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

9 čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Četka za kosu s grijačem, brend Coiffeo, model Styl’brush. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer izolacija na njemu nije dobro izvedena pa može doći do električnog udara. (slika 1) Automobil Dodge, modeli Durango i Ram, proizvedeni od 2008. do 2010. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer mogu imati neispravni uređaj za napuhavanje zračnog jastuka pa može doći do ozljeda prilikom sudara. (slika 2) Automobil Nissan, modeli Navara, Almera, X-Trail, Tino, Patrol i Terrano, proizvedeni od 2004. do 2012. godine. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer mogu imati neispravan suvozački zračni jastuk koji može prilikom aktiviranja izbaciti komadiće metala u kabinu i ozlijediti putnike. (slika 3) Motociklističke rukavice, brend Scott Motorsports, model Glove Scott Lane 2. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer ima previsoku razinu kroma u koži od kojeg je napravljen što može izazvati osip i oštećenja na koži korisnika. (slika 4)

Igračka na napuhavanje, brend Iko Germany, model oznake 09145. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži previsoku razinu dietil ftalata. (slika 5) Dječja lutka, nepoznatog brenda, oznake Маša i Medved. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži previsoku razinu dietil ftalata. (slika 6) Držač za dudu, brend Krutter, model Pacifier string Blue flower. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer dijete može u usta staviti i kopču pa je može progutati ili se njome ugušiti. (slika 7) Autobusi MAN/Neoplan, model Centroliner, Lions City, Lions Classic, Lions Regio i Trendliner, proizvedeni između 2005. i 2010. godine. Autobusi mogu imati problema s kopčom vrata koja može ostati neosigurana prilikom zatvaranja vrata, pa može doći do ozljeda korisnika. (slika 8) Motocikl Piaggio, modeli Medley 125-150 4T ie ABS E4, proizvedeni 2016. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer postoji mogućnost loma okvira. (slika 9)

6. studenoga 2017.

www.een.hr

10 11

POTRAŽNJA ZA TEHNOLOGIJAMA Tehnološke upite pošaljite na dajana.stekovic@hamagbicro.hr

LC-GV-04-2019: Francuski MSP traži proizvođače kamiona i osobnih automobila za razvoj motora s izgaranjem na temelju tehnologije povrata topline koja smanjuje potrošnju energije (RDFR20170831001) • Francuski MSP visoke učinkovitosti aktivan je u sektoru inteligentne energije koja se primjenjuje na automobilsku industriju, transport i logistiku. Kao odgovor na H2020 LCGV-04-2019: Pogon s niskim emisijama za međugradske kamione i autobuse, koordinator projekta traži partnere za integraciju topline u tehnologiju povrata energije koja smanjuje potrošnju energije u vozilu kroz sporazum o istraživačkoj suradnji. Traženi partneri su proizvođači kamiona i osobnih automobila. Eurostars2 projekt: Razvoj platforme za učenje pregovaračkog engleskog jezika temeljenog na modelu usluge u oblaku (RDKR20170823001) • Južnokorejski MSP traži istraživačko-razvojne partnere za razvoj softverskog programa koji se bavi obukom i savjetovanjem poslovnih pregovora na engleskom. Projektni prijedlog će se prijaviti na Eurostars2 poziv (rok: 1. ožujka 2018.) i traže partnere za rad na sustavu e-učenja kao i sustavu upravljanja pregovaračkim dokumentima i razvoju poslovnog modela za komercijalizaciju usluge. Eurostars – Traže se farmaceutski MSPovi specijalizirani za razvoj inovativnog liječenja boli (RDBE20170918001) • Jedinica za razvoj genetike Sveučilišta u Bruxellesu želi identificirati odgovarajuće MSP-ove koji se zalažu za inovacije u liječenju boli za zajedničku prijavu na Eurostars. Jedinica želi procijeniti potencijal za prijavu svog istraživanja na ovom području. Uloga traženog partnera bit će pružanje stručnosti u otkrivanju lijekova kao i industrijskog usmjeravanja.

Eureka/Eurostars: Poljoprivredna tvrtka koja puža usluge ili obradu nakon žetve (RDES20170921001) • Španjolski MSP koji radi u poljoprivrednom sektoru želi proširiti prijave svoje novorazvijene formule za dezinfekciju sirutke na drugo voće i povrće. Prethodni rezultati s rajčicama, zelenom salatom i špinatom su vrlo pozitivni. Ova prirodna formula sprečava upotrebu otopina na bazi klora koje su ograničene EU propisima. Plan je prijaviti se na Eurostars poziv 2018. godine (sljedeći poziv: ožujak 2018.). H2020 (SC6-co-creation-2016-2): Njemačka IT tvrtka traži javne uprave i tvrtke za IT usluge za uspješan projekt H2020 (RDDE20170518001) • Njemačka IT tvrtka koja sudjeluje u uspješnom projektu financiranom iz Horizona 2020 po jednokratnom načelu (OOP - Once-Only Principle) u javnim upravama. Projekt je već započeo, no traže se dodatni partneri koji će se integrirati u širu projektnu zajednicu. Projekt je u potrazi za javnim upravama koje žele predstaviti svoja rješenja ili učiti iz uspješnih najboljih praksi, kao i za tvrtkama za IT usluge koje mogu podijeliti svoje iskustvo o prilikama i preprekama vezanima za OOP. Traže se jednostavna rješenja za transport, raspakiranje i organizaciju cvijeća. (TRNL20170920001) • Nizozemska Dražba cvijeća traži novi jednostavni cvjetni koncept. Stoga tvrtka traži kreativce ili dobavljače koji bi zajedno stvorili ovaj novi koncept za cvjetni lanac od cvjećara/prodavača do potrošača. Suradnja bi se temeljila na sporazumu o tehničkoj suradnji.

Vodeća nizozemska tvrtka za financijska rješenja traži MSP-ove koji imaju rješenja za neplaćene fakture s visokom vrijednošću (TRNL20170915001) • Vodeći nizozemski MSP specijaliziran je za financijska rješenja za maloprodaju/e-trgovinu, telekomunikacije i bankarski sektor. Nude usluge plaćanja nakon isporuke i naplatu potraživanja. Trenutačno tvrtka traži rješenje koje može smanjiti količinu neplaćenih faktura s visokom vrijednošću potrošačkih kupnji. Cilj im je najzad usvojiti novo rješenje u okviru sporazuma o uslugama i otvoreni za surazvijanje ovog rješenja u okviru sporazuma o tehničkoj suradnji. Modeliranje prediktivnih algoritama za predviđanje bolesti i štetnika na plantažama usjeva (TRIT20160406001) • Talijanski MSP koji djeluje na tržištu interneta stvari traži nove prediktivne algoritme za što preciznije predviđanje bolesti štetnika u uzgojima, s naglaskom na usjeve. Ti novi algoritmi će se integrirati u već postojeću vlasničku web platformu Sustav podrške odlučivanju (Decision Support System - DSS) za poljoprivredu. Modeliranje će omogućiti proširenje spektra predvidljivih bolesti i štetnika daljnjih usjeva. MSP traži sporazum o licenciranju ili partnerstvo. Šatori za humanitarnu potražnju u kriznim i pogođenim područjima () TRDE20170803002 • MSP iz Saske, Njemačka, fokusiran je na razvoj inženjerskih projekata. Jedan od razvijenih proizvoda je šator. Šator je prikladan za zbrinjavanje ljudi u kriznim i pogođenim područjima. Tvrtka traži partnere koji mogu poboljšati konstrukciju u okviru sporazuma o tehničkoj suradnji. Također je u planu i sporazum o proizvodnji za proizvodnju šatora.

enterprise europe

6. studenoga 2017.

Poslovni razgovori za tvrtke iz automobilske industrije CEE Automotive Supply Chain 2017 Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore i konferenciju pod nazivom CCE Automotive Supply Chain 2017 koji će se održati 14. i 15. studenoga 2017. u Slovačkoj. Najveće B2B događanje za tvrtke iz automobilske industrije u Slovačkoj održat će se u okviru istoimene konferencije i bit će izvrsna prilika za susret vodećih tvrtki i stručnjaka iz tog područja te za pronalazak novih poslovnih partnera u toj regiji (V4 zemlje – Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka) i Austriji. Glavne teme: • Automobilska industrija • Opskrbni lanac • Budući zahtjevi za dobavljače • Kvaliteta u automobilskoj industriji • Logistika u automobilskoj industriji • Prodaja primarnih proizvodnih dijelova

Zašto sudjelovati: Tvrtke koje djeluju u području automobilske industrije dobit će priliku postati dio opskrbnog lanca, posebice one koje rade u području: • automobilskih dijelova i komponenata • sustava i modula • IT-a za automoto industriju • automobilske automatizacije • proizvodnje i servisa • istraživanja i razvoja u automobilskoj industriji. Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novca. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti re-

gistracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima se naplaćuje, a budući da je HGK članica europske poduzetničke mreže, svi zainteresirani mogu dobiti 20 posto popusta koristeći promotivni kod 17SBA/EEN. Više informacija i upute za registraciju možete pronaći na sljedećim internet stranicama, http://www.casc.sk/. Kontakt osoba: Irena Spahić, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, e-mail: ispahic@hgk.hr.

Poziv na sudjelovanje u poslovnom izaslanstvu HGK u Australiju Hrvatska gospodarska komora priprema odlazak poslovnog izaslanstva za Australiju u ožujku 2018. godine. Preliminarno se ispituje interes članica koje bi se uključile u izaslanstvo te će se temeljem toga utvrditi program posjeta i poslovnih razgovora te pribaviti troškovnik za putovanje. Nakon toga će se poziv sa svim detaljima poslati članicama HGK kako bi se utvrdio konačni sastav izaslanstva. Organizacija ovog poslovnog izaslanstva je potaknuta posje-

tom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović Australiji u kolovozu ove godine, a inicijativu je podržala i australska ministrica vanjskih poslova Julie Bishop, kada je tijekom njezina posjeta Hrvatskoj u srpnju održan Hrvatsko-australski ekonomski okrugli stol. Suradnju u organizaciji će pružiti, uz australske državne institucije i komore, i četiri mješovite australsko-hrvatske komore koje djeluju u Sydneyu, Perthu, Melbourneu i Adelaideu, s kojima je Hrvatska gospodar-

ske komora potpisala sala ugovore o suradnji. Pomoć u organizaciji će pružiti i naša diplomatska predstavništva u Australiji. Vrlo informativnu prezentaciju o australskom gospodarstvu možete pronaći na web stranici: https://www.hgk.hr/komora-zagreb/seminar-kako-poslovatis-australijom-u-komori-zagreb-izvjestaj. Dodatne informacije mogu se dobiti od Davorke Car, više stručne suradnice Komore Zagreb, na tel. 01/4606 800 ili email: dcar@hgk.hr.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 10. studenoga - Brokerage European Biotech&Pharma, Osaka, Japan 11. studenoga - Meet in Italy for Life Sciences 2017 - MIT4LS2017, Torino, Italija 14. i 15. studenoga - CCE Automotive Supply Chain 2017, Slovačka 25. studenoga - Manufacturing Solutions Expo (MSE 2017), Singapur

26. studenoga - Agrobiotech Innovation Meeting (AgroFood, Biotech and Biomass), Ourense, Španjolska 29. studenoga - EU-China Business&Technology Cooperation Fair, Qingdao, Kina 29. studenoga - “Poslovni susreti u sklopu događanja SYAT– Ship & Yacht Advanced Technology”, Monfalcone, Italija

PRILOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

PRIVREDNI VJESNIK GLAVNI UREDNIK Darko Buković UREDNIK PRILOGA Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO OPG RADOSLAV ŽUPANOVIĆ, Kruševo

NOVI ISKORAK UZ POMOĆ EU SREDSTAVA Planiramo podizanje po novih pet hektara vinograda i maslinika, izgradnju moderne vinarije i mini uljare te dovršetak obnove starih kuća za smještaj gostiju, kaže Županović

PG Radoslav Županović smješten je u malom mjestu Kruševu u zaleđu Primoštena. “U ovom mjestu Županovići žive već generacijama, što nam daje i određene prednosti za razvoj agro turizma. Zadnjih godina uspješno surađujemo s brojim poslovnim partnerima, ponajprije s turističkim agencijama koje nam organizirano dovode turiste na degustacije vina, ručkove ili večere. Naš kapacitet je 40 do 50 posjetitelja, s tim da je osigurano i parkiralište za prihvat autobusa”, pojašnjava Radoslav Županović, voditelj OPG-a. Na imanju se nalaze četiri hektara ekoloških maslinika te gotovo dva hektara pod vinovom lozom. “Iz maslinika godišnje dobijemo oko 1500 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja. No kako je polovina mladih nasada, u idućim godinama, kada oni dođu u puni rod, očekujemo povećanje proizvodnje maslinovog ulja. Iz vinograda u kojem je zasađena autohtona primoštenska sorta babić dobivamo vrhunsko i kvalitetno vino Babić i rose, a proizvodimo i prošek kao i različite aromatizirane rakije”, kaže Županović. Za kvalitetu svojih proizvoda OPG Radoslav Županović je dobio brojne nagrade u zadnjih desetak godina, pa je tako dobitnik zlatne medalje na Sabatini i lani je njihovo maslinovo ulje bilo šampion Noćnjaka. Prošle godine su dobili i brončanu plaketu Suncokret ruralnog turizma za seosko domaćinstvo, a ove godine osvojili su treće mjesto u izboru za najbolji OPG u Hrvatskoj - Zlata vrijedan.

SELJAČKO DOMAĆINSTVO GALJIN DVOR Na imanju je posebno uređeno seljačko domaćinstvo Galjin dvor koje čine kamene kućice, inače zaštićena kulturna baština, koje čine cjelinu te zatvaraju dvor u koji se ulazi kroz velika dvokrilna vrata. Iza njih je natkriveni prostor, kroz koji se pristupa u dvorište gdje je smješten prodajni prostor autohtonih proizvoda. “U dvoru i konobama se degustira vino i ulje. Kuće su izgrađene od autohtonog kamena i njihova su krovišta pokrivena kamenim pločama. Renovirane su prije desetak godina uz strogu kontrolu konzervatora, tako da su sa-

čuvale svoj originalni izgled star nekoliko stotina godina”, pojašnjava Županović koji ističe da u daljnjem razvoju i pozicioniranju OPG-a veliku ulogu imaju sredstva iz EU fondova. Do sada je imao dobra iskustva, tako da su na natječaju Europskog poljoprivrednog fonda za

ZA KVALITETU SVOJIH PROIZVODA OPG RADOSLAV ŽUPANOVIĆ JE DOBIO BROJNE NAGRADE U ZADNJIH DESETAK GODINA ruralni razvog - mjera 4.1.1. dobivena sredstva za nabavu traktora i priključnih strojeva. Sredstvima iz Vinske omotnice podiže se novi hektar vinograda, a iz programa Konkurentnost turističkog gospodarstva planira se uvođenje centralnog grijanja u objekte. “Namjeravamo i dalje sudjelovati na novim natječajima za sredstva iz EU fondova jer planiramo podizanje novih pet hektara vinograda, novih pet hektara maslinika, izgradnju moderne vinarije i mini uljare za osobne potrebe te dovršavanje obnove starih kuća za smještaj gostiju”, ističe Županović. (J.V.)

Iz maslinika godišnje dobijemo oko 1500 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Iz vinograda u kojem je zasađena autohtona primoštenska sorta babić dobivamo vrhunsko i kvalitetno vino Babić i rose, a proizvodimo i prošek kao i različite aromatizirane rakije. Radoslav Županović Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

AKTUALNO INSTITUT ZA JAVNE FINANCIJE

Javne investicije mogu biti pokretač rasta

nstitut za javne ﬁnancije i Zaklada Friedrich Ebert u Zagrebu prošli su tjedan organizirali godišnju konferenciju Ekonomika javnog sektora Javne investicije kao katalizator održivog rasta. Od početka krize Hrvatska je bila suočena s jednim od najvećih smanjenja javnih investicija, a i dalje ima najstrožu regulaciju tržišta proizvoda, stoji u izvještaju Svjetske banke Doing Business, a istraživanje Eurobarometra ukazuje na zabrinjavajuću percepciju ispitanih tvrtki o kvaliteti javne i porezne uprave, kao i kad je riječ o poslovanjima poduzeća. “Hrvatska mora prestati svoj ionako skroman ekonomski rast temeljiti na potrošnji. Investicije su nužne, a kad je riječ o javnim investicijama, potrebne su i vlade sposobne odabrati najbolje investicijske projekte i kvalitetno ih provoditi. Pritom, neovisno o ﬁnanciranju ili

suﬁnanciranju iz fondova EU-a, moraju voditi računa o njihovom utjecaju na

održivost javnog duga. Preduvjet za sve to je, naravno, eﬁkasna javna uprava”, rekla je ravnateljica Instituta Katarina Ott. Javne investicije mogu biti pokretač privatnih, smatra direktorica Ekonomskih istraživanja Raiffeisenbank Austria Zrinka Živković koja isto tako navodi kako je za sve to potrebno stvoriti okruženje, a to je posao za javni sektor. “Mnoga istraživanja pokazuju povezanost javnih investicija i rasta privatnih ulaganja i gospodarskog razvoja. Produktivnost mora biti na višoj razini, javni sektor mora na tomu poraditi. Prilike su tu, a izazovi ostaju”, rekla je Zrinka Živković. Također, MMF je nedavno objavio preporuke kojima naglašava da investicije u Hrvatskoj zaostaju, te da bi se mogle povećavati s poboljšanjem apsorpcije sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a. (I.G.)

CVIJEĆE I SVIJEĆE

RAST UVOZA I IZVOZA

Hrvatsku je prošle godine uvezeno 1630 tona rezanoga cvijeća u vrijednosti devet milijuna eura, što je povećanje u odnosu na 2015. od oko 120 posto. Od toga 97 posto vrijednosti uvoza rezanog cvijeća je iz Nizozemske. U odnosu na 2015. vidljivo je i povećanje izvoza rezanog cvijeća. Naime, 2016. je izvezeno 259 tona rezanog cvijeća u vrijednosti oko 1,5 milijuna eura, a 2015. je bilo 154 tone u vrijednosti manjoj od milijuna eura. Ususret blagdanu Svih svetih pojačana je potražnja za cvijećem, a prošle smo godine u listopadu uvezli 125 tona cvijeća, što je otprilike na istoj razini uvoza kao i 2015. godine. Vrijednost uvoza rezanoga cvijeća u listopadu 2016. iznosila je 770.000 eura. “S obzirom na dosadašnji trend uvoza u listopadu, pred

blagdan Svih svetih i ove godine možemo očekivati blago povećanje uvoza”, rekla je pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Žaklina Jurišić. Izvoz svijeća je 2016. porastao za 17 posto u

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

odnosu na 2015. Vrijednost izvezenih svijeća je u 2016. iznosila 2,35 milijuna eura. Porastao je i uvoz svijeća u 2016. za 12 posto u odnosu na godinu prije. Vrijednost mu je 2016. iznosila 5,2 milijuna eura.

Veliki i mali

IZNAD CRTE JEAN PIERRE MARIČIĆ Voditelj projekata u Poduzetničkom inkubatoru BIOS

Što bi se dogodilo kada bi Vlada jednako vrijeme i energiju koju koristi za spašavanje jednog velikog sustava koristila za potporu malim i srednjim poduzetnicima? Ako bi im pomogla za samo 10 posto, to bi moglo značiti otvaranje oko 60.000 novih radnih mjesta

adnjih mjeseci česta tema u većini medija je lex Agrokor i sve ono što se događa oko Agrokora, postupci izvanredne uprave, aktivnosti Vlade… Često se piše o važnosti Agrokora za gospodarstvo u Hrvatskoj i regiji, o broju zaposlenih, o odnosu s dobavljačima i kada razmišljamo o tim brojkama, mogli bismo pomisliti da je vrijeme koje Vlada i razna ministarstva troše za rješavanje problema vezanih uz Agrokor opravdano. No je li to uistinu točno? Zapitajmo se što bi se dogodilo da Vlada isto toliko vremena i energije troši na mala i srednja poduzeća i njihove probleme. Naravno, teško se posvetiti desecima tisuća poduzeća kao jednom, ali većina malih i srednjih poduzetnika ima iste ili slične probleme koji bi se mogli rješavati određenim promjenama u zakonima ili pravilnicima za sve male i srednje poduzetnike. Agrokor je sustav s gotovo 60.000 zaposlenih[1] i o tome, naravno, treba voditi računa. Ali mali i srednji poduzetnici zapošljavaju gotovo 10 puta više – 580.000 zaposlenih[2] (podatak za 2015. godinu). Ako treba voditi računa o 60.000 zaposlenih, onda barem jednaku pažnju treba posvetiti i 580.000 zaposlenih. Konsolidirani ukupni prihod Agrokora iznosi 49 milijardi kuna[1] i taj je prihod vrlo važan za ukupno gospodarstvo u zemlji. I to je točno, ali ukupni prihod malih i srednjih poduzetnika iznosi 345 milijardi kuna[2]. Nije li i to važno? Mali i srednji poduzetnici prema podacima iz 2015. godine[2] zapošljavaju više od dvije trećine svih zaposlenih i generiraju više od 50 posto ukupnog prihoda, ali o njima se ne piše kao o velikima, o njima se ne donose posebni zakoni, o njima se čak ne razmišlja u okvirima Europskog akta za male i srednje poduzetnike (Small Business Act) koji počiva na principu Think small ﬁrst (Prvo misli o malima), a koji navodi kako kod kreiranja politika, [1] [2]

donošenja zakona i pravilnika... prvo treba razmišljati kako će oni utjecati na male poduzetnike. Što to konkretno znači? Sigurno svatko od vas poznaje barem jednog malog poduzetnika. Prosječno mali poduzetnici zapošljavaju četiri djelatnika. Zamislimo sada, primjerice, jednu informatičku tvrtku u kojoj rade vlasnik i još tri zaposlena. Kakva bi bila struktura zaposlenih u toj tvrtki? Praktično i logično bilo bi da su to četiri programera. No

principima akta o malom poduzetništvu i razmišljali kako će određeni zakon ili pravilnik utjecati na male. Jedna kolegica ispričala mi je kako je bila u mirovinskom zavodu kod savjetnika kojemu se obratila za pomoć oko popunjavanja nekakve plahte s podacima. Prvo pitanje koje joj je on postavio bilo je “pa zar vi nemate pravnu službu u tvrtki?”, na što mu je ona odgovorila “a što biste vi onda radili?” I u tome također leži dio

AKO TREBA VODITI RAČUNA O 60.000 ZAPOSLENIH, ONDA BAREM JEDNAKO PAŽNJE TREBA POSVETITI I 580.000 ZAPOSLENIH kada gledamo hrvatske zakone i druga pravila, idealno bi bilo da svaka tvrtka ima pravnu službu, knjigovodstveno-računovodstvenu službu, inženjera zaštite na radu, inženjera za zbrinjavanje opasnog otpada i možda još kojeg stručnjaka. Tako razmišlja jako puno zaposlenih u raznim institucijama s kojima se mali poduzetnici u svom poslovanju susreću. Kako tvrtka s četiri zaposlena može imati sve ove službe i djelatnike? Nikako. I zbog toga je stalno u opasnosti od kršenja nekog zakona i pravilnika. Dobar dio toga ne bi se događao kada bi zakonodavci radili prema

problema – što osobe u određenim institucijama nemaju osjećaj da su oni tu radi pomoći malim poduzetnicima koji uplaćivanjem poreza i doprinosa u proračun osiguravaju i njihovu plaću. Vratimo se sada pitanju s početka teksta. Što bi se dogodilo kada bi Vlada jednako vrijeme i energiju koju koristi za spašavanje jednog velikog sustava koristila za potporu malim i srednjim poduzetnicima? Ako bi im pomogla za samo 10 posto, to bi moglo značiti otvaranje oko 60.000 novih radnih mjesta. Zvuči li vam ovaj broj poznato?

Izvor – web stranica http://www.agrokor.hr/hr/koncern/o-nama/ Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj – 2016. autori: Mirela Alpeza, Maja Has, Maja Novosel, Slavica Singer; Cepor Zagreb 2017.

6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

TURIZAM

ZRAKOPLOVNI PRIJEVOZNICI ZAINTERESIRANI ZA HRVATSKU

EUROWINGS OČEKUJE VIŠE OD MILIJUN PUTNIKA U 2018. U Hrvatskoj Eurowings leti u sedam zračnih luka, a trenutačno poslovodstvo te tvrtke vodi zaključne pregovore sa zračnom lukom na Braču o povezivanju s tim otokom piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rema broju prevezenih putnika i odredišta, njemački Eurowings je drugi najveći zrakoplovni prijevoznik u Hrvatskoj, odmah iza EasyJeta. Upravo ta zrakoplovna tvrtka prevozi putnike tijekom cijele godine, pa je na europskoj razini jedna od najbrže rastućih zrakoplovnih kompanija, rekao je Ivan Oreč, menadžer za razvoj destinacija Eurowingsa, na prošlotjednoj konferenciji za novinare. Povod toj konferenciji bio je inauguracijski let na novoj destinaciji Zagreb-Düsseldorf, koji je peti grad prema kojem Eurowings prometuje iz Zagreba. U prošloj godini ta je tvrtka u Hrvatskoj ostvarila rast od 60 posto u odnosu na godinu ranije, njenim zrakoplovima prevezeno je oko 900.000 putnika na linijama prema i iz Hrvatske, a zrakoplovi su bili popunjeni oko 90 posto. Zrakoplovi Eurowingsa prošle godine letjeli su na 42 destinacije i obavili 6500 letova. U Hrvatskoj Eurowings leti u sedam zračnih luka, a trenutačno poslovodstvo te tvrtke vodi zaključne pregovore sa zračnom lukom na Braču o povezivanju s tim otokom. Inače, u Eurowingsu procjenjuju kako će 2018. prema svim

hrvatskim odredištima prevesti više od milijun putnika.

POVEĆANJE BROJA ZRAKOPLOVNIH LINIJA “Želimo smanjiti sezonalnost, pa tako tijekom cijele godine letimo u Pulu, Rijeku i Split. Zagreb je već uobičajeno cjelogodišnje odredište, pa ga i nema potrebe posebno isticati. Od sljedeće godine planiramo povezati Bruxelles i Split te Stuttgart i Osijek”, istaknuo je Oreč. Dodao je kako je od 1. studenoga zrakoplovima Eurowingsa povezan Köln s Rijekom te Düsseldorf s Pulom. Oreč je naglasio kako je prošle godine zrakoplovima te tvrtke za Pulu prevezeno 90.000 putnika čime je utrostručen rast broja putnika u odnosu na 2015. Prema Zadru je prevezeno 95.000 putnika što je 75 posto više, prema Dubrovniku 90.000 putnika ili 80 posto više, Zagrebu 170.000 putnika ili pet posto više, a prema najfrekventnijoj zračnoj luci - Splitu - 300.000 putnika ili 40 posto više nego 2015. Sljedeće godine se na svakoj od tih linija prema Hrvatskoj očekuje oko 200.000 putnika u Eurowingsovim zrakoplovima. Osvrnuvši se na povećanje zrakoplovnih linija prema Hrvatskoj, Martina Bienenfeld, direktorica zagre-

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

bačke Turističke zajednice, je rekla kako se otvaranjem nove linije na relaciji Düsseldorf-Zagreb, uz već postojeće letove za Berlin, Hamburg, Köln i Stuttgart te izravnim povezivanjem sa

OD SLJEDEĆE GODINE PLANIRAMO POVEZATI BRUXELLES I SPLIT TE STUTTGART I OSIJEK, ISTAKNUO JE OREČ Zagrebom, stvara jedinstvena prilika za širenje tržišta. Time Zagreb postaje dostupniji svim posjetiteljima iz Njemačke, ali i ostalim gostima iz svijeta. O tome da je Zagreb zanimljiv njemačkim turistima svjedoče i podaci kako su upravo taj grad u devet mjeseci ove godine posjetila 52.302 gosta iz Njemačke ili 14 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Oni su zabilježili 94.301 noćenje ili 11 posto više. “Nijemci su pozicionirani među najbolje goste po duljini ostanka u Zagrebu te su uvijek u samom vrhu liste posjetitelja našega grada”, naglasila je Martina Bienenfeld.

SJEDNICA UDRUŽENJA ZRAČNOG PROMETA PRI HGK-u

ZRAČNE LUKE RUŠE VLASTITE REKORDE Na globalnoj razini evidentira se konstantan porast prometa putnika između pet i sedam posto godišnje, dok u Hrvatskoj to povećanje iznosi između sedam i 10 posto piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

prostorijama Zračne luke Split proteklog je tjedna održana sjednica Udruženja zračnog prometa pri Hrvatskoj gospodarskoj komori na kojoj su sudjelovali predstavnici HGK, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, Hrvatske kontrole zračne plovidbe, zračnih luka Zagreb, Split, Zadar, Osijek, Pula, Brač, Mali Lošinj te Croatia Airlinesa. Na sjednici je bilo riječi o certiﬁkaciji zračnih luka sukladno odredbama EK, o usklađivanju infrastrukture zračnih luka sukladno odredbama Uredbe Komisije EU, izmjenama i dopunama Zakona o zračnom prometu, procesu restrukturiranja i budućim planovima zračnih luka. Iako je zračni promet vrlo osjetljiv na ekonomske i energetske krize, ratne sukobe i teroristička djelovanja, na globalnoj razini evidentira se konstantan porast prometa putnika između pet i sedam posto godišnje, dok u Hrvatskoj to povećanje iznosi između sedam i 10 posto, stoga je većina zračnih luka u 2016. godini srušila i vlastite rekorde. Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj istaknula je da zračni prijevoz značajno pridonosi održivom razvoju globalnog društva svojom jedinstvenom mrežom ruta povezujući ljude, države, kulture te pridonoseći razvoju svjetskog gospodarstva.

POVEĆANJE INFRASTRUKTURNIH KAPACITETA Predsjednik Udruženja zračnog prometa pri HGK-u Tonći Peović ustvrdio je kako Komora kroz ovo udruženje okuplja i povezuje sve čimbenike zrakoplovne industrije na jednom mjestu. Peović je naglasio da Zračna luka Zagreb ostvaruje najveći promet, a zatim slijede Split i Dubrovnik. Zagrebačka zračna luka Franjo Tuđman, koja je u ožujku ove godine otvorila novi terminal, lani je zabilježila rast od sedam posto, dok se do kraja ove godine očekuje rast

od oko 12 posto. Zračna luka Split je u 2016. premašila brojku od dva milijuna putnika u jednoj godini, dok se ove godine očekuje porast od oko 23 posto. U splitskoj zračnoj luci u tijeku su radovi na rekonstrukciji i dogradnji putničkog terminala, koji su okupljeni po završetku sjednice i obišli, a obnovom i dogradnjom terminal će se proširiti na tri kata i dobiti ukupno 35.000 četvornih metara. U okviru II. faze projekta razvoja Zračne luke Dubrovnik, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dodijelilo je ugovorom bespovratna sredstva toj zračnoj luci, čime je osigurano daljnje povećanje kapaciteta Zračne luke Dubrovnik. I sve ostale zračne luke bilježe porast broja putnika i letova te su u fazi povećanja infrastrukturnih kapaciteta. Najveći naglasak pri rekonstrukciji je zadovoljiti sve kriterije potrebne za certiﬁkaciju zračnih luka sukladno odredbama Uredbe Komisije (EU) br. 139/2014 i usklađenje infrastrukture sa zahtjevima propisanim schengenskom pravnom stečevinom.

Zračni prijevoz značajno pridonosi održivom razvoju globalnog društva svojom jedinstvenom mrežom ruta povezujući ljude, države, kulture te pridonoseći razvoju svjetskog gospodarstva. Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze

PEOVIĆ JE NAGLASIO DA ZRAČNA LUKA ZAGREB OSTVARUJE NAJVEĆI PROMET, A ZATIM SLIJEDE SPLIT I DUBROVNIK 6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

HRWWWATSKA

HAKOMetar PLUS

PRVI REZULTATI MJERENJA SIGNALA MOBILNOG INTERNETA Izmjereni parametri mreže, poput prosječnih brzina i odziva, dokazuju povećana ulaganja operatora u mobilne mreže, pogotovo 4G mreže piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) objavila je izvješće o izmjerenim brzinama interneta u hrvatskim mobilnim mrežama. Izvješće je temeljeno na rezultatima mjerenja internetskom aplikacijom i mjernim alatom HAKOMetar Plus. Sva mjerenja obavili su sami korisnici svih triju hrvatskih mobilnih operatora. Razdoblje u izvješću se odnosi na drugi i treći kvartal, odnosno od travnja do rujna ove godine. Izmjereni parametri mreže, poput prosječnih brzina i odziva, dokazuju povećana ulaganja operatora u mobilne mreže, pogotovo 4G mreže. Tako je prosječna brzina u silaznom smjeru (download) svih mjerenja u promatranom razdoblju, što uključuje 2G, 3G i 4G tehnologiju, bila 27,6 megabita u sekundi (Mbit/s), dok je za isključivo 4G mjerenja bila 35,9 Mbit/s. Prosječna brzina u uzlaznom smjeru (Upload) svih mjerenja bila je 11,6 megabita u sekundi, a za 4G mjerenja 15,8 Mbit/s. Istovremeno, prosječna vrijednost pinga (vrijeme odziva) iznosila je 39,8 milisekunde (ms), a za 4G mjerenja 28,4 milisekunde. Podsjetimo, u drugoj polovini travnja ove godine HAKOM je pustio u rad mjerni alat HAKOMetar Plus - besplatnu internetsku aplikaciju koja, između ostalog, mjeri i parametre internetske veze poput brzina u dolaznom i odlaznom smjeru te odziva i koja je preuzeta više od 13.000 puta. U zadnjih šest mjeseci provedeno je više od 15.000 pojedinačnih mjerenja korisnika Hrvatskog Telekoma, Vipneta i Tele2 koja su sada sistematizirana kako bi se javnosti prikazali najzanimljiviji statistički podaci.

U ZADNJIH ŠEST MJESECI PROVEDENO JE VIŠE OD 15.000 POJEDINAČNIH MJERENJA KORISNIKA HT-a, VIPNETA I TELE2 NEOVISNA SLIKA HAKOM ovom prilikom poziva sve hrvatske korisnike mobilnog interneta da radije koriste HAKOMetar Plus kao besplatni alat za mjerenje brzine pristupa internetu umjesto drugih sličnih alata. On se besplatno može skinuti u Googleovim ili Appleovim trgovinama aplikacijama. Svako mjerenje ovom aplikacijom, za razliku od drugih, ima i dodanu vrijednost - svi korisnici stvaraju neovisnu sliku o kakvoći svoje mobilne mreže. Važno je naglasiti da mjerenja putem HAKOMetra Plus predstavljaju trenutačno stanje kvalitete korisničkog pristupa internetu jer se ne uzima u obzir korisničko okruženje u kojem je mjerenje pokrenuto i obavljeno. Sukladno tome, ako se rezultat mjerenja jako razlikuje

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

od parametara usluge koju operator oglašava, to ne znači da on automatski ne ispunjava svoju obvezu vezanu uz kvalitetu. U većini tarifa za mobilne usluge oglašavana brzina nije zajamčena, odnosno ostvariva je samo u određenim uvjetima (odgovarajuća razina signala, model uređaja te trenutačna prometna opterećenost mreže). Na slabiju kvalitetu veze mogu utjecati različiti tehnički čimbenici poput udaljenosti korisnika od bazne postaje/WLAN usmjeritelja, lokacije (otvoreni/zatvoreni prostor), opterećenja kućne mreže i broja drugih aktivnih aplikacija koje su istovremeno u radu. Stoga, mjerenja dobivena HAKOMetrom Plus su informativnog karaktera i mogu ukazivati samo na trenutnu kvalitetu pokretnih/bežičnih mjerenja.

ZAVRŠEN ZIP-ov PREDINKUBATORSKI PROGRAM

Predstavljeno osam start-up timova

sklopu završetka prve generacije predinkubatorskog programa Zagrebačkog inkubatora poduzetništva (ZIP), predstavljeno je osam start-up timova koji su uspješno završili taj program, organiziran uz podršku Grada Zagreba. Na predstavljanju su javnost i potencijalni investitori mogli čuti novosti s domaće start-up scene, a timovi koji se nalaze u programu ZIP-a imali su priliku privući korisnike, ali i investicije. Događaj je okupio članove Hrvatske mreže poslovnih anđela - CRANE, članove investicijskih organizacija Adria Value Fund, te alumni timove i mentore Zagrebačkog inkubatora poduzetništva. Okupljenima su se predstavili sljedeći start-upi: APIS (sustav detekcije malih brodova), BettingSolidary (klađenje s prijateljima i online igračima), CrewPulse (alat za mjerenje zadovoljstva zaposlenika anonimnim putem) i mobilna platforma

New Faces koja omogućuje pripadnicima modne, fotografske i ﬁlmske industrije da se povežu i surađuju na zajedničkim projektima te ponude svoje usluge na globalnom tržištu. Također su se predstavili Olympian (e-rješenje klupske administracije za planiranje aktivnosti, praćenje razvoja sportaša i sporta), interaktivna aplikacija Storytell koja će potaknuti djecu na aktivno čitanje a roditelje na pripovijedanje priča, Tracy (mobilna aplikacija koja pomoću barkodova na jednostavan način pomaže pratiti procese, robe i usluge proizvođačkih i uslužnih poduzeća), te VoxPopuli - sustav za praćenje medija i javnog mnijenja u stvarnom vremenu. Pet timova iz predinkubatorskog programa pridužit će se 11. generaciji ZIP timova u programu koji počinje 13. studenoga. Timovi koji će se pridružiti programu su: New Faces, Olympian - sport management and development, Storytell, Tracy i VoxPopuli. (B.O.)

HACK IT! HACKATHON

Pobjednik: Turtle s interaktivnom bajkom Maja Subotić Šušak, Andreja Smetko i Mirela Ćosić – tri su djevojke koje čine tim Turtle, a koji je sa svojim projektom interaktivne bajke pobijedio na drugom po redu Hack It! hackathonu u organizaciji Hrvatskog Telekoma i DT start-up akceleratora hub:rauma. Pobjednička ekipa koja je predstavila interaktivnu bajku namijenjenu mlađim uzrastima osvojila je glavnu nagradu od 30.000 kuna i mogućnost pristupa startup akceleratoru DT-a. Aplikacija tima Turtle koristi proširenu stvarnost kako

bi komunicirala s djetetom putem smartfona. Ona ga “sluša” i ovisno o ključnim riječima u okolini stvara virtualne predmete i likove. Glavni kriterij za izbor pobjednika bili su inovativnost i razvijenost ideje te njen tržišni potencijal. Prilikom osmišljavanja ideje natjecatelji su mogli koristiti najmoderniju tehnologiju današnjice poput virtualne i proširene stvarnosti. Nagradu je pobjednicama dodijelila Nataša Rapaić, članica Uprave i glavna operativna direktorica za privatne korisnike Hrvatskog Telekoma. Ovogodišnji

Hack It! hackathon okupio je 10 timova sastavljenih od dizajnera, programera i mladih stručnjaka iz segmenta marketinga i menadžmenta, koji su 24 sata smišljali inovativna komunikacijska rješenja budućnosti, priopćeno je iz Odjela za korporativne komunikacije Hrvatskog Telekoma. (B.O.)

6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

AKTUALNO SABATINA

Za vinogradarstvo i vinarstvo 57 milijuna eura

NAFTNO-PLINSKO POLJE ŠANDROVAC

Pola stoljeća Ina namjerava i u idućem razdoblju nastaviti s proizv Tvrtko Perković

Na 27. međunarodnom susretu vinogradara i vinara Sabatina u Primoštenu okupilo se više od 1000 sudionika, dok je na ocjenjivanje pristiglo 420 uzoraka vina. “Vrlo je važno brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje te jačanje promotivnih aktivnosti”, kazao je Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije, organizatora Sabatine. Poomoćnik ministra poljoprivrede Krešimir Ivančić je istaknuo kako je kroz nacionalni program pomoći iz Vinske omotnice osigurano 57 milijuna eura za razvoj vinogradarstva i vinarstva. Prvog dana Sabatine uručene su pojedinačne i skupne nagrade. Tako je dobitnik priznanja “Stjepan Bulić” za životni doprinos unapređenju vinogradarstva Željko Katuša, priznanje “Stanko Ožanić” dobio je prof.dr. Ante Kolega, a priznanje “Mate Bobanović” dobio je Jozo Rabušić iz Putnikovića. Poveljom “Zlatan Plenković” nagrađen je Radoslav Županović, Zlatno pero dobio je novinar Privrednog vjesnika Jozo Vrdoljak, a uzornim vinogradarom proglašen je Ante Gracin, dok je Zlatna amfora pripala Općini Ston. (J.V.)

na je obilježila 50 godina kontinuirane proizvodnje na naftnoplinskom polju Šandrovac, nedaleko od Bjelovara. O važnosti polja Šandrovac za Inu i Hrvatsku svjedoči i činjenica da su količine nafte proizvedene na njemu u proteklih pola stoljeća, a riječ je o 8,7 milijuna prostornih metara, dostatne da zadovolje trogodišnje hrvatske potrebe za naftom. “Ponosan sam što sam dio ovog zavidnog povijesnog postignuća. Utkano je u to mnogo znanja, a iskustvo smo prenosili na mlađe generacije kako bi oni jednako uspješno mogli nastaviti tamo gdje smo mi stali”, izjavio je Ivan Grobotek, bivši poslovođa polja Šandrovac, na svečanosti održanoj u Upravnoj zgradi proizvodnog područja Šandrovac. Ina je započela s proizvodnjom ugljikovodika na naftno-plinskom polju Šandrovac 7. srpnja 1967. Danas je ono četvrto po veličini naftno polje u Hrvatskoj. Proizvodnja ugljikovodika je kontinuirana, izuzevši desetodnevnu obustavu u studenome 1991. godine zbog ratne opasnosti. Iznimno je to postignuće generacija

Ininih stručnjaka, osobito kad se u obzir uzme činjenica da tijekom pola stoljeća proizvodnje nije zabilježen nijedan incident koji bi ozbiljno ugrozio sigurnost i zdravlje ljudi ili okoliš. “Ina namjerava i u idućem razdoblju nastaviti s proizvodnjom na polju Šandrovac. Strategija kompanije je, uz nova otkrića, povećanje iscrpka preostalog ugljikovodika na postojećim poljima primjenom novih proizvodnih metoda. Ovo polje pokazalo se kao ozbiljan kandidat za primjenu tercijarne metode proizvodnje ugljikovodika utiskivanjem CO2 u ležište tako da je u planu i širenje uspješnog Inina EOR projekta na polje Šandrovac”, izjavio je Tvrtko Perković, operativni direktor Inina istraživanja i proizvodnje nafte i plina.

DOBRA SURADNJA S LOKALNOM ZAJEDNICOM Inini napori trebali bi osigurati još nekoliko desetljeća proizvodnje na ovome polju, na zadovoljstvo tvrtke i lokalne zajednice s kojom svih ovih godina postoji odlična suradnja. “Bez Ine ovaj kraj se ne bi razvijao ovakvim intenzitetom. Stoga nam je drago čuti

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Trikotažni odjevni predmeti programa “Pounje” i “Plavi cvijet” Robna marka „Pounje“ predstavlja linije noćnog i dnevnog rublja za žene i muškarce, od ugodnih vrhunskih materijala, modernog i funkcionalnog dizajna. Isti program predstavlja i liniju elegantnih i funkcionalnih ženskih majica za svaku prigodu, izrađene od visokokvalitetnih materijala toplih boja. Muške majice krasi moderan i funkcionalan dizajn koji pruža velike mogućnosti kombiniranja, osobito s traperom. Robna marka Plavi cvijet linija je noćnog i dnevnog ženskog rublja, izrađenog od svile i viskoze. POUNJE D.D.

Pounje d.d. utemeljeno je 1958. godine. Dugogodišnje iskustvo i tradicija u proizvodnji kvalitetnog i modernog rublja potvrdili su Pounje kao najznačajnijeg proizvođača noćnog rublja na tržištu Republike Hrvatske, ali i šire regije.

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

POČINJE 40. INTERLIBER

Više od 300 izlagača

proizvodnje

Jedna od najvećih književnih manifestacija u Hrvatskoj i platforma za promociju knjiga, pisaca, čitanja, znanosti i znanja koja okuplja najznačajnije nakladnike i knjižare iz zemlje i inozemstva - sajam Interliber ove godine obilježava svoje jubilarno 40. izdanje. Taj sajam, jedan od najomiljenijih za sve generacije, održat će se od 7. do 12. studenoga na Zagrebačkom velesajmu pod pokroviteljstvom hrvatske vlade i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, rečeno je na prošlotjednoj konferenciji za novinare na ZV-u. Na Interliberu će se predstaviti više od 300 izlagača iz 16 zemalja, a očekuje se više od 130.000 posjetitelja. Kako je istaknuo Mišo Nejašmić, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK, ova je godina bila iznimno teška u poslovanju nakladnika i knjižara. “Sinergijom svih sudionika u organizaciji Interlibera stvorila se nova platforma za razvoj toga sajma u sljedećim godinama. Želimo da Interliber postane sajam broj jedan te vrste u regiji”, naglasio je Nejašmić. (S.P.)

odnjom na polju Šandrovac, istaknuo je

da Ina planira nastavak svojih poslovnih aktivnosti na našem području. Kompanija je postala poželjan partner i aktivno se uključuje u naš kulturni, sportski i društveni život, a svojim poslovanjem značajno pridonosi i našim razvojnim projektima”, istaknuo je Josip Dekalić, načelnik Općine Šandrovac.

Polje Šandrovac trenutačno dnevno proizvodi 98 prostornih metara nafte, 66.000 prostornih metara naftnog plina te 220.000 prostornih metara komprimiranog plina. Ina trenutačno na njemu, kao i okolnim poljima Letičani i Bilogora, provodi razradno snimanje podzemlja (3D seizmiku) s ciljem povećanja proizvodnje. (B.O.)

GROF prava domaća šunka Domaća dimljena šunka proizvod je dobiven obradom kvalitetnoga svinjskog buta postupkom soljenja, dimljenja i zrenja. S vanjske je strane dio šunke prekriven kožom, a dio je čisto mišićje s vidljivom glavicom bedrene kosti. Na gotovom proizvodu koža je suha, a raspon boje od svijetlo do tamnosmeđe. KUDELIĆ D.O.O.

Tvrtka Kudelić d.o.o. osnovana je 1992. i od početka je u privatnom vlasništvu. Godine 1997. otvoren je novi objekt u Bedenici u kojem su klaonica i pogon prerade mesa. Od poduzeća sa samo nekoliko zaposlenika izrasla je u tvrtku koja danas zapošljava osamdesetak ljudi i u asortimanu ima 90 proizvoda te raširenu maloprodajnu mrežu. Tvrtka svoju poslovnu orijentaciju zasniva na stvaranju vlastitoga kvalitetnog proizvoda uz korištenje moderne i kvalitetne tehnologije, sirovine kontroliranog podrijetla i stručni kadar, te uz potrebne higijenske uvjete rada, a sve u korist zadovoljnih kupaca.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

PRIČA S RAZLOGOM ELKA PROSLAVILA 90. ROĐENDAN

TURBULENTAN US Iskustvo Elkinih zaposlenika i njihovo znanje u kombinaciji s vrhunskom tehnologij i razvoja tvrtke i u desetljećima koja dolaze, istaknuo je Ruđer Friganović piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

vornica kabela Elka prigodnom svečanošću je obilježila 90. obljetnicu rada, a od davne 1927. godine do danas prošla je turbulentan put s puno više uspona nego padova. Ruđer Friganović, direktor Elke, proveo je uzvanike iz politike

U ovom trenutku mi redovito na međunarodna tržišta plasiramo između 70 i 80 naše proizvodnje. Svi ste imali prilike upoznati se s proizvodnim procesima i uvidjeti da Elka svojim proizvodima konkurira na najzahtjevnijim europskim tržištima što znači da kvalitetu i znanje

OPSTATI U UVJETIMA GLOBALIZACIJE, JOŠ KAD IM I MASA PROPISA U HRVATSKOJ NE IDE NA RUKU, NIJE MALA STVAR, PORUČIO JE BANDIĆ i biznisa kroz pogone tvronice, upoznao ih sa trenutačnim poslovanjem i problemima tvornice. “Prije obilaska sastali smo se i porazgovarali o tome kako pomoći gospodarstvu da se razvija još brže, još bolje te da Elka još više izvozi.

nesumnjivo imamo. Zato vjerujem da ćemo se u ovakvom ili nekom sličnom sastavu naći i za stoti rođendan kompanije”, istaknuo je Friganović. Jedan od visokih uzvanika bio je i gradonačelnik Grada Zagreba Milan

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

Bandić koji je po obilasku poručio kako mu je iznimno drago vidjeti da Elka i dalje pozitivno posluje. “I ja sam počeo tu u susjedstvu, u Ledu, kao skladištar pa stepenicu po stepenicu napredovao do općine u Peščenici. Zapravo je cijela moja karijera vezana uz ovaj kvart. Sjećam se da je Elka uz Prvomajsku tada bila jedna od najuzornijih tvrtki, a na samom Žitnjaku je bilo više od 10 posto hrvatske industrije. Pretvorba je dosta toga uništila, tako i Prvomajsku na čijim su se nekadašnjim pogonima danas otvorile trgovine i prodajni centri, ali Elka je uspjela opstati. Kad sam dolazio, pitao sam direktora Friganovića ima li uopće tu još koga i bilo mi je drago čuti da je sve još na svom mjestu. Opstati u uvjetima globalizacije, još kad im i masa propisa u Hrvatskoj ne ide na ruku, nije mala stvar i zato iskreno čestitam Elki na ovom jubileju”, istaknuo je Bandić.

PON

1927. - osnovana je Elka – društvo za elektrotehniku i tvornica kabela Zagreb 1940. - uvođenje aluminija za vodiče energetskih kabela 1947. - proizvodni asortiman proširuje se na lakiranu i dinamo žicu te brodske kabele s gumenom izolacijom i olovnim plaštem

om jamac su opstanka

1951. - razvijena je proizvodnja niskonaponskih vodova i kabela izoliranih termoplastičnim materijalima 1966. - proizveden prvi 10 kV energetski kabel s aluminijskim vodičem i PVC izolacijom

OD IZVOZA 40 MILIJUNA EURA GODIŠNJE Elkina priča je počela proizvodnjom instalacijskih vodova, radioničke užadi, slabostrujnih žica za zvonca izoliranih gumom, te spojnim priborom za rasvjetne instalacije u prostorijama u današnjoj Martićevoj ulici. Razdoblje razvoja i rasta nakon drugog svjetskog rata ponukalo ih je na selidbu u današnje pogone na Žitnjaku. Potkraj 1972. otvorili su pogon za proizvodnju mikrokabela u Tugonici, a 1979. im se pridružila Metalna užarija Zadar iz sastava tadašnjeg tekstilnog kombinata Otočanka. Proizvodni program se širi na energetske kabele srednjeg i niskog napona, telefonske, rudarske i brodske kabele te druge specijalne kabele, a u to vrijeme Elka zapošljava oko 1500 zaposlenika i proizvodi oko 18.000 tona proizvoda godišnje. Proizvodni program širio se i u idućim desetljećima uz osuvremenjivanje strojnog parka. Notorne devedesete koje su opustošile industrijsko susjedstvo na Žitnjaku uspješno su prebrodili pa i danas redovito ulaze u krug najvećih 200 kompanija po ukupnom prihodu i među 100 najvećih izvoznika u Hrvatskoj. U 2010. su kroz investicijski paket za nove strojeve, uključujući i novu KV liniju, dobili mogućnost proizvodnje visokonaponskih kabela i dodatno povećali kapacitete za prozvodnju visokokvalitetnih srednjenaponskih kabela. Iako je broj zaposlenih poprilično smanjen, pa tako trenutačno zapošljavaju 250 radnika, veseli što Elka redovito najmanje 70 posto ukupnog prihoda, odnosno oko 40 milijuna eura godišnje, ostvaruje u izvozu i to na zahtjevnim tržištima EU

1970. - usvojena proizvodnja telekomunikacijskih kabela izoliranih termoplastikom za centrale i mjesne mreže te puštena u rad nova mikserska postrojenja za izradu gume 1977. - puštanje u rad novih linija za kontinuiranu vulkanizaciju i početak proizvodnje niskonaponskih (do 1 kV) i srednjenaponskih (do 35 kV) kabela izoliranih umreženim polietilenom 1985. - proizvodnja vlastitog umreživog polietilena prema licenci američke tvrtke General Electric Co. 1988. - početak proizvodnje svjetlovodnih (optičkih) kabela i setova za magistralne, mjesne i interne mreže. Tvrtka je i na tržištima Slovenije, Bosne i Hercegovine bila prvi proizvođač svjetlovodnih kabela 1996. - počela proizvodnja brodskih bezhalogenih teško gorivih i vatrootpornih kabela 2003. - Elka d.d. i Končar distributivni i specijalni transformatori osnovali su Elkakon, tvrtku za proizvodnju okruglih i profilnih industrijskih vodiča 2004. - razvijena i testirana nova generacija xDSL paričnih telekomunikacijskih kabela s poboljšanim prijenosnim karakteristikama

zemalja poput Njemačke, Austrije, Velike Britanije, Italije i u regiji (BiH, Makedonija, Srbija…). “Iskustvo Elkinih zaposlenika i njihovo znanje u kombinaciji s vrhunskom tehnologijom jamac su opstanka i razvoja tvrtke i u desetljećima koja dolaze”, za kraj je poručio Friganović.

ELKA REDOVITO ULAZI U KRUG NAJVEĆIH 200 TVRTKI PO UKUPNOM PRIHODU I MEĐU 100 NAJVEĆIH IZVOZNIKA U HRVATSKOJ

2006. - proizveden višenamjenski srednjenaponski energetski kabel pogodan za polaganje u zemlju, nad zemljom i pod vodom. Započela proizvodnja nove generacije teško gorivih i vatrootpornih brodskih kabela 2013. - razvijeni srednjenaponski kabeli s ekranom od aluminijske žice i traka 2014. - ispunjeni kvalifikacijski uvjeti za sudjelovanje na natječajima projekta ITER (zajednički projekt EU-a, SAD, Rusije, Kine, Indije, Japana i Koreje vrijedan 13 milijardi eura) 2017. - Elka nadogradila sustave kvalitete i zaštite okoliša u skladu s normama ISO 9001:2015 i ISO 14001:2015, te uvela sustav upravljanja energetskom učinkovitošću prema normi ISO 50001:2011

6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRVATSKA&REGIJA EUROPA POVEZUJE SUSJEDE

ISTOČNA VRATAŠCA NA SLAVONSKOM ŠORU Lokalne samouprave istočne Slavonije nude spremne lokacije za ulaganje, projekte i atraktivne poticaje, kazala je zamjenica gradonačelnika Vukovara Ivana Majkić piše Ljiljana Lukić, ljlukic.pregled@gmail.com

B Mali je broj poduzeća koja su se odlučila ulagati u Hrvatsku. Ne postoji puno barijera, ne postoje jezične barijere, dolazimo iz zajedničkog naslijeđa i imamo sličan zakonodavni okvir i zato je potrebno iskoristiti zajedničke potencijale.

Božica Lapić, pomoćnica direktora Agencije za investicije i konkurentnost Hrvatske

rojne su prednosti ulaganja u Hrvatsku, ostvarujemo zavidnu dobit i dalje namjeravamo proširivati proizvodnju, rekao je Željko Radmanović iz tvrtke Matijević u Privrednoj komori Srbije. On je, po principima primjera dobre prakse koji najviše utječu na odluke potencijalnih investitora, poduzetnicima u Srbiji poručio da ulažu u istočni dio Hrvatske jer su takva ulaganja sigurna, smanjuju troškove i donose prihod, a to je ono što najviše zanima poduzetnike i vlasnike kapitala. Sve drugo je sporedno, ali samo ako se razgrnu povijesne, političke i svake druge naslage. Za što je potrebno vrijeme. Ali i dobra volja. S takvom ocjenom složili su se i drugi sudionici skupa Investiranje u istočnu Hrvatsku: okvir, mogućnosti, potencijali, koji su zajednički organizirali Privredna komora Srbije i Zajedničko vijeće općina-Vukovar uz podršku iz Europske unije namijenjenu razvijanju prekogranične suradnje.

PREDSTAVLJENI POTENCIJALI ZA ULAGANJA Dojam koji se nameće jest da se i pored geografske blizine u Srbiji o ekonomskoj i privrednoj situaciji u ovoj regiji zna manje nego općenito o Hrvatskoj, zbog čega je bolje informiranje temelj svakog razvoja suradnje. Predstavnici općina i gradova iz istočnog dijela Hrvatske - Vukovara, Belog Manastira, Borova, Erduta, Jagodnjaka, Markušice, Negoslavaca, Trpinje i Šodolovaca - predstavili su potencijale za ulaganja i ponudili da ubuduće dostavljaju zainteresiranim srpskim partnerima sve neophodne informacije o tome. Komparativna prednost ovog područja, osim blizine, jest i činjenica da je u pitanju područje Europske unije što srpskim poduzećima i poduzetnicima otvara više mogućosti za plasman robe i direktan prolaz u EU, bez dugih čekanja na granici uz oznaku EU podrijetla robe, navodili su slavonski općinski načelnici i gradonačelnici. Uz mogućnost zajedničkog

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

korištenja EU fondova, ali i drugih, lokalnih i nacionalnih poticajnih mjera. Uz europsku postoji i druga značajna komponenta koja se odnosi na srpsku dijasporu u

NAJVEĆI POTENCIJALI ZA ZAJEDNIČKE TVRTKE I ULAGANJA SU U POLJOPRIVREDI I PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI TE RAZVOJU TURIZMA I TURISTIČKE INFRASTRUKTURE Hrvatskoj, rekao je predsjednik Zajedničkog vijeća općina Srđan Jeremić. On je istaknuo da je jedan od osnovnih ciljeva skupa u Beogradu privlačenje investitora iz Srbije na istok Hrvatske. Jeremić je pozvao gospodarstvenike iz Srbije koji izvoze na područje EU-a da otvore svoje pogone u pograničnom pojasu jer će svi proizvodi koji se proizvedu u Hrvatskoj imati oznaku EU. U Hrvatsku se isplati ulagati i zbog dobre prometne infrastrukture, dobrog geografskog položaja, ali i značajnih poticajnih sredstava i pomoći Zajednice vijeća općina, istaknuo je on. Neki od sudionika skupa koji pamte ovu regiju u bivšoj Jugoslaviji teško da bi je sada prepoznali ako bi pokušali pronaći imena nekad vodećih tvrtki, što znači da se promijenio ne samo okvir nego i sadržaj potencijalne privredne suradnje. Mogućnosti za njen razvoj i stvaranje novih ekonomskih veza, međutim, usprkos nevelikoj snazi privrede na obje strane granice u ovom pograničnom području,

ipak postoje i čini se kako lagano rastu. Najveći potencijali za zajedničke tvrtke i ulaganja su u poljoprivredi i prehrambenoj industriji kao i razvoju turizma i turističke infrastrukture. Lokalne samouprave istočne Slavonije nude spremne lokacije za ulaganje, projekte i atraktivne poticaje, kazala je zamjenica gradonačelnika Vukovara Ivana Majkić uz napomenu da je zahvaljujući ﬁnancijskoj podršci po raznim osnovama i olakšicama “Vukovar najisplativije mjesto za ulaganje u Hrvatskoj”. Da osim Vukovara na potporu mogu računati i drugi, potvrdila je državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a u Hrvatskoj Spomenka Đurić istaknuvši

TREND RAZVOJA GOSPODARSKIH ODNOSA DVIJU DRŽAVA NAJBOLJA JE OSNOVA I ZA RAZVOJ SURADNJE POGRANIČNOG PODRUČJA, SMATRA MILETIĆ da Hrvatska trenutačno raspolaže sa 34 milijuna eura namijenjenih prekograničnoj suradnji sa Srbijom iz sredstava EU-a. Ona je napomenula i da se već realiziraju 23 programa i projekta između Srbije i Hrvatske u vrijednosti 18 milijuna eura - od javne infrastrukture i očuvanja kulturne baštine do zajedničkih klastera

i prekograničnog gospodarskog povezivanja i udruživanja.

UZLAZNI TRENDOVI U SURADNJI Cilj ovog sastanka je podrška razvoju tvrtki kao i osnaživanje svih činitelja u društvu koji mogu utjecati na rast i razvoj konkurentnosti pograničnog područja, uvjeti postoje, pokrenute su brojne nove inicijative, a politički odnosi ne stvaraju šum u privrednoj komunikaciji već su trendovi u suradnji uzlazni, ocijenila je Spomenka Đurić. Za savjetnika predsjednika PKS-a Miroslava Miletića trend razvoja gospodarskih odnosa dviju država najbolja je osnova i za razvoj suradnje pograničnog područja. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Srbije i Hrvatske premašila je 900 milijuna eura u 2016. godini, približava se čarobnoj granici od milijardu eura i nema nikakvog razloga da se taj iznos ne dostigne, ocijenio je Miletić. On je rekao da je za prvih osam mjeseci ove godine razmjena premašila 700 milijuna eura, da je povećana za 15 posto i da je od 2015. mali suﬁcit na strani Srbije. Dok je razmjena uravnotežena, to nije slučaj s investicijama između dvije zemlje. Pomoćnica direktora Agencije za investicije i konkurentnost Hrvatske Božica Lapić navela je da su kompanije iz Hrvatske uložile oko 750 milijuna eura u Srbiju, a da je taj iznos u obrnutom smjeru više nego desetostruko manji. “Mali je broj poduzeća koja su se odlučila ulagati u Hrvatsku. Ne postoji puno barijera, ne postoje jezične barijere, dolazimo iz zajedničkog naslijeđa i imamo sličan zakonodavni okvir i zato je potrebno iskoristiti zajedničke potencijale”, rekla je Božica Lapić napominjući da su privrednici ti koji ruše barijere i da su investicije iz Srbije dobrodošle u Hrvatsku.

Hrvatska trenutačno raspolaže sa 34 milijuna eura namijenjenih prekograničnoj suradnji sa Srbijom iz sredstava EU-a, a već se realiziraju 23 programa i projekta između Srbije i Hrvatske u vrijednosti 18 milijuna eura.

Spomenka Đurić, državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a u Hrvatskoj

6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

SVIJET FINANCIJA ZAGREB – FINANCIJSKO SREDIŠTE

DOBRI TEMELJI, BROJNI USPONI I NEŠTO MANJE PADOVA Hrvatska je učinila brojna usklađivanja s uredbama i direktivama EU-a kako bi napravila dodatne iskorake te unaprijedila financijski sustav, učinila ga još zdravijim, održivijim, te podigla razinu njegove transparentnosti piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

M SADA JE VRIJEME DA SE ISKORISTI CIKLIČKI POVOLJAN TRENUTAK I NAPRAVE REFORME KOJE MOGU PODIĆI STOPU RASTA, SMATRA VUJČIĆ

ože li glavni grad Hrvatske biti mini financijsko središte u ovome dijelu regije i koliko inovacije utječu na bankarstvo - neka su od pitanja na koje je odgovore pokušala dati prošlotjedna konferencija Poslovnog dnevnika Zagreb - Financijsko središte. Zdravko Marić, ministar financija, istaknuo je kako je financijski sustav Hrvatske u protekla dva i pol desetljeća proživio brojne uspone, dok je padova bilo nešto manje. “Sve to vrijeme on je bio zdrav i na dobrim temeljima”, naglasio je dodajući kako je tako uspio preživjeti dugo i teško razdoblje recesije. Financijski sustav, nastavio je, duboko je uključen i na određeni način ukorijenjen u globalne tokove, a dodatnu dimenziju dobio je i pristupanjem Hrvatske u Europsku uniju. “Također, godine koje su prethodile tome pred Hrvatsku su kao zemlju kandidatkinju stavile niz zahtjeva, uvjeta i svega onoga što je bilo potrebno da se financijski sustav regulatorno i zakonodavno uskladi i poveže sa standardima i direktivama EU-a”, napomenuo je. Hrvatska je tako u proteklom razdoblju učinila brojna usklađivanja s uredbama i direktivama EU-a kako bi napravila dodatne iskorake te unaprijedila financijski sustav, učinila ga još zdravijim, održivijim, na pravim nogama te podigla razinu njegove transparentnosti koja je iznimno važna.

PLATNI PROMET Osim toga, proteklih mjeseci poseban naglasak bio je i na zaštiti potrošača. “Prethodni zakoni, poput Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju te izmjene i dopune Zakona o kreditnim institucijama, dobrim dijelom bili su usmjereni upravo na te elemente. A na tome tragu ćemo nastaviti i dalje”, kazao je dodaju-

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

ći kako uvođenje eura pred sve stavlja izazov i obvezu što boljeg usklađivanja aktivnosti i zakonodavstva za taj proces koji nije lagan, a ni kratak. U nadolazećem razdoblju pred Hrvatskom je rad na nekoliko zakona kojima će se nastaviti usklađivanje s EU direktivama te učiniti dodatni koraci za stabilnost financijskog sustava. Točnije, obveza Hrvatske je usklađivanje s Direktivom o plaćanjima. “To je nešto što se tiče Zakona o platnom prometu. Naglasak u EU je, ali i u Hrvatskoj, odgovoriti na izazove modernog doba”, napomenuo je i dodao kako će se ovim zakonom nastojati povećati sigurnost u platnom prometu, ali i eliminirati prijevare. Za Hrvatsku je izuzetno važan i zakon o tržištu kapitala, koji će uskoro ići u javnu raspravu, istaknuo je ministar Marić dodajući kako je u pripremi i zakon o osiguranju. “Nastavit ćemo raditi, što smatramo i svojom zadaćom i doprinosom stabilnosti i razvitku financijskog sustava u Hrvatskoj, a to je odgovorno upravljanje javnim financijama”, naglasio je. Pristup proračunskim projekcijama, nastavio je, drugu godinu zaredom bit će primjetno konzervativan. Jer, tako se ostvaruju rezultati bolji od planiranih. “Mijenjamo sliku o Hrvatskoj koja je godinama bila, rekao bih, pod razinom proračunskog planiranja, a koja je vrlo često rezultirala time da smo nešto morali revidirati, korigirati, jer su projekcije bile previsoke, možda i prenapuhane. A tada smo morali nešto ad hoc smišljati”, objasnio je. U ovome rebalansu proračuna, ustvrdio je Marić, sigurno će se prepoznati bolje od planiranog ostvarenje poreznih prihoda. “Ova godina je specifična po mnogočemu. Za nas u Ministarstvu i Vladi bilo je izuzetno važno pratiti učinke i rezultate porezne reforme. Mogu reći da su rezultati u skladu s očekivanjima, a neki od njih i značajno iznad. Pojedini porezni

oblici se ostvaruju jako dobro i to je sigurno i zasluga porezne reforme, ali i gospodarstva i građana koji su porezni obveznici”, istaknuo je dodajući kako višak poreznih prihoda ne ide u povećanu potrošnju. U prijedlogu rebalansa za ovu godinu rashodna strana iz tzv. općih izvora, dakle onoga što stvara deficit, ostaje nepromijenjena. “Unutar nje ćemo napraviti određene preraspodjele koje su dopuštene u okviru rebalansa i najveći dio sredstava će biti usmjeren i za rješavanje određenih dugova i dubioza koje u pojedinim sustavima postoje dugi niz godina. Tu poglavito mislim na zdravstveni sustav”, napomenuo je. “Stoga, za očekivati je da će deficit za ovu godinu, prema rebalansu i planu rebalansa, biti još niži od povijesno niskog iz prošle godine”, naglasio je i rekao kako Hrvatska konačno dolazi u sferu da troši onoliko koliko može i smije. Uporedo s rebalansom ide se i s planom proračuna za iduću godinu. “Poruka svima je da se konsolidacija javnih financija nastavlja i da udio javnog duga neće biti samo zabilježen u padu 2016. i 2017. nego da ga možemo očekivati i u godinama koje slijede. To je rezultat i možda najvažniji pokazatelj uspjeha ili neuspjeha javnih financija”, kazao je.

CIKLIČKI DOGAĐAJI Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, istaknuo je, među ostalim, kako će stopa rasta BDP-a, prema prognozi HNB-a iznositi 3,3 posto. Guverner smatra kako Hrvatska može povećati stopu rasta, ali i da se dobar dio oko toga događa ciklički. “Ne treba zaboraviti

da ćemo u idućim godinama povećavati apsorpciju iz EU fondova. A ta je krivulja u onim zemljama koje su ušle u EU bila otprilike ista kao i u Hrvatskoj. No u jednom trenutku ćemo doseći vrh i nakon toga će uslijediti pad”, naglasio je Vujčić dodajući kako je sada pravo vrijeme da se iskoristi taj ciklički povoljan trenutak i naprave reforme koje mogu podići stopu rasta. Među reformama istaknuo je učinkovitije pravosuđe i administraciju, te zdravstveni sustav koji svako toliko ne generira fiskalne probleme. “Ako ćemo ići u tom smjeru, onda će Hrvatska taj, hajdemo reći, pozitivan dio ciklusa iskoristiti tako da ne dođe do pada stope rasta BDP-a u kasnijoj fazi. Dapače, tada taj rast može iznositi četiri i više posto”, kazao je dodajući kako je dulje vrijeme i njegova ideja da Zagreb postane neka vrsta regionalnog financijskog središta za Jugoistočnu Europu. “Budući da smo ušli u EU, u određenim elementima možemo se u Jugoistočnoj Europi pozicionirati kao financijsko središte”, naglasio je i dodao kako su u dijelu bankovnih operacija na neki način naše banke već postale hub za Jugoistočnu Europu. Drugim riječima, neke od njih već su počele preuzimati banke iz zemalja bivše Jugoslavije. “Ne bi bilo loše da se državna politika i banke dogovore i počnu koristiti EU fondove za takvu ulogu. U krajnjoj liniji, od Hrvatske se i politički očekuje da zemljama Jugoistočne Europe bude od pomoći u pristupanju u EU. Također, možda bismo mogli početi razmišljati o poreznim politikama koje bi nam pomogle da privučemo dio financijske industrije u Hrvatsku”, zaključio je guverner Vujčić.

HRVATSKA KONAČNO DOLAZI U SFERU DA TROŠI ONOLIKO KOLIKO MOŽE I SMIJE, KAŽE ZDRAVKO MARIĆ

6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA

THE BANKER I PWM

Erste banci nagrada za najbolje privatno bankarstvo Zadovoljstvo klijenata, njihovo povjerenje, maksimalna diskrecija i kvaliteta usluge naši su prioriteti, istaknula je Kristina Buconjić kontinuirano padajućih prinosa uspjeli smo u suradnji s timom vrhunskih stručnjaka iz Banke i povezanih društava razviti proizvode koji našim klijentima nude vrijednost, uzimajući pritom u obzir njihovu sklonost riziku i vremenskom horizontu ulaganja te promjenama na ﬁnancijskom tržištu”, rekla je Kristina Buconjić, direktorica Direkcije privatnog bankarstva Erste banke.

VIŠE OD 15.000 PRIVATNIH KLIJENATA

UZ ERSTE BANKU U HRVATSKOJ, ERSTE GRUPA DOBITNIK JE JOŠ DVIJU NAGRADA

rste banka osvojila je nagradu za najbolju uslugu privatnog bankarstva u Hrvatskoj za 2017. godinu u sklopu Global Private Banking Awardsa koje zajednički organiziraju međunarodni ﬁnancijski časopisi The Banker i PWM. Uz Erste banku u Hrvatskoj, ovi su časopisi međunarodnoj Erste Grupi dodijelili još dvije nagrade u kategorijama: Najbolja usluga privatnog bankarstva u Središnjoj i istočnoj Europi te Najbolja usluga privatnog bankarstva u Austriji za 2017. godinu. Dobitnici ovih cijenjenih nagrada za industriju privatnog bankarstva proglašeni su na ceremoniji dodjele nagrada koja se održala prošlog četvrtka u Londonu. “Ovo priznanje potvrđuje visoku kvalitetu usluge Erste privatnog bankarstva u Hrvatskoj, koje već duži niz godina posluje sukladno zajedničkim standardima Erste Grupe za privatno bankarstvo. Zadovoljstvo klijenata, njihovo povjerenje, maksimalna diskrecija i kvaliteta usluge naši su prioriteti, a individualan pristup jedna od osnovnih pretpostavki našeg rada s klijentima. U izrazito konkurentnoj okolini

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

Erste banka pruža usluge privatnog bankarstva u Hrvatskoj od 2007. godine. Ima urede na četiri lokacije, u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Međunarodna Erste Grupa upravlja imovinom na području Središnje i Istočne Europe, gdje ima lokalne jedinice privatnog bankarstava u Austriji, Češkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. Na ovim tržištima, Erste privatno bankarstvo brine se za više od 15.000 privatnih klijenata s ukupnom imovinom od 17 milijardi eura. Inače, kod odabira, ocjenjivački sud za dodjelu globalnih nagrada za privatno bankarstvo, koji se sastoji od 15 stručnjaka iz privatnog bankarstva i industrije upravljanja imovinom, usporedio je više od stotinu banaka koristeći ključne pokazatelje uspješnosti kao što su upravljanje portfeljem, razvrstavanja imovine, dubinske analize, upravljanja rizikom, strategija rasta, korisničke usluge, etični čimbenici, poslovni modeli, razine zadržavanja osoblja i inovacije. The Banker, koji izdaje Financial Times Group iz Londona, mjesečnik je specijaliziran za bankarstvo i čije su nagrade i ljestvice prepoznate kao mjerila u međunarodnoj bankarskoj industriji. PWM Professional Wealth Management, koji je također dio Financial Times Groupa, pruža informacije i analize proizvoda, tržišnih događaja, poreznih pitanja i fondova za pojedince s visokim primanjima.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

SMANJUJE SE NEPODMIRENI DUG POSLOVNIH SUBJEKATA Nepodmirene obveze poslovnih subjekata 30. rujna ove godine iznosile su 15,1 milijardu kuna, što je za 457,8 milijuna kuna ili tri posto manje nego potkraj ovogodišnjeg kolovoza

nformacija Financijske agencije o nepodmirenim osnovama za plaćanje poslovnih subjekata na dan 30. rujna 2017. godine pokazuje smanjenje kod svih pokazatelja, i to i u odnosu na prethodni mjesec i u odnosu na kraj protekle godine. Naime, prema Fininim podacima, nepodmirene su obveze poslovnih subjekata na dan 30. rujna ove godine iznosile 15,1 milijardu kuna, što je za 457,8 milijuna kuna ili tri posto manje nego potkraj ovogodišnjeg kolovoza kada su iznosile 15,5 milijardi kuna. Nepodmireni dug kod pravnih osoba iznosio je 9,26 milijardi kuna što je za 424 milijuna kuna ili 4,4 posto manje, a kod ﬁzičkih osoba, koje su ukupno dugovale 5,8 milijardi kuna smanjenje je iznosilo 33,8 milijuna kuna ili 0,6 posto. Istodobno je blago smanjen broj blokiranih poslovnih subjekata sa 26.464 na 26.171 odnosno za 293 ili 1,1 posto. Broj blokiranih pravnih osoba

smanjen je za 161 ili 1,6 posto, a ﬁzičkih osoba za 132 ili 0,8 posto. Broj zaposlenih u tim poslovnim subjektima smanjen je sa 20.375 na 19.679 odnosno za 696 ili 3,4 posto, od čega je kod pravnih osoba došlo do smanjenja za 193 ili 1,7 posto, a kod ﬁzičkih osoba do smanjenja za 503

zaposlena ili 5,8 posto. Sa stanjem na dan 30. rujna 2017. godine u odnosu na kraj 2016. godine, nepodmirene su obveze poslovnih subjekata manje za 2,8 milijardi kuna ili 15,5 posto, od čega kod pravnih osoba za 2,3 milijarde kuna ili 19,6 posto, a kod fizičkih osoba za 500 milijuna kuna ili 7,9 posto. Naime, posljednjeg dana protekle godine 30.890 insolventnih poslovnih subjekata imalo je nepomiren dug u iznosu od 17,8 milijardi kuna, od čega je 11,51 milijarda otpadala na dug pravnih osoba, a 6,3 milijarde kuna na dug fizičkih osoba. Broj blokiranih poslovnih subjekata smanjen je za 4719 ili 15,3 posto, od čega kod pravnih osoba za 2728 ili 21,8 posto, a kod fizičkih osoba za 1991 ili 10,8 posto. Smanjen je i broj zaposlenih u tim poslovnim subjektima za 2546 osoba ili 11,5 posto, od čega kod pravnih osoba za 1366 ili 10,7 posto, a kod fizičkih osoba za 1180 ili 12,5 posto.

Broj insolventnih poslovnih subjekata, broj zaposlenih i iznosi prijavljenih nepodmirenih naloga za plaćanje 31.12.2016. Broj insolventnih poslovnih subjekata - pravne osobe - fizičke osobe Broj zaposlenih - pravne osobe - fizičke osobe Iznos prijavljenih nepodmirenih obveza u 000 kuna - pravne osobe - fizičke osobe

31.8.2017.

30.9.2017.

30.890 12.532 18.358 22.225 12.819 9.406 17.807.076

26.464 9.965 16.499 20.375 11.646 8.729 15.510.769

26.171 9.804 16.367 19.679 11.453 8.226 15.053.002

11.512.488 6.294.588

9.682.135 5.828.634

9.258.172 5.794.830

Indeks 4:2 84,7 78,2 89,2 88,5 89,3 87,5 84,5

4:3 98,9 98,4 99,2 96,6 98,3 94,2 97,0

Razlika 4-2 4-3 -4.719 -293 -2.728 -161 -1.991 -132 -2.546 -696 -1.366 -193 -1.180 -503 -2.754.074 -457.767

80,4 92,1

95,6 99,4

-2.254.316 -499.758

-423.963 -33.804

Izvor: FINA, obrada: HGK

6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

ACI: IZNIMNO DOBRI REZULTATI Tvrtka ACI u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je 165,1 milijun kuna ukupnih prihoda, dok su rashodi iznosili 131,7 milijuna kuna, pri čemu su i prihodi i rashodi bili na razini istog razdoblja prošle godine. Rashodi iznose 131,7 milijuna kuna. Značajan utjecaj na poslovanje u prvih devet mjeseci 2017. odnosi se na kompletnu rekonstrukciju ACI marine Rovinj te izgradnju bazena travel lifta u ACI marini Dubrovnik. Imajući u vidu činjenicu da su prosječni prihodi Marine Rovinj u proteklim godinama bili na razini od oko 11 milijuna kuna, može se reći da su ostale marine ACI sustava ostvarile znatno povećanje prihoda.

VIRO GRUPA BILJEŽI GUBITAK Viro Grupa je u prvih devet mjeseci ostvarila gubitak od 12,8 milijuna kuna, što je povećanje gubitka u odnosu na isto razdoblje lani kada je iznosio 10,3 milijuna kuna, pokazuju podaci iz ﬁnancijskog izvješća

Visoka likvidnost i dalje u sustavu Likvidnost sustava je iznimno visoka, iako se dnevni višak na računima banaka na kraju mjeseca smanjio na razinu od 10 milijardi kuna, što je dovoljno depozitnim institucijama da bez ikakvih problema održavaju potrebna stanja svojih računa. Zasićenost banaka viškovima kuna utjecala je na rezultat redovite obratne repo aukcije Hrvatske narodne banke na kojoj banke nisu pokazale zanimanje za dodatnom likvidnošću unatoč vrlo niskoj kamatnoj stopi od 0,3 posto. Središnja banka u 2016. godini održala je četiri strukturne repo aukcije kojima omogućava depozitnim institucijama pristup dugoročnijim izvorima kunske likvidnosti po kamatnoj stopi konkurentnoj ostalim izvorima kunske likvidnosti banaka. Strukturne repo operacije omogućavaju bankama da intenzivnije i uz povoljnije uvjete kreditiraju gospodarstvo

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

480

360

240

120

0 30.10.

31.10.

1.11.

2.11.

[Jelena Drinković]

3.11.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna oslabjela u odnosu na euro i dolar Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar oslabjela za 0,12 posto. U usporedbi s eurom, u promatranom razdoblju kuna je također blago oslabjela za 0,18 posto, a

tvrtke. Viro tvornica šećera i društva uključena u konsolidaciju u devet su mjeseci ostvarili ukupne konsolidirane prihode od 804,1 milijun kuna, što je za 44,45 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije.

i stanovništvo u domaćoj valuti. Prva strukturna repo aukcija u ovoj godini najavljena je za 7. studenoga s namirom 9. studenoga ove godine. Putem strukturne operacije odobrit će se krediti s ﬁksnom kamatnom stopom od 1,2 posto i dospijećem 9. studenoga 2022. Ministarstvo ﬁnancija nije održalo aukciju trezorskih zapisa, a sljedeća je planirana ovaj tjedan kada namjerava izdati 1,5 milijardi eurskih trezorskih zapisa ročnosti 15 mjeseci. Započinje redovita mjesečna isplata mirovina kada će u sustav priteći nova likvidnost i dodatno poboljšati likvidnost sustava koji je ionako već zasićen viškom. Ukratko, ni u idućem razdoblju ne očekujemo promjenu pokazatelja na novčanom tržištu budući da će likvidnost sustava dodatno ojačati, a u skoro vrijeme ne nazire se jačanje potražnje za novcem.

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,953059

CAD kanadski dolar

5,035290

JPY japanski jen

5,662664

CHF švicarski franak

6,464732

GBP britanska funta

8,441881

USD američki dolar

6,459735

EUR euro

7,521716

Izvor: HNB

primjena od 4.11.2017.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

EUR

30.10. 31.10. 1.11. 2.11. 3.11.

u odnosu na švicarski franak hrvatska valuta je neznatno ojačala i to za 0,05 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,52 kune, američki dolar na 6,45 kuna, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,46 kuna. 7,530 7,525

USD

6,54 6,52

CHF

6,480 6,475

7,520

6,50

6,470

7,515

6,48

6,465

7,510

6,46

6,460

7,505

6,44

6,455

30.10. 31.10. 1.11. 2.11. 3.11.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA GUBITAK PETROKEMIJE 119 MILIJUNA KUNA

Oprez u trgovanju Sredinom prošlog tjedna na Wall Streetu Dow Jones dosegnuo je novu najvišu razinu u povijesti, dok su S&P 500 i Nasdaq indeks ostali gotovo nepromijenjeni jer ulagači pažljivo analiziraju tko su dobitnici i gubitnici u dugo očekivanom prijedlogu porezne reforme. U fokusu ulagača bio je prijedlog porezne reforme republikanskih zastupnika za smanjenje porezne stope kompanijama sa 35 na 20 posto i smanjenje poreza građanima, ali i ukidanje nekih poreznih olakšica. I dok ulagači analiziraju utjecaj tog prijedloga na pojedine sektore, analitičari kažu da je prijedlog reforme tek u početnoj fazi i da predstoje naporni pregovori. “Još je puno nepoznanica i predstoje dugi pregovori pa je teško sada izvlačiti zaključke o tome kakav će na kraju biti zakon”, kaže strateg u tvrtki Baird William Delwiche. Nominacija Jeromea Powella za novog predsjednika Feda, nakon što u veljači istekne mandat Janet Yellen, nije značajnije utjecala na tržište jer je bila očekivana. Na europskim i azijskim burzama trgovalo se oprezno, a u fokusu ulagača bili su poslovni rezultati kompanija.

7580

FTSE 100

Dow Jones

7560

23500

7540

23450

7520

23400

7500

23350

7480

23300

30.10. 31.10. 1.1. 6740

2.1.

3.1.

30.10. 31.10. 1.1. 5515

NASDAQ

6730

5510

6720

5505

6710

5500

6700

5495

6690

5490

30.10. 31.10. 1.1. 13700

Petrokemija je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila ukupne prihode od 1,45 milijardi kuna, 0,9 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je gubitak te kutinske kompa-

23550

2.1.

3.1.

DAX

13600

3.1.

2.1.

3.1.

CAC40

30.10. 31.10. 1.1. 23000

2.1.

NIKKEI 225

22800

13500

22600

13400

22400

13300

22200

13200

22000

30.10. 31.10. 1.1.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

2.1.

3.1.

datum

30.10. 31.10. 1.1.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2.1.

3.1.

2017 (%)

Blagi rast Mirexa

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 239,974 boda. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi blagi rast od 0,24 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 133,6524 boda što predstavlja neznatan rast od 0,19 posto. Mirex C krajem prošlog tjedna iznosio je 123,8805 bodova, te je zabilježio također neznatni rast od 0,20 posto.

MIREX A

02.11.

133,65240

-0,2017

4,74

AZ - A

02.11.

132,92480

-0,1879

3,44

Erste Plavi - A

02.11.

132,45410

-0,2943

3,19

PBZ CO - A

02.11.

138,32690

-0,2099

5,74

Raiffeisen OMF - A

31.10.

133,05550

0,1685

7,42

MIREX B

02.11.

239,79740

-0,1098

2,65

AZ - B

02.11.

237,26130

-0,1346

0,87

Erste Plavi - B

02.11.

249,72120

-0,1394

3,06

kategorija A

kategorija B

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

02.11.

223,46870

-0,0823

2,45

0,20%

Raiffeisen OMF - B

31.10.

247,16960

0,0938

4,70

0,15%

kategorija C

MIREX C

02.11.

123,88050

-0,0275

4,90

AZ - C

02.11.

120,81070

0,0160

4,98

0,05%

Erste Plavi - C

02.11.

123,22880

-0,0329

4,03

0,00%

PBZ CO - C

02.11.

122,85020

-0,0103

4,11

Raiffeisen OMF - C

31.10.

128,13240

0,0785

5,47

0,10%

30.10.

31.10.

1.11.

2.11.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

1,0%

Raiffeisen DMF

31.10.

235,36870

0,0637

3,86

0,6%

AZ Profit

02.11.

257,60410

-0,0755

-2,70

0,4%

Croatia osiguranje

02.11.

160,20220

-0,1658

1,24

0,2%

AZ Benefit

02.11.

255,37760

-0,0827

3,28

0,0%

Erste Plavi Expert

02.11.

210,83950

-0,2253

2,35

-0,2%

Erste Plavi Protect

02.11.

200,03120

-0,0366

2,97

0,8%

2.10.

9.10.

17.10.

25.10.

2.11.

nije dosegnuo 119,5 milijuna kuna. U izvješću tvrtke, navodi se i da je lani u istom razdoblju gubitak iznosio 29,7 milijuna kuna. U prvih devet mjeseci ove godine povećana je količinska prodaja mineralnih gnojiva za 12,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani, no prosječne prodajne cijene pale su za 9,4 posto.

ATLANTIC GRUPA: RAST PRIHODA Atlantic Grupa je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila 3,95 milijardi kuna prihoda od prodaje, što je 4,4 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pri čemu je rast ostvaren u gotovo svim poslovnim segmentima i na svim najvećim tržištima, navodi se u izvješću kompanije. Neto dobit nakon manjinskih interesa u prvih devet mjeseci ove godine dosegnula je 237,5 milijuna kuna, što je 2,8 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. EBITDA je, pak, porasla za 5,1 posto, na 440,7 milijuna kuna.

6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

KRAŠ GRUPA: OSTVARENA NETO DOBIT Kraš Grupa je u prvih devet mjeseci ostvarila dobit prije oporezivanja od 10,3 milijuna kuna, što je za 26,3 posto više nego u istom razdoblju lani te neto dobit od 8,2 milijuna kuna ili 37,5 posto višu, pokazuje njihovo ﬁnancijsko izvješće. U prvih devet mjeseci Grupa je ostvarila konsolidirane ukupne prihode u iznosu od 689,3 milijuna kuna, što je za 0,95 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. U ukupnim prihodima, prihodi od prodaje iznosili su 680,7 milijuna kuna, pri čemu su prihodi od prodaje na domaćem tržištu ostvareni u iznosu 372,4 milijuna kuna, i viši su za pet milijuna kuna.

KONČAR GRUPA BILJEŽI DOBRO POSLOVANJE Končar Grupa je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila dobit nakon oporezivanja u iznosu od 69,2 milijuna kuna,

što je 21 posto manje nego u istom razdoblju lani. Ukupni su prihodi Grupe iznosili 2,12 milijardi kuna i veći su za 1,7 posto, a porasli su i ukupni rashodi, za tri posto, na 2,04 milijarde kuna. Društva Grupe Končar ostvarila su u devet mjeseci konsolidirane prihode od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 1,9 milijardi kuna, što je na razini ostvarenja istog razdoblja 2016. godine.

Značajno manja aktivnost Aktivnost na Zagrebačkoj burzi u proteklom tjednu značajno je umanjena u odnosu na tjedan ranije - dionički promet je umanjen za 66 posto ili za 82 milijuna kuna te je iznosio od 42,4 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 32,6 milijuna kuna, što je oko 79 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -82,78 do +5,30 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 10 iz-

danja, dok je 17 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi su zabilježili pad veći od 2,5 posto. Tako je Crobex sa 1.891,87 bodova pao za 2,68 posto na 1.841,12 bodova. Crobex10 je pao za 2,86 posto na 1.080,48 bodova, te završio ispod psihološke granice od 1.100 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -12,80 posto koliko je umanjen CROBEXindu do +0,69 posto koliko je porastao CROBEXturi. Obveznički indeksi su tjedan zaključili različitim predznacima; CROBIS je ZAGREBAČKA BURZA umanjen za 0,01 posto, a CROBIStr je THE ZAGREB STOCK EXCHANGE porastao za 0,07 posto. UKUPAN TJEDNI PROMET: 70.372.351,44 kn U petak je nakon šest mjeseci obuTJEDNI DIONIČKI PROMET: 42.376.523,27 kn stave započelo trgovanje dionicama index zadnja vrijednost tjedna promjena Agrokorovih kompanija, s obzirom 1.841,1200 -2,68% CROBEX na to da su objavile godišnja izvješća 1.080,4800 -2,86% CROBEX10 za 2016. i prve rezultate u 2017. Dio110,8767 -0,01% CROBIS nicom Leda trgovalo se u modalitetu 166,0067 +0,07% CROBIStr kontinuirane trgovine, a ostalim dionicama u modelu dražbe. Top 10 tjedna zadnja Prošlog je tjedna najlikvidnija bila Vapromet po prometu promjena cijena lamar Riviera koja je trgovana u izno-3,82% 44,10 8.171.279,82 Valamar Riviera d.d. su od 8,2 milijuna kuna, a cijena joj je -82,78% 603,07 6.822.532,67 LEDO d.d. pala za 3,82 posto na 44,10 kuna. Ledo -1,89% 169,24 4.963.889,80 HT d.d. bilježi promet od 6,8 milijuna kuna, a +3,49% 471,00 3.154.234,98 Arena Hospitality Group d.d. cijena dionica mu se strmoglavila za -3,30% 439,99 2.455.729,55 ADRIS GRUPA d.d. 82,78 posto na 603,07 kuna. Dionica+5,30% 3.301,00 2.057.773,87 HUP - ZAGREB d.d. ma HT-a protrgovan je iznos od goto-9,43% 480,00 1.339.761,10 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. vo pet milijuna kuna, a pale su za 1,89 +1,59% 3.200,00 1.302.320,00 TURISTHOTEL d.d. -12,50% 28,00 1.268.326,84 ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. posto na 169,24 kune. +2,40% 555,00 1.015.895,25 HPB d.d. Od 10 najlikvidnijih izdanja četiri bilježe rast cijene. Najviše je, za 5,30 10 dionica tjedna zadnja posto porasla cijena dionica HUP-Zapromet s najvećim rastom cijene promjena cijena greb koji je trgovan u iznosu nešto ve+39,92% 7,01 8.094,80 KARLOVAČKA BANKA d.d. ćem od dva milijuna kuna a trgovanje +18,40% 36,80 1.840,00 SLATINSKA BANKA d.d. je zaključio na 3301 kunu. Arena HG +7,52% 1.742,90 85.828,19 FTB TURIZAM d.d. bilježi rast od 3,49 posto i zadnju ci+5,30% 3.301,00 2.057.773,87 HUP - ZAGREB d.d. jenu od 471 kunu te tjedni promet od +4,73% 3,10 165.625,82 OT-OPTIMA TELEKOM d.d. 3,2 milijuna kuna. Pad cijene dionice +4,55% 1.150,00 20.700,00 ISTARSKA KRED. BANKA d.d. bilježi šest izdanja. Cijena je najviše +4,11% 62,00 1.054,00 HTP KORČULA d.d. +4,01% 4,15 195.102,19 INGRA d.d. umanjena Ledu (-82,78 posto). Slije+3,49% 471,00 3.154.234,98 Arena Hospitality Group d.d. di Đuro Đaković Holding s padom od +3,00% 515,00 83.916,34 LUKA PLOČE d.d. 12,50 posto na 28 kuna i prometom od gotovo 1,3 milijuna kuna. Atlantska 10 dionica tjedna zadnja plovidba je zabilježila zadnju cijenu od promet s najvećim padom cijene promjena cijena 480 kuna, što predstavlja pad od 9,43 -89,06% 5.999,00 959.840,00 JAMNICA d.d. posto, i ostvarila promet od 1,3 miliju-82,78% 603,07 6.822.532,67 LEDO d.d. na kuna. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -80,84% 380,00 1.520,00 ZVIJEZDA d.d. BELJE d.d. VUPIK d.d. PETROKEMIJA d.d. Agromeđimurje d.d. VARTEKS d.d. VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d. Badel 1862 d.d.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

-68,97% -56,38% -51,04% -20,62% -17,63% -17,43% -15,09%

2,47 8,00 14,10 250,01 12,15 289,00 15,70

115.704,68 1.216,00 73.100,58 2.500,10 2.225,70 738.981,37 14.277,51

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI CA: NETO DOBIT VEĆA OD 100 MILIJUNA KUNA

Većina fondova porasla Među 83 otvorena investicijska fonda u proteklom su tjednu prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela. Rast vrijednosti bilježi 59 fondova, pala su 23, a jedan fond bilježi tjedan bez postotne promjene. Trinaest fondova je poraslo više od jedan posto, a četiri bilježe pad veći od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom sva mjesta su zauzeli dionički fondovi. Od 27 dioničkih fondova rast bilježi njih 16. Najviše je porastao KD Energija, za 3,17 posto. Poraslo je svih šest posebnih fondova. Raiffeisen Harmonic je

uvećan za 1,14 posto. Od 14 mješovitih fondova 10t ih bilježi rast vrijednosti udjela. InterCapital Balanced predvodi dobitnike s rastom od 0,84 posto. Među 15 obvezničkih fondova poraslo je njih 11. Predvodi ih Neta Emerging Bond koji je porastao za 1,17 posto. Rast vrijednosti bilježi 16 od 21 novčanog fonda dok Raiffeisen Cash bilježi tjedan bez postotne promjene. Najviše je, za 0,02 posto, cijena udjela porasla fondu PBZ Dollar. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

Croatia Airlines u prvih devet mjeseci ove godine ostvario je neto dobit od 100,4 milijuna kuna, što je za 96 milijuna kuna više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuje njegovo ﬁnan-

od 26.10.2017. do 2.11.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 20,8274 KD Victoria InterCapital Global Equity € 12,4026 (ex. Addiko Growth) € 149,7962 ZB euroaktiv $ 190,4026 ZB trend kn 103,7338 Capital Breeder kn 15,6534 KD Prvi izbor € 137,5476 KD Europa € 11,7266 PBZ Equity fond kn 115,8676 HPB Dionički € 82,6876 Erste Adriatic Equity kn 88,9916 Neta Global Developed kn 113,2593 ZB aktiv € 112,1310 InterCapital SEE Equity $ 16,2999 Platinum Global Opportunity kn 6,1406 KD Nova Europa kn 44,8300 OTP indeksni € 109,6417 Platinum Blue Chip kn 450,2071 Neta Frontier € 102,4638 OTP Meridian 20 kn 90,7100 A1 kn 160,5491 Alpen.Special Opportunity kn 58,2307 Neta New Europe € 91,1496 KD BRIC kn 9,0950 KD Energija € 114,2509 ZB BRIC+ € 167,3727 Allianz Equity $ 20,7532 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 122,8200 Raiffeisen Dynamic € 110,7500 Raiffeisen Harmonic € 106,9995 ZB Future 2025 € 106,5608 ZB Future 2030 € 105,9792 ZB Future 2040 € 106,4521 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 164,8990 ZB global € 15,7174 PBZ Global fond InterCapital Balanced € 14,1356 (ex. Addiko Balanced) kn 133,3124 KD Balanced kn 108,0591 HPB Global € 15,3537 OTP uravnoteženi kn 167,0286 Allianz Portfolio € 116,7218 PBZ Conservative 10 fond

tjedna promjena [%]

-0,79 0,78 1,43 0,69 -0,24 1,97 2,14 -1,12 -0,42 -2,01 2,71 -0,45 -0,21 0,66 1,92 -2,00 1,18 0,88 0,43 -0,32 3,00 0,62 2,93 3,17 1,70 -0,58 -0,61 0,06 1,14 0,94 1,02 0,94 0,94 0,71 0,72 0,84 -0,28 -0,32 -1,12 -0,23 0,16

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,1979 You Invest Active € 104,9849 You Invest Balanced € 105,1716 You Invest Solid € 104,8238 PBZ Flexible 30 fond € 105,1816 InterCapital Income Plus € 97,2238 OTP Absolute OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 197,7412 ZB bond InterCapital Global Bond € 15,1759 (ex. Addiko Conservative) € 135,9334 PBZ Bond fond € 222,2630 InterCapital Bond € 165,4920 HPB Obveznički kn 82,4593 Neta Emerging Bond € 120,8728 Erste Adriatic Bond € 107,8500 Raiffeisen Classic kn 104,2612 PBZ Short term bond fond $ 105,8141 PBZ Dollar Bond fond $ 103,1514 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,0176 Erste Local Short Term Bond 100,0093 Erste Adriatic Short Term Bond € € 100,2430 OTP Short-term bond $ 99,7167 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,5085 PBZ Novčani fond kn 175,9431 ZB plus € 150,7825 ZB europlus BE € 128,7572 PBZ Euro Novčani kn 158,0700 Raiffeisen Cash kn 151,8095 Erste Money InterCapital Cash kn 152,7216 (ex. Addiko Cash) $ 133,5946 PBZ Dollar fond kn 144,0110 HPB Novčani kn 133,3787 OTP novčani fond kn 130,5607 InterCapital Money kn 118,5975 Allianz Cash € 116,1603 Erste Euro-Money kn 111,5709 Auctor Cash € 106,1200 Raiffeisen euroCash € 106,4365 HPB Euronovčani kn 1375,1708 Locusta Cash kn 106,7116 Neta MultiCash € 102,1112 OTP euro novčani € 150,7825 ZB europlus BK kn 1002,2500 Zodaks Cash

0,34 0,22 0,14 0,31 0,12 0,65

naziv(fond)

valuta

0,05 0,46 0,00 0,08 0,10 1,17 0,04 -0,02 0,02 0,00 0,02 -0,02 0,00 -0,03 -0,11 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,01 0,00 0,01 -0,03 -0,01 0,00 0,01

cijsko izvješće. Tako snažan rast objašnjavaju rastom broja letova i putnika na domaćim i međunarodnim letovima te zbog provedene prodaje dijela slotova u zračnoj luci London Heathrow.

ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA: GUBITAK OD 11,7 MILIJUNA KUNA Grupacija Đuro Đaković u prvih je devet mjeseci ove godine zabilježila gubitak u poslovanju od 11,7 milijuna kuna. U grupaciji očekuju da će do kraja 2017. stvoriti preduvjete za rješenje dvaju ključnih ciljeva koji su preostali za dovršenje procesa restrukturiranja - dokapitalizaciju i rješavanje poslovanja Đuro Đaković Industrijskih rješenja. Prema podacima iz devetomjesečnog ﬁnancijskog izvješća, grupacija Đuro Đaković je u devet mjeseci ostvarila ukupne prihode u iznosu 405,9 milijuna kuna, što je 9,34 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok su ukupni rashodi smanjeni za 8,85 posto, na 417,7 milijuna kuna.

6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

KNJIGOMETAR Samuel C. Certo, S. Trevis Certo

Moderni menadžment Mate

Šerbedžija piše onako kako radi i sve ostalo: strastveno, iskreno, srčano i bez ﬁge u džepu. Piše o ljudima, gradovima, svjetovima, umjetnosti, idealima i uspomenama koje su nadživjele sva naša nevremena. Više od svega, piše o ljubavi. O ljubavi prema obitelji, prijateljima, zavičaju, vinu, nogometu, domovini, glazbi, kazalištu i pobratimstvu koje sve to povezuje. Pod ugašenim svjetlima reﬂektora, tamo gdje žmirka još samo svjetlo kompjuterskog ekrana i tamo gdje čovjek biva sam, Šerbedžija progovara glasom koji zna kako se najmudrije igra glavna rola u vlastitom životu.

Ismail Kadare

Lutka V.B.Z.

Ova knjiga u svom najnovijem izdanju donosi umijeća koja će zadovoljiti potrebe mladoga, ambicioznog menadžera željnog novih saznanja, ali i upotpuniti i osuvremeniti znanje iskusnog menadžera. Navedena istraživanja i iskustva prikazana su jasno i jezgrovito, kao vrijedna znanja potrebna za obavljanje tradicionalnih menadžerskih zadataka. Relevantni menadžerski izazovi, povezani s temama raznolikosti, etike i društvene odgovornosti, svjetskom poslovnom scenom i informacijskom tehnologijom, vidno su istaknuti i međusobno povezani u cijeloj knjizi.

Rade Šerbedžija

Poslije kiše HENA com

Kadare nas vodi na intimno putovanje kroz svoj život, stavljajući u prvi plan svoj složen odnos s majkom, Lutkom. Stupivši u brak , ona se useljava u veliku obiteljsku kuću obitelji Kadare. Opterećena patrijarhalnim običajima, uzajamnom netrpeljivošću svoje i muževe obitelji i činjenicom da mora živjeti pod budnim okom svoje svekrve, ona sve više osjeća da je kuća “proždire”. Kadare priča priču o svome odrastanju, školovanju, počecima književne karijere, kontroverznoj vezi i braku s Helenom, njihovu političkom emigriranju u Parizu, no ponajprije o vlastitoj obitelji.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

Mani Gotovac

Ćutim te Profil

Djevojčica i mladić na putu sazrijevanja, ljubavni par iz najljepših romantičnih snova, operna pjevačica koja uzima od života sve što može, muška sponzoruša i žene koje je povrijedio, tek su neki od likova koji nastanjuju ovaj roman. Priča je to o jednoj obitelji, o njenoj tragediji, ali i priča o hrvatskom društvu u kojoj autorica ispisuje vrhunce svog literarnog stvaralaštva zalazeći pritom duboko u teme koje su obilježile njezin opus: ljubav i sva njezina lica, krhkost i snaga pojedinca, okrutnost društva koje ne slavi ljepotu različitosti, ali prije svega kako i koliko ćutimo jedni druge.

Hendrik Groen je možda star, ali još nije ni približno mrtav i ne namjerava to biti. Istina, njegove svakodnevne šetnje sve su kraće jer ga izdaju noge i mora ići liječniku češće nego što bi htio. Odlučuje pisati dnevnik i otkriti sve uspone i padove tijekom godine dana života u domu za starije i nemoćne u Amsterdamu, a osniva i klub anarhista “Starci, a ne mrtvaci”. Kad se u dom doseli Eefje, žena o kakvoj je oduvijek maštao, on pokušava učiniti nešto od života koji još ima pred sobom, uz smiješne, nježne i strašne posljedice.

Elena Favilli i Francesca Cavallo

Priče za laku noć za mlade buntovnice Znanje

Hendrik Groen

Tajni dnevnik Hendrika Groena Mozaik knjiga

Riječ je o maštovitim i inspirativnim pripovijetkama, napisanim u stilu bajki, o 100 hrabrih žena - buntovnica - koje su svojim životima, sudbinama i postignućima promijenile tijek povijesti i nadahnule svijet. One su slikarice, znanstvenice, aktivistice, plesačice, astronautkinje, glazbenice, boksačice, spisateljice, političarke… iz svih krajeva svijeta. Život mnogih od njih nije bio bajka, ali su svojom predanošću i hrabrošću svladale sve izazove i pokazale da ne postoje snovi koji se ne mogu ostvariti.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Suradnja u proizvodnji sredstava a za čišćenje Mondtrade Split, Vranjic, www.montradesplit.hr. Tvrtka traži tvrtke za suradnju koje proizvode ili traže dobavljača za papirnatu konfekciju, sredstva za čišćenje, pribor za čišćenje, hotelsku kozmetiku, strojeve za čišćenje i sve vezano za održavanje higijene. Kontakt: Ljubomir Gojkov, uprava@monttrade-split.com, +385 21457208. Suradnja Meduza, Karlovac, www.meduza-doo.hr. Tvrtka se bavi uvozom i izvozom svježe i smrznute ribe. Traži poslovne kontakte u tuzemstvu i inozemstvu. Kontakt: Igor Jurković, meduza@ka.t-com.hr, +385 47432400. Sifoni, prozori i stepenice Lož metalpres, Plešce, www.loz-metalpres. hr. Tvrtka traži kupce za svoj proizvodni program: sifone za sudopere i kupaonice, krovne prozore i tavanske stepenice. Traži poslovnog partnera, proizvođača sudopera radi zajed-

ničkog razvoja i plasiranja sifona. Kontakt: Niko Ožbolt, niko.ozbolt@loz-metalpres.hr, +385 51825162, +385 992725939.

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Antitraumatske podloge

Grad Zagreb traži postavu antitraumatskih podloga. Procijenjena vrijednost nabave je 9,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 20. studenoga. Čišćenje objekata

Hrvatska radiotelevizija traži uslugu čišćenja objekata. Procijenjena vrijednost posla je 5,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 11. prosinca. Mobilni RTG uređaji

Grad Zagreb nabavlja mobilne RTG uređaje. Procijenjena vrijednost nabave je 1,4 milijuna

Metalni otpad Meltal SL, Veliko Trgovišće, www.meltal.hr. Tvrtka otkupljuje i prodaje metalni otpad. Kontakt: Mirta Macanga, mirta.macanga@ meltal.hr, +385 49237804, +385 913731541. Suradnja Posavski hrast, Novska, www.posavskihrast.hr. Tvrtka posluje s četiri članice EU-a i želi proširiti tržište na druge članice, ali s mogućnošću baziranja na drugoj sirovini (bukva). Kontakt: Vesna Čavlović, vesna@posavski-hrast.hr, +385 44611777, +385 98430072. Koža Velmart, Varaždin, www.velmart.hr. Tvrtka kupuje i prodaje sirovu i sirovo-slanu kožu, te wet-blue i gotovu kožu. Kontakt: Vlasta Martinčić, velmart@velmart.hr, +385 42241141. Suradnja u distribuciji Lipovica, Popovača, www.lipovica.hr. Tvrtka traži partnere - distributere radijatora, proizvođače grijaćih proizvoda te partnere iz automobilske industrije, rasvjete i svih ostalih industrija kojima je potreban asortiman tvrtke Lipovica d.o.o. Za detalje kontaktirati direktno tvrtku. Kontakt: Ratko Sokolić, ratko@ lipovica.hr, +385 44569124.

kuna. Rok dostave ponuda 17. studenoga.

za dostavu ponuda je 4. prosinca.

Održavanje vatrogasnih aparata

Autobusi

HŽ Infrastruktura nabavlja usluge održavanja vatrogasnih aparata. Procijenjena vrijednost je 1,7 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 15. studenoga. Poštanske usluge

Grad Šibenik nabavlja poštanske usluge. Procijenjena vrijednost iznosi 3,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 7. prosinca.

REGIJA Rekonstrukcija regionalnog puta Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Ministarstvo saobraćaja i prometa - Direkcija za saobraćaj traži izvođača za rekonstrukciju regionalnog puta R-20 (R-12). Procijenjena vrijednost posla je 7,5 milijuna eura. Rok

Mestna občina Celje nabavlja 10 autobusa. Rok za dostavu ponuda je 2. prosinca. Koncesija za izvođenje projekta sportskorekreacijskog centra

Občina Kidričevo daje koncesiju za izvođenje projekta sportsko-rekreacijskog centra Gramoznica Pleterje. Rok dostave ponuda je 4. prosinca. Medicinski namještaj

Zdravstveni centar Brčko nabavlja medicinski namještaj. Rok dostave ponuda je 10. studenoga. Promotivni materijal

Željeznice Republike Srpske nabavljaju promotivni materijal. Rok dostave ponuda je 10. studenoga.

6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE POSLOVNE ZGRADE, PAŠNJACI, ALI I ZADRUŽNI DOM Proizvodni pogon za preradu i skladištenje voća i povrća ukupne površine 52.392 metra četvorna prodaje se za 2.982.355,50 kuna u Orahovici. Nekretnine se prodaju u stečajnom postupku na 12. usmenoj javnoj dražbi, a ročište za prodaju održat će se 8. studenoga u 9 sati u prostorijama Trgovačkog suda u Osijeku, Zagrebačka broj 2, soba broj 22/I. Razgledavanje svaki radni dan od 9 do 14 sati uz prethodnu najavu stečajnom upravitelju na telefon, broj 098/1882 207. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su za dražbu uplatile osiguranje u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina, na žiro-račun Trgovačkog suda u Osijeku, broj HR31 2390 0011 3000 0020 0, s pozivom na broj HR05 272-232014, otvoren kod Hrvatske poštanske banke i koje dokaz o tome predoče stečajnom sucu prije početka dražbe. Poslovna zgrada, dvorište i livada ukupne površine 2658 metara četvornih prodaje se za 3.417.662,77 kuna u Svetoj Nedelji. Dražba će se održati 8. studenoga u 9.30 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, Obrtnička 2, Samobor, sudnica br. 7/I. Kao kupci mogu sudjelovati samo ﬁzičke i pravne osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u visini od pet posto utvrđene vrijednosti. Jamčevina se uplaćuje na posebni depozit Općinskog suda u Novom Zagrebu HR37 23900011300029968 uz poziv na br. HR00 101-2033-17, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Prodaju se četiri zgrade, hala i tvorničko dvorište ukupne površine 21.001 metar četvorni za 1.049.500 kuna u Ernestinovu. Javna dražba za prodaju ovih nekretnina održat će se na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, soba br. 36/II, 9. studenoga u 10.30 sati. Razgledavanje je moguće prema dogovoru radnim danom od 9 do 14 sati na broj 098/572 549. Do 7. studenog potrebno je uplatiti jamčevinu u iznosu od 10 posto od početne cijene, na broj žiro-računa Trgovačkog suda u Osijeku HR31

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

2390 0011 3000 0020 0, s pozivom na broj HR05 272-28-15, te dokaz o tome predočiti stečajnom sucu prije početka dražbe. Prodaju se pašnjaci, oranice, industrijske i pomoćne zgrade, trafostanica i gospodarsko dvorište ukupne površine 18.378 metara četvornih za 17.240.688,16 kuna u Zadru. Ročište za predmet održat će se 9. studenoga u 13.30 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 121/I. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti, a uplaćuje se na IBAN Suda HR2523900011300000793 pozivom na broj 125012013. Kuća i dvorište ukupne površine 192 metra četvorna prodaju se za 1.897.845,56 kuna u Zagrebu. Dražba će se održati 10. studenoga u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 517/V. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od 1.265.230,37 kuna. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su dale jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, a koja iznosi 189.000 kuna. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-8857-15, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Zadružni dom i dvorište ukupne površine 2816,14 metara kvadratnih prodaju se za 1.166.400 kuna u Brdovcu. Rok za prikupljanje pisanih ponuda je 11. studenoga. Ponude se dostavljaju u pisanom obliku na adresu: Glumina banka d.d. u stečaju 10000 Zagreb, Lipovečka 1 PP 215 s naznakom “Ponuda - ne otvarati”. Ponuda mora sadržavati: ponuđenu cijenu, rok i način plaćanja, dokaz o uplati jamčevine u iznosu od 10 posto početne cijene nekretnine uplaćene na IBAN HR54 2500009-1101063548, Addiko Bank, na ime Glumina banka d.d. u stečaju, Zagreb, Lipovečka 1. Ponude za kupnju nekretnine koje ne sadrže dokaz o uplati jamčevine neće se uzimati u obzir. Sve poreze i troškove u svezi s kupnjom snosi kupac.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Usluge zapošljavanja Norges musikkhøgskole traži usluge pribavljanja osoblja uključujući osoblje za rad na određeno vrijeme. Natječaj je otvoren do 17. studenoga. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://sourcing. amesto.com/Avantra/Customer/NMH/modules/Purchase/Published/selected.aspx?pid=56. Dodatne informacije dostupne su na: Norges musikkhøgskole, 974 761 106, Postboks 5190 Majorstua, Oslo 0302, Norway, Maria Ahmed, maria.ahmed@nmh.no. Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge Infrastruttura, Progetti, Engineering, Accesso alla ferrovia ed ediﬁci tecnici, Bellinzona, Švicarska, traži arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge. Natječaj je otvoren do 7. prosinca. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=990149. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Ferrovie Federali Svizzere FFS Infrastruttura, Acquisti, Supply Chain e Produzione Progetti di costruzione, Regione Sud, Via Pedemonte 7, Bellinzona 6500, Suisse, Elisa Bartesaghi, elisa.bartesaghi@sbb.ch. Poslovne usluge Guaguas Municipales, S.A., Las Palmas, Gran Canaria, Španjolska, traži poslovne usluge: pravo, marketing, savjetovanje, zapošljavanje, tiskanje i sigurnost. Natječaj je otvoren do 15. studenoga, a prijave i informacije o njemu se mogu dobiti na Guaguas Municipales, S.A.,calle Arequipa, sin número, Urbanización Industrial El Sebadal, Las Palmas de Gran Canaria, CP 35008, España,Teresa García Cuyás, teresa. garcia@guaguas.com; miguelangel.garcia@ guaguas.com. Glavna adresa naručitelja: http:// www.guaguas.com. Čišćenje Acosol, S.A., Marbella, Španjolska, traži usluge čišćenja. Natječaj je otvoren do 14. studenoga i ponude se predaju na Acosol, S.A., A29658416,

Carretera Nacional, 340, km.190, 7, Servicio de Licitaciones, 29604 Marbella, Espana, licitaciones@acosol.es. Glavna adresa naručitelja: http://www.acosol.es. Više podataka o natjecanju na istoj adresi. Građevinski radovi Compania de Utilitati Publice SA Focsani, Focskani, Rumunjska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 27. studenoga, a prijave se predaju na: Compania de Utilitati Publice SA Focsani, Str. N. Titulescu nr. 9, Dlui Dorin Cenusa, Gheorghe Vasilescu, office@ cupfocsani.ro, 620018 Focsani. Romania, ghvasilescu@gmail.com, www.e-licitatie.ro. Građevinski radovi

Hospice général – Service immobilier, Acacias, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 12. studenoga. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=988363. Dodatne informacije dostupne su na Hospice général - Service immobilier, Route des Acacias 54, Acacias 1227, Švicarska, Richard McAllister, hb@hbexpertimmo.ch. Čišćenje ulica Ciudad Autónoma de Melilla, Consejería de Hacienda, Negociado de Contratación, Melilla, Španjolska, traži usluge čišćenja ulica. Natječaj je otvoren do 1. prosinca, a prijave se predaju na: Ciudad Autónoma de Melilla, Consejería de Hacienda, Negociado de Contratación, Plaza de España, 1, 52001 Melilla, Espana, mcana01@ melilla.es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

6. studenoga 2017. | broj 4003 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

PRIVREDNI VJESNIK

HOTEL MEDORA AURI U PODGORI

ZLATNA NAGRADA TUI NORDIC BLUE STAR

amo godinu dana nakon otvorenja Hotel Medora Auri u Podgori nagrađen je zlatnom nagradom TUI Nordic Blue Star 2017 za najbolji hotel po ocjeni gostiju. Koncept Blue Star je dio ponude TUI Nordica i njegov najdugovječniji i najpopularniji brend. Sva 34 hotela u Europi, kao i 22 hotela u ostalim svjetskim destinacijama, u ovom konceptu odlikuju zajedničke karakteristike - raznovrsnost sadržaja i usluga za obitelji i parove u objektima kategorije četiri i pet zvjezdica, a posebno se cijeni održivost, očuvanje okoliša i suvremena tehnološka rješenja. “Zlatna nagrada, utemeljena na ocjenama gostiju koji su boravili u Hotelu Medora Auri, od iznimnog je značaja za hotel i društvo u cjelini i zbog toga što je taj hotel prvi objekt iz Hrvatske koji je osvojio zlatnu nagradu, odnosno prvo mjesto u

nekom od TUI-jevih tržišnih koncepata. Ovo nam je posebno važno i zbog izgradnje pozitivnog imidža Hrvatske kao destinacije izvrsnosti i visoke kvalitete turističkog proizvoda. U istoj konkurenciji Hotel je osvojio i srebrnu nagradu za kvalitetu WiFi-ja te brončanu nagradu

za cjelokupno održavanje i čistoću hotela. Ove nagrade su dodatni poticaj svim zaposlenicima Društva na daljnjem poboljšanju kvalitete i stvaranju izuzetnog doživljaja boravka u našim objektima”, izjavio je Zrinko Kamber, predsjednik Uprave Hotela Medora. (J.V.)

NAJVEĆA KNJIŽARA U HRVATSKOJ

Otvara se Hoću knjigu Megastore Nakon velikih turbulencija koje su proteklih mjeseci potresale svijet hrvatskog nakladništva i knjižarstva, ponovno se otvara najveća knjižara u Hrvatskoj, u Bogovićevoj ulici u Zagrebu, pod nazivom Hoću knjigu Megastore. “Statistike pokazuju zabrinjavajuće podatke o stanju čitanja u Hrvatskoj, stoga ćemo tijekom otvorenja, no i u idućim mjesecima, posebnu pažnju posvetiti djeci za koju bismo voljeli da od najmlađih dana steknu naviku čitanja. Zbog toga smo jedan dio knjižare rezervirali isključivo za dječji kutak, u kojem će djeca moći crtati naslovnice 54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4003 | 6. studenoga 2017.

svojih knjiga ili priče iz svoje mašte prenijeti na papir, dok će njihovi roditelji u međuvremenu moći potražiti nešto za sebe. S druge strane, našim odraslim posjetiteljima želimo pokazati da knjiga nije dosadna ili izumrla nego da se može kombinirati i s drugim oblicima zabave”, istaknuo je direktor Hoću knjigu Matija Fojs. Na više od 1000 četvornih metara te dva kata prodajnog prostora posjetitelji će na dobro poznatoj lokaciji od početka studenoga moći birati među više od 12.000 artikala kako bi svoje želje, ali i želje svojih bližnjih, pretvorili u stvarnost. (I.G.)

1. 2. 3.

privredni vjesnik

target Premium i doseg čitateljsk

voljstvo o d a z i o Posa m mjestu na jedno odaIQ B&L /m i r u j u p o m l j i vo r nepomi

S posebnim Vam zadovoljstvom predstavljamo dva premium magazina (2 u 1) na hrvatskom tržištu Business & Lifestyle magazin o poslovnom životnom stilu te modni magazin moda IQ ZIMA 2017, modni magazin koji donosi teme iz mode, koje se čitaju. Iznimnog sadržaja, pomno biranih tema i područja, tekstova iz pera domaćih i inozemnih autora, predstavljanje posebnosti i osoba koje stoji iza svakog

posla, B&L i modaa IQ progovaraju i donose do onose ono što d dru drugi nemaju. Redovite teme su automobili, tehnika, nika, putovanje, pu turističke posebnosti, film, knjige, estetska kirurgija, umjetnost, vino i vikend destinacije, moda, dizajneri, novi proizvodi, stil i interijeri, ljudi iza posla... Oprah Winfrey, Leonard Cohen, Mihael Barišnjikov, Bil Gates, Elon Musk, Matija Dedić, Ana Rucner, Maria Grazia Ciurri, Ida Jakšić, chefovi Hrvoje Zirojević, Ante Pažanin...

Naši čitatelji su poslovni ljudi pretplatnici Privrednog vjesnika (najčešće najčešće ajčešće ešće članovi menadžmenta tvrtki u RH), hotelski, restoranski gosti, tee gos gosti sti u ostalim ugostiteljskim objektima diljem RH, čime se značajno proširuje čitanost i trajanje svakog pojedinog primjerka B&L. Nadamo se da ste dobili raniji primjerak B&L+moda IQ i uspjeli ga pregledati i pročitati, a ako ne, tu je uvijek online: www.privredni.hr/businessandlifestyle

 Format: A4  Tisak: luksuzni glossy u tvrdom uvezu  Naklada: 15.000  Distribucija: :: svim novinskim pretplatnicima Privrednog vjesnika :: pretplatnicima Novog lista, Slobodne Dalmacije, Glasa Istre i Glasa Slavonije u HoReCa kanalu :: samostalno, top subjektima u HoReCa kanalu u Zagrebu i diljem Hrvatske

:: kao digitalni magazin (unutar ISSU platforme), putem newslettera poslanog na 41.000 newsletter pretplatnika Privrednog vjesnika  Rok za dostavu oglasnih narudžbi: 22.11.2017.  Rok za dostavu oglasnih materijala: 24.11.2017.

Privredni vjesnik d.o.o., Kačićeva 9, 10 000 Zagreb T: (01) 56 00 000, E: marketing@privredni.hr

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.