Pv 4005 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

20. studenoga 2017., godina LXIV, broj 4005

HGK: URUČENE NAGRADE ZLATNA KUNA

Nagrađeni najbolji od najboljih

POSEB

INTERVJU

t aditeljs ti u gr novos retninama i nek

Trenton

Rast na krilima gospodarstva

I LO G

tlocr t

Davor Karninčić

28. FORUM POSLOVANJA NEKRETNINAMA

AN PR

DETAS GRUPA

LED rasvjeta stiže iz Pakraca

KUPUJMO HRVATSKO hrvatski proizvod za hrvatski turizam

ZAGREB 22. - 23.11.2017. - Plaza Event Centar (bivši HYPO Centar)

Hrvatska gospodarska komora poziva Vas da i ove godine sudjelujete na specijaliziranom projektu “Kupujmo hrvatsko – hrvatski proizvod za hrvatski turizam“, koji će se održati 22. i 23. studenog 2017. u Plaza Event Centru (bivši HYPO Centar) u Zagrebu.

U sklopu prvog dana ovog događanja održat će se stručna panel-rasprava svih ključnih resora (nadležna tijela državne uprave i gospodarski sektor), a koji doprinose razvoju hrvatskog turizma, uz vodeće gospodarstvenike iz svijeta turizma, trgovine i prehrambene industrije.

Komora će za sve izlagače kao partnere osigurati odaziv najvećih hotelskih lanaca, neovisnih hotela, malih i obiteljskih hotela, ugostitelja i drugih pružatelja usluga u turizmu sa područja Republike Hrvatske. Akciji će se pridružiti i ključni predstavnici iz područja djelatnosti trgovine kao potencijalni distribucijski kanali te tvrtke iz financijskog sektora i drugi ključni dionici.

Naziv panela je “Domaći proizvod – ključ prepoznatljivosti hrvatskog turizma”, a cilj je educirati i osvijestiti širu javnost o važnosti kupovanja hrvatskih proizvoda i kanaliziranja i proizvoda i usluga u navedenom slučaju prema turističkom gospodarskom sektoru, na koji način se čuvaju postojeća, stvaraju nova radna mjesta i hrvatski turizam dobiva obilježja prepoznatljivosti hrvatske kvalitete.

Akcija će svoja vrata otvoriti i građanima te grupnim posjetima škola i fakulteta, ovisno o načinu na koji ćete prezentirati svoju ponudu roba i usluga. Akcija omogućuje prezentaciju proizvoda kroz: • izlagačke prostore (štandove) u sajamskom ozračju, • dogovorene B2B susrete u posebnoj VIP B2B prostoriji • financijske savjete u zasebnoj prostoriji – Financijski kutak

Više informacija na: www.kupujmohrvatsko.hgk.hr

Domaći proizvođači i pružatelji usluga će svoje proizvode i usluge prezentirati na izlagačkim prostorima – štandovima kroz nekoliko tematskih područja: • Hrana i piće • Tekstil • Namještaj i vanjski sadržaji • Kozmetika i wellness program • Uslužne djelatnosti • Ekskluzivni kutak

Medijski pokrovitelj:

SADRŽAJ

4005 / 20. studenoga 2017.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Hrvatska gospodarska komora dodijelila je nagrade Zlatna kuna najuspješnijim društvima i pojedincima

Uručene Zlatne kune najboljim poduzetnicima Burilović: Ispit naše zrelosti je tek pred nama

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Dvadeset godina u borbi za fer tržište

Strategija EBRD-a za Hrvatsku za razdoblje 2017.-2021. Ključni problem - prezaduženost korporativnog sektora

28. forum poslovanja nekretninama Rast na dobrim rezultatima gospodarstva

Potpredsjednik HGK Josip Zaher Turizam može potaknuti razvoj drugih sektora

AKTUALNO

INTERVJU

Najuspješniji poduzetnici u turizmu u Kontinentalnoj i Jadranskoj Hrvatskoj u 2016.

Davor Karninčić, član Uprave Trentona Trebaju nam brojevi, a ne fraze

Poslovanje poduzetnika u turizmu u Kontinentalnoj i Jadranskoj Hrvatskoj u 2016. Najuspješniji HUP-Zagreb i Valamar Riviera

PV ANALIZA

PRIČA S RAZLOGOM

12 Davor Karninčić

Detas Grupa LED rasvjeta stiže iz Pakraca

TURIZAM 34

11. kongres hrvatskog kampinga Kampiranje je životni stil

Konferencija “Kako porezima dinamizirati gospodarski rast” Treba povećavati poreznu bazu

Projekt “Činim dobro svaki dan” PBZ Grupe Kninskoj bolnici 442.000 kuna

SVIJET FINANCIJA

BUSINESS & LIFESTYLE

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA Tel: +385 1 5600 000 marketing@privredni.hr pretplata@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR MATIJA MANDIĆ

NAŠ CILJ NIJE SAMO PRODATI NAMJEŠTAJ Servis usluge prema kupcu kod nas funkcionira po sistemu ključ u ruke i to se pokazalo kao najbolja dodana vrijednost koju kupac može imati i zbog koje nam se ponovno želi vratiti

Foto: Neja Markičević/CROPIX

U Matija Mandić, direktor marketinga i prodaje, Lesnina H.d.o.o.

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ređenje interijera i eksterijera predstavlja proces prilagođavanja određenog prostora našim životnim i ostalim potrebama, a to je ujedno i zanimljiv izazov u kojem nastojimo prostor urediti tako da bude u službi onoga koji u njemu boravi. Često je uređenje prostora podložno aktualnim trendovima, a kao i u modi, trendovi u uređenju interijera mijenjaju se svake godine. Primjerice, u uređenju kuhinja ponovno su aktualni starinski motivi, romantični detalji iz vremena naših baka, dok se kod nekih drugih prostorija kao, primjerice, dnevnih boravaka, teži jednostavnosti i suvremenom izgledu. Sve su traženiji i akcentni komadi namještaja koji neće narušiti harmoniju prostora nego će ga podići i dati mu karakter. Također, trendovi nameću i povratak prirodi, pa je drvo kao materijal ponovno u fokusu i neki stilovi su nezamislivi bez njega i ostalih prirodnih materijala. Općenito gledajući, primijetili smo da cjelokupno tržište namještaja u Hrvatskoj zadnjih godina bilježi konstantni rast, te nam je drago što možemo zaključiti kako su krizne godine iza nas. Iako su kupci znatno oprezniji kod kupovine nego prijašnjih godina - postali su pažljiviji i štedljiviji kod odabira artikala, što je vjerojatno i posljedica recesijskog razdoblja aktualni trendovi u opremanju doma i okolnog eksterijera su na našoj strani i bilježi se njihova poveća potražnja. Ljudi su počeli puno više pažnje pridavati uređenju interijera i eksterijera, pa se u tom smislu ponovno vraćaju kupnji namještaja i dodataka za dom. Takva situacija i nas stavlja u dobar položaj jer Lesnina XXXL raspolaže s iznimno širokim asortimanom namještaja i ostalih manjih elemenata koji mogu promijeniti ambijent i pridonijeti boljem i kvalitetnijem stanovanju. I dolazak novih igrača prije nekoliko godina na naše tržište pogodovao je preslagivanju tržišta namještaja. Strategija kojom smo mi krenuli razlikuje se od konkurenata. Naš cilj nije samo prodati namještaj. Želimo kupce savjetovati i zajedno s njima kreirati njihov dom. Kupcima nudimo tzv. value for money

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

što podrazumijeva ne samo proizvod, nego i kompletnu uslugu – od savjetovanja, mjerenja u domu, projektiranja, izrade namještaja po mjeri, precizne i stručne montaže, pa sve do dostave. Servis usluge prema kupcu kod nas funkcionira po sistemu ključ u ruke i to se pokazalo kao najbolja dodana vrijednost koju kupac može imati i zbog koje nam se ponovno želi vratiti.

LJUDI SU POČELI PUNO VIŠE PAŽNJE PRIDAVATI UREĐENJU INTERIJERA I EKSTERIJERA Otkako smo dio nabavne grupacije GIGA International, najveće grupacije u Europi za nabavu namještaja, naša je prednost u značajno nižim nabavnim cijenama, a ujedno smo dobili i nove dobavljače i proizvode, te smo postali konkurentniji na tržištu. Uvodimo novitete i kroz nove tehnologije, od web shopa odnosno virtualne trgovine koja obuhvaća više od 12.000 dostupnih proizvoda za opremanje doma, do virtualne šetnje prodajnim centrima Lesnine na našoj web stranici, a aktivan nam je i YouTube kanal koji redovito ažuriramo novim sadržajima. Danas diljem regije Lesnina XXXL raspolaže razgranatom mrežom s više od 40 prodajnih mjesta i više od 170.000 četvornih metara prodajno-skladišnog prostora. Prije nepune tri godine otvorili smo Lesninu Zadar, najveći centar takvog tipa u sjevernoj Dalmaciji, a i dalje investiramo u nove projekte. Jedan od posljednjih je i početak gradnje nove Lesnine u gradu Vodnjan-Dignano, projekt vrijedan oko 20 milijuna eura. Izgradnjom nove Lesnine XXXL Istra će dobiti najmoderniji centar za uređenje interijera, a njeno dovršenje i otvorenje planirano je za početak 2018. godine. Uskoro planiramo i širenje na Srbiju, kao i gradnju novog centra u Osijeku i Dubrovniku.

BROJKE, BROJKE

STATISTIKA PLATNOG PROMETA U HRVATSKOJ U 2016. svaki građanin (potrošač) ima u prosjeku 2,1 6 računa

GRAĐANI:

7.931.421

3.669.831

ima račun

građanin ima otvoren račun u minimalno jednoj banci

8.414.822

debitne kartice

8% 6% 5%

izdane platne kartice, što čini 1,96 kartica po stanovniku

charge kartice kartice s funkcijom odgođene naplate revolving kartice

79%

1.174.057

591.579

korisnika internetskog bankarstva

korisnika mobilnog bankarstva

POSLOVNI SUBJEKTI:

408.259

287.982

računa poslovnih subjekata

poslovna subjekta ima otvoren račun u minimalno jednoj banci

407.998 izdanih platnih kartica

Izvor: HNB

svaki poslovni subjekt u RH im a u prosjeku 1,4 2 računa

evidentirano ukupno 207.313 imatelja platnih kartica poslovnih subjekata

171.673

24.713

korisnika internetskog bankarstva

korisnika mobilnog bankarstva 20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA: URUČENE ZLATNE KUNE NAJBOLJI

BURILOVIĆ: ISPIT NAŠE ZRELOSTI JE TEK PRED NAMA Potrebna je još dublja i dinamičnija promjena kako ne bismo zapeli na začelju ljestvice razvijenosti EU-a. To nam može omogućiti samo efikasnija i poticajna javna uprava, stabilni zakonodavni okviri i obrazovni sustav koji će odgovoriti stvarnim potrebama tržišta rada, smatra predsjednik Hrvatske gospodarske komore piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

H Izvoz je temeljna sastavnica na kojoj se treba temeljiti razvoj hrvatskog gospodarstva i koja će kreirati proizvode dodane vrijednosti te dovesti do gospodarskog rasta i većeg životnog standarda. Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske

rvatska gospodarska komora dodijelila je nagrade Zlatna kuna najuspješnijim društvima i pojedincima za njihovo ostvareno poslovanje. Najuspješnije veliko trgovačko društvo je turistička kompanija Maistra, srednje IT tvrtka Pet minuta, a malo agencija Bruketa&Žinić&Grey. Te su tvrtke nagrađene za iznimne poslovne rezultate i doprinos hrvatskome gospodarstvu u cjelini te su im na svečanosti, koja se prošlog ponedjeljka održala u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, uručene Zlatne kune Hrvatske gospodarske komore. U kategoriji banaka Zlatnu kunu je dobila Privredna banka Zagreb, dok je najbolje društvo za osiguranje Wiener osiguranje Vienna Insurance Group. Zlatna kuna za inovaciju dodijeljena je tvrtki Altpro, proizvođaču za željeznička vozila i željezničku infrastrukturu, a u novoj kategoriji Post start-up dobitnik je tehnološka tvrtka Axilis. Ove godine je prvi put dodijeljeno i Priznanje za promicanje gospodarstva i to tvrtki Rimac Automobili. Zlatna kuna za životno djelo uručena je Stjepanu Šafranu, osnivaču Metal Producta i jednom od najpoznatijih hrvatskih obrtnika i poduzetnika koji je tijekom godina iz jednostavne radionice za preradu metala i strojnu obradu razvio poslovni sustav s tri tvrtke s više od 210 zaposlenih, koje uspješno posluju na hrvatskome, europskome i afričkome tržištu.

SVIJETLI PRIMJERI HRVATSKOG GOSPODARSTVA Hrvatska gospodarska komora kao predstavnica hrvatskoga gospodarstva ističe najbolje primjere, kandidate za vrijedno priznanje 6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

Zlatna kuna, u želji da ih nagradi, ali i potakne na održavanje kontinuiteta uspješnosti. Lista nominacija za dodjelu Zlatne kune temelji se na izračunu utvrđenih pokazatelja, a primjereno se vrednuje i ukupni poslovni imidž trgovačkih društava, njihov utjecaj na razvoj djelatnosti kojoj pripadaju, kao i doprinos razvoju hrvatskoga gospodarstva u cjelini.

POTREBAN NAM JE NEOPHODAN TROKUT SURADNJE DRŽAVE, AKADEMSKE ZAJEDNICE I GOSPODARSTVA, ISTIČE KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ “Obrazovanje mora biti naš instrument za stvaranje eﬁkasnijega sustava koji neće poljuljati svako nevrijeme”, rekao je na uručenju nagrada predsjednik HGK Luka Burilović. “Komora je ponudila model dualnog strukovnog obrazovanja koji može promijeniti dostupni kadar. Stoga možemo reći da je ispit naše društvene i političke zrelosti tek pred nama. Problemi gospodarstvenika nemaju i ne smiju imati politički predznak”, istaknuo je Burilović i pozvao na udruženo djelovanje svih sastavnica društva te na sinergiju Vlade i oporbe. “Potrebna je još dublja i dinamičnija

M PODUZETNICIMA

ZLATNA KUNA

Simbol uspješnosti i kvalitete u poslovanju Hrvatska gospodarska komora kao predstavnica hrvatskoga gospodarstva sa 165 godina tradicije i ove godine s ponosom ističe najbolje primjere, kandidate za vrijedno priznanje Zlatna kuna, u želji da ih nagradi, ali i potakne na održavanje kontinuiteta uspješnosti. Priznanje Zlatna kuna dodjeljuje se za uspješnost u poslovanju

i doprinos hrvatskom gospodarstvu u cjelini još od osamostaljenja Hrvatske. Ideja o ovome priznanju nastala je kao izraz težnji da gospodarstvo, tada tek osnovane Republike Hrvatske, na samom početku postojanja poprimi osobine kune, simbola izdržljivosti, snalažljivosti, spretnosti i lukavosti, ali i blagostanja i plodnosti. Prve kune (zlatna, srebrna

i brončana) dodijeljene su 1993. godine, a od tada pa do današnjih dana postale su simbolom uspješnosti i kvalitete u poslovanju. Kandidatom za dobivanje ove prestižne nagrade postaje se isključivo izvrsnošću u poslovanju koja se vrednuje temeljem izračuna utvrđenih pokazatelja. Uzastopno kandidiranje ili osvajanje nagrade Zlatna kuna pridonosi poboljšanju ukupnog ugleda tvrtke i poticaj je ostalima da ostvare isti uspjeh.

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

HGK: URUČENE ZLATNE KUNE NAJBOLJIM PODUZETNICIMA promjena kako ne bismo zapeli na začelju ljestvice razvijenosti EU-a. To nam može omogućiti samo eﬁkasnija i poticajna javna uprava, stabilni zakonodavni okviri i obrazovni sustav koji će odgovoriti stvarnim potrebama tržišta rada. Kandidirani i laureati Zlatne kune te njihov uspjeh najbolji su pokazatelji što sve hrvatsko gospodarstvo može postići. Svi nominirani čine istinsku snagu našeg društva i svijetli su primjeri hrvatskoga gospodarstva koje trebamo slijediti kako bismo ostali gospodari vlastite sudbine”, naglasio je Burilović. “Izvoz je temeljna sastavnica na kojoj se treba temeljiti razvoj hrvatskog gospodarstva i koja će kreirati proizvode dodane vrijednosti te dovesti do gospodarskog rasta i većeg životnog standarda”, smatra predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. “Stoga nam je potreban onaj neophodan trokut suradnje države, akademske zajednice i gospodarstva.

NAGRAĐENI I NOMINIRANI Kategorija: Velika trgovačka društva

• Maistra, Rovinj • Dukat, Zagreb • Končar - Distributivni i specijalni transformatori, Zagreb • Podravka, Koprivnica • Valamar Riviera, Žbandaj

Kategorija: Srednja trgovačka društva

Kategorija: Mala trgovačka društva

• Bruketa&Žinić& Grey, Zagreb

• 404, Zagreb • Amphinicy Technologies, Zagreb • Kod savjetovanje, Vukovar • Microblink, Zagreb Kategorija: Inovacija

• Altpro, Zagreb • Tehnix, D. Kraljevec

• Privredna banka Zagreb, Zagreb

• Erste&Steiermärkische Bank, Rijeka • Raiffeisenbank Austria, Zagreb • Splitska banka, Split • Zagrebačka banka, Zagreb

Kategorija: Društva za osiguranje

• Wiener osiguranje

• Pet minuta, Zagreb • Industrius, Obrovac Sinjski • Lipik Glas, Lipik • Sobočan-interijeri, Mursko Središće • Trade Air, Velika Gorica

Kategorija: Banke

Kategorija: Post start-up

• Axilis, Zagreb • Agrivi, Kutina • Include, Solin • Viagemit, Zagreb

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

Vienna Insurance Group, Zagreb • Allianz Zagreb, Zagreb • Croatia osiguranje, Zagreb • Euroherc osiguranje, Zagreb • GRAWE Hrvatska, Zagreb

Ujedno zahvaljujem i svim gospodarstvenicima koji su me pratili na službenim posjetima diljem svijeta i podržali moje napore za promociju gospodarske razmjene”, kazala je Kolinda Grabar Kitarović.

POVEZATI TEORIJU I PRAKSU “Vlada će u svojim aktivnostima nastaviti sa svim mjerama koje će pomoći hrvatskim gospodarstvenicima da u stabilnom i pouzdanom pravnom okviru te predvidivom ﬁskalnom okviru grade svoje poslovanje”, najavio je premijer Andrej Plenković. “U idućem razdoblju nastavit ćemo provoditi nacionalni program reformi za koji smatram da je najbolje jamstvo demografskog oporavka zemlje”, dodao je Plenković. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković je uz čestitke dobitnicima naveo primjer Kanade koja u svojem sveučilišnom sustavu povezuje teoriju i praksu. “To je model koji trebamo usvojiti. Oni

studente uče da budu inovativni, globalno povezani, a to je sve ono što krasi i naše

U IDUĆEM RAZDOBLJU NASTAVIT ĆEMO PROVODITI NACIONALNI PROGRAM REFORMI, NAJAVIO JE PLENKOVIĆ dobitnike. Nemojmo tražiti od drugih da rješavaju naše probleme, dajmo svi od sebe 100 posto najboljeg što znamo i bit

će bolje i nama i društvu i državi”, smatra Jandroković. HGK je odličan primjer uspješne tranzicije iz nacionalnog u europski komorski sustav, iz kojeg puno mogu naučiti i starije članice Eurochambresa, ocijenio je predsjednik Eurochambresa Richard Weber. “Svoju 165 godina dugu tradiciju služenja poduzetnicima HGK je sada digao na višu razinu i za njih lobiraju u samom središtu donošenja političkih odluka, Bruxellesu. HGK je istaknut i vrlo aktivan član Eurochambresa i redovno nas obavještava o potrebama hrvatskog gospodarstva, gospodarstvenika te jadranskih komorskih udruga. Još jedno bitno iskustvo iz kojeg od HGK mogu učiti i druge europske komore jest kako uspješno raditi pod političkim pritiskom. Svaka ekonomija treba jak i neovisan komorski sustav jer on dokazano pozitivno utječe na ekonomska kretanja”, zaključio je Weber.

STJEPAN ŠAFRAN, DOBITNIK ZLATNE KUNE ZA ŽIVOTNO DJELO

Da bi se bavilo poduzetništvom, treba imati hrabrosti ili preveliku želju Jedan od doajena hrvatskog obrtništva i poduzetništva Stjepan Šafran rođen je 1945. godine u Brezničkom Humu kod Varaždina, a njegova je poslovna priča počela 1967. godine kad je pokrenuo vlastitu radionicu za preradu metala i strojnu obradu. Počeo je u malenoj garaži i s jednim radnikom, a danas njegov poslovni sustav, koji čine tvrtke Alu Product i Metal Product te Ljevaonica Tržec, zapošljava više od 210 radnika i proizvodi elektroopremu i strojnu opremu lijevanjem. Na početku poslovanja njegova radionica isporučivala je elektroopremu za Elektroprivredu BiH, potkraj 1979. godine u kooperaciji s Energoinvestom iz Sarajeva isporučili su nosače izolatora za afričko tržište, a kako je posao konstantno rastao, odlučili su proširiti proizvodnju pa su u Odri kod Zagreba izgradili tri proizvodna pogona ukupne površine oko 3600 četvornih

metara. Od 1994. godine kooperant su svjetski poznatoj njemačkoj tvrtki Tyco Electronics Raychem na konfekcioniranju i distribuciji toploskupljajućeg kabelskog pribora, s ﬁnskim partnerom ABB-om proizvode rastavljače za srednji napon, a ubrzo je uslijedio i ugovor s norveškim Siemensom. Godine 1996. otvaraju tvrtku u Sarajevu, a 2001. s talijanskim partnerom Wam Grupom zajedničku tvornicu u Brezničkom Humu. U 2014. godini prihod im je iznosio 10 milijuna eura, izvoze više od 70 posto proizvoda. Prije desetak godina Šafran je odlučio obnoviti obiteljsku tradiciju pokretanjem vinarije u kojoj proizvodi Rajnski rizling, Graševinu i Muškat, a njegova su vina već našla put do međunarodnih kupaca. Šafranov biznis od samog je početka obiteljski, u rad tvrtke uključena je supruga, dva zeta te odnedavno i unuka, čime je poslovanje počela

preuzimati treća generacija obitelji. Zahvaljujući na nagradi Šafran je istaknuo kako treba imati hrabrosti ili preveliku želju da bi se bavilo poduzetništvom. “To je bilo upravo to kada sam u svojoj 22 godini posudio novac i u garaži otvorio svoju prvu radionicu. Sada je to posao sa 230 zaposlenih i s više od 70 posto izvoza. Zahvaljujući svojim suradnicima i poslovnim partnerima te dugogodišnjem strpljivom radu to je moguće postići. Kad bih ponovno proživio život, ne bih ništa promijenio i ponovno bih to napravio. Činjenica je da nam sada nedostaje dobrih majstora pa vjerujem da bih se možda, da ponovno prolazim isto, još više borio za strukovno obrazovanje za koje sam se borio cijeli svoj život”, kazao je Šafran.

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

HGK: URUČENE ZLATNE KUNE NAJBOLJIM PODUZETNICIMA

Riječ dobitnika Tomislav Popović, predsjednik Uprave Maistre:

Božo Prka, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb:

Kada ste nominirani među ovako velikim i poznatim kompanijama, dobiti nagradu je veliko zadovoljstvo. Želim se zahvaliti svim djelatnicima Maistre jer je ovo, prije svega, njihov uspjeh. Zajedno smo na Adrisovom potencijalu, prije svega investicija, uspjeli postati to što jesmo i postigli da budemo prepoznatljivi i vidljivi kao jedna od najuspješnijih domaćih kompanija. Ova nagrada će nam svakako pomoći da nastavimo gdje smo stali, a to je desetogodišnji kontinuirani rast. Prilično sam uvjeren da ćemo i u perspektivi ostvarivati rezultate kao i do sada.

Velika nam je čast primiti ovu nagradu Hrvatske gospodarske komore. Privredna banka Zagreb tradicionalno podržava hrvatsku privredu i odnedavna smo se počeli jače širiti u regiji. Već četiri godine poslujemo na tržištu Bosne i Hercegovine. Ove godine smo preuzimanjem Banke Koper ojačali svoju prisutnost na tržištu Slovenije upravo zato da bi hrvatsko gospodarstvo imalo što je moguće bolji servis. Svima zahvaljujem na povjerenju, posebice zaposlenicima, menadžmentu, poslovnim partnerima i građanima koji nam daju povjerenje.

Luka Abrus, direktor tvrtke Pet minuta:

Walter Leonhartsberger Schrott, predsjednik Uprave Wiener osiguranja Vienna Insurance Groupa:

Ovo priznanje je za naših 140 ljudi koji stvarno uspješno ignoriraju sve stvari oko sebe i nastavljaju graditi osvajajući svijet iz Hrvatske, ali i rade u našim uredima u Hrvatskoj i svijetu izrastajući u najveće svjetske stručnjake. Iznimna mi je čast biti ispred njih i mog partnera Viktora Marohnića i primiti ovu nagradu. I mi smo na samom početku, kao još stotinjak tvrtki koje su okupljene u Hrvatskoj udruzi izvoznika softvera. Ovo nam je samo poticaj da igramo svoju igru dalje.

Davor Bruketa, direktor agencije Bruketa&Žinić&Gray: Napokon smo dobili ovu nagradu. Ono što smo pokušavali dokazati jest da se u Hrvatskoj i iz Hrvatske može raditi ono što voliš ako uložiš adekvatan trud i fokusiraš se na one koji će ti u tome pomoći, a ne na one koji ti odmažu. Nadam se da se vidimo ponovno na ovom mjestu.

Drago nam je da je naš rad proteklih nekoliko godina sada i službeno prepoznat. Najdraže nam je to što su kvalitetu našeg rada prepoznali i naši kupci kojima ovom prilikom u ime Wiener osiguranja zahvaljujem na povjerenju. Sve ovo ne bi bilo moguće bez naših uspješnih partnera u prodaji i izvrsne suradnje s Erste Bankom - hvala našim partnerima. Posebnu zahvalu upućujem naših 700 djelatnika koji marljivim radom i profesionalnošću svakodnevno grade uspjeh naše tvrtke.

Mate Rimac, direktor Rimac Automobila: Nagrade su nekome znak da je cilj postignut i da se došlo do kraja. Mi smo još daleko od tog cilja i pravog uspjeha. Dosta smo napravili, moja ekipa, mojih 250 ljudi i vjerujem da ćemo puno

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

više napraviti u budućnosti. Pred nama je dug put i sada imamo više od 100 novih natječaja za zapošljavanje - u idućoj godini otvorit ćemo još 150 radnih mjesta, ne samo u Hrvatskoj nego u nekoliko zemalja svijeta. Imamo velike planove, no start-up tvrtke su uvijek takve i za to treba imati želudac. Veliki su izazovi i prepreke pred nama, ali do sada smo ih imali puno i uspješno smo ih savladali. Još je puno posla pred nama - nemojte nam još čestitati jer naš čeka još dug put.

Zvonimir Viduka, direktor Altproa: Razvoj našeg društva mora biti baziran na tvrtkama poput nas koje ulažu sve u razvoj proizvoda za izvoz. Takva proizvodnja od zaposlenika traži veliko ulaganje u znanje, stručnost i inovativnost. Traži i adrenalin na tržištu boreći se na njemu. Ako inovativni proizvod nije na tržištu, to je kao da imate izvrsnog sportaša koji ne pobjeđuje. S Hrvatskom gospodarskom komorom smo preko skele prije 20 godina otišli prvi put u Bosnu i Hercegovinu na sajmove. Hvala Komori koja već niz godina prepoznaje naš rad, a mi ćemo se u svakom slučaju odužiti tako da ostanemo ovdje i investiramo u Hrvatsku, razvijamo nove proizvode i zapošljavamo.

Bruno Kovačić, predsjednik Uprave Axilisa: Velika mi je čast primiti ovo priznanje. Axilis je poduzeće koje se bavi razvojem softvera što je danas vrlo kompetitivno područje i teško se je istaknuti na inozemnom tržištu. Naš put do uspjeha na tom tržištu nije bio lak ni kratak, ali smo došli do toga da nam je sada više od 90 posto prihoda iz inozemstva. Kako bismo ojačali svoju poziciju na našem ciljanom tržištu, a to su Sjedinjene Američke Države, tamo smo prošle godine otvorili svoj ured. Želim se zahvaliti našim zaposlenicima koji su najviše zaslužni za ovu nagradu kao i Hrvatskoj gospodarskoj komori koja je prepoznala naš trud.

AKTUALNO AGENCIJA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

DVADESET GODINA U BORBI ZA FER TRŽIŠTE S nešto više od 40 ljudi i proračunom od oko 10 milijuna kuna, Agencija je nadležna za gotovo 260.000 poduzetnika. A riječ je o kontroli od najsofisticiranijih tržišta poput tehnoloških do tržišta nekih lokalnih usluga, ističe Cerovac piše Ilijana Grgić grgić@privredni.hr

gencija za zaštitu tržišnog natjecanja međunarodnom je konferencijom prošloga tjedna u Zagrebu obilježila 20 godina svoga postojanja. Glavna zadaća Agencije je zaštita tržišnoga natjecanja koje se očituje u stvaranju koristi za potrošače i jednakih uvjeta za sve poduzetnike koji, ponašajući se sukladno postojećim pravilima i natječući se na tržištu kvalitetom, cijenom i inovativnošću svojih proizvoda i usluga, pridonose cjelokupnom razvoju gospodarstva. Predsjednik Vijeća Agencije za zaštitu tržišnoga

U OVIH 20 GODINA OBRAĐENO JE GOTOVO 8000 PREDMETA TE SU IZREČENE KAZNENE MJERE VRIJEDNE 26 MILIJUNA KUNA natjecanja Mladen Cerovac podsjetio je na sve prepreke na koje su nailazili u ta dva desetljeća rada. “Agencija je osnovana odlukom Hrvatskog sabora 1995., a s radom je započela dvije godine kasnije. Put je bio težak, zavojit i grbav, pun prepreka. Samo da vidite s kojim smo se sve problemima susretali! Reći ću vam da mi prve četiri godine našeg rada nismo uopće imali internet. Važno je istaknuti to da smo se sve ove godine oslanjali na vlastite snage, pri čemu je edukacija vlastitih stručnjaka bila od presudne važnosti”, rekao je Cerovac ističući kako se sve ove godine

neprekidno susreću s odljevom stručnjaka koji se zbog svoga speciﬁčnog visokostručnog proﬁla ne mogu pronaći na tržištu rada.

ČUVARI POŠTENOG TRŽIŠNOGA NATJECANJA U ovih 20 godina u Agenciji navode kako je bilo dobrih, ali i loših reakcija na njihove odluke. Tako kažu da se čekalo gotovo 10 godina da lokalne vlasti reagiraju kad je u pitanju reguliranje taksi usluga u Zagrebu, iako su oni tijekom godina dali nekoliko mišljenja, dok konačno nije došlo do promjene koja je za potrošače značila oko 40 posto niže cijene tih usluga. Ili primjer tržišta autoškola gdje je također u više navrata Agencija isticala važnost ukidanja ograničenja broja škola na tržištu i ﬁksiranje cijena jer je to izravno u suprotnosti s propisima, no to se pitanje tek nedavno počelo rješavati. U ovih 20 godina rada obrađeno je gotovo 8000 predmeta. Zadnjim zakonskim izmjenama iz 2013. godine Agencija je dobila pravo i na izricanje upravno kaznenih mjera za grubo kršenje tržišnog natjecanja ili za recidiviste. Od tada je Agencija izrekla 26 milijuna kuna kazni, od čega

Mladen Cerovac, predsjednik Vijeća Agencije za zaštitu tržišnoga natjecanja

je 20 milijuna kuna direktno uplaćeno u državni proračun. “S nešto više od 40 ljudi i proračunom od oko 10 milijuna kuna, Agencija je nadležna za gotovo 260.000 poduzetnika. A riječ je o kontroli od najsoﬁsticiranijih tržišta poput tehnoloških do tržišta nekih lokalnih usluga”, rekao je Cerovac navodeći kako ih u budućnosti očekuju izazovi vezani uz Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Naime, riječ je o zakonu koji će se odnositi na vrlo veliki broj subjekata, odnosno na sve ugovore koje međusobno imaju dobavljači, prerađivači i trgovci.

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU

Istina jest da je hrvatsko maslinovo ulje preskupo, iako mi baš u slučaju njega radimo s najmanjom maržom.

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

DAVOR KARNINČIĆ, ČLAN UPRAVE TRENTONA

TREBAJU NAM BROJEVI, A NE FRAZE Stručne službe bi trebale dati kalkulaciju proizvodne cijene domaćeg proizvoda i usporediti je s cijenama stranog proizvoda i na osnovi toga dati zaključke i objašnjenje javnosti. Zašto su naši susjedi zapadno, istočno, sjeverno i južno jeftiniji? Na to treba dati odgovor razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

renton je tvrtka koja proizvodi maslinovo ulje s udjelom od 17 posto na hrvatskom tržištu, konzervirane stolne masline s tržišnim udjelom većim od 40 posto, razne namaze na bazi plodova mora, slanu ribu i ostale proizvode koji imaju manji udjel na tržištu.

TURISTIČKA SEZONA IMA POZITIVAN UTJECAJ NA ČITAVO GOSPODARSTVO, PA TAKO I NA NAS PROIZVOĐAČE Tvrtka je poslovala na nekoliko lokacija, a nakon velikog ulaganja od 2,5 mlijuna eura prije četiri godine preselila se u poslovnu zonu Prisike u Gizdavcu u Općini Muć. Tada je izgrađen i opremljen novi pogon. Član Uprave Trentona Davor Karninčić puno očekuje od zakona o poštenoj trgovačkoj praksi, kojim bi se trebali regulirati odnosi između proizvođača i trgovaca. S njim smo razgovarali i o stanju na tržištu, novim proizvodima te stanju u poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

 Kakva je ova poslovna godina? - Mogu reći da je odlična i da ćemo je završiti s prihodom od oko 44 milijuna kuna, što najviše možemo zahvaliti jako dobroj turističkoj sezoni. Turistička sezona ima pozitivan utjecaj na čitavo gospodarstvo, pa tako i na nas proizvođače. Bilježimo, porast prometa i proﬁtabilnosti. Doduše na naš rast proﬁtabilnosti, osim bolje situacije na tržištu, utjecala je i naša interna reorganizacija.  Je li se promijenila struktura gostiju? - Mislim da nešto jest drugačija, ali je ostala slična. Broj gostiju raste i to je najviše utjecalo na ovogodišnju sezonu. Veseli i to što ima najviše mladih gostiju. Možda će to nekoga iznenaditi, ali i mladi su jako dobri potrošači.  Koliki su rast prometa imali ugostitelji? - Teško mi je to reći, ali prema nekim razgovorima i procjenama, mislim da imaju rast od 20 do 30 posto. Dijelom zato što su imali više gostiju, a dijelom stoga što su podigli cijene.  Znači očito nije povećanje PDV-a na ugostiteljske usluge omelo ugostitelje u dobroj sezoni? - Pa trebalo bi pitati ekonomske analitičare koji su povećanje PDV-a prikazivali kao katastrofalnu mjeru. Možda sada imaju drugačije objašnjenje. Govorilo se da će se uništiti turizam, sezona, ugostiteljstvo... Volio bih da sada komentiraju brojke i zaradu.

2,5 5 mil € uložio Trenton prije 4 godine u novi pogon

oko mil kn

44 4

očekivani ovogodišnji prihod

56 6 radnika zapošljava Trenton

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU  Pa ugostitelji su prosvjedovali jer sve zemlje u okruženju imaju značajno niži PDV od Hrvatske. - Zarađuješ koliko možeš i stavljaš cijenu koju hoćeš. Pomfrit na skijalištu u Austriji košta četiri eura, a kod nas je dva. Kad je riječ o ugostiteljstvu, mi nismo skupa destinacija. Kad bih ja mogao prodavati maslinovo ulje po 100 kuna, ja bih ga i prodavao, ali je činjenica da ne mogu. Politika cijena je vrlo važna u poslovanju. Znači ugostiteljske usluge je koristio veći broj gostiju, a i cijene tih usluga su porasle. U nekim ugostiteljskim objektima mišljenja sam da, ipak, više nema prostora za dizanje cijena.

Dosta očekujem od Zakona o poštenoj trgovačkoj praksi koji će stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine. Tada ćemo sve ugovore koje smo imali prilagoditi njemu. Važno je da on dovodi u istu razinu dobavljače, proizvođače i trgovce.

 Vratimo se Trentonu. Koliko radnika zapošljavate i koje nove proizvode nudite na tržištu? - Trenutačno imamo 56 radnika. Naš novi proizvod je Mediteranski humus koji je prilagođen vegetarijancima. U dijelu namaza proširili smo asortiman i količinu. U tom dijelu izvoz nam je dosta porastao.  Kamo izvozite? - Mi dosta izvozimo preko Lidla tako da naše proizvode možete naći u Danskoj i u Bugarskoj te u nizu država gdje posluje Lidl. Za Lidl radimo robne marke, tako da oni rade tjedne akcije u raznim državama. Imamo i tvrtke s kojima radimo u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Švicarskoj, Srbiji...  Kako je poslovati s Lidlom? - Lidl je čvrst i kad je riječ o cijeni i kad je riječ o standardu. U svojim zahtjevima ne odstupa, ali kada se nađete ili nametnete nekim proizvodom, onda vam otvaraju vrata. Hrvat-

POLITIKA CIJENA JE VRLO VAŽNA U POSLOVANJU. UGOSTITELJSKE USLUGE JE KORISTIO VEĆI BROJ GOSTIJU, A I CIJENE TIH USLUGA SU PORASLE ska poslovnica otvara vrata čitavoj europskoj mreži. To baš nije slučaj sa svim maloprodajnim lancima. Primjerice, ne moram ići u Lidl Rumunjska i dogovarati opskrbu rumunjskog 14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

Humusu smo dodali i mediteransku komponentu

Što je to Mediteranski humus? - To je jako popularan proizvod čiji su temeljni sastojci slanutak i mljeveno zrno sezama. Riječ je o arapskom proizvodu koji je popularan među veganima i vegetarijancima svugdje na svijetu. Mi smo mu dali još mediteransku komponentu, dodali smo masline i maslinovo ulje i tako ga prilagodili. Nakon stupanja na snagu zakona o poštenoj trgovačkoj praksi planiramo ga ponuditi tržištu i od njega dosta očekujemo. Razvijamo još nekoliko novih proizvoda.

tržišta. To rade iz Hrvatske. Znači težak je ulazak na njihove police, ali kada uđete onda vas sami podržavaju.

 A postoje li problemi u plaćanju? - O tome ne trebate misliti. Što je dogovoreno, to u Lidlu ispunjavaju bez ikakva kašnjenja ili poziva. I Spar i Metro su se također pokazali partnerima koji omogućuju izvoz u druge zemlje. Sada ima dosta maloprodajnih lanaca koji su vrlo kvalitetni partneri.  Koji segment poslovanja mislite razvijati u budućnost? - Razvijat ćemo sve, ali najviše ćemo pozornosti posvetiti dijelu namaza gdje je i najveća dodana vrijednost.  Dosta očekujete od Zakona o poštenoj trgovačkoj praksi. - Da, dosta očekujem od tog zakona koji će stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine. Tada ćemo sve ugovore koje smo imali prilagoditi njemu. Važno je da taj zakon dovodi u istu razinu dobavljače, proizvođače i trgovce. To znači da bi on trebao donijeti pomak dobrim proizvođačima. Njime je sve regulirano.  Zašto, po Vašem mišljenju, taj zakon nije prije donesen? - To ne znam, a samo možemo pretpostavljati budući da se radi o zakonu koji se morao donijeti jer se time prilagođavamo zakonodavstvu

EU-a. To nam je dakle bila obveza. Sve zemlje EU-a su zakonskom regulativom onemogućile nepoštenu trgovačku praksu. Naš je najsličniji mađarskom, a trebao je biti donesen 1. siječnja ove godine.

 Stavlja li Zakon o poštenoj trgovačkoj praksi u bolji položaj domaće proizvođače u odnosu na one inozemne? - Nije njegova uloga odvajati domaće proizvođače od inozemnih, no on stvara jednake uvjete i malima i velikima. S obzirom na to da su naši proizvođači uglavnom mali, on im može

VEĆ 25 GODINA GOVORIMO O KONKURENTNOSTI, ALI NITKO NE POSTAVLJA PRAVA PITANJA I NE DAJE ODGOVORE pomoći. Zato se može dogoditi da se maloprodajni lanci više okrenu domaćem proizvođaču jer im je pri ruci pa neće morati raditi veće zalihe. Ne bi se trebalo dogoditi da ista roba različitih proizvođača ima drastično drugačiji postotak marže. Time bi se stvarala osjetna razlika u cijeni na polici.

 Što je problem domaćih proizvođača hrane i domaće poljoprivrede? - Već 25 godina govorimo o konkurentnosti, ali nitko ne postavlja prava pitanja i ne daje odgovore. Zašto poljoprivredni proizvodi iz Hrvatske nisu konkurentni unatoč tome što je skup transport proizvoda iz Grčke, Nizozemske...? Zašto je krumpir iz Nizozemske jeftiniji na policama trgovina u Hrvatskoj iako je cijena njegovog transporta otprilike jednaka njegovoj vrijednosti? Ako se njima to isplati, znači da je cijena proizvodnje krumpira u Hrvatskoj dvostruko veća. Na ta pitanja netko mora odgovoriti. Možda mogu odgovoriti proizvođači, a možda stručnjaci ili dužnosnici. Netko mora dati odgovor. Ili zašto domaća jabuka nije konkurentna i nije na policama trgovina u Hrvatskoj? Što je razlog tomu? Proizvođač jabuka bi također trebao reći razlog zašto je tako. A znamo da zbog lojalnosti domaćih kupaca domaći proizvodi podnose 10 posto ili čak 20 posto veću cijenu, a nemaju ni velike troškove transporta. Zašto nitko ne da odgovor na pitanje zašto je tomu tako? Ili zašto naše mlijeko nije konkurentno? Stručne

službe bi trebale dati kalkulaciju proizvodne cijene domaćeg proizvoda i usporediti je s cijenama stranog proizvoda i na osnovi toga dati zaključke i objašnjenje javnosti. Tu trebaju brojevi, a ne fraze. Zašto su naši susjedi zapadno, istočno, sjeverno i južno jeftiniji? Na to treba dati odgovor.

 Pa zašto netko ne odgovori na ta pitanja? - Možda nitko ne želi pogledati istini u oči. Pa ako proizvođaču nedostaje novca, onda mu se daju poticaji. A to je novac hrvatskih građana. I ništa se time ne rješava. Problem ostaje i čak se produbljuje.  Kakva je situacija s maslinovim uljem? - Mi na tržište stavljamo maslinovo ulje podrijetlom iz Hrvatske, Španjolske i Grčke. Istina jest da je hrvatsko maslinovo ulje preskupo, iako mi baš u slučaju njega radimo s najmanjom maržom. I unatoč tome je preskupo za potrošače. Ne znam zašto tvrdimo da je grčko maslinovo ulje lošije kvalitete od našeg, a Grci su k nama i donijeli masline.  Zašto je grčko maslinovo ulje jeftinije od hrvatskog? - Zato što njihova obitelj koja živi od maslinarstva ima plantažu od 20.000 stabala maslina, a naša od nekoliko stotina. Upravo zato oni s višestruko manjim maržama zarađuju bolje nego naši maslinari. I grčki i španjolski maslinari su organizirani u zadruge koje im plasiraju maslinovo ulje. Kod nas to nije tako. Kod nas oni koji su udruženi u zadruge imaju i samostalnu prodaju.  A što je s ribom? - Plava riba koju mi prerađujemo je vrlo sitna i nije za preradu. Koristi se za hranjenje tuna i najgore je to što se za to dobiva poticaj. Umjesto da je se pusti da naraste.  Je li rješenje u lovostaju? - Lovostaj je svakako jedno od rješenja, ali treba ukinuti poticaje za ulovljenu plavu ribu koja nije za preradu ili za konzumiranje. Tada bi se smanjio i interes za ulov sitne ribe.

Lidl je čvrst i kad je riječ o cijeni i kad je riječ o standardu. U svojim zahtjevima ne odstupa, ali kada se nađete ili nametnete nekim proizvodom, onda vam otvaraju vrata. Hrvatska poslovnica otvara vrata čitavoj europskoj mreži.

 Što je s ulaganjima? - Naravno da imamo u planu ulaganja koja se odnose na povećanje kapaciteta, ali čekamo dovršetak opterećenja iz prethodne investicije što će biti 2019. godine. Nešto prije toga započet ćemo s realizacijom investicije jer već imamo lokacijsku dozvolu. Prije ne želimo početi jer se bojimo da ne poremetimo likvidnost. Znači, to bi trebalo biti potkraj iduće godine. 20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO STRATEGIJA EBRD-a ZA HRVATSKU ZA RAZDOBLJE 2017.-2021.

KLJUČNI PROBLEM - PREZADUŽENOST KORPORATIVNOG SEKTORA Prilike za ubrzavanje rasta ekonomije su povećanje stranih investicija i državne politike koje bi poduzetnicima smanjile troškove poslovanja i tako im olakšale privlačenje kvalificirane radne snage, istaknuo je Peter Tabak piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

E Održavanje rasta u regiji neće biti lagan posao i ne postoji jedinstveno rješenje koje bi pomoglo svima. Generalne preporuke su jačanje institucija, poticanje inovacija i ulaganje u održivu infrastrukturu.

Helena Schweiger, starija ekonomistica EBRD-a

uropska banka za obnovu i razvoj predstavila je prošli tjedan u Hrvatskoj gospodarskoj komori Strategiju EBRD-a za Hrvatsku za razdoblje od 2017. do 2021. Novu četverogodišnju strategiju odobrio je Upravni odbor EBRD-a u lipnju ove godine, a naglasak je stavljen na tri strateška prioriteta: potporu konkurentnosti privatnog sektora, produbljivanje ﬁnancijskih tržišta radi šireg pristupa sredstvima s naglaskom na razvoj tržišta kapitala te na promicanje komercijalizacije javnih poduzeća uključujući i poboljšanje korporativnoga upravljanja u njima i podupiranje privatizacije tvrtki u državnom vlasništvu. Kad je u pitanju konkurentnost privatnog sektora, Hrvatska još uvijek zaostaje, pogotovo kada se uspoređuje sa sličnim zemljama Središnje Europe, stoga su u EBRD-u odlučili kako će i u idućem razdoblju podupirati poduzeća koja žele uvesti suvremenu poslovnu i upravljačku praksu. Banka će nastaviti podržavati i izravna strana ulaganja koja donose prijenos tehnologije, a domaćem gospodarstvu omogućuju uključivanje u globalne lance vrijednosti. “Glavno težište strateškog dijaloga na tom području bit će jačanje institucionalnoga okruženja koje pogoduje inovacijama i jačanju otpornosti gospodarstva na vanjske šokove. Naglasak ćemo staviti na potporu konkurentnosti privatnom sektoru kroz poticanje investicija, poslovne učinkovitosti i poboljšanja poduzetničke klime. Prioritet će biti i produbljivanje ﬁnancijskih tržišta kako bi se domaćim tvrtkama olakšao pristup kapitalu, a promicat ćemo i komercijalizaciju javnih

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

poduzeća, uključujući privatizaciju kompanija u državnom vlasništvu”, istaknula je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvat-

U HRVATSKOJ JE IZRAŽENA POTREBA ZA JASNIM DEFINIRANJEM NACIONALNIH CILJEVA I INTERESA TE GOSPODARSKORAZVOJNIH PRIORITETA, ISTIČE ZAHER sku, Sloveniju, Slovačku i Mađarsku dodajući da su izazovi veliki, ali ohrabruje to da su prepoznati i da se na njima radi. EBRD će i dalje nastaviti s dugoročnim financiranjem domaćih tvrtki, kako izravno tako i posredstvom partnerskih financijskih institucija, a financiranje, kad god je moguće, provoditi u kombinaciji s prijenosom poslovnih vještina i znanja. Naglasak će se staviti na razvoj domaćih tržišta kapitala i integraciju hrvatskog financijskoga sektora u globalna financijska tržišta.

KROZ 197 PROJEKATA 3,6 MILIJARDI EURA Potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i ﬁnancije Josip Zaher podsjetio je na to kako je

prvi EBRD-ov projekt u Hrvatskoj bio još 1994. godine, a do sada je kroz 197 projekta uloženo više od 3,6 milijardi eura. “U Hrvatskoj je izražena potreba za jasnim deﬁniranjem nacionalnih ciljeva i interesa te gospodarsko-razvojnih prioriteta. HGK aktivno radi na pokretanju ukupne gospodarske aktivnosti te stvaranju bolje investicijske klime za svoje članice, ali i za međunarodne investitore koji nas prepoznaju kao zemlju mogućnosti. EBRD u tom procesu ima značajnu ulogu, kao jedan od najvažnijih međunarodnih institucionalnih investitora u Hrvatskoj”, rekao je Zaher. Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman, podsjećajući na Akcijski plan Vlade za rasterećenje gospodarstva istaknula je kako su ciljevi Vlade i EBRD-a komplementarni pa stoga očekuje još bolju suradnju. “Poticanje gospodarstva prioritet je u programu Vlade. Trenutačno bilježimo pozitivne makroekonomske trendove, a naša dužnost je provoditi strukturne reforme kako bismo dodatno potaknuli investicije i rast”, kazala je Nataša Mikuš Žigman napominjući kako će se posebna pozornost pridavati poticanju malog i srednjeg poduzetništva. Zamjenica gradonačelnika Zagreba Olivera Majić istaknula je njihovu dva desetljeća dugu suradnju s EBRD-om tijekom koje je investirano u infrastrukturu grada oko 150 milijuna eura. “Smjernice ove strategije predviđaju kontinuitet prisutnosti EBRD-a kod nas,

a svima nam je izazov da te potencijale koje pružaju i realiziramo”, rekla je Olivera Majić podsjećajući kako je upravo EBRD lani podržao prvo izdavanje obveznice Zagrebačkog holdinga.

U 2018. USPORAVANJE RASTA BDP-a Kad je Hrvatska u pitanju, EBRD u 2017. godini očekuje gospodarski rast od 2,9 posto, dok u 2018. očekuje njegovo usporavanje na 2,6, a takav rast BDP-a, po EBRD-u, uglavnom će biti vođen domaćom potražnjom. “Jedan od ključnih problema gospodarstva u Hrvatskoj je prezaduženost korporativnoga sektora. Prilike za ubrzavanje rasta ekonomije su povećanje stranih investicija i državne politike koje bi poduzetnicima smanjile troškove poslovanja i tako im olakšale privlačenje kvaliﬁcirane radne snage”, rekao je vodeći regionalni ekonomist EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju i Rusiju Peter Tabak. Govoreći o ključnim zaključcima istraživanja o održivom razvoju u srednje razvijenim gospodarstvima, starija ekonomistica EBRD-a Helena Schweiger istaknula je kako je postkrizni rast Hrvatske i cijele regije usporen, dok su investicije slabe. “Održavanje rasta u regiji neće biti lagan posao i ne postoji jedinstveno rješenje koje bi pomoglo svima. Generalne preporuke su jačanje institucija, poticanje inovacija i ulaganje u održivu infrastrukturu. Iskustvo zemalja koje su uspjele prebroditi teškoće govori nam da budemo optimisti”, rekla je Helena Schweiger.

EBRD ĆE I IDUĆEM RAZDOBLJU PODUPIRATI PODUZEĆA KOJA ŽELE UVESTI SUVREMENU POSLOVNU I UPRAVLJAČKU PRAKSU

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA POSLOVANJE PODUZETNIKA U TURIZMU U KONTINENTALNOJ

NAJUSPJEŠNIJI HUP-ZAGREB I VALAMAR RIVIERA U jadranskim turističkim mjestima ostvareni su 2,6 posto veći prihodi i 144,8 posto veći rashodi u odnosu na prihode i rashode u istim djelatnostima u kontinentalnim turističkim odredištima. Poslodavci koji posluju na Jadranu bilježe i četverostruko veću dobit, ali i 1,7 puta veći gubitak od onih na kontinentu piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

T 492,5 mlrd kn ukupan prihod svih poduzetnika u Kontinentalnoj Hrvatskoj

19,77 mlrd kn njhova neto dobit

140,6 mlrd kn ukupan prihod svih poduzetnika u Jadranskoj Hrvatskoj

4,3 3 mlrd kn njihova ostvarena neto dobit

urizam je jedan od najpropulzivnijih dijelova gospodarstva, a za njegov uspjeh, među ostalima, zaslužni su i poduzetnici koji pružaju smještaj te pripremaju i uslužuju hranu. Prema rezultatima poslovanja poduzetnika Hrvatske u 2016. godini, u kontinentalnom dijelu naše zemlje poslovao je 71.391 poduzetnik, a u jadranskom njih 43.092, pokazuju podaci Financijske agencije (Fine). Od ukupnog broja poduzetnika sa sjedištem u Kontinentalnoj Hrvatskoj, njih 4122 su pružali smještaj te pripremali i usluživali hranu što je 5,8 posto od ukupnog broja poduzetnika koji posluju u tom dijelu Hrvatske. U Jadranskoj Hrvatskoj prošle godine poslovalo je 5067 poduzetnika u toj djelatnosti što je 11,8 posto od ukupnog broja poduzetnika u toj regiji. Kao što se i očekivalo, u Jadranskoj Hrvatskoj poslovao je veći broj poduzetnika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a istodobno je bio zaposlen i veći broj radnika nego u kontinentalnom dijelu. Tako su u jadranskom dijelu radila 39.473 radnika za razliku od kontinentalnog dijela gdje su u uslugama pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane radila 23.593 radnika. Također, u jadranskim turističkim mjestima ostvareni su 2,6 posto veći prihodi te 144,8 posto veći rashodi u odnosu na prihode i rashode u istim djelatnostima u kontinentalnim turističkim odredištima. Poslodavci koji posluju na Jadranu bilježe i četverostruko veću dobit, ali i 1,7 puta veći gubitak od onih koji posluju na kontinentu. Osim toga, oni obračunavaju 46,6 posto veću prosječnu mjesečnu plaću od one koji isplaćuju poduzetnici u kontinentalnom

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

dijelu Hrvatske. Obračunata plaća kod poduzetnika djelatnosti turizma Jadranske Hrvatske bila je 1,8 posto manja u odnosu na prosječnu plaću kod svih poduzetnika Hrvatske koja je iznosila 5140 kuna. Prosječna mjesečna plaća poduzetnika Jadranske Hrvatske u djelatnosti turizma bila je 5050 kuna što je za 46,6 posto

HUP-ZAGREB OSTVARIO JE 64,9 MILIJUNA KUNA DOBITI, A SLIJEDI GA TUROPOLIS SA 61,3 MILIJUNA KUNA više od prosječne mjesečne obračunate plaće svih poduzetnika u djelatnosti turizma Kontinentalne Hrvatske. U tom je dijelu prosječna plaća u toj djelatnosti iznosila 3445 kuna.

NAJVIŠE MIKRO PODUZETNIKA Najuspješniji poduzetnik prema visini iskazane dobiti u prošloj godini u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u Kontinentalnoj Hrvatskoj bio je HUP-Zagreb. Ta je tvrtka imala 64,9 milijuna kuna dobiti. Odmah nakon nje najuspješniji poduzetnik bila je tvrtka Turopolis sa 61,3 milijuna kuna ostvarene dobiti te Globalna hrana sa 38,4 milijuna kuna dobiti.

I JADRANSKOJ HRVATSKOJ U 2016.

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA Osnovni financijski rezultati poduzetnika u djelatnosti I - pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane po regijama NUTS-2 razine u RH u 2016. (u milijunima kn) Opis

Kontinentalna Hrvatska 2016.

Broj poduzetnika Zaposleni

indeks

4.122

Jadranska Hrvatska 2016.

indeks

5.067

Ukupno područje djel. I 2016.

indeks

9.189

23.593

116,3

39.473

108,6

63.066

111,4

Ukupni prihodi

6.634

116,4

17.320

113,3

23.954

114,1

Ukupni rashodi

6.486

113,5

15.877

112,4

22.363

112,7

Dobit razdoblja

514

149,7

2.107

131,2

2.621

134,5

Gubitak razdoblja

443

104,9

771

128,6

1.214

118,8

Neto dobit/neto gubitak

1.335

132,8

1.407

151,7

Prosječna mj. neto plaća

3.445

99,4

5.050

102,5

4.450

101,0

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

Valamar Riviera i prošle godine bila je najuspješnija tvrtka u Jadranskoj Hrvatskoj te je iskazala dobit od 336,7 milijuna kuna. Odmah nakon nje, vrlo je uspješno poslovao Grand hotel Lav iz Podstrane koji je ostvario 139,4 milijuna kuna dobiti te rovinjska Maistra s dobiti od 130,5 milijuna kuna. Najveći broj poduzetnika koji su poslovali u djelatnosti smještaja te pripremi i usluživanja hrane u Hrvatskoj bili su mikro poduzetnici. Njih je bilo registrirano 3868 u kontinentalnom te 4704 u jadranskom dijelu naše zemlje. Pritom su mikro poduzetnici koji posluju na kontinentu ostvarili prihode od gotovo 2,9 milijardi kuna te dobit razdoblja u visini od 152,9 milijuna kuna, ali su i jedini iskazali neto gubitak od 102,8 milijuna kuna. Najveću neto dobit djelatnosti turizma u kontinentalnom dijelu iskazali su veliki

poduzetnici i to u visini od 103,4 milijuna kuna. Najbolje poslovne rezultate u turizmu Jadranske Hrvatske iskazali su veliki poduzetnici s ukupnim prihodima od 7,1 milijarde kuna, dok je dobit razdoblja iznosila milijardu kuna, a neto dobit 850,4 milijuna kuna. S druge pak strane, mikro poduzetnici su iskazali neto gubitak od 125,1 milijun kuna.

ULAGANJE U KVALITETU PROIZVODA Komentirajući postignute rezultate u HUP-Zagrebu su rekli kako su iznimno zadovoljni činjenicom da su najbolji poduzetnik u Kontinentalnoj Hrvatskoj u kategoriji poslodavaca koji posluju u smještaju i pripremanju te usluzi hrane. Taj uspjeh je rezultat neprekidnog ulaganja u postizanje što bolje usluge i kvalitete, a sve s ciljem što većeg zadovoljstva njihovih

gostiju. “Ako smo u tome uspjeli, zasigurno smo jako sretni i zahvalni našim gostima i radnicima. Ulagali smo u poboljšanje kvalitete hotela Sheraton Zagreb i Westin Zagreb te u dovršenje svih kapaciteta u Mlinima i Srebrenom kod Dubrovnika. To je rezultiralo boljom kvalitetom i većim ostvarenim prihodima. U tom smjeru ćemo nastaviti i u nadolazećem razdoblju”, kažu u Upravi HUP-Zagreba.

Top 5 poduzetnika u djelatnosti I - pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane po dobiti razdoblja u 2016. g. u Kontinentalnoj Hrvatskoj (iznosi u tisućama kn) Rbr.

Naziv

Dobit razdoblja

Udio u dobiti razdoblja dj.I KHR

Ukupni prihod

Br. zaposl.

HUP-ZAGREB d.d.

64.936

12,6%

262.997

538

TUROPOLIS d.o.o.

61.305

11,9%

92.937

GLOBALNA HRANA d.o.o.

38.426

7,5%

377.918

693

CILIKA d.o.o.

14.332

2,8%

20.803

ESPLANADE OLEANDER d.o.o.

14.299

2,8%

86.840

142

Ukupno top 5 po dobiti dj. I KHR

193.297

37,6%

841.494

1.467

Ukupno 4.122 poduzetnika djelatnost I KHR

514.250

100,0%

6.633.891

20.291

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2016. godinu

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

“Poslovni model Valamar Riviere temelji se na brizi o ukupnom turističkom doživljaju svojih gostiju. To uključuje razvoj i održavanje turističke imovine, operativni menadžment hotela, kampova i ljetovališta te unapređenje turističke

inicijative te pozitivna kretanja potražnje za našim proizvodima i destinacijama na ključnim tržištima. Također, Valamar Riviera je vodeća kompanija u turizmu u Hrvatskoj i po ukupnim prihodima, kapacitetima i broju zaposlenih, što je

VALAMAR RIVIERA JE ISKAZALA DOBIT OD 336,7 MILIJUNA KUNA, DOK JE DRUGI GRAND HOTEL LAV S DOBITI OD 139,4 MILIJUNA KUNA ponude destinacije. U 2016. godini Valamar Riviera je deﬁnirala strateške ciljeve i strategiju rasta i razvoja poslovanja do 2020. godine”, rekla je Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica za poslovni razvoj i korporativne poslove Valamar Riviere. Dodala je kako strateški ciljevi te tvrtke uključuju ostvarenje dvoznamenkastog rasta operativne dobiti i povećanje operativne učinkovitosti, investicijski ciklus u portfelj u vrijednosti do dvije milijarde kuna, izvrsnost i inovativnost ponude i usluga, upravljanje odnosima s gostima, širenje strateških partnerstava i portfelja, poticanje održivog i društveno odgovornog razvoja destinacija, atraktivnu i dugoročno održivu dividendu za naše dioničare i status najpoželjnijeg poslodavca u turizmu. “Valamar Riviera uspješno ostvaruje zadane ciljeve kroz brojne strateške projekte i

vidljivo i iz poslovnih rezultata o kojima redovito izvještavamo investicijsku javnost”, zaključila je Ivana Budin Arhanić.

SVE VIŠE PODUZETNIKA U KONTINENTALNOJ HRVATSKOJ Kada se promatra broj svih poduzetnika u Kontinentalnoj Hrvatskoj, tada je vidljivo kako su oni zapošljavali 612.570 radnika, koji su ostvarili 492,5 milijardi kuna ukupnih prihoda, 467,2 milijarde kuna ukupnih rashoda, 29,4 milijarde kuna dobiti, 9,6 milijardi kuna gubitka te 19,7 milijardi kuna neto dobiti. Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 5239 kuna što je 1,9 posto više od plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini cijele Hrvatske. Na rast dobiti poduzetnika u Kontinentalnoj Hrvatskoj utjecali su poslovni rezultati 49.541 dobitaša, među kojima se izdvajaju Hrvatska Elektroprivreda, Hrvatski

Telekom, HEP-Operator distribucijskog sustava, Ina, Autocesta Rijeka-Zagreb te Pliva Hrvatska. Ako promatramo sve poduzetnike u Jadranskoj Hrvatskoj, dolazi se do podataka da su oni zapošljavali 240.540 radnika, koji su ostvarili 140,6 milijardi kuna ukupnih prihoda, 134,9 milijardi kuna ukupnih rashoda, 9,3 milijarde kuna dobiti, pet milijardi kuna gubitka te 4,3 milijarde kuna neto dobiti. Obračunata prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 4889 kuna što je 4,9 posto manje od plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske. Broj poduzetnika na 1000 radno sposobnih stanovnika u Jadranskoj Hrvatskoj bio je 36,2, dok je na razini Kontinentalne Hrvatske bio manji i iznosio je 29,7. Obratna je situacija u odnosu na broj zaposlenih na 1000 radno sposobnih stanovnika koji je prošle godine bio veći kod poduzetnika Kontinentalne Hrvatske, i to 254,9, a manji kod poduzetnika Jadranske Hrvatske 201,8. Uspoređujući statističke podatke Kontinentalne i Jadranske Hrvatske u razdoblju od 2013. do 2016. godine, vidljivo je da se broj poduzetnika povećavao u Kontinentalnoj Hrvatskoj, i to 15,2 posto, a pritom je njihova dobit povećana za 30,5 posto. Gubitak razdoblja smanjen je za 52,3 posto, dok je najveći rast ostvaren u neto dobiti, koja je kod poduzetnika Kontinentalne Hrvatske porasla za čak 753,2 posto. Kod poduzetnika Jadranske Hrvatske u promatranom razdoblju je ostvaren veći rast zaposlenih u odnosu na Kontinentalnu Hrvatsku, i to 5,9 posto. Pritom su ukupni prihodi rasli za 12,4 posto, a prosječna mjesečna neto plaća porasla je za 10,4 posto.

Top 5 poduzetnika u djelatnosti I - pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane po dobiti razdoblja u 2016. g. u Jadranskoj Hrvatskoj (iznosi u tisućama kn) Rbr.

Naziv

Dobit razdoblja

Udio. u dobiti dj. I JHR

Ukupni prihod

Br. zaposl.

VALAMAR RIVIERA d.d.

336.658

16,0%

1.559.110

2.594

GRAND HOTEL LAV d.o.o.

139.389

6,6%

280.408

193

MAISTRA d.d.

130.537

6,2%

955.002

1.561

JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI d.d.

111.790

5,3%

452.876

770

PLAVA LAGUNA d.d.

100.718

4,8%

544.588

942

819.091

38,9

3.791.983

6.060

2.106.554

100,0

17.319.767

39.473

Ukupno top 5 po dobiti dj. I JHR Ukupno poduzetnika djelatnosti I JHR

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2016. godinu

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO GLOBALNI TJEDAN PODUZETNIŠTVA

BITI NEOVISAN O POSLODAVCU Percepcija prosječnog hrvatskog radnika je da ih nadređeni i tvrtka iskorištavaju, a da sustav ne može učiniti mnogo za njih nezaposlenosti mladih i osoba koje su nedavno diplomirale u Europi. Sada su te osobe nešto starije i shvaćaju da se moraju pobrinuti za svoju sudbinu i pronaći alternativne načine za ostvarivanje dohotka koji ne uključuju oslanjanje na Vladu koja će im pronaći radna mjesta.

U PODUZETNIŠTVO BI I MUŠKARCI I ŽENE

9% rast pozitivnog stava prema poduzetništvu

35% ispitanika u Hrvatskoj može zamisliti pokretanje vlastitog posla

42% muškaraca i % žena

odlučit će se za poduzetništvo

lobalni tjedan poduzetništva, koji se svake godine održava u studenome, svjetska je inicijativa sa svrhom promicanja poduzetništva i poduzetničkog načina razmišljanja kod mladih, ali i ostalih dobnih skupina. Zadnje istraživanje koje je proveo GfK za kompaniju Amway u sklopu svojeg Global Entrepreneurship Reporta, pokazao je snažan rast poželjnosti poduzetničkog potencijala u Hrvatskoj, posebice među muškom populacijom kao i generalno u dobnim skupinama od 18 do 35 te od 35 do 49 godina. Global Entrepreneurship Report provodi se već devet godina u 44 zemlje. Kao razlog ovog rezultata nameće se zaključak da je gospodarska recesija prethodnih godina uzrokovala iseljavanje hrvatske radne snage u Europsku uniju i druge države te diljem svijeta (Sjedinjene Američke Države, Kanadu, Australiju...). Oni koji su ostali iskusili su gospodarsku depresiju i nemogućnost pronalaska posla nakon završetka fakulteta. Hrvatska je radna snaga imala najveću stopu

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

Štoviše, percepcija prosječnog hrvatskog radnika je da ih nadređeni i tvrtka iskorištavaju, a da sustav ne može učiniti mnogo za njih. Stoga je neovisnost od poslodavaca primarni razlog za pokretanje vlastitog poslovanja, priopćeno je iz Abeceda komunikacija. Bitno je istaknuti da je istraživanje pokazalo i da žene i muškarci podjednako pokazuju pozitivan stav prema poduzetništvu. Međutim, 42 posto muškaraca odlučit će se za poduzetništvo, dok će to učiniti tek 28 posto žena. Ukupno, rezultati pokazuju da se pozitivan stav prema poduzetništvu povećao za devet posto u odnosu na istraživanje provedeno prethodnu godinu, a poduzetnički potencijal pokazuje povećanje od 10 posto što znači da 35 posto ispitanika u Hrvatskoj može zamisliti pokretanje vlastitog posla. Zanimljivo je također da je pozitivan poduzetnički potencijal uočen kod 85 posto ispitanika sa završenim fakultetom. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1000 ljudi starijih od 15 godina, a tema mu je bila Poduzetništvo u promjenjivom radnom okruženju zemalja sudionica. Inače, Amway je kompanija za direktnu prodaju koja je osnovana 1959. godine. Globalna prodaja kompanije u 2015. godini iznosila je 9,5 milijardi dolara, zahvaljujući naporima više od tri milijuna Amwayevih nositelja posla i preko 21.000 zaposlenika u više od 100 zemalja i teritorija u svijetu. Amway nudi potrošačke proizvode i poslovnu mogućnost uz podršku globalnog agroposlovanja, proizvodnje, logistike i lanca opskrbe. (B.O.)

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

Pristojba umjesto trošarine za kupnju rabljenih vozila Izmjenama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila iznos pristojbe odredit će se posebnim pravilnikom i to temeljem starosti vozila i snazi motora u 12 razreda piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

lada je sa svoje prošlotjedne sjednice u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, kojim se hrvatski zakonodavni okvir prilagođava europskoj pravnoj stečevini. Sredinom ove godine na snagu je stupila uredba Europske komisije o emisiji plinova kojom se uvodi novi, globalno usklađeni homologacijski, postupak za mjerenje emisije ugljikova dioksida koji daje preciznije i vjerodostojnije podatke o emisiji tog plina. Državni tajnik u Ministarstvu ﬁnancija Željko Tufekčić istaknuo je kako se ove zakonske izmjene mogu okarakterizirati i kao nastavak porezne reforme kojom će se pojednostavniti administrativni postupak za tijela javne uprave i za građane. povećati transparentnost obračuna i sustava plaćanja te prepoloviti porezno opterećenje.

JEDNOSTAVNIJE I UZ MANJE TROŠKOVE “Sam zakon uređuje dva porezna oblika, posebni porez na motorna vozila i posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila. Predlaže se uvođenje upravne pristojbe, umjesto sadašnjeg poreza, koja bi se plaćala kod registracije vozila. Administrativni postupak stjecanja rabljenih vozila bitno će se skratiti. Sada kupac mora ići javnom bilježniku na ovjeru kupoprodajnog ugovora, potom u Poreznu upravu i platiti taj porez, a nakon toga slijedi odlazak u policijsku postaju radi promjene vlasništva vozila”, pojasnio je Tufekčić ističući kako će ovim izmjenama kupac sve obaviti na jednom mjestu, dok će se iznos pristojbe odrediti posebnim

S investitorima o refinanciranju cestarskih dugova Premijer Andrej Plenković na samom početku prošlotjedne sjednice Vlade istaknuo je kako se u Londonu vode pregovori s investitorima o refinanciranju gotovo 1,3 milijarde eura dugova cestarskog sektora kako bi se produljila njihova ročnost i snizile kamate. “Vjerujem da će rezultati razgovara koje vode ministar Marić i kolege ovih dana i u Londonu, Frankfurtu, Milanu i u Amsterdamu rezultirati jednim kvalitetnim refinanciranjem ovoga duga i nastavkom konsolidacije cestovnog sektora, a bez posezanja za čuvenom monetizacijom o kojoj se razgovaralo prije nekoliko godina”, rekao je premijer koji je još jednom čestitao svim poduzetnicima dobitnicima Zlatne kune.

pravilnikom i to temeljem starosti vozila i snage motora u 12 razreda. Prema podacima Ministarstva ﬁnancija, tijekom prošle godine evidentirano je ukupno 209.905 slučajeva oporezivanja odnosno izdanih rješenja s osnove posebnog poreza na promet rabljenih motornih vozila, od čega je ukupno 16.457 bilo oslobođeno plaćanja poreza, a od prikupljenog poreza u državnoj je

blagajni završilo 193,7 milijuna kuna. Predloženim zakonskim izmjenama za porezne obveznike očekuje se bitno smanjenje troška, što potvrđuje i projekcija ukupnog prihoda naplate buduće upravne pristojbe koja je od ukupnog lanjskog prihoda od posebnog poreza na motorna vozila manja za gotovo 100 milijuna kuna. Zakon bi stupio na snagu s prvim danom 2018. godine.

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO 28. FORUM POSLOVANJA NEKRETNINAMA

RAST NA DOBRIM REZULTATIMA GOSPODARSTVA Zajedničko i koordinirano djelovanje svih čimbenika može jamčiti rast i razvoj poslovanja koje se donedavno dobrim dijelom odvijalo u sivoj zoni i bilo zapostavljeno, ističe Zaher piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Kroz Komoru posrednici u poslovanju nekretninama dobivaju jaču moć u ostvarenju interesa i povezivanju s kolegama u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu. HGK želi biti sukreator donošenja odluka u gospodarskim politikama.

Josip Zaher, potpredsjednik HGK

ektor poslovanja nekretninama, ako je vjerovati procjenama, čekaju dobre godine. Rast bruto domaćeg proizvoda, dobri turistički rezultati i završetak dugotrajne krize u građevinskom sektoru, smanjenje kamata na kredite, općenito smanjenje rizika cijele države i pojačan interes državljana EU-a za nekretnine u Hrvatskoj trebao bi potaknuti rast ovog sektora, istaknuto je na 28. forumu poslovanja nekretninama koji se održao poteklog petka u Zagrebu. Skup je organiziralo Udruženje poslovanja nekretninama Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore i privukao je više od tristotinjak sudionika - članice Komore te sve institucije i stručnjake uključene u područje poslovanja nekretninama. Na ovom skupu koji je središnji događaj industrije poslovanja nekretninama, koji pridonosi razvoju i boljoj poziciji struke na tržištu Republike Hrvatske i u regiji te povećanju znanja svih sudionika iz ovog područja sudionici su se informirali o novinama u važećoj zakonskoj regulativi.

RAST BROJA IZDANIH GRAĐEVINSKIH DOZVOLA “Zadnje prognoze Europske komisije koje su podigle procjenu rasta ovogodišnjeg BDP-a sa 2,9 na 3,2 posto nas vesele jer događanja koja su mogle urušiti dobar dio gospodarstva nisu bitno utjecala na našu ekonomiju koja se diže nakon niza godina pada”, kazao je potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i ﬁnancije Josip Zaher. “Veseli i rast broja izdanih građevinskih dozvola koji je u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na prošlu veći za oko 25 posto, a značajnom stopom od 18 posto rasla je i predviđena vrijednost radova koji se planiraju

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

u projektima za koje su izdane dozvole. Pozitivna kretanja vide se i u stanogradnji. Jača interes investitora, pozitivno djeluju i poticaji države, a pomažu i niže kamatne stope i

UDRUŽENJE POSLOVANJA NEKRETNINAMA HGK USVOJILO JE ETIČKI KODEKS KAKO BI SE STRUKA SAMOUREDILA I UNAPRIJEDILA raspoloživost tvrtki za ulazak u građevinske projekte pa se već bilježi rast od 27,8 posto u odnosu na prethodno razdoblje”, naglasio je Zaher. Pozitivnom dojmu pomažu i podaci o turističkim posjetima koje prate odlični ﬁnancijski rezultati. “Bilježimo gotovo 101 milijun noćenja, što je znatno više od prošlogodišnjih 90 milijuna, a taj rast omogućili su i novi kapaciteti. Nastavak ovog rasta bit će moguć i preko djelatnosti građevinskog sektora, ali i vas koji se bavite poslovanjem nekretninama. Upravo dizanje sektora građevine pridonijetće ukupnom rastu BDP-a te rastu plaća i u gospodarstvu”, smatra Zaher. “Kroz Komoru posrednici u poslovanju nekretninama dobivaju jaču moć u ostvarenju interesa i povezivanju s kolegama u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu. HGK želi biti sukreator donošenja odluka u gospodarskim politikama.

Zajedničko i koordinirano djelovanje svih čimbenika može jamčiti rast i razvoj poslovanja koje se donedavno dobrim dijelom odvijalo u sivoj zoni i bilo zapostavljeno. Djelatnost se nije razvijala ni stručno niti obujmom”, tvrdi Zaher. Udruženje poslovanja nekretninama HGK, u nedostatku zakonodavne regulative, usvojilo je Etički kodeks kako bi se struka samouredila i unaprijedila, a njegova posljednja verzija omogućila je razvoj povjerenja korisnicima i posrednicima u ovom poslovanju. Na Forumu su novim potpisnicima Kodeksa predane potvrde o njegovu prihvaćanju, a svi oni koji ga još nisu potpisali, pozvani su da to učine.

ODOBRENO 2320 ZAHTJEVA ZA SUBVENCIONIRANE STAMBENE KREDITE “Prema upitima i anketama koje smo provodili po terenu pokazalo se da Zakon o porezu na nekretnine nije spreman za primjenu. Većina građana iskazala je nezadovoljstvo i neznanje, a bilo je puno i nejasnoća i krivih shvaćanja o njemu, i to je glavni razlog zašto je povučen”, kazala je Marijana Vuraić Kudeljan, zamjenica ravnatelja Porezne uprave pri Ministarstvu ﬁnancija. Na skupu su uspoređena i tri glavna poreza - porez na dobit, porez na dohodak i porez na dodanu vrijednost - između zemalja članica Europske unije i zemalja regije. “Analiza pokazuje kako su stope poreza na dobit niže od europskog prosjeka, poreza na dohodak u prosjeku zemalja EU-a, a jedino po visini PDV-a Hrvatska je sa Švedskom i Danskom na vrhu, ispod Mađarske koja ima stopu od 27 posto, ali zato su druga dva poreza na najnižim razinama u cijelom EU”, istaknula je Marijana Vuraić Kudeljan. Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, govorio je

o Strategiji prostornog razvoja Republike Hrvatske i subvencioniranim stambenim kreditima za koje je primljeno gotovo 2400 zahtjeva, dok ih je odobreno više od 2320. Prosječni stan koji kupci žele kupiti je površine 92 četvorna metra, a prosječna cijena je 1079 eura po četvornom metru. Krediti su bili odobreni u prosjeku na rok od 20 godina s anuitetima od oko 2900 kuna, a prosječni podnositelj zahtjeva za kredit imao je 31 godinu. “Hrvatsku i dalje muče nesređeni temelji državnih registara. Samo 174 od 3351 općine uskladilo je katastar i zemljišne knjige”, upozorio je Uhlir. U prvih devet mjeseci ove godine Carinska uprava je obavila više od 10.000 nadzora nad radom posrednika u poslovanju nekretninama. Izdano je više od 5000 prekršajnih naloga u iznosu od 5,1 milijun kuna. Istovremeno, zabilježeno je gotovo 570 nepravilnosti zbog neregistrirane djelatnosti za što je izdano kazni u vrijednosti milijun kuna, te više od 840 nepravilnosti u trgovanju nekretninama za koje je izdano kazni za 1,5 milijuna kuna. Na Forumu se govorilo o novostima u zakonima o gradnji i o prostornom uređenju, planovima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja u sljedećoj godini, provedbi Zakona o posredovanju u prometu nekretnina, aktualnostima u oporezivanju nekretnina, određivanju pomorskog dobra, pravnom okviru obavljanja djelatnosti posrednika u prometu nekretnina u EU, nadzoru nad posrednicima u prometu nekretnina, zaštiti osobnih podataka. Sudionici su se educirali o mjerama za sprečavanje pranja novca i ﬁnanciranja terorizma, što je i zakonska obveza, a Gregorz Gurbala, gost iz Poljske, predstavio je trendove na tržištu nekretnina u Poljskoj.

SAMO 174 OD 3351 OPĆINE USKLADILO JE KATASTAR I ZEMLJIŠNE KNJIGE, UPOZORAVA UHLIR

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO WOMEN IN ADRIA

VRIJEME JE ZA PODUZETNICE Ni najefikasniji javni sektori nikad neće biti lideri u inovativnim rješenjima, ali mislim da je sad vrijeme da se strategija razvoja ženskog poduzetništva počne brže implementirati, ističe Ivana Matić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

apraviti onaj prvi korak je i najteže, upravo će vam tim riječima većina žena opisati vlastiti ulazak u poduzetničke vode. I onda kad se odluče napraviti taj prvi korak, većina njih nailazi na prepreke glede dostupnosti sredstava, informacija, tržišta i educiranja. Temeljni izazov stoji pred zakonodavstvima, odnosno državnim politikama zemalja koje se ogledaju u osiguranju državnih mjera za efikasno identificiranje i rješavanje problema poduzetnica. No na državi je da stvara okvire, a na ženama da se prestanu bojati i odluče ostvariti vlastite poslovne priče. “Žensko poduzetništvo je kompleksna tema. U kojem god smjeru krenete, imate pune ruke posla, zbog toga je važna edukacija poduzetnica”, smatra Alma Sagani iz Instituta za razvoj ženskog poduzetništva i vodstva Adria, koja ističe kako je uz edukaciju važna i umreženost. Povodom Svjetskog dana poduzetnica, a u organizaciji mreže poduzetnica i poslovnih žena Women in Adria, u Zagrebu su protekli tjedan uručene nagrade najboljim hrvatskim poduzetnicama. ne. “Ovogodišnji izbor najboljih poduzetnica je pokazao koliki kapacitet imaju hrvatske poduzetnice. Sad je ključni trenutak da se taj kapacitet iskoristi jer Hrvatska nužno treba poduzetništvo koje raste organski i s kalkuliranim preuzimanjem rizika. To su upravo kvalitete žena u poduzetništvu koje je već prepoznao privatni sektor i prilagođava poduzetnicama svoju ponudu. Ni najefikasniji javni sektori nikad neće biti lideri u inovativnim rješenjima, ali mislim da je sad vrijeme da se strategija razvoja ženskog poduzetništva počne brže implementirati”, ocijenila je direktorica mreže Women in Adria Ivana Matić.

Tihana Šmitran, Anamarija Cicarelli, Selma Smajić i Josipa Maslać Petričević

NE BOJTE SE PADA Vlasnica tvrtke Naftalina Josipa Maslać Petričević je pobjednica u kategoriji Inspirativna poduzetnica godine. “U svom radnom vijeku imala sam mnogo uspona i padova, ali uvijek sam bila spremna na pobjedu. Rano sam krenula u poduzetništvo, pomoglo mi je i to što sam uvijek nastojala misliti pozitivno i bila okružena ljudima koji dijele moju strast prema poslu”, rekla je Josipa Maslać Petričević, navodeći kako je njezina tvrtka Naftalina među vodećim hrvatskim tvrtkama u tekstilnoj industriji, sa 35 godina tradicije, 75 zaposlenih i proizvodnim pogonom većim od 2000 četvornih metara. Perspektivna poduzetnica godine je je Selma Smajić, vlasnica tvrtke Ures, koja se bavi uzgojem bilja i bobičastog voća, hortikulturom i cvjećarstvom. “S obzirom na to da se ovih dana jako puno govori o jednom velikom poduzetniku, čija sjena pada na sve nas, smatram da je važno pokazati sve ove dobre primjere odgovornog poduzetništva koji se očituju i u ispunjavanju obveza prema svima i poštivanju svojih djelatnika”, istaknula

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

je Selma Smajić koja uskoro planira i dio svog poslovanja širiti franšiznim putem. Pobjednica u kategoriji Mikro poduzetnica godine je Anamarija Cicarelli, vlasnica tvrtke Interligo, koja se bavi unapređenjem poslovanja malih poduzetnika u turizmu. “Poduzetnici padaju, ali se nakon pada moraju podići i nastaviti dalje. U našem poslu je dobro uvijek istraživati, gledati oko sebe i nema većeg užitka nego doživjeti kako se vaša tvrtka razvija i raste”, rekla je Anamarija Cicarelli. Start-up poduzetnica godine je Tihana Šmitran, direktorica produkcijske tvrtke Amulet Studio. Njezina tvrtka je osnovana prije tri godine i zapošljava pet radnika. Domaćim i inozemnim klijentima nudi usluge u segmentima marketinga, produkcije i inovativnih medija, a ove je godine otvorila podružnicu u Estoniji. “Velika prekretnica za tvrtku bio je završetak produkcije animiranog serijala Black&White koji nam je omogućio izlazak na globalno tržište”, istaknula je Tihana Šmitran dodavši kako se poslovni neuspjesi često događaju i zbog tromosti sustava.

POSLOVANJE AGROKOROVIH SEKTORA

POZITIVNIH DEVET MJESECI POSLOVANJA Sektor maloprodaje i veleprodaje ostvario je 11,53 milijarde kuna prihoda, kompanije iz Poslovne grupe Prehrana uprihodile su 6,5 milijardi kuna, a kompanije iz Divizije Poljoprivreda dvije milijarde kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

grokorovi sektori prehrane, poljoprivrede te maloprodaje i veleprodaje u prvih devet ovogodišnjih mjeseci poslovali su s dobiti, pokazuje redovito mjesečno izvješće izvanredne uprave tog koncerna. Sektor maloprodaje i veleprodaje, koji uključuje Konzum Hrvatska i Konzum BiH, Tisak, Velpro centar i Velpro BiH, ostvario je u tom razdoblju 11,53 milijarde kuna prihoda te pozitivnu EBITDA-u od 13 milijuna kuna. Usporedbe radi, potkraj kolovoza EBITDA je bila negativna i to 193 milijuna kuna. Kompanije iz Poslovne grupe Prehrana, koju čine Jamnica, Roto dinamic, Sarajevski kiseljak, Ledo, Frikom, Ledo Čitluk, Zvijezda, Dijamant i PIK Vrbovec, ostvarile su prihod od 6,5 milijardi kuna te dobit prije kamata, poreza i amortizacije od milijardu kuna. Tvrtke iz Divizije Poljoprivreda, koju čine Belje, PIK Vinkovci, Vupik i Agrokor Trgovina, ostvarile su dvije milijarde kuna prihoda i 227 milijuna kuna EBITDA-e.

IZAZOVAN ALI DOBAR RUJAN “Rujan je bio izazovan mjesec jer su vremenske prilike puno ranije završile ljetnu sezonu u odnosu na 2016., što je utjecalo na prihode i maržu za nekoliko poduzeća. Rani pokazatelji upućuju na to da će izvješće za listopad pokazati puno bolje vijesti budući da se očekuje povoljniji utjecaj vremenskih uvjeta”, stoji u izvješću koje potpisuje izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak. Konzum prvih u devet mjeseci bilježi 6,85 milijardi kuna prihoda, te EBITDA-u od 220 milijuna kuna. U izvješću se ističe kako su dani zaliha i dalje u opadanju u odnosu na prošlu godinu. Potkraj rujna oni su iznosili 32 dana, budući da su ukupni volumeni smanjeni, dok je nedostatak robe na skladištu i dalje iznad poželjne razine te je uteg za promet. Tisak je u prvih devet mjeseci uprihodio 1,56 milijardi kuna, dok mu je EBITDA bila negativna

i iznosila je 29 milijuna kuna. Velpro-centar ostvario je 1,35 milijardi kuna prihoda i negativnu EBITDA-u od 85 milijuna. Jamnica je u prvih devet mjeseci ostvarila prihode od 1,07 milijardi kuna i EBITDA-u od 274 milijuna kuna. Ledo je u istom razdoblju uprihodio 896 milijuna kuna, uz EBITDA-u od 209 milijuna kuna. Inače, u Ledu su u rujnu zabilježili pad prodaje sladoleda od 28 posto u odnosu na proteklu godinu zbog lošeg vremena, ali i istodobno povećanje prodaje u segmentu zamrznute hrane od 19 posto. Zvijezda je u devet mjeseci ove godine imala prihode od 490 milijuna kuna i EBITDA-u od 45 milijuna kuna. PIK Vrbovec ostvario je u tom razdoblju 1,34 milijarde kuna prihoda i 92 milijuna kuna EBITDA-e, dok su prihodi Belja bili 932 milijuna kuna i 146 milijuna kuna EBITDA-e. Vukovarski Vupik je u prvih devet mjeseci ostvario 229 milijuna kuna prihoda te EBITDA-u od 49 milijuna kuna, a PIK Vinkovci 238 milijuna kuna prihoda uz EBITDA-u od 16 milijuna kuna.

Rani pokazatelji upućuju da će izvješće za listopad pokazati puno bolje vijesti budući da se očekuje povoljniji utjecaj vremenskih uvjeta. Ante Ramljak, izvanredni povjerenik za Agrokor

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

PRIČA S RAZLOGOM DETAS GRUPA

LED RASVJETA STIŽE IZ PAKRACA Investicija teška pet milijuna kuna donosi 40 novih radnih mjesta i znači iznimno puno za grad i okolicu koji još uvijek itekako osjećaju posljedice ratnog stradanja piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

P Kroz realizaciju ovog projekta razvio se prijateljski odnos poduzetnika i lokalne vlasti, a bez takvog pristupa je teško ostvariti uspjeh.

Vedran Neferović, zamjenik župana požeško-slavonskog

akrac je prije nekoliko dana dobio novi proizvodni pogon za proizvodnju LED rasvjete i LED signalizacije koji je izgradila Detas Grupa, tvrtka nastala iz partnerstva talijanske obitelji Durin i lokalne obitelji Bartoš koja je njihovo poslovanje proširila na Hrvatsku i regiju. Investicija teška pet milijuna kuna donosi 40 novih radnih mjesta i znači iznimno puno za grad i okolicu koji još uvijek itekako osjećaju posljedice ratnog stradanja. Ne čudi stoga što su se na svečanom otvaranju okupili predstavnici svih razina lokalne vlasti koju su poduzetnici uvelike hvalili. U privlačenju investitora sigurno je pomogla odluka da im se oprosti 140.000 kuna komunalnog doprinosa, ali osjetilo se da je suradnja Detasa i institucija uistinu na prijateljskoj razini. To se dalo iščitati i iz riječi Giorgija Durina, osnivača Detas Grupe, koji je istaknuo da u Italiji nikad nisu osjetili toliko povjerenje institucija.

SPREMNI ZA NOVE IZAZOVE “Uz Hrvatsku mene i moju obitelj veže duga tradicija, moji preci sudjelovali su u elektriﬁkaciji Brijuna još u 19. stoljeću. Zemlja je prekrasna, potencijal za razvoj je ogroman, a ovom prilikom bih posebno želio zahvaliti našim zaposlenicima koji su lani radili u teškim uvjetima, ali sada imaju novu, klimatiziranu halu i zajedno smo spremni za nove izazove”, poručio je Durin, a na njegove riječi se nadovezao njegov partner u Hrvatskoj Zdravko Bartoš ispričavši kako je njihova suradnja počela. “Početkom 2010. odlučili smo usvojiti nove tehnologije u rasvjeti, a LED tehnologija je tada bila tehnološki hit pa smo otišli u Kinu i upoznali desetak proizvođača. No nakon obilaska tvornica brzo smo uvidjeli da tamo nećemo partnera. Krenuli smo tražiti partnera u Europi i posjetili sajmove, pa tako i onaj u Milanu gdje smo vidjeli prostor Detasa koji je izlagao baš ono što smo tražili, a tu smo upoznali i

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

gospodina Durina. Odmah po završetku obišli smo njihove pogone, vidjeli da su obiteljska tvrtka s dugom tradicijom koja posluje moderno i prati tehnološke trendove. Prvi ugo-

VIŠE OD 80 POSTO PROIZVEDENE RASVJETE I SIGNALIZACIJE U NOVOJ TVORNICI IZVOZIT ĆE SE U ZEMLJE EU-a vor o suradnji potpisali smo 2012., koji nam je omogućio prodaju rasvjete u državama regije, a suradnja se vrlo brzo razvijala pa smo odlučili osnovati zajedničku tvrtku u Hrvatskoj”, kazao je Bartoš dodavši kako je baš tada Općina Pakrac donijela mjere koje olakšavaju investicije u proizvodnju. Obratio im se sa svojim planovima da dovede proizvodnju upravo u Pakrac pa s zajedno s njima otišao posjetiti pogone Detasa u Italiju i ﬁnalizirati dogovore o ulaganju. Bartoš se prisjetio kako je tvornica niknula na zemljištu koje je pripadalo pakračkoj bolnici te je u ratu bilo pod minama, a danas je dio industrijske zone Pakrac 5. To najbolje oslikava polagani, ali sigurni ekonomski napredak Pakraca i cijele zapadne Slavonije koji su pretrpjeli ogromna materijalna razaranja. Ukupna ratna šteta procijenjena je na 265 milijuna eura, a izgubljeno je oko 2500 radnih mjesta pa je ova investicija tek mali korak u bolje sutra za građane tog područja. “Ova tvornica je plod sinergije i siguran put u budućnost. Osjeća se velika energija i želja

među ovim ljudima da se popravi društvo u kojem živimo”, istaknuo je Bartoš. Više od 80 posto proizvedene rasvjete i signalizacije u novoj tvornici izvozit će se u zemlje EU-a, dok će se u Pakracu organizirati i treninzi za projektante i elektroinstalatere pa iz Detasa pozivaju sve zainteresirane da im se pridruže. “Danas svi pričaju o iseljavanju, a ja bih rekla da treba ići i u Kinu i u Italiju, ali onda se vratiti doma s novim znanjem i pokrenuti nešto u vlastitoj zajednici. Naša obveza je tome podučavati mlade, a ovo je odličan primjer koji im možemo pokazati”, istaknula je Anamarija Blažević, gradonačelnica Pakraca, pozvavši sve investitore da ulažu u Pakrac jer, poučeni iskustvima otvaranja ovog pogona, planiraju niz poticaja za poduzetnike koji se odluče za ulaganje u njihov kraj. Davor Huška, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova EU te bivši gradonačelnik Pakraca, poručio je kako mu je drago da je Durin bio ozbiljan investitor koji nije imao nemoguće zahtjeve za lokalnu upravu. “Posebno pamtim jednu rečenicu koju mi je rekao nakon što smo sklopili dogovor o ulaganju u Pakracu da mi je gradonačelnik Brescije, mog grada, posvetio 10 posto vremena koliko ste mi posvetili vi, nikad ne bih otišao iz Italije. Sve ostalo je povijest, odnosno budućnost za Pakrac i njegove građane“, kazao je Huška.

REFORMAMA ULAGAČIMA OLAKŠATI POSLOVANJE Vedran Neferović, zamjenik župana požeškoslavonskog, naglasio je kako nažalost nije čest slučaj da se u Slavoniji događaju nove investicije i otvaraju nova radna mjesta. “Zato je ovo

ulaganje vrlo važno jer pokazuje da je naš stav prema investitorima pozitivan. Kroz realizaciju ovog projekta razvio se prijateljski odnos poduzetnika i lokalne vlasti, a bez takvog pristupa je teško ostvariti uspjeh. Ne sumnjam da će od proizvodnje, koja će odavde ići u izvoz, dio svjetlosti ostati i u ovoj županiji i donijeti optimizam ljudima koji ovdje žive”, poručio je Neferović. Izaslanica premijera, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman kazala je kako je ovo rezultat dugogodišnjeg rada lokalnih vlasti i investitora. “Prioritet Vlade je poticati gospodarstvo, a ovo je odličan primjer po kojem se možemo ravnati ubuduće”, rekla je Nataša Mikuš Žigman naglasivši kako je izuzetno bitno da na krilima dobrih makroekonomskih pokazatelja krenu

Anamarija Blažević, gradonačelnica Pakraca

ANAMARIJA BLAŽEVIĆ POZVALA JE INVESTITORE DA ULAŽU U PAKRAC JER PLANIRAJU NIZ POTICAJA ZA PODUZETNIKE strukturne reforme koje bi ulagačima dodatno olakšale poslovanje u Hrvatskoj. Detas Grupa svoj je novi pogon izgradila na 2000 četvornih metara, uz isto toliko uređene površine oko tvornice. Planirana su i buduća ulaganja, ovisno o razvoju proizvodnje pa je u tu svrhu otkupljeno zemljište od 18.000 četvornih metara u Gospodarskoj zoni Pakrac 5, a do kraja investicijskog ciklusa ukupna ulaganja povećat će se s pet na 7,5 milijuna kuna. 20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

PREDSTAVLJAMO NEW ART SOUVENIRS, Varaždin

ISTO, A UNIKATNO Mi imamo stvari koje su slične onome što imaju druge suvenirnice i poklon-trgovine, no naša dodana vrijednost je osobni štih i posebnost, kaže Jelena Stambolec trgovine, no naša dodana vrijednost je osobni štih i posebnost, te vrlo male serije i unikatnost. Primjerice, vrećice punjene lavandom koje izrađujemo samo su sadržajem iste kao kod naših kolega koji kreiraju slične proizvode. Naše vrećice za lavandu su posebne, drugačije, unikatne i imamo nešto što je moderno, a s druge strane je taj suvenir i narodni i ističe hrvatski identitet”, kaže Jelena Stambolec.

VELIKI INTERES Interes je velik jer proizvodi su jedinstveni, često personalizirani, tako da je sada već problem zadovoljiti potražnju, no postoje planovi i za širenje posla. “Planovi su nam takvi da od

D Planovi su nam takvi da od sljedeće godine krećemo sa širenjem prodaje. Ono što je sigurno jest to da ćemo krenuti s prodajom na moru te približiti turistima našu posebnost i našu ponudu. Jelena Stambolec

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

vije sestre, jedna sa smislom za dizajn, a druga sa smislom za posao, pokrenule su malu manufakturu u kojoj se proizvode vrlo zanimljivi suveniri. Cijeli put od ideje do posla trajao je nešto dulje i kada je bio spreman, krenulo se u konkretno rješavanje posla, kaže sestra sa smislom za posao Jelena Stambolec. “Ideja za pokretanje posla bila je u početku moja. Moja sestra Manuela Kraljić Marsenić je dizajnerica i umjetnica od rođenja. Uvijek je nešto crtkala, izrađivala, šivala, oblikovala, i to su svi oko nje primjećivali i hvalili njezin rad i ideje. Meni je palo na pamet da bismo zajedno mogle jako dobro poslovati. Njen posao bio je dizajn, u čemu je izvrsna i među našim prijateljima i poznanicima već jako poznata, a moj je bio da odradim ono što znam bolje od nje - komuniciranje s ljudima, rad u marketingu i na promociji onoga što Manuela može napraviti rukama i, naravno, na kraju prodaja”, kaže Jelena Stambolec. S ozbiljnim poslom počele su u ožujku ove godine i, zahvaljujući usmenoj predaji i društvenim mrežama, o njima se već puno toga zna. “Svi mi koji se bavimo ovim poslom moramo raditi ono što kupci najviše traže, odnosno što tržište očekuje i što od suvenira ili poklona očekuju. Gotovo svi naši klijenti koji nam dolaze u trgovinu ili se s njima srećemo na sajamskim prodajnim izložbama žele nešto posebno, drugačije, što nitko nema i upravo je to ono što radimo. Mi imamo stvari koje su slične onome što imaju druge suvenirnice i poklon-

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

DVIJE SESTRE, DIZAJNERICA I EKONOMISTICA POKRENULE SU MANUFAKTURU ZA PERSONALIZIRANE POKLONE I SUVENIRE sljedeće godine krećemo sa širenjem prodaje. Sigurno je to da ćemo krenuti s prodajom na moru te približiti turistima našu posebnost i našu ponudu. Vrlo vjerojatno ćemo za početak postaviti štand u nekom od primorskih gradova u kojima ćemo ići u izravnu prodaju. S druge strane, nećemo stati s našom promocijom na izravan način. I dalje planiramo sudjelovati na svim sajamskim priredbama u blizini i na koje možemo doći. No nikako nećemo zapostaviti svoje glavno prodajno i promotivno mjesto našu prodavaonicu koju imamo u Varaždinu. Naši vjerni kupci koji su nam prvi pomogli u širenju poslovanja i prodaje i dalje će imati svoje mjesto na kojem ćemo izravno komunicirati, primati posebne narudžbe za poklone i suvenire i gdje ćemo im moći ponuditi naše sasvim posebne proizvode”, zaključila je Jelena Stambolec. (K.S.)

PRIVREDNI VJESNIK

tlocrt

broj 4005 20. studenoga 2017. poseban prilog o nekretninama, uređenju i graditeljstvu

GRAĐEVINSKI SEKTOR I IZVOZ

KAKO DO JAMSTAVA ZA POSLOVE NA INO TRŽIŠTIMA? Problem je u tome što banke zbog povećanog rizika koji je posljedica aktualnih zbivanja na gospodarskoj sceni sve više zaoštravaju kreditnu politiku prema građevinarstvu, ističe Purić piše Tihomir Dokonal

rađevinski sektor je među onima koje je recesija najteže pogodila. Kao i mnoge druge tvrtke, u nedostatku posla na domaćem tržištu građevinari su bili prisiljeni okrenuti se inozemnim tržištima na kojima se mogu postići bolje cijene uz veću sigurnost naplate. Prema podacima HNB-a vrijednost građevinskih usluga u inozemstvu porasla je od 2011. do 2016. sa 86,5 na 132,2 milijuna eura. Udio građevinskih usluga u ukupnom izvozu usluga povećan je sa 0,9 na 1,1 posto. Vrijednost građevinskih usluga obavljenih u inozemstvu u prvom polugodištu ove godine je 38 milijuna kuna. Podaci DZS-a pokazuju da je vrijednost izvoza u eurima u 2012. i 2016. gotovo jednaka: 56,15 naprema 56,73 milijuna eura. Udio građevinara u izvozu u tom razdoblju pao je sa 0,58 na 0,46 posto. Vrijednost izvoza građevinskih poduzeća u prvih osam mjeseci 2017. je 23,62 milijuna eura. Za proboj na strana tržišta važno je imati i logističku podršku, od gospodarske diplomacije do banaka. Problem je u tome što banke zbog povećanog rizika koji je posljedica

aktualnih zbivanja na gospodarskoj sceni sve više zaoštravaju kreditnu politiku prema građevinarstvu, kaže Josip Purić, predsjednik Uprave GP-a Krk. Investitori pak traže sve jače instrumente osiguranja, primjerice bankarska jamstva sa sve dužim rokovima. “Hrvatske graditelje u ovom segmentu očekuju teški dani”, procjenjuje Purić.

HBOR BEZ PROGRAMA PRILAGOĐENIH GRAĐEVINARIMA Očekivalo bi se da pri izlasku na strana tržišta građevinari imaju podršku HBORa u vidu garancija i kredita. Predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko je na HBOR-ovoj Međunarodnoj konferenciji o poticanju izvoza rekla kako je ta banka u prvih devet mjeseci 2017. kroz jamstva, kredite i osiguranja izvoza podržala hrvatski izvoz sa 8,4 milijarde kuna. GP Krk je potkraj 2016. preko HBORa realizirao kredit od 25 milijuna kuna iz programa Izvoz-IBRD. Iz Programa razvoja gospodarstva realizirana su dva kredita čiji su kreditori PBZ i HBOR. “Suradnja s HBOR-om je vrlo dobra i mislimo da ima potencijala za unapređenje”, smatra Purić.

Nažalost, HBOR, za razliku od nekih drugih gospodarskih segmenata poput turizma ili malih poduzetnika, nema programe prilagođene građevinarima. Nema ni podataka o podršci izvoznicima u građevinskom sektoru. Iz HBOR-a su nam poručili da, iako nemaju poseban program, građevinske projekte financiraju kroz druge programe poput onih kojima se financiraju infrastrukturni projekti. IGH glavninu garantnih poslova ugovara sa Zagrebačkom bankom. Garantni okvir je gotovo ispunjen, ali uvijek se neke garancije oslobode i otvore novi prostor, kaže predsjednik Uprave Ivan Paladina. Osim toga, IGH ima garantne okvire s još dvije manje banke, BKS i Karlovačkom bankom. “Potkraj 2016. obratili smo se HBOR-u da nas podrži za izvozne poslove u Gruziji. Iako je bilo dobre volje, nismo uspjeli pravodobno dobiti njihovu podršku. Kad smo je dobili, situacija se već promijenila - odradili smo već pola posla, dali depozite - i bilo nam je preskupo mijenjati uvjete. Nadam se da će nas u sljedećoj iteraciji kada budemo imali potrebu za nečim takvim HBOR podržati”, zaključio je Paladina.

intervju IDIS TURATO, arhitekt

ARHITEKT JE MENADŽE PROMJENE, A NE ISKLJ UMJETNIK Arhitekt shvaća cjelinu, ima pregled nad svim dionicima, sustavima i dijelovima složenog procesa koji se zove gradnja. Ako ne zna s novcem, ne može raditi za klijente koji mu na raspolaganje stave stotinjak milijuna kuna piše Marija Brkanić Kulenović

dis Turato nagrađivani je hrvatski arhitekt koji je projektirao brojne vrtiće, škole, hotele, muzeje, trgovačke centre... Trenutačno je zaokupljen radom na hotelu od 25 soba i vinskom podrumu za vinara Rožanića iz Motovuna. Budući da i predaje na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu, živi na relaciji Rijeka - Zagreb.

 Angažirani ste na projektu motovunskog hotela. Prije dvije godine završen je Hotel Navis koji je također Vaše djelo. Koliko ste se preorijentirali na turizam? - Puno sam zadnjih godina radio hotele, jer se u turizmu pojavila kritična masa poduzetnih i veoma pametnih ljudi koji su se kao privatni investitori pokazali sposobnima povući novac iz fondova Europske unije. Riječ je o manjim, održivim hotelima, jer mi se čini da više ne smijemo živjeti u uvjerenju da ćemo raditi isključivo nove ‘Babine kukove’ sa 5000 soba. Takav koncept turizma i hotelijerstva se danas, ako i postoji, preselio u Dubai, Katar, Kinu ili Singapur.

 Kakva mora biti suradnja investitora

Čini mi se da u današnje vrijeme i održivost i zelena gradnja postaju mit

i arhitekta? - Investitor i arhitekt moraju biti jedno tijelo, a njihov međusobni klik je preduvjet suradnje. Arhitektura se ne može raditi bez druge strane. Danas ima mnogo pametnih i informiranih investitora koji dobro paze što rade. I kada angažiraju arhitekta, ne angažiraju ga samo iz umjetničkih i estetskih razloga, nego vide da će s njime riješiti probleme koji stoje pred njima. Zato se ja oduvijek borim za potpuno resetiranje pozicije i uloge arhitekta. Arhitekt je menadžer promjene, a ne isključivo umjetnik, kako se to godinama sugerira. On mora

2 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

upravljati brojnim nepredvidivim odnosima, sustavima, ne samo prostornim i oblikovnim. Arhitektonska struka danas je izuzetno složena.

 Korespondira li obrazovni sustav s potrebama tržišta za arhitektima? - Smatram da fakulteti u Europi trenutačno proizvode puno i previše arhitekata. Na većini fakulteta arhitekture se tijekom studija, nažalost, ne govori studentima o tome da će mnogi od njih biti tehnički crtači, BIM 3D radnici, jer je 90 posto današnje arhitekture, zbog sveopće digitalizacije, standardizacije i softverizacije, samo puko tehničko crtanje, što baš i nije neki privlačan posao. Na poziciju na kojoj sam danas ja će, realno, doći jedan od 500 diplomiranih arhitekata. Taj proces iziskuje talent, ali i beskrajnu koncentraciju, volju, trud, odricanje… Srednjoškolcima se daje kriva informacija bazirana na stanju iz 19. stoljeća kada je u svijetu, ali i u Hrvatskoj, bilo bitno manje arhitekata pa ljudi krenu studirati s krivom idejom. Rješenje je možda da se fakulteti raspodijele na niz specijaliziranih dijelova - inženjerski, menadžerski, planerski, građevinski, umjetnički, prema afinitetima ljudi. Pri gradnji i projektiranju je potrebno mnogo stručnjaka, ne samo arhitekata umjetnika. Nama nedostaje veliki broj izvođača, planera, aktivista, kvalitetnih konstruktora, menadžera… Definitivno je previše arhitekata umjetnika - ne treba nam ih toliko. U arhitekturi ima posla za šefove gradilišta, osobe zadužene za izdavanje građevinskih dozvola, stratega u turističkim kompanijama, planera u jedinicama lokalne uprave i samouprave… Sve to su silno važni poslovi, a arhitekti kao da su se iz nekog razloga potpuno prebacili na dizajniranje, / tlocrt / POSEBAN PRILOG

ER UČIVO

interijere i estetiku, gdje često Ikea ili Muji to bolje rade od njih.

 Moraju li arhitekti biti i menadžeri? - Onaj tko priča da je arhitekt samo umjetnik, taj želi loše struci i osobno me duboko vrijeđa. Naravno da ja, kao i svaki dobar umjetnik, moram imati apstraktni pogled na svijet i nužnu umjetničku crtu, nazovimo to darom ili talentom, ali ne bih mogao preživjeti ni funkcionirati ni tjedan dana na tržištu da nisam menadžer. Tako je bilo i u socijalizmu, samo višak kapitala ili dobit nisu išli u privatni džep. Arhitekt shvaća cjelinu, ima pregled nad svim dionicima, sustavima i dijelovima složenog procesa koji se zove gradnja. Ako ne zna s novcem, ne može raditi za klijente koji mu na O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

Investitor i arhitekt moraju biti jedno tijelo, a njihov međusobni klik je preduvjet suradnje

raspolaganje stave stotinjak milijuna kuna. Radio sam nedavno bazen u Vukovaru vrijedan 75 milijuna kuna. Siguran sam da nitko ne bi umjetniku dao taj iznos da se s njime ‘igra’. U projektu su zato sudjelovali i brojni stručnjaci, a meni je najvažnija za čitav proces bila ekonomistica, direktorica Fonda za obnovu Grada Vukovara Ljiljana Blažević. Još je niz ljudi koji su menadžerski vodili projekt. Isto je bilo i s lošinjskim Muzejom Apoksiomena. Ne možete preživjeti ako nemate i taj menadžerski dio.

 Na jednom ste predavanju nedavno rekli kako je danas lakše graditi izvan gradova. - Čini mi se da su ljudi danas, a pogotovo u Hrvatskoj, na neki način blokirani kvazidemokratskim procesima, planovima i pravima na odlučivanje. Danas jedna Facebook kampanja o izgradnji običnog kvartovskog parka može sve potpuno blokirati u odlučivanju. Pogledajte gradonačelnike, planere i PR stručnjake u gradovima, gotovo da ne mogu donijeti ni jedno rješenje, boje se glasova birača. Izvan gradova je puno ‘lakše’ graditi, jer ljudi tamo manje misle o planovima, ne vide procese, nije im ispred njihove kuće, u kvartu, na ulici, u ‘javnom prostoru’. Možda je najbolji (ili najradikalniji) primjer za to razvoj Dugopolja pored Splita. Nitko nije bio fokusiran na 20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK 3

to mjesto pored autoceste, a ono je postalo privlačnije i pogodnije europskim kompanijama jer su dobile dozvolu izgraditi veća, prostranija skladišta i ogromne hale. Svi procesi su tekli legalno, a opet puno brže nego u gradovima jer nitko nije obraćao pažnju. Izbjegle su se debate, brige i fokusi ‘prava na grad’ koji su možda bili na Splitskoj rivi ili u Palači.

 Koliko je danas važno graditi ‘zeleno’? - Arhitekti oduvijek paze na detalje i školovani su da grade održivo. Ali mi se čini da u današnje vrijeme i održivost i zelena gradnja postaju mit. Energetska učinkovitost se mjeri po tome koliko smo stiropora stavili na fasadu. A moguće je okrenuti stvari i pogledati projekte iz, primjerice, Francuske gdje arhitekti Lacaton&Vassal stare nebodere iz 60-ih godina prošlog stoljeća nadograđuju balkonima i ostakljenim vrtovima. Rezultat su energetski učinkovitiji stanovi veće površine. A mi lijepljenjem stiropora pogodujemo proizvođačima termoizolacije. To nije zelena arhitektura! Zelena arhitektura je inteligentna. Ona s jako malo novca omogućava da čovjeku bude puno bolje, komfornije i udobnije.

Rijeka kao Europska prijestolnica kulture će tematizirati tri teme – gdje ljudi žive, što je to common ground, što je zajedništvo i oko čega bi se ljudi trebali okupiti s obzirom na promijenjene uvjete rada, te temama migracija i digitalizacije.

 Kritični ste prema novim trendovima uređenja ureda, opuštenoj atmosferi sjedenja na foteljama… - Mislim da smo svi svjesni duboke krize rada. Kad nešto želite dobro raditi, fokusirano misliti, predano se baviti time, čini mi se da ne možete biti pored još stotinu ljudi koji piju kavu i chataju, nego morate imati mir. Prostor rada i dalje će biti fokusiran na čovjeka, pojedinca, no mora mu omogućiti mir i koncentraciju, a u određenom trenutku mu pružiti kolektivnost za donošenje dobrih odluka i za komuniciranje. Tu će trebati nastati neki novi prostor između zajedništva i intimnog mirnog rada. Trenutačno je poništena razlika između dnevnog boravka, poslovnog prostora i ugostiteljstva. Sve je negdje između zabave, chata i površnoga rada. Potpuno dekoncentrirano i nimalo fokusirano.

 Sudjelujete i u projektu Rijeka - Europska prijestolnica kulture 2020. Koje su glavne ideje na kojima projekt počiva? - Rijeka kao Europska prijestolnica kulture će tematizirati tri teme – gdje ljudi žive, što je to common ground, što je zajedništvo i oko čega bi se ljudi trebali okupiti s obzirom na promijenjene uvjete rada, te temama migracija i digitalizacije. Zbog promijenjenih uvjeta rada u Rijeci radnika gotovo da nema, postoji još samo 3. maj. Problematizira se dakle pitanje što ćemo

Puno ljudi dolazi u Haludovo jer je napušteno. Stoga je moguće kreativno isprogramirati da Palace ostane kao okvir, ‘spomenik’ u kojem se živi. Obnoviti ga do savršenstva, do zadnje lampe, stolca, tepiha, keramike i hotelskog ključa.

4 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

u Rijeci raditi, kako ćemo migrirati, odnosno tko će i zašto dolaziti kod nas i hoće li u digitalnom vremenu uopće biti potrebno da netko dolazi u Rijeku. To je kontekst projekta Rijeka - Europska prijestolnica kulture 2020. Mi se još dodatno bavimo vodom kao energentom koji je ujedno kapital i infrastruktura. U slučaju Rijeke ona je i narativ jer je grad nastao na vodi.

 Tu se postavlja pitanje propadanja naših kapaciteta poput Haludova na Krku. Kako i koliko i može li uopće zajednica utjecati i zaustaviti devastaciju? - Haludovo je rezultat kombinacije nebrige i privatizacije. Taj hotel arhitekta Magaša kakav je bio, sigurno b i preživio kao što je u nekom obliku preživio i Solaris. A izlaz iz trenutačne situacije je jako teško naći. No ne treba podcijeniti kompleks ni ovakav kakav je danas - ruševina. Sa studentima na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu razmatrao sam mogućnost očuvanja Magaševog skeleta kao inspirativne ruševine. Upravo propast ponekad može biti zavodljiva, ali za to treba imati hrabrosti. Turizam ne treba gledati isključivo kao spomenik ili baštinu. Ja sam inače i osobno vezan za Malinsku i Haludovo jer je moj otac kao arhitekt s Magašem projektirao Ribarsko selo, dio kompleksa Haludovo. Haludovo je stalo jer nije moglo apsorbirati nove paradigme globalnog turizma. Danas se više ne traže iste sobe kao prije 30 godina - veličine nisu iste, sanitarni uvjeti nisu isti. Izmijenile su se i ideologije jer se ljudi danas zbog društvenih mreža moraju odlučiti za drugačije i svima prihvatljive vidove turizma. Turizam stvara trendove, brendove, moderira mišljenja kojima se neki stari kapaciteti ne mogu prilagoditi. U turizmu je teško sačuvati nešto kao baštinu. Najbolji primjer turizma koji sam sebe neprestano ‘reinventa’ je Las Vegas. Nastao je ni iz čega, ali tamo nema više ništa od onog prvog Las Vegasa. Nema zaštićenog spomenika - jednostavno se nadograđuje novi na stari. Puno ljudi dolazi u Haludovo jer je napušteno. Stoga je moguće kreativno isprogramirati da Palace ostane kao okvir, ‘spomenik’ u kojem se živi. Obnoviti ga do savršenstva, do zadnje lampe, stolca, tepiha, keramike i hotelskog ključa. Da otputujete u neko drugo vrijeme, kao u filmu. Tu bi se, doduše, mogao pojaviti problem pravilnika i standarda u hotelijerstvu kao glupi birokratski dokument. Ponovo problem i padamo na ispitu. Ipak, najveća je prepreka vlasništvo i tu nema pozitivnih vijesti. Treba imati na umu da će taj nekada velebni hotel ubrzo propasti potpuno, urušiti se. I to je brutalna istina. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

projekti ARHITEKTURA I TURIZAM – ARTUR

NEKA NOVA STRUJANJA Dodijeljenim nagradama u ovogodišnjem ciklusu ARTUR 2017 Ocjenjivački sud i Društvo arhitekata Zagreba željeli su afirmirati projekte koji donose drugačiji i inovativan pristup u tretiranju turističke ponude i njene arhitektonske artikulacije piše Tihomir Dokonal

ruštvo arhitekata Zagreba i ove godine odabralo je i nagradilo najbolje projekte u arhitekturi i turizmu. Na konferenciji ARTUR, održanoj u Zagrebu 13. studenoga, dodijeljene su dvije nagrade u kategorijama Idejni projekti i Realizirani projekti, te dva posebna priznanja u istim kategorijama. Dobitnike je odabrao Ocjenjivački sud u kojem su bili arhitekti Dafne Berc i Alan Kostrenčić te Jasenka Kranjčević iz Instituta za turizam koji ističu da se svi nagrađeni projekti nalaze u manjim sredinama, slabije poznatima kao turistička odredišta te da su ravnopravno zastupljeni obalni i kontinentalni dio zemlje. U kategoriji Idejni projekti nagradu je dobio projekt Kamp Punta Nova iz Povljane na otoku Pagu. Autori projekta su arhitekti iz zagrebačke tvrtke Skroz, a investitor je tvrtka Nova Camping sa sjedištem u Povljani. U kategoriji Realizirani projekti nagrada je dodijeljena Studiju 3LHD i Gradu Karlovcu za projekt Javna ustanova Aquatika – slatkovodni akvarij Karlovac čiji je investitor Grad Karlovac. Posebno priznanje ARTUR 2017. u kategoriji Idejni projekt dodijeljeno je projektu adaptacije sportsko-rekreacijskog centra Aquacity u Varaždinu. Autori su Janko Jelić, Kristina Škrokov i Juraj Glasinović, a investitor je Grad Varaždin. U kategoriji Realizacije arhitekture posebno priznanje dobili su autori tvrtke ZDL Arhitekti za projekt Luke javne namjene - Marina Muroskva Novi Vinodolski. Ocjenjivački sud je pri vrednovanju 13 radova pristiglih na ovogodišnji natječaj naglasak stavio na sinergijski međuodnos arhitekture, turizma i lokalne svakodnevice, iako je “među pristiglim radovima bilo i ekspresivnije oblikovanih arhitektonskih rješenja”.

O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

KAMP PUNTA NOVA

Nagrađeni su projekt Kamp Punta Nova, Aquatika, slatkovodni akvarij, Aquacity i Marina Muroskva

Projekt kampa Punta Nova u rujnu 2016. proglašen je strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske. Vrijednost investicije je 139,3 milijuna kuna. Projekt predviđa uređenje 500 kamp parcela, 85 kamp mjesta, četiri sanitarna objekta i 250 mobilnih kućica ukupnog smještajnog kapaciteta 2200 ljudi, zapošljavanje 20 stalnih i do 145 sezonskih radnika te indirektno još 40 osoba u objektima koji će biti dati u najam za obavljanje trgovačko-uslužnih djelatnosti. Površina kampa za koju je dobivena koncesija na 60 godina je nešto veća od 28 hektara. Otvorenje je planirano za svibanj 2018. godine “Projekt kampa Punta Nova vraća ‘u igru’ temu kampa koji se u recentno vrijeme doživljavao tek kao potrošena relikvija masovnog turizma 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća. Projekt jasno prepoznaje nužnost updatea takve tipologije u skladu i s današnjim potrebama

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK 5

????????? turizma - aktivan odmor, mobilnost - kao i s današnjim ekološkim standardima - pažnja i briga prema prirodnom okolišu, reduciranje zagađenja fosilnim gorivima, recikliranje otpadnih voda...”, navodi se u obrazloženju Ocjenjivačkog suda. “Ta reinvencija poznate tipologije na način 21. stoljeća najkvalitetnija je značajka projekta. Za razliku od neinventivnih i vojnički posloženih kampova iz 70-ih i 80-ih, koji su se temeljili isključivo na smještaju i kupanju, kamp Punta Nova iznalazi načina da inventivnom organizacijom i distribucijom sadržaj postavlja u organičku cjelinu koja je ne samo meko uklopljena u zanimljiv prirodni kontekst, već joj oblikovanjem zajedničkih, javnih sadržaja daje kvalitetu ‘malog grada’, uspostavljajući jedan posve novi format koji je istovremeno naslonjen na tradiciju (kamene kuće, trg između njih), ali formom i interpretacijom pripada sasvim suvremenom izričaju digitalne generacije”, dodaje se u obrazloženju te ističe kako je to prvi greenfield projekt kampa u Hrvatskoj baziran na primjeni zelenih tehnologija te da “zacrtava neke nove smjernice turizma koji bi iz puke eksploatacije ljepote prirode trebao postati njen čuvar”.

AQUATIKA, SLATKOVODNI AKVARIJ Aquatika, karlovački slatkovodni akvarij, otvoren je u listopadu 2016. Čak 98 posto te investicije vrijedne 36,7 milijuna kuna financirao je EU iz operativnog programa Regionalna konkurentnost. Karlovac je grad kroz koji često putujemo a rijetko posjećujemo, a projekt akvarija svojom arhitektonskom izvrsnošću, kao i ambicijom i vizijom ljudi koji ga vode, vraća ga na mapu potencijalnih turističkih odredišta, navodi Ocjenjivački sud. Zgrada je smještena neposredno uz obalu Korane, pokrivena je zemljom i uklopljena u prirodni okoliš. Koncept je nadahnut nasipima i šancima karlovačke zvijezde. U središtu se nalazi trg s ulaznim prostorom,

Kamp Punta Nova u Povljani na otoku Pag

Ocjenjivački sud je pri vrednovanju 13 radova pristiglih na ovogodišnji natječaj naglasak stavio na sinergijski međuodnos arhitekture, turizma i lokalne svakodnevice

Aquatika, karlovački slatkovodni akvarij

suvenirnicom, caffe barom, čitaonicom i uredima. “Važnost projekta pronalazimo u izuzetno kvalitetnom afirmiranju zaboravljenog, a iznimno vrijednog prostora u unutrašnjosti Hrvatske. Akvarij predstavlja floru i faunu hrvatskih rijeka i jezera, geološku prošlost, tradicijsku kulturu i povijest porječja četiriju karlovačkih rijeka - Korane, Kupe, Mrežnice i Dobre - prezentirajući je na suvremen i atraktivan način, nenametljivim arhitektonskim izričajem koji inteligentno korespondira i sadržaju koji udomljuje i lokalitetu u kojem se smješta. Također treba napomenuti da je Aquatika jedini slatkovodni akvarij u Hrvatskoj te time stvara značajan kvalitativni pomak od stereotipne ponude morskih akvarija”, stoji u obrazloženju. U njemu se ističe kako ovaj projekt najpotpunije pokriva sve kvalitete koje nagrada ARTUR želi afirmirati počevši od kreativnosti i inovantnosti, interdisciplinarnosti, ekološke svjesnosti, pa do angažiranosti u pogledu podizanja kvalitete prostora života u svom urbanom, arhitektonskom, socijalnom i turističkom aspektu. Kompleks akvarija na raznim razinama aktivno sudjeluje u životu grada. Postaje novo gradsko žarište na desnoj obali Korane, a istovremeno integriranjem lokalne turističke ponude te razvojem uslužnih djelatnosti i proizvodnje sudjeluje u gospodarskom razvitku grada i okolice. Ekološki aspekt i afirmativan odnos spram urbanog i povijesnog konteksta akvarij pokazuje kroz koncept zelenih krovova koji građevinu čine gotovo nevidljivom u okolišu čuvajući zelene vizure krajolika, omogućujući da urbanistička cjelina zadržava prirodni izgled. Projekt Aquatika može biti sjajan putokaz za iznalaženje i definiranje nekog novog i malo drugačijeg identiteta hrvatskog turizma, ističe Ocjenjivački sud.

AQUACITY Malo je gradova u kontinentalnom dijelu Hrvatske koji svoj riječni pojas stavljaju u 6 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

/ tlocrt / POSEBAN PRILOG

funkciju lokalnog stanovništva i turizma. Na prostoru bivšeg eksploatacijskog polja šljunka Motičnjak u Varaždinu kao sanacija terena predložena je nova sportsko-rekreacijska zona s različitim sadržajima. Zona je planirana kao novi turistički punkt Varaždina i Hrvatske, a ovisno o godišnjem dobu nude se različiti sportsko-rekreacijski sadržaji. Promjenom namjene i minimalnom izgradnjom planiranih sadržaja ukazuje se na brigu za okoliš, bioraznolikost, stvaranje novih staništa flore i faune te društveno-ekonomsku održivost, obrazlaže Ocjenjivački sud. Realizacija je planirana kroz nekoliko etapa, tj. kao dugoročan i samoodrživ projekt grada.

veliki dio opreme i namještaja proizveden je u Hrvatskoj. Sagledavajući luku u cjelini vidljivo je da oblikovno poštuje i naglašava prirodne karakteristike mikrolokacije te pridonosi prepoznatljivosti, autentičnosti i identitetu turističko-nautičke ponude, obrazlaže stručni sud. Ekološka svijest u realizaciji očituje se kroz uporabu solarnih panela za zagrijavanje vode, a luka svojom ponudom doprinosi društvenoj i ekonomskoj raznolikosti grada. Luka Muroskva i svi njeni dijelovi - šetnica, ugostiteljski i lučki sadržaji - postali su novi prostorni reper Novog Vinodolskog. Dafne Berc dodala je kako je Ocjenjivački sud posebnu vrijednost projekta prepoznao u tome što je povezao prekinuti dio lungomarea (šetnice) u jednu cjelinu.

POTICAJ NA INOVACIJE I ODVAŽNOST

Sportsko-rekreacijski centar Aquacity u Varaždinu

Minimalne urbanističko-arhitektonske intervencije, kako bi se prostor prenamijenio, pridonose unapređenju kvalitete prostora. Inovativnost se očituje u očuvanju i unapređenju okoliša, dok uključivanje stručnjaka raznih profila u projekt pridonosi interdisciplinarnom procesu osmišljavanja projekta, pojašnjava Ocjenjivački sud.

Dodijeljenim nagradama u ovogodišnjem ciklusu ARTUR 2017 htjeli smo afirmirati projekte koji prije svega donose drugačiji i inovativan pristup tretiranja turističke ponude i njene arhitektonske artikulacije, poručuje Ocjenjivački sud. “Naš izbor trebao bi biti poticaj i lokalitetima i sadržajima koji nisu sastavni dio konvencionalne i komercijalne ponude koji iz tog razloga zahtijevaju i veću odvažnost i veću vještinu i projektanta i investitora”, dodaje Sud. “Visoka arhitektonska produkcija naslonje-

Marina Muroskva Novi Vinodolski

MARINA MUROSKVA Problem prenapučenosti luke u samom središtu Novog Vinodolskog riješen je gradnjom nove luke jugoistočno od centra grada u prirodnoj uvali Muroskva. Nova luka je sa zapada, sjevera i istoka okružena Jadranskom magistralom, a s juga morem te je na taj način dostupna cestom i morem. Marina je otvorena u lipnju ove godine. Zaštićena je 255 metara dugačkim lukobranom i prva je komercijalna marina u Vinodolskom kanalu. Ima 180 vezova za brodice do 15 metara dužine, a megajahte se mogu vezati na vanjskoj strani lukobrana. Izravno zapošljava dvadesetak djelatnika, a neizravno još toliko. Investitor, švicarska kompanija Mitan Holding, u gradnju marine i suhe marine uložila je više od 10 milijuna eura. Najveći dio poslova na gradnji izvele su hrvatske tvrtke, a i O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

IMPRESSUM Poseban prilog realizirao Privredni vjesnik u suradnji s Točka Na I Media d.o.o. PRIVREDNI VJESNIK

na na velike proračune uhodanih turističkih kuća i lanaca na jadranskoj obali već se etablirala kao dio turističkog imidža Hrvatske. Stoga nam se daleko interesantnijim i vrednijim činilo prepoznati neka nova strujanja u smislu pojave novih, ili drugačije interpretiranih sadržaja, kao i pojavu nekih novih lokaliteta koji ne pripadaju isključivo jadranskoj obali, već u unutrašnjosti Hrvatske prepoznaju turistički potencijal”, zaključuje Ocjenjivački sud u obrazloženju kriterija kojim se vodio pri dodjeli nagrada.

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK 7

dizajn UREĐENJE UREDA

PRAVE BOJE POVEĆAVAJU PRODUKTIVNOST Poslodavac ne smije odabrati samo svoje favorite ili držati se bijele jer je tako najjednostavnije. Odabir boja zahtijeva istraživanje i znanje o njihovim utjecajima piše Marija Brkanić Kulenović

redi sive, bež ili jednostavno bijele boje, pokazale su mnoge studije, u zaposlenicima, posebno među ženama, izazivaju tugu i depresiju. Muškarce pak na tmurne misli navode, primjerice, ljubičasta ili narančasta. Osim što boje izazivaju promjene raspoloženja, one mogu i znatno utjecati na produktivnost pozitivno i negativno. Zato je najbolje radno mjesto ukrasiti živahnom mješavinom stimulirajućih tonova koji povećavaju rezultate i potiču kreativnost. Samo jedna boja možda neće biti dovoljna da se postigne željeni učinak jer on ovisi o vrsti posla kojom se zaposlenici bave. Postoje ipak neka univerzalna pravila o bojama poželjnima u uredu pa se za početak možete odlučiti za kombinaciju koja odgovara svakom pojedinom zaposleniku koji može svoj kutak urediti bojama po svom ukusu. Kako biste iskoristili potencijale različitih boja, važno je shvatiti njihovo značenje.

Poslodavac ne smije odabrati samo svoje favorite ili držati se bijele jer je tako najjednostavnije. Odabir boja zahtijeva istraživanje i znanje o njihovim utjecajima. RAL1018

CRVENA I NARANČASTA

ŽUTA

PLAVA I ZELENA

PASTELNE BOJE

Bljeskovi malih količina crvene i naračaste u uredu, primjerice, bojenje samo jednog zida ili neke sitnice živih boja, mogu stvoriti energično okruženje. Crvena boja podiže broj otkucaja srca i stoga je s njom potreban oprez jer prevelike količine mogu izazvati agresiju i stres. Boje iz crvene palete trebale bi se ograničiti na zone u kojima zaposlenici provode manje vremena odnosno na hodnik, kupaonicu i kuhinju, a izbjegavati ih u strogo radnoj zoni.

Upotreba žute i svijetlih boja u poslovnim prostorima zaposlenicima koji ponekad osjećaju dosadu i nezadovoljstvo može donijeti osjećaj sreće. Psihološki, svjetlije boje podižu samopouzdanje, a ono se često povezuje s dobrim raspoloženjem. Svijetle boje poput žute savjetuje se koristiti štedljivo, kao naglaske na zidovima, dekor ili za namještaj. Previše tih tonova - primjerice cijela soba obojena neonžuto - može djelovati uznemirujuće. Iznimka od pravila može biti situacija kada se u logu kompanije nalazi neka jaka boja čijom se prisutnošću također želi brendirati prostor. Tada ipak treba voditi računa da se snažnim bojama stvori kontrast nekim tamnijim nijansama. Mogu se balansirati intenzivna žuta sa svijetloplavom ili živa narančasta sa sivom.

Boje koje se često nalaze u prirodi, poput plavih i zelenih nijansi, mogu imati umirujući učinak u stresnom radnom okruženju. Zaposlenici većinu dana provode u prostorima osvijetljenim umjetnim svjetlom, pa im bilo kakva veza s vanjskim svijetom može pomoći da se osjećaju bolje. Za sve poduzetnike kojima trebaju svježe ideje za širenje posla rješenje bi moglo biti osvježenje ureda biljkama ili nijansama zelene jer su istraživanja potvrdila vezu između zelene boje i kreativnosti.

Ako vaši uredi nemaju puno prozora ili pak imaju nizak strop, razmislite o bojenju pastelnim bojama poput boje breskve ili lila kako biste unijeli svjetlo u prostore. Baš poput plavih i zelenih, i nježnije nijanse mogu biti od koristi u stresnom uredskom okruženju koje traži umirujuću atmosferu. Bez obzira na to za koju boju se odlučite, budite pažljivi da ne pretjerate s kontrastima svijetlih zidova i tamnog namještaja.

RAL-30200

11 R AL-20

8 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

RAL-3015 R AL -5 0 10

RAL-6

017

RAL-

-5 0 R AL

5012

/ tlocrt l / POSEBAN PRILOG

PREDSTAVLJAMO KOLEGIO.HR, Zagreb

PLATFORMA ZA LAKŠE STUDENTSKE DANE Studentima se omogućuje kupnja po sniženim cijenama na prodajnim mjestima i web trgovinama poznatih kompanija korištenjem kodova ili digitalne studentske iskaznice, kaže Mislav Odak

rvatska start-up scena bogatija je za projekt Kolegio.hr čiji je cilj širenje i poboljšavanje ponude studentskih popusta u Hrvatskoj. Ideja projekta je okupiti studente i kompanije na jedno mjesto koje će studentima u Hrvatskoj olakšati studentske dane, a kompanijama pružiti učinkovit kanal komunikacije prema studentskoj populaciji. Tehnološki start-up razvija se unutar mladog tima u sklopu poduzetničkog inkubatora Razvojne agencije Zagreb-TPZ uz infrastrukturnu podršku i stručnu pomoć članova. “Web i mobilna platforma Kolegio.hr studentima omogućava kupnju po sniženim cijenama na prodajnim mjestima i web trgovinama poznatih kompanija korištenjem kodova ili digitalne studentske iskaznice. Činjenica je da u mnogim europskim zemljama studenti uživaju pogodnosti ostvarivanja popusta na prodajnim mjestima i web trgovinama velikog broja poznatih kompanija. Naša misija je doseći standard tih zemalja i omogućiti studentima u Hrvatskoj pogodnosti koje do sada nisu imali”, istaknuo je osnivač portala Mislav Odak. Trenutačno se u ponudi nalaze studentski popusti na kupovinu u trgovinama i putem web stranica poznatih kompanija kao što su Flexibus, Converse i Pauza.hr. “Pripremamo i suradnju s mnogim drugim poznatim kompanijama i pozivamo studente da nam putem naše Facebook stranice ili web obrasca na našoj internetskoj stranici sugeriraju koje bi kompanije željeli vidjeti u ponudi”, naglašava on.

PORUKE KOMPANIJA Unatoč tome što se ova platforma na tržištu nalazi tek nekoliko tjedana, već donosi izvrsne rezultate svojim partnerima. “Glavni razlog je činjenica da studenti u Hrvatskoj prepoznaju i cijene dobru volju kompanija”, napominje. Osim toga, današnji studenti pripadaju generaciji koja sve manje gleda televiziju, koristi alate za blokiranje oglasa te u velikoj

mjeri čita novosti na internetskim portalima ili društvenim mrežama. Stoga, tradicionalni kanali komunikacije i tzv. push metode ne izazivaju interes kod većine studenata jer poruke kompanija uopće ne dopiru do njih. “Mladi ljudi danas žele imati sve dostupno na jednom mjestu, žele jednostavan pristup pogodnostima, a ne učestalo bombardiranje oglasima koji u moru ostalih sličnih oglasa gube na vrijednosti i značaju. Iz perspektive naših partnera Kolegio.hr predstavlja izuzetno učinkovit kanal, a razlog tome je i činjenica da za razliku od većine oglasnih kanala naša platforma omogućava oglašavanje popusta ‘bez rizika’ jer naplaćujemo našu uslugu samo kada ostvarimo prodaju”, kaže on. A plan je, dodaje, pružiti pogodnost ostvarivanja studentskih popusta na prodajnim mjestima i web trgovinama što većeg broja poznatih kompanija u okviru njihovog interesa. “Shodno tome, cilj je do kraja akademske godine prikupiti što veći broj članova i tako ostvariti maksimalan potencijal Kolegio.hr platforme u Hrvatskoj, kao i stvoriti preduvjet za širenje na druga tržišta, ponajprije ona susjedna”, zaključuje Mislav Odak. (B.O.)

Mladi ljudi danas žele imati sve dostupno na jednom mjestu, žele jednostavan pristup pogodnostima, a ne učestalo bombardiranje oglasima koji u moru ostalih sličnih oglasa gube na vrijednosti i značaju. Mislav Odak Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO RAMIRO MOJ LIFE COACH

Online samopomoć za sve životne odluke Ovaj je program osmišljen kao pomoć svim ljudima u rješavanju svakodnevnih izazova, tako da osobu strukturirano vodi kroz osvještavanje važnih životnih područja i postavljanje jasnih ciljeva u svakome od njih, pojašnjava Tanja Pureta piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

amiro tvrtka za poslovno savjetovanje, dugi niz godina jedna od vodećih hrvatskih konzultantskih tvrtki u području primjene psihologije u organizacijskom i osobnom razvoju te upravljanju ljudskim potencijalima, predstavila je prošli tjedan online program Ramiro Moj life coach. Riječ je o programu na hrvatskom jeziku za samopomoć u rješavanju životnih problema, usvajanju poželjnih navika, donošenju kvalitetnih odluka i općenito osobnom razvoju. Program Ramiro Moj Life coach razvili su stručnjaci - psiholozi tvrtke Ramiro uz tehničku podršku tvrtke Web Marketing i uz pomoć EBRD-a jer je taj program prepoznat kao važan i koristan za unapređenje kvalitete života. Kako kažu u Ramiru, ovaj je program nastao kao odgovor na sve veću potrebu suvremenog čovjeka za stručnim vodstvom kroz životne izazove. “Svakodnevica sastavljena od poslovnih ciljeva, obiteljskih obveza, potrebe za uspostavljanjem poslov no-privatne ravnoteže, nužnosti odbacivanja nezdravih navika i njihove zamjene onim zdravima, planiranje karijere, održavanje partnerskih i prijateljskih odnosa,

odgoj djece..., pred nas stavlja brojna pitanja na koja trebamo pronaći kvalitetan odgovor”, ističe direktorica Ramira Tanja Pureta. “Ovaj je program osmišljen upravo kao pomoć svim ljudima u rješavanju svakodnevnih izazova, tako da osobu strukturirano vodi kroz osvještavanje važnih životnih područja i postavljanje jasnih ciljeva u svakome od njih. Dodatno, omogućuje analizu konkretnih životnih problema, dolazak do njihovih pravih uzroka i odabira najboljih rješenja. Prolaskom kroz proces osoba se počinje osjećati sve snažnije i motiviranije za provođenje novih odluka koje će joj unaprijediti kvalitetu života”, pojašnjava Tanja Pureta.

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

KONKRETAN ALAT ZA OSOBNI RAZVOJ Ramiro Moj life coach dostupan je korisniku u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu, unutar razdoblja na koje se pretplatio, tako da može planirati rad na vlastitom razvoju kada mu to najbolje odgovara. U potpunosti je prilagođen i mobilnim uređajima što njegovu dostupnost

Tanja Pureta, direktorica Ramira

i korisnost čini još većom, a dostupan je za online kupovinu na www.ramiro.hr. Korisnicima je omogućeno i korištenje potpuno besplatnog programa Ramiro Mapa života za procjenu zadovoljstva u njima važnim životnim područjima i postavljanju ciljeva za njihovo unapređenje.

PROGRAM JE DOSTUPAN KORISNIKU U BILO KOJE VRIJEME I NA BILO KOJEM MJESTU, UNUTAR RAZDOBLJA NA KOJE SE PRETPLATIO Marija Sitar konzultantica je i vlasnica tvrtke Calluro koja se bavi pripremom i provedbom projekata ﬁnanciranih iz EU fondova, razvojem poslovanja malih i srednjih poduzetnika te sudjeluje kao predavačica i trenerica na edukacijama iz područja EU fondova i leadershipa. Prema njezinim riječima, ovaj program je sjajan spoj znanja i iskustava iz područja psihologije, vještina rada s ljudima i tehnologije, sve zajedno pretočeno u vrlo konkretan i dostupan alat za osobni razvoj. “Meni osobno pomogao je razriješiti određene dileme te u donošenju važnih odluka, pa ga stoga mogu preporučiti i drugima”, istaknula je Marija Sitar.

POGLED IZNUTRA

ODGOVORNOST POKREĆE AKCIJU

IGOR PURETA predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Svatko od nas je voditelj, čak i ako službeno nema takvu funkciju, pa smo odgovorni voditelji ako su naše riječi usklađene s djelovanjem, a ne našom funkcijom

iti na čelu tima ili organizacije je velika odgovornost. Bez obzira na to jeste li poduzetnik, menadžer ili član vodstva vaše organizacije, teret odgovornosti osjećate na svojim ramenima. Je li vaša odgovornost ograničena samo na dio posla koji obavljate ili biste trebali preuzeti još neku? Zamislite sljedeću situaciju: očekujete da su vaši radnici nadahnuti i odgovorni, a to im nikako ne uspijeva. Čija je odgovornost za to? Naravno, vaša! Ako želite da vaša tvrtka bude uspješna i napreduje, za to se trebate pobrinuti - vi. Neki pokušavaju pronaći osobe koje bi to napravile umjesto njih, no obično se takva priča vrlo brzo završi. Čak i ako niste u samom vrhu hijerarhije, već “samo” voditelj odjela ili direktor sektora, problem je sličan. Ako očekujete da će direktor ili uprava tvrtke potaknuti angažiranost radnika u odjelu ili sektoru kojem ste na čelu, varate se. Oni vam mogu pomoći samo na općoj razini, no ljudi u odjelu su vaša odgovornost! Odgovornost svakog menadžera i poduzetnika je da članovi njihovih timova daju maksimum od sebe, da iz dana u dan ostvaruju najbolje što mogu u skladu sa svojim vještinama, znanjima i sposobnostima te zadacima koji su im dodijeljeni. Biti menadžer ili poduzetnik ne znači samo poslovati u skladu sa zakonom ni postići željene rezultate. Kao osobe koje donose odluke, poduzetnici i menadžeri imaju moć i utjecaj. U ovom svijetu, u kojem su korupcija i nedosljednost između riječi i djela postale sinonim za vladajuću elitu, svjesni smo koliko su potrebni menadžeri koji će vjerovati u opće dobro. Ne u kratkoročne vlastite i uske interese, ne u stavove koji potkopavaju zajednicu. Načelo odgovornosti ne staje samo na menadžmentu, vodstvu ili vlasnicima. Odgovornost radnika je ključni dio koji se nastavlja na odgovornost vlasnika, vodstva ili menadžmenta. Ciničan stav ili pomanjkanje vjere u mogućnost

stvarnog napretka poduzeća ili čitavog društva rezultira nedjelovanjem. Rezultira ogromnim brojem ljudi koji odrađuju zadatke stavljene pred njih uz minimalni napor i traćenje vlastitih talenata. Posljedica preuzimanja odgovornosti je djelovanje. Djelovanje u svim smjerovima unutar organizacije. Odgovornost je ona iskra vodstva koja ima snagu pokrenuti na akciju. Mnogi će zavapiti da ih pustim na miru s pričama o tome što bi oni trebali učiniti. Vrijeme je da netko drugi učini nešto i za vas, zar ne? I da i ne. Svatko od nas je voditelj, čak i ako službeno nema takvu funkciju, pa smo odgovorni

na svijesti, viziji, mašti, odgovornosti i djelovanju. Svaka od tih dimenzija može se sagledavati na osobnoj razini, razini tvrtke i društva u cjelini. Svijest o tome kako možemo bolje upoznati sebe, svoju tvrtku i unaprijediti transparentnost u njoj. Vizija o vlastitom razvoju, razvoju poduzeća ili planeta u vremenu pred nama. Mašta koja nam omogućuje da se vidimo kao drugačija osoba, da vlastitu tvrtku zamišljamo s drugačijim vrijednostima ili organizacijskom kulturom, a cjelokupno društvo onakvim kakvo želimo ostaviti svojim unucima i praunucima. Odgovornost da poduzmemo akciju za one stvari na koje možemo djelovati uz punu svijest da ne možemo ispraviti sve što ne valja u svijetu. Da nastojimo odgovornost i održivost ugraditi u strategiju na svim razinama kako bi naše poduzeće imalo pozitivan utjecaj na društvo oko nas. I kroz djelovanje njegovati vlastitu snagu karaktera koja će drugima ulijevati povjerenje te ih poticati na djelovanje usklađeno s riječima. Kroz djelovanje razvijati hrabrost u svojim radnicima da sami poduzimaju akcije te dati snagu vlastitim vrijednostima nadahnjujući

ODGOVORAN LEADERSHIP JE PODUZIMANJE AKCIJE, PREUZIMANJE ODGOVORNOSTI ZA PROBLEME KOJE VIDIMO OKO SEBE voditelji ako su naše riječi usklađene s djelovanjem, a ne našom funkcijom. Odgovoran leadership je poduzimanje akcije, preuzimanje odgovornosti za probleme koje vidimo oko sebe. Svatko od nas može zapaliti tu vatru u tami tako što će jednostavno poduzeti akciju. Ljudi na vodećim pozicijama imaju odgovornost svojim primjerom pokazivati put drugima. Prema Henri-Claudeu de Bettigniesu (INSEAD) odgovorno vodstvo se temelji

istovremeno ostale na svim razinama poduzeća da čine to isto. Ova De Bettigniesova načela izgledaju jednostavno, no očito u njima postoje razni izazovi jer bi u suprotnom organizacije u kojima radimo i društvo u kojem živimo bili puno ugodniji, smisleniji i uspješniji nego što sad izgledaju. Hoće li to i postati, ovisi o tome hoćemo li se kao pojedinci početi odgovorno odnositi prema njima.

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

TURIZAM 11. KONGRES HRVATSKOG KAMPINGA

KAMPIRANJE JE ŽIVOTNI STIL U odnosu na ostale europske zemlje, hrvatski kampovi se nalaze na visokom drugom mjestu po kvaliteti, šestom po cijenama, osmom po broju noćenja, a na desetom po kapacitetu smještaja piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

H 284 4 kampa + 420 kampova

u seoskim domaćinstvima i na kamp odmorištima registrirano u Hrvatskoj

25% udio kampova u ukupnim smještajnim kapacitetima

19 9

oko mil noćenja zabilježeno u kampovima u 2017. (+8,6% u odnosu na 2016.)

rvatski kampovi su prema broju noćenja ove godine srušili sve rekorde, pa i one iz najbolje godine za kampove - 1986. Tako je u 2017. zabilježeno gotovo 19 milijuna noćenja, što je 8,6 posto više nego 2016. te gotovo milijun noćenja više nego 1986. godine, rekao je Tihomir Nikolaš, predsjednik Izvršnog odbora Kamping udruženja Hrvatske (KUH), na prošlotjednom 11. kongresu hrvatskog kampinga održanom u šibenskom turističkom naselju Solaris. Dodao je kako se naši kampovi, u odnosu na ostale europske zemlje, nalaze na visokom drugom mjestu po kvaliteti, šestom po cijenama, osmom po broju noćenja, a na desetom po kapacitetu smještaja. Nikolaš je podsjetio kako su u Hrvatskoj trenutačno registrirana 284 kampa te još 420 kampova u seoskim domaćinstvima i na kamp odmorištima. “Hrvatska sa 25 posto udjela kampova u ukupnim smještajnim kapacitetima ima jedan od najmanjih udjela kampova u Europi. Osim nas jedini manji udjel ima Španjolska i to samo jedan posto manje, 24 posto od ukupnih turističkih kapaciteta”, istaknuo je Nikolaš. Dodao je kako hrvatska kamping branša traži od države da ih se tretira kao i sve ostale djelatnosti, pri čemu se osvrnuo na smanjenje stope PDV-a, poboljšanje uvjeta poslovanja i konkurentnosti te rješavanje Zakona o turističkom zemljištu.

SVE VIŠE BRITANACA U HRVATSKOJ Govoreći o kamping segmentu kao vrlo važnom djelu turističkog gospodarstva, ministar turizma Gari Cappelli je ocijenio kako je naš kamping zadnjih godina doživio značajne promjene u smještajnom obliku i tematskoj ponudi. “Hrvatski kamping danas kampistima omogućuje luksuzan i aktivan odmor na najboljim lokacijama diljem Hrvatske, a posebice me veseli to što sve veći značaj dobivaju i kampovi

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

u kontinentalnom dijelu naše zemlje”, rekao je Cappelli. Dodao je kako je prema najnovijem istraživanju Tomas Ljeto 2017. zagrebačkog Instituta za turizam vidljivo da je ove godine potrošnja gostiju porasla za 25 posto, sa 66 na 80 eura dnevno. Cappelli je naglasio kako je kampiranje postalo životni stil, a ljudi koji se odlučuju na takav način odmora imaju poseban svjetonazor i ekološki su osviješteni. U zadnje vrijeme se sve više razvija tzv. kamperizam. Taj je trend, koji sve više jača i u Hrvatskoj, nastao u Velikoj Britaniji i Škotskoj, a uključuje boravak u glamping šatorima. S obzirom na to da su nam Britanci vrlo važni gosti, Cappelli je rekao kako su britanski partneri najavili da će iduće godine u Hrvatsku doći 15 do 20 posto više britanskih turista nego ove godine. “U ovom trenutku već postoje pozitivni signali s njemačkog i austrijskog tržišta, što je dobar znak i za kamping turizam”, dodao je Cappelli. Da se hrvatski kamping popravio u posljednje tri godine pokazuju i rezultati Tomas istraživanja. Naime, 1300 ispitanika iz 12 zemalja koji su boravili u više od 40 hrvatskih kampova rekli su kako su zadovoljniji s gotovo svim elementima ponude. Najnezadovoljniji su kampisti koji borave u šatorima. I dalje su najlošije ocijenjeni elementi ponude same destinacije, primjerice prezentacija kulturne baštine, nedostatak biciklističkih staza, raznolikost kulturnih manifestacija, ali i loša infrastruktura tj. nedostatak organiziranog prometa u mjestu (parkirališta i pješačkih staza).

AUSTRIJANCI I NIZOZEMCI VRLO VAŽNI GOSTI Iako su Nijemci i Slovenci najbrojniji hrvatski gosti, iz Austrije je ove godine ponovno došlo dosta turista, među kojima i kampisti. Govoreći o Austrijancima kao kampistima, Ranko Vlatković iz predstavništva Hrvatske

30. KONGRES UGOSTITELJA I TURISTIČKIH DJELATNIKA HOK-a

Ugostitelji suglasni: PDV na hranu 10 posto

turističke zajednice (HTZ) iz Austrije je rekao kako 26 posto Austrijanaca kulturu, turističke obilaske i posjete gradovima navodi kao najznačajniji motiv dolaska u neku zemlju. “Austrijanci su dobri gosti jer, osim u špici sezone, u naša turistička odredišta dolaze i u razdoblju pred i posezone. U Hrvatskoj ih najviše privlače kampovi u Istri i na Kvarneru”, istaknuo je Vlatković. Još jedno od vrlo značajnih emitivnih tržišta s kojeg dolaze kampisti je tržište Beneluksa, posebice Nizozemske. Iako je Njemačka najpopularnija destinacija za putovanje Nizozemaca, Hrvatska se nalazi na 12. mjestu

KAMPING DANAS OMOGUĆUJE LUKSUZAN I AKTIVAN ODMOR NA NAJBOLJIM LOKACIJAMA DILJEM HRVATSKE, ISTIČE CAPPELLI

Na jubilarnom 30. kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore (HOK) održanom prošlog tjedna u šibenskom turističkom naselju Solaris, nakon panel-diskusija i izlaganja predstavnika Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika te predstavnika institucija, doneseno je sedam zaključaka. Kako je istaknuo Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a, ključni je zaključak da se stopa PDV-a na hranu u ugostiteljstvu mora smanjiti na 10 posto, sukladno Strategiji razvoja turizma. Osim toga, ugostitelji i turistički djelatnici inzistiraju na unapređenju jedinstvenog modela obrazovanja u obrtničkim zanimanjima. Takav model osigurava optimalan broj sati praktične nastave učenika u realnom okruženju tj. kod poslodavaca. “Apeliramo i pozivamo trgovačka društva da se također uključe u ovaj model obrazovanja. U ovom trenutku u Hrvatskoj postoje licencirani

obrtnici kod kojih učenici provode praksu, ali ih još nema dovoljno”, rekao je Ranogajec. Dodao je kako HOK ima projekt senzibliziranja javnosti kako bi se shvatila važnost toga da poslodavci prime na praksu učenike obrtničkih škola. Ugostitelji također traže i priznavanje troškova reprezentacije u 100-postotnom iznosu te toplog obroka i smještaja u troškove poslovanja s ciljem poboljšanja radnih uvjeta. Apeliraju na lokalnu upravu da se ukine ili smanji porez na potrošnju. Ugostitelji i turistički djelatnici traže da Ministarstvo turizma preuzme ulogu koordinatora s ostalim institucijama kako bi se jasno utvrdilo razgraničenje između ugostiteljske djelatnosti i trgovine tako što bi se uskladili postojeći propisi. Još jedan od zaključaka 30. kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a je zahtjev za povećanjem osnovnog osobnog odbitka na 5000 kuna s ciljem poticanja potrošnje. (S.P.)

s udjelom od 1,8 posto od ukupnih putovanja tamošnjeg stanovništva izvan granica Nizozemske. Ivan Novak, predstavnik HTZ-a u zemljama Beneluksa, je naglasio kako više od polovine nizozemskih gostiju koji dolaze na odmor u Hrvatsku, boravi u Istri. Da je Hrvatska sve zanimljivija Nizozemcima pokazuje i to što je ove godine bilo oko stotinjak letova tjedno iz te zemlje u Hrvatsku. 20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

HRWWWATSKA ČETVRTA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA I DRUGI SPOL OL

ČEKA NAS POTPUNA TRANSFORMACIJA DRUŠTVA Još uvijek živimo u tradicionalnoj ekonomiji i zato nismo ušli u 3. industrijsku revoluciju te ne znamo kako će to izgledati kada uđemo u 4. revoluciju u kojoj se svijet već nalazi, smatra Mršić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

to će ženama donijeti 4. industrijska revolucija i kako uključiti više žena u IT sektor bila je glavna tema prošlotjedne panel-rasprave održane na temu Četvrta industrijska revolucija i drugi spol u zagrebačkom centru HUB385. Kako je rečeno, nitko se ne treba bojati te digitalne revolucije, a kreativnost i inovativnost su najvažniji za uspjeh 4. industrijske revolucije. Na panelu je naglašeno kako je drugi spol - ženski, dok je prvi spol muški te zbog toga dolazi do nejednakosti među zaposlenicima, Iskusna leaderica s više od 15 godina iskustva u upravljanju ljudskim potencijalima Mihaela Smadilo je rekla kako je u toj industriji važna različitost. “To nužno ne znači da više nećemo trebati stručnjake iz društvenih znanosti, ali će oni raditi na drukčiji način. S novom revolucijom dolaze novi trendovi”, istaknula je Mihaela Smadilo. Dodala je kako, za razliku od muškaraca, žene koje se nalaze na

upravljačkim pozicijama u tvrtkama žele mnogo komunicirati i imaju jasne vizije koje na lagan način prenose zaposlenicima u tvrtkama. “U tome je njihova snaga, a ujedno je to i karakteristika dobrih žena vođa. Ono što ih motivira je da žele postići mnogo više od ostalih ili žele biti najbolje od najboljih”, rekla je Mihaela Smadilo. No unatoč tome, u samobrendiranju i samopromociji žene su mnogo lošije od muških kolega, pa trebaju poraditi na tome. Statistički podaci ukazuju na činjenicu kako su tvrtke koje u upravama imaju podjednak broj žena i muškaraca ﬁnancijske uspješnije od svojih konkurenata, naglasila je Mihaela Smadilo.

IZ ŠUME INFORMACIJA BIRA SE NAJVAŽNIJA Govoreći o tome kako još uvijek živimo u tradicionalnoj ekonomiji i zato nismo ušli u 3. industrijsku revoluciju te ne znamo kako će to izgledati kada uđemo u 4. revoluciju u kojoj se svijet već nalazi, Zvonimir Mršić, menadžer i gospodarstvenik, rekao je kako će u bliskoj budućnosti nestati radnih mjesta, ljudi će se uglavnom samozapošljavati te pritom nuditi svoje usluge na tržištu. Mršić je napomenuo kako je nedavno robot Sophia, koja ima sve karakteristike tzv. drugog tj. ženskog spola, dobio državljanstvo u Saudijskoj Arabiji, zemlji u kojoj se žene još uvijek bore za to da same hodaju ulicom ili polažu vozački ispit. “Četvrta industrijska revolucija je potpuna transformacija društva u umreženo društvo. To znači da se može raditi bilo što, bilo gdje i u bilo koje vrijeme, ali za to treba

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

SUPER ŽENE U IT INDUSTRIJI

ICT nije rezerviran samo za muškarce Tvrtka Lemax treću godinu zaredom, zadnji četvrtak u travnju, provodi inicijativu pod nazivom ICT Supergirls kao dio međunarodne inicijative koja se provodi u 166 država, a u što je uključeno više od 300.000 djevojaka i žena. Ideja te incijative je privlačenje žena u IT industriju kako bi im se razbile predrasude o tome da je to industrija isključivo rezervirana za muškarce. “U našoj tvrtki ima dosta žena koje su promijenile karijeru, primjerice, iz naftne industrije prešle su u IT”, rekla je Anita Čavrag iz Odjela ljudskih resursa tvrtke Lemax. Dodala je kako je na temelju inicijative ICT Supergirls nastao mentorski program pod nazivom You can do IT.

imati određene kompetencije”, istaknuo je Mršić. Direktorica strateškog savjetovanja u tvrtki Selectio Ana Miletić složila se s Mršićem i rekla kako još uvijek vrijedi da je informacija moć, ali sada se iz “šume informacija” bira najvažnija. “Četvrta industrijska revolucija donosi brzinu informacija i procesuiranja stvarnih događanja, a u tome su žene bolje od muškaraca jer u glavi mogu držati mnogo informacija”, zaključila je Ana Miletić.

6. ADACTIN GODIŠNJI SUSRET

DIGITALNA TRANSFORMACIJA JE PRILIKA Živimo u svijetu u kojem se stvari rapidno mijenjaju i u kojem će uistinu većina industrija biti promijenjena, a neke vjerojatno čak do razine neprepoznatljivosti, kaže Mlinarić piše Boris Odorčićn odorcic@privredni.hr

dacta, grupacija koja se bavi razvojem i uvođenjem poslovnih informacijskih rješenja, te poslovnim savjetovanjem, održala je prošli tjedan u Zagrebu tradicionalnu godišnju konferenciju za svoje postojeće i potencijalne klijente i partnere iz raznih industrija. Uz predstavljanje najnovijih tehnologija iz Adactina portfelja koje dolaze iz segmenta ERP, CRM i BI, naglasak ovogodišnjeg susreta bio je na temama Poslovanje u dva klika… Jeste li spremni za potrebne promjene? i GDPR - promjene i zahtjevi koji su pred nama.

PRIVATNO I JAVNO Krešimir Mlinarić, direktor Adacte, istaknuo je kako unatoč tomu što živimo u tehnološkom vremenu, manje smo svjesni koliko smo ovisni o tehnologiji. “Osim toga, nije novost da dolazi nova industrijska revolucija koja se temelji upravo na njoj. Zašto se onda tome čudimo?”, kazao je dodajući kako je odgovor prilično jednostavan. “Naime, prava revolucija na neki način tek slijedi i u stvarnosti će vjerojatno mnogo dramatičnije utjecati na naše živote nego što je to bila pojava mobitela. A razvoj, široka dostupnost, rasprostranjenost i opća prihvaćenost tehnologija, te razina informatičke pismenosti stanovništva preduvjeti su tome da tehnologija bude okidač nove revolucije”, naglašava on. U toj revoluciji, nastavio je, najčešće se spominje digitalna transformacija što neki smatraju zgodnim marketinškim trikom. “No realno govoreći, živimo u

svijetu u kojem se stvari rapidno mijenjaju i u kojem će uistinu većina industrija biti promijenjena, a neke vjerojatno čak do razine neprepoznatljivosti”, ocijenio je Mlinarić dodajući kako smatra da se to neće dogoditi u nekoj dalekoj budućnosti, nego je to već započeti proces u kojem i mi živimo te bi bilo dobro prilagoditi mu se. Također, važno je poticati poduzetnički duh od ranih dana, već u školskim klupama i reformama poput one obrazovnog sustava. Jer, tehnologija omogućava da je sve ono što se događa globalno dostupno i u nas. U nekom kutu svijeta netko vjerojatno promišlja o sličnoj ideji koja se rađa kod mladog hrvatskog poduzetnika koji njome želi iskoračiti na start-up scenu. “Uz određenu dozu kreativnosti i inovativnosti

kao preduvjete koje čine konkurentsku prednost u budućnosti, tehnologija je alat koji pomaže ostvariti ideje. Dakle, digitalna transformacija nije isključivo pitanje kako održati poslovanje, nego i prilika”, kazao je. U ovom digitalnom vremenu važno je redovito osvrtati se na otvorena pitanja poput zaštite privatnosti i podataka koji su danas dostupniji nego ikada jer je granica između privatnog i javnog nejasna i tanka. “Inicijativa koja pokušava zaštititi privatnost i svaku osobu od zloporabe podataka je zakonska regulativa Europske unije koja donosi Opću uredbu o zaštiti podataka - GDPR. Za prilagodbu toj uredbi imamo manje od 190 dana i još nemamo odgovore na neka pitanja o tome kako je provesti u praksi”, zaključio je Mlinarić.

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

AKTUALNO SEMINAR O SVEOBUHVATNOM TRGOVINSKOM I EKONOMSKOM SPO

VELIKA OČEKIVANJA Mi imamo što ponuditi kanadskom tržištu, pogotovo u prehrambenoj i brodograđevnoj industriji, istaknula je Mirjana Čagalj piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

rvatska gospodarska komora-Županijska komora Split i Veleposlanstvo Kanade u Republici Hrvatskoj održali su u Splitu seminar o Sveobuhvatnom trgovinskom i ekonomskom sporazumu o slobodnoj trgovini EU-Kanada (Ceta). Cilj seminara je bio informiranje o novim poslovnim mogućnostima u poslovanju s Kanadom te načinima pripreme hrvatskih tvrtki da najbolje iskoriste mogućnosti koje im taj sporazum pruža. Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj smatra da trgovinska razmjena Hrvatske i Kanade može biti puno bolja. “Na razini Splitsko-dalmatinske županije lani je u Kanadu izvezeno robe u vrijednosti 4,4 milijuna kuna, dok je uvoz iz Kanade iznosio 4,8 milijuna kuna. Robna razmjena na razini čitave Hrvatske je 280 milijuna

kuna što je oko 30 posto više u odnosu na godinu prije. U Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je 36.000 turista iz Kanade i oko 100.000 noćenja, što je za četvrtinu više u odnosu na sezonu prije. Za sada to nije velika razmjena, ali nadamo se da će nakon ovog sporazuma biti puno veća jer mi ipak imamo što za ponuditi, pogotovo u prehrambenoj i brodograđevnoj

KANADA MOŽE BITI VRLO ZANIMLJIVA DESTINACIJA ZA HRVATSKE TVRTKE KOJE SE ŽELE ŠIRITI IZVAN REGIJE, KAŽE MAKSYMIUK

industriji. Ceta donosi trgovinske, carinske, administrativne i sve druge moguće olakšice”, istaknula je Mirjana Čagalj. “Očekujem da će sada hrvatski proizvodi postati konkurentniji te da će se veći broj hrvatskih proizvoda plasirati na kanadsko tržište. Očekujem i veću suradnju u uvozu kanadskih proizvoda na hrvatsko tržište te više kanadskih investicija, a zašto ne i hrvatskih tvrtki u Kanadu. Kanada može biti vrlo zanimljiva destinacija za hrvatske tvrtke koje se žele širiti izvan regije”, kazao je kanadski veleposlanik u Hrvatskoj Daniel Maksymiuk.

NEKONKURENTNOST - PROBLEM HRVATSKIH TVRTKI Član Uprave Sardine iz Postira Davor Gabela rekao nam je da Sardina od 2001. izvozi svoje proizvode u Kanadu posredstvom tvrtke Eurotrade. “Do ovog sporazuma imali smo carinu od sedam posto, a sada će ona biti nula. To znači da će naši proizvodi biti cjenovno konkurentniji. No već godinama u Kanadi imamo problem s rigoroznom kontrolom naših proizvoda koju provodi Kanadska agencija za hranu. Nekoliko puta su nam vratili cjelokupnu isporuku zbog doista banalnih

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Kala – prirodna izvorska voda Kala – prirodna izvorska voda dolazi iz netaknute i čiste prirode Kalnika bogate šumama, zaštićene od svih vanjskih utjecaja i onečišćenja. Kala daje najbolje što je kalnička priroda stvorila: jedinstven okus osvježenja i zdravlja. Prirodna izvorska voda Kala idealno je rješenje za osvježenje organizma tijekom cijelog dana. CEDEVITA D.O.O.

Tvrtka Cedevita objedinjuje razvoj, proizvodnju i prodaju instant napitaka, čajeva, vode i konditorskih proizvoda namijenjenih zdravoj prehrani. Cedevita d.o.o. svoje je proizvode razvijala unutar sustava Plive, a kupnjom od Atlantica u srpnju 2001. postala je dijelom Atlantic Grupe. Cedevita ima vodeći položaj u svom segmentu na domaćem tržištu i tržištu regije s većinskim udjelom vodeće robne marke Cedevita instant vitaminskih napitaka na tržištu Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine.

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

HR STRUČNJACI NA PRVOM HR BREAKFASTU

RAZUMU O SLOBODNOJ TRGOVINI EU-KANADA

HR postaje sve važniji

OD CETE

Veleposlanik Kanade u Republici Hrvatskoj Daniel Maksymiuk, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj i župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban

razloga. Mi smo u ovom razdoblju izvezli ukupno 2,2 milijuna konzervi, a mogli smo puno više da nema tih problema. Kanadsko tržište je izuzetno perspektivno. Naši proizvodi su odlično prihvaćeni, a pogotovo od kada smo izgradili novi pogon i imamo novi dizajn”, kaže Gabela čija tvrtka u Kanadu izvozi osam proizvoda. Voditelj prodaje u tvrtki Zlatan otok Darko Janković kaže da ova tvrtka iz Svete Nedilje na Hvaru izvozi već duže vrijeme u Kanadu. “To je odlično regulirano tržište kad je riječ o plasmanu alkoholnih pića. U Kanadu se izvozi preko njihovih monopolističkih državnih tvrtki i taj plasman je kompliciran

i težak. Nakon ovoga sporazuma nadamo se da ćemo imati lakšu i jeftiniju proceduru”, nada se Janković. Petar Meštrov, vlasnik splitske tvrtke Krug posredstvom koje više od 1000 proizvoda s ovog područja odlazi u SAD i niz dalekih zemalja, smatra da je problem hrvatskih proizvoda, kao i onih iz regije, nekonkurentnost. “Taj je problem više izražen od zapreka na kanadskom tržištu. Istina, ovakvi su sporazumi dobrodošli, ali bi države iz ove regije puno više trebale poraditi na konkurentnosti svojih proizvoda. Ono što je vrlo važno jest činjenica da imamo jako dobre proizvode”, smatra Meštrov.

Većina stručnjaka smatra kako je ljudski kapital postao vrlo važan za razvoj poslovnih strategija. Menadžment, a posebice odjel ljudskih resursa (HR), zadužen je za privlačenje osoba s određenim znanjima i vještinama za rad u tvrtkama. Zadatak HR-a u tvrtkama je učinkovito upravljanje zaposlenicima. Praksa je pokazala da upravljanje ljudskim potencijalima u tvrtkama i organizacijama više nije samo značajna poslovna funkcija već je to postala i posebna ﬁlozoﬁja, rečeno je na prošlotjednom prvom HR breakfastu, koji je u organizaciji Edukacijskog centra Mirakul, okupio neke od vodećih stručnjaka iz domene ljudskih potencijala (HR) u Hrvatskoj. Izvršna direktorica ljudskih resursa u Atlantic Grupi Mojca Domiter je, među ostalim, istaknula kako upravo HR ima sve veći značaj u hrvatskim tvrtkama. “Ljudi koji rade u odjelu HR-a danas moraju razmišljati na drukčiji način nego prije nekoliko godina. Naime, sve se više ljudi samozapošljava, a u bliskoj budućnosti više neće biti klasičnih radnih mjesta već će se ljudi sakupljati u timove kako bi odrađivali neke projekte”, rekla je Mojca Domiter. (S.P.)

Ožujsko pivo Ožujsko pivo je specijalno svijetlo lager pivo, osvježavajućeg i punog okusa, koje se proizvodi od 1893. Ime je dobilo po mjesecu ožujku u kojem se tradicionalno proizvodilo najbolje pivo. Proizvodi se od prirodnih sastojaka ( voda, hmelj, ječam i kvasac) bez umjetnih aditiva. Ožujsko je najprodavanije i najomiljenije hrvatsko pivo (preferencija 94%). ZAGREBAČKA PIVOVARA D. O. O.

Tijekom svoje 117 godina duge tradicije u pripravljanju piva, kvalitete i predanog rada, Zagrebačka pivovara izrasla je u najveću hrvatsku pivovaru. Svoju je predanost pivu potvrdila poslovnim dostignućima i pozicijom vodeće pivovare na hrvatskom tržištu. Od 1994. godine u većinskom je vlasništvu tvrtke Anheuser-Busch InBev, najvećeg proizvođača piva na svijetu koji zapošljava oko 120.000 ljudi.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

AKTUALNO POTPREDSJEDNIK HGK JOSIP ZAHER

TURIZAM MOŽE POTAKNUTI RAZVOJ DRUGIH SEKTORA Sve turističke zemlje nastoje kroz turizam plasirati što više domaćih proizvoda i usluga te na taj način osigurati veće mikro i makro učinke za cjelokupno gospodarstvo, ističe Zaher niz mogućnosti koje mogu dodatno potaknuti cijelo hrvatsko gospodarstvo. Sve turističke zemlje nastoje kroz turizam plasirati što više domaćih proizvoda i usluga te na taj način osigurati veće mikro i makro učinke za cjelokupno gospodarstvo, podsjeća Zaher.

ULAGANJA OTVARAJU VRATA PROIZVODNJI

čekivanih više od 10 milijardi eura prihoda u ovoj godini od turizma pokazuju važnost tog sektora u gospodarstvu Hrvatske. Taj prihod koji raste iz godinu u godinu istodobno ukazuje i na visoku ovisnost gospodarstva o turizmu koji već sada sudjeluje s gotovo 18 posto u hrvatskom bruto domaćem proizvodu. No pitanje je govori li to o nedovoljnoj razvijenosti ostalih sektora ili o nedovoljno osmišljenom načinu usmjeravanja proizvoda svih sektora u turizam i turističke potrebe, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za turizam turizam, trgovinu i ﬁnancije Josip Zaher, dodajući kako se upravo u turizmu krije

Odmaknimo se na trenutak od hrane i pića. Standardi i kvaliteta smještajnih i drugih objekata koje traži tržište, a dijelom diktira i konkurencija, danas su znatno viši nego prije petnaestak godina. Ulaganja hotelskih i ostalih turističkih tvrtki u nove i više standarde te kvalitetu postojećih objekata (jer nemojmo zaboraviti da je sve više objekata s četiri i pet zvjezdica), kao i izgradnja brojnih novih hotela i smještajnih objekata, također otvaraju velike mogućnosti domaćem građevinarstvu, ali i cijeloj domaćoj robnoj proizvodnji kad je riječ o opremanju tih objekata. Pojedine procjene govore da su hoteli ili drugi kvalitetni smještajni i prateći objekti vrlo složeni sustavi koji su po svojoj kompleksnosti, kad je riječ o opremanju i nizu dobavljača, na drugom mjestu, odmah iza broda, naglašava potpredsjednik HGK. Pojedine domaće vrste roba i proizvoda turizam može apsorbirati u značajnim količinama te na taj način pridonijeti stabilizaciji i razvoju domaće proizvodnje. Značaj turizma kao tržišta za ukupno gospodarstvo proizlazi i iz činjenice što se plasmanom domaćih poljoprivrednih i drugih proizvoda kroz turizam postižu ipak više cijene nego u klasičnom izvozu. Pritom su uštede vidljive u izbjegavanju carinskih i drugih

HRVATSKI PROIZVOD ZA HRVATSKI TURIZAM JE MJESTO SUSRETA BROJNIH DIONIKA KOJI MOGU DATI DODANU VRIJEDNOST SVAKOM TURISTIČKOM POSLU, OCJENJUJE POTPREDSJEDNIK HGK 40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

OPĆINA ČAGLIN

Sve za turizam 22. i 23. studenoga u Zagrebu

Specijaliziranim projektom Kupujmo hrvatsko - hrvatski proizvod za hrvatski turizam, koji će se održati 22. i 23. studenoga 2017. u Plaza Event Centru (bivši Hypo Centar) u Zagrebu, Hrvatska gospodarska komora nastavlja aktivnosti u sklopu akcije Kupujmo hrvatsko. Nakon Poreča i Zadra prvi se put takva manifestacija održava na kontinentu, u glavnom gradu, hrvatskom gospodarskom središtu. Cilj je na jednom mjestu okupiti proizvođače različitih roba i usluga namijenjenih turističko-ugostiteljskoj djelatnosti kako bi turizam dobio kvalitativnu i kvantitativnu hrvatsku prepoznatljivost. Na manifestaciji se očekuje stotinjak proizvođača hrvatskih kvalitetnih proizvoda, a posebno važno je povezivanje proizvođača i svih djelatnosti uključenih u turističku ponudu. Tako će se akciji pridružiti i ključni predstavnici iz područja djelatnosti trgovine kao potencijalni distribucijski kanali, 12 predstavnika financijskih institucija (banke, osiguravatelji, leasing društva, HBOR i HAMAG-BICRO) i drugi ključni dionici. Komora će tijekom dvodnevne manifestacije za sve izlagače osigurati dolazak tridesetak najvećih hotelskih lanaca, neovisnih hotela, malih i obiteljskih hotela, ugostitelja i drugih pružatelja usluga u turizmu s područja Republike Hrvatske.

izvoznih barijera kao što su kvote, zabrane... Osim toga, mogu se plasirati i robe koje se vrlo teško ili uopće ne mogu izvoziti, primjerice, lako pokvarljiva roba. Također, valja kazati i da se veliki dio prodaje naplaćuje odmah ili brže nego kad je riječ o klasičnom izvozu, kaže Zaher naglašavajući kako je manifestacija Hrvatski proizvod za hrvatski turizam mjesto susreta brojnih dionika koji mogu dati dodanu vrijednost svakom turističkom poslu.

Edukacijama do poslovnih projekata Zahvaljujući donaciji danskog poduzetnika hrvatskih korijena Krune Kaića te dijelu prikupljenih donacija od uplata za knjigu Ne posustani, ne odustani!, prvog vodiča za uspjeh u poduzetništvu Jugoistočne Europe, u najsiromašnijoj općini u Hrvatskoj - Općini Čaglin u Požeško-slavonskoj županiji - održana je besplatna edukacija za poduzetnike i poduzetnice kao i sve one koji to žele postati. Čaglin, prema popisu iz 2011. ima 2723 stanovnika. Gospodarstvo je uglavnom oslonjeno na proizvodnju hrane u OPG-ovima i plasman poljoprivrednih proizvoda (najviše ovčjeg sira i mesa), dok ostalih gospodarskih aktivnosti nema. Stoga je misija Virtualnog ženskog poduzetničkog centra potpomognuta donacijama članica i članova sasvim jasna - pokrenuti edukacije za bolju i učinkovitiju poslovnu aktivnost ovog dijela Hrvatske i motivirati čaglinske poduzetnike na učinkovitije tržišne aktivnosti.

“Imamo malo zaposlenih, no i Općina Čaglin prati EU fondove i program ruralnog razvoja. Neke velike investitore sigurno nije realno očekivati, iako imamo za to uvjete u našoj Poduzetničkoj zoni, no razvoj malih i srednjih poduzetnika za nas je realan”, kaže načelnik Općine Čaglin Dalibor Bardač. “Veliki odziv na edukacije, iznimno interaktivna suradnja s polaznicima, isticanje problema, ali i rješenja za gospodarsku situaciju u Čaglinu te prije svega želja da se edukacije nastave, svjedoče kolika je velika želja i volja žitelja ove općine da se bave vlastitim poslovnim projektima”, kazala je Sanela Dropulić, voditeljica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra. (B.O.)

UDRUŽENJE DAVATELJA TAKSI USLUGA HGK

Europsku praksu uvesti i u Hrvatsku

Udruženje davatelja taksi usluga pri HGK-u pozdravlja predstavljanje smjernica novog zakona koji uređuje autotaksi prijevoz. “Prema informacijama kojima raspolažemo, prijedlog novog zakona uvelike je prihvatio prijedloge koje je naše udruženje uputilo kao stručni sudionik radne podskupine za izradu Nacrta prijedloga zakona o prijevozu u

cestovnom prometu”, poručuju iz Udruženja. Prijedlog, među ostalim, ide i u smjeru liberalizacije taksi tržišta, odnosno ukidanja ograničenja broja dozvola. Takav model će, prema projekcijama, stvoriti tisuće radnih mjesta te gotovo utrostručiti porezna davanja branše, smatraju u Udruženju. “Taksi u Europi cijenu usluge određuje prema taksimetru kojeg baždari neovisno tijelo, stoga smatramo da bi se europska praksa trebala primijeniti i u Hrvatskoj. Očekujemo da novi zakon, s obzirom na to da su ovo tek smjernice, bude predstavljen i donesen u najkraćem mogućem roku”, kaže predsjednik tog udruženja Petar Dragić. (B.O.)

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

AKTUALNO AKTIVNOSTI KLUBA EIZ-a

Zbog smanjenja proizvodnosti gubimo komparativnu prednost Hrvatsku ekonomiju karakterizira manje intenzivan tržišni dinamizam koji ne može na odgovarajući način pridonijeti povećanoj inovativnosti i bržem rastu kako korporativnog sektora, tako i ukupnog gospodarstva piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rosječna proizvodnost rada i ukupna faktorska proizvodnost hrvatskih kompanija se smanjuje, ponajviše zahvaljujući utjecaju dugotrajne recesije, dok se jedinični trošak rada poduzeća s vremenom povećava. Prema istraživanju Proizvodnost poduzeća i intenzitet tržišnih sila: Kako funkcionira tržište u Hrvatskoj, smanjenje proizvodnosti rada i ukupne faktorske proizvodnosti sugerira da se potencijal za rast i stvaranje novih vrijednosti u hrvatskim kompanijama s vremenom također smanjuje. Istovremeno, zbog povećanja jediničnog troška rada smanjuje se i međunarodna troškovna konkurentnost kompanija. Cilj istraživanja, koje su u sklopu aktivnosti Kluba Ekonomskog instituta, Zagreb proveli istraživači EIZ-a Bruno Škrinjarić, Vedran Recher i Edo Rajh, bio je utvrditi indikatore performansi poduzeća (proizvodnost rada, proizvodnost kapitala, jedinični trošak rada i ukupna faktorska proizvodnost), istražiti dinamiku ulaska i izlaska poduzeća s tržišta te ustanoviti kako tržišne sile utječu na kretanje proizvodnosti korporativnog sektora. Ovo je prvo istraživanje ovakve vrste koje je obuhvatilo sva hrvatska poduzeća i koje je ujedno te indikatore ocijenilo

kroz dulje vremensko razdoblje. Karakteristike analiziranih poduzeća bila su pripadnost regiji, veličina, vlasnička struktura, međunarodna orijentiranost i grana gospodarstva. Istraživanje obuhvaća vremensko razdoblje od 2003. do 2016. godine. Projekt su ﬁnancijski podržali članovi Kluba EIZ-a – Atlantic Grupa i Privredna banka Zagreb.

OBRAZOVNA REFORMA Bruno Škrinjarić, asistent na Ekonomskom institutu, Zagreb i voditelj istraživanja, kaže kako Hrvatska zbog smanjenja proizvodnosti gubi komparativnu prednost u odnosu na druge zemlje u okruženju. “Također, nemamo onu prednost zbog koje bi naši izvoznici na međunarodnom tržištu mogli još više rasti nego što je to

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

sada”, ističe on dodajući kako je stoga nužno provođenje reformi. “Ponajprije, to je dugo iščekivana obrazovna reforma jer sve kreće od nje. Naime, što bolje obrazovni proces nekoga pripremi za tržište rada, natjecanje na njemu i analiziranje trendova, to će on moći bolje prilagoditi svoje poslovanje i biti bolji poduzetnik. Osim toga, valja popraviti djelovanje pravosuđa te olakšati ulazak i izlazak poduzeća s tržišta”, naglašava on. Jer, istraživanje sugerira da je intenzitet tržišnih sila mjeren stopama ulaska i izlaska poduzeća s tržišta u Hrvatskoj značajno umanjen. Stope ulaska i izlaska poduzeća s tržišta, naime, više nalikuju onima koje bilježe stabilne i razvijene europske ekonomije, a značajno su manje u odnosu na stope koje bilježe nove zemlje članice EU-a čije su ekonomije, kao i hrvatska, još uvijek u fazi transformacije i ekonomskog sustizanja razvijenih europskih država. Takav rezultat sugerira da hrvatsku ekonomiju karakterizira manje intenzivan tržišni dinamizam koji ne može na odgovarajući način pridonijeti povećanoj inovativnosti i bržem rastu kako korporativnog sektora, tako i ukupnog gospodarstva. Dva segmenta korporativnog sektora, međutim, odudaraju od ovog trenda. Velika tvrtke te tvrtke izvoznice ostvarile su tijekom vremena povećanje proizvodnosti rada i ukupne faktorske proizvodnosti. A kod izvoznika je prisutan i trend smanjenja jediničnog troška rada, što znači da se njihova troškovna konkurentnost poboljšava.

12. KONFERENCIJA O NABAVI

GRADNJA NA PIJESKU UMJESTO NA STIJENAMA Ljudi su pokretači promjena, a obrazovanje je najvažnije. Postavlja se i pitanje kako potaknuti inovativnost, produktivnost i koje vrijednosti dijelimo, istaknuo je Kraljič piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr izbore. Ali Njemačka je dobila. I to je razlika između državnika i političara”, smatra Kraljič.

PRIBLIŽAVANJE STROJEVA I LJUDI

uropa je u zaostatku u pogledu konkurentnosti u odnosu na SAD i Kinu, a Hrvatska u tom društveno-ekonomskom pokazatelju zaostaje u Europi. No na političkoj i korporativnoj razini postoji okušana kombinacija koja može poboljšati konkurenciju, a odnosi se na ulaganja i promjene u obrazovanju, inovativnost, produktivnost i vrijednosti, istaknuo je na 12. konferenciji o nabavi Peter Kraljič, član McKinseyevog Savjetničkog vijeća. Konferenciju su organizirali Hrvatske udruge nabavne djelatnosti i tjednik Lider pod nazivom Digitalna era nabave, a bila je namijenjena prvenstveno stručnjacima i specijalistima nabave, ali i članovima i predsjednicima uprava koji će steći širi uvid u ovu stratešku funkciju.

“Bugarska je u Europi jedina manje konkurentna od Hrvatske. Češka napreduje i uspjela je nadoknaditi izgubljeno za vrijeme komunizma, a jugoslavenska ekonomija nije bila toliko loša, ali u tranziciji su uspješne velike kompanije uništene i sad se mora graditi na pijesku umjesto na velikim stijenama. Ključ je ljudski resurs. Ljudi su pokretači promjena, a obrazovanje je najvažnije. Postavlja se i pitanje kako potaknuti inovativnost, produktivnost i koje vrijednosti dijelimo. Na vrhu su uvijek zemlje koje ulažu u inovacije, produktivnost i obrazovanje. Gerhard Schröder je u Njemačkoj počeo prije 15 godina s reformama zbog kojih je Njemačka lako i brzo preživjela krizu. Napravio je to suprotno interesima svoje stranke i izgubio je

Marcell Vollmer iz SAP Aribe na skupu je govorio o trendovima koji se zbivaju u eri digitalizacije i promjenama koje utječu na proces nabave. “Neizbježna je činjenica da će se strojevi i ljudi sve više približavati i zajednički funkcionirati u svojoj svakodnevici. Pozvao se na novo McKinseyjevo izvješće koje pokazuje da u budućnosti 51 posto poslova može biti automatizirano, a time bi mogli i nestati. Čak pet posto poslova mogli bi zamijeniti strojevi, ali najvažnija činjenica jest da će se svi naši poslovi zasigurno promijeniti”, zaključuje Vollmer. Redoviti profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Velimir Srića naglasio je da digitalna transformacija u svemu, pa tako i u području nabave, zahtijeva i promjenu kulture. “Ona je izvor konkurentske prednosti, uvodi lakši menadžment lanca vrijednosti, smanjuje inventar nabave, a primjerice mene su na fakultetu učili da si sigurniji što imaš veće zalihe. Sva područja života mogu se digitalizirati, pogledajte samo personalizirane oglase, prema analizi birača prema njihovoj aktivnosti na društvenim mrežama. U isto vrijeme prema Global IT Reportu u 2016. godini, Hrvatska je bila na 54. mjestu od 139 obuhvaćenih zemalja u istraživanju spremnosti za digitalizaciju, a u ovom dijelu Europe lošiji od nje bile su samo Srbija na 75. i Bosna i Hercegovina na 97. mjestu”, zaključio je Srića.

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA KONFERENCIJA “KAKO POREZIMA DINAMIZIRATI GOSP

TREBA POVEĆAVATI POREZNU BAZU Porezni sustav u Hrvatskoj još uvijek ne zadovoljava. Male promjene koje su se dogodile tijekom prošle reforme nisu dovoljne. Nama se gospodarski rast dogodio, kao što nam se uvijek sve događa, smatra Guste Santini piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

ako porezima dinamizirati gospodarski rast, pitanje je na koje je odgovore pokušala dati istoimena konferencija koja se prošli tjedan održala u Zagrebu. Porezni stručnjaci ističu kako je za razvoj gospodarstva potrebno provoditi mudre i dalekosežne poteze, a sam

NA HRVATSKOM TRŽIŠTU JE DOSTA VELIKA POREZNA PRESIJA, SMATRA BRAJKOVIĆ porezni sustav mora biti konkurentan sustavima drugih država što znači da porezna presija mora biti barem jednaka onoj u konkurentskim zemljama. Jednostavno rečeno, porezni sustav mora biti jasno kreiran kako 44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

bi bio jeftin u primjeni za poreznog obveznika, ali i za državu. Ekonomski stručnjak Guste Santini ističe kako hrvatski porezni sustav to nije, štoviše, on smatra kako je riječ o bahatom opterećenju domaćeg gospodarstva. “Porezni sustav u Hrvatskoj još uvijek ne zadovoljava. Male promjene koje su se dogodile tijekom prošle reforme nisu dovoljne. Nama se gospodarski rast dogodio, kao što nam se uvijek sve događa”, rekao je Santini dodajući da se rast poreznih prihoda u Hrvatskoj može prvenstveno zahvaliti dobroj turističkoj sezoni. Santini smatra kako standardna priča poreznika o tome kako treba širiti poreznu osnovicu više ne vrijedi. “Treba povećavati poreznu bazu, znači dinamizirati gospodarski rast, a porezni sustav deﬁnirati na način da bude u funkciji gospodarskog razvoja s jedne strane i s druge strane osiguranja socijalne sigurnosti. Neoporezivi dio dohotka treba podići na 5000 kuna, stope poreza na dohodak smanjiti za početak na 10, 20 i 30 posto, a onda ih smanjivati gotovo do ukinuća, ali i podići porezni razred za ulazak u najvišu stopu na 30.000 kuna”, rekao je Santini navodeći kako po njemu PDV treba ostati na sadašnjoj razini. Santini također smatra kako bi i drugi mirovinski stup trebalo ukinuti. “Trebaju biti prvi i treći stup, prvi na bazi socijalne odgovornosti, međuovisnosti i solidarnosti te treći stup za one koji žele investirati. Ova priča o drugom stupu, za koji u krajnosti odgovara država a zapravo privatni fondovi upravljaju tim sredstvima, još stvara dodatne rizike koji nam nisu potrebni. I tako smo suviše rizična zemlja, što pokazuje i visina kamatnih stopa”, rekao je Santini, koji je i apsolutno protiv poreza na imovinu. Kad su u pitanju europske politike, tada je u Europskoj uniji na djelu pojednostavljenje i usklađivanje porezne procedure u cilju

ODARSKI RAST”

Guste Santini

olakšanja rada poduzetnika. Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić kao glavne probleme hrvatskog poreznog sustava izdvojila je njegovu prekompliciranost i nedovoljnu digitalizaciju koja sprečava eﬁkasnost Porezne uprave. “Potrebno je raditi na modernizaciji cijelog sustava, a posebno na edukaciji djelatnika Porezne uprave kako se više ne bi događali slučajevi tumačenja propisa ovisno o gradu i poreznom nadzorniku koji ih tumači. Bez toga nema kvalitetnijih pomaka naprijed”, rekla je Ivana Maletić ističući kako se i na razini EU-a razmišlja o tome kako ujednačiti porezna pravila, odnosno da Hrvatskoj predstoji interno usuglašavanje, a onda i dodatno i ujednačavanje s ostalim zemljama članicama.

POREZNA REFORMA MORA IĆI DALJE U Hrvatskoj se porezni sustav više puta mijenjao. Sa zadnjom poreznom reformom željelo se smanjiti ukupno porezno opterećenje, potaknuti konkurentnost gospodarstva te imati stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav pojednostavljenjem i pojeftinjenjem porezne administracije. Uz to što je osnovni osobni odbitak povećan na 3800 kuna te je jednak za sve porezne obveznike, snižene su stope poreza na dohodak i smanjen njihov broj s tri na samo dvije porezne stope, odnosno promijenjen je broj poreznih razreda. Stope poreza na dohodak od 25 i 40 posto snižene su na 24 i 36 posto te je ukinuta najniža porezna stopa od 12 posto. Također su promijenjene i porezne osnovice te se stopom od 24 posto oporezuju dohoci do 17.500 kuna, a sve iznad tog iznosa po stopi od 36 posto. Uvedeno je tzv. sintetičko oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka, kojim bi se sav prihod ostvaren tijekom jedne godine

Ivana Maletić

Darinko Bago

zbrajao te se na tako utvrđeni godišnji dohodak plaća porez. “Porezna reforma svakako je bila dobar početak, ali ne treba tu stati, već treba težiti smanjenju PDV-a, povećanju minimalne plaće, smanjuju poreza koji opterećuju plaću i doprinosa poslodavcima”, smatra predsjednik Hrvatske komore poreznih savjetnika Damir Brajković, koji je istaknuo kako je na hrvatskom tržištu dosta velika poreci zna presija te da poduzetnici jako teško mogu razumjetii porezne propise. Predsjednik Uprave Končar-Elektroindustrije Darinko Bago ocjenjuje kako je provedena porezna reforma stabilizirala i malo po-

MI GOSPODARSTVENICI SE ZALAŽEMO DA POREZNI SUSTAV BUDE ŠTO JEFTINIJI, DA POREZI BUDU ŠTO NIŽI, ISTIČE BAGO jasnila cijeli sustav. “Mi gospodarstvenici se zalažemo da porezni sustav bude što jeftiniji, da porezi budu što niži. Pitanje jeftine države je pitanje par excellence i svaka tema može doći na red kada je odgovarajući trenutak. Mi smo donedavno bili u vrlo teškoj situaciji, ali danas možemo razgovarati o tome da su ekonomski pokazatelji pozitivni i stabilni te da sada treba aﬁrmirati ovakve teme”, rekao je Bago. 20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE OSIGURANJA U LISTOPADU

RAST BRUTO PREMIJE OD 3,23 POSTO U skupini neživotnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 5.204.477.416 kuna, dok je za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija od 2.421.162.332 kune

POLICA OSIGURANJA

udio ima Obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama, premija iznosi 1.645.460.857 kuna i niža je 0,38 posto u odnosu na isto razdoblje protekle godine. Ukupno su tijekom 10 ovogodišnjih mjeseci sklopljene 1.799.883 police što je 7069 polica ili 0,39 posto) više nego u istom razdoblju prethodne godine. Prosječna premija u Obveznom osiguranju vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama iznosi 914,20 kuna te je 0,77 posto niža u odnosu na isto razdoblje 2016. kada je iznosila 921,33 kune.

ŽIVOTNA OSIGURANJA

rema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za listopad ove godine društva za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 7.625.639.748 kuna, što predstavlja rast od 3,23 posto u odnosu na listopad 2016. godine.

DRUŠTVA ZA OSIGURANJE ZARAČUNALA SU UKUPNU BRUTO PREMIJU U IZNOSU OD 7.625.639.748 KUNA

NEŽIVOTNA OSIGURANJA U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 68,25 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 5.204.477.416 kuna što je povećanje od 3,93 posto na godišnjoj razini. Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od 1.732.091.453 kune. Bruto premija zaračunata u ovoj vrsti osiguranja i u ovom razdoblju bilježi pad 0,24 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Udio ove vrste osiguranja u ukupnoj premiji je 22,71 posto i 33,28 posto u zaračunatoj premiji neživotnih osiguranja. U sklopu Osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, najveći

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 2.421.162.332 kune, te bilježi rast od 1,76 posto. U ukupnoj premiji životna osiguranja sudjeluju 31,75 posto (u prošlogodišnjem razdoblju je udio u ukupno zaračunatoj premiji bio 32,21 posto). U strukturi, najveći udio ima klasično Životno osiguranje s premijom u iznosu od 1.798.613.605 kuna što je za 2,20 posto niže u odnosu na lanjski listopad, a koje u skupini životnih osiguranja sudjeluje sa 74,29 posto, te u ukupnoj premiji sa 23,59 posto. Slijede Životna ili rentna osiguranja kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja sa zaračunatom bruto premijom od 485.233.589 kuna i udjelom u ukupnoj premiji od 6,36 posto uz rast u odnosu na listopad prethodne godine od 26,41 posto; Dopunska osiguranja životnog osiguranja sa zaračunatom premijom od 109.525.421 kune i udjelom u ukupnoj premiji od 1,44 posto i padom od 4,06 posto; Rentno osiguranje sa zaračunatom premijom od 23.697.589 kuna i padom od 37,23 posto u odnosu na listopad prethodne godine, te Osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja sa zaračunatom premijom od 4.092.127 kuna i padom od 9,10 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine

7. POSLOVANJE PARTNER BANKE U DEVET MJESECI 2017.

Dobit prije rezervacija 17,1 milijun kuna Stopa adekvatnosti regulatornog kapitala od 16,11 posto uz dobro i profitabilno poslovanje te smanjenje ukupnih loših plasmana osigurava dugoročnu stabilnost i održivost Banke

artner banka je u devet ovogodišnjih mjeseci, prema nerevidiranim ﬁnancijskim podacima, ostvarila dobit prije rezervacija za loše plasmane u iznosu od visokih 17,1 milijuna kuna, odnosno 7,6 milijuna kuna dobiti nakon rezervacija. Aktiva Banke na kraju trećeg ovogodišnjeg tromjesečja iznosila je 1723 milijuna kuna što je sedam posto više u odnosu na kraj 2016., kada je iznosila 1606 milijuna kuna. Kreditni portfelj Banke, zajedno s ulaganjima vrijednosne papire, i dalje je na razini od 1400 milijuna kuna što predstavlja rast od pet posto u odnosu na kraj protekle godine. Od toga se na ukupne kredite odnosi se 904 milijuna kuna ili 10 posto više u odnosu na kraj 2016. godine kad je kreditni portfelj iznosio 823 milijuna kuna. Rast kreditnog portfelja rezultat je rasta kredita pravnim osobama za 58,4 milijuna kuna u odnosu na kraj protekle godine, odnosno za devet posto, dok su krediti stanovništvu povećani za 40,8 milijuna kuna ili za 25 posto, od čega je rast kredita iz vlastitih sredstava veći za 28 posto uz nastavak smanjenje kredita iz HBOR-a za 29 posto. Krediti ﬁnancijskim institucijama su za tri posto manji u odnosu na 2016. godinu. Ukupni depoziti Banke krajem ovogodišnjega rujna iznosili su 1320 milijuna

kuna, što je osam posto više u odnosu na kraj prošle godine, kada su iznosili 1221 milijuna kuna.

milijuna kuna na 77,6 milijuna kuna. Rezultat je to kontinuirane uspješne naplate rizičnih plasmana, dok su novi kreditni

RAST DEPOZITA Depoziti po viđenju porasli su za 18 posto od čega je najveći rast zabilježen na depozitima stanovništva od 28 posto, dok su depoziti trgovačkih društava povećani za šest posto. Oročeni depoziti veći su u odnosu na kraj 2016. godine za pet posto gdje su za razliku od depozita po viđenju, značajnije rasli depoziti trgovačkih društava za 49 posto, a depoziti stanovništva za 3 posto. Na kraju trećeg kvartala neto kamatni prihodi Banke veći su za 1,7 milijuna kuna ili šest posto. Neto prihodi od naknada i provizija zabilježili su pad od tri posto kao posljedica sniženja naknada, ponajprije u deviznom platnom prometu. Ostali nekamatni prihodi su na visokoj razini od gotovo 10 milijuna kuna, iako su u padu u odnosu na prošlu godinu budući da je 2016. imala izvanredne rezultate u kupoprodaji vrijednosnih papira. Ukupni neto prihodi unatoč tome što su manji od prošle godine za pet posto, iznimno su visoki i iznad planiranih, te iznose 45,6 milijuna kuna. Banka i dalje ima značajan trend smanjenja ukupnog rizika neto NPL portfelja za značajnih 12,6 posto, odnosno sa 88,8

BANKA I DALJE IMA ZNAČAJAN TREND SMANJENJA UKUPNOG RIZIKA NETO NPL PORTFELJA ZA ZNAČAJNIH 12,6 POSTO plasmani radi strožih kreditnih politika uredni u otplati svojih dugovanja. Stopa adekvatnosti regulatornog kapitala od 16,11 posto uz dobro i proﬁtabilno poslovanje te smanjenje ukupnih loših plasmana osigurava dugoročnu stabilnost i održivost Banke. Partner banka dalje u svom radu planira povećanje kvalitetnog i dobro osiguranog kreditnog portfelja, rast depozitne mase te daljnje smanjenja NPL portfelja, čime očekuje još značajnije poslovne rezultate na kraju godine.

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

ULAZ U LUKU PLOČE Hrvatske autoceste završile su projekt Ulaz u Luku Ploče - rekonstrukcija brze ceste i izgradnja spojne ceste za luku Ploče i Grad Ploče. Ukupna vrijednost projekta iznosi 56,5 milijuna kuna, od čega je 85 posto ﬁnancirao EU, a preostali dio Hrvatske autoceste. Izgradnjom ove dionice omogućena

je bolja povezanost luke i grada na TEN-T mrežu kao i bolja regionalna pristupačnost toj mreži te dalje prema ostalim državama EU-a, objavljeno je na internetskim stranicama Hrvatskih autocesta.

Potražnje za kratkoročnim pozajmicama gotovo i nema Iznimno visoka likvidnost sudionika i dalje je glavno obilježje novčanog tržišta, a dnevni višak iznosi oko 15 milijardi kuna. U ovakvim uvjetima potražnje za kratkoročnim pozajmicama gotovo i nema, a kamatna stopa vrlo je niska. Na početku protekloga tjedna održana je redovita obratna repo aukcija središnje banke na kojoj su depozitne institucije nakon duljeg vremena povukle 15 milijuna kuna dodatne likvidnosti. Ministarstvo ﬁnancija prošli tjedan nije održalo aukciju trezorskih zapisa. Aukciju je najavilo za ovaj tjedan na kojoj namjerava izdati 1,3 milijardi kunskih trezorskih zapisa s rokom dospijeća od jedne godine. Budući da je na dospijeću 1,7 milijardi kuna, najavljena aukcija ukazuje na namjeru smanjenja iznosa izdanja za 300 milijuna kuna.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

560

420

280

ZELENO SKLADIŠTE Heineken Hrvatska u krugu pivovare u Karlovcu otvorila je zeleno skladište – svoju središnju investiciju u 2017. vrijednu više od 20,5 milijuna kuna koja predstavlja najnoviji doprinos tvrtke održivom poslovanju i zaštiti okoliša. Novo skladište za gotove proizvode izgrađeno je prema principima zelene gradnje što podrazumijeva smanjenje utjecaja na okoliš u svim fazama izgradnje i korištenja zgrade. Pritom se naglasak stavljao na energetsku učinkovitost, ekološki prihvatljive materijale, ali i smanjenje količine građevinskog i ostalog otpada koji nastaje u procesu gradnje.

140

0 13.11.

14.11.

15.11.

16.11.

17.11.

Ministarstvo financija je strateškim odabirom povoljnog trenutka izdanja, a s obzirom na nedavne objave podataka o rastu BDP-a i smanjenju javnog duga, u četvrtak, u uvjetima povoljnih tržišnih kretanja, iznimno uspješno realiziralo transakciju izdanja euroobveznica. Republika Hrvatska je izdala 1,275 milijardi eura vrijedne obveznice dospijeća 2030., uz prinos od 2,953 posto i kupon od 2,75 posto, što je dosad najpovoljnije, a ujedno i izdanje najdulje ročnosti realizirano na međunarodnim tržištima kapitala, priopćili su iz Ministarstva financija. Ni u narednom razdoblju ne očekujemo promjenu kretanja na novčanom tržištu. S jedne strane imamo visoku likvidnost novčanog tržišta koju bi samo snažna potražnja za novcem mogla neutralizirati, dok s druge do daljnjega ne očekujemo nikakve promjene na financijskom tržištu koje bi potaknule aktivnosti sudionika.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna oslabjela u odnosu na euro Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je od protekloga ponedjeljka do petka u odnosu na euro oslabjela za 0,3 posto. Naprotiv, doma-

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,019087

CAD kanadski dolar

5,150185

JPY japanski jen (100)

5,62847

CHF švicarski franak

6,513483

GBP britanska funta

8,501614

USD američki dolar

6,261348

EUR euro

7,472919

Izvor: HNB

primjena od 18.11.2017.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

EUR

13.11. 14.11. 15.11. 16.11. 17.11.

će platno sredstvo ojačalo je u odnosu na švicarski franak za 0,6 posto. Kuna je i u usporedbi s američkim dolarom ojačala za 1,07 posto. 7,650 7,625

USD

6,60 6,55

CHF

6,50 6,49

7,600

6,50

6,48

7,575

6,45

6,47

7,550

6,40

6,46

7,525

6,35

6,45

13.11. 14.11. 15.11. 16.11. 17.11.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA PLAĆANJE U POKRETU

Većina indeksa umanjila vrijednost Na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna trgovalo se oprezno zbog različitih prijedloga zakona republikanaca u Zastupničkom domu i Senatu što je za posljedicu imalo neizvjesnost o tome što će na koncu sadržavati porezna reforma u SAD-u. Ulagači su bili zabrinuti i zbog lošijih nego što se očekivalo gospodarskih pokazatelja iz Kine. Sredinu tjedna obilježilo je jačanje eura zbog dobrih podataka iz eurozone (zamah njemačkoga gospodarstva) te, među ostalim, pad cijena nafte. Na kraju radnog tjedna, pak, većini promatranih burzovnih indeksa umanjena je vrijednost. Tako je američki Dow Jones bio manji za 0,2 posto, a indeks Pariške burze CAC40 za 0,6 posto. Također, vrijednost su umanjili frankfurtski DAX za 0,5 posto, i indeks Londonske burze FTSE za 0,4 posto. S druge strane, tehnološki indeks Nasdaq uvećao je vrijednost za 0,4 posto, kao i indeks Tokijske burze Nikkei za 0,07 posto.

7420

23500

FTSE 100 23450

7400

23400

7390

23350

7380

23300

7370

23250

13.11. 14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 6800

NASDAQ

5340

6760

5330

6740

5320

6720

5310

6700

5300

CAC40

13.11. 14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 13200

13.11. 14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 22500

DAX

13150

NIKKEI 225

22400

13100

22300

13050

22200

13000

22100

12950

22000

13.11. 14.11. 15.11. 16.11. 17.11.

fond

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošloga tjedna iznosila je 240,2934 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,2 posto. Protekloga petka vrijednost Mirexa A iznosila je 132,9438 bodova, a Mirexa C 124,1337 bodova.

13.11. 14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 5350

6780

MIROVINSKI FONDOVI

Rast vrijednosti Mirexa

Dow Jones

7410

datum

13.11. 14.11. 15.11. 16.11. 17.11.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

BLOKIRANI OPG-ovi

kategorija A

MIREX A

16.11.

132,94380

0,0895

4,19

AZ - A

16.11.

132,30180

0,0154

2,95

Erste Plavi - A

16.11.

132,21090

0,1143

3,00

PBZ CO - A

16.11.

136,78690

0,1892

4,56

Raiffeisen OMF - A

16.11.

132,42880

0,1503

6,91

MIREX B

16.11.

240,29340

0,0663

2,86

AZ - B

16.11.

237,61590

0,0644

1,02 4,48

kategorija B

Erste Plavi - B

16.11.

253,14590

0,1251

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

16.11.

223,24080

0,0978

2,35

0,02%

Raiffeisen OMF - B

16.11.

246,95880

0,0271

4,61

0,00%

kategorija C

MIREX C

16.11.

124,13370

0,0043

5,11

AZ - C

16.11.

120,84350

0,0479

5,01

Erste Plavi - C

16.11.

125,64250

0,0080

6,07

PBZ CO - C

16.11.

122,75270

0,0063

4,03

Raiffeisen OMF - C

16.11.

128,12140

-0,0424

5,46

-0,02% -0,04% -0,06% 13.11.

14.11.

15.11.

16.11.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

1,0%

Raiffeisen DMF

16.11.

234,14040

0,0138

3,32

0,6%

AZ Profit

16.11.

256,57930

0,0367

-3,09

0,4%

Croatia osiguranje

16.11.

160,67630

1,0432

1,54

0,2%

AZ Benefit

16.11.

255,24320

-0,0064

3,23

0,0%

Erste Plavi Expert

16.11.

213,06770

0,0956

3,43

-0,2%

Erste Plavi Protect

16.11.

200,06720

-0,0293

2,99

0,8%

16.10.

23.10.

31.10.

8.11.

16.11.

Korisnicima RBA Visa debitnih i kreditnih kartica za kupovinu više nije potreban novčanik niti gotovina u džepovima. Naime, Raiffeisenbank Austria (RBA) svojim je klijentima omogućila beskontaktno mobilno plaćanje korištenjem nove mobilne aplikacije RBA mKartica. Plaćanje RBA mKarticom moguće je na svim prodajnim mjestima koja prihvaćaju beskontaktna plaćanja, u zemlji i inozemstvu. Prilikom kupovine dovoljno je samo prisloniti mobitel na beskontaktni POS uređaj u trajanju od nekoliko sekundi i plaćanje karticom je izvršeno.

Prema podacima Financijske agencije, na koncu rujna 896 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) imalo je blokirane račune. Njihov dug iz osnova 30. lipnja 2011. iznosio je 222,5 milijuna kuna, a 30. rujna 2017. povećao se na 422,9 milijuna kuna ili za 90 posto. Broj blokiranih OPGova 30. lipnja 2011. bio je 830, a 30. rujna 2017. povećao se za osam posto, na ranije spomenutih 896. Promatrano po županijama, najzaduženiji su bili OPG-ovi Osječko-baranjske županije, na koje se odnosilo 21,2 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje.

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

ZNAČAJAN ISKORAK ARGETE Nakon slovenske Izole i Hadžića u BiH, Atlantic Grupa u suradnji s kompanijom Brother&Sister pokrenula je proizvodnju namaza Argeta u mjestu Harrisburg, u Sjedinjenim Američkim Državama. U prvoj godini očekuje se prihod od prodaje od tri milijuna dolara, priopćeno je iz Atlantic Grupe. Tijekom studenog i prosinca 2017. u suradnji s lokalnim distribucijskim partnerima kreće intenzivna distribucija Argete na gotovo 2000 prodajnih mjesta u SAD-u i Kanadi.

FRANCK JAČA KAPITALNU STRUKTURU

Franck je postigao dogovor o strateškom ulaganju s društvom Tommy, koje je spremno u kontekstu ﬁnancijskog restrukturiranja ojačati kapitalnu strukturu društva te se već aktivno uključio u program restrukturiranja, kao i pregovore s ﬁnancijskim vjerovnicima Francka. Ovim iskorakom Franck dodatno jača dosadašnju uspješnu poslovnu suradnju koja traje više od 25 godina s trgovačkim lancem Tommy, a koji je već do sada napravio značajan iskorak s ulaganjima u prehrambenu industriju. Detalji transakcije bit će objavljeni nakon potvrde na skupštinama obiju kompanija.

Pali i Crobexi i promet Aktivnost na Zagrebačkoj burzi u proteklom tjednu značajno je pala u odnosu na tjedan ranije - dionički promet je smanjen za 56 posto ili 61,5 milijuna kuna te je iznosio 47,6 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 25,9 milijuna kuna što je 79 posto ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -31,25 do +1,48 posto. Promet veći od milijun kuna prikupilo je 11 izdanja, dok je 16

izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi su, nakon rasta u tjednu ranije, zabilježili pad. Crobex je sa 1.857,02 boda umanjen za 0,21 posto na 1.853,08 bodova. Crobex10 je pao za 0,50 posto na 1.087,28 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -9,64 posto koliko je pao CROBEXkons do +1,79 posto koliko je porastao CROBEXnutr. Obveznički indeksi su tjedan zaključili rastom; CROBIS je uvećan za 0,09 posto, a CROBIStr za 0,17 posto. Najlikvidniji je Ledo koji je tjedan zakljuZAGREBAČKA BURZA čio prometom od 5,8 milijuna kuna THE ZAGREB STOCK EXCHANGE uz pad cijene od 19,29 posto na 753 UKUPAN TJEDNI PROMET: 851.116.783,97 kn kune. Valamar Riviera bilježi 4,9 miTJEDNI DIONIČKI PROMET: 32.819.232,70 kn lijuna kuna prometa, od čega se dva index zadnja vrijednost tjedna promjena milijuna kuna odnosi na blok, a osta1.853,0800 -0,21% CROBEX tak na redovni promet. Dionice Vala1.087,2800 -0,50% CROBEX10 mara pojeftinile su za 0,50 posto na 110,6212 +0,09% CROBIS 43,90 kuna. HT je trgovan u iznosu 165,8928 +0,17% CROBIStr od 4,7 milijuna kuna, od čega se dva milijuna odnose na blok transakciju, a Top 10 tjedna zadnja cijena njegovih dionica je pala za 0,98 promet po prometu promjena cijena posto na 167 kuna. -19,29% 753,00 5.776.462,37 LEDO d.d. Od 10 najlikvidnijih izdanja rast cije-0,50% 43,90 4.884.375,11 Valamar Riviera d.d. ne bilježi samo Atlantska plovidba, za -0,98% 167,40 4.670.389,95 HT d.d. 1,48 posto na 519 kuna, a njen tjedni -31,25% 11.000,00 3.687.770,30 JAMNICA d.d. promet iznosi 1,4 milijuna kuna. 0,00% 3.350,00 2.460.250,00 INA d.d. Ina bilježi tjedan bez postotne pro+1,48% 519,00 1.444.205,72 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. mjene, zadnju cijenu od 3350 kuna te -2,44% 440,00 1.373.621,22 ADRIS GRUPA d.d. promet od 2,5 milijuna kuna, od čega -0,22% 468,00 1.305.687,35 Arena Hospitality Group d.d. -6,30% 21,55 1.243.645,94 ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. se samo 226.000 kuna odnosi na -25,47% 120,00 1.089.525,38 TEHNIKA d.d. promet ostvaren u redovnoj trgovini, a ostatak na blok transakciju. 10 dionica tjedna zadnja Pad cijene dionice bilježi osam izdapromet s najvećim rastom cijene promjena cijena nja. Cijena je najviše pala Jamnici, za +20,62% 17,49 15.633,54 Badel 1862 d.d. 31,25 posto na 11.000 kuna, a njome je +14,29% 16,00 6.880,00 VUPIK d.d. ostvaren promet od 3,7 milijuna kuna. +7,50% 322,50 181.050,00 HOTELI MAESTRAL d.d. Izdanje Tehnike bilježi minus od 25,47 +6,21% 890,01 986.258,23 ATLANTIC GRUPA d.d. posto, odnosno zadnju cijenu od 120 +6,08% 11,00 5.378,70 Zagrebačka burza d.d. kuna te 1,1 milijun kuna prometa. Sli+4,23% 37,00 152.369,59 SZAIF d.d. jede Ledo (-19,29%), i Đuro Đaković +3,77% 165,00 98.695,82 EXCELSA NEKRETNINE d.d. +3,49% 5.484,99 164.784,99 JANAF d.d. (-6,30 posto) sa zadnjom cijenom od +2,88% 500,00 387.429,63 ADRIS GRUPA d.d. 21,55 kuna i prometom od 1,2 milijuna +2,70% 380,00 21.660,00 HOTELI TUČEPI d.d. kuna. Povlaštenim dionicama Adris Grupe cijena je pala za 2,44 posto na 10 dionica tjedna zadnja 440 kuna, a njima je protrgovan iznos promet s najvećim padom cijene promjena cijena od 1,4 milijuna kuna. -77,48% 50,00 200,00 PIK-VINKOVCI d.d. MAGMA d.d. JAMNICA d.d. VIADUKT d.d. u stečaju TEHNIKA d.d. VJESNIK d.d. LEDO d.d. K B Z d.d. BELJE d.d. VARTEKS d.d.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

-37,33% 0,47 -31,25% 11.000,00 -27,48% 2,56 -25,47% 120,00 -22,22% 7,00 -19,29% 753,00 -18,75% 65,00 -17,44% 5,87 -13,04% 12,00

4.050,76 3.687.770,30 3.363,27 1.089.525,38 2.919,00 5.776.462,37 6.500,00 1.039.127,39 28.189,20

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI NOVI URED DATALAB HR-a

Loš tjedan za dioničke i mješovite fondove Među 83 otvorena investicijska fonda u proteklom su tjednu prevladali fondovi s padom vrijednosti udjela. Rast vrijednosti bilježi 21 fond, smanjenje njih 62, dok je jedan bio bez postotne promjene. Od 27 dioničkih fondova rast bilježe tri. USA Blue Chip je porastao za 0,11 posto, a ZB aktiv 0,10 posto. Najviše je pao KD Energija (-4,92 posto). Od šest posebnih fondova porastao je samo Raiffeisen Dynamic za 0,07 posto. Raiffeisen Harmonic pao je za 1,20 posto. Svih 14 mješovitih fondova bilježi pad. Gubitnike s padom od jedan posto predvode

OTP Absolute i InterCapital Balanced. Među 15 obvezničkih fondova porasla su tri: InterCapital Dollar Bond za 0,04 posto, Erste Local Short Term Bond za 0,03 i Erste Adriatic Short Term Bond sa 0,01 posto. Najviše je pao Neta Emerging Bond, za 1,20 posto. Rast vrijednosti bilježi 14 od 21 novčanog fonda, dok Raiffeisen Cash bilježi tjedan bez postotne promjene. Najviše je, za 0,02 posto, cijena udjela porasla PBZ Dollaru i Locusta Cashu. Neta MultiCash, Raiffeisen euroCash i OTP euro novčani su pali [Iva Skorin] za 0,01 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 9.11.2017. do 16.11.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 19,7439 KD Victoria € 12,1907 InterCapital Global Equity $ 190,3428 ZB trend kn 15,4212 KD Prvi izbor € 145,1266 ZB euroaktiv kn 103,0145 Capital Breeder € 133,5800 KD Europa € 11,6196 PBZ Equity fond kn 116,3075 HPB Dionički € 81,2463 Erste Adriatic Equity kn 88,3479 Neta Global Developed kn 114,1845 ZB aktiv € 110,9428 InterCapital SEE Equity $ 16,1815 Platinum Global Opportunity kn 6,0699 KD Nova Europa kn 44,5117 OTP indeksni € 105,6811 Platinum Blue Chip kn 443,3050 Neta Frontier € 100,4392 OTP Meridian 20 kn 83,7900 A1 kn 158,5313 Alpen.Special Opportunity kn 57,3267 Neta New Europe € 90,9630 KD BRIC kn 8,7544 KD Energija € 114,6226 ZB BRIC+ € 165,1389 Allianz Equity $ 20,8281 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 122,7400 Raiffeisen Dynamic € 109,6700 Raiffeisen Harmonic € 105,7496 ZB Future 2025 € 105,2046 ZB Future 2030 € 104,6948 ZB Future 2040 € 105,1593 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 164,6708 ZB global € 15,5780 PBZ Global fond € 13,9396 InterCapital Balanced kn 128,7919 KD Balanced kn 108,2540 HPB Global € 14,9185 OTP uravnoteženi kn 166,1994 Allianz Portfolio € 116,2650 PBZ Conservative 10 fond € 103,3831 You Invest Active

tjedna promjena [%]

-0,41 -1,06 -0,03 -1,57 -1,54 -0,28 -1,28 -0,16 -0,52 -2,12 -1,22 0,10 -0,54 -0,27 -2,43 0,04 -2,96 -1,52 -1,49 -0,91 -1,49 -1,72 -2,31 -4,92 -1,92 -0,31 0,11 0,07 -1,20 -0,67 -0,82 -0,85 -0,85 -0,72 -0,81 -1,00 -0,43 -0,46 -0,93 -0,12 -0,14 -0,84

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,2685 You Invest Balanced € 104,5883 You Invest Solid € 104,0058 PBZ Flexible 30 fond € 96,2139 OTP Absolute € 104,6654 InterCapital Income Plus € 100,0000 PBZ Inter. Multi Asset fond OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 197,2405 ZB bond € 15,0692 InterCapital Global Bond € 135,6215 PBZ Bond fond € 221,9623 InterCapital Bond € 165,2264 HPB Obveznički kn 81,6330 Neta Emerging Bond € 120,7310 Erste Adriatic Bond € 107,7700 Raiffeisen Classic kn 104,2697 PBZ Short term bond fond $ 105,8441 PBZ Dollar Bond fond $ 103,1469 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,0427 Erste Local Short Term Bond 100,0207 Erste Adriatic Short Term Bond € € 100,1376 OTP Short-term bond $ 99,7547 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,5097 PBZ Novčani fond kn 175,9465 ZB plus € 150,7863 ZB europlus BE € 150,7863 ZB europlus BK € 128,7570 PBZ Euro Novčani kn 158,0700 Raiffeisen Cash kn 151,8116 Erste Money kn 152,7335 InterCapital Cash $ 133,6278 PBZ Dollar fond kn 144,0155 HPB Novčani kn 133,3802 OTP novčani fond kn 130,5685 InterCapital Money kn 1375,7207 Locusta Cash kn 118,5962 Allianz Cash € 116,1659 Erste Euro-Money kn 111,5870 Auctor Cash € 106,1100 Raiffeisen euroCash € 106,4342 HPB Euronovčani kn 106,6877 Neta MultiCash € 102,0915 OTP euro novčani kn 1002,4248 Zodaks Cash

-0,69 -0,51 -0,46 -1,00 -0,47 N/A

naziv(fond)

valuta

-0,07 -0,40 -0,08 -0,15 -0,09 -1,20 -0,05 -0,10 -0,00 -0,01 -0,02 0,03 0,01 -0,04 0,04 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,00 0,02 -0,00 0,00 0,01 -0,01 -0,00 -0,01 -0,01 0,01

Tvrtke Datalab Agro i Gravis GT odnedavno posluju kao Datalab HR, službena podružnica međunarodne grupacije Datalab, proizvođača poslovnih rješenja (ERP). Osim toga, tvrtka Datalab HR otvorila je novi ured u Zagrebu. “Mi smo IT tvrtka, a ujedno smo i proizvodna te inovativna tvrtka. Zapravo, mi smo vodeći proizvođač softvera u Jugoistočnoj Europi. U tom duhu smo koncipirali ured, što nam omogućava da se razvijamo dalje te budemo još bolji, veći i jači”, izjavio je Goran Težak, direktor tvrtke Datalab HR.

JUBILARNI KORISNIK MAGENTE 1 Magenta 1, koncept ponude telekomunikacijskih usluga Hrvatskog Telekoma, u tek nešto više od godinu i pol dana dobio je jubilarnog stotisućitog korisnika. “Kontinuirani rast broja korisnika dokaz je da naši korisnici prepoznaju dodanu vrijednost koju donosi Magenta 1. Zahvaljujući snažnim investicijama u infrastrukturu i ponudu Hrvatski Telekom stalno proširuje usluge i povećava kvalitetu sadržaja u konceptu Magenta 1, što će bez sumnje nastaviti privlačiti nove korisnike”, istaknula je Nataša Rapaić, članica Uprave Hrvatskog Telekoma i glavna operativna direktorica za privatne korisnike.

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

KNJIGOMETAR Project Management Institute

Vodič kroz znanje o upravljanju projektima Mate

Tko je najbogatiji na svijetu? Utječe li mjesto rođenja na to koliko će se novca zaraditi tijekom života? Kako bismo to mogli doznati? U ovoj knjizi Branko Milanović, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za pitanja siromaštva, nejednakosti i razvoja, objašnjava ove i druge teze o bogatstvu koje je neravnomjerno raspodijeljeno. Objašnjava zašto je bitno raspravljati o nejednakostima, kako one utječu na naše ekonomske mogućnosti te na koji način mogu ugroziti temelje društvenog poretka.

Neal Bascomb

Zimska tvrđava Naklada Ljevak

Već više od 25 godina Vodič kroz znanje o upravljanju projektima (Vodič kroz PMBOK®) vodeći je alat za upravljanje projektima i neophodna referentna literatura svakog voditelja projekata. Knjiga odražava znanje aktivnih voditelja projekata i pruža temeljna znanja o upravljanju projektima onako kako se ona primjenjuju na široki raspon projekata. Međunarodno prepoznati standard voditeljima projekata pruža neophodni alat za primjenu upravljanja projektima i postizanje organizacijskih rezultata.

Branko Milanović

Dobitnici i gubitnici - Kratka i osebujna povijest globalne nejednakosti TIM press

Godina je 1942. i nacisti žele izraditi oružje kakvo nitko nema. Imaju ﬁzičare i uranij, a sada svi njihovi planovi ovise o prikupljanju velikih količina teške vode koja se proizvodi u norveškom Vemorku. Saveznici pak smatraju da tvornica mora biti uništena. Tu dolazimo do Leifa Tronstada, norveškog znanstvenika koji je jedva pobjegao iz svoje zemlje kako bi saveznike obavijestio o važnosti tvornice i o tome kako se u nju uvući. On unovačuje naizgled nespojivu skupinu domoljuba i planira misiju za koju mnogi misle da je nemoguća.

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

George A. Akerlof i Robert J. Shiller

Pecanje naivaca – Ekonomija smicalica i prijevare Znanje

Theillier je u ovoj knjizi sabrao iskustva onih koji su, bar tako izgleda, već krenuli u zagrobni život i vratili se u ovaj ovozemni. Radi se o ljudima koje su iskusili stanje kliničke smrti i koji svjedoče da su se tijekom njega našli u nekom drugom svijetu, veličanstvenom i lijepom, svijetu koji su morali napustiti da bi se vratili na Zemlju... Od tada više ne razmišljaju o vlastitom postojanju na isti način, smatraju smrt sastvanim dijelom života koji ima svoj nastavak i nakon nje te stoga nemaju strah od smrti.

Stephenie Meyer

Kemičarka Lumen izdavaštvo

Još od Adama Smitha jedno od učenja ekonomije glasi da tržišta teže pronaći svoju vlastitu ravnotežu na način djelovanja tržišnih snaga nazvan “nevidljiva ruka”. U ovoj knjizi dvojica dobitnika Nobela, Akerlof i Shiller, proturječe toj ideji i tvrde da su emocionalne i psihološke smicalice koje se koriste u procesu prodaje faktori koji oblikuju ekonomije i tržišta. Ove obmane, umjesto da budu pokretači pozitivnih tržišnih trendova prema općem blagostanju, ljudima nanose štetu te su uzrok njihovih sve dubljih depresija.

Patrick Theillier

Kad mi je duša napustila tijelo Verbum

Bivša agentica Alex u bijegu od nekadašnjih poslodavaca mora preuzeti novi slučaj kako bi sa sebe sprala krivnju i spasila glavu. Nekoć je radila kao vrhunska stručnjakinja u tajnoj službi američke vlade, a nakon što su u toj službi zaključili da im je postala teret, pokušali su je ubiti. Jedini je izlaz iz te situacije da preuzme još jedan, posljednji posao za bivše poslodavce. I dok se priprema za najtežu životnu bitku, zaljubljuje se u muškarca koji joj umanjuje izglede za preživljavanje. Može se pouzdati samo u svoje znanje kemije i svoj znanstveni genij.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Savjetovanje Bona fin, Zagreb, www.bonafin.hr. Tvrtka nudi poduke iz poslovnih vještina i savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem. Radionice o upravljanju kućnim budžetom, savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem. Kontakt: Zlatko Gregov, zlatko.gregov@bonafin.hr, 01/3738-789, 098-900-4208. IT savjetovanje Maigo Insights, Zagreb, www.auditiviti.com. Tvrtka pruža usluge jednokratnih projekata i angažmana ili eksternalizacije poslovnih funkcija u područjima: revizija informacijskih sustava; interna revizija; forenzičke revizije i istraživanje prevare; poslovno savjetovanje; izgradnja sustava internih kontrola; analiza poslovnih procesa; upravljanje financijama i likvidnošću; priprema za ISO norme i certifikaciju; interne i eksterne revizije za ISO certifikacije po normama 9001 i 27001; interne kontrole i procesi u maloprodaji i ugostiteljstvu; upravljanje zalihama i nabavom; zaštita osobnih podataka i GDPR; strateško upravljač-

ko savjetovanje; izrada vizije, misije i strategije; eksternalizacija funkcije interne revizije; korporativno upravljanje i usklađenost; revizija sigurnosti (tehničke, ﬁzičke, logičke); revizija aplikativnih kontrola. Kontakt: Igor Vujičić, ivujicic@auditiviti.com, 0915650382. Zastupanje Alfacentrum, Melnik, Češka. Tvrtka nudi mogućnost predstavljanja proizvoda i usluga na

IZBOR IZ NADMETANJA

web stranicama pomoću virtualne 3D šetnje tj. profesionalne HDR sferične panoramske snimke (180x360°) s velikom razlučivošću za cijeli ekran, dopunjene mapom, informacijama, eventualno i zvučnim zapisom. Tvrtka izrađuje virtualno razgledanje na osnovi zahtjeva i u suradnji s naručiteljem. Usluga je namijenjena za tvrtke, škole, općine, hotele, pansione, restorane... Kontakt: Petr Prager, info@virtualniprohlidky360.cz, +420/603-847-886. Opremanje sajamskih prostora Projekt Konstrukt, Poznan, Poljska, www. projektkonstrukt.pl. Tvrtka nudi kompletno dizajniranje i opremanje sajamskih izložbenih prostora za tvrtke iz mnogih djelatnosti (tekstil, odjeća, proizvodnja, opremanje kućanstava, računalna, farmaceutska...). Kontakt: Rene Belinski, info@projektkonstrukt.pl, +48/618801-024. Promocija European Association for Business and Commerce; Bangkok, Tajland, www.eabcthailand.eu. Europsko udruženje poslovanja i trgovine u Tajlandu (EABC) je trgovinska organizacija i ﬁnancirani projekt Europske unije, a glavni cilj je pridonijeti razvoju trgovine između EU-a i Tajlanda. EABC promovira i pruža podršku investicijskim i trgovinskim aktivnostima, a posebno radi na podršci za male i srednje tvrtke u EU promicanjem Tajlanda kao potencijalnog tržišta te je ujedno prilika za pristupanje tržištu ASEAN-a (Savez država Jugoistočne Azije). Kontakt: Asad Qasim, service@ eabc-thailand.eu, +66/2670-0624.

HRVATSKA

Održavanje i popravak fontana

Konzultantske usluge

Najam i održavanje ekoloških WC-a

Grad Zagreb nabavlja radove na održavanju i popravku fontana. Procijenjena vrijednost nabave je 16 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 12. prosinca.

Crnogorski elektrodistributivni sistem nabavlja konzultantske usluge za implementaciju projekta Scada. Procijenjena vrijednost posla je 300.000 eura. Rok za dostavu ponuda je 15. prosinca.

HŽ Infrastruktura traži najam i održavanje ekoloških WC-a. Procijenjena vrijednost nabave je 2,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 1. prosinca.

Platnene poštanske vreće Električna vozila

Grad Zagreb nabavlja električna vozila za prijevoz putnika. Procijenjena vrijednost je tri milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 8. prosinca.

Hrvatska pošta nabavlja platnene poštanske vreće. Procijenjena vrijednost iznosi 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 12. prosinca.

Visoke specijalne čizme

Ministerstvo za vnatrešni raboti na Republika Makedonija nabavlja visoke specijalne čizme. Rok dostave ponuda je 18. prosinca.

REGIJA Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Madraci

Čizme

Police

MORH nabavlja madrace za vojničke krevete. Procijenjena vrijednost je 590.000 kuna. Rok dostave ponuda je 29. studenoga.

Policija Kosova nabavlja čizme. Procijenjena vrijednost iznosi 862.000 eura. Rok za dostavu ponuda je 21. prosinca.

Narodna knjižnica HNŽ u Mostaru nabavlja police s uslugom ugradnje. Rok dostave ponuda je 27. prosinca.

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE KUĆE, STANOVI, VINOGRADI... Oranica, ukupne površine 624 četvorna metra, Zagreb, procijenjene vrijednosti 1.177.500 kuna. Dražba se održava 21. studenoga u 12 sati na Općinskom sudu u Zagrebu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu nižu od 785.000 kuna. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća i dvorište, ukupne površine 939 četvornih metara, Tovarnik, Vukovarskosrijemska županija, procijenjene vrijednosti 310.000 kuna. Dražba se održava 21. studenoga u 13.15 sati na Općinskom sudu u Vukovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Obiteljska stambena zgrada i dvorište, ukupne površine 180 četvornih metara, Zagreb, procijenjene vrijednosti 648.809,96 kuna. Dražba se održava 22. studenoga u 10 sati na Općinskome sudu u Zagrebu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne ispod cijene od 216.269,68 kuna. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, Kuća i dvorište, garaža, gospodarski objekt, dva štaglja i koš za kukuruz, ukupne površine 769,68 četvornih metara, Popovec Kal-

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

nički, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 499.561,92 kune. Dražba se održava 22. studenoga u 13 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Stan, ukupne površine 42,3 četvorna metra, Kutina, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 284.620 kuna. Dražba se

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

održava 23. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Stalna služba u Kutini. Na prvom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Vinograd, ukupne površine 1875 četvornih metara, Ilok, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 22.050 kuna. Dražba se održava 23. studenoga u 13.15 sati na Općinskom sudu u Vukovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća i dvor, ukupne površine 1388,29 četvornih metara, Zrinski Topolovac, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 250.000 kuna. Dražba se održava 24. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Stan, ukupne površine 92,97 četvornih metara, Zagreb, procijenjene vrijednosti 973.463,80 kuna. Dražba se održava 24. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu Novom Zagrebu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Oranica, šuma, pašnjak i vinograd, ukupne površine 10.972 četvorna metra, Vrtnjakovec, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 100.300 kuna. Dražba se održava 27. studenog u 8.30 sati na Općinskom sudu u Zlataru, Stalna služba u Zaboku. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Vinograd i pašnjak, ukupne površine 5311 četvornih metara, Lekenik, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 29.450,60 kuna. Dražba se održava 27. studenog u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku. Na drugom ročištu za prodaju nekretnina se ne može prodati ispod polovine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Dvije zgrade i dvorište, ukupne površine 1773,13 četvornih metara, Zagreb, procijenjene vrijednosti 1.485.331,86 kuna. Dražba se održava 28. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge Infrastruttura, Progetti, Engineering, Accesso alla ferrovia ed ediﬁci tecnici, Bellinzona, Švicarska, traži arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge. Natječaj je otvoren do 7. prosinca. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=990149. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Ferrovie Federali Svizzere FFS Infrastruttura, Acquisti, Supply Chain e Produzione Progetti di costruzione, Regione Sud, Via Pedemonte 7, Bellinzona 6500, Suisse, Elisa Bartesaghi, elisa.bartesaghi@sbb.ch.

13, Tiefencastel 7450, Switzerland, Rutschung Brienz/Brinzauls, Geologenarbeiten, tiefencastel@awn.gr.ch. Obuka za kontrolu zračnog prometa

Građevinski radovi Compania de Utilitati Publice SA Focsani, Focskani, Rumunjska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 27. studenoga, a prijave se predaju na: Compania de Utilitati Publice SA Focsani, Str. N. Titulescu nr. 9, Dlui Dorin Cenusa, Gheorghe Vasilescu, office@ cupfocsani.ro, 620018 Focsani. Romania, ghvasilescu@gmail.com, www.e-licitatie.ro.

M-NAV, Skopje, Makedonija, traži nabavu usluge obuke za kontrolu zračnog prometa. Natječaj je otvoren do 25. prosinca, a prijave na engleskom ili makedonskom se predaju na: M-NAV Ploshtad Makedonija bb (poraneshna zgrada na Metropol), Betim Ramadani, 1200 Skopje, Makedonija, bejtim.ramadani@mnavigation.mk.

Čišćenje ulica Ciudad Autónoma de Melilla, Consejería de Hacienda, Negociado de Contratación, Melilla, Španjolska, traži usluge čišćenja ulica. Natječaj je otvoren do 1. prosinca, a prijave se predaju na: Ciudad Autónoma de Melilla, Consejería de Hacienda, Negociado de Contratación, Plaza de España, 1, 52001 Melilla, Espana, mcana01@ melilla.es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

IT usluge ACEA SpA - Servizio Responsabile: Acquisti e Logistica, Rim, Italija, traži nabavu usluga informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Natječaj je otvoren do 18, prosinca, a više podataka je moguće naći na ACEA SpA - Servizio Responsabile: Acquisti e Logistica, Piazzale Ostiense 2, 00154 Roma, Italia, gare.contratti@aceaspa.it. pristup podacima: https://www.pleiade.it/acea. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://www.pleiade.it/acea.

Tehničke usluge Amt für Wald und Naturgefahren Region Mittelbünden Moesano, Tiefencastel, Švicarska, traži tehničke usluge. Natječaj je otvoren do 26. siječnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=993751. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Amt für Wald und Naturgefahren Region Mittelbünden Moesano, Veia Dalmeras

Fotokopirni papir CN Posta Romana SA, Bukurešt, Rumunjska, traži nabavu papira za fotokopirne uređaje. Natječaj je otvoren do 15. prosinca. Prijave na rumunjskom jeziku se predaju na CN Posta Romana SA, B-dul Dacia nr. 140, Parter, et. 3-11, sector 2, Robert Antonio Lorentz, 020065 Bucuresti, Romania, licitatii@posta-romana.ro. Glavna adresa naručitelja: www.posta-romana. ro. Adresa proﬁla kupca: www.e-licitatie.ro.

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

PRIVREDNI VJESNIK

PROJEKT “ČINIM DOBRO SVAKI DAN” PBZ GRUPE

KNINSKOJ BOLNICI 442.000 KUNA Donacija je omogućila kupnju suvremenog inkubatora, stola za reanimaciju te monitora za nadzor vitalnih funkcija novorođenčadi za Odjel za dječje bolesti

redstavnici PBZ Grupe uručili su Općoj i veteranskoj bolnici “Hrvatski ponos” u Kninu donaciju od 441.962,50 kuna, omogućivši kupnju suvremenog inkubatora, stola za reanimaciju te monitora za nadzor vitalnih funkcija novorođenčadi za Odjel za dječje bolesti. Donacija je dio pomaganja nacionalnom projektu Ministarstva zdravstva Praćenje djece s neurorizicima, kojem PBZ Grupa pomaže donirajući bolnicama diljem zemlje sredstva koja je prikupila za svoj projekt Činim dobro svaki dan, namijenjen dobrobiti djece i mladih. Za projekt Činim dobro svaki dan PBZ Grupa je do sada prikupila više od 11 milijuna kuna te realizirala

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

31 donaciju. Djeca s neurorizicima su djeca čije su majke imale različite komplikacije u trudnoći ili na porođaju ili pak djeca koja su imala komplikacije neposredno poslije rođenja, a radi se o oko 10 posto novorođenčadi, od čega je oko tri posto visokoneurorizične djece. Na razini Hrvatske to znači da se svake godine potencijalno rađa oko 4000 neurorizične djece, odnosno oko 1000 visokoneurorizične djece. Kod takve djece postoji opasnost od razvoja cerebralne paralize, mentalne retardacije, poremećaja u govoru, motorici, koncentraciji, učenju... Cilj projekta je organizirati praćenje djece s neurorizicima u cijeloj Hrvatskoj, ranu dijagnostičku obradu te što ranije uključivanje

NAGRAĐENI NAJBOLJI BLOGERII I BRENDOV BRENDOVI VI

djece u habilitaciju, budući da rano otkrivanje poteškoća i uključenje u habilitaciju mogu spriječiti razvoj bolesti ili barem postići najveći mogući potencijal kod oboljelog djeteta.

UREĐAJI OD VIŠESTRUKE VAŽNOSTI “Donacija inkubatora, stola za reanimaciju i monitora za nadzor vitalnih funkcija od velikog je značaja za suvremeno i kvalitetno

ZA HUMANITARNI PROJEKT ČINIM DOBRO SVAKI DAN PBZ GRUPA DO SADA JE PRIKUPILA VIŠE OD 11 MILIJUNA KUNA zbrinjavanje ugrožene novorođenčadi te će pridonijeti smanjenju broja djece sa smetnjama u razvoju s područja grada Knina i okolice”, istaknula je dr.med. Nada Kljajić, voditeljica Odjela za dječje bolesti kninske bolnice. “U našoj bolnici godišnje se rodi oko 200 djece, od čega su njih oko 40 rizična novorođenčad, uključujući 5,8 posto visokorizične novorođenčadi koja zahtijevaju dijagnostičku obradu i nadzor te ih hospitaliziramo na Odjelu za dječje bolesti. Na Odjelu intenzivno, multidisciplinarno pratimo razvoj neurorizične djece u okviru programa rane intervencije te ih uključujemo u habilitacijski tretman, što je izuzetno važno za njihov kasniji razvoj. Svake godine troje do petero novorođenčadi transportira se u kliničke centre, prvenstveno u Jedinice intenzivnog liječenja djece KBC-a Split i KBC-a Zagreb, stoga su nam donirani uređaji od višestruke važnosti”, zaključila je Nada Kljajić. “Nadamo se da će suvremeni medicinski uređaji i oprema, koje smo donirali putem našeg projekta Činim dobro svaki dan, unaprijediti zdravstvenu i socijalnu skrb djece i mladih te omogućiti izjednačavanje razine njezine kvalitete u svim dijelovima naše zemlje”, dodao je Mario Jurišić, član Uprave PBZ Carda.

Ella Dvornik najbolja influencerica Drugo izdanje konferencije Diablog obilježila je dodjela nagrada najboljim blogerima u kategorijama gastro, ljepota, moda i putovanja, kao i najboljim brendovima i najinfluenceru. Prema glasovima blogera koji su sudjelovali u drugom istraživanju o stanju hrvatske blogerske scene, a koje je provela agencija Dialog komunikacije u listopadu, najbolja gastro blogerica je Sanja Mijac s bloga Domaćica. U kategoriji Ljepota nagradu je odnijela Maruša Plenković s bloga Beautyblogette, u kategoriji Moda Matea Frajsberger s bloga Click4Chic, a u kategoriji Putovanja Ella Dvornik, blog I am Ella. Osim najboljih blogera, odabrani su i najbolji brendovi za 2017. godinu. Blogeri su najviše glasova dali Avonu, Dukatu i Essenceu. Na drugom izdanju konferencije predstavljeni su i rezultati prvog lokalnog istraživanja o inﬂuencerima, koji su za najbolju

influencericu odabrali Ellu Dvornik. U kategoriji brendova najviše glasova dobio je Adidas. I ovo istraživanje pokazalo je određena odstupanja između blogera i influencera. Između ostalog, većina influencera doživljava svoj online kanal kao posao (52,4 posto) i svi od njega zarađuju, te ih za razliku od blogera prate i muškarci i žene. Objavljuju više postova na svojim online kanalima (više od 15 mjesečno) te ih većina objavljuje sadržaj na hrvatskom i na engleskom jeziku (76,2 posto). Više od trećine ispitanika (35 posto) kontinuirano surađuje s dva-tri brenda, a zarađuju više od 7500 kuna mjesečno (30 posto). Brendovima su poručili da bi trebali izdvajati veće budžete za influencers marketing i da pažljivo biraju suradnike jer su, po njihovu mišljenju, najveći problemi u industriji kupljeni pratitelji i neselektirani sadržaj. (B.O.)

ATLANTICU MEĐUNARODNA NAGRADA ZA LJUDSKE RESURSE

ŠAMPION U KATEGORIJI LIFETIME ACHIEVEMENT

Atlanticov HR tim na čelu s Mojcom Domiter, izvršnom direktoricom korporativnih ljudskih resursa, nagrađen je na ceremoniji CHRO of the Year u glavnom gradu Irske Dublinu priznanjem za prakse i rezultate u području upravljanja ljudskim resursima.

Atlantic Grupa prepoznata je u kvaliteti HR procesa i njihovog doprinosa poslovanju, strategiji i rezultatima ukupne organizacije. HRO Today je globalna HR organizacija i izdavač vodećeg stručnog magazina iz područja ljudskih resursa, koja organizira i prestižno godišnje događanje iz ovog područja. Među 40 konkurenata iz EMEA regije (Europa, Srednji istok i Azija) Atlantic Grupa je po ocjeni Ocjenjivačkog suda izabrana kao šampion u kategoriji Lifetime Achievement za značajan i trajni doprinos koji ljudski resursi imaju na poslovanje. Atlantic je u domeni nagrade zasjenio respektabilnu međunarodnu konkurenciju kompanija kao što su Amazon ili Cisco.

20. studenoga 2017. | broj 4005 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

WORLD EDUCATION ROBOTICS

Pomoć mladim robotičarima

Vid Martin Lulić i Dino Plečko

Hrvatska gospodarska komora je donacijom od 10.000 kuna sufinancirala dio troška putovanja mladih robotičara na međunarodno natjecanje iz edukacijske robotike, kao dijela natjecanja World Education Robotics u Šangaju koje se održava od 15. do 22 studenoga. “Smatramo kako treba pomoći mladima da pokažu svijetu što znaju”, kazao

je potpredsjednik HGK za industriju, IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš, ispraćajući dvojicu mladih robotičara iz zagrebačke osnovne škole Julija Klovića – Dinu Plečka iz osmog i Vida Martina Lulića iz sedmog razreda. “Snažno se zalažemo za uvođenje dualnog obrazovanja i da ljudima pokažemo kakav potencijal imaju naši učenici.

Nama je u interesu da se aktivno uključimo u pomoć mladim znanstvenicima da nađu investitore u svoje projekte jer time stvaramo bazu znanja i novu generaciju poduzetnika u Hrvatskoj”, dodao je Radoš. Mladi robotičari su inače bili i državni prvaci u robotici, a ovom prigodom su predstavili svoje nagrađene radove u kojima su programiranjem rješavali složene probleme. “Robot na kojem radimo ima više programa koje možemo mijenjati, a na samom natjecanju dobivamo i zadatak iznenađenja koji rješavamo u realnom vremenu. Bit će teško i konkurencija je velika, ali nadamo se prvom mjestu”, rekao je Dino Plečko. Na donaciji se zahvalio i ravnatelj ove osnovne škole Ivo Kljajo. “Jako smo zahvalni na donaciji jer smatramo da je velika stvar poslati našu djecu na jedno ovako važno svjetsko natjecanje u robotici. Sutra će ovi učenici biti istaknuti inženjeri, znanstvenici ili izumitelji, tako da je ovo zapravo ulaganje u našu zajedničku budućnost”, zaključio je Kljajo. (K.S.)

MEĐUNARODNI SAJAM POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE AGRITECHNICA

RASTE IZVOZ POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE Zahvaljujući kontinuiranom izlaganju na međunarodnim sajmovima hrvatske tvrtke sve više povećavaju udio izvoza poljoprivredne mehanizacije i postale su prepoznatljive na sve zahtjevnijem tržištu, istaknula je voditeljica Odjela prerađivačke industrije Sektora za industriju i IT HGK Gordana Ribarić povodom nastupa hrvatskih tvrtki na Međunarodnom sajmu poljoprivredne mehanizacije Agritechnica, koji se od 12. do 18. studenoga održavao u Hannoveru. Ona je naglasila da je tijekom trajanja sajma održano niz sastanaka s predstavnicima inozemnih proizvođača, s ﬁnskim udruženjem proizvođača poljomehanizacije Viexpo, turskim udruženjem izvoznika

strojogradnje Turkish machinery, talijanskim udruženjem Federunacoma, njemačkim udruženjem za poljoprivredu DLG i ruskim udruženjem poljoprivredne mehanizacije Rosspetsmash. Na zajedničkom izložbenom prostoru predstavili su se bjelovarski Hittner, kutinska Hidraulika Kutina, Megametal iz Nedelišća, POD iz Dežanovca i osječki Klaster poljomehanizacije. Sajam Agritechnica najveći je europski sajam poljoprivredne mehanizacije bijenalnoga karaktera, a ove se godine predstavilo 2900 izlagača iz 52 zemlje. Hrvatski izlagači u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Klastera poljomehanizacije Osijek četvrti put nastupaju na ovom sajmu u Hannoveru.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4005 | 20. studenoga 2017.

Provjereni partner gospodarstva!

PRIVREDNI VJESNIK Tu smo zbog vas i vašeg posla Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Tjednik za one koji odlučuju.

SVAKI TJEDAN PRED VAMA! GODIŠNJA PRETPLATA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

PRIVREDNI VJESNIK

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.