Pv 4006 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

27. studenoga 2017., godina LXIV, broj 4006

BRODOGRADNJA

Slijedi godina prepuna izazova Hrvatska nastoji pratiti trendove u europskoj brodogradnji, a da je u tome uistinu uspješna, pokazuju i popunjene knjige narudžbi za sljedeće tri godine

INTERVJU

Martina Cvetković Balmaris

HGK: KUPUJMO HRVATSKO - HRVATSKI PROIZVOD ZA HRVATSKI TURIZAM

Domaći proizvod, prepoznatljiv turizam

SLAVONIJA SLAD

Slad s Tunjinog salaša

izrada vizualnog identiteta

grafički dizajn

grafička priprema

logotipi, brošure, časopisi...

SADRŽAJ

4006 / 27. studenoga 2017. TEMA TJEDNA

18 Knjige narudžbi za brodove u hrvatskim brodogradilištima pune su za sljedeće tri godine

HGK: Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvod za hrvatski turizam Turizam mijenja svijet, a kod nas i gospodarstvo

Okrugli stol: Domaći proizvod - ključ prepoznatljivosti hrvatskog turizma Turisti prepoznaju hrvatske kvalitetne proizvode

INTERVJU 12

Martina Cvetković, vlasnica i direktorica tvrtke Balmaris Sve je više mogućnosti, ali je teško do sredstava

Uručene novinarske nagrade Hrvoje Mateljić Nagrada novinaru PV-a

Ekonomske politike Hrvatske i očekivanja za 2018. godinu Izvoznici ne žele brzopleta rješenja

FIC: Bijela knjiga 2017. Porezna reforma bila je važan korak

Blagdanska potrošnja Trošimo sve više

Brodogradnja Slijedi godina prepuna izazova

Slavonija slad Slad s Tunjinog salaša

25. rođendan interneta u Hrvatskoj Dio svakodnevice već četvrt stoljeća

AKTUALNO

48 U prosincu ćemo potrošiti 12,5 milijardi kuna što je za 4,2 posto više nego lanjskog prosinca

PV ANALIZA

PRIČA S RAZLOGOM

HRWWWATSKA

SVIJET FINANCIJA

12 Martina Cvetković

Komentar Hrvatske gospodarske komore 10 hrvatskih županija ispod 50 posto razvijenosti u odnosu na EU prosjek

Otvara se najveće i najmodernije kino u Dalmaciji Gledaš film, a snijeg pada

BUSINESS & LIFESTYLE

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA Tel: +385 1 5600 000 marketing@privredni.hr pretplata@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR JOZE TOMAŠ

Uspjeh nisu nekretnine nego ljudi! Članovi mog tima vrhunski su profesionalci, na njih sam iznimno ponosan i sretan sam što svaki dan mogu nešto od njih naučiti

Č Joze Tomaš, direktor Hotela Park

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

esto me pitaju što čini menadžera uspješnim. Odgovor je vrlo jednostavan – menadžer je uspješan onoliko koliko je snažna najslabija karika njegova tima. Stručan, educiran, samosvjestan tim uvijek stoji iza priče o uspjehu. Ma koliko iskusan i sposoban bio, menadžer sam, nažalost, ne može ništa. Svaki menadžer mora znati da mu pozicije nisu dane da bi demonstrirao silu i autoritet, nego kako bi kvalitetno iskoristio znanje i iskustvo uz pomoć tima s kojim svakodnevno radi, a često i “živi”. Članovi mog tima vrhunski su profesionalci, na njih sam iznimno ponosan i sretan sam što svaki dan mogu nešto od njih naučiti. Kao direktor tvrtke Potestas u čijem je sastavu i Hotel Park, iznimno mi je važno da to prepoznaju i naši gosti. Odavno sam shvatio da uspjeh nisu nekretnine – već ljudi. Ljudi su ti koji projekt čine važnim! Stoga nagrada koju sam nedavno dobio za najboljeg generalnog menadžera na međunarodnoj konferenciji Best Stay priznanje je čitavom mom timu. Ona je i dokaz da su naši menadžeri u turizmu iskustvom i kompetencijama itekako konkurentni i mogu odgovoriti na globalne izazove. Turizam je branša u kojoj ima toliko stručnih i kvalitetnih ljudi. S druge strane, vrlo je teško nositi se s uvriježenim stereotipima da su bolji neki drugi. Zbog toga je nama, domaćim menadžerima u turizmu, možda teže dokazati i pokazati svoje vještine i znanja koje idu u korak sa svijetom, a usudim se reći i da smo oni koji imaju hrabrost i karizmu mijenjati percepciju hospitality industrije. Osim kvalitetnog tima, iza priče o uspjehu uvijek stoje trud, rad i znanje. Možda će nekom zvučati kao klišej, ali znanje je naše najveće bogatstvo. Jedan od meni najdražih citata je onaj Deana Williama: “Snaga edukacije nije u znanju činjenica već u znanju o vrijednostima”. Ne smijemo zanemariti ni cjeloživotno obrazovanje. Turizam je jedna od grana u kojoj je ono itekako primjenjivo. Turistički djelatnici se neprestano moraju educirati o svjetskim standardima i trendovima, moraju redovito stjecati nove vještine i znanja o tehnologijama, hrani i piću, novim tržištima... A za turistički razvoj destinacije i dobre turističke rezultate najvažnija je suradnja privatnog i javnog sektora na

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

svim razinama. Mi smo u Splitu to postigli i nas turističke djelatnike turistički boom koji ovaj grad doživljava proteklih godina ne iznenađuje. Dobri rezultati odraz su i pametnih strateških odluka i ulaganja. Primjerice, nakon renoviranja Hotela Park i podizanja razine kvalitete na pet zvjezdica uz porast noćenja s tradicionalnih tržišta, otvorila su nam se i neka posve nova, poput Južne Amerike ili Indije. Pri tome nismo zaboravili na Splićane, kojima je naš hotel omiljeno mjesto susreta. Hotel Park je najprestižnije mjesto za sva glavna politička i društvena događanja u Splitu i Dalmaciji. Na prekrasnoj je lokaciji, neposredno uz plažu Bačvice i staru gradsku jezgru, a zbog ljepote i povijesnih događanja koja su se zbila u hote-

OSIM KVALITETNOG TIMA, IZA PRIČE O USPJEHU UVIJEK STOJE TRUD, RAD I ZNANJE lu proglašen je spomenikom kulturne baštine. Sretan sam što sam sa svojim timom dio te lijepe priče. Iznimno se radujem i našem novom projektu koji će biti otvoren na proljeće 2018. U suradnji s prirodom i okolišem na Plitvičkim jezerima stvorili smo oazu mira, spokoja i tišine. Naš slogan Where luxury meets nature odražava se u našem novom turističkom naselju Fenomen Plitvice. Nova destinacija znači i nove izazove i nove timove. Svakim takvim ulaganjem otvaraju se nova radna mjesta, što je itekako važno za hrvatsko gospodarstvo i zapošljavanje mladih. Jedino uz mlade, sposobne, motivirane ljude možemo naprijed. Iskustvo se stječe godinama, pa se mladi ljudi ne bi trebali ustručavati bilo kojeg posla, osobito odluče li se raditi u turizmu. Moraju biti oprezni u počecima, slušati iskusnije i one koji znanje rado dijele s drugima. Takvim ljudima jednom će itekako biti zahvalni.

BROJKE, BROJKE

POSLOVNA STATISTIKA: U DEVET MJESECI OTVORENO 5309 TRGOVAČKIH DRUŠTAVA I OBRTA

5309 trgovačkih društava i obrta otvoreno je putem servisa HITRO.HR

198 obrta 1927 društava s ograničenom odgovornošću

3184 jednostavna društva s ograničenom odgovornošću Do kraja 2017. godine bit će osno vano približno 7100 dr uštava i obrta, povećanje od ukupno njih 500-tinjak, št o je rast od 8 posto u odno su na 2016.

Izvor: Fina

6559 broj ukupno osnovanih društava i obrta putem servisa u 2016. godini: 197 obrta 2266 d.o.o.-a 4096 j.d.o.o.-a.

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA HGK: KUPUJMO HRVATSKO - HRVATSKI PROIZVOD ZA HRVA

TURIZAM MIJENJA SVIJET, A KOD NAS I GOSPODARSTVO Neke od turističkih tvrtki koriste čak 90 posto domaćih proizvoda i vjerujem kako se i mnogi drugi mogu približiti tim brojkama, kazao je Gari Cappelli piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

organizaciji Hrvatske gospodarske držan je organiziran je protekloga tjedna dvodnevni specijalizirani projekt Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvod za hrvatski turizam u Plaza Event Centru u Zagrebu.

NA SKUPU JE BILO 65 IZLAGAČA TE PREDSTAVNICI SVIH HOTELIJERSKIH LANACA, NIZ UGOSTITELJA, PRUŽATELJA USLUGA I 16 FINANCIJSKIH INSTITUCIJA “Ovaj specijalizirani projekt održava se samo dvije godine, no već ima konkretne rezultate u povezivanju domaće proizvodnje i turističkog sektora”, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. “Važnost turizma za naše gospodarstvo je nemjerljiva i uz izvoz turizam je najvažniji dio našeg gospodarstva. To je sektor na čijim leđima stoji oporavak cijelog hrvatskog gospodarstva i zato moramo iskoristiti apsolutno sve prilike koje nam se pružaju da kroz njega promoviramo domaću proizvodnju. Smanjenje uvoza, veća samodostatnost i zaokruživanje proizvodno-prodajnog procesa, kako se to

Roman Pfeifer, OPG Pfeifer Naše obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo se fokusiralo na proizvodnju proizvoda visoke kvalitete i ne prevelikih serija. Proizvodimo suhomesnate tradicionalne proizvode koje već plasiramo kroz turizam u suradnji s nekoliko restorana u Dalmaciji i izravnom prodajom pri kojoj zadržavamo cijenu svojih vrhunskih prizvoda. I u sljedećim godinama nastavit ćemo istim smjerom i tražiti one koji su spremni surađivati s nama na ovaj način. Ovakav način prezentacije na ovakvom događaju izvrstan je kako bismo pronašli upravo takve poslovne partnere.

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

TSKI TURIZAM

popularno voli reći – od polja do stola – naš je ultimativni cilj. Želimo spojiti javno i privatno, more i kontinent, velike i male, da svi zajedno damo sve od sebe i iskoristimo ogroman potencijal koji kao zemlja imamo”, naglasio je on. Na skupu je zbog ograničenosti prostora bilo samo 65 izlagača, no tu su bili predstavnici svih hotelijerskih lanaca, niz ugostitelja, pružatelja usluga i 16 ﬁnancijskih institucija pa je svatko iz turističke branše imao mogućnost otvoriti priliku za nove poslove. “HGK je ovim događanjem nastojao olakšati put do novih ugovora i partnera, a domaći proizvod mora biti ključ prepoznatljivog hrvatskog turizma”, zaključio je Burilović. Ministar turizma Gari Cappelli je ustvrdio kako se hrvatski turizam pripremio za iskorak u predstavljanju kontinenta. “Pripremamo zakon o pružanju usluga u turizmu koji će potaknuti njegov razvoj i nadam se da ćemo ga izglasati do kraja godine. Njime nakon desetljeća čekanja otvaramo mogućnost bavljenja zdravstvenim turizmom u privatnim bolnicama i poliklinikama, dajemo im legalitet i omogućujemo prodaju aranžmana. Konačno se pokreće nešto čime se možemo baviti 12 mjeseci u godini i više ne prodajemo samo uslugu, nego i znanje kojim možemo parirati zemljama u okruženju”, naglasio je Cappelli dodavši kako se nakon ovogodišnjih 880 milijuna eura investicija u turizam, u idućoj godini planiraju ulaganja od oko 930 milijuna eura i još oko 350 milijuna u zdravstveni turizam. “Neke od turističkih tvrtki koriste čak 90 posto domaćih proizvoda i vjerujem kako se i mnogi drugi mogu približiti tim brojkama. Godina još nije završila te očekujemo i dinamičnu i kvalitetnu posezonu, a pojačat ćemo i promociju. U idućoj sezoni očekujemo tri do pet posto rasta, no s najavama s britanskog tržišta koje će rasti više od 15 posto očekujemo dobru sezonu u kojoj će biti dovoljno prostora za plasman hrvatskih proizvoda. Turizam mijenja

Mario Lacić, Feravino Dika i Miraz su naša vina na koja smo jako ponosni i već značajno s njima izlazimo i u izvoz, uz to što smo znatno fokusirani i na HoReCa sektor. Zadnjih godina mi koji smo zapravo najveća mala vinarija u Hrvatskoj dosegli smo takve razine da uz kvalitetu koju već dugo imamo možemo i kvantitetom parirati prema potrebama tržišta.

svijet, a kod nas mijenja i gospodarstvo”, zaključio je Capelli.

HRVATSKI PROIZVODI U SMISLU POTPUNOG RAZVOJA PONUDE “Zagrebačka županija je prvenstveno ruralni prostor što smatramo prednošću za razvoj obiteljskih gospodarstava. Razvoj vinskih cesta i cesta sira su projekti koji okupljaju naše proizvođače i oni preko njih stvaraju izvorne proizvode koji privlače nove turiste”, istaknuo je župan zagrebački Stjepan Kožić. Na kontinentu veliku priliku nudi razvoj zdravstvenog turizma koji u svijetu raste po godišnjoj stopi od 20 posto, a kako takvi turisti borave u destinacijama u prosjeku 20 dana, to je izvrstan potencijal za rast”, dodao je Kožić napomenuvši kako i biciklističke staze nude kontinentu priliku za razvoj. Marko Jurčić, savjetnik predsjednice Republike za gospodarstvo, kazao je kako ga ova akcija veseli jer stavlja temu o kojoj se puno pričalo u proaktivan pristup. “Ne pričamo samo o hrvatskim proizvodima u vidu prehrane i smještaja već u smislu potpunog razvoja ponude. Takav pristup će jačati i druge sektore koji nisu toliko snažni i davati dodanu vrijednost cijelom gospodarstvu. Turizam treba udvostručiti svoje prihode, no kroz sebe mora smanjiti svoj ukupan udio u našem gospodarstvu”, rekao je, uz napomenu da ubuduće moramo razmišljati i o plasmanu svojih proizvoda u inozemstvu, na čemu HGK već radi otvaranjem predstavništava po svijetu.

DOMAĆI PROIZVOD MORA BITI KLJUČ PREPOZNATLJIVOG HRVATSKOG TURIZMA, ISTIČE BURILOVIĆ

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA OKRUGLI STOL: DOMAĆI PROIZVOD - KLJUČ PREPOZNATLJIVOSTI HRVATSKO

TURISTI PREPOZNAJU H PROIZVODE Kako bi naš turizam bio još kvalitetniji, treba povezati Zelenu i Plavu Hrvatsku, a u turističkim objektima koristiti domaće proizvode, rekao je Luka Burilović piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

valitetan proizvod koji mora postati ključ prepoznatljivosti hrvatskog turizma temeljna je poruka odaslana s prošlotjednog okruglog stola održanog pod nazivom Domaći proizvod - ključ prepoznatljivosti hrvatskog turizma održanog u sklopu akcije Kupujmo hrvatsko - hrvatski proizvod za hrvatski turizam.

HOTELIJERI ULAŽU U RADNU SNAGU, PODIŽU IM PLAĆE, A NA TOME TREBA I DALJE SUSTAVNO RADITI, KAŽE GLAVINA “Ovo je uistinu rekordna turistička godina, već smo prešli 100 milijuna noćenja, a dobri rezultati očekuju se i dalje. Kako bi naš turizam bio još kvalitetniji, treba povezati Zelenu i Plavu Hrvatsku, a u turističkim objektima koristiti domaće proizvode”, rekao je Luka Burilović, predsjednik HGK, dodajući kako se u turizmu, nažalost, još uvijek nedovoljno koristi domaćih prehrambenih proizvoda, ali se to treba promijeniti. Burilović se osvrnuo i na problem kadrova u turizmu i ugostiteljstvu te pritom rekao kako je ljudski potencijal naš najvredniji resurs. Promjena sustava i reforma obrazovanja je dugotrajna mjera

DANIJELA ČAVLOVIĆ, PREDSJEDNICA ZAJEDNICE OBITELJSKOG TURIZMA PRI HGK-u

Radimo na brendiranju Hrvatske kao destinacije autentičnih proizvoda i usluga

U sklopu akcije Kupujmo hrvatsko - hrvatski proizvod za hrvatski turizam održani su B2B razgovori proizvođača i predstavnika financijskih institucija s hotelijerima i ostalima iz turističke djelatnosti. Predstavilo se 36 hotelskih kuća i turističkih tvrtki te 13 financijskih institucija. Danijela Čavlović, predsjednica Zajednice obiteljskog turizma pri HGK-u, iznimno je zadovoljna

koja treba riješiti problem nedostatka kvaliﬁcirane radne snage, mišljenja je Burilović. Stoga se u HGK već dulje vrijeme zalažu za uvođenje dualnog obrazovanja u hrvatsko školstvo. “Trenutačno je registrirano 180.000 nezaposlenih, od čega je 120.000 trajno nezaposlenih na koje poslodavci ne mogu računati. Još se može reći kako 50.000 ljudi radi na crno, pa ostaje samo 20.000 osoba koje treba prekvaliﬁcirati, a to je sve premalo za potrebe tržišta rada”, ocijenio je Burilović.

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

razgovorima. “U našoj zajednici nalazi se 600.000 osoba koje se bave obiteljskim turizmom i koje trebaju domaće proizvode. Upravo radimo na brendiranju Hrvatske kao destinacije autentičnih proizvoda i usluga, a u veljači 2018. održat će se Forum obiteljskog smještaja u Zagrebu na kojem će, među ostalim temama, biti riječi i o ovom brendiranju”, rekla je Danijela Čavlović. Dodala je kako Zajednica obiteljskog turizma pri HGK-u u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak radi na prvom nacionalnom programu kreditiranja obiteljskog smještaja. Osim toga, radi se na tome da će onaj obiteljski smještaj koji koristi 50 posto hrvatskih proizvoda i usluga dobiti oznaku – izvorno hrvatsko domaćinstvo, a to treba postati krovni nacionalni brend.

MLADIMA JE ZAJAMČENO RADNO MJESTO U TURIZMU Govoreći o turizmu koji u Hrvatskoj znači unapređenje gospodarstva i otvaranje radnih mjesta, Tonči Glavina, državni tajnik Ministarstva turizma, je rekao kako svi trebamo poraditi na sebi kako bi se stvorili još bolji uvjeti za zapošljavanje u turizmu. “Hotelijeri ulažu u radnu snagu, podižu im plaće, a na tome treba i dalje sustavno raditi. Osim toga, mladima treba reći da im je, ako se usmjere na poslove u turizmu, tada zajamčeno radno

G TURIZMA

RVATSKE KVALITETNE

mjesto”, istaknuo je Glavina. S njim se djelomično složio Vinko Štefanić, vlasnik i predsjednik Uprave tvrtke Končar - Profesionalne kuhinje, koji smatra da u Hrvatskoj nema dovoljno kvalitetne radne snage. “Bojim se da ćemo za dvije do tri godine zastati u hotelijerstvu jer se tehnologija usavršava, pa zato treba još više educirati ljude kako bi se oni što lakše susreli s novim tehnološkim trendovima u turizmu”, rekao je Štefanić.

PROIZVODI IZ CIJELE HRVATSKE U TURISTIČKIM OBJEKTIMA Na potrebu još većeg korištenja domaćih proizvoda u hrvatskom turizmu osvrnuo se i Jako Andabak, vlasnik Sunce koncerna. On je istaknuo kako turisti primjećuju takve autohtone proizvode te zbog toga i dolaze u našu zemlju. Turisti su sve izbirljiviji, pa tako oni žele organsku i ekološku hranu. “Ako je proizvod zadovoljavajuće kvalitete, tada ima prednost u turizmu u odnosu na sve ostale proizvode. Zato u našim objektima koristimo visokokvalitetne domaće proizvode”, naglasio je Andabak.

Jedna od turističkih tvrtki koja je prije 20 godina bila ispred svojega vremena zasigurno je lošinjska Jadranka. Tada se

NEGDJE SU SE IZGUBILI HRVATSKI PORCULAN I STAKLO, ALI JOŠ UVIJEK POSTOJI DOSTA TOGA ZA PONUDITI TRŽIŠTU, TVRDI FABRIS na otoku Unije uzgajala pšenica koja se prerađena koristila u proizvodima koji su se nudili u Jadrankinim objektima. “Prije tri godine krenuli smo i u otkup ribe, pa tako u ovom trenutku Jadranka ima sedam milijuna kuna prometa s lokalnim proizvođačima, a moram naglasiti kako

domaće proizvode koje koristimo u svojim objektima dobavljamo i iz Slavonije i Baranje”, rekao je Goran Filipović, član Uprave Jadranke. Podravka je još jedna hrvatska tvrtka čiji se proizvodi koriste i u turizmu, a osim toga prodaju su i diljem svijeta – poput Vegete, pa zato turisti znaju za njih. Da neće sve ostati samo na prehrambenim proizvodima dokazuje tvrtka Međimurjeplet. Predsjednica Uprave te tvrtke Nikolina Babić je rekla kako oni imaju dugogodišnje iskustvo u opremanju turističkih objekata. No možda je jedan od najsvjetlijih primjera suradnje domaćih proizvođača i hotelijera upravo rovinjski Hotel Lone koji je, kako je naglasio Goran Fabris, član Uprave turističke tvrtke Maistra u čijem je sastavu taj hotel, “pobjeda hrvatskog dizajna i pameti”. “Kada se govori o tome što bi trebalo plasirati u turizmu, tada svima prvo pada na pamet gastronomija. No mi imamo mnogo više od toga. Nažalost, negdje su se izgubili hrvatski porculan i staklo, ali još uvijek postoji dosta toga za ponuditi tržištu”, zaključio je Fabris.

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO 9. KONFERENCIJA O DRUŠTVENO ODGOVORNOM POSLOVANJU

ODGOVORNO POSLOVANJE ZA BUDUĆNOST Moramo zajedno nastaviti raditi na poticajnom okruženju za one koji rade na zaštiti okoliša i društvenom razvoju, a ovakve konferencije su mjesto povezivanja svih dionika u ovom sustavu, ocijenio je Mustač piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Inicijative održivosti, globalno gledajući, imaju sve značajniji utjecaj na poslovanje poduzeća. Ona se moraju prilagođavati kako bi opstala a ne samo prosperirala na svjetskom tržištu. Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša

evetu godinu u nizu Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj je organizirao konferenciju o društveno odgovornom poslovanju na kojoj je okupio stručnjake i praktičare društveno odgovornog poslovanja i one koji u održivom razvoju vide mogućnosti napretka i razvoja. Prvi put konferencija je trajala dva dana i okupila je više od 300 sudionika. Na početku skupa Robert Mustač, predsjednik Upravnog vijeća HR PSOR-a, je istaknuo kako HR PSOR više od 20 godina radi na održivom razvoju Hrvatske. “Gospodarska klima se razvijala pozitivno. Iako ne možemo biti zadovoljni brzinom promjena, postignut je značajan napredak u borbi protiv korupcije, nelikvidnosti, veća

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

HGK U SURADNJI S HR PSOR-om PROMOVIRA POSLOVNE PRAKSE KOJE SE TEMELJE NA ODRŽIVOSTI, KAZAO JE RADOŠ je eﬁkasnost pravosuđa, a stvaranjem sustava za povećanje konkurentnosti uz dostupnost energenata i motiviranu radnu snagu došli smo do uvjeta da možemo konkurirati na europskom tržištu. No nedostaje nam optimizma, ono što radimo dobro ne hvalimo dovoljno i

RIJEČ DOBITNIKA

Marta Brkić, Dvokut-ecro Nama je ovo već četvrta nagrada i sretna sam zbog toga. I prva nagrada koju smo dobili 2011. godine kao i ova sadašnja i sve one do sada dokaz su nam da su sve ove naše politike dokaz kontinuiranog razvoja i ispravnih odluka te da ćemo ih i dalje razvijati koliko je to moguće u našoj maloj tvrtki, našem malom kolektivu.

Siniša Marjan, Končar Institut za elektrotehniku

moramo napraviti iskorak u međusobnom poticanju. Pokrenuli smo Hrvatsku u dobrom smjeru i bilježimo respektabilne stope rasta i vjerujem da će se to nastaviti. Moramo zajedno nastaviti raditi na poticajnom okruženju za one koji rade na zaštiti okoliša i društvenom razvoju, a ovakve konferencije su mjesto povezivanja svih dionika u ovom sustavu”, ocijenio je Mustač. Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša, ističe kako se svake godine na konferenciji potiču predvodnici odgovornih društvenih praksi. “Ovo je prva godina kada tvrtke moraju raditi i neﬁnancijska izvješća o svom poslovanju što ih potiče na odgovorno poslovanje. Inicijative održivosti, globalno gledajući, imaju sve značajniji utjecaj na poslovanje poduzeća. Ona se moraju prilagođavati kako bi opstala a ne samo prosperirala na svjetskom tržištu”, upozorio je Radoš dodajući kako HGK u suradnji s HR PSOR-om promovira poslovne prakse koje se temelje na održivosti.

OCJENJIVANJE ODGOVORNIH PRAKSI Na skupu su uručene nagrade Indeks DOP-a koje HR PSOR dodjeljuje u suradnji s HGK-om. Riječ je o metodologiji za ocjenjivanje odgovornih praksi u poslovanju hrvatskih poduzeća. Nastala je po uzoru na slične svjetske metodologije, a u prvom redu na Business in the Community CR Indexu. Njime se omogućuje sveobuhvatan uvid u društveno odgovorne prakse poduzeća te njihovu usporedbu s rezultatima drugih poduzeća u Hrvatskoj. Ocjenjuju se aktivnosti u

šest područja, a to su: usmjerenost poduzeća na ekonomsku održivost, uključenost društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja u poslovnu strategiju, odgovorne politike i prakse u radnoj okolini, odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem, DOP u tržišnim

NA SKUPU SU URUČENE NAGRADE INDEKS DOP-a KOJE HR PSOR DODJELJUJE U SURADNJI S HGK-om odnosima i društveno odgovorni odnosi sa zajednicom. Indeks DOP-a prepoznat je i u strateškim dokumentima Vlade Republike Hrvatske kao jedan od alata u borbi protiv korupcije. Dobitnik Indeksa DOP-a za najveći napredak je tvrtka AquaﬁlCro, za društveno odgovorne politike raznolikosti i zaštite ljudskih prava nagrađena je Ikea Hrvatska, dok je u kategoriji Odgovorni odnosi sa zajednicom nagradu dobila tvrtka Inkasator. U kategoriji Odgovorne politike i prakse u radnoj okolini nagrađen je Cemex Hrvatska, a u kategoriji Odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem kompanija Heineken Hrvatska. Najodgovornije javno poduzeće su Odašiljači i veze, mala tvrtka Dvokut-ecro, srednja Končar Institut za elektrotehniku, a velika Vetropack Straža.

Uvijek se pitate jeste li to zaslužili i uvijek ima prostora za poboljšanja, i to interno. Znamo da je moguće i u našoj tvrtki popraviti što još ne valja, pa nas je ponekad možda i sram. No i dalje ćemo raditi na tome i činiti što je moguće više da dobijemo ovu nagradu još jednom.

Tihomir Premužak, Vetropack Straža U današnja vremena teško je poslovati, a još teže društveno odgovorno poslovati. Sretan sam da smo u društvu tvrtki koje društveno odgovorno posluju i to ne samo na papiru nego i u stvarnosti. Sretan sam što uspijevamo biti odgovorni i prema vlasniku, zaposlenicima, zajednici i kupcima. Ovu nagradu doživljavam kao nagradu za naše cjelokupno poslovanje.

Milan Gjuranić, Odašiljači i veze Drago mi je što su napore naše tvrtke u odgovornom poslovanju i naše interne ciljeve prepoznali drugi. Nastojimo podići, poboljšati i integrirati odgovorno poslovanje kako bismo bili kvalitetniji, odgovorniji prema zaposlenicima, okolišu i zajednici u kojoj djelujemo.

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU MARTINA CVETKOVIĆ, VLASNICA I DIREKTORICA TVRTKE BALM

SVE JE VIŠE MOGUĆNOSTI, ALI JE TEŠKO DO SREDSTAVA Poslovno ozračje na našim prostorima još uvijek nije dovoljno stimulirajuće za pokretanje vlastitog start-up poduzeća. Osim birokratskih prepreka velik nam je problem financiranje projekta u ranijima fazama razvoja, ali i održavanje poduzeća na životu u vrijeme dok ono još praktički nema vlastitih prihoda piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U Proizvod je tehnologija za obradu balastnih voda na brodovima i ostalih tekućina u industriji temeljena na kombinaciji mehaničkog i ﬁzikalnog principa bez upotrebe kemikalija.

Hrvatskoj su nedavno održani ﬁnalni izbori za najbolji start-up. Na tim natjecanjima pobijedila je Martina Cvetković, vlasnica tvrtke Balmaris iz Rijeke, projektom Novi sustav za obradu balastne vode i drugih tekućina. Njen je projekt ove godine osvojio prvo mjesto na natjecanju PowerUp! u organizaciji InnoEnergyja, čime se kao predstavnik Hrvatske plasirala u ﬁnale tog međunarodnog natjecanja u Budimpešti. Podsjetimo, riječ je o najvećem start-up natjecanju iz područja energetike u Europi u kojem mogu sudjelovati natjecatelji iz 23 zemlje. Ono je i velika prilika za inovatore iz Jugoistočne Europe jer im daje šansu da ostvare i razviju svoje projekte te postanu vidljivi na globalnom tržištu. Osim toga, pobjednici takvih međunarodnih natjecanja, osim novčane nagrade, dobivaju pristup prestižnom akceleratoru Highway koji podržava InnoEnergy. Valja napomenuti da projekt Novi sustav za obradu balastne vode i drugih tekućina donosi novi inovativni, ekološki prihvatljiv sustav za obradu, pročišćavanje i dezinfekciju vode koji je prikladan za obradu balastnih voda na brodovima. Inače, Martina Cvetković stekla je zvanje doktorice znanosti završetkom interdisciplinarnog doktorskog studija Zaštita okoliša u Ljubljani 2016. godine. Prethodno je na Pomorskom fakultetu u Rijeci stekla naziv magistrice inženjerke tehnologije pomorskog prometa. Za svoju inovaciju ove godine dobila je hrvatski patent, a lani je pokrenula proces međunarodne patentne zaštite. Osim toga Martina Cvetković je dobitnica nagrade za najbolju ideju Hrvatske u natjecanju Ideje iz Europe, u organizaciji Ministarstva gospodarstva,

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

poduzetništva i obrta i HAMAG-BICRO-a, a također će predstavljati Hrvatsku u poluﬁnalu koje će se održati u Tallinnu.

 Možete li reći nešto više o svom projektu? - Proizvod je tehnologija za obradu balastnih voda na brodovima i ostalih tekućina u industriji temeljena na kombinaciji mehaničkog i

IDEJA JE INICIRANA U SURADNJI S MOJIM MENTORIMA KAO DIO MOJEGA DOKTORSKOG RADA NA POSLIJEDIPLOMSKOM STUDIJU ﬁzikalnog principa bez upotrebe kemikalija. Sustav je razvijen u suradnji s nekoliko europskih znanstvenih istraživačkih institucija, koristi malu količinu energije te je jednako ili više efektivan od drugih sustava na tržištu. Može se koristiti i u drugim područjima s namjerom dezinfekcije, pročišćavanja i sterilizacije različitih tekućina te uništavanja različitih vrsta vodenih organizama.

 Kako je sve počelo? - S projektom Novi sustav za obradu balastne vode i drugih tekućina 2015. godine osvojili smo glavnu nagradu na natječaju Zagrebačke

ARIS

Moglo bi se reći da sam iz svijeta znanosti u svijet poduzetništva uskočila gotovo slučajno

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

Licenciranje proizvoda i za druga potencijalna područja primjene Kako planirate dalje razvijati svoj proizvod? - Osim za područje primjene kod obrade balastnih voda, svakako planiramo krenuti u smjeru komercijalizacije i licenciranja proizvoda i za druga potencijalna područja primjene poput ekološke obrade bazenskih voda i pilotnog testiranja uređaja za obradu voda za navodnjavanje za poljoprivredu s čime namjeravamo započeti vrlo skoro.

Projekt je sam po sebi prilično kompleksan. Iako je ideja i inovacija moja, od samog rađanja ideje pa sve do faze u kojoj se nalazimo sada, u projekt je bio uključen velik broj stručnjaka s interdisciplinarnim znanjima i različite institucije.

banke i partnera te prvu nagradu za najbolju inovaciju u Primorsko-goranskoj županiji. Osim toga o njemu su objavljena dva znanstveno-istraživačka članka u uglednim svjetskim znanstvenim časopisima, Marine Pollution Bulletinu i Environmental Science and Pollution Researchu, gdje sam prva autorica. U svibnju 2015. pokrenula sam vlastito poduzeće, a u razvoju projekta i tvrtke do sada sam surađivala s raznim domaćim i međunarodnim institucijama i stručnjacima. Sudjelovala sam i dalje sudjelujem na brojnim edukacijama, seminarima i konferencijama gdje prikupljam praktična znanja iz poduzetništva. Tu sam, naravno, stekla korisne poslovne kontakte.

 Kako biste ocijenili situaciju sa start-up tvrtkama u Hrvatskoj? Mislite li da je za njih okruženje dovoljno poticajno? - Iako svakim danom start-up scena u Hrvatskoj nudi sve više novih mogućnosti i poticaja za mlade poduzetnike, smatram da, nažalost, poslovno ozračje na našim prostorima još uvijek nije dovoljno stimulirajuće za pokretanje vlastitog start-up poduzeća.  Zašto nije stimulirajuće? - Osim birokratskih prepreka još uvijek nam veliki problem predstavlja ﬁnanciranje projekta u ranijima fazama razvoja, ali i održavanje poduzeća na životu u vrijeme dok ono još praktički nema vlastitih prihoda.  Znači slažete se s tvrdnjom da start-upi uglavnom teže dolaze do izvora financiranja? Kakva je situacija specifično u Hrvatskoj i biste li rekli da se taj trend možda mijenja? - Do izvora ﬁnanciranja, barem u našoj sredini, nije jednostavno doći. Iako se kreira sve veći broj događanja, platformi i mjesta namijenjenih

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

start-up poduzećima na kojima se mogu upoznati investitori, istaknula bih dvije prepreke s kojima sam se osobno susrela. S jedne strane, na takvim je događanjima prisutan velik broj start-upa te je stoga pažnju investitora teže privući jer je ona istovremeno raspršena na puno kvalitetnih projekata. S druge pak strane, većina investitora dolazi iz područja ekonomije, ﬁnancija i IT industrije, tako da se tu nerijetko javlja problem nedovoljnog razumijevanja projekata koji imaju dublju tehnološku pozadinu.

 Kako ste došli na ideju za svoj projekt? - Ideja je inicirana u suradnji s mojim mentorima kao dio mojega doktorskog rada na posli-

SVAKO NATJECANJE KAO START-UP PODUZEĆU DONOSE NAM JEDNO NOVO I U SVAKOM SLUČAJU POZITIVNO ISKUSTVO jediplomskom studiju zaštite okoliša na Sveučilištu u Ljubljani.

 Što vas je potaknulo da iz svijeta znanosti uđete u svijet poduzetništva? - Moglo bi se reći da sam iz svijeta znanosti u svijet poduzetništva uskočila gotovo slučajno, i to osvojivši glavnu nagradu na natječaju Zagrebačke banke i partnera - Moja zelena zona, gdje je jedan od uvjeta za osvajanje nagrade bio i osnivanje vlastitog poduzeća.  Jeste li ideju sustava za obradu balastnih voda razradili sami ili u timu? - Projekt je sam po sebi prilično kompleksan. Iako je ideja i inovacija moja, od samog rađanja ideje pa sve do faze u kojoj se nalazimo sada, u projekt je bio uključen velik broj stručnjaka s interdisciplinarnim znanjima i različite institucije.  Tko je sve na Vas poticajno djelovao i pomogao Vam u realizaciji projekta? - Kao najveću podršku u razvoju i realizaciji ovog projekta istaknula bih dvije osobe: svog pokojnog mentora, prof. dr.sc. Borisa Komparea s Fakulteta za građevinarstvo i geodeziju iz Ljubljane koji me je usmjerio na ovaj put i pružio sva potrebna znanja, podršku i infrastrukturu kako bih realizirala svoje zamisli vezane

SUPERPRODAVAČ

Prodaja je sve, a sve je prodaja Na konferenciji posvećenoj prodaji nagrađeni su najbolji hrvatski prodavači, i to iz Ikee u kategoriji velikih tvrtki, Printera Grupe u kategoriji srednjih i Pixel Medije u kategoriji malih

uz ispitivanje učinkovitosti nove tehnologije, te svog oca koji mi je puno pomogao u ﬁzičkoj realizaciji i izvedbi svih pilotnih postrojenja, ali i bio podrška u onim teškim trenucima razvoja mojega projekta.

 Koliko su poticajna natjecanja poput PowerUp! by InnoEnergy za start-up zajednicu? Kako ih općenito ocjenjujete? - Svako natjecanje, svaki start-up event ima svoju priču. Takva natjecanja nam, kao startup poduzeću, donose jedno novo i u svakom slučaju pozitivno iskustvo. To su obično mjesta gdje se upoznaju potencijalni suradnici, partneri, prikupljaju bitne informacije i kontakti, a nije isključeno da se na takvim mjestima skriva i budući investitor. Kada smo kod natjecanja, osim PowerUpa gdje predstavljamo Hrvatsku u Budimpešti, ovaj mjesec mom timu i meni pripala je čast predstavljati Republiku Hrvatsku i na međunarodnom natjecanju Ideje iz Europe koje organizira Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta i HAMAGBICRO na razini Hrvatske i Europska komisija kao organizator cjelokupnog natjecanja. Na natjecanju sudjeluju sve zemlje članice Europske unije sa svojim predstavnicima, a održat će se u Estoniji.

Osma dvodnevna edukativno-poslovna konferencija Superprodavač, koju organizira Poslovni savjetnik, završena je dodjelom godišnje nagrade B2B Superprodavač godine. Konferencija je okupila više od sto sudionika, poslovnih ljudi iz Hrvatske, Slovenije i BiH, a na skupu su nagrađeni najbolji prodavači. Nagradu B2B Superprodavač godine su primili Ljerka Marić iz tvrtke Ikea Hrvatska u

JEDINI NAČIN DA SE NE USPIJE JE - ODUSTATI kategoriji velikih tvrtki, Nenad Todorović iz Printera Grupa u kategoriji srednjih tvrtki i Domijana Labud iz tvrtke Pixel Media kategoriji malih tvrtki. Na konferenciji je istaknuto kako je prodaja sve, a sve je prodaja te da tvrtka može opstati

jedino ako su joj prihodi veći od rashoda, što se odnosi na apsolutno sve poslove ali i život općenito. Bez poštovanja prema kupcu se ne može prodavati, no pravi prodavači i uspješni ljudi ne odustaju. Bez obzira na to što napravili, uvijek ih dio ljudi neće voljeti upravo zbog njihove pozitivne upornosti, no jedini način da se ne uspije je - odustati. Sudionici su imali priliku slušati predavanja čak 24 vrhunska predavača - prodajnih konzultanata, a bogat program se istovremeno odvijao u dvije dvorane. Predavači na konferenciji bili su hrvatski konzultanti, specijalisti za područje prodaje: Mladen Jančić, Davor Bilman, Tomislav Bekec, Asja Lajtman, Saša Petar, Petar Majstrović, Toni Babić, Branko Pavlović, Željko Šundov, Domagoj Lipošinović, Mirela Španjol Marković, Gordana Kadoić, Ivana Zvrko, Dragan Knežević, Matej Sakoman, Ivica Penić, Romana Lekić, Ivana Nobilo, Blanka Lasić, Kamilo Antolović, Sanja Gomuzak, Davorka Biondić Vince, Ana Šimunović i Siniša Begović. (K.S.)

 Koji su Vam planovi za budućnost? Kako mislite komercijalizirati projekt? - Naš plan je nastaviti s komercijalizacijom projekta s jednakim entuzijazmom i intenzitetom kao i do sada. Svakako, za daljnju komercijalizaciju neophodna nam je i ﬁnancijska podrška investitora i partnera, a jednim dijelom planiramo aplicirati i za dobivanje sredstava iz fondova Europske unije. 27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO URUČENE NOVINARSKE NAGRADE HRVOJE MATELJIĆ

Nagrada novinaru PV-a Jozo Vrdoljak dobitnik je nagrade za novinarske radove o gospodarstvu objavljene u tiskanom i digitalnom obliku piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, istaknuo je kako svi dobitnici ovih nagrada trebaju znati da dobivaju priznanje nazvano po kolegi koji je njegovao krajnje visoke standarde novinarstva. “Ovu nagradu smo osmislili i ustanovili u znak sjećanja na Hrvoja Mateljića, ali i kao poticaj da se u izazovnim vremenima novinarstva u cjelini i segmentu ekonomskog, poslovnog novinarstva zadrže visoke standardi kvalitete”, kazao je Šajatović. Nakon uručenja nagrada, novinar PV-a Jozo Vrdoljak je posebice istaknuo važnost gospodarskog novinarstva danas, novinarstva koje prati različite gospodarske teme, zahvalivši pritom svojoj matičnoj redakciji Privrednom vjesniku na takvom opredjeljenju. “Rastu i

Rastu i razvoju gospodarstva ne pridonose isključivo velike tvrtke. Važan segment su brojne mikro, male te srednje tvrtke. A Privredni vjesnik daje prostor svima, bez obzira na veličinu. Upravo to je njegova posebnost. Jozo Vrdoljak

Hrvatskom novinarskom društvu prošli tjedan održana je 8. dodjela nagrada Hrvoje Mateljić za najbolje radove novinara koji prate gospodarstvo. Nagrada, koju je utemeljio poslovni tjednik Lider, uz tradicionalnog partnera Japan Tobacco International, ove godine dodjeljivala se u tri kategorije: za najbolje novinske priloge o gospodarstvu objavljene u tiskanom ili digitalnom mediju, za najbolje novinarske radove o gospodarstvu emitirane u elektroničkim medijima (radio ili TV) i za najbolje radove o gospodarstvu mladog novinara do 29 godina. Nagrada se dodjeljuje jednoj osobi u svakoj kategoriji, a sastoji se od posebnog priznanja i novčanog iznosa od 10.000 kuna. O nagradi odlučuje ocjenjivački sud sastavljen od uglednih novinara i urednika gospodarskih redakcija te stručnjaka iz gospodarstva.

VISOKI STANDARDI KVALITETE Jozo Vrdoljak, novinar Privrednog vjesnika, dobitnik je nagrade za novinarske radove o gospodarstvu objavljene u tiskanom i digitalnom obliku. Nagrada Hrvoje Mateljić za novinarske radove o gospodarstvu objavljene u elektroničkim medijima uručena je Mati Barišiću, novinaru Nove TV, dok je Lucija Vranković iz Jutarnjeg lista dobitnica nagrade za novinarske radove o gospodarstvu u kategoriji mladog novinara do 29 godina.

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

Izvještavanje o Agrokoru U sklopu svečane dodjele nagrade održan je okrugli stol na temu Kako mediji izvještavaju o slučaju Agrokor. Panel je okupio istaknute gospodarske novinare koji, među ostalim, redovito prate poslovanje tog koncerna. Sudionici su napomenuli kako Agrokor nije isključivo velika gospodarska, već puno šira, politička tema. Izvještavanje o njoj predstavlja i svojevrsnu promjenu paradigme. Jer, zahvaljujući redovitom praćenju novosti oko te kompanije, velik iskorak napravilo je upravo gospodarsko novinarstvo. razvoju gospodarstva ne pridonose isključivo velike tvrtke. Važan segment su brojne mikro, male te srednje tvrtke. A Privredni vjesnik daje prostor svima, bez obzira na veličinu. Upravo to je njegova posebnost”, naglasio je Vrdoljak dodajući kako su njegovi prijavljeni tekstovi na natječaj za nagradu Hrvoje Mateljić bili na temu potencijala Jadrana. “Nadam se da će se ponovno početi govoriti o potencijalu našeg mora koje nije samo turizam jer nemjerljiv potencijal pokazuju brodogradnja i, primjerice, riboprerađivačka industrija”, zaključio je Vrdoljak.

S MARKOVA TRGA SJEDNICA VLADE

NOV NAČIN FINANCIRANJA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE Sav prihod od poreza na dohodak prepušta se jedinicama lokalne i područne samouprave, kao i prihod od poreza po osnovi kamata na štednju piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

lada je u saborsku proceduru s prošlotjedne sjednice uputila Konačni prijedlog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, kojom se sav prihod od poreza na dohodak prepušta jedinicama lokalne i područne samouprave, kao i prihod od poreza po osnovi kamata na štednju. “Raspodjela će biti takva da će gradovima i općinama ići 60 posto tih prihoda, a županijama 17 posto. Udio za decentralizirane funkcije bit će kao i do sada šest posto, dok udio za fiskalno izravnanje iznosi 17 posto”, rekao je ministar financija Zdravko Marić navodeći kako je procjena fiskalnog efekta novog zakona oko 1,4 milijarde kuna. U odnosu na prvo čitanje, ovim konačnim prijedlogom zakona produžuje se razdoblje za kompenzacijske mjere s dvije na pet godina. Predviđeno je da će se taj manjak u potpunosti kompenzirati izravno iz državnog proračuna ne samo u 2018. godini, već i u 2019. i u 2020. godini, dok bi se u 2021. on kompenzirao sa 60 posto, a u 2022. sa 30 posto.

NOVI ZAKON O REVIZIJI U drugo je čitanje upućen i Konačni prijedlog zakona o reviziji kojim nadležno tijelo za nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora postaje Ministarstvo ﬁnancija, dok će Odbor za javni nadzor revizije prestati s radom, a Hrvatska revizorska komora više neće imati nadzornu ulogu. U odnosu na prvotni zakonski prijedlog, konačnim se prijedlogom uvodi obveza ugovaranja zakonske revizije s najmanje dva revizorska društva, za ona društva koja prosječno zapošljavaju više od 5000 radnika i imaju aktivu veću od pet milijardi kuna. Postrožuju se zahtjevi o potrebnim resursima pri obavljanju revizije te se propisuje da ovlašteni revizor može biti u radnom odnosu samo s

jednim revizorskim društvom, a društva koja bi obavljala reviziju tvrtki od javnog interesa morala bi imati najmanje tri zaposlena revizora s punim radnim vremenom. Prijedlog predviđa i da revizorska društva nisu obveznici plaćanja članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori s obzirom na obvezu članstva i plaćanja članarine Hrvatskoj revizorskoj komori. Novi bi zakon na snagu trebao stupiti prvog dana iduće godine.

PROCJENA FISKALNOG EFEKTA NOVOG ZAKONA JE OKO 1,4 MILIJARDE KUNA

Formalna odluka o izdanju euro obveznice Vlada je donijela i formalnu odluku o 1,275 milijardi eura vrijednog izdanja obveznice namijenjene refinanciranju dijela duga cestarskog sustava. Sredstva iz tog izdanja u potpunosti će se usmjeriti u refinanciranje dijela od 5,1 milijarde eura duga cestarskih tvrtki. “Na taj način unapređujemo njihovu

ročnost, ali činimo i značajno smanjenje postojeće cijene duga, te činimo uštedu od minimalno 160 milijuna kuna na godišnjoj razini”, rekao je ministar financija Zdravko Marić koji je nakon sjednice Vlade potvrdio i kako je u tijeku proces izdanja državne obveznice na domaćem tržištu.

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA

BRODOGRADNJA

SLIJED PREPU Uljanik u restrukturiranje ulazi p knjizi narudžbi u brodograđevnom projekata. I knjiga naruždbi u Bro piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

rvatska brodogradnja ima, ovisno o godini, udjel u bruto domaćem proizvodu između 0,8 do 1,8 posto, a u izvozu je između 10 i 15 posto. “Hrvatska brodogradnja ima dugu i veliku tradiciju i izrazito je značajna industrijska grana visokoorijentirana na izvoz, koji snažno utječe na trgovinsku bilancu zemlje i zaposlenost s obzirom na to da u proizvodnji i opremanju brodova sudjeluju i brojni dobavljači brodske opreme. Zbog visoke izvozne orijentiranosti tvrtkama su izuzetno važni kontinuirani nastupi na međunarodnim sajmovima. Hrvatska nastoji pratiti trendove u europskoj brodogradnji koji se odnose na porast potražnje za kruzerima, a naročito i za polarne ekspedicije te za offshore vjetroelektrane. Knjige narudžbi za brodove u hrvatskim brodogradilištima pune su za sljedeće tri godine”, nedavno je kazala voditeljica Odjela za prerađivačku industriju Sektora za industriju i IT Hrvatske gospodarske komore Gordana Ribarić povodom nastupa hrvatskih tvrtki u organizaciji HGK na Međunarodnome sajmu brodograđevne industrije Europort 2017 u Rotterdamu.

ULJANIK GRUPA SMANJUJE KAPACITETE Uljanik Grupu čine društvo Uljanik i njegove podružnice koje su sve, osim Brodogradilišta 3. maj, u 100-postotnom vlasništvu Uljanik Grupe. Prema izvješću za treći ovogodišnji kvartal Uljanik Grupa je zapošljavala 4546 djelatnika. U prvih devet mjeseci 2017. Grupa je isporučila tri broda te ostvarila prihod od prodaje u iznosu od 1683,8 milijuna kuna što je za 599,9 milijuna kuna više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U promatranom razdoblju Uljanik Grupa ostvarila je operativni gubitak od 147,7 milijuna kuna, dok su konsolidirani neto ﬁnancijski rashodi iznosili 49,9 milijuna kuna, a neto gubitak 197,6 milijuna kuna. 18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

I GODINA NA IZAZOVA unih navoza i s popunjenom knjigom narudžbi. U Brodosplit Grupi je u dijelu prodaje aktivno 19 novogradnji brodova te niz izvanbrodograđevnih dotrogiru je popunjena “Restrukturiranje 3. maja ide prema planu. Program restrukturiranja Uljanik Brodogradilišta je u pripremi, a konačni efekt očekuje se kroz dvije godine. Treba naglasiti da je Uljanik Brodogradilište jedino hrvatsko brodogradilište koje nije restrukturirano i, za razliku od ostalih, u restrukturiranje ulazi s

KONCENTRIRAT ĆEMO SE NA IZGRADNJU VISOKOSOFISTICIRANIH BRODOVA KOJI ĆE NAM OMOGUĆITI OPSTOJNOST NA TRŽIŠTU, KAŽE MARKULINČIĆ drugačijim pretpostavkama - punih navoza i popunjenom knjigom narudžbi. Situacija na svjetskom tržištu je složena; kriza traje još od 2009., a posljedice su velike. Na takvom osjetljivom tržištu bit će teško osigurati svoj komad kolača, no to nije i nemoguće. Uljanik ima jasnu viziju, a naš plan restrukturiranja podrazumijeva redefiniranje kapaciteta”, rekao nam je Hrvoje Markulinčić, direktor Korporativnih komunikacija Uljanik Grupe. U procesu restrukturiranja Uljanika smanjit će se kapaciteti, kaže Markulinčić. “Koncentrirat ćemo se na izgradnju visokosofisticiranih brodova koji će nam omogućiti opstojnost na tržištu. Sve što se danas gradi u Puli u sferi je visokosofisticiranih brodova, a namjera je u

takav način poslovanja uključiti i 3. maj”, naglašava Markulinčić.

U BRODOSPLITU 19 NOVOGRADNJI Brodosplit Grupa poslovnu je 2016. godinu završila sa 33,8 milijuna kuna dobiti, dok su kapital i rezerve od godine koja je prethodila privatizaciji s krajem 2016. utrostručene na 920 milijuna kuna. U knjizi narudžbi u brodograđevnom dijelu prodaje aktivno je 19 novogradnji brodova te niz izvanbrodograđevnih projekata. Time je, kako nam kažu u Brodosplitu, osigurana zaposlenost radnika za sljedeće tri godine, a dio poslova seže i do 2022. Tako je u knjizi narudžbi u ovom trenutku pet jedrenjaka tzv. trojarbolnih škuna. U izgradnji je prvi iz serije od pet istovjetnih jedrenjaka dužine 64 metra, a svaki može primiti 36 putnika i ima devet članova posade. U izgradnji je trup i nadgrađe za polarnu jahtu duljine 88,5 metara i širine 16,3 metara. Gradi se i putnički kruzer, odnosno najveći jedrenjak na svijetu dug 162,2 metra s pet jarbola. Također se gradi i putnički kruzer za kružna putovanja duljine 105 metara koji će moći primiti 159 putnika na četiri palube smještenih u 80 luksuzno opremljenih kabina. Zatim, tu je putnički kruzer za polarna krstarenja, duljine 107 metara, a moći će ugostiti 196 putnika smještenih u 85 kabina. U knjizi narudžbi je i pet istovjetnih obalnoophodnih brodova za MORH, potom četiri broda za prijevoz kontejnera za vlastitu ﬂotu te jedan brod za nautički turizam za naručitelja iz Krila Jesenice.

ISPUNJENI PREDUVJETI ZA ODRŽIVO POSLOVANJE Restrukturiranje se prema riječima Tomislava Debeljaka, predsjednika Uprave Brodosplita, odvija prema planu i usuglašenom dinamikom. “Ugovorom o prodaji i prijenosu dionica Brodosplita traži se konsolidirano pozitivno

33 mil kn dobit Brodosplit Grupe u poslovnoj 2016. godini

1683,8 mil kn prihod od prodaje Uljanik Grupe u prvih 9 mjeseci 2017.

435.000 kn dobit razdoblja Brodotrogira do 30. lipnja 2017.

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA poslovanje od 2016. godine na dalje, što smo bez ikakve državne potpore ostvarili. Potpisivanjem kupoprodajnog ugovora 2013. godine splitsko brodogradilište izbjeglo je stečaj i sigurnu likvidaciju. Pri tome valja naglasiti da nisu sva hrvatska brodogradilišta tretirana na isti način niti su krenula u restrukturiranje s principijelno istih pozicija”, naglašava Debeljak. Prema njegovim riječima, nakon nepunih pet godina procesa restrukturiranja, ostvareni su preduvjeti za održivo poslovanje na otvorenom svjetskom tržištu bez potpora države. “Ponosan sam na angažman svih naših vrijednih škverana. Puno je truda i sati rada uloženo u brojne projekte u ovih nepunih pet godina. Od ugovornog projektiranja, dizajniranja, interijera te ostalih projektnih odjela i radnika svih proizvodnih zanimanja, naši zaposlenici najvažniji su dio našeg snažnog i uspješnog razvoja. Pozicioniranje Brodosplita u niši visokosoﬁsticiranih putničkih brodova manjih i srednjih dimenzija do 250 metara dužine, rađenih po mjeri kupca naš je primarni cilj. Zbog povećane glo-

U BRODOSPLITU JE OSIGURANA ZAPOSLENOST RADNIKA ZA SLJEDEĆE TRI GODINE, A DIO POSLOVA SEŽE I DO 2022. balne potražnje za krstarenjima u polarnim područjima i na brodovima s jedrima zakoračili smo u jedan novi program brodova preuzimajući sve što takav iskorak znači u organizacijskom, proizvodnom i komercijalnom smislu, želeći se dokazati na tom tržištu kvalitetom, rokovima i cijenom”, naglasio je Debeljak. Prema njegovim riječima, izgradnjom najvećeg jedrenjaka na svijetu i gradnjom broda za istraživačka putovanja na području Arktika i Antarktika, Brodosplit čvrsto napreduje u ostvarenju svih svojih poslovnih planova te poziciji nezaobilaznog europskog brodogradilišnog sustava koji

gradi vrlo složene brodove u kojima postiže visoku konkurentnost.

Europska Knjiga narudžbi (rujan 2017.) – nosivost (t)

BRODOTROGIR: IZAZOVNI PROJEKTI U Brodotrogiru se nedavno obavila primopredaja tankera za prijevoz kemijskih i naftnih proizvoda od 45.000 metričkih tona namijenjenog za prijevoz IMO II proizvoda u 20 tankova, duljine 183 metra i širine 32,2 metra. Trup broda izgrađen je prije desetak godina u brodogradilištu JSCo PO Sevmash na sjeveru Ruske Federacije, u području Arkhangelska prema projektu norveškog naručitelja, jednog od najvećih vlasnika kemijskih tankera na svijetu. Brodotrogir u svom brodogradilištu dovršava gradnju i drugog tankera Novogradnje 339 iz ove serije za istog naručitelja. I on je djelomično izgrađen i opremljen u brodogradilištu JSCo PO Sevmash. Na navozu se gradi arktički tanker, točnije, pramčani dio broda duljine 167 metara za prijevoz kondenzata, ledolomac klase leda ARC 7, nosivosti 44.000 metričkih tona. Ovaj ledolomac koji treba raditi i na temperaturama do -50 stupnjeva Celzijevih predstavlja veliki izazov za konstrukcijska rješenja, izbor materijala, tehnologiju zavarivanja te za samu izvedbu zavarenih spojeva. U knjizi narudžbi su i Novogradnje 345 i 346. Riječ je o brodovima za krstarenje jadranskim akvatorijem, a gradnjom tih dviju novogradnji, Brodotrogir, odnosno Hrvatska brodogradnja Trogir, pridonijeli su rastućoj industriji nautičkog turizma u Hrvatskoj. Brodotrogir bi, kako se doznaje, uskoro trebao popuniti knjigu narudžbi još jednim brodom. U Servisnom centru Trogir, po završetku turističke sezone, intenziviraju se radovi na popravcima i održavanju brodova te se očekuje puna zaposlenost kapaciteta do lipnja 2018. godine. U Marini Trogir pak svi su vezovi prodani za sljedeću godinu, a tijekom zadnjih mjesec dana oživio je kopneni dio marine jer je počelo intenzivno izvlačenje jahti na suhi vez. Vlastita ﬂota, kojom upravlja tvrka Trogir Maritime, za sada ima dva chemical tankera od 50000 TDW koji se nalaze u dugoročnom čarteru. Određeni dio proizvodnih kapaciteta privremeno se koristi u drugim brodogradilištima. Konsolidirani poslovni rezultat Brodotrogira do 30. lipnja ove godine rezultirao je s dobiti razdoblja u iznosu od 435.000 kuna.

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

Zemlja Rusija Hrvatska Španjolska Rumunjska Njemačka Turska Finska Italija Nizozemska Francuska Norveška Poljska Bugarska Grčka Velika Britanija Ostali UKUPNO

t 777.599 739.684 724.904 408.570 283.555 173.386 120.800 107.680 100.541 100.472 60.429 32.820 4.300 2.500 1.700 270 3.639.210

% 21,37% 20,33% 19,92% 11,23% 7,79% 4,76% 3,32% 2,96% 2,76% 2,76% 1,66% 0,90% 0,12% 0,07% 0,05% 0,01% 100,00%

Izvor: Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod

POSEBAN PROGRAM RESTRUKTURIRANJA Program restrukturiranja Brodotrogira baziran je, za razliku od drugih brodogradilišta, na diverziﬁkaciji djelatnosti, velikim ulaganjima, velikom vlastitom doprinosu i relativno malim potporama. “Diverziﬁkaciju djelatnosti uspjeli smo provesti, ali ne u cijelosti. Imali smo cilj da u ukupnim prihodima s protekom od pet godina nove djelatnosti sudjeluju sa 50 posto, no to još nije ostvareno te nam to i dalje ostaje cilj u idućim razdobljima. Velika sredstva su uložena u unapređenje brodograđevne djelatnosti, remontne djelatnosti i servisa, nautičke marine i u brodarsku kompaniju, odnosno u gradnju brodova za vlastitu kompaniju. Nismo u cijelosti ispunili sve planove, ali ono što je napravljeno doslovce se vidi iz aviona kad se leti preko Trogira. U realizaciji investicija na našoj lokaciji imali smo, i još uvijek imamo, velikih ograničenja u reguliranju namjene prostora, prostornih planova i ishodovanja dozvola, a pogotovo za dovršetak druge faze i ulaganje u treću fazu Servisnog centra Trogir”, objašnjava Mateo Tramontana, član Uprave Brodotrogira.

Svjetska Knjiga narudžbi (rujan 2017.) – nosivost (t) Zemlja 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21.

Kina Japan Južna Koreja Filipini Vijetnam Brazil Tajvan Rusija Hrvatska Španjolska SAD Rumunjska Njemačka Indonezija Turska Argentina Finska Italija Nizozemska Francuska Ostali UKUPNO Europa

76.384.707 48.834.009 40.878.622 5.471.591 2.174.398 1.486.869 1.055.000 777.599 739.684 724.904 570.881 408.570 283.555 181.860 173.386 162.664 120.800 107.680 100.541 100.472 571.330 181.309.122 3.639.210

42,13% 26,93% 22,55% 3,02% 1,20% 0,82% 0,58% 0,43% 0,41% 0,40% 0,31% 0,23% 0,16% 0,10% 0,10% 0,09% 0,07% 0,06% 0,06% 0,06% 0,32% 100,00% 2,01%

Izvor: Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod

Ukupni vlastiti doprinos planiran programom restrukturiranja je 1,41 milijardu kuna. Prema Tramontaninim riječima, do kolovoza ove godine realizirano je 82 posto tog iznosa, a ostatak bi trebao biti

realiziran do 6. travnja iduće godine. “Već dvije i pol godine poslujemo bez potpora što nije nimalo lako s obzirom na konkurentnost proizvodnje u našem poslovnom okruženju u odnosu na svjetsko tržište. Svi u Hrvatskoj koji nešto proizvode za svjetsko tržište, a konkurencija su im i Europa i Daleki istok i cijeli svijet, jako dobro znaju koliko je potrebno znanja, umijeća, spretnosti, pa i malo sreće da bi se uspješno poslovalo”, napominje Tramontana.

Posebna niša kojoj smo posvetili veliku pažnju su brodovi za krstarenja od Arktika od Antarktika. Svoje projekte po kojima smo poznati u proteklom desetljeću uglavnom nudimo kompanijama iz Perzijskog zaljeva. Potencijal brodoremonta i servisa jahti u Trogiru je neupitan i ima trend rasta i razvoja koji ćemo, nadam se, zadržati u narednom razdoblju. Potencijal nautičkog turizma

PREDVIĐANJA UTEMELJENA NA ANALIZAMA, ZNANJU I ISKUSTVU

SVE SADAŠNJE I BUDUĆE PLANOVE BRODOTROGIRA DEFINIRA TRŽIŠTE, ISTIČE TRAMONTANA

Tramontana kaže da sve sadašnje i buduće planove Brodotrogira deﬁnira tržište. “Nemamo kristalnu kuglu, nego svoja predviđanja temeljimo na analizama, znanju, iskustvu, i uvijek se nadamo da sreća prati hrabre. Kad je u pitanju brodograđevna djelatnost, napravili smo iskorak u suradnji s ﬁnskim brodogradilištem, koju su podržali i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, te se nadamo da će se ta suradnja nastaviti na novim projektima, a na ruskom tržištu intenzivno nudimo gradnju dokova, brodove specijalne namjene, ribarice... Na tržištu offshorea jako smo aktivni s više projekata za zapadnoeuropske kupce i nadamo se da će neki od tih projekata biti ugovoreni i realizirani.

u Hrvatskoj, a pogotovo na ovoj našoj lokaciji ne treba posebno elaborirati. Namjera nam je, također, da s dijelom proizvodnog kapaciteta uđemo na neko od zapadnoeuropskih tržišta tijekom iduće godine i tu počnemo ostvarivati dodatne prihode. Uglavnom, mislimo na djelatnost antikorozivne zaštite i na metalska zanimanja koja su u cijelom EU deﬁcitarna”, naglašava Tramontana koji se nada da će vozarine na tržištu IMO 2 chemical tankera porasti.

STANJE NA SVJETSKOM TRŽIŠTU

Do kraja kolovoza isporučeno 1385 brodova Prema podacima koje je prikupila Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod, do kraja ovogodišnjeg kolovoza su svjetska brodogradilišta isporučila 1385 brodova s oko 75,7 milijuna tdw. Hrvatska brodogradilišta su u ovoj godini isporučila šest plovnih jedinica s oko 82.600 tdw. U 2017. godini do kraja rujna u svijetu je ugovoren 571 brod, što je na bazi godišnje usporedbe u odnosu na 2016., porast od oko 31 posto. Oporavak tržišta se posljedično odražava i na postupni porast razine vozarina i cijena novogradnji. Od ukupne količine ugovorenog brodovlja u 2017. godini (mjereno u cGT-ima), na tankere otpada oko 32 posto, na brodove za rasuti teret oko 21 posto, na putničke brodove oko 17 posto, na kontejnerske

brodove oko 12 posto, LNG plinske tankere oko osam posto, na offshore brodove oko tri posto, na LPG plinske tankere oko dva posto te na RO-RO brodove oko jedan posto. Početkom 2017. bio je prisutan trend stagnacije i pada potražnje svih veličina i tipova brodova, osim tržišta putničkih brodova i brodova za krstarenja, no od ožujka je zaustavljen negativan trend i tržište je trenutačno u stabilnom iako manje izraženom, uzlaznom trendu. Najveći pad ugovorenog brodovlja u 2017., u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, zabilježen je kod brodova za prijevoz hlađenog tereta gdje nije ugovoren ni jedan brod, offshore brodova za 33 posto, zatim kod kontejnerskih brodova 31 posto, putničkih brodova

30 posto, RO-RO brodova 21 posto te kemijskih i specijaliziranih tankera za osam posto. Ostali tipovi brodova bilježe porast ugovaranja u rasponu od 25 do 255 posto s time da je najveći porast kod brodova za rasuti teret za 255 posto, dok je i dalje vrlo značajan porast ugovaranja LNG plinskih tankera za 185 posto.

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO UNUTARNJA PLOVIDBA – POTENCIJALI ZA RAZVOJ

PLOVNI PUTOVI NISU IZOLIRANI OTOK Svjesni smo velikog, a neiskorištenog potencijala koji nam u prometnom segmentu, kao i za poticanje gospodarstva, leži u unutarnjoj plovidbi, kaže Maja Markovčić Kostelac piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

četiri hrvatske riječne luke koje su otvorene za međunarodni promet - Osijek, Slavonski Brod, Sisak i Vukovar - godišnje se pretovari oko 850.000 tona tereta. A to je, prema riječima Maje Markovčić Kostelac, državne tajnice za more u Ministarstvu mora, prometa i infastrukture, ispod postojećih kapaciteta u tim lukama. “Svjesni smo velikog, a neiskorištenoga potencijala koji nam u prometnom segmentu, kao i za poticanje gospodarstva, leži u unutarnjoj plovidbi. Tako da trenutačno ne možemo reći kako smo zadovoljni statusom unutarnje plovidbe, ni količinom prometa koji se u njoj okreće. A potencijal je ponajprije u činjenici da su naši plovni putovi dio europskih prometnih pravaca”, istaknula je na okruglom stolu Unutarnja plovidba - potencijali za razvoj, koji je nedavno održan u Zagrebu. Također, na ruku nam ne ide ni struktura tereta jer se uglavnom prevoze šljunak i pijesak te nafta i naftni derivati, a kontejnera gotovo da nema, naglasila je ona, dodajući kako ipak veseli činjenica što putnički dio prometa unutarnjim vodama bilježi rast. Trenutačno, u Hrvatskoj je evidentirano 311 brodova unutarnje plovidbe. Duljina plovnih putova u nas iznosi nešto više od tisuću kilometara, od čega 611 kilometara otpada na one međunarodne. “Hrvatski plovni putovi nisu otok. Oni su dio mreže”, naglasila je.

NOVE TEHNOLOGIJE Rast i razvoj unutarnje plovidbe potiču infrastrukturni projekti, a posebice oni koji se mogu ﬁnancirati sredstvima iz Europske unije. Tako su nedavno potpisani ugovori o suﬁnanciranju projekata na rijeci Savi ukupne vrijednosti oko 110 milijuna

DULJINA PLOVNIH PUTEVA U NAS JE NEŠTO VEĆA OD 1000 KILOMETARA, OD ČEGA JE 611 KILOMETARA MEĐUNARODNIH kuna. Riječ je o dva projekta od kojih jedan obuhvaća nadogradnju lučke infrastrukture Luke Slavonski Brod, a drugi izradu studije procjene utjecaja na okoliš i projektne dokumentacije sa svrhom uklanjanja uskih grla na rijeci Savi. Realizacijom potpisanih ugovora, čije je suﬁnanciranje odobreno iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), omogućit će se daljnja revitalizacija Save kao riječnog plovnog puta. Važno je istaknuti i nedavno potpisani Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju terminala za pretovar rasutih tereta u Luci Osijek koji se suﬁnancira sredstvima EU-a iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Ukupna vrijednost projekta je 145,5 milijuna kuna, dok će Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava Lučka uprava Osijek za izgradnju terminala dobiti 117,5 milijuna kuna. Projekt uključuje izgradnju obalne građevine dužine 240 metara s dva veza, pristupne ceste od oko 300 metara, željezničkih

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

kolosijeka dužine oko 610 metara, kranske staze i ostale lučke infrastrukture. Osim toga, povećana su proračunska sredstva za 2018. godinu kako bi se kroz Agenciju za vodne putove uređivali plovni putovi Save i Dunava koji nisu u dobrom stanju. Maja Markovčić Kostelac istaknula je kako treba snažnije koristiti i nove tehnologije koje ovoj grani donose učinkovitiji i konkurentniji protok roba i usluga. Gordan Grlić Radman, veleposlanik Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj i predsjednik Dunavske komisije, kazao je kako je cilj ove međunarodne organizacije slobodna plovidba Dunavom i ujednačavanje propisa kako bi se stvorile bolje gospodarske i kulturne veze članica s drugim zemljama. Hrvatske rijeke, dodao je, treba staviti u snažniju komunikaciju s ostalim vrstama transporta poput željezničkog, kako bi se povećao teretni, ali i putnički prijevoz u našim riječnim lukama.

CESTARSKI SEKTOR

CILJ JE DA AUTOCESTE OSTANU U HRVATSKIM RUKAMA Vlada je odustala od monetizacije, prodaje autocesta, a nizom reformi koje će se provesti unutar sustava nastojat će ga učiniti održivim i stabilnim piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ako bi otplatila i refinancirala dugove u cestarskom sektoru, Hrvatska je nedavno izdala 1,275 milijardi eura vrijedne obveznice s rokom dospijeća 2030. godine, uz prinos od 2,953 posto i kupon od 2,75 posto. Sredstva prikupljena ovim izdanjem iskoristit će se za prijevremenu otplatu i refinanciranje zaduženja s državnim jamstvima Hrvatskih autocesta (HAC), Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ) i Hrvatskih cesta (HC), objavilo je Ministarstvo financija. Važno je naglasiti kako je ovo dosad najpovoljnije, a ujedno i izdanje najdulje ročnosti realizirano na međunarodnim tržištima kapitala. Podsjetimo, ukupni dug cestarskog sektora je 5,1 milijardu eura. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković na nedavnoj konferenciji za medije u Banskim dvorima o refinanciranju duga u cestarskom sektoru izjavio je kako je restrukturiranje iznimno važan proces. Vlada je odustala od monetizacije, prodaje autocesta, a nizom reformi koje će se provesti unutar sustava nastojat će ga učiniti održivim i stabilnim. “U tom smislu smo u 2017. godini donijeli niz mjera - od spajanja tvrtki

HAC-ONC u HAC, do sezonskog povećanja cestarine čiji je učinak bio oko 300 milijuna kuna. Činjenica je da do kraja ove godine oko 200 ljudi odlazi iz sustava Hrvatskih autocesta te da se smanjuju troškovi održavanja”, istaknuo je Butković dodajući kako poslovno i ﬁnancijsko restrukturiranje ima za cilj da autoceste ostanu u hrvatskom vlasništvu. “One su naš veliki potencijal”, ocijenio je on.

SMANJIVANJE TROŠKOVA Mjere u sklopu velike reforme trebale bi biti završene do 2020. ili 2021. godine, a do tada bi iz sustava trebalo otići čak 1000 ljudi. “Tu je i novi sustav naplate koji će biti deﬁniran iduće godine”, napomenuo je Butković dodajući kako će se u budućnosti težiti beskontaktnoj naplati. “Studija će dati odgovor na pitanje koji je najbolji model”, kazao je. Također će se nastaviti sa smanjivanjem troškova održavanja, ali ne nauštrb sigurnosti. Uštede će se, među ostalim, tražiti u javnoj nabavi, pojasnio je ministar Butković. “Nećemo dovoditi u pitanje funkcioniranje i održavanje autocesta, kao ni smanjenje razine sigurnosti”, istaknuo je, dodajući kako su važan segment

i buduće investicije u cestarski sektor. One će, prema njegovim riječima, biti snažnije okrenute prema EU fondovima, a manje prema kreditnim sredstvima.

MJERE U SKLOPU VELIKE REFORME TREBALE BI BITI ZAVRŠENE DO 2020. ILI 2021. GODINE Ministar financija Zdravko Marić je rekao kako je ova transakcija iz perspektive javnog duga neutralna, a njome se isplaćuje dio duga. O refinanciranju još značajnijeg dijela duga u iznosu od 2,5 do tri milijarde eura vode se pregovori s domaćim komercijalnim bankama, kazao je Marić napominjući kako je i ovdje cilj postići što dulju ročnost te, naravno, bolje i povoljnije financijske uvjete. “Pregovori idu u dobrom smjeru”, zaključio je ministar Marić.

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO EKONOMSKE POLITIKE HRVATSKE I OČEKIVANJA ZA 2018. GOD

IZVOZNICI NE ŽELE BRZOPLETA RJEŠENJA Na skupu je upozoreno i na probleme uvozne ovisnosti, na problematične sektore koji smanjuju konkurentnost i rast hrvatskog gospodarstva odnosno na potrebu reformi javne uprave, pravosuđa, obrazovnog, mirovinskoga i zdravstvenog sustava piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

H 66,31 mlrd kn hrvatski robni izvoz u prvih 8 mjeseci 2017. (+13,9%)

106,76 mlrd kn vrijednost uvoza u istom razdoblju (+10,3%)

rvatski izvoznici prošli su tjedan organizirali svoj, sada već tradicionalni, godišnji poslovni skup, a ove je godina tema bila Ekonomske politike Hrvatske i očekivanja za 2018. godinu, na kojemu se željelo prepoznati procese u hrvatskom društvu koji mogu utjecati na hrvatski izvoz i gospodarstvo u cjelini. I ove je godine naglašeno kako izvoznici očekuju snažno povećanje aktivnosti Hrvatske narodne banke u provođenju monetarne politike koja će jačati gospodarsku poziciju Hrvatske, a time i hrvatski izvoz, te da očekuju snažniju ulogu HBOR-a i HAMAG-BICRO-a u pružanju jeftinih izvora ﬁnanciranja. Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago rekao je kako su na prethodnim skupovima otvarali pitanja i probleme koji su se pokazali aktualnim kao što su iseljavanje mladih, digitalizacija ili pak demograﬁja. “Ove godine želimo razgovarati o reformi mirovinskoga sustava koju pojedini ministri najavljuju za sljedeću godinu. Smatramo da je to važno, ali isto tako želimo stručnu i argumentiranu raspravu koja bi dala odgovore na pitanja gdje se trenutačno nalazimo, što je realno očekivati i gdje želimo biti u budućnosti. Smatram da je iznimno važno podizati svijest o tome koje sve teške posljedice može izazvati svako brzopleto rješenje”, istaknuo je Bago ocijenivši kako često izostaju ozbiljne analize o tome kako se prezentiraju podaci koje prikupljaju neke agencije ili zavodi. Kad je, pak, izvoz u pitanju, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatski robni izvoz u prvih osam mjeseci ove godine dosegnuo je 66,31 milijardu kuna, što je za 13,9 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno, vrijednost uvoza porasla je za 10,3 posto, na 106,76 milijardi kuna, što sve

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

ukazuje na nastavak dvoznamenkastih stopa rasta izvoza i uvoza. U prvih osam mjeseci Hrvatska je povećala izvoz roba u članice Europ-

VLADA ĆE I DALJE RADITI NA STABILNOM I PREDVIDLJIVOM POREZNOM SUSTAVU UZ STABILNE JAVNE FINANCIJE, NAJAVIO JE MARIĆ ske unije za 9,4 posto, na 42,8 milijardi kuna, dok je izvoz u zemlje izvan EU-a porastao 23,4 posto, na 23,47 milijardi kuna.

NASTAVAK POREZNOG RASTEREĆENJA Ministar financija Zdravko Marić izvoznicima je ponovio kako Vlada u razdoblju od 2018. do 2020. očekuje stope gospodarskog rasta na razini nešto nižoj od tri posto, što je konzervativna projekcija, te da će Vlada i dalje raditi na stabilnom i predvidljivom poreznom sustavu uz stabilne javne financije, što je posebno potrebno hrvatskim izvoznicima. “U 2018. godini predviđa se realni rast BDPa od 2,9 posto, godinu kasnije od 2,6 posto, a u 2020. godini od 2,5 posto. Radi se o konzervativnom planiranju, baznom scenariju, no radit će se na tome da ti postoci na kraju budu veći”, rekao je Marić te istaknuo kako je nova ciljana razina proračunskoga deficita za ovu godinu 0,6 posto BDP-a, što znači dodatnih

INU

tri milijarde kuna manje u odnosu na originalni plan. Za iduću godinu planiran je deﬁcit od 0,5 posto BDP-a, dok se u 2019. godine ide na balansirani proračun, te bi 2020. trebao biti ostvaren suﬁcit od 0,9 posto. “Dvije godine za redom imamo vrlo jasan, vrlo odgovoran i vjerodostojan trend koji znači odgovorno planiranje, a rezultati su čak i bolji od plana. To je poruka s kojom sam išao prema stranim investitorima i taj preokret je prepoznat u odnosu na vrijeme kada smo nerealno planirali te stavke. Sada imamo realne projek-

NAKON POREZNOG RASTEREĆENJA VAŽNO JE DA SE UBRZANO KRENE I S OSTALIM NAJAVLJENIM REFORMAMA, ISTIČE BURILOVIĆ cije, a s tim trendovima planiramo nastaviti i dalje, ponajprije s odgovornim trošenjem proračuna, potom kontrolom te smanjivanjem deﬁcita i duga”, rekao je Marić i najavio kako će u cilju ostvarenja ﬁskalne održivosti naglasak

Vlade i dalje biti na poreznom rasterećenju i provedbi strukturnih reformi. Ministar Marić naveo je i neke poteze koji bi trebali ići na ruku poduzetnicima kao što je povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a sa 230.000 na 300.000 kuna u idućoj godini, te mogućnost odbitka pretporeza u iznosu od 50 posto za poduzetnike za troškove nabave osobnih automobila.

VLADA RADI DOBAR POSAO “Stabilnost javnih ﬁnancija je ključna za gospodarski rast. Smatram da Vlada radi dobar posao kada je proračun u pitanju. Drugi preduvjet gospodarskog rasta su strukturne reforme. Nakon poreznog rasterećenja važno je da se ubrzano krene i s ostalim najavljenim reformama”, naglasio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović koji je podsjetio da poduzetnici u Hrvatskoj kao najproblematičnije faktore za poslovanje izdvajaju neučinkovitost javne uprave, nestabilnost politika te korupciju. Na skupu je upozoreno i na probleme uvozne ovisnosti, zatim na problematične sektore koji smanjuju konkurentnost i rast hrvatskog gospodarstva odnosno na potrebu reformi javne uprave koja bi trebala kvalitetnije valorizirati rad i nagrađivanje najboljih, zatim reformu pravosuđa, obrazovnog, mirovinskoga i zdravstvenog sustava koji bi trebao značiti racionalizaciju troškova, funkcionalnu integraciju bolnica te bolje upravljanje nezdravstvenim ustanovama.

42,8 mlrd kn hrvatski izvoz u zemlje EU-a (+9,4%)

23,47 mlrd kn izvoz iz Hrvatske u zemlje izvan EU-a (+23,4%)

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO FIC: BIJELA KNJIGA 2017.

POREZNA REFORMA BI Reforma je pozitivno utjecala na konkurentnost gospodarstva budući da je ono rasterećeno s gotovo 2,5 milijardi kuna, dok je porezni sustav pojednostavljen, smatra Stojić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U Posebice je važna izgradnja sustava koji će trajno sprečavati nastanak novih prepreka u poslovanju kao i problema u investicijskom okruženju te istovremeno otklanjati one postojeće.

druženje stranih ulagača u Hrvatskoj (FIC) u Bijeloj knjizi za 2017. kao ključne prepreke za investiranje u Lijepu našu ističe nepredvidljivi i nestabilni regulatorni okvir, nedostatak transparentnosti administrativnih procedura, nedovoljni institucionalni kapacitet na nacionalnoj i lokalnoj razini te korupciju. Mladen Fogec, predsjednik FIC-a i predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska, na predstavljanju petog izdanje ove publikacije istaknuo je kako je veliki problem i način razmišljanja jer se “još uvijek, čak i u Saboru, može čuti protivljenje projektima kao što su izgradnja plinske termoelektrane na Perući ili, primjerice, terena za golf na Srđu”. “Postavlja se onda pitanje što mi želimo?”, naglasio je. Vlada je, nastavio je, započela s nekim promjenama u poreznom sustavu i reforma je dobro krenula. No neke promjene poput uvođenja poreza na nekretnine su odgođene, a taj bi porez ukinuo puno paraﬁskalnih nameta, istaknuo je Fogec ocijenivši kako se Hrvatska ne treba zavaravati dobrim rezultatima koji su ostvareni ove turističke sezone “jer dobro znamo kako je turizam ranjiva grana”. Izaslanik predsjednice Republike Hrvatske i njezin savjetnik za gospodarstvo Marko Jurčić istaknuo je kako je sada dobar trenutak da se iskoristi nezaposlenost, primjeri dobre prakse i sredstva iz europskih fondova te se snažnije uključi u 4. industrijsku revoluciju. Tako je, kazao je, moguće preskočiti određene stepenice, napredovati i približiti se stupnju razvoja koji ima EU.

POBOLJŠANJE INVESTICIJSKOG OKRUŽENJA

Martina Dalić, potpredsjednica Vlade

Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta, istaknula je kako napori za povoljnijim investicijskim okruženjem uključuju nastojanja da ono bude bolje kako za strane tako i za domaće investitore. “Poboljšanje investicijskog okruženja, smanjivanje tereta poduzetnicima, i domaćim i stranima, jest jedan od glavnih ciljeva Vlade. To nije nešto što bismo mogli prepoznati ili učiniti kao jednu izdvojenu akciju. Mjere za poboljšanje investicijskog okruženja nastojimo

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

i trudimo se utkati u sve aktivnosti”, kazala je napomenuvši kako je u tom smislu jedan od bitnih instrumenata Nacionalni program reformi. “Posebice je važna izgradnja sustava koji će trajno sprečavati nastanak novih prepreka u poslovanju kao i problema u investicijskom okruženju te istovremeno otklanjati one postojeće”, smatra Martina Dalić dodajući kako njeno

HRVATSKA SE NE TREBA ZAVARAVATI DOBRIM REZULTATIMA KOJI SU OSTVARENI OVE TURISTIČKE SEZONE, SMATRA FOGEC ministarstvo radi na procjeni učinaka propisa. Kako bi sustav mjerenja težine provedbe i troškova donošenja novih propisa bio što učinkovitiji, u završnoj je fazi izrada portala koji će pratiti terete koje propisi donose gospodarstvu. Tako će, kazala je, propisi biti vidljiviji, transparentniji, a dvosmjerna komunikacija pridonijet će se bržem uklanjanju prepreka. Osim toga, nastavila je, radi se na završetku zakona o objedinjavanju inspekcija čime bi se otklonilo razjedinjeno djelovanje različitih inspekcijskih službi. “S obzirom na to da danas inspekcije djeluju kroz različite resore, moguća je nekonzistentna primjena postojećih propisa”, napomenula je potpredsjednica Vlade. Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, istaknuo je kako Hrvatska u rastu produktivnosti zaostaje u odnosu na zemlje Srednje i Istočne Europe. Također, dodao je, izvoz se počeo snažno oporavljati nakon ulaska u EU. Investicije u Hrvatskoj su slabije od onih prije krize, ali se također oporavljaju, kazao je Vujčić i upozorio kako je velika razlika u investicijama privatnog i javnog sektora.

LA JE VAŽAN KORAK

SMANJENJE ZAVRZLAMA Generator rasta izravnih stranih investicija u Hrvatsku, prema njegovim riječima, ponajprije je zadržana dobit, dok je vlasničkih ulaganja vrlo malo. “Hrvatska je po izravnim stranim ulaganjima još uvijek iznad prosjeka zemalja Srednje i Istočne Europe”, rekao je guverner središnje banke ističući kako je kod nas vrlo niska vrijednost greenﬁeld investicijskih projekata. Među stvarima koje je moguće poboljšati svakako je i obrazovanje. “Velik broj poduzetnika ne može naći radnike, a imamo visoku stopu nezaposlenosti. Dakle, očito imamo značajni strukturni problem na tržištu rada gdje ne proizvodimo onu vrstu radnika koju traže poduzeća”, istaknuo je, među ostalim, Vujčić. Glavni urednik Bijele knjige i direktor Odjela ekonomskih istraživanja Addiko Banka Hrvoje Stojić smatra da je najveći pozitivni korak koji se dogodio u zadnjih godinu dana porezna reforma čiji će učinci biti vidljivi i sljedeće godine. “Ona je pozitivno utjecala na konkurentnost gospodarstva budući da je ono rasterećeno s gotovo 2,5 milijardi kuna. Treba reći i to da je porezni sustav pojednostavljen. To ide u prilog jednostavnijoj primjeni propisa i zapravo smanjuje se zavrzlama s kojom se poduzetnici danas suočavaju”, kazao je. Ono što FIC želi istaknuti u ovogodišnjim preporukama podijeljeno je u nekoliko područja. “Analiziramo pravnu nesigurnost i vrlo rigidno tržište rada kojem je potrebna temeljita reforma. Dakle, nije dovoljno samo porezno

rasterećenje nego bi tržište rada trebalo ﬂeksibilizirati. U fokusu bi trebala biti mala i srednja poduzeća koja su generator rasta zadnjih nekoliko godina i ona su najveći segment koji je pridonio oporavku izvoza, rastu zaposlenosti, ali to je sektor koji je ostvario relativno snažan pomak i u proﬁtabilnosti”, naglasio je Stojić. Hrvatska je, mjereno prema stranim ulaganjima per capita, na visokom trećem mjestu u Istočnoj Europi. No kada se promatra struktura tih investicija, primjećuje se kako su one dominantno raspoređene u bankarski sektor, trgovinu, telekomunikacije te u sporadična ulaganja u nekretnine. “Uspoređujući Hrvatsku s Istočnom Europom, vidimo da kod nas ima značajno manje stranih investicija u prerađivačku industriju”, kazao je.

VLASNIČKIH ULAGANJA U HRVATSKU JE VRLO MALO, ISTIČE VUJČIĆ Strani investitori poglavito dolaze iz Hrvatskoj susjednih zemalja ujedno i njenih glavnih vanjskotrgovinskih partnera poput Austrije (investirala 3,8 milijardi eura), Italije (3,3 milijarde eura), Njemačke (gotovo tri milijarde eura), Mađarske (2,6 milijardi eura) i Slovenije (1,4 milijarde eura). No prema podacima HNB-a, tu je Nizozemska sa 6,6 milijardi eura, Luksemburg sa 2,3 milijarde eura i Francuska s gotovo milijardu eura teškim ulaganjima. 27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

AKTUALNO 2. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ŽENAMA U PODUZETNIŠTVU

POTICAJNI PRIMJERI DOBRE PRAKSE

rvatska gospodarska komora-Županijska komora Otočac drugu godinu za redom organizira Međunarodnu konferenciju o ženama u poduzetništvu kao jedno od događanja u sklopu manifestacije Advent u Otočcu. Konferencija je jednodnevna, dinamična, organizirana u vidu kratkih prezentacija stručnjaka i primjera pozitivne prakse te panela na kojima će se razmatrati i kreirati potencijalna rješenja nabrojenih tema. Cilj je progovoriti u javnosti o ženskom poduzetništvu, istaknuti njegovu brojnost i uspjehe u Ličko-senjskoj županiji i Hrvatskoj, ohrabriti postojeće i potencijalne poduzetnice na nove poduzetničke projekte te im pomoći u međusobnom umrežavanju radi razmjene znanja i

iskustva, a u konačnici i potaknuti samozapošljavanje žena. Konferencija, pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, održat će se 7. prosinca u Hotelu Zvonimir u Otočcu s početkom u 10 sati. U sklopu konferencije HGK-ŽK Otočac organizira i besplatnu edukacijsku radionicu Osnovne tehnike odnosa s javnošću i brendiranja u poduzetništvu, koja je namijenjena ponaprije poduzetnicama, ali su i svi ostali zainteresirani dobrodošli. Cilj ove edukacije je omogućiti polaznicima svladavanje speciﬁčnosti pojedinih tehnika i alata koji se koriste u područjima odnosa s javnošću i komunikacijskog menadžmenta kao i organizacijskih vještina koje se koriste u odnosima s javnošću i brendiranju u poduzetništvu. (I.G.)

4. HR EKO FORUM

Eko proizvodnja nije moguća u izolaciji Statistika kaže da u Hrvatskoj imamo oko 100 milijuna eura potencijala u eko proizvodnji i više od 3500 proizvođača koji svoje eko proizvode uzgajaju na površini od oko 10.000 hektara. Svi preduvjeti za razvoj ekološke proizvodnje su tu, tlo, voda i povoljna klima. Mogućnosti ﬁnanciranja su također dostupne kroz EU fondove. Dakle, potencijala imamo i mislim da će udio eko proizvodnje biti sve veći i značajniji, kazao je Ivan Škorić, potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo na prošlotjednom 4. HR eko forumu dodavši kako HGK eko proizvodnju pomaže kroz organizaciju sajmova djelujući preko svojih udruženja i grupacija. Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ukazao je na

važnost udruživanja. “Vjerujem da će novi zakon o suzbijanju nepoštenih trgovački praksi olakšati položaj poljoprivrednih proizvođača i plasman njihovog proizvoda, a zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ojačati održivu poljoprivredu u Hrvatskoj koja se temelji na OPG-ovima”, istaknuo je Majdak. Na udruživanje i kooperaciju preko videolinka je pozvao i Markus Arbenz, generalni direktor IFOAM-a, kazavši kako eko proizvodnja nije moguća u izolaciji. “Moramo djelovati zajedno jer smo jedino tako dovoljno učinkoviti”, zaključio je Arbenz. Jadranka Boban Pejić iz Biovege smatra da će se na konvencionalnu poljoprivredu ubuduće gledati kao na barbarski odnos prema prirodi. “Ne smijemo imati tako ograničavajući i egoističan pristup.

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

Trebamo krenuti od potencijala koji priroda nudi, a agrikultura mora očuvati njenu vitalnost jer ugrožavajući nju zapravo ugrožavamo sebe”, smatra ona. U sklopu Foruma uručena su priznanja za dostignuća i doprinos u razvoju hrvatskog eko tržišta. Za nove projekte u području eko proizvodnje nagrađen je Matija Cetinić Frankos iz PZ-a Berry Organica. Priznanje za poseban doprinos u području popularizacije eko proizvoda dobili su Monika Roki Radišić i Oliver Roki iz vinarije Rokis, a nagradu za pionirski rad Dragica Repar iz OPG-a Repro Eko. (M.S.)

9. GODIŠNJI SUSRET GRADONAČELNIKA I PODUZETNIKA

POČETAK DECENTRALIZACIJE Predsjednik Udruge gradova Željko Turk naglasio je kako će jedinice lokalne samouprave u narednoj godini imati 1,5 milijardi kuna više u proračunima piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

vogodišnji Susret gradonačelnika i poduzetnika održan je u Vodicama u organizaciji tjednika Lider i Udruge gradova, a pod pokroviteljstvom ministarstava ﬁnancija te zaštite okoliša i energetike. Konferencijom je obuhvaćeno niz aktualnih tema poput budućnosti Hrvatske i lokalnih samouprava, eﬁkasnog gospodarenja otpadom, usklađivanja razvoja destinacije s razvojem zajednice, razvoja turističke i održive zajednice kao i partnerstva poduzetnika i gradova. Ministar državne imovine Goran Marić ocijenio je kako se državnom imovinom u proteklom razdoblju upravljalo stihijski i bez ikakve strategije što bi trebala promijeniti Strategija upravljanja državnom imovinom. “Državna imovina ima izuzetno veliki gospodarski potencijal. Potrebno ju je koncesionirati ili prodati kako bi se stavila u funkciju. To je naravno potrebno napraviti putem javnog natječaja i transparentno, a ne kako se u jednom dijelu do sada radilo, bespravno ili bez naknade. Samo 332 bivše vojne nekretnine zauzimaju površinu od 50 milijuna četvornih metara, a tu su državni stanovi, poslovni prostori, garaže...”, istaknuo je Marić.

Goran Pauk, Željko Turk, Željko Burić, Miodrag Šajatović

mogućnosti povlačenja sredstava iz domaćih i EU fondova”, kazao je Turk. Glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović napomenuo je da je Europska komisija odlučila kažnjavati odnosno naplaćivati penale ako se ne bude kvalitetno gospodarilo otpadom. Dodao je i

broju dolazaka i noćenja, ali nije u prihodima zacrtanima Strategijom razvoja hrvatskog turizma. “To svakako znači da se trebamo dodatno angažirati kako bismo i te ciljeve ispunili. Vidljivo je da moramo još raditi na podizanju kvalitete u turizmu”, rekao je Glavina.

PODIZATI KVALITETU U TURIZMU

DRŽAVNU IMOVINU TREBA KONCESIONIRATI ILI PRODATI KAKO BI SE STAVILA U FUNKCIJU, ISTIČE GORAN MARIĆ

Predsjednik Udruge gradova Željko Turk naglasio je kako će jedinice lokalne samouprave u narednoj godini imati 1,5 milijardi kuna više u proračunima što je “konačan početak decentralizacije o kojoj se puno govori”. Turk posebno važnim smatra suradnju javnog i privatnog sektora u gospodarenju otpadom. “Gospodarenje otpadom ima iznimno veliki investicijski potencijal, ali i velike

kako je pred turistički razvijenim gradovima usklađivanje razvoja destinacije s razvojem zajednice. Državni tajnik Ministarstva turizma Tonči Glavina kazao je da je turistički sektor već ove godine dostigao zadane ciljeve za 2020. godinu kad je riječ o

Gradonačelnik Novigrada Anteo Milos je ukazao je na problem objekata u tom gradiću jer ih je oko 60 posto sezonskog karaktera. “Domaće stanovništvo protivi se gradnji apartmana i zato je upravo sada krajnji trenutak da raspravimo kakav turizam želimo”, smatra Milos.

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

AKTUALNO SEMINAR O ZAKONU O KONCESIJAMA

UVOĐENJE REDA PRIVLAČI INVESTICIJE Promijenjena je klasična definicija koncesija, one su sada povezane s javnom nabavom, važnu ulogu igra i javno-privatno partnerstvo, a sve s ciljem da se omogući što više prekograničnih koncesija, kaže Vojković piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

uvjete za razvoj gospodarstva i stoga moramo provoditi edukacije”, pojasnio je Vojković ocijenivši kako su državna ulaganja u luke i ulijevanje milijardi kuna iz proračuna u sustav bili promašeni te da taj model više nikada nećemo vidjeti. Jedna od najvažnijih novosti koje donosi novi zakon jest da ugovori o koncesijama postaju upravni ugovori, a kakve probleme to donosi

N DRŽAVNA ULAGANJA U LUKE I ULIJEVANJE MILIJARDI KUNA IZ PRORAČUNA U SUSTAV BILI SU PROMAŠENI, SMATRA VOJKOVIĆ

a seminaru o novom zakonu o koncesijama i njegovoj primjeni na koncesije u lukama, koji je protekloga tjedna organizirao Centar za razvoj unutarnje plovidbe uz pokroviteljstvo HGK i podršku Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, razgovaralo se o promjenama koje nova regulativa donosi i što to znači za one koji će ih morati primjenjivati u praksi. “Dolaskom novih europskih pravila dosta toga se izmijenilo pa smo i mi iz struke morali neke stvari učiti ispočetka. Promijenjena je klasična deﬁnicija koncesija, one su sada povezane s javnom nabavom, važnu ulogu igra i javno-privatno partnerstvo, a sve s ciljem da se omogući što više prekograničnih koncesija. Promjene donose transparentnije procese, bolju pravnu zaštitu i zavest će više reda u sustav, a sve to je dobro za privlačenje investicija i aktivaciju privatnog kapitala”, izjavio je Goran Vojković, docent na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu.

UGOVORI O KONCESIJAMA POSTAJU UPRAVNI UGOVORI “Novi zakon o koncesijama stupio je na snagu 22. srpnja ove godine. Sad nas čeka prilagodba nacionalnog okvira kako bismo stvorili što bolje

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

ZAKON O UPRAVNIM SUDOVIMA KOJI JE STUPIO NA SNAGU PRIJE PET GODINA MOGAO BI NAM DONIJETI VELIKE PROBLEME, UPOZORAVA MELITA MILENKOVIĆ objasnila je Melita Milenković s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu. “Zakon o upravnim sudovima koji je stupio na snagu prije pet godina mogao bi nam ubuduće donijeti velike probleme. Poanta je u kontradiktornosti rasprave koju do sada nismo imali, a morat ćemo je uvesti pri rješavanju koncesijskih sporova. Do sada su sudovi radili mimo pravne prakse jer je nije ni bilo. Od sada će se raditi po parničnom postupku, provodit će se rasprave, postupak dokazivanja, saslušanje svjedoka i sve ostalo. Mi imamo samo četiri upravna suda u Hrvatskoj koji su potkapacitirani, a suci su nedovoljno educirani i to će biti veliki problem. Danas raspravljamo o tome što se može napraviti da se to izbjegne”, poručila je Melita Milenković. U sklopu seminara promovirana su i dva projekta iz Programa transnacionalne suradnje Dunav 2014.-2020. u kojima Centar za razvoj unutarnje plovidbe sudjeluje kao jedan od partnera.

ENERGETIKA

ENERGETIKA JE TEMELJ SVAKE CIVILIZACIJE Energetika je sektor od strateškog značaja i na nju se mora gledati višeznačno kao na infrastrukturni proizvod koji podiže kvalitetu života svih ljudi, smatra Ljubo Jurčić piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

krugli stol o iskustvima i smjernicama pri provođenju velikih projekata u energetici, koji je organizao Odbor za suradnju s gospodarstvom i regionalni razvoj Akademije tehničkih znanosti Hrvatske u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Inovacijskim centrom Nikola Tesla, pozabavio se relevantnim temama iz sektora koji u globalnoj ekonomiji sve više dobiva na značaju. Širi gospodarski pogled na energetiku, ekologiju i ﬁnancije dao je Ljubo Jurčić, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, poručivši kako na ekonomiju gledamo kao na društvenu znanost, ali je ona najviše vezana za tehnologiju. “Slično je i u slučaju energetike, tu tehnologija također ima veliku ulogu. Ener-

SVI MORAJU IMATI PRAVO PROIZVODITI ENERGIJU I PRI TOME SE UMREŽAVATI S DRUGIMA, PORUČIO JE ŠKRLEC getika je sektor od strateškog značaja i na nju se mora gledati višeznačno kao na infrastrukturni proizvod koji podiže kvalitetu života svih ljudi. Po toj deﬁniciji ona spada u javno dobro i podrazumijeva

Ljubo Jurčić

Davor Škrlec

puno više od pukih energenata, riječ je o temelju svake civilizacije”, ocijenio je Jurčić dodavši da će potreba za energijom ubuduće rasti, ali će se eﬁkasnije iskorištavati.

EU-a i alat za provedbu javne politike Unije zacrtane po pitanju energetike. Pariški sporazum dao je smjernice prema kojima bi bogatije članice trebale pomoći siromašnijima da se ostvare ciljevi zaštite okoliša, a to je nešto što trebamo i sami primjenjivati kao društvo. Građanima i zadrugama moramo omogućiti pristup kapitalu te potaknuti inovativne ﬁnancijske instrumente i poslovne modele koji će im omogućiti da se energetske unija stvarno i dogodi”, rekao je Škrlec dodavši kako investicijski okvir mora biti poticajan da bi se ostvario napredak. “Jedna od ključnih aktivnosti HGK je povezivanje znanosti i gospodarstva te otvaranje novih tržišta poduzetnicima, posebice u području energetike. Otvoreni smo za sve inicijative iz ovog sektora koji je ključan za razvoj gospodarstva”, kazao je Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša. Za trajanja Okruglog stola brojni stručnjaci dotaknuli su se i drugih aktualnih tema vezanih za energetiku, poput perspektive razvoja obnovljivih izvora u Hrvatskoj te proﬁtabilnosti ulaganja u naftno i plinsko gospodarstvo.

HGK JE OTVOREN ZA SVE INICIJATIVE Europarlamentarac Davor Škrlec osvrnuo se na pametnu energetsku tranziciju, preporuke EU-a na tom području te na to kako se Hrvatska treba pripremiti za njenu provedbu. “EU je globalni lider u sektoru energetike jer ima moderno zakonodavstvo, pametne inicijative i ﬁnancijske instrumente koji olakšavaju potrebne poslovne procese. Energetska tranzicija je odgovornost cjelokupnog društva, moramo smanjiti potrošnju energije, korištenje fosilnih goriva i račune građana te decentralizirati distribuciju i skladištenje. Digitalizacija je također jako važna, kao i demokratizacija, kako osobna tako i kolektivna. Svi moraju imati pravo proizvoditi energiju i pri tome se umrežavati s drugima”, poručio je Škrlec napominjući da javno-privatno partnerstvo leži na građanima i da su oni ti koji moraju biti glavni investitori. “Energetska unija jedan je od najbitnijih projekata

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO ODOBREN PLAN RESTRUKTURIRANJA ZVEČEVA

SPAS U ZADNJI ČAS Plan restrukturiranja predviđa da se tražbine do 100.000 kuna isplaćuju svim vjerovnicima u prvoj godini isplate, a od ostatka se otpisuje 70 posto obveza te slijedi isplata oko 44 milijuna kuna kroz četiri godine piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

očetkom prošlog tjedan prihvaćen je dugoočekivani Plan restrukturiranja požeške tvornice Zvečevo na Trgovačkom sudu u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu, gdje je jedna od najstarijih tvornica čokolade za dlaku izbjegla stečaj. Zeleno svjetlo stiglo je od njihova najvećeg vjerovnika Agrokora. Naime, Agrokor od Zvečeva potražuje 30 milijuna kuna, a potraživanja imaju i njegova povezana društva. Tako Konzum potražuje više od 43 milijuna kuna, Velpro centar 6,6 milijuna kuna, Tisak oko 503.000 kuna te Žitnjak 354.000 kuna. “Bilo je gusto, do zadnjeg časa. Sada imamo potrebnu većinu, što znači da će biti potvrđena predstečajna nagodba i slijedi restrukturiranje prema već unaprijed utvrđenom planu koji predviđa da se tražbine do 100.000 kuna isplaćuju svim vjerovnicima u prvoj godini isplate, a od ostatka se otpisuje 70 posto obveza te slijedi isplata oko 44 milijuna kuna kroz četiri godine”, rekao je za Privredni vjesnik predstečajni povjerenik Zvečeva Milan Nakić, koji je istaknuo kako bi za požeški kraj nestanak jedne takve tvornice s gotovo 400 zaposlenih bio jako negativan. Inače, prosječni troškovi redovnog poslovanja ove tvornice

čokolade na godišnjoj razini veći su 200 milijuna kuna.

PROBLEMI U POSLOVANJU Uprava Prehrambene industrije Zvečevo javnosti je velike probleme u tvrtki priznala još u svibnju kada je objavljeno da je račun tvrtke u blokadi 40 dana zbog problema u poslovanju, dok je otvaranje predstečajnog postupka zatraženo i odobreno u lipnju ove godine. Svoje tražbine prijavila su 324 vjerovnika koji potražuju ukupno 230,58 milijuna kuna. Na ročištu 15. rujna ove godine osporeno je 4,5

milijuna kuna potraživanja, dok su ostala potraživanja priznata. Svoja potraživanja, osim Agrokora i njegovih povezanih društava, prijavila je Hrvatska banka za obnovu i razvitak i to 23,3 milijuna kuna, Erste banka 15,69 milijuna kuna, Hrvatska poštanska banka 13,17 milijuna kuna, Croatia banka 11,7 milijuna kuna, austrijski BKS Bank 3,1 milijun kuna, Privredna banka Sarajevo četiri milijuna kuna, Ministarstvo ﬁnancija 15,7 milijuna kuna, Ministarstvo gospodarstva za robne zalihe 8,7 milijuna kuna, HEP Plin iznos od 9,42 milijuna kuna te Podravka 4,9 milijuna kuna.

Konzum i domaći dobavljači pomažu pučkim kuhinjama Ususret predstojećim božićnim blagdanima Konzum je u suradnji sa 21 renomiranom hrvatskom kompanijom pokrenuo veliku humanitarnu akciju pod sloganom Podijelite svoju radost, a prihod je namijenjen za 28 pučkih kuhinja Caritasa i Hrvatskog Crvenog križa diljem Hrvatske. Humanitarna akcija počela je 23. stu-

denoga i završava 17. prosinca, a u tom će se razdoblju izdvajati 20 lipa po proizvodu od prodaje oko 150 odabranih i na policama posebno označenih proizvoda kompanija partnera. U akciju su uključeni Adria Snack Company, Atlantic Grupa, Dukat, Fairtrade, Franck, Jamnica, Kandit, Koestlin, Kraš, Ledo, Meggle Hrvatska,

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

Mlinar, Perutnina Ptuj-Pipo, PIK Vrbovec, Podravka, Saponia, Sardina, Vindija, Zagrebačka pivovara, Zagrebačke pekarne Klara i Zvijezda. Inače, u Hrvatskoj pod okriljem Caritasa i Hrvatskog Crvenog križa djeluje 28 pučkih kuhinja u 22 grada u kojima se svakodnevno podijeli više od 4600 obroka.

ZAPOŠLJAVANJE I RAD OSOBA S INVALIDITETOM - PRILIKA, A NE NAMET

Predaniji u poslu i lojalniji poslodavcima Poslodavci zaboravljaju na osobe s invaliditetom koje su uglavnom visokoobrazovane i imaju potrebita znanja za obavljanje određenih poslova, naglasio je Vidović piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

otovo svako radno mjesto u zapadnoeuropskim zemljama može se prilagoditi osobama s invaliditetom, a to poslodavcima ne iziskuje velike troškove. Isto se može primijeniti i u Hrvatskoj. Naši poslodavci trebaju dati šansu osobama s invaliditetom jer su one školovane i sposobne za rad, a istraživanja ukazuju na to kako su takve osobe predanije u poslu i lojalnije poslodavcima, rečeno je na prošlotjednom seminaru Zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom - prilika, a ne namet, održanom u organizaciji Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i Hrvatske gospodarske komore-Komore Zagreb. Tom je prigodom istaknuto kako rad nije samo mogućnost zarađivanja za život već i sudjelovanje u društvenoj zajednici. Inače, to je bio posljednji od dosad 19

odrađenih seminara u područnim komorama.

POTREBNO RESTRUKTURIRATI MIROVINSKI SUSTAV Kako je istaknuo Davorko Vidović, savjetnik u HGK, na tim su seminarima poslodavci mogli čuti što se događa u dijelu radnog zakonodavstva usmjerenog na osobe s invaliditetom. “Sučavamo se sa sve većim problemom nedostatka radne snage s potrebnim znanjima i vještinama, a još nije poznato kolike će biti kvote za uvoz radne snage u 2018. godini. Poslodavci zaboravljaju na osobe s invaliditetom koje su uglavnom visokoobrazovane i imaju potrebita znanja za obavljanje određenih poslova, pa se na seminarima mogu dobiti informacije o tome na koji se način mogu zaposliti takve osobe te kakve država nudi subvencije i olakšice

poslodavcima za zapošljavanje takvih osoba”, naglasio je Vidović. Na seminaru je rečeno kako je u Hrvatskoj registrirano više od 80.000 osoba koje su profesionalno onesposobljene za rad, što znači da su u invalidskoj mirovini, ali ih ipak 7000 radi. Naglašeno je kako moramo brzo restrukturirati mirovinski sustav kako bismo vratili te osobe na tržište rada jer one ipak imaju uvjete za neki oblik radnog odnosa. Govoreći o tome kako su u Hrvatskoj 12 posto ili oko pola milijuna stanovništva osobe s invaliditetom, Dario Karačić iz Instituta za razvoj tržišta rada je rekao kako ih je ipak 250.000 radno aktivnih jer invaliditet ne znači nesposobnost za rad. Većina tih osoba ima očuvane preostale radne sposobnosti, a odbacivanje tih sposobnosti samo što jer ih ne znamo iskoristiti gubitak je za pojedinca, ali i za društvo u cjelini. Od ukupnog broja osoba s invaliditetom njih 17.000 je nezaposleno, a od njih je pak oko 6000 registrirano na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Karačić je istaknuo kako je od svih tih osoba s invaliditetom samo dva posto onih koji su rođeni s nekim oblikom invaliditeta. “Bez obzira na to, poslodavci koji zapošljavaju takve osobe trebaju im prilagoditi radno mjesto bilo da je riječ o ugradnji dizala ili samo prebacivanju skenera s jednog na drugo mjesto”, rekao je Karačić. Dodao je kako se prilagodbom radnog mjesta osiguravaju uvjeti osobama s invaliditetom kako bi oni radne zadatke mogli obavljati nesmetano u odnosu na ostale zaposlenike. Kao svijetli primjer tvrtke koja zapošljava osobe s invaliditetom istaknuta je Financijska agencija u kojoj je trenutačno zaposleno 3100 radnika od čega 65 osoba s invaliditetom.

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

PRIČA S RAZLOGOM SLAVONIJA SLAD

SLAD S TUNJINOG

Novogradiška tvornica je spremna osigurati najkvalitetniji ječmeni slad proizvede za craft pivovare piše Goran Gazdek

55.000 do 60.000 t slada godišnje proizvodi Slavonija

to je

80%

ukupnih hrvatskih potreba

oko

40.000 t ječma godišnje proizvede 300 kooperanata

rvatski zanatski pivari uskoro bi mogli kuhati pivo iz craft slada proizvedenog isključivo za njihove potrebe u Slavonija sladu iz Nove Gradiške, jedinoj hrvatskoj tvornici tog važnog sastojka u dobivanju piva koji mu stvara alkohol, veliki dio okusa i gotovo svu boju. Inicijativu je na nedavnom festivalu Craft u srcu Slavonije koji je okupio 15 malih pivara iz cijele Hrvatske najavio direktor Slavonije slada Vlado Bićanić, ustvrdivši kako su spremni osigurati najkvalitetniji ječmeni slad proizveden od ječma s hrvatskih polja jer koriste najsuvremeniju svjetsku tehnologiju, što uz tradiciju, iskustvo i suradnju sa znanstvenicima, jamči proizvod vrhunske kakvoće. “Pod egidom ‘od njive do vreće’ želimo brendirati proizvod samo za craft. Potencijale i resurse imamo, napravili smo i sve preduvjete da započnemo s proizvodnjom ako među malim pivarima postoji stvarni interes. Dvadeset godina razvijamo odnose s kooperantima, pojedinačno ih znamo, možemo ih izdvojiti, pratiti u proizvodnji i imati slad s Tunjinog salaša”, opisao je Bićanić tu inicijativu.

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

KVALITETA, ALI I MARKETINŠKE AKCIJE Ideja je među kooperantima pronaći poljoprivrednike koji će, uz pomoć struke, na točno određenoj lokaciji proizvoditi pivarski ječam

POKUŠAT ĆEMO IZVUĆI NAJVIŠE I NAJBOLJE JER NAJVEĆE ZNAČAJKE PIVA LEŽE UPRAVO U SLADU, ISTIČE BIĆANIĆ za slad koji će odgovarati svim speciﬁčnostima craft piva. Time bi se dobila izvornost, potrošač bi u svakom trenutku znao s kojeg polja dolazi sirovina za proizvodnju njegova omiljenog pića, tko ga je proizveo, pod kojim okolnostima i kakve su mu karakteristike. “To nije hipotetička

G SALAŠA

en od ječma s hrvatskih polja isključivo

izvornost nego stvarna, opipljiva i materijalna. U tehnologiji proizvodnje nema toga što se ne može, pokušat ćemo izvući najviše i najbolje jer najveće značajke piva leže upravo u sladu. Iako od iste sorte svaka godina nosi svoje speciﬁčnosti, svaki rod se razlikuje jer se uzgaja u različitim uvjetima, na različitim pozicijama, čak i unutar Slavonije. To se ne može napraviti u jednom koraku, koristit ćemo se i iskustvima kolega iz Francuske koji to rade već tri godine, prilagođavati se zahtjevima malih pivara”, objasnio je Bićanić i naglasio kako tako proizvedeno pivo, osim kvalitete, dobiva i mogućnost za niz novih marketinških akcija. Slavonija slad već ima slično iskustvo. Na inicijativu tvrtke Heineken Hrvatska od 2014. godine u suradnji su sa stručnjacima Poljoprivrednog instituta Osijek koji znanstveno-istraživačkim radom u sjemenarstvu, oplemenjivanju i uzgoju, proizvode ječam samo za brend Karlovačko što je jasno istaknuto na deklaraciji: ‘Pivo od 100 posto hrvatskog ječma’. Inicijativu su podržali Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska gospodarska komora. Slavonija slad osnovan je 1997. godine kao tvrtka kći belgijske grupe Boortmalt čime je nastavljena tradicija pivarstva i sladarstva iz 1870. kada je u Novoj Gradiški osnovana pivovara Lobe i 70-ih godina prošlog stoljeća kada je poslovao Saturn, prva moderna tvornica slada. U međuvremenu je integrirana u Axereal, najveću poljoprivrednu kooperativu Francuske i cijele Europe. U počecima je imala samo pet do šest tona domaćega ječma i 15.000 tona slada što je u to vrijeme bilo nedovoljno za zahuktalu industriju piva u Hrvatskoj. Danas proizvode 55.000 do 60.000 tona slada godišnje što je 80 posto ukupnih hrvatskih potreba. Podmiruju više od tri četvrtine domaćeg tržišta, a oko polovine proizvodnje izvoze po cijelom svijetu, najviše u zemlje u okruženju, potom u Južnu i Srednju Ameriku te Afriku i na Bliski istok.

NOVA DODANA VRIJEDNOST PIVA Tristotinjak kooperanata na 10.000 hektara proizvodi oko 40.000 tona ječma godišnje. Najveći broj kooperanata je iz Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i

Požeško-slavonske županije, a ima ih i u Međimurskoj, Bjelovarskoj, Sisačkoj, Virovitičkoj, Istarskoj i Zagrebačkoj županiji. Prosječni prinos ječma po hektaru je pet tona, no bilo je godina kada je on, zbog suše ili kiše, dosezao jedva dvije tone. Prema ocjeni Poljoprivrednog instituta Osijek, kvaliteta ječma u Hrvatskoj zadovoljava visoke standarde pivarske industrije pa se očekuje da će tako biti i sa sladom za craftere. Mali pivari su izuzetno zadovoljni inicijativom. Pionir hrvatske craft revolucije u Hrvatskoj Mario Bošnjak iz novogradiške pivovare Bošnjak ističe kako će pivo s hrvatskim craft sladom biti prepoznat kao proizvod od polja do čaše. “Mi smo tu priču već zaokružili s dijelom sirovina koje proizvodimo na obiteljskom imanju. Drago mi je da takvo razmišljanje dijele i velike korporacije”, kaže Bošnjak. Jedan od najuglednijih craftera, majstor pivar Daruvarske pivovare Krešo Marić smatra kako će takvo pivo dobiti novu dodanu vrijednost. “U potpunosti će biti uspostavljen lanac kontrole. Svi novi sladovi koji će ovdje biti proizvedeni, ovdje će biti i promovirani te će se tako povezati sirovinska baza s proizvođačkom. Lijepo je upoznati čovjeka koji radi pivo, a bilo bi dobro upoznati čovjeka koji je napravio ječam od kojeg se radi slad. Ono što je važno jest da će pivari sami kreirati svoju sirovinu kojom će biti zadovoljni, a to znači da će napraviti i proizvod kojim će biti zadovoljni, a onda će biti zadovoljni i potrošači”, zaključuje Marić.

U POTPUNOSTI ĆE BITI USPOSTAVLJEN LANAC KONTROLE, SMATRA MAJSTOR PIVAR MARIĆ

CRAFTERI U HRVATSKOJ

40 craft pivovara drži 1,5 posto tržišta piva U Hrvatskoj je trenutačno registrirano 40 craft pivovara koje drže 1,5 posto tržišta piva, a prema tvrdnjama malih pivara ima mjesta za još toliko. Očekuje se da će potražnja za craft pivom biti sve veća jer su kupci spremni plaćati sve više za kvalitetne i autohtone proizvode, pa bi obiteljske pivovare za pet do sedam godina mogle osvojiti i do 10 posto tržišta.

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

PREDSTAVLJAMO ŠEŠIRI ŠKRGATIĆ, Zagreb

KLOBUČAR IZ GLAVNOGA GRADA Šeširi se izrađuju ručno, dok materijale Škrgatić na žalost ne može nabaviti u Hrvatskoj te ih naručuje iz europskih zemalja, kao što su Portugal ili Velika Britanija SAMO PRIRODNO I KVALITETNO Od davnina su se šeširima pokrivale glave dama, gospode, ali i običnog puka. Izbor dobrog šešira uvelike pridonosi izgledu dobro odjevene osobe. A modni stručnjaci savjetuju da ako želite dati jednu posebnu notu svojoj garderobi, najbolji način je uz pomoću dobrog šešira. Škrgatić šešire izrađuje ručno. A kad je riječ o materijalima, njih na žalost ne može nabaviti u Hrvatskoj te ih naručuje iz europskih zemalja, kao što su Portugal ili Velika Britanija. Materijal dolazi u obliku stošca koji se poslije modelira

Moja tehnika izrade šešira ista je kao i prije stotinjak godina. Riječ je o ručnoj izradi pomoću

alata i drvenih kalupa, tako da se šešir koji ja proizvodim i nije mnogo promijenio u odnosu na šešire koji su se radili nekad, osim detalja. Darko Škrgatić Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

olite li više ekstravagantne, slamnate ili jednostavne šešire, važno je da onaj koji izaberete izrazi vašu osobnost i, naravno, da se savršeno uklapa u vaš styling. Šeširi su zapisani u genima Darka Škrgatića, jednog od rijetkih klobučara u glavnom gradu Hrvatske. Škrgatić je šesta generacija obrtnika koja se bavi proizvodnjom šešira, a za sve je kriv daleki predak koji je 1870. godine u Sremskoj Mitrovici započeo obiteljsku klobučarsku tradiciju. U jednom razdoblju između dva svjetska rata, koje se može zvati i zlatnim dobom za proizvođače šešira, u Zagrebu su imali i svoju tvornicu sa 60 zaposlenih. Na današnjoj poziciji, na samom početku zagrebačke Heinzelove ulice, radionica i trgovina nalaze se već 70 godina. U gotovo 150 godina posla sa šeširima puno se toga promijenilo, a čitav posao, proizvodnje, prodaje i promocije danas je u rukama Darka Škrgatića, jedinog zaposlenika svog obrta. “Moram reći kako se u ovom poslu jako puno toga promijenilo, ponajprije se promijenila moda. Prije je bilo neko drugo vrijeme kad su u pitanju šeširi. Isto tako moram reći kako se promijenila i sama klima, tako zime nisu kao nekad, ranije su bile puno duže i puno hladnije, te je tako i sama sezona nošenja šešira trajala duže. Danas se uglavnom šeširi nose tri mjeseca, od studenoga do siječnja”, kaže Škrgatić koji se može pohvaliti kako je jedan njegov šešir završio i na glavi velikog ljubitelja pokrivala za glavu poznatog dr. Housea, glumca Hugha Lauriea.

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

ŠKRGATIĆ JE ŠESTA GENERACIJA OBRTNIKA KOJA SE BAVI PROIZVODNJOM ŠEŠIRA po kalupima. “Moja tehnika izrade šešira ista je kao i prije stotinjak godina. Riječ je o ručnoj izradi pomoću alata i drvenih kalupa, tako da se šešir koji ja proizvodim i nije mnogo promijenio u odnosu na šešire koji su se radili nekad, osim detalja koji se traže u određenoj sezoni, ističe Škrgatić dodajući kako je za izradu jednog šešira potrebno oko osam dana, kupci mogu birati kakav ukras žele, kako da im se izglača rub... Kad je riječ o kupcima, Škrgatić priznaje da su muškarci ipak češći kupci od žena. (I.G.)

ZDRAVO ZA GOTOVO

VIŠE SE POSVETITI VOĆARSTVU I POVRTLARSTVU MARKO SEVER Eko Sever

Kada se krene u proizvodnju na većim površinama, bit će izrazito potrebno da se OPG-ovi udružuju i da onda zajedničkim snagama nastupaju na tržištima Europske unije

edavno je održan okrugli stol o samodostatnosti i proizvodnji hrane u Hrvatskoj. A eto, baš prije nekoliko dana objavljen je i izvještaj Fine u kojem se govori o povećanju duga OPG-ova u Hrvatskoj od 90 posto u odnosu na 2011. godinu. Mislim da upravo ovi pokazatelji mogu direktno pokazati koliko smo u Hrvatskoj loši u proizvodnje hrane te, da se dogodi bilo kakva prirodna nepogoda, kako bi hrvatski narod vrlo brzo ostao gladan i u velikim poteškoćama. Uz to vidljivo je da se povećao i broj blokiranih, ali za svega osam posto u odnosu na 2011., na samo 896 OPG-ova, što je ispod jedan posto svih OPG-ova koji primaju državne poticaje, odnosno manje od 0,6 posto svih registriranih OPGova u Hrvatskoj. Ako to promatramo u kontekstu blokiranih građana, kojih je više od 7,5 posto na razini Hrvatske, čini se da udio blokiranih OPG-ova i nije tako izrazito loš. Što se tiče udjela blokiranih u pojedinim županijama, najviše ih je u Osječkojbaranjskoj, Virovitičko-podravskoj te Vukovarsko-srijemskoj županiji - upravo onim županijama koje imaju najveće OPG-ove te gdje se primarno posvećuje uzgoju žitarica. Upravo je iz ovih podataka vidljivo da orijentacija na uzgoj neproﬁtabilnih kultura uzgoja nije dobar način bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom. Uzgoju žitarica bi se trebalo posvetiti isključivo na bazi ekonomskog učinka, točnije, samo ona gospodarstva koja mogu preživjeti u ovoj proizvodnji. Znači, profesionalizacijom i okrupnjavanjem zemljišta. Jer ako netko proizvodi 10 hektara pšenice ili kukuruza, naravno da ne može podmirivati svoje troškove. Upitno je može li to čak i onaj koji ima proizvodnju i na 100 ili čak i na 200

stočarstvo ili peradarstvo te neka, osim proizvodnje osnovnih kultura, radi i na dodatnom stvaranju vrijednosti iz svojih proizvoda. Kada govorimo o proizvodnji povrća i voća, ne smijemo zaboraviti da kada se krene u proizvodnju na većim površinama, bit će izrazito potrebno da se OPG-ovi udružuju i da onda zajedničkim snagama nastupaju na tržištima Europske unije. Nećemo nikada moći proizvoditi kao jedna Italija ili Španjolska, ali težiti Nizozemskoj je svakako nešto što možemo. Ne smatram da je to moguće u kratkom periodu - potrebna su nam desetljeća da dođemo iole blizu takvom sustavu proizvodnje i kvalitete, ali ako ne težimo, nećemo nikada tamo ni stići. Nažalost, u svim trgovinama trenutačno prevladavaju proizvodi iz drugih zemalja. Uvođenje represije nam više ništa ne znači jer kako smo jedinstveno tržište Europske unije, više ne možemo

NEĆEMO NIKADA MOĆI PROIZVODITI KAO JEDNA ITALIJA ILI ŠPANJOLSKA, ALI TEŽITI NIZOZEMSKOJ JE NEŠTO ŠTO MOŽEMO hektara. Ako se ljudi bave proizvodnjom žitarica na ovolikim površinama, neka se brzo orijentiraju na druge kulture na kojima stvarno mogu i nešto zaraditi. I od čega se može živjeti, a ne samo preživljavati ili se svakim danom sve više zaduživati. Po meni je i dalje proizvodnja voća i povrća izrazito bitan sektor u koji bi se trebalo usmjeravati sve više proizvođača, a ako se već tko želi baviti žitaricama, neka mu to ne bude glavni segment proizvodnje, već neka se radije usmjerava u

nikome braniti da prodaje ono što stiže iz zemalja Europske unije. No svakako možemo raditi na sveopćoj edukaciji potrošača da se kupuje hrvatski proizvod te ujedno pokazati da su ti proizvodi iste kvalitete, a u većini slučajeva mogu biti i iste cijene. Pod uvjetom da se poljoprivredna proizvodnja profesionalizira te da OPG-ovi počnu proizvoditi na većim površinama, uz mnogo edukacije i truda, cijena tih proizvoda bit će identična cijeni istih proizvoda koji dolaze iz Europske unije.

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

TURIZAM 20. KONGRES UDRUGE PODUZETNIKA U HOTELIJERSTVU HRVAT

HRVATSKA EKONOMIJA NE SMIJE OVISITI O TURIZMU Naš se turizam nalazi u uzlaznom ciklusu i u svijetu postoji veliki interes za Hrvatsku. U tom kontekstu su mnogo važnije teme kako poboljšati turističku uslugu i pritom privući što više turista nego kako smanjiti stopu PDV-a, istaknula je Martina Dalić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr HOTELSKA SOBA - MEDIJ ZA DOVOĐENJE GOSTIJU Investicije u Hrvatskoj usmjerene su na ulaganja u hotele kategorije pet zvjezdica jer su investitori primijetili da se hotelska kategorija smanjuje te se tako bilježi i oscilacija iskorištenosti kapaciteta po mjesecima. U hotelima viših kategorija ostvaruju se više cijene i popunjenost je veća. “Hotelska soba je samo medij putem kojeg dovodimo goste u neku destinaciju. Primjer za to je manifestacija Advent u Zagrebu, zbog koje turist zapravo i dolazi u Zagreb, a ne zbog lijepe sobe u nekom zagrebačkom hotelu. Ipak, sobe moraju biti uređene, posebnije i atraktivnije te usklađene s okruženjem u kojem se nalaze”, rekao je Korotaj. Govoreći o problemima s kojima se suočava hrvatski turizam, Korotaj se obrušio na

romatrajući hrvatski turizam, kroz sve njegove aspekte, on nudi vrijednost više, što znači da se na tržištu turistički proizvodi i usluge prodaju po višim cijena. No s obzirom na to da se ove godine broj noćenja gotovo poklopio s rastom prihoda, možemo istaknuti da su investicije u turizam bile gotovo uzaludne, rekao je Ronald Korotaj, predsjednik Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) na prošlotjednom 20. kongresu te udruge. “To je isto, kao da je neki investitor uložio u obnovu hotela, ali se cijene smještaja nisu povećale ni za jednu kunu. To je loše i znači da nije ostvaren dobar rezultat”, istaknuo je Korotaj. Kada je pak riječ o razvoju hrvatskog hotelijerstva kroz nove investicije, kod nas stanje nije ni približno dobro, ako se uspoređujemo sa svjetskim trendovima. Naime, trenutačno se u svijetu dnevno otvara po 10 novih hotela.

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

U SLJEDEĆIH MJESEC DO DVA VLADA BI TREBALA DATI KRATKOROČNE MJERE ZA KVOTE ZA ZAPOŠLJAVANJE ZA 2018., KAŽE CAPPELLI sustav Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za koji je rekao da je “trom, spor i dovoljan sam sebi” te da “nije podrška poslodavcima u turizmu kada traže sezonce ili kadar za rad u turizmu”. “Ako nam HZZ nije podrška i nisu sposobni napraviti neke hitne stvari, neka nam

SKE

se maknu s puta kako bismo riješili probleme na svoj način. Nema više prostora i mjesta za dogovore i razgovore. Osobno mislim da HZZ treba uvesti odjel za turizam koji će se brinuti za kadrove u turizmu ili pak restrukturirati cijeli sustav jer ovo više nema smisla”, kategoričan je bio Korotaj. U sklopu Kongresa održana je panel-rasprava Politički sat na kojoj je najviše riječi bilo o mogućnosti smanjenja PDV-a u turizmu te o rješavanju problema nedostatne kvalitetne radne snage. Na škakljivo pitanje može li se uskoro očekivati smanjenje PDV-a na ugostiteljske i turističke usluge, ni ravnatelj Porezne uprave Zdravko Zrinušić niti ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić nisu dali zadovoljavajući odgovor. Tako je Zrinušić napomenuo kako je u tijeku analiza smanjenja PDV-a na hranu, dok je ministrica Dalić rekla kako je turizam mnogo kompleksnija priča te da smanjenje PDV-a nije najvažnije. “Naš se turizam nalazi u uzlaznom ciklusu i u svijetu postoji veliki interes za Hrvatsku. U tom kontekstu su mnogo važnije teme kako poboljšati turističku uslugu i pritom privući što više turista nego kako smanjiti stopu PDV-a”, istaknula je Martina Dalić. Dodala je kako je država sa smanjenjem stope poreza na dobit ipak pomogla poslodavcima u turizmu. “S obzirom na to da je udio turizma oko 20 posto u BDP-u, u interesu nam je da se ne pretvorimo u monoproizvodnu ekonomiju tj. ekonomiju koja u velikoj mjeri ovisi o turizmu”, rekla je Martina Dalić. Osvrnula se i na Agrokor te upitala kako bi izgledao hrvatski turizam da je Agrokor otišao u stečaj. “Trebamo imati što manje političkih i populističkih govora jer kada je riječ o ekonomskoj politici, tada treba razmišljati o svemu, od proračuna do zarade”, naglasila je ministrica Dalić.

KAKO DO KVALITETNE RADNE SNAGE? O prijedlogu izmjene zakona o turističkom zemljištu govorio je Tomislav Boban, državni tajnik Ministarstva državne imovine, koji je rekao da je taj zakon u pripremi te da se njegovo donošenje očekuje u drugom kvartalu 2018. “Zakon o turističkom zemljištu je donesen 2010. i to u najboljoj namjeri, ali nije polučio dobre rezultate. Njegovi najveći nedostaci upravo su u pogledu kampova tj. neutvrđenih suvlasničkih odnosa te rješavanja zona obuhvata kampova, ali i zemljišta pored hotela. U tom smislu ojačat će se tripartitni odnos između države, lokalne samouprave i vlasnika hotela”, istaknuo je Boban. O problemu kvalitetne radne snage u turizmu govorio je Gari Cappelli, ministar turizma, koji je rekao kako to ministarstvo zajedno s Vladom radi na kratkoročnim i dugoročnim mjerama za njegovo rješenje. “U sljedećih mjesec do dva, Vlada bi trebala dati kratkoročne mjere za kvote za zapošljavanje za sljedeću godinu. Prema dugoročnim mjerama otvorit će se Centri za kompetencije koji se ﬁnanciraju iz EU fondova, a samo za potrebe turizma bit će ih od pet do sedam diljem Hrvatske. U njima će se školovati strukovni kadrovi”, rekao je Cappelli. Za privlačenje što više turista u Hrvatsku zadužena je Hrvatska turistička zajednica koja radi na jačanju i promociji brenda hrvatskog turizma. “Moramo biti svjesni da se nalazimo na globalnom tržištu, a s ograničenim proračunom za promociju koji imamo, moramo se boriti protiv konkurencije. Hrvatska je prepoznata kao turističko odredište iako su neke destinacije poput Dubrovnika, prepoznatljivije od same Hrvatske”, istaknuo je Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda HTZ-a.

Hrvatska je prepoznata kao turističko odredište iako su neke destinacije poput Dubrovnika, prepoznatljivije od same Hrvatske.

Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda HTZ-a

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRWWWATSKA 25. ROĐENDAN INTERNETA U HRVATSKOJ

DIO SVAKODNEVICE VEĆ ČETVRT STOLJEĆA Dana 17. studenoga 1992. u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu službeno je puštena u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno komunikacijska mreža i njena poveznica na internet. Uspostavljena veza Hrvatske sa svijetom bila je ona prema Sveučilištu u Beču piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

više od mlrd kn

prihod ICT sektora u Hrvatskoj

oko

24.000 osoba

zaposleno u ITC-u u Hrvatskojj

1,1 mil fiksnih i 3,4 mil mobilnih priključaka na internet u nas

rije 25 godina, točnije, 17. studenoga 1992. u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu službeno je puštena u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno komunikacijska mreža, utemeljena na IP protokolu i njena poveznica na globalnu mrežu internet. Tako je i službeno započelo doba interneta u Hrvatskoj. Uspostavljena internetska veza Hrvatske sa svijetom bila je ona prema Sveučilištu u Beču. Veza je uspostavljena u sklopu projekta izgradnje nacionalne akademske mreže - Hrvatske akademske i istraživačke mreže - CARNet. “Brzina digitalne revolucije uvelike određuje našu budućnost i našu prilagodbu u digitalno društvo”, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković na obilježavanju 25 godina interneta u Hrvatskoj u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. U prvim godinama, uz izgradnju računalnokomunikacijske mreže koja je povezala gotovo sve akademske ustanove u Hrvatskoj, ostvarena su i dva važna iskoraka: uz uspostavu prve internetske veze Hrvatske prema svijetu 17. studenoga 1992., nekoliko mjeseci kasnije, 27. ožujka 1993., započela je registracija i rad nacionalne vršne internetske domene.hr. U to ratno vrijeme, CARNet mrežom su aktivno prenošene informacije o ratnim zbivanjima u Hrvatskoj te se tako probijala medijska blokada u kojoj se našla naša mlada država. Putem javnog računala u Sveučilišnom računskom centru (Srce) Sveučilišta u Zagrebu pristup internetu bio je omogućen i svim građanima Hrvatske. “Paralelno s počecima tehničke izgradnje mreže, započeo je i rad na izgradnji prvih internetskih servisa za cjelokupnu akademsku

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

zajednicu. Uporedo s izgradnjom pojedinih veza provodila se i edukacija korisnika, u većini slučajeva pojedinaca i predstavnika sa spojenih institucija. Srce je organiziralo višednevne internet tečajeve koji su pokrivali osnove IP mreža i servisa te administriranje Ultrix operacijskog sustava. U Srcu se u hodu uspostavljala i prva služba pomoći, helpdesk. Brojni entuzijasti iz akademskih ustanova počeli su intenzivno koristiti internet, ali i koristiti i uspostavljati servise koji su se na internetu počeli pojavljivati kao što su gopher i web”, naglasio je ravnatelj Srca Zoran Bekić.

NEZAOBILAZNI MEDIJ “Prije 25 godina uspostavljena je međunarodna komunikacijska veza koja je CARNetov čvor u Zagrebu povezala s Austrijom brzinom od 64 kbps. Time je Hrvatska službeno postala dio svjetske računalne mreže zvane internet. Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet bila je prvi, a sljedećih nekoliko godina i jedini pružatelj internetskih usluga u državi. Internet je postao dio naše svakodnevice i nezaobilazni medij za informiranje, komunikaciju, ali i obrazovanje, a veliku ulogu u tome imao je CARNet koji je uvijek bio više od mreže i pružatelja internetskih usluga. S ponosom mogu reći kako i danas CARNet svojim aktivnostima pridonosi razvoju digitalno zrelog društva i radi na cjelovitoj informatizaciji sustava obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj. CARNet u području primjene informacijskokomunikacijske tehnologije povezuje više od 3500 ustanova i pruža više od 70 različitih usluga koje obuhvaćaju razvoj mreže, IKT infrastrukturu, e-servise, kibernetičku sigurnost i korisničku podršku”, istaknuo je ravnatelj

Ormar s mrežnom opremom pomoću koje je 1992. godine uspostavljena prva internetska veza Hrvatske sa svijetom

CARNeta Goran Kezunović. Važno je naglasiti kako je u informatičkoj i telekomunikacijskoj industriji zaposleno oko 24.000 osoba u Hrvatskoj. Prihod ICT sektora veći je od 22 milijarde kuna. Danas, Hrvatska ima gotovo 1,1 milijun ﬁksnih i oko 3,4 milijuna mobilnih priključaka na internet. Prema najnovijim podacima globalne studije Google Internet Consumer Study 2017, koju je provela agencija Kantar TNS u ime tvrtke Google, lako je iščitati koje sve online usluge koriste hrvatski građani, koliko ih često koriste, kao i na kojim uređajima. Istraživanje je pokazalo da 74 posto građana Hrvatske redovito koristi internet u osobne svrhe. Oni koriste i sve više uređaja kojima pristupaju internetu: 68 posto ih koristi pametne telefone, 55 posto laptope i 40 posto pametne televizore. Nadalje, ispitanici u Hrvatskoj koriste netbooke, chromebooke, e-booke, pametne satove i trekere kojima se također povezuju na internet.

sukladno je globalnim trendovima. Tako online korisnici iz Hrvatske internet koriste za pretraživanje informacija (81 posto), za zabavu (81 posto), za objavljivanje online zadataka (63 posto), postavljanje online sadržaja (18 posto) te pomaganje drugima objašnjavajući im kako nešto napraviti online (42 posto). Na mjesečnoj razini 78 posto hrvatskih korisnika traži online informacije o robi i uslugama, 70 posto korisnika koristi karte za određivanje lokacije ili rute, a 46 posto online kupuje. Najpopularnije online aktivnosti su: korištenje pretraživača (94 posto), korištenje društvenih mreža (74 posto) i gledanje videa putem interneta (89 posto).

PUTEM JAVNOG RAČUNALA U “SRCU” PRISTUP INTERNETU BIO JE OMOGUĆEN I SVIM GRAĐANIMA HRVATSKE

PAMETNIM TELEFONOM DO INTERNETA Sve više građana koristi pametne telefone za pristupanje internetu, pa je tako u 2017. godini 24 posto korisnika jednako koristilo računalo, tablet i pametni telefon za pristup internetu. Za 30 posto korisnika preferirani uređaj za pristup internetu bio je upravo pametni telefon. Ponašanje hrvatskih građana na internetu

Za studiju Google Internet Consumer Study 2017 intervjuirani su ispitanici iz više od 63 zemlje svijeta. U Hrvatskoj je istraživanje provedeno od 1. travnja do 30. lipnja u formi osobnog intervjua, na uzorku od 1000 ispitanika u dobi od 16 i više godina. 27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

HRWWWATSKA 5. ZAGREB FORUM CREATIVE CITIES & EUROPE

ISTIČEMO SE PO KREATIVNOSTI Ono što mislim da je potrebno učiniti jest detektirati kreativce i inovatore te im omogućiti logističke i mentorske uvjete da se razviju. Zagreb Connect i Zagreb Forum daju im priliku da se pokažu, a kroz strukture Grada mogu izaći na tržište, istaknuo je Štetner piše Krešimir Sočković sočković@privredni.hr

ako živimo gotovo dvadesetak godina u 21. stoljeću i okruženi smo visokom tehnologijom, pametnim telefonima, autima, kućama i strojevima, a povezani smo internetom gotovo stalno, kada pogledamo svoje gradove, osim tu i tamo kojeg internet hot-spota i blještećih reklamnih videoekrana, kao da smo ostali duboko u prošlom stoljeću. Statistike pokazuju kako polovina čovječan-

TEHONOLGIJE PAMETNIH GRADOVA SU PODRUČJE KOJE TREBA BITI U FOKUSU ODNOSA HRVATSKE I SAD-a U IDUĆIM GODINAMA, KAŽE JONES stva živi u gradovima, a u idućim godinama taj broj će se postotno povećati. Rješenja za sve

te životne probleme koje imamo i koje ćemo imati trebali bi biti pametni gradovi - Smart Cities. Tehnologijama se pokušavaju promijeniti načini na koje živimo, ali i putujemo, radimo i provodimo svoje slobodno vrijeme u našem bliskom okruženju. Tim problemima već petu godinu bavi se konferencija Zagreb forum Creative Cities&Europe, koja je ove godine održana pod nazivom Megatrendovi za gradove – poslovi i vještine u inovativnim urbanim ekosustavima, a okupila je vrhunske međunarodne i nacionalne stručnjake.

TEHNOLOGIJAMA DO BOLJE KVALITETE ŽIVOTA Frano Šesnić, predsjedatelj Zagreb Foruma i direktor Razvojne agencije Zagreb, ističe kako se Forumom postavila kvaliteta i otvorile su se neke ideje koje su izgledale futurističke pa čak i utopističke. “Neke od preporuka održanih Foruma već su zaživjele u gradskim

NAGRADA SMART CITY

Dobitnik Eco Mobile Kako bi se istaknula važnost razvoja inovativnih rješenja koja će poboljšati kvalitetu života u gradovima, Razvojna agencija Zagreb u partnerstvu s Hanza Medijom dodijelila je prvi put u nas nagradu Zagreb Forum&Hanza Media Smart City. Za ovu nagradu prijavilo se više od 40 tvrtki, a u finale su izabrane Eco Mobile, ECD, Gis Cloud, VIPnet te Byte Lab Grupa koja se prije finala povukla iz natjecanja. Nagradu je dobila tvrtka Eco Mobile, specijalizirana za razvoj, proizvodnju i implementaciju naprednih informacijsko-komunikacijskih

rješenja za potporu procesima u gospodarenju otpadom. “Najbitnije stvari kojima se bave tvrtke sa Smart City rješenjima su sustavi Smart Parking, Facility Management, Security Management te naravno jedna od onih kojima se mi bavimo - Waste Management, odnosno gospodarenje otpadom. Prije šest godina počeli smo razvijati rješenje za koje smo nagrađeni - senzor koji mjeri popunjenost kontejnera te tako pomaže pravodobnom i racionalnom pražnjenju, no on je samo početak priče. Tu je i jedan ogroman hardver, puno servera, dvi-

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

je mobilne aplikacije, jedna za komunalne tvrtke i jedna za građane. Zanimljivo je i da je ovaj projekt jedan od rijetkih koji donosi izravne uštede odmah u primjeni”, rekao je direktor tvrtke Eco Mobile Aleksandar Ivanović.

regionalnim i nacionalnim strategijama. Najvažnije je to što je otvoren dijalog i stvoreno mjesto gdje se ideje sučeljavaju i gdje dolazimo do odgovora na pitanje želimo li sami kreirati svoju budućnost ili dopustiti drugima da je kreiraju za nas”, ističe Šesnić. Douglas Jones, zamjenik veleposlanice SAD-a u Republici Hrvatskoj, smatra da su tehnologije pametnih gradova područje koje treba biti u fokusu odnosa Hrvatske i SAD-a u idućim godinama. “Vjerujem da će suradnja u ovom sektoru otvoriti mnoga nova radna mjesta te da će koristiti i jednima i drugima. Svjetska populacija će u idućim godinama rasti, a većina nje živjet će u gradovima. Moramo razviti tehnologije koje će popraviti kvalitetu života, uz to što će riješiti izazove koji su pred nama”, ističe Jones. Davorin Štetner, izaslanik predsjednice Republike i član njenog vijeća za gospodarska pitanja, te predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela CRANE smatra kako se Hrvatska ističe po kreativnosti. “Ono što mislim da je potrebno učiniti jest detektirati kreatvice i inovatore te im omogućiti logističke i mentorske uvjete da se razviju. Zagreb Connect i Zagreb Forum daju im priliku da se pokažu, a kroz strukture Grada mogu izaći na tržište”, istaknuo je Štetner. Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, na skupu je istaknuo veliki pritisak poslodavaca na uvoz radne snage. “Imamo neuparenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta i upravo stoga ćemo u sljedećim godinama puno ulagati u obrazovanje, posebice strukovno i cjeloživotno. Potrebna nam je veća prisutnost tvrtki u obrazovanju da produciramo osobe koje mogu kvalitetno sudjelovati u poslovima nakon školovanja”, smatra Pavić.

KAKO KRENUTI PREMA OTVORENIM INOVACIJAMA? Nera Pavić, pomoćnica pročelnice u Gradskom uredu za gospodarstvo, rad i poduzetništvo, ocijenila je da je Grad Zagreb uvijek bio okrenut poboljšanju života njegovih građana. “Pametni grad stvara optimalnu kvalitetu života svih građana i ostvarenje vizije razvoja uz očuvanje svih raspoloživih resursa, a istodobno se razvija svijest za razvoj na svim područjima. Poduzetnici koji rade u Zagrebu na tim projektima nekim svojim rješenjima za pametne gradove pozicioniraju naš grad uz bok svjetskih metropola”, ističe Nera Pavić.

HRVATSKA MORA IZGRADITI SNAŽNU START-UP ZAJEDNICU, SMATRA SALMELIN Bror Salmelin, savjetnik Europske komisije za inovacijski ekosustav, govorio je o karakteristikama otvorenih inovacija na transformaciju društva i poslovanja kroz digitalizaciju. “U centru tih događanja su ljudi i realan svijet. Možemo reći kako je to posao i za mala i srednja poduzeća što je također izazov, posebice za zemlje poput Hrvatske koja mora izgraditi snažnu start-up zajednicu. Ekosustavi poput pametne specijalizacije skupljaju mnoge igrače s različitim znanjima na zajedničkom cilju, a to za nas u Europi znači krenuti prema otvorenim inovacijama 2.0”, ističe Salmelin. 27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

AKTUALNO SVJETSKI DAN PODUZETNICA

NEUSPJEH JE SASTAVNI DIO USPJEHA Uvijek se suočavamo s izazovima i s padovima, ali trebamo pronaći način kako to prebroditi i krenuti dalje, rekla je Sanela Dropulić, autorica vodiča za uspjeh u poduzetništvu piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr održana je u Čaglinu, jednoj od najsiromašnijih općina u Hrvatskoj.

PODUZETNIŠTVO SE NE DIJELI NA MUŠKO I ŽENSKO

DA JE ŽENSKO PODUZETNIŠTVO VEĆ PREPOZNATO U HRVATSKOJ, DOKAZUJE PAKRAC KOJI KRASI TITULA GRADA PRIJATELJA ŽENSKOG PODUZETNIŠTVA

trah od neuspjeha je najveći strah koji imaju poduzetnici u Jugoistočnoj Europi, a on ih toliko koči u poslovanju da kada jednom ne uspiju, velik dio njih ne želi više nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima, rečeno je na predstavljanju vodiča za uspjeh u poduzetništvu Ne posustani, ne odustani, autorice Sanele Dropulić. Promocija je održana u povodu obilježavanja Svjetskog dana poduzetnica u Hrvatskom novinarskom društvu. Tom je prigodom rečeno kako je u zapadnom svijetu neuspjeh sastavni dio uspjeha, koji motivira poduzetnika u daljnjim poslovnim aktivnostima. Kako bi domaćim poduzetnicama, ali i poduzetnicima pokazala kako krenuti dalje u slučaju neuspjeha, Sanela Dropulić, autorica vodiča i voditeljica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra, na temelju svog desetogodišnjeg iskustva napisala je vodič koji će pomoći svim poduzetnicima u njihovom radu. “Uvijek se suočavamo s izazovima i s padovima, ali trebamo pronaći način kako to prebroditi i krenuti dalje”, rekla je Sanela Dropulić dodajući kako će prihodom od prodaje organizirati besplatne edukacije diljem Hrvatske za poduzetnike i one koji to namjeravaju postati. Prva takva edukacija

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, je istaknula kako je trenutačno u Hrvatskoj nezaposleno 54 posto žena. “One koje rade pak u dvostruko većem broju od muškaraca imaju ugovore na određeno vrijeme. Osim toga od 60 posto visokoobrazovanih žena samo njih od 13 do 15 posto nalazi se u upravi u korporacijama u kojima rade”, rekla je. Dodala je kako je otegotna okolnost i to što ako žena nakon 40. godine ostane bez posla, treba joj dulje vremena za povratak na tržište rada. Ana Mandac, pomoćnica ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta, ustvrdila je da je i sama bila poduzetnica te joj je bilo teško ući u izvršnu vlast. “Promjene u društvu su prilično spore, ali ne treba odustajati. Već je uspjeh to što se u ovoj vladi nalaze dvije žene potpredsjednice i četiri ministrice što znači ukupno šest žena na najvišim funkcijama u izvršnoj vlasti”, istaknula je Ana Mandac. Dodala je kako uspješna poduzetnica treba pobijediti unutarnju kritičnost te kako ne bi voljela da se za 20 godina poduzetništvo dijeli na muško i žensko. Da je žensko poduzetništvo već prepoznato u Hrvatskoj, dokazuje grad Pakrac koji krasi titula Grada prijatelja ženskog poduzetništva. Gradonačelnica Pakraca Anamarija Blažević je kazala kako je to jedini grad u Požeško-slavonskoj županiji koji ima dva poduzetnička centra i želja joj je da se otvori i treći. “Sljedeće godine u Pakracu se obilježava 200 godina obrtništva i prioritet nam je razvoj obrtništva te malog i srednjeg poduzetništva. Kako bismo potaknuli taj razvitak, nove poduzetnike u 100-postotnom iznosu oslobađamo plaćanja komunalnog doprinosa, a sa 75 posto sredstava suﬁnanciramo otvaranje novih obrta”, naglasila je Anamarija Blažević. I Nova Gradiška potiče malo i srednje poduzetništvo o čemu je govorila zamjenica gradonačelnika toga grada Ivana Trupina.

PREDSTAVLJAMO DMK VALI 042, Varaždin

KONTINENTALNE DESTINACIJE NISU BOGATE Ne želim reći da se turističkim djelatnicima na kontinentu treba gledati kroz prste, ali bi nas se svakako trebalo malo jače podržavati, smatra Maja Šimenc

MK Vali 042 iz Varaždina tvrtka je koja se bavi turizmom, nakladništvom i pružanjem usluga u turizmu. Osnovana je 1995. godine, a trenutačno zapošljava troje djelatnika uz nekoliko vanjskih suradnika. Tvrtka nudi velik broj različitih sadržaja za turiste, ali je i organizator niza događanja poput Međunarodnog sajma lova, ribolova, prirode i turizma, burze PUT koja se već 15 godina održava na različitim mjestima. Kad je riječ o nakladništvu, ono je vezano za područje Varaždinske županije. Izdaje časopis Way to Croatia koji izlazi 10 godina i bavi se promocijom hrvatske turističke ponude. Časopis se tiska na engleskom jeziku

TVRTKA U VARAŽDINU ORGANIZIRA MEĐUNARODNI DISC GOLF TURNIR KOJE JE OVE GODINE OKUPIO 110 IGRAČA IZ 15 ZEMALJA te se besplatno distribuira u 47 zemalja širom svijeta. “Što se tiče kontinentalnog turizma, mogu reći da smo svi u istom košu. Da bismo se razvili, potreban nam je daleko veći i organiziraniji poticaj kao i kreativni sadržaji. Sve to, naravno, traži više sredstava jer kontinentalne destinacije nisu bogate. Tako da sa svojim prihodima teško mogu razviti značajnije proizvode i turističke sadržaje”, pojašnjava Maja Šimenc, direktorica tvrtke DMK Vali 042.

KRITERIJI ISTI, UVJETI POSLOVANJA I RAZVIJENOST RAZLIČITI “Tvrtke koje se bave pružanjem usluga sličnim našima imaju problema jer su lokalne turističke zajednice siromašnije i imaju daleko manji prihod od onih na moru. Naravno da bi se u tom dijelu moglo nešto i napraviti kada bi se kriteriji za potpore malo drugačije rasporedile.

Ne želim reći da se turističkim djelatnicima na kontinentu treba gledati kroz prste, ali bi nas se svakako trebalo malo jače podržavati. Nema logike da se prilikom natječaja stavljaju kriteriji vezani uz smještaj, a ne uz dolazak grupa. Varaždin, naravno, ne može konkurirati Opatiji, Splitu, Rovinju ili Dubrovniku - gradovima koji imaju više tisuća i desetke tisuća turističkih postelja. S druge strane Varaždin bilježi sve veći i značajniji posjet turističkih grupa. Dakle, problem je to što su jednaki kriteriji i uvjeti natječaja za cijelu zemlju, dok su uvjeti poslovanja i turistička razvijenost potpuno drugačiji”, ističe Maja Šimenc koja smatra da je CroCard dobra ideja koja bi se mogla odraziti na razvoj kontinentalnog turizma, naravno, ako profunkcionira. Ova varaždinska tvrtka radi na razvoju Disc Golfa. “Radi se o sportu koji je razvijen u Skandinaviji i koji polako dolazi u Hrvatsku. U Varaždinu organiziramo Međunarodni Disc Golf turnir koje je ove godine okupio 110 igrača iz 15 zemalja. Oko tog turnira trudimo se uključiti ponudu iz cijele Hrvatske. Jedan od projekata na kojem smo angažirani je i projekt Okusi hrvatske tradicije. U suradnji s lokalnim turističkim zajednicama brendiramo ugostiteljske objekte koji u ponudi imaju tradicijsku hranu. Obradili smo osam županija, a u tijeku je obrada još dviju. Do kraja godine imat ćemo 110 objekata koji će nositi oznaku Okusi hrvatske tradicije”, naglašava Maja Šimenc. (J.V.)

U suradnji s lokalnim turističkim zajednicama brendiramo ugostiteljske objekte koji u ponudi imaju tradicijsku hranu. Obradili smo osam županija, a u tijeku je obrada još dviju. Do kraja godine imat ćemo 110 objekata koji će nositi oznaku Okusi hrvatske tradicije. Maja Šimenc Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

AKTUALNO 10. KONGRES PODUZETNIŠTVA ŽENA JADRANSKO-JONSKOG PO

DIGITALNO JE ZA ŽEN TKO MISLIO O TOME IT sektor i poduzetništvo žena područja su koja u Hrvatskoj zadnjih godina rastu, ali je nužno i jače uključivanje žena u domenu IT sektora, kao i digitalizacija poslovanja tzv. ženskih tvrtki piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

a 10. kongresu poduzetništva žena jadransko-jonskog područja, koji se nedavno održao u Ravenni, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Split sudjelovalo je i četrdesetak hrvatskih poduzetnica iz Splitskodalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Istarske županije te Zagreba. Kongres su organizirali Forum jadransko-jonskih gospodarskih komora, te njegove članice - komore Splita, Udina i Ravenne. ‘’Na dosadašnjim kongresima obradili smo neke od najznačajnijih tema ne samo za poduzetništvo žena, već i poduzetništvo općenito, poput izvora ﬁnanciranja i uloge banaka, inovacija, klastera i umrežavanja, a ovogodišnji se fokusira na jednako bitnu i danas nezaobilaznu temu digitalizacije poslovanja’’, rekla je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze i v.d. predsjednice HGKŽK Split Mirjana Čagalj. Podsjetimo, HGK-ŽK Split već 17 godina vodi Okrugli

stol za poduzetništvo žena pri AIC Forumu, iz čijeg su rada i proizašli kongresi poduzetnica.

PRIHVAĆANJE DIGITALNE KULTURE PRETPOSTAVLJA NAPUŠTANJE RUTINE I OSLOBAĐANJE VREMENA ZA KREATIVNOST Tema ovogodišnjeg kongresa je bio doprinos poduzetništva žena održivom rastu u digitalnom dobu. IT sektor i poduzetništvo žena područja su koja u Hrvatskoj zadnjih godina rastu, ali je nužno

i jače uključivanje žena u domenu IT sektora, kao i digitalizacija poslovanja tzv. ženskih tvrtki. Brzina prilagodbe na nove tehnologije i njihova primjena u poslovnim procesima postaju presudno važni te donose konkurentnu prednost i inovaciju, danas ključnu za poslovni uspjeh. ‘’HGK provodi čitav niz mjera i aktivnosti za poticanje žena u poduzetništvu. Tako je 13.500 poduzetnica prošlo razne vrste edukacija, a potpora im je pružena i u projektima internacionalizacije, inovacijskim misijama te programu Erasmus za poduzetnike početnike’’, naglasila je direktorica Sektora za industriju i IT HGK Tajana Kesić Šapić. Predsjednica Hrvatske udruge poslovnih žena Krug Gordana Restović ukazala je na obrasce podjele na muška i ženska zvanja kod djece te samim time potrebe i uloge društva, ali i udruga, na promicanju novih uzora i razbijanja predrasuda, poput one da digitalno nije za žene.

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Ožujsko Cool Ožujsko Cool je bezalkoholno pivo koje ima osvježavajući učinak piva, ali bez alkohola (minimalni udio od pet posto). Ima izvrstan pivski okus. Ožujsko Cool najprodavanije bezalkoholno pivo u Hrvatskoj. S porastom svijesti o sigurnosti i postrožavanjem zakona o prometu, potrošnja bezalkoholnog piva ima trend rasta, o čemu Ožujsko Cool ima najveći udio. ZAGREBAČKA PIVOVARA D. O. O.

Tijekom svoje 117 godina duge tradicije u pripravljanju piva, kvalitete i predanog rada, Zagrebačka pivovara izrasla je u najveću hrvatsku pivovaru. Svoju je predanost pivu potvrdila poslovnim dostignućima i pozicijom vodeće pivovare na hrvatskom tržištu. Od 1994. godine u većinskom je vlasništvu tvrtke Anheuser-Busch InBev, najvećeg proizvođača piva na svijetu.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

KONTROLA VOĆA I POVRĆA

DRUČJA

Potrošači imaju pravo znati

E, MA ŠTO

ŽENE IMAJU VELIKI POTENCIJAL U suvremenom dobu bit će uspješni oni koji se prilagođavaju brže, razmišljaju na nove načine i spremni su na inovativna rješenja, a upravo žene zbog svoje ﬂeksibilnosti i lakšeg prihvaćanja novih uloga imaju veliki potencijal. Inovacija nije isto što i tehnologija, ljudski kreativni faktor je presudan, a žene se posebno iskazuju u kreativnim djelatnostima. Prihvaćanje digitalne kulture pretpostavlja napuštanje rutine i oslobađanje vremena za kreativnost. U konačnici to znači napredak i za posao i za obitelj. Poduzetništvo žena polagano ali kontinuirano raste, stoga je potrebno i dalje raditi na uklanjaju svih prepreka koje priječe punu realizaciju žena u poslovnom svijetu, neki su od zaključaka i poruka s Kongresa.

Panel Industrija 4.0 i digitalizacija: uloga gospodarskih komora u potpori poduzetništvu žena pružio je uvid u europski i kontekste pojedinih zemalja regije, kao i aktivnosti podrške komora i ostalih organizacija. Tako je Italija druga zemlja u Europi po broju poduzetnica; udio žena u ukupnom broju talijanskih tvrtki kreće se oko 22 posto, dok je u Hrvatskoj taj udio nešto veći od 18 posto. Zajedničke su nam razlike u plaćama između muškaraca i žena, kao i slaba zastupljenost žena u politici i centrima odlučivanja. Na panelu su sudjelovale predstavnice HGK, talijanske Unioncamere, gospodarskih komora Federacije Bosne i Hercegovine te Crne Gore, Talijanske gospodarske komore za Njemačku te Sveučilišta u Bologni.

Poljoprivredna inspekcija Ministarstva poljoprivrede je provela ciljanu inspekcijsku akciju kontrole usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima, a od ukupno 123 trgovca kod kojih se provodio inspekcijski nadzor, pregledane su ukupno 463 razne serije voća i povrća, od kojih 54 nisu udovoljavale propisanim tržišnim standardima, odnosno utvrđene su nepravilnosti. Kod 23 trgovca zabranili su stavljanje na tržište proizvoda dok se voće i povrće ne uskladi s propisanim tržišnim standardima, dok su u 13 slučajeva podnijeli optužne prijedloge pred nadležnim prekršajnim sudovima. ”Za hranu životinjskog podrijetla sustav objave prekršitelja već je uspostavljen, no i za hranu neživotinjskog podrijetla moraju vrijediti ista pravila. Potrošači imaju pravo znati i izabrati temeljem istinitih informacija o proizvodu”, rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić najavivši kako se kontrole nastavljaju, a u proračunu za iduću godinu osigurali su 323 milijuna kuna za inspekcijske nadzore. (I.G)

Tomislav Crno kraljevsko pivo – pivo je i najprodavanije specijalno pivo u Hrvatskoj. Tomislav pivo ima dugogodišnju tradiciju koje datira još od 1925. godine, kada je proizvedeno u čast 1000. godišnjice krunidbe hrvatskog kralja Tomislava. Tomislav se razlikuje od drugih crnih piva na hrvatskom tržištu jer se jedini proizvodi od preprženog slada i bez ikakvih aditiva, što mu daje dodatnu vrijednost uz poseban i karakterističan okus. ZAGREBAČKA PIVOVARA D. O. O.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

AKTUALNO BLAGDANSKA POTROŠNJA

TROŠIMO SVE VIŠE Tijekom blagdana kupujmo domaće proizvode jer time darujemo dvostruko - i osobu koju darujemo i hrvatsku proizvodnju, dodala je Tomislava Ravlić piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U Apeliramo na javnost, trgovce i potrošače da kupnjom domaćih proizvoda potiču nastavak rasta potrošnje, samim time i druge pozitivne trendove koji pokreću oporavak gospodarstva. Ema Culi, direktorica Sektora za trgovinu HGK

prosincu ćemo potrošiti 12,5 milijardi kuna što je za 4,2 posto više nego lanjskog prosinca, procjenjuju u Sektoru za trgovinu Hrvatske gospodarske komore. U posljednjem mjesecu u godini najviše se kupuju dječje igračke, kozmetika, odjeća i obuća, hrana, bezalkoholna i alkoholna pića, elektronika, pa čak i knjige i ukrasi, rekla je pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić. “Prosinački šoping je ujedno i prigoda da kupnjom domaćih proizvoda podupremo hrvatsko gospodarstvo u skladu s trendovima diljem Europe, gdje se građani sve češće okreću kupovini autohtonih proizvoda. Tijekom blagdana kupujmo domaće proizvode jer time darujemo dvostruko - i osobu koju darujemo i hrvatsku proizvodnju”, istaknula je Tomislava Ravlić. Direktorica Sektora za trgovinu HGK Ema Culi je istaknula kako bilježimo nastavak stopa rasta prometa u trgovini na malo. “Ako se promatraju stope rasta od početka godine do danas, može se procijeniti da će se ta stopa na razini godine kretati nešto iznad pet posto. Usporedbe radi, u 2016. stopa rasta prometa na malo iznosila je 3,5 posto. Prema dostupnim podacima, ponešto raste i indeks pouzdanja potrošača, njihovo raspoloženje i njihova očekivanja, što se pozitivno odražava na potrošnju. Rast prometa u trgovini na malo i rast potrošnje odraz su triju čimbenika - rekordne

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

Martina Sokač Saraga, Ema Culi i Tomislava Ravlić

turističke sezone, oporavka gospodarstva i porezne reforme”, dodaje Ema Culi.

PONUDITI ŠTO VIŠE KVALITETNIH HRVATSKIH PROIZVODA Prema podacima HGK u potrošnji prosječnog hrvatskog kućanstva najveći udio otpada na hranu i bezalkoholna pića, čak 29,5 posto, po čemu smo daleko ispred prosjeka EU-a. Slijede troškovi stanovanja, prijevoza i potrošnje energenata, na koje otpada oko 30 posto kućnog budžeta, zatim odjeća i obuća sa 8,5 posto, rekreacija sa 6,7 posto, dok se na kulturu troši tek 5,9 posto. “Naša želja je, a to sustavno promoviramo tijekom 20 godina akcije Kupujmo hrvatsko, da u ponudi na našem tržištu bude zastupljeno što više kvalitetnih, hrvatskih proizvoda. Apeliramo na javnost, trgovce i potrošače da kupnjom domaćih proizvoda potiču nastavak rasta potrošnje, samim time i druge pozitivne trendove koji pokreću oporavak gospodarstva”, poručila je Ema Culi. Prema istraživanjima, više od 80 posto hrvatskih građana je spremno platiti i više za hrvatske proizvode koji su kvalitetni kao strani, no da bi se to ostvarilo, važno je da i trgovci prilagođenom ponudom daju svoj doprinos. U Komori procjenjuju i da se proteklog “Crnog petka” (Black Friday) - unatoč tome što su popusti bili uglavnom između desetak do najviše četrdesetak posto, što je znatno niže od popusta koje trgovci pripremaju toga dana na nekim stranim tržištima - potrošilo oko 500 milijuna kuna što je 15 posto više nego lani.

HRVATSKA&REGIJA SURADNJA HGK I GOSPODARSKE KOMORE FBiH: RADIONICA O EU PROGRAMIMA

ZA ŠEST PROJEKATA 12 MILIJUNA EURA Bez suradnje i sinergije nije moguće kvalitetno pripremiti i realizirati projekte, ocijenio je Tomislav Radoš

Privrednoj/Gospodarskoj komori Federacije Bosne i Hercegovine u Mostaru je održana dvodnevna međunarodna radionica Procesi pripreme i prijave na EU programe, koja je rezultat dugogodišnje uspješne suradnje Privredne/ Gospodarske komore Federacije BiH i Hrvatske gospodarske komore. Naime, radionicu su održali predstavnici Centra za industrijski razvoj (CIRAZ) pri HGK. Cilj je radionice bio upoznati sudionike s programima europske teritorijalne suradnje (prekogranične, međuregionalne i transgranične), te s procesima pripreme i prijave na EU programe s ciljem što eﬁkasnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova. Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze i v.d. predsjednica HGK-Županijske komore Split Mirjana Čagalj, a ujedno i predsjednica Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora je istaknula kako je inicijativa za organiziranjem radionice nastala nakon ovogodišnjeg 17. foruma gospodarskih komora Jadransko-jonske regije, s potrebom da se u većoj mjeri konkretizira dugogodišnja suradnja kroz projekte od zajedničkog interesa.

EDUKACIJA KAO NUŽNOST “Rezultat zajedničke suradnje je šest pripremljenih projekata, a riječ je o projektima suradnje na očuvanju kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a s ciljem valorizacije turizma, proširenja turističke ponude kroz ceste sira, putove srednjovjekovnih vladara, gastronomskih suvenira, podizanja konkurentnosti u vezi s ljekovitim i aromatičnim biljem, licenciranja i ograničenja plovila u charteru te razvoja multimodalnog prijevoza. Cilj nam je dobiti sredstva iz Europske unije za ﬁnanciranje što više projekata“, istaknula je Mirjana Čagalj. Potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš je dodao kako bez suradnje i sinergije nije moguće kvalitetno pripremiti i realizirati projekte, a samo ovih šest koji su do sada pripremljeni vrijede oko 12 milijuna eura. Gradonačelnik

Mostara Ljubo Bešlić izrazio je zahvalnost HGK-u na potpori i prenošenju iskustava iz Hrvatske, a predsjednik Privredne/Gospodarske komore FBiH Marko Šantić je naglasio kako je kvalitetna i kontinuirana edukacija ljudskih kapaciteta preduvjet uspješnog apliciranja na natječaje i veće iskoristivost dostupnih izvora ﬁnanciranja. Na radionici su sudjelovali predstavnici institucija, gradova i općina, županija, agencija za razvoj iz BiH, Sveučilišta u Mostaru te

CILJ NAM JE DOBITI SREDSTVA IZ EUROPSKE UNIJE ZA FINANCIRANJE ŠTO VIŠE PROJEKATA, ISTAKNULA JE MIRJANA ČAGALJ predstavnici Privredne komore Crne Gore i Privredne komore Trebinje. Na marginama radionice održan je i sastanak uže koordinacije predsjednika gospodarskih komora iz triju susjednih zemalja: Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore. (J.V.) 27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

HRVATSKA&REGIJA STRANI INVESTITORI U SRBIJI PREDSTAVILI BIJELU K

PRIMJENA ZAKONA JOŠ ČEKA DOBRE OCJENE Tri ključna očekivanja FIC-a od Vlade Srbije su poticanje jačeg ekonomskog rasta tako što će fiskalnu konsolidaciju učiniti održivom, unapređenje provođenja zakona i nastavak usklađivanja propisa s EU regulativom piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

SRBIJA JE U ODNOSU NA PRETHODNU GODINU OSTVARILA NAPREDAK U 33 POSTO PREDLOŽENIH PREPORUKA FIC-a

Bijeloj knjizi 2017. koja je javnosti predstavljena prošloga tjedna, na gotovo 300 stranica formata A4, nabrojani su prijedlozi za poboljšanje poslovnog okruženja u Srbiji, a glavna poglavlja su: Stupovi razvoja, Pravni okvir i Speciﬁčno za određeni sektor. Izdavač je Savjet stranih investitora (Foreign Investors Council - FIC), a izdanje ove godine slavi 15. rođendan. Srbija je u odnosu na prethodnu godinu ostvarila napredak u 33 posto predloženih preporuka koje je FIC dao prošle godine, ali ovogodišnji uspjeh je sličan onome što je ostvareno prethodnih godina. “Želimo da postotak uspješnosti u budućnosti bude 50 posto i očekujemo poboljšanje u samoj primjeni zakona”, izjavila je Jana Mihajlova, predsjednica Savjeta stranih investitora. Tri ključna očekivanja Savjeta od Vlade Srbije su poticanje jačeg ekonomskog rasta tako što će ﬁskalnu konsolidaciju učiniti održivom,

Teško do dobrih ocjena Savjet stranih investitora ocijenio je da je u Srbiji u odnosu na prethodnu godinu najveći napredak ostvaren u području građevinskog zemljišta i izgradnje, što je ocijenjeno najvećom prosječnom ocjenom 2,13. Slijedi zaštita korisnika financijskih usluga koja je ocijenjena s dva, napredak u području transporta ocijenjen sa 1,95, a u duhanskoj industriji sa 1,96. U borbi protiv sive ekonomije postignut je napredak što je ocijenjeno sa 1,55. Od listopada 2016. do listopada 2017. najmanji na-

predak ostvaren je u Zakonu o privrednim društvima, Zakonu o porezu na dobit pravnih osoba, restituciji i standardima kvalitete u proizvodnji mlijeka, što je ocijenjeno jedinicom.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

unapređenje provođenja zakona i nastavak usklađivanja propisa s EU regulativom. Za gospodarstvo je važno uvođenje dosljednije i eﬁkasnije primjene propisa, posebice u području porezne politike za što je neophodna modernizacija državne uprave, uključujući i poreznu administraciju, rekla je Jana Mihajlova.

PRORITETI U REFORMAMA Od 11 preporuka predstavljenih u Bijeloj knjizi 2016. godine njih šest bilježi određeni napredak. U ovogodišnjem izdanju analizirano je 18 zakona i podzakonskih akata te 24 pisane inicijative za izmjene postojećih propisa, kazala je ona. Jana Mihajlova je navela da su ulaganja 130 članica Savjeta lani porasla za 5,2 milijarde eura i dostigle 28,7 milijardi eura, da članice Savjeta zapošljavaju oko 100.000 ljudi te da u ukupnom izvozu Srbije sudjeluju s oko 25 posto. Prioriteti u reformama, prema njezinim riječima, trebaju biti u porezima, radu, inspekciji i sigurnosti hrane, nekretninama i izgradnji, digitalizaciji i elektronskom poslovanju, stečaju i deviznom poslovanju. Strane investitore koji posluju u Srbiji u 2017. zadovoljavaju četiri područja: građevinarstvo, zaštita korisnika ﬁnancijskih usluga, transport i duhanska industrija. No puno je više stavki koje poslovanje otežavaju, a četiri problema, po njihovoj ocjeni, zahtijevaju hitno rješavanje: prava privrednih društava, pitanje poreza na dobit pravnih osoba, restitucija i standard kvalitete u proizvodnji mlijeka. Možda ne tako hitno, ali ne baš na dugi rok, Savjet stranih investitora predlaže Vladi da radi privlačenja novih investitora ne odstupi od strukturnih reformi: privatizacije državnih

NJIGU

tvrtki, modernizacije državne uprave i porezne administracije. Sve je to na listi prioriteta, odgovorila im je odmah, na prezentaciji Bijele knjige 2017. u beogradskom Metropolu, srpska premijerka Ana Brnabić. “U potpunosti smo svjesni da je bez obzira na postignuti uspjeh nužan nastavak reformi. Zato ću istaknuti tri ključne stvari, na koje se ja oslanjam kada mjerim naš uspjeh - privreda, reforma javne uprave i vladavina prava. Ali i pored svih poteškoća, uspjeli smo ostvariti makroekonomsku stabilnost”, ocijenila je premijerka Brnabić. Na pitanje koji će novi, veliki investitori doći u Srbiju u 2018. zbog provedenih reformi, kojima se Vlada hvali, Ana Brnabić nije odgovorila konkretno već je rekla da “kompanije, najčešće, žele ostati anonimne do potpisivanja investicijskog ugovora”.

VLADAVINA PRAVA - JEDAN OD STUPOVA REFORME Premijerka Brnabić je naglasila kako je u prošlih pet godina u Srbiju uloženo osam milijardi eura, ocjenjujući da je to jedan od dokaza o tome koliko je država napredovala. Navela je i kako će jedan od stupova reforme u narednom razdoblju biti vladavina prava, odnosno eﬁkasniji pravosudni sustav za privredu i građane, dodajući kako Srbija kasni s tom reformom jer je fokus bio na drugim važnim područjima. Jedno od takvih područja je svakako porezna reforma na kojoj inzistiraju i strani investitori u Srbiji. Ana Brnabić je najavila kako će uskoro u javnu raspravu biti upućen Nacrt zakona o paraﬁskalnima nametima kako bi se uspostavila kontrola u naplati brojnih pristojbi

i naknada što je važno za poslovnu zajednicu i Vladu. Do kraja godine bit će deﬁniran i program reforme Porezne uprave što je važno za eﬁkasniju naplatu poreza i sprečavanje sive

FIC PREDLAŽE VLADI DA RADI PRIVLAČENJA NOVIH INVESTITORA NE ODSTUPI OD STRUKTURNIH REFORMI ekonomije, kazala je premijerka Brnabić, dodajući kako će Porezna uprava zadržati samo osnovnu djelatnost, dok će sporedne biti izdvojene, a ojačat će se i inspekcijski mehanizam. Iako je sektor građevinarstva dobio najbolje ocjene zbog uvođenja objedinjene procedure i e-platforme, goruće prepreke i dalje su restitucija i pitanje konverzije u građevinsko zemljište, ukazuju strani investitori. Da je rješavanje ovih pitanja u fokusu, uvjeravala ih je na prezentaciji Bijele knjige 2017. i ministrica građevinarstva Zorana Mihajlović. 27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

SVIJET FINANCIJA KOMENTAR HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

10 HRVATSKIH ŽUPANIJ 50 POSTO RAZVIJENO ODNOSU NA EU PROSJ

Trend udaljavanja razvijenosti hrvatskih regija od prosjeka EU-a zaustavljen je tek obje naše regije i nadalje se nalaze ispod 60 posto prosjeka razvijenosti EU-a, kaž

Europskoj uniji postoji 276 statističkih regija druge razine tzv. regija NUTS 2, koje obuhvaćaju područja koja imaju od 800.000 do 3.000.000 stanovnika. U Hrvatskoj postoje dvije regije razine NUTS 2: Jadranska Hrvatska sa sedam priobalnih županija i Kontinentalna Hrvatska sa 13 kontinentalnih županija i Gradom Zagrebom. Najjednostavniji pokazatelj usporedbe razvijenosti neke regije je bruto domaći proizvod po stanovniku. Time se omogućava usporedba životnoga standarda unutar Unije izraženoga kao postotak prosjeka svih država, pri čemu je EU=100. Prema tome pokazatelju, Kontinentalna Hrvatska bila je 2015. godine na 59 posto prosjeka razvijenosti EU-a, dok je Jadranska Hrvatska bila na 55 posto prosjeka razvijenosti EU-a. Tako nizak

BDP, ODNOSNO GOSPODARSTVO KONTINENTALNE HRVATSKE JE OKO 2,1 PUTA VEĆE OD JADRANSKE HRVATSKE pokazatelj svrstava naše dvije regije NUTS 2 na 235., odnosno 244. mjesto po razvijenosti (među 15 posto najnerazvijenijih regija u EU), od ukupno 276 regija u EU. Time se samo nastavio trend razvojnoga pada naših dviju regija, koje su prije gospodarske krize, odnosno 2008. godine, bile na 64 posto razvijenosti 52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

JA ISPOD STI U EK prošle godine. Unatoč tome, e Zvonimir Savić (Kontinentalna Hrvatska), odnosno 62 posto (Jadranska Hrvatska). Koliko je razvojna pozicija naših dviju regija niska, govori podatak da je u razdoblju od 2008. do 2015. godine Jadranska Hrvatska zabilježila najveći razvojni pad među svim regijama Središnje i Istočne Europe, kojih je ukupno 56. Naime, u promatranom razdoblju BDP po stanovniku u toj regiji smanjen je za 11,3 posto u odnosu na prosjek razvijenosti EU28. Jadranska Hrvatska je 2008. godine bila na 62 posto prosjeka razvijenosti EU-a, dok je u 2015. godini pala na 55 posto prosjeka razvijenosti EU-a. Kontinentalna Hrvatska u promatranom razdoblju pala je za 7,8 posto u odnosu na prosjek razvijenosti EU-a, što je treći najlošiji rezultat među ukupno 56 regija u Istočnoj i Središnjoj Europi.

GRAD ZAGREB ČINI OKO TREĆINE BDP-a HRVATSKE Međusobnom usporedbom naših dviju regija NUTS 2, vidljive su i osjetne strukturne razlike. BDP, odnosno gospodarstvo Kontinentalne Hrvatske je oko 2,1 put veće od Jadranske Hrvatske. Pri tome Grad Zagreb čini oko trećine BDP-a Hrvatske te ako bi se Zagreb isključio iz Kontinentalne Hrvatske, onda bi se veličina BDP-a dviju regija gotovo ujednačila. Razlike između regija primjetne su i u zastupljenosti gospodarskih djelatnosti. U Kontinentalnoj Hrvatskoj dominira prerađivačka industrija (oko 17 posto) te trgovina na veliko i malo (oko 13 posto), dok u Jadranskoj Hrvatskoj dominiraju poslovanje nekretninama (više od 14 posto) te turizam i ugostiteljstvo (oko 12 posto). To je povezano i s brojnošću velikih poduzeća u tim dvjema regijama. Naime, među 1000 najvećih tvrtki u Hrvatskoj po prihodima u 2016. samo 201 je iz Jadranske Hrvatske, dok je 799 iz Kontinentalne Hrvatske od kojih su

NAJVEĆI RAZVOJNI PROBLEMI SU U PODRUČJU KONTINENTALNE HRVATSKE, PRVENSTVENO U PODRUČJU SLAVONIJE njih 493 registrirane u Zagrebu. Pri tome je znakovit podatak da je među prvih 40 najvećih tvrtki u Hrvatskoj samo tri iz Jadranske Hrvatske, što upućuje na, očekivano, dominantan utjecaj Zagreba na gospodarstvo Hrvatske. Ako promatramo razvijenost na razini pojedinih županija, ne računajući Grad Zagreb, županije Jadranske Hrvatske kreću se, prema zadnjim dostupnim podacima Eurostata za 2014. godinu, u rasponu od 45 do 73 posto, dok se županije Kontinentalne Hrvatske kreću u rasponu od 33 do 50 posto prosjeka razvijenosti EU-a. Iz toga se dade iščitati da su najveći razvojni problemi u području Kontinentalne Hrvatske, prvenstveno u području Slavonije. Razvijenost i međusobna usporedba gospodarske snage najjednostavnije se može prikazati kretanjem BDP-a po stanovniku. Prema tome pokazatelju, čak 10 hrvatskih županija nalazi se ispod 50 posto razvijenosti u odnosu na prosjek EU-a. Posebno je zabrinjavajuće to što su četiri najnerazvijenije županije u Hrvatskoj upravo četiri slavonske, ne računajući Osječko-baranjsku županiju, te se nalaze na oko 33 posto prosjeka razvijenosti EU-a. “Trend udaljavanja razvijenosti hrvatskih regija od prosjeka EU-a zaustavljen je tek prošle godine. Unatoč tome, obje naše regije i nadalje se nalaze ispod 60 posto prosjeka razvijenosti EU-a”, kazao je Zvonimir Savić, direktora Sektora za ﬁnancijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

samo tvrtka

201

iz Jadranske Hrvatske nalazi se među 1000 najvećih tvrtki po prihodima u 2016.

3 tvrtke iz Jadranske Hrvatske među 40 najvećih tvrtki u Hrvatskoj

4 slavonske županije ne računajući Osječkobaranjsku, su najnerazvijenije županije u Hrvatskoj

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

SVIJET FINANCIJA HBOR I CEB

OSIGURANO NOVIH 100 MILIJUNA EURA Kredit je namijenjen za financiranje projekata malih i srednjih poduzetnika i javnog sektora koje će HBOR provoditi kroz svoje postojeće programe

rvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Razvojna banka Vijeća Europe (CEB) protekloga su tjedna potpisali Okvirni ugovor o kreditu u iznosu od 100 milijuna eura. Ugovor su potpisali u ime HBOR-a predsjednica Uprave Tamara Perko i član Uprave Hrvoje Čuvalo te a guverner Rolf Wenzel u ime Razvojne banke Vijeća Europe (CEB). Ovaj šesti ugovor, u iznosu od 100 milijuna eura namijenjen je ﬁnanciranju projekata malih i srednjih poduzetnika (70 milijuna eura) i javnog sektora (30 milijuna eura) koje će HBOR provoditi kroz svoje postojeće programe. Ovim sredstvima ﬁnancirat će se prihvatljivi investicijskih projekti mikro, malih i srednjih poduzeća te lokalne i regionalne samouprave i/ili drugih subjekata javnog sektora s ciljem otvaranja i očuvanja održivih radnih mjesta i unapređenja životnih

uvjeta u gradskim i ruralnim područjima. “Nova sredstva omogućuju nam nastavak provedbe povoljnog kreditiranja. Nova ulaganja malih i srednjih poduzetnika te isto tako i javnog sektora generatori su rasta i novog zapošljavanja. Zahvaljujem na povjerenju koje nam je CEB ukazao

te današnjim potpisivanjem još jedanput potvrdio HBOR kao kvalitetnog i pouzdanog partnera”, istaknula je Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a prilikom potpisivanja ovog ugovora. Guverner Razvojne banke Vijeća Europe Rolf Wenzel je pak naglasio kako “HBOR može i nadalje računati na podršku CEB-a u nastojanjima da podrži projekte kojima će se potaknuti brži gospodarski razvoj i održivo zapošljavanje, a posebice na području ﬁnanciranja projekata koji promiču socijalnu koheziju kroz unapređenje javne infrastrukture i usluga javnog sektora”. Inače, suradnja HBOR-a i CEB-a započela je još 2001. godine. Do sada je HBOR s CEB-om zaključio pet ugovora o kreditu u ukupnom iznosu od 248 milijuna eura kojima je ﬁnancirano više od 900 MSP projekata i više od 70 infrastrukturnih projekata u javnom sektoru.

HRVATSKA NARODNA BANKA

Krediti stanovništva u rujnu 118 milijardi kuna Prema podacima Hrvatske narodne banke potkraj rujna ukupni krediti stanovništvu iznosili su 118 milijardi kuna, od čega na kredite odobrene u kunama otpada 55,3 milijarde kuna, a na devizne kredite i kredite s valutnom klauzulom 62,7 milijardi kuna. Najveći udio u ukupnim kreditima odobrenima stanovništvu imaju stambeni krediti, čija je ukupna vrijednost potkraj rujna bila 51,7 milijardi kuna. Na godišnjoj je razini njihova vrijednost

smanjena za 620 milijuna kuna ili 1,2 posto. Udio kunskih kredita u ukupnim stambenim kreditima iznosio je 24,6 posto što predstavlja rast udjela od 6,3 postotna boda na godišnjoj razini. Istodobno, udio kunskih kredita s valutnom klauzulom (koje ponajprije čine krediti indeksirani za euro) bilježi pad sa 81,7 posto koliko je iznosio krajem lanjskoga rujna na 75,4 posto potkraj rujna ove godine. Gotovinski nenamjenski krediti su krajem rujna iznosili 42,6 milijardi kuna

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

te su na godišnjoj razini bili viši za 2,1 milijardu kuna ili za 5,1 posto. Njihov je udio u ukupnim kreditima stanovništvu iznosio 36,1 posto, čime su pozicionirani na drugo mjesto. I unutar ove skupine kredita vidljiv je rast udjela kunskih kredita u odnosu na kunske kredite s valutnom klauzulom. Kunski krediti su krajem rujna ove godine imali udio od 65,7 posto u ukupnim gotovinskim nenamjenskim kreditima, dok je njihov udio lanjskoga rujna iznosio 55,9 posto.

SURADNJA EBRD-a I UNICREDIT LEASING CROATIJE

KREDITNA LINIJA OD 20 MILIJUNA EURA Bolji pristup izvorima financiranja potaknut će poduzetničke aktivnosti što u konačnici podupire daljnji rast zemlje, ocijenila je Vedrana Jelušić Kašić

uropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je s UniCredit Leasing Croatijom potpisala kreditnu liniju u iznosu od 20 milijuna eura. Sredstva su ponaprije namijenjena ﬁnanciranju mikro, malih i srednjih poduzeća (MMSP). Očekuje se da će dostupnost dodatnih sredstava ojačati rast hrvatskog gospodarstva. Leasing je u Hrvatskoj drugi najrašireniji instrument ﬁnanciranja nakon bankovnih kredita. Ipak, sektor leasinga je relativno malen u usporedbi s bankarskim sektorom. Gospodarski oporavak i rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Hrvatskoj imali su pozitivan utjecaj na sektor leasinga koji je zabilježio prve znakove oporavka u 2016. godini, te nastavio s pozitivnim trendovima i u tekućoj godini. UniCredit Leasing Croatia u stopostotnom je vlasništvu Zagrebačke banke, članice UniCredit Grupe, te je najveće leasing društvo u Hrvatskoj koje cilja dodatno jačati svoju poziciju diljem zemlje, osobito izvan područja Zagreba, što je bitno za razvoj Hrvatske.

EBRD JE DO SADA PODRŽAO 197 PROJEKATA U HRVATSKOJ “U uvjetima gdje mala i srednja poduzeća imaju ograničen pristup izvorima tradicionalnog ﬁnanciranja, leasing predstavlja atraktivnu i važnu alternativu. Zadovoljni smo što u

suradnji s UniCredit Leasingom jačamo ulogu leasinga u privatnom sektoru, a bolji pristup izvorima financiranja potaknut će poduzetničke aktivnosti što u konačnici podupire daljnji rast zemlje”, ocijenila je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku. “UniCredit Leasing Croatia je uvijek stavljao naglasak na pružanje podrške poduzetnicima u njihovim nastojanjima širenja održivog poslovanja što je u skladu s našom financijskom strategijom. U suradnji s EBRDom, UniCredit Leasing Croatia nudi malom i srednjem poduzetništvu posebne uvjete financiranja za nabavu nove opreme, strojeva, proizvodnih linija ili transportnih vozila. Zadnjih nekoliko godina, stotine malih i srednjih poduzeća je povećalo ili obnovilo svoje proizvodne kapacitete te proširilo svoje poslovanje u svim regijama Hrvatske, koristeći sredstva omogućena ovom suradnjom”, dodao je Eugen Pajić Karega, predsjednik Uprave UniCredit Leasing Croatije. Podsjetimo, EBRD je 1994. godine potpisao prvi projekt u Hrvatskoj i dosad je podržao više od 197 projekata u ukupnom iznosu od 3,6 milijardi eura. EBRD-ove aktivnosti uključuju različite sektore gospodarstva i posebno su izražene u infrastrukturi, korporativnom, financijskom sektoru i energetici.

UniCredit Leasing Croatia je uvijek stavljao naglasak na pružanje podrške poduzetnicima u njihovim nastojanjima širenja održivog poslovanja što je u skladu s našom ﬁnancijskom strategijom.

Eugen Pajić Karega, predsjednik Uprave UniCredit Leasing Croatije

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

GLAVNE SKUPŠTINE AGROKOROVIH TVRTKI Tvrtke iz sastava Agrokora koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi u posljednjem tjednu mjeseca studenog sazvale su glavne skupštine na kojima trebaju donijeti odluke o pokriću gubitaka iz prošle godine. Dioničarima Leda, Jamnice i Zvijezde predloženo je da se prošlogodišnji gubitak Leda u iznosu od 343,6 milijuna kuna, Jamnice 335,9 milijuna kuna, a Zvijezde 125,04 milijuna kuna pokrije iz zadržane dobiti ranijih razdoblja. Dioničarima PIK-a Vinkovci, Vupika i Belja, kao i Žitnjaka predloženo je da gubitke pokriju iz poslovanja budućeg razdoblja.

U ZRAČNIM LUKAMA VIŠE OD OSAM MILIJUNA PUTNIKA

Visoka likvidnost i dalje u sustavu Prosječan dnevni višak na računima depozitnih institucija u prošlom je tjednu zabilježio rast i kreće se iznad 16 milijardi kuna. Ponuda kratkoročnih pozajmica iznimno je visoka, potražnja neznatna, a kratkoročna kamatna stopa već dulje vrijeme stagnira na vrlo niskim razinama. Održana je redovita tjedna repo aukcija HNB-a, na kojoj nije bilo promjena, te je povučen iznos od 15 milijuna kuna. Održana je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva ﬁnancija, upisan je planirani iznos izdanja, odnosno 1,3 milijarde kuna s rokom dospijeća od 364 dana i uz kamatnu stopu od 0,25 posto. Sljedeća aukcija najavljena je za 5. prosinca. Investitori su i prošli tjedan bili fokusirani na izdanje državnih obveznica, koju je Ministarstvo ﬁnancija realiziralo na domaćem tržištu kapitala s dospijećem 2023. godine u ukupnom nominalnom iznosu od

5,8 milijardi kuna. Nakon strateškog odabira povoljnog trenutka za izdanje euro obveznica, u uvjetima povoljnih tržišnih kretanja Ministarstvo financija uspješno je realiziralo izdanje obveznica i na domaćem tržištu. Izdanje obveznica realizirano je uz godišnju kamatnu stopu od 1,75 posto te prinos od 1,8 posto. Iznos zaprimljenih ponuda više je nego dvostruko premašio konačni iznos izdanja, te su obveznice izdane bez premije na novo izdanje. Sredstva prikupljena ovim izdanjem obveznica bit će upotrijebljena za refinanciranje starije obveznice te za financiranje općih potreba državnog proračuna. Nastavlja se razdoblje visoke likvidnosti sustava u kojem je potražnja za kratkoročnim pozajmicama iznimno skromna, a ponuda viškova likvidnosti obilna. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

520

390

260

130

0 20.11.

Hrvatske zračne luke u prvih devet mjeseci ove godine zabilježile su porast broja putnika i teretnog prometa u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ukupno je zračnim lukama prošlo 8,1 milijun putnika ili 18,1 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a porast od 19,5 posto zabilježen je i u rujnu sa 1,3 milijuna putnika. Najviše putnika u rujnu je primila Zračna luka Split, gotovo 419.000, što je 24 posto više nego u istom lanjskom mjesecu.

21.11.

22.11.

23.11.

24.11.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna oslabjela u odnosu na euro i franak Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar ojačala za 0,49 posto. U usporedbi s eurom, u promatranom razdoblju kuna je neznatno oslabjela za 0,16 posto, u odnosu valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,85826

CAD kanadski dolar

5,013276

EUR

JPY japanski jen (100) 5,727617 CHF švicarski franak

6,504943

GBP britanska funta

8,502363

USD američki dolar

6,383222

EUR euro

7,573055

Izvor: HNB

primjena od 25.11.2017.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

20.11. 21.11. 22.11. 23.11. 24.11.

na švicarski franak hrvatska valuta je također oslabjela, i to za 0,32 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,57 kuna, američki dolar na 6,38 kuna, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,50 kuna. 7,580 7,575

USD

6,48 6,46

CHF

6,53 6,52

7,570

6,44

6,51

7,565

6,42

6,50

7,560

6,40

6,49

7,555

6,38

6,48

20.11. 21.11. 22.11. 23.11. 24.11.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA PRODAJU SE HOTELI CLUB ADRIATIC, JADRAN, MAESTRAL I MAKARSKA

Miran tjedan na tržištima kapitala Obujam trgovanja na Wall Streetu prošli tjedan bio je jako “mršav”, razlog je neradni blagdan - Dan zahvalnosti, ali i izostanak značajnijih vijesti koje bi pokrenule tržište. Objava zapisnika s nedavne sjednice čelnika američke središnje banke, koja je pokazala da većina njih uskoro očekuje povećanje ključnih kamata, nije znatnije utjecala na tržište jer već dulje vrijeme među ulagačima vlada mišljenje da će Fed u prosincu, treći put ove godine, povećati te kamatne stope. A kako gospodarstvo stabilno raste, analitičari drže da je dovoljno snažno da izdrži još jedno povećanje cijene novca. Na europskim burzama na kraju prošlog tjedna vladalo je dobro raspoloženje jer splašnjava zabrinutost u vezi s političkom situacijom u Njemačkoj. Sve se više špekulira o novoj velikoj koaliciji. Na azijskim burzama pred kraj prošlog tjedna trgovalo se mirno, a cijene dionica na najvišim su razinama u zadnjih nekoliko godina. Pozitivno na tržišta kapitala utječu i visoke cijene nafte, koje su na najvišim razinama od srpnja 2015. godine.

7430

23650

FTSE 100

Dow Jones

7420

23600

7410

23550

7400

23500

7390

23450

7380

23400

20.11. 21.11. 22.11. 23.11. 24.11. 7000

NASDAQ

20.11. 21.11. 22.11. 23.11. 24.11. 5440

6750

5420

6500

5400

6250

5380

6000

5360

5750

5340

CAC40

20.11. 21.11. 22.11. 23.11. 24.11. 13250

20.11. 21.11. 22.11. 23.11. 24.11. 22700

DAX

13200

NIKKEI 225

22600

13150

22500

13100

22400

13050

22300

13000

22200

20.11. 21.11. 22.11. 23.11. 24.11.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

Blagi rast Mirexa

datum

20.11. 21.11. 22.11. 23.11. 24.11.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A

MIREX A

23.11.

133,55260

-0,0219

AZ - A

23.11.

132,86120

0,0023

3,39

Erste Plavi - A

23.11.

132,96640

-0,0601

3,59

PBZ CO - A

23.11.

137,11030

-0,0315

4,81

Raiffeisen OMF - A

23.11.

133,20440

-0,0366

7,54

MIREX B

23.11.

241,15460

-0,0288

3,23

AZ - B

23.11.

238,25810

-0,0251

1,29

Erste Plavi - B

23.11.

254,34250

0,0085

4,97

PBZ CO - B

23.11.

223,85000

-0,1040

2,63

Raiffeisen OMF - B

23.11.

248,05240

-0,0181

5,07

MIREX C

23.11.

124,48760

0,0041

5,41

AZ - C

23.11.

121,11150

0,0080

5,24

0,1%

Erste Plavi - C

23.11.

126,26660

0,0040

6,60

0,0%

PBZ CO - C

23.11.

123,18410

0,0102

4,39

Raiffeisen OMF - C

23.11.

128,45250

-0,0023

5,73

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 241,1546 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi blagi rast od 0,19 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 133,5526 bodova što predstavlja neznatan rast od 0,22 posto. Mirex C potkraj proteklog tjedna iznosio je 124,4876 bodova, te je zabilježio također neznatni rast od 0,17 posto. MIREX - tjedni 0,4%

4,66

kategorija B

kategorija C

0,3% 0,2%

20.11.

21.11.

22.11.

23.11.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

1,2%

Raiffeisen DMF

23.11.

235,26780

-0,1013

3,82

0,8%

AZ Profit

23.11.

258,10850

0,0088

-2,51

1,0% 0,6%

Croatia osiguranje

23.11.

161,51990

-0,0098

2,07

0,4%

AZ Benefit

23.11.

256,77390

0,0235

3,85

0,2%

Erste Plavi Expert

23.11.

214,15600

-0,0175

3,96

0,0%

Erste Plavi Protect

23.11.

201,02280

0,0069

3,48

23.10.

30.10.

7.11.

15.11.

23.11.

Ho t e l s ko - t u r i s t i č ke tvrtke Jadran, Maestral, Makarska i Club Adriatic, posljednje turističke kompanije u većinskom državnom vlasništvu, trenutačno su u procesu privatizacije koji će trajati do početka iduće godine. CERP postupak prodaje njihovih dionica provodi u dvije faze - prikupljanjem neobvezujućih i obvezujućih ponuda. Većinski državni udjel u tim tvrtkama je veći od 70 posto. U crikveničkom Jadranu je najveći, gotovo 76 posto, potom u dubrovačkim Hotelima Maestral od 75,3 posto te u Hotelima Makarska od 70,5 posto.

JANAF SE PRIPREMA ZA DOKAPITALIZACIJU PETROKEMIJE Janaf je objavio poziv za izvanrednu glavnu skupštinu za 28. prosinca ove godine na kojoj bi se trebalo odlučivati i o njihovu sudjelovanju u dokapitalizaciji Petrokemije. Uprava Petrokemije sazvala je za 11. prosinca izvanrednu glavnu skupštinu na kojoj će dioničarima predložiti povećanje temeljnog kapitala izdavanjem 45 milijuna redovnih dionica nominalne vrijednosti 10 kuna, čime se namjerava prikupiti 450 milijuna kuna.

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

NEZAPOSLENOST U LISTOPADU 11,6 POSTO

Stopa registrirane nezaposlenosti u ovogodišnjem listopadu iznosila je 11,6 posto, što je 0,8 postotnih bodova više nego u rujnu, ali i 2,4 postotna boda manje nego u listopadu prošle godine, pokazuju objavljeni prvi podaci Državnog zavoda za statistiku. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem listopada u evidenciji su bile 180.404 nezaposlene osobe, što je 6,8 posto više u odnosu na kraj rujna. Porast broja nezaposlenih nastavlja se i u studenome, gdje je on sada 186.109 osoba, a trenutačno je objavljeno 16.087 slobodnih radnih mjesta.

HT POSLAO PONUDU ZA PROJEKT DIGITALNOG POŠTARA HP-a Hrvatski Telekom jedini je poslao ponudu na javni natječaj Hrvatske pošte za projekt Digitalni poštar u sklopu kojega nabavljaju 2500 smartphone uređaja, 2200 bežičnih bluetooth pisača i pripadajući softver. Ponuda HT-a vrijedna je 7,8 milijuna kuna bez PDV-a, koliko su i planirali investirati u Hrvatskoj pošti. Digitalni poštar je projekt modernizacije i ubrzanja procesa ﬁzičke dostave na terenu, a u tijeku je njegov pilotprojekt na području dostave u Varaždinu.

Crobexi u zelenom, najlikvidniji Valamar Aktivnost na Zagrebačkoj burzi protekloga tjedna značajno je uvećana u odnosu na tjedan ranije - dionički promet je povećan za 109 posto ili za 35,8 milijuna kuna te je iznosio 68,6 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 19,8 milijuna kuna, što je 67 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -3,07 do +25,13

posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je osam izdanja, dok je 16 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi su, nakon pada u tjednu ranije, zabilježili rast. Crobex je sa 1.853,08 bodova uvećan za 0,37 posto na 1.859,92 boda. Crobex10 je porastao za 0,03 posto na 1.087,64 boda. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -0,95 posto koliko je pao CROBEXnutr do +12,48 posto koliko je porastao CROBEXtran. Obveznički indeksi su tjedan zaključili padom; CROBIS je ZAGREBAČKA BURZA umanjen za 0,22 posto, a CROBIStr THE ZAGREB STOCK EXCHANGE za 0,13 posto. UKUPAN TJEDNI PROMET: 1.062.442.467,88 kn Najlikvidnija je bila Valamar Riviera TJEDNI DIONIČKI PROMET: 68.580.305,90 kn koja je tjedan je zaključila s promeindex zadnja vrijednost tjedna promjena tom od 11,7 milijuna kuna, od čega 1.859,9200 +0,37% CROBEX se 6,6 milijuna kuna odnose na blok 1.087,6400 +0,03% CROBEX10 promet, a cijena joj je pala za 0,40 110,3818 -0,22% CROBIS posto na 43,69 kuna. Atlantska plo165,6712 -0,13% CROBIStr vidba bilježi 3,1 milijun kuna prometa i poskupljenje dionice od 11,56 poTop 10 tjedna zadnja sto na 578,99 kuna. HT je trgovan u promet po prometu promjena cijena iznosu od 2,7 milijuna kuna, a cijena -0,48% 43,69 11.737.336,76 Valamar Riviera d.d. njegovih dionica je pala za 0,27 posto +11,56% 578,99 3.118.289,33 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. na 166,94 kune. -0,27% 166,94 2.680.920,94 HT d.d. Od 10 najlikvidnijih izdanja rast ci+0,43% 470,03 1.941.629,73 Arena Hospitality Group d.d. jene bilježi pet izdanja. Dobitnica +25,13% 13.764,00 1.460.866,86 JAMNICA d.d. tjedna s rastom od 25,13 posto je +10,56% 832,53 1.393.037,81 LEDO d.d. peta po likvidnosti Jamnica. Tjedan -3,07% 630,02 1.077.710,36 AUTO HRVATSKA d.d. je zaključila cijenom od 13.764 kune i 0,00% 3.300,00 1.021.380,01 HUP - ZAGREB d.d. +2,89% 1.210,00 971.958,82 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. prometom od 1,5 milijuna kuna. Slije931.300,00 0,00% 3.200,00 TURISTHOTEL d.d. de Atlantska plovidba (+11,56 posto) i Ledo (+10,56 posto) čija je zadnja cije10 dionica tjedna zadnja na na trgovanju iznosila 832,53 kune, promet s najvećim rastom cijene promjena cijena a tjedni promet 1,4 milijuna kuna. +75,39% 4,49 30.338,26 VIADUKT d.d. u stečaju Dva izdanja bilježe tjedan bez postot+57,11% 14,14 34.403,61 ULJANIK d.d. ne promjene. HUP Zagreb je trgova+25,73% 43,88 33.210,80 ZVEČEVO d. d. nje zaključio cijenom od 3300 kuna +25,13% 13.764,00 1.460.866,86 JAMNICA d.d. i prometom od milijun kuna, a Turi+22,39% 37,93 143.537,59 JADROPLOV d.d. sthotel je zabilježio cijenu od 3200 +16,15% 147,50 648.024,66 ULJANIK PLOVIDBA d.d. kuna i 931.000 kuna prometa. +12,95% 3,14 9.086,41 HOTELI HALUDOVO d.d. +12,08% 13,45 20.262,85 VARTEKS d.d. Pad cijene dionice bilježe tri izdanja. +11,56% 578,99 3.118.289,33 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. Cijena je najviše pala izdanju Auto +10,56% 832,53 1.393.037,81 LEDO d.d. Hrvatske, za 3,07 posto na 630,02 kune, a njime je ostvaren promet od 10 dionica tjedna zadnja 1,1 milijun kuna. promet s najvećim padom cijene promjena cijena

Quaestus nekr. d.d. u likv. BRIONKA d.d. VUPIK d.d. Badel 1862 d.d. PETROKEMIJA d.d. TERMES GRUPA d.d. CROATIA osiguranje d.d. BELJE d.d. PROFICIO d.d. TEHNIKA d.d.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

-28,79% -18,18% -15,31% -14,24% -12,40% -10,87% -10,71% -9,54% -8,51% -8,21%

7,10 90,00 13,55 15,00 14,41 80,21 5.000,09 5,31 16,01 110,15

19.368,80 15.750,00 2.357,70 2.250,00 8.746,88 16.857,34 5.000,09 794.196,17 13.662,11 341.970,85

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI GLAVNA SKUPŠTINA VARTEKSA

Većina fondova u zelenom Među 83 otvorena investicijska fonda u proteklom su tjednu prevladali fondovi s porastom vrijednosti udjela. Rast vrijednosti bilježe 63 fonda, palo ih je 18, a tri nisu imala postotnu promjenu. Od 27 dioničkih fondova rast bilježe njih četiri. Najviše je, za 3,37 posto, porastao KD BRIC. Poraslo je svih šest posebnih fondova, a najviše Raiffeisen Harmonic, za 1,23 posto. Dobitnike mješovitih fondova predvodi InterCapital Balanced s rastom od 0,69 posto. Od 15 obvezničkih fondova poraslo ih je 11, a Neta Emerging Bond tjedan je zaključio uvećanjem

od 0,99 posto. Rast vrijednosti bilježi 15 od 21 novčanih fondova dok Raiffeisen Cash i OTP novčani bilježe tjedan bez postotne promjene. Promatramo li prinose ostvarene od početka 2017., najveći rast među dioničkim fondovima bilježi ZB BRIC (+23,01 posto). Posebne fondove predvodi Raiffeisen Harmonic s rastom od 8,69 posto, a mješovite InterCapital Income Plus (+4,30 posto). Među obvezničkim fondovima najveći je rast od 4,86 posto ostvario InterCapital Global Bond, dok novčane predvodi [Iva Skorin] Locusta Cash (+0,93 posto).

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 16.11.2017. do 23.11.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 19,7540 KD Victoria € 12,2928 InterCapital Global Equity $ 191,0421 ZB trend kn 15,6535 KD Prvi izbor € 146,1810 ZB euroaktiv kn 102,7426 Capital Breeder € 135,1795 KD Europa € 11,5659 PBZ Equity fond kn 115,7053 HPB Dionički € 80,1859 Erste Adriatic Equity kn 89,5217 Neta Global Developed kn 113,8136 ZB aktiv € 110,9254 InterCapital SEE Equity $ 16,4848 Platinum Global Opportunity kn 6,1871 KD Nova Europa kn 44,7486 OTP indeksni € 105,9105 Platinum Blue Chip kn 446,8272 Neta Frontier € 101,2590 OTP Meridian 20 kn 83,6600 A1 kn 160,9330 Alpen.Special Opportunity kn 57,4595 Neta New Europe € 94,0299 KD BRIC kn 8,9635 KD Energija € 117,3996 ZB BRIC+ € 164,3861 Allianz Equity $ 20,8529 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 122,9800 Raiffeisen Dynamic € 111,0200 Raiffeisen Harmonic € 105,9930 ZB Future 2025 € 105,4130 ZB Future 2030 € 104,8501 ZB Future 2040 € 105,3218 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 165,5652 ZB global € 15,6411 PBZ Global fond € 14,0363 InterCapital Balanced kn 128,8785 KD Balanced kn 107,9712 HPB Global € 14,9833 OTP uravnoteženi kn 166,6731 Allianz Portfolio € 116,2224 PBZ Conservative 10 fond

tjedna promjena [%]

0,05 0,84 0,37 1,51 0,73 -0,26 1,20 -0,46 -0,52 -1,31 1,33 -0,32 -0,08 1,87 1,93 0,53 0,22 0,79 0,82 -0,16 1,51 0,23 3,37 2,39 2,42 -0,46 0,12 0,20 1,23 0,23 0,20 0,15 0,15 0,54 0,41 0,69 0,07 -0,26 0,43 0,29 -0,04

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 103,9242 You Invest Active € 104,7423 You Invest Balanced € 104,9891 You Invest Solid € 104,1835 PBZ Flexible 30 fond € 96,7899 OTP Absolute € 105,1133 InterCapital Income Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 198,0116 ZB bond € 15,1424 InterCapital Global Bond € 135,5597 PBZ Bond fond € 222,5724 InterCapital Bond € 165,6279 HPB Obveznički kn 82,4432 Neta Emerging Bond € 120,8612 Erste Adriatic Bond € 107,6700 Raiffeisen Classic kn 104,2347 PBZ Short term bond fond $ 105,9507 PBZ Dollar Bond fond $ 103,2514 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,0887 Erste Local Short Term Bond 100,0512 Erste Adriatic Short Term Bond € € 100,2329 OTP Short-term bond $ 99,6928 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,5110 PBZ Novčani fond kn 175,9467 ZB plus € 150,7868 ZB europlus BE € 150,7868 ZB europlus BK € 128,7554 PBZ Euro Novčani kn 158,0700 Raiffeisen Cash kn 151,8135 Erste Money kn 152,7411 InterCapital Cash $ 133,6392 PBZ Dollar fond kn 144,0171 HPB Novčani kn 133,3802 OTP novčani fond kn 130,5726 InterCapital Money kn 1377,4833 Locusta Cash kn 118,6930 Allianz Cash € 116,1700 Erste Euro-Money kn 111,5948 Auctor Cash € 106,1000 Raiffeisen euroCash € 106,4317 HPB Euronovčani kn 106,6772 Neta MultiCash € 102,1109 OTP euro novčani kn 1002,5082 Zodaks Cash

0,52 0,45 0,38 0,17 0,60 0,34

naziv(fond)

valuta

0,39 0,49 -0,05 0,28 0,24 0,99 0,11 -0,09 -0,03 0,10 0,10 0,05 0,03 0,10 -0,06 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 0,13 0,08 0,00 0,01 -0,01 -0,00 -0,01 0,02 0,01

Dioničari Varteksa na glavnoj bi skupštini, sazvanoj za 29. prosinca, trebali odlučiti o povećanju temeljnog kapitala za minimalno 15 do maksimalno 35 milijuna kuna, uz isključenje prava prvenstva postojećih dioničara, jer Uprava ističe kako postoje zainteresirani novi ulagatelji u Varteks. Dioničarima se predlaže povećanje temeljnog kapitala na minimalno 37,2 odnosno maksimalno 57,2 milijuna kuna. To bi se povećanje provelo izdavanjem najmanje 1,5 milijuna dionica do najviše 3,5 milijuna dionica, nominalne vrijednosti 10 kuna.

HUB UPOZORAVA NA LAŽNE INTERNETSKE OGLASE HUB je upozorio građane da provjere vjerodostojnost oglasa koji pozivaju na internetsku kupnju, a pritom

ih izlažu neovlaštenom uzimanju osobnih podataka. Na stranicama društvenih mreža pojavljuju se oglasi koji zlonamjerno upućuju potencijalne kupce na navodno povoljnu kupnju različite brendirane robe. Riječ je o lažnim stranicama koje služe za prikupljanje i krađu osobnih podataka i podataka o kartici, a robu kupci ne dobivaju.

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 59

KNJIGOMETAR Mustafa Akyol

Islamski Isus Naklada Ljevak

Robert Langdon, harvardski profesor simbologije, stiže u Guggenheimov muzej u Bilbau kako bi prisustvovao objavi velikog otkrića “koje će zauvijek promijeniti svijet”. Domaćin je Edmond Kirsch, milijarder i futurist, jedan od prvih Langdonovih studenata, a sada će objaviti svijetu zapanjujuće otkriće koje će odgovoriti na dva temeljna pitanja ljudskog postojanja: Odakle dolazimo? Kamo idemo? Langdon i gosti očarani su potpuno originalnim izlaganjem, no pomno orkestrirana večer uskoro se pretvara u kaos...

Zdravko Zima

Dnevnik jednog mitomana Fraktura

Knjiga donosi priču o Isusu i njegovoj majci Mariji kako se o njima govori u Kur’anu, istražuje koliko se islamska slika o Nazarećaninu poklapa s Biblijom i drugim ranokršćanskim izvorima te otkriva sličnosti između islama i judeokršćanstva. Akyol pokazuje kako je jedinstvena vjera judeokršćana nestala iz povijesti nakon prvih nekoliko kršćanskih stoljeća, da bi je početkom 7. stoljeća u Arabiji obnovio Muhamed. Time dolazimo do pitanja o povezanosti islama s judaizmom i kršćanstvom.

Dan Brown

Postanak V.B.Z.

Riječ je o Ziminoj je kronici 2016., jedne od najuzbudljivijih godina novog milenija, one koju su obilježile smrti cijeloga niza kulturnih velikana (Bowie, Eco, Debeljak, Kertész, Novak, Esterházy, Cohen), ali i godine kojom su tutnjali teroristički napadi, politička previranja i izborne utrke, u kojoj se Europi dogodio Brexit, a svijetu Donald Trump. Zimina 2016. ujedno je godina vrhunskih koncerata i izložbi, fascinantnih predstava i knjiga te ponajviše – izvanrednih pojedinaca koji svijet i Hrvatsku čine boljim mjestom.

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

Božica Dragaš

Taurus HENA com

Svakog jutra 16-godišnjak A budi se u tijelu druge osobe slične dobi kao i on u kojemu ostaje do sljedećeg jutra. Sutradan je A nova osoba, ima nov izgled, nov život, nove probleme... I tako već 16 godina, sve dok ne upozna djevojku Rhiannon. A prvi put u životu osjeti ljubav, prvi put žudi za drugim bićem, prvi put pronalazi nekoga s kim želi biti – dan za danom, svakog dana. No može li mu Rhiannon uzvratiti ljubav? Ovoj neobičnoj ljubavnoj priči mnogo toga stoji na putu...

Orhan Pamuk

Crvenokosa Vuković&Runjić

Soﬁja je pokopala najbolju prijateljicu, a za život druge strahuje. Napustila je bolesnog supruga nakon 25 godina braka što joj kći ne može oprostiti. Osamdesetogodišnji otac, za čiji pak život strahuje zbog njegove dobi, puca od zdravlja i započeo je vezu s tajanstvenom plavušom. A Soﬁja živi u unajmljenom stanu, sastavlja nekrologe za Pogrebnika i dopisuje se na internetu s virtualnim muškarcima - Klikom, Arhitravom i Taurusom - tražeći onoga u koje će se zaljubiti. Jer za ljubav nikad nije kasno. Čak i ako imaš 57 godina.

David Levithan

Svakoga dana Lumen

Ovo je priča o kopaču bunara majstoru Mahmutu i njegovu šegrtu Džemu u potrazi za vodom na goleti pokraj grada. Naporno radeći, Džem i Mahmut se zbližavaju, a njihov odnos prerasta u prisno prijateljstvo. U obližnjem gradiću Džem upoznaje tajanstvenu crvenokosu glumicu putujuće kazališne družine. Iako je udana, Džem s njome ostvaruje svoje najintimnije snove, a nedugo zatim pogiba majstor Mahmut. Džem mnogo godina kasnije doznaje da je skrivio majstorovu smrt i da ga za Crvenokosu veže mnogo više toga nego što je mislio.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Suradnja u distribuciji Lipovica, Popovača, www.lipovica.hr. Tvrtka traži partnere distributere radijatora, proizvođače grijaćih proizvoda te partnere iz automobilske industrije, rasvjete i svih ostalih industrija kojima je potreban asortiman tvrtke Lipovica. Za detalje kontaktirati direktno tvrtku. Kontakt: Ratko Sokolić, ratko@lipovica.hr, +385 44569124. Promocija Alfacentrum, Melnik, Češka. Tvrtka nudi mogućnost predstavljanja proizvoda i usluga na web stranicama pomoću Virtualne 3D šetnje tj. profesionalne HDR sferične panoramske snimke (180x360°) s velikom razlučivošću za cijeli ekran, dopunjene mapom, informacijama, eventualno i zvučnim zapisom. Tvrtka izrađuje virtualno razgledanje na osnovi zahtjeva i u suradnji s naručiteljem. Usluga je namijenjena za tvrtke, škole, općine, hotele, pansione, restorane... Kontakt: Petr Prager, info@virtualniprohlidky360.cz, +420/603-847-886. Uređenje sajamskih prostora Projekt Konstrukt, Poznan, Poljska, www.projektkonstrukt.pl. Tvrtka nudi uslugu uređenja sajamskih prostora. Kontakt: Rene Belinski, info@projektkonstrukt.pl, +48/618-801-024. Korugirane cijevi Al-Cor, Trogir, www.al-cor.hr. Tvrtka je vodeći hrvatski proizvođač dvoslojnih korugiranih cijevi većih promjera iz PEHD-a za kabelsku zaštitu (Kabuplast), drenažu i odvodnju

IZBOR IZ NADMETANJA

Suradnja Kašmir Promet, Zagreb. Tvrtka je nakladnička kuća koja u svom izdavačkom programu objavljuje kvalitetne slikovnice i knjige za mlade, postere i čestitke. Ilustracije iz knjiga za djecu su višestruko nagrađivane inozemnim nagradama Grand prix OBI, Japan, Zlatna plaketa BIB, Slovačka, IBBY Honour List, te domaćim nagradama Grigor Vitez i Ovca u kutiji. Originali iz dvije slikovnice dio su međunarodne zbirke Chihiro Art Museuma iz Japana. Do sada je tvrtka prodala prava u Japan, Francusku, Veliku Britaniju, Mađarsku, SAD, Kinu, Sloveniju, Južnu Koreju, Švedsku, BiH, Crnu Goru, Njemačku i Italiju. Zainteresirana je za suradnju u proširenju proizvodnje na opremu za dječje sobe, multimediju, odjeću, ukrasne papire, posteljinu s likovima iz slikovnica, ukrasne predmete, proizvodnju animiranih ﬁlmova. Kontakt: Kašmir Huseinović, kasmir@ kasmir-promet.com, +385 14553806, +385 912000654.

HRVATSKA

Potrošni materijal

Marketinške usluge

Sol za posipanje cesta

Grad Zagreb nabavlja sol za posipanje cesta. Procijenjena vrijednost je 25 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 15. prosinca.

Grad Velika Gorica nabavlja potrošni materijal za 2017./2018. Procijenjena vrijednost nabave je 1,7 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 19. prosinca.

Elektroprijenos/Elektroprenos BiH nabavlja marketinške usluge. Rok dostave ponuda je 12. prosinca.

Poklopci za šahtove

REGIJA

Vodovod Pula nabavlja poklopce za šahtove. Procijenjena vrijednost nabave je 540.000 kuna. Rok dostave ponuda je 8. prosinca.

Oprema za realizaciju komponenti sistema za elektronski nadzor državne granice

Multifunkcijski uređaji i pisači Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

(Agroplast i Agrosil 2500), kao i dvoslojnih korugiranih cijevi iz PP-a za kanalizaciju i odvodnju (Gigapipe). Tvrtka je osnovana kao joint venture između tvrtki Alpro-ATT i Drossbach, ali je kasnije prešla u potpunosti u vlasništvo Alpro-ATT-a. Sjedište je u Trogiru, a proizvodnja je locirana u Zaprešiću. Svoje proizvode najvećim dijelom izvozi, i to na tržišta Austrije, Slovenije, Švicarske, Njemačke, Mađarske, Slovačke, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Kontakt: Toni Dobrić, toni. dobric@alpro-att.hr, +385 21896242, +385 992179257.

Hrvatska pošta nabavlja multifunkcijske uređaje i pisače. Procijenjena vrijednost je 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 7. prosinca.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore nabavlja opremu za realizaciju komponeneti sistema za elektronski nadzor državne granice. Procijenjena vrijednost iznosi 1,2 milijuna kuna eura. Rok za dostavu ponuda je 8. prosinca.

Osiguranje imovine i lica

Općina Novi Travnik nabavlja usluge osiguranja imovine i lica. Rok dostave ponuda je 6. prosinca. Kontejneri

JKP Visoko nabava kontejnere. Rok dostave ponuda je 14. prosinca. Audiooprema

Kantonalni sud u Sarajevu nabavlja audioopremu. Rok dostave ponuda je 5. prosinca.

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 61

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE KUĆE, DVORIŠTA I GRAĐEVINSKA ZEMLJIŠTA Prodaje se zapušteno građevinsko zemljište s podrumom, te kuća i dvor ukupne površine 299 metara četvornih za 588.700 kuna u Kaštel Kambelovcu. Dražba će se održati 29. studenog u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, bivša vojarna Sv. Križ, Dračevac, soba broj 37 c/I. Jamčevina iznosi jednu desetinu utvrđene vrijednosti nekretnine koja se treba položiti na račun Općinskog suda u Splitu br. HR6923900011300000195, model HR00, poziv na broj 01-6521-11. Kuća, zgrada i dvorište ukupne površine 314 metara četvornih prodaje se u Zagrebu za 1.922.000 kuna. Dražba će se održati 28. studenog u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu Ulica grada Vukovara 84 soba 327/III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje od 10 posto vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj HR1723900011300003265, model HR05, poziv na broj 116-262-14, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Prodaje se skladište i dvor ukupne površine 4039 metara četvornih za 3.615.139,56 kuna u Zadru. Dražba će se održati 29. studenog u 9 sati na Općinskom sudu u Zadru,

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Plemića Borellli 9, soba 101/a. Kupci za eventualne upite kao i za pregled nekretnine uz prisutnost sudskog ovršitelja mogu se obratiti Ovršnoj pisarnici Suda na telefon 023/309 969. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnina odnosno iznos od 361.513,95 kuna. Osiguranje se plaća na žiro-račun Suda broj HR2523900011300000793, model HR00, poziv na broj 174115.

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

Stambeno-poslovna zgrada i dvorište ukupne površine 280 metara četvornih prodaju se u Vukovaru za 2.182.673,83 kune. Dražba će se održati 30. studenog u 9 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Županijska 31, soba broj 330. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti, te je treba uplatiti na račun Općinskog suda u Vukovaru broj HR4823900011300001155, pozivom na broj odobrenja 02 988-13. Zemljište i zgrada ukupne površine 813 metara četvornih prodaju se za 1.241.169,03 kune u Istri, u Svetoj Nedelji. Dražba će se održati 1. prosinca u 9 sati u sobi broj 4/I. Općinskog suda u Puli, Stalna služba u Labinu. Nekretnina se ne može prodati na drugom ročištu za javnu dražbu ispod polovine utvrđene vrijednosti, tj. po cijeni nižoj od cijeni nižoj od 620.584,52 kune. Razgledavanje je moguće 28. studenog od 9 do 11 sati. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje uplatom iznosa od 10 posto od vrijednosti nekretnine, odnosno iznos od 124.116,90 kuna. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Općinskog suda u Puli, broj HR 2923900011300002176, poziv na broj 3021843-15, a kupac je potvrdu o uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se osiguranje odmah nakon zaključenja javne dražbe. Prodaje se zgrada, trafostanica i dvor ukupne površine 1671 metar četvorni za 1.042.792,67 kuna u Splitu. Dražba će se održati 4. prosinca u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba broj 59/III. Jamčevina iznosi jednu desetinu utvrđene vrijednosti svake nekretnine koja se treba položiti na račun Općinskog suda u Splitu br. HR6923900011300000195, šifra 88, model HR00, poziv na broj 01-5837-10, najkasnije do 1. prosinca. Prodaje se kuća i dvorište ukupne površine 1.294,78 metara četvornih za 1.744.259 kuna u Zaprešiću. Dražba će se održati 4. prosinca u 10.50 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, Trg žrtava fašizma 1, soba br. 15/I. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na račun Suda broj HR3723900011300029968, model: HR00, poziv na broj 101-48-15, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge Infrastruttura, Progetti, Engineering, Accesso alla ferrovia ed ediﬁci tecnici, Bellinzona, Švicarska, traži arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge. Natječaj je otvoren do 7. prosinca. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=990149. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Ferrovie Federali Svizzere FFS Infrastruttura, Acquisti, Supply Chain e Produzione Progetti di costruzione, Regione Sud, Via Pedemonte 7, Bellinzona 6500, Suisse, Elisa Bartesaghi, elisa.bartesaghi@sbb.ch.

13, Tiefencastel 7450, Switzerland, Rutschung Brienz/Brinzauls, Geologenarbeiten, tiefencastel@awn.gr.ch. Obuka za kontrolu zračnog prometa M-NAV, Skopje, Makedonija, traži nabavu usluge obuke za kontrolu zračnog prometa. Natječaj je otvoren do 25. prosinca, a prijave na engleskom ili makedonskom se predaju na: M-NAV Ploshtad Makedonija bb (poraneshna zgrada na Metropol), Betim Ramadani, 1200 Skopje, Makedonija, bejtim.ramadani@mnavigation.mk. IT usluge

Građevinski radovi Compania de Utilitati Publice SA Focsani, Focskani, Rumunjska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 27. studenoga, a prijave se predaju na: Compania de Utilitati Publice SA Focsani, Str. N. Titulescu nr. 9, Dlui Dorin Cenusa, Gheorghe Vasilescu, office@ cupfocsani.ro, 620018 Focsani. Romania, ghvasilescu@gmail.com, www.e-licitatie.ro. Čišćenje ulica Ciudad Autónoma de Melilla, Consejería de Hacienda, Negociado de Contratación, Melilla, Španjolska, traži usluge čišćenja ulica. Natječaj je otvoren do 1. prosinca, a prijave se predaju na: Ciudad Autónoma de Melilla, Consejería de Hacienda, Negociado de Contratación, Plaza de España, 1, 52001 Melilla, Espana, mcana01@ melilla.es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Tehničke usluge Amt für Wald und Naturgefahren Region Mittelbünden Moesano, Tiefencastel, Švicarska, traži tehničke usluge. Natječaj je otvoren do 26. siječnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=993751. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Amt für Wald und Naturgefahren Region Mittelbünden Moesano, Veia Dalmeras

ACEA SpA - Servizio Responsabile: Acquisti e Logistica, Rim, Italija, traži nabavu usluga informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Natječaj je otvoren do 18, prosinca, a više podataka je moguće naći na ACEA SpA - Servizio Responsabile: Acquisti e Logistica, Piazzale Ostiense 2, 00154 Roma, Italia, gare.contratti@aceaspa.it. pristup podacima: https://www.pleiade.it/acea. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://www.pleiade.it/acea. Fotokopirni papir CN Posta Romana SA, Bukurešt, Rumunjska, traži nabavu papira za fotokopirne uređaje. Natječaj je otvoren do 15. prosinca. Prijave na rumunjskom jeziku predaju se na CN Posta Romana SA, B-dul Dacia nr. 140, Parter, et. 3-11, sector 2, Robert Antonio Lorentz, 020065 Bucuresti, Romania, licitatii@posta-romana.ro. Glavna adresa naručitelja: www.posta-romana. ro. Adresa proﬁla kupca: www.e-licitatie.ro.

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 63

PRIVREDNI VJESNIK

EUKO ISTRAŽIVANJE

I DJECI I RODITELJIMA POTREBNA JE EDUKACIJA

Većina mladih ima pravo na pristup internetu kada god žele, a samo 11 posto njih je tražilo pomoć druge osobe nakon što su bili izloženi uznemirujućem sadržaju

I Nataša Rapaić

nternet je mladima u Hrvatskoj glavni izvor informacija i ključan alat za socijalizaciju, no zbog neadekvatne edukacije o sigurnom korištenju interneta mladi prečesto ulaze u razna rizična ponašanja na internetu, zaključak je prvog nacionalnog komparativnog istraživanja o medijskim navikama djece u sklopu međunarodnog projekta EU Kids Online koji okuplja 33 europske zemlje. Prve rezultate istraživanja koje je provedeno među mladima u dobi od 9 do 17 godina, ali i njihovim roditeljima, predstavili su partneri projekta EU Kids Online, predvođeni Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu

DJECA I MLADI TREBAJU UŽIVATI U SVIM PREDNOSTIMA INTERNETA ZA KOMUNIKACIJU, ZABAVU I UČENJE, NO ODGOVORNO I OPREZNO, SMATRA NATAŠA RAPAIĆ 64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

(DKMK), Agencijom za elektroničke medije i Hrvatskim Telekomom. Istraživanje su podržali i Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo za demograﬁju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, priopćeno je iz Hrvatskog Telekoma. Istraživanje je pokazalo da većina mladih ima pravo na pristup internetu kada god žele. Međutim, tek je svaki četvrti ispitanik u dobi od 9 do 14, odnosno svaki treći u dobi od 15 do 17 godina izrazio zabrinutost za svoju privatnost na internetu. Da ne postoji dovoljna razina svjesnosti o rizicima pokazuje podatak da trećina mladih putem interneta komunicira s osobama koje ne poznaje, a svaki četvrti tinejdžer u dobi od 15 do 17 godina susreo se s osobom koju je upoznao online.

NEPRIMJERENE PORUKE “Ovo je prvi korak u sustavnom istraživanju medijskih navika djece i roditelja temeljem kojega ćemo moći razvijati nove obrazovne politike s ciljem osnaživanja djece i mladih u medijskoj pismenosti. Rezultati pokazuju kako

ŽUJA I NOGOMETNA REPREZENTACIJA

19 godina prijateljstva

Igor Kanižaj i Robert Tomljenović

je i djeci i roditeljima potrebna edukacija. Trebaju nam novi modeli medijskog odgoja, ponajviše u skupini djece od 9 do 11 godina budući da je ovo vrlo osjetljivo razdoblje u kojem je djeci potrebna odlučnija pomoć roditelja i odgojnoobrazovnih institucija”, istaknuo je Igor Kanižaj, potpredsjednik DKMK-a i koordinator hrvatskog tima EU Kids Online. Istraživanje je pokazalo da je više od polovine mladih u posljednjih godinu dana dobilo neku vrstu neprimjerene ili povređujuće poruke. No samo ih je 11 posto tražilo pomoć druge osobe, a većina samo zatvori stranicu ili aplikaciju. Zabrinjavajućim se pokazao podatak da jedno od četvero mladih ignorira takav problem. “Djeca i mladi trebaju uživati u svim prednostima interneta za komunikaciju, zabavu i učenje, no odgovorno i oprezno. Provodimo i radionice za roditelje na tu temu, no vjerujemo da će podaci i preporuke iz istraživanja služiti oblikovanju konkretnih i sustavnih obrazovnih politika”, izjavila je Nataša Rapaić, članica Uprave Hrvatskog Telekoma i glavna operativna direktorica za privatne korisnike. Roditelji, kao najvažnija spona između djeteta i vanjskog svijeta, nisu dovoljno uključeni u medijski odgoj svoje djece. Istraživanje je pokazalo da roditelji puno češće razgovaraju i nadziru aktivnosti mlađe djece na internetu, dok su tinejdžeri u velikoj mjeri u korištenju interneta bez nadzora. “Rezultati istraživanja potvrđuju da je potrebno dodatno intenzivirati napore i da svi zajedno moramo još više raditi na medijskoj pismenosti te da cijelo društvo mora shvatiti njezinu važnost”, istaknuo je Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije. (B.O.)

Hrvatski nogometni savez i Zagrebačka pivovara na konferenciji za medije potpisali su ugovor o sponzorstvu kojim nastavljaju tradiciju partnerstva dugu 19 godina. “Iduće godine obilježavamo 20 godina najvećeg uspjeha hrvatskog nogometa, bronce u Francuskoj, ali i 20 godina sjajne suradnje Ožujskog piva i hrvatske nogometne reprezentacije. Ta brojka dovoljno govori o našem partnerstvu koje obilježavaju povjerenje, odanost i ljubav prema nogometu. Drago mi je što nastavljamo sa suradnjom na obostrano zadovoljstvo i veselim se što ćemo zajedno slaviti nove uspjehe hrvatske reprezentacije - vjerujem već na prvenstvu u Rusiji”, izjavio je predsjednik HNS-a Davor Šuker. S time se složio i predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare Marko Njavro istaknuvši ulogu Ožujskog piva i Zagrebačke pivovare kao istinskih

prijatelja nogometa, čemu su dokaz mnogobrojne aktivnosti i kampanje kojima Ožujsko pivo podupire hrvatsku nogometnu reprezentaciju. “Ožujsko pivo već je 19 godina uz hrvatsku nogometnu reprezentaciju, a upravo je i ovo partnerstvo pripomoglo da je Ožujsko pivo danas u javnosti prepoznato kao pivski brend s najčvršćom vezom s nogometom. Izuzetno mi je zadovoljstvo što naše partnerstvo nastavlja svoju dugu tradiciju i drago mi je što će Ožujsko pivo i dalje biti vatreni 12. član hrvatske nogometne reprezentacije”, izjavio je Njavro. (B.O.)

12. VINOCOM - MEĐUNARODNI FESTIVAL VINA I KULINARSTVA

Vinski festival s humanitarnim karakterom U zagrebačkom hotelu Esplanade održao se 12. VINOcom - međunarodni festival vina i kulinarstva na kojem je uz vina, svoje tradicionalne proizvode predstavilo oko 300 izlagača iz zemlje i inozemstva. Među izlagačima posebice su se isticala nagrađena vina na ovogodišnjim izložbama vina u inozemstvu poput vina iz vinarije Krauthaker ili Korlat vina. Ove godine zemlja partner festivala bila je Rusija. U sklopu festivala, koji svake godine posjećuje oko 7000 posjetitelja, održane su brojne radionice za one koji žele doznati nešto više o vinima, a za neke od njih trebalo je izdvojiti prilično novaca. Kako

je istaknuo direktor festivala Ivan Dropuljić, upravo zbog tih vinskih radionica VINOcom se proﬁlirao kao mjesto održavanja edukacija koje su vodili stručnjaci iz zemlje i inozemstva. I na ovogodišnjem VINOcomu održana je humanitarna akcija, a ovoga puta ta se akcija održala u suradnji s Udrugom Pink life. Ta je udruga osnovana s ciljem pomaganja bolesnicima oboljelim od onkoloških bolesti te socijalno ugroženih osoba. Dio sredstava prikupljen od ciljane prodaje jela koja su spravljali kuhari na VINOcomu doniran je u humanitarne svrhe Udruzi Pink life. (S.P.)

27. studenoga 2017. | broj 4006 | PRIVREDNI VJESNIK | 65

OTVARA SE NAJVEĆE I NAJMODERNIJE KINO U DALMACIJI

GLEDAŠ FILM, A SNIJEG PADA Otvaranjem 4Dx dvorane i Split se, nakon Zagreba i Rijeke, upisuje na mapu 4DX gradova u svijetu

rađani Splita i okolice već ove godine će moći uživati u jedinstvenom kino doživljaju. Riječ je o novom projektu tvrtke Blitz-CineStar, CineStar Split 4DX™ multipleksu koji se otvara u trgovačkom centru Mall of Split, a koji će biti opremljen najsuvremenijom tehnologijom koja gledanje ﬁlmova dovodi na potpuno novu razinu. Ovo najveće kino u

KINO ĆE IMATI UKUPNO DEVET DVORANA I 1386 SJEDALA Dalmaciji imat će ukupno devet dvorana i 1386 sjedala, a uz jedinstvenu eXtreme dvoranu veliki interes pobuđuje 4DX™ dvorana, koju CineStar dovodi u Split zahvaljujući ekskluzivnom ugovoru s CJ 4DPLEX-om, svjetskim liderom u 4DX tehnologiji, prisutnim u 50 zemalja s više od 49.000 4DX sjedala u 400 multipleksa. Otvaranjem ove 4Dx dvorane i Split se, kao treći hrvatski grad, nakon Zagreba i Rijeke, upisuje na mapu 4DX gradova u svijetu. Novim multipleksom u Splitu CineStar će svojim posjetiteljima omogućiti kombiniranje pogodnosti Loyalty Cluba te online kupovine za dva kina na dvije lokacije (u Joker Centru te Mall of Splitu) te će s ukupno 14 dvorana ponuditi posjetiteljima najveći izbor ﬁlmova u svakom trenutku.

PUNI SPEKTAR BOJA Posebnost novog CineStar multipleksa je njegova vrhunska tehnološka opremljenost, koja omogućava potpuno novu ra-

zinu kino iskustva. Naime, ovo kino posljednje generacije bit će drugo kino u Hrvatskoj, uz Kaptol Boutique Cinema u Zagrebu, koje je u potpunosti opremljeno Barco laserskim projektorima. Najnovija CLP serija laserskih projektora temeljena je na laserskoj tehnologiji plavog lasera i fosfornog wheela, koji u kombinaciji stvaraju puni spektar boja te superiornu kvalitetu slike. Najnovija laserska tehnologija, uz veliku količinu svjetla koju može proizvesti, pruža i veći kontrast slike za razliku od standardnih digitalnih projektora, čime je slika primjetno kvalitetnija i ugodnija ljudskom oku, što posebno dolazi do izražaja kod efektnih 3D projekcija. Sve su dvorane u novom splitskom multipleksu opremljene najsuvremenijom digitalnom tehnologijom, a kvalitetu doživljaja upotpunjuju i platna wall to wall premazana srebrom te Dolby Digital EX.

66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4006 | 27. studenoga 2017.

Veliki interes građana svakako će izazvati i revolucionarna 4DX™ dvorana, čija su sjedala opremljena simulatorima kretanja koja prate događanja na platnu. Speciﬁčnost ove dvorane je više od 15 specijalnih efekata od kojih će najnoviji, snijeg, prvi moći isprobati baš splitski gledatelji. Upravo 4DX™ specijalni efekti - od kojih su najatraktivniji voda, mjehurići, magla, zrak, pokret, svjetlo, miris, vjetar, snijeg i kišna oluja - pridonose još realističnijem iskustvu gledanja ﬁlma, pa će tako gledatelji stvarno moći osjetiti strašnu oluju, nježni povjetarac, ali i dim eksplozije ili ugodan miris kave. (B.O.)

Provjereni partner gospodarstva!

PRIVREDNI VJESNIK Tu smo zbog vas i vašeg posla Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Tjednik za one koji odlučuju.

SVAKI TJEDAN PRED VAMA! GODIŠNJA PRETPLATA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

PRIVREDNI VJESNIK

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.