Pv 4008 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

11. prosinca 2017., godina LXIV, broj 4008

Financiranje lokalne i područne samouprave

Ujednačavanje fiskalnih kapaciteta Sustav decentralizacije i prenošenja ovlasti sa središnje državne razine na niže jest ono što uvelike određuje napredak

intervju

Mato Violić Matuško Matuško vina

hrvatski arbitražni dani

Arbitražom do bržeg rješenja

vinogradarstvo i vinarstvo

Donedavni prioriteti u drugom planu

Poslovna očekivanja

2018. S posebnim Vas zadovoljstvom pozivamo na predstavljanje posebnog izdanja PRIVREDNOG VJESNIKA u utorak, 6. veljače 2018. u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, Rooseveltov trg 2 Poslovna očekivanja donose istraživanje s odgovorima više od 400 tvrtki svih veličina, tekstove 200 vlasnika i čelnika hrvatskih kompanija te procjene i ocjene ekonomskih analitičara. Tom prigodom održat će se i svečanost uručenja nagrade Privrednog vjesnika

“Gorazd Nikić”

za Ekonomskog analitičara 2017. godine

2017.

Rezervirajte datum u svom planeru!

privredni vjesnik

Dolazak molimo potvrditi na telefon 01/56 00 001 ili e-mail uprava@privredni.hr

sadržaj

4008 / 11. prosinca 2017.

Stupanj samodostatnosti proizvodnje grožđa u Hrvatskoj je oko 95 posto

Zagreb se po treći i posljednji put bori za već dobivenu titulu najljepšeg europskog adventskog grada

Mato Violić Matuško

TEMA TJEDNA

Financiranje lokalne i područne samouprave Ujednačavanje fiskalnih kapaciteta

HUP skor Rastemo, ali nedovoljno

Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi Usklađivanje ugovora do 31. ožujka 2018.

25. hrvatski arbitražni dani Arbitraža ubrzava rješavanje sporova

Uručene plakete Zlatna kuna HGK-ŽK Rijeka Dobitnici JGL, Montelektro i TSI

Gospodarsko vijeće HGK-ŽK Bjelovar Uzorne tvrtke u svim segmentima

HGK organizirao posjet predstavnika komunalnih tvrtki hrvatskim proizvođačima Zašto uvoziti kad sve imamo u Hrvatskoj?

Mato Violić Matuško, vlasnik i direktor Matuško vina Da je trebalo, vjerojatno bismo se pozicionirali u svijetu

Vinogradarstvo i vinarstvo Donedavni prioriteti pali u drugi plan

Pivovara Medvedgrad Funderbeam kampanjom do novoga pogona

AKTUALNO

INTERVJU

PV ANALIZA

PRIČA S RAZLOGOM

EU INFO

Konferencija “Gospodarski rast u Europskoj uniji: dobrobiti za Hrvatsku” Vujčić: Ključni problem je ljudski kapital, ne investicije

Konferencija “Razdoblje niskih kamatnih stopa” Sve je moguće

Počeo Advent u Zagrebu Po treći put po titulu najboljeg!

SVIJET FINANCIJA

BUSINESS & LIFESTYLE

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršna urednica Vesna Antonić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

PV grafika Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

Lektura Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA Tel: +385 1 5600 000 marketing@privredni.hr pretplata@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Andrea Doko Jelušić

Hrvatske tvrtke žele na američko tržište Stabilnost poslovnog okruženja i pravna sigurnost u fokusu su rada i preporuka Američke gospodarske komore kroz dulje vrijeme

Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

olitičke turbulencije potiču pitanja o budućim investicijskim tokovima. Brexit, promjene koje dolaze s novom američkom administracijom, rast Kine i Indije, čine pogled na 2018. neizvjesnim. Je li Europa i dalje atraktivna investicijska destinacija i što će moguća daljnja kretanja donijeti Hrvatskoj i domaćem gospodarstvu? Prema parametrima koje multinacionalne kompanije traže od ulagačke destinacije - snažne lokalne institucije i vladavinu prava, stabilno poslovno okruženje što podrazumijeva makroekonomsku stabilnost, stabilan regulatorni okvir, jednostavnost poslovanja, visoku kupovnu moć i obrazovanu radnu snagu - Europa je i dalje najpoželjnija destinacija američkih ulagača. Upravo su stabilnost poslovnog okruženja i pravna sigurnost u fokusu rada i preporuka Američke gospodarske komore već dulje vrijeme. Ta nevladina i neovisna organizacija koja okuplja više od 220 uglavnom velikih ulagača, ne samo iz SAD-a već iz više od 20 zemalja koji u Hrvatskoj zapošljavaju više od 67.000 ljudi, odličan je indikator toga kako Hrvatsku vide strani ulagači. Nerijetko dobivam pitanje zašto Hrvatska nema više ulaganja i zašto nije prepoznata ulagačka destinacija poput, recimo, Češke. Odgovor na ovo pitanje moguće je načelno svesti na tri sustavna problema: učinkovitost administracije, stabilnost regulatornog okvira i pravna sigurnost, koji se materijaliziraju u problemima investitora ili su razlog zbog kojih pobjeđuje neka druga investicijska destinacija. Mnogo je negativnih iskustava investitora s neizvjesnim administrativnim procedurama koje proizlaze iz neprecizne regulative, koja se često mijenja. Učinkovita i transparentna administracija te veći broj e-usluga za poduzeća i građane prepolovili bi primjedbe ulagača. AmCham je ovo rano prepoznao te započeo seriju radionica koje koordinira Ministarstvo uprave, s ciljem uvođenja kartičnog poslovanja u javnu upravu. Reforma pravosuđa zahtijeva sveobuhvatan pristup, ali i manji koraci mogu donijeti pozitivne pomake. Polazeći od toga AmCham je iznio niz preporuka za učinkovitije rješavanje sporova male vrijednosti

4 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

koji zagušuju pravosudni sustav. Neprecizna regulativa otvara prostor za duga vještačenja, često neopravdana u jednostavnim sporovima koji se na kraju rješavaju jednako dugo kao i kompleksni predmeti. Ove teme će biti u fokusu AmChamovih preporuka za unapređenje poslovne klime i dijaloga s Vladom i u 2018. Digitalizacija je nezaustavljiva, a hrvatska poduzeća često previđaju ovaj trend. Stoga je AmCham krenuo sa serijom događanja o digitalnoj transformaciji za članove uprava tvrtki na kojima se govori o novim poslovnim

Digitalizacija je nezaustavljiva, a hrvatska poduzeća često previđaju ovaj trend modelima, stvaranju vrijednosti iz podataka, korisničkom iskustvu, digitalizaciji procesa, budućnosti rada i stvaranju digitalne organizacije. Kroz aktivnu raspravu tvrtke testiraju vlastita rješenja i raspravljaju o alternativama. Ova događanja pokazala su da postoji sjajan interes, pa će AmCham u 2018. organizirati odlazak izaslanstva poduzeća kako bi se u SAD-u upoznali s najboljim i najnaprednijim praksama. GDPR regulativa je pred uvođenjem, a AmCham je već održao seriju radionica s Agencijom za zaštitu osobnih podataka. Uz najavu proslave AmChamovih 20 godina u Hrvatskoj završit ću lijepom viješću. Sve više hrvatskih tvrtki želi izaći na američko tržište. U suradnji s AmChamom Finska uveli smo Launchpad USA program koji pomaže hrvatskim poduzećima u prvim koracima. Cilj programa je smanjiti trošak i pružiti konkretnu pomoć za izlazak na američko tržište. U programu je trenutačno desetak hrvatskih tvrtki te se nadamo u 2018. i prvim rezultatima kao i novim zainteresiranim kandidatima.

BROJKE, BROJKE

INVESTICIJE U ZAŠTITU OKOLIŠA U 2016. 3.056.446.928 kuna ukupne investicije u zaštitu okoliša u 2016.

Najviše investicija u zaštitu okoliša po sektorima:

1.192.916.000 kuna –

opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

58,4%

1.373.809.000 kuna javna uprava i obrana

24,5%

267.873.000 kuna -

8,3%

8,0%

investicije u zaštitu zraka i klime

investicije u zaštitu i sanaciju tla te podzemnih i površinskih voda

prerađivačka industrija

investicije uložene u gospodarenje otpadnim vodama

investicije uložene u gospodarenje otpadom

4.184.357.490 kuna ukupni tekući izdaci za zaštitu okoliša u 2016.

9.797.731.551 kuna

ukupni prihodi od djelatnosti povezanih sa zaštitom okoliša u 2016. Izvor: DZS

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Financiranje lokalne i područne samouprave

Ujednačavanje fiskalnih kapaciteta Cilj predloženog modela fiskalnog izravnanja nije usmjeravanje kapitalnih ulaganja i poticanje regionalnog razvoja, već ujednačavanje fiskalnih kapaciteta lokalnih jedinica radi omogućavanja pružanja usporedive razine javnih usluga uz podjednako porezno opterećenje, smatraju analitičari Bajo i Primorac. Stoga će nove pomoći izravnanja biti isključivo tekuće nenamjenske pomoći piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Do sada su se politika i instrumenti fiskalnog izravnanja i ujednačenog regionalnog razvoja poistovjećivali. Tako se i dijeljenje prihoda od poreza na dohodak koristilo za ispunjavanja fiskalnih potreba pružanja javnih usluga, ali i za razvojne, socijalne i druge potrebe. (Bajo i Primorac)

inanciranje lokalne i regionalne samouprave od iduće godine trebalo bi biti po novim zakonskim pravilima. Bit će to jubilarna 18. izmjena zakona kojim se to financiranje regulira u zadnje 24 godine. Vlada je željela novim zakonom jednostavnije, razumljivije i pravednije definirati sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak, fiskalnog izravnanja lokalnih jedinica te sustav financiranja decentraliziranih funkcija. Novim zakonom prihod od poreza na dohodak postaje u cijelosti prihod jedinica lokalne uprave i područne samouprave, baš kao i prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju, koji je lani iznosio gotovo 369 milijuna kuna. Sama procjena financijskoga efekta ovog zakona je oko 1,4 milijarde kuna, a raspodijelit će se tako da će gradovima i općinama ići 60 posto tih prihoda, županijama 17 posto, dok će udio za decentralizirane funkcije iznositi, kao i do sada, šest posto, a udio za fiskalno izravnanje 17 posto. “Raspodjela je puno jednostavnija, puno preglednija, a također, temeljem naših simulacija, smatramo da će biti i puno pravednija”, rekao je ministar Zdravko Marić. Ako nekoj lokalnoj sredini ta sredstva ne budu dovoljna, država će joj to kompenzirati u petogodišenjem razdoblju, i to u 100-postotnom iznosu do 2020. godine, a nakon toga, po 60 posto 2021. godine te 30 posto 2022. godine. Za te mjere će se u državnom proračunu osigurati dodatno oko 100 milijuna kuna u 2018. i oko 50 milijuna kuna u 2019. godini.

6 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

Potrebna je daljnja decentralizacija

Dvojica stručnjaka, Anto Bajo sa zagrebačkog Instituta za javne financije i Marko Primorac s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, analizirajući najnovije zakonske izmjene vezane uz financiranje lokalne i područne samouprave kažu kako novi zakon treba pohvaliti zbog novog modela fiskalnoga izravnanja. Naime,

Stoga će nove pomoći izravnanja biti isključivo tekuće nenamjenske pomoći, smatraju Bajo i Primorac novi sustav utemeljen je na izravnanju financijskoga potencijala, a s ciljem eliminiranja potencijalnih štetnih učinaka jer sam sustav nije utemeljen na izjednačavanju razine prihoda od prireza i poreza na dohodak koju lokalne jedinice doista ostvaruju, već na izravnanju financijskoga potencijala. “Jasan je cilj novog sustava - ujednačavanje fiskalnih kapaciteta. Do sada su se politika i

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

Raspodjela je puno jednostavnija, puno preglednija, a također, temeljem naših simulacija smatramo da će biti i puno pravednija. Zdravko Marić, ministar financija

instrumenti fiskalnog izravnanja i ujednačenog regionalnog razvoja poistovjećivali. Tako se i dijeljenje prihoda od poreza na dohodak koristilo za ispunjavanja fiskalnih potreba pružanja javnih usluga, ali i za razvojne, socijalne i druge potrebe. Stoga treba naglasiti da cilj predloženog modela fiskalnog izravnanja nije usmjeravanje kapitalnih ulaganja i poticanje regionalnog razvoja, već ujednačavanje fiskalnih kapaciteta lokalnih jedinica radi omogućavanja pružanja usporedive razine javnih usluga uz podjednako porezno opterećenje. Stoga će nove pomoći izravnanja biti isključivo tekuće nenamjenske pomoći. Za poticanje regionalnog razvoja i demografske obnove trebaju se koristiti namjenske pomoći u okviru drugih zakona te na temelju Strategije regionalnog razvoja i utvrđivanja indeksa (ne)razvijenosti”, ističe se u osvrtu koji potpisuju Bajo i Primorac koji, iako smatraju da se poboljšava

sustav fiskalnog izravnanja u Hrvatskoj, također naglašavaju da se Vlada tek treba uhvatiti ukoštac s reformom administrativno-teritorijalnog ustrojstva bez kojeg daljnja decentralizacija nije provediva.

Pravednija raspodjela prihoda od poreza na dohodak

Gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova Željko Turk kaže kako je kao predsjednik Udruge gradova izravno bio uključen u proces predlaganja zakonskih mjera, kako onih vezanih za lokalnu i područnu samoupravu, tako i za nove modele financiranja. “Kada je riječ o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave, moram reći da smo već dvije godine na istoj razini financiranja, neovisno o tome što je bruto domaći proizvod Hrvatske rastao. Jasno je da je takvo stanje neodrživo te smo kao Udruga gradova inicirali nekoliko sastanaka s Ministarstvom financija o izmjenama modela financiranja te uspjeli postići da u prijedlogu proračuna za 2018. godinu, oko 1,5 milijardi kuna više bude namijenjeno proračunima gradova, općina i županija, a oko 850 milijuna od toga za same gradove. Važno je reći da će manji postotak gradova dobiti nešto manje novca, ali će im država, ne jednu, kao što je bilo u prvom prijedlogu zakona, nego tri godine zaredom financirati eventualni manjak. Želim posebno naglasiti da je na ovakav način formiran porez na dohodak, kojim bi svaki stanovnik dobio minimalan dio poreza kako bi se ujednačio razvitak slabije razvijenih dijelova u odnosu na bolje razvijene”, rekao je Turk koji smatra da je, kada je riječ o decentralizaciji, neovisno koja politička opcija bila na vlasti, bitka ‘lokalaca’ i središnje

Vjera Salopek, zamjenica pročelnika za financije u Gradu Zagrebu

Država u svojim rukama drži i sukno i škare U zagrebačkom Gradskom uredu za financije na najave ministra financija Zdravka Marića kako od iduće godine sav prihod od poreza na dohodak ide lokalnoj samoupravi, postavljaju pitanje - je li doista tako? “Vrlo je važno naglasiti da tzv. spuštanje ukupnog poreza na dohodak na lokalnu razinu u slučaju Grada Zagreba baš i nema posebno značenje - bilo je to tako i do sada! Zagrebački porezni obveznici su do sada za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, a i ubuduće će za fiskalno izravna-

nje uplaćivati 17 posto poreza na dohodak, što je gotovo 750 milijuna kuna godišnje. Imajući u vidu da je Zagreb člankom 8. stavkom 7. Konačnog prijedloga zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave isključen iz izračuna referentnih vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda, upitno je hoće li se, kako i koliko od naplaćenih sredstava vraćati”, stoji između ostalog u odgovoru zamjenice pročelnika za financije u Zagrebu Vjere Salopek, koja ističe kako su porezni prihodi Zagreba u zadnje tri godine kontinuirano niži. U Grad-

8 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

skom uredu ističu i “kako produženje kompenzacijskih mjera ostavlja dojam nemoći i neizravno je priznanje neuspjeha ukupne porezne reforme”. “Reforme se provode kako bi se svekoliki društveni kapaciteti osnažili a ne da se dovedu u položaj primatelja pomoći - čak i onima koji bi se poput Grada Zagreba mogli samofinancirati. Ova mjera, nerazumljivo imobilizira na razinu 2016., naglašavam, čak do 2022. godine! Nejasno je jesu li autori toga svjesni. Zanimljivo će biti pratiti tijek provedbe ove ‘zaštitne mjere’ jer se već 2017. pokazala izuzetno lošom.

lokalnoj samoupravi jasno kaže da javne usluge građanima treba što je moguće više približiti mjestu njihova stanovanja, a tko će to onda drugi biti nego sustav općina i gradova”, rekao je Turk ističući kako je sustav decentralizacije i prenošenja ovlasti sa središnje državne razine na niže ono što uvelike određuje napredak te da je ovaj novi način financiranja zaista dobar početak.

Razvijene općine bez fiskalnog izravnanja

Sustav decentralizacije i prenošenja ovlasti sa središnje državne razine na niže jest ono što uvelike određuje napredak, smatra Turk države uvijek prisutna. “Hrvatska je, nažalost, u samom vrhu visoko centraliziranih država. Gradovi su uvijek spremni prihvatiti na sebe nove obveze i više zadataka, ali jasno je da to mora biti podržano i financijskim sredstvima. Želim posebno naglasiti da Europska povelja o

Grad Zagreb je u 2017. na prihode od poreza na dohodak i prirez od 4,3 milijarde kuna, uz godišnji rast prosječnih plaća zaposlenih na području Grada od 4,6 posto u odnosu na 2014., ostvario manjak poreznih prihoda od 506,8 milijuna kuna”, naglašava Vjera Salopek i dodaje kako se očekivalo da porez na nekretnine jedinicama lokalne i područne samouprave supstituira ili barem umanji nastalu štetu - no od njega se, zbog loše pripreme, na neodređeno vrijeme moralo odustati. “Tako su jedinice lokalne i područne samouprave prepuštene sudbini koju

I u Općini Kostrena u Primorsko-goranskoj županiji ističu kako se zakonom želi postići pravednija raspodjela prihoda od poreza na dohodak i fiskalno izravnanje jedinica lokalne i regionalne samouprave te financiranje decentraliziranih funkcija. “Radi smanjenja nejednakosti fiskalnog kapaciteta općine, gradovi i županije čiji je kapacitet ostvarenih poreznih prihoda manji od referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda ostvaruju pravo na sredstva fiskalnog izravnanja. Referentna vrijednost za općine koju je izračunalo Ministarstvo financija iznosi 1925 kuna. Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda za Općinu Kostrenu je 3561 kuna. Prema tome, Općina Kostrena ne ostvaruje pravo na sredstva fiskalnoga izravnanja. Budući da je postotak poreza na dohodak koji pripada općini ostao nepromijenjen, procjenjujemo da se odredbe novog zakona neće bitno odraziti na naš proračun”, stoji u odgovoru ove općine, u kojem dodaju da bi uvođenje jedinstvenog informacijskog sustava, jačanje kapaciteta kao i mogućnost korištenja i upravljanja lokalnim resursima, označilo pravi put prema decentralizaciji i omogućilo uravnotežen razvoj na razini države.

Želim posebno naglasiti da je na ovakav način formiran porez na dohodak, kojim bi svaki stanovnik dobio minimalan dio poreza kako bi se ujednačio razvitak slabije razvijenih dijelova u odnosu na bolje razvijene. Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova

piše središnja vlast i koja najsnažnije od 2001. godine do sada u svojim rukama drži i sukno i škare. Prijedlog Grada Zagreba za promjene u financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, a kako bi se u zatečenom trenutku šteta barem djelomično sanirala, jest da je nužno nenamjenski dio smanjiti sa 77 posto na 76 posto, fiskalno izravnanje smanjiti sa 17 na 12 posto, te namjenski udio za decentralizirane funkcije povećati odnosno vratiti sa šest na 12 posto, te delimitirati stope prireza i porez na nekretnine uvesti bezuvjetno”, smatra Vjera Salopek.

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO HUP skor

Rastemo, ali nedovoljno

Kao glavne prepreke poslovanju poslodavci i dalje ističu visoke poreze i doprinose, neefikasnu javnu upravu i loše pravosuđe. Još se nismo vratili na razine BDP-a iz 2008. prije izbijanja krize što je poražavajuće za sve vlade koje su od početka krize, ali i prije nje, vodile zemlju, smatra Gordana Deranja piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr u usporedbi s tim zemljama nekonkurentno. Raspon rezultata za druge nove članice EU-a kreće se od 46 bodova u Slovačkoj do 65 u najboljoj Estoniji, pa naš skor od 36 bodova nikako nije zadovoljavajući. Najveće zaostajanje i dalje bilježimo u tri područja: previsokom opterećenju gospodarstva, latentno slabim rezultatima tržišta rada i strukturnim problemima u obrazovnom, zdravstvenom i mirovinskom sustavu.

Rast gospodarstva - u skladu s očekivanjima

83%

građana smatra da su Hrvatskoj reforme izrazito potrebne

romjene u Hrvatskoj su preslabe i prespore da bi se uhvatio priključak čak i sa zemljama Nove Europe, pokazuju rezultati najnovijeg HUP skora koji uspoređuje napredak Hrvatske u reformama u 12 ključnih područja. HUP skor za prvu polovinu 2017. pokazuje mali pozitivan pomak u odnosu na zadnje mjerenje prije šest mjeseci. Skor je povećan za tri boda i sada iznosi 36 bodova što je prvi značajniji pozitivan pomak od početka mjerenja HUP skora 2014. za 2013. godinu. Do blagog poboljšanja došlo je zbog gospodarskog oporavka i rasta zaposlenosti, smanjenja troška pokretanja novih poduzeća, smanjenja deficita proračuna i dugoročnih kamatnih stopa te oporavka kreditiranja. No usprkos blagom poboljšanju i dalje stojimo najlošije među 11 država Nove Europe. Naše je gospodarstvo, ali i društvo,

10 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

Gospodarstvo je nastavilo rasti u skladu s očekivanjima, a porezna reforma i još jedna odlična turistička sezona tome su značajno pridonijele, ističe predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja. “Jasno da će godinu obilježiti kriza u Agrokoru. Njen konačan rasplet tek očekujemo jer to ovisi o odlukama vjerovnika, ali vrijeme koje je kupio tzv. lex Agrokor itekako je dragocjeno. Ono je omogućilo Agrokorovim partnerima i dobavljačima da se restrukturiraju i preslože poslovanje, da pronađu nove partnere i načine da ublaže negativan udar Agrokora na svoje poslovanje. Gospodarstvenici su svjesni koliko je ovo bio važan i potreban potez Vlade, a vjerujem da su toga svjesni i zaposlenici Agrokora, koji su nastavili redovito primati plaće i koji i danas imaju svoja radna mjesta”, kazala je Gordana Deranja. No gospodarstvenici nisu zadovoljni ponovnim izostankom drugih reformi jer samo porezna reforma nije dovoljna za ubrzanje sadašnjih stopa rasta kojima je nemoguće nadoknaditi zaostatak za drugim članicama Europske unije. “Još uvijek se nismo vratili na razine BDP-a iz 2008. prije izbijanja krize što je

Doživljaj općeg gospodarskog stanja u zemlji u 2017. (Pitanje: Kako biste ocijenili opće stanje u gospodarstvu u 2017. godini?)

Poslovna očekivanja u 2018.: Uvjeti za poslovanje i investiranja (Pitanje: Uvjeti za

investiranje i poslovanje u 2018. godini bit će...)

62,9%

48,3% 29,3% 9,5% Jako loše (1)

30,2% 8,6%

Loše ali Osrednje donekle dobro (3) prolazno (2)

Vrlo dobro (4)

poražavajuće za sve vlade koje su od početka krize, ali i prije nje, vodile zemlju. Krug odgovornih je vrlo širok i nikako ne uključuje samo aktualnu vladu. HUP je još 2003. upozorio na potrošene ekonomske modele i nužnost promjena. Najmanje 15 godina govorimo o istom, ali se ništa ne mijenja. Rezultat toga nisu samo

Promjene u Hrvatskoj su preslabe i prespore da bi se uhvatio priključak čak i sa zemljama Nove Europe loše pozicije na rang listama konkurentnosti ili Doing Businessu. Posljedica toga je i masovan odlazak ljudi preko granice. Hrvatski građani odlaze u zemlje s razvijenom tržišnom ekonomijom i razvijenim poduzetništvom, u zemlje koje su svjesne da se stalno treba mijenjati i provoditi reforme. Nužnosti reformi svjesni su i građani. Anketa koju smo proveli pokazuje kako čak 83 posto građana smatra da su Hrvatskoj reforme izrazito potrebne”, upozorava Gordana Deranja.

Jedna od najvećih reformi rješavanje krize u Agrokoru

S njome se slaže i glavni direktor HUP-a Davor Majetić koji ističe kako će Hrvatska

4,3%

1,7%

3,4%

Izvrsno (5)

Znatno lošiji

Malo lošiji

1,7% Ostati će isti

Izvor: HUP

Malo bolji

Znatno bolji Izvor: HUP

ubrzati gospodarski rast, investicije i zapošljavanje kada se veličina i trošak državnog sektora te njegova učinkovitost u pružanju javnih usluga usklade s potrebama i realnim mogućnostima modernog, konkurentnog gospodarstva. “Od osobite je važnosti nastaviti s bržim smanjenjem deficita proračuna radi smanjenja premije rizika zemlje, cijene kapitala i stvaranja prostora za nastavak porezne reforme radi cjelovitog smanjenja opterećenja rada i kapitala kako bi se stvorili povoljniji uvjeti za privatne investicije. Veća ulaganja u obrazovanje i liberalizacija toga sektora preduvjet su stvaranja vještina i kompetencija koje će omogućiti rast životnog standarda širokog sloja građana”, zaključio je Majetić. U istraživanju poslovnih očekivanja koje provodi HUP među svojim članovima opće gospodarsko stanje u ovoj godini ocijenjeno je sa 2,69. Za sljedeću godinu poslodavci procjenjuju da će stanje u gospodarstvu ostati isto (48,3 posto) ili biti malo bolje (46,6 posto). Za uvjete poslovanja i investiranje većina ispitanika vjeruje da će ostati isti (62,9 posto), a poboljšanje predviđa tek njih trećina. Kao glavne prepreke poslovanju poslodavci i dalje ističu visoke poreze i doprinose, neefikasnu javnu upravu i loše pravosuđe. Potpredsjednica Vlade Martina Dalić poručila je kako se reforme provode. “Jedna od najvećih reformi je rješavanje krize u Agrokoru. Nakon pet godina razduživanja, od sredine ove godine krediti stanovništvu su opet počeli rasti na godišnjoj razini, a ovog rujna zabilježen je, prema podacima Hrvatske narodne banke, i rast kredita poduzećima za obrtna sredstva i investicije. Nastavit ćemo raditi na tome kako bismo i poduzetnicima i građanima olakšati život”, ističe Martina Dalić.

48,3%

poslodavaca procjenjuje da će stanje u gospodarstvu ostati isto

62,9%

ispitanika vjeruje da će uvjeti za poslovanje i investiranje ostati isti

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Mato Violić Matuško, vlasnik i direktor Matuško vina

Da je trebalo, vjerojatno bismo se pozicionirali u svijetu Zahvaljujući turizmu imamo veliku potrošnju vina na svome tržištu. Tu su, dakako, i zemlje iz okruženja gdje imamo vjerne kupce, a polako se pozicioniramo i na tržištu EU-a. Ipak, svi mi vinari, bez obzira iz kojeg kraja Hrvatske dolazimo, moramo biti zahvalni turizmu

M U novom dijelu podruma koji smo uredili za svoja bijela vina stavili smo staklene vitrine i spremnike, dok smo jedan podrumski prolaz s obje strane opremili amforama. Tu se nalazi stotinu tzv. grčkih amfora različite zapremnine od 18 do 35 litara.

ato Violić Matuško, vlasnik i direktor Matuško vina, ovogodišnji je pobjednik Sabatine u kategoriji Plavac mali, najpoznatijeg dalmatinskog vina koji je kažu i najpotentnija hrvatska vinska sorta. Stoga će Violić, na inicijativu europarlamentarke Marijane Petir, biti gost Europskog parlamenta. S Violićem smo razgovarali o investicijama, o reguliranju vinarskog sektora, pozicioniranju hrvatskih vina u svijetu te, naravno, o vinskom turizmu čiji je Matuško jedan od pionira.

n Jeste li dovršili investiciju u podrumu?

- Da, dovršili smo investiciju i zaokružili podrum, koji sada ima nešto više od 2000 metara četvornih korisnog prostora ispod zemlje, tako da gost koji uđe i napravi čitav krug kroz podrum, opet izađe na istom mjestu na kojem je ušao. Naravno, mi mu organiziramo i degustaciju. Trenutačno u podrumu imamo više od 800 barrique bačava kao i najmoderniju opremu za proizvodnju vina, a imamo i banku vina i arhiv.

n Što ste konkretno napravili?

- U novom dijelu podruma koji smo uredili za naša bijela vina stavili smo staklene vitrine i spremnike, dok smo jedan podrumski prolaz s obje strane opremili amforama. Tu se nalazi stotinu tzv. grčkih amfora različite zapremnine od 18 do 35 litara. Dio podruma smo opremili s hlađenjem i ostalom opremom.

12 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

n Gdje ste kupili te amfore? - One su izrađene, odnosno glina je pečena kod jednog proizvođača amfora u Bosni i Hercegovini. Pokušao sam to naručiti u Hrvatskoj, ali nisam mogao pronaći nikoga da mi ih tako kvalitetno izradi. Te su amfore parafinirane pčelinjim voskom, što je najstariji način kojim se osiguravao transport vina, ali i ostalih tekućina. U njima odležava dingač, a kupac ih može kupiti zajedno s vinom. Amfore imaju deklaraciju, a vino u njima je zaštićeno. n Imate li planove s tim projektom? - Iako je ovaj projekt s amforama u začetku, imamo i planove i ambicije s njim. Uvjeren sam da će to biti uspješna priča. n A što je s ulaganjima i podizanjem novih nasada? - Kad je riječ o opremi i podrumu, u tom smo dijelu, ulažući sva slobodna sredstva svake godine od 1997. kada smo započeli, zaokružili projekt. n Koji je omjer crnih i bijelih vina u vašoj ponudi? - Oko 70 posto naše proizvodnje su crvena vina. No razvijamo i proizvodnju bijelih vina koja je već sada oko 70.000 litara godišnje. Dakako da ćemo dodatno povećavati proizvodnju pošipa, chardonnayja, rukatca..., a nastavit ćemo sa sadnjom i podizanjem novih vinograda i u narednim godinama.

Govoriti da smo vinska zemlja ili da smo prepoznatljivi po vinu još nije moguće

Pelješac je nezaobilazna destinacija turistima koji vole vino Matuško vina su jedan od pionira vinskog turizma. Ugrožava li vas činjenica da sada veliki broj peljeških vinara turiste prima u podrum? - Ne, upravo je suprotno. Što nas je više, to smo jači i pojedinačno. Nikada vas tuđi rad ne može ugroziti. Kada sam sam primao turiste u podrume, bilo mi je puno teže

nego danas. Ipak, nisam bio sam u vinarskoj priči jer je Pelješac vinarski kraj. Spletom okolnosti, nismo svi imali nekada moderne podrume, ali nas je danas na Pelješcu jako puno. Matuško vina svake godine imaju rast ulazaka turista u podrum. A Pelješac je nezaobilazna destinacija turistima koji vole vino.

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU n Ima li interesa za nastavkom izvoza na to tržište? - Da, već je sklopljen dogovor o izvozu još jedne slične količine Royal Dingača koja bi trebala biti realizirana u siječnju. n Je li teško izvoziti u Kinu? - Jednako je izvoziti kao i u sve tzv. treće zemlje. Puno je papirologije, ali kada kupac hoće vaš proizvod, izvoz se realizira. Kada dobiješ dozvolu za izvoz, onda nemaš problema. n Pratite li nove informacije o zakonu o vinu?

- Da budem iskren, od svih silnih pravila i propisa ne mogu više pratiti što se događa. Što se

Oko 70 posto naše proizvodnje su crvena vina. No razvijamo i proizvodnju bijelih vina

Početkom godine izvezli smo u Kinu 8000 boca Royal Dingača po cijeni od 33 eura po boci, što je veliki uspjeh jer vino skuplje od 30 eura u svijetu može proizvesti vrlo malo proizvođača vina.

n Prije nekoliko godina ste kupili vinograd u Iloku. Jeste li zadovoljni? - Da, kupio sam vinograd površine od oko pet hektara. Iz njega dobivam odličnu graševinu i traminac. Zadovoljan sam i smatram to odličnim poslovnim potezom. Od toga grožđa radit ću kupažu. n Jedan ste od pionira vinskog turizma. Kako ocjenjujete ovogodišnju sezona? - Ovo je jako, jako dobra turistička sezona, a mi smo imali više od 60.000 organiziranih dolazaka turista u naš podrum na degustacije. Radimo s velikim brojem agencija, a sve nam više dolaze i individualci i manje grupe. Sada, kada smo potpuno dovršili i zaokružili investiciju u podrum, očekujemo još više dolazaka.

n Bilježite i jedan uspješan izvoz u Kinu. Jeste li zadovoljni njime? - Da, početkom godine izvezli smo u Kinu 8000 boca Royal Dingača po cijeni od 33 eura po boci, što je veliki uspjeh jer vino skuplje od 30 eura u svijetu može proizvesti vrlo malo proizvođača vina. Riječ je o proizvođačkoj izlaznoj cijeni koja u restoranima kasnije dosegne nekoliko puta veću cijenu. To je, inače, gornji visoki rang svjetskih cijena vina. Povratne reakcije na kvalitetu tog vina su jako dobre. Budući da je to skupo vino, samim time je naš uspjeh veći i značajniji.

14 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

tiče zakona o vinu, mogu reći da je onaj iz 1974. godine bio najbolji. U njemu je bilo jednostavno naznačeno da se vino dobiva iz grožđa plemenite loze i tu je sve rečeno. Nije bilo ni posebnih brojnih pravilnika niti silnih kontrola.

n Kako to mislite da je time sve rečeno?

- Zato što danas imamo ogroman broj kontrola vina koje ničemu ne služe. Tu bi trebalo pojednostaviti situaciju jer danas imate satelitske snimke, imate obvezu prijaviti proizvodnju vina. Ako se u što sumnja, treba uzeti bocu vina i odnijeti je na analizu te utvrditi odgovara li ona onome što piše. Potrebno je ukinuti i markice i ocjenjivanja vina na ovaj način kako se danas radi.

n Zašto su ovakve analize vina smetnja vinarima? - Zato što ta procedura traje predugo. Osim toga, kemijskom analizom može se ustvrditi je li vino zdravstveno ispravno, a sve ostalo treba pustiti vinaru i tržištu. Možda karikiram, ali ako vinar procijeni da ima kupce za mutno vino koje je zdravstveno ispravno, onda mu nitko ne može zabraniti da ga takvoga i plasira na tržište. Svaki proizvođač mora znati kako će plasirati svoje vino na tržište. Ako je vino prošlo kemijsku analizu i ako je napravljeno od grožđa iz onog vinograda koji je i naznačen na deklaraciji, onda nema razloga da ga njegov

vlasnik ne prodaje. Danas postoje različite tehnologije i imamo filtrirana i nefiltrirana vina. Po struci i po regulativi koju danas imamo ni jedno biovino ne bi moglo proći ocjenu Zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo. Znači, treba ostaviti kemijsku analizu ispravnosti te još utvrditi odgovara li deklaracija stvarnom stanju. I to je to.

n Kakva je bila berba?

- Na području Pelješca imali smo jako kvalitetnu berbu. Iako su količine bile manje, kvaliteta je izuzetna, tako da će idućih godina biti odličnih vina s oznakom berbe 2017. Mi imamo široku bazu svojih kooperanata-proizvođača grožđa, tako da nismo uskraćeni u količini, unatoč količinski lošijoj berbi. Imat ćemo znatno veću količinu bijelih vina, dok ćemo, kad je riječ o crnima, imati nešto više vrhunskih vina. U ostalim kategorijama količina je otprilike na razini prošlogodišnje.

n Gdje je Hrvatska kao vinska zemlja?

- Osim što smo turistička, mi smo i vinska destinacija. Turisti znaju i poznaju naša vina. Mi vinari se, doduše, polako probijamo na neka tržišta, ali govoriti da smo vinska zemlja ili da

smo prepoznatljivi po vinu, još nije moguće. Primjerice, naši vinari koji izvoze u SAD imaju ili naziv tvrtki posredstvom kojih izvoze ili naziv vina na engleskom jeziku. Znači, nema vina s obilježjem našeg područja. Što se tiče svijeta, mislim da još uvijek sramežljivo i sporo napredujemo.

n Kako se onda pozicionirati na tržištu?

- Kad je riječ o cijelom svijetu, to nam i nije toliko neophodno. Da nam je bilo potrebno, vjerojatno bi se znalo za nas. Zahvaljujući turizmu imamo veliku potrošnju vina na svome tržištu. Tu su, naravno, i zemlje iz okruženja gdje imamo vjerne kupce, a polako se pozicioniramo i na tržištu EU-a. Ipak, svi mi vinari, bez obzira iz kojeg kraja Hrvatske dolazimo, moramo biti zahvalni turizmu.

n U kojoj kategoriji vina Hrvatska ima problema? - Kad je riječ o vrhunskoj varijanti, moje je mišljenje da smo se tu odlično pozicionirali na domaćem tržištu i da nas naši gosti jako cijene. Ono u čemu se moramo bolje pozicionirati i razviti svakako je srednja kvalitetna kategorija jer je tu pojačan pritisak uvoznih vina. Mi gotovo da više i nemamo vina loše kategorije.

n Jeste li radili s Konzumom?

- Da, radio sam do unazad pet-šest godina i prestao. Nakon toga je moje vino bilo na policama tog lanca, ali posredstvom distributera. Tamo sam plasirao vina srednje kvalitetne kategorije. O razdoblju kada smo radili s Konzumom, a radili smo sedam-osam godina, mogu reći da je ugovorno plaćanje bilo na 170 dana odgode i da mi Konzum nikada nije direktno platio. Naplaćivao sam se posredstvom faktoring društava koja su uzimala proviziju od četiri posto plus PDV. A kada bi Konzumu aktivirali zadužnicu, uspjeli bismo se naplatili, ali bi naša roba nakon toga bila uklonjena s polica.

n Predsjednik ste udruge Vinski puti Pelje-

Na području Pelješca imali smo jako kvalitetnu berbu grožđa. Iako su količine bile manje, kvaliteta je izuzetna

Kad je riječ o vrhunskoj varijanti, moje je mišljenje da smo se tu odlično pozicionirali na domaćem tržištu i da nas naši gosti jako cijene. Ono u čemu se moramo bolje pozicionirati i razviti svakako je srednja kvalitetna kategorija jer je tu pojačan pritisak uvoznih vina.

šac. Jeste li zadovoljni kako se razvija vaša manifestacija Dani otvorenih podruma? - Tu je manifestaciju pokrenulo nas nekoliko i to volonterski, a i danas je volonterska. Međutim, nakon 11 godina izrasla je u jednu od najljepših vinskih manifestacija u Dalmaciji. Jedna je od najboljih vinarskih zabava u Hrvatskoj. Ne možemo reći da je najzabavnija u Hrvatskoj jer su jednako zabavne i Jastrebarske vinske noći, Martinja, Vincelova, Vinkova...

n Imate li pomoć sa strane?

- Nemamo. Počelo je nas nekoliko, a ubrzo su se priključivali mladi pelješki vinari i sve nas je više koji otvaramo podrume toga dana. 11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 15

PV ANALIZA Vinogradarstvo i vinarstvo

Doned paliudr O

vogodišnja berba grožđa svakako nije išla na ruku hrvatskim vinarima jer su kasni proljetni mraz i dugotrajna suša gotovo u čitavoj Hrvatskoj, kao i tuča u nekim vinogorjima, rezultirali količinski znatno lošijom berbom, a u nekim vinogradima nije ni bilo uroda. To će rezultirati time da će u narednoj turističkoj sezoni nedostajati nekih vina. Nekoliko zadnjih po količini lošijih berbi grožđa, praćenih rastom turizma i odličnim turističkim rezultatima, u drugi plan je stavilo neke donedavne prioritete u vinarskom sektoru - izlazak na inozemno tržište i bolje pozicioniranje hrvatskih vina u svijetu. Dakako, sve je to trebalo biti popraćeno brendiranjem Hrvatske kao vinske zemlje. No zbog ulaska novih vlasnika u velike vinarije koje su donedavno bile u velikim problemima i nisu imale posebne ambicije, raspletanja situacije s Agrokorom i stalnog rasta kvalitete manjih i srednjih proizvođača vina, može se očekivati da će ti ciljevi opet izbiti u prvi plan. Naravno, to bi trebalo pratiti nekoliko boljih i izdašnijih berbi. U svakom slučaju, na ruku vinarima ide rast turističkih pokazatelja i podizanje kvalitete u turizmu. Stupanj samodostatnosti proizvodnje grožđa u Hrvatskoj je oko 95 posto što je svakako značajan podatak. Pred hrvatskim vinarima je očito neko novo i zahtjevno razdoblje.

Raste broj vinara

Prema podacima koje je obradila Financijska agencija te promatraju li se rezultati poslovanja poduzetnika u djelatnosti proizvodnje vina od 2012. do 2016. godine, može se zaključiti da broj vinara raste. Lani je za trećinu bio veći u odnosu na 2012. godinu, dok se broj zaposlenih u tom razdoblju smanjio za 225, sa 1509 na 1284. Osnovni razlog toga je smanjenje broja zaposlenih u Dalmacijavinu nad kojim je 2012. godine otvoren stečaj, što je rezultiralo smanjenjem broja zaposlenih sa 231 na 31. Podsjetimo, ovo su podaci Fine, a Dalmacijavino je preuzela tvrtka Oštrc koja ima velike planove u narednom razdoblju uključujući i povećanje broja zaposlenih. 16 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

davni prioriteti drugi plan Nekoliko zadnjih po količini lošijih berbi grožđa, praćenih rastom turizma i odličnim turističkim rezultatima, u drugi plan je stavilo izlazak na inozemno tržište i bolje pozicioniranje hrvatskih vina u svijetu što je trebalo pratiti brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr Ukupan prihod je, pak, lani bio veći u odnosu na 2012. godinu i to za 26,5 posto. U 2013. i 2014. godini prihod je rastao, a 2015. godine ostvaren je manji prihod u odnosu na 2014. godinu, za oko 110 milijuna kuna što je pad oko 15 posto, a onda je 2016. godine porastao za više od 111,6 milijuna kuna što je rast od 18 posto. Osim 2014. godine kada su vinari ostvarili dobit oko 42,6 milijuna kuna, u preostale četiri godine poslovali su s neto gubitkom. Najveći konsolidirani gubitak, prema Fininim podaci-

Stupanj samodostatnosti proizvodnje grožđa u Hrvatskoj je oko 95 posto ma, ostvaren je 2012. godine od 77,6 milijuna kuna, a najmanji u 2016. godini u iznosu od 3,6 milijuna kuna, što je smanjenje od 95 posto. No ti rezultati ne odražavaju pravu sliku stanja. Na njih se najviše odrazilo poslovanje nekoliko poduzetnika, među kojima su Dalmacijavino koje je 2012. godine ostvarilo gubitak razdoblja od 23,8 milijuna kuna, 2013. od 27,2 milijuna kuna, a 2015. od 23,4 milijuna kuna te dva srednje velika poduzetnika, Imota koja je 2012. godine ostvarila gubitak razdoblja u iznosu od 21,8 milijuna kuna te Istravino gdje je u 2012. godini ostvaren gubitak razdoblja u iznosu od 21,7 milijuna kuna. Imota je, napomenimo, ove godine potpuno prestala poslovati. U tom istom razdoblju poduzetnici koji se bave uzgojem grožđa oscilirali su u broju i

također su smanjili broj zaposlenih, za 16 posto, a ukupne prihode za 26 posto. Ovaj je skup poduzetnika, prema podacima i analizi Fine, od 2013. do 2015. poslovao s gubitkom s time da je najveći gubitak ostvaren 2013. godine i iznosio je 18,1 milijun kuna, dok je najveća konsolidirana dobit ostvarena 2012. godine, 14,8 milijuna kuna, dok je 2016. iznosila nešto više od 0,7 milijuna kuna. Ako promatramo njihov izvoz, može se zaključiti da se on smanjio sa 55,3 na 12,9 milijuna kuna ili za 77 posto. Uvoz je porastao sa 0,85 na 9,5 milijuna kuna što je rast od 77 posto. Nasuprot tome, proizvođači vina su povećali izvoz za 9,4 posto i smanjili uvoz za 72,6 posto tako da je trgovinski saldo bio pozitivan i u 2016. godini iznosio 12,3 milijuna kuna.

Loša berba, grožđe kvalitetno

Prema podacima koje je nedavno, analizirajući ovogodišnju berbu, iznijela Višnja Šimunović iz Savjetodavne službe, ove godine je ona, kad je riječ o količinama, osjetno manja nego prošle godine koja je isto tako bila lošija po urodu. “Kad je riječ o vinu i njegovoj kvaliteti, to ćemo još vidjeti, jer to ne ovisi samo o kvaliteti grožđa nego i o radu vinara. Dakle, urod je između 30 i 50 posto lošiji nego prošle godine. Na to je utjecao kasni proljetni mraz, a u nekoliko navrata i tuča u pojedinim vinogradima. Naravno, tu je i velika suša tijekom čitavog ljeta. Ipak, može se reći da je kvaliteta grožđa na izuzetnoj razini”, ocijenila je Višnja Šimunović. Predsjednik udruge Graševina Croatica Vlado Krauthaker procjenjuje da je u Kutjevačkom vinogorju urod podbacio za otprilike četvrtinu. “Još nismo prikupili neke podatke, ali urod je manji nego prosječnih godina. Grožđe je, s druge strane, bilo jako zdravo i kvalitetno. Berba je bila ranija nego obično, a očekujemo da će vina ove godine biti vrhunske

Iz Vinske omotnice godišnje je na raspolaganju otprilike oko 10 milijuna eura. Predviđene su tri su mjere, a natječaji se za svaku mjeru mogu objavljivati skupa ili pojedinačno. Sredstva se mogu dobiti za opremanje, izgradnju, restrukturiranje vinograda i za promociju.

Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra poljoprivrede

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA

Razlog zašto zakon o vinu još nije donesen vjerojatno leži u činjenici što bi njegovim donošenjem bili ukinuti pojedini monopoli na našem tržištu.

Država bi dobila na teret neke institucije koje sada žive na teret vinogradara i vinara. Ivica Kovačević, predsjednik udruge Vina Dalmacije

kvalitete”, kaže Krauthaker. Vlasnik Erdutskih vinograda Josip Pavić kaže da je urod u edrutskom vinogorju bio pet do sedam posto lošiji, ali je kvaliteta izuzetna. Na području Iloka, prema riječima Zlatka Bošnjaka, suvlasnika vinarije Trs, ova godina je bila i po količini i po kvaliteti odlična. Silvijo Šimon, rukovoditelj Odjela za vinogradarstvo u Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo, istaknuo je da je utjecaj klimatskih promjena na vinogradarstvo i vinarstvo vidljiv, što je ove godine utjecalo na smanjeni urod vinograda u Europskoj uniji za oko 20 posto. Na tržištu će, dakle, biti manje vina iz europskih vinograda. Šimon je rekao da je Hrvatska relativno mala, ima udio od oko 0,4 posto kad je riječ o svjetskoj proizvodnji vina. “Proizvedemo oko 50 milijuna litara vina godišnje. To se ne čini tako puno, ali Hrvatska je ipak vinska zemlja. Hrvatska svojom proizvodnjom podmiruje oko 82 do 85 posto svojih potreba za vinom. Znači, kod nas se konzumira više vina nego što se proizvede. Službeno prijavljene zalihe vina su otprilike na razini jednogodišnje proizvodnje. Unatoč tome, na našem tržištu nedostaje domaćih vina, a nedostatak se nadoknađuje uvozom koji je olakšan pristupom Hrvatske u EU. No time je na EU tržište olakšan i plasman naših vina. Bilo koji hrvatski vinar može svoje vino prodati u EU iako, donekle, imamo problema s visokom cijenom naših vina i malim količinama”, kaže Šimon. Šimon važnim smatra i to što je u Hrvatskoj na popisu od 15 najrasprostranjenijih sorti vinove loze čak osam njih autohtono. Hrvatska,

Usitnjenost površina - jedan od većih problema Usitnjenost vinogradarskih površina i nadalje je jedan od većih problema. Najveći dio proizvođača, čak 84 posto njih, ima vinograde površine do jedan hektar, njih 15 posto je s vinogradima od jedan do pet hektara, a tek ih je jedan posto s površinom vinograda većom od pet hektara. Proizvodnja grožđa u Hrvatskoj je posebno značajna za mala i srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva, no ona oscilira ovisno o godini. U 2004. godini proizvedeno je 164.000 tona grožđa da bi u 2010. godini bilo proizvedeno 208.000 tona, a 2013. godine oko 245.000 tona. Oko 40 posto vinograda u kontinentalnom dijelu staro je do 25 godina, a čak 70 posto vinograda u primorskoj Hrvatskoj staro je više od 25 godina tako da je upitna njihova rentabilnost. Veliki potencijal daljnjeg razvoja je postojanje čak 130 autohtonih sorti koje danas nemaju posebnog gospodarskog značaja.

18 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

znači, ima veliki potencijal ali je problem usitnjenost parcela.

U iščekivanju zakona o vinu

S obzirom na niz problema koji opterećuju domaći vinski sektor, vinari s nestrpljenjem očekuju donošenje zakona o vinu, no na protekloj Sabatini pomoćnik ministra poljoprivrede Krešimir Ivančić je kazao kako se njegovo donošenje očekuje u trećem kvartalu 2018. godine.

U svakom slučaju, na ruku vinarima ide rast turističkih pokazatelja i podizanje kvalitete u turizmu Ivančić je tom prigodom napomenuo kako je problem loše iskoristivosti sredstava iz Vinske omotnice, oko 11 posto, detektiran. “Mi ga pokušavamo riješiti na sličan način kao što smo rješavali Program ruralnog razvoja. Ono što otežava situaciju su financijska pravila. Neka rješenja smo našli, a jedno od njih je da se natječaji objavljuju ranije. Iz Vinske omotnice godišnje je na raspolaganju otprilike oko 10 milijuna eura. Predviđene su tri mjere, a natječaji se za svaku mjeru mogu objavljivati skupa ili pojedinačno. Sredstva se mogu dobiti za opremanje, izgradnju, restrukturiranje vinograda i za promociju. Uspjeh je izostao na svim poljima, ali sam siguran da će se situacija poboljšati”, istaknuo je Ivančić. Predsjednik udruge Vina Dalmacije Ivica Kovačević, inače direktor tvrtke Jako vino, smatra da su razlozi što se taj zakon ne donosi već pet godina, otkako je započela inicijativa, nelogični i neprihvatljivi. “Mi se moramo uskladiti sa zakonodavstvom u EU. Naravno da se taj zakon uopće ne mora donijeti, ali ako se želi naglasiti važnost vinarskog sektora, onda ga se treba donijeti. Razlog zašto taj zakon još nije donesen vjerojatno leži u činjenici što bi njegovim donošenjem bili ukinuti pojedini monopoli na našem tržištu. Država bi dobila na teret neke institucije koje sada žive na teret vinogradara i vinara. Zašto viški vinar mora slati svoje vino u Zagreb da bi dobio dozvolu za puštanje u promet? To mogu napraviti i lokalni laboratoriji koji dobiju ovlasti i koji se mogu kvalitetom i cijenom boriti na tržištu”, smatra Kovačević.

Osnovni financijski podaci poslovanja poduzetnika u djelatnosti NKD 11.02 u 2016. godini (iznosi u tisućama kuna,

Razlike u statistici

prosječne plaće u kunama) Opis

NKD 11.02 Proizvodnja vina od grožđa 2015.

2016. 231

Broj dobitaša

134

150

111,9

Broj gubitaša

108,0

Broj poduzetnika

Index

Broj zaposlenih

1.421

1.284

90,4

Ukupni prihodi

620.408

729.351

117,6

Ukupni rashodi

675.930

726.390

107,5 139,9

Dobit prije oporezivanja

32.302

45.194

Gubitak prije oporezivanja

87.824

42.234

48,1

Porez na dobit

5.953

6.596

110,8

Dobit razdoblja

26.351

38.603

146,5

Gubitak razdoblja

87.826

42.239

48,1

-61.475

-3.635

5,9

Izvoz

18.953

20.081

105,9

Uvoz

6.251

7.775

124,4

Trgovinski saldo

12.702

12.306

96,9

Bruto investicije samo u novu dugotrajnu imovinu

12.780

12.624

98,8

4.375

4.456

101,8

Konsolidirani financijski rezultat – dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2016. godinu

Rang lista TOP pet poduzetnika po ukupnom prihodu u 2016. godini, u djelatnosti NKD 11.02 (iznosi u tisućama kuna) R. br.

Naziv i mjesto

1. AGROLAGUNA d.d., Poreč 2. DALMACIJAVINO d.d. u stečaju Split 3. ĐAKOVAČKA VINA d.d. Mandićevac 4. VINOPLOD VINARIJA d.d. Šibenik 5. ZLATAN OTOK d.o.o. Hvar Ukupno top pet poduzetnika po UP u djelatnosti 11.02

Ukupni prihod Udio u NKD 11.02 2015. 2016. 2015. 2016. 113.934 125.520 18,4% 17,2% 46.473 115.004 7,5% 15,8% 33.315 30.626 5,4% 4,2% 34.825 30.591 5,6% 4,2% 16.754 22.097 2,7% 3,0% 245.300

323.837

39,5%

44,4%

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2016. godinu

Rang lista TOP pet poduzetnika po dobiti razdoblja u 2016. godini, u djelatnosti NKD 11.02 (iznosi u tisućama kuna) R. br.

Naziv i mjesto

1. PLANČIĆ d.o.o. , Vrbanj 2. “KOZLOVIĆ” vl. Gianfranco K., Buje 3. TERRA VINO d.o.o. , Zagreb 4. ATC d.o.o., Umag 5. DE GEORGIIS d.o.o., Zadar Ukupno top pet poduzetnika po dobiti razdoblja u djelat. 11.02

Dobit razdoblja Udio u NKD 11.02 2015. 2016. 2015. 2016. 0 5.530 0,0% 14,3% 2.859 3.999 10,9% 10,4% 0 3.578 0,0% 9,3% 2.127 1.870 8,1% 4,8% 0 1.691 0,0% 4,4% 4.987

16.669

18,9%

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2016. godinu

43,2%

Svaki vinogradar koji ima više od 150 loza mora se prijaviti u registar Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Podaci o površinama vinograda u Hrvatskoj su različiti i neujednačeni; variraju čak u tisućama hektara. Razlikuju se podaci Državnog zavoda za statistiku i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Satelitske snimke, pak, pokazuju nešto treće. Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije, kaže da je velika razlika u statistici i kad je riječ o proizvodnji vina. “Negdje se dođe do podatka da proizvedemo 1,2 milijuna hektolitara vina, a na tržištu je registrirana polovina tog prometa. Zato treba vidjeti gdje je tih oko 600.000 hektolitara. Turisti mogu i prema raznolikosti i kvaliteti vina otkrivati Hrvatsku kao zemlju koja u turizmu ima ponudu visokokvalitetnih vina”, kaže Ljubenkov Što se tiče izlaska na inozemno tržište, Kovačević ističe da se veći pomak može napraviti zajedničkim nastupom. “Rezultati koje imamo u inozemstvu najviše su posljedica individualnih inicijativa pojedinih vinara. Imamo i određene rezultate od zajedničkih nastupa, ali nema ih dovoljno. Možda je naš problem to što su naša vina prilično skupa. Zato neki od naših vinara nastupaju na takvim tržištima i tamo pokušavaju tražiti takve kupce. To, međutim, stvara problem nedovoljne prepoznatosti jer je to uzak krug potrošača. Rješenje svakako treba biti kombinacija velikih proizvođača koji imaju cjenovno prihvatljiva vina i koji se pozicioniraju prema širem sloju potrošača te, s druge strane, manjih proizvođača koji imaju skuplja vina, ali se pozicioniraju nečim što opravdava takvu cijenu - najčešće nekom posebnošću i kvalitetom”, smatra Kovačević. Predsjednik Vinistre Nikola Benvenuti kaže da bi strategija razvoja istarskog vinarstva 2017.-2030. godine, na kojoj ova udruga radi, trebala biti dovršena početkom iduće godine. “Istarski vinari i njihova vina dobro kotiraju i na hrvatskom i na inozemnom tržištu. Stalno se podiže kvaliteta i naši vinari su dobro pozicionirani. Izvoz također raste svake godine. Ovogodišnja berba je bila manja, pa je iduće godine moguća i korekcija cijena vina. A što se tiče zakona o vinu, očekujemo njegovo donošenje jer bi se njime proizvođačima neke stvari pojednostavile”, pojašnjava Nikola Benvenuti.

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 19

S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade

Minimalna plaća raste za 131 kunu Kao kompenzacijsku mjeru poslodavcima Vlada predlaže da se na minimalnu plaću stopa zdravstvenog doprinosa smanji za 50 posto uz uvjet da poslodavac minimalnu plaću isplaćuje najmanje 12 mjeseci

V Hrvatski zavod za zapošljavanje će u sljedeća četiri mjeseca provesti intenzivnu kampanju nuđenja poslova hrvatskim građanima kako bi ih zaposlili prije aktivacije ovih kvota. Marko Pavić, ministar rada i mirovinskoga sustava

lada je na svojoj prošlotjednoj sjednici u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o minimalnoj plaći te je donesena Uredba o visini minimalne plaće, koja se povećava za pet posto, odnosno za 131 kunu neto, te će od iduće godine minimalna plaća biti 42,9 posto prosječne plaće. “Idemo ‘in favorem’ radnika i poslodavaca, nastojimo potaknuti veća primanja kod najugroženijih i posebno poslati poruku u ovim industrijama gdje veći broj ljudi prima minimalnu plaću kao što su tekstilna, metaloprerađivačka i drvna. Mislim da cjelovitost mjera odražava na koji smo način pristupili ovom pitanju i tako ćemo ga nastaviti rješavati u cijelom mandatu”, rekao je premijer Andrej Plenković. U bruto iznosu minimalna plaća će se od iduće godine povećati sa 3276 kuna na 3439,80 kuna, što je 2752 kune neto, a troškovi poslodavca smanjit će se sa 3839,47 kuna na 3735,62 kune. Naime, kao kompenzacijsku mjeru poslodavcima Vlada predlaže da se na minimalnu plaću stopa zdravstvenog doprinosa smanji za 50 posto pa će tako njihova davanja na minimalnu plaću biti manja za 103,85 kuna mjesečno, a uvjet je da poslodavac minimalnu plaću isplaćuje najmanje 12 mjeseci. “Predlaže se i izmjena odredbe kojom se definira minimalna plaća na način da se jasno propiše da u minimalnu plaću ne ulaze povećanja za prekovremeni i noćni rad, rad nedjeljom i blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi”, rekao je ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić koji je naglasio kako je ovaj paket mjera rezultat socijalnog dijaloga. Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je kako se izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak, koja stupa na snagu od početka iduće godine, pomaže poslodavcima u turističkom sektoru jer

20 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

će za stalne sezonske radnike biti neoporeziv trošak za topli obrok, smještaj i napitke. “Od početka iduće godine povisuje se i iznos neoporezivog dara u naravi sa 400 na 600 kuna,

U bruto iznosu minimalna plaća će se od iduće godine povećati sa 3276 kuna na 3439,80 kuna koji se nije mijenjao od 1995. godine. Mijenja se tretman različitih toplih ili hladnih napitaka koje poslodavac o svom trošku tijekom radnog vremena nudi svojim zaposlenicima, njihov tretman neće biti kao dohodak, nego će biti u potpunosti neoporeziv”, rekao je ministar Marić.

Povećane kvote za strane radnike

Utvrđene su nove, povećane kvote za zapošljavanje osoba iz trećih zemalja. Iako je prijedlog bio 29.000 radnih dozvola za strance u idućoj godini, Vlada je odlučila kako će se u idućoj godini moći izdati ukupno 31.000 radnih dozvola strancima, odnosno 22.000 više novih dozvola, a 9000 je produženje postojećih. Od 22.000 novih dozvola, njih 17.495 odnosi se na stalno zapošljavanje, na sezonski rad 4225 dozvola, a na turizam i ugostiteljstvo njih 3715, i to samo na sezonski rad do šest mjeseci. Kod stalnog zapošljavanja najviše dozvola bit će izdano za građevinski sektor, njih 11.270, a prvi put izdat će se 300 dozvola za IT sektor. Povećanje radnih dozvola ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić opravdao je potrebama za radnicima kako se ne bi ugrozio započeti investicijski ciklus zbog

Vlada je odlučila kako će se u idućoj godini moći izdati ukupno 31.000 radnih dozvola strancima Konačni prijedlog zakona o akvakulturi

Strateška važnost akvakulture

Vlada je u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog zakona o akvakulturi kojim se osigurava provedba Uredbe Vijeća (EZ) o korištenju stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi, uređuje se provedba zajedničke ribarstvene politike EU-a u dijelu koji se odnosi na akvakulturu, utvrđuju se nacionalni ciljevi razvoja akvakulture, načini i uvjeti obavljanja te djelatnosti, uređenje tržišta, nazor i kontrola. Zakonom se utvrđuju i ciljevi razvoja akvakulture - unapređenje konkurentnosti akvakulture, njene održivosti u gospodarskom smislu te povećanje ukupne proizvodnje u akvakulturi uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti”, rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić koji je istaknuo kako ovim zakonom akvakultura dobiva stratešku važnost u domaćem gospodarstvu.

nedostatka radne snage. “Cilj je Vlade prvenstveno aktivirati domaću radnu snagu. Tako da će Hrvatski zavod za zapošljavanje u sljedeća četiri mjeseca provesti intenzivnu kampanju nuđenja poslova hrvatskim građanima kako bi ih zaposlili prije aktivacije ovih kvota i kako bi stvarno razbistrili tko je stvarno nezaposlen, a tko ne”, rekao je ministar Pavić.

Veća konkurentnost usluga u turizmu

Vlada je prihvatila Konačni prijedlog zakona o pružanju usluga u turizmu, kojim se uz ostalo uređuju načini pružanja usluga turističkih agencija, vodiča, voditelja putovanja, animatora..., kao i usluga u posebnim oblicima turizma, od nautike, zdravstvenog i kongresnog turizma do turizma na poljoprivrednim gospodarstvima. “Smanjuju se i administrativne prepreke, iznosi prekršajnih kazni, a uvodi se i mogućnost da se bez kažnjavanja riješe problemi i nedostaci utvrđeni inspekcijskim nadzorom. Uređuje se i pružanje usluga turističkih vodiča na povremenoj bazi iz Europske unije i Švicarske u Hrvatskoj, a propisuju se i načini pružanja usluga zdravstvenog turizma, čime bi u prvoj fazi moglo doći do oko 300 milijuna eura investicija i zapošljavanja oko 2000 ljudi”, rekao je ministar turizma Gari Cappelli. 11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO Uručene nagrade Večernjeg lista i Poslovnog dnevni

Gospodarstvenici godine Mate Rimac i Željko Kukurin Gospodarski događaj po ocjeni sručnog žirija je donošenje i provedba lex Agrokora, a prema mišljenju čitatelja to je gradnja Pelješkog mosta. U sklopu projekta Poslovni uzlet proglašeni su najbolji mali i srednji poduzetnici u 2017. piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Mate Rimac

Željko Kukurin

ečernji list i Poslovni dnevnik uručili su prošloga tjedna poslovne nagrade Gospodarstvenik i Gospodarski događaj godine te priznanja najboljim malim i srednjim poduzetnicima u sklopu projekta Poslovni uzlet. Prema odluci stručnog žirija sastavljenog od vodećih hrvatskih novinara i urednika koji prate gospodarstvo, kao i predstavnika stručne i znanstvene javnosti, Gospodarstvenikom godine je proglašen Mate Rimac, dok je Gospodarski događaj 2017. - donošenje i provedba Zakona o izvanrednoj upravi (lex Agrokor). Čitatelji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika pak odabrali su nešto drugačije. Točnije, imenovali su Željka Kukurina iz Valamar Riviere Gospodarstvenikom godine, a odobrenje sredstava EU-a za Pelješki most odnijelo je titulu za najbolji Gospodarski događaj godine. Andrej Plenković, predsjednik Vlade, istaknuo je kako je “2017. jedna od najizazovnijih godina nakon hrvatske neovisnosti. Vlada je u tom kontekstu imala kontinuirani i stalan cilj - provoditi program i načela za koja smo se zalagali u izbornoj kampanji i pretočili ih u pro-

Turizam je pokretač drugih grana kao što su građevinarstvo, poljoprivreda, trgovina i IT, smatra Kukurin gram rada Vlade i Nacionalni program reformi. Poduzetnici su u tom kontekstu bili visoko na ljestvici naših aktivnosti i prioriteta”. Dodao je i kako je “Vlada provela poreznu reformu koja, 22 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

sada kada je gledamo s odmakom, ne samo da je porezni sustav učinila jednostavnijim, prohodnijim, pravednijim, nego i dugoročnu stabilnost poreznog sustava. Porezno je rasteretila ne samo poduzetnike, već i građane”. Premijer je ocijenio kako su planirani proračun za 2018. i projekcije za 2019. i 2020. na tragu odgovorne politike koja ide za tim da već u idućoj godini javni dug Hrvatske bude ispod 80 posto BDP-a. “Godine 2020. i onih koje su pred nama polako idemo prema onom postotku koji je ključan i za ostvarivanje kriterija iz Maastrichta s obzirom na našu strategiju pripreme za uvođenje eura u Hrvatskoj”, istaknuo je, među ostalim, Plenković.

Potpora lokalnom i regionalnom razvoju

Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, naglasio je kako je svrha Pelješkog mosta da služi stanovništvu i bude potpora lokalnom i regionalnom razvoju. “Vrijednost Pelješkog mosta prepoznala je i Europska komisija dodijelivši nam 357 milijuna eura bespovratnih sredstava kako bi stanovnike krajnjeg juga Hrvatske pridružila matici domovini kojoj su uvijek i pripadali”, napomenuo je dodajući kako vjeruje da ćemo brzo svjedočiti i potpisivanju ugovora s izvođačima. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je kako bi osobno više voljela da se Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Hrvatsku nije morao primijeniti i da nitko nije zatražio njegovu primjenu. “Bilo bi puno jednostavnije i poželjnije da je tadašnja uprava sama uspjela riješiti probleme koje je stvorila, da je sama uspjela razriješiti svoje odnose s vjerovnicima i sanirati odnose s dobavljačima”, naglasila je.

ika

Svečana skupština Obrtničke komore Zagreb

Uručena priznanja zaslužnim obrtnicima U 2018. i 2019. godini uložit će se više od šest milijuna kuna u senzibiliziranje javnosti o važnosti strukovnih zanimanja, istaknuo je Dragutin Ranogajec

Željko Kukurin, predsjednik Uprave Valamar Riviere, istaknuo je kako je, osim kompaniji, ovo nagrada i za turizam. “Danas je turizam pokretač gospodarstva u Hrvatskoj, veliki investitor i izvoznik te on zapošljava jako puno ljudi. Još važnije je da je turizam pokretač drugih grana kao što su građevinarstvo, poljoprivreda, trgovina i IT”, napomenuo je.

Poduzetnici su bili visoko na ljestvici naših aktivnosti i prioriteta, istaknuo je Plenković Mate Rimac, osnivač i glavni izvršni direktor tvrtki Rimac Automobili i Greyp Bikes, kazao je kako su te tvrtke dokaz da se iz garaže bez grijanja može doći do tvrtke od gotovo 300 ljudi i koja radi za velika imena u automobilskoj industriji. Osim ovih priznanja, na događaju je održana panel-rasprava Perspektive razvoja hrvatskog gospodarstva, a u sklopu projekta Poslovni uzlet proglašeni su najbolji mali i srednji poduzetnici u 2017. Nagrade su dodijeljene u pet kategorija. Tvrtka B.T.C. proglašena je najboljom u kategoriji Uzlet izvoza, dok je Agencija za rad proglašena najboljom u kategoriji Uzlet prihoda. Tvrtka Potestas odnijela je pobjedu u kategoriji Uzlet dobiti, a tvrtka Točka na kraju za kategoriju Uzlet zaposlenosti. Posljednja nagrađena tvrtka je Metis koja je proglašena najboljom u kategoriji Uzlet investicija.

Otvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje standarda života cilj je hrvatskih, a samim time i zagrebačkih obrtnika u 2018. godini. Očekuju se reforme u upravi i obrazovanju, a sljedeće i 2019. godine uložit će se više od šest milijuna kuna u senzibiliziranje javnosti o važnosti strukovnih zanimanja, istaknuo je Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) na prošlotjednoj svečanoj skupštini Obrtničke komore Zagreb (OKZ). Tom su prigodom predstavljeni dosadašnji rezultati projekta Zagreb Crafts, a prezentirana je i strategija OKZ-a za razdoblje od 2018. do 2022. godine. Strategija je još u izradi, a predviđa se da će se javnosti predstaviti potkraj veljače 2018. Na Skupštini je potpisan i Sporazum o suradnji i prijateljstvu s Obrtničkom komorom Brodsko-posavske županije, a zaslužnim obrtnicima i pojedincima uručena su priznanja za razvoj obrtništva. Za budući doprinos u razvoju obrtničkog komorskog sustava i obrtništva u cjelini uručena su priznanja obrtnicima početnicima do 35. godine života. Osim toga, uručena su priznanja i zahvalnice za organizaciju te postignuti uspjeh i sudjelovanje obrtnika na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu frizera i kozmetičara u Parizu. Istaknuto je kako su se naši frizeri kvalificirali među 10 najboljih na svijetu. Uručena su i priznanja HOK-a na prijedlog udruženja OKZ-a te za doprinos razvoju obrtništva i unapređenju rada obrtničkih asocijacija. To priznanje su dobili obrtnici Damir Prebeg, Miroslav Grubeša, Vlado Kljak, Ivan Habuš i Zlatko Prekrat. OKZ je priznanjem za dugogodišnji rad u tijelima te komore, potom za njihov doprinos u razvoju komorskog sustava te posebne rezultate u zaštiti i promicanju obrtništva nagradila obrtnike Vladu Mikulčića i Vladu Crkvenca. Za izniman doprinos u izvedbi 2. zagrebačkog obrtničkog sajma zahvalnice su uručene Tomislavu Pudiću i Mirku Vasiljeviću. (S.P.)

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi

Usklađivanje ugovora do 31. ožujka 2018.

Cilj Zakona koji je stupio na snagu prošloga tjedna je uspostava, osiguranje i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite sudionici u lancu opskrbe hranom piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr opskrbe hranom čijim se nametanjem iskorištava značajna pregovaračka snaga otkupljivača, prerađivača ili trgovaca u odnosu na njihove dobavljače. Cilj Zakona je uspostava, osiguranje i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite sudionici u lancu opskrbe hranom. Govoreći o tom zakonskom tekstu, Mladen Cerovac, predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, podsjetio je kako se Europska komisija zaštitom tržišnog natjecanja počela intenzivnije baviti u vrijeme gospodarske krize te nakon uvođenja embarga na izvoz prehrambenih proizvoda u Rusiju. U tom trenu, htjeli su se zaštititi interesi malih i srednjih proizvođača te poljoprivrednika. Cerovac je napomenuo kako je EK proveo istraživanje na velikom broju ispitanika, ne preciziravši njihov točan broj, prema kojem je 83 posto njih reklo kako je bilo izloženo nekim oblicima nepoštene trgovačke prakse. Od toga je 77 posto proizvođača i dobavljača navelo kako su im narasli troškovi zbog takvog ponašanja trgovaca.

akon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (ZZNTP) stupio je na snagu prošlog tjedna, a Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) je postala nadležna ustanova za njegovu provedbu. Tim se zakonom utvrđuju pravila i sustav mjera za sprečavanje nametanja nepoštenih trgovačkih praksi i utvrđuju nepoštene trgovačke prakse u lancu

Zakon mogu povrijediti samo otkupljivači, prerađivači i trgovci na malo ili veliko, kazala je Vesna Patrlj 24 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

Zakon štiti male i srednje proizvođače hrane

Prošle godine na razini EU-a doneseno je izvješće o nepoštenim trgovačkim praksama pri čemu su utvrđena njihova četiri osnovna oblika. Shodno tome, 20 zemalja članica EU-a donijelo je svoja pravila kojima su regulirali zaštitu tržišnog natjecanja, pa tako neke države poput Slovenije i Njemačke propisuju takvu praksu od slučaja do slučaja, a neke kao što je Hrvatska donijele su propis u kojem je točno naznačeno što se ne smije raditi kako bi se zaštitilo tržišno natjecanje. Cerovac je podsjetio kako su našim Zakonom o trgovini također regulirane nedopuštene prakse, ali one se odnose samo na trgovce. Zamjenica predsjednika Vijeća za zaštitu

Delloiteova ljestvica od 500 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki tržišnog natjecanja Vesna Patrlj je istaknula kako će Agencija morati kontrolirati sve ugovorne odnose između proizvođača i dobavljača te trgovaca. Pritom je naglasila kako Zakon mogu povrijediti samo otkupljivači, prerađivači i trgovci na malo ili veliko, dok se proizvođači zakonski štite i na njih Agencija neće primijeniti sankcije. Sukladno ZZNTP-u zabranjeno je iskorištavanje značajne pregovaračke snage otkupljivača i prerađivača ili trgovaca u odnosu na njihove dobavljače nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi. Pritom se pod trgovcem značajne pregovaračke snage podrazumijeva onaj trgovac čiji je ukupni godišnji prihod, uključujući njegova povezana društva, veći od 100 milijuna kuna. Značajna pregovaračka snaga otkupljivača i prerađivača podrazumijeva se ako ukupni godišnji prihod, uključujući povezana društva, premašuje 50 milijuna kuna. “Prema novom zakonu trgovcima, otkupljivačima i prerađivačima dan je rok do 31. ožujka 2018. godine da usklade sve ugovore između dobavljača i trgovaca te ugovore između otkupljivača i prerađivača i njihovih dobavljača koji su sklopljeni prije stupanja na snagu Zakona. U protivnom će takvi ugovori prestati važiti 1. travnja 2018.”, rekla je Vesna Patrlj. Pojasnila je kako nepoštene trgovačke prakse mogu postojati u odnosima između dobavljača i otkupljivača ili prerađivača te između dobavljača i trgovaca. “U odnosu dobavljača i otkupljivača ili prerađivača Zakon utvrđuje devet nepoštenih praksi, a u odnosu dobavljača i trgovaca 24. No najveće povrede su ako nema pisanog ugovora između njih i koji nije sastavljen u skladu s odredbama Zakona, ako plaćanja nisu jasno istaknuta i specificirana na izdanom računu, ako opći uvjeti poslovanja nisu u skladu s odredbama Zakona, ako postoji mogućnost jednostranog raskida ugovora s dobavljačem u nepisanom obliku ili bez navođenja razloga za raskid ugovora, ako su nerazmjerno visoke ugovorne kazne s obzirom na vrijednosti i značenje objekta obveze kao i ostale nepoštene trgovačke prakse”, rekla je Vesna Patrlj. Dodala je kako je kazna za iznimno tešku povredu zakona za pravnu osobu pet milijuna kuna, a za fizičku 2,5 milijuna kuna. Pod fizičkom osobom se podrazumijeva otkupljivač, prerađivač ili trgovac koji prodaje proizvod po nižoj od nabavne cijene nekog proizvoda. No kako se ne bi odmah plaćale te goleme kazne, AZTN će dati priliku za ispravak, pa će tako onaj tko se nađe u prekršaju u roku od 40 dana morati ispraviti sve svoje povrede Zakona. Kako će to sve funkcionirati, još se uvijek ne zna, jer u AZTN-u kažu kako će sve biti jasnije nakon 1. travnja kada se svi usklade prema novom ZZNTP-u.

Čak šest tvrtki iz Hrvatske među najboljima Rimac Automobili, Hangar 18, Gauss, Code Consulting, Infinum i Nanobit su hrvatske tvrtke koje su se našle na ljestvici najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u EMEA regiji

a ovogodišnjoj ljestvici 500 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u EMEA regiji tj. regiji koja obuhvaća Europu, Srednji istok i Afriku, nalaze se tvrtke iz 19 zemalja s prosječnom stopom rasta prihoda od 1377 posto što je povećanje u odnosu na 967 posto zabilježenih u prošloj godini. Na toj se ljestvici nalazi i šest tvrtki iz Hrvatske, što je dvostruko više nego prošle godine dok se na prvom mjestu nalazi tvrtka Deliveroo iz Ujedinjenog Kraljevstva. Ljestvicu “Deloitte’s Technology Fast 500 EMEA” već 17. godinu zaredom kreira Deloitteov globalni Sektor za tehnologiju, medije i telekomunikacije. Uz hrvatske tvrtke koje su i prošle godine bile na toj listi, a to su Rimac Automobili, Hangar 18 i Gauss, ove godine na listi najboljih našli su se i Code Consulting te Infinum i Nanobit. Tvrtka Nanobit je ustvari povratnica jer joj je to već treći plasman na listi 500 najbrže rastućih tvrtki EMEA regije. Infinum je pak od 2013. do sada na toj listi bio četiri puta. Promatrajući prema mjestu na ljestvici i stopi rasta, vidljivo je

kako se Rimac Automobili nalaze na 101. mjestu sa stopom rasta od 1059 posto. Code Consulting je na 229. mjestu sa stopom rasta od 545 posto, a Hangar 18 na 321. mjestu sa stopom rasta od 368 posto. Tvrtka Gauss je na 340. mjestu i bilježi stopu rasta od 347 posto, a Infinum na 378. mjestu sa stopom rasta od 315 posto. Nanobit je na 401. mjestu sa zabilježenom stopom rasta od 288 posto. Promatrajući tvrtke s najvećim zabilježenim kumulativnim rastom prihoda, izraženim u postocima, vidljivo je da one dolaze iz medijskog, komunikacijskog i softverskog sektora. Tako je u sektoru čiste tehnologije 14 poduzeća uvrštenih na ljestvicu s prosječnom stopom rasta od 764 posto. U sektoru komunikacija su 32 poduzeća sa stopom rasta od 1588 posto, baš kao i u sektoru hardvera gdje su 32 tvrtke sa stopom rasta od 1104 posto. U sektoru znanosti života nalaze se 22 tvrtke sa 786 posto stopom rasta, a u sektoru mediji 66 tvrtki sa 2107 posto prosječnom stopom rasta. U sektoru softver nalaze se 334 tvrtke s prosječnom stopom rasta od 1304 posto. (S.P.)

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO Mogućnosti reindustrijalizacije hrvatskog gospodarstva – REINDUCE

Manji porezi važniji od subvencija Učinak smanjenja poreza na stvaranje novih radnih mjesta u industriji je, prema rezultatima istraživanja, gotovo pet puta veći od ciljanog subvencioniranja pojedinih sektora, ističe Aralica piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Zoran Aralica sa zagrebačkog Ekonomskog instituta ističe kako povećanju industrijske zaposlenosti i reindustrijalizaciji pridonose mjere poput subvencija pojedinim sektorima ili smanjenja poreznih opterećenja poduzećima. “Porezna rasterećenja imaju veći učinak na reindustrijalizaciju u odnosu na sektorski intervencionizam. Učinak smanjenja poreza na stvaranje novih radnih mjesta u industriji je, prema dobivenim rezultatima, gotovo pet puta veći od ciljanog subvencioniranja pojedinih industrijskih sektora”, smatra Aralica.

Kako zaposliti resurse?

Industrijska politika je bila sramežljiva i ostavljena po strani, tvrdi Stojčić

straživanje provedeno u sklopu projekta Mogućnosti reindustrijalizacije hrvatskog gospodarstva, koji financira Hrvatska zaklada za znanost, a provode znanstvenici Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku i Ekonomskog instituta, Zagreb, pokazalo je trendove vezane za konkurentnost i tehnološku složenost prerađivačke industrije tijekom proteklog desetljeća u Hrvatskoj i novim članicama Europske unije. Istraživanje je provedeno kako bi se dobio potpuniji uvid u razloge hrvatskog gospodarskog zaostajanja. Predstavljajući rezultate istraživanja Nebojša Stojčić sa Sveučilišta u Dubrovniku ističe kako je pitanje industrijalizacije za Hrvatsku pitanje gospodarskog rasta. “Industrijska politika je bila sramežljiva i ostavljena po strani. Nekada je u strukturi gospodarstva bila zastupljenija i važnija u ukupnoj ekonomskoj politici”, ističe Stojčić.

26 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

Mario Antonić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, kaže kako se potrebno fokusirati na ono što je pred nama i raščistiti sa socijalističkim mentalitetom u javnoj upravi, ali i gospodarstvu. “Moramo biti svjesni da živimo u kapitalizmu. Neki su to prepoznali. Posljednji rast prije krize od tri posto bio je generiran potrošnjom, a ovaj sada iz proizvodnje. Da bismo to postigli, potrebno je promijeniti svijest i zakonsku regulativu. Mi radimo i već se vide pomaci”, ističe Antonić. Ljubo Jurčić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta smatra kako nova vrijednost dolazi iz promjene strukture. “Mi iz Austrije uvozimo mlijeko ili meso iz Danske, a imamo resurse za tu proizvodnju. Političari se nikada nisu pitali zašto uvozimo. Nabacuju se kriteriji i direktive, a ne bavimo se pitanjem kako zaposliti resurse”, zaključuje Jurčić. Zvonko Viduka, direktor tvrtke Altprol, ocjenjuje kako se kod nas može raditi jer sada radimo za Japan, Indoneziju i Češku. “Cijela generacija inženjera iz Končara izašla je početkom devedesetih u vrijeme kada nije bilo novca za investicije. Tko je to preživio, sada se nalazi u situaciji da može raditi za cijeli svijet”, zaključuje Viduka.

25. hrvatski arbitražni dani

Arbitraža ubrzava rješavanje sporova Zadnjih godina sve je veće zanimanje za rješavanje sporova arbitražama koje omogućavaju brže rješavanje sporova na prijateljski način piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Luka Burilović

talno arbitražno sudište pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u suradnji s Međunarodnim arbitražnim sudištem Međunarodne trgovačke komore organiziralo je međunarodno savjetovanje 25. hrvatski arbitražni dani s temom procesnopravnih aspekata međunarodne trgovačke arbitraže. U okviru te teme govorilo se o jednom od ključnih pitanja svakog arbitražnog postupka – izvođenju dokaza. Analiziralo se izvođenje pojedinih vrsta dokaza (isprava, svjedoka, vještaka), a predstavila se i praksa Stalnog arbitražnog sudišta o toj temi. Uloga HGK jest to da što više pridonosi poboljšanju uvjeta poslovanja svojih članova, a jedan od načina na koji se to ostvaruje jest i pružanje usluge rješavanja njihovih sporova arbitražom pred Stalnim arbitražnim sudištem koje djeluje pri Komori, istaknuo je Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore. “Kroz ovih 25 godina savjetovanje je steklo neupitan ugled i priznanje u svijetu međunarodne trgovačke arbitraže, posebno u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi. O tome svjedoči svakogodišnje sudjelovanje uglednih stranih stručnjaka i praktičara. No uz njih uvijek sudjeluju i domaći stručnjaci, u pravilu arbitri na listi našeg Sudišta, pokazujući time ne samo dugogodišnju tradiciju koju arbitraža ima u Hrvatskoj nego i izuzetnu

Jadranko Jug

Dražen Bošnjaković

kompetentnost i stručnost arbitara našeg Sudišta. Tako se potvrđuje i ugled koje naše Sudište ima na međunarodnom tržištu arbitražnih ustanova. Kvaliteta rada Sudišta potvrđena je i time što još ni jedna odluka Sudišta, u konačnici, nije bila

Stalno sudište pri HGK-u je vodeća institucija za arbitražu u Hrvatskoj i regiji, smatra Jadranko Jug poništena pred sudovima, a njegove odluke su, kada je to bilo potrebno, uspješno priznavane i ispunjavane u inozemstvu”, istaknuo je Burilović.

Potreba za arbitražom raste

Jadranko Jug, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske, dodao je kako je Stalno sudište pri HGK-u vodeća institucija za arbitražu u Hrvatskoj i regiji. “Vrhovni sud podržava održavanje arbitraža jer takav način, posebice u poslovnoj sferi, znatno ubrzava rješavanje sporova. Neki

od naših sudaca su na listi arbitara i zadnjih godina bilježimo rast investicijskih arbitražnih sporova, sporova protiv Republike Hrvatske i ad hoc arbitraža, pa to jasno govori kako potreba za njima raste. Arbitražni dani su dobra prilika za analizu rada arbitara, razmjenu iskustava i stjecanje novih znanja”, smatra Jug. “Podržavamo svaku arbitražu jer svaki riješeni spor znači jedan manje na hrvatskim sudovima. Spremni smo omogućiti bolji rad i sve ideje koje dolaze s Dana arbitraže usmjeriti zahvatima u zakonodavstvu kako bismo ojačali ovaj alternativni način rješavanja sporova, posebice onih u gospodarstvu. Sporost naših sudova utjecala je na to da suđenje i neispunjavanje obveza postane dio poslovne politike nekih poduzetnika. Što mi budemo bili brži, ovakav način će ubrzati rješavanje sporova na prijateljski i dobar način”, smatra ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Dvodnevno savjetovanje otvorio je ugledni arbitar u području međunarodne trgovačke arbitraže Rolf Trittman predavanjem o temeljnim izazovima u međunarodnoj trgovačkoj arbitraži u sljedećih 25 godina. Na savjetovanju se govorilo i o vođenju arbitražnog postupka, o ulozi arbitražnog suda u zaštiti integriteta arbitražnog postupka, važnosti otkrivanja za arbitre..., a predstavljen je i 24. broj godišnjaka Croatian Arbitration Yearbook.

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Uručene plakete Zlatna kuna HGK-ŽK Rijeka

Dobitnici JGL, Montelektro i TSI Nužna je uspostava efikasnije javne uprave i samouprave te izgradnja društvene strukture koja cijeni i pruža logistiku poduzetnicima i menadžerima, smatra Vujić

adran Galenski Laboratorij u kategoriji velikih tvrtki, kastavski Montelektro u kategoriji srednjih i riječki TSI u kategoriji malih podzeća ovogodišnji su dobitnici priznanja Zlatna kuna koju dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Rijeka. Nagrada za životno djelo dodijeljena je Katici Hauptfeld, direktorici Katarina Linea, zbog njezina dugogodišnjeg doprinosa razvoju i turizmu, dok je Poduzetnicom godine proglašena Anka Predovan Brkarić, direktorica putničke agencije Travelana. Nagrade su im uručene protekloga tjedna u prepunoj dvorani Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku u Rijeci. Predsjednik HGK-ŽK Rijeka Vidoje Vujić je naglasio kako je, prema podacima Fine, na području Primorsko-goranske županije u 2016. godini bilo 9496 poslovnih subjekata, članova Komore, koji su zapošljavali 58.887 osoba što je povećanje od 5,4 posto u odnosu na 2015. Te su tvrtke lani ostvarile ukupne prihode od 35 milijardi kuna što je rast od oko 4,9 posto u odnosu na 2015. Tijekom prošle godine tvrtke su ostvarile dobit od 1,2 milijarde kuna što je povećanje od čak 64 posto u odnosu na 2015. godinu, dok je u novu materijalnu imovinu uložena 1,1 milijarda kuna. “Inozemna konkurencija nameće potrebu za većim stručnim znanjima, novim tehnologijama i inovacijama. Gospodarstvo na nacionalnoj razini nema okvire održivosti, stoga su potrebne reforme i promjene. Od naših poduzeća se očekuje da pomognu razrješavanju sve većih demografskih deficita, da doniraju i sponzoriraju društvene potrebe. Naše gospodarstvo ne postiže rast koji

Nagradu za životno djelo dobila je Katica Hauptfeld, dok je Poduzetnica godine Anka Predovan Brkarić bi udovoljio svim tim zahtjevima”, kazao je Vujić koji smatra nužnim uspostavu efikasnije javne uprave i samouprave te izgradnju društvene strukture koja cijeni i pruža logistiku poduzetnicima i menadžerima. Uočava se i nedostatak djelatnika, potrebnih znanja i kompetencija, stoga HGK u svojoj Strategiji razvoja prioritete usmjerava na internacionalizaciju i digitalizaciju poslovanja, gospodarsku diplomaciju i uspostavu sustava dualnog obrazovanja, istaknuo je Vujić.

Nagrade i jubilarcima

Posebna priznanja i nagrade za uspješno poslovanje HGK-ŽK Rijeka primile su tvrtke Manšped, Dezinsekcija, Jadran, Bimont, In Tech, 3. maj, Teminalni

28 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

poslovi, Rinels, Vectrino, E-glas i Palfinger iz Delnica. HGK-ŽK Rijeka već četvrtu godinu za redom dodjeljuje priznanja trgovačkim društvima koje ove godine slave okruglu godišnjicu poslovanja. Ove godine u kategoriji jubilarnih priznanja nalaze se 872 trgovačka društva od kojih nijh 11 obilježava 70 godina poslovanja. To su: Autotrans, Brodogradilište Cres, Dezinsekcija, GPZ, malološinjska Jadranka, Jadroagent, Jadrolinija, KD Vodovod i kanalizacija, MGK-pack iz Bakra, PIK i Transadria u stečaju. Skupu su se obratili i gradonačelnik Grada Rijeka Vojko Obersnel, župan primorsko-goranski Zlatko Komadina te Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju, IT, energetiku i zaštitu okoliša.

Gospodarsko vijeće HGK-ŽK Bjelovar

Uzorne tvrtke u svim segmentima Dobitnici plakete Zlatna kuna za najuspješnije poslovanje u 2016. godini su Koestlin u kategoriji velikih tvrtki, Hittner u kategoriji srednjih i SAB u kategoriji malih poduzeća piše Goran Gazdek

redstavnicima bjelovarskih tvrtki Koestlin i Hittner te daruvarskog SAB-a uručene su prošloga tjedna plakete Zlatna kuna za najuspješnije poslovanje u 2016. godini na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Bjelovar. “Riječ je o tvrtkama koje nam mogu biti uzor u svim segmentima poslovanja od izvoza, preko radnih mjesta sve do konkurentnosti”, istaknuo je Jakov Ćorić, predsjednik HGK-ŽK Bjelovar. Dodao je kako je protekla godina bila uspješna za poduzetnike s područja Bjelovarsko-bilogorske županije koji su, ukupno gledajući, ostvarili veće prihode i dobit te krajem godine zapošljavali oko 400 radnika više u odnosu na godinu ranije. Ćorić je kao jedan od najvećih izazova u gospodarstvu naveo nedostatak kvalitetne radne snage unatoč visoko registriranoj stopi nezaposlenosti od 16,8 posto. Stjepan Hittner, vlasnik tvrtke Hittner, u prigodnom govoru apelirao je na smanjenje opterećenja plaća. “U zadnje vrijeme sve češće nam se događa da nas napuštaju radnici upravo nakon što ih obučimo kako raditi na našim strojevima. Odlaze izvan Hrvatske gdje im se nude veće plaće koje mi ovdje ne možemo ponuditi, a ne možemo jer su velika davanja državi. Kada bi država uzimala manji udio iz plaća, tada bismo bili konkurentniji”, naglasio je Hittner.

Nije sramota kopirati uspješne mjere

Hittner je istaknuo kako se ne treba sramiti kopirati uspješne mjere koje su druge države poduzele kako bi povećale konkurentnost. Tvrtka SAB, dobitnik priznanja u kategoriji malih poduzeća, osnovana je 1990.

Kada bi država uzimala manji udio iz plaća, tada bismo bili konkurentniji, naglasio je Hittner godine kao poduzeće za proizvodnju tokarskih noževa, alata i uređaja, a ubrzo u suradnji s njemačkim partnerom proširuje program na povlačne vijke i držače alata za obradne strojeve. Uz trenutno zaposlenih 47 radnika, tvrtka kontinuirano ulaže u suvremenu opremu i nove tehnologije, a raspolaže strojnim parkom od 17 modernih CNC obradnih strojeva smještenih u proizvodnom pogonu od 1000 metara kvadratnih te je u fazi izgradnje novo skladište gotovih proizvoda. Tvrtka Hittner, dobitnik Zlatne kune u kategoriji srednje velikih poduzeća, prošlu godinu završila je s povijesno najvećom dobiti od gotovo 17 milijuna kuna, ostvarivši prihod od 65 milijuna kuna. U 30 godina postojanja profilirala se u jednog od vodećih proizvođača zglobnih traktora, poljoprivredne mehanizacije i

pružatelja usluga strojne obrade metala. Vlastitom proizvodnjom 70 do 80 posto dijelova mehanizacije tvrtka postiže visoku kvalitetu i konkurentnost svojih proizvoda na hrvatskom i inozemnim tržištima. U nekoliko zadnjih godina uvrštena je među najbolje poduzetničke tvrtke u Hrvatskoj. Iako je bjelovarski Koestlin, dobitnik priznanja u kategoriji najvećih poduzeća, jedan od vodećih hrvatskih proizvođača keksa i vafla, većinu svojih prihoda već godinama ostvaruje na inozemnim tržištima, ponajviše na poljskom, slovenskom, bosansko-hercegovačkom, ali i engleskom tržištu. Najveći bjelovarski konditor prošlu godinu završio je sa 194 milijuna kuna prihoda te pet milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja. Na hrvatskom tržištu prodaja mu je porasla dva, a na inozemnom šest posto.

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 29

Foto: Franjo Maltar

AKTUALNO HGK organizirao posjet predstavnika komunalnih tvr

Zašto uvoziti kad sve imamo u Hrvatskoj?

Tvrtke koje smo posjetili izvoze od 70 do 80 posto svojih proizvoda, a naš cilj je povećati udio njihove prodaje u Hrvatskoj jer je nedopustivo da tvrtka izvozi, a nema reference u vlastitoj zemlji, poručila je Tajana Kesić Šapić piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

razvijenim zemljama svijeta odavno je u praksi zaživjela krilatica kako otpad nije smeće, već socijalni, gospodarski i ekološki resurs. Naša javnost nedavno se posprdno čudila medijskim objavama kako Švedska želi uvoziti otpad, što je zapravo dobar indikator koliko smo kao društvo nesvjesni važnosti i vrijednosti upravljanja otpadom, naročito onim komunalnim. Europska unija promovira održivi razvoj i cirkularno gospodarstvo u kojem otpad jedne industrije služi kao sirovina drugoj, a ta promocija je, kao i obično, popraćena pozamašnim sredstvima iz europskog budžeta. U okviru Operativnog programa Kohezija i

30 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

konkurentnost 2014.-2020. godine Hrvatskoj je dostupno gotovo sedam milijardi eura, a samo za bolje gospodarenje otpadom na raspolaganju nam je 475 milijuna eura. Preduvjet za mogućnost korištenja tog novca bilo je donošenje Plana gospodarenja otpadom za razdoblje 2017.-2022., što je ostvareno u siječnju ove godine, a sada je na jedinicama lokalne uprave da kroz natječaje i pozive ta sredstva iskoriste. Naravno, bilo bi itekako poželjno da se tim sredstvima potakne domaća industrija i proizvodnja, a upravo s tim ciljem je Hrvatska gopodarska komora organizirala studijsko putovanje za predstavnike komunalnih poduzeća. Njih pedesetak iz cijele Hrvatske imalo je

rtki hrvatskim proizvođačima priliku posjetiti tri naše etablirane tvrtke koje su im predstavile svoje proizvode i uvjerile ih da sve što im treba po pitanju razvoja komunalne infrastrukture mogu naći i kupiti od domaće eko industrije.

Najbolje od naše industrije

“Vodeći se činjenicom da uskoro izlaze natječaji za nabavu određenih proizvoda vezanih za ekologiju, HGK je odlučio organizirati ovaj dvodnevni posjet predstavnika komunalnih poduzeća hrvatskim proizvođačima kako bi pokazali ono najbolje od naše industrije i što ona može ponuditi javnim naručiteljima”, istaknula je tijekom studijskog putovanja direktorica Sektora za industriju i IT pri HGK-u Tajana Kesić Šapić.

Stražaplastika proizvodi komunalnu opremu u što je do sada investirala oko 15 milijuna kuna U tijeku su javni pozivi za izgradnju reciklažnih dvorišta i sanacije odlagališta, a u prosincu će biti otvoren javni poziv za edukativno-informativne aktivnosti. Početkom 2018. ide poziv za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, potom za izgradnju sortirnica, kompostana te nabavu vozila za komunalne tvrtke. Sve to odlična je prilika da se komunalne tvrtke snažnije povežu s hrvatskim proizvođačima tražene opreme i tako ojačaju domaću ekonomiju, a upravo s tim ciljem je HGK organizirao ovo putovanje. “Tvrtke koje smo posjetili izvoze od 70 do 80 posto svojih proizvoda, a naš cilj je povećati udio njihove prodaje u Hrvatskoj jer je nedopustivo da tvrtka izvozi, a nema reference u vlastitoj zemlji. Mi želimo tu situaciju značajno promijeniti i omogućiti našim proizvodima da nađu svoje mjesto na domaćem tržištu”, poručila je Tajana Kesić Šapić dodavši kako se nada da će ovi susreti uskoro rezultirati i konkretnim poslovima. “Sve europske zemlje se brinu o domaćoj proizvodnji, a HGK isto to želi postići u Hrvatskoj. Kupujući od naših kompanija otvaraju se nova radna mjesta, potiču se investicije, a samim tim dolazi do rasta BDP-a i generalnog napretka društva”, ocijenila je Tajana Kesić Šapić.

Državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić poručio je kako pozdravlja inicijativu HGK i domaćih proizvođača da se našim komunalnim gospodarstvenicima pokaže kako ono što im treba mogu pronaći u Hrvatskoj. “Kupujući domaće proizvode pomažemo hrvatsku proizvodnju, omogućavamo bolje plaće i uvjete rada hrvatskim radnicima te sprečavamo odlazak ljudi iz zemlje”, naglasio je Antonić posebno istaknuvši kako je ove godine na snagu stupio novi Zakon o javnoj nabavi koji bi komunalnim društvima trebao pomoći da kroz sustav, koji sad preferira najpovoljnije ekonomske ponude, omogući domaćim proizvođačima da se jave na pozive i plasiraju svoje proizvode.

U otpad bacamo milijune

Prema izvještaju Hrvatske agencije za okoliš i prirodu o stanju gospodarenja otpadom u 2016., Hrvatska je daleko od zacrtanih ciljeva Europske unije. Količina komunalnog otpada koja je generirana na razini države potkraj 2016. godine iznosila je 1,679 milijuna tona, odnosno 392 kilograma po stanovniku. Od toga je 74 posto otpada bilo miješano, dok je odvojeno sakupljeno tek 24 posto, što su poražavajuće brojke. Stopa recikliranja je 27 posto, a to je također dobar indikator (ne)uspješnosti gospodarenja otpadom. Ukupna količina odloženog biorazgradivog komunalnog otpada iznosila je 831.977 tona, daleko iznad cilja od 380.000 tona koji si je Hrvatska zadala za 2016. godinu. Drugim riječima, na godišnjoj bazi doslovce bacamo milijune kuna i to se pod hitno mora mijenjati. Pravi korak prema toj promjeni upravo su akcije poput ove u organizaciji HGK, koje nastoje spojiti domaće kupce i proizvođače. Naravno, nitko neće pretpostaviti domoljublje funkcionalnosti pa stoga naši proizvođači moraju prije svega ponuditi kvalitetu. Baš zato je prva postaja studijskog putovanja bio Hum na Sutli gdje su se domaći komunalci upoznali s tvrtkom Stražaplastika, jednom od najstarijih tvornica plastike u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe. S radom su počeli 1958. godine, danas zapošljavaju 250 radnika i proizvode širok asortiman proizvoda od plastike - od autodijelova do gajbi za piće. Prihodi im konstantno rastu, ove godine se kreću oko 12,5 milijuna eura, od čega na izvoz otpada 8,5 milijuna, odnosno oko 70 posto. “Od 2012. proizvodimo komunalnu opremu, u taj segment smo investirali oko 15 milijuna kuna, a planiramo još pet u skoroj budućnosti. Ova akcija HGK je hvalevrijedna jer domaći kupci obilaze domaću proizvodnju i mogu se iz prve ruke uvjeriti da mi u Hrvatskoj možemo napraviti itekako kvalitetan proizvod. Kod

Plastika se često demonizira, ali ona je zapravo najprihvatljivija za okoliš. Pri njenoj proizvodnji ne troši se puno energije, karbonski otisak nije velik, ona je zapravo ekološki čista.

Josip Grilec, direktor Stražaplastike i predsjednik Udruženja industrije plastike i gume pri HGK-u

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO

Naglasak na lokalno, naglasak na nacionalno, naglasak na hrvatsko je sigurno najkraći i najbolji put prema cirkularnoj ekonomiji i održivom razvoju.

Željko Horvat, komercijalni direktor Tehnixa

nas još uvijek vlada averzija prema domaćim proizvođačima pa se oslanjamo na uvoz, a to nije dobro. Zato su ovakve akcije Komore iznimno važne”, kazao je direktor Stražaplastike i predsjednik Udruženja industrije plastike i gume pri HGK-u Josip Grilec dodavši kako članovi Komore moraju biti aktivni unutar sustava kako bi ostvarili svoje ciljeve. Stražaplastika posjeduje sve potrebne certifikate o kvaliteti, a ekološka osviještenost ogleda se i u njihovim pogonima za recikliranje plastičnih proizvoda koji se ponovno koriste za manje zahtjevne stvari. Primjerice, u pekarstvu moraju koristiti čistu sirovinu, dok u drugim, manje zahtjevnim proizvodima, koriste od 30 do 50 posto reciklata. “Plastika se često demonizira, ali ona je zapravo najprihvatljivija za okoliš. Pri njenoj proizvodnji ne troši se puno energije, karbonski otisak nije velik, ona je zapravo ekološki čista”, pojasnio je Grilec koji je svoje izlaganje održao za jednom od najosebujnijih govornica koje smo imali prilike vidjeti, a radilo se o kanti za smeće iz vlastite proizvodnje. Iduća stanica putovanja bila je naša proslavljena tvrtka koja se bavi razvojem tehnologije za gospodarenje komunalnim i ostalim otpadom - Tehnix iz Donjeg Kraljevca. Pokazali su nam uznapredovale radove na novoj, osmoj u

nizu proizvodnoj hali od 9000 četvornih metara koja će biti završena za dva mjeseca. Novi pogon na krovu imat će solarne panele koji će proizvoditi megavat struje, a imat će i svoju liniju za proizvodnju panela, izložbeni salon i

Tehnix se bavi razvojem tehnologije za gospodarenje komunalnim i ostalim otpadom električne punionice. Predstavili su i Tehnix vilu napravljenu od modularnih kontejnera, za mobilne hotele, hostele... Trenutačno zapošljavaju 365 ljudi, imaju 250 milijuna kuna prometa, a od toga 60 posto dolazi iz izvoza. Komercijalni direktor Tehnixa Željko Horvat proveo je goste iz komunalnog sektora kroz pogone tvrtke i predstavio im bogati asortiman kompanije. Naglasio je kako se

Radionica “Naknade u sustavu gospodarenja posebnim kategorijama otpada”

Naknade služe za zbrinjavanje Hrvatska gospodarska komora i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u prostorijama Hrvatske gospodarske komore-ŽK Split organizirali su radionicu Naknade u sustavu gospodarenja posebnim kategorijama otpada. Radionica je bila namijenjena obveznicima naknada gospodarenja posebnim kategorijama otpada radi informiranja o njihovim obvezama prijave i plaćanja Fondu naknada s naglaskom na one koji se odnose na ambalažu i otpadnu ambalažu te na obveznike koji stavljaju elektroničke i električne uređaje na tržište. Ukratko su predstavljene i obveze povezane s ostalim propisima iz područja gospodarenja posebnim kategorijama otpada.

Žana Žarkov Trtanj, voditeljica Odjela za identifikaciju i obračun naknada u FZOEU, ističe da je “najveći broj obveznika u dijelu onih koji se bave elektroničkom opremom i ambalažnim otpadom, pa smo im organizirali edukacije u kojima stavljamo naglasak na te teme”. “Sve tvrtke koje uvoze ili unose nešto iz EU-a i nešto proizvode uvijek imaju nešto pakirano u ambalažu. Pravilnikom o ambalaži svi proizvođači su barem jedanput godišnje obvezni prijaviti tu ambalažu što ne znači da će morati platiti naknadu. Sve naknade koje se naplate služe Fondu da oni koji zbrinjavaju otpad ili ga oporabe dobiju naknade”, kazala je ona. “U slučaju izvoza ili iznosa proizvođač koji je prilikom

32 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

uvoza, unosa ili proizvodnje platio naknadu Fondu, ima pravo na povrat naknade u slučaju izvoza proizvoda. Kako bi se ostvarilo pravo na povrat, za sve naknade gospodarenja potrebno je dostaviti popunjeni propisani obrazac te uz njega priložiti i obveznu dokaznu dokumentaciju”, kazala je Žana Žarkov Trtanj. (J.V.)

Foto: Franjo Maltar

uskoro omotnica teška više od 470 milijuna eura kroz program Konkurentnost i kohezija usmjerava lokalnoj samoupravi te je poručio da nam trebaju kvalitetni planovi za gospodarenje otpadom, edukacija građana, a onda i izgradnja infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada. “Naglasak na lokalno, naglasak na nacionalno, naglasak na hrvatsko je sigurno najkraći i najbolji put prema cirkularnoj ekonomiji i održivom razvoju. Ova akcija HGK nije slučajno došla u ovom trenutku, obilazak domaće industrije tempiran je tako da se pokaže da je ona spremna podržati operativne planove koji će se provoditi prema novoj regulativi”, smatra Horvat.

Imamo što ponuditi

Zadnja postaja studijskog putovanja domaće je komunalce odvela u Kalinovec, u tvrtku Rasco. Ta obiteljska kompanija s radom je počela 1990. i to, vjerovali ili ne, iz svinjca. Dakle, popularni počeci iz garaže mogu se sakriti pred

Rasco je jedan od vodećih proizvođača opreme za ljetno i zimsko održavanje prometnica pothvatom Darka Paviše i Frane Franičevića koji su kao prva dva zaposlenika Rascoa počeli s proizvodnjom u radionici od 60 kvadrata prenamijenjenoj iz napuštenog svinjca Pavišinog oca koji se do 80-ih bavio svinjogojstvom. Danas je njihova tvrtka jedan od vodećih proizvođača opreme za ljetno i zimsko održavanje prometnica. Zapošljavaju 350 ljudi, od čega 60 inženjera, i imaju više od 70 proizvoda u

više od 400 izvedbi jer posluju na mnogim tržištima koja traže specifična rješenja. Sve što nude klijentima dizajnirano je i proizvedeno u njihovim pogonima, dakle, od ideje do izvedbe sve je plod hrvatske pameti i znanja. Rade u pet hala, u zadnjih 18 mjeseci investirali su više od 1,5 milijuna eura, a u naredne dvije godine planiraju još pet milijuna eura uložiti u širenje proizvodnje, nove tehnologije i novi sustav za upravljanje odnosima s kupcima. Direktor Rascoa Darko Paviša istaknuo je kako je ovaj posjet velikog broja komunalnih poduzeća njihovoj tvrtki odlična prilika da im uživo prezentiraju svoje proizvode. “Zbog opstojnosti svih nas na ovim prostorima mora se posvetiti pažnja domaćim gospodarstvenicima. Mi kao hrvatski proizvođač želimo stati uz bok najvećim svjetskim kompanijama jer im po kvaliteti već pariramo. Izvozimo na 36 tržišta diljem svijeta, od Kanade do Kine, gdje smo plasirali više od 200 naših multifunkcionalnih vozila Muvo. U Hrvatskoj smo ih zasad prodali dvadesetak i ta brojka može i mora rasti”, ističe Paviša. Ovo putovanje pokazalo nam je da Hrvatska industrija itekako ima što za ponuditi po pitanju zbrinjavanja otpada i mnogih drugih stvari. Vidjeli smo tri izvanredne tvrtke koje osvajaju globalna tržišta, inoviraju i grabe krupnim koracima naprijed. Problem nedostatka radne snage rješavaju dobrim plaćama (prosjek u Tehnixu oko 7500, a u Rascou oko 5500 kuna), ali i dalje su zabrinuti jer proizvodnju šire u tolikoj mjeri da se boje hoće li biti dovoljno traženih zanimanja. Slatke su to brige za lokalne radnike jer najavljuju daljnji rast primanja, a upravo to je važan aspekt za njihov ostanak u Hrvatskoj, unatoč blizini granice koja ih mami u EU. Nas novinare često optužuju za nedostatak optimizma, no nakon posjeta ovakvim kompanijama možemo se mirne duše prepustiti pozitivi i pozvati i druge poduzetnike da se ugledaju na svijetle primjere sa sjevera zemlje.

Izvozimo na 36 tržišta diljem svijeta, od Kanade do Kine, gdje smo plasirali više od 200 naših multifunkcionalnih vozila Muvo. U Hrvatskoj smo ih zasad prodali dvadesetak i ta brojka može i mora rasti.

Darko Paviša, direktor Rascoa

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Pivovara Medvedgrad

Funderbeam kampa do novoga pogona

Medvedgrad u suradnji s Funderbeamom želi u ovaj projekt težak 10 milijuna kuna piva Medvedgrad. Investitori mogu biti i zaposlenici, dobavljači, kupci i partneri. pojedinačnog malog ulagatelja je 250 eura piše Goran Gazdek

M Prinosi putem isplate dividendi su predviđeni već nakon prve godine od efektuiranja investicije, ističe Bajakić

edvedgrad, prva mikro pivovara u Hrvatskoj osnovana 1994. godine, predstavila je projekt otvaranja velikog i modernog pogona na novoj lokaciji u Zagrebu vrijednog 10 milijuna kuna. Nova pivovara omogućit će značajno povećanje proizvodnih kapaciteta i efikasnosti te modernizaciju poslovanja prema svjetskim trendovima. Nakon 25 godina iskustva na tržištu, sve veće potražnje za pivom Medvedgrad i dva proširenja u zadnje tri godine, ovo je veliki iskorak prve i jedine hrvatske pivovare koja se bavi ugostiteljstvom (pivnice) i proizvodnjom (postrojenja za kuhanje piva). Pivovara će biti kapaciteta 25.000 hektolitara, imati varionicu za kuhanje piva od 6000 litara, stroj koji će puniti 5000 boca na sat i mogućnost širenja do 50.000 hektolitara bez potrebe za dodatnim investiranjem u novu opremu za kuhanje piva ili novu punilicu – najskuplje dijelove proizvodnje. Također, imat će izgradnju, servis i održavanje postrojenja na istoj lokaciji čime se postiže veća fleksibilnost i smanjuju troškovi.

Kvaliteta - pokretač uspješnosti poslovanja

“Želimo postaviti i organizacijske temelje za lakši rast i razvoj, još više staviti fokus na kvalitetu piva, koja je glavni pokretač uspješnosti poslovanja craft pivovara, dodatno educirati zaposlenike

koji su osnova poslovnog uspjeha i orijentirati se na nove pivske stilove kako bismo što bolje zadovoljili nadolazeće trendove u craft pivarstvu”, rekao je direktor marketinga i prodaje Pivovare Medvedgrad Ivan Nauković. Ujedno, predstavljena je

Što je to Funderbeam? Funderbeam je prva globalna platforma za prikupljanje kapitala za start-up kompanije i mala i srednja poduzeća te za trgovanje njihovim udjelima, koja se temelji na blockchain tehnologiji. Putem grupnog ulaganja, investitori mogu ulagati u inovativne kompanije prije no dosegnu zrelost, trgovati udjelima tih kompanija, dok je kompanijama omogućen pristup kapitalu kojim je moguće trgovati

34 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

praktički odmah. Uz to, Funderbeam pruža besplatne podatke o više od 180.000 kompanija iz cijelog svijeta, omogućujući time ulagateljima i kompanijama donošenje adekvatnih investicijskih odluka. Godine 2016. osnovano je društvo Funderbeam South-East Europe sa sjedištem u Zagrebu, kao joint venture Zagrebačke burze i Funderbeam Venturesa, s ciljem razvoja regionalnog poslovanja.

anjom a

a uključiti sve ljubitelje Minimalno ulaganje za preko Funderbeam platforme ICF je izabrao Pivovaru Medvedgrad. Obiteljski biznis koji posluje više od 20 godina, razvija nove trendove te je uvijek spreman na inovativne iskorake. Atraktivan prinos za investitore i sudjelovanje u brzorastućem segmentu craft pivovara nadopunjuju ovaj projekt te ispunjavaju osnovne kriterije za uspješnost investicije. Prinosi putem isplate dividendi su predviđeni već nakon prve godine od efektuiranja investicije i to u rasponu od šest do 13 posto godišnje. Povrh toga, postoji i opcija koja većinskom vlasniku daje mogućnost otkupa udjela u vlasništvu Funderbeam ulagatelja po minimalnoj cijeni od 150 posto. Segment malih i srednjih poduzeća ovog trenutka nudi najbolje mogućnosti za investitore koji su spremni sudjelovati kao suvlasnici u razvoju novih projekata”, objasnio je vodeći investitor u Pivovaru Medvedgrad Ratko Bajakić.

Raste potražnja za craft pivom i Funderbeam kampanja kojom se želi prikupiti novac za ovu investiciju. Funderbeam je globalna platforma na kojoj kompanije mogu prikupljati sredstva za daljnji rast, dok je investitorima omogućeno trgovanje ulogom putem blockchain tehnologije. Svaka kompanija na Funderbeamu mora imati vodećeg ulagatelja koji svojim ulaganjem demonstrira povjerenje u pozitivne izglede kompanije. Pivovara Medvedgrad je prva hrvatska pivovara koja investicije traži putem ove inovativne platforme. Funderbeam za potrebe financiranja investiranja utemeljuje SPV (Special Purpuse Vehicle) sa sjedištem u Estoniji, jedinog suvlasnika kompanije koji nastupa ispred svih ulagatelja. Razlog su niski troškovi i izostanak birokratskih barijera. Medvedgrad u suradnji s Funderbeamom želi u ovaj projekt uključiti sve ljubitelje piva Medvedgrad. Investitori mogu biti i zaposlenici, dobavljači, kupci i partneri. Minimalno ulaganje za pojedinačnog malog ulagatelja u Medvedgrad iznosi 250 eura. “Za drugu kampanju prikupljanja sredstava

O tome su još govorili predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić i direktor Funderbeam SEE-a Damir Bićanić. Na svjetskom je pivskom tržištu zadnjih nekoliko godina prisutan trend porasta potražnje za craftom - ukusnim, dinamičnim i zabavnim pivima u čiju se proizvodnju ulaže puno strasti, kreativnosti i inovativnosti. Veliki rast crafta očekuje se i u Hrvatskoj, tako da se procjenjuje da će se do 2022. godine tržište udvostručiti na 100 milijuna kuna. Do tada i u Medvedgradu planiraju udvostručiti prihode i zadržati 30 posto tržišnog udjela. Medvedgrad je s proizvodnjom crafta započeo u vrijeme dok je taj termin bio nepoznat na hrvatskom tržištu, a od 2013. godine, kada zbog velike potražnje počinje flaširati piva kako bi bila dostupna širom Hrvatske, postaje market leader. Prema vodećem svjetskom portalu za ocjenjivanje piva ratebeer.com, Pivovara Medvedgrad je 2014. i 2015. godine proglašena najboljom pivovarom u Hrvatskoj. Ove godine će biti proizvedeno 13.000 hektolitara piva i 1,8 milijuna boca, a očekuje se prihod od 17 milijuna kuna. Pivovara ima 37 zaposlenika prosječne starosti 35 godina.

13.000 hl piva

proizvest će Medvedgrad ove godine

17 mil kn

očekivani ovogodišnji prihod

zaposlenika radi u Medvedgradu

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo VALDEZ, Varaždin

Jedan od pionira online knjigovodstva Tvrtka nastoji pružiti korisnicima cjelokupnu uslugu u cilju racionalizacije troškova, povećanja učinkovitosti i točnosti te dostupnosti informacija rada u potpunosti orijentirali na bespapirno poslovanje te sve obavljamo elektroničkim putem”, objašnjava.

Manji administrativni troškovi

Korisnik ima stalni uvid u svoje knjigovodstveno stanje te nema potrebe za drugim programima za izradu ponuda, računa, kontrole obveza, potraživanja...

Denis Zdelar, Valdez Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

izija varaždinske tvrtke Valdez je biti kompetentan partner i sustav za poslovnu potporu i e-poslovanje manjim i srednjim tvrtkama. Denis Zdelar, direktor Valdeza, kaže nam kako tvrtka, koja nastavlja poslovanje istoimenog obrta osnovanog 2005. godine, svoje djelovanje razvija oko tri temeljna segmenta. “To je ponajprije poslovna podrška koja obuhvaća najam virtualnog ureda, administrativno-tehničku potporu te tajničke i kadrovske usluge. Drugi segment je online knjigovodstvo novije generacije, a treći integracija sustava, primjerice, web trgovina s knjigovodstvom”, pojašnjava on dodajući kako Valdez nastoji pružiti korisnicima cjelokupnu uslugu u cilju racionalizacije troškova, povećanja učinkovitosti i točnosti te dostupnosti informacija. “S obzirom na to da u timu imamo djelatnike informatičke, ekonomske i pravne struke, od početka smo orijentirani na maksimalno iskorištavanje dostupnih tehnologija, a iz te perspektive klasičan način knjigovodstva koji se temelji na neracionalnom prenošenju i prepisivanju dokumentacije iz jednog sustava u drugi, što na kraju sve plaćaju korisnici, činio se kao sustav prošlog stoljeća. Takav smo način smatrali potpuno neprimjerenim danas dostupnim tehnologijama. Stoga smo kao jedan od pionira u online knjigovodstvu sustav i organizaciju

36 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

Tako, nastavlja on, korisnik ima stalni uvid u svoje knjigovodstveno stanje te nema potrebe za drugim programima za izradu ponuda, računa, kontrole obveza, potraživanja... “Dakle, naši klijenti imaju pristup istoj aplikaciji za knjigovodstvo koju koristimo i mi”, dodaje on. “Cilj ovakve organizacije knjigovodstva je, osim ušteda, olakšati manjim tvrtkama pravovremeno poslovno planiranje temeljem stalne dostupnosti informacija iz knjigovodstvenog sustava, kako bi na vrijeme mogli predvidjeti moguća mjesta racionalizacije ili povećanja prihoda. Na ovo se kao logičan slijed nametnula i opcija integracije knjigovodstva s web shop platformama”, naglašava Zdelar dodajući kako se razvojem e-knjigovodstva, te integracijom s web shop platformama kao što su Magento, Prestashop, WooCommerce, Opencart i Sho-

Naši klijenti imaju pristup istoj aplikaciji za knjigovodstvo koju koristimo i mi, kaže Denis Zdelar pify, odnosno sinkronizacijom podataka između sustava (podaci o stanju zaliha i kupcima, automatizacija kreiranja računa, otpremnica...), povećava točnost i ažurnost stanja, eliminiraju greške koje se javljaju kod klasičnog prijenosa podataka u knjigovodstvo te u konačnici dovode i do nekoliko puta manjih administrativnih troškova. Tvrtka se iduće godine planira preseliti u novi prostor što bi trebala pratiti i nova zapošljavanja. (B.O.)

novi impuls

Bez znanja nema dugoročnog uspjeha Anamarija Cicarelli

vlasnica i direktorica tvrtke Inteligo, Split

Sa znanjem se ne rađamo, znanje stiječemo tijekom života. Ako uz znanje steknemo iskustvo i imamo malo sreće, to je dobitna kombinacija koja stvara uspješnog poduzetnika

Hrvatskoj često čujemo izjave kako poduzetnička klima nije dobra. To nas samo po sebi navodi na razmišljanje da danas u Hrvatskoj nije dobro biti poduzetnik. Osim što je potrebno imati dobru poduzetičku ideju, potrebno je imati novca i znanja za njenu realizaciju. To nekima polazi za rukom, dok nekima to i nije baš tako jednostavno. Biti poduzetnik danas u Hrvatskoj znači prije svega biti hrabar i spreman se suočiti s brojnim izazovima koji ga čekaju na tom putu. To mogu samo oni ljudi koji su poduzetni. Poduzetan danas znači znati istražiti tržište, prepoznati ciljanu skupinu kupaca, znati odrediti cijenu, imati dobar proizvod ili uslugu potrebnu kupcima i koja će im olakšati život i poslovanje u nekom segmentu. Najvažnije od svega je znati realizirati svoju poduzetničku ideju. Često čujemo ljude koji su imali odličnu ideju, ali im ju je netko “ukrao”, odnosno netko je njihovu ideju realizirao prije njih. To znači da nije dovoljno prepoznati potrebu tržišta, važnije je znati zadovoljiti potrebu za određenim proizvodom ili uslugom te je prodati. One koji su to uspjeli smatramo poduzetnima. Uočiti, prepoznati i realizirati poduzetnički pothvat danas nazivamo poduzetništvom. Nekada su takve ljude smatrali snalažljivima, lukavima, pa čak i pohlepnima. U vrijeme kad je bilo lako pronaći posao od kojeg se moglo pristojno živjeti, malo ljudi je pokazivalo interes za poduzetništvom. “Ti bi od svega napravio posao i zarađivao”, mišljenje je koje nije uvijek značilo nešto pozitivno. Još do prije ne-

koliko godina poduzetnici su bili vlasnici import-export tvrtki koje su se bavile isključivo trgovinom, uglavnom uvozom. Nerijetko se ljude s takvim idejama, pogotovo one koji su te ideje realizirali, nazivalo pogrdnim nazivima. Često se za nekoga govorilo da je “obični švercer”. Danas se ljude koji uočavaju prilike na tržištu i koji znaju te prilike pretvoriti u posao, zaposliti ljude i ostvariti dobit naziva poduzetnima. Ovaj put biti poduzetan znači nešto pozitivno. Onaj tko je poduzetan, uz to što može živjeti od

Ali nije to baš tako. U prethodnom tekstu nekoliko sam puta istaknula da je potrebno znanje kako bi se realizirala poduzetnička ideja, potrebno je znati istražiti tržište i prepoznati njegovu potrebu, kao i ciljanu skupinu, te znati odrediti cijenu. Ključna su riječi “znati” i “znanje”. Sa znanjem se ne rađamo, znanje stječemo tijekom života. Ako uz znanje steknemo iskustvo i imamo malo sreće, to je dobitna kombinacija - kombinacija koja stvara uspješnog poduzetnika. Imamo primjera poduzetnika koji su uspjeli jer su bili u pravo vrijeme na pravom mjestu, otvorila im se neplanirana poslovna prilika, dobili su odličnu ponudu za otvaranje vlastite tvrtke i uspjeli su. Uspjeli su samo oni koji su uz sve navedeno stjecali iskustvo kroz svoj posao, ali i znanje. Bez ulaganja u znanje i poduzetničke vještine rijetki su poduzetnici koji su se duže vremena zadržali na tržištu, otvorili radna mjesta i ostvarili ozbiljnu dobit. Svi ostali su mnogo

Ulaganje u znanje je najbolja poduzetnička investicija svog rada, može generirati i nova radna mjesta i drugima omogućiti da žive od svog rada, što je danas u Hrvatskoj veliki izazov i uspjeh. Kako postajemo poduzetni? Netko za to jednostavno ima dara, a netko baš i nema. Netko ima sreću da mu se otvori dobra poslovna prilika u nekom trenutku karijere, pa je zna iskoristiti. Ukratko, netko se rodi kao poduzetnik, a netko uz najveću želju i trud to ne može postati, bar ne uspješan poduzetnik.

vremena i novca ulagali upravo u svoje znanje. Ulaganje u znanje je najbolja poduzetnička investicija. Znanje nam ne pomaže samo maksimizirati dobit. Ono nam pomaže u fleksibilnosti na tržištu koje se mijenja gotovo svakodnevno, posebno danas, uz prisutnost novih tehnologija koje se mijenjaju i usavršavaju munjevitom brzinom. Znanje nam pomaže bolje i brže se prilagoditi novim trendovima i tako zadržati stečenu poziciju na tržištu.

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM Rezultati eVisitora i eCrewa

U studenome 13 posto Ukupno gledajući, od siječnja do studenoga ove godine ostvareno je 18,2 milijuna dolazaka i 101,2 milijuna noćenja piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

rema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom čarteru čiju evidenciju vodi sustav eCrew, tijekom studenoga u Hrvatskoj je ostvareno 312.000 dolazaka što je povećanje od osam posto i 891.000 noćenja što je povećanje od 13 posto na godišnjoj razini. Ukupno gledajući, od siječnja do studenoga ove godine ostvareno je 18,2 milijuna dolazaka što je 13 posto više i 101,2 milijuna noćenja što je povećanje od 12 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. “Odlični rezultati tijekom ovogodišnje pred i posezone najbolji su pokazatelj kako Hrvatska postaje cjelogodišnja turistička destinacija. Osim najboljeg

europskog Adventa u Zagrebu, u brojnim destinacijama diljem Hrvatske očekuje se bogat i raznolik program te sam siguran da ćemo ovu godinu zaokružiti dvoznamenkastim rastom turističkog

zima”, ocijenio je ministar turizma Gari Cappelli. Od ukupnog broja dolazaka i noćenja u studenome, strani turisti su ostvarili 198.000 dolazaka ili devet posto više i 531.000 noćenja ili tri posto više.

Za hrvatskom turističkom ponudom vlada veliki interes i to izvan glavnih ljetnih mjeseci, naglašava Staničić prometa. Na Advent, te božićne i novogodišnje blagdane nadovezuje se, u Zagrebu, Splitu, Poreču i Varaždinu, Europsko prvenstveno u rukometu pa sam siguran da će ovo biti izuzetno uspješna turistička

Kad je riječ o domaćim turistima, oni su u tom razdoblju ostvarili rast od osam posto u dolascima i 32 posto u noćenjima. Tako je u studenome najviše noćenja ostvareno u Gradu Zagrebu (148.000 noćenja), a

Valamar Riviera u 2018. godini

Nova ulaganja od 705 U idućoj godini nastavljamo s ulaganjima u hrvatski turizam s ambicijom daljnjeg Grupacija Valamar će u 2018. godini uložiti ukupno 705 milijuna kuna. Naime, Nadzorni odbor Valamar Riviere odobrio je investicije u iznosu od 633 milijuna kuna, dok je Nadzorni odbor tvrtke Imperial odobrio investicije u visini od 72 milijuna kuna, što ukupno iznosi 705 milijuna kuna. Nakon više od četiri milijarde kuna realiziranih investicija u proteklom razdoblju, Valamar Rivera, kao vodeći investitor u hrvatskom turizmu, nastavlja sa značajnim ulaganjima u sklopu investicijskog ciklusa vrijednog dvije milijarde kuna do 2020. godine. U 2017. godini Valamar je ukupnim ulaganjima od 906 milijuna kuna

realizirao najveći godišnji investicijski ciklus u hrvatskom turizmu i otvorio 1000 novih radnih mjesta. Za 2018. godinu predviđen je dovršetak Valamar Girandella Resorta u sklopu kojeg će se otvaranjem prvog Kinderhotela od pet zvjezdica u Hrvatskoj završiti repozicioniranje Rapca u vodeću odmorišnu destinaciju na Jadranu. Investicijama u kampove u Istri i na otoku Krku nastavit će se strategija intenzivnog ulaganja u segment premium kampiranja. U Dubrovniku je u fokusu repozicioniranje Hotela Valamar Argosy prema gostima više platne moći, dok se na otoku Rabu investicijama u ukupnom iznosu od 72 milijuna kuna i obnovom Hotela Imperial

38 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

više noćenja zatim slijede Zadarska županija (137.000), Kvarner (129.000) i Istra (115.000 noćenja). Na kontinentu je u studenome, ne računajući Grad Zagreb, ukupno ostvareno 60.000 dolazaka i 126.000 noćenja, a najviše je noćenja ostvareno u Krapinskozagorskoj, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Već vidljivi pozitivni trendovi

“Nakon sastanaka s najvažnijim partnerima na američkom, francuskom te tržištu Velike Britanije, za hrvatskom turističkom ponudom vlada veliki interes i to izvan glavnih ljetnih mjeseci. Na nama je da kreiramo ponudu i napravimo sve preduvjete za dolazak još većeg broja turista u pred i posezoni, pri čemu su iznimno bitne nove aviolinije”, smatra direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristijan Staničić i ocjenjuje kako su pozitivni trendovi već vidljivi u ovogodišnjim rezultatima koji su posljedica jačanja posebnih oblika

turističke ponude koja nije ovisna o glavnim ljetnim mjesecima. Tijekom studenoga najviše noćenja ostvarili su turisti iz Slovenije i Austrije, a slijede ih turisti iz Njemačke, BiH i Italije. U top 10 tržišta su i Koreja, SAD i Japan. Ukupno gledajući, od siječnja do studenoga ove godine ostvareno je 18,2 milijuna dolazaka i 101,2 milijuna noćenja. U tom su razdoblju strani turisti su ostvarili 16,3 milijuna dolazaka ili 14 posto više i 89,3 milijuna noćenja ili 12 posto više, a poraste bilježe i domaći turisti s rastom od osam posto u dolascima i 14 posto u noćenjima. U tom je razdoblju najviše noćenja ostvareno u Istri, Splitsko-dalmatinskoj županiji te na Kvarneru. Na kontinentu je ostvareno 1,9 milijuna noćenja, a najviše u Karlovačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Tijekom prvih 11 mjeseci najviše su noćenja ostvarili turisti iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske i Češke.

milijuna kuna dvoznamenkastog rasta poslovanja, ističe Željko Kukurin pokreće novi razvojni ciklus. Investicijski ciklus od 705 milijuna kuna u 2018. godini nastavak je strategije značajnih ulaganja Valamar Riviere i repozicioniranja portfelja prema turizmu visoke kvalitete.

Otvaranje novih radnih mjesta

Podizanje kvalitete ponude zahtijeva i promjenu strukture zapošljavanja pa se planira otvaranje oko 600 novih radnih mjesta. Valamar je ove godine zaposlio 420 djelatnika na neodređeno vrijeme. Otvorena su nova radna mjesta svih profila: menadžera u hotelskim operacijama, IT stručnjaka, djelatnika u prodaji i marketingu, kuhara, konobara, recepcionara,

djelatnika u domaćinstvu. Prosječna plaća u Valamaru za oko 20 posto je veća od prosjeka industrije i progresivno raste. S rastom zaposlenosti i prosječne plaće Valamar je potvrdio poziciju jednog od najpoželjnijih poslodavaca u turizmu i Hrvatskoj. “Uspjeh i rast Valamar Riviere temelji se na ulaganjima u proizvode, djelatnike i turističke destinacije vodeći brigu o održivom i društveno odgovornom razvoju. U idućoj godini nastavljamo s ulaganjima u hrvatski turizam s ambicijom daljnjeg dvoznamenkastog rasta poslovanja. Uvjeren sam da ćemo uz podršku naših investitora, partnera i lokalne zajednice uspjeti ostvariti zacrtane ciljeve vodeći

piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

brigu o interesu naših dioničara i ostalih dionika”, istaknuo je Željko Kukurin, predsjednik Uprave Valamar Riviere. Inače, Valamar Riviera vodeća je turistička kompanija u Hrvatskoj koja zapošljava 6000 djelatnika, ostvaruje više od 1,7 milijardi kuna prihoda i više od 600 milijuna operativne zarade godišnje. Vrijednost kompanije je sedam milijardi kuna s prosječnim godišnjim rastom dionice u proteklom periodu većem od 30 posto. U portfelju Valamara je 30 hotela i ljetovališta te 15 kamping ljetovališta koji dnevno mogu ugostiti 56.000 gostiju. Destinacije Poreč, Rabac, Rab, Krk i Dubrovnik u kojima posluje Valamar među vodećima su u Hrvatskoj.

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA HAKOM

Treće tromjesečje donijelo očekivani rast Izraženi sezonski učinak, koji ovo tromjesečje izdvaja od ostalih, utjecao je na rast broja korisnika i prometa u mrežama pokretnih komunikacija

rvatsko tržište elektroničkih komunikacija i u trećem je tromjesečju 2017. zabilježilo rast ulaganja i prihoda. Rast prihoda je zabilježen na svim segmentima tržišta osim telefonskih usluga u nepokretnoj mreži. A rast predvodi usluga širokopojasnog pristupa internetu s povećanjem od gotovo 21 posto na tromjesečnoj razini, odnosno više od 26 posto ako se promatra isto razdoblje lani. Istovremeno je količina ukupnog internetskog prometa, koji je u ovom razdoblju iznosio više od 280 milijuna gigabajta (GB), porasla 26 posto na tromjesečnoj i gotovo 48 posto na godišnjoj razini. Izraženi sezonski učinak, koji ovo tromjesečje izdvaja od ostalih, utjecao je na rast broja korisnika i prometa u mrežama pokretnih komunikacija. Sva tri operatora mreža pokretnih komunikacija nudila su usluge 4G mreže s atraktivnim podatkovnim paketima kojima su

dodatno potaknuli korisnike na potrošnju podatkovnog prometa, priopćeno je iz Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). Zbog veće uporabe širokopojasnih usluga u mrežama

pokretnih komunikacija broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu putem pokretnih mreža porastao je za oko tri posto u odnosu na prethodno razdoblje te je na kraju trećeg tromjesečja dosegnuo gustoću od oko 82 posto. Zabilježen je i rast broja širokopojasnih priključaka putem nepokretne mreže. Krajem rujna broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu putem nepokretne mreže bio je veći od 1,085 milijuna. Značajniji rast zabilježili su priključci s brzinama većim od 100Mbit/s, za oko dva posto više nego u prethodnom tromjesečju. Trendove proteklog razdoblja slijedi i broj korisnika paketa usluga (objedinjene govorne, podatkovne i televizijske usluge) koji također bilježi neprekidni rast, a time raste i broj korisnika koji za uslugu prijenosa raznovrsnog TV sadržaja plaćaju naknade. Nastavak sličnih trendova očekuje se i u budućem razdoblju. (B.O.)

Udruga eCommerce Hrvatska

Najbolji hrvatski web shop je mobis.hr Udruga eCommerce Hrvatska dodijelila je internetskoj trgovini mobis.hr, koja je dio tvrtke Mobis-electronic, nagradu za najbolji hrvatski webshop. Ocjenjivanje kvalitete korisničkog iskustva hrvatskih web shopova provodilo je sedam hrvatskih web developera koji rade i za najpoznatije svjetske web trgovine. Kriteriji koji su se ocjenjivali prilikom odabira najboljeg hrvatskog web shopa bili su naslovna stranica i navigacija po stranici, kategorije proizvoda i filteri, stranice proizvoda, proces plaćanja, pretraživanje po stranici te mobilna verzija internetske

trgovine. Ovo nije prva potvrda uspješnosti rada ove internetske trgovine. Naime, iz tvrtke Mobis-electronic priopćeno je kako je početkom ove godine, prema ocjenama kupaca mobis.hr bio najbolje ocijenjeni web shop unutar istraživanja Shopper’s Mind, a sve u sklopu certifikacije za Certified Shop® nacionalnu oznaku povjerenja te Emota europsku oznaku povjerenja koju nosi više od 17.000 europskih trgovina. A mobis.hr stekao je i oznaku povjerenja i Emotu te je ocijenjen najvišom ocjenom od svih certificiranih web shopova koji prodaju mobitele. (B.O.)

40 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

Digitalni obrazovni sadržaj

Lakše i zanimljivije učenje Uz učenike i nastavnike 151 škole koje su uključene u pilot-projekt, sadržajima u Edutoriju moći će pristupati i sve ostale škole koje ne sudjeluju u provedbi projekta e-Škole

sklopu nacionalnog pilot-projekta e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola, koji s partnerima provodi Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet, razvijeni su digitalni obrazovni sadržaji (DOS-ovi) za učenike i nastavnike STEM predmeta (kemija, biologija, fizika i matematika) u 7. i 8. razredima osnovnih škola te 1. i 2. razredima srednjih škola. DOS je sadržaj namijenjen korištenju u obrazovanju te uz

tekstualne i vizualne može sadržavati i audio, video te ostale multimedijalne i interaktivne elemente. DOS-ovi nisu udžbenici niti zamjena za njih već se u pilotprojektu razvijaju kako bi se potaknula još aktivnija primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije u učenju i poučavanju, a dostupni su u Edutoriju, svojevrsnoj digitalnoj knjižnici. Edutorij je također razvijen u sklopu pilot-projekta te omogućuje nastavnicima, učenicima i školama centralizirano pretraživanje i

pristup obrazovnim materijalima. Ujedno, Edutorij će nastavnicima i izdavačima biti mjesto za objavu njihovih digitalnih nastavnih materijala i moći će se pretraživati koristeći brojne kriterije. Uz učenike i nastavnike 151 škole koje su uključene u pilot-projekt, sadržajima u Edutoriju moći će pristupati i sve ostale škole koje ne sudjeluju u provedbi projekta e-Škole. A mogućnost korištenja Edutorija imat će i građani koji nisu članovi akademske ili obrazovne zajednice, no oni će se prethodno morati registrirati online obrascem. “DOS-ovi su izrađeni kao otvoreni obrazovni sadržaji pod licencom Creative Commons koja omogućava besplatno korištenje, preradu i dijeljenje obrazovnih materijala i podataka. Pristup ovakvim sadržajima omogućuje fleksibilnu i kreativnu nastavu i učenje u različitim okruženjima - u školi, za vrijeme terenske nastave, kod kuće”, ističe Branka Vuk, pomoćnica ravnatelja CARNeta za podršku obrazovanju. (B.O.)

Proglašeni pobjednici prvog #startupZG natjecanja

Praxa - najbolji tim Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP) organizirao je početkom prosinca prvo #startupZG dvodnevno natjecanje. Osim povratnih informacija dobivenih od stručnog žirija i mentora, natjecatelji su dobili konkretne savjete o dolazećim konferencijama i meetupovima na kojima bi se mogli predstaviti ciljanoj publici ili investitorima. U finalu natjecanja predstavili su se timovi: eBuddy, aplikacija koja će omogućiti studentima na studentskoj razmjeni da se lakše upoznaju s lokalnim studentima; Expost koji bi se mogao nazvati

Uberom za pakete; Praxa, online portal koji će spajati studente i poslodavce koji nude studentsku praksu onim najproaktivnijima; GamEco, računalna igrica koja djecu od sedme do 15 godine uči o važnosti recikliranja; Obrasci.eu, portal koji će građanima olakšati pristup birokratskim obrascima javne uprave; Peekator kojeg je sam pokretač ideje nazvao Uberom za mistery shopping s ciljem poboljšanja kvalitete usluge ugostitelja, i posljednji se u finalu predstavio tim AdvEne s pametnom električnom utičnicom koja štedi struju. Najboljim se pokazao tim Praxa,

a nagradu od 10.000 kuna uručio im je Ivan Babić, direktor poduzetničkog centra Zagreb Erste Banke. Drugoplasirani članovi tima Peekator nagrađeni su dvama mobitelima Huawei P10 Lite. Uz organizacijski tim Zagrebačkog inkubatora poduzetništva, natjecanje su omogućili Grad Zagreb, Hrvatski Telekom, Erste banka, HAMAG-BICRO i Enterprise European Network. (B.O.)

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO Uručena Green priznanja

Promicanje zelene gradnje

Hrvatski savjet za zelenu gradnju (HSZG) u suradnji s Hrvatskom udrugom energetskih certifikatora i Hrvatskom udrugom proizvođača toplinsko-fasadnih sustava uručili su priznanja u sedam kategorija posebno istaknutim sudionicima nekretninskog sektora u Hrvatskoj s ciljem daljnjeg poticanja izvrsnosti u promociji i uvođenju zelenih principa u graditeljstvu. U kategoriji Green projekti obrazovnog sektora za promoviranje, projektiranje i gradnju prema principima zelene gradnje priznanja su dobili projekt Studentski dom Varaždin, Američka međunarodna škola u Zagrebu i vrtić “Katarina Frankopan” Krk. U kategoriji Green turistički projekt za razvoj turizma priznanje je dobila Aquatika - slatkovodni akvarij Karlovac, a u kategoriji Green gradska uprava - Grad Krk. Arhitekti Vedran Pedišić, Erick Velasco Farrerai i Nikola Bašić dobili su priznanja u kategoriji Green arhitekti, a Arn Willems, direktor tvrtke GTC Matrix u kategoriji Green office building. U kategoriji Green concept priznanje je dodijeljeno tvrtkama HEP Opskrba i HEP ESCO. Snježana Turalija, dosadašnja diretkorica HSZG-a dobila je priznanje za izniman doprinos u promicanju zelene gradnje. (S.P.)

ENEF - Enterprise Expansion Fund

Novac za jačanje pozicije na tržištu Posebni fond EBRD-a namijenjen je za ulaganja u razvoj i širenje poslovanja poduzetnika u regiji piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

NEF nudi equity i quasi-equity ulaganja u odabrane tvrtke te je izravnim i paralelnim sufinanciranjem osigurao oko 100 milijuna eura namijenjenih tvrtkama u Hrvatskoj i na području zapadnog Balkana. Izuzetno je velika važnost financiranja vlasničkim kapitalom u stvaranju vrijednosti i korporativnoj transformaciji, a transformacija obiteljskih tvrtki u korporacije, smjena naraštaja na čelu poduzeća te uvođenje profesionalnog menadžmenta i članova uprave samo su neki od izazova s kojima se poduzetnici suočavaju, rečeno je na predstavljanju ENEF-a, regionalnog investicijskog fonda Europske banke za obnovu i razvoj namijenjenog za ulaganja u razvoj i širenje poslovanja poduzetnika u regiji. Ovaj financijski instrument predstavili su Europska

banka za obnovu i razvoj u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca na konferenciji na kojoj se razgovaralo i o aktualnim pitanjima i izazovima s kojima se poduzetnici susreću u svakodnevnom poslovanju.

Potpora malim i srednjim tvrtkama

Međusobna razmjena iskustava ima važnu ulogu jer omogućuje da učimo jedni od drugih, ocijenila je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Slovačku i Mađarsku. “Na ovom skupu dobili smo uvid u mnoge važne aspekte koje ćemo svakako uzeti u obzir kako bismo ciljano ojačali daljnja ulaganja u vlasnički kapital”, smatra Vedrana Jelušić Kašić. Fabio Serri, regionalni direktor EBRD-a za financije i razvoj, na

znakovi hrvatske kvalitete Suncokretovo ulje TENA Proizvodi se bez dodavanja organskih otapala, od pomno odabranih sirovina najviše kvalitete. Suncokretovo ulje “Tena” upotrebljava se za pripravu različitih vrsta jela: umaka, salata, majoneza, krema, raznih slastica te za sve vrste pečenja. Ovo se ulje također koristi i u prehrambenoj industriji kao visoko vrijedni sastojak majoneza, umaka, dresinga, krema i drugih gotovih namirnica. Tvornica ulja Čepin d. d.

Tvornica ulja Čepin postoji više od 70 godina. Povijest tvornica datira od 1942. godine kada je započela prerada suncokreta i proizvodnja sirovog ulja mehaničkim prešanjem bez organskih otapala. Dobro je poznato da suncokretovo ulje Tvornice ulja Čepin pada među najcjenjenija biljna ulja. Tome značajno pridonosi kvalitetna domaća sirovina. Tijekom ovih 70 godina u tvornici se razvija i modernizira proizvodnja, ali se zadržava proizvodnja sirovog ulja mehaničkim prešanjem te ga se dalje rafinira.

42 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

Hrvatska pošta

Investicijski ciklus u punom zamahu

skupu je istaknuo kako su mala i srednja poduzeća i dalje temelj ekonomija u mnogim zemljama u koje EBRD investira. “Stoga im je ključno omogućiti potporu koju trebaju. Zajedno s fondom ENEF razvili smo ciljane modele i pristup krojen prema potrebi poduzetnika koji nudi privatnim vlasnicima u ranim fazama razvoja vitalnu pomoć financijskim i drugim područjima”, istaknuo je Serri. Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe, jedan od velikih korisnika usluga EBRD-a u širenju svog poslovanja u regiji i šire, govorio je o svojim iskustvima u ključnim točkama razvoja Atlantic Grupe i njenom procesu širenja i rasta u jednu od najvećih privatnih tvrtki u regiji. Na panel-raspravi pod nazivom Izazovi i prilike

poduzetništva sudjelovali su predstavnici tvrtki iskusnih u transformaciji prema korporaciji - Ivo Usmiani, predsjednik Uprave Jadran Galenski Laboratorija, Monika Mikac, operativna direktorica tvrtke Rimac Automobili, Ivan Franičević, predsjednik Uprave Rascoa, te Lena Habus, partnerica u konzultantskoj tvrtki Ernst&Young koja je mnogima pomogla na tom putu. Inače EBRD je svoj prvi projekt u Hrvatskoj potpisao 1994. godine i do sada je investirao 3,6 milijardi eura u 198 projekata, ponajviše u infrastrukturne projekte, korporacije, te kao financijsku potporu poslovnim poduhvatima. ENEF za financiranje projekata ima na raspolaganju 145 milijuna eura koji su osigurani iz izvora u Europskoj uniji.

Hrvatska pošta u zagrebačkoj Branimirovoj ulici pustila je u rad jedan od šest novih sustava za automatsko sortiranje pošiljaka. Time će se znatno poboljšati proces razrade i dostave pošiljaka jer HP tijekom najužurbanijih dana zaprimi čak 2,5 milijuna pošiljaka. Brzinom od 230.000 pošiljaka na sat i s iznimnom točnošću, sustavi za automatsko sortiranje pošiljaka osiguravaju pravovremenu dostavu na adrese korisnika. Važno je naglasiti kako je HP u šest sustava za automatsko sortiranje pošiljaka u Zagrebu i Splitu uložio 62 milijuna kuna. Ivan Čulo, predsjednik Uprave Hrvatske pošte, istaknuo je kako je tvrtka u velikom investicijskom zamahu. “Investicije su vrlo važne za razvoj našeg temeljnog poslovanja, koji je jedan od ciljeva Razvojne strategije Pošta 2022. Uz razvoj temeljnog poslovanja, u idućem razdoblju fokusirat ćemo se i na razvoj znanja”, napomenuo je. Hrvatska pošta uložila je i 46 milijuna kuna u nabavu novih dostavnih vozila, a u tijeku je i gradnja novog sortirnog centra koji je najveća kapitalna investicija u povijesti Hrvatske pošte - vrijedna gotovo 350 milijuna kuna. Radovi na strateški važnoj lokaciji pokraj Velike Gorice izvode se prema postavljenim planovima. (B.O.)

Čepinsko biljno jestivo ulje Čepinsko biljno jestivo ulje prirodno je bogato vitaminom E i esencijalnim masnim kiselinama. Proizvedeno je od genetski nemodificiranih sirovina i bez uporabe konzervansa. Koristi se za pripravu različitih vrsta jela, a svojim blagim okusom i mirisom obogaćuje gotova jela. Tvornica ulja Čepin d. d.

Tvornica ulja Čepin postoji više od 70 godina. Povijest tvornica datira od 1942. godine kada je započela prerada suncokreta i proizvodnja sirovog ulja mehaničkim prešanjem bez organskih otapala. Dobro je poznato da suncokretovo ulje Tvornice ulja Čepin spada među najcjenjenija biljna ulja. Tome značajno pridonosi kvalitetna domaća sirovina. Tijekom ovih 70 godina u tvornici se razvija i i modernizira proizvodnja, ali se zadržava proizvodnja sirovog ulja mehaničkim prešanjem te ga se dalje rafinira.

Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO 2. međunarodna konferencija o ženama u poduzetništvu

Ženskom poduzetništvu treba vjetar u leđa Svakim danom sve više je poticaja i programa za poduzetnice, dok lokalna samouprava i uprava posebno stimuliraju poduzetnice, ocijenila je Mirjana Čagalj piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

poduzetnici, a baš u tim kategorijama najčešće se nalaze žene poduzetnice”, rekao je predsjednik HGK-ŽK Otočac Joso Brajković koji je istaknuo kako će ova konferencija zbog svoje važnosti za razvoj regije i velikog interesa među poduzetnicama zasigurno postati tradicionalna. Strategija razvoja poduzetništva žena u Hrvatskoj za razdoblje od 2014.-2020. daje okvir akcija i postupaka koji se moraju poduzeti kako bi se poboljšala slika ženskog poduzetništva u Hrvatskoj, odnosno kako bi se smanjila velika negativna razlika između muškog i ženskog poduzetništva.

Edukacija najbolje ulaganje u poduzetništvo

organizaciji Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Otočac, u Otočcu je prošli tjedan održana 2. međunarodna konferencija o ženama u poduzetništvu pod nazivom Žene i. Cilj konferencije bio je progovoriti o ženskom poduzetništvu i problemima, ali i istaknuti brojne uspjehe lokalnih poduzetnica i žena iz susjednih država.

HGK je prepoznao važnost uloge žena u modernom gospodarstvu te potencijal ženskog poduzetništva, ističe Brajković “Hrvatska gospodarska komora odavno je prepoznala važnost uloge žena u modernom gospodarstvu te potencijal ženskog poduzetništva, zbog čega niz godina podupire Strategiju razvoja ženskog poduzetništva, dok ova konferencija želi na lokalnoj razini dati vjetar u leđa svim ženama koje su se već odlučile ili tek žele postati poduzetnice. Čak 99 posto gospodarstva Ličko-senjske županije čine mikro i mali 44 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

“U hrvatskom poduzetništvu muškarci su znatno aktivniji, dok su žene na tržištu u nepovoljnijem položaju. Ipak, zadnjih nekoliko godina vide se pozitivni pomaci. Svakim danom sve više je poticaja i programa za poduzetnice, dok lokalna samouprava i uprava posebno stimuliraju poduzetnice. Sve to utjecalo je na rast žena vlasnica poslovnih subjekata, a žensko poduzetništvo u Hrvatskoj svakim danom dobiva na važnosti”, rekla je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj koja je posebno istaknula kako je edukacija najbolje ulaganje u poduzetništvo zbog čega su ovakve konferencije izuzetno važne. Poslovne priče drugih žena vrlo česti znaju biti ‘okidač’ drugima da i one same uđu u svijet poduzetništva, te su tako na konferenciji svoje uspješne poslovne priče predstavile uspješne poduzetnice: Aida Behrem, izvršna direktorica organizacije Žene sa Une, zatim osnivačica portala i brenda Čitaj knjigu Alis Marić, voditeljica Područnoga ureda HBOR-a za Liku Draženka Draženović Kostelac, poslovna savjetnica vlasnica Core Internationala Indira Popadić, vlasnica tvrtke Dva L studio Linda Lokar, nositeljica licence Business Cafea za Vojvodinu Marija Radojčić i fitness trenerica za žene te direktorica i vlasnica tvrtke Salus Samobor Sunčana Seletković. (I.G.)

predstavljamo Orange&Green, Marijanci

Jedna kapsula rješava stres

U lipnju 2017. započela je proizvodnja Imunoalfe, tableta kozjeg i kobiljeg mlijeka s dodatkom pet ljekovitih biljaka, kaže Danijela Balikić

brzani način života, u kombinaciji s poslovnim i emotivnim stresom, mijenja prehrambene navike suvremenog urbanog čovjeka. U gradovima živi sve više ljudi koji se sve manje hrane kod kuće, a vrste hrane dramatično su izmijenjene u kratkom razdoblju. Dodaci prehrani postaju sve važniji jer je prehrana izgubila ravnotežu. Sve to bili su temelji na kojima je počela graditi svoje poslovanje tvrtka Orange&Green, koju je Danijela Balikić zajedno sa suprugom Anđelkom pokrenula 2013. godine, a registrirana je za istraživanje i razvoj te proizvodnju homogeniziranih prehrambenih pripravaka i dijetetske hrane, kao

U pripremi je još šest različitih proizvoda koji će tržišnu promociju doživjeti iduće godine i proizvodnju pripremljene hrane za kućne ljubimce. Nakon godina priprema i istraživanja tržišta, početkom 2016. godine izgrađen je i laboratorij za istraživanje i razvoj u Marijancima kraj Osijeka koji surađuje s prestižnim hrvatskim institucijama. “Tu se eksperimentira i prokušavaju formule pripravaka uz korištenje savjeta i uputa znanstvenika s brojnih fakulteta i instituta. Testirano je i laboratorijski ispitano više proizvoda u klasi dodataka prehrani u području jačanja imuniteta i detoksikacije ljudskog ili životinjskog organizma. Otvoren je i registriran farmaceutski proizvodni pogon u Zagrebu gdje je u lipnju 2017. započela proizvodnja Imunoalfe, tableta kozjeg i kobiljeg mlijeka s dodatkom pet ljekovitih biljaka”, rekla je vlasnica i direktorica tvrtke Orange&Green Danijela Balikić. Ona je istaknula kako je u pripremi još šest različitih proizvoda koji su koncepcijski već zgotovljeni, a tržišnu promociju doživjet će iduće godine.

Zaokružiti cijelu proizvodnju

“Riječ je o proizvodima za anuliranje stresa, detoksikaciju organizma i jačanje imuniteta, svi vrlo inovativni te na apsolutno prirodnoj osnovi. Proces podizanja proizvoda veoma je složen i mogu reći da od prepoznavanja potreba tržišta, artikuliranja poslovne ideje, njene tehnološke valorizacije te formule izvedivosti i pravnih procedura, pa do dizajna, promotivnih aktivnosti i stavljanja u prodaju, zna proteći minimalno dvije godine, pa i više”, ističe Danijela Balikić. Osnovni kreativni i logistički tim Orange&Greena broji desetak ključnih osoba, među kojima su zastupljena područja nutricionizma, biotehnologije, farmaceutike, industrijskog i grafičkog dizajna, međunarodnog poslovanja, prava i međunarodnih odnosa, IT tehnologije, programiranja, retail marketinga te upravljanja poslovnim sustavima. “Planovi nas nose prema podizanju novih proizvoda i usavršavanju postojećih. U vertikalnom presjeku cilj nam je izlazak na tržište Europske unije i svjetsko tržište. Pretpostavka za oba tržišta je najsuvremenija tehnologija pa smo se odlučili za nabavu nove opreme za kapsuliranje koja će svojom tehnološkom komponentom pridonijeti realizaciji zacrtanih poslovnih planova”, rekla je Danijela Balikić navodeći kako planiraju osuvremenjivanje svoje druge obiteljske tvrtke i podizanje farme muznih koza i kobila u Slavoniji kako bi bili potpuno sirovinski neovisni u smislu kozjeg i kobiljeg mlijeka u prahu. (I.G.)

Planovi nas nose prema podizanju novih proizvoda i usavršavanju postojećih. U vertikalnom presjeku cilj nam je izlazak na tržište Europske unije i svjetsko tržište.

Danijela Balikić Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 45

EU INFO Konferencija “Gospodarski rast u Europskoj uniji: dobr

Vujčić: Ključni problem je ljudski kapital, ne investicije Sama činjenica da je stopa zaposlenosti oko 57 posto znači da bismo, kako bismo postigli isti rezultat kao europske zemlje, morali bi biti još produktivniji, smatra guverner HNB-a piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Nema vremena za čekanje, promjene se moraju dogoditi odmah, europski fondovi mogu biti vjetar u leđa i velika pomoć državi u rastu, no samo onoj koja pametno odrađuje poslove koji se moraju odraditi kao što su strukturne reforme, pametna ulaganja te financijska konsolidacija. Ivana Maletić, europarlamentarka

ospodarski rast u Europskoj uniji prisutan je već pet godina, i to u svim komponentama uključujući izvoz, osobnu potrošnju i investicije. Taj je rast ravnomjerno raspoređen kroz cijelu Europu. S druge strane, gospodarski oporavak je u Hrvatskoj kasnio, odnosno počeo je 2015. godine, a zamašnjak mu je bio rast izvoza što je bila posljedica ulaska u Europsku uniju, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić analizirajući uzorke rasta hrvatskog gospodarstva kao i ključne probleme u svom izlaganju na konferenciji Gospodarski rast u Europskoj uniji: dobrobiti za Hrvatsku, koju je organizirao Ured za informiranje Europskog parlamenta u Hrvatskoj, u partnerstvu s HNB-om te u suradnji s Predstavništvom Europske komisije. “Oporavak hrvatskog gospodarstva ne temelji se više, kako je to bilo prije krize, isključivo na vanjskim čimbenicima i ulasku u Europsku uniju. Hrvatska je prije krize rasla brže, ali na temelju zaduživanja i osobne potrošnje. Sada se poboljšavaju cjenovni i necjenovni čimbenici. Osjeća se i apsorpcija europskih fondova koji dosežu gotovo 1,2 posto BDP-a”, rekao je Vujčić koji smatra da u godinama koje dolaze apsorpcija može biti bolja i veća o čemu svjedoče i iskustva drugih zemalja. Prema njegovu mišljenju došlo je i do promjene strukture hrvatskog gospodarstva tako da je vidljivo kako su velika poduzeća izgubila na važnosti, dok mali i srednji preuzimaju primat i stalno rastu.

46 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

Nemamo tako dobar ljudski potencijal

“To je logična posljedica ulaska u Europsku uniju. Hrvatska se strukturno vrlo promijenila - od velikog deficita platne bilance koji je bio osam ili devet posto, sada je na tekućem računu platne bilance suficit. Prognoze nam pokazuju da ćemo s tim suficitom ostati i da-

Hrvatska je u 2017. restrukturiranjem i refinanciranjem dugova po nižoj cijeni uštedjela više od 800 milijuna kuna, tvrdi Marić lje, istaknuo je guverner, koji je kao jedan od ključnih problema detektirao ljudski kapital, a ne investicije. “To je u suprotnosti s dosadašnjim mišljenjem. Nemamo tako dobar ljudski potencijal. Najveći problem je neiskorišteni radni potencijal. Među najlošijima smo u EU. Sama činjenica da je stopa zaposlenosti oko 57 posto znači da bismo, kako bismo postigli isti rezultat kao europske zemlje, morali biti još produktivniji.

obiti za Hrvatsku”

Vrlo malo se o tome priča u Hrvatskoj. Fokus je na iseljavanju, što nije ništa čudno u odnosu na ostale države nakon ulaska u Europsku uniju. U Hrvatskoj je veći problem participacija na tržištu rada i stopa zaposlenosti”, ocijenio je Vujčić koji je upozorio da će Hrvatska najvjerojatnije biti osuđena na zaostajanje za usporedivim zemljama ako ne podigne stopu participacije radne snage na tržištu rada i stopu zaposlenosti.

Brža i efikasnija iskoristivost EU fondova

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da bez adekvatnih stopa gospodarskog rasta i zapošljavanja ne možemo pronalaziti ni optimalna rješenja u područjima poput demografije, mirovinskog ili zdravstvenog sustava. “Hrvatsko gospodarstvo duboko je integrirano u jedinstveno europsko tržište, pri čemu oko dvije trećine hrvatskog izvoza otpada na članice Europske unije, dok čak tri četvrtine uvoza u Hrvatsku dolazi iz zemalja članica. Hrvatska je potkraj prošle godine dosegnula razinu izvoza roba i usluga od 50 posto BDPa, što je, zasigurno dobar pokazatelj, ali ti postoci mogu i moraju biti veći u izvozu usluga, te poglavito u izvozu roba”, rekao je Marić koji je naglasio veliku usredotočenost izvršne vlasti na bolju, bržu i efikasniju iskoristivost europskih fondova. “Već se neko vrijeme ne govori isključivo o infrastrukturnim projektima koji se

financiraju ili sufinanciraju iz europskih sredstava, nego o cijelom dijapazonu različitih segmenata državnog proračuna, koji izravno ili uz nacionalnu komponentu dolazi kroz europske fondove”, ustvrdio je Marić naglasivši kako je Hrvatska u ovoj godini restrukturiranjem i refinanciranjem dugova po nižoj cijeni uštedjela više od 800 milijuna kuna.

Reforme i samo reforme

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić kazala je kako je za razliku od drugih zemalja iz našeg okruženja konvergencija u Hrvatskoj još relativno spora te da je pred nama još puno posla. Upozorila je da će prema postojećim projekcijama gospodarski rast u Hrvatskoj u 2018. i 2019. godini usporiti, a ako se Hrvatska zadrži na dnu vala novih zemalja članica koje su najslabije razvijene, konvergencija se neće dogoditi te se nećemo uspjeti približiti prosjeku Europske unije. “Nema vremena za čekanje, promjene se moraju dogoditi odmah, europski fondovi mogu biti vjetar u leđa i velika pomoć državi u rastu, no samo onoj koja pametno odrađuje poslove koji se moraju odraditi kao što su strukturne reforme, pametna ulaganja te financijska konsolidacija”, istaknula je Ivana Maletić navodeći kako se u slučaju dobrog i pametnog korištenja europskih fondova može lakše i brže proći kroz tzv. dolinu političke smrti, odnosno provesti nužne reforme. 11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 47

AKTUALNO Održan 5. nacionalni DMK forum

Turističke priče mijenjaju percepciju javnosti DMK će u suradnji s turističkim zajednicama i poduzetnicima stvarati raznovrsne turističke programe i to uglavnom za razdoblje pred i posezone piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

tome kakva je budućnost destinacijskih menadžment kompanija (DMK) te s kakvim se izazovima one moraju suočiti ako žele stvarati kvalitetne turističke proizvode i time konkurirati na svjetskom tržištu, bilo je riječi na prošlotjednom 5. nacionalnom DMK forumu održanom u Zagrebu. Tom su prigodom istaknute mogućnosti i trendovi u digitalnom marketingu, a izneseni su i primjeri dobre prakse iz područja destinacijskog menadžmenta te poslovanja domaćih i inozemnih DMK-ova. Otvarajući Forum, direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić je istaknuo kako će ta organizacija i u 2018. biti partner hrvatskih DMKova te podržati njihov rast i razvoj. Za financiranje turističkih programa i ponuda tih kompanija, HTZ je za iduću godinu izdvojio pet milijuna kuna potpora. Važnost DMK istaknuta je i u Strategiji razvoja turizma do 2020. prema kojoj bi brojka od tridesetak trenutačno registriranih specijaliziranih DMK agencija trebala narasti do 150, a koje će u suradnji s turističkim zajednicama i poduzetnicima stvarati raznovrsne turističke programe i to uglavnom za razdoblje pred i posezone. Državni tajnik Ministarstva turizma Tonči Glavina je istaknuo kako

“prenijeti” u neka druga turistička odredišta u toj zemlji kako bi se glavni grad rasteretio. Slično se ljeti događa u Dubrovniku, a problemi nastaju kada dođu kruzeri i odjednom se u Starom gradu nađe 15.000 posjetitelja. Ipak, takva turistička zasićenost u Dubrovniku se događa samo dva-tri mjeseca godišnje. “Stvara se dojam da je Dubrovnik prenapučen, ali to nije točno. Zato treba znati na kojem se tržištu treba promovirati, s kojim destinacijama i s kojim brendom”, zaključio je Hardt-Stremayr. to ministarstvo podržava sinergiju DMK i organizacija koje jamče razvoj složenih proizvoda, ali i razvoj turističkih regija. “Radimo i na izmjeni paketa turističkih zakona koji će osnažiti rast i rad DMKova te im omogućiti razvoj ponuda kakve do sada nismo imali”, rekao je Glavina.

Izazov je turistička prenapučenost

Dieter Hardt-Stremayr iz Graz Tourismus and Stadtmarketinga je istaknuo kako se poslovanje DMK tvrtki treba temeljiti na povećanom marketingu i digitalizaciji uz nužnu prisutnost na svim društvenim mrežama. Rekao je kako je uspjeh jedan od izazova ako se promatra samo kroz dvoznamenkasti rast broja turista. Naime, pojasnio je da turistički gradovi zbog prevelikog broja turista mogu biti zasićeni što ne odgovara ni lokalnom stanovništvu, niti turistima. Hardt-Stremayr je naveo primjere Barcelone i Amsterdama. Barcelona je u jednom trenutku imala previše posjetitelja i to nije bilo dobro. No, nažalost, nakon nedavnog terorističkog napada, to se promijenilo. U Amsterdamu se pak više ne održavaju kongresi i zaustavljene su sve marketinške kampanje u tom smislu. Nizozemci žele svoj turizam

48 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

Za financiranje turističkih programa i ponuda DMK tvrtki HTZ je za 2018. izdvojio pet milijuna kuna potpora Mark Crawford iz američke produkcijske kuće Exposure Labs predstavio je kreativan proces storytellinga ili stvaranja turističkih priča te naglasio kako upravo takve priče imaju moć mijenjanja percepcije javnosti te rušenja mislenih barijera. Igor Auferber iz zagrebačke DMK agencije specijalizirane za gastronomske i kulturne ture Tureta Travel naglasio je kako individualni i “posebno skrojeni” (tailor made) programi zahtijevaju vrlo sustavan pristup svakom gostu, a u tome i leži najveći izazov DMK-ova.

Žene u biznisu

Gordana Kovačević najmoćnija žena hrvatskog biznisa Unatoč brojnim primjerima žena koje uspješno upravljaju i najvećim svjetskim kompanijama njihov je udio u ukupnom zbroju visokog i višeg menadžmenta prilično skroman piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

a sedmoj međunarodnoj konferenciji poslovnog tjednika Lider Žene u biznisu, koja je održana prošli tjedan u Zagrebu, predstavljena je ovogodišnja lista 300 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa i po 13. put dodijeljena su priznanja za 10 najmoćnijih. Prema Liderovu izboru, treću godinu zaredom najmoćnija žena hrvatskog biznisa je Gordana Kovačević, predsjednica Ericsson Nikole Tesle, na drugom mjestu je predsjednica Uprave Zagrebačkog holdinga Ana Stojić Deban, a na trećem predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko. Važno je naglasiti kako konferencija okuplja i povezuje poslovne žene, vlasnice, direktorice i menadžerice kompanija Hrvatske, regije i šire. Konferencijom se žele istaknuti uspješna iskustva i povezati poslovne žene, motivirati ih na nove pothvate i istodobno potaknuti inicijativu za povećanje zastupljenosti žena na najvišim položajima. Na konferenciji je istaknuto kako je unatoč brojnim primjerima žena koje uspješno upravljaju i najvećim svjetskim kompanijama, posebice u teškim ekonomskim prilikama, njihov udio u ukupnom zbroju visokog i višeg menadžmenta prilično skroman. G l a v n i urednik Lidera Miodrag

Šajatović ocijenio je kako je u ovoj 2017. godini većini ugodnije poslovati jer je ovo treća godina bez recesije. “Kada su dobra vremena, poduzetnici i menadžeri gotovo da ne trebaju pomoć žena. Ali kada zagusti, žene postaju glavne”, naglasio je.

Tradicija ravnopravnosti

Douglas Jones, otpremnik poslova u Veleposlanstvu SAD-a u Hrvatskoj, kazao

Konferencija okuplja i povezuje poslovne žene, vlasnice, direktorice i menadžerice kompanija Hrvatske, regije i šire

je kako kako je SAD partner konferencije. Dodao je kako Veleposlanstvo podupire nastojanja kako bi se povećao broj žena u višem menadžmentu kompanija, državnim institucijama i ostalim strukturama. Također, naglasio je, Veleposlanstvo podržava poduzetništvo koje može pružiti mnogo koristi pojedincima i državama. Ovogodišnja konferencija održala se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović. Njezin savjetnik Marko Jurčić istaknuo je kako se, unatoč tome što se redovito naglašava potreba za osnaživanjem mjesta koje žene imaju u društvu, primjećuje da stvari još nisu na onoj razini na kojoj bi trebale biti. Globalni trend, koji je zabrinjavajući i upozoravajući, dodao je, pokazuje kako u nekim sustavima još uvijek postoji praksa koja žene dovodi u situaciju da moraju proći kroz izrazito niske filtere i preduvjete kako bi postigle uspjeh u svojemu poslovanju. “To su filteri i preduvjeti koji se od nas muškaraca ne očekuju i koji bi trebali biti daleko iza nas. A prisutni su u najrazvijenijim društvima u svijetu”, napomenuo je, među ostalim, Jurčić. Mirela Senica, direktorica nabave za Jugoistočnu Europu u IBM-u, predstavila je IBM-ovu tradiciju o ravnopravnosti spolova koja seže u daleku 1953. godinu kada su u temelje poslovanja ove kompanije ugrađeni načini rada pri zapošljavanju. To znači, kazala je, da IBM zapošljava ljude na temelju talenta i iskustva, bez obzira na njihovu vjeru ili spol. “Dakle, želimo privući sve talente ovoga svijeta”, napomenula je. Listu 300 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa Lider objavljuje u suradnji s tvrtkom Bisnode.

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA& REGIJA Državni proračun Srbije za 2018. godinu

Namet i na svak Svi se slažu da je proračun za 2018. proinvesticijski jer se planira povećanje ulaganja u kapitalne investicije od 30 posto. Oko ostalog nema mnogo slaganja, posebice kad je riječ o tome tko će to platiti i hoće li građani i dalje morati stezati remen dok država rasipa piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

roračun neke zemlje govori o tome kamo je ta zemlja krenula i kako se razvija. Sudeći prema prijedlogu državnog proračuna Srbije za 2018. godinu, državi je vojska i policija važnija od obrazovanja, zdravstva i kulture i uopće bolje kvalitete života građana Srbije, ali se pritom računa na dublje zahvate iz sve tanjeg džepa tih istih građana. To je bila i glavna zamjerka tijekom duge rasprave prilikom usvajanja proračuna u Skupštini Srbije prošloga tjedna.

podizanja agregatne potražnje kroz povećanje plaća i mirovina te razvojnoj orijentaciji proračuna koja se bazira na velikom povećanju investicija koje, u načelu, svi podržavaju. No Vujović ima puno veća očekivanja od pojedinih stavki na obje proračunske strane, dok su i oporba, koja je žestoko kritizirala predloženi proračun ocijenivši ga daljnjim stezanjem remena, i analitičari jedinstveni u ocjeni da je realnost ipak različita od plana i - nepredvidljiva.

Zastupnik oporbene stranke Dosta je bilo i profesor Fakulteta političkih nauka Dušan Pavlović ustvrdio je kako je očito da vlast namjerava nastaviti s politikom štednje započetom 2014. godine te da se to lomi preko leđa građana. Izdaci za socijalnu zaštitu se smanjuju (1,14 milijardi eura ili 330.000 eura manje nego 2016.), a rastu za subvencije i troškove same Vlade Srbije koji su uvećani u odnosu na prošlu godinu sa 83 na 125 milijuna eura. “Tko tu štedi”, pita Pavlović.

Realnost je ipak različita od plana

Analitičari ocjenjuju kako je državni proračun skrojen ili skockan, kako glasi novi termin - konzervativno. Što znači da kada su brojke u pitanju, proračun je napravljen u suradnji s Međunardnim monetarnim fondom, kazao je ministar financija Dušan Vujović. Prema Vujovićevim riječima, za iduću godinu planirani su državni prihodi u iznosu od 9,89 milijardi eura i rashodi koji će premašiti 10 milijardi eura. Planirani fiskalni deficit iznosi 238,6 milijuna eura što je za 342 milijuna eura manje od deficita planiranog proračunom za ovu godinu odnosno 0,6 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Osnovni ciljevi proračuna za narednu godinu fokusirani su na održavanje postignute makroekonomske stabilnosti, nastavak primjene mjera fiskalne konsolidacije i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u što je započelo u 2016. godini, kazao je Vujović. On je naveo kako je proračun za 2018. planiran na temelju prognoze da će u idućoj godini realni rast BDP-a iznositi 3,5 posto uz BDP deflator od 2,8 posto i indeks potrošačkih cijena na malo od 2,7 posto. Ova projekcija rasta BDP-a, među ostalim, temeljena je na elementu

Analitičari upozoravaju da osim što nema kvalitetnih razvojnih projekata, nema ni dovoljno domaće robe

50 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

ku šalicu kave

Trošarina na kavu 10 posto

Isto pitanje postavili su i novinari ekonomistima, autorima publikacije Makroekonomske analize i trendovi u Privrednoj komori Srbije na predstavljanju zadnjeg izdanja tog časopisa kada su čuli da će jedan od proračunskih izvora biti i - kava. Naime, od 1. siječnja uvode se trošarine na kavu od 10 posto. Odgovor je bio neodređen u smislu: još se ne zna tko će podnijeti ovaj dodatni namet, veliki proizvođači ili građani, iako se na točan odgovor može već sada kladiti. Zakon o trošarinama na kavu usvojen je još prije godinu dana s odgođenom primjenom kako bi ga u međuvremenu svi zaboravili. Očito je, međutim, da će iduće godine više novca dobiti vojska, policija i sigurnosne strukture, ali i da će to povećanje otići najvećim dijelom na podizanje, u prosjeku, malih plaća. Za vojsku je, primjerice, planirano oko 588 milijuna eura. Taj će se novac utrošiti i na daljnje naoružavanje vojske i remont tehnike što se

prvi put financira iz budžeta, iako vojni analitičari smatraju da je to nedovoljno za ozbiljnije povećanje urušenog standarda pripadnika vojske te da se pretjeruje s

Proračun za 2018. planiran je na temelju prognoze da će u idućoj godini realni rast BDP-a iznositi 3,5 posto kupnjom naoružanja za koje se planira tri puta veći iznos nego ove godine, dok je za poljoprivredu iznos ostao isti. Povećanje prihoda predviđeno je za šest ministarstava, a smanjenje za 10. Ono u čemu se svi slažu jest ocjena da je proračun za

2018. proinvesticijski jer se planira povećanje ulaganja u kapitalne investicije od čak 30 posto. Planirano je da se u te svrhe utroši oko 2,5 milijardi eura. Ono što brine analitičare jest to hoće li i kako ovaj iznos biti iskorišten jer je u državnim kapitalnim fondovima ove godine ostala polovina nepotrošenog novca koja će se 31. prosinca preusmjeriti na otplatu državnih kredita. Analitičari upozoravaju da osim što nema kvalitetnih razvojnih projekata, nema ni dovoljno domaće robe, pa bi povećana potrošnja mogla samo rasplamsati uvoz i povećati vanjskotrgovinski deficit. Ekonomist Mahmut Bušatlija kaže da bi bio mnogo zadovoljniji ako bi Srbija napokon usvojila izradu projektnog proračuna u kojemu bi se jasno definirali projekti koji se financiraju. Ovako je to prikazano u kumulativnom obliku bez podloge jer projektno financiranje podrazumijeva i biznis-plan u kojem se navodi koliko što košta, zašto se to radi, hoće li biti isplativo i na koji će se način taj novac vratiti u proračun.

Kineski krediti Na prihodnoj strani proračuna država Srbija naredne godine očekuje prikupiti od naplate poreza oko 8,3 milijarde eura, od čega 4,23 milijarde eura od poreza od PDV-a. Tako će gotovo polovinu poreznih prihoda donijeti obični građani svakodnevnom kupnjom.

Plan Vlade je da podigne još 5,6 milijardi eura kredita za pokriće proračunskog deficita i vraćanje glavnice ranijih dugova u dolarima, eurima i juanima. Najviše kredita uzet će se kod kineske Export-import banke: 2,42 milijarde dolara i 1,44 milijarde kineskih juana.

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA Konferencija “Razdoblje niskih kamatnih stop

Sve je Kakvo će biti kretanje kamatnih vrlo je teško reći. Ne bi me iznena ni to da brzo porastu, kazao je Vuj

ast gospodarstva u Hrvatskoj u zadnje tri godine se dogodio bez rasta ukupne kreditne mase, no isto tako stručnjaci upozoravaju kako beskreditni rast ima svoja ograničenja. O tim ograničenjima, ali i mogućnostima kreditne politike u okviru zadanom djelovanjem središnjh i komercijalnih banaka, stanovništva, privatnog i javnog gospodarstva te međunarodnih okolnosti, govorilo se na konferenciji Razdoblje niskih kamatnih stopa u organizaciji Jutarnjeg lista, Hrvatske udruge banaka i Hrvatske udruge poslodavaca.

Analize prethodnih godina pokazuju kako postoji mnoštvo signala da se razdoblje niskih kamata približilo kraju, ističe Martina Dalić “Kakvo će biti kretanje kamatnih stopi, kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu, vrlo je teško reći. Ne bi me iznenadilo da kamatne stope duže vrijeme ostanu relativno niske, ali ni to da brzo porastu”, rekao je guverner Hrvatska narodne banke Boris Vujčić koji smatra da se Hrvatska mora pripremiti na rast kamatnih stopa. “Svjedoci smo niskih kamatnih stopa kao odgovora središnjih banaka na veliku recesiju. Sve veće središnje banke, kao i HNB, odgovorile su snažnom monetarnom politikom, kvantitativnim popuštanjem. Kamatne stope su na povijesno niskim razinama, no prošle godine središnje banke su počele normalizirati ili najavljivati normaliziranje monetarne politike te dizanje 52 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

a”

moguće stopi, kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu, dilo da kamatne stope duže vrijeme ostanu relativno niske, ali čić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr kamatnih stopa. Razlozi promjene smjera su dvojaki, tako s jedne strane, inflacijski ciljevi nisu dostignuti, a projekcije pokazuju da u bliskoj budućnosti i neće biti dostignuti. S druge strane, razdoblje niskih kamatnih stopa može stvoriti više problema kako bankama, tako i mirovinskim fondovima”, rekao je Vujčić koji smatra kako Hrvatska sasvim sigurno ima prostor da amortizira poremećaje ako bi se oni dogodili na globalnom tržištu. “Ako ćemo provoditi strukturne reforme, nastaviti s gospodarskim rastom i fiskalnom konsolidacijom i sa smanjenjem javnog duga, ako dobro odradimo taj dio posla, onda smo sigurni od negativnog prelijevanja bez obzira na naše visoke razine duga”, smatra Vujčić dodajući da što je dug niži, to rast kamatnih stopa ima slabiji negativni utjecaj na neku zemlju.

Važna je makroekonomska stabilnost

“Analize prethodnih godina pokazuju kako postoji mnoštvo signala da se razdoblje niskih kamatnih stopa približilo svom kraju. Kojom brzinom će se one povećavati, teško je reći. No Hrvatska se, kroz reforme, može pripremiti za to, a postoji i određeni prostor kroz koji može osigurati niske kamate još neko vrijeme”, istaknula je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić navodeći kako je za održavanje makroekonomske stabilnosti bitno provoditi reforme, što će tržišne mehanizme učiniti efikasnijim i produktivnijim. Direktor Arhivanalitike Velimir Šonje je, analizirajući determinante kamatnih marži od 2000. do 2017. godine, ocijenio kako je sukus cijele priče da kamatna marža, postane li fiksna, postaje amortizer svih udara, s obzirom na to da su determinante marže strukturne. “Prvi mogući amortizer je trošak regulacije. Analize su pokazale kako su u zemljama koje su uvele euro smanjene marže. Drugi je pokriće operativnih troškova, poput nastavka porezne reforme, pokriće troškova rizika

kroz institucionalna poboljšanja i dobre politike te očekivana dobit, odnosno povrat na kapital, što ujedno potiče konkurenciju”, rekao je Šonje koji je istaknuo kako ex post realizirana kamatna marža hrvatskih banaka iznosi 2,83 postotna boda i treća je najveća u Europskoj uniji, iza marži u Mađarskoj i Bugarskoj, te da uvođenje eura u prosjeku utječe na maržu u smjeru smanjenja za oko 0,3 postotna boda, u čemu ulogu vjerojatno ima i niži trošak regulacije u euro području. Član Znanstvenog vijeća za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo HAZUa Guste Santini je u svojoj analizi Zakon spojenih posuda: kamatne stope, tečaj i porezi naglasio kako hrvatska ekonomska politika nakon ulaska u EU treba otvoriti raspravu o instrumentima ekonomske politike u novim uvjetima i imati na umu kako su se promijenili značaj i uloga kamatne te porezne stope i tečaja kune te da nije moguće parcijalno pristupati bilo kojem od instrumenata takvih politika. “Cilj ekonomske politike u razvijenoj državi svodi se na rast stope zaposlenosti, smanjivanje porezne presije izravnih poreza te

Cilj ekonomske politike u razvijenoj državi svodi se na rast stope zaposlenosti, smanjivanje porezne presije izravnih poreza te pozitivan saldo na tekućem računu platne bilance.

Kamatna marža, postane li fiksna, postaje amortizer svih udara, smatra Šonje Guste Santini

pozitivan saldo na tekućem računu platne bilance. Visina kamatnih stopa jest najznačajniji kriterij ugovora iz Maastrichta te ga mnoge zemlje neće zadovoljiti u duljem roku”, rekao je Santini te istaknuo kako valja voditi brigu o zakonu spojenih posuda na relaciji kamatne stope, tečaj nacionalne valute i porezna presija. 11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Privredna banka Zagreb i EIB

Kredit od 60 milijuna eura

uropska investicijska banka (EIB) zaključila je s Privrednom bankom Zagreb (PBZ) Ugovor o kreditu od 60 milijuna eura koji je namijenjen financiranju projekata koje provode mala i srednja poduzeća, MidCap poduzeća, kao i za ostale prioritete (projekte javnog sektora). “Partnerstvo između EIB-a i PBZ-a učinit će dostupnim dodatna sredstva za dugoročno financiranje hrvatskim

kompanijama te osloboditi dodatni kapital za provedbu njihovih projekata i značajno ojačati konkurentnost malih i srednjih poduzeća koji su glavni pokretač ekonomskog rasta u Hrvatskoj”, ocijenio je Dario Scannapieco, potpredsjednik EIB-a. Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ-a, ustvrdio je kako ta banka stalno poboljšava svoj asortiman proizvoda namijenjenih SME segmentu novim programima razvijenim za poticanje

i osnaženje rasta i razvoja poduzetničkih aktivnosti i inicijativa u zemlji. “Zadovoljstvo nam je što je PBZ EIB-ov partner i u ovoj novoj kreditnoj liniji u iznosu od 60 milijuna eura kojom će se staviti na raspolaganje dodatna sredstva namijenjena financiranju projekata koje provode mala i srednja te Mid-Cap poduzeća i za projekte javnog sektora”, dodao je Prka. Ovaj kredit je u skladu s EIB-ovim prioritetom olakšavanja pristupa povoljnim izvorima financiranja europskim malim i srednjim poduzećima. U tu svrhu EIB udružuje snage s financijskim institucijama, kao što je PBZ, koje poznaju lokalna tržišta i čiju su klijenti, između ostalih, mala i srednja, Mid-Cap i javna poduzeća. Inače, uz ovaj kredit EIB je PBZ-u odobrio pet kredita u ukupnom iznosu od 136 milijuna eura koji su iskorišteni za unapređenje poslovanja hrvatskih malih i srednjih poduzetnika te jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Hrvatska poštanska banka i EIB

20 milijuna eura za poduzetnike Europska investicijska banka (EIB) i Hrvatska poštanska banka (HPB) potpisale su Sporazum o dugoročnom kreditu u vrijednosti 20 milijuna eura, namijenjenom financiranju poduzetničkih projekata. Kreditna linija je namijenjena malim i srednjim poduzećima - tvrtkama koje imaju do 250 zaposlenih kao i srednje kapitaliziranim poduzećima (Mid-Cap) od 250 do 3000 zaposlenih. Krediti su predviđeni za financiranje investicija i trajnih obrtnih sredstava s razdobljem otplate do 10 godina i počekom od tri godine. Riječ je o prvom kreditu EIB-a HPB-u čime europska institucija povećava broj partnera u Hrvatskoj, a HPB-u omogućava nastavak povećanja kreditnih

aktivnosti uz zadržavanje povoljnih uvjeta za poduzetnike. “Drago nam je da se naše poslovanje u Hrvatskoj nastavlja širiti i da se povećava broj institucija s kojima surađujemo. Partnerstvo EIB-a s bankama u Hrvatskoj i suradnja koju započinjemo s HPB-om omogućava dugoročnu financijsku podršku hrvatskim kompanijama i provedbu njihovih projekata što je naš zajednički interes”, kazao je Dario Scannapieco, potpredsjednik EIB-a. Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a, kazao je kako će 2018. za HPB biti godina ulaganja u poduzetništvo. “Za nas je veliko zadovoljstvo poslovati s EIB-om. Kreditna linija koju potpisujemo s EIB-om početak je suradnje kojoj je

54 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

svrha omogućiti uspješniji razvoj poduzetništva u Hrvatskoj uz povoljno financiranje za naše klijente te vjerujem da ćemo je nastaviti”, dodao je Vuić.

Okvirni ugovor HBOR-a i EIB-a

Povoljna sredstva za kreditiranje poduzeća Dosad smo s EIB-om potpisali 19 ugovora, uključujući i ovaj današnji, ukupne vrijednosti 2,6 milijardi eura čime smo financirali više od 3500 projekata, kaže Tamara Perko piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Europska investicijska banka (EIB) potpisale su Okvirni ugovor o kreditu u iznosu od 100 milijuna eura. Tamara Perko, predsjednica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, istaknula je kako se tako nastavlja iznimno dobra suradnja s EIB-om koja seže u 2001. godinu. “Dosad smo s EIB-om potpisali 19 ugovora, uključujući i ovaj današnji, ukupne vrijednosti oko 2,6 milijardi eura. To nam je omogućilo financirati više od 3500 projekata u Hrvatskoj”, naglasila je. Ovim ugovorom financiraju se srednje kapitalizirana (Mid-Cap) poduzeća, dakle, ona koja imaju između 250 i 3000 zaposlenika u turizmu, proizvodnji i uslužnim djelatnostima. Za to je namijenjeno 70 posto ove kreditne linije, a ostalih 30 posto za infrastrukturu, energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. “Ovakve investicije su vrlo potrebne za razvoj gospodarstva, za povećanje konkurentnosti i otvaranje novih radnih mjesta. Investicije su namijenjene kako privatnom tako i javnom sektoru. Nadam se da ćemo ova sredstva što prije potrošiti i da ćemo se što brže uskoro naći ovdje na potpisivanju jubilarnog 20. ugovora s EIB-om”, napomenula je. Dio sredstava, naglasila je Tamara Perko, može se preliti i na ona poduzeća koja imaju više od 3000 zaposlenih. “Postoji određena fleksibilnost u tom pogledu”, kazala je.

Dugoročna suradnja

Dario Scannapieco, potpredsjednik Europske investicijske banke, istaknuo je kako je potpisivanje ugovora još jedan dokaz iznimno dobre suradnje s HBOR-om. Prije nekoliko tjedana, kazao je, potpisan je ugovor ukupne vrijednosti 250 milijuna eura za podršku malim i

srednjim tvrtkama, a s ovih 100 milijuna eura koji su namijenjeni Mid-Cap poduzećima pokriven je cijeli raspon. Osim toga, nastavio je, EIB i HBOR zajednički rade na još mnogo toga i žele sudjelovati u onim sektorima koji su od posebne važnosti za hrvatsku ekonomiju poput turizma. Također, želi se nešto više napraviti u brodogradnji, zdravstvenome sektoru i vodnom gospodarstvu. “Iznimno smo sretni i planiramo dugoročno zajednički surađivati kako bi hrvatska ekonomija imala koristi od toga”, naglasio je Scannapieco. Inače, EIB je tijekom 2016. godine u Hrvatskoj sklopio ugovore o financiranju u vrijednosti 350 milijuna eura. U razdoblju od 2012. do 2016. godine EIB je za projekte kojima se promiču europski ciljevi u zemlji osigurao sredstva u iznosu od 2,36 milijardi eura. Ukupni rezultat Grupacije EIB (Europska investicijska banka i Europski investicijski fond - EIF) iznosi 546 milijuna eura, što predstavlja 1,2 posto BDP-a Hrvatske.

Investicije su namijenjenje kako privatnom tako i javnom sektoru, kaže Tamara Perko

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Porasla prodaja novih putničkih vozila

U Hrvatskoj su u 11 mjeseci ove godine prodana 48.624 nova putnička vozila, što je za 7993 ili 19,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Samo u studenom prodano ih je 3496 ili 23,7 posto više u odnosu na isti mjesec 2016. U 11 ovogodišnjih mjeseci najviše novih putničkih vozila, i to 6808, prodao je Volkswagen (VW). Slijedi Škoda, članica istog koncerna sa 4629 prodanih vozila, dok je na trećem mjestu Opel sa 4549 prodanih automobila.

Rast prosječne neto plaće Prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za rujan je iznosila 5958 kuna, što je na mjesečnoj razini realno manje za 2,5 posto, a na godišnjoj više za 4,4 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). Prema podacima DZS-a, medijalna neto plaća za rujan iznosila je 5288 kuna. To znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od tog iznosa. Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za rujan isplaćena je u zračnom prijevozu, i to 10.554 kune.

Neravnoteža na novčanom tržištu Na kraju smo razdoblja održavanja obvezne pričuve koje, u okolnostima iznimno dobre likvidnosti, ne utječe na odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu. Zahvaljujući visokim stanjima računa, depozitne institucije glatko održavaju potreban prosjek svojih računa, a napetost na tržištu potpuno izostaje. Prošli tjedan je započeo aktivnostima središnje banke. U ponedjeljak je održana redovita tjedna repo aukcija Hrvatske narodne banke na kojoj ponovno nije bilo interesa za uzimanjem dodatne likvidnosti. U utorak je održana posljednja aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u ovoj godini na kojoj je upisan točno planirani iznos od 675 milijuna kuna s rokom dospijeća od 364 dana, iako je zanimanje sudionika bilo znatno veće i iznosilo je 2,207 milijardi kuna. Visoka ponuda za upisivanjem trezorskih za-

pisa omogućila je dodatno smanjenje prinosa jednogodišnjih zapisa na 0,2 posto. Saldo trezorskih zapisa ovom aukcijom smanjio se za 393 milijuna kuna. Tako je kratkoročno financiranje državnog proračuna na ovoj aukciji imalo dvije važne pogodnosti, smanjenje iznosa trezorskih zapisa te smanjenje kamatnih stopa na novo izdanje. Sljedeća aukcija najavljena je za 2. siječnja 2018. godine. Unatoč navedenim tjednim aktivnostima, novčano tržište je i dalje u izrazitoj neravnoteži zbog iznimno visoke ponude novca. Dnevni višak likvidnosti u sustavu kretao se na razini od oko 13 milijardi kuna, a ovaj tjedan bit će i veći zbog redovite mjesečne isplate mirovina koja je planirana za ponedjeljak. Nema nikakvih naznaka da će kretanja na novčanom tržištu u ostatku prosinca biti drugačija. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

0,1

1050

0,075

700

0,050

350

0,025

4.12.

5.12.

6.12.

7.12.

27.11.-01.12.2017.

1400

8.12.

pon.

uto.

04.12.-08.12.2017.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Daljnje jačanje vrijednosti kune Na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke kuna je potkraj proteklog tjedna u odnosu na početak tjedna ojačala prema euru za 0,14 posto. Srednji tečaj eura u petak je iznosio 7,540134 kune. Hrvatska valuta ojačala je i prema švi-

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,821982

CAD kanadski dolar

4,997769

JPY japanski jen (100) 5,656939 CHF švicarski franak

6,440155

GBP britanska funta

8,648926

USD američki dolar

6,423148

EUR euro

7,540134

Izvor: HNB

primjena od 9.11.2017.

56 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

EUR

carskom franku, i to 0,55 posto. Franak je potkraj tjedna imao vrijednost od 6,440155 kuna. Prema kuni je ojačao američki dolar, i to 0,78 posto na 6,423148 kuna.

7,5525 7,5500

USD

6,46 6,44

CHF

6,49 6,48

7,5475

6,42

6,47

7,5450

6,40

6,46

7,5425

6,38

6,45

7,5400

6,36

6,44

4.12. 5.12. 6.12. 7.12. 8.12.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Raste prijevoz robe željeznicom

Ulaganja s oprezom na svjetskim burzama Iako se na svjetskim burzama prošli tjedan trgovalo oprezno, ipak su potkraj tog tjedna porasle cijene dionica na većini tih burzi. Porasli su indeksi na većini azijskih tržišta, ali i na europskim burzama. Na azijskim tržištima je cijena sirovina zabrinula ulagače, pa je i to utjecalo na njihov pojačan oprez za ulaganja. Na američkoj burzi je bila slična situacija. Dolar je ponešto ojačao, ali su ulagači osluškivali nove informacije vezane uz poreznu reformu. Naime, ulagači očekuje da će američki senat i Zastupnički dom Kongresa uskoro usuglasiti prijedloge dvaju poreznih zakona prema kojima bi se smanjio porez kompanijama i građanima. Automobilski, financijski i tehnološki sektor su bili dobitnici tjedna. Inače je tehnološki sektor, s rastom od početka godine za otprilike 34 posto, najveći dobitnik među svim sektorima u SAD-u. Bez obzira na to što se taj sektor oporavio, ipak su se ulagači počeli preusmjeravati u ostale sektore poput trgovačkog i bankarskog jer bi ti sektori, prema mišljenju investitora, mogli imati više koristi od porezne reforme.

7420 7400

FTSE 100

24500

7380

24400

7360

24300

7340

24200

7320

Dow Jones

24100

4.12. 5.12. 6.12. 7.12. 8.12. 7000 6950

4.12. 5.12. 6.12. 7.12. 8.12. 5420

NASDAQ

5410

6900

5400

6850

5390

6800

5380

6750

CAC40

5370

4.12. 5.12. 6.12. 7.12. 8.12. 13200 13150

4.12. 5.12. 6.12. 7.12. 8.12. 23000

DAX

22800

13100

22600

13050

22400

13000

22200

12950

22000

NIKKEI 225

4.12. 5.12. 6.12. 7.12. 8.12.

Mirovinski fondovi

fond

Rast vrijednosti Mirexa

24600

datum

4.12. 5.12. 6.12. 7.12. 8.12.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A

MIREX A

07.12.

133,63750

0,0526

4,73

AZ - A

07.12.

132,95950

0,0288

3,46

Erste Plavi - A

07.12.

133,59190

0,5610

4,08

PBZ CO - A

07.12.

137,30240

0,0593

4,96

Raiffeisen OMF - A

06.12.

132,84660

0,0566

7,25

MIREX B

07.12.

241,08230

0,0471

3,20

AZ - B

07.12.

238,26930

0,0649

1,30

Erste Plavi - B

07.12.

254,63170

0,0086

5,09

PBZ CO - B

07.12.

223,99780

0,1047

2,69

0,100%

Raiffeisen OMF - B

06.12.

247,55400

0,0120

4,86

0,075%

kategorija C

MIREX C

07.12.

125,19300

0,0046

6,01

AZ - C

07.12.

121,92840

0,0097

5,95

0,025%

Erste Plavi - C

07.12.

127,11520

-0,0013

7,32

0,000%

PBZ CO - C

07.12.

137,30240 10,8439

16,36

Raiffeisen OMF - C

06.12.

128,98540

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 241,0823 boda i bila 0,04 posto viša nego tjedan ranije. Vrijednost Mirexa A iznosila je 133,6375 bodova što je 0,13 posto niže nego pretprošli petak. Porasla je i vrijednost Mirexa C i to 0,6 posto na 125,1930 bodova. MIREX - tjedni

0,050%

4.12.

5.12.

6.12.

7.12.

MIREX - mjesečni

kategorija B

0,1418

6,17

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,0%

Raiffeisen DMF

07.12.

234,62200

-0,0188

3,53

0,6%

AZ Profit

07.12.

256,85030

0,0151

-2,98

0,4%

Croatia osiguranje

06.12.

161,91610

0,0213

2,32

0,2%

AZ Benefit

07.12.

257,28900

0,0214

4,06

0,0%

Erste Plavi Expert

07.12.

214,26890

0,0211

4,02

-0,2%

Erste Plavi Protect

07.12.

201,89380

0,0180

3,93

0,8%

7.11.

14.11.

22.11.

29.11.

7.12.

U Hrvatskoj je količina robe prevezene željeznicom u trećem tromjesečju ove godine porasla za 27 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ukupni ostvareni tonski kilometri porasli su za 23 posto, podaci su Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). Poslovna aktivnost teretnih željezničkih prijevoznika u stalnom je porastu od 2013., kada je liberalizirano tržište željezničkih usluga. Novi teretni željeznički prijevoznici ostvarili su ukupno 94 posto više tonskih kilometara u trećem tromjesečju ove godine u usporedbi s istim tromjesečjem prošle godine. To je pokazatelj intenzivnog rada prijevoznika i nastavak rasta udjela novih željezničkih prijevoznika na tržištu željezničkog teretnog prijevoza u Hrvatskoj.

Isplaćeni poticaji za stambenu štednju Ministarstvo financija izvijestilo je da je stambenim štedionicama isplatilo gotovo 30 milijuna kuna državnih poticajnih sredstava za prošlu godinu. U izvješću se napominje kako su stambene štedionice dužne primljeni iznos državnih poticajnih sredstava upisati na račune stambene štednje stambenih štediša u roku od osam dana od primitka iznosa.

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

KentBank otvorio predstavništvo u Istanbulu

KentBank je u studenome otvorio predstavništvo u Istanbulu s ciljem jačanja trgovinske veze između Hrvatske i Turske. Kroz specijalizirane odjele, Turkish Desk u Zagrebu i predstavništvo u Istanbulu, malim, srednjim i velikim poduzetnicima pruža informativno-savjetodavnu podršku s ciljem jačanja vanjskotrgovinskih poslova između Hrvatske i Turske. Inače, Hrvatska godišnje u Tursku izvozi roba i usluga u vrijednosti 108 milijuna eura, a iz Turske uvozi robu i usluge u vrijednosti 240 milijuna eura.

EcoCortecova nova tvornica u Baranji Menadžment tvrtke EcoCortec u Osijeku je potpisao Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru javnog poziva na dostavu projektnih prijava Kompetentnost i razvoj MSP-a. Putem projekta Dogradnja i opremanje novog proizvodnog pogona i adaptacija dijela postojeće građevine tvrtka je ostvarila potporu od osam milijuna kuna, a investicija iznosi 27 milijuna kuna. Razdoblje provedbe projekta predviđeno je do 31. svibnja 2019.

Crobexi pali nakon dva tjedna rasta izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi su pali nakon dva tjedna rasta. Crobex je sa 1.861,57 bodova umanjen za 0,67 posto na 1.849,14 bodova. Crobex10 je pao za 0,81 posto na 1.080,19 bodova. Svi sektorski indeksi su trgovanje zaključili padom, u rasponu od -2,83 posto koliko je pao CROBEXkons do -0,28 posto koliko je umanjen CROBEXturi. Obveznički indeksi su tjedan zaključili rastom; CROBIS je uvećan za 0,07 posto, a CROBIStr za 0,15 posto. Najlikvidniji su Apartmani ZAGREBAČKA BURZA Medena, u redovnoj trgovini njima je THE ZAGREB STOCK EXCHANGE ostvaren promet od 9000 kuna, no UKUPAN TJEDNI PROMET: 1.044.379.321,88 kn njihov blok promet iznosi 52,8 miliTJEDNI DIONIČKI PROMET: 115.913.017,09 kn juna kuna. Cijena dionice Apartmana index zadnja vrijednost tjedna promjena Medena je uvećana za 36 posto na 85 1.849,1400 -0,67% CROBEX kuna. HT bilježi promet od 9,2 miliju1.080,1900 -0,81% CROBEX10 na kuna, od čega se dva milijuna kuna 110,6149 +0,07% CROBIS odnose na blok transakciju, a tjedan je 166,2883 +0,15% CROBIStr zaključio rastom cijene dionice za 0,17 posto na 167 kuna. Valamar Riviera Top 10 tjedna zadnja je trgovana u iznosu od 9,2 milijuna promet po prometu promjena cijena kuna, od čega se na blok promet od+36,00% 85,00 52.765.265,00 APARTMANI MEDENA d.d. nosi 4,9 milijuna kuna, a cijena joj je +0,17% 167,00 9.243.423,20 HT d.d. pala za 0,45 posto na 44,01 kunu. Od -0,45% 44,01 9.216.817,96 Valamar Riviera d.d. 10 najlikvidnijih izdanja rast cijene bi+2,43% 635,08 7.050.949,49 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. lježi pet izdanja. Dobitnik tjedna je iz-2,65% 422,50 3.328.241,62 ADRIS GRUPA d.d. danje Apartmana Medena (+36 posto), +1,17% 35,38 2.863.649,48 SZAIF d.d. a s porastom od 2,43 posto na cijenu -5,20% 474,00 2.384.589,55 ADRIS GRUPA d.d. od 635,08 kuna i prometom nešto +1,54% 53,29 2.204.039,24 Zagrebačka banka d.d. -0,43% 467,00 1.484.672,36 Arena Hospitality Group d.d. većim od sedam milijuna kuna slijedi -2,09% 291,00 1.352.671,77 PODRAVKA d.d. ih Atlantska plovidba. Dionicama Zagrebačke banke cijena je uvećana za 10 dionica tjedna zadnja 1,54 posto na 53,29 kuna, a trgovane promet s najvećim rastom cijene promjena cijena su u iznosu od 2,2 milijuna kuna. Pad +13343,28% 2.690,00 19.171,10 LUX ULAGANJA d.d. cijene dionice bilježi pet izdanja. Ci+44,00% 36,00 1.296,00 Kutjevo d.d. jena je najviše umanjena redovnom +36,00% 85,00 52.765.265,00 APARTMANI MEDENA d.d. izdanju Adris Grupe, za 5,20 posto na +16,47% 700,00 1.295,00 ZVIJEZDA d.d. 474 kune, dok njegov tjedni promet +8,84% 160,00 1.276.831,52 TEHNIKA d.d. iznosi 2,4 milijuna kuna. Povlaštene +8,70% 75,99 127.216,22 SNH GAMA d.d. dionice iste kompanije bilježe cjenov+8,62% 44,00 471.263,25 SNH BETA d.d. +6,19% 12,00 21.720,00 ZAIF Proprius d.d. ni pad od 2,65 posto na 422,50 kuna +5,93% 4.290,00 216.663,99 LIBURNIA RIVIERA HOTELI d.d. te 3,3 milijuna kuna prometa. Deseta +4,40% 156,00 4.680,00 HOTELI ZLATNI RAT d.d. po likvidnosti Podravka je tjedan zaključila padom od 2,09 posto odnosno 10 dionica tjedna zadnja cijenom od 291 kunu te prometom od promet s najvećim padom cijene promjena cijena 1,4 milijuna kuna. -35,48% 100,01 19.501,95 KOKA d.d. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -28,57% 100,00 6.400,00 TISAK d.d.

Aktivnost na Zagrebačkoj burzi u proteklom tjednu manja je nego u tjednu ranije - dionički promet je pao za četiri posto ili pet milijuna kuna te je iznosio 115,9 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 37,1 milijun kuna, što je gotovo 87 posto ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -5,20 do +36 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 14 izdanja, dok je ukupno 18

PULJANKA d.d. IMUNOLOŠKI ZAVOD d.d. ULJANIK d.d. HOTELI JADRAN d.d. RIZ-ODAŠILJAĆI d.d. Lošinjska plovidba-Holding d.d. VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d. SOLARIS d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

-25,00% -18,32% -15,75% -11,54% -9,07% -8,57% -8,00% -7,40%

3,00 49,00 10,00 230,00 45,00 160,01 230,00 811,18

1.260,00 1.176,00 22.956,25 1.150,00 18.344,90 16.176,40 167.010,91 11.356,52

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI

Dobitnici i gubitnici izjednačeni Među 83 otvorena investicijska fonda u proteklom tjednu prevladali su fondovi s porastom vrijednosti udjela. Rast vrijednosti bilježi 41 fond, a isto toliko ih bilježi pad, dok jedan fond bilježi tjedan bez postotne promjene. Nije bilo fondova s rastom većim od jedan posto, a devet ih je palo više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom četiri su mjesta zauzeli obveznički, a po tri mjesta obveznički i mješoviti fondovi. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od - 2 do +0,65 posto. Od 27 dioničkih fondova rast bilježe četiri fonda. Najviše je, za 0,65 posto, porastao Neta New Europe. KD Nova Europa bilježi rast

od 0,54 posto, a ZB trend je porastao za 0,36 posto. Najviše su pali KD BRIC (2 posto), KD Victoria (1,51 posto) i OTP indeksni (1,27 posto). Od šest posebnih fondova porast bilježi samo ZB Future 2025, za 0,09 posto. Raiffeisen Harmonic bilježi tjedni minus od 1,05 posto, a Raiffeisen Dynamic je pao za 0,72 posto. Osam od 14 mješovitih fondova bilježi rast. Dobitnike predvodi InterCapital Balanced (0,50 posto), a slijedi ga ZB global s rastom od 0,31 posto. Poraslo je svih 15 obvezničkih fondova. Rast vrijednosti bilježi 13 od 21 novčana fonda dok Raiffeisen Cash bilježi tjedan bez postotne promjene. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 30.11.2017. do 7.12.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 19,5060 KD Victoria € 12,4814 InterCapital Global Equity $ 195,9154 ZB trend kn 15,5245 KD Prvi izbor € 144,9241 ZB euroaktiv kn 101,3507 Capital Breeder € 134,2777 KD Europa € 11,4653 PBZ Equity fond kn 114,7607 HPB Dionički € 79,6847 Erste Adriatic Equity kn 87,8996 Neta Global Developed kn 113,0755 ZB aktiv € 109,9423 InterCapital SEE Equity $ 16,3532 Platinum Global Opportunity kn 6,0933 KD Nova Europa kn 44,3189 OTP indeksni € 105,8438 Platinum Blue Chip kn 445,8401 Neta Frontier € 100,4828 OTP Meridian 20 kn 83,0900 A1 kn 156,4720 Alpen.Special Opportunity kn 57,5068 Neta New Europe € 89,0121 KD BRIC kn 8,8959 KD Energija € 112,2032 ZB BRIC+ € 162,9575 Allianz Equity $ 20,8156 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 123,4900 Raiffeisen Dynamic € 109,3300 Raiffeisen Harmonic € 106,3310 ZB Future 2025 € 105,7120 ZB Future 2030 € 105,0591 ZB Future 2040 € 105,5306 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 166,1129 ZB global € 15,6636 PBZ Global fond € 14,2337 InterCapital Balanced kn 127,4921 KD Balanced kn 107,3065 HPB Global € 14,8938 OTP uravnoteženi kn 166,0987 Allianz Portfolio € 116,7864 PBZ Conservative 10 fond

tjedna promjena [%]

-1,51 0,15 0,36 -0,39 -0,69 -1,16 -0,31 -1,26 -1,14 -0,61 -0,45 -0,49 -0,81 -0,64 0,54 -1,27 -0,34 -0,24 -0,58 -0,60 -0,79 0,65 -2,00 -0,17 -0,78 -1,17 -0,65 -0,72 -1,05 0,09 -0,01 -0,11 -0,11 0,31 -0,01 0,50 -1,43 -0,79 -0,39 -0,27 0,06

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,1044 You Invest Active € 104,9737 You Invest Balanced € 105,2024 You Invest Solid € 104,5421 PBZ Flexible 30 fond € 96,4815 OTP Absolute € 105,4298 InterCapital Income Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 199,3711 ZB bond € 15,1958 InterCapital Global Bond € 136,0036 PBZ Bond fond € 223,3744 InterCapital Bond € 166,6903 HPB Obveznički kn 81,8832 Neta Emerging Bond € 121,3562 Erste Adriatic Bond € 107,9600 Raiffeisen Classic kn 104,4091 PBZ Short term bond fond $ 106,0733 PBZ Dollar Bond fond $ 103,3712 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,1003 Erste Local Short Term Bond € 100,1827 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,4596 OTP Short-term bond $ 100,0119 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,5084 PBZ Novčani fond kn 175,9483 ZB plus € 150,7862 ZB europlus BE € 150,7862 ZB europlus BK € 128,7493 PBZ Euro Novčani kn 158,0700 Raiffeisen Cash kn 151,8076 Erste Money kn 152,8230 InterCapital Cash $ 133,6910 PBZ Dollar fond kn 144,0186 HPB Novčani kn 133,4146 OTP novčani fond kn 130,5743 InterCapital Money kn 1377,9212 Locusta Cash kn 118,7720 Allianz Cash € 116,1881 Erste Euro-Money kn 111,6237 Auctor Cash € 106,1200 Raiffeisen euroCash € 106,4279 HPB Euronovčani kn 106,5405 Neta MultiCash € 102,1328 OTP euro novčani kn 1002,8170 Zodaks Cash

0,08 0,16 0,19 0,10 -0,10 0,15

naziv(fond)

valuta

0,28 0,22 0,01 0,17 0,26 0,28 0,15 0,08 0,04 0,08 0,08 0,00 0,09 0,18 0,14 -0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 -0,00 0,05 0,02 0,00 -0,00 0,00 0,02 -0,00 0,00 0,01 0,01 -0,00 -0,00 0,03 0,01

Bespovratna sredstva Ministarstva turizma

S ciljem jačanja destinacija i povećanja konkurentnosti hrvatskog turizma, a temeljem Programa razvoja javne turističke infrastrukture u ovoj godini, Ministarstvo turizma je objavilo Odluku o odabiru projekata i dodjeli bespovratnih sredstava. Tom su Odlukom odobrena sredstva za sufinanciranje 46 razvojnih projekata u vrijednosti od gotovo 20 milijuna kuna za plaže i centre za posjetitelje i interpretacijske centre.

Porasle cijene nekretnina Na uzorku od 160.000 aktivnih oglasa na portalu Njuškalo, u studenom su cijene nekretnina u Hrvatskoj, u odnosu na prošlu godinu, porasle 2,3 posto. No, kada je riječ samo o stanovima, tada je njihova cijena viša za 4,5 posto u odnosu na 2016. Ipak, cijene nekretnina su i dalje niže, ako se uspoređuju s onima iz 2011. godine. Primjetno je da se razlike iz mjeseca u mjesec smanjuju. Cijene stanova u Zagrebu u posljednjih godinu dana rasle su za gotovo osam posto, pa tako prosječna cijena kvadrata stana u hrvatskoj metropoli iznosi 1765 eura.

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Igor Mandić

Predsmrtni dnevnik V.B.Z.

Obitelj Dias autoritarni otac Francisco po svaku cijenu pokušava zadržati u ruralnom portugalskom zaleđu. Walter Dias, zaljubljenik u egzotične ptice i zemlje, crna je ovca obitelji i uspijeva se otrgnuti iz očevih kandži. Vođen srcem i snovima, napušta roditeljski dom, ostavljajući trudnu djevojku. Njihova kći cijeli život čezne za ocem i jedino što joj stvarnost čini podnošljivom su pisma i crteži ptica koje on šalje s različitih adresa. Ona nas i uvodi u roman u trenutku kad od preminulog oca dobiva jedinu ostavštinu – njegov vojnički pokrivač...

Anders Roslund i Stefan Thunberg

Neprijatelj mog prijatelja Znanje

Došlo neko takvo vrijeme da se smrt “vrati u život”- tako će, paradoksalnom morbidnosti, vjerojatno odgovoriti Igor Mandić na pitanje što ga je ponukalo na pisanje Predsmrtnog dnevnika. Ako se uzme u obzir da su promišljanja o velikim, ali prešutno zataškanim temama moderne civilizacije – tj. o starosti, samoubojstvu i smrti – danas ponajviše...

Lídia Jorge

Dolina strasti HENA Com

Prvi zajednički roman Roslunda i Thunberga Medvjeđi ples uveo nas je u priču o trojici braće Duvnjak. U ovom romanu se pak priča i dalje vrti oko njih te policajca Johna Broncksa i njegove kolegice Elise Cuesta. Vincent i Felix su izašli na slobodu i počeli graditi novi život. Za razliku od njih, Leo je još u zatvoru, a po izlasku planira počiniti savršeni zločin, oteti novac koji država planira uništiti. Ovoga puta neće uplitati svoju braću, neće biti tragova koji bi se mogli povezati s njim. No događa se pogreška...

60 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

Tessa Afshar

Mjesto tišine Verbum

U ovoj knjizi Ishiguro istražuje ideje ljubavi, glazbe i prolaznosti na različitim mjestima - Veneciji, Londonu, Hollywoodu... Glavni su likovi većinom glazbenici koje u smiraj dana progone njihove sudbine. Zvijezde ove knjige nisu, dakako, tipični “slučajevi” - Ishigura inspiriraju posrnule pjevačke zvijezde, ulični ili kavanski svirači, pa čak i vrsni glazbenici - valjda sudbinom autsajderi, koji se bore sa svojim biografijama, emocijama i brakovima.

Gabrielle Bernstein

Univerzum ti čuva leđa Plenetopija

Mlada Eliana prije nego što je susrela Krista i krišom “ukrala” ozdravljenje dotičući rub njegove haljine, bila je shrvana krivnjom. Njezin je mali brat smrtno stradao dok ga je čuvala i ona otada nastoji zaslužiti oproštenje marljivo radeći za očevu trgovinu tkaninama i skrbeći se za obitelj. Nakon još jedne velike obiteljske nesreće Eliana postaje jedina odgovorna za obiteljski posao i postiže golem uspjeh, ali nikada i oproštenje. Njezin se svijet urušava i raskida zaruke. Tada nastupa neobična bolest koja će Elianu ostaviti bez ičega i ikoga... Kazuo Ishiguro

Nokturna

Naklada Ljevak

Osobne priče i univerzalne lekcije Gabrielle Bernstein nude okvir za uklanjanje prepreka onomu čemu svi težimo: sreći, sigurnosti i jasnomu pravcu. Te lekcije mogu nam pomoći da se opustimo kako bismo mogli doživjeti osjećaj sigurnosti i slobode. Ona sama nastoji preobraziti strah u vjeru kroz prihvaćanje, predavanje i posvećenost svom duhovnom putu koji se trajno razvija. Poziva nas da se popnemo na val svoje energije i istinske moći i pronađemo snagu u trenucima potištenosti, sinkronicitet i podršku kad smo izgubljeni, sigurnost u nesigurnim okolnostima i radost u boli.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Parketi od hrastova drva Pana, Čakovec, www.pana.hr. Tvrtka prodaje klasične parkete i seljačke podove od hrastova drva, prozore od drva i drvo-aluminija te brikete od hrastove piljevine. Kontakt: Antonija Šerdoner, antonija@pana.hr, +385 40492555, +385 98231325. Vino Kutjevo, Kutjevo, www.kutjevo.com. Tvrtka je najveći hrvatski izvoznik vrhunskih i kvalitetnih vina. Svoju kvalitetu kontinuirano dokazuje osvajanjem brojnih najviših nagrada na domaćim i inozemnim ocjenjivanjima i izložbama vina. Dugogodišnja suradnja s najeminentnijim sjemenarskim kućama Europe rezultirala je ponudom širokog asortimana sjemena raznih ratarskih kultura. Merkantilni ratarski proizvodi i brašno također su dio naše ponude europskom i svjetskom tržištu. Kontakt: Mladen Itrak, kutjevo@kutjevo.com, +385 34255002. Drvene ploče Kircek, Ljubešćica, www.kircek.hr. Tvrtka proizvodi drvene ploče od masivnog drva i to dva tipa: širinski spojene ploče (hrast) i dužinsko-širinski spojene ploče (hrast, orah, trešnja, jasen i javor). Ploče prodaje u državama širom Europe. Ploče mogu biti izrađene u sljedećim dimenzijama: - dužina: 400-2500 mm (širinski spoj), 400-6000 mm (dužinsko-širinski spoj), - širina: 120-1000 mm, - debljina: 9-43 mm (širinski spoj), 9-43 mm (dužinsko-širinski spoj), 43-120 mm - specijalni proizvodi. Kvaliteta: A/A, A/B, B/B, B/C. Vlaga drva: 8-10 posto. Ljepilo: D3 ili D4. Brušenje: granulacija 80-220. Zainteresirana je isključivo za dugo-

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Sustav za zasnježenje

Grad Zagreb nabavlja sustav za zasnježenje iznad 0 stupnjeva Celzijevih. Procijenjena vrijednost je 4,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 28. prosinca. Topli obroci i paketi suhe hrane

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Grad Karlovac nabavlja tople obroke i pakete suhe hrane za 2018. Procijenjena vrijednost nabave je pola milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 18. prosinca. Oprema za teretanu

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja opremu za tereta-

ročnu suradnju. Kontakt: Silvio Gotić, silvio. gotic@kircek.hr, +385 42623500. Modularni objekti Jedinstvo, Krapina, www.jedinstvo.com. Tvrtka proizvodi modularne objekte za škole, dječje vrtiće, studentske domove, domove umirovljenika, stambene i sanitarne kontejnere, tehničke kontejnere, metalne konstrukcije za proizvodne i skladišne hale, trapezno profilirane limove za krovove, opremu za autoceste. Pruža usluge izvođenja građevinskih radova. Tvrtka raspolaže zatvorenim i otvorenim prostorima za zakup (proizvodne i skladišne hale). Kontakt: Josip Mihalić, jedinstvo@jedinstvo.com, 049 374 100, 098 271 330. Košulje i bluze Orljava, Požega, www.orljava.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom visokokvalitetnih muških košulja i ženskih bluza. Tvrtka je najveći specijalizirani proizvođač muških košulja u Hrvatskoj i njihov najveći dobavljač na našem tržištu. Ono što tvrtku razlikuje od drugih je odnos cijene i kvalitete. Asortiman proizvoda: svečane košulje, sportske košulje, polo košulje, košulje za svaki dan, ljetne (havajske košulje). Kontakt: Dubravka Seničar, senicar@orljava.hr, +385 34 234 404, +385 98 307 652. Krpe Proting Horvat, Krapina, www.krpe.info. Tvrtka daje usluge najma ekološke krpe za brisanje alata i strojeva, reciklažnih krpa koje se peru. Također, prodaju industrijske krpe za brisanje alata i strojeva te nude njihovo ekološko zbrinjavanje. Kontakt: Goran Horvat goran.proting@gmail.com, +385 912503000.

nu. Procijenjena vrijednost je 268.000 kuna. Rok dostave ponuda je 22. prosinca. Paketski kontejneri, kolica i stalci

Hrvatska pošta nabavlja paketske kontejnere, kolica za poštansku manipulaciju i stalke za kutije. Procijenjena vrijednost nabave je 2,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 27. prosinca.

Regija

va na izgradnji I.A faze gradske toplane. Procijenjena vrijednost iznosi 3,8 milijuna eura. Rok za dostavu ponuda je 27. prosinca. Razna roba

Crnogorski elektrodistributivni sistem, Podgorica, nabavlja samonosivi kabelski snop 0,6/1 kV i ovjesni materijal, drvene impregnirane stupove (2 partije), armirano-betonske stupove (2 lota). Rok dostave ponuda je 18. siječnja.

Radovi na izgradnji I.A faze gradske toplane

Reklamni materijal

Ministarstvo održivog razvoja i turizma-Direkcija javnih radova, Podgorica, nabavlja rado-

Elektrokrajina Banja Luka nabavlja reklamni materijal. Rok dostave ponuda je 25. prosinca.

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se kuće, oranice, pa čak i dvorište Kuća, koja u naravi predstavlja prizemnu stambenu zgradu s podrumom, mansardom i dvorištem, ukupne površine 493 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 299.000 kuna, nalazi se u Ulici Stjepana Radića 9 u Đakovu, prodaje se na dražbi 13. prosinca u 8.45 sati na Općinskom sudu u Đakovu, Trg dr. F. Tuđmana 2, soba 16/I. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Kuća s dvorištem, ukupne površine 788 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 37.500 kuna, nalazi se u Ulici Bijenik 40b u Zagrebu, prodaje se na dražbi 13. prosinca u 9 sati na Općinskom sudu Novi Zagreb, Turinina 3, soba 302/III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto. Livade, pašnjaci, oranice i vinogradi, ukupne površine 36.573,81 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 52.358 kuna nalazi se u naselju Ciglena pored Bjelovara, prodaje se na dražbi 13. prosinca u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, J. Jelačića 3, soba br. 17. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Zgrada, ukupne površine 19,18 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 76.400 kuna, nalazi se u Varaždinu, prodaje se na dražbi 13. prosinca u 9 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba br. 146/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Kuća, koja u naravi predstavlja kuću, dvorište i oranicu, ukupne površine 2812 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 323.117,62 kune, nalazi se u naselju Oborovo, Općina Rugvica u Zagrebačkoj županiji, prodaje se na dražbi 13. prosinca u 9.30 sati na Općinskom

62 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 129/I. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Oranica, ukupne površine 5.373,33 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 498.443 kune, nalazi se u naselju Lazina Čička, Općina Velika Gorica, prodaje se na dražbi 13. prosinca u 14 sati na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Trg kralja Tomislava br. 36, soba br. 6. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Kuća s dvorištem i voćnjakom, ukupne površine 3899 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 113.877,60 kuna, nalazi se u ulici Zagrebačka 38 u mjestu Donji Andrijevci u Brodsko-posavskoj županiji, prodaje se na dražbi 14. prosinca u 8.15 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13, soba br. 41/I. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Šikara, livada i oranica, ukupne površine 6576 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 481.000 kuna, nalazi se u naselju Trstenik Nartski, Općina Rugvica, Zagrebačka županija, prodaje se na dražbi 14. prosinca u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba br. 129/I. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Dvorište, ukupne površine 544 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 757.000 kuna, nalazi se u Rovinju, prodaje se na dražbi 14. prosinca u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Rovinju, soba br. 4. Nekretnina se na ročištu za drugu javnu dražbu ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe vezane uz kupnju na dražbi snosi kupac. Stan, ukupne površine 125,7 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 636.647 kuna, nalazi se u Velikoj Gorici, prodaje se na dražbi 14. prosinca u 13 sati na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Trg kralja Tomislava br. 36, soba br. 6. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Oranica, ukupne površine 2888 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 27.685,83 kune, nalazi se u Biogradu na Moru, prodaje se na dražbi 14. prosinca u 13.30 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 121/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Tehničke usluge Amt für Wald und Naturgefahren Region Mittelbünden Moesano, Tiefencastel, Švicarska, traži tehničke usluge. Natječaj je otvoren do 26. siječnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=993751. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Amt für Wald und Naturgefahren Region Mittelbünden Moesano, Veia Dalmeras 13, Tiefencastel 7450, Switzerland, Rutschung Brienz/Brinzauls, Geologenarbeiten, tiefencastel@awn.gr.ch. Obuka za kontrolu zračnog prometa M-NAV, Skopje, Makedonija, traži nabavu usluge obuke za kontrolu zračnog prometa. Natječaj je otvoren do 25. prosinca, a prijave na engleskom ili makedonskom se predaju na: M-NAV Ploshtad Makedonija bb (poraneshna zgrada na Metropol), Betim Ramadani, 1200 Skopje, Makedonija, bejtim.ramadani@mnavigation.mk. IT usluge ACEA SpA - Servizio Responsabile: Acquisti e Logistica, Rim, Italija, traži nabavu usluga informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Natječaj je otvoren do 18. prosinca, a više podataka je moguće naći na ACEA SpA - Servizio Responsabile: Acquisti e Logistica, Piazzale Ostiense 2, 00154 Roma, Italia, gare.contratti@aceaspa.it. Pristup podacima: https://www.pleiade.it/acea. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://www.pleiade.it/acea. Tehničke usluge Verkehrsbetriebe Zürich Beschaffung und Einkauf, Zürich, Švicarska, traži usluge tehničkog projektiranja za strojne i električne instalacije zgrada. Natječaj je otvoren do 28. siječnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=993613. Dodatne informacije dostupne su na Verkehrsbetriebe Zürich Beschaffung und Einkauf, Luggwegstraße 65, Zürich 8048, Switzerland, Richard

Kamm, richard.kamm@vbz.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na prethodno navedenu adresu. Fotokopirni papir

CN Posta Romana SA, Bukurešt, Rumunjska, traži nabavu papira za fotokopirne uređaje. Natječaj je otvoren do 15. prosinca. Prijave na rumunjskom jeziku predaju se na CN Posta Romana SA, B-dul Dacia nr. 140, Parter, et. 3-11, sector 2, Robert Antonio Lorentz, 020065 Bucuresti, Romania, licitatii@posta-romana.ro. Glavna adresa naručitelja: www.posta-romana. ro. Adresa profila kupca: www.e-licitatie.ro. IT usluge SBB Informatik, Bern, Švicarska, traži usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Natječaj je otvoren do 7. siječnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=996573 Dodatne informacije dostupne su na SBB Informatik, Lindenhofstraße 1, Worblaufen, Bern 65 3000, Switzerland, Kristian Jahaj, it.sdl@sbb.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na prethodno navedenu adresu. Dijelovi lokomotiva i vagona Matterhorn Gotthard Bahn Einkauf und Materialwirtschaft, Brig, Švicarska, traži nabavu dijelova lokomotiva i vagona. Natječaj je otvoren do 17. travnja 2018. godine. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=995197. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Matterhorn Gotthard Bahn Einkauf und Materialwirtschaft, Dammweg 80, Brig 3900, Switzerland, Kilian Bumann, kilian. bumann@mgbahn.ch.

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Počeo Advent u Zagrebu

Po treći put po titulu najboljeg!

Novost na Adventu u Zagrebu su, među ostalim, adventi na Prekrižju, u Hrvatskom željezničkom muzeju, Zoološkom vrtu, Marićevom prolazu te Caffeu de Matoš piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ezbroj šarenih lampica te okićenih božićnih drvaca i ove godine privlači sve više turista u hrvatsku metropolu. Počeo je Advent, koji će trajati do 7. siječnja 2018. godine, a po treći i posljednji put bori se za već dobivenu titulu najljepšeg europskog adventskog grada. I ove, kao i prošlih godina Zagrepčani i njihovi gosti, osim u bogatoj gastro i zabavnoj ponudi na Trgu bana Josipa Jelačića i okolnim trgovima i ulicama, uživat će u Ledenom parku i Adventu na Zrinjevcu, zatim na Adventu na Europskom trgu, Fuliranju,

64 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

Božićnoj bajci te mnogim drugim kulturno-zabavnim manifestacijama. Poseban adventski program bit će na Gornjem gradu, a taj program uključuje Advent na Vranicanijevoj poljani - Priči s Griča, Adventu na Štrosu, Adventu u Tunelu te posebnom Adventu u Klovićevim dvorima. Upravo se Advent u Klovićevim dvorima u retro štihu održava u prekrasnom okruženju Gornjeg grada i na jednoj od najljepših gradskih pozornica. Uz paljenje 60.000 lampica na platou Gradec i ove godine na tom se prostoru nudi zabavan i raskošan kulturno-zabavni program. Be-

Adventska gastro priča

Zagreb se za vrijeme Adventa pretvara u najveći street food festival u ovom dijelu Europe, ako ne i šire, a ponuda je iz godine u godinu sve bolja i raznovrsnija. Mirisi omiljenih i pomalo zaboravljenih domaćih jela, finih slastica i blagdanskih začina, koji golicaju osjetila okusa, ove godine mame posjetitelje na plato Gradec gdje se kriju neka od najneobičnijih jela ovog Adventa. Već na samom ulazu šire se mirisi Dalmacije, ali one zaboravljene, netaknute kakva je nekad bila. Tako da se može probati Poljički soparnik, ali i i varivo od raštike

splatni koncerti popularnih bendova na tom platou održavat će se svakog vikenda tijekom prosinca, a posjetitelji će uživati i u odličnoj gastro ponudi. Izložbe u Galeriji Klovićevi dvori dio su omiljene blagdanske manifestacije, a posjetitelji će moći razgledati dvije velike izložbe, od kojih je jedna retrospektivna izložba Vaska Lipovca, dok je druga izložba hrvatskog ilustratora i animatora Zdenka Bašića, dobitnika nagrade 6. bienala ilustracije. U knjigama koje je Bašić ilustrirao prepoznaje se cijeli niz poznatih motiva i likova iz bajki i mitologija.

Toplina Božića u Zagrebu

Zagrebačka Turistička zajednica s partnerima pripremila je i neke nove progra-

u kruhu ili frigana pečenica koja se zapeče i servira u domaćem kruhu. Tu su i sendviči od marinirane vratine, ali i čvarci, domaće kobasice, sirevi pakirani u malim staklenkama koji se odlično sljubljuju s kuhanim vinom ili džinom, a dobro su predjelo i za španjolski specijalitet bocadillo. Bestseller prošlogodišnjeg Adventa, mundoakin šiš kobas, vratio se i ove sezone u još boljoj varijanti. Tu je i marguez kobasica od junetine, pripremana po receptu Marina Medaka i koja vjerojatno ove godine može u utrku za najbolju kobasicu adventa. Po vlastitom re-

ceptu Medak priprema i kultne germknedle s domaćim pekmezom od šljiva. U atriju Klovićevih dvora čokolada teče u potocima, a servira se na sve moguće načine. Tu se pije i zapaljeno vino koje daje potpuno drugačiju aromu neizostavnom kuhanom vinu. A da se za Advent piju i drugi vrući kokteli, pokazuje Swanky bar pripremivši pravu zimsku kartu pića osmišljenu samo za ovu prigodu: Swanky Rum Punch, Hot Art Gin, Hot Mule te zimske koktele na bazi pjenušca (Bellini, Strawberry Proseco, Swanky Mojito i Grinch Mojito).

Backo Mini Express, peta najveća europska maketa željeznice Backo Mini Express, peta najveća europska maketa željeznice, postavljena je u Gundulićevoj ulici br. 4.Backo Mini Express nastajao je pet godina kao plod marljivog i napornog rada da bi umanjeni svijet željeznice, cesta, vozila, ljudi, Zagreba i ostalih gradova kroz koje putuju vlakovi postali hrvatska maketarsko–turistička stvatnost. A samo u dvije godine od kada je počela s radom, kao rezultat čistog volonterizma i zaljubljenosti u vlakove, danas je iznimno popularan i rado posjećeni sadržaj najboljeg Adventskog sajma u Europi. Zagrebačkom maketom od ovog Adventa prvi puta će se kretati i mini automobili, autobusi i kamioni na indukcijsku struju. Cijeli sadržaj makete ukomponiran je vizualno i zvukovno i u meteorološke pojave, pa je Backo Mini Express jedina maketa u Europi u čijem prostoru se efekt kiše ali i grmljavine prezentira 3D simulacijom. Dječački snovi vrhunskog maketara Antuna Urbića Backa danas su postali zaštitnim turističkim znakom i sadržajem ovog dijela Europe. me za brojne posjetitelje i građane, među kojima se ističe Advent na Prekrižju, realiziran u suradnji s Uredom hrvatske predsjednice. Novost su i Advent u Hrvatskom željezničkom muzeju, u Zoološkom vrtu, u Marićevom prolazu i Caffeu de Matoš. Adventskim duhom zaživjet će i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) gdje je postavljena izložba Nikola Tesla - Mind from the future, a prava toplina Božića osjetit će se i na tradicionalnom programu Živih božićnih jaslica i S božićnih balkona Zagrebu. Prigodni adventski programi održavaju se i u Mu-

zeju za umjetnost i obrt, HNK-u, Mimari, Arheološkom i Etnografskom muzeju. Uz već tradicionalnu gastro ponudu - kobasice, kuhano vino i razne vrste slastica - adventskom programu priključila se i tvrtka Kraš koja je za Advent predstavila novi slasticu Bajadera Exclusive, u prigodnom zlatnom, blagdanskom pakiranju. Inače, Advent u Zagrebu je jedno od najvažnijih događanja u hrvatskoj metropoli. U to doba u Zagrebu su prošle godine zabilježena 94.573 dolaska, što je 34 posto više nego godine ranije, te 169.095 noćenja ili 37 posto više.

11. prosinca 2017. | broj 4008 | Privredni vjesnik | 65

Sajam International Luxury Travel Market Cannes

Predstavile se 22 hrvatske tvrtke

Ove je godine prvi put HGK u poslovnoj suradnji s HTZ-om okupio tvrtke koje su sudjelovale u unaprijed dogovorenim sastancima na zajedničkom štandu HGK

adnjih nekoliko godina hrvatske tvrtke specijalizirane za luksuzna putovanja samostalno su nastupale na sajmu International Luxury Travel Market Cannes, a ove godine prvi put Hrvatska gospodarska komora u poslovnoj suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom okuplja 22 tvrtke koje su sudjelovale u unaprijed dogovorenim sastancima na zajedničkom štandu HGK. Cilj nastupa na sajmu je snažnije pozicioniranje Hrvatske na mapi luksuznih turističkih proizvoda”, kazala je Antonia Urlić, direktorica Sektora za turizam HGK, na sajmu industrije luksuznih putovanja ILTM koji se održao u Cannesu od 5. do 7. prosinca. Sajam omogućuje umrežavanje s ključnim partnerima specijaliziranim za luksuzni segment turizma, na njemu se predstavilo 76 zemalja svijeta, a posjetilo ga je oko 1600 odabranih kupaca od ko-

jih je 30 posto ove godine došlo prvi put. Hrvatska je ove godine ušla u top 10 luksuznih destinacija po interesu kupaca, s time da su mnogi iskazali konkretan interes za naše tržište. Među hrvatskim tvrtkama koje su se predstavile na tom sajmu bile su Jadranski luksuzni hoteli, Liburnia Riviera hoteli, Calvados Club, Leonidas Travel, Potestas, Importanne Resort i Esplanade Oleander, a prvi put se predstavilo i 15 hotela Stories grupacije koja okuplja jedinstvene luksuzne hotele tvrtki Jadranka hoteli, Valamar Riviera, Maistra, Sunčani Hvar, Villa Dubrovnik, Ecco-ing, Primizia, Sagrada Management, Boutique Hoteli Zadar, Kazbek, Tatami Trade, Meneghetti, H.I. Dvorac, Lešić Dimitri te Dogus Marina Hoteli. Svaka tvrtka je imala unaprijed dogovoren set od 43 sastanka koji su se održavali tijekom tri dana trajanja sajma.

Vindija

Do purice preko Pokupi puricu Kao kompanija koja se razvija ukorak s vremenom i koja je prepoznala vrijednosti i prednosti digitalizacije sustava prodaje, Vindija je ove godine za svoje kupce pokrenula web trgovinu Pokupi puricu. Web shop potrošačima omogućuje da do 15. prosinca sa samo nekoliko klikova naruče svježu puricu koju od 18. prosinca mogu preuzeti na 48 prodajnih mjesta Vindija Trgovine diljem zemlje, dok je posebna ponuda pečenih purica dostupna samo za područje Varaždi-

na. “Ovime smo kupcima htjeli olakšati kupnju naših visokokvalitetnih proizvoda, odnosno omogućiti im narudžbu kako bismo izbjegli duga čekanja na blagajnama diljem zemlje. Vjerujemo da će naši kupci prepoznati ovaj korak, posebice oni kojima je njihovo vrijeme najvažnije, a u blagdanskom razdoblju uvijek ga ima premalo”, istaknula je direktorica marketinga Grupe Vindija Dubravka Drk Mravlinčić. Web shop Pokupi puricu kupcima

66 | Privredni vjesnik | broj 4008 | 11. prosinca 2017.

omogućuje izbor svježe purice po težini, odnosno kupci mogu odabrati kategoriju purice prema broju osoba koje će im se pridružiti za blagdanskim stolom. Vindijina blagdanska purica robne marke Vindon prva je i jedina hrvatska purica s GMO-free certifikatom. Certifikat podrazumijeva niz strogih kontrola te potrošačima daje jamstvo da se niti u jednom dijelu proizvodnje, počevši od farme pa do zapakiranog proizvoda dostupnog u dućanu, ne koriste genetski modificirani organizmi. To znači da se perad hrani isključivo hranom za životinje koja ne sadrži GMO, odnosno da su svi sastojci hrane za perad isključivo prirodne sirovine biljnog podrijetla.

Provjereni partner gospodarstva!

privredni vjesnik Tu smo zbog vas i vašeg posla

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan pred vama! godišnjA pretplatA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

privredni vjesnik

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.