Pv 4009/4010 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

18. prosinca 2017., godina LXIV, broj 4009/4010

ISTRAŽIVANJE VALICONA ZA PRIVREDNI VJESNIK O PODUZETNIČKOM DUHU I DIGITALIZACIJI

Velika sklonost za vlastiti biznis

A POSEB

N PRIL

tlocr t

vu iteljst u grad i t s a o v no tninam i nekre

Većina ispitanih građana, njih 65 posto, ima interes za pokretanje vlastitog biznisa, međutim 52 posto je samo razmišljalo o tome bez poduzimanja konkretnih koraka

INTERVJU

Cesare Capobianco Oracle

SKUPŠTINA HGK

USUSRET GDPR-u

Reforme su dobre, Nova dimenzija tempo prespor zaštite podataka

. E O T A N J R L U Š I G I M S Z A A AKO R ITU, IDITE N D E R K O

PBZ krediti uz niže kamate i bez naknade do 31.12.2017. Ušteda uz otplatu na rate. SVIJET MOGUĆEG.

www.pbz.hr Ovaj oglas je informativnog karaktera i nije obvezujući za PBZ.

Bank of

SADRŽAJ

4009/4010/ 18. prosinca 2017. TEMA TJEDNA

Sretan Božić i uspješnu poslovnu 2018.

Istraživanje Valicona za Privredni vjesnik o poduzetničkom duhu i digitalizaciji Velika sklonost za vlastiti biznis

AKTUALNO

želi vam 10

Skupština Hrvatske gospodarske komore Reforme su dobre, no tempo je prespor

Projekt “Modernizacija programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja” Visoka očekivanja su ključ uspjeha

Brodosplit Brodovi za polarna područja

Historion - ekološka hotelska soba Astronomsko putovanje u hotelskoj sobi

Idući broj Privrednog vjesnika izlazi 15. siječnja 2018.

INTERVJU 12

64 Zagrebački advent treći put zaredom proglašen najboljim u Europi

Cesare Capobianco, potpredsjednik Oraclea zadužen za prodaju aplikacija na području Srednje i Istočne Europe Tehnologija je ključni ekonomski pokretač

HGK: ZLATNE KUNE 22

Sjednice županijskih komora Nagrađene najuspješnije tvrtke Virovitičkopodravske, Požeško-slavonske, Splitskodalmatinske, Ličko-senjske, Krapinsko-zagorske i Brodsko-posavske županije

PRIČA S RAZLOGOM 44

Zvijezda - najstariji proizvođač jestivih ulja u Hrvatskoj Modernizirani pogon i novi proizvod

Konferencija HNB-a Uvođenje eura donosi više koristi nego troškova

EU INFO

SVIJET FINANCIJA

Cesare Capobianco

Uručene Nagrade Zagrebačke burze Dionica Valamara dvostruki pobjednik

Advent u Zagrebu I opet najbolji u Europi!

BUSINESS & LIFESTYLE

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA Tel: +385 1 5600 000 marketing@privredni.hr pretplata@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR DANIJELA MIHALIĆ ĐURICA

FRANCUZI OPET OTKRIVAJU HRVATSKU Uvažavajući potencijal i veličinu francuskog tržišta, uz najavljeno otvaranje novih letova, u sljedećem razdoblju možemo očekivati daljnji kontinuirani porast dolazaka i noćenja s ovog tržišta

K Danijela Mihalić Đurica, direktorica predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Francuskoj

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ako uopće osmisliti turističku promociju neke zemlje u Francuskoj koja je neosporni svjetski turistički šampion? Sagledavajući s turističkog aspekta ovu velesilu i sve njene atribute, jasno je da se promocija na ovom tržištu mora odvijati promišljeno, s jasno postavljenim dugoročnim ciljevima, uz imperativ zadržavanja izvornosti i autentičnog izričaja u svim turističkim segmentima. Stoga je neophodno nastaviti podizanje daljnje prepoznatljivosti imidža Hrvatske, posebno ističući komparativne prednosti pojedinih regija i različitost cjelokupne turističke ponude. Francuskog gosta zanima bogata povijest zemlje s naglaskom na kulturni identitet, izvornost ponude, bogatu prirodnu baštinu, autohtonu glazbu, jezik, tradicionalna jela i pića, običaje i navade, kontakte s lokalnim stanovništvom... Francuzi deﬁnitivno ne žele dolaziti u Hrvatsku da bi uživali u francuskim vinima ili španjolskom maslinovom ulju, uvoznim tartuﬁma ili pak konceptu “sunce, more, plaže”, jer to imaju i kod kuće. Upravo je Francuska naš najveći konkurent na ovom tržištu ne samo zbog nevjerojatno bogate i raznovrsne turističke ponude, nego i čitavog koncepta raznih subvencija kojima se podupire domaći turizam. No Hrvatska se sa svojom turističkom ponudom savršeno uklapa u potražnju francuskog gosta. U 2017. u Hrvatskoj je ostvareno više od 540.000 dolazaka Francuza, što predstavlja porast od devet posto te rekordnih 2,1 milijuna noćenja, što je porast od šest posto u odnosu na prethodnu godinu. Ostvarena su značajna povećanja i u selektivnim turističkim oblicima koji znatno pridonose povećanoj turističkoj potrošnji. Primjerice, u segmentu nautičkog čartera u 2017. ostvaren je rast dolazaka francuskih turista od 11 posto, odnosno šest posto više noćenja. Hrvatska se, kada govorimo o nautici, u ponudi pojedinih specijaliziranih organizatora ocjenjuje jednom od najatraktivnijih i najbolje prodavanih destinacija i to odmah iza Francuske koja je nedostižna svjetska velesila u ovom segmentu. Tomu su zasigurno pridonijele i aktivnosti koje sustavno provodimo zadnjih godina, poput sudjelo-

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

vanja na najvećim nautičkim sajmovima kao što je onaj u Parizu ili Rochellu, međunarodnim festivalima maritimne baštine u Brestu, Vannesu, ali i brojnim specijaliziranim radionicama i edukacijama agenata i edukatora. Vesele i ostvarena povećanja u razdobljima pred i posezone te u regijama u kojima dosad Francuzi nisu bili prisutni u velikom broju, a što se prije svega odnosi na kontinentalne županije ili na Zagreb koji se deﬁnitivno na francuskom tržištu nameće kao nezaobilazna city break i europska kulturna metropola.

HRVATSKA SE SA SVOJOM TURISTIČKOM PONUDOM SAVRŠENO UKLAPA U POTRAŽNJU FRANCUSKOG GOSTA Francuzi zadnjih godina ponovno otkrivaju Hrvatsku kao članicu EU-a, zemlju nevjerojatnih prirodnih ljepota, čistih plaža i relativno povoljnih cijena, ali i kao geografski vrlo blisku destinaciju. Uz činjenicu da im je, posebno uslijed nedavnih terorističkih atentata, sigurnost jedan od prioriteta pri odabiru odmorišne destinacije, Hrvatska na izazovnom francuskom tržištu evidentno postaje jednom od najvažnijih odmorišnih destinacija. Uvažavajući potencijal i veličinu francuskog tržišta, uz najavljeno otvaranje novih letova, u sljedećem razdoblju možemo očekivati daljnji kontinuirani porast dolazaka i noćenja s ovog tržišta. Kako bi što bolje predstavio potencijale koje Hrvatska ima kao jedna od najboljih nautičkih destinacija na Mediteranu te kako bi izravno omogućio suradnju zainteresiranih hrvatskih i francuskih partnera i buyera, HTZ putem svojega francuskog predstavništva i uz potporu HGK i ove godine organizira specijaliziranu radionicu SELL Croatia namijenjenu marinama, čarter kompanijama, putničkim agencijama specijaliziranima za nautički turizam...

BROJKE, BROJKE

KNJIŽNICE U 2016.

Ukupno je radilo 1768 knjižnica

118

nacionalna knjižnica

sveučilišnih knjižnica

visokoškolskih knjižnica

općeznanstvene knjižnice

146

227

358

858

specijalnih knjižnica

narodnih knjižnica

knjižnica srednjih škola

knjižnica osnovnih škola

4066

Od kupno zaposlenih u knjižnicama

3380čini stručno osoblje

Izvor: DZS

1.309.484 člana knjižnica

11.492.797 korištenja knjižne građe u 2016. 18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA ISTRAŽIVANJE VALICONA ZA PRIVREDNI VJESNIK O PODUZ

VELIKA SKLONOST Z Većina ispitanih građana, njih 65 posto, ima interes za pokretanje vlastitog biznisa, međutim 52 posto je samo razmišljalo o tome bez poduzimanja konkretnih koraka pišu Bruno Rakamarić, Valicon, Ilijana Grgić grgic@privredni

rađani Hrvatske pokazuju veliki interes i sklonost kad je riječ o pokretanju vlastitog biznisa, pokazuje posljednje istraživanje regionalne kompanije Valicon za Privredni vjesnik, provedeno na 314 ispitanika, koje se fokusiralo na poduzetnički duh u kojem je 65 posto ispitanih, iskazalo interes za pokretanje vlastitog biznisa. S druge strane, 52 posto njih samo razmišlja o tome bez poduzimanja konkretnih koraka, dok ih tek devet posto aktivno razvija plan i namjerava uskoro krenuti s realizacijom. Samo četiri posto ispitanika pokušalo je pokrenuti svoj biznis, ali u tome nisu bili uspješni.

U TZV. BABY BOOM GENERACIJI VIŠE JE ONIH KOJI SU SE VEĆ OKUŠALI U PODUZETNIŠTVU TE IMAJU ILI SU IMALI SVOJ BIZNIS Među anketiranima, njih osam posto navelo je kako trenutačno ima neku tvrtku, obrt ili start-up u svojem vlasništvu, dok je 13 posto reklo kako su nekoć imali svoj biznis, ali ga više nemaju ili nikada nisu ni razmišljali o pokretanju vlastitog poslovanja. Logično, u generaciji s najbogatijim životnim iskustvom, tzv. baby boom generaciji, više je onih koji su se već okušali u poduzetništvu te imaju ili su imali svoj biznis, dok je među najmlađom generacijom tzv. milenijalcima, više onih koji su samo razmišljali o pokretanju svog posla ili tek razvijaju plan za njegovo pokretanje. Oni koji razmišljaju, planiraju ili su pokretali vlastite biznise navode kako im je interes za okušavanje u poduzetničkim vodama najviše potakla mogućnost da kroz takav posao imaju više

osobne slobode i veću mogućnost kreativnog izražavanja, što smatra 29 posto njih, dok ih je dodatnih 25 posto navelo kako pokretanje vlastitog biznisa znači i potencijal za ostvarivanje veće zarade. Oko 15 posto smatra pokretanje biznisa osobnim izazovom koji bi htjeli prihvatiti te ih je približno jednako toliko motivirano ﬂeksibilnošću radnog vremena. Oko 11 posto gleda na pokretanje biznisa više oportunistički, u smislu da bi pokrenuli posao ili su ga pokrenuli jer se u određenom trenutku pojavila prilika koju je vrijedilo iskoristiti, dok su najmanje zastupljeni razlozi za pokretanje biznisa nesklonost autoritetima te mogućnost da sami biramo ljude s kojima ćemo raditi. “No kada se građane pita za mišljenje o tome koliko bi jednostavno bilo pokrenuti vlastiti biznis, većina njih, 65 posto, slaže se da je pokretanje biznisa moguće, ali tek uz veće napore, te smatra da bi taj proces bio vjerojatno zahtjevan i pun izazova. Neprihvatljivo visoki porezi i ﬁnancijska davanja, nepoticajan administrativni sustav s previše papirologije te nejasni i nestabilni gospodarski zakoni i propisi ističu se kao najveće prepreke poduzetničkom duhu i pokretanju vlastitog biznisa”, rekla je stručnjakinja za marketinško savjetovanje i istraživanje u Valiconu Kristina Črep, koja smatra kako bi hrvatskom gospodarstvu sigurno koristilo poticanje start-up duha.

LAKOĆA POKRETANJA BIZNISA Premda u Hrvatskoj postoji znatan interes za poduzetništvo, 17 posto ispitanika smatra da je pokretanje vlastitog biznisa vrlo teško, dok četiri posto smatra to gotovo nemogućim. Tek 10 posto građana smatra da je pokretanje vlastitog biznisa relativno lagano i da na tom putu stoje tek manji izazovi, dok četiri posto ispitanika smatra kako je to vrlo lagano i ne vide nikakve prepreke koje bi mogle omesti taj pothvat. Istodobno, veći dio, čak 23 posto baby boom generacije, smatra kako je pokrenuti vlastiti posao vrlo teško, dok ih 10 posto smatra da je to gotovo nemoguće. Kao najveću potencijalnu poteškoću i prepreku pokretanju biznisa 23 posto građana vidi u neprihvatljivim porezima

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

ETNIČKOM DUHU I DIGITALIZACIJI

SKLUZI EK

SNIK JE

A VLASTITI BIZNIS

REDNI V IV

O ZA PR VN

Interes za pokretanjem vlastitog biznisa (n=314)

13% 22% 65%

zainteresirani imaju ili su imali svoj biznis nezainteresirani

Jednostavnost pokretanja vlastitog biznisa (n=314)

21%

14% 65% lako zahtjevno, ali moguće teško

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

Razlozi (ne)pokretanja vlastitog biznisa MOTIVATORI (n=274) 29%

više slobode/kreativnosti veća zarada

25%

predstavlja izazov

15%

fleksibilno radno vrijeme

14%

iskoristio/la bih priliku želi biti “sam svoj gazda” može sam birati suradnike

11% 5% 1%

ISPITANICI, NJIH 17 POSTO SMATRA DA JE POKRETANJE VLASTITOG BIZNISA VRLO TEŠKO, A ČETIRI POSTO GOTOVO NEMOGUĆE

i drugim ﬁnancijskim davanjima. Na listi potencijalnih prepreka poduzetničkim inicijativama slijede nepoticajan administrativni sustav s previše nepotrebne papirologije, zatim nestabilni i netransparentni gospodarski zakoni i propisi te općenito nepoticajna gospodarska situacija u Hrvatskoj, dok tek devet posto ispitanih građana smatra kako bi im pri pokretanju biznisa prepreku predstavljali teško dostupni izvori ﬁnanciranja. I u ovom slučaju pripadnici baby boom generacije nešto više u odnosu na ostatak populacije smatraju kako su najveća

PREPREKE (n=301) porezi/financijska davanja administrativni poslovi netransparentni zakoni i propisi nepoticajno gospodarstvo financiranje i poticanje biznisa nedovoljno znanja/iskustva previše stresa i rizika velika konkurencija osvajanje klijenata organizacija poslovanja odgovornost vođenja biznisa nešto drugo

prepreka pokretanju biznisa u Hrvatskoj neprihvatljivi porezi i druga ﬁnancijska davanja. “Porezna politika i zakonodavstvo sasvim su posebne i kompleksne teme, a o kompleksnosti administrativnog sustava također se govori gotovo ‘oduvijek’ te se možemo samo nadati da će možda digitalizacija društva s vremenom neke stvari zaista i pojednostaviti. No unatoč tome, dodatni poticaji poduzetničkom duhu mogu se realizirati kroz razne aktivnosti: od edukacije građana - možda već kroz praktičniji sustav školstva ili dodatnih edukacijskih aktivnosti, preko jače promocije izvora investicija i poticaja, do poticanja klastera i sličnih interesnih udruženja koja bi davala potporu poduzetnicima”, kaže Kristina Črep.

IZVORI FINANCIRANJA PRI POKRETANJU VLASTITOG BIZNISA Kada bi pokretali vlastiti biznis, 33 posto građana izjasnilo se kako bi to voljeli učiniti vlastitim novcem i ušteđevinom, dok bi njih 27 posto potražilo nekog formalnog investitora u vidu fondova, sponzora ili državnih poticaja, 19 posto ispitanika bi u banci zatražilo kredit, dok bi oko 10 posto početni kapital pokušalo prikupiti pozajmicom od roditelja, prijatelja ili rodbine. Kod preferencije izvora ﬁnanciranja postoje određene razlike s obzirom na regiju, pa tako građani Zagreba preferiraju pokretanje biznisa vlastitim novcem, dok bi oni s područja Dalmacije nešto češće zatražili bankovni kredit. “Poduzetništvo treba poticati i njegovati od malih nogu, te se nadamo da će mlađe i buduće generacije biti odvažnije

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

23% 19% 16% 10% 9% 6% 6% 4% 3% 1% 1% 2%

u pogledu gospodarskih izazova i još aktivnije ostvariti svoje ambicije. Za Hrvatsku bi svakako bilo važno da te ambicije budu ostvarene u Lijepoj našoj, a ne u iseljeništvu, u nekoj obećanoj zemlji”, smatra Kristina Črep.

DIGITALIZACIJA POSLOVANJA I PODUZETNIČKI DUH Mogućost ugovaranja usluga online i bez papirologije, online prodajni kanali, sustavi naplate i komunikacije s korisnikom koji dovode do brzih odgovora na upite i zahtjeve korisnika ispitanici smatraju najdistinktivnijim obilježjima modernih, naprednih i digitalnih kompanija. Kao najdistinktivnija obilježja ispitanici su istaknuli i neka klasičnija i ustaljena obilježja online poslovanja poput mogućnosti ugovaranja usluga online i bez papirologije, postojanja web shopa i online prodajnih kanala te online sustave naplate i komunikacije s korisnikom koja dovodi do bržih odgovora na upite i zahtjeve korisnika. Osim što smatraju da neki aspekti bolje razlikuju digitalne kompanije od ostalih, iste te aspekte građani smatraju i važnijima za njih kao korisnike. Tako se kao najvažnije i najkorisnije obilježje digitalnih kompanija ponovno istaknulo ukidanje papirologije i online ugovaranje usluga, što smatra 39 posto ispitanka, zatim online sustavi plaćanja što smatra 29 posto ispitanih i sustav komunikacije 25 posto ispitanih, online prodajne kanale smatra važnim 24 posto ispitanih, a 24 posto njih smatra da su to brzi odgovori na zahtjeve korisnika. Od ostalih važnijih obilježja istaknuli su se mogućnost personalizacije usluge, korištenje s raznih

SKLUZI EK

VAŽNOST ZA KORISNIKA (n=314) nema papirologije

PREPREKE KORIŠTENJU DIGITALNIH USLUGA (n=314)

online plaćanje nema prepreke

45%

online komunikacija imaju web-shop

gubi se privatnost

31%

brzo odgovaraju korisnicima

gubitak osobnog odnosa

22% gube se radna mjesta nemam povjerenja u takav tip usluge ne razumijem kako to funkcionira

16%

personalizacija usluge korištenje s raznih platformi i... nude veću kvalitetu usluge imaju mobilnu aplikaciju

ponudu predstavljaju na razumljiv način jednostavno i intuitivno korištenje

platformi i uređaja, veća kvaliteta usluge te postojanje mobilne aplikacije za pregled ponude i potrošnje. Premda ukupno najvažnija karakteristika, ukidanje papirologije nešto je manje važan aspekt digitalnog poslovanja babyboomerima te se u ukupnom poretku po važnosti kod njih nalazi tek na 4. mjestu, iza online komunikacijskih kanala, korištenja s raznih platformi i uređaja te veće kvalitete usluge.

prisutne na društvenim mrežama

mjesta kao prepreku korištenja digitalnih usluga”, istaknula je Kristina Črep. U skladu s dominantno pozitivnim stavom prema digitalizaciji poslovanja, čak 45 posto građana smatra kako ne postoje neke posebne prepreke koje bi ih mogle spriječiti u korištenju online i digitalnih ponuda, a od potencijalnih prepreka korištenju digitalnih usluga građani najčešće navode gubitak privatnosti prouzročen davanjem svojih osobnih podataka,

STAV PREMA DIGITALNOM POSLOVANJU Većina ispitanih građana ima pozitivan stav prema digitalizaciji te smatra kako takav način poslovanja ima više pozitivnih nego negativnih strana i donosi više koristi. Samo tri posto građana smatra kako je prelazak na digitalno poslovanje nešto negativno i proizvodi više prepreka nego koristi, dok ih 30 posto ima neutralan stav spram digitalizacije, a četiri posto smatra kako o tome ne zna dovoljno da bi mogli procijeniti. “U pogledu stavova prema digitalizaciji ne postoji mnogo razlika među populacijskim segmentima, međutim neke od naznaka su da pripadnici baby boom generacije u manjoj mjeri smatraju važnim ukidanje papirologije kao prednost uvođenja digitalnog poslovanja, dok milenijalci više vide gubitak privatnosti i radnih

SNIK JE

Karakteristike digitalnih kompanija

REDNI V IV

O ZA PR VN

gubitak osobnog odnosa, komunikacije i kontakta, gubitak radnih mjesta prouzročenih kompjutorizacijom i digitalizacijom te nedostatak povjerenja u takav tip usluge i preferenciju prema tradicionalnom poslovanju kao i nerazumijevanje i nedovoljno poznavanje digitalnih usluga i procesa.

KAO NAJVAŽNIJE I NAJKORISNIJE OBILJEŽJE DIGITALNIH TVRTKI ISTIČE SE UKIDANJE PAPIROLOGIJE I ONLINE UGOVARANJE USLUGA

39% 29% 25% 24% 24% 21% 18% 17% 17% 15% 12% 8%

DIGITALIZACIJA U BIZNISU Zanimljivo, milenijalci vide gubitak privatnosti, njih čak 44 posto, i radnih mjesta, 29 posto, kao veće prepreke korištenju digitalnih usluga u odnosu na ostatak populacije, dok u manjoj mjeri vide nerazumijevanje i nepoznavanje digitalnih usluga kao prepreku korištenja. Osim što imaju pozitivan stav prema digitalizaciji, građani uglavnom smatraju kako je okretanje digitalnom načinu poslovanja većinom važno za hrvatske kompanije te da to pomaže i korisnicima i kompaniji, dok dodatnih 45 posto smatra kako je ono u potpunosti važno i ključno za opstanak kompanija na tržištima budućnosti. No kad ih se pita kako vide trenutačno stanje vodećih hrvatskih kompanija u pogledu digitalizacije, dojam građana je uglavnom takav da su domaće kompanije započele taj proces u nekim segmentima, ali imaju još puno toga za poboljšati. Građani Zagreba u većoj mjeri smatraju kako su domaće kompanije tek započele proces digitalizacije u nekim aspektima, i to smatra 50 posto ispitanih. U skladu s pozitivnim stavom prema korištenju digitalnih usluga te važnosti koju pridaju digitalnom poslovanju, građani smatraju da bi i pri pokretanju vlastitog posla uzeli u obzir digitalni aspekt poslovanja te bi 40 posto njih vlastito poslovanje postavilo na način da bude većinom digitalizirano, dok bi 15 posto u potpunosti digitaliziralo poslovanje u svom novom biznisu. Dodatnih 38 posto ispitanika bi pri pokretanju biznisa barem djelomično digitalizirali poslovanje, dok je najmanje onih koji se uopće ne bi bavili digitalizacijom poslovanja ili bi tako nešto tek ostavili za neko buduće razdoblje razvoja kompanije.

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO SKUPŠTINA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

REFORME SU DOBRE, NO TEMPO JE PRESPOR Komora se u potpunosti okrenula svojem članstvu i namjerava postati ključni sukreator odluka na području gospodarstva, poduzetništva, izvoza i ulaganja jer politika mora uvažiti glas gospodarstva, naglasio je Luka Burilović piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Pozdravljamo aktualne izmjene Zakona o strukovnom obrazovanju koje predviđaju

transformaciju škola u regionalne centre kompetencija, međutim, smatramo da je model koji predlaže HGK, prema kojem veću ulogu u toj reformi treba igrati privatni sektor, bolje i učinkovitije rješenje tog problema. Luka Burilović

lavni ciljevi Komore za iduću godinu su internacionalizacija i promocija hrvatskog gospodarstva, zastupanje interesa članica kroz komorska udruženja i zajednice, edukacija, mirno rješavanje sporova te daljnja provedba javnih ovlasti i projekata, najavljeno je na 6. skupštini Hrvatske gospodarske komore koja je održana proteklog tjedna. Planirani ukupni prihodi Komore za 2018. godinu iznose 214,5 milijuna kuna, a predviđen je višak prihoda nad rashodima nešto veći od 30.000 kuna. U 2017. godini prihodi Komore bili su za 13 posto viši od planiranih (192,1 milijun kuna), dok su prihodi od prodaje roba i usluga izmjenama porasli za 18 posto. “Posebno nas veseli rast broja dobrovoljnih članica poput brojnih OPG-ova, obrta i drugih subjekata koji su prepoznali korisnost naših usluga te rast prihoda od EU projekata. To jasno pokazuje da HGK ide prema strateškom cilju povećanja vlastitih prihoda i prihoda od europskih fondova u odnosu na prihode od članarina”, istaknuo je Luka Burilović, predsjednik HGK, dodavši kako se u idućoj godini očekuju još bolji rezultati po tom pitanju jer se s oporavkom gospodarstva povećava i interes članica za sajmove, edukacije i ostale usluge koje HGK nudi. Zato u ukupnoj strukturi planiranih prihoda za 2018. godinu vlastiti i ostali prihodi čine 31 posto ukupnih prihoda, a cilj je da taj udio do 2022. poraste preko 50 posto, kazao je Burilović.

NOVA PREDSTAVNIŠTVA U INOZEMSTVU HGK u idućoj godini planira organizirati članicama više od 50 odlaznih i dolaznih delegacija, oko 100 sajmova u inozemstvu, a podršku u izlasku na nova tržišta pružat će im i kroz tri postojeća predstavništva - Bruxelles, Moskva,

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

Šangaj te šest novih međunarodnih predstavništava koje će se otvoriti u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Austriji, Njemačkoj, Italiji i Turskoj. “Cilj nam je da kroz prisustvo na terenu olakšamo našim poduzetnicima izvozno širenje

NASTAVLJAMO S KAMPANJOM PROMOVIRANJA DOMAĆIH PROIZVOĐAČA I PROIZVODA, KAZAO JE BURILOVIĆ poslovanja. Moramo graditi poslovni imidž zemlje u globalnim okvirima i brendirati naše kvalitetne proizvode u inozemstvu”, naglasio je Burilović. Kako bi se nastavila promocija razvoja hrvatskog gospodarstva, tijekom iduće godine nastavit će se provedba akcija Kupujmo hrvatsko i Hrvatski proizvod za hrvatski turizam te daljnja promocija nositelja znakova Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko. U planu je također i organizacija 73 domaća sajma. “Nastavljamo s kampanjom promoviranja domaćih proizvođača i proizvoda jer moramo kod naših kupaca osvijestiti činjenicu da kupnjom hrvatskog dugoročno ulažu u razvoj našeg gospodarstva, a poseban fokus stavljamo na bolju zastupljenost domaće proizvodnje u sektoru turizma”, kaže Burilović. Govoreći o stanju u gospodarstvu, predsjednik

Komore je godinu ocijenio pozitivnom. “Nastavljen je trend rasta u proizvodnji, potrošnji i izvozu, uz istodobno smanjenje duga i deﬁcita. Uspješno je odrađena ﬁskalna konsolidacija. Odlučna reakcija Vlade na situaciju u Agrokoru bila je ključna u sprečavanju kolapsa čije bi posljedice osjećalo čitavo društvo. Stoga možemo biti zadovoljni smjerom vođenja gospodarske politike i početnim rezultatima, ali se ne možemo zadovoljiti brzinom i dubinom potrebnih promjena i reformi. U narednoj godini treba ubrzati reformske procese kako bismo uhvatili korak s drugim zemljama i zaustavili prijeteće negativne demografske trendove”, ocijenio je Burilović dodavši kako je najvažnije naći rješenje za nedostatak radnika na čemu će Komora, kroz projekt dualnog obrazovanja, i dalje posebno inzistirati.

ŠKOLSTVO JE PRIORITET “Strukovno obrazovanje čini 70 posto srednjoškolskih programa pa zabrinjava činjenica da je nisko na listi prioriteta. Pozdravljamo aktualne izmjene Zakona o strukovnom obrazovanju koje predviđaju transformaciju škola u regionalne centre kompetencija, međutim, smatramo da je model koji predlaže HGK, prema kojem veću ulogu u toj reformi treba igrati privatni sektor, bolje i učinkovitije rješenje tog problema. Moramo učiti iz primjera dobre prakse u germanskim zemljama i ne ponavljati greške naših susjeda Slovenaca kojima se dogodilo da je sav trošak reforme strukovnog obrazovanja, nakon početnog suﬁnanciranja iz EU fondova, pao na leđa poreznih obveznika. To bi mogao biti ozbiljan problem. Cijeli taj proces kasni 20 godina, ali ako ga

implementiramo, uskladit će potrebe obrazovanja i tržišta rada. Mi danas imamo 180.000 nezaposlenih, a traži se 20.000 radnika, to je apsurd. Nemamo dovoljno kvaliﬁcirane radne snage da prati sektore koji su deﬁcitarni poput brodogradnje, turizma, drvne industrije… Zapravo, gotovo da nema sektora u kojem to nije ogroman problem”, upozorio je Burilović. Na Skupštini je najavljen i nastavak rada udruženja i zajednica HGK koje će nastaviti aktivno sudjelovati u kreiranju nacionalnih i europskih zakona i gospodarskih politika u promicanju interesa članica. Intenzivna promocija izvansudskog rješavanja sporova između gospodarskih subjekata u cilju bržeg i racionalnijeg rješavanja sporova nastavit će se kroz rad Stalnog arbitražnog sudišta, Centra za mirenje i Suda časti. “Uvjeren sam da ćemo u 2018. godini postaviti temelje za dizanje potencijalnog rasta zemlje, rješavajući pitanja o kojima on dugoročno ovisi. S tim u vidu, Komora se u potpunosti okrenula svojem članstvu, a u narednom razdoblju namjeravamo postati ključni sukreator svih budućih odluka na području gospodarstva, poduzetništva, izvoza i ulaganja. Politika mora uvažiti glas gospodarstva”, zaključio je Burilović.

Cilj nam je da kroz prisustvo na terenu olakšamo našim poduzetnicima izvozno širenje poslovanja. Moramo graditi poslovni imidž zemlje u globalnim okvirima i brendirati naše kvalitetne proizvode u inozemstvu. Luka Burilović

STRUKOVNO OBRAZOVANJE ČINI 70 POSTO SREDNJOŠKOLSKIH PROGRAMA PA ZABRINJAVA ČINJENICA DA JE NISKO NA LISTI PRIORITETA, UPOZORAVA ČELNIK KOMORE 18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU CESARE CAPOBIANCO, POTPREDSJEDNIK ORACLEA ZADUŽEN

TEHNOLOGIJA JE KLJUČNI EKONOMSKI POKRETAČ Tvrtkama je danas potpuno jasno kako u trenutačnom, digitalnom, okruženju konkurentnost ovisi o sposobnosti iskorištavanja novih tehnologija piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

O 1977. god osnovan Oracle Corporation

racle Corporation osnovan je 1977. godine, a danas je multinacionalna kompanija koja se bavi računalnom tehnologijom, sa sjedištem u Redwood Shoresu u Kaliforniji. Sa 430.000 klijenata u 175 zemalja, Oracleov cilj je biti vodeći partner za pružanje modernih poslovnih rješenja svojim korisnicima, pomažući im tako u postizanju njihovih poslovnih rezultata i uspjeha. Cesare Capobianco, potpredsjednik Oraclea zadužen za prodaju aplikacija na području Srednje i Istočne Europe, kaže kako u je u Hrvatskoj i Adriatic regiji ova kompanija prisutna već više od 20 godina, potičući kontinuiranu inovativnost i uspješnu suradnju sa svim segmentima hrvatskog gospodarstva i javnog sektora.

 Je li oblak postao neophodan u ovom di-

430.000 klijenata u 175 zemalja ima ta kompanija

više od god

20 0

Oracle prisutan u Hrvatskoj

gitalnom dobu? - Gotovo je bespredmetno raspravljati o tome kako je cloud jedan od važnih modela korištenja IT tehnologije u digitalnom dobu, što je pozitivno promijenilo način na koji se odvija moderno poslovanje. Mnoge vodeće kompanije i organizacije uspjele su preseliti svoje poslovanje u cloud, shvaćajući kako to povećava ﬂeksibilnost i mogućnosti izbora kada je riječ o podacima i samog oblaka. Kompanije su također shvatile kako to može pomoći njihovom poslovanju u smislu ubrzanog rasta, uspješnog i održivog poslovanja te borbe s konkurencijom i drugim prijetnjama poslovanju. Iako se njihovi motivi razlikuju, tvrtke svih veličina i industrijskih grana, neovisno o svojoj geografskoj lokaciji, okreću se uslugama u oblaku. Ključne prednosti računarstva u oblaku uključuju: brzinu inovacije, nema potrebe za ogromnim početnim ulaganjima (u usporedbi s in-house IT ulaganjima), ﬂeksibilnost troškova,

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

skalabilnost kapaciteta, visoku pouzdanost i sigurnost te smanjen utjecaj na okoliš. Prema Oracleovom izvješću Turning the Customer Journey Inside Out, manje od polovine organizacija danas je sposobno kombinirati podatke iz više izvora u svrhu vlastitih marketinških i prodajnih strategija, a samo 44 posto njih redovito pregledava podatke svojih korisnika kako bi bolje razumjelo vlastitu ciljanu publiku. S druge strane, među klijentima postoji tendencija da sve više žele sami odlučivati o načinu na koji kupuju određene usluge što otežava kompanijama da uspjeh u prodaji jasno pripišu aktivnostima nekog svog odjela. Čak 30 posto robnih marki smatra kako bi im bilo potrebno cjelovito organizacijsko restrukturiranje kako

TVRTKE SVIH VELIČINA I INDUSTRIJSKIH GRANA, NEOVISNO O SVOJOJ GEOGRAFSKOJ LOKACIJI, OKREĆU SE USLUGAMA U OBLAKU bi bile u stanju pružiti bolje, integrirano korisničko iskustvo. To vrlo jasno pokazuje kako postoji prostor za daljnji razvoj i za soﬁsticirana digitalna rješenja koja bi osigurala poslovni uspjeh te bolje služila klijentima.

 Kako ocjenjujete stupanj digitalizacije i primjene digitalnih tehnologija u Hrvatskoj? - Nove tehnologije oduvijek su bile važne za omogućavanje inovacija i razvoja, pa možemo

ZA PRODAJU APLIKACIJA NA PODRUČJU SREDNJE I ISTOČNE EUROPE

Gotovo je bespredmetno raspravljati o tome kako je cloud jedan od važnih modela korištenja IT tehnologije u digitalnom dobu.

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU Cloud čime potpomažemo modernizaciju državnih službi. Oracle nudi sveobuhvatne i potpuno integrirane pakete aplikacija u oblaku i platformske usluge kako bismo zadovoljili

ELEKTRONIČKA ADMINISTRACIJA JEDAN JE OD GLAVNIH POKRETAČA POBOLJŠANJA KVALITETE, UČINKOVITOSTI I EKONOMIČNOSTI JAVNE UPRAVE

Prema jednoj studiji koju su zajednički izradili IDC i Oracle, proces digitalne transformacije trenutačno provodi tek 35 posto organizacija u Srednjoj i Istočnoj Europi, a uskoro će s tim započeti još 34 posto organizacija i tvrtki.

tvrditi kako je tehnologija ključni ekonomski pokretač – i to u svim povijesnim razdobljima. Tvrtkama je danas potpuno jasno kako u trenutačnom, digitalnom, okruženju konkurentnost ovisi o sposobnosti iskorištavanja novih tehnologija. Digitalna tehnologija i oblak transformiraju poslovni svijet nevjerojatnom brzinom. To stvara ogromne prilike tvrtkama koje brzo usvajaju digitalne inovacije, ali također uzrokuje poremećaje unutar industrija i stvara probleme tvrtkama koje sporo reagiraju. Prema jednoj studiji koju su zajednički izradili IDC i Oracle, proces digitalne transformacije trenutačno provodi tek 35 posto organizacija u Srednjoj i Istočnoj Europi, a uskoro će s tim započeti još 34 posto organizacija i tvrtki. Tehnologije koje se koriste u procesima digitalne transformacije uključuju uglavnom oblak, mobilnu tehnologiju, big data, internet stvari, umjetnu inteligenciju i društvene medije. Hrvatska i cijela regija Srednje i Istočne Europe i dalje zaostaju za Zapadnom Europom u korištenju tih tehnologija u tvrtkama, ali sve više poduzeća ipak ih planira implementirati i krenuti u procjenu mogućnosti njihove provedbe.

 Možete li navesti neke od prepreka s kojima se suočavate u poslovanju u Hrvatskoj i regiji? - Jedno od uobičajenih pitanja koje nam postavljaju u ovoj regiji jest kako javni sektor može koristiti Oracleove usluge. Budući da se javni sektor bavi osjetljivim podacima, suočavamo se s pitanjima koja se tiču sigurnosti podataka i garancije te sigurnosti. Danas više od 500 vladinih organizacija koristi ﬂeksibilnost i uštedu troškova koje umogućava Oracle

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

jedinstvene zahtjeve sigurnosti i usklađenosti s javnim sektorom. Osim toga, želio bih istaknuti inovativno Oracle rješenje koje se posebno bavi regulatornim pitanjima odnosno pitanjem gdje se podaci ﬁzički pohranjuju. Oracle Cloud at Customer je jedinstvena oblak usluga koja omogućuje organizacijama da imaju koristi od kompatibilnih javnih aplikacija u oblaku u vlastitom prostoru, ali kojima u potpunosti upravlja Oracle. To je rješenje za one koji imaju regulatorne probleme i trebaju rješenje u oblaku koje bi se nalazilo iza njihovog vatrozida, a da istodobno nudi sve moderne mogućnosti koje nudi javni oblak. Putem usluge Oracle Cloud at Customer omogućili smo kompanijama sposobnost konzumacije naših SaaS usluga kao što su Enterprise Resource Planning, upravljanje ljudskim kapitalom, upravljanje odnosima s klijentima i upravljanje nabavnim lancem u njihovim vlastitim podatkovnim centrima.

 Koji je sljedeći korak za Hrvatsku kada je u pitanju digitalna poslovna preobrazba? - Što se tiče vizije digitalne Hrvatske, Oracle Corporation kao jedna od najvećih softverskih tvrtki na svijetu podržava ideju digitalne poslovne transformacije vaše zemlje. Značaj Oraclea za digitalnu poslovnu transformaciju je pionirski, budući da 20 od 20 vlada najvećih svjetskih ekonomija radi s našim rješenjima. Osim toga, 20 od prvih 20 svjetskih banaka, proizvodnih tvrtki, trgovaca, farmaceutskih i telekomunikacijskih tvrtki je, u formi korisnika, zadovoljno našim proizvodima. Možemo vidjeti značajne napore Hrvatske da postane regionalni lider u promjenama koje će uslijediti

MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA I EU FONDOVA i tako stvoriti nove mogućnosti za svakoga tko bude uključen u proces digitalizacije. Štoviše, pružanje usluga građanima koji će ih potom koristiti na jednostavan i brz način, poboljšat će standard i kvalitetu života stotina tisuća hrvatskih građana. Elektronička administracija jedan je od glavnih pokretača poboljšanja kvalitete, učinkovitosti i ekonomičnosti javne uprave.

 Koji će biti sljedeći tehnološki iskorak? - Već možemo vidjeti korijene sljedećeg važnog koraka, prije svega kroz raširenu upotrebu strojnog učenja i umjetne inteligencije. I mi u Oracleu već smo krenuli tim putem. Nedavno smo na konferenciji Oracle Openworld 2017 najavili nove aplikacije temeljene na umjetnoj inteligenciji za ﬁnancije, ljudske potencijale, opskrbni lanac, proizvodnju, trgovinu, službu za korisnike, marketing i stručnjake za prodaju. Naše nove prilagodljive inteligentne aplikacije ugrađene su u već postojeće aplikacije u oblaku, kako bismo mogli isporučiti najsnaž-

DIGITALNA TEHNOLOGIJA I OBLAK TRANSFORMIRAJU POSLOVNI SVIJET NEVJEROJATNOM BRZINOM nije poslovne aplikacije zasnovane na umjetnoj inteligenciji. Sve to čini proces donošenja odluka jednostavnijim i učinkovitijim za profesionalce unutar cijele organizacijske sheme. Kao primjer, financijskim stručnjacima pružamo rješenje za analize povijesnih trendova i podataka o poslovnim rizicima, dok stručnjaci za financije i nabavu mogu optimizirati novčani tijek i stvoriti optimalnu ravnotežu između kupaca i dobavljača. Ove aplikacije mogu obogatiti profile dobavljača i osigurati optimizirane uvjete plaćanja u stvarnom vremenu. Također, primjenom pretrage prirodnih jezika i tehnologijama dubokog učenja u pregledavanju životopisa, stručnjaci za ljudske resurse mogu pronaći najbolje kandidate prilikom objave radnih mjesta. Aplikacije mogu odrediti i vjerojatnost uspjeha ili trajnost suradnje pomoću uvida iz prethodnih angažmana pri zapošljavanju i trenutnih poslovnih pokazatelja, kao što su prodajna postignuća ili ocjene izvedbe.

Jednim klikom do prijave projekta U cilju ubrzanja, pojednostavljenja i ujednačavanja provedbe Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova kao i smanjenja administrativnog tereta korisnika, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, sukladno uputama Europske komisije, uvodi informatički sustav eFondovi: Ususret e-koheziji. “Konačno naši korisnici neće morati nositi 20 kilograma papira dokumentacije u poštu i slati nadležnim institucijama već će to moći uraditi samo jednim klikom”,

istaknula je Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Uvođenjem sustava eFondovi, dodala je, smanjuje se mogućnost administrativne pogreške, ukida paralelan papirnati tijek dokumenata, osigurava simultana dostava informacija, jednokratna dostava podataka i dokumenata za korisnike, potpuni revizijski trag i pristup informacijama za sve institucije kojima su informacije potrebne, kao i ponovno korištenje informacija iz dostupnih javnih registara. (B.O.)

UDRUŽENJE RIBARSTVA HGK

Novi predsjednik Mladen Milaković

Na plenarnoj sjednici Udruženja ribarstva HGK, održanoj prošli tjedan u Hrvatskoj gospodarskoj komori, za novog predsjednika Udruženja izabran je Mladen Milaković koji na to mjesto dolazi umjesto dosadašnjeg predsjednika Milana Božića. “U svom radu pokušat ću obuhvatiti sve sektore ribarstva, dakle ulov,

uzgoj i preradu, a u ovom trenutku nužno je naglasak rada staviti na problematiku donošenja višegodišnjeg plana upravljanja sitnom plavom ribom na Jadranu s mogućim nesagledivim posljedicama za hrvatski ulov, uzgoj i preradu ako taj plan europske institucije ne bi donijele u odgovarajućem obliku”, rekao je dodavši kako se Kina otvara i mijenja svoju gospodarsku politiku jer ide na povećanje potrošnje s fokusom na hrani. “Strahovito su zainteresirani za sve vrste morske i riječne hrane, a u tome vidim jednu lijepu budućnost za sve nas”, poručio je. Na skupštini je najavljena intenzivnija realizacija projekta Riba Hrvatske koji će biti koncentriran na sve vidove ribarstva. (B.O.)

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

PV ANALIZA USUSRET GDPR-u

NOVA DIMENZIJA ZAŠTITE Prema odredbama uredbe svaka povreda će se sankcionirati novčanim upravnim kaznama koje će se izricati uz ili umjesto drugih sankcija poput upozorenja, opomena, zabrana i ograničenja piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

R Opća uredba osigurava ujednačeno i jednoobrazno postupanje nadzornih tijela za zaštitu osobnih podataka, što će imati za posljedicu jednostavniju i jednaku zaštitu prava svih pojedinaca u EU. Anto Rajkovačam ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka

azdoblje prilagodbe općoj uredbi o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation - GDPR), jednoj od najopsežnijih promjena u europskoj politici zaštite podataka u posljednjih nekoliko desetljeća, završava 25. svibnja 2018. godine. Dakle, tada počinje puna primjena uredbe, bez odgađanja i bez dodatnih prijelaznih rokova. Uredba, koja je stupila na snagu 2016., primjenjuje se u svim državama članicama, na sve tvrtke, institucije, udruge, tijela državne uprave, javne vlasti... Ne primjenjuje se na nacionalnu sigurnost, zajedničku vanjsku sigurnosnu politiku EU-a, u svrhu sprečavanja istraga, otkrivanja ili progona kaznenih djela te na aktivnosti ﬁzičke osobe za vlastite potrebe. Dakle, u nekim segmentima trebat će se podvući crta kada se GDPR primjenjuje u komercijalne svrhe a kada ulazi u sferu policijskih poslova i ovlasti. Zakonodavni okvir zaštite osobnih podataka u nas nije novost. Hrvatska ima Zakon o zaštiti osobnih podataka i dva podzakonska akta. Stupanjem na snagu opće uredbe zakon i podzakonski akti prestaju vrijediti u Hrvatskoj. Anto Rajkovača, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), kaže kako se općom uredbom osigurava ujednačeno i jednoobrazno postupanje nadzornih tijela za zaštitu osobnih podataka, što će imati za posljedicu jednostavniju i jednaku zaštitu prava svih pojedinaca u EU. “Uredbom se uvode nove i pojednostavljuju neke već postojeće deﬁnicije, određuju biometrijski i genetski podaci, preciznije opisuju postojeći pojmovi, jačaju prava ispitanika te se smanjuju i pojednostavljuju

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

Stupanjem na snagu opće uredbe o zaštiti podataka zakon i podzakonski akti prestaju vrijediti u Hrvatskoj

pojedine administrativne obveze voditelja zbirke osobnih podataka. Također, pojačavaju se nadzorne ovlasti te mogućnost izricanja kazni tijela za zaštitu osobnih podataka”, ističe.

UREDBA JE IZUZETNO JAKA SIMBIOZA PRAVNOG I TEHNOLOŠKOG ASPEKTA, KAŽE BRIGITA PROLE

NOVČANE KAZNE Tvrtke u Hrvatskoj, nastavlja on, pripremaju se za implementaciju uredbe. A troškovi te implementacije variraju. “Sa stajališta obrade podataka nije isto bavi li se tvrtka kliničkim ispitivanjima, kreditiranjem građana ili ugostiteljstvom i pekarstvom. Također, nije isto ima li poduzeće program vjernosti za praćenje navika kupaca ili sustav nadzora zaposlenika ili ne”, napominje on dodajući kako je prvo ulaganje tvrtki ono vremensko koje je potrebno za upoznavanje propisa. “Slijedi analiza podataka koje poduzeće provodi, zatim uspoređivanje propisa i stvarnog stanja, a naposljetku utvrđivanje potrebnih promjena u obradi i njihovo provođenje”, kaže.

MNOGIM TVRTKAMA JOŠ NIJE JASNO DA PONAJPRIJE MORAJU DEFINIRATI JASNE INTERNE PROCESE, SMATRA MLINARIĆ Važno je naglasiti kako će se prema odredbama uredbe svaka povreda sankcionirati novčanim upravnim kaznama koje će se izricati uz ili umjesto drugih sankcija poput upozorenja, opomena, zabrana, ograničenja... Postoje dva seta kršenja, za neka kršenja (obveze voditelja i izvršitelja obrade te certiﬁkacijskog tijela i tijela za praćenje kodeksa ponašanja) 18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA

Mnogi se zavaravaju da je GDPR stvar tehnološkog aspekta tj.smatraju da će kupovinom i implementacijom nekog od softvera za zaštitu riješiti sigurnost podataka, no stvar je puno složenija. Brigita Prole, savjetnica za PR i marketing u Citusu

propisana je maksimalna kazna u iznosu od 10 milijuna eura ili dva posto godišnjeg prometa na svjetskoj razini poslovnog subjekta koji je izvršio povredu. Za druga kršenja (načela obrade, prava ispitanika, prijenosi u treće države, obveze u skladu s nacionalnim pravom, nepoštovanja naredbe ili pravo pristupa nadzornog tijela) propisana je maksimalna kazna do 20 milijuna eura ili četiri posto godišnjeg prometa na svjetskoj razini, ovisno o tomu što je veće. “Prilikom izricanja novčanih upravnih kazni vodit će se računa o tome da je takva sankcija učinkovita, razmjerna i odvraćajuća, a za određivanje iznosa konkretne novčane upravne kazne morat će se uzeti u obzir 11 kriterija, poput prirode, težine i trajanja kršenja, vrste krivnje, mjera ublažavanja štete, prijašnjih kršenja, tehničkih i organizacijskih mjera primijenjenih u obradi podataka...”, objašnjava prvi čovjek AZOP-a. Brigita Prole, savjetnica za PR i marketing u Citusu, kaže nam kako uredba nije samo pitanje tehnološke zaštite osobnih podataka nego je to izuzetno jaka simbioza pravnog i tehnološkog aspekta. “Smatramo da mnogi nisu svjesni činjenice da se, uvođenjem ove uredbe, prvi put u ljudskoj povijesti na izuzetno složen i zahtjevan način reguliraju načini prikupljanja, pohrane i procesuiranja osobnih podataka. Jedan od osnovnih zadataka GDPR-a je zaštita osobnih podataka bilo da je riječ o osobnim podacima korisnika, klijenata ili zaposlenika. To je conditio sine qua non koji predstavlja veliki izazov za svaku organizaciju, a i za svakog pojedinca”, ističe ona.

PRISTUP “LAKO ĆEMO” Situacija na terenu, točnije u tvrtkama i organizacijama, izuzetno je šarolika. Naime, ima tvrtki koje su odlično upoznate s uredbom i koje

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

već posluju sukladno njoj. Zatim, postoje one koje su na pola puta, tj. koje su krenule s proučavanjem materije. Naravno, ima i onih s pristupom “lako ćemo”. “Mnogi se zavaravaju da je GDPR stvar tehnološkog aspekta tj. smatraju da će kupovinom i implementacijom nekog od softvera za zaštitu riješiti sigurnost podataka,

MANJE OD 50 POSTO POSLOVNIH SUBJEKATA U HRVATSKOJ JE INFORMIRANO O NUŽNOSTI USKLAĐIVANJA POSLOVANJA, PROCJENJUJE PIGAC no stvar je puno složenija. To je samo kap u moru. Jako puno je procesa i procedura koje moraju biti zadovoljene”, napominje ona dodajući kako će veliki izazov predstavljati arhive koje su stare desetljećima, a u nekim slučajevima i stoljećima. Danko Pigac, menadžer u tvrtki Pragmatekh, ističe kako legislativa napokon hvata korak s razvojem tehnologije. “Pored toga, uredbom se deﬁnitivno pojedinac postavlja kao vlasnik svojih osobnih podataka te ih on posuđuje na korištenje temeljem zakonske ili ugovorne obveze ili temeljem privole za korištenje njegovih osobnih podataka u svrhu daljnje obrade. Posljedično, sve privatne i javne tvrtke, javne ustanove i udruge, moraju svoje poslovanje uskladiti s uredbom tako da omoguće pojedincu korištenje njegovih prava”, kaže. Na žalost, nastavlja, stanje je takvo da se tek sada puno govori o potrebi sukladnosti poslovanja s uredbom. “Mnogo tvrtki sada već ima informaciju, ali ih je jako malo koje su pokrenule projekte usklađivanja poslovanja. Naravno, još uvijek je vrlo veliki broj tvrtki koje uopće ne znaju za uredbu. Prema mojoj procjeni, manje od 50 posto poslovnih subjekata u Hrvatskoj je informirano o nužnosti usklađivanja poslovanja. Situacija je još lošija kad su u pitanju građani, jer smatram da ih je manje od 30 posto svjesno prava koja uredbom dobivaju, jednostavno i stoga što je provođenje starog zakona bilo vrlo slabo”, napominje on dodajući kako tvrtke, koje godinama nisu ulagale u zaštitu osobnih podataka ni informacijsku sigurnost nisu deﬁnirale

PETAR MIŠEVIĆ, SAVJETNIK PREDSJEDNIKA I VODITELJ SAMOSTALNE SLUŽBE ZA INFORMACIJSKU SIGURNOST I UPRAVLJANJE KVALITETOM HGK

Uredba nije teret već prilika Hrvatska gospodarska komora i Agencija za zaštitu osobnih podataka već nekoliko mjeseci rade na sustavnom osvješćivanju javnog, državnog i privatnog sektora o odredbama opće uredbe o zaštiti osobnih podataka. Petar Mišević, savjetnik predsjednika i voditelj Samostalne službe za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetom HGK, na nedavno održanom savjetovanju s AZOP-om o GDPR-u, istaknuo je kako nismo shvatili ozbiljnost i važnost implementacije opće uredbe, dok je većina država članica EU-a puno više napravila u njenoj implementaciji. U implementaciji uredbe, s kojom se susreću sve države članice

EU-a, cilj je što bolje urediti ovo područje, posebice s financijskim institucijama, telekomunikacijskim sektorom, zdravstvenim i osiguravateljskim sustavima. “Prema našim procjenama, upravo su oni u najvećoj mjeri zahvaćeni općom uredbom o zaštiti podataka”, istaknuo je. “Ovo nije teret, već prilika da se uredi društveni sustav i standardizira način obrade osobnih podataka u Europskoj uniji. Naravno, i svih onih izvan EU-a koji će raditi s osobnim podacima građana EU-a. Također, vidjet ćemo što imamo u našim zbirkama i registrima podataka pa je to ujedno prilika da se oslobodimo onoga što ne trebamo”, kazao je.

poslovne procese niti implementirale tehnološke mjere sigurnosti i upravljanja, sada moraju dostići potrebnu razinu u vrlo kratkom vremenu. “Za takve tvrtke to može biti vrlo skup i dugotrajan projekt. S druge strane, banke i telekomi, koji su tradicionalno vrlo regulirane industrije, većinom su već daleko u projektima sukladnosti poslovanja. Na određeni način, ‘utjeha’ nam može biti činjenica da se i u zapadnoeuropskim zemljama tvrtke bore s istim problemom i procjene su da na dan stupanja uredbe u punu primjenu oko 45 posto tvrtki neće imati usklađeno poslovanje”, naglašava.

MNOGO OTVORENIH PITANJA Krešimir Mlinarić, direktor Adacte, kaže kako su mnogi još uvijek izgubljeni u šumi informacija ili čekaju neke prakse i dodatne informacije. “Najčešća zabluda s kojom se susrećemo su očekivanja da je GDPR tehnološko pitanje koje će riješiti IT odjeli i njihovi partneri. Tehnologija, odnosno odgovarajući alati mogu pomoći u implementaciji, ali ovo je prije svega projekt u koji moraju biti uključeni svi oni koji dolaze u kontakt s osobnim podacima i tvrtke moraju prilagoditi svoje poslovne procese kako bi bili usklađeni s GDPR-om, a tek onda razmišljati o tehnologiji koja će im pomoći da te procese automatiziraju”, ističe on i dodaje kako je jasno da će manje zahtjevno poslovanje naći jednostavnije i povoljnije načine za usklađivanje s novom regulativom. “Oni, pak, koji prikupljaju, obrađuju i rade s velikim brojem osobnih podataka morat će izdvojiti nešto više kako bi pronašli odgovarajući proces i tehnološko

rješenje koje će im omogućiti potrebnu jednostavnost upravljanja cjelokupnim postupkom. Nažalost, tu nema neke fiksne kalkulacije”, napominje. Organizacije, dodaje, moraju biti proaktivne kako bi ublažile rizike kojima bi se mogli izložiti osjetljivi podaci o njihovim potrošačima. Također, mnogo je otvorenih pitanja, ponajviše o potrebi definiranja jasnih internih procesa koji moraju pratiti novu regulativu i tražene promjene. “Mnogim tvrtkama još nije jasno da ponajprije moraju definirati jasne interne procese, od toga koga u taj proces uključiti, kako ga strukturirati, koja tehnološka rješenja odabrati, do toga kako čitav proces voditi i kontrolirati”, kaže. Petar Pavić, partner Star Digital Grupe, ističe kako će izmjene u zaštiti online privatnosti EU građana značajno utjecati na promjene u načinima na koji se do sada pružala usluga marketinga. “Unatoč tome što se regulativa odnosi na EU, ove će izmjene u zakonima značajno utjecati na cjelokupno globalno poslovanje, a kompanije prilagođavaju svoje poslovanje novim pravilima. Kao drugo najveće jedinstveno tržište na svijetu, EU s više od 500 milijuna potrošača i više od 16 bilijuna dolara u BDP-u, ne ostavlja izbor, već se tvrtke u Americi i Aziji trebaju prilagoditi novim zahtjevima i promjenama. Čak 92 posto američkih multinacionalnih kompanija navodi GDPR kao najvažniju inicijativu za zaštitu podataka, a njih čak 68 posto izdvaja između jedan i 10 milijuna dolara kako bi se uskladili s promjenama koje GDPR donosi”, zaključuje on.

Unatoč tome što se regulativa odnosi na EU, ove će izmjene u zakonima značajno utjecati na cjelokupno globalno poslovanje, a kompanije prilagođavaju svoje poslovanje novim pravilima. Petar Pavić, partner Star Digital Grupe

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA KONFERENCIJA GDPR ADRIATIC - 5 DO 12

MANJI RIZICI, VEĆA KONKURENTSKA PREDNOST Informacijsko doba sa sobom nosi brojne izazove, kao i one koji su povezani s ugrozom privatnosti podataka, smatra Gordan Kolak piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

povreda i zloporaba osobnih podataka. “Krajnji je trenutak da poduzmemo mjere za usklađenje našeg poslovanja s tom regulativom i da poduzmemo konkretne akcije”, naglasio je Kolak i dodao kako se vrlo često u javnim raspravama može čuti da je kazna za kršenje odredbi zapravo glavni argument za implementaciju Uredbe. “No to u konačnici nije suština uvođenja Opće uredbe o zaštiti podataka već, barem iz naše perspektive, stvaranje konkurentske prednosti usklađenja s jednim sasvim drugačijim načinom poslovanja”, kazao je.

NOVI IZAZOVI

H Suština uvođenja Opće uredbe o zaštiti podataka je stvaranje konkurentske prednosti usklađenja s jednim sasvim drugačijim načinom poslovanja. Gordan Kolak, tajnik Vijeća za domovinsku sigurnost i izaslanik Predsjednice

rvatski informatički zbor (HIZ) s partnerima organizirao je prošli tjedan regionalnu konferenciju GDPR Adriatic - 5 do 12. Na događanju se moglo nešto više čuti o europskoj Općoj uredbi o zaštiti podataka – GDPR, proučiti studije slučajeva usklađivanja poslovanja u raznim industrijama s odredbama regulative i mogućim rješenjima, ali i razmijeniti iskustva o izazovima implementacije te uredbe. Gordan Kolak, tajnik Vijeća za domovinsku sigurnost i izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske, kazao je kako informacijsko doba sa sobom nosi brojne izazove, kao i one koji su povezani s ugrozom privatnosti podataka. “Kako su ljudi sve više vremena provodili u digitalnom svijetu, tako su morali štititi svoju privatnost, podatke koje su dijelili u tom virtualnom svijetu. A sve to bilo je predmetom brojnih rasprava. Međutim, većina tih rasprava dosad je završavala pukim konstatacijama kako je privatnost vrlo krhka, bez ikakvih konkretnih zaključaka i akcija nakon toga”, napomenuo je dodajući kako brojni izvještaji pokazuju porast

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, istaknuo je kako će Hrvatska stići sve odraditi na vrijeme. “Zbog brzog tehnološkoga razvoja i globalizacije pojavili su se novi izazovi u zaštiti osobnih podataka. Opseg prikupljanja i razmjena osobnih podataka značajno su se povećali. Tehnologijom se u privatnom sektoru, ali i u tijelima javne vlasti, omogućuje uporaba osobnih podataka u dosad nedosegnutom opsegu radi ostvarenja njihovih djelatnosti”, objasnio je on napominjući kako pojedinci svoje osobne informacije čine sve dostupnijima javno i globalno. “Tehnologija je preobrazila i gospodarstvo i društveni život te bi trebala dalje olakšavati slobodan protok osobnih podataka u EU i međunarodnim organizacijama pritom osiguravajući visoku razinu zaštite podataka”, ocijenio je Gršić dodajući kako se Uredbom štite temeljna prava i slobode pojedinaca, a osobito ono na zaštitu osobnih podataka. Marija Pušić, koordinatorica savjetodavnih aktivnosti Agencije za zaštitu osobnih podataka, kazala je kako je GDPR prilika kojom se sustav zaštite podataka konačno podiže na razinu na kojoj mu je mjesto.

S MARKOVA TRGA SJEDNICA VLADE

Aktivacija državne imovine Postojeći zakonski okvir i institucionalni oblici vezani za upravljanje državnom imovinom doveli su do dugogodišnjeg zapuštanja, uništavanja i uzurpiranja državne imovine, ali i do velikog broja neaktivnih nekretnina, istaknuo je Goran Marić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

lada je sa svoje prošlotjedne sjednice u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom koji je usmjeren na zaštitu i aktivaciju državne imovine kojom upravlja Ministarstvo državne imovine a u svrhu poticanja gospodarske aktivnosti i povećanja zaposlenosti. “Postojeći zakonski okvir i institucionalni oblici vezani za upravljanje državnom imovinom doveli su do dugogodišnjeg zapuštanja, uništavanja i uzurpiranja državne imovine, ali i do velikog broja neaktivnih nekretnina”, rekao je ministar državne imovine Goran Marić ističući kako je riječ o 330 bivših vojarni koje se prostiru na ukupno 50 milijuna četvornih

NOVI ZAKON PREDVIĐA ZABRANU PODZAKUPA I PODNAJMA metara zemljišta, 3470 građevinskih zemljišta ukupne površine 429 milijuna četvornih metara, 3860 poslovnih prostora, od kojih je 930 praznih, a 210 bespravno korištenih, 80 kampova ekonomsko neiskorištenih te 6150 stanova i 3200 garaža. Novi zakon tako predviđa zabranu podzakupa i podnajma. Država će zainteresiranima direktno iznajmljivati određene nekretnine, dok će se ugovori o podzakupu automatski raskidati. Po ovom zakonskom prijedlogu, ministar državne imovine donosi odluke o raspolaganju

dionicama i udjelima pravnih osoba od posebnog interesa, nekretninama te pokretninama procijenjene vrijednosti do 7,5 milijuna kuna, umjesto dosadašnjih milijun kuna, dok u ostalim slučajevima odluku donosi Vlada.

MINISTRI ULAZE U UPRAVNO VIJEĆE CERP-a Kada je riječ o trgovačkim društvima u vlasništvu države, resorna ministarstva izravno će Vladi predlagati i članove uprave i nadzornog odbora u tim tvrtkama. Isto tako sve nekretnine u državnom vlasništvu koje su na dan 1. siječnja 2017. godine bile u naravi škole, domovi zdravlja, bolnice i druge ustanove kojima su osnivači jedinice lokalne i područne samouprave i koje se koriste u obrazovne i zdravstvene svrhe, zatim za groblja, mrtvačnice, spomenike, parkove, dječja igrališta, sportske objekte, društveni domovi, vatrogasni domovi, spomen-domovi i tržnice trebaju se upisati u vlasništvo jedinica lokalne ili područne samouprave ovisno u čijoj je nadležnosti osnivanje pojedinih ustanova, a lokalna samouprava više neće moći mijenjati prostorne planove bez suglasnosti Ministarstva državne

imovine. Predviđeno je i da upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju ima sedam članova te da ga čine ministar nadležan za državnu imovinu, koji će ujedno biti i predsjednik upravnog vijeća te predstavnici još šest ministarstava - ﬁnancija, gospodarstva, turizma, poljoprivrede, mora, prometa i infrastrukture te zaštite okoliša i energetike.

Cigarete poskupljuju za kunu Vlada je donijela Uredbu o visini trošarine na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje, koja na snagu stupa danom objave u Narodnim novinama, a kojom se utvrđuje da će specifična trošarina s trenutačnih 275 porasti na 310 kuna za 1000 komada cigareta, a proporcionalna trošarina će se smanjiti sa 36 na 34 posto od maloprodajne cijene cigareta. Minimalna trošarina na cigarete iznosi 696 kuna za 1000 komada cigareta, što je povećanje u odnosu na postojećih 671 kunu. Zbog ove odluke cijena kutije cigareta trebala bi poskupjeti najviše jednu kunu, a državni proračun će na godišnjoj razini uprihoditi dodatnih 160 milijuna kuna.

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO GOSPODARSKO VIJEĆE HGK-ŽUPANIJSKE KOMORE VIROVITICA

Uručene Zlatne kune Svi ovogodišnji dobitnici priznanja Hrvatske gospodarske komore su obiteljske tvrtke isključivo vezane uz prodaju svojih proizvoda na inozemna tržišta piše Goran Gazdek

a prošlotjednoj svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK-Županijske komore Virovitica uručene su Zlatne kune najuspješnijim tvrtkama s područja Virovitičko-podravske županije. U kategoriji srednjih trgovačkih društava dobitnici su Drvo-trgovina iz Slatine i Phoenix iz Orahovice, a u kategoriji malih trgovačkih društava DAM iz Lozana i Jan-spider iz Pitomače. Tvrtka Drvo-trgovina, uz proizvodnju piljene građe, bavi se i proizvodnjom furnira i lamela za podove, a u 2016. godini prema rezultatima poslovanja nalazila se na četvrtom mjestu na području Virovitičko-podravske županije s izvozom od oko 9,5 milijuna dolara. Tvrtka posluje osam godina, ima 212 radnika, a proizvode izvoze u sve europske zemlje te u Maroko, Alžir, Izrael i Jemen. “Upravo smo u investicijskom ciklusu vrijednom desetak milijuna eura kojim bi do 2020. godine u Slatini izgradili novu tvornicu podova”, rekao je izvršni direktor tog poduzeća Antun Štefanović. Tvrtka Phoenix bavi se proizvodnjom opruga, obradom metala i izradom metalnih konstrukcija. Prošle je godine zauzela 20. mjesto u Županiji po rezultatima poslovanja, s izvozom od oko 2,5 milijuna dolara. “Sretni smo jer su naši proizvodi i rad prepoznati u Županiji, no za to je trebalo puno vremena i truda. Tvrtka datira od 1967. godine. a danas imamo 62 zaposlena. Puno ulažemo u razvoj, a proizvode izvozimo po cijelom svijetu”, kazao je vlasnik i direktor tvrtke Dalibor Fofonjka. DAM je obiteljska tvrtka sa 48 radnika koja se bavi proizvodnjom i preradom ljekovitog bilja, pretežito kamilice. U prošloj se godini prema rezultatima poslovanja našla na 62. mjestu s izvozom od oko 2,8 milijuna dolara. Tvrtka je osnovana 1998. godine, obrađuju 470 hektara vlastite zemlje, a s tridesetak kooperanata iz Virovitičko-podravske, Bjelovarsko-bilogorske i Osječko-baranjske županije imaju ugovorenu proizvodnju na još 600 hektara.

PUBLIKACIJA “KARAKTERISTIKE GOSPODARSTVA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE U 2016.” DAJE DETALJAN UVID U STANJE I KRETANJE GOSPODARSTVA ŽUPANIJE Na europsko tržište izvoze 98 posto proizvodnje. Ovo joj nije prva Zlatna kuna, osvojili su je i za rezultate u 2014. godini. “To nam je poticaj za daljnji, još kvalitetniji rad. Drago nam je što je naše poslovanje prepoznato, a pogotovo je to važno jer dolazimo iz male sredine”, rekao je vlasnik tvrtke Marijan Mareković.

VODIČ ZA INVESTITORE I NOSITELJE EKONOMSKE POLITIKE Proizvodnjom i preradom ljekovitog bilja i proizvodnjom čajeva bavi se i tvrtka Jan-Spider koja je lani, prema poslovnim rezultatima, zauzela 9. mjesto s izvozom od oko pet milijuna dolara. Tvrtka ima 120 stalno zaposlenih i 30 sezonskih radnika. Na svjetsko tržište, od zemalja regije i EU-a do Japana, Kine, Južne Koreje, Australije, Kanade i SAD-a izveze 60 posto svih proizvoda. “Zlatna kuna je izuzetna nagrada i drago nam je da je HGK prepoznao naš trud. To je dokaz da dobro radimo i da smo na pravom putu”, kazao je Jurica Vuković, direktor prodaje Spider Grupe, i naglasio kako će tako nastaviti i

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

u 2018. godini koju su proglasili godinom investicija. “Planiramo uložiti 28 milijuna kuna u novu tvornicu i opremu što će rezultirati povećanjem proizvodnih i skladišnih kapaciteta”, objasnio je Vuković. Svi ovogodišnji dobitnici priznanja Zlatna kuna su obiteljske tvrtke isključivo vezane uz prodaju svojih proizvoda na inozemna tržišta. Na sjednici je promovirana i publikacija Karakteristike gospodarstva Virovitičkopodravske županije u 2016. godini koju je izradio Odjel za makroekonomske analize HGK-ŽK Virovitica. “Publikacija daje detaljan uvid u stanje i kretanje gospodarstva Županije i uvelike objašnjava podatke o ostvarenom BDP-u kao sveobuhvatnom pokazatelju stanja gospodarstva na nacionalnoj i regionalnoj razini. Ona je dobar vodič za potencijalne investitore, ali i za nositelje ekonomske politike koji bi trebali odlučivati o daljnjem razvoju Županije”, rekao je recenzent publikacije Zvonimir Savić, direktor Sektora za ﬁnancijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

URUČENE ZLATNE KUNE NAJUSPJEŠNIJIM TVRTKAMA U POŽEŠKOSLAVONSKOJ ŽUPANIJI

Najbolji Plamen, Lipik Glas i Konto Luka Balenović posebice je upozorio na pad broja stanovnika i odlazak mladih zadnjih godina što će u budućnosti biti veliki problem za razvoj lokalnog gospodarstva piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

eć tradicionalno, i ovoga su prosinca proglašene najuspješnije tvrtke Požeško-slavonske županije. U kategoriji velikih tvrtki najbolji je požeški Plamen, u kategoriji srednjih tvrtki lipički Lipik Glas, dok je najuspješnija mala tvrtka Konto iz Požege. Govoreći u uvodnom izlaganju o stanju gospodarstva Požeško-slavonske županije, Luka Balenović, predsjednik HGKŽupanijske komore Požega, posebice je upozorio na pad broja stanovnika i odlazak mladih zadnjih godina. Prema njegovim riječima, to će u budućnosti biti veliki problem za razvoj lokalnog gospodarstva. O razvojnim raznolikostima i gospodarskim potencijalima županija govorio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za ﬁnancijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK. U prezentaciji je napravljena usporedba Hrvatske i županija s ostatkom Europske unije te demografskih kretanja i problema koji iz toga proizlaze. Zvonimir Repač, glavni savjetnik ministrice u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a, predstavio je novosti iz EU projekata te projekt Slavonija. Na svečanom dijelu sjednice, Ivan Škorić, potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, dobitnicima je uručio priznanja Zlatna kuna. Zlatnu plaketu za najuspješnije malo trgovačko društvo u 2016. godini dobila je požeška tvrtka Konto. Riječ je o obiteljskoj tvrtki koja se bavi projektiranjem i održavanjem informacijskih sustava. Ima dvadesetak zaposlenih u uredima u Požegi i Varaždinu. Prošle, 2016. godine ostvarila je prihod od osam milijuna kuna. Njihova informatička rješenja koriste mnogobrojne tvrtke i obrti, 90 posto studentskih centara te brojna ministarstva i agencije.

ZVONIMIR REPAČ PREDSTAVIO JE NOVOSTI IZ EU PROJEKATA TE PROJEKT SLAVONIJA ORIJENTACIJA NA IZVOZ Zlatnu plaketu za najuspješnije srednje trgovačko društvo u 2016. godini dobila je tvrtka Lipik Glas iz Lipika. Lipik Glas je osnovan 1963. godine, od 2001. godine je u potpunom vlasništvu tvrtke Isoclima S.p.A. iz Italije. Prošle su godine ostvarili prihod od 120 milijuna kuna, a gotovo cjelokupni asortiman izvoze. Njihova je najvažnija djelatnost proizvodnja automobilskih stakala visokih performansi za niskoserijska, visokobudžetna vozila kao

što su McLaren, Lamborghini, Bentley ili Aston Martin, te proizvodnja stakala za vlakove, brodove i jahte. Trenutačno zapošljavaju 230 radnika s tendencijom rasta. Ove su godine također bili nominirani na Zlatnu kunu na državnoj razini. Zlatnu plaketu za najuspješnije veliko trgovačko društvo u 2016. godini dobila je tvrtka Plamen iz Požege. Plamen ljevaonica ima 85-godišnju tradiciju u proizvodnji proizvoda od lijevanog željeza. Najveći dio proizvodnje odnosi se na proizvodnju kamina, peći te štednjaka. Izvozno je orijentirana tvrtka s više od 80 posto proizvodnje za tržište Europe. U 2016. godini ostvarili su prihode od 164 milijuna kuna te zapošljavali 368 radnika. U posljednje su tri godine ostvarili velike investicije, ulaganja u proširenje kapaciteta i poboljšanje tehnologije. Tvrtki Plamen ovo je šesta nagrada za najuspješnije trgovačko društvo u Požeško-slavonskoj županiji.

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO SVEČANA SJEDNICA GOSPODARSKOG VIJEĆA HGK-ŽUPANIJSKE KOMORE SPLIT

Priznanja najboljima Ovogodišnji dobitnici odražavaju stanje gospodarstva u Splitskodalmatinskoj županiji koje je solidno i nije loše, ali ima još dosta prostora za napredak, ocijenila je Mirjana Čagalj piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

a svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK-Županijske komore Split uručene su plakete Zlatna kuna najuspješnijim tvrtkama Splitsko-dalmatinske županije u 2016. godini. V.d. predsjednice HGK-ŽK Split i potpredsjednica HGK za graditeljstvo promet i veze Mirjana Čagalj ocijenila je kako ovogodišnji dobitnici odražavaju stanje gospodarstva u Splitsko-dalmatinskoj županiji koje je “solidno i nije loše, ali ima još dosta prostora za napredak”. Iako je Županija po indeksu razvijenosti 13. u Hrvatskoj, veseli nas to što je po nizu pokazatelja najbolja ili među boljima, kazala je Mirjana Čagalj dodajući kako turizam bilježi najveći rast. Također je izrazila nadu da će se i graditeljstvo vratiti na svoju nekadašnju poziciju.

RECEPTA ZA USPJEH NEMA Dobitnik plakete Zlatna kuna u kategoriji velikih trgovačkih društava je splitski Tommy. Vlasnik Tommyja Tomislav Mamić kaže da je on još uvijek u tvrtki angažiran na donošenju strateških odluka, dok je operativno vođenje prepustio menadžmentu. Stoga je i ova nagrada, prema njegovom mišljenju, priznanje menadžmentu i zaposlenicima. “Recepta za uspjeh nema,

ali u mom slučaju uspjeh je došao zahvaljujući velikom radu i odricanju i mojem i moje obitelji. Ja sam prije skoro 25 godina bio jedini osnivač tvrtke, imao sam samo pečat i počeo sam raditi. Danas sam najveći poslodavac u Dalmaciji. Kreacija, rad, praćenje tržišta, borba s konkurencijom, pravodobno prepoznavanje prilika i povlačenje poteza, sve je to važno, no ipak rad je najvažniji. Trgovina je djelatnost koja traži veliki broj radnika i u tom se dijelu javljaju problemi te se osjeti ne-

vrijeme uspjela. “Izgradili smo novi pogon ukupne površine 2400 metara četvornih, a pred dobivanjem smo određenih certiﬁkata koji će nam omogućiti plasman naših proizvoda diljem svijeta”, kazala je Milenka Barač. U kategoriji malih trgovačkih društava Zlatna kuna pripala je splitskoj tvrtki Pro Integris. Njen direktor Ivan Višić ističe kako Pro Integris 90 posto prihoda ostvaruje na inozemnom tržištu. “To možda neki mogu smatrati srećom, ali

DOBITNICI PLAKETE ZLATNA KUNA SU TOMMY, INDUSTRIUS I PRO INTEGRIS dostatak radne snage. Kad je riječ o uvjetima i primanjima, imamo donekle prednost u odnosu na druge, tako da nekako rješavamo ovaj problem koji imaju tvrtke s velikim brojem zaposlenika”, naglasio je Mamić.

UZORNE TVRTKE IZ OSTALIH KATEGORIJA U kategoriji srednjih trgovačkih društava dobitnik Zlatne kune je tvrtka Industrius iz Obrovca Sinjskog. Direktorica te tvrtke Milenka Barač kaže da je Industrius relativno mlada tvrtka koja je za kratko

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

nije baš tako jer mi imamo neka rješenja koja bismo mogli primijeniti i kod nas, ali nam to ne uspijeva. Uglavnom ovo je priznanje našim radnicima”, kazao je Višić. Končar-Električni uređaji iz Dicma dobitnik je priznanja za značajan doprinos razvoju i promicanju inovatorstva, dok su posebna priznanja povodom okruglih obljetnica dobili Sardina iz Postira i Zadružni savez Dalmacije za 110 godina rada te Jadrankamen u stečaju iz Pučišća i splitski Cian za 70 godina postojanja i doprinosa gospodarstvu.

HGK-ŽUPANIJSKA KOMORA OTOČAC

Priznanja za poslovanje u turizmu i drvnom sektoru Na području Ličko-senjske županije nema velikoga trgovačkog društva, stoga su dodijeljene plakete Zlatna kuna za srednje i malo društvo

rvatska gospodarska komora-Županijska komora Otočac dodijelila je plakete Zlatna kuna trgovačkim društvima Ličko-senjske županije za uspjehe u poslovanju u 2016. godini. Županijske komore imaju pravo dodjeljivati ove plakete za uspješna trgovačka društva u kategorijama veliko, srednje i malo trgovačko društvo. S obzirom na to da u području Ličkosenjske županije nema velikoga trgovačkog društva, dodijeljene su plakete Zlatna kuna za srednje i malo društvo. Plaketa Zlatna kuna za najuspješnije trgovačko društvo u kategoriji srednjih društava dodijeljena je trgovačkom društvu Hadria iz Novalje. Riječ je o tvrtki koja u svom sastavu ima Hotel Ložu te jedan od najvećih i najboljih kampova u Hrvatskoj, poznati Kamp Straško. Ova tvrtka se trudi ponuditi širok i raznovrstan spektar turističkih programa pa se tako maksimalno prilagođava svim zahtjevima i potrebama svojih gostiju. Zahvaljujući konstantnom unapređenju turističkog proizvoda, tvrtka proteklih godina bilježi dvoznamenkasti rast

ﬁzičkog prometa te ostvarenih noćenja ne samo na području Grada Novalje već i Ličko-senjske županije. Za najuspješnije trgovačko društvo u kategoriji malih društava plaketa Zlatna kuna pripala je trgovačkom društvu IM-Commerce iz Jezerana. Tvrtka je to koja uspješno posluje od 1993. godine u Općini Brinje. IM-Commerce bavi se primarno proizvodnjom i prodajom rezane građe i proizvoda od drva.

PRIZNANJA ZA 25. I 20. OBLJETNICU POSLOVANJA Gospodarsko vijeće HGK-Županijske komore Otočac na prošloj sjednici donijelo je i odluku o dodjeli priznanja trgovačkim društvima Ličko-senjske županije za 25. i 20. obljetnicu poslovanja. Dobitnici priznanja HGK-Županijske komore Otočac za 25. obljetnicu poslovanja su sljedeća trgovačka društva iz Otočca: Dami, Givi, Gogo, Mirni kutak, Tomaić-commerce te Krojal, potom Hadria iz Novalje, Metalna oprema iz Senja, Pavelić iz Gospića, Pilana Krasno iz Krasna te Prozorina iz Prozora. A dobitnici priznanja za 20. obljetnicu poslovanja

PLAKETE ZLATNA KUNA PRIPALE SU TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA HADRIA I IM-COMMERCE su tvrtka Adralin iz Senja, B.B. Trans iz Otočca, Cissa iz Novalje, Pivovara Ličanka iz Donjeg Pazarišta, Tvornica duhana Udbina iz Udbina te Škunca Commerce iz Novalje. (I.G.)

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO URUČENE ZLATNE PLAKETE NAJUSPJEŠNIJIM TVRTKAMA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE U 2016.

Dobitnici Kamenolom Gorjak, ZMH Horvat i Vetropack Straža Zahvaljujući najboljim poslovnim rezultatima u 2013., 2014. i 2015. godini, Kristalnu plaketu dobila je tvrtka Omco Croatia iz Huma na Sutli

a svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Krapina 5. prosinca najuspješnijim tvrtkama u Krapinsko-zagorskoj županiji u 2016. godini uručene su Zlatne plakete. Zlatnu plaketu za najuspješnije malo trgovačko društvo dobila je tvrtka Kamenolom Gorjak iz Gornjeg Jesenja koja djeluje unutar Lapor Grupe. Današnju poslovno-tehnološku opremljenost i kapacitet Kamenolom Gorjak postigao je ulaganjem vlasnika, tvrtke Lapor, u modernizaciju same proizvodnje i pridobivanje tehničko-građevnog kamena. Tvrtka je ostvarila u 2016. godini ukupne prihode od 51,4 milijuna kuna, od čega 19,6 milijuna kuna od prodaje na inozemnim tržištima. U kategoriji srednjih trgovačkih društava nagrađena je konjščinska tvrtka ZMH Horvat koja djeluje od 1993. godine, a bavi se proizvodnjom, preradom, skladištenjem i distribucijom zamrznute hrane, ponajviše ribe, povrća i njoka. U 2016. godini ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 126,2 milijuna kuna, od čega je 36,6 milijuna kuna ostvareno prodajom na inozemnim tržištima. U kategoriji velikih trgovačkih društava dobitnica Zlatne plakete je Vetropack Straža iz Huma na Sutli koji je jedini proizvođač staklene ambalaže u Hrvatskoj. Svoje proizvode, raznovrstan asortiman koji obuhvaća standardne i ekskluzivne oblike boca i staklenki, isporučuje proizvođačima hrane i pića u svim državama regije, ali i u drugim europskim zemljama. Vetropack Straža posluje prema načelima društveno odgovornog poslovanja, za što je nedavno nagrađena Indeksom DOP-a

DOBITNIK POSEBNOG PRIZNANJA ZA OČUVANJE I PROMICANJE TRADICIONALNIH ZAGORSKIH PROIZVODA JE MINI MLJEKARA VERONIKA u kategoriji velikih tvrtki. U 2016. godini ostvarila je ukupne prihode od 847,6 milijuna kuna, od čega je 611,1 milijun kuna ostvaren prodajom na inozemnim tržištima.

NAGRAĐENI JUBILARCI Zahvaljujući najboljim poslovnim rezultatima u 2013., 2014. i 2015. godini, Kristalnu plaketu dobila je tvrtka Omco Croatia iz Huma na Sutli koja se bavi proizvodnjom kalupa koji se koriste u proizvodnji staklene ambalaže. Veći dio proizvoda, odnosno više od 97 posto, plasira se na inozemna tržišta. Od 1997. godine posluje u sustavu OMCO Grupe iz Belgije. Od ulaska tvrtke u Omco Grupu godišnji je rast proizvodnje oko 20 posto.

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

Ove je godine ŽK Krapina dodijelila još jedno priznanje - Posebno priznanje za očuvanje i promicanje tradicionalnih zagorskih proizvoda koje je uručeno Mini mljekari Veronika iz Desinića. Predsjednik HGK-ŽK Krapina Josip Grilec uručio je priznanja za 35 godina rada tvrtki Komunalac iz Konjščine i Zelenjak iz Klanjca, za 50 godina rada tvrtki Bravarija Dijaković iz Sv. Križa Začretje i Ribič 1966 iz Velikog Trgovišća, za 55 godina rada tvrtki Birotehnik iz Oroslavja i Komunalno Zabok, za 60 godina tvrtki Metalis iz Donje Stubice i TPK Orometal iz Oroslavja, za 65 godina tvrtkama Jedinstvo Krapina iz Krapine i VodoprivredaZagorje iz Klanjca, a za 70 godina tvrtki Trgostil iz Donje Stubice.

SJEDNICA GOSPODARSKOG VIJEĆA HGK-ŽUPANIJSKE KOMORE SLAVONSKI BROD

Zabrinjavajući demografski pokazatelji Upozoreno je da se moraju pronaći načini većeg zapošljavanja proizvodnih i uslužnih kapaciteta poduzetnika pri realizaciji kapitalnih investicija u prometu, enegetici, turizmu...

ospodarsko vijeće HGK-ŽK Slavonski Brod na svojoj prošlotjednoj sjednici raspravljalo je o projektu Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem kojim se želi smanjiti razlika u razvijenosti ovog dijela Hrvatske u odnosu na prosjek Republike Hrvatske i najrazvijenije hrvatske regije. Članica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem i članica Gospodarskog vijeća Mirela Brechelmacher istaknula je, između ostaloga, kako je taj projekt pokrenut da bi se osiguralo 2,5 milijardi eura (18,75 milijardi kuna) iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Članovi Vijeća podržali su taj projekt, ali i naglasili da se Slavonija neće moći ubrzano razvijati samo sredstvima iz EU-a nego se trebaju pronaći načini većeg zapošljavanja proizvodnih i uslužnih kapaciteta poduzetnika pri realizaciji kapitalnih investicija u prometu, enegetici, turizmu... Članovi Vijeća i ostali sudionici u raspravi usuglasili su se da se mora postići bolji i učinkovitiji dijalog politike (ministarstava, saborskih zastupnika) i poduzetnika kako bi ostvarili zajednički cilj, a to je ubrzani razvoj ovog dijela Hrvatske.

ZAUSTAVITI ISELJAVANJE Predstavljeni su i gospodarski pokazatelji poslovanja članica ŽK Slavonski Brod koji su tek potkraj 2016. godine dosegnuli iznose zabilježene u pretkriznoj 2008. godini. Posebno su naglašeni vrlo negativni i zabrinjavajući demografski pokazatelji koji pokazuju da je od 2001. godine prisutan negativni prirodni prirast stanovništva te sve veće iseljavanje. U svečanom dijelu sjednice uručene su plakete Zlatna kuna najuspješnijim tvrtkama za poslovanje u 2016. godini. U kategoriji malih trgovačkih društava

DOBITNICI PLAKETE ZLATNA KUNA SU TVRTKE IMPAL, ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA-IZOLAK I ĐURO ĐAKOVIĆ TERMOENERGETSKA POSTROJENJA Zlatna kuna dodijeljena je tvrtki Impal iz Nove Gradiške koja se bavi izradom metalnih proizvoda i alata, CNC obradom metala i rezanjem CNC erozimatom. U kategoriji srednjih trgovačkih društava dobitnik Zlatne kune je Đuro Đaković Montaža-Izolak. Riječ je o tvrtki za projektiranje, proizvodnju i montažu protupožarne, protuzvučne i toplinske izolacije, izvođenje antikorozivne i protupožarne zaštite na konstrukcijama. Tvrtka posjeduje materijalne resurse, stručne i ljudske potencijale, suvremena sredstva rada te iskustva koja je stekla na više od 70 gradilišta širom svijeta i koji je svrstavaju među vodeće tvrtke u ovim djelatnostima. U kategoriji velikih trgovačkih društava Zlatna kuna dodijeljena je tvrtki Đuro Đaković Termoenergetska postrojenja.

Tvrtka je vodeći europski isporučitelj tlačnih dijelova kotlova, prema vlastitu dizajnu ili dizajnu kupaca. Đuro Đaković Termoenergetska postrojenja je regionalni lider u projektiranju i proizvodnji kotlovskih postrojenja, energetskih otoka zasnovanih na izgaranju drvene biomase, industrijskih kotlovskih postrojenja loženih plinom i uljem i kotlovskih postrojenja za iskorištavanje preostale topline (HRSG) iza malih i srednjih plinskih turbina i industrijskih procesa. Na sjednici je sudjelovao i potpredsjednik HGK Josip Zaher koji je podržao zahtjeve poduzetnika koji traže veće angažiranje kapaciteta domicilnih tvrtki pri realizaciji velikih investicija kako bi se povećalo zapošljavanje te smanjio i zaustavio odljev radne snage izvan granica Hrvatske.

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

AKTUALNO POSLOVNA KONFERENCIJA “MOGUĆNOSTI PODUZETNIŠTVA U DIREKTNOJ PRODAJI”

RADITI NA EDUKACIJI TRGOVACA I POTROŠAČA Direktna prodaja je odličan način ostvarivanja dodatnog izvora prihoda ili prilika za samostalno vođenje poslovanja piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

irektna prodaja je snažan pokretač rasta i prosperiteta, otvorena za sve pojedince i obitelji neovisno o njihovoj dobi, stupnju obrazovanja, iskustvu i ﬁnancijskim mogućnostima. Upravo ta prodaja je odličan način ostvarivanja dodatnog izvora prihoda ili prilika za samostalno vođenje poslovanja. Direktna prodaja cijenjena je u cijelom svijetu kao važan način prodaje, što potvrđuje i činjenica da u Europi postoji više od 550 tvrtki koje se bave takvim načinom prodaje proizvoda i usluga. O tome što je zapravo direktna prodaja i kakva je njena budućnost bilo je riječi na prošlotjednoj poslovnoj konferenciji Mogućnosti poduzetništva u direktnoj prodaji, održanoj u zagrebačkom Hotelu Westin. Tamuna Gabilaia, izvršna direktorica Svjetskog udruženja udruga direktne prodaje (WFDSA), ustvrdila je kako je direktna prodaja samoregulirajuća djelatnost. “Iako u tom obliku prodaje rade i muškarci i žene, ipak malo pretežu žene. Žensko poduzetništvo u globalnom poduzetništvu sudjeluje sa

37 posto, a više od devet milijuna žena ima svoje tvrtke. Osim toga, one su stvorile 340.000 poslova i uspješnije su u odnosu na muškarce”, istaknula je Tamuna Gabilaia dodajući kako mladi sve više žele raditi za sebe, a upravo se kroz samozapošljavanje u direktnoj prodaji mogu ostvariti dobri rezultati.

I POTROŠAČI I KUPCI TREBAJU BITI ZADOVOLJNI Govoreći o načinima takve prodaje i utjecaju koji ima na kupce, Nina Šebečić Crnolatac, predsjednica Vijeća Hrvatske udruge direktne prodaje, ocijenila je da politika i pravila trebaju ići u smjeru da i proizvođači i kupci budu zadovoljni. “Direktna prodaja i mrežni marketing nisu dodatno regulirani u Hrvatskoj i Sloveniji jer za to nije bilo potrebe”, istaknula je Nina Šebečić Crnolatac. Ema Culi, direktorica Sektora za trgovinu HGK, je kazala kako je zaštita potrošača u Hrvatskoj prvi put regulirana 2003. godine, ali od tada se mnogo toga promijenilo. “Hrvatska danas ima dobro uređeno pitanje zaštite potrošača za što je nadležno Ministarstvo gospodarstva,

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

poduzetništva i obrta. Za razliku od nas, u ostalim zemljama je to regulirano na drukčiji način”, rekla je Ema Culi. Dodala je kako je Zakon o zaštiti potrošača u Hrvatskoj usklađen s pravnom regulativom EU-a. Osim toga, kako bi se zaštitila prava potrošača, osnovana su savjetovališta za potrošače. “Doduše, zasad ih je samo četiri, ali se radi na tome da ih bude još u našoj zemlji. Smatram da konkretno treba raditi na edukaciji trgovaca i potrošača”, zaključila je Ema Culi.

TAMUNA GABILAIA USTVRDILA JE KAKO JE DIREKTNA PRODAJA SAMOREGULIRAJUĆA DJELATNOST Denis Perinčić, predsjednik Saveza za zaštitu potrošača Republike Srbije, kazao je kako je u toj zemlji naglasak na zaštiti potrošača, ali je nedostatak u tome što ne postoji krovna udruge direktne prodaje, kakve djeluju u Hrvatskoj i Sloveniji. “Treba maknuti predrasude o tome da direktna prodaja na neki način umanjuje prava potrošača u odnosu na klasičnu prodaju u trgovinama jer to nije istina. Za razliku od klasične, u direktnoj prodaji kupac u roku od 14 dana može vratiti proizvod ako je zbog nekog razloga nezadovoljan njime. Izgradnja povjerenja između trgovaca i potrošača pravi je način za unapređenje direktne prodaje”, ocijenio je Perinčić.

ESI FONDOVI

REZULTATI SU DOBRI, NO JOŠ NISU ODLIČNI Neki projekti idu nam sada stvarno dobro, no zaostajemo s velikim infrastrukturnim projektima posebice u sektoru prometa i gospodarenja otpadom, smatra Jelić piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ezultati korištenja strukturnih i investicijskih fondova Europske unije bolji su nego prije godinu dana, no još uvijek to nije odlično, rečeno je u kongresnom centru Forum proteklog tjedna gdje je Hrvatska gospodarska komora organizirala okrugli stol Provedba ESI fondova – iskustva i očekivanja. Ovaj događaj je okupio članove Zajednice poslovnih savjetnika pri HGK-u koja okuplja konzultante za pripremu projekata ﬁnanciranih iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, a okruglom stolu su nazočili i predstavnici ministarstava, agencija i provedbenih tijela koji su govorili o dosadašnjim rezultatima provedbe ESI fondova, provedbi Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, Programa ruralnog razvoja i Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo. Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU, ističe kako Komora promiče interese članica u korištenju EU fondova. “HGK priprema cijeli niz projekata kako bi se olakšali kapaciteti za poslovanje u Hrvatskoj i ojačala konkurentnost inozemstvu. Ova rasprava pak olakšava dijalog kako bi se omogućilo jače korištenje europskog izvora novca i ojačala naša pozicija na stranim tržištima”, istaknuo je Kramarić. Mirjana Samardžić Novoselec, predsjednica Zajednice poslovnih savjetnika pri HGK-u, smatra kako je ovo događanje jedino mjesto gdje se otvoreno razgovara s predstavnicima vlasti koji se bave EU fondovima. “Na kraju smo treće godine korištenja sustava, u kojoj smo puno radili i učili. Vjerujem da smo i mi konzultanti pridonijeli jačanju i izmjenama sustava koji je omogućio veće korištenje

DODIJELJENO JE VIŠE OD 1700 POTPORA VRIJEDNIH 2,8 MILIJARDI KUNA, KAZALA JE NATAŠA KULAKOWSKI KRAMARIĆ europskog novca”, ustvrdila je Mirjana Samardžić Novoselec.

VIŠE PRIJAVA OD RASPOLOŽIVOG NOVCA Dragan Jelić, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije, ocjenjuje kako se u pripremu poziva i ugovaranje projekata iz perspektive prethodnog razdoblja ušlo prekasno. “Neki projekti idu nam sada stvarno dobro, no zaostajemo s velikim infrastrukturnim projektima, posebice u sektoru prometa i gospodarenja otpadom. Riječ je o kompleksnim projektima koji zahtijevaju rješavanje puno dozvola. Primjerice, za projekt obrane od poplava na karlovačkom području moramo riješiti imovinsko-pravna pitanja čak 11.000 čestica. S druge strane, svi projekti koji se pišu za

poduzetništvo i jedinice lokalne samouprave bilježe trostruko više prijava od raspoloživog novca tako da stalno radimo na alokacijama kako bismo osigurali novac za sve dobre projekte”, zaključuje Jelić. Nataša Kulakowski Kramarić, pomoćnica ministrice gospodarstava, poduzetnišva i obrta, kazala je kako je već dodijeljeno više od 1700 potpora vrijednih 2,8 milijardi kuna. “Interes poduzetnika je jako velik i pokazali su kako su spremni za natječaje. U zadnje vrijeme radimo na smanjenju kompleksnosti i pojednostavljenju prijave, pa smo već izbacili dio dokumentacije koju tražimo jer ih možemo sami dobiti. Kroz sustav eFondovi osigurat ćemo i ubrzati način prijava i dodjelu sredstava”, zaključila je Nataša Kulakowski Kramarić.

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

AKTUALNO PROJEKT “MODERNIZACIJA PROGRAMA STRUKOVNOG OBRAZ

VISOKA OČEKIVANJA SU KLJUČ USPJEHA Cilj projekta je učenicima omogućiti stjecanje strukovnih vještina i kompetencija koje će odgovarati potrebama tržišta rada te tako pridonijeti njihovoj zapošljivosti piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U Moderan radnik mora biti poput kameleona, odnosno spreman na prilagođavanje raznim izazovima. Pritom su važne vještine koje mora imati, a sve to može naučiti kroz srednjoškolsko obrazovanje. Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a

sklopu švicarsko-hrvatskog programa suradnje prije tri godine nastao je projekt pod nazivom Modernizacija programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s ciljem modernizacije strukovnih programa obrazovanja za obrtništvo u obrazovnom sektoru Osobne, usluge zaštite i druge usluge. Još jedan cilj tog projekta je učenicima omogućiti stjecanje strukovnih vještina i kompetencija koje će odgovarati potrebama tržišta rada te tako pridonijeti njihovoj zapošljivosti. Projekt će se provoditi u cijeloj Hrvatskoj s naglaskom na područja nižih ekonomskih i socijalnih pokazatelja, rečeno je na prošlotjednom predstavljanju toga projekta u zagrebačkom Hotelu Sheraton. Kako je naglašeno, ovim se projektom želi osigurati kvaliteta obrazovanja, poticati partnerstvo poslodavaca i obrazovnog sektora te promovirati strukovno obrazovanje. Prema riječima Andreje Uroić Landekić, voditeljice Odjela za strukovno obrazovanje i koordinatorice projekta, još u listopadu 2014. Švicarska je predložila Hrvatskoj izradu četiriju projekata u sklopu bilateralne suradnje dviju zemalja s ciljem promicanja društvenog i gospodarskog razvoja kako bi se smanjila ekonomska i socijalna nejednakost unutar Europske unije te ujedno ojačale gospodarske veze Švicarske i Hrvatske. Projekt Modernizacija programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja prvi je od četiri projekta koje zajedničke provode dvije države.

PROJEKT SE PROVODI U CIJELOJ HRVATSKOJ “Ministarstvo znanosti i obrazovanja provodi ovaj projekt u vrijednosti 2,35 milijuna švicarskih franaka tj. gotovo 16 milijuna kuna. Projekt je ﬁnanciran sukladno Okvirnom sporazumu Švicarskoga saveznog vijeća i hrvatske vlade o provedbi Švicarsko-hrvatskoga programa suradnje na smanjenju ekonomskih i socijalnih nejednakosti unutar proširenog EU-a, a njegova provedba počela je 1. lipnja ove 30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

godine i trajat će do 30. travnja 2020. Švicarski partneri u projektu su Švicarski federalni institut za strukovno obrazovanje (SFIVET) i Švicarska agencija za razvoj i suradnju (SDC) koja je Hrvatskoj bespovratno odobrila dva milijuna franaka ili 85 posto vrijednosti projekta, dok hrvatska strana mora namaknuti 350.000 franaka ili 15 posto ukupne vrijednosti projekta”, istaknula je Andreja Uroić Landekić. Dodala je kako se projekt provodi s ciljem moderniziranja strukovnih programa, potom da strukovni kurikulum odražava potrebe tržišta rada te da se učenici osposobljavaju za aktivno sudjelovanje u učenju temeljenom na radu. Programom je obuhvaćeno devet deﬁcitarnih strukovnih zanimanja poput frizera, kozmetičara, pedikera, soboslikara ili dimnjačara čiji će se nastavni program prilagoditi potrebama tržišta kako bi učenici stekli vještine koje će im pomoći na tržištu rada. Prema riječima Andreje Uroić Landekić, u projektu važnu ulogu ima i Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ)

PROJEKT ĆE SE PROVODITI U CIJELOJ HRVATSKOJ S NAGLASKOM NA PODRUČJA NIŽIH EKONOMSKIH I SOCIJALNIH POKAZATELJA koji trenutačno provodi analizu o potrebama poslodavaca koja bi trebala biti gotova do sredine siječnja. Nakon toga ažurirat će se proﬁl sektora te izraditi standardi novih kurikuluma za devet strukovnih zanimanja. “Može se dogoditi da se neka od tih zanimanja objedine pa

OVANJA I OSPOSOBLJAVANJA”

tako srednjoškolsko obrazovanje za njih više neće trajati tri već četiri godine”, rekla je Andreja Uroić Landekić ne precizirajući o kojim je zanimanjima riječ. Važno je istaknuti kako će se takav novi kurikulum za strukovno obrazovanje u potpunosti uskladiti s europskim standardima. Kada to sve završi, kreće se s eksperimentalnom provedbom projekta u strukovnim školama.

OMOGUĆITI I POSAO I CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE Neke od novina koje će donijeti ovaj projekt su primjerice, organizacija radionica za nastavnike-mentore te opremanje radionica u školama, ovisno o kojem je zanimanju riječ. Projektom Modernizacija programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja želi se ojačati partnerstvo strukovnih škola i poslodavaca jer, kako je rečeno na njegovom predstavljanju, “visoka očekivanja su ključ svakog uspjeha”. U provedbu projekta uključena su ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, znanosti i obrazovanja, gospodarstva, poduzetništva i obrta te rada i mirovinskog sustava, zatim Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora kao i ostale relevantne institucije. Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak je istaknula kako se u provedbi kurikularne reforme općenito te reforme u strukovnom obrazovanju trebamo ugledati na švicarski,

PROGRAM OBUHVAĆA DEVET DEFICITARNIH STRUKOVNIH ZANIMANJA ČIJI ĆE SE NASTAVNI PROGRAM PRILAGODITI POTREBAMA TRŽIŠTA austrijski i njemački model, ali ni jedan od njih ne možemo preslikati na hrvatsko školstvo. “Promoviranje strukovnog obrazovanja kao poželjnog odabira zanimanja vrlo je važno u provedbi tog projekta, ali treba i osuvremeniti obrazovanje u skladu s potrebama tržišta rada”, ocijenila je ministrica Divjak. Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a, koja je kazala kako moderan radnik mora biti poput kameleona tj. spreman na prilagođavanje raznim izazovima. “Pritom su važne vještine koje mora imati, a sve to može naučiti kroz srednjoškolsko obrazovanje”, rekla je Gabrijela Žalac. I Vesna Bedeković, predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora, smatra kako strukovno obrazovanje mora postati visokokvalitetno te privlačno učenicima. Osim toga, to obrazovanje mora im dati mogućnost sigurnog zapošljavanja te cjeloživotnog obrazovanja. 18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO UDRUGA DOBAVLJAČA AGROKORA

Zauzimanje boljih pozicija za pregovore Mi želimo artikulirati svoje interese, biti aktivni sudionici procesa koji će se u idućem razdoblju odvijati, kaže Pucar piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

ijekom proteklog tjedana u Zagrebu je osnovna Udruga dobavljača Agrokora, a na osnivačkoj skupštini sudjelovali su predstavnici 15 najznačajnijih kompanija hrvatskog gospodarstva: Adris Grupe, Alce, Atlantica, Awta, Badela 1862, Croatia osiguranja, Francka, Granolija, Kraša, Mlinara, Podravke, Saponije, TDR-a, Vindije i Žita. Udruga je otvorena za sve Agrokorove vjerovnike, a već sada imaju najave kako će im pristupiti i mnogi mali dobavljači. Osnivanjem udruge formalizirana je dosadašnja koordinacija proizvođača i dobavljača te napravljen korak neophodan za kvalitetniju komunikaciju prema javnosti i dionicima u procesima buduće nagodbe. “Mi želimo artikulirati svoje interese, biti aktivni sudionici procesa koji će se u idućem razdoblju odvijati i želimo zajedno s bankama i ostalim vjerovnicima te s izvanrednom upravom sukreirati nagodbu koja će biti u interesu prvenstveno nas dobavljača, pa onda i svih ostalih vjerovnika, kako bismo sačuvali opstojnost Agrokora, ali isto tako kako bismo sačuvali i opstojnost svih kompanija dobavljača i proizvođača u Hrvatskoj”, rekao je predsjednik Uprave Podravke Marin

Pucar koji je izabran za predsjednika Udruge dobavljača Agrokora.

JAČA POZICIJA DOBAVLJAČA “Već sada imamo neke obrise buduće nagodbe kojom trenutačno nismo svi zadovoljni. U svakom slučaju, cilj Udruge je zaštititi interese dobavljača, da oni dobavljači koji bi s takvim nacrtom bili ugroženi zauzmu pozicije i sudjeluju u kreiranju završnog nacrta nagodbe te da ne dođu u poteškoće, jer nikome nije u interesu da ugrozi bilo kojeg dobavljača tako da u idućem razdoblju ne može osigurati svoje proizvode i svoje brendove na policama Konzuma”, napomenuo je Pucar te istaknuo kao će se prva prezentacija nacrta nagodbe održati 21. prosinca. Prokuristica Kraša Marica Vidaković smatra kako dobavljači imaju dovoljno jake argumente kojima mogu druge vjerovnike potaknuti na okončanje nagodbe te da je snaga dobavljača porasla nakon osnivanja udruge. Kad je riječ o zahtjevima za otpis dugova, ponovila je da dobavljači od početka pregovora traže maksimalan otpis od 15 posto potraživanja, za dobavljače koji su bili u ﬁnancijskom angažmanu odnosno mjenice 30

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

posto otpisa i za banke 70 posto otpisa. “Sve ostalo će biti na stolu s ostalim vjerovnicima gdje će svatko iznositi svoje argumente, a ja mislim da ih mi imamo

DOBAVLJAČI IMAJU DOVOLJNO JAKE ARGUMENTE KOJIMA MOGU DRUGE VJEROVNIKE POTAKNUTI NA OKONČANJE NAGODBE, TVRDI MARICA VIDAKOVIĆ dovoljno jakih”, rekla je Marica Vidaković te je, odgovarajući na pitanje koji su to protuargumenti kad su banke u pitanju, istaknula kako su svi oni njihovi klijenti. “Oni i sutra trebaju s nekim raditi. Ako svi propadnemo, što će biti, s kime će onda raditi?”, zaključila je Marica Vidaković.

OKRUGLI STOL: LIBERALIZACIJA TAKSI PRIJEVOZA

SVIM TAKSISTIMA JEDNAKI UVJETI RADA Na području Hrvatske registrirano je samo 3000 taksista, a pretpostavlja se da ima oko 2000 uberovaca. Liberalizacijom tržišta povećat će se broj taksista te razina zaposlenosti u zemlji, istaknuo je Butković piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

aksi tržište moglo bi doživjeti potpunu liberalizaciju procedure u cestovnom prometu, ako se prihvati prijedlog novog zakona o prijevozu u cestovnom prometu, rečeno je na prošlotjednom okruglom stolu u organizaciji Jutarnjeg lista o liberalizaciji taksi prijevoza. Taj je zakon u javnom savjetovanju od 1. prosinca, a primjedbe i prijedlozi primaju se do 31. prosinca. Nakon toga zakon ide u redovnu Vladinu proceduru te u dva saborska čitanja. Govoreći o novom zakonu, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je rekao kako će se dijelom tog zakona regulirati autotaksi prijevoz. Tako će se, dodao je, taksi prijevoznicima omogućiti odabir hoće li naplatu obavljati putem taksimetra ili aplikacije. Novost je u tome što se oni taksisti koji odaberu aplikaciju ipak neće tretirati nekom posebnom kategorijom prijevoznika, kao što su to tražili u Uberu, već kao i svi ostali taksisti, a pritom će morati zadovoljiti i jednake uvjete rada. Tako bi se riješila i situacija po kojoj zagrebački taksisti nisu smjeli preuzimati klijente na području zagrebačke zračne luke jer ona formalno-pravno spada pod nadležnost Grada Velike Gorice, već su ih u zračnoj luci smjeli samo iskrcavati te se prazni vraćati. Uz ostale novine, novi zakon o prijevozu u cestovnom prometu omogućio bi da, primjerice, požeški taksist može, kad to poželi, voziti i na području Splita, a jedinica lokalne samouprave bit će mu dužna izdati dozvolu u roku od 15 dana. U suprotnom će se smatrati da taksist već ima dozvolu.

PRIJEDLOG NOVOG ZAKONA NIJE SVETO PISMO “Željeli smo uvesti red na taksi tržištu te potpuno liberalizirati tržište tako što će za sve taksiste vrijediti jednaki uvjeti rada. Na području Hrvatske registrirano je samo 3000

taksista, a pretpostavlja se da ima oko 2000 uberovaca. Liberalizacijom tržišta povećat će se broj taksista te razina zaposlenosti u zemlji”, istaknuo je Butković. S njim se nije složio Božo Miletić, predsjednik Udruženja taksi prijevoznika pri Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK), koji je na neki način optužio ministra Butkovića i njegovo ministarstvo da su pogodovali određenim lobijima, primjerice Uberu, te napravili prijedlog zakona koji ne ide svima u korist. Butković se s time nije složio i rekao kako prijedlog novog zakona nije Sveto pismo te da on dopušta da su možda u nekim stavkama pogriješili, ali da je zato prijedlog zakona na javnoj raspravi nakon koje se može ispraviti ono što ne valja. Butković je dodao kako taksisti, prema prijedlogu novog zakona, moraju imati dobar ugled, dobiti licencu te kao poslodavci imati barem jedno vlastito ili vozilo u najmu te jednog zaposlenika. Komunalno redarstvo provodit će inspekcijski nadzor nad taksistima.

Taksisti, prema prijedlogu novog zakona, moraju imati dobar ugled, dobiti licencu te kao poslodavci imati barem jedno vlastito ili vozilo u najmu te jednog zaposlenika. Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

PREDSTAVLJAMO ERGO KLAMERICE, Lužani

DO NOVIH PROIZVODA VLASTITIM RAZVOJEM Kroz dugi niz godina akumulirali smo dovoljno znanja i sa stručnim radnicima i tehnološkim kapacitetima možemo odgovoriti na gotovo sve izazove, kaže Ergović

Poticaji koje smo dobili za suﬁnanciranje od državnih tijela su dobro došli, no nisu osnovni razlog za investicije. Isto tako da ih nismo dobili i kada ih nismo dobili, naši planovi su se ostvarivali. Zvonimir Ergović

a inicijativu poduzeća Oriolik koje je tražilo dobavljača klamerica u neposrednoj blizini, 1973. je osnovana tvrtka Ergo klamerice koja trenutačno zapošljava 65 djelatnika. Osnovna djelatnost tvrtke je, objašnjava nam Zvonimir Ergović, vlasnik Ergo klamerica, proizvodnja industrijskih klamerica čiji se kapacitet kreće oko 3000 tona godišnje. Tvrtka izvozi u 20 zemalja EU-a, regiju, Izrael, Bjelorusiju... “Neizravno, naši proizvodi završavaju i na tržištima Sjeverne i Južne Amerike, Rusije, Ukrajine... Plan za iduće dvije godine je prijeći granicu od 3500 tona proizvedenih i prodanih proizvoda, certiﬁcirati proizvode za građevinarstvo, modernizirati proizvodnju nabavom strojeva i vlastitim znanjem. Jer dosad imamo jedan patent u proizvodnji klamerica”, ističe on dodajući kako tvrtka želi usvajati nove proizvode kroz vlastiti razvoj. “Kroz dugi niz godina akumulirali smo dovoljno znanja i sa stručnim radnicima i tehnološkim kapacitetima možemo odgovoriti na gotovo sve izazove”, naglašava Ergović.

OSLONAC NA VLASTITE SNAGE

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

Tvrtka je, nastavlja on, davno uvidjela potrebu za izlazak na vanjska tržišta gdje vrijede pravila da kvaliteta proizvoda i usluga otvara nove mogućnosti, gdje su plaćanja za isporučene proizvode prema dogovoru, a ne putem kompenzacija i uz kašnjenja. “To nam je omogućilo normalan rast i oslonac na vlastite snage. Poticaji koje smo dobili za suﬁnanciranje od državnih tijela su dobro

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

došli, no nisu osnovni razlog za investicije. Isto tako da ih nismo dobili i kada ih nismo dobili, naši planovi su se ostvarivali. Vrlo često se teško osloniti na državni aparat ili tvrtke koje su u državnom vlasništvu za rokove koje oni redovito premašuju po nekoliko puta”, kaže Ergović. Banke u Hrvatskoj, dodaje, vrlo su kooperativne i tvrtka nema problema s ﬁnanciranjem. “One nas često educiraju o novim proizvodima namijenjenim tvrtkama naše veličine i mogu reći da s njima imamo partnerski odnos”, ističe. Nekoliko je stajališta koja oblikuju poslovne planove ove tvrtke. Naime, pridruživanje Hrvatske EU je omogućilo pojednostavljenje i pojeftinjenje poslovanja, ali tijekom 2017. je povećan odljev stručnih radnika u ostale zemlje. “Razlozi za odlazak su različiti i na neke ne možemo utjecati. No žalosti kada su razlozi nevjerovanje u budućnost Hrvatske i strah za zarađene mirovine i njihovu visinu. Svjesni smo činjenice da je mirovinski sustav služio svim vladama za smirivanje socijalnih problema tako da sada na tržištu nedostaje radnika koji su mogli još prido-

JEDAN OD ČIMBENIKA ZA ŠIRENJE BIT ĆE DOSTUPNOST KVALIFICIRANE RADNE SNAGE, ISTIČE ERGOVIĆ nositi i prenositi svoja znanja na mlađe. S druge strane, čitav sustav prevelik je teret za one koji uplaćuju doprinose. A jedan od čimbenika za širenje bit će dostupnost kvaliﬁcirane radne snage”, kaže. Drugi aspekti su svakako položaj na tržištu koji tvrtku drži razmjerno udaljenom od većih tržišta kao što su Poljska i baltičke zemlje gdje Ergo klamerice plasiraju oko 60 posto proizvodnje. “Stoga ulažemo u zahtjevnije proizvode koje planiramo više plasirati na tržišta Njemačke ili Francuske, kao i pokušaj prodora u Skandinaviju”, zaključuje on. (B.O.)

PRIVREDNI VJESNIK

tlocrt

broj 4009 18. prosinca 2017. poseban prilog o nekretninama, uređenju i graditeljstvu

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA

ENERGETSKA OBNOVA JAVNIH ZGRADA Projektni prijedlozi mogu se podnijeti od 2. siječnja iduće godine, dok je trajni poziv otvoren do iskorištenja raspoloživih sredstava piše Tihomir Dokonal

inistarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja objavilo je poziv na dostavu projektnih prijedloga Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora. U okviru poziva osigurano je 380 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a u slučaju iskorištenja sredstava postoji mogućnost povećanja alokacije. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti za financiranje prihvatljivih troškova projekta je 80.000, a najviši 40 milijuna kuna. Projektni prijedlozi mogu se podnijeti od 2. siječnja iduće godine, a trajni poziv otvoren je do iskorištenja raspoloživih sredstava - najkasnije do 31. prosinca 2020. godine. Svrha projekta je smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora. Prema pravilima natječaja, riječ je o zgradama u kojima društvene djelatnosti obavljaju tijela državne vlasti i državne uprave, jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, vjerske zajednice i udruge. Te su institucije istodobno, prema pravilima

U okviru poziva osigurano je 380 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj natječaja, i prihvatljivi prijavitelji. Društvene djelatnosti na koje se poziv odnosi su odgoj i obrazovanje, znanost, zdravstvo i socijalna skrb, kazališna djelatnost, audiovizualne djelatnosti, knjižnična djelatnost, arhivsko-muzejska djelatnost, upravno-administrativna djelatnost, pravosuđe, sport, stanovanje zajednica, vatrogastvo, zaštita i spašavanje te humanitarne djelatnosti.

Glavni uvjet da bespovratna sredstva budu odobrena jest da zgrada nakon obnove bude minimalno 50 posto energetski efikasnija. S obzirom na to da se sredstva dodjeljuju bespovratno, postupak prijave je relativno složen, odnosno zahtijeva opsežnu dokumentaciju. U slučaju da sredstva budu odobrena, prati se cijeli postupak do završnog obračuna kako bi se potvrdilo da su sredstva namjenski utrošena. Popis potrebnih dokumenata dostupan je na stranicama Ministarstva. Osim podrške Fonda za energetsku učinkovitost u pripremi dokumentacije, Ministarstvo će za potencijalne prijavitelje organizirati i niz informativnih radionica. U projektima energetske obnove zgrada Hrvatskoj su preko EU fondova do 2020. na raspolaganju 2,3 milijarde kuna. Na kraju 2017. ugovoreni su poslovi koji pokrivaju 1,1 milijardu raspoloživih sredstava. Svi projekti moraju biti realizirani do 2020. Za manje zahtjevne objekte potrebno je oko godinu dana, a za obnovu bolnica i drugih zahtjevnijih objekata do dvije i pol godine.

trendovi COWORKING

PRIVATNOST U ZAJEDNIČKIM PROSTORIMA U Zagrebu se može unajmiti ured na dnevnoj, tjednoj ili mjesečnoj bazi, a prostori za sastanke, predavanja i radionice na raspolaganju su i za minimalno trajanje od jednog sata piše Marija Brkanić Kulenović

lobodnjaci i start-up tvrtke sve su brojniji članovi domaće poslovne zajednice, pa su se najmodavci ponudom uredskih prostora prilagodili njihovom načinu poslovanja, odnosno fleksibilnijem radnom vremenu ili promjenjivom broju suradnika. Koncept nazvan coworking u svijetu je poznat desetak godina, a i kod nas ga sve više koriste kreativci iz različitih industrija. Karakterizira ga opuštenija radna atmosfera, razmjena poslovnih iskustava i ideja s drugim članovima iste coworking zajednice, otvaranje prostora za suradnju... U Zagrebu se može unajmiti ured na dnevnoj, tjednoj ili mjesečnoj bazi, a prostori za sastanke, predavanja i radionice na raspolaganju su i za minimalno trajanje od jednog sata.

KREATIVNO OKRUŽENJE Među najnovijim mjestima za coworking u Zagrebu su prostori Tehnološkog parka Razvojne agencije Zagreb (TPZ) na Zagrebačkom velesajmu gdje je na raspolaganju 100 četvornih metara zajedničkog prostora. Osim toga, u ponudi su i lokacije na Drvinju te na

2 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

Žitnjaku. Kako poručuju iz TPZ-a, njihovi prostori osiguravaju privatnost za rad te potiču suradnju i komunikaciju među korisnicima Parka kako bi se stvorila sinergija pri razvoju inovacijskog potencijala. Coworking dijeljene uredske prostore moguće je unajmiti na dan, tjedan ili mjesec. U paušalne troškove najma prostora za rad, osim korištenja uredskog stola i stolice u dijeljenom uredu, uključeni su i troškovi električne energije, grijanja i hlađenja, čišćenja i održavanja, komunalne i ostale naknade te brza internet veza i Wi-Fi. Jedan od “stanara” Tehnološkog parka je start-up Zagreb Time Travel. “Prostor na Velesajmu koji smo kao mladi start-up dobili od Grada značajan nam je ne samo zbog poslovnog prostora već i zbog kreativnog okruženja, networkinga, izvrsnih mentora, infrastrukture i podrške cijele start-up zajednice”, rekla nam je Kata Barišić, suvlasnica tvrtke. Velesajam je dom i start-upu Orioly čiji vlasnik Ivan Ilijašić kaže kako su od početka željeli raditi u okruženju manjih tvrtki koje ciljaju na inozemna tržišta jer je lakše doći do

/ tlocrt / POSEBAN PRILOG

novih ideja razmjenom iskustava s timovima koji prolaze ili su već prošle određene faze u poslovanju.

STOL NA DAN, SOBA ZA SASTANKE PO SATU Početkom prošle godine na zagrebačkoj su Trešnjevci, u prostorima bivše tvornice Heruc, Ivica Mudrinić, Ivana Šoljan i Ante Magzan otvorili najveći zagrebački coworking prostor – HUB385 koji se prostire na 2500 četvornih metara. Cijene se kreću od 150 kuna po danu do 1250 kuna za mjesec, a uključuju i režije. Stol u otvorenom prostoru je moguće iznajmiti na jedan, tri ili 10 dana, urede na najmanje mjesec dana, ali je zato sobu za sastanke moguće umajmiti po satu. Najmanje je raspoloživ jedan radni stol u otvorenom prostoru, uredi su veličine od tri do 12 stolova, a imaju i konferencijske dvorane kapaciteta do 160 osoba. Cijela zgrada je pokrivena superbrzim internetom, a svaki kat ima kupaonicu, sobe za sastanke i zone za odmor, dok je u prizemlju igraonica. Većina korisnika prostora HUB385 je iz područja IT djelatnosti. “Budući da smo prije preseljenja bili i u stanovima gdje je vladala opuštenija atmosfera, radno okruženje koje vlada u HUB385 izuzetno nam je godilo”, objašnjava Bruno Filipović član Uprave Agencije svinaweb. U HUB-u385 kažu kako je njihov coworking prostor trenutačno popunjen oko 80 posto, a jedino ih muči to što se nemaju kamo širiti. U zagrebačkoj Ilici poduzetnica Mirela Marović Omerzu opremila je na 200 četvornih metara BIZkoshnicu, moderni prostor namijenjen ponajprije freelancerima i mikropoduzetnicima. “Naši su članovi programeri, dizajneri, ilustratori, prevoditelji, novinari, marketingaši, konzultanti, edukatori, coachevi, start-upi iz različitih područja djelovanja”, kaže Mirela Marović Omerzu. Članovima nude mentorsku i savjetodavnu podršku i pomoć, a od dodatnih usluga upravljanje i razvoj projekata, poduzetničke edukacije te organiziraju događanja koja su prilika za učenje, ali i umrežavanje. Najmanja površina koja se može unajmiti veličine je jednog radnog mjesta, a najveća je dvorana za događanja od 50 četvornih metara. Osim mjesta za rad nude i prostor za telefoniranje, sobu za sastanke, dvoranu za evente... O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

Coworking je u svijetu poznat desetak godina, a i kod nas ga sve više koriste kreativci iz različitih industrija

Coworking prostori Impact Huba Zagreb smješteni su od 2013. u Vlaškoj ulici na prostoru od 325 četvornih metara. Njihovi članovi mogu koristiti nekoliko različitih paketa koji se temelje na broju sati koje žele provesti u prostoru. Najmanje se može unajmiti 15 sati mjesečno, a po potrebi prostor se može koristiti i 24 sata dnevno. Cijene variraju od 150 kuna mjesečno na više, a ovise i o tome žele li članovi imati samo svoje mjesto (My Desk paket u iznosu od 1300 kuna) ili im je draža opcija da mijenjaju svoju poziciju. Svi uredi su opremljeni stolovima i stolcima, brzim internetom, a u Impact Hubu fokusirani su na društvene inovacije i poduzetništvo. Članovima kojih je trenutačno 104 nude i mentorsku podršku članski paketi imaju uključen jedan besplatan mentorski sat, dok su dodatne mentorske usluge dostupne na zahtjev.

VELIKI INTERES Još jedan coworking prostor - Workup inkubator - u Novom Zagrebu otvorio je klaster GoGreen, a cijeli projekt pokrenuo je Alan Slapar. Cijena radnih mjesta u prostoru od 550 četvornih metara kreću se od 650 kuna mjesečno za open space stolove do 950 kuna za zatvorene urede. Budući da su sva raspoloživa mjesta popunjena, Slaparu je u planu širenje na novu lokaciju. Nude prostore potpuno opremljene namještajem, internet, kuhinju, multimedijski opremljenu sobu za sastanke, a cjelokupna usluga uključena je u cijenu najma. “Primarno smo okrenuti rješenjima koja služe poljoprivrednom sektoru, ali poljoprivreda je jako široka branša, tako da su u prostoru zastupljeni i programeri i prevoditelji kao i istraživači s područja robotike”, pojašnjava Slapar. Korisnicima nude i mentorsku pomoć, ali imaju i rješenja za kompletan ERP, ili samo POS, CRM aplikacije za prodaju. Tu je i ecommerce podrška za one kojima treba web prodaja, a pružaju i usluge od marketinga do pravne i računovodstvene podrške. Iako nisu u pravom smislu coworking prostor nego nude klasične urede za najam, prostori Offspace na uglu Radničke i Ulice grada Vukovara nude kompletno opremljene urede veličine od 18,5 do 78 četvornih metara i godišnje su popunjeni preko 95 posto vremena.

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK 3

građevinarstvo ZAGREB

Zagrebački građevinari još hvataju zamah Podaci o građevinskoj aktivnosti na području grada u prvih šest mjeseci ove godine su raznoliki: vrijednost narudžbi i broj izdanih građevinskih dozvola veći su nego lani, ali vrijednost obavljenih radova je 10,5 posto manja pripremila Silvija Czeisberger, Sektor za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK

rijednost obavljenih građevinskih radova u Gradu Zagrebu u prvom polugodištu 2017. pala je za 10,5 posto (-356,41 milijun kuna) u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pokazuju podaci Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. U prvih šest mjeseci ove godine vrijednost radova iznosila je 3,04 milijarde kuna naprama lanjskih 3,40 milijardi. S druge strane vrijednost novih narudžbi građevinskih radova u prvih šest mjeseci ove godine veća je za 15,2 posto (+350,52 milijuna kuna) u odnosu na usporedivo lanjsko razdoblje. Vrijednost novih narudžbi dosegnula je 2,66 milijardi kuna, dok je lani iznosila 2,31 milijardu kuna. Kod ovogodišnjih narudžbi 49,3 posto iznosa odnosi se na zgrade, a 50,7 posto na ostale građevine. Prošle godine gotovo dvije trećine novih narudžbi odnosilo se na ostale građevine, a samo trećina na zgrade. Kada je riječ o obavljenim radovima, lani je omjer

U prvih šest mjeseci ove godine vrijednost radova iznosila je 3,04 milijarde kuna

4 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

vrijednosti radova ostvarenih s vlastitim radnicima i radova ostvarenih s podizvođačima bio povoljniji za podizvođače nego ove godine. Ovogodišnji je omjer 2 naprama 1, odnosno 1,96 milijardi naprama 1,04 milijarde u korist radova izvedenih s vlastitim radnicima. Lani je omjer bio 1,58, odnosno 2,08 milijardi kuna naprama 1,32 milijarde kuna. Vrijednost radova koje su izveli podizvođači pala je za petinu (-20,8 posto).

GRAĐEVINSKE DOZVOLE Od gotovo dvije milijarde vrijednosti obavljenih radova ostvarenih vlastitim radnicima na zgrade se odnosi 983,11 milijuna kuna – 280,41 milijun na stambene i 702,69 milijuna kuna na nestambene zgrade. Na ostale građevine otpada 1,01 milijarda kuna, a više od polovine tog iznosa odnosi se na prometnu infrastrukturu. Vrijednost utrošenog materijala iznosila je 734,2 milijuna kuna, što je 10,5 posto manje nego u prvih šest mjeseci prethodne godine. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

STRUKTURA IZDANIH GRAĐEVINSKIH DOZVOLA PREMA VRSTI GRADNJE

I.-VI. 2016.

I.-VI. 2017.

34,3%

31,2%

65,7%

68,8%

Novogradnja

Rekonstrukcija

Izvor: Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada, Odjel za statistiku

STRUKTURA VRIJEDNOSTI IZVRŠENIH RADOVA PREMA VRSTI GRAĐEVINA, I.-VI. 2017.

28,3%

STRUKTURA PROSJEČNE CIJENE PRODANIH STANOVA, I.-VI. 2017. 16,5%

22,5%

14,0%

MANJE PRODANIH STANOVA, CIJENE VEĆE 21,9%

61,6%

35,2%

Ostale nestambene zgrade Stambene zgrade Nestambene zgrade Prometna infrastruktura

Gradnja i dobit izvođača Ostali troškovi Građevinsko zemljište

Izvor: Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada, Odjel za statistiku

PROSJEČNA CIJENA PRODANIH NOVIH STANOVA PREMA PRODAVATELJU I NASELJU U PRVOM POLUGODIŠTU 2017. 12.000

Ukupno

10.000

Zagreb

8000 6000

Ostala naselja

4000 2000 0

UKUPNO

TRGOVAČKA DRUŠTVA I DRUGE PRAVNE OSOBE

O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

Od početka godine do kraja lipnja ove godine u Zagrebu je izdano 338 građevinskih dozvola što je 30,2 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Za zgrade je izdano 276 dozvola (+26 posto), a za ostale građevine 112 dozvola (+41,8 posto), 255 dozvola izdano je za novogradnje, a 103 za rekonstrukcije. Pravnim osobama izdane su 224 građevinske dozvole – 50 za stambene zgrade, 55 za nestambene i 111 za ostale građevine. Privatnim investitorima izdane su 152 dozvole za stambene zgrade, 111 dozvola za nestambene zgrade i jedna dozvola za ostale građevine. Ukupno je izdano 276 dozvola za zgrade: 161 za novogradnje, 46 za dogradnju i nadogradnju te 69 za prenamjene i ostale rekonstrukcije (51 stambena i 18 nestambena). Među dozvolama za nove zgrade 134 su za stambene, a preostalih 27 je za nestambene zgrade: tri trgovačke, po šest uredskih zgrada i garaža, dva skladišta, dvije industrijske zgrade i tri dječja vrtića. Izdane dozvole za stambene zgrade obuhvaćaju ukupno 1515 stanova. Najviše ih je dvosobnih (517), slijede trosobni (452) pa četverosobni (339) i jednosobni (109). U novogradnjama je 1477 stanova, a 38 stanova dobiveno je dogradnjom i nadogradnjom.

POS Izvor: DZS

U prvih šest mjeseci ove godine u Zagrebu je, prema podacima gradskog Odjela za statistiku, prodano 498 novih ukupne površine 31.648 četvornih metara, uz prosječnu cijenu od 11.108 kuna po četvornom metru. Cijena kvadrata je 4,5 posto viša u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, dok je broj prodanih stanova 29,5 posto manji. Ako raščlanimo cijenu četvornog metra stana po segmentima, na cijenu građevinskog zemljišta otpada 1836 kuna, na gradnju i dobit izvođača ide 6842 kune, a za ostale troškove preostaje 2431 kuna. Prosječna isplaćena neto plaća u građevinarstvu za područje Grada Zagreba u prvom polugodištu iznosila je 5410 kuna. To je za petinu manje (-21,9 posto) u odnosu na prosječnu isplaćenu zagrebačku neto plaću u istom razdoblju, ali je 4,5 posto više od prosjeka građevinara za prvih šest mjeseci prošle godine. Prosječna isplaćena bruto plaća u zagrebačkom građevinarstvu u prvih šest mjeseci iznosila je 7327 kuna, što je tri posto više nego u istom razdoblju 2016. godine Najveće plaće isplaćene su u sektoru niskogradnje, slijede specijalne građevinske djelatnosti, a najmanje su plaće u zgradarstvu. Na kraju lipnja u djelatnosti građevinarstva na gradskom području bilo je 6768 pravnih osoba. Aktivnih je bilo 55,2 posto odnosno 3733 pravne osobe.

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK 5

lice grada NOVE SESVETE

UMJESTO BADELA MALI GRAD Zamisao tima koji vodi arhitekt Boris Nemeth je izgradnja stambenih i poslovnih zgrada, dječjeg vrtića, zatvorenih sportsko-rekreacijskih sadržaja na prostoru koji obuhvaća više od 70.000 četvornih metara piše Marija Brkanić Kulenović

centru Sesveta, između željezničke pruge i Zagrebačke ceste, glavne prometnice u ovom velikom zagrebačkom naselju, na izvrsno prometno povezanoj lokaciji nekadašnje tvornice Badel nedaleko od željezničkog kolodvora, trebao bi niknuti pravi mali grad. Naime, na natječaj investitora, tvrtke Sara centar Sesvete, koji je trajao od 11. rujna do 13. studenoga, pristiglo je nekoliko rješenja, a prva je nagrada pripala autorskom timu koji čine ovlašteni arhitekti Boris Nemeth, Filip Kelava i Hrvoje Čuljat te ovlašteni arhitekt urbanist Ivan Kapović. Zamisao tima koji vodi arhitekt Boris Nemeth je izgradnja stambenih i poslovnih zgrada, dječjeg vrtića, zatvorenih sportsko-rekreacijskih sadržaja na prostoru koji obuhvaća više od 70.000 četvornih metara. Predviđena je gradnja 318 stanova ukupne površine 27.250 četvornih metara u kojima će se moći smjestiti 1080 stanovnika. U naselju bi posao moglo naći 130 ljudi, a zelene površine trebale bi se prostirati na 15.500 četvornih metara. Od glavnog ulaza-izlaza u naselje na istoku smjestile bi se zone većeg intenziteta, a na zapadu, prema Ulici Ljudevita Posavskog, pretežito stambena zona. Na istoku bi se tako prvo formirala zona trgovačko-ugostiteljsko-uslužnih sadržaja s centralnim parkiralištem i ulazima/izlazima u podzemnu garažu. Na nju se nadovezuje prostrana pješačka aleja u smjeru istok-zapad sa svake strane omeđena izgradnjom mješovite namjene. U prvom dijelu to su zgrade s trgovačkim, ugostiteljskim i uslužnim sadržajima u prizemlju, te stanovima na katovima.

PJEŠAČKA OS Stambene etaže u tom dijelu smještene su u smjeru sjever-jug te predviđaju stanove orijentirane na istok i zapad. U ovom dijelu zgrade bi vanjskim kružnim stubištem i upotrebom odgovarajućih materijala trebale

Predviđena je gradnja 318 stanova ukupne površine 27.250 četvornih metara

6 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

naglasiti povijest mjesta odnosno podsjećati na Badelove rezervoare octa. U drugom dijelu se smješta trg na kojem dominira stambeni toranj od 12 etaža s dječjim vrtićem u prizemlju. Tu su i uredski i javni sadržaji te nadzemna garaža čija bi kružna kolna rampa izgledom trebala reinterpretirati baštinu Badelovog industrijskog nasljeđa odnosno spremnike melase i špirita. Na kraju pješačke osi smješta se zona mješovite, pretežito stambene, izgradnje. Optimalan položaj zgrada bio bi istok-zapad, zbog insolacije i zaštite od buke. Kako se kaže u obrazloženju prvonagrađenog projekta, ovdje je vrlo bitna zona visokog zaštitnog zelenila koja će tvoriti barijeru prema nadvožnjaku na Ulici Ljudevita Posavskog sa zapadne strane i željezničkoj pruzi s južne strane. Tako bi se stambene zgrade okrenule zabatima prema nadvožnjaku i maksimalno bile udaljene od pruge. Na sjevernoj strani naselja koja se nalazi izvan prostora bivše tvornice Badel, uz Zagrebačku ulicu, predviđena je sporija transformacija zbog imovinsko-pravnih odnosa. Ovdje je inače predviđena niža paviljonska izgradnja poslovno-uredskih sadržaja kao postupni prijelaz od intenzivnog prometa Zagrebačke ulice prema unutrašnjosti naselja i višoj izgradnji. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

uređenje RADNI PROSTOR

I odabir namještaja utječe na produktivnost Uređenje i namještaj trebali bi odražavati prirodu tvrtke. Pri tome treba voditi računa da atmosfera bude topla, a da dizajn bude spoj ljepote i funkcionalnosti piše Marija Brkanić Kulenović

ravi uredski namještaj ključan je dio poslovne svakodnevice ne samo jer izgleda bolje već i stoga što osigurava udobnost svim zaposlenicima i posjetiteljima. Štoviše, udoban, siguran i privlačan namještaj, pokazala su istraživanja, podiže raspoloženje i produktivnost zaposlenika. Razlog više da obratite pozornost na namještaj su i posjetitelji, odnosno klijenti koje želite dočekati profesionalno i smjestiti u udoban i atraktivan namještaj. Način uređenja i namještaj koji ćete odabrati trebali bi odražavati prirodu tvrtke. Pri tome treba voditi računa da atmosfera bude topla i pruža dobrodošlicu, a da dizajn bude spoj ljepote i funkcionalnosti. Ne treba zaboraviti ni ekološku komponentu pri nabavi odnosno potražiti komade napravljene od materijala neškodljivih za okoliš koje je moguće reciklirati. Budući da na poslu provodimo i po desetak sati sjedeći, čest pratitelj mnogih su bolovi u leđima koje je moguće izbjeći pravilnim odabirom uredskih stolaca ergonomskog dizajna koji mjerama što više odgovara proporcijama tijela. Ovo su neke od značajki koje mora imati dobar ergonomski uredski stolac.

VISINA I ŠIRINA Visina uredskog stolca trebala bi biti u potpunosti prilagodljiva i pozicionirana tako da stopala počivaju ravno na podu, a da su bedra pri tome paralelna s podlogom. Širina sjedala trebala bi omogućavati leđima da budu naslonjena na naslon, a da koljena istovremeno budu udaljena otprilike četiri do osam centimetara od ruba stolca.

POTPORA KRALJEŽNICI Dobar ergonomski stolac trebao bi imati podesivi naslon kako bi se što više prilagodio obliku kralježnice i spriječio pogrbljeno držanje nakon duljeg sjedenja.

MATERIJAL ZA SJEDALA Za uredske stolce preporučuju se meke, “jastučaste” podloge koje mogu osigurati komfor zaposleniku umjesto tkanina grubih tekstura. O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

Čest pratitelj mnogih su bolovi u leđima koje je moguće izbjeći pravilnim odabirom uredskih stolaca

RUKONASLONI Rukonasloni također moraju biti prilagodljivi kako bi omogućili udobno sjedenje u kojem su ramena opuštena. Laktovi bi se u tom slučaju trebali moći udobno odmarati na naslonima, a donji dijelovi ruku i zglobovi ne bi trebali biti na podlozi prilikom tipkanja.

VRTNJA Stolac bi se trebao lako okretati i omogućavati onome tko sjedi da dosegne sva područja radnoga stola bez pretjeranog istezanja ili micanja stolca. To su samo neke od karakteristika koje bi trebao imati dobar uredski stolac. Svatko od nas bi ipak trebao, bez obzira na odabranu vrstu sjedala, upamtiti kako je važno u redovnim razmacima prošetati jer kretanje jača držanje, ublažava napetost očiju i suzbija umor. Osim na namještaj, pri uređenju ureda pozornost treba obratiti i na temperaturu, odrediti mjesto za vješanje kaputa, prostor za osvježenje i povremeni odmor. Veće tvrtke trebale bi imati i sobu za sastanke opremljenu velikim stolom, udobnim stolcima i odgovarajućim lampama. IMPRESSUM Poseban prilog realizirao Privredni vjesnik u suradnji s Točka Na I Media d.o.o. PRIVREDNI VJESNIK

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK 7

naslijeđe INDUSTRIJSKA BAŠTINA

OD RUDNIKA UGLJENA DO RUDNIKA KULTURE Jama Raša gasi se 1966., Podlabin 1988. godine, a Tupljak 1995. Tako 90-ih počinje nova faza u razvoju rudnika kojom se tražio način da se postojeća infrastruktura prenamijeni piše Tihomir Dokonal

starski ugljenokopi Raša obuhvaćaju tehnološki krajolik koji se proteže na površini od oko 200 četvornih kilometara, s više od 14 kilometara podzemnih rudarskih potkopa. Iako izgleda prirodno, ljudi koji prolaze tim krajem vozeći se starom cestom između Rijeke i Pule vjerojatno nisu ni svjesni da se voze po polderu, isušenom području nešto nižem od razine mora. Riječ je o području na kojem se nalazi niz vrijednih industrijskih spomenika, ali rijetki su zaštićeni i registrirani kao kulturna dobra. “Najviše ima zona i projekata koji su intervencije u krajolik ili infrastrukturni objekti koji se po trenutačnoj kategorizaciji teško mogu svrstati u industrijsku baštinu, ali su sasvim sigurno važni”, pojašnjava arhitekt Marko Sančanin koji je na konferenciji ArTur 2017 u organizaciji Društva arhitekata Zagreba s kolegicom Azrom Suljić govorio o industrijskoj baštini Raše i Labina. Sredinom 19. stoljeća ono što danas poznajemo kao Labin uopće nije bio rudarski Labin, a Raša nije ni postojala. Tri najvažnija centra bili su Štrmac, Vinež i Krapan. U njima je Austrijsko poduzeće za kopanje uglja iz Trbovlja vadilo i obrađivalo ugljen. Raša i Labin postali su rudarski centri tek 20-ih godina prošlog stoljeća, nakon što su upravu nad rudnicima Labinštine preuzeli Talijani, odnosno industrijsko poduzeće iz Trsta. Oni su pokrenuli ekstenzivne hidrotehničke radove na isušivanju gotovo 800 hektara jezera, bočate vode i muljevitog tla. Nakon isušivanja, 1936. godine počinje izgradnja Raše koja je završena za samo 547 dana. Dvije godine kasnije arhitekt Eugenio Montuori planira Podlabin, rudarski grad ispod brda starog Labina. Podlabin je završen 1942., no Italija je ubrzo kapitulirala. U Raši se 1950. uvodi radničko samoupravljanje. “To spominjem jer je tadašnje poduzeće Istarski ugljenokopi Raša više od 50 posto svoje dobiti reinvestiralo u infrastrukturu: škole, vrtiće i slične projekte. Kompletan krajolik, ne samo industrijski, nego i društveni, te komunalna infrastruktura izgrađeni su pomoću rudnika”, ističe Sančanin. Šezdesetih godina nafta postaje glavni energent i ugljen gubi na vrijednosti. Istovremeno se u

cijeloj regiji otvara niz supstitucijskih industrija, uglavnom metaloprerađivačkih, koje nastoje predvidjeti skoro gašenje rudnika i dio rudara se zapošljava u tim industrijama. Jama Raša gasi se 1966., a Podlabin 1988. godine. Do 90ih godina ugašeni su svi rudarski pogoni osim jame Tupljak, a 1995. ugašena je i ona.

ZNAČAJNA ULOGA CIVILNIH UDRUGA I INICIJATIVA

U Registar kulturne baštine do danas su upisani Ugljenokop Tupljak i Industrijskorudarski kompleks Pijacal

8 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

Tako 90-ih počinje nova faza u razvoju rudnika kojom se tražio način da se postojeća infrastruktura prenamijeni. Značajnu ulogu u tome imaju civilne udruge i incijative poput Labin Art Expressa osnovanog 1991. Iako je ponajprije umjetnička udruga, Labin Art Express zaslužan je za niz akcija, umjetničkih inicijativa i projekata vezanih uz baštinu rudnika. Prvi su inicirali zaštitu tog industrijskog kompleksa pri ministarstvu kulture. U Registar kulturne baštine do danas su upisani Ugljenokop Tupljak i Industrijsko-rudarski kompleks Pijacal. Raša je u prostornom planu označena kao vrijedna urbanistička cjelina, ali nema službene zaštite. Rudarsko-industrijski kompleks Pijacal smješten je u dijelu sjevernoga podnožja brežuljka na kojem je labinski Stari grad. Izgradnja kompleksa započela je u razdoblju od 1938. do 1942. godine. Kompleks čine šoht (izvozni rudarski toranj) s toplom vezom i podzemne jamske prostorije, arhitektonski sklop upravne zgrade s centralnom garderobom rudara i kupaonicom, lamparnom, kemijskim laboratorijem, elektroradionicom, prostorom strojne obrade i skladištem te ambulantom i mrtvačnicom, zatim glavni i pomoćni izvozni stroj, stara i nova trafostanica, kompresorska stanica, zgrada hladnjaka, skladište pijeska i tehničkih plinova, bravarija, stolarska radionica te nešto sjevernije termocentrala. Šoht u ugljenokopu Tupljak izgrađen je u razdoblju od 1935. do 1938. godine. Metalne je konstrukcije, visine 25 metara i veličine 15x10 metara, s velikom koloturom na vrhu. Osim tornja sačuvane su podzemne jamske prostorije na razini hodnika Krapan te osnovna obilježja izvornih struktura jame i ulaza u okno. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

PREDSTAVLJANJE OPG PUŠKARIĆ, Kaniška Iva

POSEBAN MED S MOSLAVAČKIH POLJA Vjerujemo da je med osnovna namirnica za kućanstvo i ljudi bi sami trebali izrađivati različite pripravke od meda, ističe Martina Puškarić

omaći med je najbolji med, a onaj s moslavačkih polja jako je poseban. Posebnu notu ovom medu daje Martina Puškarić, jedna od malobrojnih mladih žena koje se bave medom i koja svoj posao jako ozbiljno shvaća. Svaki od članova njene obitelji brine za svoje pčele, a ona, kao povjerenica za pašni red Hrvatskog pčelarskog saveza, jako puno zna o pčelama i proizvodnji meda. “Cijela obitelj sudjeluje u tome i ja sam treća generacija pčelara u našoj obitelji. Svatko od nas ima svoje pčele i svoje košnice za koje brine na svoj način. Tako radimo kako ne bi bilo svađa i priče tko je što napravio i tko je u pravu”, kaže Martina Puškarić. Njihova temeljna djelatnost je isključivo proizvodnja meda. Ne rade nikakve pripravke i proizvode samo med u pakiranjima od jednog kilograma. “Vjerujemo da je on osnovna namirnica za kućanstvo i ljudi bi sami trebali izrađivati različite pripravke od meda. Većina

SVU SVOJU PROZVODNJU LAKO PLASIRAJU NA TRŽIŠTE JER SU NOSITELJI ZNAKA MED HRVATSKIH PČELINJAKA tih pripravaka ima jako kratak rok trajanja prije konzumacije. Med i pripravci se ne bi pokvarili, no neke od nutritivnih vrijednosti mogle bi stajanjem nestati”, ističe Martina Puškarić. Lokacije njihove paše su Križ, Oštri zid i uglavnom područje Moslavine. Međutim, teško je živjeti samo od proizvodnje meda.

NA OPG-u JE 150 KOŠNICA “Poljoprivreda je način života. Teško je organizirati život i živjeti isključivo od onoga što proizvedete na obiteljskom gospodarstvu, no za sada nam je to dopunsko zanimanje. Zbog toga

imamo velike gubitke jer se ne možemo u potpunosti posvetiti toj proizvodnji”, dodaje Martina Puškarić. Na OPG-u Puškarić 150 je košnica, ali proizvodnja varira. Prinos meda jako ovisi o vremenskim prilikama, pa je tako i ove godine bilo problema s vremenom. Mraza je bilo dosta, a inače najjača paša, koju nude bagrem i kesten, bila je slaba. No svu svoju prozvodnju lako plasiraju na tržište jer su nositelji znaka Med hrvatskih pčelinjaka koji jamči da je u bočicama proizvod koji su pčele sakupile s hrvatskih polja. “Lipin med je onaj koji se koristi za kolače, bagremov onaj koji se preporuča djeci i kao prvi med koji treba probati, a multiﬂorni med je ove godine ispao izvrstan. Med nema vitamine i minerale kao što to ima voće i povrće nego enzime koji se mjere aktivnošću dijastaze i ove godine upravo je multiﬂorni med bio najbolji i onaj koji ćemo preporučiti svima”, zaključuje Martina Puškarić. O kvaliteti ovog meda dovoljno govori činjenica da sve brzo rasprodaju na kućnom pragu i sajmovima tako da ga nećete moći lako naći. A ako na njega slučajno naiđete, iskoristite priliku i probajte jedan od najboljih koji dolazi iz hrvatskih pčelinjaka. (K.S.)

Teško je organizirati život i živjeti isključivo od onoga što proizvedete na obiteljskom gospodarstvu, no za sada nam je to dopunsko zanimanje. Martina Puškarić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

AKTUALNO BRODOSPLIT

BRODOVI ZA POLARNA PODRUČJA Krstarenja polarnim područjima rastuća je tržišna niša, tako da imamo dosta narudžbi u pripremi i nadamo se ugovaranju još takvih brodova. Riječ je o proizvodima s visokom dodanom vrijednošću, ističe Debeljak piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Brodograđevnoj industriji Split prošloga je tjedna položena kobilica za Novogradnju 484. Riječ je o izgradnji broda za krstarenja polarnim područjima ugovorenog za tvrtku Polar Expeditions Inc. “Ovo je prva polarna klasa LR PC6 kruzera koji će se proizvesti u svijetu. Time ulazimo u jednu novu i pozitivniju tržišnu nišu. Od samog početka zauzeli smo takav smjer, a gradnja ovog broda dokaz je da smo na dobrom putu. Krstarenja polarnim područjima rastuća je tržišna niša, tako da imamo dosta narudžbi u pripremi i nadamo se ugovaranju još takvih brodova. Riječ je o proizvodima s visokom dodanom vrijednošću”, istaknuo je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita. Dodao je da se brod gradi prema novom modelu, za vlastitu ﬂotu i daje u dugoročni najam. Debeljak nije htio otkriti cijenu gradnje broda, ali je rekao da će Brodosplit poslovati s proﬁtom. “Danas je takva situacija u brodogradnji da bez obzira na dobro ugovoren posao, moraš stalno paziti na svaki trošak tijekom gradnje broda. Dosta smo sekcija već napravili tako da će brod u trenutku porinuća biti poprilično opremljen i spreman za primopredaju

do ugovorenog roka. Brod će biti na raspolaganju prvim putnicima za arktičku sezonu u ožujku 2019. godine”, rekao je Debeljak.

BROD ZA KRSTARENJA POLARNIM PODRUČJIMA BIT ĆE PRVI BROD NA SVIJETU IZGRAĐEN U KLASI LR PC6 Debeljak je istaknuo i veliki problem s radnom snagom dodajući kako su upravo zbog toga u proteklom razdoblju oprezno ugovarali brodove jer se nije sa sigurnošću znalo hoće li biti dovoljno radnika za realizaciju svih poslova na vrijeme. “S obzirom na to da su odobrene kvote i uvozne dozvole, moći ćemo uvesti određeni broj radnika i opuštenije ugovorati nove brodove”, kaže Debeljak.

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

KONSTRUKCIJSKI ZAHTJEVAN BROD Inače, brod za krstarenja polarnim područjima bit će prvi brod na svijetu izgrađen u klasi LR PC6, koji će ispuniti posljednje zahtjeve Lloyd Registra za plovila Polar Class 6. Dugačak je 107,6 metara, širok 17,6 metara, a brzinu od 15 čvorova osiguravat će dva glavna motora ukupne snage 4260 kW. Moći će ugostiti 196 putnika smještenih u 85 kabina. Svojim će putnicima ponuditi visoki hotelski standard kao i razne kategorije kabina, od prostranih apartmana do dvosobnih i četverosobnih kabina, gdje će im se s višestruko osiguranim sustavima koji ih opslužuju omogućiti siguran i ugodan boravak. Dizajn i sva tehnička rješenja djelo su Brodosplitovih projektanata koji i ovim poslom potvrđuju svoju ključnu ulogu u pozicioniranju Brodosplita visoko na listi tehničkih kompetencija i graditeljske konkurentnosti. Voditelj gradnje broda Frane Matulić kaže da je ovaj brod konstrukcijski jako zahtjevan za gradnju. “Nailazili smo na dosta problema jer se radi o brodu u klasi leda, no sve smo ih pri projektiranju uspješno riješili”, naglašava Matulić.

POGLED IZNUTRA

STRATEGIJA JAMČI USPJEH

IGOR PURETA predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Strategija je nužan preduvjet za preživljavanje ako ste je dobro i jednostavno napravili kako bi bila razumljiva svima. I krenite u prenošenje strategije svima s kojima radite

trategija poduzeća proizlazi iz vizije njegovih vlasnika ili vodstva. Ona osigurava ostvarenje te vizije, pokazuje način i put kako ostvariti zacrtani cilj. No rijetko koja tvrtka ima strategiju razrađenu na nekoliko stranica ili glavnih točaka. Većina ih strategiju drži u svojoj glavi i odluke donosi sukladno njoj. Problem je to da dok god je strategija u glavi, ona nije poznata ljudima oko vas. Postavljanje strategije te njeno komuniciranje i implementiranje neke su od osnovnih zadaća menadžera. Pa ipak, u jednom globalnom istraživanju koje je obuhvatilo 3500 menadžera, njih više od dvije trećine reklo je da mogućnosti njihove tvrtke nisu podržavale način na koji su se nadali stvoriti dodanu vrijednost na tržištu. Drugim riječima, ono što su vjerovali da je strategija poduzeća nije se pretočilo u procese, postupke i djelovanje u njihovu radu. Drugo istraživanje koje je obuhvatilo 120 tvrtki diljem svijeta u različitim industrijama pokazalo je da je vodstvo poduzeća svjesno potrebe prilagodbe strategija speciﬁčnim potrebama različitih okruženja. Ipak, većina njih i dalje se oslanjala na strateške pristupe koji odgovaraju predvidljivim, stabilnim okruženjima. Dakle, nisu se prilagođavali čak ni kada je tržište bilo izrazito nepostojano i promjenjivo. Ono što su naučili tijekom studija ili u poslovnim školama pružalo im je sigurnost od koje se nisu željeli odmaknuti. Očito je da postoji problem kako se strategija uopće radi! Grupa američkih profesora provela je istraživanje među menadžerima tvrtki i sve pristupe izradi strategija svrstala u matricu s obzirom na razinu uključenosti radnika u proces izrade strategija te na razinu standardiziranosti procesa izrade strategije. Odabir najboljeg pristupa ovisi ponajprije o obilježjima same tvrtke i njenom okruženju. Odluke koje u poduzećima samostalno donose menadžer ili

vodstvo nastaju i provode se vrlo brzo. Nedostatak je to što manjak kontrolnih mehanizama dopušta da te odluke budu i loše. Poduzeće u kojem su strategija i njeno provođenje detaljno standardizirani osigurava provođenje svih bitnih koraka u provođenju. No takav način usporava donošenje odluka i može rezultirati propuštanjem važnih prilika. Prema istom istraživanju, poduzeća koja su prilagodila svoj strateški stil okruženju ostvarila su daleko bolje rezultate od onih koja su zadržala stare strategije.

pričama. I vi sami, baš kao i ljudi u vašem okruženju, skloni ste selektivno primati informacije. Posebno se to odnosi na one koje od nas traže povećan angažman ili promjenu ponašanja. Odvojite vrijeme kako biste ljudima s kojima radite objasnili i po nekoliko puta što, zapravo, želite postići na tržištu. Kad vam to uspije, vidjet ćete na njihovom ponašanju da su strategiju prihvatili, da je razumiju i da im je stalo do toga da je provedu. Možda će vam se izrada strategije učiniti suvišnom radnjom kojom ćete izgubiti puno vremena. Možda sami nemate dovoljno znanja kako da je napravite. Možda vam se sve to čini suvišnim u situaciji kad vas konkurencija “razvaljuje” u nekad sigurnoj luci vaših glavnih proizvoda. Zaboravite sve sumnje i saznajte tko u poduzeću lakše od vas barata takvim pojmovima. Ili pročitajte neku od manje zahtjevnih knjižica na tu temu. U svakom slučaju krenite s izradom strategije. Strategija je nužan preduvjet za preživljavanje ako ste je dobro i jednostavno napravili kako bi bila ra-

VAŠA STRATEGIJA MOŽE BITI NAJBOLJA NA SVIJETU, NO BIT ĆE BESKORISNA AKO OSTANE ZAPISANA NA PAPIRU ILI U VAŠOJ GLAVI Na kraju jedno važno upozorenje. Vaša strategija može biti najbolja na svijetu, prilagođena tržištu i zadovoljavati sve standarde koje ste naučili u poslovnoj školi. No bit će beskorisna ako ostane zapisana na papiru ili u vašoj glavi. Otvorena komunikacija nije nužna za sudjelovanje radnika u njenom provođenju. Upravo zato je nužno da strategiju svog poduzeća ili odjela svakodnevno prenosite u stvarnost. Ponekad je to potrebno napraviti i djelima, a puno veći uspjeh ćete postići prenoseći je i oslikavajući

zumljiva svima. I krenite u prenošenje strategije svima s kojima radite. Vaši radnici će vam biti zahvalni jer će razumjeti na čemu temeljite donošenje svojih odluka. Vaši dobavljači će shvatiti zašto su vam toliko važni detalji o kojima im stalno pričate. Vaši kupci će prepoznati kvalitetu vaših proizvoda prilagođenu njihovim potrebama i zbog čega im trebaju dati prednost u odnosu na konkurenciju. To su sasvim dovoljni razlozi da vam strategija postane omiljena tema u razgovoru s drugim ljudima!

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

TURIZAM GLOBAL TOURISM LOCATIONS OF THE FUTURE 2017/2018,

HRVATSKA - SEDMA DEST SVIJETU ZA INVESTIRANJ U turistički sektor će se u 2018. uložit 940 milijuna eura, dok je u ovoj godini u nje piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P U 2018. godini u hrvatskom turizmu očekuje se 15 posto više investicija u turizam negoli ove, a gotovo 40 posto više investicija u turizmu negoli 2016. godine. Takve najave najbolji su pokazatelj da je Hrvatska, osim što je atraktivna turistička destinacija, atraktivna i za ulaganja. Gari Cappelli, ministar turizma

rvo izdanje izvještaja Global Tourism Locations of the Future 2017/2018, vodeće britanske publikacije Financial Timesa za biznis fDi Magazine, svrstalo je Hrvatsku na visoko sedmo mjesto destinacija s najvećim potencijalom za investiranje u turizam. Pri tome je Hrvatska, između 43 svjetske turističke destinacije, dobila i posebno priznanje Editor’s Choice Awards, kao jedna od zemalja s najvećim napretkom u području unapređenja turističke infrastrukture, smještaja, inicijativa za razvoj turizma te za investiranje u hotele i kruzing segment nautičkog turizma. Osim toga, kada su u pitanju posebni oblici turizma, Hrvatska je posebno istaknuta kao destinacija ﬁlmskog turizma. “Hrvatska kao turistička destinacija svake godine ostvaruje sve bolje rezultate, a ono što nas posebno veseli jest to što se uz takve rezultate kontinuirano radi na inovacijama i poticanju daljnjih investicija. Naime, u 2018. godini u hrvatskom turizmu očekuje se 15 posto više investicija u turizam negoli ove, a gotovo 40 posto više investicija u turizmu negoli 2016. godine. Takve najave najbolji su pokazatelj da je Hrvatska, osim što je atraktivna turistička destinacija, atraktivna i za ulaganja”, naglasio je ministar turizma Gari Cappelli istaknuvši kako je posebno ponosan na dobiveno priznanje te pozicioniranje Hrvatske na visoko sedmo mjesto u svijetu kada su u pitanju investicije u turizmu. Inače, Ministarstvo turizma i ove je godine pripremilo anketu investicija u turizmu za narednu godinu. Anketom su obuhvaćene sve županije te turističke tvrtke, a riječ je o anketi s unesenim podacima koji su dostavljeni u Ministarstvo turizma do kraja studenoga 2017. godine. Prema dostavljenim podacima, u hrvatski turizam u 2018. godini uložit će se 940 milijuna eura. Pri tome će tvrtke investirati oko 628 milijuna eura u svoje turističke projekte, dok će javni sektor, odnosno županije, gradovi i općine, investirati preko 311 milijuna eura. Najavljene investicije u privatnom sektoru uključuju ulaganja u hotele, kampove, nautiku

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

i ostale vrste smještajnih objekata, sadržaje i atrakcije, a investicije u javni sektor uključuju ulaganje u centre za posjetitelje, plaže, šetnice... Investicije prema ovoj anketi u 2017. godini iznosile su 817 milijuna eura, a 2016. godine 676 milijuna eura.

NAJVEĆE INVESTICIJE Iduće godine očekuje se početak realizacije jednih od najvećih turističkih investicija u zadnjih nekoliko godina kao što su izgradnja i rekonstrukcija Hotela Belvedere u Dubrovniku ukupne vrijednosti veće od 900 milijuna kuna te projekt investicijske banke Arqaam Capital i hotelske kompanije Four Seasons Hotels and Resorts u uvali Brizenica na otoku Hvaru vrijedan oko jednu milijardu kuna. U 2018. godini Maistru očekuje dovršenje i otvorenje Hotela Park s pet zvjezdica u Rovinju vrijedan 539 milijuna kuna. Veliki broj investicija planiran je u Istri gdje tvrtka Valamar u Girandella Resortu u Rapcu ulaže u izgradnju Maro Hotela te rekonstrukciju postojećih objekata Valamar Argosy u Dubrovniku i Valamar Pinia Suites u Poreču. Plava laguna će u idućoj godini krenuti u rekonstrukciju hotela i turističkog naselja

TURISTIČKO POSLOVNO VIJEĆE PRI HGK-u

INACIJA U E U TURIZAM

Hrvatski turizam ide u pravom smjeru

ga investirano 817 milijuna eura Najave inozemnih turoperatora o stanju bukinga za turističku 2018. godinu su pozitivne, a veliki broj stranih turističkih agenata proširit će ponudu turističkih programa za našu zemlju. Osim toga, uvode se nove zrakoplovne linije za hrvatska odredišta, prema tome, može se očekivati još jedna uspješna turistička godina, rečeno je na

prošlotjednoj sjednici Turističkog poslovnog vijeća pri HGK-u. Gospodarska situacija se popravlja, a u inozemstvu je Hrvatska percipirana kao cjenovno jeftinija od Grčke, Italije i Španjolske. No problem je to što se zbog podizanja cijena u hotelima i privlačenja turista bolje platne moći gube tzv. jeftinija tržišta kao što su Češka i Slovačka. Osim špice sezone, dobri rezultati ostvareni su i u razdoblju pred i posezone što je indikator da hrvatski turizam ide u pravom smjeru, naglašeno je na sjednici Turističkog poslovnog vijeća. (S.P.)

DODIJELJENI MEĐUNARODNI CERTIFIKATI PUTNIČKIM AGENCIJAMA

Najrašireniji i najpriznatiji standard kvalitete Laguna Park u Poreču, dok je tvrtka Istraturist Umag najavila rekonstrukciju Hotela Sol Umag te kampa AC Stella Maris. Isto tako, najavljene

HRVATSKA JE, IZMEĐU 43 SVJETSKE TURISTIČKE DESTINACIJE, DOBILA I POSEBNO PRIZNANJE EDITOR’S CHOICE AWARDS su i brojne investicije u kontinentalnom djelu Hrvatske, a među kojima su izgradnja Ivanovog doma, rekonstrukcija depadanse Arcadia te rekonstrukcija Švicarske vile u sklopu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske toplice. Ovi smještajni kapaciteti bit će u kategoriji četiri zvjezdice. Osim toga, očekuje se i rekonstrukcija Hotela Panorama u Prelogu kojom će se hotel rekategorizirati s tri na četiri zvjezdice te povećati smještajni kapaciteti.

Međunarodni certifikati ISO 9001:2015 dodijeljeni su predstavnicima 40-ak putničkih agencija, članica Udruge hrvatskih putničkih agencija (Uhpa) na prošlotjednoj svečanosti u zagrebačkom hotelu Westin. Taj certiﬁkat sustava upravljanja kvalitetom jedan je od najraširenijih i najpriznatijih standarda kvalitete koji agencijama omogućuje bolje razumijevanje i praćenje potreba kupaca, postizanje većeg stupnja zadovoljstva i povjerenja kupaca te povećanje produktivnosti i učinkovitosti poduzeća. “Uhpa je jedina strukovna udruga u hrvatskom turizmu koja je nositelj certiﬁkata ISO 9001:2015 sustava

Tomislav Fain

upravljanja kvalitetom, a ti prvi certiﬁkati nekolicini putničkih agencija dodijeljeni su još 2014. godine”, rekao je Tomislav Fain, predsjednik Uhpe. Čestitajući predstavnicima agencija koje su dobile certiﬁkate ministar turizma Gari Cappelli je istaknuo kako su upravo ključ uspjeha u turizmu svi ti ljudi koji rade po raznim agencijama i šalterima, a za osmijeh i lijepu riječ ne dobivaju nikakav novac, ali im pozitivan komentar turista mnogo znači. (S.P.)

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRWWWATSKA ISTRAŽIVANJE RTL HRVATSKE I S.T.A.R. DIGITAL GROUPA

VIŠE OD POLOVINE TVRTKI IMA USVOJENE DIGITALNE STRATEGIJE Danas se tehnološka rješenja u marketingu najčešće koriste za automatizaciju online promocije kroz e-mail ili društvene mreže piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Hrvatskoj se vrlo aktivno prate digitalni trendovi u marketingu. No na tome području postoji značajna prilika za daljnji rast i razvoj, pokazuju rezultati istraživanja o stanju digitalnog marketinga i tehnologija u marketingu. Analiza rezultata istraživanja temelji se na prikupljenim odgovorima marketinških stručnjaka iz hrvatskih tvrtki različitih veličina, industrija i područja djelovanja, koja su prikupljena u mjesec dana. Istraživanje su zajednički organizirali RTL Hrvatska i S.T.A.R. Digital Group. Partner istraživanja je Netokracija, a analizu i obradu podataka napravila je tvrtka Valicon, dok je medijski partner Media Marketing.

SVEGA ŠEST POSTO ISPITANIH TVRTKI KORISTI USLUGU DIGITALNOG MARKETINGA KAO OUTSOURCE U istraživanju, čiji su rezultati predstavljeni u sklopu nedavne Digital Shapers konferencije, bile su zadovoljavajući zastupljene razne industrije, iako je nešto više onih iz marketinga i promocije. Kada se govori o veličini organizacija, čak dvije trećine uzorka čine tvrtke do 250 zaposlenih, jednu trećinu čine tvrtke s prihodima do pet milijuna kuna i samo 20 posto onih koji imaju prihode veće od 50 milijuna kuna. U istraživanju su tako

raznoliko zastupljene lokalne i regionalne tvrtke, razne grupacije i korporacije. Većina tih tvrtki radi u B2B ili B2C segmentu. Istraživanjem je utvrđeno da se digitalnim marketingom u 56 posto slučajeva bavi netko iz marketing odjela (većinom voditelj marketinga ili digitalnog marketinga). U 31 posto anketiranih tvrtki time se bavi netko iz top menadžmenta, bilo da je direktor ili vlasnik tvrtke. Iznimka su tvrtke iz izdavaštva i medija te marketinga i promocije, ali i manje lokalne tvrtke. Svega šest posto ispitanih tvrtki koristi uslugu digitalnog marketinga kao outsource kroz marketinške ili digitalne agencije. Većinom se radi o manjim i lokalnim tvrtkama.

DODATNA PODRŠKA Petar Pavić, partner u tvrtki S.T.A.R. Digital Group, kaže kako se u Hrvatskoj vrlo aktivno prate digitalni trendovi u

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

marketingu te da na tom području postoji značajna prilika za daljnji rast i razvoj što potvrđuje podatak kako čak 90 posto ispitanih tvrtki smatra tehnološka rješenja u marketingu važnima, a 85 posto ispitanika već koristi neku od metrika digitalnog marketinga. Tu su, pokazuje istraživanje, najčešće statistike vlastitih kanala - posjećenost web stranica (66 posto), broj upita i posjeta na nju (60 posto) i slično. Slijede i metrika uspješnosti kampanja (53 posto) i konverzije korisnika (52 posto). “Također, dobar je pokazatelj da više od 50 posto tvrtki ima usvojene digitalne strategije, ali se vidi prostor za daljnji napredak jer 60 posto ispitanih ipak treba dodatnu podršku u mjerenju i analizi kampanja”, ističe on dodajući kako većina anketiranih hrvatskih tvrtki u pravilu barem dio svojih marketinških budžeta ulaže u digitalne kanale i aktivnosti. “Njih 50 posto ulaže 30 posto svog

Oko ½ anketiranih ima postavljene strategije digitalnog marketinga postavljena strategija digitalnog marketinga napravljen Digital Marketing Audit formalno definirana marketinško-tehnološka strategija*

50%

20%

Top5 područja marketinga u kojima se primjenjuju tehnološka rješenja e-mail i mobile app komunikacija

65%

SE i društvene mreže

21% 6%

46%

DA U PLANU USKORO

* među njima, 78% ih smatra dobro ili u potpunosti usklađenima s poslovnom strategijom, ostali rade na tome

59%

optimizacija i personalizacija web-stranica

49%

online i mobile oglašavanje

47%

content marketing i povezivanje Programatic Advertising*

45% 19%

*54% anketiranih ne koristi, 27% nije upućeno s time

prostora, a primarna mu je svrha ulaganja povećanje prodaje i testiranje novih oblika digitalnog marketinga. “Iako gotovo sve anketirane kompanije, njih 90 posto, smatraju tehnološka rješenja

ISTRAŽIVANJEM JE UTVRĐENO DA SE DIGITALNIM MARKETINGOM U 56 POSTO SLUČAJEVA BAVI NETKO IZ MARKETING ODJELA budžeta u digitalni marketing, ili čak manje, dok je 20 posto anketiranih tvrtki usmjereno u cijelosti na digitalnu komunikaciju iz čega se može zaključiti kako je još mnogo prostora na tržištu i prilika za daljnju penetraciju digitalnog marketinga u ukupnom oglašivačkom miksu”, napominje Pavić. Također, nastavlja on, zanimljivo je vidjeti u istraživanju da se većina marketinških kampanja alocira na akvizicijske strategije i konverziju leadova u nove korisnike, dok su strategija zadržavanja i dodatne prodaje (tzv. upsell) na postojeće baze korisnika nešto manje prisutne. “Možda bismo se ovdje mogli prisjetiti nekih globalnih studija koje pokazuju kako je dobivanje novog korisnika i do sedam puta skuplje nego zadržavanje postojećeg, tj. da je povrat ulaganja u postojećeg korisnika 2,5 puta veći od akvizicije novog, što je također prilika za

daljnji razvoj ovog segmenta u Hrvatskoj”, naglašava Pavić.

OKVIR INTEGRACIJE Nadalje, istraživanje je pokazalo da se danas tehnološka rješenja u marketingu najčešće koriste za automatizaciju online promocije kroz e-mail, društvene mreže..., a zatim i za digitalno oglašavanje kroz vlastiti web i content marketing te online i mobilno oglašavanje. “Ostale aktivnosti poput dvosmjerne online komunikacije s korisnicima, primanja povratnih informacija bilo kojim putem, analize podataka i prodaje rjeđe su prisutni”, kaže. Tehnološka rješenja, tj. softver za automatiziranu kupnju digitalnog oglasnog prostora (Programatic Advertising) koristi za sada 19 posto anketiranih tvrtki. Programatic Advertising predstavlja korištenje softvera za automatiziranu kupnju digitalnog oglasnog

u marketingu važnima, tek svaka šesta tvrtka ima deﬁniran okvir integracije, a tek svaka peta ima alociran proračun za te potrebe što je još jedno od utvrđenih područja u kojima se planiranje hrvatskog digitalnog marketinga ima prostora razvijati”, dodaje Pavić. Izazovi, pokazuje istraživanje, leže i u značajnoj potrebi za edukacijom i osposobljavanjem trenutačnih zaposlenika i budućih generacija za rad s digitalnim marketingom. “Prilika za rast leži i u potencijalu razvoja specijaliziranih usluga i edukacija na području digitalnog marketinga, s obzirom na utvrđenu potrebu tvrtki za podrškom kod mjerenja i analitike učinkovitosti digitalnog marketinga, tj. iskoristivog upravljanja uvidima, stoga postoji prostor za razvoj networkinga, razmjenu znanja i poticanje daljnjeg digitalnog razvoja”, zaključuje Pavić.

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

AKTUALNO HISTORION - EKOLOŠKA HOTELSKA SOBA

ASTRONOMSKO PUTOVA Spajanjem povijesnih elemenata i suvremene tehnologije želio sam poslati poruku piše Goran Gazdek

rvoprerađivačka tvrtka Palković iz Velike Črešnjevice kod Pitomače, u suradnji s Panonskim drvnim centrom kompetencija, prvom potpornom institucijom ovog tipa u Hrvatskoj, izradila je za samo sedam mjeseci ekološku hotelsku uzornu sobu od slavonskog hrasta. Riječ je o izvornom hrvatskom proizvodu koji krasi hrvatski dizajn, inovativni pristup, implementacija elemenata kulturne baštine, ekološka izvedba i primjena naprednih tehnologija u oblikovanju i proizvodnji. Projekt je realiziran suﬁnanciranjem Ministarstva poljoprivrede od 150.000 kuna, temeljem dodjele potpora male vrijednosti za poticanje razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske u 2017. godini. Tvrtka je do sada bila orijentirana na proizvodnju pločastog namještaja, a onda su odlučili razvijati potpuno novi koncept i potražiti novo tržište. “Želio sam stvoriti sobu od masiva u kojoj bi se hotelski gosti ugodno osjećali, proizvod višeg cjenovnog razreda, poznatog autora i podrijetla, namijenjenog hotelima s četiri ili pet zvjezdica”, kaže vlasnik tvrtke Željko Palković.

POŠTIVANJE TRADICIJE Sobu je osmislio ovlašteni arhitekt Krunoslav Kovač, višestruko nagrađivani

dizajner namještaja iz Virovitice, koji je s tvrtkom Palković surađivao na nekoliko projekata. Motiv cijelog koncepta počiva na implementaciji elemenata kulturne baštine - stiliziranih simbola na posudi Orion, prema nekim tumačenjima najstarijeg europskog kalendara koji datira iz 2600. godine prije Krista. Posuda je pronađena na lokalitetu arheološkog

MOTIV CIJELOG KONCEPTA POČIVA NA IMPLEMENTACIJI ELEMENATA KULTURNE BAŠTINE

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Frigal – suncokretovo jestivo ulje za višestruko prženje Frigal je čepinsko suncokretovo ulje prirodno bogato vitaminom E i nezasićenim masnim kiselinama namijenjeno višekratnom prženju. Frigal se proizvodi od najkvalitetnijeg jestivog suncokretovog ulja uz dodatak antioksidansa. Prirodni vitamin E i antioksidansi spriječavaju ubrzanu oksidaciju tijekom prženja namirnica. TVORNICA ULJA ČEPIN D. D.

Tvornica ulja Čepin postoji više od 70 godina. Poznato je da suncokretovo ulje Tvornice ulja Čepin spada među najcjenjenija biljna ulja čemu značajno pridonosi kvalitetna domaća sirovina. Tijekom ovih 70 godina postojanja razvija se i modernizira proizvodnja, povećavaju proizvodni kapaciteti, ali se zadržava proizvodnja sirovog ulja mehaničkim prešanjem te ga se dalje rafinira primjenom tehnologije fizikalne rafinacije.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

NJE U HOTELSKOJ SOBI da cijeli projekt uzorne sobe počiva na hrvatskoj kulturnoj baštini, kaže Kovač nalazišta u Vinkovcima 1978. godine. “Sedam znakova prikazanih na posudi nalazi se na pojedinim dijelovima namještaja i popratnim sadržajima koji čine cjelinu prikaza hrvatske povijesti. Prema mojim nacrtima izrađeni su i tepisi, vaze, posude, slike i rasvjeta. Spajanjem povijesnih elemenata i suvremene tehnologije želio sam poslati poruku da cijeli

Izvanredna graﬁka simbola Vučedolskog kalendara inspirirala nas je da ih pokušamo uključiti u elemente pokućstva na suvremeni oblikovni i tehnološki način. Drveni uzorci s raznolikošću toplih nijansi na svoj način oživljavaju drvo, a svojom tehnološkom izvedbom svjedoče o vještini ljudi koji su ih izradili“, objašnjava Kovač.

SEDAM ZNAKOVA PRIKAZANIH NA POSUDI ORION NALAZE SE NA POJEDINIM DIJELOVIMA NAMJEŠTAJA I POPRATNIM SADRŽAJIMA projekt uzorne sobe počiva na hrvatskoj kulturnoj baštini”, kaže Kovač. “Jedan od ciljeva pri oblikovanju hotelskog pokućstva Historion bilo je poštivanje vlastite tradicije i osvještavanje njene vrijednosti. Projektom se naglašava hrvatska arheološka baština koju smo redizajnirali i ponudili inozemnom tržištu. Oblikovanju elemenata hotelskog pokućstva pristupili smo s poštovanjem jer je u njih utkana kultura jednog naroda, način promišljanja i povijest.

PROIZVOD VIŠE DODANE VRIJEDNOSTI Povjesničarka umjetnosti Mihaela Kulej ističe da projekt Historion u svom temelju spaja baštinsko-umjetnički izričaj vučedolske kulture ne odstupajući od funkcionalnosti pokućstva. “Jednostavnim linijama i nenametljivim dizajnom privlači pažnju, nudi sadržaj, budi interes za dio povijesti koja obilježava naš prostor i nudi fascinantnu priču. Uočiti tu apstraktnu simboliku u suvremenom dizajnerskom izričaju, otkriti njen signiﬁkantan

karakter i proniknuti u simboliku svakog znaka znači sresti Oriona, Plejade, Kasiopeju, Labuda, Blizance i Ribe u hotelskoj sobi, odnosno uputiti se na astronomsko putovanje od prapovijesti do danas. Dizajn jest primijenjena umjetnost, a Krunoslav Kovač je u Historionu upravo primijenio i osuvremenio dio umjetničkog izričaja Vučedolaca”, naglašava Mihaela Kulej. U Panonskom drvnom centru kompetencija zadovoljni su realizacijom projekta. “Razvoj proizvoda od drva više dodane vrijednosti osnovna je svrha i smisao rada Centra. Naš je zadatak bio pružiti potporu poduzetniku u svladavanju svih izazova od ideje do komercijalizacije. Umrežavanjem znanja, vještina, inovativnog pristupa i marketinga u razvoju i izradi hotelske sobe Historion imali smo cilj povećati konkurentnost proizvođača namještaja kroz njegovo bolje pozicioniranje na tržištu”, objašnjava direktorica Centra Ivana Filipović. Prema Palkovićevim riječima, njegova tvrtka bi godišnje mogla opremiti desetak hotela, a u potrazi za kupcima soba je već pokazana na nekoliko prigodnih izložbi u Virovitici, Splitu i Zagrebu. U planu je i predstavljanje na specijaliziranim sajmovima u zemlji i inozemstvu.

Čarli Čarli original Sredstvo za ručno pranje posuđa s osvježavajućim mirisom limuna. Od 1974. do danas Čarli je sinonim za kategoriju sredstava za ručno pranje posuđa zbog svojih izvrsnih svojstava, a formuliran je na bazi visokovrijednih sirovina prirodnog podrijetla, te je biorazgradiv i ph neutralan. Čarli mediteran sadrži ekstrakt lavande, Čarli fresh ima miris limete, a Čarli classic jabuke, dok Čarli Sensitive sadrži ekstrakt kamilice. LABUD D.O.O.

Labud je tvrtka za proizvodnju deterdženata i kemijskih proizvoda sa sjedištem u Zagrebu. Od utemeljenja, davne 1947. godine, Labud je od male radionice za proizvodnju tvrdih sapuna izrastao u modernu industriju sredstava za pranje i čišćenje. Danas je Labud privatna tvrtka u vlasništvu hrvatske poduzetničke obitelji.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

PRIČA S RAZLOGOM ZVIJEZDA - NAJSTARIJI PROIZVOĐAČ JESTIVIH ULJA

MODERNIZIRANI POGON I NOVI PROIZVOD U pogon je uloženo 29 milijuna kuna, od čega je dio namaknut iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u visini od 14,5 milijuna kuna. Ukupna investicija u modernizaciju ostalih procesa iznosila je 50 milijuna kuna, rekla je Marina Knežević piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Margarin je prirodna namirnica koja nastaje miješanjem biljnih ulja, masti i vode, a nastao je kao biljna alternativa maslacu. Osim toga, on ne sadrži životinjske masnoće i u sastavu su mu dobre masti i vitamini topivi u mastima pa ima važno mjesto u uravnoteženoj prehrani. Josip Cvetko, direktor proizvodnje u Zvijezdi

edan od najvećih proizvođača jestivih ulja u Hrvatskoj i jedini proizvođač margarina, majoneza i proizvoda na bazi majoneze, zagrebačka tvrtka Zvijezda, prati svjetske trendove i u skladu s njima razvija nove proizvode. Potrošačima nudi kvalitetne i ekonomski standardizirane te moderno opremljene proizvode. Tvrtkin primarni cilj je svakodnevno zadovoljavanje zahtjeva i potreba potrošača i kupaca za njenim proizvodima, poštujući zakonsku regulativu i vodeći računa o kvaliteti i sigurnosti proizvoda te zaštiti života i radne sredine. U Zvijezdinoj tvornici proizvode se brojni proizvodi na bazi ulja i masti, a jedan od novih proizvoda koji je nedavno predstavljen tržištu je margarin Margo s maslacem. Prema riječima Marine Knežević, direktorice marketinga i razvoja u Zvijezdi, proizvodnja se odvija u tri smjene u nedavno moderniziranom pogonu. “U pogon je uloženo 29 milijuna kuna, od čega je dio namaknut iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) u visini od 14,5 milijuna kuna. Ukupna investicija u modernizaciju ostalih procesa iznosila je 50 milijuna kuna”, rekla je Marina Knežević. Dodala je kako svakih sat vremena iz Zvijezdina pogona margarina izađe 15.000 komada Marga s maslacem. Novi pogon je učinkovitiji, a smanjeni su i troškovi energije u proizvodnom procesu. Osim toga, nabavljeni su i novi strojevi za pakiranje tvrdih i mazivih margarina, a moderniziran je i sustav ledene vode što je omogućilo dodatno smanjenje gubitaka energije. Osim toga, gubitak energije je onemogućen i korištenjem novih izolacijskih materijala kao i uvođenjem suvremenije opreme.

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

PROIZVODI S CERTIFIKATIMA Svi Zvijezdini proizvodi, pa tako i Margo s maslacem, prije izlaska na tržište prolaze strogu kontrolu kvalitete. Godišnje se u la-

SVAKIH SAT VREMENA IZ ZVIJEZDINA POGONA MARGARINA IZAĐE 15.000 KOMADA NOVOG PROIZVODA - MARGA S MASLACEM boratorijima te prve hrvatske tvornice ulja provede više od 100.000 analiza kvalitete proizvoda, i to analiza sirovine, procesa proizvodnje te ﬁnalnih proizvoda. “Zvijezdina prepoznatljiva kvaliteta i okus rezultat su neprekidnog ulaganja u razvoj i istraživanje tržišta pri čemu svoj poslovni uspjeh temeljimo na zadovoljenju potreba naših potrošača”, naglasila je Marina Knežević. Kvaliteta Zvijezdina poslovanja oslanja se na integrirane sustave upravljanja - ISO 9001, HACCP-Codex Alimentarius, IFS Foods, ISO 14001, ISO 27001, ISO 50001 i Kosher. Ti su certiﬁkati tvrtkini strateški upravljački alati. Ulaganjem u nove tehnologije i praćenjem nutricionističkih i zdravstvenih trendova Zvijezdin je cilj osigurati visokokvalitetne proizvode na tržištu, uz racionalno korištenje sirovina, potrošnju energije i učinkovito gospodarenje otpadom.

U HRVATSKOJ

U Zvijezdi kažu kako je im je trajna orijentacija održavanje postojećih, ali i razvoj novih komparativnih prednosti s ciljem osiguranja proﬁtabilnog rasta, učvršćivanja kompanije kao lidera na ciljanim tržištima te neprekidno obrazovanje na svim razinama. Uz to, cilj im je daljnji razvoj sposobnosti koje osiguravaju dominaciju na tržištu i zadovoljstvo zaposlenih, dioničara i uprave. Govoreći o Margu kao brendu, ali i oćenito o margarinima, Marina Knežević je rekla kako je to potrošačima omiljeni namaz već 36 godina te prvi izbor za brz, ukusan i zdrav obrok brojnim generacijama. Napomenula je kako o margarinu vlada niz mitova koji proizlaze iz nedovoljne informiranosti pa se margarin godinama neopravdano nalazi na lošem glasu.

MARGARIN SE MOŽE NAPRAVITI I KOD KUĆE “Margarin je prirodna namirnica koja nastaje miješanjem biljnih ulja, masti i vode, a nastao je kao biljna alternativa maslacu. Osim toga, on ne sadrži životinjske masnoće i u sastavu su mu dobre masti i vitamini topivi u mastima pa ima važno mjesto u uravnoteženoj prehrani”, rekao je Josip Cvetko, direktor proizvodnje u Zvijezdi. Dodao je kako je margarin bogat nezasićenim masnim kiselinama koje se smatraju dobrim masnoćama jer pomažu u reguliranju kolesterola u krvi, stabilizaciji srčanog ritma te kod upalnih procesa. Margarin

je obogaćen vitaminima A, D i E te je načinjen od nekoliko sastojaka - ulja, vode i emulgatora nužnog za stabilnost proizvoda. U sastavu margarina nalaze se i sol, prirodni konzervansi te limunska kiselina koja regulira kiselost i djeluje kao prirodni antioksidant te beta karoten, što je zapravo provitamin A, koji služi kao bojilo.

GODIŠNJE SE U LABORATORIJIMA TE PRVE HRVATSKE TVORNICE ULJA PROVEDE VIŠE OD 100.000 ANALIZA KVALITETE PROIZVODA Voditelj razvoja u Zvijezdi Zvonimir Ladešić je rekao kako se margarin može napraviti i kod kuće, baš kao što se može napraviti sladoled i maslac. Kako bi se napravio margarin u kućnoj radinosti, potrebno je umiješati u polovičnim omjerima kokosovo ulje koje se mora zagrijati na temperaturu od 35 do 40 stupnjeva Celzijusa i suncokretovo ulje, 20 posto vode, soli po želji, limunska kiselina ili pola limuna, zatim emulgator koji može zamijeniti žumanjak jer veže ulje i vodu te dodati razne začine kako bi margarin bio ukusniji jer upravo začini mu daju speciﬁčan okus. 18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

AKTUALNO TEKSTILNI OTPAD

Potrebna je promjena percepcije Glavni je cilj ukinuti status otpada za tekstil, pružiti potporu sakupljačima, a prepreka je tome postojeća zakonska regulativa, kaže Jagoda Divić

ekstilni otpad kao sastavni dio biorazgradivog otpada vrijedna je i proﬁtna sirovina, a od 50.000 tona tekstilnog otpada godišnje se u Hrvatskoj prikupi tek tri posto ili 1500 tona, dok 97 posto toga otpada odlazi u glomazan otpad. Stoga je u Hrvatskoj potrebna promjena percepcije u prikupljanju i sortiranju tekstilnog otpada kako bi se povećala njegova količina, a tekstilni otpad pretvorio u biznis i zaradu, istaknula je poslovna tajnica Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK Jagoda Divić na sjednici Radne skupine Grupacije za gospodarenje otpadom u tekstilnoj i odjevnoj industriji održanoj nedavno u HGK-u. “U Mađarskoj i Sloveniji, a osobito u Njemačkoj, u ovom se području radi ozbiljan posao. U Hrvatskoj količina prikupljenog otpada sada iznosi 0,5 kilograma po stanovniku, dok je u Sloveniji pet kilograma. Glavni je cilj ukinuti status otpada za tekstil, pružiti potporu sakupljačima, a prepreka je tome postojeća zakonska regulativa. Radna skupina Grupacije stoga treba artikulirati stavove te prijedloge uputiti resornom ministarstvu i drugim mjerodavnim tijelima”, kazala je Jagoda Divić. “Prema obvezama za jedinice lokalne samouprave u planu je postavljanje 300 spremnika za odvojeno prikupljanje tekstila, a do kraja godine 550 te izgradnja reciklažnih dvorišta. Jedno je otvoreno u Klari, a do druge polovine 2018. godine otvorit će se na Žitnjaku i Sesvetama”, kazao je Alen Hadžić iz Zagrebačkog holdinga. “Prikupljanje otpada je trošak, ali Planom gospodarenja otpadom predviđeno je da se dio troškova kroz naknadu vraća sakupljačima, a to je potrebno uvesti i u području prikupljanja tekstilnog otpada. Treba povećati stopu prikupljanja tekstilnog otpada, a troškove platiti onima koji

DUGOROČNO JE NAJISPLATIVIJE RJEŠENJE RAZVOJ RECIKLIRANJA TEKSTILNOG OTPADA U HRVATSKOJ, SMATRA BOŽIĆ ga prikupljaju”, istaknula je Aleksandra Anić Vučinić s Geotehnološkog fakulteta u Zagrebu.

POJEDNOSTAVLJENJE PROCEDURE “U Mađarskoj su otvorene sortirnice, a odjeća koja se prikuplja plasira se na svjetsko tržište. Pojedine tvrtke dnevno u svijet šalju i po 100 tona odjeće i na tome zarađuju”, kazao je Mato Grujo iz tvrtke Kompis iz Osijeka, koja je postavila već 80 spremnika u Osijeku na koje su se građani već naviknuli. Regeneracija iz Zaboka, koja se bavi recikliranjem tekstilnog otpada primjer je uspješnog poslovanja u ovom području, koja ne zaostaje za drugim tvrtkama u Europi. “Ne želimo plaćati više od 450 kuna po toni tekstilnog otpada, a iz Mađarske plaćaju da se tekstilni otad preuzme”, kazao je direktor Regeneracije i

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

voditelj Grupacije za gospodarenje otpadom u tekstilnoj i odjevnoj industriji HGK Anđelko Švaljek te dodao da je najjeftinije otpad prikupiti te ga odložiti što ne želimo. “Potrebno je pojednostaviti proceduru te uvesti kontinuiranu edukaciju kod prikupljanja tekstilnog otpada”, smatra Švaljek. “Ne vjerujemo u dugoročne modele suradnje sa zemljama u okruženju. Dugoročno je najisplativije rješenje razvoj recikliranja tekstilnog otpada u Hrvatskoj i podržavanje tvrtki poput Regeneracije”, mišljenja je Ivan Božić iz Socijalne zadruge Humana Nova. Dijana Varlec iz Sektora za energetiku i zaštitu okoliša istaknula je pak važnost i potrebu dubinske analize cijelog vrijednosnog lanca kako bi se sagledalo gdje su najveći troškovi a gdje zarada, nakon čega treba napraviti optimizaciju. (B.O.)

PROMO HERBALIFE

DOBITNIK CERTIFIKATA POSLODAVAC PARTNER U sjedištu Herbalife Nutritiona u Hrvatskoj radi 18 zaposlenika te promiče naše proizvode i naš pristup utemeljen na zdravom i aktivnom načinu života, ističe Nina Šebečić Crnolatac

vrtka Herbalife Hrvatska najnoviji je dobitnik Certifikata Poslodavac Partner. Aleksandar Zemunić, član Uprave tvrtke SELECTIO koja dodjeljuje Certifikat, uručio je vrijedno priznanje Nini Šebečić Crnolatac, direktorici Herbalifea, na svečanosti kojoj su nazočili svi zaposlenici. Projekt Poslodavac Partner pokrenut je prije 12 godina s ciljem promoviranja kvalitetnog upravljanja ljudskim resursima, a do sada je u njemu sudjelovalo više od 85 organizacija. Certifikat Poslodavac Partner je neovisno priznanje struke koje se dodjeljuje organizacijama na temelju ocjene razvijenosti praksi upravljanja zaposlenicima u pet glavnih područja: Strategiji, Regrutiranju i selekciji, Upravljanju učinkom, Usavršavanju i razvoju te Odnosu prema zaposlenicima. Kako bi zadovoljila standarde Certifikata, kompanija mora imati najmanje 75 posto mogućih bodova, ali i najmanje 70 posto bodova u svakom od pet ocjenjivanih područja. U procesu certificiranja Herbalife je dokazao kvalitetne prakse u svim procjenjivanim područjima, a najbolji rezultati ostvareni su u područjima Regrutiranja i selekcije te Upravljanja učinkom, zahvaljujući kvalitetnom programu uvođenja u posao za nove zaposlenike, razrađenom sustavu upravljanja radnim učinkom te jasnim i mjerljivim ciljevima za zaposlenike.

STVARANJE ODLIČNOG RADNOG OKRUŽENJA “U sjedištu Herbalife Nutritiona za Jugoistočnu Europu u Hrvatskoj radi 18 zaposlenika s različitim poslovnim iskustvom. Svi oni predano pružaju podršku našim Nezavisnim Članovima te promiču naše proizvode i naš pristup utemeljen na zdravom i aktivnom načinu života. Ponosni smo na to što njegujemo kulturu uzajamnog povjerenja, otvorenosti i

Certifikat Poslodavac Partner direktorici Herbalifea Nini Šebečić Crnolatac uručio je Aleksandar Zemunić.

U PROCESU CERTIFICIRANJA HERBALIFE JE DOKAZAO KVALITETNE PRAKSE U SVIM PROCJENJIVANIM PODRUČJIMA predanosti. Ova nagrada svjedoči o njihovom marljivom radu i posvećenosti stvaranju odličnog radnog okruženja”, istaknula je Nina Šebečić Crnolatac, direktorica Herbalifea. Projekt Certiﬁkat Poslodavac Partner podržava generalni pokrovitelj portal MojPosao i poslovni tjednik Lider kao medijski pokrovitelj. Trenutačno je 40 nositelja certiﬁkata

u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji i Srbiji: 24sata, AbbVie Hrvatska, AbbVie BiH, AbbVie Biopharmaceuticals GmbH Srbija, AbbVie Biofarmacevtska družba Slovenia, Atlantic Grupa, Cemex Hrvatska, Ciklopea, Coca-Cola HBC Hrvatska, Coca-Cola HBC B-H Sarajevo, Coca-Cola HBC Slovenija, Erste&Steiermärkische Bank, FINA gotovinski servisi, Henkel Croatia, Herbalife Hrvatska, HiPP Hrvatska, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Hrvatska Lutrija, Hrvatska pošta, Hrvatska poštanska banka, Hrvatski Telekom, Inaindustrija nafte, Iskon Internet, JGL, JT International Zagreb, Kauﬂand Hrvatska, Lidl Hrvatska, Microsoft Hrvatska, Philip Morris Zagreb, Pliva Hrvatska, Podravka, Procter&Gamble, Raiffeisenbank Austria, Sandoz, SOS Dječija sela BiH, Tele2, Valamar Riviera, Vipnet i Zagrebačka pivovara. Više o Herbalifeu na stranici:

www.herbalife.hr

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

EU INFO KONFERENCIJA HNB-a

UVOĐENJE EURA DONOSI VIŠE KORISTI NEGO TROŠKOVA Hrvatska je mala, otvorena i visoko euroizirana zemlja, s visokim stupnjem financijske i trgovinske povezanosti sa zemljama europodručja. Pritom, najveća korist od uvođenja eura koju Hrvatska može očekivati jest uklanjanje valutnog rizika, ocijenio je Vujčić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Ako jedna moderna država zna raspolagati vlastitim novcem, onda to predstavlja snažno oružje pri čemu se postavlja pitanje zašto jedna mala zemlja ulazi u jedno veliko valutno područje u kojem neće ništa odlučivati. Drago Jakovčević, profesor na Ekonomskom fakultetu

naliza ekonomskih koristi i troškova uvođenja eura pokazala je da bi koristi za Hrvatsku bile znatne i trajne te razmjerno veće nego za neke druge zemlje koje su ga uvele. Troškovi će po našoj procjeni biti mali po intenzitetu i jednokratnog karaktera, a sve to refleksija je činjenice da je Hrvatska mala, otvorena i visoko eurizirana zemlja s visokim stupnjem trgovinske i financijske povezanosti sa zemljama europodručja, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić otvarajući konferenciju koju je organizirala središnja banka pod nazivom Koristi i troškovi uvođenja eura: hrvatske perspektive i iskustva drugih. U Strategiji za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, koju je HNB kreirao zajedno s hrvatskom vladom, između ostalog stoji kako će uvođenje eura ojačati zaštitu u slučaju gospodarskih poremećaja jer će Hrvatska dobiti pristup Europskom mehanizmu za stabilnost koji služi za pružanje pomoći državama koje se susreću s financijskim poteškoćama. Uvođenje eura, navodi se u Strategiji, smanjit će rizike za financijsku i makroekonomsku stabilnost te povoljno djelovati na uvjete fina nanciranja, što bi trebalo ubrzati rast i ojačati otp otpornost gospodarstva, a građani i poduzeća uš uštedjet će i na mjenjačkim poslovima i nakn knadama za prekogranična eurska plaćanja. Oč Očekuje se također i pozitivan učinak na inve vesticije. “Takvi nalazi u velikoj mjeri proizlaze iz činje njenice da je Hrvatska mala, otvorena i visoko eu euroizirana zemlja, s visokim stupnjem financij cijske i trgovinske povezanosti sa zemljama eu europodručja. Pritom, najveća korist od uvođe đenja eura koju Hrvatska može očekivati jest uk uklanjanje valutnog rizika”, rekao je guverner Vu Vujčić.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

POLITIČKA ODLUKA O UVOĐENJU EURA VEĆ JE DONESENA Kad je riječ o uvođenju eura, ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek je istaknula kako je izvjesno da Hrvatska može ući u tečajni mehanizam, no pitanje je može li pet godina

POSTOJE UPOZORENJA EK I MMF-a O POGORŠANJU HRVATSKOG STRUKTURNOG DEFICITA, UPOZORAVA MARUŠKA VIZEK izdržati tempo smanjivanja razlike između tekućeg i javnog duga i onog koji je maksimalno dopušten da bi ušla u eurozonu. “Postoje upozorenja Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda o pogoršanju hrvatskog strukturnog deﬁcita. Moj stav da nećemo biti u stanju usvojiti euro proizlazi iz povijesnog iskustva jer nikada nismo bili u stanju u dovoljnoj mjeri pet godina zaredom smanjivati javni dug”, rekla je Maruška Vizek navodeći kako nas i u 2018. očekuje povećanje tehničke potrošnje Vlade. Profesor na Ekonomskom fakultetu Drago Jakovčević istaknuo je kako je politička odluka o uvođenju eura već donesena, što predstavlja najveću slabost u smislu razvoja javne rasprave. “Suverenost modernih društava, uz zastavu, grb, himnu, policiju, vojsku, čini upravo vlastiti

novac. Smatram da je pitanje nacionalne valute svegeneracijsko pitanje, odnosno najvažnije s kojim će se Hrvatska suočiti u 21. stoljeću. Ako jedna moderna država zna raspolagati vlastitim novcem, onda to predstavlja snažno oružje pri čemu se postavlja pitanje zašto jedna mala zemlja ulazi u jedno veliko valutno područje u kojem neće ništa odlučivati”, rekao je Jakovčević navodeći kako po njemu HNB nikad nije promicao štednju u kunama, a da je to učinio, uz dva do tri posto veće prinose na štednju, danas bi, nakon 25 godina, pasiva banaka bila kunska, čime bi i opasnost valutnog rizika bila značajno manja.

BEZ DATUMA ZA ULAZAK U EUROZONU “Ne želimo se u ovome trenutku obvezati na nekakav datum. Trebamo napraviti ovo što smo započeli, a to je javna, kvalitetna i argumentirana rasprava. U isto vrijeme svjesni smo svih tih domaćih zadaća koje moramo napraviti kako bismo danas-sutra bili u stanju pokucati na vrata tečajnog mehanizma i da netko s druge strane otvori ta vrata. Nakon toga sigurno će situacija biti puno brža”, istaknuo je ministar ﬁnancija Zdravko Marić te dodao kako Hrvatska već sada ispunjava praktički sve kriterije iz Maastrichta. Prema

provedenim analizama učinci uvođenja eura pretežno su pozitivni. Ipak, ovisno o speciﬁčnostima pojedinih nacionalnih gospodarstava omjer koristi i eventualnih troškova može se razlikovati među državama, rekao je slovački ministar ﬁnancija Peter Kažimir, govoreći o iskustvima vlastite zemlje, i istaknuo kako je ulazak u eurozonu Slovačkoj od 2009. godine do danas dodatno pridonio rastu BDP-a od čak 10 posto. “Prednosti uvođenja eura su značajne, od porasti izvoza, ubrzanja procesa konvergencije, velike uštede u transakcijskim troškovima, kao i važnosti jačanja uloge u odlučivanju. Euro je dio uspješne priče moje zemlje, a nakon uvođenja eura javna potpora euru je porasla, što je za 2009. godinu bila rijetkost. Kod uvođenja eura važno je imati javni ali i politički konsenzus, jer ne možete uvesti euro u jednom izbornom ciklusu, to nije posao za samo jedan vladin mandat. Jedna vlada mora započeti taj proces, a druga ga dovršiti, zato je važno imati politički konsenzus po tom pitanju”, rekao je Kažimir te je kao najveći problem prilikom uvođenja eura istaknuo proces pojašnjavanja i uvjeravanja građana da su sada dio jednog kluba koji počiva na solidarnosti, između ostaloga i sa zemljama poput Grčke i Španjolske.

KOD UVOĐENJA EURA VAŽNO JE IMATI JAVNI ALI I POLITIČKI KONSENZUS, ISTAKNUO JE KAŽIMIR

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

AKTUALNO NABAVA KAO POKRETAČ RAZVOJA PODUZEĆA

TVRTKE TREBAJU REFORMIRATI ODJEL NABAVE Odjel nabave u tvrtkama sve više ima stratešku funkciju, a stručnjaci koji rade u tim odjelima u tvrtkama trebaju donositi uštede, ali i razvijati partnerstva s dobavljačima piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

suvremenom poslovanju sve veći značaj ima nabava, a mnogi poslovnjaci njenu funkciju u tvrtki smatraju strateškom. Kvalitetna nabava povećava zadovoljstvo kupaca, stvara uštede i povećava proﬁt, rečeno je na prošlotjednom skupu Nabava kao pokretač razvoja poduzeća, u zagrebačkom Hotelu Westin. Organizator skupa bio je Alumni klub Nabavne akademije. Tom je prigodom rečeno kako stručnjaci nabave tvrtkama trebaju donositi uštede, ali i razvijati partnerstva s dobavljačima. Govoreći o značaju nabave te o stručnjacima koji moraju raditi u tom odjelu, direktorica Regionalnog ureda HUP-a Varaždin Sanja Ostroški je istaknula kako u povećanju proﬁta neke tvrtke važnu ulogu treba imati nabava i ljudi koji rade tamo. “Njeni praktičari u Hrvatskoj moraju neprekidno stjecati nove vještine neophodne za pozitivne promjene u svom mikro okruženju. Organizacije su žive strukture i prilagodbe su neophodne kako bi uspjeh bio dugoročan”, ocijenila je Sanja Ostroški. Dodala je kako je Hrvatska po konkurentnosti na začelju Europe, a sljedeće godine na poboljšanje

njena položaja najviše mogu utjecati rasterećenje gospodarstva i prilagodbe tržišta rada te obrazovnog, zdravstvenog i mirovinskog sustava.

NABAVA - POSEBNA POSLOVNA FUNKCIJA Denis Miletović, rukovoditelj operativne nabave u AD Plastiku ocijenio je kako nabava treba biti posebna poslovna funkcija kako bi ostvarila svoje ciljeve te da mora usko surađivati i s drugim odjelima u tvrtki. “U jednoj stranoj tvrtki vidio sam kako su svi menadžeri ravnopravno uključeni u odabir dobavljača - od onih iz prodaje i nabave do onih iz odjela kvalitete. Svatko je naveo svoje argumente za izbor određenog dobavljača, a time se stvorila matrica odluke. Ono što pri izboru dobavljača treba imati na umu, to je da su oni partneri nekoj tvrtki”, istaknuo je Miletović. “S razvojem poslovanja tvrtke razvijao se i naš odjel nabave. Tehnički stručnjaci pritom imaju svoje prioritete, a na nama je da znamo prepoznati njihove potrebe i sustav vrijednosti. U kvalitetnoj nabavi nije samo stvar cijene već i drugih značajki poput vremena jer je - vrijeme

novac”, rekao je Hrvoje Pupačić, voditelj nabave i logistike u tvrtki Rimac Automobili. Mirela Senica, predsjednica Hrvatske udruge nabavne djelatnosti i direktorica nabave u IBM-u Hrvatska, naglasila je kako većina uprava u hrvatskim tvrtkama još ne prepoznaje stratešku funkciju nabave i njenu važnost za poslovnje tvrtke. “Nabava posebice dolazi do izražaja u kriznim razdobljima jer tada tvrtke moraju više paziti na planiranje troškova i potrošnju. Pored operativnog rada, nabava bi također trebala više raditi na prezentaciji svojih projekata i rezultata jer uprava ponekad nema jasna saznanja o tome kakve rezultate ostvaruje nabava”, zaključila je Senica.

Nabavna akademija educira radnike Nabavna akademija hrvatskim radnicima pruža edukaciju iz tzv. tvrdih vještina tj. omogućava im usavršavanje specijalističkih znanja kroz tri modula - operativnu i stratešku nabavu te mogućnosti poboljšanja u nabavi. Educirajući nove stručnjake

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

Nabavna akademija postala je mjesto koje pomaže tvrtkama u odabiru najboljih kadrova za njihove odjele nabave. Trenutačno Nabavnu akademiju polaze djelatnici iz tridesetak tvrtki iz raznih gospodarskih područja.

PROMO DR.SC. DARKO DVORNIK, predsjednik Uprave Montcogim-plinare

Nisam opterećen ni titulom niti funkcijom, najsretniji sam kad OSTVARIMO NEŠTO VELIKO Mora se ulagati i razvijati i tvrtka i ljudi koji rade u njoj u kontinuitetu, što onda ispunjava i motivira ljude da uspješno i zadovoljno rade, ističe predsjednik Uprave Montcogim-plinare

eđu prvih pet tvrtki koje distribuiraju prirodni plin u Hrvatskoj je i Montcogimplinara. Tvrtka osnovana prije 20 godina u privatnom je vlasništvu, a među tri dioničara je i talijanski partner. Montcogim je do sada vlastitim snagama izgradio 500 kilometara vlastite plinske mreže na koncesijskim područjima, a od već nekoliko godina s liberalizacijom tržišta plina sve uspješnije opskrbljuje plinom potrošače po cijeloj Hrvatskoj. Prema svim relevantnim pokazateljima, tvrtka bilježi stalan rast, a trend daljnjeg širenja i rasta nastavlja usprkos sve izraženijoj konkurenciji, poglavito tvrtki u stranom vlasništvu. Montcogim se nalazi među pet posto najboljih poslovnih subjekata u Hrvatskoj te je za 2017. godinu nositelj Certiﬁkata poslovne izvrsnosti AAA.

USPJEH NIJE PAO S NEBA Za ilustraciju, od 49 milijuna kuna kredita, koje je tvrtka imala 2009., danas su svi zatvoreni, a bruto dobit je porasla s dva milijuna kuna u 2014. do 13 milijuna kuna u 2016. U 2017. bilježi se značajan rast prihoda, a povećavaju se i isporučene količine starim i novim kupcima. Od 35 distributera plina koliko ih trenutačno ima u Hrvatskoj, Montcogim ima najveću produktivnost, odnosno najviše dobiti po zaposlenom usprkos izazovima u organizaciji poslovanja distribucije na šest različitih i razdvojenih područja u Hrvatskoj. Istodobno, gubici u plinskoj mreži, koji je jedan od najvažnijih tehničkih pokazatelja kvalitete mreže, najniži su među svim distributerima plina u Hrvatskoj. Kvalitetan i dugi niz godina stvaran tim zaposlenika, otvorenost za ideje i širina znanja te dugogodišnje menadžersko iskustvo vodećeg čovjeka tvrtke - predsjednika Uprave dr.sc. Darka Dvornika razlozi su rasta brojki u ﬁnancijskim

stalno razvijam i kroz integritet tvrtke koju vodim prema društvu biti u svakom pogledu primjer svojim zaposlenicima, partnerima i kupcima, ali i drugim tvrtkama”, kaže Dvornik napominjući kako odlično procjenjuje poslovne situacije i ljude te da uvijek gleda nekoliko koraka unaprijed. Smatra da su mu vizija i procjena razvoja situacija u poslovanju i tržištu velike prednosti, ali i da je važno biti na prvoj crti u operativnom radu jer tu se rješavaju problemi, prikupljaju informacije s tržišta i komunicira s drugim tvrtkama. Uživam da mnoge odluke donosim bez bespotrebnih procedura

izvješćima za koje kaže da su samo zapis sjajno odrađenog posla u proteklom razdoblju. Ono što je najbitnije jest budućnost odnosno stvaranje pretpostavki za još veći uspjeh što može samo ljudski faktor. “Ovaj izniman uspjeh nije pao s neba. On je rezultat pametnog rada Uprave i svih zaposlenih te partnerskog odnosa u punom smislu riječi prema kupcima i dobavljačima”, istaknuo je Dvornik dodajući kako je njegov stav da ne ulaže u biznis nego u ljude koji onda razvijaju biznis. “Planova imam jako puno. Neki su vezani za poslovanje, a neki za mene osobno jer po mom mišljenju mora se ulagati i razvijati i tvrtka i ljudi koji rade u njoj što motivira ljude da uspješno i zadovoljno rade”, naglašava Dvornik dodajući kako uživa u tome da mnoge svakodnevne odluke donosi bez bespotrebnih i izmišljenih procedura i gubljenja vremena. “Nije mi bitna forma nego rezultat. U tom procesu, temeljem znanja i iskustva na rukovodećim mjestima, znam razdvojiti bitno od nebitnoga, primarne kriterije od nevažnih i donijeti odluku. Nisam opterećen ni titulom niti funkcijom, najsretniji sam kad ostvarimo nešto veliko i to me ispunjava. Želim kroz svoj osobni integritet koji

UČENJE I PRIMJENA ZNANJA No kad su u pitanju pregovori s dobavljačima koji mogu značajnije utjecati na uspjeh tvrtke i dugoročni razvoj, ističe Dvornik, njima pristupamo ponajprije na partnerski način te vrlo ambiciozno i studiozno, a svakodnevno pratimo promjene cijene plina na burzi. Kako bi se takav dinamičan i stresan proces vodio, u kontekstu jake konkurencije na tržištu, potrebno je vladati širokim znanjima, informacijama i procjenama o burzovnim kretanjima te ponašanjima i preferencijama kupaca. Tvrtka na optimizaciji troškova nabave, transporta i povlačenja plina štedi značajne iznose što je oblik brige za kvalitetnu uslugu klijentima i najnižu moguću cijenu. “Ono što me inspirira u zadnje vrijeme jest to kako biti još bolji u punom smislu riječi za tvrtku i zajednicu. Sve više težim da kroz dodatno školovanje, naučim i primijenim najbolja dostignuća u razvijanju liderstva i psihologiju s primjenom na poslovni život. To su znanja koja kronično nedostaju, a izuzetno su bitna. Svatko od nas ima obvezu i odgovornost da kroz osobni razvoj mijenja i sredinu i društvo u kojoj živi, a sve s ciljem da ostvarimo život, kako je rekao najveći ekonomist 20. stoljeća Keynes, u kojem živimo mudro, pametno i dobro”, zaključuje Dvornik.

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

SVIJET FINANCIJA URUČENE NAGRADE ZAGREBAČKE BURZE

DIONICA VALAMARA DVOSTRUKI POBJEDNIK

Ova dodjela nagrada postala je tradicionalno događanje kojem je cilj kontinuirano identificirati i nagrađivati pozitivne primjere na našem tržištu, istaknula je Ivana Gažić piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

dbor za Nagrade Zagrebačke burze donio je odluku o nagrađenima u ukupno sedam kategorija, razmatrajući objektivne, statističke kriterije, ali i ukupan doprinos edukaciji i razvoju domaćeg tržišta kapitala. Dodijeljene su nagrade za dionicu s najvećim prometom, onu s najvećim porastom cijene te dionicu s najvećim porastom prometa. Nagradu je dobio i član godine, a nagradu je dodijelila i Akademija Zagrebačke burze za izuzetan doprinos edukaciji

DIONICA GODINE ŠESTI PUT ZA REDOM JE DIONICA VALAMAR RIVIERE KOJA JE IMALA I NAJVEĆI PROMET o tržištu kapitala. Dodijeljena je i nagrada za izuzetan doprinos razvoju tržišta kapitala te glavna nagrada Dionica godine prema izboru javnosti. Izuzetno mi je zadovoljstvo što je ova dodjela nagrada postala tradicionalno događanje 52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

kojem je cilj kontinuirano identiﬁcirati i nagrađivati pozitivne primjere na našem tržištu, istaknula je na uručenju nagrada Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze.

UTJECAJ AGROKORA “Agrokor je znatno utjecao na poslovanje svih tvrtki u Hrvatskoj pa tako i Zagrebačke burze. Prometi su do ožujka bili izuzetno veliki, no nakon obustave trgovanja s osam dionica koncerna na osam mjeseci posljedica je bila isti promet kao i prošle godine. Manje je bilo blok prometa, no 30 posto je rastao promet samim dionicama. Svi indeksi su sada na razini pada od sedam posto u odnosu na početak godine. No indeks transporta porastao je za 20 posto, a velika zvijezda našeg poslovanja indeks turističkih tvrtki 13 posto. Ove godine osim regulative bavili smo se i razvojem tržišta tako da se osiguralo više od dva milijuna novog kapitala za domaće tvrtke”, kazala je Ivana Gažić. Nagradu za dionicu s najvećim prometom u ime Valamar Riviere preuzeo je Filip Močibob, voditelj Odnosa s investitorima. “Od uvrštenja na službeno tržište Zagrebačke burze, u zadnje tri godine udvostručen je promet dionicom Valamar Riviere koja je najtrgovanija dionica na

hrvatskom tržištu kapitala. Osim zahvale Zagrebačkoj burzi na iznimnom poticanju transparentnosti i unapređenja hrvatskog tržišta vrijednosnih papira, osobito bih se zahvalio svim ulagačima koji su prepoznali zajedničke napore svih Valamarovih zaposlenika u stvaranju vodeće turističke dionice na ovom dijelu Mediterana”, rekao je Močibob. Atlantska plovidba je ostvarila najveći rast cijene među dionicama na Zagrebačkoj burzi, a nagradu je preuzeo Vicenco Jerković, član Uprave za ﬁnancije. “Našu viziju odgovornog i predanog rada na zadovoljstvo svih naših radnika i dioničara nastavljamo i u godinama koje su pred nama, a na valu pozitivnog trenda koji je započeo u 2017. godini nadamo se još boljim rezultatima u budućnosti”, rekao je Jerković. Dionica Arena Hospitality Groupa ostvarila je najveći porast prometa. Mihael Idžaković, predstavnik Uprave, ocijenio je kako ova nagrada na najbolji način obilježava završetak jedne od najuzbudljivijih godina u 40 godina njihovog postojanja. “Uspješno smo proširili svoje poslovanje izvan granica domovine i postali prvo hrvatsko hotelijersko društvo koje upravlja portfeljem od 27 objekata u Hrvatskoj, Njemačkoj i Mađarskoj. To je tek početak ostvarenja našeg cilja – ekspanzije na tržište Srednje i Istočne Europe te ostatka Jadrana”, zaključio je Idžaković. Član godine je ponovno Interkapital vrijednosni papiri. Matko Maravić, predsjednik Uprave, smatra kako je ova nagrada došla kao priznanje njihovom kontinuiranom radu na promociji domaćeg tržišta kapitala kako među hrvatskim tako i među stranim investitorima. “Usprkos trenutačno negativnom sentimentu, i dalje čvrsto vjerujemo u potencijal hrvatskog tržišta. Najbolji primjer toga je uspješno provedena dokapitalizacija Arena Hospitality Groupa u sklopu koje je proﬁtirala sama kompanija prikupivši više od 100 milijuna eura novog kapitala, Zagrebačka burza kroz povećanje prometa te sami investitori koji su u šest mjeseci ostvarili prinos veći od 10 posto. Mi ćemo se truditi i u budućnosti dovoditi slične projekte i biti predvodnici razvoja, a nadamo se da će nam se pridružiti i ostatak zajednice”, istaknuo je Maravić.

PROJEKTI FINANCIJSKE PISMENOSTI Nagrada za izuzetan doprinos razvoju tržišta kapitala pripala je Hrvatskom Telekomu koji je ove godine obilježio 10 godina inicijalne javne ponude. Daniel Daub, član Uprave i glavni direktor za ﬁnancije, rekao je kako je kroz sve te godine HT dobitnik mnogobrojnih nagrada iz područja tržišta kapitala i odnosa s investitorima. “To doživljavamo kao priznanje tržišta za naša kontinuirana nastojanja u postavljanju

NAGRADA ZA IZUZETAN DOPRINOS RAZVOJU TRŽIŠTA KAPITALA PRIPALA JE HT-u KOJI JE OVE GODINE OBILJEŽIO 10 GODINA IPO-a i održavanju visokih standarda u ovom specifičnom poslovnom području. Posebno smo ponosni na činjenicu da je od oko 356.000 građana koji su kupili dionice u sklopu IPOa gotovo 50 posto zadržalo dionice te su i danas zadovoljniji dioničari našeg društva”, kaže Daub. Dijana Bojčeta Markoja, direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, primila je nagradu Akademije Zagrebačke burze za izuzetan doprinos edukaciji o tržištu kapitala. “Ovo priznanje nas čini ponosnima i posebno veseli te nam daje poticaj za daljnje razvijanje projekata na području financijske pismenosti. Važan aspekt financijske pismenosti je mirovinska financijska pismenost jer je izuzetno važno na vrijeme početi planirati kvalitetan život u trećoj životnoj dobi”, upozorila je Dijana Bojčeta Markoja. Dionica godine šesti put za redom je dionica Valamar Riviere. Zahvaljujući na nagradi Marko Čižmek, član Uprave Valamar Riviere, istaknuo je kako je tvrtku ove godine obilježio investicijski ciklus od 906 milijuna kuna. “U zadnje tri godine kompanija ostvaruje povrat za dioničare veći od 30 posto godišnje. Naš plan je nastavak rada na stvaranju dodane vrijednost za sve naše dionike”, zaključio je Čižmek. 18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

SVIJET FINANCIJA JAVNA RASPRAVA O NOVOM ZAKONU O ELEKTRONIČK

VEĆA SIGURNOST ELEKT I BOLJA ZAŠTITA POTROŠA Potreba uređenja elektroničkog novca jedinstvenim propisom u EU posljedica je potrebe ujednačenja prakse u svim državama članicama, kao i potrebe uređenja oblika novčanog sredstva čija bi se upotreba mogla širiti i čije korištenje ima trend rasta piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr transakcijama, potreba njegova uređenja jedinstvenim propisom u Europskoj uniji posljedica je potrebe ujednačenja prakse u svim državama članicama, kao i potrebe uređenja oblika novčanog sredstva čija bi se upotreba mogla širiti i čije korištenje ima trend rasta.

MINIMALNI IZNOS INICIJALNOG KAPITALA

JAVNA RASPRAVA O NOVOM ZAKONU O ELEKTRONIČKOM NOVCU TRAJAT ĆE DO 3. SIJEČNJA 2018. GODINE

očetkom prosinca Ministarstvo ﬁnancija pustilo je u javnu raspravu, koja će trajati do 3. siječnja 2018. godine, Nacrt prijedloga novog zakona o elektroničkom novcu radi njegova usklađivanja s odredbama nove direktive Europske unije, odnosno kako bi se osigurala veća sigurnost elektroničkih plaćanja te bolja zaštita potrošača. U praksi Europske unije, pa i Hrvatske, elektronički novac ipak nije jako raširen i ima mali udio u ukupnim plaćanjima. U Hrvatskoj elektronički novac u praksi predstavlja prije uplaćene platne kartice koje izdaju banke i kartične kuće, primjerice, poklon kartice banaka te plaćanja roba i usluga putem mobilnih telefona kao što je SMS poruka kojom se podmiruju troškovi parkiranja ili prijevozne karte, iznajmljivanje bicikla, kupnja bezalkoholnog napitka... Iako elektronički novac nema značajan volumen u ukupnim platnim

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

Prijedlogom novog zakona, koji je u javnoj raspravi, djelomično se mijenjaju zahtjevi za izdavanje odobrenja za izdavanje elektroničkog novca, pri čemu se izmjene uglavnom odnose na nove zahtjeve kojima se osigurava povećana razina sigurnosti. Isto tako “institucije za elektronički novac pod izuzećem” preimenovane u “male institucije za elektronički novac” iako se statusno radi o istim institucijama za elektronički novac čije je poslovanje i dalje ograničeno na Hrvatsku, jedino što su djelomično izmijenjeni zahtjevi za njihovo osnivanje i poslovanje. Propisan je minimalni iznos inicijalnog kapitala institucije za elektronički novac od 2,6 milijuna kuna, a za društva u osnivanju za koja je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja za izdavanje elektroničkog novca inicijalni kapital mora biti uplaćen u novcu. Za malu instituciju za elektronički novac propisani minimalni inicijalni kapital iznosi 900.000 kuna i ona ne smije izdavati elektronički novac izvan Hrvatske. Kad je riječ o prekograničnom izdavanju elektroničkog novca, predviđene su veće ovlasti nadležnom tijelu države članice domaćina, pa je tako omogućeno da nadležno tijelo iz Hrvatske kao države članice domaćina može od institucija za elektronički novac iz druge države članice koje posluju u Republici Hrvatskoj preko podružnice ili distributera tražiti dostavljanje izvješća. Osim toga, u iznimnim situacijama koje zahtijevaju hitno djelovanje omogućeno je da nadležno tijelo iz Hrvatske kao države članice domaćina može poduzeti preventivne mjere

OM NOVCU

RONIČKIH PLAĆANJA AČA Što je elektronički novac? Elektronički novac je digitalna zamjena za gotovinu u elektroničkim plaćanjima. Razvoj elektroničkog novca potaknut je globalnim širenjem interneta i željom za što efikasnijim i jeftinijim provođenjem transakcija u elektroničkim plaćanjima. S tim u vezi važno je napomenuti da svaki oblik novčanih sredstava u elektroničkom

KAKO BI SE KORISNICI DODATNO ZAŠTITILI OD ZNAČAJNIJIH FINANCIJSKIH RIZIKA, PROPISANI SU PRAGOVI ZA KORIŠTENJE ISKLJUČENJA ako je to potrebno radi hitne zaštite imatelja elektroničkog novca ili korisnika platnih usluga u Hrvatskoj od ozbiljne prijetnje njihovim zajedničkim interesima.

obliku nije elektronički novac pa tako, primjerice, novčana sredstva klijenata na računima za plaćanje i štednim računima ne predstavljaju elektronički novac. Elektronički novac je samo jedan specifičan oblik, prije uplaćenih, novčanih sredstava u elektroničkom obliku koji se koristi kao zamjena za gotov novac.

nije samo posrednik. Prema novoj odredbi, isključenje od primjene ovoga zakona bit će moguće samo u slučaju novčane vrijednosti koja se koristi za određene kategorije plaćanja kao što je digitalni sadržaj, glasovne usluge, elektroničke karte i donacije. Kako bi se korisnici dodatno zaštitili od značajnijih ﬁnancijskih rizika, propisani su pragovi za korištenje isključenja koji iznose 375 kuna po transakciji odnosno 2250 kuna mjesečno po korisniku. Pojam elektroničkog novca u Hrvatskoj se prvi put deﬁnirao donošenjem Zakona o institucijama za elektronički novac 2009. godine kao rezultat usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, a prestao je važiti 2010. godine donošenjem Zakona o elektroničkom novcu, s tim da je važeći zakon na snazi od 1. siječnja 2011. godine.

PET INSTITUCIJA ZA ELEKTRONIČKI NOVAC U Hrvatskoj trenutačno sjedište ima pet institucija za elektronički novac, riječ je o dvije kartične kuće i tri mobilna operatora, koje su odobrenje za izdavanje elektroničkog novca sukladno odredbama važećeg zakona dobile od Hrvatske narodne banke. U novom zakonu promijenjeno je isključenje od primjene odredbi ovoga zakona u odnosu na novčanu vrijednost koja se koristi za obavljanje platnih transakcija putem telekomunikacijskih, digitalnih ili informacijskotehnoloških uređaja, odnosno promijenjena je odredba kojom se propisuje da se novčana vrijednost koja se koristi za platne transakcije koje provode telekom operatori ne smatra elektroničkim novcem ako telekom operator 18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

PRIPAJANJE OSIGURANJA Vienna Insurance Group (VIG) odlučio je Wiener osiguranju VIG pripojiti društvo Erste osiguranje VIG krajem travnja 2018., nakon odobrenja Hrvat-

ske agencije za nadzor ﬁnancijskih usluga. Proširenje poslovanja bankoosiguranja jedan je od strateških ciljeva Vienna Insurance Groupa u sklopu programa upravljanja - Agenda 2020, koji je usredotočen na optimizaciju proizvoda i prodaje. U prva tri tromjesečja, Wiener osiguranje i Erste osiguranje imala su zbrojeno premiju od oko 585,8 milijuna kuna i ukupnu dobit od oko 44,3 milijuna kuna.

TRŽIŠTE OSIGURANJA U STUDENOM Prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za studeni, društva za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 8.294.715.725 kuna, što predstavlja rast od 3,1 posto u odnosu na isti mjesec 2016. godine. U skupini neživotnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 5.638.780.085 kuna i viša je za 4,44 posto. Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 2.655.935.641 kunu i bilježi rast od 0,37 posto.

Novčano tržište i dalje u izrazitoj neravnoteži Na kraju smo razdoblja održavanja obvezne pričuve koja, u okolnostima iznimno dobre likvidnosti, ne utječe na odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu. Zahvaljujući visokim stanjima računa, depozitne institucije glatko održavaju potreban prosjek svojih računa, a napetost na tržištu potpuno izostaje. Prošli tjedan je započeo aktivnostima središnje banke. Prošlog ponedjeljka održana je redovita tjedna repo aukcija Hrvatske narodne banke na kojoj ponovno nije bila interesa za uzimanjem dodatne likvidnosti. Proteklog utorka je održana posljednja aukcija trezorskih zapisa Ministarstva ﬁnancija u ovoj godini na kojoj je upisan točno planirani iznos od 675 milijuna kuna s rokom dospijeća od 364 dana, iako je zanimanje sudionika bilo znatno veće i iznosilo 2,207 milijardi. Visoka ponuda za upisivanjem trezorskih zapisa

omogućila je dodatno smanjenje prinosa jednogodišnjih zapisa na 0,2 posto. Saldo trezorskih zapisa ovom aukcijom smanjio se za 393 milijuna kuna. Tako je kratkoročno ﬁnanciranje državnog proračuna na ovoj aukciji imalo dvije važne pogodnosti, smanjenje iznosa trezorskih zapisa te smanjenje kamatne stope na novo izdanje. Iduća aukcija najavljena je za 2. siječnja 2018. godine. Unatoč navedenim tjednim aktivnostima, novčano tržište je i dalje u izrazitoj neravnoteži zbog iznimno visoke ponude novca. Dnevni višak likvidnosti u sustavu kreće se na razini od oko 13 milijardi kuna, a ovaj tjedan bit će i veći zbog redovite mjesečne isplate mirovina koja je planirana za ponedjeljak. Nema nikakvih naznaka da će kretanja na novčanom tržištu u ostatku prosinca biti dru[Jelena Drinković] gačija.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

600

4.12.-8.12.2017.

11.15.12.2017.

5 4

450

3 300 2 150

0 11.12.

12.12.

13.12.

14.12.

15.12.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna oslabjela u odnosu na franak Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od protekloga ponedjeljka do petka u odnosu na euro ojačala za 0,01 posto. Također, domaće plat-

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,019087

CAD kanadski dolar

5,150185

JPY japanski jen (100)

5,62847

CHF švicarski franak

6,513483

GBP britanska funta

8,501614

USD američki dolar

6,261348

EUR euro

7,472919

Izvor: HNB

primjena od 16.12.2017.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

EUR

no sredstvo ojačalo je u odnosu na američki dolar za 0,09 posto. Naprotiv, kuna je u usporedbi sa švicarskim frankom oslabjela za 0,2 posto.

6,480 6,475

USD

6,43 6,42

CHF

7,560 7,555

6,470

6,41

7,550

6,465

6,40

7,545

6,460

6,39

7,540

6,455

6,38

7,535

11.12. 12.12. 13.12. 14.12. 15.12.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA TOTAL U HRVATSKOJ

Većini indeksa umanjena vrijednost Rast proizvođačkih cijena u SAD-u i dionica banaka te odluka Feda o povećanju ključnih kamatnih stopa za 0,25 postotnih bodova obilježili su početak prošlotjednog trgovanja na svjetskim burzama. Američka središnja banka to je učinila po treći put u 2017. Ulagački optimizam pobudila je i nada kako će uskoro biti usuglašeni prijedlozi o poreznim zakonima. Naime, porezna reforma trebala bi rezultirati manjim porezima za kompanije i građane te posljedično potaknuti brži rast američkog gospodarstva. Sredinom tjedna tržišta su bila pod pritiskom među ostalim i zbog ulagačkog straha od nedovoljne podrške, pa tako i sudbine porezne reforme. Pri kraju radnog tjedna većini promatranih burzovnih indeksa umanjena je vrijednost. Tako je tehnološki indeks Nasdaq umanjio vrijednost za 0,01 posto, a frankfurtski DAX za 0,4 posto. Vrijednost su umanjili indeks Pariške burze CAC40 za 0,7 posto i indeks Tokijske burze Nikkei za 1,7 posto. Naprotiv, vrijednost su uvećali američki Dow Jones za gotovo jedan posto i indeks Londonske burze FTSE za 0,09 posto.

7540

24800

FTSE 100 24700

7500

24600

7480

24500

7460

24400

7440

24300

11.12. 12.12. 13.12. 14.12. 15.12. 6880

NASDAQ

5420

6870

5400

6865

5380

6860

5360

6855

5340

CAC40

11.12. 12.12. 13.12. 14.12. 15.12. 13300

11.12. 12.12. 13.12. 14.12. 15.12. 23000

DAX

13250

22900

13200

22800

13150

22700

13100

22600

13050

22500

datum

POSLOVANJE HEP ENERGIJE

NIKKEI 225

11.12. 12.12. 13.12. 14.12. 15.12.

fond

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošloga tjedna iznosila je 241,6921 bod. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,1 posto. Protekloga petka vrijednost Mirexa A iznosila je 133,8259 bodova, a Mirexa C 125,3682 boda.

11.12. 12.12. 13.12. 14.12. 15.12. 5440

6875

MIROVINSKI FONDOVI

Rast vrijednosti Mirexa

Dow Jones

7520

11.12. 12.12. 13.12. 14.12. 15.12.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A

MIREX A

14.12.

133,82590

0,0580

4,88

AZ - A

14.12.

133,14130

0,1455

3,61

Erste Plavi - A

14.12.

133,68860

0,0481

4,16

PBZ CO - A

14.12.

137,39750

0,0189

5,03

Raiffeisen OMF - A

14.12.

133,24640

-0,0645

7,57

kategorija B

MIREX B

14.12.

241,69210

0,0332

3,46

AZ - B

14.12.

238,92450

0,1098

1,58

Erste Plavi - B

14.12.

255,16300

0,0296

5,31

PBZ CO - B

14.12.

224,37040

0,0132

2,87

0,100%

Raiffeisen OMF - B

14.12.

248,31580

-0,0444

5,18

0,075%

kategorija C

MIREX C

14.12.

125,36820

0,0126

6,16

AZ - C

14.12.

121,99750

-0,0092

6,01

0,025%

Erste Plavi - C

14.12.

127,32870

0,0221

7,50

0,000%

PBZ CO - C

14.12.

123,98760

0,0207

5,07

Raiffeisen OMF - C

14.12.

129,30320

0,0285

6,43

MIREX - tjedni

0,050%

11.12.

12.12.

13.12.

14.12.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

1,0% 0,8% 0,6%

Raiffeisen DMF

13.12.

235,30010

-0,0582

3,83

AZ Profit

14.12.

257,20480

0,0268

-2,85

0,4%

Croatia osiguranje

14.12.

162,23310

-0,0636

2,52

0,2%

AZ Benefit

14.12.

257,58210

0,0174

4,18

0,0%

Erste Plavi Expert

14.12.

214,50770

0,0775

4,13

-0,2%

Erste Plavi Protect

14.12.

201,00140

0,0173

3,47

14.11.

21.11.

29.11.

6.12.

14.12.

Francuska kompanija Total, svjetski proizvođač ulja i plina i jedan od vodećih igrača u proizvodnji energije s niskim sadržajem ugljika, objavila je otvaranje direktnog predstavništva u Hrvatskoj. Total vjeruje kako može pridonijeti razvoju lokalnog tržišta i ojačati ekonomske odnose s Hrvatskom, ali i da će biti u još povoljnijoj poziciji da osluhne potrebe krajnjih korisnika i odgovori na njihove potrebe. Kompanija je u 2016. ostvarila 10,5 milijardi dolara prihoda na globalnoj razini.

HEP Energija, tvrtka u sastavu HEP Grupe, koja se bavi opskrbom električnom energijom u Sloveniji, predstavila je na 3. susretu s kupcima novosti u poslovanju te očekivanja na slovenskom tržištu. HEP Energija opskrbljuje niz velikih kupaca u Sloveniji - Luku Kopar, Slovenske železnice, Cimos... Na temelju dosad sklopljenih ugovora, HEP Energija drži udjel od 12,5 posto prodaje električne energije u Sloveniji. Klijentima nudi i električnu energiju iz obnovljivih izvora. Tako u okviru ugovora vrijednog 12 milijuna eura, zelenom energijom opskrbljuje Grad Ljubljanu.

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

PRIMJETNO VEĆI PRORAČUN

Županijska skupština Krapinsko-zagorske županije donijela je proračun za 2018. u iznosu od 235.634.367 kuna što je za 70.305.209 kuna ili 42,5 posto više u odnosu na 2017. kada je on iznosio 165.329.158 kuna. Razlog povećanja ponajprije je provedba ključnih kapitalnih projekata vrijednih 90,5 milijuna kuna, sukladno Strategiji razvoja Županije. Među kapitalnim projektima u 2018. ističe se izgradnja poslovno-tehnološkog inkubatora u Krapini, povećanje energetske učinkovitosti u četiri osnovne škole i poboljšanje primarne zdravstvene zaštite.

DISTRIBUCIJA U SRBIJI Atlantic Grupa je s Red Bullom potpisala ugovor o distribuciji ovog poznatog energetskog napitka na tržištu Srbije. Nositelj ugovora čija se vrijednost kreće oko 4,5 milijuna eura, koliki je po prilici iznos godišnje prodaje, Atlanticova je distribucijska tvrtka Atlantic Brands sa sjedištem u Beogradu. Red Bull sa sjedištem u Austriji, vlasnik istoimenog brenda, u Atlanticu je prepoznao strateškog partnera s kojim može ostvariti ambiciozne poslovne ciljeve.

Crobexi rasli više od pola posto Što su blagdani bliže, to se aktivnost na Zagrebačkoj burzi smanjuje. U proteklom tjednu ulagači su bili manje aktivni nego pretprošloga tjedna. Tako je dionički promet pao za 76 posto ili 88,6 milijuna kuna te je iznosio 27,3 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 21 milijun kuna, što predstavlja gotovo 78 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -4,72 do +5,50 posto.

Promet veći od milijun kuna sakupilo je šest izdanja, dok je ukupno osam izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi su pak porasli. Crobex je sa 1.849,14 bodova uvećan za 0,55 posto na 1.859,34 boda. Crobex10 je uvećan za 0,67 posto na 1.087,41 bod. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -3,54 posto koliko je pao CROBEXkons do +0,80 posto koliko je uvećan CROBEXindu. Obveznički indeksi su tjedan zaključili rastom; CROBIS je uvećan za 0,11 posto, a CROBIStr za 0,19 posto. ZAGREBAČKA BURZA Najlikvidnija je Valamar Riviera čijim THE ZAGREB STOCK EXCHANGE je dionicama protrgovan iznos od 5,6 UKUPAN TJEDNI PROMET: 1.364.973.870,74 kn milijuna kuna, a cijena im je pala za TJEDNI DIONIČKI PROMET: 27.315.887,68 kn 0,20 posto na 43,92 kune. Končar EI index zadnja vrijednost tjedna promjena je tjedan zaključio prometom od četiri 1.859,3400 +0,55% CROBEX milijuna kuna i poskupljenjem dionice 1.087,4100 +0,67% CROBEX10 za 1,28 posto na 704 kune. Dionicama 110,7363 +0,11% CROBIS Atlantske plovidbe ostvaren je promet 166,6013 +0,19% CROBIStr od 3,1 milijun kuna, a bilježe rast cijene za 5,50 posto na 670 kuna. Top 10 tjedna zadnja Od 10 najlikvidnijih izdanja rast cijene promet po prometu promjena cijena bilježi pet izdanja. Dobitnica tjedna je -0,20% 43,92 5.617.231,60 Valamar Riviera d.d. Atlantska plovidba (+5,50 posto), a po +1,28% 704,00 3.994.567,65 KONČAR d.d. rastu cijene slijedi Ericsson NT (+1,83 +5,50% 670,00 3.105.324,34 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. posto) koji bilježi zadnju cijenu od 1170 +0,45% 167,75 2.439.389,90 HT d.d. kuna i promet od 371.000 kuna. Idu-1,35% 773,40 2.256.018,49 LEDO d.d. ći je Končar EI (+1,28 posto) i Atlantic -1,48% 460,10 1.035.636,29 Arena Hospitality Group d.d. Grupa čije su dionice poskupjele za 0,00% 13.000,00 992.645,59 JAMNICA d.d. 1,04 posto na 855,01 kunu, a trgovane -4,72% 4,64 770.344,78 BELJE d.d. Darda +1,04% 855,01 395.027,26 ATLANTIC GRUPA d.d. su u iznosu od 395.000 kuna. +1,83% 1.170,00 370.675,54 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. Jamnica bilježi tjedan bez postotne promjene, zadnju cijenu od 13.000 10 dionica tjedna zadnja kuna i promet od 993.000 kuna. promet s najvećim rastom cijene promjena cijena Pad cijene dionice bilježe četiri izda+16,67% 3.500,00 3.500,00 MIV d.d. nja. Cijena je najviše umanjena izda+14,81% 0,62 1.862,58 MAGMA d.d. nju Belja, za 4,72 posto na 4,64 kune, +10,45% 93,87 1.368,87 TERMES GRUPA d.d. dok je njegov tjedni promet 770.000 +9,91% 17,75 1.011,75 PROFICIO d.d. kuna. Dionicama Arena Hospitality +5,89% 90,01 38.467,62 APARTMANI MEDENA d.d. Grupe cijena je pala za 1,48 posto na +5,50% 670,00 3.105.324,34 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. 460,10 kuna, a njima je protrgovan +5,41% 1.635,00 86.422,00 KONČAR - D&ST dd +4,90% 75,00 17.963,33 SNH ALFA d.d. iznos nešto veći od milijun kuna. Ledo +4,85% 5.400,00 16.200,00 ACI d.d. (-1,35 posto) bilježi zadnju cijenu od +4,34% 239,99 128.716,47 VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d. 773,40 kuna i promet od gotovo 2,3 milijuna kuna. Posljednja je najlikvid10 dionica tjedna zadnja nija Valamar Riviera (-0,20 posto). promet s najvećim padom cijene promjena cijena

JADROPLOV d.d. TEHNIKA d.d. INSTITUT IGH d.d. Hoteli Haludovo Malinska d.d. Badel 1862 d.d. VARTEKS d.d. HOTELI MAESTRAL d.d. BELJE d.d. Darda RIZ-ODAŠILJAČI d.d. PEVEC d.d.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

-10,15% -9,38% -6,94% -6,89% -6,87% -6,66% -6,61% -4,72% -4,31% -4,30%

30,00 145,00 200,00 2,84 15,18 11,35 325,01 4,64 43,06 200,00

44.322,07 242.825,40 142.441,68 12.694,30 10.389,29 22.431,29 60.350,10 770.344,78 9.547,62 187.448,40

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI USUSRET JUBILEJU

Odličan tjedan za dioničke fondove Među 83 otvorena investicijska fonda u proteklom su tjednu prevladali oni s porastom vrijednosti udjela. Rast vrijednosti bilježi 67 fondova, 15 ih bilježi pad, dok jedan bilježi tjedan bez postotne promjene. Devet je fondova tjedan zaključilo s rastom većim od jedan posto, a nijedan fond nije pao više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom devet su mjesta zauzeli dionički fondovi, a jedno mjesto mješoviti fond. Od 27 dioničkih fondova rast je zabilježilo čak 26 fondova. Najviše je, za 4,26 posto, porastao KD BRIC. Pao je samo HPB Dionički (-0,08 posto). Od šest posebnih fondova pad bilježi samo Raiffeisen

Dynamic, za 0,03 posto. ZB Future 2040 je porastao za 0,70 posto. Jedanaest od 14 mješovitih fondova bilježi rast. Dobitnike predvodi InterCapital Balanced (+0,92 posto). HPB Global bilježi tjedni minus od 0,18 posto. Poraslo je 12 od 15 obvezničkih fondova. Erste Adriatic Short Term Bond je tjedan zaključio uvećanjem od 0,81 posto. OTP Short-term bond i Raiffeisen Classic su pali za 0,10 i 0,04 posto. Rast vrijednosti bilježi 13 od 21 novčanog fonda, dok Raiffeisen Cash bilježi tjedan bez postotne promjene. Najviše je, za 0,23 posto, cijena udjela porasla fondu Erste Money. Raiffeisen Cash je pao za 0,03 posto. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 07.12.2017. do 14.12.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 19,5964 KD Victoria € 12,6105 InterCap. Glob. Eq. (ex. Add. G.) $ 197,6246 ZB trend kn 15,6373 KD Prvi izbor € 145,5553 ZB euroaktiv kn 102,2359 Capital Breeder € 135,1981 KD Europa € 11,5145 PBZ Equity fond kn 114,6688 HPB Dionički € 79,8816 Erste Adriatic Equity kn 89,2053 Neta Global Developed kn 113,4385 ZB aktiv € 110,1151 InterCapital SEE Equity $ 16,4895 Platinum Glob. Opportunity kn 6,2409 KD Nova Europa kn 44,5679 OTP indeksni € 106,3796 Platinum Blue Chip kn 460,3116 Neta Frontier € 100,7680 OTP Meridian 20 kn 83,2400 A1 kn 158,9603 Alpen.Special Opportunity kn 58,2385 Neta New Europe € 92,8076 KD BRIC kn 9,0356 KD Energija € 114,6262 ZB BRIC+ € 163,0465 Allianz Equity $ 20,8526 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 123,4500 Raiffeisen Dynamic € 109,7700 Raiffeisen Harmonic € 106,8019 ZB Future 2025 € 106,3395 ZB Future 2030 € 105,7894 ZB Future 2040 € 106,2615 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 166,9305 ZB global € 15,7579 PBZ Global fond € 14,3652 InterCap. Bal. (ex. Add. Bal.) kn 127,9199 KD Balanced kn 107,1119 HPB Global € 14,8772 OTP uravnoteženi kn 165,9616 Allianz Portfolio € 116,9568 PBZ Conservative 10 fond

tjedna promjena [%]

0,46 1,03 0,87 0,73 0,44 0,87 0,69 0,43 -0,08 0,25 1,49 0,32 0,16 0,83 2,42 0,56 0,51 3,25 0,28 0,18 1,59 1,27 4,26 1,57 2,16 0,05 0,18 -0,03 0,40 0,44 0,59 0,70 0,69 0,49 0,60 0,92 0,34 -0,18 -0,11 -0,08 0,15

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,4232 You Invest Active € 105,1293 You Invest Balanced € 105,2660 You Invest Solid € 104,6519 PBZ Flexible 30 fond € 96,9210 OTP Absolute € 105,5142 InterCapital Income Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 199,3770 ZB bond 15,2088 InterCap. G. B. (ex. Add. Cons.) € € 136,2332 PBZ Bond fond € 223,6211 InterCapital Bond € 166,7618 HPB Obveznički kn 82,2920 Neta Emerging Bond € 121,7450 Erste Adriatic Bond € 107,9200 Raiffeisen Classic kn 104,3921 PBZ Short term bond fond $ 106,1139 PBZ Dollar Bond fond $ 103,4120 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,4102 Erste Local Short Term Bond € 100,9938 Erste Adr. Short Term Bond € 100,3550 OTP Short-term bond $ 100,0551 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,5104 PBZ Novčani fond kn 175,9491 ZB plus € 150,7867 ZB europlus BE € 150,7867 ZB europlus BK € 128,7476 PBZ Euro Novčani kn 158,0700 Raiffeisen Cash kn 152,1579 Erste Money 152,8266 InterCap. Cash (ex. Add. Cash) kn $ 133,7051 PBZ Dollar fond kn 144,0192 HPB Novčani kn 133,4116 OTP novčani fond kn 130,5752 InterCapital Money kn 1378,0637 Locusta Cash kn 118,7705 Allianz Cash € 116,2207 Erste Euro-Money kn 111,6297 Auctor Cash € 106,0900 Raiffeisen euroCash € 106,4277 HPB Euronovčani kn 106,5359 Neta MultiCash € 102,1146 OTP euro novčani kn 1002,9043 Zodaks Cash

0,31 0,15 0,06 0,11 0,46 0,08

naziv(fond)

valuta

0,00 0,09 0,17 0,11 0,04 0,50 0,32 -0,04 -0,02 0,04 0,04 0,31 0,81 -0,10 0,04 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,23 0,00 0,01 0,00 -0,00 0,00 0,01 -0,00 0,03 0,01 -0,03 -0,00 -0,00 -0,02 0,01

Na nedavno održanom tradicionalnom ručku s Upravom King ICT-a moglo se nešto više čuti o realiziranim projektima u 2017., poslovanju, tržišnim trendovima, ICT sektoru, a otkriveni su i planovi za 2018. kada se obilježava 20 godina tvrtke. U taj jubilej King ICT ulazi kao tvrtka koja neprestano raste, zapošljava mlade stručnjake, stvara inovacije i realizira velike projekte. A predviđeni rast prihoda od 10 posto u 2017. u odnosu na 2016., više od 400 zaposlenih i ekspanzija poslovanja, pokazatelji su uspješnosti zacrtanog smjera, ističu u tvrtki.

PISMO NAMJERE ZA ULJANIK Kermas energija je uputila pismo namjere Uljanik Grupi za sudjelovanje u restrukturiranju i diverziﬁkaciji brodogradilišta. Brodogradnju

Uljanik Grupe vidi kao dio integracije brodograđevnog dijela Uljanik Grupe, Brodotrogira (HBT) i jednog ili više europskih brodogradilišta. Kermas energija ima iskustva u procesu restrukturiranja i diverziﬁkaciji tvrtki, a što je dokazano na primjeru Brodotrogira. Kad i ako dođe do realizacije strateškog partnerstva, priopćili su iz Brodotrogira, o konkretnim planovima javnost će biti na vrijeme upoznata.

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 59

KNJIGOMETAR Igor Rudan

Točna boja neba Naklada Ljevak

Kupe vlaka transsibirske željeznice na relaciji od Moskve do Ulan Batora dijeli mlada Finkinja, studentica arheologije na moskovskom sveučilištu 80ih s Vadimom Nikolajevičem Ivanovim, vulgarnim i sirovim ruskim građevincem s lukom i votkom u torbi. Ona želi vidjeti drevne crteže na stijenama Ulan Batora, a on je krenuo za poslom na novo gradilište u Mongoliji. Šutljiva djevojka postaje zarobljenica Vadimovih tirada o vlastitom životu, ženama i Sovjetskom Savezu. Hoće li joj se željeno putovanje kroz sibirska bespuća pretvoriti u najgoru noćnu moru?

Miljenko Jergović

Nezemaljski izraz njegovih ruku Fraktura

U knjizi su sakupljeni tekstovi što ih je hrvatski znanstvenik svjetskoga glasa Igor Rudan objavljivao tijekom protekloga desetljeća u hrvatskim medijima, počevši od onih koje je kao sasvim mladi liječnik pisao za strukovna glasila pa do intervjua što ih je, po izboru u Kraljevsko društvo u Edinburghu 2016. godine, dao hrvatskim tiskovinama. Iako je znanstvena zajednica bila upoznata s njegovim radom i pomno ga pratila i prije njegova izbora u Kraljevsko društvo, tek po primitku u taj najviši znanstveni red, Rudan je ušao u središte pozornosti šire javnosti.

Rosa Liksom

Kupe br. 6 HENA Com

Knjiga pripovijeda o Sarajevskom atentatu, o našima i o njihovima, a ustvari o tome da su i jedni i drugi naši, i da je ubojstvo Franje Ferdinanda posljedica modernizacijske i prosvjetiteljske misije bečkih vlasti u Bosni. Princip, Čabrinović i drugovi djeca su svoje epohe, školovani na romanu 19. stoljeća, na poeziji Walta Whitmana, na ruskim anarhistima i atentatorima… Beč ih je opismenio i pružio im priliku da osvoje i ostvare svoje iluzije. Nikada Bosna i zapadni Balkan nisu bili europskiji i bliži Beču, Berlinu i Parizu nego trenutak prije Principova pucnja.

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

David Bodanis

Einsteinova najveća zabluda Školska knjiga

Riječ je o priči o neustrašivoj Beryl Markham, pilotkinji koja je srušila svjetski rekord preletjevši Atlantik, i strastvenom ljubavnom trokutu s engleskim aristokratom i lovcem na krupnu divljač Denysom Hattonom te barunicom Karen Blixen. Nekonvencionalno odgojena, Beryl izrasta u odvažnu mladu ženu koja strastveno ljubi divljinu te ima urođeno razumijevanje za osjetljivu ravnotežu prirode. No i neukrotivo dijete mora jednom odrasti, a kad se raspadne sve ono što Beryl poznaje i u što vjeruje, dohvaća je vrtlog razornih odnosa...

R. J. Palacio

Čudo Fokus komunikacije

Bodanis prati putanju Einsteinova intelektualnog razvoja na temelju njegova profesionalnoga i privatnog života pokazujući kako se Einsteinova uvjerenost u moć vlastite intuicije pokazala njegovom najvećom snagom, ali i konačnom propašću. Einsteinova najveća zabluda intimna je biograﬁja proslavljenog ﬁzičara koja prosvjećuje i otkriva koliko mu mnogo danas dugujemo te koliko je još mogao postići da nije bilo svih njegovih toliko ljudskih slabosti. Djelo obiluje anegdotama iz Einsteinova života.

Paula McLain

Dosegnuti sunce Znanje

August (Auggie) Pullman dječak je koji mora živjeti s teškim genetskim poremećajem zbog kojeg od rođenja ima unakaženo lice i glavu. Nakon 28 operacija zbog kojih nikad nije mogao normalno pohađati školu, sa 10 godina ga roditelji upisuju u peti razred osnovne škole Beecher. Auggie u školu kreće s puno straha i nevjerice i boji se kako će svakodnevno biti izložen pogledima, zgražanju i komentarima svojih školskih prijatelja. Stvar je u tome da je Auggie zapravo običan dječak s neobičnim licem. No može li uvjeriti kolege da je isti kao i oni?

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Poslovni prostor Iznajmljuje se poslovni prostor u Đakovu. Prostor je pogodan za trgovinu, proizvodnju ili skladišni centar za distribuciju robe. Objekt ima oko 1900 četvornih metara pod krovom i moguća je preinaka na više manjih prostora. Prostor se nalazi uz đakovačku obilaznicu te dva kilometra od autoceste Slavonija. Kontakt: Vladimir Pološki, vladimir.poloski@gmail. com, 098447273. Proizvodi od obojenih metala Strojar, Gornja Bistra, www.strojar.hr. Tvrtka je proizvođač proizvoda od obojenih metala na bazi bakra. Procese proizvodnje i strojne obrade odljevaka iz bronce i mjedi je u poduzeću 2002. godine certiﬁcirao DNV-GL prema ISO 9001:2000, a od 2010. godine prema ISO 9001:2008, čime je praćenjem procesa osigurana kvaliteta i sigurnost proizvoda u uporabi. Poduzeće ima nekoliko stotina različitih kupaca iz područja strojogradnje, brodogradnje, proizvodnje motora i agregata, procesne industrije te drugih grana industrije. Kontakt: Mar-

ko Dekanić, marko.dekanic@strojar.hr +385 1 3390 019, +385 91 329 39 32. Pleteni i textilen namještaj Rattan sedia, Zagreb, www.rattansedia.hr. Tvrtka proizvodi proizvode od pletenog i textilen namještaja, WPC decking proﬁla i pergola tendi za opremanje terasa ugostiteljskih objekata i obiteljskih kuća. Opremaju i hotele s pet zvjezdica u Hrvatskoj, EU zemljama i na Mal-

IZBOR IZ NADMETANJA

divima. Nositelji su certiﬁkata ISO standarda, SGC i CE znaka, a dobitnici su i brojnih medalja i plaketa za dizajn i kvalitetu proizvoda. Kontakt: Nermina Taletović, rattansedia.hr@ gmail.com, 01/2946064, 0916055535. Organski uzgojeno voće Laconic Gardens, Sparta, Grčka www.laconicgardens.gr. Tvrtka proizvodi i prodaje organski uzgojeno voće. Kontakt: tradingdesk@ laconicgardens.gr +3027310-26306. Seoski turizam Emotion, Imbriovec Jalžabetski, Hrvatska, www.seoski-turizam-crnko1.hr. Prodaje se posjed i objekt Seoskog turizma Crnko. Navedeni posjed nalazi se na brijegu Pustike iznad sela Imbriovec Jalžabetski (Varaždinska županija) na nadmorskoj visini od 276 metara. Ukupna veličina posjeda je 12.170 četvornih metara. Dodatni posjed Grofovska klet s vinogradima i šumom veličine 30.917 četvornih metara nalazi se na brijegu Veliki vrh iznad sela Kelemen. Posjedi se nalaze u Općini Jalžabet koja se u posljednje vrijeme gospodarski veoma brzo i kvalitetno razvija. Ima poslovnu gospodarsku zonu u kojoj je izgrađeno nekoliko tvornica, a grade se i nove. Prošle godine je proglašena najboljom, ne samo u Varaždinskoj županiji, već i u Hrvatskoj. Prednost posjeda je to što se nalaze u nezagađenom okolišu, a blizu triju izlaza na autocesti koja vodi od Mađarske granice prema Zagrebu. Također je blizu i aerodrom Varaždin (oko šest kilometara). Kontakt: Ivica Crnko, seoski.turizam.crnko1@ gmail.com, 042 647 622, 098 379 134.

HRVATSKA

Baterije za UPS

Akumulatori

Servisiranje kremacijskih peći

Hrvatska pošta nabavlja baterije za UPS-ove. Procijenjena vrijednost iznosi 340.000 kuna. Rok dostave ponuda je 3. siječnja.

Međunarodni aerodrom Sarajevo nabavlja akumulatore. Rok dostave ponuda je 21. prosinca.

Grad Zagreb nabavlja radove popravka i servisanja kremacijskih peći. Procijenjena vrijednost je 800.000 kuna. Rok dostave ponuda je 3. siječnja.

REGIJA ETF POS uređaji

FINA nabavlja EFT POS uređaje s licencama za POS aplikacije. Procijenjena vrijednost nabave je 1,7 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 5. siječnja.

Popravak i održavanje klima-uređaja

Ministarstvo odbrane BiH nabavlja usluge popravka i održavanja klima uređaja. Rok za dostavu ponuda je 11. siječnja.

Vozila za odleđivanje zrakoplova

Međunarodna zračna luka-Aerodrom Mostar nabavlja vozila za odleđivanje zrakoplova. Rok dostave ponuda je 4. siječnja. Računala i računalna oprema

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Rezano cvijeće i zelenilo

Motorna vozila

KD Kozala nabavlja rezano cvijeće i zelenilo. Procijenjena vrijednost je pola milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 28. siječnja.

Dom zdravlja Kantona Sarajevo nabavlja motorna vozila. Rok dostave ponuda je 8. siječnja.

Građevinski fakultet u Sarajevu nabavlja računala i računalna opremu. Rok dostave ponuda je 26. siječnja.

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 61

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE KUĆE, ZEMLJIŠTA, POSLOVNI PROSTORI... Građevinsko zemljište, ukupne površine 3067 četvornih metara, Grab, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 550.000 kuna. Dražba se održava 19. prosinca u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu. Prodaja se obavlja u stečajnom postupku prema načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnom upraviteljicom Meri Šitić i pozivom na mobitel: 098/205 828. Kuća i dvorište, ukupne površine 791 četvorni metar, Novska, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 564.000 kuna. Dražba se održava 19. prosinca u 9.30 sati na Općinskom sudu u Sisku, Stalna služba u Kutini. Na prvom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Stambeni objekti, ukupne površine 2924,04 četvorna metra, Novigrad Podravski, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 548.879,71 kunu. Dražba se održava 20. prosinca u 11 sati na Općinskom sudu u Koprivnici. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Dvosoban stan, ukupne površine 73,15 četvornih metara, Varaždin, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 475.475 kuna. Dražba se održava 21. prosinca u 8.30 sati na Općinskom sudu u Varaždinu. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Zgrada i zemljište, ukupne površine 34 četvorna metra, Vis, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 144.416,36 kuna. Dražba se održava 21. prosinca u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu. Prodaja nekretnine neće se izvršiti ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, tj. ne za manje od 96.277,57 kuna. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine koje se treba položiti na račun Općinskog suda u Splitu najkasnije do 20. prosinca.

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

Građevinsko zemljište i objekt, ukupne površine 3861 četvorni metar, Brtonigla, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 593.185,08 kuna. Dražba se održava 21. prosinca u 10 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Bujama. Nekretnina ne može se prodati ispod dvije trećine od utvrđene vrijednosti. Na javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije prije početka održavanja ročišta za dražbu dale osiguranje (jamčevinu) za nekretninu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Dogovor za razgledavanje moguć je svakim radnim danom od 8 do 100 sati na broj telefona 052/725 233. Kuća i dvorište, ukupne površine 559 četvornih metara, Sesvete, Grad Zagreb, procijenjene vrijednosti 963.522,80 kuna. Dražba se održava 22. prosinca u 10 sati na Općinskom sudu u Zagrebu. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati one osobe koje su najkasnije na dan ročišta dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Oranica/vinograd, ukupne površine 4960 četvornih metara, Kringa, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 22.250 kuna. Dražba se održava 22. prosinca u 12.15 sati na Trgovačkom sudu u Pazinu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije 19. prosinca dale osiguranje uplatom iznosa od 2225 kuna. Dodatne informacije moguće dobiti na telefon 091/567 675. Oranica, ukupne površine 748,1 četvorni metar, Samobor, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 1311,26 kuna. Dražba se održava 22. prosinca u 13 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Poslovni prostor (zgrada-lokal), ukupne površine 68 četvornih metara, Nova Gradiška, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 16.345,80 kuna. Dražba se održava 20. prosinca u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljom i pozivom na mobitel: 091/5372 757.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Tehničke usluge Amt für Wald und Naturgefahren Region Mittelbünden Moesano, Tiefencastel, Švicarska, traži tehničke usluge. Natječaj je otvoren do 26. siječnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=993751. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Amt für Wald und Naturgefahren Region Mittelbünden Moesano, Veia Dalmeras 13, Tiefencastel 7450, Switzerland, Rutschung Brienz/Brinzauls, Geologenarbeiten, tiefencastel@awn.gr.ch. Obuka za kontrolu zračnog prometa M-NAV, Skopje, Makedonija, traži nabavu usluge obuke za kontrolu zračnog prometa. Natječaj je otvoren do 25. prosinca, a prijave na engleskom ili makedonskom se predaju na: M-NAV Ploshtad Makedonija bb (poraneshna zgrada na Metropol), Betim Ramadani, 1200 Skopje, Makedonija, bejtim.ramadani@mnavigation.mk. Tehničke usluge Verkehrsbetriebe Zürich Beschaffung und Einkauf, Zürich, Švicarska, traži usluge tehničkog projektiranja za strojne i električne instalacije zgrada. Natječaj je otvoren do 28. siječnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=993613. Dodatne informacije dostupne su na Verkehrsbetriebe Zürich Beschaffung und Einkauf, Luggwegstraße 65, Zürich 8048, Switzerland, Richard Kamm, richard.kamm@ vbz.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na prethodno navedenu adresu. IT usluge SBB Informatik, Bern, Švicarska, traži usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Natječaj je otvoren do 7. siječnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=996573 Dodatne informacije dostupne su

na SBB Informatik, Lindenhofstraße 1, Worblaufen, Bern 65 3000, Switzerland, Kristian Jahaj, it.sdl@sbb.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na prethodno navedenu adresu. Dijelovi lokomotiva i vagona Matterhorn Gotthard Bahn Einkauf und Materialwirtschaft, Brig, Švicarska, traži nabavu dijelova lokomotiva i vagona. Natječaj je otvoren do 17. travnja 2018. godine. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=995197. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Matterhorn Gotthard Bahn Einkauf und Materialwirtschaft, Dammweg 80, Brig 3900, Switzerland, Kilian Bumann, kilian. bumann@mgbahn.ch. Usluge u području higijene Javno poduzeće za državne ceste Makedonije traži usluge u području higijene. Natječaj je otvoren do 25. siječnja, a prijave se predaju na Public Entreprise for State Roads - Skopje, Str. Dame Gruev, No. 14, Hygiene maintenance for a three-year period, 1000 Skopje, Makedonija; zaklinab@roads.org.mk. Glavna adresa javnog naručitelja: www.roads.org.mk. Daljnje podatke daje služba za kontakt, a dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave dostupna je na istoj adresi. Usluge čišćenja i sanitacije MMD Consulting, Carouge, Švicarska, traži usluge čišćenja i sanitacije u gradskim i seoskim područjima i pripadajuće usluge. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Natječaj je otvoren do 15. siječnja. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=998029. Dodatne informacije dostupne su na: MMD Consulting, 27 av. Vibert, Carouge 1227 Švicarska, Osoba za kontakt: Myriam Matthey-Doret, m.mattheydoret@mmdconsulting.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na istu adresu.

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 63

PRIVREDNI VJESNIK

ADVENT U ZAGREBU

I OPET NAJBOLJI U EUROPI! Zagrebački advent ostavio je iza sebe Beč, Budimpeštu i Strasbourg prema rezultatima glasovanja posjetitelja turističkog portala European Best Destinations piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

vuci božićnih zvončića i mirisi medenjaka, kuhanog vina, cimeta i klinčića i ove godine privukli su domaće i strane turiste na advent u Zagrebu. Njegovo najljepše izdanje do sada osiguralo mu je treću godinu zaredom titulu najboljeg adventskog grada u Europi. Prema rezultatima glasovanja na portalu European Best Destinations na kojem se birao najbolji europski adventski grad, od ukupno 200.516 glasova posjetitelja tog turističkog portala, njih 38.830 dalo je svoj glas upravo za zagrebački advent. Zagrebačkom adventu najviše glasova i to 72,45 posto dali su Amerikanci, a zatim 24,81 posto Rusi. Nizozemci su nam također dali dosta glasova, dok su Norvežani 77,82 posto svojih glasova dali upravo Zagrebu. Nakon njih slijede Grci, a Nijemcima se zagrebački advent svidio više nego njihov domaći u Nürnbergu, Kölnu i Rothenburgu. Hrvati su, naravno, najviše svojih glasova dali upravo zagrebačkom adventu, a nakon njega adventu u Beču, Budimpešti i Pragu. Kako su istaknuli s portala European Best Destinations, i da nisu hrvatski građani glasovali za svoj grad, advent u Zagrebu bi isto tako pobijedio jer je imao dovoljno glasova ispred drugoplasiranog francuskog Colmara za koji je glasovalo nešto više od 24.000 posjetitelja portala, zatim austrijskog Beča sa 16.300 glasova, mađarske Budimpešte sa 16.100 glasova te Strasbourga sa 12.000 glasova.

U NATJECANJU ZA NAJBOLJI EUROPSKI ADVENTSKI GRAD NATJECALA SU SE 24 GRADA, A GLASOVALI SU POSJETITELJI PORTALA IZ 131 ZEMLJE Inače, u natjecanju za najbolji europski adventski grad natjecala su se ukupno 24 grada, a glasovali su posjetitelji portala

64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

iz 131 zemlje. Zagrebački advent dobio je titulu najboljeg za cijelu 2018. godinu, tijekom koje će se moći koristiti logom ove

POSLOVNO DARIVANJE

Croata kravate i rupčić za njega, marama za nju

nagrade, a portal European Best Destinations dijelit će vijesti, fotograﬁje i videa zagrebačke Turističke zajednice.

NAJFOTOGRAFIRANIJE MJESTO U GRADU - OKVIR U KLOVIĆEVIM DVORIMA Promatrajući prvih nekoliko dana zagrebačkog adventa, vidljivo je kako je on ove sezone srušio sve rekorde! U prvih šest dana tog događanja, advent je posjetilo 12 posto više posjetitelja iz cijelog svijeta nego prošle godine. Turisti su posjetili neke od najpopularnijih adventskih lokacija u Zagrebu, a najfotograﬁranije mjesto u gradu - okvir iz kojeg pada snijeg na adventu u Klovićevim dvorima - srušilo je rekorde. Naime, više od 30.000 ljudi upravo je tu zabilježilo svoju najljepšu adventsku fotograﬁju i dio čarolije i magične uspomene na advent u Zagrebu. Nakon otvorenja, advent u Klovićevim dvorima pokazao se kao mjesto na kojem treba biti u ovo blagdansko vrijeme. Izvrsna gastronomska ponuda koja se našla na karti svih adventskih gurmana te raznolik glazbeni program samo su dio gornjogradske priče koja privlači veliki broj turista. Galerija Klovićevi dvori za vrijeme adventskih vikenda radi produženo do 22 sata, a petkom i subotom u terminu od 19 do 22 sata svim posjetiteljima nudi promotivnu cijenu ulaznice za izložbu od 10 kuna. U toj se Galeriji mogu razgledati i ilustracije Zdenka Bašića.

Poslovno darivanje postaje sve važniji dio suvremenog poslovanja. Kroz darivanje i vrijeme uloženo u osmišljavanje darova iskazuje se poštovanje prema onima koje darujete te svojim poslovnim partnerima šaljete poruku o kompaniji koju predstavljate, načinu na koji poslujete, kulturi komuniciranja. Modni brend Croata prepoznao je važnost ove vrste poslovne komunikacije te u svom asortimanu posebnu pažnju poklanja prestižnim kolekcijama namijenjenim upravo poslovnom darivanju. Kravate, marame, muški i ženski šalovi koji se izrađuju od svile najﬁnije kvalitete predstavljaju rado prihvaćen dar te modni ukras, a različiti modni dodaci kao što su poslovne torbe, muški i ženski novčanici, rokovnici, muške i ženske rukavice izrađene od kože visoke kvalitete ili u

kombinaciji svile i kože jednostavno i elegantno upotpunjuju poslovni modni izgled. Svaki proizvod kreiran je s posebnom pažnjom i ljubavlju promičući istovremeno višestoljetnu tradiciju kreiranja, proizvodnje kao i ručnu izradu ovih proizvoda u Hrvatskoj. Zahvaljujući originalnim dezenima i vrhunskoj kvaliteti, proizvodi brenda Croata postali su prepoznatljivi i cijenjeni u svijetu, a kao takvi prepoznati kao odličan izbor za darivanje poslovnih partnera, zaposlenika i drugih vama važnih osoba. Najtraženiji darovi iz Croata asortimana su kombinacija kravate i rupčića za njega i marama za nju.

SURADNJA CROZA I HDLU-a

Harmonija prirode i tehnologije

Umjetnički rad grafičarke Helene Klakočar ugledao je svjetlo dana na pročelju zgrade tvrtke Croz u Zagrebu. Njezin je rad prvi od pet likovnih rješenja koja se biraju u sklopu suradnje Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) i tvrtke Croz u nadolazećem razdoblju od godinu dana. Tisuće ljudi će tako imati priliku tijekom tri mjeseca osvijestiti važnost harmonije ekologije i tehno-

loškog napretka koja je prikazana na plakatu dimenzija 12 x 4,80 metara. “Svjesni važnosti uloge gospodarskog sektora u borbi protiv negativnih klimatskih promjena i u danima kada se održava One planet summit u Parizu, na ovaj način dajemo svoj doprinos. Umjesto uobičajenih reklamnih panoa htjeli smo unijeti dah umjetnosti u vlastito okruženje, ali i u vidokrug svih onih koji svakodnevno prolaze pored naše zgrade. To smo postigli inkluzijom umjetnika u poslovno okruženje kroz suradnju s HDLU-om. Helenin rad koji prikazuje harmoniju prirode i tehnologije me oduševio i s nestrpljenjem očekujem ostala likovna rješenja koja će nastati u sklopu ove suradnje”, kazao je Vjekoslav Jadrešić, predsjednik Uprave Croza. Helena Klakočar u svom radu, kao autorica graﬁčkih novela, propitkuje odnos i zagovara harmoniju ekologije i tehnološkog napretka.

18. prosinca 2017. | broj 4009/4010 | PRIVREDNI VJESNIK | 65

ADIDAS OTVORIO NAJVEĆU TRGOVINU U HRVATSKOJ

Ivan Rakitić zaželio dobrodošlicu u Kuću kreatora

didas, svjetski proizvođač sportske odjeće i obuće, u samom centru Zagreba otvorio je vrata nove Kuće kreatora – mjesta namijenjenom svim sportašima, bili oni profesionalci ili amateri. Novu trgovinu, najveću u Hrvatskoj te jednu od najvećih na području Južne Europe, službeno je otvorio Adidasov

dugogodišnji ambasador Ivan Rakitić, a otvorenje je obilježio spektakularan laserski show, dok je odličnu atmosferu uzvanicima osigurao DJ Chill uz plesače plesne skupine Atomic Dance Factory. Posjetitelji, među kojima su bili i Nevena Rendeli, Slavko Sobin, Ogi Antunac i Matea Matošević, imali su priliku istražiti tri interaktivne zone Nove Adidas kuće kreatora. U nogometnoj Predator zoni imali su priliku družiti se s Ivanom Rakitićom, Antom Ćorićom, Domagojem Antolićem, Danijem Olmom, Amirom Rrahmanijem i Janom Lecjaksom te istražiti svijet nogometnog Predatora. U running zoni zainteresirani su uz pomoć Adidas runnersa mogli iskusiti

trčanje uz VR tehnologiju, dok su u trening zoni mogli vježbati uz Wii konzolu pod vodstvom trenerice i nutricionistice Marije Andrijašević te trenerice i lifestyle blogerice Petre Škode Štrok, priopćeno je iz Dialog komunikacija. Event otvorenja začinila je i poznata hrvatska likovna umjetnica Marina Mesar Oko koja je posebno povodom otvorenja Adidas trgovine napravila ilustraciju koja će kreativno nadopuniti Originals kutak u trgovini. Nova Kuća kreatora u potpunosti je posvećena sportu. Riječ je o mjestu u kojem svi zainteresirani mogu saznati sve što ih zanima vezano uz sportsku opremu i prepoznatljiv Adidasov urbano-modni izričaj. Na prvom katu nalazi se ponuda za žene i djecu, dok je drugi kat posvećen muškarcima. U novoj trgovini, kupce očekuje bogat asortiman koji uključuje više od 1200 adidas artikala iz raznih kategorija poput nogometa, trčanja, treninga i neizostavnog Originalsa. (B.O.)

SMJELI PREDSTAVIO NOVU DELIKATESU

PRŠUT OD FAJFERICE

a nezaobilaznoj adresi ljubitelja dalmatinskih delicija - u zagrebačkom dućanu Smjeli - premijerno je predstavljen vrhunski proizvod! Pršut od crne slavonske svinje nova je delikatesa koju morate imati na blagdanskom stolu. Kako je riječ o ograničenim količinama i mesu vrhunske kvalitete, cijena je nešto viša od dalmatinskog pršuta, no istinski gurmani neće propustiti prigodu. Ovaj jedinstveni suhomesnati proizvod rezultat je dvogodišnje suradnje Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i dugopoljske tvrtke Smjeli, po-

znate po proizvodnji vrhunskih dalmatinskih pršuta, redom šampiona na domaćim i međunarodnim sajmovima. “U protekle dvije godine probno smo proizveli oko 60 komada pršuta od crne svinje i oduševljeni smo dosadašnjim rezultatima, tako da iduće godine planiramo napraviti stotinjak komada pršuta”, kaže Vlade Prančić, vlasnik tvrtke Smjeli. Njegovi pršuti nastaju u odličnim uvjetima i idealnom prirodnom okruženju. Iako je dugopoljska tvornica opremljena najsuvremenijom tehnologijom, receptura je ostala tradicionalna i pretočena u slogan - “kao nekad”. “Crna

66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4009/4010 | 18. prosinca 2017.

slavonska svinja zove se još i fajferica jer je nastala krajem 19. i početkom 20. stoljeća na imanju vlastelina Pfeiffera u Orlovnjaku u okolini Osijeka. Naša je autohtona pasmina, a meso joj je iznimne kvalitete, s visokim sadržajem intramuskularne i intermuskularne masti i dobrom sposobnošću vezivanja vode (malo kaliranje). Zahvaljujući tome idealna je za proizvodnju suhomesnatih proizvoda poput kulena, kobasice, slanine i šunke, a upravo se pokazalo, i pršuta”, istaknuo je Ante Madir, izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta.

Poslovna očekivanja S posebnim Vas zadovoljstvom pozivamo na predstavljanje posebnog izdanja PRIVREDNOG VJESNIKA u utorak, 6. veljače 2018. u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, Rooseveltov trg 2 Poslovna očekivanja donose istraživanje s odgovorima više od 400 tvrtki svih veličina, tekstove 200 vlasnika i čelnika hrvatskih kompanija te procjene i ocjene ekonomskih analitičara. Tom prigodom održat će se i svečanost uručenja nagrade Privrednog vjesnika

“GORAZD NIKIĆ”

ZA EKONOMSKOG ANALITIČARA 2017. GODINE

2017.

REZERVIRAJTE DATUM U SVOM PLANERU!

PRIVREDNI VJESNIK 1953 2018

Dolazak molimo potvrditi na telefon 01/56 00 001 ili e-mail uprava@privredni.hr

Mi dostavljamo na svaku adresu. Više od stoljeüa i po' na usluzi smo hrvatskim graÿanima. Pošiljke dostavljamo na svaku adresu. Razvijamo usluge koje su juþer bile nezamislive, stvaramo digitalni svijet vrhunske tehnologije. Naše usluge neprekidno prilagoÿavamo vašim potrebama. Cijenimo vaše povjerenje i želimo biti najbolji.

posta.hr