Pv 4013 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

SKLUZI EK

O ZA PR VN

Emocijama protiv izazova

SNIK JE

Današnji brend mora biti jedinstven i ostvarivati duboku vezu s potrošačem kako bi se istaknuo u moru konkurencije

INTERVJU

Diana Rubić Krupa

TURIZAM U 2017. I 2018. GODINI

Hrvatska, omiljena destinacija

1953.-2018.

22. siječnja 2018., godina LXV, broj 4013

REDNI V IV

ISTRAŽIVANJE O EMOCIONALNOM BRENDINGU

GODINA

KLASTERI KONKURENTNOSTI

Treba nam manje klastera

privredni vjesnik

Poslovna očekivanja

S posebnim Vas zadovoljstvom pozivamo na predstavljanje posebnog izdanja PRIVREDNOG VJESNIKA u utorak, 6. veljače 2018., u 11.00 sati u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, Rooseveltov trg 2 Poslovna očekivanja donose istraživanje s odgovorima više od 400 tvrtki svih veličina, tekstove 200 vlasnika i čelnika hrvatskih kompanija te procjene i ocjene ekonomskih analitičara. Tom prigodom održat će se i svečanost uručenja nagrade Privrednog vjesnika

“GORAZD NIKIĆ”

ZA EKONOMSKOG ANALITIČARA 2017. GODINE

2017.

REZERVIRAJTE DATUM U SVOM PLANERU!

PRIVREDNI VJESNIK 1953 2018

Dolazak molimo potvrditi na telefon 01/56 00 001 ili e-mail uprava@privredni.hr

SADRŽAJ

4013 / 22. siječnja 2018. TEMA TJEDNA

Emocionalni brending Emocijama protiv izazova

INTERVJUI 12

Diana Rubić, direktorica tvrtke Krupa Nismo se razvili kao zdravstvena destinacija

Olga Danyliuk, glavna direktorica GEFCO-a u Sloveniji i Hrvatskoj Naš se DNA temelji na automobilskoj industriji

HGK Predložena tri kandidata za predsjednika Hrvatske gospodarske komore

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske Ruralni razvoj nije isključivo poljoprivreda

Agrokor Trgovački sud u Zagrebu donio rješenje o tražbinama

Turizam u 2017. i prve procjene za 2018. godinu Na putu prema cjelogodišnjoj destinaciji

AKTUALNO

65 Guest Review nagrade Booking. coma: Prema broju dobivenih nagrada Hrvatska se ove godine popela sa 9. na 6. mjesto

PV ANALIZA

ISTRAŽIVANJE 26

Istraživanje o radu klastera konkurentnosti u Hrvatskoj Treba nam manje klastera

PRIČA S RAZLOGOM 34

Povrće Grga Povrće s osobnom iskaznicom

Ta četiri strašna slova Što je u stvari GDPR?

Digitalizacija poslovanja Aplikacija umjesto papira

Stupila na snagu revidirana Direktiva o platnim uslugama Nema više povratka na staro

KOLUMNA: IZNAD CRTE

HRWWWATSKA

SVIJET FINANCIJA

Diana Rubić

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING RAZVOJ, MARKETING I PRODAJA Predrag Milinović milinovic@privredni.hr

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR IVAN PAIĆ

Maksimalna učinkovitost, minimalni troškovi Pametni sustavi za upravljanje objektima na jednom mjestu objedinjuju ulazne podatke, pohranjuju ih i analiziraju te nude brza i održiva rješenja

S Ivan Paić, generalni direktor Schneider Electrica

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

vatko od nas bar jednom se našao u prepunoj konferencijskoj dvorani u kojoj nema kisika jer je ventilacija radila preslabo. Ili nam je bilo hladno jer je klima bila namještena na prenisku temperaturu. Takve situacije danas se mogu izbjeći uz pametna rješenja namijenjena hotelskoj industriji koja nudi Schneider Electric, jedan od vodećih proizvođača naprednih sustava za upravljanje energijom i podacima. Svjesni da su održivost i energetska učinkovitost vlasnicima i menadžmentu hotela jedan od glavnih izazova u poslovanju i balansiranju između prihoda i visokih troškova, nudimo rješenja koja će hotelijerima povećati učinkovitost uz jednak broj zaposlenih, značajno srezati troškove održavanja objekata i opskrbe energijom, ali i povećati kvalitetu usluge na zadovoljstvo gostiju. Riječ je o pametnim sustavima za upravljanje objektima koji na jednom mjestu objedinjuju ulazne podatke, pohranjuju ih i analiziraju te nude brza i održiva rješenja za različite prigode, godišnja doba, potrebe gostiju. Naš sustav EcoStruxure za hotele otvoren je, povezan i ﬂeksibilan Building Management sustav (BMS) upravljanja zgradama baziran na IP tehnologiji, a objedinjuje upravljanje energijom, automatizaciju i softver te povezuje različite sustave poput upravljanja grijanjem i ventilacijom, rasvjetom, menadžmentom potrošnje energije ili kontrolom pristupa. EcoStruxure sustav objedinjuje povezane proizvode, naprednu kontrolu i analitiku kojima se ostvaruje idealno okruženje te osigurava komfor i sigurnost korisnika. Sustav objedinjuje tri razine procesa. Prvi su povezani proizvodi, odnosno inteligentna umrežena oprema, koja omogućuje prikupljanje velike količine podataka iz samih proizvodnih procesa ili iz hotelskih soba. Drugu razinu procesa predstavlja vrhunska IoT kontrola i upravljanje budući da se osim samog upravljanja procesima sve veća pozornost obraća i

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

potrošnji energenata. Na trećoj razini imamo analitiku, neophodnu uslijed Big Data koncepta, kroz ﬁksna, mobilna ili cloud rješenja, koja objedinjuje nadzor nad nizom različitih hardvera i sustava na strani krajnjeg korisnika. Sustav se pritom ne spaja samo na glavne podsustave hotela, već i na mikro sustave koji se koriste unutar soba. Sustav u svakom trenutku nadzire sve funkcije hotelske sobe i njima upravlja. Kao rezultat imamo maksimalnu učinkovitost uz minimalne troškove. Poznato je da je energija u hotelima drugi najveći trošak koji iznosi do šest posto operativnih troškova. Uz poboljšanje energetske učinkovitosti za 20 posto može se poboljšati EBIT tj. dobit prije kamata i poreza do 10 posto.

UZ POBOLJŠANJE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA 20 POSTO MOŽE SE POBOLJŠATI EBIT DO 10 POSTO Pokazalo se također da su godišnji troškovi rada i održavanja integriranog sustava za čak 82 posto manji od neintegriranog sustava. Proaktivno održavanje za hotel znači manje hitnih intervencija, rezanje neplaniranih troškova popravaka, manji broj pritužbi gostiju uz njihovo veće zadovoljstvo, a sve to dovodi do većeg prihoda i veće operativne učinkovitosti. Pametna rješenja Schneider Electric koriste i ugrađuju vodeći hoteli diljem svijeta, od Hiltona, Sheratona do Ritz Carltona i Mandarina, koji su već u prvim godinama primjene uočili višestruku korist, a mnogima od njih na prvom mjestu su vrhunska usluga zbog koje su konkurentni na tržištu.

BROJKE, BROJKE

UMJETNIČKO STVARALAŠTVO I REPRODUKTIVNO IZVOĐENJE U SEZONI 2016./2017.

177 kazališta radilo u sezoni 2016./2017.

profesionalna kazališta

profesionalna kazališta za djecu amaterska kazališta

25.585 broj sjedala

Izvedene su ukupno

Na predstavama je bilo

12.384 predstave

2.224.617 posjetitelja

U svim kazalištima izvedeno je 1617 djela. Od toga su 1064 djela domaćih autora, odnosno 65,8%.

Izvještaje dostavila 44 profesionalna orkestra i ansambla, od toga 6 simfonijskih i velikih orkestara, 7 komornih orkestara te 31 komorni ansambl.

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado izve o je 58 kon cerata od nosno priredbi. Na njima je bilo 30.5 00 posjetite lja.

Izvedeno je 725 koncerata, priredbi i proslava sa 319.634 posjetitelja. Izvor: DZS

22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

EMOCIONALNI BRENDING

EMOCIJAMA PROTIV IZAZOVA SNIK JE

SKLUZI EK

REDNI V IV

O ZA PR VN

Današnji brend mora biti jedinstven i ostvarivati duboku vezu s potrošačem kako bi se istaknuo u moru konkurencije. Potrošači od brenda više ne očekuju samo da zadovolji njihovu osnovnu potrebu, nego i da nadmaši njihova očekivanja i oduševi ih pišu Kristina Črep, Ilijana Grgić

lobalizacija i digitalizacija života toliko su povećali opcije i mogućnosti informiranja današnjih potrošača, da je na nekom tržištu teško ili gotovo nemoguće naći zaista jedinstven proizvod ili uslugu. Stoga sami proizvodi nisu dovoljni za privlačenje pozornosti ili zadržavanje potrošača, nego se sve više vode polemike i o tome u kojoj je mjeri ili u kojim segmentima populacije cijena presudna u odabiru po-

SVAKA KUPNJA JE EMOCIONALNO ISKUSTVO BEZ OBZIRA NA TO KOLIKO NAPORA ULAŽEMO U NJU I KOLIKO JE BRZO OBAVIMO trošača. Proizvodi i usluge imaju svoje životne cikluse i karakteristike koje, prije ili kasnije, bar netko od konkurencije počinje kopirati, a cjenovnim akcijama i “najboljim ponudama” se većina ponuđača može tek kratkoročno igrati. Stoga je potrebno imati “ono nešto”, nešto posebno, drugačije ili makar dovoljno

distinktivno, odnosno potrebno je imati brend. Psiholozi potvrđuju da svaki čovjek godinama skuplja pozitivne i negativne konotacije koje povezuje s pojedinim riječima i izrazima, te se oni ukorijene u njegovo pamćenje a da toga i nije ni svjestan. Također, svaka kupnja je zapravo uistinu emocionalno iskustvo - bez obzira na to koliko svjesnog ili nesvjesnog napora ulažemo u nju i koliko je brzo obavimo. Štoviše, kupnja je čak podložna nagonskom odabiru iako se ponekad čini automatskom, po navici. Regionalno istraživanje Valicona za Privredni vjesnik potvrđuje da emocionalno brendiranje nije samo globalna priča, nego da i potrošači iz zemalja u okruženju pridaju značajnu važnost tom aspirativnom dijelu. Današnji brend mora biti jedinstven i ostvarivati duboku vezu s potrošačem kako bi se istaknuo u moru konkurencije. Potrošači od brenda više ne očekuju samo da zadovolji njihovu osnovnu potrebu, nego i da nadmaši njihova očekivanja i oduševi ih. Većina ispitanih građana regije prilično je svjesna važnosti i uloge koju ima emocionalno povezivanje s brendom upravo pri odabiru tijekom kupnje.

EMOCIONALNA POVEZANOST S BRENDOVIMA U prosjeku, 71 posto ispitanih građana regije ocijenilo je testiranje tvrdnje o emocionalnoj povezanosti s brendovima važnim kod odabira pri kupnji. Općenito gledano, građani Slovenije pokazali su nešto manji stupanj važnosti

22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA: EMOCIONALNI BRENDING

Indeks važnosti emocionalnog brendinga REGIJA SLOVENIJA

HRVATSKA

BOSNA I HERCEGOVINA SRBIJA * značajna odstupanja zemlje u odnosu na regiiju: značajno manje

(N=4193)

(N=1040)

(N=1048)

(N=1053)

značajno više

(N=1052)

Regija (total): Analiza važnosti testiranih tvrdnji kojem mogu vjerovati koji volim koji planiram koristiti i ubuduće mi pruža sigurnost je poseban, drugačiji baš za mene mi je blizak teško bih mu pronašao zamjenu koji volim djeliti koji me prati kroz život dijelimo iste vrijednosti nudi mi posebno iskustvo potiče moje emocije o kojem često razmišljam koji me motivira predstavlja moj kraj

86%

11%

83% 80% 78% 75% 75% 74% 71% 69% 69% 68% 67% 67% 66% 64% 61% 0%

20%

26%

13%

60%

indiferentni

3% 3% 4% 5% 5% 5% 6% 7% 7% 7% 6% 6% 8% 8% 7%

16% 17% 20% 20% 20% 22% 24% 24% 26% 27% 25% 26% 29%

40%

važno

NATPROSJEČNO ZASTUPLJENE TVRDNJE

14%

80%

100%

(N=4193)

nevažno

Analiza važnosti testiranih tvrdnji općenito (N=4193) kojem mogu vjerovati koji volim koji planiram koristiti i ubuduće mi pruža sigurnost je poseban, drugačiji baš za mene mi je blizak teško bih mu pronašao zamjenu koji volim djeliti koji me prati kroz život dijelimo iste vrijednosti nudi mi posebno iskustvo potiče moje emocije o kojem često razmišljam koji me motivira predstavlja moj kraj

86% 83% 80% 78% 75% 75% 74% 71% 69% 69% 68% 67% 67% 66% 64% 61%

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

-6% -6% -6% -11% -17% -10% -5% -8% -9% -4% -13% -7%

0% -1% 0% -2% 1% -2% -1% 3% -2% 0% 1% -1% 0% 3%

-9% -10% -8% -2%

0% -4%

2% 0% 1% 3% 5% 2% 0% 2% 4% 5%

0% 2% 1% 3% 1% 3% 2% 1% 3% -1%

4% 3%

0% 2%

6% 5% 5% 9%

0% -1% 1% -2%

SNIK JE

SKLUZI EK

REDNI V IV

O ZA PR VN

Analiza važnosti testiranih najvažnijih distinktivnih tvrdnji kod pojedinih kategorija HRANA

(N=4193)

predstavlja moj kraj koji volim mi je blizak kojem mogu vjerovati teško bih mu pronašao zamjenu

85%

predstavlja moj kraj potiče moje emocije koji volim teško bih mu pronašao zamjenu mi je blizak

61%

4% 1%

34% 33% 31%

4% 0%

2% 0% 0%

-1% 1% 0%

-1%

(N=4193) 51%

-9% -2% -4% -1%

-8% -6% -6% -6%

50% 49% 49% 48%

4% 3% 4% 1%

1% 3% 1%

(N=4193) 64% 59% 58% 56% 53%

-5%

-1%

-5% -1% -5%

2% 0% 0%

-1%

2% 0% 1%

1% -3%

-2%

-8%

4% 2%

(N=4193) 61%

-1%

60% 56% 55%

-5% 4%

-1% -2% -3%

61%

1% -1%

-2%

-6% -3% -2%

1% 2% 2%

-5%

(N=4193) 56%

13%

51%

1% 4% 3%

6% 6%

43% 42% 39%

USLUGE mi pruža sigurnost predstavlja moj kraj kojem mogu vjerovati kojeg planiram koristiti i ubuduće nudi mi posebno iskustvo

0% -1%

-5%

-2% -2% -1%

AUTOMOBILI mi pruža sigurnost koji nudi posebno iskustvo kojemu mogu vjerovati je poseban, drugačiji koji me motivira

-6% -4%

TEHNIKA mi pruža sigurnost nudi mi posebno iskustvo koji me motivira je poseban, drugačiji kojem mogu vjerovati

-1%

-7%

38%

MODA koje me prati kroz život baš za mene je poseban, drugačiji koji me motivira brand koji dijeli moje vrijednosti

6% 4%

-1% -1%

(N=4193)

KOZMETIKA teško bih mu pronašao zamjenu baš za mene koje me prati kroz život mi je blizak koji volim

3% 2%

-3% -2%

-4% -4%

64%

-2% 0%

63% 62%

PIĆE

-2%

-5%

66%

-4%

-3%

-1% -1% -1%

-3% -5% -4% 1%

-2%

(N=4193) 47%

45%

3% 5% 0%

39% 39% 38%

-2%

-4%

0% 8%

1% 3% 2%

-3%

-3% -4%

0% 1% 2%

-4%

22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

TEMA TJEDNA: EMOCIONALNI BRENDING

86% ispitanika smatra da je pri kupnji važno odabrati onaj brend kojemu se može vjerovati

83% anketiranih smatra važnim da vole ono što odabiru

emocionalnog povezivanja s brendovima od ostatka regije, dok je za stanovnike BiH prosječni stupanj važnosti emocionalnog brandinga veći. Da je pri kupnji važno odabrati onaj brend kojem se može vjerovati, smatra najviše ispitanika, njih 86 posto. Slično tome, potrošačima, za njih 78 posto, važno je da im brendovi koje odabiru pružaju osjećaj sigurnosti, a da prema njima osjećaju privrženost, da su im bliski važno je za 74 posto ispitanika. Za 83 posto anketiranih važno je da vole ono što odabiru, a da ih planiraju koristiti i ubuduće ustvrdilo je 80 posto ispitanih. Također, odabir brendova može biti i način izražavanja vlastite individualnosti. Stoga je često važno da se brendovi percipiraju kao oni koji imaju nešto posebno i drugačije, što smatra 75 posto ispitanih, a isto toliko smatra važnim da brendovi stvaraju kod potrošača osjećaj da su stvoreni baš za njih. S druge strane, stanovnicima regije najmanje je važno da brend predstavlja kraj iz kojeg dolaze, premda i ovu karakteristiku važnom za odabir branda smatra prilično visokih 61 posto ispitanika. Ovi općeniti uvidi o važnosti emocionalnog brendiranja u regiji samo potvrđuju globalne trendove i marketinške i brending pretpostavke.

NAJVAŽNIJE JE ODAKLE JE HRANA Pri odabiru brendova hrane na razini regije, najvažniji aspekt predstavlja područje iz kojeg ona dolazi, smatra 85 posto ispitanika, iako je

kod općenitog odabira brenda to na posljednjem mjestu. To se pak može pojasniti i time što potrošači proizvode domaćeg, odnosno lokalnog podrijetla percipiraju kao one koji imaju kraći put “od polja do stola” te su samim time svježiji, a posredno i zdraviji. Premda u različitim državama regije postoje neke speciﬁčnosti i razlike s obzirom na važnost pojedinih aspekata emocionalne povezanosti s brendovima hrane, rang važnosti je uglavnom vrlo sličan u svim zemljama. Također, moguće

EMOCIONALNOM BRENDIRANJU POTROŠAČI IZ ZEMALJA U OKRUŽENJU PRIDAJU ZNAČAJNU VAŽNOST je uočiti i neke zajedničke trendove prisutne u svim zemljama. Primjerice, emocionalno povezivanje s brendovima hrane nešto je važnije starijoj dobnoj skupini i nezaposlenima, dok mladi i oni zaposleni u srednjem i višem menadžmentu u manjoj mjeri smatraju da je emocionalno povezivanje važno pri kupnji prehrambenih proizvoda.

TIHOMIR VRANEŠEVIĆ, PROFESOR EKONOMSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

Emocionalna vrijednost brenda je uvjet bez kojega se ne može uspješno upravljati brendom Pri promatranju uspješnosti brenda treba voditi računa o kombinaciji njegove funkcionalne, emocionalne i simboličke vrijednosti, smatra profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Tihomir Vranešević. “Kombinacija funkcionalne, emocionalne i simboličke vrijednosti je odgovarajući način ispunjavanja potencijala brenda. Marke, brendovi nadređena su kategorija proizvodima i uslugama jer, uz funkcionalnu vrijednost koju nose pripadajući proizvodi i usluge, podrazumijevaju izgradnju i održavanje emocionalnih i simboličkih vrijednosti brenda. Upravo na taj način brend postaje kategorija kojom se strateški upravlja te se brendovima zbog toga dodaju proizvodi i/ili usluge. Podrijetlo utječe na emocionalnu i simboličku vrijednost brenda.

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

Brend predstavlja određenu kulturu; određenim kulturoloških vrijednostima svjedoči i stremi dugoročno. To sve podrazumijeva i emocije koje brend izaziva kod kupaca. Emocionalna vrijednost brenda je uvjet bez kojega se ne može uspješno upravljati brendom. Emocije su važne i mogu se svesti na brojne kategorije kao što su: sviđanje, raspoloženje, lijepe uspomene... i nadasve - povjerenje u brend. To pokazuju brojna istraživanja koja ukazuju na povjerenje u brend kao važnu značajku odabira pri kupnji. Ljudi su lojalni brendovima između ostalog jer im izazivaju pozitivne emocije i jer imaju povjerenje u njih”, istaknuo je Vranešević dodajući kako se može zaključiti da se zadnjih godina težište konkurentske borbe upravo vodi u području emocija.

SKLUZI EK

AUTOMOBIL MORA BITI POSEBAN Pri odabiru brendova u kategorijama trajnih dobara, kao što su proizvodi iz područja tehnike i novih tehnologija, potrošači manji naglasak stavljaju na aspekte emocionalnog povezivanja poput bliskosti ili ljubavi prema brendu, dok se više pažnje posvećuje elementima poput osjećaja sigurnosti što je važno za 61 posto ispitanih, za njih 55 posto važno je povjerenje, dok je za 54 posto ispitanih važno njegovo dugoročno korištenje. Slično kao i kod tehnike i tehnologije, kod odabira automobila, kategoriji gdje su sigurnost i pouzdanost od iznimnog značaja, prilično je važno da brend

SNIK JE

U kategoriji kozmetičkih i higijenskih proizvoda ne postoji velika diferencijacija među promatranim aspektima emocionalnog povezivanja s brendovima te je većinu karakteristika s odabirom kozmetičkih proizvoda povezivalo 45 do 50 posto ispitanika. Ono što kozmetiku razlikuje od drugih kategorija jest to da je za odabir proizvoda iz ove kategorije natprosječno važan i stupanj u kojem poistovjećujemo brend s vlastitom individualnošću i identitetom. Kada biramo brendove kozmetičkih i higijenskih proizvoda, bit će nam važno i to prate li oni i podržavaju li naš životni stil te dijele li naše vrijednosti. Odabrat ćemo one koje su posebni i drugačiji, upravo za nas, te ćemo o takvim brendovima pričati i dijeliti ih s drugima

REDNI V IV

O ZA PR VN

Procvat privatnih robnih marki Jedna posebna kategorija brendova koji u zadnjih desetak godina proživljavaju procvat su privatne robne marke. Iako će većini uz taj pojam prva asocijacija biti trgovački lanci i kategorije hrane i pića, privatne marke prisutne su i u kategorijama kozmetike, mode... U kategorijama hrane i pića privatni brendovi imaju dodatnu važnost i zbog snage trgovačkih lanaca, a posebno pojavom i jačanjem diskontera. Podaci iz nedavno provedenog istraživanja trendova u prehrambenoj industriji pokazuju kako je četvrtina građana regije visoko cjenovno osjetljiva, dok ih je dodatnih 40 posto srednje cjenovno osjetljivo. Kada smo građane pitali da procijene razinu svojeg interesa za specifične novitete i trendove u prehrambenoj industriji, približno polovina ih je izjavila kako bi bili zainteresirani kušati napitke i prehrambene proizvode privatnih robnih marki.

koji odabiremo pruža osjećaj sigurnosti te da mu se može vjerovati. Osim toga, automobili su nerijetko za svoje vlasnike više od prijevoznoga sredstva, oni su statusni simbol te način pokazivanja stila i postignuća, pa je pri odabiru automobila često važno da on bude poseban i drugačiji, da nudi posebno iskustvo i da motivira svoje vlasnike.

za % ispitanika važno je da im brendovi koje odabiru pružaju osjećaj sigurnosti

KATARINA LEKO, DIREKTORICA U MARKETINŠKOJ TVRTKI MANJGURA

Brendovi ne mogu živjeti samo na dobroj priči, evociranju ugode i staroj slavi Poznato je da emocionalno povezivanje s kupcima brendu omogućuje i dugovječnost i prednost prilikom odabira, pa i onda kada mu konkurentski brend parira ili ga čak premašuje racionalnim argumentima za odabir, ističe Katarina Leko, direktorica u marketinškoj tvrtki Manjgura. “Kupcima su danas neprestano i posvuda dostupni brojni izvori informacija i korisničkih iskustava o proizvodima i uslugama te su stoga zahtjevniji i po pitanju racionalnih motiva. Iako kupuju emotivno, oni očekuju učinak i ne samo emocionalnu već i praktičnu vrijednost za novac, pa će ih loše praktično iskustvo preusmjeriti ka konkurenciji – koja nastupa proaktivno, a kupci su joj, zahvaljujući digitalnoj komunikaciji, podjednako dostupni”, dodaje ona. “U vremenu dvosmjerne komunikacije i brze razmjene informacija, brendovi ne mogu živjeti samo

na dobroj priči, evociranju ugode i staroj slavi. Toga su svjesne i domaće tvrtke s dugom tradicijom regionalne prisutnosti i s proizvodima široke potrošnje uz koje su odrastale generacije današnjih donositelja odluka o kupnji - dakle brendovi velikog emocionalnog potencijala. Uz kreativno traženje puta do srca kupaca, takve se tvrtke itekako trude odgovoriti i na njihove suvremene racionalne potrebe. Ulažu ozbiljan novac u tehnologiju i edukaciju kako bi razvijale, primjerice, zdravije, praktičnije ili okolišno prihvatljivije inačice popularnih brendova. Takve prednosti važno je učinkovito prenijeti kupcima te uvijek imati na umu kako nezadovoljstvo kvalitetom i funkcionalnošću onu dobru emociju s početka priče može pretvoriti u viralnu šalu koja može trajno naštetiti brendu”, zaključuje Katarina Leko.

22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU DIANA RUBIĆ, DIREKTORICA TVRTKE KRUPA

NISMO SE RAZVILI KAO ZDRAVSTVENA DESTINACIJA Hrvatska ima niz prednosti, ali možda je najveća ta što su kod nas još uvijek cijene zdravstvenih usluga niže nego u razvijenim zemljama Europske unije. Pored toga naša zdravstvena usluga je dobra piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

ovi splitski hotel, Hotel Marvie, prvi je health&wellness hotel na području Dalmacije. Hotelom upravlja tvrtka Krupa iz Splita s čijom smo direktoricom Dianom Rubić razgovarali o dosadašnjem radu, budućem pozicioniranju ovog hotela kao i o očekivanjima od destinacije. Diana Rubić nam je govorila i o perspektivi zdravstvenog i lječilišnog turizma kao i nedostacima i prednostima Hrvatske kao destinacije u tom segmentu.

105 5 mil kn investirano u Hotel Marvie

9400 0m

površina hotela

45 5 djelatnika zaposleno u hotelu i poliklinikama

 Koliko je bila vrijedna investicija u gradnju Hotela Marvie? - Investicija je vrijedna 105 milijuna kuna. Financijska konstrukcija je dijelom zatvorena kreditom HBOR-a. Hotel Marvie je prvi health&wellness hotel na području Dalmacije. Gostima nudi niz specijaliziranih usluga iz područja medicinskog wellnessa na prostoru od 1200 metara četvornih s odlično opremljenim spa i ﬁtness prostorom.  Jeste li dobili poticaje ili povukli sredstva iz EU fondova? - Nismo. Investitor je tvrtka Tromont, koja je bila glavni izvođač radova na izgradnji ovog hotela. Arhitektonsko rješenje je djelo splitskog arhitektonskog ureda Atelier Šverko i Šverko, dok je autor vizualog identiteta studio za kreativne komunikacije Carli+Sosa.  Možete li malo opisati hotel? - Hotel ima ukupnu površinu od 9400 metara četvornih. Ima 76 smještajnih jedinica od čega dva apartmana te veliku krovnu terasu s vanjskim bazenom. Ima tri etaže podzemne javne garaže. Tu je i restoran sa specijaliziranom gastronomskom ponudom i prostran wellness

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

koji, osim unutarnjeg bazena, nudi i vrhunski sadržaj za odmor i relaksaciju.

MI ĆEMO STALNO NADOGRAĐIVATI I USAVRŠAVATI SVOJU PONUDU TE, NARAVNO, PRATITI TRENDOVE U ZDRAVSTVENOM TURIZMU  Koje medicinske sadržaje ima hotel? - U hotelu su smještene poliklinika ﬁzikalne medicine i rehabilitacije te dermatološka poliklinika za estetsku medicinu. Istina je da je prije Hotela Marvie izgrađen Hotel Dioklecian&Residence, koji također uključuje liječničke ordinacije i nudi uslugu skrbi za starije. Dakle, ova dva hotela su se pozicionirala na ovakav način i nastojimo postati prepoznatljivi u destinaciji.  Zašto ste se odlučili za takav tržišni proizvod i poziciju? - U zadnje vrijeme dosta napora se ulaže u razvoj zdravstvenog turizma. O tom segmentu turizma se dosta priča. Mi se upravo u tom segmentu i zahvaljujući uslugama ovih dviju poliklinika nastojimo pozicionirati na tržištu i postati po tome prepoznatljivi. Hotel Marvie nalazi se u neposrednoj blizini KBC-a Firule.

Zdravstveni turizam je sada velika tema i valjda neće na tome ostati

22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

Vidjet ćemo u narednim sezonama kada nam se isproﬁliraju gosti.

Blizina bolničkih sadržaja javne zdravstvene skrbi bio je dodatni motiv izbora ovakve tržišne pozicije i naglasak na zdravlju, ﬁtnessu i wellnessu. Opravdanost takvog pozicioniranja vidimo u sve istaknutijoj poziciji zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, koji je kao i u brojnim drugim zemljama, postao jedan od strateških razvojnih ciljeva turizma i zdravstva.

Hotel Marvie nalazi se u neposrednoj blizini KBC-a Firule. Blizina bolničkih sadržaja javne zdravstvene skrbi bio je dodatni motiv izbora ovakve tržišne pozicije i naglasak na zdravlju, ﬁtnessu i wellnessu.

 Jeste li zadovoljni početkom rada? - Započeli smo s pokusnim radom odnosno goste smo počeli primati polovinom lanjskoga srpnja. Zadovoljni smo reakcijom tržišta, pogotovo stoga što sami gradimo taj put jer u ovom segmentu turizma i ponude Split kao destinacija nema neko iskustvo. Pioniri smo i svaki početak je težak. Na našem području smo pioniri.  Odakle dolaze vaši gosti? - Teško je reći da smo se specijalizirali samo za neko posebno tržište jer smo imali goste iz dosta zemalja. Ipak, ako bismo izdvajali, onda smo zapažene rezultate ostvarili na britanskom tržištu te, pogotovo izvan sezone, na skandinavskom tržištu. Bilo je i dosta gostiju iz Rusije što nas je donekle ugodno iznenadilo. To su možda top tri tržišta.  Na koji način su vam dolazili ruski gosti? - To su bili grupni upiti, uglavnom u posezoni. Dolazili su posredstvom turističkih agencija i bili su zainteresirani za wellness i zdravstvene usluge. Britanci su, s druge strane, značajnije dolazili u visokoj sezoni te su imali kraće boravke. To je ono što vidimo u ovom trenutku kao trendove. Međutim, radili smo kratko da bismo mogli reći kako je to izraziti trend.

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

 A što očekujete od ove sezone? - Za nju smo se već puno ozbiljnije pripremali i imamo mnogo veća očekivanja. Krenuli smo sa suradnjom s agencijama i priključili smo se wellness brendu Aqualis pod okriljem španjolskih Hotusa Hotelsa. Na taj način stvaramo nove oblike suradnje na speciﬁčnom tržištu. Hotusa kao grupacija i globalni brend surađuje s hrvatskim hotelima u okviru svog globalnog brenda. Mi se pozicioniramo suradnjom s njihovim podbrendom Aqualis koji je specijalizarin za wellness. To je samo jedan primjer kako pripremamo ovu sezonu. Podrazumijeva se da su tu i standardni načini i kanali prodaje. Stvaramo nove oblike suradnje, a pogotovo su nam zanimljive neke niše, koje nisu bile aktivne u našoj destinaciji a podrazumijevaju speciﬁčnu ponudu našeg hotela. Znači, tražimo i obrađujemo te neistražene tržišne niše.  Očekujete li puno od te suradnje? - Vidjet ćemo što će biti, ali s tom suradnjom smo započeli. To je internacionalna grupacija i svakako ima određeno iskustvo i znanje koje će nam pomoći. Uglavnom, pokušavamo isko-

U HOTELU SU POLIKLINIKA FIZIKALNE MEDICINE I REHABILITACIJE TE DERMATOLOŠKA POLIKLINIKA ZA ESTETSKU MEDICINU ristiti sve što možemo. Mi smo samostalni i nemamo krovni lanac koji nas podržava tako da moramo pratiti sve trendove na tržištu.

 Zdravstveni i lječilišni turizam je rastući segment turizma. Primijeti li se to kod nas? - Donesen je novi Zakon o pružanju usluga u turizmu, koji će sigurno olakšati poslovanje i polučiti neke rezultate u segmentu zdravstvenog turizma. Mi smo otvoreni za sve ponude, tako da se borimo na tržištu. Idemo polako i nadam se da će doći rezultati koje priželjkujemo. Uopće ne sumnjamo u uspjeh.

Trebamo postati dominantno hotelska destinacija Što nedostaje Splitu u turističkoj ponudi? - Dokle god hotelski smještaj ne odgovori na potražnju, u Splitu nećemo imati drugačiji profil gostiju. U smještajnoj strukturi trebamo postati dominantno hotelska destinacija, a ne apartmanska. Sada je to još donekle kaotično, ali kada se realiziraju hotelske investicije koje su započete,

 Što vi mislite da je potrebno napraviti u tom dijelu? - U posljednje vrijeme se dosta govori o ovoj vrsti turizma. Mislim da je taj projekt, barem u Splitu, u počecima. Istina je da postoji potencijal koji možemo iskoristiti. To je svakako i način kako možemo produžiti turističku sezonu. A to je i naš cilj. Cilj je cjelogodišnje poslovanje. Postoje dokumenti, planovi i strategije, a mi kao hotel, odnosno, kao mali segment tog procesa, nastojat ćemo pridonijeti koliko možemo. Istina je da je zdravstveni turizam sada velika tema i valjda neće na tome ostati. Mi ćemo se kao hotel lako uklopiti ako dođe do značajnijeg rasta.  U čemu je prednost Hrvatske u tom segmentu? - Hrvatska ima niz prednosti, ali možda je najveća ta što su kod nas još uvijek cijene zdravstvenih usluga niže nego u ostalim razvijenim zemljama Europske unije. Pored toga, naša zdravstvena usluga je dobra. Znači da smo u tom dijelu konkurentni. Kada se tome pridoda izražena sezonalnost koja još uvijek ima posezonskih i predsezonskih rupa, smatram da se u tom dijelu može jako kvalitetno iskombinirati zdravstvena ponuda.  Što nedostaje u tom dijelu godine da bi porastao interes? - Mislim da je osnovna zapreka nedostatan broj aviolinija izvan glavne sezone. Doduše, i u tom dijelu se situacija u zadnjih nekoliko godina poboljšava što se osjeti i na turizmu.  Kako reagira destinacija? Prepoznaje li Split potencijal u tom segmentu turizma? - Imam osjećaj da destinacija reagira samo kada se neki segment razvije, odnosno nakon što ga neki poduzetnik razvije. Nama je kao hotelu teže postati prepoznatljivi u svijetu jer smo relativno mali hotel i nismo dio poznatog lanca da bi se za nas moglo znati u svijetu. Tu

onda će to biti drugačije. Nama kao hotelu ne smeta otvaranje većeg broja hotela niti nas to ugrožava. Mišljenja smo da nam to može samo ići na ruku. Kada budemo imali više hotelskih soba, privlačit ćemo i veće poslovne događaje i konferencije odnosno kongrese. Trebao bi nam i kongresni centar koji bi nam svakako bio poticaj u poslu.

nam je svakako važna podrška destinacije. Zato bi bilo zasigurno lakše kada bi destinacija brže reagirala. Mi ćemo stalno nadograđivati i usavršavati svoju ponudu te, naravno, pratiti trendove u zdravstvenom turizmu.

 Dosta ste uložili i u segment gastronomije? - Nastojimo da se gastro dio uklopi u dio zdravstvene ponude. Potrudili smo se osmisliti gastro ponudu koja će biti prilagođena navikama gostiju koji su motivirani dolaskom radi zdravlja. Znači tu je bezglutenska i vegetarijanska hrana i razni oblici prilagođenih jela. Gostima su na raspolaganju i usluge nutricionista kako bi u potpunosti uživali u ukusnim delicijama bez obzira na režim prehrane koji provode. Znači, prilagođavajući menije posebnim režimima prehrane razvili smo gastro priču u istom smjeru. Do sada se među gostima pokazalo da je to i potrebno. Sam postupak nabave i pripreme hrane je zahtjevniji negoli je uobičajeno. To ne može raditi niti svaka kuhinja. Jednostavno, naš gost kaže svoje zahtjeve i mi mu se prilagodimo u odnosu na njih.  Koliko je radnika zaposleno u okviru Hotela? - U zdravstvenom dijelu odnosno u poliklinikama zaposleno je 15 radnika, dok je u turističkom dijelu odnosno smještajno-ugostiteljskom oko 30 radnika.  Jeste li imali problema s radnom snagom? - Nimalo. Vjerojatno zato što se nalazimo u gradu i što hotel radi čitavu godinu tako da ima malo sezonskih radnika. Istina, taj nedostatak radne snage postaje sve veći problem hrvatskog turizma. Mi na sreću nemamo takvih problema.

Krenuli smo sa suradnjom s agencijama i priključili smo se wellness brendu Aqualis pod okriljem španjolskih Hotusa Hotelsa. Na taj način stvaramo nove oblike suradnje na speciﬁčnom tržištu.

 Surađujete li s ostalim hotelima? - Da, s ostalim hotelima na splitskom području surađujemo veoma dobro. 22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO DIGITALIZACIJA POMORSKOG PROMETA

NOVE USLUGE, VEĆA KONKURENTNOST Jedan od strateških ciljeva Vlade je podići razinu kvalitete koju pomorska administracija pruža gospodarstvu i građanima, kaže Maja Markovčić Kostelac piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture predstavljene su aktivnosti na području digitalizacije u pomorskom prometu. One će brodarima, špediterima, pomorskim agentima i operaterima na lučkim terminalima bitno olakšati poslovanje i otkloniti administrativne prepreke prilikom prijevoza putnika i tereta u hrvatskim lukama. Otvarajući Konferenciju o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu, državna tajnica za more Maja Markovčić Kostelac istaknula je kako je jedan od strateških ciljeva Vlade i ovog ministarstva značajno podići razinu kvalitete koju pomorska administracija, dakle lučke uprave i agencije, pružaju pomorskom gospodarstvu i građanima. A dva su načina na koji se taj cilj može postići. “Jedan je legislativni, tj. otklanjanje barijera koje stoje pred razvojem gospodarstva ili koje su nametnute građanima. To je moguće djelomično jer dio tih barijera proizlazi iz činjenice da je Hrvatska dio Europske unije, dakle šire zajednice koja ima svoja pravila. Stoga će jedan dio tih administrativnih barijera ostati”, naglasila je dodajući kako će se novim zakonodavstvom, a trenutačno se paralelno radi na tri zakona, nastojati u najvećoj mogućoj mjeri relaksirati one administrativne prepreke koje koče razvoj gospodarstva. “Drugi način na koji naš sustav možemo učiniti eﬁkasnijim i usluge približiti onima kojima su namijenjene je informatizacija, odnosno digitalizacija naših postupaka i razvoj informatičkih sustava i alata koji će nam pomoći da ono što smo propisali provodimo učinkovitije, brže i jeftinije”, napomenula je.

VIŠA RAZINA INTEGRACIJE Valja naglasiti kako se taj sustav u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture

INFORMACIJSKI SUSTAV POMORSTVA VEĆ SE SASTOJI OD 27 RAZLIČITIH APLIKACIJA KOJIMA SU DIGITALIZIRANI GLAVNI POSLOVNI PROCESI razvija već niz godina. Cjelokupni informacijski sustav pomorstva već se sastoji od 27 različitih aplikacija kojima su digitalizirani glavni poslovni procesi. Hrvatski integrirani pomorski informacijski sustav CIMIS jedna je od tih aplikacija koja je razvijena kao specijalizirana platforma za razmjenu podataka o brodovima, teretu i putnicima u postupcima prijave dolazaka i odlazaka brodova. CIMIS danas ima više od 3000 korisnika, a EU prošle godine ocijenio ju je kao jednu od tri najuspješnije platforme za e-poslovanje u pomorstvu. Predstoji druga faza projekta kojoj je cilj postići višu razinu integracije svih postojećih sustava na platformi jedinstvenog pomorskog sučelja (single window u pomorstvu) čime će se u potpunosti digitalizirati poslovanje u pomorskom prometu. Kvalitetnijem i konkurentnijem hrvatskom lučkom sustavu svakako će pridonijeti i Projekt uspostave jedinstvenog nacionalnog lučkog informacijskog

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

sustava, za čiju je provedbu osigurano više od 12 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava. Projektom će se zajedničkom suradnjom resornog Ministarstva, Carinske uprave Ministarstva ﬁnancija, Lučke uprave Rijeka i Lučke uprave Ploče uspostaviti jedinstvena informacijska platforma za razmjenu i obradu podataka. S obzirom na to da se nastavlja digitalizacija usluga i u obalnom linijskom prijevozu, tijekom 2018. osigurat će se i evidencija svih putnika i putnih karata kroz Informatički sustav javnog prijevoza (SEOP), a kroz koji se dosad pratilo samo korisnike otočnih iskaznica. Osim smanjenja i pojednostavljenja administracije, sve navedeno će, uz postojeće digitalne usluge Ministarstva kao što su e-nautika, e-pomorac, e-charter, e-plovilo i slično, rezultirati manjim operativnim troškovima poslovanja. A to bi trebalo privući i nove robe i brodare te dovesti do veće konkurentnosti hrvatskih luka.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Predložena tri kandidata za predsjednika HGK Kandidati za predsjednika HGK su Luka Burilović, Marin Lovrović i Davor Poljak Članovi Upravnog odbora Hrvatske gospodarske komore, na sjednici održanoj 18. siječnja, obavili su razgovore sa sedam osoba, koliko je pristiglo pravovaljanih kandidatura za predsjednika Hrvatske gospodarske komore. Upravni odbor je utvrdio prijedlog kandidata za predsjednika HGK za iduće četverogodišnje razdoblje, koji prosljeđuje Skupštini HGK na odlučivanje.

Upravni odbor predlaže Skupštini da o novom predsjedniku HGK odluči između tri kandidata: Luke Burilovića, Marina Lovrovića i Davora Poljaka. Kandidati će javno predstaviti svoje programe rada na idućoj sjednici Skupštine HGK, na kojoj će se birati predsjednik HGK za mandatno razdoblje od 2018. do 2022. Skupština HGK održat će se 25. siječnja, priopćeno je iz HGK.

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

DALIĆ: VJERUJEM DA ĆE SE VJEROVNICI AGROKORA NAGODITI

lada je na svojoj prošlotjednoj sjednici prihvatila Izvješće o primjeni Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja, odnosno o Agrokoru za razdoblje do 10. siječnja 2018. Potpredsjednica Vlade Martina Dalić je ocijenila kako to izvješće odražava napore Vlade kao i izvanredne uprave, koji su pridonijeli očuvanju velikog broja radnih mjesta, normalnih uvjeta za ostvarivanje gospodarskog rasta, za odvijanje turističke sezone te za očekivano funkcioniranje javnih ﬁnancija. “Rezultati izvanredne uprave i sposobnost vjerovnika da postignu dogovor na korist očuvanja poslovanja, temelj su na kojem se ulazi u nagodbu. Vjerujem da će se ona postići u rokovima što će biti jedinstveni proces restrukturiranja po svojim osobinama, da je postignut u kratkim rokovima i bez troška za porezne obveznike”, istaknula je. Premijer Andrej Plenković je

rekao kako je u proteklih desetak mjeseci posvećen velik angažman tome da kriza u Agrokoru ne izazove negativne efekte na hrvatsko gospodarstvo i ﬁnancijski sustav. “Mislim da smo u tome uspjeli i sada predstoji intenzivan rad, koji treba rezultirati nagodbom i daljnjim generiranjem prihoda svih tvrtki te zadržavanjem radnih mjesta, a bez angažiranja sredstava iz državnog proračuna”, poručio je on. (I.G.)

ZDRAVKO MARIĆ, MINISTAR FINANCIJA

Priprema se paket poreznih rasterećenja Ponovno se aktualizirala tema smanjenja stope PDV-a. Ministar financija Zdravko Marić nakon sjednice Vlade rekao je kako će se ove godine pripremati paket daljnjih poreznih rasterećenja te da će se o detaljima vezanim uz smanjenje PDV-a voditi razgovori. “S porezima ne treba žuriti, sve treba dobro promisliti. Porez na nekretnine nije na stolu, fokus je na PDV-u i ostalim porezima, kao i na koji način dodatno rasteretiti porezne obveznike”, rekao je Marić.

22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA TURIZAM U 2017. I PRVE PROCJENE ZA 2018. GODINU

NA PUTU PREMA CJELOGODIŠNJOJ DESTINACIJI U našoj zemlji tijekom 2017. godine ostvareni su povijesno rekordni turistički rezultati čime je Hrvatska potvrdila poziciju jedne od najpopularnijih turističkih destinacija koja privlači sve više gostiju tijekom cijele godine piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rema svim statističkim podacima - onima koje objavljuje Državni zavod za statistiku (DZS), ali i onih od eVisitora koji sadrži podatke o turističkom prometu ostvarenom u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom čarteru tzv. sustav eCrew - vidljivo je kako je turistička 2017. bila iznimno uspješna. Ipak, podaci se razlikuju jer se prikupljaju na drukčiji način, pa se predviđa kako će prema DZS-u biti još bolji rezultati kada se svi prikupe, dok je prema eVisitoru u prošloj godini ostvareno 18,5 milijuna turističkih dolazaka što je 13 posto više nego pretprošle godine. Istodobno je prema tom izvoru zabilježeno 102 milijuna noćenja ili 12 posto više nego 2016. Riječ je o povijesno rekordnim turističkim rezultatima za Hrvatsku koja je prošle godine potvrdila poziciju jedne od najpopularnijih turističkih

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

destinacija koja privlači sve više gostiju tijekom cijele godine, rečeno je na prošlotjednom predstavljanju turističkih rezultata u Ministarstvu turizma. Podsjetimo, prema raspoloživim podacima DZS-a, u 11 mjeseci prošle godine u komercijalnim smještajnim objektima turisti su ostvarili 17,1 milijun dolazaka ili 13 posto više te 85,6 milijuna noćenja ili 11 posto više nego u istom razdoblju pretprošle godine. Pritom su najviše noćenja stranih turista ostvarili Nijemci i to 24 posto više te Slovenije i Austrije svaka po devet posto više, potom Poljske osam posto više te Češke i Italije svaka s po šest posto više nego u 11 mjeseci 2016. godine. Sudeći prema tako dobrim turističkim rezultatima, pretpostavka je kako će, kada se zbroje rezultati za prosinac, podaci DZS-a biti još bolji od onih koje je prikupio sustav eVisitor.

22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA Na predstavljanju rezultata eVisitora, ministar turizma Gari Cappelli i direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić izrazili su zadovoljstvo ostvarenim rezultatima te za ovu godini najavili snažniji

MINISTAR TURIZMA ZA OVU GODINU PREDVIĐA OD PET DO SEDAM POSTO POVEĆANJA TURISTIČKOG PROMETA U ODNOSU NA 2017.

18,5 5 mil turističkih dolazaka ostvareno u Hrvatskoj u 2017. prema eVisitoru (+13%)

102 2 mil noćenja zabilježeno u prošloj godini (+12%)

razvoj cjelogodišnjeg turizma koji počiva na održivom razvoju i destinacijskom menadžmentu. “Turistički rezultati u 2017. godini, a posebice tijekom pred i posezone najbolji su pokazatelj kako se u kratkom razdoblju mogu napraviti ključni pozitivni iskoraci. Zato i u ovoj godini želimo nastaviti s unapređenjima turističkih proizvoda kako bismo Hrvatsku dalje pozicionirali kao cjelogodišnje odredište te time omogućili konkurentnije poslovanje poduzetnika u turizmu, daljnje investicije, bolje uvjete za turističke radnike te dodatno potaknuli hrvatsko gospodarstvo”, rekao je Cappelli. Pritom je izrazio nadu kako će uz ključne zakonodavne izmjene, kao i kroz druge programe i aktivnosti Ministarstva turizma i HTZ-a, i ova turistička godina biti uspješna te da će se stvoriti nove osnove za daljnji razvoj hrvatskog turizma. Osim toga, više se ne može govoriti o turizmu posebno u morskim a posebno u kontinentalnim odredištima jer se turizam odvija na cijelom području Hrvatske tijekom cijele godine, rekao je Cappelli. Dodao

eVisitoru nagrada UNWTO-a Hrvatski turistički informacijski sustav eVisitor osvojio je treće mjesto i nagradu Svjetske turističke organizacije (UNWTO) za inovativnost u istraživanju i tehnologiji. Nagrada je prošlog tjedna uručena Kristjanu Staničiću, direktoru Glavnog ureda HTZ-a, u sklopu turističkog sajma FITUR koji se održavao u Madridu. Među finalistima, eVisitor je bio jedini nomirani hrvatski projekt. Inače, finalisti su odabrani između 128 prijavljenih inovativnih projekata iz 55 zemalja što dodatno ukazuje na veliki uspjeh projekta HTZ-a. Primajući nagradu Staničić je naglasio kako je to još jedno priznanje za hrvatski turizam i dokaz da je Hrvatska prepoznata kao jedna od vodećih turističkih zemalja.

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

je kako se nada da će statistički rezultati biti još bolji kada se zbroje i gosti koji su još u prošloj godini došli u našu zemlju zbog Europskog prvenstva u rukometu. Naime, sportski turizam je vrlo razvijen u svijetu, a u Europi od svih vrsta turizma, na sportski turizam otpada 14 posto.

DUBROVNIK I DALJE NAJPOPULARNIJI Promatrajući promet po županijama, vidljivo je kako je prošle godine najviše dolazaka, i to 4,2 milijuna, ostvareno u Istarskoj županiji. Ujedno je tamo zabilježeno 27,5 milijuna noćenja ili 10 posto više nego 2016. Na drugom mjestu bila je Splitsko-dalmatinska županija s registriranih 3,4 milijuna dolazaka turista te nešto više od 19 milijuna noćenja što je 13 posto više nego pretprošle godine. Treća na listi bila je Primorsko-goranska županija u čijim je turističkim odredištima registrirano 2,9 milijuna dolazaka te 18,6 milijuna noćenja ili devet posto više. Iako je Njemačka i dalje prvo emitivno tržište za Hrvatsku, Slovenija drugo, a Austrija treće, prošle godine je veliki iskorak zabilježilo poljsko tržište s kojeg je ostvareno 6,3 milijuna noćenja ili 21 posto više nego 2016. Osim toga, rast su zabilježili i Amerikanci koji sve više dolaze u hrvatska turistička odredišta, ali i gosti s Dalekog istoka, Azije i Australije. Povećanju prometa zasigurno je pogodovalo i otvaranje

ANALIZIRAJUĆI CIJELU GODINU, STOPE RASTA U PRED I POSEZONI NADMAŠUJU RAST U VRŠNIM MJESECIMA, ISTIČE DANIJELA ČAVLOVIĆ izravne zrakoplovne linije Zagreb-Dubai. Upravo se na američkom tržištu želi napraviti jači iskorak u promociji hrvatske turističke ponude jer su nas Amerikanci prepoznali kao značajnu turističku zemlju. Među top 20 hrvatskih turističkih odredišta i dalje je na prvom mjestu Dubrovnik u kojem je zabilježeno 4,2 milijuna noćenja ili 15 posto više nego 2016. Nakon njega slijedi Rovinj s registriranih 3,8 milijuna noćenja ili 11 posto više, Poreč sa 3,4 milijuna noćenja tj. devet posto više, Medulin sa 2,7 milijuna noćenja tj. dva posto više te Umag u kojem je zabilježeno 2,6 milijuna noćenja ili 11 posto više nego pretprošle godine. Komentirajući statističke rezultate po eVisitoru, Cappelli je naglasio kako je prošle

godine zabilježen i vrlo značajan promet na otocima koji postaju sve važniji u hrvatskoj turističkoj ponudi. Tako je prošle godine na otocima ostvareno ukupno nešto više od tri milijuna turističkih dolazaka što je 10 posto više nego 2016. Ujedno je zabilježeno 25,9 milijuna noćenja ili 13 posto više. Uglavnom, Cappelli je istaknuo kako turistički rezultati na otocima u ukupnim nacionalnim rezultatima sudjeluju sa 25 posto. Promatrajući prema oblicima smještaja, podaci eVisitora govore da je od ukupnog broja noćenja najviše njih ostvareno u objektima u domaćinstvu - 35 milijuna, zatim u hotelima - 25 milijuna, te kampovima - 19 milijuna noćenja. U nautičkom čarteru tijekom 12 mjeseci prošle godine ostvareno je 3,2 milijuna noćenja. Ministar Cappelli za ovu godinu predviđa od pet do sedam posto povećanja turističkog prometa u odnosu na 2017. On predviđa i porast investicija od 940 milijuna kuna plus dodatne investicije u zdravstvenom turizmu, pa će se, prema njegovim riječima, probiti “magična” brojka od jedne milijarde eura investicija u turizam.

17,1 mil turističkih dolazaka u 11 mjeseci 2017. prema podacima DZS-a (+13%)

85,6 6 mil noćenja ostvareno u istom razdoblju (+11%)

MANJI KAPACITETI SVE TRAŽENIJI Komentirajući ostvarene turističke rezultate Danijela Čavlović, predsjednica Zajednice obiteljskog turizma pri Hrvatskoj 22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

PV ANALIZA

Očekuje se 11 milijardi eura turističkog prihoda Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u 10 mjeseci prošle godine prihodi od turizma iznosili su 8,724 milijarde eura što je 10 posto više nego u istom razdoblju pretprošle godine. U devet mjeseci udio prihoda od putovanja - turizma u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP) u tekućim cijenama iznosio je 24 posto što je za 0,9 postotnih bodova više nego u istom razdoblju prethodne godine. Ministar Gari Cappelli je istaknuo kako očekuje da će konačni prošlogodišnji turistički prihod, kada se zbroje još studeni i prosinac, dosegnuti 11 milijardi eura i to od potrošnje domaćih i stranih gostiju.

Turistički rezultati u 2017. godini, a posebice tijekom pred i posezone, najbolji su pokazatelj kako se u kratkom razdoblju mogu napraviti ključni pozitivni iskoraci.

Gari Cappelli, ministar turizma

gospodarskoj komori, je ocijenila kako ti podaci pokazuju tko je rekorder najjače turističke godine u novijoj Hrvatskoj povijesti. “Prema podacima eVisitora, u domaćinstvima je ostvareno 34 posto ukupnih noćenja, točnije 34.946.748 noćenja, što je čak 15 posto više u odnosu na 2016. Analizirajući cijelu godinu, stope rasta u pred i posezoni nadmašuju rast u vršnim mjesecima, a u listopadu su u obiteljskom smještaju boravila 166.984 gosta što je povećanje od 30 posto u odnosu na 2016., što potvrđuje da ova vrsta smještaja gostima nije zanimljiva samo u špici sezone. Turisti sve više žele boraviti u manjim, intimnijim kapacitetima gdje od svojih domaćina mogu doznati neke skrivene priče o destinaciji, ubrati voćku ili rajčicu iz njihova vrta i kušati domaću pitu po receptu vlasnice apartmana ili kuće za odmor”, rekla je Danijela Čavlović. Dodala je kako im je to sve važnije kod planiranja odmora jer takvi trenuci pridonose stvaranju autentičnih doživljaja koja su, prema mnogim istraživanjima, ključni motiv za dolazak u neku destinaciju. Danijela Čavlović je naglasila kako je u Hrvatskoj prošle godine registrirano više od 85.000 domaćinstava koji imaju ukupno oko 550.000 ležajeva. Prema procjenama, obiteljski smještaj je u 2017. bio zaslužan za generiranje ukupnog turističkog prometa u iznosu od 2,5 milijardi eura. Vrijednost registriranih

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

kapaciteta procjenjuje se na 15 milijardi eura. Domaćini godišnje investiraju u njihovo tekuće održavanje 110 milijuna eura i to na osnovi minimalnih 200 eura po postelji, dok na dodatne sadržaje poput bazena, opreme za wellness, cikloturizam, sadržaje za djecu, uređenje hortikulture ili na marketing godišnje ulažu još dodatnih 130 milijuna eura. “U pružanje usluga smještaja u domaćinstvima uključeno je neposredno 350.000 ljudi što dovoljno govori koliko je ova kategorija važna kada govorimo o demografskoj obnovi Hrvatske jer su mnogi tu prepoznali priliku za ostanak na svojoj zemlji i rad u svojoj nekretnini”, istaknula je Danijela Čavlović. Osvrnuvši se na ministrovu izjavu “da se više neće govoriti o turističkim rezultatima ostvarenima posebno u morskim a posebno u kontinentalnim županijama nego u cijeloj Hrvatskoj jer se turizam događa u cijeloj državi”, ona smatra da bi brojke od tek dva posto ostvarenih noćenja na kontinentu trebale biti pokazatelj kamo trebamo više usmjeriti svoje snage kod budućih razvojnih aktivnosti. “Kontinentalne županije su pokazale svoju kreativnost i žilavost te je tamo zabilježen 15-postotni rast u odnosu na 2016., pa taj potencijal svakako trebamo iskoristiti ako već govorimo o Hrvatskoj 365”, istaknula je Danijela Čavlović. Dodala je da je, kada se govori o novim zakonima, ministar na radnoj skupini za donošenje novog zakona o turističkoj pristojbi predložio ukidanje turističkih razreda i sezonalnih razdoblja kod plaćanja turističke takse uz obrazloženje da “Hrvatska više nema sezonalni nego ‘365 turizam’”, no situacija na terenu je još uvijek daleko od toga. Primjerice, čak i u Istri, regiji koja je lani ostvarila najveći broj noćenja u Hrvatskoj, hoteli su najvećim dijelom zatvoreni od studenoga do travnja što ipak potvrđuje da imamo još mnogo prostora za ostvarivanje cjelogodišnjeg turizma. “Kada to dostignemo, kod predstavljanja rezultata s razlogom ćemo moći govoriti o turističkoj godini, a ne o sezonalnim razdobljima”, zaključila je Danijela Čavlović.

Kako bi ova turistička godina bila još bolja od prošlogodišnje, HTZ već radi na jačanju nacionalnog brenda. “HTZ će tijekom ove godine provoditi niz aktivnosti s ciljem još učinkovitije promocije na raznim tržištima te unapređenju suradnje s partnerima na stranim emitivnim tržištima. Naglasak je na daljnjem proširenju programa i uvođenju novih zrakoplovnih linija”, rekao je Kristjan Staničić. Dodao je kako će se domaća turistička ponuda ove godine predstaviti na 26 turističkih

DOMAĆA TURISTIČKA PONUDA OVE ĆE SE GODINE PREDSTAVITI NA 26 TURISTIČKIH SAJMOVA, NAGLASIO JE STANIČIĆ sajmova. Od toga će devet sajmova biti specijalizirano za nautičku, kongresnu i kamping ponudu. Za ovogodišnje marketinške kampanje HTZ je osigurao 56 milijuna kuna od čega će se na promociju na stranim tržištima utrošiti 15 milijuna kuna.

U OČEKIVANJU ZAKONA O TURISTIČKOM ZEMLJIŠTU Ministar Cappelli za ovu godinu najavio je izmjenu nekih zakona, primjerice Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakona o boravišnoj pristojbi te Zakona o članarinama u turističkim zajednicama. Isto tako, do kraja godine svjetlo dana bi trebao ugledati i zakon o turističkom zemljištu koji provodi Ministarstvo državne imovine, a Ministarstvo turizma je također uključeno u njegovu provedbu. Na upit što će donošenje tog novog zakona značiti za turističko poslovanje, Natali Komen Bujas,

direktorica Udruge ugostiteljstva i turizma pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) rekla je kako konačno donošenje zakona o turističkom zemljištu poslodavci u turizmu dugo čekaju. “Udruga ugostiteljstva i turizma HUP-a je po tom pitanju u neprekidnoj komunikaciji s Ministarstvom turizma kako bi se ovo izrazito važno pitanje riješilo na način koji će omogućiti daljnji razvoj turizma. Predstavnici HUP-a imenovani su u radnu skupinu za turističko zemljište pri Ministarstvu državne imovine i upravo smo u razgovorima s predstavnicima Ministarstva kako bismo stručno razgovarali o normama kojima se predviđa uređenje upravljanja nekretninama u kampovima i drugim zemljištima za turističke potrebe temeljem novog zakona o upravljanju državnom imovinom te vjerujemo da će se otkloniti provedbene nejasnoće i da će konačni tekst zakona o upravljanju državnom imovinom voditi računa o turizmu kao grani koja pokreće hrvatsko gospodarstvo”, istaknula je Natali Komen Bujas. Dodala je kako u toj udruzi pozdravljaju donošenje novih zakonskih rješenja u smjeru rješavanja pitanja upravljanja turističkim zemljištem ako to znači uvođenje reda i olakšavanje korištenja državne imovine uključujući turističko zemljište. Pod time podrazumijevaju ne samo plaćanje određenog vida naknade, već nedvosmisleno utvrđivanje titulara vlasništva i otvaranje mogućnosti punog korištenja tog zemljišta sukladno važećoj prostorno planskoj dokumentaciji. “Uslijed neadekvatnog zakona o turističkom zemljištu koji je na snagu stupio 2011. godine, pravno imovinski odnosi na turističkom zemljištu ostali su nejasni, pa se stoga nisu dogodile brojne investicije poželjne za održavanje i povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma, a za državu su izostali i svi oni posljedični prihodi koji se generiraju iz ulaganja poput PDV-a, poreza i doprinosa na plaće radnika u građevinskom i ugostiteljskom sektoru i poreza na dobit”, zaključila je Natali Komen Bujas.

U pružanje usluga smještaja u domaćinstvima uključeno je neposredno 350.000 ljudi što dovoljno govori koliko je ova kategorija važna kada govorimo o demografskoj obnovi Hrvatske.

Danijela Čavlović, predsjednica Zajednice obiteljskog turizma pri HGK-u

22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO DOBRA PONUDA POSLOVA U TURIZMU

OBRAZOVNI SUSTAV TURISTIČKOG SEKTO Očekujemo da ćemo pronaći kadar, te da ćemo te osobe uspjeti izučiti i educirati kao stalne za iduće godine. Želimo doći do razine da stalno imamo mlad i stručan kadar, ljude koji su zainteresirani za rad i napredak, poručuju hotelijeri piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

D NEDOSTATAK RADNE SNAGE JE DEFINITIVNO IZAZOV KOJI NAS OČITO OČEKUJE SLJEDEĆIH GODINA, SMATRA KOROŠEC

ani poslova u turizmu, projekt je koji je prošle godine nastao u organizaciji Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Ministarstva turizma, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca i Udruge poslodavaca u hotelijerstvu s ciljem osiguranja bolje vidljivosti zanimanja u turizmu te mogućnosti zapošljavanja koje pruža turistički sektor. Ova svojevrsna burza poslova u turističkom sektoru ove je godine započela u Osijeku, a krajem siječnja se nastavlja u Zagrebu te početkom veljače u Splitu. Na osamdesetak štandova postavljenih u osječkoj dvorani Gradski vrt, svoje potrebe za sezonskim radnicima iskazale su ponajveće hrvatske hotelijerske tvrtke, ali i neki manji obrtnici iz turističkog sektora. Istodobno, oko 5000 mladih Slavonaca i Baranjaca, organizirano pristiglih iz tamošnjih stručnih srednjih škola, obilazilo je štandove iskazujući zanimanje za makar sezonsko zapošljavanje. Prema riječima Ante Lončara, ravnatelja HZZ-a, na sva tri sajamska događanja u Osijeku, Zagrebu i Splitu, očekuje se više od 12.000 osoba zainteresiranih za sezonske poslove u turizmu. “Još od listopada prošle godine u HZZ-u se provode razgovori sa zainteresiranima za rad u turizmu za novu sezonu, a više od 2000 kandidata prošlo je potrebnu edukaciju za tražena zanimanja. Interes hotelijera vlada za sva turistička zanimanja od kuhara i pomoćnih kuhara, konobara, pomoćnih konobara, sobarica, recepcijskog osoblja... Većina ima iskustva s radom na jadranskoj obali, a dio njih

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

će vjerojatno ponovno kod istog poslodavca”, kaže Lončar. Hrvatski zavod za zapošljavanje, u suradnji s Ministarstvom turizma, imao je i svoje obrazovne kutke gdje su posjetiteljima predstavili svoje aktivnosti, s posebnim naglaskom na mjerama aktivne politike zapošljavanja, kao i aktivnosti Centara kompetentnosti u turizmu.

700 SEZONACA ZA LOŠINJ Iako je prema procjenama, na ovogodišnjim osječkim Danima poslova u turizmu, zabilježen manji broj zainteresiranih potencijanih turističkih sezonaca (neki navode kako nedostajuću razliku valja potražiti u Njemačkoj ili Irskoj), ispred štando-

va uglednih hotelijerskih tvrtki vladala je poprilična gužva. Prema riječima predstavnika kadrovske službe malološinjske Jadranke, oni su

NE PRATI POTREBE RA

zadovoljni zanimanjem mladih Slavonaca. “Očekujemo da ćemo pronaći kadar, te da ćemo te osobe uspjeti izučiti i educirati kao stalne za iduće godine. Želimo doći do razine da stalno imamo mlad i stručan kadar, ljude koji su zainteresirani za rad i napredak. Nudimo pregršt edukacija iz segmenta somelijerstva, restoraterstva, pa sve do učenja stranih jezika. Kroz takve edukacije želimo napraviti dobrog i stručnog djelatnika koji će ostati kod nas i koji će biti u skladu s visokim razinama kakve se i očekuju u našim hotelima i restoranima s pet zvjezdica”, ističu u Jadranki. Inače, u Jadranki ove sezone planiraju zaposliti između 700 i 750 sezonskih radnika različitih zanimanja ugostiteljske i trgovačke struke, ali i radnika skladišne i transportne struke.

I PULJANI TRAŽE SLAVONCE Kako za Privredni vjesnik navodi Tomislav Korošec, direktor Hotela Park Plaza u Puli, člana Arena Hospitality Groupa, predstavnici ove kompanije prvi put su u potrazi za sezonskim radnicima izvan Pule i Istre. Primarni cilj njihova sudjelovanja na ovogodišnjim Danima poslova u turizmu je pronalazak kvalitetnih i motiviranih djelatnika s kojima namjeravaju odraditi još jednu uspješnu turističku sezonu. “Na razini čitave kompanije planiramo zaposliti 1000 sezonaca. No budući da imamo mnoštvo naših višegodišnjih stalnih sezonaca, dodatno ćemo ove godine uposliti još između

150 i 200 novih sezonaca. Radi se o svim zanimanjima koja su potrebna u jednom hotelu. Inače, nedostatak radne snage je deﬁnitivno izazov koji nas očito očekuje sljedećih godina. Zbog toga je politika naše kompanije da većini ponudimo ugovore na neodređeno vrijeme, te da stvorimo radnu klimu zbog koje će nam se stalni sezonci vraćati iz godine u godinu, jer realno, nije moguće sve zaposlenike zaposliti na neodređeno vrijeme”, ističe Korošec.

Na događanjima u Osijeku, Zagrebu i Splitu očekuje se više od 12.000 osoba zainteresiranih za sezonske poslove u turizmu

Stručne škole kaskaju Predstavnici velikih hotelijerskih kuća, posebice onih koje pretendiraju na goste više platne moći, ističu problem nedovoljno dobrog obrazovanja mladih ljudi. “Nažalost, nismo zadovoljni kadrovima koji izlaze iz škola, osobito, jer se praksa ne odvija na potreban način i u potrebno vrijeme. Osim toga, očito je da se nedovoljno mladih ljudi upisuje u takve stručne škole. Ako se nastavi ovako kako je sada, u nekoj budućnosti je realno očekivati da će biti nužan uvoz odgovarajuće radne snage”, kažu u pulskom Park Plaza hotelu. “Zaista nije lako pronaći kvalitetne ljude za rad na takvoj razini usluge kakvu mi nudimo stoga se i pojavljujemo na ovakvim sajmovima i sličnim događanjima. Kada nađemo nekoga takvog, maksimalno se trudimo zadržati ga. Nažalost, za našu razinu potrebne usluge, iz škola ne možemo dobiti zadovoljavajuće kadrove. Upravo zbog toga, školama smo već ponudili suradnju u smislu da učenici praksu obavljaju u našim objektima kako bi već u vrijeme školovanja učenici dobili sliku o tome kakva razina usluge je potrebna u objektima poput naših”, ističu u malološinjskoj Jadranki.

22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

ISTRAŽIVANJE ISTRAŽIVANJE O RADU KLASTERA KONKURENTNOSTI U HR

TREBA NAM MANJE KLASTERA Hrvatski klasteri konkurentnosti nisu ispunili svoje ciljeve, nisu ostvarili povećanje konkurentnosti svojih sektora, ni pridonijeli jačanju suradnje s međunarodnim tvrtkama i razvoju nove tehnologije te nisu stvorili uvjete da budu održivi, pokazuje istraživanje EIZ-a piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

H Velika većina sudionika u istraživanju, članova klastera konkurentnosti, je ocijenilo kako klasteri konkurentnosti nemaju dovoljan budžet za provođenje značajnijih projekata.

Zoran Aralica, EIZ

rvatski klasteri konkurentnosti, koje je država osnovala 2012. pri Agenciji za investicije i konkurentnost, nisu ispunili svoje ciljeve, nisu ostvarili povećanje konkurentnosti svojih sektora, ni pridonijeli jačanju suradnje s međunarodnim poduzećima i razvoju nove tehnologije te, što je možda najvažnije, nisu stvorili uvjete da budu održivi, pokazalo je istraživanje o radu klastera konkurentnosti u Hrvatskoj, koje je krajem studenoga proveo Ekonomski institut, Zagreb u suradnji s Agencijom za investicije i konkurentnost. Istraživanje je među 13 članica Hrvatskih klastera konkurentnosti proveo Zoran Aralica s EIZ-a koji je istaknuo kako je glavna preporuka smanjenje broja klastera te da nema potrebe da istodobno postoje poslovni i klasteri konkurentnosti.

NEMA DOVOLJNO NOVCA ZA PROJEKTE “Velika većina sudionika u istraživanju, članova klastera konkurentnosti, je ocijenilo kako klasteri konkurentnosti nemaju dovoljan budžet za provođenje značajnijih projekata. Većina se slaže i s činjenicom da problem nije u viziji i aktivnostima koje su dobro formulirane, nego izostaje njihova provedba”, kaže Aralica. No percepcija pritom nije jednaka u svim sektorima, pa se pozitivnije ocjene dobilo u klasterima personalizirane medicine, drvoprerađivačkog i automobilskog sektora, dok je najviše negativnih ocjena u klasterima tekstila, kemije i što je zanimljivo, s obzirom na inače dobro pozicioniranje sektora, ono u ICT industriji. “HKK-ima nedostaje budžet, a nemaju niti zaposlenih, već se oslanjaju na administrativnu podršku AIK-a”, upozorava Aralica. U okviru ovog istraživanja provedeno je i istraživanje utjecaja klasterskog umrežavanja

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

na poslovne rezultate u drvnoj industriji, i to temeljeno na radu Hrvatskog drvnog klastera, koji je osnovan ne inicijativom države, nego tvrtki.

ČAK OSAM OD 10 ISPITANIH SMATRA I DA SAMI KLASTERI NEMAJU NOVCA KAKO BI PROVELI IOLE ZNAČAJNIJI PROJEKT “Istraživanje je pokazalo kako se, osim suradnje unutar klastera, pozitivnim pokazuje i ono koje je uspostavljeno s dobavljačima opreme, dok je najslabiji učinak primijećen u suradnji s javnim vlastima i ﬁnancijskim institucijama”, kaže Aralica. Inače, razvoj HKK-a pokrenula je Vlada 2012. godine kako bi potaknula razvoj i rast hrvatskog gospodarstva. Grupiranjem svih javnih, privatnih i znanstveno-istraživačkih predstavnika u inovativnim sektorima u klastere konkurentnosti željelo se stvoriti neproﬁtne organizacije koje okupljaju sve najbolje gospodarstvenike u određenom sektoru - male, srednje i velike poduzetnike, predstavnike regionalne i lokalne samouprave te znanstvenoistraživačke institucije, kako bi se uspostavila sinergija i zajednička suradnja s ciljem jačanja konkurentnosti gospodarskih sektora na nacionalnoj razini te je osnovano 13 klastera konkurentnosti. U istraživanju koje je proveo EIZ sudjelovalo je 250 od 621 člana skupština tih klastera. Na temelju odgovora došlo se do sljedećih

VATSKOJ

Drugačiji rezultati inicijative tvrtki Istraživanje utjecaja klasterskog umrežavanja na poslovne rezultate u drvnoj industriji je provedeno paralelno s istraživanjem o klasterima konkurentnosti i to na temelju rada Hrvatskog drvnog klastera - poslovnog klastera koji je osnovan inicijativom tvrtki. Istraživanje je pokazalo kako je suradnja unutar ovog klastera zadovoljavajuća. “Klaster rado prihvaća nove članove i umrežava ih unutar klastera s drugim članovima, dobra je povezanost s većim brojem poduzeća različitih veličina, starosti i mogućnosti unutar industrije, a postoji mogućnost uspostavljanja veza s akterima izvan klastera”, kaže Zoran Aralica. Israživanje pokazuje kako je najsnažnija suradnja s dobavljačima opreme i komponenata, a najslabija s javnim vlastima, financijskim institucijama i konkurentima. “Članice klastera smatraju kako resursi klastera ne predstavljaju značajan izvor konkurentske prednosti poduzeća nego smatraju kako su to izlaganja na sajmovima i izložbe, pristup istraživačkim institucijama, pristup profesionalnim institucijama koje su direktno povezane s temeljnom djelatnošću poduzeća te raspoloživost stručnih kadrova u regiji”, zaključuje Aralica.

zaključaka: većina članova klastera konkurentnosti smatra da ti klasteri nisu ostvarili svoje ciljeve, nisu ostvarili svoju misiju da pridonesu povećanju konkurentnosti i rastu sektora koji predstavljaju, nisu pridonijeli jačanju suradnje s međunarodnim poduzećima, razvoju nove tehnologije i privlačenju stranih investicija te nisu stvorili stvorili uvjete da budu održivi. U istraživanju su primjetne razlike u percepciji s obzirom na uspješnost, a primijećena je razina pozitivnijih odgovora u klasterima personalizirane medicine, drvoprerađivačkog sektora i automobilskog sektora, dok su izrazito negativni odgovori dolazili iz članica skupština klastera tekstila, kemije i ICT industrije. Iako većina ispitanih ističe kako klasteri imaju jasno iskazanu viziju i aktivnosti koje planiraju provesti, smatraju da ciljevi nisu kvantiﬁcirani te da je problem u provedbi. 22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

ISTRAŽIVANJE

Klasteri bi se trebali manje oslanjati na državu, pa

je potrebno osigurati sinergiju različitih izvora ﬁnanciranja. Važno je i profesionalizirati rad klastera, a ciljevi rada klastera trebali bi se više usmjeriti razvojno i kvantiﬁcirati. Ivan-Damir Anić, EIZ

Čak osam od 10 ispitanih smatra i da sami klasteri nemaju novca kako bi proveli iole značajniji projekt. Istovremeno ispitanici u velikom postotku imaju negativan odnos prema politici države prema klasterima, a i stupanj povjerenja među članovima klastera, odnosno poduzećima, je vrlo nizak.

NEMA MAGIČNOG RECEPTA Svjetske ankete pokazuju da je svaka inicijativa za klasterima jedinstvena te da ne postoji univerzalan pristup u njihovu razvoju. Takve inicijative dolaze i iz javnog i iz privatnog sektora. Klasteri u svijetu financiraju se iz više izvora - članarina, regionalnog i državnog financiranja, prodaje usluga. U Hrvatskoj članovi nemaju obvezu plaćanja članarine te se financiranje HKK-a oslanja isključivo na državu. Svjetske klasterske inicijative imaju jasnu

SVJETSKE ANKETE POKAZUJU DA JE SVAKA INICIJATIVA ZA KLASTERIMA JEDINSTVENA TE DA NE POSTOJI UNIVERZALAN PRISTUP U NJIHOVU RAZVOJU formuliranu viziju i kvantiﬁcirane ciljeve, a u Hrvatskoj ne postoji jasan konsenzus o aktivnostima koje bi klasteri konkurentnosti trebali

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

MARIJAN KAVRAN, DIREKTOR DRVNOG KLASTERA

Interes članica je najvažniji Ovo je istraživanje samo potvrdilo ono o čemu govorimo već dulje vrijeme, smatra direktor Drvnog klastera Marijan Kavran. “Klasteri su nam potrebni tamo gdje vidimo da mogu pomoći poslovanju tvrtki koje se u njega uključuju. Ako same članice ne vide da postoji potreba, neće biti ni zainteresirane za suradnju u njima. Mi u drvnom sektoru našli smo zajednički interes i zahvaljujući tome naš klaster posluje dobro”, zaključio je Kavran.

raditi niti su ciljevi dovoljno precizno formulirani i kvantificirani. Svjetske ankete također pokazuju da glavnina KK-ova ima tri ili manje zaposlenika te dovoljan budžet za značajne projekte, dok u Hrvatskoj KK-ovi nemaju zaposlenike, već im administrativnu podršku osigurava AIK, dok su im proračuni za značajnije projekte zanemarivi. “Klasteri bi se trebali manje oslanjati na državu, pa je potrebno osigurati sinergiju različitih izvora financiranja. Važno je i profesionalizirati rad klastera, a ciljevi rada klastera trebali bi se više usmjeriti razvojno i kvantificirati. Jednako tako, rezultati rada klastera bi se trebali redovito evaluirati, a ulagati bi se trebalo i u obuku kadrova i klaster-menadžera”, kaže Ivan-Damir Anić, član istraživačkog tima EIZ-a.

AKTUALNO SURADNJA DOK-ING-a I FER-a

AUTONOMNO VOZILO za ekstremne uvjete Projekt razvoja daljinski upravljanog vozila za djelovanje u ekstremnim uvjetima vrijedan je gotovo 16,5 milijuna kuna, od čega su dio bespovratna sredstva iz europskih fondova piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

vrtka DOK-ING u suradnji sa zagrebačkim Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER) provodi projekt razvoja daljinski upravljanog vozila za djelovanje u ekstremnim uvjetima. Ovaj projekt vrijedan je gotovo 16,5 milijuna kuna, od čega je dobar dio osiguran kao bespovratna sredstva Europske unije. Ovim projektom razvija se vozilo za djelovanje u posebnim uvjetima odnosno nuklearne, radiološke, kemijske, biološke i eksplozivne ugroze. Projekt je pokrenut u listopadu prošle godine, a prema planovima trebao bi biti dovršen u rujnu 2019. godine. Njime će se razviti prvi prototip daljinski upravljanog sustava za upravljanje u kriznim situacijama. Europska unija je suﬁnancirala projekt sa 8,9 milijuna kuna putem svojih strukturnih i investicijskih fondova, to jest operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Ovim projektom pokernuli smo jednu novu tehnologiju koju želimo dovesti na svjetsku scenu, kaže osnivač i vlasnik DOK-ING-a te

PROJEKT JE POKRENUT U LISTOPADU PROŠLE GODINE, A PREMA PLANOVIMA TREBAO BI BITI DOVRŠEN U RUJNU 2019. GODINE jedan od voditelja projekta Vjekoslav Majetić. “Ovaj projekt služi za zaštitu ljudi pri nepovoljnim i ekstremnim uvjetima, poput nuklearne katastrofe u Fukushimi, požara, bioloških katastrofa i sličnih nezgoda. Cilj nam je stvoriti nezavisna vozila koja će moći pomoći u najgorim uvjetima, tamo gdje ljudske ekipe ne mogu pristupiti da bi spriječile daljnje širenje određene nepogode. Takva vozila moraju moći biti sposobna uklanjati prepreke i opasne

predmete, poput eksplozivnih naprava, zatim provoditi izviđanje, motrenje i nadzor, te biti sposobna za prikupljanje i obradu podataka, gašenje vatre, kao i dekontaminaciju”, ističe Majetić.

U SVIJETU NEMA OVAKVOG PROIZVODA Trenutačno u svijetu ne postoji ovakav proizvod, pa postoji potencijal izvoza na sva svjetska tržišta. Suradnja s istraživačkom grupom s Fakulteta elektrotehnike odnosi se na razvoj algoritama i sustava daljinskog upravljanja vozilom, dok DOK-ING razvija samo vozilo, ističe Ivan Petrović, profesor na FER-u. “To je važno s obzirom na teške uvjete rada, poput požara ili radioaktivnog zračenja. U slučaju da se izgubi komunikacija između operatera koji upravlja vozilom i samog vozila, želja nam je da omogućimo vozilu da se ‘zna vratiti’ u zonu odakle je krenulo”, dodaje Petrović. Inače, tvrtka DOK-ING jedna je od domaćih najinovativnijih tvrtki, osnovana prije 27 godina. Glavni proizvodi su joj robotizirani strojevi te vozila za razminiranje, vatrogasni i rudarski strojevi. Posljednjih godina rade na inovativnim električnim vozilima i skuterima koji već imaju svoje kupce. Rade na novom modelu osobnog električnog automobila YD, razvili su multifunkcionalni teretni kamion manjih dimenzija Tom Tom, a nude i prvi hrvatski električni motocikl - Core koji izrađuju u suradnji s jednom španjolskom tvrtkom.

Cilj nam je stvoriti nezavisna vozila koja će moći pomoći

u najgorim uvjetima, tamo gdje ljudske ekipe ne mogu pristupiti da bi spriječile daljnje širenje određene nepogode. Vjekoslav Majetić, osnivač i vlasnik DOK-ING-a

22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

AKTUALNO PROGRAM RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE

RURALNI RAZVOJ NIJE ISKLJUČIVO POLJOPRIVREDA Hrvatska se može pohvaliti rezultatima svojih programa jer u natječajima i u različitim postupcima dodjele imamo 1,3 milijarde eura što je 56 posto ukupnog programa, ističe Krešimir Ivančić piše Goran Gazdek godine. Povećane su alokacije sredstava za provedbu operacija u mjerama potpore mladim poljoprivrednicima jer je ostalo novca iz prvog natječaja, potom za ulaganja u nerazvrstane ceste jer su svi pristigli projekti imali

U STUDENOME 2017. POLJOPRIVREDNICIMA JE ISPLAĆEN PREDUJAM ZA TEKUĆU PROIZVODNU GODINU, KAŽE MATILDA COPIĆ više od minimalnog broja potrebnih bodova da bi bili odabrani, kao i za mjere koje se odnose na šumskouzgojne radove, preradu drveta i poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih eko sustava.

U 9805 zahtjeva za potporama obrađeno u Programu ruralnog razvoja u 2017.

Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske protekle je godine obrađeno 9805 zahtjeva za potporama uključujući zahtjeve zaprimljene po natječajima iz 2015. i 2016. godine, a za natječaje raspisane u 2017. godini zaprimljeno je 7035 prijava. Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za 17 vrsta izravnih potpora ukupno je isplaćeno 3,67 milijardi kuna što predstavlja 70 posto svih do sada isplaćenih sredstava iz investicijske mjere ruralnog razvoja. Raspisani su novi natječaji po pojednostavljenim pravilima i procedurama zbog čega je izmijenjeno sedam postojećih i objavljeno šest novih pravilnika, a u tijeku je izrada još pet novih pravilnika koji će biti objavljeni ove

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

POVEĆANJE ALOKACIJE SREDSTAVA U mjerama potpore mladim poljoprivrednicima u planu je bilo 200 projekata, a odobreno ih je 300 u vrijednosti od 50.000 eura po projektu. Alokacija za mlade poljoprivrednike je povećana jer je u prvom natječaju 2015. godine ostalo 56 milijuna kuna koje nisu bile ugovorene. “Prvi put svim su korisnicima na njihove kućne adrese poslane obavijesti o ostvarenom pravu za 2016. godinu, što je izrazito dobro prihvaćeno jer su poljoprivrednici konačno mogli vidjeti cjeloviti pregled svih potpora na koje ostvaruju pravo. U studenome 2017. godine poljoprivrednicima je isplaćen predujam za tekuću proizvodnu godinu, sukladno podnesenim jedinstvenim zahtjevima, u iznosu

Nova mjera Dobrobit životinja

Edukacija za novinare

Nova mjera u programu Ruralnog razvoja Dobrobit životinja predviđa visoke standarde dobrobiti životinja, iznad zakonom obveznih. Mjera se rađala dvije godine, od kada potječe i program. Europska komisija nije bila zadovoljna onim što je dobivala iz Hrvatske pa je program dvaput vraćan na doradu. “Na kraju smo to ispravili i poslali ono u čemu smo se svi složili. Radi se o sektorima svinjogojstva, govedarstva i peradarstva. U ovoj mjeri financiramo nadstandard - poboljšanje hranidbe životinja, povećane podne površine ili ispusta na otvorenom. Na primjer, ako je uvjet četvorni metar za jedno tele, dobrobit je povećanje površine za 20 posto, i to je dio koji se financira”, objašnjava Ivančić.

U organizaciji Društva agrarnih novinara Hrvatske i Ministarstva poljoprivrede proteklog je tjedna održana edukacija za novinare koji prate sektor poljoprivrede kako bi izvještavanje o provedbi Programa ruralnog razvoja bilo što kvalitetnije. “Mnogi poljoprivrednici nemaju potpune informacije pa tako ni mi koji o tome pišemo. Puno je operacija, mjera, podmjera i ne snalazimo se najbolje u svemu. Cilj je da ono što prenosimo svojim proizvođačima prenesemo korektno, a ne da ih zbunjujemo. Novinarstvo se umnogome promijenilo, naše kolege prate puno sektora i nemaju potpune informacije. Ni mi koji smo puno dublje u tome ne znamo puno toga. Točno i pravodobno informiranje je naša osnovna zadaća”, smatra predsjednik Društva agrarnih novinara Martin Vuković.

većem od milijardu kuna”, kaže ravnateljica APPRRR-a Matilda Copić. Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.do 2020. vrijedan 2,4 milijarde eura, počeo se ostvarivati još 2012., a Europska komisija ga je službeno odobrila u svibnju 2015. godine. Programom je deﬁnirano 16 mjera kojima je cilj povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unapređenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima uopće. “Odluka o odobrenju predstavlja krunu dugotrajnog procesa u koji su bili uključeni domaći stručnjaci, mahom djelatnici Ministarstva poljoprivrede i APPRRR-a. U ovom trenutku Hrvatska se može pohvaliti rezultatima svojih programa jer u natječajima i u različitim postupcima dodjele imamo 1,3 milijarde eura što je 56 posto ukupnog programa. Od toga je 31 posto ugovorenih sredstava, a 20 posto plaćenih što znači da je novac u potpunosti opravdan. To nas svrstava u sredinu država članica EU-a, pa smo u ovom trenutku bolji od Italije ili Njemačke koje su po tim iznosima niži od nas”, ističe pomoćnik ministra poljoprivrede Krešimir Ivančić.

isključivo poljoprivreda kako se često misli to je i razvoj lokalne infrastrukture, gradnja dječjih vrtića i nerazvrstanih cesta, obnova kulturnih centara i domova... Za izgradnju vrtića, dječjih i sportskih igrališta izdvojeno je 108 milijuna eura od kojih će u skoro vrijeme biti ugovoreno oko 50 milijuna. Izgradnja nerazvrstanih cesta dogovorena je u 213 jedinica lokalne samouprave. Za poljoprivredu je namijenjeno 800 milijuna eura kroz investicijske mjere ili kroz jedinstvene zahtjeve za plaćanje u ekološkoj proizvodnji i u područjima s posebnim ograničenjima. Prošle godine je najviše novca isplaćeno za mjeru 4, ulaganje u ﬁzičku imovinu i poljoprivredna gospodarstva, a taj se trend nastavlja i u ovoj godini. Plan objave natječaja za 2018. godinu u završnoj je fazi i uskoro će biti objavljen na web stranicama Ministarstva poljoprivrede, Programa ruralnog razvoja i APPRRR-a. “Plan

7035 prijava zaprimljeno za natječaje raspisane u 2017.

3,67 mlrd kn isplaćeno hrvatskim poljoprivrednicima

NOVAC ZA VRTIĆE, NERAZVRSTANE CESTE...

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA ZA RAZDOBLJE 2014.DO 2020., VRIJEDAN 2,4 MILIJARDE EURA, POČEO SE OSTVARIVATI JOŠ 2012.

Prihvatljiva ulaganja unutar mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. sufinancirana su većim dijelom sredstvima EU-a putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), dok je ostatak sufinanciran sredstvima državnog proračuna. No program ruralnog razvoja ima širok dijapazon mjera, podmjera i operacija koje financira jer ruralni razvoj nije

je objaviti oko 500 milijuna eura vrijednih natječaja, a prvi put i za diverziﬁkaciju nepoljoprivrednih djelatnosti kao i za iznimno značajnu mjeru 16 gdje očekujemo različite oblike suradnje znanstveno-stručnog i poljoprivrednog sektora pogotovo u segmentu prilagodbe klimatskom promjenama”, ističe Ivančić. 22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AGROKOR TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU DONIO RJEŠENJE O TRAŽBINAMA

GLAVNE TRAŽBINE, ZA 31,04 MILIJARDE KUNA Trgovački sud u Zagrebu u obrazloženju rješenja, uz ostalo, ističe kako je u slučaju riječ o specifičnoj pravnoj situaciji kakva do sada nije bila zabilježena u praksi stečaj piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

i Euroherc osiguranje. Iz rješenja je također vidljivo da su Adris Grupa, Sberbank of Russia i VTB Grupa povukli svoja međusobna osporavanja.

SUD SMATRA DA JE IZVANREDNI POVJERENIK PRAVILNO NAVEO JAMCE I SUDUŽNIKE UPOREDO UZ GLAVNOG DUŽNIKA

N mlrd kn tražbine vjerovnika za koje se smatra da ih je Ramljak priznao (16,43 mlrd kn osporeno)

a gotovo 640 stranica Trgovački sud u Zagrebu u rješenju o utvrđenim i osporenim tražbinama u predmetu Agrokor navodi kako je za sada izvanredni povjerenik Ante Ramljak priznao tražbine vjerovnika u iznosu od 41,45 milijardi kuna, a osporio u iznosu od 16,43 milijarde kuna. Jamstva i sudužništva koja se smatraju da ih je Ramljak priznao iznose 118,53 milijarde kuna, a koja se smatraju osporenim gotovo 67,88 milijardi kuna. Zahtjevi za osiguranjem su 327,67 milijardi kuna. Vjerovnici su međusobno osporili tražbine u iznosu od 10,4 milijarde kuna. Osporena jamstva i sudužništva od drugih vjerovnika iznose 101 milijardu kuna. U obrazoženju Suda navodi se kako je za sada ukupno utvrđenih glavnih tražbina, odnosno prije okončanja parničnih postupaka, 31,04 milijarde kuna. Među osporavateljima tražbina i jamstava drugih vjerovnika su Adris Grupa, Alca Zagreb, D.M.H., Ricardo, RCB Bank Limited, Sberbank, VTB Bank AG, VTB Bank AG, VTB Bank SA, VTB Capital PLC, Feniks Radnička, Bebra, Agram Invest, Agrolaguna

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

Sud također smatra kako se dostava rješenja smatra obavljenom istekom osmog dana od objave rješenja na mrežnim stranicama eoglasna ploča Suda pa od tog dana, odnosno od pravomoćnosti rješenja teku rokovi za pokretanje i nastavak parnica. Inače, protiv ovog rješenja pravo na žalbu ima svaki vjerovnik u dijelu koji se odnosi na njegove prijavljene tražbine, odnosno tražbine koju je osporio izvanredni povjerenik, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske. Na više od 400 stranica rješenja navode se tablice s pregledom utvrđenih tražbina vjerovnika drugog višeg isplatnog reda. Podsjetimo, riječ je o tražbinama koje je izvanredni povjerenik priznao, a nitko od drugih vjerovnika ih nije osporio.

SASVIM NOVA PRAVNA MATERIJA Trgovački sud u Zagrebu u obrazloženju rješenja, uz ostalo, ističe kako je u slučaju Agrokora i izvanredne uprave riječ o speciﬁčnoj pravnoj situaciji kakva do sada nije bila zabilježena u praksi stečajnih postupaka. Radi se, naime, o speciﬁčnom postupku izvanredne uprave koji

A SADA, A Agrokora i izvanredne uprave nih postupaka uključuje 77 društava i njihovu imovinu koja čini zajedničku, stečajnu masu kojom će se vjerovnici namirivati u konačnici nagodbom prema Zakonu o izvanrednoj upravi, a ne diobama nakon unovčenja imovine, kao što to propisuje Stečajni zakon. U obrazloženju se ističe kako u ovoj sasvim novoj pravnoj materiji istodobno treba zaštititi prava i interese svakog pojedinog vjerovnika dužnika te svakog povezanog i ovisnog društva, ali i postići pravnu sigurnost kako ne bi došlo do toga da su pojedini vjerovnici privilegiraniji u odnosu na druge te kako bi se izbjeglo privilegiranje u glasovanju i privilegiranje u namirenju onih vjerovnika koji su svoju novčanu tražbinu osigurali solidarnim jamstvima

nad kojima je otvoren postupak izvanredne uprave i njihovih vjerovnika na način da su vjerovnici prijavljivali tražbine prema jednom od dužnika kao glavnom dužniku te istovremeno i prema nekoliko njegovih jamaca i sudužnika, a koji jamci ili sudužnici su istovremeno glavni dužnici drugim vjerovnicima, a solidarni jamci ili sudužnici za iste su prethodno navedeni glavni dužnici prethodnom vjerovniku”, stoji u obrazloženju Trgovačkog suda u Zagrebu, uz napomenu kako i u takvoj situaciji nije isključeno osnovno pravilo Zakona o obveznim odnosima i Stečajnog zakona o zabrani višestrukog namirenja jedne te iste tražbine vjerovnika.

118,53 mlrd kn jamstva i sudužništva koja se smatraju da ih je Ramljak priznao (67,88 mlrd kn osporeno)

ZASAD BEZ ODLUKE O PRAVU GLASA

RJEŠENJEM JE SUD ODLUČIO O UTVRĐENIM TRAŽBINAMA VJEROVNIKA, KOJE NIJE OSPORIO NI IZVANREDNI POVJERENIK NITI DRUGIH VJEROVNICI i sudužništvima, u uvjetima provođenja jednog jedinog jedinstvenog postupka izvanredne uprave kojem je krajnji cilj namirenje svih vjerovnika nagodbom sukladno odredbama o stečajnom planu iz stečajnog postupka. Riječ je o postupku izvanredne uprave nad 77 društava, gdje ima više dužnika za istu tražbinu - glavni dužnik te, istodobno, nekoliko solidarnih jamaca ili sudužnika. “Ovdje se radi o isprepletenim pravnim odnosima subjekata

Sud smatra da je izvanredni povjerenik pravilno naveo jamce i sudužnike uporedo uz glavnog dužnika. Smatra, naime, da se tražbine s osnova jamstava i sudužništva, kada je utvrđena tražbina prema glavnom dužniku, također smatraju utvrđenim, ali bez prava glasa i bez prava namirenja preko iznosa tražbine prema glavnom dužniku, a u situaciji kada je tražbina prema glavnom dužniku osporena, smatra se da je osporena i s osnova jamstava i sudužništava. Sud također naglašava kako ovim rješenjem nije odlučivao o konkretnom pravu glasa koje će vjerovnicima pripasti kod glasovanja o prihvaćanju nagodbe, što će učiniti zajedno s popisom vjerovnika na ročištu, niti je odlučio o konkretnom namirenju vjerovnika, što će ovisiti o izglasanoj nagodbi koju će pripremiti izvanredni povjerenik zajedno s vjerovničkim vijećem. Rješenjem je Sud ponajprije odlučio o utvrđenim tražbinama vjerovnika, koje nije osporio ni izvanredni povjerenik niti drugi vjerovnici, odnosno za koje je izjavljeno osporavanje otklonjeno, te o upućivanju vjerovnika na parnice radi utvrđenja tražbine ili utvrđenja osnovanosti osporavanja.

10,4 mlrd kn iznos tražbina koje su vjerovnici međusobno osporili

22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

PRIČA S RAZLOGOM POVRĆE GRGA

POVRĆE S OSOBN ISKAZNICOM Hrvoje Gregurić bavi se proizvodnjom povrća, a svaki njegov proizvod ima svoj QR uvjeriti odakle dolazi povrće i kako je nastalo piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

O na

13 3 ha

zemljišta proizvodi se povrće

od toga m2

6000 0

je pod plastenicima

oko

2 mil kn

lanjski promet Povrća Grga

bitelj Gregurić već je pola stoljeća mnogim stanovnicima Zagreba poznata po proizvodnji povrća. Počeci proizvodnje datiraju još iz 60-ih godina prošloga stoljeća, kada je na maloj površini nadomak Zagreba zasađena prva salata, mrkva, peršin, kupus i kelj. Kroz godine obiteljski posao se širi, okrupnjuje se zemljište, a proizvodnja se seli u Veliku Goricu. Sada se, nedaleko od Velike Kosnice, proizvodnja odvija na 13 hektara zemljišta, od čeka je 6000 četvornih metara pod plastenicima. Nakon smrti oca posao je preuzeo Hrvoje Gregurić, a sadašnja tvrtka Povrće Grga nastala je 2013. godine kao logičan slijed u obiteljskoj proizvodnji povrća. Modernizacijom i povećanjem proizvodnje, Gregurić napušta prodaju na tržnici i okreće se prodaji velikim (uglavnom stranim) trgovačkim centrima.

POGODNOST BRZE DOSTAVE Kako ističu, posebnu pozornost upućuju zdravstvenoj ispravnosti hrane, poštujući pravila struke i stroge upute Ministarstva poljoprivrede pri korištenju sredstava za zaštitu bilja. Kao svoju prednost navode znanje i iskustvo u proizvodnji te vrlo kratko vrijeme od berbe do isporuke robe dvama velikim trgovačkim lancima i otkupljivačima/prerađivačima. Godišnje proizvedu i prodaju oko pola milijuna komada salate kristal, po pedesetak tona blitve, poriluka i patlidžana, te oko 20 tona špinata. Uzgoje i stotinjak tisuća vezica rotkvice kao i 150.000 do 200.000 komada drugih vrsta salata. Ukupni godišnji promet tvrtke prošle je godine dostigao oko dva milijuna kuna. Osim proizvodnje, ovisno o potrebama i zahtjevima kupaca, neke proizvode poput špinata, pakiraju u perforirane vrećice od po 400 ili 500 grama. Pored članova obitelji Gregurić, na poslovima je

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

godišnje angažirano desetak sezonskih radnika. Većinom je riječ o starijim ljudima kojima je to, uz skromnu mirovinu, dodatni izvor prihoda. Kako ističe Hrvoje Gregurić, stalno im je potrebno više radnika, ali većina mlađih ljudi ne želi raditi u poljoprivredi, što bi u narednim sezonama mogao biti ozbiljan problem.

SUVREMENA TEHNOLOGIJA Iako se bavi proizvodnjom povrća, Hrvoje Gregurić deﬁnitivno nije kumica s placa. U plasmanu povrća koristi suvremenu tehnologiju. “Danas je izuzetno važno pratiti trendove i novitete u proizvodnji kako bismo zadovoljili zahtjeve kupaca. Naime, kupac je sve, plaća nas zapravo on, a naša je obveza čuvati zadovoljnog kupca i omogućiti mu uvid u našu proizvodnju. Stoga smo u suradnji s tvrtkom VeeMee razvili aplikaciju za pametne telefone na bazi QR koda, putem koje će kupci moći dobiti potpuno relevantne podatke o samom proizvođaču, smještaju proizvodnje, kulturama koje proizvodi, o tome koja zaštitna sredstva koristi... Sve što trebate napraviti je instalirati QR reader ili čitač na svoj smartphone ili tablet, skenirati QR kod koji se nalazi na deklaraciji robe i tako saznati sve što vas zanima o proizvođaču”, pojašnjava Gregurić. “Na taj korak potaknuo nas je prekomjeran uvoz povrća koji se na klasičnim deklaracijama u 90 posto slučajeva označava kao domaće, stoga u moru uvozne robe naš kupac ne može znati radi li se stvarno o domaćem povrću ili uvoznom. Pri tome je važno znati kako je QR kod isključivo vlasništvo proizvođača i ne može ga imati ni jedan drugi otkupljivač niti distributer u Hrvatskoj”, ističe Gregurić. Na temelju bogatog iskustva bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom, Gregurić naglašava kako posla ima za sve koji žele raditi. “Treba raditi na udruživanju, poticati mlade, omogućiti okrupnjavanje proizvodnje svakom OPG-u, a ne samo velikim tvrtkama. Ponajprije treba promijeniti poreznu politiku, smanjiti

NOM kod pomoću kojeg se potrošač može

MARKO KOZJAK, SUVLASNIK TVRTKE VeeMee

Prepoznatljivost proizvođača i sigurnost potrošača Svrha VeeMee platforme je omogućavanje i unapređenje vidljivosti poljoprivrednika kod krajnjeg potrošača te promoviranje podrijetla i izvornosti poljoprivrednih proizvoda Tvrtka VeeMee mlada je zagrebačka tvrtka čiji su osnivači Marko Kozjak i Nikola Vido, a ime tvrtke je definirano u kontekstu Vi - Mi odnosa, pri čemu su Vi - sudionici na tržištu, a Mi – VeeMee, tvrtka koja omogućuje transparentne i relevantne informacije između sudionika na tržištu. “Svrha VeeMee platforme je omogućavanje i unapređenje vidljivosti poljoprivrednika kod krajnjeg potrošača te promoviranje podrijetla i izvornosti poljoprivrednih proizvoda. Za tu svrhu smo stvorili PID (Personal ID – osobni indentitet) proizvođača koji je standardizacija relevantnih informacija o poljoprivrednom proizvođaču. PID se sastoji od osnovnih informacija o proizvođaču, uzgajanim kulturama i teksta o proizvođaču kako bi se krajnji potrošač pobliže upoznao s poljoprivrednikom”, pojašnjava Kozjak.

 Kako proizvođači, a kako

Hrvoje Gregurić

stopu PDV-a na hranu na 10 posto, uvesti reda u naplatu potraživanja te smanjiti rokove plaćanja. Trebalo bi razmisliti i o regionalizaciji proizvodnje. Uglavnom, Hrvatskoj treba strategija razvo-

QR KOD JE ISKLJUČIVO VLASNIŠTVO PROIZVOĐAČA I NE MOŽE GA IMATI NI JEDAN DRUGI OTKUPLJIVAČ NITI DISTRIBUTER U HRVATSKOJ, ISTIČE GREGURIĆ

prodavači reagiraju na Vaš proizvod? - Pozitivno jer je i njima u interesu da budu vidljivi i prepoznatljivi kod krajnjeg potrošača. Isto tako, prodavači prihvaćaju naš QR (quick response – brzi odgovor) sticker (deklaraciju) na proizvodima poljoprivrednika jer im se omogućava hrvatski proizvod koji potrošači mogu provjeriti, odnosno vidjeti nešto više o proizvođaču, a samim time i prisutnost hrvatskih proizvoda na policama trgovina.

 Iako imate brojne ponude, ustrajni ste u primarnom ostanku na domaćem tržištu. Do kada? - Primarni cilj projekta je bila pomoć hrvatskoj poljoprivredi gospodarstvu uopće i dok taj cilj ne ostvarimo, zadržat ćemo se na hrvatskom tržištu. No već imamo upite zainteresiranih klijenata iz Nizozemske, Italije i Poljske. Kada ćemo početi s internacionalnim provođenjem projekta, smatram da je to samo pitanje vremena

 Što Vaš proizvod znači i pruža potrošaču? ja proizvodnje povrća za razdoblje od 2018. do 2025. godine koja bi bila u skladu sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom Europske unije”, zaključuje Gregurić.

- Putem platforme i PID-a krajnjem potrošaču omogućujemo korištenje pakiranja i deklaracije na proizvodu kako bi saznao potpune informacije o podrijetlu, sljedivosti i proizvođaču u što kraćem vremenu i sa što manje klikova. (S.S.) 22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

PREDSTAVLJAMO LECTUS ART, Stubičke Toplice

UVIJEK U TRENDU, MA GDJE BILI Frizerstvo je oduvijek profesija čije se tehnike unapređuju i mijenjaju ovisno o trendovima, stoga se znanja i vještine trebaju kontinuirano usavršavati, smatra Vanda Pižirr tipu kose, zatim koristiti regenerator koji će kosi vratiti vlagu i nahraniti je te maske za kosu koje ko će joj dati potrebnu dubinsku njegu. Kako i koji od tih preparata koristiti, na najbolje savjete i preporuke dat će vam u upravo vaš frizer. Iako Vanda Pižir sallon ima u malom gradu, izazovi koji su p pred njom gotovo su isti kao i u metrop poli jer trendovi se moraju pratiti gdje g god se nalazite.

FRIZER JE NEKAD I PSIHIJATAR FRIZ

A kad pogledam prema budućnosti i svom poslovanju, mogu reći da mi je cilj i dalje ispunjavati sve zahtjeve svojih

klijentica, a možda to i dignuti na višu razinu. Vanda Pižir, Lectus Art Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

roz povijest ljudi su vo vodili brigu o pranju, šišanju, bojenju, češljanju, četkanju i uljepšavanju kose. Mnogi će stoga reći kako je prekrasna i njegovana kosa ogledalo sveukupnog našeg zdravlja. Način na koji drugima pokazujemo svoju kosu ima duboke društvene korijene. Kosa je poruka koju šaljemo drugima o svojoj ličnosti, stoga je jako važno u čije se ruke prepuštamo kad je ona u pitanju. A već 15 godina u vlastitom salonu u Stubičkim Toplicama brojne se klijentice prepuštaju u majstorske ruke Vande Pižir. “Obožavam posao koji radim, jednostavno uživam u njemu i u životu, a kad ste zadovoljni, zadovoljstvo se vidi svuda oko vas. U ovih 15-ak godina svog rada nisam imala prevelikih problema, odnosno sve se moglo riješiti. Sretna sam jer radim ono što volim, a što ima ljepše od toga”, rekla je vlasnica frizerskog salona Lectus Art Vanda Pižir, koja je dodala kako je u njezinu poslu iznimno važno imati “dobre temelje” na kojima se može graditi vlastiti posao i tada velikih problema nema. Za lijepu kosu potrebna je redovita njega, a to znači odabrati dobar šampon prema

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

Kažu K ž da odijelo čini čovjeka, a ženu njena k kosa. Pravom frizurom, šišanjem ili bojen njem svaku osobu koja joj da to povjerenje m može učiniti sretnom i zadovoljnom, te i s te strane kao frizerka postaje dio njihova živ života - nekom postaje prijatelj, drugom član obi obitelji, a nekom čak i psihijatar. “Svojim radom barem na trenutak možemo promijeniti život. A kad pogledam prema budućnosti i svom poslovanju, mogu reći da mi je cilj i dalje ispunjavati sve zahtjeve svojih klijentica, a možda to i dignuti na višu razinu. Svakako mi je važna i edukacija jer u ovom

SRETNA SAM JER RADIM ONO ŠTO VOLIM, A ŠTO IMA LJEPŠE OD TOGA, ISTIČE VANDA PIŽIR okruženju brzih promjena u kojem živimo, cjeloživotno učenje postalo je neophodno budući da je cijelo društvo utemeljeno na neprestanom stvaranju, obnavljanju i primjeni novih znanja i vještina”, rekla je Vanda Pižir koja je dodala kako je frizerstvo oduvijek profesija čije se tehnike unapređuju i mijenjaju ovisno o trendovima, stoga se znanja i vještine trebaju kontinuirano usavršavati. (I.G.)

IZNAD CRTE

TA ČETIRI STRAŠNA SLOVA JEAN PIERRE MARIČIĆ Voditelj projekata u Poduzetničkom inkubatoru BIOS

Vjerujem da Europski parlament i Europska komisija nisu pripremali Uredbu kojom će dodatno značajno opteretiti malo i srednje poduzetništvo

zadnje vrijeme sve je više edukacija i radionica o GDPR-u na koje organizatori pozivaju poduzetnike, a posebno motivirajuće u tim pozivima su prijetnje kaznama od 20 milijuna eura ako nisu usklađeni s tom uredbom. Što je u stvari GDPR? Opća uredba o zaštiti podataka (Genaral Data Protection Regulation) uredba je Europskog parlamenta koja se bavi zaštitom osobnih podataka svih građana Europske unije, a stupila je na snagu 24. svibnja 2016. godine. Ako je uredba stupila na snagu prije gotovo dvije godine, zbog čega sada toliko priče o njoj, upitat će se većina onih koji nisu bili na nekoj od edukacija. Razlog je vrlo jednostavan. Uredba je predvidjela rok od dvije godine za prilagodbu svih onih koji podliježu uredbi, pa će njena primjena započeti 25. svibnja 2018. godine. Dvije godine bi, kako je zakonodavac pretpostavio, trebale biti dovoljne za prilagodbu svih obveznika ovoj uredbi. No i u Hrvatskoj ažurni kakvi jesmo razmišljati o njoj i ozbiljno se pripremati počeli smo najvećim dijelom krajem prošle godine. Ono za što je ostalim Europljanima potrebno dvije godine, mi ćemo riješiti za šest mjeseci. Međutim, nije tema ove moje kolumne provedba Uredbe i ažurnost nas samih (poduzetnika, potpornih institucija, države...) već utjecaj ove uredbe na male i srednje poduzetnike. Dobar dio onih koji su bili na nekim edukacijama i radionicama došao je s idejom da je ta uredba novi namet na male i srednje poduzetnike koji će sada morati plaćati još jednu vrstu vanjskih stručnjaka da se brinu o provedbi jednog vrlo kompleksnog zakona. Ako to ne osiguraju, platit će onih gore spomenutih 20 milijuna eura kazne. Na žalost, dio predavanja organiziraju konzultantske agencije kojima je cilj maksimalno iskoristiti ovu uredbu

kako bi si osigurali što veći broj novih komitenata, pa u svojim predavanjima ne pričaju o obveznicima provedbe i onima koji nisu obveznici, o tome koji je to minimum koji moraju napraviti i provoditi mali i srednji poduzetnici, već prezentiraju Uredbu kao nešto što je gotovo nemoguće provoditi, spomi-

prikupljajući te podatke na internetu. U letku Bolja pravila za mala poduzeća, koji se može naći na stranici Agencije za zaštitu podataka - AZOP (http://azop.hr/ info-servis/detaljnije/publikacije-opcauredba-gdpr), na stranici 5. stoji naslov Provjerite treba li vam službenik za zaštitu podataka. Prva rečenica ispod tog

DOBAR DIO ONIH KOJI SU BILI NA NEKIM EDUKACIJAMA I RADIONICAMA DOŠAO JE S IDEJOM DA JE TA UREDBA NOVI NAMET nju velike kazne i penale i objašnjavaju kako je najbolje odmah angažirati vanjske stručnjake. Drugi dio problema je u tome što i predavači koji nemaju interes u prikupljanju novih komitenata najvećim dijelom Uredbu prikazuju samo kao veliku opasnost i mogućnost kažnjavanja poduzetnika. Iako ne mogu s potpunom sigurnošću tvrditi, vjerujem da Europski parlament i Europska komisija nisu pripremali Uredbu kojom će dodatno značajno opteretiti malo i srednje poduzetništvo i vrlo visokim kaznama puniti proračune država članica. Moje uvjerenje više je na strani toga da EU želi zabraniti manipuliranje (i u dobrom dijelu slučajeva prodaju) osobnih informacija korisnika, građana EU-a koje provode uglavnom velike tvrtke

naslova kaže: “On nije uvijek obvezan”. To je gotovo potpuno različito od onoga što slušamo na edukacijama i radionicama: “...obvezno imenujte službenika za zaštitu podataka, to je osoba koja mora biti vrlo dobro upoznata sa svim uredbama i zakonima, pratiti sve promjene, biti odgovorna, jer će sve institucije pitati tu osobu, a ne direktora društva... ako nemate takvu osobu obvezno angažirajte vanjske stručnjake…” Bilo bi zgodno organizirati seminar koji će provesti netko od sudionika u pripremi Uredbe o zaštiti podataka, i iz prve ruke se informirati je li ona namijenjena zaštiti osobnih podataka svakog pojedinca ili dodatnom opterećivanju ﬁnancijskim i drugim obavezama poduzetnika.

22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

TURIZAM NATJEČAJ INOVATIVAN BUDI - TURIZAM TI POSAO NUDI

UČITI OD NAJBOLJIH Natječaj je nastao iz želje da kod mladih dodatno potaknemo inovativnost i kreativnost, vještine koje smatramo ključnim faktorima turističkog razvoja, kazao je Capelli piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

povodu manifestacije Dani poslova u turizmu koja se tijekom ovog mjeseca i veljače održava u Osijeku, Zagrebu i Splitu u organizaciji Ministarstva turizma, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca i Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, Ministarstvo turizma raspisalo je natječaj pod nazivom Inovativan budi - turizam ti posao nudi. Natječaj je namijenjen učenicima srednjih ugostiteljskoturističkih škola i studentima visokih učilišta s programima iz područja turizma i ugostiteljstva. Ministarstvo turizma dodjeljuje ukupno 50.000 kuna vrijednih nagrada za osmišljavanje projekata s ciljem promocije zanimanja i obrazovanja u turizmu i ugostiteljstvu. Dani poslova u turizmu jedna su od mjera Ministarstva turizma u promociji ugostiteljsko-turističkih zanimanja, ali i općenito turizma kao atraktivnog sektora koji pruža mogućnost zapošljavanja.

Prijave na natječaj traju do 29. siječnja, a prijaviti se mogu tročlani timovi učenika i/ili studenata predvođeni mentorom koji imaju prilike samostalno osmisliti projekt na dvije teme: poticanje mladih na obrazovanje za zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu te povezivanje obrazovnih institucija i poslodavaca u turizmu i ugostiteljstvu. Prva tri najbolja projekta bit će nagrađena novčanom nagradom pri čemu će prvi dobiti 25.000 kuna s namjenom studijskog posjeta kulinarskom centru u Baskiji – Basque Culinary Center, drugi će dobiti 15.000 kuna s namjenom studijskog posjeta Centru izvrsnosti za

dodjela nagrada održat će se 2. veljače u sklopu manifestacije Dani poslova u turizmu u Splitu.

POPULARIZACIJA UGOSTITELJSKOTURISTIČKIH ZANIMANJA Ministar turizma Gari Cappelli je ocijenio kako taj natječaj učenicima i studentima nudi priliku da uče od najboljih u vodećim europskim centrima izvrsnosti i kulinarskim centrima te im omogućuje vrijednu praksu u obrazovanju kroz koju mogu dodatno razviti svoje potencijale. “Natječaj je nastao iz želje da kod mladih dodatno potaknemo inovativnost i kreativnost, vještine koje smatramo ključnim

DANI POSLOVA U TURIZMU JEDNA SU OD MJERA MINISTARSTVA TURIZMA U PROMOCIJI UGOSTITELJSKO-TURISTIČKIH ZANIMANJA ugostiteljstvo i turizam u Austriji, a treći 10.000 kuna s namjenom studijskog posjeta jednoj hotelskoj tvrtki u Hrvatskoj. Svečana

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

faktorima turističkog razvoja. Upravo s tim ciljem u Ministarstvu turizma neprekidno poduzimamo niz mjera kako bismo još više popularizirali ugostiteljsko-turistička zanimanja”, istaknuo je Cappelli. Inače, na prošlogodišnjim Danima poslova u turizmu predstavilo se više od 110 poslodavaca iz ugostiteljstva i turizma, a samu manifestaciju posjetilo je više od 14.000 posjetitelja. Očekuje se kako će ovogodišnji Dani poslova u turizmu privući još više posjetitelja, potencijalnih sezonskih turističkih radnika. U sklopu Dana poslova u turizmu organizirat će se niz panel-rasprava, a promovirat će se i mjere aktivne politike zapošljavanja, centri kompetencija u turizmu te obrazovne mogućnosti za turistička zanimanja.

POVEĆANJE ZRAKOPLOVNIH PRIJEVOZNIKA U 2018.

Više letova u pred i posezoni

rema strateškom projektu Udruženog oglašavanja, a temeljem suradnje Hrvatske turističke zajednice i partnera, ove godine se očekuje 25 posto više novih zrakoplovnih prijevoznika i letova u domaćim zračnim lukama u odnosu na prošlu godinu. Očekuje se i dulja sezona letova u neka odredišta. Naglasak Udruženog oglašavanja HTZ-a u ovoj godini je na suradnji s avioprijevoznicima i stranim turoperatorima, posebice u razdoblju pred i posezone. Svi su se oni javili na javni poziv HTZ-a, završen potkraj prošle godine. Kako je istaknuo Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda HTZ-a, na taj je poziv stiglo više od 60 kandidatura, koje su evaluirane uz niz dodatnih aktivnosti, poput traženja dopuna te komuniciranja s predstavništvima HTZ-a u inozemstvu. Za strateške projekte HTZ-a ove godine odobreno je nešto više od 30 milijuna kuna, a 70 posto od tog iznosa namijenjeno je za marketinšku suradnju

s avioprijevoznicima, dok se ostatak odnosi na turoperatore i proširenje njihovih programa. Pojašnjavajući potpore avioprijevoznicima, Staničić je istaknuo kako nije riječ o izravnim potporama nego o zajedničkim marketinškim aktivnostima

i sudjelovanju HTZ-a u suﬁnanciranju marketinških aktivnosti vezanih uz Hrvatsku, a koje provode te zrakoplovne kompanije. Dodao je kako takvo suﬁnanciranje provode nama konkurentske zemlje kao što su Turska i Grčka. (S.P.)

ADRIA HOTEL FORUM U ZAGREBU

TKO JE ZASLUŽAN ZA TURISTIČKI RAST?

edan od najvećih hotelsko-investicijskih foruma u Europi, šesti Adria Hotel Forum (AHF) održat će se 14. i 15. veljače u zagrebačkom Hotelu Sheraton pod pokroviteljstvom hrvatskog Ministarstva turizma, Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore, Glion Institutea of Higer Education, Grada Zagreba te Hrvatske gospodarske komore. AHF se održava na temu Investment in Hotel Industry: Our Own Responsibility, a okupit će neke od vodećih investicijskih te globalnih i regionalnih hotelskih stručnjaka. Povod ovogodišnjoj temi je geopolitička i sigurnosna situacija, a u fokusu konferencije su dva ključna pitanja - jesmo li zaslužni za turistički rast ili nam se on događa sam od sebe te jesmo li konkurentni? Uz to, na AHF-u će biti riječi o

rješenjima izazova u turizmu vezanim uz nedostatak kvaliﬁciranih radnika, budućim investicijama u regiji, hotelskim ugovorima, tržištu kapitala, novim

turističkim proizvodima te o tome na koji način globalne kompanije vide razvoj privatnog smještaja. Usporedit će se hotelski razvoj glavnih gradova u regiji, ali i navesti podaci o tome na kojem mjestu se nalazi regija na Indeksu atraktivnosti za investiranje. U samo pet godina održavanja, AHF je postao platforma razmjene znanja i iskustva suvremenih praksi te nezaobilazno mjesto susreta vodećih hotelijera i globalnih stručnjaka. Dosad je AHF okupio više od 1500 sudionika, 200 panelista te 140 partnera. Inače, partneri ovogodišnjeg kongresa su Falkensteiner Hotels&Residences, Hilton Worldwilde, AccorHotels, Orbis Hotel Group, InterContinental Hotels Group, Valamar Riviera, Savills, Hrvatski Telekom, HRS i Zagrebačka banka. (S.P.)

22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRWWWATSKA DIGITALIZACIJA POSLOVANJA

APLIKACIJA UMJESTO PAPIRA Web platforma Salonize okuplja podatke na mjesečnoj i godišnjoj razini kako bi se pratile statistike i financije salona, ordinacija i drugih uslužnih djelatnosti piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Z Aplikacija i služi tome da se razvija onako kako klijenti to zahtijevaju i ovisi o njima. Moderna ekonomija zahtijeva da se proizvodi prilagođavaju tržištu i zahtjevima kupaca, pa će se i Salonize tako ponašati. Natalija Crnički, direktorica tvrtke Salonize

ahvaljujući aplikaciji Salonize, vlasnici uslužnih djelatnosti odnedavno mogu jednostavno optimizirati svoje poslovanje. “Svaki salon, ordinacija, wellness, spa centar, logopedska ordinacija ili ured koji želi optimizirati svoje poslovanje može koristiti Salonize. Nije riječ o softveru koji treba instalirati na osobno računalo, već web platformi kojoj korisnik može pristupiti s mobitela, tableta, računala… Važno je samo imati pristup internetu”, objašnjava nam direktorica tvrtke Salonize Natalija Crnički. Salonize tako zamjenjuje bilježnicu i papir. Zapisivanje rokova i planova na papiru zamjenjuje se online sučeljem jednostavnog pregleda, koje omogućuje lakše grupiranje i vođenje evidencije o klijentima, terminima i vremenu potrebnom za obavljanje djelatnosti. Salonize također okuplja podatke na mjesečnoj i godišnjoj razini kako bi se mogle pratiti statistike i ﬁnancije salona, ordinacija i drugih uslužnih djelatnosti. “Sa Salonizeom stvarate vlastiti CRM sustav. To itekako pomaže kada imate puno klijenata i kada želite biti profesionalni te imati bolju organizaciju privatnog i poslovnog života. Mišljenja sam da svaki ozbiljan poduzetnik i poduzetnica koji drže do sebe i svog poslovanja treba razmisliti o korištenju ovakve aplikacije. Salonize je na tržištu već godinu dana i u tom razdoblju se istraživalo tržište, tražile su se povratne informacije od korisnika, a u isto vrijeme se kontinuirano radi na prilagodbi i još većoj funkcionalnosti aplikacije”, objašnjava nam. Jedna od zanimljivih mogućnosti koje nudi ova aplikacija je podsjetnik na rođendane klijenata - malim znakovima pažnje stvara se povjerenje i zadovoljstvo iz kojih proizlazi snažna povezanost klijenta i pružatelja usluga.

KLIJENTI KOJI DOLAZE Slične aplikacije postoje, no ja nisam naišla na neku koja bi bila prilagođena našem tržištu, 40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

dodaje Natalija Crnički. “Tu je i sve veći broj korisnika koji su navikli stvari rješavati sa svog mobitela. Tko god želi opstati u svom poslovanju i dalje ga razvijati, ne smije zaboraviti na klijente koji dolaze - Y generacija je već tu, ali s vremenom će stasati i Z generacija. To su generacije koje su odrasle na računalima, tabletima, pametnim telefonima, kojima je Zemlja globalno selo, a društvene mreže baza komunikacije. One žele rješenje odmah i sada”, naglašava ona, dodajući kako nove tehnologije koje uključuju Big Datu i umjetnu inteligenciju donose zanimljive i nove načine poslovanja. “Nisam mogla odoljeti izazovu kada sam stupila u kontakt s mladim ljudima koji su željeli to ostvariti. Takva avantura se ne propušta”, naglašava ona dodajući kako još nije posve zadovoljna mjestom koje aplikacija zauzima na tržištu. “Radimo i uporni smo, pa vjerujem da će se trud i upornost isplatiti. Konačno, tek smo na početku, ima još vremena i za razvoj i za pozicioniranje”, ističe Natalija Crnički. Niska prosječna kupovna moć korisnika usluga te nesklonost investicijama i modernim tehnologijama dijela poduzetnika ne idu na ruku Salonizeu. “Ipak vjerujem da ne treba tražiti izgovore nego načine da se posao napravi na najbolji mogući način. To je ono što savjetujemo i poduzetnicama i poduzetnicima koji koriste Salonize. Naša je poruka: priključite nam se, provjerite što sve zajedno možemo učiniti da bi vaš posao bio bolje organiziran, a vaši klijenti zadovoljniji. Konačno, slogan Salonizea je: Život nije savršen, ali vaš posao to može biti”, kaže ona.

BOLJE STRUKTURIRANJE Natalija Crnički zasad nije zatražila ﬁnancijsku potporu od banaka. “Čula sam za neke pozitivne primjere, no nikad se ne zna, možda ću u budućnosti posegnuti i za tom vrstom ﬁnancijske injekcije. Za sada nemam potrebe za tim”, pojašnjava ona.

Međutim, ova poduzetnica ima pozitivna iskustva s natječajima iz EU fondova. Naime, prijavivši se na natječaj Inovacije novoosnovanih MSP-a (Europski strukturni i investicijski fondovi), dobila je potporu u svrhu prilagodbe, završetka i komercijalizacije aplikacije. “Istina, postoji procedura koja za moderne tehnologije traje predugo, morate se držati propisanih pravila i skupljati dokumentaciju te pisati izvještaje, ali to donosi svaka vrsta ﬁnanciranja, u većoj ili manjoj mjeri. Sve to vas, s druge strane, prisili da dobro promislite o svom projektu i da sve bolje strukturirate. Ako se mene pita, svima bih preporučila ovakvu vrstu ﬁnanciranja”, ističe. Osim na hrvatski, aplikacija je prevedena na makedonski, albanski, srpski, njemački i engleski, a u tijeku je prijevod i na slovenski jezik. Dakle, već sada je spremna za izlazak izvan granica Lijepe naše. Važna prednost ove aplikacije odnosi se i na sigurnost, posebice kada govorimo o zaštiti osobnih podataka. Sada je već dobro poznato kako 25. svibnja na snagu stupa Uredba EU-a o zaštiti osobnih podataka (poznatija kao GDPR) i strože će se kontrolirati njena primjena. A Salonize omogućuje tvrtkama, koje će se morati prilagoditi ovoj uredbi, zaštitu podataka klijenata. Među budućim poslovnim koracima, ova poduzetnica ističe kako bi željela da im se jave distributeri/veletrgovci koji posluju s uslužnim djelatnostima. “Razvijamo dio aplikacije

koji je namijenjen upravo distributerima i otvara im nove načine za rad, prikupljanje i obradu podataka te komunikaciju s kupcima. Idealno bi bilo da se uključe u ovoj fazi kako bismo odmah ugradili i njihove speciﬁčne potrebe u aplikaciju”, smatra Natalija Crnički. Trenutačno je u Salonizeu troje zaposlenih i nekolicina vanjskih suradnika. “O razvoju daljnjeg poslovanja ovisit će i zapošljavanje novih djelatnika. Također, nove usluge i novi

WEB PLATFORMI KORISNIK MOŽE PRISTUPITI S MOBITELA, TABLETA, RAČUNALA…, OBJAŠNJAVA NAM NATALIJA CRNIČKI proizvodi ovisit će o zahtjevima tržišta. Aplikacija i služi tome da se razvija onako kako klijenti to zahtijevaju i ovisi o njima. Moderna ekonomija zahtijeva da se proizvodi prilagođavaju tržištu i zahtjevima kupaca, pa će se i Salonize tako ponašati. Imamo ideje i pokušat ćemo ih sprovesti u djelo - u današnjem svijetu samo je nebo granica, a kroz povijest smo pokazali da se i nju može prijeći”, zaključuje Natalija Crnički. 22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

AKTUALNO FERAVINO

Rast prihoda od 15 posto

Feravino je 2017. godinu završilo s rastom prihoda od 15 posto. Luka Vrga, direktor prodaje i marketinga jedne od najpoznatijih hrvatskih vinarija, ističe kako je ovaj značajan rast u prihodima rezultat prodajne politike orijentirane na vina više kvalitete i vrijednosti. “U ovom trenutku izvozimo u 15 zemalja: Njemačku, Francusku, Nizozemsku, Englesku, Irsku, Estoniju, Švicarsku, Poljsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Rumunjsku, SAD, Meksiko i Japan. U prihodima nam je izvoz sudjelovao s nešto više od 13 posto, što je odličan rezultat s obzirom na to da nam je do prije dvije godine udio tog segmenta iznosio svega tri posto”, kaže Luka Vrga te dodaje kako iz njihovih podruma u svijet ode najviše Frankovke, sorte koja je postala svojevrsni zaštitni znak Feravina. Vinarija iz Feričanaca planira povećati udio izvoza na 40 posto ukupne prodaje, pa su aktivnosti na stranim tržištima u punom jeku, a posljednja je bila u Amsterdamu 9. i 10. siječnja na međunarodnom sajmu Wine Professional, namijenjenom stručnjacima i profesionalnoj publici.

PRVI HRVATSKI VODIČ ZA PRELAZAK U PODUZETNIŠTVO

Iskorak od zaposlenice do poduzetnice Donedavno su žene pokretale biznis samo iz nužde, i to kada su ostajale bez posla, ali sve se više događa da žene pokreću vlastiti posao jer misle da mogu bolje i vrijede više piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rend u svijetu pokazuje da je poduzetništvo nova karijerna mogućnost, uglavnom za žene u dobi od 35 do 45 godina koje su zasićene radom u velikim tvrtkama i javnom sektoru, pa se odlučuju na poslovne promjene. Istraživanje mreže poduzetnica i poslovnih žena Women in Adria pokazuje da takve žene žele bolju kvalitetu privatnog života i drugačiju uredsku politiku. Kako bi se ženama približilo poduzetništvo, sedam stručnjakinja poduzetnica Ivana Matić, Kristina Ercegović, Sanela Kraljić, Alma Saganić, Krešimira Rendulić, Dijana Kobas Dešković i Kate Ivanković Marić napisalo je prvi hrvatski vodič za prelazak u poduzetništvo Od zaposlenice

do poduzetnice koji je predstavljen prošloga tjedna u zagrebačkom Hotelu Westin. Na predstavljanju je istaknuto kako su donedavno žene pokretale biznis samo iz nužde, i to kada su ostajale bez posla. To se još uvijek događa, ali postoji i novi trend, a to je da žene

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Ovo liker – aromatizirani emulzijski liker od jaja Ovo Liker (Ovo Brandy) originalan i jedinstveni proizvod u Hrvatskoj s tradicijom koja započinje davne 1925. godine. Gusti liker, aromatičnog mirisa, ugodnog poznatog okusa, nenadmašne arome pripremljen od punovrijednih namirnica (svježih žumanjaka, svježeg mlijeka i šećera) krijepi i daju snagu. Nekoliko puta je nagrađivan na Sajmu hrane i pića u Splitu i na međunarodnom sajmu vina u Ljubljani. DARNA D.O.O.

TvornicalikeraDarnauRovinjuimadugogodišnjutradicijuuproizvodnjilikera.Od nekolikodestilerijaitvornicažestokihpićakojesuzavrijemeAustro-UgarskeiItalije djelovale u Rovinju još je samo ona aktivna. Osnivač tvornice i prvi vlasnik Giorgio Benussi, započeo je s radom 1925. godine.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

TERME JEZERČICA

Ulaganje od 48 milijuna kuna

pokreću vlastiti posao jer misle da mogu bolje i da vrijede više. Osnivačica mreže Women in Adria i jedna od autorica vodiča Ivana Matić istaknula je tom prigodom kako istraživanja ukazuju na to da žene, odlučujući se na ulazak poduzetništvo, nisu motivirane novcem. “Žene koje prelaze u poduzetništvo velikim tvrtkama zamjeraju njegovanje kulture prisutnosti umjesto kulture rezultata, loš menadžment te slabo upravljanje ljudskim resursima. Poduzetništvu ih najviše privlači promjena stila života, tj. bolja ravnoteža privatnog i poslovnog. Iako to nerijetko podrazumijeva niža primanja, ipak donosi veće osobno zadovoljstvo”, rekla je Ivana Matić ističući kako će žene koje tek maštaju o poduzetništvu u ovom vodiču pronaći informacije i savjete kako lako unaprijediti poslovanje.

SPOJ STRUČNOG ZNANJA I ISKUSTVA Jedna od autorica knjige i predsjednica Instituta za razvoj ženskog poduzetništva Adria Alma Saganić kazala je kako vodič obrađuje sve faze

prelaska u poduzetništvo - od prve ideje preko početka do razvoja poslovanja. “O poduzetništvu govorimo realno i zato otkrivamo kako analizirati vlastitu poduzetnost, koji su uobičajeni strahovi od poduzetništva i koliko je teško kad vam vrata ne otvara ime velike korporacije za koju radite već vaša tvrtka, ali i kako prevladati većinu prepreka na poduzetničkom putu”, rekla je Alma Saganić. Dodala je kako knjiga donosi i mnogo korisnih savjeta, od upoznavanja s prihodima i troškovima i osiguravanja zdravog novčanog tijeka, do uputa za stvaranje marketinškog plana i upravljanja odnosima s javnošću. Vodič spaja stručno znanje s iskustvima hrvatskih poduzetnica, pa ukoričuje know-how za iskorak u poduzetništvo, naglasile su njegove autorice. “Na biznisu treba aktivno raditi, a pritom se ne smije bježati od prodaje, marketinga i ﬁnancija. To su područja koja mnogim ženama nisu bliska kada prijeđu u poduzetništvo, ali se i time moraju baviti ako žele uspjeti u vlastitom poslu”, zaključila je Kristina Ercegović, osnivačica Business Cafea.

Terme Jezerčica ulažu 48 milijuna kuna u tri nova projekta, gradnju kampa, proširenje hotela te vodenog parka, restorana i wellness centra. Početkom svibnja trebao bi biti otvoren kamp sa 15 mobilnih kućica te 30 kamping parcela, a vrijednost investicije je oko osam milijuna kuna. Oko pet milijuna kuna uložit će se u dogradnju središnjeg restorana, glavnog ulaza s recepcijom i wellness centra te izgradnju novog vanjskog parka s još jednim bazenom i atrakcijama. Planirano je da se dijelom ta investicija završi do početka kupališne sezone, a dijelom do jeseni. Najavljena je i 35 milijuna kuna vrijedna investicija u dogradnju hotela za još 66 soba, za što se očekuje i suﬁnanciranje iz europskih strukturnih fondova. Direktor Termi Jezerčice Elvis Pavleković istaknuo je tom prigodom kako su kampovi jedan od najisplativijih segmenata u turizmu, a u Krapinsko-zagorskoj županiji su rijetki. Jezerčica je lani imala 29.000 noćenja i neto promet od 18,5 milijuna kuna.

Chocolate Cocktail – aromatizirani emulzijski liker od jaja i kakaa Chocolate Cocktail originalni i jedinstveni proizvod u Hrvatskoj sa tradicijom koja datira još iz 1925 godine. Gusti liker, aromatičnog mirisa, ugodnog poznatog okusa, nenadmašne arome pripremljen od punovrijednih namirnica (svježih žumanjaka, svježeg mlijeka, šećera i kakaa). Nekoliko puta je nagrađivan na Sajmu hrane i pića u Splitu i na međunarodnom sajmu vina u Ljubljani. DARNA D.O.O.

TvornicalikeraDarnauRovinjuimadugogodišnjutradicijuuproizvodnjilikera.Od nekolikodestilerijaitvornicažestokihpićakojesuzavrijemeAustro-ugarskeiItalije djelovale u Rovinju još je samo ona aktivna. Osnivač tvornice i prvi vlasnik Giorgio Benussi,započeojesradom1925.godine,madapostojepretpostavkedasetodogodilo i puno ranije.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

AKTUALNO SAJAM DOMOTEX 2018

HRVATSKI PARKETI U NJEMAČKOJ Devet hrvatskih parketarskih tvrtki predstavilo se na najvažnijem međunarodnom sajmu podnih obloga, a organizator zajedničkog nastupa bio je HGK piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr podnih obloga, dodaje Petar Ćurić, tajnik Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri HGK-u. “Iako je teško reći koliko je novih poslova ugovoreno, tvrtke su iznimno zadovoljne upitima. Ne samo da se obnavljaju već postojeći ugovori sa starim kupcima, već hrvatski parket traže i Britanci, Iranci, Azerbajdžanci, Libanonci i Japanci koji se sada okreću kvalitetnijim proizvodima u koje se naši drvoprerađivači uklapaju i cijenom i rokovima isporuke’’, naglašava Ćurić.

AGRESIVNA KONKURENCIJA

UJEDINJAVANJE PROIZVODA POD JEDNIM BRENDOM MOGLO BI POVEĆATI PROFITE I DO 10 POSTO, SMATRA DENI KELAVA

evet hrvatskih proizvođača parketa predstavilo se na Međunarodnom sajmu podnih obloga Domotex 2018 u Hannoveru. Organizator zajedničkoga nastupa bila je Hrvatska gospodarska komora, a na 420 četvornih metara izlagačkog prostora svoje proizvode predstavili su Drvoproizvod, Evolen, FI MA, PPS Majur, Spačva, Pana, Exportdrvo i Pan parket. “Brojne su domaće tvrtke već etablirane na njemačkom tržištu, na koje otpada dobar dio hrvatskog izvoza u drvu, a s obzirom na to da više od 60 posto izlagača i posjetitelja dolazi izvan Njemačke, četverodnevni sajam u Hannoveru je prilika da se obnovi suradnja s dosadašnjim kupcima i partnerima te intenzivno traga za uspostavljanjem kontakata s novim potencijalnim kupcima i tržištima”, kaže Slaven Suknjajić, izvršni direktor Evolena. ‘’Domotex je ključan za pozicioniranje hrvatskih parketa na europskoj i svjetskoj razini. Na ovom sajmu našli smo kupce koji su bili ključni za naš razvoj, a ujedno smo i otvorili nova tržišta poput Azerbajdžana i Irana’’, ističe Suknjajić. Tvrtke su iznimno zadovoljne 18. nastupom na najvećem svjetskom sajmu

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

S njim se slaže i Filip Galeković, izvršni direktor tvrtke PPS Galeković. ‘’Bez obzira na naše teško stečene i izborene pozicije u Europi i svijetu te prepoznatljivost naše najvrednije sirovine - hrvatskog slavonskog hrasta i proizvoda od njega (parketa, seljačkih podova), bez konstantnog rada, zadržavanja kvalitete i standarda, traženja novih kupaca i novih tržišta, promocije i marketinških aktivnosti, moguće je lako izgubiti teško stečene tržišne udjele jer je konkurencija iznimno agresivna”, smatra Galeković. “Novi trendovi itekako odgovaraju hrvatskim parketarima. Parket od masivnog drva poput slavonskog hrasta i jasena ponovno je, naime, u modi, bilo da je riječ o rustikalnom, modernom ili ekstravagantnom skupom stilu, a hrvatski ga parketari, koji zadnjih godina prate i kvalitetu i inovativnost vodećih europskih proizvođača, mogu proizvesti”, kaže Deni Kelava iz tvrtke Pan parket. “Vrijeme je da našu proizvodnju parketa godišnje ujedinimo pod jednim marketinškim imenom, odnosno brendom za svjetsko tržište, koje bi nam donijelo i rast narudžbi i rast proﬁta od najmanje pet do 10 posto’’, zaključuje Kelava. Inače, Domotex je jedan od najvećih i najznačajnijih svjetskih sajmova podnih obloga na kojem izlaže više od 1320 izlagača iz 67 zemlja. Svake godine predstavlja nove trendove podnih obloga te se smatra najznačajnijim poslovnim događajem u svijetu za podne obloge.

PREDSTAVLJAMO CUTE OVERLOAD, Zagreb

I psi VOLE brendirano Kada smo odlučile napraviti robicu za svoje psiće, naišle smo na pozitivne reakcije okoline te krenule u proizvodnju i prodaju, kaže Maja Cvetković

ko trenutačna ponuda odjeće za vaše kućne ljubimce ne zadovoljava vaše zahtjeve, ne preostaje vam ništa drugo nego pokrenuti vlastitu proizvodnju i brend, a upravo su se na taj scenarij odlučile Maja Cvetković i Viktorija Šebalj, vlasnice tvrtke Cute Overload, i pokrenule vlastitu proizvodnju odjeće za pse. Dawg Swag je hrvatski dizajnerski brend za pse, koji od njih stvara prave modne zvijezde. “Kao vlasnice malih pasa, bile smo prisiljene kupovati odjeću za njih jer im je bilo hladno prilikom izlaska iz grijanih prostora na hladnoću. Postojeća ponuda bila je nekvalitetna, većinom se radilo o uvozu iz Kine. Kada smo odlučile napraviti robicu za naše psiće, naišle smo na pozitivne reakcije okoline te krenule u proizvodnju i prodaju”, kaže nam jedna od vlasnica brenda Dawg Swag Maja Cvetković koja ističe kako punu pozornost posvećuju detaljima, pa su njihove hoodice izrađene od najkvalitetnijih tkanina u različitim, trendi bojama. S ponosom ističu kako je ono što ih čini prepoznatljivima na tržištu originalni dizajn kojim naglašavaju osobnost ljubimaca koji ga nose. Prvi Dawg Swag proizvod bila je hoodica za pse, a u vrlo bliskoj budućnosti planiraju ponudu proširiti proizvodima koji su jedin-

PRVI DAWG SWAG PROIZVOD BILA JE HOODICA ZA PSE, A PONUDA ĆE SE PROŠIRITI OGRLICAMA, POVODCIMA I MODNIM DODACIMA stveni u svijetu - ručno rađenim ogrlicama, povodcima i modnim dodacima putem kojih se ogrlice i povodci mogu personalizirati te na taj način, jednostavnom zamjenom dodataka u raznim bojama, svaki put dobijete novu ogrlicu ili povodac. Tako jednu ogrlicu možete složiti u više od 15 različitih kombinacija.

Osim toga, u ponudi imaju i kabanicu za pse koja u potpunosti odbija vodu.

PEKARNICA SAMO ZA PSE Ove mlade poduzetnice ušle su u posao s ozbiljnim namjerama, a u prilog tome govori i činjenica kako je posao posložen tako da se po potrebi mogu proizvesti velike količine proizvoda. “Nakon što smo savladale proizvodnju, krenule smo u maloprodaju te postajemo vlasnicama pasje pekarnice Hov-Hov. Ona u ponudi ima razne poslastice za pse, poput torte, brownija, muffina, pereca, lincer kolačića, cake popsa i sličnih delicija. Svi proizvodi rađeni su od 100 posto prirodnih sastojaka, bez konzervansa, aditiva, soli, šećera, što ih čini odličnim izborom i za psiće koji imaju zdravstvenih problema”, objašnjava nam druga vlasnica Dawg Swaga Viktorija Šebalj. U njihovoj tvrtki trenutačno je zaposleno četiri djelatnika, a njihovi proizvodi mogu se pronaći u web shopu www.dawg-swag.com ili u Hov-Hovu. Osim u Hrvatskoj, njihovi su proizvodi uspjeli ući u specijalizirane dućane u inozemstvu. Upravo je širenje na što više inozemnih tržišta cilj koji su si za budućnost zacrtale. (I.G.)

Punu pozornost posvećujemo detaljima, pa su naše hoodice izrađene od najkvalitetnijih tkanina u različitim, trendi bojama. MajaCvetković, jedna od vlasnica brenda Dawg Swag

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

EU INFO OLGA DANYLIUK, GLAVNA DIREKTORICA GEFCO-a U SLOVENIJI I

NAŠ SE DNA TEMELJI NA AUTOMOBILSKOJ INDUSTRIJI Investicije u području proširenja i modernizacije cestovnog sektora u Hrvatskoj, koji je najveća infrastrukturna imovina države, otvorit će velike prilike u cestovnom prijevozu razgovarao Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T 150

u zemalja

prisutan je GEFCO

4,2 2 mlrd €

vrtka GEFCO je globalni pružatelj logističkih usluga proizvodnim poduzećima. Usluge koje pruža svojim klijentima temelje se na iskustvu stečenom tijekom 65 godina, osobito u automobilskoj industriji koja se ubraja među najsloženije i najzahtjevnije iz logističke perspektive. Olga Danyliuk, glavna direktorica poduzeća GEFCO u Sloveniji i Hrvatskoj, kaže nam kako je kompanija prisutna u 150 zemalja i jedna je od 10 najvećih logističkih grupacija u Europi. U 2016. godini ostvarila je prihod od 4,2 milijarde eura, a zapošljava 12.000 radnika. Tvrtka neprestano širi svoj portfelj i ulazi u nove industrije nudeći logističke usluge skrojene po mjeri klijenata diljem svijeta. Olga Danyliuk ističe kako unutar svoje europske mreže GEFCO ima 300 logističkih objekata te iznimno dobro poznaje carinske i porezne procedure. Lokalni timovi jamče korisnicima učinkovitost logistike prilikom transporta iz, prema i diljem Europe.

prihod tvrtke u 2016.

12.000 radnika zapošljava GEFCO

 Nedavno ste udružili organizacijske strukture na slovenskom i hrvatskom tržištu, zašto? - U regiji Adriatik GEFCO najprije će se usredotočiti na sigurnost trenutačnog poslovanja i jačanje dugoročnih partnerskih odnosa sa svojim klijentima, a sve u namjeri zadržavanja trenutačno izvanrednog razvoja poslovanja i rasta u regiji. Do 2020. godine planiramo i širenje u nove poslovne segmente, poput skladištenja i logistike farmaceutske industrije. Želja nam je uspostaviti prilagodljivu i visokostručnu organizacijsku strukturu u regiji Adriatik koja će pružati podršku u ostvarenju naših ciljeva, pozicionirajući nas u konačnici kao prepoznatog pružatelja logističkih usluga

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

najviše kvalitete, u skladu sa zahtjevima klijenata.

 Je li bilo promjena u vašem poslovanju nakon ulaska Hrvatske u EU? - GEFCO je podružnicu u Hrvatskoj otvorio 2013., iste godine kad je Hrvatska postala članicom Europske unije. Krenuli smo s logistikom gotovih vozila i tereta, potom smo nastavili s

GEFCO-va PONUDA INTEGRIRA SVE OBLIKE TRANSPORTA, POSEBICE MULTIMODALNU I VREMENSKI UVJETOVANU LOGISTIKU oceanskim prijevozom da bismo se kasnije razvijali u području željezničkog prijevoza i složenih multimodalnih rješenja ‘od vrata do vrata’. Cilj nam je nastaviti unapređivati poslovne rezultate i pozitivne trendove na tržištu.

 Koji su glavni trendovi u današnjoj logistici, koja se rješenja traže? - Kako bismo udovoljili zahtjevima naših klijenata, nudimo prilagođena i podesiva rješenja dizajnirana u svrhu optimizacije svih procesa s najboljim omjerom troškova i vremena isporuke. Na taj način, GEFCO-va ponuda integrira

HRVATSKOJ sve oblike transporta, posebice multimodalnu i vremenski uvjetovanu logistiku, a u svrhu poštivanja rokova u hitnim situacijama.

 Općenito gledajući, kakav je hrvatski vozni park i gdje se on nalazi u odnosu na susjedne zemlje, ali i onaj u EU? - U regiji Adriatik GEFCO trenutačno upravlja ﬂotom od oko 80 teretnih vozila, pri čemu sva vozila osiguravaju slovenski i hrvatski autoprijevoznici, a u 2018. godini cilj je povećati taj broj na stotinu. Ponosni smo na rezultate koje smo dosad ostvarili u tom području, sklapajući nove suradnje i otvarajući nova vrata poslovnim prilikama s drugim državama u kojima je GEFCO prisutan, omogućavajući protok robe iz regije Adriatik i prema njoj.  Ima li država razumijevanja za logističku djelatnost? - Investicije u području proširenja i modernizacije cestovnog sektora u Hrvatskoj, koji predstavlja najveću infrastrukturnu imovinu države, otvorit će velike prilike u cestovnom prijevozu. Također, luke u državnom vlasništvu mogu dodatno pridonijeti proširenju našeg portfelja, sve ovisno o logističkoj i industrijskim potrebama naših kupaca.  Kakav imate odnos s konkurencijom, je li lojalna ili ne? - S konkurencijom imamo dobre odnose, a na nekim projektima surađujemo i s drugim kompanijama iz logističkog sektora. Što se tiče položaja na tržištu, naš se DNA temelji na automobilskoj industriji, a na tržištu robe široke potrošnje smo konkurentni. U Hrvatskoj je naš primaran cilj izgraditi prepoznatljivo ime i promovirati naša kompetitivna rješenja.  Što je s bankama, jesu li one susretljive kad je u pitanju kreditiranje kamiona? - GEFCO je light asset poduzeće. Dakle, ne posjedujemo vlastite kamione ni skladišne prostore. Naša suradnja s velikim brojem dobavljača predstavlja veliku prednost za usluge koje možemo ponuditi svojim klijentima. Ponosni smo na to što smo globalna kompanija s regionalnim fokusom i lokalnim značajem.  Okrupnjava li se tržište logističkih tvrtki u Hrvatskoj i njenom susjedstvu? - Logističko je tržište u regiji kompetitivno, no naš je cilj nastaviti s pozitivnim trendovima i širenjem portfelja naših usluga u području skladištenja, logistike farmaceutske industrije i razvoja specijalnih usluga putem kojih klijentima omogućavamo hitne isporuke. Naš je rast organski te ne namjeravamo kupovati ili pripajati druga poduzeća.

 Možete li otkriti neke buduće poslovne korake? - Kao što sam već spomenula, usredotočit ćemo se na razvoj skladištenja, logistiku farmaceutske industrije i GEFCO specijalnih usluga, kao i na ostvarenje prosječnog godišnjeg rasta od 11 posto do 2020. godine. Od velike nam je

PONOSNI SMO NA TO ŠTO SMO GLOBALNA KOMPANIJA S REGIONALNIM FOKUSOM I LOKALNIM ZNAČAJEM važnosti zadržati kvalitetu kao ključnu pogodnost za svoje klijente te se na temelju toga pozicionirati kao jedna od najprepoznatljivijih kompanija na logističkom tržištu. Naposljetku, s obzirom na to da smo light asset kompanija, neprestano smo usmjereni na razvoj svog najvrednijeg resursa – zaposlenika. 22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

EU INFO EU STRATEGIJA ZA PLASTIKU

Smanjenje plastičnog otpada jača industriju

uropska komisija je donijela prvu europsku Strategiju za plastiku koja je dio je prelaska na više kružno gospodarstvo. Tom će se strategijom zaštititi okoliš od onečišćenja plastikom te poticati rast i inovacije. U skladu s novim planovima, do 2030. sva će plastična ambalaža na tržištu EU-a biti prikladna za recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu smanjit će se, a namjerna upotreba mikroplastike bit će ograničena. “Ako ne promijenimo način na koji proizvodimo i upotrebljavamo plastiku, do 2050. u oceanima će biti više plastike nego ribe. Moramo se pobrinuti da plastike ne bude u našoj vodi, hrani, pa

čak i u našim tijelima. Jedino dugoročno rješenje je smanjenje količine plastičnog otpada recikliranjem i većom stopom ponovne upotrebe. To je izazov s kojim se građani, industrija i vlade moraju zajedno suočiti”, istaknuo je Frans Timmermans, potpredsjednik EK nadležan za održivi razvoj U Europi svake godine nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja. U svijetu plastika čini 85 posto otpada na plažama. Plastika se čak uvlači građanima u pluća i hranu koju jedu, a još nije poznat učinak mikroplastike u zraku, vodi i hrani na zdravlje. “Ovom strategijom postavljamo temelje novog

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-46/17 Zagreb, 23. studenoga 2012.

PRESUDA Suda časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od Ksenije Kuharić Mikleušević, predsjednice vijeća te Vinka Berkovića i dr.sc. Dinka Pezelja, članova vijeća, odlučujući po prijavi prijavitelja IGORA ŠKERLA iz Rijeke, Tonžino 8b, kojeg zastupa punomoćnica Mirjana Škerl, odvjetnica u Rijeci, Trg. Sv. Barbare 5, protiv prijavljenoga DSGN STUDIO d.o.o., Jastrebarsko, Cvetkovići 136, radi povrede pravila morala i dobrih poslovnih običaja, nakon glavne rasprave održane i zaključene 11. srpnja 2017. u prisutnosti Domagoja Ilića, odvjetničkog vježbenika u Odvjetničkom društvu Ilić, Orehovec i partneri iz Zagreba, zz punomoćnice prijavitelja, i u odsutnosti uredno pozvanog prijavljenog, istog dana presudio je Prijavljeni DSGN STUDIO d.o.o., Jastrebarsko, Cvetkovići 136 ODGOVORAN JE što je svjesno preuzeo obvezu izrade i isporuke svadbenih fotograﬁja, videa i wedding book-ova bez namjere da tu obvezu ispuni, a takvo postupanje predstavlja povredu dobrih poslovnih običaja i povredu pravila poslovnog morala u smislu članka 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori („Narodne novine“ broj 66/06., 114/06. - ispravak, 129/07., 8/08. – ispravak i 74/15.; dalje: Pravilnik), pa mu se temeljem članka 36. stavak 1. točka 3. Pravilnika izriče mjera: JAV NA O P O M E NA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, a nakon pravomoćnosti ove presude. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

kružnog gospodarstva u koje je uključena plastika te prema njemu usmjeravamo ulaganja. Tako će se smanjiti količina plastičnog otpada na kopnu, u zraku i u moru te će se stvoriti nove prilike za inovacije, konkurentnost i otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta”, smatra Jyrki Katainen, potpredsjednik EK za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost. Uz strategiju za plastiku EK je donio i okvir za praćenje, sastavljen od 10 ključnih pokazatelja kojima su obuhvaćene sve faze ciklusa i kojima će se mjeriti napredak prelaska na kružno gospodarstvo na razini EU-a i na nacionalnoj razini. (J.V.)

EUROPSKA UNIJA

Poticanje energetske učinkovitosti Ublažavanje posljedica klimatskih promjena prioritet je Europske unije, stoga se kontinuirano radi na poticanju veće energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora. Također se promovira poticanje građana na proizvodnju, skladištenje i potrošnju vlastite električne energije iz OIE a da na to ne plaćaju troškove i poreze. Poboljšanja u učinkovitosti ne bi samo donijela smanjenje emisija CO2 već i računa od 250 milijardi eura godišnje koliko se plaća za uvoz energije u EU. Stoga zastupnici žele obvezujuće ciljeve za smanjenje potrošnje u EU za 35 posto do 2020.Bitan dio poboljšanja je grijanje i hlađenje zgrada na što se troši 40 posto energije u EU, od kojih je čak 75 posto energetski neučinkovito. Udio obnovljivih izvora u energetskoj potrošnji gotovo se udvostručio posljednjih godina, od oko 8,5 posto 2004. na 16,7 posto 2015., a EU će doseći svoj cilj od 20 posto do 2020. Države članice su se 2014. dogovorile povećati cilj na 27 posto do 2030., ali zastupnici poručuju kako bi cilj trebao biti barem 35 posto.

HRVATSKA&REGIJA LUKA BAR

PRETOVAR U 2017. SKOČIO 45 POSTO

uka Bar je prošle godine imala 45 posto veći pretovar u odnosu na 2016., priopćio je izvršni direktor Zarija Franović, naglasivši da kapaciteti Luke nisu bili dovoljno iskorišteni do njegova dolaska na čelo tvrtke lanjskog kolovoza. Istaknuo je da je iza kompanije ﬁnancijski uspješna godina te

da je ostvareni volumen pretovara veći od 1,7 milijuna tona, što je povećanje za 524.000 tona ili za 45 posto. “Na bazi ugovorenih poslova i stalnih komunikacija s poslovnim partnerima očekuje se rastući trend poslovanja i u ovoj godini”, istaknuo je Franović. U ukupnom pretovaru dominiraju rasuti tereti

s udjelom od 79,5 posto, zatim tekući sa 16 posto i ro-ro tereti sa 20,5 posto. “Očekujem da ćemo nakon sumiranja rezultata za prošlu godinu imati znatno bolju ﬁnancijsku sliku nego 2016., usprkos tome što od 1. svibnja nemamo više prihod od upotrebe obale, shodno Zakonu o lukama”, poručio je Franović, a kao ilustraciju uspješnosti poslovanja naveo činjenicu da je stupanj naplate danas 75 posto, a da je 1. kolovoza prošle godine bio 41,3 posto. “Deﬁnirana su dva osnovna cilja poslovne politike, a to su povećanje iskorištenosti postojećih i razvoj novih kapaciteta. Iz toga je jasno da nisam zadovoljan stanjem koje sam zatekao u Luci Bar. Pokrenuo sam set aktivnosti primarno usmjerenih na povećanje stupnja iskorištenosti lučkih kapaciteta”, zaključio je Franović.

BOSNA I HERCEGOVINA

VELIKI RAST UVOZA DRAGOG KAMENJA

voz dijamanata, dragog kamenja, bisera i svile u Bosnu i Hercegovinu enormno je porastao, pa je tako u 2017. godini u BiH uvezeno 28 puta više dijamanata nego godinu ranije, potvrđeno je u Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO). “Uvoz dijamanata porastao je sa 166.250 konvertibilnih maraka na 4.711.150 KM, dragog kamenja na 9.559.230 KM sa 506.220 KM, uvoz bisera je porastao za 964.450 KM, dok je uvoz svile porastao sa 151.425,25 KM na 409.363 KM”, ističu u UIO-u. Ekonomski analitičar Predrag Duduković

pojašnjava taj fenomen činjenicom da su kamate na oročenu štednju koje banke nude niske te da građani ulažu novac u stvari koje ne gube vrijednost. “Građanima se više ne isplati ulagati novac u banke pa ulažu u neke stvari koje će u perspektivi biti puno vrednije i koje ne gube na vrijednosti, kao što su zlato, dijamanti, nekretnine, drago kamenje i drugo”, istaknuo je Duduković i dodao kako je baza uvoza dijamanata u 2016. godini bila vrlo niska te je stoga ovaj veliki porast donekle razumljiv. “Ovaj iznos, nešto veći od 166.000 KM, bio je niska baza vrijednosti svega nekoliko

dijamanata, te kada se gledaju brojke, porast uvoza koji je premašio četiri milijuna KM čini se znatno većim, ali kada se pogleda s aspekta vrijednosti dijamanata, i nije tako visok”, pojasnio je Duduković.

22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

HRVATSKA&REGIJA JAPANSKO IZASLANSTVO U BEGRADU

ZAPADNI BALKAN U FOKUSU JAPANACA Japan želi povećati ekonomsku suradnju sa Srbijom i zapadnim Balkanom, kazao je Shinzo Abe ističući kako je zapadni Balkan važan za stabilnost cijele međunarodne zajednice piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

apan želi povećati suradnju sa zapadnim Balkanom, poručio je prošli tjedan u Beogradu japanski premijer Shinzo Abe koji je vodio japansko izaslanstvo u kojem su bili i predstavnici 16 tamošnjih tvrtki. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je pak izrazio uvjerenje da Srbiji i Japanu predstoji ozbiljan razvoj ekonomskih odnosa. Ekonomija jest bila u fokusu razgovora, ali je svaka strana od političkih tema predložila ono što je za nju bio prioritet, tako da su se na popisu našli i nuklearna prijetnja Sjeverne Koreje i proširenje Europske unije na zapadni Balkan. Izvjesno je, rekao je japanski premijer, da Japan neće zaboraviti pomoć Srbije 2011. godine kada je bio pogođen razornim potresom. Vučić je odgovorio da Srbija neće zaboraviti humanitarnu pomoć Japana nakon 2000. godine, a posebno se zahvalio japanskom premijeru na pomoći Srbiji poslije poplava 2014. godine te na podršci koju Japan pruža Srbiji na njenom europskom putu. “Japan čvrsto podržava proces daljnje integracije EU-a i želi aktivno podržati reforme koje provode Srbija i druge države zapadnog Balkana koje žele postati članice EU-a”, naglasio je Shinzo Abe na zajedničkoj konferenciji s predsjednikom Srbije. Prema njegovu mišljenju zapadni Balkan je važan za stabilnost ne

samo Europe, nego i cijele međunarodne zajednice te je naglasio kako Japan želi povećati ekonomsku suradnju sa Srbijom i zapadnim Balkanom. Dodao je i kako je Vučiću predložio inicijativu za suradnju Japana sa zapadnim Balkanom što je, kako je rekao, Vučić podržao.

OČEKIVANJA OD MOGUĆEG ULASKA JAPANA U SRPSKU EKONOMIJU SU VELIKA “Zapadni Balkan je regija koja je na ključnoj poziciji u geopolitičkom smislu”, rekao je japanski premijer napominjući kako su u tom kontekstu odnosi Japana sa Srbijom veoma važni. Iz Tokija posebno zanimljivom poziciju službenog Beograda čini to što je Srbija čak dvaput potpisala strateški sporazum s Kinom. “Nema mnogo država koje su to učinile, ima ih četiri-pet. Beograd je znači, i u tom smislu, zanimljiv i za Japan. To spada u kontekst kinesko-japanskih odnosa koje ne prožima samo kompetencija, već i duboko nepovjerenje.

Humanitarna pomoć Tijekom posjeta japanskog izaslanstva potpisana je Nota o volonterskom programu japanske prekomorske suradnje. Nadam se da će aktivna razmjena ljudi rezultirati razvojem ljudskih resursa koji će podupirati naše buduće bilateralne odnose, rekao je japanski premijer. Japan je i jedan od najznačajnijih donatora Srbiji.

Vrijednost bespovratne pomoći i pozajmica od 2000. godine procjenjuje se na oko 500 milijuna eura i obuhvaća donacije, tehničku suradnju i kredite. Japan je Srbiji isporučivao pomoć u vidu vozila gradskog prometa, kao i humanitarnu pomoć u vrijeme poplava i izbjegličke krize.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

Mislim da to treba staviti u taj kontekst”, smatra Seška Stanojlović, dugogodišnja vanjskopolitička novinarka. Ona ističe kako obnova interesa Japana za Europu pokazuje pokušaje te dalekoistočne zemlje da se pozicionira u izmijenjenoj konstelaciji međunarodnih odnosa. Na to ukazuje i ruta petodnevnog posjeta japanskog premijera u okviru kojeg je posjetio pet zemalja: Latviju, Litvu i Estoniju, pa potom Bugarsku, Srbiju i Rumunjsku. Seška Stanojlović je ocijenila za Radio Slobodna Europa kako Japan pokazuje interes za Europu, što nije bilo karakteristično za tu zemlju zadnjih godina, u okviru strategije novog pozicioniranja prema Europi na koju je u značajnoj mjeri utjecala Kina. “Ono što mi se čini zanimljivim jest to da se turneja Abea poklapa sa zemljama iz grupe država 16+1 što ih je oko sebe okupila Kina koja je zadnjih pet godina prisutna na ovom područnju”, ustvrdila je ona.

milijuna eura tijekom 2015. i 2016. godine. Od siječnja do studenoga 2017. godine, trgovinska razmjena Srbije i Japana iznosila je 135,6 milijuna eura. Vodeći izvozni proizvodi Srbije u Japan su prerađeni duhan i prehrambeni proizvodi, dok su glavni uvozni proizvodi iz Japana putnički automobili i strojevi. Prva i jedna od značajnih japanskih investicija dogodila se 2006. kada je Japan Tobacco International (JTI) kupio dionice Duhanske industrije Senta za 170 milijuna eura. Panasonic ima proizvodni pogon u Svilajncu, a kompanija Yazaki tvornicu za proizvod-

OD SIJEČNJA DO STUDENOGA 2017. GODINE, TRGOVINSKA RAZMJENA SRBIJE I JAPANA IZNOSILA JE 135,6 MILIJUNA EURA

SRBIJU ZANIMAJU JAPANSKE INVESTICIJE Analitičari smatraju kako je Japan zakasnio s uključenjem u ovu utrku, ali da ima dovoljno aduta da to brzo nadoknadi. Posebice kada je u pitanju Srbija gladna investicija i novih poslova, pa su i očekivanja od mogućeg ulaska Japana u srpsku ekonomiju - velika. Analize pokazuju da Japan u tom pogledu svakako može biti od velike koristi, kao i da u tom smislu treba očekivati temeljno preispitivanje i traženje mogućih zajedničkih interesa. Polazna pozicija izgleda ovako: godišnja robna razmjena dviju država je oko 150

nju kabelskih setova za kamione Daimler u Šapcu. Prošle godine s japansko-francuskim konzorcijem potpisan je sporazum o izgradnji postrojenja za preradu komunalnog otpada i proizvodnju toplinske i električne energije u Vinči pored Beograda. Premijerka Srbije Ana Brnabić je naglasila kako je Srbija jako zainteresirana za japanske investicije u području automobilske, kemijske, farmaceutske i IT industrije, kao i ulaganja u području poljoprivrede, zaštite okoliša i turizma. 22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

SVIJET FINANCIJA HRVATSKA UDRUGA INVESTICIJSKIH PROFESIONALACA

LICENCA ZA UPRAVLJANJE PORTFELJOM U Hrvatskoj je prvi put održana promocija novih nositelja CFA povelje, a predstavljena je i Hrvatska udruga investicijskih profesionalaca, buduće lokalno CFA udruženje za Hrvatsku piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

P Zahvaljujući grupi entuzijasta Hrvatska će uskoro dobiti i lokalno CFA udruženje. Time će se omogućiti da hrvatski CFAovci plaćaju članarinu u svojoj udruzi i kroz nju ostvaruju najveće moguće efekte članstva u globalnoj CFA obitelji. Damir Čukman, predsjednik HUIP-a

ovelja Chartered Financial Analyst (CFA) je najpoznatija i najcjenjenija globalna titula koju nose investicijski profesionalci nakon završenog CFA programa. Program se sastoji od tri opsežna ispita iz kurikuluma koji pokriva akademsku teoriju, aktualnu investicijsku praksu te posebice etičke i profesionalne standarde s ciljem stvaranja čvrstog temelja za naprednu ﬁnancijsku analizu i upravljanje portfeljem. Stotinjak osoba u Republici Hrvatskoj, koje su na vodećim mjestima u investicijskim institucijama, nositelji su ove povelje. Prošloga je tjedna u Hotelu International prvi put održana svečana dodjela CFA povelja novim nositeljima te povelje u Hrvatskoj te je tom prilikom predstavljena i Hrvatska udruga investicijskih profesionalaca koja će postati lokalno CFA udruženje za Hrvatsku. Skup je otvorio Damir Čukman, predsjednik Hrvatske udruge investicijskih profesionalaca (HUIP). “Hrvatska je već 20 godina regionalni centar za polaganje CFA ispita. Zahvaljujući grupi entuzijasta Hrvatska će uskoro dobiti i lokalno CFA udruženje. Time će se omogućiti da hrvatski CFA-ovci plaćaju članarinu u svojoj udruzi i kroz nju ostvaruju najveće moguće efekte članstva u globalnoj CFA obitelji”, najavio jje Čukman.

INTERESI INVESTITORA NA PRVOM MJESTU INTE Gary Baker, direktor za MENA regiju u CFA Insti Institutu, predstavio je viziju budućnosti investici sticijske profesije te globalnu i regionalnu strategij tegiju CFA Instituta, a govorio je i Petar Pierre Mat Matek, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor n ﬁnancijskih usluga (Hanfe) i dugogodi godišnji nositelj CFA povelje. In Inače, nositelj CFA povelje mora imati

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

U REPUBLICI HRVATSKOJ JE STOTINJAK NOSITELJA OVE POVELJE relevantno radno iskustvo i svake godine atestirati posvećenost etičkim standardima. CFA Institut je globalna zajednica investicijskih profesionalaca koji zajedno grade investicijsku zajednicu u kojoj interesi investitora dolaze na prvo mjesto, ﬁnancijska tržišta dobro funkcioniraju, a gospodarstva rastu. U svijetu je danas oko 140.000 nositelja CFA povelja u 165 zemalja među kojima je i Hrvatska. Osnivanjem hrvatskog CFA udruženja hrvatskim će se CFA-ovcima omogućiti da pridonose razvoju globalne i domaće investicijske industrije kroz hrvatsku udrugu.

HBOR

Nižim kamatama do sredstava EU fondova Uprava HBOR-a odlučila je privremeno sniziti nominalne kamate po programu kreditiranja EU projekata javnog sektora na 2,5 posto za kredite koji će biti odobreni do kraja ove godine

akon što su tijekom 2017. godine snižene kamatne stope za kreditiranje EU projekata privatnog sektora te ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice, Uprava HBOR-a donijela je odluku o privremenom sniženju kamatne stope za projekte javnog sektora. Tako se tijekom ove godine EU projekti ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice mogu kreditirati po kamatnoj stopi već od 1,7 posto, EU projekti privatnog sektora po kamatnoj stopi već od 2,4 posto, a projekti javnog sektora po kamatnoj stopi od 2,5 posto. Prije ovih sniženja minimalne kamate po svim programima za kreditiranje EU projekata iznosile su tri posto. “Sniženjem kamatnih stopa uz zadržavanje svih drugih povoljnih uvjeta kao što su dugi rokovi otplate, mogućnost odobrenja počeka i korištenja granta kao vlastitog učešća želimo potaknuti poduzetnike na ulaganja i ubrzati dinamiku korištenja raspoloživih sredstava EU fondova”, kazala je Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a. HBOR je do sada putem programa za kreditiranje EU projekata podržao više od 600 projekata s iznosom većim od 3,4 milijarde kuna. Krediti se odobravaju izravno, putem poslovnih banaka ili po modelu podjele rizika na rok do 15 godina s mogućnošću

počeka do tri godine, odnosno do pet godina za podizanje i/ili restrukturiranje dugogodišnjih nasada te za javni sektor.

SREDSTVIMA GRANTA DO MANJE GLAVNICE Dodatna je pogodnost to što se sredstva granta u određenim slučajevima mogu koristiti za umanjenje glavnice kredita, a kod izravnog kreditiranja HBOR može do 70 posto iznosa granta prihvatiti kao vlastito učešće. Sniženje kamatne stope za EU projekte ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice i projekte javnog sektora na

sufinanciranje prihvatljivih ulaganja, kao i onih ulaganja koja su sastavni dio projekta, ali se ne mogu financirati iz sredstava EU fondova. Osim projekata koji se sufinanciraju iz fondova EU-a, HBOR je za projekte jedinica lokalne i područne samouprave i pravne osobe u njihovom većinskom vlasništvu i/ili većinskom vlasništvu Republike Hrvatske koji se financiraju po drugim programima kreditiranja snizio kamatne stope na 2,5 posto. Budući da se kod ovakvih projekata često radi o visokim iznosima kredita, ukinuta je naplata naknade za rezervaci-

HBOR JE DO SADA PUTEM PROGRAMA ZA KREDITIRANJE EU PROJEKATA PODRŽAO VIŠE OD 600 PROJEKATA snazi je za sve kredite odobrene do 31. prosinca 2018., a za one privatnog sektora do 30. lipnja 2018. Konačna kamatna stopa za pojedinog krajnjeg korisnika ovisi o ocjeni kreditnog ranga, kao i ponuđenih instrumenata osiguranja. Kreditna sredstva odobrena po ovim programima namijenjena su zatvaranju ﬁnancijske konstrukcije za provođenje projekata, a mogu se koristiti za

ju sredstava kako bi se dodatno smanjilo opterećenje i ukupan trošak za korisnike. Krediti za ovu namjenu odobravaju se ili u kunama ili u kunama uz valutnu klauzulu. Mjera je na snazi za kredite odobrene do 30. lipnja 2018. Ova mjera odnosi se i na privatne subjekte koji provode projekte od javnog interesa kojima primarna svrha nije ostvarivanje proﬁta. (V.A.)

22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

SVIJET FINANCIJA STUPILA NA SNAGU REVIDIRANA DIREKTIVA O PLATNI

NEMA VIŠE POVRAT Ovom se direktivom promiče razvoj inovativnih internetskih i mobilnih platnih usluga, što će pogodovati gospodarstvu i rastu, istaknuo je Valdis Dombrovskis piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

redinom siječnja stupila je na snagu prerađena Direktiva o platnim uslugama, jedna od glavnih regulacijskih inicijativa Europske unije koja ima za cilj potaknuti inovativnost i konkurentnost otvaranjem bankarskog sektora sektoru financijske tehnologije i ostalim trećim osobama u većini europskih zemalja. Njome se želi unaprijedi i proširi spektar financijskih usluga koje će korisnicima biti dostupne putem interneta. “Ova je direktiva još jedan korak prema uspostavi jedinstvenog digitalnog tržišta u EU. Njome se promiče razvoj inovativnih internetskih i mobilnih platnih usluga, što će pogodovati gospodarstvu i rastu. S početkom primjene direktive PSD2 zabranit ćemo naknade za plaćanje potrošačkim debitnim i kreditnim karticama. Time bi potrošači u EU i godišnje mogli uštedjeti više od 550 milijuna eura, a uz to će prilikom plaćanja biti i bolje zaštićeni”, istaknuo je potpredsjednik Europske komisije zadužen za financijsku

stabilnost, ﬁnancijske usluge i uniju tržišta kapitala Valdis Dombrovskis. Istraživanje koje je potkraj prošle godine za Mastercard proveo GfK među

MNOGI GLAVNI BANKOVNI PROCESI JOŠ NISU DIGITALIZIRANI ILI NISU DOSTUPNI KLIJENTIMA PUTEM INTERNETA, ISTIČE KUMAR korisnicima kartica u dobi od 18 do 55 godina u Hrvatskoj pokazalo je kako su kartice omiljeno sredstvo plaćanja, pa

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

tako 50 posto ispitanika ima tri ili više kartica, dok ih 95 posto koristi na prodajnim mjestima. Istraživanje je pokazalo kako je kupnja online i dalje navika većine korisnika kartica: 84 posto ispitanih barem povremeno kupuje karticama na internetu. Istodobno raste popularnost mobilnog plaćanja jer kupnju putem mobilnog telefona uz plaćanje karticom koristi 21 posto ispitanih.

PROMJENE BEZ “VELIKOG PRASKA” Drugu direktivu o platnim uslugama nerijetko su analitičari i mediji nazivali korjenitom ili disruptivnom, predviđajući dalekosežne promjene i put bez povratka na tržištu ﬁnancijskih usluga kakvo poznajemo. Kako bi odgovorili na neke od nedoumica, Deloitte je proveo ispitivanja banaka ali i klijenata. Ispitivanje je obuhvatilo 90 banaka u EU koje su trebale odgovoriti kako se pripremaju za vrijeme tzv. otvorenog bankarstva, s fokusom na srednjoistočni dio Europe.

M USLUGAMA

TKA NA STARO “Ne očekuje se da će Druga direktiva o platnim uslugama djelovati na sektor financijskih usluga kao neki ‘veliki prasak’. Njene posljedice osjećat će se postupno, ali povratak na staro više neće biti moguć. Izazivači, koji se raduju novoj regulativi, morat će ulagati u povjerenje i podizanje svijesti klijenata kako bi mogli iskoristiti prilike koje će se javiti na tržištu”, rekao je menadžer u Deloitteovom Odjelu za poslovno savjetovanje Tomislav Klarić. Najveći utjecaj nove regulative očekuje se u dijelu bankovnih usluga namijenjenih poslovanju s fizičkim osobama, platnim transakcijama i potrošačkom kreditiranju, pri čemu mnoge banke razmišljaju o savezništvu sa subjektima iz sektora financijskih tehnologija. Mnoge banke iz Srednje i Istočne Europe, kao i njihove zapadnoeuropske kolege, očekuju da će ova direktiva najviše utjecati na poslovanje s građanima te malim i srednjim poduzetnicima, te su, sukladno tome, platni promet i potrošačke kredite ocijenile glavnim prilikama, ne zanemarujući pritom prijetnje koje Direktiva postavlja pred njihove modele poslovanja. Velike zapadnoeuropske banke pokazuju, u usporedbi sa svojim srednjoeuropskim pandanima, veći stupanj napretka svojih programa koji se odnose na uvođenje nove regulative. Dosad je znatno veći dio resursa uložen u harmonizaciju s regulativom nego u tržišne strategije. Postoje bitne razlike među bankama Srednjoistočne Europe, što je donekle posljedica i različitog tempa preuzimanja

regulative u nacionalno zakonodavstvo, pa je tako uvođenje Direktive u nekoliko zemalja odgođeno do sredine ili kraja 2018. godine, što znači napornu godinu za banke iz regije.

KLIJENTI MORAJU PRIGRLITI NOVE USLUGE “Direktiva bankama jasno poručuje da moraju postati proaktivnije u svojim nastojanjima realizacije transformacije. Bankovne usluge su, zbog svoje za-

partnerima. Unatoč tome što je 26 posto klijenata banaka u Srednjoj i Istočnoj Europi navelo kako nemaju problema s time da se informacije o njihovim računima dijele s drugim bankama u zamjenu za nove usluge putem interneta, prosječno znanje o otvorenom bankarstvu u svim zemljama regije i dalje je nisko. Ova direktiva nedvojbeno ima disrupcijski potencijal, ali će njeno uvođenje na tržište ipak potrajati: većina banaka u istočnom, središnjem i zapad-

OVA DIREKTIVA NEDVOJBENO IMA DISRUPCIJSKI POTENCIJAL, ALI ĆE NJENO UVOĐENJE NA TRŽIŠTE IPAK POTRAJATI tvorenosti i visoke reguliranosti, ostale po strani inovativnih digitalnih rješenja koja isporučuju brzorastući sektori elektroničkog poslovanja i ﬁnancijskih tehnologija, što je i dovelo do rastućeg jaza u iskustvima klijenata. Mnogi glavni bankovni procesi još nisu digitalizirani ili nisu dostupni klijentima putem interneta”, ističe Mitja Kumar, partner u Deloitteovom Odjelu za poslovno savjetovanje zadužen za Adriatic regiju. Za širu uspješnost nove regulative bit će presudno da klijenti prigrle nove usluge koje omogućuje ova direktiva, ali i njihova spremnost da daju suglasnost o davanju svojih podataka o računima drugim

nom dijelu Europe očekuje da će se njen utjecaj osjetiti tek u razdoblju od jedne do tri godine od stupanja Direktive na snagu. Neke zapadnoeuropske banke su optimističnije zbog višeg stupnja zrelosti sektora ﬁnancijske tehnologije i računaju da će prve posljedice biti vidljive već u prvoj godini primjene nove regulative. Jedan od glavnih razloga za dulje razdoblje manifestacije promjena su još uvijek nepostojeći dijelovi regulacijskog okvira, jasne upute za prijelazno razdoblje i uniﬁcirane norme za API, u praksi neprovjereni odnosi između banaka i trećih partnera te potrebna edukacija klijenata.

22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

ADRIS GRUPA: OTKUP VLASTITIH DIONICA

Adris Grupa započela je otkup do 246.000 vlastitih dionica kojima se trguje na Zagrebačkoj burzi, što čini 1,5 posto ukupno izdanih redovnih i povlaštenih dionica te tvrtke. Dionice će biti otkupljene po jedinstvenoj cijeni unutar pojedinog roda dionica, pa će tako raspon cijena po kojoj će Adris kupovati redovne dionice biti od 484,13 do 520 kuna, što je 7,41 posto iznad prosječne tržišne cijene dionice na dan 15. siječnja. Za povlašteno izdanje raspon cijena se kreće od 438,71 do 470 kuna, što je 7,13 posto iznad prosječne cijene dionice 15. siječnja.

JADRAN: STIGLA JEDNA OBVEZUJUĆA PONUDA Za kupnju 70,74 posto državnih dionica u hotelskoj tvrtki Jadran iz Crikvenice do isteka roka javnog natječaja pristigla je samo jedna obvezujuća ponuda, koju su CERP-u zajednički predala dva mirovinska fonda – PBZ CO i Erste Plavi. Za dionički paket nude 199,8 milijuna kuna, dakle nešto više od tražene početne cijene od 193,9 milijuna kuna, a u ponudi prihvaćaju i obvezu dokapitalizacije Jadrana u visini od 200 milijuna kuna u roku od pola godine od zaključenja kupoprodajnog ugovora.

Tržište krajnje zasićeno viškovima likvidnosti Prosječan dnevni višak na računima depozitnih institucija u siječnju svakodnevno prelazi 21 milijardu kuna, s time ta je sredinom prošlog tjedna premašio iznos od 27 milijardi. U ovakvim uvjetima odnos ponude i potražnje novca na Tržištu novca Zagreb ostao je nepromijenjen. Ponuda kratkoročnih pozajmica iznimno je visoka, potražnja neznatna, a kratkoročna kamatna stopa već dulje vrijeme stagnira na vrlo niskoj razini. Prošlog ponedjeljka je održana redovita tjedna repo aukcija Hrvatske narodne banke, treća u ovoj godini, ali zbog velikog viška kuna u sustavu i dalje nema interesa depozitnih institucija za povlačenjem dodatne likvidnosti. Pored toga, u okolnostima iznimno visoke ponude novca sudionici imaju mogućnost uzeti kratkoročnu pozajmicu uz kamatnu stopu koja je znatno povoljnija od aktualne repo stope.

Proteklog utorka nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva ﬁnancija, a prema kalendaru izdanja, aukcija je na rasporedu ovog utorka. Stoga će ovaj tjedan u fokusu događanja zasigurno biti aukcija trezorskih zapisa Ministarstva ﬁnancija s planiranim iznosom izdanja od 900 milijuna trezorskih zapisa s rokom dospijeća od jedne godine. Istodobno je na dospijeću 928 milijuna zapisa u kunama, a budući da tržište obiluje viškovima likvidnosti, interes investitora sigurno neće izostati. Ni u narednom razdoblju ne očekujemo značajniju promjenu pokazatelja na novčanom tržištu. Ukratko, tržište je krajnje zasićeno viškovima likvidnosti te je neravnoteža ponude i potražnje novca zaista izražena. Za njezino ublažavanje potreban je značajniji porast potražnje za novcem što za sada nije na vidiku.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

600

[Jelena Drinković]

8.1.-12.1.

15.1.-19.1.

0,10 0,08

450

0,06 300 0,04 150

0,02

0,00 15.1.

16.1.

17.1.

18.1.

19.1.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Dobar tjedan za kunu Kuna je proteklog tjedna ojačala u odnosu na sve promatrane valute. Prema euru je ojačala za 0,31 posto, a potkraj tjedna je tečaj eura iznosio 7,426736. U odnosu na dolar kuna je

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,849955

CAD kanadski dolar

4,883119

EUR

JPY japanski jen (100) 5,458828 CHF švicarski franak

6,325471

GBP britanska funta

8,417473

USD američki dolar

6,072060

EUR euro

7,426736

Izvor: HNB

primjena od 20.1.2017.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

15.1. 16.1. 17.1. 18.1. 19.1.

porasla za 1,2 posto na 6,07206 kuna za jedan dolar. Prema švicarskom franku kuna je ojačala za 0,8 posto, pa je tečaj franka iznosio 6,325471 kunu. 7,47 7,46

USD

6,16 6,14

CHF

6,40 6,38

7,45

6,12

6,36

7,44

6,10

6,34

7,43

6,08

6,32

7,42

6,06

6,30

15.1. 16.1. 17.1. 18.1. 19.1.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA IMPERIAL: ULAGANJA OD 72 MILIJUNA KUNA

Povoljna situacija u globalnom gospodarstvu Na azijskim burzama cijene dionica prošli su tjedan dosegnule nove najviše razine u povijesti jer je ulagače ohrabrilo prvo ubrzanje rasta kineskog gospodarstva u sedam godina. Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao je 0,1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,2 i 0,5 posto. Burzovni indeksi u Australiji i Singapuru pali su između 0,1 i 0,4 posto. Azijske ulagače potaknuo je jučer objavljeni podatak da je kineski bruto domaći proizvod u prošloj godini porastao 6,9 posto, više nego što se očekivalo i više u odnosu na 2016., kada je gospodarstvo ojačalo 6,7 posto. To je prvo ubrzanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva od 2010. godine i još jedan pokazatelj povoljne situacije u globalnom gospodarstvu. Na Wall Streetu su burzovni indeksi skliznuli s rekordnih razina, pri čemu se Dow Jones zadržao iznad granice od 26.000 bodova, a najviše su pale cijene dionica u industrijskom i sektorima osjetljivim na kretanje kamata.

7800

26200

FTSE 100

Dow Jones

7780

26100

7760

26000

7740

25900

7720

25800

7700

25700

15.1. 16.1. 17.1. 18.1. 19.1. 7320

15.1. 16.1. 17.1. 18.1. 19.1. 5515

NASDAQ

7300

5510

7280

5505

7260

5500

7240

5495

7220

5490

CAC40 15.1. 16.1. 17.1. 18.1. 19.1. 14500

15.1. 16.1. 17.1. 18.1. 19.1. 24200

DAX

14000

24100

13500

24000

13000

23900

12500

23800

12000

NIKKEI 225

23700

15.1. 16.1. 17.1. 18.1. 19.1.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

Mirexi u blagom padu

datum

15.1. 16.1. 17.1. 18.1. 19.1.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirex C krajem prošlog tjedna je iznosila 126,0025 bodova, što je za neznatnih 0,014 posto manje nego u tjednu ranije. Mirex B je pao za 0,46 posto i iznosio je 240,8560 bodova, a Mirex A je potonuo za 0,25 posto s tim da je krajem prošlog tjedna iznosio 134,1237 bodova. MIREX - tjedni

MIREX A

18.01.

134,12370

-0,0297

0,51

AZ - A

18.01.

132,71440

-0,0815

-0,03

Erste Plavi - A

18.01.

134,70990

0,0400

0,55

PBZ CO - A

18.01.

137,06620

0,0541

0,31

Raiffeisen OMF - A

18.01.

134,70500

-0,0243

1,52

MIREX B

18.01.

240,85600

-0,1483

0,04

AZ - B

18.01.

238,18570

-0,2263

0,02

Erste Plavi - B

18.01.

254,28760

-0,1193

-0,20

PBZ CO - B

18.01.

223,05900

-0,1188

-0,15

Raiffeisen OMF - B

18.01.

247,60740

-0,0849

0,28

0,0%

kategorija C

MIREX C

18.01.

126,00250

-0,0106

0,58

AZ - C

18.01.

123,56210

0,0062

1,23

-0,2%

Erste Plavi - C

18.01.

127,67790

-0,0052

0,31

-0,3%

PBZ CO - C

18.01.

124,11650

-0,0375

0,12

Raiffeisen OMF - C

18.01.

129,18990

-0,0220

0,15

15.1.

16.1.

17.1.

18.1.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,4%

Raiffeisen DMF

18.01.

236,23500

0,0452

1,02

AZ Profit

18.01.

254,59460

-0,1751

-0,49

-0,2%

Croatia osiguranje

17.01.

161,84040

-0,0150

0,17

-0,4%

AZ Benefit

18.01.

255,47770

-0,0394

-0,46

-0,6%

Erste Plavi Expert

18.01.

215,18300

-0,0816

0,14

-0,8%

Erste Plavi Protect

18.01.

209,30730

-0,0043

4,09

0,2% 0,0%

18.12.

25.12.

2.1.

10.1.

18.1.

VARTEKS: USPJEŠAN PRVI KRUG DOKAPITALIZACIJE Varteks je u prvom krugu dokapitalizacije postigao prag uspješnosti pa neće biti drugog kru-

kategorija B

0,1%

-0,1%

Rapski Imperial u ovoj godini planira ulaganja od ukupno 72 milijuna kuna u unapređenje kvalitete sadržaja i usluga te konkurentnosti odredišta, a najznačajnije ulaganje odnosi se na modernizaciju i repozicioniranje Grand Hotela Imperial, koji će od svibnja poslovati kao adults only hotel (samo za odrasle). Otvaranje tog hotela planira se početkom svibnja, a svečano otvaranje u lipnju. Hotel će gotovo u cijelosti biti obnovljen, uz posebni redizajn svih hotelskih prostora i ulaganje u nove sadržaje, koji će ga, kažu u Imperialu, pozicionirati među vodeće hotele u portfelju Valamar Riviere.

ga upisa novih dionica, a konačna cijena novih dionica je 12,99 kuna po dionici. Iz Varteksa ne iznose koliko je točno dionica upisano, ali s obzirom na ranije objavljeni prag uspješnosti upisano je više od 1,5 milijun novih dionica. Varaždinska kompanija je početkom ove godine objavila javni poziv na upis najmanje 1,5 do najviše 3,5 milijuna novih dionica, nominalne vrijednosti 10 kuna po dionici.

22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

NARODNE NOVINE RASPRODAJU STROJEVE Tvrtka Narodne novine odustaje od proizvodnje toaletne papirne konfekcije. Oglasila je prodaju strojnih linija za proizvodnju te zaliha repromaterijala i gotovih proizvoda papirne konfekcije po početnoj

skupnoj cijeni nešto višoj od 2,8 milijuna eura (bez PDV-a). Sam natječaj objavljen je na internet stranicama Narodnih novina i prema njemu po početnoj cijeni od 1,9 milijuna eura (sve su cijene bez PDV-a) prodaje se strojna linija za proizvodnju toaletne papirne konfekcije Fabio Perini (godina proizvodnje 2014.) te za 800.000 eura strojne linije za proizvodnju toaletne papirne konfekcije MTC srl (godina proizvodnje 2015.).

PLODINE: NOVI PRODAJNI CENTAR Plodine su u četvrtak u Puli otvorile svoj 81. prodajni centar. Novootvoreni supermarket Pula već je 11. supermarket Plodina u Istri, a ujedno i drugi prodajni centar Plodina u tom gradu. Vrijednost investicije iznosi šest milijuna eura, a otvaranjem ovog supermarketa otvorena su i nova radna mjesta, njih 45. Novi supermarket prostire se na 2000 četvornih metara i broji 180 parkirnih mjesta.

Crobexi tjedan zaključili blagim porastom Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu smanjena u odnosu na tjedan ranije. Ukupni dionički promet pao je za 10 posto ili 4,9 milijuna kuna te je iznosio 43,2 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 21,6 milijuna kuna, što predstavlja 50 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -2,06 do +15,79 posto.

Promet veći od milijun kuna sakupilo je 10 izdanja, dok je ukupno 15 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi su tjedan zaključili blagim porastom. Crobex je sa 1.871,58 bodova uvećan za 0,12 posto na 1.873,74 boda. Crobex10 je porastao za 0,15 posto na 1.088,61 bod. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -1,85 posto koliko je pao CROBEXindu do +3,27 posto koliko je uvećan CROBEXkons. Obveznički indeksi su tjedan zaključili rastom; CROBIS je uvećan za 0,18 posto, a CROBIStr za ZAGREBAČKA BURZA 0,26 posto. THE ZAGREB STOCK EXCHANGE Najlikvidnija je u proteklom tjednu UKUPAN TJEDNI PROMET: 315.880.861,33 kn bila Atlantic Grupa čijim je dionicaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 43.219.464,28 kn ma ostvaren promet od 10,6 milijuna index zadnja vrijednost tjedna promjena kuna, od čega se 9,3 milijuna kuna 1.873,7400 +0,12% CROBEX odnosi na blok, a ostatak na redovni 1.088,6100 +0,15% CROBEX10 promet, dok im je zadnja cijena na tr112,0929 +0,18% CROBIS govanju iznosila 930 kuna. AD Plastik 169,3055 +0,26% CROBIStr bilježi blok transakciju od 3,2 milijuna kuna te 1,7 milijuna kuna u redovnoj Top 10 tjedna zadnja trgovini, a cijena mu je porasla za 5,88 promet po prometu promjena cijena posto na 180 kuna. Dionice Zagrebač0,00% 930,00 10.607.630,00 ATLANTIC GRUPA d.d. ke banke trgovane su u iznosu od 4,9 +5,88% 180,00 4.930.258,00 AD PLASTIK d.d. milijuna kuna, a pojeftinile su za 1,02 -1,02% 58,00 4.911.093,80 Zagrebačka banka d.d. posto na 58 kuna. -0,30% 167,50 4.271.691,00 HT d.d. Od 10 najlikvidnijih izdanja rast cije-0,93% 42,60 2.916.968,30 Valamar Riviera d.d. ne bilježe četiri dionice. Predvodi ih +0,68% 441,00 1.947.787,00 ADRIS GRUPA d.d. - povl. IGH s poskupljenjem od 15,79 posto +3,73% 500,00 1.167.748,00 ADRIS GRUPA d.d. - red. na 231 kunu, a trgovane su u iznosu 0,00% 1.200,00 1.144.655,00 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. -2,06% 666,00 1.118.144,00 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. nešto većem od milijun kuna. Slijedi +15,79% 231,00 1.048.113,00 INSTITUT IGH d.d. AD Plastik (+5,88 posto) te redovno izdanje Adris Grupe s rastom od 3,73 10 dionica tjedna zadnja posto i zadnjom cijenom od 500 kuna promet s najvećim rastom cijene promjena cijena te prometom od 1,2 milijuna kuna. Po+30,95% 0,55 1.537,80 MAGMA d.d. vlaštenim dionicama Adrisa cijena je +29,99% 130,00 483.210,00 TANKERKOMERC d.d. uvećana za 0,68 posto na 441 kunu, +25,00% 85,00 45.261,50 PIK d.d. dok je njima protrgovan iznos od 1,9 +22,86% 12,90 47.946,30 VARTEKS d.d. milijuna kuna. +15,79% 231,00 1.048.113,00 INSTITUT IGH d.d. Pad cijene dionice bilježe četiri izda+15,24% 12,10 242,00 PIK-VINKOVCI d.d. nja. Najviše je cijena umanjena dio+14,02% 12,20 23.786,50 Zagrebačka burza d.d. +8,59% 695,00 11.890,00 AUTO HRVATSKA d.d. nicama Atlantske plovidbe, za 2,06 +5,88% 180,00 4.930.258,00 AD PLASTIK d.d. posto na 666 kuna, a trgovane su u +5,56% 15.200,00 91.000,00 MEDIKA d.d. iznosu od 1,1 milijun kuna. Iduća je Zagrebačka banka (-1,02 posto), a zatim 10 dionica tjedna zadnja Valamar Riviera čije su dionice pojefpromet s najvećim padom cijene promjena cijena tinile za 0,93 posto na 42,60 kuna, a -35,90% 2,50 5.428,60 VUPIK d.d. njima je ostvaren promet od 2,9 mili-25,74% 15,00 19.435,00 Hidroelektra niskogradnja d.d. juna kuna. -22,88% 5,90 915.157,55 JADRAN d.d.

Hoteli Haludovo Malinska d.d. JAMNICA d.d. SZAIF d.d. BC Institut d.d. TEHNIKA d.d. BRODOGR. VIKTOR LENAC d.d. ULJANIK d.d.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

-17,42% -17,26% -17,00% -12,50% -9,24% -8,45% -6,67%

2,18 3.740,00 33,20 210,00 216,00 13,00 14,00

1.266,52 403.960,00 8.210,00 15.750,00 548.822,00 89.151,10 7.584,00

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI ZA RIBARSKE LUKE 311 MILIJUNA KUNA

Poraslo više od 60 fondova Među 84 otvorena investicijska fonda drugi tjedan zaredom prevladali su fondovi s porastom vrijednosti udjela. Rast vrijednosti bilježi 61 fond, 22 ih bilježi pad, a jedan fond je zapisao tjedan bez postotne promjene. Sedam fondova je tjedan zaključilo rastom većim od jedan posto, a tri fonda su pala više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom osam su mjesta zauzeli dionički, a dva mješoviti fondovi. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -1,66 posto do +1,66 posto. Poraslo je svih 27 dioničkih fondova. Najviše je, za 1,49 posto, porastao Capital Breeder koji gotovo polovinu portfelja investira u

Hrvatskoj te po 22 posto u Sloveniji i Rumunjskoj. InterCapital SEE Equity bilježi rast od 1,20 posto, a ZB aktiv je porastao za 1,17 posto. KD Energija je zabilježio pad od 1,44 posto, dok je Neta Frontier tjedan zaključio minusom od 1,43 posto. Poraslo je svih šest posebnih fondova. Raiffeisen Harmonic je zabilježio uvećanje vrijednosti od 0,60 posto, a ZB Future 2055 i ZB Future 2040 su porasli za 0,29 posto. Trinaest od 15 mješovitih fondova bilježi rast. Dobitnike predvodi OTP uravnoteženi (+0,94 posto), a slijede ga KD Balanced s rastom od 0,73 posto te ZB global kojem je cijena udjela [Iva Skorin] uvećana za 0,63 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 11.01.2018. do 18.01.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 19,3425 KD Victoria € 12,8471 InterCapital Global Equity $ 206,5565 ZB trend kn 15,6656 KD Prvi izbor € 149,3017 ZB euroaktiv kn 104,9069 Capital Breeder € 139,0235 KD Europa € 11,8594 PBZ Equity fond kn 114,8291 HPB Dionički € 79,4658 Erste Adriatic Equity kn 89,2881 Neta Global Developed kn 114,1923 ZB aktiv € 113,9042 InterCapital SEE Equity $ 16,6260 Platinum Global Opportunity kn 6,4996 KD Nova Europa kn 44,5859 OTP indeksni € 107,6111 Platinum Blue Chip kn 472,7605 Neta Frontier € 105,5405 OTP Meridian 20 kn 80,5300 A1 kn 160,3618 Alta Special Opportunity kn 59,3923 Neta New Europe € 97,5079 KD BRIC kn 9,4273 KD Energija € 120,7673 ZB BRIC+ € 167,0452 Allianz Equity $ 21,5667 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 128,6300 Raiffeisen Dynamic € 114,1500 Raiffeisen Harmonic € 107,3989 ZB Future 2025 € 107,3803 ZB Future 2030 € 107,0641 ZB Future 2040 € 107,5205 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 170,0046 ZB global € 15,9898 PBZ Global fond € 14,5581 InterCapital Balanced kn 127,8986 KD Balanced kn 107,4805 HPB Global € 14,5333 OTP uravnoteženi kn 166,6729 Allianz Portfolio € 118,2918 PBZ Conservative 10 fond € 105,9144 You Invest Active

tjedna promjena [%]

1,07 -0,06 1,03 -0,82 0,23 1,49 0,04 1,02 0,52 0,56 -0,33 1,17 1,20 -0,97 0,52 0,63 0,36 -1,43 1,14 -0,09 0,24 0,36 0,72 -1,44 0,40 0,71 0,56 0,06 0,60 0,15 0,21 0,29 0,29 0,63 -0,04 -0,10 0,73 0,31 0,94 0,49 0,24 0,26

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 106,1008 You Invest Balanced € 105,8209 You Invest Solid € 105,2893 PBZ Flexible 30 fond € 97,5721 OTP Absolute € 106,3617 InterCapital Income Plus € 100,3836 PBZ Intern. Multi Asset fond OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 201,4237 ZB bond € 15,2510 InterCapital Global Bond € 137,6166 PBZ Bond fond € 225,6789 InterCapital Bond € 168,2848 HPB Obveznički kn 78,8194 Alta Emerging Bond € 122,9141 Erste Adriatic Bond € 108,7500 Raiffeisen Classic kn 104,4652 PBZ Short term bond fond $ 105,8249 PBZ Dollar Bond fond $ 103,1331 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,6073 Erste Local Short Term Bond € 101,3263 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,2589 OTP Short-term bond $ 99,7334 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,5125 PBZ Novčani fond kn 175,9547 ZB plus € 150,8373 ZB europlus BE € 150,8373 ZB europlus BK € 128,7401 PBZ Euro Novčani kn 158,0500 Raiffeisen Cash kn 152,1147 Erste Money kn 152,9391 InterCapital Cash $ 133,8630 PBZ Dollar fond kn 144,0288 HPB Novčani kn 133,5502 OTP novčani fond kn 130,5803 InterCapital Money kn 1378,9855 Locusta Cash kn 118,7614 Allianz Cash € 115,9874 Erste Euro-Money kn 111,6569 Auctor Cash € 106,1400 Raiffeisen euroCash € 106,4045 HPB Euronovčani kn 106,5172 Alta Multicash € 102,1982 OTP euro novčani kn 1003,4707 Zodaks Cash

0,19 0,13 0,12 -0,29 0,46 0,10

naziv(fond)

valuta

0,41 0,26 0,18 0,38 0,21 -1,66 0,20 0,13 0,04 -0,06 -0,06 0,16 0,18 -0,02 -0,19 -0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 -0,01 0,00 0,02 0,00 -0,00 0,00 0,01 -0,00 0,02 0,01 -0,01 0,00 0,01 -0,02 0,01

Objavljen je Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere Ribarske luke, iskrcajna mjesta, burze riba i zakloništa. Pravilnik određuje uvjete za dobivanje potpore za modernizaciju postojećih ribarskih luka i iskrcajna mjesta za koje je namijenjeno čak 311 milijuna kuna. Korisnici ove potpore mogu biti lučke uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i ovlaštenici koncesije za upravljanje lučkim područjem, a moguće je dobiti 100 posto potpore za prihvatljive troškove.

KREDITI STANOVNIŠTVA 119,3 MILIJARDE KUNA Krajem studenog prošle godine ukupni krediti stanovništvu dosegnuli su 119,3 milijarde kuna, što je 0,5 posto više u odnosu prethodni mjesec, dok je na godišnjoj

razini zabilježen rast od 0,3 posto, pri čemu je porastao udjel kunskih kredita, navodi se u analizi Raiffeisenbanka Austria (RBA). Tako su ukupni kunski krediti krajem studenog iznosili 57,2 milijarde kuna i bili za 8,4 milijarde kuna ili 17,1 posto veći u odnosu na kraj studenog 2016. Devizni krediti i krediti s valutnom klauzulom iznosili su, pak, na kraju studenog 62,2 milijarde kuna, što je za osam milijardi kuna ili 11,4 posto manje nego godinu dana prije.

22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 59

KNJIGOMETAR Leksikon hrvatskoga srednjovjekovlja Školska knjiga

Mačke nemaju obzira - uvijek će nam donijeti ono što ne bismo rado vidjeli, a upravo to se, i bez mačaka, događa junacima Tomićevih priča. Ima tu kostura koji ispadaju iz ormara, neželjenih povratnika koji su već odavno otpisani, pa i povratnika s onog svijeta koji su promašili svoj termin za umiranje. Ima i neshvatljive bešćutnosti zlobnih pojedinaca, ali i cijelih gradova, prema jednom ni krivom ni dužnom čovjeku, živih jaslica s malim Isusom upitnog identiteta i drugih božićnih anegdota koje Bog, osim ako u međuvremenu nije postao ateist, nikad ne bi tako izrežirao.

Carolina Schutti

Jednom sam zasigurno mekom travom potrčala Naklada Ljevak

Leksikon sadržava gotovo sve što su Hrvati ostvarili na razini književnih, ﬁlozofskih, umjetničkih i drugih znanstvenih postignuća i tako pridonijeli europskoj i svjetskoj kulturnoj baštini. Također, dobiva se uvid u 1000 godina povijesti koja se odigrala na ovim prostorima, a obilježili smo ih i obogatili pisanom kulturom koja je u ranome srednjem vijeku bila trojezična (hrvatski, srednjovjekovni latinski, staroslavenski/crkvenoslavenski) i tropismena (latinica, glagoljica, ćirilica) te umjetničkim izričajem na hrvatskom društvenom i političkom prostoru.

Ante Tomić

Pogledaj što je mačka donijela HENA com

Nakon majčine smrti, Maja odlazi živjeti sa strinom koja joj ne otkriva ništa o njezinoj prošlosti. U siromaštvu žive u bezimenom selu u udaljenoj regiji. Svaki Majin pokušaj da se prisjeti prošlosti ne vodi nikamo. Marek, stariji čovjek koji govori čudnim, njoj nepoznatim jezikom, živi potpuno sam u udaljenoj kući i jedina je osoba uz koju se Maja osjeća prihvaćenom i voljenom. Kako odrasta, ona u društvu svoje najbolje prijateljice Fini pokušava pobjeći u svijet mašte, nadajući se boljem životu...

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

Thomas Merton

Znak Jonin Verbum

Roman koji se smješta između smrti Josifa Staljina i Josifa Brodskog govori o povijesti, ljubavi, uvjerenjima i vjeri, no ponajviše o složenosti i veličini ljudskoga života. A taj život autorica nam ovaj put daje kroz sudbine Miše, Ilje i Sanje, trojice neprilagođenih dječaka u kojima će se utjeloviti sve junaštvo, naivnost i nada onih koji su se opirali sivilu i opresiji sovjetskog režima. Vodi nas u svijet zabranjenih ideja i knjiga, svijet potpirivane paranoje, u kojemu se o politici i glazbi razgovara u zadimljenim sobama, pod sjenom sveprisutnog KGB-a.

Andrew Michael Hurley

Loney Mozaik knjiga

Osim što upoznaje čitatelje s monaškom vizijom vjere i njihovim životom i svakodnevicom, ova je knjiga istodobno i škola duhovnosti. Ali ne na općenit i teoretski način, već po osobnim dubokim uvidima u život Mertona kao duhovnoga tragača. U ovoj knjizi on vrlo dojmljivo svjedoči o životnim usponima i padovima u potrazi za nadnaravnim. Pišući s velikim mladenačkim žarom, osebujnošću, a ponekad i buntom, Merton iskreno iznosi duhovne izazove, svakodnevne borbe, nemire i unutarnje sukobe koje treba razriješiti, istodobno prenoseći o duhovno iskustvo.

Ljudmila Ulicka

Zeleni šator Fraktura

Dvojica braće. Jedan nijem, drugi njegov doživotni zaštitnik. Godinu za godinom, njihova obitelj posjećuje isto svetište na pustom dijelu obale, znano kao Loney, očajnički se nadajući iscjeljenju. Tijekom dugih sati čekanja, dječaci su prepušteni sami sebi. Ne mogu odoljeti putu koji se izdiže pri svakom povlačenju prevrtljive plime, staroj kući koja se nazire na njegovu kraju… Mnogo godina poslije, Hanny je odrastao čovjek koji više ne treba bratsku skrb. No uto biva pronađen leš djeteta. A Loney, na kraju, uvijek oda svaku svoju tajnu.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Poslovne usluge i savjetovanje Bona Fin, Zagreb, www.bonafin.hr. Tvrtka nudi poslovne usluge i usluge savjetovanja; poduku iz poslovnih vještina i savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem; radionice o upravljanju kućnim budžetom, savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem. Kontakt: Zlatko Gregov, zlatko.gregov@bonafin.hr, Telefon: 01/3738-789, 098-900-4208. Savjetovanje i usluge Maigo Insights, Zagreb, www.auditiviti.com. Tvrtka pruža usluge jednokratnih projekata i angažmana ili eksternalizacije poslovnih funkcija u područjima: revizija informacijskih sustava, interna revizija, forenzičke revizije i istraživanje prevare, poslovno savjetovanje, izgradnja sustava internih kontrola, analiza poslovnih procesa, upravljanje financijama i likvidnošću, priprema za ISO norme i certifikaciju, interne i eksterne revizije za ISO certifikacije po normama 9001 i 27001, interne kontrole i procesi u maloprodaji i ugostiteljstvu, upravljanje zalihama i nabavom, zaštita

osobnih podataka i GDPR strateško upravljačko savjetovanje, izrada vizije, misije i strategije, eksternalizacija funkcije interne revizije, korporativno upravljanje i usklađenost, revizija sigurnosti (tehničke, ﬁzičke, logičke), revizija aplikativnih kontrola. Kontakt: Igor Vujičić, ivujicic@auditiviti.com, 0915650382. Savjetovanje Perrost, Sesvete. Tvrtka nudi pružanje usluga savjetovanja i uspostavu sustava upravlja-

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Prehrambeni proizvodi

KBC Osijek nabavlja povrće i ostale prehrambene proizvode. Procijenjena vrijednost je 620.000 kuna. Rok dostave ponuda je 1. veljače. Sportska oprema

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja sportsku opremu. Procijenjena vrijednost nabave je 1,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 12. veljače. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Usluga odvoza i zbrinjavanja otpada

VG Čistoća nabavlja usluge odvoza i zbrinjavanja otpada. Procijenjena vrijednost je 1,4 miliju-

nja prema zahtjevima norme ISO 9001, ISO 14001, OHSAS, 18001, ISO 17020, ISO 17025; osposobljavanja vezana uz sustave upravljanja (tečajevi); održavanje sustava upravljanja; izvođenje audita; stručnu pomoć za dobivanje CE znaka. Kontakt: Štefica Mezdjić, stefica.mezdjic@perosst.hr, 01/6458-336, 098/388-057. Tehnička rješenja Industrijski pogoni, Zagreb, www.industrijskipogoni.hr. Tvrtka nudi efikasna tehnička rješenja u procesnoj industriji te ugrađuje opremu renomiranih svjetskih proizvođača. Fokus djelovanja je u područiju manipulacije rasutim materijalima i sirovinama: pužni i lančani transporteri, elevatori, dozatori, izuzimači te filterski sistemi otprašivanja i tretman industrijskog otpada u svim industrijama u vidu separacije, kompaktiranja, kondicioniranja i pripreme za reciklažu. Distribuiraju i brendove: Wamgroup, Watt Drive, Emerson Industrial Automation... Tim stručnjaka se sastoji od iskusnih inženjera; konstruktora, tehnologa, montažera, te prodajnih predstavnika koji su aktivni i dostupni u svakom trenutku. U mogućnosti su projektirati, proizvesti, instalirati te održavati kompletne pogone za procesuiranje u industriji. Na lageru imaju niz reduktora, elektromotora do 250 kW, pretvarača frekvencije do 300 kW. Kontakt: Davor Forenbaher, davor@industrijski-pogoni.hr, +38516701300, +385954006677. Gnojivo Humofert, Metamorfosi, Grčka, www.humofert.gr. Tvrtka proizvodi i nudi različita vrsta gnojiva. Kontakt: rtontoz@humofert.gr, +30 210 284 5891.

na kuna. Rok dostave ponuda je 5. veljače. Oprema za spasilačke timove i službe

Serveri

BH Pošta nabavlja servere za dvoranu sa šalterima. Rok dostave ponuda je 8. veljače.

Brodsko-posavska županija nabavlja opremu za spasilačke timove i službe. Procijenjena vrijednost nabave je 274.000 kuna. Rok dostave ponuda 6. veljače.

Posude za otpad

REGIJA

Računalna oprema

Uređaj za magnetsku rezonancu

Dom zdravlja Prijedor nabavlja računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 29. siječnja.

Klinički centar Crne Gore nabavlja uređaj za magnetsku rezonancu. Procijenjena vrijednost nabave je 500.000 eura. Rok za dostavu ponuda je 3. veljače.

Komus Gračanica nabavlja posude za otpad zapremnine 1100 litara. Rok dostave ponuda je 26. siječnja.

Vodovodne armature

Vodovod i kanalizacija Zenica nabavlja vodovodne armature. Rok dostave ponuda je 30. siječnja.

22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 61

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

Na prodaju poslovni prostori, turistička i građevinska zemljišta... Građevinsko zemljište površine 3067 metara četvornih ukupne procijenjene vrijednosti 450.000 kuna prodaje se na području Općine Trilj, u mjestu Grab. Datum održavanja dražbe je 23. siječnja u 9 sati u prostorijama Trgovačkog suda u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj: 121/I., sudnica broj 5. Prodaja se obavlja u stečajnom postupku, sukladno pravilima Stečajnog i Ovršnog zakona prema načelu viđeno-kupljeno pa se isključuju svi naknadni prigovori kupaca i to usmenom javnom dražbom - javnim nadmetanjem “tko da više” uz prethodno prikupljanje pismenih prijava za dražbu. Razgledavanje se može obaviti uz prethodni dogovor sa stečajnom upraviteljicom, a jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene. Prodaje se obiteljska stambena zgrada i dvorište u Zagrebu, na adresi Zavidovička ulica 38. Zgrada i dvorište ukupne površine 3600 metara četvornih i procijenjene vrijednosti 1.899.750 kuna prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu nižu od 1.266.500 kuna. Datum održavanja dražbe je 24. siječnja u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 134/I. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, a koja iznosi 189.975 kuna. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Devastirano zemljište pogodno za gradnju luke nautičkog turizma ili drugih objekata turističke namjene prodaje se na otoku Čiovu, u Slatinama, blizu rta Čiova, iznad bivšeg kamenoloma. Zemljište površine 14.875 metara četvornih i ukupne procijenjene vrijednosti 6.101.730 kuna (5.500.000 kuna

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

neto) moguće je, u suradnji s Gradom Splitom, deﬁnirati kao projekt strateške investicije. Javno nadmetanje održat će se 25. siječnja 2017. u sudnici br. 22 u 10 sati u Trgovačkom sudu Split, Sukoišanska 6, a prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od neto isklične cijene za svaki predmet prodaje. Poslovni prostor površine 9386 metara četvornih, ukupne procijenjene vrijednosti 4.600.000 kuna na prodaju je u naselju Jušići, na području Općine Matulji. U naravi predstavlja poslovni prostor, skladišne hale, otvoreno skladište, radionice, dvorište, livade i pašnjake. Rok za podnošenje ponuda traje do 26. siječnja, a ponude se podnose u zatvorenim omotnicama na adresu: Corrado Illiasich 21/II., 51000 Rijeka, preporučenom pošiljkom, zaključno sa 26. siječnja, s naznakom “Ponuda za kupnju imovine (nekretnine) stečajna masa iza Javor d.o.o. u stečaju - ne otvarati”. Prodaja se obavlja po načelu viđenokupljeno, a nekretnine se mogu razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem. Jamčevina iznosi pet posto od početne cijene. Prodaje se zemljište trapeznog oblika koje u naravi predstavlja zapušteni kamp s tri zapuštena objekta u naselju Duće, na području Općine Dugi Rat, predio Vavlje. Zemljište površine 2681 metar četvorni ukupne procijenjene vrijednosti 6.070.000 kuna obraslo je raznim niskim i visokim raslinjem, pozicionirano je na strmom terenu, s nagibom prema moru. Datum održavanja dražbe je 29. siječnja u 9 sati na adresi Općinskog suda u Splitu, ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac, soba broj 37 c/I. Prodaja nekretnina neće se izvršiti ispod tri četvrtine utvrđene vrijednosti, a razgledavanje je moguće na zahtjev zainteresiranih osoba i ukoliko one ili ovrhovoditelj uplate potreban predujam za izlazak sudskog ovršitelja. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine i treba se položiti na račun Općinskog suda u Splitu najkasnije do 22. siječnja do 14.30 sati.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Građevinski radovi na školskim zgradama Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Kantonale Fachstelle für öffentliche Beschaffungen traži nabavu usluga građevinskih radova na školskim zgradama. Natječaj je otvoren do 16. veljače. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=1001437. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Kantonale Fachstelle für öffentliche Beschaffungen Münsterplatz 11, Postfach, Basel 4001, Switzerland, E-pošta: kfoeb@ bs.ch Usluge oglašavanja i plasmana Stavanger kommune, Norveška, traži nabavu usluga oglašavanja i plasmana. Natječaj je otvoren do 12. veljače. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://permalink. mercell.com/78181615.aspx Dodatne informacije dostupne su na: Mercell Norge AS, Karihaugveien 89, Oslo 1086, Norway, support@mercell.com. Usluge cestovnog prijevoza Quatim, Temišvar, Rumunjska, traži nabavu usluga cestovnog prijevoza. Natječaj je otvoren do 12. veljače. Adresa proﬁla kupca: www.e-licitatie.ro. Daljnje podatke i dokumentaciju, uključujući i dokumentaciju za dinamički sustav, može se dobiti na: QUATIM S.A. Timișoara, Str. Georghe Lazăr nr. 11/A, județul Timiș, Sergiu Ștefan Blidariu, 300081 Timișoara, Romania, sergiu.blidariu@aquatim.ro. Tehničke usluge Amt für Wald und Naturgefahren Region Mittelbünden Moesano, Tiefencastel, Švicarska, traži tehničke usluge. Natječaj je otvoren do 26. siječnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=993751. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Amt für Wald und Naturgefahren Region Mittelbünden Moesano, Veia Dalmeras 13, Tiefencastel 7450, Switzerland, Rutschung Brienz/Brinzauls, Geologenarbeiten, tiefencastel@awn.gr.ch.

Zaštitarske usluge Staatsgalerie Stuttgart, Njemačka, traži usluge zaštite. Natječaj je otvoren do 1. ožujka. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Staatsgalerie Stuttgart, Konrad-Adenauer-Str. 3032, Služba(e) za kontakt: Staatsgalerie Stuttgart, Sabine Hirschle, 70173 Stuttgart, Germany, vergabe@staatsgalerie.de Tiskarska i grafička oprema Główny Instytut Górnictwa, Katowice, Poljska, traži nabavu usluga tiskarske i graﬁčke opreme. Natječaj je otvoren do 12. veljače. Glavna adresa javnog naručitelja: www.gig.eu. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Główny Instytut Górnictwa, Plac Gwarków 1, Monika Wallenburg, 40-166 Katowice, Poland, mwallenburg@gig.eu Pohrana Azienda Unità Sanitaria Locale — Viterbo, Italija traži nabavu usluga pohrane. Najtečaj je otvoren do 1. ožujka. Glavna adresa javnog naručitelja: http://www.asl.vt.it. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Azienda Unità Sanitaria Locale — Viterbo, Via E. Fermi 15, Giovanni Firmani, 01100 Viterbo, Italia, giovanni.ﬁrmani@asl.vt.it. Tehničke usluge Verkehrsbetriebe Zürich Beschaffung und Einkauf, Zürich, Švicarska, traži usluge tehničkog projektiranja za strojne i električne instalacije zgrada. Natječaj je otvoren do 28. siječnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/ shabforms/servlet/Search?NOTICE_NR=993613. Dodatne informacije dostupne su na Verkehrsbetriebe Zürich Beschaffung und Einkauf, Luggwegstraße 65, Zürich 8048, Switzerland, Richard Kamm, richard.kamm@vbz.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na prethodno navedenu adresu.

22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 63

PRIVREDNI VJESNIK

POMOĆ U ISTRAŽIVANJU SVIJETA

VOZNI RED HŽ-a NA GOOGLE MAPSU Prisutnost HŽ Putničkog prijevoza na Google Mapsu omogućuje bolju vidljivost i veći doseg prema potencijalnim putnicima koji su korisnici te platforme, kaže Marko Knežević

oogle je u suradnji s HŽ Putničkim prijevozom svojim korisnicima omogućio besplatne informacije o mogućnostima putovanja vlakom u Hrvatskoj na Google kartama (Google Maps) u sklopu usluge Google Maps Transit. Upisivanjem relacije putovanja na području Hrvatske u Google Maps, putnici sada svoja putovanja mogu planirati i vlakovima HŽ Putničkog prijevoza sukladno važećem voznom redu. Taj je odabir dostupan uz opcije vožnje automobilom/biciklom, drugim vrstama prijevoza i pješačenja. Ova inicijativa rezultat je suradnje tvrtke Google i HŽ Putničkog prijevoza kojom se proširuju mogućnosti koje nudi Google Maps i koja korisnicima željezničkog prijevoza pruža korisne informacije, priopćeno je iz agencije Grayling. Googleova misija je Google Maps učiniti sveobuhvatnijim, preciznijim i korisnijim milijunima korisnicima koji do svojih odredišta putuju autobusima, vlakovima, metroima ili tramvajima. “Sretni smo što HŽ Putničkom prijevozu možemo zaželjeti dobrodošlicu u Google Transit uslugu”, izjavio je direktor Googlea za regiju Adriatic Joško Mrndže. “Google Maps nastoji korisnicima pomoći u istraživanju svijeta koji ih okružuje. Kako bismo pomogli ljudima da se lakše i brže kreću u lokalnom okruženju, želimo im dostupnima učiniti ne samo zemljopisne informacije o karti, već i informacije

GOOGLE MAPS PRUŽA PUTNE INFORMACIJE GOTOVO 7000 PRIJEVOZNIKA I 20.000 GRADOVA U 78 ZEMALJA o javnom prijevozu te to smatramo iznimno važnim”, dodao je.

VIŠE OD MILIJARDU KORISNIKA Google Maps pruža putne informacije gotovo 7000 prijevoznika na više od 3,8 milijuna stajališta i 20.000 gradova u 78 zemalja. Na području Zagreba već su dostupne informacije o javnom prijevozu. “Prisutnost HŽ Putničkog prijevoza na Google Mapsu omogućuje bolju vidljivost i veći doseg prema potencijalnim putnicima koji su korisnici te platforme, a koji za svoje planirano putovanje nisu nužno razmatrali mogućnost putovanja vlakom. Uz to, usluga Google Transit nudi mo-

64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

gućnost ažuriranja servisnih informacija u realnom vremenu, što je osobito važno radi informiranja putnika u slučaju izvanrednih događaja koji uzrokuju kašnjenja, što planiramo uvesti u što skorijem roku”, kazao je Marko Knežević, šef Službe za infrastrukturne servise, podršku logistici i izvršenju prijevoza HŽ Putničkog prijevoza. Google Maps koristi više od milijardu korisnika, od kojih više od polovine koristi mobilne uređaje. Usluga Google Maps Transit dostupna je putem aplikacije Google Maps za Android i iOS sustave, a korisnici Google kartama mogu pristupiti i na maps.google.hr. (B.O.)

BOOKING.COM DODIJELIO NAGRADE GUEST REVIEW ZA 2017. GODINU

Četiri hrvatska grada u top 20 najnagrađivanijih U Hrvatskoj je nagradu dobilo 24.395 objekata svih vrsta s ukupnom prosječnom ocjenom recenzija 9,0. Savršenu ocjenu 10 ostvarila su 243 objekta

ooking.com, globalni lider u povezivanju putnika s najširim izborom smještajnih objekata, nagrađuje svoje partnere, vlasnike smještajnih objekata koji kontinuirano pružaju gostima odlično korisničko iskustvo i dodjeljuje im nagradu Guest Review Award 2017. Na temelju više od 140 milijuna recenzija ove godine nagradu dobiva 549.937 smještajnih objekata u 218 zemalja i teritorija, među kojima je ove godine i nekoliko novih zemalja: Kuba, Ekvatorijalna Gvineja i Liberija. Zemlje s najviše nagrada su Italija (81.603), Francuska (33.500), Sjedinjene Američke Države (30.502), Španjolska (29.598), Njemačka (25.969), Hrvatska (24.395), Ujedinjeno Kraljevstvo (21.655), Poljska (18.391), Rusija (18.300) i Grčka (17.361). Prvi put apartmani zauzimaju prvo mjesto ispred hotela kao najnagrađivanija vrsta smještajnih objekata i čine 30 posto svih nagrađenih objekata u 2017. Zapravo četiri od pet najnagrađivanijih vrsta smještajnih objekata ne uključuje tradicionalni hotel: apartmani (165.876), hoteli (132.339), kuće za odmor (63.697),

smještaji s doručkom (B&B) (55.833) i vikendice (29.634).

VIŠE OD 140 MILIJUNA RECENZIJA U Hrvatskoj je nagradu dobilo 24.395 objekata svih vrsta s ukupnom prosječnom ocjenom recenzija 9,0. Savršenu ocjenu 10 ostvarila su 243 objekta, što

PREMA BROJU DOBIVENIH NAGRADA HRVATSKA SE OVE GODINE POPELA SA 9. NA 6. MJESTO pokazuje njihovu predanost cilju da korisnicima omoguće nezaboravan boravak. U top 20 najnagrađivanijih gradova Hrvatska se našla s čak četiri – Splitom koji se nalazi na drugom mjestu odmah nakon Rima, Zadrom i Dubrovnikom koji

se nalaze na 9. i 10. mjestu i Zagrebom koji se nalazi na 19. mjestu. Prema broju dobivenih nagrada Hrvatska se ove godine popela sa 9. (2016.) na 6. mjesto. Zadarski Old Town Rooms Deluxe Suite, zagrebački Alte Post Apartment, Zagreb, Polai Panorama Apartments iz Pule, Marulic Square Garden iz Zagreba, Apartment Karmen iz Splita, Holiday Home Međimurski ceker iz Svetog Martina na Muri, splitski Guest House Cardea, korenički Guest House Plitvice Hills, BeaR’s LOG iz Selišta Drežničkog i Holiday Homes Via Natura iz Rakovice su neki od smještajnih objekata u Hrvatskoj koji su dobitnici nagrade za 2017. godinu. “Više od 140 milijuna recenzija dostupnih na Booking.comu autentična su iskustva stvarnih gostiju. One ne samo da pomažu putnicima da pronađu idealan smještajni objekt, nego i pružaju vlasnicima smještajnih objekata aktualne i svježe povratne informacije koje mogu pozitivno utjecati na njihovo poslovanje”, ocijenio je Peter Verhoeven, globalni direktor odjela Partner Services u Booking.comu.

22. siječnja 2018. | broj 4013 | PRIVREDNI VJESNIK | 65

ABB I FORMULA E

Partneri u stvaranju budućnosti e-mobilnosti Prvenstvo ABB FIA Formula E predstavlja lidera inovativnih tehnologija - ABB, koji je glavni sponzor prve svjetske potpuno električne međunarodne serije motosporta FIA-e

BB i Formula E udružuju se u revolucionarnom partnerstvu kako bi promicali e-mobilnost za održivu budućnost. Od svoje prve utrke u Pekingu u rujnu 2014., Formula E se pokazala kao broj jedan svih međunarodnih motosportova na električni pogon. U sljedećoj fazi razvoja, globalni lider ABB pruža svoje ime, inovativnost i tehnološko vodstvo seriji koja će sada biti poznata kao ABB FIA Formula E prvenstvo. Svojom stručnošću u elektriﬁkaciji i vodstvu u rješenjima punjenja električnih vozila, s najvećom instaliranom bazom stanica za brzo punjenje električnih vozila diljem svijeta, ABB je idealan industrijski partner Formule E. Formula E služi kao konkurentna platforma za razvoj i testiranje tehnologije elektriﬁkacije i digitalizacije relevantne za e-mobilnost, pomažući u poboljšanju dizajna i funkcionalnosti električnih vozila i infrastrukture, kao i povezanih digitalnih platformi. Udruživanjem snaga,

ABB i Formula E bit će idealno pozicionirani za pomicanje granice e-mobilnosti.

POMICANJE GRANICA MOGUĆEG “ABB i Formula E prirodno korespondiraju na vrhuncu najnovijih digitalnih tehnologija i elektriﬁkacije. Zajedno ćemo ispisati sljedeću fazu ove uzbudljive sportske aktivnosti i poticati timove u stvaranju visokih performansi. Zajedno ćemo kreirati budućnost - jednom po jednom električnom utrkom”, istaknuo je izvršni direktor tvrtke ABB Ulrich Spiesshofer. “Naše dvije tvrtke sinonim su za pomicanje granica mogućeg. Zajedno, kao partneri, našim vjernim navijačima i potrošačima koji prate prvenstvo ABB FIA Formula E predstavit ćemo inovativnu tehnologiju na globalnoj razini”, rekao je Alejandro Agag, osnivač i izvršni direktor Formule E. Kao svjetski lider u infrastrukturi za vozila na električni pogon, ABB nudi cijeli niz rješenja za punjenje električnih

U ČETVRTOM IZDANJU SERIJE 10 EKIPA I 20 VOZAČA NATJECAT ĆE SE ZA NAJBOLJU POZICIJU PRVAKA ABB FORMULE E

66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4013 | 22. siječnja 2018.

automobila, električnih i hibridnih autobusa, kao i rješenja za elektriﬁkaciju brodova i željeznica. ABB je na tržište za punjenje električnih vozila ušao još 2010. godine, a danas ima brzorastuću globalnu instaliranu bazu s više od 6000 brzih punionica. Ovo prvenstvo je FIA-ina električna serija cestovnih utrka i prva svjetska potpuno električna međunarodna jednosjedna kategorija u motosportu. U četvrtom izdanju serije sudjelovat će 10 ekipa i 20 vozača koji se natječu u 11 gradova na pet kontinenata u borbi za najbolju poziciju prvaka ABB Formule E. U Marrakechu se utrka održala 13. siječnja, a prvenstvo 2018. godine počinje u srpnju.

Provjereni partner gospodarstva!

PRIVREDNI VJESNIK Tu smo zbog vas i vašeg posla Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Tjednik za one koji odlučuju.

SVAKI TJEDAN PRED VAMA! GODIŠNJA PRETPLATA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

PRIVREDNI VJESNIK

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.