Pv 4014 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

GODINA 1953.-2018.

29. siječnja 2018., godina LXV, broj 4014

PV ANALIZA: POSLOVANJE BRODARA

Optimizam temeljen na oporavku gospodarstva

INTERVJU

John Karavanić Tankerska Next Generation

SKUPŠTINA HGK

Luka Burilović ostaje i dalje na čelu Komore

POSEB

AN PR

I LO G

t r c o l t

t aditeljs ti u gr ama s o v o n tnin i nekre

FONDOVI EUROPSKE UNIJE

Sve bolje iskorištavanje EU novca

privredni vjesnik

Poslovna očekivanja

S posebnim Vas zadovoljstvom pozivamo na predstavljanje posebnog izdanja PRIVREDNOG VJESNIKA u utorak, 6. veljače 2018., u 11.00 sati u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, Rooseveltov trg 2 Poslovna očekivanja donose istraživanje s odgovorima više od 400 tvrtki svih veličina, tekstove 200 vlasnika i čelnika hrvatskih kompanija te procjene i ocjene ekonomskih analitičara. Tom prigodom održat će se i svečanost uručenja nagrade Privrednog vjesnika

“GORAZD NIKIĆ”

ZA EKONOMSKOG ANALITIČARA 2017. GODINE

2017.

REZERVIRAJTE DATUM U SVOM PLANERU!

PRIVREDNI VJESNIK 1953 2018

Dolazak molimo potvrditi na telefon 01/56 00 001 ili e-mail uprava@privredni.hr

SADRŽAJ

4014 / 29. siječnja 2018. TEMA TJEDNA 6

Fondovi Europske unije Sve bolje iskorištavanje EU novca

AKTUALNO

6 56

7. skupština Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović ostaje na čelu Komore

Konferencija “Porezna politika u ulozi razvoja gospodarstva” Vrijeme je da o porezima progovori struka

Stanje u odjevnoj, tekstilnoj i kožarskoprerađivačkoj industriji Digitalizacija nužna za opstanak na tržištu

Pčelarstavo Zašto uvozimo lošiji med od svoga?

John Karavanić, predsjednik Uprave Tankerske Next Generation Dolazi bolje vrijeme za brodare

INTERVJU

Prvi put pred zagrebačkom publikom izloženo je više od 130 djela Vlahe Bukovca iz njegova pariškog razdoblja

PV ANALIZA 16

Poslovanje brodara Optimizam temeljen na oporavku gospodarstva

PRIČA S RAZLOGOM 28

Brend Solmare S okusom mora i okusom soli

TURIZAM

John Karavanić

4. forum obiteljskog smještaja Uloga domaćina je veoma važna

SVIJET FINANCIJA 44

Okrugli stol “Iskustva predstečajnih nagodbi pouka za Agrokor” Agrokor je bio vlak koji je tutnjao u provaliju

BUSINESS & LIFESTYLE 56

Galerija Klovićevi dvori Bukovčevi pariški dani

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING RAZVOJ, MARKETING I PRODAJA Predrag Milinović milinovic@privredni.hr

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR IVAN SERDARUŠIĆ

Javna nabava u praksi – koristi i prilike Udio MSP-ova u broju i vrijednosti dobivenih postupaka javne nabave opada s rastom procijenjene vrijednosti nabave

J Ivan Serdarušić, urednik portala javna-nabava.info

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

avna nabava rijetko se u javnosti promatra kao jedan od generatora razvoja. No promotrimo li vrijednost javne nabave, koja se u Hrvatskoj i drugim državama članicama EU-a kreće oko 14 posto vrijednosti BDP-a, vidjet ćemo da su prilike uistinu značajne. Vrijednost ugovora o javnoj nabavi u Hrvatskoj godišnje iznosi oko trećine državnog proračuna (44,8 milijardi kuna u 2016. ), te obuhvaća oko 15.000 ugovora na koje se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi i više od 40.000 ugovora nastalih temeljem bagatelne nabave. Uz to, Hrvatskoj su ulaskom u EU na raspolaganju značajna sredstva iz fondova EU-a, što rezultira s dodatnih oko četiri milijarde kuna i 800 ugovora javne nabave godišnje. U cilju unapređenja praćenja sustava javne nabave, povećanja transparentnosti i otvaranja prilika za poduzetnike, početkom 2017. pokrenuli smo portal www.javna-nabava.info na kojem donosimo analize i tumačenja profesionalaca o problemima u javnoj nabavi, rezultate istraživanja te dajemo stručnu podršku poduzetnicima. No svjesni smo da je veliki problem gospodarstvenika, pogotovo malih i srednjih poduzetnika, ravnopravno sudjelovanje u što većem broju postupaka javne nabave te veliki administrativni teret koji proizlazi iz problema pripreme ponuda, pregleda dokumentacije i nemogućnosti praćenja tumačenja samog ZJN-a kroz rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) u žalbenim postupcima. Mali i srednji poduzetnici (MSP) čine 98 posto svih tvrtki u EU i sudjeluju u BDP-u s više od 55 posto. No udio MSP-ova u broju i vrijednosti dobivenih postupaka javne nabave opada s rastom procijenjene vrijednosti nabave te, primjerice, kod nabava velike vrijednosti čini nešto više od 40 posto, a MSP-ovi dobivaju manje nabava u manje transparentnim postupcima za koje ne postoji obveza javne objave. Uz to, još postoje neopravdane prepreke sudjelovanju MSP-ova u postupcima nabave temeljem ograničavajućih i nerazmjernih odredbi dokumentacije o nabavi. Stoga je važno da poduzetnici znaju svoja prava i da ih koriste. Uostalom, i EK posebno

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

ističe kako javna nabava mora služiti i kao pokretač razvoja MSP-a te da je potrebno poduzeti mjere u nacionalnim zakonodavstvima kako bi se utjecalo na smanjenje ključnih problema MSP-ova i uvođenje novih, inovativnih, zelenih i socijalnih rješenja u javne nabave. Ova rješenja ugrađena su i u hrvatski Zakon o javnoj nabavi, a uključuju poticanje podjele predmeta nabave u manje grupe kako bi se omogućila prijava što većeg broja manjih poduzetnika i uklanjanje nezakonitih ograničenja. Dodatno, potiče se korištenje kriterija kvalitete nauštrb najniže cijene, što uključuje tehničke karakteristike proizvoda, dugotrajnost, pouzdanost i izračun troškova životnog ciklusa. Konačno, cilj je i smanjenje administrativnog opterećenja i izbjegavanje neoprav-

MALA UNAPREĐENJA U SUSTAVU JAVNE NABAVE MOGU IMATI ZNAČAJNE UČINKE danog izbacivanja ponuditelja iz administrativnih razloga. Na našem portalu donosimo pregled najvažnijih rješenja DKOM-a koja uključuju relevantne sažetke rješenja, a kako bismo pregled učinili još dostupnijim, omogućili smo njihovo pretraživanje prema fazama nabave (objave dokumentacije, otvaranja ponuda te pregleda i ocjene ponuda), datumu objave, tipu naručitelja, vrsti postupka i ključnim riječima. Time se poduzetnicima olakšava pristup informacijama koje mogu biti ključne u odluci hoće li podnijeti svoju ponudu u određenom postupku nabave te u zaštiti njihovih prava putem žalbi. Mala unapređenja u sustavu javne nabave mogu imati vrlo značajne učinke. Tako bi uštede od samo 10 posto vrijednosti javne nabave oslobodile Hrvatskoj više od četiri milijarde kuna godišnje za potencijalno nove razvojne projekte, što odgovara vrijednosti deﬁcita državnog proračuna za 2018. godinu.

BROJKE, BROJKE

ŽIVOT ŽENA I MUŠKARACA U HRVATSKOJ U 2016. Na svakih 100 muška raca bile su 107,2 žene

puštaju Žene obiteljski dom na dina, dok u prosjeku sa 29,7 go poslije muškarci 3,5 godine

Žene prvo dijete rađaju sa 28,3 godine

Žene prvo zaposlenje u prosjeku traže sa 25 godina, muškarci sa 21 godinom

Muškarci sklapaju brak, čak 2,8 godina poslije žena, žene u prosjeku prvi brak sklapaju sa 27,9 godina

Žene u prosjeku u mirovinu odlaze sa 56 godina, dok muškarci sa 60,1 godinom

Muškarci najčešće umiru od raka, njih čak 474,3 na 100.000 muškaraca, dok žene najčešće umiru od srčanih bolesti, njih 260,5 na 100.000 žena

Muškarci u prosjeku žive 74,4 godine, žene žive 6,1 godinu dulje

Izvor: DZS

29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA FONDOVI EUROPSKE UNIJE

SVE BOLJE ISKORIŠTAVANJE EU NOVCA S korisnicima sredstava EU fondova ugovoreno je 2,8 milijardi eura što je 26 posto ukupnog novca koji je Hrvatskoj na raspolaganju do 2020. Ukupna vrijednost tih projekata je 3,7 milijardi eura, a do kraja 2017. korisnicima je uplaćeno 927 milijuna eura piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

I Vrijednost ovjerenih sredstava na razini svih Europskih strukturnih i investicijskih fondova dosegla je iznos od 800 milijuna eura, odnosno 7,5 posto alokacije što je rast od 423 posto u mandatu ove vlade. Gabrijela Žalac, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU-a

z Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za razdoblje od 2014. do 2020. godine Republici Hrvatskoj na raspolaganju je ukupno 10,7 milijardi eura. Nakon objave natječaja, proces korištenja EU sredstava započinje ugovaranjem projekata, nakon čega slijede isplate korisnicima ovisno o dinamici provedbe aktivnosti unutar tih projekata i temeljem provjera namjenskog i ispravnog trošenja sredstava. Isplaćena sredstva se potom ovjeravaju, odnosno provjeravaju, te se za odobrene izdatke izrađuju izjave o izdacima koje se uz zahtjeve za plaćanja šalju Europskoj komisiji nekoliko puta godišnje. Konačno, slijede isplate iz proračuna Europske unije u proračun države članice. Od 10,7 milijardi eura koliko nam je na rapolaganju, tijekom prošle godine korisnici su kroz 141 natječaj na raspolaganje dobili 2,8 milijardi eura. Iznos objavljenih natječaja popeo se na 5,6 milijardi eura što je više od polovine cijelog iznosa koji Hrvatska ima na raspolaganju. Najveći rast iznosa objavljenih natječaja bilježi Operativni program Konkurentnost i kohezija, a natječaji za njega dosegli su 58 posto sveg novca namijenjenog tom operativnom programu.

RAST VRIJEDNOSTI UGOVORENOGA Ugovorena sredstva su sa 984 milijuna eura potkraj listopada 2016. godine porasla na 3,7 milijardi. Krajem prošle godine tako je ugovoreno 35 posto sveg novca koji nam je na raspolaganju. Najveći porast ugovaranja, gotovo šest puta više od dotadašnjeg stanja zabilježeno je,

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

također, u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija, jer je u proteklih 14 mjeseci ugovoreno 2,2 milijarde eura, dok je u prethodne tri godine ugovoreno samo 465 milijuna eura. Od ukupnog novca na raspolaganju za ovaj program ugovoreno je tako 40 posto sveg novca. Bilježi se velik rast i isplata EU sredstava - od 285 milijuna eura, koliko je isplaćeno u listopadu 2016. godine, taj iznos je, do kraja

PROJEKTOM “SLAVONIJA, BARANJA I SRIJEM” USMJERENO JE 18,8 MILIJARDI KUNA ZA PROJEKTE S PODRUČJA PET SLAVONSKIH ŽUPANIJA prosinca protekle godine, povećan na 927 milijuna eura. Isplate uvijek ovise o tome koliko brzo korisnici provode aktivnosti u ostvarivanju svog projekta, a za očekivati je da će tu rast biti nastavljen jednakim tempom s obzirom na to da je broj natječaja i broj potpisanih ugovora znatno porastao u prošloj godini. Iako neki brinu kako nećemo stići potrošiti novac koji nam je na raspolaganju do 2020.

29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

10,77 mlrd € iz ESI fondova na raspolaganju Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2020.

4,5 5 mlrd kn ugovoreno je u okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijem do kraja 2017.

466 6 mil kn lani utrošeno za kapitalne projekte regionalnog razvoja, posebice otoka, brdsko-planinskih područja i potpomognutih područja

godine, za to nema straha. Sva sredstva koja su nam na raspolaganju provode se po pravilu N+3 što znači da smo sav novac koji nam je bio na raspolaganju, primjerice, do 2014. godine morali utrošiti do kraja 2017. godine. Tako je i s novcem iz ESI fondova. Do kraja prošle godine bilo je potrebno ovjeriti 249 milijuna eura novca koji nam je bio na raspolaganju kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija, 69,8 milijuna za Učinkovite ljudske potencijale, a tek se od ove godine primjenjuje to pravilo i za Program ruralnog razvoja i Operativni program za pomorstvo i ribarstvo.

POSEBAN PROJEKT ZA SLAVONIJU Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije je Projektom Slavonija, Baranja i Srijem usmjerilo 18,8 milijardi kuna iz EU fondova isključivo za projekte s područja pet slavonskih županija. Projektima je osigurano dodatno bodovanje u okviru poziva za dodjelu bespovratnih sredstava kako bi se osigurao uravnotežen regionalni razvoj, pa projekti iz ovog područja kao i iz ostalih potpomognutih područja, dobivaju dodatan simulans pri prijavama na natječaje. U okviru ovog projekta do

kraja prošle godine ugovoreno je 4,5 milijardi kuna što je nešto manje od četvrtine novca koji je na raspolaganju. Najviše novca 1,8 milijardi kuna povukli su projekti iz Osječko-baranjske

IAKO NEKI BRINU KAKO NEĆEMO STIĆI POTROŠITI NOVAC KOJI NAM JE NA RASPOLAGANJU DO 2020. GODINE, ZA TO NEMA STRAHA županije, Vukovarsko-srijemska županija povukla je 1,1 milijardu kuna, Požeško-slavonska 667 milijuna kuna, Virovitičko-podravska 491 milijun kuna, Brodsko-posavska 387 milijuna, dok je 41 milijun povučen za zajedničke projekte.

GABRIJELA ŽALAC, MINISTRICA REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EU-a

Konačno optimalna brzina raspisivanja natječaja i ugovaranja projekata

Tijekom 2017. godine korisnicima je na raspolaganje putem natječaja stavljeno onoliko novca koliko je bilo raspisano tijekom sve tri prethodne godine zajedno, pohvalila se ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac na predstavljanju rezultata iskorištenosti Europskih strukturnih i investicijskih fondova. “Iznos objavljenih natječaja popeo na 5,6 milijardi eura, što čini 52 posto ukupne

alokacije za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Vrijednost ugovorenih projekata prijavljenih na te natječaje porasla je sa 985 milijuna eura s kraja listopada 2016. godine na 3,7 milijardi eura, što je rast od 277 posto tijekom 2017. u odnosu na sve tri prethodne godine zajedno. Time je ugovoreno ukupno 35 posto alokacije od 10,7 milijardi eura, a korisnicima je u 2017. godini isplaćeno 639 milijuna eura za provedene aktivnosti u okviru ugovorenih projekata, što je rast od 221 posto u odnosu na prethodne tri godine kada je ukupno bilo isplaćeno samo 288 milijuna eura”, ističe Gabrijela Žalac. Za praćenje provedbe ESI fondova ključan je podatak iznos ovjerenih sredstava koji je Ministarstvo zajedno s posredničkim tijelima provjerilo (certificiralo) i zatim uz zahtjev za isplatom poslalo Europskoj komisiji kako bi ona doznačila sredstva u proračun. “Vrijednost ovjerenih sredstava na razini svih Europskih strukturnih i investi-

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

cijskih fondova dosegla je iznos od 800 milijuna eura, odnosno 7,5 posto alokacije što je rast od 423 posto u mandatu ove vlade”, istaknula je ministrica Gabrijela Žalac. “Ova je vlada konačno postigla optimalnu brzinu raspisivanja natječaja i ugovaranja projekata, no uspješnost rezultata umanjuju velika kašnjenja u prve tri godine financijske perspektive zbog čega su ukupne brojke i dalje niske. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a kao glavno koordinacijsko tijelo za ESI fondove i upravljačko tijelo za Operativni program Konkurentnost i kohezija, zajedno sa svim ostalim tijelima u sustavu upravljanja i kontrole EU fondovima, ulaže značajne napore u dodatno pojednostavljivanje procedura i ubrzanje provedbe operativnih programa kako bi se sustigla kašnjenja u provedbi i do kraja perspektive doista iskoristila u potpunosti alokacija od 10,7 milijardi eura koja nam je na raspolaganju”, zaključila je ministrica Gabrijela Žalac.

Za kapitalne projekte regionalnog razvoja, posebice otoka, brdsko-planinskih područja i potpomognutih područja, u prošloj godini utrošeno je 466 milijuna kuna, a osigurano je i dodatnih 120 milijuna kuna u tri godine za pripremu projektne dokumentacije kako bi razvojni projekti bili spremni za prijavu na suﬁnanciranje bespovratnim sredstvima EUa. U prošloj godini je za projekte na otocima

U OVOJ GODINI U MINISTARSTVU REGIONALNOG RAZVOJA I FONDOVA EU-a ŽELE INTENZIVIRATI PROVEDBU VELIKIH STRATEŠKIH PROJEKATA utrošen 91 milijun kuna, za razvoj brdsko-planinskih područja 20 milijuna, a za bolje uvjete u školama 41 milijun kuna. Na regionalne razvojne projekte potrošen je 24,1 milijun kuna, a na razvoj Grada Vukovara 40 milijuna kuna. Za suﬁnanciranje EU projekata potrošeno je 66,4 milijuna kuna, a za pomoć u pripremi projekata 120 milijuna. Za suradnju na izradi Nacionalne razvojne strategije i stvaranje zalihe projekata utrošen je 21 milijun kuna. U ovoj godini u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije žele intenzivirati provedbu velikih strateških projekata. Mijenjat će se i Operativni programi kako bi se ostvarila veća iskorištenost fondova, a želja im je povećati ugovorene projekte na više od 60 posto. 29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO 7. SKUPŠTINA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

LUKA BURILOVIĆ OSTAJE NA ČELU KOMORE Jedan od glavnih ciljeva u narednom mandatu mi je da kreatori politika još snažnije uvažavaju glas gospodarstva, istaknuo je predsjednik HGK, dodajući kako će fokus rada u idućem razdoblju biti na internacionalizaciji, razvoju dualnog obrazovanja i digitalizaciji piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

FOKUS HGK MORA BITI I NA PRIVLAČENJU STRANIH INVESTICIJA I APSORPCIJI SREDSTAVA IZ EU FONDOVA, REKAO JE PREDSJEDNIK KOMORE

uka Burilović bit će predsjednik Hrvatske gospodarske komore i u mandatnom razdoblju od 2018. do 2022. godine, odlučila je Skupština HGK na svojoj 7. sjednici održanoj 25. siječnja u skladu s odredbama Poslovnika o radu Skupštine tajnim glasovanjem. Skupštinu HGK čine 93 člana, a s obzirom na to da je aktualni predsjednik Komore nakon glasovanja imao 80 glasova, pobijedio je u prvom krugu. Kandidat Marin Lovrović osvojio je sedam glasova, dok je Davor Poljak dobio dva glasa. Jedan listić bio je nevažeći, dok tri člana Skupštine nisu pristupila glasovanju. Prije glasovanja, svaki od triju kandidata predstavio se članovima Skupštine. Tako je Luka Burilović u svom govoru iskazao kako vizija i strateški projekti Komore za naredno

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

razdoblje predstavljaju želju da se nastavi posao zacrtan Strategijom HGK 2017.–2022. “Pritom primarno mislim na internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva, provedbu dualnog obrazovanja i digitalizaciju usluga. Jačanjem mreže predstavništava bit ćemo još bolja potpora pri izvozu, što je jedan od ključnih elemenata razvoja gospodarstva Republike Hrvatske. Jedan od glavnih ciljeva u narednom mandatu mi je da kreatori politika još snažnije uvažavaju glas gospodarstva”, istaknuo je Burilović. Marin Lovrović, vlasnik i direktor Consmara, tvrtke koja radi elektroinstalacije na brodovima i moru, i poznati bivši hrvatski jedriličar, predstavljajući se istaknuo je kako se rad Komore mora internacionalizirati. “Komora mora biti partner kojeg će Vlada slušati,

Program rada predsjednika HGK u iduće četiri godine

Prema programu predsjednika Hrvatske gospodarske komore Luke Burilovića, u slijedeće četiri godine fokus rada bit će na

boljem pozicioniranju prema političkim predstavnicima na svim razinama kojima Komora treba biti partner i korektiv u kreiranju politika i zakona. Komora mora biti više uključena i u suradnju s političkim i gospodarskim dionicima, posebice oko tema energetskog razvoja, izradnje inovacijskog sustava i razvoja IT industrije. Komora će nastaviti predstavljati interese članica ali i cijelog gospodarstva i društva. Radit će se i na usvajanju dualnog obrazovanja po modelu HGK koji je našao uzor u germanskim zemljama uz podršku novca Europske unije te stvaranjem infrastrukture za njegovu provedbu. Komora planira preuzeti još novih javnih ovlasti poput osnivanja tvrtki, što Komora može učiniti efikasnije, brže i povoljnije. U sljedeće četiri godine radit će se i na izravnom osobnom pristupu članicama kroz

a fokus nam mora biti na moru, turizmu, brodogradnji i pomorstvu. Nismo dovoljno agresivni ni koncentrirani posebice u razvoju

POSTALI SMO SERVIS SVOJIH ČLANICA I GLAS GOSPODARSTVENIKA KOJI SE NE SMIJE ZANEMARITI, USTVRDIO JE BURILOVIĆ industrije”, ističe Lovrović. Dodao je i da Komora mora imati stav o Pelješkom mostu jer će taj projekt raditi stranci, pa čak je i projektant iz susjedne Slovenije.

HGK JE INSTITUCIJA JASNE SVRHE I DOPRINOSA GOSPODARSTVU Davor Poljak, nekadašnji direktor Končar električnih lokomotiva i zagrebačke Vodoopskrbe i odvodnje, smatra kako Komorom treba upravljati u skladu sa Statutom i zakonom, pozitivnom praksom i visokim moralnim načelima. “Detaljna analiza je temelj za kvalitetan plan poslovnih aktivnosti koji će imati sve elementa za unapređenje gospodarenjem. HGK ima važnu djelatnost koja je

moderne alate. Automatiziranim i visokorelevantnim pristupom pojedinačnoj članici moći će se pružiti obrada svih domaćih i inozemnih podataka na području kretanja tržišta, propisa i trendova koja je preopsežna za ljudsku obradu. Komora planira raditi i na jačanju partnerstva s državnim institucijama, gospodarskom diplomacijom te predstavljati hrvatsku kao poželjnu investicijsku destinaciju. Komora treba biti i najjači lobist i javni zagovaratelj rješenja i politika koje koriste članicama Komore, a kroz strukovna udruženja oblikovat će i predlagati rješenja i prijedloge. Sve to Komora će ostvariti zadržavanjem obveznih prihoda na sadašnjoj razini bez povećanja i uz mogućnost smanjenja naknada, a dio usluga će se komercijalizirati kako bi se produbila kvaliteta i razina usluga prema svima ali i pojedinačnim članicama HGK.

bitna za sve nas. Potrebna je suradnja sa Saborom i Vladom te komorama i organizacijama radi niza aktivnosti”, dodao je Poljak. Zahvaljujući na izboru skupštinarima Burilović, koji je došao je na čelno mjesto Komore 1. travnja 2014. godine napustivši mjesto predsjednika Uprave Sladorane Županja, osvrnuo se i na svoj mandat koji je na isteku. “Bio sam itekako svjestan teškog puta koji je tada bio pred nama, ali i potencijala koji možemo ostvariti. Stoga, dok su drugi govorili o reformama, mi smo ih provodili - rezanjem nepotrebnog i povećanjem eﬁkasnosti. Četiri godine poslije, HGK je institucija jasne svrhe i doprinosa gospodarstvu. Ne postoji gospodarska tema u kojoj se komorskog stručnjaka ne pita za mišljenje. Postali smo servis svojih članica i glas gospodarstvenika koji se ne smije zanemariti”, ustvrdio je Burilović. U narednom razdoblju fokus HGK, istaknuo je, mora biti i na privlačenju stranih investicija i apsorpciji sredstava iz EU fondova. “Nastavit ćemo poticati sve reforme u državi i biti potpora institucijama, posebice kad je riječ o reformama pravosuđa, javne uprave i obrazovanja. Radit ćemo na internacionalizaciji poslovanja i jačanju izvoza te otvaranju novih predstavništava, ostvarenju dualnog strukovnog obrazovanja koji ćemo uskladiti s potrebama tržišta, a kroz digitalizaciju osigurati da gospodarstvenici klikom miša dolaze do rješenja za svoje potrebe”, zaključio je Burilović.

Jačanjem mreže predstavništava bit ćemo još bolja potpora pri izvozu, što je jedan od ključnih elemenata razvoja gospodarstva Republike Hrvatske. Luka Burilović, predsjednik HGK

29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU JOHN KARAVANIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE TANKERSKE NEXT G

DOLAZI BOLJE VRIJEME ZA BRODARE Prema analizama i projekcijama knjiga narudžbi dostupnima na tržištu, solidnom rastu potrošnje i rafinerijskim teretima usmjerenima izvozu i ekonomskom rastu, očekujemo oporavak tržišta u srednjoročnom razdoblju razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

J Kompanija poput naše, koja svoje poslovanje vodi isključivo na inozemnom tržištu, mora kontinuirano ići uz bok svjetskog pomorskog tržišta rada kako bi atraktivnim ugovorima uspjela zadržati najbolje ljude.

edna od većih novosti u zadnjih nekoliko godina, kad je riječ o brodarstvu i brodarskim kompanijama, svakako je osnivanje Tankerske Next Generation. Njen osnivač je Tankerska plovidba koja je vlasnik 51 posto dionica kompanije. Tankerska plovidba je njenim osnivanjem željela izdvojiti segment poslovanja tankera srednje nosivosti za prijevoz raﬁniranih derivata u novu kompaniju, koja će pritom svojom transparentnošću i investicijskom propozicijom privući pozornost novih institucionalnih i drugih investitora.

TRENUTAČNO JE ODNOS NAŠIH BRODOVA NA SPOT TRŽIŠTU I U NAJMU 50-50 POSTO U svom prvom IPO-u koji je Tankerska Next Generation provela na samom početku 2015. godine, ova komapnija se otvorila institucionalnim i privatnim investitorima. Tada su vlasnici dionica Tankerske plovidbe mogli zamijeniti jednu dionicu za osam dionica Tankerske Next Generation, a odziv je bio odličan. U veljači 2015. godine kroz IPO je prikupljen oko 31 milijun dolara. U lipnju te iste godine kroz SPO prikupljeno je još dodatnih 15 milijuna

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

dolara. Tim sredstvima su iz ponajboljih korejskih brodogradilišta kupljena tri eko tankera u izgradnji, da bi dioničari već za 2015. godinu dobili prvu dividendu u vrijednosti 3,95 kuna po dionici. S Johnom Karavanićem, predsjednikom Uprave Tankerske Next Generation, razgovarali smo o poslovanju TNG-a, o stanju na brodarskom tržištu, o vozarinama kao i o trendovima na tržištu brodskog prijevoza.

 Kakvi su trendovi na brodarskom tržištu, odnosno u onom dijelu koji se tiče Tankerske Next Generation? Kako ste se pozicionirali i odgovorili na njih? - U Tankerskoj Next Generation napravljen je mali otklon od inicijalne strategije zapošljavanja brodova, kada su svi brodovi imali ugovorene brodarske ugovore na vrijeme, tzv. time charter. Trenutačno je odnos naših brodova na spot tržištu i u najmu 50-50 posto. To smo napravili zato što je u trenutku isteka najmova tržište pokazalo da je kratkoročno unosnije brodove operirati na spotu, gdje se svako putovanje ugovara zasebno. Smatramo da je takva strategija zapošljavanja još uvijek oportuna. Međutim, taj gap između time chartera i spota se smanjuje. Brodari već duže vrijeme pokazuju otpor prema brojkama koje su se do jučer nudile za 12 mjeseci najma.  Kakva je bila 2017. godina za Tankersku Next Generation kad je riječ o najmu? - Rezultati za devet mjeseci pokazuju da su naše procjene, a one su ukazivale da se ostane nešto više izložen spot tržištu, bile utemeljene. Postignuti rezultati su u skladu s našim

ENERATION

Prema procjenama analitičara tankersko tržište se približava točki infleksije, koja bi trebala nastupiti u 2018. godini

29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU  Kakvo je stanje flote i koje su vaši planovi vezane za flotu? - Osnivač TNG-a Tankerska plovidba ima više od 50 posto vlasništva te smo po pitanju širenja flote s njima vezani pupčanom vrpcom. Naše širenje u budućnosti će ovisiti o njihovim apetitima. Naravno, na nama je da pratimo tržište u našem segmentu i prepoznamo prilike koje bi imale odgovarajuće sastojke za obje kompanije sukladno investicijskoj propoziciji.  Ipak u prethodnom razdoblju ste imali nekih novina? - Naša flota je u prethodnom razdoblju doživjela određeno osvježenje, jer su naši ICE class produkt tankeri Velebit i Vinjerac odradili svoja prva suha dokovanja i to pet godina nakon isporuke iz 3. maja. Sada tako obnovljeni plove i nastoje u ovim zimskim mjesecima ostvariti svoju ICE premiju, budući da mogu ploviti u uvjetima zaleđenih mora i ticati i udaljenije luke iza linije leda. Ostatak flote su naši eko dizajnirani brodovi izgrađeni u korejskim

NA BRODOVIMA TNG-a PLOVI IZMEĐU 250 DO 300 POMORACA PODRIJETLOM UGLAVNOM IZ NAŠEG BLIŽEG OKRUŽENJA očekivanjima. No bez obzira na to i na taj zaokret, tržište time chartera se pomno prati i u laganom je porastu. Prema Clarkson’su koji je jedna od vodećih brokerskih agencija, trenutačno se za 12-mjesečni najam produkt tankera eko karakteristika traži oko 15.000 dolara dnevno, i ne isključujemo mogućnost da se odnos brodova na spotu i time charteru, promijeni kako bi se u datom trenutku maksimizirali komercijalni potencijali ﬂote.

Brojni novi izazovi Koji izazovi očekuju brodare u narednom razdoblju? - Novi propisi vezani za upravljanje balastnim vodama i regulaciju ispušnih plinova, digitalizacija pri čemu mislim na kriptovalute, 3D printing, autonomni brodovi bez posade, zatim društveno odgovorno rashodovanje starih brodova te održivo sprečavanje podvodnog razvoja morskih organizama na trupu broda - to su sve novi izazovi koji se stavljaju pred brodare koji će u skoroj budućnosti utjecati na stvaranje novog ekvilibrija na tržištima slobodnog brodskog prostora.

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

brodogradilištima: Vukovar, Zoilo, Pag i Dalmacija. U drugoj godini ekspolatacije možemo potvrditi kako je njihov dizajn pogođen, te su s njima zadovoljni naši unajmitelji, ali i članovi posade.

 Imate li dovoljno pomoraca za svoje potrebe? - Na brodovima TNG-a plovi između 250 do 300 pomoraca podrijetlom uglavnom iz našeg bližeg okruženja, tu mislim ponajprije na ono zadarsko. Njihovo tržište rada je, možda kao ni za jedno drugo zanimanje, globalno. Stoga kompanija poput naše, koja svoje poslovanje vodi isključivo na inozemnom tržištu, mora kontinuirano ići uz bok svjetskog pomorskog tržišta rada kako bi atraktivnim ugovorima uspjela zadržati najbolje ljude. Zauzvrat dobivamo lojalnost, odnosno privrženost kompaniji koja često nema cijene. Naravno, pritisak na kadrove nastaje i kao posljedica gospodarskih prilika u Hrvatskoj.

ŠIRENJE POSLOVANJA U UPRAVLJANJU MARINAMA  Kakvo je stanje s vozarinama? - Tijekom sljedećih tromjesečja menadžment TNG-a stavit će naglasak na aktivnosti usmjerene na postizanje optimalne strukture zaposlenja i osiguranje potrebnih resursa za nastavak uravnoteženog poslovanja te promjene u regulatornom okruženju, koje se odnose na stupanje na snagu propisa o primjeni konven-

TRŽIŠTE TIME CHARTERA POMNO SE PRATI I U LAGANOM JE PORASTU cije o balastnim vodama i osiguranje sredstava potrebnih za implementaciju sada važećih propisa.

 Čemu najviše treba posvetiti pozornost? - Promjenjivi tržišni trendovi karakteristični za prošlu godinu, i početak ove iziskivali su dodatne napore u prilagodbi strategije zapošljavanja brodova. Strategija zapošljavanja brodova prilagođena je trenutačnim tržišnim uvjetima, čime su ublažene prisutne volatilnosti tržišta i ostvaren kontinuitet profitabilnog poslovanja u izazovnom okruženju. Prema analizama i projekcijama knjiga narudžbi dostupnima na tržištu, solidnom rastu potrošnje te rafinerijskim teretima usmjerenima izvozu i ekonomskom rastu, očekujemo oporavak tržišta u srednjoročnom razdoblju.  Možete li komentirati stanje na svjetskom tržištu? - Prema procjenama analitičara tankersko tržište se približava točki infleksije, koja bi trebala nastupiti u 2018. godini. Unatoč kontinuiranim slabostima na tržištu prijevoza sirove nafte, i dalje postoje pozitivna očekivanja do kraja godine. Izgledi za oporavak tržišta tankera za prijevoz derivata povećani su pod utjecajem globalnih najava za potrebom transporta iz rafinerija, te zbog smanjene razine zaliha.  Tko će najviše trpjeti posljedice? - Relativno niže vozarine u proteklom razdoblju u kombinaciji sa sve strožim propisima vezanim za zaštitu okoliša, koje su nametnuli UN i druge krovne brodarske organizacije, za rezultat će imati sve veći broj brodova za rashodovanje zbog neisplativosti dodanih ulaganja u skupu opremu. Načelno će u navedenim okolnostima brodari sa starijom flotom više osjetiti pritisak. Procjenjuje se da će to rezultirati ranijim odlaskom u rezalište.

D-Marin će upravljati Portonovi Marinom

Upravljanje Portonovi Marinom koja se nalazi na jednom od najatraktivnijih dijelova crnogorske obale, od ove godine preuzima tvrtka D-Marin temeljem ugovora s kompanijom Azmon Investments. Portonovi Marina namijenjena je prihvatu jahti i superjahti, a opremljena je najnaprednijim

tehnološkim rješenjima. Ta će marina služiti i kao granični prijelaz te će uz sve ostale uobičajene sadržaje koje imaju marine, imati i praonicu za rublje te benzinsku crpku. Prostirat će se na 26 hektara pružajući raznovrsnu rezidencijalnu ponudu, privatne vile te prvi “One&Only” hotel u Europi koji nudi Chenot Health Wellness Spa, čime ta crnogorska destinacija doseže vrijednost od 650 milijuna eura. Inače, DMarin je tvrtka iz sastava Doğuş Grupe koja kroz svoje poslovanje postavlja nove standarde u nautičkom turizmu. (S.P.)

PROJEKT PROMOCIJE EKOLOŠKE, ODRŽIVE TEHNOLOGIJE U INDUSTRIJI PAKIRANJA

EcoCortec partner u EU projektu Hrvatska tvornica bioplastike EcoCortec partner je u europskom projektu pod nazivom Biocompack, vrijednom 1,95 milijuna eura. Taj inovativni projekt koji promovira ekološku, održivu tehnologiju u industriji pakiranja, podupire program Interreg Central Europe, a ﬁnancira ga Europski fond za regionalni razvoj. U tom projektu, osim hrvatske tvrtke koja proizvodi ekološki sigurne folije za pakiranje koje štite od korozije, sudjeluje još devet partnera. Taj će se projekt usmjeriti na jačanje veza između institucija za istraživanje i razvoj te tvrtki u području papirnate ambalaže s ciljem uvođenja biorazgradivih

materijala za pakiranje od papira i kartona. Prema nekim podacima, 41 posto ili 32,3 milijuna tona otpada u Europskoj uniji u 2013. godini odnosilo se na materijale od papira i kartona. Projekt Biocompack će potaknuti inovativni međusektorski pristup i uključivanje klastera, granatnih organizacija i sudionika koji će se usmjeriti na specijaliziranost unutar regija i brži transfer tehnologija. (S.P.)

29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

PV ANALIZA

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

POSLOVANJE BRODARA

OPTIMIZAM TEMELJEN NA OPORAVKU GOSPODARSTVA Nakon mnogo vremena, točnije zadnjih mjeseci prošle godine počelo se buditi off shore tržište zbog povećanja cijena nafte, što za posljedicu ima izlazak brodova iz raspreme i moguće ponovno buđenje ovog segmenta, ističe Mario Pavić piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

rvatska udruga brodara Mare Nostrum okuplja 10 članica, a riječ je o najznačajnijim hrvatskim brodarima, koji su posljednjega dana protekle godine upravljali sa 133 broda, ukupno 1,65 milijuna GT i oko 2,66 DWT. “Nakon višegodišnje krize i povijesnog minimuma u veljači 2016. godine na tržištu suhih i rasutih tereta, trend je trenutačno pozitivan. Među vodećim svjetskim analitičarima vlada

TRŽIŠTE RASUTIH TERETA ZAVRŠILO JE 2017. GODINU S NAJVEĆIM VISINAMA VOZARINA JOŠ OD 2013., NAGLAŠAVA TASLAMAN optimizam za ovaj segment brodarstva. Posljedica je to buđenja najznačajnijih svjetskih ekonomija, u prvom redu SAD-a, Kine i Europe. Time je došlo i do povećanog obujma prijevoza svih vrsta rasutih roba. Zbog izuzetno niskog broja ugovorenih novogradnji i uz povećane aktivnosti scrappinga, dolazi do povećanja

vozarina i vrijednosti brodova”, ističe Mario Pavić, predsjednik Uprave Tankerske plovidbe i predsjednik udruge Mare Nostrum. To su, istodobno, prema Pavićevom mišljenju najznačajniji razlozi zašto je količina prevezenih tereta u 2017. godini u segmentu suhih i rasutih tereta porasla za četiri posto u odnosu na prethodnu godinu. Prosječne vozarine u 2017. bile su za preko 50 posto više u odnosu na 2016. godinu, a vrijednosti ovih tipova brodova su oko 40 posto veće u odnosu na sam kraj 2016. godine. “U dogledno vrijeme ne očekuje se višak ponude brodskog prostora na tržištu suhih rasutih tereta, što je uglavnom uzrokovalo depresiju ovog segmenta kroz zadnju dekadu”, pojašnjava Pavić.

PRIJEVOZ NAFTNIH DERIVATA Na tržištu brodova za prijevoz naftnih derivata vozarine su bile niže nego u prethodnoj godini. Ipak, godina je bila uglavnom pozitivna i stabilna bez većih oscilacija. Kraj 2017. godine donio je rast vozarina na razinu prethodne godine. I u ovom segmentu očekuje se manji broj isporuka brodova u 2018. godini u odnosu na 2017. Vozarine kod brodova za prijevoz sirove nafte imale su značajniju korekciju kroz 2017. godinu, no ukupna količina prijevoza tekućih tereta ipak je rasla za tri posto. “Glavni razlog negativnog trenda na tankerskom tržištu je povećani broj novoizgrađenih brodova u zadnje dvije godine i usporeniji rast prometa. Iako su 29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA

je u tom pogledu velik izazov kako udovoljiti novim zahtjevima i ﬁnancirati investiciju, s obzirom na to da se u slučaju ugradnje scrubbera radi o ulaganjima koja se mjere u milijunima dolara. Isto tako brodari trebaju udovoljiti konvenciji o balastnim vodama

ZBOG NISKOG BROJA UGOVORENIH NOVOGRADNJI I UZ POVEĆANE AKTIVNOSTI SCRAPPINGA POVEĆAVAJU SE VOZARINE I VRIJEDNOST BRODOVA, ISTIČE MARIO PAVIĆ vozarine na spot tržištu kod tankera niže od onih iz 2016. godine, zadržane su relativno stabilne vozarine kod brodova za prijevoz naftnih derivata koje se ostvaruju u dugoročnijim ugovorima kao i vrijednosti te vrste brodova, što ukazuje na to da bi ’topljenje’ knjige narudžbi novih brodova, s pojačanom aktivnošću rezanja brodova, moglo omogućiti porast vozarina u narednim godinama”, ističe Pavić. Na tržišne okolnosti u budućnosti osim ponude i potražnje brodova utjecat će i nove konvencije. Od 1. siječnja 2020. godine stupa na snagu odluka IMO MEPC-a prema kojoj će brodovi morati koristiti gorivo s udjelom sumpora od najviše 0,50 posto m/m, a što se može zadovoljiti ugradnjom sustava za čišćenje ispušnih plinova - scrubberom ili potrošnjom skupljeg goriva. “Pred brodarima

kroz ugradnju uređaja za tretman balastnih voda”, dodaje Pavić. Prema njegovim riječima, nakon mnogo vremena, točnije zadnjih mjeseci prošle godine počelo se buditi off shore tržište zbog povećanja cijena nafte, što za posljedicu ima izlazak brodova iz raspreme i moguće ponovno buđenje ovog segmenta. Ipak, na domaćem tržištu tegljača stanje je već čitavo desetljeće, uglavnom, nepromijenjeno, a do poboljšanja u tom sektoru može doći ako dođe do povećanja obujma poslovanja u Luci Ploče.

POVEĆANJE PROSJEČNIH VOZARINA U dubrovačkoj Atlanskoj plovidbi, uzimajući u obzir uobičajene cikličke uspone i padove, očekuju povećanje prosječnih vozarina za oko 20 posto u odnosu na 2017. godinu.

Projekti udruge Mare Nostrum teški 808.000 eura Udruga hrvatskih brodara Mare Nostrum prijavila je četiri projekta na program suradnje Interreg Italy Croatia VA, s time da je u tri projekta uključeno i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Riječ je o projektima čija je ukupna vrijednost 808.000 eura. “U 2018. godini nastavit će se raditi na kreditima i garancijama Europske investicijske banke. Važno je istaknuti da brodari koji ne tiču EU luke

nikad nisu dobili bespovratna sredstva ni za koji ekološki standard. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum angažirali su Oxford Economics za izradu studije utjecaja hrvatskog brodarstva na domaću ekonomiju koja će uskoro biti objavljena na stranicama Ministarstva”, ističe Sandro Vidas, ravnatelj Hrvatske udruge brodara, Mare Nostrum.

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

Redni broj

Zbirni prikaz kapaciteta članica HUB-a Mare Nostrum (na dan 31.12.2017.) Naziv brodara

Broj brodova

DWT

Zapremn. žita u m3

Broj vozila

Broj putnika

% učešća u GT

DWT

TANKERSKA PLOVIDBA

658.070

1.144.337

307.202

165.471

39,88

43,08

ATLANTSKA PLOVIDNA

446.065

784.686

953.069

125.470

27,03

29,54

ULJANIK PLOVIDBA

243.480

419.374

325.680

72.830

14,75

15,79

JADROPLOV

168.402

292.933

364.114

48.200

10,21

11,03

JADROLINIJA

114.025

BRODOSPAS

11.464

11.312

JADRANSKI POMORSKI SERVIS

5.327

3.178

RAPSKA PLOVIDBA

2.128

BRODOSPLIT PLOVIDBA

1.212

10.

HRVATSKI REGISTAR BRODOVA

3.824

166 232

27.799

152.161

6,91

116

41.432

0,69

0,43

28.330

0,32

0,12

1.092

5.284

UKUPNO NA DAN 31.12.2017.

133

1.650.173

2.656.052

1.950.065

3.990

29.019

639.178

UKUPNO NA DAN 31.12.2016.

138

1.741.934

2.834.540

2.224.613

3.990

29.073

647.970

0,13 0,07

0,07

100%

Izvor: HUB Mare Nostrum

“Tržište rasutih tereta završilo je 2017. godinu s najvećim visinama vozarina još od 2013. Iako su tijekom druge polovine prosinca i početkom siječnja ove godine vozarine nešto

MANJAK POJEDINIH BRODSKIH ZANIMANJA NA TRŽIŠTU RADNE SNAGE IZAZIVA BRODARIMA PROBLEME U POPUNJAVANJU BRODSKE POSADE oslabjele, ipak su još uvijek značajno više nego proteklih godina u istom razdoblju. Najveći rast ostvaren je u segmentu brodova tipa Capesize gdje su vozarine, nakon što im je prosjek za prva tri kvartala bio oko 12.000 američkih dolara, narasle na prosječnih 22.000 dolara dnevno u zadnjem kvartalu. Vozarine za brodove tipa Panamax u zadnjem kvartalu 2017. godine iznosile su prosječno 12.000 dolara, što je za oko 3000 dolara dnevno više nego što je bio prosjek za prvih devet mjeseci. Brodovi manje tonaže, Supramaxi i Handysize brodovi, imali su nešto niži porast s obzirom na to da je peak njihovih vozarina dosegnut

ranije, već u studenome, od kada su u kontinuiranom laganom padu”, ističe Edo Taslaman, član Uprave za komercijalne poslove Atlanske plovidbe. Kad je riječ o prognozama, Taslaman napominje da, u skladu s procjenama rasta svjetske ekonomije na svim poljima, u Atlanskoj plovidbi očekuju u 2018. godini daljnji rast potražnje za sirovinama od oko četiri do 4,5 posto. “To će uz povećane potražnje i usporavanje rasta ﬂote značajno pomoći tržištu rasutih tereta u 2018. godini. Nakon isporučenih 39 milijuna tona nosivosti u 2017. godini, očekujemo daljnje usporavanje i isporuke na razini od oko 25 do 27 milijuna tona u 2018. godini, što bi uz odlazak starijih brodova u rezalište na razini iz 2017. godine značilo stvarni prirast ﬂote između jedan i 1,5 posto u 2018. godini”, pojašnjava Taslaman.

IZMJENE POMORSKOG ZAKONIKA Tijekom 2017. godine dosta aktivnosti udruge Mare Nostrum odnosilo se na rad na izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika. Putem svojih predstavnika sudjelovali su u radu na izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika kroz sljedeće radne skupine Ministarstva mora, prometa i infrastrukture: Radnu skupinu za socijalnu reformu; Radnu skupinu za upisnike brodova i Radnu skupinu za porezne odredbe i brodarstvo. Dinamika u procesu izmjena i dopuna Pomorskog zakonika je utvrđena na način da bi ga se do srpnja 2018. godine uputilo u

Pohvala Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na pokrenutim inicijativama olakšanja poslovanja brodarskom sektoru kroz zakonodavne okvire te intenciji realizacije novog upisnika brodova, što je korak prema novoj digitalnoj budućnosti pomorske slike Republike Hrvatske. Mario Pavić, predsjednik Uprave Tankerske plovidbe i predsjednik udruge Mare Nostrum

29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA Zastave brodova članica HUB-a Mare Nostrum 2017.

HRVATSKA ATLANTSKA PLOVIDBA 1. DUBROVNIK 2. BRODOSPAS - SPLIT 3. BRODOSPLIT PLOVIDBA JADRANSKI POMORSKI 4. SERVIS - RIJEKA 5. JADROLINIJA - RIJEKA 6. JADROPLOV - SPLIT 7. RAPSKA PLOVIDBA - RAB TANKERSKA PLOVIDBA 8. ZADAR 9. ULJANIK PLOVIDBA - PULA HRVATSKI REGISTAR 10. BRODOVA UKUPNO:

MALTA

ST. VINCENT

VENEZUELA

BAHAMI

5 13

MARŠALOVI OTOCI

PANAMA

16 1

UKUPNO

50 6 5

16 50 6 5

0 113

133

Izvor: HUB Mare Nostrum

BRODARI U NACIONALNOM PUTNIČKOM PRIJEVOZU

Tradicija, pomorci i flota Protekla godina za Jadroliniju je bila rekordna. Prevezli smo više od 12 milijuna put

nacionalnom putničkom prijevozu zaključeni su ugovori za brzobrodske linije i katamarane te profitne linije za trajekte. Očekuje se još jedan veliki natječaj za subvencionirane linije. Također se očekuje obnova ugovora na međunarodnoj liniji Bar-Bari. U dogledno vrijeme očekuje se obnova domaće putničke flote. Putnički prijevoz bilježi rast od šest do sedam posto prevezenih vozila i putnika. “Protekla godina za Jadroliniju je bila rekordna. Prevezli smo više od 12 milijuna putnika i tri milijuna vozila što je rekordan promet u jednoj godini. Upravo su te brojke obilježile godinu u kojoj je Jadrolinija proslavila 70 godina svog postojanja, svoje veze s putnicima i morem. Takvi rezultati dokazuju da je Jadrolinija lider hrvatskog pomorstva i omogućuju kompaniji da danas posluje financijski stabilno, ali i stvori uvjete za intenzivan investicijski ciklus obnove

ﬂote pred nama”, ističe David Sopta, predsjednik Uprave Jadrolinije. Sopta napominje da su tradicija, pomorci i ﬂota osnova i najveća prednost i snaga

FLOTA JADROLINIJE BROJI 50 BRODOVA OD ČEGA DEVET BRZIH, ČETIRI PUTNIČKA I 37 RORO PUTNIČKIH BRODOVA Jadrolinije. Flota Jadrolinije danas broji 50 brodova od čega devet brzih, četiri putnička i 37 ro-ro putničkih brodova

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

od čega tri velika trajekta s kabinama za noćenje koji održavaju naše međunarodne linije s Italijom. Ove godine, nakon detaljne analize stanja flote, Jadrolinija kreće u ostvarenje strateškog cilja, a to je obnova i modernizacija flote. “Možemo reći da je flota u dobrom stanju. Prevezemo 12 milijuna putnika godišnje uz poštivanje maksimalnih sigurnosnih standarda i bez značajnijih nezgoda. Međutim, neki brodovi u floti približavaju se kraju svojeg vijeka te je upravo tim brodovima potrebno naći adekvatnu zamjenu. U segmentu brzih brodova krećemo u konkretne korake pomlađivanja, ali i dajemo odgovor na zahtjeve tržišta koje diktira sve veću potražnju za brzobrodskim prijevozom. Svakako idemo u smjeru osnovne ideje, a to je da Jadrolinija na najvažnijim linijama ima brže, mlađe, veće i komfornije brodove nego danas te da osigura dostupnost do svakog otoka na što ugodniji i efikasniji način”, kaže Sopta.

standardnu zakonodavnu proceduru. Udruga sudjeluje i u izradi novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Održani su sastanci radnih podskupina u srpnju i listopadu 2017. o koncesijama, uređenju statusa luka županijskog i lokalnog značaja otvorenih za javni promet i uređenju statusa luka posebne namjene, sportskih luka. O lukama posebne namjene, s posebnim osvrtom na sportske luke, održan je sastanak radne podskupine u rujnu 2017. Taj bi se zakon potkraj prosinca, kako je planirano, trebao uputiti u postupak donošenja.

MANJAK POJEDINIH BRODSKIH ZANIMANJA “Pohvala Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na pokrenutim inicijativama olakšanja poslovanja brodarskom sektoru kroz zakonodavne okvire te intenciji realizacije novog upisnika brodova, što je korak prema novoj digitalnoj budućnosti pomorske slike Republike Hrvatske”, naglašava Pavić.

Manjak pojedinih brodskih zanimanja na tržištu radne snage izaziva brodarima probleme u popunjavanju brodske posade. Trenutačno su u tijeku pregovori sa Sindikatom pomoraca Hrvatske o zaključivanju Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi, koji bi se trebali proširiti i na stranu posadu. Time bi se zadržala konkurentnost hrvatske zastave, što je cilj nadležnog ministarstva koje je zaključilo sporazume vezano uz priznavanje svjedodžbi s Filipinima i Vijetnamom. “Na taj način je pomorcima iz tih zemalja omogućen ukrcaj na brodove hrvatske zastave. Iako su se pregovori sa Sindikatom pomoraca Hrvatske odužili mimo planiranih rokova, vjerujemo da će dijalog na kraju donijeti kvalitetna rješenja za hrvatske brodare. Članovi Udruge ne samo da ukrcavaju potreban broj vježbenika uvjetovan programom Poreza po tonaži broda, već taj broj višestruko premašuju. Kroz godinu se na brodove ukrca više od 700 kadeta”, napominje Mario Pavić.

10 0 članica ima udruga Mare Nostrum

133 3 broda upravljaju oni

riječ jje o ukupno milijuna GT

1,65

i oko 2,66 DWT

najveća snaga Jadrolinije nika i tri milijuna vozila što je rekordan promet u jednoj godini, ističe David Sopta

VODEĆA POZICIJA NA JADRANU “Jadrolinija i danas tijekom sezone uvodi dodatna putovanja prema najpopularnijim i najtraženijim turističkim destinacijama. Upravo ﬂotom kojom raspolažemo nastojimo što eﬁkasnije odgovoriti na izazove tržišta, imajući na umu ostvarenje svoje osnovne zadaće i misije, a to je

osigurati povezanost hrvatskih otoka s kopnom. Svakako će nam obnova ﬂote omogućiti da brodove dodatno rasporedimo ukoliko se za to stvori dobra tržišna prilika”, dodaje on. Kad je riječ o konkurenciji, Sopta ističe da je Jadrolinija već odgovorila konkurenciji na međunarodnom tržištu.

“Tijekom prošle i ove godine provedeni su natječaji za linije u domaćem linijskom pomorskom prometu na koji su se mogli javiti svi brodari čiji brodovi viju jednu od zastava EU-a. Jadrolinija je osvojila sve linije za koje se natjecala i time uspješno zadržala vodeću poziciju na Jadranu”, napominje David Sopta. Trenutačno Jadrolinija broji oko 1700 zaposlenika od čega oko 75 posto čine pomorci. “Uz ﬂotu, naša najveća snaga i prednost na tržištu su upravo naši pomorci. Njihovo iskustvo služi nam na ponos te je nužno osigurati prijenos znanja na nove generacije. Trenutni broj pomoraca jest dovoljan, međutim pratimo tržište rada, pogotovo stoga što postoje i deﬁcitarna zanimanja pomoraca poput strojara, ali to nije situacija samo kod nas već i na svjetskom tržištu. Stoga kontinuirano putem web aplikacije primamo nove prijave i životopise svih zainteresiranih pomoraca”, zaključuje predsjednik Uprave Jadrolinije.

29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

NOVA PRAVILA NA TRŽIŠTU PLINA Ključne zakonske promjene odnose se upravo na transparentno propisivanje pravila i procedura pri obavljanju energetskih djelatnosti u sektoru plina, istaknuo je Ćorić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

lada je u hitnu saborsku proceduru uputila zakonske izmjene koje se odnose na tržište plina. Hitna procedura potrebna je s obzirom na tržišne rokove zakupa skladišnih i transportnih kapaciteta, nabavu plina, kao i sklapanje ugovora s opskrbljivačima u obvezi javne usluge, a za što je rok 1. travnja ove godine. Sve navedene aktivnosti potrebno je započeti najmanje 30 dana ranije, a što znači da bi zakon morao stupiti na snagu najkasnije 28. veljače 2018. godine. Zakonom o tržištu plina deﬁniraju se pravila i mjere za sigurnu i pouzdanu proizvodnju, transport, skladištenje, upravljanje terminalom za ukapljeni prirodni plin, distribuciju i opskrbu plinom, organiziranje tržišta plina kao dijela plinskoga tržišta Europske unije. “Ključne zakonske promjene odnose se upravo na transparentno propisivanje pravila i procedura pri obavljanju energetskih djelatnosti u sektoru plina, kako bi se svim sudionicima omogućila ista, transparentna pravila sudjelovanja na tržištu plina i zaštitili krajnji kupci u obvezi javne usluge odnosno kućanstva”, istaknuo je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić. Jedna od bitnih izmjena je i propisivanje postupka odabira opskrbljivača na veleprodajnom tržištu u prijelaznom razdoblju koje traje tri plinske godine (počinje 1. listopada ove, a završava 2021. godine), nakon čega se uloga opskrbljivača na veleprodajnom tržištu ukida. Nakon završetka prijelaznog razdoblja od tri plinske godine HERA će opskrbljivače u obvezi javne usluge birati na javnom natječaju s tim da će jedan od glavnih kriterija za odabir biti visina marže koju će oni zaračunavati kućanstvima.

OPG-ovi DOBIVAJU SVOJ ZAKON Vlada je u drugo saborsko čitanje uputila Prijedlog zakona obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kojima se

Odobrena državna jamstva za Uljanik Premijer Andrej Plenković osvrnuo se na odluku Europske komisije koja je odobrila državna jamstva za kredit Uljaniku od 96 milijuna eura. “Bila je to očekivana odluka koja je uslijedila nakon intenzivnog dijaloga s EK-om. Važno je da je donesena odluka o isplati plaće radnicima Uljanika, isto je tako važno da se nastavi proces restrukturiranja Uljanika i pronalazak strateškog partnera. Na taj način ovo važno hrvatsko brodogradilište može imati svoju održivost, zaposlenost i produktivnost. Upravo na tom tragu bit će usmjeren naš dijalog s Upravom”, rekao je premijer.

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

utvrđuju uvjeti za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanih dopunskih djelatnosti na OPGu, kao i način i uvjeti za upis u upisnik OPG-ova, odgovornost i prava nositelja i članova OPG-a te nadzor u primjeni zakona. “Zakonom se predviđa da jedna obitelj upravlja jednim OPG-om, odnosno da okrupne proizvodne resurse s ciljem održivog gospodarenja i samozapošljavanja svojih obitelji”, rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te istaknuo kako se ovim zakonom OPG-ove štiti od ovrhe, odnosno od ovrhe se izuzimaju proizvodni resursi kao što su traktori, kombajni i stoka koji su neophodni za obavljanje poljoprivrede kao i imovina nužna za obiteljski život i stanovanje. Prema podacima u Upisniku poljoprivrednika, na kraju prošle godine bilo je evidentirano 164.458 poljoprivrednih gospodarstava, od kojih su prema tipu 2554 bila trgovačka društva, 2174 obrti, 347 zadruge, 192 ostali oblici, a najveći broj njih, čak 159.191, bili su OPG-ovi.

AKTUALNO STOPA REGISTRIRANE NEZAPOSLENOSTI

BLAGI MJESEČNI PAD NEZAPOSLENOSTI najnižu razinu od 2000. godine, od kada DZS prati taj pokazatelj, a na toj se razi-

U PROSINCU JE STOPA REGISTRIRANE NEZAPOSLENOSTI IZNOSILA 12,2 POSTO

Hrvatskoj je stopa registrirane nezaposlenosti u prosincu prošle godine porasla treći mjesec za redom, s prethodnih 12,1 na 12,2 posto. S druge pak strane, na godišnjoj razini je pala stopa registrirane nezaposlenosti, prvi su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), pa je tako u prosincu 2017. iznosila 12,2

posto i bila za 2,5 postotna boda niža nego u istom mjesecu 2016. godine. Rast nezaposlenosti na mjesečnoj razini uobičajen je za kraj godine, s obzirom na to da od proljeća i za vrijeme turističke sezone u ljetnim mjesecima nezaposlenost pada, dok od jeseni ponovno raste. Tako je u prošlogodišnjem lipnju stopa nezaposlenosti skliznula na 10,8 posto,

ni kretala i tijekom ljetnih mjeseci. Ranije objavljeni podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazuju da su potkraj prosinca u evidenciji tog zavoda bila 187.363 nezaposlena, što je oko 693 osobe ili 0,4 posto manje u odnosu na kraj studenoga. Porast broja nezaposlenih nastavljen je i u siječnju ove godine. (S.P.)

PHARMAS PREUZEO UDIO U TVRTKI CIPLA CROATIA

Promjena poslovnog modela u Europi Farmaceutska kompanija PharmaS dovršila je proces akvizicije hrvatske podružnice globalne farmaceutske kompanije Cipla. PharmaS je s kompanijom Cipla Holding BV, Nizozemska, dijelom indijske globalne kompanije Cipla, sklopio sporazum kojim je preuzeo stopostotni udio u tvrtki Cipla Croatia za iznos od 1,1 milijun dolara. Tom strateškom akvizicijom PharmaS stječe pristup brojnim proizvodima koji su već na tržištu ili u fazi pred izlazak na tržište, a koje razvija Cipla Indija, kompanija sa zavidnim istraživačkim i razvojnim

kapacitetima. To potvrđuje njezina prisutnost na brojnim svjetskim tržištima poput SAD-a, Europe, Južne Afrike i Indije. Navedenom akvizicijom PharmaS će se pozicionirati kao jedan od vodećih igrača u segmentu lijekova za bolesti dišnih organa u Hrvatskoj. Prodaja hrvatske podružnice dio je strategije tvrtke Cipla za promjenu poslovnog modela u Europi. Naime, Cipla je promijenila svoj poslovni model u većini zemalja širom Europe, krećući se od izravnog tržišta do B2B modela. Taj bi potez trebao pridonijeti jačem rastu poslovanja u Europi koja

trenutačno Cipli pridonosi s oko četiri posto udjela u ukupnim prihodima. Inače, PharmaS je potkraj 2015. godine ušao u bolnički segment receptnog poslovanja. (S.P.)

29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO KONFERENCIJA “POREZNA POLITIKA U ULOZI RAZVOJA GOSP

VRIJEME JE DA O POREZIMA PROGOVORI STRUKA Rasterećenjem od izravnih poreza pozitivno smo djelovali na gospodarsku aktivnost, a taj potencijal će se odražavati na rast ekonomije dugoročno, ustvrdio je Zdravko Marić piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

N Naš cilj kao Vlade jest da imamo djelotvoran porezni sustav

koji se provodi na jednostavan i fer način te da ostvaruje dovoljne prihode za državni proračun, što u današnje vrijeme nije jednostavno. Martina Dalić, potpredsjednica Vlade

a prošlotjednoj konferenciji Porezna politika u ulozi razvoja gospodarstva u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Deloittea Hrvatska raspravljalo se o tome kako potaknuti unapređenje poreznog sustava kroz dijalog njegovih glavnih sudionika, predstavnika poreznih obveznika i države. “S poreznim sustavom je situacija slična kao i u sportu, svi smo stručnjaci i svi sve znamo. No krajnje je vrijeme da o toj temi progovori struka. Jednostavnost poreznih propisa je jamstvo konzistentnosti i predvidljivosti, godinu dana nakon provođenja reforme je prekratak rok da postignemo to, ali ako sve izmjene budu na ovom tragu, moći ćemo reći da je stvoren predvidljiv, konzistentan i stabilan sustav”, istaknuo je ministar ﬁnancija Zdravko Marić, dodavši kako smo godinama imali deﬁcite i rastući javni dug te da je stoga trebalo hrabrosti za kretanje u porezno rasterećenje.

PODIZANJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI “Cilj nam je bio podizanje gospodarske aktivnosti i zaposlenosti, a to se i vidjelo. Mi smo prošle godine zabilježili 15 posto više poreza na dobit od očekivanja, dakle govorimo o nekih milijardu kuna. Od poreznih prihoda uprihodili smo 88 milijardi kuna. Primarni izvor je PDV od kojeg je prikupljeno čak 48 milijardi, drugi najvažniji izvor su trošarine, a treći je porez na dohodak koji smo stavili na raspolaganje lokalnoj samoupravi kako bismo, između ostalog, jačali njihove kapacitete za apsorpciju EU sredstava. Rasterećenjem od izravnih poreza pozitivno smo djelovali na gospodarsku aktivnost, a taj potencijal će se odražavati na rast ekonomije dugoročno. Od 2,5 milijardi kuna koje smo u prvoj godini rasteretili, naglasak je stavljen na dohodak i dobit. Prošle godine zabilježen je rast neto plaće od šest posto,

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

potrošnje imamo preko milijardu kuna više od očekivanja, dakle, posljedice reforme se vide, a mi ćemo tim putem nastaviti i dalje”, pohvalio se Marić osvrnuvši se i na rasterećenje kupovi-

KOD OPOREZIVANJA RADA VAŽNO JE NAPOMENUTI DA SMO ZADNJIH GODINA IZVAN TRENDOVA, SMATRA ŠIMOVIĆ ne novih automobila kojoj je cilj pomlađivanje voznog parka i dizanje ekoloških standarda te pojednostavljenje kupnje rabljenih vozila, pri čemu je ukinut porez na prijenos vlasništva. “Posebno moram apostroﬁrati čitav niz mjera koje se tiču administrativnih rasterećenja, na to smo stavili jako veliki naglasak. Puno ulažemo i u projekt e-Porezna u kojem je vrlo važna edukacija građana kako bi znali koje im pogodnosti donosi pojednostavljenje procesa. Obrazovanje građana je tu vrlo važno jer svrha rasterećenja nije samo iz perspektive države već i iz perspektive građana”, kazao je Marić uz napomenu kako prema njihovim procjenama još oko 35.000 obveznika ima mogućnost ulaska u sustav paušalnog oporezivanja pa ih je stoga pozvao da uđu u taj sustav jer je Ministarstvu u interesu da se izdaju računi.

DOBRI REZULTATI NAS NE SMIJU ULJULJATI “Stava sam da veće porezne promjene nije dobro raditi u okviru jedne godine, jer to

ODARSTVA”

stvara određenu nelagodu i može poskupjeti određene stvari. Zato ćemo se truditi da svaka vrsta zadiranja bude na početku godine, u minimalnoj mjeri i nastojat ćemo sve što bolje iskomunicirati. Ovi dobri rezultati nas ne smiju uljuljati, možete računati da ćemo nastaviti analizirati i donijeti konkretne mjere i to kroz zdravu i argumentiranu raspravu sa strukom”, zaključio je Marić. “Naš cilj kao Vlade jest da imamo djelotvoran porezni sustav koji se provodi na jednostavan i fer način te da ostvaruje dovoljne prihode za državni proračun, što u današnje vrijeme nije jednostavno. Tehnološke promjene otvaraju nova pitanja za strukturu sustava i način njegove primjene, one donose nove proizvode i usluge te pitanja kako ih oporezivati. Također, pred sve nas postavljaju jedan od najtežih izazova, a to je brza prilagodba promjenama kako porezni sustav ne bi postao prepreka usvajanju novih znanja i vještina”, naglasila je potpredsjednica Vlade Martina Dalić. Na panelu u sklopu konferencije razgovaralo se o odnosu oporezivanja rada, kapitala i potrošnje u Hrvatskoj. Tako je izvanredni profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Hrvoje Šimović ustvrdio kako smo među vodećima u EU pri oporezivanju potrošnje, po oporezivanju rada smo na sredini, a po oporezivanju kapitala pri dnu. “Kod oporezivanja rada važno je napomenuti da smo zadnjih godina izvan trendova, kod nas je 760.000 radnika oslobođeno davanja, 740.000 je u prvom razredu, a samo oko 15.000 ljudi ulazi u treći razred koji se oporezuje sa 36 posto. Kad govorimo o kapitalu, često se pod kapital svašta gura, ali tu spada oporezivanje dobiti gdje smo mi nešto ispod prosjeka EU-a, čitav niz

dohodaka kućanstva od rente i slično gdje smo dosta ispod prosjeka, kao i po oporezivanju imovine”, pojasnio je Šimović.

Zdravko Marić, ministar financija

POZITIVAN UČINAK POREZNE REFORME Zvonimir Savić, direktor Sektora za ﬁnancijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, smatra da su troškovi radne snage jedno od najproblematičnijih područja u Hrvatskoj jer plaće rastu, a na tržištu rada nedostaje stručnih radnika pa se deﬁcitarna zanimanja moraju dodatno platiti. “Anketa HGK provedena 2016. pokušala je odgovoriti na pitanje koja je najveća prepreka u poslovanju našim tvrtkama, a na prvom mjestu su naveli porezne obveze - konkretno, visinu poreza i doprinosa na plaće. Nakon reforme u 2017. ta problematika je pala na peto mjesto, ali iskr-

TROŠKOVI RADNE SNAGE SU JEDNO OD NAJPROBLEMATIČNIJIH PODRUČJA U HRVATSKOJ, OCJENJUJE SAVIĆ snuli su neki drugi problemi. Dakle reforma je imala pozitivan učinak”, rezimirao je Savić. Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive, je poručio kako oni s korporativnog aspekta smatraju da u Hrvatskoj imamo dobar sustav oporezivanja dobiti. “Želimo pozitivnu diskriminaciju u smislu da se onima koji investiraju daju porezne olakšice. Nekonkurentni smo u usporedbi sa zemljama u okruženju po pitanju davanja na veće plaće koje moramo isplaćivati našim stručnjacima kako bismo ih zadržali i tu očekujemo daljnju pomoć Vlade”, poručio je Furjan.

Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK

29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO STANJE U ODJEVNOJ, TEKSTILNOJ I KOŽARSKO-PRERAĐIVAČ

DIGITALIZACIJA NUŽNA ZA OPSTANAK NA TRŽIŠTU Treba otvoriti nova radna mjesta veće dodane vrijednosti, podići plaće te povezati gospodarstvo i sveučilišta radi poticanja istraživanja i razvoja novih proizvoda, rekao je Marko Pavić, ističući kako su to ciljevi koje želi postići hrvatska vlada piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

HGK je nastojao utjecati na izmjene zakonskih rješenja u strukovnom obrazovanju, a predlagani su i centri kompetencija, što nije prihvaćeno. Kreće se u projekt dualnog obrazovanja kako bi se osigurali školovani kadrovi za te industrije.

Božo Pavičin, samostalni savjetnik u Uredu predsjednika HGK

djevna, tekstilna i kožarsko-prerađivačka industrija bilježe prirodni odljev radne snage, Naime, radna snaga u tim djelatnostima je sve starija, a mladi se ne zapošljavaju, rečeno je na prošlotjednom 11. znanstveno-stručnom savjetovanju Tekstilna znanost i gospodarstvo održanom na zagrebačkom Tekstilno-tehnološkom fakultetu u organizaciji tog fakulteta te u suradnji s Hrvatskim klasterom konkurentnosti industrije tekstila, kože i obuće. Tema ovogodišnjeg savjetovanja bila je Tekstil, koža i obuća - sektor održivog razvoja u Hrvatskoj te je, među ostalim, naglašeno kako je potrebna digitalizacija procesa proizvodnje u tim vrstama industrije kako bi opstale na tržištu. “Kako bi se unaprijedilo stanje u tim industrijama, treba otvoriti nova radna mjesta veće dodane vrijednosti, podići plaće te povezati gospodarstvo i sveučilišta radi poticanja istraživanja i razvoja novih proizvoda”, rekao je Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, ističući kako su upravo to ciljevi koje želi postići hrvatska vlada. Na savjetovanju su izneseni i statistički podaci o broju zaposlenih, broju tvrtki i iznosu plaća u tekstilnoj i odjevnoj te kožarsko-prerađivačkoj industriji. Tako je Jagoda Divić, poslovna tajnica Udruženja tekstilne i odjevne industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, istaknula kako je primjetan pad zaposlenih u odjevnoj, a rast u tekstilnoj industriji. “Iako se broj zaposlenih u zadnjih desetak godina prepolovio u tekstilnoj i odjevnoj industriji u Hrvatskoj, broj tvrtki nije se znatno smanjivao. Štoviše, zadnjih godina broj tvrtki je rastao, a ukupni prihodi su u 2016. porasli za 13 posto u odnosu na godinu ranije”, rekla je Jagoda Divić. “U odjevnoj industriji je prilično niska prosječna plaća, pa su tako plaće u toj industriji

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

među najnižima u svim industrijama. S druge pak strane, u tekstilnoj industriji je nešto bolja situacija”, rekla je Jagoda Divić.

NEŠTO VEĆI IZVOZ U TEKSTILNOJ INDUSTRIJI Na savjetovanju je istaknuto kako je HGK proveo istraživanje o stanju u tekstilnoj i odjevnoj te kožarsko-prerađivačkoj industriji. Pre-

UKUPNI PRIHODI SU U 2016. U ODJEVNOJ I TEKSTILNOJ INDUSTRIJI PORASLI ZA 13 POSTO U ODNOSU NA 2015., REKLA JE JAGODA DIVIĆ ma dobivenim rezultatima je vidljivo kako u tekstilnoj industriji od ukupnog broja zaposlenih nezavršenu i završenu osnovnu školu ima 30,4 posto radnika, trogodišnju i četverogodišnju srednju školu 58 posto, a višu i visoku stručnu spremu 10 posto radnika. U odjevnoj industriji nezavršenu i završenu osnovnu školu od ukupnog broja zaposlenih ima 23,9 posto radnika, trogodišnju i četverogodišnju srednju školu 67 posto, a višu i visoku stručnu spremu devet posto zaposlenika. Promatrajući izvoz i uvoz, ako se usporedi 2016. sa 2015. godinom, vidljivo je kako je 2016. u tekstilnoj industriji zabilježen rast izvoza od 9,5 posto, a u odjevnoj industriji 2,7

KOJ INDUSTRIJI

posto. U uvozu je pak u tekstilnoj industriji u 2016. registriran rast od 2,8 posto, a u odjevnoj 9,6 posto. Govoreći o stanju u kožarsko-prerađivačkoj industriji, Branka Prišlić, tajnica Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije pri HGK-u, istaknula je kako je ta industrija najvećim dijelom koncentrirana u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Promatrajući prema broju tvrtki, njih 73 su registrirane za proizvodnju obuće, industriji koja raste u Hrvatskoj, ali se bilježe niske plaće. Izvoz je 2016. porastao za 1,5 posto u odnosu na 2015. u tim industrijama, dok je uvoz bio manji za 2,8 posto. Najviše se izvozi u susjedne zemlje te Njemačku. Promatrajući na globalnoj razini, 87 posto proizvodnje obuće je u Aziji, dok na europsko tržište zasad otpada samo četiri posto proizvodnje. “Europa je najveći uvoznik obuće sa 36 posto, a na drugom mjestu nalaze se Azija i Sjeverna Amerika. Kod uvoza obuće naznake su da je uvoz u Europu u padu. Od 2002. do 2015. taj je uvoz pao za tri posto, a istodobno je Azija počela sve više uvoziti”, istaknula je Branka Prišlić. Dodala je kako prosječna cijena uvoza obuće varira od 7,39 američkih dolara u Aziji do 12,77 dolara u Europi. Ocijenila je zanimljivom činjenicu da se s azijskog tržišta izvozi jeftinija, dok se na to tržište uvozi skuplja obuća. Azija je najveći izvoznik kožarsko-prerađivačkih proizvoda - 83,9 posto. Prosječna cijena izvoza tih proizvoda iz Azije iznosi 6,45 dolara, a iz Europe 23 dolara.

RAZVOJ KOMPETENCIJA RADNE SNAGE Na okruglom stolu Održivost i jačanje konkurentnosti sektora prema europskom tržištu, među ostalim, bilo je riječi o korištenju sredstava iz EU fondova i razvoju kompetencija radne snage u tekstilnoj, kožarskoj i obućarskoj industriji. Načelnica sektora u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a Emina Šteﬁčić istaknula je kako je stopa ugovorenosti ﬁnanciranja projekata iz programa europskih fondova oko 32 posto, a u području prioriteta Konkurentnost i kohezija iznosi 40 posto. Govoreći o radnoj snazi u tekstilno-odjevnoj i kožarsko-prerađivačkoj industriji, Božo

KOŽARSKO-PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA JE NAJVEĆIM DIJELOM KONCENTRIRANA U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ, ISTIČE BRANKA PRIŠLIĆ Pavičin, samostalni savjetnik u Uredu predsjednika HGK, rekao je kako je ta institucija nastojala utjecati na izmjene zakonskih rješenja u strukovnom obrazovanju, a predlagani su i centri kompetencija, što nije prihvaćeno. “Kreće se u projekt dualnog obrazovanja kako bi se osigurali školovani kadrovi za te industrije”, naglasio je Pavičin. 29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

PRIČA S RAZLOGOM BREND SOLMARE

S OKUSOM MORA I OKUSOM SOLI Kao osnova prodajnog asortimana pod brendom Solmare nalaze se različite vrste soli poput prirodne morske soli ili pak cvijeta soli koji često nazivaju “kavijarom soli” piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

riča o tvrtki Solmare započela je 2007. godine u kreativnom okruženju obiteljskog obrta Tea te na temeljima vizije o objedinjavanju hrvatske autohtone sirovine - soli pod jednim brendom kroz ponudu suvenira od soli na turističkom tržištu. Naime, tadašnji vlasnik Solane Nin zamolio je Doroteu Mihovec da napravi promotivne poklone za njegove partnere. Ona je osnovala obrt Tea i tako je nastao brend Solmare. U solani Nin otvorila se suvenirnica gdje su bili najzastupljeniji Solmare proizvodi, a Dorotea Mihovec je te proizvode plasirala i u drugim suvenirnicama, galerijama i prodavaonicama u kojima se prodaju hrvatski proizvodi. “Već 2009. godine dobili smo potvrdu da je naš dizajn suvenira prepoznala struka. Naime, Ministarstvo turizma je Solani Nin dodijelilo nagradu Plavi cvijet za najbolji asortiman suvenira - Solmare. Obrt Tea bio je službeni dizajner i proizvođač tih suvenira do 2011. godine”, rekla je Dorotea Mihovec.

SOL KOJA SE PAKIRA U SOLMARE SUVENIRE JE PRIRODNA JADRANSKA SOL, BEZ DODATAKA ADITIVA Zbog neprekidnog rasta i jednostavnosti poslovanja, obrt Tea je 2013. prerastao u poduzeće Datea studio koje je nastavilo širiti svoju ponudu na tržištu. Kao osnova prodajnog asortimana pod brendom Solmare nalaze se različite vrste soli poput prirodne morske soli ili pak cvijeta soli koji često nazivaju “kavijarom soli”. Mnogi svjetski renomirani kuhari upotrebljavaju upravo cvijet soli u pripravi jela jer smatraju da je to jedan od najboljih dodataka jelima. Riječ je zapravo o ručno ubranim 2 | PRIVRE 28 PRIVREDNI REDNI RE DNI NI VJ V VJESNIK JES ESNIK ES K | bro b brojj 401 4014 4 | 29. 9 si s siječnja j nj ječ nja 20 2018. 018.

kristalićima soli sa samog vrha polja soli, po određenim vremenskim uvjetima i u točno određeno doba godine, pa je stoga i ograničena njegova količina. Od ostalih vrsta soli treba spomenuti mirisnu sol za kupanje obogaćenu prirodnim eteričnim uljima te sol sa začinima iz vlastitog uzgoja, među kojima se izdvajaju kadulja, bosiljak, vlasac i crvena paprika.

I POSEBNE KOLEKCIJE Uz osnovne kolekcije, Datea studio izrađuje i personalizirane pakete kao i posebne kolekcije pod nazivima Sinjska alka, Šareno i Gradovi. U kolekciji soli za kupanje izdvaja se Solmare Aenona, stvorena za njegu tijela i uma. To je ustvari morska sol kombinirana s čistim eteričnim uljem i prirodnim bojama. Među proizvodima ističe se i mirisna sol upakirana u platnenoj vrećici. U morsku sol dodana je suha lavanda ili eterično ulje, pa se takve mirisne vrećice stavljaju u ormare ili automobile. Treba napomenuti kako se iz godine u godinu nastoje stvoriti novi Solmare proizvodi te osvježiti postojeće linije. Sol koja se pakira u Solmare suvenire isključivo je prirodna jadranska sol, bez dodataka aditiva protiv grudanja i vlažnosti, a namijenjena je svima koji prepoznaju te proizvode kao dio priče o hrvatskoj kulturi i običajima. Takva sol još uvijek se proizvodi prema tisućljetnoj tradiciji uz pomoć mora, sunca i vjetra, ali i

marljivog rada solara. Trenutačno se u ponudi nalazi oko 60 proizvoda koji se distribuiraju u suvenirnice, galerije i prodavaonice hrvatskih proizvoda, a personalizirani proizvodi rade se za poduzeća, vile, apartmane, restorane ili kao poslovni pokloni na raznim eventima.

PROMOTOR HRVATSKIH VRIJEDNOSTI Govoreći o sirovinama koje se koriste u izradi Solmare suvenira, Dorotea Mihovec je rekla kako su one isključivo hrvatskog podrijetla. Tako je sol iz hrvatskih solana, lavanda s jadranskih otoka, a začinsko bilje iz vlastitog uzgoja. Osim toga, pazi se i na to da svi materijali budu izrađeni u našoj zemlji. “Za sve proizvode iz ponude kreirana je originalna i unikatno izrađena ambalaža od prirodnih materijala. Suveniri su dizajnirani proučavanjem starinskog pakiranja u platnene vrećice koje se još nazivaju žake ili žakle. Upotrebljavaju se isključivo prirodni materijali hrvatskog podrijetla, dok se opisi proizvoda tiskaju na pet jezika”, rekla je Dorotea Mihovec. Na upit o tome distribuiraju li proizvode i izvan Hrvatske, istaknula je kako zasad, nažalost, još uvijek ne plasiraju proizvode Solmare

neizravno u inozemstvo, iako je to u planu. “No naš se proizvod dijelom smatra izvoznim te smo od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva 2010. dobili nagradu pod nazivom Vrijedne ruke za drugi najbolji izvozni proizvod”, naglasila je Dorotea Mihovec. Dodala je kako su proizvodi Solmare dobili nagrade na Kvarner Expou 2017. i to priznanje Najsuvenir godine te na Kvarner Expou 2014. drugu nagradu za prehrambeni suvenir. Govoreći o budućnosti, Dorotea Mihovec je rekla kako su u planu tržišno pozicioniranje kao stalnog promotora vrijednosti Hrvatske i njenih bogatstava, povezivanje s novim potencijalnim klijentima, izlazak na inozemna tržišta te proširenje obujma proizvodnje kao i proizvodnje srodnih vrsta suvenira. Osim toga, u planu je i širenje proizvodnje Solmara.

SIROVINE KOJE SE KORISTE U IZRADI SOLMARE SUVENIRA ISKLJUČIVO SU HRVATSKOG PODRIJETLA, ISTIČE DOROTEA MIHOVEC 29. sije siječnja ije je eč čnj n a 2018 2018. 18. 18 8. | b broj rojj 4 4014 014 4 | PRIVREDNI PRI PR RIVR RI VREDNI VJ VR VJESNIK JESNIK ESN NIK K | 29 9

PREDSTAVLJAMO MY TIME RELAX STUDIO, Zagreb

STRES KAO RUKOM ODNESEN Bitno je svakako i daljnje educiranje, pogotovo u industriji ljepote i njege gdje se trendovi vrlo brzo mijenjaju, dakle podržavamo učenje i rad na sebi, kaže Daniela Marušić Gajica KONKURENCIJA KAO POTICAJ “Bitno je svakako i daljnje educiranje, pogotovo u industriji ljepote i njege gdje se trendovi vrlo brzo mijenjaju, dakle podržavamo učenje i rad na sebi. Učimo mi i od konkurencije, dapače, konkurencija nas samo još više potiče na bolji rad. Bitan je i marketing, a u današnje vrijeme u najvećoj mjeri govorimo o digitalnom marketingu”, kaže Daniela Marušić Gajica koja dodaje kako je važno ponuditi i ono nešto drugačije od drugih, nešto po čemu će te prepoznavati. Za sada imaju dvije zaposlenice koje rade u dvije smjene, tako da pokrivaju cijeli dan rada salona te subote prije podne. “Plan je svakako daljnje širenje i dodatno zapošljavanje, no sve u svoje vrijeme. Namjer-

Namjerno nismo željeli krenuti megalomanski, nego skromno, profesionalno i fokusirano uz daljnji rast i razvoj praćenjem svog poslovanja.

Daniela Marušić Gajica Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

tres utječe na sve aspekte života, stoga je važno podariti si trenutak opuštanja. To veoma dobro znaju u zagrebačkom My time Relax studiju kao mjestu na kojem ćete zaboraviti na sve probleme i uživati u sadašnjem trenutku. “My time Relax studio počeo je s radom prije sedam mjeseci. Naime, ja sam donedavno radila u jednoj korporaciji zadnjih petnaestak godina, a u međuvremenu sam završila poslijediplomski studij i polako je u meni sazrijevala ideja pokretanja vlastitog biznisa. Oduvijek sam voljela estetiku, prirodu i ljepotu koja dolazi iznutra, a njega je ta koja dolazi izvana. S obzirom da sam se i sama suočavala s problemom pronalaska slobodnog vremena i da sam žonglirala između posla, obveza, obitelji i djeteta, shvatila sam da jako puno žena, ali i muškaraca ima slične izazove”, kaže vlasnica My time Relax studija Daniela Marušić Gajica. Kako bi opstala u ovom iznimno zahtjevnom segmentu poslovanja, Daniela Marušić Gajica ističe kako je najvažnije imati kvalitetnu uslugu, pravilnu komunikaciju s klijentima koja podrazumijeva slušanje njihovih povratnih informacija jer jedino tako može razumjeti što oni uistinu žele i raditi na konstantnom podizanju kvalitete.

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

NAJVAŽNIJE JE IMATI KVALITETNU USLUGU I PRAVILNU KOMUNIKACIJU S KLIJENTIMA, SMATRA DANIELA MARUŠIĆ GAJICA no nismo željeli krenuti megalomanski, nego skromno, profesionalno i fokusirano uz daljnji rast i razvoj praćenjem svog poslovanja”, kaže na kraju Daniela Marušić Gajica. Kad je riječ o optimalnom broju dolazaka na bilo koji tretman, ona ističe kako je sve to individualno, no na masažu možete dolaziti i do dva puta tjedno ako nemate neke medicinske indikacije kralježnice, a možete i jednom mjesečno ako vam tako odgovara i dovoljno vam je za relaksaciju i dobar osjećaj. Lice bi trebalo njegovati do dva puta mjesečno, a pedikuru i depilaciju napraviti jednom mjesečno. Otprilikeo, dva dolaska mjesečno bila bi ono što je dovoljno za njegu i relaksaciju. (I.G.)

PRIVREDNI VJESNIK

tlocrt

broj 4014 29. siječnja 2018. poseban prilog o nekretninama, uređenju i graditeljstvu

EUROPSKI GRAĐEVINSKI SEKTOR

Rast na pretkriznoj razini Povoljno okruženje za građevinarstvo posljedica je snažnog gospodarskog rasta i pozitivnih učinaka na dohotke kućanstava, korporativne dobitke i stanje javnih financija... piše Tihomir Dokonal

bujam građevinskih radova u Europi u 2017. porastao je 3,5 posto, procjena je Euroconstructa, europske istraživačke mreže specijalizirane za građevinski sektor koja pokriva 19 zemalja Europske unije. Najsnažniji poticaj rastu dala je stanogradnja. Euroconstruct ističe da je rast građevinskog sektora u 2017. dosegnuo najveću razinu od 2006. godine, odnosno od razdoblja neposredno prije izbijanja međunarodne financijske krize. Drugo, potražnja za građevinskim uslugama raste u svih 19 zemalja obuhvaćenih analizom. Ovo je prvi put od njemačkog ujedinjenja da je rast vidljiv diljem Europe i izgledno je da će se takav trend nastaviti i u ovoj godini. Europska građevinska industrija u pozitivnom je ciklusu od 2014. godine. Ukupan rast u zadnje četiri godine je devet posto. Analitičari Euroconstructa procjenjuju da će do 2010. porasti za daljnjih šest posto. Stope rasta će biti znatno niže i u stambenoj i u nestambenoj gradnji, a u srednjoročnom razdoblju ulogu predvodnika preuzet će infrastrukturni radovi. Procjenjuje se da će u tom segmentu rast u ovoj i idućoj godini premašiti četiri posto. No novogradnja će u predstojećem razdoblju

izgubiti na značenju i prvi put od 2014. sektor obnove će rasti brže. Povoljno okruženje za građevinarstvo djelomično je posljedica snažnog gospodarskog rasta i pozitivnih učinaka na dohotke kućanstava, korporativne dobitke i stanje javnih financija. Rastu također pridonose niske kamatne stope, imigracijski i unutarnji migracijski tokovi te rješavanje problematičnih investicija koje su se akumulirale u područjima poput infrastrukture tijekom financijske krize.

U MAĐARSKOJ NAJVEĆI RAST Naravno, postoje i jasna ograničenja u aktivnostima javnog sektora. To se

održava u opreznom pristupu oporezivanju i(li) politici subvencija koje su usvojile neke države. U nekim mjestima niske stope popunjenosti i(li) pretjerano visoke cijene nekretnina također sprečavaju jači rast građevinske djelatnosti. Procjenjuje se da će najveći rast u 2017. unutar zone koju pokriva Euroconstruct zabilježiti Mađarska (+25 posto), po veličini drugo najmanje tržište obuhvaćeno analizom, a za njom slijede Irska (+15 posto), Švedska (+10 posto) i Poljska (+ devet posto). Mađarska će najvišu stopu rasta zadržati i u sljedeće tri godine (+33 posto). Osim državnih subvencija za stambenu izgradnju, rastu će znatno pridonijeti financiranje infrastrukturnih projekata iz EU fondova. U trogodišnjim prognozama Mađarsku slijede Irska (+28 posto), Poljska (+25 posto) te Češka i Portugal (+15 posto). Euroconstruct procjenjuje da su građevinske aktivnosti u Njemačkoj lani rasle brže nego 2016. godine. Rast je potaknut povećanom potražnjom za stanovima, većom spremnošću za ulaganja koju su iskazale tvrtke te ulaganjima njemačke vlade u infrastrukturu. Iako će rast u srednjoročnom razdoblju znatno usporiti, očekuje se da će dugoročno ulaganja u stanogradnju i infrastrukturu ostati visoka.

pametni gradovi KAKO ĆE ZAGREB POSTATI PAMETAN GRAD?

Urbani inkubator održivih koncepata Gradski ured za strategiju i razvoj napravio je atlas napuštenih područja grada u kojem su identificirali 45 prostornih resursa na kojima treba unaprijediti kvalitetu i funkcionalnost piše Tihomir Dokonal

riga za održivi razvoj urbanih naselja još od davnina glavna je preokupacija arhitekata i gradskih uprava. Gradovi zauzimaju samo dva posto Zemljine površine, ali u njima živi polovina svjetskog stanovništva, troše 75 posto ukupno generirane energije i sa 80 posto pridonose efektu staklenika. Urbana populacija u Europskoj uniji čini 72 posto ukupne populacije, a procjenjuje se da će do 2050. njen udjel porasti na 80 posto. Tijekom godina koncept “gradova budućnosti” se mijenjao, a različite vizije i koncepti o tome što su gradovi budućnosti i kako bi oni trebali izgledati, posebno dolaze do izražaja u 21. stoljeću. Danas govorimo o pametnim gradovima (Smart Cities), zelenim gradovima (Green Cities), održivim gradovima (Sustainable Cities), eko gradovima, digitalnim, inteligentnim ili kompaktnim gradovima... Govorimo o gradovima budućnosti i o budućnosti gradova. Na Danima Beča održanim potkraj prošle godine u Zagrebu imali smo priliku od Sanje Jerković, pročelnice gradskog Ureda za strategijsko planiranje i razvoj, čuti nešto više o zagrebačkom konceptu pametnog grada. “Naša vizija Zagreba kao pametnog grada koju želimo ostvariti do 2020. je grad kao urbani inkubator održivih koncepata poduzetništva i novih vrijednosti. Želimo unaprijediti kvalitetu življenja s ekonomskog aspekta”, istaknula je Sanja Jerković.

ŠEST CILJEVA “Promišljali smo o konceptu pametnog grada i postavili šest ciljeva: konkurentno gospodarstvo, razvoj ljudskih potencijala, zaštita okoliša i održivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom, unapređenje prostornih kvaliteta i funkcija grada, unapređivanje kvalitete življenja te unapređenje sustava upravljanja razvojem”, kazala je ona dodajući 2 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

Strateški projekti, kojih ima 18, uglavnom su locirani u središtu grada – Blok Badel, Gredelj, Paromlin...

kako te strateške ciljeve zagrebačka gradska uprava namjerava ostvariti kroz 21 prioritet i 89 mjera. Kada je riječ o gospodarstvu, prioriteti su razvoj poduzetničkog okruženja, gospodarstva koje je utemeljeno na znanju, inovacijama, kvaliteti robe i usluga te održivi razvoj poljoprivrede i šumarstva. Na to se vežu ljudski potencijali, odnosno razvoj Zagreba kao grada znanja i sveučilišnog grada te unapređenje tržišta rada. U zaštiti okoliša prioriteti su zaštita prirodnih resursa i uspostava sustava za održivo upravljanje energijom. Dinamički rast grada, prostorni i populacijski, doveo je do neravnoteža u prostornim kvalitetama na području grada. Gradski ured za strategiju i razvoj napravio je atlas napuštenih područja grada u kojem su identificirali 45 prostornih resursa na kojima treba unaprijediti kvalitetu i funkcionalnost. “Želimo podići ukupnu kvalitetu kako bi grad predstavljao ujednačenu funkcionalnu cjelinu koja bi bila / tlocrt / POSEBAN PRILOG

privlačna svim građanima”, pojašnjava Sanja Jerković. Svaki grad ima listu projekata koji su za njega izuzetno važni. Jedan od prioriteta je osnažiti sustav realizacije takvih projekata kako bismo svjedočili njihovoj što skorijoj realizaciji, naglasila je ona. Strateških projekata Zagreb ima 18. Uglavnom su locirani u središtu grada. Tek nekolicina ih je raspoređena rubno. Ti projekti, rekla je Sanja Jerković, mogu poslužiti kao “dokaz istine za sve ostale prioritete i mjere”. Među njima su Blok Badel (Šubićeva-Martićeva-Derenčinova-Vlaška), Gredelj, Zagrepčanka, središte Sesveta, dovršetak Sveučilišne bolnice u Blatu, Paromlin, Zagrebački velesajam...

GREDELJ – NOVI CENTAR GRADA Gredelj, odnosno kompleks Strojarnice za popravak lokomotiva i vagona Ugarskih državnih željeznica, jedna je od najatraktivnijih lokacija u Zagrebu, između autobusnog i glavnog željezničkog kolodvora. U proteklom desetljeću o njoj se puno pričalo, ali malo se radilo na spašavanju vrijedne industrijske baštine i njenoj revitalizaciji. U Gradskom poglavarstvu prostor Gredelja vide kao novi centar grada. Na zemljištu površine 130.000 četvornih metara, izrazito važnom za urbanistički razvoj Zagreba, predviđeno je izmještanje industrije, reurbanizacija te transformacija industrijske u zonu mješovite, pretežito poslovne, namjene. U prosincu je grad raspisao javni natječaj za izradu studije urbane revitalizacije tog područja. Zagrebački velesajam trebao bi pak postati novo središte Novog Zagreba uz očuvanje identiteta i zaštićenih paviljona kao nositelja prepoznatljivosti prostora, a Paromlin suvremena kuća znanja i kongresni centar. Zagreb se, rekla je Sanja Jerković, suočava s nizom izazova vezanih za prometni sustav. Dijelovi grada koji predstavljaju najveći prometni izazov su Gornji i Donji grad koji su naša povijesna baština. Jedna od mogućnosti je, sugerira Sanja Jerković, da se povedemo za primjerom Barcelone koja je u središtu grada ograničila brzinu na 30 kilometara na sat. To je rezultiralo jako velikim podizanjem kvalitete prostora. Ona smatra da je takav model, ako se gradska uprava za njega odluči, moguće uvesti relativno brzo.

INTEGRIRANI PROMETNI SUSTAV Za područje urbane aglomeracije Grada Zagreba izrađena je strategija razvoja koja se temelji na međusobnoj suradnji Grada Zagreba i tridesetak jedinica lokalne samouprave iz susjednih županija. U okviru te suradnje definirani su projekti od zajedničkog interesa, uglavnom prometni i infrastrukturni. Vjerojatno najvažniji među njima je Integrirani O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

Zagrebačka koncepcija pametnog grada temelji se na unapređenju kvalitete življenja na području cijelog grada

prometni sustav za Grad Zagreb, Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju. Od prometnih projekata treba spomenuti Greenway, državnu biciklističku rutu te tračničku vezu grada i zračne luke Franjo Tuđman. Među projektima od zajedničkog interesa su i Newlight (rekonstrukcije i gradnje energetski održive i ekološki prihvatljive javne rasvjete na području Zagrebačke i Krapinskozagorske županije), sljemenska žičara, regionalni centar kompetencija za turizam i ugostiteljstvo, obrtničko-poduzetnički strukovni centar, sveučilišni kampus na Borongaju... Unapređenje kvalitete stanovanja, socijalna integracija lokalnih zajednica, sigurnost i omogućavanje kvalitetnog slobodnog vremena te poboljšanje društvene infrastrukture prioriteti su kada je riječ o kvaliteti življenja. “Građanima treba omogućiti da kvalitetno provode slobodno vrijeme. Zagreb ima 17 četvrti i jedan od projekata na kojem radimo je razvoj mreže javnih prostora tako da svaka od tih četvrti ima po jedan referentni prostor – nazovimo ga trgom – kroz koji će se prepoznati. Tako želimo ojačati identitetski te prostore koji su konstitutivni za grad te poboljšati prostornu podstrukturu”, pojasnila je pročelnica Gradskog ureda za strategiju i razvoj. Posljednji, ali ne i najmanje važan cilj je unapređenje sustava upravljanja razvojem. Učinkovito upravljanje gradskim prostorom i imovinom, promicanje ljudskih prava, razvoj civilnog društva, uključivanje građana u odluke o razvoju... “Građane želimo uključiti u proces odlučivanja prije donošenja odluka kako bismo njihove potrebe i želje ugradili u samu odluku. Gradska uprava je servis građanima i poduzetnicima. Sustavno radimo na tome da budemo što bolji i da pružamo bolje usluge. A da bismo bili bolji, moramo učiti od drugih”, zaključila je Sanja Jerković. 29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK 3

bespravna gradnja LEGALIZACIJA NELEGALNE GRADNJE

Uprihodovano više od 1,5 milijardi kuna Do 30. lipnja 2013. zaprimljeno je 826.948 zahtjeva, a do sredine siječnja ove godine riješene su gotovo tri četvrtine prijava, odnosno izdano je 618.041 rješenje piše Marija Brkanić Kulenović

bog velikog broja neriješenih slučajeva legalizacije nelegalne gradnje Vlada je prije otprilike godinu dana inicirala izmjene koje su omogućile produljenje roka za legalizaciju do 30. lipnja ove godine. No izmjenama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, naglašavaju u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja, uvjeti ozakonjenja ostaju isti. To znači da se legalizirati može samo ona zgrada koja je nastala odnosno koja je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju snimanja iz zraka započetog 21. lipnja 2011. ili na drugoj državnoj digitalnoj ortofoto karti, ili katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi nastaloj do 21. lipnja 2011. Zgrade pak izgrađene nakon 21. lipnja 2011. ne mogu se ozakoniti temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama niti uz novi zahtjev. Od stupanja Zakona na snagu do sredine siječnja, nadležne su institucije zaprimile 10.378 novih zahtjeva, a od tog broja riješeno ih je pravomoćno 1878, kažu u Ministarstvu. Do starog, odnosno prethodnog roka koji je istekao 30. lipnja 2013. godine zaprimljeno je 826.948 zahtjeva, a do sredine siječnja ove godine riješene su gotovo tri četvrtine prijava, odnosno izdano je 618.041 rješenje.

POMOĆ AZONIZ-a Najveći broj zahtjeva riješen je u pojedinim gradskim uredima - Dubrovniku, Vukovaru, Bjelovaru, Zagrebu, Poreču, Virovitici te Umagu. Svi su oni riješili više od 90 posto zaduženih zahtjeva iako je dio zahtjeva nekih ureda prebačen na rješavanje u Agenciju za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (AZONIZ) osnovanu kako bi pomogla županijama i gradovima koji ne uspijevaju rješavati predmete u zadanim rokovima. Na razini županija postotak uspješno riješenih zahtjeva nešto je niži. Najbolji rezultat 4 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

Na razini županija najbolja je Primorskogoranska županija sa 74,15 posto samostalno riješenih zahtjeva

do sada ima Primorsko-goranska županija u kojoj je riješeno 74,15 posto zahtjeva bez pomoći AZONIZ-a. Visoki postotak riješenosti imaju i Međimurska, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska, Krapinsko-zagorska te Koprivničko-križevačka županija, ali smanjenje ukupnog zaduženja mogu djelomično zahvaliti prebacivanju dijela zahtjeva na rješavanje u AZONIZ. Najmanji postotak riješenih zahtjeva imaju upravni odjeli u Karlovačkoj županiji (46,13 posto uz 6800 zahtjeva prebačenih u AZONIZ) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (48,81 posto uz 11.950 zahtjeva prebačenih u AZONIZ), Sisačko-moslavačkoj županiji (58,46 posto uz 11.700 zahtjeva prebačenih u AZONIZ). Među gradovima, najslabiji rezultat do sada imaju upravni odjeli Makarske (riješeno 51,38 posto zahtjeva uz 872 prebačena u AZONIZ) i Trogira (54,37 posto uz 450 zahtjeva prebačenih u AZONIZ). Kako navode u Ministarstvu, tijek izdavanja rješenja o legalizaciji ažurira se svakodnveno, a izvješće je moguće pratiti na njihovim web stranicama. Iako su prošlogodišnjim zakonskim izmjenama uvjeti ozakonjenja ostali isti, došlo je do promjena načina raspodjele sredstava od naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, čime se željela zadržati postignuta brzina rješavanja zahtjeva. Prema novom rasporedu 40 posto, umjesto dotadašnjih 50 posto naknade, prihod su državnog proračuna, a 30 posto proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem se području nezakonito izgrađena zgrada nalazi. Preostalih 30 posto (umjesto dotadašnjih 20) raspoređuje se ovisno o tome koje tijelo rješava predmet. Ako rješenje o izvedenom stanju donosi upravno tijelo jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, sredstva idu gradu odnosno županiji, dok u slučajevima u kojima rješenje o izvedenom stanju donosi Agencija umjesto upravnog tijela naknada ide u državni proračun. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

Prihodi od legalizacije (u mil.kn)

do 16.7.2017. od 16.7.-12.12.2017. Ukupno

Prihod proračuna

Jedinice lokalne samouprave

Upravni odjeli

749,47

449,68

299,79

25,91

19,43

775,38

469,11

319,22

Ukupno do 12.12.2017. 1.563,69

Izvor: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

Do 16. srpnja prošle godine u državni je proračun uplaćeno 749,5 milijuna kuna prihoda od naknade za zadržavanje. Jedinice lokalne samouprave prihodovale su 449,7 milijuna kuna, a upravni odjeli općina i gradova odnosno županija 299,8 milijuna kuna. Nakon izmjena zakona pa do sredine prosinca prošle godine, u proračun je uplaćeno dodatnih 25,9 milijuna kuna. Gradovi i općine prihodovali su 19,4 milijuna kuna jednako kao i upravni odjeli županija. Dakle, ukupno su država te gradovi, općine i županije na legalizaciji do sada ostvarili više od 1,5 milijardi kuna prihoda.

RJEŠENJE VIŠEDESETLJETNOG PROBLEMA Prilikom izmjena tog zakona predlagač - Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja - tvrdio je kako će se njegovim donošenjem smanjiti broj slučajeva u kojima je mogućnost ozakonjenja zgrada isključena, a samim time i O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

Rok za legalizaciju produžen je do 30. lipnja ove godine

povećati broj zgrada koje se mogu ozakoniti. Također, produžen je rok na koji se privremeno mogu zaposliti službenici koji u upravnim tijelima donose rješenja o izvedenom stanju. Legalizacijom nezakonito izgrađenih zgrada država nastoji riješiti višedesetljetni problem bespravno izgrađenih objekata i uvesti red u prostorno uređenje države. Postupak legalizacije započinje podnošenjem zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nadležnom upravnom odjelu koji izdaje akte za gradnju na području na kojem se građevina nalazi. Za one građevine koje su bespravno sagrađene ili rekonstruirane nakon 21. lipnja 2011., a vlasnici ih žele legalizirati, potrebno se obratiti lokalnom upravnom tijelu nadležnom za izdavanje dozvola za gradnju radi provjere mogućnosti reguliranja statusa građevine prema Zakonu o gradnji. 29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK 5

projekti I KOKICE IMAJU SVOJE NASELJE

KOKOŠVAROŠ U RAKOVOM POTOKU Klijentovu ideju o naselju kokoši prihvatili smo kao polazište projektiranja, ističe Ivana Žalac iz arhitektonskog ureda Skroz, dodajući kako im je jedino ograničenje bio - budžet piše Marija Brkanić Kulenović

a željom da izgradi farmu za organski uzgoj jaja koja bi istodobno bila edukativno-turističko odredište, poduzetnik Željko Franja obratio se arhitektonskom uredu Skroz i - nastala je Kokošvaroš, naselje kokica u kojem ponajprije djeca, ali i odrasli mogu vidjeti kako žive ili kako su nekad živjele kokice. “Izravan poticaj bio mi je razgovor s djecom vrtićke dobi iz Rakova Potoka, koja gotovo da nisu znala kako nastaju jaja. S obzirom na to da je Rakov Potok selo, nisam očekivao takve odgovore djece”, objašnjava Franja. “Klijentovu ideju o naselju kokoši prihvatili smo kao polazište projektiranja nakon čega smo 400 nesilica podijelili na manje grupe po kokošinjcima. Stvorili smo i središnju zonu kroz koju uvodimo posjetitelja, koja je vizualno povezana sa svim dijelovima kokošinjca, ali ni na koji način ne ometa njegovu osnovnu funkciju”, dodaje arhitektica Ivana Žalac. Arhitekti su se vodili željom da kokošinjac bude praktičan, funkcionalan i jednostavan za održavanje poljoprivredniku te da je sve izvedeno u materijalima koji se uobičajeno koriste u izgradnji takvih gospodarskih objekata (neobrađene jelove daske, mreža za kokošinjac...). Kokošvaroš dobila je tako sve karakteristike malog naselja koje ima trgove, ulice, servisne zone…

EKOLOŠKI UZGOJ PERADI Na pitanje koliku su slobodu imali pri projektiranju, Ivana Žalac odgovara kako sa Željkom Franjom uspješno surađuju već niz godina tijekom kojih se uvijek iznova pokazalo da prepuštanje odluka struci dovodi do najboljih rezultata. “U ovom projektu jedino ograničenje, ali, naravno, vrlo ozbiljno, bio je nizak budžet”, napominje ona dodajući kako je, s obzirom na puno povjerenje investitora, cijeli proces bio izuzetno zanimljiv i zabavan te je projekt u potpunosti izveden bez kompromisa i izmjena, što je u Hrvatskoj uistinu rijetkost. 6 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

Izravan poticaj bio mi je razgovor s djecom vrtićke dobi iz Rakova potoka, koja gotovo da nisu znala kako nastaju jaja, kaže Franja

“Punu slobodu, osim nas projektanata iz Skroza, dobio je i dizajn studio Maše Vukmanović, koji je osmislio ime Kokošvaroš i kompletan vizualni identitet što se izvrsno nadovezalo na samu ideju naselja jer naša Kokošvaroš sad ima grb, zastave, kućne brojeve, pa čak i spomenik prvoj predsjednici što će, vjerujemo, djeci biti zanimljivo”, ističe Ivana Žalac. Kokošvaroš u Rakovu Potoku kraj Samobora smjestila se na gotovo 3000 četvornih metara, a budući da je riječ o ekološkom uzgoju peradi, bilo je potrebno zadovoljiti niz parametara koji su implementirani u oblikovanje prostora, pa i objekata. “Posebnosti takvog uzgoja nesilica su prehrana u cijelosti iz organskog uzgoja te sloboda kretanja. Postoji točno određena vanjska

Tko su članovi projektnog tima? Projektni tim koji je radio na realizaciji ideje naselja za kokoši, osim Ivane Žalac, čine arhitekti Margita Grubiša, Marin Jelčić, Daniela Škarica i Dorotea Klinčić. Njihov ured koji zapošljava 12 ljudi iza sebe ima brojna ostvarenja, a za jedno od njih, kamp Punta Nova na Pagu, prošle su godine dobili nagradu Artur za najbolji idejni projekt u arhitekturi i turizmu. Njihova knjižnica u Labinu nagrađena je pak s dvije važne nagrade: Bernardo Bernardi - nagradom Udruženja hrvatskih arhitekata za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja te Vladimir Nazor - godišnjom nagradom Ministarstva kulture za najbolje umjetničko ostvarenje u Hrvatskoj za 2013. godinu na području arhitekture i urbanizma.

/ tlocrt / POSEBAN PRILOG

površina koju svaka kokoš nesilica mora imati te niz drugih strogih pravila i propisa koji se moraju primijeniti. Jednostavno se pokušava kokicama omogućiti da budu što zadovoljnije kako bi se vratili izvornom načinu uzgoja jaja”, tumači Franja koji je u uređenje Kokošvaroši uložio pola milijuna kuna.

SVAKA NESILICA IMA SVOJU ČETVRT Prostor naselja je, stoga, podijeljen u dvije zone: prva je namijenjena posjetiteljima, ali služi i kao pomoćni prostor za održavanje, dok je u drugoj zoni isključivo smještena perad. Izgrađeni kapaciteti dovoljni su za oko 400 O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

Kokošvaroš dobila je sve karakteristike malog naselja koje ima trgove, ulice, servisne zone...

nesilica, 100 pilića za tov i 30 pilića s kvočkama. Pilići su smješteni u središnjem dijelu, unutar posebno ograđenih objekata s popratnim vanjskim prostorom, dok svaka od četiriju vrsta nesilica ima vlastitu četvrt s pripadajućim livadama za ispašu površine 400 četvornih metara. Jedna od posebnosti Kokošvaroši jest veličina prostora za smještaj pilića za tov. Njima, naime, pripada po 10 četvornih metara. Objektima je zajedničko da se izdižu od terena kako bi se dobio kvalitetniji prostor za život, dok se stijenke jedinica mogu u potpunosti otvoriti kako bi se omogućilo jednostavnije čišćenje odnosno održavanje. Naselje za sada zapošljava jednog djelatnika koji se brine o svim objektima, a promocija te organizacija događanja i sadržaja vezane su uz projekte Hotel Priča i Park Želja u Rakovu potoku, također u vlasništvu Željka Franje. “Nismo uspjeli pronaći ni jedan primjer s ovakvim pristupom izgradnji kokošinjca u Hrvatskoj niti šire. Naišli smo na pojedinačne primjere projektiranja kokošinjaca za manji broj kokoši, ali na ovako opsežan projekt uistinu nismo”, zaključuje Ivana Žalac. IMPRESSUM Poseban prilog realizirao Privredni vjesnik u suradnji s Točka Na I Media d.o.o. PRIVREDNI VJESNIK

29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK 7

interijeri TRENDOVI U UREĐENJU UREDA 2018.

Traži se inspiracija i zelenilo Redizajnirani uredi nisu važni samo zbog povećanja produktivnosti, već i zbog pretvaranja radnog mjesta u primamljiv i ugodan prostor u kojem će svi željeti provoditi vrijeme piše Marija Brkanić Kulenović

ojam modernog ureda s godinama dobiva sve drugačija i drugačija značenja, a svaki novi trend želi dodatno povećati produktivnost i udovoljiti zahtjevima tvrtki i zaposlenika. Ni ova godina u tome nije iznimka, a u trendu su zadovoljstvo, sreća i produktivnost. Konvencionalna radna mjesta napuštaju se u korist povezanih ureda koji potiču inovacije i suradnju pri tome ne zanemarujući osobni prostor.

kreativnost i inovacije, a sve ove aspekte podržava dizajn prostora.

UKLJUČENOST TEHNOLOGIJE

CO-WORKING Predviđanja govore kako će se ove godine koncept koji znači fleksibilnost dodatno popularizirati i postati raširen među kompanijama svih veličina. Donijet će im poboljšanja u organizaciji, ali i veće zadovoljstvo zaposlenika. Sobe za sastanke, koje su do sada slabo korištene, transformiraju se u zone za odmor, druženje ili tihe sobe čime se bolje iskorištava prostor i postiže vizualna komunikacija te promiče interakcija. Udobniji prostori ujedno pomažu bolje odraditi zadatke, ali i čine zaposlenike sretnima jer rade u udobnoj i osmišljenoj radnoj okolini. Najbolji rezultati u uređenju postižu se kada i zaposlenici mogu sudjelovati.

SURADNJA Tvrtke paralelno s promjenama u dizajnu prostora prolaze kroz sveobuhvatnu transformaciju i sve više uviđaju važnost suradnje. To ih potiče na pronalaženje novih načina poticanja grupnih akcija. Stoga redizajnirani uredi nisu važni samo zbog povećanja produktivnosti, već i zbog pretvaranja radnog mjesta u primamljiv i ugodan prostor u kojem će svi željeti provoditi vrijeme. Pristup uređenju pametnog ureda je otprilike zadan - krasi ga moderan namještaj, ergonomski konferencijski stolci, integrirana tehnologija i prostori mira. Oko brenda kompanije okupljaju se inkluzija, povezanost, 8 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

Moderni uredi ciljaju na zaposlenike i njihove osjećaje dajući im mogućnost odabira mjesta na kojem žele raditi

Zone za sjedenje s malim konferencijskim stolovima u svakom odjelu također potiču spontanu konverzaciju koja se može pretvoriti u inspiraciju. Opremanje ovakvih zona s udobnim namještajem i pripadajućom tehnologijom mogu radna mjesta učiniti efikasnijima i udobnijima. Takve minimalistički uređene prostorije izgledaju odlično, ali ponekad se mogu činiti i malo usamljenima što se neće svidjeti generaciji navikloj na stalne interakcije.

DAŠAK DOMA U UREDU U porastu je i rad od kuće ili s drugih udaljenih mjesta budući da uredski zaposlenici ne moraju više fizički biti prisutni u uredu kako bi posao obavili jednako produktivno. Zato se i uređenju ureda pristupa drugačije, a glavni je cilj stvoriti radno mjesto na kojem ljudi žele biti. Moderni uredi ciljaju na zaposlenike i njihove osjećaje dajući im mogućnost odabira mjesta na kojem žele raditi. Ljudi su u stalnoj potrazi za boljom radnom okolinom, a neki su čak spremni pristati na nižu plaću ako ona znači ured sličniji domu. Na dom podsjećaju ne samo udobne fotelje nego i odgovarajuća rasvjeta ili određeni mirisi te biljke ili “zeleni” zidovi i fontane.

WELLNESS NA RADNOM MJESTU Potraga za zdravljem također se preselila i na radno mjesto. Promicanje zdravog života može biti odličan način na koji kompanije mogu poboljšati fizičko i psihičko zdravlje svojih zaposlenika te povećati njihovu uključenost i učinkovitost. Razne mozgaonice i prostori za odmor s voćem i drugim osvježenjima mogu učiniti čuda za zadovoljstvo zaposlenika. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

PREDSTAVLJAMO PANA, Čakovec

CILJ: RAST NA DOMAĆEM TRŽIŠTU Drvo, kao potpuno prirodan proizvod, pruža nebrojene mogućnosti u svakodnevnoj primjeni i stanogradnji, kaže Nikolina Babić

vrtka Pana osnovana je 2002. kao društvo kćer Međimurjepleta. Tako je nastavljena dugogodišnja tradicija jednog od najstarijih drvoprerađivačkih pogona koji je osnovan davne 1911. u Turopolju. Nikolina Babić, direktorica tvrtke Pana, kaže kako je kupnjom pogona proizvodnja parketa postala njihova temeljna djelatnost. “Godišnje obrađujemo 40.000 prostornih metara drva i proizvodimo 450.000 četvornih metara klasičnog masivnog parketa i seljačkih podova. Također, izrađujemo drvo-aluminijsku vanjsku stolariju koja je prepoznata kao visokokvalitetan proizvod, osobito kada je riječ o ekološki održivoj gradnji. Trenutačno u pilani, sušarama, parionicama i proizvodnji stolarije zapošljavamo 190 radnika i sa sigurnošću mogu reći kako oni svakodnevno pridonose našem rastu i razvoju”, ističe ona. S obzirom na relativno malo domaće tržište, nastavlja, trenutačno je većinski dio naše proizvodnje fokusiran na izvoz. “No naš cilj je ostvariti rast upravo na domaćem tržištu”, napominje. Međimurjeplet je sve ove godine gradio svoj brend i imidž na proizvodima od prirodnih materijala, što nastavlja i Pana. “Hrvatska je bogata prirodnim bogatstvima i bilo bi suludo to ne iskoristiti. Zahvaljujući visokokvalitetnim sirovinama možemo stvoriti i visokokvalitetan proizvod. Drvo, kao potpuno prirodan proizvod, pruža nebrojene mogućnosti u svakodnevnoj primjeni i stanogradnji”, naglašava ona.

CE OZNAKA NA SVIM PROIZVODIMA U Hrvatskoj, dodaje, tvrtka je ostvarila nekoliko iznimno uspješnih projekata. “Naše proizvode prepoznali su i privatni i turistički sektor, i upravo tu vidim naš daljnji razvoj. Moderna arhitektura zahtijeva vrhunska estetska rješenja, a istovremeno valja zadovoljiti sve uvjete energetske učinkovitosti. Možemo se pohvaliti kako svi naši proizvodi nose CE oznaku, koja dokazuje da zadovoljavaju bitne zahtjeve sigurnosti kao i zaštite zdravlja i života ljudi, imovine, okoliša te javnog interesa, propisanim EU smjernicama”, ističe ona dodajući kako mjere državne politike trebaju

Zahvaljujući visokokvalitetnim sirovinama možemo stvoriti i visokokvalitetan proizvod, ističe Nikolina Babić

biti što više usmjerene na razvoj industrijske proizvodnje. Posebice je zanimljivo to da tvrtka upotrebljava drvni otpad kao energent za grijanje radnih prostora i rad sušare. “U pogonu je postrojenje za proizvodnju drvenog briketa te suvremeno kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne energije. Time smo u cijelosti zaokružili biološki ciklus, a naš plan je ostati na tom putu i jednoga dana u potpunosti se samoopskrbljivati električnom energijom”, kaže. Pana je i jedna od tri tvrtke kojima su u ožujku 2017. uručene odluke o ﬁnanciranju u okviru EU natječaja Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja, a koji je provelo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. “Projektom ćemo unaprijediti razvoj novih proizvoda visoke dodane vrijednosti, a jedan od naših ciljeva svakako je razvoj inovativnog drvenog prozora s poboljšanim vodootpornim i termičkim svojstvima, kraćim intervalima održavanja i duljim životnim vijekom. Dugoročni cilj je promjena poslovne kulture tvrtke i posvećenost inovacijama za koje vjerujemo da će unaprijediti i svoje pozicije na domaćem i inozemnom tržištu”, zaključuje Nikolina Babić. (B.O.)

A SAD MALO O NAMA...

40.000 m3 drva godišnje obrađuje Pana 450.000 m2 godišnja proizvodnja klasičnog masivnog parketa i seljačkih podova 190 radnika zapošljava Pana

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO BIHEVIORALNA EKONOMIJA

Što utječe na investicijske odluke? Alati i metode bihevioralne ekonomije su prilagodljivi raznim situacijama, dok je cilj bihevioralnih financija poboljšati razumijevanje financijskih tržišta piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Zadnjih desetljeća sve više psihologa i sociologa proučava ekonomiju, a ekonomisti sve više koriste alate iz psihologije u svom radu. Osim toga, donositelje odluka u ekonomiji se sve manje promatra kao racionalne aktere. “Ljudi malo toga odlučuju racionalno, puno češće to čine na temelju trenutačnih želja ili nečeg što vam trenutačno ‘ukrade’ pažnju. U stvari, istraživanja su pokazala da nema tzv. racionalnog donošenja odluka i da sami sebe zavaravamo time da donosimo racionalne odluke”, istaknula je direktorica Ramira Tanja Pureta.

VAŽNOST DRUGIH KRITERIJA

Istraživanja su pokazala da nema tzv. racionalnog donošenja odluka i da sami sebe zavaravamo time da donosimo racionalne odluke. Tanja Pureta, direktorica Ramira

judi su bića ograničena svojim kognitivnim sposobnostima i ne uspijevaju uvijek biti savršeno racionalni stoga novi pristup u ekonomiji otkriva uloge intuicije i emocija pri donošenju važnih odluka te interpretacija i reakcija na određene informacije. Bihevioralna ekonomija bavi se načinom na koji osjećaji i struktura mentalnog sklopa ljudi utječu na donošenje ekonomskih odluka, istražuje granice racionalnosti ljudi. S više motrišta pojašnjava zašto ljudi nisu racionalna bića te ističe važnost ulagačevih preferencija koje ne moraju uvijek biti predvidljive i racionalne. Upravo se tom tematikom bavio okrugli stol pod nazivom Bihevioralna ekonomija i psihologija ﬁnancijskih tržišta: Što sve utječe na naše investicijske odluke, održan prošloga tjedna u Akademiji Zagrebačke burze.

SVE VIŠE PSIHOLOGA I SOCIOLOGA PROUČAVA EKONOMIJU, A EKONOMISTI SVE VIŠE KORISTE ALATE IZ PSIHOLOGIJE U SVOM RADU 32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

Odlučivanje u financijskom sektoru zahtijeva suočavanje s brojnim rizicima i raznim alternativama čiji se ishodi često ne znaju. Stoga su se alati bihevioralne ekonomije pokazali korisnima za razumijevanje postupaka investitora i menadžera. U standardnim financijskim ravnotežnim modelima pretpostavlja se da ulagači brinu samo o rizicima imovine ako oni utječu na marginalnu korisnost potrošnje, te da koriste javno dostupne informacije kako bi prognozirali povrat na investicije što je točnije moguće. Međutim, pojavile su se mnoge anomalije koje su pokazale da to nije uvijek tako. “Danas se često ističe važnost drugih kriterija, odnosno gleda se šira slika, i sve je veći utjecaj nefinancijskoga dijela poslovanja neke kompanije gdje se gleda i društvena odgovornost kompanije, odnosno etičnost poslovanja”, rekla je Violeta Colić, direktorica komunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri. Bihevioralna ekonomija ima široku primjenu jer su njeni alati i metode prilagodljivi raznim situacijama u kojima su glavni čimbenici neizvjesnost i rizik, dok je cilj bihevioralnih financija poboljšati razumijevanje financijskih tržišta. Korištenjem metoda iz psihologije, sociologije i sličnih znanosti proučava se investicijsko ponašanje kako bi se objasnili načini na koji ulagači obrađuju informacije i na temelju toga poduzimaju radnje.

NOVI IMPULS ANAMARIJA CICARELLI vlasnica i direktorica tvrtke Inteligo, Split

BRENDIRANJE DA, ALI KOJE? Osobno brendiranje je najbolji izbor ako ne želite širiti poslovanje zapošljavanjem novih djelatanika, a ako ste javna osoba jačanjem osobnog brenda dobivat ćete veći broj angažmana i postići veću cijenu

rendiranje je stvaranje identiteta koje potiče emocije. Mnogi poistovjećuju pojam marketinga i brendiranja. No brendiranje kao izgradnja i stvaranje brenda samo je dio marketinga, ali je, prema mišljenju mnogih marketinških stručnjaka, najvažniji dio marketinga. To je onaj dio u kojem će kupac, birajući u mnoštvu sličnih proizvoda ili usluga, izabrati upravo naš proizvod. Izgradnja i stvaranje brenda je mukotrpan posao koji zahtijeva mnogo vremena i angažmana u svakom smislu. Krajnji cilj je doći do što većeg broja kupaca, odnosno prodati što više proizvoda ili usluga. Do cilja dolazimo uspješnim brendiranjem. Brendirati možemo osobu, uslugu, proizvod ili tvrtku. Kada ćemo što brendirati ovisi o vrsti našeg poslovanja, ali i o strategiji razvoja naše tvrtke. Ako imamo određeni proizvod ili uslugu na koji se oslanja poslovanje naše tvrtke, brendirat ćemo taj proizvod ili uslugu. Cilj nam je, ne samo trenutačno nego dugoročno, postati prepoznatljivi po upravo tom proizvodu i prodati ga što je moguće većem broju kupaca. Ako određeni proizvod proizvodimo sami i sigurni smo da ćemo ga uvijek moći proizvoditi i ponuditi svojim kupcima, onda je brendiranje proizvoda najbolji put. Mnoge tvrtke, obrti, freelanceri koji prodaju određene usluge nerijetko se odlučuju za osobno brendiranje. Konzultanti, maseri, liječnici i drugi rado se odlučuju za brendiranje svog imena. Prezentiraju se tržištu kao osoba koja jedina može pružiti uslugu koju tržište treba. Mnogo je takvih primjera. Kada dođemo u privatnu medicinsku ordinaciju, ona često nosi ime liječnika koji je struč-

njak u određenom području medicine. Ako želimo koristiti uslugu te ordinacije, očekujemo da će nas primiti upravo liječnik čije ime ordinacija nosi. Isto tako, ako trebamo savjetnika, masera, zubara, arhitekta, dizajnera, obično tražimo tu osobu, imenom i prezimenom. U ovom slučaju to su osobe za koje smo čuli, o kojima znamo, kojima vjerujemo i čiju uslugu želimo i spremni smo je platiti. To su osobe koje imaju dobro izgrađen osobni brend.

Ako se radi o arhitektu, on će zaposliti veći broj ljudi koji će preuzeti veliki dio poslovanja. Njegova će biti ideja, a čitav tim će raditi na njenoj realizaciji. On će konačne nacrte predati klijentu i njegov klijent će biti zadovoljan. Ali, sigurno ste jednom otišli u neku ordinaciju ili frizerski salon jer ste htjeli uslugu od osobe u koju ste kroz medije ili na drugi način stekli povjerenje i uvjereni ste da samo ona može riješiti vaš problem. Isto tako vam se nekad dogodilo da ste trebali, primjerice, uslugu odvjetnika te ste po preporuci ili na drugi način otišli odvjetniku kojemu vjerujete, a primio vas je njegov asistent ili kolega. Sigurno ste osjetili razočaranje kad ste vidjeli da će vaš sučaj voditi osoba koju ne poznajete i za čiji rad niste čuli, umjesto odvjetnika za kojeg ste sigurni da razumije i zna riješiti vaš problem. Osobno brendiranje je najbolji izbor ako ne želite širiti poslovanje na način da zapošljavate nove djelatnike, ako je vaš cilj postići što višu cijenu usluge koju nudite,

KADA ĆEMO ŠTO BRENDIRATI OVISI O VRSTI NAŠEG POSLOVANJA, ALI I O STRATEGIJI RAZVOJA NAŠE TVRTKE Kad jednom izgradite osobni brend, ljudi vas prepoznaju, prepoznaju kvalitetu usluge koju pružate pa broj vaših klijenata raste. Neće proći mnogo vremena i broj klijenata će narasti toliko da više nećete moći samostalno pružati usluge. Od osobnog brenda počinje se razvijati pravi posao koji ne može voditi samo jedna osoba. U toj fazi razvoja sukladno potražnji potrebno je angažirati veći broj ljudi.

ako ste javna, odnosno estradna osoba pa ćete jačanjem osobnog brenda dobivati veći broj angažmana i postići veću cijenu. Ako smo “obični” poduzetnici, brendiranje naše tvrtke je uvijek bolja opcija. Naši klijenti moraju jednako vjerovati svim našim zaposlenicima, kupci moraju vjerovati svim našim proizvodima kako bi naša tvrtka mogla rasti do onih visina koje sami odredimo.

29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

TURIZAM 4. FORUM OBITELJSKOG SMJEŠTAJA

ULOGA DOMAĆINA JE VEOMA VAŽNA FOS će se, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, održati 2. i 3. veljače na Zagrebačkom velesajmu piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

biteljski smještaj u Hrvatskoj čini više od 50 posto ukupnih smještajnih kapaciteta i od tog oblika turizma živi 350.000 ljudi, pa je zato to tržište važno za demografski razvoj naše zemlje. Kroz rad u obiteljskom smještaju i u svojoj nekretnini mnogi su prepoznali priliku za ostanak u svojoj zemlji, rekla je Danijela Čavlović, predsjednica Zajednice obiteljskog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori povodom 4. foruma obiteljskog smještaja (FOS) koji će se, u organizaciji HGK, održati 2. i 3. veljače na Zagrebačkom velesajmu. Tada će se dodijeliti i priznanja Turistički cvijet Kvaliteta za Hrvatsku za najbolje objekte u obiteljskom smještaju, kao i nagrade za najbolje europske kuće za odmor. Danijela Čavlović je istaknula kako uloga domaćina u obiteljskom smještaju uključuje mnogo više od samog ličenja zidova, investiranja u posteljinu i pribor za jelo te ostalog redovitog održavanja smještaja. Istodobno upozorava i na to kako je riječ o djelatnosti koja je u potpunosti uključena u digitalnu evoluciju, pa onaj tko nije upoznat s novim alatima i trendovima teško može opstati među sve snalažljivijom i kreativnijom konkurencijom.

PODIZANJE KVALITETE PONUDE Kako bi se educirali vlasnici obiteljskog smještaja o promjenama i potrebama tog tržišta te povezali ponuđači proizvoda i usluga za tu djelatnost, prije četiri godine je Zajednica obiteljskog smještaja organizirala prvi FOS. U protekle četiri godine kroz sustav edukacije te zajednice prošlo je više od 10.000 osoba.

Vrijednost kapaciteta obiteljskog smještaja procjenjuje se na 15 milijardi eura Prema statističkim podacima, u Hrvatskoj je registrirano više od 90.000 obiteljskih domaćinstava s više od 540.000 kreveta. Vrijednost tih kapaciteta procjenjuje se na 15 milijardi eura, dok vlasnici u njihovo tekuće održavanje godišnje ulažu 120 milijuna eura, na osnovi minimalnih 200 eura po postelji. Na dodatne sadržaje, poput bazena, opreme za wellness, cikloturizma, sadržaja za djecu, hortikulture i marketinga, vlasnici obiteljskog smještaja godišnje ulažu dodatnih 130 milijuna eura. Prema posljednjim podacima Ministarstva turizma, u 2017. je najviše noćenja - ukupno 35 milijuna - ostvareno upravo u tom obliku smještaja.

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

Na ovogodišnjem FOS-u, među ostalim, bit će riječi o kategorizaciji smještaja, ali i potencijalnom utjecaju donošenja novog poreza na nekretnine na pružatelje obiteljskog smještaja. Osim toga, govorit će se o digitalnoj revoluciji, upravljanju cijenama, važnosti brendiranja i tzv. nišnom marketingu. Predstavnik Europskog udruženja obiteljskog smještaja (EHHA) Carlos Villaro Lassen na FOS-u će iznijeti europske prakse i očekivanja u uređenju tržišta kolaborativne ekonomije. Inače, Zajednica obiteljskog smještaja tom se europskom udruženju pridružila u ožujku prošle godine. Kako kažu u našoj Zajednici, to najveće godišnje okupljanje pružatelja obiteljskog smještaja organizira se s ciljem edukacije vlasnika obiteljskog smještaja o nekim od najvažnijih pitanja u poreznoj politici, zakonskim promjenama, marketinškim kretanjima i digitalnoj revoluciji te važnosti podizanja kvalitete ponude u tom obliku turizma.

KULTURNI TURIZAM

MEĐIMURSKO SRCE NA DLANU Manifestacija “Ljubav se ne trži niti ne kupuje... Već ju otvorenim srcem Međimurje daruje!” je jedinstveni događaj u kojem se predstavlja kulturna baština tog dijela Hrvatske piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ojam kulturne baštine vezan je uz pojam kulturnog turizma te osim što ta baština daje autentičnost nekoj destinaciji, daje joj i prepoznatljivost. Na svemu tome temelji se konkurentska prednost turističke destinacije u odnosu na druga odredišta. Upravo je kulturno-turistička manifestacija pod nazivom Ljubav se ne trži niti ne kupuje... Već ju otvorenim srcem Međimurje daruje! jedinstveni događaj u kojem se predstavlja kulturna baština tog sjevernog dijela Hrvatske. Ta će se manifestacija i izložba od 9. do 13. veljače održati u zagrebačkoj Hrvatskoj kući - Materina priča u organizaciji Turističke zajednice Međimurja i Međimurske županije, u suradnji s agencijom DMC Etno Art Travel, a povodom obilježavanja Europske godine kulturne baštine. Na toj će manifestaciji svoju kulturno-turističku ponudu predstaviti više od 50 izlagača iz Međimurja koji su proteklih godina potvrdili kvalitetu svojih proizvoda i usluga.

PRODUŽENJE TURISTIČKE SEZONE Govoreći o kulturnoj baštini međimurskog kraja, Tatjana Martinjaš, voditeljica agencije DMC Etno Art Travel, je istaknula kako je danas kultura komercijalni

Čakovec želi postati lider u kontinentalnom turizmu Kontinentalna Hrvatska broji sve više posjeta i noćenja turista, a Čakovec je jedan od rastućih turističkih središta. Kako bi privukli što više turista, u tom se gradu obnavlja Hotel Park u što će se utrošiti 8,2 milijuna kuna, od čega će se 1,91 milijun kuna sufinancirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Uz to, Čakovec će dobiti prvi hotel kategorije četiri zvjezdice - Hotel Castellum, koji će imati koncept business&citybreak hotela. Valja naglasiti kako će se oba hotela usredotočiti na razvoj dodatnih gastroenoloških i wellness sadržaja, a imat će i e-punionicu za električna osobna vozila te e-bike stanicu.

proizvod koji se nudi turistima koji traže odmor, iskustvo i doživljaj, dok s druge pak strane baština upravo u funkciji turizma može pružiti najveće ekonomske učinke. “Kultura i baština važni su faktori za održivi razvoj jer pridonose produženju turističke sezone, kao i povećanju svijesti turista i lokalne zajednice u očuvanju i zaštiti naših bogatih resursa”, rekla je Tatjana Martinjaš. Dodala je kako kultura, osim što uključuje duhovnu razinu - norme i vrijednosti, uključuje i materijalnu razinu tj. proizvod ljudskog ponašanja, djelovanja te načina života. Ocijenila je posebno važnim da se najmlađim naraštajima, kao i domaćim i

stranim gostima, predstavi bogata materijalna i nematerijalna povijesna, estetska, znanstvena, etnološka i antropološka vrijednost međimurske kulture. “Kroz promociju i prenošenje znanja, vještina i usmene tradicije, s generacije na generaciju kroz zabavno i edukativno iskustvo, mnogobrojne skupine gostiju doživjet će kulturno-turističku baštinu u interakciji s bogatom prirodom međimurskog kraja”, naglasila je Tatjana Martinjaš. Inače, nakon Zagreba, promocija i izložba kulturne i turističke ponude Međimurja nastavit će se u restoranu Međimurski dvori u Lopatincu gdje se ta izložba može razgledati do 25. ožujka.

29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

HRWWWATSKA SURADNJA SYSKITA I BRITANSKOG REDGATEA

PREBACIVANJE U VIŠU BRZINU SysKit želi ubrzati rast i razviti još širi portfelj proizvoda za SharePoint tržište te, u konačnici, postati jedna od vodećih svjetskih tvrtki na području SharePoint alata piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr alat za GDPR tržište, što je i potaknulo Redgate Investments na investiciju u SysKit. Uredba o zaštiti osobnih podataka (General Data Protection Regulation, GDPR) trenutačno je top tema u IT industriji jer stupa na snagu u Europskoj uniji 25. svibnja i mijenja pravila igre kada je riječ o osobnim podacima i postupanju s njima. Sve tvrtke dužne su uskladiti svoje poslovanje te regulativu i servise s tom uredbom, a u tom procesu ključne su IT tvrtke i njihovi stručnjaci koji trebaju implementirati nova rješenja.

rvatska softverska tvrtka SysKit specijalizirana za administraciju serverskih sustava prebacila je u višu brzinu zahvaljujući novoj suradnji s vodećom tvrtkom za razvoj Microsoft SQL server alata Redgate Softwareom. Naime, Redgate Investments, njena sestrinska tvrtka, uložila je u SysKit kako bi svojim znanjem i iskustvom pridonijela još bržem razvoju ove zagrebačke tvrtke koja je osnovana prije osam godina i koja je prethodno bila poznatija pod nazivom Acceleratio. Također, cilj ove suradnje i investicije za SysKit jest ubrzati rast i razviti još širi portfelj proizvoda za SharePoint tržište te, u konačnici, postati jedna od vodećih svjetskih tvrtki na području SharePoint alata. Tako je SysKitov alat SQL Manager postao dio Redgateova portfelja, dok je Redgate Investments značajno investirao u hrvatsku tvrtku s opcijom za dodatna ulaganja tijekom dvogodišnjeg ciklusa. Redgate Software je prepoznao SysKitov SQL Monitor kao vrhunski

napredovali i promijenili ime ujedno i prepoznati od takvog globalnog igrača na IT tržištu”, dodao je Frankola. “SysKit je izgradio snažnu reputaciju, posebice za rješenja koja razvija za SharePoint okruženje. Investicija znači da ćemo im moći pomoći da se koncentriraju na to tržište i da brže rastu tako što ćemo s njima podijeliti svoje iskustvo u razvijanju snažnih i održivih poslovnih modela”, istaknuo je Simon Galbraith, glavni izvršni direktor Redgate Softwarea i Redgate Investmentsa.

NOVI SMJER SYSKITA “Prešli smo dug put tijekom osam godina i već zapošljavamo više od 40 ljudi te imamo više od 3000 klijenata iz javnog i korporativnog sektora širom svijeta. Investicija Redgatea je više od ﬁnancijske potpore, jer nam donosi svoje znanje i vještine u kreiranju i prodaji softvera istom tipu korisnika s kojim i mi želimo komunicirati. To je za nas istinska vrijednost koju donose na stol”, izjavio je Toni Frankola, suosnivač i izvršni direktor SysKita. Novi smjer za tvrtku uslijedio je nakon rebrendinga u rujnu, kada je tvrtka promijenila ime iz Acceleratija u SysKit kako bi ono bolje odražavalo fokus tvrtke te alate i rješenja koje razvija. “Na neki način, Redgateova investicija je sljedeći korak na putu kojim smo već krenuli. Pomoći će nam da se fokusiramo na ono u čemu smo najbolji i da još prije dostignemo svoje ciljeve. Dodatno, Redgate Software je tvrtka koja je od osnutka Acceleratija bila naš uzor i izuzetno me veseli da smo u godini u kojoj smo jako

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

REDGATE SOFTWARE JE PREPOZNAO SYSKITOV SQL MONITOR KAO VRHUNSKI ALAT ZA GDPR TRŽIŠTE Inače, Redgate Investments je fokusiran na značajna manjinska ulaganja u tvrtke koje još uvijek vode njihovi osnivači. A ulaganja stižu bez teških pravila i uvjeta kakve često zahtijevaju ulagači iza kojih stoje privatni kapital ili private equity fondovi te ulagači koji ulažu u rizične projekte.

PROVEDBA PLANA WIFI4EU

Uz pomoć EU fondova do Wi-Fija

cilju jačanja lokalne besplatne i nediskriminirajuće bežične povezivosti te promicanja povezivanja građana na javnim mjestima kao što su trgovi, parkovi, knjižnice, muzeji, javne ustanove i zdravstveni centri Europska komisija će započeti u 2018. godini s provedbom plana WiFi4EU. Prigoda je to za općine ili zajednice općina, druga tijela i institucije javne vlasti da bespovratnim sredstvima europskih fondova omoguće korištenje bežičnog interneta na mjestima okupljanja većeg broja ljudi, odnosno mjestima koja se smatraju središtima javnog života, priopćeno je iz Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). Program, ukupne vrijednosti 120 milijuna eura za razdoblje od 2017. do 2019.

godine namijenjen je svim zemljama članicama Europske unije. Raspoloživa sredstva trebalo bi dodijeliti projektima poštujući zemljopisnu uravnoteženost među državama članicama, za što se zalagala i Hrvatska. Potiče se veće sudjelovanje podnositelja zahtjeva iz država članica s relativno niskom stopom korištenja bespovratnih sredstava ili ﬁnancijske pomoći. Prihvatljivi korisnici su jedinice lokalne samouprave, a prijavitelji također mogu biti poduzeća i ustanove koji su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Izgradnja Wi-Fi infrastrukture bit će suﬁnancirana u stopostotnom iznosu, a obvezivat će korisnike potpore na osiguravanje internetske povezivosti Wi-Fi mreže te plaćanje troškova održavanja dobivene opreme u trajanju od tri godine. Potpora

će biti izdana u obliku vaučera prosječne vrijednosti 15.000 eura po prijavitelju, kojim će se plaćati izgradnja i oprema, a EK će isplatiti vrijednost vaučera izvršitelju radova/dobavljaču opreme, koji će biti registrirani na portalu EK vezanom za WiFi4EU inicijativu. Otvaranje portala za registraciju izvršitelja radova i dobavljača opreme očekuje se potkraj siječnja, dok se poziv za prijavitelje korisnike očekuje u veljači 2018. godine. (B.O.)

SAVJETOVANJE MODERNIZACIJA ZAKONODAVSTVA O ZAŠTITI PODATAKA - GDPR

GDPR KUCA NA VRATA Djelatnici stručnih službi Agencije za zaštitu osobnih podataka u Hrvatskoj udruzi poslodavaca prošli tjedan održali su savjetovanje Modernizacija zakonodavstva o zaštiti podataka GDPR. Savjetovanje je bilo namijenjeno svim odgovornim osobama, službenicima za zaštitu osobnih podataka, predstavnicima tijela javne vlasti, predstavnicima i odgovornim osobama poslovnih subjekata i ostalim subjektima koji u svom radu prikupljaju i obrađuju osobne podatke. Jer, novi propis - Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) počinje se primjenjivati u svim državama članicama EU-a od 25. svibnja i donosi značajne promjene kako na području prava ispitanika (građana) tako i na području prava i obveza voditelja obrade osobnih podataka (poslovnih subjekata i tijela javnih vlasti). Njene odredbe moraju poštivati

svi subjekti koji u sklopu svojih aktivnosti obrađuju osobne podatke ﬁzičkih osoba u EU te u određenim slučajevima i subjekti izvan Europske unije. Kada se govori o tvrtkama, može se reći da se Uredba primjenjuje na sve, bez iznimaka. Također, primjenjuje se na pojedince koji obavljaju određenu profesionalnu aktivnost, udruge, bolnice, klubove, pa i na ﬁzičke osobe kada obrađuju osobne podatke izvan okvira potreba kućanstva. Uredba se odnosi na sva tijela državne uprave te na tijela javne vlasti. Iznimaka

u smislu dodatnog razdoblja prilagodbe nema. Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, kaže kako je Uredba važna za cjelokupno gospodarstvo koje se treba dobro pripremiti za nju. Milica Jovanović, pravna savjetnica u HUP-u, ističe kako mogu uslijediti itekako visoke kazne ako se do 25. svibnja ne uskladimo s Uredbom. Marija Pušić, viša savjetnica za odnose s javnošću u AZOP-u, kaže kako agencija kroz savjetovanja, konferencije i edukacije priprema gospodarstvo i predstavnike tijela javne vlasti na promjene koje donosi GDPR. “Još ćemo pojačati intenzitet tih događanja. Posebice apeliramo na tijela javne vlasti, lokalnu i regionalnu upravu i samoupravu te tvrtke u državnom vlasništvu da pod hitno imenuju službenike za zaštitu osobnih podataka i da što prije počnu s pripremama”, napomenula je. (B.O.)

29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

AKTUALNO PČELARSTVO

ZAŠTO UVOZIMO LOŠI Objektivnih razloga za uvoz meda u Hrvatsku nema. Ne možemo ga spriječiti, ali možemo upozoravati da je naš med izrazito dobar i puno kvalitetniji od uvoznog, ističe Vrbos piše Goran Gazdek pa je upućen apel nadležnim tijelima da listu prošire novim lijekovima koji se koriste u zemljama EU-a. “Predlažemo da pčelar sam odabere lijek s liste koji želi, a da distributer naplaćuje fakturu od nadležnog tijela za ﬁnan-

JEDNA OD AKTIVNOSTI NA PREZENTACIJI SVOJSTAVA MEDA I PČELINJIH PROIZVODA JE PREKOGRANIČNI PROJEKT BEE2BE

336 6 pčelara na području Virovitičkopodravske županije

26.135

pčelinjih zajednica brinu ti pčelari

a području Virovitičko-podravske županije djeluje 336 pčelara koji brinu o 26.135 pčelinjih zajednica i godišnje izvrcaju oko 500 tona meda što ih svrstava u sam vrh hrvatske proizvodnje. Pčelari su trenutačno zabrinuti za zdravlje svojih pčela jer zbog tople zime ne miruju kako je to uobičajeno u ovo doba godine. Na sjednici Grupacije pčelarstva HGK-ŽK Virovitica osim toga problema bilo je riječi i o neučinkovitim lijekovima koje pčelari koriste,

ciranje lijeka. Ako se to ne nepravi, sljedećih bi godina mogao nastati ozbiljan problem u očuvanju zdravlja naših pčela”, kaže Željko Vrbos, predsjednik Grupacije pčelara HGKŽK Virovitica. Članovi Grupacije pohvalili su ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića i resorno ministarstvo zbog niza vrlo značajnih aktivnosti koje su poduzeli u sektoru pčelarstva. Odnosi se to na izradu Pravilnika o trženju s medom kojim bi se uredila pravila deklariranja

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Trikotažni odjevni predmeti “Galeb” Robne marke Galeb s linijama su Classic i Adriatic (muška linija) te Standard i Adriana (ženska linija). U njihovoj osnovi je pamuk, a namijenjeni su osobama srednje i starije životne dobi. GLB – marka je u osnovi izrađena od pamuka, elastana i micromodala, a namijenjena je osobama mlađe i srednje životne dobi. GLB kids – je linija namijenjena djeci, u bazi artikala je pamuk. GALEB D.D.

Galebvećvišeod50godinaspajatradicijustrendovimaustalnojtežnjidazadovolji potrebeiukusesvojihkupacateuđeusrcanovih.Galebjeoduvijekpoklanjaoposebnupažnjukvalitetiiudobnostisvojihproizvoda.Priodabirusirovinairepromaterijala Galebsurađujesamosrenomiranimeuropskimdobavljačimaštorezultiraproizvodomkojizadovoljavavisokukvalitetuiekološkenorme.Kaopotvrduvisokihekoloških standarda svi proizvodi Galeba imaju certifikat “Öko-tex standard 100”.

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

JI MED OD SVOGA? uvoznog meda pa će na staklenkama jasno pisati iz koje je zemlje med uvezen i Pravilnika o nadzoru kvalitete voska jer je na hrvatskom tržištu puno uvezenog voska izrazito loše kvalitete, a ovih bi dana trebalo biti riješeno i korištenje plavog dizela za seleće pčelare što će znatno sniziti troškove proizvodnje. “To su tri bitne stvari koje smo godinama pokušavali riješiti, ali nije bilo sluha. Do sada smo inicijative za poticanje konkurentnosti davali sami, a sada je zanimanje za pčelarski sektor prvi put došlo iz Ministarstva poljoprivrede s upitom kako nam u tome mogu pomoći”, objašnjava Vrbos.

PROJEKT VRIJEDAN 252.314,36 EURA Pčelare posebno zabrinjava uvoz nekvalitetnog i jeftinog meda koji raste iz godinu u godinu uz istodobni pad izvoza. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih devet mjeseci prošle godine uvezeno je 999 tona meda vrijednog 2,1 milijun eura, a izvezeno 311 tona u vrijednosti od 1,2 milijuna eura. “Objektivnih razloga za uvoz meda u Hrvatsku nema. Ne možemo ga spriječiti, ali možemo upozoravati da je naš med izrazito dobar i puno kvalitetniji od uvoznog”, smatra Vrbos. Jedna od dugoročnih aktivnosti na prezentaciji svojstava meda i pčelinjih proizvoda je prekogranični projekt Grada Virovitice, Razvojne agencije VTA, virovitičke Turističke zajednice i mađarske županije Baranya

Zaštita izvornosti slavonskog meda i na razini EU-a Slavonski med je prvi hrvatski med koji nosi oznaku izvornosti EU-a. Inicijativu za to su još 2014. godine pokrenuli pčelari Virovitičko-podravske županije uz potporu HGK. Oznaka izvornosti daje Slavonskom medu prepoznatljivost i dokaz je kvalitete čime slavonski pčelari pokušavaju štititi tržište od prekomjernog uvoza. U Službenom listu EU-a od 23. siječnja objavljena je provedbena uredba Komisije (EU) 2018/95 od 9. siječnja 2018. o upisu naziva Slavonski med u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Cross-border touristic routes of honey & bees (Bee2Be) u koji je uključeno 20 pčelara s područja Virovitičko-podravske županije. “Projekt uključuje stvaranje strategije za razvoj pčelarstva, razvoj prekogranične Bee-safari turističke rute, edukacije za pčelare, kao i pčelarski program obuke za nezaposlene, organiziranje natjecanja i studijskog putovanja. Uspostavit će se 35 točaka najistaknutijih pčelara, što će u budućnosti biti jedna nova turistička ruta. Mali park u središtu Virovitice uredit će se na temu meda i pčelarstva i biti polazna točka turističke rute”, kaže ravnateljica VTA Tihana Harmund. Projekt, koji će se provoditi 20 mjeseci, odobren u sklopu Interreg V-A programa suradnje s Mađarskom, vrijedan je 252.314,36 eura, a stopa EU suﬁnanciranja je 85 posto.

PAN pivo Pivovara Carlsberg Croatia predstavila je brend Pan hrvatskom tržištu 1997. godine. Od samog početka Pan se isticao svojom inovativnošću i prepoznatljivošću, pa je tako bio prvo hrvatsko pivo smanjene gorčine i bogatoga pivskog okusa i prvo pivo u “mainstream” segmentu. Pan je svijetlo pivo izrađeno od prirodnih sastojaka, bez konzervansa, i jedinstveno je u Hrvatskoj. CARLSBERG CROATIA D.O.O.

Koprivnička pivovara, dio danske grupacije Carlsberg, najmodernija je i ekološki najnaprednijapivovarauHrvatskojkojapovezujemeđunarodnoiskustvoslokalnom tradicijomkakobipružilazadovoljstvopotrošačima,poslovnimpartnerimaisvojim zaposlenicima.Zahvaljujućitomespoju,CarlsbergCroatianajbržejerastućapivarskakompanijanahrvatskomtržištukojaujedinjujesnažanrastiaktivnodruštveno odgovorno poslovanje.

oko

500 0t

meda izvrcaju godišnje pčelari Virovitičko-podravske županije

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRVATSKA&REGIJA BOSNA I HERCEGOVINA U 2017. GODINI

KRIZE I REKORDNI GOSPODARSKI TRENDOVI Prema podacima Agencije za statistiku BiH protekle su godine dinamično rasli industrija, izvoz i uvoz, kao i gotovo svi drugi makroekonomski pokazatelji, osim poljoprivrede piše Zdravko Latal

a statistiku pojedini ekonomski analitičari kažu da predstavlja točan zbroj netočnih podataka. U 2017. u Bosni i Hercegovini, u godini koju su obilježile velike poplave i suša, požari i političke svađe stranaka na vlasti, neuobičajeno, ali statistike pokazuju, zabilježeni su i rekordni gospodarski trendovi. Oni koji prate gospo-

EKONOMSKI RAST U TREĆEM KVARTALU 2017. ZABILJEŽIO JE RAST OD 2,6 POSTO U ODNOSU NA ISTI KVARTAL 2016. darstvo u BiH znaju da se podaci koje objavljuje državna Agencija za statistiku donekle razlikuju od pokazatelja Vanjskotrgovinske 40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

komore BiH. Bilo kako bilo, Agencija za statistiku BiH je službena institucija u zemlji za te poslove i po njenim izvještajima u 2017. godini dinamično su rasli industrija, izvoz i uvoz, kao i gotovo svi drugi makroekonomski pokazatelji, osim poljoprivrede. Prema informacijama Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, ekonomski rast u trećem kvartalu 2017. povećan je za 2,6 posto u odnosu na isti kvartal 2016. Značajniji doprinos rastu BDP-a, nakon dužeg vremena, dale su investicije. Tako su prema pokazateljima Centralne banke BiH u devet lanjskih mjeseci inozemne investicije iznosile 630,8 milijuna konvertibilnih maraka, što je rast od čak 66,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. Zanimljiv je i podatak da je Hrvatska, nakon nekoliko godina pada, lani zabilježila skokovit rast izvoza u BiH. Naime, hrvatski je izvoz u BiH iznosio 1,8 milijardi uz rast od 13 posto.

Istodobno, izvoz iz BiH u Hrvatsku iznosio je 1,2 milijarde KM uz rast od 30,2 posto. Carinske rampe za uvoz roba iz Hrvatske, ali i ostalih država EU-a, koje su podignute u veljači 2017., nisu ugrozile nacionalnu ekonomiju kako su strahovali gospodarstvenici i većina analitičara u zemlji, pa je sada izvjesno kako

HRVATSKI IZVOZ U BiH IZNOSIO JE 1,8 MILIJARDI KM, UZ RAST OD 13 POSTO je nepotrebna bila zabrinutost da će robe iz Hrvatske i Europske unije preplaviti zemlju. Uz to gospodarstvenici su, a riječ je o oko 250 tvrtki, nakon što su parlamenti potkraj protekle godine usvojili odluku o suspenziji nekih carinskih stopa kod uvoza sirovina koje se ne proizvode u BiH, dobili snažan vjetar u leđa za rast proizvodnje, poslovanja, a time i izvoza u ovoj godini.

OHRABRUJUĆE NAJAVE Potkraj prošle i početkom ove godine vlasti na razini države priopćile su još nekoliko ohrabrujućih informacija. Poslije dvogodišnjeg zastoja u izgradnji autocesta i brzih cesta, strani su investitori, nakon što su parlamenti usvojili odluke o povećanju trošarina na gorivo za 12,5 posto, omogućili nova povoljna zaduživanja. Konkretno, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i JP Autoputevi RS potpisali su ugovor o izgradnji prve dionice autoceste u srpskom entitetu na koridoru V.c i nastavku izgradnje

autoceste Doboj-Banja Luka u iznosu od 70 milijuna eura. Vijeće ministara BiH je, nakon poduljeg odugovlačenja vlasti iz RS-a, prihvatilo i Strategiju ruralnog razvoja, koja se smatra jednom od bitnih odluka za razvoj poljoprivrede u zadnjih 10 godina, u iznosu od 30 milijuna eura iz IPA fondova EU-a. Inače, ukupan izvoz BiH u zemlje EU-a lani je iznosio je 7,8 milijardi KM uz rast od 16,8 posto, dok je uvoz vrijedio 10,1 milijardu KM uz rast od 11,4 posto. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 71 posto. S pet zemalja EU-a BiH je zabilježila veće vrijednosti izvoza od uvoza i to s Austrijom, Slovenijom, Slovačkom, Litvom i Luksemburgom. Više se izvozilo nego uvozilo i u trgovanju s Norveškom, Lihtenštajnom, Švicarskom, te Crnom Gorom i Kosovom. Ukupan izvoz iz BiH lani je iznosio 11 milijardi KM uz godišnji rast od velikih 17,4 posto. U tom je razdoblju uvezeno roba u vrijednosti 18,1 milijarde KM, uz rast od 12,2 posto. Ukupna pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61 posto, dok je vanjskotrgovinski deﬁcit nešto veći od sedam milijardi KM. I trgovanje s državama Cefte također je bilo uspješnije nego u 2016. godini. Izvoz je vrijedio 1,7 milijardi KM uz rast od 28,5 posto, dok je uvoz dosegao 2,3 milijarde KM uz rast od 12,1 posto i uz pokrivenost uvoza izvozom od 77,2 posto. Veliki rast izvoza BiH je imala i u trgovanju s Kinom od 47,2 posto, ali uz minornu vrijednost od 38,2 milijuna KM, a uvoz je vrijedio 1,6 milijardi KM uz rast od 8,6 posto. Slično se dogodilo i u trgovanju s Rusijom. Izvoz je porastao za 33,5 posto, ali je njegova vrijednost bila 146,6 milijuna KM. Vrijednost uvoza iz ove zemlje iznosila je 856,1 milijun KM uz rast od 17,4 posto. “Zahvaljujući” trgovanju s tim dvjema zemljama BiH je ostvarila negativnu trgovinsku bilancu veću od 1,5 milijardi KM.

630,8milKM inozemne investicije u BiH u 9 mjeseci 2017. (+66,8%)

111mlrdKM lanjski izvoz iz BiH (+17,4%)

18,11mlrdKM težak lanjski uvoz u BiH (+12,2%)

Industrijska proizvodnja porasla 4,9 posto, a turizam ruši rekorde Pozitivne trendove bilježi i industrija. Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja lanjskoga studenoga na godišnjoj razini zabilježila je rast od 4,9 posto. Tako su intermedijarni proizvodi porasli 11,6 posto, kapitalni proizvodi za 6,8 posto, netrajni proizvodi za široku potrošnju za 5,7 posto, trajni proizvodi za široku potrošnju bili su manji za 3,5 posto, a proizvodnja energije imala je pad od 3,5 posto, objavila je Agencija za statistiku BiH. I turistička sezona u 11 prošlogodišnjih mjeseci zabilježila je u odnosu na isto razdoblje 2016. rekordne stope

rasta. BiH je posjetilo 1,2 milijuna gostiju što je povećanje od 13,7 posto, uz 2,5 milijuna noćenja i rast od 12,4 posto. Inozemni gosti ostvarili su 72,2 posto noćenja. Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Hrvatske, 201.900 uz rast od 12,9 posto, Srbije 143.400 uz rast od 12,3 posto i Turske 135.600 uz rast od 4,6 posto. Zanimljivo je da BiH sve više posjećuju gosti iz Kine koji su ostvarili stopu rasta od 122,7 posto uz samo 35.800 noćenja. Najduži boravak, više od tri noćenja, bilježe gosti iz Irske, Kuvajta, Katara, Bahreina, Malte, Rumunjske i Irana.

29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

HRVATSKA&REGIJA SRBIJA

JE LI KOPAONIK JAČI OD DAVOSA? Na Kopaonik biznis forumu kroje se nacionalne ekonomske mjere, dok se na Svjetskom ekonomskom forumu bori za što bolju vidljivost na svjetskoj političkoj i gospodarskoj karti, što su u Davosu zajedno činili Vučić i Ana Brnabić piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com da je Srbija, tek kada je 2015. primijenjen naš recept, postigla proračunsku stabilnost”, tvrdi Vlahović. No pokazalo se da je 2018. ﬁnancijska konsolidacija bila jedan od najjačih aduta Srbije pred potencijalnim investitorima - i u Davosu. Ali do Kopaonika je još daleko, a neke činjenice u vezi s Davosom ne mogu se osporiti. Vlahović se slaže da u švicarsko turističko središte uvijek dolazi čitav niz onih koji rukovode državama, međunarodnim gospodarskim i ﬁnancijskim institucijama, što je uvijek dobra prilika za potencijalnu suradnju i šansa za male zemlje da postanu vidljive na karti globalne ekonomije.

FOKUS NA SUROVOJ REALNOSTI Aleksandar Vlahović

redsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović smatra da je za Srbiju važniji Kopaonik biznis forum od Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, ponajprije zbog značaja za nacionalnu ekonomsku politiku. Skup u Davosu upravo je završen, dok je skup sličnog proﬁla na nacionalnoj razini zakazan za početak ožujka u organizaciji Saveza ekonomista Srbije. “Efekti Kopaonik biznis fo-

VUČIĆ JE PORUČIO DA JE NA VIDIKU VELIKA INVESTICIJA INICIRANA NA MARGINAMA SVJETSKOG EKONOMSKOG FORUMA ruma za ekonomsku politiku Srbije mnogo su bolji i značajniji nego efekti Svjetskog ekonomskog foruma na svjetsku politiku. Pokazalo se 42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

Takvu priliku Srbija ne želi propustiti, pa svake godine u svakom pogledu sve više jača svoju nazočnost u Davosu, posebice od kada se na čelu države na ovoj ili onoj funkciji nalazi Aleksandar Vučić. Vučić se na planinu, unatoč nanosima snijega, prvi put kao predsjednik Srbije popeo među prvima, zajedno s premijerkom Anom Brnabić. Njih dvoje nastupili su kao tim koji se nadopunjuje, tako da su mogli pokriti puno više događaja i - ljudi. Vučić je ocijenio kako je premijerka Brnabić preuzela na sebe najveći broj sastanaka, na kojima je predstavljen ekonomski ambijent Srbije. “Mislim da smo na dobar način predstavili našu zemlju i njene potencijale”, istaknuo je on. Prije četiri godine, kada je prvi put otišao u Davos i tamo vodio dnevnik za beogradski Blic, Vučić je najviše prostora posvetio dojmovima i činjenici da je to mjesto radnje Čarobnog brijega Thomasa Manna, pa su uslijedile paralele s tadašnjim i tekućim zbivanjima u tom planinskom selu. Ovoga puta fokus nije bio na romantici, nego na onome od čega se živi. Zapravo na surovoj realnosti u kojoj se jedino računaju novi poslovi.

ANA BRNABIĆ, SRPSKA PREMIJERKA

Digitalizacija je strateški cilj i Srbiji Srpska premijerka Ana Brnabić na Svjetskom ekonomskom forumu 2018. sudjelovala je na panelu Novi lideri za Europu gdje je govorila o izazovima s kojima se suočavaju Srbija i regija. Novi lideri za Europu je nova grupa, osnovana prošle godine pri Svjetskom ekonomskom forumu, a zadatak joj je da se, ponajprije, fokusira na digitalizaciju, što je jedna od omiljenih tema i srpske premijerke. Ona je čak i iz izlaganja Angele Merkel u Davosu izdvojila upravo digitalizaciju povlačeći paralelu sa Srbijom, kojoj je, kako je ustvrdila, to

Tako je Vučić poručio da je na vidiku velika investicija inicirana upravo na marginama Svjetskog ekonomskog foruma, ali nije želio otkriti o kojem se investitoru radi, osim da je riječ o kompaniji poznatoj u svjetskim razmjerima. “Ime još nije za objavu, ali ćemo o svemu kada dođe vrijeme izvijestiti građane”, poručio je on. Predsjednik Srbije također je ocijenio kako je Davos pravo mjesto s kojeg se prate trendovi koji najavljuju što će se u svijetu događati u idućem razdoblju. “U Davosu uvijek saznate kakva će se politika voditi u Europi i svijetu idućih godinu dana. To saznajete i na panelima na kojima sudjelujete, ali i u direktnim razgovorima s raznim svjetskim liderima”, naglasio je Vučić. Napomenuo je i kako mnogi govore da Davos dođe i prođe, a zaboravljaju, podsjetio je, da danas u Srbiji postoje dvije nove tvornice s čijim je predstavnicima prvi put razgovarao baš u Davosu. Tako će biti i ovaj put, nakon Davosa 2018. godine, dodao je Vučić.

JUGOISTOČNA EUROPA KAO POKRETAČKA SNAGA Vučić je, zajedno s regionalnim liderima, sudjelovao na panelu Ubrzanje dugoročnog razvoja zapadnog Balkana. Poručio je da Srbija ostaje posvećena pridruživanju Europskoj uniji te da vjeruje da Jugoistočna Europa može biti pokretačka snaga ekonomskog razvoja Europe. “Svi znamo da zapadni Balkan može biti pokretačka snaga za europski ekonomski razvoj i da možemo postići mnogo, ali samo ako se držimo zajedno i ako očuvamo stabilnost”, istaknuo je Vučić. Izgradnja zajedničke budućnosti u podijeljenom svijetu bio je službeni naziv Foruma u Davosu na kojem je, sudeći po sudionicima

također strateški cilj. Njeno izlaganje iz publike je pratio Aleksandar Vučić, a sudionici panela bili su i irski premijer Leo Varadkar, premijer Poljske Mateusz Morawiecki, potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen, bugarska ministrica zadužena za predsjedanje EU-om Liljana Pavlova, ministar europskih poslova Crne Gore Andrija Pejović, zamjenik belgijskog premijera zadužen za digitalnu agendu i razvojnu suradnju Alexander De Croo te zamjenik turskog premijera Mehmet Simsek.

i temama, u osnovi bila - politika. Vučić, koji je sudjelovao na ručku sa svjetskim liderima te imao i mnogo pojedinačnih susreta s europskim i svjetskim čelnicima, rekao je kako je “tijekom Foruma imao niz teških razgovora vezanih uz Kosovo i stanje u regiji”, ali smatra da je to bio “dio obveznog posla”.

U DAVOSU UVIJEK SAZNATE KAKVA ĆE SE POLITIKA VODITI U EUROPI I SVIJETU IDUĆIH GODINU DANA, USTVRDIO JE VUČIĆ “Svaki i najkraći susret u Davosu pridonio je suradnji, odnosno otvaranju određenih važnih tema i strateških ciljeva, a to su za Srbiju na prvom mjestu europske integracije, a na drugom normalizacija odnosa Beograda i Prištine, odnosno budući pregovori”, ocijenila je predsjednica Centra za vanjsku politiku Aleksandra Joksimović. 29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA OKRUGLI STOL “ISKUSTVA PREDSTEČAJNIH NAGODBI -

AGROKOR JE BIO VLAK KOJI JE TUTNJAO U PROVALIJU Treba razlikovati one subjekte koji ne mogu opstati na tržištu i one koje su u tešku situaciju dovele okolnosti našeg gospodarstva, smatra Mladen Vedriš piše Miro Soldić soldic@privredni.hr Linić, “otac” predstečajnih nagodbi, zdušno je branio nagodbe koje nam je ostavio u naslijeđe navodeći podatke kako je početkom 2012. u blokadi bilo više od 70.000 tvrtki, koje su zapošljavale 63.000 radnika i dugovale 44,6 milijardi kuna. “Financijska disciplina bila je nikakva i jedino rješenje su bili stečajevi, a analizirajući ih utvrdili smo da je u prethodnih 10 godina država naplatila samo 10 posto potraživanja, s tim da su procesi trajali po desetak godina. Mi smo se odlučili za promjenu, da se priprema za predstečajeve obavlja preko Fine, a ne preko suda i da pokušamo s vjerovnicima naći rješenje”, pojasnio je Linić.

PREDSTEČAJEVI - PRVA FAZA RESTRUKTURIRANJA

a prošlotjednom okruglom stolu Iskustva predstečajnih nagodbi pouka za Agrokor analizirali su se učinci procesa predstečajnih nagodbi u Hrvatskoj, njihovi rezultati iz perspektive vjerovnika te moguće pouke koje se mogu izvući u slučaju Agrokora.

FINANCIJSKA DISCIPLINA 2012. BILA JE NIKAKVA I JEDINO RJEŠENJE SU BILI STEČAJEVI, SMATRA LINIĆ U raspravi su sudjelovali Slavko Linić, bivši ministar ﬁnancija, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Mladen Vedriš, Krešimir Starčević iz Atlantic Grupe, Vinka Ilak iz Fine, stariji partner u KPMG-u Goran Horvat te Toni Raič iz tvrtke Stočarstvo Raič. 44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

Vinka Ilak je obrazložila kako je glavni cilj predstečajnih nagodbi bio da subjekti nastave s poslovanjem i da vjerovnici naplate što više potraživanja. “U stečajevima se obično uspijevalo naplatiti samo tri do 15 posto potraživanja, dok je u predstečajnim nagodbama taj udio porastao na 51 posto. Ukupno je pokrenuto 8616 predstečajnih nagodbi, no velik dio je odbačen. Od 4307 provedenih postupaka, sklopljene su 3102 predstečajne nagodbe, među kojima je značajan dio i obrtnika”, istaknula je Vinka Ilak, uz napomenu kako je problem to što cilj današnjih predstečajeva više nije održavanje poslovanja dužnika pa se približava stečaju. “Kada gledamo lex Agrokor, fokus je vraćen na održavanje poslovanja i u tom smislu ovisi i uspjeh postupka”, poručila je. I Horvat je kazao kako predstečajevi imaju uspjeha u smanjivanju dugovanja, ali da istinski uspjeh nagodbi ovisi o tome hoće li se u konačnici poboljšati poslovanje tvrtki koje kroz njih prođu. “Način na koji se predstečajevi provode treba biti takav da on bude samo

POUKA ZA AGROKOR“

Slavko Linić

Mladen Vedriš

prva faza restrukturiranja, kao uvod u drugu fazu koja nosi smanjivanje troškova, poboljšanje eﬁkasnosti i rast, no tu još kaskamo”, izjavio je. Odgovorio mu je Linić istaknuvši da je u većini velikih predstečajnih procesa, onih vrednijih od 10 milijuna kuna, došlo do restrukturiranja, odnosno da su kompanije do-

CILJ PREDSTEČAJNIH NAGODBI BIO DA SUBJEKTI NASTAVE S POSLOVANJEM I DA VJEROVNICI NAPLATE ŠTO VIŠE POTRAŽIVANJA, KAŽE VINKA ILAK bile nove vlasnike. To je potkrijepio primjerom hotela koji su prošli proces promjene vlasništva iz državnih u privatne ruke. Vedriš je poručio kako bi najbolje bilo da uopće nisu potrebni predstečajevi. “Treba razlikovati one subjekte koji jednostavno ne mogu opstati na tržištu i one koje su u tešku situaciju dovele okolnosti našeg gospodarstva. Slučaj Agrokora je speciﬁčan, po mom uvjerenju lex Agrokor je bio potreban, jer je taj koncern bio vlak koji je tutnjao u provaliju. Međutim, otkako je na zadnjoj litici skrenuo a nije pao u provaliju, sve se čini manje strašno. Realne dimenzije stečaja takve tvrtke su nesagledive i teško je o njima uopće raspravljati. To je spriječeno, ali pitanje je je li dovoljno ili smo time samo odgodili suočavanje s problemom”,

Krešimir Starčević

Vinka Ilak

Toni Raič

rekao je Vedriš dodavši kako je trebalo intervenirati kako bismo sačuvali supstrat ekonomije.

POTPORA PROIZVOĐAČIMA Raič je na pitanje o tome kako dobavljači komentiraju situaciju malih dobavljača odgovorio kako je ustupak dobavljača Agrokora prema proizvođačima bio velikodušan i da im je puno značio. “Vlada je iznenađujuće brzo reagirala, baš kako smo i priželjkivali. Sektor poljoprivrede je pomalo anemičan i bilo kakvo prebacivanje za nas bi bilo posrtanje i odrazilo bi se na sustav Agrokora. Recimo, turistička sezona je bila tada na samom početku i da smo prestali opskrbljivati, negativno bi se odrazilo i na nas i na cijeli sustav. U tom trenutku smo mi dobili podršku i za ovu godinu. Mogu zahvaliti dobavljačima i državi što je na ovaj način reagirala. Ne bi trebalo biti mjesta politikantstvu kad je u pitanju ekonomija. Moja tvrtka je radila 25 posto svoje proizvodnje s Agrokorom, čak 50 posto radimo na domaćem tržištu, a 50 posto izvozimo. Danas smo stabilni u svojoj proizvodnji, a s druge strane, možemo jamčiti i opskrbu turističke sezone 2018. No potrebno je vidjeti kako će teći nastavak i hoćemo li imati povjerenje i nakon ovog zakona”, poručio je Raič. “Kad gledamo dobavljače Agrokora, nešto su kroz roll-up uspjeli postići, ali najveća odluka će sada biti na financijskom sektoru. S druge strane, koliko god pričamo protiv fondova koji su otkupili obveznice, jeftino su ih kupili i mogu puno otpisati. Mislim da je to dobro i mogućnost nagodbe će biti veća. Zato mislim da će kod Agrokora financijski sektor dati veliki doprinos. Osim toga, jedan dio će se pretvoriti u vlasništvo. Ekonomski zakoni su jasni i kod Agrokora će se financijski sektor dobrano pobrinuti da nagodba uspije”, zaključio je Linić.

Predstečajevi imaju uspjeha u smanjivanju dugovanja, ali istinski uspjeh nagodbi ovisi o tome hoće li se u konačnici poboljšati poslovanje tvrtki koje kroz njih prođu. Goran Horvat, stariji partner u KPMG-u

29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

SVIJET FINANCIJA FINANCIJSKA AGENCIJA

GRAĐANI DUGUJU 42,80 Najviše dužnika i jednako tako najveći iznos njihova duga je u Gradu Zagrebu, gdje 62.316 blokiranih građana duguju više od 12,35 milijardi kuna

rema podacima koje je obradila Financijska agencija, zbog nepodmirenih osnova za plaćanje, 30. studenoga 2017. godine u blokadi su bila 322.783 građana koji su ukupno dugovali 42,80 milijardi kuna. Potkraj 2016. godine bilo je blokirano 327.176 građana, dok je dug iznosio 41,16 milijardi kuna. Analiza dospjelog nepodmirenog duga građana, na dan 30. studenoga protekle godine, pokazala je da je, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći iznos njihova duga u Gradu Zagrebu. Naime, u Gradu Zagrebu je blokirano 62.316 građana koji ukupno duguju više od 12,35 milijardi kuna. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj (9,38 posto) i Sisačko-moslavačkoj županiji (9,29 posto). U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj (14,10 posto) i Sisačko-moslavačkoj županiji (14,08 posto). Prema broju blokiranih građana u odnosu na broj stanovnika, izdvajaju se

Pregled dospjelih neizvršenih osnova građana, promatrano po županijama (stanje 30. 11. 2017., rang po broju blokiranih građana) Šif. žup.

Naziv županije

Broj stanovnika

Broj blokiranih građana

Iznos blokade

Grad Zagreb

790.017

62.316

12.358.410.344

Splitsko-dalmatinska

454.798

30.160

3.981.071.428

Zagrebačka

317.606

26.085

3.980.092.050

Osječko-baranjska

305.032

25.101

2.615.464.180

Primorsko-goranska

296.195

20.689

2.669.033.339

Sisačko-moslavačka

172.439

16.019

1.223.037.121

Istarska

208.055

14.108

2.072.524.164

Vukovarsko-srijemska

179.521

13.827

1.312.180.775

Brodsko-posavska

158.575

12.159

1.332.987.913

Zadarska

170.017

11.738

1.685.894.495

Varaždinska

175.951

11.625

1.392.182.513

Koprivničko-križevačka

115.584

10.845

849.398.107

Bjelovarsko-bilogorska

119.764

10.410

891.605.946

Karlovačka

128.899

8.847

791.126.134

Krapinsko-zagorska

132.892

8.787

948.718.065

Međimurska

113.804

8.186

1.427.498.456

Virovitičko-podravska

84.836

7.350

656.200.381

Šibensko-kninska

109.375

7.301

890.087.193

Dubrovačko-neretvanska

122.568

6.760

874.703.089

Požeško-slavonska

78.034

5.467

442.768.578

Ličko-senjska

50.927

2.887

289.698.934

Sjedište izvan RH Ukupno RH

4.284.889

2.116

119.628.558

4.284.889

322.783

42.804.311.760

Izvor: Financijska agencija - Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje

HRVATSKA NARODNA BANKA

Krediti stanovništva veći od Prema podacima HNB-a, potkraj lanjskog studenoga ukupni krediti stanovništva premašili su 119,3 milijarde kuna. Pri tome je, na mjesečnoj razini zabilježen porast ukupnih kredita za 588 milijuna kuna (0,5 posto), dok je na godišnjoj razini rast bio 341,6 milijuna kuna (0,3 posto). Promatrano prema valutnoj strukturi, iza blagog rasta na godišnjoj razini stoje divergentna kretanja kunskih kredita u odnosu na devizne i kredite s valutnom klauzulom. Tako su ukupni kunski

krediti krajem studenog iznosili 57,2 milijarde kuna i bili za 8,4 milijarde kuna (17,1 posto) veći u odnosu na kraj studenoga 2016. Istodobno, devizni krediti i krediti s valutnom klauzulom su iznosili 62,2 milijarde kuna te su na godišnjoj razini zabilježili pad od osam milijardi kuna (11,4 posto). Posljedično, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu porastao je na godišnjoj razini sa 41 na 48 posto, odražavajući time trend razduživanja stanovništva u devizama i smanjenje valutnih rizika.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

MILIJARDI KUNA Dugo Selo sa 11,33 posto, Križevci sa 11,23 posto, Sisak sa 10,98 posto i Čakovec sa 10,29 posto blokiranih građana.

ČAKOVEC ŠESTI PO DUGU GRAĐANA Na popisu blokiranih građana promatrano po gradovima/općinama po iznosu duga blokiranih građana izdvaja se Čakovec koji je šesti na rang ljestvici po iznosu duga građana, ispred gradova koji imaju više stanovnika: Đakova, Vinkovaca, Samobora, Bjelovara, Dubrovnika... Prema prosječnom iznosu duga, najviše duguju Čakovčani, čiji je prosječan dug 359.000 kuna, slijede ih građani Benkovca s dugom od 340.000 kuna, Samobora s dugom od 250.000 kuna, Svete Nedelje s dugom od 239.000 kuna, Velike Gorice s dugom od 210.000 kuna i Varaždina s dugom od 205.000 kuna... Promatrano po udjelu blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva za 25 gradova na rang ljestvici kreiranoj po kriteriju iznosa duga građana, izdvaja se Grad Benkovac sa 16,97-postotnim udjelom blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva, a slijede Dugo Selo sa 16,66 posto, Križevci sa 16,59 posto, Sisak sa 16,25 posto, Sveti Ivan Zelina sa 15,36 posto i Čakovec sa 15,10 posto. (V.A.)

Rang lista 25 gradova po kriteriju iznosa duga blokiranih građana stanje 30. 11. 2017. Rang

Grada/općine

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25.

Zagreb Split Rijeka Osijek Velika Gorica Čakovec Zadar Varaždin Samobor Slavonski Brod Pula Sisak Šibenik Vinkovci Karlovac Benkovac* Dubrovnik Bjelovar Zaprešić Đakovo Sveta Nedelja* Sveti Ivan Zelina* Poreč* Križevci Dugo Selo Ukupno Ukupno RH Udio u RH u %

Broj stanovnika** 790.017 178.102 128.624 108.048 63.517 27.104 75.062 46.946 37.633 59.141 57.460 47.768 46.332 35.312 55.705 11.026 42.615 40.276 25.223 27.745 18.059 15.959 16.696 21.122 17.466 1.992.958 4.284.889 46,51

Broj blokiranih građana 62.316 11.972 10.210 8.539 5.217 2.788 5.261 3.533 2.740 5.022 4.500 5.245 3.137 3.065 4.270 1.169 2.343 3.735 2.305 2.253 1.247 1.607 1.500 2.372 1.979 158.325 322.783 49,05

Ukupni dug 12.358.410.344 2.181.025.982 1.201.500.238 1.131.371.321 1.096.888.608 1.000.059.027 798.394.285 723.621.500 683.722.895 647.946.799 526.474.942 448.198.022 446.693.973 408.616.036 406.588.378 397.055.349 338.741.112 336.982.988 311.505.292 306.333.144 298.539.837 287.379.030 283.125.602 232.983.182 212.862.652 27.065.020.537 42.804.311.760 63,23

*Grad je na rang listi 25 gradova/općina po iznosu duga građana, ali ne i na rang listi 25 gradova/općina po broju blokiranih građana. Izvor: Financijska agencija - Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje

119,3 milijarde kuna NAJVEĆI UDIO STAMBENIH KREDITA Najveći udio u ukupnim kreditima stanovništvu imaju stambeni krediti (44,3 posto) koji su potkraj lanjskog studenoga iznosili 52,9 milijardi kuna. Na godišnjoj razini oni su porasli za 461 milijun kuna (0,9 posto). I unutar ove kategorije kredita stanovništvu vidljiv je trend promjene valutne strukture. Tako je udio kunskih kredita u ukupnim stambenim kreditima krajem lanjskog studenoga bio 26,2 posto što je rast udjela za 6,7 postotna boda u odnosu na isti mjesec 2016.

Istovremeno, udio kunskih kredita s valutnom klauzulom (koje ponajprije čine krediti indeksirani za euro) zabilježio je pad na godišnjoj razini sa 80,5 na 73,8 posto. Gotovinski nenamjenski krediti pak premašili su 43 milijarde kuna te su na godišnjoj razini bili viši za 1,2 milijarde kuna ili za 2,9 posto. Njihov je udio u ukupnim kreditima stanovništvu iznosio 36 posto, čime su pozicionirani na drugo mjesto. I unutar ove skupine kredita vidljiv je rast udjela kunskih kredita u odnosu na kunske kredite s valutnom

klauzulom. Kunski krediti su potkraj studenoga 2017. imali udio od 67 posto u ukupnim gotovinskim nenamjenskim kreditima, dok je njihov udio godinu dana ranije bio 56 posto. Oporavak ukupnog kreditiranja stanovništva u godini pred nama prema našim očekivanjima bit će skroman i uvelike ovisan o kretanjima na tržištu rada koje još ne pokazuje zamjetniji rast zaposlenosti, a koja je preduvjet za ulazak u nove ﬁnancijske obveze, smatraju analitičari RBA. (V.A.)

29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

TVRTKA K PIVOVARI PREUZIMA VUKOVARSKO PIVO

Na novčanom tržištu iznimno visoka ponuda novca

Poslovodstvo tvrtke K pivovari, tvrtke kćeri Zagrebačke pivovare, jedne od vodećih domaćih pivovara, potpisalo je ugovor s Vukovarskom pivovarom o kupnji brenda Vukovarsko pivo. Istodobno se kreće u investiranje u novi proizvodni pogon u Vukovaru s planiranim proizvodnim kapacitetima od 5000 hektolitara godišnje. Riječ je o višemilijunskom ulaganju, a prve boce Vukovarskog piva s nove proizvodne linije očekuju se do sredine ove godine.

Novčano tržište i dalje obiluje likvidnošću, što najbolje potvrđuje podatak o prosječnom dnevnom višku na računima banaka koji je i u prošlotjednom razdoblju prelazio razinu od 27 milijardi kuna. Stoga odnos ponude i potražnje novca na Tržištu novca Zagreb pokazuje da ponuda novca uvelike dominira. Prošli ponedjeljak je održana redovita tjedna repo aukcija Hrvatske narodne banke, četvrta u siječnju ove godine, ali zbog velikog viška kuna u sustavu ni na jednoj nije bilo povlačenja dodatne likvidnosti. Pored toga, u okolnostima iznimno visoke ponude novca sudionici imaju mogućnost uzeti kratkoročnu pozajmicu uz kamatnu stopu koja je znatno povoljnija od aktualne repo stope. Prošli utorak je održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva ﬁnancija s planiranim iznosom izdanja od 900 milijuna trezorskih zapisa s rokom dospijeća od jedne godine. Na aukciju su prijavljene 3,772 milijarde kuna te

je upisano 1,400 milijuna trezorskih zapisa u kunama uz kamatnu stopu od 0,10 posto. U usporedbi s aukcijom na početku siječnja, prinos je pao sa 0,14 na 0,10 što predstavlja pad kamatne stope gotovo za jednu trećinu. Vrijedno je istaknuti podatak da je u isto vrijeme prethodne godine kamatna stopa na ove zapise iznosila 0,60 posto, odnosno šest puta više. Sljedeća aukcija trezorskih zapisa planirana je za kraj siječnja budući da je na dospijeću od 800 milijuna kuna trezorskih zapisa u kunama koji su upisani u siječnju prošle godine uz kamatnu stopu od 0,59 posto godišnje. Bit će zanimljivo pratiti daljnje kretanje prinosa na trezorske zapise. Ukratko, i u sljedećem razdoblju aktivnosti na novčanom tržištu bit će nešto izraženije radi aukcija središnje banke i Ministarstva ﬁnancija, dok u međusobnom trgovanju sudionika ne očekujemo nikakvu [Jelena Drinković] značajniju promjenu.

ZA RURALNI RAZVOJ 3,75 MILIJARDI KUNA

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Za mjere iz Programa ruralnog razvoja u ovoj godini raspisat će se 30 natječaja, za što je osigurano 3,75 milijardi kuna potpore. Slijedom toga, iz Ministarstva poljoprivrede pozivaju poljoprivrednike da prate natječaje, razvijaju ideje i pišu projekte. I dalje će se otvarati natječaji za mjere za koje su poljoprivrednici pokazali

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

600

8.1.-12.1.

15.1.-19.1.

0,10 0,08

450

0,06 300 0,04 150

0,02

0 15.1.

16.1.

17.1.

18.1.

19.1.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna neznatno ojačala prema euru

najviše interesa, poput mjere 4 Ulaganja u ﬁzičku imovinu, predviđenom za veljaču, a koja se odnosi na biljnu proizvodnju. U ožujku se očekuje natječaj namijenjen povećanju dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima za uljare i mini mljekare.

Kuna je na tečajnici Hrvatske narodne banke u petak u odnosu na tečajnu listu od ponedjeljka ojačala prema euru za 0,06 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi iznosio je 7,430120 kuna. Kuna je ojačala i prema amevaluta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,835744

CAD kanadski dolar

4,860417

EUR

JPY japanski jen (100) 5,490372 CHF švicarski franak

6,352702

GBP britanska funta

8,540368

USD američki dolar

5,986721

EUR euro Izvor: HNB

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

7,440

6,08

7,438

6,06

7,436

6,04

6,34

7,434

6,02

6,33

6,00

6,32

5,98

6,31

7,432

7,43012 primjena od 27.1.2017.

ričkom dolaru za 1,19 posto, pa je tako tečaj te valute iznosio 5,986721 kunu. U odnosu na kunu ojačao je švicarski franak za 0,36 posto, a njegov srednji tečaj u petak je iznosio 6,352702 kune.

7,430 22.1. 23.1. 24.1. 25.1. 26.1.

USD 22.1. 23.1. 24.1. 25.1. 26.1.

CHF

22.1. 23.1. 24.1. 25.1. 26.1.

6,36 6,35

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA VIŠE CIJENE NEKRETNINA

Indeksi na rekordnim razinama Na svjetskim burzama prošloga se tjedna trgovalo oprezno. Nakon snažnog rasta od početka godine indeksi na mnogim tržištima kretali su se na rekordnim razinama, a tečaj dolara nadoknadio je dio prethodnih gubitaka zahvaljujući komentarima predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Naime, on je rekao kako bi želio vidjeti jači dolar. Niži tečaj dolara ide u prilog američkim izvoznicima, jer zbog toga njihovi proizvodi na inozemnom tržištu postaju cjenovno konkurentniji. Na azijskim burzama cijene dionica su varirale od minusa prema plusu, pa je tako japansko tržište bilo u minusu, dok su tržišta u Južnoj Koreji i Hong Kongu porasla. U Australiji se nije trgovalo zbog nacionalnog praznika. S druge pak strane, europska valuta je ostvarila novu najvišu razinu u tri godine od 1,2345 dolara dok je britanska funta na najvišim razinama još od britanskog referenduma u lipnju 2016. godine. Funtom se prošli tjedan trgovalo po cijeni od 1,4090 dolara. I dok su na Wall Streetu cijene dionice blago porasle, na europskim buzama cijene dionica su pale.

7850

27200

FTSE 100 27000

7750

26800

7700

26600

7650

26400

7600

26200

22.1. 23.1. 24.1. 25.1. 26.1. 7500

22.1. 23.1. 24.1. 25.1. 26.1. 5580

NASDAQ

7480

5560

7460

5540

7440

5520

7420

5500

7400

CAC40

5480

22.1. 23.1. 24.1. 25.1. 26.1. 13700

22.1. 23.1. 24.1. 25.1. 26.1. 24600

DAX

13600

NIKKEI 225

24400

13500

24200

13400

24000

13300

23800

13200

23600

22.1. 23.1. 24.1. 25.1. 26.1.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

Porasla vrijednost Mirexa

Dow Jones

7800

datum

22.1. 23.1. 24.1. 25.1. 26.1.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A

MIREX A

24.01.

134,43930

-0,0662

0,75

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirex C potkraj prošlog tjedna iznosila je 126,1334 boda, što je 0,10 posto više nego u tjednu ranije. S druge pak strane Mirex B je pao za 0,04 posto na 240,7558 bodova. Vrijednost Mirexa A porasla je za neznatnih 0,02 posto na 134,1540 bodova.

AZ - A

25.01.

132,74470

-0,1525

-0,01

Erste Plavi - A

25.01.

134,58460

-0,2464

0,46

PBZ CO - A

25.01.

136,93740

-0,1434

0,22

Raiffeisen OMF - A

25.01.

134,88270

-0,3275

1,66

MIREX B

24.01.

241,12960

-0,0697

0,16

AZ - B

25.01.

238,07840

-0,1220

-0,03

Erste Plavi - B

25.01.

254,11180

-0,1725

-0,27

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

25.01.

223,16710

-0,1140

-0,10

0,2%

Raiffeisen OMF - B

25.01.

247,44870

-0,2025

0,21

0,1%

kategorija C

MIREX C

24.01.

126,17630

0,0013

0,72

AZ - C

25.01.

123,73290

0,0000

1,37

Erste Plavi - C

25.01.

127,81830

-0,0443

0,42

PBZ CO - C

25.01.

124,20360

-0,0532

0,19

Raiffeisen OMF - C

25.01.

129,28960

-0,0598

0,22

0,0% -0,1% -0,2% 22.1.

23.1.

24.1.

25.1.

MIREX - mjesečni

kategorija B

Raiffeisen DMF

25.01.

235,91080

-0,3162

0,89

0,2%

AZ Profit

25.01.

254,43440

-0,1787

-0,55

0,0%

0,4%

Croatia osiguranje

25.01.

161,92340

-0,1833

0,22

-0,2%

AZ Benefit

25.01.

255,48120

-0,1049

-0,46

-0,4%

Erste Plavi Expert

25.01.

214,74620

-0,1936

-0,06

-0,6%

Erste Plavi Protect

25.01.

209,45730

-0,0312

4,17

1.1.

CRODUX PREUZIMA TANKERKOMERC Zagrebačka burza je objavila obavijest o ponudi za preuzimanje Tankerkomerca za što su zainteresirani u zagrebačkoj tvrtki Crodux Derivati Dva. Crodux je do 19. siječnja držao 7889 redovnih dionica te tvrtke pojedinačnog nominalnog iznosa od 1880 kuna što je činilo 23,08 posto temeljnog kapitala Tankerkomerca. Transakcijom obavljenom 19. siječnja Crodux je stekao dodatnih 3717 redovnih dionica čime je došao ukupno do 11.606 dionica ili 33,95 posto temeljnog kapitala. Ponuda za preuzimanje odnosi se na sve preostale redovne dionice Tankerkomerca.

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,6%

25.12.

Cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj porasle su u trećem tromjesečju prošle godine za 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok su na godišnjoj razini porasle za 3,8 posto, podaci su DZS-a. Novi su stambeni objekti u trećem tromjesečju u odnosu na drugo bili viši u prosjeku za 1,1 posto, isto kao i u usporedbi s trećim tromjesečjem 2016. Postojeći stambeni objekti u prosjeku bilježe porast cijena za 0,5 posto u odnosu na drugo tromjesečje, dok su u odnosu na treće tromjesečje 2016. cijene porasle 4,3 posto.

9.1.

17.1.

25.1.

29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

UREĐUJU SE ZAPUŠTENI INDUSTRIJSKI POGONI I SKLADIŠTA

Uz povlačenje sredstava iz EU fondova, Grad Zagreb planira ove godine urediti pet prostora zapuštenih industrijskih pogona i skladišta od ukupno 35 devastiranih objekata u širem središtu grada iz razdoblja industrijskog procvata druge polovine 20. stoljeća. Uz Paromlin i staru uljaru, riječ je i o nekadašnjoj pivnici u Kačićevoj ulici, te bivšoj Tvornici Jedinstvo, a planira se obnova i skladišne zgrade Muzeja Nikola Tesla.

VISOKI PRIHODI OD KOCKANJA I KLAĐENJA Poduzetnici u djelatnosti kockanja i klađenja u 2016. godini ostvarili su nešto manje od 2,7 milijardi kuna prihoda, najviše u proteklih 16 godina. Prema podacima Financijske agencije (Fine), s nešto više od 500 milijuna kuna prednjačila je Hrvatska lutrija. U usporedbi sa 2001. godinom, kada su ukupni prihodi iznosili 663,7 milijuna kuna, u 2016. je sa 2,67 milijardi kuna ostvaren skok od čak 301,6 posto. U djelatnosti kockanja i klađenja u 2016. godini zabilježen je najmanji broj pravnih i ﬁzičkih osoba, njih 68, za razliku od 2008. kada ih je bilo registirano 99.

Crobexi u crvenom, gotovo 100 milijuna kuna u blok trgovini Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu značajno uvećana u odnosu na tjedan ranije. Ukupni dionički promet porastao je za 87,8 milijuna kuna ili za 203 posto te je iznosio 131 milijun kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 22,1 milijun kuna, što predstavlja gotovo 17 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu

od -2,72 do +20,71 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je osam izdanja, dok je ukupno 19 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi su tjedan zaključili padom. Crobex je sa 1.873,74 boda umanjen za 0,29 posto na 1.868,39 bodova. Crobex10 je pao za 0,83 posto na 1.079,60 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -1,13 posto koliko je pao CROBEXnutr do +9,70 posto koliko je uvećan CROBEXkons. ZAGREBAČKA BURZA Obveznički indeksi su tjedan zakljuTHE ZAGREB STOCK EXCHANGE čili rastom; CROBIS je uvećan za 0,02 UKUPAN TJEDNI PROMET: 448.485.964,48 kn posto, a CROBIStr za 0,10 posto. TJEDNI DIONIČKI PROMET: 131.037.085,90 kn Najlikvidnije je u proteklom tjednu index zadnja vrijednost tjedna promjena bilo povlašteno izdanje Adris Grupe 1.868,3900 -0,29% CROBEX čijim je dionicama ostvaren promet od 1.079,6000 -0,83% CROBEX10 84 milijuna kuna, od čega se 83,6 mi112,1171 +0,02% CROBIS lijuna kuna odnosi na blok, a ostatak 169,4771 +0,10% CROBIStr na redovni promet, dok im je cijena umanjena za 2,72 posto na 429 kuna. Top 10 tjedna zadnja HT bilježi blok promet od 11,5 milijuna promet po prometu promjena cijena kuna te 2,1 milijun kuna u redovnoj tr-2,72% 429,00 84.042.306,00 ADRIS GRUPA d.d. - povl. govini, a cijena mu je pala za 1,49 po-1,49% 165,00 13.590.101,50 HT d.d. sto na 165 kuna. Dionice Čakovečkih +4,88% 6.450,00 5.559.400,00 Čakovečki mlinovi d.d. mlinova trgovane su u iznosu od 5,6 0,00% 270,00 4.362.614,00 PODRAVKA d.d. milijuna kuna, od čega se 728.000 +0,47% 42,80 2.798.233,00 Valamar Riviera d.d. kuna odnosi na redovni te ostatak na -0,60% 662,00 1.884.918,00 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. blok promet, a poskupjele su za 4,88 +20,71% 358,50 1.588.997,00 LEDO d.d. posto na 6450 kuna. +1,99% 308,00 1.445.306,00 HOTELI MAESTRAL d.d. +2,67% 770,00 996.415,00 Privredna banka Zagreb d.d. Od 10 najlikvidnijih izdanja rast cijene -2,15% 910,00 956.390,00 ATLANTIC GRUPA d.d. bilježi pet dionica. Dobitnike predvodi Ledo s poskupljenjem od 20,71 posto 10 dionica tjedna zadnja na 358,50 kuna, a njegov tjedni propromet s najvećim rastom cijene promjena cijena met iznosi 1,6 milijuna kuna. Hoteli +84,00% 4,60 13.194,72 VUPIK d.d. Maestral su zabilježili cjenovni rast od +49,73% 5.600,00 749.500,00 JAMNICA d.d. 1,99 posto na 308 kuna i 1,4 milijuna +31,19% 2,86 812,20 Hoteli Haludovo Malinska d.d. kuna prometa. +25,95% 165,00 26.093,00 ZVIJEZDA d.d. Tjedan bez postotne promjene zabilje+21,43% 85,50 2.479,50 HRVATSKI DUHANI d.d. žila je Podravka sa zadnjom cijenom +20,71% 358,50 1.588.997,00 LEDO d.d. od 270 kuna i prometom od 4,4 mili+17,92% 20,40 880.907,85 Dalekovod d.d. +14,81% 31,00 8.326,80 SLATINSKA BANKA d.d. juna kuna. +12,50% 36,00 8.086,00 TISAK d.d. Pad cijene dionice bilježe četiri izda+11,05% 4,22 556.726,11 INGRA d.d. nja. Najviše je cijena umanjena najlikvidnijim povlaštenim dionicama 10 dionica tjedna zadnja Adrisa, za 2,72 posto. Atlantic Grupa promet s najvećim padom cijene promjena cijena bilježi cjenovni pad od 2,15 posto na -42,11% 11,00 55,00 Hoteli Živogošće d.d. 910 kuna te 956.000 kuna prometa, a -29,29% 9,90 405,90 ZAIF Proprius d.d. slijedi ga HT (-1,49 posto). -24,91% 6,00 600,00 Quaestus nekr. d.d. - u likv. FINVEST CORP d.d. Kutjevo d.d. Žitnjak d.d. AUTO HRVATSKA d.d. HOTELI TUČEPI d.d. BRODOSPAS d.d. HOTELI ZLATNI RAT d.d.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

-23,75% -16,11% -13,04% -6,47% -4,86% -4,76% -4,27%

18,30 30,20 60,00 650,00 352,00 100,00 157,00

2.745,00 5.345,40 360,00 17.610,00 1.408,00 6.500,00 54.004,00

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI ERSTE BANKA DAROVALA ZEMLJIŠTE

Fondovi zeleni četvrti uzastopni tjedan Među 85 otvorenih investicijskih fondova i četvrti uzastopni tjedan prevladali su fondovi s porastom vrijednosti udjela. Rast vrijednosti bilježe 54 fonda, a 31 fond bilježi pad. Pet fondova bilježi rast veći od jedan posto, a jedan je pao više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom osam su mjesta zauzeli dionički fondovi, a dva mjesta posebni fondovi. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -1,07 posto do +1,45 posto. Poraslo je 16 od 27 dioničkih fondova. Najviše je, za 1,45 posto, porastao Neta Frontier. KD Nova

Europa bilježi rast od 1,21 posto, a ZB BRIC+ je porastao za 1,15 posto. Porasla su dva od šest posebnih fondova. Raiffeisen Harmonic je zabilježio uvećanje vrijednosti od 1,02 posto. Od 16 mješovitih fondova 13 ih bilježi rast. Dobitnike predvodi Allianz Portfolio (+0,35 posto), a slijedi OTP uravnoteženi s rastom od 0,31 posto. Poraslo je 11 od 15 obvezničkih fondova. Rast vrijednosti bilježi 12 od 21 novčanog fonda. Najviše je, za 0,02 posto, cijena udjela porasla fondovima PBZ Dollar, Locusta Cash i [Iva Skorin] Alta Multicash.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

Predstavnici Erste banke i Osječko-baranjske županije potpisali su ugovor o darovanju, kojim se Županiji daruje zemljište potrebno za izgradnju nove zgrade Prve gimnazije u Osijeku. Zemljište je veličine 5440 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 920.000 kuna, a predstavlja sastavni dio kompleksa dvorca Pejačević,

od 18.01.2018. do 26.01.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 19,3202 KD Victoria € 12,8590 InterCapital Global Equity $ 208,8206 ZB trend kn 15,7549 KD Prvi izbor € 149,7141 ZB euroaktiv kn 105,1505 Capital Breeder € 138,6245 KD Europa € 11,8605 PBZ Equity fond kn 114,6570 HPB Dionički € 79,5225 Erste Adriatic Equity kn 90,1290 Neta Global Developed kn 114,2156 ZB aktiv € 113,6980 InterCapital SEE Equity $ 16,5298 Platinum Global Opportunity kn 6,5785 KD Nova Europa kn 44,4061 OTP indeksni € 106,4612 Platinum Blue Chip kn 479,6149 Neta Frontier € 105,5293 OTP Meridian 20 kn 79,8100 A1 kn 161,1270 Alta Special Opportunity kn 59,2831 Neta New Europe € 98,3482 KD BRIC kn 9,4685 KD Energija € 122,1610 ZB BRIC+ € 167,4560 Allianz Equity $ 21,5439 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 129,2622 Raiffeisen Dynamic € 115,3161 Raiffeisen Harmonic € 107,2491 ZB Future 2025 € 107,2828 ZB Future 2030 € 106,9993 ZB Future 2040 € 107,4531 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 169,6942 ZB global € 16,0052 PBZ Global fond € 14,5693 InterCapital Balanced kn 127,5833 KD Balanced kn 107,5915 HPB Global € 14,5787 OTP uravnoteženi kn 167,2632 Allianz Portfolio € 118,3647 PBZ Conservative 10 fond € 105,9522 You Invest Active

tjedna promjena [%]

-0,12 0,09 1,10 0,57 0,28 0,23 -0,29 0,01 -0,15 0,07 0,94 0,02 -0,18 -0,58 1,21 -0,40 -1,07 1,45 -0,01 -0,89 0,48 -0,18 0,86 0,44 1,15 0,25 -0,11 0,49 1,02 -0,14 -0,09 -0,06 -0,06 -0,18 0,10 0,08 -0,25 0,10 0,31 0,35 0,06 0,04

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 106,1263 You Invest Balanced € 105,8355 You Invest Solid € 105,3361 PBZ Flexible 30 fond € 97,7205 OTP Absolute € 106,5315 InterCapital Income Plus € 100,4804 PBZ Intern. Multi Asset fond € 99,9679 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 201,4531 ZB bond € 15,2584 InterCapital Global Bond € 137,6940 PBZ Bond fond € 225,9177 InterCapital Bond € 168,3283 HPB Obveznički kn 78,3443 Alta Emerging Bond € 123,0255 Erste Adriatic Bond € 108,7377 Raiffeisen Classic kn 104,5044 PBZ Short term bond fond $ 105,8673 PBZ Dollar Bond fond $ 103,1734 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,6019 Erste Local Short Term Bond € 101,3387 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,2644 OTP Short-term bond $ 99,7061 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,5110 PBZ Novčani fond kn 175,9549 ZB plus € 150,8392 ZB europlus BE € 150,8392 ZB europlus BK € 128,7387 PBZ Euro Novčani kn 158,0446 Raiffeisen Cash kn 152,1049 Erste Money $ 133,8884 PBZ Dollar fond kn 144,0312 HPB Novčani kn 133,5471 OTP novčani fond kn 130,5851 InterCapital Money kn 1379,2098 Locusta Cash kn 118,7597 Allianz Cash € 115,9890 Erste Euro-Money kn 111,6633 Auctor Cash € 106,1387 Raiffeisen euroCash € 106,4039 HPB Euronovčani kn 106,5333 Alta Multicash € 102,1912 OTP euro novčani kn 1003,5657 Zodaks Cash

0,02 0,01 0,04 0,15 0,16 0,10 -0,11

naziv(fond)

valuta

0,01 0,05 0,06 0,11 0,03 -0,60 0,09 -0,01 0,04 0,04 0,04 -0,01 0,01 0,01 -0,03 -0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 -0,00 -0,01 0,02 0,00 -0,00 0,00 0,02 -0,00 0,00 0,01 -0,00 -0,00 0,02 -0,01 0,01

zaštićene povijesne cjeline. Darovanjem čestice zemljište je formirano u jednu cjelinu s česticom u vlasništvu Županije, čime su stvoreni preduvjeti za realizaciju većeg infrastrukturnog projekta, u sklopu kojeg će se uz školu izgraditi obodna prometnica i trg.

ERSTE ADRIATIC BOND: IMOVINA VEĆA OD DVIJE MILIJARDE KUNA Erste Adriatic Bond premašio je iznos od dvije milijarde kuna imovine. Imovina fonda do sredine siječnja iznosila je 2.010.286.986,62 kune, dok je ostvareni prinos od početka godine do 17. siječnja iznosio 0,65 posto. Taj je fond namijenjen konzervativnijim ulagačima, ﬁzičkim i pravnim osobama kojima je cilj ostvariti odgovarajući prinos ulaganjem sredstava na preporučeno razdoblje od barem dvije godine, uz umjerenu razinu rizika.

29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

KNJIGOMETAR Nives Opačić

Osjenčane riječi Matica hrvatska

Somalijska atletičarka Samia Yusuf Omar je sa 17 godina nastupila na OI u Pekingu. Svojom srčanošću je osvojila simpatije publike i postala simbol borbe za prava muslimanskih žena širom svijeta. Odlazi u Etiopiju jer je željela nastupiti na OI u Londonu, no nakon šest mjeseci čekanja dokumenata koji bi joj omogućili legalan boravak i treniranje, Samia shvaća da se to možda nikada neće dogoditi. Iz očaja kreće na putovanje od 8000 kilometara, a u travnju 2012. u Tripoliju se ukrcava na dotrajali brod i kreće prema Lampedusi, no stradava u havariji broda.

Fredrik Backman

Moja baka vas pozdravlja i kaže da joj je žao Fokus

Knjiga Osjenčane riječi obuhvaća moje kolumne koje su izlazile u Vijencu od 2009. godine do kraja 2014. godine i obrađuje vrlo raznolike teme: od kotača koji se ne vrti, kojekakvih inđipota, raznih nijansi zelene, frigijskih kapa i ostalih kalpaka, od mitri i tijara, od cedulja i ceduljica, posjeta i posjetitelja, čekanja i iščekivanja, do fraka i mufa – a danas su oba ta predmeta već naftalinska – te do jednoga sasvim osobnog oproštaja od dramske i ﬁlmske glumice Ane Karić, kad to od mene nitko nije ni tražio ni očekivao, kaže autorica o svojoj knjizi.

Giuseppe Catozzella

Nemoj mi reći da se bojiš Disput

Elsa ima sedam godina i malo je drukčija. Odrasli kažu – previše zrela za svoje godine. Baka ima 77 godina i jako je drukčija. Odrasli kažu - previše luda, za ičije godine. No, takva je kakva je, Elsa nema bolju. Ni baku ni prijateljicu. Kad jednog dana Bakica zauvijek ode, Elsi počnu stizati pisma. Nepismena, naravno. Bakina. Poruke su to u kojima se baka ispričava ljudima za koje joj se čini da ih je povrijedila. A Elsu vode u avanturu života.

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

Santiago Roncagliolo

Noć pribadača Edicije Božičević

Pokuša li danas tko zadržati djetinju naivnost i čistoću pogleda, pokuša li njegovati onaj zenbudistički početnički um i dopustiti sebi ranjivost, riskira da ga se ismije i prozove pseudoromantičnom blunom. U ovom romanu Tatjana Gromača preuzima taj rizik i dosljedno uspijeva iznalaziti smjelosti za beskompromisno introspektivno poniranje u dubine vlastite duše, smjelosti za to da dotakne neuralgične točke društva u kojem živi, ali i da ukaže na umjetnost kao pribježište u svijetu u kojem je dobrota iznimka, a razočaranje konstanta.

Etgar Keret

Sedam dobrih godina Fraktura

Beto, Šmrkalj, Carlos i Manu učenici su u isusovačkoj školi u Limi i zajedno prolaze kroz pubertet, buđenje seksualnosti i sve nevolje koje već snalaze dječake njihovih godina. No, uz uobičajene probleme, svaki od njih pokušava i pobjeći od svoje obiteljske situacije i snaći se u gradu u kojem vlada gotovo ratno stanje. Svoje probleme dječaci će rješavati delinkvencijom, sve većim psinama i nepodopštinama, dok ih mješavina bijesa i otpora prema autoritetima ne dovedu do čina koji će nepovratno promijeniti život svakome od njih.

Tatjana Gromača

Carstvo nemoći Sandorf

Bilo je to sedam dobrih godina, teških i lijepih godina koje su život Etgara Kereta promijenile, a kad pročitate ovu knjigu, mogle bi promijeniti i vaš. Od rođenja sina usred terorističkog napada pa do očeve smrti od karcinoma najslavljeniji izraelski pisac srednje generacije zapisuje sve ono što čini njegov svijet – obitelj i ljubav, pisanje i putovanje, strepnju i nemir – u memoarima koji se od svih drugih razlikuju baš u onome što Kereta čini tako posebnim: u toplini.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Suradnja Quickpack Polska, Jędrzejów, Poljska, www. quickpack.pl. Tvrtka je proizvođač širokog asortimana kućanskih proizvoda kao što su vreće za smeće LDPE, HDPE, krpe, aluminijske folije, prehrambene folije, papir za pečenje, papirnate vrećice, vrećice za led, jednokratno posuđe za jelo i piće, posude i posuđe za roštilj. Kontakt: Ewa Maludzinska, sekretariat@ quickpack.pl, +48 41 386 900. Zaštita okoliša Bieco, Rijeka, www.bieco.hr. Zaštitnookolišna tvrtka s misijom pročišćavanja otpadne vode najprirodnijim načinom - biljkama i tako pridonosi zaštiti voda i okoliša općenito. Reference su 13 izgrađenih i još desetak projektiranih biljnih uređaja, EU projekti i projektni zadatak za zaštitu i revalorizaciju sliva. Na temelju istraživačkog rada i poznavanja biljnih uređaja Bieco je patentirao tehnologiju biljnih uređaja u Republici Hrvatskoj - Patent PK980339. Kontakt: Mira Shalabi, uredi.ri@gmail.com, 0911031951. Industrijski strojevi i rezervoari Industrijski aparati i ﬁna obrada metala, Mursko Središće, www.iaf.hr. Tvrtka se bavi izradom industrijskih strojeva, reaktora, rezervoara i ostalih posuda koje se koriste u kemijskoj, prehrambenoj, farmaceutskoj i papirnoj industriji. Matična tvrtka iz Austrije već niz godina uspješno djeluje kao proizvođač uređaja, a oznaka poduzeća nalazi se na uređajima diljem

IZBOR IZ NADMETANJA

Otkup ulja Global Trading, Opatija, nudi otkup veće količine nerafiniranog sirovog repičina i suncokretova ulja. Trenutno su zainteresirani za kupnju sljedeće robe: nerafinirano ulje suncokretovo, repičino i slična ulja, sirova, nerafinirana, degumirana ulja - ide kao biogorivo. Potražnja iznosi 50 tona tjedno. Prijevoz organiziran, a plaćanje avansno prema predračunu. Prije otkupa je potrebna analiza proizvoda kako bi se mogla odrediti cijenu koja ovisi o količini nečistoća. Otkupljuju i ostatke proizvodnje prilikom degumacije sirovog ulja tzv. gumu, maksimalna količina ulja je 30 posto. Kontakt: Dajana Jeremić, logistic@globaltrading.hr, +38551276206, +385955524942. Klesarske usluge Klesarstvo Grgić, Gornji Stupnik, www.klesarstvo-grgic.hr. Tvrtka se bavi izradom nadgrobnih spomenika, prozorskih klupčica, stepenica te njihovom montažom. Bavi se i uređenjem interijera i eksterijera od prirodnog granita i mramora te umjetnog kamena. Kontakt: Darja Pezer, info@klesarstvo-grgic.hr, 01/6588 822.

HRVATSKA

Gume za autobuse

Podne i zidne obloge

Sredstva za zaštitu bilja

Autotrolej nabavlja gume za autobuse. Procijenjena vrijednost nabave je 560.000 kuna. Rok dostave ponuda 13. veljače.

Međunarodni aerodrom Tuzla nabavlja usluge nabave i ugradnje podnih i zidnih obloga. Rok za dostavu ponuda je 9. veljače.

Računala i oprema

Prehrambeni proizvodi

Splitsko-dalmatinska županija nabavlja računala i računalnu opremu. Procijenjena vrijednost iznosi 360.000 kuna. Rok dostave ponuda je 14. veljače.

Bolnica za hroničnu psihijatriju Modriča nabavlja prehrambene proizvode. Rok dostave ponuda je 8. veljače.

Poljoprivredni institut u Osijeku nabavlja sredstva za zaštitu bilja. Procijenjena vrijednost nabave je 460.000 kuna. Rok dostave ponuda je 8. veljače. Kontejneri

Čistoća Split nabavlja kontejnere. Procijenjena vrijednost je 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 9. veljače. Održavanje vatrogasnih aparata Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

svijeta. Logo tvrtke IAF je već postao oznaka marke u području gradnje industrijskih uređaja. Sistem kvalitete sigurnosti tvrtke odgovara ASME Codu, koji čak stoji iznad zahtjeva koje postavlja ISO 9000. Svi visokovrijedni proizvodi napravljeni su po tim zahtjevima kvalitete. Kontakt: Silvija Bobičanec, office@iaf.hr, +385 40544450.

HŽ Infrastruktura nabavlja usluge održavanja vatrogasnih aparata. Procijenjena vrijednost je 1,7 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 7. veljače.

REGIJA Uređaji za ometanje ulaska životinja na autocestu

Autoceste Feaderacije BiH, Mostar, nabavljaju uređaje za ometanje ulaska životinja na autocestu. Rok dostave ponuda je 5. veljače.

Kompjutorska oprema

Univerzitet u Sarajevu nabavlja kompjutorsku opremu. Rok dostave ponuda je 13. veljače. Vodovodne armature

Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH nabavlja uniforme. Rok dostave ponuda je 19. veljače.

29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE KUĆE, ZEMLJIŠTA, ŠUME... Prodaje se šuma u Dubrovniku procijenjene vrijednosti 17.965.579,38 kuna. Ročište za predmet bit će 31. siječnja u 14 sati u zgradi Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Metkoviću, Andrije Hebranga 9, soba broj 7. Zainteresirane stranke za informaciju o površini nekretnine mogu se obratiti ovom sudu. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun ovog suda broj HR5723900011300000120, broj model HR05, poziv na broj 108-86217, a kupac je dokaz o prethodnoj uplati jamčevine dužan predočiti sucu prije nego što pristupi dražbi. Prodaju se zgrada i dvorište ukupne površine 338 metara četvornih za 1.225.274,26 kuna u Zagrebu. Dražba će se održati 30. siječnja u 9.20 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 308/III. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. U javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile osiguranje u iznosu od 10 posto od utvrđene vrijednosti na žiroračun Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-8052-17.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Oranica na kojoj je započela izgradnja trgovačkog centra ukupne površine 60.000 metara četvornih prodaje se za 3.165.388,80 kuna u Slavonskom Brodu. Dražba će se održati 1. veljače u 9 sati pred stečajnim sucem u zgradi Trgovačkog suda u Osijeku, Zagrebačka 2, soba broj 39/II. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina, na žiroračun Trgovačkog suda u Osijeku, broj HR31

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

2390 0011 3000 0020 0 otvoren kod Hrvatske poštanske banke s uplatnim pozivom na broj HR05 272-771-13 i dokaz o tome predoče stečajnom sucu prije početka dražbe. Zgrada ukupne površine 338,82 metra četvorna prodaje se za 5.854.000 kuna u Novom Vinodolskom. Dražba će se održati 1. veljače u 13 sati u zgradi Suda, na adresi Kralja Tomislava 85a, soba 27. Predmetna nekretnina ne može se prodati ispod dvije trećine dijela utvrđene vrijednosti, odnosno ne za manje od 3.902.660,67 kuna. U javnoj dražbi kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje u iznosu od 580.000 kuna. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun IBAN HR03 23900011300002256, model i poziv na broj 00, 2-01-1468-2015 kod Općinskog suda u Rijeci. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi. Kuća, zgrada i dvorište ukupne površine 449 metara četvornih prodaje se za 4.667.915,75 kuna. Dražba će se održati 6. veljače u 9.45 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 517/V. Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno, dok se sama nekretnina ne može prodati ispod jedne trećine od utvrđene vrijednosti, odnosno ne za manje od 1.555.971,92 kune. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu uplatili jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, a koja iznosi 466.000 kuna. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-2702-12, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što pristupi dražbi. Prodaju se pašnjak, oranica, vrtovi te put ukupne površine 1084 metra četvorna za 1.443.310,45 kuna u Jelsi. Dražba će se održati 5. veljače u 11.45 sati na Općinskom sudu u Splitu, Stalna služba u Starom Gardu, soba broj 2. Početna cijena nekretnina iznosi dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno 962.206,96 kuna. Razgledavanje je moguće na zahtjev zainteresiranih osoba i ukoliko one ili ovrhovoditelj uplate potreban predujam za izlazak sudskog ovršitelja. Jamstvo u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti treba položiti na račun depozita Suda broj HR6923900011300000195, šifra namjene HR88, model HR00, poziv na broj 701-336515.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Građevinski radovi na školskim zgradama Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Kantonale Fachstelle für öffentliche Beschaffungen traži nabavu usluga građevinskih radova na školskim zgradama. Natječaj je otvoren do 16. veljače. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=1001437. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Kantonale Fachstelle für öffentliche Beschaffungen Münsterplatz 11, Postfach, Basel 4001, Switzerland, E-pošta: kfoeb@bs.ch. Usluge oglašavanja i plasmana Stavanger kommune, Norveška, traži nabavu usluga oglašavanja i plasmana. Natječaj je otvoren do 12. veljače. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// permalink.mercell.com/78181615.aspx Dodatne informacije dostupne su na: Mercell Norge AS, Karihaugveien 89, Oslo 1086, Norway, support@mercell.com.

djelovanje moraju se podnijeti na: Bundesamt für Bauten und Logistik BBL Dienst öffentliche Ausschreibungen, Fellerstrasse 21, Bern 3003, Switzerland. Zaštitarske usluge Staatsgalerie Stuttgart, Njemačka, traži usluge zaštite. Natječaj je otvoren do 1. ožujka. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Staatsgalerie Stuttgart, Konrad-Adenauer-Str. 30-32, Služba(e) za kontakt: Staatsgalerie Stuttgart, Sabine Hirschle, 70173 Stuttgart, Germany, vergabe@ staatsgalerie.de Tiskarska i grafička oprema

Usluge cestovnog prijevoza Quatim, Temišvar, Rumunjska, traži nabavu usluga cestovnog prijevoza. Natječaj je otvoren do 12. veljače. Adresa proﬁla kupca: www.e-licitatie.ro. Daljnje podatke i dokumentaciju, uključujući i dokumentaciju za dinamički sustav, može se dobiti na: QUATIM S.A. Timișoara, Str. Georghe Lazăr nr. 11/A, județul Timiș, Sergiu Ștefan Blidariu, 300081 Timișoara, Romania, sergiu.blidariu@aquatim.ro.

Główny Instytut Górnictwa, Katowice, Poljska, traži nabavu usluga tiskarske i graﬁčke opreme. Natječaj je otvoren do 12. veljače. Glavna adresa javnog naručitelja: www.gig.eu. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Główny Instytut Górnictwa, Plac Gwarków 1, Monika Wallenburg, 40-166 Katowice, Poland, mwallenburg@gig.eu

Novine i časopisi Biblioteka švicarskog parlamenta nabavlja novine, stručne časopise, periodične publikacije i časopise. Natječaj je otvoren do 6. ožujka. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=1002745. Dodatne informacije dostupne su na Parlamentsdienste, Parlamentsbibliothek, Bern, 3003, Switzerland. beschaffung. wto@bbl.admin.ch. Ponude ili zahtjevi za su-

Pohrana Azienda Unità Sanitaria Locale — Viterbo, Italija traži nabavu usluga pohrane. Najtečaj je otvoren do 1. ožujka. Glavna adresa javnog naručitelja: http://www.asl.vt.it. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Azienda Unità Sanitaria Locale — Viterbo, Via E. Fermi 15, Giovanni Firmani, 01100 Viterbo, Italia, giovanni.ﬁrmani@asl.vt.it.

29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

PRIVREDNI VJESNIK

GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI

BUKOVČEVI PARIŠKI DANI Prvi put pred zagrebačkom publikom izloženo je više od 130 djela Vlahe Bukovca iz njegova pariškog razdoblja piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr Autorice prvog dijela izložbene koncepcije su Petra Vugrinec, viša kustosica iz Galerije Klovićevi dvori, i Lucija Vuković, kustosica iz Kuće Bukovac, koje su željele sublimirati sva novija istraživanja o slikaru koja su provedena u zemlji i inozemstvu. Izložba se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i hrvatske vlade, a njome se svečano obilježava početak Europske godine kulturne baštine 2018. u Hrvatskoj. Bukovčev talent otkriven je u Parizu, a u britanskim visokim krugovima bio je prava slikarska zvijezda. O životnom razdoblju Vlahe Bukovca koje je proveo u Velikoj Britaniji i Francuskoj mnogo se pisalo, pa je tako poznato da je slikao portrete nekih naj-

Neraskidivo je uronjen u hrvatski kulturni identitet. Bukovac je i kozmopolit koji se podjednako dobro osjećao u rodnom Cavtatu, Zagrebu, Parizu, Beču ili Pragu. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture

edan od najznačajnijih kulturnoturističkih događaja ove godine zasigurno je izložba slika poznatog hrvatskog slikara Vlahe Bukovca nedavno otvorena u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu. Upravo su Galerija Klovićevi dvori i Kuća Bukovac nedavno otvorili prvu od tri predviđene izložbe o Vlahi Bukovcu pod nazivom Vlaho Bukovac - Pariško razdoblje 1877.-1893. te prvi put u Zagreb doveli više od 130 najpoznatijih djela tog hrvatskog autora. Namjera je kroz tri zasebne izložbe predstaviti tri najznačajnija razdoblja Bukovčeva stvaralaštva - pariško, zagrebačko i praško.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

BUKOVČEV TALENT OTKRIVEN JE U PARIZU, A U BRITANSKIM VISOKIM KRUGOVIMA BIO JE PRAVA SLIKARSKA ZVIJEZDA istaknutijih osoba i obitelji britanskog i francuskog visokog društva, a mnoge od tih slika danas su u privatnim zbirkama ili u muzejima diljem svijeta. Zahvaljujući suradnji entuzijasta iz Galerije Klovićevi dvori i Kuće Bukovac, prvi put u Zagreb došla su djela iz Velike Britanije i Francuske koje je Bukovac radio za trgovce

Vicars Brothersa i pripadnike engleskog visokog društva Richarda Le Douxa i Samsona Foxa. Uz to, na izložbi su izložena i djela koja je naš veliki slikar predstavljao na Pariškom salonu kao što su La Grande Iza, Andromeda, Dalmatinski ribari ili Portret Baltazara Bogišića. Osim njih, tu su i radovi tog hrvatskog umjetnika pristigli iz Slovenije, Srbije, Vojvodine i Crne Gore. Valja izdvojiti Bukovčevu monumentalnu slikarsku kompoziciju Isus, prijatelj malenih koja se inače nalazi u crkvi Franjevačkog samostana u Tomislav-Gradu, a nagrađena je na Pariškom salonu 1888. godine. Tek ovom izložbom slika je predstavljena hrvatskoj javnosti.

97. OBLJETNICA KONČARA

PRIPADANJE RAZNIM SVJETOVIMA

U poslovnom neboderu Končara proteklog je tjedna obilježen Dan Končara i 97. obljetnica tvrtke. Pod motom Najbolja investicija je investicija u ljude, tom je prigodom uručena tradicionalna Končareva nagrada najboljim studentima Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Nagrada je ustanovljena u travnju 2003. godine, a dodjeljuje se najuspješnijim studentima stručnih studija Elektrotehnike, Računarstva, Informatike

Izložba prikazuje kronološki slijed, uspone, ali i razočaranja mladog slikara čija je ideja bila postati umjetnik u europskoj prijestolnici kulture - Parizu. Bukovčeva sudbina bila je pripadanje raznim svjetovima. Naime, u europske metropole došao je iz zemlje koja tada nije imala akademiju likovnih umjetnosti, privatnih ni državnih mecena, a nije imala niti jaku javnu sferu za umjetničku kritiku ni službenu umjetnost protiv koje bi prosvjedovala. Zbog toga je Bukovac odlučio otići u inozemstvo kako bi izučio svoju struku i postao dijelom umjetničke elite. Bila je to velika i opasna odgovornost. No Bukovca je Pariz prihvatio kao stranca “s francuskim darom, izbrušenim u doticaju s dobrom francuskom školom”.

Bukovac u pariškom ateljeu

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek na otvorenju je istaknula kako ta izložba nije slučajno odabrana za obilježavanje početka Europske godine kulturne baštine u Hrvatskoj. “Život Vlaha Bukovca čita se poput avanturističke priče i njegov zavidan umjetnički opus primjenjuje temeljne postulate u simboličkom i doslovnom smislu jer je on hrvatska kulturna baština. Neraskidivo je uronjen u hrvatski kulturni identitet. Bukovac je i kozmopolit koji se podjednako dobro osjećao u rodnom Cavtatu, Zagrebu, Parizu, Beču ili Pragu”, rekla je Nina Obuljen Koržinek. Izložba se može razgledati do 11. ožujka.

Uručena Končareva nagrada i Mehatronike pojedinih studijskih godina Tehničkog veleučilišta Zagreb tijekom posljednje akademske godine. Ove je godine nagrađeno 10 studenata. Povodom Dana Končara dodjeljuje se i donacija za obrazovne, kulturne, znanstvene i socijalne namjene. Ove godine donacija je uručena Matici hrvatskoj, kao podrška i pomoć u realizaciji projekta izdavanja edicije Povijest Hrvata u sedam knjiga. Projekt počiva na suvremenim spoznajnim, koncepcijskim i metodološkim domašajima hrvatske historiograﬁje i na razini je sličnih projekata u historiograﬁjama ostalih europskih naroda. Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova i među najvećim i najvažnijim nakladnicima knjiga i časopisa u Hrvatskoj.

EXIT FESTIVAL

Najbolji festival Europe Festival Exit je službeno najbolji festival Europe - objavljeno je na dodjeli Europskih festivalskih nagrada u Nizozemskoj. Exit je pobijedio u glavnoj kategoriji u konkurenciji od vrtoglavih 350 festivala iz više od 35 zemalja, uz više od milijun glasova publike i uz mišljenje stručnog žirija sastavljenog od najeminentnijih ljudi svjetske glazbene industrije. Exitovi festivali bili su u ﬁnalu u čak šest kategorija, a sam Exit u rekordne tri kategorije, uključujući osvojenu glavnu nagradu za najbolji veliki europski festival te najboljeg festivalskog organizatora u Europi, kao i nagradu Take a Stand za društveni aktivizam. Time je Exit ljeto ljubavi 2017., koji se sastojao od četiri festivala u Novom Sadu, Umagu, Budvi i Temišvaru, s više od 350.000 posjetitelja, upisan zlatnim slovima u svjetsku festivalsku povijest. Jako smo ponosni što smo imali jednu od ključnih uloga u dovođe-

nju Sea Stara u Hrvatsku, odnosno u Umag. Neizmjerno nam je drago da je Exit proglašen najboljim festivalom u Europi. Lijepo je biti dio nečeg tako velikog, a vjerujem kako će Festival ove godine biti još bolji s bogatim lineupom koji je u pripremi. Nagrada Exitu je priznanje i za Sea Star, koji je postigao fantastičan uspjeh - nakon prvog izdanja ušao je u najboljih 10 europskih festivala u svojoj kategoriji”, istaknuo je Ronald Korotaj, član Uprave Plave Lagune koja će i ove godine biti partner Sea Star Festivalu koji će se održati od 24. do 27. svibnja u umaškom Stella Marisu. (J.V.)

29. siječnja 2018. | broj 4014 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

ULTRA EUROPE 2018

NAJVEĆI LINEUP IKAD Stigao je trenutak koji su mjesecima željno iščekivali deseci tisuća obožavatelja najvažnijeg europskog destinacijskog glazbenog događaja! Naime, poznata su imena prvih izvođača koji od 6. do 8. srpnja 2018. godine stižu u Split, na najspektakularniju ljetnu pozornicu jedinstvenog festivala Ultra Europe. Odbrojavanje do šestog izdanja time je i službeno započelo, a da nas očekuje najbolje ljeto i najluđa zabava, govori podatak da je riječ o najvećem i najskupljem lineupu ikad objavljenom u prvoj fazi. Četrnaest imena od kojih je čak šest među 10 najboljih DJ-a na svijetu – Split se sprema za nezaboravni glazbeni spektakl! Afrojack, Alesso, Armin van Buuren, Axwell Ingrosso, Carl Cox, David Guetta, DJ Snake, Galantis, Hardwell, Marco Carola i Steve Angello imena su izvođača koji se vraćaju na splitski Poljud.

Osim njih splitsku publiku očekuju debitantski nastupi švedske zvijezde Erica Prydza i Marshmelloa, DJ-a prepoznatljivog po maski koju nikada ne skida za vrijeme nastupa. Ime koje zaključuje prvu fazu lineupa je planetarno popularni američki dvojac The Chainsmokers.

Marshmello

Hrvatska se u veliku Ultra obitelj uključila prije pet godina, a domaći su organizatori već s premijernim izdanjem pokazali da ovo neće biti samo još jedan festival. Više od 10 pozornica, tri bajkovita otoka i središnji trodnevni festival na Poljudu koji dnevno ugosti više od 30.000 posjetitelja iz cijelog svijeta su samo neki od razloga zbog čega Ultra Europe ponosno nosi epitet jedinstvenog destinacijskog glazbenog festivala i doživljaja u cijelom svijetu.

2. SALON PJENUŠAVIH VINA U ZAGREBU

Otvorenje zagrebačke vinske sezone Nakon prošlogodišnjeg uspješnog 1. salona pjenušavih vina u Zagrebu 2017., veza Zagreba i Ljubljane postala je još čvršća i uspješnija, pa su organizatori tog salona odlučili ustanoviti međunarodnu mrežu salona pjenušavih vina Salon of Sparkling Wines koja će se prije svega širiti po regiji i povezati prijestolnice putem pjenušavih vina. Tako će iz te mreže zagrebačku vinsku sezonu 2. veljače otvoriti 2. salon pjenušavih vina Zagreb. Dva tjedna kasnije, 16. veljače, održat će se 5. salon penečih vin Ljubljana. Saloni okupljaju najbolje proizvođače pjenušavih vina, vrhunske pjenušce i brojne ljubitelje pjenušavih vina. Poruka i cilj Salona je širenje i podizanje razine kulture pijenja pjenušavih vina kroz izobrazbu 58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4014 | 29. siječnja 2018.

te će se u sklopu Salona organizirati besplatne vođene degustacije za posjetitelje s pobjedničkim hrvatskim i slovenskim pjenušcima uz radionice o šampanjcima i čašama za pjenušac. Na 2. salonu pjenušavih vina očekuje se oko 40 izlagača kojima se omogućuje da svoja vina prijave na veliko međunarodno ocjenjivanje, zajedničko za zagrebački Salon i 5. salon penečih vin u Ljubljani. Ocjenjivanje pjenušavih vina, jedno od najvećih takvih u regiji, održat će se u Ljubljani, a vina će ocjenjivati stručni hrvatsko-slovenski ocjenjivački sud. Podršku 2. salonu pjenušavih vina Zagreb dalo je slovensko veleposlanstvo i Turistička zajednica Zagrebačke županije, dok su partneri Salona Hrvatski sommelier klub (HSK) i tvrtka SelectBox. (S.P.)

Provjereni partner gospodarstva!

PRIVREDNI VJESNIK Tu smo zbog vas i vašeg posla Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Tjednik za one koji odlučuju.

SVAKI TJEDAN PRED VAMA! GODIŠNJA PRETPLATA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

PRIVREDNI VJESNIK

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.