Pv 4015 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Cilj je sigurna, održiva, dostupna i povoljna energija INTERVJU A POSEB

OBVEZNICI POREZA NA DOBIT

D.o.o.-i vodeći i po dobiti i po gubicima

N PRIL

fo EENiEnnterprise

Zajednica obiteljskog turizma pri HGK-u

1953.-2018.

5. veljače 2018., godina LXV, broj 4015

USUSRET ENERGETSKOJ STRATEGIJI

Danijela Čavlović

GODINA

nosi Što do e Network Europ

STRAŽAPLASTIKA

Imamo što za ponuditi

privredni vjesnik

Poslovna očekivanja

S posebnim Vas zadovoljstvom pozivamo na predstavljanje posebnog izdanja PRIVREDNOG VJESNIKA u utorak, 6. veljače 2018., u 11.00 sati u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, Rooseveltov trg 2 Na okruglom stolu govorit će ministar ﬁnancija Zdravko Marić, Ekonomski analitičar 2017. (koji će biti proglašen na svečanosti), predsjednik HGK Luka Burilović, predsjednik Uprave Pan Parketa i predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije Hrvatske Danijel Smiljanić, direktor Čateksa Čakovec Davor Sabolić, te suvlasnik i direktor RASCO d.d. Darko Paviša. Tom prigodom održat će se i svečanost uručenja nagrade Privrednog vjesnika

“GORAZD NIKIĆ”

ZA EKONOMSKOG ANALITIČARA 2017. GODINE.

2017.

PRIVREDNI VJESNIK 1953 2018

Dolazak molimo potvrditi na telefon 01/56 00 001 ili e-mail uprava@privredni.hr

SADRŽAJ

4015 / 5. veljače 2018. TEMA TJEDNA 6

Ususret energetskoj strategiji Cilj je sigurna, održiva, dostupna i povoljna energija

Konferencija “Hrvatska na vratima Energetske unije” Transformacija energetskog tržišta

INTERVJU 12

6 18 Društva s ograničenom odgovornošću su u 2016. ostvarila najveći ukupni prihod od 465,5 milijardi kuna

Danijela Čavlović, predsjednica Zajednice obiteljskog turizma pri HGK-u Najvažnije je - biti domaćin

AKTUALNO 16

4. nacionalni Forum obiteljskog smještaja Obiteljski smještaj je Hrvatskoj potreban

Potpisan Memorandum o razumijevanju o uspostavi partnerstva za naukovanje u Hrvatskoj Intenziviranje promocije strukovnog obrazovanja

PV ANALIZA 18

Analiza poduzetnika po vrstama obveznika poreza na dobit D.o.o.-i vodeći po dobiti, ali i po gubicima

KOLUMNA: POGLED IZNUTRA

Danijela Čavlović

Znanje je temelj ekonomije Znanje je zapravo jedino dugoročno jamstvo uspjeha neke tvrtke

PRIČA S RAZLOGOM 38

Stražaplastika Domaća proizvodnja ima što za ponuditi

Liderov klub izvoznika Euro bi pridonio jačanju gospodarstva

Kušanje mladih vina - En Primeur 2018. Hrvatska treba biti na vinskoj karti svijeta

SVIJET FINANCIJA

BUSINESS & LIFESTYLE

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING RAZVOJ, MARKETING I PRODAJA Predrag Milinović milinovic@privredni.hr

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR DEJAN LJUŠTINA

PROMJENE SU NEMINOVNE U narednom razdoblju imat ćemo manje ugljena, lagani rast plina i velik rast obnovljivih izvora, unutar kojih će primat zasigurno imati solarna energija i energija vjetra

T Dejan Ljuština, partner i voditelj PwC-a Croatia u Jugoistočnoj Europi

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ransformacija energetskog tržišta danas se, kako u Republici Hrvatskoj tako i u Europskoj uniji i svijetu, nameće kao imperativ. Potvrđuju to stalna istraživanja koja provodimo unutar PwC-a, ali i praksa kojoj svakodnevno svjedočimo. Pritisak za transformaciju tržišta energetike stoga dolazi s mnogo strana. Tu prije svega treba istaknuti pritisak kompanija poput Shella, Statoila, Totala i Enela koji, primjerice, investira pet milijardi eura u obnovljive i manje od milijardu eura u konvencionalne izvore energije, nadalje pritisak kupaca poput, primjerice, Ikee, Targeta, Applea (čije je novo sjedište napravljeno na 100 posto obnovljivim izvorima energije), Amazona, Googlea i Facebooka te drugih globalnih kompanija, koje što prije žele koristiti obnovljive izvore energije jer najmoćnije svjetske kompanije danas žele biti energetski neovisne. Ne manje važno, pritisak očekivano dolazi i od vlada pojedinih zemalja, ali i od same Europske unije, no jednako tako i od zemalja poput Saudijske Arabije ili zemalja Bliskog istoka. Sve ove strane u tome imaju jasne razloge jer je pravilnim upravljanjem i jasnom strategijom, uz praćenje i korištenje najnovijih tehnologija, moguće ostvariti velike uštede. Uzmimo za primjer Kinu, koja se proﬁlirala kao lider u energetskom sektoru i do 2020. godine planira investirati 350 milijardi eura u obnovljive izvore energije. Promjene su, dakle, neminovne. U narednom razdoblju imat ćemo manje ugljena, lagani rast plina i velik rast obnovljivih izvora, unutar kojih će primat zasigurno imati solarna energija i energija vjetra. Stalnim praćenjem tržišta energetike u PwC-u te unutar njega 150 novih globalnih tehnologija, znamo da upravo one nalaze veliku primjenu u energetici pa možemo zaključiti da su novi poslovni modeli budućnost i da se u skladu s time i treba transformirati energetsko tržište kako Republike Hrvatske, tako i EU-a. Energetske strategije donesene prije pet do

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

šest godina više nisu relevantne pa će spremnost Vlade da nastavi s naporima oko deﬁniranja i usvajanja nove energetske strategije biti ključna za pomake u hrvatskom energetskom sektoru. Najvažniji aspekti strategije o kojima se mora voditi računa su cjelokupan kontekst i ciljevi koje se želi ostvariti, s naglaskom na povećanje zaposlenosti i vrijednosti državne imovine, dok ona mora dati odgovor

ENERGETSKE STRATEGIJE DONESENE PRIJE PET DO ŠEST GODINA VIŠE NISU RELEVANTNE na goruća pitanja kao i okvir za transformaciju cijelog sektora. Potrebno je postići konsenzus, što je obično najteži dio, a ona mora biti primjenjiva i ﬂeksibilna. Uloga savjetnika na tržištu energetike, na kojem je u Republici Hrvatskoj trenutačno najzanimljivije pitanje Ine, uključuje razumijevanje interesa svih dionika kako bi se pronašlo pravog strateškog investitora. Ina je ključna za hrvatsku energetiku. Zainteresiranih za Inu ima, no bit će potrebno ispravno ocijeniti njenu ﬁnancijsku, operativnu i tržišnu poziciju te je promatrati u kontekstu budućnosti cjelokupnog energetskog sektora. Strateški partner mora imati komplementarne strategije i slične poglede na budućnost kompanije i sektora čime se umanjuju rizici za obje strane. Nužno je temeljito i stručno pristupiti ocjeni takvog potencijalnog partnerstva jer u protivnom nastaje dugoročno neodrživa suradnja koja ne stvara dodatnu vrijednost za partnere.

BROJKE, BROJKE

TRŽIŠTE POŠTANSKIH USLUGA - TREĆE TROMJESEČJE 2017. 22 davatelja poštanskih usluga u Hrvatskoj na kraju trećeg tromjesečja 2017.

davatelj univerzalne usluge

davatelja zamjenskih poštanskih usluga

378 milijuna kuna prihoda ostvareno je od obavljanja poštanskih usluga

60%

74,6 milijuna

Prema vrstama, najviše, otpada na univerzalnu uslugu

poštanskih usluga ostvareno u trećem tromjesečju

udio Hrvatske pošte na tržištu poštanskih usluga

13,8%

milijuna pismovnih pošiljaka među vrstama poštanskih pošiljaka

udio ostalih davatelja

81,7% 8,6%

6,5%

udio paketa

91,4% unutarnji promet međunarodni promet

IZVOR: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)

5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA USUSRET ENERGETSKOJ STRATEGIJI

CILJ JE SIGURNA, ODRŽIVA, DOSTUPNA I POVOLJNA ENERGIJA Do 2030. trebat će zadovoljiti EU ciljeve u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, a vrlo je izvjesno da će se trebati pobrinuti za proizvodne objekte kojima ističe radni vijek, kaže Marija Šćulac Domac piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

K Primarni cilj nove energetske strategije mora biti poticanje općedruštvenog dogovora da budućnost Hrvatske može i mora biti u OIE kako ne bi ponovila greške koje je učinila u ostalim sektorima - ugušila proizvodnju iz domaćih resursa.

Maja Pokrovac, direktorica GIU Obnovljivi izvori energije Hrvatske

ada neko područje regulira krovni dokument star desetak godina, slobodno se može reći kako ga je pregazilo vrijeme. Jer, nove tehnologije i trendovi protkani strožim obvezama i politikama argumenti su za donošenje novih strategija. To vrijedi i za postojeću Strategiju energetskoga razvoja Hrvatske iz 2009. godine. Hrvatska bi stoga uskoro trebala dobiti novu. U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike ističu kako je EU u okviru energetske politike deﬁnirao pet glavnih stupova energetskoga razvoja. To su sigurnost opskrbe, integracija u jedinstveno EU tržište, smanjenje potrošnje energije, smanjenje emisije CO2 iz energetskoga sektora i poticanje istraživanja i razvoja. “Istodobno, EU je postavio konkretne ciljeve koji se moraju postići do 2020., a koji govore kako je potrebno postići 20 posto bruto neposredne potrošnje iz obnovljivih izvora energije, 20 posto smanjenja ukupne potrošnje energije i 20 posto smanjenja emisija stakleničkih plinova. Do 2030. moraju se postići ciljevi: 27 posto bruto neposredne potrošnje iz obnovljivih izvora energije, 30 posto smanjenja ukupne potrošnje energije i 40 posto smanjenja emisija stakleničkih plinova”, kažu u Ministarstvu. Ministarstvo zaštite okoliša je započelo s izradom nove energetske strategije Hrvatske te je imenovalo Povjerenstvo za izradu nacrta prijedloga tog dokumenta. “Glavni ciljevi nove energetske strategije su rastuća, ﬂeksibilna i održiva proizvodnja energije kao i smanjenje ovisnosti o uvozu energije zaustavljanjem pada domaće proizvodnje, investiranje u proizvodnju energije iz potencijala kojima raspolaže Hrvatska i osiguranje odgovarajućeg energetskoga miksa s nižim emisijama CO2. Također, ciljevi su povezana energetska infrastruktura,

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

razvoj infrastrukture i alternativnih dobavnih energetskih pravaca, veća energetska učinkovitost i razvoj mjera za rast učinkovitosti potrošnje energije”, naglašavaju u Ministarstvu dodajući kako će energetska strategija, među ostalim, biti usmjerena na integraciju u jedinstveno EU tržište i na usklađivanje s ciljevima iz direktiva Europske unije. “Upravo je zbog

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA JE ZAPOČELO S IZRADOM NOVE ENERGETSKE STRATEGIJE HRVATSKE toga nužna harmonizacija naše energetske politike sa zajedničkom energetskom politikom EU-a, čiji je glavni cilj osigurati sigurnu, održivu, dostupnu i povoljnu energiju za Europu i sve njezine stanovnike”, kažu.

PRECIJENJENI ULAZNI PARAMETRI Direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore Marija Šćulac Domac ističe kako, prema Programu za mandat do 2020., Vlada navodi da će izraditi strategiju energetskoga razvoja do 2050. godine koja će se temeljiti na sigurnosti opskrbe i konkurentnosti cijena energije, koja uključuje i obnovljive izvore energije, a sve u skladu sa Strategijom niskougljičnoga razvoja Hrvatske (NUS) do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Dakle, ističe ona, NUS nije prateći dokument

Proizvodnja energije Hrvatska, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, proizvodi u prosjeku 50 posto svojih potreba za primarnom energijom, dok ostatak uvozi. Tijekom razdoblja od 2010. do 2015. proizvodnja primarne energije smanjivala se prosječnom godišnjom stopom od 3,4 posto pri čemu je najviše padala proizvodnja prirodnoga plina s prosječnom godišnjom stopom pada od

8,1 posto. “Ukupna proizvodnja primarne energije u 2016. povećana je za dva posto u odnosu na prethodnu godinu. Smanjena je proizvodnja prirodnog plina za 6,6 posto i proizvodnja ogrjevnoga drva i ostale krute biomase za samo 0,1 posto. U proizvodnji svih ostalih primarnih energenata ostvareno je povećanje”, kažu u Ministarstvu dodajući da je povećanje proizvod-

nje ostvareno za ostale obnovljive izvore (energija vjetra, sunca, bioplin, tekuća biogoriva i geotermalna energija) iznosilo 17,5 posto, dok je proizvodnja sirove nafte povećana za 10 posto. “Proizvodnja toplinske energije iz toplinskih crpki povećana je za šest posto, a energija iskorištenih vodnih snaga bila je veća za 6,5 posto”, napominju u Ministarstvu.

5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

energetske strategije, nego strateški dokument koji donosi Hrvatski sabor temeljem Zakona o zaštiti zraka i obveza Republike Hrvatske koje proizlaze iz Pariškog sporazuma. “Energetska strategija iz 2009. bila je pripremljena u vrijeme prije krize te su ulazni parametri precijenjeni. Uz to, nisu izrađeni provedbeni dokumenti ni nacionalni akcijski plan. Zbog toga se ni odrednice te strategije ne mogu usporediti s potrebnom realizacijom. Može se reći da se dobar dio vezan uz razvoj projekata u području obnovljivih izvora energije ipak ostvaruje, dok je predviđena izgradnja konvencionalnih proizvodnih postrojenja u elektroenergetici izostala, kao što je i vrlo usporeno očekivano istraživanje i eksploatacija ugljikovodika. Plinoﬁkacija južne Hrvatske se još uvijek provodi uz izostanak očekivanog interesa potrošača u kućanstvima”, objašnjava ona. Pokretanje investicija u području energetike, prema njezinim riječima, otvorit će nove mogućnosti za uključivanje domaćeg gospodarstva u projektiranje, proizvodnju, izvođenje radova i usluga u energetici i prateće industrije. “Neizravna korist može biti još veća uz uvjet da se energetska strategija priprema sukladno odgovarajućim resursima domaćeg gospodarstva. Hrvatska se poduzeća mogu uključiti u infrastrukturne i proizvodne projekte u području električne energije srednjih snaga. Za druge projekte, pak, hrvatska poduzeća mogu biti kvalitetni podizvođači. Pravovremene informacije o realizaciji uvelike bi pomogle domaćem gospodarstvu pripremiti se za očekivane projekte”, naglašava, među ostalim, Marija Šćulac Domac.

ZASTARJELA TEHNOLOGIJA Ona ističe da se energetika danas više ne može promatrati kao sektor koji djeluje izoliran od ostalih gospodarskih sektora. “Utjecaj energetskih postrojenja nametnuo je povezivanje energetike s drugim sektorima gospodarstva, primjerice gospodarenjem otpadom iz kojeg je moguće, u energetskom smislu, proizvoditi plin kao energent. U tom kontekstu velik je potencijal za hrvatsko gospodarstvo, kako u doprinosu energetskoj sigurnosti tako i u unapređenju sustava gospodarenja otpadom”, ističe ona dodajući kako je u ovom trenutku, kada je izrada energetske strategije na samom početku, teško sa sigurnošću izdvojiti projekte koje će

ona istaknuti kao ključne. Međutim, kaže, izvjesno je da će uvođenje nove tehnologije poput naprednih mreža u energetiku biti jedan od mogućih prioriteta. “Do 2030. trebat će zadovoljiti ciljeve koje je EU postavio u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, a vrlo je izvjesno da će se trebati pobrinuti za proizvodne objekte kojima istječe radni vijek. Također, očekuje se razvoj tržišta plina i električne energije, ali i postavljanje okvira za učinkovito korištenje toplinske energije u urbanim sredinama jer je trenutačno tehnologija koja se koristi zastarjela”, napominje Marija Šćulac Domac.

TRŽIŠNO MJESTO Goran Granić, direktor Energetskog instituta Hrvoje Požar, kaže kako će razdoblje do 2050., uz namjeru da se realizira planirana klimatska politika izražena kroz smanjenje CO2 i drugih staklenič-

KLJUČNO JE DA ENERGETSKA STRATEGIJA BUDE SVOJEVRSNI ZAMAŠNJAK RASTA GOSPODARSTVA, ISTIČE KRAJCAR kih plinova, biti tranzicijsko, s osnovnim karakteristikama smanjenja korištenja fosilnih goriva, povećanog korištenja obnovljivih izvora, kontinuiranog povećanja energetske učinkovitosti, novih tehnologija i pametnih mreža i uređaja. “Sve što će se događati imat će posljedice na svakog kupca energije, ali i na svaki energetski subjekt koji se bavi proizvodnjom i prodajom energije. Posebice će se to odraziti na tvrtke koje se bave fosilnim gorivima jer će njihova poslovna aktivnost u tom segmentu kontinuirano opadati. Zbog tih razloga analitika energetskoga razvoja do 2050. godine treba biti duboka i detaljna, kako bi se na što vjerodostojniji način istražile sve pojave, mogućnosti te ekonomske i energetske konzekvence jedinstvene klimatske i energetske politike”, ističe Granić.

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

Maja Pokrovac, direktorica Gospodarsko-interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, kaže kako je s razvojem proizvodnje domaće energije iz OIE i visokoučinkovitom kogeneracijom u zadnjih 10 godina prepolovljen uvoz električne energije. “Tako smo izravno povećali energetsku neovisnost i sigurnost, što je, između ostaloga, zasluga i Strategije energetskoga razvoja iz 2009. i mudre politike poticanja projekata OIE”, ističe ona dodajući kako su poduzetnici prihvatili poticani model bez uvažavanja nacionalnog interesa, a javni sektor bez dugoročnog razvojnog razmišljanja, kao i bez prilike za nove poslovne modele i koristi za bilo koju skupinu u društvu. “Cijeli proces je osmišljen bez savjetovanja sa zainteresiranom javnošću: bez gospodarstva, bez cijele zajednice. Osim ﬁnancijskih ulagača koji legitimno ulažu svoj kapital, nije bilo prilike za razvoj industrije, ni prilike za usvajanje novih tehnologija koje bi pridonijele proizvodnji novih proizvoda. Očiti primjer su tri tvornice solarnih panela u Hrvatskoj od kojih je jedna preživjela. Tvrtka Končar je razvila turbinu koja još uvijek nije našla svoje mjesto na komercijalnom tržištu. Hrvatska čak nije otišla ni u smjeru proizvodnje nekog licenciranog proizvoda u čemu je mogla postati eventualno i regionalni lider. Prilike za razvoj i povezivanje industrije i energetike nije ostvaren. Štoviše, Hrvatska kupuje gotove proizvode,

ističe kako je nova energetska strategija u ranoj fazi stvaranja. “Prema saznanjima koje imam, za sada se radi samo na svojevrsnom projektnom zadatku. Također, koliko znam, još nije odlučeno na koji će se način strategija pisati i tko će biti ‘pisac’ dokumenata potrebnih da se donese energetska strategija, tzv. zelene knjige”, kaže. Postojeća strategija, nastavlja Krajcar, nije pogriješila u smjeru, ali jest u brojkama. “Trebamo znati da je energetska strategija, tzv. zelena knjiga, rađena

izgradnjom TE-TO u Zagrebu, ali veći dio nije”, ističe.

FINANCIJSKI UVJETI Ključno pitanje za sve nas, smatra Krajcar, jest da energetska strategija bude svojevrsni zamašnjak rasta gospodarstva. “Budući da smo prihvatili kompetitivnost kao način ponašanja, onda sve mjere moraju ići u tom smjeru. Od poduzetnika ne trebamo očekivati posebnu empatiju spram hrvatske stvarnosti. Za njega izazov mora biti uspjeh projekta i

UTJECAJ ENERGETSKIH POSTROJENJA NAMETNUO JE POVEZIVANJE ENERGETIKE S DRUGIM SEKTORIMA GOSPODARSTVA, KAŽE MARIJA ŠĆULAC DOMAC a građani plaćaju skupu energiju”, naglašava ona. Primarni cilj nove energetske strategije, smatra, mora biti poticanje općedruštvenog dogovora da budućnost Hrvatske može i mora biti u OIE kako ne bi ponovila greške koje je učinila u ostalim sektorima - ugušila proizvodnju iz domaćih resursa. “U novoj strategiji energetskoga razvoja treba se okrenuti cjelovitom korištenju svih resursa obnovljivih izvora energije kojima Hrvatska raspolaže. Za jaču i masovniju primjenu obnovljivih izvora energije potrebno je uvesti sustav proizvodnje električne energije na mjestu potrošnje, a posebice kroz decentraliziran razvoj mikro solara na obiteljskim kućama, turističkim objektima i proizvodnim pogonima. Osiguravanje električne energije na mjestu potrošnje snažno će djelovati na razvoj elektromobilnosti”, objašnjava, među ostalim, Maja Pokrovac dodajući kako su Hrvatskoj potrebni sinergijski modeli i da ona u energetici može nuditi nove poslovne modele, a ne isključivo kopirati tuđe. “Štoviše, Hrvatska može nuditi rješenja koja su potrebna drugima, bilo zemljama u okruženju ili onima koje prolaze tranzicijski put iz klasične energetske zajednice prema novoj. Hrvatska u tome može biti predvodnica”, napominje.

BOJA STRATEGIJE Slavko Krajcar, redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva,

2008., u vrijeme gospodarskog optimizma i velikog rasta BDP-a u Hrvatskoj. Temeljeno na tome, ona je predviđala višu ukupnu neposrednu potrošnju nego što je, nakon što je nastupila kriza, bila ostvarena”, napominje on. Drugi prigovori odnosili su se na ‘boju’ strategije. “Naime, prigovaralo se da je ona previše ‘smeđa’ zbog, primjerice, izgradnje elektrane TE Plomin III, a nedovoljno ‘zelena’ radi niskog učešća OIE. Što se tiče ostalih energenata kao što su plin i tekuća goriva, pa i energetske učinkovitosti, nije bilo posebnih prigovora”, napominje on dodajući kako je sada, s dovoljnim odmakom, moguće dati objektivnu analizu. “Gotovo sve što je novo sagrađeno u Hrvatskoj u zadnjih 10 godina je ‘zeleno’, što je pozitivno, ali smo došli tek do pola, u strategiji, predviđenog iznosa za 2020. godinu. Dakle, moglo bi se zaključiti da je strategija bila dovoljno ‘zelena’. Što se tiče energetske učinkovitosti, predviđene se količine, više-manje, ostvaruju, čak i nešto više. Ipak, valja kazati da se dio toga ostvaruje zahvaljujući i nastaloj krizi. Kad je pak riječ o ‘smeđem’ dijelu strategije, nije se, kao što znamo, ostvarilo ništa. TE Plomin III nije se sagradio niti se više ozbiljno planira. Taj potrebni iznos energije mi za sada uvozimo”, objašnjava on dodajući kako je u strategiji bila predviđena i ‘plava’ boja - jedna plinska elektrana. “Dio toga ostvarilo se

zarada. Zašto ne to otvoreno kazati? No da bi to bilo, okruženje mu mora biti isto ili slično, ako ne i bolje, kako taj pothvat ne bi radio kod drugih. A što bi to moglo biti? Uz energetsku strategiju, koja bi trebala predstavljati smjer aktivnosti u budućnosti, moramo imati i niz drugih mjera. A jedna od mjera mora biti osiguranje istih ili sličnih financijskih uvjeta kao i u razvijenoj Europi. Znamo da je danas trošak kapitala u Hrvatskoj još uvijek dvostruko viši nego primjerice u Njemačkoj”, napominje on. Nadalje, dodaje, moguće je donijeti prostorne planove i obilježiti zone izgradnje da poduzetnici mogu unaprijed znati što ih čeka. “Pojednostavimo postupke, smanjimo njihov broj i ubrzajmo vrijeme donošenja potrebnih dokumenta. Osigurajmo financiranje inovacija za dugoročnu kompetitivnost naše industrije. Ne mijenjajmo često regulatorni okvir, to negativno utječe na uspjeh projekata. Povećajmo pravnu sigurnost. Minimizirajmo poduzetničku ulogu države, a povećajmo njenu zadaću u izgradnji regulatornih i financijskih uvjeta te svekolike infrastrukture projekata. Uključimo se u EU projekte i planove u kojima se uz pomoć europskog financiranja ostvaruju uvjeti za buduću tehnološku konkurentnost svih. Ugledajmo se u najbolje. Na kraju, poduzetništvo prepustimo poduzetnicima, oni to znaju raditi”, zaključuje Slavko Krajcar.

5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

TEMA TJEDNA

KONFERENCIJA “HRVATSKA NA VRATIMA ENERGETSKE UNIJE”

TRANSFORMACIJA EN Europa prava adresa za energetska i okolišna pitanja, savjete i partnerstva. Energetska unija ne pokriva samo energetski sektor, već širok spektar politika, istaknuo je Šefčović piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr Poseban je naglasak, dodao je, na tome da transformacija energetskoga tržišta treba biti na čišćoj, niskougljičnoj energiji, posebice u industriji. “EU je uzor kako Pariški sporazum treba biti implementiran”, naglasio je Šefčović dodajući kako je Europa prava adresa za energetska i okolišna pitanja, savjete i partnerstva. Energetska unija, dodao je, ne pokriva samo energetski sektor, već širok spektar politika.

BOLJA POVEZANOST “Siguran sam da će Hrvatska slijediti isti obrazac kao i europska gospodarstva. Dakle, da joj ekonomija raste, a smanjuje joj se emisija stakleničkih plinova”, naglasio je on. Potencijal Hrvatske na području obnovljivih izvora energije je zapanjujući, posebice u korištenju sunčeve energije, a uz to treba što bolje iskoristiti prednosti koje pruža energetska učinkovitost, ocijenio je. “Više od 40 posto potreba za energijom u Europi otpada na

Izgradnja LNG terminala na Krku je bitna zbog toga što će se tim projektom ispuniti uvjeti za diverziﬁkaciju dobave plina i bolja povezanost sjevera i juga. Maroš Šefčovič, potpredsjednik EK zadužen za Energetsku uniju

nergetski sektor, nije novost, jedan je od najvažnijih segmenata gospodarskog i društvenog razvoja. Stoga svaka država nastoji osigurati pouzdanu opskrbu i dovoljne količine energijom te građanima i industriji prihvatljive energente, što nije jednostavan zadatak. Europska unija na takve je izazove odlučila odgovoriti konceptom Energetske unije. Paket energetskih zakona, politika i investicija usmjeren je u snažniju integraciju nacionalnih energetskih sustava u cilju povećanja sigurnosti i dostupnosti energije na Starom kontinentu, istaknuto je, na energetskoj konferenciji Hrvatska na vratima Energetske unije, u organizaciji Jutarnjeg lista i partnera. Maroš Šefčovič, potpredsjednik Europske komisije zadužen za Energetsku uniju, istaknuo je kako je Energetska unija danas stvarnost te da je vrlo važno da Europa ima sigurnu, održivu i konkurentnu energiju.

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

POTENCIJAL HRVATSKE NA PODRUČJU OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE JE ZAPANJUJUĆI, OCIJENIO JE POTPREDSJEDNIK EK grijanje i hlađenje u zgradarstvu. Upravo ovdje možemo učiniti mnogo više”, istaknuo je Šefčović. “Izgradnja LNG terminala na Krku je bitna zbog toga što će se tim projektom ispuniti uvjeti za diverziﬁkaciju dobave plina i bolja povezanost sjevera i juga. Osim toga, prvi put u povijesti Europe moći ćemo prevoziti brodom

ERGETSKOG TRŽIŠTA plin, ne samo između sjevera i juga nego i između istoka i zapada”, naglasio je. Premijer Andrej Plenković smatra kako su energetske potrebe modernog svijeta i gospodarstva narasle do neslućenih razmjera. “Ukupna svjetska potrošnja energije, udvostručila se u zadnjih 40 godina. Kina je od 1990. više od tri puta povećala svoju potrošnju energije i danas dostiže gotovo petinu svjetske potrošnje. Nasuprot tome, energetska potrošnja u EU ostala je relativno stabilna i čini oko desetinu svjetske potrošnje, dok na SAD otpada oko 15 posto”, kazao je Plenković. Globalne promjene u proizvodnji i distribuciji energije, dodao je, stvaraju ozbiljne izazove za kontinent i pružaju mogućnosti za EU, ali i Hrvatsku. “Koncepcija potpuno integriranog unutarnjeg energetskoga tržišta je važna za sve, zbog sigurnosti opskrbe i dostupnosti energenata u svim članicama. Ona, s jedne strane, podrazumijeva solidarnost i što tješnju suradnju. No s druge strane stvara veću međusobnu energetsku ovisnost među članicama”, smatra on. “Energetska unija nije zamjena za nacionalnu energetsku politiku, nego je novi okvir za njenu realizaciju”, istaknuo je predsjednik Vlade.

KONKURENTNOST GOSPODARSTVA Vlada je pokrenula izradu nove strategije energetskoga razvoja do 2030. s pogledom na 2050. godinu. “Energetski sektor jedno je od važnijih područja za nove investicije budući da je energetika preudvjet razvoja ukupnog gospodarstva, a potrošnja energije tijesno je povezana s kretanjem bruto domaćeg proizvoda. Stoga ćemo se u strategiji usretodočiti na sigurnost opskrbe i energetsku neovisnost te bolje integriranu i povezanu energetsku infrastrukturu”, naglasio je premijer. Strategija će se, prema njegovim riječima, orijentirati na rast domaće proizvodnje iz vlastitih resursa. “Strategija će deﬁnirati optimalne udjele različitih izvora energije u domaćoj proizvodnji kako bi pridonijela konkurentnosti hrvatskog gospodarstva”, ustvrdio je Plenković dodajući kako će naglasak biti i na konkurentnosti cijena te smanjenju potrošnje i emisije stakleničkih plinova kroz veću energetsku učinkovitost i korištenje OIE.

ENERGETSKA UNIJA NIJE ZAMJENA ZA NACIONALNU ENERGETSKU POLITIKU, NEGO JE NOVI OKVIR ZA NJENU REALIZACIJU, SMATRA PLENKOVIĆ Projekti koje svakako valja naglasiti su energetska obnova zgrada, ali i izgradnja LNG terminala na Krku za koji je EK dodijelio Hrvatskoj više od 100 milijuna eura. “On je u velikoj mjeri sigurnosni projekt jer će povećati sigurnost opskrbe plinom u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, uključujući i Hrvatsku. Riječ je o projektu na kojem intenzivno radimo, a trebao bi omogućiti djelotvorniju integraciju ključnih infrastrukturnih projekata u ovome području te bolju umreženost plinovoda”, pojasnio je Plenković. Upravo je dodjela bespovratnih sredstava EK priznanje i poticaj, ali i obveza Hrvatske, smatra Plenković, da kroz ovaj projekt osigura posebno mjesto na energetskoj karti EU-a čime bi ona postala energetsko čvorište Unije. “LNG terminal i prateća infrastruktura su doprinos diverziﬁkaciji opskrbe plinom. On će omogućiti u konačnici povoljnije cijene plina za potrošače. Takva su iskustva u drugim zemljama koje su napravile svoje LNG terminale”, zaključio je hrvatski premijer. 5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU DANIJELA ČAVLOVIĆ, PREDSJEDNICA ZAJEDNICE OBITELJSKOG

NAJVAŽNIJE JE BITI DOMAĆIN Obiteljski smještaj s više od 90.000 registriranih objekata čini više od 50 posto ukupnih turističkih kapaciteta Hrvatske i, s obzirom na smjenu generacija i promjenu trendova, očekuje se puno veći rast u ovom segmentu nego u hotelskom piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

uvremeni turisti na odmoru vole boraviti u malim obiteljskim hotelima ili pak privatnom smještaju gdje se osjećaju kao da su u vlastitom domu. Obiteljski smještaj u Hrvatskoj sve je značajniji u zemlji i inozemstvu, a iz godine u godinu sve se više unapređuje, a osim samog smještaja, gostima nudi i dodatne sadržaje. Koje su novine u tom obliku smještaja, upitali smo Danijelu Čavlović, predsjednicu Zajednice obiteljskog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

350.000 ljudi živi od obiteljskog smještaja

2,5 5 mlrd € generirao obiteljski smještaj u ukupnom turističkom prometu

više od mil $

15 5

procjena vrijednosti dosad izgrađenih kapaciteta

 Obiteljski smještaj ima veliki značaj u hrvatskom turizmu... - Obiteljski smještaj predstavlja najznačajniji oblik komercijalnog smještaja ukupne hrvatske smještajne ponude. Od ove djelatnosti izravno ili neizravno živi 350.000 ljudi koji opslužuju gotovo 600.000 kreveta. Uz vlasnike i njihovu obitelj, uključeni su i prijevoznici, vodiči, ugostitelji, praonice, proizvođači hrane..., a da ne govorimo o svima onima koji su bili potrebni da se smještajni kapacitet stavi u pogon - od građevinara, dizajnera, proizvođača tekstila, namještaja, kupaoničke i druge opreme, do programera, fotografa... Vrijednost dosad izgrađenih kapaciteta procjenjuje se na više od 15 milijardi američkih dolara, a prošle godine su bili zaslužni za generiranje ukupnog turističkog prometa u iznosu od 2,5 milijardi eura. To dovoljno govori koliko je obiteljski smještaj važan za naše stanovništvo i državu kojoj godišnje donosi više od 300 milijuna kuna po osnovi paušala i boravišne pristojbe.  Tko se sve može baviti obiteljskim turizmom? Postoje li neka zakonska ograničenja? - Najprije treba razaznati dvije kategorije; pružatelji usluge smještaja kao ﬁzičke i pravne osobe. Prema važećem Zakonu o ugostiteljskoj

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

djelatnosti, ugostitelj je onaj koji pruža usluge pripremanja i usluživanja jela, pića i napitaka i pružanje usluga smještaja. Ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati trgovačka društva, zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici, dok su ﬁzičke osobe pružatelji smještaja u domaćinstvu

OBITELJSKI SMJEŠTAJ JE NAJZNAČAJNIJI OBLIK KOMERCIJALNOG SMJEŠTAJA UKUPNE HRVATSKE SMJEŠTAJNE PONUDE deﬁnirani kao iznajmljivači. Rješenje za pružanje usluge smještaja u domaćinstvu može dobiti svatko tko dokaže vlasništvo ili pravo korištenja nekretnine, priloži dokaz o uporabljivosti građevine ili da je pokrenut postupak za njezino ozakonjenje, zatim tlocrt smještajnog objekta te zadovolji minimalne tehničke uvjete za tu vrstu objekta, primjerice sobe, apartmana, kuće za odmor ili kampa, kategoriju objekta tj. broj zvjezdica, kao i usluge koje će pružati, primjerice doručak. Za tvrtke koje se žele baviti ovom djelatnošću postupak je kompliciraniji jer zahtijeva ispunjavanje još nekih uvjeta poput energetskog certiﬁkata, protupožarnih zahtjeva, zaštite od buke, osiguranje gostiju, a razlikuje se i u poreznom smislu i plaćanju boravišne pristojbe za svako noćenje.

 Zašto kod nas postoji određeni otpor prema razvoju obiteljskog smještaja? - Hoteli gube bitku protiv obiteljskog smještaja. U 2001. njihov je udio u kapacitetima iznosio

TURIZMA PRI HGK-u

Važno je da smo promotori autohtonog životnog stila.

5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

Nije nužno da domaćin bude ujedno i vlasnik smještaja. To može biti netko iz obitelji ili onaj tko je unajmio objekt. Bitno je da ih prijateljski i profesionalno ugosti u svom prostoru i pruži sve ono što će gostu stvoriti nezaboravno iskustvo ovisno o njegovim aﬁnitetima.

21 posto, a u 2016. godini 17 posto. Obiteljski smještaj s više od 90.000 registriranih objekata čini više od 50 posto ukupnih turističkih kapaciteta Hrvatske i, s obzirom na smjenu generacija i promjenu trendova, očekuje se puno veći rast u ovom segmentu nego u hotelskom. Primjerice, u Zagrebu se godišnje otvara više od 40 posto novih malih smještajnih kapaciteta i taj rast traje već posljednjih četiri godine jer raste i potražnja. Jasno je da ovakve brojke ne odgovaraju interesima krupnog kapitala prema kojima bi u Hrvatskoj sljedećih nekoliko godina trebalo sagraditi 100.000 kreveta u hotelskim resortima uz obrazloženje da zbog prevelikog kapaciteta u kampovima i obiteljskom smještaju ostvarujemo premale prihode po dolascima gostiju. No je li za ovu zemlju važnije da strani gost potroši 10 eura više i donese veći prihod vlasniku hotela i njegovoj upravi, ili da novac ostane našem lokalnom stanovništvu koje ga je ugostilo u svojoj kući i ponudilo domaćim proizvodima? Pitanje je što će tada biti sa 20.000 domaćinstava koja zahvaljujući iznajmljivanju svojih postelja prehranjuju obitelj, školuju djecu, pomažu starcima, ako dobijemo 100.000 novih kreveta u hotelima? Hoćemo li tako pomoći demografskoj obnovi Hrvatske? Dodatni problem je to što nama nedostaje radne snage i pitanje je tko bi u tim resortima radio. Smatramo da je mnogo pametnije ulagati u izgradnju manjih obiteljskih hotela s dvadesetak soba koji su puno ﬂeksibilniji od velikih sustava jer ih je zbog nižih troškova jednostavnije parcijalno otvarati izvan vršnih mjeseci, primjerice preko vikenda, za berbu maslina i grožđa ili u adventskom razdoblju.

 Suočeni smo s problemom kvalitetne radne snage u turizmu. Kako to rješavate u obiteljskom smještaju? - Domaćinstva to rješavaju unutar obitelji, a ako su se registrirali kao tvrtke, onda mogu i zaposliti nekog tko se brine oko gostiju, poslužuje doručak, spremačicu.. Hoteli bi tu mogli

iskoristiti model iz 80-ih godina prošlog stoljeća kada je Hrvatska ostvarivala puno veće turističke brojke, a radnici su se regrutirali iz domaćeg stanovništa koje, naročito u primorju, ima tradiciju bavljenja turizmom dulju od stoljeća. Hotelske kuće su plaćale stipendije za školovanje budućih konobara, kuhara, sobarica, recepcionara... znajući da su ti mladi ljudi odrasli u turističkom okruženju i imaju visoku kulturu ophođenja s gostima. Iako ni tada hotelske plaće nisu bile visoke, razliku su im kompenzirali prebacujući višak gostiju u apartmane njihovih roditelja, baka i djedova i ostalih rođaka… I u toj sinergiji hotela i obiteljskog smještaja sve je funkcioniralo - radne snage nije nedostajalo, a mladi su ostajali živjeti na svojoj zemlji i od svog rada.

 Što znači biti domaćin u obiteljskom smještaju? - Nije nužno da domaćin bude ujedno i vlasnik smještaja. To može biti netko iz obitelji ili onaj tko je unajmio objekt. Bitno je da ih prijateljski i profesionalno ugosti u svom prostoru i pruži sve ono što će gostu stvoriti nezaboravno iskustvo ovisno o njegovim aﬁnitetima. Biti domaćin je ono najvažnije što gosti nose sa sobom i ocjenjuju, jer lijepe prirode, zanimljivih građevina i dodatnih aktivnosti ima i u drugim destinacijama, ali ljudi su ti koje čine razliku i stvaraju veze. Važno je da smo promotori autohtonog životnog stila.  Je li rad u obiteljskom smještaju možda prilika za ostanak mladih u Hrvatskoj, kojim se može smanjiti, pa čak i spriječiti njihovo iseljavanje? - Naravno, jer su mnogi naslijedili nekretnine ili ih mogu iznajmiti i tako se ozbiljnije baviti turizmom ako su tu vidjeli priliku za sebe. U tome bi ih svakako trebala ohrabriti i potaknuti država koja pokazuje da je obiteljski smještaj prioritet za razvoj turizma i demografske slike Hrvatske i u tom smjeru gradi sustav podrške

Itekako smo prepoznati na europskom tržištu Pratimo li inozemne trendove u obiteljskom smještaju? - Da je Hrvatska itekako prepoznata na europskom tržištu, najbolje smo se uvjerili potkraj prošle godine u Bruxellesu gdje je održano proglašenje najboljih europskih kuća za odmor - European Best Holiday Home, na kojem se natjecalo 18 zemalja. Hrvatska je proglašena apsolutnim pobjednikom ovog izbora

odnijevši pobjedu u čak četiri od ukupno osam kategorija, čime smo dokazali da se ulaganje u kvalitetu i orijentiranje prema tržišnim nišama itekako isplati. Naša Zajednica obiteljskog turizma je uključena i u kreiranje europskih politika u ovom području kolaborativne ekonomije kroz Europsko udruženje privatnog smještaja koje okuplja više od 20 milijuna kreveta.

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

povoljnim ﬁnancijskim sredstvima, smanjivanjem nameta i daljnjom regulacijom zakonskog okvira.

 Najavljena je rekategorizacija obiteljskog smještaja. Koje su njene pozitivne, a koje negativne strane? - Najveći dio kapaciteta je kategorije dvije i tri zvjezdice što znači da treba ulagati u njihovu kvalitetu zbog čega Ministarstvo već dugo najavljuje rekategorizaciju objekata starijih od 1997. godine. Država bi to trebala pratiti povoljnim kreditima kroz HBOR, kao što to omogućava hotelima, kampovima i drugim vrstama smještaja organiziranima kroz tvrtke. U izradi ovog prvog nacionalnog programa kreditiranja obiteljskog smještaja sudjelovala je i naša Zajednica obiteljskog turizma i prvi dokument napravljen je prije četiri godine. Dakle, o tome se već dugo govori, ali još uvijek nemamo konkretan datum kada će se krenuti s prvim kreditima. Rekategorizacija ima smisla ako će država pomoći vlasnicima tih objekata kod podizanja kvalitete, a ne im samo nametnuti nove uvjete koje mnogi ne mogu ispoštovati jer zahtijevaju prilična ulaganja. Dosad su već uložili dosta vlastitog novca s obzirom na to da se vrijednost registriranih kapaciteta procjenjuje na 15 milijardi eura. Nadalje, domaćini godišnje investiraju u njihovo tekuće održavanje 120 milijuna eura, i to na osnovi minimalnih 200 eura po postelji, dok na dodatne sadržaje poput bazena, opreme za wellness, cikloturizam, sadržaje za djecu, uređenje hortikulture, na marketing... godišnje ulažu još dodatnih 130 milijuna eura.  Kakva je, prema vašem mišljenju, budućnost obiteljskog smještaja u Hrvatskoj? - Hrvatska se danas u obiteljskom smještaju mnogo više mora koncentrirati na kvalitetu od kvantitete jer smo dosegli brojku od 600.000 ležajeva kojima sada treba učinkovito upravljati. To znači da bi svatko tko je registrirao ovu djelatnost trebao razumjeti potrebe svojih gostiju, koja su mu emitivna tržišta i unutar njih koje target skupine i prema tome kreirati svoju ponudu. Kod nas su stvari prečesto okrenute naopako pa mi najprije dozvolimo gradnju, a onda tek razmišljamo što bismo mogli s njom. Tako prečesto možemo vidjeti bezlične ‘apartmanuše’ s desetak i više jedinica u kojima se gostu ne nudi nikakva lokalna priča i gostoljubivost. Tada govorimo o iznajmljivačima umjesto domaćinima na kojima bi trebao počivati hrvatski turizam. Nedavno istraživanje Booking.coma je potvrdilo da smo po gostoprimstvu među najboljima u Europi, no moramo paziti da nam se zbog želje za brzom

HRVATSKA SE DANAS U OBITELJSKOM SMJEŠTAJU MNOGO VIŠE MORA KONCENTRIRATI NA KVALITETU OD KVANTITETE zaradom ne dogodi španjolski ili talijanski scenarij gdje njihove najposjećenije destinacije itekako trpe zbog posljedica masovnog turizma. Hrvatska je baš ovih dana dosegla brojku od 100 milijuna noćenja, što je gotovo tri godine ranije nego je planirano u Strategiji razvoja turizma do 2020. što je s jedne strane izuzetan rezultat, ali i velika opasnost da zbog turizma ne pojedemo sami sebe. Kao mala zemlja već sada imamo jednu od najvećih gustoća turističkog prometa u EU i čak tri dolaska po stanovniku, pa se puno ozbiljnije trebamo baviti planiranjem i upravljanjem. Uspostavljanje turističkih menadžement organizacija, što se predviđa novim zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, u čemu sudjeluje i Zajednica obiteljskog turizma, trebalo bi urediti tržište jer će obuhvatiti više jedinica lokalne samouprave koje se povezuju zbog turističkih putovanja. Potrebno je raditi i na brendiranju destinacija jer to opet znači povezivanje zajedničkom idejom, usmjerenost na targetirana tržišta i stvaranje veće prepoznatljivosti. Pritom trebamo biti ono što jesmo: srdačni, autentični i vrijedni domaćini koji su sretni jer žive od rada na svojoj zemlji i uživaju u svim njenim blagodatima - od hrane, klime, prirodnih ljepota, različitosti… Te ljepote želimo podijeliti sa svojim gostima koji najviše od svega traže doživljaj jer su iskustva ta koja nas obogaćuju.

Smatramo da je mnogo pametnije ulagati u izgradnju manjih obiteljskih hotela s dvadesetak soba koji su puno ﬂeksibilniji od velikih sustava jer ih je zbog nižih troškova jednostavnije parcijalno otvarati izvan vršnih mjeseci, primjerice preko vikenda, za berbu maslina i grožđa ili u adventskom razdoblju.

5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO 4. NACIONALNI FORUM OBITELJSKOG SMJEŠTAJA

OBITELJSKI SMJEŠTAJ POTREBAN Jasno je koliko je obiteljski turizam značajan za sam turizam, ali i u pogledu snage malih poduzetnika i napretka ukupnog hrvatskog gospodarstva, istaknuo je Josip Zaher piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ZA KREIRANJE KVALITETNOG TURISTIČKOG PROIZVODA POTREBNA JE SURADNJA SVIH SUDIONIKA, USTVRDILA JE OLIVERA MAJIĆ

Olivera Majić

Hrvatskoj je registrirano više od 90.000 domaćinstava s više od 540.000 postelja, što je ujedno i više od polovine ukupnih smještajnih kapaciteta. Najbrže rastuće tržište obiteljskog smještaja traži brzu prilagodbu i usvajanje novih trendova zbog čega je Hrvatska gospodarska komora (HGK) prije nekoliko godina osnovala Zajednicu obiteljskog turizma, a 2014. je održan prvi nacionalni Forum obiteljskog smještaja (FOS). Ove godine održan je 4. FOS i to prvi put u Zagrebu, na Zagrebačkom velesajmu, na kojem je naglašeno kako taj oblik smještaja bilježi veliki rast te je odličan primjer kako se kvalitetnom suradnjom javnog sektora i privatnih poduzetnika može postići turizam 365 ili turizam tijekom cijele godine. Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i ﬁnancije, je ocijenio kako su domaćini i pružatelji obiteljskog smještaja lani ostvarili sjajne turističke rezultate jer je u njemu ostvareno čak 35 milijuna noćenja. “Riječ je o tržištu koje je zadnjih nekoliko godina doživjelo značajan uzlet. Jasno je koliko je obiteljski turizam značajan za sam turizam,

Josip Zaher

ali i u pogledu snage malih poduzetnika i napretka ukupnog hrvatskog gospodarstva. On predstavlja i značajan potencijal za daljnje pozicioniranje Hrvatske kao uspješne turističke destinacije tijekom cijele godine, posebice kroz neprekidno ulaganje u kvalitetu usluge”, rekao je Zaher.

Linden Tree Retreat&Ranch najbolji obiteljski smještaj 2017. Na 4. FOS-u dodijeljena su priznanja u akciji Turistički cvijet - Kvaliteta za Hrvatsku u 11 kategorija. Nagradu za najbolji smještaj za wellness odmor dobila je Villa Biocrystal iz Hreljina, za najbolji smještaj za aktivan odmor Villa Falcon Rook iz Konavala, a Linden Tree Retreat&Ranch iz Velike Plane je najbolji eko smještaj. Najboljim smještajem za obitelj proglašeni su Sunčani apartmani iz Zagreba. Vikendica Bobica iz Pokupskog proglašena je najboljim smještajem za boravak s kućnim lju-

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

bimcima. Najbolji smještaj bez barijera je pansion Mamica iz Pušćine, a najorginalniji je Bear’s Log iz Rakovice. Nagradu za najbolji smještaj na seoskom turizmu dobio je B&B Tinka iz Momjana, za najbolji smještaj u prirodi B&B Casa Rustica iz Vodnjana, a za najbolji na obali Villa Evelyn iz Fažane. Najboljim smještajem u gradu proglašen je apartman Emerald iz Zagreba. Statuu za najbolji obiteljski smještaj u 2017. u Hrvatskoj dobio je Linden Tree Retreat&Ranch iz Velike Plane.

JE HRVATSKOJ

Gari Cappelli

Ministar turizma Gari Cappelli ustvrdio je kako je obiteljski smještaj Hrvatskoj - potreban. “Hrvatska je jedna od elitnih zemalja kad je riječ o turističkoj ponudi i po tome se razlikujemo od ostalih konkurentskih zemalja. Posebice smo poznati po gostoljubivosti u obiteljskom smještaju gdje glavnu ulogu ima domaćin”, istaknuo je Cappelli. Prema njegovim riječima, obiteljski smještaj je sinonim autentičnosti turističkog doživljaja i kroz njega možemo gostima pokazati da Hrvatska zaista ima mnogo toga za ponuditi. Dodao je kako se vrijednost obiteljskog smještaja procjenjuje na 15 milijardi eura, a kroz udruživanje takvih domaćinstava i povezivanje s lokalnim proizvođačima, taj će oblik smještaja biti još konkurentniji čime će pridonijeti uspjehu ukupnog turizma.

USKORO ZAKON O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI Cappelli je napomenuo kako će se pred Vladom uskoro naći zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, kojega bi Sabor trebao usvojiti u svibnju ili lipnju. Nakon najgova usvajanja, provest će se rekategorizacija obiteljskog smještaja pri čemu se vlasnicima neće osporiti bavljenje tom djelatnošću nego se, kroz rast kvalitete, želi unaprijediti ponuda obiteljskog smještaja. “Ministarstvo turizma će se založiti da se vlasnicima obiteljskog smještaja omogući dobivanje kredita Hrvatske banke za obnovu i razvitak u drugoj polovini ove godine što će omogućiti kvalitetniju pripremu turističke 2019. Kamate će biti od dva do dva i pol posto, uz rok otplate do 10 godina s počekom od godinu dana, a ukupna vrijednost kredita iznosit će do 50.000 eura. Korisnici kredita moći će iskoristiti ta sredstva za izgradnju bazena, sauna ili nekih drugih oblika ponude u svom obiteljskom smještaju”, kazao je Cappelli.

Olivera Majić, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika, naglasila je kako se dvije trećine realiziranih noćenja u Hrvatskoj ostvaruje u obiteljskom turizmu i dodala kako se hrvatska metropola pozicionirala kao respektabilna destinacija kontinentalnog turizma. “U zadnje četiri godine broj objekata se učetverostručio i danas ih je u Zagrebu 2142. Prošle godine u tom obliku smještaja zabilježeno je 17 posto više dolazaka turista i 15 posto više noćenja u odnosu na 2016. To znači da su trendovi iznimno povoljni, ali za kreiranje kvalitetnog turističkog proizvoda potrebna je suradnja svih sudionika, što je u Zagrebu i prepoznato”, naglasila je Olivera Majić. Poseban gost zagrebačkog FOS-a bio je Carlos Villaro Lassen, glavni tajnik Europskog udruženja obiteljskog turizma (EHHA), koji je rekao kako je hrvatsko tržiište obiteljskog smještaja jedno od najvećih te da ima najviše stope rasta u Europi. “Predviđamo da će se taj rast nastaviti i u budućnosti, ali očekuju se i određeni problemi s regulativom jer se u pojedinim državama želi zaštititi hotelski turizam, ubirati veći porez te jače kontrolirati obiteljski smještaj. Na sreću, to se ne događa u Hrvatskoj već u Španjolskoj, Italiji i Francuskoj”, kazao je Lassen. Dodao je kako upravo Hrvatsku može istaknuti kao primjer dobre regulacije na području obiteljskog turizma na razini Europske unije.

Vrijednost obiteljskog smještaja procjenjuje na 15 milijardi eura, a kroz udruživanje takvih domaćinstava i povezivanje s lokalnim proizvođačima, taj će oblik smještaja biti još konkurentniji čime će pridonijeti uspjehu ukupnog turizma. Gari Cappelli, ministar turizma

Priznanja za Europsku kuću godine Glavni tajnik EHHA-e Carlos Villaro Lassen predao je priznanja hrvatskim dobitnicima za Europsku kuću godine. Priznanja su dobili Villa Falcon Rook iz Konavala kao najbolja obiteljska kuća, Villa Zamask u Istri kao najoriginalnija kuća, Villa Sreser sa Pelješca kao najbolja kuća na obali, a Villa Vadediji iz Žminja kao najbolja wellness kuća.

5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

ANALIZA PODUZETNIKA PO VRSTAMA OBVEZNIKA POREZA NA DOBIT

D.O.O.-i VODEĆI PO DOBITI, ALI I PO GUBICIMA Društva s ograničenom odgovornošću su u 2016. ostvarila najveći ukupni prihod od 465,5 milijardi kuna, dobit od 27,7 milijardi i gubitak razdoblja od 11,4 milijarde kuna, što je rezultiralo s neto dobiti od 16,3 milijarde kuna piše IlijanaGrgić grgic@privredni.hr

rema aktualnoj analizi podataka iz obrađenih godišnjih ﬁnancijskih izvještaja koju je izradila Financijska agencija, od 114.483 obveznika poreza na dobit u 2016. godini najviše njih, 87.786 ili 76,7 posto, su društva s ograničenom odgovornošću. Jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću bilo je 15 posto ili njih 17.215. Ostali obveznici poreza na dobit, kao što su obrtnici, samostalna zanimanja, OPG-ovi, činili su 4,9 posto ukupnog broja obveznika

PREMA PRIHODIMA KOMANDITNIH DRUŠTAVA PRVI JE LIDL HRVATSKA, A SLIJEDE KAUFLAND HRVATSKA I BAUHAUS ZAGREB poreza na dobit, odnosno bilo ih je 5662. U ukupnom broju obveznika, pravnih i ﬁzičkih osoba poreza na dobit 3,4 posto činili su dionička društva, ustanove te zadruge. U Hrvatskoj je u 2016. bilo 180 javnih trgovačkih društava koja su ostvarila prihod veći od 201 milijun kuna. Riječ je o društvima u koja se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, tako da svaki član, za obveze društva, odgovara osobno svojom cjelokupnom

imovinom. Takva su društva zapošljavala 939 osoba kojima je isplaćena prosječna mjesečna plaća od 4589 kuna. Komanditnih društava u 2016. godini bilo je 49. Riječ je o trgovačkim društvima u koja se udružuju dvije ili više osoba, od kojih najmanje jedna odgovara za obveze društva neograničeno cijelom svojom imovinom, a najmanje još jedna odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog imovinskog uloga u tom društvu. Osim toga, ta društva nemaju temeljni kapital. Ona su u 2016. zapošljavala 5382 radnika kojima je isplaćivana prosječna plaća od 5770 kuna, a uprihodili su 8,42 milijarde kuna. Top tri poduzetnika u ovom obliku organiziranja po prihodima su Lidl Hrvatska, koji je imao više od četiri milijarde kuna prihoda, zatim Kauﬂand Hrvatska sa 3,37 uprihođenih kuna te Bauhaus Zagreb sa 962 milijuna kuna.

U DIONIČKIM DRUŠTVIMA 124.346 ZAPOSLENIH Društva s ograničenom odgovornošću zapošljavala su najveći broj radnika prema satima rada, njih 626.021 ili 73,4 posto od ukupnog broja te su ostvarila najveći ukupni prihod od 465,5 milijardi kuna ili 73,5 posto ukupnog prihoda. Ta su društva ostvarila i najveću dobit razdoblja od 27,7 milijardi kuna, ali i najveći gubitak razdoblja - 11,4 milijardi kuna, što je rezultiralo neto dobiti od 16,3 milijarde kuna. Ljestvicu d.o.o.-ova po ostvarenim prihodima u 2016. predvodi HEP-Operator distribucijskog sustava sa 6,61 milijardom kuna, na drugom mjestu je Pliva Hrvatska sa 4,6 milijardi kuna, a treće mjesto sa 4,26 milijardi kuna

118,11mlrdkn ukupni prihod samo 800 dioničkih društava u 2016.

5,77mlrd kn neto dobit svih dioničkih društava te godine

2,11mil kn prihod po zaposlenom gospodarsko interesnih udruženja

5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA Ukupan prihod i rashod, dobit i gubitak razdoblja te neto dobit/gubitak u 2016. godini - prema vrsti poslovnih subjekata/obveznika (iznosi u tisućama kuna) Šifra

Opis/značenje šifre

Javno trgovačko društvo

Komanditno društvo

Gospodarsko interesno udruženje

Dioničko društvo

Društvo s ograničenom odgovornošću

Jednost. društvo s ograničenom odgovornošću

Trgovac pojedinac

332.499

313.000

16.209

896

15.313

Ustanova

9.749.263

9.348.656

376.405

54.962

321.443

Zadruga

1.668.693

1.688.836

38.269

66.389

-28.121

Druga osoba za koje je upis propisan zakonom

1.631.327

1.588.571

24.436

Inozemni osnivač

2.767.788

2.794.409

296.902

362.297

-65.395

Ostali obveznici poreza na dobit

19.304.087

17.676.559

1.451.540

169.175

1.282.365

51a)

- od toga obrtnici (obveznici poreza na dobit)

15.795.242

14.727.454

983.996

142.154

841.842

51b)

- od toga slobodna zanimanja

2.717.118

2.236.076

390.506

11.132

379.374

51c)

- od toga OPG

645.630

609.083

38.645

10.401

28.245

51d)

- od toga privatna osoba obveznik PD

132.765

91.205

37.927

5.488

32.439

51e)

- ostali nespomenuti obveznici PD

Ukupno svi obveznici

Ukupan prihod

Ukupan rashod

Dobit razdoblja

Gubitak razdoblja

Neto dobit ili gubitak

262.328

201.538

49.515

1.972

47.543

8.428.445

8.147.169

295.862

51.908

243.953

74.519

76.187

337

2.120

-1.783

118.105.207

111.091.017

8.138.018

2.398.201

5.739.818

465.525.818

444.054.492

27.713.569

11.367.742

16.345.826

5.259.450

5.083.394

294.837

184.979

109.858

13.332

12.741

465

633.109.425

602.063.828

38.695.898

14.660.642

24.035.256

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

prihoda drži Petrol. U 2016. godini samo 800 dioničkih društava (samo 0,7 posto udjela u ukupnom broju poslovnih subjekata) imalo je 124.346 zaposlenih ili njih 14,6 posto, a ostvarili

LJESTVICU D.O.O.OVA PO OSTVARENIM PRIHODIMA PREDVODI HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA, DRUGA JE PLIVA, DOK JE TREĆI PETROL su 118,1 milijardu kuna ukupnog prihoda ili 18,7 posto. Kada se pogledaju društva s ograničenom odgovornošću i dionička društva, vidljivo je kako su ona u 2016. ostvarila 92,2 posto ukupnih prihoda. Dionička društva ostvarila su 5,7 milijardi kuna neto dobiti tako da su ta dva 20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

Udio pojedinih vrsta poslovnih subjekata/obveznika predaje GFI-a, u ukupnom broju poslovnih subjekata koji su podnijeli GFI za 2016. godinu Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću Društvo s ograničenom odgovornošću

Ostali obveznici poreza na dobit

1,26%

Ustanova

0,85%

Zadruga

0,70%

Dioničko društvo

0,30%

Inozemni osnivač Javno trgovačko društvo Komanditno društvo Gospodarsko interesno udruženje Trgovac pojedinac Druga osoba za koje je upis propisan zakonima

15,04% 4,95%

77,00%

0,16% 0,04% 0,02% 0,01% 0% Izvor podataka: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

organizacijska oblika ostvarila 91,9 posto neto dobiti. Na listi dioničkih društva s najvećim ostvarenim prihodima u 2016. godini na prvoj poziciji s više od 15 milijardi kuna je Ina, a slijede je Hrvatska elektroprivreda sa 8,85 milijardi kuna te Hrvatski Telekom sa 6,13 milijardi kuna prihoda.

NAJNIŽA PLAĆA U J.D.O.O.-vima Najveći ukupni prihod po poduzetniku, odnosno 407,8 milijuna kuna, ostvarile su druge osobe za koje je upis propisan zakonom, a najveći ukupan prihod po zaposlenom, 2,1 milijun kuna, ostvarila su gospodarska interesna udruženja. Gospodarsko interesnih udruženja u Hrvatskoj bilo je 26, a ukupno su zapošljavali tek 36 djelatnika. Najveću neto dobit po poduzetniku 7,2 milijuna kuna ostvarila su dionička društva. Najveću neto dobit po zaposlenom ostvarile su privatne osobe obveznici poreza na dobit, u iznosu od 477.000 kuna, a takvih je obveznika bilo 217 i oni su zapošljavali 68 radnika kojima je prosječna plaća bila 3849 kuna. S gubitkom od 65,4 milijuna kuna poslovale su inozemne podružnice, zatim zadruge sa 28,1 milijun kuna i gospodarska interesna udruženja sa 1,8 milijuna kuna manjka na računu.

Najveće prosječne mjesečne neto plaće obračunate su zaposlenima u inozemnim podružnicama, u iznosu od 10.796 kuna, a kod ostalih nespomenutih obveznika poreza na dobit, 9201 kunu, u gospodarskim interesnim udruženjima 9090 kuna, a u dioničkim društvima 6290 kuna. Najniža prosječna mjesečna neto plaća obračunata je zaposlenima kod pravnih osoba organiziranih kao jednostavna društva s

NAJVEĆI UKUPNI PRIHOD PO ZAPOSLENOM, 2,1 MILIJUN KUNA, OSTVARILA SU GOSPODARSKA INTERESNA UDRUŽENJA ograničenom odgovornošću u iznosu od 2696 kuna. Za usporedbu, prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u 2016. godini na razini svih poduzetnika Republike Hrvatske iznosila je 5140 kuna, što je 47,5 posto više u odnosu na prosječnu plaću zaposlenih u jednostavnom društvu s ograničenom odgovornošću. 5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

POS I ZA DEFICITARNA ZANIMANJA Osigurat će se stanovi javnim službenicima i namještenicima u okviru posebnog programa POS, a za potrebe obavljanja službe izvan mjesta prebivališta, kazao je Štromar piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

zmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji Vlada želi omogućiti pokretanje novog programa stambenog zbrinjavanja radi zadržavanja i privlačenja deﬁcitarnih kadrova, ponajprije na nedovoljno razvijenim područjima, te urediti najveću prodajnu cijenu POS-ova stana i građevinskog zemljišta. “Najvažnija je stavka novog zakona osiguranje stanova i javnim službenicima i namještenicima javnih službi u okviru posebnog programa POS, a za potrebe obavljanja službe izvan mjesta prebivališta te za osiguranje zapošljavanja deﬁcitarnog kadra u javnim službama kao što su liječnici, profesori, znanstvenici...”, pojasnio je ministar graditeljstva i

DOSAD JE PROVEDBOM ZAKONA O POS-u IZGRAĐENO 8035 STANOVA U 238 OBJEKTA U 75 JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE 22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

prostornog uređenja Predrag Štromar. Dodao je kako bi najam tih stanova mogle plaćati državne institucije kao što su Državni zavod za zdravstveno osiguranje, jedinice lokalne samouprave, općine, gradovi i županije. Zakonskim izmjenama, između ostalog, želi se urediti i najveća prodajna cijena POS-ova stana propisana odredbama zakona u odnosu na prosječnu prodajnu cijenu stana u 2016. godini, ali i najveća prodajna cijena građevinskog zemljišta propisana odredbama zakona u odnosu na prosječnu cijenu građevinskog zemljišta koju su postigla trgovačka društva i druge pravne osobe prošle godine. Osim toga, izmjenama Zakona o POS-u on se usklađuje i sa Zakonom o gradnji, posebno u dijelu koji prema definiciji ulazi u etalonsku cijenu građenja. “Ovim prijedlogom točno se definiraju aktivnosti građenja koje definiraju etalonsku cijenu građenja, dok se troškovi kao što su izrada dokumentacije, stručni nadzor te vodni doprinos definiraju kao ostali troškovi i izuzeti su od etalonske cijene građenja, pa se prema tome i regulira maksimalna cijena građenja”, rekao je ministar Štromar. Zakon o društveno poticanoj stanogradnji donesen je 2001. godine te se više puta mijenjao. Dosad je provedbom tog zakona izgrađeno ukupno 8035 stanova u 238 objekta u 75 jedinica lokalne samouprave.

LNG TERMINAL - STRATEŠKA INVESTICIJA Vlada je odlučila da je projekt LNG terminala na otoku Krku strateški investicijski projekt u svim fazama razvoja i realizacije, što znači u obje planirane faze - plutajućeg i kopnenog terminala. “Smisao ove odluke je pridonijeti ubrzanju pripreme svih potrebnih aktivnosti kako bi mogla početi realizacija projekta i kako bi se osigurao njegov dovršetak sukladno planu, a to je krajem 2019. godine”, rekla je potpredsjednica Vlade Martina Dalić te podsjetila kako je još 16. srpnja 2015. tadašnja vlada proglasila LNG terminal strateškom investicijom.

AKTUALNO INTERNACIONALIZACIJA POSLOVANJA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA

Potpisani ugovori vrijedni 14,5 milijuna kuna Projekti financirani u okviru programa Internacionalizacija poslovanja malih i srednjih poduzeća omogućit će tvrtkama izlazak ili jačanje pozicija na stranim tržištima piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

inistarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta potpisalo je 14,5 milijuna kuna vrijedne ugovore sa 23 tvrtke u okviru stalno otvorenog natječaja programa Internacionalizacija poslovanja malih i srednjih poduzeća. Projekti koji su financirani iz ovog natječaja omogućit će tvrtkama izlazak ili jačanje pozicija na stranim tržištima. One aktivnosti koje se financiraju iz ovih sredstava bitno su jeftinije jer su bespovratne, kaže Martina Dalić, ministrica gospodarstva. “Anketa koju smo proveli pokazuje da EU fondovi privlače veliku pozornost poduzetnika. Čak 83 posto onih koji su se prijavljivali ističu kako su natječaji zadovoljili potrebe koje oni u svom poslovanju imaju, 73 posto njih želi se ponovno prijaviti, a 88 posto onih koji nisu do sada sudjelovali u natječajima žele iskoristiti te mogućnosti”, naglasila je Martina Dalić. Kroz ovaj poziv tvrtke su mogle sufinancirati nastupe na međunarodnim sajmovima koji imaju namanje 10 posto inozemnih izlagača ili pet posto inozemnih poslovnih posjetitelja i koji su upisani u Expo Data Base ili na AUMA-i. U obzir su dolazili i projekti prezentacija malih i srednjih poduzeća u okviru međunarodnih sajmova izvan Hrvatske na kojima prijavitelj sudjeluje kao izlagač, kao i troškovi istraživanja inozemnog tržišta za plasman proizvoda. Financirani su i projekti izrade promotivnog materijala za nastup na međunarodnim sajmovima izvan Hrvatske kao i sudjelovanje na poslovnim razgovorima.

UZ POMOĆ POTPORA NA SAJMOVE Tvrtka Microblink je dobila 716.000 kuna potpore za nastupe na šest sajmova u ovoj godini, a Presenta Nova

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, PODUZETNIŠTVA I OBRTA POTPISALO JE UGOVORE SA 23 TVRTKE

svoj namještaj predstavlja uz potporu od milijun kuna za nastup na četiri međunarodna sajma. Signum Max želi ojačati svoju prodajnu mrežu uz potporu od 540.000 eura za sudjelovanje na tri sajma i isto toliko poslovnih susreta, a P.E.S. Zagreb 818.000 kuna iskoristit će za predstavljanje svojih proizvoda na četiri poslovna susreta. Kim natura, koja prozvodi kozmetičke proizvode, otići će zahvaljujući potpori od 843.000 kuna prvi put na španjolsko tržište, a Stražaplastika je dobila milijun kuna za nastupe na sajmovima u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Sloveniji, Srbiji te BiH. Sabero će sa 486.000 kuna potpore promovirati svoju modularnu teglu za cvijeće na tri međunarodna sajma, a Birotehnik sa 831.000 kuna izlazi na devet međunarodnih sajmova. Olival će ojačati svoju prodajnu mrežu u inozemstvu sa 748.000 kuna potpore, a New Bakery sa 972.000 kuna planira nastupiti na sajmovima u Njemačkoj, Francuskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Bulb uz potporu od 991.000 kuna svoja softverska rješenja planira prezentirati na šest sajmova, a Zagrebtrans će

predstaviti svoje mogućnosti prijevoza velikih tereta na šest sajmova uz potporu od 350.000 kuna. Labinprogres-TPS uz potporu od 196.000 kuna planira na dva međunarodna sjama predstaviti svoju poljoprivrednu mehanizaciju, dok će Agroklub sa 193.000 kuna izložiti svoje informacijske sustave za poljoprivredu na četiri sajma. Lentismed planira izaći na pet sajmova i predstaviti svoje medicinske proizvode zahvaljujući potpori od 650.000 kuna, dok će Dizz Concept, uz potporu od 417.000 kuna, prezentirati svoj eko namještaj na dva sajma. Data-BAK uz potporu od 448.000 kuna planira na četiri sajma prezentirati svoje proizvode za pekarsku industriju, a Marex Elektrostroj uz potporu od 214.000 kuna promovirati svoju električnu opremu novim partnerima. Frigo plus uz 627.000 kuna potpore planira na sajam rashladnih uređaja, a Azonprinter uz potporu od 798.000 kuna želi ući u nišu laserske i graverske industrije u svijetu. Analyticom svoja rješenja za poslovno upravljanje planira prezentirati na specijaliziranim sajmovima uz potporu od 522.000 kuna.

5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO POTPISAN MEMORANDUM O RAZUMIJEVANJU O USPOSTAVI

INTENZIVIRANJE PROMOCIJE STRUKOVNOG OBRAZOVANJA Izmjene Zakona o obrtu bit će usmjerene na povratak dobrih, ali zaboravljenih praksi, posebice vezanih uz polaganje pomoćničkih ispita i nadzora nad provođenjem strukovne nastave kod obrtnika i u gospodarstvu, kazala je Martina Dalić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

od čega je 80 posto sredstava namaknuto iz fondova Europske unije. Potpisivanje Memoranduma bio je logičan slijed toga projekta. Prilikom potpisivanja Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a, je rekao kako ta institucija već 25 godina, zajedno sa svojim obrtnicima, uz potporu Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, vodi brigu o obrazovanju za obrtnička zanimanja.

STIPENDIJE ZA SVA ZANIMANJA

spostava partnerstva između ministarstava gospodarstva, poduzetništva i obrta, znanosti i obrazovanja, rada i mirovinskog sustava te turizma, zatim Agencije za strukovno obrazovanje, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore formalizirana je proteklog tjedna zajedničkim potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju o uspostavi partnerstva za naukovanje u Hrvatskoj. Naime, Hrvatska obrtnička komora već provodi projekt Erasmus + Uključite se u EP4A: Europska partnerstva za naukovanje, s ciljem promocije naukovanja izgradnjom partnerstva između sudionika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Taj projekt težak je 460.181 euro,

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

Govoreći o Memorandumu, Martina Dalić, ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta te potpredsjednica Vlade, je rekla kako će on pridonijeti intenziviranju promocije strukovnog obrazovanja, segmenta obrazovanja u kojem su sačuvani elementi dualnog obrazovanja. Martina Dalić je najavila izmjene Zakona o obrtu koje bi se trebale naći u zakonodavnoj proceduri tijekom drugog kvartala ove godine, a bit će usmjerene na povratak dobrih, ali zaboravljenih praksi, posebice vezanih uz polaganje pomoćničkih ispita i nadzora nad provođenjem strukovne nastave kod obrtnika i u gospodarstvu. “Ove godine namjeravamo dodijeliti 2400 stipendija za obrtnička zanimanja za koje će isplata prvog obroka biti sredinom veljače ili početkom druge polovine tog mjeseca. Za to je namijenjen 21 milijun kuna, što je najviše do sada, pa se očekuje da će ova godina biti rekordna po broju dodijeljenih stipendija”, istaknula je Martina Dalić napomenuvši kako je

PARTNERSTVA ZA NAUKOVANJE U HRVATSKOJ na raspolaganju još pet milijuna kuna za suﬁnanciranje mentora učenika. Usporedbe radi, u 2014. godini su dodijeljene 292 stipendije u visini od 1,7 milijuna kuna. S jedne strane, cilj je postići sinergiju zainteresiranih obrtnika koji bi primali učenike na praksu i naukovanje, a s druge strane da kroz stipendije strukovna zanimanja budu što aktraktivnija učenicima. Novina je da će se ove godine stipendije dijeliti za sva, a ne samo za deﬁcitarna zanimanja.

USKORO ZAKON O STRUKOVNOM OBRAZOVANJU Na važnost strukovnog obrazovanja osvrnula se Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja, ocijenivši kako će u bliskoj budućnosti 69 posto svih učenika raditi na poslovima koji, zapravo, danas ne postoje. Stoga su potrebne promjene i to u digitalizaciji i informatizaciji. Podsjetila je kako je zakon o strukovnom obrazovanju prošao prvo saborsko čitanje, a u veljači bi trebalo biti i drugo. Prema tom zakonskom prijedlogu osnovat će se centri kompetentnosti za što će se osigurati gotovo milijarda kuna iz EU fondova. “Pokre-

U TURIZMU KLJUČNU ULOGU IMA ČOVJEK, A BEZ MLADIH LJUDI TURIZAM NEĆE BITI KONKURENTAN, PORUČIO JE CAPPELLI nuli smo dugo iščekivanu reformu strukovnog obrazovanja koja bi trebala pridonijeti modernizaciji škola te konačno povezati obrazovanje s tržištem rada”, rekla je ona. Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, podsjetio je kako je trenutačno na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje registrirano 190.000 osoba. Srednju ili nižu stručnu

spremu ima 68 posto nezaposlenih mladih osoba, a paradoks je u tome što većina oglašenih radnih mjesta i traži osobe s takvom kvaliﬁkacijom. “Pitanje osiguranja kvalitetne i dostatne radne snage na tržištu rada najveći je izazov poslodavcima u Hrvatskoj. Vlada je osigurala 2,5 milijardi kuna za programe zapošljavanja, od čega je 1,6 milijardi kuna namijenjeno mjerama aktivne politike zapošljavanja. Gotovo sve mjere za poticanje zapošljavanja u sebi imaju uključeno obrazovanje, a neke su usmjerene upravo na naukovanje i obrtnička zanimanja”, istaknuo je Pavić. Gari Cappelli, ministar turizma, je istaknuo kako je turizam dinamična industrija koja zahtijeva ﬂeksibilnost i brzu prilagodbu promjenama na tržištu. Zato je potpisani Memorandum iznimno važan jer je praktično znanje presudan faktor za konkurentnost u turizmu. “U turizmu ključnu ulogu ima čovjek, a bez mladih ljudi turizam neće biti konkurentan. Vjerujem da ćemo kroz ovo partnerstvo osnažiti i učinkovitije provoditi učenje temeljeno na radu te ojačati poduzetničke vještine i razmišljanje s naglaskom na inovacijama te tako pridonijeti uspješnosti domaćeg turizma, a time i cijelog gospodarstva”, poručio je Cappelli.

Pokrenuli smo dugo iščekivanu reformu strukovnog obrazovanja koja bi trebala pridonijeti modernizaciji škola te konačno povezati obrazovanje s tržištem rada. Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja

Potpisana Izjava o potpori partnerstvu za naukovanje Nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju o uspostavi partnerstva za naukovanje u Hrvatskoj, održan je okrugli stol pod nazivom Partnerstvom do kvalitetnijeg naukovanja na kojem je bilo riječi o trenutačnom stanju te mogućnostima

i planovima za unapređenje položaja naukovanja. U sklopu okruglog stola predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, strukovnih škola, županije i poslodavaca potpisali su Izjavu o potpori partnerstvu za naukovanje.

5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO AGROKOR

VJEROVNIČKO VIJEĆE OD PET ČLANOVA U odnosu na Privremeno vjerovničko vijeće sada je većina tražbina dobavljača unutar jedne skupine, dok su neosigurani, uglavnom financijski, vjerovnici podijeljeni u dvije skupine temeljene na različitim ekonomskim interesima tražbina piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

rgovački sud u Zagrebu prihvatio je prijedlog izvanrednog povjerenika za Agrokor Ante Ramljaka da Vjerovničko vijeće Agrokora ima pet članova. U odnosu na Privremeno vjerovničko vijeće promijenjeno je i to da je većina tražbina dobavljača sada unutar jedne skupine, dok su neosigurani, uglavnom ﬁnancijski, vjerovnici podijeljeni u dvije skupine temeljene na različitim ekonomskim interesima tražbina. Već ranije je Trgovački sud priznao tražbine vjerovnika, kako ih je predložio Ramljak, u iznosu od 41,45 milijardi kuna, a osporio u iznosu od 16,43 milijarde kuna. Vjerovnici su međusobno osporili tražbine u iznosu od 10,4 milijarde kuna, te se dolazi do podatka kako je ukupno utvrđenih glavnih tražbina za sada, prije okončanja parničnih postupaka, 31,04 milijarde kuna.

KRITERIJI ZA DEFINIRANJE SKUPINE VJEROVNIKA Prilikom deﬁniranja skupina vjerovnika uzimali su se u obzir kriteriji je li prije svega

Udovoljit će se zahtjevima Kreditne banke Zagreb Uprave Belja, Zvijezde, PIK Vinkovaca i Vupika objavile su da će bez sazivanja skupštine dioničara, udovoljiti traženju Kreditne banke Zagreb o postavljanju zahtjeva za naknadu šteta od Agrokora i fondova koji su sudjelovali u roll-up kreditu, napominjući da taj kredit nije uzrokovao štetu tim tvrtkama. Kreditna banka Zagreb je

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

kao banka skrbnik na temelju naloga klijenata 21. prosinca 2017. zatražila sazivanje glavnih skupština Belja, Zvijezde, PIK Vinkovaca i Vupika, kako bi se donijele odluke o postavljanju zahtjeva za naknadu štete koju je tim tvrtkama, zbog jamstava koje su davale za kredite, izazvao Agrokor do maksimalno 24,03 milijarde kuna.

Udruga malih dioničara Agrokora prozvala izvanrednu upravu, ona opovrgava navode Udruga malih dioničara Agrokora poziva se na postojanje novih dokumenata koji govore o neispravnom radu izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka, na štetu malih dioničara. “Prije nekoliko dana na sudu smo pronašli dokumente, ugovore o jamstvima, podnesene od strane samih imatelja odnosno banaka, koji jasno ograničavaju visinu jamstava koje su dale tvrtke unutar koncerna i koji precizno uređuju ograničenja u pogledu obveza koje su te tvrtke preuzele”, rekao je potpredsjednik Udruge manjinskih dioničara Miroslav Jeličić Purko, koji je pak dodao kako oni smatraju da Ante Ramljak nije dorastao ovom poslu te da ne bi smio nastaviti voditi proces.

vjerovnik društvo obuhvaćeno postupkom izvanredne uprave, postoji li razlučno pravo, postoje li jamstva većeg broja društava u izvanrednoj upravi, speciﬁčnosti pojedinih tražbina, činjenice nastale nakon ulaska u izvanrednu upravu, odnosno je li vjerovnik sudjelovao u Ugovoru o najstarijem zajmu te plaćanje tražbina koje su nastale prije otvaranja postupka izvanredne uprave tijekom postupka. Vjerovnici će se tako razvrstati u pet posebnih skupina - A, B, C, D i E. U skupini A su vjerovnici čije su tražbine osigurane razlučnim pravom, odnosno razlučni vjerovnici. Postojanje razlučnog prava, odnosno čvrstih sredstava osiguranja, kao što su hipoteke nad nekretninama ili zalog nad dionicama, razlikuje pravni položaj tih vjerovnika od svih drugih skupina te im daje dodatna prava prilikom naplate. “Ova skupina odgovara skupini osiguranih vjerovnika u privremenom vjerovničkom vijeću”, pojašnjavaju u Agrokoru. U skupini B su vjerovnici koji su imatelji obveznica što ih je izdao dužnik i u čiju su korist izdana jamstva ili postoji odnos sudužništva s najmanje pet s dužnikom povezanih i/ ili ovisnih društava, a koja su obuhvaćena postupkom izvanredne uprave. Ono što tražbine tih vjerovnika pravno razlikuje od tražbina vjerovnika iz drugih skupina su uvrštenje obveznica na inozemna uređena tržišta prilikom izdanja, podvrgnutost inozemnom materijalnom pravu, veliki broj krajnjih imatelja i zastupljenost krajnjih imatelja u ostvarivanju prava putem skrbnika. Skupina B odgovara skupini

Iz Agrokora su na prozivke odgovorili kako je postupak izvanredne uprave zakonski uređeni postupak, koji vode zakonom propisana nadležna tijela, uz jasno definirana ovlaštenja nadležnog suda, uključujući i sudske nadzorne ovlasti. “Vjerovnici Agrokora uložili su značajna sredstva u Agrokor, te su u skladu sa zakonom, zajedno s izvanrednim povjerenikom i angažiranim savjetnicima Agrokora, fokusirani na oporavak što je moguće većeg dijela svojih tražbina. U tom smislu cijenimo rad izvanredne uprave i angažiranih savjetnika, bez kojih ovaj posao ne bi bilo moguće valjano obaviti. Postizanje nagodbe u iznimno kratkom zakonom propisanom roku Miroslav Jeličić Purko naš je prioritet”, stoji u Agrokorovoj izjavi.

imatelja obveznica u privremenom vjerovničkom vijeću.

POSEBNA SKUPINA ZA ROLL-UP KREDITIRANJE Skupinu C čine vjerovnici čije su tražbine osigurane izdanim jamstvima, odnosom sudužništva i regresnog dužništva i to od najmanje pet s dužnikom povezanih i/ili ovisnih društava, a koja su obuhvaćena postupkom izvanredne uprave i sudjelovala su u ﬁnanciranju dužnika s prednosti namirenja temeljem ugovora o najstarijem zajmu do 1,06 milijardi eura od 8. lipnja 2017. godine. “Radi izbjegavanja dvojbi ističemo da ti vjerovnici ne sudjeluju u ovoj skupini sa svojim tražbinama iz Ugovora o najstarijem zajmu, već samo tražbinama koje su nastale prije otvaranja postupka izvanredne uprave”, kažu u Agrokoru. U skupini D su vjerovnici čije su tražbine osigurane izdanim jamstvima, odnosom sudužništva i regresnog dužništva i to od najmanje pet s dužnikom povezanih i/ili ovisnih društava, a koja su obuhvaćena postupkom izvanredne uprave i koja nisu sudjelovala u ﬁnanciranju dužnika s prednosti namirenja temeljem ugovora o najstarijem zajmu. Skupine C i D odgovaraju skupini neosiguranih vjerovnika u privremenom vjerovničkom vijeću te ih razlikuju različiti ekonomski interesi jer je skupina C sudjelovala u ugovoru o najstarijem zajmu. U skupini E su vjerovnici u čiju korist nisu izdana jamstva, ne postoji odnos sudužništva niti odnos regresnog dužništva.

IZNOS UKUPNO UTVRĐENIH GLAVNIH TRAŽBINA ZA SADA, PRIJE OKONČANJA PARNIČNIH POSTUPAKA, JE 31,04 MILIJARDE KUNA

5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

PREDSTAVLJAMO WILLY, Šibenik

STRUČNJAK ZA IZGLED VAŠEG DOMA Već 10 godina među najtražnijim majstorima za fasade je Vinko Mašić, a njegov obrt Willy u Šibensko-kninskoj županiji je sinonim za kvalitetu izrade i profesionalni pristup ra fasade, osim estetske funkcije, važna i ona zaštitna, a to je pružanje sigurnosti i udobnosti korisnicima te zaštita nosive konstrukcije od vanjskih uvjeta i temperaturnih naprezanja. To je njena uloga bez obzira na to je li riječ o obiteljskoj kući, višestambenoj zgradi ili pak uredskim zgradama”, kaže Mašić uz kojeg udarni tim čine dva stalna djelatnika, a ovisno o obujmu posla broj djelatnika raste za još trojicu.

NAJVEĆI PROBLEM RADNA SNAGA

Građevinski sektor u Hrvatskoj je preživio svoje najteže dane u proteklih osam godina koliko je trajala recesija, no primjetno je da se situacija iz dana u dan polako popravlja.

Vinko Mašić, vlasnik obrta Willy Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

ročelje, odnosno starost, izgled i izrada fasade elementi su koje na kući prvo primijetimo, a to nam pak puno govori o održavanju objekta, ali i o korisnicima tih građevina. Fasada svakoj zgradi daje karakterističnost jer samo pročelje kuće, na neki način, predstavlja i njezinog vlasnika, obitelj ili osobu koja u njoj živi. S druge strane, u građevinama bez fasadne izolacije velik dio topline gubi se kroz zidove, što dovodi do velike potrošnje energije, a dobrom termofasadom može se reducirati potrošnja toplinske energije i do 60 posto. Stručnjaci će vam reći kako je potrebno obratiti veliku pozornost na izbor materijala i vrstu fasade. No isto tako od iznimne je važnosti stručnost osobe koja će postaviti fasadu, a već 10 godina među najtraženijim majstorima za fasade je Vinko Mašić, dok je njegov obrt Willy na području Šibensko-kninske županije sinonim za kvalitetu izrade i profesionalni pristup. “Mi smo najpoznatiji u izradi raznih vrsta fasada i stiropor-fasada, po izradi toplinske izolacije i strojnom žbukanju. Često svojim klijentima znamo istaknuti kako je kod izbo-

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

Mašić ističe kako je građevinski sektor u Hrvatskoj preživio svoje najteže dane u proteklih osam godina koliko je trajala recesija, no isto tako kaže kako je primjetno da se situacija iz dana u dan polako popravlja. “Unatoč problemima koje je imao sektor, za svoje poslovanje moram reći kako u to krizno vrijeme nisam imao problema jer posla je bilo. No isto tako u zadnje vrijeme primjećujem kako je na tržištu sve veći problem nedostatak radnika, pogotovo stručnog. Mislim da se i taj problem može riješiti tako da se institucije kao što je Zavod za zapošljavanje još više uključe u njegovo rješavanje. Evo jednostavnog primjera, dva radnika koja Zavod pošalje meni a koji istinski žele raditi, ja kao majstor mogu obučavati za fasaderske radove na minimalan rok od godinu dana, a zauzvrat mi država odnosno institucije olakšaju taj period tako da me oslobode dijela davanja, bilo poreznih, mirovinskih ili pak zdravstvenih”, kaže Mašić koji vrlo optimistično gleda na godine koje dolaze. “Kad je riječ o budućem poslovanju, bilo bi mi drago da sve ide svojim tokom kao i do sada. Moja supruga, kći i ja smo skromna obitelj i zadovoljni smo. Jednostavno, ne treba nam ni više ni manje, kako naš narod kaže, ni u ljudstvu ni u poslu”, kaže Mašić. (I.G.)

enterprise europe

info

Broj 163, 5. veljače 2018.

SMART FACTORY HUB

Prekogranična suradnja prerađivača U okviru Programa transnacionalne suradnje Dunav 2014.-2020. financiran je projekt Smart Factory Hub kojim se želi unaprijediti istraživanje i razvoj te uvjeti poslovnih politika međunarodne suradnje u prerađivačkoj industriji Smart Factory Hub projekt je financiran u okviru Programa transnacionalne suradnje Dunav 2014.-2020. koji je započeo u siječnju 2017. godine, a završava u lipnju 2019. godine. Tim se projektom želi unaprijediti istraživanje i razvoj te uvjeti poslovnih politika međunarodne suradnje u prerađivačkoj industriji. Glavni voditelj projekta je Pomurski tehnološki park u Sloveniji, a u projektu ukupno sudjeluje 13 partnera iz 10 zemalja. U proteklih nekoliko mjeseci svi partneri su proveli opsežno istraživanje o Industriji 4.0. s dva pristupa - “odozdo prema gore” i “odozgo prema dolje”. Zaključci istraživanja provedenog u 10 zemalja sažeti su u izvještaju Benchmarking report koji je bio jedan od glavnih rezultata u prvom projektnom razdoblju. Pristup “odozgo prema dolje” upotrijebljen je u proizvođačkom sektoru, u trenutačnim izazovima da sektor postane “pametan”, a rezultati su prikazani u regionalnim izvješćima Austrije, Bugarske, Hrvatske, Češke, Njemačke, Mađarske, Rumunjske, Srbije, Slovačke i Slovenije. Ova izvješća daju opsežan pregled nacionalnih strategija i instrumenata pametne specijalizacije, financijskih shema, trenutačnih sektorskih trendova te pro-

čenosti MSP-a u nacionalne strategije te nedostatak znanja i financijskih sredstava za digitalizaciju malih i srednjih poduzeća usmjerenih na proizvodnju što su važne informacije za daljnju razradu projektnih aktivnosti u narednim godinama. Na razini projekta objavljen je sažetak Benchmarking reporta za sve države u obliku e-publikacije koji pruža opsežan pregled cjelokupne Pametne proizvodnje za područje Podunavlja

jektnih i relevantnih sudionika - pružatelja rješenja Pametne proizvodnje te malih i srednjih poduzeća (MSP-a) usmjerenih na proizvodnju. Pristup “odozdo prema gore” upotrijebljen je tako što se napravio upitnik koji je popunilo više od 278 MSP-a iz svih 10 zemalja, pokazujući vrlo zanimljivo stanje u ovom važnom sektoru. Glavni zaključci ukazuju na nedostatak uklju-

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije organizirala je prvi projektni sastanak u lipnju prošle godine u Osijeku, Vukovaru i Iloku. Češki partner The University of West Bohemia organizirao je projektni sastanak u Pilsenu početkom listopada, a austrijski partner Profactor organizirao je drugi projektni sastanak početkom prosinca u Steyru. U okviru projekta u pripremi je peta Međunarodna konferencija o kvaliteti i inovacijama u inženjerstvu i menadžmentu te Međunarodna konferencija o istraživanju u proizvodnji za područje Afrike, Europe i Bliskog istoka koja će se održati u rumunjskom Cluju. Početkom ožujka u Beču održat će se NIL Industrijski dan za sve one koji žele koristiti nanolitografiju kao proizvodnu metodu.

enterprise europe

BAUEN&ENERGIE WIEN

Građevinari u Beču Sektor za graditeljstvo Hrvatske gospodarske komore organizirao je delegacijski posjet međunarodnom sajmu Bauen&Energie Wien na kome je izlagalo 450 izlagača, a posjetilo ga ukupno 38.000 posjetitelja među kojima je bila i hrvatska delegacija sa 45 gospodarstvenika, predstavnika 22 tvrtki iz djelatnosti graditeljstva. Sajam Bauen&Energie Wien informativna je platforma za gradnju, stanovanje, saniranje, energetsku uštedu i grijanje koja se organizira početkom sajamske godine. Na sajmu su pod jednim krovom bile obuhvaćene sve relevantne teme kao što su sigurnost i alarmni sustavi, unutarnji radovi, energija, gradnja kuća i montažne kuće, sve o novim građevinskim trendovima, energetskoj učinkovitosti, pametnim kućama, spa i wellnessima. Organizatori sajma naglasak su stavili na nekoliko tema poput sigurnog stanovanja i elektromobilnosti. Dodatnu

vrijednost sajma pored brojnih izlagača i sveobuhvatnog savjetničkog sektora činili su i brojni programi. Sajam je nudio top informacije, savjete stručnjaka, predavanja na temu moderne gradnje s težištem na gradnji, energiji i arhitekturi. Hrvatske tvrtke su održale unaprijed dogovorene B2B poslovne razgovore s izlagačima, a imale su priliku prisustvovati stolu World Café International

Delegate’s Corner odnosno međunarodnoj radionici Inozemna tržišta i vaše šanse i potencijali. Iz Hrvatske su u organizaciji HGK sudjelovali Zapad stan, Komunalac Samobor, Bačelić, H.I.B., Anselmo ING, Za grad rad, Monel, Moding junior, Istropa, Buturac gradnja, Brooding, Geos, Urbia, Sklad profili, PI projekt, Dimnjak, Petroša inženjering, Tehnostan, Zarh, Tehnička škola Bjelovar, GEC i Technodomus.

Kako proširiti posao na rastuća tržišta? Ta tržišta predstavit će zanimljive mogućnosti za tvrtke, ali i kulturne izazove. Projekt Horizon 2020 CUBE-in pokrenut je i nudi niz alata koji pomažu tvrtkama da upoznaju poslovne kulture novih tržišta.

U sljedećih nekoliko godina očekuje se da će svjetski rast pokrenuti rastuća tržišta kao što su Kina, Indija, Rusija, Kolumbija, Južna Afrika, Ujedinjeni Arapski Emirati i druga.

CUBE-in: platforma o kulturi i inovativnosti je instrument Europske komisije za potporu malim i srednjim poduzećima. Provedena je kroz EASME, Europsku izvršnu agenciju za malo i srednje poduzetništvo, kao dio Okvira Horizon 2020. Mogu se registrirati sve europske tvrtke. CUBE-in je besplatna platforma za kulturu i inovacije europskih malih i srednjih poduzeća zainteresiranih

za inovacije na novim tržištima. Uključuje online knjižnicu i paket treninga i mentora. Program nudi više mogućnosti: ulazak na tržište, rast izvoza i inovaciju proizvoda. Na ovom portalu za učenje moguće je: poduzeti testove samoprocjene o svojoj kulturnoj svijesti, postavljati pitanja stručnjacima na forumu, pristupiti online knjižnici zemalja i tematskih vodiča (npr. Poslovanje u Indoneziji, Pregovori u Rusiji) te pratiti 17 webinara u 2018. (virtualne edukacije) koji su besplatni za poduzetnike.

5. veljače 2018.

www.een.hr

2 3

INVESTICIJA UZ POMOĆ EU FONDOVA

Reinox bespovratnim sredstvima otvorio novu halu Uz 2,4 milijuna bespovratnih kuna čakovečka tvrtka pokrila je gotovo polovinu troškova za svoju 5,4 milijuna kuna vrijednu investiciju u novu proizvodnu halu. Otvoreno je i nekoliko novih radnih mjesta, a kupljena je i mosna dizalica i laserski rezač Prije 17 godina tri međimurska poduzetnika odlučila su otkupiti malu njemačku tvrtku za metal u blizini Čakovca. I od tada je tvrtka Reinox narasla u jednog od respektabilnih proizvođača opreme i proizvoda od inoks materijala u Hrvatskoj i regiji. Tvrtka sada ima 40 zaposlenika i čak 70 posto svojih proizvoda uspješno izvozi na zahtjevno tržište Europske unije, uglavnom u Austriju, Njemačku, Sloveniju, Švicarsku i Švedsku.

klijenta, ističe Miroslav Vlah, suvlasnik tvrtke. “Trenutačno najviše izvozimo u Austriju i u situaciji smo da je potražnja veća od naših kapaciteta za proizvodnjom koju tržište zahtijeva”, dodaje Vlah. Kako bi uspješno pratili tempo koji nameće sve zahtjevnije europsko tržište, u Reinoxu su uvidjeli značaj europskih projekata i mogućnosti ostvarivanja bespovratnih sredstava. U 2017. godini tvrtka je dobila 2,4 milijuna kuna bespovratnih sredstava od Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta iz Europskog fonda za regionalni razvoj. To im nije prvi put da su projekte prijavili za ostvarivanje bespovratnih sredstava. “Vidjeli smo poziv Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i znali da nam je to prilika koju ne smijemo propustiti. Htjeli smo proširiti poslovanje, imali smo znanje i ideja, ali nedostajala su nam sredstva za izgradnju proizvodne hale i nabavu strojeva. Ukupna vrijednost projekta bila je 5,4 milijuna kuna, a bespovratnim sredstvima od 2,4 milijuna kuna pokrili smo gotovo polovinu svih troškova”, kaže Vlah.

Naši su proizvodi, od opreme za prehrambenu industriju do luksuznih bazena, unikatni - izrađujemo ih posebno za svakog

Dodao je kako je procedura javljanja na natječaje kompleksna i zahtjevna, ali stvari idu nabolje, sredstva se povlače i troše namjenski, što se itekako vidi

u industriji i izvozu. Tvrtka je do sada u sklopu projekta krenula u izgradnju proizvodne hale koja je trenutno u fazi zatvaranja i završnih radova. Također su uz pomoć bespovratnih sredstava kupili laserski rezač i mosnu dizalicu. Svi radovi bit će završeni do sredine travnja ove godine. Projektom će zaposliti šest novih radnika te povećati rast prihoda od izvoza za više od 30 posto. Do sada su zaposlili tri radnika, a u planu je do kraja godine zaposliti još tri. No, kako kažu, problem im predstavlja to što im dosta radnika odlazi u inozemstvo, pogotovo Njemačku. Posla ima, ali radnika je sve manje, ističu u Reinoxu. Interes poduzetnika za objavljene natječaje je velik, stoga je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta zbog velikog broja zaprimljenih projekata povećalo alokaciju za Tematski cilj 3 (infrastruktura i oprema, oprema, ICT, turizam, inovacije, kompetentnost i razvoj, E-impuls, internacionalizacija poslovanja, certifikacijom proizvoda do tržišta...). Time je omogućeno financiranje većeg broja projekata. Za inovativne poduzetničke projekte alokacija je povećana sa 22,8 na 74 milijuna kuna, za lokalnu poduzetničku infrastrukturu sa 380 milijuna kuna na 640 milijuna kuna, a za razvojne investicijske projekte malih i srednjih poduzeća as 876 milijuna na 1,34 milijarde kuna.

enterprise europe

PROGRAM ZA ČISTU, KONKURENTNU I POVEZANU MOBILNOST

Petina STAKLENIČ iz prometa Problem je, a mi koji se bavimo prometom nastojimo ga riješiti, činjenica da promet nije ušao u sustav trgovanja emisijama CO2. Dok su u ostalim sektorima smanjene emisije, što znači da mjere daju rezultat, u prometu je primjetan, doduše mali, porast emisija stakleničkih plinova Jozo Vrdoljak Djelatnost prijevoza u čitavoj Europi nastavit će s rastom, pa se procjenjuje da će broj putnika 2050. godine porasti za oko 42 posto u odnosu na 2010. godinu, a prijevoz tereta povećat će se za 60 posto. Stoga u Europskoj komisiji smatraju da je postizanje održivog sustava mobilnosti veliki izazov jer je mobilnost danas najveći gospodarski sektor u svijetu. Smanjenje emisija stakleničkih plinova Zagušenje cestovnog prometa uzrokuje veliku neučinkovitost i dovodi do troškova koji se procjenjuju na jedan posto BDP-a Europske unije ili 100 milijardi eura. I sve su veći. Uz to, cestovni promet pridonosi onečišćenju. Strategijom energetske unije iz veljače 2015. utvrđen je prelazak na energetski učinkovit, dekarboniziran prometni sektor kao jedno od ključnih područja djelovanja. Paket Čista energija za sve Europljane, iz studenoga 2016., uključuje mjere za ubrzavanje primjene niskougljičnih goriva namijenjenih uporabi u prometu i za potporu električnoj mobilnosti. Mjere koje su već utvrđene u Strategiji za mobilnost s niskom razinom emisije, donesene u srpnju 2016., sad su u fazi provedbe. Ulaganjem u infrastrukturu u okviru Plana ulaganja za Europu pruža se poticaj europskoj čistoj, konkurentnoj i povezanoj mobilnosti budućnosti.

Promet je jedan od glavnih uzročnika emisija stakleničkih plinova u Europi, u čemu zaostaje samo za energetskim sektorom. Gotovo petina emisija u EU dolazi iz cestovnog prometa. Stoga je sektor mobilnosti posebno važan u nastojanjima EU-a da održi zamah u postizanju cilja niskougljičnog gospodarstva. Iako prijevozna djelatnost raste, emisije stakleničkih plinova moraju se smanjivati; to je od ključne važnosti za ispunjenje energetskih i klimatskih ciljeva EU-a za 2030.

Pametan sustav naplate cestarina Prihod ostvaren naplatom cestarina može znatno pridonijeti financiranju infrastrukture, a prilagodbe zbog korištenja cesta i emisija mogu pomoći u ubrzavanju inovacija, primjerice u području čistih tehnologija. Komisija smatra da naplata cestarina koja se temelji na udaljenosti, a ne na vremenu, bolje odražava stvarno korištenje, emisije i onečišćenje pa za rješavanje tog pitanja predlaže prilagodbe regulatornog okvira za naplatu cestarina. U sljedećoj bi fazi trebalo postupno ukinuti sve vinjete i umjesto njih uvesti sustav koji se temelji na upotrebi, počevši s teškim teretnim vozilima do 2023.

Europska komisija je postavila cilj da EU smanji emisije stakleničkih plinova iz prometa za najmanje 60 posto do 2050. Dosadašnji su rezultati slabi i potrebno je ubrzati napore kako bi se taj trend preokrenuo. To je najočitije u cestovnom prometu, gdje je potreban prelazak na vozila bez emisija. “Europska komisija će uskoro prezentirati prijedloge koji idu u cilju smanjenja emisija CO2 u prometnom sektoru. Upravo je promet jedan od glavnih uzročnika emisija stakleničkih plinova u Europi. Gotovo petina emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji dolazi iz cestovnog prometa. Problem je, a mi koji se bavimo prometom nastojimo ga riješiti, činjenica da promet nije ušao u sustav trgovanja emisijama CO2. Dok su u ostalim sektorima smanjene emisije, što znači da mjere daju rezultate, u prometu je primjetan, doduše mali, porast emisija stakleničkih plinova. Znači, imaju veliki udjel, a i rastu”, pojašnjava Maja Bakran, zamjenica glavnog ravnatelja Opće uprave za promet Europske komisije. Ukupna ulaganja Procjenjuje se da je potrebno 740 milijardi eura za završetak koridora osnovne mreže iz transeuropske prometne mreže do 2030. godine. Na taj način bi se stvorio istinski jedinstveni europski prometni prostor, poduprlo jedinstveno tržište EU-a i dekarbonizacija te u potpunosti iskoristila digitalizacija. Ukupna ulaganja u pro-

5. veljače 2018.

www.een.hr

4 5

KIH PLINOVA

metnu infrastrukturu EU-a, koja obuhvaća sveobuhvatnu mrežu u okviru transeuropske prometne mreže i gradski promet, procjenjuju se na 130 milijardi eura godišnje, što je uglavnom u skladu s povijesnim razinama od jedan posto bruto nacionalnog dohotka. Bit će potrebna dodatna velika ulaganja za uklanjanje trenutačnih nedostataka u održavanju infrastrukture koji su prisutni u većini država članica EU-a. Za mobilizaciju tih ogromnih ulaganja u promet bit će potreban veliki zajednički napor privatnog i javnog sektora. Čisto i konkurentno “Ambicija Europe mora biti ostvarenje brzog napretka u uspostavljanju sustava čiste, konkurentne i povezane mobilnosti do 2025. koji će obuhvaćati sva prijevozna sredstva. Tim sustavom mora biti pokrivena cijela Europska unija te je on mora povezivati sa susjednim zemljama i svijetom. Taj sustav mora svakome omogućiti udobno putovanje unutar i između gradova i ruralnih područja uz zadržava-

nje povezanosti. Isto tako, sustav se mora temeljiti na industriji koja je na vodećem mjestu u svijetu u proizvodnji i pružanju usluga. Ta ambicija zahtijeva integriran pristup na razini EU-a te na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama koje obuhvaćaju mnoga različita područja politike. Na razini EU-a zahtijeva ciljani skup zajedničkih pravila i normi uz širok raspon mjera potpore. To uključuje infrastrukturna ulaganja, istraživačke i inovacijske projekte, prekogranična ispitivanja u pogledu uvođenja interoperabilnosti i platforme za suradnju među dionicima. Sve te mjere koje se uzajamno nadopunjuju objedinjene su u jedinstvenom programu za mobilnost usmjerenom na budućnost”, pojašnjava Maja Bakran. Ulaganja u infrastrukturu u budućnosti Uz fizičku prometnu mrežu te infrastrukturu za alternativna goriva, za sustav mobilnosti sutrašnjice bit će potrebne i digitalne infrastrukture koje su dobro me-

đusobno povezane. Bit će potrebna znatna ulaganja za uvođenje tih međusobno povezanih prekograničnih infrastruktura kao što su pokrivenost mreže 5G, podatkovne mreže, kooperativni inteligentni prometni sustavi. U okviru Plana ulaganja za Europu u manje od dvije godine aktivirano je novih ulaganja u visini od 194 milijarde eura u 28 država članica. Devet posto ulaganja odnosi se konkretno na prometni sektor, ali se time potiču i ulaganja u povezane sektore kao što su energetika, digitalni sektor te istraživanje i razvoj, uključujući vozila s niskim emisijama. Instrumentom za povezivanje Europe u području prometa, s oko 24 milijarde eura sredstava raspoloživih u razdoblju 2014.2020., financiraju se veliki i složeni projekti duž glavnih koridora osnovne mreže transeuropske prometne mreže. Programom su dosad sufinancirana 452 projekta u ukupnom iznosu od 19,4 milijarde eura. Ukupno ulaganje u kombinaciji s drugim javnim i privatnim sredstvima iznosi čak 37,7 milijardi eura.

enterprise europe

Ecobuild 2018 Vaša prilika da unaprijed dogovorite sastanke s poslovnim, tehnološkim i istraživačkim partnerima u građevinskoj industriji je Ecobuild - događaj u kalendaru građevinske industrije za tvrtke naprednih razmišljanja i stručnjake. Ecobuild 2018 bit će novi format, potpuno različit od običnih sajmova. Događaj će okupiti najinovativnije marke, govornike i iskustva, pa predstavlja neusporedivu priliku za umrežavanje i izgradnju odnosa. Poslovni razgovori organiziraju se 7. ožujka u Londonu, u Izložbenom i konferencijskom centru ExCeL. Tvrtke mogu vidjeti druge sudionike i registrirati se preko poveznice: https://ecobuild2018.b2match.io/. EEN London or-

ganizira besplatne poslovne razgovoree koji pružaju savršenu platformu za po-tencijalne poslovne partnere - kako po-sjetitelje tako i izlagače - kako bi se okupi-ti li iz cijelog svijeta i iskoristili mogućnosti gradnje u Velikoj Britaniji putem unapri-jed dogovorenih 30-minutnih sastanakaa jedan-na-jedan. Očekuju se proizvođači,i, izvođači radova, arhitekti i trgovci s me-đunarodnih tržišta gradnje. Tematski fokus: • Održivi dizajn • Progresivne i tehnologije učinkovitosti (niske energije, pasivne, inteligentne, ekološke) • Novi građevinski materijal i tehnologije

Tavola 2018 poslovni susreti Sajam Tavola u Belgiji, koji se održava 12. i 13. ožujka u Kortrijku, ključno je mjesto za susret profesionalaca u području delikatesnih prehrambenih proizvoda. Posjet sajmu je isključivo namijenjen profesionalnim posjetiteljima. U okviru sajma Europska poduzetnička mreža organizira poslovne sastanke pod nazivom Food Business Meetings 2018 koji se održavaju 12. i 13. ožujka. Tijekom poslovnih susreta pruža vam se mogućnost upoznavanja novih poslovnih partnera, širenja poslovne mreže, razmjene iskustva i tehnologije te upoznavanja s novim trendovima i inovacijama u prehrambenoj industriji. Kupci će na temelju profila proizvođača izabrati one s kojima se žele susresti. Proizvođači prehrambenih proizvoda u aplikaciji za sastanke mogu označiti kupce s kojima se žele susresti, ali ne mogu im slati zahtjev za sastanak. Kupci mogu pregledavati profile proizvođača i slijedom interesa slati poziv za sastanak. Registracija za sudjelovanje počinje 12. veljače, sudjelovanje je besplatno, međutim samo će sudionici s dogovorenim sastancima moći sudjelovati na događanju čime ostvaruju i besplatnu ulaznicu za sajam. Više informacija vezanih uz ovo događanje dostupno je na sljedećem linku: https://www.b2match.eu/foodbusinessmeetings2018. Iako je događanje besplatno, napominjemo da organizator u slučaju kasnog otkazivanja (tri dana prije događanja) ili nedolaska na događanje naplaćuje 100 eura. Kontakt u Hrvatskoj: HGK-Europska poduzetnička mreža, Andrea Petrić, apetric@hgk.hr.

• Sustavi i oprema koja koristi energiju iz alternativnih izvora • Oprema za grijanje • Upravljačka i mjerna oprema Kontakt u Hrvatskoj: HGK-Europska poduzetnička mreža Vesna Torbarina, vtorbarina@hgk.hr

Digitalne tehnologije transformiranje načina na koji se zdravstvene usluge pružaju građanima Britansko poslovno udruženje Business West, u okviru Europske poduzetničke mreže, 13. veljače u Bristolu organizira događanje Digital technologies - transforming how healthcare is delivered to citizens. Napredak u umjetnoj inteligenciji, virtualnoj stvarnosti, senzori i ostale inovativne tehnologije redefiniraju način na koji se zdravstvene usluge pružaju građanima. Ovaj događaj ima za cilj okupiti na jednom mjestu zdravstvene, digitalne i kreativne tvrtke kako bi se zajednički usmjerili na mogućnosti i prednosti koje nude digitalna rješenja kako bi se postigao učinkovitiji sustav zdravstvene skrbi. Sudionici će na događanju imati priliku čuti kako se digitalna tehnologija koristi globalno s ciljem poboljšanja općeg zdravstvenog stanja korisnika te prevencije, dijagnosticiranja i liječenja bolesti. Osim brojnih predavanja koja će biti usmjerena na najnovije tehnologije i inovacije u području zdravstvene zaštite, događanje omogućuje i organizaciju poslovnih sastanaka s govornicima i ostalim sudionicima. Više informacija dostupno je na sljedećem linku: https://digital-tech-transforming-healthcare. b2match.io/.

5. veljače 2018.

www.een.hr

6 7

MIKRO ZAJMOVI

Promocija grada kroz craft pivo ESIF Mikro investicijskim zajmom financirano je pokretanje male pivovare u Šibeniku

O najstarijoj povijesti Šibenika ne zna se mnogo. Upravo zbog toga, tri mladića – Vedran, Nikola i Mate, okupljena u Pivovari 022 odlučili su promovirati svoj grad. I to na neobičan način – proizvodeći pivo. Odlukom o pokretanju vlastite craft pivovare krenuli su sa svojom poslovnom pričom od nule. Kao početnicima bila im je potrebna sva raspoloživa pomoć. Aplicirali su za ESIF Mikro investicijski zajam u Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo, inovacije i investicije i, zahvaljujući kvalitetnom poslovnom planu, odobren im je taj zajam u iznosu od 159.000 kuna. Ukupan iznos investicije je 164.000 kuna. Riječ je o izrazito povoljnom zajmu čija se kamatna stopa kreće od 0,5 do 1,5 posto, s počekom do 12 mjeseci ukoliko je rok otplate dulji od 12 mjeseci. Moguće je aplicirati za iznose od 1000 do 25.000 eura. Rok otplate je do pet godina, uključujući poček. Kao instrument osiguranja dovoljna je zadužnica, a ostali instrumenti osiguranja odre-

đuju se ovisno o procjeni rizika. Prijaviti se mogu i fizičke osobe koje su obvezne, ukoliko se zajam odobri, registrirati gospodarski subjekt. U pitanju je ljubav, stvaranje nečeg novog Ljubav ovog trojca prema rodnom gradu golema je pa su i njegov pozivni broj smjestili u naziv tvrtke. Stvorili su pivo neobičnog naziva - 1066, a ono također pripovijeda priču o Šibeniku. Naime, godina je to prvog spomena Grada Šibenika u nekom dokumentu, a riječ je o ispravi kralja Petra Krešimira IV. na sam Božić. Taj dan tradicionalno se obilježava u Gradu Šibeniku te je prošle godine proslavljeno 950

godina. Zajam HAMAG-BICROa nemjerljivo nam je pomogao na našem početku, ističe Vedran Škugor, jedan od vlasnika Pivovare 022. “Zahvaljujući zajmu, prvo pivo plasirali smo na tržište početkom prosinca, a ljudi su već pokazali ogroman interes koji je iznenadio i nas. Drago nam je što su prepoznali kvalitetu craft piva jer tu se radi o sasvim drukčijem proizvodu od industrijskog piva kakvo možemo pronaći na policama trgovina. Riječ je o nefiltriranom, nepasteriziranom pivu koje se sastoji samo od vode i ječma, hmelja i kvasca. I to je sve”, kaže Škugor. U Pivovari 022 odabrali su stil piva koji nitko do tada nije koristio na našim prostorima – California Common. Radi se o specifičnoj vrsti piva, nastaloj u Kaliforniji sredinom 19. stoljeća, kad su onamo stigli Nijemci u potrazi za zlatom. Htjeli su proizvoditi pivo, ali u pripremi piva potrebne su niske temperature kojih u Kaliforniji nije bilo. Otkrili su lager-kvasac koji može fermentirati na visokim temperaturma, karakterističnim za ale piva. Takvo pivo zadržava lager-karakter, ali s dozom ale voćnosti.

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

USLUGE OSIGURANJA

Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice traži nabavu usluga osiguranja. Natječaj je otvoren do 16. veljače. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentMan a g e m e n t / D o k u m e n t P o d a c i Fr m . aspx?OznakaDokumenta=2018/S+0F20000129, dodatne informacije dostupne su na: Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, 84924656517, Vinogradska cesta 29, Zagreb, 10000, Goran Kuljić, Lidija Kanić, nabava@kbcsm.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik. NADZOR GRADILIŠTA

Hrvatske ceste traže usluge nadzora gradilišta. Natječaj je otvoren do 13. veljače. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristu-

piti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0028206. Dodatne informacije dostupne su na: Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, 55545787885, Vončinina 3, Zagreb10000, ankica.milicevic@hrvatske-ceste.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn. nn.hr/Oglasnik. OPREMA ZA TRAFOSTANICE HEP-ODS traži nabavu opreme za trafostanice. Natječaj je otvoren do 19. veljače. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F5-0027961. Dodatne informacije dostupne su na HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., 46830600751, Ulica

grada Vukovara 37, Zagreb 10000, Vedrana Sever Mićin, vedrana.sever@hep.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn. nn.hr/Oglasnik. POPRAVCI I ODRŽAVANJE VIDEOOPREME Hrvatske autoceste traže usluge popravaka i održavanja videoopreme. Natječaj je otvoren do 6. veljače. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentMan a g e m e n t / D o k u m e n t P o d a c i Fr m . aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20027973. Dodatne informacije dostupne

su na: Hrvatske autoceste d.o.o., Društvo za upravljanje, građenje i održavanje autocesta, 57500462912, Širolina 4, Zagreb 10000, Katica Ivan, katica.ivan@hac.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn. nn.hr/Oglasnik. BOJE ZA SIGNALIZACIJU

Hrvatske autoceste traže nabavu boja za signalizaciju. Natječaj je otvoren do 13. veljače. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0028043. Dodatne informacije dostupne su na: Hrvatske autoceste d.o.o., Društvo za upravljanje, građenje i održavanje autocesta, 57500462912, Širolina 4, Zagreb 10000, mirjana.gluhak-kolar@hac. hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https:// eojn.nn.hr/Oglasnik. OBREZIVANJE DRVEĆA HEP-ODS traži nabavu usluga obrezivanja drveća. Natječaj je otvoren do 20. veljače. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F5-0027868. Dodatne informacije dostupne su na HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., 46830600751, Ulica grada Vukovara 37, Zagreb 10000, Vedrana Sever Mićin, vedrana.sever@hep.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn. nn.hr/Oglasnik.

5. veljače 2018.

www.een.hr

8 9

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na ibobek@hgk.hr

GRČKA TVRTKA PROIZVOĐAČ PREDJELA OD PAPRIKE TRAŽI PROIZVOĐAČE I DOBAVLJAČE ORGANSKIH PAPRIKA (BRGR20170113001) Grčka tvrtka s dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji predjela, već uključena u međunarodnu suradnju, s velikom distributivnom mrežom, zastupljena na svim kontinentima, zainteresirana je za suradnju s proizvođačima visokokvalitetnih organskih paprika (crvena paprika, zelena paprika i čili papričice). Potrebna godišnja količina kretala bi se od 20 do 60 tona godišnje. MAĐARSKA TVRTKA TRAŽI NADJEV OD JABUKA ZA PEČENJE U PEKARSKIM PROIZVODIMA (BRHU20170703001)

Mađarska tvrtka koja se bavi veleprodajom sirovina za prehrambenu industriju traži partnere proizvođače nadjeva od jabuka za pečenje u pekarskim proizvodima. Traže se proizvođači s fleksibilnošću i mogućnošću brze prilagodbe potrebama tržišta, s relevantnim certifikatima (ISO 9001) te koji posluju u skladu s HACCP zahtjevima. JAPANSKA TVRTKA TRAŽI EUROPSKOG PROIZVOĐAČA SIRNOG GRUŠA I MASCARPONEA KAO SIROVINE ZA MLIJEČNE PRERAĐEVINE (BRJP20180105001) Japanska tvrtka nudi ugovor o suradnji proizvođačima sirnog gruša, skute i mascarponea. Tvrtka ne traži proizvode već dostupne na tržištu, nego sirovine koje bi mogle biti razvijene u nove proizvode za japansko tržište. Proizvodi trebaju biti za-

mrznuti i zadovoljavati specifične tehničke zahtjeve kakve pruža japanska tvrtka. RUSKI UZGAJIVAČ GOVEDA TRAŽI PROIZVOĐAČE TEHNOLOŠKE OPREME ZA KRAVE MUZARE (BRRU20171222012) Poljoprivredno poduzeće iz Murmanska, Rusija, zainteresirano je za kupnju tehnološke opreme za komercijalnu farmu mlijeka sa 185 goveda, ali i suradnju s potencijalnim partnerima koji se bave proizvodnjom i distribucijom biouređaja za recikliranje otpada. RUMUNJSKA TVRTKA SPECIJALIZIRANA ZA TRGOVINU POLJOPRIVREDNIM PESTICIDIMA I GNOJIVIMA TRAŽI PROIZVOĐAČE (BRRO20170803001) Rumunjska tvrtka koja se bavi trgovinom i skladištenjem gnojiva i pesticida u poljoprivredi zainteresirana je za pronalazak novih proizvođača/dobavljača iz EU zemalja budući da njihova trenutačna ponuda ne zadovoljava potrebe rumunjskog tržišta. Tvrtka ima vlastito skladište (kapaciteta 3000 tona), vlastite linije za pakiranje i vlastita vozila za transport. Traže se proizvođači sljedećih proizvoda: UREA, diamonijev fosfat-DAP, NPK gnojivo. Distribucijska mreža rumunjske tvrtke trenutno obuhvaća sve velike poljoprivredne proizvođače iz jugoistočne Rumunjske. POLJSKA TVRTKA IZ BRANŠE ORGANSKE PREHRANE TRAŽI PROIZVOĐAČA VEGANSKIH I/ILI GLUTEN-FREE EKOLOŠKIH PLOČICA (BRPL20170215001) Poljska tvrtka koja prodaje visokokvalitetne proizvode organske prehrane zainteresirana je za širenje portfelja proizvoda s dva veganska ekološka zalogaja: müsli pločicom, pločicom od čokolade i kokosa i bezglutenskom pločicom. Tvrtka traži dobavljača gotovog proizvoda za suradnju u okviru ugovora o proizvodnji. Narudžba bi bila minimalno 20.000 komada. VODEĆI ŠVEDSKI DISTRIBUTER TRAŽI ORGANSKE/EKO PRIHVATLJIVE PROIZVOĐAČE PROIZVODA ZA KUĆNE LJUBIMCE (BRSE20180117001) Švedska tvrtka specijalizirana za distribuciju, prodaju i marketing niza proizvoda,

nudi svoje usluge posredovanja proizvođačima ekoloških/organskih proizvoda za kućne ljubimce zainterersiranima za ulazak na švedsko tržište. Traže se proizvođači igračaka za životinje, ogrlica i uzica, ležaja i pokrivača za pse i mačke, posuda za hranjenje, zaštitu namještaja, rješenja za organski otpad (vrećice za pseći izmet, lopatice za čišćenje…), proizvoda za njegu i zdravlje životinja (šamponi, vitamini i suplementi, četkice, trimeri), hrane/slastica (pseći keksi i grickalice). TVRTKA IZ UJEDINJENOG KRALJEVSTVA TRAŽI DOBAVLJAČE POSUDA OD ALUMINIJSKE FOLIJE (BRUK20180110001)

Tvrtka iz Ujedinjenog Kraljevstva koja se bavi dizajnom pakiranja zainteresirana je za sklapanje komercijalnog sporazuma s proizvođačem koji bi mogao proizvoditi posude od folije namijenjene korištenju u prehrambenom sektoru (primjerene za korištenje u pećnici), dimenzija 80x80x30 mm. Predviđena količina je 900.000 komada po narudžbi. DISTRIBUTER KUHINJSKOG TEKSTILA IZ UJEDINJENOG KRALJEVSTVA TRAŽI PROIZVOĐAČE TEKSTILA ZA POSLOVNU SURADNJU (BRUK20180110002) Tvrtka iz Sjeverne Irske (UK) traži tvrtke iz tekstilnog sektora (šivanje, proizvodnja) koje mogu proizvesti visokokvalitetni kuhinjski tekstil kao što su salvete, stolnjaci i slično. Tvrtka s iskustvom od 135 godina prisutna je na tržištu UK i Irske, ali i diljem svijeta. Sav dizajn radi se u Sjevernoj Irskoj, a proizvodi se na više lokacija u svijetu. Veličina ugovora varira od 200 do 5000 komada. Radi širenja, tvrtka traži partnera koji je u mogućnosti proizvesti narudžbu odgovarajuće kvalitete i cijene, a sukladno rokovima i dogovorenim količinama.

enterprise europe

RAPEX IZVJEŠĆE

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

8 čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Duda, igračka Machstick Monkey. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se rep majmuna lako može odvojiti i progutati ili inhalirati. (slika 1) Kontroler za igre, brend SNES, model GTron Classic FC SNES. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer izolacija na kablu sadrži klorirane parafine u previsokim razinama koje su toksične. (slika 2) Laserski pokazivač Lantern. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je riječ o laseru prevelike snage koji može izazvati oštećenja vida. (slika 3) Upaljač Lighter bullet 2009. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je privlačan djeci, a nije u skladu s europskim standardom EN 13869. (slika 4) Automobili Škoda, modeli Superb i Octavia, proizvedeni krajem kolovoza prošle

godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer snaga okvira stražnje osovine može biti preslaba. (slika 5) Automobil Honda, model Odyssey, proizvedeni između 2011. i 2016. godine. Proizvod može imati neispravno postavljenu stražnju klupu koja u slučaju sudara može povećati rizik od ozljeda. (slika 6) Automobil Mercedes Benz, S klasa, proizvedena od siječnja do srpnja prošle godine. Proizvodi mogu predstavljati rizik za korištenje jer u slučaju sudara električni sustav može blokirati sva vrata i otežati spašavanje. (slika 7) Automobil Aston Martin, modeli DB9, DBS, Vanquish, Virage, proizvedeni od 2003. do 2015. U slučaju pomicanja suvozačeva sjedišta može doći do prekida električnog kabla ili kratkog spoja. (slika 8)

5. veljače 2018.

www.een.hr

10 11

POTRAŽNJA ZA TEHNOLOGIJAMA Tehnološke upite pošaljite na Lada.BenzonKrsnjavi@hamagbicro.hr

Grčka konzultantska tvrtka traži napredna rješenja za sve faze proizvodnje maslinovog ulja (TRGR20180110001) · Grčka konzultantska tvrtka koja radi s proizvođačima maslina i maslinovog ulja traži napredna rješenja za sve faze proizvodnje maslinovog ulja uključujući uzgoj, preradu, pakiranje i trgovinu maslina i maslinovog ulja. Zainteresirani su za rješenja koja su učinkovita, jednostavna za korištenje i spremna za implementaciju u maslinicima i uljnoj industriji. Tvrtka s potencijalnim partnerima zainteresirana je potpisati komercijalni ugovor s tehničkom pomoći.

nom za razvoj OOP-Only once principa u javnoj upravi (građani i poduzetnici upravi dostavljaju informaciju jednokratno, a ona se razmjenjuje dalje među različitim jedinicima). Projekt je već započeo, ali konzorcij traži dodatne partnere koji će biti uključeni u širu projektnu zajednicu. Konzorcij je u potrazi za tijelima javne uprave koja žele predstaviti svoja iskustva konzorciju te im otvara priliku da uče na najuspješnijim rješenjima spomenute prakse. Također, konzorcij traži i IT tvrtke s kojima se mogu razmjenjivati iskustva o prednostima i preprekama razvoja OOP sustava u informatičkom kontekstu. Pristupanjem projektu, partneri mogu sudjelovati u projektnim događanjima, pokriti troškove putovanja i dobiti pristup ograničenom području web stranice projekta. Funkcionalni nano premazi za proizvodnju i sastavljanje mobilnih telefona (TRUK20180110001) · Tvrtka iz Velike Britanije, koja se bavi razvojem funkcionalnih i pametnih premaza za proizvođače elektronike, traži partnere za daljnji razvoj, ali i za sklapanje ugovora o licenciranju i financiranju. Cilj je razvijanje i komercijalizacija novih rješenja na globalnoj razini.

Njemačka tvrtka traži kemijske aditive koji bi spriječili začepljivanje cjevovoda (TRDE20171211001) · Njemačka tvrtka iz kemijske industrije u potrazi je za kemijskim aditivima koji osiguravaju neometan protok tekućina na uljnoj bazi, bilo otapanjem krutog taloga ili sprečavanjem nastajanja novog. Potencijalnu suradnju žele ostvariti kroz zajedničko ulaganje, ugovorom o istraživačkoj suradnji ili licenciranju. H2020 (SC6-co-creation-2016-2): Njemačka informatička tvrtka u potrazi za partnerom iz javne uprave te IT tvrtkama za priključivanje tekućem projektu H2020 (RDDE20170518001) · Njemačka informatička tvrtka sudjeluje u uspješno financiranom projektu Horizon 2020 veza-

H2020-SC1-DTH-08-2018: Traže se partneri s ekspertizom za semantička web rješenja, ISO EN13606 ili EHR (Electronic Health Records) te bolnice koje posjeduju velike baze podataka kako bi zajedno razvili europsku standardnu platformu EHR (RDES20171129001) · Španjolska tvrtka specijalizirana za eHealth rješenja traži partnere za podnošenje projektnih prijedloga na natječaj H2020SC1-DTH-08-2018: Prototyping a European interoperable EHR exchange. Cilj projekta je razviti europsku cloud platformu za standardizaciju zdravstvene elektroničke evidencije - Electronic Health Records (EHR). Kao potencijalni partneri traže se tvrtke, istraživački centri ili akademske institucije stručne u dizajnu/razvoju semantičkih web rješenja i EHR modela te bolnice koje posjeduju velike baze podataka.

Rok za iskaz interesa za priključivanje konzorciju je 15. ožujka, rok za prijavu projekta na natječaj je 24. travnja 2018. H2020 Fast Tack to Innovation: Traže se partneri iz akademske zajednice i industrije koji bi radili na razvoju novog ekonomičnijeg imunizacijskog pristupa za sprečavanje mastitisa kod mliječnih goveda (RDHU20180110001) · Mađarska tvrtka razvija novo cjepivo koje će izazvati nespecifični imunološki odgovor za sprečavanje mastitisa mliječnih goveda. Cjepivo će sadržavati mješavinu ubijenih komensalnih sojeva Lactobacillus bakterija. Tvrtka traži partnera iz akademske zajednice s relevantnim znanjem u području Lactobacillus bakterija te partnera u industriji koji djeluje u području registracije veterinarskih lijekova i proizvodnje cjepiva. Prijedlog projekta planira se prijaviti na natječaj H2020-EIC-FTI-2018-2020. Rok za iskaz interesa za pristup konzorciju je 15. svibnja 2018.

enterprise europe

5. veljače 2018.

Mobile World Congress 2018 Ako ste start-up, tvrtka, investitor, korporacija, istraživački centar, klaster ili možda poslovni agent s interesom za mobilni sektor i tražite međunarodne poslovne partnere, ovo događanje je za vas. U Barceloni, od 26. do 28. veljače organiziraju se poslovni razgovori tvrtki iz ovih sektora. Kotizacija: 310 eura. Registracija je otvorena do 12. veljače, a registrirati se možete, kao i vidjeti osta-

le sudionike, putem poveznice: https:// mwc2018.b2match.io. EEN u Barceloni organizira poslovne razgovore tvrtki s tematskim fokusom: elektronika, IT i telekom, komunikacije, industrijska proizvodnja, materijal i prijevoz, ostale industrijske tehnologije. U zadnjih 11 godina na MWC poslovnim razgovorima sudjelovalo je više od 5000 organizacija iz 43 zemlje i ostvarilo više od 12.000 sastanaka.

Kontakt osoba u Hrvatskoj: HGK-Europska poduzetnička mreža Vesna Torbarina, vtorbarina@hgk.hr

Eurostars – susret hrvatskih i švicarskih biotehnoloških tvrtki u Zürichu Susret se održava 12. i 13. veljače kao dvodnevno događanje koje tvrtkama pruža priliku za informiranje o najnovijim trendovima u području biotehnologije, razmjenu iskustava, proširenje kontakata te pronalazak novih poslovnih partnera za prijavu inovativnog projekta unutar programa Eurostars putem kojeg hrvatske tvrtke mogu ostvariti bespovratnu potporu od 1,5 milijuna kuna po projektu. Potencijalni švicarski partneri su: F. Hoffmann - La Roche Ltd - Roche Diagnostics, Johnson&Johnson Innovation, Microsynth AG, Debiopharm Diagnostics, Stratpharma AG, Switzerland Global Enterprise, Endeavour Vision SA

i mnogi drugi. Prvi dan je predviđeno povezivanje s predstavnicima švicarskih tvrtki (networking). Drugog dana su predviđene prezentacije tvrtki, proizvoda i njihovih inovativnih projektnih ideja nakon čega će se održati unaprijed dogovoreni bilateralni sastanci (B2B) hrvatskih i švicarskih predstavnika. HAMAGBICRO će financirati troškove putovanja (avion), dok će troškove smještaja snositi same tvrtke (jedno noćenje). Broj predstavnika po tvrtki kojima će HAMAGBICRO snositi troškove putovanja bit će naknadno utvrđen, ovisno o konačnom broju prijavljenih tvrtki. Kontakt za dodatne informacije: eurostars@hamagbicro.hr.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 6. veljače - Biogaz Europe 2018, poslovni susreti Nantes, Francuska 8. veljače - B2B susreti sektora povrća i voća Berlin, Njemačka

26. veljače - Mobile World Congress, brokerage event Barcelona, Španjolska

PRILOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

PRIVREDNI VJESNIK

12. veljače - Eurostars – susret hrvatskih i švicarskih biotehnoloških tvrtki, Zürich, Švicarska

7. ožujka - Ecobuild, poslovni razgovori, London, Ujedinjeno Kraljevstvo

GLAVNI UREDNIK Darko Buković

13. veljače - Digitalne tehnologije - zdravstvene usluge, Bristol, Ujedinjeno Kraljevstvo

12. -13. ožujka - Tavola 2018 - poslovni susreti, Kotrijk, Belgija

UREDNIK PRILOGA Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO KIKAXDESIGN, Brezje

Kutijice i škrinjice po mjeri klijenta Velika većina kutija, osim što ih krasi visoka kvaliteta izrade, odlikuje se i ručnim radom naših majstora, što naše proizvode čini unikatnim, ističe Jambrošić

a čuvanje dragocjenih stvari i predmeta od davnina su se koristile drvene kutijice, škrabice ili škrinjice. Takva je kutijica kroz stoljeća postala simbolom zaštite nečeg vrijednog, pa ne čudi da i danas ljudi svoje dragocjenosti ili posebne proizvode vole držati baš u drvenim kutijama. A kako bi i danas mnogi uživali u prekrasnim prirodnim drvenim kutijama, pobrinuli su se u Kikaxdesignu, jedinom obrtu u Hrvatskoj i regiji s desetogodišnjom tradicijom koji je specijaliziran za takvu proizvodnju. “Mi smo obiteljski obrt koji se prilagođava potrebi svojih kupaca. Fleksibilni smo, pa smo u stanju odraditi specijalne narudžbe u malim količinama, ali i u velikima ako je potrebno”, kaže vlasnik obrta Kristijan Jambrošić. Osim stalne ponude proizvoda poput drvenih kutijica za boce, poslovnih poklona, gusarskih škrinjica i slično, u Kikaxdesignu mogu razvijati i prototipove kutija za proizvode, ali i izraditi proizvode po nacrtima naručitelja.

U BREZJU U MODERNO UREĐENOJ HALI OD 120 ČETVORNIH METARA NASTAJU SVI PROIZVODI ZAOKRUŽENA PROIZVODNA LINIJA “Proizvodi u našim kutijama su kvalitetno prezentirani te tako odmah imaju i dodatnu vrijednost”, ističe Jambrošić. Velika većina kutija, osim što ih krasi visoka kvaliteta izrade, odlikuje se i ručnim radom naših majstora, što ih na kraju proizvodnje čini unikatnima. Kada dodamo da su sve kutijice izrađene od najplemenitijeg prirodnog materijala – drveta, jasena i borovca iz hrvatskih šuma, te da je sve pažljivo obrađeno, što strojem što ručno, dolazimo do iznimne kvalitete i jamstva dugotrajnosti te snažnog vizualnog dojma proizvoda. Za proizvodnju kutijica koristi se i vrlo kvalitetan cink

koji služi za spajanje korpusa kutija te jamči stabilnost, čvrstoću i dugotrajnost. “Koristimo i kromirane metalne okove, zaštićene od korozije, koje montiramo vijcima čime se sprečava klimanje poklopca i nakon više tisuća otvaranja i zatvaranja”, ističe Jambrošić. Proizvodnja je smještena u blizini Čakovca, u Brezju, gdje u moderno uređenoj hali od 120 četvornih metara nastaju svi proizvodi. “Tu imamo zaokruženu liniju za završnu obradu, lasersku CO2 gravirku ili rezač kojim možemo rezati masiv do 10 milimetara ili šperploču od četiri milimetra, za maksimalne dimenzije proizvoda od 90 x 60 cm, CNC 3D gravirom radne površine 80 x 70 cm te najnovijim UV printerom A2 formata”, priča vlasnik. Da se zaista radi o visokokvalitetnim proizvodima, dokazuju i mnoge suradnje s renomiranim hrvatskim i inozemnim kompanijama poput Samsunga, Jamesona, Gavrilovića, Brukete i Žinića te mnogih drugih. Obrt Kikaxdesign raste iz godine u godinu, pa su takve prognoze i za ovu 2018. godinu. “Očekujemo da ćemo rasti barem 10 posto kao i prošlih godina”, zaključuje Jambrošić. (J.K.)

Mi smo obiteljski obrt koji se prilagođava potrebi svojih kupaca. Fleksibilni smo, pa smo u stanju odraditi specijalne narudžbe u malim količinama, ali i u velikima ako je potrebno. Kristijan Jambrošić, vlasnik obrta Kikaxdesign

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

AKTUALNO POZIV ZA DOSTAVU PROJEKTNIH PRIJEDLOGA

ENERGETSKA UČINKOVITOST I OIE U USLUŽNOM SEKTORU

inistarstvo zaštite okoliša i energetike na središnjem portalu za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću e-Savjetovanja (https://savjetovanja.gov. hr/) započelo je savjetovanje o nacrtu uputa za prijavitelje poziva na dostavu projektnih prijedloga Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u uslužnom sektoru (turizam, trgovina) koje će trajati do 28. veljače. Poziv se planira u okviru Speciﬁčnog cilja 4b2 – Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u privatnom uslužnom sektoru (turizam, trgovina), Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Ukupna vrijednost bespovratnih sredstava koja su na raspolaganju u okviru poziva je 75 milijuna kuna, pri čemu najniži iznos koji se može dodijeliti pojedinačnom projektu iznosi 220.000 kuna, dok se pojedinačnom prijavitelju, za jedan ili više projekata, može dodijeliti najviše 13 milijuna kuna. Poziv je namijenjen mikro, malim, srednjim i velikim

100 posto privatnim poduzećima registriranim za obavljanje djelatnosti iz područja uslužnog sektora turizma (smještaj, priprema i usluživanje hrane i pića, putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te trgovine: trgovina na veliko i na

malo motornim vozilima i motociklima, popravak motornih vozila i motocikala, trgovina na veliko i trgovina na malo (osim trgovine motornim vozilima i motociklima). Prijavitelj po predmetnom pozivu u postupku dodjele bespovratnih sredstava može podnijeti maksimalno jedan projektni prijedlog te se s jednim prijaviteljem može sklopiti maksimalno jedan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Financirat će se projekti koji predviđaju mjere povećanja učinkovitosti korištenja energije privatnog uslužnog sektora turizma i trgovine, omogućujući pružanje jednake količine rezultata korištenjem manje količine isporučene energije, te smanjenje udjela konvencionalnih goriva u ukupnoj potrošnji energije uvođenjem novih sustava za korištenje energije OIE. Prihvatljive aktivnosti uključuju pripremu dokumentacije projektnog prijedloga i ostale projektno-tehničke dokumentacije, provedbu aktivnosti energetske obnove i aktivnosti upravljanja projektom. (B.O.)

SEOUL FOOD 2018

Poziv za sudjelovanje na sajmu hrane u Koreji Od 1. do 4. svibnja u Seoulu se održava 36. izdanje jednog od vodećih međunarodnih sajmova prehrambene industrije u Aziji Seoul Food 2018. Na tom sajmu prošle godine izlagala su 1402 izlagača na 2948 štandova, među kojima 552 međunarodna izlagača iz 39 zemalja i 850 domaćih izlagača, a sajam je posjetilo 54.200 posjetitelja. Na sajmu se ove godine očekuje oko 1600 izlagača na gotovo 3000 štandova. Neproﬁtabilna agencija za promicanje trgovine i investicija pri Veleposlanstvu Koreje u Zagrebu Korea

Business Center KOTRA, pozva sve zainteresirane, izlagače ili poslovne posjetitelje da se u najkraćem roku jave ukoliko žele posjetiti ili izlagati na sajmu. Rok za prijavu za izlagače je 27. veljače. Izložbeni program sajma između ostalog pokriva područja prehrambenih proizvoda, zatim sastojke za hranu i aditive, sredstva za produljenje roka trajnosti, kavu i čaj, razne dodatke zdravoj prehrani, premium proizvode te vina, alkoholna i bezalkoholna pića, ali i tradicionalnu hranu. U sklopu sajma Seoul Food 2018 održavaju se i

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

sajmovi Seoul Horecatech gdje se izlažu ugostiteljski strojevi i oprema, oprema za prijevoz hrane, posuđe, zatim Seoul Foodtech kao poseban sajam za strojeve za prehrambenu industriju, kućanske aparate i namještaj te Seoul Foodpack - sajam raznih strojeva za pakiranje hrane.

POGLED IZNUTRA

ZNANJE JE TEMELJ EKONOMIJE IGOR PURETA

predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Znanje je zapravo jedino dugoročno jamstvo uspjeha neke tvrtke. Način poslovanja može se mijenjati, ali znanje je ono koje nam uvijek može osigurati konkurentsku prednost

vi mislimo kako cijenimo znanje. No je li uistinu tako? Zapitajte se koliko stvarno ulažete u vlastito i znanje svojih djelatnika. I ﬁnancijski i vremenski. Osiguravate li svojim djelatnicima dovoljno vremena da se posvete stjecanju novih znanja? Današnja ekonomija zahtijeva vrlo visoki udjel znanja u proizvodima i uslugama. Udio se toliko povećao da je postao dominantna vrijednost za kupca. Pomak prema znanju kao glavnom izvoru vrijednosti temelj je današnje ekonomije. Znanje je zapravo jedino dugoročno jamstvo uspjeha neke tvrtke. Način poslovanja može se mijenjati, ali znanje je ono koje nam uvijek može osigurati konkurentsku prednost. Živimo u doba kada podaci i informacije imaju posebnu vrijednost. Znanje predstavlja imovinu više nego ikada prije. Teško ga je mjeriti budući da je ta imovina nematerijalna. Zbog toga ljudski resursi imaju veliki izazov u tome kako njima upravljati. Naše znanje rezultat je naših iskustava i sadrži standarde prema kojima procjenjujemo signale iz okoline. Ono nam pomaže da stječemo nova znanja, uvide, radimo pametnije i bolje, dolazimo do novih ideja. Temeljem našeg znanja, između ostalog, prosuđujemo i donosimo odluke. Znanje osigurava podlogu za našu viziju, daje krila našoj kreativnosti i idejama. Znanje nam pomaže da stvaramo dodanu vrijednost. Zbog svega toga je bitno kojim znanjima raspolažu i pojedinci u poduzeću i poduzeće kao cjelina. U tvrtki se znanje odražava kroz dokumente i rutine, kroz pisane ili prešutne usvojene prakse i norme ponašanja. Eksplicitno znanje je znanje koje se lako može zapisati, poput patenata, formula ili projektnih nacrta. Ono može donijeti konkurentsku prednost, ali ona neće dugo trajati jer to znanje drugi mogu lako kopirati. Implicitno znanje još je manje materijalno od eksplicitnoga, to je znanje kojega nismo svjesni. Ali je zato duboko

ugrađeno u način poslovanja neke tvrtke i u njenu korporativnu kulturu. Implicitno znanje obuhvaća odnose, norme i vrijednosti. Zato ga je teže precizno opisati, te stoga i kopirati. Zbog toga, ono može predstavljati dugoročnu konkurentsku prednost na tržištu. Stoga je bitno da znanje o odnosima s klijentima, o konkurentima, razvoju proizvoda, načinima rada kola kroz poduzeće. Eksplicitno i implicitno znanje bitno je prenositi, a njegovo širenje je temelj organizacijske kulture vaše tvrtke. Jedi-

poslovanja je daleko kompleksnija. Tvrtke sve više riskiraju da im ključni djelatnici ostanu loše obučeni jer se zanemaruje implicitno, prešutno znanje koje utječe na način kako netko obavlja svoj posao. Novozaposlena osoba, osoba koja uči može kopirati i greške svojih prethodnika ili jednostavno slijediti procedure koje možda ne odgovaraju osobinama tog pojedinca ili njihovim stečenim vještinama. Znanje je moć. Ali sebično čuvanje znanja kako bi se moć zadržala u vlastitim rukama postalo je potpuno zastarjelo i

BITNO JE DA ZNANJE O ODNOSIMA S KLIJENTIMA, O KONKURENTIMA, RAZVOJU PROIZVODA, NAČINIMA RADA KOLA KROZ PODUZEĆE no ćete tako potaknuti vaše djelatnike da preuzimaju inicijativu. Kada su upoznati sa svim činjenicama, s pozadinskom pričom, razlozima i svrhom. Kada znaju što želite postići. I kada znaju da vam je stalo do njihovog znanja i njihovog razvoja. Christopher G. Myers, profesor na Harvard Business Schoolu, upozorava da se tvrtke previše oslanjaju na prenošenje znanja promatranjem i kopiranjem. I dok se neka znanja mogu tako prenijeti, većina

neproduktivno. Naprotiv, razmjena znanja sve više postaje misao vodilja. Zato potičite stjecanje znanja kod svakog pojedinog radnika u svom poduzeću. Samo tako ćete doći do spoznaje je li vaše poduzeće na pravom putu. Saznat ćete koristite li svoje resurse na ekonomičan i smislen način. Razumjet ćete puno bolje svoj položaj na tržištu, a to će pridonijeti većoj konkurentskoj prednosti i potaknuti vaš poslovni uspjeh.

5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

TURIZAM POREZNO RASTEREĆENJE U TURIZMU

Povećanje materijalnih prava sezonskih radnika

rvatska udruga poslodavaca (HUP) - Udruga ugostiteljstva i turizma inicirala je izmjene poreznog tretmana troškova smještaja i toplog obroka sezonskih radnika kako se ti troškovi ne bi tretirali kao plaća u naravi već kao nužni troškovi poslovanja. Poslodavci u turizmu stoga su pozdravili odluku Vlade prema kojoj se troškovi smještaja i toplog obroka za sezonske radnike više neće oporezivati kao plaća u naravi. U vodećim hrvatskim turističkim kompanijama poput Valamar Riviere, Maistre i Plave lagune odlučeno je da će se sredstva koja su posljedica tog poreznog rasterećenja preusmjeriti u povećanje materijalnih prava radnika. Povećanje plaća, smatraju u HUP-Udruzi ugostiteljstva i turizma, nužno je kako

bi se povećala atraktivnost poslova u turizmu i spriječio daljnji odlazak radnika iz Hrvatske te će brojne turističke tvrtke iskoristiti to porezno rasterećenje za povećanje plaća i poboljšanje uvjeta rada djelatnika u pripremi još jedne uspješne turističke godine. Upravo su poslodavci u turizmu isticali važnost daljnjeg ﬁskalnog rasterećenja kako bi se otvorio prostor za povećanje

plaća u sektoru. Suradnjom članova HUP-a, uz podršku Ministarstva turizma, ova je inicijativa uspješno provedena. Hrvatska vlada donijela je u prosincu prošle godine paket mjera za zadržavanje i rast zapošljavanja, kroz što je donesena odluka o poreznom rasterećenju svih poduzetnika koji svojim sezonskim radnicima osiguravaju smještaj i topli obrok. Kroz usvojene izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak Ministarstvo ﬁnancija predviđa da će porezni obveznici biti rasterećeni za dodatnih 266 milijuna kuna. (S.P.)

PLAVA LAGUNA

UŠTEDE PRETOČENE U PRAVA RADNIKA

Turistička tvrtka Plava laguna jedna je od prvih kompanija čije je poslovodstvo odlučilo uštede nastale izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak pretočiti u prava radnika.

Prema tim izmjenama, smještaj i prehrana sezonskih radnika više se neće smatrati darom u naravi i u skladu s time neće biti oporezovani. U dogovoru s predstavnicima Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije, u Plavoj laguni od 1. veljače topli obrok do 50 posto subvencionirat će se svima koji nisu korisnici usluge personalnog smještaja, koji od ranije imaju besplatni topli obrok. U Plavoj laguni ističu kako je to samo jedna od mjera kojom žele pridonijeti povećanju materijalnih prava radnika. Podsjetimo, od 1. lipnja osnovne plaće za sve radnike Plave lagune povećat će se četiri posto, te će se tako povećati ukupna materijalna prosječna prava za radnike u Poreču za gotovo pet posto, a u Umagu više od devet posto. Također, u dogovoru

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

sa sindikatom u Plavoj laguni će u ovoj godini dar u naravi iznositi 600 kuna, umjesto dosadašnjih 400 kuna. Osim na uvećanu plaću, radnici Plave lagune mogu računati i na regres za godišnji odmor od 70 kuna bruto po danu godišnjeg odmora, jednokratne isplate od po 500 kuna bruto za lipanj i srpanj, božićnicu u visini najvišeg neoporezivog iznosa od 2500 kuna tj. na razmjerni dio za radnike koji su radili kraće od 12 mjeseci a duže od dva mjeseca, kao i na dar djetetu u najvećem neoporezivom iznosu. “Plava laguna neprekidno unapređuje prava svojih radnika te uvjete smještaja i boravka radnika u našim destinacijama. Ove godine uložit ćemo 50 milijuna kuna u unapređenje personalnog smještaja”, kažu u Upravi Plave lagune. (S.P.)

SJEDNICA TURISTIČKOG VIJEĆA HTZ-a

Rast kvalitete i razvoja hrvatskog turizma Nakon uspješne 2017. u ovu turističku godinu ulazimo s ciljem daljnjeg pozicioniranja Hrvatske kao cjelogodišnjeg odredišta, rekao je ministar turizma Gari Cappelli piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

romocija hrvatske turističke ponude na inozemnim sajmovima te njene posebne prezentacije neke su od ključnih aktivnosti u daljnjem pozicioniranju naše zemlje na emitivnim tržištima. Uz to, potrebno je zadržati rast turističkog prometa, pa se tako i ove godine očekuje uspjeh u domaćem turizmu i povećani dolazak turista za oko pet posto u odnosu na prošlu godinu, rekao je Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) nakon prošlotjedne 30. sjednice Turističkog vijeća te institucije. “U tijeku su intenzivni nastupi i predstavljanja hrvatske turističke ponude na najvažnijim svjetskim turističkim sajmovima. Očekuje se nastup na sajmu FREE U Műnchenu, MITT u Moskvi te ITB u Berlinu gdje ćemo prvi put predstaviti novi dizajn štanda HTZ-a”, istaknuo je Staničić. Da se za ovu godinu predviđaju odlični rezultati složio se i Gari Cappelli, ministar turizma, koji je naglasio kako nakon uspješne 2017. u ovu turističku godinu ulazimo s ciljem daljnjeg pozicioniranja Hrvatske kao cjelogodišnjeg odredišta. Uz to, poradit će se na poticanju rasta kvalitete i razvoja domaćeg turizma. Cappelli je dodao kako su se pozitivni trendovi iz prošle godine nastavili i u siječnju tijekom kojega se bilježi dvoznamenkasti rast turističkog prometa. “Uz veliki broj novih investicija te aktivnosti Ministarstva turizma i HTZ-a usmjerenih na razvoj posebnih oblika turizma nema razloga ne vjerovati kako je ispred nas još jedna uspješna turistička godina”, rekao je Cappelli.

UČINKOVITOST I PROAKTIVNOST HTZ-a Na sjednici je bilo riječi o novom organizacijskom ustrojstvu HTZ-a pri čemu

OVE SE GODINE OČEKUJE POVEĆANI DOLAZAK TURISTA ZA OKO PET POSTO U ODNOSU NA PROŠLU GODINU, KAŽE STANIČIĆ je naglašeno kako je to nužno napraviti radi praćenja novih trendova i povećanja učinkovitosti promotivnih aktivnosti na stranim emitivnim tržištima. Objašnjavajući razloge reorganizacije HTZ-a, Staničić je istaknuo kako nova vremena i trendovi poslovanja zahtijevaju deﬁniranje novih okvira djelovanja i rada. “Cilj nam je biti učinkovitiji, proaktivniji te u

konačnici i konkurentniji jer je to preduvjet rasta hrvatskog turizma. Vjerujemo da će nova sistematizacija radnih mjesta pridonijeti učinkovitijem i optimalnijem poslovanju, kao i jednostavnijoj i bržoj koordiniranosti zaposlenika te time pridonijeti bržem rješavanju zadataka i poštivanju rokova”, naglasio je Staničić. Prema toj novoj sistematizaciji radnih mjesta, u HTZ-u je utemeljeno pet umjesto dosadašnjih sedam sektora. Novost je vraćanje posebnog kongresnog odjela unutar HTZ-a koji će se baviti daljnjim razvojem i promocijom tog važnog segmenta turističke ponude jer upravo kongresni turizam značajno utječe na cjelogodišnje poslovanje u turizmu. Osim toga, novi je i sektor za međunarodne poslove i mrežu predstavništava koji će, među ostalim, pridonijeti boljoj suradnji HTZ-a sa svjetskim turističkim organizacijama.

5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

HRWWWATSKA SURADNJA ADDIKO GRUPE I MICROSOFTA

Unapređenje korisničkog iskustva

ddiko Grupa i Microsoft dogovorili su suradnju na planu unapređenja korisničkog iskustva klijenata banke kroz implementaciju Microsoftovih Dynamics 365 tehnoloških rješenja. Addiko Grupa je time postala prva regionalna bankarska organizacija koja će tijekom 2018. na svim tržištima na kojima posluje implementirati moderna Microsoftova rješenja i time svoju digitalnu transformaciju nastaviti

fokusirajući se upravo na unapređenje korisničkog iskustva svojih klijenata. “Želja za pružanjem bolje usluge klijentima je glavni razlog početka digitalne transformacije, koja podrazumijeva primjenu modernih tehnologija u svim segmentima poslovanja i pružanje dodatne vrijednosti klijentima. U današnjem digitalnom svijetu i najmodernije organizacije moraju svoje poslovne modele prilagoditi promjenama i preferencijama klijenata na način da

im osiguramo funkcionalnost, mobilnost, dostupnost 24/7, uslugu i rješenja koja izravno odgovaraju njihovim svakodnevnim potrebama, ali prije svega želimo im pružiti kvalitetno korisničko iskustvo. Bitan dio izgradnje naprednih sustava i osmišljavanja novih inovativnih usluga su strateška partnerstva”, izjavio je Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko Banka. “Upotreba Microsoftovih usluga u oblaku unutar industrije ﬁnancijskih usluga u snažnom je porastu. Osnažena platformama Azure, Office365 i Dynamics 365, omogućava funkcionalnu integraciju CRM i ERP platformi te značajno povećanje produktivnosti, korištenje napredne analitike, optimizaciju procesa uz značajno poboljšanje korisničkog iskustva”, dodao je Ivan Vidaković, direktor za Digitalnu transformaciju regije Microsoft MultiCountry Europe u Središnjoj i Istočnoj Europi. (B.O.)

ODRŽAN BUG FUTURE SHOW 2018

TEHNOLOGIJE BUDUĆNOSTI Računalni mjesečnik i web portal Bug prošli tjedan organizirao je peti cjelodnevni tehnološki događaj Bug Future Show 2018 pod motom Five Star Experience. Na BFS-u su predavači i panelisti posjetiteljima pokazali uređaje, trendove i tehnologije budućnosti koje će svakodnevicu učiniti još boljom, zabavnijom, opuštenijom, svrsishodnijom, pa i luksuznijom. Miroslav Rosandić, glavni urednik Buga, istaknuo je kako upravo zbog toga što je riječ o jubilarnom Bug Future Showu, ove godine on ima najbogatiji sadržaj dosad. Tako su posjetitelji mogli saznati koje tehnologije pružaju iskustvo

svakodnevnice s “pet zvjezdica”, a iza kojih stoje najtraženiji ljudi danas - programeri. Bug Future Show je otkrio i kako upravo developerima osigurati najbolje uvjete za rad u našem okruženju. Na događanju se raspravljalo i o 5G mrežama, blockchainu, strukovnom obrazovanju i izvozu domaće, STEM pameti, kao aktualnim trendovima kojima stremi regionalna tech zajednica. U dvije dvorane, u kojima se paralelno odvijao program Bug Future Showa 2018, s pozornica je bolju budućnost predstavilo oko 50 tehnoloških stručnjaka, programera i pedagoga, tijekom više od 20 sati sadržaja. Događanje je započelo predavanjem tech

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

blogerice i podcasterice iz SAD-a Myriam Joire koja je razotkrila pet tehnologija za unapređenje čovječanstva u godinama pred nama. “Pet tehnologija koje će unaprijediti našu svakodnevicu su umjetna inteligencija, 5G mreže, dopunjena stvarnost, elektriﬁkacija prijevoza i blockchain”, istaknula je Myriam Joire. Vodeći ljudi hrvatskih developerskih agencija Nanobita, FIVE-a i Asseca zaključili su kako je najbolja opcija za sve programere ostanak u Hrvatskoj jer upravo u njihovim tvrtkama mogu dobiti istovjetne ili čak i bolje uvjete za sebe i obitelji od onih koje bi imali u inozemstvu. (B.O.)

COMBIS

Dobiven VMware Premium Partner status

ombis, pružatelj IT usluga u Hrvatskoj, osigurao je najviši status partnerstva jednog od vodećih svjetskih pružatelja virtualizacije - tvrtkom VMware. VMware Premium Partner status stječe se radom na certifikaciji i stručnosti inženjera te realizacijom projekata na VMware tehnologiji. “Combis se bavi virtualizacijskim tehnologijama više od 15 godina, stavili smo big-bet na tu granu IT-a i bili smo u pravu. Prvi korak u značajnoj primjeni virtualizacijskih tehnologija bila je transformacija fizičkog podatkovnog centra u virtualni, nakon kojeg je došlo novo razdoblje temeljeno također na virtualizaciji - tzv. cloud era. Sada smo prepoznali novi, disruptivni trend koji donosi virtualizacija - softverski definirani podatkovni centar i odlučili se na odvažan korak u tom smjeru”, istaknuo je Igor Dužević, tehnički direktor

Sektora sistemske integracije u Combisu. Softverski deﬁnirani podatkovni centri - SDDC tehnologija razbija dosadašnju paradigmu poimanja podatkovnog centra koji se gradi u silosima te sve svodi na softverski upravljanu razinu. “Stjecanje najvišeg partnerskog statusa potvrda je Combisovih kompetencija u domeni prodaje i implementacije najsloženijih VMware virtualizacijskih rješenja”, komentirao je Ivo Sladoljev, regionalni menadžer VMwarea za Srednju Europu. “Kroz inovativne i zahtjevne SDDC projekte s korisnicima koji su prepoznali vrijednost naprednih podatkovnih centara u poslovanju ostvarili smo izuzetan rezultat u ovom segmentu tijekom 2017., a portfelj Combisa učinili jedinstvenim na tržištu”, zaključio je Hrvoje Dunkić, direktor Sektora sistemske integracije u Combisu. (B.O.)

HAKOM

POZIVE TRGOVACA ZABRANILO 29.000 KORISNIKA Ukupno 29.000 korisnika upisano je u registar Ne zovi tijekom prve godine njegova puštanja u operativni rad te su tako zabranili pozivanje trgovcima u svrhu prodaje neke usluge ili proizvoda kao i slanje promidžbenih ili prodajnih poruka putem telefona. Registar Ne zovi, realiziran početkom prošle godine u suradnji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, besplatni je javni registar telefonskih brojeva onih potrošača koji ne žele da ih trgovci kontaktiraju putem telefona ili SMS i MMS poruka

u svrhu promidžbe i prodaje. Registar je propisan Zakonom o zaštiti potrošača, a brojeve upisuje (ili ispisuje) pojedini operator na zahtjev samog potrošača (potpisnika ugovora s operatorom) u roku od sedam dana od zaprimanja zahtjeva. HAKOM je nadležan za postupanje operatora u slučajevima spornih zahtjeva za upis/ispis, a u slučaju da trgovci pozivaju brojeve iz registra ili šalju promidžbene poruke, isto je potrebno prijaviti nadležnoj tržišnoj inspekciji pri Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta. Za upis broja u registar vlasnik broja treba ispravno ispuniti propisani obrazac

zahtjeva i predati ga svom operatoru. Zahtjev se može dostaviti operatoru uvijek na najmanje dva načina: poštom ili osobnom dostavom u poslovnici operatora, priopćeno je iz HAKOM-a. Operator će provjeriti valjanost zahtjeva i temeljem njega, u roku od najviše sedam dana, upisati broj u registar. (B.O.)

5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

AKTUALNO HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Velika potražnja za radnicima Iako privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku o registriranoj zaposlenosti ne pokazuju rast u 2017. godini - štoviše, pokazuju pad od 1,8 posto - Hrvatska gospodarska komora ističe kako podaci iz ostalih izvora upućuju na to da je zaposlenost u Hrvatskoj prošle godine ipak porasla. Naime, registriran je rast osiguranika mirovinskog osiguranja od 1,9 posto, a i podaci iz Ankete o radnoj snazi koji su trenutačno dostupni za prva tri kvartala sugeriraju da će i na razini cijele godine biti ostvaren rast na otprilike istoj razini kao i kod osiguranika, odnosno oko dva posto. U HGK ocjenjuju da je to svakako pozitivan, no ipak skroman podatak u kontekstu višegodišnjeg pada u prethodnom razdoblju, ali i u odnosu na dinamičan rast potražnje za radnom snagom. Naime, Online Vacancy Index, koji je razvio EIZ u suradnji s portalom MojPosao, pokazuje da je u prošloj godini broj oglasa koji su objavljeni online porastao za čak trećinu u odnosu na prethodnu godinu te da je potražnja na hrvatskom tržištu rada bila veća nego u godinama prije krize. Isti trend pokazuju i podaci HZZ-a o slobodnim radnim mjestima gdje su poslodavci prošle godine tražili 250.200 radnika, što je bilo 7,7 posto više nego prethodne godine.

BADEL 1862.

USPJEŠAN PROB SEGMENT Badel je jedna eklatantna tranzicijska priča hrvatske predstečajnu nagodbu dugu 4,5 godine i idemo u no

a prvom ovogodišnjem Carpe Diemu, u organizaciji Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ) i tvrtke Badel 1862., govorilo se o svim izazovima s kojima se Badel susretao u turbulentnom razdoblju privatizacije i predstečaja te kako su paralelno s tim gradili nove i stare brendove. “Badel je imao loš imidž krovnog brenda, puno je toga trebalo braniti, a u jednom je dijelu bilo i neobranjivo. Gubitaš, državno vlasništvo, proizvođač jakih alkoholnih pića, trebalo je sve to ‘peglati’ i u tom smislu je posao PR-a bio dosta težak. No mi smo u takvim uvjetima dizali neke naše proizvode, stvorili priču o Korlatu, Svarogu... Kad gledamo tadašnjih 20 godina Badela, on je jedna eklatantna tranzicijska priča hrvatske privatizacije u lošem smislu. Danas smo prošli predstečajnu nagodbu dugu 4,5 godine, idemo u novi životni ciklus”, poručio je Ivo Markotić, generalni direktor Badela 1862., osvrnuvši se i na posljedice krize Agrokora. “Uspjeli smo uspješno prebroditi pad Agrokora, ako je to kraj

tog slučaja, iako u to sumnjam. Badel je ovisan o kanalima prodaje koncerna Agrokor, jer u trenutku početka krize 40 posto naše proizvodnje je išlo kroz te kanale, ali uspjeli smo se izboriti i preživjeti”, naglasio je Markotić, čestitavši bivšem ministru ﬁnancija Slavku Liniću na predstečajnim nagodbama jer su spasile Badel.

TRŽIŠNI LIDER U JAKIM ALKOHOLNIM PIĆIMA Kristina Bocak Gojun, direktorica marketinga i inovacija u Badelu detaljnije je predstavila kompaniju i njene brendove. “U našoj povijesti ima jako puno svijetlih trenutaka i snažnih brendova. Nama su u genima ostale sve te tradicionalne vrijednosti koji nas danas čine tržišnim liderom u jakim alkoholnim pićima. Dižemo i kategoriju vina, naročito vrhunskih. Izvozimo u tridesetak zemalja svijeta, imamo tri podružnice u regiji i kompaniju u Kini. Danas je trenutak da kroz turizam plasiramo svoje proizvode i prezentiramo domaće brendove kao vrhunske. Taj dio ponude

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE PAN BEZ pivo Carlsberg Croatia je potkraj 2004. godine tržištu predstavila Pan BEZ, bezalkoholnu inačicu osvježavajućeg piva Pan. Pan BEZ proizveden je od prirodnih sastojaka prema strogim Carlsbergovim standardima.

CARLSBERG CROATIA D.O.O.

Koprivnička pivovara, dio danske grupacije Carlsberg, najmodernija je i ekološki najnaprednijapivovarauHrvatskojkojapovezujemeđunarodnoiskustvoslokalnom tradicijomkakobipružilazadovoljstvopotrošačima,poslovnimpartnerimaisvojim zaposlenicima.CarlsbergCroatianajbržejerastućapivarskakompanijanahrvatskom tržištu.

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

ĐURO ĐAKOVIĆ

OJ U PREMIUM privatizacije u lošem smislu. Prošli smo vi životni ciklus, ističe Markotić piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

moramo razviti”, poručila je Kristina Bocak Gojun, istaknuvši Pelinkovac antique kao istinski craft proizvod koji se proizvodi po tradicionalnoj recepturi te rakije i likere iz serije Korlat koje su ovjenčane brojnim međunarodnim nagradama. Na Badelova vina otpada šest do sedam posto domaće proizvodnje vina, odnosno četiri milijuna boca godišnje. Imaju četiri vinarije u vlasništvu i jednu s ugovorom o dugoročnoj suradnji. Sa svojim Korlat supreme vinima izgradili su odličan brend i probili se u premium segment unatoč problematičnom poslovanju kompanije.

TRENUTAK JE DA KROZ TURIZAM PLASIRAMO SVOJE PROIZVODE I PREZENTIRAMO DOMAĆE BRENDOVE KAO VRHUNSKE, SMATRA KRISTINA BOCAK GOJUN

Poslovanje s gubitkom Grupa Đuro Đaković u prošloj je godini ostvarila ukupne prihode od 547,3 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi bili 573,5 milijuna kuna. Istovremeno je ostvarena pozitivna EBITDA od 14,4 milijuna kuna, što čini EBITDA maržu od 2,7 posto. Grupa je lani zabilježila gubitak u poslovanju od 27,1 milijun kuna što je negativna marža dobiti od 4,9 posto. Razlozi negativnog poslovanja su gubici ostvareni u društvu Đuro Đaković-Industrijska rješenja, zatim izrazito visoki ﬁnancijski rashodi te gubitak ostvaren u društvu Đuro Đaković-Specijalna vozila u proizvodnji vagona tipa Uacns. Tijekom 2018. godine Grupu očekuju ključni procesi koji su preostali za završetak procesa restrukturiranja. Prvi cilj je rješavanje problema ročnosti obveza i likvidnosti te nakon toga rješavanje problema strukture izvora poslovanja u pasivi bilance koji bi trebali dovesti do dugoročno stabilnog poslovanja. Drugi cilj je nastavak procesa restrukturiranja u društvu Đuro Đaković-Industrijska rješenja koji bi nakon provedbe mjera u 2018. godini trebao dovesti do toga da društvo ima pozitivan operativni rezultat. (I.G.)

Pšenično brašno Farina Pšenično brašno Farina nezaobilazni je dio asortimana svih trgovačkih lanaca i jedan od osnovnih artikala mnogih hrvatskih domaćica. Proizvodi se od najkvalitetnijih hrvatskih sorti pšenice u novoj tvornici, opremljenoj najsuvremenijom mlinarskom tehnologijom koja omogućuje proizvodnju proizvoda vrhunske kvalitete te proizvodnju raznih vrsta pšeničnog brašna.

GRANOLIO D.D.

Granolioosnovanjeuprosincu1996.godinesasjedištemuZagrebu.Poslovanjetvrtke u početku se zasnivalo na trgovini žitaricama, mlinskim proizvodima, mesom i živomstokom,komponentamazastočnuhranutejestivimibiljnimuljima.Od1997. do 2001. tvrtka bilježi konstantan rast prometa, zaposlenosti i dobiti.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

PRIČA S RAZLOGOM STRAŽAPLASTIKA

DOMAĆA PROIZVO PONUDITI U našoj tvrtki kupci se mogu iz prve ruke uvjeriti da mi u Hrvatskoj možemo napraviti itekako kvalitetan proizvod. U Hrvatskoj još uvijek vlada averzija prema domaćim proizvođačima pa se oslanjamo na uvoz, a to nije dobro, ističe Josip Grilec piše Miro Soldić soldic@privredni.hr započelo se s proizvodnjom mikroseparatora. Time se ulazi u proizvodni program povezan uz akumulatorsku industriju, a koji se 1976. godine upotpunjuje programom izrade aku-

PLASTIKA SE ČESTO DEMONIZIRA, ALI ONA JE ZAPRAVO NAJPRIHVATLJIVIJA ZA OKOLIŠ, KAŽE GRILEC

1958.. god počela s radom Stražaplastika

12,5 5 mil € lanjski prihodi te tvrtke

tražaplastika iz Huma na Sutli jedna je od najstarijih tvornica plastike u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe. S radom su počeli 1958. godine, danas zapošljavaju 250 radnika i proizvode širok asortiman plastičnih proizvoda - od autodijelova do gajbi za piće. Prihodi im konstantno rastu, prošle godine su se kretali oko 12,5 milijuna eura, od čega je na izvoz otpalo 8,5 milijuna ili oko 70 posto. Stražaplastika se razvijala u okviru Tvornice stakla Vetropack Straža kao dio dopunskog programa za opremanje boca. Program se postupno širio na proizvodnju bakelita, na program izrade donjih dijelova cipela odnosno industriju kože i obuće te na opletanje staklenih balona vrbovom šibom odnosno kasnije plastičnim trakama.

ŠIRENJE PROIZVODNOG PROGRAMA

250 0 radnika radnik zaposleno u Stražaplastici

Desetak godina nakon osnutka usvaja se program izrade plastične transportne ambalaže, a 1967. godine prelazi se na sadašnju lokaciju u Humu na Sutli zvanu Dreža. Godinu potom

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

mulatorskih kutija i poklopaca. U 1970. godini počeli su s proizvodnjom puhanih i ekstrudiranih proizvoda, dok značajniji rast proizvodnje, osobito plastičnih boca, dostižu desetak godina kasnije. Sredinom 80-ih godina instaliraju se dvije nove linije za proizvodnju mikroseparatora čime se osjetno povećavaju kapaciteti i taj program postaje u tom trenutku izuzetno značajan za tvrtku. Tijekom izrazito teških ratnih godina ulagali su u postrojenje za izradu i tisak jednoslojnih i višeslojnih tuba, a koje tek u najnovije vrijeme dobivaju svoje pravo tržišno mjesto. “Od 2012. proizvodimo komunalnu opremu, u taj segment smo investirali oko 15 milijuna kuna, a planiramo još pet u skoroj budućnosti. Želimo uvjeriti domaće kupce da domaća proizvodnja itekako ima što ponuditi. U našoj tvrtki se mogu iz prve ruke uvjeriti da mi u Hrvatskoj možemo napraviti itekako kvalitetan proizvod. U Hrvatskoj još uvijek vlada averzija prema domaćim proizvođačima pa se oslanjamo na uvoz, a to nije dobro”, izjavio je direktor

DNJA IMA ŠTO ZA

Stražaplastike i predsjednik Udruženja industrije plastike i gume pri HGK-u Josip Grilec. Ističe važnost Komore jer može donijeti puno dobroga onima koji znaju iskoristiti sve usluge koje nudi svojim članicama. “Članovi Komore moraju biti aktivni unutar sustava kako bi ostvarili svoje ciljeve. Princip je jednostavan: ako ne tražite, nećete ništa ni dobiti, zato morate biti proaktivni i iskoristiti ono što dobro razvijena komorska infrastruktura nudi”, poručio je Grilec. Stražaplastika posjeduje sve potrebne certiﬁkate o kvaliteti, a ekološka osviještenost ogleda se i u njihovim pogonima za recikliranje plastičnih proizvoda koji se ponovno koriste za manje zahtjevne stvari. Primjerice, u pekarstvu moraju koristiti čistu sirovinu, dok

INVESTICIJE SE U STRAŽAPLSTICI JEDNOSTAVNO STAPAJU U JEDAN DUGOTRAJAN PROCES u drugim, manje zahtjevnim proizvodima, koriste od 30 do 50 posto reciklata. “Plastika se često demonizira, ali ona je zapravo najprihvatljivija za okoliš. Pri njenoj proizvodnji ne troši se puno energije, karbonski otisak nije velik, ona je zapravo ekološki čista”, pojasnio je Grilec koji je svoje izlaganje o kompaniji održao za jednom od najosebujnijih govornica koje smo imali prilike vidjeti, a radilo se o kanti za smeće iz vlastite proizvodnje.

U PLANU PUNO PROJEKATA Njihova linija za tiskanje i graviranje logotipa na nosiljke i gajbe izuzetno je kompaktna i posebno kvalitetna, a asortiman tuba mogu otisnuti u šest boja i dekorirati zlatnom folijom. Uz palete, gajbe, tube, slamke i kutije za akumulatore, svoj asortiman su proširili i jednim pametnim proizvodom - nosiljkama s RFID čipom. Čip je ubrizgan u proizvod pri izradi i olakšava logistiku komunicirajući s okolinom. Na naše pitanje o budućim investicijama Grilec odgovara kako im se kompanijski planovi iz godine u godinu nadopunjavaju i praktički nemaju čistog prelaska iz jedne u drugu sezonu. Investicije se jednostavno stapaju u jedan dugotrajan proces. “Imamo dosta projekata koji će biti realizirani ove godine, ali i onih koji će se protegnuti na par godina. Konkretno, ove godine ćemo investirati u jedan model kante za otpad od 80 litara s kojom se pokušavamo probiti na domaćem tržištu. Nedavno smo izgradili halu u kojoj imamo prostora za još jedan moderan stroj za proizvodnju kontejnera od 1100 litara, a riječ je o investiciji većoj od 20 milijuna kuna i u nju krećemo čim zatvorimo ﬁnancijsku konstrukciju. Naravno, osim kontejnera tu se mogu proizvoditi i boks palete za poljoprivredu, voćarstvo i skladištenje. Znači, bit će široka namjena, ali još uvijek gledamo kako namaknuti kapital. Samostalno trenutačno nemamo snage za takvu investiciju, ali tražimo načine kroz strukturne fondove i druge izvore pa se nadam da će ulaganje krenuti već ove godine”, istaknuo je Grilec dodavši kako bi uz nove investicije lako mogli zaposliti i još nekoliko desetaka radnika, ali zasad to odgađaju jer bi time prešli u kategoriju velikih kompanija i u smislu birokracije imali drugačiji tretman, odnosno povećane troškove.

Članovi Komore moraju biti aktivni unutar sustava kako bi ostvarili svoje ciljeve. Princip je jednostavan: ako ne tražite, nećete ništa ni dobiti, zato morate biti proaktivni i iskoristiti ono što dobro razvijena komorska infrastruktura nudi.

Josip Grilec, direktor Stražaplastike i predsjednik Udruženja industrije plastike i gume pri HGK-u

5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRVATSKA&REGIJA SRBIJA

U NAVODNJAVANJE SE ULAŽE KAP PO KAP Ideja je da do 2020. godine oko 150.000 hektara poljoprivrednih površina bude pod sustavima za navodnjavanje, kaže Nedimović. Trenutačno se u Srbiji od oko tri milijuna hektara obradive zemlje navodnjava samo tri do četiri posto piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com zbog stanja u kojem su poljoprivredne površine. Trenutačno se u Srbiji od oko tri milijuna hektara obradive zemlje navodnjava samo tri do četiri posto, ustvrdio je srpski ministar poljoprivrede Branislav Nedimović. Podsjetio je i kako je već nekoliko godina najveći investitor u sustave za navodnjavanje Fond Ujedinjenih Arapskih Emirata po projektu koji je u završnoj fazi. U Srbiji se trenutačno gradi 14 sustava za navodnjavanje uz pomoć sredstava iz ovog fonda, u pripremi je još 15 projekata u ovoj godini, a novac tog kredita trebao bi se utrošiti do kraja 2019. godine, dodao je Nedimović.

KONTUNUITET JE PRESUDAN

odel uspješnog razvoja turizma koji je Hrvatska ostvarila izgradnjom odgovarajuće infrastrukture Srbija bi mogla primijeniti u poljoprivredi ulaganjem u sustav navodnjavanja i prometnice, smatraju stručnjaci Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Da ta ocjena nije samo mrtvo slovo na papiru potvrđuje i namjera EBRD-a da ulaže u razvoj poljoprivredne infrastrukture u Srbiji, što je potvrđeno prošloga tjedna na konferenciji za novinare u Ministarstvu poljoprivrede Srbije. Program koji se priprema sadržavat će i nekoliko projekata čiju će realizaciju podržati i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Potpuno je jasno kako je potreba za navodnjavanjem hitna i da raste iz dana u dan, ponajprije zbog sve bržih klimatskih promjena, ali i

EBRD BI TREBAO SRBIJI ODOBRITI OKO 150 MILIJUNA EURA ZA NASTAVAK OBNOVE I IZGRADNJE SUSTAVA ZA NAVODNJAVANJE 40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

Ministarstvo poljoprivrede već sedam mjeseci s EBRD-om razgovara o svojevrsnom nastavku ﬁnanciranja obnove i izgradnje sustava za navodnjavanje. EBRD bi trebao Srbiji odobriti oko 150 milijuna eura za nastavak obnove i izgradnje sustava za navodnjavanje, nakon što se potroši novac koji je za te namjene odobrio Fond Ujedinjenih Arapskih Emirata. Inače, to je za 50 milijuna eura više nego što je Srbiji trenutačno dostupno iz Fonda Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ministar poljoprivrede smatra da je u izgradnji sustava za navodnjavanje u Srbiji presudan kontinuitet te da bi novi sustavi omogućili da se površina navodnjavanih oranica poveća na 12 do 13 posto. Ideja je da do 2020. godine oko 150.000 hektara bude pod sustavima za navodnjavanje, kazao je on. Točan broj hektara koji se navodnjava kroz velike ili individualne sustave za navodnjavanje nitko ne zna i to je jedna od stvari koju ćemo kroz ovaj projekt dobiti - da imamo katastar navodnjavanja u Srbiji, rekao je Nedimović. Kao veliki problem naveo je i to što su u Srbiji zadnji sustavi za navodnjavanje građeni 1985. godine, ali i to što trenutačno postoje samo tri stručne institucije koje se bave

projektiranjem sustava za navodnjavanje: Vodoprivredni institut Jaroslav Černi, Hidrozavod i Energoprojekt Hidrogradnja. Još veći problem je to što su nekadašnji sustavi za navodnjavanje, ponajprije onaj najveći Dunav-Tisa-Dunav, potpuno devastirani, pa bi najveći dio sredstava trebalo uložiti u njegovu obnovu koliko je moguće, kao i u revitalizaciju nekih drugih starih sustava, a manje u izgradnju novih. Osnova za realizaciju ovih programa mora biti prava slika stanja na terenu što će biti zadatak stručnjaka EBRD-a i FAO-a uz asistenciju domaćih.

VELIKE ŠTETE OD SUŠE Direktor agrobiznisa za Jugoistočnu Europu EBRD-a Miljan Ždrale najavio je da će već u prvoj polovini veljače u Srbiju doći prva ekipa stručnjaka koja će s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, Srbijavoda i Voda Vojvodine razmatrati mogućnosti revitalizacije i izgradnje sustava za navodnjavanje pregledom onog što postoji od projektne dokumentacije i biznis planova. Nakon toga bi s Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom financija napravili investicijski plan, odnosno trogodišnji okvir financiranja, prema kojem bi, ako se postigne dogovor, Srbija mogla računati na oko 50 milijuna eura sredstava od EBRD-a godišnje za izgradnju sustava za navodnjavanje. Sredstva ćemo dozirati kako bi to bilo što efikasnije i kako Srbija ne bi plaćala penale zbog toga što odobreni novac ne povlači na vrijeme, kazao je predstavnik EBRD-a. On je ocijenio kako je za održivi razvoj poljoprivrede ključna izgradnja infrastrukture, odnosno ulaganje u prometnice i sustave za navodnjavanje. Srbija se zadnjih godina suočava sa sušom i poplavama. Zbog tih nepogoda izazvanih klimatskim promjenama, investicije u upravljanje vodama su od vitalnog značaja, izjavio je Emmanuel Hidier iz FAO-a. On je istaknuo kako su ekstremne vremenske prilike strateško pitanje na svim razinama, a da suše i poplave nameću pojačano upravljanje vodama.

TRENUTAČNO SE GRADI 14 SUSTAVA ZA NAVODNJAVANJE UZ POMOĆ SREDSTAVA IZ FONDA UAE, A U PRIPREMI JE JOŠ 15 PROJEKATA Srbija je imala prošle godine štete od suše između 600 milijuna i milijardu eura i to je znak za uzbunu, da mora što prije i temeljitije poboljšati cjelokupan sustav vodoupravljanja, ustvrdio je Hidier.

Umrežavanja kvalitete hrane u regiji Uz financiranje obnove i izgradnje sustava za navodnjavanje, suradnja Ministarstva poljoprivrede, EBRD-a i FAO-a nastavlja se i kroz projekte promocije izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, kao i unapređenja njihove kvalitete razvijanjem oznaka kvalitete i oznaka geografskog podrijetla. Sve tri stavke u budućoj petogodišnjoj suradnji tih triju

institucija obuhvatit će memorandum o razumijevanju čije se potpisivanje, kako je rečeno, očekuje narednih dana. FAO će raditi svoj posao, a to je da donosi knowhow i pomaže politikama i investicijama u agrar, dok će se u ovom slučaju posebno angažirati na geografskim oznakama i povezivanju srpske kvalitete proizvoda s regijom.

5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

SVIJET FINANCIJA LIDEROV KLUB IZVOZNIKA

Euro bi pridonio jačanju gospodarstva Za tvrtke koje su već sada konkurentne, uvođenje eura bi značilo dodatno olakšanje izvoza te jačanje konkurentnosti na inozemnom tržištu, ističe Boris Popović piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

ajbolja strukturna reforma u Hrvatskoj bila je ulazak u Europsku uniju, koja je dovela do toga da se triput povećao broj izvoznih poduzeća, a hrvatski je izvoz porastao 40 posto. Sad se nalazimo pred novim projektom uvođenja eura, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na Liderovu klubu izvoznika koji čine tvrtke čija se vrijednost izvoza procjenjuje na 12 do 14 milijardi kuna godišnje. Guverner HNB izvoznike je upoznao

o razlozima za uvođenje eura, odnosno o tome možemo li očekivati veće koristi od troškova. Vujčić je kao prednost istaknuo da je Hrvatska najmanja država u Europskoj uniji izvan eurozone, da ima vrlo visoku razinu ﬁnancijske i trgovinske integracije s eurozonom te usklađenosti s poslovnim ciklusom eurozone. “Hrvatska je daleko najviše eurizirana od zemalja izvan eurozone, s glavninom ukupnih obveza građana, poduzeća i države vezanim uz euro te s bankovnim sustavom u kojem dominiraju banke iz eurozone, pri čemu je 75 posto aktive u hrvatskim bankama u bankama iz eurozone, više od 80 posto štednih i oročenih depozita te kredita u eurima”, istaknuo je Vujčić ustvrdivši da je najveća prednost uvođenja eura značajno smanjenje valutnog rizika.

POZITIVAN UTJECAJ NA TURIZAM Vujčić je posebno istaknuo pozitivan utjecaj na turizam s obzirom na to da 70 posto ukupnih prihoda od turizma i 60 posto ukupnih noćenja dolazi iz europodručja. “Uvođenje eura bi, između ostalog, imalo i pozitivan učinak na izvoz i investicije, a upravo putem smanjenja transakcijskih troškova, troškova konverzije valuta, veće transparen-

ALAN PREMUŽAK, PREDSJEDNIK UPRAVE DALEKOVODA

Predstečajna nagodba se privodi kraju Predsjednik Uprave Dalekovoda Alen Premužak, domaćin Liderovog kluba izvoznika, istaknuo je kako tvrtka kojoj je on na čelu uspješno privodi kraju predstečajnu nagodbu. U četiri godine otplaćen je sav dug prema dobavljačima, a sad još ostaje da se zatvore odnosi prema bankama, rekao je on. “Budući da će se izdaci za vra-

ćanje duga smanjivati, Dalekovod planira nove investicije, a i do sada smo bilježili stopu rasta od 15 posto”, istaknuo je Premužak dodajući kako im je problem nedostatak kvalitetnog kadra što bi moglo postati ozbiljnom zaprekom za razvoj, ali i za jači plasman proizvoda na inozemna tržišta.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

ISTRAŽIVANJE ABC-INDIKATOR

tnosti i lakše usporedivosti cijena, uklanjanja neizvjesnosti oko kretanja tečaja, došlo bi do jačanja konkurentnosti i smanjenja ranjivosti hrvatskog gospodarstva”, naglasio je čelni čovjek hrvatske središnje banke. Ocijenio je da, kad je riječ o štetama od gubitka monetarnog suvereniteta, one ne postoje jer se zbog velikih ograničenja, kao što su dominacija devizne klauzule, otvorenost tržišta, vlasništvo stranih banaka, nije ni koristio kanal realnog tečaja. Kad je pak riječ o bojaznima da će uvođenje eura dovesti do rasta cijena, guverner HNB-a je ustvrdio kako istraživanja pokazuju da cijene nisu pretjerano rasle u zemljama u kojima je uvođen euro, posebice ne u onima u kojima je to učinjeno kasnije, zahvaljujući stečenom iskustvu i mjerama prevencije.

IZVOZ PORASTAO GOTOVO 14 POSTO Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih 11 mjeseci prošle godine Hrvatska je povećala izvoz roba u članice Europske unije za 9,9 posto, na 61,79 milijardi kuna, dok

IZVOZNICIMA BI ODGOVARALA SLABIJA KUNA, ODNOSNO OSAM KUNA ZA JEDAN EURO, REKAO JE PAPPO je izvoz u zemlje izvan EU-a porastao 21,1 posto, na 33,5 milijardi kuna. Ukupni robni izvoz u lanjskih prvih 11 mjeseci dosegnuo je 95,28 milijardi kuna, što je za 13,6 posto više nego u istom razdoblju 2016., dok je vrijednost uvoza porasla za 10,5 posto, na 149,18 milijardi kuna. Član Uprave Brodosplita Darko Pappo smatra da je uvođenje eura jako dobra stvar, pogotovo za izvoznike koji pretežito posluju u eurima, tako da bi njegovo uvođenje smanjilo troškove, poput tečajnih i transakcijskih. “Izvoznicima bi odgovarala slabija kuna, odnosno osam kuna za jedan euro”, rekao je Pappo. “Za tvrtke koje su već sada konkurentne, uvođenje eura bi značilo dodatno olakšanje izvoza te jačanje konkurentnosti na inozemnom tržištu. S druge strane, za one koje nisu konkurentne, ono bi pak značilo još težu situaciju”, smatra predsjednik Uprave Alarm automatike Boris Popović. Predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko istaknula je da kada je u pitanju institucija kojoj je ona na čelu, pozitivan utjecaj uvođenja eura najprije se odnosi na dio koji se tiče percepcije rizika države te smanjenja kamatnih stopa s tog aspekta.

Skromnija očekivanja austrijskih tvrtki Austrijske tvrtke u Hrvatskoj za proteklih 12 mjeseci ocijenile su razvoj opće gospodarske klime, odnosno stanja u Hrvatskoj s pretežito pozitivno do stabilno. Naime, prema online anketi koja je drugi put provedena među austrijskim tvrtkama u Hrvatskoj u jesen 2017., 55 posto ispitanika smatra kako se gospodarska klima/situacija poboljšala, 31 posto da je ona ostala ista, dok njih 14 posto smatra kako je došlo do pogoršanja. Što se tiče prognoza za nadolazećih 12 mjeseci, austrijski sudionici bili su vidno suzdržaniji: samo 46 posto ispitanika očekuje poboljšanje. Međutim, isti postotak (46 posto) smatra da će stanje ostati isto, dok osam posto računa s pogoršanjem. Sonja Holocher Ertl, direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu, ističe kako je Austrija drugi najveći strani ulagač u Hrvatsku. A na kraju trećeg kvartala 2017. austrijska ulaganja u Hrvatsku

iznosila su 3,9 milijardi eura. “U Hrvatskoj posluje oko 650 austrijskih tvrtki, a većina je u njoj prisutna dugo vremena”, kaže ona. Austrijski ulagače nalazi se u mnogim sektorima – bankarstvu, osiguranju, turizmu, proizvođačkoj industriji, maloprodaji, IT-u... Među glavnim preprekama ulaganjima u Hrvatsku, Sonja Holocher Ertl smatra česte izmjene zakona, birokraciju te problem pronalaska kvaliﬁcirane radne snage. Predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische Banka Christoph Schöfböck je naglasio kako treba odlučnije krenuti i sa strukturnim reformama, posebice onima koje bi rezultirale boljom ulagačkom klimom u Hrvatskoj. Inače, rezultati istraživanja ABC-indikator, osim u Hrvatskoj, prikazuju raspoloženje među austrijskim investitorima u još 24 zemlje koje su Austriji najbitnije za izvoz. (B.O.)

5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA RBAnalize

KRATKOROČNI IZGLEDI POPRILIČNO POVOLJNI Nakon gotovo 10 godina, gospodarstvo bi trebalo doseći razinu iz 2008., no povratak nije temeljen na novom zaduživanju, nego na razduživanju većine sektora, ističu analitičari RBA negativnih učinaka povezanih s Agrokorom. U suprotnom, gospodarski rast bi se mogao i treću godinu za redom približiti razini od tri posto. U svakom slučaju u realnim iznosima, nakon gotovo 10 godina, gospodarstvo bi trebalo doseći razinu iz 2008. godine. Povratak međutim, nije temeljen na novom zaduživanju, već suprotno, na razduživanju većine sektora, ističu analitičari RBA.

PUNJENJE PRORAČUNA BOLJE OD OČEKIVANOG

Prve pomake u kamatnim stopama na euro području, pod uvjetom jačanja inﬂatornih pritisaka možemo očekivati na kraju godine, dok bi se prelijevanje učinaka na hrvatsko tržište i stezanje monetarne politike moglo odgoditi za 2019. godinu. Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA

nalitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) pripremili su prvo ovogodišnje izdanje publikacije RBAnalize pod nazivom Kratkoročni izgledi ostaju povoljni. Oporavak gospodarske aktivnosti predvođen izvozom roba i usluga te osobnom potrošnjom nastavljen je tijekom trećeg tromjesečja, potvrđujući da se oporavak gospodarske aktivnosti u prošloj godini nastavio po približno istim stopama kao i u 2016. godini. Rast izvoza roba i usluga, kao i osobne potrošnje, nadmašio je i najoptimističnija očekivanja neutralizirajući zabilježeno usporavanje investicijske aktivnosti, ali ujedno generirajući rast uvoza roba. Izgledno je da je dio investicijske aktivnosti obuzdano krizom u Agrokoru, ali i nižom investicijskom aktivnošću javnog sektora koji je suprotno prvotnim očekivanjima i najavama zabilježio skromnije povlačenje sredstava iz fondova Europske unije. Naposljetku državna potrošnja nastavila je svoj rast započet sredinom 2015. godine. Kratkoročni izgledi hrvatskog gospodarstva ostaju poprilično povoljni osobito uzimajući u obzir vanjsko okruženje, solidne izglede rasta gospodarstva najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera i niske kamatne stope. Projicirano usporavanje gospodarske aktivnosti u 2018. godini, osim na učinku baznog razdoblja, temeljimo i na možebitnoj materijalizaciji određenih

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

Na krilima oporavka domaće i inozemne potražnje državni proračun se i u 2017. godini punio bolje od očekivanja. Uz obuzdavanje rashoda, prema navodima iz Ministarstva ﬁnancija, prvi put u povijesti zabilježili smo

VANJSKA RANJIVOST ISKAZANA KROZ PLATNU BILANCU I POKAZATELJE INOZEMNE ZADUŽENOSTI NASTAVILA SE SMANJIVATI višak na razini opće države. Fiskalnu konsolidaciju odražava i daljnji pad javnog duga, ali i namjera Vlade da poboljša strukturu javnog duga kroz ﬁnancijsko restrukturiranje duga cestovnog sektora. Vanjska ranjivost iskazana kroz platnu bilancu i pokazatelje inozemne zaduženosti nastavila se smanjivati. Slične, pozitivne trendove moguće je očekivati i u 2018. godini, stoga i ne iznenađuje prvo podizanje dugoročnog

HRVATSKI PROIZVOĐAČI I SPAR

Izvoz vrijedan 63 milijuna eura

kreditnog rejtinga nakon prosinca 2004. godine. Unatoč poboljšanju kreditnog rejtinga ocjena sposobnosti podmirivanja dugoročnih obveza Republike Hrvatske i dalje se nalazi u špekulativnom razredu naglašavajući potrebu za nastavkom fiskalne konsolidacije ali i stvaranjem preduvjeta za održiviji i snažniji gospodarski rast koji su uglavnom uvjetovani dobro poznatim strukturnim reformama i jačanjem vladavine prava. Stoga je daljnje poboljšanje i fundamenta i rejtinga važno osobito u trenutku kada započne stezanje monetarne politike i u eurozoni i u Hrvatskoj jer će povećanje kamatnih stopa (troškova zaduživanja) u tom slučaju biti relativno niže. “Za sada izgledi za snažnije stezanje monetarnih politika u 2018. godini ostaju niski. Drugim riječima, likvidnost će na svjetskim globalnim tržištima ostati visoka čak i uz najavljeno smanjenje bilanci FED-a i ESB-a. Prve pomake u kamatnim stopama na euro području, pod uvjetom jačanja inflatornih pritisaka možemo očekivati na kraju godine, dok bi se prelijevanje učinaka na hrvatsko tržište i stezanje monetarne politike moglo odgoditi za 2019. godinu. Naime, unatoč ogromnoj likvidnosti i oporavku domaće potražnje inflacija će ostati umjerena. Središnja banka će u takvim uvjetima ostati dosljedna u politici stabilnosti tečaja, dok će akomodativni karakter monetarne politike omogućavati daljnji pritisak na pad kamatnih stopa”, zaključuje Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA. (V.A.)

Trgovački lanci u Hrvatskoj postaju sve značajniji kanal za hrvatske proizvođače. Tako Spar trgovine plasiraju hrvatske proizvode, ponajprije u Austriju, Mađarsku, Sloveniju i Italiju. Ukupni izvoz hrvatskih proizvoda putem Spara u lani se dostigao čak 63 milijuna eura. Najveći rast, od čak 75 posto, bilježi izvoz u Italiju. “Spar vjeruje u kvalitetu proizvoda svojih hrvatskih partnera, a prepoznaju je sve više i kupci u ostalim zemljama u kojima poslujemo. Stoga ćemo i dalje pružati svu potrebnu potporu hrvatskim proizvođačima u širenju ponude kroz mrežu Spar trgovina u Austriji, Italiji, Sloveniji i Mađarskoj”, naglasio je predsjednik Uprave Spar Hrvatska Helmut Fenzl. Svoje proizvode tim putem uspješno izvoze Podravka, Kraš, Franck, Mlinar, Gavrilović, Badel, Vindija, Cromaris... Uz

njih, i brojni mali hrvatski proizvođači prepoznali su priliku koju otvara prodaja putem Spara, pa je tako u prošloj godini impresivan rast izvoza ostvarila tvrtka Vimi s rastom izvoza kozmetičkih proizvoda u Austriju većim od 34 posto, dok je tvrtka Incite, koja proizvodi blazinice za Pretty Baby, u Austriji povećala izvoz za 76 posto. C.I.A.K. Trade bilježi 68 posto veći izvoz čarapa u Sloveniji, Zarja 84 posto veći izvoz voća u Sloveniji. Orada Adriatica je preko Spara za 133 posto povećala izvoz ribe u Sloveniji, a na to isto tržište Commel Zagreb povećao je za 71 posto izvoz svog elektromaterijala. Veliki rast izvoza u Sloveniju bilježi tvrtka ZMH Horvat koja je za 198 posto povećala izvoz asortimana smrznutog voća, povrća i ribe. Raste i izvoz u Italiju pa je tako tvrtka Agroﬁn tamo povećala izvoz ulja za 55 posto. (I.G.)

5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

METEOR DOKAPITALIZIRAO BADEL 1862 Badel 1862 je objavio kako je njegov strateški partner đakovački Meteor ispunio svoju obvezu provedbe dokapitalizacije, i to sklapanjem ugovora kojim tražbine u iznosu od 184,15 milijuna kuna unosi u temeljni kapital Badela te uplatom novca u iznosu od 30 milijuna kuna. Nakon provedbe odluke o povećanju temeljnog kapitala u sudskom registru Meteor će steći 21.414.842 dionice Badela 1862, nominale 10 kuna, ukupnog nominalnog iznosa 214,15 milijuna kuna, navodi se u priopćenju Badela 1862 objavljenom putem Zagrebačke burze.

LANI REGISTRIRANO 814 KRIVOTVORENIH NOVČANICA

Visoka likvidnost i dalje u sustavu Prvi mjesec ove godine prošao je u znaku vrlo visoke likvidnosti sustava. Prosječni mjesečni višak na računima depozitnih institucija iznosio je 26,18 milijardi kuna. Zahvaljujući visokim stanjima računa, depozitne institucije glatko održavaju potreban prosjek svojih računa, a napetost na tržištu potpuno izostaje. Prošli tjedan započeo je aktivnošću središnje banke na novčanom tržištu, te je održana redovita tjedna repo aukcija Hrvatske narodne banke na kojoj u ovoj godini još nije bilo interesa za uzimanjem dodatne likvidnosti. Prošlog utorka održana je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva ﬁnancija na kojoj su upisane 1,2 milijarde zapisa u kunama s rokom dospijeća od 364 dana, što je 400 milijuna kuna više od planiranog iznosa izdanja. Interes sudionika bio je velik te je ponuda za upisivanjem zapisa bila tri puta viša od planiranog iznosa izdanja.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

560

420

280

140

0 29.1.

U drugom polugodištu prošle godine u Hrvatskoj je registrirano ukupno 814 komada krivotvorenih novčanica svih valuta, pri čemu najveći udio od 70,5 posto imaju krivotvorine eura, dok je svaka peta krivotvorena bila novčanica kune pokazuju to podaci Hrvatske narodne banke. Najčešće krivotvoreni apoen domaće valute bila je novčanica od 200 kuna sa 94 registrirane krivotvorine, što je u ukupnom broju krivotvorina kune udio od 57,7 posto.

30.1.

31.1.

1.2.

2.2.

Visok interes za upisivanjem trezorskih zapisa omogućio je dodatno smanjenje prinosa jednogodišnjih zapisa na 0,09 posto. Datum iduće aukcije Ministarstvo ﬁnancija objavit će naknadno. Početak godine nije donio nikakve promjene na novčanom tržištu, nastavlja se razdoblje velikih viškova likvidnosti u sustavu, bez naznaka da će se kretanja na novčanom tržištu promijeniti. Stoga i dalje ne očekujemo rast potražnje za novcem niti aktivnije [Jelena Drinković] trgovanje sudionika.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna oslabjela prema važnijim valutama Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar blago ojačala za 0,58 posto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je neznatno oslabjela za 0,08 posto. U odvaluta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,747411

CAD kanadski dolar

4,830466

EUR

JPY japanski jen (100) 5,412318 CHF švicarski franak

6,396249

GBP britanska funta

8,455515

USD američki dolar

5,948045

EUR euro

7,427324

Izvor: HNB

primjena od 3.2.2018.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

29.1. 30.1. 31.1. 1.2. 2.2.

nosu na švicarski franak hrvatska valuta je također neznatno oslabjela i to za 0,05 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,42 kune, američki dolar na 5,94 kune, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,39 kuna. 7,435 7,430

USD

5,99 5,98

CHF

6,415 6,410

7,425

5,97

6,405

7,420

5,96

6,400

7,415

5,95

6,395

7,410

5,94

6,390

29.1. 30.1. 31.1. 1.2. 2.2.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA TELE2 OSTVARIO RAST UKUPNIH PRIHODA

Oprez na tržištima kapitala Na svjetskim tržištima kapitala prošli tjedan vladao je oprez. Ulagače na europskim burzama zabrinjavala je mogućnost zaoštravanja monetarne politike središnjih banaka u svijetu te rast prinosa na obveznice. Američka središnja banka nakon svoje redovne prošlotjedne sjednice poručila je da u ovoj godini očekuje rast inﬂacije, a to znači da će nastaviti postupno povećavati kamate. Očekuje se da će Fed ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od ožujka ove godine. Procjenjuje se i da će Europska središnja banka do kraja godine ukinuti poticajne monetarne mjere. Ulagači na azijskim burzama također su oprezni zbog mogućeg zaoštravanja monetarne politike središnjih banaka jer smatraju kako bi to dovelo do povećanja troškova zaduživanja kompanija. Tako je središnja japanska banka poručila igračima na tržištima da će nastaviti kupovati onoliko obveznica koliko je potrebno da bi se prinosi zadržali niskima. Azijski ulagači bili su dodatno oprezni i zbog “mješovitih” poslovnih rezultata američkih tehnoloških divova.

7700

26800

FTSE 100

Dow Jones

7650

26600

7600

26400

7550

26200

7500

26000

7450

25800

29.1. 30.1. 31.1. 1.2. 2.2. 7550

29.1. 30.1. 31.1. 1.2. 2.2. 5600

NASDAQ

7500

5550

7450

5500

7400

5450

7350

5400

7300

CAC40

5350

29.1. 30.1. 31.1. 1.2. 2.2. 13800

29.1. 30.1. 31.1. 1.2. 2.2. 24000

DAX

13600

NIKKEI 225

23800

13400

23600

13200

23400

13000

23200

12800

23000

29.1. 30.1. 31.1. 1.2. 2.2.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

datum

29.1. 30.1. 31.1. 1.2. 2.2.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

Blagi pad Mirexa

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 240,3249 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi blagi pad od 0,16 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 134,0297 bodova što također predstavlja neznatan pad od 0,21 posto. Mirex C potkraj proteklog tjedna iznosio je 126,1886 bodova, što je jedva zamjetno povećanje od 0,006 posto.

MIREX A

01.02.

134,02970

-0,0046

0,44

AZ - A

01.02.

132,84420

0,0258

0,07

Erste Plavi - A

01.02.

134,50620

0,1116

0,40

PBZ CO - A

01.02.

136,58740

-0,1487

-0,04

Raiffeisen OMF - A

01.02.

134,47720

-0,0413

1,35

MIREX B

01.02.

240,32490

-0,0086

-0,18

AZ - B

01.02.

237,57360

-0,0250

-0,24

Erste Plavi - B

01.02.

253,88510

0,0033

-0,36

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

01.02.

222,67610

-0,0149

-0,32

0,00%

Raiffeisen OMF - B

01.02.

247,03620

0,0066

0,04

MIREX C

01.02.

126,18860

-0,0049

0,73

AZ - C

01.02.

123,89140

0,0030

1,50

-0,06%

Erste Plavi - C

01.02.

127,80180

-0,0016

0,41

-0,08%

PBZ CO - C

01.02.

124,16830

-0,0230

0,16

Raiffeisen OMF - C

01.02.

129,28460

-0,0087

0,22

kategorija A

kategorija B

kategorija C

-0,02% -0,04%

29.1.

30.1.

31.1.

1.2.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,8%

Raiffeisen DMF

01.02.

235,64130

0,0099

0,77

0,4%

AZ Profit

01.02.

254,21660

-0,0118

-0,64

0,2%

Croatia osiguranje

01.02.

161,45090

-0,0168

-0,08

0,0%

AZ Benefit

01.02.

255,34400

0,0299

-0,51

Erste Plavi Expert

01.02.

214,82840

0,0641

-0,02

Erste Plavi Protect

01.02.

209,44030

0,0200

4,16

0,6%

-0,2% -0,4% 1.1.

8.1.

16.1.

24.1.

1.2.

Tele2 Hrvatska u 2017. godini ostvario je ukupni prihod u iznosu od 1,3 milijarde kuna što je porast od sedam posto u odnosu na godinu ranije, dok je EBITDA iznosila 52 milijuna kuna. Značajan negativan utjecaj na EBITDAu u četvrtom kvartalu imala je ukupna rezervacija od 69 milijuna kuna vezana uz nenaplaćena potraživanja od Tiska. Unatoč napravljenoj rezervaciji u skladu s MRS-evima, postupci za naplatu potraživanja su i dalje u tijeku s ciljem naplate potraživanja za koju je isporučena roba.

U PROSINCU 1,4 POSTO MANJE ZAPOSLENIH Krajem prosinca prošle godine u Hrvatskoj je bilo 1,34 milijuna zaposlenih, što je za 18.543 osobe ili 1,4 posto manje nego mjesec dana prije, pokazuju podaci DZS-a. Broj zaposlenih pao je peti mjesec zaredom na mjesečnoj razini, što je u skladu sa sezonskim kretanjima, s obzirom na to da zaposlenost uobičajeno počinje rasti u proljetnim mjesecima, a padati po završetku turističke sezone. Najveći dio od ukupnog broja zaposlenih čine zaposleni u pravnim osobama, kojih je u prosincu bilo 1,14 milijuna što je za 1,4 posto manje nego prethodni mjesec.

5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

U ULJANIKU PORINUT LUKSUZNI PUTNIČKI BROD S navoza pulskog brodogradilišta Uljanik u more je porinut Scenic Eclipse, polarni istraživački kruzer koji pulski brodograditelji grade za jednu od tvrtki u sklopu australske Scenic Grupe. Riječ je o luksuznom putničkom brodu za prijevoz 237 putnika za oceansku plovidbu. Namijenjen je plovidbi svim morima, uključujući i polarna i tropska područja, za što je i specijalno opremljen. Ugovorna cijena broda je 90,4 milijuna eura, a trebao bi biti isporučen za nekoliko mjeseci.

PODRAVKA PRIPREMA PRODOR NA TRŽIŠTE IZRAELA Središnja tema poslovnih razgovora predstavnika Podravke i izraelskog izaslanstva održanih prošli tjedan bila je jačanje gospodarske suradnje. Pred-

stavljeno je Podravkino poslovanje s fokusom na internacionalna tržišta te asortiman prehrambenih i farmaceutskih proizvoda koje je Podravka spremna ponuditi potrošačima na izraelskom tržištu. Također, glavnina Podravkinog asortimana proizvodi se u skladu s košer certiﬁkatom, što predstavlja dodatnu vrijednost i kvalitetu.

Crobexi rasli, dobitnik Atlantic Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu značajno umanjena u odnosu na tjedan ranije. Ukupni dionički promet pao je za 54,4 milijuna kuna ili za 42 posto te je iznosio 77 milijun kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 30,4 milijuna kuna što je gotovo 40 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -0,37 do +4,40 posto.

Promet veći od milijun kuna sakupilo je 13 izdanja, dok je 16 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi su tjedan zaključili rastom. Crobex je sa 1.868,39 bodova uvećan za 0,50 posto na 1.877,70 bodova. Crobex10 je porastao za 0,56 posto na 1.085,64 boda. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -4,47 posto koliko je pao CROBEXkons do +0,93 posto koliko je uvećan CROBEXnutr. Obveznički indeksi su tjedan zaključili rastom; CROBIS je uvećan za 0,06 posto, a ZAGREBAČKA BURZA CROBIStr za 0,14 posto. THE ZAGREB STOCK EXCHANGE Najlikvidnije je u proteklom tjednu UKUPAN TJEDNI PROMET: 568.183.266,71 kn bilo izdanje Čakovečkih mlinova čijim TJEDNI DIONIČKI PROMET: 76.605.881,46 kn je dionicama ostvaren promet od 24,4 index zadnja vrijednost tjedna promjena milijuna kuna, od čega se 23,7 milijuna 1.877,7000 +0,50% CROBEX kuna odnosi na blok, a ostatak na re1.085,6400 +0,56% CROBEX10 dovni promet, dok im je cijena ostala 112,1848 +0,06% CROBIS ista - 6450 kuna. Atlantic Grupa bilje169,7153 +0,14% CROBIStr ži blok promet od 4,4 milijuna kuna te 3,3 milijuna kuna u redovnoj trgovini, Top 10 tjedna zadnja a cijena joj je porasla za 4,40 posto promet po prometu promjena cijena na 950 kuna, te je time Atlantic po0,00% 6.450,00 24.406.800,00 Čakovečki mlinovi d.d. stao dobitnik tjedna. Dionice Valamar +4,40% 950,00 7.641.645,00 ATLANTIC GRUPA d.d. Riviere trgovane su u iznosu od 6,6 +0,47% 43,00 6.570.828,90 Valamar Riviera d.d. milijuna kuna, od čega se 4,4 milijuna +1,12% 452,00 3.808.427,00 Arena Hospitality Group d.d. kuna odnosi na redovni te ostatak na -0,37% 269,00 3.747.542,00 PODRAVKA d.d. blok promet, a poskupjele su za 0,47 +0,41% 488,00 2.800.872,00 ADRIS GRUPA d.d. posto na 43 kune. +2,07% 1.230,00 2.543.160,00 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. Od 10 najlikvidnijih izdanja rast cije0,00% 165,00 2.538.343,50 HT d.d. -0,30% 660,00 2.252.166,00 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. ne bilježi njih šest. Dobitnike predvodi +0,71% 705,00 2.221.050,00 KONČAR d.d. Atlantic Grupa (+4,40 posto). Slijedi Ericsson NT s poskupljenjem od 2,07 10 dionica tjedna zadnja posto na 1230 kuna, uz tjedni promet promet s najvećim rastom cijene promjena cijena od 2,5 milijuna kuna. Iduća po rastu +34,97% 19,30 78.238,00 Badel 1862 d.d. cijene je Arena HG s rastom od 1,12 +15,45% 190,50 20.345,00 ZVIJEZDA d.d. posto na 452 kune uz promet od 3,8 +9,99% 110,00 4.730,00 KOKA d.d. milijuna od čega je u redovnom tr+9,27% 33,00 3.650,00 Kutjevo d.d. govanju ostvareno 950.000 kuna, a +8,70% 5,00 10.242,40 VUPIK d.d. ostatak u blok transakcijama. Tjedan +6,60% 56,50 103.491,50 Tankerska Next Generation d.d. bez postotne promjene zabilježili su +5,34% 13,80 96,60 PETROKEMIJA d.d. +4,81% 5.450,00 16.350,00 CROATIA osiguranje d.d. Čakovečki mlinovi i HT sa zadnjom +4,74% 375,50 1.357.955,00 LEDO d.d. cijenom od 165 kuna i prometom od +4,62% 680,00 4.035,00 AUTO HRVATSKA d.d. 2,5 milijuna kuna. Pad cijene dionice bilježe dva izdanja. Najviše je cijena 10 dionica tjedna zadnja umanjena dionicama Podravke, za promet s najvećim padom cijene promjena cijena 0,37 posto na 269 kuna uz promet od -90,00% 1,00 1,00 KOTEKS d.d. 3,7 milijuna kuna od čega je iznos re-20,00% 2.000,00 6.960,00 LUX ULAGANJA d.d. dovnog prometa bio 1,1 milijun kuna. -17,36% 10,00 15.430,00 PIK-VINKOVCI d.d. MAGMA d.d. SLATINSKA BANKA d.d. JAMNICA d.d. HTP OREBIĆ d.d. VJESNIK d.d. BRODOGR. VIKTOR LENAC d.d. LUKA RIJEKA d.d.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

-12,28% -8,39% -8,04% -7,69% -6,89% -6,72% -6,56%

0,50 28,40 5.150,00 60,00 7,30 12,50 45,60

463,29 25.560,00 581.800,00 300,00 2.952,95 188.682,20 5.299,60

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI SBERBANK OSMI PUT POSLODAVAC PARTNER

Prevladali fondovi s padom vrijednosti udjela Među 84 otvorena investicijska fonda nakon četiri tjedna rasta prevladali su fondovi s padom vrijednosti udjela. Rast vrijednosti bilježi 31 fond, 52 fonda bilježe pad, a jedan bilježi tjedan bez postotne promjene. Nije bilo fondova s rastom većim od jedan posto, a 18 ih je palo više od jedan posto. Poraslo je pet od 27 dioničkih fondova. Najviše je, za 0,52 posto, vrijednost uvećana fondu HPB Dionički koji 68 posto portfelja investira u Hrvatskoj, 18 posto u Makedoniji te nešto više od 13 posto u Srbiji. Svih šest posebnih fondova bilježi pad, a najviše je vrijednost umanjena fondovima ZB Future 2055 i ZB Future 2040, za

1,06 posto. Od 16 mješovitih fondova porasla su četiri. Dobitnike predvodi HPB Global s rastom od 0,60 posto, ZB global bilježi tjedni minus od 1,14 posto, OTP Absolute je pao za 1,08 posto, a InterCapital Balanced za 0,84 posto. Poraslo je 10 od 15 obvezničkih fondova. Predvodi ih PBZ Bond s uvećanjem od 0,22 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 12 od 20 novčanih fondova, a Allianz Cash bilježi tjedan bez postotne promjene. Najviše je, za 0,03 posto, cijena udjela porasla fondu PBZ Dollar. Locusta Cash i Zodaks Cash su rasli za 0,01 posto, a Erste Money i OTP nov[Iva Skorin] čani su pali za 0,01 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 25.1.2018. do 2.2.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 19,3883 KD Victoria € 12,7188 InterCapital Global Equity $ 207,9723 ZB trend kn 15,4452 KD Prvi izbor € 147,1945 ZB euroaktiv kn 103,8612 Capital Breeder € 136,0320 KD Europa € 11,8718 PBZ Equity fond kn 115,2586 HPB Dionički € 78,9786 Erste Adriatic Equity kn 88,9158 Neta Global Developed kn 113,9774 ZB aktiv € 113,5241 InterCapital SEE Equity $ 16,3361 Platinum Global Opportunity kn 6,5295 KD Nova Europa kn 44,5778 OTP indeksni € 104,8543 Platinum Blue Chip kn 471,9325 Neta Frontier € 105,3515 OTP Meridian 20 kn 78,5700 A1 kn 159,0550 Alta Special Opportunity kn 59,2763 Neta New Europe € 97,4187 KD BRIC kn 9,2037 KD Energija € 120,8275 ZB BRIC+ € 167,8890 Allianz Equity $ 21,4868 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 128,6558 Raiffeisen Dynamic € 114,6033 Raiffeisen Harmonic € 106,3778 ZB Future 2025 € 106,2383 ZB Future 2030 € 105,8669 ZB Future 2040 € 106,3146 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 167,7618 ZB global € 15,9285 PBZ Global fond € 14,4468 InterCapital Balanced kn 127,3609 KD Balanced kn 108,2367 HPB Global € 14,5526 OTP uravnoteženi kn 166,9609 Allianz Portfolio € 118,4826 PBZ Conservative 10 fond € 105,6752 You Invest Active

tjedna promjena [%]

0,35 -1,09 -0,41 -1,97 -1,68 -1,23 -1,87 0,10 0,52 -0,68 -1,35 -0,21 -0,15 -1,17 -0,74 0,39 -1,51 -1,60 -0,17 -1,55 -1,29 -0,01 -0,97 -2,80 -1,09 0,26 -0,27 -0,47 -0,62 -0,81 -0,97 -1,06 -1,06 -1,14 -0,48 -0,84 -0,18 0,60 -0,18 -0,18 0,10 -0,26

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 105,9036 You Invest Balanced € 105,6708 You Invest Solid € 105,2613 PBZ Flexible 30 fond € 96,6645 OTP Absolute € 106,6376 InterCapital Income Plus € 100,2366 PBZ Inte. Multi Asset fond € 100,0182 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 201,7079 ZB bond € 15,2230 InterCapital Global Bond € 138,0038 PBZ Bond fond € 226,2820 InterCapital Bond € 168,4753 HPB Obveznički kn 77,4253 Alta Emerging Bond € 123,1135 Erste Adriatic Bond € 108,9387 Raiffeisen Classic kn 104,6379 PBZ Short term bond fond $ 105,8450 PBZ Dollar Bond fond $ 103,1483 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,6486 Erste Local Short Term Bond 101,4143 Erste Adriatic Short Term Bond € € 100,2379 OTP Short-term bond $ 99,7944 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,5084 PBZ Novčani fond kn 175,9552 ZB plus € 150,8403 ZB europlus BE € 150,8403 ZB europlus BK € 128,7381 PBZ Euro Novčani kn 158,0408 Raiffeisen Cash kn 152,0964 Erste Money $ 133,9315 PBZ Dollar fond kn 144,0321 HPB Novčani kn 133,5409 OTP novčani fond kn 130,5908 InterCapital Money kn 1379,3694 Locusta Cash kn 118,7597 Allianz Cash € 115,9919 Erste Euro-Money kn 111,6697 Auctor Cash € 106,1473 Raiffeisen euroCash € 106,4057 HPB Euronovčani kn 106,5301 Alta Multicash € 102,1855 OTP euro novčani kn 1003,6577 Zodaks Cash

-0,21 -0,16 -0,07 -1,08 0,10 -0,24 0,05

naziv(fond)

valuta

0,13 -0,23 0,22 0,16 0,09 -1,17 0,07 0,18 0,13 -0,02 -0,02 0,05 0,07 -0,03 0,09 -0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 -0,00 -0,01 0,03 0,00 -0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,01 0,01 0,00 -0,00 -0,01 0,01

Certiﬁkat Poslodavac Partner osmi je put dodijeljen Sberbanku. Najbolje rezultate Sberbank je postigao u području upravljanja učinkom temeljem odlično postavljenog sustava procjene radne uspješnosti koji je povezan sa strategijom organizacije i razvojem zaposlenika. Svi zaposlenici redovito dobivaju povratnu informaciju o svome radu, a rukovoditelji su adekvatno educirani za praćenje radne uspješnosti te motiviranje i nagrađivanje svojih zaposlenika. Trenutno je 38 nositelja certiﬁkata u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Srbiji.

PREDSTEČAJNA NAGODBA ZVEČEVA POSTALA JE PRAVOMOĆNA Zvečevo je izvijestilo da je sudsko rješenje od 23. studenoga 2017., kojim se odobrava predstečajna nagodba, postalo pravomoćno te da je Visoki trgovački sud odbio žalbu vjerovnika, Republike Hrvatske. Sud je potvrdio plan restrukturiranja Zvečeva te predstečajni sporazum Zvečeva i vjerovnika. Prema tom rješenju, izvršit će se otplata prvih 100.000 kuna potraživanja po vjerovniku, neovisno o pravnoj osnovi, što ukupno iznosi 9,5 milijuna kuna u četiri jednaka obroka, od kojih prvi dospijeva u roku od 90 dana.

5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

KNJIGOMETAR Miro Gavran

Odabrane komedije Matica hrvatska

Premda izmješten iz svoga grada, jer boravi na svojim pričuvnim adresama u Supetru i Pisku, Smoje zapravo ispisuje ratnu kroniku Splita, dnevnik osvješćivanja užasa koji se tada zbivao. Jednako zaokupljen strahom (od neizvjesne budućnosti) i sramom (zbog zala kojima svjedoči, a kojima se zdušno predaju i oni koji grad žele osvojiti i oni koji bi ga trebali braniti), ostavio nam je depatetizirano, a opet bolno potresno svjedočanstvo sumornih godina, začinivši ga brojnim satiričnim žalcima, kaže, između ostalog, o ovoj knjizi Ivica Ivanišević.

R.J. Palacio

Auggie & ja Fokus komunikacije

Bez obzira na formu, broj glumaca ili broj priča, Gavranove se komedije bave privatnim, najčešće ljubavnim i bračnim životom suvremenih likova, potrebom za bliskošću i rješavanjem problema vezanim za tu potrebu kao i razotkrivanjem mehanizama funkcioniranja društva. Poput Gavranovih drama, i njegove komedije slijede prokušani recept: napeta radnja, likovi koje prepoznajemo, tople emocije, pozitivna misao i humor, kao dodatak. Za prvo Matičino izdanje Gavranovih dramskih tekstova odabrano je 15 komedija nastalih u proteklih dvadesetak godina.

Miljenko Smoje

Judi i beštije HENA Com

Auggie Pullman, sasvim obični dječak koji samo želi živjeti poput svojih vršnjaka unatoč svojim dijagnozama i neobičnom licu s kojim se rodio, promijenio je živote svih svojih bližnjih, i obitelji i prijatelja. I stvarno mu nije bilo lako. No izgleda da nije baš uvijek bilo lako ni njegovim malim prijateljima. Iako su postupci nekih od njih za svaku osudu, u ovoj knjizi oni će nam ispričati svoju priču. Ne da bi se opravdali, već da bi nas podsjetili da pogreška postaje pogreška tek onda kad je odlučimo ne popraviti.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

Majka Terezija

Sve počinje molitvom Planetopija

Ako je zlatno doba iza nas, a bogove i junake odavno ne viđamo u njihovim nekadašnjim dimenzijama – moglo bi biti da već živimo u nekoj diskretnijoj postapokalipsi, ili da samo starimo, da nam se dogodio život. Pilićeve priče pak pokazuju da je moguće, pa čak i vjerojatno, oboje. Sve što se u ovoj knjizi događa, dogodilo se nakon njena naslova, kada se na ovom svijetu smanjilo sve, osim Amerike, prostora u kojem se Pilićevi junaci, bez obzira na to tko oni bili, mogu najbolje izgubiti. No to što je doba heroja prošlo, ne znači da se ne može živjeti herojski.

Jesper Juul

Vaše kompetentno dijete OceanMore

Misli Majke Terezije sadrže duboku mudrost i hrana su za svaku dušu, bez obzira na vjeru i uvjerenja. Ova se knjiga bavi osobnom, privatnom molitvom, kopanjem “u vlastitom vrtu” kako bismo stvorili prostor za milost jer “molitva je jednostavno razgovor s Bogom”. Naslov knjige su riječi same Majke Terezije koja je u molitvi nalazila utjehu, vjeru i nadu. I zaista, postoji li duhovni tragatelj koji nije posegnuo za nekim vidom molitve? I postoji li srce koje je molilo pomoć, a da od toga nije postalo bolje?

Zoran Pilić

Kad su Divovi hodali zemljom Fraktura

Juul kroz konkretne situacije pokazuje čitateljima jasno i razumljivo kako uspostaviti emotivno ravnopravan odnos između djece i roditelja te kako odgovoriti na izazove roditeljstva bez pribjegavanja tradicionalnim metodama. Mudri i jezgroviti savjeti izviru iz svake stranice ove knjige, a raslojavanje naoko složenih situacija nakon čitanja čine se jednostavnima. Izrazito pragmatičnim pristupom, Juul nas stavlja u poziciju djeteta te će vas natjerati da se zapitate zašto se prije niste toga sjetili.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Proizvodi od obojenih metala Strojar, Gornja Bistra, www.strojar.hr. Tvrtka je proizvođač proizvoda od obojenih metala na bazi bakra u Republici Hrvatskoj. Poduzeće je osnovano prije 60 godina i do danas se pozicioniralo kao proizvođač kvalitetnih i visokovrijednih proizvoda i materijala, zahvaljujući vlastitom kemijskom i mehaničkom laboratoriju. Procese proizvodnje i strojne obrade odljevaka iz bronce i mjedi u poduzeću je 2002. godine certiﬁcirao DNV-GL prema ISO 9001:2000, a od 2010. godine prema ISO 9001:2008, čime je praćenjem procesa osigurana kvaliteta i sigurnost proizvoda u uporabi. Poduzeće ima nekoliko stotina različitih kupaca iz područja strojogradnje, brodogradnje, proizvodnje motora i agregata, procesne industrije te drugih grana industrije. Kontakt: Marko Dekanić, marko.dekanic@strojar.hr, +385 1 3390 019, +385 91 329 39 32. IT savjetovanje Combis, Zagreb, www.combis.hr. Tvrtka nudi usluge savjetovanja, razvoja, uvođenja i održa-

vanja informatičko-aplikativno-komunikacijskih rješenja po načelu ključ u ruke. Usmjereni smo na razvoj aplikativnih, komunikacijskih, sigurnosnih i sistemskih rješenja te pružanje usluga razvoja i integracije ICT rješenja, upravljanja ICT infrastrukturom te podrške. Combis je danas među vodećim ICT tvrtkama Adriatic regije u segmentu pružanja usluga i vodeći pružatelj IT usluga u Hrvatskoj prema istraživanjima IDC Adriaticsa. Kontakt: Mitra Karakaš, mitra.karakas@combis.hr, +385 13657413, +385 993657413.

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Izgradnja višestambenih građevina POS-a

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama nabavlja radove izgradnje šest višestambenih građevina POSa u Poreču. Procijenjena vrijednost je 8,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 26. veljače. Kante za otpad

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Komunalac, Samobor, nabavlja kante za otpad. Procijenjena vrijednost nabave je četiri milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 26. veljače. Usluge čišćenja

Industrijska rješenja Industrijski pogoni, Zagreb, www.industrijski-pogoni.hr. Tvrtka nudi tehnička rješenja u procesnoj industriji. Fokus djelovanja je manipulacija rasutim materijalima i sirovinama: pužni i lančani transporteri, elevatori, dozatori, izuzimači te ﬁlterski sistemi otprašivanja i tretman industrijskog otpada u svim industrijama u vidu separacije, kompaktiranja, kondicioniranja i pripreme za reciklažu. Distribuiramo renomirane svjetske brandove: WamGroup, Watt Drive, Emerson Industrial Automation i ostale. Naš tim stručnjaka se sastoji od iskusnih inženjera; konstruktora, tehnologa, montažera te prodajnih predstavnika koji su aktivni i dostupni u svakom trenutku. U mogućnosti smo projektirati, proizvesti, instalirati te održavati kompletne pogone za procesuiranje u industriji. Posjedujemo lager reduktora, elektromotora do 250 kW, pretvarača frekvencije do 300 kW. Kontakt: Davor Forenbaher, davor@industrijski-pogoni.hr, 00385954006677, 0038516701300. Kokos i prerađevine od kokosa Arton Exports, Hendala, Wattala, Šri Lanka. Tvrtka je jedan od vodećih izvoznika u Šri Lanki i nudi svoje proizvode: kokosova vlakna, vreće, brikete, svježi kokos, dehidrirani kokos, začine te prirodnu gumu. Kontakt: R. Logesh, arton@ sltnet.lk, +94/11/2943040, +94/712274163. Proizvodi za djecu Omega Home, Atena, Grčka, www.omegahome. gr. Tvrtka se bavi proizvodnjom dječjih proizvoda i dodataka. Možete pogledati na internet stranicama: www.omegahome.gr www.babyoliver. gr. Kontakt: m.vavouri@omegahome.gr, +30 210 515 4220.

bavlja usluge čišćenja putničke zgrade. Procijenjena vrijednost je 5,7 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 23. veljače. Električni traktori

Zračna luka Dubrovnik nabavlja električne traktore za vuču prtljage. Procijenjena vrijednost nabave je 3,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 20. veljače.

REGIJA Telekomunikacijske usluge

Službeni list BiH nabavlja usluge fiksne i mobilne telefonije. Rok za dostavu ponuda je 8. veljače. Naramenice za službene odore

Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a nabavlja naramenice za službene odore. Rok dostave ponuda je 9. veljače.

Poklon-paketi

Rekonstrukcija ulične rasvjete

Grad Zagreb nabavlja prigodne poklon-pakete. Procijenjena vrijednost iznosi 992.000 kuna. Rok dostave ponuda je 21. veljače.

Opština Istočno Novo Sarajevo nabavlja radove na rekonstrukciji ulične rasvjete. Rok dostave ponuda je 19. veljače.

Zračna luka Dubrovnik na5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE POSLOVNE ZGRADE, ZEMLJIŠTA I HOTEL Prodaje se Hotel Libra u Senju, ukupne površine 582,65 metara četvornih za 34.422.266 kuna. Dražba će se održati 6. veljače u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Stalna služba u Crikvenici, Kralja Tomislava 85a, Crikvenica, soba 27. Nekretnina se ne može prodati ispod 22.948.177,34 kune. Jamčevinu od 2.290.000 kuna potrebno je uplatiti na račun Suda: IBAN HR03 23900011300002256, model i poziv na broj 00, 2-01-5145-2017. Prodaju se kuća, zgrada i dvorište ukupne površine od 449 metara četvornih za 4.667.915,75 kuna u Zagrebu. Dražba će se održati 6. veljače u 9.45 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 517/V. Nekretnina se ne može prodati za manje od 1.555.971,92 kune. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, a koja iznosi 466.000 kuna. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-2702-12, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Zgrada u kojoj se obavlja turističko-ugostiteljska djelatnost ukupne površine od 917

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

metara četvornih prodaje se za 6.567.000 kuna u Križu. Dražba će se održati 7. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu, Športska 2/I., soba 6. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Prodaje se zemljište površine 19.165 metara četvornih za 2.776.598,08 kuna u Osijeku. Dražba će se održati 8. veljače u 10.15

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

sati u prostorijama Trgovačkog suda u Osijeku, Zagrebačka 2, soba 40/II. Razgledavanje zemljišta je moguće u dogovoru sa stečajnom upraviteljicom na mobitel 091/2250 642 svaki radni dan od 10 do 14 sati. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije dva dana prije održavanja ročišta uplatile osiguranje u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine na žiroračun Trgovačkog suda u Osijeku broj HR31 23900011300000200, s pozivom na broj HR05 272-161-14 kod HPB-a i dokaz o tome predočiti stečajnom sucu prije početka dražbe. Poslovni prostor površine 145,9 metara četvornih u Zagrebu prodaje se za 2.853.103,68 kuna. Dražba će se održati 9. veljače u 10 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 301/III. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od 1.902.069,12 kuna. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su osiguranje od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine uplatile na žiro-račun depozita kod Hrvatske poštanske banke, Općinski građanski sud u Zagrebu broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-676-10. Kuća, gospodarska zgrada i dvorište od 529 metara četvornih te poslovni prostor, gospodarska zgrada i dvorište od 525 metara četvornih prodaju se za 1.587.958,63 kune u naselju Jurovski Brod. Dražba će se održati 12. veljače u 12 sati na Općinskom sudu u Karlovcu, soba br. 106/I. Nekretnine se ne mogu prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, a razgledavanje je moguće 9. veljače u 9 sati na adresi Jurovski Brod 15. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti te je treba uplatiti na račun Općinskog suda u Karlovcu broj HR2023900011300000592, poziv na broj 1869-13-2. Poslovna zgrada i ekonomsko dvorište ukupne površine 5500 metara četvornih prodaju se za 6.976.530 kuna u Osijeku. Ročište za prodaju nekretnine održat će se 14. veljače u 11 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku soba br. 36/II. Dodatne obavijesti o imovini mogu se dobiti od stečajne upraviteljice na broj mobitela 098/1639 925. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije dva dana prije održavanja ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine na žiro-račun Trgovačkog suda u Osijeku, broj HR312390 0011300000200, s uplatnim pozivom na broj HR05 272- 45-15 kod Hrvatske poštanske banke i dokaz o tome predoče stečajnom sucu prije početka dražbe.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Građevinski radovi na školskim zgradama Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Kantonale Fachstelle für öffentliche Beschaffungen traži nabavu usluga građevinskih radova na školskim zgradama. Natječaj je otvoren do 16. veljače. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=1001437. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Kantonale Fachstelle für öffentliche Beschaffungen Münsterplatz 11, Postfach, Basel 4001, Switzerland, E-pošta: kfoeb@bs.ch. Usluge oglašavanja i plasmana Stavanger kommune, Norveška, traži nabavu usluga oglašavanja i plasmana. Natječaj je otvoren do 12. veljače. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// permalink.mercell.com/78181615.aspx Dodatne informacije dostupne su na: Mercell Norge AS, Karihaugveien 89, Oslo 1086, Norway, support@mercell.com.

moraju se podnijeti na: Bundesamt für Bauten und Logistik BBL Dienst öffentliche Ausschreibungen, Fellerstrasse 21, Bern 3003, Switzerland. Zaštitarske usluge Staatsgalerie Stuttgart, Njemačka, traži usluge zaštite. Natječaj je otvoren do 1. ožujka. Doku-

mentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Staatsgalerie Stuttgart, Konrad-Adenauer-Str. 30-32, Služba(e) za kontakt: Staatsgalerie Stuttgart, Sabine Hirschle, 70173 Stuttgart, Germany, vergabe@staatsgalerie.de.

Usluge cestovnog prijevoza Quatim, Temišvar, Rumunjska, traži nabavu usluga cestovnog prijevoza. Natječaj je otvoren do 12. veljače. Adresa proﬁla kupca: www.e-licitatie.ro. Daljnje podatke i dokumentaciju, uključujući i dokumentaciju za dinamički sustav, može se dobiti na: QUATIM S.A. Timișoara, Str. Georghe Lazăr nr. 11/A, județul Timiș, Sergiu Ștefan Blidariu, 300081 Timișoara, Romania, sergiu.blidariu@aquatim.ro.

Tiskarska i grafička oprema Główny Instytut Górnictwa, Katowice, Poljska, traži nabavu usluga tiskarske i graﬁčke opreme. Natječaj je otvoren do 12. veljače. Glavna adresa javnog naručitelja: www.gig.eu. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Główny Instytut Górnictwa, Plac Gwarków 1, Monika Wallenburg, 40-166 Katowice, Poland, mwallenburg@gig.eu.

Novine i časopisi Biblioteka švicarskog parlamenta nabavlja novine, stručne časopise, periodične publikacije i časopise. Natječaj je otvoren do 6. ožujka. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=1002745. Dodatne informacije dostupne su na Parlamentsdienste, Parlamentsbibliothek, Bern, 3003, Switzerland. beschaffung.wto@bbl. admin.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje

Pohrana Azienda Unità Sanitaria Locale - Viterbo, Italija traži nabavu usluga pohrane. Najtečaj je otvoren do 1. ožujka. Glavna adresa javnog naručitelja: http://www.asl.vt.it. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Azienda Unità Sanitaria Locale - Viterbo, Via E. Fermi 15, Giovanni Firmani, 01100 Viterbo, Italia, giovanni.ﬁrmani@asl.vt.it.

5. veljače 2018. | broj 4015 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

PRIVREDNI VJESNIK

KUŠANJE MLADIH VINA - EN PRIMEUR 2018.

HRVATSKA TREBA BITI NA VINSKOJ KARTI SVIJETA Zbog kvalitete domaćih vina Hrvatska treba biti na vinskoj karti svijeta, a kako bi se to što prije ostvarilo, Hrvatska gospodarska komora daje podršku vinarima kroz strategiju Vina Croatia - vina mosaica, istaknuo je Ivan Škorić, potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, na manifestaciji En Primeur tj. kušanju graševina, pošipa i ostalih sorti vina održanom proteklog tjedna u zagrebačkom hotelu Westin.

Ta je manifestacija održana u organizaciji Udruženja vinarstva pri HGK-u te udruga Graševina Croatica, Vina Dalmacije i Hortus Croatiae. Na En Primeuru vina je predstavilo više od 50 vinara iz

Slavonije i Podunavlja, Dalmacije i Međimurja. Uz mladu graševinu i pošip, predstavljena su i ostala vina, primjerice crvena vina starijih godišta koja još nisu ponuđena na tržištu. Govoreći o berbi 2017., vinari su uglavnom isticali kako su predstavljena mlada vina s dobrim potencijalom, visokih aroma i kvalitete. Uz podršku HGK, vinari ulažu veliki trud u promociju vina u inozemstvu, i to kako bi se Hrvatska predstavila i aﬁrmirala kao zemlja bogate enogastronomske baštine. Treba istaknuti kako su vina sve popularnija među mlađom populacijom, koja prepoznaje vinarstvo i vinogradarstvo kao jedan od segmenata hrvatske tradicionalne baštine. (S.P.)

CROATIA AIRLINES

Širi se mreža odredišta Croatia Airlines, hrvatski nacionalni avioprijevoznik i član udruge Star Alliance, i ove turističke sezone širi mrežu europskih odredišta.

Prvi put u povijesti tvrtke uvode se redoviti međunarodni letovi Zagreb-Dublin, koji će se od 3. svibnja do 28. listopada obavljati četvrtkom i nedjeljom. Povratne

zrakoplovne karte za letove na ovoj liniji dostupne su za kupnju na internetskim stranicama tvrtke i to po promotivnoj cijeni već od 189 eura, odnosno već od 219 eura za povezana putovanja iz Splita, Dubrovnika, Zadra i Pule (preko Zagreba) u Dublin. Novost je i sezonska linija Dubrovnik-München na kojoj će se letjeti od 30. travnja pet puta tjedno - ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom, petkom i nedjeljom. Povratne zrakoplovne karte za letove na ovoj liniji dostupne su po cijeni već od 129 eura za kupnju preko internetskih stranica www.croatiaairlines.hr. Među novostima je i linija Split-Kopenhagen na kojoj će zrakoplovi Croatia Airlinesa letjeti subotom, od 5. svibnja do 20. listopada. Povećava se i broj tjednih letova na pojedinim linijama. Tako se od 4.

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4015 | 5. veljače 2018.

svibnja uvode četiri dodatna poslijepodnevna leta na liniji Zagreb-Skoplje, što je dodatna pogodnost transfernim putnicima koji iz europskih prometnih čvorišta (Amsterdama, Bruxellesa, Kopenhagena, Frankfurta i drugih) preko Zagreba putuju u Skoplje. Više tjednih letova obavljat će se i na liniji Zagreb-Dubrovnik-Rim na kojoj će se, osim dosadašnjih letova subotom i nedjeljom, početkom svibnja uvesti i dodatni let srijedom. Zrakoplovi CA i dalje će letjeti na svim sezonskim linijama koje su uvedene tijekom 2016. i 2017. godine - iz Zagreba u Stockholm, Oslo, Helsinki, Bukurešt, Lisabon, Milano, Prag i Sankt Peterburg. Pritom se broj tjednih letova u Sankt Peterburg, uz letove četvrtkom i nedjeljom, povećava za dodatni let utorkom.

Provjereni partner gospodarstva!

PRIVREDNI VJESNIK Tu smo zbog vas i vašeg posla Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Tjednik za one koji odlučuju.

SVAKI TJEDAN PRED VAMA! GODIŠNJA PRETPLATA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

PRIVREDNI VJESNIK

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

Naa

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.