Pv 4017 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

GODINA 1953.-2018.

19. veljače 2018., godina LXV, broj 4017

PV ANALIZA: JEDINSTVENO DIGITALNO TRŽIŠTE

Digitalna ekonomija krije golem potencijal

INTERVJU

Katarina Šiber Makar

POSEB

Vječni gospodarski interesi

I LO G

t r c o l t

IN2 Grupa

HRVATSKO-SRPSKI FORUM U HGK

AN PR

t aditeljs ti u gr ama s o v o n tnin i nekre

SOCIJALNA PODUZEĆA: HEDONA

Čokoladne delicije iz Križevaca

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

Naa

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

SADRŽAJ

4017 / 19. veljače 2018. TEMA TJEDNA 6

Hrvatsko-srpski poslovni forum Hrvatska i Srbija imaju vječne gospodarske interese

Prometna infrastruktura Za 212 projekata 647 milijuna kuna

AKTUALNO

INTERVJU 12

Katarina Šiber Makar, predsjednica Uprave IN2 Grupe Softverski jezici nemaju jezične barijere

PV ANALIZA 16

Jedinstveno digitalno tržište Digitalna ekonomija krije golem potencijal

DRUŠTVENA/SOCIJALNA PODUZEĆA

22 Socijalna poduzeća u Hrvatskoj još uvijek nisu dovoljno prepoznata. Hedona iz Križevaca prkosi takvim negativnim trendovima

Hedona Čokoladne delicije iz Križevaca

Euromodul, Kukuljanovo EU sredstvima do novog pogona

Efekt kladionice Rijetko ćete pročitati priču o nekome tko je pripremio i poslao projekt, a nije dobio novac

Adria Hotel Forum u Zagrebu Trebamo li se brinuti za budućnost turizma?

PRIČA S RAZLOGOM

KOLUMNA: IZNAD CRTE

TURIZAM

HRWWWATSKA 36

Digitalna (R)evolucija Malo vremena za prilagodbe

Zagrebačka burza Male i srednje tvrtke lakše do kapitala

En Primeur 2018. u Hotelu Esplanade Malvazija kroz različite teroare Istre

SVIJET FINANCIJA

BUSINESS & LIFESTYLE

Katarina Šiber Makar

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING RAZVOJ, MARKETING I PRODAJA Predrag Milinović milinovic@privredni.hr

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR SANJA DAJAK MATANOVIĆ

PRIHVAĆANJE PROMJENA Ljudi se teško odriču zadovoljstva koje im pruža hrana, nažalost najčešće procesuirana i lošeg podrijetla, ali cjenovno ponekad prihvatljivija od bolje verzije

O Sanja Dajak Matanović, vlasnica Kredence zdravlja

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

vih dana obilježili smo godinu dana od trenutka kada smo preuzeli ključeve unajmljenog poslovnog prostora u Talovčevoj ulici u Zagrebu i krenuli u uređenje interijera, potragu za dobavljačima, upoznavanje prava i onoga čega je puno više - obveza. Tek kada duboko uplovite u neki projekt, shvatite koliko je uvjeta potrebno ispuniti kako bi se on mogao konkretizirati. Birokracija je iznimno komplicirana, informacije se teško pronalaze, a čak i kada dobijete sve dozvole i naizgled ispunite sve što se od vas traži, niste sigurni je li to sve i hoće li vas na nekoj stepenici zakačiti nešto što još niste saznali. U svemu što radim prvo napravim ono što znam i mogu na najbolji način, pa putem skupljam informacije i popravljam propuste. Potraga za dobavljačima naizgled je djelovala jednostavna, no ponovno putem nailazite na nelogične i neočekivane prepreke u povezivanju, hrpu papirologije, te izazove kako premostiti mimoilaženje u planovima proizvođača i trgovca. Iako bi naizgled svi trebali imati isti cilj, dobrim i kvalitetnim proizvodom zadovoljiti kupca i prodati robu, način kako to ostvaruju često se razlikuje među proizvođačima i trgovcima. Tu se nepotrebno gubi na vremenu, kvaliteti i zadovoljstvu kupaca, što se uvijek na kraju kažnjava lošijim rezultatima. U međuvremenu najteže je “odraditi” odličan marketing i edukaciju potencijalnih klijenata. Budući da se radi o hrani, koja, poznato je, ima izravan utjecaj na zdravlje čovjeka i kvalitetu njegovog života (a zdravlje uvijek ističemo kao nešto što nam je najvažnije), čini se kao da je to laka niša, no zapravo nije tako. Kao health coach zapravo sam vrlo jasno uvidjela da ljudi jako teško prihvaćaju promjene. Teško se odriču zadovoljstva koje im pruža hrana, nažalost najčešće procesuirana i lošeg podrijetla, ali cjenovno ponekad prihvatljivija od bolje verzije. Hrana se kupuje motorički i jede bez svijesti o posljedicama koje mogu izazvati nepravilni izbori. Jednako tako problem je u nepravilnoj edukaciji društva. Ljudi su prisiljeni informacije tražiti sami, pa se često gube u hrpi lošeg sadržaja i raznih preporuka koje se mijenjaju gotovo svakodnev-

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

no. Željela bih da se kolektivna svijest mijenja u pravcu koji će nam donijeti lakše odlučivanje za promjenu životnog stila i prije negoli nam to postane nužno i jedino rješenje – prije bolesti, prekomjerne težine i sličnih problema. I država bi trebala u tome sudjelovati kroz programe edukativnog karaktera, poticanjem projekata koji direktno utječu na zdravlje društva u cjelini. Prepreka je bilo puno, no ni jednog trenutka nisam požalila što sam u ovo krenula. Kad ste okruženi zdravim, funkcionalnim proizvodima te divnim ljudima koji se nalaze na istom ili sličnom putu osvještavanja društva, svakodnevno se rađaju nove ideje i ostvaruju mali ciljevi. Mijenja se i koncept osluškivanjem klijenata pa smo

DIVNO JE PROMATRATI POJEDINCE KAKO OSTVARUJU POZITIVNE PROMJENE I UNAPREĐUJU SVOJ ŽIVOT IZ DANA U DAN tako kroz trgovinu i web shop sve više prisutni u području superfooda. Korak po korak smo iz čiste prodaje zakoračili u proizvodnju pa tako naše hladno prešane sokove možete pronaći u brojnim trgovinama u Zagrebu, a na vidiku su i nove suradnje i novi proizvodi. Zdravstveno savjetovanje, kojim sam se zapravo počela baviti prije same ideje o trgovini, provlači se kroz cijeli projekt. Radeći s ljudima jedan na jedan ili držeći predavanja u prilici sam činiti ono što želim, a to je podijeliti svoje veliko znanje i iskustvo te utjecati na ljude da uvode nove zdrave navike u svoju svakodnevicu. Divno je promatrati pojedince kako ostvaruju pozitivne promjene i unapređuju svoj život iz dana u dan. Kredenca zdravlja zato hrabro ide dalje – zdravstveno savjetovanje, prodaja funkcionalne hrane, proizvodnja hladno prešanih sokova te osvještavanje i unapređivanje društva kroz sve aktivnosti koje provodi.

BROJKE, BROJKE

PROMET U MORSKIM KIM LUKAMA 2017. 338.603 brodaa

32.523.000 putnika

prispjelo u hrvatske luke, što je 2% više nego u istom razdoblju 2016.

u hrvatskim lukama, što je više za 5% u usporedbi s 2016.

20.798.000 tona promet robe, što je porast od 12,1% u odnosu na isto razdoblje 2016.

ČETVRTO TROMJESEČJE 2017.:

5.205.000 tona promet robe u morskim lukama

TOP TRI LUKE PO BE: PROMETU RO

Omišalj a 9 0 2 1.269 ton 2. Bakar 3. 86 597 tona Ploče 762.709 tona

TOP TRI LUKE PO BROJU PUTN IKA: 659.748 putn ika u

Splitu 397.673 putn ika u Zadru 338.505 putn ika u Preku

4.051.592 putnika ukrcano je i iskrcano u hrvatskim morskim lukama

Luke Omišalj i Bakar u četvrtom tromjesečju 2017. ostvarile su 56% ukupnog prometa robe u morskim lukama. Izvor: DZS

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA HRVATSKO-SRPSKI POSLOVNI FORUM

HRVATSKA I SRBIJA IMAJU VJEČNE GOSPODARSKE INTERESE Zajednički interes naših dviju država je istražiti nove poslovne prilike i jačati odnose. Samo suradnjom ćemo stvarati nova radna mjesta i bolju perspektivu za naše građane, istaknula je Kolinda Grabar Kitarović piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

616,1 mil € hrvatski izvoz u Srbiju u 11 mjeseci 2017.

532,5 5 mil € uvoz iz Srbije u Hrvatsku u istom razdoblju

više od

200

hrvatskih tvrtki posluje u Srbiji

rbija je Hrvatskoj osmi najznačajniji vanjskotrgovinski partner, a ukupna robna razmjena zadnjih godina bilježi stalan rast. U prošloj godini ona je prešla i milijardu kuna, a u tu brojku nisu uključeni podaci za posljednji mjesec u godini, prosinac. U 11 mjeseci 2017. godine 616,1 milijun eura vrijedio je hrvatski izvoz u Srbiju, dok je iz nje uvezeno robe u vrijednosti od 532,5 milijuna eura. Iako su politički odnosi dviju država prilično loši, oni gospodarski su upravo suprotno od toga. Sektori energetike, elektrotehnike, infrastrukture, brodogradnje, poljoprivredne mehanizacije, zaštite okoliša i turizma potencijalna su područja u kojima se mogu unaprijediti gospodarski odnosi dviju zemalja, a tu su i projekti od zajedničkoga interesa za koje postoji mogućnost suﬁnanciranja iz EU fondova, poput projekata energetske sigurnosti.

SRBIJA - ZNAČAJAN GOSPODARSKI PARTNER Osim toga, hrvatska ulaganja u Srbiju su daleko viša od onih srpskih poduzeća u Hrvatsku, jer su hrvatske tvrtke u Srbiju uložile više od 700 milijuna eura, dok su ulaganja u suprotnom smjeru manja od 15 milijuna eura i tu se otvaraju nove mogućnosti. Srbija je za Hrvatsku značajan gospodarski partner, što potvrđuje i činjenica da više od 200 naših tvrtki posluje na srpskom tržištu, rekao je otvarajući prošloga tjedna

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

Hrvatsko-srpski gospodarski forum predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. “To je rezultiralo hrvatskim direktnim stranim ulaganjima u Srbiju vrijednima više

HRVATSKI PODUZETNICI SU DOBRODOŠLI U SRBIJU JER PLANIRAMO BROJNE INFRASTRUKTURNE PROJEKTE ZA KOJE SAMI NEMAMO KAPACITETE, ISTIČE VUČIĆ od 749,3 milijuna eura, čime je Srbija postala četvrta najznačajnija zemlja za hrvatske investicije. Dvije zemlje, unatoč teretu prošlosti, imat će vječne gospodarske interese”, naglasio je Burilović. Zajednički interes naših dviju država je istražiti nove poslovne prilike i jačati odnose, dodala je predsjednica Republike Hrvatske

Marko Čadež, Aleksandar Vučić, Kolinda Grabar Kitarović i Luka Burilović

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

Kolinda Grabar Kitarović. “Želim jasno potvrditi predanost hrvatske države za izgradnjom konstruktivnih odnosa. Ti politički odnosi su važni i mogu pomoći gospodarstvima. Pridajem veliku važnost širenju naših odnosa jer sam uvjerena da će hrvatski i srpski narod od toga imati koristi, a pitanje povrata imovine bit će prioritet u gospodarskoj suradnji. Vjerujem da će Srbija i dalje biti otvorena za hrvatska ulaganja, ali i da će raditi na poticanju investicija u oba smjera. Hrvatska pozdravlja sve srpske tvrtke koje

žele ulagati kod nas i vjerujem da im po tom pitanju nudimo mnoge pogodnosti, poput ulaska na veliko tržište Europske unije. Samo suradnjom ćemo stvarati nova radna mjesta i bolju perspektivu za naše građane”, istaknula je Kolinda Grabar Kitarović. Predsjednica je za ožujak najavila sjednicu Odbora za poticanje suradnje dviju država, na kojoj će glavna tema biti povrat imovine, a govorila je i o potrebi obnove željezničke infrastrukture koja će pomoći jačanju gospodarstava obje države.

EMIL TEDESCHI, VLASNIK ATLANTIC GRUPE

Čini se kao da nekome ne odgovara da je situacija normalna Atlantic Grupa Emila Tedeschija jedna je od najvećih domaćih tvrtki i ima prihod od oko 700 milijuna eura. Velik je investitor u Srbiju, gdje ima četiri tvornice i 1000 zaposlenih. “Politika treba biti u funkciji građana, a građani očekuju prosperitet, prostor za rast. Kad ima posla i perspektive. Nema razloga pričati o različitostima, nego će nas veseliti i slavit ćemo neko zajedništvo. To nije sramota, to je bogatstvo. Čini mi se da nemamo dovoljno informacija ili se ne

obrazujemo dovoljno. Jednako tako mi se čini kao da nekome ne odgovara da je situacija normalna. Komunikacija dviju strana odvija se stalno i na dnevnoj razini. Moje kolege iz kompanije putuju i rade između Zagreba i Beograda. Postoji razmjena ne samo robe, nego i ljudi. Mladi bez problema mijenjaju jedan grad drugim i to na tri, pet godina, a nikome u kompanijama ne pada na pamet da pitaju zašto je sastanak u ovom ili onom gradu”, zaključuje Tedeschi.

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

MIODRAG KOSTIĆ, PREDSJEDNIK MK GRUPE

Trebamo govoriti o sličnostima, a ne razlikama Miodrag Kostić, predsjednik srpske MK Grupe, najveći srpski poduzetnik koji posluje u poljoprivredi, trgovini i turizmu i koji je lani uprihodio više od milijardu eura, najavio je na Forumu nova ulaganja u Hrvatsku i moguće akvizicije Agrokorovih poduzeća. “Mi smo ušli u hrvatski turizam, što je prvi korak i sigurno ćemo još investirati. U Grčku za vrijeme ljeta odlazi više od 800.000 građana Srbije. Siguran sam, da su nam politički odnosi bolji nego danas, kako bi veliki broj tih Srba došao u Hrvatsku. S obzirom na dužinu hrvatske obale, nema sumnje da je najveći potencijal za razvoj turizma u Hrvatskoj. I logično je za

PORADITI NA INFRASTRUKTURNIM PROJEKTIMA Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić kaže kako je Srbija poslala najjače izaslanstvo poduzetnika u Hrvatsku. “Ekonomska suradnja raste, veća je nego ikada i

IZBOR NAM JE JEDNOSTAVAN: ILI ĆEMO BITI MALI I NEKONKURENTNI, ILI ĆEMO SE UDRUŽIVATI I IZVOZITI, SMATRA ČADEŽ

nas kao velikog investitora u turizam da uložimo u Hrvatsku. Svrha ovakvih sastanaka je da kažu: ne, mi smo se promijenili, nemojmo pričati o različitostima. Idemo pričati o sličnostima. Dajte da vidimo što možemo napraviti. Mi smo prvi susjedi i važnije nam je da budemo dobri s prvim susjedima nego, primjerice, braćom u Americi”, zaključuje Kostić. On je istaknuo kako prati događanja u Agrokoru. “Pratimo nagodbu i, u skladu s tim, sigurno će doći do prodaje dijela poslovanja. U onom dijelu prerade i poljoprivrede bit ćemo veliki investitor”, najavio je Kostić.

hrvatski poduzetnici suočavaju u Srbiji, gledat ćemo kako da im pomognemo na svaki mogući način. Hrvatski poduzetnici su dobrodošli u Srbiju jer mi planiramo brojne infrastrukturne projekte za koje sami nemamo kapacitete”, naglasio je Vučić. Važno je da su predsjednici Hrvatske i Srbije postavili gospodarstvo u fokus razgovora na današnjem skupu, jer su naše trgovinske veze jake, kaže predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež. “Danas imamo pedesetak tvrtki koje su tu na Forumu, a zapošljavaju gotovo 40.000 ljudi i izvoze milijardu eura. Dakle, radi se o krupnom biznisu kojemu je u interesu bolja suradnja. Cilj nam je da poslovanje dignemo na višu razinu i konsolidiramo naše kompanije, jer je to pitanje opstanka i bez toga nećemo biti konkurentni. Izbor nam je jednostavan – ili ćemo biti mali i nekonkurentni, ili ćemo se udruživati i izvoziti”, zaključio je Čadež.

Hrvatska direktna strana ulaganja u Srbiju vrijedna su više od 749,3 milijuna eura, čime je Srbija postala četvrta najznačajnija zemlja za hrvatske investicije. Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore

u zadnjih pet godina je porasla za 62 posto. To pokazuje koliko smo orijentirani jedni na druge i mislim da imamo ogroman potencijal za budući razvoj. Važno je poručiti da se hrvatski investitori koji posluju u Srbiji mogu uvijek obratiti institucijama u Srbiji, a nadam se da će tako biti i sa srpskim ulagačima u Hrvatsku. Potrebno je poraditi na infrastrukturnim projektima, prije svega željezničkim vezama jer one otvaraju gospodarsku suradnju sa zemljama poput Grčke, Rumunjske i Bugarske. U takvim projektima veliku potporu mogli bismo dobiti kroz europski novac. Istovremeno moramo raditi na ukidanju birokratskih i graničnih barijera jer to olakšava izvoz. Čuo sam za probleme s kojima se 19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO PROMETNA INFRASTRUKTURA

ZA 212 PROJEKATA 647 MILIJUNA KUNA Više od 200 jedinica lokalne samouprave dobit će kvalitetnije ceste i javnu rasvjetu zahvaljujući projektu ulaganja u ruralne sredine piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ačelnici i gradonačelnici 212 jedinica lokalne samouprave potpisali su ugovore kojima će se sa 647 milijuna kuna kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske ﬁnancirati projekti izgradnje i obnove lokalnih cesta, kolnika, oborinske odvodnje, javne rasvjete te prometne signalizacije. Riječ je o mjeri 7.2.2. Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta. Sredstva odlaze u 20 županija, a namijenjena su gradnji novih, odnosno rekonstrukciji

ZA PROGRAM RURALNOG RAZVOJA NAM JE DO 2020. NA RASPOLAGANJU 18 MILIJARDI KUNA 10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

postojećih nerazvrstanih cesta u naseljima s najviše 5000 stanovnika. Intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 100 posto ukupnih prihvatljivih troškova. Ugovore je s predstavnicima jedinica lokalne samouprave potpisala ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilda Copić. Zbog iznimnog interesa korisnika i velikog broja zaprimljenih kvalitetnih projekata donesena je odluka o povećanju raspoloživih sredstava za prijave pristigle na prvi natječaj. Tom odlukom povećala su se raspoloživa sredstva potpore sa 173 milijuna kuna na 696 milijuna kuna, čime je čitav niz visokokvalitetnih projekata dobio mogućnost za ﬁnanciranje. Korisnici - jedinice lokalne samouprave - kroz ovu će mjeru poboljšati infrastrukturu na svom području, što je bitno za razvoj manjih naselja.

Broj projekata po županijama i ukupan iznos projekata te ukupan iznos za dodjelu Broj projekata

Iznos potpore za dodjelu (kn)

BJELOVARSKO-BILOGORSKA - općine Kapela, Šandrovac, Ivanska, Đulovac, Rovišće, Veliko Trojstvo, Berek, Štefanje, Nova Rača, Severin, gradovi: Bjelovar, Garešnica, Grubišno Polje

40.301.432,49

BRODSKO-POSAVSKA - općine Bukovlje, Dragalić, Gornja Vrba, Klakar, Stara Gradiška, Vrpolje, Rešetari, Brodski Stupnik, Cernik, Nova Kapela, Donji Andrijevci, Garčin, Podcrkavlje, grad Slavonski Brod

32.729.015,63

17.460.815,01

ISTARSKA - općine Kanfanar, Gračišće, Cerovlje, Žminj, Oprtalj, Svetvinčenat, Sveti Lovreč, Vižinada, Pićan, Tinjan, Bale, KaštelirLabinci, Grožnjan, gradovi Novigrad i Poreč

39.821.178,00

KARLOVAČKA - općine Tounj, Rakovica, Vojnić, Lasinja, Krnjak, Kamanje, Netretić, Barilović, gradovi Duga Resa, Slunj, Ozalj, Karlovac

39.686.797,99

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA - općine Novigrad Podravski, Ferdinandovac, Legrad, Koprivnički Bregi, Kloštar Podravski, Koprivnički Ivanec, Gola, Virje, Kalnik, Sveti Petar Orehovec, Molve, Drnje, Podravske Sesvete, gradovi Koprivnica, Križevci i Đurđevac

52.260.544,74

KRAPINSKO-ZAGORSKA - općine Veliko Trgovišće, Đurmanec, Petrovsko, Gornja Stubica, Zlatar Bistrica, Lobor, Radoboj, Kumrovec, Konjščina, Budnšćina, Desinić, gradovi Donja Stubica, Krapina, Zlatar, Zabok i Pregrada

57.052.358,15

13.018.855,06

28.597.934,07

80.112.255,45

11.392.050,09

PRIMORSKO-GORANSKA - općine Fužine, Skrad, Lopar, Vrbnik, Viškovo, gradovi Delnice, Cres i Krk

24.591.143,31

SISAČKO-MOSLAVAČKA - općine Jasenovac, Lipovljani, Velika Ludina, Sunja, Dvor, gradovi Novska, Glina i Popovača

26.786.325,43

SPLITSKO-DALMATINSKA - općine Tučepi, Podstrana, Podgora, Podbablje i grad Vrgorac

12.066.028,45

ŠIBENSKO-KNINSKA - općine Kijevo, Unešić, Biskupija, Promina, Ervenik, grad Drniš

19.269.910,83

20.603.960,21

VIROVITIČKO-PODRAVSKA - općine Suhopolje, Crnac, Čađavica, Sopje, Zdenci, Špišić Bukovica, Mikleuš, gradovi Slatina i Virovitica

33.173.393,25

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA - općine Drenovci, Nijemci, Andrijaševci, Stari Jankovci, Ivankovo, Bošnjaci, Trpinja, Lovas, Štišar, Privlaka, grad Ilok

32.443.355,13

ZADARSKA - općine Zemunik Donji, Kali, Poličnik, Pakoštane, Preko, Sveti Filip i Jakov, gradovi Benkovac i Nin

26.742.631,68

ZAGREBAČKA - općine Bistra, Klošar Ivanić, Kravarsko, Klinča Sela, Dubravica, Pušća, Pisarovina, gradovi Samobor, Jastrebarsko, Zaprešić i Dugo Selo

38.911.647,47

212

647.021.632,44

Županija

DUBROVAČKO-NERETVANSKA - gradovi Metković, Korčula i Opuzen

LIČKO-SENJSKA - općine Donji Lapac i Udbina, gradovi Otočac i Gospić

UNAPREĐENJE ŽIVOTA NA SELU Sredstva iz Programa ruralnog razvoja nisu namijenjena samo za farme, pogone ili poljoprivrednu opremu već i za poboljšanje uvjeta života na ruralnim prostorima, istaknuo je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. “Unapređenje infrastrukture znači unapređenje života stanovnika na selu, bolju povezanost i siguran put do njihovog poljoprivrednog zemljišta. Čestitam jedinicama lokalne samouprave na dobro pripremljenim projektima te im želim brzu i učinkovitu provedbu”, istaknuo je Tolušić. Ministarstvo poljoprivrede provodi Program ruralnog razvoja u kojem nam je kroz 19 mjera do 2020. na raspolaganju 18 milijardi kuna. Iako je većina mjera Programa ruralnog razvoja usmjerena isključivo za investicije u poljoprivredu, neke od mjera odnose se na poboljšanje ruralne infrastrukture, kao što je mjera 7. Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima. U okviru provedbe te mjere u travnju ove godine planira se raspisivanje još dvaju natječaja, za operaciju 7.2.1. Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda te za operaciju 7.4.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu-sektorski – dječji vrtići i zajednički projekti vatrogasnih domova.

MEĐIMURSKA - općine Nedelišće, Kotoriba, Sveta Marija, Selnica, Gornji Mihaljevec, Donja Dubrava, gradovi Mursko Središće, Prelog i Čakovec OSJEČKO-BARANJSKA - općine Podgorač, Draž, Antunovac, Vladislavci, Viljevo, Satnica Đakovačka, Viškovci, Vuka, Bilje, Levanjska Varoš, Petrijevci, Semeljci, Podravska Moslavina, Đurđenovac, Feričanci, Punitovci, Drenje, Jagodnjak, Trnava, Kneževi Vinogradi, Magadenovac, gradovi Donji Miholjac, Valpovo, Belišće i Našice POŽEŠKO-SLAVONSKA - općine Čaglin, Jakšić i Velika, gradovi Lipik i Pakrac

VARAŽDINSKA - općine Trnovec Bartolovečki, Beretinec, Cestica, Breznički Hum, Petrijanec, Breznica, Maruševec, Mali Bukovec, Bednja, Veliki Bukovec, gradovi Ludbreg, Ivanec i Varaždinske Toplice

UKUPNO: Izvor: Ministarstvo poljoprivrede

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU

Ne mo탑ete dobiti gotove zaposlenike izravno sa studija, ali mo탑ete dobiti vrlo dobre kandidate za po훾etak rada i daljnje obrazovanje

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. velja훾e 2018.

KATARINA ŠIBER MAKAR, PREDSJEDNICA UPRAVE IN2 GRUPE

SOFTVERSKI JEZICI NEMAJU JEZIČNE BARIJERE Ne mislim da bi ICT sektor morao imati neki povlašteni status u odnosu na druge gospodarske grane, ali postoji niz koraka koje bi država mogla napraviti kako bi se on prepoznao kao uistinu značajan i kako bi mu se omogućio brži razvoj piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N2 Grupa osnovana je 1992. godine i do danas je izrasla u jednu od vodećih softverskih tvrtki u Hrvatskoj i regiji. Specijalizirana je za razvoj i implementaciju vlastitih i standardnih softverskih rješenja za javni i privatni sektor. Nedavno su u sastav globalne grupacije Constellation Software sa sjedištem u Torontu ušle sve povezane tvrtke IN2 Grupe, osim INsig2 specijalizirane za digitalnu forenziku i koja nastavlja poslovati samostalno.

Katarina Šiber Makar, nova predsjednica Uprave IN2 Grupe, u razgovoru za Privredni vjesnik ističe kako će Grupa ostati prisutna na svim tržištima na kojima je djelovala i do sada, kroz vlastite i partnerske tvrtke, u sedam zemalja regije. Važno je naglasiti i to da u tvrtkama Grupe radi više od 650 IT stručnjaka.

tvrtkama čija je primarna djelatnost računalno programiranje u 2016. radilo je 14.000 ljudi, a one su te godine imale gotovo osam milijardi kuna prihoda, od čega je gotovo 2,5 milijardi ostvareno u inozemstvu. Ovaj udio izvoza od 31 posto u ukupnom prihodu nešto je čime se ne može pohvaliti baš svaki sektor gospodarstva te je pokazatelj koliko je hrvatska softverska industrija aktivna, dinamična i koliko dobro radi svoj posao. Speciﬁčno, baš je softverski sektor zadnjih godina redovito ostvarivao velike stope rasta: u razdoblju od 2011. do 2016. u sektoru računalnog programiranja broj zaposlenih je povećan 50 posto, dok je, za usporedbu, u metalnoj industriji on porastao 20, a u farmaceutskoj 15 posto. O svemu tome, ali i o tome koliko je softverski sektor zdrav rijetko možemo čitati u mainstream medijima, što je šteta. Mnogi vjerojatno ni ne znaju koliko smo jaki upravo u razvoju softvera! Sam podatak o tome koliko hrvatske softverske tvrtke uspješno izvoze odgovara i na vaše pitanje o tome prate li trendove vezane uz digitalnu transformaciju poslovanja, big datu, Internet stvari – naravno da prate, to je dio njihovog regionalnog i globalnog uspjeha. Unutar IN2 imamo odjele i stručnjake koji se bave tehnologijama poput Interneta stvari, podatkovne znanosti i big data analitike, umjetne inteligencije, blockchaina, te svojim korisnicima možemo ponuditi softverska rješenja s praktičnom primjenom tih tehnologija.

 Možete li nam nešto više reći o hrvatskoj softverskoj industriji? - Razvoj softvera i informatičkih usluga vjerojatno je najzanimljiviji unutar cijelog hrvatskog ICT sektora po nekoliko parametara. Prema podacima koje je lani iznio HUP-Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti, u

 Je li država partner ICT sektoru ili još uvijek nedovoljno prepoznaje prednosti koje ta brzorastuća, izvozno orijentirana i dohodovna gospodarska grana pruža društvu i ekonomiji? - Država je u velikoj mjeri partner ICT sektoru kada se radi o projektima digitalizacije

ZASAD NAJBOLJE IZVOZNE REZULTATE IMAMO SA SOFTVERSKIM RJEŠENJIMA ZA ZDRAVSTVENI SEKTOR

8 mlrd kn prihod tvrtki kojima je primarna djelatnost računalno programiranje u 2016.

od toga mlrd kn

2,5 5

ostvareno u inozemstvu

14.000 ljudi bilo zaposleno u toj djelatnosti 2016.

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

IN2 je i prije pridruživanja CSI Grupi imao jasnu viziju širenja Možete li istaknuti neke buduće poslovne korake IN2 Grupe? - Prošlo je tek nekoliko tjedana otkako je objavljeno da je Constellation Software, odnosno njegova podružnica Aquila, postala vlasnikom IN2 Grupe. Ovih dana u Zagrebu su nam gosti naše nove kolegice i kolege iz Kanade, te razgovaramo o zajedničkim daljnjim koracima, radimo na procjeni dodatnog potencijala naših usluga i proizvoda, raspravljamo o opcijama dodatnih akvizicija u regiji, evaluiramo mogućnost suradnje s nekim sestrinskim kompanijama, početni kontakti su već u

Ovaj udio izvoza od 31 posto u ukupnom prihodu nešto je čime se ne može pohvaliti baš svaki sektor gospodarstva te je pokazatelj koliko je hrvatska softverska industrija aktivna, dinamična i koliko dobro radi svoj posao.

pojedinih procesa poput, primjerice, zdravstva ili sustava kao što je sustav e-Građani. No IT sektor bi, kao jedan od rijetkih sektora hrvatskog gospodarstva koji je nastavio rasti čak i tijekom svih godina globalne i domaće krize, itekako profitirao od nekih strateških odluka o daljnjem razvoju ovog sektora. I dalje imamo probleme poput ovih koje spominjete, od dvostrukih oporezivanja s pojedinim zemljama do visokih poreznih davanja koja su neke države - poput Rumunjske, specifično u softverskom sektoru - praktički eliminirale. Gotovo da i ne treba više posebno govoriti koliko je u Rumunjskoj profitirala i država i IT sektor i koliko su se povećale investicije velikih stranih tvrtki u tu zemlju. Ovo nisu novi problemi i poteškoće. Udruge koje predstavljaju ICT sektor, poput sektorskih udruženja u HGK-u, HUP-u ili strukovnog udruženja CISEx, već su u niz navrata upozoravale na sve ovo, uključujući i nestimulativno porezno okruženje. Ne mislim da bi ICT sektor morao imati neki povlašteni status u odnosu na druge gospodarske grane, ali postoji niz koraka koje bi država mogla napraviti kako bi se ovaj sektor prepoznao kao uistinu značajan i kako bi mu se omogućio brži razvoj. Neke druge države svoje su strateške sektore prepoznale i rezultati se vide: nije slučajno da tehnološke tvrtke hrle u Irsku ili Rumunjsku ili pak, ako gledamo druge sektore, da je Slovačka jedan od najvećih proizvođača automobila. Sve to rezultati su dobro promišljene i sustavno provođene strategije.

RAZVOJ SOFTVERA U HRVATSKOJ SA SOBOM NOSI VELIKU DODANU VRIJEDNOST PO ZAPOSLENOJ OSOBI, NAJVEĆU U IT SEKTORU 14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

tijeku. Kad je riječ o širenju na nova tržišta, IN2 je i prije pridruživanja CSI Grupi imao jasnu viziju širenja i ona, u novim okolnostima, može postati samo izraženija. Trenutačno razmatramo nekoliko potencijalnih projekata u Kazahstanu i dodatno širenje u Azerbajdžanu. Otvorili smo nekoliko novih potencijalnih tržišta i u Europi, upravo radimo analizu smislenosti izlaska na ta tržišta, a s obzirom na jaku CSI prisutnost u Kanadi i SAD-u, razmotrit ćemo i mogućnost širenja u tom smjeru, moguće i kroz sestrinske kompanije. Korak po korak, treba biti realan u smislu vremenske dinamike i apetita…

 Vaša rješenja koriste se u svijetu. Kako je poslovati izvan granica Hrvatske? - Ono što je, naravno, izazov su podrška u drugim vremenskim zonama, realizacija projekata u inozemstvu koji zahtijevaju dugotrajniju onsite implementaciju, ali to nisu nepremostivi izazovi. Najbolja stvar kod tehnologije jest to što ne poznaje granice, a softverski jezici nemaju jezične barijere. Znanje je univerzalno, pa bez problema izvozimo, recimo, i u Azerbajdžan. Veseli me što imamo stalni porast prihoda od izvoza, a zasad najbolje izvozne rezultate imamo sa softverskim rješenjima za zdravstveni sektor. Upravo u ovom trenutku imamo ljude u Vijetnamu gdje rade na značajnom projektu u jednoj bolnici, a radili smo slične projekte i za bolnice u Bakuu. Naši projekti za zdravstveni sektor su u inozemstvu već dosta prepoznati, imamo vještine koje nije problem prodati u bilo kojem dijelu svijeta. Na stranu IN2, iako se Hrvatska, nažalost, u razvijenijim zemljama još uvijek promatra s određenim poslovnim podozrenjem, hrvatski ICT stručnjaci imaju jako dobru reputaciju u svjetskom benchmarku.  U svojoj 25 godina dugoj povijesti preuzeli ste neke tvrtke, a nedavno s novim strateškim partnerom krećete u internacionalno širenje. Zašto? - Preuzimanje IN2 Grupe od strane kanadske grupacije Constellation Software prirodan je korak u daljnjem razvoju IN2 i vjerujem da će ova suradnja biti podjednako značajna kako za nas, tako i za našeg novog vlasnika. IT i razvoj softvera su globalni posao, a IN2 je jedna od vodećih softverskih tvrtki u regiji, te kroz nas CSI dobiva pristup zanimljivom tržištu koje, poput mnogih drugih, prolazi kroz proces digitalizacije, što stvara brojne tržišne prilike. Iako će IN2 primarno nastaviti ‘pokrivati’

Hrvatsku i zemlje u okruženju, kroz članstvo u CSI Grupi otvorit će nam se i neke nove prilike i vrata prema globalnim projektima na kojima ćemo moći primijeniti svoju ekspertizu.

 Smatrate li da u Hrvatskoj ima dovoljan broj tvrtki koje bi svoje mjesto mogle naći na međunarodnoj ICT karti, kako prodajom vlasničkih udjela tako i vlastitim softverskim rješenjima? - Da, zašto ne! Već postoje brojne softverske i integratorske tvrtke, od start-upa do većih tvrtki, za koje zapravo rijetko čujemo jer vrlo malo toga prodaju na domaćem tržištu; neke su i u potpunosti orijentirane prema radu s inozemnim korisnicima. Ne treba zazirati od ovakvih kupovina i akvizicija, to je prirodan proces razvoja tvrtke. IN2 je također narastao tijekom proteklih 25 godina kroz organski rast, ali i kroz akvizicije tvrtki za koje smo procijenili da će nam donijeti stratešku ili tržišnu prednost.  Ima li u Hrvatskoj dovoljno stručnjaka? - I IN2, poput brojnih drugih tvrtki u hrvatskom ICT sektoru, osjeća nedostatak pojedinih proﬁla stručnjaka, posebice zato što smo softverska tvrtka, a programeri su danas među najtraženijim IT stručnjacima. Godišnje s hrvatskih fakulteta i učilišta jednostavno još uvijek ne izlazi dovoljan broj inženjera ovog područja, dio ih nastavlja školovanje na diplomskoj i daljnjim razinama, a dio najiskusnijih IT stručnjaka odlučuje se potražiti karijeru na europskom i svjetskom tržištu. U posljednje je vrijeme, posebice baš među softverskim inženjerima, teško dobiti one najbolje budući da je sve rašireniji trend freelance rada, preko servisa kakav je primjerice, Toptal. Svoje usluge nude na globalnom tržištu - ostajući pritom kod kuće, u Hrvatskoj, ali radeći za globalne klijente. To nije speciﬁčno hrvatski problem, jer je primjetan i drugdje, širom Europe. Povrh svega, dobri programeri danas su zapravo softverski inženjeri u punom smislu, poznaju i dobro praktično koriste više od jednog programskog jezika ili platforme i sposobni su projektirati i cjelokupnu arhitekturu softverskih rješenja. U pravilu to znači da ne možete dobiti gotove zaposlenike izravno sa studija, ali možete dobiti vrlo dobre kandidate za početak rada i daljnje obrazovanje. U IN2 pokušavamo na pozitivan način utjecati na daljnji razvoj IT sektora tako što dajemo priliku studentima, već i tijekom studija, da kod nas dođu na praksu, te mnoge koji se pokažu dobrima kasnije rado i zapošljavamo. Vjerujemo da se itekako isplati ulagati u ovaj sektor jer, kao što je pokazala

RAZVOJ SOFTVERA I INFORMATIČKIH USLUGA VJEROJATNO JE NAJZANIMLJIVIJI UNUTAR CIJELOG HRVATSKOG ICT SEKTORA analiza HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti prošloga ljeta, razvoj softvera u Hrvatskoj sa sobom nosi veliku dodanu vrijednost po zaposlenoj osobi, najveću u IT sektoru. Upravo zbog činjenice da je razvoj softvera vrlo human intensive posao, da su glavni čimbenik razvoja ljudi, IN2 je stalno u potrazi za novim zaposlenicima, a postojećima nudi usavršavanje kroz interne programe edukacije, službene certiﬁkacije, interne R&D projekte te rad na komercijalnim projektima na širokom spektru razvojnih tehnologija i platformi. Imamo vlastiti tehničko-edukacijski centar u kojem razvijamo kompetencije ljudi kroz rad na konkretnim zadacima i slučajevima iz prakse. Njegujemo tradiciju otvorenih prijava u tvrtku, za dobre ljude uvijek će se pronaći mjesto, naša vrata su uvijek otvorena kvalitetnim ljudima, čak i kad nemamo otvoren natječaj. Razvojne centre otvorili smo i širom Hrvatske – osim Zagreba, imamo ih u Varaždinu, Osijeku i Puli, dajemo priliku kvalitetnim ljudima da ostanu u Hrvatskoj i pritom rade na zanimljivim projektima.

IT sektor bi, kao jedan od rijetkih sektora hrvatskog gospodarstva koji je nastavio rasti čak i tijekom svih godina globalne i domaće krize, itekako proﬁtirao od nekih strateških odluka o daljnjem razvoju ovog sektora.

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

PV ANALIZA JEDINSTVENO DIGITALNO TRŽIŠTE

DIGITALNA EKONOMIJA KRIJE GOLEM POTENCIJAL Hrvatska IT industrija je po svojim kadrovima, kapacitetima i proizvodima istinska snaga gospodarstva i jedan od glavnih ambasadora industrije u zemlji i inozemstvu, ističe Burilović piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U 4400 tvrtki posluje u hrvatskoj IT industriji

18,5 mlrd kn prihod IT industrije, bez telekoma, u 2016. (podaci HGK)

oko

25.000 ljudi

zaposleno u IT sektoru

Hrvatskoj u IT industriji trenutačno posluje oko 4400 tvrtki – pet velikih, 34 srednje, 300 malih i oko 4000 onih koje spadaju u kategoriju mikropoduzetnika. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, prihod IT industrije, bez telekoma, u 2016. godini iznosio je 18,5 milijardi kuna. Od toga je na izvoz otpadalo oko pet milijardi kuna, odnosno četvrtina. “Gotovo 80 posto tog izvoza, koji kontinuirano raste zadnjih pet godina, karakteriziran je uslugama i računalnim programima, što znači da Hrvatska u ovom segmentu izvozi znanje. Trenutačno je u IT sektoru ukupno zaposleno oko 25.000 ljudi, a broj zaposlenih povećava se između pet i 10 posto godišnje, budući da su brojne naše tvrtke danas prisutne na međunarodnom tržištu”, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković na prošlotjednoj konferenciji Jedinstveno digitalno tržište – izazovi digitalne transformacije poslovnog sektora. Konferenciju su organizirali Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj i Hrvatska gospodarska komora kako bi podignuli svijest među poslovnom zajednicom o važnosti korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija u svim segmentima gospodarstva te razmijenili iskustva o uvođenju digitalnih tehnologija. Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, kazao je kako je Komisija postavila 10 prioriteta svojega rada. “Jedan od tih prioriteta je stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta”, naglasio je. Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović istaknuo je kako HGK podržava napore koje Europa ulaže u stvaranju preduvjeta za izgradnju jedinstvenog digitalnog tržišta na kojem je zajamčeno slobodno

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

kretanje roba, osoba, kapitala i podataka te na kojem građani i poduzeća mogu neometano i ravnopravno pristupiti uslugama na internetu, bez obzira na državljanstvo ili državu u kojoj žive. “Iako je ulaskom Hrvatske u EU došlo do povećanja ukupne robne razmjene, Hrvatska

USVAJANJE NOVIH PRAVILA O ONLINE TRGOVINI NA RAZINI EU-a PRIDONIJET ĆE BRŽOJ, JEDNOSTAVNIJOJ I USPJEŠNIJOJ e-TRGOVINI, SMATRA BURILOVIĆ do sada nije u potpunosti uživala u prednostima jedinstvenog digitalnog tržišta, primarno u pogledu slobode kretanja roba. Mogućnosti online trgovine, osobito prekogranične, u Hrvatskoj ali ni u EU-u još uvijek nisu iskorištene u dovoljnoj mjeri. Usvajanje novih pravila o online trgovini na razini EU-a svakako će pridonijeti bržoj, jednostavnijoj i uspješnijoj etrgovini”, napomenuo je.

ŠIROKOPOJASNI PRISTUP INTERNETU Prema DESI Indeksu digitalne ekonomije i društva za 2017., nastavio je, Hrvatska je od 28 zemalja članica EU-a zauzela 24. mjesto.

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA

Vlada je svjesna toga koliko su jačanje digitalnih vještina, politika razvoja digitalnog društva i gospodarstva te standardizacija digitalne infrastrukture i usluga javnog sektora presudni za budući razvoj Hrvatske.

Andrej Plenković, hrvatski premijer

“Hrvatski se građani internetom koriste više od EU prosjeka i njihove se digitalne vještine kontinuirano razvijaju. Upotreba digitalnih tehnologija u poduzećima gotovo je na razini prosjeka EU-a, a posebice se izdvaja poboljšanje digitalne javne usluge, za što dajemo posebnu pohvalu Vladi RH. Međutim, jedan od glavnih izazova s kojima se moramo suočiti je poboljšanje pozicije Hrvatske u kategoriji povezivosti u DESI Indeksu koji se primarno odnosi na unapređenje digitalne infrastrukture – širokopojasnog pristupa internetu”, kazao je. Iako po statističkim pokazateljima Hrvatska nije pri vrhu EU zemalja po pitanju digitalne ekonomije, Burilović je istaknuo kvalitetu i snagu hrvatske IT industrije koja je po svojim kadrovima, kapacitetima i proizvodima istinska snaga hrvatskog gospodarstva i jedan od glavnih ambasadora hrvatske industrije u zemlji i inozemstvu. “MP3, SMS parking, PhotoPay, PhotoMath, sustavi za upravljanje farmama i nasadima te brojni drugi, neka mi ne zamjere nespomenuti, samo su neki od proizvoda hrvatske IT industrije koji su svoju primjenu našli u svijetu. Snaga našega gospodarstva su kvalitetni i obrazovani kadrovi, a da bismo išli ukorak s razvojem digitalnog društva, potrebno je što ranije krenuti s usvajanjem digitalnih vještina te podržavamo ideju uvođenja informatike kao obaveznog predmeta u niže razrede osnovne škole. Ponosni smo što je Europska komisija odabrala HGK za nositelja Digitalnog inovacijskog huba za Hrvatsku, središnjeg mjesta za pomoć tvrtkama u digitalizaciji njihovog poslovanja”, istaknuo je dodajući kako se programom Digitalne garaže, koji se provodi u suradnji s Otvorenim učilištem Algebra i Googleom, želi potaknuti digitalnu transformaciju poslovnog sektora kroz niz stručnih radionica namijenjenih poduzetnicima. “Da je digitalizacija jedan od prioriteta razvoja prepoznao je i HGK koji razvija projekt Digitalna komora, kojim želi digitalno

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

transformirati poslovanje kako bi unaprijedio svoje usluge i postao još bolji partner i servis hrvatskim poduzetnicima”, naglasio je Burilović.

VISOKOKVALITETNA RADNA MJESTA Andrus Ansip, potpredsjednik EK i povjerenik za jedinstveno digitalno tržište, istaknuo je kako EU još uvijek nije jedinstveno digitalno tržište, već 28 zasebnih. “U nekim smo područjima došli do konsenzusa, ukinuli smo roaming, geoblocking, liberalizirali pristup digitalnim sadržajima. Drago mi je da ste

U HRVATSKOJ JE PROBLEM VISOKA CIJENA POVEZIVANJA NA INTERNET, ISTIČE ANSIP i vi ove godine odlučili uvesti pametne kartice koje olakšavaju pristup digitalnim sadržajima za građane, ali tu morate biti jako strpljivi. Naša iskustva iz Estonije pokazuju da te pametne kartice i digitalne potpise ljudi prihvaćaju polako, godinama. U Estoniji smo uštedjeli dva posto BDP-a korištenjem digitalnih usluga koje su danas jako raširene, a to je ravno našem godišnjem obrambenom proračunu. U Hrvatskoj je problem visoka cijena povezivanja na internet, u EU-u se na to u prosjeku troši 1,2 posto prihoda, a u Hrvatskoj 2,9 posto prihoda. To je problem koji treba adresirati”, poručio je. Plenković je kazao kako će se svijet, prema projekcijama, u naredna dva desetljeća promijeniti kao nikad do sad, jer živimo u vrijeme digitalne revolucije koja korjenito mijenja gospodarstvo i živote. “Prije 30 godina internet nije postojao. A dvije trećine budućih zanimanja današnjih prvašića sada uopće ne postoji, jer će umjetna inteligencija i robotika transformirati način rada”, ustvrdio je, dodajući kako će se zahvaljujući digitalnim uslugama svjetsko gospodarstvo za nekoliko godina povećati za 1300 milijardi eura, a do 2030. još 10 puta toliko. “Stoga je izgradnja jedinstvenog digitalnog tržišta jedan od prioriteta Unije kako bismo mogli bolje iskoristi sve prednosti digitalnog doba, prije svega u odnosu na Sjedinjene Američke Države i Kinu”, napomenuo je, ocijenivši kako su nedavno ukidanje roaminga diljem Unije, kao i skoro ukidanje geoblokiranja u online trgovini, samo neke prednosti koje

donosi europsko jedinstveno digitalno tržište. “To znači i otvaranje brojnih visokokvaliﬁciranih radnih mjesta i dodatni godišnji rast od oko tri posto za naša gospodarstva. No premda već sada 90 posto svih poslova zahtijeva minimalne digitalne vještine, danas ih ne posjeduje čak 37 posto radno sposobnog stanovništva. Ujedno, od sedam Europljana koji nisu digitalno pismeni, čak troje je nezaposleno”, istaknuo je Plenković.

BUDUĆI RAZVOJ Kako bismo se što bolje pripremili na izazov digitalne revolucije i pretvorili ga u priliku za Hrvatsku, nastavio je premijer, valja djelovati na tri komplementarne razine. “Prije svega, na jačanju digitalnih vještina društva u cjelini, osobito učenika kroz obrazovni sustav i cjeloživotno učenje radno sposobnog stanovništva. Drugo, treba poticati razvoj digitalne ekonomije na temelju pametnih tehnologija, kako bismo jačali svoju globalnu konkurentnost, i treće, treba modernizirati javnu upravu koja će kroz ostvarene uštede i veću eﬁkasnost stimulirati gospodarstvo i biti puno više na usluzi svim našim građanima”, naglasio je Plenković. “Vlada je svjesna toga koliko su jačanje digitalnih vještina, politika razvoja digitalnog društva i gospodarstva te standardizacija digitalne infrastrukture i usluga javnog sektora presudni za budući razvoj Hrvatske. Upravo zato je osnovan Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva čija je uloga da prati i odgovara na izazove digitalnog društva. Jedna od njegovih zadaća izrada je sveobuhvatne strategije digitalne Hrvatske za sljedećih 10 godina. Ta strategija treba biti dovršena do kraja ove godine”, kazao je Plenković.

u EU-u prodaje svoje proizvode izvan granica vlastite zemlje i tu je nužna promjena. Procjenjuje se da uspostavom jedinstvenog digitalnog tržišta možemo ostvariti 415 milijardi eura dodatnog rasta europske ekonomije, otvoriti radna mjesta i povećati globalnu konkurentnost”, istaknuo je, ocijenivši da je prije svega potrebno ukloniti regulatorne prepreke kako bi se taj potencijal realizirao. “Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta zapravo počiva na tri temeljna stupa: prvi je lakši online pristup digitalnim dobrima i uslugama, drugi je okruženje u kojem digitalne mreže i usluge mogu napredovati, a treći je digitalizacija kao pokretač rasta. Digitalna ekonomija ogroman je potencijal za europske poduzetnike, osobito MSP-ove, ali samo dva posto europskih poduzetnika u potpunosti koristi prednosti novih digitalnih mogućnosti”, ustvrdio je Kramarić, uz napomenu kako prema DESI Indeksu Europa napreduje, ali da u Hrvatskoj stanje još uvijek nije zadovoljavajuće.

Procjenjuje se da uspostavom jedinstvenog digitalnog tržišta možemo ostvariti 415 milijardi eura dodatnog rasta europske ekonomije, otvoriti radna mjesta i povećati globalnu konkurentnost.

BRŽE PROCEDURE

STRATEGIJA DIGITALNE HRVATSKE ZA SLJEDEĆIH 10 GODINA TREBA BITI DOVRŠENA DO KRAJA 2018., NAJAVLJUJE PLENKOVIĆ Potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić predstavio je rezultate ankete o digitalnom poslovanju i očekivanjima koju Komora provodi među poduzetnicima. “Danas tek sedam posto MSP-ova

Istraživanje provedeno na 770 domaćih tvrtki pokazuje kako ih većina (56 posto) smatra da kod nas ne postoji dovoljno kvalitetna IT infrastruktura za uspješno poslovanje. Iako ispitani poduzetnici imaju povjerenja u digitalne tehnologije (čak 91 posto njih), tek ih 42 posto koristi digitalni potpis. Vlastitu internetsku stranicu ima 82 posto tvrtki, a velika većina onih koji je nemaju spada u mikropoduzetnike (85 posto). Ispitanici kao najveće prednosti digitalne tehnologije ističu brže procedure (78 posto), manje papirologije (71 posto) i jednostavnost (57 posto). Da domaće tvrtke iz istraživanja jasno prepoznaju kolika je važnost uspostave jedinstvenog digitalnog tržišta na području EU-a pokazuju brojke - čak 76 posto njih ocijenilo je uspostavu takvog tržišta kao vrlo važnu i važnu.

Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

AKTUALNO AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA

HRVATSKA IDE U BOLJEM SMJERU U tijeku je reformski paket za zdravstveni sustav, pred nama su reforme obrazovanja, javne uprave, a nužna je i reforma mirovinskog sustava, istaknuo je Jandroković piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr REFORME I INFRASTRUKTURNI PROJEKTI Od izazova na koje će Hrvatska morati odgovoriti naveo je Agrokor, strukturne reforme i infrastrukturne projekte. “Kad je riječ o Agrokoru, spriječene su najgore posljedice za gospodarstvo. Sada je pred nama nagodba. Iznimno je važno da se ona postigne te da se očuva sustav i radna mjesta”, naglasio je Jandroković, najavivši nastavak provođenja strukturnih reformi koje imaju za cilj smanjenje makroekonomske neravnoteže. “U tijeku je reformski paket za zdravstveni sustav, pred nama su reforme obrazovanja, javne uprave, a nužna je i reforma mirovinskog sustava”, istaknuo je Jandroković te od važnih infrastrukturnih projekata izdvo-

Važni infrastrukturni projekti su nam Pelješki most te LNG terminal za ukapljeni plin, za koji Hrvatska ima snažnu potporu SAD-a. Kad je riječ o LNG terminalu, tu će se vjerojatno, kako bi se ubrzala izgradnja, morati donijeti specijalan zakon, tzv. lex LNG. Gordan Jandroković, predsjednik Sabora

olitička stabilnost je glavni preduvjet za gospodarski rast i razvoj zemlje i stoga je to i bio prioritet u prvoj godini mandata vlade Andreja Plenkovića, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković na prvom ovogodišnjem poslovnom ručku Američke gospodarske komore, koja ove godine obilježava 20. obljetnicu djelovanja u Hrvatskoj. Jandroković je podsjetio da je u 2016. zbog političke nestabilnosti došlo do sveukupnog zastoja i krize u društvu, dodavši da je sadašnja koalicija tanka i heterogena i stoga je treba čuvati. Također je ocijenio kako je trenutačno stanje u svijetu vrlo složeno, te da regija Jugoistočne Europe još uvijek nije stabilizirana, dok se Hrvatska suočila s krizom u Agrokoru i stanjem u susjednim zemljama. “U takvim okolnostima 14 mjeseci ove vlade pokazuje da Hrvatska ide u boljem smjeru i postiže sve bolji rezultat. U 2017. smo ostvarili gospodarski rast od oko tri posto, rast industrijske proizvodnje, ulaganja, izvoza, a zabilježen je i rast zaposlenosti, plaća i socijalnih naknada”, rekao je Jandroković te istaknuo značajno smanjenje javnog duga, proračunski suﬁcit i najnižu stopu nezaposlenosti od 12,4 posto te cjelovitu poreznu reformu.

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

GLAVNI STRATEŠKI CILJEVI SU NAM UVOĐENJE EURA I ULAZAK HRVATSKE U SCHENGENSKU ZONU, KAZAO JE JANDROKOVIĆ jio Pelješki most te LNG terminal za ukapljeni plin za koji, prema njegovim riječima, Hrvatska ima snažnu potporu SAD-a. “Kad je riječ o LNG terminalu, tu će se vjerojatno, kako bi se ubrzala izgradnja, morati donijeti specijalan zakon, tzv. lex LNG”, rekao je Jandroković koji je kao glavne strateške ciljeve naveo uvođenje eura i ulazak Hrvatske u schengensku zonu. “Time bismo zaokružili europsku priču i izjednačili status Hrvatske s ostalim zemljama članicama EU-a”, zaključio je Jandroković, izrazivši nadu kako bi konačno moglo doći i do ukidanja viznog režima sa Sjedinjenim Američkim Državama.

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

Jednostavnija priprema investicijskih projekata Financijski limit za proglašenje projekta strateškim smanjuje se na 75 milijuna kuna, a za projekte na potpomognutim područjima i otocima na 10 milijuna kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

saborsku proceduru Vlada je sa svoje prošlotjedne sjednice uputila Konačni prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima, kojemu je cilj ubrzati proces ishođenja dokumentacije neophodne za realizaciju strateških investicijskih projekata. Novost je smanjenje financijskoga limita odnosno kriterija vrijednosti ulaganja kako bi projekt mogao biti proglašen strateškim s važećih 150 milijuna kuna na 75 milijuna kuna, a za projekte koji se ostvaruju na potpomognutim područjima i otocima sa 20 na 10 milijuna kuna. Izmjena se odnosi i na dokaz o osiguranim izvorima financiranja gdje investitor mora dokazati da raspolaže s pet posto ukupne vrijednosti projekta oročenih depozitom ili bankarskom garancijom. Kao dokaz o osiguranim izvorima financiranja priznat će se i sredstva koja je investitor već uložio u realizaciju projekta. “Dosadašnja primjena važećeg zakona pokazala je da u provedbi postoji nerazumijevanje pojedinih odredbi, određeni pravno-tehnički nedostaci, a kao prepreka se pokazala i složenost propisanih postupaka. Novim se zakonom želi pojednostaviti i ubrzati postupke pripreme investicijskih projekata”, rekla je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić.

Dodatna milijarda kuna za poljoprivrednike Agencija za plaćanja u poljoprivredi od idućeg tjedna isplatit će dodatnih milijardu kuna za 100.000 poljoprivrednih gospodarstva, najavio je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade. “Tih dodatnih milijardu kuna bit će isplaćeno poljoprivrednicima nakon što su lani u studenome isplaćeni avansi u iznosu od 950 milijuna kuna. Sve to smatram učinkovitim načinom upravljanja potporama kojima će hrvatski poljoprivrednici biti zadovoljni”, rekao je Plenković.

VEĆA SIGURNOST INVESTITORA Prema važećem zakonu Vlada je raspolagala nekretninama u državnom vlasništvu bez javnog nadmetanja i javnog prikupljanja ponuda za provedbu javnog strateškog projekta, a sada bi Vlada prema istom principu raspolagala i s nekretninama za provedbu privatnog strateškog projekta. Pri tome bi privatni investitor morao posjedovati najmanje 50 posto zemljišta za realizaciju projekta, a u slučaju da mu za formiranje građevinske čestice nedostaje preostalih

KAO DOKAZ O OSIGURANIM IZVORIMA FINANCIRANJA PRIZNAT ĆE SE I SREDSTVA KOJA JE INVESTITOR VEĆ ULOŽIO U REALIZACIJU PROJEKTA

maksimalno 50 posto, tada tu česticu može dobiti od države bez provedbe javnog natječaja, odnosno direktnom pogodbom. Ako mu treba državno zemljište koje čini više od 50 posto projekta, tada se takvo zemljište može dodijeliti jedino i isključivo u postupku javnog natječaja. Uvodi se i obveza potpisivanja sporazuma s investitorom o provođenju strateškog projekta, a koji bi se potpisao prije no što se projekt proglasi strateškim. Na listu strateških investicijskih projekata izravno bi se uvrstili energetski investicijski projekti s liste strateških projekata od zajedničkog interesa na razini Europske unije, kao i projekti koji se ﬁnanciraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Novost je i uvođenje kazne od 0,1 posto vrijednosti projekta ako investitor svojom krivnjom prekorači krajnji rok za realizaciju ili nakon završetka odustane od projekta bez valjanog razloga.

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

DRUŠTVENA/SOCIJALNA PODUZEĆA HEDONA

ČOKOLADNE DELICI Trenutačno imamo 18 zaposlenika od kojih je više od polovice osoba s invaliditetom. Na ideju nas je potaknula činjenica da je većina nezaposlenih osoba s invaliditetom upravo slastičarske struke, ističe Trninić piše Jozo Knez knez@privredni.hr

ruštvena ili socijalna poduzeća u Hrvatskoj još uvijek nisu dovoljno prepoznata od strane kapitala, ali ni potrošača. Tako glasi zaključak nedavno održanog okruglog stola u Hrvatskoj gospodarskoj komori o društvenim poduzećima. Iako je u globalu upravo tako, u Križevcima jedno takvo poduzeće prkosi negativnim trendovima. Riječ je o Hedoni, socijalnom poduzeću koje je 2013. godine osnovala Udruga invalida Križevci na čelu s Petrom Gatarićem

HEDONU JE OSNOVALA UDRUGA INVALIDA KRIŽEVCI 2013. GODINE U SKLOPU PROJEKTA CHOCOLATERIA CRIS u sklopu projekta Chocolateria Cris – križevačka čokolaterija. Osnovna djelatnost tvrtke je proizvodnja čokolade i čokoladnih pralina. Društvena poduzeća u prvom su redu usmjerena na društvenu korist, tj. na dobrobit svakog zaposlenika i kontinuiran razvoj, kako zaposlenika tako i poduzeća. Sva ostvarena 22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

dobit reinvestira se u zaposlenike, konkretno u razvoj njihovih kompetencija i zadovoljstva, u otvaranje novih radnih mjesta te tehnološki razvoj poduzeća i dopunu djelatnosti. “Naše poduzeće je istinski socijalno, odnosno društveno. Trenutačno imamo 18 zaposlenika od kojih je više od polovice osoba s invaliditetom. Na ideju nas je potaknula činjenica da je većina nezaposlenih osoba s invaliditetom upravo slastičarske struke, pa smo krenuli u tom smjeru. Odabrali smo čokolade a ne kolače, jer je s kolačima mnogo veća konkurencija, kako u našim Križevcima tako i u ostatku Hrvatske. Smatram da s tim potezom nismo pogriješili”, kaže Matija Trninić, voditelj prodaje i marketinga u Hedoni. Sirovine za čokoladne delicije koje proizvode dolaze iz Belgije i Italije, a njih tehnolozi i radnici Hedone pretvaraju u proizvode vrhunske kvalitete i okusa. Zaposlenici čokolaterije redovito pohađaju razne seminare i usavršavanja koja im osiguravaju dobavljači sirovine, te tako uvijek idu u korak s novim tehnologijama i stalnim inovacijama u proizvodnji.

PROIZVODI PREMIUM KVALITETE Kako su Hedonini proizvodi premium kvalitete, tržište se samo po sebi nametnulo. Prije svega klijente pronalaze među vrhunskim restoranima i hotelima, ali njihove je čokolade moguće kupiti i u maloprodajnim trgovinama u Križevcima i Zagrebu. Također, ova križevačka čokolaterija proizvodi i personalizirane čokolade i ambalažu po želji klijenata, pa mnoge kompanije i tvrtke koriste njihove usluge za poklone poslovnim partnerima ili suradnicima. “Iako je konkurencija na hrvatskom tržištu sve veća i sve je više hand made čokolaterija koje traže svoj prostor, kvaliteta i domišljatost su stavke koje osvajaju naše klijente”, govori Trninić i dodaje kako je problem uvijek u plaćanju koje je dosta sporo, što im ponekad prilično otežava poslovanje. Osim problema sa sporim plaćanjem, Trninić ističe i preveliku administraciju. “Puno

JE IZ KRIŽEVACA

je propisa koje kao prehrambena industrija moramo ispunjavati i poštovati, a tu nam uvelike pomaže Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s

MORAMO PRATITI TRENDOVE I RADITI NA ASORTIMANU KAKO BISMO BILI UVIJEK KORAK ISPRED KONKURENCIJE, KAŽE TRNINIĆ invaliditetom, koji nas usmjerava i savjetuje kad god je potrebno. Grad Križevci, na čelu kako s bivšim tako i sadašnjim gradonačelnikom, od samog nam je početka oslonac i vjeran kupac, a prošle godine podržali su nas sa 70.000 kuna kroz poticanje socijalnog poduzetništva, na čemu im zahvaljujemo. Tu je još mnogo državnih institucija koje nas podupiru na razne načine, ali također smatram da za podršku još ima prostora. Primjerice, da javni sektor uvrsti u svoje protokolarne poklone naše čokolade, mi bismo imali još više posla i novih zapošljavanja osoba s posebnim potrebama. Tu svakako moram napomenuti da nam je stalni kupac Ured predsjednice Republike Hrvatske, iz kojeg redovito naručuju

naše proizvode i tako nas reklamiraju po cijelom svijetu”, priča Trninić.

ZADOVOLJNI POSLOVANJEM Unatoč problemima, u Hedoni kažu kako su zadovoljni dosadašnjim poslovanjem te da se ono može ocijeniti kao pozitivno. “Tržište je prepoznalo naš proizvod kao kvalitetan i to nam je najbolja reklama. Socijalna komponenta nije odlučujuća za prodaju naših proizvoda, nego vrhunski okus i raznolikost asortimana. Smatram da moramo pratiti trendove i raditi na asortimanu kako bismo bili uvijek korak ispred konkurencije. Takav razvoj će nam omogućiti dobru prodaju, što će opet rezultirati daljnjim zapošljavanjem osoba s invaliditetom. Znači, daljnji razvoj naših proizvoda i usavršavanje su glavne odrednice dobrog poslovanja. Ako budemo ustrajni i kvalitetni, proširit ćemo tržište i izvan granica Hrvatske, što bi dalo dodanu vrijednost našem poduzeću”, ističe Trninić. Što se planova za budućnost tiče, u Hedoni kažu kako se trenutačno radi na postupku koji bi ovo poduzeće pretvorio u prvu integrativnu radionicu u Hrvatskoj s ciljem osposobljavanja osoba s invaliditetom za rad na otvorenom tržištu. Uz to, plan je i preseljenje proizvodnje u novi pogon, što se očekuje u naredne dvije godine. “Trenutačno se nalazimo u prostoru bivše vojarne čiji je vlasnik Srednja škola Ivan Seljanec, nad kojom je nadležna Koprivničko-križevačka županija. Nama je taj prostor besplatno ustupljen i mi pokrivamo samo troškove najma. Iako je ovo odlična pozicija za nas, veselimo se preseljenju u vlastiti pogon”, zaključuje Trninić.

Tržište je prepoznalo naš proizvod kao kvalitetan i to nam je najbolja reklama. Socijalna komponenta nije odlučujuća za prodaju naših proizvoda, nego vrhunski okus i raznolikost asortimana. Matija Trninić, voditelj prodaje i marketinga u Hedoni

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO NajTajnica.HR ZA 2018.

I TAJNICE MOGU UTJECATI NA DONOŠENJE ODLUKA Titulu NajTajnica ponijele su Andreja Krenek iz Multicoma, Sonja Loborec iz Strabaga i Lucija Vučković iz Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

ajbolje hrvatske tajnice za 2018. godinu dolaze iz Strabaga, Multicoma i Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije. Rezultat je to 10. izbora godišnje nagrade NajTajnica.hr koju organizira Poslovni savjetnik. Poslovi tajnice često su nedovoljno cijenjeni te se za njih redovito vežu stereotipi, no u stvarnosti riječ je o vrlo važnim, složenim poslovima koji zahtijevaju visok stupanj obrazovanja te znanje i po nekoliko stranih jezika. Nagrada za najbolju tajnicu dodijeljena je u tri jednako vrijedne kategorije: za male i srednje tvrtke, velike tvrtke te za javne institucije, a za ovogodišnju nagradu bilo je nominirano 50 tajnica i tajnika. Izbor najbolje tajnice proveden je u suradnji s tvrtkom za mystery shopping Heraklea, pa su tajni kupci zvali tvrtke, slali elektronske poruke tajnicama te im postavljali razna pitanja tražeći informacije vezane uz njihovu tvrtku i poslovanje, a sve u svrhu pronalaska najbolje tajnice za 2018. godinu. Istraživanje se provodilo dva tjedna, a mjerio se osnovni segment kvalitete usluge poput ljubaznog pozdrava, brzine odgovora, načina na koji se piše poslovni e-mail i slično.

RADOM I USAVRŠAVANJEM DO TITULE NAJBOLJE U kategoriji malih i srednjih tvrtki titulu najbolje tajnice ponijela je Andreja Krenek iz tvrtke Multicom. “Ugodno sam iznenađena nagradom, ona mi je priznanje za dosadašnji rad i trud, a ujedno poticaj za još bolji i predaniji rad te daljnje usavršavanje”, rekla je Andreja Krenek. Najbolja tajnica u kategoriji velikih tvrtki

POSAO TAJNICE ILI TAJNIKA NIJE SAMO PUKO KUHANJE KAVE I JAVLJANJE NA TELEFON je Sonja Loborec iz Strabaga, koja je također istaknula kako joj je ova nagrada motivacija za daljnje napredovanje i usavršavanje. U kategoriji javnih institucija titulu najbolje u 2018. godini ponijela je Lucija Vučković iz Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije, kojoj je nagrada za najbolju tajnicu došla u mjesecu kada obilježava 20 godina rada u Županijskoj upravi za ceste. “Iako sam ugodno iznenađena nagradom, svjesna sam da sam s tako dugim radnim iskustvom i brojnim edukacijama

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

stekla visoku profesionalnost i usavršavala vještine potrebne za dobru tajnicu”, rekla je Lucija Vučković. Idealna tajnica dogovara sastanke, dočekuje stranke, sastavlja dnevni plan, snalažljiva je, brza, profesionalna i ljubazna te se služi barem jednim stranim jezikom, uz osmijeh na licu. Stoga posao tajnica ili tajnika nije samo puko kuhanje kave i javljanje na telefon kako javnost često percipira, oni možda ne vode ključne pregovore, no imaju važnu ulogu u pregovaračkom timu i mogu utjecati na donošenje konačnih odluka nadređenih.

KONFERENCIJA IMPACT 2018

NOVA DIMENZIJA ULAGANJA Civilna društva i organizacije moraju napraviti pomak te osim pisanja društvenih programa trebaju početi rješavati društvene probleme, ističe Vidačak piše Jozo Knez knez@privredni.hr

valevrijedna konferencija Impact 2018 održala se protekloga tjedna u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu u organizaciji agencije Brodoto i ACT Grupe. Konferencija je otvorena bubnjanjem gluhih štićenika doma Slava Raškaj iz orkestra Dobre vibracije. Bio je to simboličan uvod u događaj koji je okupio 50 govornika iz organizacija, kompanija i fondova usmjerenih na društveno korisno djelovanje. “Živimo u vremenu kontradikcija: dok Elon Musk lansira automobile u svemir, Cape Town ostaje bez vode kao posljedica klimatskih promjena. Srećom, sve više organizacija shvaća da nastavak redovnog poslovanja bez obaziranja na društveni utjecaj više nema smisla. Ovdje smo okupili različite aktere koji, svaki na svoj način, staraju pozitivne promjene u društvu - neproﬁtne organizacije, fondove, privatne kompanije, investitore, zaklade te društvene poduzetnike. Svi mogu naučiti jedni od drugih te vjerujemo da će ova konferencija napraviti velik korak prema sinergiji različitih pristupa društvenoj koristi”, istaknuo je Marko Gregović, direktor te konferencije. Među govornicima su se našli predstavnici međunarodnih fondova koji ulažu ogromna sredstva u društveno korisne poslove i projekte s potencijalom rasta, ali i predstavnica hrvatske vlade koja je još jednom napomenula kako je iz proračuna izdvojeno 37 milijuna kuna do 2020. godine za društvena poduzeća.

START-UPOVI PREDSTAVILI SVOJE IDEJE Rodney Schwartz iz ClearlySo, banke iz Ujedinjenog Kraljevstva koja ulaže u društveno korisne projekte, naglasio je da ulaganje u društveno korisne projekte (social impact investing) nije nov način ulaganja, već postojećim ulaganjima daje novu dimenziju - onu društvenu. Igor Vidačak s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu istaknuo je, između ostalog, kako civilna društva i organizacije, ako

žele ostati u srcu društvenih promjena, moraju napraviti pomak te osim pisanja društvenih programa trebaju početi i rješavati društvene probleme, dok donatori i investitori moraju početi financirati projekte koji zaista pridonose zajednici i društvu. Dva dana konferencije pratilo je mnoštvo panela na kojima se raspravljalo o tome kako velike kompanije stvaraju i utječu na društvena poduzeća, civilno društvo ili neprofitne organizacije, kako se takva poduzeća financiraju, kako se mjeri njihov utjecaj na zajednicu te kakva budućnost očekuje društvena poduzeća. Na konferenciji su se predstavili i mnogi start-upovi usmjereni na društveno korisne projekte iz Hrvatske i regije koji su svoje ideje izložili potencijalnim investitorima. Konferencija Impact 2018 održala se uz potporu Veleposlanstva SAD-a, Vipneta, Heinekena, German Marshall Funda, Atlantic Grupe, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Europskog fonda za Balkan...

KONFERENCIJA JE OKUPILA 50 GOVORNIKA IZ ORGANIZACIJA, KOMPANIJA I FONDOVA USMJERENIH NA DRUŠTVENO KORISNO DJELOVANJE

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO MJESEČNO IZVJEŠĆE AGROKORA

ZAPOČELA REVIZIJA PO U tijeku je opsežna procjena vrijednosti imovine kako bi se formalno potvrdilo da Grupi premašuje vrijednost Grupe piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr Grupe kako je prikazano u nacrtu prijedloga strukture nagodbe. U tijeku je opsežna procjena vrijednosti imovine kako bi se formalno potvrdilo da ukupni dug zajmoprimaca i jamaca u Grupi premašuje vrijednost Grupe, radi utvrđivanja fer vrijednosti kompanija prilikom prijenosa u novu korporativnu strukturu te fer i pravičnog povrata za sve tražbine u modelu prioriteta subjekata”, stoji u izvješću koje potpisuje izvanredni povjerenik Ante Ramljak.

TROŠKOVI IZVANREDNE UPRAVE

zvanredna uprava Agrokora objavila je 10. mjesečno izvješće u kojem se navodi kako su ključne aktivnosti u prosincu prošle godine bile vezane uz prijave tražbina i rješenje o razvrstavanju skupina vjerovnika te da je započela revizija ﬁnancijskih rezultata sustava Agrokor za prošlu godinu, a njeni će rezultati biti dostupni krajem ožujka. “Od nedavne objave nacrta prijedloga nagodbe, izvanredna uprava nastavila je poduzimati korake usmjerene očuvanju poslovanja

U osvrtu na troškove izvanredne uprave i poslovanja Agrokora navodi se da izvanredna uprava nastavlja upravljati pratećim troškovima operativnog poslovanja izravno vezanima uz različite centralizirane usluge koje se pružaju svim članicama Grupe. Također se napominje kako su troškovi poslovanja iskazani bez PDV-a. U prosincu su fakturirani i plaćeni troškovi restrukturiranja od 17,9 milijuna kuna, što je 3,3 milijuna kuna više nego u studenome. Izvanredna uprava to pojašnjava činjenicom da je jedan konzultant obuhvaćen u toj kategoriji troškova ispostavljao račune za usluge na mjesečnoj osnovi i taj je račun podmiren u prosincu, dok se ostatak povećanja može pripisati dodatnim uslugama koje su pružene u pogledu tražbina Grupe prijavljenih sudu u studenome te fakturiranih i plaćenih u prosincu. Započeo je rad na reviziji Grupe za

SABORSKI ODBOR ZA GOSPODARSTVO O AGROKORU

Izvanredna uprava hoće dulji rok za nagodbu Na tematskoj sjednici Saborskoga odbora za gospodarstvo potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić i izvanredni povjerenik Vlade Ante Ramljak podnijeli su izvješće o poslovanju Agrokora. “Mi smo 20. prosinca prezentirali Vijeću strukturu nagodbe, od tada do danas traju pregovori sa svim dionicima u cijelom postupku. Što se tiče kreditora, ja sam siguran da oni svi žele da se dogovor postigne i prije 10. travnja. Kako je ovo ipak insolvencijski postupak, mi moramo pratiti sve rokove koje propisuje Trgovački sud u Zagrebu, a ti rokovi zahtijevaju i periode žalbenih postupaka, pa mislimo da ročište o glasanju o nagodbi neće biti moguće prije 10. travnja.

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

Zato smo razgovarali sa sutkinjom kako bismo zatražili produljenje sa 10. travnja na 10. srpnja, jer ćemo do tada bez problema postići nagodbu. Nije problem u dogovoru vjerovnika, oni su spremni da se nagodba postigne u najkraćem mogućem roku jer nitko nema namjeru kompaniju poslati u stečaj. Nagodbu na izglasavanje moglo je poslati Privremeno vjerovničko vijeće, no moj stav je da bi bilo pametnije da ipak pričekamo izglasavanje Stalnog vjerovničkog vijeća”, rekao je Ramljak, ističući da se, kada je riječ o savjetnicima, iz današnje perspektive može kazati da je pogriješio. “Vi ste mene poslali u nuklearnu elektranu kako bi je spasili te me sad pitate koliko je potrošeno vode na hlađenje jezgre”, rekao je Ramljak.

PROJEKT HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

SLOVANJA ukupni dug zajmoprimaca i jamaca u

ﬁnancijsku godinu završenu sa 31. prosincem 2017. godine, stoga su naknade za reviziju i porez bile 2,8 milijuna kuna, dok ih u studenome nije bilo.

UKUPNI TROŠKOVI KONZULTANATA OD ULASKA IZVANREDNE UPRAVE U AGROKOR DOSEGNULI SU GOTOVO 240 MILIJUNA KUNA Ukupne naknade konzultantima za 6,4 milijuna kuna su manje nego u studenome te su iznosile 26,1 milijun kuna, ali se u izvješću napominje da će niz faktura za godinu završenu sa 31. prosincem 2017. tek biti knjižene i plaćene. Stoga iznos troškova po kategoriji i sveukupno još podliježe promjenama, a komentar na završnu poziciju operativnih troškova za prosinac bit će u idućem izvještaju. Ukupni troškovi konzultanata od ulaska izvanredne uprave u Agrokor dosegnuli su gotovo 240 milijuna kuna. Uz to, broj zaposlenih u Agrokoru je potkraj prosinca bio 96, što je dva djelatnika više nego na kraju studenoga, a u prosincu su se evidentirali troškovi otpremnina u iznosu od 2,2 milijuna kuna.

Martina Dalić potvrdila je kako je ona glavni autor lex Agrokora. “Sve odredbe su napravljene ili po mojim riječima ili sam ih ja odobrila. Ne bih željela da se ikad suočite s ovakvim strašnim problemom”, istaknula je Martina Dalić te je dodala da su joj pomagali službenici iz ministarstava.

Osvojite vaučer za Latinsku Ameriku HGK je projektom Osvoji nova tržišta osigurao vaučere malim i srednjim poduzećima u internacionalizaciji njihova poslovanja Hrvatska gospodarska komora pokrenula je novi projekt Osvoji nova tržišta kojim želi potaknuti manje tvrtke da postanu izvoznici i/ili da povećaju svoj postojeći izvoz na netradicionalna tržišta, odnosno tržišta izvan Europe. U 2018. godini deﬁnirano je pet tržišta (Latinska Amerika - Argentina i Čile, Kanada, Kina, zemlje Bliskog istoka i ZND-a) na kojima će HGK organizirati posjete gospodarskih izaslanstava te raspisivati natječaje za dodjelu vaučera. Otvoren je natječaj za dodjelu vaučera Osvoji nova tržišta – Latinska Amerika u iznosu od 15.000 kuna po tvrtki prijavitelju za potrebe suﬁnanciranja troškova sudjelovanja prijavitelja (avionske karte i hotelskog smještaja)

tijekom posjeta hrvatskoga gospodarskog izaslanstva Latinskoj Americi (Argentina i Čile) u organizaciji HGK od 12. do 20. ožujka, a u povodu službenog posjeta predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Latinskoj Americi. Rok za podnošenje prijava je od 15. do 26. veljače, a može biti i kraći u slučaju ranijeg iskorištenja sredstava. HGK poziva zainteresirane za sudjelovanje u izaslanstvu da svoj interes potvrde ispunjavanjem online prijavnog obrasca (na engleskom jeziku). Za sve dodatne informacije može se obratiti kontakt-osobi: Lozika Mašić, stručna suradnica, HGK-Sektor za međunarodne poslove i EU; tel.: 01/456 1677; e-mail: lmasic@hgk.hr).

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

PRIČA S RAZLOGOM EUROMODUL, Kukuljanovo

EU SREDSTVIMA DO NOVOG POGONA Cilj projekta bio je povećati konkurentnost na domaćem i inozemnom tržištu, ostvariti pozitivan učinak na prodaju inovacija te pridonijeti gospodarskom razvoju lokalne zajednice, posebice otvaranjem novih radnih mjesta, ističe Lulić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

inistarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta iz EU fondova osigurava bespovratnu potporu malim i srednjim poduzetnicima kako bi kroz ulaganja u proizvodnju i lakši pristup međunarodnim tržištima povećali svoju konkurentnost i ostvarili rast. Postupak dodjele sredstava je, kako se čini, napokon ubrzan te je tako zaključno sa 2017. godinom dodijeljeno 2,7 milijardi kuna potpore za poduzetnike i poduzetničku infrastrukturu. Jedan od korisnika europskih sredstava je riječka tvrtka Euromodul, proizvođač urbane i reklamne opreme, kontejnera i modularnih objekata. Točnije, ističe Mile Lulić, član Uprave Euromodula, tvrtka je zahvaljujući prijavi

UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA JE 24 MILIJUNA KUNA, A BESPOVRATNA EU SREDSTVA IZNOSILA SU 7,2 MILIJUNA KUNA 28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

na poziv Ministarstva i dodjelom bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj završila projekt izgradnje i opremanja proizvodno-poslovnog objekta na području Industrijske zone Bakar na Kukuljanovu. Ukupna vrijednost projekta je 24 milijuna kuna, dok su bespovratna EU sredstva iznosila 7,2 milijuna kuna. To je, uz Novu Pazovu u Srbiji, druga proizvodna lokacija na kojoj posluje ova tvrtka čije proizvode koriste gradovi, općine, komunalna društva, turistički kampovi, marine... Ulaganjem u novi pogon za proizvodnju modularnih objekata, veličine 6500 četvornih metara, cilj je bio povećati konkurentnost na domaćem i inozemnom tržištu, ostvariti pozitivan učinak na prodaju inovacija te u konačnici pridonijeti gospodarskom razvoju lokalne zajednice, posebice otvaranjem novih radnih mjesta.

IZBJEGAVANJE ZADUŽENJA KOD BANAKA “Euromodul je osnovan 1990. godine s ciljem da njegovi vlasnici pokušaju vlastitim radom

i sposobnostima živjeti bolje. Ideja je bila zaposliti desetak radnika i proizvoditi kioske za različite namjene. Odluka je pala na izradu proizvoda po mjeri, prema zahtjevima kupaca, nešto što se do tada nije nudilo na tržištu. Krenulo je, ali kako je Hrvatska malo tržište, bili smo svjesni da situacija neće vječno potrajati te je trebalo proširiti program srodnim proizvodima - urbanom opremom”, objašnjava on, dodajući kako je posao krenuo bolje od očekivanog. “Uz skromna inicijalna sredstva trebalo je nabaviti sve, izgraditi prostor, razviti proizvode, i to kroz vrlo konzervativan pristup - razvijati se onoliko koliko akumulacija dopušta, pri čemu se izbjegavalo zaduživanje kod banaka. To je bio ključ uspješnog poslovanja u svim krizama koje su se povremeno kroz godine pojavljivale”, naglašava Lulić. U tvrtki je trenutačno zaposleno 65 osoba. “U zadnjih godinu dana povećali smo zaposlenost za oko 10 posto. Prihod je u prošloj godini povećan za pet posto. U ovoj godini, pak, očekujemo rezultate od investicije, jer je na novoj lokaciji u tijeku prilagodba novoj organizaciji. No uvjeti rada su daleko bolji od ranijih, dok je kapacitet povećan nekoliko puta. U narednom razdoblju trebali bismo uz povećanje prodaje i proizvodnje zaposliti još petnaestak radnika”, napominje Lulić, dodajući kako će ponajviše tražiti radnike u zanatskoj, građevinskoj struci. “Dakle, bravare i zavarivače, polivalentne zanatlije u opremanju objekata, jer je riječ o modularnoj gradnji gdje se izvode izolacije podova, zidova, stropova, instalacije vode, struje, grijanja, sanitarije, keramika, gips...”, ističe on, napominjući kako se osjeća i nedostatak radne snage jer djeca ne upisuju strukovne škole za obrtnička zanimanja. “To nije ni čudo jer smo svi, uglavnom, djeci govorili da se školuju ili će morati raditi. A sada imamo školovanu djecu koja ne rade”, smatra Lulić.

SNAŽNIJA ORIJENTACIJA NA IZVOZ Na malenome hrvatskom tržištu, nastavlja on, biti zadovoljan znači stati, a to opet znači zaostati. “S poslovanjem, odnosno rezultatima rada smo zadovoljni, iako mislim da možemo poslovati i više i bolje. Na domaćem tržištu je najvažnija cijena, a što se za tu cijenu dobiva, još uvijek nije došlo do izražaja. Tako se, na žalost, poslovi često dobivaju nauštrb kvalitete”, naglašava on. “Euromodul se snažnije orijentirao na izvoz. Tako najviše, oko 50 posto, našeg izvoza otpada na tržište Švicarske. Naši se proizvodi nalaze u Njemačkoj, Austriji, Islandu, Irskoj, a donedavno smo radili i za Estoniju, Švedsku i, među ostalim, Maltu. Zanimljiva su nam sva tržišta na koja možemo doći, a to su uglavnom ona europska”, kaže Lulić. Prema

njegovim riječima, Grad Bakar, u kojem se nalazi industrijska zona, i odgovorne osobe u toj zoni ulažu maksimalne napore kako bi pomogle i poduzetnicima olakšale posao. “Tako izlaze u susret po svim pitanjima i mogli smo doći do zemljišta uz otplatu, komunalnog doprinosa uz otplatu, kao i do pomoći u ishođenju građevinske dozvole”, ističe.

NA MALENOME HRVATSKOM TRŽIŠTU BITI ZADOVOLJAN ZNAČI STATI, A TO OPET ZNAČI ZAOSTATI, SMATRA LULIĆ Kako bi poduzetnicima olakšala poslovanje, država bi, prema njegovim riječima, mogla pomoći tako da provodi postojeće zakone i rastereti gospodarstvo od različitih davanja. “Država je troma, rasterećenje gospodarstva o kojem se govori neznatno se osjeća u poslovanju. Mjere koje se donose uglavnom su djelomične. Rekao bih da je državi svejedno uvozite li ili izvozite. Banke imaju razumijevanja onoliko koliko mogu zaraditi. Kada dobro poslujete, nemate problema s bankama. Mi ih nemamo. Poslovanje bi trebalo obećavati gospodarstvu stabilne uvjete po pitanju poreza i davanja, jer svakom promjenom vlasti mijenjaju se i uvjeti poslovanja”, ističe on. “Država bi mogla rasteretiti i davanja na plaće zaposlenika. Jer, da bi radnik zaradio pristojnu plaću, trošak za poslodavca je, ako to tako smijem reći, osamdesetak posto”, zaključuje Lulić.

S poslovanjem, odnosno rezultatima rada, smo zadovoljni, iako mislim da možemo poslovati i više i bolje. Na domaćem tržištu je najvažnija cijena, a što se za tu cijenu dobiva, još uvijek nije došlo do izražaja. Tako se, na žalost, poslovi često dobivaju nauštrb kvalitete. Mile Lulić, član Uprave Euromodula

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

PREDSTAVLJAMO VINARIJA ROZIĆ, Ston

POSEBNO VINO S POSEBNOG POLOŽAJA Mili je najmanji, ali i najbolji položaj na Pelješcu za vinovu lozu, a to znači da je i najbolji u Hrvatskoj. Bolji i od puno razvikanijeg i poznatijeg Dingača, tvrdi Rozić sobniji kupci iako mu je cijena dosta niža nego kod ostalih proizvođača ovakve vrste vina. “U odnosu na konkurenciju koja proizvodi slična vina mi smo puno povoljniji. To je desertno poluslatko vino, a možda bi bilo ispravnije reći da je desertni liker”, kaže Rozić.

RANIJA BERBA

A SAD MALO O NAMA...

oko 30.000 trsova obrađuju Rozići od čega 23.000 na položaju Mili više od 200 god. imaju neki trsovi

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

inarija Rozić, koja na tržište plasira Plavac Mili, nazvan po istoimenom i najstarijem vinogradarskom položaju na Pelješcu, posluje u sklopu OPG-a Rozić. Rozići obrađuju oko 30.000 trsova loze, od kojih je oko 23.000 upravo na tom položaju. Prema riječima vlasnika vinograda Mihe Rozića, neki trsovi na položaju Mili stariji su od 200 godina. Uz to obitelj Rozić ima u vlasništvu stari maslinik, iz kojeg dobiju oko 1500 litara ulja. Mili je doduše najmanji, ali je najbolji položaj na Pelješcu za vinovu lozu, a to znači da je i najbolji u Hrvatskoj. Bolji je, kako kaže, i od puno razvikanijeg i poznatijeg Dingača, ističe Rozić. Vinogradi s tog položaja su pod utjecajem vjetra koji često puše iz smjera Stona i među rijetkima su koje na prelazu 19. na 20. stoljeće nije poharala ﬁloksera. Vina s tog položaja su posebna, a vinogradi se mogu obrađivati isključivo ručno. U blizini stonske solane Rozići imaju vinograd zasađen pošipom, a imaju i vinograd klasičnog plavca malog. Vinarija Rozić može se pohvaliti ponudom plavaca različitih karakteristika, pa tako u ponudi ima Plavac Mali, Mili, Mili Natanael te Vino Rozić Elihu. Elihu je poluslatko vino, a prema riječima Mihe Rozića, kupuju ga platno spo-

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

“Grožđe s položaja Mili bere se ranije zbog velike količine šećera koja se nakuplja uslijed speciﬁčnosti položaja. Naše vino nije kao plavci s drugih položaja, ono je klasično i ima visok postotak alkohola - točno je onakvo kakvo i treba biti na takvim položajima. Proizvode najviše plasiramo u Zagreb i Dubrovnik, nešto u Zadar i Split, a također i u Njemačku, Italiju, Sloveniju, Francusku... Kvaliteta naših proizvoda izuzetno je visoka, a dugovječnost naših loza možemo zahvaliti načinu obrade i toj mikrolokaciji na kojoj su idealni klimatski uvjeti. Ako se loza ne prerodi, a to znači da se

VINARIJA ROZIĆ MOŽE SE POHVALITI PONUDOM PLAVACA RAZLIČITIH KARAKTERISTIKA kvalitetno orezuje i da joj ne dodajete umjetna gnojiva, onda ona može trajati dugo”, kaže Rozić. “Mi nikada nismo dobili nikakvu potporu. Stalno smo imali probleme jer je naš proizvod odskakao od drugih. Unatoč tome, mi funkcioniramo, a dio onih koji su dobili potpore su propali”, ističe Rozić. Obitelj planira urediti kušaonicu i vinariju. “Naš podrum nije odgovarajući, ali dio tih planova provest će moj sin Andrija”, zaključuje Miho Rozić. (J.V.)

PRIVREDNI VJESNIK

tlocrt

broj 4017 19. veljače 2018. poseban prilog o nekretninama, uređenju i graditeljstvu

GRAĐEVINSKE DOZVOLE

Snažan rast uz slabiju dinamiku Dvije godine kontinuiranog rasta broja izdanih građevinskih dozvola i četiri godine rasta predviđene vrijednosti radova dobar su temelj za nastavak rasta građevinske aktivnosti i u 2018., kažu analitičari HGK

prosincu prošle godine ukupno je izdano 825 građevinskih dozvola, od čega 683 za zgrade i 142 za ostale građevine, što je pet posto manje nego u istom mjesecu 2016. (1,6 posto više dozvola za zgrade, ali 27,6 posto manje izdanih dozvola za ostale građevine). Time je, nakon praktički stagnantne situacije lanjskoga studenoga, u prosincu zabilježen prvi međugodišnji pad ukupnog broja izdanih građevinskih dozvola nakon 20 mjeseci kontinuiranog rasta. I dalje se na godišnjoj razini bilježi rast broja izdanih građevinskih dozvola za zgrade (koji u zadnja dva mjeseca više nije dvoznamenkast), dok zadnja tri mjeseca obilježava izrazit pad broja izdanih građevinskih dozvola za ostale građevine na razini iznad 20 posto (u prosincu za 27,6 posto). Očito je da narasla bazna vrijednost sve više limitira mogućnost nastavka visoke dinamike rasta broja izdanih građevinskih dozvola, ali i da intenzitet planiranih radova na infrastrukturnim projektima svojom dinamikom ne slijedi planirane radove na zgradama, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. U takvim je okolnostima tijekom cijele 2017. ukupno izdano 9418

građevinskih dozvola, od čega ih se 7776 odnosilo na zgrade, a 1642 na ostale građevine. U odnosu na 2016. izdano je 17,5 posto više građevinskih dozvola (21,2 posto više za zgrade i 2,6 posto više za ostale građevine), pri čemu je dinamika rasta bila niža nego u prethodnoj godini (izrazitije kod ostalih građevina kod kojih je rast bio sporiji za 31,3 postotna boda). Rast broja izdanih građevinskih dozvola pratio je rast predviđene vrijednosti radova za 11,6 posto, primarno pod utjecajem rasta predviđene vrijednosti radova na zgradama za 21,5 posto, dok je vrijednost radova na ostalim građevinama smanjena za 7,3 posto.

POZITIVNI POMACI U STANOGRADNJI Pritom je predviđena vrijednost radova u 2017. godini od 26 milijardi kuna bila najveća nakon 2010. godine, dok je predviđena vrijednost radova na zgradama bila najveća nakon 2009. godine. Lošija dinamika kretanja vrijednosti radova na ostalim građevinama razlog je znatnijem smanjenju udjela vrijednosti radova na ostalim građevinama u ukupnoj predviđenoj vrijednosti radova sa 34,4 posto u 2016. na lanjskih 28,6 posto. Lani su,

drugu godinu zaredom, zabilježeni pozitivni pomaci u stanogradnji, pa tako broj stanova u izdanim građevinskim dozvolama i njihova korisna površina rastu po stopama višim od 30 posto. Unatoč prošlogodišnjem porastu broja izdanih građevinskih dozvola za stanove od 33,1 posto te rastu korisne površine stanova za 35,7 posto, i dalje je broj izdanih dozvola za stanove u 2017. godini bio 49,1 posto niži od onog zabilježenog u pretkriznoj 2008., dok je korisna površina stanova bila 41,5 posto niža. Podaci o izdanim građevinskim dozvolama dobar su indikator budućih kretanja građevinske aktivnosti s obzirom na to da nakon izdavanja dozvola u pravilu slijedi izgradnja objekata. Stoga su dvije godine kontinuiteta u rastu broja izdanih građevinskih dozvola i četiri godine kontinuiteta u rastu predviđene vrijednosti radova dobar temelj za nastavak rasta građevinske aktivnosti i u ovoj godini. Unatoč solidnom rastu broja izdanih građevinskih dozvola i u njima predviđene vrijednosti radova, i dalje je broj izdanih dozvola u 2017. bio 23,3 posto niži nego u pretkriznoj 2008. godini, dok je predviđena vrijednost radova bila 37,1 posto niža.

intervju DAVOR MATEKOVIĆ, arhitekt

GLAVNU RIJEČ VODE INDIVIDUALCI, A NE STILOVI Danas je vrijeme potpune prožetosti stilova, medija, materijala, granica više nema te je bespredmetno govoriti o nacionalnim arhitekturama. Vrijeme umjetničkih pokreta je prošlo, suvremene i progresivne smjerove formiraju jake autorske figure razgovarao Tihomir Dokonal

rhitekt Davor Mateković osnivač je arhitektonskog ureda Proarh čiji su projekti nominirani i nagrađivani priznatim međunarodnim arhitektonskim nagradama. Rođen je u Zagrebu, diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 1992. osniva vlastiti arhitektonski ured. Kao aktivni sudionik domaće arhitektonske scene projektira i realizira niz recentnih arhitektonskih ostvarenja. Na Svjetskom festivalu arhitekture u Singapuru 2015. s projektom kuće na Visu pobijedio je u kategoriji House – Future Projects, a za projekt kamene kuće u Lukovom Šugarju dobio je godišnju nagradu Udruženja hrvatskih arhitekata u kategoriji stambene arhitekture Drago Galić. Projektirao je poslovne tornjeve i stambeni kompleks u Strojarskoj ulici u Zagrebu, zagorsku Hižu od slame i stakla kraj Kumrovca, osnovnu školu, dječji vrtić i jaslice na Vrbanima... Među aktualnim projektima su osnovne škole u Šestinama (Zagreb) i Solinu, dječji vrtić u Ivanjoj Reci, Islamski centar s džamijom u Osijeku, stadioni u Španskom i Sesvetama....

Što je, prema Vašem mišljenju, glavna odlika moderne hrvatske arhitekture? - Danas je vrijeme potpune prožetosti stilova, medija, materijala, granica više nema te je bespredmetno govoriti o nacionalnim arhitekturama. Glavnu riječ ne vode stilovi već individualci, tako da je i u Hrvatskoj ista situacija. Idemo u korak s ostatkom svijeta, vrijeme umjetničkih pokreta je prošlo, jake autorske figure formiraju suvremene i progresivne smjerove. 2 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

Praška ulica, interpolacija

Arhitektura je poziv, ali živjeti od nje je posao jednako zahtjevan kao i ona sama

Oslanja li se moderna arhitektura dovoljno na baštinu? Treba li se uopće oslanjati na baštinu ili ići svojim “putom u budućnost”? Kakva je u tom slučaju budućnost arhitekture u Hrvatskoj? - Mi možda imamo sreću da je naše naslijeđe vrlo raznoliko i bogato, premda nedovoljno prepoznato i cijenjeno među nama samima. Pod pritiskom globalnog, modernog, trendovskog, često arhitektura postaje bezlična u smislu da pristaje svugdje i svima, postaje konfekcija. Možete copy/paste u Japan, Španjolsku, Finsku, gdje god. Isto tako ne bi se trebalo kopirati baštinu doslovno, već crpiti iz nje iskustvenu kvalitetu i elemente koji su bezvremenski. Spojiti osjećaj za genius loci i suvremeni izričaj je zahtjevan proces, iscrpljujuć, ali rezultat je zasigurno autentičniji i ipak ostavlja jednu trajniju vrijednost. Kao što sam rekao, nacionalne arhitekture su u nestajanju, pa tako i naša arhitektura ovisi o pojedincima, o shvaćanju da njen identitet ne bi trebali činiti doslovni neoelementi iz tradicije već / tlocrt / POSEBAN PRILOG

kvaliteta i promišljenost projekta, s poštovanjem prema naslijeđu. Kako vidite ulogu arhitekta u nekom projektu? Je li arhitekt umjetnik, inženjer, menadžer? Koliko mora znati o financijama općenito, osim u dijelu posla koji podrazumijeva da morate biti unutar budžeta za pojedini projekt? - Arhitekt je, na sreću, sve to, jednom riječju - režiser, osoba koja kreira, objedinjuje, koordinira sve uključene. Arhitektura je poziv, ali živjeti od nje je posao jednako zahtjevan kao i ona sama. Pitanje je samo kako će arhitekt uravnotežiti sve te segmente da ne bi postao arhitekt bez posla ili poslovni čovjek bez arhitekture. Kako ste zadovoljni obrazovnim sustavom iz kojeg Vam dolaze nove kolege? Jesu li oni nakon diplome spremni za tržište, znaju li kakvi ih poslovi čekaju i imaju li potrebne vještine i znanja koja nisu čvrsto vezana uz arhitekturu? - Iz iskustva se može reći da su gotovi arhitekti koji se izbacuju na tržište nespremni na zahtjeve praktičnog posla. Uvijek postoje iznimke, ali taj mali postotak, kao i u svakoj struci, briljirat će bez obzira na obrazovni sustav. A ostali se, nažalost, ne snalaze u zahtjevima na radnom mjestu. Mi možemo biti zadovoljni s novim kolegama kao osobama, ali znanje s kojim dolaze je u nesrazmjeru s konkretnim zahtjevima praktičnog rada u struci. Praksa koju odrađuju kod nas ili u drugim biroima je, čini mi se, jedini doticaj sa stvarnim svijetom - rokovima, zahtijevanom brzinom, tehničkim znanjem, anticipiranjem i brzim rješavanjem problema, usklađivanjem s legislativom... Obrazovni sustav koji nije u korak s vremenom, a ovo je vrijeme dominacije slobodnog tržišta, jednostavno ne izbacuje kvalitetan kadar koji bi se s dobivenom diplomom mogao nositi upravo s tim slobodnim tržištem. Koliko je velik Vaš ured, imate li potrebe za dodatnim zapošljavanjem? - Naš ured je u hrvatskim okvirima velik ured i godinama održavamo otprilike isti broj zaposlenih. Uvijek tražimo nove ljude koji bi upotpunili naš tim i pridonijeli mu nekim novim vrijednostima. Na čemu trenutačno radite? Može li se odjednom biti koncentriran na nekoliko projekata? - Multitasking i simultani rad na više projekata nije samo nužnost. Na sreću, to je i u karakteru ureda, a i jedini način kako biti konkurentan, imati stalan priljev poslova i financijski kontinuitet. Osim toga, svaki novi projekt je prilika za profesionalni rast i širenje znanja, O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK 3

intervju a upravo to iskustvo nam je i omogućilo da održimo i povećavamo kvalitetu projekata, raznolikost i svježinu u pristupu. Trenutačno radimo na dvadesetak projekata različitih tipologija i obujma, od ekskluzivnih obiteljskih kuća do velikih obrazovnih objekata, stadiona, poslovnih objekata, bolnica... Kakav je odnos arhitekta i investitora? Ograničavaju li investitori inspiraciju arhitekta? Koliko ste spremni na kompromise? - Bez uspješno uspostavljenog odnosa između arhitekta i investitora nema ni kvalitetno izvedenog projekta. Odnosi mogu biti različiti, od investitora koji imaju puno povjerenje u našu arhitekturu i potpuno se prepuštaju u naše ruke, onih koji aktivno i pozitivno sudjeluju u procesu projektiranja s različitim feedbackovima i zahtjevima, do onih koji smatraju da mogu bolje od nas samih. Tada suradnja postaje neodrživa i jednostavno je prekidamo. U tom odnosu kompromisi su bitni i s jedne i s druge strane, što ne znači da to nije odnos bez uzajamnog poštovanja. Kao projektanti imamo odgovornost prema pravilima struke, ali i odgovornost da uvažimo zahtjeve krajnjeg korisnika prostora koji formiramo. Investitor, s druge strane, mora biti spreman uvažiti naš autorski integritet i arhitektonsku slobodu. Jedino tako je mo-

N.K. Sesvete guće održati i provesti projekt do kraja, na obostrano zadovoljstvo. Što se tiče inspiracije, ona se ne može ograničiti, to je apstraktna ideja koja kreativnim procesom poprima fizički oblik. Hotelijersko-turističke tvrtke trenutačno su glavni investitori kada je riječ o građevinskom sektoru. S druge strane, pritisak turizma na stare gradske jezgre i manja mjesta sve je veći. Može li se utjecaj turizma na prostor poboljšati i mogu li i kako arhitekti na to utjecati? - Naravno da arhitekti pametnim urbanizmom i arhitekturom mogu poboljšati javni i 4 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

Baštinu se ne bi trebalo kopirati doslovno, već treba crpiti iz nje iskustvenu kvalitetu i elemente koji su bezvremenski. Spojiti osjećaj za genius loci i suvremeni izričaj je zahtjevan proces, iscrpljujuć, ali rezultat je zasigurno autentičniji i ipak ostavlja jednu trajniju vrijednost.

individualni prostor, to je neupitno. Samo je pitanje je li to prioritet i državi i investitoru i, na kraju, arhitektu. Turizam je postao i postaje sve značajniji element u hrvatskom gospodarstvu. Na žalost, ne kao dio plana i promišljanja njegovog karaktera i smjera, već kao stihijska pojava koja je posljedica različitih faktora na široj geopolitičkoj i gospodarskoj razini. On se predstavlja kao krucijalan pa onda exitus acta probat, sve je dozvoljeno, na štetu zajednice, budućnosti. Danas arhitekt može istovremeno vrlo malo i jako puno - na nacionalnoj razini gotovo ništa - ali svojim pristupom u pojedinačnom projektu može i mora pokazati osobnu i društvenu odgovornost. Bavite li se projektima zelene gradnje? Kakva je njena uloga u suvremenoj arhitekturi općenito, a onda i u Hrvatskoj? - U zadnje vrijeme i kod nas se napokon kreće s nekim europskim i svjetskim smjernicama u gradnji. Mi u naše projekte implementiramo ideje i principe zelene gradnje i samoodrživosti gdje god je to moguće. To nije samo trend nego općeniti napredak u kvaliteti izgradnje i života. Sve te pozitivne stvari su jasne, samo uvijek ostaje pitanje koliko je opća klima

Islamski centar, Osijek / tlocrt / POSEBAN PRILOG

otvorena za prihvaćanje takvog tipa ulaganja i promišljanja objekta od početka projektiranja pa kroz cijeli period njegove eksploatacije. Ono što je vani standard, kod nas je još u povojima jer ljudi nisu navikli ulagati više kako bi dobili više. Grad Zagreb raspisao je natječaj za savjetnika u projektu revitalizacije prostora tvornice Gredelj. Hrvatska komora arhitekata i Udruga hrvatskih arhitekata tražili su poništenje natječaja zbog netransparentnog odnosa Grada prema planiranju i uređenju javnog prostora, prema građanima te prema arhitektonsko-urbanističkoj struci. - Sve je to već viđeno, mislim da je bespredmetno uopće ulaziti u dublje analize jednog takvog stalno prisutnog obrasca u funkcioniranju grada. Netransparentnost u odlučivanju vladajućih struktura je postala uobičajena i gotovo općeprihvatljiva, dok se stručna udruženja mogu, nažalost, samo očitovati.

Turizam je postao i postaje sve značajniji element u hrvatskom gospodarstvu. Na žalost, ne kao dio plana i promišljanja njegovog karaktera i smjera, već kao stihijska pojava koja je posljedica različitih faktora na široj geopolitičkoj i gospodarskoj razini.

Kakav je Vaš stav prema javnim natječajima u Hrvatskoj? - Javni natječaji su pozitivni u svojoj ideji, da anonimno pobjeđuje najbolji, bez pritisaka i interesa. Tako se dobiva najbolje rješenje, a svi sudionici su ravnopravni. U praksi to često nije pravilo, mnogi su natječaji upitnih rezultata, gdje očito kvaliteta nije jedini i odlučujući faktor... Mnogi projekti koji su izabrani na natječajima nisu realizirani. Zašto? Događa li se to i na međunarodnim natječajima? - Netransparentnost, interesne skupine, institucije koje ne funkcioniraju... sve je to pridonijelo i odnosu prema projektima javnih natječaja. Politika tu također ima važnu ulogu. Ona, nažalost, nije nositelj pozitivnih promjena, već zatvoren sustav premreženih interesa pojedinaca na štetu zajednice. Sumnjam da je drugdje situacija savršena, ali zasigurno nije demotivirajuća kao kod nas.

Kakva je uloga arhitekata i njihovih strukovnih udruga (DAZ, UHA) kada govorimo o vizijama i strategijama razvoja? Jesu li urbanizam i urbanisti marginalizirani? - Možemo govoriti o ulozi koju bi arhitekti trebali imati i o ulozi koju imaju. Svi smo mi marginalizirani, od strane društva i institucija, a i od strane vlastitog ceha. Vizije postoje, ali na individualnoj razini, bez organiziranog pristupa i alata za primjenu strategija, tako da sve ostaje, upravo i samo, na viziji, dok se praktično izvode parcijalna rješenja. Jesu li ljudi danas blokirani “demokratskim procesima”, planovima i pravima da odlučuju? Jedna Facebook kampanja može potpuno blokirati proces odlučivanja. Kakav je Vaš stav o tome? Kako balansirati između želja/zahtjeva građana, struke i investitora? - Uvijek će biti nezadovoljnika i prigovora, to je potpuno prirodno i normalno. I svatko od nas ima neke svoje specifične želje i prohtjeve, no to ne znači da su oni opravdani i jedini ispravni. Teško je balansirati svačije želje a da se nikog ne zakine, zapravo nemoguće. Jedino se kvalitetnim urbanizmom i arhitekturom, transparentnim postupcima i vezama između svih uključenih, može donekle jamčiti dobar projekt za sve. Dok ne bude tako, koristit će se svi dostupni mehanizmi kako bi se vršio međusobni pritisak jednih na druge, ovisno o interesima. Ipak, smatram da se, bez obzira na sve, napredak i izgradnja društva ne smiju kočiti. Urbani rast sa sobom ne nosi samo izgrađenu zgradu, već i širenje sadržaja, zaposlenja, cijeli niz međusobno zavisnih procesa koji na kraju ipak rezultiraju općim progresom. O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

Marina

Obrazovni sustav koji ne ide u korak s vremenom, a ovo je vrijeme dominacije slobodnog tržišta, jednostavno ne izbacuje kvalitetan kadar koji bi se s dobivenom diplomom mogao nositi upravo s tim slobodnim tržištem.

Jesu li Vam draži, nazovimo ih, manji ili veći projekti, odnosno projekti za pojedince (obitelji) ili tvrtke? U čemu je posebnost jednih i drugih? - Mi i dalje smatramo da ne postoji kvalitativna kategorizacija projekata po kvadraturi. Mali objekti mogu biti moćni kao i tisuće kvadrata nekog velikog. Izazovi su različiti, s obzirom na tipologiju, ali princip je isti. Posebnost projekta ne čini veličina, nego cijeli niz elemenata s kojima manipuliramo u procesu projektiranja: specifičnosti lokacije, klime, uvjeta legislative, zahtjeva programa, tehničkih mogućnosti i same inspiracije, ideje, koncepta koji to sve objedinjuje. IMPRESSUM Poseban prilog realizirao Privredni vjesnik u suradnji s Točka Na I Media d.o.o. PRIVREDNI VJESNIK

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK 5

lica Zagreba UREĐENJE BUNDEKA

ADRENALINSKI PARK ZA SPORTAŠE I REKREATIVCE Novi park je zamišljen kao potpuno fleksibilan prostor koji se može transformirati i trpi promjene u sadržajima, a prije svega se može izvoditi fazno jer pojedini sustavi otoka mogu funkcionirati neovisno od drugih, zaključuju arhitekti piše Marija Brkanić Kulenović

redišnji prostor novog Tematskog parka Bundek – istok (Racinjak) zauzimat će zona namijenjena bejzbolu, na istočnom dijelu je zamišljena zona automodelara, skatepark i adrenalin park, a zapadni dio uz Bundek je planiran kao prostor za povremena sezonska događanja sajmove, festivale... Riječ je o projektu arhitekata Kristine Jeren, Ive Pejić i Miroslava Pejića, koji su svojim rješenjem pobijedili na natječaju Grada Zagreba i Društva arhitekata Zagreb. Prema najavama, Grad u uređenje Racinjaka, koji bi se prostirao na 29 hektara, planira uložiti 18,5 milijuna kuna, a arhitektica Kristina Jeren uvjerena je kako se njihov projekt može uklopiti u zadani proračun. “Naš je projekt nastajao s idejom da se radovi mogu izvoditi i u fazama”, objašnjava ona te dodaje kako zbog toga ne bi trpjela funkcionalnost parka. Između osnovnih zona u kojima dominira dio namijenjen bejzbolu prostiru se ostali sadržaji za različite dobne skupine, sportaše i rekreativce.

VIZUALNA KOMUNIKACIJA S RIJEKOM Prostor predviđen za park trenutačno je nedefinirana površina, a arhitekti su uvjereni kako će kroz njega u budućnosti prolaziti glavne prometnice koje spajaju sjeverni i južni dio grada. Projektirajući, vodili su se idejom da ga vizualno povežu sa Savom, postojećim parkom Bundek i naseljima na jugu. “Vizualna komunikacija s rijekom je od velike važnosti za koncept i ima kao logički nastavak fizički dolazak do rijeke putovima usmjerenima prema nasipu. Iako se nalazi izvan obuhvata natječaja, 6 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

Arhitekti su se vodili idejom da novi park vizualno povežu sa Savom, postojećim parkom Bundek i naseljima na jugu

prostorni koncept predlaže komunikaciju do same obale Save i organizaciju boravišnih sadržaja unutar inundacijskog pojasa rijeke”, navodi se u obrazloženju projekta. Na rijeci se predlažu neinvazivne intervencije – stabilne platforme i šetnice koje nisu agresivne prema toku rijeke. Dijelove parka namijenjene bejzbolu, automodelarima ili skejterima povezivala bi mreža staza unutar koje bi bili zeleni otoci s različitim sadržajima, a povrh svega su postavljeni minimalistički arhitektonski elementi. “Prije projektiranja staza proveli smo neko vrijeme na lokaciji promatrajući smjerove kretanja. Utvrdili smo ih nekoliko te je tako nastala mreža koja prati logiku lokalnih stanovnika, sportaša, šetača...”, pojašnjava Kristina Jeren. Sve građevine u parku su krajnje jednostavne i od prirodnih materijala, a raspoređene u zonama uz sportsko-rekreativne, edukacijske ili društvene sadržaje. Park bi trebao imati dva osnovna tipa građevina: prizemni trijem i jednokatni vidikovac kojim se Racinjaku želi vratiti vizualni i, barem, posredni kontakt sa Savom i sjevernim dijelom grada. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

Zatvoreni sadržaji unutar parka (svlačionice, kafići, sanitarije, prateće prostorije za automodelare...) bili bi klasično zidani, a materijali prilagođeni korisnicima, otporni i jednostavni za održavanje. Uz park su predviđena parkirna mjesta za automobile i tri mjesta za autobuse. U oblikovanju zelenih površina minimalno se namjerava intervenirati u postojeće kvalitetno zelenilo, pa će se ono u najvećoj mogućoj mjeri nastojati zadržati. Gdje to bude nemoguće, predviđa se sadnja zamjenskog zelenila koje se uklapa u novi prostorni karakter parka.

ENERGETSKI UČINKOVIT PROSTOR Komponentu zaštite okoliša projektanti su imali na umu i pri planiranju odvodnje, navodnjavanja i opskrbe fontana. Park je, naime, zamišljen kao energetski učinkovit prostor na kojem se sva sakupljena voda zadržava na lokaciji. “Budući da se radi o velikom otvorenom krajobraznom prostoru na kojem je pogodno skupljanje kišnice, ona se prikuplja kroz teren, ali i oluke na krovovima građevina te se dovodi do cisterni u kojima se blago tretira i priprema za ponovnu uporabu u navodnjavanju parka, ispiranju toaleta, za opskrbu vanjske hidrantske mreže i opskrbu planiranih fontana”, kažu arhitekti. Drugi aspekt energetske učinkovitosti se očituje u pogledu odabira i napajanja jednog od najbitnijih elemenata urbane opreme - rasvjete. S obzirom na to da se unutar obuhvata predviđa izvođenje ulične rasvjete uz sve staze, trgove i sadržajne cjeline, odabrane su LED lampe s integriranim solarnim panelima O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

Prema najavama, Grad Zagreb u uređenje Racinjaka, koji bi se prostirao na 29 hektara, planira uložiti 18,5 milijuna kuna

kao primarnim sustavom opskrbe električnom energijom, dok je spajanje na klasični razvod elektroinstalacija samo pričuvna opcija. Pri odabiru materijala naglasak je bio na ekonomičnosti, jednostavnoj izvedbi i lakom održavanju. S obzirom na to da najveći dio površine prekrivaju staze različite širine, one će se u završnom sloju prekriti sitnim šljunkom. Površine trgova prekrit će se slojem češljanog betona s radnim reškama oko mjesta na kojima je predviđeno sjedenje ili zadržavanje, a tako bi trebala izgledati i mjesta gdje su planirane podne fontane. Kružno oko parka protezat će se staza za rolanje, a asfaltirana će biti i sva igrališta, dok će površine oko dječjeg igrališta i sprava vanjskog vježbališta biti od tartana.

Novi park je prvenstveno prostor socijalne interakcije u kojem postoje programski fleksibilni sadržaji koji omogućavaju aktivnu improvizaciju korisnika, bilo dodavanjem novih sadržaja ili modificiranjem postojećih. Zamišljen je kao potpuno fleksibilan prostor koji se može transformirati i trpi promjene u sadržajima, a prije svega može se izvoditi fazno jer pojedini sustavi otoka mogu funkcionirati neovisno od drugih, zaključuju arhitekti. 19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK 7

uređenje ureda ŠTO OČEKIVATI NA TRŽIŠTU UREDA U 2018.?

Pametne zgrade i robotska tehnologija U pametnim zgradama senzori i analitička tehnologija omogućuju prilagodbu potrošnje energije, temperature, razine rasvjete, dnevnog svjetla, svježeg zraka... piše Marija Brkanić Kulenović i analitička tehnologija omogućuju vlasnicima i najmoprimcima da prilagode potrošnju energije, razinu rasvjete, prodor dnevnog svjetla, svježeg zraka, kontrolu vlage i temperature, korištenje dizala i drugu metriku kako bi poboljšali zadovoljstvo korisnika i u najvećoj mogućoj mjeri pridonijeli zaštiti okoliša. Senzori bi se također mogli koristiti za praćenje popunjenosti ureda i ostalih prostora kako bi se u budućnosti provele određene korekcije. Pravi primjer je zgrada The Edge u Amsterdamu u kojoj su smješteni uredi Deloittea. Ona se navodi kao najinteligentnija zgrada na svijetu, a odlikuje ju ugrađena pametna tehnologija.

ovoj godini svjetskim tržištem uredskih prostora dominirat će pet trendova: fleksibilnost, sigurnost, tehnologija, konsolidacija i prilagodba prostora te njihovo dijeljenje. Ali, kako predviđaju analitičari Colliersa, sve će trendove ipak ponajviše pokretati tehnologija koja će pozitivno utjecati na urede i radna mjesta općenito. Očekuje se kako će se nastaviti rast važnosti poznatog termina fleksibilnost te udjela prostora za co-working u uredskim zgradama, a sve fleksibilniji bit će i uvjeti najma prostora. Najmoprimci sve više pozornosti posvećuju sigurnosti, a ona sada podrazumijeva moderne metode kao što su prepoznavanje lica, skeniranje otiska prsta i osobnih dokumenata. Namjera je pružiti nenametljiv osjećaj sigurnosti, a metode postaju sve važnije što zaposlenici dulje ostaju na poslu i s obzirom na to da imaju fleksibilno radno vrijeme. Tvrtke će više pozornosti trebati posvetiti i cyber sigurnosti budući da hakeri postaju sve vještiji i mogu predstavljati ozbiljan rizik. Ali ipak najveće promjene očekuju se na polju tehnologije. Predviđa se značajan zamah pametnih zgrada i robotske tehnologije. U pametnim zgradama ugrađeni senzori 8 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

RAST BEZ ŠIRENJA

Zgrada The Edge, Amsterdam - eksterijer i interijer

Nema sumnje da je u svijetu sve prisutniji trend gušće popunjenih radnih prostora

Vruća tema pod kišobranom tehnologije je i umjetna inteligencija (UI). Pojam se koristi u slučajevima kada stroj oponaša kognitivne funkcije čovjeka kao što su učenje ili rješavanje problema. Umjetna inteligencija utjecat će na položaj najmoprimaca u duljem razdoblju i vjerojatno će donijeti smanjenje broja zaposlenih na održavanju, ali i stvaranje novih uloga koje će koristiti prednosti UI-ja. Tvrtke se sve više okreću rastu bez širenja, što znači da traže načine kresanja broja zaposlenih uz istodoban rast novih proizvoda, procesa i tržišnog udjela, te povećanje broja raspoloživih usluga. Nema sumnje da je u svijetu sve prisutniji trend gušće popunjenih radnih prostora. U zadnjih nekoliko godina neki su najmoprimci broj zaposlenih po četvornom metru povećali s jedan na 1,8. S obzirom na rast najamnina, ovaj će se trend vjerojatno nastaviti, posebno u glavnim poslovnim zonama. Najmoprimci također razmatraju svoje potrebe za osnovnim prostorom potrebnim za nužno funkcioniranje. Prostore za sastanke, događanja, administrativne radnje poput printanja ili kopiranja i slično često dijele s drugim najmoprimcima u istoj zgradi. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

PREDSTAVLJAMO MEAT THE KING, Zagreb b

KADA HOBI POSTANE POSAO Primjenom sustava “od farme do stola”, koji jamči vrhunske higijenske uvjete i kvalitetu, meso i suhomesnati proizvodi svakodnevno se dostavljaju u restorane ili domove kupaca

eat the King je obiteljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i preradu mesa hrvatskog podrijetla. Uzgojem stoke i trgovinom mesa bavi se već treća generacija obitelji Smoljanec, a gastronomija je vlasniku tvrtke Tihomiru Smoljancu oduvijek bila hobi. Tako je prije 15 godina počeo proučavati suho zrenje junećeg mesa, tzv. dry aging, a s vremenom se taj hobi razvio u uspješan posao. Višegodišnje iskustvo u proizvodnji i preradi te stručnost i posebna posvećenost odležavanju mesa, uz moderan pristup poslovanju, rezultirali su odličnom suradnjom s vodećim hrvatskim restoranima i neprekidnim povećanjem broja zadovoljnih kupaca. “Stalna edukacija te praćenje svjetskih i domaćih trendova naša su svakodnevica, a svoju poslovnu ﬁlozoﬁju gradimo na proaktivnom pristupu i komunikaciji s našim potrošačima”, rekao je Smoljanec. Primjenom optimalnog sustava “od farme do stola”, koji jamči vrhunske higijenske uvjete i kvalitetu, svježe ili odležano meso i suhomesnati proizvodi svakodnevno se dostavljaju u restorane ili domove kupaca. Uz kvalitetu, u tvrtki Meat the King veliku pažnju posvećuju i vizualnom identitetu brenda koji je jedinstven i prepoznatljiv. U elegantnim i praktičnim pakiranjima nalaze se najslasniji komadi mesa od crne slavonske svinje te goveđi baby beef i dry age odresci.

nosti, dostavlja se kupcu. Kako bi unaprijedila poslovanje, obitelj Smoljanec je u rujnu 2015. godine otvorila trgovinu na zagrebačkom Prisavlju. Tako su njihovi proizvodi postali dostupni svima koji vole uživati u hrani. Na upit gdje

OBITELJ SMOLJANEC U DUGOROČNOJ VIZIJI POSLOVANJA TVRTKE IMA OTVORENJE JOŠ NEKOLIKO TRGOVINA

MESO IZRAVNO OD UZGAJIVAČA Govoreći o mesu crne slavonske svinje, Smoljanec je rekao kako ga je probao prije pet godina i odmah uvidio golemi potencijal te pasmine u gastronomiji. S vremenom se to pokazalo dobrim odabirom. “Meso je iznimne kvalitete, što su potvrdili i kuhari u restoranima s Michelinovim zvjezdicama s kojima također surađujemo”, istaknuo je Smoljanec. Dodao je kako se iz njihove raznolike ponude može birati i odležana govedina te suhomesnati proizvodi spravljeni po posebnoj recepturi. Svaki komad mesa ručno je rezan i pojedinačno pregledan kako bi se osigurala vrhunska kvaliteta. Kad je na vrhuncu svježine ili idealne odleža-

nabavljaju sirovinu, Smoljenec je rekao kako meso kupuju izravno od hrvatskih uzgajivača crne slavonske svinje i simentalskog goveda. Osim prodaje u Hrvatskoj, proizvodi tvrtke Meat the King izvoze se u nekoliko restorana u Beču i Ljubljani, a u planu je i povećanje izvoza. U dugoročnoj viziji poslovanja tvrtke planiraju otvoriti još nekoliko trgovina, ali ne i vlastiti restoran. Ipak, obitelj Smoljanec će i dalje raditi razne pop-upove, a jedan od takvih uspješnih predstavljanja proizvoda bio je na Fuliranju održanom u sklopu zagrebačkog Adventa. (S.P.)

Stalna edukacija te praćenje svjetskih i domaćih trendova naša su svakodnevica, a svoju poslovnu ﬁlozoﬁju gradimo na proaktivnom pristupu i komunikaciji s našim potrošačima. Tihomir Smoljanec

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO 10. MEĐUNARODNI SAJAM GASTRONOMIJE I HOTELSKO-UGOSTITELJSKE OPREME

Hotel&Gastroteh ponovno na Velesajmu Uz sajmove hotelijera i restauratera održat će se i Festival maslina te Zagrebački sajam nautike

ubilarni 10. međunarodni sajam gastronomije i hotelskougostiteljske opreme prilika je za povezivanje i okupljanje proizvođača i trgovaca hotelsko-ugostiteljske opreme, hrane i pića te distributera i ostalih čimbenika HoReCa sektora. Prema najavama, na Zagrebačkom velesajmu posjetitelje očekuju brojne

zanimljivosti: hrvatski eno-gastronomsko-turistički aduti, edukativne prezentacije i radionice, degustacije za posjetitelje te prezentacije znanja i vještina učenika, budućih kuhara i slastičara Ugostiteljsko-turističkog učilišta iz Zagreba. U okviru sajma održat će se i CRO TOP 10, natjecanje najboljih hrvatskih kuhara na kojemu će se stvarati mala kulinarska remek-djela od namirnica s kojima će se upoznati neposredno prije natjecanja. Tijekom sajma svakodnevno će se na izložbenom prostoru pripremati i degustirati jela iz svih hrvatskih regija (autohtoni proizvodi, eko hrana, kolači, pršut, sir, med, voće...) Partner ovogodišnjeg sajma Hotel&Gastroteh je Mainardi Food - distributer namirnica i prehrambenih proizvoda za HoReCa sektor. Tijekom sajma održat će se i Mainardi Pizza Cup, natjecanje na kojem će se birati

najbolji hrvatski pizza-majstor. U žiriju će biti velika imena i autoriteti profesionalne pizza i kulinarske scene. Nagrada je plaćena kotizacija za svjetsko prvenstvo u Parmi i Napulju, što će osvajačima omogućiti ulazak u hrvatsku reprezentaciju pizza-majstora. Članovi reprezentacije će se birati između najistaknutijih članova udruge napolitanskih pizzaiola te osvajača nagrada na natjecanju. U istom terminu održava se i Zagrebački sajam nautike i Festival maslina. Kako ističu na Zagrebačkom velesajmu, u jednom terminu s tri komplementarna sajma željeli su izgraditi zaokruženu cjelinu hrvatske nautičke ponude i enogastronomije te na jednom mjestu povezati sve proizvođače, distributere i izlagače koji kroz nautiku i gastronomiju mogu ponuditi najbolje u snaženju hrvatske turističke ponude. (K.S.)

SPLIT TECH CITY

SPLITSKA SILICIJSKA DOLINA Split Tech City kruna je predanoga rada najuspješnije splitske tehnološke udruge Startup.hr, koja na potpuno dobrovoljnoj osnovi i uz pomoć vlastitih resursa već 10 godina okuplja splitske IT stručnjake. Do danas je više od 700 pojedinaca povezala s tvrtkama, organizirala više od stotinu meetupova, na desetke besplatnih edukacija i predavanja te Splitu osigurala mjesto na karti europskih startup centara (Startup

City Guide - https://magazine.startus.cc/ split-dalmatian-pearl-and-growing-ithub-in-one/). Jedan od ključnih ciljeva Split Tech Cityja je besplatnim edukacijama, predavanjima i seminarima usmjeravati mlade prema dobro plaćenim tehnološkim zanimanjima te u suradnji s tehnološkim tvrtkama stvoriti uvjete za njihov ostanak u Splitu. Uz to, ambicija ovog udruženja je postati konkretna poveznica

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

između akademske zajednice i tržišta rada, podupirati daljnji napredak splitske tehnološke scene, okrupnjivati stečena znanja i omogućiti nužan iskorak iz lokalnih u globalne okvire. (K.S.)

EFEKT KLADIONICE

IZNAD CRTE JEAN PIERRE MARIČIĆ Voditelj projekata u Poduzetničkom inkubatoru BIOS

Mediji će objavljivati tko je sve i za što dobio novac iz EU fondova. Ali vrlo rijetko ćete pročitati priču o nekome tko je pripremio i poslao projekt, a nije dobio novac

ekoliko se zanimljivih tema otvorilo zadnjih tjedana. Vrijednost rada konzultanata (pogotovo ako radite za sustav Agrokor), je li ulaganje u virtualne valute i veći dio raznih investicijskih ulaganja napuhivanje balona ili najobičnije ekonomsko poslovanje i na kraju tema koja je uvijek prisutna zadnjih nekoliko godina – EU fondovi. Prije nekoliko dana došao mi je poduzetnik čiji mi je posjet jednostavno nametnuo temu. Htio je provjeriti može li svoj projekt financirati sredstvima iz fondova Europske unije. Nakon što smo njegov projekt testirali na tablici ocjenjivanja, ustanovili smo da ne bi uspio ostvariti minimalan broj bodova potreban za financiranje projekta. On je samo rezignirano komentirao kako svi dobivaju novac iz EU fondova, samo on ne može ništa financirati. U tom posjetu bile su mi zanimljive dvije stvari. Prvo je da taj poduzetnik nije došao s gotovom idejom (projektom), već je svoje zamisli vrlo široko pokušavao uskladiti s raspisanim natječajem. Nije došao vidjeti može li se financirati projekt koji mu treba u njegovom poslovanju, nego je došao vidjeti može li za bilo što uzeti novac iz EU fondova. Druga zanimljiva stvar bila je njegova reakcija i zaključak kako svi osim njega dobivaju novac iz EU fondova. Ako i vi imate sličan dojam, sigurno se pitate zašto je to tako. Taj dojam ja nazivam efektom kladionice. Ne zbog toga što je prijava na EU projekte slična odlasku u kladionicu, već zbog toga što vrlo, vrlo rijetko čujete nekoga da je na kladionici izgubio novac. Uglavnom svi dobivaju. Nije li to čudno? Zašto onda vlasnici kladionica drže kladionice, ako svi igrači dobivaju? Jesu li oni humanisti koji žele pomoći ljudima? Ili je istina ipak u tome da većina gubi, ali ne želi o tome pričati? Slično je i s EU fondovima. Mediji će objavljivati tko je sve i za što dobio novac. Ali vrlo rijetko ćete pročitati priču o nekome tko

je pripremio i poslao projekt, a nije dobio novac. Na prvi natječaj za male i srednje poduzetnike koji je pripremljen u okviru IPA IIIc pretpristupnog programa prijavilo se više od 1000 projekata, a ﬁnancirano ih je dvadesetak. Prema nekakvim iskustvima konzultanata i savjetnika, među po-

sto nemaju, pa sve do činjenice da projekti ponekad ne ispunjavaju minimalne kriterije za sufinanciranje (na stranu koliko su ti kriteriji zaista minimalni). Vratimo se sada malo na prvu zanimljivu stvar koju sam primijetio u razgovoru – pokušaj da se projekt pošto-poto prilagodi natječaju. Već sam u jednoj kolumni pisao o toj pojavi, kada potencijalni prijavitelji na natječaje za sufinanciranje projekata iz EU fondova dođu na razgovor s riječima “raspisan je natječaj, pa bih htio uzeti neki novac”. Na natječajima za sufinanciranje projekata ne uzima se “neki novac”, već se sufinanciraju projekti (izgradnja hale, nabava opreme, edukacija, istraživanje i razvoj, nastup na stranim tržištima…) potrebni poduzetniku u jačanju njegove konkurentnosti na tržištu. Kada želite koristiti EU fondove za financiranje svog projekta, prvo pripremite ideju ili projekt koji je stvarno potreban u vašem poslovanju i koji će povećati konkurentnost poslovanja (kroz nabavu modernijih strojeva, razvoj novog proizvoda, osvajanje novih tržišta...). Projekt mora biti realan u smislu vrijednosti, vremena provedbe, kapaciteta prijavitelja… Tako-

NA NATJEČAJIMA SE SUFINANCIRAJU PROJEKTI POTREBNI PODUZETNIKU U JAČANJU NJEGOVE KONKURENTNOSTI duzetnicima koji dolaze na savjetovanje o mogućnostima suﬁnanciranja projekata iz EU fondova više ih se ne prijavi na te natječaje nego što ih se prijavi. A razlozi zbog kojih se ne prijavljuju su različiti. Od toga da se kroz takve projekte mora kupovati samo nova oprema, pa je poduzetnicima često jednostavnije i isplativije kupiti polovne strojeve nego pripremati i provoditi projekt suﬁnanciran iz EU fondova, preko potrebnog vremena za pripremu, ocjenu i provedbu projekta, a koje poduzetnici če-

đer, morate ga biti spremni provesti sami, svojim sredstvima. Sufinanciranje projekta iz EU fondova je dobrodošla pomoć, ali ako vam je za vaše buduće poslovanje taj projekt stvarno potreban, onda ćete ga biti spremni provesti i iz vlastitih (ili kreditnih) sredstava, a ne samo uz sufinanciranje. I tada neće biti važno je li sufinanciranje 40 ili 35 posto, jer će svakako pridonijeti onome što ste već samostalno naumili provoditi i bit će samo pomoć, a ne nužan uvjet za provedbu projekta.

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

TURIZAM ADRIA HOTEL FORUM U ZAGREBU

TREBAMO LI SE BRINUTI ZA BUDUĆNOST TURIZMA? U ovoj godini očekuje se 940 milijuna eura investicija u hrvatske hotele, a dosad su osim domaćih ulagača u turizam ponajviše ulagali investitori iz Turske i Rusije, rekao je Lucić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

V Problem je u tome što neke od mediteranskih turističkih zemalja poput Hrvatske još uvijek nemaju deﬁnirane proizvode i ponudu te zato nema dovoljno investitora u turističku industriju.

Christian Giraud, Accor Hotels

elika geopolitička nestabilnost obilježila je proteklu godinu, a trenutačno svjedočimo ﬁnancijskoj i tržišnoj volatilnosti - jednom od pokazatelja gospodarskog rizika iako svi pokazatelji bilježe rast na globalnoj razini, istaknuto je na prošlotjednom 6. Adria Hotel Forumu održanom u zagrebačkom Hotelu Sheraton. Riječ je o jednoj od vodećih europskih hotelsko-investicijskih konferencija koja svake godine okuplja investitore, predstavnike najvećih hotelskih grupacija, državnih tijela, ﬁnancijskih institucija i konzultante, a ove je godine održana na temu Our own responsibility. Upravo je geopolitička i sigurnosna situacija koja u svim europskim, ali i svjetskim državama utječe na turističke rezultate bila povod za izbor ovogodišnje teme. I dok cijela regija bilježi značajan rast dolazaka turista, uskoro se može očekivati vraćanje Turske, Tunisa i Egipta na svjetsku turističku kartu. Oko 350 sudionika Adria Hotel Foruma pokušavalo je odgovoriti na pitanja jesmo li zaslužni za ostvareni turistički rast ili nam se on događa sam od sebe te jesmo li konkurentni? U sklopu konferencije održan je panel Pogled na mediteransko i europsko okruženje u sljedećih pet godina, na kojem su sudjelovali stručnjaci iz tvrtki Colliers International, Accor Hotels i Belmond. Tom je prigodom Marc Finney iz tvrtke Colliers International istaknuo kako trenutačno hoteli u europskim država dobro posluju i imaju dobru popunjenost, a porast dolazaka gostiju može se očekivati i u sljedećoj godini, no istodobno je iskazao zabrinutost zbog toga što nije siguran hoće li se to nastaviti i u sljedećih tri do pet godina. Kao razlog je naveo povratak na svjetsko turističko tržište nekadašnjih turističkih meka Sjeverne Afrike i Turske.

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

HRVATSKOJ POTREBAN RAST I NAPREDAK Na panelu je postavljeno pitanje investiranja u turizam i hotelijerstvo, pa je tako Christian Giraud iz Accor Hotelsa rekao kako na svjetskom tržištu ima dovoljno novca za ostvarenje tih investicija. “Europa je godinu dana u prednosti pred SAD-om što se tiče ulaganja u hotelijerstvo, ali bi u jednom trenu moglo doći do usporavanja tih investicija”, istaknuo

USKORO SE MOŽE OČEKIVATI VRAĆANJE TURSKE, TUNISA I EGIPTA NA SVJETSKU TURISTIČKU KARTU je Giraud. Dodao je kako postoji veliki interes investitora za ulaganja u zemlje Jugoistočne Europe, posebice u luksuzne hotele. Upravo je izgradnja takvih lifestyle resorta, koji će poslovati pod kapom nekih od najpoznatijih svjetskih brendova, budućnost turizma na Mediteranu. Međutim, Giraud je naglasio kako je problem u tome što neke od mediteranskih turističkih zemalja poput Hrvatske još uvijek nemaju deﬁnirane proizvode i ponudu te zato nema dovoljno investitora u turističku industriju. No Kenneth Hatton iz Belmonda smatra kako Hrvatska unatoč nedovoljno razvijenim turističkim resursima još ima mnogo toga za ponuditi tržištu te joj je potreban neprekidan rast i napredak. O trenutačnoj situaciji u hrvatskom turizmu govorio je Zdenko Lucić, ravnatelj Agencije za

investicije i konkurentnost, koji je istaknuo da je turizam jedna od najpropulzivnijih industrijskih grana u našoj zemlji. Pritom je iznio podatke kako u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP) turizam sudjeluje sa 21 posto, a prošle godine zabilježeni su najbolji turistički rezultati do sada. Sa 18,5 milijuna turističkih dolazaka ili 13 posto više te 102 milijuna noćenja što je 12 posto više nego 2016., Hrvatska je svrstana na visoko mjesto na turističkoj karti na Mediteranu. Iako u hotelima ima 171.304 kreveta, u obiteljskom smještaju 538.966 kreveta, a u kampovima 236.304 smještajne jedinice, to još nije dovoljno i postoji prostor za izgradnju novih hotelskih kapaciteta.

ZANIMLJIVI SMO ZA INVESTIRANJE U TURIZAM Lucić je rekao kako je u prvom izdanju izvještaja Global Tourism Locations of the Future 2017/2018 (Globalne turističke destinacije budućnosti), jedne od vodećih britanskih publikacija Financial Timesa za biznis fDi Magazine, navedeno kako je Hrvatska na visokom sedmom mjestu destinacija s najvećim potencijalom za investiranje u turizam. Osim toga, Hrvatska je između 43 svjetske

turističke destinacije dobila i posebno priznanje Editor’s Choice Awards, kao jedna od zemalja s najvećim napretkom u unapređenju turističke infrastrukture, smještaja, inicijativa za razvoj turizma te za investiranje u hotele i kruzing segment nautičkog turizma. “U ovoj godini očekuje se 940 milijuna eura investicija u hrvatske hotele, a dosad su osim domaćih ulagača u turizam ponajviše ulagali investitori iz Turske i Rusije”, rekao je Lucić. Dodao je kako je jedna od takvih investicija Pašman Resort. Na panelu Ključni pokretači promjena Marybelle Arnett iz grupacije Hilton je istaknula kako ta grupacija u Hrvatskoj ima dva hotela, a ove godine otvara još tri u regiji. Tako će se novi hoteli pod brendom Hilton uskoro otvoriti u Beogradu, Skoplju i Tirani. Na probleme investiranja u hrvatski turizam osvrnula se Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica za poslovni razvoj i korporativne poslove Valamar Riviere, rekavši kako se strani investitori neprekidno susreću s raznim administrativnim problemima poput neriješenih vlasničkih pitanja i nesigurne ﬁskalne politike, što je otegotna okolnost za ulaganje u hrvatsko gospodarstvo.

Kenneth Hatton

HRVATSKA UNATOČ NEDOVOLJNO RAZVIJENIM TURISTIČKIM RESURSIMA JOŠ IMA MNOGO TOGA ZA PONUDITI TRŽIŠTU, SMATRA HATTON

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

HRWWWATSKA DIGITALNA (R)EVOLUCIJA

MALO VREMENA ZA PRILAGODBE Četvrta industrijska revolucija i rastući značaj digitalizacije ne dopuštaju gubitak vremena. Još manje dopuštaju dugotrajno zadržavanje u beskrajnom kružnom toku ispitivanja problema koje su drugi odavno riješili, smatra Martina Dalić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr donose digitalizacija i tehnološke inovacije ne bi smjele biti među onima koje ćemo propustiti”, naglasila je ona. Mnoge industrije i tvrtke suočene su s izazovima kao što su pojava novih modela rada i konkurencije koja posluje na drugačijim osnovama. “Ove promjene ne mogu se zaustaviti. One su stvarnost i treba ih prihvatiti te im se prilagoditi čim prije. Ako se iskoriste na pravi način, donose ogromne prilike za napredak”, kazala je Gordana Deranja.

GLOBALNO KONKURENTNI

T Gordana Deranja

Boris Drilo

Maruška Vizek

vrtke koje se digitalno transformiraju ostvaruju brži rast prihoda, veće proﬁtne marže, a njihovi zaposlenici imaju više plaće u odnosu na one nedigitalizirane. Ako se tomu doda činjenica da tehnologija nikad nije bila dostupnija, kako za velike tako i za male tvrtke, digitalna transformacija gospodarstva i društva, može se reći, danas nema alternativu. Stoga je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), u medijskom partnerstvu s Hanza medijom i pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, organizirala konferenciju Digitalna (R)evolucija. Gordana Deranja, predsjednica HUP-a, istaknula je kako tehnološke promjene i digitalizacija mijenjaju svijet brže nego ikada u povijesti. “Transformacija koju donosi 4. industrijska revolucija ne ostavlja puno vremena za prilagodbe. Tko ne uspije držati korak s promjenama koje donose gotovo pa svakodnevne inovacije, nepovratno će zaostati”, kazala je. Hrvatska s promjenama, nastavila je, ne stoji baš najbolje. “Zbog toga smo propustili mnoge prilike i doveli se u poziciju da smo, uz Bugarsku, ekonomski najslabija članica EU-a. Prilike koje tvrtkama, pojedincima i zemljama

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

Jedan od parametara prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije DESI (Digital Economy and Society Index), a prema kojem ne stojimo dobro, jest i pristup širokopojasnom internetu i cijene. “Telekomunikacijske tvrtke upozoravaju na previsoke naknade, kao i na nužnost veće aktivnosti u korištenju europskih fondova za razvoj mreže na području čitave zemlje. Dakle, ne samo u gradskim središtima, već i u ruralnim sredinama”, istaknula je Gor-

SVAKI EURO KOJI SE INVESTIRA U ICT VRLO BRZO PRETVARA SE U DODANU VRIJEDNOST, A TIME I U RAST BDP-a, ISTIČE DRILO dana Deranja, dodajući kako je hrvatska ICT industrija već dokazala da po svojem znanju i kreativnosti može biti globalno konkurentna. Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta, ocijenila je kako se promjene koje donose

tehnologija i digitalizacija primjećuju svuda oko nas. “Dubina i širina tih promjena znači da digitalizacija nije samo ekonomski ili tehnološki već široko društveni fenomen. Digitalizacija donosi nove poslove, proizvode, usluge, načine komunikacije i mogućnosti. Četvrta industrijska revolucija i rastući značaj digitalizacije ne dopuštaju gubitak vremena. Još manje dopuštaju dugotrajno zadržavanje u beskrajnom kružnom toku ispitivanja problema koje su drugi odavno riješili”, naglasila je. Poduzetnici se, nastavila je Martina Dalić, trebaju zapitati koliko ulažu u transformaciju postojećih te u razvoj novih usluga. “Država se, pak, treba zapitati zašto i zbog čega neki od njenih digitalnih servisa kao što je e-Građani slabo koriste i najnapredniji korisnici ICT usluga”, kazala je, dodajući kako je zadatak poduzetnika i države iskoristiti digitalizaciju kao instrument brzog povećanja konkurentnosti gospodarstva. Digitalna revolucija, dodala je, počiva na čovjeku koji posjeduje potrebne vještine i znanja, koji je otvoren promjenama, koji ima intelektualnu znatiželju i glad za stvaranjem. Pitanja koja digitalizacija otvara već danas, a koja će još više dobivati na značenju u budućnosti, jesu i pitanja osiguranja privatnosti, tajnosti i zaštićenosti podataka te sigurnosti građana, poduzetnika i državnih institucija.

SPREMNOST GOSPODARSTVA Potpredsjednica Vlade napomenula je kako Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta pokreće izradu nacionalne strategije digitalizacije gospodarstva. “Strategija će, među ostalim, adresirati poboljšanje zakonodavnog okruženja za poticanje investicija i inovacija u kontekstu jedinstvenog digitalnog tržišta, nove poslovne modele za male i srednje poduzetnike, razvoj, istraživanje i inovacije u digitalnim tehnologijama, kibernetičku sigurnost podataka, otvorene digitalne platforme, edukaciju digitalnih vještina za sva životna doba te implementaciju koncepta industrije 4.0. Ovom strategijom želimo pridonijeti spremnosti hrvatskog gospodarstva za nadolazeću budućnost proizvodnje i osvijestiti ulogu glavnih pokretača tehnološke spremnosti – tehnologiju i inovacije, ljudski kapital, institucionalni okvir, sudjelovanje u globalnoj razmjeni i investicije”, naglasila je. Boris Drilo, predsjednik HUP-ICT Udruge, istaknuo je kako ICT sektor ima izuzetno visoku konjunkturu. “Svaki euro koji se investira u ICT vrlo brzo se pretvara u dodanu vrijednost, a samim time i u rast BDP-a”, naglasio je, dodajući kako digitalno društvo i gospodarstvo zahtijeva brzo kreiranje ideja i koncepata te njihovu provedbu. “Takva kultura je ono što trebamo svi usvojiti”, napomenuo je. U sklopu

Martina Dalić

konferencije predstavljeni su i rezultati istraživanja o stanju digitalne ekonomije u Europi i Hrvatskoj, o čemu je govorila ravnateljica Ekonomskog instituta, Zagreb Maruška Vizek. Prema podacima EIZ-a, kada bi se ubrzala digitalizacija, do 2022. BDP po glavi stanovnika Hrvatske bio bi veći za 11 posto, dok bi BDP na godišnjoj razini bio veći za 4,7 milijardi eura. Također, ostvarilo bi se 200 milijuna eura novog izvoza što bi pridonijelo unapređenju konkurentnosti Hrvatske. Prema tom scenariju, moglo bi se govoriti i o stvaranju 120.000 novih radnih mjesta godišnje te 40.000 radnih mjesta godišnje za visokoobrazovane. No ograničavajući faktori su nedostatak strateškog pristupa upravljanju digitalnim vještinama, kao i nedostatak strateškog pristupa implementaciji digitalnih aplikacija, dok kad je riječ o digitalnoj infrastrukturi, prepreke predstavlja niska razina ﬁksne širokopojasne povezivosti, visoka cijena pristupa te ograničena povezivost. Što se tiče digitalnih aplikacija, prepreke predstavljaju niska razina njihovog korištenja među potrošačima, ograničena dostupnost javnih usluga i prekogranične barijere.

11% veći BDP po glavi stanovnika bio bi kada bi se ubrzala digitalizacija do 2022. prema podacima EIZ-a

4,77 mlrd € porastao bi BDP na godišnjoj razini prema istim podacima

200 0 mil € novog izvoza ostvarilo bi se u tom slučaju

TKO NE USPIJE DRŽATI KORAK S PROMJENAMA KOJE DONOSE INOVACIJE, NEPOVRATNO ĆE ZAOSTATI, KAŽE GORDANA DERANJA 19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

AKTUALNO SPLITSKI OGRANAK KRUGA

Predsjednica Dragica Jerkov Na izbornoj sjednici splitskog ogranka Hrvatske udruge poslovnih žena Krug, koja je protekloga tjedna održana u HGK-ŽK Split, jednoglasnom odlukom prisutnih članica za predsjednicu ogranka u narednom dvogodišnjem mandatu izabrana je Dragica Jerkov. Dragica Jerkov ima više od 30 godina poduzetničkog iskustva, dizajnerica je interijera i predstavnica renomiranog talijanskog proizvođača kuhinja Scavolini za Hrvatsku, Sloveniju, BiH, Crnu Goru, Srbiju i Makedoniju. Ovo nije prvi put da je izabrana za pred-

Dragica Jerkov i Lada Karninčić

sjednicu splitskog Kruga - vodila ga je od 2007. do 2013. godine. Okupljene su članice zahvalile dosadašnjoj predsjednici Ladi Karninčić, direktorici Trentona, na angažmanu i predanosti u vođenju ogranka. Hrvatska udruga poslovnih žena Krug jedna je od prvih udruga poduzetnica i poslovnih žena u Hrvatskoj, osnovana 1995. Splitski ogranak te udruge koji ima oko 30 članica njen je najstariji ogranak. HGK-ŽK Split tijesno i uspješno već više od dva desetljeća surađuje s Krugom na razvoju, poticanju i promicanju poduzetništva žena. (J.V.)

ŽABAC FOOD OUTLET

USKORO I MEGA Ideja da se u trgovinu stavi lom, štok i roba pred istek oduševljenjem prihvatili 50 do 90 posto niže cijene piše Jozo Knez knez@privredni.hr

rvi Žabac otvoren je u Tkalčićevoj ulici u Zagrebu, a druga trgovina, površine 350 kvadrata, otvorena je godinu dana poslije na Trešnjevci. “Za one koji ne znaju, mi smo start-up trgovina, koja se bavi otkupom viškova robe iz tvornica i veleprodaja. Prodajemo lom, štok i robu pred istekom trajanja sa 50 do 90 posto nižim cijenama nego u ‘običnim’ trgovinama te se tako brinemo i o zaštiti okoliša”, kaže vlasnik Žapca Mario Žamboki, najavljujući za ovo ljeto još jedno proširenje. “Plan Žabac Food Outleta je da se širi, za početak po Zagrebu, zatim cijeloj Hrvatskoj, a u budućnosti i po Europi. Ove godine planiramo otvoriti Mega Žabac Food Outlet na čak 800 četvornih metara. Trenutačno smo u poodmaklim pregovorima o jednom prostoru u Novom Zagrebu i ako sve bude po planu, ovo ljeto moći će se još ugodnije kupovati u našoj trgovini”, ističe Žamboki. Danas se u svijetu baci ili propadne oko 1,3 milijarde tona hrane i namirnica, dok se u Hrvatskoj ta brojka kreće oko 400.000 tona. Upravo su ti porazni podaci bili povod Mariju

Žambokiju da otvori trgovine ovakvog koncepta, i sudeći prema posjećenosti, nije pogriješio. Da su ovaj projekt prepoznale i velike hrvatske tvornice dokazuju police na kojima se mogu naći proizvodi renomiranih hrvatskih proizvođača poput Kraša, Dukata, Kandita, Saponije, Koestlina, Pika, ali i proizvodi koje uvoze AWT, Alca ili Atlantic Grupa.

PRVI DETERDŽENTOMAT U HRVATSKOJ Od početka ove godine u Žabcu je postavljen i prvi hrvatski deterdžentomat - aparat na kojemu je moguće kupiti deterdžente u rinfuzi po povoljnim cijenama. “Ostvarili smo suradnju s našom najvećom kemijskom industrijom Labud i tako stvorili deterdžentomat gdje kupci mogu donijeti prazne boce i po povoljnim cijenama kupiti koliko im je potrebno deterdženta, omekšivača, sredstava za sanitarije ili stakla”, pojašnjava Žamboki. U suradnji s Centrom za inkluzivne radne aktivnosti zaposlili su jednu osobu s invaliditetom koja radi na deterdžentomatu po četiri sata dnevno uz pomoć radnog asistenta. Inače,

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Zlatko – sjeme hibridnog kukuruza Kukuruz Zlatko, hibrid iznimne kvalitete stvorio je znanstveni tima selekcionera i stručnjaka Poljodar tima . Domaći proizvođači prepoznali su vrijednosti ovog jedinstvenog hibrida stvorenog bez genetskih manipulacija. Zahvaljujući odličnim rezultatima u usporedbi sa standardnim hibridima kukuruza, Zlatko je priznat i registriran u EU 2001. godine. POLJODAR TIM D.O.O.

Poljodar tim je poljoprivredno poduzeće sa sjedištem u Daruvaru. Osnovna djelatnost mu je proizvodnja i uzgoj žitarica, dorada sjemena, prerada kukuruza te pružanje usluga i trgovina. Zemljište od 1500 hektara u posjedu Poljodar tima nalazi se u Poilovlju, dvadesetak kilometara od Daruvara. Strpljenjem i upornošću već tridesetak godina intenzivno se radi na uređenju zemljišnih površina, njihovom melioriranju, ujednačavanju i poravnavanju, a rezultat tog rada je uređena infrastruktura.

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

Za potpore 6,5 milijuna kuna

ŽABAC om roka razveselila Zagrepčane koji su s nego u “običnim” trgovinama

USKORO ĆE SE U ŽAPCU UZ AUTOMAT ZA DETERDŽENTE POJAVITI I APARAT ZA CRAFT PIVO - PIVOMAT Centar za inkluzivne radne aktivnosti je neproﬁtna organizacija koja svojim djelovanjem širi mogućnosti za jače uključivanje osoba s intelektualnim poteškoćama u društvo. Kako se u Žapcu uvijek trude kupcima ponuditi nešto novo, uskoro će se osim automata za deterdžente

pojaviti i aparat za craft pivo - pivomat. “Uskoro će se kod nas moći kupiti i kvalitetno craft pivo iz automata. Princip će biti isti kao i s deterdžentima. Litra piva će se plaćati oko 20 kuna, a suradnju smo dogovorili s Crafter’s pivovarom iz Dugog Sela”, zaključuje Žamboki.

Hrvatska turistička zajednica objavila je Javni poziv za potpore događanjima u 2018. godini, putem kojeg će se dodjeljivati bespovratna sredstva za događanja na području Republike Hrvatske od međunarodnog, nacionalnog ili regionalnog značaja kao glavnog motiva dolaska turista u destinaciju. Za ovu namjenu predviđeno je 6,5 milijuna kuna kroz tri glavne mjere programa. “Odlični turistički rezultati ostvareni u siječnju najbolji su pokazatelj kako atraktivne manifestacije pozitivno utječu na rast turističkog prometa u predsezoni. Ovim putem pozivam sve organizatore događanja da se jave na raspisani javni poziv i kvalitetnim sadržajem unaprijede i obogate turističku ponudu pojedine uže ili šire destinacije, ali i Hrvatske u cjelini. Ove godine posebno će se ﬁnancijski poduprijeti kvalitetna događanja koja se organiziraju u pred i posezoni jer nam je krajnji cilj cjelogodišnje poslovanje u turizmu”, kazao je direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić. Vrednovanje i odabir događanja obavit će se u skladu s kriterijima propisanima Javnim pozivom, a odluku o izboru događanja koja će dobiti potporu te o visini potpora donijet će Turističko vijeće HTZ-a. Prijave se primaju do 12. ožujka 2018. (J.V.)

Dimljeni ﬁleti brancin i orada Dimljeni ﬁleti brancina i orade pripravljeni su na tradicionalan način, metodom toplog dimljenja dimom bukve uz prethodni tretman mediteranskim začinskim biljem – ružmarinom, bosiljkom, lovorom i kaduljom, bez ikakvih umjetnih konzervansa i bojila. Fileti zadržavaju karakterističnu plemenitu bijelu boju, dok koža poprima smeđe zlatnu boju. CROMARIS D.D.

Cromaris se bavi uzgojem, preradom i prodajom autohtone jadranske ribe i školjki. Osnovana je 2009. godine spajanjem Cenmara, Marimirne I Marikulture Istra. Danas je Cromaris jedna od top 10 kompanija u uzgoju brancina i orade na svijetu, a na tržištu je prepoznat kao lider u kvaliteti. To potvrđuju brojni certiﬁkati (HACCP, ISO 9001, ISO 14001, ISO 22000, FSSC, IFS, GlobalG.A.P., Friend of the Sea), ali i svakodnevne provjere kroz sustav strogih kontrola procesa i proizvoda.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

AKTUALNO VINARSTVO VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE

BERBA PROSJEČNA, KVALITETA IZNIMNA Iza nas je jedna od najboljih vinogradarskih godina koju pamtimo u proteklom desetljeću, kaže Tokić dodajući kako vinare i dalje muči uvoz jeftinih vina upitne kvalitete piše Goran Gazdek

U na

451 ha

uzgaja se vinova loza u Virovitičko-podravskoj županiji

10.700 0 hl vina proizvede se godišnje u toj županiji

natoč suši, kasnom proljetnom mrazu i tuči, prošlogodišnja berba grožđa na području Virovitičko-podravske županije bila je prosječna, a kvaliteta vina iznimna. Većina vinogradara i vinara, čulo se na nedavnoj sjednici Grupacije vinogradarstva i voćarstva HGK-Županijske komore Virovitica, više je nego zadovoljna prinosima, a pogotovo kvalitetom grožđa koja im je omogućila proizvodnju dobrih vina. “Iza nas je jedna od najboljih vinogradarskih godina koju pamtimo u proteklom desetljeću. Nikada još u ovako ranoj fazi vina nismo dobili odlične ocjene Zavoda za vinarstvo i vino je proglašeno vrhunskim, što opravdava tvrdnje da je riječ o jednoj jako dobroj berbi”, kaže Josip Tokić, predsjednik Grupacije i voditelj Radne jedinice voćarstvo i vinogradarstvo Poljoprivrednog poduzeća Orahovica. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u Virovitičko-podravskoj županiji vinova loza se uzgaja na ukupno 451 hektaru površine. Godišnje se proizvede 10.700 hektolitara vina, od čega 1821 hektolitar vrhunskog, 7723 kvalitetnog i 230 hektolitara sortnog vina. U

Vinogradarskom registru upisano je 450 ﬁzičkih osoba, 13 obrta i 17 tvrtki.

ULAGANJE U MARKETING Jedan od najvećih izazova virovitičko-podravskih vinara je plasman gotovog proizvoda, pa se velika pozornost poklanja marketingu

JEDAN OD NAJVEĆIH IZAZOVA VIROVITIČKOPODRAVSKIH VINARA JE PLASMAN GOTOVOG PROIZVODA i nastupima na izložbama i sajmovima. Podrum Vineda iz Vuksavljevice kod Virovitice, iz kojeg godišnje izađe 40.000 do 50.000 litara vrhunske graševine i cabernet sauvignona, mogućnost povećane prodaje vidi kroz ulaganja u turistički segment, pa su potporom Ministarstva turizma sagradili vanjsku i unutrašnju

Gradit će se vinski vidikovac

Edukacija spriječila fitoplazmu

Udruga vinogradara i voćara Sv. Vinko iz Virovitice, koja broji 80 članova, počela je s pripremama za izgradnju vinskog vidikovca kraj kapele sv. Jurja iznad Svetog Đurđa, na kojemu će se moći sjesti, družiti se, napraviti piknik ili organizirati slavlje s pogledom na Viroviticu. Udruga je prošle godine vlastitim sredstvima kupila zemljište, a kako je inicijativa prepoznata kao važan dio turističke ponude, u realizaciju projekta uključili su se Grad i Turistička zajednica Virovitice.

I vinogradari Virovitičko-podravske županije su prošle godine strahovali od bolesti fitoplazme koju širi američki cvrčak, o čemu se puno govorilo. “Srećom, na vrijeme smo obavijestili sve vinogradare i kroz edukacije koje je provodila Savjetodavna služba uspjeli smo spriječiti pojavu i širenje bolesti na našem području, što ne znači da se ove godine možemo opustiti i ne voditi brigu”, rekla je viša stručna savjetnica i predsjednica Udruge vinogradara i voćara Orahovice Blaženka Mozer.

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

kušaonicu sa smještajnim kapacitetima. “Imamo dobru sirovinu, znamo proizvesti odlično vino, već imamo i brend, ali nama malima i nepoznatima potrebna su dodatna ulaganja u marketing i promociju. Uvijek smo u potrazi za novim kupcima što je teško i naporno, ali veseli kad gosti dođu tamo gdje vino i nastaje. Kako bi se etablirali i na tom tržištu, učlanili smo se u udrugu Ruralni turizam Hrvatske”, ističe Andrea Kaša Kovač iz Podruma Vineda. I dok se manji proizvođači fokusiraju isključivo na lokalno tržište, veliki traže mogućnost izvoza u zemlje regije, Europske unije i Azije, jer tamo se može postići za 40 do 50 posto bolja cijena. U fokusu interesa PP Orahovica su Kina i BiH, a pokušavaju se pozicionirati i na tržištu Japana gdje su prisutni već četvrtu godinu. Švicarska je jedno od tržišta do kojeg su došli zajedno sa 20 vinarija preko projekta Hrvatske gospodarske komore. Krajem prosinca prošle godine u Kinu su izvezli 27.000 butelja vrhunskog vina. “Za kinesko tržište radimo posebno vino prilagođeno ukusima tamošnjih kupaca. Oni traže isključivo crvena vina s više od 13,5 posto alkohola. Ponudili smo im Frankovku i Cuvée cabernet sauvignon sa 14 posto alkohola, koje točimo u drugu bocu i pakiramo u drugačiju kutiju”, objašnjava Josip Tokić.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE JE PREPOZNALO PROBLEM Članovi Grupacije iskazali su zadovoljstvo potezima Ministarstva poljoprivrede koje je prepoznalo problem uvoza loših vina i poduzelo adekvatne mjere kontrole kako bi zaštitili domaće proizvođače. “Rezultati se vide, ali i dalje nas muči uvoz jeftinih vina upitne kvalitete iz Makedonije, Kosova i Južne Amerike”, zaključili su.

Posebno je istaknuta nekolegijalna poslovna odluka jedne vinarije iz Virovitičko-podravske županije koja je zalihe starih i prema napravljenim analizama gotovo neupotrebljivih vina ponudila na prodaju za 4,80 kuna

VINARI VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE SU DOBRO ISKORISTILI FONDOVE EUROPSKE UNIJE plus PDV po litri što je ispod proizvođačke cijene. Vina su godišta od 2010. do 2014., a na kućnom pragu kupovali su ih ugostitelji te potom rastakali u boce renomiranih proizvođača i nudili gostima po akcijskim cijenama. Na upozorenja da je riječ o nelojalnoj konkurenciji koja ruši tržište oglušili su se riječima da svatko bira kako će raditi ako je unutar zakonskih okvira. “To je točno, ali bojimo se da će i vina iz prošlogodišnje berbe tako prodavati”, kaže Tokić. Dok je u ostatku Hrvatske povlačenje sredstava iz Vinske omotnice vrlo loše, tek 11 posto, vinari Virovitičko-podravske županije su dobro iskoristili fondove Europske unije. Sredstva iz Vinske omotnice iskoristio je Podrum Vineda, dok je PP Orahovica tvrtka kojoj je do sada odobreno ﬁnanciranje najviše pojedinačnih projekata u Hrvatskoj. Bila su to četiri projekta za restrukturiranje i konverziju vinograda i tri projekta promocije na tržištu trećih zemalja, a u pripremi su još dva projekta promocije te jedan za opremanje, izgradnju i restrukturiranje vinograda.

fizičkih osoba upisano u Vinogradarski registar

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

HRVATSKA&REGIJA EFEKTI ZAJEDNIČKIH SJEDNICA VLADA

ZAJEDNIČKI U KORIST GOSPODARSTVA I KEKECA Zajedničke sjednice vlade Srbije s vladama Slovenije i Mađarske potvrđuju da je ovaj model direktne komunikacije ministara, i pored političke forme, najefikasniji na planu ekonomije, ali je prilika za posebne zahtjeve piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

redsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je 1. veljače ove godine, nakon zajedničke sjednice vlada Srbije i Slovenije na Brdu kod Kranja, da su politički i ekonomski odnosi dviju zemalja dobri, ali da će se raditi na tome da budu još bolji. “Postoji puno pitanja na kojima zajedno radimo. I sami smo iznenađeni razinom suradnje, ne postoji nijedan resor, nijedan ministar koji nema dobru suradnju sa svojim kolegom. To je pokazatelj dobrih odnosa Srbije i Slovenije”, ocijenila je ona.

SJEDNICE SE ORGANIZIRAJU JEDNOM GODIŠNJE, NAIZMJENIČNO U SVAKOJ ZEMLJI, OD 2014. GODINE

Rumunjski plin i u Srbiji? Nakon razgovora s Viktorom Orbanom srpska premijerka navela je da je u fokusu bila energetika te da će Srbija i Mađarska raditi na stvaranju zajedničkog energetskog tržišta i burze. “Mađarska ima jednu pametnu, dobro osmišljenu strategiju i s Rumunjskom razmišlja o dodatnim izvorima rumunjskog plina. Ono što je za Srbiju važno je diverzifikacija. Moramo raditi na povećanju energetske sigurnosti, a to su i dodatni kapaciteti prema Mađarskoj”, najavila je Ana Brnabić.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

Sličnu izjavu Ana Brnabić je dala 10 dana kasnije u Budimpešti, nakon sjednice srpske i mađarske vlade na zajedničkoj konferenciji za novinare s premijerom Mađarske Viktorom Orbanom, na koju su stigli - starim tramvajem. “Odnosi Srbije i Mađarske su na povijesno najvišoj razini i naša zemlja nastavit će ulagati u te odnose”, rekla je Ana Brnabić.

EKONOMIJA UVIJEK U PRVOM PLANU Ove dvije izjave najbolje ilustriraju funkcioniranje modela zajedničkih sjednica dviju vlada koji Srbija primjenjuje ponajprije sa zemljama

u regiji. Sjednice se organiziraju jednom godišnje, naizmjenično u svakoj zemlji, i s Mađarskom i sa Slovenijom od 2014. godine. Glavni očekivani efekti su na ekonomskom planu, jer njih je za razliku od političkih (kulturnih, sportskih i drugih) ciljeva teže i sporije postići. Stoga ekonomski forumi ili sastanci gospodarstvenika koji se također obvezno organiziraju predstavljaju uvijek dio agende ovih događanja. A da je ekonomija ipak i uvijek u prvom planu, potvrđuje i predsjednik slovenske vlade Miro Cerar. “Slovenija ima odlične političke, ekonomske i kulturne odnose sa Srbijom. Dvije prijateljske države zajedničkim sjednicama razvijaju odnose u korist privrede i građana, što smo dokazali potpisivanjem važnih sporazuma”, rekao je on, dodavši kako je naglasak na ekonomskoj suradnji. “Ekonomski odnosi su odlični, robna razmjena je 2017. bila najviša u zadnjih 10 godina. Srbija je među najvažnijim inozemnim trgovačkim partnerima Slovenije, ona je i druga destinacija za slovenska ulaganja u inozemstvu”, ustvrdio je Cerar. Po veličini investicija u Srbiju, Slovenija je na osmom mjestu. Slovenske tvrtke uložile su u Srbiju oko milijardu eura i zapošljavaju više od 20.000 ljudi. U Srbiji je registrirano 1500 poduzeća (trećina je aktivna na srpskom tržištu) u potpunom ili djelomičnom vlasništvu Slovenaca, koja zapošljavaju 25.000 radnika. “Slovenske su kompanije imale hrabrosti investirati u Srbiju i u trenutku kada to nije bilo tako popularno. Mi želimo novi investicijski val, a čini mi se da uvjeti za to nikada nisu bili povoljniji”, ocijenio je savjetnik predsjednika Privredne komore Srbije Mihailo Vesović, koji je predvodio srpske privrednike u Ljubljani. A da su uvjeti povoljni na obje strane dobar je pokazatelj i to što je u Sloveniji sve više srpskih investitora. Dva najveća srpska investitora u proizvodnom smislu i po broju ljudi su kompanija Nektar, koja je kupila slovenski Fructal, i IT kompanija Comtrade, koja je kupila slovensku tvrtku Hermes. Najveći investitori u drugim područjima su kompanija Delta, koja je izgradila Hotel InterContinental u Ljubljani, i MK Grupa, koja je preuzela Hotel Kempinski u Portorožu. Prema podacima Privredne komore Srbije, prošle godine robna razmjena između Srbije i Slovenije bila je 1,03 milijarde eura (prema slovenskoj statistici oko 20 postotaka više), što je povećanje od 9,23 posto u odnosu na 2016. Izvoz Srbije u Sloveniju iznosio je gotovo 500 milijuna eura, što je rast od 16 posto, dok je uvoz iz Slovenije u Srbiju povećan za 3,6 posto, na 530,4 milijuna eura. Srpski izvoz u Sloveniju je u proteklih 10 godina, od 2007. zaključno sa 2017., povećan oko 3,5 puta.

SLOVENIJA TRAŽI KEKECA I 313 UMJETNINA Postoji pozitivni trend iz kuta srpske privrede s obzirom na to da se robna razmjena uravnotežuje, a srpski izvoz raste iz godine u godinu. Također, povećava se broj srpskih poduzeća koja izvoze u Sloveniju i sada ih je oko 2000, kazao je Vesović.

SRBIJA JE MEĐU NAJVAŽNIJIM INOZEMNIM TRGOVAČKIM PARTNERIMA SLOVENIJE, USTVRDIO JE CERAR Kao posebno perspektivna područja za unapređenje suradnje naveo je digitalizaciju, zaštitu okoliša, turizam, start-up okruženje, elektroničku, metalsku i namjensku industriju. “Upravo zahvaljujući privrednicima sve su bolji i intenzivniji i sveukupni odnosi Srbije i Slovenije”, ustvdio je Vesović. I uz svu ekonomiju i politiku, u Beogradu je glavna vijest sa skupa u Ljubljani bila da Slovenija od Srbije traži originalnu traku ﬁlma Kekec i 313 umjetnina iz srpskih muzeja. “Nadamo se da ćemo dobiti Kekeca, a što se tiče drugih ﬁlmova za koje smo zainteresirani a nisu slovenskog podrijetla, tražit ćemo kopije”, istaknuo je Cerar. Ana Brnabić je potvrdila da će se to pitanje ozbiljno razmatrati kao “projekt Kekec”, dok je ishod zahtjeva druge strane za povrat prije 29 godina posuđenih umjetnina za izložbu Titovih automobila iz Slovenije u Srbiju - neizvjestan. Iz Mađarske nema takvih zahtjeva, ali je efekt zajedničkih sjednica na ekonomiju - sličan. Planirani zajednički infrastrukturni projekti veliki su u svakom pogledu, ponajprije brza pruga Beograd-Budimpešta u kineskoj izvedbi. 19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA RADIONICE O UVOĐENJU EURA

ŠTO NAM DONOSI EURO Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom organizira prezentacije o Strategiji uvođenja eura u Hrvatskoj po županijskim komorama

rvatska gospodarska komora i Hrvatska narodna banka organiziraju ciklus prezentacija u županijskim komorama o Strategiji uvođenja eura u Hrvatskoj. Na njima se želi detaljnije upoznati poduzetnike i općenito hrvatsku javnost

s ekonomskim koristima i troškovima uvođenja eura, objasniti postupak uvođenja eura te potrebne aktivnosti, uključujući ekonomsku politiku Vlade i HNB-a u razdoblju pripreme i nakon uvođenja eura. Prema ocjenama HNB-a i Vlade, koristi uvođenja su u načelu trajne i znatno pretežu nad troškovima, koji su uglavnom jednokratni i mali. U tom će se smislu pozitivni učinci uvođenja eura odnositi i na poslovanje gospodarskih subjekata. Najveće bi koristi za gospodarstvo trebale biti uklanjanje valutnog rizika u poslovanju, smanjenje troškova zaduživanja, smanjenje transakcijskih troškova te povećanje međunarodne razmjene i ulaganja. Istodobno se većina troškova uvođenja eura odnosi na

institucionalne troškove, dok bi najveći troškovi za gospodarstvo trebali biti oni koji se odnose na prilagodbe u gotovinskom poslovanju i platnom prometu, odnosno na pravne, računovodstvene i informatičke pripreme za uvođenje eura. Prezentacije će držati guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić te viceguverneri Michael Faulend i Vedran Šošić. Nakon održane prezentacije uslijedit će rasprava. Sudjelovanje na prezentaciji je bez naknade, uz prethodnu prijavu na web-stranicama županijskih komora. Tako će se prezentacija 19. veljače održati u Komori Zagreb, 22. veljače u ŽK Varaždin i ŽK Požega, 28. veljače u ŽK Koprivnica, 13. ožujka u ŽK Virovitica, 15. ožujka u ŽK Krapina te 16. ožujka u ŽK Čakovec.

SAVJET HRVATSKE NARODNE BANKE

Nastavak povoljnih kretanja u javnim financijama Savjet Hrvatske narodne banke na prošlotjednoj je sjednici razmotrio recentna novčana i gospodarska kretanja, kao i analizu financijske stabilnosti, a obaviješten je i o stanju u bankovnom sustavu te o pokazateljima njegova poslovanja za devet mjeseci protekle godine, priopćeno je iz središnje banke. U posljednjem tromjesečju 2017. nastavio se rast gospodarske aktivnosti, no blažim intenzitetom u usporedbi s ostvarenjima u prethodnom dijelu godine. Istodobno, tržište rada obilježio je daljnji pad nezaposlenosti i naglašeno intenziviranje tromjesečne stope rasta broja zaposlenih. Potrošačke su se cijene u prosincu smanjile na mjesečnoj razini za 0,3 posto, ponajviše zbog

sezonskog pojeftinjenja odjeće i obuće, dok je na godišnjoj razini inﬂacija iznosila 1,2 posto. HNB je u prosincu i početkom siječnja otkupom deviza od banaka ublažio pritiske na jačanje kune, čime je dodatno porasla ionako vrlo visoka kunska likvidnost domaćih kreditnih institucija. U takvim su se uvjetima kamate na kredite banaka nastavile postupno smanjivati. Plasmani poduzećima i stanovništvu u prosincu su blago ubrzali svoj godišnji rast, dok su se plasmani kreditnih institucija središnjoj državi značajno smanjili nakon otplate kredita cestarskih poduzeća. Neto inozemni dug domaćih sektora povećao se u listopadu i studenome, nakon snažnog pada tijekom ljetnih mjeseci. Dostupni

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

ﬁskalni podaci za drugu polovinu 2017. godine upućuju na to da su nastavljena povoljna kretanja u području javnih ﬁnancija, odnosno da je poboljšan saldo opće države i smanjen udio duga opće države u BDPu. Savjet HNB-a suglasio se s odlukom Nadzornog odbora Kreditne banke Zagreb da predsjednik i članica Uprave te banke i nadalje budu Boris Zadro i Nataša Jakić Felić, kao i s prijedlogom Nadzornog odbora Primorske banke Rijeka da predsjednik Uprave postane Mario Pilat.

ZAGREBAČKA BURZA

Male i srednje tvrtke lakše do kapitala Burza je pokrenula svoju platformu za mala i srednja poduzeća Progress kako bi tvrtkama s dva do 20 milijuna eura kapitala omogućila stjecanje novog kapitala i transfer vlasništva piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr PRIJENOS VLASNIŠTVA

rvatska mala i srednja poduzeća zapošljavaju oko 40 posto zaposlenika i u samom su vrhu Europske unije u stvaranju dodane vrijednosti, no još uvijek nisu dostigla onu razinu kakvu su imala pretkrizne 2008. godine. Jedan od razloga zašto je tomu tako sigurno je činjenica da čak 70 posto poslovnih projekata financiraju kreditima banaka. Malim tvrtkama koje brzo rastu banke teško daju povoljne kredite jer one često ne mogu svojom imovinom jamčiti povrat, a s druge strane taj novac najčešće tvrtkama treba kao obrtni kapital ili za premošćivanje likvidnosti. Zato te tvrtke često refinanciraju svoja dugovanja, stalno su u kreditima koji se produžuju i većinu svoje dobiti koriste kako bi pokrili kamate i naknade. Još jedan teret predstavlja im i činjenica da je većina tih kredita na kratak rok i po nekoliko postotaka višim kamatnim stopama od onih za velike tvrtke. No to nije specifičnost samo hrvatskog tržišta, nego je takva situacija s malim i srednjim poduzećima i u regiji. Upravo kako bi pomogla malim i srednjim tvrtkama u stjecanju novog povoljnog kapitala, Zagrebačka burza pokrenula je svoju platformu za mala i srednja poduzeća Progress. Predstavljajući tu platformu članicama Hrvatske gospodarske komore, Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, istaknula je kako je ona dio razvojno orijentirane strategije Burze kojoj je cilj na hrvatskom tržištu kreirati uvjete koji tvrtkama u svim fazama rasta mogu osigurati potreban kapital te tako pridonijeti stvaranju pozitivnog okruženja za poduzetnike, gospodarski rast i zaposlenost. “Proces razvoja tržišta za

NA BURZI ISTIČU KAKO ĆE PUTEM PROGRESSA BITI MOGUĆE PRIKUPLJANJE NOVOG KAPITALA, ALI I TEHNIČKO LISTANJE DIONICA mala i srednja poduzeća snažno podupire i EU kroz svoju regulativu kojom su upravo ovakve trgovinske platforme zamišljene kao mjesta namijenjena malim i srednjim poduzećima kako bi im se tim putem omogućio lakši pristup kapitalu potrebnom za rast i razvoj”, kaže Ivana Gažić.

U Hrvatskoj postoji oko 13.440 poduzeća koja se mogu klasificirati kao srednja i mala, a njih više od 1300 ima kapital između dva i 20 milijuna eura te upravo ona predstavljaju ciljnu skupinu za Progress tržište, istaknula je Morana Plejić, voditeljica Progress tržišta ZSE. “Među tim poduzećima je i nemali broj onih koja su u obiteljskom vlasništvu te trebaju prenijeti vlasništvo na iduću generaciju. Gotovo 40 posto njih želi imenovati direktora izvan obitelji, dok tridesetak posto želi prodati kompaniju. Pronalazak strateškog partnera ili prodaja poduzeća zahtjevan je i dugotrajan proces, pa ne čudi da je u Hrvatskoj samo jedan posto vlasnika uspjelo osigurati budućnost poslovanja na taj način”, kaže Morana Plejić. Na Burzi ističu kako će putem Progressa biti moguće prikupljanje novog kapitala, ali i tehničko listanje dionica koje omogućava jednostavniju promjenu, odnosno transfer vlasništva, čime će se omogućiti rješavanje jednog od velikih problema malih i srednjih poduzetnika. “Jedna od aktivnosti HGK je povezivanje financijskih institucija s jedne strane i poslovnih subjekata s druge, u cilju iznalaženja najpovoljnijih rješenja za financiranje razvoja i unapređenja poslovnih procesa”, istaknula je Vanja Dominović, pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK. U osmišljavanju platforme značajnu ulogu imala je Europska banka za obnovu i razvoj, koja je putem svojih donatora (TaiwanBusiness – EBRD Technical Cooperation Fund – TWTC) lani financirala izradu studije o uspostavljanju tržišta malih i srednjih poduzeća u regiji.

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

SVIJET FINANCIJA PREDVIĐANJA ZA BANKARSKI SEKTOR ZA 2018. GODINU

U FOKUSU RAST, DIGITALIZACIJA I INOVACIJE Banke pravovremenom provedbom digitalizacije pospješuju svoje poslovanje, ali ujedno i uklanjaju potencijalne prijetnje koje bi ih mogle iznenaditi u budućnosti

Sve brži razvoj tehnologije i svakodnevne inovacije postali su sastavni dio bankarstva. To potvrđuju i rezultati ovog istraživanja, koji ujedno dokazuju da je velik broj banaka na vrijeme

prepoznao važnost prilagodbe novim trendovima. Marija Božičev, direktorica u Odjelu IT savjetovanja u EY-u Hrvatska

stražujući trendove u poslovanju banaka, donošenju strateških odluka i uključivanju digitalnih tehnologija u bankarske usluge i procese, revizorsko-konzultantska kuća EY došla je do rezultata koji govore kako je za 85 posto svjetskih banaka digitalna transformacija jedan od najvažnijih poslovnih prioriteta u 2018. godini. Prema rezultatima istraživanja EY-a usmjerenog na predviđanja za bankarski sektor u 2018. godini (Global Banking Outlook 2018), banke ulaganje u tehnologiju vide kao sredstvo poticanja učinkovitosti, upravljanja rizicima i ostvarenja održivog rasta. “Sve brži razvoj tehnologije i svakodnevne inovacije postali su sastavni dio bankarstva. To potvrđuju i rezultati ovog istraživanja, koji ujedno dokazuju da je velik broj banaka na vrijeme prepoznao važnost prilagodbe novim trendovima”, ocijenila je Marija Božičev, direktorica u Odjelu IT savjetovanja u EY-u Hrvatska. Cyber sigurnost nalazi se na prvom mjestu liste prioriteta, prema 89 posto ispitanika, zamijenivši tako upravljanje reputacijom, koje je palo za pet mjesta u odnosu na prošlogodišnje istraživanje. Ispitanici (83 posto) su dodatno istaknuli važnost zapošljavanja, obuke i zadržavanje zaposlenika s ključnim kompetencijama, s naglaskom na angažman stručnjaka za cyber sigurnost.

OSIGURATI UČINKOVITU PRIMJENU NOVIH TEHNOLOGIJA Istraživanje u kojem su sudjelovali članovi uprava 221 banke iz 29 zemalja Europe, Sjeverne Amerike i Azije, između ostalog, pokazuje da banke teže visokoj razini digitalizacije, privodeći kraju transformaciju po

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

regulatornim osnovama i usmjeravajući napore u uvođenje inovacija. Marija Božičev ističe kako banke pravovremenom provedbom digitalizacije pospješuju svoje poslovanje, ali ujedno i uklanjaju potencijalne prijetnje koje bi ih mogle iznenaditi u budućnosti. Ispitanici, njih 19 posto, smatraju kako je banka u kojoj rade dosegla visoki stupanj digitalne zrelosti ili je digitalni predvod-

ZA 85 POSTO SVJETSKIH BANAKA DIGITALNA TRANSFORMACIJA JEDAN OD NAJVAŽNIJIH POSLOVNIH PRIORITETA U 2018. GODINI nik na tržištu, a više od polovice (62 posto) ih teži da ostvare jedno od navedenog do 2020. godine. “U skladu s tim pokazateljima, banke koje još uvijek nisu, trebale bi razviti strategiju kojom će osigurati učinkovitu primjenu novih tehnologija i unaprijediti svoje poslovanje”, zaključila je Marija Božičev tumačeći rezultate najnovijeg istraživanja trendova u bankarskom sektoru.

HVATSKA NARODNA BANKA

Izravna ino ulaganja 610 milijuna eura Iznos izravnih ulaganja u trećem lanjskom tromjesečju u većoj se mjeri odnosi na stavku zadržane dobiti, koja je činila 78,3 posto ostvarenih ulaganja u tom kvartalu

rema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke, ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u trećem tromjesečju 2017. iznosio je 610 milijuna eura. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, vrijednost izravnih stranih ulaganja bila je niža za 103 milijuna eura, odnosno 14,5 posto. U prvih devet mjeseci prošle godine ukupna izravna strana ulaganja iznosila su 1,29 milijardi eura, što je za šest posto niže u odnosu na isto razdoblje u 2016. Ostvareni se iznos izravnih ulaganja u trećem lanjskom tromjesečju u većoj mjeri odnosi na stavku zadržane dobiti, koja je činila 78,3 posto ostvarenih ulaganja u promatranom tromjesečju. Pri tome je najveća razina zadržane dobiti zabilježena u ﬁnancijskim djelatnostima, djelatnostima pružanja smještaja te trgovini. Ipak, razina zadržane dobiti je u trećem tromjesečju, kao i u prva dva tromjesečja 2017., bila niža u odnosu na ista razdoblja u 2016.

SMANJENJE DOBITI KREDITNIH INSTITUCIJA To je značajnim dijelom posljedica smanjenja dobiti kreditnih institucija, koje su kroz cijelu 2017. bile izložene porastu troškova vrijednosnih usklađenja po plasmanima trgovačkim društvima. Pri tome treba izdvojiti plasmane sastavnicama koncerna Agrokor, a otpisi tih plasmana doveli su do smanjenja dobiti, odnosno zadržane dobiti banaka te posljedično i razine izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku. Potencijalni novi otpisi potraživanja u 2018. ovisit će o ishodu nagodbe s vjerovnicima, ali bi, ako do njih dođe, iznosi trebali biti višestruko manji u odnosu na 2017. zbog toga što je glavnina nenaplativih potraživanja do sada već otpisana. Uz to, banke koje su sudjelovale u reﬁnanciranju koncerna Agrokor ishodile su status senioriteta, odnosno prvenstva naplate, na dio starih plasmana temeljem Ugovora o najstarijem zajmu, ističu analitičari RBA.

Preostali iznos izravnih stranih ulaganja u trećem prošlogodišnjem tromjesečju, dakle 147 milijuna eura, odnosio se na vlasnička ulaganja, pri čemu HNB navodi da je u trećem tro-

U PRVIH DEVET MJESECI PROŠLE GODINE UKUPNA IZRAVNA STRANA ULAGANJA IZNOSILA SU 1,29 MILIJARDI EURA mjesečju protekle godine primjetan rast novih vlasničkih ulaganja u Hrvatsku u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Glavnina ulaganja pritom je ostvarena u sportskim, zabavnim i rekreacijskim djelatnostima, sektoru nekretnina te u proizvodnji prijevoznih sredstava. 19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

LOŠINJSKA PLOVIDBA U PLUSU Lošinjska plovidba Holding, koji se bavi popravkom brodova, turizmom i ugostiteljstvom, ostvario je konsolidirani

dobitak prije poreza u iznosu od 3,29 milijuna kuna. Imateljima kapitala matice pripisan je dobitak u iznosu od 2,84 milijuna kuna, prema nerevidiranom konsolidiranom izvješću. To predstavlja značajan preokret u odnosu na prethodnu godinu, kada je društvo poslovalo s gubitkom. Poslovni su prihodi čak 27 posto viši u odnosu na prethodnu godinu i nadmašili su planirane.

Višak novca u bankama Isplatom redovnih mjesečnih mirovina u sustav su uključena dodatna sredstva te višak likvidnosti na računima depozitnih institucija ponovno doseže nove rekordne vrijednosti i u srijedu je iznosio 27,8 milijardi kuna. Odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu i dalje je izrazito neuravnotežen zbog iznimno visoke ponude novca. Stoga nije nimalo čudno što na redovitim repo aukcijama središnje banke, koje se održavaju svakoga ponedjeljka, u ovoj godini još nije bilo interesa banaka za povlačenjem dodatne likvidnosti. Iako nije bilo dospijeća trezorskih zapisa, Ministarstvo ﬁnancija je održalo aukciju trezorskih zapisa na kojoj je planirani iznos izdanja bio milijarda kuna s rokom dospijeća od 364 dana. Interes investitora bio je viši od dvostrukoga, odnosno 2,33 milijarde kuna. Ostvareni iznos emisije bio je 1,3 milijardi kuna, a prinos se nije pro-

mijenio u usporedbi s prethodnom aukcijom i iznosi 0,09 posto. Zanimljivost je da je udio nebankovnog sustava u ukupnom iznosu emisije bio je 79,69 posto. Ministarstvo financija najavilo je održavanje iduće aukcije trezorskih zapisa za utorak, 20. veljače kada planira izdati 1,3 milijarde trezorskih zapisa u kunama. Time će, zahvaljujući i izvanrednoj aukciji prošloga tjedna, u veljači biti apsorbiran značajan dio viškova likvidnosti. Početkom ove godine nastavila su se kretanja iz prošle godine, s time da je višak likvidnosti u sustavu još veći. Tome pridonosi nedovoljno aktivno financijsko tržište u svim svojim segmentima s jedne strane, te porast likvidnosti djelomično potaknut i intervencijom otkupa deviza, operacijom fine prilagodbe putem koje je početkom siječnja u sustav uključeno više od tri milijarde kunske [Jelena Drinković] likvidnosti.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

560

5. 2. - 9. 2. 2017.

0,10 0,08

420

0,06 280

TEHNIKA U MINUSU ZBOG AGROKORA Građevinska tvrtka Tehnika u 2017. godini zabilježila je gubitak od 141,8 milijuna kuna, u odnosu na 926.000 kuna neto dobiti ostvarene godinu ranije. Na negativan rezultat poslovanja posebno je utjecao otpis potraživanja od društava u sustavu koncerna Agrokor. Tvrtka je planirala ostvariti dobit od 19,34 milijuna kuna, a glavni razlozi smanjenja osnovne realizacije i manje neto dobiti od planirane, kako sami kažu, su nedovoljna popunjenost kapaciteta, smanjenje marži za radove po ugovorima za poznatog investitora te interni problemi i slabosti same kompanije.

0,04 140

0,02

0,00 12.2.

13.2.

14.2.

15.2.

16.2.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Pad vrijednosti dolara U proteklom tjednu prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke kuna je rasla prema dolaru, te neznanto i prema švicarskom franku i euru. Dolar je tjedan započeo na 6,07 kuna, a tjedan je zaključio sa 12 lipa manje na valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,739144

CAD kanadski dolar

4,772306

JPY japanski jen (100) 5,614668 CHF švicarski franak

6,45297

GBP britanska funta

8,37708

USD američki dolar

5,953725

EUR euro

7,433821

Izvor: HNB

primjena od 17. 2. 2017.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

EUR 12.2. 13.2. 14.2. 15.2. 16.2.

5,95 kuna. Tečaj je bio stabilniji prema euru i švicarskom franku, pa je euro u tjednu izgubio jednu lipu i zaključno vrijedio 7,44 kune, a švicarski franak s istim je padom tjedan zaključio na 6,45 kuna.

7,4450

6,075

6,48

7,4425

6,050

6,47

7,4400

6,025

6,46

7,4375

6,000

6,45

7,4350 7,4325

USD 12.2. 13.2. 14.2. 15.2. 16.2.

5,975 5,950

CHF 12.2. 13.2. 14.2. 15.2. 16.2.

6,44 6,43

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA EKO POTROŠNJA PREMALA

Tjedan laganog rasta Nakon dva tjedna u kojem su svjetske burze bilježile ozbiljniji pad, protekli tjedan obilježen je laganim porastom burzovnih indeksa. Europska tržišta zabilježila su najbolji tjedan u ovoj godini, a rast je uvelike generiralo utrkivanje za vrijednosnicama po cijelom svijetu. Dolar je u tjednu zabilježio gubitak vrijednosti, a usporen je i rast britanske funte, no indeks Stoxx Europe 600 zabilježio je najveći tjedni rast još od 2011. godine. Iako cijene zaduživanja u svijetu rastu, investitori su, čini se uvjereni kako još nisu na razinama koje bi trebale biti zabrinjavajuće. Najave tankog deﬁcita vjerojatno će generirati i daljnji pad dolara i njegovu rasprodaju nakon porasta tijekom veljače. U tjednu je rasla i cijena nafte, a bitcoin je korigirao svoju cijenu na razine ispod 10.000 dolara.

7400

25600

FTSE 100

Dow Jones

7350

25400

7300

25200

7250

25000

7200

24800

7150

24600

12.2. 13.2. 14.2. 15.2. 16.2. 7400

12.2. 13.2. 14.2. 15.2. 16.2. 5350

NASDAQ

7300

5300

7200

5250

7100

5200

7000

5150

6900

5100

CAC40

12.2. 13.2. 14.2. 15.2. 16.2. 12400

Potrošnja ekoloških proizvoda po stanovniku u Hrvatskoj je ispod polovice europskog prosjeka, rekao je potpredsjednik HGK Ivan Škorić na otvaranju sajma BioFach u njemačkom Nürnbergu. Na tom vo-

12.2. 13.2. 14.2. 15.2. 16.2. 22000

DAX

12350

NIKKEI 225

21800

12300

21600

12250

21400

12200

21200

12150

21000

12.2. 13.2. 14.2. 15.2. 16.2.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

datum

12.2. 13.2. 14.2. 15.2. 16.2.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Mirex u plusu

kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošloga tjedna iznosila je 239,8472 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast za 0,3853 boda. Protekloga petka vrijednost Mirexa A iznosila je 133,3713 bodova, a Mirexa C 126,4032 boda.

MIREX A

15.02.

133,37130

0,0841

-0,05

AZ - A

15.02.

132,33400

0,0622

-0,32

Erste Plavi - A

15.02.

133,74980

0,0989

-0,17

PBZ CO - A

15.02.

135,62830

0,0759

-0,74

Raiffeisen OMF - A

15.02.

133,77350

0,1165

0,82

kategorija B

MIREX B

15.02.

239,84720

0,0915

-0,38

AZ - B

15.02.

237,10820

0,1110

-0,44

Erste Plavi - B

15.02.

253,36860

0,1024

-0,56

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

15.02.

221,82190

0,0880

-0,70

0,025%

Raiffeisen OMF - B

15.02.

246,74220

0,0654

-0,08

0,000%

kategorija C

MIREX C

15.02.

126,40320

0,0032

0,90

AZ - C

15.02.

124,21880

0,0190

1,76

Erste Plavi - C

15.02.

127,97010

0,0106

0,54

PBZ CO - C

15.02.

124,32030

-0,0227

0,28

Raiffeisen OMF - C

15.02.

129,41900

-0,0063

0,32

%-0,025% -0,050% -0,075 12.2.

13.2.

14.2.

15.2.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,2%

Raiffeisen DMF

15.02.

234,49340

0,0128

0,28

-0,2%

AZ Profit

15.02.

253,10090

0,0864

-1,07

-0,4%

Croatia osiguranje

15.02.

160,79470

-0,0838

-0,48

-0,6%

AZ Benefit

15.02.

254,92630

-0,0150

-0,67

-0,8%

Erste Plavi Expert

15.02.

213,56130

0,1112

-0,61

-1,0%

Erste Plavi Protect

15.02.

209,42070

-0,0075

4,15

0,0%

15.1.

22.1.

30.1.

7.2.

15.2.

dećem svjetskom sajmu ekoloških proizvoda, koji je održan proteklog tjedna, predstavilo se više od 300 izlagača iz 30-ak zemalja, među kojima i 11 hrvatskih, čiji je zajednički nastup organizirao HGK. Hrvatske proizvode imalo je priliku vidjeti više od 50.000 specijaliziranih kupaca iz cijelog svijeta.

PBZ PREDLAŽE DIVIDENDU OD 15,19 KUNA Uprava Privredne banke Zagreb predložila je da se temeljem poslovnih rezultata ostvarenih u protekloj godini dioničarima isplati dividenda u visini od 15,19 kuna

po dionici. Prijedlog odluke o upotrebi dobiti ostvarene u 2017. godini upućuje se Nadzornom odboru banke radi utvrđivanja zajedničkog prijedloga, a potom na odlučivanje Glavnoj skupštini, koja je planirana za 28. ožujka ove godine.

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

NATJEČAJ ZA POLJOPRIVREDNE POTPORE Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je novi natječaj iz mjere 4. Programa

ruralnog razvoja za tip operacije 4.1.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore na ovom natječaju iznosi 360 milijuna kuna. Od tog broja 200 milijuna je za ratarstvo, po 70 milijuna za šećernu repu i vinogradarstvo, a ostatak od 20 milijuna namijenjeno je poticanju proizvodnje cvijeća i ukrasnog bilja.

NOVA OTPUŠTANJA U HT-u Hrvatski telekom (HT) zbog poslovno uvjetovanih razloga do kraja ožujka namjerava otpustiti oko 60 zaposlenika, uz prosječnu otpremni-

nu od 230.000 kuna bruto i druge stimulativne uvjete. Smanjenje broja zaposlenih HT obrazlaže osiguravanjem uvjeta za razvoj i prilagodbom poslovanja tržišnim i tehnološkim trendovima.

Crobexi crveni, Tehnika potonula 43 posto Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu umanjena u odnosu na tjedan ranije. Ukupni dionički promet pao je za 11 milijuna kuna ili za 21 posto te je iznosio 42,7 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 24,9 milijuna kuna što je 58 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -43,24 do +1,87 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 11 izdanja, dok

je ukupno 14 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi su drugi tjedan zaredom zaključili padom. Crobex je sa 1.864,48 bodova umanjen za 0,48 posto na 1.855,51 bod. Crobex10 je pao za 0,76 posto na 1.073,11 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -3,93 posto koliko je pao CROBEXkons do +0,66 posto koliko je uvećan CROBEXindu. Obveznički indeksi su tjedan zaključili različitim predznacima; CROBIS je umanjen za 0,03 posto, a CROBIStr je porastao za 0,05 posto. Najlikvidniji je u proteZAGREBAČKA BURZA klom tjednu bio HT čijim je dionicama THE ZAGREB STOCK EXCHANGE ostvaren promet od 8,3 milijuna kuna, UKUPAN TJEDNI PROMET: 540.234.670,11 kn od čega se na blok transakciju odnoTJEDNI DIONIČKI PROMET: 42.693.863,88 kn si 2,5 milijuna kuna. Bilježi pad cijene index zadnja vrijednost tjedna promjena za 1,20 posto na 165 kuna. Povlaštene 1.855,5100 -0,48% CROBEX dionice Adris Grupe bilježe 3,3 mili1.073,1100 -0,76% CROBEX10 juna kuna prometa i cjenovni pad od 112,1790 -0,03% CROBIS 2,95 posto na 428 kuna. Dionice Arena 169,9780 +0,05% CROBIStr Hospitality Grupe trgovane su u iznosu od 2,5 milijuna kuna, a cijena im je Top 10 tjedna zadnja porasla za 0,23 posto na 443 kune. Od promet po prometu promjena cijena 10 najlikvidnijih izdanja rast cijene bi-1,20% 165,00 8.295.976,50 HT d.d. lježi njih četiri. Dobitnike predvodi AD -2,95% 428,00 3.322.026,00 ADRIS GRUPA d.d. Plastik s poskupljenjem od 1,87 posto +0,23% 443,00 2.499.084,00 Arena Hospitality Group d.d. na cijenu od 190,50 kuna, a njegovim +1,15% 264,00 2.454.890,00 PODRAVKA d.d. je dionicama protrgovan iznos od 2,1 -1,19% 41,40 2.277.473,60 Valamar Riviera d.d. milijun kuna. Podravka je tjedan za+1,87% 190,50 2.052.606,50 AD PLASTIK d.d. ključila rastom od 1,15 posto, odnosno 0,00% 6.450,00 1.967.250,00 Čakovečki mlinovi d.d. cijenom od 264 kune i prometom od -43,24% 105,00 1.739.656,00 TEHNIKA d.d. -2,42% 484,00 1.624.494,00 ADRIS GRUPA d.d. 2,5 milijuna kuna. Končar EI bilježi 1.142.015,00 +0,71% 710,00 KONČAR d.d. rast od 0,71 posto na 710 kuna i tjedni promet od 1,1 milijun kuna. Tjedan bez 10 dionica tjedna zadnja postotne promjene bilježe Čakovečki promet s najvećim rastom cijene promjena cijena mlinovi sa zadnjom cijenom od 6450 +250,88% 300,00 1.200,00 HRVATSKI DUHANI d.d. kuna i prometom od gotovo dva mili+35,83% 8,15 741,65 Quaestus nekr. d.d. - u likv. juna kuna. Pad cijene dionice bilježi pet +18,64% 2,80 7.697,70 Hoteli Haludovo Malinska d.d. izdanja. Najviše je cijena umanjena di+17,65% 40,00 515,00 SLATINSKA BANKA d.d. onicama Tehnike, potonula je za 43,24 +6,92% 695,00 62.440,00 AUTO HRVATSKA d.d. posto na 105 kuna uz promet od 1,7 +6,88% 2.020,00 152.090,00 FTB TURIZAM d.d. milijuna kuna. Slijedi povlašteni Adris +6,67% 3.200,00 567.420,00 INA d.d. +6,67% 80,00 80.709,00 SNH GAMA d.d. (-2,95 posto), a zatim redovno izdanje +6,06% 35,00 8.926,20 Kutjevo d.d. iste kompanije s padom od 2,42 po+5,23% 16,10 24.842,30 PROFICIO d.d. sto odnosno zadnjom cijenom od 484 kune i prometom od 1,6 milijuna kuna. 10 dionica tjedna zadnja Idući je najlikvidniji HT (-1,20 posto), a promet s najvećim padom cijene promjena cijena slijedi ga Valamar Riviera (-1,19 posto) -43,24% 105,00 1.739.656,00 TEHNIKA d.d. sa zadnjom cijenom od 41,40 kuna i -25,00% 10,50 525,00 ULJANIK d.d. prometom od 2,3 milijuna kuna. -17,43% 45,00 9.180,00 ZVEČEVO d. d. BELJE d.d. ZVIJEZDA d.d. VUPIK d.d. PETROKEMIJA d.d. INSTITUT IGH d.d. HTP KORČULA d.d. ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

-14,81% -13,36% -12,16% -10,79% -9,29% -8,87% -7,95%

2,30 188,00 4,48 12,40 190,50 56,50 16,20

184.130,39 9.850,00 5.271,00 2.076,80 77.863,50 5.407,50 114.594,60

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI HANFA UPOZORAVA NA PRIJEVARU

Nakon dva loša, jedan dobar tjedan Među 84 otvorena investicijska fonda nakon dva tjedna vladavine gubitnika prevladali su fondovi s porastom vrijednosti. Rast vrijednosti bilježe 43 fonda, a 41 fond bilježi pad. Sedamnaest fondova je tjedan zaključilo rastom većim od jedan posto, a jedan fond je pao više od jedan posto. Najbolje rezultate u 2018. godini odnosno najveći prinos među dioničkim fondovima bilježe KD Nova Europa (+3,24 posto), ZB BRIC+

(+2,74 posto) te USA Blue Chip (+1,61 posto). Posebne fondove predvodi Raiffeisen Dynamic (+1,54 posto), dok su najuspješniji mješoviti bili PBZ Conservative 10 s prinosom od +1,06 posto i HPB Global koji bilježi rast od 0,85 posto. Među obvezničkim fondovima u godini je najveći rast, od 1,32 posto, ostvario PBZ Bond. Novčane fondove predvode PBZ Dollar i OTP novčani s prinosima od 0,16 i [Iva Skorin] 0,10 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

Hrvatska agencija za nadzor ﬁnancijskih usluga (Hanfa) danas je upozorila da društvo Preseplio Limited Cipar, koje trguje putem stranice www.fgsmarkets.

od 08.2.2018. do 15.2.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 19,1328 KD Victoria € 12,4245 InterCapital Global Equity $ 200,5797 ZB trend kn 14,9728 KD Prvi izbor € 141,4152 ZB euroaktiv kn 102,5828 Capital Breeder € 130,5439 KD Europa € 11,6578 PBZ Equity fond kn 114,1862 HPB Dionički € 76,6228 Erste Adriatic Equity kn 87,5958 Neta Global Developed kn 113,4378 ZB aktiv € 112,0282 InterCapital SEE Equity $ 16,0897 Platinum Glob. Opportunity kn 6,4489 KD Nova Europa kn 44,1198 OTP indeksni € 100,4528 Platinum Blue Chip kn 467,9747 Neta Frontier € 102,4372 OTP Meridian 20 kn 77,2700 A1 kn 154,7942 Alta Special Opportunity kn 58,8103 Neta New Europe € 94,4057 KD BRIC kn 8,7544 KD Energija € 118,2663 ZB BRIC+ € 164,8933 Allianz Equity $ 21,3121 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 126,8012 Raiffeisen Dynamic € 109,9848 Raiffeisen Harmonic € 103,6584 ZB Future 2025 € 102,9656 ZB Future 2030 € 102,7364 ZB Future 2040 € 103,1849 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 160,4848 ZB global € 15,6298 PBZ Global fond € 14,1854 InterCapital Balanced kn 126,6074 KD Balanced kn 107,5632 HPB Global € 14,4415 OTP uravnoteženi kn 165,9575 Allianz Portfolio € 118,0379 PBZ Conservative 10 fond € 103,4330 You Invest Active

tjedna promjena [%]

-0,77 3,44 4,74 3,13 1,60 0,30 1,05 -0,76 -0,23 -0,55 4,29 -0,04 0,25 5,24 2,23 -0,98 1,90 0,80 0,13 0,66 4,68 0,68 3,04 3,40 4,54 -1,29 3,13 0,44 1,75 0,24 0,45 0,68 0,69 0,47 1,34 1,84 -0,40 -0,01 -0,25 -0,44 -0,10 -0,43

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,1232 You Invest Balanced € 104,4415 You Invest Solid € 103,9390 PBZ Flexible 30 fond € 95,5014 OTP Absolute € 105,9090 InterCapital Income Plus € 99,3208 PBZ Int. Multi Asset fond € 99,6069 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 199,2377 ZB bond € 15,1095 InterCapital Global Bond € 137,8007 PBZ Bond fond € 225,4581 InterCapital Bond € 168,0657 HPB Obveznički kn 77,0865 Alta Emerging Bond € 123,0449 Erste Adriatic Bond € 108,7448 Raiffeisen Classic kn 104,7051 PBZ Short term bond fond $ 105,4815 PBZ Dollar Bond fond $ 102,7904 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,5446 Erste Local Short Term Bond € 101,3078 Erste Adr. Short Term Bond € 100,1257 OTP Short-term bond $ 98,9099 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,5001 PBZ Novčani fond kn 175,9579 ZB plus € 150,8447 ZB europlus BE € 150,8447 ZB europlus BK € 128,7393 PBZ Euro Novčani kn 158,0384 Raiffeisen Cash kn 152,0969 Erste Money $ 133,9963 PBZ Dollar fond kn 144,0358 HPB Novčani kn 133,5338 OTP novčani fond kn 130,6037 InterCapital Money kn 1379,8796 Locusta Cash kn 118,7583 Allianz Cash € 115,9945 Erste Euro-Money kn 111,6834 Auctor Cash € 106,1161 Raiffeisen euroCash € 106,4024 HPB Euronovčani kn 106,5551 Alta Multicash € 102,1517 OTP euro novčani kn 1003,8537 Zodaks Cash

-0,47 -0,49 -0,36 0,69 -0,13 -0,36 -0,24

naziv(fond)

valuta

-0,19 -0,40 -0,15 -0,33 -0,26 -0,34 -0,11 -0,12 0,01 -0,23 -0,23 -0,06 -0,08 -0,09 -0,35 -0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 -0,00 0,00 0,03 0,00 -0,00 0,01 0,02 -0,00 0,00 0,01 -0,03 -0,00 0,01 -0,03 0,01

com, nije na Cipru licencirano kao brokersko odnosno investicijsko društvo, što znači da ne smije pružati usluge trgovanja ﬁnancijskim instrumentima na području Hrvatske. Prodajni predstavnici iz Republike Srbije telefonskim putem ulagateljima na području Hrvatske nudili su usluge trgovanja ﬁnancijskim instrumentima putem internetske stranice www.fgsmarkets.com.

BLOKIRANO 870 OPG-ova Potkraj prošle godine blokirane račune imalo je 870 obiteljskih poljo-

privrednih gospodarstava (OPG), čija su ukupna dugovanja iznosila 434,3 milijuna kuna, što je 95,2 posto veći iznos dugovanja nego sredinom 2011. godine, pokazuju podaci Financijske agencije. Najzaduženiji su bili OPG-ovi Osječko-baranjske županije, na koje se odnosilo 20,6 posto blokada.

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

KNJIGOMETAR Filip Grgić

Skepticizam i svakodnevni život Matica hrvatska

Autor čitatelja kroz 40 meditacija poziva da nauči osluškivati Božji glas, poput Adama koji je u raju zemaljskom s Bogom razgovarao za dnevnoga povjetarca. Nitko mu nije govorio što treba ili ne smije činiti, sam Bog mu je to govorio glasom čiste savjesti. Taj grijehom narušeni sklad i bliskost s Bogom učinio je čovjeka “gluhim” za njegov glas i otada smo preplavljeni bukom svijeta te unutrašnjim nemirom i nezadovoljstvom. Razdoblje Korizme upravo je povlašteno vrijeme za ponovno otkrivanje Božjeg glasa u vlastitoj nutrini.

Affinity Konar

Moja druga polovica Znanje

Najvažnija pitanja i nedoumice o antičkom pironizmu prema učenju Seksta Empirika i mogući odgovori na njih su poveznica autorovih rasprava. Središnji dio knjige posvećen je argumentaciji koja ide u prilog prigovoru da pironovci ne mogu živjeti svoj skepticizam i protuargumentaciji. Autorova je nakana rasvijetliti problem svakodnevnoga života i pitanja o tome “što su njegovi sudovi, njegova mentalna stanja i njihove jezične artikulacije - koje pironovski skeptik slijedi i koje su imune na pironovsko istraživanje”.

Tomáš Špidlík

Osluškivati srcem Verbum

Godine 1944. blizanke Perla i Staša s majkom i djedom stižu u Auschwitz. Kao jedne od blizanaca iz skupine djece poznate i pod nazivom Mengeleov “zoološki vrt”, djevojčice imaju određene povlastice, ali i proživljavaju užase koji ih mijenjaju i prekidaju njihovu posebnu vezu. Te zime na koncertu koji je organizirao Mengele, Perla nestaje, a Staša se nada da joj je sestra ipak živa. Kad Crvena armija oslobodi logor, Staša i njezin prijatelj Feliks, dječak odlučan da osveti izgubljenog brata blizanca, lutaju po razorenoj Poljskoj, a snagu im daje nada da će čudovište privesti pravdi...

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

Ivana Hebrang Grgić

Kratka povijest knjižnica i nakladnika Naklada Ljevak

Više je nego očito zašto se Danska često naziva najsretnijom zemljom na svijetu. Osim što svojim stanovnicima nudi savršenu ravnotežu poslovnoga i privatnoga života, besplatno visoko obrazovanje i besprijekoran vozni red vlakova, nadmašuje ostatak svijeta i po broju zapaljenih svijeća po kućanstvu. Nitko ne zna više o sreći, koju Danci nazivaju lykke, od Meika Wikinga, direktora Instituta za istraživanje sreće. U ovoj knjizi on nas vodi u lov na blago kako bismo otključali vrata kvalitetnoga života.

Lisa Gardner

Bol Stilus

Riječ je o povijesnom pregledu napisanom u dobroj tradiciji pisaca hrvatske, kao i inozemne kulturne povijesti, kao što su primjerice Aleksandar Stipčević ili Martyn Lyons. Takva kulturnopovijesna praksa ciljano, kronološko– problemski, i ukazuje, i analizira, i opisuje kako glavne razvojne smjernice određenih razdoblja tako i pojave dugoga trajanja karakteristične za povijest kulture i društva. Tekstu su dodani QR kodovi koji čitatelje povezuju s digitaliziranim izvorima te omogućuju detaljnije istraživanje.

Meik Wiking

Lykke – Potraga za najsretnijim ljudima na svijetu Mozaik knjiga

Brian Darby leži mrtav u vlastitoj kuhinji. Njegova žena, policajka Tessa Leoni, tvrdi da ga je ubila u samoobrani, a tu priču potvrđuju i modrice na njezinu tijelu. Za iskusnu detektivku D. D. Warren to bi trebao biti riješen slučaj. Ali gdje je njihova šestogodišnja kći? Dok se istraga ubojstva pretvara u mahnitu potragu za nestalim djetetom, D. D. Warren ponovno surađuje sa svojim bivšim partnerom Bobbyjem Dodgeom, u nastojanju da razbije šutnju policijskog klana i pronikne u neobičan um jedne policajke. Bi li predana policajka doista ubila svojega muža? Bi li majka doista naudila svojemu djetetu?

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Savjetodavne usluge FCR Media online, Zagreb, www.zutestranice. hr. Tvrtka je članica FCR Media Grupe, jedne od najvećih europskih lokalnih pretraživačkih digitalnih kompanija, s podružnicama u 12 zemalja - Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Irskoj, Švedskoj, Finskoj, Rusiji i baltičkim zemljama (Latviji, Litvi i Estoniji). Vizija: pospješiti trgovinu i poslovne odnose. Misija: pružiti klijentima moderne opcije oglašavanja kako bi se poboljšala učinkovitost njihovog poslovanja, a korisnicima pružiti bitne informacije. Naši ciljevi: za kupce - postati digitalna medijska agencija po izboru za sve poslovne subjekte koji djeluju na FCR Media tržištima; za potrošače - ponuditi portfelj proizvoda i usluga koje su jednostavne, bitne i pouzdane; za zaposlenike - ponuditi izazovno radno okruženje i mogućnost učenja kako bi im se pomoglo da pridonesu razvoju organizacije. Kontakt: Nikolina Lihtar Gorupec, nikolina.gorupec@zutestranice.hr, +385 14811228, +385 989836460.

Lozni cjepovi i savjetovanje Lozni cjepovi, Kutjevo, www.loznicjepovi. hr. Tvrtka je najveći rasadnik loznog sadnog materijala u Hrvatskoj. Proizvodi certiﬁcirane i standardne lozne cjepove, prema tehnologiji i pod punim nadzorom talijanske partnerske tvrtke Vitis Rauscedo. Tvrtka nudi stručnu i tehničku pomoć prilikom planiranja vinograda, kao i usluge strojne i ručne sadnje. Kontakt: Sabina Kavazović, sabina@loznicjepovi.hr, +3858 34314060.

IZBOR IZ NADMETANJA

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

HRVATSKA Izgradnja reciklažnog dvorišta

Grad Ploče nabavlja radove izgradnje reciklažnog dvorišta. Procijenjena vrijednost je 2,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 2. ožujka.

Premazi Hempel, Umag, www.hempel.hr. Tvrtka je vodeći svjetski dobavljač premaza za dekorativu, industriju, pomorstvo, tržište kontejnera i jahti, s jednom od tvornica smještenom u Umagu. Hempelovi premazi već 100 godina dokazano potvrđuju izvanrednu zaštitu od korozije u najagresivnijim vrstama okoliša diljem svijeta. Kontakt: Nikola Škoda, NSK@hempel.com, +385 52555206. Savjetovanje Euroinspekt Croatiakontrola, Zagreb, www. croatiakontrola.hr. Tvrtka za kontrolu robe, s vlastitim laboratorijem, koja objedinjuje usluge laboratorijskih ispitivanja sa širokim spektrom mikrobioloških, kemijskih i fizikalnih analiza, za kontrolu na liniji klanja, kontrolu robe i objekata te certificiranje i savjetovanje. Djelatnost Croatiakontrole obuhvaća: 1. laboratorijsku djelatnost, 2. kontrolu robe i objekata, 3. kontrolu na liniji klanja, 4. certifikaciju registriranih proizvoda (oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla), 5. savjetodavne usluge. Cilj im je pružiti neovisno i stručno ispitivanje i analiziranje robe svim njihovim poslovnim partnerima, bez obzira na djelatnost kojom se bave i proizvode koje proizvode ili kupuju. Ne zastupaju samo profesionalan pristup zahtjevima kvalitete, nego i potpunu nepristranost i neovisnost ispitivanja koje su potvrđene relevantnim akreditacijama, a koje omogućuju provedbu EU regulativa. Kontakt: Jasminka Sablek, jsablek@croatiakontrola.hr, +385 14817215, +385 992118 630.

na kuna. Rok dostave ponuda je 15. ožujka.

ve za računala, printere i servere. Rok dostave ponuda je 12. ožujka.

Pješačko streljivo

MORH nabavlja pješačko streljivo. Procijenjena vrijednost nabave je 942.000 kuna. Rok dostave ponuda je 8. ožujka.

Knjige

Kontejneri za rasadničarsku proizvodnju

Računalna oprema

Hrvatske šume nabavljaju kontejnere za rasadničarsku proizvodnju. Procijenjena vrijednost nabave je 600.000 kuna. Rok dostave ponuda je 1. ožujka.

KBC Split nabavlja računalnu opremu. Procijenjena vrijednost iznosi 2,7 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 14. ožujka.

Izgradnja skladišta za civilnu zaštitu

Univerzitet Džemal Bijedić nabavlja knjige. Rok za dostavu ponuda je 28. veljače.

Grad Zenica nabavlja radove izgradnje skladišta za civilnu zaštitu. Rok dostave ponuda je 9. ožujka.

Ulične LED svjetiljke

REGIJA

Telefoni

Komunalac Samobor nabavlja ulične LED svjetiljke. Procijenjena vrijednost je tri miliju-

Rezervni dijelovi za računala

Distrikt Brčko nabavlja telefone. Rok dostave ponuda je 28. veljače.

Univerzitetski klinički centar Tuzla nabavlja rezervne dijelo-

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE HOTEL, INDUSTRIJSKI POGON, LIVADE, ZGRADE... Hotel u Medulinu, procijenjen na 28 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja dvorište, hotel i garažu ukupne površine 3885 četvornih metara. Dražba će se održati 7. ožujka u podne na adresi Općinski sud u Puli-Pola, Kranjčevićeva 8, Pula, soba 5, br. 16. Nekretnina se na ročištu za prvu javnu dražbu ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe vezane uz kupnju na dražbi snosit će kupac. Razgledavanje je 26. veljače u podne. Nesmetano razgledavanje osigurat će se putem sudskog ovršitelja, kojemu se svi zainteresirani moraju najaviti na dan razgledavanja od 8 do 9 sati u sobi 9 (telefonski broj Općinskog suda u Puli-Pola 052/377 600). Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe (pravne i ﬁzičke) koje su položile jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnina. Osiguranje se uplaćuje na žiroračun Suda broj HR2923900011300002176 pozivom na broj 2-3515-16, na način da se jamčevina uplati tri radna dana prije održavanja ročišta. U protivnome se uplata jamčevine neće uzeti u obzir, odnosno ako na dan održavanja ročišta za dražbu ne bude vidljiva na računu Općinskog suda u Puli-Pola. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se osiguranje odmah nakon zaključenja javne dražbe.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Zemljište u Zagrebu, procijenjeno na 13,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja nerazvrstano zemljište ukupne površine 50.305 četvornih metara. Usmena dražba će se održati 28. veljače u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska ulica br. 8, soba 55/ III. Nekretnine se kupuju po principu viđenokupljeno, što isključuje naknadne prigovore po svim osnovama. Kupac snosi sve troškove

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

vezane za kupnju i preuzimanje nekretnina. Nakon što kupac uplati kupovninu za kupljene nekretnine u cijelosti, Sud će naložiti brisanje tereta na nekretnini. Nekretnine se mogu razgledati svaki radni dan od 9 do 13 sati. Daljnje potrebne obavijesti na telefon stečajnog upravitelja 098/387 098. Pravo sudjelovanja na dražbi imaju sve osobe koje polože jamčevinu u iznosu od 500.000 kuna uplatom na depozitni račun Trgovačkog suda u Zagrebu broj HR9223900011300000460, pozivom na broj 05 14715, prije dana održavanja dražbe, te dokaz o uplati jamčevine dostave na ročištu. Četiri zgrade u Gornjem Muću, procijenjene na 9,6 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja četiri zgrade u Gornjem Muću, ukupne površine od 34.267 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 6. ožujka u 8.30 sati na adresi Općinski sud u Splitu, bivša vojarna Sv. Križ, Dračevac, soba br. 51/II. Početna cijena nekretnine iznosi dvije trećine utvrđene vrijednosti, tj. 6,4 milijuna kuna. Razgledavanje je 26. i 27. veljače od 9 do 12 sati. Jamčevinu u iznosu od 958.000 kuna treba položiti na račun Suda broj HR6923900011300000195, model HR00, poziv na broj 01-3097-17, najkasnije do 1. ožujka. Livade u Jakovlju, procijenjene na 21,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja livade na nekoliko lokacija ukupne površine 53.249 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 10. travnja u 10.15 sati, na adresi Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, Trg žrtava fašizma 1, soba 15/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiroračun Suda broj HR3723900011300029968, pozivom na broj HR00 101-234-15, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Industrijski pogon u Bilicama i prolaz u Šibeniku, procijenjeni na 9,3 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja industrijski pogon i zemljište ukupne površine 26.393 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu održat će se 8. ožujka u 9.30 sati na adresi Trgovački sud u Zadru, Stalna služba u Šibeniku, Stjepana Radića 81/II, soba 212. Razgledavanje je moguće po dogovoru na broj 022/331 878. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi pet posto procijenjenih sredstava.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Novine i časopisi Biblioteka švicarskog parlamenta nabavlja novine, stručne časopise te periodične publikacije i časopise. Natječaj je otvoren do 6. ožujka. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=1002745. Dodatne informacije dostupne su na Parlamentsdienste, Parlamentsbibliothek, Bern, 3003, Switzerland. beschaffung.wto@bbl. admin.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na Bundesamt für Bauten und Logistik BBL Dienst öffentliche Ausschreibungen, Fellerstrasse 21, Bern 3003, Switzerland. Zaštitarske usluge Staatsgalerie Stuttgart, Njemačka, traži usluge zaštite. Natječaj je otvoren do 1. ožujka. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Staatsgalerie Stuttgart, Konrad-Adenauer-Str. 30-32, Služba(e) za kontakt: Staatsgalerie Stuttgart, Sabine Hirschle, 70173 Stuttgart, Germany, vergabe@staatsgalerie.de. Pohrana Azienda Unità Sanitaria Locale - Viterbo, Italija, traži nabavu usluga pohrane. Natječaj je otvoren do 1. ožujka. Glavna adresa javnog naručitelja: http://www.asl.vt.it. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Azienda Unità Sanitaria Locale - Viterbo, Via E. Fermi 15, Giovanni Firmani, 01100 Viterbo, Italia, giovanni.ﬁrmani@asl.vt.it. Željezo Islandsko državno tijelo za nabavu traži nabavu željeza. Natječaj je otvoren do 22. ožujka. Dokumentacija o nabavi je besplatna i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na https://www.rikiskaup.is/utbod/ utb/20708. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na: Rikiskaup (The Central Public Procurement)

660169-4749, Borgartun 7c, Reykjavik 105, Island, Anna Soley Sveinsdottir, utbod@rikiskaup.is. Nadzor nad radovima Eidsberg kommune, Mysen, Norveška, traži nabavu usluga nadzora nad radovima. Natječaj je otvoren do 20. ožujka. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/ Documents/Folder/159803. Dodatne informacije dostupne su na: Eidsberg kommune, Innkjøpssamarbeidet Indre Østfold 944 345 035, Ordfører Voldensv. 1, Mysen 1850, Norway, Nina Mathiassen, nina.lund.mathiassen@eidsberg.kommune.no. Izvođač radova Grad Zürich traži izvođača radova na građevinama. Natječaj je otvoren do 22. ožujka. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=1005625. Dodatne informacije dostupne su na Stadt Zürich Amt für Hochbauten, Postfach, Zürich 8021, Swizterland, AHB-Beschaffungswesen@zuerich.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na prethodno navedenu adresu. Pokusno bušenje Rothpletz, Lienhard + Cie AG Subplaner: vzp ingenieure ag Aarau, Švicarska, traži usluge pokusnog bušenja i sondiranja. Natječaj je otvoren do 20. ožujka. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=1006141. Dodatne informacije dostupne su na Rothpletz, Lienhard + Cie AG Subplaner: vzp ingenieure ag, Schiffländestrasse 35, Aarau 5001, Switzerland, werner. kradolfer@rothpletz.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: National Cooperative for the Storage of Nuclear Waste, NAGRA, Hardstrasse 73, Wettingen 5430, Switzerland, A&V Drilling technology TBO - DO NOT OPEN, george.wewerka@nagra.ch.

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

PRIVREDNI VJESNIK

EN PRIMEUR 2018. U HOTELU ESPLANADE

MALVAZIJA KROZ RAZLIČITE TEROARE ISTRE

Istarskim proizvođačima malvazije ove se godine pridružilo nekoliko proizvođača žlahtine te dvadesetak proizvođača autohtonih sorti vina Bregovite Hrvatske piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P Ivan Škorić

rošla vinogradarska godina u Istri bila je turbulentna zbog iznimno visokih temperatura i sušnih razdoblja s vrlo malo kišnih dana, što je ubrzalo dozrijevanje grožđa, pa je glavnina malvazije ubrana prije kišnog razdoblja i pada temperature u rujnu. No unatoč tome kvaliteta malvazije nije upitna, u što su se mogli uvjeriti svi koji su prošlog tjedna posjetili En Primeur 2018., premijerno kušanje mladih vina sorte malvazija istarska. Ta je manifestacija održana u organizaciji Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore i Udruge Vinistra u zagrebačkom Hotelu Esplanade. En Primeur se

EN PRIMEUR SE ORGANIZIRA PO UZORU NA TRADICIONALNO KUŠANJE MLADIH VINA U FRANCUSKOJ 56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

organizira po uzoru na tradicionalno kušanje mladih vina u Francuskoj, a na ovogodišnjem izdanju svoja je vina predstavilo 57 proizvođača iz svih dijelova Istre. Uz njih su svoje proizvode predstavili proizvođači istarskih sireva Latus i Špin te maslinovog ulja OL Istria. Istranima se ove godine pridružilo nekoliko proizvođača žlahtine te dvadesetak proizvođača autohtonih sorti vina Bregovite Hrvatske. Uoči otvaranja održana je radionica na kojoj je predstavljeno sedam vrsta malvazije iz pet različitih dijelova Istre. Predsjednik Vinistre Nikola Benvenuti tom je prilikom rekao kako su unatoč zahtjevnoj vinogradarskoj godini nastala vina koja će svoju kvalitetu tek dokazati. Vrhunski poznavatelji i zahtjevnija nepca osjetit će sve nijanse malvazija, pa će ovisno o boji, mirisu i okusu precizirati o kojem je dijelu poluotoka riječ - južnoj, zapadnoj, sjevernoj, sjeverozapadnoj, središnjoj ili istočnoj Istri.

KINESKA NOVA GODINA - NAJVAŽNIJI KINESKI PRAZNIK

ZNAK PSA DONOSI POZITIVNE PROMJENE I SREĆU

VINA IZRAŽENE AROME Profesor Mario Straver s Poljoprivrednog odjela Poreč Veleučilišta u Rijeci ustvrdio je kako malvazije berbe 2017. imaju tipične sortne boje. “Svijetložuta boja dominira u gotovo svim vrstama istarskih malvazija, a ovisno o podneblju i tehnologiji, prisutne su i zelenkaste nijanse. Vina su izražene aromatike i naglašenih sortnih karakteristika s dominantnim voćnim mirisima breskve, jabuke, agruma i tropskog voća, potom akacije, bazge i bijelog cvijeća. Takva su vina ugodno svježa, mineralna i skladna, ujednačenih mirisno-okusnih karakteristika”, naglasio je Staver. Dodao je kako su malvazije koje su brane kasnije, tj. nakon kišnog razdoblja, zbog stagnacije rasta šećera pridonijele umjerenom i ujednačenom sadržaju alkohola u vinu. Govoreći o samoj manifestaciji, Ivan Škorić, potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, rekao je kako će ta institucija i dalje kroz ovakva događanja promovirati hrvatska vina, a kroz projekt Vinske omotnice voditi hrvatske vinare po svijetu kako bi oni promovirali svoja vina. “Ove smo godine bili u Švicarskoj, a u pripremi su SAD i Kanada. Naša vina, poznata po kvaliteti, tako će obići svijet. Prošlogodišnja berba je bila dobra, a želim da ove godine bude još bolja kako bismo s našim vinima ušli na globalne vinske karte”, istaknuo je Škorić. Inače, En Primeur degustacijama, tj. predstavljanjem mladih bijelih vina, želi se profesionalcima u enogastronomiji prikazati potencijal berbe te im olakšati odluka o kupovini ili rezervaciji mladih vina. Posebnost takve manifestacije je u tome što se predstavljaju najčešće nerazbistrena mlada vina, a smisao degustacije je pokušati zaključiti kakvo će to vino biti kada dosegne zrelost.

Najvažniji i najduži kineski praznik je lunarna Nova godina, koja se još naziva Kineskom novom godinom ili Proljetnim festivalom. Započela je 16. veljače, a trajat će do 4. veljače 2019. godine. Ova godina je u znaku psa, koji prema kineskom vjerovanju simbolizira dolazak sreće te donosi pozitivne promjene i sretne okolnosti. Kineska nova godina za hrvatske poslovne partnere, novinare i prijatelje proslavljena je u zagrebačkom restoranu Asia, vlasnice Tong Cheng, koja je prije 26 godina iz Kine došla živjeti u Hrvatsku. Iako je uobičajeno da se Kinezi koji žive diljem svijeta na obilježavanje Nove godine vraćaju u Kinu, jer tada 15 dana ne rade, Tong Cheng to ipak nije učinila jer našu zemlju smatra svojom domovinom. Na obilježavanju je objasnila kako se ovaj praznik

Tong Cheng

slavi na razne načine, ali je svugdje uobičajeno da se na prozore i vrata stavljaju dekoracije od crvenog papira. Blagdanski stol je obilan, a najčešće prevladavaju svinjetina, patka, piletina te slatke delicije i voće. Ljudi rođeni u godini psa smatraju se vrlo iskrenima i odanima, a Kinezi vjeruju da će se u sljedećih godinu dana učvršćivati prijateljski i poslovni odnosi. (S.P.)

USKORO 3. VINART GRAND TASTING

FESTIVAL POSVEĆEN KVALITETI VINA Treću godinu zaredom na pozivnom festivalu Vinart Grand Tasting, koji će se održati 2. i 3. ožujka u zagrebačkoj Laubi, svoja vina predstavit će 120 vinara iz Hrvatske, regije i svijeta. Potpuno posvećen kvaliteti, Vinart Grand Tasting je festival na kojem vinari izlažu vina isključivo uz pozivnicu organizatora. Namijenjen je, prije svega, profesio-

nalcima iz te industrije, ugostiteljima i sommelierima, ali i ostalim posjetiteljima te zaljubljenicima u vino. Proteklih godina Vinart Grand Tasting potvrdio je svoje mjesto i kod stručne javnosti. U sklopu festivala za sve posjetitelje bit će otvorena Pop-up vinoteka, u kojoj će se moći kupiti vina posebnih etiketa, teže dostupna na tržištu. Uz to, održat će se i niz radionica poput Ružičaste Dalmacije ili ususret Pink Dayu, Korta Katarina - vertikala plavca malog, Kozlović Santa Lucia noir, nastajanje istarske kultne etikete, Clemente ili prvo vertikalno kušanje najvažnije etikete podruma Damjanić te Bela voda, Barovo i Domaine Lepovo - radionica makedonske ikone vinarije Tikveš. (S.P.)

19. veljače 2018. | broj 4017 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

dm ŠIRI SURADNJU S HRVATSKIM EKOLOŠKIM PROIZVOĐAČIMA

Raw Sweets by Mihaela u dm-u Čokoladne praline, kuglice od kokosa i lješnjaka, čokolade te čokoladni namaz hrvatskog brenda Raw Sweets by Mihaela od veljače su dostupni u 91 prodavaonici dm-a. Proizvodi imaju organski certiﬁkat, proizvedeni su bez termičke obrade te su pogodni za dijabetičare i vegane jer ne sadrže šećer, laktozu i gluten. “Kada sam krenula u raw food priču, držala sam se izreke: Radi ono što voliš, voli ono što radiš, predaj se tome i uživaj ne misleći o uspjehu”, kaže vlasnica brenda Mihaela Devescovi. “Uspjeh je došao, i to u obliku suradnje s dm-om čiji sam vjerni kupac od samih početaka. Ponosna sam i sretna što se moji proizvodi mogu pronaći na policama prodavaonica dm-a. Još uvijek ponekad pomislim da sanjam”, dodala je. Nakon internetske stranice sirovahrana.hr koju je pokrenula s ciljem promicanja zdrave prehrane, autorica kuharica Sirova hrana i Slatke strasti svoju je strast usmjerila prema proizvodnji sirovih slastica.

“S Mihaelom nas je povezao fokus na osviještena i organska rješenja u razvoju proizvoda”, kaže Tanja Hrvojević iz dm-a. “Kupcima želimo ponuditi kvalitetne proizvode i pritom pružiti podršku hrvatskim proizvođačima te nas raduje što dm može biti dio Mihaelinog uspjeha. Vjerujemo kako će naša suradnja omogućiti daljnji razvoj brenda Raw Sweets, a time i uključenje proizvoda u sve prodavaonice dm-a u Hrvatskoj”, naglašava Tanja Hrvojević. U poslovnoj godini 2016./2017. prodaja ekološke hrane u

dm-u porasla je za 4,41 posto, a ekoloških prehrambenih proizvoda hrvatskih proizvođača za 7,44 posto. Lanac dućana dm trenutno surađuje sa 19 hrvatskih ekoloških proizvođača, među kojima su proizvođači ekoloških prehrambenih proizvoda poput OPG-a Veselić i OPG-a Božanić te proizvođači prirodne kozmetike Olival i Priroda liječi, koji su se priključili dm-ovoj kampanji “...jer najbolje dolazi iz prirode!” s ciljem promicanja ekološke proizvodnje i hrvatskih ekoloških proizvođača.

HIGHER PURPOSE IN LEADERSHIP

ISKUSTVENA RADIONICA SVRHA VODSTVA Higher Purpose IN Leadership je prva radionica edukacijskog ciklusa 4CL. To je iskustvena radionica na kojoj ćete se upoznati s vrednotama u vodstvu i DEEP principima te ćete izraditi svoju personaliziranu mapu 4CL - svjesnog vodstva. Radionica je namijenjena svima onima koji žele postati svjesni vođe, prvenstveno samog sebe, a onda i drugih unutar svoje obitelji, organizacije, zajednice i/ili cijelog društva. Stečena znanja su osnovna znanja svakog uspješnog poslovnog vodstva i kao takva neophodna su u prvoj fazi pokretanja poslovanja za deﬁniranje misije, vizije i aktivnosti poslovnog pothvata. Od izuzetne su važnosti i kod restrukturiranja poslovanja, ali i, po 58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4017 | 19. veljače 2018.

potrebi, tijekom cijelog procesa rasta i razvoja poslovanja. Stoga je ovaj tip edukacije polazišna točka poslovne leadership edukacije, a ne treba posebno isticati već dobro znanu primjenu ovih znanja u svakodnevnom životu. Iskustvena radionica Svrha vodstva - Higher Purpose IN Leadership, u organizaciji Centra RAM za podršku i razvoj, održat će se 21. veljače od 17.30 do 20.30 sati u BIZkoshnici, Ilica 71. Više informacija o edukaciji: https:// www.entrio.hr/event/higher-purpose-in-leadership-iskustvena-radionica-4834 i https://www.facebook.com/ events/1967919710136166/ Dodatne informacije: bizkoshnica@bizkoshnica.biz ili na broj telefona: 091/6116108.

Provjereni partner gospodarstva!

PRIVREDNI VJESNIK Tu smo zbog vas i vašeg posla Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Tjednik za one koji odlučuju.

SVAKI TJEDAN PRED VAMA! GODIŠNJA PRETPLATA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

PRIVREDNI VJESNIK

NAUTIKA 21. - 25. 2. 2018. www.zv.hr

Osvojite VIKEND KRSTARENJE za 6 osoba na jahti MIRAKUL 30 Hardtop

Uz potporu Grada Zagreba

… i još puno drugih nagrada!

U istom terminu posjetite:

HOTEL & GASTROTEH sajam gastronomije i hotelsko ugostiteljske opreme Partner sajma

FESTIVAL MASLINA