Pv 4018 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

GODINA 1953.-2018.

26. veljače 2018., godina LXV, broj 4018

TEMA TJEDNA: DRŽAVNA IMOVINA

Investicijski potencijal veći od dvije milijarde kuna A POSEB

N PRIL

INTERVJU

Anđelko Ercegović Končar-električni uređaji

KAKO POSLOVATI S PORTUGALOM?

Velik potencijal za povećanje suradnje

a laćen nenap ivanja ž potra

DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

Održivo poslovanje sigurnija budućnost

Program: Četvrtak, 1. ožujka 2018. Izložba: Zorin dom (Domobranska 1, Karlovac, od 10,00 do 18,00 sati) 10,00 - 10,50: Svečano otvorenje sajma

Sajam projeKAta u Gradu susreta Gradsko kazalište “Zorin dom” Karlovac

Prezentacije i seminari: HGK Županijska komora Karlovac (Kralja Tomislava 19b, Karlovac) 11,00 - 12,30: Prezentacija projekata Karlovačke županije i partnerskih komora: • Vodič za investitore: Karlovačka županija – Vaš poslovni partner (HGK ŽK Karlovac) • Primjer dobre prakse: Projekt AquatiKA (RA Karla ) • Projekti energetske učinkovitosti - razmjena znanja, novi alati, mogućnost zapošljavanja (Grad Karlovac) • Projekti partnerskih gospodarskih komora (Novo Mesto, Rijeka, Bihać, Otočac, Sisak, Zagreb) 12,30 - 13,10: Razgovor uz domjenak u ŽK Karlovac 13,20 - 14,20: Generiranje projektne ideje - prvi korak do uspješnog EU projekta (Igor Capan, Projektna vizija d.o.o. Karlovac) 14,30 - 15,00: Upravljanje karijerom projektnog tima i uspješnost projekta (Sanja Gutić Martinčić, EFFECTUS studij financija i prava) 15,05 - 15,40: Razvoj investicijskih projekata uz poštivanje koncepta digitalne i kružne ekonomije (Velimir Srića, Ekonomski fakultet u Zagrebu)

Petak, 2. ožujka 2018. Izložba: Zorin dom (Domobranska 1, Karlovac, od 10,00 do 15,00 sati) Prezentacije i seminari: HGK Županijska komora Karlovac (Kralja Tomislava 19b, Karlovac)

www.hgk.hr/zupanijska-komora-karlovac

Prezentacije i seminari: HGK - Županijska komora Karlovac

Veliko nam je zadovoljstvo i čast pozvati Vas na svečano otvorenje prvog međunarodnog Sajma projeKAta u Gradu susreta

PROJEKTIKA koje će se održati u četvrtak, 1. ožujka 2018. godine s početkom u 10,00 sati u Gradskom kazalištu “Zorin dom” u Karlovcu Molimo potvrdu dolaska do 27. veljače na telefon 047 / 611 180 ili adresu hgkka@hgk.hr

Medijski pokrovitelj:

Prijave za predavanja i prezentacije putem online obrasca na poveznici: www.hgk.hr/zupanijska-komora-karlovac ili na telefon 047 / 611 180.

09,30 - 10,00: Važnost strateškog planiranja (Zlatko Kuzman, HGK ŽK Karlovac; Daniela Peris, RA Karla) 10,10 - 11,10: Kohezijska politika; otvoreni i očekivani natječaji iz Strukturnih fondova; dobra i loša iskustva (MRRFEU; Viktor Šegrt, RA Karla) 11,20 - 11,50: Programi prekogranične suradnje: • Programi prekogranične suradnje (Eva Sobotik Pavan, RA Karla) • Zajednički projekti Razvojnog centra Novo Mesto i Karlovačke županije (Darja Smiljič, RC Novo Mesto) 12,00 - 12,40: Domjenak 12,50 - 13,50: Bespovratni poticaji za investitore i namjenski izvori financiranja projekata: • Zakon o poticanju ulaganja (Dario Kobešćak, AIK) • Zakon o strateškim investicijskim projektima RH (Bojan Batinić, AIK) • ESIF mikro i mali zajmovi (Sabina Cvitan i Andreja Zadro, HAMAG BICRO) • Kreditni programi HBOR-a za financiranje investicijskih ulaganja (Draženka Draženović Kostelac, HBOR) 14,00 - 15,00: Izazovi stvaranja partnerstava • Partnerstvo za poslovnu i tehnološku suradnju (Igor Bobek, HGK) • Javno privatno partnerstvo (Domagoj Dodig, AIK) 15,10 -15,40: Okrugli stol: Stvaranje poticajnog poduzetničkog okruženja u Sisačko-moslavačkoj županiji osnivanjem poduzetničkog inkubatora PISMO-Novska (središte gaming industrije), (Mario Čelan i Andreja Šeparac, SI-MO-RA) 13,00-15,00: B2B razgovori - predstavljanje projekata potencijalnim dionicima na poziv nositelja projekata u uredima ŽK Karlovac.

SADRŽAJ

4018 / 26. veljače 2018. TEMA TJEDNA 6

Državna imovina Investicijski potencijal veći od dvije milijarde kuna

AKTUALNO 10

DOP kao strateški okvir poslovanja Održivim poslovanjem do sigurnije budućnosti

Seminar “Kako poslovati s Portugalom” Velik potencijal za povećanje suradnje

Državnu imovinu treba što prije aktivirati kako bi se potaknuli gospodarski rast i zapošljavanje

Anđelko Ercegović, predsjednik tvrtke Končarelektrični uređaji Končarevo ime puno znači

INTERVJU

KONJUNKTURNI TEST 18

IV. tromjesečje 2017. Do daljnjega bez značajnijih promjena

S MARKOVA TRGA

Ljudi koji su sretni, zadovoljni i motivirani rade bolje, pametnije, marljivije i kreativniji su

Agrokor Ramljak podnio ostavku, traži se novi izvanredni povjerenik

Viator, Split Svaki izazov je prilika

PRIČA S RAZLOGOM

KOLUMNA: NOVI IMPULS

Marketingom i kvalitetom do uspjeha U poduzetništvu je važnije biti dobar menadžer nego vrhunski stručnjak

Na ZV-u održani sajmovi Nautika i Hotel&Gastroteh Marina u srcu Zagreba

23. Viroexpo Najava pozitivnijih kretanja u poljoprivredi

Anđelko Ercegović

SAJMOVANJE

BUSINESS & LIFESTYLE 56

Biti sretan ovdje i sada Tvrtke sve više prepoznaju razvoj tzv. mekih vještina i individualnog usavršavanja

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING RAZVOJ, MARKETING I PRODAJA Predrag Milinović milinovic@privredni.hr

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR MAJA BOGOVIĆ

S NEKOLIKO KLIKOVA DO RADNIKA ILI POSLA Danasradim.hr je novi internet portal, specijaliziran za privremeno i sezonsko zapošljavanje te nudi sve potrebne informacije i savjete o zapošljavanju

I Maja Bogović, osnivačica portala danasradim.hr

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

deja drugog posla u Hrvatskoj prilično je zanemarena iako postoji realna potreba poslodavaca za privremenim radnicima, a postoji i puno ljudi kojima je potrebna dodatna zarada. Vrijeme radnog staža i mirovine kakvu su imali naši djedovi i bake davno je prošlo. U razvijenim zapadnim zemljama mladi ljudi rade već od najranijih studentskih ili srednjoškolskih dana i, što je još važnije, prikupljaju radno iskustvo i stvaraju radne navike. Mnogi zaposleni, pored svog redovnog posla, rade drugi posao kroz koji ostvaruju dodatnu zaradu. S obzirom na to da se situacija na tržištu rada u Hrvatskoj dramatično promijenila, ne samo u zadnjih nekoliko godina već i u odnosu na prošlu godinu, nužna je promjena na tržištu privremenog i sezonskog rada. Hrvatska kao izrazito sezonska država ima veliku potrebu za sezonskim zapošljavanjem i bilo je nužno spojiti poslodavce s potencijalnim radnicima. Upravo ta situacija na hrvatskom tržištu i problematika sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi, turizmu, građevini i ugostiteljstvu dovela je do ideje osnivanja portala danasradim.hr koji na jednostavan način spaja poslodavce s osobama koje traže privremeni posao. Primjerice, u hrvatskom turizmu izravno ili neizravno zaposleno je oko 150.000 ljudi, a velika većina njih su uglavnom sezonski radnici. Sezonsko i privremeno zapošljavanje nije rezervirano samo za jadransku Hrvatsku, već se veliki manjak sezonskih radnika te potreba za radnom snagom bilježi i u kontinentalnim krajevima gdje je potreba za zapošljavanjem privremenih radnika konstanta. Isto tako, dojam je da Hrvatski zavod za zapošljavanje i postojeći alati na tržištu ne mogu tako brzo odgovoriti na potrebe poslodavaca kada je u pitanju sezonsko i privremeno zapošljavanje te je stoga bio potreban komunikacijski kanal koji će izravno spajati radnika i poslodavca. Danasradim.hr je novi internet portal, specijaliziran za privremeno i sezonsko zapošljavanje. Riječ je o potpuno hrvatskom proizvodu koji je okupio stručnjake iz raznih područja, a oni su osmislili projekt spreman odgovoriti

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

na zahtjeve tržišta. Poslodavci sa samo nekoliko klikova mogu pronaći odgovarajućeg privremenog radnika, a radnici privremeni posao po svojoj mjeri. Poslodavci su svjesni problema sa sezonskim zapošljavanjem radnika koje je sve teže naći, a ovaj portal im to nudi. On funkcionira tako da svi koji traže posao napišu u čemu su dobri (znanja, vještine i sposobnosti). Na temelju provjerenih vještina, ali i ocjena radnika, poslodavac može brzo i lako izabrati adekvatnog radnika. Uz to, portal funkcionira temeljem obostranog ocjenjivanja.

IDEJA PORTALA JE DA DODATNA ZARADA POSTANE IZBOR SVAKOGA TKO ŽELI RADITI TE DA MU PRUŽI INFORMACIJE KAKO TO UČINITI To znači da nakon što završi svoj posao, radnik ocjenjuje poslodavca kod kojeg je radio, dok poslodavac ocjenjuje radnika. Tako ocjene postaju transparentne i vidljive svima, a služe i kao pomoć drugim radnicima pri odabiru posla, odnosno poslodavcima pri lakšem odabiru radnika. Mnogi bi danas zaposlili ili i sami privremeno ili sezonski radili, no često su informacije o tome konfuzne, a mnogi ni ne znaju imaju li pravo na sezonski posao. Stoga portal na jednom središnjem mjestu nudi sve potrebne informacije i savjete o zapošljavanju privremenih radnika s različitim statusima. Ideja portala je da dodatna zarada postane izbor svakoga tko želi raditi te da mu pruži informacije kako to učiniti. Time povećavamo raspoloživi dohodak i omogućujemo poslodavcima da ostvare veće prihode bez dodatnih troškova za državu.

BROJKE, BROJKE

ZAPOSLENI U OBRTU I DJELATNOSTIMA SLOBODNIH PROFESIJA U 2017. 182.436 broj zaposlenih u ob rtima i slobodnim profesija ma prosinac 2017.

Broj ih u zaposlen tima t la nos obrtu i dje rofesija u p slobodnih u odnosu na . 7 1 0 2 prosincu e godine niži je t studeni is a broj žena za 1,2%, za 0,9 %

102.863

79.573

muškarci

žene

TOP PET DJELATNOSTI OBRTA I SLOBODNIH PROFESIJA S NAJVIŠE ZAPOSLENIH: PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

SMJEŠTAJ, PRIPREMA I POSLUŽIVANJE HRANE

TRGOVINA NA VELIKO I MALO

GRAĐEVINARSTVO

OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI

27.133

25.216

22.585

20.342

14.730

Uspoređujući broj zaposlenih po županijama, pad se bilježi u svim županijama i kreće se od 0,4% u Varaždinskoj županiji do 3,2% u Virovitičko-podravskoj žup županiji. U Gradu Zagrebu broj zaposlenih ostao je na razini prethodnog mjeseca, odnosno 29.378 zaposlenih u obrtima i djelatnostima slobodnih profesija.

Izvor: DZS

26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA DRŽAVNA IMOVINA

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

INVESTICIJSKI POTENCIJAL VEĆI OD DVIJE MILIJARDE KUNA Bilo je govora o tome da kasnimo s prodajom iz našeg portfelja. Moram reći kako smatram da je bilo važnije napraviti analize, utvrditi početne cijene i natječaje za prodaju provesti transparentno, nego ih provesti što prije, smatra ministar državne imovine Goran Marić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

ktivacija državne imovine trebala bi pridonijeti jačem gospodarskom rastu - to je mantra koja se iz godine u godinu ponavlja, ali stvar nije jednostavna i očito će trebati dosta vremena kako bi se i ostvarila. Najprije su se godinama prikupljali podaci o tome što je sve državna imovina, da bi njena vrijednost bila procijenjena na oko 31,4 milijarde eura. Tada se izračunalo da iz te imovine država godišnje uprihodi oko 300 milijuna eura. Primjerice, jedna Norveška čak 11 posto svog bruto domaćeg proizvoda generira upravo iz državne imovine. “Državni glavni atributi su ljudi i imovina, bez toga nema ni države, a do sada se tom imovinom upravljalo na dosta plošan način”, rekao je ministar zadužen za upravljanje državnom imovinom Goran Marić, koji kao jedan od alata koji bi mogao pomoći u rješavanju godinama nagomilanih problema te konačnog stavljanja u funkciju državne imovine vidi novi Zakon o upravljanju državnom imovinom. No uz taj zakon, u drugom dijelu godine očekuje se i završetak nacrta izmjena zakona o prodaji i najmu poslovnih prostora te o turističkom

zemljištu. U visokoj fazi je i završetak pripreme za privatizaciju projekta Muzil kod Pule te TEF-a u Šibeniku, za što bi se do ljeta mogao

DRŽAVNOM SE IMOVINOM DO SADA UPRAVLJALO NA DOSTA PLOŠAN NAČIN, OCIJENIO JE MINISTAR MARIĆ objaviti natječaj, jer se od tog projekta očekuje više od milijarde kuna investicija.

USPJEŠAN POČETAK GODINE U Registru državne imovine posljednjeg dana prošle godine država je u 381 tvrtki imala dionice, dok je u njih 203 imala poslovne udjele. U državnom vlasništvu bilo je čak 1.062.660 nekretnina, od toga je više od 28.000 bilo

26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

na oko mlrd €

31,4 4

procijenjena vrijednost državne imovine

1.062.660 nekretnina bilo u državnom vlasništvu na dan 31. 12. 2017.

3811tvrtki

država imala dionice istoga dana, a u njih 203 poslovne udjele

stambenih objekata, 11.631 poslovni prostor, nekretnina koje koriste tijela državne uprave bilo je 1308, dok je rezidencijalnih objekata ili vila bilo 60. Ostatak čine građevinsko i poljoprivredno zemljište, te šume i šumsko zemljište, kao i javno vodno dobro. Isto tako, za čak 7892 nekretnine ne zna se kojoj vrsti nekretnina pripadaju, odnosno vode se kao nedeﬁnirane. “Aktivacija državne imovine ove godine predstavlja investicijski potencijal veći od dvije milijarde kuna. Bilo je govora o tome da kasnimo s prodajom iz našeg portfelja. Moram reći kako smatram da je bilo važnije napraviti analize, utvrditi početne cijene i natječaje za prodaju provesti transparentno, nego ih provesti što prije”, poručio je Goran Marić, koji također ističe da državnu imovinu treba što prije aktivirati kako bi se potaknuli gospodarski rast i zapošljavanje. Resorni ministar može biti zadovoljan jer je početak ove godine bio uspješan, bar što se tiče okončanja natječaja za prodaju Hotela Makarska, Jadran Crikvenice i Cluba Adriatic, čiji su novi vlasnici za dioničke pakete ponudili više od početno traženih iznosa uz najave velikih ulaganja. Nakon 10 godina konačno je prodano 55,5 posto državnog udjela u Hotelima Makarska, a kupac je Valamar Riviera, koja je u to ušla s AZ mirovinskim fondom, za što su ponudili 172,6 milijuna kuna te planiraju daljnja ulaganja od

615 milijuna kuna. Početna je cijena bila 150 milijuna kuna. Mirovinski fondovi Erste plavi i PBZ Croatia osiguranje za 70,7 posto državnog udjela u Hotelima Jadran Crikvenica ponudili su 200 milijuna kuna i traženu dokapitalizaciju u istom iznosu, s time da je početna prodajna cijena bila 193,9 milijuna kuna.

DRŽAVNU IMOVINU TREBA ŠTO PRIJE AKTIVIRATI KAKO BI SE POTAKNULI GOSPODARSKI RAST I ZAPOŠLJAVANJE, ISTIČE MARIĆ

Švicarska tvrtka Immo Invest Partner AG Glattbrugg kupila je 100-postotni udjel u Clubu Adriatic za iznos od 54 milijuna kuna, s time da se kupac obvezao isplatiti vjerovnike u cijelosti u iznosu većem od 100 milijuna kuna, a toliko su najavili i investicija. Početna je prodajna cijena iznosila 47,5 milijuna kuna. Za te tri tvrtke

Utvrda Maria Luisa, Muzil, Pula 8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

Natječaji idu dalje

Vila Svežanj u Kostreni

Do 27. ožujka ove godine traju dva natječaja za prodaju ukupno 45 nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. Tako se prodaju 33 stana u samom središtu Zagreba ukupne vrijednosti procijenjene na 11,7 milijuna kuna. “Istina je da stanovi nisu u najboljem stanju jer 30 godina nisu održavani. Nedopustivo je da tako izgledaju. Svjedoci smo svakodnevnih ‘bizantinskih radnji’ prema državnoj imovini. Nakon što smo oglasili prodaju 33 stana, u njih se-

dam je već provaljeno”, rekao je Marić koji je istaknuo kako su pripremili kaznene prijave DORH-u protiv nepoznatih počinitelja. Oglašena je i prodaja 12 nekretnina, većinom zemljišta i vila diljem zemlje, početne vrijednosti 42,9 milijuna kuna. Prema procjeni sudskih vještaka, primjerice, vila Svežanj u Kostreni vrijedi 22,8 milijuna kuna, dok je vili u Grškovićevoj u Zagrebu, koju je koristio bivši predsjednik Stjepan Mesić, početna cijena 6,2 milijuna kuna.

država je tražila ukupno 390 milijuna kuna, a dobila više od 420 milijuna uz najave od gotovo milijardu kuna ulaganja. Iako je država u tom paketu prodavala i Hotele Maestral u Dubrovniku, Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) nije prihvatilo jedinu pristiglu ponudu, jer je ponuđeno baš traženih 114,2 milijuna kuna, a u CERP-u vjeruju da se za 69-postotni državni udjel može dobiti više, a ubrzo slijedi i novi natječaj.

BOLJA KONTROLA ZAKUPA POSLOVNIH PROSTORA Osim od prodaje udjela, bolje punjenje državnog proračuna očekuje se i od zakupa i prodaje državnih stanova, poslovnih prostora i drugih nekretnina u državnom vlasništvu. “U 28 godina u Hrvatskoj je ukupno sklopljeno oko stotinu ugovora o zakupu poslovnih prostora, a samo u zadnja dva-tri mjeseca zaključili smo ugovore za 57 prostora u Zagrebu, za koje nam je na natječaj stiglo gotovo 450 ponuda, a najviša postignuta mjesečna zakupnina iznosi 120.000 kuna. Od tih 57 ugovora, državni proračun će dobiti oko devet milijuna kuna od zakupnina, a slične natječaje provodimo i za druge gradove. I dalje će se prihvaćati samo najbolje ponude, odnosno natječaji će i dalje biti glavni način za najam i prodaju državne imovine”, istaknuo je Marić koji napominje kako njegovo ministarstvo ne procjenjuje niti određuje cijene, nego da to rade ovlašteni sudski vještaci. Zaključen je i javni poziv za zakup 34 poslovna prostora izvan Zagreba sa stotinu pristiglih ponuda. Za zakup poslovnoga prostora, primjerice, od 32 metra četvorna u Zadru pristigle su 22 ponude, s tim da najviša ponuđena zakupnina iznosi 50.000 kuna mjesečno. Za zakup poslovnoga prostora u Dubrovniku od 20 četvornih metara pristiglo je 29 ponuda, a najviša ponuđena zakupnina iznosi 52.000 kuna.

Problema ima i s plaćanjem najma državnih stanova, gdje je utvrđeno da se čak oko 1000 državnih stanova koristi bespravno te će

OKO 1000 DRŽAVNIH STANOVA KORISTI SE BESPRAVNO TE ĆE DORH-u BITI PODNESENI ZAHTJEVI ZA KAZNENIM PRIJAVAMA DORH-u biti podneseni zahtjevi za kaznenim prijavama. Izrada popisa onih koji bespravno koriste državne stanove je pri kraju, a utvrđeno je da se od 112 stanova za službene potrebe, njih desetak koristi bez potvrda.

U 28 godina u Hrvatskoj je ukupno sklopljeno oko stotinu ugovora o zakupu poslovnih prostora, a samo u zadnja dva-tri mjeseca zaključili smo ugovore za 57 prostora u Zagrebu. Goran Marić, ministar državne imovine

26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO DOP KAO STRATEŠKI OKVIR POSLOVANJA

ODRŽIVIM POSLOVANJ BUDUĆNOSTI Svijet očekuje održivi razvoj, pri čemu su najvažniji ekonomski, okolišni i društveni ciljevi. Hrvatska je na 36. mjestu od ukupno 169 u ostvarivanju tih ciljeva piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr u pitanjima partnerstva za razvoj, rodne ravnopravnosti, infrastrukture, gospodarskog ra-

NEFINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE JE KORISNO I POTREBNO ZA RAZVOJ KOMPANIJA, SMATRA KSENIJA PEŠL

O Hrvatska gospodarska komora je više od 10 godina u suradnji s Hrvatskim poslovnim savjetom za održivi razvoj uključena u promociju održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja. Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK

dgovorno poslovanje više nije nepoznanica, a mnoge velike korporacije u svijetu sve se više okreću prema takvom načinu poslovanja. U zadnjih 25 godina situacija se mijenja na svjetskoj razini, politika i gospodarstvo pokreću mnoge inicijative, i svatko tko razmišlja o svojoj budućnosti i budućnosti svojeg poslovanja mora razmišljati o održivom i odgovornom poslovanju. Upravo kako bi se predstavili dobri primjeri praksi i dobre ideje koje kreću iz hrvatskih kompanija i društva, organiziran je u sklopu Europskog tjedna industrije i Dana industrije Europske unije okrugli stol DOP kao strateški okvir poslovanja – uspješne priče.

POKRENUTE ZNAČAJNE PROMJENE “U zadnjih 25 godina u području održivog razvoja pokrenute su značajne promjene na svjetskoj razini, od standardizacije, strategija i politika EU-a do aktivnosti nevladinih sektora”, istaknula je Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. “Ujedinjeni narodi su iznijeli 17 globalnih ciljeva održivog razvoja, pri čemu su najvažniji ekonomski, okolišni i društveni ciljevi. Hrvatska je na 36. mjestu od ukupno 169 u ostvarivanju tih ciljeva, s ponešto slabijim pozicijama

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

sta, proizvodnje i potrošnje”, istaknula je Mirjana Matešić. “Hrvatska gospodarska komora je više od 10 godina u suradnji s Hrvatskim poslovnim savjetom za održivi razvoj uključena u promociju održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja”, naglasila je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac. “Na okruglom stolu sudjeluju i tvrtke koje izvještavanje o odgovornom poslovanju već odavno provode, iako to nisu obvezne, jer ocjenjivanje smatraju korisnim i važnim za vlastiti poslovni razvoj i širu zajednicu”, kazala je Marija Šćulac Domac. “Indeks DOP-a, kao partnerski projekt HGK i Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, je sredstvo koje može omogućiti vrednovanje svega onog što tvrtke rade u području odgovornog poslovanja, a ukazuje i na moguća poboljšanja u tom području”, ocijenila je Dijana Varlec iz Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK. Na skupu su predstavljena iskustva u neﬁnancijskom izvještavanju tvrtki Končar-Instituta za elektrotehniku, Podravke, Vetropack Straže i Zagrebačkog holdinga. Irena Šinko iz Končar-Instituta za elektrotehniku ističe kako njena kompanija djeluje na četiri temeljna područja djelovanja:

EM DO SIGURNIJE

Mirjana Matešić

ponašanju na tržištu, odnosu prema zaposlenicima, odnosu prema okolišu i odnosu prema društvenoj zajednici. “Kodeks etike u poslovanju daje nam smjernice u odlučivanju te određuje pravila ponašanja zaposlenika na tržištu i u poslovnom okruženju. Institut se javnim potpisivanjem Povelje o raznolikosti obvezao podržavati, štititi i razvijati načela raznolikosti

DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE JE DODANA VRIJEDNOST NA FINANCIJSKO POSLOVANJE TVRTKE, SMATRA NIKOLA ROGOZ i nediskriminacije na radnome mjestu. Antikorupcijska politika Instituta provodi se tako da se cjelokupno poslovanje obavlja u skladu sa zakonima, međunarodnim propisima i pravilima struke na častan, fer i etičan način uz nultu stopu tolerancije prema mitu i korupciji”, zaključila je Irena Šinko. Ksenija Pešl iz Zagrebačkog holdinga istaknula je važnost neﬁnancijskog izvještavanja koje je korisno i potrebno za razvoj kompanija. “Priprema ovakvog izvještaja ujedno je i

Marija Šćulac Domac

Dijana Varlec

svojevrsni analitički pregled organizacije koji može pokazati u kakvom je odnosu njena veličina i unutarnja povezanost, što svakako može pomoći rješavanju problema i boljem poslovanju”, smatra Ksenija Pešl.

KORISTI OD NEFINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA Govoreći o poslovnoj kvaliteti i održivom razvoju, Matija Hlebar iz Podravke ističe kako su u poslovanju već primijećene koristi od neﬁnancijskog izvještavanja. “Smanjen je udio odloženog otpada u ukupnom otpadu lokalne zajednice sa 9,7 na 8,1 posto, udio potrošnje plina pao je sa 26 na 24 posto, a smanjeni su i troškovi za te aktivnosti sa 63,9 milijuna kuna na 56,1 milijun”, kazao je. Direktorica marketinga i korporativnih komunikacija Ericsson Nikole Tesle Snježana Bahtijari istaknula da kompanija mora uključiti odgovornost u sve procese i u način razmišljanja. “Svaki subjekt mora razmišljati o svom utjecaju. Najvažniji su razvoj, istraživanje i inovacije te povezivanje znanja i mogućnosti”, ocijenila je Snježana Bahtijari. “Društveno odgovorno poslovanje je dodana vrijednost na ﬁnancijsko poslovanje tvrtke”, smatra Nikola Rogoz, direktor tvrtke Inkasator iz Karlovca, a Nikolina Markota Vukić iz Instituta za DOP istaknula je važnost edukacije u tom području. Anita Rogošić iz tvrtke Galeb iz Omiša smatra da je ocjenjivanje DOP-a alat mjerenja društvene odgovornosti, ali služi i kao savjetnički alat za popravljanje nedostataka u procesu.

Indeks DOP-a, kao partnerski projekt HGK i Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, sredstvo je koje može omogućiti vrednovanje svega onog što tvrtke rade u području odgovornog poslovanja, a ukazuje i na moguća poboljšanja u tom području. Dijana Varlec, Sektor za energetiku i zaštitu okoliša HGK

26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU ANĐELKO ERCEGOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE TVRTKE KONČA

Zapadna Europa je obećavajuće tržište i imamo velika očekivanja

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

R-ELEKTRIČNI UREĐAJI

KONČAREVO IME PUNO ZNAČI Svim zemljama koje su bile članice Pokreta nesvrstanih pojam kvalitete je nekadašnja zajednička država u kojoj smo i mi živjeli. Končar, kao tvrtka iz tog vremena, im je pojam kvalitete i znanja, u što sam se uvjerio više puta piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

vrtka Končar-električni uređaji ima kontinuitet u poslovanju dulji od 70 godina. Iako nije u vlasništvu Končara, tvrtka je u svom imenu zadržala naziv koji je dobila 1972. godine, kada je bila dio sustava Končar-elektroindustrije Zagreb. Tvrtka je prošla kroz različite faze privatizacije, a danas je u vlasništvu Nesma Grupe iz Saudijske Arabije. Nesma Grupa ima širok spektar djelatnosti, a svojedobno je u Hrvatskoj kupovala udjele u pojedinim tvrtkama koje je Končar prodavao. Potom je svoj dio u tim tvrtkama prodala, ali je tvrtku Končar-električni uređaji ostavila u svom vlasništvu i dosta uložila u njen proizvodni pogon u Dicmu. Tvrtka Končar-električni uređaji iz Dicma nastala je iz nekadašnje Svjetlosti, tvrtke koja je osnivana u svim većim mjestima u cilju elektrifikacije nakon Drugog svjetskog rata. Potom je Svjetlost preuzeo Končar, a početkom 1990-ih Končar-električni uređaji bili su u 100-postotnom vlasništvu društva Končar-elektroindustrija Zagreb. U prvom desetljeću ovoga stoljeća Končar-električni uređaji potpuno su privatizirani. Tvrtka je 2011. preseljena u novoizgrađenu tvornicu u Prisoju u Gospodarskoj zoni Dicmo, nadomak Splita. Zaposlen je velik broj radnika iz bližeg okruženja, a najzanimljivije je što je čak 20 žena prošlo prekvalifikaciju te su postale električarke. Zapošljavanje lokalnog stanovništva intenzivirano je početkom 2015. godine kako bi se realizirao višemilijunski posao izgradnje distributivnih trafostanica za luke u Saudijskoj Arabiji. S Anđelkom Ercegovićem, predsjednikom Uprave tvrtke Končar-električni uređaji iz Dicma, razgovarali smo o poslovanju, diverzifikaciji na neka tržišta i iskoracima za koje se tvrtka priprema.

 Čime se sve bavi tvrtka koju vodite? - Osnovna djelatnost tvrtke je razvoj, projektiranje, proizvodnja, montaža i servis električnih uređaja i opreme niskog i srednjeg napona za distribuciju električne energije, industriju i brodogradnju. Inženjering i izvođenje investicijskih radova u zemlji i inozemstvu također

IZGUBITI INŽENJERA JE LUKSUZ KOJI SI OZBILJNA PROIZVODNA TVRTKA NE SMIJE DOPUSTITI su dio djelatnosti. Glavni proizvodi tvrtke su niskonaponski električni uređaji za brodogradnju, koje proizvodimo već više od 60 godina, kao i visokonaponski sklopni blokovi za primjenu u brodogradnji, dok srednjenaponski sklopni blokovi za primjenu u proizvodnji i distribuciji električne energije sve više sudjeluju u prihodu od prodaje.

 Koliko je velik vaš proizvodni pogon u Dicmu? - Naš objekt ima oko 6000 četvornih metara. Trenutačno je u njemu zaposleno 125 radnika, ali ne sumnjam da će nas ponovno biti više od 200.

40 0mil kn lanjski promet tvrtke (više od 80 mil kn u 2016.)

6000 0m

površina proizvodnog pogona u Dicmu

125 5radnika zapošljavaju trenutačno Končar-električni uređaji

 Zašto mislite da će vas biti toliko? - Naša tvrtka je takva da je od 125 zaposlenika njih 28 diplomiranih inženjera. To nije idealna struktura, jer toliko inženjera mora vući sa sobom minimalno 180 radnika u pogonu. 26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU No izgubiti inženjera je luksuz koji si ozbiljna proizvodna tvrtka ne smije dopustiti, a da bi došao raditi u Dicmo, treba puno strpljenja i truda. Nije tajna da su odlični inženjeri meta drugih tvrtki. Isto tako, odličan inženjer dosta dobroga može donijeti tvrtki. Može uštedjeti tako da tvrtka ne mora kupiti novi stroj, nego

SMATRAM DA PROMET MANJI OD 10 MILIJUNA EURA NIJE ISPLATIV ZA NAŠU TVRTKU Končar je Končar. Ma koliko smo mi konkurencija u nekom dijelu i koliko se ne slažemo uvijek, bio bih nepošten kada ne bih priznao da je u Končaru akumulirano veliko znanje. Kada se odluči, Končar može napraviti svjetske stvari.

postojećem prilagodi novi program. Kad jedan takav inženjer dobije životnu ponudu, što mu možete reći? Jedino možete ostati s njim u prijateljskim odnosima, kao što ste i bili, i čestitati mu. Druga je stvar što novoga inženjera morate obučavati kako bi došao do te razine. Nemate se pravo na ljude ljutiti.

 Jeste li zadovoljni pogonom? - Mi smo tehnološki na solidnoj i visokoj razini. Prostor nam je također odgovarajući, tako da u normalnim uvjetima u njemu može raditi 250 do 280 radnika. Tvrtka može imati promet, ako gledamo po sadašnjem tipu proizvoda i okolnostima koje planiramo stvoriti, između 120 i 180 milijuna kuna, dakle između 15 i 20 milijuna eura.  Koliki vam je najniži prag rentabilnosti? - Smatram da nam promet manji od 10 milijuna eura nije isplativ. Naša godišnja amortizacija je 3,5 milijuna kuna, na što morate dodati isplatu plaća što nije zanemariv iznos, prijevoz, režije...

 Kada vas je preuzela Nesma Grupa? - Krizne 2009. godine Nesma, do tada manjinski dioničar, preuzela je ostatak udjela u tvrtki. Ušli su i uložili 7,4 milijuna eura i dovršili tvornicu u koju smo uselili u siječnju 2011. godine. Borba je počela opet iz početka. Morali smo ponovno dobiti certiﬁkate, za što je trebalo napraviti prototipove i obaviti ispitivanja, a za to pak treba i vremena i novca, morate uhodati proizvodnju... Tržište u Hrvatskoj niste mogli tako lako osvojiti, jer kad je riječ o našim proizvodima, srednjenaponskim postrojenjima za trafostanice, možete ih plasirati jedino ako imate poznatog kupca, a to nije baš lako. Male obiteljske kuće i mali objekti nisu rješenje jer mi radimo pretežno s velikim infrastrukturnim tvrtkama te tvrtkama u industriji. Vlasnik je odlučio ulagati, tako da smo do 2013. godine funkcionirali ponajprije uz pomoć pozajmica.  Kako je dalje tekao taj proces? - Sve te pozajmice su se kroz dvije skupštine pretvorile u kapital. Grupacija Nesma inače ima godišnji promet od oko pet milijardi eura te oko 30.000 zaposlenih, a bavi se različitim djelatnostima, između ostalog i telekomunikacijama. Osim u Saudijskoj Arabiji ima tvrtke u Egiptu, Turskoj i evo u Hrvatskoj. Bili su vlasnici i jedne tvrtke u BiH.  Kako je išlo od 2014. godine naovamo? - Relativno dobro jer smo imali pravog kupca, našu sestrinsku tvrku u Saudijskoj Arabiji, i to nam je bilo gotovo jedino tržište. U 2016. godini u tvrtki nas je radilo čak 240, a u trenutku preuzimanja stotinjak radnika. No tu se pokazalo da nije dobro držati sva jaja u istoj košari. Tržište u Saudijskoj Arabiji je stalo, što smo i mi osjetili. Jedno vrijeme bilo je gotovo idilično, a poslije toga su nastali problemi. Mi smo čak 2015. i 2016. godine odbijali neke poslove kod nas, a lani smo se borili za svaki posao.  Znači, sada ih tražite? - Da, u 2017. godini smo intenzivirali rad na obradi domaćeg tržišta i traženju novih. Kod nas je spora javna nabava i to traje. Počeli smo s proizvodnjom novih proizvoda i ugradnjom solara. Naša inovacija GHE fotonaponska elektrana izravno priključena na javnu elektroenergetsku mrežu dobila je zlatnu medalju na 15. međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2017, koja je u listopadu održana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Na toj je izložbi bilo predstavljeno oko 150 inovacija iz Hrvatske, BiH, Srbije, Slovenije, Kine, Irana, Libanona, Poljske, Rumunjske i Mađarske. Društvo inovatora DIATUS je na zajedničkom štandu izložilo 10 inovacija svojih članova, od kojih je osam nagrađeno.

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

 Kakav je vaš odnos s Končarom? - Budući da je u sastavu društva Končar-elektroindustrija više tvrtki s različitim proizvodnim programom, a mi poslovno surađujemo s njih nekoliko, naš odnos s Končarom može se promatrati kroz odnos s tim tvrtkama. S tvrtkama koje su nam dobavljači surađujemo solidno, a postoje i tvrtke kojima smo konkurencija, pa se naš odnos može promatrati u tom svjetlu te se ocijeniti korektnim.  Koliko vam ime Končar znači u poslu? - Jako puno. Svim zemljama koje su bile članice Pokreta nesvrstanih pojam kvalitete je nekadašnja zajednička država u kojoj smo i mi živjeli. Končar, kao tvrtka iz tog vremena, im je pojam kvalitete i znanja, u što sam se uvjerio više puta. Čak dok sam radio u Željezari Split, jedan indijski inženjer je za jedno postrojenje tražio samo dokaz da ga je napravio Končar i to mu je bilo jamstvo da se radi o vrhunskom postrojenju. Končar je Končar. Ma koliko smo mi konkurencija u nekom dijelu i koliko se ne slažemo uvijek, bio bih nepošten kada ne bih priznao da je u Končaru akumulirano veliko znanje. Kada se odluči, Končar može napraviti svjetske stvari.

BIT ĆE VEĆ OVE GODINE POJAČANIH NARUDŽBI IZ SAUDIJSKE ARABIJE, ALI SU TAMO CIJENE PALE, PA ĆE I MARŽE BITI MANJE  Ima li naznaka da se tržište u Saudijskoj Arabiji oporavlja? - Deﬁnitivno ima. I to nas veseli. Bit će već ove godine pojačanih narudžbi, ali su cijene tamo pale, pa će i marže biti manje. Oni žele zadržati proﬁt i rade pritisak na proizvođače, a uz to pojavljuje se konkurencija s Dalekog istoka. Kad je riječ o cijeni radne snage, mi tvrtkama s Dalekog istoka ne možemo ni približno konkurirati. Naš radnik je dvostruko do nekoliko puta skuplji. Razlika u radnim pravima je ogromna, a samim tim i troškovi. Tamo je oko osam milijuna radnika iz Indije i Pakistana. Bez obzira na kvalitetu, ne možete proći da vas takva situacija ne pogodi. Osim toga, naši radnici ne mogu ući u neka područja. A tu ima dosta posla.

 Ipak kažete da Vas cijene? - Sve radnike i proizvode s područja bivše države na tom području jako cijene. Njima je Zapadna Europa ipak nedostupna. Ne mogu si, recimo, priuštiti Siemensovog servisera, ali našeg nekako mogu.  Koje veće poslove ste tamo radili? - Radili smo neke poslove na rekonstrukciji dviju velikih kontejnerskih luka. Radili smo rekonstrukciju elektronapajanja. Naša matična kompanija je preuzela rekonstrukciju čitave luke, unutar koje je bilo čak 57 trafostanica, što je 570 polja ili ormara za srednji napon. Mi smo dobili taj posao. Usporedbe radi, HEP godišnje kupi između 80 i 110 komada takvih polja. A oni su za rekonstrukciju jedne luke u jednom mahu potrošili njih 570. Pri tome treba imati na umu da se radilo o rekonstrukciji, što znači da ih nisu sve zamijenili. To su ogromne luke i po veličini ih ne možete uspoređivati s našima. Jedna njihova poslovna zona traži energije kao recimo Split. Saudijska Arabija je država površinski pet puta veća od Njemačke.  Koliko vidim, opet će vam biti bolje? - Mi smo se uljuljkali u vrijeme kada je bila poslovna idila i kada smo razmišljali o tome kako osigurati sirovinu i dovoljno ljudi za projekte. A sada smo diverziﬁcirali tržišta i ova 2018. će biti puno bolja nego 2017. godina.

Mi smo se uljuljkali u vrijeme kada je bila poslovna idila i razmišljali smo o tome kako osigurati dovoljno sirovinu i dovoljno ljudi za projekte. A sada smo diverziﬁcirali tržišta i ova 2018. će biti puno bolja nego 2017. godina.

 Koja ste tržišta otvorili? - Kreće nam nizozemsko tržište, otvorili smo Kazahstan, Slovačku, Austriju, uskoro i Njemačku... Zapadna Europa je obećavajuće tržište i imamo velika očekivanja. Kod nas još ima prostora, no trebalo bi malo srediti javnu nabavu.  Koliki ste imali promet prošlih godina? - U 2016. godini smo imali više od 80 milijuna kuna, a lani smo pali ispod 40 milijuna kuna. 26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO SEMINAR “KAKO POSLOVATI S PORTUGALOM”

VELIK POTENCIJAL ZA POVEĆANJE SURADNJE Portugal je zainteresiran za ulaganja u hrvatski turizam i turistički marketing, izgradnju golf terena i turističke infrastrukture, a hrvatski proizvođači u drvnoj i elektroindustriji te petrokemiji imaju potencijal za izvoz u tu zemlju piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr petrokemiji i elektroindustriji. Portugal je, također, vrlo zainteresiran za ulaganja u hrvatski turizam i turistički marketing, izgradnju golf terena i turističke infrastrukture. No interes

NJEGUJEMO STARTUP KULTURU, A DOBRA PROMETNA INFRASTRUKTURA I DRŽAVNI POTICAJI PRIVLAČE INVESTITORE IZ CIJELOG SVIJETA, USTVRDIO JE DIAS

T 79,5 5 mil € trgovinska razmjena Hrvatske i Portugala u prvih 11 mjeseci 2017.

53,5 5 mil € hrvatski izvoz u Portugal u tom razdoblju

rgovinska razmjena između Hrvatske i Portugala u prvih 11 mjeseci prošle godine iznosila je 79,5 milijuna eura. Portugal je ujedno i jedna od malobrojnih zemalja s kojom ostvarujemo suﬁcit robne razmjene, jer smo u tom razdoblju izvezli roba i usluga za 53,5 milijuna, dok smo iz Portugala uvezli roba i usluga u vrijednosti 26 milijuna eura. U tom razdoblju, pokazuju statistike, najviše smo izvezli proizvoda od kože, ponajviše za potrebe tamošnje autoindustrije, zatim čarape, lijekove i strojeve za obradu gume i plastike, a glavni uvozni proizvodi iz Portugala su papir i karton, automobilske gume te svinjsko meso. Prema interesu i potrebama portugalskog tržišta prostor za jačanje suradnje postoji u područjima trgovine sirovinama, poluproizvodima i proizvodima u drvnoj industriji,

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

postoji i za druge gospodarske grane. Tamošnji poduzetnici vide potencijal za ulaganja i u naše graditeljstvo, izgradnju sustava za korištenje prirodnih izvora energije i sektor zaštite okoliša. Interesa ima i za suradnju u joint venture projektima u području graditeljstva i infrastrukturnih projekata, i to ponajprije u brzorastućim ekonomijama bivših portugalskih kolonija na afričkom kontinentu, kao i u drugim zajedničkim projektima na jugoistoku Europe. Upravo o tim temama i mogućnostima ulaganja govorilo se na prošlotjednom seminaru Kako poslovati s Portugalom u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Veleposlanstva Portugala u Hrvatskoj.

BROJNE KOMPANIJE ULAŽU U PORTUGAL Na seminaru se željelo upoznati hrvatske tvrtke s poslovnim mogućnostima u Portugalu te

ih informirati i pripremiti za posjet hrvatske gospodarske delegacije Portugalu koji Komora organizira u svibnju ove godine. Glavna zadaća HGK je predstavljati interese hrvatske poslovne zajednice kod kuće i u inozemstvu, istaknuo je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić. “Intenzivno radimo na internacionalizaciji poslovanja naših članica i ovaj seminar je nastavak tog procesa. Želimo puno aktivniju suradnju s Portugalom jer smo zemlje članice EU-a, a sa zajedničkim BDP-om od gotovo 230 milijardi eura imamo trgovinsku razmjenu manju od 100 milijuna eura. Te brojke pokazuju da postoji veliki potencijal za povećanje suradnje, stoga se nadam da ćemo danas doći do novih informacija koje će olakšati poduzetnicima da pronađu poslovne partnere u Hrvatskoj i Portugalu”, dodao je Kramarić. Jorge Manuel Da Silva Lopes, veleposlanik Portugala u Hrvatskoj, predstavio je svoju državu kao zemlju jakog identiteta, ali tradicionalno otvorenu za gospodarsku suradnju. “Portugal i Hrvatska imaju jako dobru suradnju, kako politički i ekonomski, tako i kulturno. Trgovinska razmjena nam zadnjih godina raste, ali ne koliko bi trebala i zato smo ovdje kako bismo poboljšali i ubrzali te procese”, istaknuo je Da Silva Lopes. “Brojne internacionalne kompanije ulažu u Portugal. Privlačimo ih kao ulaz u EU, ali i kao odskočna daska za osvajanje tržišta od 260 milijuna ljudi koji govore portugalski diljem svijeta. Imamo dobro obrazovanu radnu snagu i jaki smo u tehnološkim inovacijama, pa mnoge kompanije imaju R&D centre kod nas. Njegujemo start-up kulturu, a dobra prometna infrastruktura i povezanost, uz državne poticaje ulagačima koji pridonose proizvodnji i otvaranju novih radnih mjesta, privlače investitore iz cijelog svijeta”, istaknuo je João Dias, član uprave Portugalske agencije za izvoz i ulaganja.

USPJEŠNE PRIČE HRVATSKIH TVRTKI Na seminaru, kako je to uobičajeno kada se predstavlja poslovanje u nekoj od država, prezentirane su i uspješne priče hrvatskih tvrtki koje su već prepoznale potencijale portugalskoga tržišta te na njemu uspješno šire svoje poslovanje. Ana Barjašić, direktorica tvrtke Connectology, govorila je o tome kako pronaći ulagače i prikupiti sredstva za razvoj poslovnih projekata u Portugalu. “Ono na čemu im moramo zavidjeti je činjenica da Portugal ima vrlo razvijeno tržište poslovnih anđela, a tamošnja vlada kroz natječaje udvostručuje sredstva koja oni investiraju. Za poduzetnike početnike Portugal je

idealno tržište zbog brojnih poticaja i fondova koji su im na raspolaganju, a poticaji vlade privukli su i mnoge visokotehnološke tvrtke koje zadnjih godina sele svoja predstavništva u tu zemlju”, rekla je Ana Barjašić. O tome kako se kemijsko-prerađivačka tvrtka Biﬁx iz Buja probila na portugalsko tržište govorila je Darija Škare. “Izvozimo više od 85 posto proizvodnje, a ključ je bio u prezentaciji proizvoda. Mi smo speciﬁčna branša pa moramo imati izrazito kvalitetan proizvod i povoljnu cijenu kako bismo se nametnuli. Još smo 2010. napravili analizu portugalskoga tržišta, pronašli distributera, a onda smo usmenom predajom došli i do drugih partnera. U sedam godina smo od 21.000 došli do jednog milijuna eura izvoza u Portugal, a taj

26 6 mil € težak uvoz portugalskih roba i usluga u Hrvatsku u prvih 11 mjeseci 2017.

TRGOVINSKA RAZMJENA NAM ZADNJIH GODINA RASTE, ALI NE KOLIKO BI TREBALA, ISTAKNUO JE DA SILVA LOPES su rast pratila stalna ulaganja u modernizaciju proizvodnje”, kazala je Darija Škare. uJuraj Sinanović iz Real Grupe je, osvrćuao ći se na iskustva te tvrtke u Portugalu, rekao m kako su već četiri godine na portugalskom utržištu i jako su zadovoljni dosadašnjom sučiradnjom. “Tamo zapošljavamo gotovo isključimo vo Portugalce. Time, a i činjenicom da imamo dobre poslovne rezultate se jako ponosimo. Ono što je izazov na tom tržištu je relativno skupa radna snaga, konzervativne banke i jezična barijera, a pozitivne strane poslovanja na portugalskom tržištu su kvalitetni radnici i dobra poslovna klima”, zaključio je Sinanović.

Jorge Manuel Da Silva Lopes

26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

KONJUNKTURNI TEST ZA IV. TROMJESEČJE 2017.

DO DALJNJEGA BEZ ZN Pokazatelji konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji i u uslužnom sektoru porasli su u odnosu na treće tromjesečje 2017., dok su se u građevinarstvu i trgovini smanjili piše prof. dr. sc. Mirjana Čižmešija

konjunkturnom testu, što ga je za četvrto tromjesečje 2017. godine proveo Centar za poslovna istraživanja Privrednog vjesnika, sudjelovala je 231 tvrtka. U uzorku je bilo 89 tvrtki iz područja prerađivačke industrije, 33 iz

U KONJUNKTURNOM TESTU CENTRA ZA POSLOVNA ISTRAŽIVANJA PRIVREDNOG VJESNIKA SUDJELOVALA JE 231 TVRTKA 18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

građevinarstva, 40 iz trgovine i 69 iz uslužnog sektora. Anketirane tvrtke ostvaruju 5,1 posto ukupnog prihoda i zapošljavaju 6,8 posto svih zaposlenih u navedenim djelatnostima. Pokazatelji konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji i u uslužnom sektoru su porasli u odnosu na treće tromjesečje 2017. godine, dok su se u građevinarstvu i trgovini smanjili. To je imalo za posljedicu smanjenje Indeksa ekonomskog raspoloženja (ESI). Ako se ima na umu da je ESI u prethodnom tromjesečju zabilježio najveću vrijednost od 1995. godine i da u zadnje tri godine ima pozitivan linearni trend,

INDEKS EKONOMSKOG RASPOLOŽENJA (ESI)*

Do ljeta se očekuje stabilno razdoblje hrvatskog gospodarstva ESI se smanjio za 2,6 indeksnih bodova i sada iznosi 129,1. Smanjenje je posljedica smanjenja vrijednosti većeg broja varijabli komponenti ESIja. Posebno se to odnosi na povjerenje anketiranih gospodarstvenika u trgovini i nešto manje u građevinarstvu, dok je porast povjerenja u prerađivačkoj industriji bio relativno malen. Unatoč posljednjem smanjenju ESI-ja, ne očekuju se značajnije promjene u cjelokupnom nacionalnom gospodarstvu. Naime, promatrano kroz razdoblje posljednje dvije-tri godine, može se uočiti tendencija linearnog rasta ovog pokazatelja uz manja odstupanja, a upravo ovo posljednje može se tako protumačiti. Osim toga, ESI je od trećeg tromjesečja 2015. godine u području

vrijednosti većih od 100 (s iznimkom drugog tromjesečja 2016.), što se tumači kao iznadprosječno raspoloženje hrvatskih gospodarstvenika. Vrlo slično rezultatima istovrsnih istraživanja na razini Europske unije i europodručja, ESI je u Hrvatskoj u prethodnom (trećem) tromjesečju dosegnuo svoj maksimum u povijesti izračunavanja, od 1995. godine (isto tako u EU-u, od 2007). Te se, kao i u EU-u, prema posljednjim podacima blago smanjio. Uvažavajući ovu dinamiku, ali i razine ESI-ja, do ljeta se očekuje stabilno razdoblje hrvatskog gospodarstva. *O pokazatelju ESI, njegovom izračunavanju i tumačenju detaljnije u PV/3371 – 1. 11.2004. i PV/3384 – 31.1.2005.

ESI> 160 140 120 100 80 60 II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV 94,59 88,76 105,15 107,94 94,64 92,45 96,63 96,60 95,70 94,32 91,52 79,23 93,15 101,18 104,36100,43 99,11 107,86 109,86 119,20 114,95 131,65 129,08 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

AČAJNIJIH PROMJENA blago smanjenje njegove vrijednosti i dalje ne znači deﬁcit optimizma. Stoga se, uvažavajući prediktivna svojstva pokazatelja konjunkturne klime, u hrvatskom gospodarstvu do ljeta ne očekuju značajnije promjene. Prema posljednjim podacima Europske komisije za siječanj, smanjenje Indeksa ekonomskog raspoloženja dogodilo se i na razini Europske unije i europodručja, a posebno je to smanjenje bilo izraženo u Francuskoj i Italiji. U Španjolskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj ESI je porastao, dok je u ostalim europskim gospodarstvima uglavnom zadržao razinu iz prethodnog mjeseca. Pri tome je porast pokazatelja konjunkturne klime zabilježen u građevinarstvu i među potrošačima. Pokazatelj se smanjio u uslužnom sektoru, dok je u prerađivačkoj industriji ostao nepromijenjen.

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

PKI i dalje u porastu, ali sporije nego u prethodnom tromjesečju Pokazatelj konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji (PKI) ponovno je porastao, ali ovaj put samo za 1,12 bodova i sad je na razini vrijednosti od 35,1 bod. Rezultat je to poboljšanja ocjena narudžbi i zaliha, dok su se očekivanja proizvodnje blago pogoršala. Ako se izuzme smanjenje PKIja u drugom tromjesečju 2017. godine, lako se uoči linearni porast ovog pokazatelja u posljednje dvije godine. Taj se rast objašnjava porastom pouzdanja gospodarstvenika u dominantnom sektoru hrvatskog gospodarstva i najavljuje razdoblje povoljnih kretanja, barem do ljeta ove godine. Optimizam se prepoznaje i po ocjenama i očekivanjima

26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

KONJUNKTURNI TEST potražnje, narudžbi iz inozemstva, konkurentskog položaja i sadašnjeg poslovnog položaja. Naime, vrlo je malo

PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE)

C10

Proizvodnja prehrambenih proizvoda

C14 Proizvodnja odjeće

PKI

55,29

PROMJENA, BODOVI

18,15

12,58

5,46

gospodarstvenika koji ocjenjuju ili očekuju pogoršanje ili loš poslovni položaj u sljedećih tri do šest mjeseci. I dalje je tri četvrtine anketiranih koji imaju dobru likvidnost i posluju bez poteškoća. Promatrano po odjeljcima prerađivačke industrije (u kojima je anketirano više od pet tvrtki), PKI se u šest

PKI > Prerađivačka industrija

C15

Proizvodnja kože i srodnih proizvoda

34,13

-49,51

C16

Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja

31,38

-12,01

C17

Proizvodnja papira i proizvoda od papira

23,85

29,10

C18

Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa

8,88

12,16

C22

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

31,40

18,36

C25

Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda osim strojeva

24,63

-3,65

C27 Proizvodnja električne opreme

-9,00

-24,38

C28 Proizvodnja strojeva i uređaja

58,08

31,94

C31 Proizvodnja namještaja

odjeljaka povećao i u šest smanjio. Povećanje je, kao i u prethodnom tromjesečju, bilo najsnažnije u proizvodnji strojeva i uređaja (+31,94) te proizvodnji papira i proizvoda od papira (+29,10). Najveće smanjenje PKI-ja zabilježeno je u proizvodnji kože i srodnih proizvoda (-49,51).

50 40 30

11,97

-14,21

C33

Popravak i instaliranje strojeva i opreme

37,24

-26,44

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

35,08

1,12

-10 I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV 13,03 5,88 -0,14 9,44 17,98 9,95 21,99 9,35 8,97 10,18 15,28 10,57 12,28 12,28 18,96 23,98 27,18 18,71 33,96 35,08 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

GRAĐEVINARSTVO

Blaga korekcija optimizma iz prethodnog tromjesečja Snažan gospodarski rast i povoljno okruženje za građevinarstvo bilo je popraćeno značajnim porastom PKG-a u

trećem tromjesečju 2017. godine (visoka 22 boda). Taj nesebični optimizam iz trećeg tromjesečja je već u sljedećem, četvrtom tromjesečju posustao. Tako se Pokazatelj konjunkturne klime u građevinarstvu (PKG) smanjio za dva boda i sada iznosi 18,1. Budući da je PKG i dalje pozitivan, unatoč posljednjem smanjenju, u građevinarstvu nije za očekivati promjene u trendu oživljavanja do kraja drugog tromjesečja ove godine. Osim toga, valja primijetiti da je smanjenje PKG-a rezultat izraženijeg

smanjenja očekivanog građenja, i manje izraženog porasta ocjene sadašnjeg stanja narudžbi. Ohrabruje podatak da je relativni udio tvrtki s poteškoćama u poslovanju znatno manji nego u trećem tromjesečju (41 posto), gdje i dalje dominira problem pomanjkanja radne snage (44 posto). Promatrano po odjeljcima, PKG se povećao u gradnji građevina niskogradnje (+10,1), a smanjio se u specijaliziranim građevinskim djelatnostima (-20,46) i u gradnji zgrada (-1,47).

PKG > Građevinarstvo 60 40 20 0

PKG i promjene PKG-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR GRAGEVINARSTVA)

PKG

F41 Gradnja zgrada

36,78

-1,47

1,40

10,09

12,92

-20,46

18,09

-2,06

F42 Gradnja građevina niskogradnje Specijalizirane građevinske F43 djelatnosti F

GRAĐEVINARSTVO

PROMJENA, BODOVI

-20 -40 -60 I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV -3,94 -36,01 -24,30 -51,94 -38,21 -17,80 -20,63 -27,75 -35,16 -4,39 11,78 18,32 12,45 19,85 -9,66 9,82 4,31 -2,15 20,14 18,09 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

TRGOVINA

PKT i promjene PKT-a po odjeljcima

Smanjenje PKT-a

ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR TRGOVINE)

G45

Pokazatelj konjunkturne klime u trgovini na malo (PKT) se smanjio za 7,8 bodova i sada iznosi 54,77 bodova. Smanjenje je posljedica pogoršanja svih triju komponenti: ocjene sadašnjeg poslovnog položaja, stanja zaliha te očekivanog poslovanja (prema sezonski prilagođenim podacima). Iako se PKT smanjio, prateći dinamiku ovog

pokazatelja u posljednje dvije godine, uz određena odstupanja, lako se uoči trend rasta, kao i u ostalim sektorima hrvatskog gospodarstva. To znači da dugoročno dominira optimizam gospodarstvenika što je povezano s pozitivnim promjenama u realnom poslovnom okruženju. PKT u trgovini na veliko osim trgovine

Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima

PKT

PROMJENA, BODOVI

39,24

20,81

Trgovina na veliko, osim G46 trgovine motornim vozilima i motociklima

23,47

2,07

Trgovina na malo, osim G47 trgovine motornim vozilima i motociklima

54,77

-7,82

motornim vozilima i motociklima povećao se za 2,1 bod, a u trgovini na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima za 20,8 bodova.

PKT > Trgovina na malo 80 60 40 20 0 -20 -40 I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV 43,94 36,59 29,24 29,27 -1,00 15,13 -10,96 12,16 -23,32 -9,26 -2,84 25,32 17,56 0,51 32,04 29,15 55,58 52,11 62,59 54,77 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

SEKTOR USLUGA

Unatoč porastu PKU-a ne očekuju se značajnije promjene Pokazatelj konjunkturne klime u uslužnom sektoru (PKU) se povećao za 13,8 bodova i sada iznosi 35,8 bodova. Rezultat je to poboljšanja ocjene poslovanja i očekivane potražnje, uz blago smanjenje ocjene potražnje za uslugama u odnosu na prethodno tromjesečje. Porast PKU-a obično se tumači kao porast optimizma i najava pozitivnih

promjena u poslovnom okruženju, ali i dalje treba imati na umu da PKU već dulje vrijeme pokazuje nepravilne i povremeno vrlo izražene oscilacije, tako da ne postoji mogućnost uočavanja dugoročne tendencije razvoja. Upravo zbog ove nestabilnosti u dinamici PKU-a u uslužnom sektoru nije za očekivati značajnije promjene do

PKU > Sektor usluga

daljnjega. Oni optimističniji najavili bi ipak pozitivne pomake do ljeta ove godine. Promatrano po odjeljcima uslužnog sektora (u kojima je anketirano više od pet tvrtki), a prema desezoniranim podacima, može se uočiti da se PKU smanjio samo u prijevozu i skladištenju (-1,33). Najveće povećanje PKU-a bilo je u informacijama i komunikacijama (+53,48).

50 40

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima 30

ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR USLUGA)

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša

10,94

Prijevoz i skladištenje

44,48

-1,33

Informacije i komunikacije

58,02

53,48

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

-5,37

4,36

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

30,43

11,18

USLUGE

35,82

13,82

-10 I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV 12,53 2,73 13,06 23,77 23,84 13,48 -1,50 8,00 21,34 27,70 38,29 18,48 23,95 40,79 41,51 10,81 28,85 36,01 21,83 35,82 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

PROMJENA, BODOVI

10 0

PKU

8,79

26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

S MARKOVA TRGA AGROKOR

RAMLJAK PODNIO OSTAVKU, TRAŽI SE NOVI IZVANREDNI POVJERENIK Vlada će vrlo brzo predložiti Trgovačkom sudu novu izvanrednu upravu. Izgledno je da ćemo ovoga puta imati i povjerenika i njegova zamjenika. Glavni cilj Vlade ostaje postizanje nagodbe, istaknuo je Plenković piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

RAMLJAK ĆE NASTAVITI OBAVLJATI SVOJ POSAO DO IMENOVANJA NOVOG POVJERENIKA

a početku prošlotjedne sjednice Vlade premijer Andrej Pleković istaknuo je kako proces izvanredne uprave u koncernu Agrokor te proces nagodbe idu dalje nakon što je izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak podnio neopozivu ostavku. Za premijera Ramljakov rad nije bio sporan, no to se ne može reći za angažman konzultanata koji čelni čovjek Vlade naziva - pogreškom. “Proces vezan uz Agrokor ide dalje. Vodimo konzultacije o novim članovima izvanredne uprave i Vlada će vrlo brzo predložiti Trgovačkom sudu novu izvanrednu upravu. Izgledno je da ćemo ovoga puta imati i povjerenika i njegova zamjenika. Glavni cilj Vlade ostaje postizanje nagodbe i važno je da svi politički akteri u zemlji toga budu svjesni. Jako je važno kada se stvara puno pritiska da se smiri lopta”, rekao

LUKA BURILOVIĆ, PREDSJEDNIK HGK

Ako stvari ne funkcioniraju, potrebne su promjene Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović je, komentirajući situaciju u Agrokoru i ostavku Ante Ramljaka, rekao da ako stvari ne funkcioniraju, potrebne su promjene, te da dobavljači nemaju vremena za nove zastoje. “Dobavljači nemaju vremena, energije, a ni strpljenja za nove zastoje. Treba se čim prije vratiti rješavanju problema u Agrokoru. Radi se o pitanju od presudne važnosti za naše gospodarstvo i ne smijemo si dopustiti više ni jedan korak unatrag”, istaknuo je Burilović.

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

je Plenković te istaknuo kako se dogodila pogreška, ali i da je pronađeno rješenje kako da se ona popravi. A “pogrešku” je otklonio sam Ante Ramljak kada je nakon brojnih pritisaka podnio neopozivu ostavku na mjesto Vladinog povjerenika za Agrokor. U obrazloženju ostavke Ramljak je istaknuo kako je zajedno sa suradnicima i zaposlenicima Agrokora stabilizirao poslovanje te da je očuvana zaposlenost, spriječena propast dobavljača i stvoreni preduvjeti da vjerovnici mogu ispregovarati nagodbu do kraja. “Nažalost, neizvjesnost koja je bila stvorena vezano uz moj ostanak na mjestu izvanrednog povjerenika snažno radi protiv ovog procesa. Neopozivu ostavku na mjesto izvanrednog povjerenika dajem kako ne bih osobno postao prepreka postizanju nagodbe. Vjerovnicima i

MINI PRAVOSUDNA REFORMA

Jačanje neovisnosti pravosuđa Vlada je u saborsku proceduru uputila paket od šest pravosudnih zakona kojima se jača neovisnost pravosuđa i reorganizira mreža pravosudnih tijela, a jedan od glavnih elemenata je spajanje prekršajnih s općinskim sudovima, osim u Zagrebu s obzirom na njegovu veličinu. “Radi se o mini pravosudnoj reformi“, rekao je premijer Andrej Plenković. Tako će umjesto 24 općinska i 22 prekršajna suda ubuduće biti 34 suda, dok će se na određena područja vratiti općinski sudovi, ali s objedinjenim prekršajnim sudovima, primjerice u Vinkovce, Đakovo, Kutinu, Sesvete te Pazin. “Posljedica reforme bit će bolja dostupnost pravosudnih tijela građanima”, ustvrdio je ministar pra-

zaposlenicima Agrokora, koji su jedini bitni i zbog kojih postoji postupak izvanredne uprave, zahvaljujem na povjerenju i podršci”, pojasnio je Ramljak u obrazloženju svoje ostavke.

TKO ŽELI BITI POVJERENIK? Podsjetimo, Ramljak je na čelu izvanredne uprave bio od 10. travnja prošle godine, no našao se pod pritiskom krajem siječnja, kada su mediji objavili informacije o visokim savjetničkim naknadama i mogućem sukobu interesa samog Ramljaka, koji je za savjetničke usluge angažirao i svoju bivšu tvrtku Texo Management. Zbog tog stalnog pritiska javnosti održana je i sjednica saborskog Odbora za gospodarstvo na kojoj je na pitanja zastupnika, uz Ramljaka, odgovarala i potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić. Sam Ramljak na Odboru je istaknuo kako je spreman snositi posljedice i preuzeti krivnju ako saborski zastupnici i sama Vlada procijene da je kompromitirao postupak izvanredne uprave. I dok Vlada vodi konzultacije kako bi predložila Trgovačkom sudu imenovanje nove izvanredne uprave, Ramljak će nastaviti obavljati svoj posao do imenovanja novog povjerenika. Naime, prema Zakonu o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, Trgovački sud u Zagrebu može opozvati izvanrednog povjerenika te imenovati novog, kao i njegove zamjenike, u bilo koje doba na prijedlog Vlade. S time da izvanredni povjerenik može biti svaka osoba koja ispunjava uvjete za člana uprave sukladno odredbama

vosuđa Dražen Bošnjaković napominjući kako se želi nastaviti s dobrim trendovima u pravosuđu, odnosno smanjenjem broja neriješenih predmeta. Mijenjaju se i odredbe za izbor predsjednika Vrhovnoga suda tako da Državno sudbeno vijeće šest mjeseci prije isteka njegova mandata raspisuje javni poziv, kandidature se dostavljaju Uredu predsjednice Republike, koja te kandidature dostavlja na mišljenje saborskom Odboru za pravosuđe i općoj sjednici Vrhovnoga suda. Precizira se i izbor glavnog državnog odvjetnika za koji javni poziv raspisuje Državno odvjetničko vijeće, upućuje sve materijale Vladi, a Vlada, kao i do sada, predlaže Saboru imenovanje glavnog državnog odvjetnika.

Zakona o trgovačkim društvima. Pronalazak novog izvanrednog povjerenika bit će zahtjevan posao, a navodno među stručnjacima i nije neka pomama za tom pozicijom. Sve u svemu, tko god on bude, morao bi prije svega imati autoritet te kredibilitet za pomiriti sve interese koji se lome u cijeloj ovoj priči. A što

ZA PREMIJERA RAMLJAKOV RAD NIJE BIO SPORAN, NO TO SE NE MOŽE REĆI ZA ANGAŽMAN KONZULTANATA se tiče same nagodbe, svima je jasno da od prvog zacrtanog roka od 10. travnja neće biti ništa, no upitan je i 10. srpnja ako se započne s otezanjima pregovora koji bi trebali dovesti do postizanja nagodbe. 26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO PROIZVOĐAČI RASVJETE

HGK OSNIVA GRUPACIJU ZA RASVJETU ?

bog povećane aktivnosti u području rasvjete te sve češćih zahtjeva za aktivnijim sudjelovanjem u radu, zainteresirane članice Hrvatske gospodarske komore razmatraju mogućnost osnivanja grupacije za rasvjetu koja bi okupljala članice Udruženja električne i optičke industrije koje se bave aktivnostima povezanim s projektiranjem i proizvodnjom opreme za rasvjetu te su protekloga tjedna održale i inicijalni sastanak. Na njemu se razgovaralo i o zakonu o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja koji je u pripremi.

“Projekti ruralnog razvoja također uključuju ﬁnanciranje javne rasvjete, puno se toga događa ili se pripremaju natječaji. Želja nam je osnivanje grupacije u koju bi bili uključeni proizvođači i projektanti u sektoru rasvjete, kako bi se komuniciralo i s onima koji pripremaju natječaje da bi u njima mogli sudjelovati i domaći proizvođači. Želimo pomoći i proizvođačima u ovom sektoru kroz izlaske na sajmove i organizacijom poslovnih susreta. Vjerujem da ćemo jačom suradnjom otvoriti nove mogućnost za članice posebice u ovom

sektoru”, ističe Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora energetike i zaštite okoliša pri HGK. Mario Vujić iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike je govoreći o novom zakonu o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja koji je u pripremi, ustvrdio kako se želi napraviti zakon koji će biti razumljiv, jasan i lako primjenjiv u praksi. “U radnoj grupi se nalaze stručnjaci iz različitih ministarstava te stručnjaci iz nevladinog sektora a u njegovo kreiranje poduzetnici mogu ući preko javne rasprave i svojih predstavnika”, dodao je Vujić. (K.S.)

INSTITUT RUĐER BOŠKOVIĆ

OTVOREN NOVOUREĐENI

BioProCro Na Institutu Ruđer Bošković, vodećoj hrvatskoj znanstveno-istraživačkoj instituciji, otvoren je novouređeni prostor Centra izvrsnosti za bioprospecting mora BioProCro. Kako je troškove uređenja prostora sa 980.000 kuna suﬁnancirao Grad Zagreb, prostor je otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, uz nazočnost državnog tajnika za znanost i strukturne fondove Ministarstva znanosti i obrazovanja dr. sc. Tome Antičića. “Zahvaljujem Gradu Zagrebu i gradonačelniku Bandiću što su prepoznali potencijal Centra izvrsnosti u sklopu kojeg smo nedavno krenuli s projektom vrijednim 37 milijuna kuna. Na tom projektu zaposlit ćemo 20 novih doktoranada i poslijedoktoranada koji će raditi na istraživanjima u

području biotehnologije mora, kako bi sa suradnicima i drugim institucijama uključenim u projekt stvorili znanstvenu bazu za istraživanje i održivo iskorištavanje biološkog i kemijskog potencijala tvari iz mora koje mogu imati primjenu i u mnogim industrijama, poput farmaceutske, prehrambene ili kozmetičke”, rekla je dr. sc. Rozelindra Čož-Rakovac, voditeljica Centra izvrsnosti BioProCro. Ovim projektom ostvarit će se i suradnja s međunarodnim institucijama te omogućiti transfer tehnologije u gospodarstvo, jer je biotehnološka industrija prirodnih spojeva brzorastuće tržište koje će značajno pomoći i u rastu cjelokupnog hrvatskog gospodarstva. Centar izvrsnosti za bioprospecting mora djeluje kao platforma koja ujedinjuje

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

dislocirane stručnjake i fragmentirana istraživanja biotehnologije u Hrvatskoj, čime se omogućuje učinkovitije korištenje postojeće opreme, akumuliranog znanja, stručnosti i ljudskih resursa potrebnih za biotehnološko istraživanje mora u sklopu projekta BioProspecting Jadranskog mora, ali i šire, što će omogućiti uspješniji transfer znanja u gospodarstvo. (J.K.)

17. PLINARSKI FORUM

Savršeno razdoblje za novu energetsku strategiju EK još uvijek snažno računa na plin kao energent i podupire projekte kojima se osiguravaju dva važna kriterija – sigurnost opskrbe i diverzifikacija izvora, kaže Validžić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ijene plina za kućanstva neće se mijenjati iduće tri godine i tog energenta na hrvatskom tržištu trenutačno ima dovoljno, istaknuto je, među ostalim, na 17. plinarskom forumu koji se u organizaciji tvrtke Energetika marketing i Hrvatske stručno-znanstvene udruge za energetiku, strojarske tehnologije i obnovljive izvore energije (HESO) održao prošli tjedan u Zagrebu. Pomoćnik ministra za energetiku u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić istaknuo je kako je u

CIJENE PLINA ZA KUĆANSTVA NEĆE SE MIJENJATI IDUĆE TRI GODINE, A NA HRVATSKOM TRŽIŠTU TRENUTAČNO GA IMA DOVOLJNO pripremi izrada nove energetske strategije. Glavni cilj strategije je zacrtati novi smjer kojim će se energetska politika Hrvatske usklađivati s klimatskom i energetskom politikom u Europskoj uniji. “U tom smislu svjedoci smo promjena koje se u klimatskoj energetskoj politici događaju ne samo u EU-u, već i u svijetu. Svjesni smo i da je Pariški sporazum postavio vrlo visoke ciljeve koji se ne mogu dostići bez promjene načina promišljanja o energetici”, naglasio je on.

Stoga je možda to najvažniji razlog donošenja nove Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o upravljanju Energetskom unijom, čiji je najznačajniji dio izrada nacionalnih i zajedničkih energetskih i klimatskih planova. “U tom kontekstu, ovo je savršeno razdoblje za stvaranje nove energetske strategije koja će s niskougljičnom strategijom pokazati smjer u kojem će se kretati te dvije politike u idućih 15 godina u Hrvatskoj i šire”, kazao je.

LNG TERMINAL Od presudne je važnosti, nastavio je, da nova energetska strategija ponajprije omogući hrvatskom gospodarstvu, znanosti i obrazovanju prilagodbu trendovima i razvoj novih tehnologija, ali uz sinergijski pristup poimanju energije i suzbijanju energetskog siromaštva. “Novom strategijom energetskog razvoja također treba postići sigurnost opskrbe energijom i stabilnost energetskog tržišta, uz intenzivnije korištenje novih i konkurentnih tehnologija, kao i onih za iskorištavanje obnovljivih izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti”,

istaknuo je Valiždić, dodajući kako EU još uvijek računa na plin kao jedan od važnijih energenata. “To je potvrdio potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič, zadužen za Energetsku uniju, dajući tijekom posjeta Hrvatskoj punu podršku gradnji LNG terminala na otoku Krku, a koji je sufinanciran bespovratnim EU sredstvima u iznosu većem od 100 milijuna eura ili nekih 28 posto od ukupne vrijednosti projekta”, podsjetio je on. Dodatno, Komisija je u siječnju odobrila dodjelu više od 16 milijuna eura za spojni plinovod kojim će se plin s Krka transportirati prema sjeveru. “Dakle, ne samo da EK još uvijek snažno računa na plin kao energent, već i podupire niz projekata kojima se osiguravaju dva važna europska kriterija – sigurnost opskrbe i diverzifikacija izvora”, kazao je Validžić, dodajući kako je nedavno usvojen novi Zakon o tržištu plina. Njime se hrvatsko zakonodavstvo dodatno uskladilo s onim u EU-u. “Ovim zakonom se određuje novi model tržišta plina na način jasnijeg definiranja nadležnosti svih sudionika, detaljnije se uređuju svi odnosi, prava i obveze, a sve u skladu s EU-om”, zaključio je.

26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

PRIČA S RAZLOGOM VIATOR, SPLIT

SVAKI IZAZOV JE U Viatoru smo fokusirani samo na rješenja. Izazovi nas obično inspiriraju za prilag piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

T 90 0 mil kn prihodi Viatora u 2016.

577 djelatnika zaposleno u toj tvrtki

vrtka Viator osnovana je 2006. godine u Splitu. Osnovne djelatnosti tvrtke su pružanje usluga iznajmljivanja vozila u kratkročnom najmu (vlasnici su franšize Last minute rent-a-car) i dugoročnom najmu (Viator business mobility), upravljanje voznim parkom tvrtki, prodaja rabljenih vozila s jamstvom (Viator prodaja vozila) i održavanje vozila. Sjedište im je u Splitu, gdje se nalazi rent-a-car rezervacijski centar, odjel prodaje i servis vozila, autolimarija i tehnička služba s odjelom za podršku kupcima. “Mi smo uspjeli radeći kao velika obitelj. Svi volimo posao koji radimo, zaposlenici se identiﬁciraju s tvrtkom i to se vidi. Rastemo prirodno, razvijamo se i jačamo iznutra. Svaki izazov prihvaćamo kao priliku. Brzo se prilagođavamo i ﬂeksibilni smo u pružanju usluga, slušamo potrebe kupaca i partnera. Kao vlasnik osjećam jednaku odgovornost prema zaposlenicima i njihovim obiteljima, kao i prema našim poslovnim partnerima”, ističe Trpimir Botica, vlasnik i direktor Viatora.

DVOZNAMENKASTI RAST

više od

1800 registriranih vozila ima Viator

Tvrtka uskoro otvara novi poslovni centar u Zagrebu, koji će dodatno imati i odjel za dugoročni najam vozila. Potencijalni kupci tu će se u svakom trenutku moći upoznati i s bogatom ponudom rabljenih vozila različitih marki i modela. “U Zagrebu otvaramo novi poslovni centar kao odgovor na sve veće zahtjeve poslovnih korisnika. Plan je specijalizirati se u nekoliko

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

smjerova: rent-a-car, prodaja vozila i dugoročni najam. U svakoj od tih usluga fokus je primarno na izvrsnosti te kontinuiranom praćenju trendova i uvođenju inovacija u poslovanje. Zapošljavamo tijekom cijele godine podjednako i mlade ljude, kao i iskusne profesionalce.

FOKUS NAM JE NA IZVRSNOSTI USLUGE TE KONTINUIRANOM PRAĆENJU TRENDOVA I UVOĐENJU INOVACIJA, KAŽE BOTICA Vjerujem da je raznolikost unutar tima dodatno osnažila našu tvrtku i jako sam ponosan kad vidim zrelost u komunikaciji i odlukama. U narednom razdoblju ćemo nastaviti razvijati svoje usluge, ali i procese unutar kompanije”, kaže Botica. U 2016. godini Viator je ostvario ukupne prihode od 90 milijuna kuna, što je rast od 55 posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Tvrtka danas zapošljava 57 djelatnika, ima 13 poslovnica u Hrvatskoj i ﬂotu s više od 1800 registriranih vozila. “U Viatoru smo fokusirani samo na rješenja. Izazovi nas obično inspiriraju za prilagodbu

PRILIKA odbu proizvoda i usluga, tako da smo često prvi u uvođenju inovacija, kaže Botica proizvoda i usluga, tako da smo često prvi u uvođenju inovacija. I u ovome trenutku, dok razgovaramo, naš tim priprema nadogradnju usluga u skladu s trendovima kao što su, primjerice, car sharing, tehnološka unapređenja i uvođenje električnih vozila, maksimalna fleksibilnost kroz dostupnost internetskih kanala prodaje, dodatne usluge poput road asistencije... Upravo takvim kontinuiranim planiranjem noviteta i diverzifikacijom naših usluga uspješno smo premostili izazove koje donosi sezonalitet ovog poslovanja. Zimi, kada je uslijed smanjene potražnje i izostanka stranih turista znatno teže postići profitabilnost, fokus prebacujemo na usluge i inovacije usmjerene prema domaćem stanovništvu”, pojašnjava Botica.

SURADNJA S BROJNIM TVRTKAMA Tvrtka je ostvarila uspješnu suradnju s brojnim turističkim agencijama i hotelima u Hrvatskoj te inozemnim brokerima, što dokazuju i višestruko osvojene nagrade jednog od najvećih svjetskih turoperatora, TUI-ja, za najbolju rent-a-car uslugu. “Tržište renta-cara je već godinama vrlo aktivno, od međunarodnih do hrvatskih brendova koji

kontinuirano rade na unapređenju svoje ponude i usluge. Danas kupac zna što želi i zahtijeva sve više, njegove navike i životni stil se mijenjaju, standard se diže i na to gledamo kao na priliku za rast. Naš je fokus na kvaliteti usluge, što je vidljivo i u činjenici da smo više puta dobili i posebno priznanje TUI Cars Award za najbolju rent-a-car uslugu, koja se dodjeljuje upravo temeljem zadovoljstva korisnika”, ističe Botica. Prema njegovim riječima, misija Viatora je ostvariti zadovoljstvo klijenata i partnera pružanjem visokokvalitetnih usluga iznajmljivanja vozila, upravljanja voznim parkom za tvrtke te prodaje vozila. “Važno je znati što želiš i imati odlučnosti, konzistentnosti i znanja kako to ostvariti, te dati ljudima priliku i smjernice da se razvijaju, jer oni su najveća snaga svakog poslovnog projekta. Treba stalno osluškivati tržište i zadovoljavati potrebe kupaca, pružati im vrhunsku uslugu, prilagođavati se konstantno potrebama i stvarati nove vrijednosti za naše kupce i poslovne partnere”, zaključuje Botica čija je tvrtka nositelj certiﬁkata po međunarodnoj normi ISO 9001:2015, što je još jedna potvrda kvalitete njihova rada.

Kao vlasnik osjećam jednaku odgovornost prema zaposlenicima i njihovim obiteljima, kao i prema našim poslovnim partnerima. Trpimir Botica, vlasnik i direktor Viatora

ZAPOŠLJAVAMO TIJEKOM CIJELE GODINE PODJEDNAKO I MLADE LJUDE, KAO I ISKUSNE PROFESIONALCE, ISTIČE BOTICA 26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

AKTUALNO HUP-UDRUGA POSLODAVACA GRADITELJSTVA I SINDIKAT GRADITELJSTVA

VEĆE PLAĆE U GRADITELJSTVU Prema izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, nova osnovica plaće iznosit će 3750 kuna i ona se uvećava za pripadajuće dodatke uvjetima razvijenih zemalja Zapadne Europe. Kolektivne pregovore inicirali smo radi poboljšanja položaja radnika, unapređenja učinkovitosti, sprečavanja daljnjeg odljeva radnika i motiviranja kvalitetnih stručnih radnika za zapošljavanje u graditeljstvu u Republici Hrvatskoj, kao zajedničkom interesu poslodavaca i radnika”, istaknuo je Habijanec.

OČEKUJE SE PODRŠKA DRŽAVE

Samo s većim plaćama i boljim uvjetima rada možemo zaustaviti iseljavanje naših radnika i zainteresirati mlade za strukovno obrazovanje. Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske

prostorijama Hotela Kalnik u Križevcima potpisan je Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo. Ugovor su potpisali Mirko Habijanec, predsjednik HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva i Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske. Prema usvojenim izmjenama, koje će stupiti na snagu u ožujku 2018., nova osnovica za plaću iznosit će 3750 kuna i ona se uvećava za pripadajuće dodatke, sukladno tarifama i uvjetima rada. Prema dosadašnjem kolektivnom ugovoru osnovna je plaća iznosila 3112,20 kuna u 2017. godini i uvećavala se za pripadajuće dodatke, sukladno tarifama i uvjetima rada. “U uvjetima nestimulativnog Zakona o radu i Zakona o zaštiti na radu trebalo je poduzeti mjere radi značajnih promjena u graditeljstvu u Republici Hrvatskoj s ciljem ujednačavanja uvjeta rada u građevinarstvu Hrvatske s

OVE IZMJENE I DOPUNE KOLEKTIVNOG UGOVORA DODATNO POVEĆAVAJU PLAĆE U SEKTORU GRADITELJSTVA, ISTIČE HABIJANEC 28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

“Od države očekujemo podršku našim naporima kroz proširenje primjene Kolektivnog ugovora na sve tvrtke i obrte u graditeljstvu u Hrvatskoj i osiguranje stabilnog poslovnog okruženja. Kako su u sektoru graditeljstva i do sada važećim granskim kolektivnim ugovorom bile zajamčene plaće više od nacionalne minimalne plaće, ove izmjene i dopune Kolektivnog ugovora dodatno povećavaju plaće u sektoru graditeljstva”, dodao je Habijanec. “Ovim potpisivanjem postavili smo dobre temelje za znatnije povećanje plaća zaposlenih u sektoru graditeljstva i poboljšanje njihovog standarda. Samo s većim plaćama i boljim uvjetima rada možemo zaustaviti iseljavanje naših radnika i zainteresirati mlade za strukovno obrazovanje. Kolektivni ugovor za graditeljstvo vidimo kao važan instrument za suzbijanje nelojalne konkurencije, sive ekonomije i rada na crno. Očekujemo i uključivanje države, odnosno resornih ministarstava i njihovu konkretnu pomoć za žurno proširenje primjene Kolektivnog ugovora na cijeli sektor, kao i uvođenja kontrole isplata plaća”, naglasila je Jasenka Vukšić. Potpisivanju je nazočila i Maja Marija Nahod, pomoćnica ministra za graditeljstvo i energetsku učinkovitost u zgradarstvu, koja je snažno podržala socijalne partnere kao lidere u osnaživanju graditeljstva i položaja građevinskih radnika. “Graditeljstvo pokreće ekonomiju, stoga će Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja podržati socijalne partnere kroz zakonodavni okvir”, kazala je Maja Marija Nahod.

SEKTORSKA STAJALIŠTA

BIOMASA (NI)JE SAMO PELET Nova kogeneracijska postrojenja na biomasu kao održiv izvor energije mogu biti veliki doprinos stabilizaciji energetskog sektora i dostizanju europskih ciljeva, smatra Kavran piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

natoč dobrim primjerima, kao i golemom potencijalu, Hrvatska još uvijek nije dovoljno senzibilizirana za veću uporabu obnovljivih izvora energije, posebice biomase. Predstavljajući sektorska stajališta o položaju OIE i biomase u energetskoj politici Hrvatske, Marijan Kavran, tajnik Hrvatske udruge biomase CROBIOM, istaknuo je prilično loše učinke OIE u javnoj nabavi. Primjerice, kazao je, u Nacionalnom parku Plitvička jezera koriste se kotlovi na fosilna goriva što je “ekološka bomba o kojoj se ne vodi računa”. Biomasa, nastavio je, može biti jedan od temelja državne energetike i može se suspaljivati u velikim energetskim postrojenjima. Također, moguće je izgraditi nove kogeneracijske elektrane (proizvodnja električne i toplinske energije) na biomasu, poput onih u Osijeku i Sisku. “Nova kogeneracijska postrojenja na biomasu kao održiv izvor energije mogu biti veliki doprinos stabilizaciji energetskog sektora i dostizanju europskih ciljeva”, smatra Kavran. Od 2007. do danas u Hrvatskoj je izgrađeno više od 15 takvih postrojenja, a proizvodnja drvnog peleta kreće se oko 300.000 tona, što je više od jedan posto svjetske proizvodnje peleta, ustvrdio je Kavran.

ZAMJENA ZA PLIN Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec još od veljače 2016., kada je Eurostat objavio podatke o korištenju OIE u EU-u, pokušava utvrditi kako je moglo doći do velike promjene u statistici Hrvatske od čak 10 postotnih bodova, odnosno postizanja čak 27 posto udjela iz OIE. Zabrinjavajuće je kako je Hrvatska zbog statističke ispravke

UMJESTO DA SVOJ ENERGENT KORISTI ZA PODMIRIVANJE VLASTITIH ENERGETSKIH POTREBA, HRVATSKA GA IZVOZI, ISTIČE ŠKRLEC podatka jedina država članica koja je promijenila iznos za toliko postotnih bodova. Mnogi stručnjaci dvoje je li Hrvatska uopće postigla ciljeve za 2020., odnosno kako je bilo moguće napraviti toliku statističku promjenu. Škrlec ističe kako se nakon toga ne govori o OIE i potencijalu biomase kao strateškom interesu, već o plinu, izgradnji mreže, LNG terminala i sl. Tvrtke u Hrvatskoj, dodao je, prepoznaju potencijal biomase, ali ponajprije za proizvodnju peleta. “No ti peleti, bez obzira na to što su energetski kvalitetniji od ogrjevnog drva i što su vrlo kvalitetna zamjena za prirodni plin, svoje tržište pronalaze izvan Hrvatske. To je jedan od ključnih problema koje valja istaknuti. Umjesto da svoj energent koristi za podmirivanje vlastitih energetskih potreba, Hrvatska ga izvozi”, objašnjava on.

Centri kompetencija su važne poluge za jačanje konkurentnosti gospodarstva te po modelu ‘triple helix’ (uključivanje privatnog sektora, države i obrazovnog sustava) ulažu u speciﬁčna znanja. Prvi projekt u drvnoj industriji koji se temelji na privatnoj inicijativi tvrtke Spin Valis - CEKOM SPIN, namjerava potaknuti razvoj inovativnih drvnih proizvoda iz područja drvne industrije i industrijskog dizajna izrađenih od masivnog drva hrasta i bukve te primjenu smart rješenja kod proizvodnje energije iz drva. Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave tvrtke Spin Valis, kaže kako će se proizvoditi namještaj za sjedenje, objedovanje, odmaranje, spavanje, izlaganje, kao i onaj za radne prostore. “Dakle, to će biti kolekcije namještaja namijenjene globalnom tržištu”, zaključio je.

26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

PREDSTAVLJAMO AMIGO’S BARBERSHOP, Sesvete

SAMO ZA PRAVE MUŠKARCE Planiram proširenje i nastavak njegovanja te muške kulture specifične za ovakva mjesta. Uz to, želja mi je zaposliti pet do šest osoba kako bismo pružili još bolju uslugu, kaže Ćaćić poželio sam napraviti nešto takvo u Sesvetama”, dodaje Ćaćić.

DOBRA ATMOSFERA I ZANIMLJIV INTERIJER

Ovo mjesto je zamišljeno kao prostor gdje muškarci provode vrijeme u dobrom društvu i opuštenoj atmosferi, ali bez žena. To je kultura barbershopova. Marko Ćaćić, vlasnik Amigo’s Barbershopa

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

Sesvete, najistočniji dio Zagreba, vratio se duh starih muških brijačnica zahvaljujući mladom Marku Ćaćiću koji je svoju zamisao od ideje do realizacije proveo za nevjerojatna četiri tjedna. Danas, pola godina nakon otvaranja, Amigo’s Barbershop posluje stabilno, klijenti izlaze zadovoljni, ponajprije uslugom i frizurom, ali i “muškom atmosferom” kakva se u barbershopu i očekuje. Ovaj 25-godišnji frizer nedavno se ponovno zaljubio u šišanje, a za sve su krivi barbershopovi koji su od nedavno stekli veliku popularnost u metropoli, ali i u ostatku države. “Mi u Sesvetama uvijek kaskamo za gradom, pa sam se potrudio da ovoga puta ne zakasnimo previše”, kaže Ćaćić. Prije nego što je otvorio Amigo’s, radio je na setovima za snimanje reklama, serija i ﬁlmova. “Nikad se nisam vidio u salonu kao običan frizer. Ne kažem da je to loše, ali to jednostavno nije bilo za mene. Zbog toga sam radio iza kamere, no i tu je posla bilo sve manje i manje. Baš u to vrijeme sam se slučajno našao u jednom od najboljih barbershopova u gradu. Došao sam na frizuru, a izašao s dogovorenim poslom. Pitao sam ih i isplatilo mi se”, prisjeća se Ćaćić. Neko vrijeme je, kaže, radio kod njih kao ispomoć, ali je uskoro shvatio da je jednako dobar kao i ostali te je odlučio prenijeti taj muški duh u svoj kvart. “Gospon Fulir je jedan od najboljih kad je riječ o našem poslu. Zahvaljujući radu kod njih i pod dojmom cijelog tog ambijenta

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

Na početku je bilo malo straha, ali već nakon nekoliko dana salon je bio pun. “Bio sam iznenađen kako je sve dobro krenulo i od tada nije stalo. Promoviram se samo na društvenim mrežama jer mi je tako najlakše doći do klijenata koji su mahom mladi i urbani ljudi. Za sada to funkcionira, no ipak su mi najbolja promocija zadovoljne mušterije koje šire dobar glas”, kaže Ćaćić. Trenutačno Amigo’s dijeli prostor s još jednim salonom, ali i to će se uskoro promijeniti. “Za godinu dana planiram preuzeti i pretvoriti cijeli prostor u barbershop. Sve je dogovoreno s vlasnikom i jedva čekam širenje.” No i u suživotu s drugim salonom u Amigo’su se osjeća dobra atmosfera, čemu pridonosi i zanimljiv interijer. “Ovo mjesto je zamišljeno kao prostor gdje muškarci provode vrijeme u dobrom društvu i opuštenoj atmosferi, ali bez žena. To je kultura barbershopova. Naravno, moguće je i popiti čašicu ﬁnog viskija, jer što je barbershop bez takvih sitnica koje gode pravom muškarcu”, zaključuje.

PROMOVIRAM SE SAMO NA DRUŠTVENIM MREŽAMA JER MI JE TAKO NAJLAKŠE DOĆI DO KLIJENATA, ISTIČE ĆAĆIĆ Za sada se sve dobro odvija za Ćaćića koji je uspio u namjeri da u istočni dio grada donese nešto novo, rekli bismo svjetski. Iako je još puno posla pred njim, na dobrom je putu. “U budućnosti planiram proširiti barbershop te nastaviti njegovati tu mušku kulturu koju ovakvo mjesto nosi. Želja mi je zaposliti pet do šest osoba kako bismo sve ovo digli na još višu razinu i klijentima pružili još bolju uslugu”, zaključuje on. (J.K.)

nenaplaćena potraživanja | Poseban prilog Privrednog vjesnika | 26. veljače 2018. |

HRVATSKA NARODNA BANKA

Prodajom do čišće bilance Banke su od 2011. do zaključno s prvih devet mjeseci 2017. prodale više od 23,5 milijardi kuna nenaplativih potraživanja, po prosječnoj cijeni tek nešto većoj od 20 posto vrijednosti piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

oslovne su banke, prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, u prvih devet mjeseci 2017. godine prodale 5,29 milijardi kuna nenaplativih potraživanja građana i poslovnih subjekata za više od 1,28 milijardi kuna. Nenaplativa potraživanja banaka prema stanovništvu od 1,28 milijardi kuna prodana su tako za 296,63 milijuna kuna. Dugovanja tvrtki bila su pak veća od 3,89 milijardi kuna te su prodana za 964,1 milijun kuna. Dugovanja ostalih sektora bila su nešto viša od 117 milijuna kuna, a prodana su za 21,5 milijuna.

KAKAV-TAKAV PRIHOD U 2016. godini banke su ukupno prodale gotovo šest milijardi kuna knjigovodstvene vrijednosti nenaplativih potraživanja, točnije 5,97 milijardi kuna, za gotovo 1,8 milijardi kuna. U toj su godini banke od građana imale 1,4 milijarde kuna nenaplativih potraživanja koja su prodana za 337,3 milijuna kuna. Od tvrtki banke su imale nenaplaćenih potraživanja u vrijednosti od 4,37 milijardi kuna, koje su prodale za nešto više od 1,41 milijardu, dok su ostali sektori imali 171 milijun kuna dugovanja, koja su prodana za gotovo 45,6 milijuna.

ﬁnancijsku sliku svojih bilanci. Ukupno su banke od 2011. do zaključno s prvih devet mjeseci prošle godine prodale više od 23,5 milijardi kuna nenaplativih potraživanja, i to u prosjeku po cijeni tek nešto većoj od 20 posto vrijednosti. HNB ne vodi pojedinačne podatke o prodaji po bankama jer to spada u sferu poslovnih informacija, tako da je u tim brojkama jako teško saznati koliki je udjel koje banke. No pojedine banke su i same izvještavale kako su prodale svoja nenaplativa potraživanja. Tako je Zagrebačka banka u svibnju prošle godine izvijestila javnost da je prodala češkom APS Holdingu 3,34 U 2015. ukupno je bilo nešto više od 2,8 milijardi kuna nenaplativih potraživanja koja su banke prodale za 606 milijuna kuna. Poslovne banke su, prema preporukama HNB-a, nastavile s čišćenjem vlastitih bilanci od nenaplativih i teško naplativih potraživanja njihovom prodajom specijaliziranim tvrtkama za naplatu dugova. Naime, važno je podsjetiti kako je nenaplativo potraživanje gubitak prihoda koji zahtijeva, kroz ispravno knjiženje, smanjenje iznosa na računu potraživanja, kao i smanjenje na računu prihoda. Prodajom potraživanja poslovne banke ostvaruju izvanrednu i jednokratnu dobit te popravljaju

U prvih devet mjeseci 2017. prodano je 5,29 milijardi kuna nenaplativih potraživanja milijarde kuna teško naplativih potraživanja. U Zabi su tada rekli kako je ugovor potpisan nakon dobivanja pozitivnog mišljenja HNB-a o ispunjenju uvjeta za prodaju materijalno značajnih plasmana.

nenaplaćena potraživanja

ANALIZA SEKTORA ZA FINANCIJSKE INSTITUCIJE, POSLOVNE INFORMACIJE I EKONOMSKE ANALIZE HGK

Smanjuje se broj blokiranih poslovnih subjekata Najveći udio insolventnih poslovnih subjekata ima Zagreb, gdje je udio blokiranih poduzeća bio 22,58 posto, no u Zagrebu je istodobno najviše smanjen i broj insolventnih poslovnih subjekata piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

P Broj insolventnih pravnih osoba smanjen je u 20 županija, a povećan samo u Brodskoposavskoj županiji

osljednjeg dana prošle godine na razini Hrvatske broj blokiranih poslovnih subjekata bio je 24.681 što je za 6209 ili 20,1 posto manje nego potkraj 2016. godine, navodi u svojoj analizi o nepodmirenim potraživanjima po županijama Sektor za ﬁnancijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, pozivajući se na podatke Financijske agencije. Najveći udio insolventnih poslovnih subjekata, kako se moglo i očekivati zbog njegove veličine i koncentracije poduzetnika, ima Zagreb, gdje je udio blokiranih poduzeća bio 22,58 posto, slijedi Splitsko-dalmatinska županija s udjelom od 11,63 posto, a najmanji udio insolventnih, 1,07 posto, ima Ličko-senjska županija. Broj insolventnih poslovnih subjekata smanjen je u svim županijama, najviše u Zagrebu, za 1999, a najmanje u Ličko-senjskoj županiji, njih 35. U relativnom pogledu, najveće smanjenje insolventnih poslovnih subjekata od 29,8 posto ostvareno je u Zagrebačkoj županiji, tako da je njen udio u ukupnom broju insolventnih poslovnih subjekata pao sa 6,35 posto, koliko je iznosio potkraj 2016., na 5,59 posto krajem 2017. godine. Najmanje relativno smanjenje, od 11,4 posto, zabilježeno je u Šibensko-kninskoj županiji, tako da je njen udio u ukupnom broju insolventnih poslovnih subjekata povećan sa četiri posto s kraja 2016. na 4,44 posto potkraj 2017. godine. Promatramo li odvojeno pravne i ﬁzičke osobe odnosno obrtnike, vidljivo je veće smanjenje broja insolventnih pravnih osoba, za 3568 ili 28,5 posto, dok je broj obrtnika koji nisu mogli podmiriti svoja plaćanja bio manji

[ 2 ] Poseban prilog Privrednog vjesnika | 26. veljače 2018.

za 2641 ili 14,4 posto. Zbog toga je udio broja insolventnih pravnih osoba u ukupnom broju takvih poslovnih subjekata smanjen sa 40,57 na 36,32 posto, a adekvatno tome povećan je broj insolventnih fizičkih osoba sa 59,43 na 63,68 posto. Broj insolventnih pravnih osoba smanjen je u 20 županija, a povećan je samo u Brodskoposavskoj županiji, iako za samo jednu pravnu osobu što čini udjel od 0,6 posto. Kod fizičkih osoba smanjenje je zabilježeno u svim županijama. U relativnom pogledu, najveće smanjenje insolventnih pravnih osoba, od 49,7 posto, ostvareno je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a fizičkih osoba u Zagrebačkoj županiji, od 25,1 posto.

BROJ ZAPOSLENIH SMANJEN KOD NEPLATIŠA Broj zaposlenih kod insolventnih poslovnih subjekta na razini Hrvatske lani je bio 17.413, što je za 4812 osoba ili 21,7 posto manje nego krajem 2016. godine. Smanjenje je ostvareno u 20 županija, a povećanje samo u jednoj Osječko-baranjskoj. Najveći udio zaposlenih kod insolventnih poslovnih subjekata i ovdje, očekivano, ima Zagreb, s udjelom od 26,49 posto krajem 2016., odnosno 26,65 posto zadnjeg dana 2017. godine, slijedi Splitsko-dalmatinska županija s udjelom od 11,85 posto odnosno 10,14 posto u 2017., a najmanji udio krajem 2016. godine od jedan posto imala je Ličko-senjska županija, da bi potkraj 2017. godine taj udjel bio 1,02 posto. Na kraju prošle godine na posljednjem mjestu po udjelu zaposlenih kod insolventnih bila je Požeško-slavonska županija s

nenaplaćena potraživanja

Predstečaj zatražilo najviše trgovaca i građevinara Prema podacima koje je objavila Fina, iznos prijavljenih obveza u predstečajnim nagodbama bio je veći od 82,4 milijarde kuna. Čak 7843 predmeta u ukupnom iznosu od 8,42 milijarde kuna otpadalo je na nepodmirene obveze u iznosu manjem od 10 milijuna kuna, a njih 1116 u ukupnom iznosu većem od 74 milijarde kuna na nepodmirene obveze veće od 10 milijuna kuna. Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi stupio je na snagu početkom listopada 2012. godine, a od tada do 5. siječnja ove godine pokretanje postupka zatražilo je 8959 tvrtki s ukupno 66.761 zaposlenim.

Najveći broj predstečaja pokrenule su tvrtke iz djelatnosti trgovine na veliko i malo, njih 2049, zbog nepodmirenog duga od 13,5 milijardi kuna. Najveći iznos dugovanja, veći od 20,8 milijardi kuna, prijavile su 1483 građevinske tvrtke. Predstečaj je zatražilo i 1275 tvrtki iz prerađivačke industrije koje su dugovale 16,5 milijardi kuna, kao i 874 tvrtke koje se bave ugostiteljstvom i turizmom koje su ukupno imale nepodmiren dug od 7,6 milijardi kuna. Promatra li se teritorijalno, najviše je tvrtki koje su zatražile predstečaj iz Zagreba, njih 2473, slijede tvrtke sa sjedištem u Splitsko-dalmatinskoj županiji,

njih 881, zatim u Primorsko-goranskoj 645, te Zagrebačkoj županiji 592. Najmanje ih je s područja Ličko-senjske županije, samo 51. Od ukupnog broja tvrtki koje su ušle u postupak predstečaja, kod njih 3219 prihvaćen je plan financijskoga restrukturiranja ili je sklopljena nagodba. Riječ je o tvrtkama koje ukupno duguju nešto više od 51,113 milijardi kuna i imaju više od 44.000 zaposlenika. Nagodbu je sklopilo 3112 tvrtki ili 54,09 posto onih koje su započele postupak. Od ukupno 8959 predmeta koji su riješeni ili su u radu, dosad je riješeno njih 8941, dok ih je 16 u postupku rješavanja.

26. veljače 2018. | Poseban prilog Privrednog vjesnika [ 3 ]

nenaplaćena potraživanja

Broj insolventnih POSLOVNIH SUBJEKATA, PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA (OBRTNIKA), po županijama ŽUPANIJA

UKUPNO - POSLOVNI SUBJEKTI

ZAGREBAČKA

PRAVNE OSOBE

FIZIČKE OSOBE (OBRTNICI)

31.12.2016.

31.12.2017.

31.12.2016.

31.12.2017.

31.12.2016.

31.12.2017.

Broj

Udio u RH

Broj

Udio u RH

Broj

Udio u RH

Broj

Udio u RH

Broj

Udio u RH

Broj

Udio u RH

1963

6,35

1379

5,59

849

6,77

545

6,08

1114

6,07

834

5,31

KRAPINSKO–ZAGORSKA

583

1,89

464

1,88

173

1,38

136

1,52

410

2,23

328

2,09

SISAČKO–MOSLAVAČKA

4,58

1091

3,53

938

3,8

300

2,39

218

2,43

791

4,31

720

KARLOVAČKA

643

2,08

508

2,06

280

2,23

203

2,26

363

1,98

305

1,94

VARAŽDINSKA

611

1,98

509

2,06

246

1,96

182

2,03

365

1,99

327

2,08

KOPRIVNIČKO–KRIŽEVAČKA

601

1,95

499

2,02

190

1,52

114

1,27

411

2,24

385

2,45

BJELOVARSKO–BILOGORSKA

461

1,49

355

1,44

169

1,35

0,95

292

1,59

270

1,72

2233

7,23

1864

7,55

917

7,32

682

7,61

1316

7,17

1182

7,52

LIČKO–SENJSKA

298

0,96

263

1,07

0,69

0,83

212

1,15

189

1,2

VIROVITIČKO–PODRAVSKA

590

1,91

473

1,92

0,73

0,54

499

2,72

425

2,7

PRIMORSKO–GORANSKA

POŽEŠKO–SLAVONSKA

381

1,23

324

1,31

0,62

303

1,65

268

1,71

BRODSKO–POSAVSKA

667

2,16

557

2,26

161

1,28

162

1,81

506

2,76

395

2,51

ZADARSKA

1816

5,88

1532

6,21

514

4,1

374

4,17

1302

7,09

1158

7,37

OSJEČKO–BARANJSKA

1772

5,74

1457

5,9

475

3,79

409

4,56

1297

7,07

1048

6,67

ŠIBENSKO–KNINSKA

1237

1096

4,44

294

2,35

212

2,37

943

5,14

884

5,62

VUKOVARSKO–SRIJEMSKA

1045

3,38

872

3,53

198

1,58

146

1,63

847

4,61

726

4,62

SPLITSKO–DALMATINSKA

3462

11,21

2871

11,63

1656

13,21

1223

13,64

1806

9,84

1648

10,49

ISTARSKA

2546

8,24

2097

8,5

682

5,44

420

4,69

1864

10,15

1677

10,67

DUBROVAČKO–NERETVANSKA

866

2,8

699

2,83

255

2,03

159

1,77

611

3,33

540

3,44

MEĐIMURSKA

451

1,46

350

1,42

252

2,01

168

1,87

199

1,08

182

1,16

GRAD ZAGREB

7573

24,52

5574

22,58

4666

37,23

3348

37,35

2907

15,84

2226

14,16

30.890

100

24.681

100

12.532

100

8964

100

18.358

100

15.717

100

UKUPNO Izvor: FINA, obrada HGK

Nepodmirene su obveze poslovnih subjekata u godinu dana smanjene za 3,7 milijardi kuna

udjelom od jedan posto. U relativnom pogledu, najveće je smanjenje broja zaposlenih kod insolventnih poslovnih subjekata, 41,1 posto, ostvareno u Koprivničko-križevačkoj županiji, zbog čega je njen udio u ukupnom broju zaposlenih kod insolventnih poslovnih subjekata pao sa 2,05 posto, koliko je iznosio krajem 2016., na 1,54 posto na kraju 2017. godine, a relativno najmanje od 3,6 posto u Ličko-senjskoj županiji, tako da je njen udio u ukupnom broju zaposlenih kod insolventnih poslovnih subjekata porastao s jedan posto krajem 2016. na 1,23 posto potkraj 2017. godine. I kod broja zaposlenih vidljivo je veće smanjenje broja zaposlenih kod insolventnih pravnih osoba, i to za 2954 osobe ili 23 posto u odnosu na smanjenje broja zaposlenih kod insolventnih fizičkih osoba kojih je bilo manje 1858 ili 19,8 posto. Zbog toga je udio broja zaposlenih kod insolventnih pravnih osoba u ukupnom broju zaposlenih kod insolventnih poslovnih subjekata smanjen sa 57,68 na 56,33 posto, a adekvatno tome povećan kod insolventnih fizičkih osoba sa 42,32 posto na 43,62 posto. Broj zaposlenih kod insolventnih pravnih osoba smanjen je u 17 županija, a povećan u trima, dok je u Šibensko-kninskoj županiji ostao na istoj razini. Kod fizičkih osoba

[ 4 ] Poseban prilog Privrednog vjesnika | 26. veljače 2018.

smanjenje je zabilježeno u 20 županija, a povećanje u jednoj - Međimurskoj županiji. U relativnom pogledu, najveće smanjenje broja zaposlenih kod insolventnih pravnih osoba od 59,8 posto ostvareno je u Koprivničko-križevačkoj županiji, a najveće relativno smanjenje broja zaposlenih kod insolventnih ﬁzičkih osoba od 33,6 posto u Zagrebačkoj županiji.

NEPODMIRENE OBVEZE POSLOVNIH SUBJEKATA Na dan 31. prosinca 2017. godine nepodmirene su obveze poslovnih subjekata na razini Hrvatske u odnosu na kraj 2016. godine bile manje za 3,7 milijardi kuna ili 20,8 posto. Gledano po županijama, iznos nepodmirenih obveza smanjen je u 19, a povećan u dvjema županijama: za 72 milijuna kuna ili 11,2 posto u Osječko-baranjskoj te za 290,3 milijuna kuna ili 72,9 posto u Šibensko-kninskoj županiji. Najveće relativno smanjenje od 39,7 posto ostvareno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najmanje relativno smanjenje od 1,9 posto u Požeškoslavonskoj županiji. Najveći udio nepodmirenih obveza poslovnih subjekata i ovdje ima Zagreb, 6,9 milijardi kuna ili 38,87 posto krajem 2016. godine, odnosno 5,5 milijardi kuna ili 38,79 posto potkraj 2017. godine. Slijedi ga

nenaplaćena potraživanja

Iznos nepodmirenih naloga za plaćanje POSLOVNIH SUBJEKATA, PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA, po županijama (iznosi u 000 kn) ŽUPANIJA

UKUPNO - POSLOVNI SUBJEKTI 31.12.2016.

31.12.2017.

Iznos

Udio

Iznos

ZAGREBAČKA

898.363

5,0

KRAPINSKO–ZAGORSKA

242.574

SISAČKO–MOSLAVAČKA

PRAVNE OSOBE

FIZIČKE OSOBE (OBRTNICI)

31.12.2016.

31.12.2017.

Udio

Iznos

Udio

Iznos

Udio

Iznos

Udio

Iznos

Udio

721.020

5,1

520.909

4,5

381.256

4,5

377.454

6,0

339.764

6,0

1,4

199.581

1,4

83.808

0,7

71.914

0,9

158.766

2,5

127.667

2,3

370.695

2,1

328.010

2,3

140.192

1,2

131.625

1,6

230.503

3,7

196.385

3,5

KARLOVAČKA

290.665

1,6

202.995

1,4

147.753

1,3

83.332

1,0

142.912

2,3

119.663

2,1

VARAŽDINSKA

220.316

1,2

189.590

1,3

112.897

1,0

86.129

1,0

107.419

1,7

103.461

1,8

KOPRIVNIČKO–KRIŽEVAČKA

315.508

1,8

223.459

1,6

129.220

1,1

45.784

0,5

186.288

3,0

177.675

3,1

BJELOVARSKO–BILOGORSKA

153.051

0,9

124.482

0,9

40.251

0,4

21.183

0,3

112.800

1,8

103.299

1,8 6,6

PRIMORSKO–GORANSKA

31.12.2016.

31.12.2017.

1.054.998

5,9

691.119

4,9

629.432

5,5

320.416

3,8

425.566

6,8

370.703

LIČKO–SENJSKA

110.374

0,6

106.225

0,8

30.479

0,3

32.316

0,4

79.895

1,3

73.909

1,3

VIROVITIČKO–PODRAVSKA

291.484

1,6

253.236

1,8

39.145

0,3

17.083

0,2

252.339

4,0

236.153

4,2

POŽEŠKO–SLAVONSKA

110.741

0,6

108.663

0,8

14.012

0,1

13.985

0,2

96.729

1,5

94.678

1,7

BRODSKO–POSAVSKA

338.098

1,9

280.114

2,0

55.765

0,5

33.439

0,4

282.333

4,5

246.675

4,4

ZADARSKA

669.352

3,8

571.370

4,1

231.939

2,0

171.346

2,0

437.413

7,0

400.024

7,1

OSJEČKO–BARANJSKA

641.769

3,6

713.816

5,1

210.720

1,8

307.354

3,6

431.049

6,9

406.462

7,2

ŠIBENSKO–KNINSKA

398.028

2,2

688.357

4,9

203.138

1,8

490.795

5,8

194.890

3,1

197.562

3,5

VUKOVARSKO–SRIJEMSKA

442.652

2,5

387.801

2,8

135.200

1,2

95.024

1,1

307.452

4,9

292.777

5,2

SPLITSKO–DALMATINSKA

2.666.381

15,0

1.608.509

11,4

2.021.108

17,6

1.037.886

12,3

645.273

10,3

570.623

10,1

ISTARSKA

1.036.872

5,8

810.218

5,8

447.124

3,9

280.553

3,3

589.748

9,4

529.665

9,4

DUBROVAČKO–NERETVANSKA

268.526

1,5

175.138

1,2

127.248

1,1

37.467

0,4

141.278

2,2

137.671

2,4

MEĐIMURSKA

365.620

2,1

247.509

1,8

158.424

1,4

60.931

0,7

207.196

3,3

186.578

3,3

GRAD ZAGREB

6.921.009

38,9

5.469.416

38,8

6.033.724

52,4

4.730.806

56,0

887.285

14,1

738.610

13,1

17.807.076

100

14.100.628

100,0

11.512.488

100

8.450.624

100

6.294.588

100

5.650.004

100

UKUPNO Izvor: FINA, obrada HGK

IZNOS PRIJAVLJENIH NEPODMIRENIH NALOGA

Splitsko-dalmatinska županija s iznosom od 2,7 milijardi kuna i udjelom od 14,97 posto u 2016., odnosno s iznosom od 1,6 milijardi kuna i udjelom od 11,41 posto lani. Najmanji udio i ovdje ima Ličko-senjska županija, 110,4 milijuna kuna ili 0,62 posto u 2016. odnosno 106,2 milijuna kuna ili 0,75 posto, a vrlo slične iznose i udjele ima i predzadnja, Požeško-slavonska županija, 110,7 milijuna kuna i udio od 0,62 posto krajem 2016. godine, odnosno 108,7 milijuna kuna i udio od 0,77 posto krajem 2017.

I kod iznosa prijavljenih nepodmirenih naloga vidljivo je veće smanjenje kod insolventnih pravnih osoba, za 3,1 milijardu kuna ili 26,6 posto, u odnosu na smanjenje kod insolventnih fizičkih osoba odnosno obrtnika, za 644,6 milijuna kuna ili 10,2 posto. Zbog toga je udio iznosa prijavljenih nepodmirenih naloga kod insolventnih pravnih osoba u ukupnom iznosu prijavljenih nepodmirenih naloga smanjen sa 64,65 posto, na 59,93 posto, a adekvatno tome povećan je iznos prijavljenih nepodmirenih naloga kod insolventnih fizičkih osoba sa 35,35 posto u 2016. godini na lanjskih 40,07 posto. Iznos prijavljenih nepodmirenih naloga kod insolventnih pravnih osoba smanjen je u 18 županija, a povećan u trima, dok je kod fizičkih osoba smanjenje bilo u 20 županija, a povećanje samo u Šibensko-kninskoj županiji. U relativnom pogledu najveće smanjenje iznosa prijavljenih nepodmirenih naloga kod insolventnih pravnih osoba od 70,6 posto ostvareno je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a najveće relativno smanjenje iznosa prijavljenih nepodmirenih naloga kod insolventnih fizičkih osoba od 19,6 posto u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Iznos prijavljenih nepodmirenih naloga je kod insolventnih pravnih osoba manji za 3,1 milijardu kuna

26. veljače 2018. | Poseban prilog Privrednog vjesnika [ 5 ]

nenaplaćena potraživanja

EUROPEAN PAYMENT PRACTICES 2017

U Hrvatskoj se lani 76 plaćalo na vrijeme Na plaćanje kupaca koji kasne s plaćanjem hrvatske tvrtke moraju čekati dodatnih 20 dana nakon isteka roka plaćanja, dok je u 2016. godini to bilo 22 dana piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Svaka treća tvrtka pretpostavlja da je kašnjenje s plaćanjem namjerno

raksa pravodobnog plaćanja računa u zadnjih desetak godina pokazuje kako se u Europi sve više računa plaća na vrijeme, trenutačno njih 78 posto, potvrđuje anketa European Payment Practices 2017 koju je proveo neovisni institut za istraživanje tržišta Kantar TNS u ime EOS Grupe. U anketi je sudjelovalo 3200 tvrtki iz 16 zemalja. No nakon pozitivnih kretanja tijekom proteklih 10 godina vidljivo je stagniranje pozitivne prakse plaćanja. Naime, postotak kasnih plaćanja od 19 posto i nenaplaćenih računa od tri posto nije se poboljšao ili se tek neznatno poboljšao u zadnje tri godine. Postotak pravodobnih plaćanja je pak neznatno porastao sa 77 na 78 posto. Tako se u Zapadnoj Europi svaki peti, a u Istočnoj Europi

Važnost naplate potraživanja za gospodarstvo TVRTKE prodaju proizvode ili usluge

VRAĆANJE LIKVIDNOSTI KAŠNJENJE U PLAĆANJU

12% prihoda se vraća godišnje putem naplate potraživanja

20% kupaca

USLUGE NAPLATE POTRAŽIVANJA

NENAPLAĆENA POTRAŽIVANJA

38% tvrtki angažira tvrtke za naplatu potraživanja

4% kupaca ne plaća uopće

SMANJENJE PRIHODA

PRIJETNJA ODRŽIVOSTI P TVRTKE: 14% tvrtki pribojava

38% tvrtki gubi prihod

se bankrota

Napomena: uslijed metodologije istraživanja i izračuna srednje vrijednosti, kod vrijednosti kašnjenja u plaćanju dodan je 1% te se takav podatak (21%) prikazuje u tiskanoj brošuri. Izvor: EOS istraživanje “European Payment Practices” 2017, Hrvatska

[ 6 ] Poseban prilog Privrednog vjesnika | 26. veljače 2018.

svaki četvrti račun ne podmiruje u odobrenom roku. Udio nenaplaćenih potraživanja od tri posto u Zapadnoj Europi i četiri posto u Istočnoj Europi ostao je na istoj razini kao i u 2016. Hrvatska se lani blago spustila na istočnoeuropski prosjek od 76 posto, dok se godinu prije čak 78 posto računa plaćalo na vrijeme. Jedina istočnoeuropska zemlja koja postiže stopu pouzdanosti plaćanja od 80 posto je Poljska, a u njoj su posebno ažurni privatni potrošači. Najlošije prakse plaćanja vidljive su u Grčkoj, Rusiji, Rumunjskoj, Bugarskoj i Slovačkoj gdje je zabilježeno 74 posto pravodobnih plaćanja.

ROKOVI UTJEČU NA DISCIPLINU PLAĆANJA Rokovi plaćanja tek su u prosjeku skraćeni za jedan dan u većini europskih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj sa 36 na 35 dana. Tih 24 sata blago je pozitivno utjecalo na disciplinu plaćanja u većini zemalja. “Tvrtke su oprezne i iz godine u godinu rokove vrlo umjereno skraćuju. Pokazalo se da dugi odobreni rokovi plaćanja utječu negativno na disciplinu plaćanja, a ako se rokovi pak previše skrate, to bi moglo udaljiti korisnike. Tanka je granica između zadržavanja kupaca i postizanja dobre prakse plaćanja”, kaže direktorica EOS Matrixa Barbara Cerinski osvrćući se na rezultate ankete. Na plaćanje kupaca koji kasne s plaćanjem hrvatske tvrtke moraju čekati dodatnih 20 dana nakon isteka roka plaćanja, dok je u 2016. godini to bilo 22 dana. Dva

nenaplaćena potraživanja

posto računa dana ranije plaćaju i privatni i poslovni kupci, iako je i lani bilo vidljivo urednije plaćanje kod privatnih kupaca. Kao rezultat kašnjenja u plaćanju, otprilike svaka četvrta tvrtka u Istočnoj Europi reagira smanjenjem ulaganja i podizanjem cijena. Podizanje cijena je najčešće u Mađarskoj, koju slijedi Hrvatska. U Zapadnoj Europi britanske će tvrtke najvjerojatnije povećati svoje cijene. U Njemačkoj pak samo četiri posto tvrtki reagira na kašnjenja i neplaćanja povećanjem cijena. U pogledu zamrzavanja zapošljavanja ili ukidanja radnih mjesta, Grčka među europskim zemljama pokazuje najsnažnije reakcije na kašnjenja plaćanja. Ondje su, naime, u 31 posto anketiranih tvrtki neplaćanja utjecala na politiku zapošljavanja.

INSOLVENTNOST - RAZLOG SLABOG PLAĆANJA U Hrvatskoj su insolventnost i nepodmirivanje plaćanja od vlastitih kupaca navedeni kao glavni razlozi slabog plaćanja poslovnih kupaca. No svaka treća tvrtka također pretpostavlja da je kašnjenje s plaćanjem namjerno te da pogreške prilikom obrade faktura nisu zanemarivi uzroci neplaćanja. Privatni kupci kasne s plaćanjem zbog osobne prezaduženosti, trenutačne nelikvidnosti, ali i zbog zaboravnosti i namjernog neplaćanja. ”Uloga koju upravljanje potraživanjima ima u gospodarstvu

Udio kasnih plaćanja/ nenaplativih potraživanja u istočnoj Europi

25% (26%) Ukupno (B2C+B2B)

Vrijednost u zagradama = vrijednost 2016.; nema vrijednosti za Češku u 2016. Izvor: EOS istraživanje “European Payment Practices” 2017, Hrvatska

općenito je slabo percipirana, iako je to nešto od čega potrošač ima velike koristi. Budući da je kao rezultat oporavka duga likvidnost ponovno uspostavljena u tvrtki, omogućeno je izbjegavanje povećanja cijena ili ukidanje radnih mjesta”, rekla je Barbara Cerinski. Optimizam u tvrtkama nije porastao u odnosu na godinu dana ranije. Tvrtke u Hrvatskoj su skeptičnije kad su u pitanju prognoze za poboljšanje navika plaćanja jer ih čak 76 posto ne očekuje poboljšanja u iduće dvije godine. U 2016. godini na razini Europe nadoknađeno je osam posto poslovnih prihoda i reinvestirano u gospodarski ciklus zahvaljujući upravljanju potraživanjima. Oko 17 posto tvrtki zabrinuto je mogućim bankrotom, pa smatraju usluge naplate potraživanja sve važnijima. Ukupno 41 posto europskih tvrtki redovito surađuje s pružateljima usluge naplate potraživanja. U Istočnoj Europi rumunjske tvrtke imaju najviše koristi od suradnje s pružateljima usluge naplate potraživanja. Svake godine suradnja sa stručnjacima za upravljanje potraživanjima tvrtkama nadoknađuje ukupno 13 posto prihoda. U Hrvatskoj 12 posto i Češkoj 11 posto pružatelja usluga naplate potraživanja nadoknadili su više od 10 posto prihoda tvrtke. U Zapadnoj Europi njemačke tvrtke posebno uživaju prednosti suradnje s pružateljima usluge naplate potraživanja, pri čemu se osam posto prihoda vraća tvrtkama kao rezultat upravljanja potraživanjima.

U Zapadnoj Europi svaki peti, a u Istočnoj Europi svaki četvrti račun ne plaća se u odobrenom roku

26. veljače 2018. | Poseban prilog Privrednog vjesnika [ 7 ]

Za uspješno poslovanje trebate oboje: pozitivne brojke i razumijevanje za složene situacije vaših kupaca. Ovo se uvjerenje ogleda u našem načelu: ‘EOS. With head and heart in ﬁnance’. Ono je prisutno u svemu što radimo za vašu tvrtku. Naše usluge upravljanja potraživanjima poboljšavaju vašu likvidnost. Tijekom procesa naplate potraživanja uspostavljamo suradnju s vašim kupcima na ravnopravnoj osnovi kako bismo pronašli rješenja koja zadovoljavaju sve uključene strane. Takvim pristupom osiguravamo vaše pozitivno poslovanje i stabilne poslovne odnose. Više o našim uslugama saznajte na www.eos-matrix.hr

With head and heart in ﬁnance

Za dodatne informacije o upravljanju potraživanjima posjetite našu web stranicu.

PREDSTAVLJAMO DPD CROATIA, Zagreb

ISPORUKA U SKLADU SA ŽELJAMA KLIJENATA O poslovnom uzletu svjedoči lanjski rast ukupnog prihoda od 37 posto u odnosu na 2016., kao i 30 posto veći broj dostavljenih paketa, kaže Jakovljević

vrtka DPD Croatia dio je međunarodne grupacije koja broji 60.000 članova, isporučuje više od četiri milijuna paketa dnevno u više od 230 zemalja diljem svijeta te je po veličini druga dostavna kompanija u Europi. Poslovanje u Hrvatskoj ide im i više nego dobro. Nakon što je 2016. obilježena velikim poslovnim rastom, takav se trend nastavio i protekle godine. “O poslovnom uzletu svjedoči lanjski rast ukupnog prihoda od 37 posto u odnosu na 2016. Također, vidljiv je i rast broja dostavljenih paketa koji je za 30 posto veći u odnosu na godinu prije. Točnije, broj dostavljenih paketa u 2017. godini prešao je dva milijuna” rekao je direktor DPD Croatije Igor Jakovljević. Zanimljivi su i

IAKO JE DPD CROATIA PRIMARNO ORIJENTIRANA NA IZVOZ I POSLOVNE SUBJEKTE, PROSTOR ZA NAPREDAK ZASIGURNO POSTOJI podaci koji ukazuju na porast broja paketa od 25 posto u domaćem prometu, dok je u međunarodnom taj rast čak 60 posto. “Ove su brojke pokazatelj rasta ostvarenog ponajprije na krilima izvoza te porasta online trgovine na domaćem tržištu. Uz to, usporedbom navedenih razdoblja, rast broja B2C paketa - od poduzeća do klijenta - u 2017. iznosi 60 posto u odnosu na 2016. godinu. Isto tako, bitno je napomenuti da je u ukupnom volumenu udio B2C segmenta porastao za 10 posto”, kaže Jakovljević.

RAST TRŽIŠTA I NOVE USLUGE Iako je DPD Croatia primarno orijentirana na izvoz i poslovne subjekte, prostor za napre-

dak zasigurno postoji i u sektoru dostave od poduzeća do klijenta. Uzrok se krije u povećanju broja registriranih e-trgovina na hrvatskom tržištu, iako je takvih trgovina u nas manje od 1500 te smo još uvijek u zaostatku za ostalim zemljama EU-a. Prosjek online kupnje u sveukupnoj trgovini u Hrvatskoj iznosi tek šest posto, ali trend rasta već zahvaća i ovaj segment poslovanja. Upravo zbog sve većeg rasta privatnih korisnika i njihovih očekivanja, DPD Croatia ulaže i u krajnje korisničko iskustvo, odnosno last mile usluge. Uz omogućeno plaćanje karticama prilikom pouzeća paketa, razvijen je i portal Follow My Parcel, koji krajnjem primatelju omogućuje promjenu datuma i adrese, pa mu se paket može dostaviti u ured ili kod susjeda. Tu je i interaktivna usluga Predict, kojom se primatelja paketa obavještava o točnom vremenu dostave u okviru jednog sata. Također, zahvaljujući suradnji s partnerima Inom i Eurom Denisom, dostava za privatnog korisnika još je pozitivnije iskustvo jer mu je ponuđena mogućnost jednostavnog podizanja paketa na više od 420 Pickup lokacija diljem zemlje. Inače, Pickup mreža od 30.000 punktova diljem 35 europskih zemalja najveća je u Europi te omogućava klijentima da podignu ili pošalju paket gotovo iza svakog ugla, gdje god se u Europi nalazili. (I.G.)

A SAD MALO O NAMA...

2 mil paketa dostavljeno u 2017. za 60% lani porastao broj B2C paketa u odnosu na 2016. više do 420 Pickup lokacija za podizanje paketa diljem Hrvatske

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO SARAJEVO BUSINESS FORUM

PRIJAVE ZA SARAJEVO BUSINESS BRIDGE AWARDS 2018 Prestižna priznanja dodijelit će se tvrtkama i pojedincima koji su svojim radom, inovativnim idejama i zapošljavanjem mladih pridonijeli i razvoju poduzetništva i investicijske klime u regiji povezivanjem i razvojem tržišta, otvaranjem novih tvrtki i zapošljavanjem mladih ljudi možemo izazvati pozitivne promjene u društvu”, izjavio je Amer Bukvić, direktor BBI banke, naglašavajući da je natječaj za nagrade otvoren za tvrtke i pojedince iz regije koji su pokazali izvanredne rezultate u poslovanju i čiji je rad ostvario pozitivan utjecaj na društvo u kojem djeluju. Već devetu godinu zaredom Sarajevo Business Forum tradicionalno organizira BBI banka u suradnji s Islamic Development Bank Groupom (IDB). Pokrovitelj devetog SBF-a je

Naša misija je razvoj poduzetništva jer samo povezivanjem i razvojem tržišta, otvaranjem novih tvrtki i

zapošljavanjem mladih ljudi možemo izazvati pozitivne promjene u društvu. Amer Bukvić, direktor BBI banke

arajevo Business Forum (SBF), vodeća investicijska konferencija u Jugoistočnoj Europi, 25. travnja dodijelit će prestižna priznanja Sarajevo Business Bridge Awards tvrtkama i pojedincima koji su svojim radom, inovativnim idejama i zapošljavanjem mladih pridonijeli i razvoju poduzetništva i investicijske klime u regiji. Ovisno o kvaliteti pristiglih prijava, planirana je dodjela nagrada u šest kategorija, i to New Business of the Year (Nova tvrtka godine), Business of the Year (Tvrtka godine), Entrepreneur of the Year (Poduzetnik godine), Youth Employer of the Year (Nagrada za zapošljavanje mladih), Social Impact Award (Nagrada za utjecaj na društvo) te Innovator of the Year (Tvrtka-inovator godine). Nagrade Sarajevo Business Foruma dobitnicima će biti uručene na svečanoj ceremoniji u Parlamentu Bosne i Hercegovine tijekom prvog dana devetog po redu Sarajevo Business Foruma u prisutnosti svjetskih i regionalnih političkih i biznis lidera.

IZGRADNJA BOLJEG POSLOVNOG OKRUŽENJA U REGIJI “Svrha Sarajevo Business Foruma je izgradnja boljeg poslovnog okruženja u regiji. Naša misija je razvoj poduzetništva jer samo

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

NAGRADE BI SE TREBALE DODIJELITI U ŠEST KATEGORIJA I URUČITI 25. TRAVNJA Predsjedništvo BiH uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Vijeća ministara, entitetskih i kantonalnih vlada, Vanjskotrgovinske komore BiH i Privrednih komora Federacije BiH i Republike Srpske, te brojnih tvrtki u BiH. Medijski pokrovitelj SBFa je Privredni vjesnik. Prošle godine ove prestižne nagrade dodijeljene su istaknutim pojedincima i kompanijama iz regije. Nagradu za doprinos društvu dobila je Hastor fondacija, MSAN Grupa dobitnik je nagrade za zapošljavanje mladih, inovator godine u 2017. je Gorenje Grupa, a nova tvrtka godine za 2017. bio je HUB 387 Sarajevo. Za tvrtku 2017. godine stručni žiri izabrao je tvrtku HIFA Group. Prijave za nagrade SBF 2018 otvorene su putem stranice: http://sarajevobusinessforum. com/awards.

NOVI IMPULS ANAMARIJA CICARELLI

MARKETINGOM I KVALITETOM DO USPJEHA vlasnica i direktorica tvrtke Inteligo, Split

Bez kvalitetnog proizvoda ili usluge ne možemo razviti tvrtku. Ali ne smijemo zanemariti marketinške aktivnosti kojima ćemo ljude upoznati s time da im trebamo i da postojimo

vi mi putem formalnog ili neformalnog obrazovanja, radom, iskustvom... steknemo neku vještinu. S vremenom tu vještinu razvijamo u skladu sa svojim ambicijama. Netko održava svoje umijeće, svoj rad, ili pak svoje vještine na nekoj zadovoljavajućoj razini kojom će zadovoljiti poslodavca i svoje klijente. Neki žele stečenu vještinu razviti, unaprijediti i neprestano traže nove načine za to. Takve osobe postaju specijalisti ili veliki stručnjaci. No mnogo toga ovisi o kojem se zanimanju, proizvodu ili vrsti usluge radi. Drugi korak nekoga tko razvija svoje vještine je odlazak u poduzetništvo. Imate dobar proizvod koji se neprestano razvija, pružate uslugu koju ste doveli gotovo do savršenstva, vidite tržišni potencijal znatno veći od onog koji trenutačno iskorištava vaš nadređeni... Kada to imate, logičan slijed je samostalni rad. Ali uvijek ostaje dvojba koliki vas uspjeh očekuje. Odlazak u poduzetništvo nije samo dobar proizvod ili vrhunska usluga. Mnogo je primjera gdje su stručnjaci doživjeli poduzetnički krah. Kad obavljamo bilo koju poduzetničku djelatnost, važnije je biti dobar menadžer nego vrhunski stručnjak. Naravno da je idealno jedno i drugo, ali to je uistinu rijetko. Zašto mnogi stučnjaci ulaskom u poduzetništvo nisu uvijek uspješni? Ako je netko stručnjak, znači da je u potpunosti posvećen svom poslu. Posvećen poslu mora biti svatko, bez obzira na to koji posao radi. Bilo da se radi o znanstveniku, pravniku, proizvođaču hrane ili autodijelova, inovatoru... Ako ste posvećni svom poslu na ovaj način, ne zanima vas previše ni marketing, ni ﬁnancije, ni bilo što slično. Najvažniji vam je vaš proizvod. Podizanje vašeg proizvoda na gotovo savršenu razinu je vaš uzvišeni cilj, dok vam je sve ostalo manje važno. Vaši kupci su oduševljeni,

spremni su platiti visoku cijenu, svjedoče koliko im je vaš proizvod olakšao život ili poslovanje, a često imate oboje. Znači, imate savršene kupce i povratne informacije koje dobivate daju vam dodatni entuzijazam da proizvod i dalje razvijate. On postaje sve bolji i bolji. Ali broj kupaca ne prati kvalitetu vašeg proizvoda. Imati malo kupaca, ali kvalitetnih, mogu si dozvoliti samo tako skupi proizvodi čija prodaja od dva-tri

uspijevaju na tržištu sa svojim proizvodima. Marketing je u nekim slučajevima važniji od samog proizvoda ili usluge upravo zbog ovoga što sam navela. Kad je tvrtka uhodana i kad je uvela nov i kvalitetan proizvod, nije problem provesti marketinške aktivnosti. Ali kad se tvrtka tek otvara, često su sve aktivnosti usmjerene na kvalitetu proizvoda ili usluge, dok je sve ostalo u drugom planu. No ako tako ostane, teško da će

KAD OBAVLJAMO BILO KOJU PODUZETNIČKU DJELATNOST, VAŽNIJE JE BITI DOBAR MENADŽER NEGO VRHUNSKI STRUČNJAK komada godišnje osigurava egzistenciju tvrtke. Ali mi ovdje najčešće govorimo o malim poduzetnicima. U ovom slučaju poduzetniku se dogodi da ima odličan prozvod koji mnogim potencijalnim kupcima rješava njihov konkretan problem i spremni su za njega platiti visoku cijenu, ali problem je u tome što ne znaju da takav proizvod postoji na tržištu. Možda ni ne znaju da im je vaš proizvod potreban. Upravo je to razlog zašto odlični stručnjaci, specijalisti u bilo kojim djelatnostima, od kozmetičara do liječnika, ne

se ta usluga ili proizvod prodati. I to je razlog zašto tržište prihvaća manje kvalitetne proizvode i usluge, pa ih čak i više plaća. Naravno da nam neće marketinške aktivnosti biti ispred kvalitetnog proizvoda. Koliko god dobar marketing odradili, bez kvalitetnog proizvoda ili usluge ne možemo razviti tvrtku. Ali ne smijemo zanemariti marketinške aktivnosti kojima ćemo ljude upoznati s time da im trebamo i da postojimo. Samo nas usklađenost marketinga i kvalitete dovodi do uspjeha.

26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

TURIZAM HTZ ODABRAO MEĐUNARODNE MARKETINŠKE I PR AGENCIJE

KOMUNIKACIJA JAČA TURISTIČKI BREND

a 31. sjednici Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice odabrane se marketinške i PR agencije za suradnju s tom institucijom u ovoj godini. Procijenjena vrijednost nabave za te agencije na 13 tržišta iznosi 30,56 milijuna kuna. Od marketinških agencija su odabrane: MediaCom za tržišta Švicarske, Poljske,

Francuske, Mađarske i Norveške, Real Grupa za tržišta Njemačke, Austrije, Rusije i Švedske, Aviareps za tržište Belgije i Nizozemske, Mediaplus za tržište Velike Britanije te agencija Vailati&Savarro za tržište Italije. Promotivne aktivnosti provodit će se na 11 ključnih tržišta, a procijenjena vrijednost nabave za PR agencije iznosi 7,5 milijuna kuna. Od PR

agencija odabrane su: Media Consulta International Holding AG za kategoriju natječaja “Odnosi s medijima” te Hills Balfour Group za kategoriju natječaja “Društvene mreže i digitalna komunikacija”. Tržište Nizozemske i Italije, prema sugestijama direktora predstavništava HTZ-a u tim zemljama, samostalno će na svom području provoditi promotivne aktivnosti. Komentirajući odabir marketinških i PR agencija, Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda HTZ-a, rekao je kako od njih očekuje snažnu podršku na nama najvažnijim emitivnim tržištima. “Njihova reputacija, međunarodni doseg i iskustvo pomoći će u postizanju strateških ciljeva promocije hrvatskog turizma. Potrebna je dobra suradnja među odabranim agencijama, a njihovo djelovanje mora biti usklađeno, jer je kvalitetna integrirana komunikacija nužna za jačanje hrvatskog turističkog brenda u svijetu”, zaključio je Staničić. (S.P.)

NOVA INFRASTRUKTURNA ULAGANJA NA RABU

Ulaganja od 110 milijuna kuna Zbog bogate kulturne i prirodne baštine, prirodnih ljepota, kao i odlične gastronomske ponude, otok Rab se u proteklih nekoliko godina pozicionirao kao popularna destinacija za odmor. U pred i posezoni Rab je mnogima idealna vikend-destinacija. Kako bi se što bolje dočekali ovogodišnji turisti, Rab ulazi u novu turističku sezonu s infrastrukturnim ulaganjima od gotovo 110 milijuna kuna. Uređuju se hoteli i javne površine, a poradit će se i na boljoj povezanosti tog otoka s kopnom. Nedavno je pušten u promet novi trajekt “Četiri zvonika”, nazvan prema simbolu grada Raba. Osim vrijedne investicije za Rapsku plovidbu, novi trajekt predstavlja i veliki

značaj za otok Rab. U izgradnju trajekta uloženo je više od 58 milijuna kuna, a njime će se unaprijediti povezanost otoka s kopnom što će neizravno utjecati i na razvoj cijelog turističkog odredišta. U novu turističku sezonu Rabljani će ući i s obnovljenom Donjom ulicom, u čiju je obnovu utrošeno oko četiri milijuna kuna iz sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, državnog proračuna, kao i proračuna Grada Raba. Kako bi se dodatno povećao broj smještajnih kapaciteta, kvaliteta smještaja i turističke ponude, u tijeku su radovi na proširenju i repozicioniranju dvaju rapskih hotela. Jedan je Hotel Arbiana koji će potpuno obnoviti postojeće smještajne jedinice i

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

formirati nove s ciljem obnove energetske učinkovitosti, a drugi je Grand hotel Imperial koji će nakon obnove i uvođenja novih sadržaja postati hotel samo za odrasle. (S.P.)

PROJEKT RESTAURA

Obnavlja se Palača Bigatto u Buzetu Projekt okuplja Hrvatsku, Sloveniju, Poljsku i Slovačku s ciljem identifikacije, testiranja, evaluiranja i promoviranja primjera dobre prakse JPP-a u revitalizaciji povijesnih gradova i građevina piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

edostatak sredstava za obnovu i revitalizaciju većine napuštenih i zanemarenih povijesnih građevina jedno je od ključnih problema s kojima se susreće većina zemalja Srednje Europe. Javno-privatno partnerstvo (JPP) u području kulturne baštine dobra je alternativa očuvanju i upravljanju kulturnom baštinom Srednje Europe, a projekt Restaura - Revitalizacija povijesnih građevina kroz model javno-privatnog partnerstva (Revitalising Historic Buildings through Public-Private Partnership Schemes) pruža priliku za promjenu na tom području. Taj je projekt nedavno predstavljen na zagrebačkom Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u sklopu obilježavanja ovogodišnje Europske godine kulturne baštine. Upravo je IRMO jedan od partnera na projektu Restaura koji se ﬁnancira iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj Interreg Središnja Europa. Projekt okuplja četiri zemlje Srednje Europe - Hrvatsku, Sloveniju, Poljsku i Slovačku - s ciljem identiﬁkacije, testiranja, evaluiranja i promoviranja primjera dobre prakse JPP-a u revitalizaciji povijesnih gradova i građevina. Iz svake od tih zemalja u projektu sudjeluju javne i privatne institucije kako bi zajednički razvile i implementirale rezultate projekta u obnovi svoje kulturne baštine. Ocjenjivanje, odobravanje i provedbu projekta radi Agencija za investicije i konkurentnost. S ciljem poticanja budućih JPP projekata planiraju se četiri pilot-akcije u tim državama koje se odnose na povijesne lokalitete visoke kulturne vrijednosti. Pilot-akcija u Hrvatskoj radi se u Buzetu. Taj je grad jedan od projektnih partnera, a u sklopu projekta izrađuje se integrirani

plan revitalizacije starogradske jezgre te idejno i arhitektonsko rješenje Palače Bigatto. Projekt obnove povijesnih građevina na području Buzeta traje tri godine, a službeno završava 31. svibnja 2019. godine.

VAŽNOST JAVNO-PRIVATNOG PARTNERSTVA Kako je istaknula Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica projekta za hrvatske partnere iz IRMO-a, taj je projekt zanimljiv zemljama koje u njemu sudjeluju zbog turbulentne povijesti, ali i vrijednih resursa kulturne baštine za čiju obnovu nemaju dovoljno novca. “Kao i drugdje u svijetu, a ne samo u tranzicijskim zemljama, sve je manje javnih sredstava za obnovu kulturne baštine, a u traženju modela ﬁnanciranja upravo se kroz taj projekt istražuje mogući model JPP-a”, dodala je. Kao jedan od glavnih problema izdvojila je lošu javnu percepciju JPP-a, a kroz projekt je zabilježeno i veliko nepovjerenje koje privatni sektor ima prema javnom sektoru i obrnuto. Osim toga, iznimno mali broj projekata dosad je ostvaren u području kulture. Ipak, jedan

PROJEKT OBNOVE POVIJESNIH GRAĐEVINA NA PODRUČJU BUZETA TRAJE TRI GODINE, A SLUŽBENO ZAVRŠAVA 31. SVIBNJA 2019. od pozitivnih primjera je obnova zgrade varaždinske Županijske palače. Voditelj projekta za Buzet Vanja Fabijančić predstavio je plan obnove Palače Bigatto iz 17. stoljeća, u kojoj je sada smješten Zavičajni muzej s etnografskom i arheološkom zbirkom, a namjera je da taj muzej i dalje ostane u palači. Inače, IRMO već nekoliko desetljeća radi na raznim znanstveno-istraživačkim projektima, a Restaura je jedan od dobrih primjera povezivanja rezultata njihova rada s praksom.

26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

HRWWWATSKA POSLOVANJE SAP-a U 2017. GODINI

RJEŠENJA U OBLAKU DONOSE REKORDE U Hrvatskoj smo na godišnjoj razini ostvarili rast prihoda od prodaje cloud rješenja od 70 posto, a najprodavanija rješenja bila su SAP Hybris i SAP S/4HANA, ističe Sonja Popović piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr OZBILJAN RAST U HRVATSKOJ Kada govorimo o SAP-ovu poslovanju u regiji, tvrtka je ostvarila najbolje rezultate do sada, kako na godišnjoj tako i na razini četvrtog kvartala u regiji Srednje i Istočne Europe. I ovi su rezultati, uglavnom, potaknuti poslovanjem vezanim uz cloud koje je u lanjskom posljednjem kvartalu ostvarilo troznamenkasti rast, dok je na godišnjoj razini zabilježen dvoznamenkasti rast. Inovativna rješenja poput SAP SuccessFactors (HR rješenje temeljeno na cloudu), SAP Hybris i softveri za IoT te analitiku ostvarili su visok porast diljem regije Srednje i Istočne Europe. “U Hrvatskoj smo na godišnjoj razini ostvarili rast prihoda od prodaje cloud rješenja od 70 posto, rast prihoda od konzaltinga za 150 posto, kao i rast prihoda od prodaje on-premise za 35 posto”, kaže Sonja Popović, direkto-

23,46 mlrd € ukupni prihodi SAP-a u 2017.

3,77 mlrd € prihodi od cloud pretplate i prateći prihodi (+26%)

4,877 mlrd € prihod od softvera

AP, tržišni predvodnik na području softvera enterprise aplikacija, prošle je godine na globalnoj razini povećao prihode od cloud pretplate i prateće prihode za čak 26 posto, na 3,7 milijardi eura (IFRS), dok je prihod od softvera iznosio 4,87 milijardi eura. Prihod od održavanja povećao se na 63 posto ukupnog prihoda koji je iznosio 23,46 milijardi eura. Tvrtka za proizvodnju poslovnog softvera sa sjedištem u Njemačkoj postala je vodeći pružatelj cloud rješenja s oko 150 milijuna pretplatnika diljem svijeta. SAP je nedavno objavio akviziciju tvrtke Callidus Software Inc kojom će sastaviti najkompletniji i najviše diferenciran portfelj rješenja za upravljanje korisničkim iskustvom. Prije ove akvizicije, u rujnu 2017. godine, SAP je najavio ugovor za akviziciju tvrtke Gigya, predvodnika na tržištu upravljanja korisničkim identitetom i pristupom. Platforma tvrtke Gigya pomaže tvrtkama u izgradnji digitalnog odnosa s korisnicima.

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

PRELASKOM NA SAP HANA ENTERPRISE CLOUD (HEC) POSTIGLI SMO ZNATNE UŠTEDE, KAŽE ROMINA OREŠKOVIĆ rica SAP-a Hrvatska. “To je rezultat ugovora s renomiranim tvrtkama, a SAP Hybris i SAP S/4HANA bila su najprodavanija rješenja u Hrvatskoj prošle godine. Tvrtke se okreću SAP-u budući da nudi zaokruženu ponudu rješenja, brzu realizaciju projekata, brzi povrat investicije te pojednostavljenje procesa. SAP Hrvatska bio je iznimno uspješan u poslovanju s tvrtkama iz segmenta energetike te onima iz sektora potrošačke industrije. Ove godine

GODIŠNJI REZULTATI HT-a

Rast prihoda, a manja neto dobit

očekujemo kako će se digitalna transformacija ubrzati u Hrvatskoj te smo spremni ući u nove sektore”, naglasila je Sonja Popović.

Hrvatski Telekom, vodeći pružatelj telekomunikacijskih usluga u nas, objavio je revidirane konsolidirane rezultate za 2017. godinu. Godišnji rezultati uključuju i poslovanje Crnogorskog Telekoma, koji je kupljen početkom 2017. te utjecaj H1 Telekoma, nakon što je pripojen OT - Optimi Telekomu. Tako su u 2017. ostvareni prihodi u iznosu od 7,756 milijardi kuna, što je za 11 posto više nego 2016. godine. EBITDA prije jednokratnih stavki iznosi 3,138 milijardi kuna i viša je za 11,2 posto, uz jaku EBIDTA maržu od 40,5 posto koja je veća za 0,1 postotni bod. Neto dobit u 2017.

iznosi 863 milijuna kuna i manja je za 7,5 posto. Uprava i Nadzorni odbor Glavnoj skupštini predložili su raspodjelu dividende od šest kuna po dionici, koja će se isplatiti iz neto dobiti 2017. godine. “Iza HT-a je još jedna uspješna godina i uvjerljivo vodeća pozicija u svim segmentima telekomunikacijskog tržišta”, istaknuo je, među ostalim, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma Davor Tomašković. (B.O.)

VELIKI POSAO S ORBICOM Veliki posao SAP je dogovorio i odradio s distributerom robe široke potrošnje Orbicom. “Kako bismo zadržali poziciju vodećeg europskog distributera robe široke potrošnje i kozmetike, u 2017. godini odlučili smo otići korak dalje”, kazala je Romina Orešković, potpredsjednica Orbico Grupe za financije, riznicu te reviziju. “Odlučili smo transformirati svoju SAP arhitekturu te objediniti postojeće SAP sustave na jednom mjestu. Prelaskom na SAP HANA Enterprise Cloud (HEC) postigli smo znatne uštede, visoku razinu fleksibilnosti te smo pojednostavili i automatizirali brojne procese kako bismo što prije i što bolje mogli ispuniti zahtjeve svojih partnera i korisnika. Kvalificirane IT stručnjake danas je jako teško naći na tržištu te smo zadovoljni što nam nisu bili potrebni dodatni interni resursi u prelasku na SAP HEC, već smo i u taj dio posla uključili partnere. Ovo nam je izuzetno važno jer nam daje priliku da se fokusiramo na ključni dio našeg poslovanja - distribuciju - istodobno iskorištavajući prednosti najnovijih tehnologija”, istaknula je Romina Orešković. U SAP-u u ovoj godini, na temelju dobrih prošlogodišnjih rezultata posebice u cloud uslugama, očekuju nastavak rasta. Za cijelu 2018. godinu non-IFRS cloud pretplate i prateći prihodi trebali bi biti u rasponu od 4,8 do pet milijardi eura. Ovaj raspon predstavlja stopu rasta od 27 do 33 posto, a u kompaniji očekuju kako će udio prihoda od održavanja dosegnuti 70 do 75 posto u 2020. godini.

USUSRET FORUMU ICT-DRUŠTVO

ICT sektorom protiv iseljavanja

Utjecaj tehnološke dimenzije globalizacije na naše društvo i razvojne prilike koje se time otvaraju teme su prvog Foruma ICT-društvo, koji se održava 23. ožujka u Osijeku, priopćio je Organizacijski odbor Foruma. “Forum zagovara stvaranje povoljne poduzetničke klime, reformu obrazovnog sustava te poboljšanje zakonodavnog okvira za ulaganje i razvoj ICT sektora. Želimo pokrenuti stručnu raspravu o mogućnostima koje

ICT nudi za zaustavljanje iseljavanja mladih iz Slavonije i cijele Hrvatske”, izjavio je Anđelko Milardović, utemeljitelj Instituta za europske i globalizacijske studije, koji je, uz Osijek Software City, nositelj projekta. Medijski pokrovitelj događanja je Privredni vjesnik. Forum ICT-društvo spaja ICT stručnjake sa širokom poslovnom, društvenom i političkom zajednicom, kako bi zajedno potaknuli lokalni razvoj. Tako će domaći start-upi, tvrtke i udruge, međunarodne kompanije, akademska zajednica, lokalne vlasti i ministarstva raspravljati i predlagati rješenja za jačanje ICT sektora u Osijeku, Osječko-baranjskoj županiji i Hrvatskoj. (B.O.)

26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

AKTUALNO SVJETSKA BANKA: PROMIŠLJANJA O ZAJEDNIČKOJ POLJOPR

ZPP-om DO VEĆIH PRIMANJA U POLJOPRIVREDI Bugarska, Hrvatska, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Grčka moraju se potruditi ne bi li smanjile siromaštvo i omogućile da bavljenje poljoprivredom bude isplativo piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rema istraživanju Svjetske banke, polovina država članica Europske unije iskoristila je Zajedničku poljoprivrednu politiku za znatno smanjenje siromaštva i povećanje primanja u poljoprivredi, dok druge zemlje i dalje zaostaju. U izvješću Promišljanja o zajedničkoj poljoprivrednoj politici (Thinking CAP) navodi se kako je novim ulaganjima i uslugama u poljoprivredi, potpomognutim temeljnom poljoprivrednom politikom EU-a, moguće smanjiti siromaštvo i pretvoriti poljoprivredu u djelatnost koja će svima koji je se prihvate donijeti bolje plaćena radna mjesta. Mađarska, Slovačka, Estonija, Danska i Nizozemska primjeri su država članica EU-a koje su svoju poljoprivredu uspješno osuvremenile pružanjem savjetodavnih usluga, gradnjom cesta, osiguranjem imovinskih prava i omogućavanjem pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi u ruralnim područjima. Druge zemlje, poput Bugarske, Hrvatske, Portugala, Rumunjske, Slovenije i Grčke,

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE ABC svježi krem sir i ABC krem sirevi s dodacima šunke, povrća, pikant paprike, vlasca i hrena Jedinstvenim tehnološkim postupkom od pažljivo biranog i kontroliranog mlijeka s farmi Belja nastaje potpuno prirodan proizvod – Abc svježi krem sir koji u svom sastavu ima samo mlijeko, vrhnje i sol. ABC svježi krem sir obogaćen je dodacima šunke, paprike, povrća i vlasca. BELJE D.D.

Belje, dioničko društvo za prehrambenu industriju i poljoprivrednu proizvodnju sa sjedištem u Dardi, proizvodnjom hrane bavi se već više od tri stoljeća, a od početka 2005. godine u sastavu je Agrokora. Nedugo po ulasku u Agrokor deﬁnirana je razvojna strategija Belja i započelo je organizacijsko, tehnološko i tržišno restrukturiranje tvrtke.

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

IVREDNOJ POLITICI moraju se potruditi ne bi li smanjile siromaštvo i omogućile da bavljenje poljoprivredom bude isplativo, što se može ostvariti poboljšanjem osnovnih pretpostavki za uspješnu poljoprivredu, čime bi se pospješili rezultati ﬁnancijskih ulaganja koja su na raspolaganju u sklopu ZPP-a. Ostale države članice smjestile su se između tih dviju skupina, pri čemu idu put uspješne preobrazbe ili zaostaju. Poljoprivreda i siromaštvo u polovici država članica EU-a više ne idu ruku pod ruku, ističe Arup Banerji, regionalni direktor Svjetske banke za zemlje EU-a. “Očito je kako se dohodovni raskorak između poljoprivrede i drugih djelatnosti smanjuje, a u nekim zemljama, poput Nizozemske, bavljenje poljoprivredom katkad je unosnije od rada u drugim djelatnostima. Približno polovina država članica EU-a danas uviđa kako se poljoprivredom može povećati opće blagostanje, dok druga polovina mora poraditi na stvaranju osnovnih pretpostavki za provedbu neophodnih strukturnih promjena”, smatra Banerji.

BOLJI UVJETI ZAPOŠLJAVANJA Izvješće Svjetske banke pokazuje kako je ZPP EU-a povezan s poboljšanjem uvjeta zapošljavanja u poljoprivredi. Proizvodno nevezana plaćanja, odnosno godišnja plaćanja koja se temelje na tome koliko zemlje poljoprivrednik koristi, i suﬁnanciranje ulaganja u poljoprivredna gospodarstva ukazuju na jasne poveznice s pozitivnim pomacima u poljoprivredi. Primjerice, u novijim državama članicama rast produktivnosti rada u poljoprivredi povećava se sa 3,1 na 4,7 posto godišnje uz 10-postotno povećanje ove vrste izdvajanja u okviru ZPP-a. No tu su i neke vrste potpora, poznate kao proizvodno vezana plaćanja, kojima se poljoprivrednici nagrađuju za točno određenu biljnu ili životinjsku proizvodnju, za koje u izvješću nije ustanovljena

takva povezanost. U prošlosti su ta proizvodno vezana plaćanja znala dovesti i do krajnje prekomjerne proizvodnje i poremećaja cijena na svjetskim tržištima. Neke zemlje odobravaju plaćanja poljoprivrednicima koji ne raspolažu infrastrukturom nužnom za uspješno plasiranje svojih proi-

PRIBLIŽNO POLOVINA DRŽAVA ČLANICA EU-a UVIĐA KAKO SE POLJOPRIVREDOM MOŽE POVEĆATI OPĆE BLAGOSTANJE, SMATRA BANERJI zvoda na tržište ili za najbolje moguće iskorištavanje svojih ulaganja, upozorava Rogier van den Brink, glavni ekonomist u Svjetskoj banci. “ZPP uspostavlja vrlo široku mrežu i dopire do poljoprivrednika čak i u najudaljenijim kutcima EU-a. Zbog toga će poboljšanja ZPP-a u skladu s preporukama iznesenim u našem izvješću dodatno ojačati njegovu ulogu moćnog oruđa strukturne preobrazbe”, kaže Van den Brink. U izvješću se ističe kako se pri praćenju sredstava koja se izdvajaju u okviru ZPP-a naglasak treba staviti na opipljive rezultate, a ne na zbunjujuće birokratske procese. Time će se potaknuti i suﬁnanciranje privatnih ulaganja u projekte potpomognute u sklopu ZPP-a, a koji su od javnog značaja, kao što je promicanje okolišno prihvatljivih postupaka, organskog uzgoja i dobrobiti životinja.

Plavac mali Plavac mali Janjina je brend još od 1997. godine gdje među prvima naglašena sortnost (Plavac mali). Crno suho vino, mekan i harmoničan Plavac sadrži pravilan omjer vina iz Janjinskih strana i položaja u polju. Plavac mali Pelješac je također crno suho vino, složeno u određenom postotku gdje je dio odležavao u barrique bačvama. Plavac mali Dranče je suho ili polusuho vino s položaja Dranče. Prošek Plavac mali je desertno slatko vino koej se radi od prosušenog grožđa Plavac mali. PELJEŠKI VRHOVI POLJOPRIVREDNA ZADRUGA JANJINA

Pelješki vrhovi poljoprivredna zadruga Janjina osnovana je 1902. godine, kao seoska blagajna za štednju i zajmove. Od osnutka pa do sada radi u kontinuitetu i broji više od 152 zadrugara. Zadruga se nalazi u Općini Janjina, središnjem dijelu poluotoka Pelješca. Osim vinarije kao glavne djelatnosti, posjeduje uljaru i kavanu u Janjini.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

SAJMOVANJE NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU ODRŽANI SAJMOVI NAUTIKA

MARINA U SRCU ZAGREBA Na sajmu Nautika predstavilo se više od 200 plovila, između ostalih i dvije svjetske i 24 hrvatske premijere, a predstavljena je i najveća jahta hrvatske proizvodnje - Mirakul 40 piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr brodova je u najmu osoba koje se bave čarterom. Grginić je rekao kako je upravo u proizvodnji jedan gumenjak, dug 11 metara, koji će se moći koristiti na dva načina - kao luksuzni brod ili kao brod za prijevoz putnika.

ROMOBILI NA STRUJU U sklopu sajma Nautika održana je hrvatska premijera proizvoda Lem motor. Riječ je o električnim romobilima koji su na naše tržište stigli prije mjesec dana, a posebnost je u tome što ih ne treba registrirati te su lako prenosivi i sklopivi. Kako je pojasnio Mario Herceg, direktor Lem motora, električni romobili imaju potpuno aluminijsko kućište, a proizvode se u nekoliko veličina

agrebački velesajam započeo je proteklog tjedna novu poslovnu godinu jednim od najvećih nautičkih sajmova u ovom desetljeću. U svom je 27. izdanju sajam Nautika bio sadržajno najbogatiji i prostorno najveći do sada. Naime, u zagrebačkoj su marini umjesto gatova predstavljena plovila u šest paviljona, u kojima je na suhi vez doplovilo više od 200 plovila, između ostalih i dvije svjetske i 24 hrvatske premijere. Uz taj sajam održan je i 10. Hotel&Gastroteh, a u novom interaktivnom i integriranom konceptu organiziran je i Festival maslina, na kojem je predstavljeno više od 300 uzoraka maslinovog ulja. Na 19.000 četvornih metara izložbene površine na ta tri sajma predstavljeno je 455 izlagača iz 25 zemalja. Na sajmu Nautika predstavljena je najveća jahta hrvatske proizvodnje

- Mirakul 40, zagrebačkog proizvođača Grginić jahte. To plovilo dužine gotovo 12 metara namijenjeno je nautičarima koji traže udobnost, kvalitetu i vrhunske performanse. Spada u kategoriju sportskih jahti, ali ima elemente luksuza i udobnosti. Kako je istaknuo Klaudio Grginić, direktor tvrtke Grginić jahte, ove godine se započelo s prodajom tog broda, za koji treba izdvojiti nešto manje od tri milijuna kuna. Ako se pak netko odluči za unajmljivanje, valja istaknuti da sedmodnevni najam te jahte stoji nešto manje od 50.000 kuna. “Uz Mirakul 40 godišnje proizvodimo desetak brodova Mirakul 30, nešto manje veličine. Osim domaćih kupaca, naše jahte kupuju i Talijani, a naši brodovi plove i Dunavom u Austriji”, rekao je Grginić te dodao da je jedan njihov brod prodan u Ukrajini, a sve se više prodaju i na domaćem tržištu. Osim toga, nekoliko

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

NA 19.000 ČETVORNIH METARA IZLOŽBENE POVRŠINE NA TRI SAJMA PREDSTAVLJENO JE 455 IZLAGAČA IZ 25 ZEMALJA od 30 do 50 kilograma. Manji modeli mogu se prevoziti automobilom i jednostavno se pune na kućnu utičnicu. U idealnim uvjetima, domet im je oko 20 kilometara. Nešto veći i jači električni romobili mogu preći i do 50 kilometara.

Foto: Franjo Maltar

I HOTEL&GASTROTEH

OKRUGLI STOL: NOVI POMORSKI ZAKONIK I ZAKON O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA

Rješavanje problema komunalnih vezova u javnim lukama S obzirom na činjenicu da je Hrvatska jedna od vodećih svjetskih destinacija za najam jahti bez posada potrebno je regulirati novi pomorski zakonik i zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, rečeno je na prošlotjednom okruglom stolu Hrvatske udruge poslodavaca Novi Pomorski zakonik i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama - utjecaj zakonskih promjena na nautički sektor, održanom “Hladno vrijeme im ne pogoduje jer se baterije brzo isprazne. Romobili su talijanski proizvod, a dizajnirao ih je talijanski dizajner Alessandro Tartarini. U travnju ćemo predstaviti još tri nova romobila”, rekao je Herceg. Dodao je kako su ti romobili namijenjeni osobama svih životnih dobi, pa tako postoje modeli za djecu, ali i veliki modeli Mad 2000, namijenjeni avanturistima, koji se mogu voziti i izvan asfalta jer imaju off-road gume. Deseti sajam Hotel&Gastroteh pokazao je novitete uređaja i aparata za ugostiteljstvo i turizam, među kojima

u sklopu sajma Nautika na Zagrebačkom velesajmu. Tom je prigodom naglašeno da novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, koji bi se prema najavama trebao usvojiti tijekom ove godine, treba riješiti problem komunalnih vezova u javnim lukama koje treba podijeliti u vezove za brodice, registrirane za osobne potrebe te na komunalne vezove za brodove i jahte. Novi zakon, o kojem će se se posebice istaknuo aparat za cijeđenje voća, distributera tvrtke Jumbo-Juice. O odlikama tih aparata govorio je Željko Rudić, direktor tvrtke Jumbo-Juice, koji je naglasio kako je prije tri godine otvorio tvrtku kao nezaposleni branitelj, a prvi radnik kojeg je zaposlio bio je također nezaposleni branitelj. “Prije 25 godina supruga i ja bili smo na bračnom putovanju u Grčkoj gdje smo vidjeli takve aparate na svakom odmorištu i u svakom hotelu. Život me odveo u nekom drugom smjeru, ali sam se prije tri godine sjetio tih aparata i s nadležnima u tvrtki Zummo, koja je jedan od najvećih

još raspravljati, trebao bi definirati i kako trebaju funkcionirati sportske luke te trebaju li se lučke uprave baviti nautičkim sidrištima. Kako je naglašeno na okruglom stolu, u izmjene tog zakona ide se s ciljem smanjenja administrativnih opterećenja i pojednostavljenja procedure te stvaranja boljih preduvjeta za poslovanje gospodarskih subjekata u djelatnosti pomorstva. (S.P.) proizvođača tih aparata, dogovorio distribuciju u Hrvatskoj i regiji”, istaknuo je Rudić. Dodao je kako se danas aparati za cijeđenje voća nalaze u hotelskim lancima poput Valamara, Maistre i Adriatic Luxury Hotels (ALH) u Dubrovniku. Rudić je pojasnio kako nam iz godine u godinu dolaze sve zahtjevniji gosti koji uz doručak žele popiti čašu soka od cijeđene naranče, pa su takvi aparati idealni za hotele. “U hrvatskim hotelima postoji potreba za stotinjak takvih aparata, ali mi još uvijek probijamo tržište i svjestan sam da je pred nama još dug i težak put”, zaključio je Rudić.

26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

SAJMOVANJE 23. VIROEXPO

NAJAVA POZITIVNIJIH KRETANJA U POLJOPRIVREDI Novca ima dovoljno u fondovima koji financiraju poljoprivredu, plaćamo poticaje na vrijeme, donosimo zakone koji idu u korist poljoprivrednika i konačno hrvatski seljak u Ministarstvu ima prijatelje i širom otvorena vrata, istaknuo je Tolušić piše Goran Gazdek

iše od 800 izlagača iz Hrvatske i 29 stranih zemalja okupilo se na ovogodišnjem 23. međunarodnom sajmu gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo 2018. koji je proteklog tjedna održan na prostoru Visoke škole, gotovo u samom središtu Virovitice. Svečano ga je otvorio ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kazavši kako je Viroexpo jedan od najvećih brendova Virovitičko-podravske županije koji u tri dana obiđe više posjetitelja nego što Virovitica ima stanovnika. “Ovo je sajam koji pridonosi boljim i kvalitetnijim gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj. On je i nagovještaj pozitivnijih kretanja u hrvatskoj poljoprivredi, jer velika većina izlagača dolazi iz tog sektora. To nam daje za pravo da postoji određena nada da stvari u poljoprivredi idu bolje. Novca ima dovoljno u fondovima koji ﬁnanciraju poljoprivredu, plaćamo poticaje na vrijeme, donosimo zakone koji idu u korist poljoprivrednika i konačno hrvatski seljak u Ministarstvu ima prijatelje i širom otvorena vrata”, istaknuo je Tolušić.

NEDOSTATAK RADNE SNAGE U OBRTNIŠTVU Župan virovitičko-podravski i predsjednik Organizacijskog odbora sajma Igor Andrović izrazio je zadovoljstvo zbog kontinuiteta uspješnosti virovitičkog sajma. “Dolazak na Viroexpo danas postaje pitanje gospodarskog prestiža, jer je on najznačajnija pozornica za 42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

obrtnike, male poduzetnike i poljoprivrednike iz Slavonije, Podravine i cijele Hrvatske”, ustvrdio je Andrović. Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Ivan Škorić rekao je kako su u Komori sretni što je ovaj sajam doživio 23 godine. “Jedina smo institucija u državi koja organizira sajmove u Hrvatskoj i svijetu i ponosimo se što imamo oko 360 manifestacija godišnje. To pridonosi razvoju, boljitku i napretku, a posebno smo ponosni naše sektore u poljoprivredi, ribarstvu i vinarstvu. Vinari su uz pomoć Vinske omotnice i komorskog suﬁnanciranja obišli svijet, a model ribarskog gospodarenja je prihvatila i Europska unija”, rekao je Škorić.

DOLAZAK NA VIROEXPO DANAS POSTAJE PITANJE GOSPODARSKOG PRESTIŽA, SMATRA ANDROVIĆ Potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore Darko Knežević osvrnuo se na problem nedostatka radne snage u hrvatskom obrtništvu i

najavio novi projekt naukovanja za obrtnička zanimanja koji provode u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. “Iskreno se nadam da će on zaživjeti i da ćemo dobiti radnu

CILJ NAM JE UNAPRIJEDITI GOSPODARSTVO I POVEĆATI TRGOVINSKU RAZMJENU HRVATSKE I ALBANIJE, NAGLASIO JE ILIR MELO snagu spremnu za tržište rada”, kazao je on. Nove zemlje izlagači na Viroexpu bile su Katar i Litva, a partneri ovogodišnjeg sajma bili su Sisačko-moslavačka županija, Grad Zagreb i Republika Albanija koja se na Viroexpu predstavila deveti put. Dvadeset izlagača iz Albanije sudjelovalo je i na gospodarskom forumu o mogućnostima gospodarske suradnje Hrvatske i Albanije. “Sudjelovanje na sajmu Viroexpo je pokazatelj odličnih odnosa između dva prijateljska naroda, iskaz volje produbljivanja takvog odnosa u političkom i gospodarskom smislu te jako dobar pokazatelj važnosti suradnje na lokalnoj razini. Osim mjera koje bi obje vlade trebale poduzeti, bitno je da se poslovna zajednica među sobom dobro poznaje, a sajmovi su idealna prilika za to. Cilj nam je

unaprijediti gospodarstvo i povećati trgovinsku razmjenu dviju zemalja. Sektori u kojima uspješno možemo surađivati su turizam, cestovna infrastruktura, ekologija, poljoprivreda, energetika i informacijska tehnologija. Naša zemlja pruža liberalno tržište, klimu za ulaganje, radna snaga nam je mlada i obrazovana, a porezna politika stimulira strana ulaganja”, naglasio je veleposlanik Republike Albanije u Hrvatskoj Ilir Melo.

UDRUŽENJE CRO TEAM ALBANIJA Udruženje Cro team Albanija čini sedam hrvatskih tvrtki koje uspješno posluju s albanskim poduzetnicima. Projekt Hrvatska kuća predstavio je direktor Adem Zenuni. “Cilj nam je grupirati 20 hrvatskih proizvođača koji imaju izvozni potencijal. Uzeli bi zajednički prostor i skladište i dovezli robu na dohvat ruke albanskim partnerima što znači bez trgovačke marže kod krajnjeg kupca”, objasnio je Zenuni. Na sajmu je održan niz stručnih predavanja iz područja gospodarstva i poljoprivrede. Najviše interesa pobudila su izlaganja pomoćnika ministra poljoprivrede Krešimira Ivančića koji je govorio o novostima u Programu ruralnog razvoja za 2018. godini i zamjenika ravnateljice Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Antuna Vujića o izravnim potporama i IAKS mjerama ruralnog razvoja u ovoj godini. Pokrovitelji sajma su predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, Vlada Republike Hrvatske, Hrvatska obrtnička komora, ministarstva poljoprivrede, regionalnog razvoja i fondova Europske unije, gospodarstva, poduzetništva i obrtništva te turizma.

Sektori u kojima uspješno možemo surađivati su turizam, cestovna infrastruktura, ekologija, poljoprivreda, energetika i informacijska tehnologija. Naša zemlja pruža liberalno tržište, klimu za ulaganje, radna snaga nam je mlada i obrazovana, a porezna politika stimulira strana ulaganja. Ilir Melo, veleposlanik Republike Albanije u Hrvatskoj

26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA POSLOVANJE ERICSSON NIKOLE TESLE U 2017.

NIŽI PRIHODI I DOBIT

ricsson Nikola Tesla Grupa ostvarila je u 2017. prihode od prodaje u iznosu od 1481,6 milijuna kuna, 6,9 posto manje u odnosu na prethodnu godinu, dok je neto dobit manja za 38,7 posto u odnosu na prethodnu godinu te iznosi 67,9 milijuna kuna. “Tijekom godine nastavili smo raditi na implementaciji ključnih projekata, oslanjajući se na tehnološko liderstvo,

znanje naših zaposlenika i partnerstvo s kupcima, istovremeno provodeći mjere za smanjenje troškova po svim razinama organizacije”, ističe Gordana Kovačević, predsjednica Ericsson Nikole Tesle, komentirajući rezultate poslovanja u prošloj godini. “Godina je bila i u znaku povećanih investicija vezanih uz nove tehnološke promjene kao priprema za petu generaciju mobilnih komunikacijskih sustava.

Udio izvoza u ukupnim prihodima Grupe je oko 70 posto, što nas čini najvećim hrvatskim izvoznikom u informacijskokomunikacijskim tehnologijama, posebno kada govorimo o izvozu znanja”, dodala je Gordana Kovačević. Prihodi od prodaje ENT-a na domaćem tržištu bilježe porast u odnosu na prethodnu godinu. Nastavljena je suradnja sa strateškim partnerima, a Vipnet je izabrao tu kompaniju za daljnji razvoj svoje radijske pristupne mreže. S Hrvatskim Telekomom su proširili suradnju u području usluga upravljanja te rade na nekoliko projekata. “Operatori se intenzivnije fokusiraju na zahtjeve krajnjih korisnika, koji žele bržu dostupnost mobilnog interneta bilo kada, bilo gdje, na svakom uređaju. Sukladno tome, kapitalne investicije usmjerene su na mrežnu infrastrukturu, povećanje kapaciteta i rast brzina u nepokretnoj i pokretnoj mreži, stvaranje preduvjeta za uvođenje 5G mreža, kvalitetu mreže i digitalnu transformaciju”, zaključila je Gordana Kovačević. (K.S.)

POSLOVANJE INA GRUPE U 2017.

Ina povećala prihode i dobit U prošloj je godini Ina Grupa ostvarila povećanje prihoda u svim djelatnostima, i to 20 posto u usporedbi sa 2016. godinom. Ovaj porast, zajedno s rezultatom mjera optimiziranja iz prethodnih razdoblja, doveo je do EBITDA u iznosu od 3215 milijuna kuna, što predstavlja porast od čak 52 posto u odnosu na 2016. godinu. Snažan operativni rezultat odrazio se i na neto dobit koja je porasla na 1220 milijuna kuna, u usporedbi s neto dobiti od 101 milijun kuna ostvarenom u 2016. godini. Istraživanje i proizvodnja rasli su na krilima 24 posto više cijene Brenta te zajedno s višim ostvarenim cijenama plina i blagim povećanjem domaće proizvodnje na kopnu povećali su dobit iz

poslovanja za 42 posto na 1666 milijuna kuna. U 2017. godini Ina Grupa ostvarila je jedan od najboljih rezultata u svojoj novijoj povijesti, ocijenio je njen predsjednik Uprave Zoltán Áldott. “Pokazali smo sposobnost da iskoristimo prednosti povoljnog vanjskog okruženja s višim cijenama ostvarivši EBITDA u iznosu većem od 3,2 milijarde kuna, što je rast od 52 posto u usporedbi sa 2016. godinom”, dodaje Áldott. Raﬁnerije i marketing, kao i Trgovina na malo ostvarili su bolji ﬁnancijski rezultat, a zahvaljujući višim maržama i povećanju prodaje ostvarena je CCS EBITDA bez jednokratnih stavki u iznosu od 806 milijuna kuna, u usporedbi sa 350 milijuna kuna u 2016. godini. (K.S.)

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

SURADNJA HKO-a I HIZ-a

KORISTAN ALAT ZA IZVOZNIKE Zahvaljujući uslugama osiguranja potraživanja, tvrtke planski mogu računati na najveći dio svojih sredstava, bez značajnijeg utjecaja na druge segmente njihova poslovanja, ističe Bago piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

slugama osiguranja potraživanja izvoznicima se omogućava sigurnije upravljanje ﬁnancijama, bolje planiranje troškova i smanjenje rizika koji su povezani s likvidnošću. Stoga su Hrvatsko kreditno osiguranje (HKO) i Hrvatski izvoznici (HIZ) prošli tjedan potpisali Sporazum o poslovnoj suradnji. Temeljem sporazuma HKO i HIZ uspostavit će redovitu suradnju kroz zajedničke inicijative i aktivnosti te razmjenu informacija radi unapređivanja poslovnog okruženja i stvaranja pretpostavki za povećanje razine hrvatskog izvoza. Zvonimir Samodol, predsjednik Uprave Hrvatskog kreditnog osiguranja, istaknuo je kako su HKO-u izuzetno zanimljivi izvoznici. “Dakle, ona društva koja veliki dio svoje prodaje ostvaruju upravo u inozemstvu. HKO osigurava kupce u više od 50 zemalja u svijetu, osnovani smo 2010., naša godišnja bruto zaračunata premija iznosi oko 10,5 milijuna kuna, a temeljni kapital 37,5 milijuna kuna”, kazao je. Hrvatsko kreditno osiguranje izvoznicima nudi osiguranje od tri osnovna rizika - stečaja, predstečaja i produljenoga neplaćanja. Osiguranje potraživanja, nastavio je Samodol, ne može se svesti isključivo na naknadu štete. “Naime, ono je ponajprije usmjereno na kreditnu analizu, monitoring kupaca kroz ugovorno razdoblje, te na intenzivnu suradnju osiguranika i osiguratelja u cilju što učinkovitijeg upravljanja potraživanjima kako bi se što je više moguće umanjila vjerojatnost nastanka štete”, napomenuo je, dodajući kako je dobro što su Hrvatski izvoznici prepoznali osiguranje potraživanja kao koristan alat za izvoznike i što u HKO-u vide partnera koji pružanjem

svojih usluga može pomoći izvoznicima u otvaranju novih tržišta, kao i tome da se izvoz hrvatskih kompanija podigne na višu razinu.

POSEBNI ARANŽMANI Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika i predsjednik Uprave Končara, istaknuo je kako od ukupnog broja izvoznika u Hrvatskoj više od 90 posto čine mikro, male i srednje izvozno orijentirane tvrtke. Ova suradnja, kazao je, iznimno je važna upravo za njih jer velika poduzeća uglavnom posluju s bankama i s njima imaju posebne aranžmane. “Zahvaljujući uslugama osiguranja potraživanja, tvrtke planski mogu računati na najveći dio svojih sredstava, bez značajnijeg utjecaja na druge segmente njihova poslovanja”, naglasio je Bago. Hrvatski izvoznici su predstavničko tijelo tvrtki i organizacija, neproﬁtna, nestranačka i nevladina udruga, koja je u svom djelovanju neovisna. Članstvo u HIZ-u je dobrovoljno, a temeljni ciljevi djelovanja su promocija hrvatskog

OSIGURANJE POTRAŽIVANJA NE MOŽE SE SVESTI ISKLJUČIVO NA NAKNADU ŠTETE, KAŽE ZVONIMIR SAMODOL izvoza, hrvatskih proizvoda, roba i usluga, te poticanje hrvatskog izvoza u svim oblicima i na svim tržištima. HKO je u 100-postotnom vlasništvu Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Jedino je društvo u Hrvatskoj specijalizirano isključivo za osiguranje potraživanja. HKO osigurava potraživanja s rokom plaćanja do jedne godine, u vezi s isporukama roba i usluga između poslovnih subjekata, bez obzira na njihovu veličinu i gospodarsku djelatnost.

26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

SVIJET FINANCIJA RADIONICA O UVOĐENJU EURA U KOMORI ZAGREB

Euro uklanja valutni rizik, a kamate se smanjuju Sva statistika za sve zemlje koje su ušle u eurozonu pokazuje kako je učinak na cijene vrlo mali, oko 0,2 postotna boda na indeks potrošačkih cijena, tvrdi Vujčić piše Jozo Knez knez@privredni.hr

H Hrvatska je već sada trgovinski integrirana s europodručjem te se većina naše trgovine s eurozonom, ali i zemljama izvan eurozone, obračunava u eurima kao jednom od dviju glavnih svjetskih valuta.

rvatska gospodarska komora u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom organizirala je prošloga tjedna radionicu u okviru sjednice Gospodarskog vijeća Komore Zagreb o Strategiji uvođenja eura u Hrvatsku, a o kojoj je govorio guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. “Uvođenje nove valute je strateška odluka za svaku zemlju, pa tako i Hrvatsku. Kao što znamo, Hrvatska je već preuzela obvezu uvođenja eura, a u trenutku ulaska u tečajni mehanizam znat će se i ciljni datum prelaska na novu valutu”, kazao je Vujčić. Koliki će biti troškovi i kolika korist od uvođenja eura Vujčić je objasnio sljedećim riječima: “Hrvatska je već sada trgovinski integrirana s europodručjem te se većina naše trgovine s eurozonom, ali i zemljama izvan eurozone, obračunava u eurima kao jednom od dviju glavnih svjetskih valuta. Uz to, u Hrvatskoj su tri četvrtine štednje i dvije trećine dužničkih obveza vezane uz euro, što će na kraju uvođenje eura učini još isplativijim, jer će troškovi biti manji, a korist veća”. Dodao je da kod nas dominiraju banke iz eurozone te da su samim time stupnjevi monetarne politike smanjeni.

POZITIVAN UTJECAJ NA TURIZAM

Boris Vujčić, guverner HNB-a

Kad je govorio o koristima, popis je bio nešto duži. “Najvažnija korist je uklanjanje valutnog rizika i pad kamatnih stopa. Zatim poticanje međunarodne razmjene i ulaganja, uklanjanje neizvjesnosti oko kretanja tečaja, veća transparentnost, jačanje konkurentnosti i smanjenje ranjivosti gospodarstva”, rekao je Vujčić. Ocijenio je i kako bi prelazak na euro pozitivno

U TRENUTKU ULASKA U TEČAJNI MEHANIZAM ZNAT ĆE SE I CILJNI DATUM PRELASKA NA NOVU VALUTU, KAZAO JE VUJČIĆ 46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

utjecao i na turizam s obzirom na to da više od 70 posto turista dolazi upravo iz eurozone. Prednost je i pristup Sustavu solidarnosti eurozone, tj. mehanizmu ﬁnancijske pomoći u kojemu je 500 milijardi eura spremno ako bude potrebno, a mnogo je povoljnije doći do tih sredstava nego do sredstava iz MMF-a. S ovakvim koristima, tvrdi Vujčić, povećat će se i trgovina i investicije, dok rast cijena naziva mitom. “Sva statistika za sve zemlje koje su ušle u eurozonu pokazuje kako je učinak na cijene vrlo mali, oko 0,2 postotna boda na indeks potrošačkih cijena. To nije toliki rast cijena da bismo zbog toga bili zabrinuti”, smatra Vujčić. Kako bismo pokazali da smo spremni ući u tečajni mehanizam, a potom i prijeći na novu valutu, od Hrvatske se očekuje da pokaže da je u stanju provesti neke od važnih reformi. “Prije svega, potrebno je smanjiti javni dug, a zatim se uhvatiti u koštac i s nekim neizbježnim reformama poput poreznog rasterećenja gospodarstva, reforme pravosuđa, povećanja učinkovitosti javnog sektora, reforme obrazovnog sustava, povećanja održivosti zdravstvenog i mirovinskog sustava te veće iskoristivosti EU fondova”, zaključio je guverner Vujčić.

KONFERENCIJA “TRŽIŠTE KAPITALA U 2018. GODINI”

Iva Galić

Toni Smrček

Igor Gvozdanović

KORPORATIVNOM KULTUROM DO BOLJEG POSLOVANJA Novim Kodeksom korporativnog upravljanja, koji bi se trebao unaprijediti 2019., mali će dioničari saznati više informacija o krvnoj slici društva, kaže Iva Galić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

odeks korporativnog upravljanja pravno su neobvezujuće preporuke poslovanja društava, kojima se žele uspostaviti visoki standardi upravljanja i transparentnosti poslovanja dioničkih društava radi olakšanja pristupa kapitalu uz niže troškove. Upravo se kodeksom korporativnog upravljanja bavila prošlotjedna konferencija Tržište kapitala u 2018. godini, u organizaciji Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta (ZŠEM). Kodeks korporativnog upravljanja od 2011. godine, kao svojevrstan vodič za uspostavljanje zdrave korporativne kulture, primjenjuje se na tvrtke izlistane na Zagrebačkoj burzi. No on bi se od 2019. godine trebao unaprijediti i nadopuniti jasnijim obrazloženjima i preciznijim informacijama vezanim uz poslovanje društava. “Novim Kodeksom mali će dioničari saznati više informacija o krvnoj slici društva. Osim ﬁnancijskih izvještaja, dobit će detaljnije informacije o transparentnosti, poslovanju uprave i obvezama, što će biti dostupno na stranicama Zagrebačke burze i regulatora”, rekla je direktorica Sektora tržišta i nadzora

Zagrebačke burze Iva Galić. Rukovoditeljica Odjela za odnose s investitorima Atlantic Grupe Ivana Barać istaknula je kako njena kompanija primjenjuje visoku razinu korporativnoga upravljanja. “To nas izdvaja od ostalih tvrtki. Jest da je to trošak, ali se isplati i mogu reći kako naši investitori to prepoznaju i cijene”, ustvrdila je Ivana Barać.

ni doći. “Prilikom ulaganja treba obratiti pozornost ne samo na cijene dionica i zarade po dionici, nego i na kvalitativne pokazatelje kao što su razina korporativnoga upravljanja, funkcioniranje nadzornog odbora te način na koji je reguliran odnos između nadzornog odbora i uprave društva”, smatra predsjednik Uprave Platinum Investa i predavač na ZŠEM-u

EDUKACIJA MALIH DIONIČARA Dioničari, a posebno oni mali, često nisu svjesni kako su i oni vlasnici poduzeća. Također često ne znaju ni koja su njihova prava, a ne znaju se za njih ni boriti. “Ljudi koji su dionice stekli vlastitim novcem trebali bi voditi računa o svojoj imovini, jer su trgovačka društva i ﬁnancijsko stanje njihova imovina. Zakon o trgovačkim društvima sadrži vrlo eﬁkasne i jasne mehanizme kojima dioničari mogu štititi svoja prava, no tek kada se dogodi neka krizna situacija, kao što je bila ova s Agrokorom, počnu obraćati pozornost na svoje vlasništvo”, istaknuo je Toni Smrček, odvjetnik u društvu Tus, Novokmet, Smrček, koji je napomenuo kako bi se dioničari trebali ranije aktivirati, pa do kriznih situacija možda neće

LJUDI KOJI SU DIONICE STEKLI VLASTITIM NOVCEM TREBALI BI VODITI RAČUNA O SVOJOJ IMOVINI, ISTIČE SMRČEK Igor Gvozdanović, koji je posebice istaknuo kako je važno paziti gdje i kako ulažemo te s kojim kompanijama ulazimo u investiciju.

26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

PETROKEMIJA: GUBITAK OD 146,8 MILIJUNA KUNA Poslovnu 2017. godinu u Petrokemiji je obilježio proces opsežnih priprema za dokapitalizaciju te borba za održanjem stabilnosti sustava, održanjem kontinuiteta proizvodnje i kontinuiteta opskrbe kupaca proizvodima Petrokemije. Petrokemija je lani godišnji gubitak svela na 146,8 milijuna kuna. Tijekom prošle godine ostvareni su značajni pozitivni učinci - proizvodnja gnojiva bila je veća 11,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, prodaja na domaćem tržištu povećana je 10,1 te u izvozu 6,6 posto.

PROJEKT AQUAPARK ZELINA NA EUROPSKOM PORTALU PROJEKATA ULAGANJA Europska komisija odobrila je uvrštenje Aquaparka Zelina na Europski portal projekata ulaganja čime ovaj projekt dobiva na vidljivosti prema zainteresiranim ulagačima na europskom i svjetskom nivou. Riječ je o projektu

Ponuda novca velika, potražnje gotovo i nema Novčano tržište i dalje obiluje likvidnošću što najbolje potvrđuje podatak o prosječnom dnevnom višku na računima banaka koji se u ovome razdoblju približio rekordnoj razini od 28 milijardi kuna. Stoga odnos ponude i potražnje novca na Tržištu novca Zagreb pokazuje da ponuda novca uvelike dominira, a potražnje gotovo i nema. U prošli ponedjeljak je održana redovita tjedna repo aukcija Hrvatske narodne banke, ali zbog velikog viška kuna u sustavu ni na jednoj aukciji u ovoj godini nije bilo povlačenja dodatne likvidnosti. Unatoč niskoj kamatnoj stopi od 0,3 posto po kojoj su ponuđena sredstva na tržištu, postoji mogućnost dobivanja pozajmica po još povoljnijim uvjetima. U prošli utorak je održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva ﬁnancija s planiranim iznosom izdanja od 1,3 milijarde trezorskih zapisa u kunama s rokom dospijeća od jedne

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

300

200

100

0 19.2.

20.2.

21.2.

22.2.

23.2.

godine. Na aukciju je prijavljeno 1,765 milijardi kuna, a upisano 1,5 milijardi trezorskih zapisa u kunama uz nepromijenjenu kamatnu stopu od 0,09 posto. Udio nebankovnog sektora na aukciji bio je 82,46 posto. Sljedeću aukciju Ministarstvo ﬁnancija planira za ovaj tjedan kada je planirano izdanje u iznosu od 1,3 milijarde trezorskih zapisa u kunama. Ogromni dnevni viškovi na računima depozitnih institucija glavno su obilježje novčanog tržišta već dulje vrijeme. Višak likvidnosti trenutačno doseže rekordnu razinu i nema naznaka za bilo kakvu promjenu u smislu njihovog neutraliziranja i uravnoteženja ponude i potražnje novca na novčanom tržištu. Upravljanje viškovima likvidnosti već duže vrijeme predstavlja veliki izazov zbog skromnog izbora atraktivnih ﬁnancijskih instrumenata u koje bi se viškovi [Jelena Drinković] mogli usmjeriti.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna oslabjela prema važnijim valutama vrijednom šest milijuna eura. Prvotno je projekt Aquapark Zelina uvršten na popis kapitalnih projekata Agencije za investicije i konkurentnost u Hrvatskoj. Trenutno je na EIPP portalu uvršteno 193 projekata iz zemalja članica Europske unije, od kojih je tek desetak projekata iz Hrvatske.

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar blago oslabjela za 1,13 posto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je neznatno oslabjela za 0,12 posto, valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,728936

CAD kanadski dolar

4,76131

JPY japanski

jen 5,660551

CHF švicarski franak

6,473493

GBP britanska funta

8,452893

USD američki dolar

6,050347

EUR euro

7,441927

Izvor: HNB

EUR

primjena od 24. 2. 2017.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

19.2. 20.2. 21.2. 22.2. 23.2.

u odnosu na švicarski franak hrvatska valuta je također oslabjela, i to za 0,32 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,44 kune, američki dolar na 6,05 kuna, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,47 kuna. 7,442

7,440

USD

6,08 6,06

CHF

6,49 6,48

7,438

6,04

6,47

7,436

6,02

6,46

7,434

6,00

6,45

7,432

5,98

6,44

19.2. 20.2. 21.2. 22.2. 23.2.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA VALAMAR RIVIERA POVEĆAVA PLAĆE

Dinamičan tjedan na tržištima kapitala Na Wall Streetu tijekom protekloga tjedna bilo je veoma dinamično. Tjedan je započeo padom indeksa, a kako se bližio kraju, došlo je do blagog oporavka, i to zahvaljujući jačanju dionica u energetskom i industrijskom sektoru te padu prinosa na američke državne obveznice. Rast tih prinosa posljednjih tjedana šteti tržištima dionica, jer bi mogao dovesti do povećanja troškova zaduživanja kompanija te bi ulagači mogli povući sredstva iz dionica i uložiti ih u obveznice. Ipak, prinosi su pali nakon što je James Bullard, predsjednik ogranka Feda u St. Louisu, kazao da bi, u slučaju niza povećanja kamata, Fedova monetarna politika mogla postati restriktivna. To je ponešto ohrabrilo ulagače na tržištu dionica, no i dalje će biti na oprezu sve dok ne bude jasnija slika o kamatnim stopama. Početkom veljače je upravo strah od jačanja inﬂacije i povećanja kamata izazvao oštar pad cijena dionica. U međuvremenu tržište se djelomično oporavilo, zahvaljujući naznakama ubrzanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava. Na europskim i azijskim burzama trgovalo se oprezno.

7350

FTSE 100

Dow Jones

7325

25100

7300

25000

7275

24900

7250

24800

7225

24700

19.2. 20.2. 21.2. 22.2. 23.2. 7260

19.2. 20.2. 21.2. 22.2. 23.2. 5340

NASDAQ

7250

5320

7240

5300

7230

5280

7220

5260

7210

5240

CAC40

19.2. 20.2. 21.2. 22.2. 23.2. 12500

Hotelska kompanija Valamar Riviera u ovoj će godini povećati ukupne plaće za 11,5 posto s fokusom na povećanje plaća osnovnih zanimanja. Takvom korekcijom

25200

19.2. 20.2. 21.2. 22.2. 23.2. 22200

DAX

12475

22100

12450

22000

12425

21900

12400

21800

12375

21700

NIKKEI 225 19.2. 20.2. 21.2. 22.2. 23.2.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

datum

19.2. 20.2. 21.2. 22.2. 23.2.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

Blagi pad Mirexa

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 239,4154 boda. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi blagi pad od 0,11 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 133,0637 bodova što također predstavlja neznatan pad od 0,22 posto. Mirex C krajem prošlog tjedna iznosio je 126,4535 bodova, što je povećanje od 0,10 posto.

MIREX A

22.02.

133,06370

-0,1703

-0,28

AZ - A

22.02.

132,06650

-0,1311

-0,52

Erste Plavi - A

22.02.

133,37900

-0,2046

-0,44

PBZ CO - A

22.02.

135,53580

-0,2104

-0,81

Raiffeisen OMF - A

22.02.

133,32140

-0,1962

0,48

MIREX B

22.02.

239,41540

-0,1117

-0,55

AZ - B

22.02.

236,61980

-0,0537

-0,64

Erste Plavi - B

22.02.

252,95540

-0,1668

-0,72

kategorija A

kategorija B

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

22.02.

221,48500

-0,1795

-0,85

0,05%

Raiffeisen OMF - B

22.02.

246,32210

-0,1227

-0,25

0,00%

kategorija C

MIREX C

22.02.

126,45350

0,0002

0,94

AZ - C

22.02.

124,27590

0,0054

1,81

-0,10%

Erste Plavi - C

22.02.

128,01680

-0,0100

0,58

-0,15%

PBZ CO - C

22.02.

124,35140

-0,0216

0,31

Raiffeisen OMF - C

22.02.

129,47470

0,0063

0,37

-0,05%

19.2.

20.2.

21.2.

22.2.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,2%

Raiffeisen DMF

22.02.

233,53090

-0,1859

-0,13

-0,2%

AZ Profit

22.02.

252,38440

-0,1841

-1,35

-0,4%

Croatia osiguranje

22.02.

160,58260

-0,1412

-0,61

-0,6%

AZ Benefit

22.02.

254,63340

-0,1070

-0,79

-0,8%

Erste Plavi Expert

22.02.

212,89990

-0,2414

-0,92

-1,0%

Erste Plavi Protect

22.02.

209,46030

-0,0241

4,17

0,0%

22.1.

29.1.

6.2.

14.2.

22.2.

plaća osnovnih zanimanja obuhvatit će oko 4000 djelatnika, čime će Valamar za ovu godinu jamčiti neto primanja od minimalno 5000 do 7500 kuna mjesečno za djelatnike u svojim objektima. U povećanje plaća svih djelatnika Valamar će uložiti više od 20 milijuna kuna, od čega oko 30 posto ulaganja predstavljaju porezne olakšice, a ostalo su direktna ulaganja u povećanje materijalnih prava radnika.

ZAPOČELA ISPORUKA OKRETNIH POSTOLJA Tvornica željezničkih vozila Gredelj u stečaju započela je isporuku okretnih postolja Y25 Ls1 (K) za naručitelja World Business Center Beograd. Isporučeno je 50 okretnih postolja od ukupno 100, koliko je deﬁnirano ugovorom. Svaki projekt i isporuka ponovni su dokaz da će Gredelj i dalje biti prepoznat kao kompanija koja je svojim iskustvom, tehnološkim i stručnim resursima kapacitirana za realizaciju zahtjevnih projekata, kao i konkurentna na zahtjevnom inozemnom tržištu.

26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

SKUPŠTINA ULJANIKA ODLUČILA O DOKAPITALIZACIJI Dioničari pulskog brodogradilišta Uljanik na izvanrednoj glavnoj skupštini odlučili su o dokapitalizaciji od 180 do najviše 302,22 milijuna kuna, a traži se i strateški partner za to brodogradilište. Temeljni kapital tako bi se sa 100,69 milijuna kuna mogao povećati na najviše 402,91 milijun kuna. Povećanje temeljnog kapitala provelo bi se uplatom u novcu izdavanjem najmanje šest milijuna do najviše 10,07 milijuna novih redovnih dionica na ime pojedinačne nominalne vrijednosti 30 kuna.

ZA AD PLASTIK 2017. JE REKORDNA GODINA Privremeni i nerevidirani izvještaj poslovodstva AD Plastik Grupe i dioničkog društva AD Plastik za 2017. godinu pokazuje najbolje poslovne rezultate ostvarene u zadnjih 10 godina. Poslovni prihodi Grupe

u izvještajnom razdoblju porasli su za 16,15 posto i veći su od milijarde kuna. Neto dobit porasla je za 37,3 posto u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 68,24 milijuna kuna. Kontinuirano poboljšanje ﬁnancijske pozicije i troškovne eﬁkasnosti kompanije ogleda se i u ostvarenoj EBITDA koja iznosi 157,38 milijuna kuna, što je rast od 15,84 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Crobexi opet u padu Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu umanjena u odnosu na tjedan ranije. Ukupni dionički promet pao je za 34 posto ili 14,5 milijuna kuna te je iznosio 28,2 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 20,4 milijuna kuna, što je oko 72 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Promet veći od milijun kuna sakupilo je sedam izdanja, dok je ukupno 13 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobex je

sa 1.855,51 bodom umanjen za 1,72 posto na 1.823,61 bod. Crobex10 je pao za 1,67 posto na 1.055,22 boda. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -5,31 posto koliko je pao CROBEXkons do +0,59 posto koliko je uvećan CROBEXtran. Obveznički indeksi su tjedan zaključili porastom; CROBIS je uvećan za 0,04 posto, a CROBIStr za 0,12 posto. Najlikvidniji u proteklom tjednu bio je HT čijim je dionicama ostvaren promet od 5,5 milijuna kuna, a bilježi pad cijene za 1,21 posto na 163 kune. Valamar Riviera ZAGREBAČKA BURZA bilježi promet od četiri milijuna kuna THE ZAGREB STOCK EXCHANGE i cjenovni pad od 1,45 posto na 40,80 UKUPAN TJEDNI PROMET: 326.218.861,07 kn kuna. Dionice Atlantske plovidbe trTJEDNI DIONIČKI PROMET: 28.211.697,55 kn govane su u iznosu od dva milijuna index zadnja vrijednost tjedna promjena kuna, a cijena im je porasla za 2,24 1.823,6100 -1,72% CROBEX posto na 640 kuna. 1.055,2200 -1,67% CROBEX10 Od 10 najlikvidnijih izdanja rast cijene 112,2239 +0,04% CROBIS bilježe dva. Najveći porast zabilježila 170,1801 +0,12% CROBIStr je Atlantska plovidba za 2,24 posto, a slijedi je AD Plastik s poskupljenjem Top 10 tjedna zadnja od 1,05 posto na cijenu od 192,50 promet po prometu promjena cijena kuna, dok je njegovim dionicama pro-1,21% 163,00 5.542.645,50 HT d.d. trgovan iznos od 1,5 milijuna kuna. -1,45% 40,80 4.025.499,40 Valamar Riviera d.d. Tjedan bez postotne promjene bilježe +2,24% 640,00 1.993.594,00 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. Čakovečki mlinovi sa zadnjom cije0,00% 6.450,00 1.831.800,00 Čakovečki mlinovi d.d. nom od 6450 kuna i prometom od 1,8 -0,23% 427,00 1.761.579,00 ADRIS GRUPA d.d. milijuna kuna. +1,05% 192,50 1.495.645,50 AD PLASTIK d.d. Pad cijene dionice bilježi sedam izda-3,31% 1.170,00 1.327.120,00 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. nja. Najviše je cijena umanjena dioni-1,96% 500,00 847.435,00 LUKA PLOČE d.d. -1,41% 700,00 831.885,00 KONČAR d.d. cama ENT-a koje su pojeftinile za 3,31 -0,66% 3.000,00 784.260,00 TURISTHOTEL d.d. posto na 1170 kuna, uz promet od 1,3 milijuna kuna. Luka Ploče bilježi pad 10 dionica tjedna zadnja od 1,96 posto odnosno zadnju cijenu promet s najvećim rastom cijene promjena cijena od 500 kuna te 847.000 kuna prome+92,31% 25,00 250,00 SPAČVA d.d. ta. Slijedi Valamar Riviera s padom od +9,52% 46,00 30.454,80 RIZ-ODAŠILJAČI d.d. 1,45 posto, a zatim Končar EI s padom +8,61% 16.400,00 336.600,00 MEDIKA d.d. od 1,41 posto koji je tjedan zaključio +7,09% 302,00 109.326,00 HOTELI MAESTRAL d.d. cijenom od 700 kuna i prometom od +4,35% 2,40 67.657,88 BELJE d.d. 832.000 kuna. Idući je najlikvidniji HT +4,01% 16,85 186.877,05 ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. s padom od 1,21 posto, a slijedi ga Tu+3,19% 194,00 3.870,00 ZVIJEZDA d.d. +3,01% 137,00 51.693,50 ULJANIK PLOVIDBA d.d. risthotel s tjednim minusom od 0,66 +2,48% 1.240,00 17.360,00 Istarska kreditna banka d.d. posto, odnosno zadnjom cijenom od +2,24% 640,00 1.993.594,00 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. 3000. Cjenovni pad bilježi još povlašteno izdanje Adrisa. Zadnja cijena mu 10 dionica tjedna zadnja iznosi 427 kuna, što predstavlja pad od promet s najvećim padom cijene promjena cijena 0,23 posto, a tijekom tjedna je njime -25,47% 12,00 138.249,00 PROFICIO d.d. protrgovan iznos od 1,8 milijuna kuna. -19,33% 242,00 726,00 HRVATSKI DUHANI d.d. SLATINSKA BANKA d.d. Agromeđimurje d.d. HOTELI JADRAN d.d. MEDORA HOTELI I LJET. d.d. INSTITUT IGH d.d. Dalekovod d.d. BRODOGR. VIKTOR LENAC d.d. VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

-17,00% -16,67% -13,04% -12,82% -10,76% -6,91% -6,84% -6,59%

33,20 250,00 200,00 17,00 170,00 17,50 10,90 170,00

7.990,80 23.000,00 200,00 2.567,00 117.361,00 773.309,30 252.388,10 61.331,00

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI NETO DOBIT MEDIKE 43,5 MILIJUNA KUNA

Dobitnici prevladali i ovaj tjedan Među 84 otvorena investicijska fonda drugi tjedan za redom prevladali su fondovi s porastom vrijednosti. Rast vrijednosti bilježi 48 fondova, 35 ih bilježi pad, a jedan je fond tjedan zaključio bez postotne promjene. Jedan fond je zabilježio rast veći od jedan posto, a dva su pala više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom, pet su mjesta zauzeli dionički fondovi, četiri posebni, a jedno mjesto mješoviti fond. Poraslo je sedam od 27 dioničkih fondova. Najveći rast bilježi KD Nova Europa, za 1,37 posto. Četiri od šest posebnih fondova bilježi rast.

Predvode ih ZB Future 2030, ZB Future 2040 i ZB Future 2055 s rastom od 0,98 posto. Poraslo je 11 od 16 mješovitih fondova. PBZ Flexible 30 I You Invest Active bilježe uvećanje od 0,40 posto. Od 15 obvezničkih fondova rast ih je zabilježilo 12. Najviše je vrijednost uvećana fondu Alta Emerging Bond, za 0,16 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 14 od 20 novčanih fondova, a PBZ Euro Novčani bilježi tjedan bez postotne promjene. Najviše je, za 0,02 posto, cijena udjela porasla fondovima PBZ Dollar, Alta Multicash [Iva Skorin] i Raiffeisen euroCash.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 15.02.2018. do 22.02.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 18,9830 KD Victoria € 12,3654 InterCapital Global Equity $ 199,4313 ZB trend kn 14,9642 KD Prvi izbor € 142,1066 ZB euroaktiv kn 101,8452 Capital Breeder € 131,5372 KD Europa € 11,5717 PBZ Equity fond kn 113,2574 HPB Dionički € 76,4471 Erste Adriatic Equity kn 87,2764 Neta Global Developed kn 112,7626 ZB aktiv € 111,7133 InterCapital SEE Equity $ 15,9717 Platinum Global Opportunity kn 6,5371 KD Nova Europa kn 43,4152 OTP indeksni € 101,4484 Platinum Blue Chip kn 472,3984 Neta Frontier € 102,5022 OTP Meridian 20 kn 76,1400 A1 kn 154,1459 Alta Special Opportunity kn 58,6798 Neta New Europe € 94,6248 KD BRIC kn 8,7442 KD Energija € 117,9944 ZB BRIC+ € 164,2111 Allianz Equity $ 21,1417 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 126,5638 Raiffeisen Dynamic € 109,7217 Raiffeisen Harmonic € 104,5178 ZB Future 2025 € 103,9698 ZB Future 2030 € 103,7396 ZB Future 2040 € 104,1951 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 160,8986 ZB global € 15,6915 PBZ Global fond € 14,1555 InterCapital Balanced kn 126,7673 KD Balanced kn 107,1332 HPB Global € 14,3712 OTP uravnoteženi kn 165,7963 Allianz Portfolio € 118,1632 PBZ Conservative 10 fond € 103,8486 You Invest Active

tjedna promjena [%]

-0,78 -0,48 -0,57 -0,06 0,49 -0,72 0,76 -0,74 -0,81 -0,23 -0,36 -0,60 -0,28 -0,73 1,37 -1,60 0,99 0,95 0,06 -1,46 -0,42 -0,22 0,23 -0,12 -0,23 -0,41 -0,80 -0,19 -0,24 0,83 0,98 0,98 0,98 0,26 0,39 -0,21 0,13 -0,40 -0,49 -0,10 0,11 0,40

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,4405 You Invest Balanced € 104,6323 You Invest Solid € 104,3598 PBZ Flexible 30 fond € 95,5254 OTP Absolute € 105,8259 InterCapital Income Plus € 99,5756 PBZ Intern. Multi Asset fond € 99,6242 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 199,4354 ZB bond € 15,1209 InterCapital Global Bond € 137,8884 PBZ Bond fond € 225,2910 InterCapital Bond € 168,1394 HPB Obveznički kn 77,2062 Alta Emerging Bond € 123,1260 Erste Adriatic Bond € 108,8536 Raiffeisen Classic kn 104,6853 PBZ Short term bond fond $ 105,4987 PBZ Dollar Bond fond $ 102,8049 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,5741 Erste Local Short Term Bond € 101,3444 Erste Adr. Short Term Bond € 100,1343 OTP Short-term bond $ 98,8642 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,4964 PBZ Novčani fond kn 175,9587 ZB plus € 150,8463 ZB europlus BE € 150,8463 ZB europlus BK € 128,7393 PBZ Euro Novčani kn 158,0372 Raiffeisen Cash kn 152,0970 Erste Money $ 134,0237 PBZ Dollar fond kn 144,0376 HPB Novčani kn 133,5285 OTP novčani fond kn 130,6108 InterCapital Money kn 1380,0583 Locusta Cash kn 118,7576 Allianz Cash € 115,9966 Erste Euro-Money kn 111,6896 Auctor Cash € 106,1325 Raiffeisen euroCash € 106,4029 HPB Euronovčani kn 106,5716 Alta Multicash € 102,1498 OTP euro novčani kn 1003,9431 Zodaks Cash

0,30 0,18 0,40 0,03 -0,08 0,26 0,02

naziv(fond)

valuta

0,10 0,08 0,06 -0,07 0,04 0,16 0,07 0,10 -0,02 0,02 0,01 0,03 0,04 0,01 -0,05 -0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,02 0,00 -0,00 0,01 0,01 -0,00 0,00 0,01 0,02 0,00 0,02 -0,00 0,01

Medika je u 2017. godini ostvarila dobit poslije oporezivanja od 43,5 mi-

lijuna kuna, što je za 21,6 posto manje u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, izvijestila je ta kompanija. Ukupni prihodi iznosili su 2,86 milijardi kuna što je 6,3 posto više u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. Dobit prije oporezivanja iznosila je 37,84 milijuna kuna, 44 posto manje nego u 2016. godini.

OPTIMA TELEKOM: GUBITAK OD 58,9 MILIJUNA KUNA Optima telekom 2017. godinu zaključio je s gubitkom od 58,9 milijuna kuna, stoji u godišnjem

izvješću. Negativan saldo rezultat je pripajanja H1 telekoma. Taj je poslovni potez povećao trošak amortizacije i umanjenja vrijednosti imovine za dva puta u odnosu na 2016. na 150,3 milijuna kuna. Iz Optima telekoma ističu kako su baš zahvaljujući pripajanju H1 telekoma povećali prihod za devet posto, na 495,1 milijun kuna. To im je omogućilo i da zadrže istu razinu operativne dobiti kao i u 2016. godini od 105,4 milijuna kuna.

26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

KNJIGOMETAR Marijana Češi

Stvaranje pisanjem Naklada Ljevak

Operacija Posljednja prilika, čiji naslov aludira na činjenicu da će biološka smrt oteti iz ruku pravde preostale odgovorne za Holokaust ako se ne poduzme taj posljednji napor da ih se uhvati i izvede pred sud, govori o tome kako su zločinci desetljećima izbjegavali pravdi, kako im se mukotrpno ulazilo u trag i kako se (neke, barem) pronalazilo. Za čitatelje u Hrvatskoj posebno će zanimljiva poglavlja biti ona koja se bave slučajem Milivoja Ašnera, šefa ustaške policije u Požegi, te suđenjem jednom od zapovjednika jasenovačkog logora, Dinku Šakiću.

Richard David Precht

Ljubav Dekonstrukcija jednog osjećaja V.B.Z.

Riječ je o prvoj znanstvenoj monograﬁji koja se bavi odabranim leksičkim, sintaktičkim i pragmatičnim obilježjima pisanoga jezika hrvatskih učenika na kraju osnovnoga školovanja. Svojim interdisciplinarnim pristupom i temeljitošću analiza različitih jezičnih razina, knjiga je preduvjet za uspostavu pisane norme na kraju obveznoga obrazovanja, okvir za postavljanje standarda ovladanosti pisanjem, a time i vrednovanja u nastavi hrvatskoga standardnog jezika. Knjiga može biti priručnik studentima kroatistike te učiteljima i nastavnicima hrvatskoga jezika.

Efraim Zuroff

Operacija Posljednja prilika Fraktura

Precht kreće na pustolovno putovanje najrazličitijim znanstvenim disciplinama: od biologije, zoologije, neuroznanosti i genetike preko antropologije i psihologije do sociologije i ﬁlozoﬁje. Istražuje u kakvoj je vezi ljubav s biologijom naših gena i kakve nas romantične čežnje i očekivanja s njome povezuju. Poziva nas da točnije izmjerimo to luckasto carstvo ljubavnih ideala i stvarnosti i pritom nam objašnjava zašto nam je ljubav toliko važna. Vodi nas kroza sve zamke ljubavi i pokazuje nam kako da pustolovinu ljubavi sagledamo posve drugačijim očima.

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

Arthur A. Thomson, A. J. Strickland III, John E. Gamble

Strateški menadžment Mate

Nigerijski bogati mladić ljenčari pokraj obiteljskog bazena. Udomljena klinka čiji religiozni roditelji kriju svoju pravu osobnost. Ambiciozna američka političarka. Opaka mlada Londončanka iz nezgodne obitelji. Svima će njima i pojava i procvat snažne nove sile potaknuti njihove živote da se isprepletu, s razornim učincima. Svijet se, pak, uz taj maleni preokret u prirodi, drastično preobražava. Ono što započinje kao maštarija o ženskom stjecanju moći produbljuje se i pomračuje u propitivanje same moći te onomu što čini ljudima koji je posjeduju.

Ilustrirana Biblija za djecu Verbum

Što se poslovno okružje nekog poduzeća brže mijenja, to je važnije da menadžeri vješto čitaju znakove promjene i pravodobno stvaraju strateške prilagodbe. Menadžeri bi svakako trebali pročitati ovu knjigu jer su, među ostalim, uvijek pod pritiskom praćenja događaja u vanjskom okruženju i usmjeravanja aktivnosti poduzeća u skladu s razvojem tržišnih uvjeta te stoga jer se od njih zahtijeva proučavanje tržišnih trendova i akcija konkurenata, slušanje kupaca i anticipiranje njihovih potreba i očekivanja...

Naomi Alderman

Moć Stilus

Knjiga se obraća djeci sa svim bogatstvom i puninom biblijskog izričaja, prepričanog na njima prilagođen način. Kroz kratke, jasne i zanimljive tekstove popraćene prekrasnim ilustracijama, svako će dijete biti upoznato s najljepšim pustolovinama i nezaboravnim junacima iz biblijske povijesti, počevši od starozavjetnih tekstova o stvaranju svijeta, pa sve do Isusovog rođenja, propovijedanja evanđelja, muke i uskrsnuća. Pristup i stil kojim je ova Ilustrirana Biblija za djecu pisana omogućava da djeca, osim usvajanja novih spozanja, osjete Božju ljubav prema ljudima.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Dokumenti i pametne kartice AKD, Zagreb, www.akd.hr. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju dokumenata, pametnih kartica, visokozaštićenog tiska te implementaciju pratećih i cjelovitih IT rješenja. Proizvodi niz proizvoda okupljenih u tri osnovna brenda: AKD dokumenti, AKD kartice i e-rješenja, AKD zaštićeni tisak. AKD proizvodi i svojim kupcima isporučuje elektroničke dokumente građana poput biometrijske putovnice, vize, osobne iskaznice, vozačke dozvole, dozvole boravka, pogranične propusnice, vojne iskaznice te prateća IT rješenja. Značajni dio proizvodnog programa AKD-a čini i smart card program koji podrazumijeva izradu i personalizaciju svih vrsta smart kartica (kontaktnih i/ili beskontaktnih) te isporuku zaokruženih, pratećih e-sustava i aplikativnih rješenja ili prilagodbu raznim postojećim sustavima, poput e-zdravstvene iskaznice, e-tahografa, eakademske iskaznice, identiﬁkacijskih kartica, platnih, telekomunikacijskih, prijevoznih i parkirnih kartica ili pak drugih vrsta službeno propisanih iskaznica/dokumenata na razini

nacionalnih državnih institucija. Kontakt: Adela Jelinek Bišćan, adela.jelinek.biscan@akd.hr, +385 13657714, +385 989810382. Bakrena žica Elkakon, Zagreb, www.elkakon.hr. Tvrtka proizvodi bakrenu okruglu lak žicu (IEC 60317-8, 60317-13; dimenzije 0,300-3,000 mm) i bakrenu pravokutnu žicu (IEC 60317-27; do 150 mm2). Zainteresirani su za sve oblike suradnje. Kontakt: Oskar Pollak, oskar.pollak@elkakon.hr, +385 12452850, +385 989832291.

IZBOR IZ NADMETANJA

Zaštita okoliša Bieco, Rijeka, www.bieco.hr. Zaštitnookolišna tvrtka s misijom pročišćavanja otpadne vode najprirodnijim načinom, biljkama, koja tako pridonosi zaštiti voda i okoliša općenito. Reference su 13 izgrađenih i još desetak projektiranih biljnih uređaja, EU projekti i projektni zadatak za zaštitu i revalorizaciju sliva. Na temelju istraživačkog rada i poznavanja biljnih uređaja Bieco je patentirao tehnologiju biljnih uređaja u Republici Hrvatskoj - Patent PK980339. Kontakt: Mira Shalabi, uredi.ri@ gmail.com, 0911031951. Rublje Nostro, Čakovec, www.nostro.hr. Tvrtka nudi kvalitetno donje rublje iz vlastite proizvodnje. Kontakt: Nataša Ilić, natasa@nostro.hr,+385 40865229, +385 98290366. Industrijski strojevi i rezervoari Industrijski aparati i ﬁna obrada metala, Mursko Središće, www.iaf.hr. Tvrtka se bavi izradom industrijskih strojeva, reaktora, rezervoara i ostalih posuda koje se koriste u kemijskoj, prehrambenoj, farmaceutskoj i papirnoj industriji. Matična tvrtka iz Austrije već niz godina uspješno djeluje kao proizvođač uređaja, a oznaka poduzeća nalazi se na uređajima diljem svijeta. Logo tvrtke IAF je već postao oznaka marke u području gradnje industrijskih uređaja. Sistem kvalitete sigurnosti tvrtke odgovara ASME Codu, koji čak stoji iznad zahtjeva koje postavlja ISO 9000. Svi visokovrijedni proizvodi napravljeni su po tim zahtjevima kvalitete. Kontakt: Silvija Bobičanec, office@iaf.hr, +385 40544450.

HRVATSKA

Hrana i piće

Sanitetska vozila

Jadrolinija nabavlja hranu i piće za potrebe brodova. Procijenjena vrijednost nabave je 16,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 16. ožujka.

Istarski domovi zdravlja nabavljaju sanitetska vozila. Procijenjena vrijednost je 720.000 kuna. Rok dostave ponuda je 12. ožujka.

Drveni uredski namještaj Službena odjeća

HŽ Infrastruktura nabavlja platnenu službenu odjeću. Procijenjena vrijednost nabave je 1,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 9. ožujka.

Ministarstvo pravosuđa nabavlja drveni uredski namještaj. Procijenjena vrijednost iznosi 16,7 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 19. ožujka.

Procijenjena vrijednost nabave je 2,7 milijuna eura. Rok za dostavu ponuda je 13. ožujka. Računala i računalna oprema

Brčko Distrikt nabavlja računala i računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 2. travnja. Autogume i protektirane gume

Zenica trans prevoz putnika nabavlja autogume i protektirane gume. Rok dostave ponuda je 9. ožujka.

REGIJA Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Rakete

MORH nabavlja rakete zrak-zemlja. Procijenjena vrijednost je 4,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 16. ožujka.

Višeenergetski linearni akcelerator i oprema

Klinički centar iz Podgorice nabavlja višeenergetski linearni akcelerator i prateću opremu.

Kancelarijski materijal

Parlamentarna skupština BiH nabavlja kancelarijski materijal. Rok dostave ponuda je 7. ožujka.

26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE POSLOVNI PROSTORI, ZGRADE, ALI I AUTOBUSNI KOLODVOR Prodaje se poslovni prostor ukupne površine 7248,62 metra četvorna, čija je utvrđena vrijednost 24.824.022,58 kuna s početnom cijenom 550.000 kuna u Belom Manastiru. Dražba će se održati 27. veljače u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Imovina stečajnoga dužnika koja je predmet prodaje može se razgledati uz prethodnu najavu. Sve ostale informacije mogu se dobiti na telefon broj 01/6152 555. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto od prodajne cijene nekretnina na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu pri Hrvatskoj poštanskoj banci, IBAN HR9223900011300000460, poziv na broj 31912, i dokaz o tome predoče stečajnom sucu prije početka dražbe. Punomoćnici ponuditelja mogu sudjelovati na dražbi samo uz ovjerenu specijalnu punomoć. Sudionicima koji ne uspiju u nadmetanju jamčevina će se vratiti odmah nakon zaključenja javne dražbe. Autobusni kolodvor u Imotskom ukupne površine 18.508 metara četvornih prodaje se za 3.000.000 kuna. Dražba će se održati 27. veljače 2018. godine u 11.20 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina, a utvrđena vrijednost je 3.436.011 kuna, na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu pri Hrvatskoj poštanskoj banci, IBAN HR9223900011300000460, poziv na broj 45016, i dokaz o tome predoče stečajnom sucu prije početka dražbe. Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Kuća površine 176 metara četvornih, dvor površine 460 metara četvornih i zgrada površine 45 metara četvornih prodaju se za 7.591.929,94 kune u Podstrani. Dražba

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

će se održati 28. veljače u 8.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, bivša vojarna Sv. Križ, Dračevac, soba broj 51/II. Početna cijena nekretnine je u iznosu od 3/4 utvrđene vrijednosti, tj. 5.693.947,44 kuna. Jamstvo u iznosu od 958.000 kuna treba položiti na račun depozita Suda broj HR6923900011300000195, model HR00, poziv na broj 01-194-18. Zgrada pogona, pašnjak i trafo ukupne površine 2199 metara četvornih prodaju se za 225.000 kuna u Aržanu. Dražba će se održati 1. ožujka u 9.15 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 121/I sudnica broj 5. Razgledavanje se može obaviti uz prethodni dogovor sa stečajnom upraviteljicom Meri Šitić, na broj telefona 098/205 828. Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene, odnosno 22.500 kuna, i mora se uplatiti najkasnije do petka 27. veljače na depozitni račun Trgovačkog suda u Splitu, IBAN HR1623900011300000664, sa svrhom uplate „jamčevina u predmetu 14.St.-108/2011“. Pisane prijave za dražbu s dokazom o plaćenoj jamčevini dostavljaju se na adresu: Trgovački sud u Splitu, 21000 Split, Sukoišanska 6, s naznakom “Ponuda za oglas u predmetu 14.St.-108/2011 – ne otvarati”. Prodaju se poslovna zgrada, dvorište i privredni objekt ukupne površine 6011 metara četvornih za 5.000.000 kuna u Sinju. Dražba će se održati 6. ožujka u 8.30 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 3-4, sudnica broj 1. U dogovoru sa stečajnim upraviteljem Mirkom Kozinom moguće je dogovoriti razgledavanje nekretnina, a upravitelj je dostupan na brojevima telefona 098/1677 161, 091/3585 810, 021/771 528. Jamčevina iznosi 125.000 kuna te se uplaćuje na žiro-račun stečajnoga dužnika broj 2386002-1110095868, koji se vodi kod Podravske banke, svrha uplate: “jamčevina u predmetu 1, ST-131/2011”. Ponuditelji su uz prijavu dužni dostaviti i dokaz o plaćenoj jamčevini, a pismene prijave s dokazom o plaćenoj jamčevini dostaviti Trgovačkom sudu u Splitu. Prodaju se poslovne zgrade i dvorište ukupne površine 5685 metara četvornih za 2.910.785,40 kuna u Kutini. Dražba će se održati 6. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Kralja Tomislava 40, soba broj 14. Na drugom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod 1/3 vrijednosti. Razgledavanje je moguće 5. ožujka od 10 do 12 sati uz prethodni dogovor i sudjelovanje sudskog ovršitelja. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Novine i časopisi Biblioteka švicarskog parlamenta nabavlja novine, stručne časopise te periodične publikacije i časopise. Natječaj je otvoren do 6. ožujka. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=1002745. Dodatne informacije dostupne su na Parlamentsdienste, Parlamentsbibliothek, Bern, 3003, Switzerland. beschaffung. wto@bbl.admin.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na Bundesamt für Bauten und Logistik BBL Dienst öffentliche Ausschreibungen, Fellerstrasse 21, Bern 3003, Switzerland. Zaštitarske usluge Staatsgalerie Stuttgart, Njemačka, traži usluge zaštite. Natječaj je otvoren do 1. ožujka. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod Staatsgalerie Stuttgart, Konrad-Adenauer-Str. 30-32, Služba(e) za kontakt: Staatsgalerie Stuttgart, Sabine Hirschle, 70173 Stuttgart, Germany, vergabe@ staatsgalerie.de. Pohrana Azienda Unità Sanitaria Locale - Viterbo, Italija, traži nabavu usluga pohrane. Natječaj je otvoren do 1. ožujka. Glavna adresa javnog naručitelja: http://www.asl.vt.it. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Azienda Unità Sanitaria Locale - Viterbo, Via E. Fermi 15, Giovanni Firmani, 01100 Viterbo, Italia, giovanni.ﬁrmani@asl.vt.it. Željezo Islandsko državno tijelo za nabavu traži nabavu željeza. Natječaj je otvoren do 22. ožujka. Dokumentacija o nabavi je besplatna i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na https://www.rikiskaup.is/utbod/ utb/20708. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na:

Rikiskaup (The Central Public Procurement) 660169-4749, Borgartun 7c, Reykjavik 105, Island, Anna Soley Sveinsdottir, utbod@rikiskaup.is. Nadzor nad radovima Eidsberg kommune, Mysen, Norveška, traži nabavu usluga nadzora nad radovima. Natječaj je otvoren do 20. ožujka. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// kgv.doffin.no/ctm/Supplier/Documents/Folder/159803. Dodatne informacije dostupne su na: Eidsberg kommune, Innkjøpssamarbeidet Indre Østfold 944 345 035, Ordfører Voldensv. 1, Mysen 1850, Norway, Nina Mathiassen, nina. lund.mathiassen@eidsberg.kommune.no. Izvođač radova Grad Zürich traži izvođača radova na građevinama. Natječaj je otvoren do 22. ožujka. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=1005625. Dodatne informacije dostupne su na Stadt Zürich Amt für Hochbauten, Postfach, Zürich 8021, Swizterland, AHB-Beschaffungswesen@zuerich.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na prethodno navedenu adresu. Pokusno bušenje Rothpletz, Lienhard + Cie AG Subplaner: vzp ingenieure ag Aarau, Švicarska, traži usluge pokusnog bušenja i sondiranja. Natječaj je otvoren do 20. ožujka. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=1006141. Dodatne informacije dostupne su na Rothpletz, Lienhard + Cie AG Subplaner: vzp ingenieure ag, Schiffländestrasse 35, Aarau 5001, Switzerland, werner.kradolfer@rothpletz.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: National Cooperative for the Storage of Nuclear Waste, NAGRA, Hardstrasse 73, Wettingen 5430, Switzerland, A&V Drilling technology TBO - DO NOT OPEN, george.wewerka@nagra.ch.

26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

PRIVREDNI VJESNIK

KAKO (P)OSTATI SRETAN?

BITI SRETAN OVDJE I SADA U zadnje vrijeme, kaže Tihana Cuzek, tvrtke sve više prepoznaju razvoj tzv. mekih vještina i individualnog usavršavanja kao nečega što zaposlenike uistinu čini uspješnijima piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr su emocije konstruktivne. Ljudi koji su sretni, zadovoljni i motivirani rade bolje, pametnije, marljivije i kreativniji su. Dakle, mnogo je dobrobiti od sreće i stoga potičemo ljude da kod sebe i svojih zaposlenika potaknu to pozitivno, produktivno stanje”, objašnjava ona, dodajući kako snažni osjećaji poput ljutnje narušavaju produktivnost. Važno je naglasiti i to da ljudi najčešće pogrešno deﬁniraju sreću. “Naime, smatraju kako se ona nalazi iza nečega. Drugim riječima, tvrde da će biti sretniji tijekom ljetnog godišnjeg odmora ili, primjerice, kada dobiju bolje plaćeni posao. Tako im, čekajući da budu sretni, prođe život. Stoga, trebamo biti sretni ovdje i sada”, kaže.

P Tihana Cuzek

romatrajući posao iz perspektive ponedjeljka, kada se petak čini najudaljenijim mjestom na svijetu, često se u zaposlenika budi osjećaj da je osmosatni boravak u uredu nešto što se jednostavno mora odraditi. No na interaktivnom predavanju Kako (p)ostati sretan?, održanom u Komori Zagreb u sklopu 11. tjedna psihologije, Tihana Cuzek, magistra psihologije i konzultantica u tvrtki Ramiro, istaknula je kako nisu potrebna znanja iz kvantne ﬁzike da zaposlenici otvore oči, prihvate sve ono što posao nosi i odluče biti sretni. “Ljudi često smatraju kako emocijama nije mjesto u poslu. A mi upravo promoviramo stav da jest, što je potvrđeno u mnogim istraživanjima koja otkrivaju kako

LJUDI KOJI SU SRETNI, ZADOVOLJNI I MOTIVIRANI RADE BOLJE, PAMETNIJE, MARLJIVIJE I KREATIVNIJI SU 56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

TOPLINA I DRUŠTVENOST U zadnje vrijeme, nastavlja Tihana Cuzek, tvrtke sve više prepoznaju razvoj tzv. mekih vještina i individualnog usavršavanja zaposlenika. “To nije prodavanje magle, već uistinu čini ljude uspješnijima”, napominje. Kada osoba koja želi biti sretnija i uspješnija u poslu posjeti Ramiro, jednu od vodećih hrvatskih konzultantskih tvrtki u području organizacijskog razvoja i upravljanja ljudskim resursima, stručnjaci joj prvo utvrde trenutačno stanje. “Dakle, u čemu je dobra i što želi kako bi postala još bolja osoba. Tada se napravi plan o tome što treba učiniti kako bi postigla ono što želi”, naglašava Tihana Cuzek. Prezentacija sebe, tvrtke ili proizvoda jedna je od onih vještina po kojima hrvatski građani kaskaju za Zapadnom Europom, smatra ona. “Nismo toliko samouvjereni koliko bismo mogli biti. A prednost nam je ljudska toplina, društvenost i povezanost”, kaže ona. Vrlo važna, gotovo temeljna vještina jest i komunikacija. “Važno je naći zajednički jezik,

DONACIJA PBZ GRUPE

KBC-u OSIJEK VIŠE OD 400.000 KUNA razgovarati, surađivati, ali i svađati se i miriti s ostalima. Također, bitno je graditi odnos sa samim sobom kako bismo mogli što uspješnije upravljati svojim emocijama, stresom i vremenom te se kvalitetno posložiti u zadanim okolnostima”, ističe Tihana Cuzek.

LAV ILI TIGAR Suvremeni poslovni svijet, prema njezinim riječima, obilježavaju povezanost, nove tehnologije i, među ostalim, brze promjene znanja. “Tako već četiri godine nakon fakulteta zaostajemo u znanjima koja smo tada stekli”, tvrdi ona. Ako se tomu dodaju mjere štednje, smanjivanje broja ljudi u tvrtkama te neizvjesnost, zaposlenici su suočeni s vrlo dinamičnim i izazovnim okruženjem u kojem djeluju. “Stoga je naglasak na pozitivi izraženiji nego ikada. Unatoč tomu, čini mi se kako taj naglasak često ostaje na apstraktnoj razini i postavlja se pitanje kako ga uistinu ostvariti.” Danas, nastavlja Tihana Cuzek, ljudskim mozgom upravljaju dva pilota - automatski i kreativni. Pritom je zanimljivo istaknuti kako se homo sapiens, kao i njegov mozak, razvio prije više od 200.000 godina. “Tada je ljudsko okruženje bilo dijametralno suprotno od današnjeg i mnogo, mnogo opasnije”, smatra ona. Čovjek je u to vrijeme naučio živjeti s ograničenim resursima, loveći životinje da bi se domogao hrane. Kako bi “oslobodio” prostor za druge stvari, mozak je tada naučio funkcionirati kao autopilot koji nama “upravlja” barem 40 posto u danu. “Dobar primjer danas je vožnja automobilom uobičajenim rutama na posao”, napominje ona, dodajući kako čovjek ima i “detektor razlika”. On, među ostalim, služi tome da aktivira ljutnju ili strah gotovo svaki put kada nešto nije u sklopu njegovih očekivanja kao što su, primjerice, radovi na cesti zbog kojih se može zakasniti na posao. A upravo ti osjećaji svoj korijen imaju u vremenu kada je Zemljom hodao homo sapiens koji se morao boriti za vlastiti i opstanak plemena ako se tijekom lova susreo s lavom ili tigrom. Drugi pilot, onaj kreativni, kojim čovjek traži primjerice nova rješenja, nije uvijek jednostavno uključiti. “Zato neki ljudi pri stvaranju novih proizvoda, učenja ili rješavanja inovativnih poslovnih izazova prvo posegnu za šalicom kave kako bi postupno aktivirali kreativni pilot i došli do željenog cilja”, zaključuje Tihana Cuzek.

Predstavnici PBZ Grupe uručili su Kliničkom bolničkom centru Osijek donaciju od 403.425,00 kuna, omogućivši kupnju centralnog monitoringa za nadzor vitalnih funkcija novorođenčadi za osam monitora, četiri LCD monitora vitalnih funkcija, te uređaja za terapijsku hipotermiju novorođenčadi za Kliniku za pedijatriju KBC-a Osijek, u sklopu kojega radi Zavod za neonatologiju i neonatalnu intenzivnu medicinu. Donacija je dio pomaganja nacionalnom projektu Ministarstva zdravstva pod nazivom Praćenje djece s neurorizicima, kojem PBZ Grupa pomaže donirajući bolnicama diljem zemlje sredstva potrebna za kupnju suvremenih medicinskih uređaja kako bi se unaprijedila kvaliteta

zdravstvene skrbi neurorizične djece na području cijele zemlje. Sredstva za ovu donaciju PBZ Grupa je prikupila putem svog projekt Činim dobro svaki dan, koji je namijenjen dobrobiti djece i mladih. Za taj projekt PBZ Grupa je do sada prikupila više od 11,5 milijuna kuna te realizirala 33 donacije, uključujući 25 donacija pedijatrijskim odjelima bolnica širom Hrvatske i osam donacija domovima socijalne skrbi.

4. MEĐUNARODNA G.E.T. KONFERENCIJA

Veliki turistički potencijali Vukovarsko-srijemske županije

Vukovarsko-srijemska županija ima velike turističke potencijale o čemu svjedoči i to što je Ilok, kao dio destinacije Vukovar-VučedolIlok prošle godine proglašen nacionalnim pobjednikom Europske destinacije izvrsnosti (EDEN), rečeno je na 4. međunarodnoj G.E.T. konferenciji o eno-gastro turizmu održanoj na Ladanjskom imanju Principovac u Iloku. Konferencija je održana pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva

turizma i Ministarstva poljoprivrede te Hrvatske gospodarske komore, a uz potporu Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije, Grada Iloka i Turističke zajednice Iloka. U sklopu konferencije dodijeljene su nagrade Bijeli grozd Regional trophy za najbolje vinarije u regiji koje razvijaju vinski turizam. Prvo mjesto osvojili su Podrumi Vukoje 1982 iz Trebinja u Bosni i Hercegovini, drugo Vuglec Breg iz hrvatskog mjesta Škarićevo, a treće vinarija Kopitović iz mjesta Brčeli u Crnoj Gori. Iločki podrumi osvojili su četvrto mjesto, a peto vinarija Kovačević iz mjesta Irig u Srbiji. U sklopu G.E.T. konferencije o eno-gastro turizmu održan je niz stručnih prezentacija uz navođenje primjera dobre prakse. Zaključeno je kako je suradnja privatnog i javnog sektora preduvjet za uspješan razvoj turističkih odredišta. (S.P.)

26. veljače 2018. | broj 4018 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

RSVP FESTIVAL 2018.

UMJETNA INTELIGENCIJA U SVIJETU EVENATA Najboljim eventom 2017. godine proglašena je interaktivna izložba Nikola Tesla - Mind from the Future koja se može pogledati do 20. ožujka, nakon čega ide na svjetsku turneju piše Jozo Knez knez@privredni.hr Igor Vukasović zajednički su zaključili da su za kvalitetan odnos klijenta i agencije ključni povjerenje, poštovanje, transparentnost, otvorenost, dobra komunikacija te planiranje i evaluacija. Drugog dana festivala sudionici su mogli poslušati 17 predavanja koja su se bavila trendovima u industriji, tehnologijama koje se koriste na eventima te primjerima uspješno realiziranih evenata. Alen Nađsombat, direktor marketinga NK Osijek, ispričao je kako je klub vratio

SVP festival, jedini regionalni događaj posvećen event industriji, održao se 22. i 23. veljače u Plaza Event Centru u Zagrebu te je okupio mnoge event managere i regionalne stručnjake povezane s tom industrijom. Posjetitelji su mogli uživati u nizu predavanja, radionica i panela, saznati novosti iz industrije te upoznati tehnologije budućnosti, poput umjetne inteligencije (AI - artiﬁcial intelligence), koja polako ali sigurno ulazi u sve pore privatnog i poslovnog života. Keynote predavači Caspar Mason iz brend agencije Jack Morton i Bo Krüger iz kreativne agencije Moving Minds prvog su dana održali zanimljiva predavanja o novostima koje nas uskoro očekuju. Caspar Mason je tako govorio o umjetnoj inteligenciji, ističući kako njena primjena već sada transformira svijet evenata, dok će u bližoj budućnosti biti nezaobilazna i u event industriji i u drugim područjima života. Naveo je primjer chatbotova koji

se uvelike koriste iako još nisu savršeni, ali su na pravom putu da to postanu. Bo Krüger je održao radionicu pod nazivom Meeting Design Game - a New Innovative Planning Tool, na kojoj je predstavio inovativnu kartašku igru koja može biti izvrstan alat za planiranje, održavanje evenata ili konferencija.

POTREBAN KVALITETAN ODNOS KLIJENTA I AGENCIJE Klara Šimunović i Katarina Podobnik razgovarale su o umjetničkim intervencijama u poslovanju na panelu Art Interventions in Business, YouTuberica Maša Zibar govorila je o tome zašto bi event agencije i klijenti trebali razmisliti o angažmanu inﬂuencera, dok je Jovan Marjanović Vanja predstavio Festival uličnih svirača koji se svake godine održava u Novom Sadu. Na panelu Neka stvarno rade za vas – Kako dobiti više od event agencije? Mirjana Badurina Čanak, Illeana Cesarec, Slavica Olujić Klapčić i

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4018 | 26. veljače 2018.

EVENT AGENCIJE I KLIJENTI TREBALI BI RAZMISLITI O ANGAŽMANU INFLUENCERA, SMATRA MAŠA ZIBAR navijače na stadion, Dijana Zorić iz Laboratorija zabave govorila je o tome kako steći i zadržati klijenta, a Iva Radošević, Matija Brlek i Matej Pašalić predstavili su svoj projekt Bike Polo International Tournament Zagreb - Između sporta i kulture. Festival je završen dodjelama nagrada ATTEND u čak osam kategorija. Za najbolji event 2017. godine proglašena je interaktivna izložba Nikola Tesla - Mind from the Future, koja se u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu može pogledati sve do 20. ožujka, a nakon toga ide na svjetsku turneju. Projekt je ujedno dobio nagradu za najbolji kulturni event u 2017. godini.

PARTNER ISTINSKIM PROFESIONALCIMA

4.10 M3 ZAPREMINE UZ EXTENSO CAB

BERLINGO

850 KG NOSIVOSTI 3.25 M DUŽINE TERETA UZ EXTENSO CAB 1.23 M ŠIRINE IZMEĐU BLATOBRANA 3 PREDNJA SJEDALA

6.6 M3 VOLUMENA UZ MODUWORK 1400 KG NOSIVOSTI 4 M DUŽINE TERETA UZ MODUWORK

VISINA MANJA OD 1.90 M OVISNO O IZVEDBAMA VUČA DO 2.5 T

NAJPRODAVANIJE VOZILO U KLASI OD 8 DO 17 M3 ZAPREMINE 1.9 T NOSIVOSTI 4.07 M DUŽINE TERETA

JUMPER

JUMPY

1.25 M ŠIRINE IZMEĐU BLATOBRANA

1.42 M ŠIRINE IZMEĐU BLATOBRANA BLUEHDI MOTORI

Slika aut S automo o bila je simbolična. Ponuda vrijedi za pravne i fizičke osobe kod svih ovlaštenih distributera Cit C roën kojii sud udjel jeluju uj u akciji koja traje do 30.4.2018.

c tr ci t oeen..hr