Pv 4022 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

POSEB

INTERVJU

Ines Klemenčić Akademija Machina

Radio je preživio i još se dobro drži

AN PR

I LO G

tlocr t

eljstvu gradit a u i t s o nov tninam i nekre

U moru neriješenih pitanja sve se više javlja još jedno: business transfer

RADIJSKI NAKLADNICI U 2016.

1953.-2018.

26. ožujka 2018., godina LXV, broj 4022

TEMA TJEDNA: PRIJENOS POSLOVANJA

Veliki izazov za hrvatske poduzetnike

GODINA

LUMIDREAM

Japanski shoji kao inspiracija

program zbf-a → BRENDOVI NASTAJU U GLAVAMA Brend arhitektura i internet Novi razvojni život brenda Vrijednost brenda

zbf.hr

→ GRADITI BREND ILI RADITI ZA BREND

9. svibnja 2018.

Brand Licence

Zagrebački velesajam Kongresna dvorana

Tradicionalna vs nova industrija stvaranja brenda Proizvod nije dovoljan – potreban je brend

REZERVIRAJTE DATUM! Save the date!

→ BRENDING I KONKURENTNOST DRŽAVE I GRADOVA Regija i grad kao brend Emocionalni brending

→ GLOBALNI VS LOKALNI BRENDOVI – STARI VS. NOVI Kako nastaju, nestaju i traju novi brendovi Analiza regionalne poznatosti brendova → OSOBNI BREND – MIT ILI STVARNOST Brend akademija Za sve informacije tel. +385 (0)1 56 000 01 info@zbf.hr

SADRŽAJ

4022 / 26. ožujka 2018. TEMA TJEDNA

Prijenos poslovanja Veliki izazov za hrvatske poduzetnike

Ines Klemenčić, voditeljica edukacija i razvoja poslovanja u Akademiji Machina Industrija videoigara nezaustavljivo raste

INTERVJU

Rezultati poslovanja poduzetnika u djelatnosti emitiranja radijskog programa u 2016.

AKTUALNO

56 Hrvatska vina nagrađena na međunarodnom sajmu vina i jakih alkoholnih pića ProWein 2018. održanom u Düsseldorfu

6. okrugli stol o mirenju Najbrži i najpovoljniji način rješavanja sporova

Hrvatski EY poduzetnik godine Najuspješniji - Mate Rimac

Radni ručak s ravnateljem Porezne uprave Zdravkom Zrinušićem Za bolje stanje treba dublje zagrepsti

Dan Obrtničke komore Zagreb Postati obrtnik je odluka hrabrih ljudi

U Osijeku održan 1. forum ICT društvo Prilika za razvojni iskorak

PV ANALIZA 18

Rezultati poslovanja poduzetnika u djelatnosti emitiranja radijskog programa u 2016. Radio je preživio i još uvijek se dobro drži

Lumidream Shoji kao inspiracija

Dani Udruge hrvatskih putničnih agencija Agencije su i promotori hrvatskog turizma

Projekt e-Škole Izrađeni svi moduli digitalnih obrazovnih sadržaja

PRIČA S RAZLOGOM

Ines Klemenčić

TURIZAM

HRWWWATSKA

SVIJET FINANCIJA 44

Konferencija PSD2 – Dolazi li otvoreno bankarstvo (i) u Hrvatsku? Dolazi nam otvoreno bankarstvo

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Jozo Knez, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING RAZVOJ, MARKETING I PRODAJA Predrag Milinović milinovic@privredni.hr

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR MARTINA NIMAC KALCINA

BRENDIRATI OBITELJSKI SMJEŠTAJ Ako se većina vlasnika smještajnih jedinica čak i ne uključi direktno u projekt brendiranja, sigurna sam da ćemo i u tom slučaju svi imati koristi od toga

B Martina Nimac Kalcina, potpredsjednica Zajednice obiteljskog smještaja HGK i vlasnica tvrtke splitske tvrtke Amabile

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

rendiranje obiteljskog smještaja je jedna od važnijih zadaća svih nas okupljenih u Zajednici obiteljskog smještaja pri HGK-u. Radimo na povećanju kvalitete i ostvarivanju bolje tržišne prepoznatljivosti. Da bismo to postigli, potrebno je i označiti tu kvalitetu našeg obiteljskog smještaja pod brendom. To se ostvaruje postavljanjem određenih standarda i mjerila karakterističnih za naša lokalna domaćinstva, koja su ujedno osnova za povezivanje nositelja obiteljskog smještaja i njihove kvalitetnije promocije. Ako se većina vlasnika smještajnih jedinica čak i ne uključi direktno u projekt brendiranja, sigurna sam da ćemo i u tom slučaju svi imati koristi od toga. Naše lokalne turističke zajednice promoviraju nas koliko mogu, ali to nam nije dovoljno jer turističke zajednice promoviraju sve oblike i vrste smještaja. Da bismo istaknuli svoju prepoznatljivost, potrebno je zasebno brendiranje. Ako mi domaćini, uz pomoć Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK-u, ne sudjelujemo u kreiranju i stvaranju brenda obiteljskog smještaja, netko bi drugi mogao stvoriti taj brend ili se može i sam stvoriti, šarenilom ponude koja se nudi. Pitanje je što ćemo mi obiteljski domaćini imati u tom slučaju. Za očekivati je da i neće biti onako kako smo možda zamislili. Možda će nam se u nekoj opciji dogoditi kao što se dogodilo malim obiteljskim smještajima i obrtima u Grčkoj gdje je nestalo većine malih konoba, taverni, dijela privatnog smještaja. Zajednica nam omogućava da upravo postupkom brendiranja zaštitimo standarde naše kvalitete, našeg lokaliteta i domaćinstva. Kvarner je jako dobro brendirao obiteljski smještaj. Šibenik i Zadar također su se brendirali. I okolne zemlje, a prije svih mislim na Austriju i Italiju, brendirale su kvalitetno obiteljski turizam. Kada zamišljate obiteljski smještaj u Austriji ili Toscani, točno znate što možete očekivati, što kod nas to još nije postignuto. Ono što ohrabruje jest činjenica da smo se uspjeli dogovoriti sa Splitsko-dalmatinskom županijom, tako da je jedna djelatnica zadužena za obiteljski smještaj i da su se odlučili krenuti u projekt brendiranja obiteljskog smještaja. To

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

je ono čemu težimo i što je potpuno razumljivo, jer je samo u Splitu više od 65 posto smještajnih kapaciteta u obiteljskom smještaju. Prvi put je u komisiji koja dodjeljuje bespovratna sredstva i predstavnik Sekcije Zajednice obiteljskog smještaja, dakle netko tko je zaista povezan s obiteljskim smještajem i domaćinima. Druga stvar koju smo postigli je to da smo uspjeli dati svoj komentar i primjedbe u sklopu zakona o turističkim zajednicama. Ako to bude prihvaćeno, i mi ćemo imati predstavnike u tijelima turističkih zajednica. Kako bismo uspjeli u tim svojim ciljevima, potrebno je da za obiteljski smještaj postoje u državnim institucijama, svim većim lokalnim i regionalnim tijelima, osobe koje su isključivo zadužene za privatne iznajmljivače kao nositelje najbrojnijih smještajnih kapaciteta u

OBITELJSKI SMJEŠTAJ JE ZNAČAJNO PODIGNUO KVALITETU USLUGE, ALI MORAMO I DALJE RADITI Hrvatskoj. Za sada, nemamo ni u Ministarstvu turizma osobu koja se isključivo bavi obiteljskim smještajem. Dakle, za svaku informaciju, upite, sporne situacije i nejasnoće prisiljeni smo komunicirati međusobno i zajednički dolaziti do mogućih rješenja. S druge strane ni ta tijela nisu izravno informirana o situaciji direktno s terena. Zar ne bi i njima bilo u interesu da imaju osobu koja ima direktnu komunikaciju s domaćinima? Obiteljski smještaj je značajno podignuo kvalitetu usluge, ali moramo i dalje raditi na njoj jer se trendovi jako brzo mijenjaju, a gosti su sve zahtjevniji. Za svakoga ima posla i nitko nikome nije konkurencija. Ipak, za uspješnu dugogodišnju budućnost nužno je da se držimo zajedno i zajedno je kreiramo.

BROJKE, BROJKE

TRŽIŠTE POŠTANSKIH USLUGA U ČETVRTOM TROMJESEČJU 2017. 22 davatelja

1 davatelj univerzalne usluge

poštanskih usluga u Hrvatskoj na kraju 2017.

6 davatelja

401 milijun kuna

zamjenskih poštanskih usluga

prihoda ostvareno od obavljanja poštanskih usluga

80,3 milijuna poštanskih usluga ostvareno u četvrtom tromjesečju 2017.

66,8 milijuna

6,3%

pismovnih pošiljaka među vrstama poštanskih pošiljaka

udio paketa

Prema vrstama, najviše, 5 9,7% otpada n a univerzaln u uslugu

10,1% 16,8%

83,2%

udio ostalih davatelja

udio Hrvatske pošte na tržištu poštanskih usluga

Izvor: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)

udio poštanskih usluga u međunarodnom prometu

89,9% udio poštanskih usluga u unutarnjem prometu

26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA PRIJENOS POSLOVANJA

VELIKI IZAZOV ZA HRVATSKE PODUZETNIKE U moru neriješenih pitanja sve se više javlja još jedno: business transfer. Kritična faza u razvoju obiteljskih, ali i drugih malih i srednjih poduzeća je upravo prijenos poslovanja (vlasništva i upravljanja) piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

oko

17.000 malih i srednjih tvrtki je u vlasništvu poduzetnika 55+

180.000 ljudi zapošljavaju ta poduzeća

450.000 poduzeća u EU svake godine prolazi proces prijenosa poslovanja

ve priče o aktualnim problemima hrvatskog gospodarstva zbog izostanka sustavnih rješenja u gotovo svim oblicima djelatnosti zasigurno ne bi stali u jedan broj Privrednog vjesnika. Kada bi tome pridodali i obrazloženje o nužnosti sustavnih reformi (kakve se uglavnom nisu niti osmislile, a kamoli provele od kada je neovisne Hrvatske), trebalo bi nam još jedno posebno izdanje.

UDIO PODUZEĆA ČIJI VLASNICI PRIPADAJU GENERACIJI 55+ U UKUPNOM BROJU PODUZEĆA U HRVATSKOJ IZNOSI 31 POSTO U moru takvih neriješenih pitanja, sve se više javlja još jedno, a to je pitanje prijenosa poslovanja, odnosno business transfera. Kritična faza u razvoju obiteljskih, ali i drugih malih i srednjih poduzeća je upravo prijenos poslovanja (vlasništva i upravljanja). U dokumentima Europske unije koji govore o značaju problematike biznis transfera malih i srednjih poduzeća ukazuje se na 450.000 poduzeća s oko dva milijuna zaposlenih koja svake godine

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

Kakvi su modeli prijenosa?  Prijenos poslovanja na članove obitelji  Prijenos upravljačke funkcije na profesionalnog menadžera koji može biti osoba koja je “izrasla” u poduzeću ili osoba izvan poduzeća  Prodaja poduzeća zaposlenicima – ima primjera vlasnika poduzeća koji počinju uključivati zaposlenike u vlasničku strukturu poduzeća i tu vide svoju izlaznu strategiju  Prodaja poduzeća fizičkoj osobi koja na taj način ulazi u poduzetnički pothvat, za razliku od započinjanja poduzetničkog pothvata iz početka  Prodaja drugom poduzeću, npr. nekom iz iste industrije koje na taj način širi poslovanje kroz vertikalnu ili horizontalnu integraciju, nekom poduzeću iz inozemstva koje na taj način ulazi na hrvatsko tržište  Dobrovoljna likvidacija

u EU prolaze proces prijenosa poslovanja, a procjenjuje da se u oko 150.000 tih poduzeća problemu prijenosa poslovanja ne pristupa na adekvatan način čime se u pitanje dovodi oko 600.000 radnih mjesta. Tim problemom, koji će se uskoro ozbiljno osjetiti i u hrvatskom društvu, u Hrvatskoj se sustavno bavi CEPOR - Centar za politiku

26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

Ma ima vremena... Rezultati istraživanja pokazuju kako će problem prijenosa poslovanja u Hrvatskoj u budućnosti biti dodatno naglašen zbog značajnog broja transfera koji će se dogoditi u poduzećima koja su osnivana 1990-ih godina, i za čije vlasnike se, s obzirom na godine starosti, očekuje povlačenje iz biznisa. Preduvjet za razmišljanje o budućnosti poduzeća i procesu prijenosa poslovanja je osviještenost vlasnika o neminovnosti promjene njihove uloge u upravljačkoj i vlasničkoj funkciji poduzeća. Prema rezultatima Barometra, 32 posto vlasnika poduzeća starijih od 55 godina ne smatra da će se njihova uloga u poduzeću promijeniti u dužem vremenskom roku – više od 10 godina (osam posto), dok ih 24 posto uopće ne razmišlja o promjeni uloga u poduzeću. razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva, i to od 2009. godine od kada kao partner sudjeluje u organizaciji konferencija o obiteljskim poduzećima. Dugogodišnje praćenje razvoja obiteljskog poduzetništva ukazuje na značajne razlike u okruženju, važnosti te raspoloživosti istraživanja i speciﬁčnih

PROF. SLAVICA SINGER

NEPRIPREMLJENOST NA GENERACIJSKU TRANZICIJU MOŽE ZNAČITI GUBITAK RADNIH MJESTA Ugledna osječka profesorica Slavica Singer jedna je od osnivača i predsjednica Upravnog odbora CEPOR-a, ali i voditeljica nacionalnog tima Global Entrepreneurship Monitor za Hrvatsku. “Najveće svjetsko istraživanje poduzetništva (Global Entrepreneurship Monitor - GEM) upozorava da su razlozi za izlazak iz poduzetničke aktivnosti u Europi u usporedbi sa Sjevernom Amerikom (Kanada i SAD) bitno različiti: u Sjevernoj Americi znatno više prestanaka poslovnog pothvata je novi početak. Oko 15 posto svih izlazaka iz poslovne aktivnosti je prodaja, što znači da će poslovni pothvat imati ili kontinuitet ili novi početak, u Europi je samo pet posto takvih slučajeva, a u Hrvatskoj tek 1,7 posto (podaci su iz 2016. godine). Generacijska tranzicija vlasništva dio je ovog procesa, čija nepripremljenost

Osviještenost vlasnika o promjeni uloge na upravljačkoj i vlasničkoj funkciji poduzeća (Vaša uloga u poduzeću promijenit će se u sljedećih... ?)

GENERACIJA 55+ 24%

23% 18%

18% 8%

27% u kratkom roku Godinu dana

1-3 godine

U srednjem roku 3-5 godina

26% u dugom roku 5-10 godina

Više od 10 godina

NE razmišlja o promjeni uloga Ne zna

Izvor: Business Transfer Barometar Hrvatska, CEPOR, 2015.

može značiti gubitak radnih mjesta, dok bi bolja pripremljenost vlasnika, ali i razvoj mehanizama za prodaju poduzeća (razne platforme za spajanje vlasnika koji žele prodati poduzeće i onih koji

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

žele kupiti takav poslovni pothvat) pridonijela spašavanju radnih mjesta ali i revitalizaciji ‘zrelih’ poslovnih pothvata, pa time i kreiranju novih radnih mjesta”, kaže Slavica Singer.

Uzroci prekida poslovne aktivnosti - usporedba između Europske unije, Sjeverne Amerike i Hrvatske, 2014. - % prekida Uzroci prekida poslovne aktivnosti

Sjeverna Amerika

Hrvatska

3,32%

8,28%

0,83%

Poduzeće nije profitabilno

33,24%

18,59%

33,60%

Problemi u pristupu financiranju

11,50%

7,50%

23,55%

Drugi posao ili poslovna prilika

11,56%

17,48%

12,95%

5,18%

2,20%

1,44%

Prilika za prodaju

Izlaz je bio planiran Umirovljenje

6,08%

11,50%

2,51%

Osobni razlozi

28,83%

26,54%

17,87%

5,22%

6,93%

7,26%

Incidentne situacije

Izvor: Global Entrepreneurship Monitor, CEPOR - Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva, 2014.

politika te programa usmjerenih na obiteljska poduzeća u razvijenim zemljama u odnosu na Hrvatsku.

Udio poduzeća s većinskim vlasnicima starosti 55 i više godina u ukupnom prihodu koji ostvaruju poduzeća, po županijama 36,0% 31,5% 30,5% 30,1% 29,9%

Sisačko-mosla.

Koprivničko-križ.

Virovitičko-podr.

Varaždinska

20,3% 19,3% 18,0% 17,5% 17,5%

Požeško-slav.

Vukovarsko-srij.

21,8% 21,8%

Brodsko-posavska

Dubrovačko-ner.

Osječko-baranjska

Zadarska

23,3% 22,9% 22,9% 22,8% 22,2%

Primorsko-gor.

Krapinsko-zag.

Istarska

Karlovačka

Zagrebačka

Bjelovarsko-bilo.

Međimurska

Splitsko-dal.

Ličko-senjska

25,0% 24,6% 24,4%

Udio poduzeća s većinskim vlasnicima starosti 55 i više godina u ukupnom prihodu koji ostvaruju poduzeća, po županijama 25,1% 23,0% 19,2%

Požeško-slav.

Ličko-senjska

Sisačko-mosla.

Šibensko-kninska

Dubrovačko-ner.

Vukovarsko-srij.

Koprivničko-križ.

Brodsko-posavska

14,0% 13,4% 13,1% 13,1% 13,0% 12,7% 11,9% 11,3% 10,7%

Osječko-baranjska

Zadarska

Krapinsko-zag.

Grad Zagreb

16,2% 15,5% 15,0% 15,0%

Karlovačka

Varaždinska

Primorsko-gor.

Istarska

Splitsko-dal.

Bjelovarsko-bilo.

Zagrebačka

17,9% 17,6% 17,5% 17,1%

Međimurska

U cilju osvještavanja o značaju problema biznis transfera, CEPOR je u 2015. godini proveo istraživanje Business Transfer Barometar kojim se omogućilo identiﬁkaciju značaja ovog problema u Hrvatskoj. To više što će problematika biznis transfera u Hrvatskoj u razdoblju koje dolazi biti sve aktualnija. Za hrvatski poduzetnički svijet to je potpuna novost budući da se prvi put događa u Hrvatskoj. Na temelju provedenog istraživanja utvrđeno je da udio poduzeća čiji vlasnici pripadaju generaciji 55+ u ukupnom broju poduzeća u Hrvatskoj iznosi 31 posto, da ta poduzeća imaju udio od 16,1 posto u ukupnom broju zaposlenih u pravnim subjektima, te udio od 18,9 posto u ukupnom prihodu koji ostvaruju poslovni subjekti u Hrvatskoj. Konkretno, poduzetnici stariji od 55 godina ozbiljno trebaju početi planirati prijenos poslovanja. Među tim su poduzetnicima vlasnici oko 17.000 malih i srednjih poduzeća osnovanih devedesetih godina prošlog stoljeća. Većina tih poduzeća uspješno posluje te trenutačno zapošljava čak 180.000 ljudi. Kada bi neminovni biološki odlazak te generacije poduzetnika rezultirao zatvaranjem poslovanja, bio bi to ogroman udarac svakom, a pogotovo hrvatskom gospodarstvu. O tome koliki je to broj ljudi koji u relativno kratkom vremenu mogu ostati bez zaposlenja, slikovito valja reći kako je to kao da više od četiri Agrokora u Hrvatskoj stave ključ u bravu!

Šibensko-kninska

PRVI PUT U HRVATSKOJ

26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

TEMA TJEDNA INTERVJU MIRELA ALPEZA, DIREKTORICA CEPOR-a I IZVA

U EU SE VEĆINA PO Na našim radionicama poduzetnici shvate da se s istim izazovom suočavaju mnogi vlasnici i da to nije samo njihov problem. Također, saznaju da je to problem s kojim se suočavaju poduzetnici i u razvijenijim zemljama od Hrvatske piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

u kojoj su mjeri hrvatski poslodavci uopće svjesni tog problema, za Privredni vjesnik razgovarali smo s direktoricom CEPOR-a i izvanrednom profesoricom na Ekonomskom fakultetu u Osijeku Mirelom Alpezom. “Prema CEPOR-ovom istraživanju Business Transfer Barometar 30 posto vlasnika poduzeća koji imaju 55 i više godina smatraju se rizičnim u tom procesu budući da ne vide nužnost promjene svoje uloge u poduzeću u budućnosti te podcjenjuju dužinu trajanja i složenost prijenosa poslovanja. Osim toga, njih više od 60 posto vjeruje da će u budućnosti njihovo poduzeće voditi netko od članova njihove obitelji (u EU članovi obitelji preuzimaju posao u 15 do 35 posto slučajeva), a prodaju kao opciju

NEKA RJEŠENJA KOJA SE PRIMJENJUJU U RAZVIJENIJIM DRŽAVAMA KOD NAS JE IZAZOV ZA PRIMJENU PRIMIJENITI vidi tek šest posto (u EU u procesima prijenosa poslovanja prodaja se događa u više od 40 posto slučajeva)”, kaže Mirela Alpeza.

 CEPOR je pokrenuo ciklus edukacija poduzetnika pod nazivom Što s poduzećem nakon umirovljenja vlasnika: prepustiti ga djeci, prodati ili nešto treće? Što predlažete poslodavcima kao moguća rješenja? Kakav je njihov interes za takav oblik edukacije do sada? - Takve radionice održavamo u zadnje dvije godine i redovito su popunjene. Radionice smo uglavnom održavali u Zagrebu, uz ﬁnancijsku podršku Grada Zagreba, tako da su za vlasnike bile besplatne. Na radionicama se okupi dvadesetak vlasnika koji provedu pola dana slušajući jedni druge i razmišljajući o mogućim rješenjima za sebe i svoje poduzeće. Ima i tužnih trenutaka i priča, ali i duhovitih. Poduzetnici shvate da se s istim izazovom suočavaju mnogi vlasnici i da to nije samo njihov 10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

problem. Također, saznaju da je to problem s kojim se suočavaju poduzetnici i u razvijenijim zemljama od Hrvatske koje imaju dužu tradiciju poduzetništva i koja rješenja su kod njih aktualna i zastupljena. Neka od tih rješenja, bez obzira na to koliko bila mudra, kod nas je izazov primijeniti zbog tradicije i mentaliteta, primjerice prodaju poduzeća djeci. Zahvaljujući ﬁnancijskoj podršci Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Europskog fonda za Jugoistočnu Europu i Raiffeisenbanka Austria, početkom godine smo organizirali radionice i u drugim gradovima kao što su Čakovec, Rijeka, Pula, Split, Zadar i Virovitica.

 Ekonomski stručnjaci ističu da gašenje poduzeća treba biti iznimka, a ne pravilo. Kakva su iskustva država koja imaju dužu tradiciju tržišnog poslovanja, a osobito unutar EU-a? - Situacija je teško usporediva. I tamo dio poduzeća propada iako postoji razvijen sustav podrške i aktivnosti jačanja svijesti poduzetnika o važnosti pravovremene pripreme. Ponekad vlasnici poduzeća koji se bliže mirovini postupno smanjuju obujam poslovanja, zaposlenici napuštaju poduzeće u potrazi za izazovnijim radnim okruženjem i na kraju likvidiraju poslovanje. Ipak, zahvaljujući različitim mjerama, većina poduzeća se ipak spasi. Mjere uključuju besplatne vaučere za korištenje konzultantske pomoći u tom procesu, ﬁnancijske instrumente (povoljne kredite i garancije) za one koji kupuju poduzeća čiji vlasnici odlaze u mirovinu, naročito ako su to zaposlenici poduzeća, certiﬁciranje konzultanata koji se bave tim područjem kako bi se provjerila njihova kvaliteta i profesionalnost, uspostavljanje online platformi za spajanje kupaca i prodavatelja poduzeća, edukaciju i promociju kupovine poduzeća kao načina započinjanja poduzetničke karijere te konferencije na kojima se uspostavljaju kontakti između kupaca i prodavatelja poduzeća. U Belgiji postoji porez na nasljeđivanje poslovnih udjela i on je veći ako se poduzeće nasljeđuje nakon smrti vlasnika, a manji ako vlasnik prenosi poslovne udjele na djecu za života. Također, pravilo je da se na svaki euro

NREDNA PROFESORICA NA EKONOMSKOM FAKULTETU U OSIJEKU

DUZEĆA IPAK SPASI

uložen u podršku novim poduzećima jednako toliko sredstava ulaže u održivost postojećih poduzeća. Institucije koje su u razvijenim zemljama uključene aktivno u tu problematiku su: ministarstva, komore, banke, poduzetničke potporne institucije, lokalna samouprava, agencije za mala i srednja poduzeća, sveučilišta, razvojne banke… Sve te institucije postoje i kod nas, ali u tom području ne poduzimaju gotovo ništa. Mogle bi se uvesti mjere koje bi bile stimulativne i potaknuti poduzetnike na planiranje i akciju, kao u slučaju Belgije. Sadašnje mjere za poticanje samozapošljavanja su prilagođene onima koji pokreću poduzeće iz početka, a ne onima koji preuzimaju već uhodani biznis.

 Pored CEPOR-a u tome bi trebali sudjelovati i neki drugi oblici institucionalnog (nadležna ministarstva i druga tijela države) kao i interesnog djelovanja poput HUPa i HGK. Događa li se što i kod njih po tom pitanju? - Nacionalna udruženja poslodavaca u Hrvatskoj se odazivaju i prihvaćaju partnerstvo u inicijativama koje CEPOR pokreće na tu temu, ali sami nemaju inicijativu u tom području. Primjerice, u Finskoj nacionalna udruga

poslodavaca jedan je od ključnih aktera koji, između ostalog, upravlja online platformom koja omogućuje spajanje kupaca i prodavatelja malih i srednjih poduzeća. Proﬁli poduzeća koja su prezentirani na platformi nisu vidljivi, a u spajanju posreduju ovlašteni konzultanti. Najveća

SADAŠNJE MJERE ZA POTICANJE SAMOZAPOŠLJAVANJA SU PRILAGOĐENE ONIMA KOJI POKREĆU PODUZEĆE IZ POČETKA takva platforma u Europi je NeXXt-Change, čiji je glavni pokretač i izvor ﬁnanciranja njemačka razvojna banka KfW. U belgijskoj pokrajini Valoniji takvom platformom za spajanje kupaca i prodavatelja malih i srednjih poduzeća upravlja Sowaccess, poseban odjel za prijenos poslovanja u sklopu njihove regionalne agencije za mala i srednja poduzeća Sowalﬁn. Nažalost, naše institucije još uvijek su vrlo daleko od razmišljanja o takvim uslugama i proizvodima za vlasnike malih i srednjih poduzeća. 26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU INES KLEMENČIĆ, VODITELJICA EDUKACIJA I RAZVOJA POSLOV

INDUSTRIJA VIDEOIGARA NEZAUSTAVLJIVO RASTE Procjenjujemo da je regionalno aktivno više od 100 studija različitih veličina koji zapošljavaju između 3000 i 4000 game developera. Ako tome pribrojimo i brojku privremeno/povremeno zaposlenih, lagano dosežemo oko 8000 zaposlenih. U Hrvatskoj se taj broj kreće oko 500 osoba piše Jozo Knez knez@privredni.hr

G 108,9 9mlrd$ uprihodila industrija igara u 2017.

to je

više nego u 2016.

200 0 mlrd $ očekivani godišnji promet industrije igara u idućih 4 ili 5 godina

aming, najveća zabavna industrija, nezaustavljivo raste. U današnje vrijeme to uistinu nije ni čudno. Kada znamo da svako dijete od malih nogu uz sebe ima pametni telefon nakrcan raznim igricama, a ni odrasli nisu ništa bolji, dolazimo do toga da se danas globalna vrijednost industrije igara procjenjuje na 109 milijardi dolara. Za usporedbu, ﬁlmska industrija trenutačno vrijedi 38,6 milijardi dolara dok, recimo, hrvatski BDP iznosi 50,4 milijarde dolara. Gamingom smatramo PC igre koje zauzimaju 23 posto tržišta, igre na konzolama (31 posto), mobilne igre (32 posto) i browser/ social network igre (četiri posto). Kakvo je stanje u domaćoj industriji videoigara koja većinom proizvodi za globalno tržište i od kojeg se godišnje očekuje rast od 20 posto, razgovarali smo s Ines Klemenčić, voditeljicom edukacija i razvoja poslovanja u Akademiji Machina.

 Za početak, kako ste se Vi našli u gaming industriji? Što vas je privuklo i s kakvim ste se izazovima susreli? - Moja je karijera počela u smjeru poslovnog razvoja i upravljanja resursima, no industrija u kojoj sam se nalazila nije bila za mene. Uz stalan posao paralelno sam vodila i kreativne radionice za djecu i mlade iz područja fotograﬁje što me daleko više ispunjavalo. Budući da sam i strastvena gejmerica, kada se otvorila mogućnost rada u Akademiji Machina Game

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

Developer, nisam puno razmišljala već sam se odmah prijavila, i nisam pogriješila. Ovdje mi se pružila prilika ujediniti formalno obrazovanje i struku s ljubavlju prema edukaciji i po-

U PET GODINA AKTIVNOSTI MACHINE EDUCIRALI SMO VIŠE OD 400 OSOBA KROZ RAZNE PROGRAME EDUKACIJE maganju mladima. Rad s ljudima u ovako zabavnoj i dinamičnoj industriji daleko me više ispunjava. Kolege i ljudi su opušteniji i manje opterećeni formalnostima, što samo rezultira boljom i lakšom komunikacijom. Naravno, nije sve ni tako bajno – puno je posla, vremena je malo, a izazove rasta industrije videoigara u Hrvatskoj ne treba podcjenjivati.

 Kakvo je stanje industrije videoigara u Hrvatskoj i regiji i koliko je zaposlenih u njoj u Hrvatskoj? - Industrija videoigara u Hrvatskoj i široj regiji nezaustavljivo raste proteklih nekoliko godina.

ANJA U AKADEMIJI MACHINA

26. oÅ¾ujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU i sponzora. Igrači kao takvi navikli su trošiti velike svote novca na svoju zabavu, a konkurencija za te novce proizvođača računala i periferije je ozbiljna. Istraživanja su također pokazala da su igrači kao takvi otporniji na klasično oglašavanje, stoga tvrtke stalno traže nove načine promocije. e-Sport pak nudi priliku da neki brend bude prisutan na prvenstvu koje diljem svijeta prate deseci milijuna ljudi koji upravo proživljavaju emotivne trenutke dok prate svoje timove. Upravo zbog velike prisutnosti brendova moguće su i tako velike premije za igrače.

Rad s ljudima u ovako zabavnoj i dinamičnoj industriji daleko me više ispunjava. Kolege i ljudi su opušteniji i manje opterećeni formalnostima, što samo rezultira boljom i lakšom komunikacijom. Naravno, nije sve ni tako bajno – puno je posla, vremena je malo, a izazove rasta industrije videoigara u Hrvatskoj ne treba podcjenjivati.

Procjenjujemo da je regionalno aktivno više od 100 studija različitih veličina koji zapošljavaju između 3000 i 4000 game developera. Ako tome pribrojimo i brojku privremeno/ povremeno zaposlenih, lagano dosežemo oko 8000 zaposlenih. U Hrvatskoj se taj broj kreće oko 500 osoba.

 Koliki je rast industrije u hrvatskim i globalnim okvirima i koliko danas vrijedi gaming industrija? - Osim 2008. i 2009., globalni rast industrije videoigara nije pao ispod pet posto godišnje, a pretpostavlja se da će kroz sljedeće četiri ili pet godina doseći magičnu brojku od 200 milijardi dolara godišnjeg prometa. Industrija videoigara u svijetu je uprihodila 108,9 milijardi dolara 2017. godine što je rast od osam posto u odnosu na 2016. godinu.

 e-Sport danas privlači sve više ljudi, organiziraju se veliki turniri, i neki naši dečki igraju za velike timove. Kako komentirate taj veliki uspjeh u tako kratkom vremenu? - Premda izbjegavamo predrasude, istina je da se određeni postotak igrača nikada nije interesirao za klasični sport. Pojava e-Sporta omogućila im je da svoju ljubav za videoigre počnu pokazivati na isti način kao i ljubitelji tradicionalnih sportova. e-Sport na jednom mjestu objedinjuje emocije, ljubav i ushit videoigara kao i jednu veliku zajednicu entuzijasta koja se druži, komentira, raspravlja i zajedno prati velike uspjehe i padove individualnih timova.

 Kako komentirate velike iznose novca koji se okreću u e-Sportu? Primjer je gamer iz regije kojega je jedan tim kupio za čak 425.000 dolara? - Generalno gledajući, e-Sport je idealna platforma za promocije određenih brendova 14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

GENERALNO GLEDAJUĆI, e-Sport JE IDEALNA PLATFORMA ZA PROMOCIJE ODREĐENIH BRENDOVA I SPONZORA  Gaming industrija privlači sve više žena. Kako to komentirate? - Bilo je i vrijeme! Šalu na stranu, žene su oduvijek bile prisutne u industriji videoigara, samo što se tek sada postotak žena počinje približavati onoj magičnoj brojci od 50 posto. Smatram da problem ne leži nužno u samoj industriji nego generalno u problemu društva gdje se u proteklih nekoliko desetljeća žene odgovaralo od tehničkih zanimanja svrstavajući ih pod ‘muška’ zanimanja. U razgovoru s kolegicama, iskustva su generalno pozitivna – diskriminacije je vrlo malo (možda je uopće ni nema), a njihov rad se cijeni jednako kao i onaj muških kolega. Naravno, sigurni smo da iznimke postoje, ali industrija videoigara u globalu cijeni trud svih osoba, bez obzira na spol, rasu, nacionalnost i druge podjele.

 Kakve igrice žene preferiraju? - Apsolutno iste kao i muškarci. Do prije nekoliko godina statistike su pričale o razlikama muškaraca i žena, no problem je bio u tome da puno žena nije htjelo priznati da igraju igre stoga je ta statistika bila donekle netočna. Kako je stigma žena kao igrača skoro nestala, nova istraživanja pokazuju da žene podjednako vole najgore i najkrvavije igre kao i muškarci. Ipak, nešto je manji postotak žena koje igraju igre poput Call of Duty, naklonost im je ipak izraženija prema fantasy igrama koje su bogate pričom i narativom.

 Odakle ideja za Machinu? Kako je sve to počelo i kakve sve edukacije nudite svojim polaznicima? - Machina je proizvod osobne ljubavi i odgovaranja na potrebe za sustavnom podrškom razvoju industrije videoigara u Hrvatskoj. Naš direktor Lovro Nola osnovao je Machinu prije pet godina i od tada se naša ponuda edukacija, usluga, savjetovanja i aktivnosti generalno udeseterostručila. Kako želimo na jednom mjestu ponuditi rješenje svima osobama koje žele pronaći svoje mjesto u industriji videoigara, moramo i nuditi tečajeve za široki spektar vještina. Zato nudimo sve od programiranja (Unity, Unreal, C++), dizajna (digitalno crtanje, animacija, sculpting, 3D modeliranje), pa čak i neke soft vještine poput dizajna igara i produkcije.

poslove u drugim industrijama koje zahtijevaju vještine koje su naučili. Do sada se pokazalo da su dva glavna izazova za zapošljavanje u industriji videoigara razina znanja i vještina te spremnost na dnevni rad dulji od osam sati. Tzv. crunch time zahtijeva od zaposlenika da su katkad i do 14 sati na poslu, a na taj korak nisu spremne sve osobe. Problem je donekle i to što se kod nas većinski radi o malim studijima koji trebaju iskusnu osobu koja je spremna ‘uletjeti’ i početi raditi, pa ponekad nema puno prostora za mentorstvo.

 Osim edukacija, pružate li još kakav vid podrške svojim polaznicima? - Naš drugi glavni oblik podrške je kroz program inkubacije – poslovna podrška timovima koji žele napraviti svoju prvu uspješnu komercijalnu igru a da se izlože što manjem riziku. Zato nudimo spektar usluga kroz program inkubacije kako bismo odgovorili na najčešće probleme mladih developera. Cilj inkubacije je ne samo pomoći pri dovršava-

 U našem obrazovanju ne postoje vje-

MJESTA U OVOJ INDUSTRIJI IMA ZA SVAKOG I SVE VJEŠTINE SU JEDNAKO BITNE. KLJUČNO JE NE ODUSTAJATI I NE GUBITI NADU

štine koje su potrebne za rad u gaming industriji. Mislite li da se to treba mijenjati? Što kažete na to da na tehničkom učenici turpijaju umjesto da uče vještine budućnosti, ako ih tako možemo nazvati? - Mislim da se stvari ipak mijenjanju na bolje u zadnjih nekoliko godina. Znamo da je kurikularna reforma bolna točka, no postoji iznimno veliki broj inicijativa profesora i učitelja koje će jednog dana uroditi plodom na nacionalnoj razini, a za sada uspijevaju promijeniti živote svojih studenata i učenika.

 Savjet za mlade koji žele ući u tu indunju projekta i izlasku na tržište, nego i pripremiti mlade timove za buduće samostalno vođenje vlastitog studija što uključuje i stjecanje iskustva u projektnom menadžmentu, rješavanje konﬂikta unutar timova, mentorstvo, poslovni know-how, prostor i opremu za rad, pronalazak suradnika, pomoć pri izlasku na tržište, pomoć pri odabiru izdavača...

 Kako se vaši polaznici snalaze nakon edukacija? Ima li za njih posla u Hrvatskoj? - U pet godina aktivnosti Machine educirali smo više od 400 osoba kroz razne programe edukacije. Neki od njih našli su posao u industriji igara u Hrvatskoj, dok su mnogi pronašli

striju? - Mjesta u ovoj industriji ima za svakog i sve vještine su jednako bitne. Ključno je samo ne odustajati i ne gubiti nadu. Konkurencija za radna mjesta je velika, no sve tvrtke koje znamo su u stalnom rastu, stoga ako se na prvom natječaju nije dobio posao, drugi i treći natječaj za radno mjesto mogli bi uroditi plodom. I ono najbitnije – stalno učiti, stalno se razvijati, stalno postavljati pitanja i stalno se kretati po događanjima gdje se mogu upoznati game developeri. Toplo preporučamo svima da svake godine navrate na Reboot Infogamer, kao i na event Game Dev Career Day u HUB385 u svibnju.

Do sada se pokazalo da su dva glavna izazova za zapošljavanje u industriji video igara razina znanja i vještina te spremnost na dnevni rad dulji od osam sati. Tzv. crunch time zahtijeva od zaposlenika da su katkad i do 14 sati na poslu, a na taj korak nisu spremne sve osobe.

26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO 6. OKRUGLI STOL O MIRENJU

Najbrži i najpovoljniji način rješavanja sporova Kada stranke otkriju kako rješavanje sporova leži u njihovim rukama, a ne odvjetnika i sudaca, postat će istinskim gospodarima svog vremena i materijalnih sredstava, smatra Jasna Omejec piše Jozo Knez knez@privredni.hr

Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je 6. okrugli stol o mirenju. Glavna tema rasprave bila je primjena novog Zakona o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova, a u sklopu okruglog stola dodijeljena je i nagrada Centra za mirenje HGK profesoru emeritusu Krešimiru Sajku za dugogodišnji rad na kreiranju i pro-

će istinskim gospodarima svog vremena i materijalnih sredstava. Time će suđenje zapravo postati alternativa mirenju”, poručila je Jasna Omejec, predsjednica Centra za mirenje HGK. Zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova donio je i online platformu putem koje će potrošači moći rješavati svoje pritužbe. “Platforma ne

TREBAMO UČITI IZ PRIMJERA ITALIJE, GRČKE I TURSKE GDJE JE MIRENJE OBVEZNO ZA NEKE PREDMETE, ISTIČE SUZANA KOLESAR micanju sustava za mirenje u Hrvatskoj. Na okruglom stolu naglašeno je da su brzina i ﬂeksibilnost alternativnih postupaka vrlo bitne stavke za potrošače koji sve više zaziru od kulture parničenja. Za većinu hrvatskih pravnika alternativno rješenje potrošačkih sporova još je neotkriveno pravno područje, a s obzirom na sve njegove prednosti predstavlja najbrži i najpovoljniji način rješavanja sporova među strankama. “Kada stranke otkriju kako rješavanje sporova leži u njihovim rukama, a ne odvjetnika i sudaca, postat

rješava sama sporove potrošača, već je sredstvo putem kojeg se omogućuje da potrošači iz udobnosti svoga doma pokušaju riješiti svoj spor ako imaju problem oko online ugovora, bilo nacionalno ili prekogranično. Trenutačno ne bilježimo porast rješavanja slučajeva na platformi jer potrošači još uvijek radije direktno kontaktiraju nadležne institucije”, kazala je Danijela Marković Krstić, voditeljica Odjela za Europski potrošački centar Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

PROMOVIRATI ALTERNATIVNO RJEŠAVANJE SPOROVA Trenutačno u Hrvatskoj postoji osam tijela koje je Ministarstvo gospodarstva predvidjelo za alternativno rješavanje sporova iz svih potrošačkih sektora. Među njima je i Centar za mirenje HGK, Centar za mirenje Hrvatske obrtničke komore i Sud časti. Mirjana Košec, tajnica Centra za mirenje HGK, naglasila je kako se potrošač prvo mora direktno obratiti trgovcu za rješavanje spora pa tek onda kontaktirati Centar. “Potrebno je stalno raditi na edukaciji i promociji alternativnog rješavanja sporova jer je to dobar put da se razvija sustav, ali riječ je o dugoročnom i teškom poslu”, poručila je Mirjana Košec. Suzana Kolesar, tajnica Suda časti i Centra za mirenje HOKa, opisala je ta dva tijela kao neovisna, nepristrana, transparentna i stručna pri rješavanju sporova, s glavnim ciljem postizanja nagodbe koja je ujedno i ovršna isprava. “Trebamo učiti iz primjera Italije, Grčke i Turske gdje je mirenje obvezno za neke predmete, a ne dobrovoljno. Što se tiče novog zakona, njegova najveća korist jest promocija mirenja i arbitraže te informiranje javnosti o tim pitanjima”, izjavila je ona dodavši kako tek treba vidjeti kako će provedba Zakona izgledati u praksi.

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

VEĆA TRANSPARENTNOST TRŽIŠTA KAPITALA MiFID II uspostavlja novu vrstu platforme. To znači da će se većina transakcija kojima se do sada trgovalo izvan uređenih tržišta prebaciti na uređena, rekao je ministar financija piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

a svoje prošlotjedne sjednice Vlada je u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o tržištu kapitala, kojim se u domaće zakonodavstvo uvodi Europska direktiva o tržištu ﬁnancijskih instrumenata. Novim se zakonom objedinjuje i stavlja u hrvatsko zakonodavstvo ukupno 15 europskih direktiva i devet uredbi. Najvažniji razlog izrade tog zakonskog teksta je uvođenje Direktive MiFID II koja uređuje sve instrumente kojima se trguje na tržištu. Do sada se nedioničkim instrumentima kao što su derivati ili izvedenice, obveznice i slično u velikoj mjeri trgovalo izvan uređenih tržišta tj. na OTC tržištima. “MiFID II direktiva uspostavlja novu vrstu platforme. To znači, da će se većina transakcija kojima se do sada trgovalo izvan uređenih tržišta prebaciti na uređena”, rekao je ministar ﬁnancija Zdravko Marić te pojasnio kako se time poboljšava zaštita investitora, postrožuju uvjeti o tome kada investicijska društva mogu primiti poticaj od trećih strana, propisuje se vođenje evidencije o svim primljenim

poticajima te se poboljšava kvaliteta informacija koje se daju klijentima. “Cilj ovog zakona jest da naša ﬁnancijska tržišta učini učinkovitijima, otpornijima, transparentnijima, da smanji rizik tržišnih poremećaja i u konačnici poveća povjerenje ulagača”, rekao je premijer Andrej Plenković.

STROŽI NAZOR I VIŠE TRANSPARENTNOSTI Zakonom se uvodi nadzor izdavatelja čiji se vrijednosni papiri uvrštavaju na vrijednosno tržište. Hanfa će postati nadzorno tijelo za ﬁnancijske informacije izdavatelja te izricati odgovarajuće nadzorne mjere. Detaljno se sprečavaju i zloporabe tržišta - uvode se mjere za sprečavanje trgovanja na temelju povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija, manipuliranje tržištem za sve pravne i ﬁzičke osobe. Nadalje, prijedlogom zakona propisano je da Središnje klirinško depozitarno društvo, koje trenutačno upravlja sustavom namire u Hrvatskoj, mora proći postupak licenciranja po uredbi Europske unije te

ishoditi odobrenje za rad od Hanfe kao nadležnog tijela. U slučaju da ne ishodi odobrenje od Hanfe, više neće biti u mogućnosti upravljati sustavom namire te će mu Hanfa u tom dijelu morati oduzeti odobrenje za rad.

ZAKON O TRŽIŠTU KAPITALA DOSAD SE MIJENJAO SEDAM PUTA, UGLAVNOM RADI USKLAĐIVANJA S PRAVNOM STEČEVINOM EU-a Zakon o tržištu kapitala dosad se mijenjao sedam puta, uglavnom radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije

Kibernetička sigurnost operatora Vlada je u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga, kojim se želi jačati sigurnost ključnih mrežnih i informacijskih sustava. Donošenje toga zakona obveza je iz NIS direktive. “NIS direktiva utvrđuje obvezu čla-

nica Europske unije da uvedu mjere za visoku razinu zaštite kibernetičke sigurnosti u energetici, prijevozu, bankarstvu, infrastrukturi financijskoga tržišta, zdravstvenom sektoru, opskrbi vodom za piće i njezinoj distribuciji i digitalnoj infrastrukturi“, rekao je ministar obrane Damir Krstičević.

26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA REZULTATI POSLOVANJA PODUZETNIKA U DJELATNOSTI EMIT

RADIO JE PREŽIVIO I JOŠ UVIJEK SE DOBRO DRŽI Najviše poduzetnika čija je pretežita djelatnost emitiranje radijskog programa imalo je sjedište u Gradu Zagrebu, njih 29, a po brojnosti slijedi Splitsko-dalmatinska županija sa 13 takvih poduzetnika Iijana Grgić grgic@privredni.hr

O 163 poduzetnika poslovala u djelatnosti emitiranja radijskog programa u 2016.

245,1 milkn njihov ukupan prihod

6,3 3milkn ostvarena neto dobit te godine

d 20-ih godina prošlog stoljeća radio kao medij preživio je i izdržao žestoku konkurenciju i još uvijek se relativno dobro drži u svakodnevnoj “borbi” s novim medijima. U Hrvatskoj je radio prisutan 92 godine, a trenutačni sustav raspodjele radijskih frekvencija počiva na dodjeli koncesija. Prema podacima iz obrađenih godišnjih ﬁnancijskih izvještaja Fine, u djelatnosti emitiranja radijskoga programa u 2016. godini poslovala su 163 poduzetnika koja su ukupno imala 839 zaposlenih, što je rast od 4,1 posto u odnosu na 2015. godinu. Ostvarili su ukupan prihod u iznosu od 245,1 milijun kuna te ukupne rashode od 235,5 milijuna kuna. Ostvarena je dobit razdoblja od 12,5 milijuna kuna i 6,2 milijuna kuna gubitka razdoblja te je ukupna neto dobit iznosila 6,3 milijuna kuna. U odnosu na 2015. godinu ukupni prihodi povećani su za 14,5 posto, ukupni rashodi za 11,6 posto, a dobit razdoblja veća je za 10,3 posto, dok je gubitak razdoblja smanjen za 43,5 posto. Neto dobit u 2016. godini veća je 15 puta u odnosu na neto dobit godinu ranije. Od ukupnog broja poduzetnika u djelatnosti emitiranja radijskog programa, s dobitkom je poslovalo njih 71,2 posto. Dobitaša je bilo 116, dok je broj gubitaša bio 47.

NAJVIŠE PODUZETNIKA U ZAGREBU I u ovom slučaju najviše poduzetnika čija je pretežita djelatnost emitiranje radijskog programa imalo je sjedište u Gradu Zagrebu, njih 39, a po brojnosti slijedi Splitsko-dalmatinska županija sa 13 takvih poduzetnika. U Zagrebačkoj, Varaždinskoj, Osječko-baranjskoj i Istarskoj županiji sjedište je imalo po devet poduzetnika, a najmanje poduzetnika u

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

djelatnosti emitiranja radijskog programa je u Požeško-slavonskoj županiji, i to samo dva. Razlog privlačnosti glavnog grada kao mjesta sjedišta radijskih nakladnika, uz naravno najveći broj slušatelja koncentriranih na jednom

ZA PROGRAME LOKALNIH RADIJSKIH I TV POSTAJA GRAD ZAGREB PLANIRA ULAGANJE OD OKO 10 MILIJUNA KUNA GODIŠNJE DO 2020. mjestu, može se kriti i u izdašnim subvencijama Grada Zagreba. Za programe lokalnih radijskih i TV postaja u gradskom je proračunu do 2020. planirano ulaganje 60 milijuna kuna, što je oko 10 milijuna kuna godišnje. Tako je, recimo, sredinom prošle godine objavljeno kako je među radiopostajama, najviše subvencije dobio Obiteljski radio, više od milijun kuna, zatim radio Enter Zagreb 946.000 kuna, Radio Kaj 792.000 kuna, Yammat 594.000 kuna, Radio Martin 506.000 kuna, Radio101 418.000 kuna, te Hit FM i Zagrebački radio plavi sa po 220.000 kuna. Prema Fininim podacima u 2016., radijski nakladnici su zapošljavali 839 djelatnika, a ukupne neto plaće i nadnice iznosile su 45,3 milijuna kuna. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u promatranoj

IRANJA RADIJSKOG PROGRAMA U 2016.

26. oÅ¾ujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA

Da bi se održao medijski, posebno radijski pluralizam, potrebno je žurno reagirati jer hrvatsku raznolikost u govoru i pjesmi danas

čuva jedino lokalni radio, koji je izuzetno ugrožen. Željko Švenda, predsjednik Hrvatske udruge radijskih nakladnika

djelatnosti bila je 4504 kune, odnosno za 3,9 posto više negoli u 2015. godini te za 12,4 posto manja od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske. Zanimljivo je kako i sektor emitiranja radijskog programa bilježi dobre pokazatelje kad je izvoz u pitanju. Naime, broj izvoznika u ovoj djelatnosti povećao se za 19 posto u odnosu na 2015. godinu, na njih 25. Broj uvoznika smanjen je za 14,3 posto, na ukupno šest izvoznika. Rezultat izvoza poduzetnika u promatranoj djelatnosti je 2,3 milijuna kuna što je povećanje od 13,8 posto u odnosu na 2015. godinu. Uvoz je također veći, i to za 288,9 posto, naime u 2015. uvoz im je bio 191.000 kuna da bi godinu poslije skočio na 742.000 kuna.

ukupne prihode u iznosu od 3,1 milijun kuna i neto dobiti od 5000 kuna. Riječ je o tvrtki koja okuplja vodeće hrvatske radijske postaje poput Narodnog radija, Entera Zagreb, Antene Zagreb te informativnog servisa Media servis.

NAJVEĆI UKUPNI PRIHOD U 2016. OSTVARIO JE OBITELJSKI RADIO U IZNOSU OD 28 MILIJUNA KUNA

TOP 10 PODUZETNIKA OSTVARUJE 67,9 POSTO DOBITI U djelatnosti emitiranja radijskog programa najveći ukupni prihod u 2016. godini ostvario je mali poduzetnik Obiteljski radio u iznosu od 28 milijuna kuna, što je udio od 11,4 posto u ukupnim prihodima svih poduzetnika u djelatnosti emitiranja radijskog programa. U 2016. godini oni su na trećem mjestu rang ljestvice po ostvarenoj neto dobiti, sa 1,3 milijuna kuna, dok mu je ostvarena neto dobit u 2015. godini bila 633.100 kuna. Ukupno ostvarena dobit razdoblja 10 najboljih poduzetnika rangiranih prema dobiti razdoblja u 2016. godini iznosila je 8,5 milijuna kuna, što je 67,9 posto ukupno ostvarene dobiti razdoblja u cijeloj toj djelatnosti. Tih top 10 poduzetnika u djelatnosti emitiranja radijskog programa ostvarilo je prihode od gotovo 108 milijuna kuna, što je udio od 44 u ukupnom prihodu poduzetnika u toj djelatnosti. Na prvom mjestu po ostvarenoj neto dobiti u djelatnosti emitiranja radijskog programa u 2016. godini je Otvoreni radio s više od 2,2 milijuna kuna dobiti, čiji je ukupni prihod bio veći od 19,6 milijuna kuna, što je udio od osam posto u ukupnim prihodima poduzetnika u djelatnosti emitiranja radijskog programa, a zapošljavao je 18 radnika kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća od 5397 kuna. Najveći broj zaposlenih u 2016. godini imao je poduzetnik Media Connections iz Zagreba, njih 20, čija je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 5619 kuna. Poduzetnik je ostvario

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

Od 163 poduzetnika koji su u 2016. godini bili registrirani u navedenoj djelatnosti, njih 133 bilo je u privatnom vlasništvu, dok je 21 u mješovitom, a preostalih devet u državnom vlasništvu. Poduzetnici u djelatnosti emitiranja radijskog programa koji su u državnom vlasništvu obračunali su zaposlenima najveću prosječnu mjesečnu neto plaću u iznosu od 4789 kuna, što je za 322 kune više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika u privatnom vlasništvu te 285 kuna više u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću na ukupnoj razini cijele djelatnosti emitiranja radijskog programa.

POTREBNO DONOŠENJE NOVOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA Prije svega, kad govorimo o radijskim nakladnicima, onda mi u HURiN-u govorimo samo o radiopostajama koje emitiraju svoj program zemaljskom frekvencijom, za koju je potrebno ishoditi dozvolu jer na nas se odnosi Zakon o elektroničkim medijima i imamo programskih obveza, dok se na ostale to ne odnosi, kaže Željko Švenda, predsjednik Hrvatske udruge radijskih nakladnika. Prema podacima Agencije za elektroničke medije, u Hrvatskoj program emitira 153 radija u što je uključeno 11 programa Hrvatskog radija kao javnog

servisa. Osim toga, još 12 nakladnika je u statusu neproﬁtnih nakladnika, tako da je ostalo komercijalnih radija 130. Kad govorimo o komercijalnim nakladnicima, i tu postoji podjela: privatno vlasništvo, vlasništvo jedinica lokalne samouprave i mješovito vlasništvo. Članice HURiN-a su 102 radijska nakladnika koji ukupno zapošljavaju oko 900 djelatnika. “Što se tiče prihoda, oni su drastično pali početkom i za vrijeme krize od 2008. pa do 2012., a od tada se nekako drže na toj visini i nema ozbiljnih pomaka prema povećanju prihoda jer su se u tom periodu pojavile nove medijske platforme koje uzimaju dio kolača”, kaže Švenda te ističe da je, kad govorimo o prihodima, potrebno odvojiti lokalne radiopostaje kojih Hrvatska ima više od 80 posto, koje ne ostvaruju značajnu dobit već se uspiju “pokrivati”, i “veće” nakladnike koji su regionalne, Zagreb i okolica i nacionalne razine, odnosno pokrivaju cijelu državu. “Da bi se održao medijski, posebno radijski pluralizam, potrebno je žurno reagirati jer hrvatsku raznolikost u govoru i pjesmi danas čuva jedino lokalni radio, koji je izuzetno ugrožen”, kaže Švenda ističući kako je za rješavanje problema koji prati radijske nakladnike potrebno što žurnije donošenje novog zakona o elektroničkim medijima ili izmjene i dopune u kojima je potrebno ozbiljno revidirati pojedine članke zakona. Tako se, između ostalog, ističe kako treba revidirati zabranu oglašavanja političkih

Broj poduzetnika, broj zaposlenih te osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u djelatnosti emitiranja radijskog programa (NKD 60.10) u 2016. g. (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) Opis

Emitiranje radijskog programa NKD 60.10 2015.

Broj poduzetnika

2016.

Indeks

163

108,4

Broj dobitaša

107

116

Broj gubitaša

88,7

Broj zaposlenih

806

839

104,1

Ukupni prihodi

213.949

245.050

114,5

Ukupni rashodi

210.970

235.510

111,6

Dobit prije oporezivanja

13.904

15.725

113,1

Gubitak prije oporezivanja

10.925

6.185

56,6

Porez na dobit

2.559

3.191

124,7

Dobit razdoblja

11.370

12.536

110,3

Gubitak razdoblja

10.950

6.187

56,5

420

6.349

1.512,1

Izvoz

2.029

2.309

113,8

Uvoz

191

742

388,9

Konsolidirani financijski rezultat – dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja

Trgovinski saldo

1.838

1.567

85,2

Bruto investicije samo u novu dugotrajnu imovinu

1.593

1.982

124,4

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom

4.335

4.504

103,9

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2016. godinu

NAJVEĆI BROJ ZAPOSLENIH IMAO JE ZAGREBAČKI MEDIA CONNECTIONS, NJIH 20 stranaka osim za vrijeme izborne promidžbe jer se političkim strankama za svaki osvojeni mandat isplaćuje naknada iz općinskih, gradskih, županijskih i državnog proračuna. Sredstva su namijenjena za promociju i političke aktivnosti stranaka, a Zakon zabranjuje da se ta sredstva utroše na radiju. Zatim 30 posto vlastite proizvodnje za male lokalne radije je nedostižno. Kad je riječ o koncentraciji vlasništa, Zakonom nije dozvoljeno imati dva mala radija koji su susjedi iste vlasničke strukture ili imati radio i tisak na lokalnom području to se smatra nedozvoljenom koncentracijom vlasništva, dok je dozvoljeno imati na državnoj razini 100 posto vlasništva u radiju.

Top 10 poduzetnika u djelatnosti emitiranja radijskog programa, rangirani prema dobiti razdoblja, u 2016. godini (iznosi u tisućama kuna) R. br. Naziv i mjesto

Broj zaposlenih

Ukupan prihod

Dobit razdoblja

OTVORENI RADIO d.o.o., Zagreb

19.562

2.232

RADIO CROATIA d.o.o. , Zagreb

25.378

1.462

OBITELJSKI RADIO d.o.o., Zagreb

27.929

1.301

TAHIA DIGITAL d.o.o.2, Zagreb

1.748

1.222

RADIO DALMACIJA d.o.o., Split

11.219

645

047 d.o.o., Ogulin

4.196

456

ENTER ZAGREB d.o.o., Zagreb

7.180

328

KORAK d.o.o., Nečujam

444

302

MT ETER d.o.o., Sesvete

2.356

289

10.

RADIO KAJ d.o.o., Zagreb

7.898

274

Ukupno top 10

100

107.911

8.512

Ukupno svi poduzetnici NKD 60.10

839

245.050

12.536

Udio top 10 poduzetnika u razredu djelatnosti NKD 60.10

11,9%

44,0%

67,9%

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2016. godinu

26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO DIGITALNA GARAŽA

Transformirajte svoje online poslovanje

prostorijama HGK-Komore Zagreb održana je još jedna u nizu Digitalnih garaža, besplatnih interaktivnih radionica iz digitalnog marketinga koje organiziraju Google, Hrvatska gospodarska komora i Otvoreno učilište Algebra. Cilj ove inicijative je omogućiti pristup besplatnoj edukaciji o digitalnim alatima koji uvelike pomažu pokretanju i razvoju online poslovanja. Edukacija je namijenjena svim zainteresiranima, posebno malim i srednjim tvrtkama, studentima i svima koji žele zakoračiti u svijet digitala. “Danas u Hrvatskoj manje od trećine građana posjeduje više od osnovnih

digitalnih vještina, dok nešto manje od polovine građana, 49 posto, u dobnoj skupini od 16 do 74 ne posjeduje čak ni osnovne digitalne vještine”, kazao je Claudio Kramarić, predavač Algebre. Imajući u vidu tako porazne statistike, Digitalna garaža još više dobiva na važnosti. Na radionici su se nazočni mogli upoznati s besplatnim alatima koji u svakom slučaju mogu osnažiti online poslovanje. Uz to, dobili su uvid u digitalni marketing, saznali zašto je bitno imati web stranicu te kako njome kvalitetno upravljati, što je SEO, adWords i Google Analytics te kako svi ti alati mogu pridonijeti povećanju prihoda, podizanju svjesnosti o nekom

brendu i uspostavljanju kvalitetnih odnosa s klijentima na društvenim mrežama. Svi sudionici dobili su i mogućnost polaganja online Google Digitalne garaže gdje besplatno mogu polagati tečajeve za e-Certiﬁkate. Preko te Googleove online platforme u zadnje dvije godine educiralo se više od dva milijuna ljudi diljem Europe. (J.K.)

OSNOVANA GRUPACIJA MALIH NEZAVISNIH PIVOVARA HGK

Zaštita interesa industrije piva

snovni makroekonomski pokazatelji tržišta piva, kao i rastući trendovi aktivnih pivovara te njihov socioekonomski doprinos gospodarstvu, dokaz su da je industrija piva u EU i Hrvatskoj stabilna, jaka i prosperitetna industrija koja pruža siguran temelj za daljnji razvoj pivarstva i ostalih povezanih djelatnosti, istaknuo je Krešo Marić, voditelj novoosnovane Grupacije malih nezavisnih pivovara, koja će djelovati unutar Udruženja proizvođača piva, slada i hmelja HGK. Marić je inače voditelj proizvodnje Pivovare Daruvar, a na čelo Grupacije kao njegovi zamjenici izabrani su i Nensi Vojsković Mijatović, direktorica proizvodnje i kvalitete Istarske pivovare, te Davor Simičić, direktor i suvlasnik pivovare Varionica “Glavni interesi Grupacije su zaštita interesa industrije piva Hrvatske pred nacionalnim i međunarodnim organizacijama kroz promoviranje tradicionalne, zanatske proizvodnje, podizanje svijesti

potrošača o raznovrsnosti piva i podizanje imidža kategorije piva. Osnivanje i aktivan rad Grupacije malih nezavisnih pivovara pridonijet će nastavku uspješnog 27-godišnjeg rada Udruženja proizvođača piva, slada i hmelja unutar HGK”, naglasio je Marić. Članovi Grupacije malih

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

nezavisnih pivovara poručuju kako im je cilj da zajedničkim radom dodatno pridonesu razvoju kategorije piva, generiraju razvoj malog i srednjeg poduzetništva u zemlji te obogate turističku ponudu i preferencije potrošača inovativnim i raznolikim proizvodima.

HRVATSKI EY PODUZETNIK GODINE

Najuspješniji - Mate Rimac Iznimno je važno osjetiti, priznati i zagrmjeti pljeskom za uspjeh onog drugog u društvu koje, po navici, najčešće grmi negativnostima, istaknuo je Tedeschi piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Y Poduzetnik godine je program koji promovira postignuća najboljih svjetskih poduzetnika te je istodobno prvi i jedini program ovog tipa koji se provodi na globalnoj razini. Priznanje namijenjeno najuspješnijim poduzetnicima prvi put je dodijeljeno prije 31 godinu,, a danas se emalja. Završdodjeljuje u više od 60 zemalja. ava u Monacu nica se tradicionalno održava bjednici okugdje se svi nacionalni pobjednici skog poduzetpljaju na izboru EY Svjetskog nika godine. Tamo će se naći i hrvatski pobjednik Mate Rimac iz tehnološke tvrtke Rimac Automobili koja se bavi h automobila, proizvodnjom električnih ih rješenja za kao i dijelova i tehnoloških mpanije. globalne automobilske kompanije. Od samog početka cilj mi je bio dokakao je Rimac zati da se može uspjeti, rekao nakon uručenja nagrade. “Iako su va gomi na Fakultetu strojarstva emovorili da je u Hrvatskoj nemoguće napraviti automobil i da em, što prije od toga odustanem, jer će sa mnom i s njime mamo nje ljudi potonuti, mi smo va to uspjeli. Jedan od ciljeva a je bio i stvoriti vrhunska radna mjesta u Hrvatskoj, a samo ove godine želimo ih otvoriti više od 100. Samo prošloga tjedna zaposlili smo 20 novih radnika. Iako brinemo za svoje radnike i želimo da što duže ostanu s nama, vidimo ti svoda i oni koji žele ostvariti je snove negdje drugdje, nakon od nas par godina provedenih kod tu pa to mogu bilo gdje u svijetu

RIMAC ĆE SUDJELOVATI I U IZBORU EY SVJETSKOG PODUZETNIKA GODINE

tako i, primjerice, u formuli 1”, istaknuo je Rimac. Na ovogodišnjem izboru poduzetnika Hrvatske sudjelovalo je 36 poduzetnika iz 28 tvrtki. Odluku o dodjeli nagrade EY Poduzetnik godine donio je neovisan i stručan žiri u kojem su bili poduzetnici i investitori Nenad Bakić i Saša Cvetojević, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku Vedrana Jelušić Kašić, dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Lajoš Žager te predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi, koji je bio i predsjednik žirija. U radu žirija sudjelovali su i dosadašnji nositelji titule hrvatskog EY Poduzetnika godine: Marko Pipunić iz Žita, Đuro Horvat iz Tehnixa te Alan Sumina iz Nanobita.

IZVRSNE PODUZETNIČKE PRIČE Ova manifestacija svojevrsni je fenomen jer promovira nešto jako važno za naše društvo, a to je podrška, odnosno stvaranje kulture slavljenja tuđeg uspjeha, rekao je Tedeschi. “Iznimno je važno osjetiti, priznati i zagrmjeti pljeskom za uspjeh onog drugog u društvu koje, po navici, najčešće grmi negativnostima. U takvoj atmosferi ljudi postaju malodušni, jalni, frustrirani i cinični prema tuđem uspjehu, zanemarujući objektivne kvalitete, rad, zalaganje, organiziranost, posvećenost, strast i davanje cijelog bića u ono čime se netko bavi. Osobito je to izazovno danas kad još aktivno tražimo izlaz iz kratera nastalog eksplozijom problema u koncernu Agrokor”, istaknuo je Tedeschi. Veselimo se vidjeti izvrsne poduzetničke priče, njihovu energiju i inovativnost koja je omogućila da njihovi biznisi tako lijepo rastu, kazao je Berislav Horvat, country managing partner u EY Hrvatska. “Poduzetnici iz ovog izbora u dvije godine uspjeli su povećati svoje prihode za 23 posto, a za 26 posto su povećali broj zaposlenih. Smatram da je to vrlo značajan podatak koji pokazuje zašto su poduzetnici bitni za naše gospodarstvo i zašto trebamo podržavati ovakve pozitivne poduzetničke priče”, istaknuo je on. U potkategoriji Međunarodno postignuće nagradu je osvojio Siniša Stanić iz slavonskobrodske tvrtke Simplex koja se bavi montažom dizala te proizvodnjom alata i komponenti za dizala, a posluje na tržištima Europe i Bliskog istoka.

26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

PRIČA S RAZLOGOM LUMIDREAM

Shoji kao inspiracija Iz ljubavi prema prirodi, ali i japanskoj te skandinavskoj arhitekturi, rodila se ideja o panelu Brighter, kaže Lana Vukičević piše Jozo Knez knez@privredni.hr

N Potencijal ovog proizvoda prepoznao je i japanski veleposlanik Keji Ide (...) te su u tijeku pregovori o proboju Brightera na japansko tržište.

Lana Vukičević

akon dva desetljeća bavljenja vizualnim medijima i videoprodukcijom, dvojac Marjan Živić i Lana Vukičević, oboje zaljubljenici u prirodu i outdoor sportove, osnovali su tvrtku Lumidream, koja proizvodi panele za prozore zvane Brighter. “Upravo iz ljubavi prema prirodi, ali i japanskoj te skandinavskoj arhitekturi, rodila se ideja o panelu Brighter, elegantnom multifunkcionalnom antibakterijskom proizvodu koji je inspiriran tradicionalnim japanskim pregradama shoji. Takav se panel može postavljati na prozore kao zavjesa ili samostojeća pregrada. Panel štiti od sunčevog svjetla i stvara vrlo ugodnu, mekanu ‘mliječnu’ atmosferu u prostoru te je istodobno unikatan i inovativan dekorativni element u interijeru”, kaže Lana Vukičević, jedna od osnivačica Lumidreama. Tvrtka postoji već tri godine, a ideja o Brighteru rodila se iz nužnosti. “Kada smo se zajedno uselili u stan u prizemlju, morali smo staviti nešto na prozore da nas štiti od pogleda s ulice. Kako ne volim zavjese, to smo odmah prekrižili. Imala sam ideju o drvenim panelima s rižinim papirom, Marjan je sve zaokružio svojim znanjem i vještinama o drvu, gradnji i proizvodnji, a s vremenom je došla ideja i o magnetima, što je otvorilo neke nove perspektive. Puno je tu bilo neprospavanih kreativnih noći, uspona i padova, veselja i razočaranja, ali na kraju smo ipak uspjeli u našem naumu”, govori Lana Vukičević. Prve pozitivne reakcije dobili su od prijatelja koji su prvi Brighter ugledali u njihovom stanu, i tu se rodila poslovna ideja. “Od ideje do proizvoda trebalo nam je punih godinu dana”, kaže ona.

BRIGHTER I ORI Za Brighter i Ori panele (mali Brighteri, služe za lampe) koristi se drvo, laminirani rižin 24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

papir i magneti, te se mogu spajati i modularno jedan na drugoga, pa je to za sada jedinstveno rješenje zaklanjanja pogleda na prozorima koje je multifunkcionalne primjene i oblikuje prostor. “Ovo je jedini panel koji postiže kombinaciju jednostavnog postavljanja i spajanja te snažnog efekta u interijeru”, govori Lana Vukičević. Proizvodi tvrtke Lumidream zamišljeni su i napravljeni kako bi bili jednostavni za rukovanje, osvježavajući za um i privlačni za oko. “Inspirirani smo ljepotom i snagom prirode i tradicije, pa tako biramo samo najkvalitetnije materijale za stvaranje našeg jednostavnog dizajna. Svaki Brighter je jedinstven, s pojedinačnim papirnim uzorkom i drvenim prstenovima. Njegova gradnja čini ga laganim i jedno-

SVAKI JE BRIGHTER JEDINSTVEN, S POJEDINAČNIM PAPIRNIM UZORKOM I DRVENIM PRSTENOVIMA stavnim za upotrebu, a za primjenu ne zahtijeva ništa više od nježnog dodira”, pojašnjava Lana Vukičević. Paneli su napravljeni od drva bijelog graba i/ili parene smreke s ovih područja, visokokvalitetnog laminiranog rižinog papira pažljivo ručno izrađenog u japanskoj Osaki te najjačih komercijalno dostupnih neodimijskih magneta. Ovi mladi poduzetnici trenutačno rade na pronalaženju investitora kako bi

proizvodnja ostala u Hrvatskoj. Brighter paneli su trenutačno u fazi čekanja i laganog ulaganja u proizvodnu traku kako bi se mogli “peći” u svim zamišljenim dimenzijama. Budući da ih zasad proizvode ručno, primaju samo narudžbe za male panele Ori. Cilj im je, naravno, globalno tržište do kojega trenutno dolaze samo internet trgovinom. “Iako je prodaja uglavnom putem interneta, dio klijenata nužno posjećujemo na adresama gdje ćemo postaviti panele jer je svaki prostor drugačiji i nudi različita rješenja. Direktan kontakt s klijentom uglavnom se odnosi na Brighter panele, ali ne i na Ori, jer Ori su uvijek istih dimenzija, osim ako klijent ne traži drugačije”, govori ova mlada poduzetnica. Trenutačno dobivaju samo pozitivne kritike na svoje proizvode, iako često čuju da je cijena “paprena”.

TRENUTAČNO DOBIVAJU SAMO POZITIVNE KRITIKE NA SVOJE PROIZVODE, IAKO ČESTO ČUJU DA JE CIJENA “PAPRENA” UV zraka. Tako se postiže svjetliji, prozračniji i zdraviji prostor. Zato smo ga i nazvali Brighter (eng. svjetlije, sjajnije, bistrije)”, ističe Lana Vukičević s ponosom i dodaje: “Potencijal ovog proizvoda prepoznao je i japanski veleposlanik Keiji Ide, koji nas je spojio s kolegama u Japanu te su u tijeku pregovori o proboju Brightera na japansko tržište”. Iz tvrtke Lumidream kažu kako im je cilj promovirati dobar dizajn, kvalitetnu izvedbu, dobru poslovnu kulturu, aktivan život i ljepotu prirodne jednostavnosti.

JAPANSKO TRŽIŠTE “Tomu je tako kada proizvod izrađujete ručno, od najboljih dostupnih materijala iz cijelog svijeta. Arhitekti, dizajneri i zaljubljenici u interijere su najprije primijetili naše panele jer su nešto novo na tržištu i pogodni su za opremanje eko interijera koji su sve popularniji. Brighterima se dobiva nježno, toplo svjetlo, a panele je dovoljno prebrisati dvaput godišnje suhom krpom. Vrhunski materijali, izvedba, jednostavnost postavljanja i održavanja glavne su prednosti koje ističe većina klijenata, a kada imate toliko pozitivnog u svom proizvodu, i cijena to mora pratiti”, zaključuje Lana Vukičević. Trenutačno u ponudi imaju tri različite teksture papira - Bamboo s motivom bambusa, Waterfall s motivom vodopada i Cotton koji je čisti papir bez uzoraka. “Svi papiri propuštaju 95 posto sunčeve svjetlosti te je savršeno raspršuju po cijelom prostoru, a istodobno štite od 26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO AGROKOR

SBERBANK SE VRAĆA Zadovoljan sam što smo uspjeli usuglasiti načela i plan koji se nadamo ostvariti kada je riječ o rješavanju dvaju glavnih pitanja sa Sberbankom: da oni povuku tužbe i da Agrokor prizna njihove tražbine, kazao je Peruško piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

berbank i Agrokor sredinom prošlog tjedna potpisali su sporazum koji omogućuje povratak jednog od najvećeg vjerovnika koncerna u pregovore o nagodbi. Tim sporazumom izvanredna uprava priznaje tražbine Sberbanka, dok bi ruska banka trebala povući svoje tužbe koje je pokrenula. Inače, Sberbank je najveći vjerovnik Agrokora, s potraživanjima od oko milijardu eura, a povratak takvog vjerovnika daje naslutiti kako će nacrt nagodbe ipak ugledati svjetlo dana 10. travnja. “Zadovoljan sam što smo uspjeli usuglasiti načela i plan koji se nadamo ostvariti kad je riječ o rješavanju dvaju glavnih pitanja sa Sberbankom: da oni povuku tužbe i da Agrokor prizna njihove tražbine. Ovaj će sporazum izvanrednoj upravi i Sberbanku omogućiti da zajedno nastave konstruktivno raditi na postizanju ukupne nagodbe među svim vjerovnicima. Priznavanje tražbina Sberbanka omogućit će im glasovanje u nagodbi i olakšati nam napredovanje prema zajedničkom

cilju - nagodbi koja će novome Agrokoru donijeti održivu budućnost”, pojasnio je izvanredni povjerenik Agrokora Fabris Peruško koji je naknadno istaknuo kako

SBERBANK JE NAJVEĆI VJEROVNIK AGROKORA S POTRAŽIVANJIMA OD OKO MILIJARDU EURA dogovor sa Sberbankom omogućuje da se dosegne i drugi cilj - da novi Agrokor, koji će nastati nakon nagodbe, ima dugoročnu poslovnu budućnost. “Bitno nam je da tekst nagodbe na kraju bude donesen s većinom koja će

dati još veći kredibilitet samoj nagodbi”, rekao je Peruško.

DOGOVORITI CJELOVITI PLAN NAGODBE Predstavnik Sberbanka Sergej Volk izjavio je kako su dogovorili određene korake u nastojanju da se riješi situacija u Agrokoru te potpisali sporazum koji uključuje određene aktivnosti koje će poduzeti obje strane. “Te će aktivnosti poslužiti kao osnovica za daljnje konstruktivne razgovore i omogućiti da Agrokor i njegovi vjerovnici, uz aktivno sudjelovanje Sberbanka, dogovore cjelovit plan nagodbe, u zakonom predviđenom roku. Sberbank se vraća za pregovarački stol kako bi se postigao sporazum o restrukturiranju Agrokorova duga”, rekao je Volk, koji vjeruje da će se, ako se poduzmu dogovoreni koraci, postići uravnotežena i prihvatljiva nagodba. Podsjetimo, napetosti na relaciji izvanredni povjerenik i ruska banka počele su u lipnju prošle godine

IZRAELSKA ISKUSTVA U POLJOPRIVREDI

Nema turizma bez hrane

HGK-ŽK-u Split održan je seminar o izraelskim iskustvima u primjeni novih tehnologija u poljoprivredi koji je izazvao veliki interes proizvođača, znanstvenih institucija te ostalih subjekata iz poljoprivrede i prehrambene industrije. “Županijski izvoz u Izrael je u 2016. iznosio gotovo 80 milijuna kuna, dok je uvoz bio nešto veći od pet milijuna kuna. Do sada nije bilo izravnih izraelskih investicija u Splitsko-dalmatinsku županiju, pa

se nadam da će investicijski potencijal naše županije biti prepoznat”, rekla je Vesna Friedl, direktorica HGK-ŽK Split. “Nema turizma bez hrane”, smatra veleposlanica Države Izrael u Hrvatskoj Zina Kalay Kleitman naglasivši da je Izrael posebno uspješan u poljoprivrednoj tehnologiji koju izvozi diljem svijeta. Održane su i prezentacije o izraelskim iskustvima u stakleničkoj proizvodnji, dizajniranju sustava “kap po kap” i antifrost sustava, navodnjavanju silaže... U

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

Hrvatskoj se navodnjava samo 1,5 posto obradivih poljoprivrednih površina, dok Izrael, koji ima tri puta manje obrađenog poljoprivrednog zemljišta, navodnjava 50 posto svojih poljoprivrednih površina. (J.V.)

NA VELIKA VRATA U danima koji slijede očekuju se još intenzivniji pregovori vezani uz nagodbu, a kako će koji od vjerovnika proći ovisi o procjeni vrijednosti imovine i dogovoru

POVRATAK SBERBANKA DAJE NASLUTITI KAKO ĆE NACRT NAGODBE IPAK UGLEDATI SVJETLO DANA 10. TRAVNJA kada je Sberbank objavio kako neće sudjelovati u novom ﬁnanciranju Agrokora jer smatra da uvjeti nisu pošteni. Naime, tadašnji izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak predložio je kreditorima novu shemu ﬁnanciranja kompanije, tzv. roll-up, po kojoj bi im za iznos novog kreditiranja bio priznat povlašteni status i za ranije odobrene kredite. Ruska banka je smatrala da takav status zaslužuju i tražbine od 100 milijuna eura kredita koji je odobren prije lex Agrokora.

Nakon toga Rusi su protiv Agrokora pokrenulii nekoliko sporova u regiji kako bi se naplatili putem Agrokorove imovine u tim zemljama. Među zadnjim sudskim odlukama koje su, možda, ubrzale potpisivanje ovoga sporazuma je odluka slovenskog Vrhovnog suda kojom je odbijen prijedlog izvanredne uprave Agrokora za priznanje lex Agrokora u Sloveniji i koja je otvorila mogućnost za naplatu Sberbankovih potraživanja kroz Agrokorovu imovinu u toj državi.

o tome koliko je tko spreman na ustupke. Naime, procjena vrijednosti Agrokorovih kompanija potvrdila je veliku disproporciju vrijednosti imovine i dugova. Procijenjena vrijednost kompanija koncerna raspoloživa za vjerovnike kreće se u rasponu od 1,8 do 3,8 milijardi eura, dok ukupan dug Agrokora iznosi 7,6 milijardi eura. U svakom slučaju, Sberbank se ovim sporazumom vraća na velika vrata koja su mu zalupljena u lipnju prošle godine.

UGOVOR HRVATSKIH ŠUMA I ODAŠILJAČA I VEZA

Za protupožarni videonadzor 20 milijuna kuna

rvatske šume i Odašiljači i veze potpisali su 20 milijuna kuna vrijedan ugovor za videonadzor šumskih požara te za simulator širenja požara i radijsku komunikacijsku vezu kojim će se opremiti operativni centri županijskih vatrogasnih zajednica Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske te Dubrovačkoneretvanske županije. “Hrvatske šume će ﬁnancirati i zaposlenike koji će raditi na sustavu videonadzora”, rekao je direktor Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić. Sustav se temelji na kamerama u vidljivom

dijelu spektra i bliskom infracrvenom području kao podršci za lakše uočavanje požara noću, a po danu kamera vidi ono što vidi i ljudsko oko, ali uz dodatnu prednost koju daje mogućnost optičkog

povećanja do 32 puta. “Komunikacijska infrastruktura OiV-a pokriva gotovo cijelu Hrvatsku, a Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita je više od 10 godina razvijao pametni protupožarni videonadzor, pa je naša suradnja bila logičan slijed događaja”, rekao je direktor OiV-a Mate Botica. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić istaknuo je kako su lani šumski požari napravili goleme štete na području četiriju dalmatinskih županija te da je ove godine osigurano 40 milijuna kuna namjenskih sredstava za vatrogasce. (I.G.)

26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

AKTUALNO RADNI RUČAK S RAVNATELJEM POREZNE UPRAVE ZDRAVKOM

ZA BOLJE STANJE TREBA DUBLJE ZAGREPSTI Očekujem da Porezna uprava ne bude represivni aparat koji kaznama guši poduzetnike, već da će se razvijati svojevrstan partnerski odnos između Porezne uprave i poduzetnika, istaknula je Gordana Deranja piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Bez poreznih izuzetaka, međustopa poreza i sniženih poreznih stopa PDV bi mogao pasti na 20 posto, ali uz usporedne reforme, ponajprije mirovinskoga i zdravstvenog sustava. Jer sustavi koji svake godine generiraju silne gubitke nemaju smisla.

Zdravko Zrinušić, ravnatelj Porezne uprave

adna snaga, pravosuđe i porezni sustav prepoznati su kao najveći izazovi s kojima se bore poduzetnici. Stoga i ne čudi kako je sve ono što je u domeni Porezne uprave visoko na listi prioriteta jer su primjene poreznih propisa, naplata poreza i drugih davanja za poslovnu zajednicu jedna od najvažnijih tema. Poduzetnici očekuju od Porezne uprave da ne bude represivni aparat koji drakonskim kaznama guši poduzetnike, a s druge strane Porezna uprava ne želi da je se shvaća kao bauka koji kruži nad poslovanjima kako bi što više punila državnu blagajnu. Kako je oporezivanje zasada jedini poznati praktični način ubiranja sredstava za ﬁnanciranje javnih rashoda za dobra i usluge kojima se svi koristimo, bolje razumijevanje tih dviju strana je - neminovno. Upravo su o tome razgovarali na HUP-ovom Radnom ručku predstavnici Porezne uprave i njihov ravnatelj Zdravko Zrinušić s članovima Hrvatske udruge poslodavaca. Predsjednica HUP-a Gordana Deranja istaknula je kako poduzetnici podupiru provođenje reformi koje će pridonijeti ne samo boljim uvjetima poslovanja, već i boljim uvjetima života. “Poduzetnici i poslodavci podržavaju poteze Vlade koji uključuju reforme, ali isto tako traže i očekuju veću brzinu njihova provođenja te pojednostavljenje i smanjenje državnog aparata. Očekujemo da će kažnjavanje Porezne uprave zbog banalnih prekršaja te visoke kazne za pogrešno napisano slovo ili višak od nekoliko desetaka kuna u blagajni uskoro biti bizarna povijest”, rekla je Gordana Deranja koja je istaknula kako očekuje da Porezna uprava ne bude represivni aparat koji kaznama guši poduzetnike, već da će se razvijati

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

svojevrstan partnerski odnos između Porezne uprave i poduzetnika.

PODUZETNICI IMAJU SVOJE ZAHTJEVE Predsjednik HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika Ivan Bračić izložio je njihove zahtjeve prema Poreznoj upravi. Tako traže povećanje praga s tri na 15 milijuna kuna za plaćanje PDV-a po naplaćenoj fakturi navodeći kako je to u skladu s EU-ovom deﬁnicijom mikro poduzetništva, prema kojoj u tu kategoriju mikro subjekata ulaze tvrtke koje imaju manje od 10 zaposlenih te ostvaruju godišnji promet do dva milijuna eura. Isto tako, smatraju da bi po istom kriteriju trebalo obuhvatiti i plaćanje poreza na dobit po stopi od 12 posto. Očekuju i vraćanje oslobađanja

TRAŽIMO, MEĐU OSTALIM, POVEĆANJE PRAGA S TRI NA 15 MILIJUNA KUNA ZA PLAĆANJE PDV-a PO NAPLAĆENOJ FAKTURI, KAŽE BRAČIĆ poreza na reinvestiranu dobit, kao i podizanje neoporezivog dijela plaća sa 3800 na 4800 kuna. Žele i proširenje opsega porezno priznatih troškova koji služe u poslovanju, a očekuju i smanjenje poreza i raznih nameta,

ZRINUŠIĆEM

stabilnost propisa te jednostavnije administrativne procedure. “Poduzetnici također očekuju da Porezna uprava postupa na ujednačen i transparentan način prema svim poduzetnicima, odnosno očekuju da odnos s poreznicima bude partnerski u kojem poreznici preveniraju i educiraju pa tek onda, ako se nepravilnost ne otkloni, kažnjavaju”, rekao je Bračić. Poduzetnici prostor za poboljšanje poreznog sustava i rada Porezne uprave vide u smanjivanju previsoke i učestale promjene porezne i neporezne presije kao i u povećanju pravne sigurnosti, transparentnosti, predvidivosti i poštenju s obje strane.

ŠIRA BAZA - MANJE OPTEREĆENJE “Sve ovo što ste vi iznijeli, i naš je cilj, znači da je što manje opterećenja za poduzetnike, a to će se jedino moći postići širenjem baze. Šira baza - manja opterećenja”, rekao je ravnatelj Porezne uprave Zdravko Zrinušić koji je prošlu godinu istaknuo kao ključnu za provođenje porezne reforme. Uz već poznate izmjene pojedinih propisa, kao što je smanjenje stope poreza sa 18 na 12 posto za 84 posto poduzetnika u Hrvatskoj, istaknuo je projekt e-Porezna čiji je konačni cilj smanjenje broja zaposlenih i maksimalno pojednostavljenje komunikacije između Porezne uprave i poreznih obveznika. Usluge e-Porezne do početka veljače ove godine koristilo je 174.765 jedinstvenih korisnika koji su ostvarili 1.028.950 prijava. Kad je riječ o visini poreza na dodanu vrijednost, prvi čovjek

Porezne uprave složio se da je PDV od 25 posto previsok, posebice stoga što veću stopu od nas ima samo Mađarska, te je istaknuo kako bi iduće godine mogao biti smanjen na 24 posto.

SVAKI POSTOTNI BOD PDV-a NOSI OKO DVIJE MILIJARDE KUNA, UPOZORAVA ZRINUŠIĆ “Svaki postotni bod PDV-a nosi oko dvije milijarde kuna. Bez poreznih izuzetaka, međustopa poreza i sniženih poreznih stopa PDV bi mogao pasti na 20 posto, ali uz usporedne reforme, ponajprije mirovinskoga i zdravstvenog sustava. Jer sustavi koji svake godine generiraju silne gubitke nemaju smisla”, rekao je Zrinušić koji je naglasio kako će se morati zagrepsti puno dublje od promjene poreza, ako se želi popraviti stanje u državi. Zrinušić je istaknuo kako je u Poreznoj upravi uvedena analiza rizika koja predstoji nadzoru poslovanja, a pozvao je i sve obveznike da u slučaju bilo kakvih nedoumica dobrovoljno isprave porezne prijave, jer nisu predviđeni nikakvi penali ako se to učini prije početka nadzora. Podsjetio je kako je u veljači bilo 1039 poreznih nadzora pri čemu je doneseno 149 rješenja upravnih mjera i podneseno 165 prijava za prekršajne postupke. Zaprimljeno je 398 predstavki od kojih se 181 odnosi na neizdavanje računa. 26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

PREDSTAVLJAMO GASTROPROJEKT, Samobor

AKO ŽELITE USPJETI, MORATE BITI DRUGAČIJI Gastroprojekt svake godine bilježi rast, a razlog tomu je sustavan rad, dugoročno planiranje i educiranje zaposlenika moramo odustati od puno poslova”, govori direktor Gastroprojekta. Kao i kod mnogih tvrtki, naplata potraživanja predstavlja problem, a pravosudni sustav je spor što usporava razvojni potencijal i dovodi do ﬁnancijskih izazova.

ZAPOSLENICI KAO NAJVEĆA VRIJEDNOST

G Vrijednost Gastroprojekta je u mojim zaposlenicima koje želim zadržati, pokušati platiti ih više i omogućiti im sve edukacije koje će povećati njihovu vrijednost,a samim time i vrijednost tvrtke. Zoran Pejić, direktor Gastroprojekta

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

astroprojekt je specijalizirano poduzeće za opremanje profesionalnih kuhinja, praonica rublja, mesnica, trgovina i pekarnica, koje nudi izradu projektnih rješenja, njihovo izvođenje i održavanje opreme. “Jedna smo od rijetkih tvrtki u Hrvatskoj koje podjednako uspješno opremaju profesionalne kuhinje i praonice rublja. Poduzeće je osnovano 2005. godine i trenutačno zapošljava desetoro ljudi, a nit vodilja nam je prodaja visokokvalitetne opreme i pružanje vrhunske usluge”, kaže direktor Gastroprojekta Zoran Pejić. Tržište na kojem posluju u zadnje dvije godine bilježi značajan rast, čemu je uvelike pridonio kraj recesije i turistički bum u Hrvatskoj. “Prema našem mišljenju za takav razvoj događaja su više zaslužni događaji u Turskoj, Grčkoj, Španjolskoj i u drugim turističkim destinacijama, a manje naša pamet, znanje i sustavno ulaganje u tu granu privrede kao i u cjelokupno gospodarstvo”, smatra Pejić i dodaje kako Gastroprojekt svake godine bilježi rast, a razlog tomu je sustavan rad, dugoročno planiranje i educiranje zaposlenika. Da nije sve med i mlijeko, pokazuju problemi s potencijalnim kupacima koji neplanski grade objekte bez osiguranih ﬁnancijskih sredstava. “To nas često dovodi u nezavidnu situaciju nakon završetka posla. Drugi problem su naši ugostitelji koji planiraju investicije tik prije sezone, a naša proizvodnja inoksa ne može biti tako brza, pa na žalost

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

Još jedan od rastućih problema, ne samo u Gastroprojektu nego i u cijeloj državi, pronalazak je odgovarajuće radne snage. “Zastrašujuća je činjenica da u svim granama gospodarstva nedostaje radne snage, pa tako i kod nas. Na žalost, ni uz najbolju volju nismo u mogućnosti platiti djelatnike ni približno kao u razvijenim europskim zemljama i veliki egzodusi su u ovom trenutku naša realnost i neminovnost”, ističe Pejić, no dodaje kako je, usprkos tome, vrijednost Gastroprojekta u njegovim zaposlenicima koje želi zadržati, pokušati ih platiti više i omogućiti im sve edukacije koje će povećati njihovu vrijednost, a samim time i vrijednost tvrtke. “Kaže se da u poslu možete uspjeti ako ste najveći, imate puno novca ili ste drugačiji. S obzirom na to da nismo ovo prvo dvoje, ostaje nam biti drugačiji. To podrazumijeva biti naj-

NIT VODILJA NAM JE PRODAJA VISOKOKVALITETNE OPREME I PRUŽANJE VRHUNSKE USLUGE, KAŽE PEJIĆ bolji u svome poslu, ponuditi najbolje proizvode i usluge, biti čovjek koji kad pogriješi, prizna to kupcu i nastoji popraviti stvari te učiniti nešto dodatno za njega”, zaključuje Pejić. Tvrtka svake godine održava i event Otvorena vrata Gastroprojekta gdje uz stručne prezentacije približavaju kupcima aktualnosti i novosti iz industrije, a da su na pravom putu, pokazuju ostvarene suradnje s velikanima poput HUPa Zagreb, Valamar Riviere, Sunčanog Hvara... (J.K.)

PRIVREDNI VJESNIK

tlocrt

broj 4022 26. ožujka 2018. poseban prilog o nekretninama, uređenju i graditeljstvu

GRAĐEVINARTSVO

U 2017. USPOREN RAST GRAĐEVINSKIH AKTIVNOSTI Osjeća se nedostatak realizacije infrastrukturnih projekata veće vrijednosti koji bi strukturno uravnotežili jaz između dinamičnog rasta visokogradnje i pada aktivnosti u niskogradnji, smatraju analitičari HGK

rijednost obavljenih građevinskih radova koje su s vlastitim radnicima ostvarili poslovni subjekti sa 20 i više zaposlenih u 2017. godini porasla je 2,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je vrijednost novih narudžbi porasla 11,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Podaci pokazuju usporavanje rasta građevinskih aktivnosti s obzirom na to da je vrijednost izvedenih građevinskih radova tijekom 2016. u odnosu na 2015. porasla 4,7 posto, a vrijednost narudžbi 15 posto. Ukupna vrijednost građevinskih radova obavljenih u prošloj godini dosegnula je 20,18 milijardi kuna, od čega je 14,34 milijarde ostvareno s vlastitim radnicima. Preostale 5,83 milijarde otpada na radove ostvarene s podizvođačima. U posljednjem tromjesečju prošle godine vrijednost radova porasla je 0,1 posto, a vrijednost narudžbi 7,6 posto u odnosu na usporedivo razdoblje prethodne godine.

Vrijednost obavljenih radova ostvarena s vlastitim radnicima poslovnih subjekata sa 20 i više zaposlenih u četvrtom tromjesečju iznosila je 5,76 milijardi kuna, a vrijednosti novih narudžbi za radove na području Hrvatske 4,85 milijardi kuna. U strukturi vrijednosti izvedenih radova u prošloj godini radovi na zgradama imali su udjel od 48 posto, a 52 posto ukupne vrijednosti radova obavljenih s vlastitim radnicima otpada na ostale građevine. “Podaci o vrijednosti građevinskih radova sugeriraju da je u prošloj godini došlo do usporavanja oporavka građevinske aktivnosti, što je dijelom rezultat narasle baze, ali istodobno i suzdržanog oporavka investicijske aktivnosti, osobito u niskogradnji”, ocjenjuju analitičari Hrvatske gospodarske komore u osvrtu na podatke Državnog zavoda za statistiku. Analitičari HGK smatraju da se osjeća nedostatak realizacije infrastrukturnih projekata veće vrijednosti koji bi strukturno uravnotežili jaz između

dinamičnog rasta visokogradnje i pada aktivnosti u niskogradnji. “Podaci o izdanim građevinskim dozvolama i u njima predviđenoj vrijednosti radova te podaci o novim narudžbama građevinskih tvrtki koji se kreću po dvoznamenkastim stopama rasta sugeriraju mogućnost dinamiziranja građevinske aktivnosti u ovoj godini, koja bi se i dalje primarno oslanjala na rast radova na zgradama”, zaključuje se u analitičkom osvrtu HGK.

intervju DANIJEL KUZMAN, direktor tvrtke Mešić Com

Posla ima, novca ima, ali nedostaje operative Tržište raste, ali pojavio se problem nedostatka operative. Nije riječ samo o nedostatku ljudi, nego i nedostatku poduzeća koja imaju kapacitete za velike poslove piše Tihomir Dokonal

hmet Mešić osnovao je 1980. godine građevinski obrt koji je 1993. prerastao u tvrtku Mešić Com. U početku je tvrtka djelovala na užem području Zagreba, no danas je prisutna diljem Hrvatske, a orijentirana je na visokogradnju. Projekti su bazirani na izgradnji objekata javne namjene, primjerice škola, vrtića, bolnica, kazališta ili sportskih objekata te stambenih i poslovnih zgrada namijenjenih prodaji. Kompletna nabava građevinskog materijala i opreme obavlja se preko poslovno povezane tvrtke MC Plus sa sjedištem u Lučkom. Uz matičnu tvrtku i MC Plus tu su još tvrtka Mešić građenje te Dom za starije i nemoćne Salvia u Crikvenici. Sve tvrtke ukupno imaju oko 180 zaposlenih. O poslovanju i planovima razgovarali smo s Danijelom Kuzmanom koji je, uz oca i sina, Ahmeta i Adnela Mešića, jedan od direktora tvrtke.

Možete na prste jedne ruke nabrojati građevinske tvrtke u Hrvatskoj s više od 500 ljudi

 Kakva je bila poslovna 2017.? Kakvim ocjenjujete stanje u hrvatskom građevinskom sektoru? - Poslovna 2017. bila je dobra godina, imali smo 140 milijuna kuna prometa. Godinu prije promet je iznosio 138 milijuna kuna, dakle, mogli bismo govoriti o blagom napretku. Tržište raste, ali pojavio se problem nedostatka operative. Nije riječ samo o nedostatku ljudi, nego i nedostatku tvrtki koje imaju kapacitete za velike poslove. Nakon dugotrajne krize smanjio se broj tvrtki na tržištu, dok su neke velike tvrtke u problemima. Danas raspoloživa građevinska operativa ne može zadovoljiti potrebe hrvatskog tržišta. U problemima su i investitori koji žele kvalitetnim projektima povući novac iz EU fondova budući da je na tržištu smanjen broj izvođača koji mogu ponudom zadovoljiti uvjete za takve projekte. Preko EU fondova dostupna su velika sredstva za infrastrukturne radove, dosta se ulaže u izgradnju i adaptaciju zgrada u 2 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

Postavlja se pitanje kvalitete radne snage jer je kvaliteta koja se nudi slabija nego što je bila nekad. To je malo širi i postojaniji problem jer interesa za strukovno obrazovanje nema.

pravosudnom i zdravstvenom sustavu... To su poslovi vrijedni po stotinjak milijuna kuna. Velike su investicije i u turizmu, a građevinski sektor to sve teško prati. Posla ima, novca ima, ali nedostaje operative. Možete na prste jedne ruke nabrojati građevinske tvrtke u koj s više od 500 ljudi. U niskogradnji Hrvatskoj j hrvatske tvrtgotovo da više nema ozbiljne sokogradnji se pr riča svela na pet-šest ke, u visokogradnji priča ednjim poduzećima, velikih. Među malim i sre srednjim a u tu grupu spadamo i mi, konkurencija je vo da je nema. Posla takođerr sve manja, gotov gotovo hrvaatska operativa može ima višee nego što ga hrvatska obaviti. m toga, postavlja se pitanje kvalitete Osim nage jer je kvalit eta koja se nudi slaradne snage kvaliteta go što je bila nek kad. To je malo širi i bija nego nekad. niji problem jer interesa in nteresa za strukovno postojaniji vanje nema. Iz šk kole više ne možete obrazovanje škole adnike jer veliki dio diio polaznika strukovdobiti radnike la po završetku školovanja škkolovanja nema intenih škola emamo izvor stručne resa za takve poslove. Ne Nemamo nage. Mnoge tvrtke tvrttke su zainteresirane radne snage. endiranje budućih h strukovnih djelatniza stipendiranje nema interesa. ka, ali među mladima nema im mamo ugovoreno 60 Kroz javnu nabavu imamo milijunaa kuna poslova za Grad Zagreb, Zagreolding i Općinu Plitvička jezera. Rabački holding snovnu školu u Hrvatskom H Leskovcu dimo osnovnu zi u sastav Grada Zagreba, adaptaciju koji ulazi dnju osnovnih šk kola Antun Mihai dogradnju škola Ž nović u Dupcu i Vinko Žganec u Koku te Kulturno-informativni Kulturno-info ormativni zari Boku centar u Korenici. Od vlastitih projekataa u zabjekt vršnoj fazi je stambeni o objekt ištu sa 120 stanova. stan nova. na Laništu je bi trebalo bit ti u Useljenje biti kog svibnju,, nakon tehničk tehničkog da. Očekujemo prap pregleda. nu građevinsk ku vomoćnu građevinsku u za stambeno odozvolu stambenonu zgradu u Do-poslovnu nskoj ulici sa 80 0 mobranskoj / tlo tlocrt t l crt locrt rt / POS PO POSEBAN SE EB EBA BAN PRIL BA P PRILOG RIL R LO OG G

stanova. Nakon toga krećemo s radovima, za otprilike mjesec dana. U fazi projektiranja i ishođenja građevinske dozvole je stambena zgrada u Bolničkoj ulici u Vrapču, te poslovnoskladišni objekt u Lučkom. U planu je i stambeno-poslovna zgrada u Petrinjskoj. U tijeku je natječaj za arhitektonsko rješenje budući da je riječ o užem centru grada. Na Ribnjaku smo ovih dana ugovorili projektiranje stambene zgrade sa 20 stanova te očekujemo da se do ljeta ishodi građevinska dozvola kako bismo započeli s izvedbom.

 Koliko se Mešić Com sam pojavljuje kao investitor, a koliko radi za treću stranu? - Ranije je veći udjel imala javna nabava. Budući da smo intenzivnije krenuli u stambenu izgradnju, sada je omjer pola-pola, a trend je takav da ćemo veće prihode imati od vlastitih projekata. Dom za starije i nemoćne u Crikvenici je jedan takav primjer. Uz njega smo izgradili 50 apartmana u tri bloka. Uglavnom, investiramo u stambenu izgradnju, a Dom u Crikvenici smo gradili jer je to bilo propisano

Kroz javnu nabavu imamo ugovoreno 60 milijuna kuna poslova, za Grad Zagreb, Zagrebački holding i Općinu Plitvička jezera

urbanističkim planom. Kupili smo jedno staro odmaralište, a uvjet je bio da se napravi dom za starije i nemoćne. Osim kao glavni izvođači radova i investitori, pojavljujemo se i kao podizvođači. Surađujemo s dvije velike tvrtke, GIP Pionir i VMD. Za njih već dvadesetak godina izvodimo završne radove. S druge strane, GIP Pionir na našim investicijama za nas izvodi armirano-betonske konstrukcije.

 Kako to da ste Dom u Crikvenici zadržali u vlasništvu? Namjeravate li ga prodati? - Još u fazi gradnje tražili smo potencijalne kupce ili partnere. Kako nismo našli pouzdane partnere, na kraju smo osnovali ustanovu Salvia za starije i nemoćne i sami pokrenuli biznis. Ušli smo u treću godinu poslovanja sa 40 posto popunjenih kapaciteta. To je zadovoljavajući rezultat s obzirom na to da je uobičajeni ciklus do potpune popunjenosti pet godina. Briga za starije i nemoćne je posao u kojem nema rezultata na brzinu i u to treba uložiti mnogo truda. D Dio apartmana uz Dom smo kategorizirali za tturističku djelatnost, pa se zadnje j dvije sezone bavimo i time. Nakon godinu i pol Dom je počeo po pokrivati troškove i danas je pro ofitabilan. profi financirate ancirate vlastite projekte?  Kako fina

Ako prenaglo rastete, vrlo lako možete doći u situaciju da stvari krenu obrnutim tijekom. Bitno je imati stabilnu strukturu tvrtke te da cijeli sustav prati rast.

- Vlastitim sr redstvima i kreditima banaka. U sredstvima Crikvenici nas naas je podržala pod Hrvatska banka za obnovu i razvitak, M Malešnicu smo radili uz pomoć kreditnog krediitnog aranžmana aran s BKS bankom, a Rapsku i Lanište smo s napravili vlastitim sredstvima. K Koristili smo sm i kredite za obrtna sredstva. Za buduće projekte ćemo vidjeti. Dio će biti financiran n vvlastitim sredstvima, dio kreditima. Sit tuacija na tržištu je povoljna. KaSituacija matne stope e su niske, banke imaju sredstava, a malo je ozb biljnih tvrt ozbiljnih tvrtki kojima ih mogu plasirati. Kada ssmo poče počeli projekt na Malešnici, nitko nas nije nije htio kreditirati. kre Ali situacija se vrlo brzo mijenjala mijenjala i naglo na je porastao interes banaka za kreditiranjem. kkreditiranje Sada poslujemo s više banaka, banaka, razgovaramo razgova o raznim aranžmanima, od d okvira za garancije do kreditnih aranžmana. TTrenutačn Trenutačno smo u ekspanziji i to će potrajati jjoš neko vvrijeme, ali svjesni smo da će kamate e jednoga trenutka početi rasti. tre enutačno vidite najveći po Gdje trenutačno a Mešić C tencijal za Com? - U vlastit tim invest vlastitim investicijama. Imamo projekcije vlast itih invest vlastitih investicija za idućih pet godina, a u ja avnoj nab javnoj nabavi će posla biti mnogo više nego ne ego što se može odraditi, tako da se ne b bojim da ćće nam u tom segmentu posla posla nedostajati. nedos Kapital je jeftin i dostu upan, sm dostupan, smanjio se broj ozbiljnih pod duzeća koja ko mogu investirati u poduzeća već e projekte veće projekte. Vrijeme za investicije

O NE N NEKRE NEKRETNINAMA, EKRE KR R TN TNI NINAM N NAMA A, URE A, UREĐENJU EĐ ĐE ENJ EN JU UIG GRADITELJSTVU RA RAD ADITE TELJS LJ LJS J T JS TVU U

2 26. 6. o 6. ožu ožujka žu ujka k 2 2018. 018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK 3

intervju je povoljno, a javna nabava i vlastite investicije su jako dobra kombinacija, nadopunjuju se. Ne ovisimo o samo jednom segmentu. U javnoj nabavi imate nekoliko radilišta i kontinuitet prihoda. Kod vlastitih ulaganja je ciklus duži, ali kad na kraju ostvarite profit, možete započeti s novom investicijom, a dobro dođe i za financiranje javnih radova. Ne mijenjamo puno smjer. Stalno radimo određenim intenzitetom i nema velikih odstupanja. Kontinuitet nam daje stabilnost koju smo zadržali i tijekom krize, a održali smo broj zaposlenih. I sad kad su radnici počeli odlaziti u inozemstvo, zaposlili smo nove djelatnike, a dio ih se čak i vratio. I opet smo uspjeli zadržati stabilnost. Trenutačno su okolnosti na tržištu povoljne te očekujemo daljnji napredak.

Kamatne stope su niske, banke imaju sredstava, a malo je ozbiljnih tvrtki kojima ih mogu plasirati

 Što očekujete u ovoj godini u odnosu

 Jeste li zadovoljni suradnjom s kooperantima? - Imamo veliki krug kooperanata s kojima radimo niz godina i možemo se na njih osloniti. Sve ove projekte ne bismo uspjeli napraviti da nismo imali dobre podizvođače. Kad je riječ o radnoj snazi, situacija na tržištu jednaka je i kod nas i kod njih. Svima nedostaje kvalitetnih ljudi. Kad imate puno poslova, morate biti pokriveni na svim pozicijama, imati više podizvođača koji vas prate. Bez obzira na to što imamo dugogodišnje i provjerene podizvoditelje, nismo zatvoreni za suradnju s novim kvalitetnim tvrtkama.

 Vidite li se u projektima energetske obnove zgrada? - U početku smo krenuli na te natječaje, ali ubrzo smo odustali. Bilo je dosta ponuda s dampinškim cijenama što nam je bilo neprihvatljivo. Opredijelili smo se za složenije poslove, cjelovite adaptacije ili dogradnje umjesto samo energetske obnove. Nemam informacije kakva je sada situacija na tržištu. Volimo natječaje za radove na objektima koji su zaštićeni spomenici kulture. Radili smo adaptaciju zgrade Županijskog suda u Osijeku što je trajalo dvije godine. Sud je radio cijelo to vrijeme, a mi smo napravili kompletnu adaptaciju dio po dio. U Karlovcu smo obnovili studentski dom koji je također u zgradi koja je zaštićeni spomenik kulture, bivša vojarna iz doba Austro-Ugarske. Takvi su nam poslovi zanimljiviji. Odradili smo i nekoliko poslova na fasadama pod zaštitom. Vjerojatno ćemo ih odraditi još nekoliko zbog referenci, ali na tržištu ima poduzeća koja su se specijalizirala za energetsku obnovu. Mi, eto, zbog tih razloga nismo u tome.

 Namjeravate li se širiti izvan Hrvatske? - Imamo prilike, ali nemamo se namjeru širiti 4 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

na strana tržišta. Teško u ovom trenutku možemo pokriti i domaće zahtjeve. Nismo dopustili da nas povuče nagli razvitak, pa da dovedemo u pitanje budućnost tvrtke. Ako prenaglo rastete, vrlo lako možete doći u situaciju da stvari krenu obrnutim tijekom. Bitno je imati stabilnu strukturu tvrtke te da cijeli sustav prati rast. Osim toga, u krizi je lakše opstati ako ste tvrtka srednje veličine. Mi smo upravo takve veličine da se možemo lako prilagoditi svakoj situaciji na tržištu. Imamo svoju tehniku, vozila i opremu. U svakom trenutku možemo preusmjeriti cijele ekipe. Fleksibilni smo i operativni. Zapovjedni lanac je kraći. Možemo napraviti manevre koje velike tvrtke teško mogu podnijeti.

S obzirom na to da je posla trenutačno više nego operative, očekujem da će se do kraja godine početi događati situacije u kojima se na pojedine javne natječaje za izvođenje radova neće javiti ni jedan ponuditelj.

na sektor i tvrtku? - Vjerujem da će se povoljno razdoblje nastaviti, da će biti kvalitetnih poslova na javnoj nabavi i da će se potražnja za stanovima nastaviti u narednih par godina. Očekujem da će se zaustaviti odljev radne snage te da će se dio ljudi vratiti na hrvatsko tržište. Očekujem i rast cijena građevinskih radova. Mi sad kontinuirano podižemo plaće, ali cijene radova ne možemo podići preko noći. Nakon što ugovorimo poslove, nakon nekoliko mjeseci započnemo s radovima, pa onda treba još godinu dana da ih završimo. Taj ciklus traje godinu do dvije i moramo ga dovršiti po ugovorenim cijenama. Povećavanjem cijene rada moraju rasti i cijene usluga u građevinarstvu. Ali to je proces za koji treba vremena. S obzirom na to da je posla trenutačno više nego operative, očekujem da će se do kraja godine početi događati situacije u kojima se na pojedine javne natječaje za izvođenje radova neće javiti ni jedan ponuditelj. U toj situaciji će tvrtke koje ionako imaju dovoljno posla početi nuditi svoje usluge po višim cijenama jer neće biti pod pritiskom da moraju dobiti nove poslove kako bi preživjele. Ići će se po načelu: ‘ako dobijemo posao po dobrim cijenama, u redu; ako ne dobijemo, ionako već imamo dovoljno posla’. Očekujem da će se tako cijene rada i usluga u građevinskom sektoru podići na razinu na kojoj se tvrtke mogu normalno razvijati i adekvatno plaćati radnike. To je ujedno i preduvjet da se zaustavi odljev kvalitetne radne snage na strana tržišta i poveća interes za zapošljavanje u građevinskom sektoru.

IMPRESSUM Poseban prilog realizirao Privredni vjesnik u suradnji s Točka Na I Media d.o.o. PRIVREDNI VJESNIK

/ tlocrt / POSEBAN PRILOG

projekti AGLOMERACIJE

Za vodnokomunalnu infrastrukturu 1,05 milijardi eura Odobreno je 25 infrastrukturnih projekata koji se odnose na gradnju i rekonstrukciju vodokomunalne infrastrukture s pripadajućim objektima, a njihova provedba je u tijeku piše Marija Brkanić Kulenović

a projekte vodnokomunalne infrastrukture Hrvatskoj je iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (iz prioriteta 6: Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa) alocirano ukupno 1.049.340.216 eura, a dodatnih 215 milijuna eura namijenjeno je za projekte prilagodbe na klimatske promjene, prevencije i upravljanja rizicima u što je uključena i obrana od poplava. “Kako bi što učinkovitije iskoristile sredstva koja su im na raspolaganju za vodni sektor, Hrvatske vode kao Posredničko tijelo razine 2 i Ministarstvo okoliša i energetike kao Posredničko tijelo razine 1 potkraj 2016. godine još su više intenzivirali aktivnosti iz svojih nadležnosti kako bi pomogli finalizaciju i proces prijave sedamdesetak tada započetih projektnih prijedloga”, kažu u Hrvatskim vodama. Nakon pripreme upućeni su pozivi na dostavu aplikacijskih paketa dokumenata za 35 novih projekata ukupne prihvatljive vrijednosti od gotovo 10,6 milijardi kuna (bez PDV-a). Kao rezultat toga, odobreno je 25 infrastrukturnih projekata koji se odnose na gradnju i rekonstrukciju vodokomunalne infrastrukture s pripadajućim objektima, uključujući uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, i njihova provedba je u tijeku. U realizaciji je osam projekata (Osijek, Poreč, Vukovar, Županja, Nova Gradiška, RVS Osijek, Virovitica i Vodice). Njihova realizacija je započela u programskom razdoblju 2007.-2013., dok im se druga faza provodi u programskom razdoblju 2014.-2020. Ukupna je prihvatljiva vrijednost ovih radova 1,27 milijardi kuna, odnosno 12 posto ukupno alociranih sredstava. Provodi se i 17 projekata započetih unutar Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.- 2020. Riječ je o radovima u Petrinji, Rovinju, Krku, Varaždinu, Varaždinskim

O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

U Hrvatskim vodama očekuju da će do kraja prvog kvartala biti odobreno svih 33 projekata što je više od 90 posto alokacije

Toplicama, Donjoj Dubravi, Murskom Središću, Dugom Selu-Rugvici i Jastrebarskom. Ukupna prihvatljiva vrijednost ovih projekata je 2,49 milijardi kuna odnosno 22 posto alociranih sredstava. Prihvatljiva vrijednost projekata iz sektora voda u Požegi, Pleternici, Lipiku-Pakracu, Valpovu-Belišću, Vinkovcima, Đakovu, Velikoj Gorici i Ninu-Privlaci-Vrsima iznosi 2,02 milijarde kuna što je 17,91 posto alokacije. Za projekte čije je realizacija u tijeku, na temelju provednih postupaka javne nabave, odabrani su izvođači radova, usluga i nabave opreme.

UPUĆENI I DODATNI POZIVI “U tijeku su intenzivne provjere i usuglašavanja svih dostavljenih projektnih prijedloga, te je za očekivati da će do kraja prvog tromjesečja ove godine biti odobreno svih 33 projekata što je više od 90 posto alokacije”, tvrde u Hrvatskim vodama. Dodatno, potkraj 2017. i početkom

26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK 5

projekti 2018. upućeni su pozivi za još dva nova EU projekta – Novska i Novi Vinodolski-Crikvenica, što znači da je ukupno pozvano 35 projekata ukupne vrijednosti (s PDV-om) 13,2 milijarde kuna od čega prihvatljivi troškovi iznose 10,6 milijardi kuna. Projekti ove vrste mogu se sufinancirati do maksimalnog iznosa od 85 posto. Nacionalna komponenta sufinanciranja, koju čine sredstva državnog proračuna te proračuna Hrvatskih voda i sredstava koje je dužan osigurati prijavitelj (javni isporučitelj vodnih usluga), određuje se temeljem indeksa razvijenosti jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. Hrvatske vode su, kažu u toj državnoj tvrtki, primjer za učinkovito korištenje sredstava iz EU-a i jedno od rijetkih tijela koje je, u sklopu svoje nadležnosti, zatvorilo projektni ciklus od programiranja, planiranja, pripreme projekata, njihovog odobrenja, ugovaranja, provedbe, pa sve do realizacije projekata. Osim toga, prošle su i zahtjevnu proceduru dobivanja četiriju akreditacija. Kao Posredničko tijelo 2 organizirale su i provele niz radionica na kojima su krajnjim korisnicima pojasnile prijavu projekata, izradu potrebne studijske dokumentacije, popunjavanje prijavnih obrazaca, kao i mjere vidljivosti i promidžbe koje su vrlo važan element svakog projekta. Svim radovima za koje se dodjeljuju bespovratna sredstva iz Kohezijskog fonda cilj je osigurati dobru kvalitetu vode za piće te postići usklađenost s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Jeda Je d n od d najnovijih naj ajn novi no v jih h završenih zaavršeni n h projekata je Jedan SSu ust stav tav o dvvod odnj nj i pročišćavanja nje proč pr roč očiš išćavanja otpadnih voda iš Sustav odvodnje a ag lome lo m ra me raci cijije je Č akovec k c koji se izvodio od ožujka aglomeracije Čakovec

6 PRIVREDNI VJESNIK K | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

Hrvatske vode su, kažu u toj državnoj tvrtki, primjer za učinkovito korištenje sredstava iz EU-a

2015. do prosinca 2017. godine na području Grada Čakovca i pet općina te je obuhvatio 31 naselje. U okviru projekta rekonstruiran je i moderniziran uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Čakovec kojem je efikasnost pročišćavanja otpadnih voda podignuta na najviši, treći stupanj, a ukupni kapacitet je ekvivalent 75.000 stanovnika. U sklopu projekta položeno je gotovo 80 kilometara novih kanalizacijskih cjevovoda, sagrađene su 34 nove precrpne stanice te je izvedeno više od 3350 kućnih priključaka. Za čak 8500 novih korisnika omogućeno je priključivanje na javnu mrežu odvodnje. Projekt je bio vrijedan više od 273 milijuna kuna, od čega su bespovratna sredstva EU-a iznosila 73 posto. Po 10 posto iznosa osigurano je iz državnog proračuna i sredstava Hrvatskih voda, a ostatak je novac jedinica lokalne samouprave. Dodatno, postojeći sustav odvodnje na području Grada Čakovca i Općine Šenkovec rekonstruiran je i saniran u dužini od gotovo 20 kilometara, a u sklopu ovog dijela projekta izvedeni su i radovi na pet postojećih precrpnih stanica te na dva kišno-retencijska bazena ukupnog volumena 1860 kubičnih metara. Međimurske vode (krajnji korisnik projekta) u sklopu projekta nabavile su i novo vozilo za održavanje sustava odvodnje vrijedno gotovo 2,6 milijuna kuna (bez PDV-a) za čišćenje i uklanjanje nečistoća iz kanalizacijskih cijevi. Radove je izvodila zajednica sedam ponuditelja na čelu s čakovečkom tvrtkom Tegra. “Vrijednost dijela radova na kojima smo s partnerima bili angažirani doseže do o 98 milijuna kuna, što nam je od velike važnosti jer su ostale investicije na izuzetno niskim n razinama”, kaže Ivan Kolarić, predsjednik predsjedni Uprave Tegre. Dodaje e kako se Tegra, Tegra, zahvaljujući zahvalju i ovom projektu, uspjela operativno operrativno i financijski održati na životu u jeku krize kriize koja je zahvatila građevinski sektor. No upozorava na nedost nedostatak daljnjih sličnih projekata koj kojiji bi za nje njegovu, ali i ostale M tvrtke kako iz Međimurja tako i iz ostatka Hrvatske, osigura ali posao u budućnosti. “U osigurali Međimurju, konkr retno od kkraja 2014., nije konkretno ugovoren ni jedan n sličan pr projekt aglomeracije”, rekao je Kola ar napomin Kolar napominjući da i taj podatak pridonosii propadan propadanju građevinskih tvrtki i odlasku odlaskku radnika iz tog sektora. “Osim što gr rađevinari ne mogu raditi građevinari dugoročne p planove, pr problem je i to što će država infrastruk infrastrukturno stagnirati odnosno propadati”, propadati” smatra Kolarić. Iz Tegre Teg gre je u jeku radova na aglomeracij meracijiji Čakovec bilo angažirano stotinj jak radnika, radnika a s radnicima stotinjak partn nera njihov se broj penjao i partnera na 3 300. Projekt je značajan i jer su u njemu u najvećoj mjeri / tlocrt / POSEBAN PRILOG

korištene sirovine poput betona, čelika i sličnih sirovina domaćih proizvođača i dobavljača. Tegra je u 2015., zahvaljujući projektu sufinanciranom iz sredstava EU-a, ostvarila 112 milijuna kuna prihoda, u 2016. prihodi su dodatno porasli na 142 milijuna kuna, dok je u prošloj godini zabilježen pad na 78 milijuna kuna. “Ovakve potrese u prihodima izuzetno je teško podnijeti”, ističe Kolarić te dodaje kako je Tegra u tome uspjela jer je relativno mala i fleksibilna tvrtka. Za neke druge se dugoročna nesigurnost poslova pokazala kobnom. “U Hrvatskoj nam je za opstanak nužna politika stabilnih i kontinuiranih investicija u vodoopskrbu i odvodnju jer novca za takve projekte ima. Problem je u našoj preslabo angažiranoj administraciji”, upozorava Kolarić. Pa ipak, i u budućnosti bi se javio na sličan natječaj jer su na domaćem tržištu privatni investitori nedovoljno jaki za veća ulaganja, a posebno ističe kako su projekti poput čakovečke aglomeracije, u neku ruku, i odličan izvozni proizvod. Razdoblje provedbe dogovorenih projekata, naglašavaju u Hrvatskim vodama, definirano je u ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava te se razlikuje od projekta do projekta. Uglavnom je riječ o razdoblju od oko tri godine od dana početka radova, no rokovi ovise ponajprije o veličini projekta tj. radovima na izgradnji sustava javne odvodnje odnosno vodoopskrbe. Najdulje traju radovi na izgradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a ne treba zanemariti ni razdoblje pripreme projekta koje također može biti vrlo dugotrajno i zahtjevno. Ono podrazumijeva izradu dokumentacije za prijavu (studije izvedivosti, analize troškova i koristi, idejnih i glavnih projekata) te prateće dokumentacije odnosno studije utjecaja na okoliš, ishođenja dodataka o ocjeni statusa vodnih tijela koja su pod utjecajem projekta, ishođenja dokumenata koji se odnose na utjecaj projekta na stanje prirode i niz drugih akata.

NEUSKLAĐENOST USPORAVA Najčešći razlozi kašnjenja u pripremi potrebne dokumentacije su neusklađenost nacionalnih procedura s EU-ovim, zbog čega je u dokumentaciju projekata potrebno ugraditi nove elemente koji uključuju pojašnjenja vezana uz tzv. development consent (potvrdu o pravovremenom ishođenju dozvola za gradnju za one projekte za koje iste nisu ishođene) i izdavanje izjave nadležnog tijela kao dokaza. Ponekad je potrebno dokumente prilagoditi i pravilima o klimatskim promjenama i upravljanju rizicima, kao i izraditi detaljniju analizu komunalnog poduzeća koja obuhvaća spremnost postojećih komunalaca na prihvaćanje investicije - financijski, tehnički i O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

Ukupno je pozvano 35 projekata ukupne vrijednosti (s PDV-om) 13,2 milijarde kuna

organizacijskim kapacitetima... “Jedan od razloga kašnjenja jest i dugotrajnije rješavanje imovinskopravnih odnosa koje ovisi o angažmanu lokalne samouprave i koje je uvijek uputno rješavati odmah na početku pripreme”, kažu u Hrvatskim vodama. Nakon odobrenja projekta dugotrajan je i postupak javne nabave radova, roba i usluga za ovako specifične projekte. “Od trenutka potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za odobreni projekt, prijavitelj postaje ‘korisnik’ i preuzima sve odgovornosti kako je definirano u regulativama EU Kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020. Razdoblje provedbe projekta je utvrđeno u posebnim uvjetima ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Projekt mora biti završen, odnosno svi radovi i usluge moraju biti izvršeni i proizvodi isporučeni, a prihvatljivi troškovi nastati do kraja naznačenog razdoblja provedbe. U svakom slučaju, nakon isteka općeg razdoblja prihvatljivosti operativnog programa iz kojeg se Ugovor financira, prema korisniku se neće vršiti nikakva plaćanja. Krajnji rok za financiranje projekata u sklopu programskog razdoblja 2014.-2020. je, sukladno n+3 pravilu, 31. prosinac 2023. godine”, navode u Hrvatskim vodama. Značaj projekata aglomeracija, zaključuju u Hrvatskim vodama, jest činjenica da je svrha svih projekata postizanje i održavanje održivog sustava upravljanja vodama kroz ulaganja u razvoj sustava vodoopskrbe uključujući i regionalne sustave, povećanje priključenosti na vodoopskrbnu mrežu, smanjenje gubitaka i povećanje pouzdanosti i učinkovitosti vodoopskrbnih sustava. Investicijski prioritet obuhvaća i ulaganja u sustav upravljanja vodama s ciljem doprinosa usklađivanju s relevantnim Direktivama EU-a, u skladu s prijelaznim razdobljima definiranima tijekom i u sklopu pregovora Republike Hrvatske za stupanje u članstvo EU-a. U konačnici to znači kvalitetniju vodu namijenjenu potrošnji ljudi, sigurniji sustav vodoopskrbe i odvodnje te, ono što je ovih dana posebno aktualno, pouzdaniju zaštitu od poplava. 26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK 7

investicije GLOBALNA ULAGANJA

Ova godina neće rušiti rekorde

nvestitori u nekretnine širom svijeta u cijeloj su prošloj godini pokazali kako vjeruju u globalno tržište nekretnina, a ulaganja u zadnjem kvartalu 2017. čak su dosegla najviše razine u posljednje tri godine, pokazuju podaci konzultantske kuće JLL. Unatoč neprekidnim političkim nestabilnostima, nekretninsko je tržište odražavalo globalni gospodarski oporavak. U četvrtom su kvartalu tako ulaganja dosegla 228 milijardi dolara čime se cjelogodišnja aktivnost popela na 698 milijardi dolara, što je šest posto više nego u 2016. I u regiji koja obuhvaća Europu, Srednji Istok i Aziju (EMEA) kao i u Azijsko-pacifičkoj regiji (APAC), zabilježeni su snažni godišnji rezultati. Ulaganja su u EMEA-i rasla 22, a u APAC-u 13 posto. I Sjeverna i Južna Amerika zabilježile su pad ulaganja od 12 posto, uglavnom zbog pada ulaganja u SAD-u od 12 posto. Iako u JLL-u priznaju kako je tržište u svojevrsnom produljenom ciklusu, apetiti ulagača za ovaj sektor ostaju nepromijenjeni. Međutim, stručnjaci predviđaju kako tržište neće održavati ovakvu dinamiku i visine ulaganja i tijekom ove godine. Najvažniji razlog tome jest relativni nedostatak proizvoda u kombinaciji s disciplinom ulagača. Ukupna bi ulaganja u ovoj godini tako mogla pasti otprilike 10 posto i završiti na otprilike 650 milijardi dolara.

OSTALI NAGLASCI KONZULTANTSKE KUĆE JLL: Iznos globalnih ulaganja u nekretnine od 228 milijardi dolara u četvrtom kvartalu bio je 10 posto viši u odnosu na isto razdoblje godinu prije. Ukupni je godišnji volumen porastao šest posto u odnosu na 2016. i to na 698 milijardi dolara. U regiji Europe, Srednjeg Istoka i Azije godina je završila skokom ulaganja od 22 posto na 300 milijardi dolara što tu regiju označava kao najatraktivniju. Azijsko-pacifička regija slijedi je s porastom aktivnosti od 13 posto čime njena ukupna ulaganja dosežu 8 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

Iznos globalnih ulaganja u nekretnine od 228 milijardi dolara u četvrtom kvartalu bio je 10 posto viši u odnosu na isto razdoblje godinu prije. Ukupni je godišnji volumen porastao šest posto u odnosu na 2016. i to na 698 milijardi dolara. Za ovu se godinu predviđa pad od pet do 10 posto

rekordnih 149 milijardi dolara. U obje Amerike godišnja su ulaganja u nekretnine pala 12 posto na 249 milijardi dolara. Stranim je ulagačima London kao britanska prijestolnica u prošloj godini i dalje bio najatraktivnija meta za prekogranično ulaganje. U glavni je grad Velike Britanije iz Hong Konga stiglo gotovo 41 posto ulaganja, dok je u godini prije Hong Kong zauzimao 17 posto ulaganja, objavili su iz JLL-a. Kao kruna iznimnoj godini u nekretninskom sektoru u kojoj je volumen ulaganja porastao 38 posto u odnosu na godinu prije, u četvrtom je kvartalu zaključena CIC-ova (China Investment Corporation) akvizicija paneuropske logističke kompanije Logicor vrijedna 14,3 milijarde dolara. Diverzificirana ulaganja u SAD zadržala su zamah i njihov je volumen dosegao gotovo 41 milijardu dolara u četvrtom kvartalu. Pa ipak, godišnja je aktivnost pala na 140 milijardi dolara, što je osam posto niže od rekorda zabilježenih u 2016. godini. Globalna nekretninska tržišta i u 2017. pokazala su snagu. I dok su prinosi na mnogim svjetskim tržištima na rekordno niskim razinama, zdravi pritok svježeg novca potaknuo je rast cijena. Iako su globalna tržišta i dalje likvidna, relativni nedostatak proizvoda u kombinaciji s discipliniranim ulagačima vjerojatno će ograničavati daljnji rast ulaganja u ovoj godini. S obzirom na sve navedeno, analitičari JLL-a predviđaju pad globalnih ulaganja od pet do 10 posto na otprilike 650 milijardi dolara. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

PREDSTAVLJAMO OBRT MA-RI, Karlovac

SPRETNE RUKE ZA ZADOVOLJNE KUPCE Karlovački obrt Ma-Ri bavi se šminkanjem te popravcima i prepravcima odjeće, a najbolja mu je promocija ona koju sami klijenti prošire među svojim prijateljima, poznanicima i susjedima

ko radiš posao koji voliš, nikada nećeš imati osjećaj da radiš, nego ćeš u poslu istinski uživati, kaže Mari Kladušan, vlasnica karlovačkog obrta Ma-Ri koji se bavi šminkanjem te popravcima i prepravcima odjeće. “Kada ostanem duže na poslu kako bih uredila klijenticu za događanje na koje odlazi ili joj prepravila omiljeni odjevni predmet, najveće mi je zadovoljstvo osmijeh koji od nje dobijem. Po prirodi sam kreativka i svaki dan u svome poslu vidim izazov. Volim raditi upravo ono što mnogi misle da je nemoguće i nakon toga vidjeti zadovoljno i zahvalno lice stranke. To je za mene pravi izazov”, ističe Mari Kladušan. Raditi u malom gradu također je izazov jer su cijene usluga niže, a broj klijenata manji, no postoje načini kako dobro poslovati. “Ovdje kod nas su davanja visoka, a ono što možemo naplatiti kroz račune i naš rad nije mnogo. Primjerice, iste usluge u Zagrebu koji je udaljen samo pedesetak kilometara, dvostruko su skuplje”, upozorava Mari Kladušan.

NAŠIVANJE LUTKICA NA ODJEĆU Iako su joj se nudili poslovi u drugim branšama i u inozemstvu, vlasnica obrta se uvijek vraćala onome što voli.

PO PRIRODI SAM KREATIVKA I SVAKI DAN U SVOME POSLU VIDIM IZAZOV, ISTIČE MARI KLADUŠAN U posljednje vrijeme ponudila je tržištu uslugu našivanja lutkica na odjeću, što je postao pravi mali hit u gradu na četiri rijeke. Iako ima želju proširiti posao, nije to mala stvar. “Naš kraj je oduvijek imao tekstilnu industriju i mnogo je žena koje znaju i mogu raditi, no ući u ozbiljniji projekt kojim bi se

ﬁnanciralo i opremanje radionice strojevima nemoguća je misija. Kad si mali obrt, teško je dobiti bilo kakvu podršku institucija, banke i štedionice ne nude nam preveliku pomoć, a još manje su spremne za ulazak u rizik s nama”, ističe Mari Kladušan. No za dobre stručnjake i ljude koje vole svoj posao uvijek će biti mjesta na tržištu i mogućnosti za posao.

BEZ STRAHA OD KONKURENCIJE Konkurencije se ne boji jer najbolja promocija je ona koju sami klijenti prošire među svojim prijateljima, poznanicima i susjedima. “Trudim se stajati iza svog posla, održati obećanja i poštivati rokove. Svatko će primijetiti, kada uđe u moju radionicu, moju veliku ljubav prema ovom poslu i to što su meni i mojoj pomoćnici bitniji ljudi i njihovo zadovoljstvo od zarade”, dodaje Mari Kladušan. Zato spremate li se na maturalnu večer ili ste dobili tu čast da budete ponosna kuma ili družica, slavite li poslovni uspjeh, idete na svadbu ili obilježavate godišnjicu i trebate usluge vizažistice - Ma-Ri je tu, na 2. katu trgovačkog centra Karlovčanka. U istom prostoru u kratkom će vam roku svestrana majstorica ukloniti sve nedostatke na odjeći - skratiti, suziti, proširiti, krpati i prepraviti, zamijeniti zatvarač... Brzo, kvalitetno i s osmijehom na licu koji će klijent odnijeti sa sobom. (K. S.)

Volim raditi upravo ono što mnogi misle da je nemoguće i nakon toga vidjeti zadovoljno lice stranke. To je za mene pravi izazov. Mari Kladušan, vlasnica obrta Ma-Ri

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO 4. DANI PRAVA PRIVATNOSTI I SLOBODE IZRAŽAVANJA

GDPR KUCA NA VRATA U Mokricama će se 12. i 13. travnja održati do sada najeminentnija GDPR konferencija u našoj regiji u organizaciji Info Hiše, Ascaldere i Info Housea Zagreb

pća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR), koja se počinje primjenjivati 25. svibnja ove godine, uzburkala je duhove u privatnom i javnom sektoru, posebice zbog brojnih novosti kao što su prenosivost osobnih podataka, pseudonimizacija, granularna privola... Sada će svaki pojedinac morati dati pristanak za bilo koju svrhu obrade podataka i neće se više moći jednom kvačicom u kućici dati privola za sve. Veliki je problem pomanjkanje znanja i razumijevanja među poduzećima i javnim ustanovama. Tiče se svake pravne osobe, od samostalnog poduzetnika do najvećih korporacija. Ako ste voditelj obrade Big Data, ako ste se uspoređivali s korporacijom Cambridge Analytics, oprez – ništa više neće biti onako kako je nekoć bilo. Najveća GDPR konferencija u Jadranskoj regiji 4. dani prava privatnosti i slobode izražavanja, upravo iz perspektive nesigurnosti, ponudit će nedvosmislene i jasne odgovore. Na konferenciji će se naći neki od najvećih europskih i svjetskih stručnjaka iz područja zaštite osobnih podataka, među predavačima i sudionicima također će u dvorcu Mokrice biti prisutni predstavnici nadzornih tijela za zaštitu osobnih podataka iz Hrvatske, Slovenije i Srbije. Organizatori konferencije Info

Prvi u nizu operativaca odgovornih za GDPR, Bruno Gencarelli iz Europske komisije prati provedbu GDPR-a u nacionalno zakonodavstvo

GDPR DAJE PRAVA SVAKOM POJEDINCU Program konferencije će zadovoljiti stručnjake za zaštitu osobnih podataka, prava, marketinga, informatike, javne službenike, kao i sve ključne nositelje odgovornosti za zaštitu osobnih podataka, posebice one koji će obavljati ulogu ovlaštene osobe za zaštitu osobnih podataka (DPO – Data Protection Officer), koje će biti potrebno angažirati u većini tvrtki, javnih ustano-

NA KONFERENCIJI ĆE SE NAĆI NEKI OD NAJVEĆIH EUROPSKIH I SVJETSKIH STRUČNJAKA IZ PODRUČJA ZAŠTITE OSOBNIH PODATAKA Hiša, Ascaldera i Info House Zagreb među sudionicima ističu Brunu Gencarellija iz Europske komisije zaduženoga za GDPR, potom ravnatelja Hrvatske agencije za zaštitu osobnih podataka Antu Rajkovaču, kao i videogovor Ann Cavoukian, nekadašnje povjerenice za informiranje iz Ontarija u Kanadi, autorice pojma “integrirana privatnost” ili “privacy by design”.

va kao i u manjim tvrtkama čija se djelatnost temelji na većem opsegu obrade osobnih podataka. GDPR odjekuje diljem Europe, a posebice u svijetu zbog visokih kazni koje prekršitelji mogu dobiti od nadzornog tijela iz bilo koje zemlje EU-a. Kazne mogu doseći do četiri posto godišnjeg globalnog prometa kompanije ili 20 milijuna eura, ovisno o tome koji je iznos

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

Odvjetnica Nataša Pirc Musar, voditeljica programskog odbora Konferencije u Mokricama, bivša povjerenica za informiranje u Sloveniji, poznata i po tome što je kao odvjetnica zastupala prvu damu SAD-a Melaniju Trump

veći. “GDPR konačno daje određena prava svakom pojedincu, za koja se stručnjaci već desetljećima bore, a među njima bit će zanimljivo pravo na zaborav”, istaknula je Nataša Pirc Musar, voditeljica Programskog odbora konferencije o kojoj se sve može pročitati na www.privacy-days. com. Za dodatne informacije i mogućnosti intervjua s eminentnim gostima obratite se voditelju PR-a za konferenciju Gregoru Cuzaku na +386 41 455 554 ili gregor.cuzak@ascaldera.com. Inače, Dani prava privatnosti i slobode izražavanja su već tradicionalni događaj posvećen stručnom usavršavanju, razmjeni mišljenja i druženju vrhunskih stručnjaka na području prava, modernih informacijskih tehnologija, regrutacije i marketinga. Info House je društvo specijalizirano za područje prava zaštite osobnih podataka. Društvo posluje u Hrvatskoj, Sloveniji i u Srbiji, a kratko i u Makedoniji. U zadnjih godinu dana usredotočilo se na osiguranje usklađenosti s GDPR-om, vodi DPO klub i nudi klijentima uslugu DPO na zahtjev (DPO on demand). U tehničko-organizacijskom aspektu GDPR-a strateški partner je Ascaldera koja je suosnivač društva pod brendom Info House, izvan Slovenije.

NOVI IMPULS

KAKO DO NOVOG ZAPOSLENIKA ANAMARIJA CICARELLI

vlasnica i direktorica tvrtke Inteligo, Split

Izbor članova tima jedan je od ključnih elemenata uspjeha bilo kojeg poduzetničkog pothvata

vaki poduzetnik, prije ili kasnije, ima potrebu za zapošljavanjem novih ljudi. Na početku to izgleda vrlo jednostavno. Objavite oglas, na njega se javi na desetke mladih i ambicioznih ljudi koji žele raditi. Zatim pročitate njihove životopise, izdvojite one koji najviše odgovaraju vašim potrebama. Poslije toga razgovarate s njima, još malo razmislite i onaj koji ostavi najbolji dojam uglavnom postaje novi član vašeg tima. Dakle, to je vrlo jednostavno u teoriji. Nažalost, u praksi je malo drugačije i nije baš tako jednostavno. Osim toga, za odabir novog zaposlenika potrebno je i mnogo vremena koje baš i nemamo. Novu osobu i zapošljavamo zato što nemamo vremena razvijati posao i napredovati i rasti s postojećim ljudskim resursima, upravo zato što ne možemo ići korak dalje s postojećim timom. Vrlo često nam se dogodi da na razgovoru za posao vidimo u nekom potencijal i prepoznamo ga kao nekog tko bi pomogao unaprijediti naše poslovanje. Takav zaključak smo donijeli na temelju životopisa koji nam je osoba poslala, ali njen potencijal vidimo i na razgovoru koji vodimo s kandidatima. Ako nas naš kandidat za radno mjesto koje smo otvorili uspije uvjeriti da vrijedi i da je on prava osoba za nas, znači da će sutra uvjeriti naše klijente da smo mi, odnosno naš proizvod ili naša usluga, upravo to što njima treba. Ali što ako naš kadidat ima odlične prezentacijske i pregovaračke vještine, ali u trenutku kad počne kod nas raditi, vidimo da se potpuno drugačije ponaša i da nije pretjerano zainteresiran za aktivnosti i zadatke koje treba obavljati? To i nije toliko rijedak slučaj, a ako smo odabrali upravo takvog kandidata, znači da smo ga pogrešno procijenili. Međutim, ako imate sreće, zaposlenik pronađe vas ili vašu tvrtku. Idealni zaposlenik je onaj koji je pratio naš rad, koji je kroz to praćenje vidio da radite nešto što

STRATEGIJA PODUZETNIŠTVA SE U MNOGIM ELEMENTIMA PODUDARA SA STRATEGIJOM RATOVANJA je područje njegova interesa. Ukoliko se upravo takva osoba potrudila i pronašla način da vas kontaktira i predstavi vam se, znači da je kreativna, poduzetna, prepoznaje se kao dio vašeg tima. Jednom riječju, to je upravo osoba koju tražite i koju trebate. Važno je i to da mi kao poduzetnik prepoznamo takvu osobu kao našeg potencijalnog novog zaposlenika. Bez obzira koliko neku osobu ili kandidata za posao smatramo idealnim za svoj tim, ipak mu trebamo dati neko vrijeme za probni rad. Nama samima je potrebno vidjeti odgovarala li nam odabrana osoba i može li se uklopiti u način našeg poslovanja. Isto tako, našem kandidatu je potrebno vrijeme da vidi je li

naša tvrtka, posao koji smo mu ponudili, ono što on traži i gdje može pokazati i realizirati svoj potencijal. Izbor članova tima jedan je od ključnih elemenata uspjeha bilo kojeg poduzetničkog pothvata. Možemo imati odličnu ideju ili viziju, znati svaki korak koji će nas odvesti do cilja, ali ako nemamo nekog tko će to znati, moći i htjeti odraditi, naš poduzetnički pothvat je osuđen na neuspjeh. U trenutku kad vidimo da je naš zaposlenik postao bolji od nas i da će kvalitetnije od nas odraditi neke aktivnosti kojima unapređujemo poslovanje, znači da u timu imamo idealnog igrača. Što ih je više, uspjeh je sigurniji. Aleksandar Makedonski nikada ne bi došao do Indije niti bi Džingis-kan bio tako uspješan osvajač da nisu imali vojskovođe i ostale ključne suradnike koji su bili bolji od njih. Strategija poduzetništva se u mnogim elementima podudara sa strategijom ratovanja. Zato moramo imati zaposlenike koji su bolji od nas. Ako ih sami ne možemo naći, tu su agencije koje će taj posao odraditi za nas. Ne možemo baš svi raditi sve. Zato preporučam da prepustimo taj dio poslovanja onima koji su u tome bolji od nas.

26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

TURIZAM DANI UDRUGE HRVATSKIH PUTNIČNIH AGENCIJA

AGENCIJE SU I PROMO HRVATSKOG TURIZMA Definitivno je jasno da hoteli bez putničkih agencija ne mogu poslovati jer im upravo agencije daju dodanu vrijednost koja postaje sve važnija, naglasio je Cappelli piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N AGENCIJE SU NEZAMJENJIVE U HRVATSKOM TURISTIČKOM PROIZVODU, OCIJENIO JE ZAHER

a ovogodišnjim Danima Udruge hrvatskih putničkih agencija 2018, održanima prošloga tjedna u Crikvenici, okupilo se oko 180 sudionika. Riječ je, podsjetimo, o godišnjem susretu predstavnika putničkih agencija koji okuplja i predstavnike Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore. Dvodnevni program obuhvatio je niz zanimljivih stručnih predavanja i prezentacija, kao i susrete s predstavnicima poslovnih udruženja s turističkim profesionalcima i stručnjacima te poduzetnicima i Vladinim dužnosnicima. Ministar turizma Gari Cappelli ustvrdio je kako bi ove godine ﬁzički pokazatelji turističkog prometa trebali, po konzervativnoj metodi izračuna, biti minimalno veći za oko sedam posto, ali i da je po nekim izračunima moguć rast i od oko 10 posto. “S obzirom na to da su zadnje dvije sezone bile rekordne, to je značajan rast. To svakako trebamo zahvaliti radu putničkih agencija koje su zaslužne za oko 50 posto prihoda hrvatskog turizma”, istaknuo je Cappelli. Prema njegovu mišljenju, upravo su djelatnici u turističkim agencijama oni koji najbolje

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

poznaju hrvatski turizam. “Djelatnici agencija su razvili puno vještina tako da mogu raditi i na recepciji i u hotelu. Mogu biti vodiči i pratitelji, biti turoperatori. Mogu raditi gotovo sve poslove u turizmu. Uhpa ima snagu znanja, ali je zaslužna za to da se, zahvaljujući ponajviše agencijama, pune smještajni kapaciteti u pred i posezoni. Zahvaljući radu turističkih agencija istraživanja su pokazala da turist više kod nas ne dolazi zbog sunca i mora nego zbog doživljaja, gastronomije... U tom dijelu su upravo turističke agencije promotori hrvatskog turizma. Deﬁnitivno je jasno da hoteli bez putničkih agencija ne mogu poslovati jer im upravo agencije daju dodanu vrijednost koja postaje sve važnija”, naglasio je ministar turizma. Predsjednik Uhpe Tomislav Fain kazao je da Udruga ima 207 redovnih i 107 pridruženih članica po čemu je najveća strukovna udruga u turizmu. “Putničke agencije, koje su članice Uhpe, u 2017. godini ostvarile su gotovo tri milijarde kuna prihoda. Naše redovne članice imaju oko 3500 stalno zaposlenih te otprilike toliko i sezonskih radnika. Ove godine nas čeka donošenje dvaju nama vrlo važnih zakona: zakona o pružanju usluga u turizmu i uredbe o zaštiti osobnih podataka. Zadovoljni smo zakonom o pružanju usluga u turizmu jer je u njega uvršteno ono što smo mi tražili. Čekamo i zakon o cestovnom prometu te se nadamo da ćemo legalizirati transfere koje radimo za naše goste. A isto tako, ako netko odluči podići cijene, da će to napraviti na vrijeme. Agencije svojim partnerima cijene šalju dvije godine unaprijed, tako da bi bilo korektno da se agencije o tome obavijeste minimalno godinu dana ranije”, istaknuo je Fain.

VELIKI ZNAČAJ AGENCIJA Potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i ﬁnancije Josip Zaher ocijenio je kako se tržište i trendovi stalno mijenjaju tako da se mijenja i prilagođava poslovanje turističkih agencija. “Članice Uhpe su i članice Udruženja putničkih agencija HGK. Odlično surađujemo i zajednički rješavamo sve probleme. Bez obzira

UNILINE

TORI

PUTNIČKE AGENCIJE KOJE SU ČLANICE UHPE U 2017. OSTVARILE SU GOTOVO TRI MILIJARDE KUNA PRIHODA, ISTIČE FAIN na okolnosti, agencije će imati svoje mjesto i značaj u hrvatskom turizmu. Zbog načina oporezivanja i rasta individualnih dolazaka gostiju zahvaljući razvoju online platformi, agencije su imale određeni pad u poslovanju, ali to će ponovno doći na svoje mjesto. Agencije su nezamjenjive u hrvatskom turističkom proizvodu”, ocijenio je Zaher. Direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristijan Staničić ustvrdio je kako HTZ sudjeluje u raznim programima i projektima Uhpe, a najviše se to odnosi na razvoj destinacijskog menadžmenta kompanije, zajedničke sajamske nastupe te na marketinške aktivnosti u sklopu udruženog oglašavanja. “Turističke agencije imaju veliki značaj za stvaranje turističkog prometa u Hrvatskoj. Organizirani promet danas u Hrvatskoj donosi više od trećine ukupnog turističkog prometa u Hrvatskoj, od čega je gotovo 70 posto ostvareno u pred i posezoni”, kaže Staničić.

Granice su tu da se pomiču Pulska turistička kompanija Uniline prošloga je tjedna u Puli otvorila novo poslovno sjedište čija je izgradnja trajala nešto više od osam mjeseci. Tom prigodom je Boris Žgomba, suvlasnik i predsjednik Uprave Unilinea, podsjetio kako su započeli s poslovanjem 1996. godine u dva ureda pulskog Hotela Rivijera. “Od tada do današnjeg modernog i soﬁsticiranog poslovnog zdanja mnogo toga smo naučili i primijenili. Granice su tu da se pomiču. To smo pokazivali i do sada, a pokazivat ćemo i ubuduće”, istaknuo je Žgomba. “Otvaranje našeg novog sjedišta simbolično označava i naš ulazak u novu razvojnu dimenziju, što znači da smo se odlučili za novu kompanijsku viziju, misiju i brend-ideju”, naglasio je Žgomba. Pojasnio je kako nova poslovna vizija proizlazi iz novog okruženja u kojem moderne tvrtke 21. stoljeća mogu uspješno poslovati samo ako imaju vlastiti sadržaj što znači atraktivne, inspirativne i posebne

turističke doživljaje. “Pozicioniramo se kao jedna od vodećih tzv. content turističkih kompanija u osmišljavanju i ponudi inovativnih doživljaja Jugoistočne Europe. No tu ponudu želimo kreirati zajedno sa svojim klijentima i poslovnim partnerima u održivom okruženju. Iz svega toga proizašla je nova brend-ideja - “Emotions We Share!”, istaknuo je Žgomba, dodajući kako će se tvrtka usmjeriti na želje gostiju 21. stoljeća koji traže empatičan, emotivan i dinamičan odnos i pristup te doživljaje u obliku vjerodostojnih priča. (S.P.)

U SPLITU PRVI FESTIVAL VINO DALMACIJE

Totalno drukčiji od drugih Prvi festival Vino Dalmacije održat će se 13. i 14. travnja u Splitu. Ono što taj festival razlikuje od ostalih vinskih festivala je to što prvi put takvu manifestaciju organiziraju sami vinari, i to u Dalmaciji zbog njenih brojnih specifičnosti, dok će edukativne radionice biti besplatne za posjetitelje, najavljeno je na prošlotjednoj konferenciji za novinare u HGK-u. “Želimo predstaviti vina od sorti vinove loze o kojima se mnogo ne priča, a uz to želimo obraditi širi aspekt vinskog sortimenta te uz pomoć gostiju iz inozemstva objediniti nacionalno i međunarodno viđenje o vinu i vinskoj kulturi”,

rekao je Ivica Kovačević, predsjednik udruge Vino Dalmacija, organizatora tog festivala. Kovačević je naglasio kako se festival organizira u sveučilišnom kampusu, a Sveučilište u Splitu je suorganizator tog događanja te se time nastoji povezati znanost i gospodarstvo. Nit vodilja organizatora je povezivanje lokalnih vinara pa će se festival svake godine održavati u drugom gradu. “Svaka regija mora imati jedan glavni sajam vina kroz koji će se unapređivati struka i zato HGK čvrsto stoji uz organizatore festivala. Ovakav način prezentacije vina zapravo je provedba strategije razvitka vinarstva koji smo zacrtali kroz projekt Vina Croatia - vina mosaica”, istaknuo je Igor Barbarić, tajnik Udruženja vinarstva pri HGK-u. (S.P.)

26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

HRWWWATSKA PROJEKT e-Škole

IZRAĐENI SVI MODULI DIGITALNIH OBRAZOVNIH SADRŽAJA DOS-ovi nisu udžbenici ni zamjena za njih već se u pilot-projektu razvijaju kako bi se potaknula još aktivnija primjena informacijskokomunikacijskih tehnologija u učenju i poučavanju piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

sklopu nacionalnog pilot-projekta e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola, koji s partnerima provodi Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet, dovršena je izrada svih modula digitalnih obrazovnih sadržaja (DOS-ova) za učenike i nastavnike STEM predmeta (kemija, biologija, ﬁzika i matematika) u 7. i 8. razredima osnovnih te 1. i 2. razredima srednjih škola. Digitalni obrazovni sadržaji dostupni su u Edutoriju kao zasebni moduli i kao cjeloviti sadržaji, a pokrivaju cjelokupno gradivo pojedinog predmeta i razreda. Riječ je o ukupno 102 modula čije je korištenje moguće online, ali i bez pristupa internetu, na mobilnim i stolnim uređajima. Za korištenje bez pristupa internetu na mobilnim uređajima izrađene su aplikacije koje je moguće preuzeti u trgovinama aplikacijama (Apple App

Store, Android Play Store ili Microsoft Store). Ukupno je izrađeno osam aplikacija za svaku mobilnu platformu, po dvije za svaki predmet. U CARNetu podsjećaju kako DOS-ovi nisu udžbenici ni zamjena za njih već se u pilotprojektu eŠkole razvijaju kako bi se potaknula još aktivnija primjena informacijs ko - ko -

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

munikacijskih tehnologija u učenju i poučavanju. Sve sadržaje prate i priručnici za njihovu primjenu za nastavnike koji ove sadržaje mogu koristiti kao nadopunu ili u kombinaciji s tiskanim nastavnim materijalima, a učenici ih, uz korištenje u školi, mogu

koristiti i za učenje kod kuće. DOS-ovi su izrađeni kao otvoreni obrazovni sadržaji pod licencom Creative Commons, koja omogućava besplatno korištenje, preradu i dijeljenje obrazovnih materijala i podataka, te omogućavaju različite oblike rada frontalno predavanje, individualni rad, rad u paru ili grupama.

SLIČNE INICIJATIVE Važno je naglasiti kako se ovaj CARNetov projekt uspješno provodi pune tri godine. “U tom razdoblju CARNet je uložio iznimno mnogo truda u svim aspektima provedbe: od kvalitetno opremljenih škola i učionica, preko brojnih i kontinuiranih edukacija za nastavnike, ravnatelje i administrativne djelatnike o načinima primjene računalne opreme u svakodnevnom radu, pa sve do razvoja digitalnih materijala i sadržaja koji se koriste u nastavi. Sve to omogućit će podizanje razine digitalne zrelosti uključenih škola, što je jedan od glavnih ciljeva ovog projekta. Sve to uspjeli smo uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja

ERICSSON NIKOLA TESLA

Demonstracija 5G tehnologije

te kvalitetnom suradnjom s projektnim partnerima – Agencijom za odgoj i obrazovanje, Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Fakultetom organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. No treba naglasiti odaziv i entuzijazam djelatnika svih škola u kojima se provodi projekt”, kaže nam Andrijana Prskalo Maček, voditeljica pilotprojekta e-Škole. Slične inicijative postoje i u drugim europskim zemljama, no Hrvatska je prva u ovom dijelu Europe koja provodi ovako opsežan projekt. “To je potvrdilo i priznanje UNESCO-a koji je e-Školu uvrstio među 12 najboljih

HRVATSKA JE PRVA U OVOM DIJELU EUROPE KOJA PROVODI OVAKO OPSEŽAN PROJEKT edukativnih projekata u svijetu u konkurenciji od 143 prijavljena projekta iz 79 zemalja. Provedba pilot-projekta završava ove godine i CARNet je već u visokom stupnju pripremljenosti za njegov nastavak 2019. godine. Njegova predviđena vrijednost iznosi milijardu kuna, od čega će se najveći dio ﬁnancirati sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova. Velikim projektom, koji će trajati do 2022. godine, planiramo obuhvatiti sve osnovne i srednje škole u Hrvatskoj”, zaključuje Andrijana Prskalo Maček.

Kompanija Ericsson Nikola Tesla na događanju Usmjereni na budućnost održala je demonstraciju 5G tehnologije u Hrvatskoj, istodobno objavljujući značajno proširenje aktivnosti kompanije u području istraživanja i razvoja, čime je najavljeno daljnje intenzivno zapošljavanje stručnjaka u Hrvatskoj, i to na poslovima visoke dodane vrijednosti. Predsjednica ENT-a Gordana Kovačević istaknula je kako je kompanija dobila nove odgovornosti u području razvoja pete generacije mobilnih komunikacija te će svoje razvojno-istraživačke aktivnosti, iz Zagreba i Splita, proširiti i u Osijek. Riječ je o investiciji koja će rezultirati novim zapošljavanjem većeg broja stručnjaka, a nova lokacija ENT-a u Osijeku bit će najbolji pokretač tehnološkog, gospodarskog i društvenog razvoja Slavonije. U

kompanijskom R&D centru, koji je sa 1300 zaposlenih najveći takav centar u Hrvatskoj, već se kreiraju napredna tehnološka rješenja za potrebe kupaca iz svijeta. Premijer Andrej Plenković ocijenio je kako se aktivnosti ENT-a uklapaju u težnje Vlade usmjerene na gospodarski rast, nova radna mjesta, jačanje konkurentnosti i kompetitivnosti hrvatskih tvrtki kao ključa za zaustavljanje iseljavanja mladih i za poticaj demografskoj obnovi i revitalizaciji zemlje. (B.O.)

INNOVATORS UNDER 35 EUROPE 2018 AWARDS

Nominirana i dvojica hrvatskih inovatora

Ivan Mrvoš

Albert Gajšak

Innovators Under 35 globalna je zajednica mladih inovatora, pionira i promotora socijalnih programa, koju još od 1999. vodi MIT Technology Review. Dodjeljuju i godišnje nagrade najbriljantnijim umovima Europe koji mijenjaju društvo i posao svojim inovacijama na području biotehnologije i medicine, računalstva i elektronike, interneta, umjetne inteligencije i robotike, telekomunikacija,

nanotehnologije, energetike i transporta. Lijepa vijest je, objavio je portal Srednja.hr, da su za tu prestižnu nagradu nominirana i dvojica mladih hrvatskih poduzetnika. Tako je nominacija za nagradu Innovators Under 35 Europe 2018 Awards ovih dana stigla mladom solinskom poduzetniku i studentu splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Ivanu Mrvošu te hrvatskom inovatoru Albertu Gajšaku. Mrvoš je osnivač i direktor tvrtke Include koja razvija inovativna hardverska i softverska rješenja, a poznata je i po proizvodnji pametnih klupa Steora. Gajšak je pak poznat po svojoj “uradi sam” igraćoj konzoli MAKERbuino koju kupac sastavlja sam i na kojoj je moguće igrati retro igrice poput Tetrisa. (B.O.)

26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

AKTUALNO DAN OBRTNIČKE KOMORE ZAGREB

POSTATI OBRTNIK JE ODLUKA HRABRIH LJUDI Nakon niza godina stagnacije i zatvaranja obrta, prošle godine primjetno je otvaranje novih obrta što je dobar znak, ocijenio je Mirza Šabić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

alo i srednje poduzetništvo te obrtništvo pokretači su razvoja gospodarstva i zahtijevaju punu podršku državnih institucija. Posebice se to odnosi na Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta koje u zadnje vrijeme osigurava ﬁnancijsku potporu obrtnicima raznim subvencijama, rekla je Ana Mandac, pomoćnica za obrt ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta, na prošlotjednom 23. danu Obrtničke komore Zagreb održanom u Hrvatskoj obrtničkoj komori. Dodala je kako su tradicijski i umjetnički obrti prepoznati kao važan segment obrtništva, pa je tako Ministarstvo dosad dodijelilo 21 potporu u visini od 4,8 milijuna kuna za razvoj tih obrta. Uz to, iz fondova Europske unije

LANI JE U ZAGREBU OTVORENO 500 NOVIH OBRTA ŠTO ZNAČI I 500 OBRTNIKA VIŠE, ISTAKNUO JE ŠABIĆ

USPJEH POSTIŽU PARTNERI KOJI SE DOGOVARAJU

ﬁnanciraju se stipendije učenicima koji se školuju za obrtnička zanimanja. Tako su u 2014. dodijeljene 292 stipendije, u 2016. njih 1522, a prošle godine čak 2389 stipendija za učenička strukovna

Predsjednik Obrtničke komore Zagreb Mirza Šabić je, osvrćući se na proteklu godinu, istaknuo kako je lani u Zagrebu otvoreno 500 novih obrta što znači i 500 obrtnika više. “Nakon niza godina stagnacije i zatvaranja obrta, prošle godine primjetno je otvaranje novih obrta što je dobar znak. Svi zajedno možemo

zanimanja. Osim stipendija za djecu, dio sredstava dobili su i majstori obrtnici kod kojih učenici obavljaju stručnu praksu. “Sve su to dobri preduvjeti za skoro uvođenje dualnog obrazovanja”, istaknula je Ana Mandac.

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

pomicati granice, a pritom nas vodi stara izreka: ‘ako želiš ići brzo, ideš sam, a ako želiš ići daleko, ideš s nekim’”, rekao je Šabić. Na proslavi Dana obrtničke komore Zagreb govorio je i predsjednik HOKa Dragutin Ranogajec koji je naglasio kako obrtništvo ima resurse koje treba imati dobar zakonodavni okvir. “Jedino partneri koji se dogovaraju mogu postići uspjeh, a upravo se to vidi u otvorenim novim obrtima u Zagrebu”, istaknuo je Ranogajec. Dodao je kako postati obrtnik nije zanimanje već je to odluka hrabrih ljudi koji žele stvoriti bolji život za sebe i svoje obitelji. Kako bi se unaprijedilo obrtništvo, trenutačno su u tijeku

PRAVILNIK O POTICAJIMA U KOMBINIRANOM PRIJEVOZU TERETA

Najstariji obrti Puntijar i Cerovečki U sklopu 23. dana Obrtničke komore Zagreb zaslužnim obrtnicima i ostalim pojedincima uručene su nagrade i priznanja. Zlatnu statuu dobili su Stipe Bučar i Josip Žuglić, a Zlatnu plaketu s pisanim priznanjem Miroslav Čihak, Zdravko Bubnić, Zoran Brdar, Željko Lopotinec i Milan Kralj. Dodijeljene su i Zlatne i Srebrne diplome, priznanja Zlatni krug te posebna priznanja, kao i priznanje Obrtnik branitelj/braniteljica, priznanje Žena obrtnica i Mladi obrtnik/Mlada obrtnica. Priznanje Najstariji obrt dobili su Zlatko Puntijar za obiteljsku tradiciju koja traje 180 godina te Thomislav Cerovečki za obiteljsku tradiciju od 1912. godine.

izmjene nekih članaka Zakona o obrtu, dodao je Ranogajec.

U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI NAJVEĆI PORAST ZAPOSLENOSTI Osim Zagreba, obrtništvo je razvijeno i u Zagrebačkoj županiji, pa i na tom području u posljednje vrijeme raste broj obrta, rekao je Stjepan Kožić, župan zagrebački koji je dobio i najviše priznanje koje Obrtnička komora Zagreb dodjeljuje - nagradu Manduševac, za uspješnu suradnju i izniman doprinos u zaštiti, unapređenju, promidžbi i razvoju obrtništva. “Prema zadnjoj objavi indeksa razvijenosti, Zagrebačka županija je u najvećoj skupini razvijenosti. U razdoblju od 2011. do 2016. Županija bilježi rast zaposlenosti od 10,3 posto što je najveći postotak zaposlenosti među svim hrvatskim županijama”, naglasio je Kožić. Na Danu Obrtničke komore Zagreb rečeno je kako ne postoji ni jedna razvijena zemlja u kojoj nema obrtnika, a u Hrvatskoj treba promijeniti način razmišljanja i shvatiti da obrtništvo mora postati stup razvoja društva. Osim toga, treba promijeniti zakonodavni okvir i svijest o tome da obrtništvo nije nešto “sa strane” već sastavni dio gospodarstva. Kao poticaj za nastavak započetih i pokretanje novih projekata s ciljem zaštite, razvoja i unapređenje obrtništva izrađena je Strategija razvoja Obrtničke komore Zagreb kao čvrsta platforma za donošenje konkretnih i provedivih planova obrtnika.

Moramo iskoristiti priliku I prijevoznici kao i organizatori prijevoza mogu dobiti potpore ako roba koju prevoze koristi različite oblike prijevoza na svom putu

ravilnikom o poticajima u kombiniranom prijevozu tereta hrvatski kao i europski prijevoznici tereta potiču se kako bi koristili intermodalni prijevoz u prijenosu svoje robe. O onome što on donosi domaćim prijevoznicima govorilo se na okruglom stol o primjeni Pravilnika o poticajima u kombiniranom prijevozu tereta. Takvim prijevozom smatra se prijevoz tereta između država članica, pri čemu se kamion, prikolica, poluprikolica, s vučnim vozilom ili bez njega, izmjenjivi sanduk ili kontejner duži od 20 stopa koristi na cesti pri početnoj ili završnoj dionici putovanja, a u dionici prijevoza željeznicom, unutarnjim vodama ili morem ta dionica mora biti dulja od 100 kilometara zračne linije. Poticaji se daju organizatorima prijevoza, ali i željezničkom prijevozniku, kao i korisniku ili vlasniku motornih i priključnih vozila. Organizator prijevoza ima pravo na 150 kuna naknade po kamionu, prikolici, poluprikolici, s vučnim vozilom ili bez njega, izmjenjivom sanduku odnosno kontejneru, a potpora od dvije kune po kilometru plaća se željezničkom prijevozniku.

Potpore prijevoznicima ili vlasnicima motornih ili priključnih vozila uključuju i oslobađanje do 50 posto godišnje naknade za upotrebu cesta. Predsjednik Zajednice za intermodalni transport i logistiku HGK Ivica Vrankić ističe kako se organizacijom ovakvog skupa željelo okupiti gospodarstvo i akademsku zajednicu kako bi dobili sve informacije o stanju na tržištu. “Pravilnik je već tu gotovo dvije godine, no sada smo dočekali njegove prve konkretne mjere. Ovo su poticajne mjere za prijevoznike i pred nama je da vidimo kako će stvari funkcionirati”, zaključio je Vrankić. Državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Nikolina Brnjac ističe kako je ovo prilika koja se mora odmah iskoristiti. “Mi smo jedna od rijetkih zemalja članica EU-a koja je dobila i tri oblika poticaja. No da bismo to mogli iskoristiti, moramo razvijati svoje infrastrukturne projekte i zbog toga Ministarstvo intenzivno radi na njima”, kazala je ona. Da potencijali, posebice naših luka, postoje, govori i činjenica kako samo preko Luke Kopar, jedine slovenske luke, prođe više robe nego preko svih naših morskih i kontinentalnih luka zajedno. (K.S.)

26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

AKTUALNO U OSIJEKU ODRŽAN PRVI FORUM ICT DRUŠTVO

PRILIKA ZA RAZVOJNI ISKORAK Konferencija želi ponuditi rješenja za to kako uz pomoć ICT sektora zaustaviti iseljavanje, ne samo na primjeru Grada Osijeka, nego na primjeru cijele Hrvatske, ističe Milardović piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Osijeku, gradu koji sve više poprima karakteristike hrvatskog središta informatičke i komunikacijske tehnologije, u petak je u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije, održan Forum ICT društvo. Prema riječima utemeljitelja Instituta Anđelka Milardovića, ideje Foruma su jačanje ICT sektora u Osijeku, Osječko-baranjskoj županiji i čitavoj Hrvatskoj, ali i otvaranje dijaloga o sociologijskom odnosu informacijskokomunikacijskih tehnologija i njihovu utjecaju na društvo, uključujući promišljanje pozitivnih i negativnih utjecaja ICT-ja na društvo u kontekstu tehnološkog determinizma globalnog informacijskog društva 21. stoljeća, mogućnosti ICT industrije u razvoju Republike Hrvatske, ulaganje u ICT industriju 21. stoljeća, jačanje ICT-ja preko reforme obrazovanja i poreznih olakšica. “Forum zagovara stvaranje povoljne poduzetničke klime, reformu obrazovnog sustava te poboljšanje zakonodavnog okvira za ulaganje i razvoj ICT sektora. Konferencija želi ponuditi rješenja za to kako uz pomoć ICT sektora zaustaviti iseljavanje, ne samo na primjeru Grada

Osijeka, nego na primjeru cijele Hrvatske jer je to razvojno i demografsko pitanje te pitanje budućnosti i opstanka”, istaknuo je Milardović. Dodao je kako je na Forumu nazočno više predstavnika hrvatske vlade, jer je jasno kako nema razvoja bez digitalnog društva i zapošljavanja u kojem iskorak moraju napraviti i politički akteri.

Zaposleni i prihod Prema podacima koje je istaknuo Hrvoje Balen iz zagrebačke Algebre, hrvatski IT sektor zapošljava oko 34.000 osoba i ostvaruje ukupan prihod od oko 30 milijardi kuna. Po zaposleniku se ostvaruje godišnji prihod od oko 560.000 kuna.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić, koji je kao izaslanik premijera Andreja Plenkovića pozdravio sudionike Foruma, naglasio je kako čak 45 posto hrvatskih građana ne posjeduje osnovne digitalne vještine.

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Jadro napolitanke Svojom kvalitetom i jedinstvenim okusom Jadro je do današnjih dana stekao veliki broj vjernih potrošača te je svojom savršenom kombinacijom dvaju okusa – mlijeka i najﬁnijeg kakaa u zagrljaju hrskavog vaﬂa bio i ostao pravi doživljaj za ljubitelje poslastica. Osim toga znak «Hrvatske kvalitete», čiji je Jadro nositelj, daje kupcu jamstvo da se radi o proizvodima koji predstavljaju sam vrh svjetske ponude u svojoj klasi. KAROLINA D.O.O.

U Osijeku, davne 1909. je započela priča o Karolini. Od tada pa do danas, Karolina tvornica keksa, vaﬂa i slanica razvija proizvodnju prateći zahtjevne svjetske standarde konditorske industrije te isto tako nudi i nameće nove zahtjeve tržištu svojim inovacijama. Od 2011. je članica Kraš Grupe, a nastavljajući tradiciju i slijedeći postojeće vrijednosti započinje s novim razvojnim ciklusom.

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

U PRIPREMI STRATEGIJE DIGITALIZACIJE INDUSTRIJE I HRVATSKE “Hrvatska će uskoro osnovati nacionalnu koaliciju za digitalna radna mjesta i digitalne vještine i time će postati 19. članica Europske unije s takvom inicijativom. Nacionalna koalicija okupit će predstavnike znanstveno-istraživačkog sektora, gospodarstva, industrije, države i ostalih sektora koji se bave razvojem digitalnih vještina”, kazao je Gršić napominjući kako se priprema strategija digitalizacije industrije te strategija digitalizacije Hrvatske, što su važni dokumenti za ostvarivanje digitalnog društva. Na skupu je istaknuto i kako ohrabruje činjenica da se Osijek već pozicionirao kao jedan od ključnih centara za razvoj ICT-ja u Hrvatskoj. “To nije došlo preko noći. U nekoliko zadnjih godina je uloženo puno truda u cijelu ovu priču. Ovakav koncept kakav smo mi

napravili s Osijek Software Cityjem ne postoji na puno mjesta. Tvrtke su se same organizirale i zapravo volonterski odrađuju inicijative koje se vežu uz našu udrugu”, objasnio je Nandino Lončar iz osječke tvrtke Inchoo, također članice udruge Osijek Software City. Inače, tema prvog Foruma je bila Informacijske tehnologije i globalizacija - tehnološka dimenzija globalizacije i utjecaj na društvo, a Forum je organiziran kroz četiri panel-rasprave: Digitalna ekonomija i decentralizacija, Utjecaj inovacija na lokalni razvoj, Izazovi lokalnog pristupa u regionalnom i međunarodnom poslovanju, te Korištenje novca iz EU fondova za razvoj ICT sektora. Ovo je prvi međunarodni ICT forum u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije, koji će se svake godine prvih dana proljeća održavati u Osijeku, a medijski pokrovitelj bio je Privredni vjesnik.

HRVATSKA ĆE USKORO OSNOVATI NACIONALNU KOALICIJU ZA DIGITALNA RADNA MJESTA I DIGITALNE VJEŠTINE, KAŽE GRŠIĆ

Upravljanje Voznim Parkom – UVP AutoZubakovo upravljanje voznim parkom je prva outsourcing usluga upravljanja voznim parkom u automobilskoj industriji u Republici Hrvatskoj. AutoZubakova inovativna usluga upravljanja voznim parkom temelji se na vlastitom istraživanju i razvoju, izgradnji vlastite informatičke infrastrukture i organizaciji logistike obavljanja usluge bez posrednika. Usluga ujedinjuje proces nabave automobila, održavanja i popravaka vozila, osiguranja, financiranja te poreznih naknada koje prate korištenje vozila tijekom ugovorenog razdoblja i predstavlja se kroz jedinstvenu, fiksnu mjesečnu naknadu za korištenje vozila. S obzirom na veličinu ukupne AutoZubakove flote kojom upravlja, svaki kupac u sustavu dijeli prednosti ekonomije opsega ukupne flote. AutoZubak u segmentu poslovanja s flotama upravlja s više od 5.500 vozila i vodeći je u segmentu upravljanja voznim parkom u Republici Hrvatskoj.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

HRVATSKA& REGIJA PROMJENE NA REGIONALNOM TRŽIŠTU TELEKOMUNI

Telenor Srbija prodan Norveška Telenor Grupa prepušta svoje poslovanje u Mađarskoj, Crnoj Gori, Bugarskoj i Srbiji češkom PPF-u koji želi postati lider mobilne telefonije u Srednjoj Europi piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

lavna ekonomska vijest prošloga tjedna u Srbiji je bila objava norveške Telenor Grupe da je prodala svoj udio na tržištu ovog dijela Europe češkoj investicijskoj grupi PPF za 2,8 milijardi eura, što uključuje njeno poslovanje u Srbiji, Mađarskoj, Bugarskoj i Crnoj Gori. Iako je ova transakcija najavljena potkraj prošle godine, snažno je odjeknula jer nitko nije očekivao da će se tako brzo realizirati, ali i stoga što ta odluka realno znači veliku pro-

radimo važan iskorak u pojednostavljenju i fokusiranju Telenorovog portfelja na regije u kojima vidimo najjači potencijal za stvaranje vrijednosti. Nakon ove transakcije, Telenor će imati integrirane ﬁksne i mobilne operacije u Skandinaviji i jake mobilne pozicije u Aziji. Telenor Grupa vjeruje da je PPF, sa svojim iskustvom iz regije i u sektoru telekomunikacija, dobar novi vlasnik Telenorovih operacija u regiji”.

ŠIRENJE TELEKOMUNIKACIJSKOG PORTFELJA

TRANSAKCIJA JE TEŠKA 2,8 MILIJUNA EURA, A NJEN ZAVRŠETAK SE OČEKUJE U TREĆEM KVARTALU OVE GODINE mjenu na regionalnom tržištu mobilne telefonije, za sada s neizvjesnim posljedicama. Za sada se ne znaju do kraja ni motivi ove velike transakcije, ali je izvjesno da ozbiljni investitori i kompanije ne napuštaju tržišta na kojima se očekuje rast i razvoj. To je potvrdio i Sigve Brekke, predsjednik i generalni direktor Telenor Grupe, rekavši: “Prodajom u regiji Srednje i Istočne Europe

RASIM LJAJIĆ, MINISTAR TRGOVINE, TURIZMA I TELEKOMUNIKACIJA

Tržište telekomunikacija u Srbiji je zrelo Savjetnik za strana ulaganja Milan Kovačević očekuje pojeftinjenje usluga, a ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić nove investicije u istraživanje i razvoj telekomunikacija u Srbiji. “Prodaja Telenora pokazuje da je tržište telekomunikacija u Srbiji zrelo jer se po drugi put obavlja transakcija jednog istog telekomunikacijskog operatora”, kazao je Ljajić agenciji Beta.

42 | PRIVREDNI VJESNIK K | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

Jørgen C. Arentz Rostrup, izvršni financijski direktor Telenor Grupe, izjavio je da su zadovoljni transakcijom i to ne samo zbog profesionalnog odnosa koji je PPF pokazao tijekom procesa. “Predloženi način korištenja sredstava ostvarenih kao rezultat transakcije predstavlja ravnotežu između nastojanja da dioničarima pružimo atraktivnu naknadu i očuvamo stratešku fleksibilnost. Izvanredna dividenda predstavlja dodatnu isplatu, pored povijesno rekordno visoke redovne dividende i nedavnog programa otkupa vlastitih dionica. Trenutačno se fokusiramo na razvoj našeg postojećeg poslovanja i proces digitalne transformacije. U idućim godinama vjerujemo da ćemo u našim osnovnim područjima poslovanja kreirati dodane vrijednosti”, rekao je on. Ma šta sve to zajedno značilo. Ipak jasno je sljedeće: zavidan profit koji su do sada izvukli iz ove regije, strategija jačanja pozicije kod kuće, a to je najpoželjnija destinacija - Skandinavija i usmjeravanje na perspektivniju Aziju. A šta je navelo PPF da kupi ono što je Telenor spreman napustiti? I ovdje vrijedi pravilo da svaka roba ima svoga kupca i da svaki biznis ima svoj plan. “Ovom kupnjom PPF Grupa proširuje svoj telekomunikacijski portfelj na još četiri zemlje i bliži se svom dugoročnom cilju - postati europski operator srednje veličine te iskoristiti svoje iskustvo za jačanje tržišne pozicije”, istaknuo je Ladislav Bartoníček, predstavnik PPF Grupe odgovoran za Sektor telekomunikacija. Nešto o prodavatelju: Telenor Grupa posluje u 13 zemalja diljem svijeta, a preko

IKACIJA

češkom PPF-u vrijedi 35 milijardi eura i zapošljava 150.000 djelatnika u 17 zemalja.

ZABRINUTI DJELATNICI TELENOR SRBIJE

vlasničkog udjela u kompaniji Vimpel Com prisutna je u još 14 zemalja. U zadnjih 25 godina u vlasništvu Telenora bile su mobilne operacije u regiji Srednje i Istočne Europe. Na mađarsko tržište kompanija je ušla 1994. godine kupovinom Pannona, i kasnije proširila nazočnost u regiji pokretanjem mobilnih usluga u Crnoj Gori 1996. (nekadašnji Promonte) i u Srbiji 2006. godine, kada je kupljena kompanija Mobi 063. U Bugarskoj Telenor je 2013. kupio kompaniju Globul.

TELENOR SRBIJA JE PO DOBITI TREĆA KOMPANIJA U SRBIJI, A 10. PO POSLOVNIM PRIHODU Nešto o kupcu: PPF sa sjedištem u Amsterdamu čiji je većinski vlasnik najbogatiji Čeh, Petr Kellner, najveća je investicijska grupa u Srednjoistočnoj Europi koja ulaže u različite sektore, uključujući bankarstvo, ﬁnanciranje privatnih osoba, nekretnine, rudarstvo i telekomunikacije, a koja, kako se procjenjuje,

Iako se završetak transakcije očekuje u trećem kvartalu ove godine nakon dobivanja neophodnih regulatornih dozvola, zaposleni u Telenoru Srbija kojih je 862 već su sada zabrinuti za svoja radna mjesta. Umirujuću poruku uputila je Ingeborg Øfsthus, generalna direktorica Telenora u Srbiji. “Transakcija neće utjecati na naše korisnike i lokalne partnere, a nastavljamo raditi kao i do sada, posvećeni pružanju konzistentnih i kvalitetnih usluga svojim korisnicima. Ponosni smo na sve što smo do sada postigli, Telenor je drugi provider u Srbiji, a pogotovo na činjenicu što smo lider u prihodima na tržištu s tri milijuna korisnika diljem Srbije. PPF Grupa ima jasan cilj za razvoj telekomunikacijskog portfelja, a Telenorovo poslovanje u regiji Srednje i Istočne Europe ključno je za njegovo ostvarenje”, istaknula je Ingeborg Øfsthus dodavši kako je Telenor Srbija po dobiti treća kompanija u Srbiji, a 10. po poslovnim prihodu. Prema nedavno objavljenim podacima za 2017. godinu, Telenor je u Srbiji i Crnoj Gori (koje ova kompanija vodi zajedno iako je riječ o odvojenim tvrtkama) ostvario ukupne prihode od 418 milijuna eura što je rast od 1,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je operativna dobit 97,5 milijuna eura. Kompanija je u Mađarskoj ostvarila prihode od 497 milijuna eura i operativnu dobit od 102 milijuna eura, dok je u Bugarskoj prihod iznosio 345 milijuna eura s operativnom dobiti od 64 milijuna eura. 26. ožujka 2018 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA KONFERENCIJA PSD2 – DOLAZI LI OTVORENO BANKA

DOLAZI NAM OTVORENO BANKARSTVO PSD2 postavlja temelje jedinstvenog sustava novčanih transakcija i zasigurno je jedan od pokretača primjene digitalne tehnologije u bankarstvu u Europi, rekao je Adrović ističući kako je ključno zaštititi povjerljivost podataka te sigurnu pohranu i obradu informacija piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

očetkom ove godine u zemljama Europske unije na snagu je stupila Direktiva o platnim uslugama 2 ili PSD2. Može se reći kako je riječ o ažuriranoj inačici direktive iz 2009. godine kojom se žele podići na višu razinu postojeća pravila uvođenjem novih i inovativnih usluga kroz nove pružatelje usluga te omogućiti bolja zaštita potrošača kod online kupnji. Jedna od ključnih izmjena koje donosi PSD2 jest ta da će banke biti obvezne pružati licenciranim

DIREKTIVOM SE, UZ REGULIRANJE PLATNIH USLUGA, ŽELI POTICATI NA INOVACIJE I KONKURENTNOST, ISTIČE BARBAROŠA 44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

pružateljima platnih usluga podatke o računima svojih klijenata putem Application Programming Interfacea, odnosno API-ja. Kako bi se javnosti što više približile novosti koje donosi Direktiva, u Zagrebu je prošli tjedan održana konferencija PSD2 – Dolazi li otvoreno bankarstvo (i) u Hrvatsku? koju su zajednički organizirali Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga banaka. “PSD2 postavlja temelje jedinstvenog sustava novčanih transakcija i zasigurno je jedan od pokretača primjene digitalne tehnologije u bankarstvu u Europi. To se u kvaliteti i modernizaciji usluga već osjeća u Hrvatskoj gdje u primjeni novih digitalnih rješenja, posebno u m-bankarstvu, velik broj domaćih banaka već sada surađuje s domaćim FinTech tvrtkama i dobro hvata korak sa zapadnoeuropskim trendovima”, rekao je direktor HUB-a Zdenko Adrović koji je istaknuo kako je ključno u tom procesu zaštititi povjerljivost podataka te sigurnu pohranu i obradu informacija. Iako je PSD2 stupio na snagu početkom ove godine, očekuje se da će regulatorni tehnički standardi o tehničkim mogućnostima glede pristupa PSP-a bankovnim računima stupiti na snagu u rujnu 2019. godine, a njena provedba imat će implikacije za sva poduzeća u Europi koja provode plaćanja.

NOVA REGULATORNA PRAVILA “Direktiva donosi tri glavne nove usluge: licence za third party providere, potom uvođenje novih strogih pravila za autorizaciju klijenata, dok je treća velika promjena vezana za kreditne institucije koje očekuju smanjene prihode i

RSTVO (I) U HRVATSKU? veće troškove. Banke se u praksi mogu odlučiti za dva scenarija - prvi je obrambeni, uz zadovoljavanje minimalnog standarda i što manje promjena te drugi ofenzivni u kojem će preuzeti inovativnu ulogu i poticati stvaranje novog ﬁnancijskoga ekosustava”, ustvrdio je direktor Sektora za ﬁnancijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić, dodajući kako je ovo idealno vrijeme za razvitak poslovanja ne samo banaka, već i IT tvrtki. “Dolazi li otvoreno bankarstvo u Hrvatsku? Da, jer je Hrvatska dio Europske unije, a zakon je zakon”, kratko je na glavno pitanje konferencije odgovorio predsjednik Odbora za platne sustave Europske bankovne federacije Gijs Boudewijn. “Ciljevi nove direktive su jačanje kompetitivnosti banaka, povećanje sigurnosti usluga, zaštita klijenata i olakšavanje inoviranja u ovom sektoru. Banke su do sada zazirale od davanja podataka trećim stranama, ali s novim pravilima moraju pronaći ravnotežu između sigurnosti i razvijanja novih, jednostavnijih usluga za korisnika”, rekao je Boudewijn. Nova direktiva znači i nova regulatorna pravila, a viceguverner HNB-a Neven Barbaroša, naglasio je da se Direktivom, uz reguliranje platnih usluga, želi poticati na inovacije i konkurentnost. “Očekuje se da će nova direktiva pridonijeti daljnjem razvoju digitalizacije u bankarstvu, ali poštujući određena načela, prije svega sigurnosna. Razvoj instant plaćanja bit će osnova na kojoj će se razvijati nove platne usluge te će se standardizirati pristup podacima trećim stranama kroz jedinstveno aplikacijsko-programsko sučelje, naravno, uz suglasnost korisnika, a dolaze i veći zahtjevi sigurnosti za sva elektronička plaćanja i za sve pružatelje platnih usluga”, ustvrdio je Barbaroša i naglasio da u Hrvatskoj već imamo primjer toga kako će izgledati budućnost bankarstva nakon što u rujnu 2019. godine započne obvezna liberalizacija platnog prometa.

BOLJA ZAŠTITA POTROŠAČA Zanimljiva je bila i panel-rasprava Kakvo nas otvoreno bankarstvo očekuje u Hrvatskoj, na kojoj je istaknuto istraživanje PwC-a Hrvatska, HUB-a i HGK koje pokazuje kako je 44 posto hrvatskih građana spremno obavljati usluge plaćanja preko licenciranih tvrtki koje nisu banke, njih 37 posto se odlučilo na odgovor “vjerojatno ne, ali ovisi o ponudi”, a 19 posto bi zasigurno nastavilo plaćati kao i do sada. Predsjednica Saveza potrošačkih udruga Dijana Kladar ocijenila je kako hrvatski potrošač često ne vodi računa o sigurnosti te da bi zbog toga cijena naknada po transakciji mogla imati odlučujuću ulogu pri izboru pružatelja usluga. “Potrošači se boje da im se ne zlorabe kartice u

Zdenko Adrović

Gijs Boudewijn

digitalnom svijetu, ali mislim da će svejedno prijeći onome tko nudi jeftinije usluge. Zato trebamo približiti potrošaču prednosti i mane jednostavnim jezikom i učiniti to zajednički, kroz suradnju potrošačkih udruga, banaka i drugih pružatelja platnih usluga”, smatra Dijana Kladar. O važnosti i potrebi bolje i jednostavnije komunikacije složio se i moderator panela, glavni urednik Privrednog vjesnika Darko Buković.

CIJENA NAKNADA PO TRANSAKCIJI MOGLA BI IMATI ODLUČUJUĆU ULOGU PRI IZBORU PRUŽATELJA USLUGA, SMATRA DIJANA KLADAR Govoreći iz ugla FinTech poduzeća, Dejan Miklavčić, izvršni direktor tvrtke Monri Payments, istaknuo je kako oni sebe trenutačno ne vide kao konkurenciju bankama. “Iako je PSD2 direktiva logičan slijed, ne vjerujem da ćemo u nekom skorijem razdoblju mi kao domaće FinTech tvrtke biti lideri, već za početak očekujem da ćemo svoje usluge pružati uz suradnju s bankama”, istaknuo je Miklavčić. Tomislav Sessa, voditelj razvoja tvrtke Trilix, naglasio je kako će njihove usluge biti više kao konkurencija kartičnim kućama. U prezentaciji istraživanja Čekanje do krajnjeg trenutka Marca Folcije iz PwC-a Italije, istaknuto je kako bi banke trebale ovu europsku direktivu shvatiti kao priliku jer koncept otvorenog bankarstva pruža nove mogućnosti i izvore prihoda u odnosu na tradicionalnu ponudu bankarskih usluga. Naime, PwC-ovo istraživanje pokazalo je da 71 posto banaka smatra kako im ova direktiva može ponuditi nove izvore prihoda. 26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

SVIJET FINANCIJA

GLOBAL FINANCE

PBZ - NAJBOLJA BANKA U HRVATSKOJ Dobitnici ovogodišnjih nagrada su one banke koje su brižno pazile na potrebe svojih klijenta na zahtjevnim tržištima i postigle bolje rezultate istodobno polažući temelje za budući uspjeh KONZULTACIJAMA DO NAJBOLJIH Inače, dobitnici ovogodišnjih nagrada su one banke koje su brižno pazile na potrebe svojih klijenata na zahtjevnim tržištima i postigle bolje rezultate istodobno polažući temelje za budući uspjeh. Odluke o odabiru najboljih donijeli su urednici časopisa Global Finance nakon konzultacija s korporativnim ﬁnancijskim menadžerima, bankarima i bankarskim konzultantima te analitičarima diljem svijeta. U odabiru najboljih banaka, Global Finance uzeo je u obzir niz čimbenika, od kvantitativnih objektivnih pokazatelja do informativnih subjektivnih.

Ova prestižna nagrada Global Financea za PBZ nije samo potvrda poslovne kvalitete i izvrsnosti već nas obvezuje da nastavimo s razvojem inovativnih i konkurentnih proizvoda koji će pridonijeti još višoj kvaliteti u pružanju usluga i većem zadovoljstvu naših klijenata. Dinko Lucić, predsjednik Uprave PBZ-a

lobal Finance objavio je 25. put svoje godišnje nagrade za najbolje banke svijeta - World’s Best Banks. Potpuno izvješće o nagrađenim bankama bit će objavljeno u svibanjskom izdanju časopisa Global Finance s dobitnicima odabranim u oko 150 zemalja diljem Afrike, Azije i Paciﬁka, Srednje i Istočne Europe, Latinske Amerike, Bliskog istoka, Sjeverne Amerike i Zapadne Europe. Kad je riječ o Hrvatskoj, Global Finance proglasio je Privrednu banku Zagreb (PBZ), članicu Intesa Sanpaolo Grupe, najboljom bankom u Hrvatskoj 2018. “Ova prestižna nagrada Global Financea za Privrednu banku Zagreb nije samo potvrda poslovne kvalitete i izvrsnosti već nas obvezuje da nastavimo s razvojem inovativnih i konkurentnih proizvoda koji će pridonijeti još višoj kvaliteti u pružanju usluga i većem zadovoljstvu naših klijenata. Također, zahvaljujem zaposlenicima koji su svojim radom i zalaganjem pridonijeli ostvarenju uspješnih rezultata”, istaknuo je Dinko Lucić, predsjednik Uprave PBZ-a, povodom proglašenja te novčarske kuće najboljom u Hrvatskoj.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

POTPUNO IZVJEŠĆE O NAGRAĐENIM BANKAMA BIT ĆE OBJAVLJENO U SVIBANJSKOM IZDANJU GLOBAL FINANCEA Osim toga, provedena je anketa korporativnih čitatelja Global Finance kako bi se povećala točnost i pouzdanost rezultata. Objektivni kriteriji koji su se razmatrali uključivali su: rast aktive, proﬁtabilnost, geografski doseg, strateške odnose, novi poslovni razvoj i inovacije proizvoda. Subjektivni su kriteriji uključivali mišljenja analitičara tržišta kapitala, analitičara kreditnog rejtinga, bankovnih konzultanata i ostalih uključenih u ovu industriju.

HRVATSKA NARODNA BANKA

Bruto međunarodne pričuve 16,2 milijarde eura U odnosu na prosinac ukupne pričuve više su za 522 milijuna eura, dok je u odnosu na lanjski siječanj zabilježen rast od 1,6 milijardi eura ili 11,2 posto

akon što je potkraj 2017. godine ukupna aktiva Hrvatske narodne banke premašila 127 milijardi kuna nominalno dosegnuvši svoju povijesno najvišu razinu, u siječnju je došlo do njenog blagog smanjenja. Prema posljednjim podacima HNB-a ukupna aktiva snižena je na 123 milijarde kuna što je za 4,2 milijarde kuna ili 3,3 posto manje u odnosu na kraj prosinca protekle godine, dok je u odnosu na siječanj 2017. aktiva središnje banke viša za 10,8 milijardi kuna ili 9,6 posto. Promjene su očekivano odraz kretanja na stavci inozemne aktive koja čini 99 posto aktive te predstavlja kunsku protuvrijednost međunarodnih pričuva Hrvatske narodne banke. Unatoč padu od četiri milijarde kuna na mjesečnoj razini, inozemna aktiva na godišnjoj razini porasla je 10,8 milijardi kuna ili 9,8 posto. Strukturu inozemne aktive čine oročeni depoziti u stranim bankama, plasmani u vrijednosne papire, posebna prava vučenja, efektiva i depoziti po viđenju u stranim bankama te pričuvna pozicija kod MMF-a koji su u bilanci HNB-a iskazani u kunama. Pri tome su značajne promjene zabilježile stavke efektive i depozita po viđenju u stranim bankama te oročeni depoziti u stranim bankama, kažu analitičari RBA. U pasivi bilance HNB-a najveći udio, blago iznad 72 posto, čini primarni novac koji je krajem siječnja iznosio 88,9

milijardi kuna. U odnosu na isti mjesec godine ranije zabilježen je rast od gotovo 20 posto pri čemu je najznačajniji rast zabilježen u stavci depoziti kreditnih institucija (24 posto).

RASTU I NETO MEĐUNARODNE PRIČUVE Izraženi u eurima, inozemna aktiva ili bruto međunarodne pričuve su uz mjesečni i godišnji rast potkraj siječnja dosegnule 16,2 milijarde eura. To je nominalno povijesno najviši iznos, a promjene u kunskim i deviznim izrazima odražavaju i tečajna kretanja. Naime, u valutnoj strukturi ukupnih pričuva najveći udio čine ulaganja u eurima, a slijede ih ulaganja u američkim dolarima te posebnim pravima vučenja (SDR). U odnosu na prosinac ukupne pričuve više su za 522 milijuna eura ili 3,3 posto što je i rezultat jačanja kune u odnosu na euro za 1,3 posto, dok je u odnosu na lanjski siječanj zabilježen rast od 1,6 milijardi eura ili 11,2 posto. Nastavak rasta iznosa bruto međunarodnih pričuva i u ovoj godini ponajprije je posljedica kupnje deviza od banaka (u siječnju je provedena devizna intervencija HNB-a pri čemu je od banaka otkupljeno 405,5 milijuna eura) te više razine ugovorenih repo poslova. Neto međunarodne pričuve (koje isključuju u sredstva izdvojene devizne obvezne pričuve banaka, posebna prava vučenja kod MMF-a, sredstva Europske

komisije te sredstva Ministarstva ﬁnancija) u siječnju su zabilježile rast od 2,5 posto ili 0,3 milijarde eura te su potkraj siječnja iznosile 14,1 milijardu eura. Vrijednost međunarodnih pričuva dostatna je za pokriće više od osam mjeseci vrijednosti roba i usluga te u potpunosti pokrivaju trenutačne obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju

TRENUTAČNI IZNOS MEĐUNARODNIH PRIČUVA DOSTATAN JE ZA USPJEŠNO PROVOĐENJE MONETARNE POLITIKE, ISTIČU ANALITIČARI RBA do kraja ove godine (7,7 milijardi). Dakle, trenutačni iznos međunarodnih pričuva dostatan je za uspješno provođenje monetarne politike (održavanje stabilnosti tečaja te ﬁnanciranja eventualnih neravnoteža u bilanci plaćanja), zaključuju analitičari RBA.

26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

DALEKOVOD PROIZVODNJA: PRODUŽENJE KU-a Uprava tvrtke Dalekovod proizvodnja izvijestila je o potpisanom produženju kolektivnog ugovora s dosadašnjim uvjetima do 31. prosinca ove godine te o tome da se dio radnika koji je bio u štrajku vraća na svoja radna mjesta. Uprava napominje kako zadržava stav da je restrukturiranje kompanije nužnost i da samo potpuno provođenje plana reorganizacije jamči samoodrživost kompanije i čuva radna mjesta zaposlenih uz potencijal za rast u budućnosti.

HT: OPTIKA NOVE GENERACIJE Hrvatski Telekom je među prvim operatorima u Europi u komercijalnu ponudu uveo 1Gbit/s simetričnu brzinu interneta, temeljenu na novom tehnološkom

Potražnje gotovo i nema Novčano tržište i dalje obiluje likvidnošću što najbolje potvrđuje podatak o prosječnom dnevnom višku na računima banaka koji u ovome razdoblju svakodnevno prelazi 27 milijardi kuna. Stoga odnos ponude i potražnje novca na Tržištu novca Zagreb pokazuje da ponuda novca uvelike dominira, a potražnje gotovo i nema. Zbog opisane situacije na redovitim tjednim repo aukcijama Hrvatske narodne banke u ovoj godini nije bilo povlačenja dodatne likvidnosti. Unatoč niskoj kamatnoj stopi od 0,3 posto po kojoj su ponuđena sredstva, na tržištu postoji mogućnost dobivanja pozajmica po još povoljnijim uvjetima. Nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva ﬁnancija, ali je aukcija trezorskih zapisa najavljena za ovaj tjedan s planiranim iznosom izdanja od 550 milijuna trezorskih zapisa u kunama s rokom dospijeća od godine

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

560

420

280

140

0 19.3.

konceptu koristeći optičku infrastrukturu. Uvođenjem optike nove generacije korisnicima je kroz nove pakete omogućeno i do 50 puta brže surfanje u odnosu na sadašnje brzine, te gledanje MAXtv sadržaja u 4k rezoluciji. Paralelno s komercijalnim predstavljanjem TeraStream tehnologije, HT aktivno investira u tehnologiju i formira 5G infrastrukturu. Prošle je godine HT u infrastrukturu investirao 1,745 milijardi kuna ili 8,5 posto više nego u 2016.

20.3.

21.3.

22.3.

23.3.

dana, dok je istodobno na dospijeću iznos od 558 milijuna kuna. Trend opadanja kamatne stope na trezorske zapise u kunama zaustavljen je krajem siječnja pa će biti zanimljivo pratiti kretanje kamatne stope na idućim aukcijama. Ogromni dnevni viškovi na računima depozitnih institucija glavno su obilježje novčanog tržišta već dulje vrijeme. Višak likvidnosti trenutno doseže rekordnu razinu i nema naznaka za bilo kakvu promjenu u smislu njihova neutraliziranja i uravnoteženja ponude i potražnje novca na novčanom tržištu. Upravljanje viškovima likvidnosti u takvim okolnostima predstavlja veliki izazov zbog skromnog izbora atraktivnih ﬁnancijskih instrumenata u koje bi se viškovi mogli [Jelena Drinković] usmjeriti.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna oslabjela u odnosu na euro i franak Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar blago ojačala za 0,17 posto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je neznatno oslabjela za 0,10 posto, u odvaluta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,657712

CAD kanadski dolar

4,668818

JPY japanski jen

5,748014

CHF švicarski franak

6,368968

GBP britanska funta

8,5109

USD američki dolar

6,035228

EUR euro

7,440229

Izvor: HNB

primjena od 24. 3. 2018.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

EUR

nosu na švicarski franak hrvatska valuta je također neznatno oslabjela i to za 0,36 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,44 kune, američki dolar na 6,03 kune, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,36 kuna. 7,450

6,055

7,445

6,050

7,440

6,045

6,36

7,435

6,040

6,35

6,035

6,34

6,030

6,33

7,430 7,425 19.3. 20.3. 21.3. 22.3. 23.3.

USD 19.3. 20.3. 21.3. 22.3. 23.3.

CHF

19.3. 20.3. 21.3. 22.3. 23.3.

6,38 6,37

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA NOVI DIZEL-ELEKTRIČNI MOTORNI VLAKOVI

Dinamičan tjedan na tržištima kapitala Na prošlotjedno trgovanje na tržištima kapitala najviše je utjecalo strahovanje ulagača od trgovinskog rata dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, Kine i SAD-a. Prvo je predsjednik SAD-a Donald Trump potpisao memorandum koji omogućuje uvođenje carina na uvoz kineskih proizvoda do 60 milijardi dolara. Na listi bi se nalazilo oko 1300 proizvoda, uglavnom iz sektora informatike, potrošačke elektronike i telekomunikacija. Kinesko ministarstvo trgovine poručilo je da se Kina nada kako neće biti u trgovinskom ratu, ali da se ne boji upustiti se u njega, te su objavili planove o uvođenju carina do tri milijarde dolara na uvoz proizvoda iz SADa. “Ekonomski utjecaj na obje strane odredit će kakve će carine na kraju biti. Učinak bi se vjerojatno više osjetio u SAD-u i povećao bi i potrošačke i proizvođačke cijene”, smatra analitičarka u J.P. Morgan Asset Management Hannah Anderson. Ulagače nije previše umirila ni vijest da je Washington izuzeo kompanije iz Europske unije od uvođenja carina na uvoz čelika i aluminija u SAD.

7150

HŽ Putnički prijevoz i Končar Električna vozila potpisali su dodatak ugovoru za nabavu dizel-električnih motornih vlakova, kojim je osigurana proizvodnja četiriju novih dizel-električnih

24800

FTSE 100 7100

24600

7050

24400

7000

24200

6950

24000

6900

Dow Jones

23800

19.3. 20.3. 21.3. 22.3. 23.3. 7400

19.3. 20.3. 21.3. 22.3. 23.3. 5300

NASDAQ

7350

5250

7300

5200

7250

5150

7200

5100

7150

CAC40

5050

19.3. 20.3. 21.3. 22.3. 23.3. 12800

19.3. 20.3. 21.3. 22.3. 23.3. 21600

DAX

12600

21400

12400

21200

12200

21000

12000

20800

11800

20600

NIKKEI 225

19.3. 20.3. 21.3. 22.3. 23.3.

motornih vlakova, čija ukupna vrijednost iznosi 130,5 milijuna kuna bez PDV-a, izvijestili su iz HŽPP-a. Proizvodnja tih vlakova nastavak je realizacije ugovora za njihovu nabavu koji je potpisan 2014. godine.

19.3. 20.3. 21.3. 22.3. 23.3.

NOVI JADROLINIJIN BROD ZA OTOKE MIROVINSKI FONDOVI

fond

datum

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

Blagi pad Mirexa

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 239,9327 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi blagi pad od 0,11 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 133,4782 boda što također predstavlja neznatan pad od 0,30 posto. Mirex C krajem prošlog tjedna iznosio je 126,8428 bodova, što je neznatno povećanje od 0,10 posto.

MIREX A

22.03.

133,47820

-0,1762

0,03

AZ - A

22.03.

132,55620

-0,0147

-0,15

Erste Plavi - A

22.03.

133,10240

-0,2490

-0,65

PBZ CO - A

22.03.

135,45020

-0,1676

-0,87

Raiffeisen OMF - A

22.03.

134,19070

-0,3996

1,14

MIREX B

22.03.

239,93270

-0,0350

-0,34

AZ - B

22.03.

236,88230

0,0319

-0,53

Erste Plavi - B

22.03.

253,31860

-0,0759

-0,58

kategorija A

kategorija B

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

22.03.

221,70920

-0,0219

-0,75

0,05%

Raiffeisen OMF - B

22.03.

247,35950

-0,0970

0,17

0,00%

kategorija C

MIREX C

22.03.

126,84280

0,0872

1,25

AZ - C

22.03.

124,63580

0,0686

2,10

-0,10%

Erste Plavi - C

22.03.

128,33650

0,1087

0,83

-0,15%

PBZ CO - C

22.03.

124,70020

0,1204

0,59

Raiffeisen OMF - C

22.03.

129,94710

0,0877

0,73

-0,05%

19.3.

20.3.

21.3.

22.3.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,5%

Raiffeisen DMF

22.03.

235,32080

-0,2366

0,63

0,3%

AZ Profit

22.03.

252,29660

-0,0574

-1,39

0,2%

Croatia osiguranje

22.03.

160,90600

-0,0056

-0,41

0,1%

AZ Benefit

22.03.

254,82850

0,0728

-0,71

0,0%

Erste Plavi Expert

22.03.

212,46930

-0,1024

-1,12

-0,1%

Erste Plavi Protect

22.03.

209,63490

0,0792

4,26

0,4%

22.2.

1.3.

8.3.

15.3.

22.3.

Završen je idejni projekt novog Jadrolinijina broda za vanjske otoke, koji je prilagođen održavanju linija prema Lastovu, Visu, Korčuli i Hvaru, te će stajati oko 25 milijuna eura. Novi brod moći će prevesti 900 putnika i

200 vozila, bit će dugačak 96, širok 18,2 metra, s gazom od 4,5 metara. Postizat će brzinu od 18 čvorova što će, navode iz Jadrolinije, skratiti vrijeme plovidbe do Hvara i Visa. Predstoji izrada ugovorne dokumentacije, a potom raspisivanje javnog natječaja za gradnju koja bi trebala trajati dvije godine, naveli su iz Jadrolinije.

26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

SUPERNOVA GRUPA ŠIRI POSLOVANJE Austrijska Supernova Grupa preuzela je četiri trgovačka objekta: Centar Kaptol, Branimir centar i Centar Cvjetni u Zagrebu te City Colosseum u Slavonskom Brodu. Uskoro se održava i

veliko otvorenje novog dijela shopping centra Supernova Zadar, većeg za 30.000 kvadrata. Preuzimanjem novih i širenjem postojećih projekata Supernova Grupa povećala je broj trgovačkih kvadrata u Hrvatskoj na čak 260.000 četvornih metara i ojačala svoju poziciju u zemlji po broju trgovačkih centara u vlasništvu.

NOVI UGOVOR ENT-a I MINISTARSTVA ZDRAVSTVA Ericsson Nikola Tesla i Ministarstvo zdravstva potpisali su 14 milijuna kuna vrijedan ugovor, koji je vezan uz niz rješenja za eﬁkasnije upravljanje zdravstvenim sustavom. Poslovi na kojima će raditi ENT vezani su uz centralni sustav za upravljanje organizacijskom strukturom zdravstvenog sustava, centralni sustav komunikacije s bolnicama, sustav za automatsko dnevno prikupljanje svih zdravstvenih indikatora, analizu podataka, strukturirane objave na webu iz svih bolnica u Hrvatskoj te nadogradnju sustava fakturiranja iz bolnica.

Indeksi pali, promet porastao Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu porasla u usporedbi s tjednom ranije. Ukupni dionički promet uvećan je za 49 posto ili 15,9 milijuna kuna te je iznosio 48,4 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 23,4 milijuna kuna, što predstavlja oko 48 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Promet veći od milijun kuna sakupilo je devet izdanja, dok je ukupno 12 izdanja trgovano u izno-

su većem od pola milijuna kuna. Crobexi su drugi tjedan zaredom zabilježili pad. Crobex je sa 1843,11 bodova umanjen za 0,75 posto na 1829,21 bod. Crobex10 je pao za 0,61 posto na 1.063,27 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od minus 4,33 posto koliko je pao CROBEXtrans do minus 0,08 posto koliko je umanjen CROBEXindu. Obveznički indeksi su tjedan zaključili različitim predznacima, CROBIS je umanjen za 0,06 posto, a CROBIStr uvećan za 0,02 posto. Najlikvidnije je u proteklom ZAGREBAČKA BURZA tjednu bilo izdanje Auto Hrvatske čiTHE ZAGREB STOCK EXCHANGE jim je dionicama u redovnoj trgovini UKUPAN TJEDNI PROMET: 401.386.555,80 kn ostvaren promet od 408.000 kuna, a TJEDNI DIONIČKI PROMET: 48.398.280,70 kn u blok trgovini su trgovane u iznosu index zadnja vrijednost tjedna promjena od 11,6 milijuna kuna. Cijena im je 1.829,2100 -0,75% CROBEX porasla za 5,88 posto na 720 kuna, 1.063,2700 -0,61% CROBEX10 a to ih čini i dobitnicima tjedna. HT 112,0695 -0,06% CROBIS bilježi 10,4 milijuna kuna prometa, 170,5023 +0,02% CROBIStr od čega se 5,3 milijuna kuna odnosi na blok promet, a ostatak na redovTop 10 tjedna zadnja ni promet, te pad cijene od 1,21 posto promet po prometu promjena cijena na 163,50 kuna. Povlaštene dionice +5,88% 720,00 12.039.855,00 AUTO HRVATSKA d.d. Adris Grupe trgovane su u iznosu od -1,21% 163,50 10.438.699,50 HT d.d. 3,3 milijuna kuna, a cijena im je uve+1,15% 440,00 3.282.744,00 ADRIS GRUPA d.d. - povl. ćana za 1,15 posto na 440 kuna. -9,24% 570,00 2.823.612,00 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. Od 10 najlikvidnijih izdanja rast ci+1,41% 505,00 2.795.575,00 ADRIS GRUPA d.d. - red. jene bilježi ih pet. Najveći porast -2,85% 40,90 2.780.052,20 Valamar Riviera d.d. zabilježilo je izdanje Auto Hrvatske, +1,18% 430,00 2.778.770,00 Arena Hospitality Group d.d. za 5,88 posto, a slijedi redovno iz-0,52% 965,00 1.381.020,00 ATLANTIC GRUPA d.d. +0,60% 16,75 1.006.967,80 Dalekovod d.d. danje Adris Grupe s uvećanjem od -0,76% 261,00 900.918,00 PODRAVKA d.d. 1,41 posto odnosno zadnjom cijenom od 505 kuna i prometom od 2,8 mi10 dionica tjedna zadnja lijuna kuna. Arena Hospitality Grupromet s najvećim rastom cijene promjena cijena pa bilježi poskupljenje od 1,18 posto +19,67% 73,00 10.849,00 TERMES GRUPA d.d. odnosno zadnju cijenu od 430 kuna +11,80% 18,00 4.500,00 Badel 1862 d.d. te 2,8 milijuna kuna prometa. Pad ci+9,09% 288,00 288,00 HOTELI MAKARSKA d.d. jene dionice bilježi pet izdanja. Naj+8,11% 160,00 20.841,00 VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d. više je cijena umanjena dionicama +5,88% 720,00 12.039.855,00 AUTO HRVATSKA d.d. Atlantske plovidbe, za 9,24 posto na +4,76% 5.500,00 32.400,00 ACI d.d. 570 kuna, a njima je ostvaren promet +4,29% 8,50 4.250,00 Quaestus nekr. D.d. - u likv. +4,24% 2,46 1.548,18 Hoteli Haludovo Malinska d.d. od 2,8 milijuna kuna. Slijedi Valamar +3,70% 28,00 75.320,00 ZAIF Breza d.d. Riviera s tjednim minusom od 2,85 +3,70% 56,00 8.680,00 SN PECTINATUS d.d. posto odnosno zadnjom cijenom od 40,90 kuna i prometom od 2,8 mili10 dionica tjedna zadnja juna kuna. promet s najvećim padom cijene promjena cijena IMUNOLOŠKI ZAVOD d.d. MEDORA HOTELI I LJET. d.d. SNH GAMA d.d. ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. ULJANIK PLOVIDBA d.d. FTB TURIZAM d.d. BRODOGR. VIKTOR LENAC d.d. POUNJE d.d. Zagrebačka burza d.d. TEKSTILPROMET d.d.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

-39,20% -16,83% -11,84% -9,24% -6,67% -4,62% -4,46% -4,00% -3,74% -3,61%

30,40 16,80 67,00 570,00 126,00 1.860,00 10,70 0,96 10,30 320,00

1.844,80 504,00 41.670,00 2.823.612,00 64.336,50 132.680,00 236.555,90 2.083,07 7.210,00 6.080,00

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI ZSE GASI CE ENTER TRŽIŠTE

Porasla 23 fonda Među 84 otvorena investicijska fonda prevladali su fondovi s padom vrijednosti udjela. Tjedan su s rastom zaključila 23 fonda, dok 61 bilježi pad. Nije bilo fondova s rastom većim od jedan posto, a 17 ih je palo više od jedan posto. Porasla su četiri od 27 dioničkih fondova. Najveći rast, 0,36 posto, bilježi KD Nova Europa. Svih šest posebnih fondova bilježi pad. Najviše su, za 1,62 posto, pali ZB Future 2055 i ZB Future 2040. Od 16 mješovitih fondova porastao je samo KD Balanced, 0,05 posto. Od 15 obvezničkih fondova rast ih bilježi šest. Najviše je

vrijednost uvećana fondu Alta Emerging Bond, 0,30 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 12 od 20 novčanih fondova. Najviše je, 0,03 posto, udio porastao PBZ Dollaru. Najbolje rezultate u 2018. među dioničkim fondovima bilježe Neta Frontier InterCapital SEE Equity te KD Nova Europa. Među posebnim fondovima nema dobitnika, dok su najuspješniji mješoviti bili KD Balanced i PBZ Conservative 10. Među obvezničkim fondovima u godini je najveći rast ostvario PBZ Bond. Novčane fondove predvo[Iva Skorin] de PBZ Dollar i Locusta Cash.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 15.3.2018. do 22.3.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 19,4843 KD Victoria € 12,2054 InterCapital Glob. Equity $ 192,9967 ZB trend kn 14,6123 KD Prvi izbor € 137,9744 ZB euroaktiv kn 102,0246 Capital Breeder € 127,4095 KD Europa € 11,7220 PBZ Equity fond kn 113,0919 HPB Dionički € 76,1067 Erste Adriatic Equity kn 85,3127 Neta Global Developed kn 112,6235 ZB aktiv € 113,1724 InterCapital SEE Equity $ 15,6698 Platinum Glob. Opportunity kn 6,3691 KD Nova Europa kn 43,8234 OTP indeksni € 97,6749 Platinum Blue Chip kn 484,2513 Neta Frontier € 101,7722 OTP Meridian 20 kn 74,6400 A1 kn 149,9721 Alta Special Opportunity kn 57,3917 Neta New Europe € 93,3676 KD BRIC kn 8,5356 KD Energija € 116,7547 ZB BRIC+ € 164,5096 Allianz Equity $ 21,0008 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 124,2457 Raiffeisen Dynamic € 108,7246 Raiffeisen Harmonic € 103,4508 ZB Future 2025 € 102,5436 ZB Future 2030 € 102,2572 ZB Future 2040 € 102,7039 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 160,2237 ZB global € 15,5308 PBZ Global fond € 14,0583 InterCapital Balanced kn 129,5658 KD Balanced kn 106,6213 HPB Global € 14,2397 OTP uravnoteženi kn 165,5428 Allianz Portfolio € 118,1407 PBZ Conservative 10 fond € 103,2400 You Invest Active

tjedna promjena [%]

0,32 -1,91 -3,96 -2,81 -1,85 -0,65 -2,02 0,29 -0,19 -0,49 -2,84 -0,14 -0,44 -2,36 0,36 -0,14 -1,45 -0,32 -0,70 0,28 -3,16 -0,46 -1,49 -0,39 -1,92 -0,48 -0,82 -0,80 -0,52 -1,21 -1,52 -1,62 -1,62 -0,86 -1,27 -1,00 0,05 -0,13 -1,23 -0,26 -0,04 -0,64

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,0412 You Invest Balanced € 104,4109 You Invest Solid € 104,0320 PBZ Flexible 30 fond € 94,8902 OTP Absolute € 105,7843 InterCapital Income Plus € 99,3319 PBZ Inter. Multi Asset fond € 99,4364 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 199,3804 ZB bond € 15,1175 InterCapital Global Bond € 137,9931 PBZ Bond fond € 225,2788 InterCapital Bond € 168,1928 HPB Obveznički kn 77,2620 Alta Emerging Bond € 123,2236 Erste Adriatic Bond € 108,5987 Raiffeisen Classic kn 104,6982 PBZ Short term bond fond $ 105,8694 PBZ Dollar Bond fond $ 103,1716 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,5544 Erste Local Short Term Bond € 101,3498 Erste Adr. Short Term Bond € 100,1889 OTP Short-term bond $ 99,2284 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,4800 PBZ Novčani fond kn 175,9596 ZB plus € 150,8548 ZB europlus BE € 150,8548 ZB europlus BK € 128,7374 PBZ Euro Novčani kn 158,0310 Raiffeisen Cash kn 152,1046 Erste Money $ 134,1530 PBZ Dollar fond kn 144,0429 HPB Novčani kn 133,5068 OTP novčani fond kn 130,6289 InterCapital Money kn 1380,9928 Locusta Cash kn 118,7490 Allianz Cash € 116,0035 Erste Euro-Money kn 111,7097 Auctor Cash € 106,1397 Raiffeisen euroCash € 106,4020 HPB Euronovčani kn 106,6140 Alta Multicash € 102,1524 OTP euro novčani kn 1004,3307 Zodaks Cash

-0,39 -0,18 -0,35 -0,42 -0,19 -0,10 -0,10

naziv(fond)

valuta

-0,05 -0,01 0,04 -0,07 -0,01 0,30 -0,02 -0,11 0,06 0,11 0,11 -0,00 -0,02 -0,01 0,06 -0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 -0,00 0,00 0,03 0,00 -0,00 0,00 0,01 -0,00 0,00 0,00 -0,02 -0,00 0,01 -0,01 0,01

Zagrebačka burza najavila je gašenje CE Enter tržišta od 1. listopada ove godine. Riječ je o alternativnom tržištu kojim upravlja Zagrebačka burza, a uspostavljeno je 2016. godine kao nastavak dotadašnje multilateralne platforme kojom je Burza upravljala od 2009. godine. Gašenje CE Enter tržišta motivirano je namjerom Burze da upravlja jednim MTP tržištem sa značajno višim standardima korporativnoga upravljanja i transparentnosti, a riječ je o novoj trgovinskoj platformi pod nazivom Progres.

HRVATSKA LUTRIJA SLAVI 45. ROĐENDAN Hrvatska Lutrija kreće s proslavom 45. obljetnice svoga postojanja. Zahvaljujući uplatama igrača, u ovih gotovo pola stoljeća izdvoje-

no je 2,5 milijardi kuna za organizacije koje promiču razvoj sporta, pridonose borbi protiv droga i svih drugih oblika ovisnosti, organizacije koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću, problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom, tehničkom kulturom, kulturom, izvaninstitucionalnom naobrazbom, odgojem djece i mladih te za one organizacije koje pridonose razvoju civilnog društva.

26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

KNJIGOMETAR Papa Franjo

Bog je mlad Verbum

O’Grady u ovoj knjizi ukazuje na mnoge poveznice Hrvatske i Irske te na osebujan način objašnjava zašto je prije 15 godina došao i ostao u Hrvatskoj. U svojoj priči, koju više doživljava kao razgovor s čitateljem, sve nas podsjeća na mnoge stvari koje u svojoj zemlji često zanemarujemo ili pak uzimamo zdravo za gotovo. Ovo je knjiga za sve mlade koji žele sa svojih ramena otresti sav teret koji im je nametnut nekim prošlim i davnim pričama te krenuti putevima na kojima nema mjesta za bilo što osim za ljubav i nadu.

Jesper Juul

Kako biti vođa vučjeg čopora? OceanMore

U ovoj knjizi papa Franjo se zalaže da mladi naraštaji zauzmu središnje mjesto, naziva ih protagonistima opće povijesti izvlačeći ih s margina na koje su bili potisnuti: veliki odbačenici našega nemirnog vremena zapravo su “napravljeni na isti kalup” kao i Bog, njihove najbolje odlike ujedno su i njegove, i jedino izgradnjom mosta između starih i mladih moći će se pokrenuti revoluciju nježnosti koja nam je svima silno potrebna. U razgovoru s Thomasom Leoncinijem Papa se ne obraća samo mladima cijeloga svijeta, nego i svima odraslima.

Paul O’Grady

Moj brod je Hrvatska Alfa

Djeca trebaju vodstvo u obitelji, no vodstvo nije isto što i odgoj: naime, bez vodstva u obitelji nema ni odgoja. Roditelji mogu odgajati zdravo dijete samo ako se u roditeljskoj ulozi osjećaju kompetentnima i vrijednima, a ne bespomoćnima. Razvoj osjećaja vrijednosti u djeteta gotovo posve ovisi o roditeljskom vodstvu. Djeca i roditelji mogu učiti jedni od drugih, ali roditelji prije svega moraju kod sebe otkriti i razviti osjećaj vlastite vrijednosti kako bi ga mogli razviti kod svoje djece.

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

Pavao Pavličić

Pohvala starosti Mozaik knjiga

Stand-up komedija u proteklih je 10 do 15 godina postala jedan od važnih, a dosad znanstveno zanemarenih pa i pogrešno shvaćenih kulturnih fenomena. Stoga je ova knjiga, koja argumentirano pokazuje da glavni cilj stand-up komedije nije samo razonoda i nasmijavanje slučajne publike, nego, ustvrđuje autorica, stand-up komedija svojim najboljim izdanjima uspijeva objediniti tri cilja: uspijeva nasmijati publiku, kritizirati i stvoriti atmosferu opuštanja i rasterećenja, piše akademik Boris Senker o Komediji sa stavom.

Vladislav Miletić

Eksplozija mira SHAMARVision

Pohvala starosti niz je eseja – ili feljtona – o raznim fenomenima karakterističnim za treću dob, pri čemu se temi pristupa na izrazito vedar način, čak i humoristično. Pripovijedanje je podijeljeno na četiri dijela: Fiziologija, Psihologija, Sociologija i Filozoﬁja, a svaki dio sadrži desetak ogleda o mukama i radostima staračke dobi. Pavličić nas već niz godina oduševljava zanimljivim i duhovitim ogledima o svijetu oko nas, no ovu knjigu nije mogao napisati ranije, pa je zbog iskustva ‘vlastite kože’ ona još uvjerljivija, točnija ali i duhovitija.

Dragana Vučić Đekić

Komedija sa stavom Jesenski i Turk

Ovakve pjesme s pravom ulaze u najbolje antologije suvremene hrvatske i svjetske poezije, one su glas s izvora, krik iz sveopće pomutnje koja pronalazi svoj sveopći ratničko ratni i mirnodopski duševni mir. Ima u ovom pjesničkom prvijencu Vlade Miletića, koji okuplja pjesme nastale u razdoblju od 1991. do danas, žive i proživljene poezije nadahnute istinom i zbiljom života. A kad toga ima u stihovima, oni žive i putuju i razmnožavaju se..., ističe, među ostalim, u predgovoru ove knjige Suzana Glavaš.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Otkup ulja Global Trading, Opatija, nudi otkup veće količine nerafiniranog sirovog repičina i suncokretova ulja. Trenutno su zainteresirani za kupnju sljedeće robe: nerafinirano ulje suncokretovo, repičino i slična ulja, sirova, nerafinirana, degumirana ulja - ide kao biogorivo. Potražnja iznosi 50 tona tjedno. Prijevoz organiziran, a plaćanje avansno prema predračunu. Prije otkupa je potrebna analiza proizvoda kako bi se mogla odrediti cijena koja ovisi o količini nečistoća. Otkupljuju i ostatke proizvodnje prilikom degumacije sirovog ulja tzv. gumu; maksimalna količina ulja je 30 posto. Kontakt: Dajana Jeremić, logistic@globaltrading.hr, +38551276206, +385955524942. Industrijski strojevi i rezervoari Industrijski aparati i fina obrada metala, Mursko Središće, www.iaf.hr. Tvrtka se bavi izradom industrijskih strojeva, reaktora, rezervoara i ostalih posuda koje se koriste u kemijskoj, prehrambenoj, farmaceutskoj i papirnoj industriji. Matična tvrtka iz Austrije već niz godina uspješno djeluje kao proizvođač uređaja, a oznaka poduzeća nalazi se na uređajima diljem svijeta. Logo tvrtke IAF je već postao oznaka marke u području gradnje industrijskih uređaja. Sistem kvalitete sigurnosti tvrtke odgovara ASME Codu, koji čak stoji iznad zahtjeva koje postavlja ISO 9000. Svi visokovrijedni proizvodi napravljeni su po tim zahtjevima kvalitete. Kontakt: Silvija Bobičanec, office@iaf.hr, +385 40544450. Tehnička rješenja Industrijski pogoni, Zagreb, www.industrijskipogoni.hr. Tvrtka nudi efikasna tehnička rješe-

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Izgradnja studentskog doma

Veleučilište u Požegi nabavlja radove izgradnje studentskog doma u Požegi. Procijenjena vrijednost je 20,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 13. travnja. Platnene poštanske vreće

Hrvatska pošta nabavlja platnene poštanske vreće. Procijenjena vrijednost nabave je 1,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 9. travnja. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Tiskani materijal i usluge tiskanja

Sveučilište u Zagrebu nabavlja tiskani materijal i usluge ti-

nja u procesnoj industriji te ugrađuje opremu renomiranih svjetskih proizvođača. Fokus djelovanja je u područiju manipulacije rasutim materijalima i sirovinama: pužni i lančani transporteri, elevatori, dozatori, izuzimači te ﬁlterski sistemi otprašivanja i tretman industrijskog otpada u svim industrijama u vidu separacije, kompaktiranja, kondicioniranja i pripreme za reciklažu. Distribuiraju i brendove: Wamgroup, Watt Drive, Emerson Industrial Automation... Tim stručnjaka se sastoji od iskusnih inženjera; konstruktora, tehnologa, montažera, te prodajnih predstavnika koji su aktivni i dostupni u svakom trenutku. U mogućnosti su projektirati, proizvesti, instalirati te održavati kompletne pogone za procesuiranje u industriji. Na lageru imaju niz reduktora, elektromotora do 250 kW, pretvarača frekvencije do 300 kW. Kontakt: Davor Forenbaher, davor@industrijski-pogoni. hr, +38516701300, +385954006677. Gnojivo Humofert, Metamorfosi, Grčka, www.humofert. gr. Tvrtka proizvodi i nudi različita vrsta gnojiva. Kontakt: rtontoz@humofert.gr, +30 210 284 5891. Zaštita okoliša Bieco, Rijeka, www.bieco.hr. Zaštitnookolišna tvrtka s misijom pročišćavanja otpadne vode najprirodnijim načinom - biljkama i tako pridonosi zaštiti voda i okoliša općenito. Reference su 13 izgrađenih i još desetak projektiranih biljnih uređaja, EU projekti i projektni zadatak za zaštitu i revalorizaciju sliva. Na temelju istraživačkog rada i poznavanja biljnih uređaja Bieco je patentirao tehnologiju biljnih uređaja u Republici Hrvatskoj - Patent PK980339. Kontakt: Mira Shalabi, uredi.ri@gmail.com, 0911031951.

skanja. Procijenjena vrijednost nabave je 900.000 kuna. Rok dostave ponuda 5. travnja. Očitanje stanja potrošnje plina

Grad Zagreb nabavlja usluge očitanja stanja potrošnje plina na OMM (broj obračunskog mjernog mjesta) na distributivnom području GPZ-a. Procijenjena vrijednost nabave je 5,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 19. travnja. Računalna oprema

Hrvatski zavod za telemedicinu nabavlja računalnu opremu. Procijenjena vrijednost iznosi 320.000 kuna. Rok dostave ponuda je 5. travnja.

REGIJA Odjeća i obuća

Grad Bijeljina nabavlja osobnu opremu (odjeću i obuću). Rok dostave ponuda je 10. travnja. Radne vatrogasne uniforme

Grad Bihać nabavlja radne vatrogasne uniforme. Rok za dostavu ponude je 6. travnja. Ugradnja stolarije

Općina Doboj Istok nabavlja radove ugradnje stolarije. Rok dostave ponuda je 10. travnja. Usluge tiskanja

Univerzitet u Istočnom Sarajevu nabavlja usluge tiskanja. Rok dostave ponuda je 12. travnja.

26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE POSLOVNE ZGRADE, EKONOMSKO DVORIŠTE, ALI I SKLADIŠTA I PAŠNJACI Zgrada i gospodarsko dvorište ukupne površine 1338 metara četvornih prodaje se za 1.366.680,98 kuna u Zadru. Dražba će se održati 27. ožujka u 9.30 na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 205/II. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su na dan ročišta za dražbu dale osiguranje u iznosu od 10 posto vrijednosti, odnosno 136.668,10 kuna. Jamstvo se plaća na IBAN ovog suda HR2523900011300000793, model HR00, s pozivom na broj 199116. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati obvezan predočiti sucu prije nego se pristupi dražbi. Poslovna zgrada, benzinska postaja, gospodarsko dvorište, poslovni objekt, pašnjak ukupne površine 16.340 metara četvornih prodaje se za 5.834.000 kuna u Maruševcu. Dražba će se održati 29. ožujka u 10 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba br. 146/I. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine i treba je uplatiti na broj: HR1223900011300000154, poziv na broj: 05 19-02-17618. Prodaje se pašnjak površine 6744 metra četvorna za 6.278.260,40 kuna u Stankovcima. Dražba će se održati 30. ožujka u 9 sati

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 101 C/I. Zainteresirani kupci će predmetnu nekretninu moći razgledati temeljem prethodnog usmenog dogovora sa sudskim ovršiteljem Općinskog suda u Zadru, a podaci o nekretnini mogu se dobiti u Općinskom sudu, soba 101 C/I. tijekom radnog vremena Suda ili pozivom na telefonski broj 023/390 940. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine, 627.826 kuna, a plaća se na IBAN Suda HR2523900011300000793, poziv na

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

broj HR00 1-433-2016. Ponuditelj je na prvom dražbenom ročištu obvezan Sudu predati izvornik ili presliku potvrde o uplaćenoj jamčevini, presliku osobne iskaznice kao i oznaku IBAN broja računa na koji će Sud eventualno izvršiti povrat uplaćene jamčevine. Poslovna zgrada i ekonomsko dvorište ukupne površine 5500 metara četvornih prodaje se za 6.280.000 kuna u Osijeku. Ročište za prodaju nekretnine će se održati 4. travnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku soba br. 36/II. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore. Sve poreze i pristojbe u svezi s prodajom i prijenosom vlasništva nekretnine snosi kupac. Dodatne obavijesti o imovini mogu se dobiti od stečajne upraviteljice na broj mobitela 098/1639 925. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije dva dana prije održavanja ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine na žiro-račun Trgovačkog suda u Osijeku broj HR312390 0011300000200, s uplatnim pozivom na broj HR05 272- 45-15 kod Hrvatske poštanske banke, i dokaz o tome predočile stečajnom sucu prije početka dražbe. Sudionicima dražbe koji ne uspiju u nadmetanju osiguranje će se vratiti odmah nakon zaključenja javne dražbe. Poslovni prostor, skladišne hale, otvoreno skladište, radionice, dvorište, livade i pašnjaci ukupne površine 9386 metara četvornih prodaje se za 4.500.000 kuna u Matuljima. Ponude se podnose u zatvorenim omotnicama na adresu: Corrado Illiasich 21/ II., 51000 Rijeka, preporučenom pošiljkom, zaključno sa 6. travnjem s naznakom “Ponuda za kupnju imovine (nekretnine), stečajna masa iza Javor d.o.o. u stečaju – NE OTVARATI“. Nekretnine se mogu razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/5420 635. Kao ponuditelji mogu sudjelovati sve pravne i ﬁzičke osobe, u skladu sa zakonskim propisima Hrvatske, koje su dale osiguranje uplatom pet posto od početne prodajne cijene za pojedinu nekretninu na broj: HR4524080021100047321 i dokaz o tome dostavili uz ponudu. Prodaje se stan od 67 metara četvornih za 548.068,29 kuna u Malom Lošinju. Dražba će se održati 6. travnja u 10 sati na Općinskom sudu u Malom Lošinju, soba 2/II. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine. Potrebno ju je uplatiti na račun Suda IBAN HR0323900011300002490, poziv na broj 05-01-269015.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Usluge popravaka i održavanja Canal de Isabel II, S.A., Madrid, Španjolska, traži uslugu popravaka i održavanja. Natječaj je otvoren do 9. travnja. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za dinamički sustav) dostupna je kod: Canal de Isabel II, S. A., C/ Santa Engracia, 125, AREA DE MANTENIMIENTO DE EDIFICIOS, 28003 Madrid, Espana, www.canaldeisabelsegunda.es. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje šalju se na: Canal de Isabel II, S. A.C/ Santa Engracia, 125, ediﬁcio 9, planta baja SUBDIRECCIÓN DE CONTRATACIÓN, 28003 Madrid, Espana. Motorna vozila Vodovod i kanalizacija, Tuzla, Bosna i Hercegovina, traži nabavu motornih vozila. Natječaj je otvoren do 21. travnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=1011069. Dodatne informacije dostupne su na: Vodovod i kanalizacija d.o.o., Tuzla, Project Implementation Unit PIU, Ul. 2. oktobra br. 1, Tuzla 75000, Bosna i Hercegovina. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Vodovod i kanalizacija d.o.o., Tuzla, Project Implementation Unit PIU, Ul. 2. oktobra br. 1, Tuzla 75000, Bosna i Hercegovina, Aid Berbic, vodovod.tz@bih.net.ba. Električni strojevi, aparati, oprema i potrošni materijal SBB AG Einkauf Infrastruktur Elektroanlagen und Energie, Bern 65 3000, Švicarska, traži nabavu električnih strojeva, aparata, opreme te potrošnog materijala i rasvjete. Natječaj je otvoren do 20. travnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=1010213. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na: SBB AG Einkauf Infrastruktur Elektroanlagen und Energie Hilﬁkerstrasse 3, Bern 65 3000, Švicarska, I-ESP-EI-SEF-EN, einkauf. energie@sbb.ch. Dodatne informacije dostupne su na istoj adresi.

Izvođač građevinskih radova Zračna luka Zürich, Švicarska, traži nabavu izvođača radova na izgradnji poslovnih zgrada, skladišta i industrijskih građevina i građevina vezanih za prijevoz. Natječaj je otvoren do 4. travnja. Adresa profila kupca: www.flughafen-zuerich.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap. ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=1008445. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na: steigerconcept ag AUSSCHREIBUNG WERKHOF - bitte nicht öffnen P16AW003.06, Staffelstrasse 6, Zürich 8045, Switzerland, kontakt_werkhof@steigerconcept.ch. Usluge prijevoza Bus Eireann/Irish Bus, Dublin, Irska, traži usluge prijevoza. Natječaj je otvoren do 30. travnja. Adresa profila kupca: http://irl.eu-supply. com/ctm/Supplier/CompanyInformation/Index/374. Elektronički pristup podacima: http:// irl.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=83817&B=ETENDERS_SIMPLE. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: http://irl.eu-supply.com/app/rfq/ rwlentrance_s.asp?PID=83817&B=ETENDERS_ SIMPLE. Više podataka o nadmetanju na: Bus Eireann/Irish Bus, 21 Phibsboro Road, Broadstone, Ceara McBride, 7 Dublin, Ireland, ceara. mcbride@buseireann.ie. Računala České vysoké učení technické v Praze, Prag, Češka, traži nabavu računala. Natječaj je otvoren do 1. srpnja. Glavna adresa javnog naručitelja: https://www.cvut.cz. Adresa profila kupca: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/ profilCVUT. Elektronički pristup podacima: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/ profilCVUT. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://www.egordion. cz/nabidkaGORDION/profilCVUT. Više podataka na: České vysoké učení technické v Praze, 68407700, Zikova 1903/4, UCEEB, JUDr. Ladislav Hradil, 16000 Praha, Češka Republika, ladislav.hradil@uceeb.cvut.cz.

26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

PRIVREDNI VJESNIK

SAJAM PROWEIN 2018.

HRVATSKIM VINIMA NAGRADE MUNDUS VINI Sajam ProWein važan je za hrvatske vinare zbog nastavka izgradnje imidža hrvatskih vina pod brendom Vina Croatia - Vina Mosaica, po kojem smo prepoznatljivi u svijetu piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

S Njemačka je važno tržište za izvoz vina Promatrajući robnu razmjenu Hrvatske i Njemačke vidljivo je kako je Hrvatska u Njemačku prošle godine izvezla vina u vrijednosti više od dva milijuna eura. Taj podatak upućuje na to kako je Njemačka drugo po veličini izvozno tržište za domaća vina, i to odmah nakon Bosne i Hercegovine. Čak 16 posto ukupnog izvoza hrvatskih vina odnosi se na Njemačku. Ukupno gledajući prošlu godinu u odnosu na 2016., uvoz vina se vrijednosno smanjio za sedam posto, dok se izvoz povećao za 24 posto.

ajam ProWein je važan za hrvatsko vinarstvo jer je to prilika da se naša vina predstave profesionalnoj publici u Njemačkoj, ali i ostatku Europe i svijeta. Veliki interes posjetitelja toga sajma potvrđuje činjenicu da se na tradicionalnim tržištima traže nove vrste vina, a to je svakako prilika za autohtone hrvatske sorte vinove loze. Hrvatski vinari razgovaraju s kupcima o plasiranju vina na zajedničko tržište Europske unije, ali i na neka zahtjevnija svjetska tržišta poput SAD-a, Kanade, Kine i Japana, rekao je Igor Barbarić, tajnik Udruženja vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) na prošlotjednom Međunarodnom sajmu vina i jakih alkoholnih pića ProWein 2018., održanom u Düsseldorfu. U organizaciji Udruženja vinarstva HGK na tom se sajmu predstavilo 17 hrvatskih vinarija i dva proizvođača jakih alkoholnih pića pod brendom Vina Croatia. Na sajmu ProWein svoje proizvode predstavili su Badel 1862, Osilovac, Feravino, Lagradi, Iločki podrumi, Dingač Skaramuča, Dvanajščak - Kozol, Krauthaker, Vinarija Iuris, Kutjevo, Poljopromet - Vina Terra Mare, Veralda, Belje, Timarist - Vinarija Raak, Zlatan Otok, Degrassi, Kraljevski vinogradi te dva proizvođača jakih alkoholnih pića - Maraska i Apimel. Bio je to važan nastup hrvatskih vinara i zbog nastavka izgradnje imidža hrvatskih vina pod brendom Vina Croatia - Vina Mosaica, po kojem smo prepoznatljivi u svijetu.

ŽETVA MEDALJA “Želimo se još više približiti hrvatskim, ali i stranim konzumentima koji su Hrvatsku prepoznali kao posebnu turističku destinaciju. Badelov asortiman bijelih vina u zadnjih go-

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

U ORGANIZACIJI UDRUŽENJA VINARSTVA HGK NA SAJMU SE PREDSTAVILO 17 HRVATSKIH VINARIJA I DVA PROIZVOĐAČA JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA dinu dana je snažno stilski i kvalitativno unaprijeđen po uzoru na naš portfelj crvenih vina. Tako smo tržištu uz prepoznatljive brandove Korlat, Korlat Supreme, Ivan Dolac i Dingač ovih dana predstavili graševinu berbe 2017. iz Vinarije Daruvar pod brendom Vezak. Riječ

je o vinu koje je po ocjenama stručnjaka veliki favorit i smiješi mu se sjajna budućnost. Svaki naš proizvod je jedinstven što potvrđuje i najnovija nagrada osvojena pod okriljem sajma Prowein 2018, Mundus Vini - Spring tasting 2018, Best of show Croatia za Arhivsku graševinu 1990.”, rekla je Kristina Bocak Gojun, direktorica marketinga i inovacija u Badelu 1862.

Vina Belje su na ovom sajmu dobila čak tri nagrade na prestižnom ocjenjivanju Mundus Vini i to zlato za najnagrađivaniju Graševinu Goldberg berbe 2016. te srebro za vrhunsku Graševinu 2017. “Najviše smo ponosni na srebro koje smo dobili za kvalitetnu Graševinu 2017. jer smo time potvrdili kako je kvalitetna butelja Graševine najbolji omjer cijene i kvalitete. Ovo tržište je prepoznalo kvalitetu naših vina i spremnost za izlazak na zahtjevna svjetska tržišta”, ocijenila je Ivana Grepo iz Vina Belje. “Sudeći prema posjetiteljima u ova dva dana, sajam je odlična prilika za male proizvođače da predstave i plasiraju svoje proizvode na europsko i svjetsko tržište“, poručio je Viktor Dvanajščak iz vinarije Dvanajščak – Kozol koja na sajmu izlaže prvi put nakon nekoliko godina. “Ove smo godine dobitnici srebrne medalje Mundus Vini za Pušipel prestige, što dokazuje našu pretpostavku da je Europa spremna i želi nove i posebne autohtone sorte. Očekujemo i veću mogućnost plasmana naših međimurskih proizvoda u zemlje Beneluxa i Skandinavije”, istaknuo je Dvanajščak.

SUSRET PROIZVOĐAČA I DISTRIBUTERA Inače, ProWein je jedan od vodećih sajmova vina i jakih alkoholnih pića na kojem se tradicionalno susreću posjetitelji i neki od vodećih svjetskih proizvođača i distributera. Ove godine na sajmu se predstavilo više od 6600 izlagača, uključujući 400 međunarodnih distributera i dobavljača alkohola i alkoholnih pića iz više od 60 zemalja. Izložbena površina sajma iznosila je 71.924 četvorna metara.

SAJAM FENSTERBAU FRONTALE

Rekordan broj hrvatskih izlagača Ovo je sjajna prilika za povećanje izvoza građevinskih proizvoda i usluga na najveće, ali i najzahtjevnije europsko tržište. Za plasman roba i usluga u Njemačku naše tvrtke zaista trebaju biti konkurentne i zadovoljni smo što sve više naših tvrtki ima sposobnost i ambiciju predstavljanja na takvom tržištu. Ove godine srušit ćemo rekord po broju izlagača na sajmu, a i ubuduće očekujemo povećanje broja hrvatskih izlagača, istaknula je potpredsjednica HGK za graditeljstvo promet i veze Mirjana Čagalj povodom održavanja sajma Fensterbau Frontale u Nürnbergu, najvećeg europskog sajma specijaliziranog za građevinsku stolariju, bravariju i vanjske građevinske ovojnice. Na štandu HGK izlaže šest hrvatskih tvrtki specijaliziranih za građevne materijale: Lokve, Pana iz Čakovca, Kajfa PVC iz Gornjeg Stupnika, FOM iz Zagreba, MarinExpert iz Dugopolja i Res Immobiles Građenje iz Vukovara. “Važno je prezentirati svoje proizvode na ovako velikom i svjet-

ski važnom sajmu. Prezentiramo naš novi program koji je inovativan, energetski učinkovit te prati sve trendove u arhitekturi i graditeljstvu. Tu je naš dorađeni dizajn pametnih ulaznih vrata iz programa Kajfa Termosolvit SafeHome koji, uz atraktivan izgled, pridonosi toplinskoj izolaciji i visokoj protuprovalnoj zaštiti upotrebom suvremene tehnologije”, istaknuo je direktor tvrtke Kajfa Tomislav Kajfeš. Prošli sajam Fensterbau, održan 2016. godine, obišlo je više od 110.000 posjetitelja, a na njemu su izlagale 794 tvrtke iz 37 zemalja. Ove godine naglasak sajma je na energetskoj učinkovitosti, sigurnosti, izradi i proizvodnji bravarije te inovacijama fasada i ovojnica.

ZADRANI DOBILI DRUGI McDONALD’S...

...a s njime i McCafé

U novootvorenom food corneru u shopping centru Supernova Zadar otvoren je drugi McDonald’s u Zadru. Ovaj restoran, opremljen najmodernijom tehnologijom, idealno je mjesto za predah tijekom obilaska mnogobrojnih trgovina. Koncept restorana Made For You unaprijedio je način pripreme i posluživanja hrane: ona se priprema za svakog gosta tek kada potvrdi narudžbu. Ovaj moderni pristup donosi još svježije i toplije burgere, hrskaviju salatu i krumpiriće, mekše pe-

civo te sir koji se topi, priopćeno je iz agencije Komunikacijski laboratorij. Osim klasičnog načina, na pultu uz pomoć djelatnika, naručiti se može brzo i jednostavno na samoposlužnim kioscima, a plaćati se može karticom na kiosku ili gotovinom na pultu. Osim bogate standardne ponude, gosti će moći uživati u novim gurmanskim sendvičima te vrhunskoj kavi i slasnim kolačima u McCaféu. “U ovom, 30. McDonald’su u Hrvatskoj, odnosno drugom u Zadru, svim ljubiteljima kolača i najﬁnije pripremljene kave, ali i brojnih drugih hladnih i toplih napitaka, na raspolaganju će biti i McCafé”, istaknuo je direktor McDonald’sa Hrvatska Pavel Pavliček. Inače, McDonald’s broji više od 36.000 restorana u preko 100 zemalja svijeta. U Hrvatskoj je nositelj franšize McDonald’s tvrtka Globalna hrana, sa sjedištem u Zagrebu. (B.O.)

26. ožujka 2018. | broj 4022 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

PROMOTIVNI SPOT HTZ-a NOMINIRAN ZA TRAVEL VIDEO AWARDS

NOGOMETAŠI, GLUMCI I GLAZBENICI - AMBASADORI HRVATSKOG TURIZMA

romotivni video Hrvatske turističke zajednice pod nazivom Ambasadori hrvatskog turizma, koji je premijerno prikazan u studenome prošle godine u sklopu promocije hrvatske turističke ponude na turističkom sajmu WTM u Londonu, u kratkom vremenu ostvario je višemilijunsku gledanost na emitivnim tržištima. Ljepote Hrvatske predstavljaju Luka Modrić, Mario Mandžukić, Ivan Rakitić,

Mateo Kovačić, Dean Lovren, Marin Čilić, Dario Šarić, Maksim Mrvica, Zrnika Cvitešić i 2Cellos. Organizacija koju su osnovali neovisni ﬁlmaši i brendovi iz cijelog svijeta Travel Video Awards nominirala je hrvatski promotivni turistički video za nagradu u potkategoriji Best Video by a Tourism Organization. Uz naš promotivni video, nominirani su još Rhythms of Peru iz Kuoda Travela, Sabrosura iz Visit Columbije te North America iz Jordan

Tourism Boarda. Nagrade se dodjeljuju u dvije glavne kategorije tj. u kategoriji namijenjenoj uracima nezavisnih autora (Independent Track), koja je pak podijeljena u četiri potkategorije te u kategoriji namijenjenoj uracima iza kojih su kompanije Industry Track, a koja je podijeljena u pet potkategorija. Online glasanje za najbolji videouradak otvoreno je do 31. ožujka, a svečana dodjela nagrada održat će se 9. travnja u Las Vegasu. (S.P.)

7. MEĐUNARODNI TURISTIČKI SAJAM PLACE2GO

Predstavljene daleke destinacije

Više od 28 predavača, blogera i putopisaca, zanimljiva predavanja, panelice i posebne prezentacije obilježili su 7. međunarodni sajam turizma Place2Go održan u zagrebačkoj Areni.

Zanimljivi poslovni susreti, atraktivne nagradne igre, novi trendovi u industriji putovanja, više od 180 izlagača iz 21 zemlje, među kojima su se prvi put predstavili Sejšeli, Zanzibar i Obala Bjelokosti, privukli su više od 16.000 posjetitelja. Daleke destinacije Indija i Indonezija pozornost su privukle atraktivnim nastupom plesačica, a od bližih destinacija novinarima se predstavila Vojvodina bogatom gastronomskom ponudom, vrhunskim vinima, nezaobilaznim tamburašima i salašima kao jednim od najjačih aduta. “Iznimno mi je drago što sajam iz godine u godinu sve više raste. U Zagreb

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4022 | 26. ožujka 2018.

dolaze nove destinacije, a sve je više ljudi koji vole i žele putovati. Počeli smo prije sedam godina kao mali sajam u Boćarskom domu, a prošle godine smo se zbog velikog broja izlagača preselili u Arenu Zagreb. Da je zanimanje za sajam sve veće ukazuje i činjenica da su ove godine bila popunjena sva izlagačka mjesta”, istaknula je Damjana Domanovac, direktorica sajma Place2Go. Pokrovitelji sajma bili su predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora. (S.P.)

Sve gospodarske informacije na jednom mjestu

x 48 (tjednik)

(3-mjesečnik)

više od 60 brojeva stiže na Vašu adresu

(polugodišnjak)

SAMO!

(godišnjak)

...telefonski u našu redakciju na broj 01 / 560 00 00

(godišnjak)

750 kn + PDV

Kako se pretplatiti... 1

(godišnjak)

Više od poslovne informacije

...ili pošaljite upit na email pretplata@privredni.hr

... ili mobitelom odskenirajte QR kôd

PRIVREDNI VJESNIK

10. - 15. 4. 2018.

PLAY 4 YARIS HYBRID