Pv 4023 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Duži radni vijek i jači 2. stup U Hrvatskoj na jednog umirovljenika dolazi tek 1,19 osiguranika koji uplaćuju za mirovinu

INTERVJU

Krunoslav Jakupčić Hrvatske šume

N PRIL

fo EENiEnnterprise nosi Što do e Network r Eu op

NOVI ZAKON O ŠUMAMA

Novo rasterećenje poduzetništva

1953.-2018.

2. travnja 2018., godina LXV, broj 4023

TEMA TJEDNA: MIROVINSKA REFORMA

A POSEB

GODINA

ZAPOSLENI KOD PODUZETNIKA

Broj zaposlenih ipak raste

Povodom jubileja Privrednog vjesnika

KOTIZACIJA ZA PRAĆENJE FORUMA SE NE NAPLAĆUJE!

PRIVREDNI VJESNIK 1953 2018

Obvezna je prethodna prijava putem obrasca koji ćete naći na zbf.hr

program zbf-a → BRENDOVI NASTAJU U GLAVAMA

zbf.hr

Brend arhitektura i internet

9. svibnja 2018.

Novi razvojni život brenda

Zagrebački velesajam Kongresna dvorana

Vrijednost brenda → GRADITI BREND ILI RADITI ZA BREND Brand Licence Tradicionalna vs nova industrija stvaranja brenda

REZERVIRAJTE DATUM! Save the date!

Proizvod nije dovoljan – potreban je brend → BRENDING I KONKURENTNOST DRŽAVE I GRADOVA Regija i grad kao brend Emocionalni brending → GLOBALNI VS LOKALNI BRENDOVI – STARI VS. NOVI Kako nastaju, nestaju i traju novi brendovi Analiza regionalne poznatosti brendova → OSOBNI BREND – MIT ILI STVARNOST Brend akademija

Za sve informacije tel. +385 (0)1 56 000 01 info@zbf.hr

ORGANIZATOR

SUORGANIZATOR

GRAD ZAGREB

INSTITUCIONI PARTNER

SADRŽAJ

4023 / 2. travnja 2018. TEMA TJEDNA

Mirovinska reforma Duži radni vijek i jači 2. stup

Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Ljudi su svjesni funkcije šuma tek kad one nestanu

INTERVJU

Unatoč percepciji broj zaposlenih ipak raste

AKTUALNO

54 Kako bi se Amerikance zainteresiralo da piju više hrvatskih vina, potreban je jači marketing

Što donosi novi zakon o šumama? Novo rasterećenje poduzetništva

Poslovni susret hrvatskih i rumunjskih tvrtki obrambena industrija Veliki potencijal za rast i suradnju

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Hrvatske tvrtke se žele uključiti u izgradnju Pelješkog mosta

Budućnost brodogradnje Jamstveni fond kao podrška

Konferencija “Hrvatska kakvu trebamo: Budućnost hrvatskog zdravstva” Unatoč problemima zdravstveni sustav je dobar

AmCham: Istraživanje poslovnog okruženja u Hrvatskoj Poslovna zajednica je ipak optimistična

Zaposleni kod poduzetnika na razini županija Unatoč percepciji broj zaposlenih ipak raste

Digitalni katastar – osnovni preduvjet razvoja Republike Hrvatske Uvodi se ured bez papira

PV ANALIZA

12 Krunoslav Jakupčić

HRWWWATSKA

SVIJET FINANCIJA 44

Hrvatska gospodarska komora U siječnju nastavljen dinamičan rast plaća

Udruženje vinarstva HGK Proboj hrvatskih vina na tržište SAD-a

BUSINESS & LIFESTYLE

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Jozo Knez, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING RAZVOJ, MARKETING I PRODAJA Predrag Milinović milinovic@privredni.hr

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

2. travnja 2018. | broj 4023 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR DIANA ANTIČIĆ

KRIPTOVALUTE NISU NOVAC Prema HNB-u, ulaganje u virtualne valute je ulaganje visokog rizika, a financijske institucije mogu biti ograničavane u pružanju usluga povezanih s virtualnim valutama

T Diana Antičić, managing partner PKF Hrvatska

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

renutačno postoji više od 1500 različitih kriptovaluta od kojih je najpoznatiji bitcoin. Različite države imaju različite stavove prema kriptovalutama, a potkraj siječnja ove godine Južna Koreja je zabranila upotrebu anonimnih bankovnih računa za transakcije kriptovalutama zbog sumnje kako trgovanje virtualnim valutama služi kaznenom djelu pranja novca. Bitcoin su zabranili i bankarski sustavi, tj. nadležna financijska tijela Nigerije, Kine, Kolumbije, Tajvana, Ekvadora, Bangladeša, Kirgistana, Bolivije, Vijetnama, Rusije i Tajlanda. Izvršni direktor Europola kaže kako se oko tri do četiri posto ilegalno ostvarenih prihoda u vrijednosti od 100 milijardi funta “pere” kroz kriptovalute. Metoda pranja novca kroz kriptovalute sastoji se od pretvorbe ilegalno ostvarenog prihoda u bitcoin te njegovog dijeljenja u sitne dijelove koji se tada dijele mnogim “financijskim mulama”(money mule) čiji je zadatak pretvoriti razdijeljeni bitcoin u gotov novac. Zbog zanemarivih iznosa, policija ne može povezati “financijske mule” i kriminalce, a s obzirom na to da kriptovalute nisu pod upravom središnjih banaka, policija nema nadzor nad tim transakcijama te u slučaju identifikacije ne postoji mogućnost zamrzavanja njihove imovine. Bankarski svijet je oštro odgovorio na sve veću popularnost kriptovaluta. Tako je Lloyd banka zabranila svojim klijentima kupnju bitcoina preko kreditnih kartica strahujući kako će im klijenti ostati u dugu nakon što dođe do deflacije kriptovalute, čime je slijedila identičnu politiku poslovanja, primjerice, JP Morgan Chasea&Co. i Citigroupa. Prema najnovijem očitovanju HNB-a, kriptovalute su digitalni prikaz vrijednosti i mogu se smatrati specifičnom vrstom imovine koju su njeni imatelji spremni držati i/ili elektronički razmjenjivati te se njome sporadično koristiti za plaćanja, u skladu s uvjerenjem kako takve valute imaju stvarnu vrijednost. HNB također smatra kako virtualne valute nisu novac, jer ne ispunjavanju osnovne funkcije novca, a negativno mišljenje vrijedi i u kontekstu smatranja virtualnih valuta zakonskim sredstvom

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4023 | 2. travnja 2018.

plaćanja u Republici Hrvatskoj. Kad je riječ o ulaganjima, prema HNB-u, ulaganje u virtualne valute je ulaganje visokog rizika, a ﬁnancijske institucije mogu biti ograničavane u pružanju usluga povezanih s virtualnim valutama. U poreznom smislu bitcoin je svrstan pod kategoriju virtualnih valuta i prenosivog instrumenta u smislu Zakona o PDV-u. Prema mišljenju Porezne uprave, bitcoin je virtualna valuta, neovisna o središnjim bankama te stoga račun s bitcoinima ne može biti zamrznut niti se pomoću njega može pratiti bilo kakva transakcija i nije pod ingerencijom monetarnih vlasti. Također,

BANKARSKI SVIJET OŠTRO JE ODGOVORIO NA SVE VEĆU POPULARNOST KRIPTOVALUTA bitcoin je decentralizirana, distribuirana, anonimna platna mreža, a i virtualna valuta koju ta platna mreža koristi. Zbog svoje anonimnosti trenutačno je bitcoin po svojim značajkama usporediv plaćanju u gotovu novcu. Porezna uprava trgovanje kriptovalutama smatra ﬁnancijskom transakcijom te se na dohodak ostvaren po osnovi trgovanja kriptovalutama plaća porez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka, budući da se radi o dobitku po osnovi kupoprodaje te valute, što je ekvivalent instrumentima tržišta novca. Porez se plaća na razliku između nabavne i prodajne cijene umanjene za moguće troškove trgovanja. Zakonom o porezu na dohodak propisan je i način utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak od kapitala te je porezni obveznik - imatelj ﬁnancijske imovine - sam obvezan porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka obračunati, obustaviti i uplatiti do posljednjeg dana mjeseca veljače tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini, umanjene za ostvarene kapitalne gubitke.

BROJKE, BROJKE

PATENTI U 2017.

159

148

ukupan broj prijava patenata Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo

prijava domaćih prijavitelja (82,4% prijavile su fizičke osobe, a 17,6% pravne)

NAJVEĆI BROJ PRIJAVA:

104 85 31

stranih prijavitelja (fizičke osobe 27,3%, a pravne osobe 72,7% prijava) patenta iz općeg strojarstva

patenata iz kemije

patent iz elektrotehnike

86 patenata priznato je u nacionalnom postupku u 2017.

NAJMANJI BROJ PRIJAVA:

prijava u području mjeriteljstva

21 patent stranih prijavitelja

65 patenata domaćih prijavitelja

U 2017. u Republici Hrvatskoj važio je

Izvor: DZS

8201 patent

2. travnja 2018. | broj 4023 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA MIROVINSKA REFORMA

DUŽI RADNI VIJEK I JAČI 2. STUP U Hrvatskoj na jednog umirovljenika dolazi tek 1,19 osiguranika koji uplaćuju za mirovinu. Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža u veljači ove godine bila je 3539,16 kuna, a njen udio u prosječnoj neto plaći je nešto veći od 59 posto piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

S 1.233.345 umirovljenika bilo u veljači u Hrvatskoj

91,9 9mlrd kn ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova na kraju 2017.

MIROVINSKI FONDOVI

3,9 9mlrd kn imovina otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova u siječnju 2018.

851,3 3mil kn vrijednost imovine zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova

tarenje i smanjenje broja stanovnika uz slabu zaposlenost negativno utječu na održivost hrvatskog mirovinskog sustava. Stoga je jasno svima, a čini se i Vladi i resornom ministarstvu, kako se mirovinska reforma više ne može odgađati. Brojke su neumoljive, a i upravo one najbolje mogu pokazati zašto je tomu tako. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u veljači ove godine na Zavodu je bio 1.468.631 osiguranik, dok ih je broj korisnika mirovina pratio gotovo u stopu, odnosno bilo ih je 1.233.345. To znači da na jednog umirovljenika dolazi tek 1,19 osiguranika koji uplaćuju za mirovinu. Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža bila je 3539,16 kuna, a njen udio u prosječnoj neto plaći je nešto veći od 59 posto. Isto tako, 30 godina je prosječan mirovinski staž dok je 71 godina prosječna dob korisnika mirovina. Procjena mjesečno potrebnih sredstava za isplatu mirovina i mirovinskih primanja je oko 3,2 milijarde kuna. U državni se pak proračun, kad su u pitanju doprinosi za mirovinsko osiguranje, godišnje slije oko 21,1 milijarde kuna. Uvijek je dobro podsjetiti kako svi zaposleni u Hrvatskoj svaki mjesec za mirovinu izdvajaju 20 posto svoje bruto plaće od čega se u 1. stup, odnosno za ﬁnanciranje mirovina postojećih umirovljenika, uplaćuje 15 posto, dok se preostalih pet posto izdvaja u 2. mirovinski stup. Prema dosadašnjim najavama Ministarstvo rada i mirovinskog sustava već radi na zakonskim izmjenama koje bi trebale učiniti hrvatski mirovinski sustav održivim. “Za tri mjeseca trebali bismo završiti posao na reformi mirovinskoga sustava, a zakonski prijedlozi trebali bi se u Hrvatskom saboru naći do kraja godine. Ova mirovinska reforma odnosi se samo na buduće umirovljenike, ali smo svjesni da su i sadašnje mirovine male. Želimo te promjene iskomunicirati sa socijalnim

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4023 | 2. travnja 2018.

partnerima i onda ih predstaviti javnosti”, rekao je o mirovinskoj reformi ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić dodajući kako im je želja potaknuti povećanje kapitalizirane štednje i ulaganja u 2. mirovinski stup.

ŽELIMO POTAKNUTI POVEĆANJE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE I ULAGANJA U 2. MIROVINSKI STUP, ISTIČE PAVIĆ I dok se u resornom ministarstvu usuglašavaju, u javnosti su već pušteni “prvi probni baloni” budućih izmjena, koji će se bazirati na produženju radnog vijeka, penaliziranju prijevremenog umirovljena te promjenama kod beneﬁciranog radnog staža.

DULJI RADNI VIJEK U Hrvatskoj je radni vijek produljen do 67. godine za oba spola, no puna primjena tog zakonskog rješenja trebala je stupiti na snagu tek za 20 godina, točnije 2038. godine. Kako su pritisci Europske komisije sve jači da se već od 2030. započne s tim produljenjem, Vlada će, najvjerojatnije, izaći sa 2033. godinom kao kompromisnim rješenjem. Inače, trenutačno u Hrvatskoj muškarci idu u starosnu mirovinu sa 65 godina, dok žene od ove godine idu sa 62 godine života. “Veza između visine uplaćenih doprinosa i visine mirovina u hrvatskom mirovinskom sustavu je prilično snažna, barem u njegovom

2. travnja 2018. | broj 4023 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA Broj mirovinskih fondova (na kraju razdoblja) 08. 2014

01. 2015

01. 2016

01. 2017

01. 2018

Obvezni mirovinski fondovi kategorija A, B i C Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi

Ukupno / Total

01. 2015

01. 2016

01. 2017

01. 2018

Članstvo u mirovinskim fondovima (na kraju razdoblja) 08. 2014 Obvezni mirovinski fondovi kategorije A

4.704

4.853

5.120

5.400

5.901

Obvezni mirovinski fondovi kategorije B

1.674.944

1.693.315

1.713.651

1.761.444

1.819.620

Obvezni mirovinski fondovi kategorije C

13.581

15.187

18.769

23.821

28.377

1.693.229

1.713.355

1.737.540

1.790.665

1.853.898

Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi

213.724

221.986

238.152

258.649

286.867

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi

23.891

24.114

28.688

29.259

30.276

Ukupno obvezni mirovinski fondovi

Struktura ulaganja obveznih mirovinskih fondova kategorije A, B i C (na kraju razdoblja - 01. 2018., u tisućama HRK) Vrsta imovine Novčana sredstva Potraživanja Vrijednosni papiri i depoziti DOMAĆI

Mirovinski fondovi kategorije A

Mirovinski fondovi kategorije B

Mirovinski fondovi kategorije C

32.772

3.135.944

233.015

2.011

391.888

15.112

563.127

84.690.782

3.796.351

468.262

74.170.585

3.780.849

Dionice + GDR

162.282

9.686.233

Državne obveznice

285.363

61.273.979

3.630.821

Municipalne obveznice Korporativne obveznice AIF UCITS fondovi Instrumenti tržišta novca

20.277

1.238.313

150.028

210.836

341

611.644

199.562

Depoziti

950.019

INOZEMNI

94.865

10.520.198

15.502

Dionice

50.605

5.340.554

Državne obveznice

430.501

15.502

Municipalne obveznice

Korporativne obveznice

571

46.657

43.689

4.702.486

Instrumenti tržišta novca

Depoziti

597.910

88.218.614

4.044.478

AIF UCITS i OIF s javnom ponudom

Ostala imovina UKUPNA IMOVINA UKUPNE OBVEZE Neto imovina Izloženost izvedenicama Izloženost repo ugovorima Izvor: Hanfa

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4023 | 2. travnja 2018.

659

686.073

19.353

597.251

87.532.541

4.025.125

1.127

176.361

15.111

222

378.148

općem dijelu, dakle, ne gledajući mirovine temeljem posebnih propisa, kao što su braniteljske mirovine. Taj odnos je ponešto narušen kod najnižih mirovina gdje će sve osobe s niskim plaćama, približno do 75 posto prosječne plaće, dobivati istu mirovinu koja tada ovisi o stažu. No to je element solidarnosti u sustavu koji postoji i u mnogim drugim mirovinskim sustavima. Odnos je ponešto narušen i kod najviših mirovina koje su limitirane, pa osobe s najvišim plaćama dobivaju manje nego što su uplatile doprinosa. No i to je element solidarnosti u sustavu. Drugi stup će isplaćivati mirovine u proporciji s uplatama”, kaže Danijel Nestić s Ekonomskog instituta, Zagreb o najavama mirovinske reforme. Inače, Nestić koji se temeljito bavi istraživanjima tema vezanim uz mirovinski sustav, ističe kako za najveći dio umirovljenika u Hrvatskoj postoji uzajamnost uplaćenih doprinosa i visine mirovina i tu ne vidi potrebu da se nešto drastično mijenja.

PENALIZACIJA ZA PRIJEVREMENO UMIROVLJENJE Ako radnik, po važećem zakonu, želi otići u prijevremenu mirovinu, visina mirovine mu se smanjuje od 0,10 do 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. No čini se kako će nove zakonske izmjene pojačati kažnjavanje, ali još se ne zna za koliko. Revidirala bi se i lista zanimanja s beneﬁciranim radnim stažem jer je dosta ranijih zanimanja nestalo s pojavom nove tehnologije ili boljim uvjetima rada, a bez beneﬁciranog radnog staža ostali bi, primjerice, vozači u pojedinim sektorima prometa. Jedna od ideja koje su se pojavile u javnosti kao novina koju bi mogla donijeti mirovinska reforma je uvođenje instituta nacionalne mirovine. Njime bi bile obuhvaćene osobe starije od 65 godina koje nisu ostvarile minimalni staž za odlazak u starosnu mirovinu a nemaju drugih izvora prihoda te koje su minimalno 15 godina živjele na području Hrvatske. Iako se pojedinosti još ne znaju, najavljuje se kako bi nacionalna mirovina mogla ovisiti i o tome

je li osoba nositelj prava vlasništva, odnosno posjeduje li nekretnine, te je li bila u radnom odnosu i uplaćivala doprinose ili nikada nije radila.

VEZA IZMEĐU VISINE UPLAĆENIH DOPRINOSA I VISINE MIROVINA U HRVATSKOM MIROVINSKOM SUSTAVU JE PRILIČNO SNAŽNA, SMATRA NESTIĆ “Na nacionalnu mirovinu gledam kao na socijalni instrument. Ne znam kako Vlada gleda na tu mirovinu, i zato su detalji dizajna takve mirovine jako važni kako ne bi proizveli negativne učinke na motivaciju za rad. Smatram da bi ona trebala biti namijenjena samo siromašnijim starijim osobama koje nemaju mirovinu ostvarenu na temelju rada, dakle, da bi se trebala temeljiti na provjeri dohotka i imovine i dodijeliti samo onima slabog imovinskog stanja. Isto tako, ona bi morala biti niža od mirovine ostvarene od rada, ali i nešto veća od socijalne pomoći. Kako ne bi utjecala na motivaciju za rad, pravo na takvu mirovinu moglo bi se dodijeliti u dobi koja je za godinu ili dvije veća od zakonske dobi za dolazak u mirovinu”, ističe Nestić.

DRUGI STUP IPAK OSTAJE Iako je kroz dugi niz godina bilo nekoliko ideja što bi se sve moglo napraviti sa 2. mirovinskim stupom (u jednom razdoblju bilo je i zagovornika njegova ukidanja), čini se da ga nova

Nacionalna mirovina trebala bi biti namijenjena samo siromašnijim starijim osobama koje nemaju mirovinu ostvarenu na temelju rada, dakle, trebala bi se temeljiti na provjeri dohotka i imovine i dodijeliti samo

onima slabog imovinskog stanja. Ona bi morala biti niža od mirovine ostvarene od rada, ali i nešto veća od socijalne pomoći. Danijel Nestić, Ekonomski institut, Zagreb

Mirovina iz 1. stupa ili kombinirana Uvođenje 2. mirovinskog stupa regulirano je Zakonom o mirovinskom osiguranju iz 1998. godine, koji je stupio na snagu početkom 1999. godine, ali s primjenom tek od siječnja 2002. godine. Drugi stup primijenio se na osiguranike koji su 2002. godine imali 40 i manje godina te na dobrovoljne osiguranike koji su tada imali

od 40 do 50 godina, dok se nije primijenio na osiguranike koji su imali više od 50 godina. Osiguranici koji su 2002. godine imali od 40 do 50 godina, znači koji su dobrovoljno uplaćivali u 2. mirovinski stup, u trenutku umirovljenja moći će birati žele li mirovinu primati samo iz 1. stupa ili kombinirano.

2. travnja 2018. | broj 4023 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

TEMA TJEDNA

Za tri mjeseca trebali bismo završiti posao na reformi mirovinskoga

sustava, a zakonski prijedlozi trebali bi se u Hrvatskom saboru naći do kraja godine. Ova mirovinska reforma odnosi se samo na buduće umirovljenike, ali smo svjesni da su i sadašnje mirovine male. Marko Pavić, ministar rada i mirovinskoga sustava

reforma neće dirati, štoviše, vjerojatno će se ići na njegovo jačanje. Cilj posljednje velike mirovinske reforme iz 2002. godine bio je stvaranje osobne imovine kao osnovice za isplatu mirovina budućih umirovljenika i uvođenje tzv. 2. i 3. mirovinskog stupa. Riječ je bila o korjenitoj promjeni koja, za razliku od ostalih dotadašnjih izmjena mirovinskog sustava, nije išla za tim da redistribuira neke buduće izdatke proračuna, već da stvori posve novu i o javnim ﬁnancijama neovisnu osnovicu za isplatu mirovina. Naravno, i tada su glavni motivi prelaska na kapitalizirani mirovinski sustav bila nepovoljna demografska kretanja i nemogućnost proračunskog ﬁnanciranja budućih mirovina. U Hrvatskoj postoje četiri obvezna mirovinska fonda, a svaki zaposleni građanin član je jednog od njih, bez obzira na to je li fond odabrao samostalno ili je odluku prepustio REGOS-u. Svi mirovinski fondovi svojim članovima omogućavaju izbor između triju kategorija mirovinskih fondova, A, B i C, koji se razlikuju po ograničenjima članstva odnosno s obzirom na životnu dob članova po investicijskoj strategiji i ograničenjima ulaganja. Nakon 15 godina od reforme ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova na kraju 2017. godine iznosila je 91,9 milijardi kuna što je 26 posto bruto domaćeg proizvoda i povećanje od 9,5 posto u odnosu na završetak 2016. godine. Fondovi gotovo 76 posto novca ulažu u državne obveznice, 16 posto u obveznice drugih država, a tek 11 posto u dionice. Od početka rada pa do zaključno s krajem 2017., prosječni godišnji prinos svih obveznih mirovinskih fondova kategorije A iznosio je 8,95 posto, kategorije B 5,76 posto, a kategorije C 6,93 posto. Čelni ljudi obveznih mirovinskih fondova ističu kako je protekla godina završila zadovoljavajućim pozitivnim prinosima, posebice ako se promatra u kontekstu tržišnih uvjeta, misleći pri tom na krizu u Agrokoru koja je protresla cijelo gospodarstvo. U Hrvatskoj je prema podacima Hanfe početkom ove godine bilo 12 obveznih

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4023 | 2. travnja 2018.

mirovinskih fondova, osam dobrovoljnih i 19 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova. U obveznim mirovinskim fondovima u siječnju ove godine bilo je 1.853.898 članova. U mirovinskom fondu kategorije A bio je 5901 član ili oko 0,32 posto, u kategoriji B 1.819.620 što je 98 posto svih članova, a u kategoriji C 28.377 članova uz udio od 1,5 posto. “Eﬁkasnost mirovinskog sustava povećala bi se višim stupnjem povezanosti mirovinskih prava s uplaćenim doprinosima, što danas u sustavu međugeneracijske solidarnosti nije dovoljno prisutno, i odvajanjem mirovina

EFIKASNOST MIROVINSKOG SUSTAVA POVEĆALA BI SE VIŠIM STUPNJEM POVEZANOSTI MIROVINSKIH PRAVA S UPLAĆENIM DOPRINOSIMA, KAŽE GRBAVAC stečenih po osnovi rada od drugih oblika mirovinskih primanja. Ovaj problem ne postoji u sustavu individualne kapitalizirane štednje gdje mirovina isključivo ovisi o uplaćenim doprinosima, ostvarenim prinosima i dobi umirovljenja, a sustav stimulira i duži ostanak u svijetu rada jer je samo za godinu rada duže mirovina iz 2. stupa oko ili minimalno 10 posto viša”, smatra predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava te predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim

mirovinskim fondovima Damir Grbavac, koji ističe da kad je u pitanju adekvatnosti mirovina u reformiranom sustavu ističe problem odredbe Zakona o dodatku na mirovinu iz 2007. godine i dodatku od 27 posto.

PROBLEM DODATKA OD 27 POSTO Dodatak, uveden 2007. godine, po važećem zakonu sastavni je dio formule za izračun mirovine i od 2010. godine iznosi 27 posto, no problem je u tome što se dodatak isplaćuje samo osiguranicima 1. stupa. Zaposlene osobe rođene 1962. godine i kasnije obvezne su uplaćivati u oba mirovinska stupa, i premda u 1. doznačuju više doprinosa, pravo na dodatak neće se proširiti i na njih. “Ako uplaćene doprinose i po njima ostvarene neto prinose, znači stanje na računu u obveznom mirovinskom fondu, budući umirovljenik prenese u HZMO, ima doživotno pravo na mirovinu uvećanu za dodatak od 27 posto. Ako to ne učini, ima pravo na mirovinu na osnovi individualne kapitalizirane štednje i pravo na mirovinu po osnovi međugeneracijske solidarnosti, ali bez dodatka od 27 posto, što korisnike mirovina u novom sustavu dovodi u značajno neravnopravan položaj. Za članove obveznih mirovinskih fondova koji su dragovoljno odabrali članstvo u obveznom mirovinskom fondu, oni koji su bili stariji od 40 godina 2002. a koji imaju pravo izbora, to je najznačajniji razlog izbora mirovine samo po osnovi međugeneracijske solidarnosti. Za članove koji su po odredbama Zakona učlanjeni u obvezne mirovinske fondove, 1962. godište i mlađi, prava na odabir nema, a u startu im je uskraćen značajan dio mirovine iz 1. stupa. Konkretno, mirovina iz 1. stupa im je niža za 21,3 posto”, pojašnjava Grbavac ističući kako Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u sklopu cjelokupne mirovinske reforme priprema zakonsko rješenje za ovaj problem. “Naš prijedlog je izmjena Zakona o dodatku na mirovinu kojom bi se uredilo da pravo na dodatak na mirovinu po osnovi međugeneracijske suglasnosti imaju i članovi koji primaju i mirovinu u novom, kombiniranom sustavu, naravno na manju osnovicu, jer dio mirovine primaju iz sustava individualne kapitalizirane štednje”, kaže Grbavac. Za ekonomskog stručnjaka Danijela Nestića uspješnost cijele mirovinske reforme upravo će odrediti način na koji će se riješiti sporni dodatak. “Smatram da dodatak na mirovinu iz 1. stupa do 27 posto treba jednostavno proširiti na sve umirovljenike, tako da svaka kuna uplaćena u 1. stup donosi jednaku mirovinu iz 1. stupa bez obzira na to je li netko

osiguran samo u 1. stupu ili u oba obvezna mirovinska stupa”, kaže Nestić.

TREĆI MIROVINSKI STUP TREBA POTICATI U 3. mirovinskom stupu postoje dvije vrste mirovinskih fondova – otvoreni i zatvoreni. Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi su namijenjeni štednji svih građana s prebivalištem u Hrvatskoj. Član dobrovoljnog mirovinskog fonda može biti tko god želi, tu nema ograničenja vezanih uz dob ili zaposlenje, a trajanje članstva nije vremenski ograničeno. Svaki član bira visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond. Čak i prestankom uplaćivanja ili neredovitim uplatama članstvo u fondu se ne prekida, već postojeća sredstva na računu i dalje ostvaruju prinose. Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi početkom ove godine imali su 286.867 članova, dok su zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi imali 30.276 članova. Ukupna imovina otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova u siječnju 2018. premašivala je 3,9 milijardi kuna, dok su zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi imali 851,3 milijuna kuna vrijednosti imovine. Sva uplaćena sredstva vlasništvo su članova tih fondova, bez obzira na to tko je uplatitelj. U zatvorenim fondovima štede samo zaposlenici kod poslodavca koji je osnivač fonda, odnosno članovi udruge koja je osnovala fond radi štednje svojih članova. “Treći mirovinski stup ima svoj život i smisao i tu ne vidim potrebe za nekim radikalnim zaokretom. Bilo bi poželjno kada bi on obuhvatio veći broj ljudi. To bi se moglo postići određenim poticajnim mjerama te promicanjem važnosti ovog oblika štednje za starost, ali bitne promjene u dizajnu 3. stupa ne treba očekivati”, ističe Nestić. I u otvorenim i u zatvorenim dobrovoljnim fondovima država i sada uplatom iz proračuna potiče mirovinsku štednju, a članovi zatvorenih fondova imaju pravo i na dodatne poticaje koje uplaćuje poslodavac ili udruga koja je pokrovitelj fonda. Ako pak poslodavac uplaćuje za svoje zaposlenike u otvorene ili zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove do iznosa od 500 kuna mjesečno ili 6000 kuna godišnje, ta je uplata porezno priznati trošak poslodavca. Isto tako, državnim poticajnim sredstvima država stimulira ulaganje u dobrovoljnu mirovinsku štednju s dodatnih 15 posto na uplaćena sredstva u jednoj kalendarskoj godini i samo po jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu, a do ukupno uplaćenoga iznosa od 5000 kuna godišnje, što znači da je moguće uvećati iznos na računu za 750 kuna godišnje. Jedini uvjet za korištenje sredstava je navršenih 50 godina starosti, a također sredstva iz 3. stupa u cijelosti su nasljedna.

Ako uplaćene doprinose i po njima ostvarene neto prinose, znači stanje na računu u obveznom mirovinskom fondu, budući umirovljenik prenese u HZMO, ima doživotno pravo na mirovinu uvećanu za dodatak od 27 posto. Ako to ne učini, ima pravo na mirovinu po osnovi individualne kapitalizirane štednje i pravo na mirovinu po osnovi međugeneracijske solidarnosti, ali bez dodatka od 27 posto.

Damir Grbavac, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava te predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima

2. travnja 2018. | broj 4023 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU

12 1 2 | PR P PRI PRIVREDNI R VRE VREDNI VR ED DNI NI N VJ VJESN VJESNIK JE ESN ES S SN NIK IK | bro b broj ro oj 4 402 4023 02 23 | 2. 23 2 tra ttravnja tr rravnj v a 2018 2 2018. 018 118 8.

KRUNOSLAV JAKUPČIĆ, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma

LJUDI SU SVJESNI FUNKCIJE ŠUMA TEK KAD ONE NESTANU Cilj i misija Hrvatskih šuma je što bolje gospodarenje povjerenim nam resursom na dugi rok po načelima potrajnosti. Pritom je potrebno zadovoljiti želje, potrebe i očekivanje svih zainteresiranih strana: države kao vlasnika, kupaca - drvoprerađivača, dobavljača, vlastitih zaposlenika, lokalnih samouprava i najšire javnosti piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

d ukupno 2,6 milijuna hektara šuma u Hrvatskoj, Hrvatske šume gospodare s dva milijuna hektara. Tvrtka ima 16 regionalnih podružnica ili uprava šuma, te 169 šumarija. Zapošljava gotovo 8000 radnika od čega ih najviše radi u tzv. ruralnim područjima. Krunoslav Jakupčić na mjesto predsjednika Uprave Hrvatskih šuma došao je s mjesta predsjednika Uprave šuma Podružnice Zagreb. Prije nešto više od godinu dana imenovan je privremenim predsjednikom Uprave da bi na jesen Vlada, temeljem provedenog javnog natječaja, Skupštini društva Hrvatske šume predložila imenovanje Jakupčića za predsjednika Uprave tog društva. Bio je dugogodišnji voditelj Uprave šuma Podružnice Zagreb tako da je stekao ogromno iskustvo u ovoj djelatnosti za koju se uostalom i obrazovao. S njim

HRVATSKE ŠUME GOSPODARE S OKO DVA MILIJUNA HEKTARA ŠUMA U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU smo razgovarali o poslovanju i značaju Hrvatskih šuma. Naravno, povod za razgovor je bio i Prijedlog novog zakona o šumama koji predviđa ukidanje naknade za opću funkciju šuma te

Pismu razumijevanja za ugovaranje okvirnih i godišnjih ugovora za kupoprodaju trupaca, potpisanom prije nekoliko mjeseci.

 Kako su poslovale Hrvatske šume prošle godine? Kakvi su vam poslovni rezultati? - Hrvatske šume su završile poslovnu godinu pozitivnim rezultatom. U 2017. godini ostvarena je dobit prije oporezivanja u iznosu od 142,6 milijuna kuna. U odnosu na plan, ostvareni rezultat je bolji za oko tri posto. Sve u svemu, zadovoljni smo rezultatima.  Koliko su Hrvatske šume imale zaposlenih prošle godine? - Na kraju 2017. godine Hrvatske šume imale su 7687 zaposlenih, od toga 6735 na neodređeno vrijeme i 952 zaposlena na određeno vrijeme.  Od čega najviše ostvarujete prihoda? - Najviše prihoda ostvarujemo od prodaje drvnih sortimenata. On je nešto veći od 1,6 milijardi kuna.  Kojom površinom šuma raspolažete i na koji način ih održavate? - Hrvatske šume gospodare s oko dva milijuna hektara šuma u državnom vlasništvu. Znači, od ukupno 2,6 milijuna hektara šuma u Hrvatskoj, Hrvatske šume gospodare sa dva milijuna hektara. U ostatak spadaju šume u nacionalnim parkovima, šume u privatnom vlasništvu, šume posebne namjene... Ili, da prosječnom čitatelju bude jasnije, šumom je prekriveno gotovo 47 posto kopnene površine Hrvatske.

Hrvatske šume trupce ne izvoze niti su izvozile, ali su to činili pojedini drvoprerađivači, stimulirani niskom cijenom drvne sirovine. Sad će količinu trupaca morati pravdati fakturama u realnom vremenu.

2.. tr 2 ttravnja travn rav av avn vn njja a 201 2018. | bro b broj rro oj 402 40 4023 023 | PRIVREDNI PRI PR RIVR RI VRE V RE EDNI DNI D N V VJ VJESNIK JES ESN E SNIK IK | 13 1

INTERVJU

U Hrvatskoj kapaciteti pilana višestruko nadmašuju raspoloživu količinu sirovine, a u toj situaciji svi se bore za što veći komad kolača.

 Kako su organizirane Hrvatske šume, kakvo je ustrojstvo? - Hrvatske šume su organizirane trostupanjski. Direkcija se nalazi u Zagrebu. Pored toga, Hrvatske šume imaju 16 regionalnih podružnica ili uprava šuma, te 169 šumarija. Zapošljavamo skoro 8000 djelatnika, najviše u ruralnim krajevima Hrvatske. Upravo u ruralnim krajevima Hrvatske šume spadaju među najpouzdanije poslodavce. Cilj i misija Hrvatskih šuma je što bolje gospodarenje povjerenim nam resursom na dugi rok po načelima potrajnosti. Pritom je potrebno zadovoljiti želje, potrebe i očekivanje svih zainteresiranih strana: države kao vlasnika, kupaca - drvoprerađivača, dobavljača, vlastitih zaposlenika, lokalnih samouprava i najšire javnosti.  Koliko napora i sredstava zahtijeva odr-

142,6 mil kn dobit prije oporezivanja Hrvatskih šuma u 2017.

oko mil kn

uložile Hrvatske šume u protupožarnu preventivu u 2017.

žavanje šuma u nekim krškim ili područjima gdje šume nisu komercijalno isplative? - Priobalne šume, ili šume na kršu, kako ih također nazivaju, priča su za sebe. One nemaju gotovo nikakvu gospodarsku funkciju. Kod šuma u priobalju ili šuma na kršu puno je naglašeniji aspekt općekorisnih funkcija. Kod njih su naglašene aktivnosti na održavanju njihovih funkcija zaštite od erozija, blagotvornog utjecaja na klimu kao i na funkciji ﬁltriranja vode. U tim područjima je još važna rekreativna i estetska funkcija... U njih se svake godine ulaže jako puno, osobito u protupožarnu preventivu. Primjera radi, samo u 2017. u protupožarnu preventivu Hrvatske šume uložile su gotovo 70 milijuna kuna.

 Je li javnost toga svjesna?

- Nažalost, ljudi postanu svjesni funkcija tih šuma tek kad one nestanu, kao ove godine u požaru oko Splita. Sad odjednom imamo i učestalu pojavu da se u Splitu zamućuje pitka voda. To je dijelom i posljedica toga što je šuma, koja je vodu dosad ﬁltrirala, izgorjela.

 Udruženje drvno-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske šume potpisale su Pismo razumijevanja za ugovaranje okvirnih i godišnjih ugovora za kupoprodaju trupaca kojim se određuje raspodjela drvnih trupaca po svakom proizvođaču. Možete li nam reći više o nekim detaljima tog sporazuma?

KOD PRIOBALNIH ŠUMA ILI ŠUMA NA KRŠU JE PUNO NAGLAŠENIJI ASPEKT OPĆEKORISNIH FUNKCIJA - Pismo razumijevanja za ugovaranje okvirnih i godišnjih ugovora za kupoprodaju trupaca kojim se određuje raspodjela drvnih trupaca po svakom proizvođaču proklamira strateško opredjeljenje Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK prema kružnoj ekonomiji velikog broja malih i srednjih subjekata, naročito u ruralnim područjima Hrvatske jer se tako stvaraju pretpostavke za ekonomski rast i razvoj te ostanak stanovništva na tim područjima.

Ponosan sam na to što sam dio struke koja toliko drži do svojih principa  Možete li malo više reći o stručnosti kadrova šumarskih usmjerenja? U kakvom stanju je šumarska struka? - Pa evo, samo da malo pohvalimo svoju struku, koja je jedna od prvih visokoškolovanih struka na području Hrvatske. Naime, šumama se u Hrvatskoj organizirano gospodari već duže od dva stoljeća i vrlo smo ponosni na to što naša struka ima tako dugu tradiciju. Stoga su šume u Hrvatskoj očuvane, i stranci, osobito inozemni stručnjaci iz područja šumarstva, nam se dive, pa i zavide na njihovoj prirodnoj strukturi. U mnogim je zemljama nestalo prirodne strukture šume zbog povećane sječe, težnje za profitom, sadnje brzorastućih vrsta, pa su šume nerijetko postale plantaže drveća. To smo u Hrvatskoj uspjeli izbjeći jer smo se držali gospodarenja šumama na prirodnim i održivim postulatima. Mogu dodati još i to da se osobito pazilo na to da se nikad ne sječe više drveća nego što ga prirasta. Da ne bi bilo zabune, nije to bilo lako, jer vjerujte da je pritisaka za više sirovine uvijek bilo i bit će. Ponosan sam na to što sam dio struke koja toliko drži do svojih principa.

14 1 4 | PR PRI PRIVREDNI RV VRE REDN REDNI DNI D NI N VJ VJESN VJESNIK JE ESN ES S SN NIK IK | bro b broj ro oj 4 402 4023 02 23 | 2. 23 2 tra ttravnja tr rravnj vnja a 2018 2 2018. 018 118 8.

 U čemu se to ogleda? - Ogleda u tome što će male pilane, koje čine 96 posto ukupnog broja proizvođača, prema Sporazumu dobiti povećanje drvne sirovine za 20 posto. Pored toga ﬁnalni proizvođači namještaja dobit će 25 posto rabata na sve vrste drvne sirovine. Proizvođači namještaja su

KLIMA SE EVIDENTNO MIJENJA I PRED NAMA SU SVE VEĆI IZAZOVI U POGLEDU ZAŠTITE ŠUME upravo ti koji dodaju najviše vrijednosti sirovini.

 Je li raspodjela konačno transparentna? Prije je bilo nekih napisa da to baš i nije bilo najtransparentnije. - Ne samo da je raspodjela drvnih trupaca po svakom proizvođaču potpuno transparentna, nego su i drvoprerađivači sudjelovali u određivanju pravila. Ne znam kako bismo tu proceduru učinili transparentnijom osim na taj način.  Hoće li se time smanjiti ili ograničiti izvoz trupaca i proizvoda niže finalizacije? I to se zamjeralo u prethodnom razdoblju. - Vjerujem da hoće. Hrvatske šume trupce ne izvoze niti su izvozile, ali su to činili pojedini drvoprerađivači, stimulirani niskom cijenom drvne sirovine. Sad će količinu trupaca morati pravdati fakturama u realnom vremenu, tako da se išlo na to da svi budu stimulirani da povećaju stupanj ﬁnalizacije.

 Tko bi mogao biti zadovoljan potpisom tog pisma razumijevanja i kako ide dinamika ugovaranja? - Većina drvoprerađivača je zadovoljna, ali poznata je stvar da se ne može ugoditi baš svakome.  Bilo je i nezadovoljnih tvrtki poput Spačve, Strizivojna hrasta i Slavonije DI. Možete li komentirati njihovo nezadovoljstvo? - Svjesni smo da ne mogu svi biti zadovoljni. U Hrvatskoj kapaciteti pilana višestruko nadmašuju raspoloživu količinu sirovine, a u toj situaciji svi se bore za što veći komad kolača.  Koliko Hrvatske šume investiraju i u što? - U 2017. godini ulaganja u biološku obnovu šuma iznosila su 428,3 milijuna kuna. Uz to, napravljeno je i 187 milijuna kuna planskih investicija, uglavnom u strojeve, opremu te gradnju i održavanje šumske infrastrukture. Sve više ulaže se i u zaštitna sredstva protiv šumskih nametnika.

Pismo razumijevanja za ugovaranje okvirnih i godišnjih ugovora za kupoprodaju trupaca kojim se određuje raspodjela drvnih trupaca po svakom proizvođaču proklamira strateško opredjeljenje Udruženja drvnoprerađivačke industrije HGK prema kružnoj ekonomiji velikog broja malih i srednjih subjekata.

 Koji su najveći izazovi u tom dijelu? - Klima se evidentno mijenja i pred nama su sve veći izazovi u pogledu zaštite šume.  Možete li komentirati novi zakon o šumama? Konkretno, na koji način ćete nadoknaditi ono što ćete izgubiti u dijelu općekorisnih funkcija šuma? - Nadoknadit ćemo to iz vlastitih sredstava, ali činjenica je da smo bez velikog dijela sredstava iz naknade za općekorisnu funkciju šuma ostali upravo sada kad nam zapravo najviše trebaju. Sjetimo se samo prošlogodišnjih požara. Upravo se iz tih sredstava ﬁnancirao najveći dio preventive, rad dobrovoljnih vatrogasnih društava u priobalnom području. Iz te naknade za općekorisnu funkciju šuma naknadno se ﬁnancirala sanacija požarišta.

428,3 mil kn uložile Hrvatske šume u biološku obnovu šuma (+187 mil kn planskih investicija)

2.. tr 2 ttravnja travn rav av avn vn njja a 201 2018. | bro b broj ro roj 402 40 4023 023 | PRIVREDNI PRI PR RIVR RI VRE V RE EDNI DNI D N V VJ VJESNIK JES ESN E SNIK IK | 15 1

AKTUALNO ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ŠUMAMA?

NOVO RASTEREĆEN Ako se zakon usvoji, Ministarstvo poljoprivrede bi se odreklo 21,5 milijuna kuna godišnjeg prihoda od općekorisnih funkcija šuma, a Tolušić pojašnjava da nije riječ o gubitku jer će se novac nadoknaditi učinkovitijom naplatom sredstava koju će preuzeti Fina piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

ovim zakonom o šumama čiji je prijedlog upućen u saborsku proceduru, prema mišljenju njegovih predlagatelja, kvalitetnije se utvrđuje namjena sredstava prikupljenih od općekorisnih funkcija šuma. Konkretno, riječ je o naknadi koju plaćaju sve pravne i ﬁzičke osobe koje u Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost. Ovaj zakonski prijedlog pak predviđa olakšicu do tri milijuna kuna na koju se ne obračunava naknada, čime se značajno pridonosi rasterećenju malih poduzetnika. Novim modelom bi se čak 90 posto gospodarstvenika u Hrvatskoj oslobodilo plaćanja te naknade. Točnije od 202.162 obveznika naknade, njih 181.794 bilo bi oslobođeno njenog plaćanja.

DRŽAVA JE OD OPĆE KATEGORIJE FUNKCIJE ŠUMA DO SAD PRIHODOVALA OKO 180 MILIJUNA KUNA GODIŠNJE

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4023 | 2. travnja 2018.

Ministarstvo poljoprivrede bi se tako odreklo 21,5 milijuna kuna godišnjeg prihoda od općekorisnih funkcija šuma. No Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede, ističe kako nije riječ o gubitku nego o rasterećenju malih poduzetnika i obrta, a novac će se nadoknaditi učinkovitijom naplatom sredstava koju će preuzeti Fina. Država je od opće kategorije funkcije šuma do sad uprihodila oko 180 milijuna kuna godišnje. Taj novac je dijelom išao vatrogascima za pripremu i provedbu protupožarne sezone, dijelom za razminiranje, dijelom za znanstveno istraživačke radove u institucijama poput Šumarskog instituta ili Šumarskog fakulteta, dok je dijelom išao za biološku obnovu, očuvanje i zaštitu šuma, izgradnju protupožarnih puteva i druge razvojne projekte.

ARGUMENTI ZA I PROTIV Predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri HGK-u Danijel Smiljanić kaže da je Udruženje bilo protiv ukidanja naknade za općekorisne funkcije šuma jer su one, kada se gledaju tvrtke s najvećim prometom, tolike da ih one ni ne osjete. “To je slično kao eko porez koji se plaća u nekim državama. Nama iz realnog sektora puno bi više značilo da se smanji porez na dobit kako bi se privukli investitori, a da ova naknada ostane. Mi smo kao Udruženje slali i dopise da se ne dira taj dio”, pojašnjava Smiljanić. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajac kaže da pozdravlja svako rasterećenje gospodarstva pa tako i ovo. “Ne vidim problem u tome što će Hrvatske šume ostati bez dijela prihoda jer je nama koji smo na tržištu imperativ izboriti se za svoj prihod i dohodak. Hrvatske šume raspolažu prirodnim resursom, a svjedoci smo da su u njega uložile, nažalost, vrlo malo. Istovremeno ubiru prihod od poduzetnika, pa su im čak naplaćivale i naknadu za mogućnost prijevoza trupaca iz šuma. Naplaćivale su putarine, a kada su Hrvatske šume svojim kamionima prevozile trupce, onda se njima putarina nije naplaćivala. Jasno je da prostora da se nadoknadi ovaj gubitak prihoda u Hrvatskim šumama ima dosta

JE PODUZETNIŠTVA i da se one moraju okrenuti prema prihodovnoj strani. Znači, moraju svojim resursima odgovornije upravljati kao i svi mi koji poslujemo na tržištu”, kaže Ranogajac. “Zakon o šumama omogućava da se šumsko zemljište koristi za ispašu stoke i proizvodnju biomase kao novog energenta za potrebe sadašnjih i budućih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, za što postoji veliki interes na tržištu. Način dodjele šumskog zemljišta uredit će se uredbom Vlade, a najvažniji kriterij jest taj da će se zemljište korisniku dati u zakup temeljem domicilnosti i broja stoke koju posjeduje. Prema trenutačno važećem zakonu, gradovi mogu svojim prostornim planom prenamijeniti opožareno zemljište u građevinsko nakon pet godina od požara, a novim zakonom rok prenamjene povećavamo na 10 godina. Isto tako, ako je šuma izgorjela, šumoposjednik je treba obnoviti u roku od dvije godine. Novac za tu namjenu već je osiguran u proračunu”, pojašnjava Tolušić.

Svake godine u Hrvatskim šumama priraste 9,6 milijuna metara kubičnih drvne mase, a godišnje se posiječe 5,4 milijuna metara kubičnih bruto. Od ukupnih površina pod šumama i šumskim zemljištem, na krške šume i zemljišta otpada oko milijun hektara što je 42 posto svih šuma u Hrvatskoj. Njihova je osnovna vrijednost sadržana u njihovim općekorisnim funkcijama, u čuvanju tla od erozija, u oblikovanju krajolika, u promociji turizma. Oko 89 posto ukupnog prihoda Hrvatske šume ostvaruju od osnovne djelatnosti - prodaje drveta. No sve više na važnosti dobivaju i neke druge djelatnosti vezane za šumarstvo kao lovstvo, rekreativne aktivnosti... koje proizlaze iz širokog spektra općekorisnih funkcija.

ELEKTRONIČKA EVIDENCIJA Prema Tolušićevim riječima, uvodi se i elektronička evidencija cijelog šumogospodarskog područja Hrvatske čime se omogućava kvalitetnije praćenje stanja šuma i šumskog zemljišta kojeg ima 2,7 milijuna hektara. “Tako ćemo uspostaviti učinkovit i brz pristup informacijama radi boljeg upravljanja tim zemljištem i kontrole sljedivosti”, pojašnjava on. Zakon uvodi i deﬁniciju šumoposjednika i podjelu privatnih šumoposjednika prema veličini posjeda, dok se mali i srednji šumoposjednici oslobađaju različitih troškova i radnji. “Uvodimo i kategoriju urbanih šuma u kojima se mogu graditi turistički sadržaji kao što su golf tereni i kampovi, što će tom prostoru dati posebnu vrijednost i otvoriti nova radna mjesta. Osnovni preduvjet da se šuma proglasi urbanom jest da je takva namjena planirana šumogospodarskim planovima”, kaže on. Tolušić dodaje kako se novim zakonom objedinjuje postupak osnivanja prava služnosti i prava građenja kako bi se na jednostavan način osiguralo planiranje, projektiranje i izgradnja infrastrukture te drugih sadržaja od nacionalnog interesa. Do sada je to bila nadležnost različitih ministarstava. Zakonom o šumama uređuje se postupak izdvajanja pojedinog šumskog zemljišta u vlasništvu države iz šumogospodarskog područja u svrhu poljoprivredne uporabe te postupak uključivanja pojedinog zemljišta u vlasništvu

OD 202.162 OBVEZNIKA NAKNADE OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA, NJIH 181.794 BILO BI OSLOBOĐENO PLAĆANJA države, a koje neće biti privedeno poljoprivrednoj proizvodnji, u šumogospodarsko područje. Radi se o zemljištu koje je u katastru opisano kao oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara. “Time omogućavamo kontinuirane postupke uređivanja zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na način da se pojedina zemljišta privode uporabi za koju ima interesa, uz suglasnost stručnjaka šumarske i agronomske struke”, pojašnjava Tolušić. 2. travnja 2018. | broj 4023 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA ZAPOSLENI KOD PODUZETNIKA NA RAZINI ŽUPANIJA

UNATOČ PERCEPCIJI BROJ ZAPOSLENIH IPAK RASTE Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je 2016. godine bilo 3,5 milijuna radno sposobnih stanovnika, dok je u 14 hrvatskih županija povećan broj zaposlenih kod poduzetnika piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

I za

125.877 osoba

povećan broj zaposlenih u razdoblju od 2001. do 2016.

ako u javnosti prevladava percepcija da u Hrvatskoj broj zaposlenih u zadnjih petnaestak godina uglavnom pada, brojke nam govore drugačije. Tako analiza Financijske agencije kroz razdoblje od 2001. do 2016. godine pokazuje kako je broj zaposlenih kod poduzetnika povećan za 125.877, odnosno sa 727.233 koliko ih je bilo 2001. na 853.110 koliko je bilo zaposlenih u 2016. godini. Najviše zaposlenih, pokazuje analiza, bilo je 2008. godine - 933.625. Podsjetimo, riječ je o posljednjoj zlatnoj godini, nakon koje je Hrvatska ušla u šestogodišnju recesiju iz koje je veoma teško isplivala. Važno je istaknuti i kako je u tih 15 promatranih godina broj radno sposobnih stanovnika na razini Hrvatske u 2011. godini bio manji za 0,8 posto ili za 31.060 radno sposobnih stanovnika u odnosu na 2001. godinu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je 2016. godine bilo 3,5 milijuna radno sposobnih stanovnika, dok je u 14 hrvatskih županija povećan broj zaposlenih kod poduzetnika. Nominalno, najveći je rast bio kod poduzetnika sa sjedištem u Gradu Zagrebu 42.009 djelatnika, slijedi Zagrebačka županija sa 21.152 i Splitsko-dalmatinska županija sa 16.580 zaposlenih. Izražen u postotku, broj zaposlenih najviše je povećan kod poduzetnika Zagrebačke županije i to za 72 posto, Zadarske za 50 te Međimurske županije za 37 posto. Od te tri županije broj radno sposobnih u 2016. godini manji je u odnosu na

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4023 | 2. travnja 2018.

2001. godinu jedino u Međimurskoj županiji. U istom razdoblju u šest je županija smanjen broj zaposlenih kod poduzetnika, a najviše u Osječko-baranjskoj županiji u kojoj se u 2016. godini u odnosu na 2001. broj zaposlenih sma-

NOMINALNO, NAJVEĆI JE RAST BIO KOD PODUZETNIKA SA SJEDIŠTEM U GRADU ZAGREBU njio za 5685 djelatnika ili 13 posto, dok se, izražen u postotku, najveći pad broja zaposlenih dogodio kod poduzetnika sa sjedištem u Virovitičko-podravskoj županiji, za 20 posto ili za 1999 zaposlenih.

PAD ZAPOSLENIH U SISAČKOMOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI Rangiranje županija prema broju zaposlenih kod poduzetnika 2001., 2011. i 2016. godine pokazalo je da kod tri prvorangirane županije, Gradu Zagrebu koji je na prvom mjestu, Splitsko-dalmatinskoj županiji koja je druga i Primorsko-goranskoj županiji koja

2. travnja 2018. | broj 4023 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA je zauzela treće mjesto, nije bilo promjena. Najveće promjene u rangu županija po broju zaposlenih kod poduzetnika dogodile su se u Sisačko-moslavačkoj županiji koja je 2001. godine bila na 9. mjestu po broju zaposlenih

U ZADARSKOJ ŽUPANIJI JE BROJ ZAPOSLENIH U 2016. U ODNOSU NA 2001. POVEĆAN 50 POSTO kod poduzetnika, 2011. godine na 11. mjestu, a 2016. godine na 16. mjestu. Kroz promatrano razdoblje Sisačko-moslavačka županija je izgubila 7552 radno sposobna stanovnika, a broj zaposlenih kod poduzetnika manji je za 1378 odnosno za osam posto. Najveći broj zaposlenih u Sisačko-moslavačkoj županiji

Broj radno sposobnih stanovnika po županijama 2001. i 2011. godine te usporedba broja zapo županijama, 2001., 2011. i 2016. god. Broj radno sposobnih

Apsol. prom. 2011. / 2001.

Relat. prom,

265.752

11.883

104,7%

112.950

-4.854

95,9%

147.426

-7.552

95,1%

120.349

111.569

-8.780

152.308

148.834

-3.474

103.014

97.433

-5.581

Popis 2001.

Popis 2011.

Zagrebačka

253.869

Krapinsko-zagorska

117.804

Sisačko-moslavačka

154.978

Karlovačka Varaždinska Koprivničko-križevačka

Broj zaposlenih

Rang

Apsol. prom. 2011. / 2001.

Relat. prom,

43.837

14.624

150%

50.365

16.857

13.

2.199

115%

19.309

18.951

11.

1.497

109%

16.076

12.

14.766

17.

-750

95%

16.337

36.488

5.912

119%

40.519

17.194

10.

16.289

14.

-905

95%

16.301

2001.

Broj zaposlenih

Rang

2011.

29.213

14.658

13.

17.454

92,7%

15.516

97,7%

30.576

94,6%

Broj zapo 2016.

Bjelovarsko-bilogorska

109.827

101.323

-8.504

92,3%

14.483

14.

15.210

16.

727

105%

13.530

Primorsko-goranska

261.009

259.228

-1.781

99,3%

51.854

61.789

9.935

119%

60.244

Ličko-senjska

45.211

44.002

-1.209

97,3%

3.469

21.

4.736

21.

1.267

137%

4.150

Virovitičko-podravska

75.879

71.344

-4.535

94,0%

9.897

19.

8.072

19.

-1.825

82%

7.898

Požeško-slavonska

68.517

64.892

-3.625

94,7%

9.436

20.

7.786

20.

-1.650

83%

8.380

Brodsko-posavska

141.045

131.512

-9.533

93,2%

13.706

17.

15.659

15.

1.953

114%

16.253

Zadarska

131.578

143.180

11.602

108,8%

14.461

15.

20.271

5.810

140%

21.644

Osječko-baranjska

270.918

258.226

-12.692

95,3%

43.651

42.560

-1.091

98%

37.966

Šibensko-kninska

93.438

93.925

487

100,5%

10.638

18.

11.423

18.

785

107%

11.706

164.436

149.070

-15.366

90,7%

14.035

16.

17.468

12.

3.433

124%

17.438

Splitsko-dalmatinska

375.917

380.366

4.449

101,2%

58.161

71.301

13.140

123%

74.741

Istarska

174.429

180.239

5.810

103,3%

39.010

44.926

5.916

115%

48.363

99.847

102.649

2.802

102,8%

16.988

11.

19.477

10.

2.489

115%

19.692

Vukovarsko-srijemska

Dubrovačko-neretvanska Međimurska

96.187

94.583

-1.604

98,3%

19.976

24.448

4.472

122%

27.332

Grad Zagreb

652.961

673.958

20.997

103,2%

282.857

339.072

56.215

120%

324.866

3.663.521

3.632.461

-31.060

99,2%

727.233

124.153

117%

853.110

Ukupno RH Izvor: Fina

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4023 | 2. travnja 2018.

851.386

u 2016. godini bio je u Petrokemiji iz Kutine, 1652 zaposlena, dok je 2011. godine bilo 2355, a 2001. godine 2908 zaposlenih. Tvornica mineralnih gnojiva iz Kutine s radom je počela 1968. godine i bila je jedna od velikih jugoslavenskih industrijskih investicija, a više od 20 godina ne uspijeva riješiti nagomilane probleme. I rezultati za prošlu 2017. godinu pokazuju kako ju je ova kutinska tvrtka završila s gubitkom od 146,8 milijuna kuna, što je znatno više u odnosu na godinu ranije kada je gubitak iznosio 87,3 milijuna kuna. I iz same Petrokemije su izvijestili kako im je poslovna 2017. obilježena procesom opsežnih priprema za dokapitalizaciju te borbom za održanje stabilnosti sustava, održanjem kontinuiteta proizvodnje i kontinuiteta opskrbe kupaca proizvodima Petrokemije. Petrokemija se u svom poslovanju često susreće s problemima u opskrbi plinom, pa joj je tako u siječnju ove godine Ina obustavila opskrbu prirodnim plinom zbog problema s naplatom dotad isporučenih količina. Unatoč tome što im je Ina nastavila isporučivati plin, dokapitalizacija i restrukturiranje ostaju kao jedina rješenja za

slenih kod poduzetnika po slenih Rang

Apsol. prom. 2011. / 2001.

Relat. prom,

21.152

11. 16.

Broj poduzetnika 2001.

2011.

2016.

172%

3.419

6.065

7.206

4.651

132%

900

1.621

1.975

-1.378

92%

963

1.697

1.925

13.

821

105%

1.233

1.847

2.027

9.943

133%

1.680

2.791

3.488

14.

-893

95%

844

1.381

1.688

17.

-953

93%

1.004

1.478

1.776

8.390

116%

5.241

8.805

9.689

21.

681

120%

305

620

765

20.

-1.999

80%

502

842

1.000

19.

-1.056

89%

505

621

828

15.

2.547

119%

1.002

1.523

1.849

7.183

150%

1.284

3.116

3.918

-5.685

87%

2.905

4.038

4.764

18.

1.068

110%

954

2.011

2.228

12.

3.403

124%

969

1.597

1.755

16.580

129%

5.865

11.318

12.725

9.353

124%

4.451

9.090

9.984

10.

2.704

116%

1.598

3.537

3.783

7.356

137%

1.416

2.388

2.983

42.009

115%

19.947

32.144

38.127

125.877

117%

56.987

98.530

114.483

nastavak poslovanja kutinske tvornice i nakon njenih prvih 50 godina rada.

POZITIVAN SKOK ZADARSKE ŽUPANIJE Najveći pozitivan skok na rang listi dogodio se u Zadarskoj županiji u kojoj su 2001. godine tamošnji poduzetnici zapošljavali 14.461 djelatnika, što je tu županiju svrstalo na 15. mjesto. Taj je broj 2011. godine porastao za 40 posto tj. na 20.271 zaposlenog, što je Zadarsku županiju stavilo na 9. mjesto, na kojem je bila i u 2016. godini sa 21.644 zaposlene osobe što je rast od 50 posto u odnosu na stanje od 2001. godine. Poduzetnici s najviše zaposlenih u Zadarskoj županiji u 2016. godini su Bakmaz, Sonik i Turisthotel. Bakmaz je tvrtka osnovana 1990. godine, a bavi se trgovinom na veliko i malo. Sa svojim prodajnim mjestima pokriva područje Zadarske i Ličko-senjske županije. U prvim godinama poduzeće je počelo rad samo s jednim veleprodajnim centrom koji se u to vrijeme bavio prodajom voća i povrća i imao samo dva zaposlenika. S godinama se prodajni asortiman širio na prodaju pića, prehrane i ne-prehrane, tako da danas poduzeće ima 135 prodajnih mjesta i više od 500 zaposlenika. Trgovački lanac Sonik osnovan je prije 28 godina i svoje poslovanje započeo je malom prodavaonicom u Zadru. Danas na području Zadra i u Zadarskoj županiji ima 110 prodavaonica. Turisthotel je tvrtka sa 50 godina dugom tradicijom u djelatnosti ugostiteljstva i turizma. Ukupni prihodi u prošloj godini bili su im veći od 252,8 milijuna kuna, a operativna dobit, prema objavljenom izvještaju na Zagrebačkoj burzi, iznosila je 78,4 milijuna kuna i veća je za 12,4 posto nego godinu dana ranije. Iako Turisthotel u svom nazivu nosi osnovnu djelatnost, prihod od 245 milijuna kuna, ostvaren

1652

zaposlena u Petrokemiji bila u 2016. (najviše u Sisačko-moslavačkoj županiji)

21.644 zaposlene

osobe bilo u Zadarskoj županiji u 2016.

NAJVEĆI BROJ ZAPOSLENIH U SISAČKOMOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI U 2016. BIO JE U PETROKEMIJI IZ KUTINE, 1652 ZAPOSLENA u prošloj godini, rezultat je zarade i gradskog ugostiteljstva, opsluživanja platforme te praonice rublja koja im je donijela 45 milijuna kuna. Osim u Zadru, Turisthotel je uslugu praonice preselio i u Dubrovnik, gdje su kupili tvrtku Plat, a ukupan prihod im je od pranja rublja povećan za 40 posto. Turisthotel je lani uložio 106 milijuna kuna vlastitog novca u razvoj i modernizaciju poslovanja. 2. travnja 2018. | broj 4023 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO POSLOVNI SUSRET HRVATSKIH I RUMUNJSKIH TVRTKI OBRAMBENA INDUSTRIJA

VELIKI POTENCIJAL ZA RAST I SURADNJU Hrvatska obrambena industrija je globalno prepoznati brend, ističe Radoš, dodajući kako te tvrtke godišnje izvoze 70 milijuna kuna vrijednu opremu piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

okviru posjeta rumunjskog ministra obrane Hrvatskoj održan je Poslovni susret hrvatskih i rumunjskih tvrtki – obrambena industrija. Vjerujem da je ovo tek početak naše plodonosne suradnje, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Republike Hrvatske Damir Krstičević. “S Rumunjskom smo uspostavili intenzivnu suradnju koja je već pokazala konkretne rezultate. Naša obrambena industrija

HRVATSKA TVRTKA HS PRODUKT VEĆ SUDJELUJE NA RUMUNJSKOM NATJEČAJU ZA NABAVU KRATKOG NAORUŽANJA ZA VOJSKU

Damir Krstičević

Mihai-Viorel Fifor

zadovoljan što hrvatska tvrtka HS Produkt već sudjeluje na rumunjskom natječaju za nabavu kratkog naoružanja za vojsku. “Moja želja je bila da uz posjet ne napravimo samo sastanak dvaju ministara, već mi je želja da u njega uključimo tvrtke koje predstavljaju nacionalne obrambene industrije i na ovaj način im damo okvir za uspostavu bolje suradnje u budućnosti”, rekao je rumunjski ministar obrane Mihai-Viorel Fifor.

potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš. “Radi se o speciﬁčnoj branši koja nije važna samo za sigurnost naše zemlje, već i za gospodarstvo. Danas broji oko stotinjak tvrtki koje zapošljavaju više od 3000 ljudi i godišnje izvoze proizvoda u vrijednosti 70 milijuna eura. HGK potpomaže rad obrambenih tvrtki kroz potporu njihovom sudjelovanju na najvećim međunarodnim sajmovima i izložbama”, zaključuje Radoš. Prezentaciju o hrvatskoj obrambenoj industriji održao je predsjednik Uprave Agencije Alan Ivica Nekić, posebno istaknuvši pištolj tvrtke HS Produkt koji je četiri puta proglašen najboljim pištoljem godine u SAD-u i kojeg je prodano već oko pet milijuna komada. “I puške te tvrtke s bullpup dizajnom, koji im omogućuje da budu među najkraćim puškama s najdužom cijevi, su u samom svjetskom vrhu po kvaliteti i potražnji”, kaže Nekić. Predstavljeni su i drugi hrvatski proizvodi poput snajperskih pušaka, višecjevnih bacača raketa, strojeva za razminiranje i ostale opreme, a nakon prezentacija održani su i B2B susreti hrvatskih i rumunjskih tvrtki iz obrambene industrije.

ZAJEDNIČKI RAD NA NOVIM PROJEKTIMA stvorena je u ratu, u tim godinama postojala je snažna potreba za proizvodnjom oružja i vojne opreme za obranu zemlje i to je temelj na kojem je rasla. Danas je jedan od najpropulzivnijih sektora naše ekonomije, a hrvatski vojnici u potpunosti su opremljeni domaćim proizvodima, ne zato što su hrvatske proizvodnje, već zato što su najkvalitetniji na svijetu”, naglasio je Krstičević, Ministar je najavio daljnju suradnju u dijeljenju znanja i rekao kako je

“Vjerujem da možemo raditi skupa na novim projektima u ovoj industriji koja je vrlo važna za naše države. Postoji snažna politička volja za suradnjom s drugim državama, a Hrvatska nam je jedna od najbližih zemalja po tom pitanju. Uvjeren sam da će predstavnici naših tvrtki naći zajednički jezik s hrvatskim kolegama”, naglasio je Fifor i iskazao interes za kupnju hrvatskog oružja. Hrvatska obrambena industrija je globalno prepoznati brend i jedan od vodećih sektora našeg gospodarstva, istaknuo je

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4023 | 2. travnja 2018.

MIRJANA ČAGALJ, POTPREDSJEDNICA HGK ZA GRADITELJSTVO, PROMET I VEZE

Hrvatske tvrtke se žele uključiti u izgradnju Pelješkog mosta

rago mi je da je China Road and Bridge Corporation, kompanija sa svjetskim referencama i ugledom, dobila priliku graditi Pelješki most i nadam se da će u tom strateškom projektu maksimalno koristiti proizvode i usluge hrvatskih tvrtki. Hrvatsko gospodarstvo se želi uključiti u ovaj projekt, posebno svojom građevinskom operativom, građevinskom industrijom, brodogradnjom te uslugama u sektoru turizma i trgovine, što može biti dodatni poticaj i za druge projekte, poručila je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze, na sastanku s predstavnicima NR Kine u Hrvatskoj, savjetnikom Liuom Kaiom i atašeom Qinom Xuanom. Vlada očekuje sklapanje

ugovora s kineskim izvođačem za nekoliko tjedana, a u tom razdoblju HGK će organizirati prezentacije potencijala domaćeg gospodarstva, kako bi kineska strana lakše prepoznala hrvatske partnere i brže došla do njih. “Kineski izvođači moraju računati na hrvatske kompanije, domaću radnu snagu, opremu, materijale kao i na ostalu infrastrukturu potrebnu za ovaj projekt. Članice HGK se mogu pohvaliti svojim iskustvom, organizacijom, izvedbom i tehnologijom te su vrlo motivirane i spremne za angažman na samoj izvedbi, što bi u konačnici imalo i velik pozitivan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo”, istaknula je ona dodavši kako udio poslova koji bi hrvatske tvrtke mogle dobiti može biti

znatan ako se, uz pomoć Vlade, dobro obave pripremne aktivnosti. Prema dosadašnjim iskustvima s kineskim izvođačima na europskim gradilištima, procjenjuje se da bi domaće kompanije mogle isposlovati i do 40 posto udjela u realizaciji projekta vrijednog 2,08 milijardi kuna bez PDV-a, no Mirjana Čagalj upozorava kako je inicijativa tek pokrenuta pa nije uputno već sada govoriti o brojkama. “Nastojat ćemo okupiti što više zainteresiranih tvrtki kako bi se hrvatsko gospodarstvo uključilo u što većem obujmu. Prilike za suradnju treba tražiti u uslugama visokokvaliﬁciranog stručnog osoblja, inženjerstvu, tehničkom savjetovanju pa i stručnom nadzoru”, zaključila je ona.

GRADNJA PELJEŠKOG MOSTA

Odbijene žalbe Strabaga i talijansko-turskog konzorcija

ržavna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) odbila je žalbe austrijskog Strabaga i zajednice ponuditelja talijanskog Astaldija i turskog IC Ictas Isaat Sanayia uložene na izbor izvođača radova za gradnju mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama, kazao je predsjednik DKOM-a Goran Matešić. Odluka o odbacivanju žalbi donesena je 21. ožujka, što je dva mjeseca otkako su žalbe podnesene. Povod žalbama bila je dampinška cijena tvrtke China Road and Bridge Corporation, te činjenica da je ta kineska tvrtka koristila državne potpore kako bi ponudila najnižu cijenu i ušla na tržište Europske unije. “Žalbe su odbijene jer Državna komisija nije utvrdila da je naručitelj napravio povredu u primjeni prava”, pojasnio je

Matešić te dodao kako nisu pronašli dokaze da se u kineskoj ponudi radi o neuobičajenoj cijeni. “Žalitelji nisu dokazali da bi se u konkretnom slučaju radilo o dampinškim cijenama i da je odabrani ponuditelj korisnik državnih potpora”, napomenuo je Matešić, dodajući kako postupak utvrđivanja dampinških cijena provodi Europska komisija jer se radi o jedinstvenom europskom tržištu. “Nakon

što se odbije žalba, smatra se da je odluka o postupku postala izvršna te da je ugovor sklopljen. Postoji mogućnost žalbe na sudu, no to ne odgađa početak radova, osim ako sud ne odobri privremenu mjeru”, kazao je Matešić. Predmetni postupak javne nabave pred naručiteljem trajao je 567 dana, dok je žalbeni postupak od prve žalbe do donošenja odluke Državne komisije o žalbama trajao 59 dana. U međuvremenu je na postupak uložena i treća žalba koju je predala austrijska tvrtka Swietelsky koja se odnosi na gradnju pristupnih cesta Duboka-Sparagovići dužine 12 kilometara, koja uključuje gradnju dvaju tunela, jednog vijadukta i dvaju mostova. Procijenjena vrijednost radova na ovoj cesti iznosi 482 milijuna kuna. (J.K.)

2. travnja 2018. | broj 4023 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO BUDUĆNOST BRODOGRADNJE

JAMSTVENI FOND KAO PODRŠKA Kako su privatizacija i programi restrukturiranja velikih hrvatskih brodogradilišta završeni, tako su ona trenutačno suočena i s problemom financiranja. Štoviše, danas ne postoji model financiranja održive brodogradnje piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U Ne bih htjela da se o ovoj industriji govori kao da treba pomoć, već o onoj koja ima perspektivu rasta, stvaranja novih proizvoda, inovacija i zapošljavanja. Martina Dalić, potpredsjednica Vlade

natoč tomu što je brodogradnja iznimno važan dio gospodarstva, a brod izvozni proizvod u koji su utkana stoljetna znanja i vještine, taj sektor često je pod lupom javnosti. Razloga tomu je mnogo. Jedan od važnijih svakako je činjenica da je kroz desetljeća raznih potpora za brodogradnju u Hrvatskoj po glavi stanovnika već potrošeno više od 8000 kuna i teško je vratiti povjerenje građana u taj sektor. Kako su privatizacija i programi restrukturiranja velikih hrvatskih brodogradilišta završeni, tako su ona trenutačno suočena i s problemom ﬁnanciranja. Štoviše, danas ne postoji model ﬁnanciranja održive brodogradnje, istaknuto je na konferenciji Budućnost brodogradnje u Hrvatskoj, u organizaciji Jutarnjeg lista i Brodosplita. Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta, istaknula je kako je sada pravo vrijeme da država podupire brodogradnju na tržišnim, zdravim osnovama. “O podršci brodogradnji valja razmišljati u terminima suvremenih gospodarskih odnosa, a ne u onima državne pomoći. Stoga ne bih htjela da se o ovoj industriji govori kao da treba pomoć, već o onoj koja ima perspektivu rasta, stvaranja novih proizvoda, inovacija i zapošljavanja”, istaknula je ona.

industriji Split i Brodotrogiru su dovršeni i ta brodogradilišta sljedećih 10 godina, na temelju pravila u državnim potporama, moraju funkcionirati samostalno na tržištu te na način koji neće zahtijevati nikakve oblike državne pomoći”, kazala je potpredsjednica Vlade. No to ne znači da brodogradilišta neće moći koristiti različite oblike državne podrške, ali na drugačiji način. Naime, kao društva koja nisu u poteškoćama brodogradilišta mogu sudjelovati u različitim ﬁnancijskim instrumentima koja država nudi poput onih za podrške u inovacijama ili istraživanje i razvoj novih proizvoda. Osim toga, postoji i pristup državnim jamstvima, ali uz drugačije omjere. “Točnije, uz one omjere koji se ostvaruju u skladu s tržišnim uvjetima i u kojima brodogradilištima

SAMOSTALNO FUNKCIONIRANJE NA TRŽIŠTU

BRODOGRADILIŠTA KAO DRUŠTVA KOJA NISU U POTEŠKOĆAMA MOĆI ĆE SUDJELOVATI U RAZLIČITIM FINANCIJSKIM INSTRUMENTIMA KOJE NUDI DRŽAVA

Hrvatska je u proteklih više od 20 godina bila podrška toj industriji, pa tako i u kontekstu pristupanja Europskoj uniji. Država je na sebe preuzela sva tada izdana jamstva brodograđevnoj industriji. Nakon privatizacije velikih brodogradilišta vlasnici su, pak, preuzeli obvezu razvoja i restrukturiranja, ali i to da će po završetku tih procesa brodogradilišta moći samostalno funkcionirati na tržištu. “Programi restrukturiranja u 3. maju, Brodograđevnoj

sudjeluju u dijelu rizika”, objasnila je Martina Dalić, dodajući kako se trenutačno govori i o tome gdje pronaći dodatni prostor kako bi se olakšao dugotrajan i speciﬁčan proizvodni ciklus brodogradilišta koji zahtijeva angažiranje velikih obrtnih sredstava. Stoga, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR)

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4023 | 2. travnja 2018.

te Hrvatskom brodogradnjom radi na definiranju određenih načina kako bi se osigurala stabilna podrška brodogradilištima koja nisu u poteškoćama te da jednostavnije financiraju proizvodni ciklus. “Riječ je o projektu uspostavljanja i izgradnje, nazovimo ga tako, jamstvenog fonda koji bi bio na raspolaganju svim brodogradilištima. Ali uvjet korištenja tog novog mehanizma na čijoj izgradnji radimo je stabilna financijska situacija u brodogradilištima koja bi se prijavljivala za financiranje iz tog fonda. Dakle, radimo na podršci jednostavnijem i lakšem financiranju procesa proizvodnje. Ta podrška nema osobinu državne pomoći”, napomenula je. Drugi motiv razvoja ovog mehanizma, nastavila je, veže se na činjenicu da u Hrvatskoj ne posluju samo četiri velika brodogradilišta, već 35 manjih tvrtki koje se bave različitim poslovima u brodogradnji - od gradnje jahti do ostalih vrsta plovila. Te tvrtke, koje aktivno izvoze, razvijaju proizvodnju i zapošljavaju značajan broj ljudi, dulji niz godina žive u sjeni velikih, a svoje aktivnosti uglavnom financiraju samostalno. “Ovaj jamstveni fond stvaramo kako bi bio na raspolaganju i maloj brodogradnji”, naglasila je Martina Dalić.

VAŽNI SU FINANCIJSKI ODRŽIVI PROJEKTI Reinhard Lüken, izvršni direktor Njemačke udruge brodogradnje i morske industrije, istaknuo je kako su tijekom 1990-ih Europa i Japan bile vodeće zemlje u svjetskoj brodogradnji. No, dodao je, Kina je oko 2010. eksplodirala. “Brodogradnja je industrija od iznimne političke važnosti i Europa je treba prepoznati kao stratešku granu, a Kina je na vrijeme shvatila kako po tom pitanju valja učiniti nešto”, smatra on. Njemačka, prema njegovim riječima, ima nekoliko različitih mehanizama potpora i ﬁnanciranja brodogradnje koja se u proteklom

razdoblju u toj državi stubokom promijenila. Naime, Njemačka se više orijentirala na gradnju putničkih brodova i trajekata, a manje na one teretne.

OVAJ JAMSTVENI FOND STVARAMO KAKO BI BIO NA RASPOLAGANJU I MALOJ BRODOGRADNJI, ISTIČE MARTINA DALIĆ Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita, na panel-raspravi održanoj u sklopu konferencije istaknuo je da je fond potreban te da podržava tu inicijativu kako bi hrvatska brodogradnja ravnopravno sudjelovala na svjetskim tržištima. No pritom su važni financijski održivi projekti i gradnja brodova koji su u dobitku, naglasio je Debeljak. “Gubitak je u prošlosti bio uračunat u gradnju brodova. A mi smo u Brodosplitu okrenuli tu priču. Danas se svaki projekt u Brodosplitu ugovara s profitom, tako da svatko može zaraditi u svome dijelu financiranja”, napomenuo je. Anton Kovačev, voditelj Ureda Europske investicijske banke u Zagrebu, istaknuo je kako EIB prati europske norme u pomorstvu i financira brodovlasnike. “EIB može biti osnova da se hrvatska brodogradilišta natječu prema brodovlasnicima, odnosno naručiteljima broda koji ćemo potom financirati. EIB u okviru tih europskih pomorskih normi promatra da projekt ima svoju održivost, potiče rast i zapošljavanje, ali i zadovoljava ekološke norme. Stoga puno sudjelujemo u zelenom financiranju”, kazao je Kovačev napominjući kako je riječ o programu kojim se financiraju ulaganja u one preinake kojima je moguće povećati ekološku komponentu brodova poput ograničavanja štetnih emisija ili pročišćavanja otpadnih voda. 2. travnja 2018. | broj 4023 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

S MARKOVA TRGA SJEDNICA VLADE

Novo REFINANCIRANJE dugova cestovnog sektora Hrvatskim autocestama odobren je kredit od 1,41 milijarde eura, 467 milijuna eura Hrvatskim cestama i 202 milijuna eura za Autocestu RijekaZagreb piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

lada je na svojoj prošlotjednoj sjednici dala suglasnost za kreditno zaduženje od 1,8 milijardi eura kako bi se nastavilo refinanciranje dugova cestarskog sektora. Hrvatskim autocestama odobren je kredit od 1,41 milijarde eura, 467 milijuna eura Hrvatskim cestama i 202 milijuna eura za Autocestu Rijeka-Zagreb. Odobrena su i državna jamstva u korist Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb, Erste&Steiermärkische banke, Hrvatske poštanske banke, Splitske banke, OTP banke, Croatia banke i Istarske kreditne banke za ovo kreditno zaduženje. Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je prošle godine refinanciran dio duga u visini od 1,2 milijarde eura. “Sad je refinanciran kredit od 1,8 milijardi eura. Tako smo praktički malo više od tri od ukupno pet milijardi duga u cestarskom sektoru riješili na način koji je u hrvatskoj javnosti doveo do zaborava inicijative o monetizaciji hrvatskih autocesta”, rekao je Plenković ističući da će godišnje uštede nakon ovog refinanciranja samo od kamata iznositi 50 milijuna eura godišnje.

IDUĆIH 15 GODINA STABILNOSTI Krediti su odobreni na rok do 2030. godine, uz kamatu koja se utvrđuje na temelju referentne stope u visini od šestomjesečnog EURIBOR-a, uvećane za maržu od 1,95 postotnih bodova godišnje, a u slučaju da je vrijednost EURIBOR-a

AUTOCESTE SMO ZADRŽALI U RUKAMA HRVATSKIH GRAĐANA, A SUSTAV KROZ REFORMU ČINIMO ODRŽIVIM I ISPLATIVIM, ISTIČE BUTKOVIĆ negativna, vrijednost referentne stope izjednačava se s nulom, što znači da će efektivna kamatna stopa biti 2,05 posto. Prve tri godine krediti se polugodišnje otplaćuju ukupno pet posto od glavnice kredita, a preostalih 95 posto glavnice otplaćuje se u idućih 18 polugodišnjih rata. “Donošenjem ovih odluka osigurat će se u idućih 15 godina stabilnost cestarskom

Kupuje se 12 zrakoplova F-16 C/D Barak Vlada je donijela odluka o nabavi 12 zrakoplova F-16 C/D Barak, za koje će Hrvatska tijekom 10 godina platiti 2,9 milijardi kuna. “Riječ je o zrakoplovima koji će doći u potpunosti prilagođeni NATO-ovim standardima. U cijenu troškova bit će uračunato sve što je potrebno da budu na raspolaganju idućih 25 godina. U financijskom pogledu, predviđeno je da troškovi nabave u sljedećih 10 godina godišnje stoje najviše 50 milijuna dolara, vrlo vjerojatno i manje”, rekao je premijer Andrej Plenković. Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako je od samog početka procesa Ministarstvo obrane informiralo Ministarstvo financija te su sukladno tome pronašli optimalni model financiranja.

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4023 | 2. travnja 2018.

sektoru čiji dug postaje napokon održiv. Autoceste smo zadržali u rukama hrvatskih građana, a sustav kroz reformu činimo održivim i isplativim”, ocijenio je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković napominjući kako je dosad refinancirano oko 60 posto ukupnih cestarskih dugova. Butković je istaknuo kako očekuju da će do kraja 2033. godine otplatiti ukupni dug cestarskog sektora. Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je kao će ovim odlukama cestovni sektor “prodisati” te kako se prije nekoliko godina govorilo da nema alternative monetizaciji ili prodaji autocesta. “Sada je Vlada pronašla puno bolji model jer su iskorištene povoljnije okolnosti s financijskih tržišta. Sve napravljene transakcije ne povećavaju javni dug, a sam cestarski sektor čini oko 13 posto ukupnog javnog duga”, rekao je ministar financija.

AKTUALNO E-ŽALBA

Kvalitetna javna nabava pokreće rast

avna nabava jedan je od osnovnih alata kojim možemo ostvariti rast gospodarstva i konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, rekao je potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš na otvaranju edukativne radionice o sustavu e-Žalba. Na radionici željelo se ojačati znanje gospodarskih subjekata o mogućnosti i načinu izjavljivanja e-Žalbe, zbog velikog značaja koji uvođenje elektroničke žalbe ima za gospodarske subjekte koji sudjeluju u postupcima javne nabave. “Kvalitetan postupak javne nabave deﬁnitivno može biti pokretač ekonomskog

rasta. Edukacija poduzetnika je jedna od naših glavnih zadaća, a drugi važan aspekt rada HGK je da hrvatski proizvodi budu konkurentniji te da udio naših proizvoda u javnoj nabavi bude što veći jer tako pridonosimo rastu BDP-a. Budući da i brojni naručitelji nemaju dovoljno informacija o hrvatskim proizvodima, mi smo napravili online katalog proizvoda koji na jednom mjestu objedinjuje sve podatke i speciﬁkacije o domaćim proizvodima”, istaknuo je Radoš. Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman istaknula je kako se nastavlja rad na digitalizaciji postupaka javne nabave. “Želja nam je omogućiti da sve ide elektroničkim

putem, bez papira. Hrvatska po pitanju elektroničke javne nabave prednjači na razini EU-a i ovo je dobra prilika za promicanje svijesti o tome što se sve radi na tom polju. Početkom ove godine na snagu su stupila dva pravilnika u segmentu javne nabave, a jedan od njih se odnosi na e-Žalbu. Elektronička nabava nije novina, pa je ovo sve o čemu govorimo nadogradnja sustava kojim sam postupak želimo učiniti jednostavnijim i transparentnijim”, kazala je ona. (K.S.)

IMPOL TLM

Veliki planovi sa šibenskom tvornicom

elnici slovenskog Impola ustvrdili su kako su još 2002. godine htjeli preuzeti šibenski TLM, ali tada nije bilo interesa s hrvatske strane. Ipak, preuzeli su nekadašnji šibenski gigant tako što su 2016. godine osnovali tvrtku Adral ulaganja te prvo iznajmili nekretnine kako bi pokrenuli proizvodnju, a potom te nekretnine na javnom natječaju kupili. Tvrtka u Šibeniku danas nosi naziv Impol TLM. “Impol TLM i TLM Aluminij nemaju nikakve pravne veze, a Impol nema nikakvih obveza prema TLM Aluminiju te stoga ne možemo preuzeti

nikakve njegove obveze. Uostalom nismo ništa preuzeli, nego smo imovinu i nekretnine kupili na javnom natječaju”, istaknuo je Andrej Kolmanič, glavni izvršni direktor Impola iz Slovenske Bistrice, dodajući kako je Impol od 2016. do danas uložio oko 101 milijun eura u Impol TLM. Prema njegovu mišljenju, tvornica u Šibeniku ima budućnost u proizvodnji dijelova za autoindustriju. Impol TLM proizvodi aluminijske folije, limove te hladno i toplo valjane trake. “Naš interes je u tome da se čitav otpad pretopi i ponovno pretvori u proizvod te da sve to preradimo kod sebe. Svaka prodaja izvan

Impola nama je gubitak”, kaže Kolmanič. Impol TLM je lani proizveo 71.080 tona proizvoda, dok se ove godine planira proizvodnja od 92.000 tona. U planu čelništva slovenske grupacije je da se 2025. godine u tvornici u Šibeniku proizvede 211.000 tona aluminijskih

proizvoda. “Sve to podrazumijeva nove investicije i novo zapošljavanje. Naša strategija je u Hrvatskoj započeti razvoj na području valjanih proizvoda za automobilsku industriju koji bi se samostalno trebali pojaviti na tržištu do kraja iduće godine”, dodao je on. (J.V.)

2. travnja 2018. | broj 4023 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

PREDSTAVLJAMO MIND LAB, Zagreb

RAD NA SEBI JE IMPERATIV Svatko od nas je nevjerojatna kombinacija različitih znanja, vještina, talenata i potencijala. Na njima je, naravno, potrebno kontinuirano raditi, ističe Kraljević

D Prvi korak prema našem osobnom i profesionalnom razvoju je osvještavanje činjenice da je ono cjeloživotni proces. Mnogi misle da, nakon što uzmu diplomu na fakultetu i kroče na tržište rada, njihovo učenje prestaje. Međutim, situacija je upravo suprotna.

Sandro Kraljević

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

onedavno se smatralo kako su stečena diploma i stručna znanja u nekom području jedini kriterij za ostvarivanje poslovnog uspjeha. Međutim, na suvremenom tržištu koje se rapidno mijenja i koje od ljudi zahtijeva suradnju s različitim kulturama, mentalitetima i načinima rada, pokazalo se da oni ipak nisu jedini kriterij. Naime, kvalitetne vještine upravljanja sobom i drugim ljudima u današnje su vrijeme od presudne važnosti ako se želi biti uspješan u bilo kojem profesionalnom području. Tome u prilog ide i činjenica da je samo tržište lagano počelo prepoznavati potrebu za uslugama iz područja upravljanja ljudskim resursima.

KVALITETNE VJEŠTINE UPRAVLJANJA SOBOM I DRUGIM LJUDIMA U DANAŠNJE SU VRIJEME OD PRESUDNE VAŽNOSTI Mind Lab je tvrtka koja je stvorena upravo radi toga da svojim djelovanjem pomogne ljudima i organizacijama ostvariti njihove pune potencijale, i to ponajprije koristeći metode primijenjene poslovne psihologije. Možda ćete se sada upitati koja uopće vrsta usluga spada pod tu granu djelatnosti. Jeste li se ikada našli u situaciji u kojoj nikako niste mogli pronaći onog “pravog” djelatnika za neko radno mjesto u svojoj organizaciji? Možda ste svjedočili potencijalu radnog tima koji se naprosto ugasio jer je njihovim članovima nedostajalo vještina komunikacije, pregovaranja ili upravljanja stresom? Ili jednostavno niste znali kako angažirati svoje zaposlenike u ostvarivanju svojih poslovnih ciljeva?

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4023 | 2. travnja 2018.

TRUDOM I UPORNOŠĆU DO REZULTATA Upravo takve i veliki broj sličnih situacija rješivo je uz pomoć saznanja iz područja psihologije i upravljanja ljudskim potencijalima, pojašnjava Sandro Kraljević, magistar psihologije i direktor Mind Laba. “Tijekom svog profesionalnog razvoja susretao sam se s ljudima koji su bili nezadovoljni svojim radnim mjestima, menadžerima koji su bili frustrirani jer nisu znali kvalitetno voditi i motivirati svoje djelatnike, kao i pojedincima koji su se na svom profesionalnom putu suočavali sa zastrašujuće velikim izazovima, koje jednostavno nisu znali sami prevladati”, prisjeća se Kraljević. “Prvi korak prema našem osobnom i profesionalnom razvoju je osvještavanje činjenice da je ono cjeloživotni proces. Mnogi misle da, nakon što uzmu diplomu na fakultetu i kroče na tržište rada, njihovo učenje prestaje. Međutim, situacija je upravo suprotna - oni su tek na početku procesa osobnog razvitka jer u današnje je vrijeme rad na sebi imperativ”, ističe direktor Mind Laba. “Svatko od nas je nevjerojatna kombinacija različitih znanja, vještina, talenata i potencijala. Na njima je, naravno, potrebno kontinuirano raditi, ali trudom i upornošću možemo ostvariti rezultate koje smo oduvijek htjeli i tako sebi i drugima uistinu stvoriti ljepši i ugodniji život”, zaključuje Kraljević.

enterprise europe

info

Broj 165, 2. travnja 2018.

KRAJ DISKRIMINACIJE U ONLINE TRGOVINI

Jednake cijene i uvjeti za sve EU građane Krajem godine na snagu će stupiti uredba o geoblokiranju. Nju će pratiti transparentnije i pristupačnije cijene isporuka prekograničnih paketa, jednostavnija pravila o porezu na dodanu vrijednost za internetsku trgovinu te bolju zaštitu potrošača Europska je komisija kao dio strategije jedinstvenog digitalnog tržišta u svibnju 2016. predložila nova pravila o zabrani geoblokiranja koja je Europski parlament početkom veljače i podržao. Novim pravilima zabranit će se blokiranje kupaca u web trgovinama drugih država članica na temelju njihove nacionalnosti, prebivališta ili IP adrese. Njih još formalno mora odobriti Vijeće te se očekuje da će uredba stupiti na snagu do kraja godine. Uredba o geoblokiranju jedna je od mjera Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta (DSM) koju je Komisija donijela 2015. godine kako bi potaknula rast i razvoj tržišta EU-a, a uključuje i ostale važne mjere kao što su transparentnije i pristupačnije cijene isporuka prekograničnih paketa, jednostavnija pravila o porezu na dodanu vrijednost za internetsku trgovinu te bolju zaštitu potrošača. Naš je cilj stvoriti digitalno jedinstveno tržište u EU, kaže Andrus Ansip, potpredsjednik Europske komisije nadležan za jedinstveno digitalno tržište. “Jedinstveno tržište u fizičkom smislu uspjeli smo stvoriti još prije više od 20 godina i svi imaju koristi od toga, siguran sam i Hrvatska. Jer, ako možete prodavati svoju robu i us-

luge u bilo kojoj drugoj državi članici bez protekcionizma i barijera, onda je korisno za sve. Ali digitalno jedinstveno tržište ne postoji i moramo ga stvoriti”, kaže Ansip. Prošlogodišnja istraživanja pokazuju da 29 posto hrvatskih građana kupuje putem interneta, što je u usporedbi s europskim prosjekom od 57 posto ili pak prosjekom skandinavskih zemalja i Velike Britanije od čak 82 posto, prilično malo. Razlog tome je velikim dijelom upravo diskriminacija na online tržištu te će se ukida-

njem geoblokiranja online trgovina znatno povećati, što će pak direktno utjecati i na povećanje BDP-a. Nakon što uredba o geoblokiranju stupi na snagu, Komisija će imati dvije godine da razmotri njezin opseg i mogućnost uključivanja dodatnih usluga kao što je internetska prodaja softvera, igrica, e-knjiga i glazbe. Također će analizirati je li u sektorima kao što je promet i audiovizualne usluge ostalo neopravdanog geoblokiranja koje bi trebalo ukloniti.

enterprise europe

Stjecanje američkog iskustva U listopadu 2018. godine program The Professional Fellows za tehnološke inovacije i poduzetništvo okupit će novu skupinu od 16 tehnoloških i inovacijskih lidera iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Slovenije na četiri tjedna u Chicagu, pod pokroviteljstvom U.S. Departmenta of State Bureau of Educational and Cultural Affairs. Sudionici će imati priliku raditi s organizacijama širom Chicaga, uključujući tehnološke tvrtke, vladine agencije, inovativne nevladine organizacije te sveučilišne i ostale tehnološke inkubatore. Dobit će uvid u najbolje prakse u tehnološkim inovacijama, poduzetništvu i obrazovanju te promatrati kako

Uvjeti: • mladi lideri od 25 do 40 godina, trenutno zaposleni s najmanje dvije godine iskustva u području prijave • dokaz o utjecaju na zajednicu, organizaciju ili tvrtku • izvrsnost u govornom i pisanom engleskom jeziku u vrijeme prijave • državljanstvo i boravište u jednoj od zemalja koje ispunjavaju uvjete za sudjelovanje u programu funkcioniraju učinkovita urbana inovacija i poduzetnički eko sustav. Također će pridonijeti organizaciji domaćina, od malih projekata, sastanaka s kolegama na terenu do neovisnog istraživanja. Prijave su do 15. travnja na https://form. jotform.com/80585760320152

Za više informacija, kontaktirajte amughal@worldchicago.org ili posjetite web stranicu događanja http://www. worldchicago.org/worldchicago-techfellowship-program te slijedite #profellows na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

Poslovni razgovori na sajmu AgroB2B@NSFair, Novi Sad, Srbija

Prijave na Obzor 2020. Na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja 5. ožujka 2018. godine objavljen je poziv na dostavu prijava za potporu temeljem Odluke o poticanju prijave na međunarodne kompetitivne projekte u okviru Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. U tekstu poziva su izdvojena ključna pravila o načinu prijave, maksimalnim iznosima, izvještavanju te druge informacije relevantne za prijavitelje. Poziv će biti otvoren do iskorištenja sredstava, a za prijavu pojedine aktivnosti potrebno je poslati popunjeni obrazac koji se nalazi na: http://hamagbicro.hr/wp-content/ uploads/2018/03/obrazac-azuriran-6-3-2018.xlsx na mail O2020_mjere_2018@mzo.hr.

Novosadski sajam i Enterprise Europe Network Srbija-Trgovinska i industrijska komora Srbije i poslovni inkubator Novi Sad organiziraju Međunarodne poslovne razgovore AgroB2B@NSFair koji će se održati na Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu 16. svibnja. Ključne prednosti sudjelovanja za tvrtke: • atmosfera pogodna za međunarodni razvoj poslovanja; • personalizirana pomoć pri planiranju zahtjeva za sastanak; • pristup regiji i industriji Glavni fokus ovog događaja su proizvođači i trgovci hranom, no i drugi povezani sektori se mogu prijaviti: • Poljoprivredni strojevi i oprema • Kemijski proizvodi za poljoprivredu • Ambalaža • Obnovljiva energija • Obrada i oprema za staklenike • Primijenjena znanost i istraživanje Sudjelovanje za tvrtke članice Enterprise Europe Network partnera je besplatno. Za više informacija o događaju i prijavu za poslovne razgovore posjetite službenu web stranicu događaja: http://agrob2b2018.talkb2b.net/.

2. travnja 2018.

www.een.hr

2 3

RADIONICA O MOGUĆNOSTIMA DODJELE BESPOVRATNIH SREDSTAVA

PRILIKA za poduzetničke projekte U Đakovu je održana informativna radionica o bespovratnim sredstvima i financijskim instrumentima. U tom se gradu već provodi 13 projekata vrijednih gotovo 51 milijun kuna. Trećina vrijednosti projekata osigurana je bespovratnim potporama Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije u suradnji s Gradom Đakovom organizirala je informativnu radionicu o mogućnostima dodjele bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata. Ovom radionicom željelo se informirati poduzetnike o sredstvima koja im stoje na raspolaganju. Agencija je ovom prigodom s poduzetnicima podijelila prikupljeno iskustvo u vrednovanju i provedbi projekata iz EU fondova kako bi im se olakšao proces prijave i provedbe njihovih projekata. Nakon niza informativnih radionica, održanih u Slavoniji, želja nam je i ovdje u Đakovu predstaviti mogućnosti koje HAMAG-BICRO ima na raspolaganju za sve poduzetnike, rekao je Mario Turalija, član Uprave HAMAG-BICRO-a. HAMAG-BICRO trenutno u provedbi ima 1716 ugovora iz EU fondova, čija ukupna vrijednost iznosi 5,5 milijardi kuna, od čega bespovratna sredstva čine 2,1 milijardu kuna. Od toga slavonski poduzetnici u Osječko-baranj-

skoj županiji imaju 109 projekata ukupne vrijednosti više od 205 milijuna kuna, od čega bespovratna sredstva čine 97,6 milijuna kuna. Grad Đakovo ima 13 projekata ukupne vrijednosti gotovo 51 milijun kuna, od čega bespovratna sredstva čine 18,6 milijuna kuna”, kaže Turalija. Radionici su prisustvovali Snježana Brzica, državna tajnica u Ministarstvu turizma, Peter Lagator, dožupan osječko-baranjski i Marin Mandarić, gradonačelnik Grada Đakova. Na radionici su predstavljeni pozivi u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u financijskom razdoblju 2014.-2020., a koje vrednuje i provodi HAMAG-BICRO. Ujedno su najavljeni pozivi iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija prema indikativnom godišnjem planu, a koji će biti objavljeni do kraja godine. Najavljeni su sljedeći pozivi: • Izgradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta MSP-ova (zaprimanje prijava od 3. travnja)

• Znakovi kvalitete – vaučeri (ožujak) • Uvođenje sustava upravljanja poslovnim procesima i kvalitetom (ožujak) • Certifikacijom proizvoda do tržišta (travanj) • Povećanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-ova putem IKT-a – Faza 2I (lipanj) • Unapređenje poslovanja mikro MSPova uvođenjem IKT – vaučeri (lipanj) • Internacionalizacija poslovanja MSPova - Faza 2 (lipanj) • Pružanje visokokvalitetnih usluga za MSP-ove putem poduzetničkih potpornih institucija (PPI) - Faza 2 (prosinac) Temeljem prikupljenog iskustva kroz funkciju Posredničkog tijela razine 2 (PT2), HAMAG-BICRO je upoznao poduzetnike s najčešćim pogreškama koje se događaju prilikom izrade projektnih prijava te s pojedinim fazama tijekom provedbe projekta nakon potpisa ugovora. Također, poduzetnicima su prezentirane mogućnosti financiranja financijskim instrumenatima.

enterprise europe DIGITAL BOOST  FROM ZERO TO DIGITAL HERO

Od nepoznanice do heroja u što kraće vrijeme Mnoge male tvrtke ne mogu poslovati bez digitalnog marketinga. O trendovima i važnostima digitalnog marketinga govorilo se na konferenciji Digital Boost

Mnoge male tvrtke danas ne mogu preživjeti bez digitalnog marketinga. Upravo s tim motivom održana je U Tehnološkom parku Zagreb konferencija Digital Boost - From Zero to Digital Hero. Agencije Marzito i Paldesk, u partnerstvu s Tehnološkim parkom Zagreb, željele su na konferenciji upoznati poduzetnike, start-upe i marketinške stručnjake s njegovom važnošću, kao i s trendovima u 2018. godini.

Posao digitalnog marketinga nije lagan, upozorio je na početku konferencije Tadej Muršić iz tvrtke Alledio. “Teško je pratiti sve trendove u tom svijetu jer se on sastoji od više dijelova koji moraju funkcionirati na način da čine zaokruženu cjelinu. Kako bi bili uspješni, marketinški stručnjaci moraju razumjeti tehnologiju, osobito ako rade u start-upima ili s digitalnim proizvodima. Danas postoji čak 3,9 milijardi korisnika Interneta, a umjetna inteligencija, blockchain i druge tehnološke inovacije neprestano mijenjaju našu svakodnevicu, kaže Muršić. Da sva poduzeća mogu na neki način imati koristi od interneta, utvrdio je Bruno Filipović iz tvrtke Svinaweb. “Najveća promjena u digitalnom vremenu vidi se u načinu prikazivanja oglasa i detaljnom targetiranju. U 2018. godini nije više dovoljno imati samo dobru uslugu ili samo dobar digitalni marketing, potrebna nam je i dobra usluga i dobar digitalni marketing. Letvica se svakim danom podiže sve više i više, pa tako današnje tvrtke povrh dobre usluge moraju nuditi i dobro korisničko iskustvo te biti i fizički

Instagram friendly – jer korisnici vole svoja pozitivna iskustva dijeliti s prijateljima”, kaže Filipović. Dodao je kako je bitno imati cjelovitu marketinšku strategiju koja daje konkretne rezultate, a ne samo dobre statistike. Proces kreiranja digitalnih kampanja na više kanala objasnila je Iva Obrovac iz 404 Agency. “Važno je istraživati tržište, kreirati strategije, postaviti ciljeve te mjeriti uspjeh i prilagođavati se nastaloj situaciji”, kaže Iva Obrovac. Ključnu razliku između starog i novog marketinga najbolje je opisala Sandra Kecman iz Bisnodea koja je usporedila svoj marketinški pristup s onim svoje majke koja je – također marketingašica. “Moja mama nikada nije mogla mjeriti učinke svojih kampanja kao što mi danas možemo digitalnim alatima i zbog toga imamo veliku prednost. Da sumiram - bez podataka, samo ste još jedna osoba koja ima svoje mišljenje”, zaključila je Sandra Kecman. Na konferenciji se govorilo i o metrikama u analizi marketinških kampanja, o tome na koje se sve načine prikupljeni podaci mogu koristiti te o funkcioniranju CRM sustava.

Torino Fashion Match 2018 Poslovni sastanci na Torino Fashion Matchu 2018 održat će se od 28. lipnja do 1. srpnja. Registracija za poslovne razgovore: https://torino-fashionmatch-2018. b2match.io/, a rok za prijavu: 21.lipnja 2018. Ovaj događaj namijenjen je: • malim i srednjim poduzećima • brendovima • modnim dizajnerima • start-upima • društvima za e-trgovinu • kupcima

• trgovcima • međunarodnim stručnjacima Fokus: • Tekstilna i modna odjeća/pribor • Muška i ženska odjeća • Sportska odjeća / za plažu / donje rublje • Tekstilne tehnologije • Tkanine • Usluge u modi i tekstilu Tijekom TFW#3 sudionici mogu prisustvovati showovima modnih pista, B2B

sastancima, a pozvani su i na posebne radionice vezane uz modnu industriju, u organizaciji Unioncamerea Piemonte: • Pametni materijali i tehnologije povezane nosivosti: Fashion Tech • Kružna ekonomija i održivost u modnoj industriji • Digitalna revolucija i neki pravni aspekti u modnoj industriji 4,0: e-Commerce i aspekti inovacije • Europska komisija: mogućnosti financiranja i natječaji iz fondova EU-a.

2. travnja 2018.

www.een.hr

4 5

Future of Building 2018 Austrijska gospodarska komora i EEN Austrije po peti put organiziraju međunarodnu konferenciju, izložbu, B2B razgovore i stručan obilazak građevinskih projekata Future of Building 2018 u Beču 8. i 9. svibnja. HGK-Komora Zagreb i EEN Hrvatska pozivaju Vas na konferenciju i B2B razgovore koji su namijenjeni tvrtkama koje žele: više saznanja o inovativnim solucijama i razvoju u austrijskom i međunarodnom graditeljstvu, održivoj gradnji, visokokvalitetnim objektima, najnovijim tehnologijama; razmijeniti nove projektne ideje te pronaći poslovnog partnera za nove poslovne prilike. Glavna tematska područja i sektori su: · materijali, komponente i sistemi u graditeljstvu · građevinske metode i oprema · održavanje, oprema i metode monitoringa u graditeljstvu · graditeljstvo (dizajn, simulacija) · upravljanje građevinskim procesima · građevinske tvrtke

ciju je 30. travnja. Za hrvatske tvrtke sudjelovanje na svim događanjima (konferencija, inovativne radionice, poslovni razgovori, posjet projektima, večernje događanje) se ne naplaćuje. Konferencija, B2B razgovori, radionice i izložba se održavaju u Austrijskoj gospodarskoj komori (Wiedner Hauptstrasse 63). Večernje događanje s prezentacijom i ceremonijom dodjele nagrada Austrian Green Planet Building održat će se u Diplomatskoj akademiji (Favoritenstrasse 15a, Beč).

· proizvodnja građevinskih materijala, komponenata i sistema · distribucija građevinskih proizvoda i sistema · inženjerske i konzultantske usluge u svezi graditeljstva Detalje o događanju, programu, informacije o prijavi sudjelovanja te registraciju, koja je obavezna, možete naći putem poveznice https://buildings2018. b2match.io/page-581. Rok za registra-

Kontakt u Austriji: - informacije za registraciju na B2B razgovore: g. Herwig Wutscher, tel. 0043 5 90 900 3662, herwig.wutscher@wko.at - informacije o konferenciji: tel. t +43 (0) 5 90 900 3775, aussenwirtschaft.construction@wko.at. Kontakt u HGK: HGK-EEN: Vesna Torbarina, tel: 01/4561 671; e-mail: vtorbarina@hgk.hr HGK-Komora Zagreb: Silvija Czeisberger; tel:01/4606 807 e-mail: sczeisberger @hgk.hr.

Poslovni susreti na Energi B2B 2018 Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA i Europska poduzetnička mreža u Bosni i Hercegovini (EEN) uz podršku Privredne komore FBiH, Fondacije za razvoj odnosa BiH i Turske – BIGMEV, te brojnih međunarodnih organizacija i agencija za podršku poslovanju iz Europske unije i regije organiziraju poslovne susrete tvrtki u okviru 8. međunarodnog sajma energije, rudarstva, zaštite okoliša i prateće industrije Energa 2018 (od 19. do 21. lipnja). Za više informacija o sajmu posjetite http://energa.ba/. Poslovni susreti Energa B2B 2018 održat će se 19. lipnja u Centru Skenderija u Sarajevu. Besplatno se registrirajte za sudjelovanje na poslovnim susretima i rezervirajte svoje sastanke na stranici: http://www. energa2018.talkb2b.net

Cilj ovih poslovnih susreta je pronalazak internacionalnih poslovnih partnera na sajmu. Tematska područja poslovnih susreta: · Energija · Elektrika i elektronika · Rudarstvo · Zaštita okoliša · Metali i proizvodi od metala · Strojevi i uređaji · Građevinarstvo i građevinski materijali · Inženjering, dizajn i savjetovanje

· poslovnu podršku osoblja Europske poduzetničke mreže u BiH (EEN) prije, tijekom i nakon poslovnih susreta

Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno i uključuje: · raspored sastanaka za svaku pojedinačnu tvrtku (prethodno ugovoreni 20-minutni bilateralni sastanci) · informativni paket dostavljen na dan poslovnih susreta

Službeni jezik događaja: engleski Za dodatne informacije i pomoć prilikom registracije kontaktirajte Sarajevsku regionalnu razvojnu agenciju SERDA, Odjel Europske poduzetničke mreže u BiH, kontakt osoba: Aida Džamalija Duran, tel: +387 33 652 935, e-mail: aida@serda.ba.

enterprise europe

PPI2INNOVATE INTERREG CE

Trening za JAVNE NARUČITELJE inovativnih projekata Poticanje inovativne javne nabave jedan je od glavnih ciljeva PPI2Innovative projekta. Tržište javne nabave u EU iznosi 13,1 posto BDP-a, dok je u Hrvatskoj ukupna vrijednost javne nabave u 2015. godini iznosila 12,14 posto Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije u ožujku je u prostoru Tehnološkog parka Zagreb u sklopu projekta PPI2Innovate Interreg CE – Izgradnja kapaciteta za poticanje korištenja javne nabave inovativnih rješenja u Srednjoj Europi, organizirala trening za javne naručitelje na kojem je sudjelovalo više od 70 predstavnika javnih naručitelja, od predstavnika gradova i županija do ministarstava, fondova, poduzetničkih potpornih institucija, bolnica i drugih. Osnovni cilj projekta PPI2Innovative je, sukladno promjenama koje su ugrađene u postojeći Zakon o javnoj nabavi, potaknuti javne naručitelje da kupuju proizvode inovativnih tvrtki u fazi dok inovacije još nisu komercijalno dostupne. Drugim riječima, jednom kada neka tvrtka istraži i razvije svoj proizvod kroz javnu nabavu, taj proizvod pronađe svoj put i mjesto na tržištu. Frane Šesnić, direktor Razvojne agencije Zagreb, ističe kako je povezivanje dionika inovacijskog eko sustava jedan od njihovih ciljeva, a projekt PPI2Innovate jedna je od platformi koja služi upravo njegovom ostvarivanju. “Veseli me činjenica što se prvi put u Hrvatskoj otvorila mogućnost da se inovacije potiču ne samo različitim financijskim potporama, već i s razine po-

tražnje, a takav sustav podupiranja inovacija inovativan je per se”, kaže Šesnić. HAMAG-BICRO kao agencija pruža podršku poduzetnicima kroz sve razvojne faze njihova poslovanja – od istraživanja i razvoja ideje pa sve do komercijalizacije i plasmana na tržište, rekla je na treningu Magdalena Dovečer iz HAMAG-BICROa. “Budući da inovacija predstavlja jednu od razvojnih faza poslovanja poduzetnika, HAMAG-BICRO promovira javnu nabavu inovativnih rješenja kao jedan od moćnih

alata za poticanje inovativnosti poduzetnika, a ujedno i ključnih faktora u rješavanju današnjih društvenih izazova i poboljšanja kvalitete javnih usluga”, zaključila je Magdalena Dovečer. Poticaj za provedbu ovog projekta proizašao je iz činjenice da tržište javne nabave u EU iznosi 13,1 posto BDP-a, dok je u Republici Hrvatskoj ukupna vrijednost javne nabave u odnosu na BDP u 2015. godini iznosila 12,14 posto. S druge strane, udio BDP-a za inovacije, odnosno ulaganje Hrvatske u inovacije, iznosi 0,81 posto.

2. travnja 2018.

www.een.hr

6 7

BALTIC FASHION & TEXTILE RIGA 2018

Poslovni sastanci za tekstilnu industriju

EU izdvaja 2,03 posto, SAD 2,73 posto, Japan 3,58 posto. Na tim je temeljima nastala Unija inovacija kroz koju se nastoji povezati javnu nabavu i inovacije, na način da javni naručitelji djeluju kao prvi kupci inovativnih proizvoda i usluga te tako pomažu i uvode proizvod na tržište i potiču privatne tvrtke da ga kupuju.

Glavni koraci u PPI-ju: 1. Preliminarne aktivnosti koje uključuju određivanje okvirnih pravila u nabavi inovacija, definiranje projektnog tima i uspostavljanje granica (proračuna i financija) 2. Otkrivanje i procjena potreba – utvrđivanje potrebe, opis potrebe, izvođenje analize troškova i koristi 3. Provjera tržišta 4. Objava dokumentacije o nabavi i dodjela ugovora 5. Izvršenje ugovora i situacija nakon izvršenja ugovora

Projekt PPI2Innovate potiče takvo djelovanje javnih naručitelja za razliku od pretkomercijalne nabave kod koje inovativna tvrtka provodi istraživanja i razvoj te još uvijek nemamo gotov proizvod. Takva nabava uključuje podjelu rizika, a kasnije i dobiti. To je razvojna faza proizvoda koji nije šire komercijalno dostupan”, rekla je Tihana Jelača iz HAMAG-BICRO-a te ujedno istaknula da je HAMAG-BICRO izradio tri tematska PPI2Innovate vodiča – Pametno zdravstvo, Pametna IKT i Pametna energetika, u kojima je sadržan i transnacional-

ni PPI2Innovate vodič. Cilj ovog treninga je potaknuti javne naručitelje na provedbu postupaka javne nabave inovativnih rješenja i stvaranje mreže javnih naručitelja u tom području, dok će HAMAG-BICRO osnovati kompetencijski centar u Hrvatskoj koji će biti dijelom Mreže 6 srednjoeuropskih centara, na razini EU-a, kroz koju će javni naručitelji moći dijeliti iskustva i stjecati znanja. Trening s javnim naručiteljima proveo je Anđelko Rukelj, zamjenik predsjednika Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. “Ovakav pristup javnoj nabavi inovativan je za sve nas, pa i za nas koji smo u tom području više od 20 godina. Javna nabava inovativnih rješenja nije novi oblik postupka dodjele ugovora te da se PPI ne može provoditi kroz Partnerstvo za inovacije jer Partnerstvo za inovacije spaja PCP i PPI u jedinstvenom postupku dodjele. PPI se može provoditi kroz sve postupke javne nabave, dok su za PPI posebno zanimljivi natjecateljski postupak uz pregovore i natjecateljski dijalog”, upozorava Rukelj. Trening je završio ispunjavanjem obrasca koji su popunili javni naručitelji s navođenjem detalja o PPI projektu koji namjeravaju provesti u budućnosti. U narednom razdoblju HAMAG-BICRO će se usredotočiti na sastanke s javnim naručiteljima na kojima će, uz projekte s ovog treninga, mapirati najmanje 30, od kojih će odabrati osam najperspektivnijih projekata kao polazišne točke za osnivanje kompetencijskog centra.

Baltic Fashion & Textile Riga 2018 najveći je događaj baltičkih zemalja koji okuplja modne i tekstilne stručnjake koji traže potencijalne partnere u Latviji i drugim zemljama kako bi osigurali održivi razvoj poslovanja i rast. U sklopu događanja održat će se poslovni susreti, a HGK-Europska poduzetnička mreža jedan je od suorganizatora. Susreti će se održati 13. travnja 2018. do 11 do 16 sati u prostoru International Exhibition Company BT 1 (Ķīpsalas 8, Riga). B2B omogućuje izlagačima pronalaženje novih prodajnih tržišta za svoje proizvode jer im također pomaže u planiranju modernizacije poslovanja, pristupu novih i inovativnih tehnologija i prijenosa iskustava iz drugih zemalja. Sudjelovanje se ne naplaćuje. Registrirajte se putem poveznice https://balticfashiontextile20... i odaberite svoje sugovornike/poslovne partnere za razgovore! Tvrtka mora izraditi svoj online profil, opisujući svoju djelatnost, oblik suradnje koji traži ili nudi te potencijalnog poslovnog partnera. Što detaljnije izradite svoj profil, imate više mogućnosti da će ostale prijavljene tvrtke tražiti sastanak s vama. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te dva do tri dana prije početka događanja svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Koja je prednost poslovnih razgovora? · Konkretne poslovne ponude · Pronalazak međunarodnog partnera za nove projekte · Personalizirani raspored poslovnih sastanaka · Kontakti s odabranim poslovnim partnerima na osnovi objavljenih profila i traženih sastanaka. Kontakt osoba u HGK: Vesna Torbarina, tel: 01/4561 671 Europska poduzetnička mreža Hrvatske, e-mail: vtorbarina@hgk.hr

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

PROGRAMSKI PAKETI

KBC Zagreb traži nabavu programskih paketa i informacijskih sustava. Natječaj je otvoren do 24. travnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentMan a g e m e n t / D o k u m e n t P o d a c i Fr m . aspx?OznakaDokumenta=2018/S+0F20007181. Dodatne informacije dostupne su na Klinički bolnički centar Zagreb, 46377257342, Kišpatićeva 12, Zagreb, Zvonimir Babić, zvonimir.babic@kbc-zagreb.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik. USLUGE ODRŽAVANJA I POPRAVAKA PROGRAMSKE PODRŠKE

Fina traži usluge održavanja i popravaka programske podrške. Natječaj je otvoren do 25. travnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPo-

daciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/ S+0F2-0007169. Dodatne informacije dostupne su na: Financijska agencija, 85821130368, Ulica grada Vukovara 70, Zagreb, Matija Pašalić, nabava@fina.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn. nn.hr/Oglasnik.

daciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/ S+0F2-0007095. Dodatne informacije dostupne su na: Općina Đurmanec, 64964131342, Đurmanec 137, Đurmanec, Miro Pavić. miro.pavic@djurmanec.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn. nn.hr/Oglasnik.

USLUGE ODRŽAVANJA SUSTAVA Ministarstvo pravosuđa traži usluge održavanja sustava. Natječaj je otvoren do 24. travnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/ S+0F2-0007127. Dodatne informacije dostupne su na: Ministarstvo pravosuđa, 26635293339, Ulica grada Vukovara 49,

RADNA ODJEĆA

Zagreb, nabava@pravosudje.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/ Oglasnik. RASVJETNI SUSTAVI Općina Đurmanec traži nabavu rasvjetnih sustava. Natječaj je otvoren do 2. svibnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPo-

Hrvatske autoceste traže nabavu radne odjeće. Natječaj je otvoren do 25. travnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/ S+0F2-0007108. Dodatne informacije dostupne su na: Hrvatske autoceste d.o.o., Društvo za upravljanje, građenje i održavanje autocesta, 57500462912, Širolina 4, Zagreb, milena.cikoja@hac.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/ Oglasnik. OSOBNI AUTOMOBILI Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost traži nabavu osobnih automobila. Natječaj je otvoren do 2. svibnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/ S+0F2-0007185. Dodatne informacije dostupne su na: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, 85828625994, Radnička cesta 80, Zagreb, Antonija Bračun, antonija.bracun@fzoeu.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/ Oglasnik.

2. travnja 2018.

www.een.hr

8 9

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na ibobek@hgk.hr

NIZOZEMSKI VELETRGOVAC SPECIJALIZIRAN ZA PRODAJU DIZAJNERSKOG KUĆANSKOG TEKSTILA TRAŽI PROIZVOĐAČE RUČNIKA (BRNL20171201001) Osnovna aktivnost nizozemske tvrtke je dizajniranje i prodaja kućanskog tekstila, a tvrtka želi uspostaviti suradnju s proizvođačima Hamman ručnika. Ručnici moraju biti u boji, imati resice te biti napravljeni 100 posto od pamuka. Nizozemska tvrtka je zainteresirana za suradnju u obliku ugovora o proizvodnji. NIZOZEMSKA DISTRIBUTIVNA TVRTKA TRAŽI INOVATIVNE PROIZVODE U PODRUČJU HIGIJENE I DEZINFEKCIJE (BRNL20180102001)

Tvrtka sa sjedištem u Nizozemskoj posjeduje snažnu mrežu mikrobiologa, stručnjaka u prevenciji infekcija te stručnjaka za čišćenje i održavanje objekata. Njihovi klijenti su najvećim dijelom ustanove za pružanje zdravstvene zaštite i dugoročne njege. Nizozemska tvrtka traži inovativne proizvode kako bi proširila svoj trenutni portfelj proizvoda u području higijene i dezinfekcije. POLJSKA TVRTKA TRAŽI DOBAVLJAČE SPECIJALNIH KIRURŠKIH INSTRUMENATA (BRPL20180313001) Poljski distributer medicinske opreme namjerava proširiti svoj asortiman te je zainteresiran za stupanje u kontakt s proizvođačima bolničke opreme za jednokratnu ili višekratnu upotrebu. Osnivač tvrtke je aktivan na medicinskom tržištu već 15 godina te se uglavnom bavi opremanjem operativnih blokova. U cilju povećanja portfelja

tvrtka je u potrazi za vrhunskim dobavljačima višenamjenskih i jednokratnih proizvoda koji se koriste u bolnicama (operativni blokovi, intenzivni odjel za medicinsku terapiju i odjel za neonatologiju). PORTUGALSKA TVRTKA TRAŽI NOVE POSLOVNE PARTNERE KOJI NUDE RJEŠENJA ZA POLJOPRIVREDU I VODNE SUSTAVE (BRPT20180205001) Portugalska tvrtka sa 10 godina iskustva u tehničkoj analizi, projektiranju, savjetovanju krajnjim korisnicima i investitorima te provedbi projekata energetske učinkovitosti poljoprivrede i vodnih mreža traži nove inovativne proizvode (kontrolnu opremu i softver, senzore i mjerne uređaje) za dodavanje u svoj portfelj ponude. Tvrtka traži rješenja usmjerena na smanjenje potrošnje vode i energije, a time i emisije ugljika ili stvaranje uštede u poljoprivredi i vodnim mrežama. ŠPANJOLSKA TVRTKA ZA BOJENJE I LAKIRANJE TRAŽI PROIZVOĐAČE ALATA ZA BOJENJE (BRES20180221001) Španjolska tvrtka, proizvođač alata za bojenje i lakiranje u području kemijske industrije, traži proizvođača alata za bojenje u Europi. Proizvođač alata bi trebao moći proizvesti proizvode prilagođene brendu španjolske tvrtke. Tvrtka traži širok raspon alata: četke, valjke za bojenje, male valjke, alate za dekorativne efekte, dodatke za aplikacije, zaštitu i pripremu površine... Tvrtka je jedna od vodećih u Španjolskoj i trenutno izvozi svoje proizvode u 40 zemalja. ŠPANJOLSKI PROIZVOĐAČ METALNIH DIJELOVA I NAKITA TRAŽI DOBAVLJAČE MESINGA (BRES20180220004) Španjolski proizvođač metalnih komponenti, bižuterije, nakita poput narukvica,

manšeta, kopči za pojaseve i torbe, ručke te ostalih dodataka za luksuznu modnu industriju traži dobavljače sirovog mesinga koji tvrtka koristi u 95 posto svoje proizvodnje. Tvrtka traži dobavljače mesinga u sljedećim formatima: okrugle šipke (promjer od 6mm do 30 mm) te ravne ploče debljine od 0,8mm do 8mm. ŠVEDSKI PROIZVOĐAČ NAKITA TRAŽI PROIZVOĐAČE KONOPA ZA BRODOVE I JEDRENJE (BRSE20180117002)

Švedski proizvođač nakita s izmjenjivim narukvicama traži proizvođače konopa za plovila i jedrenje za proizvodnju narukvica. Narukvice bi trebale biti izrađene od jako šarenog i sjajnog konopa za jedrenje te će se tražiti i posebni uzorci dizajna konopa te dostupnost konopa u velikim količinama. Proizvodi će se konačno sklapati u Švedskoj. Narukvice će biti distribuirane na tržištu Skandinavije i Sjeverne Europe tijekom 2018. godine. NIZOZEMSKI UVOZNIK, DOBAVLJAČ I VELETRGOVAC KVALITETNIH SREDNJOISTOČNIH I MEDITERANSKIH PROIZVODA NUDI USLUGE DISTRIBUCIJE (BRNL20180212002) Tvrtka sa sjedištem u Nizozemskoj, specijalizirana u uvozu i trgovini hrane za nezavisne supermarkete, trgovine delikatesama, restorane i kafiće traži nove poslovne partnere. S obzirom na povećanu potražnju specijalnih prehrambenih proizvoda iz Srednjoistočne Europe i Mediterana, tvrtka traži proizvođače hrane koji su zainteresirani za poslovnu suradnju prema modelu ugovora o distribuciji za područje Beneluxa. Trenutno je tvrtka fokusirana na distribuciju delikatesa, kave, čaja, maslina, suhog voća, slatkiša, bezalkoholnih pića, začina i aroma.

enterprise europe

RAPEX IZVJEŠĆE

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

9 čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Dječji bicikl, brend Sportissimo, model Arcore Element 20’. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer okvir i volan nisu dovoljno čvrsti pa se mogu slomiti za vrijeme vožnje. (slika 1)

Mobilna punjiva baterija, powerbank, brend Amazonbasics, model PB10. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se lako pregrijava, može iscuriti i zapaliti se. (slika 5)

Dječji bicikl, nepoznatog brenda, model Galaxy MYOJO 20’. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer okvir i volan nisu dovoljno čvrsti pa se mogu slomiti za vrijeme vožnje. (slika 2)

Električni kuhinjski mikser, brend Lafé, model Blender kielichowy, BKP001, KTM:4504, S/N:0616. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer nije dobro izoliran od vlage pa može doći do strujnog udara. (slika 6)

Stolić za prematanje i kupanje djeteta, brend BéBé 9, modeli Table à langer Papillon FMS-96200150 i WEL FMS96200470. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer se u pojedine dijelove dijete može zavući i zaglaviti. (slika 3)

Automobil Kia, model Sorento, proizveden 2011. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer crijevo goriva može biti neispravno što može dovesti do curenja goriva i zapaljenja. (slika 7)

Računalo Lenovo, model ThinkPad X1 Carbon 20HQ-Z36JCN S/N PF-0QQJQM. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer neučvršćeni vijak može oštetiti bateriju koja se može pregrijati i zapaliti. (slika 4)

Automobili Peugeot, modeli 3008, 308, 5008, 508, proizvedeni između 2013. i 2015. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer pregrijavanje motora može izazvati curenje ulja. (slika 8-9).

2. travnja 2018.

www.een.hr

10 11

POTRAŽNJA ZA TEHNOLOGIJAMA Tehnološke upite pošaljite na

s iskustvom u razvijanju bakterijskih nanoceluloznih materijala.

Lada.BenzonKrsnjavi@hamagbicro.hr

Traže se tvrtke s ekspertizom u proizvodnji fotonaponskih uređaja i senzora, odnosno rješenja njihova napajanja (RDFR20180219001) · Francusko sveučilište prijavljuje europski projekt usmjeren na razvoj novih ekološki prihvatljivih rješenja napajanja. Kao koordinatori planiraju prijaviti prijedlog projekta na dva relevantna natječaja: LC-SC3-RES-1-2019 i LC-NMNP-32-2019, te traže partnere u području elektronike, odnosno partnere koji se bave razvojem poluvodiča, senzora i fotonaponskih ćelija (PV).

Napredni vodeni senzor (RDIT 20180111001) · Talijanski istraživački laboratorij koji se bavi analizom, ispitivanjem i mjerenjem materijala i komponenti planira prijaviti projekt na natječaj RFCS 2018. Cilj projekta je implementirati standardni sustav za analizu i proučavanje granica primjene različitih naprednih visokočvrstih čelika određivanjem rizika krhkosti vodika (HE). Krajnji cilj je razviti standardni postupak za analizu i ispitivanje krhkosti vodika u čeliku. Traže se partneri za razvoj kompozita visokih performansi iz bakterijske nanoceluloze (RDKR20180112001) · Korejski Institut za istraživanje priprema prijedlog projekta za natječaj M-era.NET 2018. Glavni cilj istraživanja je stvaranje kompozita visokih performansi koji koriste bakterijske nanocelulozne materijale, kao i daljnje razvijanje procesa njihova oblikovanja u listove, uključujući i studiju primjene. Institut traži pouzdane partnere

Korejska tvrtka traži partnere za istraživanje i razvoj senzora koji bi bio ugrađen u sjedalo automobila (RDKR20171212001) · Korejska tvrtka specijalizirana za proizvodnju okvira sjedala i dijelova za automobile, priprema prijedlog projekta u okviru programa Eureka. Projektni prijedlog odnosi se na razvijanje automobilskih sjedala s ugrađenim senzorima za mjerenje i analizu fizičkog stanja vozača. Traže se partneri s ekspertizom i iskustvom u području razvijanja senzora. Francuska tvrtka traži proizvođače kamiona i osobnih automobila za razvoj motora s izgaranjem baziranom na tehnologiji otpadne topline (RDFR20170831001) · Francuska tvrtka iz područja inteligentne energije s primjenom u automobilskoj industriji, prometu i logistici, želi prijaviti prijedlog projekta na natječaj H2020 LC-GV-04-2019: Low-emissions propulsion for long-distance trucks and coaches. Kao koordinatori projekta traže partnere koji razvijaju tehnologije iskorištavanja otpadne toplinske energije, čime se smanjuje potrošnja energije vozila. Talijanska start-up tvrtka traži partnere za dovršetak financijske platforme (TRIT20180222001) · Talijanska inovativna start-up tvrtka, koja pruža usluge vezane za korporativne financije i međunarodne porezne usluge, razvija platformu koja omogućava analizu proračuna podataka, prognozu i procjenu financijskog planiranja. Tvrtka traži IT partnere s iskustvom programiranja kako bi zajedno dovršili softver koji bi se koristio za usklađivanje međunarodnih poreznih usluga. S potencijalnim partnerom zainteresirani su sklopiti ugovor o tehničkoj suradnji. Alternativa GSM-u (Globalni sustav za mobilne komunikacije) traži se za online aplikaciju (TRES20180131001) · Španjolska (katalonska) tvrtka koja razvija

inovativna rješenja za upravljanje trkalištima traži rješenje za smanjenje GSM troškova kako bi postala konkurentnija na tržištu. Njihova tehnologija trenutačno se oslanja na GSM, a cilj im je smanjiti troškove pomoću pouzdane tehnologije kako bi svojim korisnicima pružili konkurentniji alat. Zainteresirani su za potpisivanje komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći s tvrtkom koja može pružiti traženo rješenje. Grčka tvrtka traži partnere koji mogu ponuditi gotovo rješenje ili partnere s kojima bi zajednički razvili elektronski senzor za nadgledanje količine otpada (TRGR20180220001) · Grčka tvrtka koja djeluje u sektoru zaštite okoliša traži tehničku podršku (ugovor o tehničkoj suradnji) za ugradnju elektronskog senzora za praćenje razine otpada u kanti. Tvrtka traži partnere koji mogu ponuditi gotovo rješenje ili partnere s kojima bi zajednički razvila elektronički sustav senzora za praćenje punine, temperature i položaja otpadnih kanti. Solarni sustav napajanja izvan mreže sa samostalnim procesom plaćanja (TRUK20180220001) · Tvrtka iz Velike Britanije koja pruža tehnička rješenja i konzultantske usluge za održivu proizvodnju energije traži suradnju za izgradnju offgrid solarnog sustava punjenja sa samostalnim procesom plaćanja “pay as you go”. Sustav je namijenjen zemljama u razvoju, odnosno njihovim područjima bez električne energije. S potencijalnim partnerima (drugim tehnološkim konzultantima ili proizvođačima prilagodljivih solarnih sustava) zainteresirani su potpisati ugovor o zajedničkom ulaganju ili sporazum o tehnološkoj suradnji.

enterprise europe

2. travnja 2018.

B2B sastanci Mostar 2018 Zaklada za inovacijski i tehnološki razvitak iz BiH u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i drugim partnerima u Europskoj poduzetničkoj mreži organizira B2B sastanke 10. travnja u okviru Međunarodnog gospodarskog sajma u Mostaru. Mostarski sajam je, po broju izlagača i posjetitelja, zasigurno najuspješnija sajamska izložba u Bosni i Hercegovini. B2B sastanci su jedinstvena prilika za pronalaženje dobavljača, kupaca, partnera ili jednostavno poslovnih kontakata koji će otvoriti nove poslovne horizonte u smislu prekogranične su-

radnje s Bosnom i Hercegovinom i regijom Zapadnog Balkana. Sudionici će imati priliku čuti i o EU programu Obzor 2020. (Instrument za SME) te o uslugama internacionalizacije poslovanja koje nudi Europska poduzetnička mreža (EEN). Fokus je na sektorima: ICT, industrijska proizvodnja i prehrambena industrija. Mjesto održavanja: prvi kat - Paviljon 1 sajma u Mostaru. Vrijeme održavanja: 10. travnja 2018. s početkom u 15 sati. Sudjelovanje je besplatno.

Poslovni sastanci u okviru sajma Hannover Messe

Od 23. do 27. travnja 2018. godine u okviru jednog od najznačajnijih međunarodnih industrijskih sajmova Hannover Messe održavaju se međunarodni poslovni susreti tvrtki posjetitelja i izlagača. U okviru ovog sajma je u zadnjih 13 godina organizirano više od 20.000 poslovnih sastanaka između više od 3000 tvrtki. Sajam Hanno-

ver Messe je usmjeren na široki raspon djelatnosti: istraživanje i razvoj, industrijska automatizacija i IT, industrijska opskrba, inženjerstvo i srodne usluge te energetika i tehnologije zaštite okoliša. Sudjelovanje na poslovnim sastancima pruža mogućnost susreta s novim potencijalnim poslovnim partnerima te pristup novim proizvodima i tehnologijama. Više informacija o događanju dostupno je na poveznici: http://www.eenmatchmaking.com/hannovermesse2018.

Registracija je otvorena do 5. travnja, a registrirati se možete, kao i vidjeti ostale sudionike, putem poveznice http://mostar.talkb2b.net/. Kontakt osoba u HGKEEN: Vesna Torbarina, email: vtorbarina@ hgk.hr, tel: 01/4561 671.

Meet4Business MEGRA 2018 Razvojna agencija Maribor organizira međunarodni susret Meet4Business MEGRA 2018 na Pomurskom sajmu u Gornjoj Radgoni u Sloveniji u okviru Međunarodnog sajma za graditeljstvo, energetiku, komunalne usluge i trgovinu Megra 2018. Međunarodni poslovni razgovori na sajmu Megra ponudit će poslovne, profesionalne i tehničke odgovore na izazove infrastrukturnih projekata, kao što su izgradnja željezničke veze, autocesta i elektronska cestarina. Spojit će pružatelje najnovijih građevinskih strojeva, materijala, alata i usluga. Pridonijet će se učinkovitijoj

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 4. travnja - Meet4Business MEGRA 2018, Maribor, Slovenija 10. travnja - B2B sastanci Mostar 2018, Mostar, Bosna i Hercegovina 13. travnja - Baltic Fashion & Textile Riga 2018, Riga, Latvija 23. travnja - Poslovni sastanci Hannover Messe, Hannover, Njemačka

8. svibnja - Future of Building, poslovni razgovori, Beč, Austrija 16. svibnja - AgroB2B@NSFair, Novi Sad, Srbija 19. lipnja - Energia B2B, Sarajevo, Bosna i Hercegovina 28. lipnja - Torino Fashion Match, Torino, Italija

realizaciji komunalnih i zelenih infrastrukturnih projekata. Sajam graditeljstva, energetskih, komunalnih usluga i obrtništva postao je središnji državni i najvažniji sajam takve vrste u regiji. Uz pridruženi sajam održivih tehnologija u 2016. godini na površini od 10.000 četvornih metara sudjelovalo je 150 izlagača iz pet zemalja te 10.000 ciljanih posjetitelja. Cilj poslovnih razgovora je pokretanje poslovnih i tehnoloških suradnji nudeći unaprijed dogovorene 20-minutne sastanke. Temelj za sastanke je online katalog koji sadrži sve profile prijavljenih sudionika. PRILOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

PRIVREDNI VJESNIK GLAVNI UREDNIK Darko Buković UREDNIK PRILOGA Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO BLISTA PROIZVODNJA,, Split p

DA SE DOM Nas troje hrvatskih proizvođača prisiljeni smo raditi direktno s maloprodajnim lancima. Nemamo više veletrgovce kao posrednike, što donosi niz problema, kaže Klarić

plitska, obiteljska i proizvodna tvrtka Blista proizvodnja ima dugogodišnje iskustvo u proizvodnji materijala za pranje i čišćenje. Blista proizvodnja ima bogat proizvodni asortiman koji sačinjava više od 250 artikala. Proizvode krpe za pod, razne krpe za čišćenje, spužve za posuđe, spužvaste krpe, ﬁltere za nape, autoprogram, kuhinjske žice, metle, štapove, lopatice, mopove, abrazive, mikro krpe, plastične kante... Proizvode ih za velike potrošače, ali i za trgovačke lance, odnosno domaćinstva Blista proizvodnja zapošljava četiri radnika, a direktor ove obiteljske tvrtke Leo Klarić kaže da ima niz problema od kojih je uvoz proizvoda, uglavnom iz Srbije, jedan od najvećih. “Naravno, nije problem uvoz nego sve što iz toga proizlazi. Nas troje hrvatskih proizvođača prisiljeni smo raditi direktno s maloprodajnim lancima. Nemamo više veletrgovce kao posrednike. To donosi niz

BLISTA PROIZVODNJA IMA BOGAT PROIZVODNI ASORTIMAN KOJI SAČINJAVA VIŠE OD 250 ARTIKALA problema oko plasmana, cijena, naplate, dostave... Odluku da rade direktno s proizvođačima donijeli su trgovci. Velikim trgovcima očito posrednici ne trebaju. Izbjegavaju veletrgovce, a osim toga maloprodajni lanci su počeli i uvoziti iz inozemstva. Proizvođači iz Srbije imaju i niz konkurentnih prednosti, jer im se financira izvoz, imaju olakšice na plaće radnika, a i cijena rada i poslovanja je značajno niža nego kod nas”, pojašnjava Leo Klarić. Proizvodni pogon ove tvrtke je na dvije lokacije; jedna je u Splitu, a druga u Klisu.

IZVOZ U CRNU GORU “Pokušali smo objediniti proizvodnju na jednom mjestu ali još uvijek nismo uspjeli. Valjda ćemo u nekoj bližoj budućnosti uspjeti u tome jer bi nam bilo puno lakše raditi. A hoće li biti novih zapošljavanja, teško mi je u ovom trenutku reći. Domaća proizvodnja polako nestaje ili se smanuje, a pogotovo je teško malim proizvođačima. Svi koji su imali brizgalice, puhalice ili proizvodili plastične vrećice, svedeni su na minimum”, kaže Leo Klarić. Klarić ističe kako uskoro pripremaju izvoz u Crnu Goru, a zbog velikog volumena proizvoda nije isplativo izvoziti u udaljenije zemlje. “Proizvode iz proizvodnog programa možemo izraditi u dimenziji, kvaliteti, pakiranju i dizajnu prema zahtjevu kupca. Robu dostavljamo na području cijele Hrvatske u roku do dva radna dana od narudžbe, a u inozemstvo prema dogovoru. Uvijek nastojimo ponuditi najbolje proizvode, tako da budu cjenovno najpovoljniji po jednom pranju. Stalno osluškujemo želje i potrebe naših kupaca i partnera. Uvažavamo njihove sugestije te im nastojimo zadovoljiti želje i potrebe za materijalom za pranje i čišćenje”, kaže Klarić. (J.V.)

Stalno osluškujemo želje i potrebe naših kupaca i partnera. Uvažavamo njihove sugestije te im nastojimo zadovoljiti želje i potrebe za materijalom za pranje i čišćenje. Leo Klarić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

2. travnja 2018. | broj 4023 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

AKTUALNO STRUKOVNA GRUPA AGRARA HGK-ŽK VIROVITICA

Novi predsjednik Zlatko Pleša

bog vremenskih nepogoda uzrokovanih snježnim oborinama, hladnim vremenom i raskvašenim tlima odgođen je početak proljetne sjetve na području Virovitičko-podravske županije. Čim vremenski uvjeti omoguće, proljetna sjetva započet će punim tempom, na svim planiranim površinama. Svi proizvođači osigurali su sav potreban repromaterijal (sjemensku robu, umjetna gnojiva i zaštitna sredstva), obavljena je potpuna priprema sve mehanizacije za proljetnu sjetvu, rečeno je na sjednici Strukovne grupe agrara HGK-ŽK Virovitica. U proizvodnji duhana evidentno je odustajanje dijela najstarijih - staračkih domaćinstava, koja ne mogu pratiti radnointenzivno bavljenje ovom proizvodnjom. Nakon rasađivanja duhana u polje, procjenjuje se da će površine biti veće u odnosu na ugovorene, a uz povoljne

klimatske uvjete očekuju se i dobri prinosi, kao i kvaliteta duhana. U poljoprivrednoj proizvodnji evidentan je problem nedostatka raspoložive radne snage, osobito u berbi duhana, što će se kompenzirati uvođenjem strojne berbe. Svi usjevi iz jesenske sjetve su dobrog vegetativnog izgleda, na njima je obavljena prihrana. Ako budu povoljni klimatski uvjeti, očekuje se početak berbe kamilice krajem travnja. Dosadašnji predsjednik Strukovne grupe agrara Dušan Alebić zbog osobnih je obveza nakon 16 godina razriješen dužnosti predsjednika te strukovne grupe, dok je za novog predsjednika izabran direktor Hrvatskih duhana iz Virovitice Zlatko Pleša. Predsjednik HGK-ŽK Virovitica Ivan Slamić uručio je Dušanu Alebiću zahvalu za višegodišnji doprinos radu i aktivnostima HGK. (G.G.)

MINI SAJAM POSLOVNIH PRILIKA ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE

FRANŠIZOM DO POSLA

amozapošljavanje bez vlastite ideje? - Može, kupnjom franšize! naziv je jednodnevne konferencije i sajma poslovnih prilika za samozapošljavanje koji će se održati u prostorima Komore Zagreb, Draškovićeva 48. Sajam i konferenciju, na kojoj će biti predstavljeni poslovni franšizni modeli i koncepti Surf’n’Fries, franšize Eco Point, Laundry Loung i My Laundry, Fish4wish, Dream Gym/Hard Gym, Body Creator, Diadema, mađarska franšiza Logiscool i slovenska Lonche. Organizator sajma i konferencije je Hrvatska udruga za franšizno poslovanje, uz partnerstvo Zajednice za franšizno poslovanje pri Hrvatskoj

gospodarskoj komori i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Franšizno poslovanje i poduzetnicima početnicima, kao i onima koji se namjeravaju samozaposliti koristeći poticajna sredstva, omogućuje brži ulazak u poslovni svijet i zbog činjenice da je riječ o ekonomskoj kategoriiji koja

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4023 | 2. travnja 2018.

nudi povoljnu kombinaciju ekonomije obujma koju daje davatelj. Hrvatska udruga za franšizno poslovanje osnovana je 2002. i u proteklih 16 godina aktivno radi na promociji franšiznog poslovanja u Hrvatskoj, ističe predsjednica udruge Ljiljana Kukec.

Podsjeća i da je 2012. na Veleučilištu Vern uveden kolegij Franšizno poslovanje i da je te godine to poslovanje uvršteno u projekt bespovratnih potpora Ministarstva gospodarstva u okviru Poduzetničkog impulsa. Godine 2015. osnovana je i Zajednica za franšizno poslovanje pri HGK-u, dok je 2018. kupnja franšize uvrštena u program potpora za samozapošljavanje preko HZZ-a. Kako bi se iskoristila mogućnost potpore od 55.000 kuna za samozapošljavanje kupnjom franšize i pokazalo koliko su franšize sigurniji način ulaska u poduzetništvo, udruga i Zajednica za franšizno poslovanje pri HGK-u organiziraju Mini sajam poslovnih mogućnosti za samozapošljavanje.

POGLED IZNUTRA IGOR PURETA

ODGOVORNA EKONOMIJA KREĆE OD VAS predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Tvrtke koje svoj razvoj i uspjeh grade na kvaliteti svih svojih resursa, od sirovine i alata do svojih zaposlenika, uvijek će profitirati od dijeljenja i pomaganja u svom okruženju

konomija oko nas neprestano se mijenja, no sve oko nas nevjerojatno se ubrzava. Ali omogućuje i povezanost svih krajeva svijeta u djeliću sekunde. U takvoj ekonomiji konkurencija je svugdje. Jedna velika promjena se sve više primjećuje u svjetskoj ekonomiji. Iako, s jedne strane, vlasnici i dalje često inzistiraju na sve većem profitu svake godine, sve su glasniji oni koji smatraju da tvrtke trebaju biti vrlo obzirne prema svom okruženju. To ne znači da profit više nije jedna od osnovnih svrha tvrtke, ali profit po svaku cijenu nije cilj. Sve su češći zagovornici društveno odgovornog poslovanja. Razvijaju se razni oblici ekonomije dijeljenja ili kolaborativne ekonomije. Poziva se na transparentnost u poslovanju. Časopis Time 2011. je kolaborativnu potrošnju proglasio jednom od 10 ideja koje će promijeniti naš svijet. Britanska vlada je putem paketa mjera u proračunu za 2015. među svoje ciljeve uvrstila poticanje razvoja ekonomije dijeljenja. Istraživanje PwC-a otkrilo je da je ekonomija dijeljenja u nekom obliku prisutna u životu gotovo 20 posto Amerikanaca. Zašto je došlo do tog zaokreta u razmišljanjima? Posljednja gospodarska kriza sigurno je probudila mnoge i potaknula ih na nova razmišljanja. Isto tako, sve više ljudi postaje svjesno količine otpada koju stvara svojim djelovanjem na ovom planetu, privatno i poslovno. Tko god ima djecu, ne može se ne zapitati kakav ćemo svijet njima ostaviti. I uopće, kakve im vrijednosti ostavljamo u naslijeđe? Kao što je vlasnik tvrtke Patagonia Yvon Chouinard rekao: “Previše nas konzumira previše toga i zahtijevamo da to bude što jeftinije i što raspoloživije”. Nakon rasta po stopi od 50 posto godišnje, Patagonia i njenih 1000 radnika promijenili su svoj način poslovanja te usporili rast kako bi na svakom koraku mogli dobro promisliti o posljedicama svojih aktivno-

PROMOVIRAJUĆI ODRŽIVO POSLOVANJE PODUZEĆE OSTVARUJE MNOGOBROJNE UŠTEDE sti. U jednom trenutku, prije krize 2008., našli su se pred zidom jer su prekoračili svoje resurse i svoja ograničenja te postali ovisni o rastu koji više nisu mogli održavati. Poduzeće je ipak preživjelo, ali je provelo velike promjene u načinu razmišljanja, vrijednostima i načinu poslovanja. Sada također zagovaraju i potiču druge na promišljanje o tome što im održiva ekonomija i društveno odgovorno poslovanje mogu donijeti. Jedan od pokretača ovog zaokreta svakako je tehnološki razvoj. Internet, društvene mreže, pametni telefoni i tableti omogućili su nam dostupnost i brzu

komunikaciju s čitavim svijetom. Poduzeća se uz vrlo malo sredstava mogu predstaviti širokoj publici i doprijeti do najudaljenijih kutaka Zemlje. Užurbani način života okrenuo je ljude ka stvaranju zajednica na društvenim mrežama koje utječu na njihovo razmišljanje i odluke. Smanjenje otpada i zagađenja te jačanje zajednica samo su neke od trenutačnih i dugoročnih koristi koje i ekonomija dijeljenja i društveno odgovorna ekonomija imaju za sve nas. Freelance poslovi, kao dio ekonomije dijeljenja, mogu potaknuti razvoj malih poduzeća. Otvoreno dijeljenje informacija potiče nove inovacije i rješenja za mnoge trenutačne probleme. Ali koje su koristi za vaše poduzeće? Kao što smo istaknuli, jedan od osnovnih ciljeva svake tvrtke je ostvarivanje profita. Bez njega nema ulaganja u daljnji razvoj i napredak. No mora li se profit ostvarivati samo nauštrb nekoga ili nečeg drugog? One tvrtke koje svoj razvoj i uspjeh grade ponajprije na kvaliteti svih svojih resursa, od sirovine i alata do svojih zaposlenika, uvijek će profitirati od dijeljenja i pomaganja u svom okruženju. I to mnogostruko. Pozitivan imidž u zajednici odrazit će se na vaš profit, privući će najbolje stručnjake u području vašeg rada i rezultirati odanim djelatnicima. Promovirajući održivo poslovanje poduzeće ostvaruje mnogobrojne uštede. Zbog pohlepe i nedostatka transparentnosti ekonomije mnogih ljudi, zajednica i zemalja morale su se spustiti na koljena. Uče nas da se ekonomija kreće u ciklusima, no to se često koristi kao izgovor za neodgovorno ili neetično poslovanje. Možda je stoga vrijeme da krenemo prvo od sebe i počnemo djelovati odgovornije te tako potaknemo druge na odgovornije djelovanje. Vlasnici i menadžeri poduzeća tu imaju posebno značajnu ulogu. Upravo oni su ti koji mogu provesti “odgovornu revoluciju razmjenjujući današnja rješenja za sutrašnje probleme”.

2. travnja 2018. | broj 4023 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

TURIZAM RADNI SASTANAK UOČI POČETKA TURISTIČKE SEZONE

IZAZOVIMA DO US Turizam je uz povoljno vanjsko okruženje te napredak strukturnih reformi jedan od glavnih pokretača rasta domaćeg gospodarstva, ustvrdio je Cappelli piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

čekuje nas još jedna izazovna, ali prema svemu sudeći i uspješna turistička godina u kojoj će se potvrditi kako je Hrvatska postala jedan od svjetskih turističkih lidera, rečeno je na prošlotjednom radnom sastanku turističkih radnika i ministra turizma Garija Cappellija u Rovinju. Prema dosadašnjim najavama s terena te na temelju razgovora s domaćim i stranim predstavnicima zrako-

HRVATSKA JE PONOVNO U SREDIŠTU ZANIMANJA INOZEMNIH TURISTA plovnih kompanija, turoperatora, Hrvatska je ponovno u središtu zanimanja inozemnih turista i sve se više traži boravak u našim turističkim odredištima. “Percepcija i motivi dolaskaa gostiju zaprromijenili pa dnjih godina znatno su se promijenili je tako Hrvatska postala prepoznatljiva prrepoznatljiva kao destinacija sunca i mora, m predivne prirode, ali i bogate gastronomig je, raznolikih i kvalitetnih h ponuda te turističkih proizvoda. Za taj uspjeh zaslužni su svi turistički radnici koji zajedničkim djelovanjem m pridonose stvaranju cjelokupne turist tičke priče u turističke našim destinacijama”, rekao o je Cappelli. Govoreći o važnosti turiz zma za našu turizma zemlju, ministar je naglasio kako je taj sektor, uz povoljno vanjsko okru uženje te naokruženje predak strukturnih reformi jedan jedan od glavnih pokretača rasta domaćeg go ospodarstva gospodarstva što potvrđuje i najnov vije izvješće najnovije agencije Stand dard&Poor’s, Standard&Poor’s, koja je podigla p rejting H Hrvatske s BB na BB+ . “To je i potvrda uspješnosti rad da ove vlade rada kojja je prepokoja znaala turizam znala 32 3 2 | PR PRI P PRIVREDNI RIV RI VR RED RE DN DNI N NI VJ VJESNIK JE ES ESN SN S NIK | broj 4 402 40 4023 02 0 23 | 2 2.. tr ttra travnja rav ra vnj vn njja n ja 2018 2 2018. 0118 01 018 8.

kao jedan od najvećih pokretača razvoja koji ćemo nastaviti poticati”, ustvrdio je Cappelli. Kratko izvješće o aktualnom stanju u svom djel djelokrugu rada i djelatnosti iznijeli su Josip Zah potpredsjednik Hrvatske gospodarske Zaher, kom komore za turizam, trgovinu i ﬁnancije, te osta predstavnici strukovnih udruga u tuostali rizm rizmu.

“SIGURNA TURISTIČKA SEZONA” “SIG Prit Pritom je Krunoslav Borovec, pomoćnik ravn ravnatelja policije istaknuo kako Hrvatska ima jednu od najnižih stopa kriminaliteta u Eur Europi u usporedbi s ostalim zemljama. Samim time turisti su manje izloženi kriminalitetu nego negdje drugdje te se u našoj zemlji osje osjećaju sigurnije. B Borovec je napomenuo kako će se ove god godine u program Sigurna turistička sezou na uključiti 18 država, što je najviše do sada. “Rije je o akciji koja nam je iznimno važna “Riječ zbo kvalitete policijske usluge u smislu brzbog zine uljudnosti i dobivanja informacija. Ove zine, god godine će nam se prvi put priključiti i policajci K iz Kine koji će boraviti u Splitu i Dubrovniku te na Plitvicama. Osim toga, prvi put će f se formirati stožer sa sjedištem u Zadru koji f će funkcionirati kao komunikacijska točka s osta ostalim službama”, kazao je Borovec. H Hrvatski zavod za hitnu medicinu u suradn s Ministarstvom unutarnjih poslova radnji tijek tijekom turističke sezone osiguravat će helikop koptersku i policijsku službu. “Dostupnost timov hitne pomoći s ciljem spašavanja života mova dom domaćeg stanovništva, ali i turista, iznimno je

TURISTIČKO VIJEĆE HTZ-a

PJEHA Marketinška suradnja s TripAdvisorom i Lonely Planetom USMJERENI SMO NA POZICIONIRANJE HRVATSKE NA DALEKIM TRŽIŠTIMA, ISTAKNUO JE STANIČIĆ važna, posebice tijekom ljetnih mjeseci kada je u našoj zemlji veći broj gostiju. Kako bismo povećali dostupnost na otocima, nabavili smo šest brodova za medicinsku službu što će, vjerujem, značajno pridonijeti povećanju učinkovitosti intervencija”, istaknula je Maja Grba Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. Na početak turističke sezone osvrnuo se i Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, koji je rekao kako su dobre najave za ovogodišnju turističku godinu rezultat i brojnih promotivnih aktivnosti te institucije pri čemu je izdvojio nastupe na najvećim svjetskim sajmovima te provedbe ključnih marketinških i promotivnih kampanja. “Usmjereni smo na pozicioniranje Hrvatske na dalekim tržištima i to kroz otvaranje novih ureda predstavništava na tržištu Kine, Južne Koreje i SAD-a. Važno je naglasiti i povećanje zrakoplovnih linija koje su jedan od temeljnih preduvjeta u pozicioniranju naše zemlje kao kvalitetnog cjelogodišnjeg turističkog odredišta”, zaključio je Staničić.

Raspisat će se natječaji za rukovodeća radna mjesta u predstavništvima HTZ-a na tržištima Austrije, Češke, Kine, Mađarske, Slovenije, Slovačke i Švedske

obzirom na to da su marketinške aktivnosti važne u daljnjem pozicioniranju Hrvatske na stranim emitivnim tržištima, članovi Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice su prošlog tjedna na svojoj 33. sjednici održanoj u Rovinju usvojili odluke o marketinškim suradnjama s Lonely Planetom i TripAdvisorom, kao i marketinške te promotivne aktivnosti u sklopu projekta Sportska Hrvatska. Osim toga, usvojili su i Odluku o raspisivanju natječaja za rukovodeća radna mjesta u predstavništvima HTZ-a na tržištima Austrije, Češke, Kine, Mađarske, Slovenije, Slovačke i Švedske. Direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić je tom prigodom rekao kako današnji procesi promocije i brendiranja

u turizmu zahtijevaju visok stupanj proaktivnosti, profesionalnosti, kreativnosti i inovativnosti. Zato HTZ surađuje s globalno prepoznatljivim i utjecajnim partnerima kao što su Lonely Planet i TripAdvisor. Marketinška suradnja s TripAdvisorom uključuje integraciju sadržaja, slika i videa na portalu, ali i oglašavanje kroz multiclick banere. Riječ je o vodećem svjetskom turističkom portalu za planiranje putovanja i rezervaciju smještaja koji djeluje u 49 zemalja i koji pokriva više od sedam milijuna smještajnih jedinica, atrakcija i restorana diljem svijeta. Lonely Planet predstavlja jedan od vodećih svjetskih turističkih medija s više od 100 milijuna posjetitelja te ima više od 500 milijuna pregleda stranica godišnje. (S.P.)

2. travnja 2018. | broj 4023 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

HRWWWATSKA KONFERENCIJA E-BIZ2018

Najvažnija komponenta JE ČOVJEK Hrvatska ima dobre preduvjete za snažniji zamah digitalne transformacije vlastita gospodarstva i društva, ali 45 posto njenih građana nema osnovne digitalne vještine piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

47 usluga ima sustav e-Građani više od

685

elektroničkih usluga ima Hrvatska

188

elektroničkih registara izbrojano u Hrvatskoj

nternet stvari, umjetna inteligencija, autonomni sustavi i mreže nove generacije (5G) više nisu tehnologije budućnosti nego upravo one zahvaljujući kojima će se neko društvo najbrže moći razviti u digitalno. Hrvatska, s jedne strane, ima dobre preduvjete za snažniji zamah digitalne transformacije vlastita gospodarstva i društva, dok, s druge, 45 posto njenih građana nema osnovne digitalne vještine. Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, na konferenciji e-biz2018 o digitalnom poslovanju, koja je održana prošli tjedan u Zagrebu u organizaciji riječke tvrtke Case, istaknuo je kako Hrvatska ima elektroničku osobnu iskaznicu, jedinstveni identifikator OIB koji nemaju sve države članice EU-a te NIAS - Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav kao osnovu za sve ostale elektroničke usluge. “Digitalni napredak iz temelja preobražava naše društvo i gospodarstvo. Naša je dužnost predvidjeti i ovladati tim izazovima kako bismo zadovoljili potrebe i očekivanja građana i poduzetnika”, napomenuo je dodajući kako su ove dvije rečenice prepisane iz Deklaracije o elektroničkoj upravi koju su potpisale u listopadu 2017. u Talinu sve EU članice (Talinska deklaracija). Stvarajući digitalno društvo kroz procese digitalne transformacije, nastavio je, nikako ne smijemo zaboraviti najvažniju komponentu tog društva, a to je čovjek. “Jer, svrha svega toga je da se čovjeku, građaninu, olakša život i stvore uvjeti za bolji, jednostavniji i brži rad”, istaknuo je Gršić.

TRI STUPA Trenutačno, u Hrvatskoj 1,1 milijun građana koristi ﬁksni, a 3,4 milijuna mobilni internet. Sustav e-Građani, koji je 2014. imao 14, danas 34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4023 | 2. travnja 2018.

ima 47 usluga. “Ovaj sustav koristi oko 530.000 građana”, naglasio je dodajući kako je pravo vrijeme da ga se redizajnira i stavi u drugačiji kontekst korištenja. Važno je naglasiti kako Hrvatska ima ukupno više od 685 elektroničkih usluga. Od toga su 403 e-aplikacije, 219 e-obrasci, ali i ostale dosad prebrojane e-usluge. “Također, izbrojali smo 188 elektroničkih registara u državi, a vjerojatno ih ima i više”, kazao je.

U HRVATSKOJ 1,1 MILIJUN GRAĐANA KORISTI FIKSNI, A 3,4 MILIJUNA MOBILNI INTERNET U Hrvatskoj su prepoznata tri stupa digitalizacije i razvoja digitalnog društva. To su gospodarstvo, e-vještine (e-uključivost, tj. digitalno društvo građana) i e-uprava (digitalizacija procesa i poslovanja javne uprave u cilju smanjenja deﬁcita državnog proračuna). “Ta tri stupa na neki način nedjeljiva su i daju jedinstveni uspjeh u postizanju digitalnog društva i transfomacije u Hrvatskoj”, istaknuo je, među ostalim, Gršić. Hrvatska je po otvorenosti podataka iznad europskoga prosjeka i nalazi se na 14. mjestu u EU. Otvoreni podatak je svaki onaj podatak koji je dostupan i koji je moguće lako pronaći, primjerice, vozni red autobusa, izuzevši neke osobne i zakonom zabranjene podatke. “Europska unija za Hrvatsku predviđa otvaranje oko 1000 novih radnih mjesta do 2020. na temelju otvorenih podataka”, zaključio je.

DIGITALNI KATASTAR – OSNOVNI PREDUVJET RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE

UVODI SE URED BEZ PAPIRA Stanje katastra i zemljišne knjige jedan je od faktora zbog kojih smo kao zemlja neatraktivni za ulagače, smatra Čupić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

atastarske izmjene imaju vrlo pozitivan utjecaj na gospodarstvo i investicije, dok se digitalizacijom katastra i zemljišnih knjiga omogućuje brži i jednostavniji proces registracije nekretnina i prava nad njima, rečeno je na okruglom stolu Digitalni katastar - osnovni preduvjet razvoja Republike Hrvatske, koji su organizirale Hrvatska udruga poslodavaca i Državna geodetska uprava. “Stanje katastra i zemljišne knjige jedan je od faktora zbog kojih smo kao zemlja neatraktivni za ulagače, točnije ulagači se susreću s nizom administrativnih postupaka i vremenom koje je potrebno da se savladaju. U konačnom aspektu, za ulagača to je uvijek novac”, rekao je predsjednik HUP-Udruge developera Denis Čupić koji je istaknuo kako hrvatski pravni sustav ne prepoznaje mogućnost da zainteresirani privatni vlasnik, ulagač, suﬁnancira pojačani rad katastra i zemljišnoknjižnog odjela, pa čak ni da to suﬁnanciranje formalno bude kroz jedinicu lokalne uprave i samouprave

HOMOLOGACIJA KATASTARSKIH PLANOVA Katastarska evidencija sadrži više od 15 milijuna katastarskih čestica koje su podijeljene u 3383 katastarske općine: Važno je istaknuti i kako su na oko 70 posto teritorija Hrvatske još uvijek u službenoj uporabi katastarski planovi koji su izvorno nastali još u 19. stoljeću, za vrijeme Austro-Ugarske. Krajem prošle godine pokrenut je opsežan projekt kojim će se provesti poboljšanje katastarskih planova metodom homogenizacije za oko 2500 katastarskih općina u kojima je to potrebno, a planirani završetak projekta je do 2020. godine. “Nužno je napraviti novi registar o prostoru koji će objedinjavati i povezivati tri područja: katastar, zemljišne knjige te stvarno stanje. Zbog neusklađenosti Hrvatska trpi štetu uzrokovanu nesređenim prostornim podacima koja iznosi oko pet milijardi kuna godišnje”, rekao je predsjednik HUP-Udruge

geodetsko-geoinformatičke struke Damir Delač koji je pak procijenio da bi izrada novog registra iznosila oko 10 milijardi kuna. Najvažnije prednosti novih katastarskih izmjera su smanjenje pravnih sporova i intervencija sudova te povećanje prihoda jedinica lokalne samouprave i središnje države. “Ove godine završavamo i jedan novi projekt koji se zove sustav digitalnog geodetskoga elaborata, gdje će svi podaci biti besplatni i dostupni, a svi ovlaštenici će podatke moći koristiti preko tog sustava, dok će svi procesi u katastarskom postupanju biti brzi i eﬁkasni i odmah vidljivi. Najjednostavnije možemo reći kako se uvodi ured bez papira”, istaknuo je ravnatelj Državne geodetske uprave Damir Šantek koji je istaknuo kako je došlo vrijeme za digitalni katastar gdje će svi podaci biti online i za njih se neće plaćati naknade.

više od

15 5 mil

katastarskih čestica sadrži katastarska evidencija

3383

katastarske općine podijeljene katastarske čestice

NUŽNO JE NAPRAVITI NOVI REGISTAR O PROSTORU KOJI ĆE OBJEDINJAVATI I POVEZIVATI KATASTAR, ZEMLJIŠNE KNJIGE TE STVARNO STANJE, SMATRA DELAČ 2. travnja 2018. | broj 4023 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

AKTUALNO KONFERENCIJA “HRVATSKA KAKVU TREBAMO: BUDUĆNOST

UNATOČ PROBLEMIMA ZDRAVSTVENI SUSTAV JE DOBAR Treba zadržati medicinske sestre i liječnike u Hrvatskoj, ali i sve ostale koji rade u sustavu zdravstva. Taj sustav treba i financijski stabilizirati i ulagati u nove bolnice koje treba povezivati, rekao je Kujundžić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

dravstveni sustavi postoje u svijetu jer svi želimo živjeti dugo i zdravo, a promatrajući hrvatski zdravstveni sustav vidljivo je kako hrvatsko stanovništvo živi tri godine kraće u odnosu na europski prosjek. Krivac za to su kronične bolesti koje pogađaju sve veći broj stanovnika što dovodi do prijevremenog umiranja, rečeno je na prošlotjednoj konferenciji Hrvatska kakvu trebamo: Budućnost hrvatskog zdravstva, održanoj u organizaciji Večernjeg lista u zagrebačkom Hotelu Westin. Hrvatski pacijenti su uglavnom starije životne dobi, a 83 posto od ukupnog broja pacijenata u prosjeku ima 3,5 dijagnoza.

NOVI ZAKONI O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI I O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU TREBALI BI SE DONIJETI OVE GODINE Najviše rastu bolnički troškovi, a nakon toga troškovi za lijekove na recepte, za onkološke bolesti te za razna pomagala. Milan Kujundžić, ministar zdravstva, je ocijenio kako je hrvatski zdravstveni sustav stabilan i kvalitetan, ali se susreće s brojnim problemima čijem bi rješenju trebali pridonijeti novi zakoni o zdravstvenoj zaštiti i o obveznom zdravstvenom osiguranju, čije se donošenje očekuje ove godine. “Treba zadržati medicinske sestre i liječnike u Hrvatskoj, ali i sve ostale koji rade u sustavu zdravstva. Taj sustav treba i ﬁnancijski stabilizirati i ulagati u nove bolnice koje treba povezivati”, rekao je Kujundžić. Dodao je kako se u našoj zemlji za zdravstvo 36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4023 | 2. travnja 2018.

izdvaja 700 eura po stanovniku godišnje, a europske zemlje s kojima se želimo uspoređivati izdvajaju pet do 10 puta više od nas. Unatoč tome, malo je toga kod nas što se u medicini ne radi kao u tim europskim zemljama, naglasio je ministar. Primjer za to je Specijalna bolnica Sv. Katarina. Na upit je li to bolnica u kojoj se liječe samo bogati ljudi, Jadranka Primorac, članica Uprave te bolnice, je ustvrdila kako to nije točno jer se dio pacijenata prima preko uputnice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

POVEĆATI PARTICIPACIJU Da je hrvatski zdravstveni sustav održiv i kvalitetan, smatra i Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, no prema njegovu mišljenju novac je ključni problem. “Treba povećati iznos participacije sa 20 na 25 posto te uz dopunsko uvesti i dodatno zdravstveno osiguranje. Osim toga, potrebno je decentralizirati, profesionalizirati i depolitizirati zdravstveni menadžment”, naglasio je Jurković. On smatra i da bi se trebao napraviti masterplan bolnica čime bi se objedinile djelatnosti odjela te nastaviti s informatizacijom zdravstvenog sustava. Osvrnuvši se na previsoke troškove u zdravstvu, Zdravko Marić, ministar ﬁnancija, je istaknuo kako ima i važnijih problema od samog izdvajanja novaca iz državnog proračuna. “Ima još mnogo problema vezanih uz učinkovitost sustava. Jedan od njih je činjenica da samo jedna trećina hrvatskog stanovništva uplaćuje zdravstveno osiguranje, pa se postavlja pitanje je li to održivo. Danski zdravstveni sustav je najbolji u Europi, ali u toj zemlji raste broj pacijenata. No s druge strane, smanjuje se broj provedenih dana tih pacijenata u bolnici. U našoj zemlji je situacija drukčija i sve više pacijenata ostaje na liječenju u bolnicama”, rekao je Marić.

HRVATSKOG ZDRAVSTVA”

Dodao je kako se za dopunsko zdravstveno osiguranje izdvaja 700 milijuna kuna, a problem je i u tome što se iz proračuna studentima plaća dopunsko osiguranje te je pitanje koliko njih, nakon diplome, nastavlja plaćati tu vrstu osiguranja. Tereza Šarić, direktorica Promeritus savjetovanja, je ocijenila kako troškovi primarne zdravstvene zaštite rastu manje od troškova ukupne zdravstvene zaštite. “Primjetan je porast bolesti kardiovaskularnog, cirkulacijskog i endokrinog sustava, posebice šećerne bolesti te onkoloških bolesti. Uspoređujući 2002. i 2016. godinu vidljivo je kako je prije 16 godina u prosjeku bilo registrirano 2,5 dijagnoza tih kroničnih bolesti, a prije dvije godine 3,5 dijagnoza. U zadnjih desetak godina u Hrvatskoj je registrirano 140.000 osoba više s dijagnosticiranom šećernom bolesti”, rekla je Tereza Šarić. Dodala je kako je problem i u tome što u bolnice dolaze ljudi s već uznapredovalim stadijem bolesti jer se one ne preveniraju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Osim toga, nedostaje liječnika opće prakse kojih je trenutačno u Hrvatskoj registrirano 2684. “U odnosu na prije 15 godina, sada imamo stotinjak liječnika manje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a liječnici koji rade dobili su po 150 pacijenata više”, istaknula je Tereza Šarić. Osim toga, liječnici su preopterećeni i pretjeranom administracijom kojom se moraju baviti uz već spomenute medicinske preglede.

OBITELJSKA MEDICINA JE PODCIJENJENA Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Vikica Krolo smatra da je zbog obujma administrativne dokumentacije, s kojom se susreću liječnici opće prakse, obiteljska

medicina podcijenjena i neatraktivna. “Ako liječnik ima dvije trećine administrativnih poslova koje je nametnula država, to je problem. Premalo se daje na preventivu, stanovništvo

TREBA POVEĆATI IZNOS PARTICIPACIJE SA 20 NA 25 POSTO TE UZ DOPUNSKO UVESTI I DODATNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE, ISTIČE JURKOVIĆ sve više stari i sve je više pacijenata s raznim zdravstvenim komplikacijama. Treba pojačati primarnu zdravstvenu zaštitu. Ako se ne može liječnicima i medicinskim sestrama smanjiti administracija, tada treba zaposliti administratora da to radi”, naglasila je Vikica Krolo. Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb, je ustvrdio kako će se hrvatski zdravstveni sustav promijeniti nabolje kada Hrvatska postane razvijenije i bogatije društvo jer će se tada više poraditi na prevenciji zdravlja i opadat će broj kardiovaskularnih i onkoloških bolesti. Među brojnim problemima naglašen je i problem liste čekanja, a Mladen Bušić, ravnatelj KB-a Sv. Duh, je ustvdio kako je to istina, ali isto tako kako nema države u EU u kojoj ne postoje liste čekanja pacijenata. “Hrvatski zdravstveni sustav je stvarno dobar, a treba ga unaprijediti da bude odličan. Mi smo dio društva i ako se društvo u cjelini ne mijenja, teško da će se promijeniti zdravstveni sustav”, zaključio je Bušić. 2. travnja 2018. | broj 4023 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

AKTUALNO HUM-CROMA I CRANE

Suradnjom do savjeta, poticaja i investicija Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika HUM-CROMA i Hrvatska mreža poslovnih anđela CRANE potpisali su Sporazum o suradnji. Esad Čolaković, glavni menadžer HUM-CROMA-e, istaknuo je kako ovo udruženje nastoji poduprijeti inovativne start-up tvrtke. U sklopu programa ekspertnog konzaltinga za poduzetnike angažirat će se iskusni menadžeri koji mogu svoje praktično poslovno iskustvo prenijeti na mlade tvrtke, dodao je on. Također, ako se osobe s idejama obrate HUM-CROMA-i, ona će ih usmjeriti prema poslovnim anđelima kako bi zajednički raz-

motrili je li uistinu riječ o biznisu ili ne. Davorin Štetner, predsjednik CRANE-a, kazao je kako institucije koje okupljaju poduzetnike, poslodavce i menadžere trebaju djelovati zajedno da bi stvorili poticajno poslovno okruženje koje će rezultirati većim brojem start-upa, ali i investicija. Dodao je kako je jedna od značajnijih prednosti ove suradnje i razmjena iskustava. (B.O.)

AmCham: ISTRAŽIVANJE POSLOVNOG OKRUŽENJA

Poslovna zajed optimistična Članstvo u EU koje je omogućilo olakšan pristup financiranju i novim tržištima ispitanici ocjenjuju pozitivnim elementom, ali smatraju kako Hrvatska zaostaje s usporedivim državama Srednje i Istočne Europe, ističe Andrea Doko Jelušić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

merička gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham) ove godine slavi 20. obljetnicu poslovanja u našoj zemlji, a u njenom članstvu nalazi se više od 220 tvrtki koje zapošljavaju više od 70.000 radnika. Kako bi saznali što misle članovi AmChama o poslovanju u Hrvatskoj, ta je komora provela istraživanje poslovnog okruženja čiji su rezultati predstavljeni prošlog tjedna na konferenciji za novinare. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 20. prosinca 2017. do 31. siječnja ove godine na uzorku od 140 članova uprava domaćih i međunarodnih poduzeća u Hrvatskoj. Tako je u istraživanju sudjelovala jedna trećina hrvatskih tvrtkih, jedna trećina američkih te jedna trećina međunarodnih tvrtki koje posluju u Hrvatskoj, ali i u

zemljama regije. Upravu AmChama zanimalo je što ispitanici misle o poslovanju tvrtki u prošloj godini, poslovnom okruženju, utjecaju institucija na poslovno okruženje, usporedbi Hrvatske i zemalja regije, poslovnim očekivanjima i utjecaju članstva Hrvatske u Europskoj uniji na poslovanje tvrtki u našoj zemlji. Istraživanje je pokazalo kako 65 ispitanih čelnika tvrtki poslovanje u prošloj godini ocjenjuje boljim od onog u 2016. godini, a njih 64 posto navodi povećanje broja zaposlenih u svojim tvrtkama. Ipak, ispitanici su naveli i ograničavajuće faktore u poslovnom okruženju koji se ne mijenjaju već pet godina: regulatorni okvir, administrativne procedure i porezno opterećenje. Najveća pogoršanja u zadnjih pet godina vezana su uz provedbu

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Posteljina – pokrivači, jastuci, nadlošci LIO posteljina, jastuci, pokrivači i nadlošci, posteljina je modernog vremena, topla, lagana, voluminozna, mekana, higijenska, antialergijska, antibakterijska i antiasmatična. Omotna pamučna tkanina u kontaktu s tijelom održava idealnu mikro klimu. Punilo se sastoji od visokokvalitetnih silikoniziranih poliesterskih vlakana sa izuzetnim termoregulacijskim svojstvima, što čini proizvode pogodnim za uporabu kroz sva godišnja doba. TEKSTIL LIO D. O. O.

LIO - tekstilna industrija Osijek, osnovana je 1901. godine. Od tada LIO kontinuirano prati razvoj i primjenu novih tehnologija, osobito u proizvodnji jastuka, pokrivača i nadložaka. Nakon reorganizacije Tekstil LIO d. o. o. nastavlja tradiciju jednog od najpoznatijih proizvođača u programu posteljine. Naša je misija ponuditi što kvalitetnije proizvode, vodeći računa o zdravlju, udobnosti i užitku naših kupaca.

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4023 | 2. travnja 2018.

ECOMMERCEDAY

A U HRVATSKOJ

Najbolji web trgovci zooplus.hr i sonusart.hr.

dnica je ipak

pravnih pravila i procedura, pravosuđe i kvalitetu legislative, dok su najveća poboljšanja vidljiva u području potražnje za robama i uslugama, uvjetima ﬁnanciranja i mogućnostima trgovinske razmjene.

ISKUSTVO POSLOVANJA PROSJEČNO Na upit kako bi ocijenili ukupno iskustvo poslovanja poduzeća u Hrvatskoj, 42,19 posto ispitanika odgovorilo je prosječno, a 37,50 posto - dobro. Čak 86 posto ispitanika utjecaj vladinih institucija na poslovno okruženje vidi negativno ili pak bez učinka, a slična je percepcija i kod utjecaja lokalnih institucija. S obzirom na činjenicu da oko 72 posto poduzeća, članova AmChama, djeluje i u drugim državama Srednje i Istočne Europe, od čega njih 59 posto djeluje u više od pet država regije, čak

44 posto njih smatra da su uvjeti poslovanja u Hrvatskoj lošiji nego u drugim državama. Kao razloge toga naveli su sporost administracije, porezno opterećenje te u jednakom omjeru izostanak dugoročne vladine strategije i malo tržište. Kao najveće prednosti Hrvatske ispitanici su naveli turistički potencijal, članstvo u EU i geostrateški položaj. Komentirajući rezultate istraživanja, Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmChama, naglasila je kako je, unatoč nekim negativnostima, iz rezultata istraživanja vidljiv optimizam poslovne zajednice u Hrvatskoj. “Članstvo u EU koje je omogućilo olakšan pristup ﬁnanciranju i novim tržištima ispitanici ocjenjuju pozitivnim elementom, ali smatraju kako Hrvatska zaostaje s usporedivim državama Srednje i Istočne Europe”, zaključila je Andrea Doko Jelušić.

Na konferenciji EcommerceDay, koja se održala u Kraš Auditoriumu u Zagrebu, svečanim uručenjem nagrada završilo je najveće natjecanje web trgovaca u Hrvatskoj koje se održava u organizaciji Shopper’s Mind Hrvatska. Između 149 trgovina koje su sudjelovale u natjecanju, pobjednike je biralo 20.517 hrvatskih online kupaca i stručnjaka s područja web trgovine, a najboljima su proglašene trgovine zooplus.hr i sonusart.hr. Zooplus, trgovina s opremom za kućne ljubimce, osvojila je Web Champion Award, nagradu za veće trgovce zahvaljujući najvećoj ukupnoj ocjeni, ali i činjenci da su lani ostvarili prihode veće od 7,5 milijuna kuna, dok je Sonusart, trgovina audio i video opreme, osvojila Web Challenger Award za manje web trgovce s prošlogodišnjim prometom manjim od 7,5 milijuna kuna. Finaliste je ocijenila međunarodna stručna komisija od 29 članova. U sklopu natjecanja dodijeljene su još četiri posebne nagrade i 17 nagrada po kategorijama. (J.K.)

Marinirani fileti brancina i orade Marinirani fileti jadranskog brancina i orade pripremljeni su postupkom blagog mariniranja svježe ribe uz dodatak začinskog bilja – vlasca i rikole, te arome provansalskih trava i limuna. Postupak proizvodnje sastoji se od filetiranja ribe, otkožavanja i otkoštavanja fileta te mariniranja. Marinirani fileti izrezani na komadiće su idealan dodatak laganim ljetnim salatama. CROMARIS D.D.

Cromaris je tvrtka koja se bavi uzgojem, preradom i prodajom autohtone jadranske ribe i školjki. Osnovana je 2009. godine spajanjem pionira hrvatske i europske marikulture Cenmara, Marimirne I Marikulture Istra. Danas je Cromaris jedna od top 10 kompanija u uzgoju brancina i orade na svijetu, a na tržištu je prepoznat kao lider u kvaliteti. To potvrđuju brojni certiﬁkati (HACCP, ISO 9001, ISO 14001, ISO 22000, FSSC, IFS, GlobalG.A.P., Friend of the Sea).

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

2. travnja 2018. | broj 4023 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRVATSKA&REGIJA BEOGRADSKA ZRAČNA LUKA

FRANCUZI PREUZIMAJU NIKOLU TESLU Od potpisnika ugovora o koncesiji - Vlade Srbije i tvrtke Vinci Airports stižu obećanja, a ekonomisti upozoravaju na to da u zadnjih 30 godina nije bilo uspješne koncesije aerodroma piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com I dok se o smjenama u Vladi još samo nagađa, izvjesno je da ekonomisti i stručnjaci (doduše malobrojni budući da u Srbiji i najvažnije ekonomske teme traju kratko jer ih odmah progutaju one političke) smatraju da

VINCI AIRPORTS ĆE ZA KONCESIJU PLATITI 501 MILIJUN EURA UZ INVESTICIJSKU OBVEZU OD 732 MILIJUNA EURA

govor o koncesiji na 25 godina za beogradski aerodrom Nikola Tesla u Palači Srbija potpisali su prošloga tjedna predstavnici Vlade Srbije i francuske korporacije Vinci Airports. Samo potpisivanje proteklo je u medijskom spinu o tome razgovaraju li uopće dvije nazočne dame nadležne za ovu transakciju, premijerka Ana Brnabić i ministrica prometa Zorana Mihajlović, i je li ministrici ovo posljednji sličan zadatak s obzirom na to da je najavljena rekonstrukcija Vlade Srbije.

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4023 | 2. travnja 2018.

je koncesija bila nepotrebna i da se ništa nije naučilo iz sličnog iskustva zagrebačke zračne luke čiji su koncesionari također Francuzi. Ono što se zna i što je objavljeno jest to da će Vinci Airports za koncesiju platiti 501 milijun eura uz investicijsku obvezu od 732 milijuna eura. Od tog iznosa u proračun Republike Srbije će se sliti 417 milijuna eura, a malim dioničarima 84 milijuna eura. Pristojba na koncesiju će se kretati između 4,4 do 15 milijuna eura.

KORAK PREMA MODERNIZACIJI Ovaj ugovor osigurava ulaganja u aerodrom u narednih 25 godina koja ne samo da će povećati broj putnika, nego će omogućiti da Beograd postane čvorište za ovaj dio Europe. Kad aerodrom počne raditi punim kapacitetom, zahvaljujući znanju koje ima kompanija Vinci, on će uvelike pridonijeti ekonomiji i turizmu. Ovo nije kruna našeg razvoja, ali jest korak

prema modernizaciji, kazala je premijerka Ana Brnabić. Ostali sudionici svečanog potpisivanja koncesijskog ugovora, ministrica, francuski veleposlanik i direktori Vinci Airportsa govorili su o koraku naprijed u prijateljstvu Srbije i Francuske uz žaljenje što nije prisutan i Aleksandar Vučić koji je zaslužan za svaki uspjeh. Oni su ocijenili ovaj posao kao win-win investiciju zahvaljujući kojoj će Srbija postati transportni hub, koridor za Europu i mamac za druge francuske investitore. “Zahvaljujem se na transparentnom izboru koncesionara, ali i na konstruktivnoj suradnji tijekom cijelog procesa. Došli smo postati dugoročni partneri jer smo sigurni da je ovaj aerodrom strateški značajan za vašu zemlju. Uložit ćemo maksimalni trud kako bismo unaprijedili aerodrom jer vjerujemo u njegov potencijal i potencijal Beograda kao turističke i poslovne destinacije. Uvest ćemo nove veze s Lisabonom i Čileom, kako bi Beograd postao vodeća zračna luka u ovom dijelu svijeta. Poboljšat ćemo tim koji vodi aerodrom i pomoći ćemo Air Serbiji na uvođenju novih linija”, najavio je izvršni direktor Vincija Nicolas Notebaert. Savjetnik za investicije Mahmud Bušatlija smatra da koncesija za beogradsku zračnu luku nije bila potrebna jer u zadnjih 30 godina u svijetu nema uspješnih koncesija za državni i javni interes. Bušatlija je na TV-u N1 rekao da koncesija nije bila jedini način da aerodrom osigura sredstva za proširenje i nadogradnju postojećeg aerodromskog terminala i poletno-slijetne staze, jer su kapaciteti beogradskog aerodroma prošle godine povećani s pet na 7,5 milijuna putnika. S dobrim rasporedom slijetanja i polijetanja beogradska zračna luka može opsluživati i do 15 milijuna putnika, što znači da je time već ispunila jednu od glavnih obveza Vincija u ugovoru. Osim toga aerodrom već tri godine ima konstantan rast prihoda i samo na osnovi toga mogao se komercijalno zadužiti kod bilo koje banke kako bi osigurao sredstva za nove investicije.

A ŠTO PIŠE U ANEKSIMA? Bušatlija kaže i da ga zbunjuje investicijska obveza koncesionara od 732 milijuna eura jer je taj iznos dovoljan za izgradnju potpuno novog aerodroma. Aerodromske djelatnosti čine tek tri posto poslovanja Vinci Airportsa, zbog čega su Francuzi po svoj prilici više zainteresirani da ta sredstva ulože u industrijsku zonu u okolici beogradskog aerodroma. On smatra da Air Serbia neće imati povlastice kod koncesionara jer bi onda olakšice tražile

A Air Serbia? Nije poznato na koji način država pomaže Air Serbiji, ali stječe se dojam da mu pomaže. U javnosti se špekulira o tome da se naplaćuju pristojbe beogradskom aerodromu koji je u državnom vlasništvu, ali koncesionar sigurno neće pokrivati gubitke Air Serbije, upozorio je ekonomist Ljubodrag Savić. Ekonomski konzultant Dragovan Milićević rekao je za Betu kako Air Serbia bez državne pomoći ne bi

mogao opstati te kako je moguće da je dogovoreno da ga Vinci određeno vrijeme povoljnije tretira pri plaćanju aerodromskih usluga.

i druge kompanije koje surađuju s Vincijem. S time se ne slaže ekonomist Ljubodrag Savić koji smatra da, ako je točno da 46 posto prometa beogradske zračne luke otpada na Air Serbiju, onda se može očekivati da će ta kompanija dobiti neke povlastice i drugačiji tretman u odnosu na kompanije koje usluge koriste povremeno, kao što se radi u svijetu. Još kad je najavljeno tko je dobitnik koncesije (koncesionar se tražio godinu dana i rokovi su nekoliko puta produživani) stigla su upozorenja da bi beogradski aerodrom mogao doživjeti sudbinu zagrebačkog čija koncesija baš i nije uzoran primjer. Hoće li se to uistinu i dogoditi, kažu stručnjaci, ovisit će o tome hoće li se koncesionaru tajnim odredbama ugovora dati više od javno obećanog. Premijerka Brnabić tvrdi da su uvjeti ugovora uglavnom poznati, osim podataka koji bi mogli ugroziti poslovanje kompanije Vinci Airports. Savić, međutim, ne vjeruje da će ugovor biti dostupan javnosti u cjelini imajući u vidu iskustva s ugovorom države Srbije s Fiatom, Jatom i Etihadom, Muhamedom Al Abarom o izgradnji Beograda na vodi...

UGOVOR OSIGURAVA ULAGANJA U ZRAČNU LUKU KOJA ĆE OMOGUĆITI DA BEOGRAD POSTANE ČVORIŠTE ZA OVAJ DIO EUROPE Možda će se objaviti neki opći ugovor o koncesiji, ali najvažniji su detalji koji se kriju u aneksima. Oni koji uime države prave ugovore pristaju na mnoge nepreciznosti, ne štite dovoljno opći društveni interes i svjesno ostavljaju prostor za daljnja dogovaranja, smatra Savić. 2. travnja 2018. | broj 4023 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

SVIJET FINANCIJA PROJEKT EEMAP

ENERGETSKI UČINKOVITI KREDITI

impozij o ﬁnanciranju energetski učinkovitih nekretnina održan je u Zagrebu u sklopu projekta EeMAP - Energy efficient Mortgages Action Plan. EeMAP je EU projekt čiji je cilj kreiranje “energetski učinkovitih kredita” namijenjenih poticanju i usmjeravanju privatnog kapitala u energetski učinkovite investicije. Cilj inicijative je stvoriti energetski učinkovite kredite putem kojih bi se kupcima nekretnina diljem EU-a mogli ponuditi bolji kamatni uvjeti te im omogućiti dodatno ﬁnanciranje za kupnju nekretnina višeg energetskog razreda ili ostvariti povoljnije uvjete prilikom obnove postojećih nekretnina. “Projektom je utvrđeno da krediti čine oko trećine ukupne imo-

vine europskog bankarskog sektora, što je polovina BDP-a EU-a. Taj iznos je na kraju 2016. godine iznosio sedam bilijuna eura.”, rekao je Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju. Naglasio je i to kako bi banke trebale odigrati vodeću ulogu u ambicio-

znim klimatskim i energetskim ciljevima EU-a ako se korisnicima kredita omoguće povoljnije energetski učinkovite kreditne linije i proizvodi. “Takav pristup bi polučio i izvrsne rezultate kad je riječ o broju energetski učinkovitih nekretnina na tržištu”, zaključio je Smolar. Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a, govorila je o budućnosti kreditiranja i ﬁnanciranja energetske učinkovitosti ESIF kreditima, te je istaknula prednosti ﬁnancijskog instrumenta namijenjenog korisnicima koji su zadovoljili uvjete natječaja. “Ovaj instrument osigurava kreditiranje po niskim kamatnim stopama koje ovise o stupnju razvijenosti područja, a krediti se odobravaju bez bankarskih naknada”, rekla je Tamara Perko i dodala kako HBOR priprema sličan program za ulaganje u privatnom uslužnom sektoru te proizvodnim industrijama. (J.K.)

RAIFFEISEN BANK INTERNATIONAL AG

NAJBOLJA BANKA U SREDNJOJ I ISTOČNOJ EUROPI U okviru dodjele nagrada najboljim svjetskim bankama za 2018. godinu, Global Finance proglasio je Raiffeisen Bank International AG (RBI) najboljom bankom u Srednjoj i Istočnoj Europi. Renomirani financijski časopis taj je prestižni regionalni naslov RBI-ju dodijelio već 12. put u posljednjih 15 godina. “Titula najbolje banke u Srednjoj i Istočnoj Europi čast je, ali i zadatak da i dalje nastojimo ostvarivati kvalitetu i pružati prvorazredne usluge i proizvode diljem regije“, izjavio je predsjednik Uprave RBI-ja Johann Strobl dodajući kako je ta nagrada također “rezultat na-

šega dobrog strateškog položaja i uspješnosti”. Cjelovito izvješće o odabiru bit će objavljeno u svibanjskom izdanju časopisa Global Finance, uz imena pobjednika iz gotovo 150 zemalja Afrike, regije AzijaPaciﬁk, Bliskog istoka, Latinske Amerike, Sjeverne Amerike te Srednje i Istočne Europe i Zapadne Europe. U svibanjskom će se izvješću pojaviti i popis izabranih najboljih regionalnih banaka SAD-a i najboljih svjetskih banaka po regijama. Sveukupno najbolja banka na svijetu bit će proglašena ovoga ljeta i, zajedno s imenima najboljih globalnih banaka u 14 ključnih kategorija, objavljena u listopadskom izdanju časopisa. Pobjednici ovo-

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4023 | 2. travnja 2018.

godišnjeg izbora su banke koje su brižljivo skrbile o potrebama svojih klijenata u teškim tržišnim uvjetima te koje su postigle bolje rezultate, istodobno polažući temelje budućeg uspjeha.

CFO 2018. – CFO BUDUĆNOSTI

FINANCIJSKI DIREKTORI SU OPTIMISTIČNI Deloitteovo istraživanje pokazuje da više od dvije trećine lidera financija očekuje rast BDP-a od dva do tri posto, a 45 njih posto očekuje smanjenje stope nezaposlenosti piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

iše od 68 posto lidera i liderica financija u Hrvatskoj očekuje rast BDP-a od dva do tri posto, pokazalo je desetogodišnje Deloitteovo Istraživanje stavova financijskih direktora, koje je prezentirano na konferenciji CFO 2018. – CFO budućnosti. Istraživanje je pokazalo i da 45 posto ispitanika u ovoj godini očekuje smanjenje stope nezaposlenosti. U pogledu perspektive poslovnog okruženja lideri financija izrazili su neke bojazni, posebice kad je riječ o povećanju troškova. Čak ih 70 posto očekuje povećanje troškova radne snage, a smatraju da će se povisiti i ostali troškovi poput troškova prijevoza (62,5 posto), troškova pružanja usluga odnosno proizvodnje (65 posto) te troškova vezanih uz nekretnine (55 posto). S druge strane, najveći dio očekuje nepromijenjene administrativne troškove (57,5 posto). Također, najveći dio smatra da se trošak kapitala (45 posto) neće mijenjati te da će stope poreza na dobit (92,5 posto) i PDVa (90 posto) ostati iste. Ispitanici iz Srednje i Istočne Europe istaknuli su manjak kvalificirane radne snage (53 posto) kao jedan od glavnih rizika

s kojima se suočavaju. Njihovi kolege iz Hrvatske nedostatak radne snage stavili su na drugo mjesto (35 posto), iza pritiska tržišta na smanjenje cijena (50 posto). Novina u ovogodišnjem istraživanju je

je pristupe na vrijeme i ako tehnološke inovacije ugrade u svoje poslovne procese, steći će konkurentsku prednost. Ovaj proces će unijeti i promjene na tržištu rada jer zahtijeva čitav jedan novi

NAJBOLJI FINANCIJSKI DIREKTOR U PROŠLOJ GODINI PO IZBORU DELOITTEA JE ZORAN STANKOVIĆ IZ ATLANTIC GRUPE ispitivanje u kojoj mjeri suvremene informacijske tehnologije utječu na funkciju financija. Čak 70 posto hrvatskih financijskih direktora navodi kako je zbog digitalizacije njihovih tvrtki velika potreba za promjenama u financijskoj funkciji.

DIGITALNA TRANSFORMACIJA JE PRILIKA Konferencija je okupila više od 100 osoba iz poslovnog svijeta, a glavna tema bila je uloga ﬁnancijskih direktora u digitalnoj transformaciji i digitalizaciji ﬁnancija. Razvoj umjetne inteligencije i automatizacija nisu samo izazov za organizacije, one ujedno predstavljaju i priliku, rekla je Marina Tonžetić, partnerica u Deloitteu Hrvatska i voditeljica CFO inicijative. “Ako procesu digitalne transformaciZoran Stanković

set znanja i vještina. Bit će zanimljivo promatrati biznise i njihov razvoj u nadolazećim razdobljima”, smatra Marina Tonžetić. Na konferenciji je uručena i nagrada Financijski direktor godine u Hrvatskoj Zoranu Stankoviću, potpredsjedniku Atlantic Grupe za financije. Zahvaljujući se na nagradi, on je istaknuo kako je smatra priznanjem za ukupan rezultat koji su ostvarili tijekom zadnjih 11 godina otkako je dio tima Atlantic Grupe. “U zadnjih desetak godina Atlantic je utrostručio promet, imali smo niz akvizicija, dokapitalizacija, inicijalnu javnu ponudu, refinanciranja, restrukturiranja, izgradili smo kvalitetan i stabilan tim financijskih stručnjaka iz različitih područja i nijedan dan nije prošao monotono, zbog čega se profesionalno osjećam iznimno sretnim. Lani smo, u vrlo teškom okruženju, uz odličan financijski rezultat prvi put objavili korekciju najavljene profitabilnosti, i to naviše. Godina je zaista, uključujući i rad u okviru koordinacije dobavljača Agrokora u složenom procesu pripreme nagodbe i pregovora o njoj, predstavljala dosadašnji profesionalni vrhunac koji, uz obvezu za još bolji rezultat u budućnosti, zaokružuje i današnja nagrada”, kaže Stanković.

2. travnja 2018. | broj 4023 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

U SIJEČNJU NASTAVLJEN Nastavak rasta plaća pridonosi povećanju raspoloživog dohotka kućanstava, a time i rastu osobne potrošnje, što povoljno djeluje na dinamiku gospodarskog rasta, ističu analitičari HGK

rema podacima Državnog zavoda za statistiku, u siječnju ove godine zabilježen je rast prosječne neto i bruto plaće na mjesečnoj i godišnjoj razini. Tako je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8361 kunu, što je 309 kuna više nego lanjskoga prosinca i 450 kuna ili 5,7 posto više nego u siječnju 2017. godine. Istodobno je neto plaća iznosila 6189 kuna, što je 216 kuna više nego u prosincu 2017. i 294 kune ili pet posto više nego u siječnju iste godine. Riječ je o nastavku dinamičnog rasta plaća koji je tek privremeno bio usporen u prosincu prošle godine. Pritom je realan rast plaća bio nešto niži s obzirom na inﬂaciju koja je iznosila 1,1 posto, pa je tako bruto plaća na godišnjoj razini realno povećana za 4,5 posto, a neto plaća za 3,9 posto. Nastavak rasta plaća pridonosi povećanju raspoloživog dohotka kućanstava, a time i rastu osobne potrošnje, što

povoljno djeluje na dinamiku gospodarskog rasta, ističu analitičari HGK. Znakovito je da se od prosinca prošle godine bilježi sporiji godišnji rast neto plaće od bruto plaće (prvi put od studenoga 2016.), što je posljedica prestanka djelovanja promjena u porezu na dohodak koje su rezultirale osjetno višim ra-

za siječanj 2018. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 11.077 kuna, a najniža u djelatnosti Proizvodnja kože i srodnih proizvoda od 4001 kunu. Na godišnjoj je razini rast neto plaće veći od 20 posto zabilježen kod Promidžbe (reklama i propaganda) i istraživanja tržišta i kod Uredskih administrativnih i pomoćnih

PROSJEČNA MJESEČNA BRUTO PLAĆA PO ZAPOSLENOM U PRAVNIM OSOBAMA U SIJEČNJU IZNOSILA JE 8361 KUNU stom neto plaće u odnosu na bruto plaću u prošloj godini. U takvim okolnostima u ovoj godini očekujemo nešto sporiji rast neto plaće nego u prethodnoj godini, dodaju analitičari HGK. Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama

djelatnosti te ostalih poslovnih pomoćnih djelatnosti, dok je istodobno smanjenje razine prosječne neto plaće zabilježeno u djelatnostima: Putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima, Telekomunikacije

HRVATSKA NARODNA BANKA

Godišnji rast plasmana po S obzirom na očekivani nastavak povoljnih gospodarskih kretanja i oporavak inves potražnje za kreditima nefinancijskih društava, kažu analitičari RBA

rema podacima Hrvatske narodne banke ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva i investicije potkraj siječnja iznosili su 64 milijarde kuna što je za 513,4 milijuna kuna ili 0,8 posto niže u odnosu na prosinac. Na godišnjoj razini ukupni krediti za investicije i obrtna sredstva bili su u siječnju 710,3 milijuna kuna ili 1,1 posto niži u odnosu na siječanj 2016. pri čemu je nastavljen trend negativnih godišnjih stopa rasta koji traje od

svibnja 2012. Promatrano prema valutnoj strukturi, ukupni devizni krediti poduzećima (koji uključuju i kredite uz valutnu klauzulu, a u ukupnim kreditima imaju udio od 65,8 posto) zabilježili su pozitivnu godišnju stopu rasta sedmi mjesec za redom dosegavši 42,1 milijardu kuna. S druge strane, kunski krediti neﬁnancijskim trgovačkim društvima na godišnjoj razini bilježe pad od 7,5 posto te je njihovo stanje na kraju siječnja iznosilo 21,9 milijardi kuna.

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4023 | 2. travnja 2018.

PAD KREDITA ZA OBRTNA SREDSTVA Prema podacima o ukupnim plasmanima neﬁnancijskim poduzećima na osnovi transakcija (koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasiﬁkacija te otpisa plasmana) u siječnju je u odnosu na mjesec ranije zabilježeno blago ubrzavanje godišnje stope rasta na 2,8 posto, dok je na mjesečnoj razini zabilježen pad od 0,4 posto. S druge strane, nominalni iznosa

DINAMIČAN RAST PLAĆA

rasta je i širenje kruga zemalja koje bilježe razinu bruto plaće višu od 1000 eura, pa su lani takvu razinu bruto plaće osim Slovenije i Hrvatske počele bilježiti Slovačka i Poljska (od ožujka) te Mađarska (od studenoga). Stoga i u siječnju ove godine najvišu plaću bilježi Slovenija (1659 eura), a slijede je Hrvatska (1124 eura), Poljska (1102 eura), Slovačka (1052

eura), Mađarska (1005 eura), Rumunjska (891 euro), Crna Gora (767 eura), Bosna i Hercegovina (691 euro), Srbija (584 eura) i Makedonija (573 eura). Visokim rastom plaća (osobito u Rumunjskoj, Mađarskoj i Bugarskoj) ostvaruje se konvergencija plaća u tim zemljama prema prosjeku Europske unije, ali i njihovo približavanje hrvatskoj razini. Pri visokom rastu plaća u nama sličnim zemljama, kretanje plaća u Hrvatskoj zasad znatnije ne ugrožava troškovnu konkurentnost zemlje na europskom tržištu. Međutim, približavanje visine plaća u tim zemljama i dosezanje hrvatske razine slabi položaj i atraktivnost Hrvatske u privlačenju strane radne snage nedostajućih struka u određenim djelatnostima, smatraju analitičari HGK. “Očekujemo da će se rast plaća u Hrvatskoj nastaviti tijekom ove godine pod utjecajem nastavka gospodarskog rasta, podignute razine minimalne plaće, učinka povećanih plaća u državnim i javnim službama te pritiska koji na rast plaća čini nedostatak radnika određenih struka i kvaliﬁkacija”, procjenjuje Zvonimir Savić, direktor Sektora za ﬁnancijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

s negativnim godišnjim stopama rasta (-2,4 posto). Naime, uz mjesečno smanjenje od 0,8 posto te nastavak pada na godišnjoj razini krediti za obrtna sredstva su na kraju siječnja iznosili 32,9 milijardi kuna. S obzirom na očekivani nastavak povoljnih gospodarskih kretanja i oporavak investicija očekujemo i oporavak potražnje za kreditima neﬁnancijskih društava. Pri tome visoka razina likvidnosti u

sustavu utječe na pad kamatnih stopa na novoodobrene kredite što bi svakako moglo pridonijeti povećanju kreditne aktivnosti u promatranom sektoru. S druge strane jedan dio (većih) poduzeća i dalje koristi povoljne uvjete ﬁnanciranja na međunarodnim tržištima direktnim zaduživanjem kod inozemnih banaka i tako stvara konkurenciju domaćim bankama u povećanju kreditne aktivnosti, zaključuju analitičari RBA.

Kretanje bruto i neto plaće 9000 8500 8000 7500 7000 6500 6000 5500 5000 4500 4000

6% 5% 4% 3% 2% 1% I

II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I

2016.

II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I

2017.

2018.

Godišnja stopa rasta realne neto plaće (desno) Bruto plaća (lijevo) Neto plaća (lijevo) Godišnja stopa rasta realne neto plaće (desno) Izvor: DZS; obrada: HGK

i Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu.

I U 2018. OČEKUJE SE NASTAVAK RASTA PLAĆA U siječnju ove godine nastavljen je rast plaća i u sličnim zemljama, pri čemu u dijelu tih zemalja plaće rastu dinamičnije nego u Hrvatskoj. Rezultat takvog

duzećima ticija očekujemo i oporavak plasmana poduzećima u siječnju je na mjesečnoj i na godišnjoj razini zabilježio negativnu stopu rasta (-1,3 odnosno -3,4 posto) što je većinom posljedica prodaja nenaplativih plasmana. Promatrano prema vrstama kredita, krediti za investicije su uz mjesečni pad od 0,8 posto na kraju siječnja iznosili 31,2 milijarde kuna dok je na godišnjoj razini zabilježen rast od 0,3 posto. S druge strane, krediti za obrtna sredstva nastavljaju

2. travnja 2018. | broj 4023 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

PREMIJA ALLIANZA 1,14 MILIJARDI KUNA Osiguravajuće društvo Allianz Zagreb prošle je godine ostvarilo bruto premijski prihod od 1,14 milijardi kuna što je 2,7 posto više u odnosu na godinu ranije. Bruto dobit u 2017. dosegnula

je 138,2 milijuna kuna. Tržišni udio Allianza i u 2017. ostao je stabilan i iznosio je 12,7 posto, kao i u 2016. pri čemu je tržišni udio neživotnih osiguranja narastao za 0,2 posto na 10,1 posto. Tržišni udio u životnim osiguranjima pao je za 0,4 posto na udio od 18,1 posto. U neživotnim osiguranjima Allianz je ostvario bruto premijski prihod od 614,8 milijuna kuna što je 6,7 posto više nego 2016.

ĐURO ĐAKOVIĆ SKLOPIO UGOVOR S TVRTKOM ATIR RIL LX Tvrtka Đuro Đaković Specijalna vozila iz sastava grupacije Đuro Đaković s tvrtkom Atir Rail LX sklopila je ugovor o isporuci teretnih vagona tipa Shimmns ttu. Vrijednost ugovora je 38,5 milijuna kuna, a vagoni će biti proizvedeni i isporučeni tijekom trećeg i četvrtog kvartala ove godine. Vagoni tipa Shimmns TTU su 4-osovinski zatvoreni vagoni namijenjeni za prijevoz kolutova lima, primarno korištenih u automobilskoj industriji.

Iznimno obilna ponuda novca I u prošlom tjednu nastavilo se razdoblje visoke likvidnosti depozitnih institucija. Dnevni višak likvidnosti na računima banaka ne smanjuje se i u ovom razdoblju kreće se iznad 28,5 milijardi kuna. Uz tako visoku likvidnost sustava banke bez poteškoća održavaju prosječna stanja na računima za održavanje obvezne pričuve. Stoga je i potražnja sudionika za kratkoročnim pozajmicama vrlo skromna, dok je istodobno ponuda novca iznimno obilna te su kamatne stope na najnižim razinama. Okolnosti na novčanom tržištu odražavaju se i na repo aukcije središnje banke. Zato ni prošloga ponedjeljka nije bilo interesa za povlačenjem dodatne likvidnosti. Ministarstvo ﬁnancija prošli utorak je održalo najavljenu aukciju trezorskih zapisa s planiranim iznosom izdanja od 550 milijuna kuna. Pristigle ponude bile su nešto manje i iznosile su 414 milijuna kuna.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

600

450

300

150

0 26.3.

27.3.

28.3.

29.3.

Sve ponude su prihvaćene, a unatoč nešto slabijem interesu prinos je ostao nepromijenjen i iznosi 0,09 posto. U skladu s kalendarom izdanja, sljedeća aukcija trezorskih zapisa najavljena je tek za 24. travnja. Već duže razdoblje na novčanom tržištu ne događa se ništa što bi potaknulo potražnju za kratkoročnim pozajmicama, odnosno smanjilo likvidnost u sustavu. Za sada nema ni naznaka bilo kakvih promjena, pa je realno očekivati da će se ove okolnosti zadržati. U blagdansko doba te za vrijeme školskih praznika očekuje se više putovanja i povećanje osobne potrošnje. Tradicionalno je u takvim razdobljima i potražnja za novcem izraženija. Unatoč tome, visoka likvidnost sustava i preobilna ponuda novca i dalje su dominantni te se eventualni povremeni rast potražnje na novčanom tržištu gotovo [Jelena Drinković] ne primijeti.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna neznatno ojačala prema euru Na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u četvrtak je, u usporedbi sa stanjem tečajnice s početka tog tjedna, kuna prema euru ojačala neznatnih 0,07 posto. Srednji tečaj eura iznosio je 7,436842 kune. Kuna je ojavaluta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,631526

CAD kanadski dolar

4,679319

EUR

JPY japanski jen (100) 5,665302 CHF švicarski franak

6,305080

GBP britanska funta

8,495364

USD američki dolar

6,040811

EUR euro

7,436842

Izvor: HNB

primjena od 30.3.2018.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4023 | 2. travnja 2018.

26.3.

27.3.

28.3.

29.3.

čala i u odnosu prema švicarskom franku, i to za 0,63 posto. Srednji tečaj dolara je iznosio 6,305080 kuna. Prema kuni je porastao američki dolar - za 0,70 posto, na 6,040811 kuna. 7,446

7,444

USD

6,100 6,075

CHF

6,35 6,34

7,442

6,050

6,33

7,440

6,025

6,32

7,438

6,000

6,31

7,436

5,975

6,30

26.3.

27.3.

28.3.

29.3.

26.3.

27.3.

28.3.

29.3.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA NIŽA DOBIT ERSTE BANKE

Ulagači se boje globalnog trgovinskog rata Protekli tjedan na svjetskim burzama trgovalo se u nesigurnom ozračju iako su ulagači bili u predblagdanskom raspoloženju. Na trgovanje na azijskim burzama utjecala je atmosfera trgovanja na Wall Streetu. Naime, cijene dionica u tehnološkom sektoru na američkoj burzi su sredinom prošlog tjedna ponovno pale, dok je istodobno dolar blago ojačao. Ulagači se i dalje pribojavaju globalnog trgovinskog rata, dok s druge strane analitičari predviđaju kako će na azijske investitore utjecati smanjenje tenzije u vezi sa Sjevernom Korejom. Slijedom toga, u drugi plan je pala procjena američkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) koja je ukazala na to kako je u posljednjem tromjesečju prošle godine američko gospodarstvo poraslo 2,9 posto na godišnjoj razini, a ne kako se prvo predviđalo – 2,5 posto. Također, analitičari predviđaju da bi Američka središnja banka Fed mogla ubrzati povećanje kamata, što ne ide u prilog tržištu dionica. Na europskim burzama prošlog tjedna trgovalo se u vedrijem raspoloženju, pa su tako porasle cijene dionica na tim burzama.

7100

24300

FTSE 100

Dow Jones

7050

24200

7000

24100

6950

24000

6900

23900

6850

23800

26.3. 7400

27.3.

28.3.

29.3.

26.3. 5160

NASDAQ

7300

5140

7200

5120

7100

5100

7000

5080

6900

28.3.

29.3.

28.3.

29.3.

28.3.

29.3.

CAC40

5060

26.3. 12200

27.3.

28.3.

29.3.

26.3. 21600

DAX

12100

27.3.

NIKKEI 225

21400

12000

21200

11900

21000

11800

20800

11700

20600

26.3.

27.3.

28.3.

29.3.

26.3.

27.3.

Prema nekonsolidiranom ﬁnancijskom izvještaju, koji obuhvaća rezultate Erste&Steiermärkische Banka bez ovisnih društava, neto dobit Banke u 2017. iznosila je 649,5 milijuna kuna tj. 3,67 posto više nego u 2016. Neto kamatni prihod porastao je za 4,72 posto, sa 1,6 na 1,7 milijardi kuna u prošloj godini. Neto prihod od naknada i provizija istovremeno je ostvario porast od 8,43 posto, sa 410,2 milijuna kuna u 2016. na 444,7 milijuna kuna u 2017. Ukupna aktiva Banke potkraj prosinca prošle godine iznosila je 57,2 milijarde kuna i bila 1,94 posto viša u odnosu na kraj 2016.

GRUPA INTERSPORT POVEĆALA PRIHODE MIROVINSKI FONDOVI

fond

datum

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

Daljnji pad Mirexa

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 239,6015 bodova i bila 0,14 posto niža nego u tjednu ranije. Vrijednost Mirexa A iznosila je 132,9899 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli tjedan bila je niža 0,37 posto. Jedino je Mirex C potkraj prošlog tjedna dobio na vrijednosti, i to neznatnih 0,01 posto, pa je njegova vrijednost iznosila 126,8592 boda.

MIREX A

27.03.

132,98990

-0,0330

-0,34

AZ - A

28.03.

132,07570

-0,0293

-0,51

Erste Plavi - A

28.03.

132,51610

-0,1347

-1,09

PBZ CO - A

28.03.

134,81420

-0,0972

-1,34

Raiffeisen OMF - A

28.03.

133,33960

-0,1922

0,50

MIREX B

27.03.

239,60150

-0,0049

-0,48

AZ - B

28.03.

236,72350

0,0376

-0,60

Erste Plavi - B

28.03.

252,86490

-0,0619

-0,76

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

28.03.

221,09410

-0,0930

-1,03

0,04%

Raiffeisen OMF - B

28.03.

246,91550

-0,0133

0,00

MIREX C

27.03.

126,85920

0,0281

1,26

AZ - C

28.03.

124,76220

0,0556

2,21

0,01%

Erste Plavi - C

28.03.

128,49380

0,0460

0,95

0,00%

PBZ CO - C

28.03.

124,74970

0,0671

0,63

Raiffeisen OMF - C

28.03.

129,96830

0,0435

0,75

kategorija A

Grupa Intersport ISI u prošloj godini ostvarila je 101 milijun eura prihoda, što je 13 posto više nego u 2016. godini. Ta tvrtka osim u Sloveniji posluje u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini,

kategorija B

kategorija C

0,03% 0,02%

24.3.

25.3.

26.3.

27.3.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,4%

Raiffeisen DMF

28.03.

233,87120

-0,1231

0,01

0,2%

AZ Profit

28.03.

251,45200

-0,0991

-1,72

0,3% 0,1%

Croatia osiguranje

28.03.

160,68790

-0,0509

-0,55

0,0%

AZ Benefit

28.03.

254,77210

-0,0103

-0,73

-0,1%

Erste Plavi Expert

28.03.

211,81930

-0,1158

-1,42

-0,2%

Erste Plavi Protect

28.03.

209,82450

0,0354

4,35

27.2.

6.3.

13.3.

20.3.

27.3.

Crnoj Gori, Albaniji i na Kosovu te je proširila maloprodajnu mrežu. U 2017. godini Grupa Intersport ISI povećala je prodaju na svim tržištima na kojima je prisutna. U usporedbi s prethodnom godinom, prihodi od prodaje u Hrvatskoj povećani su za 11,9 posto.

2. travnja 2018. | broj 4023 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

POLJACI PREUZELI PAN-PEK Poljski private equity fond Eterprise Fund VII sklopio je ugovor o stjecanju 65 posto udjela

u hrvatskoj tvrtki PanPek koja se bavi proizvodnjom i prodajom pekarskih proizvoda. Kako je rečeno, Enterprise Investors će se udružiti s osnivačem i direktorom Pan-Peka Ivanom Paraćem kako bi se olakšao daljnji rast društva. Još uvijek nije poznato kolika je vrijednost te transakcije.

U ZRAČNOJ LUCI FRANJO TUĐMAN 12 POSTO VIŠE PUTNIKA Zagrebačka Zračna luka Franjo Tuđman prošlog tjedna obilježila je prvu godišnjicu od otvaranja novog putničkog terminala na kojemu se i u tri mjeseca ove godine nastavlja bilježiti porast prometa putnika od 12 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Novi putnički terminal zračne luke s novim imenom Franjo Tuđman otvoren je nakon trogodišnje gradnje i opsežnih priprema u noći s 27. na 28. ožujka 2017., kada je i cjelokupan promet preseljen sa starog terminala. U ranim jutarnjim satima 28. ožujka prošle godine obavljen je i prvi let Croatia Airlinesa iz Zagreba za Dubrovnik, čime je novi terminal otvoren za promet.

Crobexi u crvenom, najlikvidnija Zaba Aktivnost na Zagrebačkoj burzi u proteklom je tjednu porasla u usporedbi s tjednom ranije. Ukupni dionički promet uvećan je za 38 posto ili 18,4 milijuna kuna te je iznosio 66,8 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 24,7 milijuna kuna, što predstavlja oko 37 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -3,68 posto do +0,52 posto. Promet veći od milijun kuna sa-

kupilo je devet izdanja, dok je ukupno 11 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Crobexi su treći uzastopni tjedan zabilježili pad. Crobex je sa 1.829,21 boda umanjen za 1,33 posto na 1.804,97 bodova. Crobex10 je pao za 1,47 posto na 1.047,61 bod. Svi sektorski indeksi su trgovanje zaključili padom u rasponu od -2,79 posto koliko je pao CROBEXturi do -0,52 posto koliko je umanjen CROBEXkons. Obveznički indeksi su tjedan zaključili rastom; CROBIS je uvećan za 0,10 posto, a CROBIStr za 0,18 posto. ZAGREBAČKA BURZA Najlikvidnije je u proteklom tjednu THE ZAGREB STOCK EXCHANGE bilo izdanje Zagrebačke banke čijim je UKUPAN TJEDNI PROMET: 255.299.906,44 kn dionicama u redovnoj trgovini ostvaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 66.776.376,15 kn ren promet od milijun kuna, a u blok index zadnja vrijednost tjedna promjena trgovini su trgovane u iznosu od 5,8 1.804,9700 -1,33% CROBEX milijuna kuna. Cijena im je nepromi1.047,6100 -1,47% CROBEX10 jenjena na 58,40 kuna. Arena Hospi112,1802 +0,10% CROBIS tality Grupa bilježi 5,8 milijuna kuna 170,8067 +0,18% CROBIStr prometa, od čega se 4,3 milijuna kuna odnosi na blok promet, a ostatak na Top 10 tjedna zadnja redovni promet. Cijena njenih dionica promet po prometu promjena cijena umanjena je za 1,16 posto na 425 kuna. 0,00% 58,40 6.775.700,40 Zagrebačka banka d.d. HT je trgovan u iznosu od 5,7 milijuna -1,16% 425,00 5.841.672,00 Arena Hospitality Group d.d. kuna, a bilježi rast cijene za 0,31 po+0,31% 164,00 5.689.785,00 HT d.d. sto na 164 kune. Od 10 najlikvidnijih -1,96% 40,10 4.225.215,10 Valamar Riviera d.d. izdanja rast cijene bilježe dva. Najveći +0,52% 970,00 3.035.965,00 ATLANTIC GRUPA d.d. porast zabilježilo je izdanje Atlantic -3,64% 424,00 2.682.686,00 ADRIS GRUPA d.d. - povl. Grupe, za 0,52 posto na 970 kuna, 0,00% 505,00 2.541.660,00 ADRIS GRUPA d.d. - red. uz tjedni promet od oko tri milijuna -0,38% 260,00 1.833.358,00 PODRAVKA d.d. -3,68% 655,00 1.211.925,00 KONČAR d.d. kuna. Cijena je rasla još spomenutom -0,35% 568,00 876.008,00 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. HT-u (+0,31 posto). Dva izdanja bilježe tjedan bez postotne promjene, a to su 10 dionica tjedna zadnja najlikvidnija Zaba i redovno izdanje promet s najvećim rastom cijene promjena cijena Adris Grupe koje je tjedan zaključilo +17,65% 10,00 500,00 Quaestus nekr. d.d. - u likv. cijenom od 505 kuna i prometom od +7,62% 113,00 52.966,00 TEHNIKA d.d. 2,5 milijuna kuna. Pad cijene dionice +6,67% 12,80 3.204,00 PETROKEMIJA d.d. bilježi šest izdanja. Najviše je cijena +5,20% 182,00 9.750,50 INSTITUT IGH d.d. umanjena dionicama Končara EI, za +3,14% 820,00 14.900,00 Privredna banka Zagreb d.d. 3,68 posto na 655 kuna, a njima je +1,25% 3.240,00 269.640,00 INA d.d. ostvaren promet od 1,2 milijuna kuna. +1,12% 1.800,00 106.100,00 KONČAR - D&ST d.d. +0,93% 2.180,00 21.700,00 LUX ULAGANJA d.d. Povlaštene dionice Adris Grupe bilježe +0,71% 14,10 11.280,00 HOTELI BRELA d.d. cjenovni pad od 3,64 posto na zadnju +0,69% 292,00 870.332,00 MAISTRA d.d. cijenu od 424 kune te 2,7 milijuna kuna prometa. Slijedi Valamar Riviera 10 dionica tjedna zadnja s tjednim minusom od 1,96 posto i zapromet s najvećim padom cijene promjena cijena dnjom cijenom od 40,10 kuna te pro-28,57% 0,35 73.252,55 MAGMA d.d. metom od 4,2 milijuna kuna. -16,67% 1,60 894,40 PULJANKA d.d. OT-OPTIMA TELEKOM d.d. SN PECTINATUS d.d. ULJANIK d.d. SNH BETA d.d. SNH ALFA d.d. Končar Mjerni transf. d.d. VARTEKS d.d. LUKA PLOĆE d.d.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4023 | 2. travnja 2018.

-11,01% -10,71% -10,00% -7,96% -7,14% -7,14% -6,25% -4,96%

2,02 50,00 9,00 37,00 65,00 1.300,00 12,00 460,00

73.101,03 37.267,00 7.569,00 71.521,60 68.380,00 52.000,00 42.489,60 100.096,00

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI

Loš tjedan za fondove Nakon što je prošlog tjedna američki predsjednik Donald Trump objavio odluku o uvođenju carina na kinesku robu, SAD i Kina su se našli na rubu trgovinskog rata, a to je uznemirilo ulagače na svjetskim burzama. Negativni sentiment prelio se i na domaće tržište kapitala. Među 84 otvorena investicijska fonda prevladali su fondovi s padom vrijednosti udjela. Tjedan je porastom zaključio 21 fond, 62 fonda bilježe pad, a jedan je fond tjedan zaključio bez postotne promjene. Nije bilo fondova s rastom većim od jedan posto, a 35 ih je palo više od jedan posto. Na ljestvici od 10 fondova s najve-

ćim rastom devet su mjesta zauzeli obveznički fondovi, a jedno mjesto novčani fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -5,36 posto do +0,33 posto. Palo je svih 27 dioničkih fondova. Svih šest posebnih fondova također bilježi pad. Najviše su, za 2,90 posto, pali ZB Future 2055 i ZB Future 2040. Palo je i svih 16 mješovitih fondova. Od 15 obvezničkih fondova rast ih bilježi devet. Najviše je vrijednost uvećana fondu InterCapital Dollar Bond, za 0,33 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 12 od 20 novčanih fondova, a HPB Novčani bilježi [Iva Skorin] tjedan bez postotne promjene.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 21.03.2018. do 28.03.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 19,2986 KD Victoria € 12,1064 InterCapital Global Equity $ 191,1542 ZB trend kn 14,4009 KD Prvi izbor € 137,2071 ZB euroaktiv kn 100,5446 Capital Breeder € 127,6209 KD Europa € 11,6169 PBZ Equity fond kn 111,2133 HPB Dionički € 75,5145 Erste Adriatic Equity kn 82,9849 Neta Global Developed kn 112,0150 ZB aktiv € 112,6163 InterCapital SEE Equity $ 15,2633 Platinum Glob. Opportunity kn 6,2435 KD Nova Europa kn 43,1743 OTP indeksni € 97,0241 Platinum Blue Chip kn 472,1018 Neta Frontier € 100,7865 OTP Meridian 20 kn 73,2000 A1 kn 145,7140 Alta Special Opportunity kn 55,9561 Neta New Europe € 89,6750 KD BRIC kn 8,3538 KD Energija € 112,6935 ZB BRIC+ € 162,4221 Allianz Equity $ 20,8493 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 122,8595 Raiffeisen Dynamic € 108,2038 Raiffeisen Harmonic € 102,3288 ZB Future 2025 € 101,0270 ZB Future 2030 € 100,5632 ZB Future 2040 € 101,0017 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 159,4934 ZB global € 15,3942 PBZ Global fond € 13,9758 InterCapital Balanced kn 129,0402 KD Balanced kn 105,5121 HPB Global € 14,0966 OTP uravnoteženi kn 164,7785 Allianz Portfolio € 118,1612 PBZ Conservative 10 fond € 102,6124 You Invest Active

tjedna promjena [%]

-0,65 -2,39 -3,26 -3,37 -2,10 -1,94 -1,14 -1,02 -1,84 -1,23 -4,44 -0,84 -1,09 -3,92 -2,72 -1,33 -1,89 -3,16 -1,59 -2,03 -4,69 -2,82 -5,22 -4,12 -5,36 -1,65 -1,76 -1,61 -1,30 -1,99 -2,62 -2,90 -2,90 -0,93 -1,92 -1,51 -0,41 -1,14 -1,75 -0,60 -0,09 -0,90

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 103,7317 You Invest Balanced € 104,3487 You Invest Solid € 103,6716 PBZ Flexible 30 fond € 94,3333 OTP Absolute € 105,6963 InterCapital Income Plus € 98,8152 PBZ Inter. Multi Asset fond € 99,5069 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 199,5982 ZB bond € 15,0875 InterCapital Global Bond € 138,0758 PBZ Bond fond € 225,5634 InterCapital Bond € 168,4139 HPB Obveznički kn 76,8221 Alta Emerging Bond € 123,2514 Erste Adriatic Bond € 108,5723 Raiffeisen Classic kn 104,7037 PBZ Short term bond fond $ 105,9583 PBZ Dollar Bond fond $ 103,2598 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,5518 Erste Local Short Term Bond € 101,3422 Erste Adr. Short Term Bond € 100,2225 OTP Short-term bond $ 99,4507 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,4769 PBZ Novčani fond kn 175,9597 ZB plus € 150,8564 ZB europlus BE € 150,8564 ZB europlus BK € 128,7356 PBZ Euro Novčani kn 158,0296 Raiffeisen Cash kn 152,1073 Erste Money $ 134,1951 PBZ Dollar fond kn 144,0428 HPB Novčani kn 133,5032 OTP novčani fond kn 130,6324 InterCapital Money kn 1381,1400 Locusta Cash kn 118,7486 Allianz Cash € 116,0051 Erste Euro-Money kn 111,7139 Auctor Cash € 106,1464 Raiffeisen euroCash € 106,4013 HPB Euronovčani kn 106,5869 Alta Multicash € 102,1599 OTP euro novčani kn 1004,3910 Zodaks Cash

-0,46 -0,09 -0,65 -0,99 -0,20 -0,51 -0,00

naziv(fond)

valuta

0,07 -0,17 0,03 0,15 0,13 -0,34 -0,01 -0,08 0,04 0,15 0,16 -0,03 -0,05 0,03 0,33 -0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 -0,00 0,00 0,04 0,00 -0,00 0,00 0,02 -0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 -0,02 0,01 0,01

ADDIKO BANKU ŠEST NAGRADA TRANSFORM AWARDS EUROPE 2018 Addiko Bank dobitnik je šest nagrada Transform Awards Europe 2018 koje se dodjeljuju za projekte najboljeg upravljanja brendovima i rebrendiranja, najkreativnije osmišljenog vizualnog identiteta te za kvalitetno upravljanje ugledom. Tu je banku s agencijom Prophet, koja je bila angažirana na projektu rebrendinga Addiko Grupe, stručni žiri sastavljen od 27 međunarodnih stručnjaka iz svijeta marketinga, oglašavanja, brendiranja, komunikacija i kreativnih direktora, nominirao u šest kategorija i u svima je osvojila nagrade.

HANFA OTVORILA PROFIL NA LINKEDINU Hrvatska agencija za nadzor ﬁnancijskih usluga (Hanfa) od sada je prisutna na društvenoj mreži LinkedIn te će i putem tog komunikacijskog kanala objavljivati novosti i informacije iz svog poslovanja. Izlazak

na društvene mreže dio je Hanﬁne komunikacijske strategije te otvaranja te agencije prema ukupnoj javnosti. Putem proﬁla objavljivat će se obavijesti vezane uz rad Hanfe te odluke i informacije sa sjednica Upravnog vijeća, objave biltena i statističkih podataka, informacije vezane uz odnose s međunarodnim institucijama, ali i oglasi za zapošljavanje.

2. travnja 2018. | broj 4023 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

KNJIGOMETAR Dražen Lalić

Nogomet i politika Fraktura

Emotivnim pričama, koje su dijelom i autobiografske, Đorđević u ovoj knjizi majstorski povezuje sve te svjetove i oblike naših postojanja prisjećajući se, među ostalim, bezbrižnog djetinjstva i odrastanja jedne cijele poslijeratne generacije, svojih prijatelja i kolega, ljudi koje je susretao tijekom života. Pažljivo osluškujući i promatrajući svijet oko sebe, bilježi kroniku svoga vremena, ratnih zbivanja i sudbina ljudi iščupanih iz svakodnevice, kojima je oteta mladost i oduzeta ljepota življenja, ljudi od kojih je kapitalizam uzeo svoj danak.

B. A. Paris

Slom Mozaik Knjiga

Ne postoji područje života koje pobuđuje toliko strasti koliko odnos između aktera politike i nogometa s jedne i njihovih konzumenata, građana i navijača, s druge strane. Hrvatski nogomet je duboko politiziran zbog političkog ekstremizma navijačkih skupina, ali i zbog raznolikih interesnih, političkih i ﬁnancijskih sprega nogometne i političke elite. Ova knjiga tematizira ﬂuidnu granicu između ta dva područja i njihova prepletanja koja podsjećaju na politički i kriminalistički triler čiji se zaplet svodi na zabunu, jer se ne zna gdje završava zanos, a gdje počinje pohlepa.

Veljko Đorđević

Ožiljci života V.B.Z.

Cass Anderson nije pomogla ženi u automobilu kad se jedne olujne noći provezla kraj nje na putu kući, i ta je žena sada mrtva. Otada netko uznemirava Cass uporno je zovući i šuteći preko telefona, a ona je uvjerena da je taj netko promatra. Obuzeta osjećajem krivnje, počinje i zaboravljati. Nije sigurna je li popila svoje tablete, koja je šifra za alarm u kući i je li nož koji je vidjela u kuhinji onaj kojim je počinjeno strašno ubojstvo. Cass se čini da polako gubi razum i da više ne može vjerovati ni samoj sebi...

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4023 | 2. travnja 2018.

Dubravka Oraić Tolić

Doživljaji Karla Maloga Naklada Ljevak

Nazperi (Peri) Nalbantoğlu na putu do luksuzne vile skitnica otme torbicu iz koje ispadne stara fotograﬁja triju žena i jednog muškarca. Kad stigne na večeru i dok ostali gosti uživaju u hrani i raspravljaju o Turskoj na razmeđu Istoka i Zapada, Peri se prisjeća Shirin, Monu i Azura, troje ljudi koji su je izmijenili i obilježili njene studentske dane. Njih su tri bile Grešnica, Vjernica i Zbunjena, svaka sa svojim poimanjem Boga, vjere i života, a karizmatični profesor Azur, predavač kontroverznog kolegija o Bogu, prenio im je koliko znanja, toliko i sumnje.

Susanna Isern

Emociometar inspektora Kroka Planetopija

Knjiga je sastavljena od niza ﬁktivnih pisama imaginarnim čitateljicama i čitateljima, koje u ime djeteta piše njegova baka. Građena je na postupku očuđenja i estetici svakodnevice. Dijete vidi stvari, fenomene i pojave prvi put, a očuđenje nastaje kada sve to komentira osoba koja raspolaže kulturnim znanjima. Takva začudna perspektiva omogućuje čitateljima da svakodnevicu, Zagreb i suvremenu kulturu vide u neobičnim spojevima dječje nevinosti i odrasloga humora.

Elif Shafak

Tri Evine kćeri HENA com

Izuzetno je važno da djeca od rane dobi nauče vježbati emocionalnu inteligenciju: da prepoznaju i razumiju svoje emocije kako bi njima mogla bolje vladati, a ova knjiga to učenje čini zabavnim. Djecu kroz razne priče – svoje “slučajeve” – vodi inspektor Krok, poznati detektiv iz Šumograda, stručnjak za emocije, a pomažu mu i šarmantni Emiji - likovi koji predstavljaju emocije i govore djeci kako se osjećaju, a Emociometar je Krokov izum: mjerač emocija koji djeci pomaže da prepoznaju i izmjere jačinu svojih emocija.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Obrada metala Galmet, Zagreb, www.galmet-zagreb.com. Tvrtka se bavi obradom i izradom proizvoda od metala: rezanje i savijanja svih vrsta lima do 6 mm, dužine 3000 mm, kružno savijanje lima, blanjanje i brušenje alata za strojeve i slično do 3150 mm, specijalna varenja i točkasto zavarivanje, štancanje lima do 63 t, sve bravarske usluge, izrada raznih vrsta roštilja, nosača lampaša, stropnih nosača za boksačke vreće, nosača za klime... Kontakt: Hrvoje Jakopec, info@galmet-zagreb.com, 01/3768 239. Proizvodi od obojenih metala Strojar, Gornja Bistra, www.strojar.hr. Tvrtka je proizvođač proizvoda od obojenih metala na bazi bakra u Republici Hrvatskoj. Poduzeće je osnovano prije 60 godina i do danas se pozicioniralo kao proizvođač kvalitetnih i visokovrijednih proizvoda i materijala, zahvaljujući vlastitom kemijskom i mehaničkom laboratoriju. Procese proizvodnje i strojne obrade odljevaka iz bronce i mjedi u poduzeću je 2002. godine certiﬁcirao DNV-GL prema ISO 9001:2000, a

od 2010. godine prema ISO 9001:2008, čime je praćenjem procesa osigurana kvaliteta i sigurnost proizvoda u uporabi. Poduzeće ima nekoliko stotina različitih kupaca iz područja strojogradnje, brodogradnje, proizvodnje motora i agregata, procesne industrije te drugih grana industrije. Kontakt: Marko Dekanić, marko.dekanic@strojar.hr, +385 1 3390 019, +385 91 329 39 32. Savjetovanje LifeLock, Zagreb. www.hsehs.hr. Tvrtka nudi usluge savjetovanja u HSE području (Zaštita

IZBOR IZ NADMETANJA

na radu, Zaštita zdravlja i Zaštita okoliša) u naftnoj industriji, građevinarstvu te obnovljivim izvorima energije. 1. Konzalting: - Sustav upravljanja u HSE-u - ISO Standardi - ISO 9001, OHSAS 18001, ISO 14001, ISO 50001, SCC*, SCC**, SCP, SCCP, TQM, QMS, HACCP - Due Diligence projekti 2. Zaštita okoliša: - Studije izvedivosti projekata - Procjene utjecaja na okoliš - Sanacije zemljišta i voda - Nadzor provođenja projekata - Analize 3. Zaštita na radu: - Procjene rizika - Revizije i auditi - Osposobljavanja - Sustav upravljanja izvođačima radova - Istrage i izvješćivanje nesreća (Root Cause Analysis) - Ključni pokazatelji uspješnosti (KPI) - Planovi zaštite i spašavanja - Zaštita od požara 4. Zaštita zdravlja - Ozljede na radu i profesionalne bolesti - DDD usluge 5. Održivost: - Kodeks tržišnog ponašanja - Učinkovito korištenje energije i vode - Politika održivosti u uredima - Etika, ljudska prava, borba protiv korupcije. Kontakt: Dean Nasteski, dean@hsehs.com, +38591-1618506. IT savjetovanje Combis, Zagreb, www.combis.hr. Tvrtka nudi usluge savjetovanja, razvoja, uvođenja i održavanja informatičko-aplikativno-komunikacijskih rješenja po načelu ključ u ruke. Usmjereni smo na razvoj aplikativnih, komunikacijskih, sigurnosnih i sistemskih rješenja te pružanje usluga razvoja i integracije ICT rješenja, upravljanja ICT infrastrukturom te podrške. Combis je danas među vodećim ICT tvrtkama Adriatic regije u segmentu pružanja usluga i vodeći pružatelj IT usluga u Hrvatskoj prema istraživanjima IDC Adriaticsa. Kontakt: Mitra Karakaš, mitra.karakas@combis.hr, +385 13657413, +385 993657413.

HRVATSKA

Sanitarni pregledi

Službena vozila

Obnova kuće Petra Preradovića

HZZ Zagreb treba uslugu sanitarnih pregleda za nezaposlene. Procijenjena vrijednost je 5,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 9. travnja.

Uprava za imovinu Podgorica nabavlja službena putnička vozila putem leasinga. Rok za dostavu ponude je 23. travnja. Vozila, cestovna mehanizacija i oprema

Autobusi

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Općina Pitomača nabavlja radove obnove rodne kuće Petra Preradovića u Memorijalni muzej Petra Preradovića. Procijenjena vrijednost nabave je 4,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 19. travnja.

Gradski prijevoz putnika Osijek nabavlja autobuse. Procijenjena vrijednost nabave je 18 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 27. travnja.

Družba za avtoceste Ljubljana nabavlja vozila, cestovnu mehanizaciju i opremu. Rok dostave ponuda je 23. travnja. Sustav za upravljanje dokumentima

REGIJA Izgradnja vodovodne mreže

Općina Stolac treba uslugu izgradnje vodovoda. Rok dostave ponuda je 11. travnja.

Ceste Federacije BiH nabavljaju sustav za upravljanje dokumentima. Rok dostave ponuda je 12. travnja.

2. travnja 2018. | broj 4023 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE VRT, KUĆE I ORANICE

nalazi se u naselju Semeljci u Osječko-baranjskoj županiji, prodaje se na dražbi 5. travnja u 8.10 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Stalna služba u Đakovu, Trg dr. Franje Tuđmana 2, soba br. 12. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti.

Kuća, dvorište i livada, ukupne površine 885 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 265.689 kuna, nalazi se u Svetom Križu Začretje, prodaje se na dražbi 4. travnja u 9 sati na Sudu u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, Matije Gupca 22, Zabok, soba br. 11/I. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Poslovni prostor, ukupne površine 105 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 419.000 kuna, nalazi se u Đakovu, prodaje se na dražbi 5. travnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Stalna služba u Đakovu, Trg dr. Franje Tuđmana 2, soba br. 20. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Poslovni prostor, ukupne površine 23,36 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 391.149 kuna, nalazi se u Đakovu, prodaje se na dražbi 4. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Stalna služba u Đakovu, Trg dr. Franje Tuđmana 2, soba br. 19. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto od vrijednosti nekretnine. Vrt, ukupne površine 1.262,41 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 919.932 kune, nalazi se u Varaždinu, prodaje se na dražbi 4. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba br. 146/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 209 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 878.000 kuna, nalazi se na adresi B. Gušića 12 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 4. travnja u 9.15 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba br. 134/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Oranica, ukupne površine 6.102,82 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 650.400 kuna, nalazi se u naselju Varaždin Breg, Op-

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

ćina Gornji Kneginec u Varaždinskoj županiji, prodaje se na dražbi 4. travnja u 10 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, soba br. 19/III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 1529 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 61.800 kuna,

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4023 | 2. travnja 2018.

Kuća, ukupne površine 54 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,27 milijuna kuna, nalazi se na Visu, prodaje se na dražbi 5. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, bivša vojarna Sv. Križ, Dračevac, soba br. 59/III. Početna cijena nekretnine iznosi jednu trećinu utvrđene vrijednosti. Kuća i dvorište, ukupne površine 665 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 129.710 kuna, nalazi se u naselju Novi Jankovci u Vukovarsko-srijemskoj županiji, prodaje se na dražbi 5. travnja u 10 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima, Trg bana J. Šokčevića 17, soba br. 6. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 269 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 964.862 kune, nalazi se u mjestu Seget Donji u Splitskodalmatinskoj županiji, prodaje se na dražbi 5. travnja u 11.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, bivša vojarna Sv. Križ, Dračevac, soba br. 37. Nekretnina se ne može prodati ispod tri četvrtine utvrđene vrijednosti. Stan, ukupne površine 67 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 548.068 kuna, nalazi se na Malom Lošinju, prodaje se na dražbi 6. travnja u 10 sati na Općinskom sudu u Malom Lošinju, soba 2/II. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno i ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Oranica, ukupne površine 1089 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 5100 kuna, nalazi se u naselju Radikovci, Općina Donji Miholjac u Osječko-baranjskoj županiji, prodaje se na dražbi 6. travnja u 11.15 sati na Općinskom sudu u Valpovu, K.P. Krešimira IV br. 3, soba br. 11/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Usluge popravaka i održavanja Canal de Isabel II, S.A., Madrid, Španjolska, traži uslugu popravaka i održavanja. Natječaj je otvoren do 9. travnja. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za dinamički sustav) dostupna je kod: Canal de Isabel II, S. A., C/ Santa Engracia, 125, AREA DE MANTENIMIENTO DE EDIFICIOS, 28003 Madrid, Espana, www.canaldeisabelsegunda.es. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje šalju se na: Canal de Isabel II, S. A.C/ Santa Engracia, 125, ediﬁcio 9, planta baja SUBDIRECCIÓN DE CONTRATACIÓN, 28003 Madrid, Espana. Motorna vozila Vodovod i kanalizacija, Tuzla, Bosna i Hercegovina, traži nabavu motornih vozila. Natječaj je otvoren do 21. travnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=1011069. Dodatne informacije dostupne su na: Vodovod i kanalizacija d.o.o., Tuzla, Project Implementation Unit PIU, Ul. 2. oktobra br. 1, Tuzla 75000, Bosna i Hercegovina. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Vodovod i kanalizacija d.o.o., Tuzla, Project Implementation Unit PIU, Ul. 2. oktobra br. 1, Tuzla 75000, Bosna i Hercegovina, Aid Berbic, vodovod.tz@bih.net.ba. Električni strojevi, aparati, oprema i potrošni materijal SBB AG Einkauf Infrastruktur Elektroanlagen und Energie, Bern 65 3000, Švicarska, traži nabavu električnih strojeva, aparata, opreme te potrošnog materijala i rasvjete. Natječaj je otvoren do 20. travnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=1010213. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na: SBB AG Einkauf Infrastruktur Elektroanlagen und Energie Hilﬁkerstrasse 3, Bern 65 3000, Švicarska, I-ESP-EI-SEF-EN, einkauf. energie@sbb.ch. Dodatne informacije dostupne su na istoj adresi.

Izvođač građevinskih radova Zračna luka Zürich, Švicarska, traži nabavu izvođača radova na izgradnji poslovnih zgrada, skladišta i industrijskih građevina i građevina vezanih za prijevoz. Natječaj je otvoren do 4. travnja. Adresa profila kupca: www.flughafen-zuerich.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_NR=1008445. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na: steigerconcept ag AUSSCHREIBUNG WERKHOF - bitte nicht öffnen P16AW003.06, Staffelstrasse 6, Zürich 8045, Switzerland, kontakt_werkhof@steigerconcept.ch. Usluge prijevoza Bus Eireann/Irish Bus, Dublin, Irska, traži usluge prijevoza. Natječaj je otvoren do 30. travnja. Adresa profila kupca: http://irl.eu-supply. com/ctm/Supplier/CompanyInformation/Index/374. Elektronički pristup podacima: http:// irl.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=83817&B=ETENDERS_SIMPLE. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: http://irl.eus u p p ly. c o m /a p p / r f q / r wl e n t r a n c e _ s . asp?PID=83817&B=ETENDERS_SIMPLE. Više podataka o nadmetanju na: Bus Eireann/Irish Bus, 21 Phibsboro Road, Broadstone, Ceara McBride, 7 Dublin, Ireland, ceara.mcbride@ buseireann.ie. Računala České vysoké učení technické v Praze, Prag, Češka, traži nabavu računala. Natječaj je otvoren do 1. srpnja. Glavna adresa javnog naručitelja: https://www.cvut.cz. Adresa profila kupca: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/ profilCVUT. Elektronički pristup podacima: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/ profilCVUT. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://www.egordion. cz/nabidkaGORDION/profilCVUT. Više podataka na: České vysoké učení technické v Praze, 68407700, Zikova 1903/4, UCEEB, JUDr. Ladislav Hradil, 16000 Praha, Češka Republika, ladislav.hradil@uceeb.cvut.cz.

2. travnja 2018. | broj 4023 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

PRIVREDNI VJESNIK

UDRUŽENJE VINARSTVA HGK

PROBOJ HRVATSKIH VINA NA TRŽIŠTE SAD-a Izvoz u SAD je zadnjih godina u porastu, no za veći iskorak potrebno je snažnije brendiranje naše zemlje, smatra Burilović je velika stvar za nas”, dodaje on. Restoran Delmonico’s, koji se nalazi na Wall Streetu, u svojoj ponudi ima i nekoliko hrvatskih vina. “Služimo 500 obroka dnevno i imamo nekoliko hrvatskih vina. Kako bi se Amerikance zainteresiralo da piju više hrvatskih vina, potreban je jači marketing”, smatra vlasnik lanca restorana Delmonico’s Dennis Turčinović.

NEKI VEĆ IMAJU SVOJE DISTRIBUTERE

ak 22 hrvatske vinarije predstavile su se američkim distributerima i vinskim stručnjacima zajedničkim nastupom u New Yorku u organizaciji Udruženja vinarstva HGK. Prezentacija pod nazivom Vina Croatia - vina mosaica okupila je oko 300 potencijalnih distributera i vinskih stručnjaka s ciljem snažnijeg proboja na tržište SAD-a, koje se nalazi u top pet tržišta hrvatskih vinara izvan EU-a. “Hrvatska vina zadovoljavaju svjetski standard kvalitete. Izvoz u SAD je zadnjih godina u porastu, no za veći iskorak potrebno je snažnije brendiranje naše zemlje. Hrvatska mora biti prepoznata ne samo kao turistička, već i kao vinska destinacija. Upravo zato je HGK tu”, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović. Za domaće vinare prisutnost na američkom tržištu znači ulazak na vinsku kartu svijeta. “Ako nismo prisutni

KAKO BI SE AMERIKANCE ZAINTERESIRALO DA PIJU VIŠE HRVATSKIH VINA, POTREBAN JE JAČI MARKETING, SMATRA TURČINOVIĆ na njujorškoj sceni, onda teško postojimo i na međunarodnoj”, kazao je Ivica Matošević iz Udruženja vinarstva HGK. “Važna nam je potpora institucija jer je svatko od nas premali da bi ovakve stvari mogao izvesti sam. Mi možemo jednom doći sami, no to je malo. Ako dođemo dva ili tri puta zajedno, to

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4023 | 2. travnja 2018.

Čak 15 od 22 vinarije koje su se predstavile već imaju svoje distributere na američkom tržištu. Zadnjih nekoliko godina hrvatska vina i maslinova ulja češće nalaze put do kupaca SAD-a, posebice nakon posjeta američkih distributera hrvatskim vinarijama u Istri i Dalmaciji koje je potpomogao i HGK. “Projekt promocije hrvatskih vina u SAD-u ﬁnancira se sredstvima iz EAGF fonda Vinske omotnice - Nacionalni program pomoći sektoru vina 2014.2018., mjera Promidžba na tržištima trećih zemalja”, rekla je direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković i dodala da je potencijal za snažniji rast izvoza vidljiv u interesu za ovaj događaj koji je samo jedan dio napora i aktivnosti HGK s ciljem promocije naših vinara u inozemstvu. Na prezentaciji u New Yorku predstavili su se Agrolaguna, Badel 1852, Dingač Skaramuča, Erdutski vinogradi, Fakin obrt, B&M, Grgić vina, Iločki podrumi, Jako vino, Kabula, Katunar Estate Winery, Korta Katarina, Kozlović, Matošević, Miloš-obrt Vinifera, OPG Jasna Antunović Turk, Osilovac, Rizman, Veralda obrt, Vina Bibich, Z.O. Vina Cattunar obrt, Zlatan Otok i Bartolović.

Sve gospodarske informacije na jednom mjestu

x 48 (tjednik)

(3-mjesečnik)

više od 60 brojeva stiže na Vašu adresu

(polugodišnjak)

SAMO!

(godišnjak)

...telefonski u našu redakciju na broj 01 / 560 00 00

(godišnjak)

750 kn + PDV

Kako se pretplatiti... 1

(godišnjak)

Više od poslovne informacije

...ili pošaljite upit na email pretplata@privredni.hr

... ili mobitelom odskenirajte QR kôd

PRIVREDNI VJESNIK

10. - 15. 4. 2018.

PLAY 4 YARIS HYBRID