Pv 4026 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Izrazito pesimistično I dok su proteklu godinu gospodarstvenici zaključili prilično nesigurnim, reklo bi se, stabilnim ocjenama i očekivanjima, početkom ove godine one su se značajno pogoršale

INTERVJU

Mario Petrović Millenium promocija

lenai zin zea m g

j i razvo •održiv poslovanje o ije vorn •odgo ne tehnolog •zele kologija •e

Burilović: Kapital je plaha zvjerka

1953.-2018.

23. travnja 2018., godina LXV, broj 4026

KONJUNKTURNI TEST ZA I. TROMJESEČJE 2018.

PREDSTAVNIŠTVO HGK U BEOGRADU

GODINA

NATO I GOSPODARSTVO

Pod ruku s najboljima u svijetu

Povodom jubileja Privrednog vjesnika

KOTIZACIJA ZA PRAĆENJE FORUMA SE NE NAPLAĆUJE!

PRIVREDNI VJESNIK 1953 2018

Obvezna je prethodna prijava putem obrasca koji ćete naći na zbf.hr

program zbf-a 9:30 - 9:45 OTVARANJE KONFERENCIJE 9:45 -10:15 ENGAGEMENT BRENDING

SCOTT GOULD, autor, konzultant, Keynote speaker 10:15 -10:30 BRENDING KROZ FRANCHISING

Michael Eyre, predsjednik Europske franšizne federacije

zbf.hr

10:30-11:45 I BREND SESIJA

»BRENDOVI NASTAJU U GLAVAMA – KAKO TO IZMJERITI? Traditi brend ili raditi za brend Novi razvojni život brenda

9. svibnja 2018. Zagrebački velesajam Kongresna dvorana

11:45-12:00 Pauza za kavu 12:00-13:15

II BREND SESIJA »BRENDING KONKURENTNOST DRŽAVA I GRADOVA Kako danas brendirati mjesto, regiju, grad... Brendiranje kroz manifestacije; nove tehnologije

13:15-14:00 RUČAK & NETWORKING

INDIVIDUALNI RAZGOVORI

REZERVIRAJTE DATUM! Save the date!

14:15-15:30

III BREND SESIJA »GLOBALNI VS LOKALNI BRENDOVI – STARI VS. NOVI Analiza regionalne poznatosti brendova Kako nastaju, nestaju i traju novi brendovi?

15:30-15:45 Pauza za kavu 15:45-17:00 IV BREND SESIJA

»OSOBNI BREND – MIT ILI STVARNOST Kako se osobno brendirati? Tko je među nama osobni brend. Jeste li brend? Jeste li u drugim očima baš onakvi kakvi želite biti ili je to druga stvarnost. Znamo li osobe koje su na sam spomen njihova imena identiﬁkacija posla kojeg rade. Ili i nešto više

ORGANIZATOR

9-17 sati cijelo vrijeme

NETWORKING INDIVIDUALNI RAZGOVORI

PARALELNI Događanje PROGRAM

BREND KLINIKA/AKADEMIJA: »Brend arhitektura »Brendovi i internet »Franchisnig kao brend ﬁlozoﬁja »Brend komunikacija Razgovori s vrhunskim stručnjacima u Brend ordinaciji

SUORGANIZATOR

GRAD ZAGREB

večer INSTITUCIONALNI PARTNERI

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

PRIJAM – 65 GODINA PRIVREDNOG VJESNIKA

Za sve informacije tel. +385 (0)1 56 000 01, info@zbf.hr

SADRŽAJ

4026 / 23. travnja 2018. TEMA TJEDNA

Zakon o pružanju usluga u turizmu U fokusu prava potrošača

Hrvatska gospodarska komora otvorila predstavništvo u Beogradu Burilović: Kapital je plaha zvjerka

Državni zavod za statistiku Nakon 16 godina višak u državnoj blagajni

Konferencija “NATO i gospodarstvo” Prilika za natjecanje s najboljima na svijetu

Republika Hrvatska – kako do bolje poslovne klime Burilović: Situacija se mijenja na bolje, ali presporo

Smart Splitparking Aplikacijom do parkirnog mjesta

Mario Petrović, CEO Millenium promocije Onaj tko se ne mijenja, odumrijet će

AKTUALNO

INTERVJU

Primjena EU Direktive o putovanjima u paketaranžmanima započinje 1. srpnja ove godine

KONJUNKTURNI TEST ZA I. TROMJESEČJE 2018.

Izrazito pesimistično Prvo tromjesečje ove godine obilježeno je snažno izraženim pesimizmom hrvatskih gospodarstvenika u gotovo svim djelatnostima

Uspjeh se ne mjeri novcem Uspješni ste onog trenutka kad imate slobodno poslijepodne, slobodnu večer, vikende...

Pametnim rješenjima do održivoga grada Važno je razvijati smart koncept

Editel Adria Brže poslovanje uz manje grešaka

KOLUMNA: NOVI IMPULS

Mario Petrović

HRWWWATSKA

PRIČA S RAZLOGOM

SVIJET FINANCIJA 42

U HGK-u uručene nagrade Top of the Funds Raste imovina investicijskih fondova

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Jozo Knez, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING RAZVOJ, MARKETING I PRODAJA Predrag Milinović milinovic@privredni.hr

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR TANJA SKAZA

KRUŽNA EKONOMIJA POČINJE DOMA Nije dovoljno samo odvojeno prikupiti otpad, nužno je znati kako i kamo dalje s tim otpadom, odnosno tko su potencijalni korisnici te “nove” sirovine

K Tanja Skaza, direktorica tvrtke Plastika Skaza

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

omunalni otpad, njegovo razvrstavanje i zbrinjavanje te u konačnici kružno gospodarstvo aktualne su teme kako na globalnoj tako i na lokalnoj razini. Krajem 2015. EK je prihvatio Akcijski plan za kružno gospodarstvo, a u siječnju ove godine donio je i dodatni set mjera kao dio stalnih napora da se europska ekonomija transformira u održiviju ekonomiju. Jednostavno kazano, na uspostavu sustava kružnog gospodarstva potrebno je gledati kao na ponovno iskorištavanje postojećih resursa na taj način produžujući im vijek trajanja, smanjujući otpad te štiteći okoliš, a u konačnici dajući im novu svrhu te ostvarujući uštedu. Postavljanje temelja te uključivanje niza dionika na svim razinama od lokalnih do državnih, nužno je za uspostavu takvog sustava, a uloga tvrtki i pojedinaca je nemjerljiva. Kada govorim o postavljanju temelja, mislim na cjelokupni proces od odvojenog prikupljanja otpada, njegovog zbrinjavanja, obrade i ponovnog iskorištavanja. Nije dovoljno samo odvojeno prikupiti otpad, nužno je znati kako i kamo dalje s tim otpadom, odnosno tko su potencijalni korisnici te “nove” sirovine. Brojevi o kojima govorimo nisu mali. Tako se prema podacima Eurostata za 2016. u EU prosječno godišnje proizvede 480 kilograma komunalnog otpada po osobi i dok su neke zemlje već postigle zavidne rezultate u recikliranju, neke su tek na svojim počecima. Ukupno gledajući, u EU-u se u 2016. recikliralo 30 posto otpada, 27 posto je spaljeno, 25 posto je zbrinuto na odlagalištima, a 17 posto kompostirano. Napredak je očit ako ovo usporedimo sa 1995. godinom kada je tek 17 posto komunalnog otpada reciklirano. Njemačka koja je 2016. 66 posto reciklirala i kompostirala te Austrija sa 59 posto predvode zemlje EU-a u ovom pozitivnom trendu. Kao primjer iz hrvatskog susjedstva mogu navesti Sloveniju koja je svoj komunalni otpad počela prikupljati i prije ulaska u EU. Nakon ulaska, vjerojatno potaknuta EU direktivama, Slovenija još dosljednije odvaja komunalni otpad te se nalazi iznad prosjeka EU-a sa 42,7

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

posto recikliranog komunalnog otpada. Vrlo bitan pokazatelj je i podatak kako su u Sloveniji u sedam godina, otkako je na snazi direktiva EU-a, smanjili godišnju proizvodnju komunalnog otpada za 70 kilograma po osobi (sa 481 na 418 kilograma). Svakako je izazovna promjena nacionalne i lokalne kulture upravljanja otpadom te je potrebna edukacija na svim razinama o pogodnostima koje ovakav način upravljanja donosi. No ekološki osviještena i

EKOLOŠKI OSVIJEŠTENA I ANGAŽIRANA KUĆANSTVA MORAJU IMATI KOMUNALNI SUSTAV KOJI ĆE IH PODRŽATI angažirana kućanstva moraju imati komunalni sustav koji će ih podržati. Pristup recikliranju i kružnom gospodarstvu se u Hrvatskoj razlikuje od grada do grada. Kao pozitivan primjer možemo navesti našu suradnju s gradom Osijekom u sklopu projekta Region2Sustain. Naša suradnja zasnivala se na adekvatnom zbrinjavanju biorazgradivog otpada uz pomoć kompostera Bokashi Organico kojih je grad besplatno podijelio građanima. Koristeći komposter građani kao popratni proizvod dobivaju kompost, gnojivo za cvijeće i tekućinu za odčepljivanje. Grad ne samo da je smanjio otpad, već su im i troškovi transporta niži zbog smanjenog volumena otpada. Osijek je primjer da su građani ekološki osviješteni i voljni sudjelovati u takvim projektima. Vjerujemo da će uskoro i drugi gradovi u Hrvatskoj slijediti primjer Osijeka, a mi ćemo im vrlo rado pomoći na putu približavanja kružnom gospodarstvu.

BROJKE, BROJKE

DOKTORI ZNANOSTI U 2017. 716 doktora znanosti u 2017. PODRUČJA DOKTORSKIH DISERTACIJA:

23,5%

20,9%

17,6%

14,7%

biomedicina i zdravstvo

društvene znanosti

tehničke znanosti

humanističke znanosti

13,8%

2,7%

0,8%

prirodne znanosti

biotehničke znanosti

interdisciplinarna područja znanosti

umjetničko područje

489 doktora znanosti na

95 doktora znanosti na Sveučilištu

Sveučilištu u Zagrebu

u Osijeku

doktora znanosti na Sveučilištu u Splitu

33 doktora znanosti na Sveučilištu u Zadru

doktora znanosti na Sveučilištu u Rijeci

doktora znanosti na Sveučilištu u Puli

Prosječna starost doktora znanosti je 39 godina, podjednako za žene i muškarce, skupina s najvećom frekvencijom je od 30 do 34 godine.

Izvor: DZS

23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

ZAKON O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU

U FOKUSU PRAVA POTROŠAČA Sve što smo mogli u sklopu ograničenja Europskih direktiva donijeti da bismo olakšali rad putničkih agencija, donijeli smo i uklopili u taj zakon. Njegova primjena će kao i kod svakog novog zakona biti procesna i zahtijevati neko vrijeme prilagodbe, ističe Žgomba piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

akonom o pružanju usluga u turizmu uređuju se usluge u turizmu, način i uvjeti pružanja tih usluga, ugovor o putovanju u paket-aranžmanu i ugovor o povezanom putnom aranžmanu te prava i obveze trgovca i putnika u vezi s tim ugovorima. Opći dio ovog zakona u primjeni je od početka ove godine, dok EU Direktiva o putovanjima u paket-aranžmanima stupa na snagu 1. prvog srpnja 2018. godine. Nakon njena stupanja na snagu 31. prosinca 2015., države članice Direktivu o putovanjima u paket-aranžmanima prenose u svoja zakonodavstva, a počinje se primjenjivati 1. srpnja 2018. godine.

PRECIZIRANE USLUGE Ovim zakonom se preciziraju usluge u turizmu. To su pružanje usluga turističke agencije, turističkog vodiča, voditelja putovanja, turističkog animatora, turističkog predstavnika, usluge u posebnim oblicima turističke ponude kao što su turističke usluge u nautičkom, zdravstvenom i kongresnom turizmu, usluge aktivnog i pustolovnog turizma te ribolovnog turizma, turističke usluge na poljoprivrednom gospodarstvu, uzgajalištu vodenih organizama, lovištu i u šumi šumoposjednika, usluge iznajmljivanja vozila i opreme za šport i rekreaciju turistima te usluge turističkog ronjenja. “Na novi zakon o pružanju usluga u turizmu treba gledati kao na dva dijela; prvi dio koji je pisalo Ministarstvo turizma i privatni sektor

i drugi dio koji se odnosi na usklađenje s EU Direktivom o putovanjima u paket-aranžmanima. S dijelom koji je napisan u suradnji s Ministarstvom turizma i privatnim sektorom iznimno smo zadovoljni i on je naišao na podršku cijelog sektora. Moram još jednom zahvaliti Ministarstvu na razumijevanju i podršci prilikom pisanja zakona. Drugi dio koji se odnosi na usklađivanje s EU-om zadat će nam više poteškoća i trebat ćemo se prilagoditi, ali smo svjesni da na taj dio nismo mogli utjecati. Probleme u primjeni svakako očekujemo kao

PRIMJENA EU DIREKTIVE O PUTOVANJIMA U PAKET-ARANŽMANIMA ZAPOČINJE 1. SRPNJA OVE GODINE što je to uobičajeno kada se uvode velike promjene koje se odnose na veliki broj subjekata, no Udruga hrvatskih putničkih agencija je na raspolaganju svim svojim članicama kako bi im što više olakšala prilagodbu”, ističe Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih

23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

Kada bi se svi zakoni pisali na način kako se pisao Zakon o pružanju usluga u turizmu, imali bismo jako poticajno zakonodavno okruženje. Svima bi nam bilo bolje i zakoni bi se mnogo lakše donosili.

Tomislav Fain, predsjednik Uhpe

putničkih agencija. Predsjednik Uhpe podsjeća kako je EU Direktiva donesena i da je u svim članicama ista. Za sve članice, kako naglašava, vrijede iste odredbe Direktive o putovanjima u paket-aranžmanima.

IZUZETNA SURADNJA Fain kaže da je jako zadovoljan suradnjom s Ministarstvom turizma i Hrvatskom gospodarskom komorom. “Zajednički smo odradili odličan posao. Kada bi se svi zakoni pisali na način kako se pisao Zakon o pružanju usluga u turizmu, imali bismo jako poticajno zakonodavno okruženje. Svima bi nam bilo bolje i zakoni bi se mnogo lakše donosili”, smatra Fain. Pomoćnica ministra turizma Monika Udovičić kazala je kako se opće odredbe ovog zakona primjenjuju već treći mjesec. “Stari zakon je bio na snazi gotovo 10 godina i doživio je više izmjena i dopuna, tako da je doista bilo sazrelo vrijeme za donošenje novog zakona. Činjenica da je bio veliki interes za vrijeme javne rasprave, ali i prije nje, te vrlo transparentan i dinamičan rad radnih skupina rezultirali su time da je on u Saboru izglasan sa 123 glasa za i samo pet suzdržanih. To znači da smo jako dobro komunicirali s realnim sektorom te svim dionicima u turizmu, sa svima onima koji su željno čekali donošenje novog zakona o pružanju usluga u turizmu te novina koje je on donio u hrvatsko zakonodavstvo. Reakcije su pozitivne, a puno je pitanja kojima se traže dodatna pojašnjenja, što

je i razumljivo. Najčešća pitanja odnose se na početak rada turističke agencije te nastavak poslovanja, a pogotovo o ostvarivanju uvjeta za dobivanje statusa voditelja poslova. Mini-

REAKCIJE SU POZITIVNE, A PUNO JE PITANJA KOJIMA SE TRAŽE DODATNA POJAŠNJENJA, ŠTO JE I RAZUMLJIVO, REKLA JE MONIKA UDOVIČIĆ starstvo je izdalo i posebnu brošuru s najčešćim pitanjima i odgovorima kako bi se znalo o čemu se radi i kako nešto postići”, ističe Monika Udovičić.

EDUKATIVNE RADIONICE Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore zadužen za turizam, trgovinu i ﬁnancije Josip Zaher kaže da je uloga Hrvatske gospodarske komore u donošenju Zakona o pružanju usluga u turizmu bila velika. “Zadnjih godina turizam je u velikoj ekspanziji, a samim time i sve djelatnosti vezane uz njega. Naravno

Što donosi nova direktiva? EU Direktivom o putovanjima u paket-aranžmanima za potrošače bi se omogućile nove dobrobiti i odredile nove odgovornosti za tvrtke. Između ostalog to su: • predvidljive cijene: gornja granica od 10 posto glede povećanja cijene povezano s troškovima goriva, porezima i promjenom deviznog tečaja • bolje mogućnosti naknade štete: mogućnost zahtijevanja odštete za nematerijalnu štetu, poput uništenog odmora, uz smanjenje cijene u slučaju loše usluge • jasne informacije o tome je li usluga koja se nudi paket- aranžman te informacije o uključenoj razini zaštite • jasna odgovornost: organizator je odgovoran za ispravno pružanje svih usluga uključenih u paket

• veća prava otkazivanja: besplatno otkazivanje u slučaju “neizbježnih i izvanrednih okolnosti” te, u drugim slučajevima, veća fleksibilnost u otkazivanju ugovora plaćanjem razumne naknade organizatoru • pravo repatrijacije: obveza trgovaca da putnike vrate kući te obveza vraćanja svih plaćenih predujmova u slučaju njihova bankrota (tzv. program zaštite od nesolventnosti) • jedinstvena točka za kontakt pođe li nešto po zlu: od trgovca bi se tražilo da preuzme odgovornost za sve žalbe i potraživanja • učinkovitija pomoć: od organizatora se traži da pruži pomoć putnicima u nevolji, između ostalog informacije o zdravstvenim uslugama i konzularnoj pomoći te pomoć pri dogovaranju alternativnih planova putovanja

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

Predloženim zakonom uvodi se uzajamno priznavanje programa zaštite od nesolventnosti. To znači da poduzeće koje poštuje zakon o nesolventnosti u zemlji poslovnog nastana može poslovati diljem EU-a bez potrebe da priznaje jednake zakone u drugim zemljama EU-a.

da se na taj način mijenjaju okolnosti što zahtijeva i promjenu zakonske regulative. Djelomično se ta regulativa mijenja i zbog obveze implementacija direktiva iz Europske unije. Sve naše članice su preko svojih udruženja aktivno sudjelovale u promjenama i doradama kako bi ovaj zakon bio primjenjiv i životan. HGK je s Ministarstvom turizma organizirao edukativne radionice u hrvatskim gradovima. U nekim gradovima su već održane, tako da su našim članicama uspjeli razjasniti neke nedoumice koje su imale. Neke radionice smo snimali i izvukli pitanja te na njih odgovorili tako da se nalaze na web stranicama HGK, a u pripremi je i poseban priručnik. S Turističkom inspekcijom postigli smo i neke dogovore tako da vrijedi pravilo oportuniteta. Drugim riječima to znači da se počinitelji lakših prekršaja ne bi odmah kažnjavali nego bi ih se opominjalo. Naravno, ako bi netko učestalo radio prekršaje, bio bi kažnjen”, pojašnjava Zaher.

EU DIREKTIVE UKLJUČENE U ZAKON Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i vlasnik agencije Uniline iz Pule, kaže da je Europska direktiva koja regulira problematiku pružatelja usluga u turizmu trajala pune 24 godine. “U to vrijeme online poslovanje je, u odnosu na sadašnju njegovu razvijenost, bilo zastupljeno u vrlo maloj mjeri. Znači, pokazala se potreba da se ova problematika regulira. Europska komisija nije imala u vidu putničke agencije kada je regulirala ovu direktivu, već je vodila računa isključivo o pravima potrošača. Putničke

agencije su za njih sredstvo, dok su potrošači i njihova prava u fokusu zanimanja Europske komisije. Međutim, svi mi znamo da putničke agencije imaju mehanizme kojima se štite prava korisnika, odnosno potrošača, počevši od jamčevina pa sve do osiguranja putovanja. To su imale uvijek, a pogotovo danas. Važno je istaknuti da je Hrvatska među prvim zemljama koja je donijela ovakav zakon i prilagodi-

PUTNIČKE AGENCIJE SU ZA EK SREDSTVO, DOK SU POTROŠAČI I NJIHOVA PRAVA U FOKUSU NJEGOVA ZANIMANJA, KAŽE ŽGOMBA la ga EU direktivama o paket-aranžmanima. Tome je prethodio veliki rad i priprema, ali i timski rad svih dionika u turizmu. Sada imamo uravnotežen, precizan i obuhvatan Zakon o pružanju usluga u turizmu. Sve što smo mogli u sklopu ograničenja Europskih direktiva donijeti da bismo olakšali rad putničkih agencija, donijeli smo i uklopili u taj zakon. Njegova primjena će, naravno, kao i kod svakog novog zakona biti procesna i zahtijevati neko vrijeme prilagodbe”, ističe Žgomba.

Zadnjih godina turizam je u velikoj ekspanziji, a samim time i sve djelatnosti vezane uz njega. Naravno da se na taj način mijenjaju okolnosti što zahtijeva i promjenu zakonske regulative. Djelomično se ta regulativa mijenja i zbog obveze implementacija direktiva iz Europske unije.

Josip Zaher, potpredsjdnik HGK

23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA OTVORILA PREDSTAVNIŠ

BURILOVIĆ: KAPITAL JE PLAHA ZVJERKA Hrvatska je u zadnjih petnaestak godina u Srbiju uložila 750 milijuna eura, Srbija je naš osmi najznačajniji trgovinski partner i ovdje posluje više od 220 naših tvrtki, istaknuo je predsjednik HGK piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com brojke. Hrvatska je u zadnjih petnaestak godina u Srbiju uložila 750 milijuna eura, Srbija je naš osmi najznačajniji trgovinski partner, i ovdje trenutačno posluje više od 220 naših tvrtki. Upravo stoga ponovno otvaramo vrata Predstavništva HGK u Beogradu, kako bismo im bili podrška te zastupali svoje gospodarske interese’’, poručio je Burilović. “Hrvatske tvrtke u Srbiji su investirale 800 milijuna eura i zapošljavaju 14.000 ljudi, a još nismo ni načeli puni gospodarski potencijal. Otvaranje ovog predstavništva jamči da ćemo imati svakodnevnu komunikaciju između hrvatskih i srpskih poduzetnika. Naše dvije komore veže ne samo dobra suradnja, već i prijateljski odnos, a upravo kroz taj odnos želimo gospodarski ojačati cijelu regiju i stvoriti

Odnosi Hrvatske i Srbije isprepleteni su složenim, ali i neraskidivim vezama. Na politici je da skida terete prošlosti, a komore su tu da olakšaju put gospodarstvu u bolje sutra. Luka Burilović, predsjednik HGK

apital je plaha zvjerka, ponavljao je u svakoj od svojih izjava u Beogradu predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović 18. travnja, u danu kada je, nakon pet godina, ponovno otvoreno Predstavništvo HGK u Srbiji. Ovog upozorenja da je ekonomija povezana s politikom i da kapital i biznis traže ponajprije sigurnost te mirno i prijateljsko okruženje vjerojatno ne bi bilo ili bar ne u tolikoj mjeri da mu nisu prethodili u istom danu događaji s negativnim predznakom za državne odnose Srbije i Hrvatske (incident Vojislava Šešelja u Skupštini Srbije) nakon kojih je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković prekinuo službeni posjet Beogradu u čijoj agendi je bilo i otvaranje Predstavništva HGK.

GOSPODARSKO JAČANJE CIJELE REGIJE “Odnosi Hrvatske i Srbije isprepleteni su složenim, ali i neraskidivim vezama. Na politici je da skida terete prošlosti, a komore su tu da olakšaju put gospodarstvu u bolje sutra. Koliko smo oslonjeni jedni na druge pokazuju i

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

NAŠE DVIJE KOMORE VEŽE NE SAMO DOBRA SURADNJA, VEĆ I PRIJATELJSKI ODNOS, USTVRDIO JE ČADEŽ ozračje uspjeha”, rekao je predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež, dodajući kako će PKS do kraja ove godine, uz pomoć kolega iz Hrvatske, otvoriti svoje predstavništvo u Hrvatskoj. On se i ispričao zbog, kako je rekao, “izljeva primitivizma jednog čovjeka prošlosti koji nikome nije trebao”. “Vjerujem da je to politički izoliran incident prošlosti koji ne smijemo zanemariti, ali je kapital vrlo osjetljiva i plaha zvjerka i ide tamo gdje mu je sigurno”, istaknuo je Burilović. Za gospodarstvenike Srbije i Hrvatske je otvaranje Predstavništva HGK u Srbiji jako dobra vijest, a bilo kakvi incidenti neće utjecati

TVO U BEOGRADU na suradnju privrednika dviju država, poručio je i direktor predstavništva Atlantic Grupe u Srbiji Vladimir Čupić. “Naša su očekivanja da će se suradnja Srbije, Hrvatske i cijele regije

ZA GOSPODARSTVENIKE SRBIJE I HRVATSKE JE OTVARANJE PREDSTAVNIŠTVA HGK U SRBIJI JAKO DOBRA VIJEST intenzivirati i kvaliteta te suradnje će biti puno bolja. U idućem razdoblju logično je očekivati zajedničke nastupe tvrtki iz Hrvatske i Srbije na trećim tržištima, kako u regiji tako i u EU, Sjevernoj Africi, Bliskom istoku i zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza”, naveo je Čupić.

MOGUĆNOST POVEĆANJA RAZMJENE I SURADNJE “Imamo izuzetno dobru poslovnu suradnju s Hrvatskom. Činjenica je, ako se uzme u obzir koliki je promet i s jedne i s druge strane, da je svima važno otvaranje mogućnosti za daljnje povećanje razmjene i privredne suradnje”, rekao je predsjednik ComTrade Groupa Veselin Jevrosimović. Na upit kako povećati srpske investicije i broj tvrtki u Hrvatskoj s obzirom na to da hrvatskih tvrtki u Srbiji ima mnogo više, Jevrosimović je odgovorio da je to samostalna odluka svakog vlasnika kapitala ili privatne tvrtke. “Ulažemo tamo gdje je interesantno područje za naš kapital, a ne vidim zašto to Hrvatska ne bi bila s obzirom na to da smo susjedi i isto

govorno područje. To je stvar osobne volje i interesa svakog biznisa. Prepreka uvijek ima, ali hajde da se mi poslovni ljudi bavimo biznisom, a politiku da ostavimo političarima. I ako svatko najbolje napravi svoj posao ne vidim da će biti problema”, ocijenio je Jevrosimović. “Otvaranje Predstavništva HGK u Beogradu možemo samo pozdraviti, jer se zna da će ono još više unaprijediti suradnju naših dviju zemalja”, poručio je Jevrosimović, a u toj poruci mu se pridružio i predsjednik MK Groupa Miodrag Kostić. Direktor Podravke Beograd Ivan Prtorić rekao je da tvrtka u Srbiji posluje pozitivno već dugi niz godina i da je HGK Podravkin partner na svim međunarodnim tržištima. “HGK nam direktno, ali i preko drugih komora pomaže u smislu lobiranja, vođenja i svladavanja procedura, rješavanja problema, promocija i drugih važnih pitanja za poslovanje. Komora sama po sebi pridonosi povećanju trgovinske razmjene, povećanju broja tvrtki iz Hrvatske i otvara prostor na drugim tržištima ne samo Podravki nego i drugim kompanijama”, ustvrdio je Prtorić.

Komora sama po sebi pridonosi povećanju trgovinske razmjene, povećanju broja tvrtki iz Hrvatske i otvara prostor na drugim tržištima ne samo Podravki nego i drugim kompanijama. Ivan Prtorić, direktor Podravke Beograd

Robna razmjena Hrvatske i Srbije Što se tiče gospodarskih pokazatelja, statistike Srbije i Hrvatske se u pravilu razlikuju. Tako PKS navodi da je ukupna robna razmjena Srbije i Hrvatske u 2017. godini iznosila 1,027 milijardi eura što je povećanje od 14,2 posto u odnosu na 2016. Izvoz u Hrvatsku iznosio je 550,7 milijuna eura, što je na godišnjoj razini povećanje od 17,6 posto. Uvoz iz Hrvatske povećan je za 10,4 posto u odnosu na 2016. godinu i iznosio je 476,3 milijuna eura, dok je suficit Srbije u robnoj

razmjeni u prošloj godini iznosio 74,4 milijuna eura. Prema podacima HGK pak hrvatski izvoz u Srbiju se u zadnjih 13 godina gotovo udvostručio. U prvih 11 mjeseci prošle godine hrvatski izvoz u Srbiju iznosio je 616 milijuna eura što je 31 posto više u odnosu na isto razdoblje u 2016. godini, dok je uvoz u Hrvatsku iznosio 532 milijuna eura i predstavlja rast od 19 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.

23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU MARIO PETROVIĆ, CEO MILLENIUM PROMOCIJE

ONAJ TKO SE NE MIJENJA, ODUMRIJET ĆE Vjerujem da PR agencije za 10 godina neće uopće izgledati kao što izgledaju danas, kao što danas izgledaju drugačije nego što su izgledale prije petnaestak godina. Uvelike tome kumuju digitalni mediji i društvene mreže razgovarala Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Mediji i ciljne javnosti su najosjetljivija područja kojima se u biti PR najviše i bavi. Tu morate biti iskreni, transparentni, profesionalni i točni te precizni. Trebate poznavati način funkcioniranja medija i morate razumjeti očekivanja javnosti. Tek kada sve to sagledate iz prave perspektive, možete reći da ste se spremni baviti PR-om

rvatska udruga za odnose s javnošću 11. je put dodijelila priznanja i nagrade za najbolja ostvarenja u odnosima s javnošću. Grand PRix dodijeljen je u 13 kategorija, a posebna nagrada HUOJ-a za ukupan dosadašnji rad u odnosima s javnošću te za poseban doprinos razvoju struke dodijeljena je Mariju Petroviću, CEO-u Millenium promocije i predsjedniku Upravnog vijeća te većinskom vlasniku Edwarda Bernaysa, visoke škole za komunikacijski i turistički menadžment. Vodio je mnogobrojne komunikacijske projekte u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini iz gospodarstva i politike, te je idealan sugovornik za sve teme vezane uz lobiranje, krizno komuniciranje i strateško savjetovanje.

 Jedan ste od dugovječnijih stručnjaka za odnose s javnošću na hrvatskom tržištu i suutemeljitelj Millenium promocije, jedne od vodećih hrvatskih agencija za odnose s javnošću. Kako biste ocijenili struku danas i nekad? - Struka odnosa s javnošću strahovito je napredovala i razvila se od skromnih početaka tijekom 90-ih, kada su osnivane prve agencije, a među njima i Millenium promocija. Ako ćemo govoriti o nekom pregledu razvoja struke, na početku su agencije radile vrlo bazične stvari za klijente, poput usluge press clippinga. No razvijale su se relativno brzo i već 2004. počinje agencijsko zlatno doba koje je trajalo do općeg urušavanja tržišta zbog krize koja je krenula 2008. godine. Tržište je dosegnulo apsolutno dno negdje 2012. i od tada traje oporavak koji se tijekom zadnjih godinu

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

ili dvije može nazvati i značajnim, ali razine koje smo imali do 2008. kao grana nismo još dosegli i pitanje je hoće li se ponoviti.

 Što bi današnji Mario poručio Mariju na početku karijere? - Poručio bih mu da se ne brine i da će sve biti u redu, te da s iskustvom i problemi postaju manji ili barem rješivi.

 Jesmo li kao društvo dovoljno zreli da javnost može razlikovati profesionalno odrađeni posao od osobe koja ga je napravila? - Ako govorimo o političkom kontekstu, daleko smo odmaknuli kao društvo i više nije

PR-ovce SE DANAS TRETIRA KAO PROFESIONALCE KOJI RADE SVOJ POSAO U NAJBOLJEM INTERESU KLIJENTA I TU CIJELA PRIČA STAJE slučaj da neka osoba odradi kampanju za jednu političku opciju, pa da bude etiketirana kao pripadnik ili simpatizer te opcije. PRovce se danas tretira kao profesionalce, koji rade svoj posao u najboljem interesu klijenta

Nagrada Grand PRix za doprinos struci odnosa s javnošću u Hrvatskoj sigurno mi je najvrednija u karijeri, prije svega stoga što dolazi od struke.

23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

OPASNE ZAMKE U OPERATIVNOM PR-u SU MNOGOSTRUKE. NO MOŽDA JE NAJBOLNIJA ONA KADA JAVNOST I MEDIJE UZIMATE ZDRAVO ZA GOTOVO i tu cijela priča staje. Nadam se da smo i mi kao agencija pridonijeli tom važnom pomaku.

Trebali bismo razgovarati o tome zašto su naknade za dobar PR inače toliko niske na hrvatskom tržištu i zašto se PR nekad smatra nepotrebnim troškom ili nečim na čemu se najlakše može srezati budžet u slučaju potrebe.

 Koje su najveće zamke ovog posla na hrvatskom tržištu? - Može vam se vrlo lako dogoditi da kupite PR proizvod po niskoj ili dampinškoj cijeni od nekompetentnih osoba ili agencije s nedovoljno iskustva. To vas može upropastiti. To je jedan od problema na komunikacijskom tržištu gledajući iz perspektive klijenta. Drugi problem koji se često događa je da želite dobiti ‘sve za ništa’, a to u PR-u, baš kao i u marketingu, doista ne postoji. Što je usluga kvalitetnija, to je i cijena veća. Baš kao i u svakom drugom biznisu. Opasne zamke u operativnom PR-u su mnogostruke. No možda je najbolnija ona kada javnost i medije uzimate zdravo za gotovo. Mediji i ciljne javnosti su najosjetljivija područja kojima se u biti PR najviše i bavi. Tu morate biti iskreni, transparentni, profesionalni i točni te precizni. Trebate poznavati način funkcioniranja medija i morate razumjeti očekivanja javnosti. Tek kada sve to sagledate iz prave perspektive, možete reći da ste se spremni baviti PR-om. I to je samo jedan mali segment. Ostalo možete naučiti kod nas u Agenciji ili na Bernaysu.

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

 Millenium radi na tri tržišta – u Hrvatskoj, BiH i Srbiji. Koje su specifičnosti tih tržišta? - U Srbiji radimo od 2010. godine, a u Bosni i Hercegovini od 2002. No uz partnere pokrivamo i ostala susjedna ili bliska tržišta kao što su slovensko, makedonsko, austrijsko. Tržišta u regiji su različita. Hrvatsko tržište nam je najvažnije, a danas je ono najsličnije slovenskom koje je ranije dosegnulo zapadnoeuropske standarde od našeg. Mi smo na početku kaskali zbog rata, ali smo se izjednačili tamo negdje u zlatno doba, uoči krize iz 2008. Sustigli smo ih načinom rada, znanjem, ali i budžetima. U Srbiji imamo svoju kompaniju i tamo često surađujemo s partnerima, jer je to tržište vrlo speciﬁčno i ima veliki broj medija što nije slučaj u Hrvatskoj. Rekao bih da je čak suradnja s lokalnim PR agencijama u većini slučajeva imperativ baš zbog lokalnih navika i speciﬁčnosti koje najbolje poznaju domicilne agencije. To je vjerojatno i jedan od razloga za to što strane marketinške agencije nikada nisu uspjele napraviti ozbiljniji iskorak na PR tržište u zemljama gdje nisu kod kuće. Takva je situacija najbolje vidljiva baš kod nas u Hrvatskoj.  U kojoj je mjeri situacija s Agrokorom utjecala na tržište? Što se može naučiti iz tog slučaja? - Slučaj Agrokora je otvorio jedno vrlo važno pitanje, a to je cijena angažmana vrhunskih PR stručnjaka u kriznoj situaciji. Kad se podigla bura o visini naknada isplaćivanih konzultantima koje je u Agrokoru angažirao bivši povjerenik Ante Ramljak, prozvana je i njihova PR agencija. Tada sam rekao, a sada ću ponoviti, za kvalitetne usluga odnosa s javnošću, u takvoj situaciji u kojoj agencija stavlja značajne resurse na raspolaganje klijentu 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, ta naknada nije previsoka. Štoviše, trebali bismo razgovarati o tome zašto su naknade za dobar PR inače toliko niske na hrvatskom tržištu i zašto se PR nekad smatra nepotrebnim troškom ili nečim na čemu se najlakše može srezati budžet u slučaju potrebe. Tipičan primjer takvog nerazumijevanja vidjeli smo kad je nekadašnji premijer Zoran Milanović zabranio državnim institucijama rad s PR agencijama. Ta je zabrana, srećom, sada uklonjena.  U Hrvatskoj se susrećemo s ključnim problemom – obrazovanjem. Što je sve jamstvo za dobar posao, recimo to uopćeno, javnih komunikacija? - U poslu nikad nema jamstava, ali ako se odradi dobra priprema, uspjeh je izgledan. Upravo nedostatak vrhunski obrazovanih kadrova za struku odnosa s javnošću bio nam je

povod za ideju osnivanja visokog učilišta koje bi se time bavilo, još prije nekih 12 ili 13 godina. Danas je ta ideja stvarnost i Visoka škola za komunikacijski i turistički menadžment Edward Bernays će ove godine iznjedriti prvu generaciju koja je na njemu završila svih pet godina studija. Čak 25 posto polaznika prve generacije pronašlo je posao već za vrijeme studija, sve zahvaljujući stručnoj praksi koju su odradili kod više od 80 naših partnerskih institucija. Da ne biste pomislili da je Bernays visoka škola Millenium promocije - među partnerima su gotovo sve relevantne agencije za tržišno komuniciranje i mediji u Hrvatskoj, a vrata Bernaysa otvorena su i MPR-ovoj konkurenciji te su mnogi od njih postali predavači. Od prvog dana je ideja bila da to bude škola cijele struke, a ne samo MPR-a.

 Kako gledate na današnju komunikaciju tvrtki i poduzetnika s javnošću? - Svjesnost o važnosti razvijanja kvalitetnih odnosa s javnošću izrazito je porasla kod hrvatskih poduzetnika i tvrtki te je sada na visokoj razini. Možda neki od njih nisu ni svjesni da se upuštaju u odnose s javnošću, ali i najmanji poslovni subjekt koji je otvorio svoju Facebook stranicu radi upravo to. U tom kontekstu otvara se i veliki prostor za PR agencije i na tržištu postoje poslovni subjekti koji trebaju rješenja agencija različitih veličina i znanja. Uvjeren sam da na tržištu ima mjesta za sve. Ta činjenica postaje sve vidljivija od kada su se PR agencije počele baviti dijelom posla kojim se bave digitalne agencije. Tu prije svega mislim na društvene mreže, ali i ostale segmente digitalnog marketinga i PR-a. Vjerujem da PR agencije za 10 godina neće uopće izgledati kao što izgledaju danas, kao što danas izgledaju drugačije nego što su izgledale prije petnaestak godina. Uvelike tome kumuju digitalni mediji i društvene mreže.  Što mislite gdje će odnosi s javnošću biti za 20 godina? Samostalni ili integrirani? - Nastavit će se trend kojem već svjedočimo na hrvatskom tržištu. Uspješne agencije s godišnjim prometima koji se mjere desecima milijuna kuna integrirale su ponudu, pa nude puni raspon usluga, od odnosa s javnošću preko digitalnih platformi i evenata do, neizbježno uz PR, lobiranja. Oni koji su ostali ograničeni samo na odnose s javnošću naći će svoje mjesto pod suncem, ali im neće biti nimalo lako. Toliko je u ovom trenutku moguće reći iz današnje perspektive jer je posve nezahvalno predviđati što će se promijeniti iz aspekta digitalne transformacije koja je u tijeku, koji i kakvi mediji će postojati, za kakvim će uslugama biti potražnje, koje će se tehnike

potpuno ili djelomično automatizirati. Uz brzinu promjena kojoj svjedočimo nezahvalno je predviđati i što će biti za 20 mjeseci od danas, a kamoli 20 godina. No ostaje činjenica da se i PR agencije, kako sam već istaknuo, transformiraju. Digitalizacija društva neminovno vodi i svojevrsnoj digitalizaciji PR agencija. Onaj tko se ne mijenja, odumrijet će i nestati s tržišta. To je jedino sigurno. Samo je promjena stalna.

 Aktivni ste i u poduzetništvu u turizmu gdje ste u Nadzornom odboru lošinjske tvrtke, pa vam i taj sektor daje uvide u stanje na tržištu. - Četiri godine sam u Nadzornom odboru lošinjske Jadranka Grupe, a prije toga je Millenium promocija uspješno odradila postupak preuzimanja tog poduzeća s komunikacijske strane. Problemi turizma slični su problemima drugih gospodarskih grana u Hrvatskoj, ali su možda s obzirom na njegovu važnost još jače izraženi. Osim nepotrebnih administrativnih barijera i previsokih davanja na plaće, hrvatski turizam pati od kroničnog i izraženog nedostatka kvalitetnog i stručnog kadra. Već drugu sezonu za redom sva velika turistička poduzeća imaju značajnih problema s popunjavanjem kadrova i to je problem koji će poduzetnici morati riješiti u suradnji s državom u sljedećem razdoblju. U prvom redu tu mislim na promjenu pristupa školovanju turističkih kadrova te mogućnosti profesionalne stručne prakse tijekom školovanja, ali još važnije je da ti mladi ljudi shvate da turizam nije samo posao od jedne sezone, nego prilika za kvalitetnu cjeloživotnu karijeru.  Niste li se zabrinuli kad vam je već sada stigla nagrada za životno djelo? Pitate li se koji su daljnji izazovi? Što još niste, a željeli biste napraviti? - Nagrada Grand PRix za doprinos struci odnosa s javnošću u Hrvatskoj sigurno mi je najvrednija u karijeri, prije svega stoga što dolazi od struke. Iako sam dugo u poslu, vjerujem da vrijeme koje je pred nama dopušta veliku kreativnost, a to je u PR-u i komunikacijama doista bitno. Volim izazove i sam ih pred sebe stavljam svakodnevno. Često se upuštam u nove biznise koji graniče s ovim čime se bavim već 19 godina. Vjerujem da će tako ostati još dugo vremena.

Uspješne agencije s godišnjim prometima koji se mjere u desecima milijuna kuna integrirale su ponudu, pa nude puni raspon usluga - od odnosa s javnošću preko digitalnih platformi i evenata do, neizbježno uz PR, lobiranja. Oni koji su ostali ograničeni samo na odnose s javnošću naći će svoje mjesto pod suncem, ali im neće biti nimalo lako.

U POSLU NIKAD NEMA JAMSTAVA, ALI AKO SE ODRADI DOBRA PRIPREMA, USPJEH JE IZGLEDAN 23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

NAKON 16 GODINA VIŠAK U DRŽAVNOJ BLAGAJNI Suficit opće države bio je u 2017. godini 2,75 milijardi kuna, što je prvi zabilježeni suficit od 2002., dok je udio javnog duga u BDP-u pao na 78 posto, najnižu razinu od 2012. piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

rošla godina bila je više nego dobra kad je riječ o državnoj blagajni, koja je prvi put u zadnjih 16 godina zabilježila višak. Naime, prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, suficit opće države u Hrvatskoj u 2017. godini bio je veći od 2,75 milijardi kuna odnosno 0,8 posto bruto domaćeg proizvoda, što je prvi suficit opće države od 2002. godine, od kada se prate ti podaci. Podsjetimo, samo godinu ranije, 2016., zabilježen je deficit od 3,2 milijarde kuna ili 0,9 posto BDP-a. Za usporedbu, samo u 2015. deficit je bio veći od 11,6 milijardi kuna ili 3,4 posto BDP-a, dok je u 2014. godini bio čak 5,1 posto BDP-a, odnosno državna blagajna

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

PREMIJER ANDREJ PLENKOVIĆ

Jedinstven rezultat u javnim financijama Premijer Andrej Plenković komentirao je podatke Državnog zavoda za statistiku o deficitu i javnom dugu te je istaknuo kako je službeno potvrđeno ono što su prethodno navaljivali, da su u prošloj godini ostvarili jedinstven rezultat u javnim financijama, te da je Hrvatska prvi put više zaradila nego potrošila. “Konkretno to znači da je ostvareni suficit u 2017. smanjio zaduženje prosječnog hrvatskog građanina za 780 kuna. Za razliku od toga, u 2015. je povećavao prosječno zaduženje građana za oko 2800 kuna, a u 2016. za 655 kuna”, rekao je premijer te dodao ovaj rezultat biti daljnji poticaj za ostvarivanje još boljih rezultata u vođenju odgovorne financijske politike.

je tada bila u minusu za više od 17 milijardi kuna. “Najveći utjecaj na ostvarenje suﬁcita u odnosu na prethodne godine imalo je znatno poboljšanje rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća, kao i povećanje poreznih prihoda. U prošloj godini prikupljeni su porezi na proizvodnju i uvoz u iznosu od 71,6 milijardi kuna, što je 5,4 posto više nego godinu dana prije. Zabilježen je pad investicija koje su

ZABILJEŽEN JE PAD INVESTICIJA KOJE SU LANI IZNOSILE 9,8 MILIJARDI KUNA, ŠTO JE 13,1 POSTO MANJE NEGO U 2016. u prošloj godini iznosile 9,8 milijardi kuna, što je 13,1 posto manje nego u 2016. godini”, rekao je ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof te dodao kako je na generiranje suficita utjecalo smanjenje kamatnih rashoda koji su u prošloj godini bili 9,76 milijardi kuna, što je 9,7 posto manje nego godinu dana prije. U usporedbi s notifikacijom iz listopada prošle godine, deficit države za razdoblje od 2014. do 2016. minimalno je revidiran te je bio za 476 milijuna kuna veći u 2015. ili za 0,06 posto BDP-a, dok je u 2016. godini bio veći za 120 milijuna kuna ili za 0,01 posto BDP-a, dok u 2014. nije bilo promjene. “Spomenute revizije proizlaze najvećim dijelom iz uključivanja novih jedinica te ostalih manjih metodoloških izmjena. Osim toga, u obuhvat opće države u travnju 2018., u skladu s Priručnikom o javnom deficitu i dugu, uključena su i dva javna poduzeća koja su pala test tržišnosti u tri uzastopne godine”, pojasnio je Krištof te dodao kako se u 2017. bilježi daljnji rast primarnog suficita opće države, koji iznosi 12,5 milijardi kuna ili 3,7 posto BDP-a.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Nastavak uspješne fiskalne konsolidacije Predstavljeno travanjsko izvješće potvrđuje najave Ministarstva financija o vrlo uspješnim kretanjima u području uklanjanja proračunskog manjka, što ima pozitivan odraz i na kretanje javnog duga zemlje, stoji u komentaru Hrvatske gospodrske komore na suficit opće države i javni dug zemlje. U Komori ističu kako je uspostavljen kontinuitet unapređivanja situacije u javnim financijama, pa je nakon lanjskog izlaska zemlje iz procedure uklanjanja prekomjernog proračunskog manjka daljnji napredak rezultirao pomacima u kretanju kreditnog rejtinga zemlje omogućujući niže troškove novog zaduživanja i povoljno restrukturiranje postojećih dugova s učinkom na snižavanje troškova kamata i povoljniju ročnu strukturu. “Važno

je što ostvareni pomaci u području javnih financija podupiru napredak u makroekonomskoj stabilnosti zemlje i omogućuju gospodarski rast na održivijim i zdravijim temeljima nego u predrecesijsko vrijeme”, rekao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

postotnih bodova u odnosu na kraj 2016. kada je iznosio 80,6 posto BDP-a. Inače, u 2015. dug je iznosio 284,2 milijarde kuna, odnosno 83,8 posto BDP-a, dok je u 2014. iznosio 278,3 milijarde kuna, odnosno 84 posto BDP-a. Kad je u pitanju izvješće DZS-a o javnom dugu, potrebno je istaknuti kako je provedeno dodatno usklađivanje EDP stanja duga u skladu s metodologijom ESA 2010 u smislu

U 2017. BILJEŽI SE DALJNJI RAST PRIMARNOG SUFICITA OPĆE DRŽAVE, KOJI IZNOSI 12,5 MILIJARDI KUNA ILI 3,7 POSTO BDP-a

Najveći utjecaj na ostvarenje suﬁcita u odnosu na prethodne godine imalo je znatno poboljšanje rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća, kao i povećanje poreznih prihoda.

JAVNI DUG 78 POSTO BDP-a Državni zavod za statistiku objavio je i podatke koji se odnose na javni dug, koji je na kraju 2017. iznosio 283,3 milijarde kuna, odnosno 78 posto BDP-a, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDPa. Iako valja reći kako je dug od 283,3 milijarde kuna veći za 1,6 milijardi kuna ili za 0,6 posto u odnosu na kraj 2016., kako je gospodarstvo lani raslo brže nego u 2016., za 2,8 posto pao je i udjel javnog duga u BDP-u, i to za 2,6

konsolidacije na razini instrumenta dužničkih vrijednosnih papira, što je rezultiralo smanjenjem razine duga u cijeloj seriji podataka. Konsolidacija je dovela do smanjenja EDP duga na dan 31. prosinca 2017. za 2,01 posto BDP-a, a u četiri notiﬁkacijske godine prosječni utjecaj na smanjenje EDP duga bio je 1,89 posto BDP-a.

Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku

23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

KONJUNKTURNI TEST ZA I. TROMJESEČJE 2018.

IZRAZITO PESIMISTIČNO I dok su proteklu godinu gospodarstvenici zaključili prilično nesigurnim, reklo bi se, stabilnim ocjenama i očekivanjima, početkom ove godine one su se značajno pogoršale piše prof. dr. sc. Mirjana Čižmešija

konjunkturnom testu Centra za poslovna istraživanja Privrednog vjesnika za prvo tromjesečje 2018. godine sudjelovale su 224 tvrtke. Od toga je 78 tvrtki bilo iz prerađivačke industrije,

U KONJUNKTURNOM TESTU CENTRA ZA POSLOVNA ISTRAŽIVANJA PRIVREDNOG VJESNIKA SUDJELOVALE SU 224 TVRTKE 18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

34 iz građevinarstva, 40 iz trgovine i 72 iz uslužnog sektora. Anketirane tvrtke ostvaruju pet posto ukupnog prihoda i zapošljavaju 4,5 posto svih zaposlenih u navedenim djelatnostima. Prvo tromjesečje ove godine obilježeno je snažno izraženim pesimizmom hrvatskih gospodarstvenika u gotovo svim djelatnostima za koje se istraživanja provode. I dok su proteklu godinu zaključili prilično nesigurnim, reklo bi se, stabilnim ocjenama i očekivanjima, početkom ove godine one su se značajno pogoršale. Pokazatelj konjunkturne klime u

INDEKS EKONOMSKOG RASPOLOŽENJA (ESI)*

Najava nepovoljnih kretanja ESI se smanjio za 18,5 indeksnih bodova i sada iznosi 110,6. Iako je i dalje njegova vrijednost iznad 100, što upućuje na iznadprosječno raspoloženje hrvatskih gospodarstvenika, ovako snažno smanjenje najava je nepovoljnih kretanja u cjelokupnom nacionalnom gospodarstvu u sljedeća dva tromjesečja. Smanjenje ESI-ja rezultat je vrlo izraženog smanjenja njegovih komponenti u prerađivačkoj industriji i trgovini. ESI je porastom u trećem tromjesečju ispravno najavio rast gospodarske aktivnosti u prvom tromjesečju ove godine nakon razdoblja stagnacije krajem prošle godine što je također bilo najavljeno smanjenjem ESI-ja u drugom tromjesečju. Prema prethodnim najavama do ljeta se očekuje stabilno razdoblje, a potom, uvažavajući uoče-

na prediktivna svojstva ovog pokazatelja, trend rasta BDP-a i povoljnih gospodarskih kretanja vjerojatno će biti zaustavljen već tijekom ljeta i s početkom jeseni. Dinamika kretanja hrvatskih pokazatelja konjunkture gotovo je jednaka onoj na razini EU-a i europodručja. Tri uzastopna mjesečna smanjenja europskog ESI-ja posljedica su također smanjenja ili samo stagnacije svih njegovih komponenti, a posebno u industriji, trgovini na malo i sektoru usluga. Najveće smanjenje ESI-ja zabilježeno je upravo u pet snažnih europskih gospodarstava: Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj, Nizozemskoj i Francuskoj. *O pokazatelju ESI, njegovom izračunavanju i tumačenju detaljnije u PV/3371 – 1. 11.2004. i PV/3384 – 31.1.2005.

ESI> 160 140 120 100 80 60 III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I 88,76 105,15 107,94 94,64 92,45 96,63 96,60 95,70 94,32 91,52 79,23 93,15 101,18 104,36100,43 99,11 107,86 109,86 119,20 114,95 131,65 129,08 110,61 2012. 2018. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

prerađivačkoj industriji je krajem prošle godine blago porastao, da bi se prema najnovijim podacima smanjio za 23 boda. U trgovini na malo zabilježeno je već drugo uzastopno smanjenje pokazatelja. I u uslužnom sektoru se pokazatelj konjunkture smanjio iako je krajem prošle godine izražavao optimizam. Jedino je pokazatelj konjunkture građevinskog sektora u području pozitivnih vrijednosti i pokazuje tendenciju blagog porasta. U skladu sa smanjenjem većine navedenih pokazatelja, dogodilo se i značajno smanjenje Indeksa ekonomskog raspoloženja (ESI). Ovakva dinamika pokazatelja povjerenja hrvatskih gospodarstvenika najavljuje razdoblje nepovoljnih kretanja u drugom i trećem tromjesečju ove godine. Pesimizam je prisutan i u zemljama EU-a i europodručja. Vrlo snažno smanjenje povjerenja europskih menadžera u ožujku ove godine zabilježeno je u trgovini na malo, prerađivačkoj industriji i uslužnom sektoru. Optimizam je, kao i u Hrvatskoj, jedino još prisutan u građevinskom sektoru.

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

Očiti pesimizam Pokazatelj konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji (PKI) je, nakon blagog porasta u četvrtom tromjesečju prošle godine, smanjen za čak 23 boda i sada iznosi 12,05 bodova. Ovako snažno izraženo smanjenje pokazatelja zabilježeno je posljednji put u prvom tromjesečju 2009. godine. Smanjenje PKI-ja je posljedica pogoršanih ocjena zaliha, narudžbi, ali i nepovoljnih poslovnih očekivanja u sljedećih šest mjeseci. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, industrijska proizvodnja je već početkom godine zabilježila stagnaciju i blago smanjenje u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, što je bilo i predviđano stagnacijom PKI-ja krajem godine. Uvažavajući prediktivna svojstva

23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

KONJUNKTURNI TEST ovog pokazatelja i njegovo posljednje znatno smanjenje, u prerađivačkoj se industriji očekuje slabljenje gospodarske aktivnosti tijekom ljeta i početkom jeseni. Promatrano po odjeljcima prerađivačke industrije (u kojima je anketirano više od pet tvrtki) PKI se jedino

PKI > Prerađivačka industrija

PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE)

PKI

povećao u proizvodnji električne opreme i to za samo za tri boda. U svim ostalim odjeljcima PKI se smanjio. Najveće smanjenje (-62,39 bodova) zabilježeno je u proizvodnji prehrambenih proizvoda, u proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (-36,39) i u proizvodnji strojeva i uređaja (-35,82).

PROMJENA, BODOVI

C10

Proizvodnja prehrambenih proizvoda

-7,10

-62,39

C15

Proizvodnja kože i srodnih proizvoda

0,14

-33,99

Proizvodnja ostalih nemetalnih C23 mineralnih proizvoda

26,82

-36,39

proizvodnja gotovih metalnih C25 proivoda osim strojeva

23,44

-1,19

C27 Proizvodnja električne opreme

-6,07

2,93

C28 Proizvodnja strojeva i uređaja

22,26

-35,82

Popravak i instaliranje strojeva C33 i opreme

35,83

-1,41

12,05

-23,03

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

0 -10 II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I 13,03 5,88 -0,14 9,44 17,98 9,95 21,99 9,35 8,97 10,18 15,28 10,57 12,28 12,28 18,96 23,98 27,18 18,71 33,96 35,08 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

GRAĐEVINARSTVO

Nada za oporavak Prema službenim podacima državne statistike, građevinarstvo je početkom godine zabilježilo rast gospodarske

aktivnosti. U skladu je to s izraženim porastom pokazatelja konjunkturne klime u građevinarstvu u trećem tromjesečju prošle godine. Tadašnji porast PKG-a za više od 22 boda najavljivao je oživljavanje koje je upravo realizirano. Iako se krajem godine ovaj pokazatelj blago smanjio, njegovo ponovno povećanje u prvom tromjesečju ove godine za 4,13 bodova, do razine 22,22, upućuje na još uvijek prisutnu dovoljnu količinu optimizma za generiranje pozitivnih promjena tijekom ljeta i s

početkom jeseni u tom dugo „mrtvom“ sektoru nacionalnog gospodarstva. Poteškoće su i dalje prisutne u većem broju anketiranih građevinskih tvrtki, i to primarno pomanjkanje radne snage i nepovoljni vremenski uvjeti. Promatrano po odjeljcima, PKG se povećao u gradnji građevina niskogradnje (+12,47) i u gradnji zgrada (+8,24). Smanjenje je (kao i u prethodnom tromjesečju) zabilježeno u specijaliziranim građevinskim djelatnostima (-20,14).

PKG > Građevinarstvo 60 40 20 0

PKG i promjene PKG-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR GRAGEVINARSTVA)

PKG

F41 Gradnja zgrada

45,01

8,24

F42 Gradnja građevina niskogradnje

13,87

12,47

Specijalizirane građevinske F43 djelatnosti

-7,23

-20,14

22,22

4,13

GRAĐEVINARSTVO

PROMJENA, BODOVI

-20 -40 -60 II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I -3,94 -36,01 -24,30 -51,94 -38,21 -17,80 -20,63 -27,75 -35,16 -4,39 11,78 18,32 12,45 19,85 -9,66 9,82 4,31 -2,15 20,14 18,09 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

TRGOVINA

PKT i promjene PKT-a po odjeljcima

Opet smanjenje PKT-a

ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR TRGOVINE)

G45

Pokazatelj konjunkturne klime u trgovini na malo (PKT) se ponovno smanjio. Nakon prethodnog smanjenja za 7,8 bodova, posljednje je još izraženije i iznosi -12,32. PKT je sada na razini vrijednosti 42,45. Smanjenje je posljedica pogoršanja svih triju komponenti: ocjene sadašnjeg poslovnog položaja, stanja zaliha te očekivanog poslovanja

(prema sezonski prilagođenim podacima). Dva uzastopna, relativno snažna smanjenja PKT-a prekinula su trend rasta koji se bilježio u posljednje dvije godine. Slijedom tog trenda, promet u trgovini na malo se, prema podacima službene državne statistike, početkom ove godine povećao za 1,1 posto u odnosu na prosjek prethodnih triju

PKT > Trgovina na malo 80 60 40 20

Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima

PKT

PROMJENA, BODOVI

28,81

-10,43

Trgovina na veliko, osim G46 trgovine motornim vozilima i motociklima

22,23

0,68

Trgovina na malo, osim G47 trogovine motornim vozilima i motociklima

42,45

-12,32

mjeseci. Uvažavajući uočena prediktivna svojstva ovog pokazatelja i njegovu dinamiku u posljednjih šest mjeseci, u trgovini na malo za očekivati je pogoršanje gospodarske situacije tijekom ljeta i u jesen. PKT u trgovini na veliko osim trgovine motornim vozilima i motociklima povećao se za 0,68 bodova, a u trgovini na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima smanjio se za 10,43 boda.

0 -20 -40 II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I 43,94 36,59 29,24 29,27 -1,00 15,13 -10,96 12,16 -23,32 -9,26 -2,84 25,32 17,56 0,51 32,04 29,15 55,58 52,11 62,59 54,77 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

SEKTOR USLUGA

Nastavak nestabilnog razdoblja Pokazatelj konjunkturne klime u uslužnom sektoru (PKU) smanjio se za 4,25 bodova i sada iznosi 31,57. Iako su se ocjene potražnje u prethodnom tromjesečju i očekivana potražnja za uslugama povećale, komponenta ocjene poslovanja u prethodnom tromjesečju se smanjila, što je imalo za posljedicu smanjenje pokazatelja. Ovim

smanjenjem nastavlja se razdoblje nepravilnih i povremeno vrlo izraženih oscilacija PKU-a tako da je i dalje teško moguće uočiti dugoročnu tendenciju razvoja, a to znači i ograničenu mogućnost predviđanja promjena u uslužnom sektoru Hrvatske u sljedeća dva tromjesečja. Promatrano po odjeljcima uslužnog sektora (u kojima je anketirano

više od pet tvrtki), a prema desezoniranim podacima, lako se uoči da se PKU smanjio u svim odjeljcima osim u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (+40,77). Najintenzivnije smanjenje PKU-a zabilježeno je u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (-25,68), a zatim i u ostalim uslužnim djelatnostima (-24,78).

PKU > Sektor usluga 50

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima

ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR USLUGA)

PKU

PROMJENA, BODOVI

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša

Prijevoz i skaldištenje

49,08

-0,48

Informacije i komunikacije

39,31

-18,71

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

34,40

40,77

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

4,75

-25,68

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

57,61

-21,03

Ostale uslužne djelatnosti

-30,41

-24,78

USLUGE

31,57

-4,25

10 0 -10 II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I 12,53 2,73 13,06 23,77 23,84 13,48 -1,50 8,00 21,34 27,70 38,29 18,48 23,95 40,79 41,51 10,81 28,85 36,01 21,83 35,82 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

6,94

-4,00

23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO KONFERENCIJA “NATO I GOSPODARSTVO”

PRILIKA ZA NATJECANJE S NAJBOLJIMA NA SVIJETU Ulaskom u NATO hrvatsko gospodarstvo dobilo je priliku za sudjelovanje na natječajima nabave opreme i usluga Saveza. Iako Hrvatska ima brojne proizvode vojne industrije koji su prepoznati kao najbolji u svijetu, još nije iskoristila prilike koje joj se pružaju piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U REZULTATI NAŠE INDUSTRIJE POKAZUJU KAKO SE DOMAĆA VOJNA INDUSTRIJA MOŽE NATJECATI NA SVJETSKOJ RAZINI, ISTIČE MIKULIĆ

laskom u članstvo NATO saveza Hrvatska je ostvarila jedan od svojih ključnih vanjskopolitičkih ciljeva, a hrvatsko je gospodarstvo dobilo priliku za sudjelovanje na novom tržištu i pokazati svoje kompetencije s najboljim svjetskim igračima, rekao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš na konferenciji NATO i gospodarstvo koju su u Opatiji organizirao HGK u suradnji s ministarstvima obrane te gospodarstva, poduzetništva i obrta. Konferencija je bila namijenjena hrvatskim tvrtkama i predstavnicima znanstvene zajednice koji žele saznati više o poslovnim mogućnostima u okviru postupaka javne nabave NATO agencija - NATO Communications and Information Agency (NCIA) i NATO Support Agency (NSPA). “HGK je jedan od partnera NATO-a i gospodarstva, a naš je posao izvješćivati članice o mogućnostima koje članstvo u tom savezu nudi gospodarstvu. Zato smo otvorili web stranicu www.natonatjecaji.hr na kojoj našim tvrtkama dajemo osnovne informacije koje se nude zainteresiranima za sudjelovanje na tim natječajima. Radimo i na informiranju naših članica o postizanju potvrda o prikladnosti i ceriﬁkata za sudjelovanje u natječajima. Do

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

sada smo izdali više od 80 stručnih mišljenja i u registru tvrtki imamo više od 150 zainteresiranih tvrtki, a od ulaska u NATO objavili smo više od 500 natječaja”, kazao je Radoš.

MOGUĆNOST DALJNJEG RAZVOJA GOSPODARSTVA Vlada radi na povezivanju gospodarstva s NATO-om i ova konferencija je jedan od primjera kako to radimo, ustvrdio je pomoćnik ministra obrane za materijalne resurse Ministarstva obrane Roman Mikulić. “Rezultati naše industrije pokazuju kako se domaća vojna industrija može natjecati na svjetskoj razini. Početkom godine Ministarstvo je potpisalo ugovore s domaćim tvrtkama vrijedne 281 milijun kuna, što je 45 milijuna kuna više nego godinu prije. Postajemo prepoznatljivi ne samo po znanju i iskustvu nego i po opremljenosti i izgledu hrvatskog vojnika koji je u potpunosti opremljen opremom domaće proizvodnje. Ministarstvo i dalje računa na domaće gospodarstvenike i znanstvenike jer Hrvatska vojska može biti snažna samo u suradnji sa snažnom hrvatskom znanošću i snažnim hrvatskim gospodarstvom”, istaknuo je Mikulić. “Svi smo zajedno okrenuti stvaranju dobrog sigurnosnog stanja u Hrvatskoj i regiji, ali jednako tako i davanju mogućnosti hrvatskom gospodarstvu za daljnji razvoj”, rekao

23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

AKTUALNO

ONO ŠTO SE TREBAMO ZAPITATI JE ŠTO JOŠ HGK I MINISTARSTVA MOGU UČINITI DA BI BILO VIŠE PRIJAVA NA NATO TENDERE, SMATRA ANTONIĆ

je državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić. “Učinili smo mnogo od početka mandata za stvaranje boljeg okružja za poslovanje, posebice malih i srednjih poduzetnika. Ono što se trebamo zapitati je što još HGK i ministarstva mogu učiniti da bi bilo više prijava na NATO tendere, kako pomoći popunjavanju dokumentacije za njih. Moramo biti svjesni da je razina pripreme za te projekte sve viša i moramo biti najbolji ako želimo igrati s najboljima”, upozorio je Antonić. Carlos Ferrer Lopez iz NSPA-e govorio je o tome kako poslovati s ovom NATO-vom agencijom za nabavu. Ta je agencija osnovana kako bi osigurala brzu, eﬁkasnu i povoljnu kupnju koja uključuje nabavu oružja, logističkih materijala, operativnih sustava i usluga za članice saveza, kao i vojnu upravu saveza i zemalja partnera i to na pojedinačnim i zajedničkim natječajima u vrijeme mira, ali i u vrijeme krize i ratova.

ČESTO KRATKI ROKOVI NATJEČAJA “NSPA traži nabavu vrlo raznolike opreme i usluga gdje svoju priliku sigurno imaju i hrvatske tvrtke. Ono što morate napraviti je provjeriti natječaje koji se redovito obnavljaju i familijarizirati se s našim pravilima i formularima koje moraju popuniti svi zainteresirani jer su rokovi često vrlo kratki”, naglasio je Lopez. Vrijednost ugovora koje su hrvatske tvrtke postigle s NSPA-om od ulaska u NATO u početku je bila mala i 2014. godine iznosila je samo 170.000 eura, godinu kasnije je premašila 800.000 eura, da bi lani dosegnula gotovo pet milijuna eura. No i to, u ukupnim nabavama

preko NSPA-e čini relativno malih 0,18 posto, tako da su mogućnosti rasta velike. Hrvatska vojska je u istom razdoblju natječajima preko ove agencije povoljnije nabavila robu vrijednu više od 35 milijuna eura. Alan Curtois, šef Direktorata za pribavljanje ugovora u NCIA-i, koja je i glavni davatelj podrške u računalnim sustavima Stožera Saveza, njenih agencija i zapovjedne strukture, kaže kako njegova agencija osigurava fer međunarodno konkurentsko natjecanje na natječajima. “NATO želi stalan rast konkurentnosti u natječajima, što pruža prilike za države i njihove industrije. Pri tome same zemlje trebaju pronaći, analizirati i certiﬁcirati kompanije na natječajima, a glavni evaluacijski kriterij je najniža cijena koju prati tehničko zadovoljavanje svih kriterija traženih u natječaju. Jedina alterntiva za kriterij niske cijene je bolji odnos uloženog i dobivenog”, upozorava Curtois. Na konferenciji je predstavljen sustav BOA, sustav temeljnih ugovora o narudžbi koji se sastoji od dva koraka; prvog koji predstavlja dogovor o općim odredbama i uvjetima i drugog koji je samo obavljanje isporuke robe. U ovom sustavu trenutačno je 856 dobavljača iz 28 država koji osiguravaju dobre cijene, konkurentsko natjecanje i skraćeno vrijeme natječaja što za posljedicu ima brzu i eﬁkasnu nabavu komercijalno dostupne robe i usluga. Na natječajima koje je provodila NCIA u protekle dvije godine sudjelovale su tri domaće tvrtke, no za sada je riječ samo o projektima male vrijednosti. Zainteresirani sudionici su mogli i izravno i individualno razgovarati s predstavnicima NSPA-e i NCIA-e.

Domaća iskustva Stjepan Pezo, predsjednik Uprave Galeba, ocijenio je kako je gotovo pet milijuna eura posla koji su odradili za NATO bilo veliko iskustvo za njegovu tvrtku. “Preko stranica HGK dobili smo informaciju o natječaju da postoji rok od samo 15 dana za dostavu ponude. Traženi su proizvodi s atestima u rokovima koji su na razini trećine uobičajenih međunarodnih troškova. Evaluacijski kriteriji bili su kompatibilnost, niska cijena i kratki rokovi isporuke. Posao smo dobili iako je bilo problema s nabavom sirovine i poštivanjem rokova isporuke, koji su zbog toga produženi. Mislim da smo zahvaljujući upornosti i podršci posebice ljudi iz Vlade i HGK uspjeli završiti posao jer su stali iza nas, a moram zahvaliti i fleksibilnosti Par-

tner banke, bez koje bismo teško u kratkom roku mogli financirati ovaj posao”, kazao je Pezo. Goran Oparnica, direktor tvrtke INsig2, jedne od prvih dobavljača NATO-a koja je još 2013. odradila oko 200.000 eura posla sa središnjicom Saveza, ističe kako male tvrtke imaju velike izazove u natjecanju za velike nabave. “Većina natječaja u našem sektoru su jako velike i traže se mogućnosti uvođenja sustava na dvadesetak lokacija istovremeno u kratkom roku, pa je našoj tvrtki to nemoguća misija. No pratiti natječaje je dobro jer se u mnoštvu velikih nabava, na koje mogu ići samo velike kompanije, ipak pronađe mogućnost i za manje projekte”, ističe Oparnica.

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

Stjepan Pezo

Goran Oparnica

S MARKOVA TRGA SJEDNICA VLADE

Razvoj širokopojasne infrastrukture Programom je planirano obuhvatiti 540 ciljanih naselja u kojima živi 25 posto ukupnoga hrvatskog stanovništva, a koja se nalaze u prigradskim i ruralnim područjima Hrvatske piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr Poljoprivredi novi krediti s nižim kamatnim stopama U Zagrebu je potpisan Sporazum o financiranju provedbe financijskih instrumenata, odnosno novog modela povoljnijeg kreditiranja u poljoprivredi, prerađivačkom sektoru i šumarstvu vrijedan 70,6 milijuna eura. Poljoprivrednicima će tako već od svibnja na raspolaganju biti krediti s iznimno povoljnim kreditnim stopama, od 0,5 do jedan posto, a za mljekarstvo od samo 0,1 posto. “U godinu i pol dana odobrili smo gotovo 8500 novih investicija u vrijednosti od 4,8 milijardi kuna. Do kraja godine imat ćemo na desetke novih farmi, novih trajnih nasada, pogona za preradu. Poljoprivrednici će novom mehanizacijom obrađivati

lada je na svojoj prošlotjednoj sjednici prihvatila Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja. Riječ je o područjima u kojima trenutačno takva infrastruktura ne postoji ili je dostupna samo mreža povijesnog operatora. Programom je planirano obuhvatiti ukupno 540 ciljanih naselja u kojima živi 25 posto ukupnoga hrvatskog stanovništva, a koja se nalaze u prigradskim i ruralnim područjima Hrvatske.

Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

UKUPNA PROCIJENJENA SREDSTVA ZA PROVEDBU PROGRAMA IZNOSE DO NAJVIŠE 101,4 MILIJUNA EURA

TEHNIČKA PROVEDBA ODAŠILJAČIMA I VEZAMA Ukupna procijenjena sredstva za provedbu programa iznose do najviše 770.640.000 kuna odnosno do 101,4 milijuna eura, od čega će se 86,2 milijuna eura ili 85 posto ﬁnancirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru

“Program će biti izveden kroz javni investicijski model kao ‘veliki projekt’ koji će nadzirati Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kao nositelj, dok će društvo Odašiljači i veze, koje je u 100-postotnom državnom vlasništvu

svoja polja, uz bolju lokalnu infrastrukturu, vodovode i ceste. Vjerujem da će sve ovo rezultirati snažnijom proizvodnjom domaće hrane, manjom potrebom za uvozom te boljim životom za naše poljoprivrednike”, rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Potpisivanje ovog sporazuma rezultat je izmjena Programa ruralnog razvoja kojim se omogućava jednostavnije, brže i lakše kreditiranje. Kroz ove financijske instrumente moći će se financirati primjerice obrtna sredstva, kupnja živih životinja, rabljene opreme, jednogodišnjeg bilja, ali i troškovi koji nisu bili prihvatljivi za financiranje bespovratnim sredstvima.

i od strateškog interesa za Hrvatsku, biti produžena ruka Ministarstva, odnosno bit će zaduženo za tehničku provedbu ovog programa”, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković koji je dodao kako tako izgrađena infrastruktura ostaje u državnom vlasništvu i daje se u dugoročni najam svim operatorima na tržištu po jednakim uvjetima i u skladu s njihovim potrebama. Prema zadnjim podacima Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu u nepokretnoj mreži na kraju 2017. iznosio je više od 1,095 milijuna što je rast od oko pet posto u odnosu na godinu ranije. Zabilježeno je i povećanje broja širokopojasnih priključaka velikih brzina koji čini oko 24 posto ukupnog broja širokopojasnih priključaka u nepokretnoj mreži. Putem pokretne mreže internetu pristupa oko 82 posto stanovnika Hrvatske.

23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO KONFERENCIJA “REPUBLIKA HRVATSKA – KAKO DO BOLJE PO

BURILOVIĆ: SITUACIJA ALI PRESPORO Kretanja u prva tri mjeseca ove godine pokazuju nastavak pozitivnih gospodarskih trendova. Industrijska proizvodnja raste, prerađivačka industrija također, a ono što smatram posebice bitnim je brži rast prerađivačke industrije, ističe Nataša Mikuš Žigman piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

S 53% anketiranih smatra da je poslovna klima ostala nepromijenjena

31% ispitanika ocjenjuje da se poslovna klima pogoršala

vaka zemlja ima svoje speciﬁčnosti kad je u pitanju poslovno okruženje, pa tako i Hrvatska, a stvaranje pozitivne poslovne klime za sobom nosi veći gospodski rast, jača investicije i dovodi do puno boljih makroekonomskih pokazatelja. Istraživanje koje je provela Hrvatska gospodarska komora među poduzetnicima a koje je prezentirano na konferenciji Republika Hrvatska - kako do bolje poslovne klime pokazalo je kako su pravna nesigurnost, visina poreznih obveza te administrativni troškovi poslovanja i dalje glavne prepreke svakodnevnom poslovanju. Iako se poslovni optimizam polako vraća te su primjetni pozitivni pomaci u brojnim segmentima poslovanja, poslodavce i dalje muče učestale promjene zakona, dugotrajnost sudskih postupaka te nejednako tumačenje poreznih propisa. Sve veći problem postaje i iseljavanje koje u konačnici dovodi do nedostatka adekvatne radne snage. “Hrvatska je zemlja sunca i mora te ugodne klime, no kad je riječ o poslovnoj klimi, tu ćemo se još morati malo potruditi. Ovu konferenciju organiziramo treći put za redom i stalno ponavljamo: situacija se mijenja na bolje, ali presporo. U protekloj smo godini očekivali puno na području reformi. Nažalost, veći dio najavljenih reformi je stopiran ili usporen, ponajviše zbog krize u Agrokoru, a ponekad do potrebnih promjena nije došlo i iz manje objektivnih okolnosti. Na rješavanju krize u koncernu možemo čestitati Vladi, a i sami nositelji hrvatskoga gospodarstva nisu pali na

AKO MINISTRI MORAJU RJEŠAVATI PROBLEME PODUZETNIKA, ONDA JE TO ZNAK DA SUSTAV NE FUNKCIONIRA NA NIŽIM RAZINAMA, SMATRA VIDUKA 26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

koljena. Ipak, taj je slučaj zorno pokazao nemogućnost javne uprave za provođenje više reformi i strateških aktivnosti istovremeno”, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.

STRUKTURNE REFORME IDU DALJE Prema rezultatima istraživanja HGK, 53 posto anketiranih poduzetnika je, uspoređujući poslovnu klimu 2017. s onom u 2016., ocijenilo kako je ona ostala nepromijenjena, 31 posto smatra da je pogoršana, dok 16 posto anketiranih smatra da je došlo do poboljšanja. Tek jedan posto ispitanika poslovnu i investicijsku klimu u zemlji vidi kao poticajnu, dok ih čak 76 posto smatra nepoticajnom. Generalna je percepcija poduzetnika da je u svim područjima došlo do povećanja prepreka u poslovanju, a blagi napredak vide u smanjenju poreznih obveza i radnom zakonodavstvu. Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman istaknula je kako je Vlada u svom radu usmjerena na jačanje gospodarskog rasta i smanjivanje makroekonomskih neravnoteža te je dodala kako će se i u ovoj godini nastaviti s provedbom strukturnih reformi, čiji bi se Nacionalni program provedbe za 2018. veoma brzo trebao naći na radnim tijelima Vlade. “Provedba strukturnih reformi je pokrenuta i nastavit će se i ove godine. Kritike shvaćamo ozbiljno i na tom tragu dalje radimo. Kretanja u prva tri mjeseca ove godine pokazuju nastavak pozitivnih gospodarskih trendova. Industrijska proizvodnja raste, prerađivačka industrija također, a ono što smatram posebice bitnim je brži rast prerađivačke industrije jer to pokazuje da iskorištavamo prednosti jedinstvenog europskog tržišta”, kazala je Nataša Mikuš Žigman napominjući kako Vlada u partnerstvu s poduzetnicima određuje mjere rasterećenja poslovanja.

SLOVNE KLIME”

SE MIJENJA NA BOLJE,

POREZNA UPRAVA NIJE VIŠE BAUK S obzirom na to da su visina poreznih obveza i administrativni troškovi poslovanja prepoznati kao glavne prepreke u poslovanju, Porezna uprava pokušava otvorenom komunikacijom smanjiti te prepreke koje izazivaju nezadovoljstvo poduzetnika. “Cilj Porezne uprave nije zatvoriti se unutar četiri zida, nego u suradnji s drugim dionicima preventivno rješavati probleme”, rekao je pomoćnik ministra ﬁnancija i ravnatelj Porezne uprave Zdravko Zrinušić, ističući kako se tzv. bagatelna kršenja pravila, kao što je veliko ili malo slovo na računu, neće kažnjavati već će se poduzetnike prvo pozvati da otklone nepravilnosti. Direktor tvrtke Pet Minuta Luka Abrus, koji 100 posto prihoda svoje kompanije ostvaruje u SAD-u, naveo je razlike koje je primijetio u Hrvatskoj i na tržištu SAD-a. “Tamo je sve puno jednostavnije, nema toliko posvećenosti nebitnim birokratskim detaljima. Najviše nas smetaju te sitnice i nepotrebna različita knjiženja jer nam nepotrebno troše vrijeme”, kazao je Abrus. Direktor Altproa Zvonimir Viduka, kao jedan od najvećih hrvatskih izvoznika, istaknuo

U SAD-u NEMA TOLIKO POSVEĆENOSTI NEBITNIM BIROKRATSKIM DETALJIMA, KAŽE ABRUS je kako je u izvoz i plasman svojih proizvoda na zahtjevna azijska tržišta krenuo uz pomoć HGK te da je zadnjih godina gospodarska diplomacija napredovala. “Promjena ima, ali su prespore. Ako ministri osobno moraju rješavati probleme poduzetnika, onda je to znak da sustav ne funkcionira na nižim razinama. Propuštena prilika za posao ne može se vratiti. U HGK-u potrebnu papirologiju dobijete u jednom danu, dakle, onaj tko radi, radi dobro već godinama”, naglasio je Viduka. Poduzetnici koji su sudjelovali u istraživanju HGK istaknuli su kako im u poslovanju najviše pomaže sveobuhvatna digitalizacija odnosa između poduzetnika i administrativnih postupaka, zatim dobivanje pravodobnih informacija o određenom sektoru, promjenama propisa te mogućnostima ﬁnanciranja, a veliku važnost pridaju i mogućnosti lobiranja kod zakonodavca na nacionalnoj i međunarodnoj razini kroz strukovna udruženja.

76% ispitanika smatra poslovnu i investicijsku klimu nepoticajnom

23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

PREDSTAVLJAMO OMEGA VIKO, Varaždin

I NAKON NESREĆE GURA SE NAPRIJED Lanjskoga svibnja buknuo je požar koji je uništio cijeli strojni park i oštetio proizvodnu halu, a nastala jednokratna šteta kretala se između 10 i 12 milijuna kuna

Naše iskustvo traje već 72 godine i ono u sebi nosi ogromno zanatsko blago u ljudima koji cijeli svoj radni vijek izrađuju namjensku obuću, pazeći na svaki detalj, što naši kupci iznimno cijene. Goranka Bahun

ovijest Vika datira od 1946. godine kada je ova tvornica obuće nosila ime VIO - Varaždinska industrija obuće. Sve do 70-ih godina tvornica je radila pod tim imenom da bi se tada spojila s tvornicom kože Panonija, također iz Varaždina, te od tada nosi ime Viko - Varaždinska industrija kože i obuće. “Potkraj 70-ih pa sve do 1987. godine imali smo intenzivan rast i više do 6000 zaposlenih. Padom SSSR-a i DDR-a došlo je do raslojavanja organiziranog sustava tvrtke, pala je proizvodnja i dogodili su se mnogi stečajevi”, kaže direktorica tvrtke Goranka Bahun. Ipak, to se vrijeme nekako prebrodilo, dok se proizvodni program počeo mijenjati jer je tržište tražilo drugačije proizvode. “Proizvodni program 90-ih godina sveo se isključivo na proizvodnju zaštitne, radne i profesionalne obuće, a proizvodnja kože je varirala po programu, strukturi i količinama”, priča Goranka Bahun. Taj proizvodni program danas je zaštitni znak ove tvrtke koja svojom kvalitetom opskrbljuje mnoge hrvatske tvrtke poput HEP-a, HŽ-a, MUP-a, Ine...

LAGANI OPORAVAK NAKON POŽARA

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

No lanjskoga svibnja, upravo kada se proizvodnja zaštitne, radne i profesionalne obuće popela na godišnju količinu od 100.000 pari i kad se izvoz kretao oko 15 posto, buknuo je požar koji je uništio cijeli strojni park i oštetio proizvodnu halu, a nastala jednokratna šteta kretala se između 10 i 12 milijuna kuna.

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

“Entuzijazam da uz pomoć zainteresiranih partnera (država-banka-lokalna vlast) nastavimo s radom splasnuo je nakon tridesetak dana kada je naša poslovna banka zaustavila sav pristigli novac od Croatia osiguranja i ni jednu kunu nije proslijedila na račun Obuće Viko. U to vrijeme, kao nikad do tada, tvrtka je imala ugovorenih poslova za cijelu godinu i to vrhunskih kupaca kao što su MUP, HŽ, HP, Ina, HEP... Nažalost, morali smo ih obavijestiti da nećemo moći ispoštovati obveze”, govori Goranka Bahun. Ipak, Uprava tvrtke je već tijekom srpnja prošle godine posudila potrebne strojeve koje su Vikovi mehaničari ubrzo doveli u radno stanje te se proizvodnja uskoro vratila na 100 do 120 pari obuće dnevne proizvodnje. “Danas tvrtka nosi novi naziv Omega Viko i ostvaruje planirane pokazatelje poslovanja s laganim rastom. Plan je dostići proizvodnju i prodaju kakvu smo imali prije požara, a projekcije kažu da bi na toj razini ponovno mogli biti za pet godina, ali nadamo se da će se to dogoditi i ranije”, kaže Goranka Bahun. Danas je u ovoj tvrtki zaposleno 20 radnika, dok u kooperaciji radi njih još 15,

PROIZVODNJU I PRODAJU KAKVU SMO IMALI PRIJE POŽARA MOGLI BISMO DOSEGNUTI ZA PET GODINA, ISTIČE GORANKA BAHUN a uskoro planiraju zaposliti još 10 radnika, što pokazuje da se i nakon nesreće može kvalitetno gurati naprijed. “Naše iskustvo traje već 72 godine i ono u sebi nosi ogromno zanatsko blago u ljudima koji cijeli svoj radni vijek izrađuju namjensku obuću, pazeći na svaki detalj, što naši kupci iznimno cijene. Dugogodišnje iskustvo i znanje jamči našim kupcima ugodno nošenje i osjećaj sigurnosti prilikom korištenja naše zaštitne obuće”, zaključuje Goranka Bahun. (J.K.)

ODRŽIVI RAZVOJ • EKOLOGIJA • ODGOVORNO POSLOVANJE • ZELENE TEHNOLOGIJE

zeleni magazin 23. travnja 2018.

VAŽNOST OČUVANJA OKOLIŠA

Travanj - najzeleniji mjesec Dan planeta Zemlje službeno je proglašen na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru koja je održana 22. travnja 1992. godine PIŠE Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

d svih mjeseci u godini travanj je, može se reći, najzeleniji. Jer, osim što proljeće nakon nekoliko mjeseci prirodi vraća zelenu boju, 22. travnja obilježava se Dan planeta Zemlje, a 26. travnja Dan obnovljivih izvora energije. Dan planeta Zemlje službeno je proglašen na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru koja je održana 22. travnja 1992. godine. Toga dana se na svim kontinentima, točnije, u više od 150 zemalja svijeta, održavaju brojni događaji kako bi se skrenula pozornost na važnost očuvanja okoliša, zaštite prirodnih resursa i održivosti. U Hrvatskoj se ovaj dan organizirano obilježava od 1990. godine. Međutim, nekoliko je

događaja koji su bili svojevrsni okidači za službeno proglašenje 22. travnja Danom planeta Zemlje. Naime, mirovni aktivist John McConnell 1969. na konferenciji UNESCO-a u San Franciscu predložio je ideju o svjetskom prazniku koji bi slavio život i ljepotu Zemlje te očuvanje okoliša. Naziv Dan planeta Zemlje upotrijebio je gradonačelnik San Francisca Joseph L. Alioto 21. ožujka iste godine u proglasu u kojem se, među ostalim, navodi kako valja dijeliti automobile, novine, reciklirati papir, metal, staklo i plastiku te popravljati i poklanjati sve ono što nam nije potrebno. BOLJA I ČIŠĆA BUDUĆNOST Nadalje, u cilju zaštite okoliša 22. travnja 1970. godine održani su prvi masovni prosvjedi. Na tom nacionalnom skupu o okolišu u SAD-u pod vodstvom američkog senatora Gaylorda Nelsona prisustvovalo je više od 20 milijuna ljudi kako bi se

usprotivili ekološkim problemima u svojim gradovima, državama, ali i globalno, pritom tražeći da se iznađu rješenja za bolju i čišću budućnost.

U HRVATSKOJ SE DAN PLANETA ZEMLJE ORGANIZIRANO OBILJEŽAVA OD 1990. GODINE Snažan vjetar u jedra ovom iznimno bitnome događaju dale su i međunarodne manifestacije koje su održane 1990. godine, a na kojima je sudjelovalo više od 200 milijuna ljudi diljem svijeta. Svjetski dan obnovljivih izvora energije, pak, obilježava se u spomen na veliku nuklearnu katastrofu koja se dogodila 26. travnja 1986. godine u ukrajinskom Černobilu. Cilj ovog događaja je podizanje razine svijesti o obnovljivim izvorima energije te ukazivanje na ograničenost i problematičnost primjene neobnovljivih resursa i nuklearne energije. Vjetroelektrane, sunčeve elektrane, hidroelektrane te kogeneracijska postrojenja na biomasu ili bioplin odavno nisu alternativa, već dio energetske svakodnevice koja podupiru sustave u mnogim državama, posebice članicama Europske unije. Pozitivni pomaci primjećuju se i u nekim od najvećih svjetskih zagađivača kao što su Kina ili Indija.

ANALIZA OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Nedostatak podzakon investicije Prilika za Hrvatsku je, smatra Maja Pokrovac, proizvodnja prateće opreme ili područje u kojem smo stekli ogromno iskustvo - kao što su izrade studija, koje naši stručnjaci izrađuju za ostale zemlje ili domaće tvrtke koje sudjeluju u projektima diljem svijeta PIŠE Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

natoč tomu što je Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji ugledao svjetlo dana prije dvije i pol godine, na hrvatskom tržištu obnovljivača nisu primijećene značajnije promjene. Razlog tomu ponajprije leži u činjenici kako nedostaje podzakonska regulativa koja bi uredila nove načine uključivanja projekata u sustav, ali i moguće kvote. Čak i ono što je bilo moguće provesti (Eko bilančna grupa) temeljem zakona, dva je puta odgođeno odlukama Vlade. Prema podacima Hrvatskog operatora tržište energije (HROTE) o ukupno instaliranim kapacitetima u statusu povlaštenih proizvođača, Hrvatska ima 1223 sunčeve elektrane, ukupne instalirane snage 51,5 megavata (MW). Osim toga, u nas je 12 malih hidroelektrana (4,5 MW instalirane snage), 18 elektrana na biomasu (36,5 MW), 32 elektrane na bioplin (36,7 MW), 21 vjetroelektrana (519 MW) i dva postrojenja, tj. elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda (5,5 MW). Dodatno, u sustavu povlaštenih proizvođača je i šest učinkovitih kogeneracijskih postrojenja koja nisu na obnovljivu energiju, ukupno instalirane snage 113,3 megavata. U Hrvatskoj ima i projekata koji su izgrađeni izvan sustava povlaštenih proizvođača. Pritom je naročito

2 | 23. travnja 2018. | zelenimagazin

teško utvrditi one koji nisu priključeni na mrežu. Krešimir Štih, poslovni tajnik Zajednice obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj gospodarskoj komori, kaže kako se procjenjuje da udio OIE u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj iznosi oko 28 posto. Međutim, dodaje, ulaganja u ovaj sektor trenutačno su obustavljena jer zakonodavni okvir nije izvjestan. “Naime, banke nisu voljne financirati projekte za koje nije jasno na koji se način mogu realizirati. Prema nekim saznanjima, postoje već pripremljeni, a možda i sklopljeni ugovori o priključenju nekih projekata na prijenosni sustav, međutim, očigledno je da investitori nisu spremni investirati u još uvijek neizvjesnu investiciju. Projekti koji su stekli prethodni status povlaštenog proizvođača prije 1. siječnja 2016. još uvijek su u izgradnji i dobar dio njih mogao bi se realizirati. Veliki teret predstavlja izvjesno povećanje cijena potrebnih naknada za poticanje ne pronađe li se neki drugi model prikupljanja sredstava”, objašnjava. OTKUPNA CIJENA U HROTE-u ističu kako će sklapanje ugovora o dodjeli tržišne premije (poticaja) ovisiti o kvoti koju utvrđuje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, na način da ukoliko bude utvrđena kvota za određenu tehnologiju OIE, investitori se mogu natjecati za dodjelu tržišne premije za navedena

postrojenja prema načinu i uvjetima za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije temeljem novog Zakona i podzakonskih akata koji su još u proceduri donošenja. “Uz tržišnu premiju, zakon predviđa za postrojenja do 30 kW poticanje zajamčenom otkupnom

BANKE NISU VOLJNE FINANCIRATI PROJEKTE ZA KOJE NIJE JASNO NA KOJI SE NAČIN MOGU REALIZIRATI, KAŽE KREŠIMIR ŠTIH cijenom putem natječaja. To znači da će za postrojenja do 30 kilovata HROTE i dalje otkupljivati električnu energiju te isplaćivati zajamčenu otkupnu cijenu. Osim isplate poticaja, zakon određuje i obvezu opskrbljivača da otkupljuju energiju od kupaca s vlastitom proizvodnjom za postrojenja do 500 kW instalirane snage”, kažu u HROTE-u. Sve administrativne procedure bit će poznate iz Pravilnika o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, koji je bio u javnom savjetovanju do 15. siječnja 2016. godine. “HROTE nema informaciju kada će navedeni pravilnik biti usvojen ni kada će Vlada donijeti uredbu prema zakonu kojom će se odrediti godišnje kvote za mogućnost isplate poticaja od strane HROTE-a”, napominju u HROTE-u dodajući kako se nijedan zakon, pa tako ni ovaj, ne može provoditi bez važećih

skih akata smrznuo

provedbenih akata te time posljedično ne može donijeti nikakve promjene u djelokrugu koje zahvaća. Ulaganje u nove razvojne projekte u području OIE, nastavljaju u HROTE-u, uvjetovani su svim strategijama koje daju smjernice razvoju takvih projekata (iz područja energetike, poljoprivrede, regionalnog razvoja, infrastrukture, prostornih planova...). “Implementacija Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, odnosno donošenje podzakonskog

HRVATSKA KAO ČLANICA EU-a IMA ZACRTANE CILJEVE ENERGETSKOG RAZVOJA S KOJIMA TREBA USKLADITI ENERGETSKU STRATEGIJU okvira sigurno bi bila pokretački impuls investicijama”, naglašavaju. OBJEDINJENE MJERE U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike ističu kako su stupanjem na snagu

Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovite kogeneracije nastupile značajne novine u sustavu poticanja OIE, odnosno Hrvatska je uvela sustav poticanja tržišnom premijom (feed-in premija) umjesto poticanja zajamčenom otkupnom cijenom (feed-in tarifa), osim za postrojenja do 30 kW. “Zakonom su objedinjene mjere koje se odnose na uređenje područja obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije u svrhu unapređenja i provođenja energetske politike kroz održivi zelenimagazin | 23. travnja 2018. | 3

ANALIZA

razvoj predmetnih projekata, smanjenje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva, osiguranje raznolikosti proizvodnje energije i sigurnosti opskrbe, porast zapošljavanja i unapređenje poduzetništva u energetskom sektoru te razvoj novih tehnologija temeljenih na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije, odnosno razvoj i održivost nacionalnog gospodarstva u cjelini”, kažu u Ministarstvu dodajući kako je zakonom predviđeno donošenje provedbenih akata temeljenih na analizi ukupnih učinaka integracije OIE u Hrvatskoj (energetskih, ekoloških, tehnoloških i gospodarskih učinaka), uključujući procjenu učinaka na zapošljavanje, prihod proračuna države i lokalnih zajednica, utjecaj na BDP, kao i utjecaj na sustav zapošljavanja.

HRVATSKA UVOZI 48,3 POSTO ENERGIJE, OD ČEGA 100 POSTO UGLJENA, 80 POSTO NAFTE, 56 POSTO PLINA I 39 POSTO STRUJE Hrvatska kao članica EU-a ima zacrtane ciljeve energetskog razvoja s kojima je potrebno uskladiti energetsku strategiju. “Energetska strategija Hrvatske treba pridonijeti cilju konkurentnosti gospodarstva, a u čemu energetika zauzima vrlo važno mjesto. Europska unija je u okviru energetske politike definirala pet glavnih stupova energetskog razvoja: sigurnost opskrbe, integracija u jedinstveno EU tržište, smanjenje potrošnje energije, smanjenje emisije CO2 iz energetskog sektora, poticanje istraživanja i razvoja. Pri odabiru energije potrebno je dati prednost onima koje Hrvatska ima najviše te usmjeriti svoj razvoj prema prirodnim potencijalima. Stoga će se nova energetska strategija fokusirati na sigurnost opskrbe i energetsku neovisnost, integraciju u jedinstveno tržište Europske unije, geopolitičke aspekte razvoja Hrvatske, kao i usklađivanje s ciljevima iz EU direktiva po pitanjima smanjenja potrošnje, smanjenja emisija stakleničkih plinova, održivosti energetskog razvoja, konkurentnost gospodarstva i osiguranja pozitivnog investicijskog okruženja. U energetskoj tranziciji do 2030. potrebno je koristiti sve energetske opcije i implementirati nove tehnologije”, napominju u Ministarstvu dodajući kako je poseban naglasak potrebno staviti na integriranu 4 | 23. travnja 2018. | zelenimagazin

energetsku i klimatsku politiku (razvoj gospodarstva, energetskog sektora, zaštita okoliša i prirode, prostorno planiranje i upravljanje vodama). PAKET ZAKONA Maja Pokrovac, direktorica Gospodarsko-interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, kaže kako Zakon o OIEiVUK ima vrijednost jer je prvi koji definira isključivo područje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, iako znamo da je i u energetskoj strategiji iz 2002. Hrvatska istaknula podržavanje korištenja obnovljivih izvora energije, kao što je prije toga, 2001. donijela prvi paket energetskih zakona koji su također jasno naglasili da je uporaba OIE u interesu Hrvatske. “Sve do 2016. kada imamo Zakon o OIEiVUK, svi propisi i podzakonski akti su nastavili isticati i podržavati OIE. Zakon o OIEiVUK je 2016. donio novinu jer je izvan snage stavio tada važeći Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, a time i postojeći

sustav poticanja čime se nagovjestilo da će u budućnosti svi novi projekti biti izgrađeni po premijskom sustavu poticanja. Prvi put je uveo i mogućnost proizvodnje na mjestu potrošnje što je ključno za decentralizaciju proizvodnje električne energije iz obnovljivih i domaćih izvora, a što prepoznaje i europski Zimski paket, posebice kroz decentralizirani razvoj mikrosolara na poljoprivrednim gospodarstvima, turističkim objektima, proizvodnim pogonima ili obiteljskim kućama”, objašnjava ona. Međutim, nastavlja Maja Pokrovac, od tada nije donesen nijedan podzakonski akt, čak ni pravilnik koji je 2016. prošao proces savjetovanja sa zainteresiranom javnošću - do danas nije donesen. “Tako, nakon poticanog sustava koji smo započeli u Hrvatskoj, od 1. siječnja 2016. ne postoji tranzicija ka premijskom sustavu koji je navedeni zakon zacrtao. Stoga, od tada nema nikakvih novih investicija nego se samo završavaju investicije započete iz prethodnog poticanog razdoblja. OIE sektor je ‘zamrznut’. Hrvatska ima jedan od najvećih troškova kapitala

zacrtane ciljeve do 2020., pri čemu je brojka nerealna jer nismo mogli u samo jednoj godini ostvariti skok od 10 posto što predstavlja birokratsku ‘akrobaciju’ jer smo jedina članica EU-a koja je zbog statističke promjene izmijenila iznos za 10 posto. Studija Fakulteta elektrotehnike i računarstva jasno pokazuje da je cijena električne energije u Hrvatskoj snižena od četiri do sedam eura po megavatsatu upravo zahvaljujući proizvodnji domaće i obnovljive energije, što predstavlja, primjerice, i iznos naknade koju plaćamo za OIE tako da nisu istinite tvrdnje da zbog obnovljivih izvora energije raste cijena električne energije u Hrvatskoj”, kaže ona.

za vjetroelektrane i solarne elektrane u Europi, koji je dvaput veći nego u Njemačkoj. Glavni razlog visokog troška kapitala u Hrvatskoj je nestabilnost politika za poticanje obnovljivih izvora energije, kao što je zastoj u provedbi mjera iz Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. Upravo zbog sporosti stvaranja zakonodavnog, te nepredvidivosti poduzetničkog i ulagačkog okvira, energetske i OIE investicije u Hrvatskoj stagniraju, a za to vrijeme značajno rastu u svim zemljama koje su nam u okruženju. Hrvatska je do prije tri godine bila regionalni lider, a sada tu poziciju značajno gubi jer nema jasnu nacionalnu i političku viziju”, naglašava. MJERLJIVE BROJKE Hrvatska trenutačno uvozi 48,3 posto energije. Od toga, uvozimo 100 posto ugljena, 80 posto nafte, 56 posto plina i 39 posto električne energije. “Ovo vrlo jasno pokazuje koliko smo energetski ovisni o uvozu. A ovisnost se može smanjiti vlastitom proizvodnjom domaće energije iz OIE i visokoučinkovite koge-

neracije kojima smo u zadnjih 10 godina gotovo prepolovili uvoz električne energije s više od 15 posto u ukupnoj potrošnji električne energije u Hrvatskoj. Tako je smanjen uvoz energije za milijardu kuna godišnje čime smo izravno povećali energetsku neovisnost i sigurnost”, ističe.

POGREŠNO JE TO ŠTO SE JAVNO, I KROZ MEDIJE, UPORNO KOMUNICIRA ONO ŠTO NE MOŽEMO, SMATRA MAJA POKROVAC Hrvatska, dodaje Maja Pokrovac, nije od početka dugoročno promišljala na održiv način - kako snažnije uključiti gospodarstvo, industriju i građane. K tomu, Hrvatska nedovoljno prepoznaje mjerljive brojke koje pokazuju snagu domaće i obnovljive proizvodnje te uspjehe koje je postigla. “S druge strane, hvalimo se pred Europom da smo ostvarili 27 posto udjela proizvodnje električne energije iz OIE čime tvrdimo da smo ostvarili

SNAGA RAZVOJA Još jedna specifičnost pokušaja razvoja obnovljivih izvora energije jest i činjenica da je u zadnjih 15 godina jedinu proizvodnju u energetici odradio privatni sektor, što je dijelom i uzrok čestih prijepora te nedosljednosti razvoja javnih politika jer one se puno brže razvijaju kada u pojedine gospodarske sektore ulaze i državne tvrtke, čime se olakšava šire razumijevanje potrebe takvih novijih tehnologija ili projekata. Prilika za Hrvatsku je, smatra ona, proizvodnja prateće opreme ili područje u kojem smo stekli ogromno iskustvo kao što su izrade studija, koje naši stručnjaci izrađuju za ostale zemlje ili domaće tvrtke koje sudjeluju u projektima diljem svijeta. “Tim su kvalitetno izrađenim studijama naši stručnjaci pokazali snagu razvoja OIE u Hrvatskoj. Na primjeru domaće industrije, u sektoru vjetroenergije, imamo situaciju da se naše gospodarstvo ne može uključiti u utakmicu s niskim cijenama u proizvodnji turbina jer se i velike svjetske tvrtke, kao što su Siemens i Gamesa, Nordex i Acciona te Vestas i Mitsubishi, zbog postizanja konkurentnosti - udružuju. Ali pogrešno je to što se javno, i kroz medije, uporno komunicira ono što ne možemo, umjesto da radimo ono što možemo. OIE su prilika za svaku industriju koja se želi uključiti u tranziciju iz ‘klasične’ u ‘modernu’ energetiku i Hrvatska se treba proširiti na regiju kako bismo mogli, zahvaljujući iskustvima u partnerstvu s razvijenim tvrtkama iz Europske unije, sudjelovati u transformaciji u regiji i ostvariti ulogu zemlje predvodnice”, zaključuje ona. zelenimagazin | 23. travnja 2018. | 5

INTERVJU MARKO BRNČIĆ, DIREKTOR S.T.P.-a

Umjesto da mi gospodarimo otpadom, čini se da je obratno Problem je u koloritnom folkloru koji se doslovno razlikuje od sela do sela. Tako se komunalni otpad na, primjerice, Murteru odlaže u plave kante, u Rijeci u zelene, u Zagrebu u crne i zelene, u Čakovcu u crne i tako dalje i tome bliže... RAZGOVARAO Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

vrtka S.T.P. je osnovana 1992. godine i od tada postavlja standarde koji postaju okosnicama održivog razvoja. Marko Brnčić, direktor S.T.P.-a, u razgovoru za Privredni vjesnik ističe kako su prvi preskontejneri, pretovarne stanice, antibakterijske kante za otpad, polupodvodni i polupodzemni kontejneri samo neki od proizvoda bez kojih se danas više ne može, a proizašli su na našem tržištu baš iz ove tvrtke iz Lučkog u kojoj je zaposleno desetak osoba.

Kakva je okolišna slika Hrvatske? Koji su glavni problemi u tome sektoru? - Daleko je to od idile. Ipak, razvijena je svijest među građanima, samo im treba omogućiti pravi sustav koji će biti u stanju prihvatiti količinski ono što su sve spremni odbaciti. MOLOK sustav im omogućuje upravo to. Da to nije 6 | 23. travnja 2018. | zelenimagazin

samo priča, svjedoče brojne fotografije s gotovo 500 instalacija koje potvrđuju da ljudi ovaj sustav vole, paze na njega, ne oštećuju ga i da je uvijek uredan i čist

RIJEČ JE O STIHIJI I STIHIJSKIM RJEŠENJIMA KOJEKAKVIH KVAZI STRUČNJAKA KOJI NEMAJU VEZE S PRAKSOM I RJEŠENJIMA U STRUCI bez obzira na eksploatacijsko razdoblje koje je ponekad dulje od 10 godina. Sukladno zakonskim obvezama, gradovi i općine do kraja godine imaju obvezu donijeti planove gospodarenja otpadom. Jesu li krenuli u tom pravcu? - Jesu, samo je sve okrenuto naopako i umjesto da mi gospodarimo otpadom, čini mi se da on gospodari nama. Zapravo to je ovdje i normalno ako uzmemo u obzir okruženje i folklor, pa ni otpad nije

iznimka. Umjesto da se sustav uspostavi afirmativno, on se zasniva na sankcijama!? Dat ću vam hint na primjeru PETa. Treba li nekoga kažnjavati zato što je PET odložio u kantu za smeće? Ima li PET-a u kantama za smeće? Ima li ga u prirodi? Zašto? Koje su za Hrvatsku glavne prednosti donošenja tih planova? - Ne bih ih nazvao prednostima. Zapravo, kao i u svemu, riječ je o stihiji i stihijskim rješenjima kojekakvih kvazi stručnjaka koji nemaju veze s praksom i rješenjima u struci. Evo, na primjer, otoci. Imamo više od 1200 otoka i otočna smo zemlja, želio bih vidjeti ijednu privatnu ili državnu tvrtku, ustanovu ili ministarstvo koje je ponudilo neko suvislo rješenje za učinkovito gospodarenje otpadom, osim S.T.P.-a? To, naravno, nitko ne prihvaća niti cijeni, a kamoli valorizira! Kako bi se izgradila potrebna infrastruktura za učinkovito gospodarenje

Koliko su paradoksalne sve te stihijske nabave opreme, najbolje govore mnogobrojna reciklažna dvorišta koja zjape prazna i u jednakom stanju kao s fotografije iz vremena puštanja u pogon, iako je prošla već godina dana.

otpadom i uvođenje koncepta kružne ekonomije, na raspolaganju su nam EU sredstva. Koliko su jedinice lokalne samouprave uspješne u privlačenju tih sredstava? - Jedinice lokalne samouprave su pogubljene kao guske u magli, a svemu tome krivi su Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji su prepustili organizaciju odvojenog sakupljanja upravo njima. Pa kod nekih imamo vrećice, kod drugih kante, kod trećih kontejnere... No tu nije glavni problem. Problem je u koloritnom folkloru koji se doslovno razlikuje od sela do sela. Tako se komunalni otpad na, primjerice, Murteru odlaže u plave kante, u Rijeci u zelene, u Zagrebu u crne i zelene, u Čakovcu u crne i tako dalje i tome bliže... Nazivamo se turističkom zemljom, dajte samo zamislite koliko se upitnika iznad glava turista pojavi pri svakom odlaganju otpada u različitim sredinama. Ako je temelj kriv, ni kuća ne može biti prava. Problem u povlačenju

sredstava iz fondova EU-a nije toliko problematičan koliko je problematično njihovo trošenje. Sustav javne nabave, kojim se u pravilu uvijek odabire po kriteriju najniže cijene, opstruira svako kvalitetno rješenje sa Zapada, pa kod nas još uvijek prolaze kontejneri od stakloplastike, kante od reciklata i sva komunalna rješenja koje je Zapad davno napustio. Naravno, na veselje distributera tog škarta i pojedinih struktura koje od opetovanih javnih nabava očito imaju koristi, jer se svake godine iznova nabavlja nova količina posuda koje su se od prošle godine raspale. Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom primjenjuje se od 1. studenoga prošle godine. Kako se Hrvatska nosi s tim izazovom? - Pa, kao što se vatrogasne postrojbe nose s požarima. Tek kad se oni dogode, shvati se da su bespomoćni, da imaju zastarjelu i neodgovarajuću opremu, pa se kao u slučaju Splita vatra gasi u centru grada! Tko još na otpad misli kad

puno bitnije stvari u državi ne funkcioniraju kako treba. Koliko su paradoksalne sve te stihijske nabave opreme, najbolje govore mnogobrojna reciklažna dvorišta koja zjape prazna i u jednakom stanju kao s fotografije iz vremena puštanja u pogon, iako je prošla već godina dana. Problem leži i u neodgovarajućoj opremi, edukaciji stanovništva

U OVOM POSLU NAJVIŠE ISKUSTVA I ZNANJA IMAJU RADNICI NA KAMIONIMA KOJIM SKUPLJAJU OTPAD kao i komunalaca te u nepostojanju plana, vizije i bilo kakvog objedinjenog cilja kojem bi kao zajednica trebali stremiti svi. Nijedan plan nema glavu, vrat i rep, a ne zna se ni kamo će komunalci sa svom tom odvojeno skupljenom sirovinom. Ne postoji ni burza otpada koja je temelj svakog održivog gospodarenja otpadom. zelenimagazin | 23. travnja 2018. | 7

INTERVJU Hrvatska sporo gradi centre za gospodarenje otpadom. Prijete li nam zbog toga kazne i hoće li, nakon što ih izgradimo, poskupjeti odvoz otpada? - Naravno da hoće. Centri za gospodarenje otpadom od početka su predimenzionirani. No imamo dugu tradiciju i iskustvo u gradnji tvornica poput one u Obrovcu, pa neuspjeh ne može izostati. Naravno, sve ćemo to mi građani isfinancirati, uz pokoju sporadičnu kuknjavu na društvenim mrežama. Zanimljivo je da se, uz upozoravanja stručnjaka i struke, ne korigiraju pravci kojima se krenulo unatoč jasnim pokazateljima da se galopira u bezdan. Pravac je toliko pogrešan da sve to pomalo podsjeća na havariju Titanika. Sve se odvija vrlo sporo, ali ishod je neupitan. Zanimljiv je fenomen Grada Zagreba u kojem se jednostavno ne žele prihvatiti rješenja, makar ona bila i donirana. Ne žele se usvajati dobri primjeri iz bližeg susjedstva, nego se odlazi u svijet gledati ista ta rješenja, ako ne i lošija od onih svega 10 kilometara udaljenih od centra. Zanimljivo je i to da se netko sjetio ‘optimizirati’ troškove glavnog komunalnog poduzeća, pa je srezao broj odvoza s tri puta tjedno na dva puta tjedno, ostavivši pritom kapacitet spremnika istim. Svakom je moglo biti jasno što će se dogoditi i prije nego što se to dogodilo, no imam dojam kako ništa nije slučajno pa tako ni to. Grad je potrošio 180.000 kuna na podzemne spremnike kapaciteta 4,4 prostorna metra koji se napune za 10 minuta, iako sam još 2010. godine u svome stručnom radu u Gradskoj skupštini na 11. međunarodnom simpoziju Gospodarenje otpadom Zagreb jasno ukazivao na sve probleme koji se danas događaju. Izgleda da je netko opet sjedio na ušima. Za istu je svotu grad mogao dobiti 10 polupodzemnih spremika ukupnog kapaciteta 65 prostornih metara koji su se mogli puniti tjednima i podnijeti novu regulaciju odvoza. MOLOK je već drugu godinu za redom u svijetu proglašen najboljim sustavom u reciklaži i gospodarenju otpadom, no uzalud kad mi imamo ‘bolje stručnjake’. Hoće li Hrvatska ponovno izgraditi spalionicu? - Spalionice su nužne. Međutim, one su terminalna faza u obradi otpada. Nijemci su davno shvatili da kad iz otpada izdvoje sav koristan materijal, ono što ostane za spalionice neće gorjeti. Pa su vratili izdvojenu plastiku kako bi se taj inertni 8 | 23. travnja 2018. | zelenimagazin

materijal ipak mogao spaliti. Pred nama je da to uvidimo. Dakle, još je dug put. Je li okolišna zakonska regulativa dobra i treba li je još dotjerati? - Sve je to preregulirano i kao takvo birokraciji i birokratima drago. Napravili smo iz toga znanost i najjednostavniju stvar vrhunski zakomplicirali, kako bi se mogla otvarati nova radna mjesta i zapošljavati nove radne kadrove pred kojima je sjajna budućnost da ne rade ništa i za to još primaju plaću. Stvari treba okrenuti naglavačke. Zelene otoke i reciklažna dvorišta treba otvoriti u tvornicama otpada ili šoping mekama i građanima omogućiti da kada idu u kupovinu, u trgovačkim centrima ostave sve ono što su zadnji put kod njih i kupili. Na taj način će profitirati svi. I građani i trgovački centri i prijevoznici i komunalci i reciklažeri. Prejednostavno, zar ne? Imamo li dovoljno tvrtki u sektoru zaštite okoliša? - Naravno da je u Hrvatskoj sve još u povojima i da su ljudi koji znaju, hoće i mogu davno otišli iz ove zemlje. Ostalo nas je malo, a i to malo se ne konzultira pri donošenju bilo kakvih planova i rješenja. Na žalost, u ovom poslu najviše iskustva i znanja imaju radnici na kamionima kojim skupljaju otpad, a našim tzv. stručnjacima je ispod časti pitati nekog operativca što treba činiti.

Propagiraju se sortirnice s ljudskom posadom, dok se istovremeno u svijetu ljudima oduzima najveće zadovoljstvo, a to je vožnja. Pa tko je tu lud?! Još 2012. godine smo predstavili prvu potpuno robotiziranu sortirnicu tvrtke

UZ UPOZORAVANJA STRUČNJAKA I STRUKE NE KORIGIRAJU SE PRAVCI KOJIMA SE KRENULO UNATOČ JASNIM POKAZATELJIMA DA SE GALOPIRA U BEZDAN Avermann i ZEN robotics. Naravno, tzv. stručnjaci iz Hrvatske na vodećem svjetskom stručnom sajmu za vodu, otpadne vode, gospodarenje otpadom i sirovinama, münchenskom IFAT-u, uz nas su prolazili kao da je predstavljeno rješenje lanjski snijeg jer im je bilo ispod časti zastati i pitati o čemu se tu radi. Pred nama je jedno veoma zanimljivo razdoblje u kojem očekujem znatno smanjenje proizvodnje otpada i eksponencijalno povećanje odvajanja otpada po šumama, rijekama i jezerima jer su naši tzv. stručnjaci sve jako dobro promislili i osmislili. Kad kažem smanjenje proizvodnje otpada, mislim tu ponajprije na iseljeništvo koje sada sortira i razdvaja kilometrima daleko od voljene zemlje.

GOSPODARENJE OTPADOM NABAVA SPREMNIKA ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA

Veliki ekološki posao U 2016. godini je odvojeno sakupljanje otpada bilo na razini od 27 posto, dok bi u 2020. polovina prikupljenog otpada trebala biti razvrstana. Radionicama se jedinicama lokalne uprave želi olakšati sudjelovanje u nabavi spremnika za odvojeno prikupljanje otpada cije i poslovnu zajednicu te pravodobno i zajedničko djelovanje na problemima važnim za Hrvatsku. Ova radionica je nastavak dobre suradnje Fonda s komorskim grupacijama, udruženjima i zajednicama, što omogućava pružanje kvalitetnih informacija. Komora je

PIŠE Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

roz javni poziv za iskaz interesa za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada jedinice lokalne samouprave dobile su obvezu prikupljanja podataka o potrebnoj količini spremnika za odvojeno prikupljanje otpada kao i volumenu spremnika. Ovaj javni poziv je otvoren 45 dana od dana objave i traje do 20. svibnja, a nakon što Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost obradi sve pristigle zahtjeve, bit će moguće procijeniti ukupni iznos investicije, na temelju kojeg će Fond provesti objedinjeni postupak javne nabave, najavljeno je na radionici Pripreme prijave na javni poziv za iskaz interesa za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, koju su organizirali Fond i Hrvatska gospodarska komora. Prema riječima ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića ova je godina ključna za izgradnju infrastruktura gospodarenja otpadom i zaštite okoliša. “Ove godine želimo jedinicama lokalne samouprave omogućiti svu potrebnu infrastrukturu za prikupljanje otpada. Tijekom godine objavit ćemo čitav niz natječaja. Uz ovaj za nabavu opreme, koji je i najambiciozniji i najkompleksniji, tu su i natječaji za reciklažna dvorišta, odlagališta, kompostane, sortirnice te nabavu vozila”, kazao je Ćorić. Inače, prema statističkim podacima u 2016. godini odvojeno sakupljanje otpada bilo je na razini od 27 posto, a pojedine županije i gradovi su znatno prednjačile u tome. Prema planu resornog ministarstva u 2020. godini, trebala bi biti razvrstana polovina prikupljenog otpada.

JAVNI POZIV ZA ISKAZ INTERESA ZA NABAVU SPREMNIKA ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA TRAJE DO 20. SVIBNJA

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš ističe kako je njegovoj instituciji želja rasteretiti jedinice lokalne samouprave pojednostavljivanjem procedura te provođenjem objedinjenog postupka javne nabave. Donesenim Planom gospodarenja otpadom broj od početnih 100 jedinica lokalne samouprave je utrostručen. “Ono što moram istaknuti jest to da je edukacija svih sudionika u tom postupku ključna za uspješnost projekta, kao i komunikacija te informiranje građana, jer bez toga neće biti rezultata”, ustvrdio je Ponoš. NOVAC JE OSIGURAN Potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš ocjenjuje kako za ovu radionicu postoji velik interes jedinica lokalne samouprave i tvrtki. “Uloga HGK je da, između ostalog, poveže državne institu-

prepoznata kao partner koji osnažuje odnose i utječe na konkurentnost gospodarstva”, kazao je Radoš. Načelnica u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Aleksandra Ćilić naglašava kako je za provedbu ovog projekta novac osiguran preko Ministarstva zaštite okoliša i energetike kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija, a 85 posto investicije sufinancirat će se iz europskog Kohezijskog fonda, dok 15 posto sredstava osiguravaju jedinice lokalne samouprave. U sklopu praktičnog dijela radionice pojašnjena je metodologija izračuna kako bi jedinice lokalne samouprave točno odredile potrebne količine spremnika za odvojeno prikupljanje otpadnog papira i kartona, plastike, stakla, tekstila te biootpada. U okviru ciklusa radionica prošlog tjedna održana je radionica i u Rijeci, a u Osijeku se održava u ponedjeljak 23. travnja, dok je posljednja radionica u Splitu u četvrtak 26. travnja. zelenimagazin | 23. travnja 2018. | 9

Foto: Mario Romulić & Dražen Stojčić

Nacionalni park Krka

10 | 23. travnja 2018. | zelenimagazin

Foto: Mario Romulić & Dražen Stojčić

rirodne ljepote koje oduzimaju dah, huk vode koja se prelijeva preko sedam veličanstvenih sedrenih slapova i bogata kulturnopovijesna baština koja priziva duh minulih vremena predstavljaju vrijednosti s kojima generacije odrastaju uz Krku. Svojim trudom i zalaganjem lokalno je stanovništvo pridonijelo očuvanju ovog bisera prirode, a novi naraštaji, koji prirodu jednako duboko osjećaju, nastavljaju baštiniti stare običaje i tradiciju. Kako bi se zaštitio temeljni fenomen Parka, povećala sigurnost posjetitelja i smanjile gužve i kako bi se svakom posjetitelju omogućio potpuni doživljaj u zaštićenoj prirodi, Javna ustanova Nacionalni park Krka pristupila je donošenju novih poslovnih odluka u sklopu projekta odgovornog upravljanja i sigurnosti posjetitelja u cilju rasterećenja najpoznatijeg i najposjećenijeg lokaliteta, Skradinskog buka. Broj posjetitelja na Skradinskom buku je ograničen. Posjetiteljima na Lozovcu i u Skradinu dostupni su displeji s prikazom raspoloživog broja ulaznica za Skradinski buk. Onim posjetiteljima koji u određenom trenutku neće moći

ući na Skradinski buk ponudit će se alternativni pravci kretanja, odnosno programi obilaska lokaliteta na srednjem i gornjem toku Krke. Vrijeme čekanja za ulazak na Skradinski buk posjetitelji će moći provesti obilazeći poučno-pješačke staze i vidikovce na srednjem toku Krke, moći će uživati u sakralnoj baštini koju Krka njeguje, otkriti spomenike koji svjedoče o burnoj prošlosti ovog

područja, spoznati neotkrivene dijelove Krke i okrijepiti se u jednom od brojnih seoskih domaćinstava koja nude bogat izbor tradicionalno pripremljenih i ekološki uzgojenih lokalnih proizvoda. Kako bi posjetitelji unaprijed isplanirali svoj dolazak, imaju i mogućnost online rezervacija i kupnje ulaznica za NP Krka preko web shopa Parkovi Hrvatske.

zelenimagazin | 23. travnja 2018. | 11

UKRATKO PILOT-PROJEKT ZAGREB - ZELENI GRAD

Promet je najveći zagađivač zraka

cilju zaustavljanja negativnog trenda povećanja emisije štetnih plinova, odnosno prevencije svih negativnih utjecaja onečišćenog zraka po ljudsko zdravlje, Grad

Zagreb i konzorcij koji čine Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar i domaće tvrtke GGT, Smart Sense i Mapos usluge, prošli tjedan predstavili su pilot-projekt Zagreb - zeleni grad. Pritom je demonstrirana i primjena jedinstvene tehnologije čišćenja motora s unutarnjim izgaranjem. Tom tehnologijom se znatno smanjuju emisije štetnih plinova i u konačnici se poboljšavaju javnozdravstveni uvjeti i kvaliteta života u urbanim sredinama. Zvonimir Šostar, ravnatelj zavoda Dr. Andrija Štampar, naglasio je da je promet najveći zagađivač zraka upravo u urbanim sredinama. Ovaj projekt će zaživjeti, kazao je Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba, ako se vide pozitivni učinci demonstrirane tehnologije. “Onda ćemo napraviti da se u Zagrebu, gdje ima između 400.000 i 450.000 automobila, svaki od njih jednom godišnje očisti kako bi emitirao manje štetnih plinova”, napomenuo je. (B.O.)

MIRKA JOZIĆ, PROČELNICA GRADSKOG UREDA ZA GOSPODARSTVO, ENERGETIKU I ZAŠTITU OKOLIŠA

Treba se brinuti o kakvoći zraka Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, istaknula je kako se svi trebaju snažno brinuti o kakvoći zraka, posebice u gradovima kao što je Zagreb, zbog gustoće naseljenosti i velikog broja automobila. “Ako se pokaže da ovakav način čišćenja automobila smanjuje emisije štetnih plinova u prometu za, u prosjeku 30 do 50 posto, a ovisno o automobilu čak i više, velike su šanse da zaživi ovaj projekt”, istaknula je. Zbog mogućnosti da neki razvijeniji europski gradovi zabrane ulazak određenih vrsta automobila, tako postoji bojazan da u Hrvatsku pristignu takva prometala. “To ne možemo spriječiti, ali ovakvim pristupom možemo smanjiti zagađenje okoliša”, zaključila je. (B.O.)

EUROPSKI PARLAMENT

Energetski učinkovitije zgrade

astupnici u Europskom parlamentu prihvatili su prošli tjedan izmjenu Direktive 2010/31/ EU o energetskim svojstvima zgrada na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. Izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energiju usvojeno je velikom većinom od 677 glasova, a poziva na smanjenje emisija iz zgrada za 80 do 95 posto do 2050. godine. Zastupnik u EP-u Davor Škrlec, ujedno i član Odbora za industriju, istraživanje i energiju, ističe kako je revidirana Direktiva prvi i važan dio zakonodavnog paketa Čista energija 12 | 23. travnja 2018. | zelenimagazin

za sve Europljane koji je EK predstavio u studenome 2016. “Građevinski sektor je najveći pojedinačni potrošač energije u Europi koji apsorbira 40 posto finalne energije, a oko 75 posto zgrada je energetski neučinkovito. Nova direktiva zahtijeva od država članica uspostavu dugoročne nacionalne strategije za potporu obnovi stambenih i nestambenih zgrada s ciljem smanjivanja emisija u EU za 80 do 95 posto u odnosu na razine iz 1990. Potiče se i korištenje novih pametnih tehnologija za smanjenje energetske potrošnje te se zahtijeva uvo-

đenje punjača za električna vozila u novim zgradama koje imaju više od 10 parkirnih mjesta. Poduzeli smo važne korake kako bismo osigurali da zgrade pridonose energetski učinkovitijem i niskougljičnom gospodarstvu u korist ispunjenja klimatskih ciljeva te uštede novca građana i poduzeća”, rekao je Škrlec. Nakon što Direktivu usvoji Vijeće, bit će objavljena u Službenom listu EU-a te stupa na snagu 20 dana nakon objave. Države članice moraju u roku od 20 mjeseci prenijeti nova pravila iz Direktive u nacionalno zakonodavstvo. (B.O.)

PREDSTAVLJAMO CAPAROL, Sveta Nedelja

GLAVNI ARGUMENT KVALITETA U Hrvatskoj sve više raste svijest o neophodnosti visokokvalitetnih proizvoda kao i značaj energetske učinkovitosti i održivosti, ističe Verica Mazić

aparol Hrvatska dio je DAW SE Grupe, najvećeg europskog privatnog proizvođača boja, lakova, industrijskih premaza, fasadnih sustava i svih ostalih vrsta građevinskih premaza. DAW SE obiteljska je tvrtka koja je u svojoj povijesti od gotovo 125 godina uspjela uvijek iznova postavljati ciljeve usmjerene održivoj budućnosti zahvaljujući kombinaciji tradicije i inovativnosti. Caparol Hrvatska prati misiju i viziju matičnog poduzeća čiji je cilj postati svjetski lider u industriji. “U Hrvatskoj smo prisutni od 1997. godine te se vodimo s ciljem reaﬁrmacije i očuvanja položaja visokokvalitetne marke proizvoda, zadajući svake godine nove kvalitativne standarde uz pomoć inovativnih proizvoda u industriji građevinskih premaza”, kaže direktorica Caparola Verica Mazić. Iako Caparol slovi kao jedna od tvrtki koja ističe kvalitetu i dugoročnu isplativost, povoljne cijene danas su u Hrvatskoj najčešći, a ponekad i jedni argument u Hrvatskoj. “Caparol se opredijelio za drugačiju poslovnu politiku i kao glavni prodajni argument ističe kvalitetu. Samo hrabriji pojedinci koji vide širu sliku odlučuju se za dugoročno isplativije investicije. Proces upoznavanja tržišta s novitetima stoga

PROCES UPOZNAVANJA TRŽIŠTA S NOVITETIMA U HRVATSKOJ JE IZUZETNO ZAHTJEVAN I DUGOTRAJAN, SMATRA VERICA MAZIĆ u Hrvatskoj predstavlja snažan izazov, no time je i veće zadovoljstvo kada u tome napokon uspijete”, kaže Verica Mazić. Zahvaljujući snažnoj matičnoj tvrtki koja stoji iza Caparola Hrvatska, banke u njima vide pouzdanu tvrtku koja se sve više okreće tzv. zelenim ﬁnancijskim uslugama te subvencijama EU-a. “U Hrvatskoj

zadnjih godina sve više raste svijest o nužnosti zelenih proizvoda te značaju energetske učinkovitosti i održivosti. Mi svojom aktivnošću u velikom broju zelenih udruga izuzetno naporno radimo kako bi se edukacijama široj javnosti približile sve prednosti energetski učinkovite i održive gradnje”, ističe Verica Mazić.

MALO PODUZEĆE S VELIKIM AMBICIJAMA U odnosu na matičnu tvrtku, Caparol Hrvatska je malo poduzeće s velikim ambicijama. “Voljeli bismo se preseliti u veći prostor kako bismo si mogli priuštiti stalni lager još većeg asortimana koji nam stoji na raspolaganju iz Njemačke”, ističe Verica Mazić. “Voljeli bismo pokrenuti i proizvodnju barem jednog proizvodnog segmenta na tradiciji izuzetno kvalitetne njemačke tehnologije koja bi zasigurno pridonijela hrvatskom gospodarstvu, a naročito građevinskoj industriji”, dodaje ona. U Hrvatskoj sve više raste svijest o neophodnosti visokokvalitetnih proizvoda kao i značaj energetske učinkovitosti i održivosti na čemu Caparol svakodnevno radi. “Turbulentno okruženje nastalo zbog svjetske gospodarske krize ostavilo je traga na ekonomiji i stanovništvu koje se oduvijek ugledalo u zapadne zemlje iznimno cijeneći prednosti dobrog omjera cijene i kvalitete što predstavlja odličan temelj za tržišni udjel marke poput Caparola koji se sve više percipira kvalitetnim, a ne skupim brendom”, zaključuje Verica Mazić. (J.K.)

Voljeli bismo pokrenuti i lokalnu proizvodnju barem jednog proizvodnog segmenta na tradiciji izuzetno kvalitetne njemačke tehnologije koja bi zasigurno pridonijela hrvatskom gospodarstvu, a naročito građevinskoj industriji. Verica Mazić Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

AKTUALNO 10. DANI HRVATSKE MALE BRODOGRADNJE

DOLAZE LI BOLJA VREMENA?

eseti Dani hrvatske male brodogradnje koji se tradicionalno održavaju u marini Hotela Le Meridien Lav prema riječima Branimira Matijace, predsjednika udruge Mala hrvatska brodogradnja koja je organizator ove manifestacije, okupili su 70 izlagača od čega je 20 malih brodogradilišta iz Hrvatske koji su ukupno izložili 28 plovila, što u moru što na suhom. Matijaca napominje da hrvatska mala brodogradnja, bez obzira na okolnosti i izuzetno oštru konkurenciju iz uvoza, opstaje, dok je predsjednik Udruženja male brodogradnje pri HGK-u Boris Vukušić ustvrdio kako za malu brodogradnju dolaze puno bolja vremena. “Imamo

pozitivne signale da bismo mogli dobiti jaču podršku. Ministarstva, HAMAG BICRO i Jadranbrod HB razgovaraju o tome da se osnuje državni jamstveni fond, koji bi pokrivao potrebe velike i male brodogradnje za dobivanje neophodnih jamstava za gradnju brodova. Važno nam je da se odvojimo od velike brodogradnje i da se točno zna koliko je jamstvenih sredstava predviđeno za malu brodogradnju, a koliko za veliku. Na taj način bismo mogli sudjelovati na natječajima kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, pogotovu za one pri izgradnji vatrogasnih, ophodnih te plovila Obalne straže, kao i onima iz programa MORH-a. Na natječajima se traže posebna jamstva koja nam može osigurati taj

fond, a to je i uvjet da mali brodograditelji mogu sudjelovati na njima. Kad bude uveden jamstveni fond, to će biti jamstvo ozbiljnosti ponude, tako da će bez zapreke mali brodograditelji moći započeti s realizacijom projekata i poslova”, pojašnjava Vukušić. (J.V.)

SAJMOVI ZAGREBAČKOG VELESAJMA

Dva sajma u jednom terminu Na izložbenim prostorima Zagrebačkog velesajma u terminu od 24. do 27. travnja održavaju se sajmovi: BIAM - 24. međunarodni sajam alatnih strojeva, alata s temom SAPO - sajam podugovaranja i ZAVARIVANJE - 27. međunarodni sajam zavarivanja i antikorozivne zaštite. Sajmovi će biti održani u paviljonima 8, 8a, 9 i 11a te na otvorenom izložbenom prostoru uz paviljone. Izlagat će 325 izlagača iz više od 30 zemalja. Ta dva sajma ponajprije su orijentirana na primarne i sekundarne gospodarske djelatnosti i kao takvi su idealna prigoda za: • predstavljanje i promociju novih tehnologija i sustava iz područja alatnih strojeva i alata, strojeva za obradu raznih materijala, zavarivanja, zavarenih konstrukcija, materijala, komponenti, automatizacije proizvodnje i procesa (robotika, softver i inženjering), naprednih

tehnologija, mjerne tehnike, kontrole kvalitete i antikorozivne zaštite • okupljanje struke, izravni kontakt ponude i potražnje, te povezivanje proizvođača, distributera, poduzetnika i investitora industrijskog sektora • edukaciju, transfer tehnologije i stručno usavršavanje.

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

U današnje vrijeme globalizacije nužna je specijalizacija i izvrsnost za određenu djelatnost budući da tehnologija izrade traži specijalizirane subjekte kako bi neki projekt mogao ugledati svjetlo dana. Zanimanje za sudjelovanje na ovoj grupi sajmova, kako poslovnih posjetitelja tako i izlagača, raste iz godine u godinu i za više od 30 posto. Trend rasta se i dalje nastavlja, tako da ove godine sajam bilježi rast veći od 35 posto. Sajam je popraćen posebnim interesom poslovne i stručne publike iz Hrvatske, ali i iz zemalja okruženja. Sajmove prati i stručni program u okviru kojeg će se održati Konferencija KORMAT - međunarodno savjetovanje o zaštiti materijala i industrijskom ﬁnišu u organizaciji Hrvatskog društva za zaštitu materijala. Hrvatsko društvo za tehniku zavarivanja u suradnji s FSB katedrom za zavarene konstrukcije održat će seminar Koordinatori zavarivanja.

NOVI IMPULS ANAMARIJA CICARELLI

USPJEH SE NE MJERI NOVCEM

vlasnica i direktorica tvrtke Inteligo, Split

Uspješni ste onog trenutka kad imate slobodno poslijepodne, slobodnu večer, slobodne vikende u kojima sa svojom obitelji, prijateljima i poznanicima ne razgovarate o poslu

oduzetniku, ma koji posao obavljao, uvijek nedostaje vremena. Rijetki su oni koji su uspjeli postaviti svoju poslovnu priču tako da imaju vremena za sebe, za svoju obitelj, prijatelje… Pogotovo u počecima. Obično prođe nekoliko godina da poduzetnik nakon dobro postavljenog i realiziranog poslovnog plana, pronalaska i formiranja odličnog tima, konkretnih ﬁnancijskih rezultata, uspijeva dobiti vrijeme. Poduzetnik koji, osim novca, od svoje tvrtke dobiva i vrijeme, u potpunosti je uspio. Ali dugačak je i težak put do vremena u poduzetništvu. Koliko god dobru poslovnu strategiju imali, koliko god dobro razradili sve segmente poslovanja, uvijek se na tom putu pojavljuju neplanirane prepreke. Formiranje odličnog tima koji će moći realizirati vaše ideje jedna je od prvih konkretnih prepreka kad vam posao krene. U toj fazi, dobivate sve više narudžbi, imate sve više posla, sve više ljudi traži vas ili vaš proizvod, ne stižete isporučiti sve tražene proizvode ili usluge. Kako biste zadovoljili svoje kupce i klijente, želite im isporučiti kvalitetnu uslugu u što kraćem roku, ali također ne želite odbiti nove upite. U situaciji ste da morate pronaći nove ljude koje ćete obučiti kako bi jednako kvalitetno kao i vaš tim mogli pružati usluge vašim klijentima. Da biste našli ljude, a još više da biste ih obučili, potrebno je mnogo vremena koje nemate. U tim trenucima i ono malo vremena koje ste ostavljali za sebe trebate dati novom zaposleniku, ali i klijentu koji čeka vašu uslugu. U ovoj fazi poslovanja imate najmanje vremena. Ali zadovoljstavo koje osjećate kad vidite da je vaš novi zaposlenik na putu da postane dio vaše tvrtke je veliko. Maštate o tome kako ćete imati više vremena kad ga uhodate. Ako

POTREBNO JE SEDAM GODINA SE TVRTKA RAZVIJE I POSTAVI ČVRSTO NA NOGE KAKO BI IMALA STABILNO POSLOVANJE ste ga dobro obučili i on radi kvalitetno kao i vi, on će donijeti još više klijenata i opet se vraćamo korak unatrag. Opet imamo više upita i narudžbi od svojih kapaciteta. Opet ponavljamo priču, opet je poduzetnik taj koji daje svoje vrijeme za novog člana tima. Potrebno je vrijeme da bi netko od članova našeg tima mogao preuzeti mentorstvo i regrutiranje novih zaposlenika. Tek kad dođemo u tu fazu, svladali smo još jednu stepenicu prema uspjehu. Nismo se ni popeli na stepenicu, a već nas čeka druga, još viša. Obično je sljedećih nekoliko stepenica u znaku ﬁnancija. Treba svladati određivanje cijene, izlazak na tržište, oglašavanje, marketing, repu-

taciju... Koliko je samo vremena potrebno da bi se pronašao dobar knjigovođa na kojeg se možeš osloniti i sinkronizirati se s njime. I upravo kad mislite da je to to, narastete i opet počinju nova pravila s kojima se treba uskladiti. Svakoj fazi poslovanja potrebno je ne baš malo vremena. Uvijek sam se čudila informaciji da je za postavljanje tvrtke čvrsto na noge potrebno u prosjeku sedam godina. Pitala sam se zašto sedam godina? Kad otvoriš tvrtku, odmah vidiš ide li to ili ne, je li to to ili ćeš zatvoriti tvrtku i probati nešto drugo. Ali da, bili su u pravu, potrebno je sedam godina da se tvrtka razvije i postavi čvrsto na noge kako bi imala stabilno poslovanje. Ovisno o djelatnosti, nekome treba manje, nekome više, ali sve se to svodi na nekoliko godina. Dakle, imate odličan tim ljudi na koji se u svakom trenutku možete osloniti, imate i ﬁnancijske rezultate ali i dobar imidž u svom segmentu poslovanja. Je li to dovoljno za uspjeh? Ako još uvijek vikende i večeri provodite u uredu za kompjutorom, u radionici ili pogonu, ako još ne idete na godišnje odmore, ako na rijetka druženja s prijateljima dolazite s mobitelom jer očekujete važan poziv, ako na obiteljski izlet idete s laptopom, ako stalno računate kako bolje iskoristiti svaki sat kako biste obavili što više poslova - niste uspješni. Uspješni ste onog trenutka kad izađete iz svog ureda u kojem ste zatvorili laptop, preusmjerite poslovne pozive na dežurnog kolegu ili isključite poslovni mobitel. Uspješni ste onog trenutka kad možete otići na godišnji odmor kao i vaši zaposlenici, kad više ne morate brinuti o tome imate li dovoljno novca u tvrtki ili privatno. Ustvari, uspješni ste onog trenutka kad imate slobodno poslijepodne, slobodnu večer, slobodne vikende u kojima sa svojom obitelji, prijateljima i poznanicima ne razgovarate o poslu.

23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

TURIZAM PREDSTAVLJANJE SLOVENSKE TURISTIČKE PONUDE

ZELENA OAZA POZIVA HRVATSKE GOSTE Slovenski turizam je u ovu godinu ušao s jasnom vizijom zemlje kao odredišta za vrhunska iskustva kakva se mogu doživjeti u destinaciji kategorije pet zvjezdica piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr rekla je Livija Kovač Konstantinovič iz Slovenske turistične organizacije (STO). Dodala je kako su prošle godine u Sloveniji najbrojniji gosti bili Talijani, a potom Nijemci i Austrijanci dok su gosti iz Hrvatske na četvrtom mjestu po dolascima. “U Sloveniji je prošle godine bilo registirano 170.000 dolazaka hrvatskih gostiju koji su ostvarili 380.000 noćenja. Hrvatski gosti u našoj zemlji ostaju 2,2 dana, a ponajviše ih zanimaju skijališta u zimskom razdoblju te terme i lječilišta u ostalom dijelu godine”, istaknula je Livija Kovač Konstantinovič.

SLOVENCI SU VAŽNO EMITIVNO TRŽIŠTE

S 3,7 4

na do mlrd € Slovenija želi povećati svoj turistički prihod (sada 2,2 mlrd €)

udeći prema podacima Slovenskog statističkog ureda (SURS) i ocjene Svjetske turističke organizacije (UNWTO), prošla godina je, promatrajući s turističke strane, za Sloveniju ponovno bila rekordna. S više od 4,7 milijuna turističkih dolazaka ili 13 posto više i gotovo 12 milijuna noćenja, tj. 11 posto više nego u 2016. godini, slovenski je turizam znatno premašio prosječan rast u Europi, rečeno je na prošlotjednom predstavljanju slovenske turističke ponude u zagrebačkom Hotelu Esplanade. Tom je prigodom istaknuto kako je u 2017. Slovenija također zabilježila rekordni publicitet u javnosti, jer su je brojni svjetski mediji uvrstili na ljestvicu jednog od najatraktivnijih turističkih odredišta u svijetu. “Slovenski turizam je u ovu godinu ušao optimistično, ali s jasnom vizijom zemlje kao odredišta za vrhunska iskustva kakva se mogu doživjeti u destinaciji kategorije pet zvjezdica. Također, naši su ciljevi povećanje dodane vrijednosti i turističkog prihoda sa sadašnje 2,2 milijarde eura na 3,7 do četiri milijarde eura”,

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

Na predstavljanju slovenske turističke ponude bio je i Jakob Štunf iz Veleposlanstva Republike Slovenije u Hrvatskoj koji se osvrnuo na gospodarsku suradnju Hrvatske i Slovenije koja je zadnjih godina bilježila znatni rast. “Robna razmjena dviju zemalja prošle godine premašila je 3,8 milijardi eura. Na području turizma brojke su također impresivne. Postoji dugogodišnja tradicija dolazaka Slovenaca na odmor u Hrvatsku. Prema hrvatskoj statistici, tijekom 2017. u Hrvatskoj je zabilježeno više od 1,4 milijuna Slovenaca koji su ostvarili 12

LANI SU U SLOVENIJI NAJBROJNIJI GOSTI BILI TALIJANI, POTOM NIJEMCI I AUSTRIJANCI, DOK SU GOSTI IZ HRVATSKE NA ČETVRTOM MJESTU posto ukupnog broja noćenja. To je značajan doprinos na području turističke suradnje Hrvatske i Slovenije”, naglasio je Štunf. Dodao je

kako su Slovenci važno emitivno tržište za Hrvatsku i nalaze se na drugom mjestu, odmah iza Nijemaca.

POSEBAN NAGLASAK NA PROMOCIJI U 2018./2019. GODINI JE NA KULTURNOM TURIZMU KOJI JE POGOTOVO RAZVIJEN U LJUBLJANI Kako bi i ove godine privukli hrvatske goste na dolazak u slovenska turistička odredišta, hrvatskim novinarima je predstavljena turistička ponuda jedne od najvećih turističkih grupacija Sava Hotels&Resorts, mnogih slovenskih toplica te gradova Ljubljane i Maribora. Slavica Rešeta iz tvrtke Sava Hotels&Resorts je istaknula kako se u toj grupaciji nalazi pet termi u sjeveroistočnom dijelu Slovenije te hoteli na Bledu. Ta tvrtka ove godine ima četiri značajne investicije. Prva od njih vezana je uz obnovu Hotela Golf na Bledu koji je promijenio naziv, a osuvremenjen je tako da svaka soba “ima drugu priču”, kao primjerice onu o kranjskoj pčeli. U Termama 3000 u Moravskim Toplicama investira se u apartmansko naslje. “Htjeli smo sačuvati tradiciju toga kraja pa smo apartmanske kućice prekrili slamom. Osim toga, tamo je

i 3000 četvornih metara vodenih površina i 11 bazena, a sve je namijenjeno uglavnom obiteljima s djecom”, rekla je Slavica Rešeta. Dodala je i kako je još jedna posebnost i treća investicija namijenjena tzv. zdravom spavanju jer gosti spavaju na jastucima punjenim heljdinim ljuskicama. Četvrta investicija je u Lječilištu Radenci, poznatom po mineralnoj vodi, a novost za goste su kupke s mineralnom vodom. U planu je izgradnja nove dvorane u kojoj će se piti ta mineralna voda i pričati zašto je ona dobra za zdravlje.

GLAMPING PRIVLAČAN I HRVATSKIM GOSTIMA Hrvatski gosti vrlo rado posjećuju Terme Olimia, a Andrej Pust iz tih terma je rekao kako je u tri mjeseca ove godine primjetno povećanje od 20 posto hrvatskih gostiju u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Tome je vjerojatno pridonijelo i lanjsko otvorenje glampinga kampinga na višoj razini kvalitete u luksuznim šatorima. “Glamping je odlično prihvaćen, a u godinu dana koliko je otvoren posjetili su ga turisti iz 13 zemalja. Ove godine je potražnja veća od kapaciteta. Moram napomenuti kako gostima u tim šatorima svakoga jutra donosimo doručak spravljen od vrhunskih domaćih namirnica iz toga kraja”, rekao je Pust. Kako je istaknuto na predstavljanju slovenske turističke ponude, poseban naglasak na promociji u 2018./2019. godini je na kulturnom turizmu koji je pogotovo razvijen u Ljubljani. Uz to, Slovenija se predstavlja i kao zelena destinacija, jer u središte promocije stavlja zeleni aktivni turizam tj. priču o toj zemlji kao zelenom, zdravom odredištu.

više od mil

4,77

turističkih dolazaka i oko 12 mil noćenja ostvareno je u Sloveniji u 2017.

170.000 dolazaka i 380.000 noćenja ostvarili hrvatski turisti u istom razdoblju

23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

HRWWWATSKA PayDo

PAMETNI POMOĆNIK ZA PARKIRANJE Infoart svojom aplikacijom omogućava svim korisnicima plaćanje parkinga bez dodatnih naknada, a svi troškovi vidljivi su na jednom računu piše Jozo Knez knez@privredni.hr

za parking aparatima kako bi kupili kartu, što je za neke od njih značilo sakupljanje računa koje bi kasnije priložili u svojoj tvrtki.

I PROMOTIVNA POGODNOST “Infoart svojom aplikacijom PayDo omogućava svim korisnicima plaćanje parkinga bez dodatnih naknada, a svi troškovi vidljivi su na jednom računu”, rekao je Hegedüs. Aplikacija PayDo je trenutačno dostupna u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Šibeniku, Puli, Poreču, Rovinju i Osijeku. Od 1. svibnja bit će dostupna u Varaždinu i Sisku, a uskoro se očekuje aktivacija i u ostalim gradovima, uključujući i Zagreb. “Za gradove je u interesu da uvode nova rješenja i da se približavaju standardu smart cityja. Bitno je to da će kroz ovu uslugu biti ukomponirane i druge mogućnosti, poput plaćanja javnih garaža, plaćanja ulaza u naci-

Za gradove je u interesu da uvode nova rješenja i da se približavaju standardu smart cityja. Bitno je to da će kroz ovu uslugu biti ukomponirane i druge mogućnosti, poput plaćanja javnih garaža, plaćanja ulaza u nacionalne parkove... Mario Hegedüs, izvršni direktor Infoarta

T tvrtka Infoart razvila je aplikaciju za plaćanje parkinga kojom na brz i jednostavan način privatni i poslovni korisnici mogu platiti satne, dnevne, povlaštene stanarske i mjesečne parkirne karata, kao i dnevne parkirne karte koje im je izdao kontrolor. “Glavna prednost je ta što sve skupine građana, poslovnih korisnika i turista mogu koristiti ovu aplikaciju. Do sada turisti nisu bili u mogućnosti plaćati parking SMS porukama, a ovom aplikacijom omogućeno im je da parking plaćaju svojim pametnim telefonom i, naravno, PayDo aplikacijom”, rekao je Mario Hegedüs, izvršni direktor tvrtke Infoart. Aplikacija PayDo ne koristi SMS protokol za plaćanje parkinga zbog čega je idealna za sve korisnike koji do sada nisu mogli plaćati SMS-om, a to su, uz ostalo, određene kategorije poslovnih korisnika, ali i za neke privatne korisnike. Za te skupine korisnika jedino rješenje za plaćanje parkiranja bila je potraga

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

IDEJA JE DA U APLIKACIJI ZAŽIVI MNOGO VIŠE USLUGA, NE SAMO SRODNIH, VEĆ I ŠIRE, ISTIČE HEGEDÜS onalne parkove... Ideja je da u aplikaciji zaživi mnogo više usluga, ne samo srodnih, već i šire”, zaključuje Hegedüs. PayDo nudi i promotivnu pogodnost za Mastercard korisnike koja će trajati do kraja godine. Naime, svako plaćanje satne karte tom karticom vraća korisniku 10 posto plaćenog iznosa na račun koji se ponovno može iskoristiti prilikom budućeg plaćanja parkiranja.

PAMETNIM RJEŠENJIMA DO ODRŽIVOGA GRADA

VAŽNO JE RAZVIJATI SMART KONCEPT Gradska uprava pri završetku je strateškog dokumenta Zagreb Smart City čije se donošenje očekuje u lipnju, istaknula je Olivera Majić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ojam smart city ili pametan grad općenito predstavlja pametno i učinkovito vođenje grada, tj. pružanje što kvalitetnijih usluga, a tako i stvaranja privlačnijih mjesta za život i rad svih građana. Kako bi se to ostvarilo, nužna je povezanost i nadogradnja infrastrukture i tehnologija te ključnih gradskih funkcija čime se olakšava upravljanje gradom, unapređuje pružanje usluga, povećava kvaliteta života građana, a što dovodi do rasta gospodarstva i održivoga razvoja, istaknuto je, među ostalim, na konferenciji Smart Cities 2018 - Pametnim rješenjima do održivoga grada, u organizaciji poslovnog tjednika Lider. Olivera Majić, zamjenica gradonačelnika Zagreba, istaknula je kako je gradska uprava pri završetku strateškog dokumenta Zagreb Smart City čije se donošenje očekuje u lipnju. “Ovaj dokument će po uzoru na napredne europske gradove biti okosnica u implementaciji i nadogradnji inovativnih načina korištenja resursa i novih tehnologija s ciljem bolje koordinacije uprave i građana u razvoju grada i gospodarstva, unapređenju kvalitete života, smanjenju utjecaja na klimatske promjene i slično”, naglasila je.

KONTINUIRANI PROCES Analiza dosadašnjih rješenja i pokrenutih projekata kao što su Startup Factory, e-Platforma koja poboljšava komunikaciju s građanima, mobilna aplikacija

mojzagreb.info, online usluga Moj račun, e-Taksi, električne punionice vozila i nadzor prometnica pokazuju kako je Zagreb uložio značajne napore u razvoj smart koncepta upravljanja i razvoja. “Znamo da gradovi pružaju mogućnost, prostor i inspiraciju za različite vrste razvoja pojedinaca s različitim sposob-

digitalnog društva neki su od ciljeva na kojima Vlada temelji svoju gospodarsku politiku, naglasila je. To znači da će Vlada poduzimati sve raspoložive mjere kako bi povećala učinkovitost institucija pojednostavljenjem pravila i ubrzanjem rada administracije. “Vlada planira provesti tu mjeru putem ubrzane digitaliza-

PAMETAN GRAD NIJE SAMO TEHNOLOGIJA VEĆ PODIZANJE KVALITETE ŽIVOTA ZAHVALJUJUĆI TEHNOLOŠKIM RJEŠENJIMA, ISTIČE VAN EEMEREN nostima i potrebama. Zbog toga Zagreb razvija i unapređuje svoj smart koncept osmišljavajući načine kako na održiv i pametan način koristiti tehnologije i nove resurse, koordinirati administraciju i kako maksimalno uključiti građane u kreiranje rješenja koja će pridonijeti boljoj budućnosti. Održivost i razvoj Smart Zagreba kontinuirani je proces koji zahtijeva neprekidno unapređivanje i redeﬁniranje”, kazala je. Zrinka Bulić, pomoćnica ministra uprave, istaknula je kako je potrebno i na državnoj razini u zajedničkom radu objediniti sve potencijale, institucije, resurse, sustave, građane i infrastrukturu. Modernizacija javne uprave i razvoj

cije svih procesa javne uprave, daljnjeg razvoja e-usluga i povezivanja svih tijela državne uprave kako bi građani i poduzetnici dobili brzu i kvalitetnu uslugu s ciljem uspostave jedinstvenog načina komunikacije s tijelima državne uprave”, napomenula je. Aik van Eemeren, šef Tehnološkog ureda u Amsterdamu, gradu koji je EK proglasio europskom prijestolnicom inovacija 2016., kazao je kako pametan grad nije samo tehnologija već podizanje kvalitete života zahvaljujući tehnološkim rješenjima kao što su pametne kante za otpad ili semafori. “Mi težimo razumjeti želje građana i na temelju njih razvijati usluge”, istaknuo je.

23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

AKTUALNO SMART SPLITPARKING

APLIKACIJOM DO PARKIRNOG MJESTA Zajednički projekt Split parkinga, Ericsson Nikole Tesle i Profica vrijedan je oko tri milijuna kuna, a njime je trenutačno pokriveno 1450 parkirališnih mjesta na 45 lokacija u Splitu piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S obzirom na to da imamo podršku Grada, sljedeći korak je nova aplikacija u kojoj će se integrirati sve ostale usluge poput javnog gradskog prijevoza, čistoće, odvajanja otpada, koja će građanima omogućiti lakšu komunikaciju i plaćanja komunalnim tvrtkama. Marko Bartulić, direktor Split parkinga

Splitu je dovršen Smart Splitparking, zajednički projekt tvrtke Split parking, Ericsson Nikole Tesle i tvrtke Proﬁco. Projekt je podrazumijevao izradu aplikacije koja će pridonijeti smanjenju prometnih gužvi, olakšati vozačima pronalazak mjesta za parkiranje i ugradnju senzora na parkirališna mjesta. Aplikacija pokazuje točnu lokaciju slobodnog parkirnog mjesta koje dobiva sa senzorskog očitanja, dok korisniku omogućava naplatu parkinga kreditnom karticom, SMS-om, ali i drugim načinima plaćanja. Ona također omogućava razne interakcije s komunalnim i prometnim redarima te Pauk službom kao i raznim sustavima u sklopu komunalnih gradskih tvrtki

PROJEKT ZAVRŠEN TRI TJEDNA RANIJE Riječ je o projektu ukupno vrijednom nešto manje od tri milijuna kuna, a njime je trenutačno pokriveno 1450 parkirališnih mjesta na 45 lokacija. Ugovor je, kako ističe Marko Bartulić, direktor Split parkinga, potpisan potkraj rujna prošle godine, a dovršen je čak tri tjedna prije roka, potkraj ožujka. “U ovom trenutku postavljeni su svi senzori na parkirališna mjesta tako da je projekt u cijelosti završen. Obavljeno je i testiranje tako da su svi senzori ugrađeni, dok su kroz aplikaciju sve

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

usluge profunkcionirale. Usluga je dostupna za sve pametne uređaje i može se besplatno preuzeti u App Storeu i Google Play trgovini. Naravno da nećemo stati na ovome jer će sva buduća parkirališta koja će biti pod naplatom imati senzore. U sljedećoj fazi planiramo plaćanje svih naših usluga preko aplikacije bez obzira na to je li riječ o parkiranju, stalnim uslugama garaže, dnevnoj parkirnoj karti ili usluzi premještanja, odnosno Pauka”, pojasnio je Bartulić. Ericsson Nikola Tesla bio je integrator mreže i opreme, a softversko rješenje napravio je Proﬁco s kojim će vjerojatno, kako kaže Bartulić, Split parking nastaviti suradnju i na ostalim projektima. Rješenje Smart Splitparking predstavljeno je na nizu događanja kao i u mnogim gradovima u Hrvatskoj i inozemstvu. U studenome prošle godine ovaj je projekt osvojio prvo mjesto na međunarodnoj konferenciji Pametni gradovi 2017. gdje je ocijenjen najboljim u kategoriji Pametna mobilnost. “S obzirom na to da imamo podršku Grada, sljedeći korak je nova aplikacija u kojoj će se integrirati sve ostale usluge poput javnog gradskog prijevoza, čistoće, odvajanja otpada, koja će građanima omogućiti lakšu komunikaciju i plaćanja komunalnim tvrtkama. Ako bude tehnički izvedivo, možda ćemo omogućiti plaćanje

PELJEŠKI MOST

Ne parkirati na mjesta za osobe s invaliditetom! Split parking uskoro pokreće kampanju osvješćivanja građana o nepropisnom parkiranju na mjesta predviđena za osobe s invaliditetom. “Uključili smo niz osoba s invaliditetom iz raznih segmenata kako bi nam pomogli osvijestiti građane. Samo prošle godine imali smo čak 2000 premještanja nepropisno parkirnih vozila Paukom s invalidskih mjesta, što je uistinu veliki broj. Pokrenuli smo i proceduru izmjene pravilnika kako bismo onemogućili krivotvorenje invalidske iskaznice. Krenut ćemo u veliku medijsku kampanju i očekujemo da će joj se priključiti i ostali gradovi kako bi građani postali svjesni što čine kada parkiraju vozilo na mjesta određena za osobe s invaliditetom”, kaže Bartulić. usluga preko jednog računa. Ono što je sigurno jest to da će se računi moći dobiti i platiti jednim klikom. Trenutačno smo s ovim projektom vodeći u ovom dijelu Europe”, istaknuo je Bartulić.

NOVI PROJEKTI Split parking je relativno nova tvrtka. Nastala je objedinjavanjem svih pružatelja usluga parkinga na području Grada Splita odlukom Gradskog vijeća prije dvije godine. Trenutačno upravlja sa 7000 parkirnih mjesta što na ulici, što u garažama. Tvrtka zapošljava 220 radnika, a lani je ostvarila dobit koja je reinvestirana u obilježavanje parkirališnih mjesta, u ovaj projekt i u još neke manje projekte. Prihod Split parkinga u prošloj godini bio je 44 milijuna kuna.

U SLJEDEĆOJ FAZI PLANIRAMO PLAĆANJE SVIH NAŠIH USLUGA PREKO APLIKACIJE, KAŽE BARTULIĆ “Naš sadašnji prioritet je realizacija ulaganja od oko 37 milijuna kuna u gradnju novih garažnih mjesta. Imamo problem nedostatka parkirališnih mjesta tako da će na 13 lokacija biti proveden natječaj za izgradnju garažnih mjesta. Oko 8,7 milijuna kuna odvojili smo za sanaciju postojećih garaža u koje gotovo 40 godina nije bilo infrastrukturnih ulaganja. U planu je i daljna modernizacija procesa unutar tvrtke jer želimo biti na svjetskoj razini kad je riječ o ekologiji i novim tehnologijama”, zaključuje Bartulić.

Hrvatske tvrtke žele sudjelovati u gradnji Zajedničkim djelovanjem možemo pokazati snagu naših tvrtki, kaže Mirjana Čagalj

Hrvatsko gospodarstvo, posebno građevinska proizvodnja i operativa, kao i niz proizvođača iz drugih raznih proizvodnih te uslužnih djelatnosti, spremno je sudjelovati u velikom infrastrukturnom poslu izgradnje Pelješkog mosta. Nakon odabira izvođača te uoči očekivanog potpisivanja ugovora s kineskim konzorcijom kao nositeljem cjelokupnog posla, na sastanku održanom u HGK-u hrvatske su tvrtke iskazale zanimanje i spremnost za sudjelovanje u realizaciji tog strateškog infastrukturnog projekta. Niz hrvatskih tvrtki uspješno realizira vrlo zahtjevne poslove i projekte na međunarodnom tržištu, ima iskustva, organizaciju, tehnologiju, sposobnost i kapacitete te su spremne i motivirane biti aktivnim dionikom u izvedbi projekta. Ne odnosi se to samo na građevinsku operativu i prerađivačku industriju, već i na niz ispitno-istraživačkih,

pripremnih poslova, prijevoznih usluga, kao i mogućnosti smještaja i ugostiteljskih usluga. Sukladno iskazanom zanimanju i mogućnostima višerazinske suradnje u realizaciji projekta, ocijenjeno je potrebnim da HGK pokrene inicijativu za susretom s predstavnicima kineskog konzorcija kako bi se kineskim partnerima predstavile mogućnosti domaće proizvodnje i usluga te kako bi prepoznali hrvatske proizvode i usluge i hrvatske tvrtke kao kvalitetne za suradnju. Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj na čiju je inicijativu i održan sastanak naglasila je da samo zajedničkim djelovanjem i udruživanjem možemo pokazati snagu hrvatskih tvrtki te da trebamo uložiti dodatne napore kako bi toga postale svjesne i kineske tvrtke od kojih očekujemo da u nama vide partnere s kojima mogu sudjelovati i na drugim tržištima.

23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

AKTUALNO OBILJEŽEN EUROPSKI DAN PRAVA PACIJENATA: PACIJENTI IMA

PACIJENTU LIJEČNIK MORA REĆI ISTINU Ako originalni lijek daje zadovoljavajuće rezultate liječenja, niža cijena biološki sličnog lijeka ne smije biti razlog za promjenu učinkovite terapije, naglasio je Belina piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

oalicija udruga u zdravstvu je sa svojim članicama i suradnim organizacijama izradila dokument Stavovi o biotehnologiji, biološkim lijekovima i biološki sličnim lijekovima na temelju čega je izrađen obrazac informiranog pristanka za pacijente pri promjeni biološke terapije iz medicinski opravdanih razloga. Na taj način pacijenti se detaljno upoznaju s koristima i rizicima promjene terapije, a pritom moraju znati da imaju pravo na pravodobnu informaciju, pristanak i slobodan izbor liječenja. O svemu tome bilo je riječi na prošlotjednoj konferen-

ODLUKU O ODABIRU ILI PROMJENI TERAPIJE TE ZAMJENI JEDNOG LIJEKA DRUGIM, U DOGOVORU S PACIJENTOM, MOŽE DONIJETI ISKLJUČIVO LIJEČNIK ciji za novinare Pacijenti imaju pravo znati, održanoj u Hrvatskom novinarskom domu. Konferencija je održana u povodu Europskog dana prava pacijenata, a u organizaciji Koalicije

udruga u zdravstvu i udruge Europa Donna Hrvatske. Govoreći o detaljima obrasca, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina je istaknuo kako je za uspješno liječenje potrebno uspostaviti partnerski odnos pacijenta i liječnika. “To se događa u situaciji kada obje strane imaju valjane razloge vjerovati kako će se poštovati uzajamne obveze. Pacijent treba biti aktivno uključen u odluke o promjeni terapije uz obvezno uvođenje informativnog pristanka, a liječnik mu mora reći istinu o njegovom zdravstvenom stanju”, rekao je Belina. Dodao je kako odluku o odabiru ili promjeni terapije te zamjeni jednog lijeka drugim, u dogovoru s pacijentom, može donijeti isključivo liječnik koji ga liječi i to zbog medicinskih razloga i argumenata uz uvođenje tog informativnog pristanka. “Ako originalni lijek daje zadovoljavajuće rezultate liječenja, niža cijena biološki sličnog lijeka ne smije biti razlog za promjenu učinkovite terapije”, naglasio je Belina.

UVESTI JAVNOZDRAVSTVENE BAZE KLINIČKIH PODATAKA Na konferenciji za novinare je istaknuto kako biološki sličan lijek u osnovi ima isti klinički učinak kao izvorni biološki lijek, no ti se

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Chromolux TOP Debeloslojna lak lazura za dugotrajnu zaštitu, dekoraciju i oplemenjivanje unutarnje i vanjske građevne stolarije i drugih proizvoda od drva. Koristi se za zaštitu vanjskih površina (prozora, vrata, …) u najzahtjevnijim vremenskim uvjetima i zaštitu unutarnjih drvenih površina. Naglašava prirodnu teksturu drva uz izvrsnu UV zaštitu, vodoodbojna je i ne sadrži biocide. CHROMOS BOJE I LAKOVI D.D.

Chromos boje i lakovi d.d. svojim širokim asortimanom, od lakova i ljepila za parkete, unutarnjih zidnih boja, fasadnih boja i žbuka, lazura za drvo do praškastih proizvoda za graditeljstvo pokriva najširi program potreba tržišta. Širina asortimana i duga tradicija daju mu sinergiju u razvoju i sigurnost u ponudi.

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

JU PRAVO ZNATI

lijekovi ne mogu izravno međusobno zamjenjivati. Kako bi se poboljšala sigurnost bolesnika tijekom liječenja biološkim lijekovima, svaki biološki i biološki sličan lijek morao bi se moći raspoznati i po zaštićenom ili jasno raspoznatljivom nezaštićenom nazivu. Stoga medicinski i farmakološki radnici apeliraju na Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za uvođenje javnozdravstvenih baza kliničkih podataka tj. registara ishoda liječenja koji će omogućiti praćenje ishoda liječenja i nuspojava u realnom vremenu. Problem je u tome što su do sada pacijenti jednom mjesečno morali dolaziti u bolnicu po svoju terapiju biološkim lijekovima, a prijedlog je da se uskoro to prebaci u ljekarne tj. da se takvi lijekovi mogu podizati i tamo. No kako je naglašeno, za to je potrebna suglasnost

liječnika specijalista, pacijenta, ljekarnika i liječnika opće prakse kako ne bi došlo do manipulacije lijekovima. Na to se posebice osvrnuo Simeon Grazio, predstojnik Klinike za reumatologiju, ﬁzikalnu medicinu i rehabilitaciju KBC-a Sestre milosrdnice, koji je naglasio kako pacijenta najbolje poznaje njegov ordinarijus koji u dogovoru s pacijentom za njega odabire najbolju terapiju, a nerijetko je riječ o biološkim lijekovima. Pacijenti se još uvijek bore i s administrativnim barijerama. Da je tome tako, potvrdila je Tanja Malbaša, koordinatorica programa i projekata Saveza društva multiple skleroze Hrvatska, koja je dodala kako se osobe oboljele od multiple skleroze, te nepredvidive bolesti sa 1000 lica, još uvijek bore s administracijom jer zbog tih administrativnih barijera ne mogu dobiti adekvatnu terapiju.

PACIJENTI SU MORALI DOLAZITI U BOLNICU PO SVOJU TERAPIJU BIOLOŠKIM LIJEKOVIMA, A PREDLAŽE SE DA TO PREBACI U LJEKARNE

Kneževa rakija Kneževa rakija od šljiva proizvedeni se na tradicionalni način u bakrenim kotlovima dvostrukom destilacijom, dok su stare mađarske sorte kajsija osnovna sirovina za proizvodnju Kneževe rakije od kajsija. Kneževa rakija od krušaka proizvod je koji svake godine vrhunskom kvalitetom iznenadi, a glavni sastojak Kneževe travarice je korijen biljke iđirot. Do kasne jeseni dunje zore na stablima , a tada umjesto na bakinom ormaru završe u Kneževoj rakiji od dunja. UDRUGA PROIZVOĐAČA RAKIJE IZ VOĆA – UPRIV

Vrhunski baranjski proizvod. Destilerija udruge UPRIV u Kneževim Vinogradima jedina je u Hrvatskoj koja proizvodi vrhunske voćne rakije na tradicionalni način. Spojivši tradiciju sa tehnologijom udruga UPRIV započela je proizvodnju vrhunskih voćnih rakija. Branjem samo zdravih i zrelih plodova limitirane su količine proizvedenog destilata radi postizanja što bolje kvalitete.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

PRIČA S RAZLOGOM EDITEL ADRIA

BRŽE POSLOVANJE UZ MANJE GREŠAKA Korisnici usluga Editel Adrije u Hrvatskoj su svi trgovački lanci i drugi veći kupci i HoReCa koji koriste EDI neposredno putem Editelove mreže eXite piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

E Ni u jednoj zemlji se digitalizacija poslovanja ne razvija brzo i bez potrebnog napora. Najveći problem je u promjeni razmišljanja korisnika. Božidar Bajsič, direktor operacija Editel Adrije

ditel Adria je dio austrijske grupacije Editel, jednog od vodećih međunarodnih pružatelja EDI (Electronic Data Interchange) rješenja koje je specijalizirano za digitalizaciju procesa između B2B i B2G partnera u svim poslovnim segmentima (maloprodaja i roba široke potrošnje, HoReCa, proizvodnja, farmacija, bankarstvo, javna uprava...). Njen osnivač i vlasnik je Austrijska gospodarska komora čiji je osnovni cilj unapređenje poslovnih procesa i podizanje učinkovitosti kako bi tvrtke bile konkurentne prema drugim globalnim ekonomijama. Božidar Bajsič, direktor operacija u tvrtki Editel Adria, kaže kako je klasičan primjer digitalizacije najbolje vidljiv u prodajnom procesu gdje kupac šalje elektroničku narudžbu koju dobavljač automatski zaprima u svoje računalo te na osnovi te narudžbe radi digitalnu otpremnicu i račun koje šalje kupcu. “Kupac također automatski zaprima otpremnicu i račun te tako obje strane ubrzavaju poslovni proces i smanjuju mogućnost pogreške. To omogućava partnerima veću dinamiku, bolje upravljanje zalihama i niže troškove”, objašnjava. Putem poslovne mreže eXite Editel nudi kompletnu uslugu, počevši od razmjene podataka EDI, preko integracije u korisničke programe, Web EDI-ja za mala i srednja poduzeća, rješenja za razmjenu e-računa, praćenja digitalnih poslovnih procesa, pa do digitalnog arhiviranja svih vrsta e-dokumenata.

PROMJENA U RAZMIŠLJANJU Sjedište kompanije je u Beču, a u svojim tvrtkama u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Turskoj i Hrvatskoj ima više od 100 zaposlenih i preko 30 godina iskustva i uspješnog rada na EDI projektima. Editel je prisutan i u ostalim zemljama Srednje, Istočne i Južne Europe preko svojih partnera. “Digitalizacija poslovanja u trgovini putem EDI razmjene dokumenata u našoj regiji počela se intenzivnije razvijati kada je 40 | PRIVR PRIVREDNI RE R EDN DN NII V VJ VJESNIK JE JES ESN ES SN S NIIK K|b bro br broj rro oj 4 4026 | 23. travnja 2018.

Procter&Gamble 1999. ponudio svojim većim kupcima, dakle trgovačkim lancima, dodatne povoljnosti ako dobije elektroničke narudžbe i informacije o stanju zaliha njihovih proizvoda. Tada je IBM Slovenija napravio pilot-projekt koji je bio osnova za uslugu, a koju je kasnije počela nuditi tvrtka Panteon Group u Sloveniji i njezina tvrtka kćer Panteon Plus u Hrvatskoj. Editel Adria zapravo je nasljednik tvrtke Panteon Plus jer je prije malo više od dvije godine

TVRTKA NEPRESTANO ULAŽE U RESURSE I ZNANJE KAKO BI MOGLA PRUŽATI NOVA ISKUSTVA, PRAKSE I USLUGE Editel Austrija preuzeo većinsko vlasništvo”, napominje Bajsič dodajući kako je Panteon Plus u Hrvatskoj prije dvije godine imao oko 100 klijenata i partnera, a ulaskom Editela u vlasničku strukturu taj broj se danas popeo na više od 300, upravo zahvaljujući znanju i iskustvu koje je ponudio Editel. Korisnici usluga Editel Adrije u Hrvatskoj su svi trgovački lanci i drugi veći kupci i HoReCa koji koriste EDI neposredno putem Editelove mreže eXite: Agrokor/Konzum, Bauhaus, Bakmaz, Bipa, Boso, dm, Douglas, Falkensteiner, Kauﬂand, KTC, Lutz XXXL Lesnina, Medora, Metro, NTL, Palmers, Spar, Studenac, Valamar i drugi, ili putem partnera kao što su, među ostalima, Gavranović, Ina, Lonia, Maistra, Pemo i Pevec. Tvrtka je zadovoljna rastom poslovanja na hrvatskom tržištu. “Ni u jednoj zemlji se

digitalizacija poslovanja ne razvija brzo i bez potrebnog napora. Najveći problem je u promjeni razmišljanja korisnika. EDI daje potpuno nove perspektive i mogućnosti kod optimizacije B2B procesa, a s time ponekad postaje i barijera jer ljudi trebaju prihvatiti promjene. Uglavnom, naš zadatak je i educirati korisnike te s partnerima napraviti EDI uslugu jednostavnu i povoljnu za korištenje. Ocjenjujemo da smo u tom kratkom razdoblju postali vodeći pružatelj usluga digitalizacije poslovnih procesa putem EDI razmjene dokumenata na hrvatskom tržištu”, ističe on.

BOGATO ISKUSTVO U svojem poslovanju u Hrvatskoj ova tvrtka ne vidi većih ili nerješivih problema. “Kako u drugim zemljama, tako i u nas treba usuglasiti odnosno ‘ispiliti’ pojedine zakonske definicije i prema potrebi definirati zakone na području eArhiviranja. Sa svim partnerima i konkurentima održavamo korektan odnos tako da pokušamo nuditi najkvalitetnije usluge. Prijedloge za rješavanje pojedinih izazova dajemo neprestano, pa je potrebno više vremena da tržište, a i zakonodavstvo sazriju”, ističe Bajsič. Editel Adria nudi svoj know-how koji se temelji na 30-godišnjem iskustvu na više tržišta. “Naši korisnici zato znaju da mogu uvijek računati na najbolje usluge i konzultacije koje nisu uvijek uvjetovane profitom. Editel Adria

kroz poslovne doručke koje kvartalno organizira s aktualnim temama automatizacije poslovanja, konferencije, suradnju s partnerima i medijsko prisustvo pokušava povećati konkurentnost čitavog regionalnog gospodarstva

EDI DAJE POTPUNO NOVE PERSPEKTIVE I MOGUĆNOSTI KOD OPTIMIZACIJE B2B PROCESA, ISTIČE BAJSIČ prema drugim globalnim gospodarstvima”, kaže Bajsič. U tom kontekstu tvrtka neprestano ulaže u resurse i znanje kako bi mogla pružati nova iskustva, prakse i usluge. Na tom području surađuje i s globalnim konzultantskim kućama poput Deloittea i Ernst&Younga, kao i standardizacijskim tijelima čiji je Editel Adria član kao što su GS1 (Neproﬁtna međunarodna organizacija čije je djelovanje usmjereno na unapređenje učinkovitosti i omogućivanje preglednosti cijelog opskrbnog lanca, globalno i u svim sektorima) i ECR (Efficient Consumer Response koncept, tj. novi poslovni pristup koji podrazumijeva blisku suradnju svih partnera u opskrbnom lancu s ciljem da se želje potrošača ispune brže, bolje, uz niže troškove i na održiv način). 23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

SVIJET FINANCIJA U HGK-u URUČENE NAGRADE TOP OF THE FUNDS

RASTE IMOVINA INVESTICIJSKIH FONDOVA Prije desetak godina stanovništvo je ulagalo emotivno, no danas toga nema. Oni ulažu razumnije i dugoročnije, disperziraju ulaganja i očekuju realniji povrat, ističe Krstulović piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr 1774. godine osnovan prvi investicijski fond na svijetu. “Nakon 224 godine, točnije 1998. godine u Hrvatskoj je osnovan prvi investicijski fond tako da ove godine obilježavamo dva de-

UKUPNA IMOVINA INVESTICIJSKIH FONDOVA U HRVATSKOJ LANI JE NARASLA ZA ŠEST POSTO, NA 18,6 MILIJARDI KUNA

kupna imovina investicijskih fondova u Hrvatskoj u prošloj godini narasla je za šest posto, na 18,6 milijardi kuna. Od toga su 56 posto ulagali građani, točnije njih više od 220.000 ulagalo je jednokratno ili višekratno u investicijske fondove te očekuju od onih koji upravljaju tim fondovima profesionalan pristup i rezultate, rekao je Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori na prošlotjednom uručenju godišnjih nagrada Top of the Funds najboljim fondovima u Hrvatskoj. Dodjelu nagrada onima koji upravljaju sredstvima građana i poslovnih subjekata te time pridonose razvoju tržišta kapitala te gospodarstva kao cjeline vodio je Darko Buković, glavni urednik Privrednog vjesnika. Tom je prigodom Buković istaknuo kako je davne

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

setljeća fondovske industrije u našoj zemlji”, naglasio je Buković. Uručenje nagrada odvijalo se u sklopu obilježavanja Svjetskog dana investicijskih fondova, 19. travnja. Tim je povodom, a na temelju nacionalnog strateškog okvira ﬁnancijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020., Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK i ove godine organiziralo niz raznih edukativno-informativnih događanja. Osvrnuvši se na trendove i aktualnosti u industriji fondova, Krstulović je rekao kako se u prošloj godini ne mogu zaobići neki dobri, ali i neki loši događaji. “Možda je najveći pomak nabolje u tome što se poboljšala ﬁnancijska pismenost građana. Prije desetak godina stanovništvo je ulagalo emotivno, no danas toga nema. Oni ulažu razumnije i dugoročnije, disperziraju ulaganja i očekuju realniji povrat”, istaknuo je Krstulović.

IMPLEMENTACIJA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA Govoreći o očekivanjima investicijskih fondova u ovoj godini, on je naglasio kako postoje određeni trendovi na tržištu pri čemu je izdvojio implementaciju Zakona o tržištu kapitala. “Time će investicijski savjet biti dostupan široj javnosti što je iznimno važno jer će građani dobiti financijske savjete za manje iznose. Posljedica toga je njihova osviještenost u financijskom pogledu, sagledavanje vlastite rizičnosti u ciljevima te mogućnostima ulaganja”, istaknuo je Krstulović. On je ujedno pozdravio dolazak strane konkurencije za koju je iskazao uvjerenje da će domaće fondove učiniti konkurentnijima te pozvao Hanfu da na tržištu osigura jednake uvjete za sve. “Imovina fondova u Europi se u prošloj godini u odnosu na 2007. utrostručila, a to je dokaz da je naš posao koristan i da će biti sve prisutniji u budućnosti”, naglasio je Krstulović. Da građanin mora biti dobro educiran prije bilo kakvog ulaganja, smatra i Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK. On je rekao kako se aktivnosti Komore na području financijske pismenosti ne odvijaju samo tijekom nekoliko dana ili kroz jedan tjedan, nego HGK cijelu godinu provodi aktivnosti i događanja koja uključuju bolje razumijevanje ulaganja u investicijske fondove. Pritom je istaknuo uspješno proveden pilot-projekt Više znamo, bolje razumijemo, namijenjen učenicima i profesorima pet zagrebačkih srednjih škola. Taj je projekt organiziran u suradnji s članicama Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK, zagrebačkim Gradskim uredom

ZB Invest najbolje društvo za upravljanje investicijskim fondovima Najboljim eurskim novčanim otvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom proglašen je ZB Europlus, dok je najbolji kunski novčani otvoreni investicijski fond s javnom ponudom Locusta Cash. Intercapital Bond proglašen je najboljim obvezničkim otvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom, a PBZ Conservative 10 postao je najbolji mješoviti otvoreni investicijski fond s javnom ponudom. Najbolji dionički otvoreni investicijski fond s javnom ponudom postao je ZB Trend, dok je priznanje za najbolji posebni otvoreni investicijski fond s javnom ponudom dobio Raiffeisen Harmonic. ZB Invest proglašen je najboljim društvom za upravljanje investicijskim fondovima.

za obrazovanje, Hanfom, Ministarstvom ﬁnancija te uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja. “Suradnju smo podignuli na višu razinu jer želimo povezati poslovnu zajednicu i znanstveni sektor. Od početka godine naše aktivnosti na području ﬁnancijske pismenosti obuhvatile su više od 1000 učenika, a mi u HGK-u

GRAĐANIN MORA BITI DOBRO EDUCIRAN PRIJE BILO KAKVOG ULAGANJA, SMATRA ZVONIMIR SAVIĆ nastavit ćemo i dalje s radom u tom smjeru”, rekao je Savić. Dodao je kako u Hrvatskoj postoji 21 društvo za upravljanje investicijskim fondovima i sva su ona aktivni članovi Komorinog udruženja. 23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA KONFERENCIJA O UKLJUČIVANJU OSOBA S INVALIDITETOM NA TRŽIŠTE RADA

SURADNJOM DO NAPRETKA Postoje brojne mogućnosti pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, cilj nam je potaknuti poslodavce da razmisle o tim mogućnostima, ističe Vedrana Jelušić Kašić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

9000 poslodavaca u 2017. imalo obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom

5135 poslodavaca koristilo je zamjenske kvote

3814 poslodavca nije ispunilo svoje obveze ni u jednom obliku

Zagrebu je prošli tjedan održana Konferencija o uključivanju osoba s invaliditetom na tržište rada koja je prije svega željela informirati te potaknuti poslodavce na uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada, ali i pokazati kako obje zainteresirane skupine mogu napredovati kroz suradnju. “Ulazak na tržište rada, ﬁgurativno rečeno, ne započinje prijavom za radno mjesto nego u obrazovnom sustavu i pripremi bilo koje osobe, pa i osoba s invaliditetom, za rad u onim zanimanjima i s onim kompetencijama koje su poslodavcima u tom trenutku uistinu i potrebne. Ni jedan poslodavac neće zaposliti radnika kojeg ne treba, pa ni osobu s invaliditetom. Uz to je puno potrebnije raditi na razbijanju predrasuda o osobama s invaliditetom i njihovim mogućnostima”, istaknula je direktorica odnosa s članstvom HUP-a Milka Kosanović.

PROMIJENITI PRISTUP POSLODAVACA U Hrvatskoj svaki poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika obveznik je ispunjenja kvote o zapošljavanju osoba s invaliditetom, a od te obveze izuzete su novoosnovane tvrtke

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

i to u razdoblju od dvije godine od početka rada. Kvota se određuje u visini od tri posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih. Ako poslodavac iz nekog razloga ne može zaposliti potreban broj osoba s invaliditetom, propisanu kvotu može ispuniti tzv. zamjenskom kvotom, primjerice zaključivanjem jednog ili više ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava, najavom stipendiranja i slično. Na dan 31. prosinaca 2017. godine u Hrvatskoj je bilo 9000 poslodavaca koji su imali obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, 5135 koristilo je zamjenske kvote, a 3814 ih nije ispunilo svoje obveze ni u jednom obliku. “U Hrvatskoj je svijest o uključivanju osoba s invaliditetom na tržište rada još uvijek nedovoljno razvijena, unatoč nastojanjima Europske unije da kroz zakonodavne okvire promijeni pristup poslodavaca. Postoje brojne mogućnosti pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, cilj nam je potaknuti poslodavce da razmisle o tim mogućnostima”, rekla je direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Slovačku i Mađarsku Vedrana Jelušić Kašić koja je predstavila i dobrovoljnu inicijativu djelatnika Ureda EBRD-a u Zagrebu za prikupljanje sredstava za kupnju specijalizirane informatičke i telekomunikacijske opreme namijenjene slijepim i slabovidnim osobama. Inicijativa je aktualna na crowdfounding platformama Indiegogo i YouCaring, a sva prikupljena sredstva EBRD će, kao društveno osviještena institucija, udvostručiti u sklopu svog programa za društvene inicijative U sklopu konferencije predstavljeni su i dobri primjeri iz prakse kao što je Udruga slijepih Zagreb, koja je osnovala tvrtku Sfera Visia koja proizvodi i prodaje sapune pod imenom Sapuni s točkicama, te kompanija Spin Valis koja je tijekom 2016. godine osigurala stalno zaposlenje za 14 osoba s invaliditetom.

SUBVENCIONIRANJE STAMBENIH KREDITA

DOTJERIVANJE ZAKONA Velika novost je to da se neće kao dosad subvencionirati polovina mjesečnih obroka ili anuiteta tijekom prve četiri godine otplate kredita nego pet godina piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

bog velikog interesa građana, a na temelju analiziranih podataka, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja u cilju poboljšanja mjere stambenog zbrinjavanja izradilo je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita koji će biti upućen na javno savjetovanje. Predrag Štromar, ministar graditeljstva i prostornog uređenja, istaknuo je kako se donošenje zakona očekuje prije ljetne stanke u zasjedanju Sabora. Raspisivanje natječaja, pak, očekuje se u rujnu. “Po prošlom zakonu, ovo je bila jednokratna mjera. Mi želimo promijeniti tu odluku, te ćemo sada ići na više natječaja. A ovaj zakon bi trebao vrijediti do 2020. godine”, naglasio je. Velika novost je to da se neće kao dosad subvencionirati polovina mjesečnih obroka ili anuiteta tijekom prve četiri godine otplate kredita nego pet godina. Ovaj zakon ima i demografsku mjeru jer se dodatno produžuje rok subvencioniranja kredita za dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita. Također, u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50 posto tjelesnog oštećenja, dodatno se produžuje rok subvencioniranja kredita za dvije godine.

ODBIJENI ZAHTJEVI Analizom prošlogodišnjih zahtjeva, nastavio je Štromar, utvrđeno je kako je iznimno mnogo subvencija, čak više od 66 posto, u jako razvijenim općinama i gradovima. “Zato ćemo u ovom prijedlogu zakona predložiti da se s većim postotkom subvencionira izgradnja kuća i

SUBVENCIONIRANJE KREDITA ODOBRAVAT ĆE SE ZA KUPNJU STANA ILI KUĆE, ODNOSNO GRADNJU KUĆE DO NAJVIŠE 1500 EURA PO ČETVORNOME METRU kupnja stanova u onim mjestima koja po indeksu razvijenosti imaju nižu razvijenost. Tako da će 30 posto subvencije dobiti oni koji, primjerice, kupuju stan ili grade kuću u Zagrebu, dok će oni u Gvozdu, Brinju ili Donjem Lapcu imati subvenciju od 51 posto”, napomenuo je dodajući kako se na natječaj mogu javiti osobe mlađe od 45 godina. “Efektivna kamatna stopa ostaje 3,75 posto. Prošle godine ove kamatne stope kretale su se u rasponu od 3,04 do 3,75 posto”, istaknuo je. Subvencioniranje kredita odobravat će se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1500 eura po četvornome metru, a do najvišeg iznosa

kredita od 100.000 eura. Rok otplate ne smije biti kraći od 15 godina. “Podnositelji zahtjeva u svome vlasništvu mogu imati manju nekretninu, ali je nakon kupnje nove moraju prodati u roku od dvije godine”, kazao je. Do sada je provedbom Zakona o subvencioniranju stambenih kredita prema objavljenom javnom pozivu realiziran i odobren 2321 zahtjev za subvencioniranje kredita, a za što je Hrvatska putem subvencija osigurala za 2017. godinu 17,5 milijuna kuna, za 2018. godinu 42 milijuna kuna, s projekcijom za 2019. i 2020. od 35 milijuna kuna. Također, 41 zahtjev je odbijen, a njih 37 je odustalo od podnesenog zahtjeva.

23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

DIVIDENDA ČAKOVEČKIH MLINOVA 75 KUNA PO DIONICI Uprava i Nadzorni odbor Čakovečkih mlinova predlažu da se od

14,44 milijuna kuna neto dobiti iz prošle godine gotovo 13,2 milijuna raspodijeli u zadržanu dobit, ali i da se dioničarima isplati dividenda u iznosu od 75 kuna po dionici iz neisplaćene neto dobiti ostvarene 2009. i 2010. godine. Inače, od neto dobiti 1,26 milijuna kuna ide u zakonske rezerve kako bi se zajedno s postojećim zakonskim rezervama, koje iznose 3,88 milijuna kuna, dosegla visina od pet posto temeljnog kapitala društva, što iznosi 5,14 milijuna kuna. Glavna skupština sazvana je za 8. lipnja ove godine.

REVIDIRANI REZULTATI POSLOVANJA PETROKEMIJE Kutinska Petrokemija sukladno pravilima Zagrebačke burze objavila je promjenu datuma sjednice Nadzornog odbora i objave revidiranih ﬁnancijskih izvještaja za 2017. godinu. Naime, sjednica Nadzornog odbora Petrokemije koja je bila najavljena za 17. travnja održat će se 30. travnja. Isti dan bit će objavljeni i revidirani rezultati poslovanja kutinske tvornice za prošlu godinu.

Potražnje gotovo i nema Novčano tržište i dalje obiluje likvidnošću što najbolje potvrđuje podatak o prosječnom dnevnom višku na računima banaka koji u ovome razdoblju svakodnevno prelazi 27,5 milijardi kuna. Odnos ponude i potražnje novca na Tržištu novca Zagreb pokazuje kako je ponuda novca dominantna, a potražnje gotovo i nema. Unatoč niskoj kamatnoj stopi od 0,3 posto po kojoj su ponuđena sredstva na redovitim tjednim repo aukcijama Hrvatske narodne banke koje se održavaju svaki ponedjeljak, zbog odnosa na novčanom tržištu ni dalje nema zainteresiranih depozitnih institucija za povlačenje dodatne likvidnosti. U skladu s kalendarom izdanja, prošlog utorka

nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva ﬁnancija. Iduća aukcija trezorskih zapisa najavljena je za ovaj tjedan, s planiranim iznosom izdanja od 900 milijuna trezorskih zapisa u kunama s rokom dospijeća od godine dana, dok je istodobno na dospijeću iznos od 876 milijuna kuna. Prema okolnostima na novčanom tržištu realno je očekivati veliko zanimanje sudionika koje će odrediti i eventualnu korekciju kamatne stope. Ogromni dnevni viškovi na računima depozitnih institucija glavno su obilježje novčanog tržišta već dulje vrijeme. Višak likvidnosti trenutno je iznimno visok i nema naznaka za bilo kakvu promjenu u smislu neutraliziranja viškova i uravnoteženja ponude i potražnje novca na novčanom tržištu. Stoga će svaki rast kvalitetne potražnje pomoći sudionicima da učinkovitije upravljaju svojim viškovima koji sada uglavnom stoje [Jelena Drinković] neukamaćeni.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

600

450

300

150

0 16.4.

17.4.

18.4.

19.4.

20.4.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna oslabjela u odnosu na dolar Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar blago oslabjela za 0,42 posto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je neznatno ojačala za 0,08 posto. U odvaluta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,633187

CAD kanadski dolar

4,752977

JPY japanski

jen 5,595096

CHF švicarski franak

6,185061

GBP britanska funta

8,470691

USD američki dolar

6,023633

EUR euro

7,408466

Izvor: HNB

EUR

primjena od 21. 4. 2018.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

16.4. 17.4. 18.4. 19.4. 20.4.

nosu na švicarski franak hrvatska valuta je također ojačala, i to za 0,99 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,40 kuna, američki dolar na 6,02 kune, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na 6,18 kuna. 7,416 7,414

USD

6,04 6,03

CHF

6,28 6,26

7,412

6,02

6,24

7,410

6,01

6,22

7,408

6,00

6,20

7,406

5,99

6,18

16.4. 17.4. 18.4. 19.4. 20.4.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA BRODOSPLIT ISPORUČIO RASPONSKI SEGMENT ZA MOST ČIOVO

Dinamičan tjedan na tržištima kapitala Na kraju prošlog tjedna na Wall Streetu bilježio se pad cijena dionica, ponajviše u potrošačkom sektoru, jer su ulagače razočarali poslovni rezultati nekoliko vodećih kompanija. Sam tehnološki sektor našao se pod pritiskom zbog naznaka slabljenja potražnje za pametnim telefonima. S druge strane, zahvaljujući rastu prinosa na obveznice, dionice u ﬁnancijskom sektoru bilježile su oporavak. “Smjer tržišta dionica u znatnoj mjeri odredila su kretanja na tržištu obveznica. To se vidi po sektorima. Financijski je ojačao jer mu odgovara okruženje s višim kamatama, dok su se građevinski i defanzivni sektori našli pod pritiskom”, komentirao je kretanje cijena potpredsjednik u tvrtki Wedbush Securities Stephen Massocca. Oprezno se trgovalo na europskim i azijskim tržištima kapitala. Ulagači su na oprezu i zbog brzog rasta cijena nafte, koje su dosegnule najviše razine od kraja 2014. godine što je posljedica pada zaliha i poruke Saudijske Arabije da želi više cijene nafte.

7400

24800

Dow Jones

FTSE 100 7350

24750

7300

24700

7250

24650

7200

24600

7150

24550

16.4. 17.4. 18.4. 19.4. 20.4. 7400

16.4. 17.4. 18.4. 19.4. 20.4. 5550

NASDAQ

7350

5500

7300

5450

7250

5400

7200

5350

7150

5300

CAC40

16.4. 17.4. 18.4. 19.4. 20.4. 12600

16.4. 17.4. 18.4. 19.4. 20.4. 22300

DAX

12550

NIKKEI 225

22200

12500

22100

12450

22000

12400

21900

12350

21800

16.4. 17.4. 18.4. 19.4. 20.4.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

datum

16.4. 17.4. 18.4. 19.4. 20.4.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

Blagi rast Mirexa

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 240,0711 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi neznatni rast od 0,03 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 133,3438 bodova što također predstavlja rast od 0,12 posto. Mirex C krajem prošlog tjedna iznosio je 127,0840 bodova, što je neznatno povećanje od 0,05 posto.

MIREX A

19.04.

133,34380

0,0036

-0,07

AZ - A

19.04.

132,10720

0,0034

-0,49

Erste Plavi - A

19.04.

133,16260

-0,1083

-0,60

PBZ CO - A

19.04.

135,39080

-0,0188

-0,92

Raiffeisen OMF - A

19.04.

134,41600

0,0667

1,31

MIREX B

19.04.

240,07110

-0,0196

-0,28

AZ - B

19.04.

236,77660

-0,0553

-0,57

Erste Plavi - B

19.04.

253,69740

-0,0217

-0,43

kategorija A

kategorija B

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

19.04.

222,03090

-0,0201

-0,61

0,08%

Raiffeisen OMF - B

19.04.

247,59480

0,0223

0,27

0,06%

kategorija C

MIREX C

19.04.

127,08400

0,0015

1,44

0,04%

AZ - C

19.04.

124,93100

0,0031

2,35

0,02%

Erste Plavi - C

19.04.

128,64390

-0,0331

1,07

0,00%

PBZ CO - C

19.04.

124,88890

-0,0122

0,74

Raiffeisen OMF - C

19.04.

130,11790

0,0157

0,87

16.4.

17.4.

18.4.

19.4.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,3%

Raiffeisen DMF

19.04.

234,86700

0,0850

0,44

0,1%

AZ Profit

19.04.

252,07060

0,0531

-1,47

0,2% 0,0%

Croatia osiguranje

19.04.

161,60320

0,0764

0,02

-0,1%

AZ Benefit

19.04.

254,94630

-0,0195

-0,67

-0,2%

Erste Plavi Expert

19.04.

212,20370

-0,0374

-1,24

-0,3%

Erste Plavi Protect

19.04.

209,94710

-0,0196

4,41

19.3.

26.3.

3.4.

11.4.

19.4.

Brodosplit je isporučio prvi čelični rasponski segment za montažu na gradilište mosta. Čelična konstrukcija mosta sastoji se od ukupno 14 rasponskih sklopova od kojih je najzahtjevniji središnji dio na kojemu će biti ugrađeni hidraulički mehanizmi za podizanje središnjeg dijela mosta. Oni se montiraju na potpornim stupovima i zavarivanjem spajaju u cjelinu. Radnici Brodosplita već su montirali četiri mega segmenta na gradilištu, a do sredine svibnja, prema planu, trebali bi biti isporučeni i montirani svi segmenti budućeg čiovskog mosta koji bi trebao biti izgrađen do sredine lipnja ove godine.

VALAMAR LACROMA DUBROVNIK DOBIO HALAL CERTIFIKAT Hotelu Valamar Lacroma Dubrovnik dodijeljen je certiﬁkat halal kvalitete. Dobra povezanost Dubrovnika putem Turkish Airlinesa i odnedavno Fly Dubaija jamac je boljeg pozicioniranja u

ciljanim zemljama. Valamar Lacroma Dubrovnik je proširio ponudu jela proizvodima za koje su korištene certiﬁcirane halal namirnice. Sva halal jela su jasno označena i izdvojena tako da ih gosti mogu lako odabrati. Sobe, namijenjene gostima koji žele halal uslugu, posebno su uređene i opremljene.

23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

OSNOVANA TURISTIČKA ZAJEDNICA PODRUČJA IMOTE Grad Imotski i osam općina s područja Imotske krajine osnovali su Turističku zajednicu Imotu, prvu turističku zajednicu područja u

Splitsko-dalmatinskoj županiji. Prihvaćen je i program rada Turističke zajednice područja Imote za ovu godinu, čime su definirane sve aktivnosti koje će pomoći u afirmaciji područja, obogaćivanju ponude novim sadržajima, stvaranju boljih uvjeta boravka turista i aktivnoj promidžbi destinacije. Ove će se godine financijska sredstva usmjeriti na mnoge programe i aktivnosti, poput nastavka istraživanja Crvenog jezera, organiziranja Imota family daya i izrade biciklističkih i trkačkih staza.

PREDSJEDNIKU UPRAVE ZABE BONUS OD 2,67 MILIJUNA KUNA Zagrebačka banka objavila je poziv dioničarima na glavnu skupštinu 24. svibnja na kojoj će na dnevnom redu biti samo jedna točka bonus za predsjednika Uprave Miljenka Živaljića, koji bi za poslovanje u prošloj godini trebao biti nagrađen s više od 2,67 milijuna kuna u bruto iznosu. U objašnjenju odluke stoji da je predsjednik Uprave premašio očekivanja.

Crobexi rasli, promet pao Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom trgovinskom tjednu pala u usporedbi s tjednom ranije. Ukupni dionički promet umanjen je za 81 posto ili 122 milijuna kuna te je iznosio 28,8 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 13,5 milijuna kuna, što predstavlja oko 47 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Promet veći od milijun kuna sakupilo je šest izdanja, dok je ukupno 12 izdanja trgovano u iznosu većem

od pola milijuna kuna. Ključni indeksi su nakon pet tjedana pada zabilježili rast iako se Crobex i dalje nalazi ispod psihološki važne granice od 1800 bodova. Crobex je uvećan za 0,35 posto na 1788,72 boda. Crobex10 je porastao za 0,38 posto na 1037,59 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -1,49 posto koliko je pao CROBEXkons do +4,25 posto koliko je porastao CROBEXtran. Obveznički indeksi su tjedan zaključili rastom; CROBIS je uvećan za 0,07 posto, a CROBIStr za 0,15 posto. NajliZAGREBAČKA BURZA kvidniji je u proteklom tjednu bio HT THE ZAGREB STOCK EXCHANGE čijim je dionicama u redovnoj trgovini UKUPAN TJEDNI PROMET: 145.936.989,38 kn ostvaren promet od 3,2 milijuna kuna, TJEDNI DIONIČKI PROMET: 28.782.299,88 kn a u blok trgovini su trgovane u iznosu index zadnja vrijednost tjedna promjena od također 3,2 milijuna kuna. Cijena 1.788,7200 +0,35% CROBEX im je pala za 0,93 posto na 160 kuna. 1.037,5900 +0,38% CROBEX10 HTP Korčula bilježi ukupno 4,4 mili112,4634 +0,07% CROBIS juna kuna blok prometa i tjedan bez 171,6510 +0,15% CROBIStr promjene cijene, na 57,50 kuna. Valamar Riviera je ostvarila promet od Top 10 tjedna zadnja 3,6 milijuna kuna i zabilježila minus promet po prometu promjena cijena od 1,01 posto odnosno cijenu od 39,40 -0,93% 160,00 6.427.489,50 HT d.d. kuna. Od 10 najlikvidnijih izdanja rast 0,00% 57,50 4.363.790,00 HTP KORČULA D.D. cijene bilježe ih dva. Najveći porast -1,01% 39,40 3.571.987,70 Valamar Riviera d.d. bilježi Atlantska plovidba, njezine su 0,00% 6.450,00 1.290.000,00 Čakovečki mlinovi d.d. dionice poskupjele za 8,91 posto na -0,83% 180,00 1.208.599,00 AD PLASTIK d.d. 562 kune, a tijekom tjedna je njima +8,91% 562,00 1.111.014,00 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. protrgovan iznos od 1,1 milijun kuna. -1,72% 1.145,00 838.995,00 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. Dionicama Podravke cijena je porasla 0,00% 700,00 823.955,00 AUTO HRVATSKA d.d. +3,45% 270,00 725.228,00 PODRAVKA d.d. za 3,45 posto na 270 kuna, a trgovane -4,42% 56,20 688.615,60 Zagrebačka banka d.d. su u iznosu nešto većem od 725.000 kuna. Pad cijene dionice bilježi pet 10 dionica tjedna zadnja izdanja. Najviše je cijena umanjepromet s najvećim rastom cijene promjena cijena na dionicama Zagrebačke banke, za +74,19% 54,00 12.403,00 IMUNOLOŠKI ZAVOD d.d. 4,42 posto na 56,20 kuna, a njima je +34,48% 0,39 7.942,50 MAGMA d.d. ostvaren promet od 689.000 kuna. +13,51% 126,00 110.656,50 ULJANIK PLOVIDBA d.d. Ericsson NT bilježi minus od 1,72 +8,82% 37,00 11.248,00 SZAIF d.d. posto odnosno zadnju cijenu od 1145 +8,13% 17.300,00 297.600,00 MEDIKA d.d. kuna i 839.000 kuna prometa. Slijede +6,45% 33,00 990,00 SLATINSKA BANKA d.d. spomenuta izdanja Valamar Riviere i +6,15% 38,00 39.657,80 SNH BETA d.d. +5,56% 133,00 195.695,00 TEHNIKA d.d. HT-a, a posljednji s cjenovnim padom +5,00% 29,40 34.754,40 JADROPLOV d.d. od 0,83 posto je AD Plastik koji bilježi +3,88% 670,00 597.575,00 KONČAR d.d. zadnju cijenu od 180 kuna i promet od 1,2 milijuna kuna. 10 dionica s najvećim padom cijene

SPIN VALIS d.d. EXCELSA NEKRETNINE d.d PULJANKA d.d. LUKA PLOČE d.d. JADROAGENT d.d. TERMES GRUPA d.d. INSTITUT IGH d.d. Loš. plovidba-Holding d.d. Zagrebačka banka d.d. SN PECTINATUS d.d.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

tjedna promjena

zadnja cijena

promet

-16,67% -16,50% -15,38% -10,46% -9,26% -8,27% -6,51% -5,71% -4,42% -4,08%

500,00 167,00 1,10 428,00 980,00 61,00 158,00 165,00 56,20 47,00

16.990,00 104.365,00 880,00 182.924,00 37.520,00 15.105,00 28.441,00 10.344,00 688.615,60 11.703,00

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI

Fondovi bilježe rast već treći tjedan Među 84 otvorena investicijska fonda treći tjedan zaredom prevladali su fondovi s rastom vrijednosti udjela. Tjedan je s rastom zaključilo 70 fondova, a 14 ih bilježi pad. Sedam fondova je zabilježilo rast veći od jedan posto, a nijedan nije pao više od jedan posto. Porasla su 24 od 27 dioničkih fondova. KD Energija bilježi uvećanje od 3,12 posto, što ga čini i dobitnikom tjedna. Svih šest posebnih fondova bilježi rast. ZB Future 2040 i ZB Future 2055 su porasli za 0,69 posto. Porast cijene udjela bilježi 14 od 16 mješovitih fondova. OTP Absolute i InterCa-

pital Balanced su porasli za 0,63 posto. Od 15 obvezničkih fondova rast ih bilježi 12. Najviše je vrijednost uvećana PBZ Bondu 0,14 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 14 od 20 novčanih fondova. Najveći rast, 0,03 posto, bilježi PBZ Dollar. Najbolje rezultate u 2018. među dioničkim fondovima bilježi Neta Frontier sa 3,81 posto, dok je najuspješniji mješoviti PBZ Conservative 10 sa 1,56 posto. Među obvezničkim fondovima najveći rast, od 1,76 posto, ostvario je PBZ Bond. Novčane fondove predvodi PBZ [Iva Skorin] Dollar s prinosom od 0,39.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 12.04.2018. do 19.04.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 19,1994 KD Victoria € 12,4008 InterCapital Global Equity $ 197,5043 ZB trend kn 14,7786 KD Prvi izbor € 142,4792 ZB euroaktiv kn 101,6113 Capital Breeder € 132,7304 KD Europa € 11,6587 PBZ Equity fond kn 111,6305 HPB Dionički € 76,8840 Erste Adriatic Equity kn 84,8208 Neta Global Developed kn 112,7923 ZB aktiv € 113,6669 InterCapital SEE Equity $ 16,1467 Platinum Glob. Opportunity kn 6,0620 KD Nova Europa kn 42,7589 OTP indeksni € 100,0427 Platinum Blue Chip kn 485,8331 Neta Frontier € 101,5008 OTP Meridian 20 kn 73,1300 A1 kn 149,4892 Alta Special Opportunity kn 55,4427 Neta New Europe € 90,2764 KD BRIC kn 9,0728 KD Energija € 114,5798 ZB BRIC+ € 163,3568 Allianz Equity $ 21,1177 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 123,9909 Raiffeisen Dynamic € 109,4699 Raiffeisen Harmonic € 104,5262 ZB Future 2025 € 103,9570 ZB Future 2030 € 103,7165 ZB Future 2040 € 104,1718 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 162,0114 ZB global € 15,6528 PBZ Global fond € 14,2208 InterCapital Balanced kn 127,9842 KD Balanced kn 106,1389 HPB Global € 14,0152 OTP uravnoteženi kn 165,2482 Allianz Portfolio € 118,6238 PBZ Conservative 10 fond € 103,5973 You Invest Active

tjedna promjena [%]

0,01 0,88 0,41 0,65 1,25 0,43 1,15 0,36 0,18 0,91 0,28 -0,26 0,04 2,00 1,84 0,48 1,40 0,88 1,10 -0,14 0,26 0,91 -0,59 3,12 0,56 0,37 0,14 0,60 0,23 0,42 0,67 0,69 0,69 -0,01 0,48 0,63 0,04 0,23 -0,16 0,21 0,18 0,43

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,4161 You Invest Balanced € 104,7224 You Invest Solid € 104,4814 PBZ Flexible 30 fond € 95,6708 OTP Absolute € 106,2528 InterCapital Income Plus € 99,4230 PBZ Intern. Multi Asset fond € 99,8377 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 200,1370 ZB bond € 15,1643 InterCapital Global Bond € 138,3992 PBZ Bond fond € 226,2201 InterCapital Bond € 168,9083 HPB Obveznički kn 76,7004 Alta Emerging Bond € 123,4485 Erste Adriatic Bond € 108,7852 Raiffeisen Classic kn 104,6910 PBZ Short term bond fond $ 106,0772 PBZ Dollar Bond fond $ 103,3721 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,7238 Erste Local Short Term Bond € 101,5725 Erste Adr. Short Term Bond € 100,3323 OTP Short-term bond $ 99,6527 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,4666 PBZ Novčani fond kn 175,9626 ZB plus € 150,8604 ZB europlus BE € 150,8604 ZB europlus BK € 128,7364 PBZ Euro Novčani kn 158,0294 Raiffeisen Cash kn 152,1131 Erste Money $ 134,3073 PBZ Dollar fond kn 144,0457 HPB Novčani kn 133,4880 OTP novčani fond kn 130,6433 InterCapital Money kn 1381,7364 Locusta Cash kn 118,7628 Allianz Cash € 116,0144 Erste Euro-Money kn 111,7264 Auctor Cash € 106,1553 Raiffeisen euroCash € 106,4006 HPB Euronovčani kn 106,6106 Alta Multicash € 102,1502 OTP euro novčani kn 1004,5990 Zodaks Cash

0,31 0,19 0,34 0,63 0,16 0,39 0,09

naziv(fond)

valuta

0,12 0,06 0,14 0,08 0,13 -0,40 0,03 0,06 0,04 -0,05 -0,05 0,07 0,08 0,01 0,00 -0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,00 0,03 0,00 -0,00 0,00 0,01 0,01 0,00 0,00 -0,01 -0,00 0,01 -0,01 0,01

PANA POKREĆE INVESTICIJSKI PROJEKT VRIJEDAN 10 MILIJUNA EURA Tvrtka Pana u suradnji s austrijskom tvrtkom Weitzer Parkett, a zahvaljujući investiciji vrijednoj 10 milijuna eura, u Turopolju će izgraditi pogon za proizvodnju višeslojnog parketa i otvoriti čak 100 novih radnih mjesta. Pana će ovom suradnjom ostvariti značajan porast ukupnog prihoda tvrtke te povećanje dodatne vrijednosti kroz izradu novih proizvoda. Weitzer Parkett će u Panu uvesti svoju tehnologiju za proizvodnju višeslojnog parketa, kao i ostala inovativna znanja i tehnologije te ujedno omogućiti pristup prodajnoj mreži parketa na svjetskom tržištu.

DOBRO POSLOVANJA ZAGREBAČKE ZRAČNE LUKE Francuska kompanija Aeroports de Paris zadovoljna je poslovanjem zagrebačke Zračne luke Franjo Tuđman u prvoj godini rada, te kao jedan od dioničara sa 21-postotnim udjelom u tvrt-

ki koncesionaru te luke očekuje rast i u idućim godinama, uz širenje poslovanja. Zračna luka Franjo Tuđman u prva tri mjeseca ove godine imala je 13,5 posto više putnika nego u isto vrijeme prošle godine, odnosno njih 585.500, a to je pratio i veliki porast teretnog prometa, za 47,6 posto na godišnjoj razini, na 3228 tona.

23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

KNJIGOMETAR Vladimir Crnković

Generalić Hrvatski muzej naivne umjetnosti

Lila i Elena, siromašne, genijalne djevojčice iz Napulja, postale su žene. Elena je diplomirala, objavila uspješan roman i ušla u privilegirane krugove. Lila je ostavila supruga i napornim ﬁzičkim radom pokušava prehraniti sebe i sina. Mlade žene, svaka na svoj način, pokušavaju zgrabiti priliku da uzmaknu životu siromaštva, neznanja i podčinjenosti u vrtlozima ideoloških previranja talijanskog društva kraja 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća, ali i u svijetu koji otvara sasvim nove mogućnosti emancipacije.

Raphaelle Giordano

Tvoj drugi život počinje kad shvatiš da imaš samo jedan Egmont

Monografija o Generaliću na sintezni način sažima to opsežno djelo, dijakronijski niže poznate ili manje poznate podatke, ulančava njegov rad u kontekst hrvatske i svjetske naive i donosi reprezentativni izbor radova. Monografija je namijenjena i širokoj publici i stručnjacima: prvi će u njemu naći osnovni pregled djelovanja i pregnantno objašnjenje karakteristika i vrijednosti rada, dok će drugi u autorovu sinteznom postupku vidjeti istinsko umijeće da se prepoznaju specifičnosti i da se argumentirano obrazlože teze koje imaju svojstva zaključaka.

Elena Ferrante

Priča o onima koji bježe i onima koji ostaju Profil

Knjiga je u Francuskoj ali i u svijetu postala trenutačni bestseler. Radi se o dirljivoj i poučnoj priči o umijeću mijenjanja vlastitog života kako bi se pronašao put blagostanja i sreće. Znam da će sada mnogi uzdahnuti i pomisliti - ah, zar opet moramo čitati o sreći i pozitivi?!. Ali ovo je korisna knjiga o dubokim promjenama s kojima će se svatko od nas kad-tad morati susresti. Naime - to je život. Radnja se čini jednostavnom, ali ne dajte da vas to zavara – sreća je na dohvat ruke svima nama, ali je samo rijetki uhvate.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

Francesca Borri

Sirijska prašina ratna priča iz srca Alepa Sandorf

U malome mjestu usred argentinske pampe ubijen je Tony Durán, elegantni Portorikanac s američkom putovnicom i ljubavnik sestara Belladona. Blizanke Sofía i Ada naime kćeri su najmoćnijeg čovjeka mjesta, a njihova braća Lucio i Luca osnivači tvornice koja je u uspavani provincijski gradić dovela budućnost. U istrazi koju, svaki za sebe, provode mjesni policijski inspektor Croce i novinar iz Buenos Airesa Emilio Renzi ispreplest će se slojevi obiteljske i argentinske povijesti, sjedinjeni u priči o zločinu i strasti, opsesiji i vječnoj borbi novoga sa starim.

Moja krsna škrinjica Verbum

Francesca Borri pred čitatelja iznosi sav besmisao patnje nemoćnih stanovnika sirijskoga Alepa, koji je između 2012. i 2016. bio poprištem nesmiljenih borbi između pobunjenika najrazličitijih političkih i svjetonazorskih boja i vojske sirijskog režima Bašara al-Asada. Ona do kraja razobličava i medijsku sliku nastalu o ratu u Siriji i jasno predočava besciljnost televizijskih i novinskih kuća koje prenose kontradiktorne izjave svjetskih političara i upadaju u zamke lažnih vijesti samo kako bi eksploatirale opće zgražanje nad stravičnim prizorima.

Ricardo Piglia

Pod crnim svjetlom Fraktura

Moja krsna škrinjica osmišljena je kao privlačna kutijica s ručkicom unutar koje su tri djeci zanimljive knjižice: Biblijske priče za najmlađe, Moje prve molitve i Radosnica. Moj prvi spomenar. Knjiga Biblijske priče za najmlađe donosi najljepše biblijske priče iz Starog i Novog zavjeta za svako dijete. Druga knjiga, Moje prve molitve sadrži različite molitve koje će ih pratiti u prvim koracima rasta u vjeri. U Radosnici. Mom prvom spomenaru roditelji mogu zabilježiti najposebnije trenutke svoga djeteta.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Partnerstvo u uzgoju ribe Partnera za ﬁnanciranje uzgoja ribe na otoku Rabu traži tvrtka s tog otoka. Kontakt: 098/9360 179. Partnestvo Partnera kuhara/icu za uhodanu konobu u Istri, Zrenj (Oprtalj), tražimo. Za partnerstvo potrebno otkupiti polovinu investicije. U kompletno uređenje uloženo je 76.000 eura. Konoba se nalazi na vrlo atraktivnoj i frekventnoj lokaciji (Zrenj, 4 km od Oprtlja) s postojećom klijentelom, u radu, 80 sjedećih mjesta u dvorani + 60 na terasi, dva parkirališta za oko 30 auta ili autobuse. Mogućnost organiziranja vjenčanja i drugih fešta s glazbom. Radi cijelu godinu, centralno plinsko grijanje. Pružamo kompletnu podršku: poznati brend, marketing, dobavljači, edukacija. Kontakt: 095/1511 959 Najam košnica Pčelinje košnice, proizvoljne, vozila, opremu, kontejnere i sve ostalo uzimamo u najam ili

zajednički rad ili sličnu suradnju. Sirovine koristimo u našoj proizvodnji. Kontakt: 034/248 959.

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Izgradnja

Grad Šibenik nabavlja radove izgradnje Centra za nove tehnologije Trokut. Procijenjena vrijednost nabave je 17,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 3. svibnja. Održavanje i popravak uređaja za hlađenje

Grad Zagreb nabavlja usluge održavanja i popravaka uređaja za hlađenje. Procijenjena vrijednost je 850.000 kuna. Rok dostave ponuda je 4. svibnja.

Suradnja u proizvodnji plastike Traži se partner za proizvodnju novog proizvoda od plastike. Minimalni ulog je 50.000 eura, a posjedujemo patent za EU zemlje, kao i vlastiti poslovni prostor u privatnom vlasništvu. Kontakt: 091/9312 264, 051/254 549 Partnerstvo Potreban poslovni partner za autocentar, za nastavak rada i dalje nesmetano funkcioniranje. Ustupam 50 posto vlasništva, uslijed teškog zdravstvenog stanja imam želju uključiti nekoga u poslovanje. Auto Centar: registracija i osiguranje vozila, centar za obuku vozača, rent-a-car, prodaja vozila, autopraonica, promet nekretninama. Vozila, klijenti, oprema i sve potrebno za rad, bez tvrtke sa 20 godina iskustva. Ustupa se vlasništvo 50 posto za 30.000 eura. Prostor je u zakupu po minimalnim uvjetima, okolina Beograda. Kontakt: 00381/63/7319 988 Investicija Građevinsko zemljište 1137 četvornih metara u mjestu Polje na otoku Krku. Moguća gradnja - od vile s bazenom do dvojnog objekta sa šest apartmana. Traži se partner (investitor) za gradnju objekta ili kupnju dijela ili cijele parcele. Kontakt: 091/9481 613.

vrijednost nabave je 3,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 15. svibnja.

policije nabavlja motorna vozila (10 lotova). Rok dostave ponuda je 29. svibnja.

Nabava kemijskih WC-a

Prehrambeni artikli

Hrvatske autoceste nabavljaju kemijske WC-e. Procijenjena vrijednost nabave je milijun kuna. Rok dostave ponuda 8. svibnja.

Općina Novo Sarajevo nabavlja prehrambene artikle. Rok za dostavu ponude je 3. svibnja. Najam TV produkcijske i studijske opreme

Autogume za autobuse

Promet, Split, nabavlja autogume za autobuse. Procijenjena vrijednost iznosi 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 10. svibnja.

Vreće za spavanje

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta nabavlja vreće za spavanje. Procijenjena

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

REGIJA Ušne markice

Federalni agromediteranski zavod nabavlja ušne markice za obilježavanje svinja. Rok dostave ponuda je 3. svibnja. Motorna vozila

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo - Uprava

Radiotelevizija Republike Srpske nabavlja TV produkcijsku i studijsku opremu. Rok dostave ponuda je 26. travnja. Vreće za krv

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nabavlja vreće za krv. Rok dostave ponuda je 28. svibnja.

23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

NA BUBNJU I NEKRETNINE DINAPETROKEMIJE Prodaju se nekretnine tvrtke Dina-Petrokemija koje su upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišno knjižni odjel Krk u z.k.u1 4219 k.o. Omišalj k.č. 14012 za 400.745.790 kuna. Dražba će se održati 25. travnja u 10 sati u zgradi Trgovačkog suda u Rijeci, Zadarska 1 do 3, u Rijeci, soba 11/I. Predmetna nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za manje od 267.163.860 kuna. U javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile osiguranje u iznosu od 500.000 kuna na žiro-račun ovog suda otvoren kod Hrvatske poštanske banke broj HR5923900011300002703, bez oznake modela, pozivom na broj 67-2016. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi. Prodaju se kuća i dvorište ukupne površine 420,81 metar četvorni za 2.026.242,18 kuna u Zagrebu. Dražba će se održati 25. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Turinina 3, soba 302/III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine te se uplaćuje na žiro-račun Suda HR37 23900011300029968, model HR 00, poziv na broj 101-874-15, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Dva pašnjaka ukupne površine 2339 metara četvornih prodaju se za 4.850.718,88 kuna u Stupniku kod Zagreba. Dražba će se održati 25. travnja u 9 sati na Općinskom sudu Novom Zagrebu, Turinina 3, soba 302/ III. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine te se uplaćuje na žiro-račun ovog suda HR37 23900011300029968, model HR

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

00, poziv na broj 101-874-15, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Obiteljska kuća i dvor površine 420 metara četvornih prodaju se za 6.762.598,01 kunu u Splitu. Dražba će se održati 26. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, ex.vojarna Sv. Križ, Dračevac, soba broj 59/ III. Prodaja nekretnine neće se izvršiti ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za manje od 2.254.199,33 kune. Jamčevinu u iznosu od 676.259,80 kuna treba položiti na račun Općinskog suda u Splitu br. HR6923900011300000195, model HR00, šifra 88, poziv na broj 01-2318-12, najkasnije do 25. travnja. Prodaje se zgrada površina 851,59 metara četvornih za 14.000.000 kuna u Malom Lošinju. Dražba će se održati 26. travnja u 11 sati na Općinskom sudu Rijeka, Stalna služba u Malom Lošinju soba 2/II. Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina koja je predmet prodaje na prvoj javnoj dražbi ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe u svezi s prodajom dužan je platiti kupac. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu uplatile osiguranje u iznosu od 10 posto od vrijednosti nekretnine na račun Suda HR0323900011300002256, pozivom na br. 5-01-281515. Kupac je dužan potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. Ponuditeljima čija ponuda ne bude prihvaćena osiguranje će se vratiti odmah nakon zaključenja javne dražbe. Prodaje se poslovni prostor površine 660,06 metara četvornih, dva uredska prostora površine 10,05 i 19,16 metara četvornih, stubišta površine 16,94 metra četvorna kojem pripadaju i dvije galerije površine 21,54 i 33,93 metra četvorna za 10.017.722 kune u Splitu. Dražba će se održati 30. travnja u 12 sati na Općinskom sudu u Splitu, ex.vojarna Sv. Križ, Dračevac, soba broj 59/III. Prodaja nekretnine neće se izvršiti ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, tj. ne za manje od 6.678.481,33 kune. Razgledavanje je moguće na zahtjev zainteresiranih osoba i ukoliko one ili ovrhovoditelj uplate potreban predujam za izlazak sudskog ovršitelja. Jamčevinu u iznosu od 1.001.772,20 kuna treba položiti na račun Općinskog suda u Splitu br. HR6923900011300000195, model HR00, šifra 88, poziv na broj 01-389609, najkasnije do 27. travnja.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Projektiranje Irisacqua, Gorica, Italija, traži usluge tehničkog projektiranja u građevinarstvu za objekte niskogradnje. Natječaj je otvoren do 28. svibnja. Natječaj se predaje na Irisacqua S.r.l., Via IX agosto 15. Pierpaolo Braidotti, 34170 Gorizia, Italia, info-appalti@irisacqua.it. Više podataka o nadmetanju moguće je dobiti na istoj adresi. Usluge u području zdravstva i socijalne skrbi Oslo kommune v/Barne og familieetaten, Oslo, Norveška, traži usluge u području zdravstva i socijalne skrbi. Natječaj je otvoren do 24. svibnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http:// eu.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=209277&B=OSLO Dodatne informacije dostupne su na Oslo kommune v/Barne og familieetaten, 976 819 896, Munchs gate 5b, Oslo 0165, Norveška, Trude Vagstein, trude. vagstein@bfe.oslo.kommune.no. Tehničke usluge Infrastruttura, Bellinzona, Švicarska, traži tehničke usluge. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=1013631. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi, ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Ferrovie federali svizzere FFS Acquisti Infrastruttura, Progetti di costruzione Regione Centro, via Pedemonte 7, Bellinzona 6500. Switzerland. Roberto D’Onofrio, donofrio.roberto@sbb.ch Usluge prijevoza Bus Eireann/Irish Bus, Dublin, Irska, traži usluge prijevoza. Natječaj je otvoren do 30. travnja. Adresa proﬁla kupca: http://irl.eu-supply. com/ctm/Supplier/CompanyInformation/Index/374. Elektronički pristup podacima: http:// irl.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=83817&B=ETENDERS_SIMPLE. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: http://irl.eu-supply.com/app/rfq/ rwlentrance_s.asp?PID=83817&B=ETENDERS_

SIMPLE. Više podataka o nadmetanju na: Bus Eireann/Irish Bus, 21 Phibsboro Road, Broadstone, Ceara McBride, 7 Dublin, Ireland, ceara. mcbride@buseireann.ie. Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcije usluge État du Valais; Sion, Švicarska traži arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcije usluge. Natječaj je otvoren do 15. svibnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=1010031. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na: État du Valais, département de la mobilité, du territoire et de l’environnement, service des bâtiments, monuments et archéologie (SBMA), Place du Midi 18, Sion 1950, Switzerland, Daniel Rey, daniel. rey@admin.vs.ch. Gume za autobuse Società Unica Abruzzese di Trasporto, Pescara, Italija, traži nabavu guma za autobuse. Natječaj je otvoren do 8. svibnja. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za dinamički sustav) dostupna je na Società Unica Abruzzese di Trasporto (TUA) S.p.A., Via San Luigi Orione 4, Maria Piattelli, 65128 Pescara, Italia, maria. piattelli@tuabruzzo.it. Prijave se predaju na istu adresu. Računala České vysoké učení technické v Praze, Prag, Češka, traži nabavu računala. Natječaj je otvoren do 1. srpnja. Glavna adresa javnog naručitelja: https://www.cvut.cz. Adresa profila kupca: https://www.egordion.cz/ nabidkaGORDION/profilCVUT. Elektronički pristup podacima: https://www.egordion.cz/ nabidkaGORDION/profilCVUT. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/profilCVUT. Više podataka na: České vysoké učení technické v Praze, 68407700, Zikova 1903/4, UCEEB, JUDr. Ladislav Hradil, 16000 Praha, Češka Republika, ladislav.hradil@uceeb.cvut.cz.

23. travnja 2018. | broj 4026 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

PRIVREDNI VJESNIK

OŽUJSKO PIVO

ZLATNA MEDALJA MONDE SELECTION

z hrvatske potrošače, posebnost i kvalitetu Ožujskog piva već sedmi put prepoznao je i prestižni Institut Monde Selection. Ožujsko pivo nagrađeno je zlatnom medaljom u kategoriji piva, vode i negaziranih pića, u kojoj je ocijenjeno više od 500 proizvoda. Kvaliteta se mjerila prema pet kriterija - vizualnom dojmu, mirisu, okusu, pakiranju te općem dojmu. Pivo je okarakterizirano kao svijetlo, vrlo jasno te bez vidljivih čestica. Čistoća arome ocijenjena je savršenom. Žiri je istaknuo kako je okus piva bio čist i nježan, užitak za nepce, a mala oštra gorčina aftertastea zaokružila je pivo određenom

elegancijom. Žiri je pohvalio i kvalitetu dizajna ambalaže koja pivu daje jedinstven karakter. Opći dojam je odličan, a svi članovi žirija uživali su u Ožujskom pivu zahvaljujući njegovoj visokoj kvaliteti. “Izuzetno smo ponosni na nagradu Monde Selectiona kao još jednu potvrdu kvalitete i prepoznatljivosti Ožujskog piva od strane struke. Ovo vrijedno priznanje najomiljenijem hrvatskom pivu, popularnoj Žuji, predstavlja i poticaj za naš daljnji rad kako bismo svojim potrošačima i dalje osiguravali vrhunski proizvod”, rekao je Ivan Šuvar, direktor marketinga i izvrsnosti brendova Zagrebačke pivovare. (B.O.)

DANI HRVATSKOG PRŠUTA U DUBROVNIKU

NAJBOLJI MEĐU NAJBOLJIMA ISTARSKI PRŠUT

Na dubrovačkom Stradunu, u sklopu manifestacije Dani hrvatskog pršuta, proizvođači pršuta udruženi u Klaster hrvatskog pršuta predstavili su dalmatinski, drniški, istarski i krčki pr-

šut. Ante Madir, izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta, rekao je kako su prepoznati gospodarski potencijali proizvodnje pršuta, dok se ovom manifestacijom želi pridonijeti jačanju brenda hrvatskog pršuta i njegovoj valorizaciji u prehrambenoj i turističkoj industriji. Manifestaciju od njena početka podržava Hrvatska gospodarska komora pa je Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, ocijenila kako proizvodnja hrvatskog pršuta ima veliki potencijal u

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4026 | 23. travnja 2018.

gospodarskom razvoju naše zemlje. Na Danima hrvatskog pršuta ocjenjivali su se najbolji pršuti, pa je tako s osvojenih 93,86 bodova apsolutnim pobjednikom proglašen istarski pršut pazinske tvrtke Pisinium. Ove godine je na na ocjenjivanje pristiglo 11 uzoraka, među kojima su zastupljeni svi certiﬁcirani hrvatski pršuti. Da je riječ o proizvodima iznimne kvalitete ukazuje i činjenica kako su izostale brončane medalje, pa je tako uz šampionsku titulu, dodijeljeno tri srebrne i čak sedam zlatnih medalja. Za razvoj pršutarske proizvodnje dodijeljene su i posebne nagrade proizvođačima, i to Željku Piliću iz drniške tvrtke BEL-CRO Trade i posthumno Miji Lešini, osnivaču tvrtke Mijukić Prom iz Runovića. (S.P.)

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

Naa

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

www.zv.hr

BIAM

24. međunarodni sajam alatnih strojeva i alata sa temom SAPO - sajam podugovaranja

ZAVARIVANJE 27. međunarodni sajam zavarivanja i antikorozivne zaštite

24. - 27. 4. 2018. Partner:

Stručni medijski pokrovitelj:

U istom terminu:

6,)&

1. međunarodni sajam izgradnje i opremanja integralnih postrojenja

Avenija Dubrovnik 15 10020 Zagreb T 385 1 6503 279, 6503 341 E zv.biam@zv.hr, zv.zavarivanje@zv.hr Medijski pokrovitelji: