Pv 4027 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Pravi trenutak za provedbu reformi

Nacionalni program reformi za ovu godinu ima tri glavna cilja: jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada te održivost javnih financija intervju

Dina Tomšić

Zagrebački velesajam

a poseb

Kraj krize, više poduzetnika

sentimental bikes

Cesta, osmijeh i vjetar u kosi

1953.-2018.

30. travnja 2018., godina LXV, broj 4027

Nacionalni program reformi za 2018.

dubrovačko poduzeTništvo

godina

n pril

t r c o l t

vu iteljst u grad i t s a o v m no tnina i nekre

Poštovani, s posebnim Vas zadovoljstvom pozivam na

ZAGREB BREND FORUM jedinstvenu konferenciju o brendovima u ovom dijelu Europe, koja će se održati

u srijedu, 9. svibnja 2018. u 9.00 sati u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma, Av. Dubrovnik 15

zbf.hr grad zagreb

Povodom 65. rođendana Privrednog vjesnika – kotizacije nema. Potrebno je samo ispuniti prijavni obrazac koji ćete naći na http://www.zbf.hr/prijave

privredni vjesnik 1953 2018

Sve informacije su na www.zbf.hr

ZAGREB BREND FORUM donosi jedinstvene, iznimne panel-rasprave o svim područjima vezanim uz brend i brendiranje, s vrlo zanimljivim sugovornicima. Scott Gould, jedan je od najboljih stručnjaka za engagement branding, autor i konzultant i za Microsoft, Nokiju, GAIN, Finland tourist board, Quilliam, Church of England, ARM, F&W Mediju, uvest će nas u priču o Engagement Brandingu. Michael Eyre, predsjednik Europske franšizne federacije govorit će o brendingu kroz franchising. Slijede četiri iznimno poticajne brend sesije:  Brendovi nastaju u glavama? Kako to izmjeriti? Graditi brend ili raditi za brend  Država i grad kao brend – Konkurentnost i brending  Globalni vs. lokalni brendovi; stari vs novi; kako nastaju, nestaju i traju brendovi Uz analizu regionalne poznatosti brendova  Osobni brend – mit ili stvarnost S nama će na panel-razgovorima biti i Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke; Enzo Smrekar, predsjednik Uprave Droga Kolinske, generalni direktor Strateškog poslovnog područja u Atlantic Grupi i oglašivačka osoba Slovenije za 2018; Ismir Jusko, ministar komunikacija i prometa BiH; Zdenko Lucić, ravnatelj hrvatske Agencije za investicije i konkurentnost; Mirka Jozić, pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za gospodarstvo; Matija Posavec, župan Međimurske županije; Mirsad Zaimović, generalni direktor BH Telekoma; Jadranka Primorac, suvlasnica i članica Uprave Specijalne bolnice Sv. Katarina; Marjan Batagelj, predsjednik Uprave Postojnske jame; Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje; Božo Skoko, stručnjak za brendiranje; Mujo Selimović, vlasnik MIMS Grupe, Oslobođenja i TV1 Sarajevo; Kristijan Gregorić, partner u Valiconu i izvršni direktor Adria regije; Leon Korošec, direktor Zimske divizije Elana; Tomislav Antunović, vlasnik Hotela Antunović HR, BiH; Miroslav Kovač, suvlasnik i direktor Mljekare BIZ; Dina Tomšić, direktorica Zagrebačkog velesajma; Rusmir Hrvić, vlasnik AS Grupe, najjače BiH proizvodno-trgovačke grupacije; Edin Jabandžić, izvršni direktor MADI-je, predsjednik Udruženja privrednika Tešanj-Jelah; Brian Senaratne, vlasnik Whole Wide World Hostela te Curry Bowl restorana Zagreb, menadžer godine na Šri Lanki; Duško Ilijević, vlasnik SentiMental Bikesa; Braco Sanjin, chef; Mišo Petar Mihočević, organizator događanja; Moamer Kasumović, glumac; Tihomir Vranešević, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Zagreb... S poštovanjem Darko Buković direktor ZBF2018. direktor/glavni urednik Privrednog vjesnika partneri

zbf.hr konferencijska podrška Izvorno

hrvatsko

Hrvatska kvaliteta

sadržaj

4027 / 30. travnja 2018.

6 56

TEMA TJEDNA

Sjednica Vlade: Nacionalni program reformi za 2018. Plenković: Pravi okvir i trenutak za provedbu reformi

Gospodarski forum Hrvatska-Ujedinjeni Arapski Emirati Emirati žele hrvatske proizvode

Dina Tomšić, direktorica Zagrebačkog velesajma Novo i drugačije privlači izlagače i goste

POSLOVNI SUSRETI

INTERVJU

AKTUALNO Potpisan ugovor o izgradnji Pelješkog mosta Jug Hrvatske više neće biti prometno izoliran

40 Zagreb brend forum 2018. Borba brendovskih titana

Građanima je kod plaćenih servisa najvažnije: dobra kvaliteta zvuka, nema reklama između pjesama i dostupnost na svim uređajima

PV ANALIZA

Financijski rezultati poslovanja poduzetnika sa sjedištem u Dubrovniku Na kraju krize ipak veći broj poduzetnika

SentiMental Bikes - Experiment Cesta, osmijeh i vjetar u kosi

Uspjeh hrvatskih inovatora u Maleziji Hrvatska - zemlja partner na sajmu MTE 2019.

Zagrebački velesajam: Održani sajmovi BIAM i Zavarivanje Specijalizirani sajmovi za profesionalce

Vladine mjere za rješavanje problema blokiranih građana Otpis duga do 10.000 kuna

Dina Tomšić

PRIČA S RAZLOGOM INOVATORSTVO SAJMOVANJE

SVIJET FINANCIJA

BUSINESS & LIFESTYLE Navike slušanja glazbe Besplatno je i uhu drago

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršna urednica Vesna Antonić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Jozo Knez, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

MARKETING razvoj, marketing i prodaja Predrag Milinović milinovic@privredni.hr marketing i prodaja

Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Nebojša Biškup

Optimizam poslodavaca Ako je zaposlenost u zadnjih desetak godina pala za 200.000, i ako imamo manje nezaposlenih za 110.000, što znači prognoza zapošljavanja od +29 posto?

Z Nebojša Biškup, direktor tvrtke Manpower Hrvatska

ašto smo tek sada, nakon što 10 godina poslujemo u ovoj zemlji, proveli istraživanje o prognozama zapošljavanja koje Manpower drugdje u svijetu provodi već više od pola stoljeća? Razlog tome je taj što u Hrvatskoj, za razliku od Europske unije gdje je to gotovo dva posto, samo 0,9 posto radne populacije koristi usluge agencija za posredovanje pri zapošljavanju. Čekali smo da se ta situacija poboljša. I čini se da smo pogodili pravi trenutak. Hrvatski poslodavci pokazali su izniman optimizam u svojim planovima zapošljavanja u sljedećem tromjesečju ove godine. Neto prognoze kažu da će 29 posto poslodavaca u našoj zemlji zapošljavati nove ljude. Najviše u privatnom sektoru, u većim i srednje velikim tvrtkama, i jasno, najviše u turizmu i graditeljstvu. Ono što je posebno jest najava rasta zapošljavanja u proizvodnji, od čak 33 posto. No postoji jedna brojka koju želim posebno istaknuti. Naše istraživanje je pokazalo prognozu rasta zapošljavanja i u javnom sektoru - i to nemalih 16 posto! To ne bi smjelo biti tako visoko jer ne odražava stvarno stanje gospodarstva već apetite javnog sektora. Ta brojka bi trebala biti nula.

Ono što je posebno jest najava rasta zapošljavanja u proizvodnji, od čak 33 posto

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

Poznato je da je Hrvatska u zadnjih desetak godina izgubila oko 200.000 radnih mjesta. Istodobno, broj nezaposlenih je pao sa 300.000 na 190.000. Pa se sad postavlja ovo pitanje: ako je zaposlenost pala za 200.000 i ako imamo manje nezaposlenih za 110.000, što znači prognoza zapošljavanja od +29 posto? To znači da hrvatsko gospodarstvo jed-

4 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

nostavno neće moći naći dovoljno ljudi koji su mu potrebni u drugom tromjesečju ove godine. Riječ je o gotovo 120.000 novih radnih mje-

Hrvatsko gospodarstvo neće moći naći dovoljno ljudi koji su mu potrebni u drugom tromjesečju ove godine sta. Drugim riječima, bruto domaći proizvod (BDP) neće rasti kao što je planirano. Ljudi koji nedostaju našli su posao u drugim zemljama Europske unije i većina ih se neće vratiti u Hrvatsku. Kad tome dodamo nepovoljne fiskalne i parafiskalne politike svih dosadašnjih vlada od postizanja neovisnosti naovamo, a možemo govoriti i o kroničnom nedostatku i jasne imigracijske politike na državnoj razini, onda možemo reći da je naša prognoza tek optimizam. Nada da će biti bolje. A kako nam može biti bolje? Što mi, poslodavci, možemo učiniti? Manpower će raditi na kompetencijama postojeće radne snage u Hrvatskoj i na uvozu radne snage iz zemalja koje su nam kulturološki slične, kao što su Poljska i zemlje naše regije. Trenutačno u našoj bazi imamo 1500 slobodnih radnih mjesta za koje je iznimno teško naći radnike. To ukazuje na još jedan problem. Hrvatska ne ulaže u svoje ljude. U stalno stjecanje novih vještina. Primjerice, kada pričamo o cjeloživotnom obrazovanju, u Švedskoj 28 posto radnika kontinuirano sudjeluje u programima cjeloživotnog obrazovanja. U Hrvatskoj taj postotak je nešto manji od četiri posto. Ne znam trebam li ovome još što dodati...

BROJKE, BROJKE

REGISTRIRANA CESTOVNA VOZILA I CESTOVNE PROMETNE NESREĆE U 2017.

2.098.1 59 ukupan broj cestov registriranih nih voz ila

1.596.087

156.724

119.191

osobnih vozila

kamiona

poljoprivredni traktor

11.334

12.824

85.121

69.148

cestovna tegljača

specijalna vozila

moped

motocikala

127.611

93.802

broj prvi put registriranih cestovnih vozila

broj prvih registracija osobnih vozila

14.608

10.939

broj ozlijeđenih osoba

cestovnih prometnih nesreća s nastradalim osobama, više za 1,5% u odnosu na 2016.

Izvor: DZS

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Sjednica Vlade: Nacionalni program reformi za 20

Plenković: Pravi okvir i trenutak za provedbu reformi Nacionalni program reformi za ovu godinu ima tri glavna cilja: jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada te održivost javnih financija, a sve bi to trebao postići kroz 59 reformskih mjera u 11 reformskih područja piše Ilijana Grgić grgić@privredni.hr

U pripremi je 10 velikih projekata do 2020. godine koji osiguravaju investiciju veću od 10 milijardi kuna. Predviđa se i uvođenje jedinstvenog registra državne imovine kao i obveza srednjoročnog planiranja u trgovačkim društvima od posebnog interesa. Goran Marić, ministar državne imovine

lada je na svojoj prošlotjednoj sjednici donijela Nacionalni program reformi za 2018. godinu i Program konvergencije za razdoblje od 2018. do 2021. koji do kraja travnja mora poslati u Europsku komisiju. Nacionalni program reformi za ovu godinu ima tri glavna cilja: jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada te održivost javnih financija, a sve bi to trebao postići kroz 59 reformskih mjera u 11 reformskih područja. “Želimo da ovaj dokument bude pokretač brojnih reformi u 2018. godini i u prvoj polovini 2019. godine”, rekao je premijer Andrej Plenković te istaknuo kako je ovo pravi okvir i pravi trenutak za provođenje strukturnih reformi jer ministri znaju što su strateški prioriteti, dok su gospodarski rast i drugi makroekonomski pokazatelji povoljni. Kad je riječ o mjerama za jačanje konkurentnosti gospodarstva, Vlada do kraja ove godine planira donijeti strategiju digitalne transformacije gospodarstva, planira se i povećanje ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoj, zatim kroz porezne olakšice poslovnom sektoru na dobit i dohodak te će se nastaviti s daljnjim administrativnim rasterećenjem gospodarstva za okvirno 30 posto izmjerenih troškova, ali i sa smanjivanjem neporeznih davanja za oko 10 posto ukupnog opterećenja. “Planiramo intezivno raditi na administrativnom rasterećenju kako bi se njihovom provedbom uspostavilo lakše poslovanje za poduzetnike”, rekla je državna tajnica Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman te dodala kako se nastavlja liberalizacija tržišta usluga čiji je srednjoročni cilj potaknuti povećanje produktivnosti gospodarstva za okvirno pet posto s dodatnih barem 100

6 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

mjera kroz deregulaciju 24 profesije do kraja 2019. Do kraja 2018. planira se uvesti jedinstveni elektronički postupak za pokretanje poslovanja u maksimalno tri dana, kao i potpuno zaprimanje i izdavanje e-računa u postupcima javne nabave.

Dodatno porezno rasterećenje, ali nema poreza na nekretnine

U sklopu mjera je i dodatno porezno rasterećenje, čije detalje tek treba definirati, a glavni je cilj daljnje osnaživanje proračunskoga okvira te nastavak porezne reforme.

Planiramo intezivno raditi na administrativnom rasterećenju, rekla je Nataša Mikuš Žigman “U pripremi je ex post analiza učinaka porezne reforme, no ono što sad mogu reći jest to da će do ljetne stanke biti osmišljen i na Vladi prezentiran nastavak poreznog rasterećenja, kako bi se ispunili rokovi da izmjene mogu stupiti na snagu s prvim danom iduće godine”, rekao je ministar financija Zdravko Marić. Analiza bi trebala pokazati kako porezno rasteretiti građane i kompanije za dodatne dvije milijarde kune. Isto tako, u programu nacionalnih reformi nema vrijednosnog poreza na nekretnine, a sam ministar financija naknadno

18.

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

35 do 40 do početka 2022. odnosno 11 do 24 mjeseca od dana stupanja na snagu novog zakona. Iznos naknade za korištenje voda nakon provedbe programa smanjenja gubitaka ovisit će o prihvaćenom modelu naplate naknade te se procjenjuje da će se iznos naknade za korištenje voda smanjiti 20 do 30 posto onim isporučiteljima javne vodoopskrbe koji su ušli u program smanjenja gubitaka, odnosno koji su svoje gubitke sveli na tehnički prihvatljivu razinu.

Aktivacija državne imovine i unapređenje javne uprave

Planira se provedba pilot-faze kurikularne reforme, kao prvog koraka prema ostvarenju cilja cjelovite kurikularne reforme je poručio kako ga “neće niti biti”. Planira se i okrupniti javne isporučitelje vodnih usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje s ciljem učinkovitog upravljanja infrastrukturom, kao i ujednačavanje cijena vodne usluge na jednom uslužnom području. Broj javnih isporučitelja vodnih usluga planira se smanjiti sa 173 na oko

Do 2021. javni dug pada sa 78 na 66 posto BDP-a U vezi s javnim dugom, osnovni scenarij njegova smanjenja za 12 postotnih bodova do 2021. godine temelji se na gospodarskom rastu, konsolidaciji i aktivaciji državne imovine. Za ovu godinu planira se smanjenje javnog duga na 75,1 posto BDP-a, potom u 2019. na 72,2 posto, a do 2021. na 66 posto BDP-a. Očekuje se i daljnje smanjenje troška za kamate. Godine 2015. kamate su iznosile 3,3 posto BDP-a, 2017. godine 2,7 posto, a prema projekcijama iz plana konvergencije u srednjem bi roku trebale biti ispod dva posto BDP-a.

8 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

Aktivacija državne imovine i smanjenje državnog portfelja u trgovačkim društvima aktivnosti su na koje će u ovogodišnjem razdoblju biti usmjereno Ministarstvo državne imovine kad je riječ o reformskim mjerama. “U pripremi je 10 velikih projekata do 2020. godine koji osiguravaju investiciju veću od 10 milijardi kuna. Predviđa se i uvođenje jedinstvenog registra državne imovine kao i obveza srednjoročnog planiranja u trgovačkim društvima od posebnog interesa”, rekao je ministar državne imovine Goran Marić te istaknuo kako je već u ovoj godini njegovo ministarstvo aktivacijom državne imovine osiguralo prihode u proračunu od 700 milijuna kuna i investicije od 1,5 milijardi kuna. U javnoj upravi planira se do rujna ove godine donijeti novi zakon o plaćama državnih službenika i namještenika, u kojem se planira uvođenje sustava platnih stupnjeva i platnih razreda. “Cilj je da službenici konačno budu nagrađeni odnosno sankcionirani za svoj rad, odnosno nerad. Smatramo da će to utjecati na bolji i kvalitetniji rad državnih službenika”, rekao je ministar uprave Lovro Kuščević te istaknuo da će nakon donošenja zakona o državnim službama donijeti i uredbe o klasifikaciji naziva radnih mjesta i ocjenjivanja. Nacionalni program reformi sadrži restrukturiranje u sektoru prometa, odnosno cesta i željeznice te potragu za strateškim partnerom za Croatia Airlines, kao i uređivanje pitanja pomorskog dobra i turističkog zemljišta, o čemu se zakonski tekstovi pripremaju. Kod restrukturiranja željeznice priprema se opsežan program usmjeren poboljšanju poslovanja HŽ Infrastrukture i HŽ Carga te se, slično kao i za cestarski sektor, i za željeznički priprema projekt sa Svjetskom bankom. “Očekuje se traženje strateškog partnera za cargo, u cestarskom sektoru nakon financijskoga slijedi operativno restrukturiranje za dugoročnu stabilnost i razvoj sektora, a novim se zakonom o pomorskom dobru uz ostalo planira otvoriti prostor za ulaganja”, rekla je državna tajnica u

Makroekonomska perspektiva za provođenje reformi

U 2018. predviđa se realni rast BDP-a od 2,8 posto Nacionalni program reformi definira stanje i planove provedbe ključnih strukturnih politika države, a Program konvergencije određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike. Te su aktivnosti dio procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije, a njihovo nepoštivanje rezultira sankcijama koje uključuju i “zamrzavanje” sredstava EU-a za državu članicu. Tijekom prošle godine nastavljena su pozitivna kretanja ekonomske aktivnosti započeta 2015., nakon šestogodišnje

recesije. Realni rast BDP-a iznosio je 2,8 posto, prvenstveno potaknut domaćom potražnjom. U srednjoročnom razdoblju očekuje se nastavak pozitivnih kretanja. U 2018. predviđa se realni rast BDP-a od 2,8 posto, koji će potom neznatno usporiti na 2,7 posto u 2019. te 2,5 posto u 2020. i 2021. godini. U Vladi očekuju da će se kroz čitavo projekcijsko razdoblje gospodarski rast temeljiti isključivo na doprinosu domaće potražnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje biti blago negativan u cijelom razdoblju te će se postupno smanjivati prema kraju razdoblja. U Vladi ostaju pri ori-

Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Maja Markovčić Kostelac.

Mirovinska reforma i brže pravosuđe

Ove godine pristupa se i izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Tako se u svrhu poticanja dužeg ostanka u svijetu rada razmatra izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju kojom će se postupno ubrzati izjednačavanje dobi za prijevremenu i starosnu mirovinu za žene i muškarce. Razmatra se povećanje penalizacije prijevremenog umirovljenja i proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu. Isto tako planiraju se provesti izmjene Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima. Što se pravosuđa tiče, priprema se reorganizacija mreže sudova, smanjit će se broj općinskih i prekršajnih sudova sa 46 na 34 općinska suda. Provedbom Akcijskog plana za smanjenje broja predmeta starijih od 10 godina na općinskim i trgovačkim sudovima očekuje se 20-postotno smanjenje broja predmeta. “Temeljni ciljevi su napraviti sustav u kojem će se brže rješavati predmeti na sudu i smanjiti broj neriješenih predmeta. Lani se s nekih 450.000 neriješenih predmeta uspjelo doći na 400.000 i u idućem razdoblju očekujemo još snažnije smanjivanje”, rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković o mjerama koje stoje pred njegovim ministarstvom. U dijelu koji se odnosi na bolje povezivanje obrazovanja s tržištem rada ističe se provedba pilot-faze kurikularne reforme, kao prvog koraka prema ostvarenju cilja cjelovite kurikularne reforme. U pilot-fazi sudjelovat će 72 škole, a 151 škola u projektu e-Škola. Također,

ginalnom planu koji predviđa deficit od 0,5 posto BDP-a, nakon što je u 2017. prvi put ostvaren suficit od 0,8 posto BDP-a ili 2,7 milijardi kuna. Za iduću godinu projicira se deficit od 0,4 posto, potom “nula” za 2020. te 0,5-postotni suficit u 2021. godini.

pristupit će se i izmjenama i dopunama Zakona o obrtu te podzakonskih akata vezanih uz provedbu naukovanja.

Demografska obnova i reforma zdravstva

Za demografsku obnovu Vlada planira unapređenjem zakonske regulative u području doplatka za djecu omogućiti podizanje razine dohodovnog cenzusa kao uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu sa 50 na 70 posto proračunske osnovice, kako bi se proširio krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu te time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu, kao i potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka koji ostvaruju korisnici doplatka za djecu za treće i četvrto dijete. U zdravstvu se nastavlja reforma bolničkog sustava kroz funkcionalnu integraciju bolnica (do sada je sklopljeno šest ugovora/12 bolnica, u planu je sklopiti ugovore za još pet bolnica). Također, novim zakonskim prijedlogom uspostavit će se novi sustav određivanja cijena lijekova koji se izdaju na recept. Ministar zdravstva Milan Kujundžić istaknuo je kako planiraju čak 27 reformskih aktivnosti, a među njima su i izgradnja nacionalne dječje i nacionalne opće bolnice u Zagrebu, zadržavanje ljudstva u zdravstvu te smanjenje cijena lijekova i opreme kroz objedinjenu nabavu.

Cilj je da službenici konačno budu nagrađeni odnosno sankcionirani za svoj rad, odnosno nerad. Smatramo da će to utjecati na bolji i kvalitetniji rad državnih službenika.

Lovro Kuščević, ministar uprave

U svrhu poticanja dužeg ostanka u svijetu rada razmatra se izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju 30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 9

POSLOVNI SUSRETI Gospodarski forum Hrvatska-Ujedinjeni Arap

Emirati žele hrvatske proizvode

Emirati nude velike mogućnosti za investicije, od prometne infrastrukture, proizvodnje i građevine pa sve do energetike i zdravstva, istaknuo je Barbarić piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

forumu Hrvatska-Ujedinjeni Arapski Emirati koji je u zagrebačkom Hotelu Westin organizirala Hrvatska gospodarska komora u okviru posjeta poslovnog izaslanstva Ujedinjenih Arapskih Emirata Hrvatskoj.

Postoji prostor za snažnije ekonomske odnose

29,2 mil $

vrijedan hrvatski izvoz u UAE u 2017.

1 mil $

težak hrvatski uvoz iz te zemlje u istom razdoblju

rvatska je prošle godine u Ujedinjene Arapske Emirate izvezla robe u vrijednosti 29,2 milijuna dolara, od čega najviše električnih transformatora, zatim drva i drvnih proizvoda, vojnog oružja, a značajan je bio izvoz slavina, ventila i pokrivala za glavu. U istom razdoblju iz te smo zemlje uvezli robe vrijedne relativno malih milijun dolara, ponajviše keramičkih pločica i željeznih cijevi. No potencijal izvoza ali i poslovanja na tom bogatom bliskoistočnom tržištu je puno veći, posebice u prehrambenoj industriji, kozmetici i drugim poslovnim granama koje su već tamo, istaknuto je na prošlotjednom Gospodarskom

10 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

Emirati nude velike mogućnosti za investicije, od prometne infrastrukture, proizvodnje i građevine pa sve do energetike i zdravstva, a hrvatske tvrtke s dugom tradicijom poslovanja na tom tržištu mogu partnerima iz Emirata pomoći da ostvare svoje poslovne ciljeve, rekao je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić. “Upravo zato me veseli odličan odziv poduzetnika s obiju strana jer pokazuje želju da se učvrste stara partnerstva i stvore nova. Ovo je jedan od dobrih koraka u našem produbljivanju i razmjeni gospodarske suradnje. Zadnjih nekoliko godina mi u HGK-u posebice tvrtkama iz obrambenog sektora omogućujemo da budu prisutne na tamošnjim sajmovima i na

Vanjskotrgovinska suradnja Hrvatske i UAE raste zadnjih godina i stvorena je solidna baza za poboljšanje odnosa, smatra Petrić

ski Emirati

Svi proizvodi moraju imati halal cerifikat Ivana Jukić, izvozna direktorica Mlinara, koji već posluje na tom tržištu kroz svoje franšize, ističe kako na tržištu Ujedinjenih Arapskih Emirata i u susjednim zemljama postoji interes za hrvatske proizvode. “Tržište je specifično jer je jako razvijeno i standardi su viši nego na drugim tržištima u svijetu. S pripremom za dolazak na to tržište započeli smo još 2014. godine kada smo napravili veliko predstavljanje u Dubaiju. Prilagodba je trajala do 2017. godine, a prvu franšizu otvorili smo upravo u tom gradu. Ove godine planiramo otvoriti još jednu u Abu Dhabiju, a paralelno smo s time radili na veleprodaji i drugim kanalima prodaje. Ova tržišta pružaju prednost na kojima se mogu postići bolje cijene i bolje marže, a ona su veća po broju onih koji mogu postati naši kupci. Ovo tržište zahtijeva puno pažnje i detalja. Primjerice, za razliku od nas i zapadnog tržišta, na kojem također poslujemo, gdje je uobičajeno da

se hrana uzima i odnosi bez konzumacije u objektu, u arapskom svijetu uobičajeno je sjesti i pojesti, pa smo toj činjenici morali prilagoditi naše prostore. Isto tako i odabir boja i uređenje samog prostora nešto su

licu mjesta ponude svoje proizvode. Ono što ćemo pokušati organizirati do kraja godine jest sakupiti poslovno izaslanstvo koje bismo zajednički odveli tamo i omogućili zainteresiranima da poboljšaju svoju prisutnost na tom tržištu”, najavio je Barbarić. Pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Joseph Gene Petrić istaknuo je kako vanjskotrgovinska suradnja Hrvatske i UAE raste zadnjih godina i stvorena je solidna baza za poboljšanje odnosa. “Postoji prostor za snažnije ekonomske odnose jer naše tvrtke proizvode provjerene halal proizvode, a naše je tržište obećavajuće za tvrtke iz Emirata jer im otvara brojne prilike i u široj regiji, a ne samo Hrvatskoj. Uvjeren sam da će ovaj sastanak donijeti konkretne projekte i dogovore, a mi u Ministarstvu najavljujemo otvaranje hrvatskog konzulata u Emiratima kako bismo pomogli svima onima koji planiraju poslovati na tom tržištu”, kazao je Petrić.

Poziv na bolju suradnju

Zamjenik predsjednika vladine agencije Dubai Exports Mohammad Ali Alkamali pozvao je gospodarstvenike na bolju ekonomsku suradnju. “U zadnje vrijeme detaljnije proučavamo hrvatsko tržište, ali i cijelu regiju. Prostor za suradnju je dosta velik i pozivam poduzetnike da ne gledaju strogo svoje sektore, već da sagledaju širu sliku. Prometne veze su uvelike

drugačiji nego na našim drugim tržištima. Tome moramo dodati da apsolutno sav naš asortiman mora biti halal certificiran”, ističe Ivana Jukić. Vedran Kelek, izvršni direktor za nova tržišta u Podravki, ističe kako su oni na Bliskom istoku poznati i posluju duže vrijeme. “Naša Vegeta je tamo znan brend i upravo zbog toga i asortiman naših juhi na tom tržištu ne prodajemo kao Podravka juhe nego pod brendom Vegeta. Svi proizvodi, naravno, moraju imati halal certifikat ako ih kanite prodavati na tamošnjem tržištu, tako smo mi sami certificirali više od 130 proizvoda. Ulazak na tržište je jednostavan i nije trajao dugo jer smo s poslom krenuli odmah nakon dobivanja licence za trgovanje. Od 2013. godine bili smo prisutni preko retailera Lulu. Velik je interes za naše instant juhe, Lino asortiman, kremni namaz Linolada, žitarice i Kviki snacks, a i naš ajvar ima veliki uzlet na tom tržištu”, kaže Kelek.

Prostor za suradnju je dosta velik i pozivam poduzetnike da ne gledaju strogo svoje sektore, već da sagledaju širu sliku, ističe Ali Alkamali smanjile udaljenost među nama, a na vama poduzetnicima je da poboljšate odnose među našim tržištima. Vi ste ključ bolje suradnje, a na nama je da vam pomognemo u svakom pogledu. Mi se ovdje osjećamo dobrodošlima i sigurno ćemo se ponovno vratiti”, rekao je Ali Alkamali. Na Forumu je istaknuto kako najveći potencijal za poboljšanje gospodarske suradnje postoji u prehrambenoj industriji, sektoru nafte i plina, brodogradnji, turizmu, farmaceutici i metalurgiji te novim industrijama poput ICT-a. Na skupu je sudjelovalo 15 tvrtki iz Emirata i više od 70 predstavnika domaćih kompanija, a dan kasnije je u Hrvatskoj gospodarskoj komori za poduzetnike iz Emirata održana radionica na kojoj su im hrvatski stručnjaci održali prezentacije iz različitih područja, od investicija, bankarskog sustava, pravnog sustava i marketinga, do računovodstva i poreza te maloprodaje.

Mohammad Ali Alkamali

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Dina Tomšić, direktorica Zagrebačkog velesajma

Novo i drugačije privlači izlagače i goste U ovom naporu izlaska Hrvatske iz gospodarske krize, a ja bih dodala i u ovom segmentu zapošljavanja koji je jako važan i koji je dobra prilika za mlade ljude, Zagrebački velesajam se pomalo prometnuo iz ružnog pačeta u labuda kakav bi trebao biti piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U Moram istaknuti kako na svaku kunu koja je generirana na Zagrebačkom velesajmu povezane industrije, u lancu vrijednosti stvaranja sajamske usluge, vuku desetak kuna.

proteklih dvadesetak godina puno toga se promijenilo u sajmovanju u svijetu. Zagrebački velesajam je, čini se, prošao izlaz iz limba u kojem se našao proteklih godina, no bez značajnijeg ulaganja u infrastrukturu budućnost mu je upitna. O sadašnjosti i budućnosti Zagrebačkog velesajma razgovarali smo s njegovom direktoricom Dinom Tomšić.

sata našeg programa paralelno održano 250 sati pratećih programa, a ponajprije se radilo o poligonima. Taksi drift vožnje održavale su se u suradnji s Brzim i žestokima koji su nam u tome bili partneri. Uz to, bili smo pripremili edukacijske programe za djecu, kao i stunt - akrobatske vožnje naših gostiju, a prvi put održano je i enduro natjecanje. Na galeriji pa-

n Niz godina bili ste direktorica najpopularnije sajamske priredbe Zagreb Auto Show. Ove godine, sudeći po posjećenosti i atmosferi, čini se da se taj bijenalni sajam vratio na stare staze slave. Kako ste ga Vi doživjeli? - Auto Show se vratio na kalendar sajmovanja uz veliku potporu Grada Zagreba još 2016. godine kada smo premostili onaj jaz od osam godina kada se sajam nije održavao. Ove godine smo predstavili najjaču postavu do sada. U brojkama je to bilo ovako - 133 ukupne premijere, 85 brendova, više od 70.000 četvornih metara izložbenog prostora bilo je u upotrebi, što je istodobno i maksimum koji sada na raspolaganju ima Zagrebački velesajam za salonsku izvedbu. Radi se i o 463 izlagača iz 34 zemlje i 72 sata autosalona. Riječ je o automobilskoj svečanosti u Zagrebu koja se nije smjela propustiti.

Naša je odgovornost kao organizatora da uvijek ponudimo i neke inovacije

n Prateći program ove je godine bio velik i pratio ga je veliki broj posjetitelja. Jeste li time zadovoljni? - Naša je odgovornost kao organizatora da uvijek ponudimo i neke inovacije. Već smo navikli naše posjetitelje na to da uvijek ponudimo nešto novo i drugačije. Tako je ove godine u 72 12 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

viljona 5. održan je i Motoshow na kojemu su sudjelovale gotovo sve marke motocikala koje se mogu naći na tržištu. Tamo je održano 59 premijera u moto i kvad programu. Buggy modeli su imali svoje natjecanje, a defile od središta grada do Velesajma su održala oldtimer vozila, ali i članovi kluba vlasnika motocikala Harley Davidson.

n Kako Zagrebački velesajam može doseći konkurenciju u regiji i svijetu? - Zagrebački velesajam je unazad dvije godine promijenio svoj poslovni model koji smo uskladili s trendovima u industriji. To je vidljivo ponajprije u dinamičkoj komunikacijskoj platformi. Vjerujem da ste primijetili da smo svojim ponašanjem i djelovanjem u zadnje dvije godine povećali broj događanja.

Vjerujem da Ä&#x2021;e Zagreb u kratkom vremenu postati znaÄ?ajan sajamski centar

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Kako bi Zagrebački velesajam bio konkurentan na svjetskom tržištu i kako bi Zagreb postao jača karta u organizaciji kongresa kao potpora gospodarskom turizmu, ali i gospodarstvu Grada Zagreba, potrebna je nova infrastruktura.

Na Zagrebačkom se velesajmu održalo više od 200 događanja na godišnjoj razini. Povratiti povjerenje u organizacijski i sajamski dio posla koji smo zapostavili zadnjih godina bilo je najteže. Sada smo ostvarili i taj cilj te smo spremni za rast. Od 1. siječnja ove godine mi smo trgovačko društvo u vlasništvu Grada Zagreba, što je istodobno i najbolja pozicija koju je u svojoj povijesti imao Zagrebački velesajam. Grad Zagreb kao vlasnik prepoznao je multiplikatorske efekte koje svojim djelovanjem polučuju naši projekti za cjelokupno gospodarstvo grada, ali i posljedično za gospodarstvo, poduzetništvo i obrtništvo na području cijele Hrvatske. Moram istaknuti kako na svaku kunu koja je generirana na Zagrebačkom velesajmu povezane industrije, u lancu vrijednosti stvaranja sajamske usluge, vuku desetak kuna. U ovom naporu izlaska Hrvatske iz gospodarske krize, a ja bih dodala i u ovom segmentu zapošljavanja koji je jako važan i koja je dobra prilika za mlade ljude, Zagrebački velesajam se pomalo prometnuo iz ružnog pačeta u labuda kakav bi trebao biti i kakav će uskoro snažnije zaplivati. Razvojna strategija Grada Zagreba je usvojena 2017. i definirala je kongresni i sajamski centar sa svim potrebama povezanim uz tehnološki napredak i višu tehnološku razinu ove usluge koja je integralni dio koordinirane marketinške komunikacije. Kako bi Zagrebački velesajam bio konkurentan na svjetskom tržištu i kako bi Zagreb postao jača karta u organizaciji kongresa kao potpora gospodarskom turizmu, ali i gospodarstvu Grada Zagreba, potrebna je nova infrastruktura. Sreća je da Grad razumije i podupire ovu potrebu i nadamo se ozbiljnim pomacima na tom području tijekom iduće godine.

14 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

n U što će se ulagati na Zagrebačkom velesajmu? - U suradnji s uredima za strategijsko planiranje i gospodarstvo Grada Zagreba mi smo pripremili prijedlog koji se odnosi na izgradnju novog objekta infrastrukture - polivalentnog prostora koji bi se nalazio na istočnom dijelu Zagrebačkog velesajma. Inače cijeli prostor Zagrebačkog

Od 1. siječnja smo trgovačko društvo u vlasništvu Grada Zagreba što je i najbolja pozicija koju je u svojoj povijesti imao Zagrebački velesajam velesajma ima 560.000 četvornih metara na kojem je sada 30 jedinica vrlo fragmentirane izgradnje koji su rađeni od 50-ih godina prošlog stoljeća pa do posljednje izgradnje 1987. godine za vrijeme Univerzijade. Dio tih objekata nije dovoljno dobro ni utemeljen, a oni ni tehnološki ni funkcionalno niti urbanistički ne udovoljavaju sajamskom poslovanju u 21. stoljeću. Jednako tako u novom projektu planirani su sajamski centri primjerenih gabarita za Hrvatsku i ovu regiju. Riječ je, prema procjeni stručnjaka, o

Duga povijest sajmovanja u Zagrebu Duga povijesna tradicija sajmovanja u gradu Zagrebu datira još od 1242. godine kada je kralj Bela IV. Zlatnom bulom Zagrebu dodijelio status slobodnog kraljevskog grada s pravom održavanja sajmova, no prva prava velika međunarodna izložba u Zagrebu održana je 1864. godine. Na uspjesima Prve dalmatinsko-hrvatsko-slavonske izložbe, ali i mnogih poslije, te Jubilarne gospodarsko-šumarske izložbe održane 1891. na prostorima zgrade Zemaljske bolnice, sadašnjeg Rektorata Zagrebačkog sveučilišta i na prostoru novostvorenog Sajmišnog trga (današnji Trg Republike Hrvatske), grupa hrvatskih gospodarstvenika osnovala je 1909. na poticaj tadašnjeg zagrebačkog gradonačelnika Milana Amruša društvo Zagrebački zbor. Prve izložbe - sajmove Zbor je organizirao 1910., 1911. i 1913. na prostoru Sajmišta između Martićeve i

Heinzelove ulice. Prvi svjetski rat prekinuo je na neko vrijeme organizaciju izložbi, pa je prva poslijeratna izložba održana tek 1922. Godine 1925. Zagrebački zbor je bio jedan od osnivača UFI-ja - Međunarodno udruženje sajmova. Od 1936. izložbe Zbora održavaju se u novom izložbenom kompleksu na Savskoj cesti gdje je danas Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu i Tehnički muzej. Tijekom Drugog svjetskog rata, rad Zbora je prekinut, a društvene promjene nakon 1945. odrazile su se i na njegovu organizaciju te je 1946. preimenovan u Zagrebački velesajam. Prvi poslijeratni sajam organiziran je 1947. godine u istim prostorima u Savskoj ulici. Godine 1955. zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac donio je odluku o preseljenju Zagrebačkog velesajma na novu lokaciju, na livade preko Save. Već 1956. Jesenski

50.000 četvornih metara zatvorenog prostora i oko 20.000 četvornih metara otvorenog prostora. U tom kontekstu polivalentna kongresna dvorana s više od 2500 četvornih metara ono je što Zagrebu treba. O tome uistinu vlada suglasje i s Turističkom zajednicom Grada Zagreba koja podupire sve naše projekte na čemu smo im zahvalni. Vjerujem da će Zagreb u kratkom vremenu postati značajan sajamski centar. Kao što je Zagrebački velesajam 1925. godine bio utemeljitelj UFI-ja - Međunarodnog udruženja

Mogli bismo temeljem podataka o realizaciji poslovanja Zagrebačkog velesajma zaključiti da je pred nama izvrsna godina sajmova, sigurna sam da će prije 2025. godine ponovno biti jedan od važnih domaćina sajamske i i kongresne industrije svjetske i europske razine.

zagrebački velesajam održan je na dvije lokacije u Savskoj i Novom Zagrebu, a od tada velesajam se održava na novim prostorima u Novom Zagrebu. Tijekom 60-ih prostor se toliko proširio da je Zagrebački velesajam po mnogim parametrima došao u red najvećih svjetskih sajmova. Od kraja 60-ih mijenja se koncepcija sajmovanja od dvije velike masovne izložbe općeg tipa prema brojnim specijaliziranim sajmovima.

n Što nas još ove godine očekuje na Zagrebečkom velesajmu? - Ove godine sajamski kalendar je vrlo bogat. Nakon Zagreb Auto Showa, već je 23. travnja započeo industrijski sajam koji čine tri projekta - Sajam alatnih strojeva, Sajam zavarivanja i novi projekt, to jest nova tema Smart Industry Facility Construction, odnosno 1. međunarodni sajam izgadnje i opremanja integralnih postrojenja. Tu smo dotaknuli segment digitalizacije u industriji, a očekuje nas izvrsna postava u četiri paviljona Zagrebačko velesajma. Ta tri događaja u jednom terminu bilježe već sada rast od gotovo 20 posto u odnosu na realizaciju 2016. godine. Iza toga slijedi 3. zagrebački obrtnički sajam, pa u svibnju, Dentex - sajam dentalne medicine i Pravo doba - sajam za zrele generacije, a na jesen nas čeka Ambienta, Sajmovi zdravog života, Dani lova i ribolova, Interliber, Inova, Infogamer te u prosincu CETS Zagreb - turistički summit Srednje Europe. Podaci od početka godine u ključnim pokazateljima - zakupu prostora, broju izlagača i broju posjetitelja, kao i broju inozemnih partnera koji na njima sudjeluju, te i samom broju događanja koji su na sajmu održani - mogu nas samo ohrabriti. Oni se svi kreću iznad razine rasta od 10 posto što je posljedica vraćanja povjerenja u ono što radimo, ali i pravog gospodarskog trenutka - sajmovi kao lakmus papir pokazuju koliko i kako se neko gospodarstvo oporavlja. Mogli bismo temeljem ovih podataka o realizaciji poslovanja Zagrebačkog velesajma zaključiti da je pred nama izvrsna godina.

U suradnji s uredima za strategijsko planiranje i gospodarstvo Grada Zagreba mi smo pripremili prijedlog koji se odnosi na izgradnju novog objekta infrastrukture - polivalentnog prostora. (...) U tom kontekstu polivalentna kongresna dvorana s više od 2500 četvornih metara ono je što Zagrebu treba.

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO Potpisan ugovor o izgradnji Pelješkog mosta

Jug Hrvatske više neće biti prometno izoliran Potpisivanjem ugovora okončan je jedan od najsloženijih i najvrednijih postupaka ugovaranja koji smo imali u Hrvatskim cestama. Radi se o jedinstvenoj konstrukciji čelika i betona koja mora podnijeti nepovoljne okolnosti, istaknuo je Škorić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Ponosan sam na to što se ovaj posao odvija na temelju javnog natječaja, na temelju ponude, kriterija koji su bili precizno i transparentno navedeni i na temelju referenci koje ima kineska korporacija za izgradnju cesta i mostova. Andrej Plenković, hrvatski premijer

tavljanjem potpisa na ugovor o izgradnji Pelješkog mosta između Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation okonačan je jedan od najsloženijih postupaka ugovaranja radova koje je hrvatska cestogradnja morala odraditi. Hrvatske ceste su u siječnju ove godine dobile tri ponude na natječaju za gradnju Pelješkog mosta te su kao najbolju odabrale onu kineskog konzorcija, po cijeni od 2,08 milijardi kuna bez PDVa. Početkom travnja je za nadzor izgradnje mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama odabrana zajednica ponuditelja, u kojoj su Institut IGH, Centar za organizaciju građenja i Invest inženjering, koja je za to dala ponudu od 49,4 milijuna kuna bez PDV-a. “Ovaj je most jedan od graditeljskih pothvata koji će obilježiti našu generaciju. Potpisivanjem ugovora okončan je jedan od najsloženijih i najvrednijih postupaka ugovaranja koji smo imali u Hrvatskim cestama. Radi se o jedinstvenoj konstrukciji čelika i betona koja mora podnijeti nepovoljne okolnosti. Naime, most se gradi na lokaciji obilježenoj značajnim rizikom pojave od potresa, dok su jaki vjetrovi uobičajena pojava”, rekao je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.

16 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

Strateški projekt Vlade

Inače, Vlada kojoj je na čelu Andrej Plenković projekt izgradnje Pelješkog mosta apostrofirala je kao svoj najveći projekt u ovom mandatu, pa i ne čudi što je na potpisivanju ugovora u Dubrovniku uz premijera bila i većina njegovih ministara. “Ovo je projekt od strateškog značaja za cijelu zemlju. Svi smo svjesni koliko je bit-

Ideja o izgradnji mosta kojim bi se cestovno povezao jug Hrvatske s ostatkom zemlje pojavila se prije više od 20 godina no izgraditi ovaj most. Rješavamo dugoročno strateško pitanje: cestovno povezivanje juga Hrvatske s ostatkom zemlje. Most će ostati

Pelješki most u brojkama Pelješki most je projekt od iznimnog strateškog značaja, a sama vrijednost prihvatljivih troškova je 420 milijuna eura. Ona uključuje gradnju Pelješkog mosta, pristupnih cesta i stonske obilaznice, a sredstvima Europske unije sufinancira se 85 posto tog iznosa, odnosno 357 milijuna eura. Odluku o sufinanciranju njegove izgradnje Europska komisija donijela je u lipnju prošle godine. Most je dug 2,4 kilometra i visok 55 metara, a trebao bi biti izgrađen do 2022. godine. Projektant Pelješkog mosta je Marjan Pipenbaher, koji je na tom projektu radio s Jurom Radićem. Most će Malostonski zaljev “prekoračiti” s pet glavnih raspona, dužine od po 285 metara. U njega će biti ugrađeno oko 65.000 tona željeza i gotovo 70.000 kubičnih metara betona. U središnjem dijelu most će biti ovješen na pilone kosim zategama.

simbol dodane vrijednosti prvih sedam godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Ponosan sam na to što se ovaj posao odvija na temelju

Most će graditi kineski konzorciji China Road and Bridge Corporation koji je na natječaju ponudio cijenu od 2,08 milijardi kuna bez PDV-a javnog natječaja, na temelju ponude, kriterija koji su bili precizno i transparentno navedeni i na temelju referenci koje ima kineska korporacija za izgradnju cesta i mostova”, istaknuo je premijer Andrej Plenković. “Naši politički odnosi okreću novu stranicu, a projekt pokazuje i političko povjerenje naših dviju zemalja. Kineska ulaganja u Hrvatsku povećana su više od 100 puta, a prošle godine stiglo je i 60 posto više turista. Kineski konzorcij nije slučajno dobio posao izgradnje Pelješkog mosta, a većina Hrvata vjeruje kako bi upravo Kina trebala biti najveći gospodarski partner sljedećih 10 godina. Svjedočimo vrlo važnom trenutku u odnosima Kine i Hrvatske”, ocijenio je kineski veleposlanik u Hrvatskoj Zhaoming Hu na potpisivanju ugovora za izgradnju Pelješkog mosta.

Duga povijest početaka radova

Povijest vezana uz izgradnju ovog mosta najbolje pokazuje sve boljke prisutne u hrvatskom društvu. Ideja o izgradnji mosta kojim bi se cestovno povezao jug Hrvatske s ostatkom zemlje pojavila se prije više od 20 godina. U prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije Pelješki most je ušao je prije 17 godina. Prvi put radovi su se otvarali 2005. godine, bez potpisanog ugovora, izvođača ili natječaja, a u javnosti je plasirana informacija kako će most biti završen za tri godine. Dvije godine nakon toga, tadašnji premijer Ivo Sanader svečano je po drugi put otvorio radove na izgradnji Pelješkog mosta. Sljedeća vlada koja je nastavila s pričom o izgradnji mosta bila je ona Jadranke Kosor, a tada se kao datum njegova završetka isticala 2017. godina. No sljedeća u nizu, vlada Zorana Milanovića, raskinula je već potpisani ugovor o gradnji mosta, pravdajući se nedostatkom novca u državnoj blagajni, dok je sam projekt izgradnje mosta tada bio procijenjen na 1,9 milijardi kuna, a bilo je izvedeno tek tri posto radova. S obzirom na to da su to bile krizne godine, kao alternativa mostu spominjala su se rješenja poput cestovnog schengenskog koridora, u vidu brze ceste kroz Neum te obilaznice oko Neuma, ali i podmorski tunel koji bi spajao kopno s Pelješcem. Studija izvodljivosti izrađena 2015. godine tada je uzela u obzir ključne tehničke kriterije, pravne rizike i pitanja zaštite okoliša svih tih rješenja koja su se pojavljivala te je pokazala kako je most dobio najbolju ocjenu. Također je i ustanovljeno da ima najmanje proceduralne rizike jer ne prolazi teritorijem druge države, a najveća prednost bila mu je velik pozitivan utjecaj na gospodarski razvoj juga Hrvatske.

Kineski konzorcij nije slučajno dobio posao izgradnje Pelješkog mosta, a većina Hrvata vjeruje kako bi upravo Kina trebala biti najveći gospodarski partner sljedećih 10 godina. Svjedočimo vrlo važnom trenutku u odnosima Kine i Hrvatske.

Zhaoming Hu, kineski veleposlanik u Hrvatskoj

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA FINANCIJSKI REZULTATI POSLOVANJA PODUZETNIKA SA SJED

18 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

IŠTEM U DUBROVNIKU

Na kraju krize ipak veći broj poduzetnika U razdoblju od 2008. godine, kada je kulminirala gospodarska kriza u Hrvatskoj, do 2016. godine, broj poduzetnika povećao se sa 1622 na 2006, što je rast od 23,7 posto. Prihodi koje su ostvarili poduzetnici sa sjedištem u Dubrovniku bili su ipak najviši 2008. godine, 6,42 milijarde kuna, a te je godine ostvarena i najveća neto dobit, 404 milijuna kuna piše Ilijana Grgić grgić@privredni.hr

am krajnji jug Hrvatske, čini se, idealno je mjesto za rast poduzetničkog potencijala na koji ne mogu utjecati ni dugotrajne krize. U razdoblju od 2008. godine, kada je kulminirala gospodarska kriza u Hrvatskoj, do 2016. godine, broj poduzetnika sa sjedištem u Dubrovniku povećao se sa 1622 na 2006, što je rast od 23,7 posto.

U 2016. poduzetnici sa sjedištem u Dubrovniku iskazali su pozitivan konsolidirani financijski rezultat Kroz te krizne godine povećao se i broj zaposlenih, tako da ih je potkraj 2016. bilo 11.021 ili pet posto više nego 2008. godine. Prihodi koje su ostvarili poduzetnici sa sjedištem u Dubrovniku bili su ipak najviši 2008. godine, 6,42 milijarde kuna. Te iste godine ostvarena je i najveća neto dobit u iznosu od 404 milijuna kuna, dok je pak najveći neto gubitak iskazan u 2014. godini, 601,3 milijuna kuna. Iako je u 2016. godini ostvaren pozitivan financijski rezultat, valja također reći kako je neto dobit manja za 69,7 posto u odnosu na 2008. godinu.

Najveći ostvareni ukupni prihodi poduzetnika sa sjedištem u Dubrovniku u 2008. godini rezultat je ponajviše ukupnog prihoda društva Atlantska plovidba koje je te godine ostvarilo prihod od 1,36 milijardi kuna. No Atlantska je plovidba u 2016. godini uprihodila 355 milijuna kuna. “Nakon osam kriznih godina na svjetskom pomorskom tržištu u 2016. godinu nismo ušli s pretjeranim optimizmom. Pokazalo se da je 2016. samo još jedna u nizu godina borbe za golo preživljavanje. U tu se godinu ušlo s povijesno najnižim BDI indeksom (indeks vozarina sipkog tereta) od 471 boda, da bi početkom veljače on pao na čak 290 bodova. Do kraja godine indeksi su bilježili lagani rast i godinu završili na 953 boda, što je još uvijek premalo za značajniji oporavak i pozitivno poslovanje”, kazali su u Upravi te brodarske kompanije komentirajući financijska izvješća za 2016. godinu.

Prihodi u 2016. gotovo na razini pretkriznih

Dubrovački poduzetnici koji su podnijeli financijski izvještaj za 2016. godinu ostvarili su ukupan prihod od 6,39 milijardi kuna, što je povećanje od 8,9 posto u odnosu na 2015. godinu, a ukupan rashod iznosio je 6,16 milijardi kuna, što je za 7,8 posto više u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. U 2016. godini poduzetnici sa sjedištem na području Dubrovnika iskazali su pozitivan konsolidirani financijski rezultat od 149,8 milijuna kuna. Na ostvareni pozitivan financijski rezultat poslovanja

6,39

mlrd kn ukupan prihod dubrovačkih poduzetnika u 2016.

6,16

mlrd kn njihov ukupan rashod iste godine

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA najviše je utjecao veliki poduzetnik Atlantska plovidba, koji je u 2016. godini smanjio gubitak razdoblja na 95,2 milijuna kuna u odnosu na 221,9 milijuna kuna, koliko je on iznosio u 2015. godini. U 2016. godini poduzetnici sa

sjedištem u Dubrovniku imali su udio od 53 posto u ukupnom broju poduzetnika Dubrovačko-neretvanske županije, 56 posto u broju zaposlenih, 62,5 posto u ukupnom prihodu, 69,7 posto u ukupnim rashodima, 67 posto u

Broj poduzetnika, broj zaposlenih te osnovni rezultati poslovanja poduzetnika sa sjedištem u Dubrovniku, u razdoblju 2008.-2016. godina1 (iznosi u tisućama kuna, plaće u kunama) 2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

1.622

1.691

1.765

1.822

1.847

1.887

1.969

2.006

10.492

10.843

9.921

9.923

9.979

10.118

10.070

10.634

11.021

5.255.113

5.475.191

5.723.385

Broj poduzetnika Broj zaposlenih Ukupni prihodi

6.427.001 5.056.886

4.921.052 5.220.544

Ukupni rashodi

5.891.851

5.535.558

5.329.714

5.798.978

6.163.010

Dobit razdoblja

898.820

170.393

186.947

302.941

281.058

474.438

549.037

614.696

562.774

Gubitak razdoblja

403.977

688.933

627.352

569.524

496.140

362.753

1.150.347

575.454

412.957

111.685 -601.309

39.242

149.817

5.464

5.673

Neto dobit/ gubitak

494.843 -518.541 -440.404 -266.583 -215.082

Prosječne mjes. neto plaće po zaposl. 1

5.441.714 5.430.875 5.354.983 6.261.942

4.748

4.727

4.827

5.074

5.157

5.027

5.935.212 6.393.870

5.472

Serija podataka u tablici za sve godine prikazana je iz godišnjeg financijskog izvještaja iz kolone tekuće godine.

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za razdoblje 2008. – 2016. godina

TOP 10 poduzetnika sa sjedištem u Dubrovniku prema ukupnom prihodu u 2016. godini (iznosi:0 u tisućama kn, plaće u kn) Rang

Naziv

1. Jadranski luksuzni hoteli d.d. 2. Atlas turistička agencija d.d. 3. Atlantska plovidba d.d. 4. Pemo d.o.o. 5. Dubrovački vrtovi sunca d.o.o. 6. Gulliver travel d.o.o. 7. Libertas Rixos d.o.o. 8. Libertas - Dubrovnik d.o.o. 9. Importanne resort d.d. 10. Alfaplan građenje d.o.o. Ukupno TOP 10 prema ukupnom prihodu Ukupno svi po odabranim kriterijima (2.006)

Mjesto Dubrovnik Dubrovnik Dubrovnik Dubrovnik Orašac Dubrovnik Dubrovnik Mokošica Dubrovnik Dubrovnik

Broj zaposlenih 770 195 49 372 247 100 153 329 154 143 2.512 11.021

Prosječna mjesečna neto plaća 7.791 7.965 13.944 4.719 11.254 8.042 6.833 6.607 5.496 4.111 76.761 5.673

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za razdoblje 2008. – 2016. godina

20 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

Ukupni prihod 452.876 372.205 354.979 331.857 190.061 116.476 111.958 87.967 85.082 77.790 2.181.251 6.393.870

Dobit ili gubitak razdoblja 111.790 -122.983 -95.159 21.725 481 3.500 19.754 988 14.326 2.056 -43.521 149.817

dobiti razdoblja, 69,7 posto u gubitku razdoblja te 60,7 posto u neto dobiti. Prema ostvarenom ukupnom prihodu u 2016. godini najuspješniji je bio veliki poduzetnik u privatnom vlasništvu Jadranski luksuzni hoteli sa 770 zaposlenih koji je ostvario ukupni prihod od 452,9 milijuna kuna. U Ja-

Prema ukupnom prihodu u 2016. najuspješniji su bili Jadranski luksuzni hoteli koji su uprihodili 452,9 milijuna kuna dranskim luksuznim hotelima, koji su korisnici četiriju koncesija na pomorskom dobru od kojih su tri aktivna ugovora o koncesiji na lokaciji u Dubrovniku i jedan aktivni ugovor o koncesiji na lokaciji Mljet, te su godine isplaćivali prosječnu mjesečnu neto plaću od 7791 kune koja je bila viša za 37,3 posto od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika u Dubrovniku. Naime, na samom jugu Hrvatske prosječna plaća bila je 5673 kune. “Sinergije razvijene tijekom ranijih godina nastavit će ostvarivati rezultate u ukupnom financijskom poslovanju tvrtke i u narednom razdoblju. Glavni izazovi za Društvo očituju se u očuvanju prihoda u okruženju pojačane konkurencije te koncentraciji snaga za očuvanje konkurentnih prednosti u vidu kvalitete usluge, uslužnosti osoblja te maksimiziranju prihoda i efikasnosti”, stoji između ostalog u komentaru Uprave Jadranski luksuzni hotel na financijsko izvješće za poslovanje u 2017.

godini koje potpisuje predsjednik Uprave Camilo Soza.

Turizam lokomotiva gospodarstva

Od ukupnog broja poduzetnika sa sjedištem u Dubrovniku najviše je poduzetnika u području djelatnosti trgovine na veliko i malo, njih 372, a najmanji u područjima djelatnosti rudarstva i vađenja, financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja te javna uprava i obrana odnosno po jedan poduzetnik u svakoj od tih djelatnosti. Najveću neto dobit iskazali su poduzetnici čija je pretežita djelatnost pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane, 274,4 milijuna kuna, a najmanju poduzetnici u djelatnosti rudarstva i vađenja od samo 3000 kuna. Neto gubitak iskazali su poduzetnici u 17 djelatnosti. Najveći neto gubitak iskazali su poduzetnici u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane od 174,3 milijuna kuna, a najmanji poduzetnici u djelatnosti opskrbe vodom od 5000 kuna. Promatrano prema veličini, u Dubrovniku je 91,3 posto mikro poduzetnika, njih 1832. U preostale tri kategorije, odnosno malih, srednjih i velikih poduzetnika bilo je 174 s udjelom od 8,7 posto, od čega je 147 malih poduzet-

149,8 mil kn

ostvareni pozitivan konsolidirani financijski rezultat u 2016.

Na ostvareni pozitivan financijski rezultat poslovanja u 2016. najviše je utjecala Atlantska plovidba nika ili 7,3 posto, 24 su srednja poduzetnika ili 1,2 posto i tri velika poduzetnika odnosno 0,1 posto. Prema oblicima vlasništva, najveći je broj poduzetnika u privatnom vlasništvu, njih 1961 ili 97,8 posto. U ostalim oblicima vlasništva poslovalo je 45 poduzetnika: 30 u mješovitom, 12 u državnom i tri u zadružnom vlasništvu.

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO Nerevidirani konsolidirani rezultati Agrokora

Manji prihodi, ali veća dobit Agrokora Nerevidirani konsolidirani rezultati Grupe Agrokor i Agrokora d.d. pokazuju kako su prihodi i dobit pali, no profitabilnost poslovanja je porasla piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

kuna što je 12 posto više nego godinu prije. U Grupi Agrokor prošle godine došlo je do ukupnog smanjenja prihoda od prodaje za 12 posto u odnosu na godinu prije te su iznosili 39,3 milijarde kuna. To je posljedica, kako kažu u kompaniji, utjecaja nelikvidnosti u prvom dijelu godine koji je kočio poslovanje, a u drugom dijelu godine većina društava bavila se povećanjem operativne dobiti i nije se fokusirala na zadržavanje tržišnog udjela i visoke razine prodaje.

Dug Agrokor Grupe 56,1 milijardu kuna

Prošle godine tvrtka je zapravo došla u stečaj, a zbog toga je došlo do promjena u upravljanju i agencije su smanjile kreditni rejting, no nakon dolaska prinudne uprave tvrtka se borila s likvidnošću. Fabris Peruško, izvanredni povjerenik Agrokora

zvanredna Uprava Agrokora objavila je nerevidirane konsolidirane rezultate za 2017. godinu Grupe Agrokor i Agrokora d.d. i obuhvatila je 105 društava od čega ih je 52 u Hrvatskoj. S obzirom na to da je postupak restrukturiranja kompanije u tijeku, ovi financijski izvještaji su pripremljeni prema osnovi kada pretpostavka vremenski neograničenog poslovanja nije zadovoljena i pod pretpostavkom da će se u zakonskom roku postići dogovor s dobavljačima. Prema tim podacima Agrokor d.d., holding koji se koristi za financiranje cijelog društva Agrokor, prošle godine uprihodio je 285 milijuna kuna što je pad od 29 posto u odnosu na godinu prije. No zahvaljujući smanjenju troškova osoblja uštedjeli su 102 milijuna kuna i ostvarili gubitak prije kamata, poreza i amortizacije od 253 milijuna kuna što je znatno manje od više od milijarde kuna minusa godinu prije. Kako su sva potraživanja ulaskom u postupak izvanredne uprave pretvorena u kratkoročna, obveze su porasle na 32,2 milijarde

22 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

EBITDA - neto dobit prije kamata, poreza i amortizacije pala je zato samo šest posto, na 967 milijuna kuna, no troškovi restukturiranja

Agrokor d.d. prošle je godine uprihodio 285 milijuna kuna što je pad od 29 posto u odnosu na godinu prije srezali su je za dodatne 302 milijuna kuna, pa je realni pad ipak iznosio 35 posto. Zahvaljujući novom zaduženju u tijeku postupka izvanredne uprave banke su osigurale dovoljno kapitala za likvidnost, pa se u drugom dijelu godine poslovalo relativno dobro. Dugovanja Agrokor Grupe su ostala na istoj razini i ukupno iznose 56,1 milijardu kuna.

60. obljetnica rada Eurochambresa

Očitovanje o odluci Visokog trgovačkog suda ovog tjedna Visoki trgovački sud prihvatio je žalbe dijela Agrokorovih vjerovnika, koji su bili nezadovoljni raspodjelom od pet skupina u Vjerovničkom vijeću prema planu bivšeg povjerenika Ante Ramljaka, koji je naslijedio i prihvatio Fabris Peruško. U siječnju je Trgovački sud prihvatio plan prema kojemu su u prvu skupinu trebali ući vjerovnici čije su tražbine osigurane razlučnim pravima, u drugu vjerovnici koji su vlasnici obveznica s jamstvima, u treću vjerovnici s jamstvima koji su sudjelovali u roll up kreditu, u četvrtu vjerovnici s jamstvima koji nisu sudjelovali u roll up kreditu, te u petu vjerovnici u čiju korist nisu izdana jamstva i ne postoji odnos sudužništva niti regresnog dužništva. Sud je ukinuo to rješenje i vratio predmet na ponovni postupak, obrazloživši da rješenje nije bilo zasnovano na zakonu. U sljedećim danima će se Agorkor očitovati o ovom pitanju Visokom trgovačkom sudu, najavio je izvanredni povjerenik Fabris Peruško. “Siguran sam da ova odluka Vrhovnog suda neće ugroziti sklapanje nagodbe s vjernovnicima koje je planirano i za koju je zakonski rok da se mora donijeti do 10. srpnja”, zaključio je Peruško. “Prošle godine tvrtka je zapravo došla u stečaj, a zbog toga je došlo do promjena u upravljanju i agencije su smanjile kreditni rejting, no nakon dolaska prinudne uprave tvrtka se borila s likvidnošću”, istaknuo je izvanredni povjerenik Agrokora Fabris Peruško. “U drugom dijelu godine nakon rješavanja problema nelikvidnosti kroz novo financiranje kompanija se fokusirala na stabilizaciju poslovanja i veću profitabilnost i nije se toliko radilo na zadržavanju njenih pozicija na tržištu. U ovoj godini očekujemo brzo postizanje dogovora s dobavljačima i nastavak konsolidiranja poslovanja”, dodao je Peruško. U izvanrednoj upravi su zadovoljni rezultatima poslovanja jer je obavljen dobar posao i značajno je povećana profitabilnost tvrtke, no još je puno posla ostalo pred njima. Ovog tjedna se očekuje i objava redovnih podataka o poslovanju na temelju kojih će se definirati financijsko stanje, ali i financijske obveze pojedinih tvrtki u Grupi.

Usvojena Deklaracija o pravima poduzetnika U sklopu obilježavanja 60. obljetnice rada, predsjednik HGK Luka Burilović sudjelovao je na sjednici u Bruxellesu na kojoj je Eurochambres usvojio Deklaraciju o pravima poduzetnika putem koje su institucijama EU-a predstavili 12 uvjeta koji se trebaju adresirati kako bi poduzetnička klima u Europi bila poticajnija. “Ova deklaracija jasno pokazuje da poduzetništvo mora biti u fokusu pri donošenju političkih odluka. Poslovanje naših članica stalno se mijenja i prilagođava novim tržišnim uvjetima, a te promjene pratimo i mi kao organizacija. Nastavit ćemo predano raditi na promoviranju i poticanju poduzetništva”, istaknuo je predsjednik Eurochambresa Christoph Leitl. Predsjednik HGK pozvao je sve europske komore, članice Eurochambresa, na zajednički rad kako bi se ojačalo europsko poslovanje u cjelini. “Prije

nekoliko dana Hrvatska je potpisala ugovor o izgradnji Pelješkog mosta, poslu u kojem EK sudjeluje sa 357 milijuna eura. Trebamo i dalje raditi na izgradnji mostova u Europi na korist naših građana i poslovnih ljudi”, istaknuo je Burilović, upozorivši i na izazove poput odljeva radne snage koje možemo zaustaviti jedino reformom obrazovnog sustava. Burilović je čelnicima europskih komora prezentirao i učinke članstva Hrvatske u EU te je istaknuo da je hrvatsko gospodarstvo snažnije, raste izvoz i BDP, a smanjenje se deficit, javni dug i nezaposlenost.

Sufinanciranje poduzetničkih projekata sredstvima EU-a

Kako do novca za projekte?

HGK-Komora Zagreb i Europska poduzetnička mreža 4. svibnja organiziraju prezentaciju Mogućnosti sufinanciranja poduzetničkih projekata sredstvima EU-a u sklopu sjednice Gospodarskog vijeća Komore Zagreb. Prezentacija će se održati s ciljem upoznavanja poduzetnika, prije svega mikro, malih i srednjih tvrtki, s mogućnostima sufinanciranja projekata sredstvima europskih

strukturnih i investicijskih fondova kroz bespovratna sredstva te financijske instrumente tj. mikro kredite. Naglasak će biti na trenutačno otvorenom natječaju Izgradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta MSP-ova, pokrenutom s ciljem poboljšanja poslovnog razvoja i tehnološke spremnosti MSP-ova koji djeluju u djelatnostima prerađivačke industrije te informacijama i komunikacijama. Ukupna vrijednost natječaja je 200 milijuna kuna, dok će se potpore kretati u rasponu od 500.000 do 15 milijuna kuna, uz intenzitet potpore od 45 posto za mikro i mala te 35 posto za srednja poduzeća. Uz HGK, partnerska institucija na info danu bit će HBOR. (S.P.)

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 23

PRIČA S RAZLOGOM SentiMental Bikes - Experiment

Cesta, osmijeh i vjetar u kosi

Nakon brojnih custom modela s pedalama i benzinskim motorima koje je po narudžbi i kao unikate radio za svoje klijente diljem svijeta, Ilijević je odlučio ostvariti svoj san o maloserijskom motociklu pogonjenom električnim motorom piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

D Moja je želja da Experiment bude električno vozilo, no ne i futurističko, ističe Ilijević

uško Ilijević, majstor poznat među biciklističkim entuzijastima po svojim proizvodima pod brendom SentiMental Bikes što podsjećaju na rane motocikle koji su se natjecali na kružnim stazama od drvenih dasaka tridesetih godina prošlog stoljeća, odlučio je na Zagreb Auto Showu predstaviti svoj novi proizvod. Nakon brojnih custom modela s pedalama i benzinskim motorima koje je po narudžbi i kao unikate radio za svoje klijente diljem svijeta, odlučio je ostvariti svoj san o maloserijskom motociklu pogonjenom električnim motorom. Njegov eksperiment pod nazivom Experiment sastavljen je na unikatnom okviru koji je sam projektirao i dalje podsjeća na neka prošla vremena, no kao pogonsku snagu koristi vrhunsku tehnologiju.

Visoka tehnologija

“Ovaj moj eksperiment je vizija, prototip onoga što želim proizvoditi u većoj seriji i već sam

24 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

dobio narudžbe za prve od planiranih najviše 30 komada”, kaže Ilijević. “Experiment i dalje ostaje jednostavan u svojoj naravi, iako je u njega ugrađena ozbiljna visoka tehnologija. Električni motor je iz biciklističke branše i dobro je poznat i testiran, a baterijski sklop radimo u Hrvatskoj. Na prototipovima imamo doseg od stvarnih 50 kilometara. Jedna od nekoliko opcija koju će kupac moći birati je jedna

potpora poduzetnicima ili dvije baterije kako bi se udvostručio domet. Gume su tzv. fat tires, dakle debele, i one omogućuju da nema potrebe za amortizerima na motociklu. Kako je riječ o vozilu koje je namijenjeno za asfalt, odnosno grad, to je više nego dovoljno”, pojašnjava Ilijević Na cesti se testirani modeli pokazuju izvrsnima što omogućuje i nisku krajnju cijenu za kupca koja će biti niža od 30.000 kuna. Straga u nabi kotača nalazi se elektromotor namijenjen biciklima snage 500 vata, odnosno 1 kilovat u peaku. Baterije su smještene u sredini rame, na samome dnu, što pridonosi snižavanju težišta i poboljšanju voznih osobina. Okvir je čelični, od zavarenih cijevi, svjetla su LED, furnirane ispune u stilu nekih davnih vremena. Na gornjem dijelu okvira nije spremnik goriva, već kutija koja zapravo služi kao pretinac i ima ključ.

Ideja pretvorena u stvarnost SentiMental Bikes je mala manufaktura koja je nastala kao ideja Duška Ilijevića, za prijatelje Duleta, inače odgojitelja u vrtiću. Htio je iskoristiti svoj dar da stvara nešto vlastitim rukama i ostvari neke ideje koje su mu se dugo vremena vrtjele po glavi. U početku je svoje dvokotače koji podsjećaju na stara nostalgična vremena stvarao u radionici u stanu na 12. katu zgrade u kojoj živi u zagrebačkoj Dubravi. Nakon duže potrage, adekvatniju radionicu, puno bliže zemlji, prilagodio si je modificirajući garažu u blizini svoje zgrade. Od tog trenutka nakon što odradi svoj radni dan s djecom, stvaraju se unikatni dvokotači u toj garaži i kreću na put dug i desetke tisuća kilometara na različitim stranama svijeta.

“Poblici smo na sajmu gdje smo ga premijerno pokazali omogućili da im u ruke dođu presale vaučeri koji su im omogućili povoljniju cijenu za vozila koja će im biti isporučena do ljeta, odnosno u roku od 60 dana od ugovaranja cijene”, kaže vlasnik tvrtke, ujedno i glavni dizajner i majstor iz čijih ruku izlaze ove skulpture na dva kotača.

Modernizacija povijesnog koncepta

Na cesti se testirani modeli pokazuju izvrsnima što omogućuje i cijenu za kupca nižu od 30.000 kuna Experiment može postići brzinu od 25 kilometara na sat s blokadom, ali i dvostruko veću kada se na njemu nalazi oznaka kako nije za upotrebu na prometnicama - što Experiment čini pravim motociklom. Ilijević najavljuje i izradu elaborata koji bi omogućio registriranje motocikla kao cestovnog vozila, dakle njegovu registraciju, ali jednako tako i subvencioniranu prodaju električnih vozila uz poticaje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koja bi još dodatno mogla smanjiti cijenu za kupca.

Za razliku od svih dosadašnjih modela Sentimental Bikesa, ovaj nema pedale, ali zadržava glavne smjernice stila, načina izrade i, kako kažu u Sentimental Bikesu, zapravo na najbolji način modernizira dobar povijesni koncept. “Prva skica za ovaj motocikl nastala je prije dvije godine i jako sam ponosan na to da sada imamo funkcionalne prototipove. Do kraja godine je u planu izrada drugog modela primjerenog osobama koje na posao dolaze u suknji i ne mogu prebaciti nogu preko okvira. Imamo par aseva u rukavu za koje vjerujem da će biti privlačni svakome tko prati ono što mi radimo”, zaključuje Ilijević. “Moja je želja da Experiment bude električno vozilo, no ne i futurističko. Smisao vožnje na motociklu je da se osamimo i uživamo, budemo sami sa svojim mislima, a ujedno i pridonosimo zaštiti okoliša. Sigurno nećemo imati opcije da se parametri njegova rada preko podataka u oblaku prate na pametnim telefonima niti ćemo imati videokamere za live streaming vaše vožnje. Jedina tehnologija koju ćete na njemu moći vidjeti bit će stanje baterije jer vam je ionako svaka kapljica uskladištene energije u bateriji potrebna za uživanje u vožnji. Vi, cesta i Experiment. I osmijeh od uha do uha. Možda i vjetar u kosi ako je imate ili nemate kacigu. I možda bube u zubima, i to je to”, zaključuje Ilijević.

Prva skica za ovaj motocikl nastala je prije dvije godine i jako sam ponosan na to da sada imamo funkcionalne prototipove. Do kraja godine je u planu izrada drugog modela primjerenog osobama koje na posao dolaze u suknji i ne mogu prebaciti nogu preko okvira.

Duško Ilijević, vlasnik SentiMental Bikesa

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 25

INOVATORSTVO Uspjeh hrvatskih inovatora u Maleziji

Hrvatska - zemlja partner na sajmu MTE 2019. Na sajmu MTE 2018 u Kuala Lumpuru za sedam predstavljenih najboljih hrvatskih inovacija i novih proizvoda hrvatski izlagači osvojili su ukupno 11 odličja - Best Award, glavnu nagradu, dvije zlatne, dvije srebrne, dvije brončane medalje te tri posebne nagrade piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P Sigurno nastavljamo s programom rudarskih strojeva, a radimo i na novim rješenjima u ostalim programima za krizne situacije i vojnu inženjeriju te za potrebe vojnih, ali i civilnih institucija.

oznato je kako u Hrvatskoj postoji puno ljudi koji svoje znanje, maštu i kreativnost usmjeravaju u izradu inovativnih predmeta. Godinama hrvatski inovatori za svoja umijeća dobivaju nagrade i priznanja na raznim izložbama inovacija, a veliki uspjeh postigli su i na nedavno održanoj međunarodnoj izložbi inovacija i novih tehnologija MTE 2018 u Kuala Lumpuru u Maleziji. Za sedam predstavljenih najboljih hrvatskih inovacija i novih proizvoda hrvatski izlagači osvojili su ukupno 11 odličja - Best Award, glavnu nagradu, dvije zlatne, dvije srebrne, dvije brončane medalje te tri posebne nagrade. Organizatori te velike izložbe upravo su hrvatski izložbeni prostor ocijenili drugim najboljim prostorom na izložbi i za to su uručili posebno priznanje predstavnicima Hrvatske gospodarske komore i Savezu inovatora Zagreba. Best Award nagradu i zlatnu medalju osvojio je Vjekoslav Majetić iz tvrtke DOKING za inovaciju Rudarski buldožer - MVDXLPD. Govoreći o značaju te nagrade, Majetić je rekao kako mu je to poticaj za nastavak rada na inovacijama, a vrijednost tog uspjeha posebice je značajna u kontekstu daljnjih poslovnih razgovora i vrlo ozbiljnom interesu za izvoz na tržišta Jugoistočne Azije.

Hrvatske inovacije prodaju se diljem svijeta Vjekoslav Majetić, DOK-ING

“Tvrtka DOK-ING je osnovana 1991. godine i od samog početka radi na raznim tipovima inovacija. Nisu to službeno patentirani proizvodi već rješenja koja se nude za iznimno opasne poslove, a sve s ciljem zaštite ljudi i okoliša. Već prvi stroj za razminiranje bio je inovacija utoliko što je dizajniran i konstruiran za poslove razminiranja iako to nije bila prenamjena

26 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

postojećeg građevinskog ili vojnog stroja”, kaže Majetić dodajući kako su potom uslijedile nove verzije na sličnim platformama i uvijek su to bili sustavi kojima se daljinski upravljalo, što je u to vrijeme bila vrijedna inovacija. Majetić je istaknuo i jedinstveni sustav za krizne situacije - MFV-5 koji je prošle godine sudjelovao

Best Award nagradu i zlatnu medalju osvojio je Vjekoslav Majetić koji je rekao kako mu je to poticaj za nastavak rada na inovacijama u gašenju požara u tvrtki CIOS. Među inovacijama posebice je izdvojio cijelu flotu elektrificiranih rudarskih strojeva koji su na testiranju u rudnicima platine u Južnoj Africi. Na upit gdje se sve prodaju njihove inovacije, Majetić je odgovorio: “Diljem svijeta. Danas se sustavi DOK-ING-a koriste u više od 30 zemalja u svijetu, i to od Čilea, Kolumbije, Nikaragve, Kanade, Amerike do Rusije, Litve, Švedske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Italije, pa zatim Bliskog istoka, Malezije, Šri Lanke, Južne Afrike do Australije”. Majetić također ističe kako se u njegovoj tvrtki neprekidno radi nešto novo, da se dograđuju i poboljšavaju inovacije te izrađuju nova rješenja. “Nekoliko razvojnih projekata je

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 27

INOVATORSTVO već u završnim fazama, a ideja za nove projekte ima i previše. Sigurno nastavljamo s programom rudarskih strojeva, a radimo i na novim rješenjima u ostalim programima za krizne situacije i vojnu inženjeriju, te za potrebe vojnih, ali i civilnih institucija”, zaključio je Majetić.

Zlatne, srebrne i brončane medalje

U Maleziji je zlatno odličje osvojila i Sanja Lončarek za inovaciju Lels - drvene natikače s promjenjivim gornjištem. Ono što je navelo komercijalisticu Sanju Lončarek na tu inovaciju su praktični razlozi - nedostatak prostora u ormariću za cipele ili u putnoj torbi. Naime, na tim drvenim natikačama može se mijenjati gornja koža koja se postavlja na fiksni potplat. Te se natikače proizvode u crvenoj, bijeloj i plavoj boji. Srebrne medalje osvojili su Mirjana Brlečić, vlasnica tvrtke Priroda liječi, za inovaciju Hyaluron+vitamins intenzivna revitalizirajuća linija i Zvonimir Viduka iz tvrtke Altpro za inovaciju Sustav za automatsko zaustavljanje vlakova AP

Autostop, koja je dobila i posebnu nagradu iranskog izaslanstva. Magistru farmacije i inovatoricu Mirjanu Brlečić ne treba posebno predstavljati jer je ta kreatorica prirodne kozmetičke linije Nikel osvojila četrdesetak zlatnih medalja na međunarodnim izložbama inovativnih proizvoda u SAD-u, Velikoj Britaniji, Aziji, Rusiji i zemljama

Europske unije. Prije 20 godina osnovala je tvrtku Priroda liječi jer se u svom radu kao farmaceutkinja susretala s brojnim alergijskim reakcijama na kozmetičke preparate pa je odlučila osmisliti vlastitu kozmetičku liniju oslobođenu nepotrebnih dodataka. Tako je, među brojnim inovacijama, nastala i nagrađena kozmetička linija Hyaluron+vitamins intenzivna

Prava intelektualnog vlasništva

Pokretač gospodars Intelektualno vlasništvo izravno ili neizravno podupire 35 posto radnih mjesta, u sa 39 posto, a industrija intelektualnih usluga u EU zapošljava 60 milijuna ljudi

ažnost prava intelektualnog vlasništva za društvo i gospodarstvo u Europi zadnjih nekoliko godina postaje sve izraženija i vidljivija. U studiji o doprinosu djelatnosti u kojima se intenzivno upotrebljavaju prava intelektualnog vlasništva u Europskoj uniji, provedenoj u suradnji s Europskim patentnim uredom (EPO), ističe se važnost te vrste vlasništva. Upravo intelektualno vlasništvo izravno ili neizravno podupire 35 posto radnih mjesta, a u bruto domaćem proizvodu EU-a sudjeluje 39 posto, rečeno je na seminaru za medije koji su organizirali Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO) i

hrvatski Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV). Tom je prigodom rečeno kako je studija ukazala na to da je vjerojatnije kako velika poduzeća

Prava intelektualnog vlasništva čine patenti, žigovi i dizajni kao i njihova kombinacija

28 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

četverostruko više posjeduju prava intelektualnog vlasništva nego manja poduzeća. Isto tako, poduzeća koja posjeduju prava intelektualnog vlasništva posluju uspješnije od onih koji ta prava ne posjeduju. To je posebice značajno za 1,8 milijuna malih i srednjih poduzeća koja imaju registrirana prava intelektualnog vlasništva s obzirom na to da ona čine važan dio gospodarstva EU-a.

SAD na prvom mjestu po prijavi inovacija

Na seminaru je rečeno kako poduzeća koja posjeduju prava intelektualnog vlasništva ostvaruju veći prihod po

revitalizirajuća linija. Melita Pavlek Moćan i Mira Moćan iz tvrtke Cosmel dobile su brončanu medalju za inovaciju Omega 6 cream-hydro za suhu i dehi-

Za inovaciju Mini elektronski box Pavla Potočkog već su pokazali zanimanje Kina i Hong Kong driranu kožu. Mira Moćan je istaknula kako im je dobivena nagrada priznanje da je kozmetika koju stvaraju kvalitetna, posebna i inovativna. “Velika je motivacija to što se malu obiteljsku tvrtku iz Zagreba prepoznalo u dalekoj Maleziji, ali isto tako i na ostalim sajmovima inovacija diljem svijeta. To nam daje dodatni vjetar u leđa i dokazuje kvalitetu naših

proizvoda”, rekla je Mira Moćan. Istaknula je i kako je Cosmel kozmetika dio te priče gotovo 10 godina te da se svake godine trude prikazati nešto novo što ih izdvaja od ostalih kozmetičkih tvrtki. Ipak, najvećim priznanjem smatraju to što njihove proizvode već 28 godina prepoznaju kupci. Trenutačno surađuju s pedesetak ljekarni, biljnih ljekarni, specijaliziranih prodavaonica i prodavaonica s prirodnim hrvatskim proizvodima. U planovima za budućnost Mira Moćan ističe širenje na europsko tržište. “Želimo doprijeti do novih zadovoljnih korisnika jer smatramo da postoji veliki potencijal i potražnja za visokokvalitetnom prirodnom organskom kozmetikom. Osim toga, namjera nam je svoriti veću bazu stalnih i zadovoljnih kupaca te povećati broj zaposlenih u Cosmelu”, naglasila je Mira Moćan.

Osim njih, brončanu medalju na sajmu u Maleziji dobio je i Pavao Potočki za inovaciju Mini elektronski box. Za tu svoju

inovaciju dosad je već dobio nagrade, a zanimanje za ovu inovaciju već su pokazali Kina i Hong Kong koji su najavili potporu državne agencije za komercijalizaciju te inovacije. Na sajmu u Maleziji posebnu diplomu i nagradu iranskog izaslanstva za inovaciju Glasovni termometar dobio je mladi hrvatski inovator Marian Ciprian Mitrić, koji je inovaciju napravio zajedno s mentorom Goranom Ecimovićem iz I. tehničke škole Tesla u Zagrebu. Inače, hrvatski nastup na sajmu MTE 2018. organizirali su Savez hrvatskih inovatora, Savez inovatora Zagreba i Hrvatska gospodarska komora uz potporu zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Tom je prigodom hrvatsko izaslanstvo predstavilo 43. hrvatski salon inovacija Inova - Budi uzor 2018. koji će se u studenome održati u Zagrebu. Tijekom sajma u Maleziji hrvatski inovatori dogovorili su i posebnu promidžbu jubilarnog 10. hrvatskog sudjelovanja na izložbi MTE 2019. Prvi put u povijesti ta će izložba imati zemlju partnera - Hrvatsku.

intelektualnog vlasništva, primjerice industrijski dizajn. “Ako netko nema logotip, tada nije prepoznatljiv. Isto tako bitna je i oznaka geografskog podrijetla. Sustav zaštite intelektualnog vlasništva s jedne strane stimulira kreativnost, a s druge strane šalje neku informaciju”, naglasio je Harris. No kako zaštititi intelektualno vlasništvo? Prema Harrisovim riječima, ne postoji svjetski patent, globalni žig ni industrijski dizajn, pa se načini zaštite odnose na teritorijalni dio tj. svaka država ima svoju zaštitu. On je rekao kako se Kina nalazi na visokom drugom mjestu, odmah iza SAD-a po prijavi inovacija i predviđa se kako će za tri godine doći na prvo mjesto. Osim Kine, po inovacijama

je jak i Japan. U svijetu je u 2016. godini bilo registrirano 11,8 milijuna patenata. Uz to, te je godine bilo 3,1 milijun prijava za patente u svijetu, što je 8,3 posto više nego 2015. Govoreći o žigovima ili trademarku, Harris je rekao da je to znak koji služi za razlikovanje roba ili usluga. Prvi žig nastao je u Ujedinjenom Kraljevstvu 1880. godine. On je naglasio kako žigovi mogu biti i riječi poput čokoladice Mars ili McDonaldsa, ali i 3D znakovi kao što je čokoladni zečić tvrtke Lindt. Stoga se neke od najvećih svjetskih kompanija oslanjaju na brendiranje kroz žigove. U 2016. u svijetu je podneseno sedam milijuna zahtjeva za registraciju žiga, a one i dalje rastu. (S.P.)

Posebno priznanje dobio i mladi hrvatski inovator

stva BDP-u EU-a sudjeluje zaposleniku od onih koja takva prava ne posjeduju. Prava intelektualnog vlasništva čine patenti, žigovi i dizajni kao i njihova kombinacija. Govoreći o stvaranju prihoda od uma i pojmu intelektualnog vlasništva, Edward Harris iz WIPO-a je rekao kako industrija intelektualnih usluga u EU zapošljava 60 milijuna ljudi. Pritom se zapitao što je to što pokreće gospodarski razvoj neke zemlje? Odgovorio je kako je to upravo intelektualno vlasništvo. “U današnje vrijeme najveća gospodarska vrijednost dolazi iz proizvoda vlastite kreativnosti poput raznih inovacija. Upravo intelektualno vlasništvo potiče ljude na stvaranje”, istaknuo je Harris. Dodao je da postoje razni oblici

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 29

predstavljamo Croshield, Zagreb

Savršena antibalistička zaštita Tajna našeg uspjeha je, ako tako mogu reći, iznimno jak razvojni odjel gdje se svakodnevno radi na razvoju novih te usavršavanju postojećih proizvoda, kaže Frković Odijelo od 3,2 milijuna dolara

U proizvodnji svojih antibalističkih odijela ova tvrtka koristi samo materijale vodećih svjetskih proizvođača kao što je Cordura poliamidni materijal koji se koristi u izradi vanjskih plašteva, do aramidnih i polietilenskih materijala za proizvodnju zaštitnih panela. “Trenutačno smo u fazi projektiranja novog proizvodnog pogona koji će biti opremljen najsuvremenijom opremom za proizvodnju, posebno hidrauličnim prešama za proizvodnju antibalističkih ploča. Naša tvrtka jedina u hrvatskoj proizvodi zaštitne ploče koje zaustavljaju i metke kalibra 7.62. Ovim projektom postat ćemo još konkurentniji na svjetskom tržištu”, ističe Frković.

A SAD MALO O NAMA...

2006. god osnovan brend Croshield 2011. god osnovana istoimena tvrtka tvrtka je u 100-postotnom hrvatskom vlasništvu

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

protekloj godini hrvatska obrambena industrija zabilježila je rast od 20 posto, ali potencijala za daljnji rast još ima. Jedna od tvrtki koja se pokazala izvrsnim primjerom hrvatske pameti i kvalitete je tvrtka Croshield koja cijeli svoj asortiman izvozi na inozemna tržišta. “Brend Croshield je osnovan 2006., a tvrtka tek 2011. i u 100-postotnom je hrvatskom vlasništvu”, kaže osnivač brenda i vlasnik tvrtke Dražen Frković. Croshield se bavi dizajniranjem, proizvodnjom, razvojem i distribucijom zaštitnih antibalističkih odjela, prsluka, ploča, štitova, modnih zaštitnih odijela, prsluka za razminiranje te sve ostale taktičke opreme, a sve s najsuvremenijim materijalima koji se trenutačno mogu pronaći na tržištu. “Tajna našeg uspjeha je, iznimno jak razvojni odjel gdje se svakodnevno radi na razvoju novih te usavršavanju postojećih proizvoda. Moram naglasiti i to da svakom kupcu pristupamo individualno te tako dovodimo finalni proizvod do savršenstva, a kupac dobije točno ono što je želio, odnosno zamislio”, govori Frković. “Do sada smo opremili vojsku Katara, Kolumbije, Čada, ukrajinske specijalne jedinice, talijansku policiju i mnoge druge, a u Hrvatskoj opskrbljujemo skoro sve tvrtke za razminiranje te zaštitarske tvrtke”, dodaje on.

30 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

U Croshieldovom razvojnom odjelu se svakodnavno radi na razvoju i usavršavanju proizvoda Posebnost ove tvrtke je to da su u suradnji s partnerom iz Švicarske napravili najskuplje antibalističko odijelo vrijedno 3,2 milijuna dolara. Što se opremanja Hrvatske vojske tiče, prvi put su se 2017. javili na objavljeni natječaj Ministarstva obrane i, mada su pobijedili na natječaju, on je poništen. “Natječaj je bio za isporuku prsluka za Hrvatsku vojsku gdje smo natječaj i dobili jer smo bili najpovoljniji ponuđač, ali se druga tvrtka koja je također sudjelovala u natječaju žalila, pa je natječaj poništen. Nažalost Državna komisija za postupke javne nabave kao neovisno tijelo može poništiti natječaj iako kupac odabere vašu ponudu. Ako se poništeni natječaj ponovi ove godine, ponovno ćemo sudjelovati”, zaključuje Frković. (J.K.)

privredni vjesnik

tlocrt

broj 4027 30. travnja 2018. poseban prilog o nekretninama, uređenju i graditeljstvu

Stambene nekretnine

Cijene lani porasle 3,8 posto Godišnji rast ponajprije je posljedica rasta cijena postojećih stambenih objekata za 4,6 posto, dok su oni novi nastavili s negativnim godišnjim stopama rasta (-0,1 posto) piše Tihomir Dokonal

rema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku o kretanju indeksa cijena stambenih nekretnina za posljednje prošlogodišnje tromjesečje zaokružena je statistika za cijelu prošlu godinu čime je potvrđen njihov rast dvije godine za redom, navode analitičari RBA. Tako je indeks cijena stambenih nekretnina u posljednjem lanjskom kvartalu u odnosu na treće tromjesečje zabilježio rast od 3,2 posto, dok je na godišnjoj razini rast iznosio 7,6 posto. Ta je godišnja stopa rasta najviša od 2008. godine od kada su dostupni podaci. Rast cijena podržan je višim cijenama novih i postojećih stambenih objekata. U odnosu na prethodno tromjesečje cijene novih stambenih objekata nastavile su s rastom treće tromjesečje za redom (jedan posto), dok su postojeći stambeni objekti bilježili rast cijelu proteklu godinu (3,6 posto u četvrtom tromjesečju). Promatrano na godišnjoj razini, u odnosu na isto tromjesečje 2017., i novi i postojeći stambeni objekti nastavili su s pozitivnim godišnjim stopama rasta (4,1 posto odnosno 8,3 posto) pri

čemu su postojeći stambeni objekti nastavili pozitivan niz zadnjih devet kvartala, navode analitičari RBA. Zamjetan rast na godišnjoj razini zabilježen je u Gradu Zagrebu (9,8 posto) te Jadranu (7,2 posto), dok je u ostalim dijelovima Hrvatske rast bio nešto skromniji (4,1 posto). Snažnije stope rasta u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju pridonijele su ukupnom rastu cijena stambenih nekretnina na godišnjoj razini. Naime, u protekloj su godini cijene stambenih nekretnina nakon skromnijeg rasta u 2016. (0,9 posto) zabilježile godišnji rast od 3,8 posto. Pri tome je godišnji rast ponajprije posljedica rasta cijena postojećih stambenih objekata (4,6 posto), dok su oni novi nastavili s negativnim godišnjim stopama rasta (-0,1 posto). Rast cijena, promatrano u prosjeku, zabilježen je i u Gradu Zagrebu (4,3 posto), Jadranu (4,4 posto) te na ostalim područjima (0,6 posto). Kod analize kretanja cijena stambenih nekretnina važno je napomenuti da tržište nekretnina ostaje visoko segmentirano. Unatoč kumulativnim pokazateljima na pojedinim mikrolokacijama

postoje značajne razlike u cijenama. Naime, nekretnine visoke kvalitete gradnje na privlačnim lokacijama nisu pod značajnijim utjecajem promjena na tržištu. U vrijeme kada su cijene nekretnina u prosjeku bilježile pad, takve nekretnine nisu pratile trend, nego su uglavnom bilježile stagnaciju ili čak blagi rast cijena. Unatoč rastu cijena stambenih nekretnina u 2017. godini, one su i dalje oko 15 posto niže u odnosu na 2008. No rast cijena dvije godine za redom može biti dobar indikator početka oporavka, tim više što pozitivne stope rasta bilježe i fizički pokazatelji u građevinskom sektoru, broj izdanih odobrenja za građenje te indeks obujma građevinskih radova. S obzirom na očekivani nastavak rasta gospodarstva uz pozitivne pomake na tržištu rada, i u ovoj godini možemo očekivati nastavak rasta cijena stambenih nekretnina. S druge strane, snažniji rast cijena odnosno potražnje za nekretninama mogao bi biti ograničen strahom od rizika koji nosi dugoročno zaduživanje (nesigurnost oko vraćanja preuzetih obveza), zaključuju analitičari RBA.

intervju Ivan Kolarić, predsjednik Uprave Tegre

Svoju aktivnost temeljimo na vlastitim resursima Naša politika je ta da vlasnik može biti od bilo kuda, ali filozofija posla nam je domaća – hrvatska i regionalna. U slovenskom smo vlasništvu, ali nismo slovenska tvrtka. Mi smo hrvatska tvrtka, radimo s domaćim ljudima, domaćim kapacitetima i za domaće tržište razgovarao Tihomir Dokonal

akovečka tvrtka Tegra posluje u sastavu slovenske Pomgrad Grupe, a bavi se isključivo niskogradnjom i hidrogradnjom. Ima 140 stalno zaposlenih, sa sezonskim radnicima zaposlenih je oko 160. Ima i vlastitu asfaltnu bazu te koncesije za dvije šljunčare, Ivanovec i Cirkovljan. Sadašnja Tegra je nastala kao tvrtka kći Međimurje Tegre koja baštini tradiciju lokalnog komunalnog poduzeća osnovanog potkraj 40-ih godina prošlog stoljeća. Do privatizacije je poslovala u sastavu GK Međimurje. Nakon privatizacije tvrtka je bila u vlasništvu malih dioničara koji su 2007. svoje dionice prodali francuskoj građevinskoj tvrtki Eurovia. Deset godina kasnije Eurovia se zbog promjene poslovne politike povlači iz Hrvatske, a Tegru preuzima tvrtka H-grad Zagreb koja je u stopostotnom vlasništvu slovenske građevinske tvrtke Pomgrad iz Murske Sobote. Tegru vodi Ivan Kolarić, diplomirani inženjer geodezije, koji u tvrtki radi 26 godina, a njen je predsjednik Uprave od 1999. godine.

Kako ocjenjujete trenutačnu situaciju u hrvatskom građevinskom sektoru? - U segmentu visokogradnje svi osjećamo rast tržišta. No kada bismo usporedili situaciju sa 2008. godinom, mislim da smo još uvijek 20 do 30 posto ispod tadašnjih rezultata. Neke 2 Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

Struktura i kontinuitet posla te stabilnost tržišta nisu na razini na kakvoj su bili prije krize

su tvrtke nestale s tržišta, etabliralo se nekoliko novih lidera u visokogradnji, ali osjeća se višak poslova. U niskogradnji, pak, pomaka još nema jer nema projekata koji bi zamijenili opseg poslova kakvi su bili u vrijeme izgradnje autocesta. Projekti vodoopskrbe i odvodnje ne idu onim tempom kakvim smo planirali 2014.-2015. U niskogradnji i hidrogradnji nema kontinuiteta i stabilnog tržišta. Odlaskom ljudi iz graditeljske struke - prirodnim odljevom, odlaskom u inozemstvu, prelaskom u druge djelatnosti ili odlaskom u male poduzetnike – došlo je do manjka radne snage. Stvara se privid da posla ima iako razina investicija nije značajno porasla. Struktura i kontinuitet posla te stabilnost tržišta nisu na razini na kakvoj su bili prije krize. Kakva je bila poslovna 2017. za Tegru? - Godišnji promet u zadnjih pet godina kretao se oko 110 milijuna kuna. Rekordna godina bila nam je 2016. kad smo imali promet od 142 milijuna kuna, ali to je bilo u vrijeme kad smo radili aglomeraciju Čakovec koja nam je ‘u dvorištu’, pa su se neke stvari poklopile. A značajan je bio i udio partnera i podizvođača. Smatramo da je to vrhunac naših mogućnosti sa sadašnjim kapacitetom. U prošloj godini, u kojoj smo se više oslonili na vlastite snage, promet je iznosio 77,5 milijuna kuna što / tlocrt / poseban prilog

Koji su glavni projekti na kojima radite? - Najveći nam je projekt trenutačno aglomeracija Varaždin gdje radimo u partnerstvu s tvrtkom Vodogradnja Varaždin. Imamo redovne ugovore o održavanju cesta i županijskih cesta na području Grada Čakovca, a za Hrvatske ceste radimo rekonstrukciju nekih raskršća i rotora oko Čakovca. Radimo i neke projekte za lokalne gradove i općine. Među njima nema ni jednog pretjerano velikog projekta, ali za sada imamo zaposlene kapacitete u naredna tri do četiri mjeseca. Nadamo se da ćemo u tom razdoblju ugovarati nove projekte i nadopunjavati listu poslova. U knjizi narudžbi imamo 70 posto želja za ovu godinu. Ukupna vrijednost ugovorenih poslova je oko 80 milijuna kuna, od čega oko 60 milijuna kuna vlastitih poslova i oko 20 milijuna u partnerstvu.

je drastičan pad u odnosu na prethodnu. Ali zadržali smo višu razinu profitabilnosti u odnosu na promet u usporedbi s prosječnom razinom ovog pokazatelja u hrvatskom graditeljstvu. Nikad nismo kasnili s isplatom plaća, nemamo dugova prema državi, ni prema dobavljačima. Nismo kreditno zaduženi. Uvijek smo se nastojali prilagoditi tržištu tako da možemo samoodrživo funkcionirati. S novim vlasnikom poslovna politika se nije puno promijenila. Uprava se nije promijenila. Inženjeri i srednji menadžment na okupu su već petnaestak godina. Pomaže li vama ili odmaže to što ste u stranom vlasništvu? - Naša politika je ta da vlasnik može biti od bilo kuda, ali filozofija posla nam je domaća – hrvatska i regionalna. U slovenskom smo vlasništvu, ali nismo slovenska tvrtka. Mi smo hrvatska tvrtka, radimo s domaćim ljudima, domaćim kapacitetima i za domaće tržište, osim što isporučujemo nešto malo asfalta za slovensko tržište. I odradimo neke sitne poslove za našu sestrinsku tvrtku, ali uglavnom radimo na hrvatskom tržištu. No događa se da, zbog toga što smo u stranom vlasništvu, gubimo poslove u segmentu radova do 500.000 kuna koji ne podliježu javnoj nabavi. o nekretninama, uređenju i graditeljstvu

Ako ne ulažeš u strojeve i opremu, to će ti se dugoročno obiti o glavu. Svake godine u opremu i dugotrajnu imovinu ulažemo oko četiri milijuna kuna. Lani smo zbog preuzimanja uložili manje, oko 100.000 eura.

Zašto se ograničavate na lokalne poslove, unutar 100 kilometara od sjedišta tvrtke? - Vodimo konzervativnu politiku. Svoju aktivnost temeljimo na vlastitim resursima. U cestogradnji i hidrogradnji vezan si uz resurse. Odlazak na teren gdje nemaš vlastitog šljunka ni asfaltnu bazu ne može biti konkurentan. Nismo htjeli uskakati na tržišta i uništavati domaće izvođače s nekim nenormalnim cijenama i time dugoročno uništavati sebe. Koncentrirali smo se na manji opseg poslova koji su našu tvrtku činili zdravom i profitabilnom. Stvar je u tome koju ćeš filozofiju odabrati. Kad smo bili u vlasništvu Eurovije, imali smo strategiju da na zanimljivim tržištima kupujemo manje tvrtke slične našima i onda napravimo sinergijski učinak. Nismo u tome uspjeli. Kada smo 2008., prije krize, krenuli u pregovore, svi su tražili nenormalne iznose za svoje tvrtke. A onda je došla kriza i spašavali smo vlastitu tvrtku. Bilo bi nenormalno ulagati u tržište koje je godišnje padalo 20 posto. Onda je Eurovija odlučila da je Hrvatska premala i da će se povući s tržišta. Sada imamo kapacitete jedva za odraditi poslove lokalno. Koncentriramo se na tržište koje smatramo najprofitabilnijim i najmanje rizičnim za nas. Hoće li se situacija mijenjati, to ćemo tek vidjeti. Dok se tržište ne stabilizira, naša politika ostaje konzervativna. Odlučili ste se na ulaganje u mehanizaciju, obnovu voznog i strojnog parka? - Ako ne ulažeš u strojeve i opremu, to će ti se dugoročno obiti o glavu. Svake godine u opremu i dugotrajnu imovinu ulažemo oko četiri milijuna kuna. Lani smo zbog preuzimanja uložili manje, oko 100.000 eura. Htjeli smo vidjeti s kakvom opremom raspolaže novi vlasnik i kakav sinergijski učinak možemo ostvariti s obzirom na to da smo udaljeni samo pedesetak kilometara. Dio opreme star 30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik 3

intervju

Nestanak kooperanata Mi smo jedna od rijetkih tvrtki koja je uspjela zadržati svoju operativnu sposobnost. Ali i mi smo funkcionirali na osnovu mreže podizvođača kojima smo transferirali dio posla kad bi se pojavio veći projekt. Oko 80 posto je bilo vlastitih prihoda, a 20 posto donosili su partnerski poslovi. No zbog nestabilnosti tržišta naše osnovne proizvodnje nismo se mogli na to koncentrirati i planirati da ćemo to raditi u idućih 10 godina, od 2013. do 2024. Mi živimo od dnevnih poslova koje naru-

čuju jedinice lokalne samouprave. To je mnogo malih poslova koje ne možemo napustiti radi većih projekata, a nismo sigurni ni kada će biti raspisani natječaji za te veće projekte. Kad bi se natječaj sad pokrenuo, znamo da ih ove godine ne možemo raditi. Kooperanti su bili male tvrtke sa 10, 15, 20 zaposlenih, a njih je 80 posto nestalo s tržišta u zadnje dvije godine ili se bave nečim profitabilnijim, poput manjih privatnih investicija.

je desetak godina, ali zbog slabije aktivnosti tijekom krize nema mnogo odrađenih sati i kvalitetno je održavana. U vrijeme krize produžavali smo životni vijek opreme, tako što smo izdvajali manje za amortizaciju. Sad nam predstoje pojačana ulaganja jer ćemo u idućih pet godina morati ulagati najmanje sedam milijuna kuna godišnje. Većinu poslova dobivate kroz sustav javne nabave. Jeste li njime zadovoljni? - Sustav javne nabave nikad neće biti idealan. Dok smo bili u sastavu Eurovije, vidjeli smo da svaka država ima svoje izazove u sustavu javne nabave. Ali nije problem u sustavu nego u primjeni. S dobrim pravnikom mogli biste srušiti 90 posto natječaja zahvaljujući tome kako su napisani. Ima i nelogičnih stvari. U nekim natječajima za vodoopskrbu i odvodnju od nas se traži da unaprijed navedemo dobavljače materijala i vrste materijala. Mi jamčimo za kvalitetu materijala, da on ispunjava norme, a od koga ćemo ga nabaviti za investitora je nevažno. Ovisno o stanju na tržištu mogu promijeniti 10 dobavljača u toku izvođenja. Zašto traže da navedemo dobavljača? Za neke proizvode i usluge možeš nominirati samo jednog ili dva dobavljača koji te, nakon što potpišeš ugovor, mogu ucjenjivati cijenom i uvjetima jer znaju da je postupak promjene dobavljača mukotrpan i praktično neisplativ. Dobra je volja investitora hoće li odobriti promjenu ili ne. Neki izvođači i zbog toga bježe od javne nabave. U visokogradnji javna nabava nije dominantna. S privatnim investitorom do posla se dolazi izravnim dogovorom. Privatni investitor lako izračuna koliko mu vrijedi da objekt bude izgrađen na vrijeme. U niskogradnji je malo drugačije jer rijetko gdje privatni sektor u infrastrukturi pokriva više od 30 do 40 posto investicija. Osuđeni smo na javnu nabavu. Cestogradnja, kanalizacija, odvodnja su, u pravilu, javne investicije, ali i mi se sve više okrećemo privatnim investitorima. Sjeverozapadna Hrvatska ima dosta veliki rast industrijskih objekata. Mi smo nekada imali pet 4 Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

do 10 posto privatnih investicija, a sada je njihov udjel već 30 posto u ukupnom prometu.

Najveći nam je projekt trenutačno aglomeracija Varaždin gdje radimo u partnerstvu s Vodogradnjom Varaždin

Hoće li nedostatak ponuđača i izvođača utjecati na rast cijena? - Mi moramo podići cijene jer smo zadnjih godina nudili barem 15 do 20 posto niže cijene od onih realnih za održivi razvoj tvrtke, dugoročno planiranje tvrtke i dizanje plaća. Ne dignemo li plaće barem za 30 posto u naredne tri godine, nećemo moći zadržati ljude. Problem naše javne nabave jest taj što investitori rade procjene troškova na bazi onoga što je bilo prije dvije-tri godine. U pravilu su troškovi podcijenjeni. Nitko više nije spreman raditi po cijenama koje donose gubitak. Više cijene su neminovne, ali od toga će i država imati koristi. Porast će potrošnja, doprinosi, porezni prihodi... Budući da se infrastrukturni projekti financiraju većim dijelom iz EU fondova, rast cijena ne bi nas trebao brinuti. Za projekte vodokomunalne infrastrukture alocirano je 1,05 milijardi eura iz EU fondova. U Hrvatskim vodama najavili su da će do kraja prvog tromjesečja biti odobrena 33 projekta koja pokrivaju više od 90 posto alokacije. No vi upozoravate da u Međimurju od 2014. nije ugovoren ni jedan veliki projekt poput čakovečke

/ tlocrt / poseban prilog

aglomeracije. Gdje zapinje, zašto projekti nisu spremni? - Mi nemamo uvid u pravu sliku dok ne bude objavljen natječaj, no očito je da u fazi pripreme natječaja nešto ne štima. Zbog političkih promjena, pada vlade i promjena u nadležnosti - projekti vodoopskrbe i odvodnje prešli su iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede u nadležnost Ministarstva zaštite okoliša - došlo je do kašnjenja. Osim toga, one ranije projekte odobravale su Hrvatske vode, a sada se pojavio SAFU kao zadnja instanca koja provjerava projekte. Time je uveden još jedan međukorak i tu, navodno, zapinje. Lokalne komunalne tvrtke koje su dobile ovlasti za provedbu projekata kažu da su pripremile tehnički dio i da Agencija to sada provjerava, dok SAFU odgovara da komunalci ne znaju pripremiti projekte. A to su iste tvrtke koje su pripremale završene projekte koje EU nije odbio. Što se to drastično promijenilo i gdje danas zapinje, mi ne znamo. To se mora zapitati netko u državnoj administraciji. Mi sa strane, bez posla, gledamo taj ping-pong i čekamo što će se dogoditi. Dok mi čekamo, ljudi nam svakog dana odlaze. Kada se ti projekti pokrenu, a vjerujem da će se većina pokrenuti, najveći problem će biti tko će ih i kada odraditi. I s kojim kapacitetima. Mi tih milijardu eura poslova moramo odraditi od 2019. do 2023. Ako pogledamo samo sjeverozapadnu Hrvatsku, još ništa nije napravljeno u Koprivničko-križevačkoj županiji, gotovo ništa u Krapinsko-zagorskoj ni u Zagebačkoj, jako malo u Bjelovarsko-bilogorskoj. Za projekte koji su u Međimurju bili najavljivani za kraj 2016. i početak 2017., primjerice aglomeracije Donja Dubrava i Mursko Središće, još nisu objavljeni natječaji. Zadnja je informacija da će biti objavljeni do kraja drugog tromjesečja, a to znači da radovi mogu početi u ožujku ili travnju iduće godine. Kako financirate projekte? Imate li problema s likvidnošću ili naplatom? - Mi se održavamo samostalno. Imali smo podršku vlasnika, osobito u vrijeme krize, koji su rekli da mogu uskočiti ako Tegra neće moći sama osigurati financiranje ili jamstva. Ali mi smo na temelju vlastitih financijskih sposobnosti dobivali sve okvire za jamstva i vlastitu likvidnost. Restrukturiranje smo počeli još potkraj 2007. i nakon 2010. nismo otpuštali ljude, ali tržište je palo, pa smo tri godine poslovali negativno. No imali smo financijske kapacitete da sve to sami prebrodimo i očuvamo likvidnost. Vodili smo konzervativnu politiku koja nam je to omogućila da sami sebe financiramo. I tako radimo i danas. U bankama koristimo dozvoljene minuse i pokušavamo o nekretninama, uređenju i graditeljstvu

Mi moramo podići cijene jer smo zadnjih godina nudili barem 15 do 20 posto niže cijene od onih realnih za održivi razvoj tvrtke, dugoročno planiranje tvrtke i dizanje plaća. Ne dignemo li plaće barem za 30 posto u naredne tri godine, nećemo moći zadržati ljude.

Realno je očekivati, čak i ako ne apsorbiramo iz EU fondova puni planirani iznos, da će ti projekti donijeti nekakav rast i da će pomoći tvrtkama koje su opstale da osiguraju posao u narednih pet godina.

premostiti likvidnosne probleme. U zadnje tri godine stanje se značajno poboljšalo baš zato što smo radili na projektima vezanim uz EU fondove gdje cijene nisu bile sjajne, ali su plaćanja redovita. Imamo problema s pojedinim jedinicama lokalne samouprave, ali sve skupa držimo pod kontrolom, tako da kašnjenja u plaćanju možemo premostiti vlastitim kapacitetima. Gdje trenutačno vidite najveći potencijal za Tegru? - Potencijal je to što smo sačuvali strukturu menadžmenta, upravljanja te operativnu sposobnost. Smatramo da ne možemo ovisiti samo o kooperantima. Imamo know-how u niskogradnji i hidrogradnji, kao i u cestogradnji te u sferi asfalta. Kad razbijete asfalt zbog vodovoda i odvodnje, morate poslije obnoviti prometnice. A mi imamo u svom poslovanju cijeli segment od iskopa i izrade kanalizacije do polaganja završnog sloja asfalta. Tu je naša perspektiva: investitoru možemo ponuditi praktično cijeli spektar, gotovi proizvod. Imamo i neke specijalizirane proizvode lijevanog asfalta, mikroasfalte, specijalne vrste poroznih asfalta... Njih možemo raditi na području cijele Hrvatske, nema puno izvođača koji to nude. Kakve trendove očekujete? Kako će se razvijati tržište građevinarstva u regiji? - Realno je očekivati, čak i ako ne apsorbiramo iz EU fondova puni planirani iznos, da će ti projekti donijeti nekakav rast i da će pomoći tvrtkama koje su opstale da osiguraju posao u narednih pet godina. A što će biti nakon tih pet godina, kako će izgledati tržište, teško je reći. Ne znamo što država planira. Nema više projekata poput izgradnje autocesta koji bi pokrili razdoblje od nekoliko godina. Vjerojatno ćemo se vratiti na tržište graditeljstva s udjelom u BDP-u od šest do sedam posto. Osim toga, uz sadašnji odljev ljudi i prosjek godina radnika u građevinarstvu iznad 40, o čemu možemo razgovarati? U takvom okruženju besmisleno je na razini tvrtke raditi strategije za razdoblje duže od pet godina. Bojim se da ćemo teško funkcionirati ako ne stabiliziramo investicije. Država bi trebala omogućiti da se ravnomjerno počne raditi u svim regijama kako bi se sve lokalne tvrtke zaposlile, umjesto da jedni drugima skačemo u dvorište jer nemamo posla i da si rušimo cijene. Trebamo sigurne trogodišnje infrastrukturne projekte i onda će biti mnogo lakše planirati ostale projekte. Dobro bi bilo kada bismo imali dostupan katalog planiranih radova na ključnim strateškim projektima. 30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik 5

digitalizacija Građevinski sektor

Sedam mjera za veću produktivnost Građevinski sektor je među najslabije digitaliziranim sektorima u svijetu, pa ne čudi da je i u Hrvatskoj, gdje se graditeljstvo tek budi nakon višegodišnje krize, digitalizacija tek u povojima piše Tihomir Dokonal

rađevinska industrija zapošljava oko sedam posto svjetske radno sposobne populacije i jedan je od najvećih sektora svjetskoga gospodarstva. Svake godine na građevinske radove i popratni materijal potroši se 10 bilijuna dolara. Ali građevinska industrija suočena je s velikim problemom - niskom produktivnošću, navodi se u izvješću McKinseyjeva Globalnog instituta (MGI).

A Gdje su informatički alati?

Prema MGI-jevom indeksu digitalizacije građevinski sektor je među najslabije digitaliziranim sektorima u svijetu. U SAD-u je pretposljednji, a u Europi je na dnu prema vrijednosti indeksa. Ivan Kolarić, predsjednik Uprave čakovečke građevinske tvrtke Tegra, ističe kako je nemogućnost kontrole i stvaranja troškova jedan od važnijih uzroka pada velikih građevinskih sustava u Hrvatskoj. “Kako bi mogao kontrolirati i pratiti troškove u realnom vremenu, moraš imati suvremene informatičke alate”, ističe on. Tegra je poslovala 10 godina u sklopu francuske građevinske tvrtke Eurovia i imala je na raspolaganju informacijski sustav koji je daleko ispred onoga koji koriste vodeće građevinske tvrtke u Hrvatskoj. “U tjedan do mjesec dana mogli smo točno znati o tome što nam se događa s troškovima i prihodima tvrtke. Većina građevinskih tvrtki u Hrvatskoj danas, a pogotovo prije sedam-osam godina, o tome nije mogla ni sanjati”, kaže Kolarić dodajući kako je informatizacija građevinskog sektora neminovna, pogotovo ako je riječ o malo većim sustavima. “Tvrtke sa 50 i više ljudi ne mogu poslovati bez pravog softvera”, smatra on. Digitalna transformacija u građevinskom sektoru u Hrvatskoj još je u povojima. Proces digitalizacije u velikim građevinskim tvrtkama ide jako sporo. 6 Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

Tvrtke sa 50 i više ljudi ne mogu poslovati bez pravog softvera, smatra Kolarić

Hrvoje Kralj iz Combisova Sektora mrežne infrastrukture i povezivanja podsjeća da je unazad nekoliko godina ekonomska kriza uzrokovala znatne promjene u građevinskoj, ali i arhitektonskoj struci. “Ulaganja u građevinske projekte su pala, a klijenti i investitori zahtijevaju više za svoj uloženi novac. Kako bi zadržale konkurentnost i ostale profitabilne u ovako izazovnoj poslovnoj klimi, arhitektonske tvrtke svih veličina - od multinacionalnih projektantskih kuća do malih arhitektonskih biroa - jednostavno moraju usvajati nove načine rada, alate i tehnologije. I tu dolazi do potrebe sve veće digitalizacije cjelokupnog procesa, od projektiranja pa sve do same izgradnje”, tumači Kralj. “U Hrvatskoj to još nije zaživjelo, no u svijetu već postoje metodologije koje objedinjuju te procese kroz digitalizirani sustav. Jedna od tih metoda je BIM, odnosno Building / tlocrt / poseban prilog

Information Modeling. BIM je inteligentan podatkovni model koji služi kao temelj za projektiranje, simulaciju i suradnju kroz sve faze građevinskog projekta. Ovaj model tako omogućuje arhitektima kvalitetniji uvid u odlike građevine koju projektiraju, što podiže kvalitetu projekata i efikasnost samog projektiranja. Također, mnoge kompanije već kreću u razvijanje softverskih platformi koje mogu osigurati da se to u stvarnosti i realizira”, kaže Kralj. S ciljem popularizacije BIM-a i edukacije svojih članova o BIM procesu projektiranja Odbor za informatizaciju, web i digitalne tehnologije Hrvatske komore arhitekata pokrenuo je platformu BIM otvoreni vodič za arhitekte. Kralj kao pozitivan primjer spominje dio državne uprave koji je izravno vezan uz građevinarstvo. Pomak je napravljen digitalizacijom procesa pribavljanja građevinskih dozvola, umreženi su katastri, pa se puno lakše dolazi do podataka. Putem interneta danas se može doći do zemljišnih knjiga, vidjeti broj čestice, vlasnike... “Digitalizacija u ovoj fazi olakšala je i ubrzala sam proces početka gradnje”, smatra Kralj. O digitalizaciji u Hrvatskoj možemo govoriti i u okviru tzv. pametnih kuća. Projektiraju se kuće koje kroz digitalne uređaje reguliraju više procesa, primjerice temperaturu, hlađenje, grijanje ili vlagu koje korisnik može regulirati putem svog pametnog telefona. Takav trend, tumači Kralj, krenuo je iz hotelskog poslovanja gdje u sobama postoji jedno središnje mjesto koje je povezano sa središnjim mjestom hotela. Tako su sobe umrežene i pametne. Isti princip koristi se danas u gradnji kuća te postoje softverska i hardverska rješenja koja omogućuju takvo umrežavanje. No u Hrvatskoj se to slabije primjenjuje, uglavnom zbog visokih cijena takve infrastrukture. Nešto više pažnje posvećuje se energetskoj učinkovitosti kuća i zgrada i to zahvaljujući novčanim poticajima iz EU fondova, pogotovo stoga što su se investitori okrenuli pristupačnim adaptacijama i projektima povećanja energetske učinkovitosti u područjima najteže pogođenima ekonomskom krizom.

Kako bi zadržale konkurentnost, i ostale profitabilne arhitektonske tvrtke moraju usvajati nove načine rada, alate i tehnologije, ističe Kralj

Potreba za IT partnerom

Što se projektiranja samog poslovnog objekta tiče, sve je izraženija potreba kompanija za strateškim IT partnerom u procesima projektiranja i gradnje poslovnih prostora. Posebno se to odnosi na konzultantske usluge i rješenja za IT infrastrukturu. Tako i Combis ima tim za mrežnu infrastrukturu i povezivanje koji nudi cjelovita rješenja izgradnje komunikacijske infrastrukture. Tim usko surađuje s projektantima te aktivno sudjeluje i u projektiranju infrastrukture o nekretninama, uređenju i graditeljstvu

objekata. “Radimo na projektima implementacije bežičnih i žičnih mreža (Wi-Fi i LAN), projektima sigurnih i uvijek dostupnih podatkovnih centara, sustavima za tehničku zaštitu u hotelima te ostalim objektima”, pojašnjava Kralj. Istraživanja potvrđuju da postoji mnogo razloga za nisku produktivnost. Građevinska industrija je strogo regulirana i jako ovisna o potražnji javnog sektora, posebice u niskogradnji. Tržišno okruženje često je narušeno radom na crno i korupcijom, navode analitičari McKinseyja. Osim toga, građevinski sektor je usitnjen, a pri ugovaranju poslova često dolazi do loše procjene rizika. Rezultat svega je loše upravljanje, loša izvedba, manjak vještina, neadekvatno posloženi procesi, nedovoljna ulaganja u edukaciju, istraživanje i razvoj te inovacije. Primjeri inovativnih tvrtki i regija pokazuju da se simultanim djelovanjem na sedam područja produktivnost može povećati za 50 do 60 posto: promjenom regulative, promjenom ugovornih okvira kako bi se promijenila dinamika industrije, promišljanjem projektiranja i inženjerskih procesa, boljim upravljanjem nabavom i opskrbnim lancem, poboljšanom izvedbom na samom gradilištu, uvođenjem digitalnih tehnologija, novih materijala i napredne automatizacije te razvojem novih vještina kod radne snage. “Kad je riječ o samoj izvedbi radova, ne vidim pretjeranih noviteta. Sve građevinske kompanije moraju pronaći novac za ulaganje i digitalizaciju. S obzirom na to da se građevinski sektor tek počinje buditi, sve je to još uvijek u nekim povojima i testiranjima. Softverska rješenja više se koriste za kontrolu ulaza i izlaza robe, dostavu na gradilište, kontrolu skladišta i količinu robe. S druge strane, digitalizacija je više maha uzela u projektnom dijelu, a za sam proces gradnje još ne postoje digitalizirani sustavi za široku primjenu”, smatra Kralj. “Nedostatak ljudi će nas morati potaknuti da razmotrimo koja su nova tehnološka rješenja za zamjenu ljudi. Pogotovo u visokogradnji. Sve više se primjenjuje industrijska, montažna gradnja, kod koje se elementi montiraju na gradilištu. U niskogradnji smo najviše okrenuti mehanizaciji. Jedan stroj za polaganje asfalta nema više potrebe za puno ručnog rada. No ima još dosta toga što se može napraviti. Treba pratiti nove tehnologije koje će sve više izuzimati ljude iz procesa gradnje na samom gradilištu”, ocjenjuje Kolarić. “Građevina više nema dovoljno ljudskih resursa da bi radila na stare načine. Zemlje s velikim brojem stanovnika možda si još mogu dozvoliti veliki broj radnika, ali europske zemlje moraju ići na montažnu, prefabriciranu gradnju koja će iziskivati što manje ljudi”, zaključuje Kolarić.

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik 7

priznanja Hrvatska komora arhitekata

Objavljene nominacije za godišnje nagrade Cilj dodjele nagrada HKA je podizanje ugleda struke u široj javnosti, promicanje izvrsnosti arhitektonskog i urbanističkog stvaralaštva te konceptualnih promišljanja piše Tihomir Dokonal

2. Osnovna škola Žnjan – Pazdigard

3. Stadion Luke Šokčevića Šaljapina u Gunji

4. Issa Magaron

1. Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Dinko Peračić

2. Stambeni sklop Jordanovac, Arhitektura Svebor Andrijević – Svebor Andrijević i Luka Korlaet

rvatska komora arhitekata (HKA) objavila je nominacije za godišnje nagrade Hrvatske komore arhitekata koje se dodjeljuju za istaknuti profesionalni doprinos u područjima arhitekture, urbanizma i konceptualnog promišljanja. Za godišnju nagradu Medalja za arhitekturu nominirana su četiri projekta: Stambeni sklop Jordanovac (autori: Svebor Andrijević, Luka Korlaet), Osnovna škola Žnjan – Pazdigard (autori: Mirela Bošnjak, Mirko Buvinić, Maja Furlan Zimmermann), Stadion Luke Šokčevića Šaljapina u Gunji (autori: Gorana Giljanović i Eugen Popović) te Issa Magaron na Visu (autor: Davor Mateković). Za nagradu za konceptualni pothvat nominirani su projekti Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci (autor: Dinko Peračić) te Stambeni sklop Jordanovac (autori: Svebor Andrijević, Luka

Korlaet), koji je nominiran u dvije kategorije. U području urbanizma natječu se zbornik radova Urbano-ruralne veze i projekt Revitalizacija prostora uz rijeku Savu u Zagrebu. Za godišnje nagrade nominirani su projekti iz raznih dijelova Hrvatske: uz Split, Rijeku i Zagreb u užem izboru su projekti iz Gunje i Visa. Također, nominacije obuhvaćaju zgrade različitih namjena te su finalisti za nagrade zgrade za sport, stanovanje i kulturu. Finaliste godišnjih nagrada odabrao je Ocjenjivački sud na čijem je čelu akademik Nikola Bašić, dipl.ing.arh. Članovi Ocjenjivačkog suda su i Tomislav Ćurković, dipl.ing.arh., redoviti prof. Ante Kuzmanić, dipl.ing.arh., akademik Mladen Obad Šćitaroci, dipl.ing.arh. i prof.dr.sc. Karin Šerman, dipl.ing.arh. Cilj dodjele nagrada HKA je podizanje ugleda struke u široj javnosti,

promicanje izvrsnosti arhitektonskog i urbanističkog stvaralaštva te konceptualnih promišljanja. Ocjenjivanje finalnih projekata u svakoj kategoriji temeljit će se na načelima izvrsnosti, profesionalne etičnosti i pripadnosti. Prema načelu izvrsnosti evaluirat će se doprinos tehničkoj i tehnološkoj izvrsnosti, inženjerskoj inovativnosti i racionalnosti te solidnosti i trajnoj kvaliteti ostvarenja. Načelom profesionalne etičnosti posebno će se vrednovati socijalna odgovornost i poduzetnost, profesionalizam te odgovornost za održivost i okoliš. Prema načelu pripadnosti, godišnje nagrade HKA promicat će ona ostvarenja koja svjedoče pripadnost hrvatskom prostoru i kulturi. Svečano proglašenje dobitnika nagrada i njihovo uručenje održat će se 4. svibnja na Danima arhitekata u Rovinju.

8 Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

/ tlocrt / poseban prilog

Foto: Arhitektura Svebor Andrijević

Za Medalju za konceptualni pothvat Ocjenjivački sud nominirao je dva rada: Foto: Damir Žižić

Foto: Damir Fabijanić

1. Stambeni sklop Jordanovac

Foto: Robert Leš

Foto: Bosnić + Dorotić

Foto: Arhitektura Svebor Andrijević

Za Medalju za arhitekturu Ocjenjivački sud nominirao je četiri realizacije:

predstavljamo Kantarion, Zagreb

Ljepota prirode, mirisi i zvukovi Naši proizvođači većinu svog asortimana rade u malim serijama s najkvalitetnijim sastojcima, a uz to su i svi certificirani, ističe Marijana Kranjc Talijić

antarion ili, kako se kod nas često naziva, gospina trava, dragocjena je biljka čije je antibakterijsko i antivirusno djelovanje poznato od davnina. I sam naziv govori o tome da je to biljka tješiteljica, zaštitnica, ona koja stvara i čuva život. Upravo je ime Kantarion izabrala vlasnica Marijana Kranjc Talijić, za svoju trgovinu u Martićevoj ulici u Zagrebu gdje već pet godina prodaje prirodnu kozmetiku najzanimljivijih malih hrvatskih proizvođača. “Naša pričala započela je idejom da na jednom mjestu ponudimo prirodnu hrvatsku kozmetiku”, prisjeća se Marijana Kranjc Talijić ističući kako je Kantarion postao upravo ono što je na početku zamišljala - mjesto gdje atmosfera odražava jedinstvenu ljepotu prirode, njene mirise i zvukove te svim posjetiteljima daje naslutiti što se krije u proizvodima koji se nude na policama trgovine. Iako su u počecima radili samo s kozmetičkim proizvodima, tijekom godina asortiman se proširio. “U asortimanu se sada nalaze i razni čajevi, jestiva ulja poput

Kantarion surađuje s tridesetak obiteljskih gospodarstva i desetak domaćih radinosti te nekoliko malih tvrtki konopljinog, crnog kima, sikavice, zatim bazna ulja, posebni medovi, aroma-lampe za upotpunjavanje atmosfere u domu, aromatizirani jastučići punjeni lavandom ili pak heljdom te razne varijante ljekovitih ili preparata za njegu od lavande, kadulje, smilja, melise, ružmarina, gospine trave, gaveza”, kaže Marijana Kranjc Talijić.

Poslovanje i preko interneta

Svi proizvodi koji se mogu naći u Kantarionu hrvatskih su ruku djelo, što su prepoznali mnogi kupci. “Trenutačno surađujemo s tridesetak obiteljskih gospodarstava, poput OPGova Matulić i Simčić, te s desetak domaćih radinosti i nekoliko malih tvrtki”, napominje ona. Na policama ove trgovine mogu se pronaći i proizvodi već etabliranih proizvođača, poput Sapunoteke ili Cosmel kozmetike. “Mali poduzetnici su u teškoj situaciji, ali to nije ništa novo. Mi se pokušavamo izdvojiti od konkurencije po uskoj specijaliziranosti jer naši proizvođači većinu svog asortimana rade u malim serijama s najkvalitetnijim sastojcima, a uz to su i svi certificirani”, ističe Marijana Kranjc Talijić. U zadnje vrijeme sve se više podiže svijest o važnosti prirodnih proizvoda, pa su tako i mnogi Hrvati posegnuli za prirodom. “No problem za prosječnog kupca je cijena jer su pravi prirodni proizvodi ipak malo skuplji, pa mnogi posežu za alternativnim, manje kvalitetnim proizvodima”, kaže ona.. Kantarion već nekoliko godina posluje i preko interneta, za sada samo u Hrvatskoj. “Naša internet prodaja bilježi lagani rast, no mnogi ipak više vole osjetiti i pitati za pokoji savjet prije kupnje”, naglašava Marijana Kranjc Talijić. (J.K.)

Problem za prosječnog kupca je cijena jer su pravi prirodni proizvodi ipak malo skuplji, pa mnogi posežu za alternativnim, manje kvalitetnim proizvodima.

Marijana Kranjc Talijić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO Uručene nagrade za najbolje novinarske radove o zaštiti okoliša

Velebitske degenije najboljima

Novinarskom domu svečano su uručene Velebitske degenije, nagrade za najbolji novinarski rad s područja zaštite okoliša i prirode u pisanom, internetskom i televizijskom novinarstvu te novinskoj fotografiji u 2017. godini, dok nagrada za radijski prilog ove godine nije dodijeljena. Na natječaj su pristigla 33 rada 19 autora, a najbolji su odnijeli nagrade. U kategoriji radova objavljenih u tisku i na internetu dobitnica je Vedrana Simičević, novinarka Novog lista za tekst Krijumčari prijete podzemnoj bioraznolikosti Balkana, koji je objavljen u časopisu Science. Riječ je o krađi endemskih vrsta kukaca iz hrvatskih i slovenskih jama radi prodaje kolekcionarima na crnom

tržištu. U kategoriji televizijskih priloga, s obzirom na veliki broj kvalitetnih priloga, dodijeljene su dvije ravnopravne nagrade. Dobitnik nagrade za seriju od tri tematski povezana priloga je novinar RTL-a Goran Latković koji je pratio slučaj nelegalnog odlaganja potencijalno opasnog otpada iz zagrebačkog pročistača otpadnih voda. Drugu nagradu zajednički su dobili autori priloga emitiranih u emisiji HRT-a Eko zona. Urednik emisije Mladen Iličković autor je reportaža o divljem odlagalištu građevinskog otpada na otoku Silbi i o problemu apartmanizacije i ispuštanja otpadnih voda u NP Plitvička jezera te reportaže Njemački pročistači otpadnih voda. Novinarka Snježana Babić također je autorica triju

32 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

prijavljenih radova, među kojima se izdvaja reportaža o mogućnostima recikliranja građevinskog otpada. U najnovijoj kategoriji za najbolju novinsku fotografiju nagradu je odnio Mladen Stubljar za naslovnu fotografiju reportaže Priča o istarskim divovima doktor za tisućljetna stabla, koja je izašla u časopisu Maslina. “Svima je u interesu da Hrvatska razumno ali odlučno krene u izgradnju niskougljične energetike i drugih sektora odgovornih za emisije stakleničkih plinova, zbog čega HEP i prije donošenja niskougljične strategije provodi projekte koji će se uklopiti i biti oslonac te strategije”, rekao je Petar Sprčić, član Uprave HEP-a. (J.K.)

POGLED IZNUTRA

Uspjeh je u našim očima IGOR PURETA

predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Sama svijest da dajemo najbolje od sebe i krećemo se iz dana u dan prema onome što smo sami sebi zacrtali kao cilj svog uspjeha, učinit će da se osjećamo dobro i uspješno

to je uspjeh? Svi mi imamo svoju definiciju uspjeha i mislimo da znamo što je to. Ali budimo realni, unatoč pričama kako prava sreća ne leži u novcu, većina nas uspješnima smatra ljude koji imaju imetak, moć ili slavu. I često se s njima uspoređujemo. Tu leži zamka u koju svaki poduzetnik može vrlo lako upasti. Iako su nas u poduzetničke vode nagnali naši i samo naši interesi, želje ili vizija, svoj uspjeh često mjerimo mjerilima koje je postavio netko drugi. A zapravo, mi ne želimo te stvari koje se obično smatraju mjerilima uspjeha. Ono što uistinu želimo jest osjećati se kao ti ljudi s kojima se uspoređujemo. Ili barem onako kako mislimo da se oni osjećaju! Dok tako gledamo, ništa nam neće biti dovoljno. Možemo ostvariti zacrtane ciljeve za koje smatramo da predstavljaju uspjeh, a opet ne biti sretni. Jesmo li tada uspješni? Milijarder Mark Cuban smatra da je uspjeh buditi se svako jutro s osmijehom na licu znajući da je pred njim predivan dan. Bivši američki predsjednik Barack Obama misli da je uspjeh to što je uspio pridonijeti poboljšanju života ljudi u SADu. Poznati liječnik i duhovni učitelj Deepak Chopra smatra da se uspjeh može definirati kao konstantan rast i širenje sreće te postupno ostvarivanje vrijednih ciljeva. Dakle, uspjeh za svakoga od nas može značiti nešto drugo. Stoga je najbitnije odrediti što za nas osobno znači uspjeh. Ako nismo svjesni što uspjeh za nas predstavlja, vjerojatno ćemo poprilično vremena i energije potratiti na pogrešne stvari. Riječima Chin-Ning Chu, autorice knjige Umijeće ratovanja za žene: “Uspješan život je onaj koji se živi kroz razumijevanje i slijeđenje vlastitog puta, a ne ganjanje tuđih snova”. Dakle, na nama je da odredimo što nas čini uspješnima. I nitko drugi nam

ne može reći što će nam dati taj unutarnji osjećaj uspješnosti. Svakako je važno da pri tom definiranju imamo na umu jesmo li posao koji radimo ili tvrtka koju smo osnovali postavili na zdrave temelje. Možemo li svojim poslovanjem pokriti troškove tvrtke? Možemo li vraćati kredit? Može li se posao nesmetano odvijati i bez našeg izbivanja? Nekima od nas je i samo ispunjavanje ovih uvjeta dovoljno da se osjećamo

Osjećaj uspjeha nije važan samo zbog našeg vlastitog dobrog osjećaja. Kada se osjećamo uspješnima, svi vide da smo zadovoljni i to zadovoljstvo dopire do drugih ljudi. Jača naš unutarnji integritet i pomaže nam u suočavanju s negativnim pojavama i osobama u našem okruženju. Kada se osjećamo uspješnima, nadahnjujemo druge na uspjeh i time poboljšavamo okruženje u kojem radi naša tvrtka. Naš uspjeh je inspiracija drugim poduzetnicima da i oni postignu više. Takva promjena u okruženju dovodi do lakšeg postizanja naših daljnjih ciljeva! Mnogi su pak stalno nezadovoljni jer im se čini da ne mogu ostvariti uspjeh, a to ih pak sve više udaljava od njegova ostvarenja. No griješe. Da bismo se osjećali uspješnima, nije nam potrebno ostvarenje krajnjeg cilja. Sama svijest da dajemo najbolje od sebe i krećemo se iz dana u dan prema onome što smo sami sebi zacrtali kao cilj svog uspjeha, učinit će da se osjećamo dobro i uspješno. Postavlja se pitanje kako znamo da dajemo najbolje od sebe kad nam uspjeh stalno izmiče? Vrlo jednostavno! Do ci-

Svaki korak koji napravite prema svom cilju jest uspjeh i to biste stalno trebali imati na umu uspješnima! No nastojte organizirati posao tako da krenete korak dalje. Osnovne potrebe radnog mjesta ili tvrtke su tek osnova na kojoj se temelji uspjeh prema vlastitim mjerilima. Možda biste trebali uvesti još jedan proizvod, zaposliti još prodavača ili otvoriti prodajno mjesto, a možda otvoriti web trgovinu. Osim ovih mogućnosti koje nam nudi poslovno okruženje, tu su i ona osobna koja je jednako važno ispuniti.

lja se ne dolazi u jednom koraku nego u mnogo malih koraka. Siguran sam da znate i onu narodnu izreku da put od 1000 milja počinje prvim korakom. I taj prvi korak je uspjeh! Imajte na umu da ga mnogi nikad ne naprave! Svaki korak koji napravite prema svom cilju jest uspjeh i to biste stalno trebali imati na umu. Svakom tom koraku se trebate veseliti baš kao da je on najzaslužniji za ostvarenje velikog cilja. Jer on to i jest!

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 33

TURIZAM Predstavljena turistička ponuda Srijema i Slavonije

Slavonska pozornica za kulturne manifestacije

a je obala uz Dunav od Vukovara do Iloka zapravo promenada dvoraca, muzeja, arhitektonskih cjelina, arheologije, prirodne baštine, vrhunskih vina i bogate gastronomije, potvrđuje i titula EDEN - Europske destinacije izvrsnosti, koju je destinacija Vukovar-VučedolIlok dobila 2017. i 2018. za kulturni turizam. Ponuda te nematerijalne kulturne baštine predstavljena je prošlog tjedna u Zagrebu.

Rujana Bušić Srpak, direktorica Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije, istaknula je kako se turistički identitet te županije temelji upravo na kulturnim atrakcijama te kulturnoj nematerijalnoj baštini. “Zahvaljujući bogatom kulturnom naslijeđu, jedinstvenoj atmosferi slavonskih i srijemskih gradova i mjesta, kao i veličanstvenoj prirodi, to je područje sjajna pozornica za održavanje raznih manifestacija i festivala. Ovoga proljeća i ljeta gotovo da nema mjesta u

kojem se nešto ne događa”, istaknula je Rujana Bušić Srpak. Dodala je kako će od 3. do 6. svibnja Vukovar biti domaćin prvog festivala SVI zaJEDNO HRVATSKO NAJ, koji će okupiti najljepše od hrvatske nematerijalne baštine od Lastova do Iloka. “Tim ćemo festivalom omogućiti građanima Vukovara, domaćim i stranim turistima da na jednom mjestu dožive cijelu Hrvatsku kroz gostovanja najpoznatijih domaćih manifestacija. Odabrali smo Vukovar jer upravo iz njega želimo odaslati poruku o zajedništvu i bogatstvu naše nematerijalne kulturne baštine”, rekao je Aleksandar Kovačević, autor i producent te manifestacije. Osim toga, 1. i 2. lipnja u Vinkovcima će se održati 6. rimski dani, kulturno-turistička manifestacija kojom se nastoji oživjeti davna prošlost. Nakon Rimskih dana, 22. i 23. lipnja u Vukovaru, a 29. i 30. lipnja u Iloku održat će se 2. Dunav Art Festival. Srijem i Slavonija poznati su i po odličnoj enogastro ponudi, a to su prepoznali i iz Michelina jer su upravo Hotelu Dunav dali preporuku za najbolji omjer kvalitete hrane i cijene. (S.P.)

Glazbene manifestacije u službi turizma

Exit i Sea Star doveli 6000 Engleza Radi studentskih sportskih igara i glazbenih manifestacija Exit i Sea Star, koje su se nedavno održale u Istri, u fažanski Bi Village došlo je 6000 Engleza. Gosti iz Velike Britanije - studenti od 18 do 25 godina, koji su tamo boravili od 25. ožujka do 14. travnja kada su se održavali ti festivali, ostvarili su 25.000 noćenja i potrošili više od 15 milijuna kuna. Nakon što je Exit Tim na prošlom Sea

Star festivalu ugostio svoje partnere iz Velike Britanije te im otkrio ljepote Istre i hrvatske obale, odlučeno je da ovogodišnje jubilarne 10. studentske sportske igre Sportsvest prebace iz Španjolske u Hrvatsku. Tijekom trotjednog boravka studenata u Istri, organiziran im je festivalski glazbeni program na pet pozornica. Komentirajući odlične turističke rezultate u predsezoni, ostvarene rastom

34 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

tzv. omladinskog turizma, istarski župan Valter Flego je istaknuo kako je Istra top destinacija, koja postaje sve atraktivnija i za mlađu populaciju. “Svi festivali i manifestacije koji poput Sea Stara obogaćuju našu ponudu u pred i posezoni imaju punu podršku Istarske županije”, rekao je Flego. Inače, drugo izdanje Sea Stara održat će se od 24. do 27. svibnja u umaškoj laguni Stella Maris. (S.P.)

Sjednica Turističkog poslovnog vijeća HGK

Gorući problem: nedostatak radnika Monika Udovičić kazala je kako je 25.000 osoba s HZZ-a pokazalo interes za rad u turizmu, a iskorištena i polovina kvote za uvoz radne snage u turizmu piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

akon rekordne 2017. godine tijekom koje je Hrvatska prvi put premašila brojku od 100 milijuna turističkih noćenja, pred nama je izazov daljnjeg jačanja i zadržavanja tržišne pozicije, rečeno je na prošlotjednoj sjednici Turističkog vijeća Hrvatske gospodarske komore. A da se ide u tom smjeru pokazuju statistički podaci prema kojima je u tri mjeseca ove godine ostvareno 894.000 turističkih dolazaka ili 19,2 posto više nego u istom lanjskom razdoblju te 2,35 milijuna noćenja ili 20,25 posto više. “To je pet posto ukupnog prometa u dolascima te dva posto u noćenjima”, rekao je specijalist koordinator za analizu i ispitivanje tržišta Hrvatske turističke zajednice Igor Borojević. Pritom je naglasio trend jačanja zrakoplovne povezanosti i rasta kapaciteta zrakoplovnih sjedišta, i to prošle godine za 14,5 posto, a ove godine 15,4 posto. Prema broju novih zrakoplovnih rotacija prednjače Split s rastom od 26 posto, Dubrovnik sa 19,6 posto te Zagreb s rastom od šest posto. Članovi Turističkog poslovnog vijeća HGK istaknuli su kako sve najave s tržišta upućuju na dobru turističku godinu. Ipak, i dalje je gorući problem nedostatak radnika u turizmu. “Važno je djelovati sinergijski na svim pitanjima turističke djelatnosti”, istaknula je pomoćnica ministra turizma za pravne poslove i standarde Monika Udovičić. Dodala je kako je 25.000 osoba s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazalo interes za rad u turizmu, a također je iskorištena i polovina kvote za uvoz radne snage u turizmu koja za ovu godinu iznosi 4660 dozvola. Uz to, uskoro se očekuje bilateralna suradnja s BiH u tom području. “Izmjenama zakonskih regulativa iz turističkog sektora očekuje se deregulacija

Članovi Turističkog poslovnog vijeća HGK istaknuli su kako sve najave s tržišta upućuju na dobru turističku godinu te administrativno rasterećenje i lakše poslovanje u turističkom sektoru”, istaknula je Monika Udovičić. No problem nedostatka radne snage prisutan je u mnogim zemljama i Hrvatska u tome nije iznimka.

Povezati proizvodnju i turizam

I u području zdravstvenog turizma započeo je investicijski ciklus, a stopa PDV-a je velika prepreka razvoju pa je potrebno pokrenuti inicijativu za njegovo smanjenje. “Smanjivanje PDV-a treba usmjeriti na povećanje plaća te zadržati radnu snagu i povećati konkurentnost”, rekao je predsjednik Zajednice zdravstvenog turizma HGK Marcel Medak. Problemi su vidljivi i u ugostiteljstvu na što je upozorio Ivan Bogović, predsjednik Udruženja ugostiteljskih djelatnosti, koji je naglasio kako je vrlo slab plasman domaćih proizvoda u restoranima i hotelima. Prema njegovim riječima, potrebna

je pravna regulativa kojom će se omogućiti bolja povezanost domaće proizvodnje i turizma. Predsjednica Zajednice kulturnog turizma pri HGK-u Suzana Marković je istaknula kako Hrvatska ima određene prednosti pred ostalim zemljama i to posebice u razvitku kontinentalnog turizma. “Egipat i ostale zemlje koje se lagano vraćaju na svjetsku turističku kartu turistima nude uglavnom all inclusive programe u resortima. Mi im nudimo mnogo više od toga, posebice u kulturnom turizmu, pa nam tako neki svjetski trendovi idu u prilog”, zaključila je Suzana Marković. Predsjednik Turističkog poslovnog vijeća HGK Franco Palma rekao je kako se i ove godine nastavlja akcija ocjenjivanja i nagrađivanja kvalitete u hrvatskom turizmu Turistički cvijet - kvaliteta za Hrvatsku 2018. te najavio nove tematske sjednice tog vijeća o zaštiti okoliša, zapošljavanju te kontinentalnom turizmu.

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 35

HRWWWATSKA WinDays18

Važnost digitalne transformacije Konferencija je imala programske smjerove koji su se bavili s nekoliko ključnih industrija - financijskim institucijama, proizvodnjom, maloprodajom, javnim sektorom i obrazovanjem te zdravstvom, a bila je podijeljena na poslovni i tehnološki dio piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr najbogatiju i najsveobuhvatniju konferenciju WinDays ikad – uz 180 istaknutih domaćih i inozemnih predavača koji će održati gotovo 200 vrhunskih predavanja, ove ćemo godine odgovoriti na najvažnija poslovna i tehnološka pitanja te definirati izgled hrvatske budućnosti

Prosječna osoba u 2020. dnevno će stvarati jedan gigabajt podataka, kaže Lorenzo Pengo

prvom planu najveće poslovnotehnološke konferencije u regiji - Microsoft WinDays18, koja se održavala od 24. do 27. travnja na porečkom otoku Sveti Nikola bila je digitalna transformacija, a značajno mjesto imali su i sigurnost informacijskih sustava, rješenja otvorenog koda te integrirani i inteligentni poslovni sustavi. Kao i prethodnih godina, 18. WinDays konferencija bila je podijeljena na poslovni i tehnološki dio (WinDays Business18 i WinDays18 Technology). “U proteklih 18 godina tehnološki i poslovni trendovi značajno su se mijenjali, a konferencija WinDays neumorno je otvarala najaktualnije teme, pomičući granice i uvelike mijenjajući domaću poslovnu zajednicu i njihove poslovne modele. Možemo reći kako ovaj, za nas poseban, 18. rođendan konferencije WinDays slavimo tako što ove godine održavamo

36 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

i prostor za podizanje konkurentnosti u usporedbi sa zemljama u užoj i široj regiji. Ponosni smo na činjenicu kako su WinDaysi danas najrelevantnija konferencijska platforma za tehnologiju i biznis u Hrvatskoj i regiji”, izjavila je uoči konferencije Tatjana Skoko, direktorica Microsofta Hrvatska. Poslovna konferencija WinDays Business18 imala je programske smjerove koji su se bavili s nekoliko ključnih industrija - financijskim institucijama, proizvodnjom, maloprodajom, javnim sektorom i obrazovanjem te zdravstvom koji se organizira u suradnji s IN2 Grupom pod nazivom Hospital Days 2018.

Brze promjene

Microsoftov direktor industrije zdravstva za CEE Lorenzo Pengo održao je predavanje o podacima i digitalnoj transformaciji u zdravstvu. Naveo je i podatak kako će prosječna osoba u 2020. godini dnevno stvarati jedan gigabajt (GB) podataka. Poslovni dio konferencije obuhvatio je i teme kao što su umjetna inteligencija, Blockchain, kvantno računalstvo i budućnost obrazovanja.

Keynote predavanje koje je obilježilo financijski smjer održao je Alex Mitro, Microsoftov konzultant za digitalizaciju s međunarodnim iskustvom u digitalizaciji banaka i telekoma. U predavanju o tehnologiji kao pokretaču brzih promjena u društvu i poslovanju pojasnio je utjecaj modernih tehnologija, kao što su umjetna inteligencija i strojno učenje, na financijske institucije i naveo primjere kako one mogu unaprijediti način na koji komuniciraju s klijentima, osposobljavaju zaposlenike, optimiziraju operacije i transformiraju proizvode. Promjene se odvijaju sve većom brzinom i, u skladu s eksponencijalnim napretkom tehnologije koji je predvidio Gordon Moore još sredinom prošlog stoljeća, svaka nova generacija računalne tehnologije donosi čitav niz novih tehnoloških mogućnosti i razvoja novih tehnoloških rješenja. Mitro ističe kako je transformacijska tehnologija demokratizirana, promjene su došle velikom brzinom, a u svega desetak godina cijene tehnologije rapidno su pale i omogućile penetraciju tehnologije u sve pore društva. Umjetna inteligencija također je proizvod eksponencijalnog tehnološkog napretka i nedvojbeno će promijeniti našu budućnost. Mitro je napomenuo kako čak 88 posto kompanija s popisa Fortune 500 iz 1955. danas više ne postoji - prije pola stoljeća životni vijek kompanije iznosio je oko 75 godina, a danas tek petnaestak godina, a i dalje se skraćuje.

Zanimljiva rješenja

Svoja mišljenja o prilikama i izazovima koji čekaju Hrvatsku na okruglom stolu o digitalnoj transformaciji javne uprave iznijeli su bivši glavni informacijski direktor estonske vlade Taavi Kotka, pomoćnica ministra Uprave za e-Hrvatsku Zrinka Bulić, voditelj HUP-ove Radne skupine za digitalizaciju javne uprave i otvorene podatke Hrvoje Sagrak iz tvrtke Infodom te predsjednik Uprave Spana i predsjednik IT udruženja pri HGK-u Nikola Dujmović.

Hrvatska u nekim stvarima kotira visoko na ljestvici EU-a, no u nekim stvarima ne kotira dobro, ustvrdio je Dujmović navodeći kao primjer provedeni projekt uvođenja eIskaznice te istaknuvši kako se radi o rijetkom primjeru kao i da većina usluga e-Uprave nije uvedena. Dujmović generalno zaključuje kako nema poreznog novca ako gospodarstvo ne funkcionira te ističe da je digitalna transformacija bitna za izgradnju boljeg gospodarstva. Zrinka Bulić slaže se kako treba slušati što kaže IT industrija navodeći podatak da su u javnoj upravi manje plaće i do 30 posto u odnosu na privatni sektor. Hrvoje Sagrak navodi kako Hrvatska ima definiranu odredbu da njeni podaci trebaju biti pohranjeni u Republici Hrvatskoj, što smatra lošim i navodi kako treba ubrzati rješenja problema. Pritom je naveo projekt Data Embassy kao jedno od potencijalno zanimljivih rješenja, dodajući da treba postojati politička volja za brže rješavanje problema. Taavi Kotka istaknuo je svoja iskustva u osnivanju e-Estonije i drugim projektima koji su Estoniju učinili jednom od najnaprednijih država u području digitalizacije. Hrvatskoj javnoj upravi poručuje kako treba prestati pričati i smjesta početi raditi. Slaže se s ostalim sugovornicima po pitanju važnosti digitalne transformacije te navodi kako javne uprave često mistificiraju kompliciranost digitalne transformacije i precjenjuju je. Digitalna transformacija nije nimalo komplicirana, poručuje Kotka. WinDays18 Technology pak bila je namijenjena ponajprije IT stručnjacima zaduženima za implementaciju modernih tehnologija u njihove organizacije.

Hrvatska u nekim stvarima kotira visoko na ljestvici EUa, no u nekim stvarima ne kotira dobro. (...) Nema poreznog novca ako gospodarstvo ne funkcionira, a digitalna transformacija je bitna za izgradnju boljeg gospodarstva.

Nikola Dujmović, predsjednik Uprave Spana i predsjednik IT udruženja pri HGK-u

Umjetna inteligencija nedvojbeno će promijeniti našu budućnost, smatra Mitro 30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 37

SAJMOVANJE Zagrebački velesajam: Održani sajmovi BIAM i Zavar

Specijalizirani sajmovi za profesionalce Sajmovi su idealna prigoda da se potencijalnim poslovnim partnerima predstave inovacije i moderna tehnološka dostignuća s područja alatnih strojeva, zavarivanja i antikorozivne zaštite, istaknuo je Štromar piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

O važnosti ovih sajmova najbolje svjedoči interes posjetitelja i izlagača koji iz godine u godinu raste što potvrđuje i ovogodišnji rast od čak 35 posto. To je dokaz da se industrija oporavlja i da se hrvatske tvrtke kvalitetno opremaju te da će novi ugovori povećati konkurentnost i zapošljavanje.

Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik

a Zagrebačkome velesajmu održani su specijalizirani bijenalni sajmovi 24. međunarodni sajam alatnih strojeva i alata BIAM i 27. međunarodni sajam zavarivanja i antikorozivne zaštite. Sajmove je službeno otvorio Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja. “Ovakvi sajmovi su idealna prigoda da se potencijalnim poslovnim partnerima predstave inovacije i moderna tehnološka dostignuća s područja alatnih strojeva, zavarivanja i antikorozivne zaštite. Investicije u modernizaciju poslovanja uvelike pridonose stabilnosti cjelokupnog gospodarstva”, istaknuo je Štromar. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić je rekao kako za ove sajmove tradicionalno postoji velik interes ne samo iz Hrvatske nego i iz susjednih zemalja. “Grad Zagreb i Zagrebački velesajam su i na domaćem i na međunarodnom tržištu postali nezaobilazna mjesta za sve koji žele ostvariti poslovni uspjeh. Tomu svakako pridonosi i tradicija ovih sajmova, a o njihovoj važnosti najbolje svjedoči interes posjetitelja i izlagača koji iz godine u godinu raste što potvrđuje i ovogodišnji rast od čak 35 posto. To je dokaz da se industrija oporavlja i da se hrvatske tvrtke kvalitetno opremaju te da će novi ugovori povećati konkurentnost i zapošljavanje”, zaključio je Bandić. Ova dva sajma orijentirana su na primarne i sekundarne gospodarske djelatnosti i kao takvi su bili prigoda za predstavljanje i promociju novih tehnologija i sustava iz područja alatnih strojeva i alata, strojeva za obradu raznih materijala, zavarivanja, zavarenih konstrukcija, materijala, komponenti, automatizacije proizvodnje i procesa - robotike, softvera i inženjeringa, naprednih tehnologija, mjerne

38 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

tehnike, kontrole kvalitete i antikorozivne zaštite.

Bazni sajam za industriju

Sajam je kao i uvijek ujedno i mjesto okupljanja struke, kao i prilika za izravni kontakt ponude i potražnje te povezivanje proizvođača, distributera, poduzetnika i investitora industrijskog sektora, edukaciju, transfer tehnologije i stručno usavršavanje. U okviru sajmova održan je prateći program s Konferencijom KORMAT - međunarodnim savjetovanjem o zaštiti materijala i industrijskom finišu, u organizaciji Hrvatskog društva za zaštitu materijala. Hrvatsko društvo za tehniku zavarivanja u suradnji s FSB katedrom za zavarene konstrukcije organiziralo je i seminar Koordinatori zavarivanja.

U današnje vrijeme globalizacije neophodna je specijalizacija i izvrsnost za određenu djelatnost, smatra Pandol Na sajmovima je ove godine izlagalo 325 izlagača iz više od 30 zemalja. U današnje vrijeme globalizacije neophodna je specijalizacija i izvrsnost za određenu djelatnost budući da

ivanje

tehnologija izrade traži specijalizirane subjekte kako bi određeni projekt mogao ugledati svjetlo dana, istaknuo je voditelj projekta BIAM Zdravko Pandol. “Ovaj sajam je bazni sajam za industriju. Sve počinje od ovih strojeva i tehnologija koji se pokazuju u ova četiri paviljona. Iako smo svi uživali u prethodnom sajmu autoindustrije, upravo ovo što ovih dana možemo vidjeti i isprobati na sajmu omogućilo je stvaranje tih proizvoda. Ne možete iskopati rudu, posjeći drvo, ne možete pokrenuti proizvodnju niti imati trgovinu bez ove baze. Pratimo u

Na sajmovima je ove godine izlagalo 325 izlagača iz više od 30 zemalja stopu svjetski razvoj proizvoda, ali ovdje možemo pronaći sve proizvode sa svih strana svijeta. Stranci dolaze k nama jer vide potencijal ovog prostora, a vjerujem da ćemo uskoro to vidjeti i svi mi ostali”, zaključio je Pandol.

Zagrebački obrtnički sajam

Nastavit će se sa stipendiranjem deficitarnih zanimanja

U organizaciji Obrtničke komore Zagreb i suorganizaciji Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Zagrebačkog velesajma proteklog tjedna održan je i Zagrebački obrtnički sajam na kojemu su predstavljena obrtnička zanimanja mladim generacijama i prezentacije različitih obrtničkih zanimanja kako bi se mlade motiviralo za upis u strukovne obrtničke škole. Predsjednik Obrtničke komore Zagreb Mirza Šabić ističe kako je u tri godine ova izložba znatno narasla. “Sajam će posje-

titi više od 5000 školaraca, a organizirano nam dolaze djeca iz više od 130 škola. Prezentiramo 40 zanimanja zajedno s 20 strukovnih škola i pokazujemo ono što nudimo kako bismo potaknuli iskru za poduzetništvo među našim učenicima, s ciljem da bude bolje ne samo nama obrtnicima i gospodarstvu, nego i društvu u cjelini”, kaže Šabić. Otvarajući izložbu državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Mario Antonić istaknuo je važnost dualnog obrazovanja za hrvatsko gospodarstvo. “Povezivanje sustava obrazovanja s tržištem rada i financijskom stabilnošću državnih financija kročimo u pravom smjeru. Ovim aktivnostima možemo podići svjesnost o važnosti obrtništva i ovakvih zanimanja za hrvatsko društvo”, naglasio je Antonić i dodao kako će se nastaviti s izdašnim stipendiranjima deficitarnih zanimanja i poticanjem podu-

zetnika na pružanje prilike školarcima za praksu u njihovim poduzećima i obrtima. Nastavit će se sa stipendijama učenicima od 9000 kuna godišnje, koju je u protekle tri godine dobivalo više od 5000 srednjoškolaca. U dvije godine za potpore naukovanju 7,9 milijuna kuna utrošeno je za poticanje tvrtki i obrta za sudjelovanje u tom programu. Tijekom trajanja sajma učenicima su prezentirani obrti i strukovna zanimanja kroz koje su ih vodili obrtnici majstori s područja Zagreba i Zagrebačke županije. Mogli su isprobati kako se izrađuju kišobrani, cvjetni aranžmani te frizure ukrašene cvijećem, što rade automehaničari i autoelektričari, ali i kako se nude intelektualne usluge. Održane su modne revije, frizerski show, revija kozmetičara Zlatni ruž, revija cvjećara, a predstavljeni su i filmovi o deficitarnim obrtničkim zanimanjima.

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 39

AKTUALNO ZAGREB BREND FORUM 2018.

Borba brendovskih titana Svjedoci smo nastajanja i nestajanja zaštitnih znakova. Franšizno poslovanje i licenciranje te njihov utjecaj na život zaštitnoga znaka sve više jača, dok start-up revolucija u otvaranju prostora prepoznatljivosti ne smije biti preskočena, ističe Buković

9. svibnja 2018.

agreb brend forum 2018., međunarodna konferencija regionalnoga poslovnog kluba Biznis plus, održat će se u srijedu, 9. svibnja 2018. u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma u Zagrebu. Forum donosi iskustva onih koji su u svojim poslovnim strategijama važno mjesto posvetili upravo brendu i njegovu jačanju. ZBF donosi jedinstvene, iznimne višeslojne rasprave o svim područjima vezanima uz brend i brendiranje, s vrlo zanimljivim sugovornicima. Zagreb brend forum podijeljen je na pet brend cjelina, ističe direktor ZBF-a Darko Buković. Uz uvodnu riječ jednog od najvećih stručnjaka današnjice za engagement branding Scotta Goulda, na prvoj brend sesiji Brendovi nastaju u glavama, razgovarat ćemo o mjerenju vrijednosti brenda, njegovoj evaluaciji, izradi i i opredjeljenju u tome raditi brend ili raditi za brend... Na drugoj brend sesiji razgovarat ćemo o brending

konkurentnosti država i gradova, odnosno kako brendirati mjesto, grad, regiju ili neki prostor kroz manifestacije, događaje… Treća brending rasprava odnosi se na dvojbu globalni vs. lokalni brendovi odnosno stari vs. novi. Uz analizu regionalne konkurentnosti brendova, Kristijan Gregorić, partner u Valiconu i izvršni direktor Adria regije, predstavit će certificirano inovativno rješenje i metodu na trzistu regije, BrandICON 2.0 (LEGO® Serious Play®) metodologiji koja koristi LEGO® kockice kao posrednika u kreiranju 3D izdanja misli, ideja i priča: To je teška zabava i ozbiljna igra u svrhu razvoja brenda! Čertvrta, završna brend sesija zaokružuje cijelu brending priču – govorit ćemo o osobnom brendu – je li to mit ili stvarnost? Kako se osobno brendirati? Tko je među nama osobni brend? Jeste li brend? Jeste li u očima drugih baš onakvi kakvi želite biti ili je to druga stvarnost? Znamo li osobe koje su na

40 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

Bez kotizacija poklon Privrednog vjesnika Povodom 65. godina Privrednog vjesnika kotizacija nema, već je potrebna prethodna prijava temeljem koje privredni se dobiva akreditaci- vjesnik ja. Prijavnica kao i sve ostale informacije, satnica, govornici, sponzori... na www.zbf.hr 1953 2018

sam spomen njihova imena identifikacija posla koji rade? Ili i nešto više? Taj razgovor, uz gospodarstvenike, uključuje i predstavnike kulture, estrade i one kojima na samo spominjanje imena znamo područje rada. Tko su oni? Neka ostane iznenađenje!

Tko su sudionici ZBF-a?

Scott Gould

Michael Eyre

Enzo Smrekar

Marin Pucar

Na Zagreb brend forum sudjelovat će jaki domaći i regionalni govornici: • Scott Gould, jedan od najboljih stručnjaka za engagement branding, autor i konzultant i za Microsoft, Nokiju, GAIN, Finland tourist board, Quilliam, Church of England, ARM, F&W Mediju • Michael Eyre, predsjednik Europske franšizne federacije. Na panel-razgovorima će biti i Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke, Enzo Smrekar, predsjednik Uprave Droga Kolinske, generalni di-

rektor Strateškog poslovnog područja u Atlantic Grupi i oglašivačka osoba Slovenije za 2018., Ismir Jusko, ministar komunikacija i prometa BiH, Zdenko Lucić, ravnatelj hrvatske Agencije za investicije i konkurentnost, Mirka Jozić, pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za gospodarstvo, Mirsad Zaimović, generalni direktor BH Telekoma, Jadranka Primorac, suvlasnica i članica Uprave Bolnice Sv. Katarina, Marjan Batagelj, predsjednik Uprave Postojnske jame, Ljiljana Kukec, pred-

sjednica Hrvatske franšizne udruge, članica Vijeća Europske franšizne udruge, Božo Skoko, stručnjak za brendiranje, Mujo Selimović, vlasnik MIMS Grupe, Oslobođenja i TV1 Sarajevo, Kristijan Gregorić, partner u Valiconu i izvršni direktor Adria regije, Leon Korošec, direktor Zimske dvizije Elana, Tomislav Antunović, vlasnik Hotela Antunović HR/ BiH, Miroslav Kovač, suvlasnik i direktor Mljekare BIZ, Dina Tomšić, direktorica Zagrebačkog velesajma, Rusmir Hrvić, vlasnik AS Grupe, najjače BiH

proizvodno-trgovačke grupacije, Edin Jabandžić, izvršni direktor MADI-ja, predsjednik Udruženja privrednika Tešanj-Jelah, Brian Senaratne, vlasnik Whole Wide World Hostela Zagreb i menadžer godine u Šri Lanki, Duško Ilijević, vlasnik SentiMental Bikesa, Mišo Petar Mihočević, organizator događanja, Moamer Kasumović, glumac, Tihomir Vranešević, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Zagreb, Braco Sanjin, chef, Goran Krnjak, predsjednik Brend Extension and Licencinga...

Brendovi su svuda oko nas

“Danas se brendovi zapravo bore na globalnoj sceni. Svjedoci smo nastajanja i nestajanja zaštitnih znakova. Stanje u području brendiranja u zadnjih 20 godina nije se odmaklo jer na ovom je prostoru vrlo malo novih brendova. Zapravo, većinom oni stari proživljavaju nove živote, na bazi postavljenih dobrih osnova. Franšizno poslovanje i licenciranje te njihov utjecaj na život zaštitnoga znaka sve više jača, dok start-up revolucija u otvaranju prostora prepoznatljivosti ne smije biti preskočena”, ističe Buković dodajući da će sve to biti teme koje će Forum otvoriti te pokušati ponuditi njihova rješenja. U okviru skupa održat će se i 5. brend okupljanje Brend klinika/akademija - na kojoj će se sa stručnjacima moći i pojedinačno detaljnije razgovarati o pojedinim segmentima po kojima se slaže brend arhitektura. “Brendovi danas postoje i oko nas su. Fenomenološki se može istražiti stvaranje pojedinih gospodarskih brendova koji su, primjerice, jedino na našim prostorima uspjeli zadržati imena osoba za koje mnogi danas ne znaju ni tko su bili. Oko nas je i plejada brendova koji

su nadživjeli ideologije. Oni se šire na europsko okružje, a u budućnosti, vjerojatno, i izvan njega, što daje temelja

Zagreb brend forum 2018. održat će se u srijedu, 9. svibnja, a podijeljen je na pet brend cjelina

najpozvaniji da komentiraju stanje stvari i promjene. Uz internet je svijet postao globalno selo, odnosno prostor globalne trgovine u kojemu treba biti prepoznat”, smatra direktor ZBF-a Buković. Također treba naglasiti da će se 9. svibnja navečer održati i svečanost povodom 65. obljetnice Privrednog vjesnika, prvog hrvatskog poslovno -f i n a nc ij s ko g tjednika utemeljenog 1953. godine.

za mnoga zajednička djelovanja. Pravi je trenutak za jasan, otvoren, utemeljen razgovor onih koji su gospodarski

Pravi je trenutak za jasan, otvoren, utemeljen razgovor onih koji su gospodarski najpozvaniji da komentiraju stanje stvari i promjene. Darko Buković, direktor ZBF-a 30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 41

HRVATSKA&REGIJA Održan Sarajevo Business Forum

Umrežiti zemlje regije Suradnja na regionalnoj razini, osim u turizmu, moguća je i kreiranjem jačih lanaca opskrbe te proizvodnjom više gotovih proizvoda piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

eveti Sarajevo Business Forum (SBF), jedna od vodećih poslovno-investicijskih konferencija Jugoistočne Europe, ove godine zabilježio je rekordne brojke u svim programskim i organizacijskim dijelovima. Naime, na konferenciji je bilo 1800 sudionika iz 50 zemalja, a predstavljeno je 250 projekata i održano 365 B2B sastanaka. Privredni vjesnik je bio jedan od medijskih pokrovitelja. Izrazivši zadovoljstvo organizacijom Foruma Amer Bukvić, direktor BBI banke, je rekao kako se nakon njega može odaslati poruka da države diljem regije jedne na druge gledaju kao na priliku, a ne na nešto drugo. “Sljedeće godine, za jubilarni 10. SBF, pred nama organizatorima bit će veliki izazov. Naime, želimo povećati broj sudionika i projekata za barem 30 posto u odnosu na ovu godinu. Za umrežavanje je potreban kontinuitet pa ćemo i mi sljedeće godine biti na raspolaganju kako bismo zajedno tragali za investicijskim prilikama”, istaknuo je Bukvić. S njim se složio Abdulah Skaka,

gradonačelnik Sarajeva, koji je rekao kako je Grad Sarajevo spreman biti partner svima koji tamo odluče investirati, a taj grad doživljava pravi turistički procvat. Uz neprekidan rast broja turista, bilježi se i odlična popunjenost hotela i to uglavnom od 80 posto. Prema podacima Svjetske turističke organizacije, BiH se nalazi u samom vrhu ljestvice po rastu broja turista u odnosu na protekle godine, dok je prema stopi turističkog rasta

Jugoistočna Europa jedna od top 10 turističkih odredišta u svijetu.

Regiju treba turistički brendirati

“Potencijal regije je u raznolikostima, a zemlje mogu djelovati tako da se povežu na turističkim rutama, na kojima pak mora postojati zajednička koordinacija”, naglasila je Snježana Derviškadić, voditeljica tima Projekta za turizam Vijeća

znakovi hrvatske kvalitete Espresso kava (mljevena kava, kava u zrnu) Franck espresso je kava koja iz dana u dan širi krug svojih potrošača. Odabirom najpoznatijih vrsta sirove kave i primjenom vrhunskih znanja u preradi, Franck espresso daje potpuni užitak ljubiteljima dobre kave. Franck d.d.

Franck d.d. Zagreb je značajan proizvođač specijaliziranih prehrambenih proizvoda u ovom dijelu Europe. Utemeljen je 1892. u Zagrebu kao dio multinacionalne kompanije “Heinrich Franck Söhne”. U stogodišnjem postojanju, usprkos promjenjivoj političkoj karti svijeta, Franck Zagreb je sačuvao ime, a 1992. postao dioničarsko društvo. Franckovi proizvodi poznati su širom Hrvatske, Europe i Amerike.

42 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

za regionalnu suradnju (RCC). Aida Terzić, vlasnica Nature hotela na Trebeviću, ocijenila je da turiste iz Azije, Indonezije i Malezije zanima cijela regija, pa stoga stvarna turistička moć počiva u povezivanju balkanskih zemalja. “Brendiranje regije i zajednički nastupi na sajmovima turizma trebaju biti sljedeći korak u umrežavanju”, naglasila je Aida Terzić. Suradnja na regionalnoj razini, osim u turizmu, moguća je i kreiranjem jačih lanaca opskrbe te proizvodnjom više gotovih proizvoda. Osvrnuvši se na mogućnosti umrežavanja, Karin Hoerhan, programmenadžerica GIZ-a GmbH iz Njemačke, smatra kako je jedina prilika regije za uspjeh na globalnom tržištu zajednički rad i suradnja kroz klastere i konzorcije. Podsjetila je da mala i srednja poduzeća čine 95 posto ekonomije BiH kao i zemalja regije. Da je uloga privatnog sektora ključna u postizanju održivog socio-ekonomskog razvoja zemalja u razvoju, podsjetio je Bandar M.H. Hajjar, predsjednik Grupe Islamske razvojne banke (IDB).

“Obećavajuća klima za ulaganje, razvijeno zakonodavstvo i povoljni porezni režimi u skladu su s globalnim poslovnim praksama i uvjeti su napretka”, rekao je Hajjar. Dodao je kako su uvjeti koje je

Na konferenciji je bilo 1800 sudionika iz 50 zemalja, a predstavljeno je 250 projekata BiH osigurala za uspjeh SBF-a, od prvog izdanja tog foruma od 2010. do danas, značajno pridonijeli ubrzanju društvenoekonomskog i kulturnog razvoja regije i BiH te izrazio nadu kako će tako biti i u budućnosti.

Izgradnja vjetroelektrane kod Livna

Gost na SBF-u bio je i slovenski predsjednik Borut Pahor koji je istaknuo dobre veze između BiH i Slovenije kao i veze koje Slovenija ima s ostalim balkanskim zemljama. Podsjetio je da se obujam trgovine Slovenije sa zemljama zapadnog Balkana povećao za oko 11 posto. “Oživljena je politička odluka za proširenje EU-a. Spremni smo s vama podijeliti sva iskustva, jer želimo što prije vidjeti BiH u EU i NATO-u”, rekao je Pahor. U sklopu SBF-a dogovoren je investicijski projekt izgradnje vjetroelektrane kod Livna koji će zajednički investirati turska tvrtka Enprode i tvrtka Imres Smart iz BiH. Tim će se projektom povezati energetski sustav BiH. “Strateška misija tog projekta je da integrira BiH u Europsku uniju u sustavu interkonekcije, a cilj mu je pružanje usluga velikim energetskim potrošačima u EU”, zaključio je Yuksel Guler, generalni direktor tvrtke Enprode.

Nagrade Sarajevo Business Bridge Awards U sklopu Foruma održana je dodjela nagrada Sarajevo Business Bridge Awards. Nagrade su dodijeljene u šest kategorije i to tvrtkama i pojedincima koji su svojim radom, inovativnim idejama i zapošljavanjem mladih pridonijeli razvoju poduzetništva i investicijske klime u regiji. U kategoriji New Business of the Year pobijedio je Networks Sarajevo, dok je nagrada Business of the

Year dodijeljena aerodromu Nikola Tesla. Nagradu Entrepreneur of the Year preuzela je Snježana Kopruner, direktorica GS Machinery Factoryja. Fondacija Mozaik dobila je nagradu Youth Employer of the Year, dok je nagradu Social Impact Award dobila tvrtka Porto Montenegro-Adriatic Marinas. Za inovatora godine izabran je Bamcard Sarajevo s aplikacijom Kviko.

Sisačka salama Sisačka salama obilježava geografsko područje Posavine od Sunje do Turopolja i širi se diljem Banovine i Moslavine. Salama je obilježena jednostavnošću preradbenog procesa, originalnom tradicionalnom recepturom, visokokvalitetnom domaćom mesnom sirovinom, klasičnim začinima, posebnim načinom sušenja i dimljenja na manufakturni način te na kraju sazrijevanjem uz blage vjetrove karakteristične za sisačko-moslavačko područje. Obrt Promes Cvanciger

Nakon dugogodišnjeg rada u mesnoj industriji „Gavrilović“, 1989. godine Slavko Cvanciger osniva obrt Promes-Cvanciger. Promes-Cvanciger svježim mesom i mesnim prerađevinama opskrbljuju škole, vrtiće, restorane, hotele i kuhinje raznih poduzeća, čime osim svoje županije pokriva i dio središnje i južne Hrvatske s tendencijom širenja i na ostala područja.

Znate li da proizvod koji nosi jedan od znakova kvalitete ima 63% veće šanse da završi u potrošačkoj košarici?

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 43

SVIJET FINANCIJA Poslovni rezultati HPB-a

Preuzimanje Jadranske banke u završnoj fazi

Hrvatska poštanska banka ostvarila je u prvom tromjesečju 2018. neto dobit od 66,2 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju 2017. dobit iznosila 4,9 milijuna piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rvatska poštanska banka u travnju je predala obvezujuću ponudu za kupnju Jadranske banke. Na predstavljanju rezultata poslovanja za prvi kvartal 2018. Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a, istaknuo je kako je to vrlo važan događaj za banku. “U završnoj fazi pregovora već smo duže vrijeme i smatram kako smo u najvećem dijelu sve dogovorili, osim nekoliko sitnica, stoga je prerano da o tome sada nešto više govorimo. Nadam se da ćemo ovu transakciju završiti u prvoj polovini ove godine, ponajprije zbog toga što bismo željeli što prije početi raditi na tržištu srednje Dalmacije”, naglasio je prvi čovjek ove banke dodajući kako je preuzimanje vlasničkog udjela u Jadranskoj banci preduvjet za to. Dokapitalizacija HPB-a, nastavio je, u istom je statusu kao i prije godinu dana. Međutim, napomenuo je, pravo pitanje nije hoće li biti dokapitalizacije nego kada će biti proveden taj proces. Važno je istaknuti kako je Hrvatska poštanska banka ostvarila u prvom tromjesečju 2018. neto dobit od 66,2 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju 2017. dobit iznosila 4,9 milijuna. “To je dobar rezultat”, ustvrdio je Vuić. Točnije, riječ je o najboljem kvartalnom rezultatu te banke u posljednjih 10 godina, a postignut je u zahtjevnim tržišnim okolnostima

nakon godine obilježene Agrokorom i uz stalni pad kamatnih stopa.

Digitalno poslovanje

Također, nastavio je Domagoj Karadjole, član Uprave HPB-a, banka je ostvarila jako dobar kvartalni rezultat s obzirom na tržišne uvjete, visoku likvidnost i stagnantnu potražnju za kreditima. “To je naša svakodnevica na koju smo se već navikli”, kazao je.

Dokapitalizacija HPB-a u istom je statusu kao i prije godinu dana, kaže Tomislav Vuić Operativna dobit iznosi 69,3 milijuna kuna što je za 9,7 milijuna manje u odnosu na isto razdoblje 2017. pod utjecajem nastavka trenda snižavanja kamatnih stopa. Neto kamatni prihod manji je za 6,3 posto. Pritom je pad kamatnog prihoda za 11,2 posto djelomično neutraliziran optimizacijom strukture izvora odnosno smanjenjem kamatnog rashoda (za 28,6 posto). Neto prihod od provizija i

44 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

naknada na istoj je razini kao prethodne godine pri čemu se nastavlja rast prihoda od provizija u gospodarstvu (+3,8 posto) te stanovništvu i kartičnom poslovanju (+3,3 posto). Operativni troškovi su u blagom porastu (+1,3 posto) u skladu s velikim brojem pokrenutih razvojnih projekata banke i prilagodbe regulativi (GDPR, IFRS9, AML, MIFID II). Imovina HPB-a krajem tromjesečja iznosi 19,7 milijardi kuna uz poboljšanu strukturu, odnosno rast neto kredita od četiri posto. Tromjesečje je u znaku rasta kredita trgovačkim društvima (+16,3 posto), a krediti stanovništvu porasli su 1,9 posto. “Dakle, u segmentu gospodarstva bio je značajniji rast, a znajući da se država razdužuje, ovaj rezultat još je vredniji. Krediti stanovništvu i dalje kontinuirano rastu. Tako da smo i u tome dijelu zadovoljni, a to se primjećuje i po broju novih klijenata”, napomenuo je, među ostalim, Karadjole. U prvom tromjesečju kapital banke povećan je 0,9 posto na 1,92 milijarde kuna, a najznačajniji prirast odnosi se na neto dobit ostvarenu u tom razdoblju. Širenje digitalnog poslovanja (mHPB, SuperSmart HPB račun, online zahtjev za kredit, e-Gotovina, e-Poslovnica) jedan je od prioriteta HPB-a, a pokazuje se iznimno značajnim za privlačenje novih klijenata.

Raiffeisen banka

Triglav preuzeo Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo RMOD je jedino mirovinsko osiguravajuće društvo u Hrvatskoj ovlašteno za isplatu mirovina iz obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. i III. stup)

aiffeisenbank Austria (RBA) i Triglav Grupa prošloga su tjedna potpisali sporazum za prodaju većinskog udjela u jedinom hrvatskom mirovinskom osiguravajućem društvu – Raiffeisen mirovinskom osiguravajućem društvu (RMOD). Zaključenjem ovog sporazuma, RBA je prodao većinski dio svog udjela u RMOD-u (75 posto minus jedna dionica), dok je zadržala ostalih 25 posto (plus jedna dionica) u svojem vlasništvu. Sukladno strategiji poslovanja na hrvatskom tržištu i jačanjem pozicije bankarskih te financijskih usluga, Raiffeisen banka je odlučila smanjiti udjel u segmentu osiguravateljskih usluga. “Iznimno mi je drago što smo u Triglav Grupi, renomiranom imenu u svijetu osiguranja, pronašli partnera za zaključenje ovog sporazuma. Smatram da smo kao Banka i Grupa u Hrvatskoj dokazali svoju inovativnost kada smo kao jedina banka ušli u ovo područje. Time je Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo od svog osnutka do danas ostalo jedino takvo društvo u Hrvatskoj s više od 15 godina uspješnog poslovanja i iskustva”, istaknuo je Michael Georg Müller, predsjednik Uprave RBA. RMOD i dalje je jedino mirovinsko osiguravajuće društvo u Hrvatskoj ovlašteno za isplatu mirovina iz obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. i III. stup) te uspješno posluje više od 15 godina. Nakon završenog razdoblja štednje u obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima do sada je mirovinu u

RMOD posluje dulje od 15 godina

Do sada je mirovinu u RMOD-u ugovorilo više od 24.000 korisnika RMOD-u ugovorilo više od 24.000 korisnika. Dobar dio korisnika iz dobrovoljnih mirovinskih fondova već je u potpunosti zaprimio isplatu svoje privremene mirovine ugovorene na pet godina, a dio korisnika mirovina iz obveznih mirovinskih fondova vratio se u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kako bi koristili za njih povoljniju mirovinu.

Na dan 1. travnja 2018. godine u isplati je bilo ukupno 11.557 aktivnih ugovora o mirovini, od toga 276 ugovora o mirovini iz obveznog mirovinskog osiguranja. S obzirom na činjenicu da RMOD uspješno posluje više od 15 godina, možemo reći da je poslovanje stabilno i da RMOD svaku godinu završi s pozitivnim računom dobiti. Dodatno, ova poslovna suradnja ne utječe na rad niti mijenja poslovnu politiku prema Raiffeisen društvu za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (RDMF), s kojima Banka uspješno nastavlja daljnji rad. Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima upravlja s tri obvezna mirovinska fonda i sa sedam dobrovoljnih mirovinskih fondova. Potkraj ožujka ove godine u Raiffeisen obveznim mirovinskim fondovima bilo je više od 561.000 članova i ukupna imovina pod upravljanjem je bila viša od 28 milijardi kuna, dok u Raiffeisen dobrovoljnim mirovinskim fondovima postoji više od 75.000 članova, a ukupna imovina svih fondova veća je od 1,3 milijarde kuna. Od početka rada, pa do kraja ožujka 2018. godine, prosječni godišnji prinos najvećeg fonda s najdužim poslovanjem, Raiffeisen obveznog mirovinskog fonda kategorije B, iznosio je 5,84 posto, dok je Raiffeisen obvezni mirovinski fond kategorije A ostvario prinos od 8,30 posto, te Raiffeisen obvezni mirovinski fond kategorije C prinos od 7,53 posto.

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 45

SVIJET FINANCIJA Vladine mjere za rješavanje problema blokira

Otpis duga do 10.000 kuna Trima zakonskim prijedlozima koji se tiču otpisa duga, ograničavanja ovrhe nad novčanim sredstvima te jednostavnijim stečajem potrošača Vlada planira riješiti ili značajno smanjiti broj blokiranih građana piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

T Nakon ove tri mjere slijedi zaokruživanje naših nastojanja i novim ovršnim zakonom. Proces izrade ovog zakona je u tijeku, želimo ga učiniti bržim, učinkovitijim i uz veću zaštitu dostojanstva ovršenika. Andrej Plenković, hrvatski premijer

rima zakonskim prijedlozima koji se tiču otpisa duga, ograničavanja ovrhe nad novčanim sredstvima te jednostavnijim stečajem potrošača Vlada planira riješiti ili značajno smanjiti broj od 325.254 blokirana građana koji ukupno duguju 43,37 milijardi kuna, od čega se 2,3 milijarde kune odnose na troškove postupka, a ostalo na glavnicu. Idućih mjesec dana trajat će javna rasprava, dok se očekuje kako bi se sva tri zakona usvojila do kraja proljetnog zasjedanja Sabora, odnosno do srpnja. “Nakon ove tri mjere slijedi zaokruživanje naših nastojanja i novim ovršnim zakonom. Proces izrade ovog zakona je u tijeku, želimo ga učiniti bržim, učinkovitijim i uz veću zaštitu dostojanstva ovršenika”, rekao je premijer Andrej Plenković na predstavljanju mjera te dodao kako je ovo problem koji se proteže niz godina, generiran posebno kroz vrijeme krize, ali i da istodobno želi poslati jasnu poruku da je ispunjenje obveza i plaćanja standard koji se mora poštovati. “Samo tako možemo osigurati normalno poslovanje. Bez poštivanja tih načela nema vladavine prava”, istaknuo je Plenković.

kategorije: banke, štedionice, kartičarske kuće u slučaju da odluče otpisati dug do iznosa glavnice od 10.000 kuna, njima će se otpisati porez na dobit za iznos otpisanog duga. Usto ide i poticajni model reprogramiranja poreznoga duga za blokirane građane”, rekao je premijer te dodao kako će se broj deblokiranih građana kao i samog duga višestruko smanjiti. Ministar financija Zdravko Marić pojasnio je i da će se

Trenutačno su blokirana 325.254 građana koji ukupno duguju 43,37 milijardi kuna

Otpis duga za 180.291 blokiranog

Prvi zakon koji će imati jednokratni učinak je zakon o otpisu dugova fizičkih osoba do iznosa od 10.000 kuna, njime se planira otpustiti dugove građanima koje su blokirali vjerovnici prve skupine, odnosno od države, pravnih osoba povezanih s državom kao što su HEP, HRT, vodovodi... Ovakvim automatskim otpisom duga bit će obuhvaćen 180.291 blokirani građanin, dok će 11.168 građana biti deblokirano, a ukupni dug građana trebao bi biti smanjen za više od milijardu kuna. Zanimljivo je kako se pri otpisu neće primjenjivati socijalni ili bilo koji drugi kriterij. “U sklopu zakona su i poticajne mjere za vjerovnike druge

46 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

detaljnije razraditi program reprogramiranja dugova prema zakonski utvrđenim financijskim razredima. “Oni koji duguju 50.000 i manje kuna moći će reprogramirati svoj dug kroz 36 mjeseci, oni koji duguju između 50.000 i 100.000 kuna

nih građana

kroz 42 mjeseca, oni koji duguju od 100.000 do 500.000 kuna na pet godina, odnosno 60 mjeseci. Na te će se dugove plaćati zatezna kamata koja je trenutačno sedam posto”, rekao je Marić.

Otežati postupak ovrhe

Sljedeći je na redu zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kojim se želi destimulirati provedba ovrha koje se nisu naplatile godinama, odnosno obustaviti postupanje Fine ako se tražbina nije naplatila u roku od tri godine, uz uvjet da zadnjih šest mjeseci nije bilo nikakve naplate. “Mjerom ne diramo u dug, ali ćemo smanjiti broj građana za 71.291 osobu, a iznos blokade će se s prvom mjerom smanjiti za oko 32 milijarde kuna”, rekao je Plenković. Promjenom načina naplate naknade za pokretanje postupka ovrhe u Fini utjecat će se na njihovo racionalnije pokretanje. Naime, novim zakonskim izmjenama prilikom pokretanja postupka svaki put bi se naplaćivala naknada za pokretanje ovrhe, iz koje bi bile izuzele ovrhe koje podnose radnici za naplatu svojih plaća ili za naplatu alimentacije.

Jednostavni stečaj za blokirane

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača želi se uvesti pojednostavljeni postupak stečaja. Ciljana skupina su građani čija glavnica duga ne prelazi 20.000 kuna, a koji su blokirani više od tri godine. Oko 80.000 građana blokirano je za iznos glavnice do 20.000 kuna. Pokretanje jednostavnog

stečaja potrošača bilo bi po službenoj dužnosti, a to bi radili općinski sudovi na temelju službene evidencije Fine. A sam bi potrošač imao pravo prigovora, odnosno želi li ili ne stečaj. “Postojeći zakon nije dao rezultate jer su procedure komplicirane i složene te se građani tim instrumentom nisu koristili. Očekujemo da će takvih biti oko 100.000, teško je govoriti o konkretnim brojkama, a sve će se vidjeti nakon što se provedu prve dvije mjere”, rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

Očekuje se da će se sva tri zakona usvojiti do kraja proljetnog zasjedanja Sabora, odnosno do srpnja Postupak će se voditi u dva oblika, odnosno ima li ili nema blokirani imovinu. Ako nema ili je ona neznatna, tada se postupak neće ni voditi (jednostavno se otvara i istovremeno zatvara), sama blokada prestaje odmah i dug se briše. Ako potrošač ima imovinu, otvara se jednostavni postupak stečaja u trajanju od šest do 12 mjeseci, uz imenovanje povjerenika te se prodaje imovina, s time da su nekretnine izuzete, a sama blokada prestaje otvaranjem postupka, dok se dug briše po njegovu zaključenju. Kad je riječ o povjerenicima, taj bi posao mogli raditi stečajni upravitelji, ali i odvjetnici kojih u Hrvatskoj ima oko 5000. 30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 47

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Ukupni krediti pali u veljači 4,8 posto

U Hrvatskoj su ukupni krediti potkraj veljače iznosili 242,9 milijardi kuna, što je 0,2 posto više nego mjesec dana ranije, dok je na godišnjoj razini zabilježen pad od 4,8 posto. Tako su ukupni krediti, koji uključuju kredite središnjoj državi, lokalnoj državi, poduzećima, stanovništvu kao i ostailma nastavili bilježiti negativne godišnje stope rasta koje, uz povremene iznimke, traju od studenog 2012. Potkraj veljače stanje iznosa kredita bilo je niže za 12,2 milijarde kuna ili 4,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

PSŠ pripaja se Zabi

Dominantna ponuda novca na novčanom tržištu Potkraj travnja novčano tržište obiluje likvidnošću što najbolje potvrđuje podatak o prosječnom dnevnom višku na računima banaka koji i dalje prelazi razinu od 27 milijardi kuna. Stoga odnos ponude i potražnje novca na Tržištu novca Zagreb pokazuje da ponuda novca uvelike dominira. Prošli ponedjeljak održana je redovita tjedna repo aukcija Hrvatske narodne banke, ali zbog velikog viška kuna u sustavu, nije bilo interesa depozitnih institucija za uzimanjem dodatne likvidnosti. U utorak je održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija s planiranim iznosom izdanja od 900 milijuna kuna trezorskih zapisa s rokom dospijeća od jedne godine. Zanimljiv je podatak kako je, unatoč iznimno visokoj likvidnosti sudionika, zanimanje sudionika bilo ispod razine

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

600

450

300

150

23.4.

24.4.

25.4.

26.4.

27.4.

planiranog iznosa aukcije. Naime, prijavljen je 681 milijun kuna te je upisan cijeli ponuđeni iznos uz nepromijenjenu kamatnu stopu od 0,09 posto. Udio nebankovnog sektora na ovoj aukciji iznosio je 41,26 posto. Sljedeća aukcija najavljena je za srijedu, 2. svibnja, a planirani iznos izdanja iznosi 400 milijuna kuna s rokom dospijeća od godine dana, dok je na dospijeću 409 milijuna kuna. I u sljedećem razdoblju na novčanom tržištu ne očekujemo nikakve značajnije promjene. Sasvim je izvjesno da će svibanj jednako vrvjeti viškovima likvidnosti te će svi potencijalni korisnici kratkoročnih pozajmica u ovakvim okolnostima imati iznimno povoljne uvjete zaduživanja. [Jelena Drinković]

Hrvatsko devizno tržište

Pad vrijednosti kune Prva stambena štedionica nakon gotovo 20 godina poslovanja u Grupi Zagrebačke banke od lipnja 2018. pripaja se Zagrebačkoj banci (Zabi). Nakon pripajanja klijenti Prve stambene štedionice postaju klijenti Zagrebačke banke te zadržavaju svoja prava iz sklopljenih ugovora o stambenoj štednji i ugovora o kreditu.

Kuna je proteklog tjedna oslabjela prema euru za 0,05 posto. Potkraj tjedna tečaj eura iznosio je 7,413130 kuna. Prema kuni pala je vrijednost švicarskog franka, za 0,08 posto na

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,635814

CAD kanadski dolar

4,762998

EUR

JPY japanski jen (100) 5,613456 CHF švicarski franak

6,198269

GBP britanska funta

8,461511

USD američki dolar

6,135173

EUR euro

7,413130

Izvor: HNB

primjena od 28.4.2018.

48 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

23.4. 24.4. 25.4. 26.4. 27.4.

6,198269 kuna. No, potkraj proteklog tjedna na vrijednosti je dobio američki dolar, i to 1,28 posto. Tečaj dolara u petak je iznosio 6,135173 kune. 7,50 7,48

USD

6,14 6,12

CHF

6,23 6,22

7,46

6,10

6,21

7,44

6,08

6,20

7,42

6,06

6,19

7,40

6,04

6,18

23.4. 24.4. 25.4. 26.4. 27.4.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Dobri rezultati Atlantic Grupe

Trgovanje u pozitivnom ozračju Trgovanje na svjetskim burzama prošlog tjedna proteklo je u vedrom raspoloženju. Naime, na azijskim burzama cijene dionica porasle su u petak, a to se isto dogodilo i na Wall Streetu dan ranije kada su burzovni indeksi skočili oko jedan posto. I na europskim burzama cijene dionica su porasle. To se dogodilo zahvaljujući dobrim kvartalnim poslovnim rezultatima svjetskih kompanija i to posebice tehnoloških poput Facebooka, Amazon.coma i Intela. Upravo je među najvećim dobitnicima bila dionica Facebooka, čija je cijena skočila za više od devet posto. Osim toga, na valutnim tržištima dolar je i dalje jačao i to zahvaljujući visokim prinosima na američke obveznice. Poslovni rezultati kompanija bacili su u drugi plan visoke prinose na američke državne obveznice. Naime, zbog jačanja inflacije, potaknute rastom cijena nafte, Američka središnja banka (FED) te ostale središnje banke u svijetu mogle bi povećati kamatne stope, što ne ide u prilog ulagačima. Bez obzira na sve to, svjetske burze prošli tjedan mogu pamtiti po uspješnom ulaganju.

7500 7475

FTSE 100

28000

7450

27000

7425

26000

7400

25000

7375

24000

Dow Jones

23.4. 24.4. 25.4. 26.4. 27.4. 8000 7800

23.4. 24.4. 25.4. 26.4. 27.4. 5500

NASDAQ

5480

7600

5460

7400

5440

7200

5420

7000

5400

CAC40

23.4. 24.4. 25.4. 26.4. 27.4. 14500 14000

23.4. 24.4. 25.4. 26.4. 27.4. 22600

DAX

22500

13500

NIKKEI 225

22400

13000

22300

12500

22200

12000

22100

23.4. 24.4. 25.4. 26.4. 27.4.

Mirovinski fondovi

fond

Rast vrijednosti Mirexa

29000

datum

23.4. 24.4. 25.4. 26.4. 27.4.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

kategorija A

26.04.

133,65270

0,1898

0,16

AZ - A

26.04.

132,17730

0,0897

-0,44

Erste Plavi - A

26.04.

133,36210

0,1888

-0,46

PBZ CO - A

26.04.

136,07130

0,2710

-0,42

Raiffeisen OMF - A

26.04.

134,96700

0,3040

1,72

MIREX B

26.04.

240,61090

0,1237

-0,06

AZ - B

26.04.

237,06900

0,0756

-0,45

Erste Plavi - B

26.04.

254,47290

0,1935

-0,13

PBZ CO - B

26.04.

222,92960

0,1581

-0,21

0,4%

Raiffeisen OMF - B

26.04.

248,14950

0,1301

0,49

0,3%

kategorija C

MIREX C

26.04.

127,23170

0,0250

1,56

AZ - C

26.04.

125,00130

0,0154

2,40

0,1%

Erste Plavi - C

26.04.

128,73880

0,0347

1,15

0,0%

PBZ CO - C

26.04.

125,03580

0,0302

0,86

Raiffeisen OMF - C

26.04.

130,37140

0,0310

1,06

MIREX - tjedni

0,2%

23.4.

24.4.

25.4.

26.4.

MIREX - mjesečni

kategorija B

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0,5%

Raiffeisen DMF

26.04.

235,61500

0,2172

0,76

0,3%

AZ Profit

26.04.

252,13010

0,1887

-1,45

0,2%

Croatia osiguranje

26.04.

162,17980

0,2168

0,38

0,1%

AZ Benefit

26.04.

255,03920

0,0463

-0,63

0,0%

Erste Plavi Expert

26.04.

212,64300

0,1988

-1,04

-0,1%

Erste Plavi Protect

26.04.

210,05620

0,0352

4,47

0,4%

26.3.

2.4.

10.4.

18.4.

26.4.

Suradnja Agrivija i FER-a

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

MIREX A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 240,6109 bodova što je 0,22 posto više nego u tjednu ranije. Vrijednost Mirexa A iznosila je 133,6527 bodova što također predstavlja rast od 0,23 posto. Mirex C je potkraj prošlog tjedna iznosio 127,2317 bodova i bio 0,12 posto veći nego pretprošli petak.

Atlantic Grupa je u prvom tromjesečju ove godine ostvarila ukupni prihod od prodaje u iznosu od 1,143 milijarde kuna, što je tri posto više u odnosu na isto razdoblje 2017. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosi 121,3 milijuna kuna i veća je za 11,3 posto, dok je neto dobit nakon manjinskih interesa porasla 17,8 posto na 61,7 milijuna kuna. Iznimni rezultati ostvareni su zbog rasta jednakodistribucijskog poslovanja i vlastitih brendova, čime je nadoknađen izostali prihod od uslužne proizvodnje sportske prehrane uslijed prodaje proizvodnih pogona belgijskom Aminolabsu.

Agrotehnološki start-up Agrivi i zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) sklopili su ugovor vrijedan 6,35 milijuna kuna za dodjelu potpore iz Europskog fonda za regionalni razvoj za zajednički projekt Agrivi Smart. Cilj projekta, koji će trajati tri godine i vrijedan je ukupno 8,5 milijuna kuna, je razvijanje samoučećeg algoritma za upravljanje procesom uzgoja voća, povrća i žitarica. Krumpir je odabran za testnu kulturu.

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 49

vijesti

svijet financija BURZA

Velpro potpisao novi ugovor o suradnji

Velpro je potpisao ugovor o poslovnoj suradnji za 2018. godinu s predstavnicima Udruge trgovaca Sisak i Udruge trgovaca Zadarske županije te je time potvrdio da je cijenjen i pouzdan poslovni partner u opskrbi širokog asortimana roba i usluga u veleprodaji. Ta je suradnja za Velpro značajna radi zadržavanja pozicije vodećeg veleprodajnog trgovca u Hrvatskoj, dok će malim trgovcima omogućiti profitabilnost i stabilnost nabave roba i usluga, veću konkurentnost te jačanje njihove tržišne pozicije.

ENT: dividenda 32,5 kuna po dionici Nadzorni odbor kompanije Ericsson Nikola Tesla predložio je glavnoj skupštini, koja će se održati 20. lipnja, da se dioničarima isplati dividenda u iznosu od 32,50 kuna po dionici. S obzirom na aktualnu cijenu dionica od 1115 kuna, riječ je o nevelikom dividendnom prinosu od 2,9 posto. Pravo na dividendu imaju dioničari koji će na dan 28. lipnja imati na računu vrijednosnih papira u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu upisane dionice Društva. Prvi dan od kojeg se dionicom trguje bez prava na dividendu (ex dividend date) je 27. lipnja.

Crobexi zeleni, u fokusu ulagača poslovna izvješća 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -8,16 posto do +7,41 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je šest izdanja, dok je ukupno 11 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Ključni indeksi su drugi tjedan zaredom zabilježili rast, a Crobex se približio psihološki važnoj granici od 1800 bodova. Crobex je sa 1.788,72 boda uvećan za 0,42 posto na 1.796,21 bod. Crobex10 je porastao za 0,89 posto na 1.046,80 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -2,45 posto koliko je pao ZAGREBAČKA BURZA CROBEXindu do +2,79 posto koliko THE ZAGREB STOCK EXCHANGE je porastao CROBEXnutr. Obveznički UKUPAN TJEDNI PROMET: 75.007.824,27 kn indeksi su tjedan zaključili rastom; TJEDNI DIONIČKI PROMET: 32.369.093,05 kn CROBIS je uvećan za 0,03 posto, a index zadnja vrijednost tjedna promjena CROBIStr za 0,12 posto. Najlikvidniji 1.796,2100 +0,42% CROBEX je u proteklom tjednu bio Viktor Lenac 1.046,8000 +0,89% CROBEX10 čijim je dionicama ostvaren promet od 112,4945 +0,03% CROBIS 7,1 milijun kuna, a bilježi cjenovni pad 171,8552 +0,12% CROBIStr od 8,16 posto na devet kuna. Podravka bilježi promet od 4,4 milijuna kuna i Top 10 tjedna zadnja poskupljenje dionice od 7,41 posto na promet po prometu promjena cijena 290 kuna. Valamar Riviera je ostvarila -8,16% 9,00 7.140.856,70 BRODOGR. VIKTOR LENAC d.d. promet od 3,5 milijuna kuna i zabi+7,41% 290,00 4.382.991,00 PODRAVKA d.d. lježila rast od 1,52 posto na 40 kuna. +1,52% 40,00 3.470.560,40 Valamar Riviera d.d. Od 10 najlikvidnijih izdanja rast cije+0,53% 945,00 3.225.830,00 ATLANTIC GRUPA d.d. ne bilježi ih pet. Najveći porast bilježi +1,88% 163,00 2.760.189,50 HT d.d. Podravka (+7,41 posto), a posljednja je -0,48% 418,00 2.689.914,00 ADRIS GRUPA d.d. Atlantic Grupa s rastom od 0,53 posto -0,75% 665,00 992.875,00 KONČAR d.d. na 945 kuna. U redovnom je prome+5,56% 190,00 937.136,00 AD PLASTIK d.d. -7,86% 1.055,00 876.075,00 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. tu dionicama Atlantic Grupe ostva-1,36% 2.900,00 806.540,00 TURISTHOTEL d.d. ren promet od 268.000 kuna, dok je u blok transakciji protrgovan iznos 10 dionica tjedna zadnja od gotovo tri milijuna kuna. Pad cijepromet s najvećim rastom cijene promjena cijena ne dionice bilježi pet izdanja. Najviše +7,69% 700,00 21.500,00 SOLARIS d.d. je cijena umanjena dionicama najli+7,41% 290,00 4.382.991,00 PODRAVKA d.d. kvidnijeg Viktora Lenca, za 8,16 po+6,67% 35,20 994,00 SLATINSKA BANKA d.d. sto. Ericsson NT bilježi minus od 7,86 +6,00% 530,00 10.830,00 HPB d.d. posto odnosno zadnju cijenu od 1055 +5,56% 190,00 937.136,00 AD PLASTIK d.d. kuna i 876.000 kuna prometa. Turist+5,44% 31,00 50.351,20 JADROPLOV d.d. hotel je tjedan zaključio padom od 1,36 +4,85% 173,00 33.116,00 Lošinjska plov.-Holding d.d. +4,08% 1.020,00 74.990,00 JADROAGENT d.d. posto na 2900 kuna i prometom od +3,98% 4.180,00 83.140,00 LIBURNIA RIVIERA HOTELI d.d. 807.000 kuna. Končar EI bilježi pad +3,87% 1.880,00 22.200,00 FTB TURIZAM d.d. od 0,75 posto na cijenu od 665 kuna. Posljednje s padom cijene je povlašte10 dionica tjedna zadnja no izdanje Adris Grupe (-0,48 posto) promet s najvećim padom cijene promjena cijena koje je zaključilo na 418 kuna, uz pro-30,00% 10,50 1.039,50 Hidroelektra niskogradnja d.d. met od 2,7 milijuna kuna. -24,06% 10,10 1.131,20 PETROKEMIJA d.d. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] -15,03% 6,50 2.125,50 VJESNIK d.d.

Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu porasla u usporedbi s tjednom ranije. Pozornost ulagača bila je usmjerena na objave financijskih izvješća za prvo ovogodišnje tromjesečje. Ukupni dionički promet uvećan je za 12 posto ili 3,6 milijuna kuna te je iznosio 32,4 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 27,3 milijuna kuna, što predstavlja oko 84 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene

ZVEČEVO d.d. TERMES GRUPA d.d. BRODOGR. VIKTOR LENAC d.d. SZAIF d.d. Kutjevo d.d. ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. APARTMANI MEDENA d.d.

50 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

-13,33% -8,20% -8,16% -8,11% -8,05% -7,86% -6,67%

39,00 56,00 9,00 34,00 32,00 1.055,00 70,00

4.134,00 2.360,00 7.140.856,70 21.732,00 2.944,00 876.075,00 2.240,00

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Pad obujma građevinskih radova

Fondovi pali nakon tri tjedna rasta Među 84 otvorena investicijska fonda nakon tri tjedna vladavine dobitnika prevladali su fondovi s padom vrijednosti udjela. Tjedan je rastom zaključilo 37 fondova, a 47 ih bilježi pad. Dva su fonda zabilježila rast veći od jedan posto, a šest fondova je palo više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom, osam su mjesta zauzeli dionički fondovi, a po jedno obveznički i mješoviti fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -1,40 posto do +1,08 posto. Poraslo je 10 od 27 dioničkih fondova. KD Europa bilježi uvećanje od 1,08 posto, što ga čini i dobitnikom tjedna. Neta Frontier je porastao za

1,03 posto, a ZB euroaktiv za 0,72 posto. ZB BRIC+ je pao za 1,40 posto, KD BRIC za 1,34 posto, a Neta New Europe za 1,16 posto. Dva od šest posebnih fondova bilježe rast. ZB Future 2025 je uvećan za 1,08 posto, a ZB Future 2030 je porastao za 0,02 posto. Raiffeisen Harmonic je pao za 1,30 posto, a slijedi ga Raiffeisen Dynamic s minusom od 0,66 posto. Porast cijene udjela bilježi šest od 16 mješovitih fondova. Od 15 obvezničkih fondova rast bilježe tri fonda. Najviše je vrijednost uvećana fondu Alta Emerging Bond, za 0,53 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 16 od 20 novčanih fondova. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 19.4.2018. do 26.4.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 19,2712 KD Victoria € 12,4262 InterCapital Global Equity $ 195,6375 ZB trend kn 14,8685 KD Prvi izbor € 143,4987 ZB euroaktiv kn 101,3579 Capital Breeder € 134,1663 KD Europa € 11,6597 PBZ Equity fond kn 111,5649 HPB Dionički € 77,4337 Erste Adriatic Equity kn 84,6289 Neta Global Developed kn 112,2076 ZB aktiv € 113,0785 InterCapital SEE Equity $ 15,9794 Platinum Global Opportunity kn 5,9946 KD Nova Europa kn 42,7269 OTP indeksni € 99,4381 Platinum Blue Chip kn 490,8562 Neta Frontier € 100,7568 OTP Meridian 20 kn 73,4300 A1 kn 148,8241 Alta Special Opportunity kn 54,8011 Neta New Europe € 89,0667 KD BRIC kn 9,0655 KD Energija € 112,9810 ZB BRIC+ € 163,7766 Allianz Equity $ 20,9639 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 123,2704 Raiffeisen Dynamic € 108,3320 Raiffeisen Harmonic € 104,5956 ZB Future 2025 € 103,9727 ZB Future 2030 € 103,6845 ZB Future 2040 € 104,1360 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 161,1768 ZB global € 15,6929 PBZ Global fond € 14,2398 InterCapital Balanced kn 128,0759 KD Balanced kn 106,0931 HPB Global € 14,0381 OTP uravnoteženi kn 165,4858 Allianz Portfolio € 118,5648 PBZ Conservative 10 fond € 102,9923 You Invest Active

tjedna promjena [%]

0,37 0,20 -0,95 0,61 0,72 -0,25 1,08 0,01 -0,06 0,71 -0,23 -0,52 -0,52 -1,04 -1,11 -0,07 -0,60 1,03 -0,73 0,41 -0,44 -1,16 -1,34 -0,08 -1,40 0,26 -0,73 -0,66 -1,30 0,07 0,02 -0,03 -0,03 -0,52 0,26 0,13 0,07 -0,04 0,16 0,14 -0,05 -0,58

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 103,8091 You Invest Balanced € 104,1231 You Invest Solid € 104,4034 PBZ Flexible 30 fond € 95,7247 OTP Absolute € 106,0625 InterCapital Income Plus € 99,0657 PBZ Inter. Multi Asset fond € 99,6809 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 200,0090 ZB bond € 15,1415 InterCapital Global Bond € 138,3361 PBZ Bond fond € 225,7723 InterCapital Bond € 168,7208 HPB Obveznički kn 77,1097 Alta Emerging Bond € 123,3766 Erste Adriatic Bond € 108,7884 Raiffeisen Classic kn 104,7154 PBZ Short term bond fond $ 105,6204 PBZ Dollar Bond fond $ 102,9083 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,7028 Erste Local Short Term Bond € 101,5313 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,2167 OTP Short-term bond $ 99,2774 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,4640 PBZ Novčani fond kn 175,9633 ZB plus € 150,8623 ZB europlus BE € 150,8623 ZB europlus BK € 128,7394 PBZ Euro Novčani kn 158,0302 Raiffeisen Cash kn 152,1165 Erste Money $ 134,3337 PBZ Dollar fond kn 144,0468 HPB Novčani kn 133,4824 OTP novčani fond kn 130,6469 InterCapital Money kn 1381,9124 Locusta Cash kn 118,7685 Allianz Cash € 116,0181 Erste Euro-Money kn 111,7304 Auctor Cash € 106,1639 Raiffeisen euroCash € 106,4001 HPB Euronovčani kn 106,6243 Alta Multicash € 102,1274 OTP euro novčani kn 1004,6642 Zodaks Cash

-0,58 -0,57 -0,07 0,06 -0,18 -0,36 -0,16

naziv(fond)

valuta

-0,06 -0,15 -0,05 -0,20 -0,11 0,53 -0,06 0,03 0,02 -0,43 -0,45 -0,02 -0,04 -0,12 -0,38 -0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,02 0,00 -0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 0,01 -0,00 0,01 -0,02 0,01

Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), nakon relativno visokog rasta indeksa obujma radova u siječnju ove godine, u veljači je zabilježen njegov pad za 0,7 posto na mjesečnoj i za 1,7 posto na godišnjoj razini, i to sve prema kalendarski prilagođenim podacima. Riječ je o nastavku oscilirajućeg kretanja građevinske aktivnosti pod pritiskom suzdržane dinamike radova u niskogradnji.

HBOR podržao gotovo 2500 projekata Iz Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) objavljeni su revidirani godišnji financijski izvještaji za 2017. godinu iz kojih je vidljiv nastavak povoljnog kreditiranja hrvatskih poduzetnika, rast osiguranja izvoznih potraživanja za

20 posto te trend snižavanja kamatnih stopa. Tijekom prošle godine HBOR je kreditiranjem, osiguranjem izvoznih potraživanja i izdavanjem garancija podržao 2428 projekata s iznosom većim od 7,40 milijardi kuna. Odobreno je 2183 kredita ukupne vrijednosti 5,15 milijardi kuna od kojih se 76 posto odnosilo na financiranje investicija. Najbrojniji korisnici HBORovih programa tijekom 2017. godine bili su mali i srednji poduzetnici kojima su odobrena 2093 kredita u iznosu od 2,3 milijarde kuna.

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 51

knjigometar Rajko Grlić

Neispričane priče HENA Com

Snaga očinske ljubavi u dirljivoj knjizi o dječaku zatvorenom u svoj svijet i ocu koji je uporno tražio i pronašao načine da ga probudi. Kad je njegovu sinu dijagnosticiran poremećaj autističnog spektra, Dalibor Talajić sve je svoje talente usmjerio kako bi otvorio prozore na njegovoj duši. Sugestivnim rječnikom i širokim asocijacijama piše o svom životnom iskustvu koje prenosi sinu, a ono je impregnirano pop-kulturom, stripom i glazbom. Knjiga donosi poruku nade i pokazuje što se može učiniti kako bi djeca s poremećajem autističnog spektra živjela prilagođenije i vedrije.

Ivana Mijić Vulinović, Karmen Kmetović Prkačin

Vodič za sretan brak Naklada Ljevak

Grlić na jedinstven način spaja život i film, pišući autobiografsku prozu u kojoj se oko filmskih pojmova isprepliću ključni životni događaji, biografski fragmenti, sjećanja, anegdote, uspomene, priče iz režijske bilježnice i evidencija o prijelomnim sudbinskim putovanjima jedne obitelji koju su društveni, politički i ratni prevrati nosili s jednog kraja svijeta na drugi. Neispričane priče su dokument jednog vremena, mnogih pojedinačnih i kolektivnih sudbina, ali i pisani trag jedne redateljske karijere u kojoj je ostalo puno nesnimljenih filmskih priča. Dalibor Talajić

Most ponad burne rijeke… Beletra

Ovo je prvi priručnik na našem tržištu koji opisuje psihološku i pravnu dimenziju braka, odnosno partnerske veze. Činjenica da svaki treći brak u Hrvatskoj propadne, kao i da ljudi ulaze iz jedne veze u drugu, očajnički tražeći ljubavlju ispunjen sretan odnos, ponukala je autorice da daju odgovor na pitanje zašto je tomu tako. Autorice nam, na temelju vlastitih životnih spoznaja i primjerima iz prakse i stručne literature, ukazuju na to kako prestati činiti uvijek iste pogreške u partnerskome odnosu i realizirati se kao ispunjena, voljena i sretna bića.

52 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

Gordana Gadžić

Hod po rubu, s Ivicom Školska knjiga, Teatar Rugantino

Knjiga Polarni san nastala je nakon uspješno realizirane prve hrvatske ekspedicije na Južni pol Davora Rostuhara, kojom je postao prvi Hrvat i 26. osoba na svijetu koja je uspjela sama, hodajući na skijama i bez ikakve pomoći, prijeći 1163 kilometara od ruba Antarktika do Južnog Pola. Doznajte kako je uspio preživjeti u divljini u kojoj ne opstaje nijedno živo biće i pritom propješačiti gotovo 1200 kilometara u 48 dana, vukući sanjke teške više od 100 kilograma. Oprez: ova knjiga mogla bi vas potaknuti da i sami krenete u ostvarivanje svojih velikih snova!

Ashley Spires

Veličanstveni izum Profil knjiga

Hod po rubu, s Ivicom sadržajno je bogata i opsežna monografija na 504 stranice s impresivnom arhivskom građom, više od 800 vizuala – fotografija, dokumenata, programskih knjižica, plakata, memorabilija... Gordana Gadžić je nastojala stvoriti živ i dinamičan skup glasova kako bi Ivicu Vidovića dočarala sa svim njegovim kompleksnostima i proturječnostima. Jednaka pozornost posvećena je kazalištu, filmu i televiziji i to ne samo na hrvatskom već na cjelokupnom kulturnom prostoru bivše države na kojem je Vidović ostvario neizbrisiv trag. Davor Rostuhar

Polarni san

Jednoga dana djevojčici je sinula predivna zamisao. Uz pomoć svoga psećeg pomoćnika izradit će veličanstveni izum! Točno zna kako mora izgledati. Točno zna kako mora raditi. To će za nju biti mačji kašalj! No pokazalo se da je izrada veličanstvena izuma daleko teža negoli je djevojčica pretpostavila. Mjerila je, čekićala, zatezala i namještala, bezbroj puta počinjala iznova, ali izum bi svaki put ispao loš. Kad bi ta stvarčica barem već jednom proradila! Inteligentan, iskren i duhovit prikaz nevolje s kojom se svi možemo poistovjetiti.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Oprema za butik Prodaje se ženska (90 posto) i muška (10 posto) konfekcija, lutke i namještaj za butik. Kontakt: 098/276 326. Izgradnja hostela Traži se suradnik za izgradnju hostela, osigurano zemljište i idejni projekt, Novi Zagreb Brezovica. Kontakt: 091/762 5650. Partner za kontakte u arapskim zemljama Traži se partner za kontakte u Arapskim zemljama, za rad društva sve ostalo po dogovoru, zvati od 8 do 14 sati, hrvatsko.arapsko@gmail. com, 092/193 4685. Kupovina tvrtke Stabilnu tvrtku, d.o.o., bez zadužnica s pozitivnim poslovanjem želi kupiti investitor. Kontakt: 097/644 0312.

Ulaganje Tvrtka traži ozbiljnog investitora za ulaganje u proizvodnji skupocijenog metala, u projekt koji je vrlo profitabilan. Kontakt: eko.metal. produkt.doo@zg.t-com.hr, 098/378 258. Trgovina prirodne hrane Trgovina prirodne hrane Zelena u Puli, kod tržnice, traži poslovne partnere ili prepušta posao. Kontakt: Igor Bratulić, 098/622 862. Zastupanje u Poljskoj Poslovni čovjek nudi zastupanje na tržištu Poljske, Varšava ili Ljubin. Kontakt: 091/510 2826.

posla i ulaganje. Kontakt: 097/644 0312.

Partnerstvo Tvrtka traži partnera investitora za uređenje klaonice papkara i svinja, za zajednički rad, projekt iz grada napravljen, Zaprešić Bistra. Kontakt: 098/350 091.

Hrvatska

Voće i povrće Grad Zaprešić nabavlja voće i povrće za vrtiće i osnovne škole. Procijenjena vrijednost nabave je 680.000 kuna. Rok dostave ponuda je 11. svibnja. Uređenje drvorišne zgrade Vrhovnog suda Ministarstvo pravosuđa nabavlja radove na uređenju dvorišne zgrade Vrhovnog suda. Procijenjena vrijednost je sedam milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 14. svibnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Autopraonica Nudi se autopraonica i zemljište za najam na dobroj lokaciji u uz mogućnost poslovne suradnje. Kontakt: 097/644 0312.

Partnerstvo Doktorica veterine, nedavno diplomirala, traži partnera/icu u struci za pokretanje ozbiljnog

Prodaja obrta Obrt ustupa trgovačkom obrtu ili tvrtki uhodani posao sa drvenom i metalnom galanteri-

IZBOR IZ NADMETANJA

jom za 75.000 kuna. Kontakt: Kristijan Smitka, +385 091 2495 037, smitkakristijan@yahoo. com.

Popravak i održavanje motornih vozila Narodne novine nabavljaju usluge popravka i održavanja motornih vozila. Procijenjena vrijednost nabave je 380.000 kuna. Rok dostave ponuda je 10. svibnja

Osobna zaštitna sredstva Grad Zagreb nabavlja osobna zaštitna sredstva - zaštita tijela. Procijenjena vrijednost nabave je 2,5 milijuna. Rok dostave ponuda 21. svibnja Prikolice Hrvatska pošta nabavlja prikolice. Procijenjena vrijednost iznosi 3,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 11. svibnja.

REGIJA

Izgradnja prirodnog amfiteatra Opština Istočno Sarajevo nabavlje radove izgradnje prirodnog amfiteatra. Rok za dostavu ponude je 7. svibnja. Stručne knjige i literatura Ministarstvo odbrane BiH nabavlja stručne knjige i literaturu. Rok dostave ponuda je 10. svibnja.

Vatrogasna vozila Sredstva za zaštitu i prihranu Park Sarajevo nabavlja sredstva za zaštitu i prihranu. Rok dostave ponuda je 8. svibnja.

Gasilska brigada Koper nabavlja vatrogasna vozila. Rok dostave ponuda je 10. svibnja.

Policijska oprema Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Uprava policije nabavlja policijsku opremu. Rok dostave ponuda je 8. lipnja.

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 53

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se kuće, maslinik i kongresna dvorana Spremište, ukupne površine 173 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 951.092 kune, nalazi se u Metkoviću, prodaje se na dražbi 3. svibnja u 13 sati na Općinskom sudu u Dubrovniku, Stalna služba u Metkoviću, Andrije Hebranga 9, sudnica br. 8. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 613 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 2,5 milijuna kuna, nalazi se u mjestu Rabac u Istarskoj županiji, prodaje se na dražbi 4. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Labinu, soba br. 4/I. Nekretnina se na prvom ročištu za javnu dražbu ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Stan, ukupne površine 241,1 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 4,07 milijuna kuna, nalazi se na adresi Vinogradi 74 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 4. svibnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba br. 504/V. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, dvorište i šuma, ukupne površine 8667 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 149.117 kuna, nalazi se u mjestu Radovan, Općina Ivanec u Varaždinskoj županiji, prodaje se na dražbi 4. svibnja u 10 sati, na Općinskom sudu u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, soba br. 19/III. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Poslovni prostor, koji u naravi predstavlja kongresnu dvoranu, poslovne i skladišne

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

prostore, ukupne površine 1609 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 510.486 kuna, nalazi se na adresi Anina 2 u Varaždinu, prodaje se na dražbi 4. svibnja u 12 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, Ul. braće Radić 2, soba br. 230. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno. Livada, ukupne površine 620 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 55.800 kuna, nalazi se u naselju Vrpolje u Brodsko-posav-

54 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

skoj županiji, prodaje se na dražbi 7. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13, prizemlje, soba br. 12. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 529 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 299.939 kuna, nalazi se u Našicama, prodaje se na dražbi 7. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu Osijek, Stalna služba u Našicama, Trg dr. F. Tuđmana 14, soba br. 19/I. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Kuća s dvorištem, ukupne površine 222,02 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 2,71 milijun kuna, nalazi se na Pagu, prodaje se na dražbi 7. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u zadru, Plemića Borelli 9, soba 101/1 c. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Vrt u selu i kuća broj 210 s dvorištem, kuća broj 78 s dvorištem te kuća broj 33 s dvorištem, ukupnih površina 3.510,29 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,49 kuna, nalaze se u Garešnici, prodaju se na dražbi 7. svibnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici, soba br. 18. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Oranica, ukupne površine 39.670 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 69.977 kuna, nalazi se u naselju Trpinja u Vukovarsko-srijemskoj županiji, prodaje se na dražbi 7. svibnja u 10 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Županijska 31, soba br. 107. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Maslinik, ukupne površine 269 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 144.400 kuna, nalazi se u mjestu Slivno Ravno u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, prodaje se na dražbi 4. svibnja u 10 sati, na Općinskom sudu u Dubrovniku, zgrada Stalne službe u Metkoviću, Andrije Hebranga 9, soba br. 8. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 731 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 801.633 kune, nalazi se u naselju Donje Polje u Šibensko-kninskoj županiji, prodaje se na dražbi 7. svibnja u 10 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, soba br. 4. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 20 posto od vrijednosti nekretnine.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Projektiranje Irisacqua, Gorica, Italija, traži usluge tehničkog projektiranja u građevinarstvu za objekte niskogradnje. Natječaj je otvoren do 28. svibnja. Natječaj se predaje na Irisacqua S.r.l., Via IX agosto 15. Pierpaolo Braidotti, 34170 Gorizia, Italia, info-appalti@irisacqua.it. Više podataka o nadmetanju moguće je dobiti na istoj adresi. Usluge u području zdravstva i socijalne skrbi Oslo kommune v/Barne og familieetaten, Oslo, Norveška, traži usluge u području zdravstva i socijalne skrbi. Natječaj je otvoren do 24. svibnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http:// eu.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=209277&B=OSLO Dodatne informacije dostupne su na Oslo kommune v/ Barne og familieetaten, 976 819 896, Munchs gate 5b, Oslo 0165, Norveška, Trude Vagstein, trude.vagstein@bfe.oslo.kommune.no. Tehničke usluge I nfrastruttura, Bellinzona, Švicarska, traži tehničke usluge. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_NR=1013631. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi, ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Ferrovie federali svizzere FFS Acquisti Infrastruttura, Progetti di costruzione Regione Centro, via Pedemonte 7, Bellinzona 6500. Switzerland. Roberto D’Onofrio, donofrio.roberto@sbb.ch Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcije usluge État du Valais; Sion, Švicarska, traži arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcije usluge. Natječaj je otvoren do 15. svibnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_

NR=1010031. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na: État du Valais, département de la mobilité, du territoire et de l’environnement, service des bâtiments, monuments et archéologie (SBMA), Place du Midi 18, Sion 1950, Switzerland, Daniel Rey, daniel.rey@admin.vs.ch. Gume za autobuse Società Unica Abruzzese di Trasporto, Pescara, Italija, traži nabavu guma za autobuse. Natječaj je otvoren do 8. svibnja. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za dinamički sustav) dostupna je na Società Unica Abruzzese di Trasporto (TUA) S.p.A., Via San Luigi Orione 4, Maria Piattelli, 65128 Pescara, Italia, maria. piattelli@tuabruzzo.it. Prijave se predaju na istu adresu. Računala České vysoké učení technické v Praze, Prag, Češka, traži nabavu računala. Natječaj je otvoren do 1. srpnja. Glavna adresa javnog naručitelja: https://www.cvut.cz. Adresa profila kupca: https://www.egordion.cz/ nabidkaGORDION/profilCVUT. Elektronički pristup podacima: https://www.egordion.cz/ nabidkaGORDION/profilCVUT. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/profilCVUT. Više podataka na: České vysoké učení technické v Praze, 68407700, Zikova 1903/4, UCEEB, JUDr. Ladislav Hradil, 16000 Praha, Češka Republika, ladislav.hradil@uceeb.cvut.cz. Programski paketi i informacijski sustavi Vijeće Europe traži nabavu programskih paketa i informacijskih sustava. Natječaj je otvoren do 25. svibnja. Glavna adresa javnog naručitelja: http://www.coe.int, Adresa profila kupca: http://www.coe.int/fr/web/portal/ call-for-tenders. Daljnje podatke daje: Conseil de l’Europe — Direction de la communication, avenue de l’Europe, 67000 Strasbourg, France, dccallfortender@coe.int na istoj adres i na email consultation.dgs@coe.int

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 55

privredni vjesnik

Navike slušanja glazbe

Besplatno je i uhu drago

U slučaju nedostupnosti piratskih sadržaja prilično je malen broj onih koji su voljni platiti za slušanje željene glazbe, a samo četiri posto ispitanika spremno je platiti više od 50 kuna piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rvatska glazbena industrija važan je dio nacionalnog gospodarstva. Ona pokriva regionalno tržište koje je veće od 20 milijuna ljudi, uz dijasporu i sve one ljubitelje zvonke radosti koji nemaju jezičnih barijera prilikom slušanja glazbe hrvatskih izvođača.

Puno je prostora za edukaciju građana i apeliranje na to da umjetnici žive od svojega rada, ističe Dubravka Pešorda Sektor kreativne i kulturne industrije, koji uz glazbu obuhvaća i film, izdavaštvo, dizajn, razvoj računalnih igara..., trenutačno čini 2,3 posto hrvatskog BDP-a. Kako bi ona mogla opstati, važno je poštivanje autorskih prava i naknada, istaknuto je, među ostalim, na prošlotjednom predstavljanju Istraživanja o navikama slušanja glazbe u Republici Hrvatskoj, u organizaciji Hrvatske diskografske udruge (HDU) i Hrvatske udruge

poslodavaca (HUP). U sklopu predstavljanja rezultata istraživanja održana je i panel-rasprava Suvremeni načini korištenja glazbe. Dubravka Pešorda, voditeljica online istraživanja koje je agencija Hendal na uzorku od 800 ispitanika provela u ožujku, istaknula je kako se njime pokušalo odgovoriti na nekoliko pitanja. Naime, željela su se ispitati znanja i stavovi građana o intelektualnom vlasništvu, njihove navike slušanja, ali i načini kako dolaze do glazbenih sadržaja s osobitim naglaskom na nelegalne izvore te koliko poznaju i koriste plaćene servise. “Istraživanje je pokazalo kako građani poznavanje pojmova kao što su autorsko pravo, patent, zaštitni znak ili intelektualno vlasništvo procjenjuju vrlo visokim”, napomenula je dodajući da se na pitanje o stavovima prema intelektualnom vlasništvu ispitanici značajno slažu s tvrdnjom kako bi umjetnici trebali moći živjeti od svojega rada. “Više od 80 posto ispitanika se složilo s ovom tvrdnjom”, kazala je.

56 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

Legalni putovi

Istraživanje je pokazalo kako građani koriste razne načine dolaska do glazbe. Među njima je i priličan broj ilegalnih. “Naime, 60 posto ispitanika skida glazbu s YouTubea pomoću aplikacija, 22 posto dijeli glazbu putem torrenta, a njih 17 posto skida glazbu sa stranica za hosting. Na koncu, ovo dovodi do toga da 66 posto građana koristi neke od piratskih načina dolaska do glazbe, a svega 34 posto ispitanika isključivo koristi legalne putove”, istaknula je Dubravka Pešorda dodajući kako tračak nade daje činjenica da tek jedan posto građana koristi isključivo piratske sadržaje, a 65 posto njih kombinira ilegalne i legalne. Kada bi im se ti ilegalni izvori uskratili, građani bi se, pokazuje istraživanje, pokušali snaći na neke druge besplatne načine. “Najveći dio njih glazbu bi slušalo putem YouTubea, na radiju, onu koju već imaju, pratili bi glazbene televizijske programe, a 40 posto građana koristilo bi besplatne račune na servisima za streaming glazbe”, napomenula je. Također, u slučaju nedostupnosti piratskih sadržaja prilično je malen broj onih koji su voljni platiti određena sredstva za slušanje željene glazbe. “Njih 32 posto počelo bi kupovati CD-ove ili ploče, a tek 14 posto bi platilo članarinu na nekom servisu”, kazala je. Građani Hrvatske imaju i prilično nisko znanje o legalnosti pojedinih kanala. “Dakle, njih 44 posto smatra da je skidanje glazbe s YouTubea pomoću aplikacija legalno, dok jedna trećina nije sigurna u svoj odgovor. Zatim, 19 posto ispitanika smatra kako je skidanje glazbe sa stranica za hosting legalno, a 47 posto ne zna je li to legalno ili ne”, naglasila je dodajući kako 18 posto građana smatra dijeljenje glazbe putem torrenta legalnim, a 41 posto ne zna je li to po zakonu. Građani mnogo slušaju glazbu, dok tek jedan posto njih navodi kako je uopće ne slušaju ili to čine tek nekoliko puta godišnje. “Tri posto ispitanika glazbu sluša nekoliko puta mjesečno, a čak 95 posto njih svakodnevno. Od onih koji to čine svakodnevno, njih 35 posto glazbu sluša više od četiri sata dnevno”, istaknula je.

Radio ili YouTube

Većina ispitanika podjednako sluša domaću i stranu glazbu. “Tako 32 posto

Građanima je kod plaćenih servisa najvažnije: dobra kvaliteta zvuka, nema reklama između pjesama i dostupnost na svim uređajima ispitanika navodi kako preferira stranu, a 26 posto uglavnom domaću glazbu”, napominje ona. Više od 80 posto građana novu glazbu najčešće nalazi na radiju ili YouTubeu, a tek 13 posto o novostima u glazbenoj industriji doznaje putem plaćenih servisa. Zanimljivo je da je radio najčešći izvor slušanja glazbe, naime, 78 posto ispitanika svakodnevno sluša glazbu upravo preko radija. “Na YouTubeu svakodnevno to čini 68 posto građana, dok 48 posto pritom koristi pametne telefone. Glazbu na CD-ima i DVD-ima svakodnevno sluša oko četvrtine ispitanika”, kazala je Dubravka Pešorda i dodala da najveći broj ispitanika navodi kako nekoliko puta godišnje odlazi i na koncerte. Najpoznatiji plaćeni servis je Deezer, pokazuje istraživanje. Njega se spontano dosjeća 30 posto ispitanika. “A čak četvrtina ispitanika ne može se samostalno i bez poticaja dosjetiti nijednog plaćenog servisa”, napomenula je dodajući kako 35 posto građana koristi plaćene servise. “Kao glavni razlog nekorištenja plaćenih servisa većina građana ističe dostupnost željenog glazbenog sadržaja na You-

Tubeu”, istaknula je rekavši i kako trećina građana navodi da im je preskupa mjesečna pretplata. Na pitanje koliko bi novca bili spremni izdvojiti za korištenje plaćenih servisa, nešto više od polovine ispitanika navodi kako bi im prihvatljiv bio iznos do 10 kuna. “Tek četiri posto ispitanika spremno je platiti više od 50 kuna, što je trenutačno uobičajena cijena mjesečne pretplate”, pojasnila je. Građanima je kod plaćenih servisa najvažnije to da imaju dobru kvalitetu zvuka, da nema reklama između pjesama i da je usluga dostupna na svim uređajima – tabletima, mobitelima i računalima. Također, važna im je dostupnost najnovije glazbe. “Najmanje važnima ocijenili su mogućnost prikaza teksta pjesme na ekranu i personalizirane glazbene preporuke”, napomenula je. “Da zaključimo, na korištenje piratskih sadržaja najviše utječe neznanje građana, nevoljkost plaćanja, tj. njihova navika da je glazba besplatna i da nisu voljni to promijeniti, a u nekim slučajevima i slaba dostupnost legalnih načina. Dakle, puno je prostora za edukaciju građana i apeliranje na to da umjetnici žive od svojega rada”, istaknula je.

30. travnja 2018. | broj 4027 | Privredni vjesnik | 57

Hannover Messe

Predstavile se hrvatske tvrtke

rvatski izlagači u organizaciji Hrvatske gospodarske komore tradicionalno su se predstavili na Međunarodnom sajmu industrije i industrijske automatizacije Hannover Messe koji se održao od 23. do 27. travnja. Riječ je o najznačajnijem međunarodnom europskom industrijskom sajmu koji pokriva

vrlo široka područja industrijskih aplikacija, stoga je podijeljen na tematska područja: industrijska automatizacija, digitalne tvornice, energetika, industrijski proizvodi, podugovaranje, istraživanje i razvoj. Hrvatske tvrtke prezentiraju se na dva zajednička izložbena prostora, jednom namijenjenom strojogradnji i metalo-

Croatia Airlines

Nove linije nacionalnog avioprijevoznika Croatia Airlines tijekom aktualnog ljetnog reda letenja nudi vam nove mogućnosti putovanja. Prvi put uvedeni su redoviti međunarodni letovi Zagreb-Dublin, koji se do 25. listopada obavljaju dvaput na tjedan, četvrtkom i nedjeljom. Novost je i sezonska linija Dubrovnik-München na kojoj Croatia Airlines leti pet puta tjedno: ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom, petkom i nedjeljom. Nova je i linija Split-Kopenhagen na kojoj Croatia Airlines leti subotom do 20. listopada. Uvedeni su i redoviti međunarodni letovi Zagreb-Mostar, četvrtkom i nedjeljom, a iz Mostara u Zagreb poletite pet-

kom i ponedjeljkom. Letovi će se u iste dane obavljati i tijekom zimskog reda letenja 2018./2019. Osim novih linija, u ovogodišnjem ljetnom redu letenja povećao se i broj tjednih letova na linijama Zagreb-Skoplje i Zagreb-Dubrovnik-Rim. Zrakoplovi Croatia Airlinesa i dalje lete na linijama iz Zagreba u Stockholm, Oslo, Helsinki, Bukurešt, Lisabon, Milano, Prag i Sankt Peterburg. Ponovno su uvedeni i sezonski letovi u mnoga atraktivna europska odredišta - Atenu, Barcelonu, Lisabon i Veneciju. Stoga posjetite www.croatiaairlines.hr ili m.croatiaairlines.hr i uživajte u najugodnijim letovima!

58 | Privredni vjesnik | broj 4027 | 30. travnja 2018.

prerađivačkoj industriji, gdje svoje proizvode predstavljaju tvrtke Omv-Indoil, Pod, Bajkmont i Metalobrada, te drugom namijenjenom energetici i električnoj industriji, gdje svoje proizvode predstavljaju tvrtke Dalekovod Proizvodnja, Elka, Cromatic, Helb i Pro Integris. Direktor komercijalnog sektora Elke Kire Namichev izrazio je zadovoljstvo organizacijom sajma te istaknuo sajmove kao jednu od najvrednijih HGK-ovih usluga. Direktor tvrtke Pod Ivan Ignatovski također je zadovoljan njihovim prvim nastupom na ovom sajmu. industrije. Prema dogovoru s HAMAG-BICROom, partnerom na EU projektu Smart Factory Hub u okviru Interreg Danube Transnational programa, voditeljica Odjela za prerađivačku industriju HGK Gordana Ribarić predstavila je na sajmu neke od postignutih rezultata u sklopu tog projekta. Ona je također održala i niz poslovnih razgovora s predstavnicima mnogih udruženja koji izlažu na sajmu.

9. svibnja 2018.

Organizator

Suorganizator

Partneri

grad zagreb

Konferencijska podrĹĄka

Izvorno

Biznis plus partneri

Medijski partneri

Za sve informacije

tel +385 (0)1 56 000 01

email info@zbf.hr

hrvatsko

Hrvatska kvaliteta