Pv 4028 by NEstar

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

7. svibnja 2018., godina LXV, broj 4028

GODINA U SLUÅ½BI GOSPODARSTVA

SADRŽAJ

4028 / 7. svibnja 2018. TEMA TJEDNA

Financijski rezultati u prvom tromjesečju 2018. Dobar početak godine

AKTUALNO

POSEB

AN PR

Hrvatsko-slovačko-češki elektroenergetski forum Možemo i bolje u energetici

EK: proljetna gospodarska prognoza 2018. Očekuje se rast hrvatskog BDP-a od 2,8 posto

U Vukovaru započela 21. akcija Kupujmo hrvatsko Burilović: Očuvati radna mjesta i jačati gospodarstvo

Frane Šesnić, direktor Tehnološkog parka Zagreb Treba povezati upornost, predani rad i dobru ideju

ILOG

fo EENiEnnterprise

INTERVJU

nosi Što do e Network Europ

PV ANALIZA 18

Europska E k poduzetnička mreža već 10 godina podupire male tvrtke s međunarodnim ambicijama

Tržište nekretnina u Hrvatskoj Prodavatelji diktiraju uvjete

PRIČA S RAZLOGOM 28

Studio Croker Kad te glina pronađe

BLOKIRANI 32

Financijska agencija Smanjuje se i broj blokiranih i njihov dug

KOLUMNA: VIS-À-VIS 37

Prokletstvo komunikacijskog multitaskinga Jeste li i vi ovisni o svojem telefonu?

HRWWWATSKA 40

Prva online tržnica lokalnih proizvoda s područja Istre Svaki proizvod nađe svog kupca

BUSINESS & LIFESTYLE 66

Frane Šesnić

Design District - izložba bez struje u Vukovaru Proizvodi visoke dodane vrijednosti

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Jozo Knez, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak

MARKETING RAZVOJ, MARKETING I PRODAJA Predrag Milinović milinovic@privredni.hr

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

UVODNIK DIREKTORA I GLAVNOG UREDNIKA

Već 65 godina i uvijek uz gospodarstvo Privredni vjesnik je bio, jest i nadalje će biti snažna komunikacijska poluga gospodarstvu, svjedok njegovih problema, uspjeha, težnji, noviteta, priča o uspjehu...

P Darko Buković, direktor i glavni urednik Privrednog vjesnika

PV je pozornica na kojoj svi akteri gospodarstva imaju važnu ulogu, ali i zrcalo u kojem će se ogledati onakvi kakvi jesu ili žele biti

rivredni vjesnik. Taj mladac sa 65 godina na leđima ni u kojem slučaju nije za mirovinu. Naprotiv. Upravo sada, stjecajem (nažalost) brojnih okolnosti, ostao je jedinstven poslovni medij, partner gospodarstvenicima i pouzdan svjedok gospodarskih promjena, kroničar poduzetničkih napora, donositelj uspješnih priča, podizatelj tako potrebne afirmacije poduzetništva, pratitelj noviteta i novih aktivnosti, investicija, zapošljavanja, poduzetnika... Iza svakog posla, investicije, postoje ljudi koji su donijeli odluku. Ako želimo o(p)stati, moramo se prepustiti igri kojoj je život nametnuo nova, tvrda, pravila. Tvrda su, ali su pravila! Ne zaboravimo - životna utakmica odraslih zove se posao. I zato sam ponosan na Privredni vjesnik i grupu izdanja koja je pod tim krovom izrasla zadnjih desetak godina. Ponosan sam na tim, ekipu entuzijasta koja slijedi zacrtanu viziju i misiju, ponosan na reakciju čitatelja koji su prepoznali trud koji smo uložili i koji ulažemo kako bi Privredni vjesnik bio pozornica na kojoj svi akteri gospodarstva imaju važnu ulogu, ali i zrcalo u kojem će se ogledati onakvi kakvi jesu ili žele biti. Definirali smo tjednik kao “glasilo gospodarstva, ali i glas gospodarstvenika”, odlikujući se kako ste i sami potvrdili u brojnim čestitkama povodom našeg jubileja, na kojim vam ovim putem još jednom zahvaljujem - točnošću, istinom, novinarskim integritetom, kvalitetom i tradicijom te pozitivnošću. Privredni vjesnik je bio, jest i nadalje će biti snažna komunikacijska poluga gospodarstvu, svjedok njegovih problema, uspjeha, težnji, noviteta, priča o uspjehu... Zapravo bit će sve ono što svakom gospodarstveniku, uvjeren sam, olakšava poslovanje i snalaženje u moru zakonskih, provedbenih, izvedbenih, naredbenih i inih propisa. Na svim stranicama progovaramo o poslu, svim njegovim modifikacijama i specifičnostima, nudimo pune aktualne informacije, analize, savjet više, otvaramo prostor za izražavanje mišljenja, stavova, prenosimo natječaje dajući prostor za ponudu roba i usluga.

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

I sad se sjećam priprema za prvi broj pod mojim vodstvom početkom 2006., nakon vremena neizlaženja, kako sam inzistirao na žutom papiru kako bih i tada svima poslao jasnu poruku - jedino žuto u našem tjedniku je papir! I od tada smo, od tog svibnja 2006. (i tu je simbolika jer prvi je broj Privrednog vjesnika izašao upravo 9. svibnja 1953.) kada smo izašli s prvim brojem, iz tjedna u tjedan do danas navikli čitatelje - većinom gospodarstvenike - da ih čekaju vijesti o poslu, aktualne informacije, analize, savjeti, stavovi, mišljenja. Spojili smo tako tradiciju i budućnost, uski krug i sveobuhvatnost, teoriju s praksom, znanost s inovacijom, rezultat s analizom, informaciju sa servisnom brzinom, monolog s panel-raspravom te domaće s globalnim. Znali smo da novo doba traži pravodobnost, preciznost, sažetost. Znamo da informacija i znanje postaju najvećim kapitalom i u Hrvatskoj. Smatramo da je u kratkoći konkurentnost jer je inače teško privući pozornost hrvatske poslovne zajednice koja nema mnogo vremena. Ni kratkoročno niti dugoročno. Promjene u medijskom i gospodarskom životu, nove tehnologije, načine promišljanja i brzinu dobivanja informacija nismo htjeli samo pratiti, već smo se aktivno pripremali, mijenjali, ali i dopunjavali svoju ponudu i aktivnost. Tako s ponosom mogu reći da osim tiskanog izdanja imamo 41.000 čitatelja digitalnog izdanja tjedno, pokrenuli smo jedini tjedni televizijski gospodarski magazin koji nosi ime tjednika privredni.hr i u našoj produkciji emitira se na 12 hrvatskih lokalnih i regionalnih televizija te sa stalnom objavom reportaža na YouTube kanalu. Mi kao Privredni vjesnik stvorenom osobnošću zadnje smo desetljeće svojim vjernim čitateljima pokazali i dokazali da komuniciramo ono što se na tržištu traži – provjerene podatke, da smo informativni, analitični i citiran vjerodostojni prikaz gospodarstva. Njegova stanja na hrvatskoj, regionalnoj i europskoj pozornici. Dakle, naš brend je taj koji priča priču. Nastavimo pričati priču - zajedno!

BROJKE, BROJKE

PRAVNE OSOBE POČINITELJI KAZNENIH DJELA 2017.

883 pravne osobe 121

prijavljene kao počinitelji kaznenih djela

pravna osoba proglašena odgovornom

pravna osoba je optužena

2016.

1028 pravnih osoba 169

koje su prijavljene kao počinitelji kaznenih djela

osoba proglašeno odgovornima

optuženih osoba

121 OPTUŽENA PRAVNA OSOBA PREMA VRSTI KAZNENIH DJELA:

gospodarski kriminal povreda službene dužnosti

radni odnos i socijalno osiguranje

9 okoliš

5 opća sigurnost

4 imovina

ostala kaznena djela

U odnosu na visinu izrečene novčane kazne najučestalije su novčane kazne 20.001 – 50.000 kuna (12 pravnih osoba), a potom novčane kazne

10.001 – 20.000 kuna (10 pravnih osoba). Izvor: DZS

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA FINANCIJSKI REZULTATI U PRVOM TROMJESEČJU 2018.

DOBAR POČETAK GODINE Prema proljetnim prognozama Međunarodnog monetarnog fonda, hrvatsko bi gospodarstvo u ovoj godini trebalo rasti istim tempom kao i lani, za 2,8 posto, nakon čega bi aktivnosti trebale blago usporiti piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

akon 2017. godine, obilježene Agrokorom i prilagodbom na novonastalu situaciju, prva tri poslovna mjeseca ove godine, ako je suditi po ﬁnancijskim izvještajima vodećih kompanija u Hrvatskoj, pokazuju stabilno i uspješno poslovanje. Prilikom analize poslovnih rezultata banaka treba uzeti u obzir sam kontekst u kojem hrvatski bankarski sektor posluje. Naime, važno je istaknuti kako ga već dulje razdoblje karakterizira ogroman višak likvidnosti s jedne, te slabljenje potražnja za

BRODOGRADILIŠTE 3. MAJ: GUBITAK OD 21,9 MILIJUNA KUNA Brodogradilište 3. maj u prvom tromjesečju ove godine zabilježilo je gubitak od 21,9 milijuna kuna, dok je u isto vrijeme lani imalo dobit od 46.000 kuna. Ukupni prihodi bili su 50,3 milijuna kuna, što je 86 posto manje nego u isto vrijeme lani, a ukupni rashodi pali su za 80 posto, sa 358,97 milijuna kuna u lanjskom prvom tromjesečju na 72,2 milijuna kuna u prvom ovogodišnjem kvartalu.

GRUPACIJA ĐURO ĐAKOVIĆ: DOBIT OD 3,8 MILIJUNA KUNA Grupacija Đuro Đaković je u prvom tromjesečju ove godine ostvarila

kreditima s druge strane. Inače, prema proljetnim prognozama Međunarodnog monetarnog fonda, hrvatsko bi gospodarstvo u ovoj godini trebalo rasti istim tempom kao i lani, za 2,8 posto, nakon čega bi aktivnosti trebale blago usporiti. MMF je potvrdio procjene rasta za globalno gospodarstvo u cjelini za 2018. i 2019. godini gdje dalje očekuje rast od po 3,9 posto. Tako da se može očekivati da će se poslovna aktivnost u ovoj godini odvijati u gotovo istim uvjetima kao što su bili i prošlogodišnji.

dobit od 3,8 milijuna kuna, dok su ukupni prihodi bili 143,6 milijuna kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine manje za 9,6 posto. Ukupni rashodi Grupacije smanjeni su za 7,9 posto i iznosili su 139,8 milijuna kuna. EBITDA je ponovno pozitivna u visini od 11,1 milijun kuna.

VALAMAR RIVIERA: OPTIMISTIČNO PRVO TROMJESEČJE Poslovni rezultati Valamar Riviere u prvom tromjesečju ove godine pokazuju kako su im prihodi od prodaje porasli 39 posto, na 39 milijuna kuna, uz ostvarenih oko 106.000 noćenja i prosječne dnevne cijene od 360 kuna ili 27 posto više nego u 2017. Operativni troškovi iznosili su 129 milijuna kuna i porasli su u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine za 11 posto, a iz Valamar Riviere ih objašnjavaju povećanjem operativne eﬁkasnosti.

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

PETROKEMIJA: SMANJENJE UKUPNIH PRIHODA Financijsko izvješće Petrokemije za prvo tromjesečje ove godine pokazuje gubitak od 78,8 milijuna kuna, dok je u istom lanjskom razdoblju kutinska tvrtka ostvarila dobit od 11,1 milijun kuna. Ukupni prihodi u prvom su kvartalu iznosili 466,3 milijuna kuna, što je 24,5 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok su rashodi smanjeni za 10 posto na 545 milijuna kuna.

ADRIS GRUPA: DVOSTRUKO VEĆA NETO DOBIT Adris Grupa je prvo tromjesečje ove godine završila s konsolidiranom

neto dobiti od 18 milijuna kuna, što je dvostruko više u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Ukupni prihodi iznosili su 1,28 milijardi kuna, odnosno 12 posto više nego u istom razdoblju protekle godine. Prihodi od prodaje roba i usluga bili su 970 milijuna kuna i veći su za 21 posto.

CROMARIS: PORAST PRODAJE NA STRANIM TRŽIŠTIMA U prvom tromjesečju 2018. godine Cromaris je ostvario neto dobit od 5,2 milijuna kuna, što je gotovo tri puta više u usporedbi s istim prošlogodišnjim izvještajnim razdobljem. Cromaris je u prva tri mjeseca 2018. ostvario prodaju od 1651 tone, što je 22 posto više nego u prva tri mjeseca prošle godine. Na izvoznim tržištima ostvaren je količinski rast od 27 posto, što je dovelo do rekordnog udjela prodaje na stranim tržištima od čak 84 posto.

VIRO TVORNICA ŠEĆERA: UKUPNI PRIHODI 230,3 MILIJUNA KUNA Viro tvornica šećera u prvom je tromjesečju ove godine ostvarila neto dobit od 18,9 milijuna kuna što je 2,2 milijuna ili 13,6 posto više nego u istom razdoblju lani. Ukupni poslovni prihodi Vira dosegnuli su 230,3 milijuna kuna te su bili 18,3 posto ili 35,6 milijuna viši nego u usporedivom razdoblju lanjske godine. Glavninu prihoda čine prihodi od prodaje koji su iznosili 198,6 milijuna kuna i povećani su za 12 posto.

CROATIA OSIGURANJE: RAST NETO DOBITI U prvom tromjesečju ove godine Grupa Croatia osiguranje ostvarila je neto dobit od 101,5 milijuna kuna, što je rast od 50 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim izvještajnim razdobljem. Croatia

osiguranje i dalje ima vodeću poziciju na hrvatskome tržištu s ukupnim udjelom od 34,6 posto, a zadržana je liderska tržišna pozicija u segmentima životnih i neživotnih osiguranja. U Hrvatskoj je ostvarena ukupna bruto zaračunata premija od 958 milijuna kuna, što predstavlja rast od šest posto. Bruto zaračunata premija na razini Grupe iznosi 1095 milijuna kuna i sedam posto je viša od prošlogodišnje.

DALEKOVOD: NETO GUBITAK OD 11,8 MILIJUNA KUNA Prva tri ovogodišnja mjeseca Dalekovod je završio s neto gubitkom od 11,8 milijuna kuna, što je povećanje gubitka u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje za 6,5 milijuna kuna. Ukupni poslovni prihodi Daleko-

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA FINANCIJSKI REZULTATI U PRVOM TROMJESEČJU 2018. voda iznosili su u prvom tromjesečju ove godine 205,8 milijuna kuna, što je osam posto manje nego godinu dana prije.

INA GRUPA: PRIHODI STABILNI Prihodi Ina Grupe u prvom su tromjesečju ove godine iznosili 3,7 milijardi kuna, što je tri posto manje nego u isto vrijeme lani, dok je neto dobit iznosila tek milijun kuna u odnosu na 199 milijuna kuna iz prvog kvartala prošle godine. EBITDA je iznosila 481 milijun kuna, što je smanjenje za 25 posto. CCS EBITDA neznatno je smanjena za sedam posto na 482 milijuna kuna, dok je neto novac iz poslovnih aktivnosti ostao snažan, na 337 milijuna kuna.

ZAGREBAČKA BANKA: NETO DOBIT OD 402 MILIJUNA KUNA Zagrebačka banka je u prvom tromjesečju ove godine ostvarila dobit nakon oporezivanja od 402 milijuna kuna, što je znatno bolji rezultat nego u istom lanjskom razdoblju kada je imala gubitak od 167 milijuna kuna. Prema podacima iz ﬁnancijskog izvješća, poslovni su prihodi Zagrebačke banke u prvom tromjesečju iznosili 1,02 milijarde kuna, što je smanjenje za 3,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

PBZ: NETO DOBIT VIŠA ZA 5,2 POSTO U prva tri ovogodišnja mjeseca Privredna banka Zagreb zabilježila je neto dobit od 285,4 milijuna kuna, što je 5,2 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Podaci iz ﬁnancijskoga izvješća pokazuju os-

tvareni kamatni prihod od 621,4 milijuna kuna, dok kamatni troškovi iznose 80,4 milijuna kuna. Tako je neto kamatni prihod PBZ-a u prvom tromjesečju iznosio 541 milijun kuna, dok je u istom razdoblju lani iznosio 586 milijuna kuna.

HPB: NETO DOBIT OD 66,2 MILIJUNA KUNA Hrvatska poštanska banka u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvarila je neto dobit od 66,2 milijuna kuna, što je najbolji kvartalni rezultat u posljednjih 10 godina, izvijestili su iz te banke. Operativna dobit Banke je iznosila 69,3 milijuna kuna te je manja za 9,7 milijuna kuna u odnosu na isto lanjsko razdoblje zbog pada neto kamatnog prihoda uslijed smanjenja kamatnih marži i pada prosječne glavnice kamatonosne aktive.

CROATIA AIRLINES: GUBITAK OD 84,5 MILIJUNA KUNA Neto gubitak Croatia Airlinesa u proteklom tromjesečju iznosio je 84,5 milijuna kuna, dok je u istom lanjskom razdoblju ostvarena neto dobit od 9,05 milijuna kuna, ali na nju je presudno utjecala djelomična prodaja slotova na londonskoj zračnoj luci Heathrow, stoji u ﬁnancijskom izvješću Croatia Airlinesa. Izuzme li se ta izvanredna jednokratna stavka od 106,6 milijuna kuna, gubitak u prvom ovogodišnjem kvartalu manji je za 13 posto nego prije godinu dana, navodi se u izvješću.

AD PLASTIK GRUPA: RAST NETO DOBITI OD 36 POSTO AD Plastik Grupa u prvom je tromjesečju ove godine ostvarila neto dobit od 31,8 milijuna kuna, što je rast od 36 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok neto dobit u matičnom društvu AD Pla-

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

stik iznosi 26,4 milijuna kuna i viša je za 37,5 posto, pokazuje ﬁnancijsko izvješće te tvrtke. Poslovni su prihodi Grupe iznosili 323,3 milijuna kuna što je rast od 20,3 posto, dok su prihodi AD Plastika porasli 22,02 posto i iznose gotovo 250 milijuna kuna.

GRUPA KONČAR: DOBIT 13,7 MILIJUNA KUNA U prvom je tromjesečju ove godine Grupa Končar ostvarila dobit nakon oporezivanja od 13,7 milijuna kuna, što je smanjenje u odnosu na isto razdoblje lani kada je iznosila 22,2 milijuna kuna. Poslovni prihodi Grupe u tom razdoblju iznose 576,4 milijuna kuna, što je jedan posto manje od ostvarenog u istom lanjskom razdoblju, a poslovni rashodi 557,4 milijuna kuna i oni su 0,8 posto manji. Od 16 društava Grupe 13 ih je poslovalo pozitivno, dok su tri iskazala gubitak u ukupnom iznosu od 2,4 milijuna kuna koji u cijelosti pripada vlasnicima dionica matice.

JANAF: PAD PRIHODA UZ RAST NETO DOBITI Janaf je u prvom tromjesečju 2018. ostvario neto dobit od 69,4 milijuna kuna, što je 1,3 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje te 37,4 posto više od plana. Ukupni prihodi Janafa u prva tri mjeseca iznose 173,1 milijun kuna i u odnosu na isto lanjsko razdoblje pali su za 5,2 posto, što u kompaniji objašnjavaju tečajnim razlikama uzrokovanim padom tečaja američkog dolara za 15 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

KRAŠ: PRIHODI PORASLI VIŠE OD 10 POSTO Kraš Grupa je u prvom tromjesečju ove godine ostvarila četiri milijuna kuna

neto dobiti, 48 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije. Ukupni prihodi iznosili su u proteklom kvartalu 223,1 milijun kuna, što je 10,2 posto više nego u prvom tromjesečju prošle godine. Ukupni konsolidirani rashodi ostvareni su u iznosu od 218,1 milijun kuna i veći su za 9,8 posto. Glavninu prihoda čine prihodi od prodaje koji su iznosili 221,2 milijuna kuna, što je 10,8 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

ATLANTIC GRUPA: DOBIT VEĆA ZA GOTOVO 18 POSTO Atlantic Grupa u prvom tromjesečju ove godine ostvarila je neto dobit nakon manjinskih interesa od 61,7 milijuna kuna, što predstavlja rast od 17,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani te prihod od prodaje od 1,14 milijardi kuna, odnosno tri posto više. Istodobno, dobit prije kamata, poreza i amortizacije iznosila je 121,3 milijuna kuna i veća je za 11,3 posto.

ENT: RAST NETO DOBITI OD 52 POSTO Ericsson Nikola Tesla u prvom ovogodišnjem tromjesečju poslovao je s neto dobiti od 30,3 milijuna kuna, što je rast od 52 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su prihodi od prodaje u iznosu od 341 milijuna kuna niži za 5,4 posto. Operativna dobit iznosila je 42,4 milijuna kuna, što je porast od 45,1 posto.

HT: NETO DOBIT OD 166 MILIJUNA KUNA Hrvatski Telekom ostvario je u prvom ovogodišnjem kvar-

talu neto dobit od 166 milijuna kuna, što je za 11,8 posto više nego u u istom razdoblju prethodne godine, dok su prihodi pali za 1,1 posto, na 1,8 milijardi kuna, objavila je ta telekomunikacijska kompanija. EBITDA je prije jednokratnih stavki u prvom kvartalu povećana za 11 milijuna kuna, odnosno 1,6 posto, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, na 684 milijuna kuna. EBITDA marža iznosi 38,1 posto te je povećana za jedan postotni bod.

doblju investirali 13,8 milijuna eura. U mobilnom segmentu ostvarili su pozitivan rezultat, s porastom ukupnog broja korisnika za 2,9 posto, na 1,76 milijuna, kao i sa 13-postotnim porastom broja pretplatnika, dok su u prepaidu zabilježili pad od 7,6 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2017.

VIPNET: RAST PRIHODA OD 2,4 POSTO

Grupa Podravka u prvom je tromjesečju ostvarila neto dobit od 69,8 milijuna kuna, što je značajan rast u odnosu na isto razdoblje lani kada je dobit iznosila 18 milijuna kuna, objavili su iz koprivničke prehrambene tvrtke. Prihodi od prodaje Grupe iznosili su 988,9 milijuna kuna, što je rast od 75,6 milijuna kuna ili 8,3 posto u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje.

Telekom Vipnet u prvom tromjesečju ove godine ostvario je 103,1 milijun eura prihoda ili 2,4 posto više nego u istom razdoblju 2017., što je utjecalo i na porast EBITDA-e za 15,8 posto, na 25,7 milijuna eura. Ukupno su u tom raz-

GRUPA PODRAVKA: ZNAČAJAN RAST NETO DOBITI

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO HRVATSKO-SLOVAČKO-ČEŠKI ELEKTROENERGETSKI FORUM

MOŽEMO I BOLJE U ENERGETICI Na Hrvatsko-slovačko-češkom elektroenergetskom forumu predstavljen je potencijal hrvatskog elektroenergetskog sektora ulagačima i tvrtkama iz Češke i Slovačke piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr MOGUĆA SURADNJA NA PROJEKTIMA

rvatski elektroenergetski sektor ima dugu tradiciju i godišnje uprihodi više od 4,6 milijardi eura. Tvrtke u tom sektoru, kojih je više od 800, zapošljavaju 14.500 radnika, a cijeli elektroenergetski sustav ima značajne kapacitete za prijenos energije, što upotpunjuje i gotovo 2700 kilometara plinovoda te više od 620 kilometara naftovoda. Upravo taj potencijal predstavljen je ulagačima i tvrtkama iz ovog sektora iz Češke i Slovačke na Hrvatsko-slovačko-češkom elektroenergetskom forumu, održanom u organizaciji Hrvatske gospodarske komore u suradnji s veleposlanstvima Slovačke Republike i Republike Češke u Zagrebu. Suradnja ovih sektora u trima partnerskim zemljama ima veliki potencijal za daljnji razvoj, smatra direktorica

SURADNJA OVIH SEKTORA U TRIMA PARTNERSKIM ZEMLJAMA IMA VELIKI POTENCIJAL ZA DALJNJI RAZVOJ, SMATRA SILVA STIPIĆ KOBALI Sektora za međunarodne poslove i EU HGK Silva Stipić Kobali. “Glavna uloga naše komore je pomagati razvoj poduzetništva u Hrvatskoj i pomaže mu u stvaranju kompetitivnih i inovativnih

proizvoda koje mogu plasirati u svijet. Izvozna i strateška partnerstva tvrtki u Srednjoj Europi su važna u budućem razvoju naših ekonomija i razvoju cijelog društva ovog dijela Europe. Upravo zato su forumi i događanja poput ovih važna”, naglašava Silva Stipić Kobali. “U području elektroenergetike velik je prostor za unapređivanje i razvijanje poslovne suradnje te partnerskih odnosa slovačkih i hrvatskih tvrtki”, dodao je veleposlanik Slovačke Republike u Zagrebu Juraj Priputen, a Vladimír Zavázal, veleposlanik Češke Republike u Zagrebu, ocijenio je kako rast robne razmjene i povećanje ekonomskih aktivnosti između Češke i Hrvatske u prošloj godini pruža optimizam za daljnje razvijanje suradnje kompanija dviju zemalja. Krešimir Štih, voditelj Odjela za energetiku i zaštitu okoliša HGK, predstavio je mogućnosti suradnje hrvatskog energetskog sektora s partnerima u Češkoj i Slovačkoj.

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

“Uz dobro razvijenu elektroenergetsku mrežu i tvrtke koje posluju u ovom sektoru, značajan rast bilježi proizvodnja iz obnovljivih izvora energije te linija za proizvodnju drvnih i agro peleta. Nadam se da će slovački i češki gospodarstvenici prepoznati potencijalne projekte na hrvatskom tržištu te tako razviti poslovnu suradnju s hrvatskim partnerima”, naglasio je Štih. Na Forumu su hrvatskim gospodarstvenicima predstavljeni elektroenergetski sustavi Slovačke i Češke te mogućnosti poslovne suradnje kroz planirane rekonstrukcije energetskih mreža do 2023. i 2026. godine. Predstavilo se osam slovačkih i jedna češka tvrtka iz sektora elektroenergetike, graditeljstva te proizvođača dijelova za elektroenergetski sektor, a individualne poslovne razgovore sa slovačkim i češkim tvrtkama održale su 24 hrvatske tvrtke. Inače robna razmjena Hrvatske i Slovačke u prošloj godini iznosila je 563 milijuna eura od čega je većinu činio uvoz robe iz te zemlje u vrijednosti 401 milijuna eura koji je u odnosu na godinu prije porastao za 26 posto. Izvoz Hrvatske u tu zemlju pao je za dva posto, na 162 milijuna. Robna razmjena u prošloj godini s Češkom iznosila je 715 milijuna eura, pri čemu je izvoz zabilježio rast od 13 posto na 468 milijuna eura, a izvoz u odnosu na godinu prije udvostručen je na 247 milijuna eura. Pozitivnoj bilanci pridonosi i činjenica da turisti iz obje zemlje poboljšavaju ove brojke, pa je prošle godine čak 448.000 Slovaka i 787.000 Čeha posjetilo Hrvatsku čime je nastavljen trend rasta u odnosu na prethodne godine.

EK: PROLJETNA GOSPODARSKA PROGNOZA 2018.

OČEKUJE SE RAST HRVATSKOG BDP-a OD 2,8 POSTO Rast investicija dat će podršku tempu rasta, dok osobna potrošnja ostaje robusna. Stopa rasta vjerojatno je dosegnula vrhunac i očekuje se da će se blago usporiti u idućem razdoblju piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

svojim Proljetnim prognozama objavljenima proteklog tjedna Europska komisija očekuje da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini rasti po stopi od 2,8 posto, koliko je procjenjivala i prije tri mjeseca te da bi u idućoj godini taj rast mogao usporiti na 2,7 posto. “Gospodarska aktivnost izgubila je ponešto na zamahu krajem prošle godine, pritisnuvši i dalje pozitivne procjene rasta za 2018. i 2019. godinu. Rast investicija dat će podršku tempu rasta, dok osobna potrošnja ostaje robusna. Općenito, stopa rasta vjerojatno je dosegnula vrhunac i očekuje se da će se blago usporiti u idućem razdoblju”, ističe se, među ostalim, u izvješću Europske komisije te se navodi kako hrvatsko gospodarstvo ostaje na putu da u 2019. godini dosegne razine od prije krize. Komisija procjenjuje kako će i u ovoj godini, kao i lani, Hrvatska zabilježiti višak opće države i to u visini od 0,7 posto BDP-a, što bi trebalo voditi daljnjem smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u. Nakon što je lani taj udjel pao na 78 posto BDP-a, u ovoj bi godini, procjenjuje

Komisija, mogao pasti na 73,7 posto, a u idućoj na 69,7 posto. Što se tiče rizika u vezi tim prognozama, oni proizlaze iz rezultata nagodbe Agrokorovih kreditora, koju tek treba postići, navodi se u procjenama. “Uspje-

EK PROCJENJUJE KAKO ĆE I U OVOJ GODINI HRVATSKA ZABILJEŽITI VIŠAK OPĆE DRŽAVE I TO U VISINI OD 0,7 POSTO BDP-a šan ishod pregovora mogao bi utjecati na povećanje proizvodnje i investicije Grupe i njenih dobavljača, dok bi neuspjeh u postizanju konačne nagodbe mogao rezultirati ﬁnancijskim i operativnim poremećajima”, ocjenjuje Europska komisija.

RAST EUROPODRUČJA UNATOČ NOVIM RIZICIMA Kad je riječ o stopama rasta u Europske unije i europodručja u prošloj godini Komisija ističe kako su one nadmašile očekivanja i uz 2,4 posto rasta postigle najveću razinu u zadnjih 10 godina. Komisija očekuje nastavak rasta i u idućoj godini od 2,3 posto te od dva posto u 2019. “Gospodarski rast Europe nastavit će se stabilnom brzinom ove i sljedeće godine te poticati otvaranje novih radnih mjesta. Međutim, očekuju se i veći rizici pa bismo trebali iskoristiti trenutačne povoljne prilike kako bismo svoja gospodarstva učinili otpornijima. To znači da moramo uspostaviti ﬁskalne rezerve i reformirati gospodarstva radi poticanja produktivnosti i ulaganja te svoj model rasta učiniti uključivijim”, rekao je potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis. Privatna potrošnja i dalje je velika, a izvoz i ulaganja su se povećali. Nezaposlenost je i dalje u padu i sad je na razini zabilježenoj prije krize. No gospodarstvo je izloženije vanjskim faktorima rizika, koji su sve jači i negativniji, kažu u Europskoj komisiji.

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU FRANE ŠESNIĆ, DIREKTOR TEHNOLOŠKOG PARKA ZAGREB

TREBA POVEZATI UPORNOST, PREDANI RAD I DOBRU IDEJU Ovdje se razvijaju inovacije iz područja fizike i energetike, no i iz područja turizma, mode i zdravlja. Često se događa da se razvojni timovi s različitim fokusom interesa povezuju, sklapaju suradnje i time stvaraju novu vrijednost piše Jozo Knez knez@privredni.hr

Sve aktivnosti koje provodimo usmjerene su pružanju podrške za razvoj održivih poduzetničkih pothvata. Fokus podrške uvijek se odnosi na konkretnu fazu razvoja pojedinog projekta.

ehnološki park Zagreb (TPZ) je mjesto kroz koje se inovativne poduzetničke ideje uz infrastrukturnu, mentorsku i edukacijsku pomoć razvijaju u visokotehnološke proizvode. Dio je Razvojne agencije Zagreb, poduzetničke potporne institucije Grada Zagreba koja provodi aktivnosti podrške, razvoja i unapređenja poduzetničkog okruženja i društva u cijelosti. Kroz svoje aktivnosti i programe TPZ podupire razvojne timove u njihovim poduzetničkim počecima. Prije točno godinu dana Tehnološki park znatno je proširio svoje kapacitete te je od tada bogatiji za atraktivan prostor prvog kata 12. paviljona na Zagrebačkom velesajmu koji obuhvaća 7300 četvornih metara. Na Velesajmu start-upima je na raspolaganju 118 modularnih ureda te sva ostala infrastruktura bitna za razvoj poslovanja. Zahvaljujući i ovome mjestu Zagreb je sve više prepoznat kao središte razvoja inovacija i na inovacijama temeljenog poduzetništva. Frane Šesnić, direktor TPZ-a, aktivno sudjeluje u razvoju projekata i njihovoj prijavi za EU natječaje te u Parku upravlja programima predinkubacije tvrtki koje razvijau inovativne proizvode visoke tehnologije za globalno tržište, ali i sudjeluje u aktivnostima usmjerenim prema poticanju i razvoju poduzetništva.

 Kakve aktivnosti se provode u Tehnološkom parku? - Sve aktivnosti koje provodimo usmjerene su pružanju podrške za razvoj održivih 12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

poduzetničkih pothvata. Fokus podrške uvijek se odnosi na konkretnu fazu razvoja pojedinog projekta. Bazirano na ovakvom pristupu pro-

U OVOME TRENUTKU U TEHNOLOŠKOM PARKU ZAGREB INKUBIRANO JE GOTOVO 100 VISOKOTEHNOLOŠKIH TVRTKI vodimo programe predinkubacije, inkubacije, post-inkubacije i akceleracije. Tako je prva stepenica pružanja podrške u razvoju poduzetničke ideje tzv. predinkubacija. Predinkubacijom smatramo vremensko razdoblje potrebno za razvoj poduzetničke ideje, pripremu i osnivanje poslovnog subjekta. Osnivanjem poslovnog subjekta stječu se uvjeti za pokretanje inkubacijskog procesa. Cilj ovog procesa je prepoznavanje i selekcija tehnološko-inovativnih projekata koji imaju komercijalni potencijal. Po završetku predinkubacijske faze slijedi inkubacija koju karakterizira dinamičan proces rasta i razvoja poslovanja. Tijekom ovog procesa uz stručne savjete, edukaciju i mentorsko

I kada vam ne ide najbolje, ne odustajte. To je jedini recept za uspjeh!

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

Popis alumni tvrtki koje su uspješno nastavile s poslovanjem izvan Parka je zaista dugačak. Neke od njih sada bilježe značajne domaće i međunarodne rezultate te su i dalje kao mentori na raspolaganju našim mladim nadama.

praćenje poduzetnik prolazi faze pripreme za poduzetništvo. Cilj inkubacije je dovođenja poduzetnika do faze stabilnog poslovanja i daljnjeg rasta i razvoja izvan TPZ-a. Prije dvije godine u okviru TPZ-a pokrenuli smo prvi javno ﬁnancirani no equity predakceleracijski program Startup Factory Zagreb. Kroz do sada dva uspješno provedena ciklusa sveobuhvatnog i intenzivnog pristupa razvoju start-upova prošao je 21 razvojni tim. S ponosom mogu reći kako ti timovi već sada ostvaruju međunarodne poslovne uspjehe. U ovome trenutku intenzivno radimo na pripremi trećeg ciklusa ovog programa.

 Koliko je trenutačno tehnoloških tvrtki inkubirano u Tehnološkom parku? - U ovome trenutku u Tehnološkom parku Zagreb inkubirano je gotovo 100 visokotehnoloških tvrtki koje zapošljavaju više od 200 zaposlenika.  Kakve djelatnosti obavljaju tvrtke koje se nalaze u inkubatoru? - Spektar djelatnosti koje su u fokusu tvrtki stanara Tehnološkog parka je zaista širok. Na primjer, ovdje se razvijaju inovacije iz područja ﬁzike i energetike, no i iz područja turizma, mode i zdravlja. Često se događa da se razvojni timovi s različitim fokusom interesa povezuju, sklapaju suradnje i time stvaraju novu vrijednost.  Kakvu sve podršku novi poduzetnici i oni koji to žele postati dobivaju od Tehnološkog parka? - Naša podrška novim poduzetnicima ostvaruje se kroz infrastrukturu, edukaciju, mentoriranje i povezivanje. Uz infrastrukturu koja se odnosi na korištenje modularnih ureda, ovdje

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

su im na raspolaganju i sobe za sastanke, konferencijska dvorana, dječje igralište, kuhinja i blagovaonica te ostali sadržaji bitni za nesmetano funkcioniranje i poslovanje svake tvrtke.

PRIJE DVIJE GODINE POKRENULI SMO PRVI JAVNO FINANCIRANI NO EQUITY PREDAKCELERACIJSKI PROGRAM STARTUP FACTORY ZAGREB Ti modularni i ﬂeksibilni uredi osmišljeni su i izvedeni s ciljem što brže i jednostavnije prilagodbe korisnicima koji, ovisno o potrebama i potencijalu rasta, mogu koristiti i više od jednog modula. Uz sve to, u fazi smo nabave najsuvremenije opreme za laboratorije. Laboratoriji će biti realizirani kroz šest centara specijaliziranih za računalnu forenziku, razvoj sučelja, elektroniku, tehnologiju zaštite okoliša i IoT (Internet of Things) senzoriku.

 Što je Startup Factory Zagreb? - Startup Factory Zagreb je predakceleracijski program koji je pokrenula Razvojna agencija Zagreb - TPZ i Grad Zagreb u okviru Tehnološkog parka Zagreb. To je prvi javno ﬁnancirani no equity program (bez ulaska u vlasničku strukturu poslovnog subjekta) ove vrste na području Grada Zagreba i šire. Primarni cilj pokretanja ovog programa je osnaživanje eko sustava koji

potiče razvoj start-up poduzetništva i izgradnju održivog i uključivog razvoja Zagreba kroz pametna rješenja. Kao što sam već spomenuo, ovaj program uspješno je proveden kroz dvije generacije. Pobjednički timovi Programa (pet timova prve i šest timova druge generacije) uz mentorsku, edukacijsku i infrastrukturnu pomoć dobili su i ﬁnancijsku potporu za razvoj svojih inovativnih proizvoda. Prva generacija Programa bila je usmjerena prema razvoju pametnih gradskih rješenja iz područja turizma, dok su teme druge generacije programa proširene i na područja energetike, mobilnosti te pametnih rješenja za unapređenje života s fokusom na unapređenje kvalitete života starije populacije. Uz edukaciju i mentorsku pomoć te infrastrukturnu podršku u Tehnološkom parku Zagreb najboljim timovima je dodijeljena i ﬁnancijska pomoć iz fonda ukupne vrijednosti 750.000 kuna (za svaki ciklus) za daljnji razvoj njihovih rješenja. Tvrtke proizašle iz ovog programa svoja inovativne proizvode i dalje razvijaju u okviru Tehnološkog parka Zagreb te se uspješno pozicioniraju ne samo na domaćem već i na međunarodnom tržištu.

 Što se dogodilo sa sjemenskim fondom za start-upe? Je li taj fond profunkcionirao? Ako jest, kako se stvari razvijaju i kakva bi bila uloga tog fonda? - Mi već imamo uspostavljen seed fond koji za sada ne ulazi u equity, no pripremamo i druge modele financiranja o kojima ćemo vas detaljno informirati kada budu dostupni.  Možete li izdvojiti neke poduzetnike koji su prošli cijeli proces kroz TPZ i uspješno nastavili s radom izvan Parka? - Popis alumni tvrtki koje su uspješno nastavile s poslovanjem izvan Parka je zaista dugačak. Neke od njih sada bilježe značajne domaće i međunarodne rezultate te su i dalje kao mentori na raspolaganju našim mladim nadama. Ovom prilikom izdvojio bih tvrtke Altpro, Veski, Logos i Entrio tehnologije, no vrijedilo bi spomenuti i mnoge druge koji i dalje nesebično dijele znanje te promiču vrijednosti na kojima su razvijali svoj uspjeh.  Kako vi vidite budućnost coworkinga? Koliko je to u Hrvatskoj popularno ako se usporedimo sa zemljama u regiji i u Europi? - Upravo smo početkom travnja okončali EU projekt CoWorkMed kroz koji je provedena analiza coworking prostora na području Mediterana. U okviru projekta održan je niz stručnih webinara te lokalnih i transnacionalnih radionica s ciljem predstavljanja benefita koji coworking donosi zajednici. Mi smo benefite ovakvog poslovanja prepoznali prije nekoliko

godina oformivši prvi coworking prostor u Zagrebu. Kroz coworking dolazi do komunikacije između korisnika takvih prostora, njihove razmjene ideja te umrežavanja i nadopunjavanja. Svi ti aspekti djeluju jako poticajno na kreativni razvoj koji se događa unutar takvih okruženja. Hrvatska bi trebala intenzivno poticati nastanak ovakvih prostora. Oni bi umrežavali aktualne industrije koje djeluju u okruženju s kreativcima i organizacijama civilnog društva koji su generatori društvenih inovacija, a posebice u kontekstu uključivanja građana u proces inoviranja. Također, potrebno je poticati umrežavanje ovih prostora na nacionalnoj i transnacionalnoj razini kako bi se na međunarodnoj razini otvorili novi kanali prodaje i nova tržišta te razvijala jača internacionalna razmjena. Osim našeg klasičnog coworking prostora, u veljači smo pokrenuli i jedan specijalizirani coworking prostor namijenjen hrvatskim braniteljima. Funkcionirajući u ovakvom prostoru poduzetnik sklapa nova prijateljstva, povezuje se s drugim poduzetnicima te lakše prolazi kroz uspone i padove koje poduzetništvo u određenim fazama neupitno donosi.

Kroz coworking dolazi do komunikacije između korisnika takvih prostora, njihove razmjene ideja te umrežavanja i nadopunjavanja. Svi ti aspekti djeluju jako poticajno na kreativni razvoj koji se događa unutar takvih okruženja.

 Kakvi su planovi TPZ-a u narednih, recimo, desetak godina? - Planovi su veliki i izazovni, no vjerujem u njihovu realizaciju. Kroz 10 godina Tehnološki park Zagreb vidim kao mjesto sinergije znanja i poduzetništva te povezivanja sveučilišta i realnog sektora u cilju stvaranja novih vrijednosti i održivih projekata.  Imate li kakav savjet za mlade koji se žele ‘baciti’ u poduzetništvo? Na što treba obratiti posebnu pažnju? - Za uspjeh u poduzetništvu potrebno je povezati upornost, predani rad i dobru ideju. Razvoj je bitno graditi i na prepoznavanju potre-

MI VEĆ IMAMO USPOSTAVLJEN SEED FOND KOJI ZA SADA NE ULAZI U EQUITY, NO PRIPREMAMO I DRUGE MODELE FINANCIRANJA ba ciljnog tržišta i umrežavanju s onima koji o speciﬁčnom području razvoja proizvoda i njegova pozicioniranja na tržištu znaju više. Budite uporni, učite, istražujte, preispitujte ideje i usmjeravajte ih prema zahtjevima ciljnih niša. I kada vam ne ide najbolje, ne odustajte. To je jedini recept za uspjeh! 7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO U VUKOVARU ZAPOČELA 21. AKCIJA KUPUJMO HRVATSKO

BURILOVIĆ: OČUVATI I JAČATI GOSPODARS Posljednje istraživanje HGK pokazalo je da 78 posto građana vodi računa o kupnji hrvatskih proizvoda prilikom odlaska u kupnju te je čak njih 86 posto spremno izdvojiti više kuna za kvalitetan domaći proizvod piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

U U VUKOVARU SE PREDSTAVILO VIŠE OD 80 DOMAĆIH PROIZVOĐAČA

Vukovaru je potkraj proteklog tjedna započela 21. akcija Kupujmo hrvatsko, koja u organizaciji Hrvatske gospodarske komore okuplja veliki broj domaćih proizvođača. “Akcija Kupujmo hrvatsko ove godine bilježi 21 godinu postojanja, a iznimno me veseli što su mnogi od vas mlađi od nje! Budućnost naše zemlje odgovornost je svih nas i tu posebno računamo na svijest mladih koje od malih nogu moramo uključivati u ekonomske procese. Također me raduje što vidim naše vrijedne proizvođače u ovako velikom broju jer su oni, uz osviještene kupce, ključni faktor očuvanja radnih mjesta i napretka hrvatskoga gospodarstva”, istaknuo je Luka Burilović, predsjednik HGK.

POMOĆ LOKALNOM GOSPODARSTVU Inače, akcija Kupujmo hrvatsko napravila je velik iskorak u osvještavanju važnosti kupovanja domaćih proizvoda. Posljednje istraživanje HGK pokazalo je da 78 posto građana vodi

računa o kupnji hrvatskih proizvoda prilikom odlaska u kupnju te je čak njih 86 posto spremno izdvojiti više kuna za kvalitetan domaći proizvod. Akcija se nakon Vukovara nastavlja u Rijeci, Zagrebu i Bjelovaru, dok će se specijalizirani projekt Kupujmo hrvatsko - hrvatski proizvod za hrvatski turizam održati krajem godine u Zagrebu. Valja naglasiti kako se u Vukovaru predstavilo više od 80 domaćih proizvođača, a s ove je akcije poručeno kako njen cilj nije diskriminacija stranih, već promocija kvalitetnih domaćih proizvoda. “Cilj nam je promovirati domaće proizvode, čuvati radna mjesta, čuvati naše proizvođače i stvarati nova radna mjesta, a time jačati naše gospodarstvo u cjelini, a to i jest zadatak HGK”, izjavio je Burilović za Privredni vjesnik. U ime domaćina, Grada Vukovara koji je upravo na dan otvorenja akcije Kupujmo hrvatsko obilježavao Dan grada, Ivan Penava, vukovarski gradonačelnik, je poručio: “Upravo na tragu ideje Kupujmo hrvatsko i mi na razini grada Vukovara šaljemo poruku da je

Hrvatska u Vukovaru U Vukovaru je od 3. do 6. svibnja održan i prvi Festival nematerijalne kulturne baštine, turističkih manifestacija, atrakcija i destinacija SVI zaJEDNO HRVATSKO NAJ, autorsko djelo Aleksandra Kovačevića. “Grad Vukovar je prepoznao tu inicijativu, a naša je želja da Vukovar brendiramo u pozitivnom svjetlu i da se počnu događati neke lijepe stvari. To je prvi festival nematerijalne kulturne baštine, turističkih manifestacija, atrakcija i destinacija na kojem se predstavlja više od 30 manifestacija s područja čitave Hrvatske. Riječ je o svojevrsnom re-

prezentativnom izlogu poznatih hrvatskih manifestacija i turističkih događanja predstavljenih na jednom mjestu - u Vukovaru”, kazao je za Privredni vjesnik, Silvije Šimac, izvršni producent Festivala, a Vukovarci i njihovi gosti u protekla su četiri dana mogli vidjeti Đakovačke vezove, Špancirfest, Festu Svetog Vlaha, Ninsku Šokolijadu, Picokijadu, Kaj su jeli naši stari, Bećarfest iz Babine Grede ili Rabsku fjeru i mnoge, mnoge druge. Dogovoreno je da se ovakav festival kontinuirano održava sljedećih pet godina kako bi se sustavno radilo na pozitivnoj

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

promjeni slike Vukovara na turističkoj mapi Hrvatske, a kako kaže Šimac: “Nadamo se kako ćemo u tom razdoblju Vukovar podići na razinu top destinacije kontinentalnog turizma Hrvatske”.

RADNA MJESTA TVO

naša dužnost osloniti se na vlastite resurse i znanja te ih početi koristiti na dobrobit ljudi iz ovog kraja. Ova manifestacija pomaže i lokal-

NAŠA JE DUŽNOST OSLONITI SE NA VLASTITE RESURSE I ZNANJA TE IH POČETI KORISTITI NA DOBROBIT LJUDI IZ OVOG KRAJA, ISTAKNUO JE PENAVA nom gospodarstvu, iako se provodi na državnoj razini. Gospodarske teme su osnova za sve daljnje promjene”. “Moramo prepoznati svoje potencijale i maksimalno ih razviti, jer je to jedini put s kojim možemo uspjeti”, zaključio je Penava.

I “MALI” PREPOZNALI AKCIJU Pored brojnih etabliranih imena hrvatskog gospodarstva, među izlagačima je bilo i mnoštvo novih koji tek traže svoje mjesto na

hrvatskom tržištu. Među takvima je bila i vinkovačka craft pivovara Valens. “Do sada smo u akciji Kupujmo hrvatsko sudjelovali u Vinkovcima i iskustva su nam odlična. Veliki broj posjetitelja pokazuje interes za naše pivo i to nam je odlična promocija. Lijepo je vidjeti hrvatske proizvođače okupljene na jednom mjestu, a naše pivo je kvalitetno i domaće pa se savršeno uklapa u cijelu ovu priču”, kazao nam je Matija Majhen iz Valensa. Slično razmišlja i Zdenka Šalić, vlasnica mlade osječke tvrtke Pannonian Grain koja se bavi proizvodnjom vrhunskih hladnoprešanih ulja. “Mlada smo tvrtka i svjesni smo kako se za svoju poziciju na tržištu možemo izboriti ponajprije visokokvalitetnim proizvodom. Prema dosadašnjim pokazateljima, na dobrom smo putu. Naš rad je prepoznao i HGK te se stoga predstavljamo i na akciji Kupujmo hrvatsko. Vidimo kako promociju ovakve vrste koriste i puno veće i starije tvrtke od nas, a nama je ovakav oblik promocije itekako dobrodošao”, istaknula je Zdenka Šalić. Posjetiteljima vukovarske akcije, predstavljeno je i svih 13 hrvatskih nematerijalnih dobara upisanih na UNESCO-vu listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara, a dodijeljene su i nagrade za učenike osnovnih i srednjih škola te studente za njihove radove o važnosti kupnje hrvatskih proizvoda. 7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

TRŽIŠTE NEKRETNINA U HRVATSKOJ

PRODAVATELJI DIKTIRAJU UVJETE U Zagrebu je veća potražnja za kvalitetnim nekretninama na dobrim lokacijama nego što ih ima, a kupcima su najzanimljivije nekretnine u tramvajskoj zoni. Prema podacima Crozilla.coma za ožujak, najviše cijene stanova drže gradovi na moru, posebice Dubrovnik, Opatija i Split piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

akon godina krize i pada cijena, čini se kako poslovanje trgovanja nekretninama ulazi u pozitivnu zonu. Stoga se može govoriti o njegovu oporavku, a i to pod utjecajem nekoliko faktora, a najvažniji su porezna stabilnost te oporavak gospodarstva, kao i smanjenje stresnih situacija koje stvaraju paralizu tržišta, kao što je bio slučaj s najavama pa odustajanjem od poreza na nekretnine.

DOBRA LOKACIJA I NOVOGRADNJA I DALJE SU VISOKO NA LISTI POTRAŽNJE Dobra lokacija i novogradnja i dalje su visoko na listi potražnje, a oni koji mogu ispuniti te zahtjeve mogu i zadovoljno trljati ruke. Prema zadnjoj analizi koju je objavila Fina u 2016. godini u području djelatnosti poslovanja nekretninama poslovalo je 4938 poduzetnika koji su zapošljavali 14.366 djelatnika. Njihovi ukupni prihodi kretali su se oko 10,7 milijardi kuna, s time da je 2067 poduzetnika zabilježilo dobit, dok je 2871 poduzetnik iskazao gubitak. Analiza ﬁnancijskih rezultata u petogodišnjem razdoblju, od 2012. do 2016. godine, pokazala je da su poduzetnici u poslovanju nekretninama ostvarili negativan rezultat. Najveći

neto gubitak bio je u 2014. godini i iznosio je gotovo 1,8 milijardi kuna, a najmanji je bio u 2016. godini 283,3 milijuna kuna, što je 52,1 posto manje u odnosu na 2015., a čak 518,8 posto u odnosu na 2014. godinu. Inače ukupni su prihodi u 2016. u odnosu na prethodnu godinu porasli za 12,9 posto. Prosječna mjesečna neto plaća koju su ti poduzetnici isplaćivali u 2016. godini iznosila je 6162 kune i veća je 2,2 posto u odnosu na obračunatu plaću u 2015. godini. Unatoč iskazanom negativnom ﬁnancijskom rezultatu nadmašila je prosječnu mjesečnu neto plaću zaposlenih kod poduzetnika Hrvatske od 5140 kuna za gotovo 20 posto, a najviše zaposlenih djelatnika bilo je kod velikih poduzetnika. Tržište se počelo stabilizirati u prošloj godini, a pozitivan trend nastavlja se i u ovoj godini. Prema podacima koje dolaze od samih agencija, tržište nekretnina raste prema svim relevantnim pokazateljima, a pogotovo je to vidljivo u Zagrebu i lokacijama na Jadranskoj obali.

NAJVEĆA POTRAŽNJA U ZAGREBU Zagreb se može podičiti titulom grada s najvećim prometom nekretnina, a i sam je najveće tržište te su i cijene u prosjeku više nego u drugim kontinentalnim gradovima. Za voditeljicu tima agenata i menadžericu u agenciji Opereta Jelenu Kravoščanec Todorović to i nije neobično s obzirom na iznimno veliku potražnju za nekretninama u glavnom gradu Hrvatske. “Svi žele stan u Zagrebu. Osim što se traže nekretnine za stanovanje ili povremeni boravak, mnogi ih kupuju i kao investiciju za

4938 poduzetnika poslovalo u djelatnosti poslovanja nekretninama u 2016.

oko mlrd kn

10,77

njihovi ukupni prihodi te godine

4301 € za m2 tražilo se u ožujku u Dubrovniku

1480 0€ po m2 prosječna cijena stana trenutačno u Zagrebu

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA

Osobno poznajem ljude koji su podigli velike kredite kako bi kupili i obnovili vile koje mogu koristiti za iznajmljivanje turistima, ali s obzirom na hiperprodukciju, i ako se ovako nastavi, mislim da će se za koju godinu promijeniti situacija i da će se početi okretati podstanarima.

Jasminka Biliškov, zamjenica predsjednika Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u i vlasnica agencije Biliškov nekretnine

dugoročni ili kratkoročni najam. S obzirom na kamate u bankama, stan koji se iznajmljuje daje puno veći povrat na uloženo. Pogotovo ako se pretvori u apartman i iznajmljuje po danu”, ističe Jelena Kravoščanec Todorović te dodaje kako se porast broja turista u Zagrebu odražava i na tržište nekretnina. Naime, turistički promet u Zagrebu prosječno raste po stopi od 12 posto godišnje, a za smještaj im je sve više prihvatljiv dnevni ili tjedni najam stanova. “Posljedica toga je da u Donjem i Gornjem gradu gotovo nema stanova za dugoročni najam ili ima po značajno višim cijenama nego zadnjih nekoliko godina. Centar grada je svakako najatraktivniji, no i u drugim dijelovima grada iznajmljuju se stanovi za kratkoročan najam, što je jedan od razloga trenutačno viših cijena dugoročnog najma”, kaže Jelena Kravoščanec Todorović napominjući kako je prosječna cijena najma viša za 10 posto u odnosu na 2016. godinu. U Agenciji za promet nekretninama primjećuju kao je došlo do promjena jer se tržište kupaca pretvorilo u tržište prodavatelja koji diktiraju uvjete. Naime, u glavnom gradu je veća potražnja za kvalitetnim nekretninama na dobrim lokacijama nego što ih ima. A kupcima su i dalje najzanimljivije nekretnine u tramvajskoj zoni, a najmanje su traženi kvartovi u kojima nema prateće infrastrukture za život obitelji. Prema statistikama, zapadni dio grada je zabilježio najmanju promjenu cijena od 2,9 posto, a najveća godišnja promjena je zabilježena u Novom Zagrebu gdje su oglašene cijene bile za oko šest posto više u odnosu na 2016. godinu. U istočnom dijelu grada pak cijene su na godišnjoj razini porasle za četiri posto. Prosječna cijena stana trenutačno u Zagrebu iznosi 1480 eura po četvornom metru. Kad su u pitanju kuće, tada je primjetno kako cijena po kvadratu ne bilježi značajan rast, štoviše prosječna tražena cijena kuće je

u prosjeku 20 posto niža nego cijena kvadrata stana. “Na zagrebačkom području najviše se traže manje obiteljske kuće modernog dizajna kakvih je najmanje, a u ponudi se može naći mnogo tradicionalnih obiteljskih kuća, višekatnica kakve su se nekad gradile, a danas nisu tržišno interesantne. Unatoč maloj potražnji kuća, prodavatelji i dalje imaju visoka očekivanja, što u konačnici rezultira neusporedivo manjom prodajom u odnosu na stanove”, pojašnjava Jelena Kravoščanec Todorović koja očekuje kako će u odnosu na prethodne godine u ovoj godini biti dodatni rast novosagrađenih nekretnina.

PREMA PODACIMA KOJE DOLAZE OD SAMIH AGENCIJA, TRŽIŠTE NEKRETNINA RASTE PREMA SVIM RELEVANTNIM POKAZATELJIMA “Investitori pretežno biraju lokacije koje su u tramvajskoj zoni ili u uređenim kvartovima koji imaju osiguranu infrastrukturu. Svjesni su da mogućnost konkuriranja na tržištu mogu osigurati jedino urednom dokumentacijom i kvalitetnom izvedbom, što prethodnih godina često nije bio slučaj”, kaže Jelena Kravoščanec Todorović.

I SPLIT PRATI ZAGREBAČKE TRENDOVE Podaci oglasnika za prodaju Crozilla.com za mjesec ožujak, pokazuju kako su na samom vrhu jedni te isti gradovi. Najviše cijene

Top 5 poduzetnika s najvećom dobiti razdoblja i top 5 poduzetnika s najvećim gubitkom razdoblja u 2016. godini u djelatnosti poslovanja nekretninama (iznosi u tisućama kuna) Naziv poslovnog subjekta

Dobit razdoblja

Alpe-Adria Poslovodstvo d.o.o.

241.760

Naziv poslovnog subjekta MEJAŠI PRVI d.o.o.

Gubitak razdoblja 116.072

ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o.

65.443

MARLERA GOLF LD d.o.o.

99.193

NIKMARK d.o.o.

42.646

ANDRE´d.o.o.

64.742

IVAMIL d.o.o.

36.595

UNITED EUROPE ULAGANJA d.o.o.

52.641

INPROX ZAGREB d.o.o.

33.652

MINACO d.o.o.

40.924

Ukupna dobit top 5 poduzetnika

420.096

Ukupan gubitak top 5 poduzetnika

Ukupno svi poduzetnici u djelatnosti L

1.169.287

Ukupno svi poduzetnici u djelatnosti L

Izvor: Fina - Registar godišnjih financijskih izvještaja

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

373.572 1.452.577

Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u području djelatnosti L – Poslovanje nekretninama u 2016. godini (iznosi u tisućama kuna) Opis

Područje L – Poslovanje nekretninama 2015.

Broj poduzetnika Broj dobitaša Broj gubitaša

1.801

2016.

Index

4.938

2.067

114,8

2.681

2.871

107,1

Broj zaposlenih

13.662

14.366

105,2

Ukupni prihodi

9.469.921

10.690.605

112,9

Ukupni rashodi

9.963.178

10.824.485

108,6 135,4

Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit Dobit razdoblja

968.218

1.311.079

1.461.474

1.444.959

98,9

98.466

149.409

151,7

885.613

1.169.287

132,0

Gubitak razdoblja

1.477.336

1.452.577

98,3

Dobit razdoblja (+) ili gubitak razdoblja (-)

-591.723

-283.290

47,9

6.029

6.162

102,2

Izvoz

143.166

190.286

132,9

Uvoz

57.817

89.245

154,4

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom

Izvor: Fina - Registar godišnjih financijskih izvještaja

stanova i dalje drže gradovi na moru, a pritom prednjače Dubrovnik, Opatija i Split. Najveći godišnji rast zabilježen je u Splitu od 19,1 posto, a cijena kvadratnoga metra popela se na 2691 euro što je 1,6 posto više no u veljači. Osjetan je godišnji porast zabilježen i u Dubrovniku gdje su cijene stanova oglašavanih na Crozilla. comu porasle za oko 17 posto. Dubrovnik i dalje drži najviše cijene i tijekom ožujka u kojem su stanovi u prosjeku oglašavani po 4301 euru po kvadratu. U Splitu se četvorni metar stana u prigradskim područjima može pronaći po 1500 eura, kao i u Solinu i u Kaštelima, no najviše vrijednosti u tom gradu postižu nekretnine na dobrim lokacijama od 2400 eura po kvadratu i više, dok u strogom centru grada, u elitnim četvrtima, cijene premašuju 3500 eura za četvorni metar. Zamjenica predsjednika Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i vlasnica agencije Biliškov nekretnine Jasminka Biliškov, smatra kako je tržište nekretnina živnulo i to zahvaljujući upravo kupcima iz Hrvatske. “Sve više primjećujemo trend kupnje nekretnina koje se poslije koriste za dnevni najam. Tako je, primjerice, u Splitu velika potražnja za nekretninama koje su bliže centru ili su na atraktivnim lokacijama, Bačvicama, Mejama. Osobno poznajem ljude koji su podigli velike kredite kako bi kupili i obnovili vile koje mogu koristiti za iznajmljivanje turistima, ali s obzirom na hiperprodukciju, i ako se ovako nastavi, mislim da će se za koju godinu

promijeniti situacija i da će se početi okretati podstanarima”, procjenjuje Jasminka Biliškov koja ističe kako je ulaganje u nekretnine uvijek dobrodošlo, no pritom treba voditi računa o načinima zaduživanja i nikako se ne upuštati u rizike koji se neće moći podnijeti bez obzira na to koliko uspješna turistička sezona bila. Od početka ove godine najniže cijene stanova zabilježene su u kontinentalnom području zemlje, a među jeftinijim se gradovima našao Bjelovar koji bilježi blagi rast cijena od tek 0,1 posto, a za kvadratni se metar u prosjeku tražilo tek 786 eura. U Slavonskom Brodu cijene stanova su porasle za 3,4 posto na 892 eura po kvadratu, a Osijek bilježi porast od 0,4 posto, pa se za tamošnji kvadratni metar stana

S OBZIROM NA KAMATE U BANKAMA, STAN KOJI SE IZNAJMLJUJE DAJE PUNO VEĆI POVRAT NA ULOŽENO, ISTIČE JELENA KRAVOŠČANEC TODOROVIĆ u prosjeku tražilo 964 eura. Iako tržište prometa nekretninama bilježi pozitivne trendove kao jednu od potencijalnih opasnosti, valjalo bi uzeti u obzir sve nepovoljnije demografske trendove i iseljavanje mladih. Iako se njihov učinak bar za sada ne osjeća, pitanje je što će biti u budućnosti. 7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

PRIVREDNI VJESNIK 65. OBLJETNICA

SVE NAŠE GODINE SE PAMTE Godine 2014. novo vodstvo HGK dalo je dodatan vjetar u leđa ulozi, radu i jačanju Privrednog vjesnika u informiranju gospodarstva

PRIVREDNI VJESNIK 2005. PREUZIMA HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA, KOJA GA JE I POKRENULA 1953.

iz današnje perspektive gledano, okružje u kojem je stvoren Privredni vjesnik bilo je sve samo ne lako i poticajno. U okrilju Trgovinske komore NR Hrvatske (TKH) rodila se ideja koja je svjetlo dana ugledala 9. svibnja 1953., na Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu. Puno simbolike koja je trebala otvoriti razdoblje dobivanja brojnih bitki na gospodarskom planu, napose u poslijeratnoj obnovi. 1953. je bila godina koja će se po mnogočemu pamtiti - od smrti Staljina, preko pronalaska strukture DNK, početka proizvodnje Cockte, proglašenja Tita prvim predsjednikom Jugoslavije ili ustoličenja kraljice Elizabete. I po izlasku Playboya, ali i Privrednog vjesnika. Tada i u takvom okruženju rodio se prvi tjednik za pitanja unutarnje i vanjske trgovine, industrije, ugostiteljstva i turizma, kao list koji treba obuhvatiti cjelokupnu našu privredu. “List treba da bude priručnik i pouzdani savjetnik svakog našeg privrednika i čovjeka koji se zanima i koji prati događaje u našem domaćem i inozemnom privrednom životu”, navodi se u uvodniku prvog broja PV-a. 1959. godina, do koje djeluje kao posebni dio TKH kada prerasta u samostalnu

novinsko-izdavačku ustanovu. List dobiva ubrzani ritam, izlazi dva puta na tjedan, srijedom i subotom. Pretežito se bavi problematikom trgovine i robnog prometa, a u manjoj mjeri ostalim pitanjima s područja gospodarstva.

POTOM... 1962. stvaranjem Privredne komore Hrvatske NI Privredni vjesnik vraća se u sustav PKH. Tada se grupi priključuju časopis UT, koji je izdavala Ugostiteljska komora Hrvatske, i Zanatski list, koji je izdavala Zanatska komora Hrvatske. Time nastaje opći privredni tjednik, prvi takve vrste u Hrvatskoj. 1968. PV prelazi na manji format, proširujući obujam interesa na sva područja gospodarskih aktivnosti. Transformira se najprije u NIU, a kasnije u NIRO Privredni vjesnik. 1972. prvi put izlazi na obojenom papiru kao prepoznatljivom zaštitnom znaku lista. 1973. pokreće ediciju ABC privrede Jugoslavije, kao prvi član Udruženja izdavača poslovnih adresara u Europi izvan “željezne zavjese”. 1977. osniva poslovnu agenciju AGEMA. 1979. osniva Turističku propagandu koja izdaje poslovne turističke vodiče.

Time Line iliti... kako smo krenuli u nove pobjede Izašao prvi broj “Playboya”

Labello se počinje pakirati u plastičnu tubicu

S emitiranjem počelo R di Slj Radio Sljeme

Tito postaje prvim predsjednikom Jugoslavije

1440.

U Westi Westiminsterskoj opatiji okrunjena Eliz Elizabeta II

rancis Crick i Jam James D. Wats Francis Watson tk ili strukturu t kt l k l DN otkrili molekule DNK

JOHANNES GUTENBERG 22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

Ernest Hemingvej dobio Pulicerovu nagradu za roman “Starac i more”

Završio korejski rat

Prvi se pamte - Privredni vjesnik je: PRVI u tadašnjoj Jugoslaviji pokrenuo izdavanje posebnih izdanja, bilo tematskih, bilo o stranim zemljama. PRVI uveo široku vanjsku suradnju ekonomskih stručnjaka kao stalni oblik djelovanja, otvarajući prostor za različita mišljenja. PRVI uz Hrvatsko proljeće, unio elemente tržišnoga gospodarstva u privredni tisak. PRVI u Jugoslaviji pokrenuo poseban prilog POSLOVNA OČEKIVANJA, gdje su isključivo privrednici govorili o poslovnim i razvojnim očekivanjima, uz analizu protekle godine i naznakama ekonomske politike za narednu godinu. Taj prilog predstavljao je poseban hit na tržištu gladnom takvih informacija. PRVI razvio niz specifičnih proizvoda, posebno rangiranja kao

1992. u tim okvirima posluje do 1992. kada tvrtka prolazi privatizacijski proces i nastavlja poslovati u većinskom vlasništvu malih dioničara. Istodobno dolazi do odvajanja Zanatskog lista, časopisa UT, Revijalnih izdanja i agencije AGEMA te gašenja edicije ABC privrede Jugoslavije (čija je redakcija bila u Beogradu). 1993. PV kao tjednik nastavlja s izlaženjem, pri čemu se ustrojavaju prva rangiranja hrvatskih tvrtki na ovim prostorima. 1997. osniva se posebna poslovna jedinica – Revijalna izdanja, a 2000. izdavačka jedinica BINOZA, koji zajednički čine Grupu Privredni vjesnik. 2005. Privredni vjesnik preuzima Hrvatska gospodarska komora.

što su Banke i 400 najvećih, a tu su i prilozi Građevinarstvo, Tekstil i odijevanje, Promet, Rudarstvo, Drvo i namještaj, Hrana i piće, Proizvođači hotelijerima, koji su postali svojevrsni brendovi PV-a i povećavali njegov utjecaj i prepoznatljivost u širim okvirima. PRVI u Jugoslaviji skrenuo pozornost na Europsku uniju. Još 1985. izdao je posebnu ediciju, Cecchinijevu “Bijelu knjigu“ , pokrenuo newsletter EURO i sustavno informirao privrednu javnost o procesima unutar Unije. PRVI pokrenuo Privredni barometar, sa stručnjacima iz Ekonomskog instituta Zagreb (Marijan Korošić, Gorazd Nikić), koji je rezultirao stalnim objavljivanjem konjunkturnog testa, prvoga takve vrste u nas.

tjedniku kojega je i pokrenuo. Još uvijek tradicionalan, no ipak znatno osuvremenjen u izričaju, načinu prenošenja informacija i s novom ekipom mlađih, ali iskusnih, Privredni vjesnik je uplovio u brzace suvremenog poslovnog novinarstva. Novosti u vlasničkom i kadrovskom pogledu pridonijele su kvaliteti novina, učvršćujući dugogodišnju obvezu donošenja točnih, potpunih i odvažnih informacija koje ulaze u srž teme. 2008. godine list je redizajniran. Manji novinski format nastao je zbog jasnih trendova na tržištu poslovnih novina i svijesti da više od formata kvalitetu novina čine njihovi sadržaji, autori, tekstovi... 2014. u sklopu Programa restrukturiranja HGK, novo vodstvo na čelu s predsjednikom Lukom Burilovićem Privrednom vjesniku osigurava još jaču ulogu u gospodarskom informiranju i daljnjem jačanju na tržištu 2015. sukladno zahtjevima tržišta tjednik dobiva svoj današnji magazinski izgled, ali i dalje s novinskim papirom knjižnog bloka.

PREKRETNICA ZA NOVI SNAŽAN ISKORAK 2005. godina, kao 53. obljetnica izlaženja, Privrednom vjesniku donijela je velike pozitivne promjene. Njegovo izlaženje snažno je podržao HGK, preuzimajući vlasnički udjel u

DUGOGODIŠNJI GLAVNI UREDNICI

Milivoj Huber od 9. svibnja 1953. do ožujka 1967. Ante Gavranović od ožujka 1967. do siječnja 1981. Franjo Žilić od siječnja 1981. do kraja 2005. Darko Buković od 1. travnja 2006. i dan-danas

Održan Prvi svjetski kongres esperantista u Zagrebu Fidel Castro pokrenuo pobunjenički ustanak na Kubi

Pokrenut prvi poslovno-financijski tjednik u regiji “Privredni vjesnik”

1953.

Umro je Staljin

Počela proizvodnja Cokte, prvog bezalkoholnog gaziranog pića na tržištu cijele Jugoslavije

Audrey Hepburne dobiva Oscara za ulogu princeze u filmu “Praznik u Rimu”

Novozelandski penjač Edmund Hillary i vodič (šerpa) Tenzing Norgay popeli su se prvi put na Himalayu neko novije doba

PRIVREDNI VJESNIK

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

PRIVREDNI VJESNIK 65. OBLJETNICA

Privredni vjesnik je i dalje inovativan... Jedinstven sadržajem i izgledom, a snažan zbog svog sveobuhvatnog dosega i prihvaćenosti kod svih aktivnih hrvatskih poduzeća, Privredni vjesnik je snažna gospodarska grupa izdanja u Hrvatskoj. Danas govorimo o sustavu koji uz temeljno tjedno tiskano i dva elektronska izdanja ima i TV emisiju, mjesečnik na engleskom jeziku te niz prestižnih tematskih specijalnih izdanja, svoju biblioteku i, odnedavno, studio za graﬁčko oblikovanje.

Privredni vjesnik je PRVI... ... objedinio rangiranje banaka i postavio projekt FINANCIJSKA INDUSTRIJA, koji svake godine donosi rangiranje banaka, osiguranja, leasinga i fondova, uz promišljanja vodećih ljudi.

... pokrenuo rangiranje poduzetnika i županija donoseći pregled 400 NAJBOLJIH u svakoj od 21 hrvatske županije.

Privredni vjesnik danas je jedini medij koji je član HRPSOR-a, Hrvatskog HRPSOR poslovnog savjeta za održivi razvoj. Privredni vjesnik je i potpisnik Kodeksa etike u poslovanju HGK.

KODEKS ETIKE HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

... tjednik koji je pokrenuo i vlastitu radijsku emisiju PV POVEĆALO koja se emitirala na Narodom radiju s nacionalnom koncesijom, kao i nekoliko umreženih radijskih postaja.

... pokrenuo PV INTERNATIONAL, poslovni elektronski časopis na engleskom jeziku, čiju je vrijednost prepoznala i Europska komisija.

... utemeljio Nagradu za ekonomskog analitičara “Gorazd Nikić”, čiji se izbor provodi na populaciji tvrtki za Konjunkturni test, anketnim upitnikom.

2006.

2008.

2013.

2015.

nakon stanke izašao novi Privredni vjesnik

redizajn tjednika obilježen reizdanjem prvoga broja povodom 55 godina izlaženja

označili smo 60. godišnjicu tjednika

redizajn u magazinski tip tjednika

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

LUKA BURILOVIĆ, predsjednik HGK

ZAJEDNIČKO DJELOVANJE JAMČI PROSPERITET ... tjednik koji je pokrenuo tjedni televizijski gospodarski TV magazin – PRIVREDNI.HR, jedini na hrvatskoj medijskoj TV sceni koji nosi ime tjednika, koji se emitira na 12 regionalnih i lokalnih televizija.

... hrvatski partner regionalnog poslovnog kluba Biznis plus, koji čine i sarajevsko Oslobođenje, slovenske Finance, srpski Novi magazin, crnogorske Vijesti i makedonski Kapital.

... pokrenuo jedinstveni 2u1 premium magazin, pod jednim omotom - B&L magazin o poslovnom životnom stilu te B&L moda, modni magazin koji se čita.

Kao jedan od najjačih hrvatskih brendova, oznaku Superbrands Privredni vjesnik dobivao je nekoliko godina zaredom: 2008. 2009. 2008., 2010. 2011. 2012. 2009., 2010., 2011., i 2012. Privredni vjesnik je dobitnik prestižne regionalne nagrade Regionalni Media Biznis Partner 2012., 2015. i 2016.

2017.

2018.

PRIVREDNI VJESNIK 4000. broj

65. GODIŠNJICA PRIVREDNOG VJESNIKA

PRIVREDNI VJESNIK 1953 2018

U današnje doba suvremenog života, doba brzih promjena i razmjene informacija koje poslovnim ljudima ne daju puno vremena za razmišljanje, odluka Hrvatske gospodarske komore koja je pokrenula 1953. godine prvi poslovni tjednik na ovim prostorima – postaje još značajnija. Ta tradicija pokazuje opravdanost stvaranja tjednika na zahtjev svojih članica, koji se na početku zvao “tjednik za pitanja unutarnje i vanjske trgovine, industrije, ugostiteljstva i turizma”. Nit vodilja u uređivačkoj politici tada bila je pružiti svojim članovima publikaciju koja će redovito svakog tjedna izvještavati cjelokupnu gospodarsku javnost o radu i nastojanjima i aktivnostima Komore, kao i o svim bitnim aktualnim, mjerodavnim propisima, tumačenjima i informacijama sa svih područja gospodarskog života u nas i u inozemstvu. Imajući na umu hrvatske prilike u općim globalnim uvjetima, prilagođavajući se svijetu koji se mijenja, mi zajedno moramo tražiti nove, vlastite modele za uspjeh, uz svijest da na velikom regionalnom, europskom i svjetskom tržištu isključivo zajedničko djelovanje jamči prosperitet. HGK nudi čitav niz informacija, baza podataka, poduzetničkih edukacija, pravno vas savjetuje, pomaže u pronalasku poslovnih partnera, sufinancira nastupe na sajmovima, nudi informacije o izvorima financiranja poduzetnika te savjetuje pri apliciranju za EU sredstva, obavještava o međunarodnim natječajima. Upravo znajući da je danas, možda više nego ikad, najveća vrijednost postala brza, točna i potpuna informacija plasirana u pravome trenutku, u Programu restrukturiranja HGK novo vodstvo je podržalo nastojanja i rad Privrednog vjesnika i uloge podrške brojnim aktivnostima HGK, konferencijama, okruglim stolovima, međunarodnoj suradnji, radu tvrtki članica. Privredni vjesnik je 65 godina relevantni izvor informacija o gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj, regiji i svijetu. Poznat je i prepoznat po uvijek novim analizama iz područja gospodarstva, traženim i cijenjenim u široj poslovnoj javnosti. I sada je temeljna značajka Privrednog vjesnika ozbiljnost, analitičnost, informiranje te nešto, što me kao gospodarstvenika i sada kao predsjednika HGK veseli – predstavljanje dobrih primjera iz prakse, noviteta, uspjeha hrvatskih poduzetnika na domaćem i inozemnom tržištu. Mi u Hrvatskoj gospodarskoj komori svjesni smo važnosti informiranja svojih članica i to nam je jedna od primarnih zadaća i ubuduće. 7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO AGROKOR

DOBAVLJAČI STALI UZ PROKURISTICU KRAŠA Znamo da se moramo držati zajedno i da moramo postići dogovor kako bismo unutar samog nacrta nagodbe postigli što bolje uvjete jer, nažalost, mi nismo faktor koji može odlučiti o nagodbi, ističe Marica Vidaković piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

MARICA VIDAKOVIĆ DOBILA JE POTPORU OKO PODNESKA ZA ISPITIVANJE ZAKONITOSTI SPORAZUMA GRADA ZAGREBA I IZVANREDNE UPRAVE O NAPLATI DUGA ZAGREBA OD TISKA

druga dobavljača Agrokora podržala je svoju predstavnicu u Privremenom vjerovničkom vijeću Maricu Vidaković oko podneska za ispitivanje zakonitosti sporazuma Grada Zagreba i izvanredne uprave koncerna o naplati starog i graničnog duga Zagreba od Tiska odnosno Agrokora. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i izvanredni povjerenik za Agrokor Fabris Peruško već su ranije izvijestili o postignutom sporazumu o nastavku suradnje Zagreba i Tiska odnosno Agrokora. Sam Peruško je tada naglasio da taj sporazum ni na koji način ne utječe na sve dosadašnje dogovore koje su postigli s ključnim sudionicima te da Zagrebački holding neće dobiti više nego drugi dobavljači, odnosno da će to biti na razini od oko 60 posto povrata ukupnih potraživanja, i to kroz nagodbu kroz dulji vremenski period. “Apsolutno znamo da se moramo držati zajedno i da moramo postići dogovor kako bismo unutar samog nacrta nagodbe postigli što bolje uvjete jer, nažalost, mi nismo faktor koji može odlučiti o nagodbi. Nagodba može biti i bez nas izglasana. Tu poziciju pokušavamo što bolje pregovarati za sebe unutar onih okvira i mogućnosti koje su nam na raspolaganju”, rekla je Marica Vidaković nakon što su joj kolege dale potporu. Kad je u pitanju postizanje nagodbe, odnosno ima li vremena za formiranje

Stalnog vjerovničkog vijeća, prokuristica Kraša je rekla da se to pitanje morati uputiti sutkinji u procesu. Iako Marica Vidaković nije željela komentirati formiranje vjerovničkog vijeća, taj problem nisu imali u Francku, koji su pak upozorili na to da se vjerovničko vijeće vjerojatno neće moći formirati do krajnjeg roka za postizanje nagodbe u Agrokoru, odnosno do 10. srpnja, a nakon što je Visoki trgovački sud usvojio žalbe 10 domaćih i stranih vjerovnika te ukinuo rješenje o osnivanju vjerovničkog vijeća koncerna na temelju razvrstavanja vjerovnika u pet skupina. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske svojim rješenjem od 5. travnja, a objavljenim 27. travnja, prihvatio je žalbe Francka i ostalih devet domaćih i stranih vjerovnika odnosno Addiko Banka, Euroherca, OTP banke, Splitske banke, kao i Vives Investmenta, Talal Springsa, Ben Oldman Special Situations Funda, Banquea Pictet&Cie i Sberbanka of Russia. Većina njih se žalila na dio rješenja kojim je Sud utvrdio da vijeće vjerovnika ima pet članova, a može imati najviše devet, a OTP i Splitska banka su se žalile zbog pogrešnog razvrstavanja u tablice skupine vjerovnika.

NEMA PLAĆANJA NOVIH SAVJETNIKA Odluke Trgovačkog suda u Zagrebu, čini se, ne idu na ruku izvanrednoj upravi jer je sredinom prošlog tjedna taj sud svojim

MARTINA DALIĆ, POTPREDSJEDNICA VLADE :

Očekujem da izvanredna uprava nastavi s radom Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić smatra kako se sva otvorena pitanja o Agrokoru i postizanju nagodbe mogu riješiti u roku koji je za to određen, te da su problemi koji se javljaju u tako složenom procesu logični i očekivani. “Očekujem da

izvanredna uprava nastavi dalje raditi sa svim angažiranima u Agrokoru, sa savjetnicima i vjerovnicima na postizanju pravnog teksta nagodbe i na adresiranju pitanja koja su se pojavila posljednjih dana. Odluke Suda koje su donesene proteklih dana potvrđuju ono

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

što se proteklih mjeseci pokušalo ustvari osporavati, a to je da Sud u ovom procesu ima aktivnu ulogu”, ustvrdila je Martina Dalić, koja očekuje da će izvanredna uprava Agrokora postupati prema tim odlukama na način kako se prema sudskim odlukama treba i odnositi.

JADROPLOV

Milijuni za restrukturiranje

rješenjem ukinuo još jednu odluku Privremenog vjerovničkog vijeća, onu o angažiranju dodatnih financijskih i pravnih savjetnika za vijeće, a koje bi plaćao Agrokor, te uputio izvanrednog povjerenika da se po toj odluci ne zaključuju ugovori i ne obavljaju isplate. Riječ je o ukidanju odluke Privremenog vjerovničkog vijeća, donesenoj na 18. sjednici, održanoj korespodentnim putem 13. travnja, a kojom je “Privremeno vjerovničko vijeće predložilo izvanrednom povjereniku, pored postojećih savjetnika izabranih od strane izvanrednog povjerenika, angažman dodatnih financijskih i pravnih savjetnika, inozemnih i domaćih, koji bi na trošak redovnog poslovanja u postupku izvanredne uprave pružali usluge savjetovanja članovima vjerovničkog vijeća, polagali račun vjerovničkom vijeću i odgovarali vjerovničkom vijeću”. Zabranu provođenja te odluke podneskom od 25. travnja zatražio je Agram Invest pozivajući se na uputu Suda danu izvanrednom povjereniku 20. veljače 2018. Isto tako i Franck je zatražio da Sud zabrani izvanrednom povjereniku angažiranje i plaćanje savjetnika Privremenog vjerovničkog vijeća i/ili pojedinih članova tog vijeća iz sredstava Agrokora. Trgovački sud je smatrao kako Privremeno vjerovničko vijeće nije imalo zakonskih ovlasti donijeti odluku o angažmanu dodatnih savjetnika odnosno da takvu ovlast tom vijeću nije dao ni propisao Zakon o izvanrednoj upravi, a Stečajni zakon, koji se u postupku izvanredne uprave primjenjuje na odgovarajući način, takvu ovlast zabranjuje. U Sudu su također istaknuli da ako članovi privremenog vjerovničkog vijeća zatrebaju takve usluge, one ne mogu ići na trošak Agrokora, odnosno na trošak redovnog poslovanja. Sud u svom rješenju podsjeća i da su se neki članovi privremenog vjerovničkog vijeća na sjednici sredinom siječnja protivili angažmanu tih savjetnika.

Europska komisija je prošlu srijedu objavila kako je hrvatski plan za restrukturiranje brodarske kompanije Jadroplov u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, a čime je toj kompaniji odobrena državna potpora u iznosu od 105,6 milijuna kuna. Upravo kroz taj iznos Hrvatska nastoji Jadroplovu osigurati ponovnu uspostavu dugoročne održivosti provedbom Plana restrukturiranja za razdoblje od 2015. do 2019., a koji je potvrdila i Europska komisija, priopćeno je iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Osnovni cilj Plana restrukturiranja je postizanje dugoročne održivosti Jadroplova uz minimalne intervencije Republike Hrvatske kao većinskog vlasnika, a s ciljem smanjenja troškova poslovanja, usredotočenosti na osnovnu djelatnost te olakšavanja ﬁnancijskog pritiska

koji proizlazi iz visoke zaduženosti društva. Planom restrukturiranja predviđeno je da Jadroplov zadrži šest postojećih brodova pod hrvatskom zastavom, uz ukrcaj hrvatskih pomoraca i vježbenika te da i dalje strogo vodi računa o visini troškova i konkurentnosti društva na svjetskom tržištu pomorskog prijevoza rasutog tereta. Jadroplov će sudjelovati u troškovima restrukturiranja sa značajnim vlastitim doprinosom, osobito osiguravanjem ﬁnanciranja na privatnom tržištu i prodajom dobara. (B.O.)

ALTPRO

Otvoren novi pogon

Tvrtka Altpro, koja se već 24 godine bavi razvojem i proizvodnjom signalno-sigurnosne opreme za željeznička vozila i infrastrukturu, otvorila je nedavno novi proizvodni pogon ODRA 2. Altpro sada posluje na tri lokacije: ODRA 1, ODRA 2 i Mehatronički pogon Vrbovec, na ukupno 4700 četvornih metara radnog prostora. Otvaranje novog pogona donosi značajno proširenje inovacijskih, razvojnih i proizvodnih kapaciteta u obje proizvodne linije: signalno-sigurnosnih uređaja za infrastrukturu te sigurnosnih uređaja za vozila.

Investicija će omogućiti otvaranje 75 novih radnih mjesta, kao i dodatna radna mjesta kod kooperanata. “Altpro je primjer proizvođača koji stvara proizvode visoke dodane vrijednosti te primjer korištenja suvremenih tehnologija i snažnog izvoza. To je upravo smjer u kojem želimo da jača hrvatska industrija”, istaknula je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić. “Za narudžbe se ne brinemo, jer smo zahvaljujući novoj investiciji u mogućnosti preuzeti i neke veće poslove na koje do sada nismo mogli računati. Već radimo na razvoju novih inovativnih proizvoda po zahtjevima svjetskog tržišta. Izvoz nam se kontinuirano povećava, a novi kapacitet je donio nove potencijalne kupce kojih dosada nije bilo”, naglasio je direktor tvrtke Altpro Zvonimir Viduka. (B.O.)

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

PRIČA S RAZLOGOM STUDIO CROKER

KAD TE GLINA PRONAĐE Do danas sam dizajnirao više od 1000 keramičkih proizvoda, a iskustvo sam stjecao na mnogim hrvatskim i internacionalnim projektima, umjetničkim kolonijama i radionicama, kaže Romić piše Jozo Knez knez@privredni.hr

Najviše me inspiriraju japanski majstori i japanska ﬁlozoﬁja izrade keramike, njihov pristup je potpuno drugačiji od europskih lončarskih radionica i teži potpunoj jednostavnosti u izvedbi i odupiranju trendovima.

ez gline ne bi bilo klinastog pisma, Kineskog zida ni spektakularne vojske od terakote koja se nalazi u Mauzoleju prvog kineskog cara. Ovaj prirodni materijal nastao je, prema pretpostavkama, prije 15 do 20 milijuna godina. U mlađem kamenom dobu, neolitiku, čovjek je počeo izrađivati posude od gline. I čini se da je već tada imao umjetničke sklonosti jer je svoje glinene uporabne predmete ukrašavao raznim oblicima koji nisu bili nalik ničemu u prirodi, pa se može smatrati da je već tada čovjek počeo s izražavanjem apstraktne umjetnosti. Nekada je glineno posuđe, ukrašeno ili ne, bilo jedino koje se koristilo za čuvanje i pripremu hrane, te se u njemu čuvalo sve, od ulja do vode i vina. Prvo lončarsko kolo pojavilo se u Mezopotamiji i tada postalo jedan od najvažnijih strojeva koji se koristi za oblikovanje gline, uz ruke, naravno. Stvoriti nešto svojim rukama svima predstavlja izuzetno zadovoljstvo. Svaki rad rukama otvara um i oslobađa nas briga, a oblikovanje gline i potpuna posvećenost tom radu može djelovati i poput meditacije. Napraviti nešto od nule i pritom gledati, stvarati i promišljati o tome što radiš dok ti kroz ruke prolazi materijal zaista je poseban osjećaj i pruža nezamislivo zadovoljstvo.

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

SISTEM POKUŠAJA I POGREŠAKA To dobro zna i Igor Romić, vlasnik obrta za izradu umjetničke i uporabne keramike, koji od 2003. godine svoje misli i ideje pretvara u zaista posebne keramičke proizvode. “Kako sam cijeli život naginjao stvaranju i kreativnom izražavanju, tražio sam način da svoje zamisli, kreaciju i potrebu za stvaranjem pretočim u artikuliran vid poslovnog pothvata. Tako je 2003. godine nastao Studio Croker”, započinje svoju priču Romić. Nakon što je eksperimentirao s mnogim medijima poput glazbe, pisanja i slikanja, veselje je pronašao u glini. “Sve je počelo kada sam, nakon burnog životnog razdoblja, odlučio stati na loptu i napraviti svoj stvaralački prostor koji će biti i poslovno opravdan. Mogu reći da je glina pronašla mene, i kada sam je prvi put primio u ruke, osjećao sam se kao da sam nakon dugog putovanja stigao doma”, kaže Romić pa dodaje: “Kako za ovaj posao nema adekvatne škole i edukacije, većinu tehnološkog procesa sam istražio sam, po sistemu pokušaja i pogrešaka. Danju sam bio zaposlen u jednoj tvrtki, a noću bih radio s glinom i tako godinu dana dok nije pala odluka da se ‘bacim na glavu’, pa što bude, bude. Počeo sam u prostoru bez grijanja i tople vode na jednom stoliću i peći koju sam

napravio prema polovičnim informacijama s interneta koji je tada bio puno siromašniji nego danas”. Danas Romić djeluje iz studija u Svetoj Nedelji gdje svakodnevno strpljivo oblikuje glinu. “Do danas sam dizajnirao više od 1000 keramičkih proizvoda koji su se proizvodili u serijama, a iskustvo sam stjecao na mnogim hrvatskim i internacionalnim projektima, umjetničkim kolonijama i radionicama”, pojašnjava on. Izrada keramike prilično je složen proces koji traži pažljivo planiranje, strpljenje i poznavanje cijelog procesa. “U taj proces ulazi sve od modeliranja do glaziranja, zatim razumijevanje tijeka paljenja keramike te ﬁzičko-kemijskih procesa koji prate izradu od trenutka kada u ruku uzmem grudu gline do vađenja gotovog proizvoda iz peći. Zato se većina izrade odvija po točno utvrđenom redu i rasporedu bilo da se radi o skulpturalnoj ili uporabnoj keramici”, naglašava Romić koji u vlastitom studiju pretežno izrađuje uporabnu keramiku, individualizirane tanjure i posuđe, uglavnom za restorane koji se žele odmaknuti od obične industrijske keramike. “S izradom posuđa za restorane započeli smo prije četiri godine kada me je kontaktirao Rudolf Štefan iz restorana Pelegrini. Tražio je nekoga da izradi posuđe po mjeri jednog od najboljih hrvatskih resto-

IZRADA KERAMIKE PRILIČNO JE SLOŽEN PROCES KOJI TRAŽI PAŽLJIVO PLANIRANJE, STRPLJENJE I POZNAVANJE CIJELOG PROCESA rana, što sam i učinio na obostrano zadovoljstvo. Suradnju smo održali do danas i od tada svake godine zajedno dizajniramo novu seriju posuđa”, rekao nam je Romić, napominjući da posuđe izrađuje i za restorane poput zagrebačkog Pod zidom, Bistroa Duck, rovinjskog Tutto Benne, pizzeriju O’Hara i Obid u Brelima.

U POTPUNOSTI RUČNI RAD Svi proizvodi u Croker studiju u potpunosti su ručni rad. Od miješanja ili oživljavanja gline do izrade koja je u 90 posto slučajeva na lončarskom kolu. “Moja prva ljubav u keramici bila je i ostala izrada na lončarskom kolu. To je vještina koja je kod nas skoro izumrla”, ističe Romić.

No, na sreću, još postoje majstori koji vole tradicionalan način izrade keramičkog posuđa, što ostavlja prostor da ova vještina ipak u budućnosti ne bude zaboravljena. Svaki komad keramike koji prođe kroz ruke ovog umjetnika prošao je isti tretman. Za izradu tanjura, šalica i sličnih posuda proces traje otprilike osam do 10 dana, dok za skulpturalnu keramiku izrada može trajati i nekoliko mjeseci. “Tehnološki proces je za sve isti, miješanje gline, izrada, sušenje, prvo tzv. biskvitno paljenje, glaziranje i finalno, glazurno paljenje”, pojašnjava Romić. “Na tržištu danas postoji tisuće vrsta gline, svaka je drugačija i dizajnirana za poseban način izrade. Masu kupujemo kao prerađenu, očišćenu mješavinu raznih glina pod raznim komercijalnim nazivima. U Crokeru koristim uglavnom njemačke gline iz regije Westerwald koje su izuzetne kvalitete. Materijale uvozim iz Njemačke, Austrije i SAD-a”, priča Igor. Iako radi s njemačkom glinom, inspiraciju crpi od japanskih majstora. “Najviše me inspiriraju japanski majstori i japanska filozofija izrade keramike, njihov pristup je potpuno drugačiji od europskih lončarskih radionica i teži potpunoj jednostavnosti u izvedbi i odupiranju trendovima”, govori. Što se situacije na tržištu tiče, Romić smatra da je sve bolja. “Dok se prije desetak godina težilo bjesomučnom uvozu nekvalitetne robe, danas je trend povezivanja poduzetnika na lokalnoj razini. Sve više klijenata prepoznaje prednosti domaće proizvodnje i direktnog kontakta s proizvođačima i obrtnicima u postizanju još bolje kvalitete i prepoznatljivosti vlastitog poslovanja”, zaključuje Romić.

Moja prva ljubav u keramici bila je i ostala izrada na lončarskom kolu. To je vještina koja je kod nas skoro izumrla.

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

S MARKOVA TRGA SJEDNICA VLADE U SPLITU

KRSTULOVIĆ OPARA: J Potpisano je niz ugovora vrijednih ukupno 400 milijuna kuna te projekata vrijednih više od 1,5 milijardi kuna. Sve što radimo radimo u duhu partnerstva i suradnje. Na ovaj način pridonosimo ravnomjernom regionalnom razvoju Hrvatske, istaknuo je Plenković pišu Ilijana Grgić, Jozo Vrdoljak smo snažne projektne i ﬁnacijske poruke. Potpisano je niz ugovora vrijednih ukupno 400 milijuna kuna te projekata vrijednih više od 1,5 milijardi kuna. Dakle, riječ je o oko dvije milijarde vrijednih projekata posvećenih razvoju Splita i Splitsko-dalmatinske županije”, istaknuo je Plenković. I nastavio: “Sve što radimo radimo u duhu partnerstva i suradnje. Na ovaj način pridonosimo ravnomjernom regionalnom razvoju Hrvatske”.

PROJEKTI NA LISTI STRATEŠKIH INVESTICIJA

akon 25 godina, sjednica Vlade je prošli tjedan održana u Splitu: riječ je o petoj sjednici izvan Zagreba Vlade Andreja Plenkovića, a čije su čak 33 točke dnevnog reda bile posvećene razvoju Splita i Splitsko-dalmatinske županije. “Kako je većina točaka sjednice bila posvećena Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, uputili

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara rekao je kako je splitska sjednica Vlade točka preokreta kako za Split i Splitsko-dalmatinsku županiju tako i za cijeli jug Hrvatske. “To znaju ljudi koji se bave upravljanjem. Ovo je uistinu prekretnica koja će dati jamstvo za razvoj ovog prostora. Nadam se da će se ovaj prostor do 2020. godine kada Hrvatska predsjedava EU-om, razviti do te mjere da ćemo svojim europskim partnerima imati što pokazati”, naglasio je Krstulović Opara, koji je od Vlade zatražio izradu hodograma planiranih aktivnosti vezanih uz Split kako bi se točno znalo tko će, kako i kada krenuti s realizacijom svog dijela posla. Znatan doprinos gospodarskom, prometnom i društvenom ukupnom razvoju Županije

BLAŽENKO BOBAN, ŽUPAN SPLITSKO-DALMATINSKI

Prekretnica u infrastrukturi aglomeracije Split i cijele Županije Ova sjednica Vlade u Splitu prekretnica je za jedno dugoročno razdoblje na području aglomeracije Split, ali i za čitavu županiju kad je riječ o infrastrukturi. Četiri vertikalne prometnice su ključne za ovu županiju. Riječ je o tunelu Kozjak, brzoj cesti Dugopolje-Sinj, brzoj cesti Zagvozd-Imotski i tunel Ravča- Drvenik koji su najvažniji projekti u

smislu vertkalne povezanosti. Naravno tu je možda i najvažniji projekt, a to je dovršetak brze ceste Trogir-Omiš bez koje se ne mogu rješiti prometne blokade. Naš glavni cilj je razvoj održivog turizma, produžetak turističke sezone i povezivanje Zagore s priobaljem i otocima”, kazao je Blaženko Boban, župan splitsko-dalmatinski.

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

AMSTVO ZA RAZVOJ i Splita omogućila bi realizacija projekata Novi ulaz u Split do čvora Vučevica na A1 te tunel Kozjak do čvora na DC8 te do trajektne luke Split, zatim nova multimodalna platforma splitske aglomeracija Solin-Stobreč-Dugi RatOmiš i projekt povezivanja brzom prigradskom željeznicom kolodvora Split, u trajektnoj luci Split (Istočna obala), sa Zračnom lukom Split te izgradnja intermodalnog čvora novog glavnog kolodvora Split (Kopilica). Vlada je stoga zadužila Ministarstvo mora, prometa

KRSTULOVIĆ OPARA JE OD VLADE ZATRAŽIO IZRADU HODOGRAMA PLANIRANIH AKTIVNOSTI VEZANIH UZ SPLIT i infrastrukture te Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta da pokrenu sve aktivnosti potrebne za uvrštenje tih projekata na listu strateških investicijskih projekata. “Projektantska vrijednost radova za zahvat spojna cesta Vučevica čvor na DC8, u duljini od osam kilometara, iznosi 871 milijun kuna, dok je za procjenu vrijednosti nastavka trase do trajektne luke Split potrebno izraditi projektno rješenje. Procjena investicijske vrijednosti na osnovi studije izvedivosti za projekt Nova multimodalna platforma splitske aglomeracije Solin-Stobreč-Dugi Rat-Omiš iznosi 2,4 milijarde kuna”, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te dodao da je procijenjena vrijednost za projekt povezivanja brzom prigradskom željeznicom kolodvora Split sa zračnom lukom oko 1,1 milijarde eura.

BOLJA PROMETNA POVEZANOST Vlada je donijela zaključke u vezi s projektom poboljšanja prometne povezanosti otoka Hvara te Brača, projektima izgradnje spojnih cesta čvor Zagvozd do granice s Bosnom i Hercegovinom te Dicmo obilaznica Križice do Krivodol kod Sinja, zatim realizacije projekta rekonstrukcije i dogradnje čvora Dugopolje na autocesti A1 Zagreb-Split-Dubrovnik, kao

Suglasnost Croatia Airlinesu za kreditno zaduženje Vlada je dala suglasnost Croatia Airline na dugoročno klupsko kreditno zaduženje od 8,5 milijuna eura kod Hrvatske poštanske banke i Privredne banke Zagreb radi financiranja investicijskog održavanja zrakoplovnih motora, kako bi se osiguralo podmirivanje obveza za njihovo investicijsko održavanje, odnosno za podmirenje troškova za velike preglede. Obje banke u kreditu sudjeluju u jednakim iznosima, odnosno po 4,25 milijuna eura. Rok otplate ovog kredita je četiri godine.

GARI CAPPELLI, MINISTAR TURIZMA

Vlada će sufinancirati Ultru Ultra festival u Splitu se održava od 2013. godine i jedan je od najvećih glazbenih događaja u Hrvatskoj koji osim finacijske koristi, jer potrošnja za vrijeme festivala iznosi oko 500 milijuna kuna, ima velike promotivne učinke. Vlada će nastaviti, sukladno svojim mogućnostima, sufinacirati taj festival”, kazao je ministar rurizma Gari Cappelli.

i projektom rekonstrukcije križanja dviju državnih cesta sa županijskom cestom u Makarskoj. Vlada je donijela i više odluka o darovanju nekretnina u vlasništvu države, a Grad Split dobio je dio bivše vojarne Sv. Križ Dračevac za izgradnju tehnološkog parka i prometnog centra, a dio vojarne bit će darovan i Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Država će Splitu darovati i zemljište na Žrnovnici radi gradnje stanova i 1660 garažnih mjesta. “Predmetna garažna mjesta potrebna su Gradu Splitu radi osiguranja dovoljnog broja parkirališnih mjesta koja su osobito potrebna u tijeku turističke sezone, kao površine javne namjene, odnosno komunalne infrastrukture. Tih 1660 garažnih mjesta nalaze se na četiri lokacije a procijenjena vrijednost je veća od 104,2 milijarde kuna”, rekao je ministar državne imovine Goran Marić. Usvojen je i zaključak u vezi s imenovanjem radne skupine za analizu projekta Spaladium centra, zaključak u vezi s projektom sanacije odlagališta otpada Karepovac, kao i s projektom izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Lećevica.

Nadam se da će se ovaj prostor do 2020. godine kada Hrvatska predsjedava EU-om, razviti do te mjere da ćemo svojim europskim partnerima imati što pokazati. Andro Krstulović Opara, splitski gradonačelnik

7. svibnja bn b nja ja 2 201 20 2018. 0 018 8.. | bro br broj roj 4 ro 402 4028 02 28 | PRIVREDNI PR P RIIVRE R VR RE EDN DNI D N NI V VJ VJESNIK JE ES ESN SN | 31 SN

BLOKIRANI FINANCIJSKA AGENCIJA

SMANJUJE SE I BROJ BL U odnosu na lanjski ožujak broj blokiranih poslovnih subjekata smanjen je za 4789 ili za 16,6 posto, a prijavljene nepodmirene obveze za 4,55 milijardi kuna ili 26,2 posto

rema zadnjim podacima Financijske agencije, zbog nepodmirenoga duga 31. ožujka 2018. godine bilo je blokirano 23.999 poslovnih subjekata, što je 0,1 posto manje na mjesečnoj razini. Oni su ukupno dugovali 12,83 milijarde kuna, što je za 5,9 posto manje nego u prethodnom mjesecu. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih poslovnih subjekata za 4789 ili za 16,6 posto i smanjenju prijavljenih nepodmirenih obveza u iznosu od 4,55 milijardi kuna ili 26,2 posto.

DOMINIRAJU ONI U DUGOTRAJNOJ BLOKADI Promatramo li pojavu insolventnosti prema trajanju blokade, i ovogodišnjeg ožujka dominiraju poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi, kako po broju tako i po iznosu blokade. Tako je 16.148 poslovnih subjekata ili njih 67,3 posto bilo blokirano više od 360 dana, dok je njihov nepodmireni dug premašivao 10,36 milijardi kuna i imao je udio od 80,8 posto u ukupnom dugu. U blokadi do 60 dana bila su 2894 poslovna subjekta, čije su evidentirane prijavljene dospjele nepodmirene osnove iznosile 493,3 milijuna kuna. Inače, ukupan broj blokiranih poslovnih subjekata, u

PRAVNE OSOBE, NJIH 2087 SU BEZ ZAPOSLENIH RADNIKA. NJIHOV UKUPAN DUG IZNOSI 3,6 MILIJARDI KUNA odnosu na stanje 31. ožujka 2017. godine, manji je za 16,6 posto, a iznos duga za 26,2 posto. Promatramo li pojavu insolventnosti prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih i ﬁzičkih osoba koje

obavljaju registriranu djelatnost, vidljivo je da, prema iznosu, dominiraju pravne i ﬁzičke osobe u dugotrajnoj blokadi, 360 i više dana, što je posebno izraženo kod ﬁzičkih osoba. Kod poslovnih subjekata u dugotrajnoj blokadi, više od godinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 8457 ili 52,4 posto, dok je njigov dug dosegnuo 5,7 milijardi kuna što čini 55,3 posto ukupnoga duga. Više od 60 posto poslovnih subjekata ili njih 15.172 odnosi se na poslovne subjekte bez zaposlenih, dok njihov dug ima udio od 67,8 posto u ukupnom nepodmirenom a dospjelom dugu. Od ukupno 23.999 blokiranih poslovnih subjekata, više od jedne trećine (35,2 posto) su pravne osobe, Točnije, 8437 pravnih osoba duguje 7,3 milijarde kuna ili 56,9 posto ukupnoga nepodmirenoga duga. Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih nepodmirenih osnova za plaćanje nelikvidnih pravnih osoba u trajanju od 31 do 60 dana, koji iznosi 218,9 milijuna kuna, a najveći pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, koji iznosi pet milijardi kuna. Većina pravnih osoba (67 posto), njih 2087, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika. Njihov ukupan dug iznosi 3,6 milijardi kuna.

Blokirana 325.254 građana duguje 43,37 milijardi kuna Zbog nepodmirenoga duga 31. ožujka u blokadi su bila 325.254 građana. Od toga najveći broj građana ima dug prema teleoperatorima, njih nešto manje od 160.000. Građani su ukupno dugovali 43,37 milijardi kuna, što je 0,6 posto više u odnosu na veljaču. Najveći dio duga u iznosu od 17,9 milijardi kuna odnosio se na dug građana prema bankama kao vjerovnicima (41,4 posto), a prema cijelom financijskom sek-

toru (bankama, štedionicama, kreditnim unijama, leasing i factoring društvima, osiguravajućim društvima, tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje), dug je iznosio 21 milijardu kuna ili 48,5 posto. Dug građana koji su blokirani za dug veći od milijun kuna (udio u broju blokiranih građana 1,5 posto) iznosi ukupno 22,3 milijarde kuna (udio u ukupnome dugu građana 51,4 posto).

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

OKIRANIH I NJIHOV DUG Pregled broja blokiranih FIZIČKIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. ožujka 2018. (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade

Broj blokiranih fizičkih osoba

Struktura u%

Broj zaposlenih

Struktura u%

do 30 dana

696

4,5

929

12,3

15.981

0,3

31 - 60 dana

365

2,3

410

5,4

13.093

0,2

61 - 180 dana

864

5,6

790

10,5

43.212

0,8

181 - 360 dana

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje

Struktura u%

606

3,9

460

6,1

101.789

1,8

više od 360 dana

13.031

83,7

4.969

65,7

5.348.548

96,8

Ukupno

15.562

100,0

7.558

100,0

5.522.623

100,0

Pregled broja blokiranih PRAVNIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. ožujka 2018. (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade

do 30 dana 31 - 60 dana

Broj blokiranih pravnih osoba

Struktura u%

Broj zaposlenih

Struktura u%

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje

Struktura u%

1.094

13,0

2.614

29,6

245.284

3,4

739

8,8

1.170

13,3

218.908

3,0

61 - 180 dana

1.942

23,0

1.879

21,3

849.051

11,6

181 - 360 dana

1.545

18,3

1.473

16,7

975.996

13,4

više od 360 dana Ukupno

3.117

36,9

1.693

19,2

5.015.305

68,7

8.437

100,0

8.829

100,0

7.304.544

100,0

Izvor: Financijska agencija – obrađeni podaci iz Očevidnika o redoslijedu plaćanja

U odnosu na stanje u veljači 2018. godine, broj insolventnih pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi smanjen je za 7,1 posto, a iznos nepodmirenog duga za 13,1 posto. Prema stanju godinu dana ranije, broj pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi manji je za 1558 (33,3 posto), a iznos njihove blokade za 2,4 milijarde kuna (32,5 posto). Broj insolventnih pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi koje imaju zaposlene, manji je za 710 (40,8 posto), a iznos njihova duga za 1,1 milijardu kuna (42,6 posto). Kod insolventnih pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi, 31. ožujka 2017. godine bila su zaposlena 3254 radnika, a 31. ožujka 2018. godine 1693.

FIZIČKE OSOBE DUGUJU VIŠE OD 5,5 MILIJARDI KUNA Posljednjega dana ožujka u blokadi su bile 15.562 ﬁzičke osobe koje su ukupno dugovale 5,52 milijardi kuna. Na ﬁzičke osobe blokirane dulje od jedne godine njih 83,7 posto odnosi se 96,8 posto

KOD FIZIČKIH OSOBA NJIH 9217 SU FIZIČKE OSOBE BEZ ZAPOSLENIH RADNIKA, A DUGUJU 3,7 MILIJARDI KUNA

ukupnoga duga. Drugim riječima kazano, 13.031 fizička osoba duguje 5,348 milijardi kuna. U odnosu na stanje od 28. veljače, iznos blokade manji je za 4,7 milijuna kuna (0,1 posto). Jedan od razloga smanjenju iznosa duga jest i odjava obrta čiji se dug briše iz evidencije na razini fizičkih osoba (obrta) i prenosi na građane, dotadašnje vlasnike obrta. Kao i kod pravnih, najmanji je iznos prijavljenih dospjelih nepodmirenih obveza nelikvidnih fizičkih osoba u trajanju od 31 do 60 dana, koji iznosi 13,1 milijun kuna. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 70,7 posto ili 9217, su fizičke osobe bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 3,7 milijardi kuna. Prema stanju krajem veljače 2018. godine, broj fizičkih osoba u blokadi dužoj od godinu dana smanjen je za 0,2 posto, a iznos duga za 0,1 posto. U odnosu na stanje godinu dana ranije, broj fizičkih osoba smanjen je za 8,7 posto, a iznos za 6,7 posto. (V.A.)

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

PREDSTAVLJAMO OPG MATULIĆ, Pašman

NA CIJENI SU RUČNO RAĐENI PROIZVODI Svi proizvodi obitelji Matulić, kako kozmetički tako i prehrambeni, imaju oznaku Hrvatski otočni proizvod rani ljuti umak koji je 2017. godine dobio oznaku Superior Taste Award (International Taste & Quality Institut, Bruxelles) za dobar okus u kategoriji ljutih umaka. Oznaku smijemo koristiti tri godine, nakon čega proizvod opet mora ići na testiranje. Za Pašmanero koristimo svoje papričice koje uzgajamo, ove godine čak 15 vrsta, te naš tradicionalni vinski ocat”.

PREPOZNATA KVALITETA

Naši proizvodi se mogu kupiti u svim većim gradovima u Hrvatskoj, na mnogim otocima, a svi proizvodi se mogu naručiti online preko naše internet stranice ili preko Facebooka, dok oni koji posjete naš otok mogu svratiti i u našu malu trgovinu. Krsto Matulić Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

a se život na otoku ne mora svesti samo na turizam tijekom ljeta i dosadu tijekom zime, dokazuju supružnici Ana i Krsto Matulić, koji su sve prirodne prednosti otoka pretočili u svoje prirodne prehrambene proizvode i kozmetiku. Cilj ovo dvoje otočana bio je ostati na Pašmanu i razvijati svoje poslovanje. “Naš OPG je osnovan 2013. godine i od osnutka broji samo dva zaposlena, suprugu i mene”, započinje svoju priču Krsto Matulić. Za početak poslovanja zaslužna je supruga Ana koja je prva počela s proizvodnjom sapuna od ljekovitog otočkog bilja i maslinovog ulja. “Počelo je kao hobi, ali kada sam svoje sapune prijavila za oznaku Hrvatski otočni proizvod i doživjela uspjeh, shvatila sam da ovo može biti pravi posao”, kaže Ana. Tako je i bilo. Uskoro su započeli s proizvodima za njegu kose i tijela poput raznih krema, pilinga i losiona. “Krema od ruže, Fina kremica, Pašmanski melem, Beauty Drops - losion za kožu i dnevna krema Immortale sa smiljem pravi su hitovi među kupcima”, kaže Ana. Dok je za kozmetičke proizvode zaslužna Ana, Krsto radi na prehrambenim proizvodima, posebno na ljutom umaku Pašmaneru. “Pašmanska kvasina bila je prvi proizvod s kojim smo krenuli, nakon toga aromatizirane soli s otočnim travama, pa aceto od smokve, pesto Pašmanese i na kraju Pašmanero koji je postao naš glavni i najprepoznatiji proizvod na tržištu”, ističe Krsto pa dodaje: “Pašmanero je fermenti-

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

Svi proizvodi obitelji Matulić imaju oznaku Hrvatski otočni proizvod, a kvalitetu nisu prepoznali samo stanovnici otoka Pašmana nego cijela Hrvatska a i šire. “Naši proizvodi se mogu kupiti u svim većim gradovima u Hrvatskoj, na mnogim otocima, a svi proizvodi se mogu naručiti online preko naše internet stranice ili preko Facebooka, dok oni koji posjete naš otok mogu svratiti i u našu malu trgovinu”, pojašnjava Krsto. Kupci su sve otvoreniji i sve više žude za pravim prirodnim proizvodima što se primijeti i u poslovanju OPG-a Matulić. “Naši kupci su izrazito zadovoljni našim proizvodi-

PAŠMANERO, FERMENTIRANI LJUTI UMAK, 2017. GODINE DOBIO JE OZNAKU SUPERIOR TASTE AWARD ma. Povratne informacije su i više nego dobre i s time smo jako zadovoljni”, kaže Ana. Zadovoljni su kažu i kako “izgledaju” na tržištu pa i s pozicijom jer iz godine u godinu primjećuju pomake prema naprijed. “Sve više kupaca cijeni ručno rađene proizvode malih serija”, kaže Ana. Supružnici Matulić uistinu su pravi primjer kako s dobrom idejom i s malo poduzetničkog duha ostati na otoku, pokrenuti posao i u tome ostvariti uspjeh, osigurati si egzistenciju ali i pokrenuti lokalnu proizvodnju. (J.K.)

enterprise europe

info

Broj 166, 7. svibnja 2018.

OBLJETNICA

Prvih 10 godina EEN-a Europska poduzetnička mreža - 10 godina podupire male tvrtke s međunarodnim ambicijama Ove 2018. godine Enterprise Europe Network (EEN) obilježava 10. obljetnicu postojanja. Kako bi obilježili ovu prekretnicu, partneri u EEN-u širom svijeta to će proslaviti zajedno s oko 2,6 milijuna malih tvrtki kojima su pomogli u inovacijama i rastu na međunarodnoj razini. Tko je pomogao Mreži? Ugrađene u lokalne poslovne strukture i povezane širom svijeta, 600 partnerskih organizacija Mreže savršeno je pozicionirano za podršku tvrtkama diljem desetaka sektora iz svakog dijela EU-a. Mrežni savjetnici podržavaju tvrtke u sektorima od poljoprivrede do umjetne inteligencije uz

Blizu pola milijuna tvrtki imalo je koristi od personaliziranih poslovnih savjeta koji im je pomogao poboljšati vlastite međunarodne potencijale praktične savjete i pouzdane veze. Njihova jedinstvena kombinacija lokalnog znanja i

globalnog dosega značila je da tisuće tvrtki mogu pristupiti međunarodnim tržištima i rasti kroz svoje poslovanje dalje i brže. Kako Mreža pomaže tvrtkama? Blizu pola milijuna tvrtki imalo je koristi od personaliziranih poslovnih savjeta koji su im pomogali poboljšati vlastite međunarodne potencijale. Više od 230.000 tvrtki napravilo je 700.000 međunarodnih poslovnih veza putem mrežnih inicijativa poput B2B susreta i studijskih posjeta. Oko 10.000 tvrtki već je imalo koristi od prilagođenih usluga podrške inovacijama

koje su uvedene 2014. godine. Čak i više visokopotencijalnih tvrtki već uživa pogodnosti od ciljnih usluga razmjera koji su uvedeni 2017. Zašto se obratiti Mreži? Tvrtke širom Europe i šire okreću se Mreži kao pouzdanom partneru s dokazanim rezultatima u pomaganju tvrtkama u ostvarivanju svojih međunarodnih ambicija. Dakle, ako ste u potrazi za nekom potporom za rast svoje tvrtke, EEN vam može pomoći. Obratite se lokalnoj mrežnoj točki za kontakt - www.een.hr.

enterprise europe

EUOSHA KAMPANJA

Zdravi radni prostori upravljanje opasnim tvarima Opasne tvari i dalje predstavljaju rizik za sigurnost i zdravlje europskih radnika. Podizanje svijesti o potrebi uklanjanja izloženosti tim tvarima - i upravljanje njima gdje to nije moguće - fokus je nove kampanje Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu nosti tim tvarima - i upravljanje njima gdje to nije moguće - fokus je nove kampanje. Kampanja je pokrenuta na konferenciji za novinare u Bruxellesu 24. travnja.

EU-OSHA (Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu) službeno je pokrenula kampanju Zdravi radni prostori - upravljanje opasnim tvarima. Opasne tvari i dalje predstavljaju rizik za sigurnost i zdravlje europskih radnika. Podizanje svijesti o potrebi uklanjanja izlože-

Širok raspon materijala za kampanje dostupan je na više jezika, a EU-OSHA je prikupio alate, smjernice i primjere dobre prakse iz cijele Europe. Sve to možete pronaći na web stranici kampanje. Osnovne točke EU-OSHA, partneri službene kampanje, medijski partneri i EEN mreža aktivno podupiru kampanju tijekom 2018. i 2019. godine. Procjenjuje se da se na sredstva uložena u upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu ostvaruje povrat veći od 200 posto. Zaposlenici malih i srednjih poduzeća izloženi su većim rizicima u usporedbi sa zaposlenicima sličnih većih kompanija. Od svih ozljeda na radu u Europskoj uniji, 82 posto njih događa se u malim i srednjim poduzećima. Razlog tomu je činjenica da se mala i srednja poduzeća općenito susreću s većim teškoćama pri kontroli rizika.

Europska poduzetnička mreža, Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) i njezina mreža nacionalnih središnjica žele vam pomoći kako biste bolje upravljali rizicima u području sigurnosti i zdravlja na radu. Kvalitetno upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu obuhvaća prepoznavanje i procjenu rizika te poduzimanje mjera za njihovo sprečavanje ili smanjivanje, čime se sprečavaju bolesti i ozljede koje je moguće izbjeći. Gdje možete pronaći više informacija o sigurnosti i zdravlju na radu? EU-OSHA ima mrežu nacionalnih središnjica. Onu najbližu vama pronađite na: https://osha.europa.eu/hr/ about-euosha/national-focal-points. EU-OSHA također nudi brojne besplatne alate, publikacije, informativne grafikone i druge interaktivne resurse koji su dostupni na: https://osha.europa.eu/hr/ tool.

POSLOVNI SASTANCI

Energa B2B 2018 Uokviru 8. međunarodnog sajma energije, rudarstva, zaštite okoliša i prateće industrije Energa 2018 održat će se poslovni sastanci 19. lipnja. Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA i Europska poduzetnička mreža u Bosni i Hercegovini (EEN) uz podršku Privredne komore FBiH, Fondacije za razvoj odnosa BiH i Turske – BIGMEV, te brojnih

međunarodnih organizacija i agencija za podršku poslovanju iz Europske unije i regije organiziraju poslovne susrete tvrtki u okviru 8. međunarodnog sajma energije, rudarstva, zaštite okoliša i prateće industrije Energa 2018 (od 19. do 21. lipnja 2018.). Za više informacija o sajmu posjetite http://energa.ba/. Poslovni susreti Energa B2B 2018 održat će se 19. lipnja u Centru Skenderija u Sarajevu.

Besplatno se registrirajte za sudjelovanje na poslovnim susretima i rezervirajte svoje sastanke na stranici: http://www. energa2018.talkb2b. Cilj ovih poslovnih susreta je pronalazak internacionalnih poslovnih partnera na sajmu. Tematska područja poslovnih susreta: Energija,

7. svibnja 2018.

www.een.hr

2 3

EU PROJEKTI U HRVATSKOJ

Dani otvorenih vrata EU projekata u Hrvatskoj U okviru tradicionalnog obilježavanja Europskog tjedna, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije uz podršku Europske komisije organizira Dane otvorenih vrata EU projekata u Hrvatskoj koji se održavaju od 6. do 13. svibnja 2018. godine. Ovim događanjem najširoj javnosti žele se predstaviti projekti koji su dali doprinos razvoju lokalnih zajednica u područjima kao što su energetika, istraživanje i razvoj, kultura, obrazovanje, poduzetništvo, promet, zaštita okoliša, ruralni razvoj, socijalna uključenost, turizam, zdravlje i mnoga druga. TERA Tehnopolis je u događaj uključen kroz organizaciju radionice Inovativno poduzetništvo. Sudionici radionice su TERA partneri i klijenti koji žele svoje ino-

elektrika i elektronika, rudarstvo, zaštita okoliša, metali i proizvodi od metala, strojevi i uređaji, građevinarstvo i građevinski materijali, inženjering, dizajn i konzalting. Prošlih godina se sajam i konferencija Energa, zajedno sa sadržajima i strukturom sudionika, potvrdio kao uspješan i atraktivan poslovni događaj te svrstao među najznačajnije manifestacije u području energetike u regiji. Ovaj sajam je mjesto susreta uglednih domaćih i stranih kompanija na kojem se prezentiraju trendovi te raznovrsna istraživačka i proizvodna ostvarenja u proizvodnji i distri-

vativne ideje pretvoriti u stvaran poduzetnički pothvat, s posebnim naglaskom na mlade ljude (srednjoškolce i studente). Radionica će se održati u utorak, 8. svibnja 2018. godine, u trajanju od 11 do 13 sati. Radionica se održava u prostorijama TERA Tehnopolisa, Trg Ljudevita Gaja 6, Osijek. Radionica Inovativno poduzetništvo će obuhvatiti tri projekta od kojih će svaki pridonijeti ispunjenju određenog cilja: • I-Dare – edukacija u području pisanja inovativnog poslovnog plana • Budi uzor® – natjecanje u pisanju poslovnih planova • Erasmus za mlade poduzetnike – stjecanje praktičnog iskustva u inozemstvu Na radionici će se educirati sudionike u pisanju kvalitetnog poslovnog plana uz pomoć razvijenog e-alata za edukaciju

buciji električne energije, fosilnih goriva, obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, prateće industrije (metali, strojevi, građevina i inženjering), kao i različiti oblici poslovne suradnje, domaćih i stranih kompanija. Sarajevo će tijekom Energe 2018 biti regionalni energetski centar na kojem će se okupiti više od 100 izlagača iz 15 zemalja kako regije tako i svijeta, a koji će predstaviti proizvode, projekte, ideje i usluge svojih tvrtki. Energa se održava pod sloganom “Misliti na budućnost” (Thinking the Future). Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno i uključuje:

koji omogućuje njegovu olakšanu izradu. Nakon edukacije u području pisanja inovativnog poslovnog plana, sudionici imaju priliku sudjelovati na natjecanju za najbolji poslovni plan Budi uzor®. Na natjecanju sudionici prezentiraju svoj poslovni plan pred članovima interdisciplinarnog žirija koji proglašavaju najbolji poslovni plan. Osvajaju se vrijedne nagrade te svi sudionici, koji su educirani u području poslovnog planiranja, imaju priliku popuniti svoje životopise što im može odigrati presudnu ulogu prilikom traženja prvog posla. Nakon natjecanja sudionicima se pruža prilika sudjelovanja u programu Erasmus za mlade poduzetnike te stjecanja praktičnog iskustva kod iskusnog poduzetnika u inozemstvu čiji boravak financira Europska unija.

• raspored sastanaka za svaku pojedinačnu tvrtku (prethodno ugovoreni 20-minutni bilateralni sastanci) • informativni paket dostavljen na dan poslovnih susreta • poslovna podrška osoblja Europske poduzetničke mreže u BiH (EEN) prije, tijekom i nakon poslovnih susreta. Službeni jezik događaja: engleski Za dodatne informacije i pomoć prilikom registracije kontaktirajte Sarajevsku regionalnu razvojnu agenciju SERDA, odjel Europske poduzetničke mreže u BiH, kontakt osoba: Aida Džamalija Duran, tel: +387 33 652 935, e-mail: aida@serda.ba.

enterprise europe

ERASMUS ZA MLADE PODUZETNIKE

Razmjena u sklopu programa od sada moguća i izvan Europe Uspješna provedba programa Erasmus za mlade poduzetnike donosi značajan iskorak koji ovaj program širi globalno te omogućuje svim zainteresiranim sudionicima razmjenu izvan granica Europe. Naime, novi poduzetnici sa sjedištem u Europi moći će odabrati dodatne željene destinacije u Programu koje uključuju SAD, Singapur i Izrael. Novi poduzetnici koji su se već prijavili u Program mogu samostalno mijenjati željene destinacije u svojim prijavama ili uz pomoć svojih posredničkih organizacija. Također, novi poduzetnici koji su već imali razmjenu u sklopu Programa u mo-

gućnosti su sudjelovati u razmjenama izvan granica Europe pod uvjetom da i dalje zadovoljavaju kriterije prihvatljivosti te da su podnijeli novu prijavu u Program. Novi prijavitelji u Program mogu imati samo jednu razmjenu u COSME zemljama ili u novim destinacijama Programa izvan Europe. Ukoliko ste zainteresirani za sudjelovanje u Erasmusu za mlade poduzetnike, možete se javiti na broj telefona 031/ 251 009, e-mailom na: ured@tera.hr ili osobno u prijemni ured Tera Tehnopolisa na adresi Trg Lj. Gaja 6 u Osijeku. Dodatne informacije nalaze se na web stranici: www.tera.hr.

CEBIT 2018

Potpore za odlazak na CEBIT

Agencija HAMAG-BICRO organizira odlazak na B2B razgovore u sklopu sajma CEBIT koji se održava u Hannoveru od 11. do 15. lipnja 2018. godine. CEBIT je poslovni festival za inovacije i digitalizaciju koji kroz svoja tri sastavna dijela - izložbe, konferencija i festival - pokriva digitalizaciju poslovanja, upravljanja i društva iz

svakog kuta. HAMAG-BICRO će kroz švicarsko-hrvatsku suradnju na programu Eurostars sufinancirati troškove putovanja (avion) i troškove plaćanja kotizacije za jednog predstavnika iz svake tvrtke, a konačan broj tvrtki će biti naknadno utvrđen, ovisno o broju prijavljenih tvrtki. Troškove smještaja snose same tvrtke. Hrvatska delegacija bi na put krenula 12. lipnja, dok je predviđeni povratak za Zagreb 14. lipnja. Ukoliko tvrtka želi krenuti ranije ili tamo ostati duže od predviđenog, molimo Vas da to napišete u prijavi. Cilj sastanaka s tvrtkama ne bi bio samo komercijalna suradnja, već bi tvrtke trebale imati istraživačko-razvojni projekt

koji bi htjele razvijati s međunarodnim partnerom te prijaviti taj projekt u Eurostars program. Eurostars je program za istraživanje i razvoj putem kojega tvrtke mogu dobiti do 1,5 milijun kuna uz 70-postotno sufinanciranje. Osnovni kriterij je sudjelovanje minimalno dviju zemalja članice Eurostarsa. Prije samog odlaska na sajam i poslovne razgovore za sudionike će biti organizirana radionica o prijavi projekta na program Eurostars kako bi oni mogli biti što spremniji za sudjelovanje na razgovorima. Više informacija, kao i mogućnost prijave, možete saznati putem poveznice http:// hamagbicro.hr/eurostars-b2b-razgovoriu-sklopu-cebit-sajma.

7. svibnja 2018.

www.een.hr

4 5

INTERREG CE THINGS+

Program za razvoj usluga Step Ri znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci je objavio javni poziv za iskaz interesa za sudjelovanje u šestomjesečnom programu interaktivnih radionica, edukacija i savjetovanja usmjerenom na razvoj usluga u proizvodnim poduzećima.

• razviti nove usluge koje će biti dodatak ili potpuni supstitut postojećoj ponudi proizvoda • unaprijediti svoje poslovanje uz korištenje vlastitih ljudskih resursa, u kratkom vremenskom periodu i s minimalnim ulaganjima i dodatnim troškovima.

Program je namijenjen malim i srednjim poduzećima koja žele inovativnim uslugama nadopuniti svoju ponudu i podići vrijednost svojih proizvoda, što može rezultirati većim prihodima, manjim rizikom poslovanja, povoljnijom strukturom troškova, većom vrijednošću ponude te izlaskom na nova tržišta.

Sudjelovanje u programu je besplatno odnosno poduzeća će dobiti nefinancijsku (de minimis) potporu u vrijednosti 19.200 kuna po poduzeću, a broj polaznika je ograničen.

Mala i srednja poduzeća koja će sudjelovati u programu će: • imati podršku stručnjaka prilikom razvoja novih usluga • proći strukturiran i jasno definiran program radionica, edukacija i savjetovanja

Od poduzeća koja žele sudjelovati se očekuje: • sudjelovanje tima iskusnih zaposlenika (minimalno dvije osobe) • visoku razinu angažmana članova tima uz podršku visokog menadžmenta tijekom izvođenja programa • integraciju novostvorene ponude (kombinacije postojećih proizvoda i novostvorenih usluga) u postojeće poslo-

vanje i njenu komercijalizaciju na domaćem i stranim tržištima Program u trajanju od šest mjeseci će se provoditi od lipnja do studenog 2018. godine u sklopu projekta THINGS+ sufinanciranog sredstvima Europske unije kroz program Interreg Središnja Europa. Više informacija, kao i cijeli tekst Javnog poziva za iskaz interesa za sudjelovanje u pilot-aktivnostima projekta THINGS+ može se naći na web poveznici http:// www.step.uniri.hr/portfolio/things-plus/ gdje se također nalaze i informacije o postupku prijave. Prijave su otvorene do 22. svibnja 2018. godine.

MALA ŠKOLA PODUZETNIŠTVA ZA ŽENE

Znanja i vještine za poduzetnice Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža Hrvatske i Međunarodna mreža poslovnih žena organizirale su u Zagrebu ciklus radionica s nazivom Mala škola poduzetništva za žene koja je započela prošlog tjedna. Ovim radionicama žele se pružiti sadašnjim i budućim poduzetnicama nova znanja i vještine u kreiranju vlastitog poduzeća. Žene, koje će tek krenuti u poduzetništvo, dobit će pregled informacija i praktičnih savjeta koji su im potrebni za tako veliki korak. Žene pak koje su već vlasnice tvrtki i potrebna su im neka nova znanja i vještine dobit će savjete kako da budu još bolje u svom poslu.

Predavačice na radionicama su u poduzetništvu već duži niz godina pa iz svog iskustva mogu dati odgovore isplati li se upuštati u poduzetništvo i zašto, a također su i članice Međunarodne mreže poslovnih žena te aktivno rade na osnaživanju i promicanju ženskog poduzetništva. Mala škola poduzetništva za žene obuhvaća ciklus od četiri dana predavanja i praktičnog rada. Uvodno predavanje održano je prošlog četvrtka u Komori Zagreb, a sljedeća tri predavanja će se održati 10., 17, i 24. svibnja u Hrvatskoj gospodarskoj ko-

mori na Rooseveltovom trgu. Detaljan program radionica možete pronaći na http://www.een. hr/upload/2018/04/mala-lkola-poduzetniltva-zallene-program.pdf. Zbog izuzetno velikog interesa edukacija će se ponoviti ove jeseni. Sudionice koje odslušaju sva četiri predavanja i odrade sve vježbe, dobit će diplome. Potvrda sudjelovanja stići će na adresu elektroničke pošte prijavljenih.

enterprise europe PROGRAM RURALNOG RAZVOJA

Povoljniji krediti za poljoprivrednike Sporazumom o financiranju provedbe financijskih instrumenata osiguran je novi oblik financiranja za poljoprivrednike u okviru Programa ruralnog razvoja. Korisnicima će biti dostupni krediti i jamstva za nova ulaganja po znatno povoljnijim uvjetima od onih kakve nudi bankarski sektor Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije potpisala je Sporazum o financiranju provedbe financijskih instrumenata s Ministarstvom poljoprivrede povodom predstavljanja novog oblika financiranja za poljoprivrednike u okviru Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. Sporazum su potpisali i Hrvatska banka za obnovu i razvitak te Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Zahvaljujemo Ministarstvu poljoprivrede na ukazanom povjerenju i veselimo se suradnji, rekao je prilikom potpisivanja Sporazuma predsjednik Uprave HAMAG BICRO-a Vjeran Vrbanec. “Sada slijedi kreiranje programa, upućivanje na izglasavanje u Vladu te raspisivanje natječaja. S obzirom na dosadašnja pozitivna iskustva u provedbi ESIF zajmova, imamo razloga biti optimistični s očekivanim učincima na sektor ruralnog razvoja”, kaže Vrbanec. Ovaj sporazum označava prekretnicu, radi se o novom obliku financijske podrške za poljoprivredni, prerađivački i šumarski sektor. Korisnicima će biti dostupni ne samo povoljniji krediti već i jamstva za nova ulaganja po znatno povoljnijim uvjetima od onih kakve na našem tržištu nudi bankarski sektor. Potpisanim sporazumom pokrenut će se: • mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj (kamate od 0,5 do 1,0 posto; mali zajmovi za sektor mljekarstva 0,1 posto) – od svibnja 2018. (HAMAG-BICRO)

• pojedinačna jamstva za ruralni razvoj (maksimalan iznos jamstva 1,3 milijuna eura) – od lipnja 2018. (HAMAG-BICRO) • investicijski krediti za ruralni razvoj – krajem 2018. (HBOR) Korisnicima će na ovaj način biti omogućen brži i lakši pristup financiranju po vrlo povoljnim uvjetima te će im se omogućiti financiranje nekih troškova koji nisu prihvatljivi kao trošak prilikom dodjele bespovratnih sredstava. Inicijativa za pokretanje financijskih instrumenata rezultat je uočenog otežanog pristupa financiranju za poljoprivredni, prerađivački i šumarski sektor. Primijećene su poteškoće s nedostatnim instrumentima osiguranja, visokim kamatnim stopama, nedostatkom vlastitog učešća u investicijama, nedovoljnog

pristupa mikro kreditima te nedostatkom komercijalnih kredita za šumarski sektor. HAMAG-BICRO će implementirati svoje znanje i iskustvo u kreiranje novih, povoljnijih rješenja za sektor ruralnog razvoja. Poduzetnicima iz tog sektora će postati dostupni financijski instrumenti sa smanjenom kamatnom stopom i smanjenom razinom potrebnih sredstava osiguranja (kolaterala), bez naplate naknade za obradu zahtjeva, bez naknada za rezervaciju sredstava i interkalarne kamate, bez naknade za prijevremenu otplatu kredita te bez obveznog vlastitog učešća krajnjeg primatelja, s počekom od 12 mjeseci i rokom otplate do pet odnosno 10 godina. Kao instrument osiguranja bit će dovoljna samo zadužnica poslovnog subjekta (ostali instrumenti osiguranja prema procjeni rizika).

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 1

2 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

7. svibnja 2018.

www.een.hr

6 7

PROGRAM EUROSTARS

Potpisan ugovor vrijedan milijun i pol kuna Mini HR je projekt kojim Bella software u suradnji s partnerom iz Švicarske želi razviti uređaj nosive tehnologije za žene kako bi se detektirao stres i upravljalo njime. Vrijednost ugovorenih sredstava iz programa Eurostars iznosi 1,49 milijuna kuna, a projekt će trajati godinu i pol Eurostars je program kojim se potiču mala i srednja poduzeća na suradnju s međunarodnim partnerima u pokretanju istraživačko-razvojnih aktivnosti. Osnovni kriterij je sudjelovanje minimalno dvije zemlje članice u projektu. Bespovratna sredstva iz Programa ovog puta dodijeljena su jednoj hrvatskoj tvrtki – Belli software. Ugovor je potpisao direktor tvrtke Bella software Sandro Mur te zamjenik predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a Boris Guina i član Uprave HAMAG-BICRO-a Mario Turalija. Riječ je o projektu Mini HR kojim se u suradnji s projektnim partnerom iz Švicarske želi razviti uređaj nosive tehnologije za žene s ciljem detekcije i upravljanja stresom. Vrijednost ugovorenih sredstava iz programa Eurostars iznosi 1,49 mi-

grama u kojem sudjeluje 36 zemalja članica. Provedbom Eurostarsa podupiremo međunarodnu suradnju te ohrabrujemo tvrtke da istražuju i razvijaju nove proizvode i konkuriraju na međunarodnim tržištima”, kaže Guina.

lijuna kuna, a očekivano trajanje projekta je 18 mjeseci. Ponosni smo na to što možemo financirati ovaj projekt, rekao je Boris Guina. “Ovaj je projekt odobren u snažnoj konkurenciji na razini cijelog Eurostars pro-

Projekt će biti sufinanciran sredstvima iz švicarsko-hrvatskog programa suradnje koji za cilj ima poboljšanje inovativnih Eurostars projekata s hrvatskim partnerima. To je ujedno i prvi projekt suradnje Hrvatske i Švicarske na programu Eurostars. Realizacijom projekta poboljšat će se međunarodna suradnja malih i srednjih poduzeća iz Hrvatske s europskim partnerima u području inovacija, istraživanja i razvoja, što bi trebalo rezultirati stvaranjem novih radnih mjesta i plasiranjem novih proizvoda na tržište.

B LIGHT

Otvoren 2. poziv na dostavu projektnih koncepata

B Light shema je projekt kojim se financira suradnja malih i srednjih poduzeća na pograničnom području Mađarska-Hrvatska u sklopu Interreg V-A Programa suradnje Mađarska-Hrvatska 2014.-2020.

Projekt provodi HAMAG-BICRO kao glavni korisnik te sedam regionalnih (županijskih) razvojnih agencija s programskog područja Mađarska-Hrvatska. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije otvara drugi poziv na dostavu projek-

tnih koncepata (Light Concepts). Natječaj je otvoren od 17. travnja do 18. lipnja 2018. godine, a poduzetnicima je na raspolaganju ukupno 3,1 milijun eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Projekti će biti odabrani putem dvaju selekcijskih koraka. Svi projektni prijedlozi odobreni u prvom koraku (Light Concept) ulaze u drugi korak (Light Project Proposal). Obrazac za prijavu Light Concept i svi ostali dokumenti mogu se preuzeti na službenoj stranici projekta B Light - https://www.b2match.eu/blight.

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

NADZOR GRAĐEVINSKIH RADOVA

HŽ Infrastruktura traži uslugu nadzora građevinskih radova. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/D ocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/ S+0F5-0010812. Dodatne informacije dostupne su na: HŽ Infrastruktura d.o.o. 39901919995, Mihanovićeva 12, Zagreb 10000, Dubravka Sovilj, eufunds@hzinfra. hr. Natječaj je otvoren do 5. lipnja. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/ Oglasnik. USLUGE POPRAVAKA I ODRŽAVANJA ELEKTRIČNIH STROJEVA HEP Proizvodnja traži usluge popravaka i održavanja električnih strojeva, aparata i pripadajuće opreme. Natječaj je otvoren do 6. lipnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/ S+0F5-0010740. Dodatne informacije dostupne su na: HEP Proizvodnja d.o.o. 09518585079, Ulica grada Vukovara 37, Zagreb 10000, Ivan Jadrijević, proizvodnja-nabava3@hep.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik.

MEDICINSKE NAPRAVE Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević traži nabavu medicinskih naprava. Natječaj je otvoren do 6. lipnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/ S+0F2-0010899. Dodatne informacije dostupne su na: Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević 47767714195, Mirogojska cesta 8, Zagreb 10000, Mateja Cestarić, nabava@bfm.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik. STRELJIVO Ministarstvo unutarnjih poslova traži nabavu streljiva. Natječaj je otvoren do 24. svibnja. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2 018%2fS+017-0010516. Daljnje podat-

ke daje: Ministarstvo unutarnjih poslova 36162371878, Ilica 335, Sektor za nabavu, Zagreb 10000, Dubravko Golubić, dgolubic3@mup.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik. LIJEKOVI Klinička bolnica Merkur traži nabavu lijekova. Natječaj je otvoren do 5. lipnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/ S+0F2-0010985 Dodatne informacije do-

stupne su na: Klinička bolnica Merkur 25883882856, Zajčeva 19, Zagreb 10000, Robert Dragija, robert.dragija@kb-merkur. hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https:// eojn.nn.hr/Oglasnik. ZAVOJNI MATERIJAL

Klinički bolnički centar Zagreb traži nabavu zavojnog materijala. Natječaj je otvoren do 8. lipnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/ S+0F2-0010654 Dodatne informacije dostupne su na: Klinički bolnički centar Zagreb 46377257342, Kišpatićeva 12, Zagreb 10000, Renata Szabo, renata.szabo@ kbc-zagreb.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik. USLUGE ODRŽAVANJA SUSTAVA Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta traži usluge održavanja sustava. Natječaj je otvoren do 4. lipnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/ S+0F2-0010523 Dodatne informacije dostupne su na Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta 22413472900, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb 10000, Vatroslav Ćurić, vatroslav.curic@mingo.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn. nn.hr/Oglasnik.

7. svibnja 2018.

www.een.hr

8 9

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na ibobek@hgk.hr

MLADI DANSKI START-UP ZA ODJEĆU TRAŽI PROIZVOĐAČE (BRDK20180208001) Mlada danska tvrtka start-up želi pokrenuti liniju muškog i ženskog donjeg rublja od organskog pamuka, recikliranog PET i Lenzing MicroModal tkanina te traži proizvođače koji će im pomoći u izradi njihove prve kolekcije. RUSKA TVRTKA SPECIJALIZIRANA ZA PROIZVODNJU SLADOLEDA TRAŽI DOBAVLJAČE MLIJEKA I VRHNJA (BRRU20180117001) Ruska tvrtka specijalizirana za proizvodnju sladoleda od cjelovitog mlijeka i vrhnja zainteresirana je za pronalaženje trgovačkih partnera - dobavljača i proizvođača mlijeka i vrhnja u inozemstvu za suradnju u okviru distribucijskih usluga.

RUSKA TVRTKA ZA PROIZVODNJU LAMINIRANOG FURNIRA TRAŽI DOBAVLJAČE OKRUGLIH GREDA U INOZEMSTVU (BRRU20180111001) Ruska postrojenja za obradu drveta, specijalizirana za proizvodnju lijepljene građe, traži dobavljače okruglih greda od tvrdog ili mekog drva. GRČKA TVRTKA KOJA PROIZVODI APERITIVE OD ORGANSKE PAPRIKE TRAŽI PROIZVOĐAČE I DOBAVLJAČE ORGANSKIH PAPRIKA IZ HRVATSKE, ITALIJE I ŠPANJOLSKE ZA POTPISIVANJE SPORAZUMA O PROIZVODNJI (BRGR20170113001)

TRGOVAČKI AGENT TRAŽI TRŽIŠNO LANSIRANJE SPORTSKOG SOFTVERA U HRVATSKOJ (BOHU20170719001) Mađarska tvrtka za razvoj softvera traži poduzeće koje može pomoći u tržišnom lansiranju na hrvatsko tržište premium softvera razvijenog za sportske klubove. Suradnja bi obuhvaćala prevođenje softvera, izgradnju veza s hrvatskim sportskim klubovima, uvođenje softvera, testiranje, PR i marketinške aktivnosti.

Grčka tvrtka s tri generacije iskustva u proizvodnji prehrambenih proizvoda, aktivna u široj međunarodnoj suradnji, sa širokom distribucijskom mrežom koja pokriva sve kontinente, želi sklopiti novi ugovor o proizvodnji s proizvođačima organskih paprika. Tvrtka cilja na tržišta Hrvatske, Italije i Španjolske.

ŠPANJOLSKI PROIZVOĐAČ SOLARNOG NAPAJANJA S ELEKTRONIČKIM PRIKLJUČCIMA ZA PUNJENJE VANJSKIH SUNCOBRANA/ KIŠOBRANA TRAŽI DISTRIBUTERE U NEKOLIKO EUROPSKIH ZEMALJA (BOES20180306005) Ova španjolska tvrtka je proizvođač uređaja koji se sastoji od panela solarne energije koja se koristi za generiranje struje za napajanje priključaka za punjenje za opću potrošačku elektroniku. Ovaj uređaj se instalira na vrh vanjskih suncobrana/kišobrana. Traže distributere u nekoliko europskih zemalja kako bi promovirali njegovu upotrebu u restoranima i barovima s vanjskim sjedalima.

RUSKA TVRTKA SPECIJALIZIRANA ZA VELEPRODAJU I DISTRIBUCIJU KONTROLNE I MJERNE OPREME TE DRUGE INDUSTRIJSKE OPREME TRAŽI DOBAVLJAČE OPREME ZA PROIZVODNE POGONE (BRRU20171221011) Tvrtka je uključena u veleprodaju i distribuciju raznih industrijskih postrojenja. Tvrtka je distributer strojeva i opreme za proizvodnju, dijelova motornih vozila i specijalnih strojeva. Razvija tržište i traži nove dobavljače različitih strojeva i opreme. Zainteresirana je za pronalaženje partnera za sklapanje sporazuma o distribucijskim uslugama iz zemalja EU-a i CIS-a, SAD-a i Kanade.

DANSKA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČE/DOBAVLJAČE ORGANSKIH ORAŠASTIH PLODOVA I SJEMENKI (BRDK20160901001) Danska uvozna i maloprodajna tvrtka specijalizirana za organsku hranu traži proizvođače organskih orašastih plodova i sjemenki kako bi ih distribuirala na danskom tržištu. Konkretno, tvrtka traži bademe (Marcona), orahe, orašaste plodove, pinjole, pistacije, pekan orahe i brazilske orahe. Ako se proizvodi mogu pakirati od proizvođača ili dobavljača u vrećama od jednog kilograma s odgovarajućim naljepnicama, to bi bilo prednost, ali ne i zahtjev. Tvrtka također može obraditi narudžbe u rinfuzi i ponovno ih pakirati. POLJSKA PREHRAMBENA TVRTKA TRAŽI PROIZVOĐAČE/DOBAVLJAČE SIROVIH, JESTIVIH ORAHA I SUŠENOG VOĆA U OKVIRU SPORAZUMA O DISTRIBUCIJI (BRPL20171003001) Poljska tvrtka nudi opskrbu sirovih, jestivih oraha i sušenog voća. Raspon proizvoda: badem, brazilski orah, orašasti plodovi, suhe marelice, sušeni kokos, brusnice, suhe šljive, orasi, sjemenke plavog maka, grožđice i mljevene uljanice. Tvrtka nudi proizvode izravno od dobavljača u Europi, Africi, Aziji, Australiji, kao i Sjevernoj i Južnoj Americi. Tvrtka je izgradila bazu klijenata prodajom visokokvalitetnih proizvoda i sada traži nove proizvođače/dobavljače u okviru sporazuma o distribucijskim uslugama. SRPSKA TVRTKA KOJA SE BAVI UVOZOM SVJEŽEG VOĆA I POVRĆA NUDI SURADNJU U VIDU DISTRIBUCIJE PROIZVODA (BRRS20161206001) Srpska tvrtka koja se bavi izvozom, uvozom, veleprodajom i distribucijom svježeg voća i povrća nudi suradnju u vidu distribucije proizvoda na srpskom tržištu. Tvrtka je osnovana 2000, a danas je vodeća u trgovini svježom voćem i povrćem na području zapadne Srbije s više od 1000 poslovnih partnera u zemlji i inozemstvu. Tvrtka ima vrlo dobru mrežu domaćih i stranih partnera i djeluje u skladu s HACCP standardom. Tvrtka već uvozi proizvode iz Makedonije, Grčke, Italije, Španjolske, Nizozemske, Turske, Kine, Kanade, Argentine i Južne Afrike.

enterprise europe

RAPEX IZVJEŠĆE 1

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

8 čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Dječja jakna Kipsta, robna marka KIPSTA, T500 plava i crna vodootporna dječja jakna, model: 8364292 i 8364291, proizvod predstavlja opasnost od gušenja, zbog predugih vezica u području vrata. Potrošači koji su kupili predmetne jakne mogu odrezati vezice ili vratiti proizvod trgovcu kod kojeg su kupili proizvod. (slika 1) Prijenosna lančana pila, brend Makita, model Makita EA7900P50E. Pri povratnom udaru kod piljenja prekasno se aktivira automatska kočnica. To može uzrokovati da nož pile dođe u kontakt s tijelom osobe koja pili i uzrokuje ozbiljne ozljede. (slika 2) Romobil S-125, brend Cygnus, model, S-125, 125 mm, crveni i crni metalni sklopivi romobil s podesivim upravljačem. Romobil predstavlja opasnost od ozljeda jer upravljač nema dovoljnu otpornost na opterećenje. (slika 3) Motocikli Suzuki, modeli GSX-R1000/R. Motocikli su proizvedeni od 2. veljače do 1. prosinca 2017. godine. Predstavljaju opasnost od ozljeda jer prilikom prebacivanja između prvog i drugog stupnja pri-

jenosa može doći do visokog broja okretaja motora. (slika 4) Automobili Fiat, model Ducato, 290/295 2.3 F1A E6. Vozila su proizvedena od 2. svibnja 2016. do 10. listopada 2017. godine. Vozila prestavljaju opasnost od ozljeda jer se prsten međuhladnjaka može odvojiti od prigušne leptirske zaklopke i vozila mogu ostati bez svjetla. (slika 5) Automobil Mercedes-Benz, model SLS AMG. Vozila su proizvedena između 17. listopada 2016. i 11. prosinca 2017. godine. Vozila predstavljaju opasnost od ozljeda jer sigurnosni pojas može zapeti u vodilici. Pojas može ostati labav pri pomicanju. (slika 6) Automobil Mitsubichi, model ASX, godina modela: 2015-2015.5. Vozila predstavljaju opasnost od ozljeda jer se relej ECU motora može nepravilno zagrijati, a posebno na modelima ASXs 15-15.5MY. (slika 7) Automobili Hyundai, modeli Santa Fe, Tucson, proizvedeni u 2011. godini. Vozila predstavljaju opasnost od požara zbog nedostatka na crijevu za gorivo. (slika 8)

7. svibnja 2018.

www.een.hr

10 11

POTRAŽNJA ZA TEHNOLOGIJAMA Tehnološke upite pošaljite na Lada.BenzonKrsnjavi@hamagbicro.hr

Škotska tvrtka koja se bavi biomaterijalima traži europske partnere za validaciju proizvoda i buduću suradnju (TRUK20180319002) • Velika tvrtka iz Velike Britanije koja se bavi biomaterijalima razvila je nove peptidne hidrogelove koji se mogu modificirati kako bi oponašali različita tkiva i osigurali troškovno učinkovitu 3D matricu koja bi podržavala niz aplikacija za stanične kulture. 3D matrica je umjetno stvoreno okruženje u kojem biološke stanice imaju mogućnost rasti u interakciji sa svojom okolinom u sve tri dimenzije. Tvrtka traži partnere iz područja koje se bavi razvojem 3D matrice za kulture stanica, razvojem analize, kozmetičkim i farmaceutskim testiranjem i bioprintingom za izgradnju novih studija i procjena primjene. Tvrtka je spremna potpisati ugovor o istraživanju ili ugovor o tehničkoj suradnji. H2020 CE-SFS-24-2019 - Tijelo francuske lokalne upravne jedinice (metropolitanska zajednica) traži partnere posebno zainteresirane za područje održive opskrbe s ciljem uspostavljanja novih gradskih lanaca hrane (RDFR20180307001) • Tijelo francuske lokalne upravne jedinice formira konzorcij za prijavu prijedloga projekta na natječaj H2020 CE-SFS-24-2019. Institucija traži inovativne i pouzdane partnere (gradovi, jedinice lokalne uprave, privatne tvrtke, udruge itd.) koji imaju ekspertizu i iskustvo

u primjeni nove prakse u domeni održivog lance hrane i sustava hrane u urbanom okruženju. Cilj projekta je postavljanje inovativnog, inkluzivnog i održivog sustava hrane za gradove. Model bi trebao biti univerzalan s mogućnošću implementacije. Talijanska start-up tvrtka razvila je novu vrstu koncept trgovine te traži inovativne digitalne tehnologije za daljnju nadogradnju (TRIT20180315001) • Talijanska tvrtka iz Milana otvorila je novu inteligentnu koncept trgovinu za prodaju namještaja i dizajnerskih predmeta, kombinirajući kupnju sa zabavom. Tvrtka traži inovativne digitalne tehnologije za maloprodajni sektor kako bi poboljšala svoje trgovine te je spremna potpisati ugovor o uslugama. Nizozemska tvrtka traži partnere koje imaju stručnost u području razvoja EEG elektroda (TRNL20180228001) • Nizozemska tvrtka koja razvija novi medicinski uređaj za elektroencefalografiju (EEG) traži partnere s ekspertizom u razvoju “peel-stick” tipova EEG elektroda. Traži se specijalizirana tvrtka koja se bavi razvojem medicinske opreme i s iskustvom u razvoju jednokratnih EEG elektroda i hidrogelova za potpisivanje ugovora o tehničkoj suradnji. Nizozemsko osiguravajuće društvo traži pametan sustav, kombinaciju tehnologija i metoda kako bi se signalizacijom spriječio požar u dimnjacima (TRNL20180328001) • Nizozemsko osiguravajuće društvo traži metode i tehnologije za sprečavanje požara u dimnjacima. Oni traže tvrtke koje se bave otkrivanjem

požara i/ili razvijaju uređaje za signalizaciju i mjerenje stanja, s ciljem razvoja novog pametnog sustava (širokog alata) za otkrivanje i smanjivanje požara u dimnjacima. Osiguravajuće društvo traži tvrtke koje bi provodile istraživanja ili tvrtke koje bi razvile metodološku i tehnološku primjenu novog sustava. Spremni su potpisati ugovor o istraživačkoj suradnji i ugovor o tehničkoj suradnji. Litvanska tvrtka želi kupiti IT tehnologiju za ispis velikog formata (TRLT20180314001) • Litvanska tvrtka za dizajn želi proširiti svoje usluge kupnjom specijalizirane tiskarske tehnologije koja tvrtki omogućuje pružanje šireg spektra usluga tiskanja. Stroj za tiskarsku tehniku s maksimalnom razlučivosti od 12.000x48.000 dpi olakšat će tvrtki da do-

bije značajnu konkurentsku prednost proširivanjem ponuđenih usluga. Tvrtka nudi licenicni ili komercijalni ugovor s tehničkom podrškom. Nizozemska tvrtka za javni prijevoz traži inovativna rješenja za poboljšanje korištenja vlastitih kapaciteta (TRNL20180412002) • Nizozemska tvrtka koja se bavi putničkim prijevozom traži inovativna rješenja za poboljšanje korištenja kapaciteta u svom voznom parku i na platformama, s ciljem rasta mobilnosti bez gubitka udobnosti. Javna organizacija traži know-how i tehnološka rješenja koja bi dodali na svoj portfelj provedenih poboljšanja. Traže su partneri (tvrtke, startupovi) što je prije moguće zbog prijave na javni natječaj. Potencijalnim partnerima ponudili bi ugovor o istraživačkoj suradnji s ograničenim opsegom.

enterprise europe

7. svibnja 2018.

3. EUSAIR forum Na 3. EUSAIR forumu u Cataniji, Italija, održat će se poslovni razgovori B2B u organizaciji Europske poduzetničke mreže. U Italiji će se 24. i 25. svibnja održati 3. forum Strategije EU-a za jadransko i jonsko područje (EUSAIR) pod sloganom “Naša regija, naša budućnost”.

onalna i lokalna tijela, poslovni sektor, akademska zajednica i civilno društvo, koji dijele mišljenja, razmjenjuju iskustva i razgovaraju o načinima suradnje. Dodatni tematski susreti i kulturni i društveni događaji upotpunit će program Foruma.

vatska, Grčka, Crna Gora, Srbija, Slovenija). Štoviše, u okviru EU China Tourism Year 2018 (ECTY) i u suradnji s uredima Kine EEN, Mreža će pozvati kineske turističke tvrtke i dionike da sudjeluju na B2B susretu kako bi olakšale suradnju s kolegama iz EU-a.

Forum će organizirati Republika Italija u suradnji s Europskom komisijom i uz potporu EUSAIR Facility Pointa, a cilj mu je povećati vidljivost EUSAIR-a i razmišljanje o napretku koji je postignut od 2. foruma održanog u Ioannini (Grčka) u svibnju 2017. godine. Sudionici će imati priliku razgovarati o mehanizmima financiranja za sva četiri tematska stupa EUSAIR-a i razmijeniti konkretne ideje o budućem izgledu Strategije. Svake godine Forum privlači brojne dionike kao što su Europska komisija i druge institucije EU-a, nacionalna ministarstva, regi-

Nakon uspješnih B2B susreta tijekom prošlih izdanja EUSAIR foruma (u Dubrovniku i Ioaninni), Europska poduzetnička mreža će i ove godine organizirati bilateralne susrete organizacija i malih i srednjih poduzeća koja se nalaze u jadranskoj i jonskoj regiji. Razgovori će se održati ujutro prvoga dana (24. svibnja od 9 do 13.30 sati). Partneri Europske poduzetničke mreže na Siciliji (Sicindustria i Consorzio Arca) organiziraju ovaj poludnevni B2B događaj u suradnji s uredima EEN-a u drugim EUSAIR zemljama (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hr-

Registracija događaja i prijava za B2B razgovore je otvorena na sljedećoj poveznici: https://b2b-eusair-forum-2018. Za više informacija možete izravno kontaktirati kolege u EEN-u Italija: Giada Platania, g.platania@sicindustria. eu+39 091581100, +39 334 6073882; Anna Sangiorgi, asangiorgi@consorzioarca.it +39 091 6615645 - 11 + 39 091 3357558958. Kontakt u Hrvatskoj: Vesna Torbarina, vtorbarina@hgk.hr, 01 4561 671.

Torino Fashion Match 2018 Torino Fashion Match 2018 namijenjen je malim i srednjim poduzećima, modnim dizajnerima, start-upima, društvima za e-trgovinu, kupcima, trgovcima i međunarodnim stručnjacima. Glavni fokus: • Tekstilna i modna odjeća/pribor

• Muška i ženska odjeća • Sportska odjeća/odjeća za plažu/donje rublje • Tekstilne tehnologije • Tkanine • Usluge u modi i tekstilu Tijekom TFW # 3 sudionici mogu prisustvovati showovima modnih pista, B2B sastancima, a pozvani su i na posebne radionice vezane uz modnu industriju u organizaciji Unioncamere Piemonte: • Pametni materijali i tehnologije povezane nosivosti: Fashion Tech

• Kružna ekonomija i održivost u modnoj industriji • Digitalna revolucija i neki pravni aspekti u modnoj industriji 4,0: e-commerce i aspekti inovacije • Europska komisija: mogućnosti financiranja i natječaji iz fondova EU-a. Registracija za poslovne razgovore: https://torino-fashionmatch-2018. b2match.io/ Rok za prijavu: 21. lipnja 2018. Kontakt u HGK-EEN-u: Vesna Torbarina (vtorbarina@hgk.hr).

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a

PRILOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

8. svibnja - Future of Building, Beč, Austrija

24. svibnja - 3. EUSAIR forum, Catania, Italija

8. svibnja - Konferencija - Do boljih poslovnih rezultata uz sredstva EU fondova, Zagreb

11. lipnja - Future Match, CEBIT, Hannover, Njemačka

16. svibnja - Poslovni razgovori na AgroB2B @ NSFair, Novi Sad, Srbija 17.svibnja - VOOGLE konferencija 2018, Varaždin

19. lipnja - Poslovni susreti tvrtki na Energa B2B 2018, Sarajevo; BiH

GLAVNI UREDNIK Darko Buković

22. svibnja - Konferencija: Uloga poduzetništva u Jugoistočnoj Europi, Zagreb

28. lipnja - Torino Fashion Match, Torino, Italija

UREDNIK PRILOGA Krešimir Sočković

PRIVREDNI VJESNIK

PREDSTAVLJAMO BTRAVEL, Zagreb

CILJ: BITI SINONIM ZA PUTOVANJA Sva energija BTravela usmjerena je na dobivanje novih poslova i njihovu kvalitetnu realizaciju, ističe Bilić

remda je kalendarski mlada tvrtka, jer je s radom počela potkraj 2015. godine, BTravel u svojem timu okuplja profesionalce koji su dugi niz godina u turizmu. Dalibor Bilić, predsjednik Uprave BTravela, kaže kako se poslovanje tvrtke temelji na tri segmenta. Ponajprije, to je izvan glavne sezone incoming turizam za grupe iz Zapadne Europe, dok je drugi segment sportski turizam, točnije, suorganizacija događanja i servis za klubove i saveze. “Temelj sportskog turizma koji radimo i živimo je prezentacija Hrvatske u svijetu kao destinacije koja ima svu potrebnu sportsku infrastrukturu za organizaciju sportskih priprema, kampova i događanja za inoze-

TVRTKA JE IZAŠLA I NA SLOVENSKO TRŽIŠTE S NOVIM PORTALOM POD NOVIM BRENDOM OUTLET PUTOVANJA mne klubove i saveze. U protekle dvije godine organizirali smo nekoliko sportskih događanja s više od 1000 sudionika”, objašnjava on dodajući kako je treći segment MICE i poslovni turizam. U ovom dijelu svojeg poslovanja BTravel organizira više od 70 događanja godišnje (incentive programi, konferencije, kongresi). “Osim toga, imamo nekolicinu drugih segmenata poslovanja koji se također rapidno šire, a to su skijanje, ljetovanje, wellness i putovanja za mlade”, kaže Bilić.

ŠAROLIKI KLIJENTI Cilj tvrtke je, ističe on, postati vodeća agencija u regiji. “Pod time ne mislim na prihod nego na to da postanemo sinonim za putovanja. Želimo biti mjesto gdje će mladi ljudi naučiti posao, ali na jedan novi, brži način, koji uključuje nove tehnologije i potrebu za sinergijom”, naglašava. “Trenutačno u Hrvatskoj imamo 32 stalno zaposlena u uredima u Zagrebu i Puli te još tri djelatnika u uredu u Beogradu i pet u Ljubljani”, kaže

Bilić napominjući kako je sva energija BTravela usmjerena na dobivanje novih poslova i njihovu kvalitetnu realizaciju. “Klijenti s kojima poslujemo su šaroliki. Naime, radimo sa školarcima, s malim i velikim poduzećima, sportskim savezima i klubovima, domaćim i inozemnim umirovljenicima... Zaista, izazov je zadovoljiti toliko različitih potreba”, kaže on. BTravel je nedavno izašao na slovensko tržište s novim portalom specijaliziranim za prodaju turističkih usluga pod novim brendom Outlet putovanja. “Poslovni model portala je napravljen i zamišljen s hotelske strane. Naime, kao direktor hotela nikada nisam imao alat ili agenciju koja mi u realnom vremenu može prodati praznu sobu na ciljanom tržištu koje može reagirati, točnije, kupiti sobu u roku od 24 ili 48 sati. To su tržišta udaljena do 250 kilometara u kojima, ako imaju dobru i atraktivnu ponudu, kupci mogu odmah odlučiti o putovanju. Kako jako malo ljudi može dugoročno planirati svoje putovanje, izuzetno je važno da mu ‘serviramo’ atraktivnu ponudu na dnevnoj razini u realnom vremenu. Outlet putovanja bi do kraja godine trebala biti prisutna i na tržištu Hrvatske i BiH. Mislim da tako postajemo partner hotelima u pravom smislu riječi. Dakle, hoteli kreiraju cijenu, a mi koristimo svoje alate i kanale prodaje kako bismo im prodali praznu sobu”, pojašnjava. “Ne nedostaje nam planova i ciljeva, ali ponajprije trebamo završiti planirani petogodišnji ciklus razvoja u kojem ćemo postaviti čvrste temelje za daljnji razvoj i investicije”, zaključuje Bilić. (B.O.)

A SAD MALO O NAMA...

2015. god počeo s radom BTravel 40 djelatnika zapošljava tvrtka u Hrvatskoj, Srbijii Sloveniji oko 70 događanja godišnje organiziraju u MICE i poslovnom turizmu

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

AKTUALNO VLAKOM OD ZRAČNE LUKE DO SPLITA

PRIČA DUGA 30 GODINA Prema grubim procjenama, moglo bi se raditi o projektu vrijednom oko milijardu eura, ali to se ne može sa sigurnošću tvrditi jer treba izraditi studiju izvodljivosti piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

HGK-Županijskoj komori Split održan je okrugli stol o razvoju željezničke infrastrukture u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji su organizirali Hrvatsko društvo željezničkih inženjera, Grad Split, HGKŽK Split i HŽ Putnički prijevoz, a pod pokroviteljstvom Splitsko-dalmatinske županije. Tom prigodom potpisan je Sporazum o dugogodišnjem partnerstvu u razvoju željezničkog prometa i unapređenju integriranog prijevoza putnika na području Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije. Sporazum su potpisali predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza, Splitsko-dalmatinske županije, gradova Splita, Trogira, Kaštela, Solina i Omiša, Prometa Split, Zračne luke Split, Lučke uprave Split i HGK. Državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić kazao je da ne može sa sigurnošću reći vrijednost tog projekta, jer je nužno izraditi potrebne studije i odabrati način realizacije ali prema grubim procjenama moglo bi se raditi o oko milijardu eura. “To je pretpostavka koju ovisno o projektu i načinu projektiranja treba dokazati. Vjerojatno bi se iskoristio i dio postojeće pruge”, dodao je Mihotić ističući kako je nužno sagledati sve aspekte ovoga

projekta tim više što on još nije deﬁniran ni u prostornim planovima Županije splitsko-dalmatinske niti u gradovima i općinama kroz koje bi prolazila trasa željezničke pruge.

PRUGA KAO NUŽNOST “Kada izradimo potrebne studije i deﬁniramo trasu realno je da se za dvije- tri godine može reći kako je odluka done-

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE PREDLOŽIT ĆE DA SE OVAJ PROJEKT UVRSTI NA LISTU STRATEŠKIH PROJEKATA sena i kako bi se moglo započeti s ovim projektom”, kazao je Mihotić dodajući kako će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture predložiti da se ovaj projekt uvrsti na listu strateških projekata.

Prema riječima Mirjane Čagalj, potpredsjednice HGK za graditeljstvo, promet i veze, potpisivanje sporazuma između svih institucija koje će sudjelavati u ovom projektu trebalo bi rezultirati time da HŽ Infrastruktura napravi studiju isplativosti koja će pokazati koliko to stoji. Nakon toga bi se raspisao natječaj, osigurala sredstva i započelo s realizacijom toga projekta. Naravno, da se nadamo pomoći Vlade, a pomoći će i HGK, naglasila je ona. “Već 30 godina pričamo o povezivanju zračne luke sa Splitom i krajnje je vrijeme napraviti konkretne poteze”, istaknula je Mirjana Čagalj. Član Uprave HŽ Infrastrukture Marko Zdravko Žubrinić kazao je kako je ovo sam početak tako da ne može govoriti ni o rokovima niti o tome kuda će prolaziti trasa te hoće li trebati nekakva izmještanja. “Koliko će biti vrijedan ovaj projekt, pokazat će studija izvodljivosti”, dodao je Žubrinić. Sudionici okruglog stola isticali su kako se u sljedećem razdoblju očekuje porast do čak četiri milijuna putnika u Zračnoj luci Split, što je izazov za postojeće prijevozne sustave koji putnike zračne luke povezuju s trajektnom lukom i središtem Splita. Jedino učinkovito dugoročno rješenje je, svi se slažu, razvoj sustava brze gradske željeznice te izgradnja nove pruge do zračne luke.

Prijevozni sustav aglomeracije Split podići na višu kvalitativnu razinu Na okruglom stolu zaključeno je kako prijevozni sustav aglomeracije Split, koji uz Split uključuje gradove Solin, Kaštela i Trogir, treba podići na višu kvalitativnu razinu unapređenjem integriranog prijevoza te modernizacijom i izgradnjom stajališta, čiju će okosnicu činiti brza gradska

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

željeznica. Također, u Kopilici je potrebno izgraditi intermodalni terminal, odnosno zajedničko stajalište za autobusni i željeznički prijevoz. Sudionici su zaključili kako bi Split trebao postati prvi grad u Hrvatskoj u kojem će zračna luka sa središtem grada biti povezana željeznicom.

VIS-À-VIS ANA ŠIMUNOVIĆ

PROKLETSTVO komunikacijskog multitaskinga komunikacijska savjetnica i certiﬁcirana a CIPR stručnjakinja za odnose s javnošću

Uvjereni smo da kvalitetno možemo voditi sastanak, istodobno odgovarati na mailove, poruke na WhatsAppu, Viberu, Messangeru, a pritom obaviti i pokoji telefonski poziv

ivimo u Facebook/Instagram svijetu i svakodnevno provedemo puno vremena u usavršavanju vještina stavljanja ﬁltera na sve ono što čini naš život. Usavršavamo prezentaciju našeg života tako da sve izgleda divno, iako nam je, naravno, stvarni život mješavina različitih osjećaja - nervoze, zadovoljstva, ushićenja, nestrpljivosti, razočarenja... Utjecaj tehnologije na naše živote već sad mijenja, ne samo način na koji komuniciramo, prezentiramo se svijetu, već i našu ﬁziologiju. Istraživanja, o kojima govori Simon Sinek, u svojem proučavanju generacije milenijalaca, pokazala su da naša angažiranost na društvenim mrežama značajno djeluje na otpuštanje hormona dopamina. Kada dobijemo poruku ili lajk, osjetimo kako nas taj hormon “puca”. No dopamin izaziva ovisnost, to znamo, jer se ista stvar događa s pretjeranom konzumacijom alkohola, droge ili s kockanjem. Jeste li i vi ovisni o svojem telefonu? Kako ćete to najbolje saznati? Pa recimo, ako ste na večeri sa svojim prijateljima, družite se, a i dalje imate potrebu odlaziti na društvene mreže. Ako je prva stvar koju ujutro napravite ta da pogledate u mobitel i otvorite jednu od aplikacija društvenih mreža. Ako ste na sastanku i vaš mobitel je na stolu, okrenut ili ne, to šalje nesvjesnu poruku svima na sastanku – niste mi toliko važni, imam važnijih stvari od ovog sastanka. Ako su odgovori na ova pitanja da, onda je to, vrlo vjerojatno, komunikacijski “poremećaj”, iako ga radije sami etiketiramo kao komunkacijski multitasking. Uvjereni smo da kvalitetno možemo voditi sastanak, istodobno odgovarati na mailove, poruke na WhatsAppu, Viberu, Messangeru, a pritom obaviti i pokoji telefonski poziv. Koje posljedice takav multitasking ima na kvalitetu razgovora? Konverzacijska kompetencija rapidno opada i više nismo u stanju voditi koherentne razgovore.

Kako to možemo promijeniti i povećati šanse za vođenje smislenih razgovora u kojima ćemo biti prisutni duhom i tijelom? Ne želimo li svi više razgovora u kojima se osjećamo angažirano, povezano, prihvaćeno, nakon kojih se osjećamo motivirano? Zašto ne bismo zamijenili ovisnost o društvenim mrežama ovakvim tipom razgovora koji nas hrani, u kojem se osjećamo shvaćeno, koji nas povezuje s drugima ljudima, stvara sinergijski učinak zajedničkog djelovanja od kojeg postajemo dio cjeline a ne izolirani otuđeni pojedinci?

ostaviti prostor za raspravu. Ako niste spremni za to, nemojte ga ni iznositi. Najbolji preduvjet ulaska u razgovor s nekim je pretpostavka da iz tog razgovora možete nešto naučiti i učiniti to vrijeme korisnim. Time ostvarujete dijalog, a ne vodite monolog. Postavljajte otvorena pitanja, ona na koja se ne odgovara s “da”, “ne” ili jednom riječju, već na koje se odgovara opsežno i opisno. Time ćete osigurati dinamiku u razgovoru, a i saznati puno o tome kako vaš sugovornik poima svijet oko sebe te mu pomoći da se bolje čuje, razumije, preispita. Nemojte slušati samo da biste odgovorili, slušajte da bi ste razumjeli i imali na temelju čega zatražiti da i vas razumiju. Uvjerljivo najbolji doživljaj u komunikaciji je onaj kad zaista osjećate da vas je netko saslušao. Ono što sam si obećala još prije nekoliko mjeseci, što zaista i uspješno provodim u djelo i vidim da itekako pomaže, jest da, kad sam s nekom osobom, onda sam s tom osobom i ništa drugo ne postoji. Želim joj dati ono što i sama želim

UVJERLJIVO NAJBOLJI DOŽIVLJAJ U KOMUNIKACIJI JE ONAJ KAD ZAISTA OSJEĆATE DA VAS JE NETKO SASLUŠAO Evo nekoliko smjernica koje možemo odmah početi koristiti. Nemojte multitaskati. Kad multitaskate, jednostavno niste potpuno prisutni, i to sugovornik nesvjesno osjeća, što ga priječi da se potpuno izrazi. Ako ne želite više voditi taj razgovor, radije ga prekinite pa nastavite kad ne budete toliko rastrgani. Ne zaboravite da je jedna od stvari zbog kojih ste rastrgani upravo multitasking. Ako iznosite svoje mišljenje, budite otvoreni čuti povratnu informaciju i

od nje - da se saslušamo, da razmjenjujemo mišljenja, da se uvažavamo. Postoji ta osoba, ja i trenutak koji stvaramo, u kojem se povezujemo i razumijemo. Dajemo si gorivo za snalaženje u hektičnom svijetu koji nas okružuje. Samo malo ovakve komunikacijske discipline omogućava veliku promjenu u atmosferi razgovora. Nakon takvih razgovora čovjek osjeća kako je pametno uložio vrijeme, osjeća se osnaženo, pa čak i odmorno. To je ono što nam svima treba.

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

TURIZAM 4. MEĐUNARODNI KONGRES O RURALNOM TURIZMU

POVEĆATI UDIO RURALNOG TURIZMA Ruralni prostor obuhvaća 92 posto hrvatskog teritorija, ali ruralni turizam ima samo dva posto udjela u ukupnom turističkom prometu naše zemlje, ističe Dijana Katica piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Ovaj oblik turizma sve je atraktivniji stranim, ali i domaćim gostima. I sami poduzimamo niz mjera i akcija za njegovo poticanje što je vidljivo na imotskom području na kojem je ruralni turizam glavni pokretač gospodarskog razvoja. Joško Stella, direktor TZ-a Splitskodalmatinske županije

aneli o međunarodnim turističkim kulturnim rutama, ulozi iseljenika, povratnika i nacionalnih manjina u ruralnom turizmu Hrvatske te ulozi lokalnih akcijskih grupa (LAG) i lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu (LAGUR) u održivom turizmu, samo su dio programa 4. međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu koji će se pod nazivom Novo vrijeme - vrijeme za ruralni turizam održati od 9. do 13. svibnja u Supetru na otoku Braču. Više od 250 stručnjaka iz 15 država, znanstvenika i turističkih radnika razgovarat će o raznim problemima u ruralnom turizmu, održati niz predavanja, prezentacija i radionica. Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo, na prošlotjednom predstavljanju kongresa u Zagrebu je istaknula kako ruralni prostor obuhvaća 92 posto hrvatskog teritorija, ali ruralni turizam ima samo dva posto udjela

RURALNI TURIZAM GENERIRA NOVA RADNA MJESTA, NOVE SADRŽAJE I RAZVOJ GOSPODARSTVA NA RURALNOM PROSTORU, ISTIČU STRUČNJACI 38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

u ukupnom turističkom prometu naše zemlje. “Cilj održavanja stručnih skupova poput ovog kongresa je povećanje udjela ruralnog turizma sa željom da se Hrvatska približi zemljama u kojima se udio tog oblika turizma u ukupnom turizmu kreće od 10 do 20 posto. S oko 500 OPG-ova koji se dopunski bave turizmom, potom s barem dvostruko više poduzetnika u ruralnom turizmu te inovativnom ponudom možemo ravnopravno stati uz bok najrazvijenijim zemljama”, naglasila je Dijana Katica. No iako je ruralni turizam sve traženiji oblik ponude, stručnjaci ne predviđaju njegov veliki rast s obzirom na to da nije riječ o masovnom obliku turizma, ali on itekako generira nova radna mjesta, nove sadržaje i razvoj gospodarstva na ruralnom prostoru. Zadovoljstvo domaćinstvom kongresa u Splitsko-dalmatinskoj županiji nije krio Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitskodalmatinske županije. “Ovaj oblik turizma sve je atraktivniji stranim, ali i domaćim gostima. I sami poduzimamo niz mjera i akcija za njegovo poticanje što je vidljivo na imotskom području na kojem je ruralni turizam glavni pokretač gospodarskog razvoja”, rekao je Stella. Pritom je uz ruralni turizam izdvojio i razvoj novih inovativnih turističkih proizvoda poput cikloturizma te trekkinga koji imaju sve više poklonika. Ivan Cvitanić, direktor Turističke zajednice grada Supetra, istaknuo je kako taj kongres za Supetar ima poseban značaj. Naime, od ovog proljeća Supetar ima novi konferencijski centar Waterman Forum u kojem će se održati i ovaj kongres, a upravo je taj konferencijski centar pozicionirao Supetar na kartu odredišta za poslovne susrete i kongresni turizam. Inače, u sklopu kongresa održat će se i Festival održivog razvoja, razne izložbe te Ekoetno trade show. Uz sve to, na temu Brača i bračke škrtosti održat će se inovativna svečana večera bračkih specijaliteta Pronađite Bračanina u sebi.

SJEDNICA TURISTIČKOG VIJEĆA HTZ-a

Suradnja na projektu Rijeka - EPK 2020. Godina 2020. je iznimno značajna za našu zemlju kako u kulturnom, tako i u političkom i turističkom smislu, istaknuo je ministar turizma piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rvatska turistička zajednica surađivat će s Turističkom zajednicom grada Rijeke na projektu Rijeka - Europska prijestolnica kulture 2020. (EPK) za što je predviđeno 450.000 kuna s PDV-om. Projektne aktivnosti, među ostalim promotivnim aktivnostima, obuhvaćaju održavanje međunarodne znanstveno-poslovne konferencije Međunarodni forum za kulturni turizam 2018., kreiranje magazina i njegova online izdanja Dobrodošli u EPK/Welcome to EPK, kojim se Rijeka, Kvarner i Hrvatska predstavljaju svojim posjetiteljima i gostima te izradu promidžbenog videa koji će obuhvaćati kadrove Rijeke kao EPK-a, Kvarnera i Hrvatske, rečeno je nakon prošlotjedne sjednice Turističkog vijeća HTZ-a. Govoreći o tom projektu, Gari Cappelli, ministar turizma, je istaknuo kako je 2020. godina iznimno značajna za našu zemlju kako u kulturnom, tako i u političkom i turističkom smislu. Naime, osim što će Rijeka te godine biti Europska prijestolnica kulture, Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije, a hrvatska turistička i kulturna ponuda predstavit će se i na EXPO-u u Dubaiju. Za vrijeme trajanja EXPO-a, ponuda Dubaija istodobno će se predstaviti u Hrvatskoj kako bi se turisti, ali i svi drugi koji će za to vrijeme dolaziti u našu zemlju, osim s turističkom ponude Hrvatske upoznali i s ponudom

Ujedinjenih Arapskih Emirata. “To će biti snažna sinergija kulture, politike i gospodarstva. Hrvatska ima svoju ponudu, a ako će ona biti onakva kakvu ljudi traže, tada ćemo biti prepoznati kao kvalitetna, a ne skupa zemlja”, ustvrdio je Cappelli. Dodao je kako već sada možemo govoriti o turističkoj godini, a ne više samo o sezoni, jer imamo odlične turističke rezultate u predsezoni. Izrazio je i nadu kako će do 2020. ti rezultati biti još bolji.

Austriji, Češkoj, Sloveniji, Švedskoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Kini, Staničić je rekao kako su pristigle 92 prijave, a najveći interes je iskazan za tržište Austrije, Slovenije i Slovačke. Do konca svibnja trebali bismo saznati tko će biti novi direktori predstavništva HTZ-a u tim zemljama. “Veliki je interes i za Šangaj. U suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom potpisat ćemo sporazum o korištenju

BOLJE POZICIONIRANJE HRVATSKE NA SVJETSKOJ TURISTIČKOJ KARTI

DOSADAŠNJI REZULTATI ODLIČNA SU NAJAVA ZA NASTAVAK POZITIVNIH TRENDOVA U OVOJ TURISTIČKOJ GODINI, SMATRA CAPPELLI

“Dosad ostvareni turistički rezultati, među kojima je i porast broja dolazaka turista s dalekih tržišta, odlična su najava za nastavak pozitivnih trendova u ovoj turističkoj godini u kojoj Ministarstvo turizma i HTZ provode niz aktivnosti i mjera usmjerenih prema daljnjem jačanju konkurentnosti te još boljem pozicioniranju Hrvatske na svjetskoj turističkoj karti”, ocijenio je Cappelli. O turističkim rezultatima ostvarenim u četiri mjeseca ove godine govorio je Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda HTZ-a, koji je naveo kako je u tom razdoblju zabilježeno 1,9 milijuna dolazaka turista i 5,1 milijun noćenja, što je oko 10 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Govoreći o natječaju za izbor i imenovanju direktora predstavništva HTZ-a u

zajedničkog prostora, jer ona tamo ima otvoreno Predstavništvo. Kinezi su zainteresirani za dolazak u našu zemlju, a posebno ih zanima kultura”, zaključio je Staničić.

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRWWWATSKA PRVA ONLINE TRŽNICA LOKALNIH PROIZVODA S PODRUČ

SVAKI PROIZVOD NAĐE SVOG KUPCA Cilj nam je bio osigurati zajednički internetski prostor u dijelu prodaje i promocije poljoprivrednih proizvoda za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva koja sama ne bi mogla takvo što osigurati, kaže Ana Čehić piše Jozo Knez knez@privredni.hr

Registracija i prezentacija na web aplikaciji je besplatna za sva poljoprivredna gospodarstva te svako gospodarstvo za sebe dostavlja i naplaćuje naručene proizvode. Mi imamo ulogu administratora i tehničke podrške. Ana Čehić

igitalizacija i korištenje novih tehnologija, naročito interneta, postao je sastavni dio današnje svakodnevice. Iznimke nema ni u poljoprivrednoj proizvodnji gdje je sve više segmenata vezano uz digitalizaciju, kako u samoj proizvodnji tako i u novim marketinškim kanalima kojima je cilj približiti domaće proizvode potencijalnim novim kupcima. Prisustvo na internetu pruža neograničene mogućosti u prodaji poljoprivrednih proizvoda jer postajete dostupni, tako reći, svima koji su spojeni na internet, bilo kupcima, bilo novim poslovnim suradnicima, a taj postotak spojenih na internet u Hrvatskoj se kreće oko 78 posto. Ipak, nekim malim proizvođačima prisustvo na internetu može biti preskupo jer treba osigurati sredstva za dobru online vidljivost, kupnju domene, izradu web stranice te još mnogo sitnih troškova za koje mnogi ne znaju kada kreću u akciju zvanu internet. “Upravo smo bili vođeni tom činjenicom kada smo planirali online web tržnicu. Cilj nam je bio osigurati zajednički internetski prostor u dijelu prodaje i promocije poljoprivrednih proizvoda za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva koja sama ne bi takvo što mogla osigurati”, kaže Ana Čehić, magistra inženjerka agronomije, administrativna tajnica. Sam projekt Domaća web tržnica rezultat je realizacije projekta Organizacija sustava izravne prodaje poljoprivrednih proizvoda korištenjem internet tehnologije (OSIPPPIT), koji je 85 posto ﬁnanciran iz Programa europske teritorijalne suradnje - pogranična suradnja

40 | PRIVREDNI RE R ED DNI NII V N VJ VJESNIK JE ESN NIIK K|b broj roj 4028 | 7. svibn svibnja njja 2 n 2018. 01118 0 8.

Slovenija-Hrvatska IPA 2007.-2015., a glavni partner provedbe projekta je porečki Institut za poljoprivredu i turizam. “Osim tih ciljeva, tu je i promoviranje istarskih poljoprivrednih

KROZ SVOJU WEB TRŽNICU PROMOVIRAMO ISTARSKE POLJOPRIVREDNE PROIZVODE, DODAJE ANA ČEHIĆ proizvoda kroz našu web tržnicu”, dodaje Ana Čehić. Na ovoj platformi svoje proizvode mogu prodavati sva poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava s područja Istre, što je bio i uvjet programa da se mogu uključiti gospodarstva s pograničnog područja koje je i ﬁnancirano.

PRODAJA SVE VIŠE RASTE “Registracija i prezentacija na web aplikaciji je besplatna za sva poljoprivredna gospodarstva te svako gospodarstvo za sebe dostavlja i naplaćuje naručene proizvode. Mi imamo ulogu administratora i tehničke podrške”, pojašnjava Ana Čehić. Da je ovaj projekt na dobrom putu i da su ga kupci prepoznali, govore i uzlazni trendovi prodaje preko ove platforme. “To mogu objasniti neprestanim provođenjem aktivnosti usmjerenih na promociju i prodaju istarskih proizvoda, poput organizacija samostalnih manifestacija naših proizvođača, organizacija tržnica u kampovima i istarskim gradovima tijekom popodnevnih sati, ugradnja

JA ISTRE

kalendara događanja na web stranici Domaće web tržnice gdje se mogu pratiti sve aktivnosti vezane uz djelovanje i nastupe proizvođača te objave svih novosti na Facebook stranici Domaće web tržnice”, nabraja Ana Čehić. Broj registriranih kupaca na ovoj platformi raste iz dana u dan. “Bilo bi ih i više, ali mnogi kupci direktno kontaktiraju proizvođače putem njihovih kontakt obrazaca koji se također nalaze na našoj web tržnici. Kad je riječ o samoj online prodaji, ona je zastupljenija kod određenih grupa proizvoda, primjerice, knjiga, odjeće, obuće, kućnih potrepština, dok u kontekstu prodaje poljoprivrednih proizvoda ona je nešto manja, ali s naznakama rasta”, ističe Ana Čehić. Osim kupaca, sve je više i proizvođača koji nude svoje proizvode na ovoj web tržnici, a pristup i registracija su prilično jednostavni. “Kako bi se proizvođači registrirali i uredili svoje prezentacije, trebaju imati osnovna informatička znanja. U slučaju poteškoća kontaktiraju nas u administraciji, a mi to uvijek uspješno riješimo. Općenito mogu reći da proizvođači dosta dobro prate nove tehnologije i uspješno im se prilagođavaju”, kaže Ana Čehić. Tehnologije se moraju pratiti, kada znamo da su svi veliki centri, lanci i trgovine već odavno na internetu i grabe kupce velikom mrežom, što im omogućavaju veliki budžeti za promociju i marketing, što si mali ne mogu priuštiti. Na pitanje uzimaju li na taj način veliki centri kupce malima i u kojoj mjeri, Ana Čehić je pokušala odgovoriti. “Na to utječe mnogo faktora, poput samog dohotka potrošača, platne moći, dostupnosti proizvoda, pa čak i svijesti potrošača koji bi trebao prednost davati lokalnim domaćim proizvodima što često nije slučaj. Općenito

mogu reći da svaki proizvod nađe svog kupca, pa tako će i kvalitetan domaći proizvod uvijek naći put do kupca, iako je u principu nešto skuplji nego isti proizvod iz trgovačkog lanca. Danas se hrvatskim proizvođačima pružaju mnoge mogućnosti za plasman proizvoda, naročito u dijelu izravne podaje gdje proizvođači mogu plasirati proizvode na kućnom pragu, na sajmovima, specijaliziranim tržnicama, putem raznih online portala, ali i sami proizvođači moraju uložiti napor i vrijeme kako bi se približili kupcima na sve načine”, smatra Ana Čehić. “Mogućnosti i prilika danas zaista ima, samo ih treba iskoristiti. U segmentu prodaje proizvoda proizvođači mogu aplicirati i na program Ruralnog razvoja gdje su prihvatljive aktivnosti u pojedinim mjerama namijenjene uređenju prostora za izravnu prodaju (kušaonice, dvorane za degustaciju..), ulaganje u digitalni marke-

DANAS SE HRVATSKIM PROIZVOĐAČIMA PRUŽAJU MNOGE MOGUĆNOSTI ZA PLASMAN PROIZVODA, SMATRA ANA ČEHIĆ ting (izrada web stranica), sudjelovanje na sajmovima. Osim toga, mali proizvođači bi trebali početi razmišljati i o povećanju dodane vrijednosti svojih proizvoda, posebice u preradi svježeg voća i povrća, mlijeka i mesa te ulaganja u komore pod atmosferom za skladištenje jer bi time manje ovisili o trenutačnim tržišnim prilikama”, zaključuje Ana Čehić. 7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

HRVATSKA&REGIJA GRAĐEVINARSTVO U SRBIJI

KULU GRADIM, A RADNIKA NEMAM U fokusu srpskog građevinarstva i javnosti je pitanje može li se samo domaćim resursima izgraditi 20.000 stanova, dok se veliki dio upravo rekonstruiranog trga Slavija u Beogradu - raspada piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

inistarica građevinarstva Srbije Zorana Mihajlović ima dobru vijest: u idućih nekoliko godina čeka nas boom u građevinarstvu jer će u okviru projekta jeftine stanogradnje za pripadnike snaga sigurnosti biti izgrađeno 20.000 stanova, a gradnja prvih 1600 stanova trebala bi početi do ljeta. Ona ima i lošu vijest: ne znam samo koliko će se srpske građevinske kompanije moći organizirati i udružiti jer pojedinačno ne mogu završiti sve poslove i odgovoriti izazovu stanogradnje. Zašto? Nakon desetljeća uništavanja i propadanja, domaće kompanije danas moraju angažirati podizvođače jer nemaju dovoljno radnika ili adekvatnu opremu i stoga je potrebna jedna jaka kompanija koja je sposobna raditi na svim projektima i biti konkurentna na drugim tržištima. Što je rješenje? Vjerujem da bi osnivanje snažne domaće kompanije bio pravi potez da građevinarstvo u potpunosti stavimo na noge

OSLABLJENA GRAĐEVINSKA OPERATIVA Tako govori ministrica građevinarstva. Građevinska struka misli, međutim, drukčije: uvjerena je da domaća operativa, uz stvaranje određenih uvjeta, može obaviti taj posao te da je angažiranje inozemnih tvrtki u tom segmentu apsolutno nepotrebno. Pritom razdvajaju potencijale građevinske operative i proizvođača građevinskog materijala. Srbija ima dovoljno tvornica za proizvodnju cementa i drugog materijala, i s te strane ne postoje prepreke da građevinski materijal ne bude domaćeg podrijetla i da ga ne bude dovoljno. Ali, s druge strane, kad je riječ o izvođačima radova, situacija je drugačija. Zbog toga bi u ovom slučaju originalni stih stare sevdalinke Kulu gradim, a kamena nemam mogao biti promijenjen. Ima kamena, ali... Srpska je građevinska operativa, upozoravaju građevinari, zbog niza razloga prilično oslabljena. Najviše zbog

nedostatka kvaliﬁcirane radne snage i nezainteresiranosti mladih da upisuju građevinske škole, zbog nedostatka

VJERUJEM DA BI OSNIVANJE SNAŽNE DOMAĆE KOMPANIJE BIO PRAVI POTEZ DA GRAĐEVINARSTVO STAVIMO NA NOGE, SMATRA ZORANA MIHAJLOVIĆ posla i niskih plaća. Ipak i pored toga, u slučaju dobre koordinacije posla, domaća operativa može izgraditi ove stanove,

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Jetrena pašteta Jetrena pašteta jedinstveni je Gavrilovićev proizvod neupitne kvalitete te prepoznatljivog okusa i dizajna. Za pripremu paštete koristi se najbolje pirjano svinjsko meso, masnoća i jetra uz dodatak bujona, aditiva i blagih začina. Pripremljeni nadjev puni se u limenke, hermetički zatvara, a zatim termički obrađuje sterilizacijom i hladi. GAVRILOVIĆ D.O.O.

Gavrilović d.o.o. u svojem se poslovanju oslanja na tradiciju prerade mesa dulju od 300 godina, koju je kroz stoljeća prenosilo osam naraštaja Gavrilovića. Davne 1690. godine prvi su se Gavrilovići nastanili u Petrinji napustivši ratne nemire u Bosni. Tu otvaraju mesarski obrt, koji 1821. godine prerasta u mesnu industriju i traje sve do danas. Ime Gavrilović preživjelo je sve epohe, ponajprije zahvaljujući kvaliteti proizvoda.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

Nakon četiri mjeseca plato se gotovo raspada Najnovija afera s posljedicama nemara u građevinskim radovima trese Beograd. Točnije, blago zapljuskuje javnost već naviklu na slične nevolje u gradu kojem se bez uvažavanja struke i mišljenja građana zadnjih nekoliko godina mijenja osobni opis. Nepopravljivo i nepovratno, na žalost. Dakle, upravo sada je u središte javnosti dospio i dio renoviranog središnjeg trga Slavija u čijem centru je fontana (dva puta građena), novoigrađeni plato, svojevrsni vidikovac na fontanu, koji se samo četiri mjeseca

uvjeren je potpredsjednik Građevinske komore Srbije Goran Rodić. On smatra da su realne prognoze prema kojima bi predviđeni građevinski radovi povećali BDP države za 1,5 do 2,5 posto u posljednjem kvartalu ove kao i u dvije iduće godine. Vjeruje i to da se slabosti građevinske operative u Srbiji mogu otkloniti, ali da nije rješenje u udruživanju srpskih građevinskih tvrtki u konzorcije, nego u izboru poduzeća koje bi koordiniralo posao i okupilo tvrtke izvođače radova. Da bi se najavljeni građevinski radovi uspješno realizirali, najvažnije je da gradnjom rukovodi struka, a ne ljudi postavljeni po stranačkoj liniji kao što je bio slučaj u nekim građevinskim projektima. Svako uplitanje nestručnih stranačkih ljudi pogubno utječe na kvalitetu radova, upozorava Rodić. S njim se slažu i drugi poznavatelji prilika u srpskom građevinarstvu, a ilustracija za to što se zbiva kad se struka

ne poštuje, ovoga trenutka se događa uživo u Beogradu pred očima građana. Dio tek renoviranog trga Slavija u središtu grada se raspada, a optužbe lete na sve strane.

NEEFIKASNA DRŽAVNA ADMINISTRACIJA Analitičar Radoš Ragutinović upozorava na to da je trenutačno u gradnji kapitalne infrastrukture najveći problem neeﬁkasnost državne administracije, koja zbog svojih ograničenih kapaciteta i kompetentnosti nije u stanju apsorbirati veću razinu investicija. Upravo zbog toga dolazi do brojnih problema u realizaciji velikih projekata, stalnog odlaganja i probijanja rokova kao i slabije kvalitete radova, dok su i dalje blokirane investicije na lokalnoj infrastrukturi. Cijena rekonstrukcije raste svake godine, a stanje lokalnih putova, mostova, tunela, obaloutvrda, energetske infrastrukture nalazi se u katastrofalnom stanju, ističe

nakon izgradnje gotovo raspada. Gradski menadžer Goran Vesić (jedan od kandidata za novog gradonačelnika Beograda) izjavio je da će brojna oštećenja i popucale betonske ploče izvođač radova domaća tvrtka MBA morati popraviti o svome trošku, a ako to ne napravi, gradsko tajništvo za investicije, koje je naručitelj posla, naplatit će to iz bankarskog jamstva. Na upit zašto se tek izgrađeni plato već raspada, direktor niskogradnje tvrtke MBA Ratko Mitrović kaže da ne zna i upućuje na investitora.

Dragutinović. Gdje je izlaz? Nužno je što prije osposobiti lokalne samouprave kako bi iznijele velike investicije u svojoj nadležnosti. Beograd, koji bi morao biti predvodnik, nažalost nema prolaznu ocjenu za javne investicije. Za četiri godine ovog političkog ciklusa, u gradskoj režiji nije realiziran ni jedan kapitalni objekt, a završena su samo dva velika projekta rekonstrukcije, Vojvode Stepe i Slavija, ocjenjuje Dragutinović. Ali život ide dalje, a bez gradnje se ne može. Ministarstvo građevinarstva priopćilo je da u 2018. godini direktno sudjeluje u realizaciji infrastrukturnih projekata ukupne vrijednosti 581,9 milijuna eura, a tu nije uračunat program izgradnje stanova od kojeg se očekuje dodatni poticaj. Na početku 2018. nastavljen je i trend povećanja broja aktivnih gradilišta, kojih trenutačno ima 25.228, što je gotovo 5000 više nego potkraj 2017. i dvostruko više nego na kraju 2015. kad je ukupno bilo 12.800 gradilišta.

DABAR bankarska aplikacija ver. 5 DABAR bankarska aplikacija verzija 5 je nastala kao rezultat iskustva u suradnji s korisnicima uz primjenu najnovijih informatičkih tehnologija kroz razdoblje od dvadesetak godina. Odlike aplikacije su cjelovitost, sigurnost, funkcionalnost, ﬂeksibilnost i učinkovitost. Korištenjem servisno orijentirane arhitekture SOA omogućena je neovisnost i transparentnost sustava. DABAR INFORMATIKA D.O.O.

Dabar informatika d.o.o. je poduzeće koje se bavi izgradnjom informacijskih sustava temeljenih na vlastitim programskim rješenjima. Specijalizirali su se na području aplikativnih rješenja za ﬁnancijske institucije. Korisnicima nude rješenja „ključ u ruke“ koja pokrivaju aplikacije, savjetovanje, edukaciju ključnih korisnika, konﬁguriranje serverskih sustava, mrežnih sustava i potporu u radu nakon implementacije sustava.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

AKTUALNO KLUB 30 POSTO

NA LIDERSKIM POZICIJAMA TREBA VIŠE ŽENA Vlada se svojim aktivnostima zalaže za snažnije uključivanje žena na najviše upravljačke pozicije, no kvote nisu rješenje, smatra Martina Dalić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

rvatska udruga poslodavaca i kanadsko veleposlanstvo u Republici Hrvatskoj pokrenuli su inicijativu za osnivanje Kluba 30 posto u Hrvatskoj, a sve kako bi se potaknulo jače uključivanje žena u upravne i nadzorne odbore tvrtki. Podaci o udjelu žena na upravljačkim pozicijama u Hrvatskoj upućuju na nužnost pozitivnih promjena, pa tako indeks ravnopravnosti spolova za zemlje članice Europske unije, koji je radio Europski institut za ravnopravnost spolova 2015. godine, Hrvatsku svrstava na 24. mjesto, dok posljednji objavljen CROBEX Indeks žena ukazuje da je u upravama vodećih hrvatskih tvrtki sa Zagrebačke burze 2017. godine bilo svega 17,3 posto žena. “Ono što je posebno zabrinjavajuće jest to da je taj indeks lani pao za tri postotna boda. Osim toga u 2017. u hrvatskim tvrtkama u sastavu CROBEX-a za sedam postotnih bodova porastao je broj tvrtki koje u upravama nemaju ni jednu ženu. Takvih je prošle godine bilo više od polovine, čak 55 posto. Dakle, iako zadnjih godina svjedočimo porastu svijesti o važnosti postizanja veće ravnopravnosti muškaraca i žena, napredak je slab”, istaknula je predsjednica HUP-a Gordana Deranja te istaknula kako se ovom inicijativom želi napraviti korak dalje za povećanje udjela zastupljenosti žena u upravama na 30 posto. Veleposlanik Kanade Daniel Maksymiuk smatra kako na povećanje broja žena na liderskim pozicijama treba gledati kao komparativnu prednost za kompanije jer uključivanje više žena u odlučivanje vodi izravno do boljih ekonomskih odluka. “Osnaživanje žena prioritet je za premijera Trudeaua i za moju

kada je Klub pokrenut. Blizu 30 posto je i u Australiji, gdje je 27 posto žena u upravnim odborima tvrtki, dok je u SAD-u to oko 23,6 posto, a u Kanadi oko 20 posto. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić naglasila je kako Vlada podržava ovakve inicijative te da se svojim aktivnostima zalaže za snažnije uključivanje žena na najviše upravljačke pozicije, no da kvote kao takve nisu rješenje, već da valja težiti jednakosti šansi muškaraca i žena. “Cilj inicijative je da kompani-

IAKO ZADNJIH GODINA SVJEDOČIMO PORASTU SVIJESTI O VAŽNOSTI POSTIZANJA VEĆE RAVNOPRAVNOSTI MUŠKARACA I ŽENA, NAPREDAK JE SLAB, SMATRA GORDANA DERANJA vladu. Mog premijera neki nazivaju i feministom, jer je u svom kabinetu zaposlio jednak broj muškaraca i žena. Nakon svoje tri godine u Hrvatskoj vidim priliku da se ta situacija promijeni i u Hrvatskoj. Vjerujem da je Hrvatska spremna za Klub 30 posto, jer su žene u svakom smislu ravnopravne s muškarcima i to se treba vidjeti i u njihovim pozicijama u društvu i poslu”, istaknuo je Maksymiuk.

JEDNAKOST ŠANSI ZA SVE Klub 30 posto pokrenut je 2010. u Velikoj Britaniji s ciljem postizanja najmanje 30 posto žena u upravnim odborima, što je trenutačno u Velikoj Britaniji oko 29 posto, u odnosu na 12,5 posto koliko je bilo

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

je samostalno u većem postotku biraju sposobne i stručne žene na upravljačkim pozicijama te je u promidžbi ravnopravnosti žena ujedno potrebno promicati i jednakost plaća muškaraca i žena na tim pozicijama”, rekla je Martina Dalić. Utemeljitelji ove inicijative u Hrvatskoj su Hrvatska udruga poslodavaca, Veleposlanstvo Kanade, Atlantic Grupa, Croatia osiguranje, Ericsson Nikola Tesla, Hrvatski Telekom, Importanne Grupa, IN2, Jadran Galenski Laboratorij, MPG, Pliva, Phillip Morris Zagreb, PricewaterhouseCoopers Hrvatska, Tehnomont, Wiener Osiguranje i Zagrebačka pivovara. Klub 30 posto formalno bi se trebao osnovati početkom iduće godine.

DOBRO DOŠLI NA ZAGREB BREND FORUM 2018!

WELC

9. svibnja 2018.

riječ direktora konferencije

Darko Buković, direktor

Dobro došli na ZAGREB BREND FORUM 2018. Dobro došli u Zagreb! Nakon uspješno organiziranog Zagreb brend foruma 2016., okupit ćemo se ponovno kako bismo govorili o brendovima i podijelili svoja razmišljanja o razvoju brendova i njihovim poslovnim strategijama. U panelima i radionicama sudionici će nam približiti svoja iskustva jer su svojim poslovnim strategijama važno mjesto posvetili upravo brendu i njegovu jačanju. Nemalu zadaću ustrojstva mjesta na kojem ćemo bienalno govoriti o svijetu brendova – uspješno smo utemeljili. I sad idemo dalje. Brendovi se grade, nastaju, imaju svoje uspone i padove, pa i nestaju. No u svemu tome postoji poveznica - odluka. Te odluke nisu deklaratorne, one su sadržajne, poslovno usmjerene i postavljene kao strategija i način poslovanja. Netko možda smatra da je pretjerano reći da živimo u svijetu brendova, ali kad p(r)ogledamo šire, postajemo svjesni da govorimo o državi kao brendu i kako je brendirati, kako to učiniti s regijom, gradom, mjestom, manifestacijom, institucijom, proizvodom, uslugom,

tvrtkom, idejom, a da ne govorimo o osobnom brendiranju koje dobiva sve više i više na snazi i kojemu mnogi streme. Fenomenološki se može istražiti stvaranje pojedinih gospodarskih brendova koji su, primjerice, jedino na našim prostorima uspjeli zadržati imena osoba za koje mnogi danas ni ne znaju tko su bili, zašto pojedine tvornice, poduzeća, tvrtke nose njihova imena i kako brendirati nešto u današnjem visokoglobaliziranom svijetu što mora osigurati svoju pojavnost. Oko nas je i plejada brendova koji su nadživjeli ideologije. Šire europsko okružje, a sutra i prostori izvan njega, daje temelja za zajednička djelovanja, pa je pravi trenutak za jasan, otvoren, utemeljen razgovor onih koji su gospodarski najpozvaniji da komentiraju stanje stvari. I promjene. Uz internet svijet je postao globalno selo. Pardon. Globalna trgovina. A u njoj treba biti brend, zar ne? 7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

ZAGREB

BREND međunarodna konferencija FORUM

2018

#Sudionici panela SCOTT GOULD, jedan od najboljih stručnjaka za engagement brending, autor i konzultant i za Microsoft, Nokiju, GAIN, Finland tourist board, Quilliam, Church of England, ARM, F&W Media...

MICHAEL EYRE, predsjednik Europske franšizne federacije Na čelu asocijacije nacionalnih franšiznih udruga Europe čije članice predstavljaju industriju s više od 8000 franšiznih brendova, podržavajući više od 250.000 franšizera diljem Europe. Franšizni sektor u svijetu generira više od 50 posto svjetske maloprodaje.

MARIN PUCAR, predsjednik Uprave Podravke Na čelu Uprave Podravke nalazi se od veljače 2017. godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem je završio i poslijediplomski znanstveni studij Teorija i politika marketinga. Njegova profesionalna karijera vezana je uz prehrambenu industriju.

ENZO SMREKAR, glavni direktor Strateškog poslovnog područja u Atlantic Grupi Ima 30 godina iskustva u marketingu i menadžmentu.Proglašen je Oglašivačkom osobom Slovenije za 2018. godinu. Godine 2010. vodio je prodajni proces tvrtke Droga Kolinska koji je uspješno završio akvizicijom od strane Atlantic Grupe. Pod njegovim vodstvom promet Argete u 10 je godina utrostručen, sa 30 do 90 milijuna eura, s treće je dospjela na prvu poziciju u državama regije i na vodeće tržišno mjesto u Austriji i Švicarskoj, a krajem 2017. počela je i proizvodnja u SAD-u.

MARJAN BATAGELJ, predsjednik Uprave Postojnske jame Vlasnik je tvrtke Batagel & Co., jednog od prvih društava s ograničenom odgovornošću u Sloveniji. Vodi je bez zaduživanja, reinvestiranjem proﬁta u razvoju tvrtke. Njegova tvrtka većinski je vlasnik dioničkog društva koje se bavi upravljanjem Postojnskom jamom. U 2017. Jamu je posjetio 38-milijuntni posjetitelja, a Postojnska jama i Predjamski grad uvršteni su na ljestvicu Top Choice destinacija.

RUSMIR HRVIĆ, predsjednik Uprave AS Grupe Rusmir Hrvić je predsjednik Uprave AS Groupa, jedne od najvećih i najuspješnijih grupacija u BiH. Samo u prehrambenoj diviziji u AS Groupu ima oko 1200 različitih prozvoda. Grupacija zapošljava oko 2700 radnika Grupa ima tri divizije: hrana, trgovina i tekstil. Sjedište joj je u Tešnju, općini iz koje se čak 13 privatnih kompanija nalazi među 100 najvećih u BiH. U Grupi su kompanija AS iz Tešnja, Vispak iz Visokog, Klas iz Sarajeva, Sprind iz Sarajeva, Mlin i Pekara Ljubače iz Tuzle te kompanija za nekretnine Vemal, kao i tvrtke tekstilne industrije Napredak iz Tešnja i Fortitudo iz Travnika. 46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

JADRANKA PRIMORAC, suvlasnica i članica Uprave Specijalne bolnice Sv. Katarina Jadranka Primorac, članica je Uprave Specijalne bolnice Sv. Katarina, zadužena za ﬁnancijska i strateška pitanja, te predsjednica Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb pri HUP-u. Usmjereni zahvatima vezanima uz bolesti mišićno-koštanog sustava, tj. sve vrste ortopedskih operacija, zatim operacije na kralježnici te regenerativna medicina.

ZDENKO LUCIĆ, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost AIK invest je vladina agencija čija je osnovna zadaća pružanje potpune usluge investitorima pri realizaciji investicijskih projekata, predlaganje mjera za unaprjeđenje poslovnog okruženja te promociju Republike Hrvatske kao poželjne investicijske destinacije.

MIRKA JOZIĆ, Gradski ured za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, pročelnica Mirka Jozić na čelu je jednog od najzahtjevnijih gradskih ureda u Gradu Zagrebu. Ova diplomirana ekonomistica, prije nego se upustila u zahtjevne gradske poslove, iskustvo je stjecala u Zagrebačkom holdingu te u Klariko voću.

ISMIR JUSKO, ministar komunikacija i prometa BiH Tijekom 25-godišnje radne i sportske karijere ostvario je zavidne rezultate i dobio eminentna domaća i međunarodna priznanja te stekao veliko radno i menadžersko iskustvo. Bio je ministar unutarnjih poslova Kantona Sarajevo, da bi 2016. godine bio imenovan novim ministrom komunikacija i prometa BiH.

DINA TOMŠIĆ, direktorica Zagrebačkog velesajma Doktorica strateškog menadžmenta i korporativnog upravljanja, poslovnu karijeru započela je 1994. na Zagrebačkom velesajmu. Nakon poslova u Zagrebačkom holdingu, od prosinca 2015. vodi Zagrebački velesajam, u kojem je pokrenula aktivnosti redizajna sajamske djelatnosti te cjelovitu transformaciju i repozicioniranje ZV-a u nacionalnom i internacionalnom okruženju.

MATIJA POSAVEC, župan međimurski Matija Posavec, župan je Međimurske županije od 2013. godine. Međimurska je županija privredno oslonjena na mnoštvo industrijskih djelatnosti, a Financial Times i biznis fDi Magazine tu su županiju svrstali među Top 10 malih regija Europe za strategiju privlačenja stranih investicija.

MIRSAD ZAIMOVIĆ, generalni direktor BH Telecoma BH Telecom je vodeći operator u Bosni i Hercegovini s najvećim tržišnim udjelom na području pružanja telekomunikacijskih usluga: ﬁksne, mobilne i internet mreže. Poboljšanjem procesa planiranja, tehnološkog razvoja, razvoja organizacije i upravljanja ljudskim resursima kompanija odgovara na izazove tržišta i sve izraženiju konkurenciju. BH Telecom značajno unapređuje odnose s korisnicima i kvalitetu usluga te time i dalje ostaje vodeći telekom operator u Bosni i Hercegovini.

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

ZAGREB

BREND međunarodna konferencija FORUM

2018

MIŠO PETAR MIHOČEVIĆ, organizator događanja Osoba s bogatim iskustvom, posebno u menadžmentu na području kulture. U Dubrovnik je, među ostalim, doveo svjetske zvijezde poput Monserrat Caballe, Daniela Day Lewisa, Juliana Rachlina, a svojedobno je bio ravnatelj Dubrovačkih ljetnih igara. Voli govoriti o važnosti brendiranja kulture kao takve, tj, kao društvene potrebe.

LEON KOROŠEC, direktor Zimske divizije Elana Poslovna 2017. je bila veoma dobra za Elan, koji ne samo da postiže dvoznamenkasti rast narudžbi za sve svoje programe, već povećava i volumen narudžbi, a povećao se i broj zaposlenika za 15 posto. Također su napravili neke investicije i predstavili dvije važne novosti: Folding tour i Elan GT jedrilicu.

DUŠKO ILIJEVIĆ, vlasnik SentiMental Bikesa SentiMental Bikes su retro motorizirani bicikli koji su nastali iz ljubavi prema starim stvarima, odnosno puno prije negoli je to bilo moderno. Radi se o biciklima na kojima možete pedalirati, a kad ste umorni, možete jednostavno upaliti motor, voziti se na benzin i uživati u nečemu što izgleda jako retro, a u biti je jako novo.

EDIN JABANDŽIĆ, predsjednik Udruženja privrednika Biznis centar Jelah-Tešanj, izvršni direktor MADI-ja Udruženje/udruga privrednika Biznis centar Jelah-Tešanj je organizacija nevladinog i neproﬁtnog karaktera koja okuplja više od 140 uspješnih kompanija i obrtnika. Izvršni je direktor u obiteljskoj kompaniji MADI, jednom od najvećih proizvođača piletine.

MIROSLAV KOVAČ, suvlasnik i direktor Mljekare BiZ Svojim modelom vlasništva i poslovanja Mljekara BiZ je kao takva jedinstvena u Republici Hrvatskoj. Mljekara otkupljuje mlijeko od svojih vlasnika i 20-ak kooperanata iz Zlatne doline. Razvila se u tvrtku prepoznatljivih proizvoda od mlijeka i samog svježeg mlijeka, provjerene kvalitete, koja opskrbljuje nekoliko trgovačkih lanaca te lokalne mreže trgovina. Svoje proizvode nudi i direktno kroz vlastiti lanac specijaliziranih trgovina.

LJILJANA KUKEC, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje Ljiljana Kukec, pionirka franšiznog poslovanja u Hrvatskoj, smatra kako je 90 posto svih poslovnih koncepata franšizibilno. Neki manje, neki više, ali u pravilu se od svih može kreirati franšiza. Upravo ona kao konzultant pomaže hrvatskim poduzetnicima, koji u takvom načinu poslovanja vide svoju priliku za rast, u projektiranju njihovih franšiznih modela.

TOMISLAV ANTUNOVIĆ, vlasnik Hotela Antunović HR, BiH Poduzetnički maraton Tomislava Antunovića traje više od pet desetljeća. Sve je krenulo još 1968. s malom tvrtkom za građevinske djelatnosti, otvaranjem prve privatne benzinske postaje 1988. u Brčkom, do osnivanja tvrtke Antunović TA 1992. u Zagrebu. Sudeći po nemirnom poduzetničkom duhu te jakoj obiteljskoj potpori, za očekivati je još puno pozitivnih poslovnih rezultata.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

ZAGREB

BREND međunarodna konferencija FORUM

2018

dr. TIHOMIR VRANEŠEVIĆ,

od 1995. godine redovni profesor u trajnom zvanju na Katedri za marketing (predmeti Istraživanje tržišta i Marketing). U domaćim i inozemnim znanstvenim i stručnim časopisima objavljuje radove iz šireg područja marketinga. Posebno područje njegova interesa je teorija i primjena tržišnih istraživanja, istraživanja zadovoljstva klijenata i upravljanje markama (brending i brend menadžment).

MOAMER KASUMOVIĆ, glumac Moamer Kasumović je bosanskohercegovački glumac koji je svoje prvo ﬁlmsko iskustvo imao u ﬁlmu Srđana Vuletića Ljeto u zlatnoj dolini. Hrvatskoj publici najpoznatiji je po ulozi Damira u seriji Lud, zbunjen, normalan, a na RTL-u upravo se počela prikazivati serija Dobri susjedi u kojoj igra jednu od glavnih uloga.

ANA PERUNIČIĆ, vlasnica IN Q i inovatorica Vodila je seriju start-up aktivnosti za novi poduzetnički pothvat In-Q bath i In-Q centar. In-Q bath je patentom zaštićeni proizvod, a predstavlja ključni element koncepta koji korištenjem utemeljenih znanstvenih spoznaja o liječenju putem frekvencija omogućuje ljudskom organizmu da se samostalno regenerira ili izliječi, vrati u ravnotežu i pomladi.

BRACO SANJIN, profesionalni chef Majstor kuhar I. reda, sudionik je kuharskih natjecanja u zemlji i inozemstvu, predsjednik stručnog žirija velikog broja gastro izložbi, jedan je od utemeljitelja Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija, sudionik je značajnih projekata vezanih uz promociju hrvatske gastronomije te jedan od predavača u Kuharskoj akademiji.

dr. BOŽO SKOKO,

jedan od vodećih hrvatskih komunikacijskih stručnjaka. Izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje vodi kolegije iz odnosa s javnošću te obnaša dužnost predstojnika Odsjeka za strateško komuniciranje. Uz odnose s javnošću bavi se istraživanjem medija, međunarodnih odnosa te nacionalnog identiteta i imidža, stručnjak za brendiranje destinacija.

KRISTIJAN GREGORIĆ, partner u Valiconu i izvršni direktor Adria regije Nakon karijere u Nestleu, Adrisu, Heinekenu, Atlantic Grupi i Franck Grupi, gdje uspješno pozicionira brendove i kompanije, unapređuje poslovanje i vrijednosti brendova, danas je partner u Valiconu i izvršni direktor Adria regije.

BRIAN SENERATNE,

sa svega 33 godine radio u Microsoftu i službeno je proglašen najboljim menadžerom Šri Lanke. Želja za novim izazovima dovela ga je krajem 2014. u Zagreb. S bratom Clementom je godinu dana kasnije otvorio šrilanski restoran Curry Bowl, da bi potom posao proširili i na otvorenje hostela Whole Wide World i restorana na Obonjanu, a postali su i distributeri Lion piva, najpoznatijeg piva Šri Lanke.

RAJKO DUJMIĆ, glazbenik i skladatelj Većinu svoje karijere Dujmić je proveo u Novim fosilima, čija je najprodavanija ploča Budi uvijek blizu iz 1981. godine bila prodana u gotovo 500.000 primjeraka čime je dostigla dijamantnu nakladu. Svoj prvi i jedini solo album Nizvodno od raja objavio je 1993. godine. Godine 2009. izdan je Gold Collection s njegovim najboljim pjesmama koje je pisao za druge izvođače i Nove fosile. Dobitnik je Porina za životno djelo. 50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

ZAGREB

BREND međunarodna konferencija FORUM

2018

8:30 – 9:30

REGISTRACIJA SUDIONIKA

9:30 - 9:45

OTVARANJE KONFERENCIJE

9:45 -10:15

ENGAGEMENT BRENDING

Scott Gould

10:15-10.30

BRENDING KROZ FRANCHISING

Michael Eyre

10:30-11:45

I BREND SESIJA

BRENDOVI NASTAJU U GLAVAMA – KAKO TO IZMJERITI? Graditi brend ili raditi za brend

Uvod:

Marin Pucar

Enzo Smrekar

Marjan Batagelj

Rusmir Hrvić

Jadranka Primorac

Zdenko Lucić

Ismir Jusko

Mirka Jozić

Edin Jabandžić

Matija Posavec

Božo Skoko

Novi razvojni život brenda Moderator: Ilijana Grgić, novinarkaurednica u Privrednom vjesniku

Tihomir Vranešević

11:45-12:00

PAUZA ZA KAVU

12:00-13:15

II BREND SESIJA

BRENDING KONKURENTNOST DRŽAVA I GRADOVA Kako danas brendirati mjesto, regiju, grad... Brendiranje kroz manifestacije; nove tehnologije Moderator: Božo Skoko, stručnjak za brendiranje destinacija

13:15-14:00

RUČAK & NETWORKING INDIVIDUALNI RAZGOVORI

14:15-15:30

III BREND SESIJA

GLOBALNI VS. LOKALNI BRENDOVI – STARI VS. NOVI Analiza regionalne poznatosti brendova Kako nastaju, nestaju i traju novi brendovi? BREND PRIČA: TREBA SLIJEDITI SVOJE SNOVE

Uvod:

Brian Senaratne

Kristijan Gregorić

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

Mirsad Zaimović

Leon Korošec

Dina Tomšić

Miroslav Kovač

Duško Ilijević

Ljiljana Kukec

Moderator: Krešimir Sočković, novinar-urednik u Privrednom vjesniku

program zbf-a

15:30-15:45

PAUZA ZA KAVU

15:45-17:00

IV BREND SESIJA

OSOBNI BREND – MIT ILI STVARNOST Kako se osobno brendirati? Tko je među nama osobni brend. Jeste li brend? Jeste li u drugim očima baš onakvi kakvi želite biti ili je to druga stvarnost? Znamo li osobe koje su na sam spomen njihova imena identiﬁkacija posla koji rade? Ili i nešto više

Tomislav Antunović

Moamer Kasumović

Ana Peruničić

Mišo Petar Mihočević

Braco Sanjin

Rajko Dujmić

Moderator: Drenislav Žekić, novinar, PR stručnjak

9-17 sati cijelo vrijeme

NETWORKING INDIVIDUALNI RAZGOVORI

PARALELNI PROGRAM

BREND KLINIKA/AKADEMIJA Razgovori s vrhunskim stručnjacima u Brend ordinaciji

Brend arhitektura Dr. Tihomir Vranešević

Franchising kao brend ﬁlozoﬁja Ljiljana Kukec

Strategija brendiranja Dr. Božo Skoko

Brend licencing

Goran Krnjak

Željko William Krnjak

Brend i komunikacija 9. svibnja 2018. Danijel Koletić

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

ZAGREB

BREND međunarodna konferencija FORUM

2018

organizator:

suorganizator: GRAD ZAGREB

partneri:

konferencijska podrška:

Hrvatska kvaliteta i izvorno hrvatsko

Biznis plus partneri:

medijski partneri:

OSLOBO\ENJE

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

AKTUALNO SJEDNICA GOSPODARSKOG VIJEĆA KOMORE ZAGREB

KAKO DO NOVCA ZA PROJEKTE?

mogućnostima suﬁnanciranja poduzetničkih projekata sredstvima EU-a, ali i ostalim kreditnim sredstvima Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) bilo je riječi na prošlotjednoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK-Komore Zagreb. Pritom je naglašeno kako treba razlikovati tzv. spori i brzi novac. “Spori novac dolazi iz sredstava fondova EU-a i potrebno je oko 140 dana da on stigne na račun od prijave projekta, preko odgovora do potpisivanja ugovora. S druge pak strane, brzi novac karakteriziraju mikro i mali zajmovi za male i srednje poduzetnike uz nisku kamatnu stopu, mogućnost počeka te dobivanja malog zajma za obrtna sredstva. Takav tzv. brzi novac, na račun poduzetnika

stiže u roku od 35 do 40 dana”, rekao je Julije Katančević, samostalni savjetnik u Hrvatskoj gospodarskoj komori. U svojoj prezentaciji upoznao je poduzetnike, prije svega, vlasnike mikro i malih poduzeća, s mogućnostima sufinanciranja projekata sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova kroz bespovratna sredstva te financijske instrumente - mikro kredite. Katančević je naglasio kako financijski okvir za Hrvatsku od 2014. do 2020. godine iznosi gotovo 10,6 milijardi eura iz EU fondova, a dosad su iskorištene samo 4,3 milijarde eura. Katančević je govorio i o trenutačno otvorenim natječajima, a to su Uvođenje sustava upravljanja poslovnim procesima i kvalitetom, Povećanje konkurentnosti i učinkovitosti malih i

srednjih poduzeća (MSP), Znakovi kvalitete (vaučeri), Internacionalizacija poslovanja MSP-a, Očuvanje i razvoj tradicijskih i umjetničkih obrta, Inovacijski vaučeri, Inovacije novoosnovanih MSPa te Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u uslužnim sektorima (turizmu i trgovini). Napomenuo je kako je natječaj Izgradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta MSP -a privremeno zatvoren. (S.P.)

KONFERENCIJA BLOCKCHAIN (R)EVOLUCIJA HRVATSKOG GOSPODARSTVA

Sigurnost, transparentnost i brzina

Konferencija Blockchain (r)evolucija hrvatskog gospodarstva održana je u zagrebačkom Hotelu Esplanade, u organizaciji tvrtke PwC Hrvatska, uz medijsko pokroviteljstvo Jutarnjeg lista.

Cilj konferencije bio je razgovarati o potencijalu tehnologije blockchaina, koja se kao tema sve više aktualizira, a čiji će dosezi zasigurno utjecati na javnu upravu, zaštitu osobnih podataka, sigurnost, regulativu i mnoge druge aspekte funkcioniranja gospodarstva. Naglašeno je da su mogućnosti koje nudi ova nova tehnologija neiscrpne te da organizacije koje koriste blockchain tehnologiju jamče veću sigurnost, transparentnost kao i smanjenje troškova i vremena transakcija novčanih sredstava. Ova se tehnologija, iako se na konferenciji uglavnom pričalo o ﬁnancijskom sektoru, može upotrebljavati u svim sektorima poput zdravstva ili pak u javnom sektoru. Goran Ogurlić, glavni

urednik Jutarnjeg lista, naglasio je kako je blockchain tehnologija već promijenila svijet, a na nama je da se tome prilagodimo i iskoristimo je na najbolji mogući način. Glavni govornik bio je Victor G. Dodig, predsjednik CIBC banke (Canadian Imperial Bank of Canada) koji je iznio svoja iskustva o novoj tehnologiji. “Bankarstvo se mijenja, a na nama je da sve što radimo, sve nove tehnologije koje upotrebljavamo i implementiramo u naš sustav budu okrenute prema klijentima i njihovu zadovoljstvu”, rekao je Dodig. Naglasio je kako je najvažnija stavka ove nove tehnologije sigurnost, transparentnost i brzina što će klijentima omogućiti veći stupanj zaštite i bolje cjelokupno iskustvo. (J.K.)

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

SVIJET FINANCIJA RBANALIZE

BLAGO USPORAVANJE RA FISKALNIH POKAZATELJA Održivost rasta ovisi o povećanju konkurentnosti, što iziskuje poticajne uvjete za povećanje efikasnosti javnih usluga, vladavinu prava i pravednu tržišnu utakmicu,

rvatska je 2017. godinu zaključila uz nastavak gospodarskog rasta, smanjenje vanjske ranjivosti, visoku stabilnost ﬁnancijskog sektora te naposljetku prvi višak u proračunu opće države. Uvjete na (lokalnim) ﬁnancijskim tržištima obilježila je visoka likvidnost uz nastavak pritiska na pad troškova zaduživanja. U takvom okruženju već je prvo tromjesečje ove godine donijelo očekivano poboljšanje kreditnog rejtinga države, navode, među ostalim, analitičari Raiffeisenbanka Austrije u novom broju publikacije RBAnalize. Rezultati bruto domaćeg proizvoda za posljednje lanjsko tromjesečje upozorili su na usporavanje opravka. Prvi visokofrekventni indikatori u 2018. godini pružaju mješovitu, ali indikativnu sliku.

Rast na krilima potrošnje nastavio se u prvom tromjesečju, a poticaji rastu potrošačkog optimizma dolaze od poboljšanja potražnje na tržištu rada te povoljnih očekivanja od turističke sezone. U prethodnoj godini rastuće aktivnosti u djelatnostima vezanim uz turizam podržavale su rast gospodarstva. Porast ﬁzičkih pokazatelja u ostvarenim noćenjima i dolascima turista te strukturna poboljšanja turističke ponude, koja je uvelike oslonjena na privatni smještaj, očekuje se i u ovoj godini. No prošlogodišnji rezultati ostvareni u industrijskoj proizvodnji, građevinarstvu i izvozu nalažu oprezniji pristup u prognozama. Gospodarski rast ostvaren je ponajprije u sektorima vezanima uz turizam, primarno u trgovini i uslugama pružanja smještaja, dok je doprinos prerađivačke

industrije i građevinarstva zamjetno usporio. S druge strane, unatoč značajnom povećanju izvoza roba, visoka baza i uvozna ovisnost umanjuju pozitivne utjecaje rastuće inozemne potražnje. Stoga ne iznenađuje produljivanje manjka vanjskotrgovinske razmjene, kažu analitičari RBA.

INFLACIJA OSTAJE UMJERENA Održivost rasta ovisi o povećanju konkurentnosti, što iziskuje poticajne uvjete za razvoj poduzetništva koji se stvaraju provedbom strukturnih mjera za povećanje eﬁkasnosti javnih usluga, vladavinu prava i pravednu tržišnu utakmicu. “Rast generiran potrošnjom pogodovat će prihodnoj strani proračuna i u 2018. godini budući da se više od

KOMENTAR HGK

Plaće rastu na godišnjoj razini

Prema podacima DZS-a, u veljači je zabilježen je pad prosječne neto i bruto plaće na mjesečnoj, ali i njihov rast na godišnjoj razini. Tako je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 6128 kuna, što je 61 kunu manje nego

u siječnju i 234 kune više nego u veljači 2017. Bruto plaća je iznosila pak 8274 kune, što je 87 kuna manje nego u siječnju i 344 kune više na godišnjoj razini. S obzirom na to da su potrošačke cijene u veljači ove godine porasle za 0,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, zabilježen je niži rast realnih plaća u odnosu na nominalne, pa je tako realna neto plaća na godišnjoj razini povećana za 3,2, a bruto plaća za 3,5 posto. Time se nastavlja pozitivan utjecaj plaća na rast raspoloživog dohotka kućanstava, što povećanom osobnom potrošnjom pridonosi nastavku gospodarskog rasta. Zbirno, u prva dva mjeseca ove godine prosječna je mjesečna bruto plaća po zaposlenom

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

u pravnim osobama iznosila 8317 kuna, što je nominalno pet, a realno 4,1 posto više nego u prva dva mjeseca 2017. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosila 6159 kuna, što je nominalno 4,5, a realno 3,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. I u idućem razdoblju očekujemo nastavak rasta plaća poduprtog gospodarskim rastom, povoljnim kretanjima na tržištu rada, učinkom povećanih plaća u državnom i javnom sektoru i rastom minimalne plaće te pritiskom koji na rast plaća vrši nedostatak radnika određenih struka i kvaliﬁkacija potenciran odlaskom kvalitetnih radnika u inozemstvo, ističu analitičari HGK.

STA, ALI I POBOLJŠANJE razvoj poduzetništva koji se stvaraju provedbom strukturnih mjera za smatraju analitičari RBA polovine priljeva središnje države odnosi na poreze i ostale namete na potrošnju. Ako izostanu neočekivani događaji s negativnim utjecajem na stabilnost proračuna, očekujemo nastavak razboritog pristupa u vođenju javnih ﬁnancija uz zadržavanje nominalnih rashoda na dosegnutim razinama i uravnoteženi saldo proračuna uz daljnji pad javnog duga. Smanjenje vanjske ranjivosti kroz daljnje inozemno razduživanje svih sektora, višak na tekućem računu platne bilance te gospodarski rast i politička stabilnost, povećavaju izglede Hrvatske za podizanje kreditnog rejtinga. No pomak u skupinu država s investicijskim rejtingom očekujemo najranije početkom 2019. godine. U međuvremenu izgledi za snažnije stezanje monetarnih politika u 2018. godini ostaju niski. Drugim

riječima, likvidnost će na svjetskim globalnim tržištima ostati visoka čak i uz najavljeno smanjenje bilanci FED-a i ESB-a”, naglasila je Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA. Pod uvjetom jačanja inflatornih pritisaka prve pomake u kamatnim stopama na euro području možemo očekivati tek krajem godine, dok bi se prelijevanje i stezanje monetarne politike u Hrvatskoj moglo odgoditi za 2019. godinu. Unatoč rekordnim viškovima likvidnosti i oporavku domaće potražnje inflacija će ostati umjerena. Središnja banka će u takvim uvjetima ostati dosljedna u politici stabilnosti tečaja, dok će akomodativni karakter monetarne politike omogućavati daljnji pritisak na pad kamatnih stopa, zaključuju analitičari RBA.

KOMENTAR HGK

U ožujku pad industrijske proizvodnje U ožujku je ostvaren pad industrijske proizvodnje (prema kalendarski prilagođenim podacima) za 1,7 posto na godišnjoj razini što je rezultat pada proizvodnje kapitalnih proizvoda (-20,6 posto), energije (-0,9 posto) i intermedijarnih proizvoda (-0,7 posto), dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju porasla 19,7 posto, a netrajnih 7,9 posto. Od rujna 2014. godine do ožujka ove godine samo je šest puta zabilježen godišnji pad industrijske proizvodnje. Na takva, većinom pozitivna ostvarenja, povoljno su utjecala kretanja domaće

(osobna i državna potrošnja te investicije) i inozemne (robni izvoz) potražnje. Ipak, svih šest smanjenja dogodilo se unazad samo godinu dana, što znači da povoljnija

kretanja industrijske proizvodnje polako gube svoj intenzitet, a još nije ni dostignuta razina proizvodnje iz 2008. Tako je u prva tri mjeseca ove godine industrijska proizvodnja bila veća za samo 0,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, znatno manje od godišnjeg rasta u istom razdoblju 2017. godine (dva posto). Značajan utjecaj na ograničenost dinamike povoljnih kretanja i na još uvijek nižu razinu proizvodnje ima još uvijek slaba domaća potražnja. Inozemna potražnja lani je realno bila 47,7 posto veća u odnosu na onu iz 2008., kažu analitičari HGK.

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

LIDL DIŽE PLAĆE Uprava Lidla Hrvatska donijela je odluku o povećanju bruto plaće u prosjeku od 8,5 posto svojim zaposlenicima koji rade u trgovinama

i skladištima. Ovom odlukom povećanje plaće osjetit će 1792 zaposlena u ukupno 93 Lidlove trgovine u Hrvatskoj te u dva logističko-distributivna centra u Jastrebarskom i Perušiću. Kada je riječ o plaćama, Lidl Hrvatska predvodi u visini ukupnih primanja u maloprodajnoj i prehrambenoj industriji.

Izuzetno visok višak likvidnosti Prosječan dnevni višak na novčanom tržištu u travnju iznosio je 27,5 milijardi kuna. Višak likvidnosti na računima depozitnih institucija početkom svibnja i dalje je izuzetno visok. U petak, 10. svibnja planirana je isplata redovnih mjesečnih mirovina koja će utjecati na dodatni porast razine likvidnosti. Na redovitim obratnim repo aukcijama središnje banke koje se održavaju svakoga ponedjeljka i dalje nema zainteresiranih depozitnih institucija za povlačenjem dodatne likvidnosti, što proizlazi iz odnosa na novčanom tržištu. Pretprošle srijede održana je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva ﬁnancija. Planirani iznos izdanja bio je 400 milijuna kuna. Pristigle su ponude u iznosu od 502 milijuna kuna i sve su prihvaćene uz nepromijenjenu kamatnu stopu od 0,09 posto. Zanimljiva je činjenica da kamatna stopa na trezorske zapise

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

560

NOVA KREDITNA LINIJA Kreditom od 20 milijuna eura Addiko banci, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) olakšava pristup ﬁnan-

420

280

140

0 30.4.

2.5.

3.5.

4.5.

u kunama s rokom dospijeća od jedne godine od kraja siječnja stagnira i iznosi 0,09 posto na godišnjoj razini. Sljedeća aukcija trezorskih zapisa najavljena je tek za kraj mjeseca, odnosno za 22. svibnja. U srijedu počinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve. Zbog visoke likvidnosti sustava, koja traje već dulje vrijeme, početak razdoblja održavanja obvezne pričuve nema nikakav utjecaj na odnos ponude i potražnje novca. Depozitne institucije bez ikakvih problema održavaju potrebne razine svojih računa jer konstantno imaju višak likvidnosti. U opisanim uvjetima kamatna stopa bilježi rekordno niske razine, a upravljanje viškovima likvidnosti u sadašnjim odnosima zaista je vrlo [Jelena Drinković] zahtjevno.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE ciranju hrvatskim mikro, malim i srednjim poduzećima. Odobrenim sredstvima Addiko banka planira kreditirati lokalna poduzeća, privući nove klijente te proširiti svoje poslovanje usmjereno prema mikro, malim i srednjim poduzećima, osobito izvan Zagreba. Mala poduzeća zapošljavaju 68 posto radne snage Hrvatske, no ukupnoj vrijednosti gospodarske proizvodnje pridonose sa svega 55 posto.

Kuna ojačala u odnosu na euro Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je od proteklog ponedjeljka do petka u odnosu na euro ojačala za 0,1 posto. Naprotiv, domaće plat-

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,656778

CAD kanadski dolar

4,811651

EUR

JPY japanski jen (100) 5,677144 CHF švicarski franak

6,204487

GBP britanska funta

8,395712

USD američki dolar

6,194629

EUR euro

7,407537

Izvor: HNB

primjena od 5. 5. 2018.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

30.4. 1.5. 2.5. 3.5. 4.5.

no sredstvo oslabjelo je u odnosu na švicarski franak za 0,2 posto. Također, kuna je u usporedbi s američkim dolarom oslabjela za 1,2 posto.

6,2050 6,2025

USD

6,22 6,20

CHF

7,425 7,420

6,2000

6,18

7,415

6,1975

6,16

7,410

6,1950

6,14

7,405

6,1925

6,12

7,400

30.4. 1.5. 2.5. 3.5. 4.5.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA PRIHODI VEĆI 14,5 POSTO

Pola u plusu, pola u minusu Bolji nego što se očekivalo tromjesečni poslovni rezultati kompanija, vijesti o spajanjima i preuzimanjima nekih tvrtki te smanjenje napetosti na Korejskom poluotoku obilježili su početak prošlotjednog trgovanja na svjetskim burzama. Neke burze nisu radile zbog nacionalnih praznika što je rezultiralo slabijom likvidnošću na određenim tržištima. Unatoč odluci Feda da kamatne stope ostaju nepromijenjene, sredinom tjedna ulagače je zabrinuo rast napetosti oko trgovinskih odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Na tjednoj razini, pak, polovini promatranih burzovnih indeksa je uvećana, a drugoj polovini umanjena vrijednost. Tako je indeks Londonske burze FTSE bio veći za 0,6 posto, tehnološki indeks Nasdaq za 0,4 posto, a frankfurtski DAX za 1,1 posto. S druge strane, vrijednost su umanjili američki Dow Jones za gotovo jedan posto, indeks Tokijske burze Nikkei za 0,2 posto i indeks Pariške burze CAC40 za 0,3 posto.

7625

24400

FTSE 100

Dow Jones

7600

24300

7575

24200

7550

24100

7525

24000

7500

23900

30.4. 1.5. 7160

2.5. 3.5. 4.5.

30.4. 1.5. 5550

NASDAQ

7140

5540

7120

5530

7100

5520

7080

5510

7060

5500

30.4. 1.5. 12850

CAC40

2.5. 3.5. 4.5.

30.4. 1.5. 22520

DAX

12800

2.5. 3.5. 4.5.

NIKKEI 225

22510

12750

22500

12700

22490

12650

22480

12600

22470

30.4. 1.5.

2.5. 3.5. 4.5.

30.4. 1.5.

2.5. 3.5. 4.5.

U Tele2 Hrvatska u prvom tromjesečju ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 323 milijuna kuna što je rast od 14,5 posto. EBITDA je iznosila 39 milijuna, a na njezin rast pozitivno su utjecali povećanje prihoda od krajnjih korisnika (11 posto bez utjecaja jednokratnih stavki) i niži troškovi naknada za radijskofrekvencijski spektar. EBIDTA marža iznosila je 12,2 posto, dok je u istom razdoblju 2017. iznosila 6,7 posto. Tele2 Hrvatska bilježi rast u svim ključnim pokazateljima koji uključuju prihod od krajnjih korisnika usluga i prihoda od opreme, odnosno uređaja te ukupnu bazu korisnika.

RAST NETO DOBITI MIROVINSKI FONDOVI

fond

datum

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

Rast vrijednosti Mirexa

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošloga tjedna iznosila je 241,5512 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se njegov rast od 0,2 posto. Protekloga petka vrijednost Mirexa A iznosila je 134,5841 bod, a Mirexa C 127,3243 boda.

MIREX A

03.05.

134,58410

0,1550

0,86

AZ - A

03.05.

133,05700

0,0980

0,23

Erste Plavi - A

03.05.

134,05340

0,0919

0,06

PBZ CO - A

03.05.

137,41640

0,2438

0,57

Raiffeisen OMF - A

03.05.

135,89460

0,2277

2,42

MIREX B

03.05.

241,55120

0,1542

0,33

AZ - B

03.05.

237,81260

0,1288

-0,14

kategorija A

kategorija B

Erste Plavi - B

03.05.

255,73300

0,1256

0,37

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

03.05.

224,31390

0,2487

0,41

0,15%

Raiffeisen OMF - B

03.05.

248,96380

0,1558

0,82

0,10%

kategorija C

MIREX C

03.05.

127,32430

0,0277

1,63

AZ - C

03.05.

125,03140

-0,0007

2,43

Erste Plavi - C

03.05.

128,78620

-0,0410

1,18

PBZ CO - C

03.05.

125,21880

0,0657

1,01

Raiffeisen OMF - C

03.05.

130,52270

0,0659

1,18

0,05% 0,00% -0,05% 30.4.

1.5.

2.5.

3.5.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

1,2%

Raiffeisen DMF

03.05.

237,17230

0,2933

1,42

0,8%

AZ Profit

03.05.

253,65050

0,1819

-0,86

1,0% 0,6%

Croatia osiguranje

03.05.

162,75930

0,0171

0,73

0,4%

AZ Benefit

03.05.

255,33390

0,0424

-0,52

0,2%

Erste Plavi Expert

03.05.

213,67430

0,0951

-0,56

0,0%

Erste Plavi Protect

03.05.

210,01470

-0,0343

4,44

3.4.

10.4.

18.4.

25.4.

3.5.

Jadransko osiguranje u prvom tromjesečju ostvarilo je neto dobit od 22.327.117 kuna. Tako je u odnosu na 2017. zabilježeno povećanje neto dobiti za 2,95 posto. Zaračunata bruto premija

u 2018. bilježi povećanje od 13,63 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Tijekom 2018. zaključeno je 231.555 polica osiguranja, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. Ukupni rashodi društva od 1. siječnja do 31. ožujka iznosili su 130.775.130 kuna. U okviru rashoda, najznačajniji udio čine troškovi za likvidirane štete i poslovni rashodi.

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 59

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

PRIPREME ZA NOVU ŽIČARU ZET, podružnica Zagrebačkog holdinga, u obnovu tramvajskih kolosijeka tijekom 2017. uložila je 66,7 milijuna kuna. Na najprometnijim dijelovima tramvajske mreže obnovljeno je 4820 metara kolosijeka, dok je u sklopu priprema za izgradnju nove ži-

čare Sljeme u potpunosti obnovljeno 5180 metara kolosijeka na kojima sada mogu voziti i niskopodni tramvaji. Također je do kraja godine uklonjeno pogonsko postrojenje stare žičare te vučna i nosiva užad, svi stupovi i srednja zatezna stanica. Vrijednost radova iznosila je 4,5 milijuna kuna, objavljeno je u godišnjem izvješću Zagrebačkog holdinga.

RAST PRIHODA OT-a Optima Telekom je prvo tromjesečje 2018. u odnosu na prethodnu godinu završio s rastom prihoda od 20,6 posto kao i rastom operativne dobiti (EBITDA) prije jednokratnih stavki za 5,2 posto. Povećanju ukupnih prihoda najviše su pridonijeli pozitivni trendovi ostvareni od usluga koje su u fokusu ponude Optima Telekoma, a riječ je o uslugama multimedije i interneta. Uz ove usluge povećani su i prihodi u segmentu javne govorne usluge te podatkovnih usluga. Konsolidirana kapitalna ulaganja u prvom kvartalu iznosila su 31,5 milijuna kuna.

Crobexi porasli više od dva posto Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom skraćenom trgovinskom tjednu pala u usporedbi s tjednom ranije. Ukupni dionički promet umanjen je za 2,1 milijun kuna ili za oko šest posto te je iznosio 30,3 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 25 milijuna kuna što čini oko 83 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -0,26 do + sedam posto. Promet veći od

milijun kuna sakupilo je pet izdanja, dok je ukupno osam izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Ključni indeksi su treći tjedan zaredom zabilježili rast, i to za više od dva posto. Crobex je sa 1.796,21 bod uvećan za 2,31 posto na 1.837,72 boda čime se smjestio iznad psihološki važne granice od 1.800 bodova. Crobex10 je porastao za 2,82 posto na 1.076,30 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -0,70 posto koliko je pao CROBEXtran do +2,86 posto koliko je porastao CROBEXturi. Obveznički indeksi su tjedan zakljuZAGREBAČKA BURZA čili rastom; CROBIS je uvećan za 0,03 THE ZAGREB STOCK EXCHANGE posto, a CROBIStr za 0,10 posto. NajliUKUPAN TJEDNI PROMET: 78.006.870,15 kn kvidnija je u proteklom tjednu bila VaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 30.269.827,26 kn lamar Riviera čijim je dionicama ostvaindex zadnja vrijednost tjedna promjena ren promet od osam milijuna kuna, a 1.837,7200 +2,31% CROBEX bilježi poskupljenje od sedam posto na 1.076,3000 +2,82% CROBEX10 42,80 kuna. HT je ostvario promet od 112,5296 +0,03% CROBIS 4,6 milijuna kuna i zabilježio rast od 1,53 172,0294 +0,10% CROBIStr posto odnosno cijenu od 165,50 kuna. Podravka bilježi promet od 7,3 milijuna Top 10 tjedna zadnja kuna, od čega se 2,1 milijun kuna odpromet po prometu promjena cijena nosi na blok transakciju, a cijena nje+7,00% 42,80 8.011.108,50 Valamar Riviera d.d. ne dionice je uvećana za 4,14 posto na +1,53% 165,50 7.301.645,50 HT d.d. 302,00 kune. Od 10 najlikvidnijih izda+4,14% 302,00 4.630.884,00 PODRAVKA d.d. nja rast cijene bilježi ih osam. Najveći +0,95% 424,00 1.398.205,00 Arena Hospitality Group d.d. porast bilježe Valamar Riviera (+ sedam +2,63% 429,00 1.015.483,00 ADRIS GRUPA d.d. posto) i Podravka (+4,14 posto). Dionica0,00% 1.055,00 727.025,00 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. ma Zagrebačke banke cijena je porasla +2,89% 57,00 630.388,40 Zagrebačka banka d.d. za 2,89 posto na 57 kuna, a trgovane su +1,59% 960,00 502.830,00 ATLANTIC GRUPA d.d. +1,23% 3.300,00 415.940,00 INA d.d. u iznosu od 630.000 kuna. Povlašteno 189,50 407.126,50 -0,26% AD PLASTIK d.d. izdanje Adris Grupe bilježi rast od 2,63 posto odnosno cijenu od 429 kuna te 10 dionica tjedna zadnja milijun kuna prometa. Slijedi Atlantic promet s najvećim rastom cijene promjena cijena Grupa s rastom od 1,59 posto, zadnjom +39,60% 14,10 5.869,30 PETROKEMIJA d.d. cijenom od 960 kuna te s nešto više od +33,33% 14,00 42,00 Hidroelektra niskogradnja d.d. pola milijuna kuna prometa. Idući je HT +21,43% 68,00 4.684,00 TERMES GRUPA d.d. (+1,53 posto), a zatim Ina (+1,23 posto) +11,11% 60,00 360,00 IMUNOLOŠKI ZAVOD d.d. s cijenom od 3300 kuna i prometom +9,38% 35,00 1.851,40 Kutjevo d.d. od 416.000 kuna. Dionicama Arena +8,97% 340,00 67.320,00 HOTELI TUČEPI d.d. Hospitality Grupe cijena je uvećana za +8,57% 152,00 90.320,00 VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d. +7,00% 42,80 8.011.108,50 Valamar Riviera d.d. 0,95 posto na 424 kune, a trgovane su +5,56% 9,50 83.878,70 BRODOGR. VIKTOR LENAC d.d. u iznosu od 1,4 milijuna kuna. Ericsson +4,85% 432,00 35.220,00 LUKA PLOČE d.d. NT bilježi tjedan bez postotne promjene, uz cijenu od 1055 kuna i promet 10 dionica tjedna zadnja od 727.000 kuna. Pad cijene dionice promet s najvećim padom cijene promjena cijena bilježi samo AD Plastik, za 0,26 posto -12,82% 0,34 1.020,00 MAGMA d.d. na 189,50 kuna, a njegov tjedni promet -12,50% 70,00 9.380,00 PIK d.d. iznosi 407.000 kuna. -9,76% 2,22 2.473,12 Hoteli Haludovo Malinska d.d.

VJESNIK d.d. SLATINSKA BANKA d.d. KOKA d.d. Saponia d.d. Istarska kred. banka Umag d.d. JANAF d.d. ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

-6,92% -6,25% -5,00% -3,85% -3,79% -3,64% -2,99%

6,05 33,00 95,00 250,00 1.270,00 5.300,00 520,00

308,55 16.513,40 3.800,00 76.000,00 12.700,00 21.200,00 205.106,00

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI POSLOVANJE ATLANTSKE PLOVIDBE

Većina fondova bilježila rast Među 84 otvorena investicijska fonda prevladali su fondovi s porastom vrijednosti udjela. Tjedan su rastom zaključila 53 fonda, a 31 fond bilježi pad. Deset fondova bilježi rast veći od jedan posto, a nijedan nije pao više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom osam su mjesta zauzeli dionički, a dva mješoviti fondovi. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -1,87 posto do +2,73 posto. Porastao je 21 od 27 dioničkih fondova. KD BRIC bilježi uvećanje od 2,73 posto, što ga čini i dobitnikom tjedna. Platinum Global Opportunity je pao za 1,87 posto. Četiri od šest posebnih fondova bi-

lježe rast. ZB Future 2055 i ZB Future 2040 su uvećani za 0,32 posto. Raiffeisen Dynamic je pao za 0,96 posto. Porast cijene udjela bilježi 10 od 16 mješovitih fondova. HPB Global bilježi rast od 1,85 posto. PBZ Flexible 20 bilježi pad za 0,10 posto. Od 15 obvezničkih fondova rast ih bilježi pet. Najviše je vrijednost uvećana fondu Alta Emerging Bond, za 0,53 posto. PBZ Dollar Bond fond 2 je pao za 0,29 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 13 od 20 novčanih fondova. Najveći rast, za 0,03 posto, cijena udjela porasla fondu PBZ Dollar. OTP euro novčani je pao za 0,02 posto. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 26.4.2018. do 3.5.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 19,5673 KD Victoria € 12,4536 InterCapital Global Equity $ 192,6412 ZB trend kn 14,9415 KD Prvi izbor € 145,6007 ZB euroaktiv kn 100,6895 Capital Breeder € 135,4696 KD Europa € 11,7536 PBZ Equity fond kn 114,5569 HPB Dionički € 78,6288 Erste Adriatic Equity kn 85,4450 Neta Global Developed kn 113,0653 ZB aktiv € 113,2865 InterCapital SEE Equity $ 15,6810 Platinum Glob. Opportunity kn 5,9489 KD Nova Europa kn 43,8443 OTP indeksni € 100,6789 Platinum Blue Chip kn 492,6227 Neta Frontier € 100,9823 OTP Meridian 20 kn 75,0500 A1 kn 150,6974 Alta Special Opportunity kn 54,2922 Neta New Europe € 91,4944 KD BRIC kn 9,0943 KD Energija € 114,2283 ZB BRIC+ € 167,2928 Allianz Equity $ 20,6647 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 122,2327 Raiffeisen Dynamic € 108,4807 Raiffeisen Harmonic € 104,7858 ZB Future 2025 € 104,2231 ZB Future 2030 € 104,0192 ZB Future 2040 € 104,4734 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 161,9564 ZB global € 15,6836 PBZ Global fond € 14,2642 InterCapital Balanced kn 128,0851 KD Balanced kn 108,0556 HPB Global € 14,2160 OTP uravnoteženi kn 166,9930 Allianz Portfolio € 118,5787 PBZ Conservative 10 fond € 102,9813 You Invest Active

tjedna promjena [%]

1,54 0,22 -1,53 0,49 1,46 -0,66 0,97 0,81 2,68 1,54 0,96 0,76 0,18 -1,87 -0,76 2,62 1,25 0,36 0,22 2,21 1,26 -0,93 2,73 0,32 1,10 2,15 -1,43 -0,96 -0,15 0,18 0,24 0,32 0,32 0,48 -0,06 0,17 0,01 1,85 1,27 0,91 0,01 -0,01

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 103,7882 You Invest Balanced € 104,0997 You Invest Solid € 104,2999 PBZ Flexible 30 fond € 95,8587 OTP Absolute € 106,1402 InterCapital Income Plus € 99,0091 PBZ Inter. Multi Asset fond € 99,9212 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 199,9837 ZB bond € 15,1314 InterCapital Global Bond € 138,3143 PBZ Bond fond € 225,4966 InterCapital Bond € 168,7267 HPB Obveznički kn 77,5211 Alta Emerging Bond € 123,3293 Erste Adriatic Bond € 108,7276 Raiffeisen Classic kn 104,7365 PBZ Short term bond fond $ 105,3208 PBZ Dollar Bond fond $ 102,6066 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,7086 Erste Local Short Term Bond € 101,5449 Erste Adr. Short Term Bond € 100,1068 OTP Short-term bond $ 99,0110 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,4614 PBZ Novčani fond kn 175,9644 ZB plus € 150,8640 ZB europlus BE € 150,8640 ZB europlus BK € 128,7385 PBZ Euro Novčani kn 158,0298 Raiffeisen Cash kn 152,1187 Erste Money $ 134,3730 PBZ Dollar fond kn 144,0479 HPB Novčani kn 133,4773 OTP novčani fond kn 130,6499 InterCapital Money kn 1382,0671 Locusta Cash kn 118,7741 Allianz Cash € 116,0217 Erste Euro-Money kn 111,7341 Auctor Cash € 106,1801 Raiffeisen euroCash € 106,3997 HPB Euronovčani kn 106,6205 Alta Multicash € 102,1076 OTP euro novčani kn 1004,7311 Zodaks Cash

-0,02 -0,02 -0,10 0,14 0,07 -0,06 0,24

naziv(fond)

valuta

-0,01 -0,07 -0,02 -0,12 0,00 0,53 -0,04 -0,01 0,02 -0,28 -0,29 0,01 0,01 -0,11 -0,27 -0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 -0,00 0,00 0,03 0,00 -0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 0,01 -0,00 -0,00 -0,02 0,01

Atlanska plovidba je u prvom tromjesečju ostvarila ukupne prihode u iznosu od 488,8 milijuna kuna. U odnosu na prošlogodišnjih 355 milijuna kuna prihoda, oni su veći za 38 posto. Tijekom izvještajnog razdoblja, Atlantska plovidba ostvarila je ukupne rashode u iznosu od 407,6 milijuna kuna i dobit u visini od 81,2 milijuna kuna. Društvo nije imalo problema s likvidnošću, navodi se u revidiranom izvještaju o poslovanju koje je objavljeno na Zagrebačkoj burzi.

VIŠE NOĆENJA NA KVARNERU Kvarner u prva četiri ovogodišnja mjeseca bilježi pet posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje 2017. godine. U spomenutom ovogodišnjem razdoblju u turističkom prometu ostvareno je 262.000 dolazaka i 787.000 noćenja. Uz ostvarenih 195.000 no-

ćenja najbrojniji su domaći gosti, priopćeno je iz Turističke zajednice Kvarnera. Najviše noćenja, trećina od ukupnog broja, ostvareno je na Opatijskoj rivijeri. Slijede otok Krk, riječko područje, Lošinj te Crikveničko-vinodolska rivijera.

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 61

KNJIGOMETAR Paul Lever

Kako Berlin vlada Europom Profil knjiga

Glavna junakinja ovoga romana je Galina Sedova, treća časnica na sovjetskom brodu Aleksandar Nevski, hrabra i sposobna žena. Jedan od izazova bilo je sudjelovanje u evakuaciji ranjenika iz velike baltičke luke, dok je plovidbom iz opkoljenog Lenjingrada preko Islanda i sjevernog Atlantika do New Yorka izazvala divljenje američke javnosti. Sedova je tada dospjela u medije i postala velika zvijezda... Roman Zov plime zasnovan je na životnoj priči Valentine Orlikove, treće časnice sovjetske trgovačke mornarice koja je predstavljena u liku Galine Sedove.

Wighard Strehlow

Sveta Hildegarda i hrana kao lijek namirnice i recepti Verbum

Sir Paul Lever jedan je od najboljih britanskih poznavatelja Njemačke. Od 1997. do 2003. bio je britanski veleposlanik u Berlinu gdje je upoznao njemačko društvo, političku scenu i ekonomiju, te shvatio kako Njemačka funkcionira i zbog čega je snažna. Prije toga bio je u britanskom Ministarstvu vanjskih poslova šef Odjela za EU, a vodio je i niz britanskih delegacija u europskim forumima na kojima je pak shvatio kako Njemačka operira na međunarodnoj sceni, kako je koristila svoju ekonomsku snagu i ono što se naziva “meka moć” da ovlada Europom. O tome je sada napisao knjigu.

Irina Aleksander

Zov plime Disput

Sveta Hildegarda iz Bingena, poznata kao jedan od najvećih umova svojega doba, u svojim spisima među ostalim pruža i mnoštvo savjeta o prehrani i bogatstvu što ga sadrže namirnice, a njezina su otkrića i danas, 800 godina kasnije, vrlo aktualna. Wighard Strehlow, jedan od najvećih poznavatelja Hildegardine medicine, u ovoj knjizi donosi sažetak svih uputa o prehrani Sv. Hildegarde te savjeta o izvanrednim moćnostima da se održi ili vrati zdravlje pomoću jednostavne i ukusne hrane.

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

Benedict Wells

Kraj samoće HENA Com

Diane je mlada žena koja vodi kaﬁć-knjižaru u Parizu. Iznenada u prometnoj nesreći izgubi voljenog muža i kćer. Izgubljena u limbu uspomena, više ne zna kako nastaviti živjeti. Jedino društvo koje podnosi jest Félix, suvlasnik knjižare. Godinu dana nakon tragedije Diane se odluči preseliti u gradić na irskoj obali, odlučna ponovo izgraditi svoj život, i to sama. Tamo će upoznati Edwarda, privlačnog ali pomalo divljeg fotografa iz susjedstva. Hoće li sebi dopustiti da ponovo voli? Hoće li prevladati strah da će novom ljubavlju izdati voljene kojih više nema?

Margrit Coates

Glas životinja Planetopija

Jules živi do kraja srednje škole u internatu zajedno sa starijim bratom Martyjem i sestrom Liz. No životni im se putovi razilaze: Marty postaje uspješan poduzetnik, Liz bježi od odgovornosti i zadovoljstvo pronalazi jedino u kratkotrajnim avanturama i opijatima, a Jules želi pronaći sreću i osjećaj svrhovitosti življenja. U internatu upoznaje Alvu, djevojku s kojom stvara snažan odnos čije će spone ostati trajno neraskidive. Godine će proći, a upravo kada se Jules nađe zastrašujuće blizu ispunjenja, sudbina će ponovo uzeti stvari u svoje ruke.

Agnes Martin-Lugand

Sretni ljudi čitaju i piju kavu Egmont

Margrit Coates nam donosi 10 važnih pouka koje je i sama usvojila u svom radu sa životinjama. Mudrosti koju nam životinje nastoje prenijeti mogu nam promijeniti život: možemo naći spokoj, zadovoljstvo i novu životnu radost. Nijedna životinja nije premala ili previše divlja da se s njom ne bismo mogli povezati na razini duše. Od malog miša, lastavice, preko mačaka, pasa i konja, pa sve do orangutana i velikog sivog vuka – Margrit Coates prenosi nam predivne priče o želji životinja da živimo skladno na ovom planetu.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Partnerstvo u računovodstvenom servisu Traži se partnera za otvaranje računovodstvenog servisa u centru Rijeke. Ured i oprema na raspolaganju. Kontakt: 099/260 0330. Ulaganje Ulagača u području zdravlja traži tvrtka u Požegi. Posjedujemo vrijednosti, rezultate kod određenih bolesti. Istraženo, potvrđeno i posloženo. Kontakt: 034/248 959. Suradnja s turističkim agencijama Uslugu prijevoza putnika, osobnim vozilom i putničkim kombijem 8+1, nudi prijevoznička tvrtka turističkim agencijama. Kontakt: 097/669 9300. Ulaganje u izgradnju vila Traži se partner za ﬁnanciranje izgradnje vila ili apartmana u Rožacu, 500 metara od plaže, na ulazu u grad Umag. Teren i gotov projekt, kao i infrastruktura gotova. Kontakt: 091/169 4107, 091/666 1560. Investicija Partnera za realizaciju izgradnje ekskluzivne kanadske brvnare s bazenom, na našem terenu, desetak kilometara u zaleđu Opatije. Teren je u zoni vikend-turističkog naselja. Građe-

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Mlijeko i mliječni proizvodi

Županijska bolnica Čakovec nabavlja mlijeko i mliječne proizvode. Procijenjena vrijednost nabave je 240.000 kuna. Rok dostave ponuda je 18. svibnja.

nje 90 dana od izgrađene temeljne ploče na objektu. Tražimo suinvestitora-partnera u izgradnji (350 €/m2) kao i daljnjem bookingu. Teren za gradnju je ulog 50 posto investicije. Buduće vlasništvo 50/50 posto. Zona T2 (turističko vikend naselje). Booking osiguran kroz cijelu godinu. Jedinstven i ekskluzivan projekt s bazenom. Kontakt: 099/617 1012. Partnerstvo u konobi Partnera kuhara/icu za uhodanu konobu u Istri, u Zrenju, tražimo. Za partnerstvo potrebno otkupiti 50 posto investicije. U kompletno uređenje uloženo je 76.000 eura. Konoba se nalazi na vrlo atraktivnoj i frekventnoj lokaciji (Zrenj, 4 km od Oprtlja) s postojećom klijentelom, u radu, 80 sjedećih mjesta u dvorani + 60 na terasi, dva parkirališta za oko 30 automobila ili autobuse. Mogućnost organiziranja vjenčanja i drugih fešta s glazbom. Radi cijelu godinu, centralno plinsko grijanje. Pružamo kompletnu podršku poznati brend, marketing, dobavljači, edukacija. Kontakt: 095/151 1959. Najam košnica Tvrtka iz Požege uzima u najam, zajednički rad ili sličnu suradnju pčelinje košnice, proizvode, vozila, opremu, kontejnere i sve ostalo. Sirovine koriste u vlastitoj proizvodnji. Kontakt: 034/248 959.

Procijenjena vrijednost iznosi 400.000 kuna. Rok dostave ponuda je 17. svibnja. Energetska obnova dječjeg vrtića Ciciban

Grad Velika Gorica nabavlja radove energetske obnove dječjeg vrtića Ciciban. Procijenje-

Službena odjeća

Autotrolej nabavlja službenu odjeću. Procijenjena vrijednost nabave je 550.000 kuna. Rok dostave ponuda je 17. svibnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Hrvatske autoceste nabavljaju osobna i prijenosna računala.

Vodootporne ploče

Željeznice Republike Srpske nabavljaju vodootporne ploče. Rok dostave ponuda je 14. svibnja.

Univerzitet u Istočnom Sarajevu nabavlja usluge štampanja. Rok dostave ponuda je 14. svibnja. na vrijednost je 3,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 16. svibnja.

REGIJA Računalna oprema

Računala

Univerzitet u Tuzli nabavlja stručnu literaturu. Rok za dostavu ponude je 14. svibnja.

Usluge štampanja

Lijekovi

Opća bolnica Zadar nabavlja lijekove. Procijenjena vrijednost nabave je 2,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 5. lipnja.

Stručna literatura

Kantonalni sud u Sarajevu nabavlja računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 20. svibnja.

Izgradnja predškolske ustanove

Ministarstvo održivog razvoja i turizma-Direkcija javnih radova Crne Gore nabavlja radove izgradnje predškolske ustanove - dječjeg vrtića u Općini Rožaje. Rok dostave ponuda je 11. lipnja.

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 63

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE KUĆE, STANOVI, ZEMLJIŠTA... Građevinsko zemljište, ukupne površine 3067 četvornih metara, Grab (Trilj), Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 250.000 kuna. Dražba se održava 8. svibnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu. Prodaja se obavlja u stečajnom postupku, prema načelu viđeno-kupljeno pa se isključuju svi naknadni prigovori kupaca. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene. Razgledavanje je moguće obaviti uz prethodni dogovor sa stečajnom upraviteljicom Meri Šitić, na mobitel: 098/205 828. Stan, ukupne površine 54,97 četvornih metara, Nova Gradiška, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 297.662,55 kuna. Dražba se održava 8. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnine. Stan, ukupne površine 83,8 četvornih metara, Sisak, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 460.900 kuna. Dražba se održava 9. svibnja u 12 sati na Općinskom sudu u Sisku, Stalna služba u Glini. Na drugom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Oranica, ukupne površine 751,69 četvornih metara, Sesvete, Grad Zagreb, procijenjene vrijednosti 447.645,55 kuna. Dražba se održava 9. svibnja u 12 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu koja predstavlja protuvrijednost od 10 posto vrijednosti nekretnine.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Kuća, dvorišne zgrade, dvorište i oranica, ukupne površine 845,21 četvorni metar, Vrbovljani, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 250.244,02 kune. Dražba se održava 10. svibnja u 9.45 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u No-

64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

voj Gradiški. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnine. Put i oranica, ukupne površine 5430 četvornih metara, Kalinovica (Sveta Nedelja), Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 173.760 kuna. Dražba se održava 11. svibnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za prodaju dale osiguranje 10 posto od vrijednosti nekretnine. Izgrađeno zemljište, ukupne površine 182 četvorna metra, Gornje Komarevo, Sisačkomoslavačka županija, procijenjene vrijednosti 96.279 kuna. Dražba se održava 11. svibnja u 10.30 sati na Općinskom sudu u Sisku. Na drugom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća i dvorište, ukupne površine 626 četvornih metara, Belec, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 122.000 kuna. Dražba se održava 14. svibnja u 12 sati na Trgovačkom sudu u Splitu. Rok za podnošenje pisanih ponuda i uplatu jamčevine je 10. svibnja. Jamčevina iznosi 10 posto od početne prodajne cijene imovine. Razgledavanje moguće sukladno prethodnom dogovoru. Sve informacije moguće je dobiti na brojeve telefona: 021/340 451 ili 021/340 456, 340 412, 340 413. Zemljište, ukupne površine 19.165 četvornih metara, Osijek, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 1.777.040 kuna. Dražba se održava 10. svibnja u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije dva dana prije održavanja ročišta uplatile osiguranje u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće u dogovoru sa stečajnom upraviteljicom na mobitel: 091/2250 642, svaki radni dan od 10 do 14 sati. Oranice i šikara, ukupne površine 10.499 četvornih metara, Luščani, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 11.653,89 kuna. Dražba se održava 14. svibnja u 12 sati na Općinskom sudu u Sisku, Stalna služba u Glini. Na prvom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Projektiranje Irisacqua, Gorica, Italija, traži usluge tehničkog projektiranja u građevinarstvu za objekte niskogradnje. Natječaj je otvoren do 28. svibnja. Natječaj se predaje na Irisacqua S.r.l., Via IX agosto 15. Pierpaolo Braidotti, 34170 Gorizia, Italia, info-appalti@irisacqua.it. Više podataka o nadmetanju moguće je dobiti na istoj adresi. Usluge u području zdravstva i socijalne skrbi Oslo kommune v/Barne og familieetaten, Oslo, Norveška, traži usluge u području zdravstva i socijalne skrbi. Natječaj je otvoren do 24. svibnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http:// eu.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=209277&B=OSLO Dodatne informacije dostupne su na Oslo kommune v/Barne og familieetaten, 976 819 896, Munchs gate 5b, Oslo 0165, Norveška, Trude Vagstein, trude. vagstein@bfe.oslo.kommune.no. Tehničke usluge Infrastruttura, Bellinzona, Švicarska, traži tehničke usluge. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=1013631. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi, ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Ferrovie federali svizzere FFS Acquisti Infrastruttura, Progetti di costruzione Regione Centro, via Pedemonte 7, Bellinzona 6500. Switzerland. Roberto D’Onofrio, donofrio.roberto@sbb.ch Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcije usluge État du Valais; Sion, Švicarska, traži arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcije usluge. Natječaj je otvoren do 15. svibnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=1010031. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na: État du Valais,

département de la mobilité, du territoire et de l’environnement, service des bâtiments, monuments et archéologie (SBMA), Place du Midi 18, Sion 1950, Switzerland, Daniel Rey, daniel. rey@admin.vs.ch. Računala České vysoké učení technické v Praze, Prag, Češka, traži nabavu računala. Natječaj je otvoren do 1. srpnja. Glavna adresa javnog naručitelja: https://www.cvut.cz. Adresa profila kupca: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/ profilCVUT. Elektronički pristup podacima: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/ profilCVUT. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://www.egordion. cz/nabidkaGORDION/profilCVUT. Više podataka na: České vysoké učení technické v Praze, 68407700, Zikova 1903/4, UCEEB, JUDr. Ladislav Hradil, 16000 Praha, Češka Republika, ladislav.hradil@uceeb.cvut.cz. Programski paketi i informacijski sustavi Vijeće Europe traži nabavu programskih paketa i informacijskih sustava. Natječaj je otvoren do 25. svibnja. Glavna adresa javnog naručitelja: http://www.coe.int, Adresa profila kupca: http://www.coe.int/fr/web/portal/ call-for-tenders. Daljnje podatke daje: Conseil de l’Europe — Direction de la communication, avenue de l’Europe, 67000 Strasbourg, France, dccallfortender@coe.int na istoj adres i na email consultation.dgs@coe.int Uredski i računalni strojevi Swissgrid AG, Frick, traži nabavu uredskih i računalnih strojeva, opreme i potrepština osim namještaja i paketa programske podrške. Natječaj je otvoren do 16. lipnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=1006587. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Swissgrid AG, Bleichemattstraße 31, Aarau 5000, Switzerland, Etienne Auger, etienne.auger@swissgrid.ch.

7. svibnja 2018. | broj 4028 | PRIVREDNI VJESNIK | 65

PRIVREDNI VJESNIK

DESIGN DISTRICT - IZLOŽBA BEZ STRUJE U VUKOVARU

PROIZVODI VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI

druženje hrvatskih proizvođača namještaja Hrvatski interijeri i dalje nastavljaju s promocijom hrvatskog namještaja i produkt-dizajna, pa su tako proteklog tjedna u Radničkom domu u Vukovaru organizirali događanje Design District - izložba bez struje. Dvadesetak hrvatskih proizvođača namještaja tom je prigodom poslalo poruku diljem Hrvatske da je industrija proizvodnje namještaja važan dio gospodarstva jer generira ﬁnalne proizvode visoke dodane vrijednosti i na taj način pridonosi razvitku Hrvatske. U sklopu izložbe Design District - izložba bez struje postavljen je edukativni projekt u čast proslavljenom hrvatskom dizajneru Bernardu Bernardiju. Sudionici izložbe, hrvatski proizvođači namještaja,

isticali su kako je ovo jedinstvena prilika da pokažu koliko vrsta, materijala i oblika mogu ponuditi na tržištu. Svoje proizvode izložili su i neki hrvatski dizajneri, a veliku pažnju je privukao stolić-labirint, autora Marka Fila i Ane Armano koji su se nedavno vratili s izložbe u Milanu. Osim njih, proizvode su predstavile i Ada Kezić te Jelena Galeković. Posebno atraktivan dio izložbe namještaja bio je izlagački prostor Zaštitne radionice iz Sirača, Suvenir Arbor koji proizvodi namještaj i igračke od punog drva. Dio tih proizvoda izvozi se u Francusku i Veliku Britaniju. Sljedeća izložba namještaja Desing District održava se u studenome u Rovinju što će biti prigoda da se potencijalni iznajmljivači smještaja u turizmu upoznaju s novom ponudom domaćeg namještaja. (S.P.)

LG G7 THINQ

Novi premium pametni telefon LG Electronics (LG) predstavio je svoj najnoviji premium pametni telefon LG G7 ThinQ koji osnovno korisničko iskustvo nadopunjuje korisnim i praktičnim značajkama umjetne inteligencije (AI). LG G7 ThinQ pokreće najnoviji procesor Qualcomm Snapdragon 845, a dolazi s četiri ili šest gigabajta (GB) radne memorije (RAM) i interne memorije od 64, odnosno 66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4028 | 7. svibnja 2018.

128 GB za pokretanje i najzahtjevnijih zadataka i aplikacija. Njegov displej iznimne svjetline i veličine 6,1 inča gotovo je za pola inča veći od prethodnika, ali nimalo širi pa je idealnih dimenzija za korištenje jednom rukom. LG G7 ThinQ, među ostalim, ima prednju kameru od osam megapiksela (MP), dok su straga leće od 16 MP u standardnoj i superširokokutnoj varijanti

za fotograﬁje veće razlučivosti i s više detalja. LG G7 ThinQ će biti jedan od prvih uređaja s novim značajkama Google Lens. Google Lens predstavlja novi način pretraživanja koji koristi najnovija otkrića umjetne inteligencije i računalne vizualne tehnologije. Ove značajke dostupne su u Google Assistantu i Google Photos te mogu pružiti više informacija prilikom prepoznavanja teksta, ali i o različitim objektima kao što su krajolici, biljke, životinje, knjige. Pretraživanje web stranica, dodavanje posjetnica kontaktima, događaja u kalendar ili pregledavanje jelovnika – sve je to moguće korištenjem značajki Google Lens. (B.O.)

9. svibnja 2018.

Organizator

Suorganizator

Partneri

GRAD ZAGREB

Konferencijska podrĹĄka

Hrvatska kvaliteta i izvorno hrvatsko

Biznis plus partneri

Medijski partneri

Za sve informacije

TEL +385 (0)1 56 000 01

EMAIL info@zbf.hr