Pv 4031 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Raste, doduše blago, udio žena u upravama INTERVJU

Tina Puhalo Grladinović K pivovari

Od 100 poduzetnika njih 33 je u Zagrebu

1953.-2018.

28. svibnja 2018., godina LXV, broj 4031

NAGRAĐENE NAJBOLJE PODUZETNICE

PODUZETNIČKA SJEDIŠTA

GODINA

KRUH I SLASTICE

Više posla za pekare i slastičare

POSEB

AN PR

I LO G

t r c o l t

t aditeljs ti u gr ama s o v o n tnin i nekre

ProÄ?itajte novi www.privredni.hr/businessandlifestyle

SADRŽAJ

4031 / 28. svibnja 2018.

Sve su glasnija razmišljanja kako bi EK ponovno pokušao uvesti obvezne kvote žena u upravama

TEMA TJEDNA 6

Udruga Krug uručila nagrade poduzetnicama Žene su oduvijek poduzetnice

Selectio Indeks žena Raste, doduše blago, udio žena u upravama

AKTUALNO 10

Okrugli stol “Monetarna kretanja, inozemna ulaganja i konkurentnost Hrvatske” Bankarski sektor čisti portfelj od loših plasmana

Pekarstvo i slastičarstvo Više posla za slastičare i pekare

Stručna rasprava “Dieselgate i strategija plina u prometu” Ukapljeni plin je velika prigoda

Konferencija: “Gospodarenjem otpadnim tekstilom i vunom do novih zelenih radnih mjesta” Reciklaža generira nova radna mjesta

INTERVJU 12

Kada je riječ o vinarstvu, Njemačka nam je drugo izvozno tržište

Tina Puhalo Grladinović, direktorica tvrtke K pivovari, Zagreb Proizvodnja specijalnih piva ubrzano raste

PV ANALIZA 18

Gdje su sjedišta poduzetnika? Od 100 poduzetnika u Hrvatskoj njih 33 ima sjedište u Zagrebu

PRIČA S RAZLOGOM 24

Socius, Split Tvornica za izradu podataka za planiranje održavanja

12. Combis konferencija Digitalizacija je više od transformacije

HRWWWATSKA

SVIJET FINANCIJA 46

Konferencija “Financiranje mikro, malih i srednjih: Gdje je kapital za razvoj poduzeća?” Novca ima, ali je problem početni kapital

BUSINESS & LIFESTYLE 56

Tina Puhalo Grladinović

Hrvatska vina okupila Bavarce u središtu Münchena Porastao izvoz vina u Njemačku

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Jozo Knez, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak

MARKETING RAZVOJ, MARKETING I PRODAJA Predrag Milinović milinovic@privredni.hr

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR IVANA BILIĆ

I SAMI STUDENTI OBLIKUJU SUSTAV Svi studenti koji su sa mnom radili na više projekata, odmah su i bez problema našli posao

K Ivana Bilić, Ekonomski fakultet Split, docentica

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ad se donese kurikularna reforma, nju će isto provoditi ljudi. Sve će ovisiti, dakle, o ljudima koji su sada u obrazovnom u sustavu. Naravno da je u obrazovnom sustavu lakše raditi ako je u kurikulumu nešto deﬁnirano, ali dosta toga ovisi o nama koji smo u tom sustavu. Svi mi koji radimo u obrazovnom sustavu možemo biti primjer jedni drugima. Vidjeli smo na primjeru jednog učitelja iz Siska kako se može izuzetno kvalitetno raditi s učenicima ili na primjeru niza sveučilišnih profesora koji sa studentima rade stvari koje su na neki način dio kurikuluma. Kroz učenje ih pripremaju za rad. Sve to neki profesori studentima približavaju na kvalitetan način. Na Ekonomskom fakultetu u Splitu imamo jednu dobru praksu koja je uvedena prije dvije godine. Radi se o stručnoj praksi. Ekonomski fakultet je potpisao ugovor u početku s više od 60 tvrtki, a poslije je taj broj narastao. Te tvrtke imaju točno deﬁnirana i opisana radna mjesta. Studenti tako imaju mentora i na fakultetu i u poduzeću. Naravno da bi bilo dobro da ta praksa traje više od par tjedana, ali je to svakako dobar početak i značajan iskorak. Sami poslodavci imaju interes za takvu suradnju jer imaju prigodu vidjeti uklapa li se neki student u njihovu organizacijsku strukturu. Ako im se svidi, nije isključeno da ga zaposle odmah po završetku fakulteta. Koliko moje kolege i ja vidimo, već po završetku studija svi oni koji se na neki način ističu i koji su aktivni, odmah nađu posao. Uvijek je veća potražnja poslodavaca za takvima nego što ima aktivnijih studenata. Svi studenti koji su sa mnom radili na projektima, a bilo je više projekata i još više studenata, odmah su i bez problema našli posao. Sustav se često kritizira. Međutim, treba znati da i sami studenti oblikuju sustav. Uglavnom, koliko traže od profesora, toliko i dobiju. Ima dosta ugodnih iskustava da studenti dođu i kažu da bi se prijavili na natječaj i traže da im budem profesor mentor. Upravo takve studente treba poticati; one koji imaju neku ideju i koji će se prijaviti na nekakav projekt. Tada mu profesori, osim što im budu mentori, budu i velika potpora. Osobno, uvijek preporučam studenti-

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

ma da volontiraju i da, naravno, pomognu u nečemu što je područje njihova obrazovanja. Tako steknu iskustvo koje dalje nose sa sobom. Ima dosta profesora koji potiču studente i s njima rade na različitim projektima. Recimo, jedan takav uspješan projekt bio je kada su studenti volontirali u udrugama i zadrugama na područjima posebne državne skrbi. Studenti su im radili marketing i prodaju i počeli primjenjivati usvojeno teoretsko znanje. Mogu samo reći da je bilo jako zanimljivo i korisno. Bilo je jako dobrih radova. Moj kolega Miočević i ja smo skupa sa studentima imali rad za HGK o internacionalizaciji poslovanja malih i srednjih

DJECA GENERIČKIH PODUZETNIKA ODMAH IMAJU IZAZOV ŠTO ĆE POKRENUTI I RADITI tvrtki. Za studente je ključno da rade aplikativne projekte i da što je moguće više stvari nauče i vide. Zajedno sa studentima već šestu godinu zaredom organiziram konferenciju 3P Split s namjerom da se promovira poduzetništvo te da se mladi potiču na poduzetništvo. Ne treba se zavaravati da će se svi zaposliti u velikim korporacijama. Mnogi traže svoju sreću u malim poduzećima. Zato je za očekivati da će i mnogi naši studenti pokrenuti poduzeća ili će biti dio tima koji će ga pokrenuti. Uglavnom konferencija i služi tome da studenti dobiju informacije od onih koji su pokrenuli posao ili koji su na putu da ga pokrenu. Uvijek imamo i predstavnike nekih institucija koji isto mogu govoriti o svojim iskustvima koja im mogu koristiti. Nekada se misli da će i djeca poduzetnika biti uspješni poduzetnici. Ima slučajeva da neka djeca poduzetnika nisu baš toliko poduzetnički nastrojena i nisu sklona učenju. Ipak, djeca generičkih poduzetnika odmah imaju izazov u smislu toga što će pokrenuti i raditi. Jako je važno kakva su im roditelji imali iskustva.

BROJKE, BROJKE

ZAPOSLENI U OBRTU I DJELATNOSTIMA SLOBODNIH PROFESIJA* 182.357ukupan broj zaposlenih

u obrtu i slobodnim profesijama u prvom tromjesečju 2018.

78.972

103.385

broj žena zaposlenih u obrtu i slobodnim zanimanjima

broj muškaraca zaposlenih u obrtu i slobodnim zanimanjima

TOP TRI DJELATNOSTI KOJE ZAPOŠLJAVAJU NAJVIŠE OBRTA:

26.801

25.072

22.362

prerađivačka industrija

djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

Porast broja zaposlenih zabilježen je u 16 područja djelatnosti i kreće se od 0,6% koliko se bilježi u rudarstvu i vađenju, prerađivačkoj industriji i poslovanju nekretninama do 4,5% u djelatnosti informacija i komunikacija.

Uspoređujući broj zaposlenih po županijama, porast se bilježi u svim županijama i kreće se od 0,3% u Varaždinskoj županiji i Gradu Zagrebu do 3,6% u Ličko-senjskoj županiji.

* u prvom tromjesečju 2018. Izvor: DZS

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA UDRUGA KRUG URUČILA NAGRADE PODUZETNICAMA

ŽENE SU ODUVIJEK PODUZETNICE Mariji Maji Čebulc uručena je nagrada za poduzetnicu godine, Milena Perković proglašena menadžericom godine, dok je Danijela Kasumović Maružin socijalna poduzetnica godine piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr poslužiti kao primjer rušenja predrasuda. Udruga Krug djeluje već 26 godina, a nagrade se dodjeljuju 16. put. “Poduzetnice su sve one žene koje se odriču mnogo toga zbog svog po-

RAVNOPRAVNOST ŽENA I MUŠKARACA NA TRŽIŠTU RADA JOŠ NIJE POSTIGNUTA, USTVRDIO JE BARBARIĆ

Najveće prepreke ženama u poduzetništvu odnose se na nedostupnost informacija, ﬁnancijskih sredstava i izobrazbe, a osim toga, one su za isti posao slabije plaćene od svojih muških kolega. Ivan Barbarić, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU

povodu Svjetskog dana poduzetnica Hrvatska udruga poslovnih žena Krug u suorganizaciji s Hrvatskom gospodarskom komorom, a pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, prošlog tjedna uručila je godišnje nagrade uspješnim poslovnim ženama. Tako je Marija Maja Čebulc, vlasnica prve privatne ljekarne u Dubrovniku Ljekarna Čebulc, dobila nagradu za poduzetnicu godine, dok je izvršna direktorica Arena Hospitality Groupa iz Pule Milena Perković proglašena menadžericom godine. Danijeli Kasumović Maružin iz pulske tvrtke Punkt uručena je nagrada za socijalnu poduzetnicu godine. Naime, upravo je ona napravila uspješan projekt za pokretanje društvenih promjena i zapošljavanje apsolutno marginaliziranih skupina na tržištu rada, a to su osobe s invaliditetom. Kako je naglašeno na dodjeli nagrada, tvrtka Punkt je jedino poduzeće takvog tipa u Hrvatskoj koje zapošljava osobe s invaliditetom u ugostiteljstvu i poljoprivredi. Takva praksa ističe važnost integracije osoba s invaliditetom i mnogima može

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

sla, one obavljaju i kućanske poslove, imaju i obiteljske obveze, a istodobno su ljubazne, srdačne i strpljive”, naglasila je Gordana Restović, predsjednica udruge Krug.

ŽENE ČEŠĆE OD MUŠKARACA POKREĆU POSAO Čestitajući dobitnicama, Ivan Barbarić, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU, rekao je kako se o ženskom poduzetništvu više govori tek posljednjih godina iako nas povijest uči da su žene oduvijek poduzetnice. Bez obzira na to, one se danas bore s mnogim društvenim predrasudama i stereotipima iako u poslovanje unose brojne komparativne prednosti. “Uloga žene u gospodarstvu i društvu svakako se mijenja, a promjene su vidljive i u Hrvatskoj”, rekao je Barbarić. Spomenuo je statističke podatke iz istraživanja Global Entrepreneurship Monitora po kojima je vidljivo kako žene češće pokreću vlastiti biznis, pa u ukupnom broju malih i srednjih poduzeća sudjeluju s oko 25 posto. Isto tako, među 100 nezaposlenih osoba žene se češće od muškaraca

Marija Maja Čebulc

odlučuju na pokretanje vlastitog posla, pa tako u prosjeku 15 žena pokrene vlastiti biznis za razliku od samo pet muškaraca. “Stvari idu nabolje, ali ipak nedovoljno brzo. Ravnopravnost žena i muškaraca na tržištu rada još nije postignuta. Najveće prepreke ženama u poduzetništvu odnose se na nedostupnost informacija, ﬁnancijskih sredstava i izobrazbe, a osim toga, one su za isti posao slabije plaćene od svojih muških kolega”, istaknuo je Barbarić.

HUP PODUPIRE ŽENSKO PODUZETNIŠTVO Nažalost, na upravljačkim pozicijama nalazi se samo 20 posto žena i to je nešto što treba promijeniti. Barbarić je naglasio kako će se HGK i

Milena Perković

Danijela Kasumović Maružin

Na obilježavanju Svjetskog dana poduzetnica govorila je i Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, koja je naglasila kako ta institucija podupire žensko poduzetništvo promocijom baze žena zajedno s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova. Osim toga, HUP je zajedno s kanadskim veleposlanstvom pokrenuo inicijativu 30+ na dragovoljnoj osnovi. Naime, oni žele da 30 posto žena bude na menadžerskim pozicijama u upravama društva. “Promatrajući izlistane tvrtke na burzama, vidljivo je kako je 2015. bilo 20,9 posto žena na upravljačkim pozicijama i to je bio dobar postotak u odnosu na Europsku uniju. Nažalost, 2017. smo pali na 17,7 posto, ali pozitivno je to što u ovoj godini rastemo i već smo negdje na 18,8 posto”, ocijenila je Gordana Deranja. Dodala je kako je žalosti činjenica da više od 50 posto izlistanih

STATISTIKE POKAZUJU DA SU TVRTKE U KOJIMA SU ŽENE NA RUKOVODEĆIM POSLOVIMA SOCIJALNO OSJETLJIVIJE I USPJEŠNIJE OD OSTALIH, ISTIČE GORDANA DERANJA dalje snažno zalagati za stvaranje takvog poslovnog okruženja koje će pripadnicama ženskog spola olakšati put do zasluženih pozicija u poslovnom svijetu. “I živim za trenutak kada više nećemo razgovarati o ženskom poduzetništvu kao pojmu već samo o poduzetništvu. To znači da živimo u društvu jednakih uvjeta i prilika za sve”, poručio je Barbarić.

tvrtki na burzi prošle godine uopće nije imalo žena u svojim upravama, ali to se ipak lagano mijenja i pada ispod 50 posto. “U Hrvatskoj ima dosta udruga žena koje trebaju surađivati jer za sve njih ima dovoljno prostora. Sve statistike pokazuju da su tvrtke u kojima su žene na rukovodećim poslovima socijalno osjetljivije i uspješnije od ostalih”, zaključila je Gordana Deranja. 28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA SELECTIO INDEKS ŽENA

RASTE, DODUŠE BLAGO, UDIO ŽENA U UPRAVAMA Zastupljenost žena u upravama društava sastavnica Crobexa slična je zastupljenosti žena u politici u trenutačnom sazivu Sabora gdje je udio žena 19,9 posto, dok je u upravama on 18,8 posto piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Snaga žene neka dođe do punog izražaja dok gradite kvalitetne rezultate kontinuirano. I učite, znanje je najveća moć i vrijednost koja će polučiti rezultate. Nemojte stvarati ograde i bojati se, čak i kad mislite da nešto neće biti dobro, jer će vas strahovi stopirati u razvoju.

Gordana Kovačević, predsjednica Ericsson Nikole Tesle

Hrvatskoj žene i muškarci imaju iste mogućnosti biti na vodećim upravljačkim mjestima u kompanijama, jer je svaki vid diskriminacije po bilo kojem pitanju zakonodavno riješen. Žene su kvaliﬁcirane preuzeti najodgovornije pozicije u tvrtkama, pogotovo kada se zna da je zadnjih desetak godina udio diplomiranih studentica na visokim učilištima u ukupnom broju diplomiranih oko 60 posto. Iako je statistika na ženskoj strani, realnost je još daleko od idealne brojke. Selectio Indeks žena, koji mjeri udjel žena u upravama društava u sastavu indeksa Crobex na Zagrebačkoj burzi, u ovoj godini bilježi tek neznatni rast na 18,8 posto u odnosu na 17,7 posto koliko ih je bilo krajem prošle godine. Tim puževim koracima Hrvatska bi tek za jedno desetljeće, ako bi se se trend rasta nastavio, mogla naći u društvu zemalja koje se mogu pohvaliti kako im je udio žena u upravama blizu famoznih 30 posto. Za usporedbu, zastupljenost žena u upravama 100 najznačajnijih društava na Londonskoj burzi, prema podacima The Female FTSE Board Report za 2017., je 27,7 posto. Europska unija kao prioritet ima ekonomsko osnaživanje žena i poticanje njihova rada na vodećim funkcijama, pa je prema zadnjim dostupnim podacima prije dvije godine prosjek zastupljenosti žena u upravama u cijeloj Europskoj uniji oko 23 posto. Stoga su sve glasnija razmišljanja kako bi Europska komisija ponovno pokušala uvesti obvezne kvote žena u upravama - prvo u javnim, a kasnije i u privatnim tvrtkama u državama EU-a. Jedno od rješenja je da sve one tvrtke koje imaju manje

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

od 40 posto žena u upravama moraju preferirati žene pri izboru kandidata za upražnjene pozicije. Nije to prvi pokušaj Europske unije da

SVE SU GLASNIJA RAZMIŠLJANJA KAKO BI EK PONOVNO POKUŠAO UVESTI OBVEZNE KVOTE ŽENA U UPRAVAMA uvede kvotu od 40 posto žena: sličan je bio i prije pet godina, no on nije prošao jer su mu se usprotivile Njemačka, Nizozemska i Švedska koje su tvrdile da se radi o pretjeranom miješanju u unutarnja pitanja država. Mađarska i Poljska bile su protiv iz ideoloških razloga.

POSTOJE TVRTKE U KOJIMA JE U UPRAVI 100 POSTO ŽENA I dok Europa razmišlja kako zakonodavno povećati broj žena u upravama tvrtki, postoje kompanije u Hrvatskoj koje su već sada shvatile kako im kompetentne i sposobne žene u upravi mogu donijeti izvrsne rezultate. Selectio Indeks žena pokazuje kako najveći udjel žena u upravi u Hrvatskoj ima Ericsson Nikola Tesla, i to 100 posto. Naime, upravu ove vodeće kompanije u Hrvatskoj čini žena - Gordana Kovačević koja ovu tvrtku vodi već 13 godina.

Gordana Kovačević godinama je na listi najuspješnih poslovnih ljudi u Hrvatskoj, a često je i dobitnica posebnih nagrada koje promiču upravo žene na vodećim upravljačkim pozicijama. Predsjednica Ericsson NT-a, u prosincu prošle godine ponijela je treći put zaredom titulu najmoćnije žene hrvatskog biznisa koju joj je dodijelio poslovni tjednik Lider u suradnji s Bisnodeom.

SMANJUJE SE BROJ ‘ZERO COMPANIES’ “Žene i muškarci upućeni su jedni na druge, a zdravo društvo temelji se na sinergiji među njima. Kao društvo moramo razvijati kulturu u kojoj se lideri biraju na temelju stručnih, ljudskih i moralnih osobina i kvaliteta te koji takav odnos promiču u radu sa suradnicima. Liderstvo u biznisu važno je i muškarcima i ženama. Budite hrabri, poduzetni, osobe s integritetom i visokim standardima, okružite se kvalitetnim ljudima, stvarajte motivacijsku organizacijsku kulturu bez stereotipa i pretvorite svoje snove u stvarnost. Snaga žene neka dođe do punog izražaja dok gradite kvalitetne rezultate kontinuirano. I učite, znanje je najveća moć i vrijednost koja će polučiti rezultate. Nemojte stvarati ograde i bojati se, čak i kad mislite da nešto neće biti dobro, jer će vas strahovi stopirati u razvoju. Gradite sebe kao osobu, pa će i timovi i kolege i kompanije imati koristi”, rekla je tom prilikom Gordana Kovačević.

Podjednak omjer muškaraca i žena, odnosno 50 posto, u svojim upravama imaju AD Plastik, Arena Hospitality Group, Optima Telekom te Brodogradilište Viktor Lenac. Zastupljenost žena u upravama društava sastavnica Crobexa slična je zastupljenosti žena u politici; naime, u trenutačnom sazivu Sabora udio žena je 19,9 posto. S druge strane, u znanosti, odnosno mjereno udjelom u redovitom članstvu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, udjel žena je tek 9,5 posto. Postotak kompanija koje u upravama nemaju ni jednu ženu tzv. zero companies, u zadnjih se godinu dana smanjio za devet postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te je takvih kompanija u sastavu Crobexa trenutačno 41 posto. Selectio već 12 godina trgovačkim društvima dodjeljuje Certiﬁkat Poslodavac Partner za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima. Udjel žena u upravama društava dobitnika Certiﬁkata Poslodavac Partner iznosi 20,7 posto. Na listi sa 50 i više posto ističu se tvrtke poput Coca-Cole HBC Hrvatska, zatim su tu Laguna Novigrad, Philip Morris International, JGL te Ciklopea, HBOR, Pliva i Tele2. Važno je istaknuti, a može poslužiti i kao zaključak: da bi uspjele, žene kao i muškarci moraju biti sigurne u svoje znanje, vještine i sposobnosti te nikada ne pristajati ni na što manje od jednakih prilika i uvjeta za rast i razvoj za sve.

SELECTIO INDEKS ŽENA POKAZUJE KAKO NAJVEĆI UDJEL ŽENA U UPRAVI U HRVATSKOJ IMA ERICSSON NIKOLA TESLA - 100 POSTO

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO OKRUGLI STOL “MONETARNA KRETANJA, INOZEMNA ULAGANJ

BANKARSKI SEKTOR ČIST OD LOŠIH PLASMANA U prošloj godini prodano je oko šest milijardi kuna kredita koje poduzeća nisu uspijevala vraćati i oko dvije milijarde kuna kredita građana. Povećan je i otpis nenaplativih kredita na što su utjecale porezne olakšice zbog otpisa duga, rekao je Sušić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

GDPR nije nešto što se uvodi samo u Hrvatskoj već i u cijeloj Europi i ne vidimo da su u drugim zemljama zbog toga iste vrste agencija, one za razmjenu podataka, stale. Siguran sam da se rješenje može naći i da nema razloga da se nešto što je u biti iskorak u upravljanju rizicima, u krajnjoj liniji u nuđenju ponude onima koji žele uzeti kredit, sada vraća unatrag.

Boris Vujčić, guverner HNB-a

ntenziviranje prodaje loših plasmana kredita pridonijelo je poboljšanju kvalitete kreditnoga portfelja banaka, istaknuo je direktor Direkcije za ekonomske analize Hrvatske narodne banke Gordi Sušić na prošlotjednom okruglom stolu Monetarna kretanja, inozemna ulaganja i konkurentnost Hrvatske koji su organizirali Hrvatska narodna banka i Hrvatska gospodarska komora. U svom izlaganju Sušić je istaknuo kako su banke lani prodale čak 8,1 milijardu kuna kredita agencijama za naplatu potraživanja što je čak 2,2 posto bruto domaćeg proizvoda. To je za jednu trećinu više nego godinu dana ranije, kada je taj iznos bio 5,9 milijardi kuna, a čak tri puta je viši nego 2015. godine kada je prodano 2,7 milijardi kuna loših plasmana. “U prošloj godini tako je prodano oko šest milijardi kuna kredita koje poduzeća nisu uspijevala vraćati i oko dvije milijarde kuna kredita građana. Povećan je i otpis nenaplativih kredita na što su utjecale porezne olakšice zbog otpisa duga”, rekao je Sušić. Naime, otpis je u prošloj godini iznosio 1,2 milijarde kuna, dok je godinu ranije bio tek 200 milijuna kuna. Iz tih se podataka može zaključiti kako su banke svoju bilancu od loših plasmana očistile za 9,3 milijarde kuna. “Zadnjih nekoliko godina rastu plasmani posebice u kunama, jer su građani osvijestili opasnost valutnog rizika, a kamate na takve kredite su postale povoljnije. Kao rezultat takve potražnje gotovo polovina ukupnih kredita stanovništvu su upravo u kunama”, istaknuo je Sušić osvrnuvši se potom i na trendove u stranim izravnim ulaganjima. “Strana ulaganja se oporavljaju, ali su još uvijek daleko ispod pretkrizne razine, a njihova struktura je i dalje nepovoljna jer se ispodprosječno investira u greenﬁeld projekte i prerađivačku industriju”, ustvrdio je Sušić naglasivši da moramo poboljšati poslovnu i

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

investicijsku klimu kako bismo privukli više stranog kapitala

KREDITI RASTU BRŽE OD BDP-a Kada je riječ o tržištima kredita, guverner HNB-a Boris Vujčić smatra kako se nalazimo u razdoblju oporavka i da krediti rastu brže od BDP-a, dok su kamatne stope na povijesno najnižim razinama. “Sve je veći postotak kredita u kunama. U sektoru stanovništva

SVE JE VEĆI POSTOTAK KREDITA U KUNAMA, ISTIČE VUJČIĆ praktički je pola kredita u kunama, što je značajna promjena u odnosu na pretkrizno razdoblje”, ocijenio je Vujčić napomenuvši kako je značajno porastao udio kredita s ﬁksnom kamatnom stopom. No guverner nije želio davati preporuke kako se zadužiti - u kunama ili eurima, već je istaknuo da će prilikom uvođenja eura biti vrlo jednostavna tehnička zamjena kredita. “Stoga bih preporučio da svatko za sebe jednostavno ocijeni što mu se u ovom trenutku isplati više uzeti, a onda kada dođe do same zamjene, to im ne bi trebalo predstavljati nikakav problem”, rekao je Vujčić koji ne vidi razlog zašto bi Hrvatski registar obveza po kreditima prestao s radom zbog primjene Opće uredbe o zaštiti podataka u Europskoj uniji. “GDPR nije nešto što se uvodi samo u Hrvatskoj već i u cijeloj Europi i ne vidimo da su u drugim zemljama zbog toga iste vrste agencija, one za razmjenu podataka, stale. Siguran sam da se rješenje može naći i da nema razloga da se nešto što je u biti iskorak

A I KONKURENTNOST HRVATSKE”

TI PORTFELJ

AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE

Burilović proglašen članom Akademije Svečana skupština Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, kojom je obilježena 25. obljetnica te strukovne udruge i znanstvene organizacije, održana je u ponedjeljak u Zagrebu. Tom je prigodom predsjedniku Hrvatske gospodarske komore Luki Buriloviću svečano uručena diploma kao novoizabranom članu gospodarstvenika Akademije za 2018. godinu. Osim Burilovića, članovi gospodarstvenika Akademije postali su i

Darinko Bago, Saša Cvetojević, dr.sc. Ante Ćurković, dr.sc. Aleksandar Danilovski, Đuro Horvat, Tvrtko Perković, mr.sc. Kažimir Vrankić i Zvonimir Viduka.

HRVATSKI SABOR u upravljanju rizicima, u krajnjoj liniji u nuđenju ponude onima koji žele uzeti kredit, sada vraća unatrag”, smatra Vujčić. S obzirom na to da je Hrvatska gospodarska komora putem županijskih komora pomogla HNB-u u promociji kampanje uvođenja eura organiziravši skupove u 17 gradova, okrugli stol održan u Zagrebu obilježilo je zaključivanje te kampanje. “Na tim skupovima je bilo više od 600 sudionika, a sve je rađeno s ciljem utvrđivanja najboljeg načina i vremena za uvođenje

MORAMO SE POMAKNUTI NA LJESTVICI DOING BUSINESS, SMANJITI ADMINISTRATIVNE BARIJERE I RASTERETITI GOSPODARSTVO, SMATRA MIRJANA ČAGALJ eura. Tu se ne radi samo o promjeni valute, već kroz gospodarstvo moramo provesti niz reformi koje će donijeti pozitivan učinak”, istaknula je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj ističući kako se moramo pomaknuti na ljestvici Doing Business, smanjiti administrativne barijere i rasteretiti gospodarstvo.

Tolušić potpredsjednik Vlade, Horvat ministar gospodarstva

Hrvatski sabor je potvrdio za novog potpredsjednika Vlade ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića te novog ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Darka Horvata. Novi ministar gospodarstva nije nepoznat javnosti jer je u Vladi Tihomira Oreškovića obnašao dužnost ministra poduzetništva i obrta. Ministar poljoprivrede i novi potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić odmah je po imenovanju kazao: “Koordiniram ovaj gospodarski dio na Vladi.

Smatram da je, osim krize u Agrokoru, puno bitnije srednjoročno i dugoročno voditi brigu o Nacionalnom programu reformi te ispuniti uvjete koje traži Bruxelles, a kako bismo svi zajedno bolje živjeli. Kad je riječ o Agrokoru, on ima svog povjerenika koji upravlja procesom, zajedno s Vjerovničkim vijećem i oni trebaju obaviti najveći dio posla, a mi smo dali ovaj zakonodavni okvir”. Istaknuo je i kako očekuje sklapanje nagodbe. Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta dodao je kako je, kad je o Agrokoru riječ, suglasan s Tolušićem. “Želja je svih nas da ta priča završi do 10. srpnja”, rekao je Horvat, te istaknuo kako će se u idućih 14 dana uključiti u priču oko Agrokora.(I.G.)

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU TINA PUHALO GRLADINOVIĆ, DIREKTORICA TVRTKE K PIVOVARI,

PROIZVODNJA SPECIJALNIH PIVA UBRZANO RASTE Pivska scena se tijekom zadnjih godina iznimno razvila. Potrošači su puno educiraniji i zahtjevniji, što je dobro jer nas proizvođače potiče i obvezuje da budemo još bolji i proizvodimo kvalitetna piva piše Jozo Vrdoljak@privredni.hr

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

ZAGREB

vojevrsni presedan i rijetkost na našim prostorima je da profesionalac iz područja komunikacija preuzme vodeću izvršnu funkciju u kompaniji. Upravo to se dogodilo Tini Puhalo Grladinović, direktorici tvrtke K pivovari, koja je prije preuzimanja te funkcije vodila sektor komunikacija u Zagrebačkoj pivovari. O planovima nove tvrtke, ali i strategiji, pogonu u Vukovaru te o navikama potrošača razgovarali smo za Privredni vjesnik s Tinom Puhalo Grladinović. Tvrtka K pivovari u svom portfelju ima kultnu pivnicu Pivanu, nedavno otvorenu mikro pivovaru Grif i Vukovarsko pivo, brend koji je nedavno kupljen. Ambicija je postati prvi izbor za potrošače i kupce i u segmentu specijalnih piva.

 Kakvi su planovi tvrtke osnivača K pivovari? - Naše cjelokupno pivsko naslijeđe, pod kojim mislim na vodeću poziciju Zagrebačke pivovare

NA PODRUČJU VUKOVARA USKORO POKREĆEMO NOVI PROIZVODNI POGON

na tržištu, stoljetno znanje i iskustvo u proizvodnji piva željeli smo pretočiti u novi, rastući segment specijalnih piva i uključiti se u tržišnu utakmicu, svjesni da segment specijalnih piva malih pivovara ubrzano raste u cijelom svijetu i pokretač je rasta cjelokupne industrije piva. Pivska scena se tijekom posljednjih godina iznimno razvila, potrošači su puno educiraniji i zahtjevniji, što je dobro i što sve nas proizvođače potiče i obvezuje da budemo još bolji i proizvodimo kvalitetna piva. Ovakvim poslovnim modelom možemo, s jedne strane, maksimalno iskoristiti sinergijske učinke tvrtke kćeri i tvrtke majke, s druge jasno se fokusirati na mikro proizvodni proces, koji jednako tako zahtijeva mikro pristup u proizvodnji različitih stilova piva. To je prednost mikropivovara, jer mogu biti ﬂeksibilne i brzo reagirati na potrebe potrošača, koje uvijek stavljamo na prvo mjesto. Tako će biti i u K pivovari.

 Kako poslujete? - Tek smo krenuli. Trenutačno imamo 27 zaposlenika, nova zapošljavanja su upravo u tijeku na području Vukovara gdje uskoro pokrećemo novi proizvodni pogon. Upravo u toj regiji želimo potaknuti zapošljavanje i osvježiti poslovnu i poduzetničku klimu. Trenutačno smo u potrazi za ljudima koji će asistirati majstoru pivaru u proizvodnji Vukovarskog piva, čiji vizualni identitet i recepturu smo nedavno kupili. Kada govorimo o Grifu, pripreme za sezonu su počele, no s obzirom na to da smo mi još u fazi širenja distributivne mreže, fokus nam je da do 1. lipnja postignemo 100 posto planirane distribucije.

Ovakvim poslovnim modelom možemo, s jedne strane, maksimalno iskoristiti sinergijske učinke tvrtke kćeri i tvrtke majke, a s druge jasno se fokusirati na mikro proizvodni proces.

Prostora za napredak uvijek ima Kakvi su planovi s Pivanom? - Pivana se svojom kvalitetnom ponudom zasigurno nametnula među top pivska mjesta. Prostora za napredak uvijek ima, kao i ideja i mogućnosti, koje će nam zasigurno pomoći da se još dodatno profiliramo i diferenciramo od konkurencije. Prije svega tu mislim na ponudu koja proizlazi iz ponude piva naše mikropivovare Grif, koja je krajem protekle godine otvorena u Pivani, iz novog jelovnika, ali i na kvalitetni program. Jelovnik je rađen u suradnji s poznatim gastro stručnjacima i autorima prve pivske kuharice Željkom Šatovićem Gulom i Danilom Dučakom. Posebno smo ponosni i na svoje glazbene večeri koje svaki tjedan organiziramo s Antom Gelom i Branimirom Mihaljevićem, u sklopu kojih nam svake srijede gostuju najveća imena naše glazbene scene, ali i na naš vrlo posjećeni pub kviz, koji moderira duhoviti Milan Peh s Yammat FMa, a pitanja osmišljava Morana Zibar. Trenutno smo u fazi nabavljanja homebrewing opreme, koja će nam omogućiti da u redovnu ponudu za grupe, koja uključuje posjet pivskom muzeju i mikropivovari te degustaciju piva i pivskog menija, uvrstimo i edukaciju proizvodnje piva. U Pivani ćemo imati organizirano gledanje utakmica naše reprezentacije tijekom predstojećeg Svjetskog nogometnog prvenstva.

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU  Koliko Vam iskustvo iz prethodnog posla može pomoći u vođenju pivovare? - S obzirom na vodeću poziciju Zagrebačke pivovare u kojoj sam provela gotovo 14 godina, uloga voditeljice korporativnih komunikacija omogućila mi je provedbu projekata i platformi koji su unaprijedili struku odnosa s javnošću i našu industriju, na što sam izuzetno ponosna. Očekivano, tijekom godina sam vrlo aktivno surađivala s kolegama iz drugih odjela, što mi je izuzetno pomoglo da proširim svoja znanja i uvide, a posebno bih izdvojila aktivnosti i teme vezane uz cjelokupno tržište piva, kojima sam se jako puno bavila u PR odboru Udruženja pivara pri HGK-u, kojim sam predsjedala punih 10 godina.

Pivarska industrija izuzetno je živa i dinamična. Ona nikada ne spava, a posebno ovaj naš manufakturni, mikro pristup i segment tržišta.

 Uz postojeću proizvodnju, koje nove proizvode planirate plasirati na tržište? - U mikropivovari Grif proizvodimo svježa, nepasterizirana i neﬁltrirana piva od biranih, vrhunskih sastojaka iz cijelog svijeta, od posebnih sorti slada, hmelja, sa specijalnim vrstama kvasca donjeg ili gornjeg vrenja, ovisno o stilu koji kuhamo, u malim količinama, kontroliranim u svim fazama proizvodnje, što nam omogućuje ﬂeksibilnost u proizvodnji. Proizvodni kapacitet iznosi 5000 hektolitara godišnje. U ponudi ćemo uvijek imati po tri pivska stila, dva standarda Grif pilsner i Grif NEIPA, te jedan sezonski specijal. Donedavno je to bio Grif Bourbon Vanilla Porter, a sada je to Grif Irish Red Ale. U svakom trenutku imat ćemo vrhunska piva namijenjena najzahtjevnijim ljubiteljima piva.  Kakve planove imate što se tiče Vukovarske pivovare i brenda Vukovarskog piva? - Radovi na našoj novoj mikropivovari u Vukovaru su u tijeku. Odabir je pao baš na Vukovarsko pivo, za koje smatramo da će se sjajno uklopiti jer se radi o svijetlom, nepasteriziranom pivu, koje se među prvima u Hrvatskoj istaknulo kao pivo male proizvodnje, a koje je 2010. godine, zbog svog okusa i priče koja nosi sjećanja na

U MIKROPIVOVARI GRIF JE PROIZVODNI KAPACITET 5000 HEKTOLITARA GODIŠNJE Grad Vukovar, proglašeno najboljim hrvatskim pivom. Proizvodni kapacitet novog pogona u Vukovaru bit će 5000 hektolitara godišnje i plan je nuditi ga isključivo na hrvatskom tržištu. Ovim ulaganjem Vukovarsko pivo zadržat će sve svoje vrijednosti, kao i njegov izvorni okus i izgled. Želimo mu dati vjetar u leđa i još bolju priliku da se istakne na hrvatskom tržištu iako je, nažalost, tijekom godina zamalo pao u zaborav brojnih ljubitelja piva. Profesionalizam i susretljivost lokalne administracije olakšava nam cijeli proces pa koristim svaku priliku da zahvalim gradonačelniku Penavi i suradnicima na podršci u svim fazama, čime su dali izuzetan doprinos novom početku proizvodnje Vukovarskog piva. Otvaranjem novog proizvodnog pogona omogućit

Oduvijek inzistiram na odgovornoj i umjerenoj konzumaciji Podržavate li kampanju vezanu uz zdravlje i konzumaciju alkohola? - Promocija odgovorne i umjerene konzumacije je vrlo važan segment i za pivarsku industriju, tim više što svjedočimo negativnim trendovima, kada govorimo o maloljetničkoj zloporabi alkohola. Kampanjom Razmisli tijekom proteklih 10 godina Zagrebačka pivovara uspješno je pozicionirana kao vodeći glas promocije umjerene i odgovorne konzumacije, pokretanjem i organizacijom cijelog niza kampanja i aktivnosti, u partnerstvu s državnim insti-

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

tucijama i nevladinim sektorom. Predsjedajući PR odborom Udruženja pivara pri HGK-u, mnogo sam se bavila i promocijom zdravstvenih dobrobiti umjerene konzumacije piva jer pivo zbog svog sastava i cijelog niza aktivnih sastojaka, kao što je ksantohumol, ima koristan učinak na zdravlje, naravno, kada se konzumira umjereno. Umjerena konzumacija podrazumijeva do dva piva od 0,33 litre za zdrave odrasle muškarce i jedno za žene. Važnost odgovorne i umjerene konzumacije je nešto na čemu oduvijek inzistiram i aktivno je promoviram i u svojoj obitelji.

pivovara ubrzano raste u cijelom svijetu i pokretač je rasta cjelokupne industrije piva. Trenutačno ovaj segment pivske industrije ima oko 1,5 posto udjela. No predviđa se da će se i dalje razvijati. Ovaj segment važan je za industriju jer u svijesti javnosti podiže kategoriju piva. Drugim riječima, naručiti pivo u nekom vrhunskom restoranu više nije rijetkost jer upravo piva kao ova koja mi proizvodimo unapređuju reputaciju proizvoda. U sljedećih 10 godina očekujemo da bi se udio na tržištu mogao popeti na oko pet posto. Na hrvatskom pivskom tržištu nalazi preko 100 pivskih brendova. Grif je 31. mikropivovara otvorena u Hrvatskoj. Sve je više pivskih festivala i homebrewing natjecanja. O pivu se danas govori puno više nego ikad prije.

ćemo Vukovarcima nova radna mjesta, a Gradu Vukovaru podršku u gospodarskom razvitku.

 Koliko je to vrijedno ulaganje i kakve pokazatelje očekujete? - Konkretan iznos investicije za kupnju Vukovarskog piva i izgradnju proizvodnog pogona u Vukovaru je poslovna tajnu. Ono što možemo reći jest da se očekivano radi o višemilijunskom iznosu ulaganja u robnu marku Vukovarskog piva i novi proizvodni pogon u Vukovaru. Pivarska industrija izuzetno je živa i dinamična. Ona nikada ne spava, a posebno ovaj naš manufakturni, mikro pristup i segment tržišta. Glavni cilj do ljeta za Vukovarsko pivo je zaposliti ljude, uspješno privesti sve radove i pripremne radnje kraju te pokrenuti proizvodnju. S obzirom na našu distribucijsku mrežu, koja je jedna od naj-

NA HRVATSKOM PIVSKOM TRŽIŠTU NALAZI SE VIŠE OD 100 PIVSKIH BRENDOVA jačih u zemlji, Vukovarsko će pivo do kraja godine biti dostupno u svim dijelovima Hrvatske gdje postoji potražnja za specijalnim pivima, i to u svim prodajnim kanalima.

 Kakvo je tržište kad je riječ o tim vrstama piva? - Pivska scena se tijekom zadnjih godina iznimno razvila. Potrošači su puno educiraniji i zahtjevniji, što je dobro jer nas proizvođače potiče i obvezuje da budemo još bolji i proizvodimo kvalitetna piva. Segment specijalnih piva malih

 Konkuriraju li ta piva onima iz serijske industrijske proizvodnje? - Radi se o različitim stilovima piva. Piva industrijske proizvodnje su klasični lageri, a u mikropivovarama se proizvode nepasterizirana, nefiltrirana ili filtrirana piva, u malim serijama. Ključna razlika je u roku trajanja. Klasični lageri traju duže, dok piva proizvedena u mikropivovarama imaju znatno kraći rok trajanja jer su nepasterizirana. I u jednom i drugom slučaju radi se o pivima vrhunske kvalitete. Za Grif možemo sa sigurnošću jamčiti rok trajanja od 45, a za Vukovarsko 90 dana. Vukovarsko pivo je po svojoj originalnoj recepturi filtrirano.

Odabir je pao baš na Vukovarsko pivo, za koje smatramo da će se sjajno uklopiti jer se radi o svijetlom, ne pasteriziranom pivu, koje se među prvima u Hrvatskoj istaknulo kao pivo male proizvodnje, a koje je 2010. proglašeno najboljim hrvatskim pivom.

 Gdje nabavljate ječam i razmišljate li o poticanju proizvodnje ili uzgoja hmelja? - Jedna od prednosti toga što tvrtka K pivovari djeluje u sastavu velike svjetske korporacije je svakako dostupnost vrhunskih sirovina koje koristimo u proizvodnji naših piva. Ne isključujem mogućnost povezivanja i s lokalnim poljoprivrednicima. Osim vrhunske opreme, koju koristimo za proizvodnju naših piva, činjenica da smo dio velike svjetske korporacije omogućuje nam dostupnost vrhunskih sirovina. Know-how i podrška analitičkog laboratorija Zagrebačke pivovare je ono što sva naša piva razlikuje od većine manjih pivara na domaćem tržištu jer znatno pridonosi održavanju konstantne kvalitete naših piva, koja proizvodimo u malim ‘šaržama’ od 2000 litara.  Imate li problema s radnom snagom? - Za sada nemamo većih izazova vezanih uz privlačenje i zadržavanje radne snage jer sustavno veliku pažnju posvećujemo, kako samom procesu zapošljavanja, tako i razvoju i zadržavanju naših zaposlenika. Važno nam je da smo percipirani kao dobar poslodavac i ugodno mjesto za rad zadovoljnih ljudi. Zagrebačka pivovara prošle godine ponijela je titulu Top poslodavca u Hrvatskoj. 28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

DOBRO PUNJENJE DRŽAVNE BLAGAJNE Prihodi proračuna lani su bili 122,7 milijardi kuna, što je pet posto više nego godinu dana ranije, dok su rashodi bili manji od planiranih, rekao je ministar financija Zdravko Marić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

lada je na svojoj prošlotjednoj sjednici odlučila da će otkupiti tražbine banaka prema kutinskoj Petrokemiji od 450 milijuna kuna. Prema riječima državne tajnice Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataše Mikuš Žigman, Petrokemija je u procesu pronalaženja strateških partnera koji bi u kutinsku tvrtku trebali investirati 450 milijuna kuna, i to u gotovini.

VLADA ĆE OTKUPITI TRAŽBINE BANAKA PREMA KUTINSKOJ PETROKEMIJI OD 450 MILIJUNA KUNA “S obzirom na gubitke u prethodnim razdobljima, ali i procijenjene gubitke u 2018. godini, te značajne potrebe za investiranjem u postrojenje i nedostatak obrtnog kapitala, a kako bi se osigurala dugoročna održivost Petrokemije, potrebno je i dodatno smanjiti dug u bilanci, odnosno dodatno povećati kapital”, istaknula je Nataša Mikuš Žigman dodajući kako je riječ o glavnom proizvođaču mineralnih gnojiva u Hrvatskoj u kojoj država ima većinski udio od 79,85 posto. Inače, dug Petrokemije na dan 31. prosinca 2017. bio je viši od 800 milijuna kuna, dok je kapital od 196 milijuna kuna također bio negativan. “Prihodi proračuna u prošloj godini bili su 122,7 milijardi kuna, što je pet posto više nego godinu dana ranije, s time da su porezni prihodi dosegnuli 75,2 milijarde kuna, dok su rashodi bili manji od planiranih”, rekao je ministar ﬁnancija Zdravko Marić predstavljajući Izvješće o izvršenju

državnog proračuna i Izvješće o primjeni ﬁskalnih pravila za 2017. godinu. Marić je istaknuo kako su proračunski rashodi bili 125 milijardi kuna, što je povećanje za oko četiri posto, ali je ispod originalnog plana. Prema riječima resornog ministra, rast prihoda može se

zahvaliti rastu bruto domaćeg proizvoda od 2,8 posto, zatim rekordnoj turističkoj sezoni, rastu osobne potrošnje, izvoza i investicija, posebice privatnih koje su ojačale za više od sedam posto na godišnjoj razini.

ZA HC I HAC 3,5 MILIJARDI KUNA Hrvatske ceste uložit će 2,95 milijardi kuna u građenje i održavanje državnih cesta u ovoj godini, a Hrvatske autoceste 638,8 milijuna kuna, stoji u njihovim planovima građenja i ulaganja koje je prihvatila Vlada. “Planom građenja i održavanja državnih cesta za 2018. godinu od ukupnih ulaganja u građenje i održavanje državnih cesta planira se utrošiti 2,17 milijardi kuna, pri čemu investicije u izgradnju iznose 1,2 milijarde kuna”, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te dodao kako ostala ulaganja iznose 776,9 milijuna kuna od čega se najveći dio od 429 milijuna kuna odnosi na ﬁnancijske izdatke. Hrvatske autoceste za građenje planiraju izdvojiti 228,7 milijuna kuna, za izvanredno održavanje 319,6 milijuna kuna i za redovno održavanje 90,4 milijuna kuna.

PREMIJER ANDREJ PLENKOVIĆ O PREPORUKAMA EK

Kvalitetno smo radili Na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković se osvrnuo i na četiri preporuke Europske komisije, kao što je jačanje fiskalnog okvira, mirovinska reforma, reforma javne uprave te bolje upravljanje tvrtkama u državnom vlasništvu. “Dobro je da ih imamo manje nego prošle godine, što znači da smo kvalitetno radili. Važno je da su prepoznali naše napore u fiskalnoj konsolidaciji, brže od drugih članica smanjujemo javni dug pa nije ni čudo da nam je kreditni rejting podignut”, istaknuo je Plenković.

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

AKTUALNO GODIŠNJAK SVJETSKE KONKURENTNOSTI 2018.

Hrvatska na začelju s Mongolijom i Venezuelom Iz najnovijeg izvješća vidljiva je nedostatna razina promjena, a time i zaostajanje u odnosu na druge države, smatra Mudrinić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

rvatska je u ovogodišnjem izvješću Godišnjaka svjetske konkurentnosti zauzela 61. mjesto od ukupno 63. svjetske ekonomije, što je pad za dva mjesta u odnosu na prošlu godinu, iza nas su ostale samo Mongolija na 62. i Venezuela na 63. mjestu. U izvješću se ističe kako to

a trećina na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. “Desetljeća nečinjenja i odgađanje nužnih promjena doveli su Hrvatsku na samo dno kad se promatra sposobnost privlačenja investicija, stvaranje poticajnog okruženja i napose uvjeta u kojima mladi i poletni članovi našeg društva vide

HRVATSKA JE ZAUZELA 61. MJESTO OD UKUPNO 63. SVJETSKE EKONOMIJE ŠTO JE PAD OD DVA MJESTA U ODNOSU NA PROŠLU GODINU pokazuje da Hrvatska ne provodi reforme dovoljno brzo i učinkovito, dok su ostale zemlje u tome puno uspješnije. Metodologija Instituta za razvoj poslovnog upravljanja koji izrađuje Godišnjak konkurentnosti temelji se na analizi četiriju faktora konkurentnosti: gospodarskim rezultatima, eﬁkasnosti javnog sektora, eﬁkasnosti poslovnog sektora i infrastrukture te 20 indeksa. Ljestvica konkurentnosti prikazuje 340 kriterija od kojih se dvije trećine odnosi na statističke pokazatelje,

za sebe i svoju obitelj budućnost u našoj zemlji. U područjima gdje smo učinili napore za poboljšavanje uvjeta tijekom proteklih nekoliko godina vidljivi su pozitivni komparativni pomaci. Iz najnovijeg izvješća vidljiva je nedostatna razina promjena, a time i zaostajanje u odnosu na druge države”, rekao je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić dodajući da je, osim nužnih temeljitih reformi javnog sektora i modaliteta upravljanja, potrebno pristupiti

redeﬁniranju društvenih vrednota, utvrditi dugoročnu nacionalnu strategiju te osigurati da svi lideri u našem društvu preuzmu odgovornost, kao ključni atribut aﬁrmativnog sustava vrijednosti, za provođenje tih promjena.

SAD PRVI NA LISTI KONKURENTNOSTI U ovogodišnjem izvješću SAD je zauzeo prvo mjesto, drugi na ljestvici konkurentnosti je Hong Kong pa slijede Singapur, Nizozemska, Švicarska, Danska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Norveška, Švedska i Kanada. U zemljama u okruženju, novim članicama EU-a, rezultati su različiti, tako je Poljska na 34. mjestu, Slovenija na 37., Mađarska 47., Bugarska 48. i Rumunjska 49., a sve one poboljšale sz svoje pozicije. Poljski napredak rezultat je rasta BDP-a, rasta izvoza komercijalnih usluga i poboljšanja upravljanja državnim dugom. Mađarska je povećala svoju konkurentnost zbog smanjenja poreza na poduzeća i rasta ukupne produktivnosti. Slovenija raste zahvaljujući izuzetnom pozitivnom pomaku u domaćem gospodarstvu i rastu proračuna. S druge strane Češka je u odnosu na prošlo izvješće pala za jedno mjesto na ljestvici konkurentnosti, dok je Slovačka pala za čak četiri mjesta.

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA GDJE SU SJEDIŠTA PODUZETNIKA?

OD 100 PODUZETNIKA U HRVATSKOJ NJIH 33 IMA SJEDIŠTE U ZAGREBU U razdoblju od 2007. do 2016. godine broj poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu porastao je za 10.658 ili za 38,8 posto piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

G 114.483 poduzetnika poslovalo u Hrvatskoj u 2016.

38.127 poduzetnika imalo sjedište u Zagrebu

95.652 poduzetnika imalo sjedište u jednom od 128 gradova

radovi su sredine kojima je primarni cilj poticanje konkurentnosti i rasta poduzetništva, i to stvaranjem uvjeta i okolnosti koji bi trebali olakšati razvoj gospodarstva. U prilog tome govori i analiza Fine bazirana na ostvarenim financijskih rezultatima, koja pokazuje da od 100 poduzetnika u Hrvatskoj njih 84 ima sjedište u jednom od hrvatskih gradova, dok ih čak 33 ima sjedište u Zagrebu. Odnosno, što si bliže izvoru financijskih i svih drugih benifita, poput infrastrukture i radne snage, tada je i lakše poslovati. Od ukupno 114.483 poduzetnika koliko ih je bilo u 2016. godini, sjedište u jednom od 128 gradova imalo je njih 95.652, a zapošljavali su 739.966 radnika, što je 33.725 više u odnosu na 2015. godinu. Jednostavno rečeno, od 100 zaposlenih njih 87 zapošljavali su poduzetnici sa sjedištem u gradovima, a čak njih 38 zapošljavali su poduzetnici čije je sjedište u Zagrebu. Od 114.483 poduzetnika u glavnom gradu Hrvatske sjedište je imalo njih 38.127 ili 33,3 posto. Od 739.966 zaposlenih, koliko su zapošljavali poduzetnici sa sjedištima u gradovima, njih 324.866 ili 38,1 posto zaposleno je kod poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu. Naravno, riječ je o broju u koji ne ulaze banke, osiguranja i ostale financijske institucije. “Gradski poduzetnici” ostvarili su 565,7 milijardi kuna ukupnih prihoda, odnosno od svakih 100 milijardi prihoda poduzetnika na razini cijele države 89 milijardi kuna stiže od poduzetnika sa sjedištem u gradovima, a od toga čak 40 milijardi kuna bilježe poduzetnici sa sjedištem u Zagrebu. I kad je riječ o izvozu, omjeri su gotovo identični, od 100 milijardi kuna vrijednosti izvoza, 85 milijardi su

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

ostvarili poduzetnici sa sjedištem u gradovima, a od toga su 46 milijardi kuna ostvarili poduzetnici sa sjedištem u Zagrebu. Inače u 2016. ukupan ostvareni izvoz gradskih poduzetnika bio je 101,4 milijarde kuna, a od tog broja udjel

GRADOVI S NAJMANJIM BROJEM PODUZETNIKA SU VRLIKA, SA 20 PODUZETNIKA, HRVATSKA KOSTAJNICA SA 31 I KOMIŽA SA 41 PODUZETNIKOM zagrebačkih poduzetnika bio je 38,8 posto ili veći od 55 milijardi kuna. U istom razdoblju ti poduzetnici ostvarili su 88,6 milijardi kuna uvoza, od čega su samo zagrebački poduzetnici uvezli roba i usluga za 56,2 milijarde kuna, što je udio od 56 posto.

ZAGREB RASTE NAJBRŽE Broj poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu raste brže od broja poduzetnika sa sjedištem u svim drugim gradovima. U razdoblju od 2007. do 2016. godine broj poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu porastao je za 10.658 ili za 38,8 posto. U istom razdoblju broj poduzetnika sa sjedištem u gradovima bez Zagreba porastao je za 13.708 poduzetnika ili 31,3 posto. Poduzetnici

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA

Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika sa sjedištem u 128 gradova, gradovima bez Zagreba, u Zagrebu i RH u 2016. godini (iznosi u milijunima kuna, plaće u kunama, udjeli u %) Opis

Gradovi

Broj poduzetnika Broj zaposlenih

Gradovi bez Zagreba

Zagreb

Udio gradova u RH

Udio grad. bez ZG u RH

Udio Zagreba u RH

95.652

57.525

38.127

114.483

83,6

50,2

33,3

739.966

415.100

324.866

853.110

86,7

48,7

38,1

Ukupni prihodi

565.653

253.774

311.879

633.109

89,3

40,1

49,3

Ukupni rashodi

537.900

243.880

294.020

602.064

89,3

40,5

48,8

Dobit razdoblja

34.526

14.454

20.072

38.696

89,2

37,4

51,9

Gubitak razdoblja

13.222

6.870

6.352

14.661

90,2

46,9

43,3

Konsolidirani financijski rezultat

21.304

7.584

13.720

24.035

88,6

31,6

57,1

Izvoz

101.389

55.041

46.348

119.434

84,9

46,1

38,8

Uvoz

88.607

32.382

56.225

100.350

88,3

32,3

56,0

Bruto investicije samo u novu dugotr. imovinu

22.329

12.750

9.579

25.226

88,5

50,5

38,0

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom

5.279

4.715

6.000

5.140

Izvor: Fina - Registar godišnjih financijskih izvještaja

Broj poduzetnika na razini RH, u gradovima i posebno u Zagrebu, i njihov udio u ukupnom broju poduzetnika u RH, u razdoblju od 2007. do 2016. godine Opis

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

Broj poduzetnika u RH

83.532

89.656

91.320

96.758

98.530

97.254

101.191

104.470

106.569

114.483

Broj poduzetnika u gradovima bez Zg

43.817

47.048

47.444

49.908

50.605

49.681

51.434

53.725

54.419

57.525

Udio poduzet. u gradovima bez Zg u RH

52,5%

52,0%

51,6%

51,4%

51,1%

50,8%

51,4%

51,1%

50,2%

Broj poduzetnika u Zagrebu

27.469

29.273

29.362

31.554

32.144

32.026

33.329

34.336

35.089

38.127

Udio poduzetnika u Zagrebu u RH

32,9%

32,7%

32,2%

32,6%

32,9%

33,3%

Izvor: Fina - Registar godišnjih financijskih izvještaja

sa sjedištem u Zagrebu, Splitu i Rijeci, na prva su tri mjesta među gradovima u Hrvatskoj po kriteriju broja poduzetnika, broja zaposlenih, ukupnoga prihoda i dobiti razdoblja.

U 2016. GODINI BILO JE 34.328 PODUZETNIKA BEZ ZAPOSLENIH

Grad Zagreb kao administrativno, gospodarsko i kulturno središte Hrvatske na prvom je mjestu u svim kategorijama, što ne čudi jer je mjesto sjedišta najvećih tvrtki, pogotovo onih koje ostvaruju najveću dobit, poput Hrvatske elektroprivrede, Hrvatskog Telekoma, Autoceste Rijeka-Zagreb, Plive Hrvatska, Ine ili Janafa. Isto tako važno je istaknuti i činjenicu 20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

Udio poduzetnika sa sjedištem u gradovima i izdvojeno sa sjedištem u Zagrebu, u broju zaposlenih, ukupnim prihodima i rashodima te izvozu i uvozu (iznosi u milijunima kuna, plaće u kunama, udjeli u %) 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0

113.144

67.456

64.164

18.045

11.743

324.866

311.879

294.020

46.348

56.225

415.100

253.774

243.880

55.041

32.382

BROJ ZAPOSLENIH Ostatak RH

UKUPNI PRIHODI Zagreb

da se stvarna aktivnost tih velikih poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta odnosno Zagreba. Tako se sjedišta velikih tvrtki u državnom ili mješovitom vlasništvu, kao i velikih trgovačkih lanaca i drugih velikih i srednjih poduzetnika, nalaze u Zagrebu gdje se evidentiraju njihovi ﬁnancijski rezultati i broj zaposlenih, no ne i u drugim gradovima ili općinama, gdje se također obavlja manji ili veći dio njihovih poslovnih aktivnosti. Gradovi s najmanjim brojem poduzetnika su Vrlika, sa 20 poduzetnika, Hrvatska Kostajnica sa 31 i Komiža sa 41 poduzetnikom. U Hrvatskoj ima šest gradova u kojima sjedište ima između 20 i 49 poduzetnika, u 25 gradova sjedište je registriralo 50 do 100 poduzetnika, a više od 100 poduzetnika ima sjedište u 97 gradova. Više od 1000 poduzetnika u Hrvatskoj ima 15 gradova, što je udio od 60,1 posto svih poduzetnika u državi, pa se tako može zaključiti kako je u Hrvatskoj riječ o velikoj koncentraciji poduzetnika na malom broju gradova.

NAJVEĆI BROJ TVRTKI BEZ ZAPOSLENIH U TURISTIČKIM MJESTIMA Od 34.328 poduzetnika bez zaposlenih, njih 28.751 sjedište ima u jednom od gradova, a najveći broj poduzetnika bez zaposlenih ima sjedište u Zagrebu, 11.705, što je čak 30,7 posto, na drugom je mjestu Split sa 2061 tvrtkom bez zaposlenih ili 30,9 posto, a na trećem Rijeka sa 1153 tvrtke bez djelatnika, odnosno 26,6 posto poduzetnika. Najveći udio poduzetnika bez zaposlenih u ukupnom broju poduzetnika u 2016. godini bio je u Supetru na Braču, čak 64,5 posto, Rovinju 55 posto i Bujama 54,3 posto. Naime, tvrtka može poslovati bez

UKUPNI RASHODI Gradovi bez Zagreba

IZVOZ

UVOZ

Izvor podataka: Fina - Registar godišnjih financijskih izvještaja

zaposlenih odnosno bez djelatnika s kojima je sklopila ugovor o radu. Jednostavno rečeno, ako je neka osoba zaposlena u drugoj tvrtki i želi pokrenuti posao, tada može otvoriti svoju tvrtku i postaviti sebe za direktora, bez sklapanja ugovora o radu. Tvrtka može poslovati i normalno izdavati račune za svoje usluge. Stoga je možda i shvatljivo kako je najveći dio tvrtki koje nemaju zaposlenih upravo u turističkim mjestima. Prihod po zaposlenom kod poduzetnika sa sjedištem u gradovima iznosio je 764.400 kuna, dok je na razini poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu iznosio 960.000

OD 739.966 ZAPOSLENIH KOLIKO SU ZAPOŠLJAVALI PODUZETNICI SA SJEDIŠTIMA U GRADOVIMA, NJIH 324.866 ILI 38,1 POSTO ZAPOSLENO JE KOD PODUZETNIKA SA SJEDIŠTEM U ZAGREBU kuna, a na razini svih poduzetnika u Hrvatskoj 742.100 kuna. Poduzetnici sa sjedištem u gradovima obračunali su prosječnu mjesečnu neto plaću u iznosu od 5279 kuna, što je 2,7 posto više u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću na razini svih poduzetnika Hrvatske (koja je 5140 kuna) i 12 posto manje od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu (6000 kuna). 28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO PEKARSTVO I SLASTIČARSTVO

VIŠE POSLA ZA SLASTIČARE I PEKARE U proizvodnji kruha i slastica u 2016. zabilježen je godišnji rast prihoda za pet posto i dobiti za 14,3 posto. Od njih 850 s oko 15.900 zaposlenih, pozitivno je poslovalo njih 72 posto piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

djelatnosti proizvodnje kruha, proizvodnje svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača u 2016. godini, prema podacima Financijske agencije iz obrađenih godišnjih ﬁnancijskih izvještaja za statističke i druge potrebe, poslovalo je 850 poduzetnika kod kojih su bila 15.874 zaposlena, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 7,7 posto. Ukupan prihod poduzetnika u ovim djelatnostima koji je ostvaren u 2016. godini iznosio je 4,2 milijarde kuna, što je povećanje za pet posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. U toj 2016. godini poduzetnicima su rasli i rashodi, i to za nešto manjih 4,6 posto. Ukupno gledano, cijela ova branša i svi njeni poduzetnici ostvarili su pozitivno poslovanje s ukupnom dobiti od 155,4 milijuna kuna, što je za 14,3 posto više u odnosu na 2015. godinu. No nisu svi poslovali s dobiti jer je s minusom u poslovanju završilo njih 28 posto. U toj godini prosječna mjesečna obračunata neto plaća iznosila je relativno niskih 3520 kuna, što je za 0,6 posto više u odnosu na prethodno razdoblje te za 31,5 posto manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini cijele države koja je u 2016. godini iznosila 5140 kuna.

RASTE I IZVOZ Prema statistikama, broj izvoznika u pekarskoj industriji povećan je za 18,2 posto i sada se izvozom bavi njih ukupno 26, što je četiri izvoznika više no što ih je bilo u

2015. godini. Broj uvoznika povećao se više - za četvrtinu odnosno 25,9 posto, tako da pekarske i slastičarske proizvode uvozi ukupno 68 poduzetnika. Ukupno je u toj godini izvezeno robe u ovoj branši za

CIJELA OVA BRANŠA I SVI NJENI PODUZETNICI OSTVARILI SU U 2016. UKUPNU DOBIT OD 155,4 MILIJUNA KUNA

76,6 milijuna kuna što je povećanje u odnosu na 2015. godinu od 20,7 posto. Uvoz je rastao još brže, i to za 38,5 posto, pa je posljedica toga da je cijela branša uvezla 4,3 milijuna kuna robe više negoli je izvezla. Godinu ranije trgovinski saldo bio je pozitivan za 5,1 milijun kuna.

NAJVEĆI IGRAČ - MLINAR Među 850 poduzetnika u pekarskoj industriji, najjači igrač na tržištu je Mlinar koji je ostvario 529 milijuna kuna prihoda i zahvaljujući tim brojkama ostvario 12,6 posto udjela u ukupnim prihodima tih poduzetnika, odnosno toliki mu je i udio na tržištu. Ova kompanija tada je imala 1491

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

zaposlenog, a isplaćivala je više plaće od prosjeka u branši od 4310 kuna. No i dalje je ta plaća ispod nacionalnog prosjeka. Ovaj najveći tržišni igrač u proizvodnji kruha i slastica ostvario je pozitivan rezultat poslovanja u 2016. godini, od 58,5 milijuna kuna. Godinu ranije imali su dobit od 48,9 milijuna kuna. Veći tržišni igrači u toj godini bili su i zagrebački Pan-Pek koji je držao 5,1 posto tržišta po prihodima, Zagrebačke pekarne Klara sa 4,1 posto tržišta, splitska Babić pekara sa 3,2 posto, Prehrambeno industrijski kobinat Rijeka sa 3,1 posto i Pekara Dubravica iz Zagreba s tri posto tržišnog udjela. Po dobiti drugi je među ovim najvećim igračima Pan-Pek, koji je bio u plusu po poslovanju za 30,1 milijun kuna, uz prihode od 212,7 milijuna kuna. Pekara Dubravica je bila u plusu za 20,1 milijun kuna, uz promet od 126,5 milijuna, a Pekara Babić imala je 4,2 milijuna kuna dobiti uz prihode od 132,2 milijuna kuna. U pet najproﬁtabilnijih nalazi se i ogulinska Mivit Pekara koja je imala 2,9 milijuna kuna dobiti. Udio 10 poduzetnika s najvećim prihodom u 2016. godini u ukupnim prihodima svih poduzetnika čija je pretežita djelatnost proizvodnja kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača bio je 40,7 posto.

ZAGREB NAJPROFITABILNIJI Ako gledamo podatke po županijama, najviše poduzetnika iz djelatnosti proizvodnje kruha, peciva, slastičarskih

Top 10 poduzetnika po ukupnom prihodu u 2016. godini (iznosi u tisućama kn) R. br. Naziv i mjesto 1. MLINAR d.d., Zagreb 2. PAN PEK d.o.o., Zagreb 3. ZAGREBAČKE PEKARNE KLARA d.d., Zagreb 4. BABIĆ PEKARA d.o.o., Split 5. PREHRAMBENO INDUSTRIJSKI KOMBINAT d.d., Rijeka 6. PEKARA DUBRAVICA d.o.o., Zagreb 7. BOBIS d.o.o., Split 8. RADNIK OPATIJA d.d., Lovran 9. JEDINSTVO d.o.o., Starci 10. PTUUO BABIĆ, vl. Ivica Babić, Split Ukupno top 10 poduzetnika po UP u djelatnosti 10.71 Ukupno svi poduzetnici (850) u djelatnosti 10.71

Ukupan prihod 528.971 212.742 170.621 132.231 130.270 126.502 116.071 113.552 92.348 85.020 1.708.328 4.195.133

Udio u NKD 10.71 12,6% 5,1% 4,1% 3,2% 3,1% 3,0% 2,8% 2,7% 2,2% 2,0% 40,7% 100,0%

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2016. godinu

proizvoda i kolača ima sjedište u Gradu Zagrebu, njih 160, Splitsko-dalmatinskoj - 113 i Primorsko-goranskoj županiji - 68, a najmanje u Ličko-senjskoj županiji, njih 10. Jednako tako najveći prihod ostvarili su poduzetnici u trima navedenim županijama. Prema kriteriju ostvarene neto dobiti u 2016. godini, na prvom su mjestu ponovno poduzetnici sa sjedištem u Gradu Zagrebu, slijede

poduzetnici Istarske i Splitsko-dalmatinske županije. Zagrebački pekari i slastičari ostvarili su dobit od 111 milijuna kuna i rast od 18,2 posto, dok su primjerice svi njihovi primorsko-goranski kolege ostvarili gubitak od 1,3 milijuna kuna, što je ipak bolji rezultat od osam milijuna minusa u 2015. godini. Zanimljiv je i podatak o gubicima u postotku poduzetnika po županijama. Čak

40,9 posto slastičara i pekara u Šibenskokninskoj, 47,4 posto u Sisačko-moslavačkoj i polovina svih međimurskih posluje s minusom. Oni iz Šibensko-kninske ukupno su u minusu za milijun kuna, dok se unatoč velikom postotku gubitaša u druge dvije županije bilježi ukupna dobit - malih 46.000 kuna u Šibensko-kninskoj i solidnih gotovo 900.000 kuna u Međimurskoj županiji.

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

PRIČA S RAZLOGOM SOCIUS, Split

Tvornica za izradu podataka za planiranje održavanja I u vrijeme rasta, i pada, i stagnacije na tržištu, profitno orijentirane kompanije odlučuju se na maksimalnu kontrolu troškova, a to znači implementaciju sustava i usluga koje nude tvrtke poput Sociusa piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S Povoljna je okolnost za nas da oscilacije na ciljanim tržištima ne utječu značajno na odluke krajnjih korisnika o implementaciji sustava za planiranje održavanja i upravljanje resursima.

plitska tvrtka Socius, iako registrirana 2011., s aktivnim poslovanjem počela je dolaskom sadašnje uprave i zapošljavanjem prvih djelatnika, 1. srpnja 2013. godine. Točno na dan ulaska Hrvatske u EU. Socius se tržištu predstavlja kao tvornica za izradu baza podataka za planiranje održavanja. Rad na elektronskim bazama podataka za planiranje održavanja glavna je djelatnost tvrtke i donosi najveći dio prihoda. Uz izradu novih baza podataka na temelju instrukcijskih knjiga i nacrta, Socius također provodi migracije podataka između različitih računalnih sustava za planiranje održavanja kao i modiﬁkacije i čišćenje postojećih baza podataka.

NAČIN POSLOVANJA Dio prihoda dolazi iz obuke koju Socius pruža krajnjim korisnicima računalnih sustava za upravljanje planiranjem održavanja, uglavnom pomorcima. Elektronske baze izrađene u Sociusu su fundamentalni dio ovih sustava. “Kupci su u najvećem broju kompanije koje upravljaju trgovačkim i putničkim brodovima i platformama za istraživanje i ekspoataciju nafte i plina, gdje je planiranje održavanja imperativ propisan međunarodnim propisima. Kupci su također, ali u znatno manjoj mjeri kopnena industrija, transport i energetika. U ovim granama ne postoje zakonske obveze kao u pomorskom prijevozu i avijaciji, pa je stoga znatno manje implementacija računalnih sustava za planiranje održavanja. U proteklih pet godina 88 posto prihoda Sociusa je iz izvoza. Uz nekoliko ugovora s hrvatskim brodarima, narudžbe su dolazile od brodarskih i offshore kompanija sa sjedištem u Grčkoj, na Cipru, Velikoj Britaniji, SAD-u, Italiji, Norveškoj, Švicarskoj, Rusiji i UAE. Dio prihoda dolazi i iz partnerstva s grčkim brendom

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

Azimouthio Yachting Info. Azimouthio je jedinstveni nautički direktorij koji snažno promiče nautički turizam, poslovanje marina i s njima povezanih brojnih uslužnih djelatnosti. Socius je prikupio podatke svih hrvatskih marina te nekoliko stotina hrvatskih tvrtki i obrta, i omogućio njihovu promidžbu kroz Azimouthio medije na cijelom području Mediterana i Bliskog istoka”, ističe Damir Šikić, direktor tvrtke Socius.

NISU PODLOŽNI OSCILACIJAMA Povoljna je okolnost za Socius, prema Šikićevim riječima, da oscilacije na ciljanim tržištima

RAD NA ELEKTRONSKIM BAZAMA PODATAKA ZA PLANIRANJE ODRŽAVANJA DONOSI NAJVEĆI DIO PRIHODA

NAJVAŽNIJI CILJ TVRTKE SU SRETNI ZAPOSLENICI. O TOME SE VODI RAČUNA U SVIM PLANOVIMA I AKTIVNOSTIMA ne utječu značajno na odluke krajnjih korisnika o implementaciji sustava za planiranje održavanja i upravljanje resursima. I u vrijeme rasta, i pada, i stagnacije na tržištu, proﬁtno orijentirane kompanije odlučuju se na maksimalnu kontrolu troškova, a to znači implementaciju sustava i usluga koje nude tvrtke poput Sociusa. U Sociusu trenutačno ima 11 zaposlenih, uglavnom inženjera tehničkih struka, vrlo vještih u korištenju računala i računalnih aplikacija. Najvažniji cilj tvrtke su sretni zaposlenici. O tome se vodi računa u svim planovima i aktivnostima. Ovakvo opredjeljenje je garancija da će vlasnici tvrtke kao i njeni klijenti biti zadovoljni. Socius je u pet godina poslovanja povećao broj zaposlenih s četiri na 11, no prihodi nisu rasli istom dinamikom. “Nakon snažnog rasta prihoda u drugoj i trećoj godini poslovanja došlo je do stagnacije, čak i blagog pada prihoda. Stoga je donesena odluka o većem anganžmanu u marketingu i prodaji te su u proračunu rezervirana sredstva za nastup na tri međunarodna sajma. U isto vrijeme objavljen je natječaj EU fondova pod nazivom Internacionalizacija poslovanja MSP-a. Uz pomoć savjetnika iz splitske

tvrtke Tora pripremljen je projekt i natječajna dokumentacija. Projekt je prihvaćen te su odobrena sredstva u visini od 83,5 posto ukupno predviđenih troškova ili 720.000 kuna. Od raspisivanja natječaja, preko prijave projekta, pa do prvih zahtjeva za naknadu sredstava trebalo je postupati prema jasno deﬁniranim procedurama te dostaviti zahtjevnu ali realno potrebnu dokumentaciju. Prva sredstva iz projekta već su isplaćena Sociusu, uključujući značajan iznos predujma. Potrebno je istaknuti kvalitetne savjetnike u ovom projektu, temeljit i susretljiv pristup posredničkih tijela državne uprave, Ministarstva gospodarstva i HAMAGa, u svim dosadašnjim fazama projekta”, pojašnjava Šikić.

NASTUP NA 11 SAJMOVA Projektom je Sociusu omogućen nastup na 11 velikih sajmova u Europi i na Bliskom istoku u razdoblju od 30 mjeseci. Na prvom u nizu, sajmu Europort - Exhibition for Maritime Technology u Roterdamu, Socius je predstavio svoje usluge izlažući na vlastitom štandu, uz 1100 drugih izlagača i pred 26.000 posjetitelja iz 93 zemlje. “Nastup na prestižnim međunarodnim sajmovima i konferencijama izvrsna je prilika za promociju usluga i neizmjerno smo zahvalni EU fondovima na nepovratnim sredstvima. Pravi zadaci su pred nama. Na sajmovima se treba prezentirati na najbolji mogući način, pronaći nove kupce te sklopiti povoljne ugovore za isporuku naših usluga. Iza toga dolazi najvažniji zadatak, zadatak za operativu Sociusa, a to je da se ugovoreni poslovi isporuče na vrijeme i na najvišoj mogućoj razini kvalitete. Samo ovo zadnje će osigurati opstanak, razvoj i rast tvrtke na zadovoljstvo njenih zaposlenika i vlasnika”, ističe direktor Sociusa.

Na sajmovima se treba prezentirati na najbolji mogući način, pronaći nove kupce te sklopiti povoljne ugovore za isporuku naših usluga.

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO STRUČNA RASPRAVA “DIESELGATE I STRATEGIJA PLINA U PRO

UKAPLJENI PLIN JE VELIKA PRIGODA Ako ovako nastavimo, odnosno ako nastavimo ovim tempom, kad je riječ o alternativnim gorivima, do 2030. godine nećemo dostići udjel od tri do četiri posto, ističe Grozdanić piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S Alternativna goriva nikako da dostignu zavidnu brojku u Hrvatskoj, unatoč tome što je u Strategiji naznačeno da do 2030. godine trebamo imati njihov udjel od 10 posto. Igor Grozdanić, Sektor za energetiku i zaštitu okoliša HGK

tručnoj raspravi pod nazivom Dieselgate i strategija plina u prometu, održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori-Županijskoj komori Split, bio je cilj prepoznavanje prednosti korištenja alternativnog goriva za vozila cestovnog prometa, uz naglasak na mogućnosti korištenja novih tehnologija s osvrtom na stanje i tendencije razvoja prometa u Europskoj uniji i Hrvatskoj. Igor Grozdanić iz Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore kazao je tom prigodom kako je ovo serija radionica kojom se promoviraju alternativna goriva. “Alternativna goriva nikako da dostignu zavidnu brojku u Hrvatskoj, unatoč tome što je u strategiji naznačeno da do 2030. godine trebamo imati njihov udjel do 10 posto. Ako ovako nastavimo, odnosno ako nastavimo ovim tempom, kad je riječ o alternativnim gorivima, do 2030. godine nećemo dostići udjel od tri do četiri posto. Ukapljeni plin je velika prigoda jer je dosta dobar i u potpunosti hrvatski energent. Mogu reći kako s lokalnom

zajednicom nismo zadovoljni jer plin kao energent ne koriste u dovoljnoj mjeri”, kazao je Igor Grozdanić.

PREGRADE MOTORA NISU SKUPE Branimir Palunko, predsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin Hrvatske gospodarske komore, kaže da je prijelaz na prirodni plin kao ekološki energent još uvijek skup, tako da je u prijelaznom razdoblju sugerirao korištenje propan-butana. “Štedljiviji je nego program dizela, a u prijelaznom razdoblju može se koristiti za smanjenje čestica i za smanjenje emisija CO2”, mišljenja je Palunko. U javnom prijevozu, smatra Palunko, ne treba ništa posebno mijenjati već ga treba nadograđivati. Sadašnja vozila ne mogu voziti samo na plin, nego plin mogu kombinirati s dizelom. Ugradnja uređaja, odnosno pregradnja motora nije toliko skupa jer se taj uređaj isplati za nekih osam do devet mjeseci. A kolika je ušteda, to je relativan pojam jer ona ovisi o cijeni dizela i plina. Uglavnom, ušteda

Plinofikacija Splita Kako je u tijeku plinofikacija Splita, na skupu je bio i Zlatko Budrovčan, predstavnik koncesionara EVN Hrvatska, koji je kazao da se upravo dovršava prva faza plinofikacije Splita u dužini od pet kilometara. Budrovčan očekuje da će se čitava ta linija priključiti i profunkcionirati do kraja srpnja te da će se na plinsku mrežu do tada priključiti i obje bolnice u Splitu. “U ovom trenutku mogu reći da je interes javnih ustanova, ali i privatnih korisnika, jako velik za priključenje na plinsku mrežu. Interes je definitivno veći od našeg očekivanja. Što se tiče stanara i privatnih korisnika, u tom

dijelu očekujemo značajan napredak, ponajprije nakon rekonstrukcije toplane na Blatinama koja ima 2200 korisnika. Mislim da je naša prigoda i gradnja POS-ovih stanova na Korešnici. Imamo i veliki interes investitora za nove turističke objekte koji će se graditi i koji se grade na području Žnjana. Plin je definitivno jeftiniji i za javne ustanove to predstavlja značajnu stavku uštede”, kazao nam je Zlatko Budrovčan. Budrovčan je istaknuo kako su odlični rezultati ostvareni u Šibensko-kninskoj županiji. “Šibenik napreduje i njegova industrija doživljava revitalizaciju. Nakon

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

što smo spojili Solaris, TLM Impol i Aluflex u Drnišu, pripajaju se i ostali proizvodni i gospodarski objekti. Aluflexov pogon se upravo zbog dostupnosti plina preselio u Drniš”, kaže Budrovčan.

METU”

je sigurna, a što je veća razlika u cijeni ovih dvaju energenta na tržištu, to je i veća ušteda. Kada je Fond za zaštitu okoliša ﬁnancirao prelazak na alternativna goriva, bilo je lakše. Iako se izdvaja za to, zadnjih godina taj se novac ne vraća u tu svrhu. To nije proračunski novac. Plin je bez ikakvih sumnji gorivo budućnosti, samo ga treba znati implementirati. Naša država nema senzibiliteta za te stvari. Mislim da je krajnje vrijeme i da bi se trebalo više pobrinuti za to da se ulaže u projekte vezane za uvođenje alternativnih goriva”, kazao je Palunko.

NAKON AFERE POČELA PROMOCIJA ALTERNATIVNIH GORIVA Josip Kelemen, potpredsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin Hrvatske gospodarske komore, kazao je da se nakon afere Dieselgate, kada je u SAD-u otkrivena afera vezana uz lažiranje emisija u dizel motorima, čitav svijet počeo zanimati što se događa s dizel motorima koji su svojedobno bili predstavljeni kao prijatelji okoliša. “Dokazana je štetnost njihova djelovanja, a od otkrivanja afere uplaćeno je 22 milijarde dolara odštetnih zahtjeva. Više od milijun vozila je povučeno iz prometa. Europa je postala svojevrstan otok za dizel jer je od 10 automobila čak sedam njih na dizelski pogon. Nitko nije mogao vjerovati da su kod motora Euro 5 i Euro 6 parametri višestruko veći od onoga što je napisano u izvješćima. Tek nakon ove afere stvorena je mogućnost

promoviranja ekoloških prihvatljivih goriva za vozila. Prije svega, kao prijelazno rješenje nameće se plin. Hrvatska proizvodi ukapljenog plina toliko da ga imamo dvostruko više od svojih potreba. Mi u tom dijelu zaista imamo veliku mogućnost jer je ukapljeni plin čisti hrvatski proizvod. To je svakako prigoda i za prelazak na prirodni plin koji pridonosi

PRIJELAZ NA PRIRODNI PLIN KAO EKOLOŠKI ENERGENT JOŠ JE UVIJEK SKUP, SMATRA PALUNKO smanjenju CO2, a može se koristiti i u kombinaciji s dizelom. Na ovom skupu vidjeli smo da postoji i tehnologija kojom se i dizelski motori mogu pregraditi, te se na taj način mogu drastično smanjiti količine ispušnih plinova. Nije mi jasno zašto autobusi splitskog Prometa, koji su u prosjeku dosta stari, nisu mogli pregraditi motore kako bi koristili kombinaciju ukapljenog plina i dizela. Nažalost, mi u Hrvatskoj nemamo nikakvu strategiju kojom potičemo korištenje ukapljenog plina u prometu”, pojasnio je Kelemen.

Hrvatska proizvodi ukapljenog plina toliko da ga imamo dvostruko više od svojih potreba. Mi u tom dijelu zaista imamo veliku mogućnost jer je ukapljeni plin čisti hrvatski proizvod.

Josip Kelemen, potpredsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin HGK

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

AKTUALNO KONFERENCIJA “ULOGA PODUZETNIŠTVA U JUGOISTOČNOJ E

BITI PODUZETNIK JE OSAMLJENO MJESTO Poduzetnici su temelj cijelog društva i rast poduzetnika, posebice ženskog poduzetništva u Hrvatskoj, je prioritet. U Hrvatskoj 25 posto malih i srednjih poduzeća vode žene i tu je potencijal rasta, smatra Michael Lange piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Biti poduzetnik je osamljeno mjesto i zato moramo puno raditi na tome da jedni drugima pomognemo”, istaknula je Ivana Radić. Dodala je da, iako mnogi kažu da za razvoj poduzetništva treba 200 godina, nama do toga neće ipak trebati toliko. “Ako je moguće da se Amerikanka uda za engleskog princa, sve je moguće. i zato ne čekajte princa nego krenite i počnite raditi”, zaključila je Ivana Radić.

KREDITNA LINIJA ZA ŽENSKO PODUZETNIŠTVO

Kroz svoje projekte Ministarstvo osigurava okruženje za osnivanje i razvoj poduzeća. Na raspolaganju nam je oko 7,37 milijardi kuna. Ukupno smo raspisali natječaje do sada vrijedne manje od pet milijardi kuna. Ana Mandac, pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta

oduzetnici čine više od 90 posto gospodarstva svake države, a pitanje njihova opstanka i razvoja je ono koje ima najveći utjecaj na stanje u cijelom društvu. Upravo tim temama bavili su se poduzetnice i poduzetnici na međunarodnoj konferenciji Uloga poduzetništva u Jugoistočnoj Europi - Izazovi i prilike. Konferenciju je organizirala Međunarodna mreža poslovnih žena u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer i Hrvatskom gospodarskom komorom-Europskom poduzetničkom mrežom i privukla je goste, iskusne poduzetnike ali i poduzetnike početnike iz Njemačke, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Ivana Radić, predsjednica Međunarodne mreže žena, ističe kako je žensko poduzetništvo neiskorišteni potencijal. “Ono na čemu trebamo raditi jest razmjena iskustava i osvještavanje poduzetništva, posebice među nama ženama. Iako je sada situacija bolja za ulazak u poduzetništvo nego prije nekoliko godina, ona još uvijek nije dovoljno dobra. Prema istraživanjima Global Entrepreneurship Monitora, na začelju smo Europe po želji za ulazak u poduzetništvo. Ženama je još teže jer, iako je lijepo biti majka, važno je ostvariti se i izvan obitelji.

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

Poduzetnici su temelj cijelog društva i rast poduzetnika, posebice ženskog poduzetništva u Hrvatskoj, je prioritet, smatra Michael Lange, direktor Ureda Konrad-Adenaur-Stiftung u Zagrebu. “U Hrvatskoj 25 posto malih i srednjih poduzeća vode žene i tu je potencijal rasta. Razvoj ženskog poduzetništva je pokazao da je u zadnjim godinama njih 80 posto raslo, a 60 posto je povećalo i broj radnika. Upravo zato Europska banka za obnovu i razvitak je u suradnji s poslovnim bankama pokrenula posebnu kreditnu liniju namijenjenu upravo ženskom poduzetništvu”, dodao je Lange. Vesna Torbarina, voditeljica projekta Europska poduzetnička mreža pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, predstavila je tu veliku poduzetničku mrežu u kojoj se nalaze tvrtke i institucije iz čak 60 zemalja. “Dio smo te obitelji već 10 godina, od njenog samog početka, i pružamo podršku onima koji žele proširiti svoje poslovanje u inozemstvu, ali i onim poduzetnicima koji žele razviti svoje poslovanje i pronaći nove poslovne partnere. Da je to dobar put, pokazale su i brojke jer smo od ulaska u Europsku uniju povećali izvoz na tržišta zemalja članica za 50 posto, a porasla je i gospodarska suradnja sa zemljama u regiji”, naglasila je Vesna Torbarina. Ana Mandac, pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, ističe iznimnu važnost komunikacije poduzetnika i dužnosnika. “Kroz svoje projekte Ministarstvo osigurava

UROPI” okruženje za osnivanje i razvoj poduzeća. Na raspolaganju nam je oko 7,37 milijardi kuna. Ukupno smo raspisali natječaje do sada vrijedne manje od pet milijardi kuna. Kroz HAMAGBICRO osigurali smo mikro i male zajmove i na raspolaganju je dvije milijarde kuna s povoljnim kamatama za male poduzetnike i poduzetnike početnike. Oni mogu dobiti do 50.000 eura investicijskih zajmova i do 25.000 eura za obrtna sredstva s niskim kamatnim stopama i do 1,5 posto. Proces dobivanja ovih zajmova je dug, dokumentacija je dostupna online i cijeli proces se može odraditi preko interneta, a moguće je krenuti u prijavu na njih i prije registracije same tvrtke. Kroz Hrvatski zavod za zapošljavanje i njihove mjere moguće je dobiti i dodatne potpore”, naglasila je Ana Mandac.

NIZ OTVORENIH PITANJA O ŽENSKOM PODUZETNIŠTVU Sven Thorsten Potthoff, direktor Njemačko-hrvatske gospodarske komore, govorio je o poduzetništvu žena iz muške perspektive. “Razlika među nama je često ona koju svi spominju - žene izađu na pozornicu tek kada znaju ono što žele govoriti, a muškarci iskoriste

ŽENSKO PODUZETNIŠTVO JE NEISKORIŠTENI POTENCIJAL, SMATRA IVANA RADIĆ svaku priliku za to. Njemačka statistika pokazuje kako su više od polovine apsolvenata na fakultetima žene kao i 44 posto doktoranada. S druge strane, zaposlenih žena je samo 46,5 posto, samo trećinu tvrtki vode žene, samostalne djelatnosti vodi samo sedam posto žena i samo 14 posto žena su osnivačice tehnoloških tvrtki. Žena u top menadžmentu je još manje. Mnogo je inicijativa kojima se nastoji to promijeniti, no još uvijek rezultata nema iako smo svjesni koliko raznolikost koristi poslovanju. I dalje su otvorena pitanja radnog vremena, rodiljnog dopusta, planiranja obitelji, visine plaća, pozicija na vodećim mjestima u kompanijama te onoga što Nijemci zovu rabenmutter - stava kako su poduzetnice loše majke”, upozorava Potthoff. Na panel-raspravama govorilo se o ženskom poduzetništvu kao ekonomskom mainstreamu, IT tehnologijama i projektu Here We Grow te poduzetništvu i osobnom razvoju.

KVALITETA I DOSTUPNOST ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Hrvatska na 30. mjestu od 195 država

Jedan od prestižnih medicinskih časopisa The Lancet objavio je rezultate istraživanja dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite u 195 promatranih država i regija. Važno je istaknuti kako je Hrvatska zauzela prilično dobro 30. mjesto, što ukazuje na visoku kvalitetu i uspješnost hrvatskog zdravstvenog sustava, kažu u Ministarstvu

zdravstva. Države i regije su rangirane prema rezultatima Indeksa zdravstvenog pristupa i kvalitete (HAQ indeksa) za 2016. godinu. Istraživanje je obuhvatilo analizu čitavog spektra različitih bolesti s potencijalno smrtnim ishodom koji je moguće spriječiti učinkovitim djelovanjem zdravstvenog sustava, putem prevencije i liječenja. Pojedinačni uzroci prikazani su na ljestvici od 0 do 100, pri čemu 0 predstavlja najlošije razine zabilježene u razdoblju od 1990. do 2016. godine, a 100 odražava najbolje razine promatrane u tom razdoblju. HAQ indeks koji je Hrvatska dobila iznosi 87 te se zato nalazi na 30. mjestu, među 15 posto najboljih država na svijetu po dostupnosti i kvaliteti zdravstvene zaštite. (S.P.)

SURADNJA VALAMAR RIVIERE I ZAJEDNICE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKIH ŠKOLA

Projekt Znanjem do izvrsnosti Sporazum o suradnji Valamar Riviere i Zajednice ugostiteljsko-turističkih škola Hrvatske potpisan je prošlog tjedna u Rapcu. Tridesetek sudionika iz škola i institucija iz Hrvatske, među kojima su bili i predstavnici Ministarstva turizma i Agencije za strukovno obrazovanje te obrazovanje odraslih, kroz dvodnevni program pobliže su se upoznali s dosadašnjim uspješnim radom Valamara na programima stručnih praksi, stipendiranja i zapošljavanja mladih. Najavljen je novi projekt na području suradnje s turističko-ugostiteljskim školama Znanjem do izvrsnosti, a ujedno su predstavljene i ostale Valamarove inicijative na području društveno odgovornog poslovanja. Zajednica ugostiteljsko-turističkih škola

Hrvatske, kao jedan od partnera Valamar Riviere na tom projektu, u listopadu će u turistička odredišta gdje Valamar posjeduje objekte dovesti 500 učenika i profesora kako bi se oni upoznali s poslovanjem te kompanije. Kroz ovaj projekt mladi će se stipendirati, ići na praksu u turističke kompanije, a kasnije će imati i veću mogućnost zapošljavanja u turizmu. (S.P.)

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

PREDSTAVLJAMO EDUCATIONAL TRAVEL WORLDWIDE, Sesvete

Organizirali prezentaciju kineskih fakulteta u Hrvatskoj Specijalnost tvrtke su tečajevi stranih jezika u cijelom svijetu, školovanja i edukacije polaznika te organizacija dalekih putovanja predstavilo u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Uz predstavljanje kineskih obrazovnih mogućnosti, cilj im je i predstavljanje kineske kulture. Vjerojatno imaju za cilj da sa svojim sveučilištima dođu na naše tržište i tržište nama susjednih zemalja, na isti način na koji su svojedobno kod nas došle američke visoke škole i sveučilišta. Hrvatske privatne visokoškolske ustanove također su sudjelovale u razgovorima s kineskim izaslanstvom”, pojašnjava Tea Božičević iz Educational Travel Worldwidea koja je u tvrtki zadužena za organizaciju kongresa i daleka putovanja.

SAJAM OBRAZOVANJA

Hrvatske privatne visokoškolske ustanove također su sudjelovale u razgovorima s kineskim izaslanstvom. Tea Božičević

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

vrtka za savjetovanje i turistička agencija Educational Travel Worldwide iz Sesveta ima 22 godine iskustva u organizaciji putovanja i edukaciji. Iskustvo je vlasnica Ljiljana Ladika započela skupljati 1995. godine u Generalturistu i nastavila u Diners Club Travelu sve dok nije odlučila pokrenuti svoju agenciju. Specijalnost tvrtke Educational Travel Worldwide su tečajevi stranih jezika u cijelom svijetu, školovanja i edukacije polaznika te organizacija dalekih putovanja.

Educational Travel Worldwide u veljači u Zagrebu organizira sajam obrazovanja na koji dolazi veliki broj inozemnih obrazovanih ustanova i škola. Tom prigodom izdaje i katalog. Posredstvom ove tvrtke organizira se

KINESKA SVEUČILIŠTA I FAKULTETI PREDSTAVLJENI SU U SPLITU I ZAGREBU

RAZVIJENA MREŽA KONTAKATA Kao organizator putovanja Educational Travel Worldwide ima razvijenu poslovnu mrežu kontakata. Uglavnom su orijentirani na emitivno tržište, a s partnerskom agencijom ETW iz Australije kroz edukacijska putovanja i obrazovanje dovode klijente u Hrvatsku. Tako je u Splitu na Filozofskom fakultetu nedavno održano predstavljanje kineskih sveučilišta i fakulteta. Potom je i u zagrebačkom Hotelu Panorama održano njihovo predstavljanje. “Odazvalo nam se 13 kineskih fakulteta od kojih je većina iz Pekinga, a predstavljene su i neke srednje kineske škole. Osim prezentacije, razgovaralo se i o razmjeni studenata te stipendiranju hrvatskih studenata u Kini. Inače, ovo kinesko izaslanstvo se prethodno

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

i razmjena učenika. Osim edukacije tvrtka se bavi organiziranjem kongresa i poslovnih događaja, organizacijom dalekih putovanja te klasičnim agencijskim poslovima. U tvrtki je zaposleno četvero radnika, a poslovnu suradnju ima s nizom agencija i tvrtki. (J.V.)

PRIVREDNI VJESNIK

tlocrt

broj 4031 28. svibnja 2018. poseban prilog o nekretninama, uređenju i graditeljstvu

ZAKON O UNAPREĐENJU PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE

Poduzetničku infrastrukturu moći će osnivati i fizičke osobe U odnosu na prvo čitanje minimalan intenzitet aktivacije poduzetničke zone potreban da bi se darovanje državnog zemljišta smatralo opravdanim smanjen je sa 66 na 50 posto piše Tihomir Dokonal

redinom svibnja Vlada je uputila u saborsku proceduru, Konačni prijedlog zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture. Aktualni zakon stupio je na snagu 27. srpnja 2013. , a njime se definiraju osnovna pitanja uređenja sustava poduzetničke infrastrukture u Hrvatskoj koji čine poduzetničke zone i poduzetničke potporne institucije. Novi zakon preciznije definira različite kategorije poduzetničkih potpornih institucija – razvojne agencije (lokalne, županijske i određene djelatnosti), poduzetnički centri, poslovni inkubatori i akceleratori (poduzetnički i za nove tehnologije), poslovni parkovi, znanstveno-tehnološki parkovi te centri kompetencija. Cilj je stvaranje kvalitetnog, korisnički orijentiranog poduzetničkog okruženja, podizanje njihove kvalitete i mogućnost određivanja vrste usluga koje pružaju pojedine poduzetničke potporne institucije. Zakonom se definiraju preduvjeti koje poduzetničke zone, odnosno njihovi osnivači - jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave - trebaju ispuniti kako bi na raspolaganje dobili

državno zemljište za izgradnju ili proširenje poduzetničke zone. Zakon uređuje i uključivanje slobodnih zona u sustav poduzetničke infrastrukture. U odnosu na prvo čitanje minimalan intenzitet aktivacije poduzetničke zone potreban da bi se darovanje državnog zemljišta smatralo opravdanim smanjen je sa 66 na 50 posto. Država bi ubuduće, osim za osnivanje ili izgradnju poduzetničkih zona od posebnog gospodarskog interesa, mogla darovati zemljište i za poduzetničke zone kojima je odobreno sufinanciranje iz pretpristupnih fondova ili fondova EU-a. Krug potencijalnih osnivača

poduzetničke infrastrukture proširio bi se i na fizičke osobe koje provode programe usmjerene na razvoj poduzetništva. Nadzor nad darovanim zemljištem za osnivanje ili proširenje poduzetničke zone te prenamjenu darovanog zemljišta provodit će povjerenstvo sastavljeno od predstavnika ministarstava gospodarstva, poduzetništva i obrta te državne imovine koje će imenovati potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo. Prema Izvješću o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2015. na dan 31. prosinca te godine u Hrvatskoj je bilo aktivno 12 slobodnih zona u kojima je poslovalo 137 korisnika. U razdoblju od 2004. do 2013. sufinancirana je izgradnja 347 poduzetničkih zona u kojima je, prema podacima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, bilo aktivno 2848 poduzetnika. U istom razdoblju Vlada je sufinancirala izgradnju poduzetničkih zona u iznosu od 701,9 milijuna kuna. Od 2004. do 2014. godine Vlada je sufinancirala i troškove projekata poduzetničkih potpornih institucija sa 60,28 milijuna kuna.

intervju IVAN KOSTELAC, predsjednik Ceha graditeljstva

VELIKI DIKTIRAJU UVJETE POSLOVANJA U Hrvatskoj je, prema zadnjim podacima iz Obrtnog registra, registrirano oko 7000 obrtnika koji obavljaju građevinsku djelatnost i zapošljavaju oko 10.000 radnika razgovarao Tihomir Dokonal

van Kostelac vlasnik je obrta Kograd iz Pitomače i predsjednik Ceha graditeljstva Hrvatske obrtničke komore. S njim smo razgovarali o poziciji obrtnika graditelja i situaciji u građevinskom sektoru.

Kako vidite trenutačnu situaciju u hrvatskom građevinskom sektoru? Makroekonomski pokazatelji su relativno dobri, osjeti li se to na tržištu? - Napredak se osjeti, ali nedovoljno jer je taj dio privrede prije desetak godina spao na toliko niske grane da se prvo treba vratiti na početnu poziciju i status koji je imao prije početka krize, a potom se treba okrenuti rastu i razvoju. Koliki je udio obrtnika na građevinskom tržištu i koje poslove pokrivaju? - U Hrvatskoj je, prema zadnjim podacima iz Obrtnog registra, registrirano oko 7000 obrtnika koji obavljaju građevinsku djelatnost i zapošljavaju oko 10.000 radnika. To je značajan udio na građevinskom tržištu. Zbog specifičnosti obrta kao poslovne djelatnosti, obrtnici u graditeljstvu najviše obavljaju pojedine radove (zidarske, izolaterske, tesarske, krovopokrivačke, staklarske, elektroinstalaterske i druge pojedine radove) te završne radove. S kolikim udjelom obrtnici sudjeluju u ukupnim prihodima i dobiti građevinskog sektora? - S obzirom na to da obrtnici nisu dužni dostavljati podatke o ukupnim prihodima, teško je procijeniti s kojim udjelom sudjeluju u ukupnim prihodima i dobiti građevinskog sektora. Važnost obrtničkog sektora u graditeljstvu i inače odnosi se na multiplikatorski efekt broja pojedinih subjekata u toj djelatnosti te broja zaposlenih u obrtu. Prosječno su dva do tri zaposlena u građevinskim obrtima. 2 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

Obrtnici su krizu prebrodili zahvaljujući iskustvu, fleksibilnosti i stručnosti, što je uvijek imalo vrijednost na tržištu

Kako su obrtnici prebrodili krizu građevinskog sektora? Koliko ih je bilo prije krize, a koliko ih je danas? - Ekonomska kriza koja je u svjetskoj ekonomiji nastupila 2008. godine, a čiji su se efekti u Hrvatskoj osjetili 2009., najviše je pogodila upravo građevinski sektor. Prema podacima temeljenim na kretanju broja obrta, u otprilike dvije godine broj obrtnika u graditeljstvu smanjio se za oko 20 posto. Za toliko se smanjio i ukupan broj obrtnika u Hrvatskoj. Broj obrtnika u graditeljstvu ostao je na toj razini od 2009. do 2010. godine. Obrtnici su krizu prebrodili zahvaljujući iskustvu, fleksibilnosti i stručnosti, što je uvijek imalo vrijednost na tržištu. Manji poslovi, za koje uvijek ima potražnje, bili su osnova za prilagođavanje u uvjetima nastalim gospodarskom krizom. Kakvim radovima se bavi Kograd i koji su aktualni projekti na kojima radite? - Moj je obrt uslužna djelatnost koja se bavi graditeljstvom, izgradnjom vodoopskrbnog sustava, odvodnje i infrastrukture, mahom / tlocrt / POSEBAN PRILOG

prometnice manjeg obujma. Radimo i ostale uslužne poslove dovoza, dopreme materijala, betonskih radova u području niskogradnje i slično. Trenutno radimo na izgradnji jednog magistralnog vodovoda, na odvodnji i plinofikaciji.

važnih aktivnosti HOK-a jest da zastupa interese obrtnika kod donošenja propisa te svojim prijedlozima koje upućuje na nadležne institucije nastoji utjecati na zakonsku regulativu kako bi se osiguralo lakše i jednostavnije poslovanje svih obrtnika.

Koji su glavni problemi s kojima se suočavaju obrtnici u graditeljstvu? Koji su specifični problemi obrtnika u građevinskom sektoru? - Prekomplicirana administracija i nameti i dalje previše opterećuju obrtnike, a problemi su razni. Od onih koji su uvjetovani lošim zakonima do onih koji izazivaju nered na tržištu, od nelojalne konkurencije do ‘prljave’ i nepoštene igre velikih igrača.

Imate li problema s pristupom kapitalu? Podržavaju li vas banke? - Banke kreiraju svoje ponude shodno svojim politikama poslovanja, za obrtnike kao i za ostale građane. Bez kredita se posao teško može razvijati, s kreditima se teško nositi. Bilo bi dobro da se banke počnu natjecati u tome koja će kreirati bolju, financijski isplativiju ponudu za obrtnike i poduzetnike, ali o tome još uvijek možemo samo sanjati.

Na koji način HOK pomaže obrtnicima graditeljima? - U okviru svojih mogućnosti HOK nam pomaže kao i svim ostalim obrtnicima, članovima Komore. Pomaže u edukativnom dijelu tako što nam omogućava besplatne savjete i informiranje o novostima u poslovanju. Osigurava nam i besplatne seminare i edukacije, pogodnosti kod dobavljača određenih roba i usluga u okviru projekta HOK Zajednička nabava, ali i usluge rješavanja sporova uz uštedu vremena i novca. Jedna od

Kakva je situacija s naplatom potraživanja? Kako se obrtnici graditelji štite od financijskih rizika? - Naplata ide nešto bolje nego u proteklom kriznom razdoblju. Plaćanja bi trebala regulirati država tako da uvjeti budu isti za sve. Ne bi se smjelo događati da se, primjerice, obavljena usluga obrtnika može platiti za 90 do 120 dana, a robu taj isti obrtnik mora platiti za 30 dana. To obrtnike dovodi u vakuum, moraju u bankama uzimati kredite i posljedično gube na kamatama, smanjuju

si dobit… Pravog načina zaštite nema. Banke diktiraju uvjete poslovanja na tržištu i to je ono s čime se svi u poslovanju moramo nositi. Kakav je odnos s većim tvrtkama? - Nema pravila. Taj odnos ovisi o puno faktora. Stvar je u dogovoru i međusobnom uvažavanju i poštivanju, a svjedoci smo da toga u našem poslovnom svijetu, nažalost, često manjka. Veliki su najčešće ti koji diktiraju uvjete poslovanja, nude lošije cijene, a mali nastradaju. Neke veće tvrtke upozoravaju na manjak potencijalnih kooperanata, manjih tvrtki i obrta. Kako Vi vidite taj segment hrvatskog tržišta? - To je točno. U minusu smo i brojčano i kvalitetom. Nažalost, to je posljedica negativnog prirasta i vala emigracije. Vrijedni ljudi nam iz države odlaze, a oni koji ostaju nisu educirani ni kvalificirani za obavljanje određenih djelatnosti ili se ne odlučuju na otvaranje obrta. Gdje vidite najveći potencijal za obrtnike graditelje? - Najveći potencijal i vjetar u leđa dalo bi pokretanje dobrih, realnih investicija koje će stvarati novu vrijednost. Što će biti više investicija, to će graditelji više raditi, a potom i sami investirati.

Puno je stvari nejasno i netransparentno Kako ocjenjujete sustav javne nabave? - Aktualni Zakon o javnoj nabavi nešto je kvalitetniji od onog koji je na snazi bio ranije, ali i dalje situacija nije dobra. Zakon je kompliciran i treba ga pojednostaviti. Ima čak 460 članaka, od kojih neki čak jedni druge isključuju. Po novom Zakonu, cijena više nije jedini kriterij za odabir najpovoljnijeg ponuditelja, pa se kao potkriterij pojavljuje duljina garantnog roka, što opet ide na štetu ponuditelja jer danas gotovo svi daju maksimalni garantni rok. Nekad je to bilo dvije godine, a danas je to pet i više godina. Jamstvo se daje u vidu bankarske garancije koja je u prosjeku 4000 do 6000 kuna godišnje, a cijene radova i usluga su i dalje iste. Potkriterij roka izvođenja radova je mač s dvostrukom oštricom. Ponuditelji idu na što kraći rok da bi osvojili maksimalni broj bodova, a to svakako utječe na

O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

kvalitetu radova. Procijenjena vrijednost radova i raspoloživa sredstva ne smiju se prilagođavati željama investitora i projektantskim troškovnicima koji su rađeni pred više godina, u vrijeme gospodarske krize, pa su i cijene nerealno niske. Mi upravo izvodimo radove na objektima koji su dugog vijeka pa bi trebali biti visoke kvalitete, što se novim Zakonom ne postiže, nego ponuditelj strepi kod nuđenja radova od možebitnog gubitka. Cilj je stvaranje novih vrijednosti, a građevina je generator, tzv. lokomotiva koja povlači za sobom i ostale grane gospodarstva. Uglavnom, puno je stvari nejasno i netransparentno. Pogoduje se investitorima, odnosno omogućuje im se da manipuliraju izvođačima radova. Oni se pak često nađu u pravnom vakuumu i nisu sigurni što napraviti. Sve je to jako demotivirajuće za one koji žele raditi legalno i kvalitetno.

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK 3

baština REVITALIZACIJA KULTURNOG NASLIJEĐA

BEZ NAMJENE SVAKO JE NASLIJEĐE MRTVO U Hrvatskoj je 5505 zaštićenih građevina graditeljskog naslijeđa. No, među njima je malo onih koje su obnovljene i u dobrom stanju piše Tihomir Dokonal

rvatska baštini 25 stoljeća urbane kulture. Naime, 2500 godina je prošlo otkako su Grci na Jadranu utemeljili prve gradove. Uzme li se u obzir da su došli u prostor gdje su već postajale ilirske gradine, možemo reći da su korijeni urbane kulture na području današnje Hrvatske još stariji. Prema najnovijim podacima, u Hrvatskoj je 5505 zaštićenih građevina graditeljskog naslijeđa. No među njima je malo onih koje su obnovljene i u dobrom stanju.

Gliptoteka HAZU-a, Zagreb

Revitalizacija kulturne baštine, odnosno komercijalni razvojni potencijali kulturnog naslijeđa, bila je tema panela održanog u sklopu 14. međunarodne godišnje konferencije o nekretninama u organizaciji tvrtke Filipović poslovno savjetovanje. “Većini je potrebna obnova, revitalizacija i prenamjena”, poručio je s panela akademik Mladen Obad Ščitaroci, voditelj tima koji već nekoliko godina na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu radi na znanstvenom projektu Urbanizam naslijeđa - Urbanistički i prostorni modeli za oživljavanje i unaprjeđenje kulturnoga naslijeđa. Kada govorimo o povijesnim građevinama i kulturnim dobrima u Hrvatskoj, govorimo o građevinama u povijesnim gradskim središtima, industrijskoj arhitekturi, fortifikacijskoj arhitekturi, tradicijskim selima, dvorcima, 4 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

Naslijeđe ne želimo gledati kao zaštićene, statične objekte, nego kao aktivne kreativne subjekte, naglašava Ščitaroci

ljetnikovcima i nizu drugih tipova kulturnih dobara graditeljskog naslijeđa. U povijesnim gradskim središtima brojne su zaštićene pojedinačne građevine, sklopovi građevina ili cijeli dijelovi povijesnih jezgri. U Europi su česte prenamjene takvih građevina u hotele, javne poslovno-trgovačke zgrade, ponegdje čak i u stambene prostore, no malo je takvih primjera u Hrvatskoj. Slično je i s industrijskom arhitekturom. Mnoge bivše industrijske građevine dobile su novu namjenu. U Hrvatskoj su takvi primjeri preobrazba zadarskog Arsenala u restoran te Gliptoteka HAZU-a koja je još pedesetih godina prošlog stoljeća iz industrijske građevine preobražena u muzeološku. Svježiji primjer je riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti koji se smjestio u prostorima nekadašnje tvornice Rikard Benčić. Hrvatska je prostor koji obiluje fortifikacijskom arhitekturom, još od venecijanskog doba. Primjer je tvrđava Svetog Ivana u Šibeniku koja je obnovljena sredstvima iz EU fondova, a u procesu je izrada projektne dokumentacije za obnovu druge gradske tvrđave, Svetog Nikole. Hrvatska je prepuna i tradicijskih sela koja su danas, nažalost, većinom napuštena i zapuštena, iako imaju veliki potencijal. No i tu su malobrojni primjeri obnove. Slično je i s hrvatskim dvorcima, srednjevjekovnim gradovima i renesansnim ljetnikovcima. Tek malobrojni su obnovljeni, neki vegetiraju, a većina je u jako lošem stanju, kaže akademik Ščitaroci.

NASLIJEĐE JE POKRETAČ RAZVOJA, A NE OGRANIČENJE “Naslijeđe ne želimo gledati kao zaštićene, statične objekte, nego kao aktivne kreativne subjekte. Važno je uključivanje naslijeđa u suvremeni život. Opstanak naslijeđa može se osigurati jedino korištenjem. Građevinsko naslijeđe kojim raspolažemo je kapital koji / tlocrt / POSEBAN PRILOG

Foto: MMSU, Damir Žižić

Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci

treba pokrenuti, ugraditi u gospodarstvo, u turizam. Tražimo mu nove prilike, novu namjenu. Bez namjene svako je naslijeđe mrtvo, može vegetirati neko vrijeme, a onda nestaje. Naslijeđe je resurs, pokretač razvoja koji stvara prihode za samoodržavanje, ali i za lokalnu zajednicu”, ističe Ščitaroci dodajući kako naslijeđe mora biti integrirano s ambijentom i krajolikom. Percepciju naslijeđa kao nečega što nas ograničava treba promijeniti na svim razinama - od politike, gospodarstva, pa i kod samih građana, poručuje Ščitaroci. Zanemaruje se činjenica, upozorava akademik, da je riječ o ulaganju u vlastitu kulturu i tradiciju. “Ne postoji svijest o tome da treba uložiti u tih 5505 građevina kako bi nam se to dvostruko ili trostruko vratilo. Pri tome je važno imati poslovni plan i ekonomski program”, smatra on. “Nedostaje nam sustav. Sva obnova kod nas svodi se na pojedinačne slučajeve, bez obzira na to jesu li financirani iz državnih, europskih ili pojedinačnih izvora. Bez sustava nema rezultata, i na tome treba raditi”, zaključuje Ščitaroci te navodi kako je mađarska vlada osnovala agenciju koja potiče obnovu njihovih dvoraca. Dragutin Kamenski, vlasnik građevinske tvrtke Kamgrad, kupio je dvorac Miljana i uložio u njegovu obnovu. Dvorac je, kaže, u O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

Konzervatori su nam potrebni ne zato što nam moraju dati dozvole, nego zato što o nekim slojevima nemamo dovoljno znanja, smatra Iva Letilović

trenutku preuzimanja bio prilično oronuo, pogotovo u posljednjih nekoliko godina kada u njemu nitko nije živio. Miljana je danas kompletno restaurirana, uređen je veći dio okoliša i hortikultura. Obnova je trajala šest godina. Kamenski kaže kako mu traže namjenu da bi mogao funkcionirati kao zasebna ekonomska cjelina. “Kod obnove baštine ključno je da ona nakon ulaganja može samu sebe održavati. U protivnom dolazite u situaciju da će

Dvorac Mijana kraj Kumrovca

ono što ste uložili u obnovu ponovo propasti”, upozorava. “Ulaganja u kulturnu baštinu su izuzetno visoka, nisu na razini uobičajenih troškova građenja, a povrati su relativno mali i 28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK 5

baština dugoročni. Da bi se pronašao interes za ulaganja, treba razmisliti o cijelom zakonodavnom okviru kroz porezne olakšice za one koji ulažu u kulturnu baštinu. Nužno je također iskoristiti sadašnje razdoblje kako bi se povukla bespovratna sredstva iz EU fondova. Tako strukturirani projekti obnove kulturne baštine mogli bi biti realizirani”, smatra Kamenski.

AUTOHTONO I MODERNO Arhitektica Iva Letilović radila je na nekoliko projekata obnove građevinske baštine. Osvrnuvši se kratko na povijesni razvoj zaštite kulturnog naslijeđa, što je pojava novog doba prvi akt o zaštiti kulturnog nasljeđa donesen je 1790. godine u Francuskoj nakon Revolucije, a drugi u Engleskoj krajem 19. stoljeća - istaknula je kako današnji pristup traži da obnovljeni spomenici moraju imati namjenu. “Upravo radimo na kompleksu Providurove i Kneževe palače u Zadru. Objekt pokriva oko 10.000 četvornih metara i zauzima jednu cijelu rimsku insulu. Građevina je nastajala kroz nekoliko stoljeća, doživjela je brojne rekonstrukcije, dogradnje i devastacije, te ima prilično složenu strukturu. Nepodesna je za udomljavanje jedne složene funkcije kao što je muzej. Zbog toga u taj kostur zgrade umećemo čeličnu konstrukciju koja donosi svu potrebnu tehnološku infrastrukturu. Ta konstrukcija će tu kuću u umiranju, poput aparata u bolnici, držati na životu”, kaže Iva Letilović. Po završetku rekonstrukcije zgrada će zadovoljavati sve standarde i potrebe korisnika koje jedna muzejska zgrada treba zadovoljavati.

Ulaganja u kulturnu baštinu su izuzetno visoka, nisu na razini uobičajenih troškova građenja, a povrati su relativno mali i dugoročni, kaže Kamenski

Iva Letilović osvrnula se i na odnos s konzervatorima, odnosno pitanje kako pomiriti zahtjev da se što je moguće više zadrži autohtonost objekta, a s druge strane potrebe suvremenog života i aktiviranja zapuštenog objekta. “Konzervatorska struka ostaje na razini Johna Ruskina (britanski estetičar i sociolog iz 19. stoljeća koji se zalagao za to da se pri obnovi afirmiraju svi slojevi koji postoje na nekoj građevini i da sve njene mijene ostanu sačuvane takve kakve jesu, op. red.). Živimo u sasvim drugom dobu i ti objekti moraju dobiti drugu namjenu. Pitanje je do koje mjere je potrebno vraćati slojeve kojih više nema, pokušavati nešto ‘rekonstruirati’ iako ne znamo pouzdano kako je to izgledalo. Ili možemo naprosto reći kako su ovo stari slojevi i njih ćemo zadržati i zaštititi, a sve ovo drugo može ići u nekom drugom smjeru koji se ne mora nužno poklapati sa smjerom kojim bi gradnja išla u trenutku nastajanja izvorne građevine”, razmišlja Iva Letilović te razlaže svoj stav na primjeru preobrazbe Providurove palače u izložbeni prostor. “Izložbene dvorane moraju biti odgovarajuće opremljene jer eksponate treba držati u strogo kontroliranim uvjetima. Bez ventilacije, klimatizacije i ostale infrastrukture, dvorane ne funkcioniraju. Druga razina je zaštita. Nije riječ samo o protupožarnoj zaštiti i sustavu vatrodojave. Ako želite dovesti neku izložbu, a ne želite platiti milijune za njeno osiguranje, morate imati siguran prostor. Tako omogućavate da ta kulturna građevina živi i da bude upotrebljiva”, pojašnjava Iva Letilović. Neki konzervatori prozvali su ih zbog toga što su na stoljetne zidove postavljali knauf. “Knauf smo stavili na zidove u prizemlju gdje su nekada bile konjušnice i gdje mora proći cijeli koloplet instalacija. Mogli smo štemati postojeći kameni zid ili dodati novu oblogu kako bi stari zidovi ostali sačuvani. Moramo redefinirati paradigmu i pristup. Konzervatori su nam potrebni, bez njih ne možemo - ne zato što nam moraju dati dozvole, nego zato što o nekim slojevima nemamo dovoljno znanja - ali potreban nam je njihov širi pogled, otvorenost, možda i hrabrost u nekoj mjeri”, zaključila je Iva Letilović.

OBNOVA DVORCA ELTZ

Kneževa palače u Zadru 6 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

Na području Vukovarsko-srijemske županije u posljednjih dvadesetak godina u obnovu kulturne baštine uložena su velika sredstva. Najveći projekt bio je istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok - Vukovar - Vučedol, koji je financirala Vlada Republike Hrvatske i Razvojna banka Vijeća Europe, u ukupnom iznosu od oko 31 milijun eura. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

Dvorac Eltz, Vukovar

Projekt je obuhvatio četiri cjeline: kompleks dvorca Eltz, povijesnu jezgru grada Iloka, baroknu jezgru Vukovara i arheološki projekt Vučedol. Kompleks dvorca Eltz je jedna od najmonumentalnijih feudalnih arhitektonskih cjelina u Slavoniji. Objedinjuje zgradu velikog dvora koja je služila kao rezidencija, četiri barokne kurije u kojima je bila smještena uprava vlastelinstva, gospodarske zgrade, kapelu Svetog Roka te oranžeriju u perivoju dvorca. Dvorac je u Domovinskom ratu razoren, ostao je samo dio nosivog zida. Srećom sačuvano je dovoljno dokumentacije kako bi se zgrada obnovila. “Kompleks dvorca obnovljen je prema najvišim konzervatorskim standardima kako bi se što je više moguće sačuvale i rekonstruirale njegove spomeničke vrijednosti. Takav pristup bio je i podloga za muzeološku koncepciju kojom se naglašavaju njegove spomeničke vrijednosti, a tek neophodnim intervencijama vršila se prilagodba suvremenoj muzejskoj funkciji. Stalni postav je otvoren 2014., a čitav projekt trajao je od 2005 do 2015.”, rekla je Zdenka Predrijevec, pročelnica Konzervatorskog odjela u Vukovaru. Dvorac i perivoj koriste se za razne manifestacije: Vukovarske glazbene večeri, adventske svečanosti, znanstveno-stručne skupove, vjenčanja… Povijesna jezgra Iloka je povijesna arhitektonska cjelina visoke ambijentalne i krajobrazne vrijednosti koja je zahtijevala arhivska, arheološka, konzervatorska i restauratorska istraživanja na temelju kojih je provedena obnova. Izrađeni projekti obnove obuhvaćali su dvorac Odescalchi te zidine, ali zidine su obnovljene samo djelomično. Muzej vučedolske kulture jedan je od najznačajnijih arheoloških lokaliteta u Europi. Atraktivni položaj prvi put je naseljen 6000 godina prije Krista, u vrijeme prvih europskih O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU

Dvorac Odescalchi, Ilok

Pri obnovi kulturne baštine i budućeg sadržaja najvažniji je odabir vrhunskog projektanta, ističe Zdenka Predrijevec

Muzej vučedolske kulture

zemljoradnika. Na tom prostoru živjelo se intenzivno kroz čitavu prapovijest. Izgrađen je novi suvremeni muzej Vučedolske kulture, a obnovljene su i Vila Streim, secesijska katnica s početka 20. stoljeća te preparatorske radionice. “O isplativosti ulaganja teško je govoriti s obzirom na kratko razdoblje njihova korištenja, ali rezultati postoje”, kaže Zdenka Predrijevec. “Muzej Vučedolska kulture prepoznat je u svim skupinama posjetitelja i u 2,5 godina otkako je otvoren posjetilo ga je 170.000 posjetitelja. Osnivač muzeja je Republika Hrvatska, što znači da su sredstva za isplate plaća zaposlenicima i redovno poslovanje osigurana iz državnog proračuna. To je bitna razlika u odnosu na institucije kojima su osnivači gradovi ili općine, odnosno kulturna dobra u koja privatnici ulažu svoje sredstva i moraju imati neku projekciju povrata sredstava”, ističe ona. Dio sredstava - zaštitarske usluge, dio troškova energije, programske djelatnosti - muzej pokriva iz vlastitih sredstava: prodajom ulaznica i suvenira, donacijama i prikupljenim sredstvima od programskih djelatnosti. Posluje pozitivno i stvara dodanu vrijednost. “Pri obnovi kulturne baštine i budućeg sadržaja najvažniji je odabir vrhunskog projektanta”, naglašava Zdenka Predrijevec. “Kvalitetan projekt obnove podrazumijeva dobru ideju, kvalitetno definiranje projektnog zadatka i višegodišnju intenzivnu suradnju investitora odnosno budućeg korisnika, arhitekta i konzervatora. Treba odabrati arhitekte koji kulturnu baštinu vide kao prednost, a ne kao problem i ograničenje. Muzej vučedolske kulture je odličan primjer za ovu tvrdnju, a to potvrđuje niz međunarodnih nagrada koje je osvojio. Na odabiru projektanta i izradi dokumentacije ne treba štedjeti”, zaključila je pročelnica Konzervatorskog odjela u Vukovaru. 28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK 7

Grad Zagreb GRAĐEVINARSTVO U 2017. GODINI

Rast izdanih građevinskih dozvola Predviđena je vrijednost radova lani je iznosila 3.573.377 kuna, od čega se 2.309.959 kuna odnosi na novogradnju, a 1.263.418 kuna na rekonstrukciju pripremila Silvija Czeisberger, dipl. ing. arh., koordinatorica Odsjeka za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK-Komore Zagreb

Gradu Zagrebu su u 2017. godini izdane ukupno 774 građevinske dozvole, što je 16 posto više nego u 2016. Od njih se 558 dozvola odnosi na zgrade, što je 15,1 posto više nego godinu ranije, a 216 na ostale građevine, što je 18,7 posto više. Od ukupno 774 izdane građevinske dozvole, njih 528 odnosi se na novogradnju, a 246 na rekonstrukciju. Predviđena je vrijednost radova lani je iznosila 3.573.377 kuna (20,5 posto više nego u 2016.), od čega se 3.007.870 kuna (20,9 posto više nego u 2016.) odnosi na zgrade, a 565.507 kuna (18,5 posto više nego u 2016.) na ostale građevine. Od ukupno 3.573.377 kuna predviđene vrijednosti radova, 2.309.959 kuna odnosi se na novogradnju, a 1.263.418 kuna na rekonstrukciju. Od ukupnog broja stanova u zgradama za koje su izdane građevinske dozvole, koji je u 2017. godini iznosio 3170 stanova, što je 57,2 posto više nego u 2016., najveći se broj odnosi na trosobne (1157), potom na dvosobne (1035), četverosobne (560), jednosobne (217)... Najveći se broj stanova, 3082, odnosi na

STRUKTURA IZDANIH GRAĐEVINSKIH DOZVOLA PREMA VRSTI GRADNJE (I-XII 2017.)

31,8% 68,2%

rekonstrukcija novogradnja Izvor: Priopćenje 8. 3. 2017, Izdane građevinske dozvole, I. – XII. 2017., Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada, Odjel za statistiku, www.zagreb.hr

Vrijednost novih narudžbi građevinskih radova lani je iznosila 5.819.616 kuna ili 8,1 posto više nego u 2016. one u novim zgradama, 57 stanova dobiveno je dogradnjom i nadogradnjom, a 31 prenamjenom nestambenog u stambeni prostor. Od ukupno 558 izdanih građevinskih dozvola za zgrade, 347 ih se odnosi na nove zgrade, 67 na dogradnju i nadogradnju (40 na stambene, 27 na nestambene zgrade), 144 na prenamjene i ostale rekonstrukcije (109 stambene, 35

nestambene zgrade). Kod 347 izdanih građevinskih dozvola za nove zgrade, 302 se odnose na stambene zgrade, a 45 na nestambene zgrade, među kojima se njih devet odnosi na uredske zgrade, devet na garaže, šest na zgrade za trgovinu na veliko i malo, četiri na zgrade dječjih vrtića, tri na hotele, tri na industrijske zgrade, dva na zatvorena skladišta, jedan na natkrivena skladišta, jedan na zgrade bolnica i

8 PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

klinika, tri na poljoprivredne gospodarske zgrade te četiri na ostale nestambene zgrade.

PROSJEČNA BRUTO PLAĆA 7458 KUNA Vrijednost novih narudžbi građevinskih radova lani je iznosila 5.819.616 kuna, što je 8,1 posto više nego u 2016. Od toga se 41,6 posto odnosi na zgrade, a 58,4 posto na ostale građevine. Vrijednost obavljenih građevinskih radova iznosila je 6.861.195 kuna. Od toga se 4.469.793 kune odnose na radove ostvarene s vlastitim radnicima (bez vrijednosti radova podizvođača), a 2.391.402 kune na radove ostvarene s podizvođačima. Vrijednost utrošenog materijala iznosila je 1.675.537 kuna. Od ukupne vrijednosti radova ostvarenih vlastitim radnicima 2.178.095 kuna odnosi se na zgrade, a 2.291.698 kuna na ostale građevine. Od toga se 653.791 kuna odnosi na stambene, 1.524.304 kune na nestambene zgrade, 1.260.007 kuna na prometnu infrastrukturu, a 1.031.691 kuna na ostale nespomenute građevine. Prosječna je mjesečna bruto plaća zaposlenih u Gradu Zagrebu lani iznosila 9730 kuna ili 4,2 posto više nego u 2016. U građevinarstvu je ona iznosila 7458 kuna. U djelatnosti gradnje građevina niskogradnje bruto plaća je bila 9202 kune, 6520 kuna u gradnji zgrada, a 6515 kuna u specijaliziranim građevinskim djelatnostima. Prosječna je mjesečna neto plaća zaposlenih u Gradu Zagrebu lani iznosila 6962 kune, što je 5,9 posto više nego u 2016. U građevinarstvu je ona pak iznosila 5490 kuna. U djelatnosti gradnje građevina niskogradnje neto plaća je bila 6637 kuna, 4864 kune u gradnji zgrada i 4880 kuna u specijaliziranim građevinskim djelatnostima. Ukupan je broj zaposlenih u pravnim osobama u Gradu Zagrebu lani je bio 3,2 posto manji u odnosu na 2016. godinu, a 4,7 posto u graditeljstvu. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

PREDSTAVLJAMO SALON DENI, Zagreb

MASAŽOM DO ZDRAVLJA Iako je naša baza medicinska masaža s namještanjem, radimo i sportske masaže, relaksirajuće masaže, limfne drenaže te shiatsu masaže, kaže Nina Vulama

državati tijelo zdravim je dužnost svakog od nas jer zdravlje se čuva dok ga još imamo. Postoji mnogo načina na koje se zdravlje može očuvati, poput zdrave prehrane, aktivnog vježbanja, suzdržavanja od duhana i alkohola te redukcija stresa koji se danas smatra jednim od glavnih okidača raznih bolesti. Danas, usprkos svim znanjima koja imamo o zdravlju, malo se ljudi pridržava svih tih uputa. Danas se mnogo manje krećemo nego što bismo trebali, pristali smo na sjedilački način života što sa sobom nosi brojne negativne posljedice. Za takve probleme masaže su često najbolji prijatelj. To znaju i mnogi klijenti koji godinama vjerno dolaze u Studio za masažu i njegu tijela Deni na zagrebačkom Bukovcu, čija je priča započela prije dalekih 30 godina. “Naša priča seže i malo dalje u povijest od tih 30 godina. Naša baka je bila seoska babica u Podravini, pa je ljubav prema pomaganju drugima prebacila i na našu majku, koja je prije tridesetak godina otvorila salon za masažu u kući gdje smo i danas. Ona je pak tu ljubav prenijela na svoje dvije kćeri, mene i Danielu, a danas mi svoje znanje dijelimo s našim klijentima”, kaže Nina Vulama. Obje sestre školovane su maserke, Daniela je završila privatnu

ENTUZIJAZAM, LJUBAV I BRIGA ZA SVAKOG KLIJENTA KLJUČ SU USPJEHA školu za njegu tijela u Ljubljani, dok je Nina Vulama školovana ﬁzioterapeutkinja. “Mnoga znanja, osim onih ‘školskih’, naučili smo od mame, koja danas samo nadgleda, ali tu i tamo obavi neko namještanje”, kaže ona.

VIŠE VRSTA MASAŽA U salonu Deni obavljaju se kozmetičke usluge, depilacija te razne vrste masaža. “Iako je naša baza medicinska masaža s namještanjem, radimo i sportske masaže, relaksirajuće masaže, limfne drenaže te shiatsu masaže”, pojašnjava Nina Vulama. Današnji tempo života mnoge natjera na masažu kada se već nešto “ukliješti”, a

na masaže bi trebalo ići i radi prevencije takvih nemilih događaja. “Masaža je najbolja alternativa kojom preventivno možemo djelovati na naše zdravlje”, ističe. Sve masaže razlikuju se po jačini pritiska, ali i po tome što se njima postiže. “Klasična masaža je idealna kod opuštanja napetosti u mišićima, poboljšanja cirkulacije i vraćanja energije nakon napornog dana ili treninga. Intenzitet takve masaže je negdje između relaksirajuće i sportske i ona dovodi do mišićnog poboljšanja opskrbe kisikom kao i do izlučivanja vode i toksina iz tijela. Relaksirajuća masaža je nježna i prvenstveno je namijenjena opuštanju i smanjenju stresa, dok je sportska najbolja za oporavak mišića i izbacivanja mliječne kiseline iz njih”, priča u jednom dahu Nina Vulama. Uz to, tu je još i shiatsu masaža te limfna drenaža. Za dobrog masera najvažniji je individualan pristup svakom klijentu kao i dobro poznavanje anatomije čovjeka. “Dobrom masažom možemo riješiti brojna fizička, ali i psihička stanja, jer ona djeluje pozitivno na čitav organizam”, kaže Nina. Iako se danas sve vrti oko novca i profita, djevojke iz studija Deni imaju drugačiju filozofiju. Entuzijazam, ljubav i briga za svakog klijenta ključ su uspjeha ovog salona za masažu koji svoju kvalitetu predstavlja već dugi niz godina. (J.K.)

Dobrom masažom možemo riješiti brojna ﬁzička, ali i ﬁzička stanja, jer ona djeluje pozitivno na čitav organizam. Nina Vulama

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

AKTUALNO URUČENE ZLATNE KOŠARICE

IZAZOVA NA TRŽIŠTU NE NEDOSTAJE Po izboru stručnog žirija nagradu Trgovac godine dobio je trgovački lanac Spar, proizvod godine je Badelov Korlat Supreme, a proizvođač za 2017. godinu je Žito Grupa piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr kategoriju našli su se TR Lux i Tvornica Zdrave hrane. Tehnološki dobavljač godine bila je IN2 Grupa čije su inovacije u prošloj godini znatno utjecale na unapređenje prodaje, profitabilnosti, efikasnosti i reputaciju maloprodavača, distributera i proizvođača u FMCG sektoru. U finalu su se uz njih u ovoj kategoriji našle i tvrtke Ris i Login. Finalisti kategorije društveno odgovornih kompanija bili su Dukat, Jadranka trgovina i Drogerie Markt, a dm je proglašen najodgovornijom kompanijom u Hrvatskoj. U izboru za proizvod godine u uži izbor izbor ušli su Afrodita Sun Care mar-

latna košarica prestižna je nagrada koju treću godinu zaredom u šest različitih kategorija dodjeljuje specijalizirani magazin za maloprodaju i FMCG industriju Ja Trgovac. Trgovac godine je Spar Hrvatska, proizvod godine je Badelov Korlat Supreme, a proizvođač Žito Grupa. U ovom natjecanju nema gubitnika s obzirom na to da svi skupa podižemo ljestvicu kvalitete svoje branše ukazujući na pozitivne primjere i potencijale, rekao je otvarajući svečano uručenje nagrada glavni urednik magazina Ja Trgovac Goran Pavlović. “Okruženje u kojem su tekle pripreme za ovogodišnji izbor pobjednika, nakon događanja u prošloj godini koju je obilježio Agrokor, bilo je izuzetno zanimljivo. Prošla 2017. godina bila je dosta uspješna, vrlo dobre poslovne rezultate ostvarile su brojne proizvodne kompanije, a još primjetniji pomak nabolje bilježe tvrtke u sektoru maloprodaje koje ulažu velika sredstva u širenje i obnovu svoje maloprodajne mreže, jačanje komunikacije s tržištem i svojim potrošačima, a ne zaboravljaju ni svoje radnike pa sve češće dolaze vijesti

da trgovci podižu plaće. Izazova na tržištu ne nedostaje, no jednako tako nema ni razloga za nedostatak optimizma”, istaknuo je Pavlović.

VIŠE PRIJAVA NEGO LANI Ove godine žiri su činili Marina Tonžetić iz Deloittea, Ivan-Damir Anić s Ekonomskog instituta Zagreb, Mladen Kožić iz GfK-a, Marijana Plovanić iz Hendal market researcha, Ema Culi iz Hrvatske gospodarske komore, Mladen Malta iz Hrvatske obrtničke komore, Sanja Smoljak Katić iz Hrvatske udruge poslodavaca, Mirjana Matešić iz Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, Gordana Ristić Tomljanović iz Ipsosa, Goran Pavlović iz magazina Ja trgovac, Ivan Junaković iz Nielsena, Erlanda Ivić Mandić iz tvrtke Focus ispitivanje tržišta, Zlatica Štulić iz Sindikata trgovine Hrvatske te Josip Tvrtković iz Valicona Hrvatska, koji su pobjednika tražili između 43 prijava za šest kategorija. U kategoriji mali trgovac godine koju čine male obiteljske trgovine nagradu je odnio prošlogodišnji ﬁnalist trgovina Chibo iz Ivanca, a u ﬁnalu izbora za ovu

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

U KATEGORIJI MALI TRGOVAC GODINE NAGRADU JE ODNIO CHIBO IZ IVANCA, DOK JE DM NAJODGOVORNIJA KOMPANIJA melada, Korlat Supreme vina, te pršut Dobro, brend čija cijela proizvodnja je pod kontrolom najznačajnijeg slavonskog proizvođača hrane Žito Grupe. Za proizvod godine proglašen je Korlat Supreme. U ﬁnale za izbor proizvođača godine ušli su revitalizirano Dalmacijavino koje je imalo sjajnu prošlu godinu, riječka prehrambena industrija PIK Rijeka i Žito Grupa koja je i osvojila ovu nagradu. Pobjedu u najprestižnijoj kategoriji, za trgovca godine, odnio je Spar u jakoj konkurenciji ﬁnalista u kojoj su uz njih bili i dm i KTC.

POGLED IZNUTRA IGOR PURETA predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Posao voditelja je i dati otkaz Voditelj toleriranjem loših rezultata nekih pojedinaca prešutno očekuje da će neki drugi članovi tima “potegnuti” za njih, što je pogrešno

vaka tema u nekoj organizaciji može izazvati male ili velike emocije. Među njima se ističu one koje izazivaju velike emocije! No koliko god velike emocije bile, o njima se izbjegava otvoreno komunicirati. To je pogrešno jer je dobra komunikacija osnova dobrog zajedničkog rada i suradnje. To se posebno odnosi na sve što među radnicima izaziva negativne reakcije, poput straha, ljutnje, tuge, osjećaja nepravde... Svaka od njih zaslužuje dodatno objašnjenje kako bismo bili pozitivno usmjereni na rješavanje emocije koje takve teme izazivaju u nama. U suprotnom može doći do pogrešnih interpretacija koje nam mogu samo naštetiti. Jedna od takvih tema je odluka koju donosi voditelj ili menadžment da nekom od radnika da otkaz! Vijest o tome da je netko otpušten nužno izaziva negativne emocije. Tu se nađe osjećaj tuge jer se mnogi u organizaciji pitaju kako će se osoba snaći. Odlazi član tima s kojim su se mnogi zbližili, drugi pak zdvajaju kako će se neki projekti ili sam rad odvijati bez te osobe. Javi se i određeni strah zbog pitanja tko je sljedeći i može li se to dogoditi još kome. Možda se može javiti i ljutnja jer ponekad radnici doživljavaju organizaciju kao veliku i bogatu naspram malog nemoćnog radnika, pa im je teže razumjeti kako za njega nema mjesta. Čini im se prirodnim da svatko radi u skladu sa svojim mogućnostima, dok bi organizacija trebala isplanirati svoje resurse kako bi imala dovoljno za sve. I upravo tu u mnogima, pa i nama samima leži tzv. slijepa pjega. Ponekad doživljavamo organizaciju kao nešto što postoji samo po sebi, neovisno o zalaganju njenih radnika. Kao da je ona veliki izvor svega što radnicima treba i nećka im se udijeliti. No organizacija je skup ljudi koji u njoj rade! A ostvarenje ciljeva svakog njenog člana je jako važno kako bi ona mogla postojati i davati. Zato posao voditelja i jest pomno planirati koliko ljudi mu treba da bi obavio neki posao. Posao voditelja je i pobrinuti se da svatko napravi sve što je potrebno bez dodatnih kontrola, velikih

AKO RADNIK NE OSTVARUJE REZULTAT RADI KOJEG JE ZAPOSLEN I PRIMA PLAĆU, UGROŽAVA SVE RADNIKE U ORGANIZACIJI ispravaka ili ponavljanja. Uz to, planiraju se edukacije, informatička podrška, podrška nadređenih kako bi postojeći i novi radnici imali sve što im treba da ostvare rezultat. Jedino tako organizacija može ispuniti obećanja radnicima i korisnicima, a obveze državi. Unutar tima ili čitave organizacije voditelj treba biti spreman na razgovor o svim problemima. Treba biti spreman zajednički pronalaziti rješenja, poslušati tuđe mišljenje, družiti se s članovima svog tima, dijeliti informacije i slaviti postignuća. Treba i može sve to kako bi osigurao da njegov tim ostvaruje rezultat. No kad pokoji radnik zakaže u obavljanju svog posla, kasni s rokovima ili ga često treba kontrolirati, pojavljuje se problem. Ako bilo koji radnik ne ostvaruje rezultat radi kojeg je zaposlen i prima plaću, ugrožava sve radnike u organizaciji! Voditelj toleriranjem loših rezultata nekih pojedinaca prešutno očekuje da će neki drugi članovi tima “potegnuti” za njih. To je pogrešno jer time se uništava organizacijska klima, duh zajedništva i unutarnja motivacija pojedinaca da, kada je to potrebno, naprave korak više. Ako neki mogu ostvarivati vrhunski rezultat, drugi mogu barem prosječan. Jer radi se o istoj organizaciji, istim resursima i istim vrijednostima za koje se zalažu. Voditelj se u takvoj situaciji treba zapitati nekoliko pitanja. Je li pravedan prema

onima koji daju sve od sebe, dok prešutno tolerira neradnike? Je li pravedno da se ponaša kao da ne vidi da je njihovo ponašanje i ispunjavanje preuzetih obaveza ispod očekivane razine? Zna li da će na taj način umanjiti volju, želju i sposobnosti onih koji rade? I, na kraju, što može učiniti kako bi to riješio? Voditelj može biti svjestan svih razloga zbog kojih netko ne ostvaruje rezultat i obvezan mu je pomoći kako bi uspio. No posao voditelja je da procijeni je li vrijeme koje posvećuje radnicima kako bi korigirao njihov rad važnije od vremena koje treba posvećivati radnicima koje treba pohvaliti, nagraditi i priznati im zasluge. Tim ili organizacija koju vodi mora opstati i dobro raditi zbog korisnika, vlasnika, ali i zbog svih radnika koji odgovorno obavljaju svoj posao. Koliko god voditelju to bilo teško, posao voditelja je da uvede reda u takvu situaciju. Dati otkaz pojedincu je uvijek emocionalno teška odluka, no za dobrobit svih s kojima je organizacija povezana posao voditelja je da je ponekad donese. Kad takvu odluku donesete, a još više kad je provedete, osjetit ćete olakšanje. Olakšanje jer ste jedan veliki teret maknuli sa svojih leđa, ali i zato što ste onima koji rade i koji prihvaćaju vlastitu odgovornost za poslovni uspjeh organizacije dali jasan znak kakve vrijednosti cijenite i kamo vodite svoj tim.

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

TURIZAM PERJANICA CRIKVENIČKOG TURIZMA DOBILA NOVE VLASNIKE, U

MIROVINSKI FONDOVI PREUZELI JADRAN Mirovinski fondovi PBZ CO i Erste za 199,8 milijuna kuna preuzeli su 70,74 posto dionica Jadrana kojeg će dokapitalizirati sa 200 milijuna i ukupno investirati 450 milijuna kuna piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Zajedno s Erste mirovinskim fondom poslali smo obvezujuću ponudu u kojoj smo ponudili gotovo šest milijuna kuna više od početne cijene koju je tražio CERP.

Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ-a Co

rikvenička turistička tvrtka Jadran od prošlog tjedna ima novog vlasnika, novu Upravu i Nadzorni odbor. Naime, Jadran je bio u većinskom državnom vlasništvu, a početkom studenoga prošle godine Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) objavio je javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju 34.754.768 dionica ili 70,74 posto vrijednosti te tvrtke. Prošlog tjedna i službeno je mirovinski fond PBZ CO za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima zajedno s Erste društvom za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 199,8 milijuna kuna preuzeo taj postotak vlasništva, a tvrtku će dokapitalizirati sa 200 milijuna i investirati ukupno 450 milijuna kuna. Tvrtka se mora dokapitalizirati u roku od šest mjeseci od dana sklapanja ugovora Na prošlotjednoj Glavnoj skupštini hotelskog poduzeća Jadran izabran je i novi Nadzorni odbor predvođen Tomislavom Kitonićem, nekadašnjim predsjednikom Uprave Leda. Isto tako, umjesto dosadašnjeg predsjednika Uprave Jadrana Pere Matića, na čelno mjesto mirovinci su postavili Gorana Fabrisa, nekadašnjeg direktora operacija rovinjske turističke tvrtke Maistre. Imenovana je i nova

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

Skupština Društva pa je tako predsjednik Skupštine postao Boris Šavorić iz odvjetničkog društva Šavorić&partneri, čije se ime spominje u posljednje vrijeme u aferi Hotmail. Nova Skupština odmah je prihvatila i opoziv triju članova Nadzornog odbora i imenovala nova četiri člana NO-a. “Dugotrajni stečajni postupak nad Jadranom završen je 2014. godine, a potkraj 2016.

ZA NOVOG PREDSJEDNIKA UPRAVE MIROVINCI SU POSTAVILI GORANA FABRISA pokrenut je postupak dokapitalizacije i proces uvrštenja svih dionica na tržište Zagrebačke burze. Zajedno s Erste mirovinskim fondom poslali smo obvezujuću ponudu u kojoj smo ponudili gotovo šest milijuna više od početne cijene koju je tražio CERP te smo se obvezali na dokapitalizaciju od 200 milijuna kuna”,

PRAVU I NADZORNI ODBOR

OSNOVANA HRVATSKA UDRUGA TURIZMA

rekao je Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ-a CO, dodajući kako je Ugovor o prodaji i prijenosu dionica potpisan s CERP-om početkom travnja.

RAZVOJ TVRTKE, ALI I CIJELE DESTINACIJE O poslovnim planovima te turističke tvrtke u Upravi nisu željeli govoriti, ali je Fabris izrazio nadu da će za desetak dana izaći u javnost s nekim prijedlozima. “Planovi poslovanja u predstojećem razdoblju uključuju ﬁnanciranje unapređenja standarda smještaja s ciljem osiguranja kvalitete kroz prenamjenu, obnovu, rekonstrukciju, dogradnju postojećih kapaciteta te sveobuhvatne infrastrukturne zahvate kao i jačanje kompetencija zaposlenika i upravljačkog kapaciteta na svim razinama menadžmenta tvrtke. Sve je to s ciljem daljnjeg razvoja samog Društva, ali i cijele destinacije pa ćemo obratiti pažnju i na suradnju s lokalnom zajednicom”, istaknuo je Fabris ocjenjuju-

JADRAN JE OSNOVAN POČETKOM 60-ih, A U SVOM SASTAVU IMA VIŠE OD 1700 SMJEŠTAJNIH JEDINICA U CRIKVENICI, DRAMLJU I SELCU ći kako će nova vlasnička struktura tvrtke dati dodatni vjetar u leđa prosperitetu Crikvenice. Iako sa sada već bivšim predsjednikom Uprave Perom Matićem novi vlasnici Jadrana još uvijek nisu postigli dogovor o visini i plaćanju njegove otpremnine, u novoj Jadranovoj upravi se nadaju kako će se to vrlo brzo riješiti na obostrano zadovoljstvo, ali uz poštivanje standarda i zakona. Podsjetimo, Pero Matić je na čelo Jadrana imenovan početkom siječnja ove godine nakon što je tadašnji nadzorni odbor zbog isteka mandata razriješio dugogodišnjeg predsjednika Uprave Jadrana Dinu Manestra. Inače, hotelsko poduzeće Jadran osnovano je početkom 60-ih godina, a u svom sastavu ima više od 1700 smještajnih jedinica u Crikvenici, Dramlju i Selcu i može ugostititi oko 5000 gostiju. Turistička tvrtka Jadran u svom sastavu ima hotele Esplanada, Katarina, Omorika, Kaštel, International, Zagreb, Hotel i paviljon Slaven, Hotel i paviljon Ad Turres, turističko naselje Kačjak, kamp Selce i kampiralište Kačjak. Kako ističu novi vlasnici Jadrana, želja im je da nakon obnove neki hotelski kapaciteti dobiju kategoriju četiri zvjezdice. No tu nije kraj jer su mirovinski fondovi zainteresirani za kupnju još nekih tvrtki, ali o čemu je riječ, još nisu željeli govoriti.

Tomislav Popović

Zajednički do daljnjeg razvoja Novu krovnu turističku udrugu pod nazivom Hrvatska udruga turizma (HUT) osnovale su prošlog tjedna Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske i Kamping udruženje Hrvatske u suradnji s nekim od vodećih turističkih kompanija koje posluju u Hrvatskoj. Kako navode u HUT-u, za predsjednika je izabran Tomislav Popović, predsjednik Uprave turističke tvrtke Maistra. Ta će se nova institucija baviti strateškim pitanjima turizma, koji u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP) sudjeluje sa 18 posto i s više od 10 posto u ukupnoj zaposlenosti. Govoreći o novoj udruzi, Popović je rekao kako je nova krovna udruga turističkog sektora otvorena za objedinjavanje svih zainteresiranih hotelskih i turističkih poduzeća te strukovnih udruga u ugostiteljstvu i turizmu. “Želimo ujediniti nastup kako bismo osigurali daljnji razvoj hrvatskog turizma u smjeru povećanja njegove kvalitete, podizanja

konkurentnosti, daljnjeg povećanja zaposlenosti kao i ukupnog pozitivnog doprinosa hrvatskom gospodarstvu”, istaknuo je Popović. Dodao je kako članovi HUT-a žele biti partner institucijama u kreiranju regulative i stvaranju okruženja koje će omogućiti daljnji razvoj turističkog sektora te svih ostalih industrija vezanih uz turističku djelatnost. Nakon prošlotjedne Osnivačke skupštine, HUT je pokrenuo proces službene registracije udruge, nakon čega će sazvati Upravni odbor na kojem će se imenovati direktor zadužen za njeno operativno vođenje. Kako se neslužbeno doznaje, direktor HUT-a trebao bi biti nekadašnji ministar turizma Veljko Ostojić. Inače, osnivači HUT-a ostvaruju oko 70 posto ukupnog prihoda u turističkom sektoru, a sukladno svojem Statutu udruga je otvorena za nove članove s ciljem suradnje i aktivnog kreiranja poslovne budućnosti turizma. (S.P.)

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

HRWWWATSKA PODUZETNICI U TELEKOMUNIKACIJAMA

HT PRVI PO PRIHODU, IZVOZU, DOBITI I BROJU ZAPOSLENIH Analiza Fine pokazuje kako je u 2016. prema obliku vlasništva u privatnom sektoru poslovalo 275 poduzetnika ili 97,5 posto od ukupnog broja piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

oduzetnici čija je pretežita djelatnost telekomunikacije u 2016. poslovali su pozitivno i ostvarili neto dobit u iznosu od 1,1 milijarde kuna, što je u odnosu na 2015. godinu povećanje za četiri posto. Naime, prema podacima iz godišnjih ﬁnancijskih izvještaja za statističke i druge potrebe za 2016., a koju objavljuje Fina, kod tih je poduzetnika zabilježen pad broja zaposlenih za 2,1 posto, povećanje ukupnih prihoda za 2,7 posto, povećanje ukupnih rashoda za 2,4 posto, povećanje dobiti razdoblja za 2,5 posto te smanjenje gubitka razdoblja za 16,4 posto, što je rezultiralo povećanjem neto dobiti u toj

Rang lista top pet poduzetnika po dobiti razdoblja u 2016. godini, u odjeljku djelatnosti 61 - Telekomunikacije (iznosi u tisućama kuna) R. br.

Naziv

Dobit razdoblja

Udio u odjeljku 61

Hrvatski Telekom d.d.

908.797

80,3%

VIPnet usluge d.o.o.

49.530

4,4%

VIPnet d.o.o.

46.689

4,1%

Odašiljači i veze d.o.o.

36.056

3,2%

Metronet telekomunikacije d.d.

23.070

2,0%

Ukupno top pet poduzetnika po dobiti razdoblja u odjeljku 61

1.064.142

94,0%

Ukupno svi poduzetnici (282) u odjeljku 61

1.132.275

100,0%

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2016. godinu

OD UKUPNO 282 PODUZETNIKA, NJIH 67 POSTO POSLOVALO JE S DOBITI, DOK JE 33 POSTO ISKAZALO GUBITAK godini. Od ukupno 282 poduzetnika, 67 posto poslovalo je s dobiti, dok je 33 posto iskazalo gubitak razdoblja. Usporedba rezultata poduzetnika u četiri skupine djelatnosti - žičanoj, bežičnoj, satelitskoj i ostalim telekomunikacijskim djelatnostima - pokazala je da su ukupnim ﬁnancijskim rezultatima najviše pridonijeli poduzetnici u žičanim

telekomunikacijama. Oni su ostvarili neto dobit u iznosu od 938,6 milijuna kuna, zapošljavali 67,3 posto radnika te ostvarili 59,6 posto ukupnih prihoda i 56,3 posto ukupnih rashoda svih poduzetnika u djelatnosti telekomunikacija (NKD 61). Najveću dobit razdoblja u ovoj skupini djelatnosti ostvario je Hrvatski Telekom, u iznosu od 908,8 milijuna kuna, što je ujedno 93,5 posto dobiti razdoblja svih poduzetnika skupine. Poduzetnici u djelatnosti bežične telekomunikacije povećali su broj zaposlenih za 2,4 posto, ukupne prihode za pet posto, ukupne rashode za 3,5 posto, dobit razdoblja za 11,2 posto, a smanjili gubitak razdoblja za 59,8 posto te tako ostvarili neto dobit u iznosu od 126,5 milijuna kuna, što je povećanje za 70,8 posto s obzirom na 2015. godinu. Najveću dobit ove skupine djelatnosti ostvarilo je društvo VIPnet usluge, u iznosu od 49,5 milijuna kuna, sa 68

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

zaposlenih i 130 milijuna kuna prihoda, a koje je brisano iz Sudskog registra 10. travnja ove godine.

ZADRUŽNO VLASNIŠTVO U djelatnosti satelitske telekomunikacije poslovalo je sedam poduzetnika koji su u 2016. ostvarili neto gubitak u iznosu od 8,8 milijuna kuna. Na negativan ﬁnancijski rezultat spomenute skupine najviše je utjecalo društvo Totalna televizija iz Zagreba s iskazanim neto gubitkom u iznosu od 9,3 milijuna kuna. Poduzetnici iz skupine ostale telekomunikacijske djelatnosti (njih 87) u 2016. ostvarili su pozitivan ﬁnancijski rezultat u iznosu od 5,6 milijuna kuna u odnosu na prethodnu poslovnu godinu kada su iskazali neto gubitak od dva milijuna kuna. Najveću neto dobit ove skupine djelatnosti ostvarilo je društvo Univerzalne telekomunikacije iz Zagreba, u iznosu od 4,2 milijuna kuna.

Analiza pokazuje kako je u 2016. prema obliku vlasništva u privatnom sektoru poslovalo 275 poduzetnika ili 97,5 posto od ukupnog broja. U državnom sektoru poslovalo je pet poduzetnika (Odašiljači i veze, Via Tel, HEP Telekomunikacije, Telemedia i KTV Vinkovci, dok je u zadružnom (Zadruga Sagitarius) i mješovitom vlasništvu (Hrvatski Telekom), poslovao po jedan poduzetnik. Poduzetnici u privatnom sektoru ostvarili su neto dobit od 116,3 milijuna kuna (u prosjeku 0,42 milijuna kuna po poduzetniku). K tomu, jedan poduzetnik zadružnog vlasništva iskazao je neto dobit od 1000 kuna, jedan poduzetnik mješovitog vlasništva - Hrvatski Telekom ostvario je neto

Usporedba pet poduzetnika s najvećim ostvarenim prihodima u 2016. godini prema pokazatelju produktivnosti u odjeljku djelatnosti NKD 61 (iznosi u kunama) 9.000.000

8.464.978

7.500.000 6.000.000 4.500.000 3.000.000

2.594.661 2.126.877

1.680.309

1.426.939

1.500.000

757.557

0 PROSJEK Izvor: Fina, servis info.BIZ

dobit od 908,8 milijuna kuna, kao i svih pet poduzetnika u državnom vlasništvu koji su ostvarili neto dobit u ukupnom iznosu od 36,8 milijuna kuna (u prosjeku 7,33 milijuna kuna po poduzetniku). Podaci o ﬁnancijskim rezultatima top 10 poduzetnika po ukupnom prihodu u odjeljku djelatnosti 61 potvrđuju veliku koncentraciju rezultata na mali broj poduzetnika, pa je tako prvih 10 poduzetnika ostvarilo 12,3 milijarde kuna ukupnih prihoda (94,3 posto prihoda odjeljka 61), zapošljavali su 83,3 posto od ukupnog broja zaposlenih u odjeljku te ostvarili 96,4 posto dobiti razdoblja.

KRITERIJ PRODUKTIVNOSTI Top pet poduzetnika u telekomunikacijama po dobiti razdoblja u 2016. sudjelovalo je s udjelom od 94 posto u ukupno ostvarenoj dobiti razdoblja svih poduzetnika promatrane djelatnosti. Tome je najviše pridonio Hrvatski Telekom čiji je udio u ukupnoj dobiti promatranog odjeljka 80,3 posto. HT je ostvario ukupan prihod u iznosu od 6,2 milijarde kuna, neto dobit u iznosu od 908,8 milijuna kuna, zapošljavao je 3653 radnika te je prema svim prethodno navedenim kriterijima na prvom mjestu u djelatnosti telekomunikacija u 2016. godini. Promatrano na razini županija, najviše poduzetnika iz ove djelatnosti ima sjedište u Gradu Zagrebu (145), a najmanje u Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj, i to

po jednog poduzetnika. Najveći prihod također su ostvarili poduzetnici sa sjedištem u Zagrebu (12,7 milijardi kuna), kao i najveću neto dobit u 2016. godini (1,1 milijardu kuna). Poduzetnici u telekomunikacijama na razini šest županija ostvarili su negativan ﬁnancijski rezultat: Splitsko-dal-

PODUZETNICI ČIJA JE PRETEŽITA DJELATNOST TELEKOMUNIKACIJE OSTVARILI SU U 2016. NETO DOBIT OD 1,1 MILIJARDE KUNA matinska (29,4 milijuna kuna), Istarska (1,1 milijun kuna), Karlovačka (795.000 kuna), Međimurska (446.000 kuna), Vukovarsko-srijemska (79.000 kuna) i Krapinsko-zagorska (27.000 kuna). Poduzetnici Šibensko-kninske županije prethodnu 2015. završili su s neto gubitkom u iznosu od 197.000 kuna, dok su 2016. zaključili s neto dobiti u iznosu od 450.000 kuna. Fina je usporedila i poduzetnike s najvećim ostvarenim prihodom u telekomunikacijama prema produktivnosti u 2016. godini. Prema navedenom kriteriju, ističe se društvo Tele2 koje je ostvarilo ukupan prihod u iznosu od 1,3 milijarde kuna, iako je iskazalo negativan ﬁnancijski rezultat (17 milijuna kuna) .

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

HRWWWATSKA 12. COMBIS KONFERENCIJA

DIGITALIZACIJA JE VIŠE

Digitalizacija nudi nove prilike za sve jer pojedinci i ideje u relativno malim kompa u obzir treba uzeti i konkurentnost, istaknuo je Hafner piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Poreču se od 23. do 25. svibnja održavala 12. Combis konferencija. Krovna tema jednog od vodećih ICT događaja u Hrvatskoj i regiji, koji je okupio više od 500 sudionika, bila je Be there. Create value. kojom se naglašava stvaranje dodane poslovne vrijednosti kroz tech i non-tech sadržaj, kreativna minidogađanja i snažan networking. U tri dana konferencije

TRENDOVI POKAZUJU KAKO DO 2030. VIŠE OD POLOVINE DANAŠNJIH RADNIH MJESTA I ZANIMANJA NEĆE POSTOJATI sudionici su mogli čuti brojna tehnološka predavanja i studije slučaja iz Combisa, ali i drugih ICT kompanija te njihovih stručnjaka predavača. Na službenom otvaranju ove konferencije čiji je medijski pokrovitelj bio i Privredni vjesnik, sudionicima su se predstavili mladi talenti iz Combisa koji su ih uveli u trodnevno događanje.

Saša Kramar, član Uprave Hrvatskog Telekoma i glavni operativni direktor za poslovne korisnike, istaknuo kako živimo u vremenu 4. industrijske revolucije u kojoj je možda više nego ikada sklop razmišljanja postao onaj čimbenik po kojem se razlikuju najuspješnije kompanije i društva od onih koji to nisu. Razmišljanja, stavovi i ponašanja ljudi, nastavio je, određuju vrijednost i kulturu kompanije što je ključno za njen rast te je stoga važno odrediti koja ćemo to ponašanja i vrijednosti zaposlenika njegovati. “Novim tehnološkim konceptima poput pametnih gradova i Interneta stvari svatko od nas može napraviti razliku za budućnost. Naravno, nositelji tih promjena bit će one kompanije i ljudi koji su spremni biti prvi i krenuti u nepoznato te oni stručnjaci koji su motivirani i voljni cijeli život raditi i ulagati u svoj razvoj”, kazao je dodajući kako su ljudi najvažniji resurs.

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

SJAJNI PRIMJERI Trendovi pokazuju kako do 2030. više od polovine današnjih radnih mjesta i zanimanja neće postojati. A zbog novih poslova bit će potrebno mijenjati i mnoge sustave – poslovne, obrazovne i druge. “Hrvatska već danas ima niz sjajnih primjera poduzetnika i izumitelja koji mijenjaju stvari, stvaraju nove proizvode i pridonose tomu da mi kao društvo napredujemo”, napomenuo je. Brojke pokazuju kako Hrvatska, nastavio je Kramar, kao digitalno gospodarstvo postiže neočekivano dobre rezultate. “Od 28. zemalja članica EU-a, u primjeni cloud rješenja Hrvatska je na 9. mjestu, na 12. mjestu po korištenju online kanala, a na 14. po ukupnom intenzitetu korištenja interneta. Nedavno je Europska komisija objavila kako se čak 91 posto građana Hrvatske o novostima u zemlji i svijetu informira isključivo putem internetskih portala i po toj kategoriji smo na

Saša Kramar

Vedran Hafner

Mark Stevenson

OD TRANSFORMACIJE nijama mogu promijeniti način kako određeni sustavi funkcioniraju, no pritom

visokom 2. mjestu u Europi”, objasnio je. Također, Hrvatska je u nekim segmentima poslovanja pri tržišnome vrhu. “Primjerice, komunikacija među uređajima postaje stvarnost upravo u Hrvatskoj. Znajući da će 2020. u svijetu 30 milijardi uređaja biti kontinuirano povezano na internet i međusobno komunicirati, jasno je da i mi trebamo podržati tako nešto”, kazao je dodajući kako je zbog toga HT potkraj travnja predstavio prvu konvencionalnu Narrowband IoT mrežu za Internet stvari. “Primjena Narrowband IoT tehnologije vrlo je široka i omogućava povezivanje velikog broja IoT uređaja na hrvatskom tržištu. To će i brojnim IT tvrtkama osigurati preduvjete za razvoj brojnih rješenja za Internet stvari, kako za domaće tako, vjerujem, i za globalno tržište”, istaknuo je dodajući kako rješenja za pametne gradove i društvo u cjelini, a koja se nalaze u okruženju Interneta stvari, mogu činiti tu razliku. “Prema nekim predviđanjima, ona mogu smanjiti potrošnju energije za više od 50 posto, zakrčenost prometa za 30 posto te stopu kriminala za 20 posto. Svijet se nezaustavljivo mijenja i mi u svojoj industriji trebamo preuzeti inicijativu i odgovornost kako bi se društvo pripremilo za sve promjene”, naglasio je.

VAŽNOST KONKURENTNOSTI Vedran Hafner, systems engineer manager za Hrvatsku i Sloveniju u tvrtki

Cisco, kazao je kako digitalizacija nudi nove prilike za sve jer pojedinci i ideje u relativno malim kompanijama mogu promijeniti način kako određeni sustavi funkcioniraju. No pritom je važno u obzir uzeti konkurentnost. “Ako želimo imati radna mjesta, moramo biti konkurentni. Digitalna transformacija nije tu da nas

u drugim područjima, kao i snažnom networkingu, a kojima je cilj svakom sudioniku pružiti novo i cjelovito konferencijsko iskustvo. Sve konferencijske sadržaje povezali smo gejmiﬁkacijom, zbog čega su naša tri dana iznimno dinamična i zanimljiva jer upravo igra oslobađa kreativnost i otvara put za

NOVIM TEHNOLOŠKIM KONCEPTIMA POPUT PAMETNIH GRADOVA I IoT-a SVATKO OD NAS MOŽE NAPRAVITI RAZLIKU ZA BUDUĆNOST, KAŽE KRAMAR ukine nego da nas učini konkurentnijima u svijetu”, ustvrdio je on. “Digitalizacija je više od transformacije. Ona je evolucija i nije točka na koju treba stići, a kada se je ipak dostigne, nastavlja se dalje, možda čak i bržim tempom. Također, digitalizacija nije samo kupnja hardvera ili softvera i savjetničkih usluga. To je ponajprije politička volja za promjenom organizacije i edukacija svih nas, a tehnologija je samo alat koji će nam pomoći u njenoj provedbi”, istaknuo je Hafner. “Ove smo godine učinili iskorak kroz konferencijska mini događanja - u suradnji s našim sponzorima organizirali smo desetak događanja, neka vezana uz IT, neka namijenjena edukaciji i razvoju

nove ideje. Cilj je konferencije da sudionici osjete promjenu u razmišljanju kroz koju će ostvariti kvalitetniju i bržu digitalnu svakodnevicu, da i sami kreiraju dodanu poslovnu vrijednost”, izjavila je Renee Saboti Slovenc, direktorica 12. Combis konferencije. Prvog dana konferencije futurist Mark Stevenson održao je plenarno predavanje The Future and What to do About it. Istaknuo je kako se velike i stare organizacije teško nose s brzim promjenama, dodajući da je “business as usual” razmišljanje zapravo recept za katastrofu. “Ako nastavite s tim principom, bit ćete potpuno nepripremljeni na ono što dolazi”, kazao je.

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

AKTUALNO KONFERENCIJA: “GOSPODARENJEM OTPADNIM TEKSTILOM I

RECIKLAŽA GENERIRA NOVA RADNA MJESTA Moramo smanjiti potrošnju novog tekstila kupovanjem trajnijih i kvalitetnijih prozvoda i odlagati tekstil u dovoljan broj posebnih spremnika koje moraju osigurati jedinice lokalne samouprave, ističe Antonija Šeminski piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ek se četiri posto ukupnog otpadnog tekstila i obuće reciklira u Hrvatskoj. Porazna je to brojka s obzirom na potencijal generiranja novih radnih mjesta kroz recikliranje, istaknula je Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT Hrvatske gospodarske komore, na konferenciji Gospodarenjem otpadnim tekstilom i vunom do novih zelenih radnih mjesta, koju je u sklopu Europskog zelenog tjedna (European Green Week) i pod pokroviteljstvom Europske komisije, organiziralo Udruženje tekstilne i odjevne industrije HGK, unutar kojeg djeluje i Grupacija za gospodarenje tekstilnim otpadom. “Sve je manje osnovnih resursa za proizvodnju, a tekstilni otpad pak ima sve veću važnost u drugim industrijama. Koristi se za ojačavanje betona i u zrakoplovnoj industriji kao konstrukcijski materijal. Kod razvoja proizvoda održivi dizajn postao je neizbježna stavka. Ne postoji ni jedan objektivan razlog, ni gospodarski niti ekološki, da tekstil završava većim dijelom na odlagalištima, kao i sirova vuna, kada mogu postati korisna sirovina. Razvoj tehnologije i razina ekološke svijesti u uspješnim svjetskim ekonomijama

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Jubilarna kava i Jubilarna kava bez kofeina Franckove kave mješavine su najboljih vrsta sirove kave, prerađene vlastitim tehnološkim postupkom prženja i najﬁnijeg mljevenja kojim se postiže kakvoća napitka prvorazrednog okusa i mirisa. Nova vakuum ambalaža trajno čuva kvalitetu, miris i svježinu svih bitnih sastojaka pržene kave. Pakiranje kave u vakuum ambalažu započelo je Jubilarnom kavom. FRANCK D.D.

Franck d.d. Zagreb je značajan proizvođač specijaliziranih prehrambenih proizvoda u ovom dijelu Europe. Utemeljen je 1892. u Zagrebu kao dio multinacionalne kompanije “Heinrich Franck Söhne”. U stogodišnjem postojanju, usprkos promjenjivoj političkoj karti svijeta, Franck d.d. Zagreb je sačuvao ime, a 1992. postao dioničarsko društvo. Franckovi proizvodi poznati su širom Hrvatske, Europe i Amerike.

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

VUNOM DO NOVIH ZELENIH RADNIH MJESTA” to nam jasno pokazuju”, zaključuje Tajana Kesić Šapić. Tekstilni otpad, kao sastavni dio biorazgradivog otpada, vrijedna je i proﬁtna sirovina, a od 50.000 tona tekstilnog otpada godišnje se u Hrvatskoj prikupi tek četiri posto ili 1500 tona, dok 96 posto odlazi u glomazni otpad, kao i neprerađena ovčja vuna. Stoga je u Hrvatskoj potrebna promjena percepcije u prikupljanju i sortiranju tekstilnog otpada kako bi se povećala njegova količina, a prikupljanje tekstilnog otpada pretvorilo u biznis.

OD 50.000 TONA TEKSTILNOG OTPADA GODIŠNJE SE U HRVATSKOJ PRIKUPI TEK ČETIRI POSTO “Tekstilna industrija se našla u dvojakoj ulozi; s jedne strane kao generator dijela otpada, a istodobno joj se otvaraju mnoge prilike da u nekoj mjeri prenamijeni svoje aktivnosti i ponudi rješenja zbrinjavanja tekstilnog otpada”, istaknuo je Anđelko Švaljek, predsjednik Grupacije za gospodarenje tekstilnim otpadom pri HGK-u.

RASTE POTROŠNJA TEKSTILA Dunja Drmač iz Euroatexa-Europske konfederacije tekstilne i odjevne industrije ističe kako je europska industrija vrlo raznolika te da su pojedine države fokusirane na industrijski tekstil poput Njemačke, a druge, poput Italije, na odjevni tekstil. “Svi indikatori tekstilne industrije zadnjih godina bilježe rast. No za

daljni razvoj industrije u Europi je potrebno smanjiti administrativna opterećenja, nedostaje i znanje, a problem su i troškovi i tehničke prilagodbe. Postoji problem s usklađivanjem zakonodavstva kao i problem otpada. Vijeće je odobrilo paket mjera za zbrinjavanje otpada i donijelo direktivu da sami proizvođači koji stavljaju robu na tržište postaju suodgovorni za otpad koji nastaje njihovom upotrebom”, istaknula je Dunja Drmač. Govoreći o novim direktivama i ciljevima u gospodarenju tekstilnim otpadom Sanja Radović Josić iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike ističe kako se vrijedni resursi iz otpada i dalje gube, čak i uz punu provedbu postojećih direktiva. “Početni korak za oporabu otpada je odvojeno skupljanje otpada koje je sada postalo obveza. Kao rezultat pregovora o povećanju ciljeva na europskoj razini nastala su tri zaključka: do 2025. godine 50 posto mase otpada morat će se reciklirati, do 2030. pet posto više, da bi u 2035. godini čak 60 posto mase otpada moralo biti reciklirano”, kaže Sanja Radović Josić. Podaci o gospodarenju otpadnim tekstilom i obućom u Hrvatskoj pokazuju kako unatoč tome što domaća tekstilna industrija stagnira, minpotrošnja tekstila raste, kaže Antonija Šeminrodu. ski iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. “U 2016. godini odvojeno su sakupljene samo odine 2273 tone, no u odnosu na prethodne godine vrtki riječ je o znatnom rastu. U Hrvatskoj 10 tvrtki ima dozvolu za recikliranje i te je godine oponjava rabljeno 2100 tona tekstila. Ono što zabrinjava ešajest to da većina tekstila ipak završi u miješaronom komunalnom otpadu. Da bismo to proog mijenili, moramo smanjiti potrošnju novog tekstila kupovanjem trajnijih i kvalitetni-jih proizvoda i odlagati tekstil u dovoljan broj posebnih spremnika koje moraju osigurati jedinice lokalne samouprave”, zaključuje Antonija Šeminski.

Baškot Baškot je tradicionalni pekarski proizvod tipičnoga okruglog (prstenastog) oblika i speciﬁčnog okusa, koji se više od stoljeća proizvodi duž jadranske obale, a zove se još i bucolaj ili kolač. Baškot se u pekarskom obrtu „Sveti Kuzam“ proizvodi po vlastitomu brižljivo čuvanom receptu i na isti način još od 1968., a može biti tvrd i mekan. PEKARSKI OBRT “SV.KUZAM”

Pekarski obrt „Sveti Kuzam“ osnovan je 1968. Poznat je i kao „Pekara bez kruha“ jer je osnovna djelatnost bila i ostala proizvodnja baškota. Obrt je tradicijski obiteljski, što je prepoznao Zavod za poslovna istraživanja te mu je 2001. dodijelio priznanje za 34 godine rada. Obrtnička komora Primorsko-goranske županije dodijelila mu je 2010. godine Povelju za posebne uspjehe u unaprjeđivanju i razvoju obrtništva. Sustav HACCP su uveli 2005.

Ne postoji ni jedan objektivan razlog, ni gospodarski niti ekološki, da tekstil završava većim dijelom na odlagalištima, kao i sirova vuna, kada mogu postati korisna sirovina. Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT HGK

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

AKTUALNO AGROKOR

OBJAVLJEN NACRT NAGODBE Dokument u cjelini predstavlja detaljni pregled stanja u kompanijama obuhvaćenim postupkom izvanredne uprave, razloge za uvođenje postupka te sve korake koji su tijekom postupka poduzeti kako bi se pripremila i usvojila nagodba vjerovnika pišu Vesna Antonić, Ilijana Grgić

zvanredna uprava Agrokora je protekloga petka, dakle 25. svibnja na web stranici nagodba.agrokor.hr objavila Nacrt nagodbe u postupku izvanredne uprave u Agrokoru te prateće dokumente. Riječ je o dokumentu koji detaljno razrađuje Načelni sporazum o ključnim strukturnim elementima nagodbe, koji su 10. travnja ove godine potpisali svi članovi Privremenog vjerovničkog vijeća, predstavnici Udruge dobavljača i predstavnik VTB-a, a uključuje i naznake dogovora u načelu koji su postignuti u razgovorima koji su se nastavili nakon tog datuma. Kako se ističe u priopćenju, objavljeni Nacrt nagodbe se sastoji od dva dijela: pripremne osnove, u kojoj se izlažu ciljevi i mehanika nagodbe, te provedbene osnove, koja uređuje namirenje vjerovnika i pravni položaj dužnika, kao i radnje koje su potrebne za provedbu nagodbe. Dokument u cjelini predstavlja detaljni pregled stanja u kompanijama obuhvaćenim postupkom izvanredne uprave, razloge za uvođenje postupka te sve korake koji su tijekom postupka poduzeti kako bi se pripremila i usvojila nagodba vjerovnika. Dokument također sadrži razradu korporativne strukture nove Grupe Agrokor, tretman i oblik namirenja tražbina vjerovnika nastalih prije otvaranja postupka izvanredne uprave, razradu novog duga nove Grupe Agrokor i kapitalne strukture kao i druge detalje vezane uz provedbu nagodbe, navodi se u priopćenju.

VJEROVNICI NASTAVLJAJU RAZGOVORE

izvanredne uprave i savjetnika, nastaviti raditi na Nacrtu nagodbe. Također, izvanredna uprava je svakodnevno u kontaktu s nizom vjerovnika te radi na rješavanju svih još uvijek otvorenih pitanja, posebice se naglašava u priopćenju u kojem se dodaje kako je u tijeku i rad na pratećim do-

DOKUMENT TAKOĐER SADRŽI RAZRADU KORPORATIVNE STRUKTURE NOVE GRUPE AGROKOR kumentima navedenima u Nacrtu nagodbe i koji će biti sastavni dio ﬁnalnog teksta o kojem će glasati prvo vjerovničko vijeće, a zatim i svi vjerovnici Agrokora. Agrokor je predao Trgovačkom sudu zapisnike s pet sjednica Privremenog vjerovničkog vijeća, kao i ugovore o povjerljivosti s članovima tog vijeća. Predan je i pravilnik o korištenju/priopćenju informacija, zatim pismo o naknadama društva Madison Paciﬁc, pismo o zaštitnom mehanizmu od 8. i 14. lipnja prošle godine, te pismo o obvezi angažiranja sredstava od 8. lipnja 2017. i Commitment Letter - Side Letter od 18. lipnja iste godine. Podneskom se želi objasniti zašto Agrokor još nije dostavio cjelovit popis svih tražbina nastalih prije otvaranja

Također se naglašava kako će ovoga tjedna vjerovnici Agrokora u izravnim međusobnim razgovorima, uz sudjelovanje 42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

postupka izvanredne uprave, koje su djelomično ili u cijelosti plaćene tijekom tog postupka. “Radi se o izuzetno složenom dokumentu koji sadrži popis nekoliko desetaka tisuća transakcija na razini svih 77 društava nad kojima je otvoren postupak izvanredne uprave i koji će biti uskoro zgotovljen, u svakom slučaju dovoljno rano u odnosu na obvezu sastavljanja popisa iz članka 43. stavka 10. Zakona (popis vjerovnika i prava glasa koji im pripadaju na ročištu za glasovanje o prijedlogu nagodbe)”, stoji u podnesku Agrokora, koji je potpisao Tin Dolički, iz odvjetničkog društva Bogdanović, Dolički&Partneri. Kad je riječ o skupini “mali dobavljači” u Privremenom vjerovničkom vijeću, u podnesku također stoji kako Agrokor navodi da, “iako je vjerovnicima iz te skupine isplaćen vrlo značajan dio tražbina nastalih prije otvaranja postupka izvanredne uprave, ne može potvrditi da su do današnjeg

Fabris Peruško, izvanredni povjerenik za Agrokor

Struktura: prije i nakon Nagodbe

Vjerovnici

Sadašnji dioničari

Kvalificirani dobavljači

Depozitarne potvrde

UPP

100%

Agrokor Projekti d.o.o. NIZOZEMSKA

NIZOZEMSKA

HRVATSKA

Postojeća struktura – Agrokor Grupa Struktura nakon Nagodbe – Nova Grupa

Adria Group B.V.

Aisle STAK

Stichting

100% ZUZD Zamjenjive obveznice

Aisle Dutch TopCo

Adria Group Holding B.V.

Zamjenjive obveznice

100%

Aisle Dutch HoldCo

PPL

Fiskalna grupa

Agrokor d.d. Izlazni kredit

Insolventna društva pod izvanrednom upravom

Solventna društva pod izvanrednom upravom

Inozemna ovisna društva

HRVATSKA

100%

Aisle HoldCo Y%

100% Uspostavljanje osiguranog duga

Inozemna ovisna društva

Nova ovisna društva Solventna društva pod izvanrednom upravom

Izvor: AGROKOR “Hodogram Agrokor Nagodbe - Sažetak (preliminarni nacrt, predmet daljnjih promjena)”

dana isplaćene sve tražbine tih vjerovnika”. O tome će se Agrokor moći očitovati nakon završetka popisa djelomično ili u cijelosti plaćenih tražbina tijekom postupka izvanredne uprave.

PRIOPĆENJEM NA PRIOPĆENJE Inače, trzavice na relaciji Franck izvanredna uprava se nastavljaju. U zadnjem priopćenju Franck ističe kako su prisiljeni zatražiti od Trgovačkog suda poduzimanje žurnih mjera koje će spriječiti “daljnje skandalozno i nezakonito odlučivanje izvanredne uprave”. “Velikoj većini vjerovnika uskraćeno je zakonsko pravo da sami ili putem svojih opunomoćenih predstavnika sudjeluju u kreiranju nagodbe. To će imati nesagledive štetne posljedice ne samo za većinu vjerovnika, već i za Republiku Hrvatsku u

cjelini”, stiče Franck na čija su sve žešća priopćenja reagirali izvanredni povjerenik za Agrokor Fabris Peruško i njegova zamjenica Irena Weber na konferenciji za novinare. “Zbog dugogodišnjih veza s Todorićem našli su se u problemu. Sada te odluke dolaze na naplatu i prozivaju nas za nezakonito poslovanje. Od 5700 vjerovnika Agrokora tvrtka Franck je izašla sa skandaloznim priopćenjem. Oni kreiraju okruženje u kojem svi vjerovnici postaju taoci jednog, i to tvrtke Franck koja se ponašala kao Agrokorova banka”, ustvrdio je Peruško. “Pravni problem nisu potraživanja za robu, već 59 milijuna eura po mjenicama. Dobavljačima smo osigurali jednogodišnji grace period nenaplate mjenica, neki su reagirali, otišli u predstečaj i restrukturirali se. Franck to nije učinio. Danas sudskim postupcima napadaju izvanrednu upravu, a imali su vremena kao i svi drugi dobavljači”, naglasila je Irena Weber

ističući kako je Francku plaćeno 73 posto starog i graničnog duga za robu, što je iznad prosjeka za druge dobavljače. No ni pregovori s ostalim dobavljačima ne idu baš glatko. Naime, odnose između izvanredne uprave i dobavljača poremetilo je eventualno sudjelovanje Sberbanka u novom roll-up kreditiranju Agrokora, kao i zamjena dionica koje ta ruska banka ima u Mercatoru za udjel u novim društvima koja bi nastala nakon postizanja nagodbe. Sberbank posjeduje 18 posto dionica Mercatora koje je stekao ovrhom, sada se predlaže da se te dionice vrate Agrokoru, dok bi ruska banka pojačala utjecaj u vlasništvu koncerna. Sberbanku se nudi i ulazak u roll-up aranžman sa 80 milijuna eura. Dobavljačima smeta i to što je nakon 10. travnja, kad je potpisan nacrt nagodbe, izvanredna uprava nastavila pojedinačne pregovore s ﬁnancijskim vjerovnicima i tako ih stavila u povlašten položaj u odnosu na druge vjerovnike.

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA ZNANSTVENI SKUP “KAKO POREZNIM SUSTAVOM I POREZNOM POLITIKOM PODRŽATI UVOĐENJE EURA”

POREZIMA POTAKNUTI KONKURENTNOST GOSPODARSTVA Svim razvijenim zemljama u eurozoni najveća je briga da im porezni sustav i porezna politika ne uspore izvoznu orijentaciju i povećaju nezaposlenost te da povećaju blagostanje građana, smatra Santini piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Treba deﬁnirati politike koje će omogućiti održiv gospodarski rast, dok je uloga porezne politike u procesu uvođenja eura prvenstveno stvaranje konkurentnosti radi osiguranja rasta i konvergencije. Maroje Lang, glavni savjetnik u Sektoru istraživanja HNB-a

orezna politika mora u procesu uvođenja eura potaknuti konkurentnost gospodarstva, jedan je od zaključaka dvodnevnoga međunarodnog znanstvenog skupa Kako poreznim sustavom i poreznom politikom podržati uvođenje eura koji su prošli tjedan u Zagrebu organizirali Riﬁn i Janaf, a povod je bio 25. godišnjica redovnog izlaženja časopisa Ekonomija/Economics. Jedno od pitanja na koje se tražio odgovor bilo je kako dizajnirati porezni sustav i kakvu poreznu politiku mora voditi hrvatska vlada kako bi uvođenje eura bilo dobitak za sve građane. Za ministra ﬁnancija Zdravka Marića koristi od uvođenja eura su šire i dugotrajnije, dok će troškovi i opasnosti, u slučaju da se materijaliziraju, u većoj mjeri imati jednokratni efekt.

PRAVNA I POREZNA SIGURNOST “Pravna i porezna sigurnost među presudnim su elementima pri odluci o investiranju i zapošljavanju u Hrvatskoj i upravo su to bili bili glavni motivi pri izradi prošlogodišnje porezne reforme. Analiza učinka svih poduzetih mjera,

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

koju upravo radimo u Ministarstvu, otvorit će put za sljedeći krug izmjena”, rekao je Marić te dodao kako Vlada namjerava porezni sustav učiniti predvidljivim, odnosno postići poreznu sigurnost. “Osnovni ciljevi tijekom sljedećih godina bit će stvaranje poreznog sustava koji je jednostavan, transparentan, pravedan, dosljedan i predvidljiv”, istaknuo je Marić, ali detalje o mogućem daljnjem poreznom rasterećenju nije htio otkrivati već je ponovio kako bi paket poreznih izmjena trebao na jesen u redovnu saborsku proceduru, u dva čitanja. Glavni savjetnik u Sektoru istraživanja Hrvatske narodne banke Maroje Lang podsjetio je na zajedničku strategiju Vlade i HNB-a za uvođenje eura, kazavši da se Hrvatskoj uvođenje eura isplati. “Hrvatskoj predstoje tri faze

VLADA NAMJERAVA POREZNI SUSTAV UČINITI PREDVIDLJIVIM, ODNOSNO POSTIĆI POREZNU SIGURNOST, KAŽE MARIĆ u ovom procesu. Prva je ulazak u ERM tečajni mehanizam za koji ne postoje jasna pravila pristupanja. U sljedećoj fazi Hrvatska će morati ispuniti kriterije konvergencije te u posljednjoj biti sposobna funkcionirati u okviru zajedničke monetarne politike. Osnovni preduvjeti su zdrave javne ﬁnancije i strukturne reforme, dok

OKRUGLI STOL “NENAPLAĆENA POTRAŽIVANJA I DUGOVI - KAKO DO KVALITETNOG RJEŠENJA?” se porezi u postojećem dokumentu rijetko spominju, uglavnom u kontekstu konkurentnosti”, rekao je Lang te istaknuo kako je porezno opterećenje u Hrvatskoj visoko, no sama struktura sustava nije toliko loša. “Treba deﬁnirati politike koje će omogućiti održiv gospodarski rast, dok je uloga porezne politike u procesu uvođenja eura prvenstveno stvaranje konkurentnosti radi osiguranja rasta i konvergencije”, rekao je Lang.

POSLODAVCIMA SU POREZI PREVISOKI Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja smatra kako nije svejedno s kakvom će ekonomskom snagom Hrvatska ući u eurozonu te da bolja ekonomska pozicija najbolje smanjuje potencijalne izazove. “Poboljšanje uvjeta poslovanja i stvaranje osnova za snažan rast moraju biti prioriteti. Prilagodba kriterija i pripreme za uvođenje eura trebali bi nas snažnije pogurati u smjeru reformi, a osobito su važne one u javnom sektoru. U svim

HRVATSKA MORA PROVESTI REFORME I POBOLJŠATI SVOJU KONKURENTNOST KOJA OD 2008. SAMO PADA, ISTIČE VEDRIŠ dosadašnjim raspravama o uvođenju eura postignuta je suglasnost da su u Hrvatskoj institucije najslabija točka, te se stoga mora intenzivno raditi na njihovom jačanju i promjenama koje će cijeli javni sektor učiniti eﬁkasnijim i boljim”, istaknula je Gordana Deranja podsjetivši kako poslodavci imaju jasan stav o tome da su porezi previsoki te da bi porezno rasterećenje imalo pozitivan utjecaj na jačanje konkurentnosti i ukupni gospodarski rast. Pokretač i utemeljitelj znanstvenog časopisa Ekonomija/Economics Guste Santini naglasio je kako je svim razvijenim zemljama u eurozoni najveća briga da im porezni sustav i porezna politika ne uspore izvoznu orijentaciju i povećaju nezaposlenost te da povećaju blagostanje građana. Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš ocijenio je kako, neovisno o uvođenju eura, Hrvatska mora provesti reforme i poboljšati svoju konkurentnost koja od početka mjerenja od 2008. samo pada, a pada zato što su drugi bili brži. Hrvatska je u razdoblju od jednog desetljeća pala na ljestvici konkurentnosti sa 61. na 74. mjesto, a analiza izvješća o konkurentnosti pokazala je neophodnim unaprijediti javne politike i transformirati javni sektor.

Treba znati koji su dužnici socijalna kategorija Hrvatska udruga agencija za naplatu potraživanja u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka i Hrvatskom udrugom poslodavaca organizirala je okrugli stol Nenaplaćena potraživanja i dugovi – kako do kvalitetnog rješenja? kako bi pridonijeli donošenju kvalitetnih zakonskih mjera kojima se želi smanjiti broj blokiranih građana. “Zabrinula nas je brojka od 350.000 dužnika, pa smo proveli analize. Država otpisuje do 10.000 kuna potraživanja, ali želimo ohrabriti i druge vjerovnike, poput banaka, telekoma, gradova i općina, da i oni krenu s otpisom jer će im se umanjiti porezna osnovica”, kazao je Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa. “Predloženi zakoni imat će statistički učinak i naizgled smanjiti broj dužnika, no ponovnim pokretanjem postupaka pred Finom ti isti dužnici naći će se pod potraživanjima. Kad je riječ o motivaciji za oprost duga, većina vjerovnika na to neće pristati jer nije deﬁniran socijalni kriterij dužnika. Što se tiče poreznih olakšica za vjerovnike o kojima govori Vlada, njih zapravo i nema”, ustvrdio je predsjednik HUAN-a Matija Arapović. “Važno je znati jesu li razlozi dugova nezaposlenost, bolest, ovisnost ili ﬁnancijski apetiti koje

nije bilo moguće realizirati, poput, recimo, najnovijeg mobitela. Kad bi se znalo koji su građani u toj kategoriji nezaposleni, svi bismo podržali da im se dugovi oproste. No kad bi se znalo da je riječ o onima koji su htjeli novi mobitel koji je iznad njihovih mogućnosti, nitko ne bi podržao da se takvim osobama oproste dugovi”, ocijenila je prof.dr.sc. Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu. “O dužnicima znamo malo. Možemo pretpostaviti da je grupa od 350.000 ljudi jako heterogena i da im se treba individualnije pristupiti. Postoji čitav niz ljudi koji uz malu pomoć, edukaciju i kroz reprogram mogu otplatiti svoj dug”, smatra direktor HUB-a Zdenko Adrović. “Poruka svakog civiliziranog društva građanima treba biti da se obveze moraju uredno podmirivati. Ne možemo građanima slati poruku da će ih, ako ne podmiruju obveze, država nagraditi otpisom po upitnim kriterijima. Ljudima se treba ponuditi izlaz iz situacije i država bi trebala ponuditi okvir za pojedine skupine dužnika. Ako dužnici nisu socijalna kategorija i kreditno su sposobni, treba motivirati ﬁnancijski sustav da im reprogramira obveze”, smatra Igor Škrgatić, dopredsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u. (J.K.)

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

SVIJET FINANCIJA KONFERENCIJA “FINANCIRANJE MIKRO, MALIH I SRED

NOVCA IMA, ALI JE PROBLEM POČETNI KAPITAL Za puni efekt financijske podrške malih i srednjih poduzetnika neophodna je integrirana podrška privatnih i javnih programa, smatra Šonje piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

U Mi bismo trebali europska sredstva više usmjeriti prema korištenju za fondove rizičnoga kapitala, mreže privatnih poslovnih anđela i slično, koji bi osigurali vlasnički kapital za razvoj poduzeća.

Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike

Hrvatskoj se tržište kredita poduzećima oporavlja unatoč kratkotrajnom zastoju zbog krize u Agrokoru, tako da bi vrijednost novoodobrenih kredita u ovoj godini mogla prijeći 60 milijardi kuna i to zbog lakših kreditnih uvjeta te pada kamatnih stopa, rečeno je na konferenciji Financiranje mikro, malih i srednjih: Gdje je kapital za razvoj poduzeća?, koju su organizirali Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska udruga banaka. Tako najnovija HUB-ova analiza pokazuje kako se gotovo 50 posto iznosa novih kredita odnosi na kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva, a krediti do dva milijuna kuna neprekidno rastu, što znači da tržište prepoznaje prilike i u tom segmentu.

POTPORE TVRTKAMA TEŠKE 2,5 MILIJARDI KUNA “Najbolje hrvatske tvrtke već se zadužuju po kamatnih stopama ispod dva posto, tako da novca ima i banke ga daju, no kod malih i mikro poduzeća poseban je problem početnog kapitala i u tom pogledu treba izgraditi infrastrukturu te dobar regulatorni i zakonodavni okvir”, rekao je direktor HUB-a Zdenko Adrović ocijenivši kako bi tim rješenjima trebalo osloboditi prolaz većim privatnim ulagačima da lakše ulažu u male inovatore koji najbrže otvaraju nova radna mjesta. Na problem ﬁnanciranja mikro i malih poduzeća upozorio je i direktor Arhivanalitike Velimir Šonje rekavši da se tu javlja problem nedostatka vlasničkog kapitala, s obzirom na to da krediti dolaze tek kada taj kapital postoji. “Kreditno tržište u ovom trenutku funkcionira relativno dobro. Ukupno u korporativnom sektoru u prva tri ovogodišnja mjeseca bilježi se rast kreditiranja na godišnjoj razini

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

PODUZETNICI MORAJU PRIHVATITI DA ĆE SE U NJIH ULAGATI ISKLJUČIVO NAKON DUBINSKE ANALIZE INVESTITORA, ISTIČE LUČIĆ od 3,3 posto, pri čemu segment mikro i malih poduzeća raste nešto brže od ukupnog tržišta. Za puni efekt ﬁnancijske podrške malih i srednjih poduzetnika neophodna je integrirana podrška privatnih i javnih programa, a da bi se to postiglo, nedostaje sveobuhvatna analiza učinkovitosti dosadašnjih državnih poticaja koji uključuju razne sektorske i speciﬁčne programe te operativne intervencije putem poduzetničkih zona, inkubatora i sličnih inicijativa”, smatra Šonje koji je istaknuo

D NJIH: GDJE JE KAPITAL ZA RAZVOJ PODUZEĆA?”

platformu Funderbeam i kotaciju Progress koju je Zagrebačka burza razvila u suradnji s EBRD-om koji, po njegovu mišljenju, ulijevaju nadu u to da će se prikupljanje kapitala za mala i srednja poduzeća ubrzati i poboljšati, što je uvjet njihove daljnje ekspanzije. “Smatram da je korištenje europskih fondova za ﬁnancijske i garantne sheme dobro, no one djeluju samo na tržište kredita. Mi bismo trebali europska sredstva više usmjeriti prema korištenju za fondove rizičnoga kapitala, mreže privatnih poslovnih anđela i slično, koji bi osigurali vlasnički kapital za razvoj poduzeća”, smatra Šonje. Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman istaknula je da Ministarstvo kroz programe koji su mu na raspolaganju, a uz potporu europskih sredstava, potiče razvoj malih i srednjih poduzeća, a kako se u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija upravo prioritet namijenjen poduzetničkom sektoru pokazuje kao najuspješniji. “Za mala i srednja poduzeća dodijeljeno je 1800 potpora, u vrijednosti 2,5 milijardi kuna. Prioritet je poticanje inovacija, odnosno istraživanja i razvoja, a vrijednost dodijeljenih potpora u tom području iznosi 600 milijuna kuna, a odnose se na 60 poduzetničkih projekata”, pojasnila je Nataša Mikuš Žigman te dodala da Ministarstvo ulaže napore u pojednostavljenje administrativnih postupaka za korištenje europskih sredstava, a planira se i sustav vaučera, odnosno pojednostavljene metode korištenja za neke jednostavnije projekte.

PROBLEM ODNOSA MIKROKREDITA I KOLATERALA Profesorica osječkog Ekonomskog fakulteta Slavica Singer kao najveće prepreke ističe

one vezane uz odnos iznosa mikrokredita i potrebnog kolaterala. “Financiranje mikropoduzeća u nekim se zemljama u početku više ﬁnancira od drugih kreditnih institucija ili unija jer su takva poduzeća vrlo rizična. No nakon što porastu, spremna su za ﬁnanciranje u bankama”, rekla je Slavica Singer te istaknula potrebu za novim sistemima analize tržišta mikropoduzeća jer se kroz trenutačni teško dobivaju kvalitetne informacije.

TREBALO BI OSLOBODITI PROLAZ VEĆIM PRIVATNIM ULAGAČIMA DA LAKŠE ULAŽU U MALE INOVATORE, SMATRA ADROVIĆ “Zbog postojeće percepcije poduzetnika, velik postotak njih jednostavno nije spreman ulaziti u komplikacije oko financiranja. Novca ima više nego ikada prije, ali i poduzetnici moraju prihvatiti da će se u njih ulagati isključivo nakon dubinske analize investitora”, rekao je direktor tvrtke Boost Vitomir Lučić. Direktor Funderbeam Hrvatska Damir Bićanić predstavio je platformu za financiranje mikropoduzetnika. “Platforma Funderbeam pokrenuta je u Estoniji i omogućuje investitorima ulaganje odabranog iznosa u bilo koji projekt koji im se svidi iz globalne ponude poduzetnika. Priključuju joj se razni poduzetnici koji su do sada imali strah od formalnog financiranja i vrlo su zadovoljni sistemom”, kazao je Bićanić te od hrvatskih primjera koji su sredstva prikupljali putem ove platforme istaknuo pametne klupe Ivana Mrvoša te pivovaru Medvedgrad. 28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

ĐURO ĐAKOVIĆ OSTVARIO 143,6 MILIJUNA KUNA PRIHODA Grupacija Đuro Đaković je u prvom kvartalu ove godine ostvarila ukupne prihode u visini od 143,6

milijuna kuna te ukupne rashode od 139,8 milijuna kuna. EBITDA je pozitivna i iznosi 11,1 milijun kuna. Usprkos nezadovoljavajućoj strukturi udjela vlastitog kapitala i nedovršenom restrukturiranju društva Đuro Đaković Industrijska rješenja, postignuta EBITDA imala je snažan rast u odnosu na prethodna tri kvartala, ali i cijelu 2017. godinu kada je EBITDA marža iznosila 1,5 posto.

Dominantna ponuda novca Potkraj svibnja novčano tržište obiluje likvidnošću što najbolje potvrđuje podatak o prosječnom dnevnom višku na računima banaka koji prelazi razinu od 27 milijardi kuna. Stoga odnos ponude i potražnje novca na Tržištu novca Zagreb pokazuje da ponuda novca uvelike dominira. Prošli ponedjeljak je održana redovita tjedna repo aukcija Hrvatske narodne banke, ali zbog velikog viška kuna u sustavu, ni dalje nema interesa depozitnih institucija za uzimanjem dodatne likvidnosti. U utorak je održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva ﬁnancija s planiranim iznosom izdanja od 400 milijuna kuna trezorskih zapisa s rokom dospijeća od jedne godine. Zanimljiv je podatak da je, unatoč iznimno visokoj likvidnosti sudionika, zanimanje sudionika bilo daleko ispod razine planiranog iznosa aukcije. Naime, prijavljeno je 190 milijuna kuna te je upisan cijeli

ponuđeni iznos uz nepromijenjenu kamatnu stopu od 0,09 posto. Udio nebankovnog sektora na ovoj aukciji iznosio je 63,16 posto. Sljedeća aukcija najavljena je za ovaj tjedan, a planirani iznos izdanja iznosi 800 milijuna kuna s rokom dospijeća od godine dana, dok je na dospijeću milijarda kuna. I u sljedećem razdoblju na novčanom tržištu ne očekujemo nikakve značajnije promjene. Zasigurno će svi potencijalni korisnici kratkoročnih pozajmica u ovakvim okolnostima imati iznimno povolj[Jelena Drinković] ne uvjete zaduživanja.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

560

14. - 18. 5. 2018.

21. - 25. 5. 2018.

0,05 0,04

420

0,03

VIŠA PROSJEČNA NETO PLAĆA Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak je iznosila 6253 kune, što je nominalno više za dva posto, a realno za 1,4 posto u odnosu na veljaču. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za ožujak je iznosila 8467 kuna, što je nominalno više za 2,3 posto, a realno za 1,7 posto u odnosu na mjesec ranije. Najviša prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, u iznosu od 11.057 kuna, a najniža u djelatnosti Ostale uslužne djelatnosti, u iznosu od 4008 kuna.

280 0,02 140

0,01

0 21.5.

22.5.

23.5.

24.5.

25.5.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Pad vrijednosti kune Kuna je proteklog tjedna oslabjela prema euru za 0,14 posto. Potkraj tjedna tečaj eura iznosio je 7,387032 kune. Prema kuni ojačala je vrijednost švicarskog

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,786207

CAD kanadski dolar

4,884634

EUR

JPY japanski jen (100) 5,766614 CHF švicarski franak

6,35225

GBP britanska funta

8,424991

USD američki dolar

6,310466

EUR euro

7,387032

Izvor: HNB

primjena od 26.5.2018.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

21.5. 22.5. 23.5. 24.5. 25.5.

franka, za 1,11 posto na 6,352250 kuna kao i američkog dolara koji je dobio na vrijednosti 0,49 posto. Njegova vrijednost iznosila je 6,310466 kuna. 6,36 6,34

USD

6,32 6,30

CHF

7,395 7,390

6,32

6,28

7,385

6,30

6,26

7,380

6,28

6,24

7,375

6,26

6,22

7,370

21.5. 22.5. 23.5. 24.5. 25.5.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Trumpove odluke utječu na burzovna poslovanja Uz prošlotjedno oprezno trgovanje na međunarodnim tržištima, švicarski franak i japanski jen ojačali su prema dolaru, dok je s druge strane euro prema franku pao na najniže razine u protekla dva mjeseca. Na odnos eura i franka dodatno je utjecala politička situacija u Italiji. Sudionici na svjetskim burzama su oprezno trgovali jer je na njih utjecala izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa kako nije zadovoljan s najnovijim trgovinskim razgovorima između SAD-a i Kine. Time je splasnuo optimizam ulagača u vezi s napretkom u trgovinskim pregovorima s Kinom. Trumpova izjava utjecala je na pad cijena dionica s jedne strane te jačanje japanskog jena s druge strane, koji sve više postaje zanimljiv investitorima, i to posebice u doba tržišnih previranja. Potkraj prošlog tjedna, baš kao na američkim i europskim, tako se i na azijskim tržištima trgovalo oprezno. Ipak, indeksi su blago porasli nakon pomirljivih reakcija iz Sjeverne Koreje na Trumpovo otkazivanje summita koji se trebao održati u lipnju. U Sjevernoj Koreji nadaju se da će se ipak iznaći neki dogovor, prihvatljiv jednoj i drugoj strani.

7950

25050

FTSE 100 25000

7850

24950

7800

24900

7750

24850

7700

24800

21.5. 22.5. 23.5. 24.5. 25.5. 7500

21.5. 22.5. 23.5. 24.5. 25.5. 5640

NASDAQ

7475

5620

7450

5600

7425

5580

7400

5560

7375

5540

CAC40

21.5. 22.5. 23.5. 24.5. 25.5. 13300

21.5. 22.5. 23.5. 24.5. 25.5. 23200

DAX

13200

23000

13100

22800

13000

22600

12900

22400

12800

NIKKEI 225

22200

21.5. 22.5. 23.5. 24.5. 25.5.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

Mirex i dalje raste

Dow Jones

7900

datum

21.5. 22.5. 23.5. 24.5. 25.5.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

24.05.

136,05700

0,0441

1,96

AZ - A

24.05.

133,95430

0,0579

0,90

Erste Plavi - A

24.05.

135,33980

0,0946

1,02

PBZ CO - A

24.05.

140,07840

0,1148

2,52

Raiffeisen OMF - A

24.05.

137,73610

-0,0348

3,81

MIREX B

24.05.

242,48860

0,0658

0,72

AZ - B

24.05.

238,51030

0,1495

0,15

Erste Plavi - B

24.05.

256,30620

0,0025

0,59

PBZ CO - B

24.05.

226,03740

0,1091

1,19

0,2%

Raiffeisen OMF - B

24.05.

249,98070

-0,0170

1,24

0,1%

kategorija C

MIREX C

24.05.

127,24740

0,0233

1,57

AZ - C

24.05.

124,85340

-0,0052

2,28

-0,1%

Erste Plavi - C

24.05.

128,64520

0,0770

1,07

-0,2%

PBZ CO - C

24.05.

125,16280

0,0719

0,96

Raiffeisen OMF - C

24.05.

130,56840

0,0185

1,22

MIREX - tjedni

0,0%

23.5.

24.5.

MIREX - mjesečni

kategorija B

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

1,2%

Raiffeisen DMF

24.05.

240,39070

0,0860

2,80

0,8%

AZ Profit

24.05.

254,74470

0,0984

-0,43

1,0% 0,6%

Croatia osiguranje

24.05.

162,38990

-0,1457

0,51

0,4%

AZ Benefit

24.05.

255,21700

0,0655

-0,56

0,2%

Erste Plavi Expert

24.05.

214,68050

0,0264

-0,09

0,0%

Erste Plavi Protect

24.05.

209,58850

0,0451

4,23

24.4.

1.5.

9.5.

AD PLASTIK OTPUSTIO 2500 DIONICA

kategorija A

MIREX A

22.5.

Ukupni prihodi tvrtke Mon Perin iz Bala tijekom 2017. iznosili su 35,1 milijun kuna. Konsolidirani prihodi društva iznosili su 38 milijuna kuna što je 37 posto više nego 2016., a EBITDA je iznosila 17,1 milijun kuna. Društvo Mon Perin ostvarilo je u 2017. dobit u iznosu od 6.481.800,19 kuna. Ostvarena dobit raspoređuje se u zadržanu dobit u cijelom iznosu. Prema odluci o isplati dobiti utvrđuje se da ukupnu zadržanu dobit čini dobit iz prethodnih godina u iznosu od 9.248.628,02 kune i dobit iz 2017. godine u iznosu od 6.481.800,19 kuna što je ukupno 15.730.428,21 kuna.

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 242,4886 bodova i bila 0,02 posto veća nego u prethodnom tjednu. Također je porasla i vrijednost Mirexa A za 0,09 posto na 136,0570 bodova. Vrijednost Mirexa C u odnosu na pretprošli tjedan bio je veći neznatnih 0,01 posto, a njegova vrijednost iznosila je 127,2474 boda.

21.5.

MON PERINOV LANJSKI PRIHOD 38 MILIJUNA KUNA

16.5.

24.5.

Iz tvrtke AD Plastik izvijestili su o otpuštanju 2500 vlastitih dionica ili 0,05953 posto temeljnog kapitala, i to temeljem Ugovora o prijenosu vlastitih dionica Društva, sklopljenima s radnicima u skladu s odlukom Uprave. Prije navedenog otpuštanja Društvo je imalo 71.494 vlastite dionice, što predstavlja 1,70241 posto temeljnog kapitala. Nakon tog otpuštanja Društvo ima ukupno 68.994 vlastite dionice, što predstavlja 1,64288 posto temeljnog kapitala.

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

ADRIS GRUPA PREUZIMA HUP ZAGREB Uprava HUP-a Zagreb pozitivno se očitovala o ponudi u kojoj je Adris Grupa zainteresirana za preuzimanje te zagrebačke turističke tvrtke. Pozitivno su u HUP-u Zagreb reagirali i u pogledu budućeg poslovanja kompanije i strateških planova Adrisa. Adris Grupa je ponudila cijenu od 3.969,16 kuna po dionici. To je cijena po kojoj je Adris Grupa stekla dionice HUP-a Zagreb početkom veljače ove godine, kada je s predsjednikom Uprave HUPa Zagreb Anđelkom Lekom sklopila ugovor o kupnji 77,78 posto dionica Expertusa. Time je posredno stekla i većinski udio od 58,56 posto dionica HUP-a Zagreb.

VIENNA INSURANCE GROUP OSTVARIO 2,83 MILIJARDU EURA PREMIJE

Vienna Insurance Group je ostvario 2,83 milijarde eura premije u prvom tromjesečju ove godine što predstavlja povećanje od 3,9 posto u usporedbi s istim razdobljem 2017. Taj rezultat je i dalje pod utjecajem pada životnih osiguranja s jednokratnim premijama, koji kada bi se isključio, povećanje premije bilo bi zadovoljavajućih 7,1 posto. Bruto dobit je iznosila 117,3 milijuna eura što je sedam posto više u odnosu na prvo tromjesečje 2017. godine.

Crobex u zelenom šesti uzastopni tjedan Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu pala u usporedbi sa tjednom ranije. Ukupni dionički promet umanjen je za 36,74 posto ili 18,3 milijuna kuna te je iznosio 31,4 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 20,3 milijuna kuna, što predstavlja oko 64 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -6,21 do +7,77 posto. Promet veći od milijun

kuna sakupilo je 10 izdanja, dok je ukupno 16 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000. Ključni indeksi su zabilježili različite predznake. Crobex je uvećan šesti uzastopni tjedan, te je tako protekli tjedn završio u plusu od 0,27 posto na 1.860,12 bodova. Crobex10 je pao za 0,23 posto na 1.078,26 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -2,42 posto koliko je pao CROBEXtran do +2,25 posto koliko je porastao CROBEXindu. Obveznički indeksi su tjedan zaključili porastom; CROBIS je uvećan za 0,07 ZAGREBAČKA BURZA posto, a CROBIStr za 0,15 posto. THE ZAGREB STOCK EXCHANGE Najlikvidnija je u proteklom tjednu UKUPAN TJEDNI PROMET: 285.868.039,15 kn bila Zagrebačka banka čijim se dioTJEDNI DIONIČKI PROMET: 31.434.611,83 kn nicama trgovalo u iznosu od pet miindex zadnja vrijednost tjedna promjena lijuna kuna, od čega se 2,3 milijuna 1.860,1200 +0,27% CROBEX kuna odnosi na redovni, a ostatak na 1.078,2600 -0,23% CROBEX10 blok promet. Bilježi rast cijene dionice 112,4427 +0,07% CROBIS za 4,11 posto na 60,80 kuna. Atlantic 172,3179 +0,15% CROBIStr Grupa bilježi promet od četiri milijuna kuna, a cijena njene dionice je uvećaTop 10 tjedna zadnja na za 7,77 posto na 1040 kuna. Među promet po prometu promjena cijena 10 najlikvidnijih izdanja, rast cijene bi+4,11% 60,80 5.025.064,20 Zagrebačka banka d.d. lježe njih četiri. Najveći porast bilježe +7,77% 1.040,00 4.044.775,00 ATLANTIC GRUPA d.d. Atlantic Grupa (+7,77 posto) i Zagre+1,48% 685,00 2.470.770,00 AUTO HRVATSKA d.d. bačka banka (+4,11 posto). Dionicama -0,22% 450,00 2.095.741,00 ADRIS GRUPA d.d. Plave lagune cijena je uvećana za 1,71 -1,43% 41,50 1.940.691,50 Valamar Riviera d.d. posto na 1780 kuna, a trgovane su u -1,26% 157,00 1.896.160,50 HT d.d. iznosu od 1,2 milijuna kuna. 0,00% 315,00 1.745.176,00 PODRAVKA d.d. Pad cijene dionice bilježi pet izda-6,21% 468,00 1.366.346,00 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. 1.220.800,00 +1,71% 1.780,00 PLAVA LAGUNA d.d. nja. Najviše je cijena pala dionicama -0,76% 197,00 1.168.332,00 AD PLASTIK d.d. Atlantske plovidbe, za 6,21 posto na 468 kuna, a njima je protrgovan iznos 10 dionica tjedna zadnja od 1,4 milijuna kuna. Valamar Riviepromet s najvećim rastom cijene promjena cijena ra bilježi cjenovni pad od 1,43 posto +53,85% 100,00 4.260,00 KBZ d.d. odnosno zadnju cijenu od 41,50 kuna +15,33% 34,60 10.689,20 Kutjevo d.d. te 1,9 milijuna kuna prometa. Dionice +14,85% 17,40 569.428,85 ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. HT-a su pojeftinile za 1,26 posto na +10,00% 110,00 3.080,00 BRODOSPAS d.d. 157 kuna, a trgovane su u iznosu od +7,77% 1.040,00 4.044.775,00 ATLANTIC GRUPA d.d. 1,9 milijuna kuna. Deseti po likvidno+5,56% 11,40 9.070,50 VARTEKS d. d. sti AD Plastik zabilježio je pad od 0,76 +4,11% 60,80 5.025.064,20 Zagrebačka banka d.d. +3,85% 2.700,00 59.400,00 JADRANSKO OSIGURANJE d.d. posto odnosno zadnju cijenu od 197 143.250,00 +3,19% 1.940,00 KONČAR - D&ST d.d. kuna te 1,2 milijuna kuna prometa. Po+3,18% 5,84 698.798,78 JADRAN d.d. vlaštenim dionicama Adris Grupe cijena je pala za 0,22 posto na 450 kuna, 10 dionica tjedna zadnja a njima se tijekom tjedna trgovalo u promet s najvećim padom cijene promjena cijena iznosu od 2,1 milijun kuna. -15,00% 5,10 12.262,20 KARLOVAČKA BANKA d.d. APARTMANI MEDENA d.d. HOTELI ZLATNI RAT d.d. Agromeđimurje d.d. Granolio d.d. PIK d.d. TEHNIKA d.d. ACI d.d. ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. ULJANIK PLOVIDBA d.d.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

-14,29% -11,26% -10,07% -10,00% -8,75% -8,45% -6,31% -6,21% -6,06%

60,00 134,00 268,00 4,50 73,00 130,00 5.200,00 468,00 108,50

600,00 9.759,00 5.288,00 51.543,00 803,00 85.586,00 136.250,00 1.366.346,00 28.674,00

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI ATLANTIC GRUPA UPRIHODILA 1,143 MILIJARDE KUNA

Prevladali gubitnici Među 84 otvorena investicijska fonda nakon tri tjedna vladavine dobitnika prevladali su fondovi s padom vrijednosti udjela. Tjedan je uvećanjem vrijednosti zaključilo njih 29, a 55 ih bilježi pad. Nije bilo fondova s rastom većim od jedan posto, a devet fondova je palo više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom sedam su mjesta zauzeli dionički, dva mjesta mješoviti fondovi, a jedno mjesto obveznički fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -1,95 posto do +0,90 posto. Od 27 dioničkih fondova rast ih bilježi osam. InterCapital Global Equity bilježi uvećanje od 0,41

posto. KD Victoria je porastao za 0,25 posto, a OTP indeksni za 0,21 posto. Svih šest posebnih fondova bilježi pad. ZB Future 2030 je pao za 0,67 posto, a ZB Future 2055 i ZB Future 2040 pali su za 0,66 posto. Porast cijene udjela bilježe tri od 16 mješovitih fondova. Od 15 obvezničkih fondova rast ih bilježe tri. Najviše je vrijednost uvećana fondu Alta Emerging Bond, za 0,90 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 15 od 20 novčanih fondova. Najveći rast, za 0,04 posto, bilježe PBZ Dollar i Raiffeisen euroCash, a slijedi ih Locusta Cash s rastom od 0,02 posto. OTP euro novčani pao je za 0,01 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 17.5.2018. do 24.5.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 20,4444 KD Victoria € 12,8450 InterCapital Global Equity $ 198,9359 ZB trend kn 15,4538 KD Prvi izbor € 147,3881 ZB euroaktiv kn 101,0454 Capital Breeder € 136,2914 KD Europa € 11,9414 PBZ Equity fond kn 116,0857 HPB Dionički € 78,7865 Erste Adriatic Equity kn 88,4940 Neta Global Developed kn 119,4277 ZB aktiv € 113,9896 InterCapital SEE Equity $ 16,3873 Platinum Glob. Opportunity kn 5,9370 KD Nova Europa kn 44,3144 OTP indeksni € 102,4910 Platinum Blue Chip kn 506,2885 Neta Frontier € 101,0772 OTP Meridian 20 kn 75,3900 A1 kn 155,3534 Alta Special Opportunity kn 54,3965 Neta New Europe € 94,0800 KD BRIC kn 9,5494 KD Energija € 116,9452 ZB BRIC+ € 169,7994 Allianz Equity $ 21,0256 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 122,7595 Raiffeisen Dynamic € 109,0324 Raiffeisen Harmonic € 108,8976 ZB Future 2025 € 109,4998 ZB Future 2030 € 110,5810 ZB Future 2040 € 111,0809 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 170,1479 ZB global € 16,0369 PBZ Global fond € 14,4954 InterCapital Balanced kn 129,2024 KD Balanced kn 108,7160 HPB Global € 14,4012 OTP uravnoteženi kn 166,8575 Allianz Portfolio € 118,6923 PBZ Conservative 10 fond € 103,8618 You Invest Active

tjedna promjena [%]

0,25 0,41 -0,24 -0,05 -1,18 -0,38 -1,41 -0,41 0,12 -0,71 0,20 -0,44 -0,72 -1,44 -1,18 0,21 -1,69 0,13 -1,04 0,15 0,15 -1,08 -0,17 -1,95 -1,35 -0,14 -0,29 -0,22 -0,19 -0,55 -0,67 -0,66 -0,66 -0,62 -0,12 0,11 -0,09 -0,08 0,37 -0,32 -0,15 -0,00

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,2378 You Invest Balanced € 104,1161 You Invest Solid € 104,2707 PBZ Flexible 30 fond € 97,0706 OTP Absolute € 106,4791 InterCapital Income Plus € 98,6554 PBZ Intern. Multi Asset fond € 100,0567 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 200,0105 ZB bond € 15,0184 InterCapital Global Bond € 138,3575 PBZ Bond fond € 224,4761 InterCapital Bond € 168,6168 HPB Obveznički kn 78,0956 Alta Emerging Bond € 123,2396 Erste Adriatic Bond € 108,6955 Raiffeisen Classic kn 104,7230 PBZ Short term bond fond $ 105,1744 PBZ Dollar Bond fond $ 102,4097 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,6995 Erste Local Short Term Bond € 101,5279 Erste Adr. Short Term Bond € 99,9954 OTP Short-term bond $ 98,5989 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,4558 PBZ Novčani fond kn 175,9675 ZB plus € 150,8684 ZB europlus BE € 150,8684 ZB europlus BK € 128,7370 PBZ Euro Novčani kn 158,0295 Raiffeisen Cash kn 152,1355 Erste Money $ 134,5036 PBZ Dollar fond kn 144,0508 HPB Novčani kn 133,4500 OTP novčani fond kn 130,6569 InterCapital Money kn 1382,7803 Locusta Cash kn 118,7871 Allianz Cash € 116,0332 Erste Euro-Money kn 111,7556 Auctor Cash € 106,1797 Raiffeisen euroCash € 106,3987 HPB Euronovčani kn 106,6635 Alta Multicash € 102,0753 OTP euro novčani kn 1005,0468 Zodaks Cash

-0,01 -0,00 -0,51 0,24 -0,39 -0,40 -0,10

naziv(fond)

valuta

-0,08 -0,34 -0,04 -0,38 -0,12 0,90 0,05 -0,02 0,00 -0,01 -0,02 -0,00 -0,01 -0,01 -0,01 -0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,00 0,04 0,00 -0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,01 0,04 -0,00 0,01 -0,01 0,01

Atlantic Grupa je u prvom tromjesečju ove godine ostvarila ukupni prihod od prodaje u iznosu od 1,143 milijarde kuna, što je tri posto više u odnosu na isto razdoblje 2017. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosi 121,3 milijuna kuna i veća je za 11,3 posto, dok je neto dobit nakon manjinskih interesa porasla 17,8 posto na 61,7 milijuna kuna. Iznimni rezultati ostvareni su rastom jednakodistribucijskog poslovanja i vlastitih brendova, čime je nadoknađen izostali prihod od uslužne proizvodnje sportske prehrane uslijed prodaje proizvodnih pogona belgijskom Aminolabsu.

SMANJEN PROMET U MORSKIM LUKAMA

U hrvatskim morskim lukama u tri mjeseca ove godine bilo je nešto manje prometa brodova, putnika i robe u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je u zračnim lukama promet putnika bio veći za 19,7 posto, a tereta za 52,3 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). U morske luke ukupno je u prvom tromjesečju ove godine prispjelo 50.400 brodova ili 3,3 posto manje nego lani, dok je s ukupnih 2,8 milijuna putnika ostvaren blagi pad od 0,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

KNJIGOMETAR dr.sc. Ivan Šimunović

Prostorne čarolije Naklada Bošković

Može li se ljubavni roman pisati kao krimić? O da, ako je suditi po alatima kojima se Hedl poslužio. Lynchovski divlji u srcu, a opet vođen hašekovskom melankolijom smijeha, autor s lakoćom jaše na oštrici povijesti - od adolescentskih prvih erotskih okusa kraja 60-ih godina do gorkastog okusa rezignacije novog milenija. Lutalaštvo od Amerike do bivše Jugoslavije i današnje Europe nenametljivo je ispisano kao potraga za idealima slobode i sna o svijetu porušenih zidova. Ta se utopija zrcali u krilima Hedlove istrage do posljednjeg otkucaja ljubavi.

Dario Harjaček

Sanjica Lacković Naklada OceanMore

U ovoj knjizi Šimunović govori o nedovoljno čuvanom mediteranskom podneblju koje ne unapređujemo i postupno ga sve više uništavamo. Dominiraju tri teme: identitet grada, metropolitanizacija i prostorni okviri koji nas određuju. Raspravlja se o novom obrascu grada, ulozi prostora u razvoju grada, funkciji gradova u razvoju društva. Knjiga potiče stručna i interdisciplinarna promišljanja, naglašava važnost znanstvenih istraživanja i prepoznavanje obilježja prostora “genius loci”. Knjiga pridonosi struci i znanstvenoj grani urbanizma i prostornog planiranja kako s ekonomskog tako i interdisciplinarnog aspekta.

Drago Hedl

Vrijeme seksa u doba nevinosti Naklada Ljevak

Roman koji seže od 60-ih godina prošloga stoljeća do danas, govori o trima odmetnicima u bijegu od vlastitih obitelji. Vječni sukobi s okolinom, dirljiva krhkost identiteta, opsesija prošlošću i atmosfera stalne porobljenosti ovo djelo čine vjernim otiskom hrvatske suvremenosti. Je li mržnja kao reakcija na mržnju zapravo traženje ljubavi? Harjaček predstavlja amblematske likove koji pod paljbom prijateljske vatre pokušavaju naći vlastito mjerilo za život, a pritom su ponekad spremni sve razoriti zbog istinske potrebe za bliskošću koja nikako da se ostvari.

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

Jacques de Saint Victor

Via Appia Putovanje najstarijom cestom Italije TIM Press

Pisan u ich-formi, kao intimna ispovijed, ovaj roman pokazuje kako je zaljubljenost, to stanje prvobitne opčaranosti, daleko od ljubavi, pa čak i sama njena negacija. Radnja je smještena u 70-te godine prošlog stoljeća, a glavna junakinja, porijeklom iz osiromašene obitelji − s bolesnim ocem koji ne zarađuje i dominantnom majkom koja zapravo uvijek štiti interese muškaraca - zaljubljuje se u kolegu sa studija, zatravljena njegovom razbarušenošću i umjetničkim senzibilitetom. No ono što je u početku izgledalo idilično, ubrzo se pretvara u moru...

Emily Barr

Jedino sjećanje Flore Banks Profil Knjiga

Mitska via Appia je iz Rima vodila prema jugu Apeninskoga poluotoka. Počinje kod Kapenskih vrata u republikanskim zidinama Rima, odmah iza Velikoga cirka, te kroz Apijeva vrata siječe Aurelijanove zidine; protežući se na 582 kilometra vodi nas sve do Tarenta i Brindisija. Njome su prolazile rimske legije, Hanibalovi slonovi, Spartakovi pobunjeni robovi, prvi kršćani i libertinski prinčevi. Donosila je civilizaciju gdje god je prošla, a potkraj antike ponosno je nosila naziv “kraljice cesta”.

Marina Šur Puhlovski

Divljakuša V.B.Z.

Flora od svoje 10. godine nema kratkotrajno pamćenje. Sjeća se svojih roditelja, brata, najbolje prijateljice, ali što se dogodilo jučer, nema pojma. A onda je jednog dana poljubila dečka svoje najbolje prijateljice Paige i toga se sjeća i sutra. Uvjerena kako je on zaslužan što će joj se pamćenje vratiti, odluči poći za njim na Svalbard. Roditelji su joj odsutni jer je njezin brat u bolnici u Parizu, a uvjereni su kako su je ostavili s Paige. No Paige se toliko naljutila da ju je ostavila samu. Odlazak na Arktik otkrit će Flori da nije sve onako kako se čini.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Partnerstvo Partnera za posao web dizajna, grafičkog dizajna i snimanja fotografija, tražim. Kontakt: 01/335 1082, 099/247 1618. Rabljeni tekstil Nudim engleski brendirani rabljeni tekstil i obuću - second hand, cijena od 10 eura po jednom kilogramu. Kontakt: (+420) 702/908 098. Partnerstvo i ulaganje Tražim poslovnog partnera, sufinancijera, kreditora ili pozajmnicu u iznosu od 20.000 eura za otvaranje sportbar kafića, bilijar kluba i salona zabavnih igara. Postoji poslovni prostor na tri kata oko 300 četvornih metara u centru grada na frenkventnoj lokaciji u Požegi. Kontakt: 095/3938 667. Partnerstvo za ulaganje Tražimo partnera s građevinskim zemljištem (apartmani), sa započetom gradnjom odnosno roh-bau, spremni smo završiti i kompenzirati sa stanovima u istom. Ponude šaljite na mail: boris3005bacani@gmail.com. Šivanje Uhodan obrt za šivanje gornjih dijelova obuće, može i tekstila, traži za popunjenje kapaciteta proizvodnje još kooperanata. Hrastovsko, Ludbreg. Kontakt: 091/5701 900, 042/826 187.

IZBOR IZ NADMETANJA

Partnerstvo Poslovnog partnera za otvaranje caffe-bara u centru Rijeke, tražim. Nije uvjet ﬁnancijsko ulaganje, već ozbiljan rad. Kontakt: 091/4611 188. Usluge prijevoza Tvrtkama koje se bave namještajem i bijelom tehnikom te drugim djelatnostima nudimo suradnju. Posjedujemo dostavna, kombi-vozila te skladište od 200 četvornih metara na gradskoj lokaciji. Kontakt: 091/5707 480. Preuzimanje Tvrtka bi preuzela veće poljoprivredno gospodarstvo (preporuka ili posrednici), sirovine idu za naše gotove izvozne proizvode i druge mogućnosti. Kontakt: 034/248 959. Suradnja na eko farmi Eko farma traži suradnike, stanovanje i zemlju za vrtove, cohousing. Kontakt: 098/798 403. Investicija u hotel Traži se investitor za izgradnju hotela u blizini Marije Bistrice. Kontakt: 091/5726 683.

HRVATSKA

Vozila

Radovi za potrebe CEDIS-a

Privremeni montažni objekt

Hrvatska pošta nabavlja vozila u četiri kategorije. Procijenjena vrijednost ukupne nabave je 89,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 21. lipnja.

Crnogorski elektrodistributivni sistem nabavlja radove za potrebe CEDIS-a - Partija 1: DV 10 kV stupovi i TS 10/0,4 kV – bojenje i Partija 2: DV 35 kV stupovi - bojenje. Rok dostave ponuda je 13. lipnja.

Grad Zagreb nabavlja privremeni montažni objekt po sistemu “ključ u ruke” u sklopu Aktivnosti na Savi. Procijenjena vrijednost nabave je 7,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 13. lipnja. Prehrambeni proizvodi

Grad Zagreb za KBC Sveti Duh nabavlja prehrambene proizvode u 19 grupa. Procijenjena vrijednost nabave je 6,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 19. lipnja. Osiguranja Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Partnerstvo Partnera u uhodanom obrtu - usluge proslava dječjih rođendana u Rijeci, tražim. Traži se netko tko bi preuzeo brigu o poslovanju. Kontakt: 091/5628 581.

Međimurske vode nabavljaju usluge osiguranja imovine, vozila i osoba. Procijenjena vrijednost nabave je 3,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 8. lipnja.

Vojničko posteljno rublje

MORH nabavlja vojničko posteljno rublje. Procijenjena vrijednost iznosi 611.000 kuna. Rok dostave ponuda je 15. lipnja.

Lijekovi

REGIJA Računalna oprema

Grad Tuzla nabavlja računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 11. lipnja.

Splošna bolnišnica Novo mesto nabavlja lijekove. Rok dostave ponuda je 22. lipnja.

Teška vozila

Izgradnja skladišta

Ministarstvo za Kosovske bezbedonosne snage nabavlja teška vozila. Rok za dostavu ponude je 22. lipnja.

Općina Tešanj nabavlja radove izgradnje skladišta civilne zaštite. Rok dostave ponuda je 20. lipnja.

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE ŠUME, ORANICE, PA ČAK I KAMENOLOMI Parcela nepravilnog oblika s dva objekta, jednim dovršenim, a drugim u grubim radovima u visini prizemlja, udaljena 300 metara od mora, ukupne površine 1332 četvorna metra, nalazi se u mjestu Okrug Gornji u Splitsko-dalmatinskoj županiji, prodaje se na dražbi 30. svibnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, bivša vojarna Sv. Križ, Dračevac, soba br. 37 C/I. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Vinograd i šuma, ukupne površine 627 četvornih metara, nalazi se u mjestu Duće, Općina Dugi Rat u Splitsko-dalmatinskoj županiji, prodaje se na dražbi 30. svibnja u 10 sati na Općinskom sudu u Splitu, bivša vojarna Sv. Križ, Dračevac, soba br. 37 C/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamstvo iznosi jednu desetinu utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 173 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,3 milijuna kuna, nalazi se u Zadru, prodaje se na dražbi 4. lipnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 215/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Stan, ukupne površine 69 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 610.950 kuna, nalazi se u Metkoviću, prodaje se na dražbi 4. lipnja u 10 sati na Općinskom sudu u Dubrovniku, Stalna služba u Metkoviću, Andrije Hebranga 9, Metković, sudnica br. 8. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Nekretnine unutar građevinskog područja, oranica i kamenolomi, ukupne površine 5698 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,79 milijuna kuna, nalaze se u mjestu Sošići, Općina Kanfanar, Istarska županija, prodaje se na dražbi 4. lipnja u 14.45 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Rovinju, soba 10/II., Obala Pina Budicina 4. Oranica, ukupne površine 4202 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 17.600 kuna,

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

nalazi se u mjestu Dalj, Općina Erdut, Osječko-baranjska županija, prodaje se na dražbi 5. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10, soba br. 3, Ovršni odjel. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Pašnjak, ukupne površine 300 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 99.900 kuna, nalazi se u naselju Gornji Karin, Općina Obrovac, Zadarska županija, prodaje se na dražbi 5. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 101/Ic. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Šuma, ukupne površine 39.835,84 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 251.766 kuna, nalazi se u Zagrebu, prodaje se na dražbi 5. lipnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba br. 232/II. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 376 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 284.000 kuna, nalazi se u Vukovaru, prodaje se na dražbi 5. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Županijska 31, soba br. 318. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Šuma, ukupne površine 76.077,8 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 2,56 milijuna kuna, nalazi se u Zagrebu, prodaje se na dražbi 5. lipnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba br. 232/II. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, dvorište i voćnjak, ukupne površine 3513,88 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 472.882,21 kunu, nalazi se u naselju Bogdanovec, Općina Gornji Mihaljevec, Međimurska županija, prodaje se na dražbi 5. lipnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Čakovcu, R. Boškovića br. 18, soba 70. Na prvom ročištu za dražbu, nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Dvoipolsoban stan na trećem katu zgrade, ukupne površine 80,26 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 794.530 kuna, nalazi se u Zadru, prodaje se na dražbi 5. lipnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 205/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti tj. ispod iznosa od 529.687,09 kuna.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Elektroinstalaterski radovi na transformatorima Vijeće Europe traži izvođača radova na elektroinstalacijama i transformatorima. Natječaj je otvoren do 14. lipnja. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je na: https://mycloud. coe.int/index.php/s/NfKcJGycFGysWFm. Prijave se predaju na: Conseil de l’Europe BP 7, Conseil de l’Europe, 67075 Strasbourg Cedex, France, cdm@coe.int. Usluge na području sigurnosti Scuola Europea di Varese, Varese, Italija, traži nabavu usluga na području sigurnosti. Natječaj je otvoren do 18. lipnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: www. eurscva.eu. Dodatne informacije dostupne su na: Scuola Europea di Varese, Via Montello 118, Varese 21100, Italia,Commissione Gare, VAR-PROCUREMENTS@eursc.eu. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na istu adresu. Razne usluge inženjeringa Infrastruttura, Progetti Engineering, Binario e geomatica; Bellinzona, Švicarska, traži nabavu raznih usluga inženjeringa. Natječaj je otvoren do 4. srpnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=1020547. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Ferrovie federali svizzere FFS Acquisti Infrastruttura, Progetti di costruzione Regione Centro, via Pedemonte 7, Bellinzona 6500, Switzerland, Roberto d’Onofrio, donofrio. roberto@sbb.ch. Radovi vanjskog čišćenja zgrade Département de l’aménagement et des constructions — unité soumissions, Ženeva, Švicarska, traži izvođača radova na vanjskom čišćenju zgrade. Natječaj je otvoren do 6. srpnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=1021425. Dodatne informacije dostupne su

na Département de l’aménagement et des constructions — unité soumissions rue de l’Hôtelde-Ville 4, case postale 3983, Genève 3 1211, Switzerland, Maïté Giocondo, soumissions. dca@ville-ge.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na istu adresu. Usluge pranja i kemijskog čišćenja Sunndal kommune, Sunndalsøra, Norveška, traži izvođača radova na uslugama pranja i kemijskog čišćenja. Natječaj je otvoren do 29. lipnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://kgv.doffin. no/ctm/Supplier/Documents/Folder/161464. Dodatne informacije dostupne su na: Sunndal kommune, 964 981 604, Boks 94, Sunndalsøra 6601, Norway, Evy Austad, evy.austad@sunndal.kommune.no. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na istu. adresu. Računala České vysoké učení technické v Praze, Prag, Češka, traži nabavu računala. Natječaj je otvoren do 1. srpnja. Glavna adresa javnog naručitelja: https://www.cvut.cz. Adresa profila kupca: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/ profilCVUT. Elektronički pristup podacima: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/ profilCVUT. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://www.egordion. cz/nabidkaGORDION/profilCVUT. Više podataka na: České vysoké učení technické v Praze, 68407700, Zikova 1903/4, UCEEB, JUDr. Ladislav Hradil, 16000 Praha, Češka Republika, ladislav.hradil@uceeb.cvut.cz. Uredski i računalni strojevi Swissgrid AG, Frick, traži nabavu uredskih i računalnih strojeva, opreme i potrepština osim namještaja i paketa programske podrške. Natječaj je otvoren do 16. lipnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=1006587. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Swissgrid AG, Bleichemattstraße 31, Aarau 5000, Switzerland, Etienne Auger, etienne.auger@swissgrid.ch.

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

PRIVREDNI VJESNIK

HRVATSKA VINA OKUPILA BAVARCE U SREDIŠTU MÜNCHENA

PORASTAO IZVOZ VINA U NJEMAČKU Posjetitelji su kušali neka od najboljih hrvatskih vina i delikatesa i to na štandovima na kojima je svoje proizvode predstavilo 12 hrvatskih tvrtki

KADA JE RIJEČ O VINARSTVU, NJEMAČKA NAM JE DRUGO IZVOZNO TRŽIŠTE, ISTAKNUO JE BURILOVIĆ

jemačka je jedan od najvećih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske, točnije, jedno od pet najvećih izvoznih tržišta za naše proizvode i najvažnije tržište za izvoz usluga. Kada je riječ o vinarstvu, Njemačka nam je drugo izvozno tržište, nakon Bosne i Hercegovine, no s obzirom na to da su Nijemci naši dobro poznati turisti koji ostvaruju najveći turistički promet, još ima potencijala da se izvozna brojka poveća, rekao je Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, na promociji hrvatskih vina pod brendom, Vina Croatia – vina mosaica, održanom na trgu Wittelsbacherplatz u Münchenu u organizaciji HGK i Hrvatske turističke zajednice.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

München je i nezaobilazno mjesto europske i svjetske enogastronomije, a HGK ovakvim akcijama pokušava domaćim vinarima pomoći da dođu do novih tržišta i novih kupaca. Kako kažu u HGK, takav oblik promocije s HTZ-om nastavit će se i u ostalim zemljama iz kojih dolaze turisti u Hrvatsku. Posjetitelji su na središnjem trgu u Münchenu kušali neka od najboljih hrvatskih vina i delikatesa, i to na štandovima na kojima je svoje proizvode predstavilo 12 hrvatskih tvrtki - Aura Delikatessen, Baba delicije – Kuća pršuta, Badel 1862, Dingač Skaramuča, Kutjevo, Maraska, OPG Rajka Dvanajščak, Osilovac – Feravino, PP Orahovica, PZ Masvin, PZ Vrbnik i Zigante Tartuﬁ. U posebno postavljenoj tzv.

gastro kući kuhala su se tradicionalna hrvatska jela. Osvrnuvši se na promociju vina Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda HTZ-a, je rekao kako hrvatska enogastronomija na najbolji način predstavlja našu tradiciju, pa su autohtoni okusi i njihova promocija ključni korak u približavanju ukupne hrvatske turističke ponude stranim tržištima. “Sve to posebice vrijedi za Njemačku, jedno od naših najvažnijih emitivnih tržišta s kojeg godišnje ostvarujemo gotovo tri milijuna dolazaka turista”, istaknuo je Staničić. Dodao je kako je u dosadašnjem dijelu turističke godine s njemačkog tržišta ostvaren porast broja dolazaka gostiju od 19 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

NIJEMCI S NOSTALGIJOM PRIČAJU O HRVATSKOJ O promociji hrvatskih vina u Njemačkoj govorio je Josip Pavičić iz tvrtke Feravino koji je rekao kako Nijemci dosta pozitivno reagiraju na naša vina prije svega jer su im poznati okusi, a o Hrvatskoj uglavnom s nostalgijom pričaju,

kao o zemlji u kojoj su proveli godišnji odmor. “Hrvatska enogastronomska ponuda im je bliska, pa smatram da imamo velike šanse za širenje na ovom tržištu. Trebamo se nametnuti, a ovakve manifestacije su idealne za to’’, istaknuo je Pavičić. Među prvima čija su se vina prije 20 godina počela izvoziti na njemačko tržište je Dingač Skaramuča. ‘’Nijemcima smo zanimljivi zato što oni kušaju naša vina dok turistički borave u Hrvatskoj, pa ih rado žele imati i u svojoj kući, ali još uvijek su nam najbrojniji konzumenti iseljenici s naših područja’’, rekao je Branimir Anđelić, voditelj prodaje Dingač Skaramuče. U Poljoprivrednoj zadruzi Vrbnik, koja godišnje u Njemačku ispruči i do 6000 butelja, ističu kako je ovakva promocija hrvatskih vina prigoda da se oni Nijemci koji još nisu vidjeli našu zemlju, odluče na posjet Hrvatskoj. Inače, Hrvatska je na njemačko tržište u 2017. izvezla vina u vrijednosti višoj od dva milijuna eura, dok smo istodobno uvezli vina u vrijednosti 1,96 milijuna eura pa se tako Njemačka, po uvozu vina, nalazi na četvrtom mjestu uvoznih tržišta. Osvrnuvši se na tržište vina Ivan Barbić, master of wine, je rekao kako se ukupno gledajući 2017. u odnosu na 2016. godinu, izvoz vina povećao za 13 posto, dok se uvoz povećao za dva posto. “Najviše vina u Njemačku izvozimo u bocama po prosječnoj cijeni od 2,64 eura po litri. Iz Njemačke uvozimo uglavnom pjenušava vina i vina u bocama”, naglasio je. Dodao je kako Hrvatska ima nekoliko autohtonih sorti koje su cijenjene i u inozemstvu, a to su primjerice malvazija istarska i plavac. “To znaju biti jedinstvena vina koja su tražena i na vrlo kompetitivnim tržištima. Ovakve manifestacije su dobar put za probitak, ali treba ustrajati u promociji i biti prisutan na tržištu”, zaključio je Barbić.

HRVATSKA JE NA NJEMAČKO TRŽIŠTE U 2017. IZVEZLA VINA U VRIJEDNOSTI VIŠOJ OD DVA MILIJUNA EURA, A UVEZLA ZA 1,96 MILIJUNA EURA

28. svibnja 2018. | broj 4031 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

AMERICA’S CUP U HRVATSKOJ

Nautički događaj godine u Šibeniku

Šibeniku se održava nautički događaj godine. Prvi put u svojoj povijesti D-Marin Mandalina ugošćuje najbolje svjetske jedriličare i priznate poslovne ljude na prestižnoj regati klase TP52. Posade 13 jedrilica jedre u šibenskom akvatoriju, a natjecanje se održava do nedjelje, 27. svibnja. Regata je započela Šibenik 52 Super Series Sailing Weekom. Dolazak višestrukih olimpijskih pobjednika, poput Sir Bena Ainslijea, Roberta Scheidta i Santiaga Langea, sudionika i osvajača America’s Cupa i Volvo Ocean Racea te uglednih biznismena, ima pozitivan utjecaj i na turizam. Naime, Hrvatska se organizacijom takve regate, jedne od najjačih svjetskih jedriličarskih serija još više proﬁlira kao zemlja stvorena za jedrenje i rekreacijski jahting. Na regatu se osvrnuo Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, koji je rekao kako velika međunarodna

događanja imaju iznimnu promotivnu vrijednost za ukupni hrvatski turizam. “Naša očuvana priroda, more i otoci naglašavaju ono najljepše što Hrvatska ima te predstavljaju iznimno bogatu resursnu osnovu koja našu zemlju svrstava u sam vrh nautičkih odredišta. Kako je riječ o jednoj od najprestižnijih regata na svije-

tu, HTZ je ponosan partner projekta zbog kojeg će Šibenik, Zadar, ali i cijela Hrvatska postati jedriličarsko središte svijeta”, istaknuo je Staničić. Najbolji svjetski jedriličari ostaju u Hrvatskoj i sljedeći mjesec jer je D-Marin Dalmacija domaćin 52 Super Series Zadar Royal Cupa koji se održava od 20. do 24. lipnja. (S.P.)

ONLINE PLATFORMA BEEPING

Next je slovenski start-up godine

Start-upu Next, koji razvija online platformu Beeping, na međunarodnoj konferenciji PODIM koja se održavala sredinom svibnja u Mariboru, uručena je slovenska nagrada Startup of the Year 2018.

Korisnici ove platforme mogu angažirati ovjerene čistače kako bi im brzo, sigurno i učinkovito te povremeno ili redovito čistili kućanstvo ili im pak pomogli pri kućanskim poslovima. Svako kućanstvo u Europi, objavljeno je na internetskim stranicama konferencije, godišnje posvećuje više od 15 dana slobodnog vremena za čišćenje i kućanske poslove. Ne postoji pravno i transparentno tržište usluga čišćenja kućanstva. Jedno od najčešćih rješenja je crno tržište koje je ilegalno i netransparentno. Mladi Beeping tim, koji je smješten u Ljubljanskom sveučilišnom inkubatoru, u ovom je području otkrio nevjerojatno obećavajuću poslovnu priliku. Stručni žiri ovogodišnje nagrade ovaj start-up opisuje kao dobar

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4031 | 28. svibnja 2018.

primjer za generacije koje dolaze. Tvrtka je osnovana u kolovozu 2015. i u manje od tri godine tim koji vode Jan Dobrilovič i David Mohar uspio je izgraditi lokalno prepoznatljivu marku Beeping, uz minimalna ﬁnancijska ulaganja. Danas, Beeping ima više od 16.500 registriranih korisnika i do 100 profesionalnih čistača na dva trenutačno ključna tržišta (slovenskom i hrvatskom). Važno je istaknuti kako se do 75 posto svih čišćenja putem Beepingove platforme temelji na modelu pretplate, uz stopu zadržavanja korisnika od čak 80 posto. Tako Beeping osigurava održivi poslovni model koji generira rast od 20 posto svakog mjeseca. Troškovi usluga ove online platforme su ﬁksni i postavljeni na temelju veličine stana.

ODRŽAN 41. MIPRO

Koji su realni problemi poduzetnika? Najveći tehnološki događaj u regiji 41. međunarodni skup za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku MIPRO, održan je prošloga tjedna od 21. do 25. svibnja u Opatiji. U srijedu je, u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, održan Dan gospodarstvenika. Cilj skupa je bio potaknuti raspravu o realnim problemima poduzetnika, kao što su skupa i nedovoljno učinkovita javna uprava, visoki porezi nameti, sporo pravosuđe i česte promjene gospodarstvenog zakonodavnog okvira. Uz sudjelovanje istaknutih govornika željelo se pridonijeti oblikovanju nacionalne razvojne strategije do 2030., smjernica potrebnih transformaciji hrvatskog obrazovnog sustava i stvaranju realnih potencijala za ubrzanje digitalne ekonomije. U sklopu svečanog otvaranja MIPRO-a održan je okrugli stol „Bolje obrazovanje za bolje gospodarstvo“. Panel je nastojao odgovoriti pitanja kao što su primjerice: Što bismo mogli poboljšati u upravljanju ljudima i sustavu obrazovanja kako bismo maksimizirali investiciju u buduće nositelje razvoja gospodarstva? Kako osigurati obrazovnim institucijama da ostvare više

prihoda kroz suradnju s gospodarstvom? Što bi trebalo napraviti da obrazovne institucije zaista postanu generatori osnivanja i privlačenja novih gospodarskih subjekata u lokalnoj zajednici? Jedan od govornika bio je dr. Tobias Höllwarth, predsjednik Uprave EuroClouda Europe, koji više od 20 godina djeluje kao korporativni konzultant u području outsourcinga za upravljanje tenderima za velike tvrtke u industrijskim i energetskim sektorima, kao i za javne vlasti, te na području upravljanja IT-jem u srednjim tvrtkama.

Više informacija o skupu MIPRO saznajte na web stranici www.mipro.hr

Sve gospodarske informacije na jednom mjestu

x 48 (tjednik)

(3-mjesečnik)

više od 60 brojeva stiže na Vašu adresu

(polugodišnjak)

SAMO!

(godišnjak)

...telefonski u našu redakciju na broj 01 / 560 00 00

(godišnjak)

750 kn + PDV

Kako se pretplatiti... 1

(godišnjak)

Više od poslovne informacije

...ili pošaljite upit na email pretplata@privredni.hr

... ili mobitelom odskenirajte QR kôd

PRIVREDNI VJESNIK

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

Naa

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.