Pv 4032

| BDP U I. KVARTALU | TERRA KERAMIKA | HRWWWATSKA | SVIJET FINANCIJA |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

GODINA 1953.-2018.

4. lipnja 2018., godina LXV, broj 4032

PV ANALIZA: ISTRAŽIVANJE REVIZORSKO-KONZULTANTSKE TVRTKE EY

Za hotelijerstvo 1,2 milijarde eura u pet godina INTERVJU

Vesna Mijatović Inchoo

POSEB

AN PR

I LO G

fo EENiEnnterprise nosi Što do e Network Europ

PODUZETNICI U 2017.

PROMETNA BUDUĆNOST HRVATSKE

Neto dobit od 21,9 milijardi kuna

Promet u funkciji pokretača razvoja

Pročitajte novi www.privredni.hr/businessandlifestyle

SADRŽAJ

4032 / 4. lipnja 2018.

TEMA TJEDNA 6

Analiza Financijske agencije Lanjska neto dobit 21,9 milijardi kuna

AKTUALNO 10

Državni zavod za statistiku BDP na godišnjoj razini porastao za 2,5 posto

30

U Koprivnici održan 11. susret trgovaca HOK-a Treba sačuvati malu trgovinu

12

Vesna Mijatović, sales managerica u Inchoou Od online prodaje više se ne bježi

INTERVJU

6 26

PV ANALIZA 18

Istraživanje revizorsko-konzultantske tvrtke EY Ulaganja od 1,2 milijarde eura u hotelijerstvo u pet godina

22

Prometna budućnost Hrvatske Promet u funkciji pokretača razvoja

24

Državni prometni projekti za Osječko-baranjsku županiju Napori za izlazak iz prometne izoliranosti

PROMET

Donosimo priču o Tei Radić koja sve svoje unikatno posuđe izrađuje tehnikom štipanja

PRIČA S RAZLOGOM 26

Tea Radić, Terra keramika Nepresušna inspiracija u prirodi

31

Priče su in Da je priča “najprirodniji” oblik primanja i prenošenja informacija potvrđuje i neuroznanost

38

Božidar Ledinko, direktor tvrtke Galko Galko su vrijedni ljudi

43

Najveći ugovor o kupnji udjela u sektoru turizma EBRD ulaže u D-Marin marine

KOLUMNA: VIS-À-VIS

OBLJETNICE

SVIJET FINANCIJA

12

BUSINESS & LIFESTYLE 54

Vesna Mijatović

Nagrada za Aminess hotele i kampove Veze koje traju...

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Jozo Knez, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak

MARKETING RAZVOJ, MARKETING I PRODAJA Predrag Milinović milinovic@privredni.hr

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR DANTES BEGIĆ

PRIGODA ZA MANJE VINARE Naš projekt je zamišljen tako da na jednom mjestu okupimo što više kvalitetnih ugostitelja i vinara. Želeći ih ujediniti i povezati, cilj nam je bio obogatiti ugostiteljsku ponudu

U Dantes Begić, vlasnik i direktor agencije Ricerca Mercato

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

Hrvatskoj je veliki broj raznovsnih vinskih događanja, a velik dio njih se temelji na sličnom konceptu koji iscrpljuje vinare i ostale sudionike.

Mi podržavamo svako okupljanje i sve vinske manifestacije jer se time unapređuje kultura konzumacije vina te se vino, kao jedan od značajnijih proizvoda, približava ljubiteljima i potrošačima.

Vinari su upravo oni koji moraju prepoznati gdje će se pojavljivati i od čega će imati koristi.

Mi kao organizatori evenata imamo drugačiji cilj i naša događanja se razlikuju od ostalih manifestacija. Radimo tako da vinari koji su s nama u projektu budu oni koji će pozvati određeni broj ugostitelja. Oni, zajedno s nama, i uz našu logističku podršku traže ciljanu skupinu ugostitelja i poslovnih partnera. Vinari su oni koje ćemo mi, kao organizator, usmjeriti i omogućiti im druženje, ali i unapređenje suradnje te poboljšanje međusobne komunikacije.

Znači mi kao organizatori VIP evenata ne radimo tako da pozovemo što veći broj ljudi i naplaćujemo ulaznicu te tako zarađujemo. Kod nas nema naplate ulaznica, ali ne može ni svatko doći na događanja koje organiziramo. Naši gosti su VIP gosti koje mi pozivamo, odnosno koje biramo.

Da imamo ozbiljan pristup prepoznali su i naši partneri te mogu reći da su jako zadovoljni. Nakon svakog događaja mi ih kontaktiramo kako bismo dobili povratnu informaciju. Osim što promoviramo svoje partnere, organiziramo niz radionica kako bismo sve sudionike educirali o kulturi konzumiranja vina. Nastojimo im približiti neke zakonitosti i iskustva u proizvodnji vina, o prodaji i plasmanu te, naravno, o promociji. Za događanja koja organiziramo biramo samo vrhunske prostore. Riječ je o objektima koji su prepoznati po kvaliteti i i po svojoj posebnosti.

Mnogi ugostitelji koji su došli na naše evente bili su više nego zadovoljni. Nismo birali najzvučnija imena iz svijeta vinarstva nego prigodu dajemo vinarima koji nama, kao organizatorima, odgovaraju jer smo prepoznali njihovu

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

kvalitetu, ponudu... Upravo takvim vinarima dajemo na važnosti. To su manji proizvođači vina koji imaju svoje specifičnosti, ali još se nisu potpuno pozicionirali na tržištu. U Splitu smo imali 19 vinara što je više nego što smo bili planirali. Znači, mi se ne želimo širiti i povećavati broj vinara nego želimo zadržati svoje partnere koji će nam odgovarati i koji su svjesni načina na koji mi radimo. Zato je moguće da ubuduće čak i smanjimo broj vinara.

Okupljamo sommeliere, vinare, ugostitelje i turističke radnike. Sam naš projekt je i zamišljen tako da na jednom mjestu okupimo

VINARI SU UPRAVO ONI KOJI MORAJU PREPOZNATI GDJE ĆE SE POJAVLJIVATI I OD ČEGA ĆE IMATI KORISTI što više kvalitetnih ugostitelja i vinara. Želeći ih ujediniti i povezati, cilj nam je bio obogatiti ugostiteljsku ponudu. Ideja je potekla od vinara pa se to nadograđivalo, tako da smo u projekt uključili i proizvođače nekih delicija kao što su proizvođači tartufa, pršuta, sira... Uključujemo proizvode koji imaju svoju specifičnost i koji su zanimljivi ugostiteljima. To je način na koji smo željeli potaknuti da zajednički radimo na poboljšanju gastronomske, ugostiteljske i turističke ponude.

Recimo, na održanom Wine VIP eventu Konferenciji vrhunskih vinskih znalaca, u Hotelu Park u Splitu okupili smo oko 350 gostiju s područja cijele Dalmacije iz ugostiteljske i turističke struke iz hotelskih kuća, restorana, wine barova, kao i vrhunskih govornika koji su se družili, educirali, degustirali i razmjenjivali bogata iskustva. Događaj Wine VIP event bio je organiziran uz pokroviteljstvo Ministarstva turizma Republike Hrvatske.

BROJKE, BROJKE

ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE S INOZEMSTVOM U 2017.

104,6 milijardi kuna ukupan IZVOZ u 2017.

163,3 milijarde kuna ukupan UVOZ u 2017.

142,3 milijarde kuna prerađivačka industrija

93 milijarde kuna prerađivačka industrija

10,4 milijarde kuna

4,9 milijardi kuna

rudarstvo I vađenje

poljoprivreda i šumarstvo

4,7 milijardi kuna opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

127,4 milijarde kuna

3,1 milijarda kuna opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

Najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a u 2017.

Italija, Njemačka i Slovenija.

uvoz iz zemalja Europske unije

67,8 milijardi kuna izvoz u zemlje Europske unije

Izvor: DZS

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

ANALIZA FINANCIJSKE AGENCIJE

LANJSKA NETO DOBIT 21,9 MILIJARDI KUNA Poduzetnici obveznici poreza na dobit, njih 120.081, povećali su u 2017. broj zaposlenih za 5,8 posto, ukupne prihode za 9,5 posto, ukupne rashode za 10,4 posto, dobit razdoblja za 8,7 posto i gubitak razdoblja za 40,6 posto piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

K

onsolidirani financijski rezultat poslovanja hrvatskih poduzetnika u prošloj godini pokazuju kako su ostvarili neto dobit od 21,9 milijardi kuna, što je 9,5 posto manje nego u 2016. kada je neto dobit bila 24 milijarde kuna,

NA STRANIM TRŽIŠTIMA SVOJE PROIZVODE I USLUGE PLASIRALA SU 18.532 PODUZETNIKA ŠTO PREDSTAVLJA RAST OD 15,4 POSTO pokazuje analiza koju je izradila Financijska agencija. Obveznici poreza na dobit, njih 120.081 bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija, u prošloj su godini imali 882.884 zaposlena (prema

satima rada), što je 48.667 zaposlenih više u odnosu na godinu ranije. Ti su poduzetnici isplaćivali prosječnu mjesečnu obračunatu neto plaću od 5372 kune, što je povećanje od 4,3 posto više u odnosu na 2016. godinu.

U odnosu na 2016. godinu ti su poduzetnici povećali broj zaposlenih za 5,8 posto, ukupne prihode za 9,5 posto, ukupne rashode za 10,4 posto, dobit razdoblja za 8,7 posto i gubitak razdoblja za 40,6 posto. Povećanje gubitaka rezultiralo je smanjenjem konsolidiranog financijskog rezultata neto dobiti za 9,5 posto u odnosu na 2016. godinu.

Ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od gotovo 678,4 milijarde kuna, dok su ukupni rashodi bili 649,8 milijardi kuna. Od 678,4 milijarde kuna ukupnoga prihoda poduzetnika 137,8 milijardi ostvareno je prodajom robe na inozemnom tržištu, što je 16,6 posto više nego pretprošle godine.

VIŠE DOBITAŠA NEGO GUBITAŠA Rastao je i broj izvozničkih tvrtki; tako su na stranim tržištima svoje proizvode i usluge plasirala 18.532 poduzetnika što 4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

Financijski rezultati poslovanja 120.081* poduzetnika RH u 2017. i usporedba s 2016. godinom (iznosi u tisućama kuna, plaće u kunama) Opis

2016.

2017.

Indeks 2017./2016.

Broj zaposlenih

834.217

882.884

105,8

Ukupni prihodi

619.511.457

678.395.213

109,5

Ukupni rashodi

588.419.169

649.769.441

110,4

Dobit prije oporezivanja

44.964.035

48.336.965

107,5

Gubitak prije oporezivanja

13.871.747

19.711.194

142,1

Porez na dobit

6.904.972

6.740.274

97,6

Dobit razdoblja

38.069.666

41.397.246

108,7

Gubitak razdoblja

13.882.351

19.511.749

140,6

Konsolidirani financijski rezultat (dobit ili gubitak razdoblja)

24.187.316

21.885.497

90,5

Izvoz

118.237.344

137.843.044

116,6

Uvoz

103.369.414

117.810.277

114,0

Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz)

14.867.930

20.032.767

134,7

Investicije u novu dugotrajnu imovinu

23.573.591

23.722.668

100,6

5.151

5.372

104,3

Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom

* U navedeni broj i rezultate nisu uključeni podaci za sva društava iz KONCERNA AGROKOR, jer je od njih 34, sedam društava u Registar podnijelo godišnji financijski izvještaj za statističke i druge potrebe za 2017. godinu.

Izvor: Financijska agencija, Registar godišnjih financijskih izvještaja

oko

678,4 mlrd kn lanjski ukupni prihodi

predstavlja rast od 15,4 posto. Rast bilježi i uvoz, pa je više od 120.000 poduzetnika uvezlo roba i usluga za 117,8 milijardi kuna, a sam trgovinski suficit bio je nešto veći od 20 milijardi kuna.

Dobit razdoblja u prošloj godini u iznosu od 41,39 milijardi kuna, ostvarilo je 80.947 odnosno 67,4 posto poduzetnika, dok je gubitke razdoblja ukupne vrijednosti 19,5 milijardi kuna iskazalo njih 32,6 posto odnosno 39.134.

PROMATRANO PO VELIČINI, NAJVIŠE JE MIKRO PODUZETNIKA - NJIH 107.635 ILI 89,6 POSTO Najveću dobit razdoblja u 2017. godini ostvarilo je veliko društvo Ina, u iznosu od 1,4 milijarde kuna. “U 2017. godini Ina Grupa ostvarila je jedan od najboljih rezultata u svojoj novijoj povijesti. Pokazali smo sposobnost da iskoristimo prednosti povoljnog vanjskog okruženja s višim cijenama ostvarivši EBITDA-u u iznosu većem od 3,2 milijarde kuna, što je rast od 52 posto u usporedbi sa 2016. godinom. Definirali smo dva osnovna stupa 8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

našeg poslovanja, od kojih je jedan fokusiran na rast, a drugi na operativnu izvrsnost i vrhunsku učinkovitost. Uspjeli smo u oba područja. Inin fokus na jačanje prodajnih aktivnosti doveo je do porasta prihoda za 20 posto u usporedbi sa 2016. godinom. Izdaci za kapitalne investicije ostaju na visokim razinama od 1,4 milijarde kuna, u skladu s prethodnom godinom, uz povećanje ulaganja u Hrvatskoj”, tim je riječima predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott komentirao poslovanje najveće hrvatske naftne kompanije u prošloj godini. “Iako smo

TVRTKE KOJE NISU PREDALE FINANCIJSKA IZVJEŠĆA

Od 34 društva koncerna Agrokor, samo sedam podnijelo je financijska izvješća U navedeni broj i rezultate o poslovanju poduzetnika u Hrvatskoj nisu uključeni podaci za sva društava iz koncerna Agrokor jer je od njih 34, tek sedam društava podnijelo godišnji financijski izvještaj za statističke i druge potrebe za 2017. godinu. Izvještaj su podnijele tvrtke Backstage, e-Kolektor, Krka, Moslavina voće, Multiplus card,

suočeni s prirodnim padom proizvodnje na našim zrelim poljima, učinili smo značajne napore kako bismo povećali proizvodnju na njima iskorištavajući njihov maksimalan potencijal implementacijom koncepta Optimizacije proizvodnje na postojećim poljima i uspješnim obavljanjem raznih rudarskih radova, što je rezultiralo porastom domaće proizvodnje nafte na razine od prije 10 godina”, rekao je Áldott te dodao kako su odjeli Rafinerije i marketing ostvarili snažnu EBITDA-u s pozitivnim novčanim tokom, što je najbolji rezultat u zadnjih 10 godina.

NOVE INVESTICIJE ISPOD JEDAN POSTO Iako jedva zamjetno, lani je raslo investiranje u novu dugotrajnu imovinu gdje su se na investicije odlučila 12.193 poduzetnika, koja su lani investirala 23,7 milijardi kuna što je povećanje od 0,6 posto u odnosu na prethodno poslovno razdoblje. Ovako malo povećanje investiranja ne čudi s obzirom na to da većina poduzetnika u Hrvatskoj, njih čak 76 posto, poslovnu i investicijsku klimu u zemlji ocjenjuje nepoticajnom, pokazuje istraživanje Hrvatske gospodarske komore predstavljeno u travnju ove godine. Naime, istraživanje je također pokazalo kako 23 posto poduzetnika smatra kako investicijska klima u Hrvatskoj nije poticajna ni nepoticajna, dok je samo jedan posto smatra poticajnom. “Indeks poslovne klime u Hrvatskoj, temeljem istraživanja percepcije poduzetnika posljednje tri godine, pogoršan je”, istaknula je voditeljica Odjela za privlačenje investicija u HGK Svjetlana Momčilović, koja je dodala da iako su poduzetnici kazali da je u nekim područjima određeni napredak vidljiv, dinamika kojim se reforme provode nije u skladu s njihovim očekivanjima.

I DALJE NAJVIŠE MIKRO PODUZETNIKA Promatrano po veličini poduzetnika, najviše je

Poliklinika Aviva i Tisak usluge, dok velike tvrtke iz sastava poput samog Agrokora te Konzuma, Jamnice, Leda, Belja, PIK-a Vinkovci, PIK-a Vrbovec, Vupika, Roto dinamica, Tiska, Zvijezde nisu predala godišnja financijska izvješća za 2017. godinu, dok su izvješća za 2016. godinu uglavnom predala u listopadu prošle godine.

mikro poduzetnika - njih 107.635 ili 89,6 posto svih poduzetnika, malih je bilo 10.717 što je udio od 8,9 posto, srednjih je bilo 1400 uz udio od 1,2 posto, a velikih tek 329 s udjelom od samo 0,3 posto.

Sve skupine poduzetnika 2017. godinu zaključile su s dobiti, s tim da je neto dobit mikro poduzetnika iznosila 1,1 milijardu kuna, mali poduzetnici ostvarili su 5,2 milijarde kuna neto dobiti, srednji 5,5 milijardi kuna, a veliki poduzetnici, iako ih je najmanje, ostva-

LANI JE U NOVU DUGOTRAJNU IMOVINU INVESTIRANO 23,7 MILIJARDI KUNA rili su najviše neto dobiti od 10 milijardi kuna.

Jedan od najpoznatijih srednjih poduzetnika u Hrvatskoj je Mate Rimac, osnivač i direktor tvrtki Rimac Automobili i Greyp Bikes, koji je u ožujku ove godine ponio i titulu EY Poduzetnik. Kako je rekao, za njega nema većeg gušta nego ići u tvornice i vidjeti kako rade. “Prije osam godina bio sam u garaži. Danas sam sa 350 ljudi u tvrtki. Dajemo svoj doprinos, ono što možemo, od početka mi je bio cilj pokazati da se može. Rekli su mi na fakultetu da je u Hrvatskoj nemoguće proizvesti auto, no mi smo dokazali da se može”, rekao je Rimac koji je istaknuo kako im je cilj ove godine stvoriti novih 100 radnih mjesta.

Finina analiza pokazuje kako je, promatrano po županijama, neto dobit poduzetnika najviše porasla na razini Dubrovačko-neretvanske županije, i to za čak 104,8 posto, Zadarske županije 29,3 posto, Splitsko-dalmatinske županije 27,1 posto i Bjelovarsko-bilogorske županije za 22,3 posto.

649,8 mlrd kn ukupni rashodi

za % manja

9,5

neto dobit nego u 2016.

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

AKTUALNO DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

BDP NA GODIŠNJOJ RAZINI PORASTAO ZA 2,5 POSTO Konačna potrošnja pridonijela je pozitivnom rastu BDP-a za 3,6 posto, neprofitne ustanove koje služe kućanstvima sa 4,3 posto te država sa 2,8 posto piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

H Kada gledamo tu strukturu potrošnje, onda moramo naglasiti da u svakom slučaju vidimo povratak na onaj

pretkrizni model gospodarskog rasta koji se primarno zasniva na osobnoj potrošnji, unatoč rastu kapitalnih investicija.

Zdeslav Šantić, glavni makroekonomist Splitske banke

rvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju ove godine bilježi rast od 2,5 posto na godišnjoj razini, što je brži rast nego u prethodnom kvartalu, pokazuje to prva procjena rasta BDP-a koju je prošli tjedan objavio Državni zavod za statistiku, koji je revidirao i prethodne originalne podatke. Tako je u posljednjem lanjskom tromjesečju rast BDP-a revidiran naviše, s dva na 2,2 posto, a ovo je već 15. tromjesečje zaredom kako BDP raste.

“Mi smo i predviđali rast od 2,5 posto na početku ove godine i na prvu se može reći kako taj rast raduje, međutim kad se malo detaljnije pogledaju podaci, ima razloga za brigu. Na taj rast od 2,5 posto utjecali su i izvanredni čimbenici poput ranijeg termina uskrsnih praznika, i to se dobro vidi kada pogledamo sezonski prilagođene podatke gdje je rast iznosio skromnih 1,5 posto te da uvelike zaostajemo po rastu BDP-a s usporedivim gospodarstvima Europske unije. Tu se postavlja pitanje kako će se nastaviti proces konvergencije i kad će Hrvatska doseći standard koji imamo u Europskoj

uniji”, rekao je glavni makroekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić.

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju ojačao za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvo tromjesečje 2017. porastao za 1,5 posto. Sezonski prilagođen rast BDP-a od 0,2 posto predstavlja sporiji rast od prosjeka u EU koji je na razini 28 zemalja u prvom kvartalu porastao za 0,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, dok je na godišnjoj razini ojačao za 2,4 posto.

POTROŠNJA PRIDONIJELA POZITIVNOM RASTU Najveći pozitivan doprinos BDP-u dolazi od rasta potrošnje kućanstava od 3,9 posto. Tako je konačna potrošnja pridonijela pozitivnom rastu BDP-a za 3,6 posto, neprofitne ustanove koje služe kućanstvima sa 4,3 posto te država sa 2,8 posto. Bruto investicije u fiksni kapital rasle su za 3,6 posto. Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan, dok je doprinos inozemne potražnje bio negativan. Izvoz roba i usluga

ZVONIMIR SAVIĆ, DIREKTOR SEKTORA ZA FINANCIJSKE INSTITUCIJE, POSLOVNE IN

Usporavanje gospodarskog rasta U prvom ovogodišnjom kvartalu došlo je do usporavanja gospodarskog rasta u odnosu na prošlogodišnje ostvarenje, stoji u komentaru Hrvatske gospodarske komore na procjene rasta BDP-a u prvom tromjesečju ove godine.

Navodi se kako je u prvom prošlogodišnjem kvartalu ostvaren realan gospodarski rast od 2,9 posto, dok je u prvom kvartalu ove godine gospodarski rast iznosio 2,5 posto. Nakon četiri godine članstva u Europskoj uniji smanjen

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

je utjecaj pristupanja na rast robnog izvoza, a istovremeno je znatno usporen i rast robne razmjene na razini cijele Unije, cijene sirove nafte bilježe duže razdoblje rasta na godišnjoj razini, kamatne stope su niske, ali su takve bile i početkom prošle godine, a izostao je i prošlogodišnji učinak izmjena u sustavu poreza na dohodak.

“U ovoj godini očekujemo stopu gospodarskog manju od prošlogodišnje koja je iznosila 2,8 posto. Iako je to više od očekivane stope rasta

KAMPANJA ZAPOSLI SE U HRVATSKOJ

Poticanje zapošljavanja

zabilježio je pad od 0,5 posto, s tim da je izvoz roba pao za 1,5 posto, dok je izvoz usluga zabilježio blagi rast od 2,1 posto. S druge strane, uvoz roba i usluga pridonio je rastu BDP-a sa 5,5 posto, od toga je uvoz roba sa 4,5 posto, a usluga 11,2 posto.

“Kada gledamo tu strukturu potrošnje, onda moramo naglasiti da u svakom slučaju vidimo povratak na onaj pretkrizni model gospodarskog rasta koji se primarno zasniva na osobnoj potrošnji, unatoč rastu kapitalnih investicija.

Rast investicija je i dalje relativno skroman i tu postoji mogućnost za dodatno ubrzavanje prvenstveno kroz poboljšanje poslovne klime, povećanje pravne sigurnosti te bolje apsorpcije sredstava iz Europskih fondova”, rekao je Šantić te dodao da se, kad je riječ o izvozu, polako osjeti opadanje pozitivnog efekta ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a bez gospodarske politike koja je usmjerena na povećanje konkurentnosti jako je teško očekivati da će izvoz dalje u budućnosti vidljivije pozitivno utjecati na rast BDP-a.

Bruto dodana vrijednost u prvom tromjesečju 2018. u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine realno je veća za 1,9 posto, a najveći doprinos njezinom rastu došao je iz djelatnosti trgovine, prijevoza i skladištenja, smještaja, pripreme i usluživanja hrane od 4,1 posto, zatim od djelatnosti informacije i komunikacije 4,8 posto.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković prošli tjedan na Europskom trgu u Zagrebu sudjelovao je u javnom predstavljanju kampanje Zaposli se u Hrvatskoj.

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava i Hrvatski zavod za zapošljavanje tom kampanjom žele snažnije potaknuti zapošljavanje u Hrvatskoj. Cilj kampanje je također informirati nezaposlene, poslodavce i javnost o mogućnostima korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja i programa za poticanje zapošljavanja koji se sufinanciraju sredstvima Europskog socijalnog fonda. “Današnja tema – zapošljavanje u Hrvatskoj – pokazuje koliko hrvatska vlada vodi računa o onim najkonkretnijim zadaćama koje su pred nama, a to je podići stopu zaposlenosti, smanjiti stopu nezaposlenosti, iskoristiti sve aktivne mjere zapošljavanja kako bismo našim mladima, ženama, osobama s invaliditetom i onima koji su trajno

HRVATSKA POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKA SAVJETODAVNA SLUŽBA

Savjetnici moraju biti ispred svog vremena

FORMACIJE I EKONOMSKE ANALIZE HGK:

Europske unije kao cjeline, prema procjenama Europske komisije, Hrvatska bi i nadalje bilježila najnižu stopu među državama Središnje i Istočne Europe. Primjerice, među tim državama, najvišu stopu gospodarskog rasta u ovoj godini mogla bi ostvariti Slovenija, oko 4,7 posto te Rumunjska, oko 4,5 posto”, rekao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

nezaposleni poticajnim mjerama omogućili da se lakše i brže vrate na tržište rada”, kazao je Plenković dodajući kako je u Hrvatskoj trenutačno nešto manje od 142.500 nezaposlenih, a što je nikada manje od referentne 1990. “Mjere koje smo u proteklih godinu i pol dana predstavili javnosti, Od mjere do karijere i Zaželi, za što je osigurano gotovo 2,5 milijardi kuna, sada s novom kampanjom Zaposli se u Hrvatskoj, čine koherentnu i cjelovitu politiku Vlade, koja pruža ruku našim sugrađanima, onima koji žele šansu na tržištu rada i to u Hrvatskoj”, istaknuo je premijer.

(B.O.)

Savjetodavci u poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi moraju biti spremni na sve veću digitalizaciju i brzinu prenošenja znanja i informacija.

Od zaposlenika Hrvatske poljoprivredno-šumarsko savjetodavne službe (HPŠSS) poljoprivrednici očekuju odgovore i moraju biti u tijeku, ali i ispred vremena

što se tiče digitalizacije i informatizacije poslovanja, rečeno je na prošlotjednom godišnjem seminaru HPŠSS-a održanom u Jastrebarskom. Seminar je okupio dvjestotinjak savjetodavaca koji su, među ostalim, predstavili plan rada za ovu godinu, uručili priznanja najboljim savjetnicima u 2017. godini te održali nekoliko plenarnih predavanja i panel-radionica. Skup je otvorio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak koji je ujedno i predsjednik Upravnog vijeća HPŠSS-a naglasivši kako u sljedećem razdoblju HPŠSS čekaju novi zadaci kako bi se unaprijedila cjelokupna poljoprivreda u Hrvatskoj. Inače, HPŠSS je osnovan prije više od 20 godina. (S.P.)

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU VESNA MIJATOVIĆ, SALES MANAGERICA U INCHOOU

OD ONLINE PRODAJE VIŠE SE NE BJEŽI Zajedno s rastom stranog tržišta i povećanjem korištenja mobilnih telefona, polako, ali sigurno rasli su i apetiti hrvatskih potrošača i trgovaca. Sve više trgovaca okreće se online prodaji, dok potrošači sve brže mijenjaju svoje navike kupnje razgovarao Jozo Knez knez@privredni.hr

S 2008.. god osnovan Inchoo

450 projekata odrađeno do sada

iz

45 5 zemalja dolaze klijenti Inchooa

više od 450 projekta i 150 klijenata iz 45 zemalja iza sebe, web development agencija Inchoo jedna je od vodećih tvrtki u ovom poslovnom sektoru u Hrvatskoj. Inchoo pruža potpunu uslugu stvaranja e-Commerce rješenja, od dizajna, izrade i optimizacije postojeće online trgovine do migracije na drugu platformu ili stvaranja nove trgovine od samog početka na Magento, Sylius ili Shopify platformama. Uz neprestani rast eCommerce tržišta, ova tvrtka iz Osijeka pretežno radi na inozemnim tržištima i odavno je prerasla malu sredinu iz koje dolazi. O tome što, kako i gdje rade saznali smo od Vesne Mijatović, sales managerice u Inchoou.

 Možete li nam u kratkim crtama predstaviti Inchoo?

- Inchoo je web development agencija koja se od svojih početaka bavi e-commerceom, a iz širokog opusa naših usluga izdvojila bih usluge dizajna, developmenta, optimizacije internet trgovina te pružanje savjetodavnih usluga.

Osnovani smo 2008. godine u Osijeku i uskoro slavimo svoj 10. rođendan. Tijekom svih ovih godina Inchoo se razvio iz male tvrtke u svjetski poznatu e-commerce tvrtku koja pruža visoku razinu usluga i znanja te smo Google Premier Partner. Trenutačno brojimo šezdesetak zaposlenih i radimo s različitim klijentima, počevši od manjih obiteljskih poduzeća, preko srednje velikih tvrtki, pa sve do korporacija.

U startu smo se fokusirali na pružanje usluga isključivo na Magento platformi, koja je jedna od vodećih e-commerce platformi u svijetu, no već neko vrijeme proučavamo i druge platforme te izrađujemo web shopove i na Sylius i Shopify platformama.  Što je zapravo e-commerce agencija i čime se sve bavite?

- Biti e-commerce agencija znači da smo se u svom radu fokusirali isključivo na izradu web

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

trgovina, a ne web stranica. Osim toga, to znači da našim klijentima pružamo cjelovitu uslugu, počevši od planiranja i postavljanja zdravih temelja web trgovine, pa sve do dizajna, izrade teme i implementacije prilagođenih funkcionalnosti. No tu naša priča ne staje. Nakon izrade i lansiranja radimo na održavanju web trgovine i pomažemo klijentima da maksimalno iskoriste njen potencijal i ostvare što veće

INCHOO SE RAZVIO IZ MALE TVRTKE U SVJETSKI POZNATU e-COMMERCE TVRTKU KOJA PRUŽA VISOKU RAZINU USLUGA I ZNANJA prihode. Na ovom zadnjem dijelu priče najviše radi tim iskusnih konzultanata koji su redom Google certificirani stručnjaci i koji imaju zavidne rezultate na području digitalnog marketinga (SEO i PPC kampanja).

 Surađujete li s hrvatskim tvrtkama i web trgovinama i u kojem opsegu s obzirom na to da ste orijentirani prema inozemnom tržištu?

- Često čujemo ovo pitanje kada se nađemo u komunikaciji s hrvatskim klijentima. Postoji određena predrasuda da radimo samo sa stranim tržištem. Iako se volimo pohvaliti da smo do sada radili s više od 150 klijenata u 45 zemalja diljem svijeta, moram reći da se u zadnjih nekoliko godina sve više okrećemo hrvatskom tržištu. Do sada smo radili sa

Ako želite olakšati kupcu kupnju proizvoda, cilj je da imate kvalitetno postavljeno arhitekturalno rješenje koje mu omogućava da pronađe proizvod koji ga zanima i obavi kupnju sa samo par klikova mišem.

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU

Osim rada s vlasnicima web trgovina, usko surađujemo i s ostalim IT tvrtkama na rastu i razvoju lokalne IT zajednice Inchoo je jedan od pokretača udruge Osijek Software City, često smo posjetitelji i predavači na IT konferencijama te radimo na obučavanju mladih akademskih građana putem radionica i praksi.

zaista raznovrsnim industrijama te nastojimo to stečeno znanje na stranom tržištu prenijeti i na domaće klijente za koje svaki dan radimo sve više, pogotovo na Shopify platformi. Osim rada s vlasnicima web trgovina, usko surađujemo i s ostalim IT tvrtkama na rastu i razvoju lokalne IT zajednice - Inchoo je jedan od pokretača udruge Osijek Software City, česti smo posjetitelji i predavači na IT konferencijama te obučavamo mlade akademske građane na radionicama.

 Kako ocjenjujete e-commerce scenu u Hrvatskoj?

- Da ste me to pitali prije nekih pet godina, rekla bih da je vrlo nerazvijena i da trgovci, ali isto tako i potrošači, još ne prepoznaju prednosti online prodaje. No danas vam mogu reći da je hrvatska e-commerce scena na zavidnoj razini. Zajedno s rastom stranog tržišta i povećanjem korištenja mobilnih telefona, polako, ali sigurno rasli su i apetiti hrvatskih potrošača i trgovaca. Sve više trgovaca okreće se online prodaji, dok potrošači sve brže mijenjaju svoje navike kupnje. Tako danas možete često na ulici čuti ili vidjeti da ljudi prilikom popodnevne kave ili čak šetnje obavljaju kupovinu (najčešće putem smartphonea). Online prodaja više nije nešto od čega i jedni i drugi bježe već nešto prema čemu teže. Rastu cijele scene pridonose i različite tvrtke, udruge i udruženja koja usmjeravaju i podržavaju trgovce da prošire svoje poslovanje na online te da se odvaže i pokušaju čak i s ponudom na stranom tržištu. Jedan od takvih događaja na kojima trgovci mogu naučiti više o vođenju i rastu online trgovina je i Meet Magento konferencija koju Inchoo

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

drugi put za redom organizira u Osijeku.

Ovim putem pozivamo sve trgovce koji imaju postojeće web trgovine ili koji tek razmišljaju o njenom pokretanju da nas dođu posjetiti 28. i 29. rujna i poslušaju savjete stručnjaka i uspješnih trgovaca iz prve ruke.

BITI e-COMMERCE AGENCIJA ZNAČI DA SMO SE U SVOM RADU FOKUSIRALI ISKLJUČIVO NA IZRADU WEB TRGOVINA, A NE WEB STRANICA

 Što sve dobra web trgovina treba imati da bi prodavala? Znamo da nije isto, recimo, prodavati hranu i bijelu tehniku, ali koje su to odrednice koje bi svaka web trgovina trebala slijediti kako bi bila uspješna?

- Trgovci često misle da je dovoljno imati gotov proizvod i okvirni plan kako ga prodavati online. No da biste bili uspješni u svom naumu, osim gotovog proizvoda/usluge i dobre volje da se upustite u online avanturu, potrebno je puno više. Ako želite imati uspješan web shop, morate od te ideje napraviti strategiju.

Neke od odrednica kojih bi se bilo dobro pridržavati (bez obzira na to što prodavali) je definiranje ciljane publike i dobro poznavanje njihovih navika i potreba, poznavanje konkurencije i nastojati biti drugačiji od drugih (cjenovno i uslužno), odabir najpogodnije e-commerce platforme, tehnička ispravnost, pristupačnost i njena lakoća korištenja, ponuda različitih opcija plaćanja i dostave, kvalitetan sadržaj (informacije o proizvodima i uvjetima korištenja) te kvalitetni proizvodi, osiguranje da je web trgovina vidljiva na tražilicama i da ciljana publika može lako saznati za vas te kvalitetna korisnička podrška na stranici i/ili putem društvenih mreža.  Kako, prema Vašem iskustvu, kvalitetnom uslugom i softverskim rješenjima povećati prodaju i zadovoljstvo korisnika?

- Ovo se pitanje dosta nadovezuje na prethodno. Kako sam spomenula i ranije, da biste imali veću prodaju, morate osigurati sve preduvjete za nju. Kroz ove četiri godine, koliko radim u Inchoou, naučila sam zaista mnogo o ovoj temi i mogu vam reći da su svi detalji

presudni, počevši od planiranja web trgovine pa sve do finalne usluge dostave i popratnih radnji. Ako želite olakšati kupcu kupnju proizvoda, cilj je da imate kvalitetno postavljeno arhitekturalno rješenje koje mu omogućava da pronađe proizvod koji ga zanima i obavi kupnju sa samo par klikova mišem. Ako ku-

DANAS VAM MOGU REĆI DA JE HRVATSKA e-COMMERCE SCENA NA JEDNOJ ZAVIDNOJ RAZINI pac to ne uspije, on će otići vašoj konkurenciji koja mu to omogućuje, i možda još usput kupiti neku dodatnu stvar jer mu je bila ponuđena u procesu naplate. Naravno, od različitih stručnjaka čut ćete da je njihovo područje najbitnije, no istina je to da su sva ranije navedena područja podjednako bitna. Možete imati savršen web shop, ali i dalje biti bez prodaje jer se niste posvetili marketinškim aktivnostima i ljudi ne znaju za vašu stranicu. Možete imati velik broj ljudi koji dolaze na vašu stranicu, no broj prodanih proizvoda jednak je nuli jer niste osigurali tehničku ispravnost i slično. Ovo su samo neki od primjera koji se događaju, stoga, svakom od ranije navedenih područja trebate se istinski posvetiti. Kada u startu sve postavite kvalitetno, kasnije će biti lakše raditi na održavanju i moći ćete se fokusirati na rast.

Trgovci često misle da je dovoljno imati gotov proizvod i okvirni plan kako ga prodavati online. No da biste bili uspješni u svom naumu, osim gotovog proizvoda/ usluge i dobre volje da se upustite u online avanturu, potrebno je puno više.

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

UDIO JAVNOGA DUGA U BDP-u MANJI OD 70 POSTO U 2020.

Tijekom 2017. godine nastavljena su pozitivna kretanja ekonomske aktivnosti te je prvi put ostvaren višak proračuna opće države, dok je udio javnog duga u BDP-u smanjen na razinu od 78 posto, istaknuo je Zdravko Marić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Ključni naglasak bit će na strogoj kontroli proračunske potrošnje, a svi ostvareni prihodi veći od planiranih iskoristit će se za daljnje smanjenje javnog duga i porezno rasterećenje stanovništva i poduzeća.

Zdravko Marić, ministar financija

V

lada je na svojoj prošlotjednoj sjednici usvojila Strategiju upravljanja javnim dugom za razdoblje od 2018. do 2020. godine kojom se definiraju osnovni ciljevi i provedbene metode unapređenja održivosti ukupnog javnog duga i ublažavanja povezanih rizika. Strategijom se predviđaju kretanja proračunskog salda, a uzimajući u obzir planirane privatizacijske primitke u iznosu od 0,3 posto BDP-a očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u ovoj godini zabilježiti daljnje smanjenje od tri postotna boda te da će iznositi 75,1 posto BDP-a, u idućoj na 72,1 posto BDP-a, a u 2020. godini na 69,1 posto BDP-a. Time bi se trebali zadovoljiti osnovni strateški cilj i nacionalni prioritet o smanjenju udjela javnog duga i za više od 10 postotnih bodova do kraja 2020., a namjera je smanjiti ga i više od plana.

“Javni dug je nastavio padati za šest postotnih poena i to je bio jedan od razloga zašto je Hrvatska izašla iz procedure prekomjernog deficita. Tijekom 2017. godine nastavljena su pozitivna kretanja ekonomske aktivnosti te je pozi prvi put ostvaren višak proračuna opće države, dok d je udio javnog duga u BDP-u smanjen od 78 posto. Pozitivne promjene odna razinu r nose se i na poboljšano upravljanje javnim dugom putem kontinuiranog smanjenja troškova servisiranja duga, gdje u zadnje dvije godine serv uštede na kamatama iznose dvije milijarde ušte kuna, te produljenja rokova dospijeća, što je kun posebice vidljivo kroz financijsko restruktupose riranje i podizanje financijske održivosti poriran slovanja društava iz cestovnog sektora, gdje slov će doći do uštede za još 400 milijuna kuna.

Stajalište Vlade je da na tim rezultatima S nećemo stati,” rekao je ministar financija Zdravko Marić.

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

NAMJERA PRIJEDLOGA ZAKONA JE DA OPGovi BUDU OKUPLJENI UNUTAR KOMORE KOJA ĆE IH JEDINSTVENO ZASTUPATI, ISTIČE TOLUŠIĆ Marić je također istaknuo kako se prema projekcijama iz Programa konvergencije za razdoblje 2018. do 2021. očekuje da će manjak proračuna opće države u 2018. biti 0,5 posto BDP-a, u 2019. 0,4 posto BDP-a, a u 2020. Hrvatska bi trebala imati uravnotežen proračun.

Drugim riječima, kretanje proračunskoga salda i javnog duga u narednom razdoblju bit će usklađeno s fiskalnim pravilima iz preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu.

“Pritom će ključni naglasak biti na strogoj kontroli proračunske potrošnje, a svi ostvareni prihodi veći od planiranih iskoristit će se za daljnje smanjenje javnog duga i porezno rasterećenje stanovništva i poduzeća”, rekao je ministar financija.

SVI STUDENTI MOĆI ĆE RADITI NA STUDENTSKE UGOVORE U saborsku proceduru Vlada je uputila Prijedlog zakona o obavljanju studentskih poslova kojim se svim studentima, redovnima i izvanrednima, omogućava rad preko studentskoga ugovora. Također se uvodi i inspekcijski nadzor kako bi se spriječila zloporaba takvog rada te se definiraju obveze naručitelja posla i posrednika. Posrednik je, između ostalog, dužan i naknadu po uplati naručitelja najkasnije u roku od tri dana od dana uplate sredstava na račun posrednika doznačiti na račun izvođača. Predlaže se i uvođenje minimalne naknade za obavljanje studentskih poslova po satu koja se izračunava tako da se iznos minimalne bruto plaće u Hrvatskoj prema posebnome propisu podijeli sa 160.

“Morat će se voditi evidencije o studentskom radu i taj rad ni na koji način neće smjeti konkurirati radu stalnih zaposlenika te se, primjerice, neće moći koristiti rad studenata na radnim mjestima gdje se nekome prije toga unatrag šest mjeseci dalo otkaz, a isto tako nikome se neće smjeti dati otkaz jer se angažiralo studenta”, istaknula je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, koja je dodala da se predloženim zakonom omogućava zaštita studenata i njihovih prava te sprečava zloporaba studentskog rada kroz studenske ugovore, kroz koje se godišnje u Hrvatskoj zaradi milijarda kuna.

“U Upisnik poljoprivrednika koji vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na dan 31. prosinca 2017. godine bilo je upisano nešto više od 164.000 poljoprivrednika, od čega prema organizacijskom obliku OPG-ovi dominiraju jer ih je gotovo 160.000. No oni nisu adekvatno obuhvaćeni

ZAKONOM O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA SPREČAVA SE ZLOPORABA STUDENTSKOG RADA KROZ STUDENSKE UGOVORE, NAGLAŠAVA MINISTRICA DIVJAK

OJAČATI ZASTUPANJA INTERESA POLJOPRIVREDNIKA Vlada je uputila u Sabor i Konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori kojim se želi ojačati utjecaj te ustanove u zastupanju interesa poljoprivrednika, posebice obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Tako bi se uvelo obvezno članstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori onih poljoprivrednika koji su korisnici potpora koje, po barem jednoj osnovi, ostvaruju iz državnog proračuna, Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi ili Europskog poljoprivrednoga fonda. Maksimalan iznos članarine ne smije prelaziti šest kuna mjesečno, što znači da godišnje može iznositi maksimalno 72 kune.

Prema predviđenom broju potencijalnih članova, procjenjuje se da će godišnji prihod od članarina iznositi 7,5 milijuna kuna.

kroz članstvo u nekoj od komora nego djeluju kroz brojne udruge koje ne mogu interesno obuhvatiti sve poljoprivredne proizvođače.

Stoga je namjera Prijedloga zakona da OPG-ovi budu okupljeni unutar Komore koja će ih jedinstveno zastupati”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

U državnom proračunu za ovu godinu predviđeno je financiranje Hrvatske poljoprivredne komore u iznosu od 300.000 kuna, kako bi se osigurao njen nesmetan rad do stupanja na snagu zakona, od kada će se financirati isključivo iz vlastitih sredstava. Komora je osnovana prije devet godina, a članstvo u njoj je najprije bilo obvezno za sve upisane u Upisnik poljoprivrednika, da bi zakonskim izmjenama iz 2012. godine bilo uvedeno dobrovoljno članstvo.

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA ISTRAŽIVANJE REVIZORSKO-KONZULTANTSKE TVRTKE EY

ULAGANJA OD 1,2 MILIJARDE EURA U HOTELIJERSTVO U PET GODINA Od ukupnog broja projekata 90 posto je usmjereno na obalu i priobalno područje. Od ukupnog broja investicija njih 60 posto bit će potpuno novi projekti i hoteli, dok se 40 posto odnosi na sveobuhvatna preuređenja postojećih kapaciteta, ističe Marija Noršić piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Hotelijerstvo u Hrvatskoj ubrzano će se razvijati zahvaljujući milijunskim ulaganjima najvećih igrača na tržištu, no jednako tako i strateškim preuzimanjima i spajanjima. Uz tradicionalne hotelske brendove na hrvatskom tržištu, očekuje nas i dolazak najjačih svjetskih hotelskih kuća.

Marija Noršić, menadžerica u Odjelu savjetovanja za turizam i ugostiteljstvo u EY-u

U

narednih pet godina Hrvatsku očekuju rekordna ulaganja u hotelijerstvo, ističe se u novom istraživanju koje je provela revizorsko-konzultantska tvrtka EY, u kojemu stoji kako se u navedenom razdoblju, a prema trenutačno dostupnim informacijama, očekuju ulaganja od čak 1,2 milijarde eura samo u ovaj vid turističke ponude.

Istraživanjem Ulaganja u razvoj hotelijerstva 2018.-2022., koje su proveli eksperti hrvatskog ureda EY-a, detektirana su 83 hotelska projekta u poodmakloj fazi planiranja, razvoja i gradnje ili stavljanja na tržište u razdoblju od 2018. do 2022. godine. Od ukupnog broja, čak 50 posto projekata odnosi se na novoizgrađene greenfield investicije, dok će se sve investicije provesti u ukupno 12 hrvatskih županija.

“Nakon što nas je krajem protekle godine vodeća britanska publikacija Financial Timesa za biznis fDi Magazine svrstala na visoko sedmo mjesto destinacija s najvećim potencijalom za investiranje u turizam, ova analiza još je jedna potvrda kako je Hrvatska prepoznata ne samo kao atraktivna turistička destinacija, već i atraktivna zemlja za ulaganja. Ove godine nas očekuje gotovo milijarda eura investicija u turizmu što je 15 posto više negoli prošle, a čak 40 posto više negoli 2016. godine. Ovo je ujedno i potvrda kako su dosadašnje aktivnosti te programi Vlade i Ministarstva turizma usmjereni prema razvoju kvalitete, prepoznati i među stranim investitorima koji najvećim dijelom ulažu u objekte visoke kategorije.

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

Hrvatska je danas prepoznata kao kvalitetna destinacija i vjerujem kako će ove najave biti dodatan poticaj svima u turizmu, u javnom i

DETEKTIRANA SU 83 HOTELSKA PROJEKTA U POODMAKLOJ FAZI PLANIRANJA, RAZVOJA I GRADNJE ILI STAVLJANJA NA TRŽIŠTE U RAZDOBLJU OD 2018. DO 2022. privatnom sektoru, da zajednički nastavimo graditi uspjeh hrvatskog turizma”, prokomentirao je ovo istraživanje Gari Cappelli, ministar turizma.

ISTARSKA I SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NAJPRIVLAČNIJE Od ukupnog broja projekata obuhvaćenih istraživanjem, čak 90 posto njih usmjereno je na obalu i priobalno područje, no ipak po broju i vrijednosti projekata posebno se ističu dvije županije – Splitsko-dalmatinska i Istarska – iza kojih

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA

slijede opatijsko, zagrebačko i dubrovačko područje.

“Treba istaknuti kako će od ukupnog broja investicija njih 60 posto biti potpuno novi projekti i hoteli, dok se 40 posto odnosi na sveobuhvatna preuređenja postojećih smještajnih kapaciteta. U navedenom razdoblju investicijama će tako biti obuhvaćeno ukupno 9700 hotelskih soba, od kojih se gotovo njih 6000 odnosi na potpuno nove ili proširene kapacitete primarno u hotelima visoke kategorizacije, onima sa četiri i pet zvjezdica.

Hotelijerstvo u Hrvatskoj ubrzano će se razvijati zahvaljujući milijunskim ulaganjima najvećih igrača na tržištu, no jednako tako i strateškim preuzimanjima i spajanjima. Uz tradicionalne hotelske brendove na hrvatskom tržištu, očekuje nas i dolazak najjačih svjetskih hotelskih kuća. S obzirom na to da će ulaganja biti usmjerena na kapacitete vrhunske usluge, polovinu investicija u ovom ciklusu činit će projekti do 200 soba pri čemu je prosječna vrijednost ulaganja po sobi za hotele od četiri zvjezdice 140.000 eura, a za hotele od pet zvjezdica oko 370.000 eura”, ističe Marija Noršić, menadžerica u Odjelu savjetovanja za turizam i ugostiteljstvo u EY-u.

UZ DOMAĆE, ZNAČAJNI INVESTITORI IZ AZIJE Istraživanje je pokazalo značajne promjene i po pitanju zemlje podrijetla inve-

VRIJEME OBNOVE I REKONSTRUKCIJE OBJEKATA ODNOSNO BROWNFIELD INVESTICIJA POLAKO PROLAZI, KAŽE IVA BAHUNEK stitora u hotelske kapacitete u Hrvatskoj.

Do sada su tradicionalno prevladavali europski investitori, a do 2022. godine čak 42 posto investicija provest će azijski hotelijeri i investitori. Time će azijski investitori biti jednako zastupljeni kao i domaći, dok će tek 13 posto investicija

provesti oni iz europskih zemalja. Investitori očekuju da će se njihovi projekti isplatiti u roku od četiri do 15 godina, ovisno o investiciji, dok predviđeni prosjek isplativosti iznosi 10 godina. Većina investitora sudjelovat će sa 25 do 40 posto vlastitih sredstava, a za ostatak će tražiti zaleđe komercijalnih banaka, dok će investitori koji se odluče za povlačenje sredstava iz fondova EU-a morati sudjelovati sa 70 do 75 posto vlastitog kapitala, zaključuje se ovim istraživanjem kojim je obuhvaćeno područje hotelijerstva u Republici Hrvatskoj.

“Naš turistički sektor i hotelijerstvo su interesantni za azijske investitore. Kod nas žele investirati u hotelski sektor zbog našeg turističkog potencijala. Azijski investitori su već prisutni na hrvatskom tržištu. Hrvatska kao država treba učiniti to da naša administracija bude efikasnija te da se poboljša investicijsko ozračje.

Moramo omogućiti investitorima da realiziraju svoje projekte, a ne da se muče investirati kod nas. Vrijeme obnove i rekonstrukcije objekata odnosno brownfield investicija polako prolazi jer se obnovila većina. U narednom razdoblju će očito ići investicije u gradnju novih hotela. Investitori iz Azije su već realizirali svoje investicije širom Europe. Realizirali su neke investicije i u hrvatski turizam”, pojašnjava Iva Bahunek, direktorica Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske. Iva Bahunek kaže da je jedna prepreka tom procesu svakako nedostatak radne snage. “Nadam se da će se taj problem riješiti u narednim godinama te da ćemo manjak radnika nadomjestiti uvozom. Naravno, pod uvjetom da se zaposle svi raspoloživi domaći radnici”, kaže Iva Bahunek.

ULAGANJA U PODIZANJE KVALITETE Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica za poslovni razvoj i korporativne poslove Valamar Riviere, napominje kako je Valamar ove godine otvorio čak 600 novih radnih mjesta te će u sezoni 2018. u svojim objektima od Istre i Kvarnera do Dubrovnika zapošljavati oko 6600 djelatnika “Zbog aktualnog okruženja u kojemu je Hrvatska među najsigurnijim i najtraženijim turističkim destinacijama na Mediteranu te povoljnih izvora financiranja, dobro je vrijeme za ulaganje u turizam. Pored toga, ovo je prilika koju treba iskoristiti za stvaranje turizma više dodane vrijednosti. Tu je priliku Valamar

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

prepoznao i zato smo među najvećim ulagačima u hrvatski turizam. U proteklom razdoblju uložili smo više od četiri milijarde kuna u turistički portfelj hotela, ljetovališta i kampova uključujući ovogodišnji investicijski ciklus vrijedan 700 milijuna kuna. Investicije čine ključan

U PROTEKLOM RAZDOBLJU VALAMAR RIVIERA JE ULOŽILA VIŠE OD ČETIRI MILIJARDE KUNA, ISTIČE IVANA BUDIN ARHANIĆ pokretač rasta i pozitivnih očekivanja od nadolazeće sezone. Ključne ovogodišnje investicije Valamar Riviere odnose se na dovršetak Valamar Girandella Resorta u Rapcu - u sklopu kojeg se ovih dana otvorio Valamar Girandella Maro Suites pet zvjezdica - prvi Kinderhotel u Valamarovom portfelju, repozicioniranje dubrovačkog hotela Valamar Argosy, obnovu hotela Valamar Imperial na Rabu te nastavak investicija u kampove u Istri i na otoku Krku”, kaže Ivana Budin Arhanić.

Adris Grupa je do sada u turistički dio svoga posla uložila više od četiri milijarde kuna. “Time smo Maistrine hotele svrstali u sam vrh hrvatske premium ponude po cijenama i zadovoljstvu potrošača. Daljnja ulaganja nastavit će se u istom smjeru i iznosit će dvije milijarde kuna, od čega će se u Vrsaru do 2021. godine investirati 450 milijuna kuna. Plan je, po uzoru na Rovinj, i sve tamošnje smještajne kapacitete dignuti na razinu četiri i pet zvjezdica. U tijeku je gradnja novog Maistrinog Grand Park Hotela Rovinj u vrijednosti većoj od 600 milijuna kuna što je Adrisova najveća pojedinačna investicija u turistički dio svoga poslovanja i najveća ovogodišnja investicija u hrvatskom turizmu. Hotel će raspolagati sa 209 smještajnih jedinca s pogledom na starogradsku jezgru, šest restorana, 3800 četvornih metara wellness&spa centra, shopping promenadom, kongresnom dvoranom i brojnim drugim sadržajima. Na ovom projektu angažirani su ponajbolji domaći i svjetski arhitekti

Otvaranje hotela u narednim godinama1) Neobjavljeno

4

2 2

2021.-2022. 1 1 2020.

4

2019.

3 1

2018.

2

5

Neobjavljeno

12

5

4

30

6 Izvor: EY

1) Prema trenutno dostupnim informacijama

Volumeni investicija (mil €) prema podrijetlu investicija 498,7

Hrvatska

37,9 110,5

Europa

51 488,6

Azija Sjeverna i Južna Amerika

55,4 4,7 35

Novogradnja

i dizajneri. Završetak radova planiran je do kraja ove godine, a sam hotel zaposlit će novih stotinjak djelatnika za cjelogodišnji rad”, naglašava Vanja Mohorović iz Maistre.

ADRIS GRUPA JE DO SADA U TURISTIČKI DIO SVOGA POSLA ULOŽILA VIŠE OD ČETIRI MILIJARDE KUNA, REKLA NAM JE VANJA MOHOROVIĆ Predsjednica Uprave HTP-a Korčula Ivana Hatvalić kaže da se u zadnjih nekoliko godina u HTP Korčula i HTP Orebić investiralo oko 140 milijuna kuna i sve su te investicije imale cilj podizanja hotela na kategoriju od četiri zvjezdice. “Stategijom

u pitanju, između ostalog boji i utjecaja na prostor i na privlačnost naše turističke ponude. U svakom slučaju smatra da je nužno malo dublje i sustavnije analizirati trendove u turističkom sektoru. “Strani investitori su dobrodošli, ali oni investiraju kako bi oplodili kapital i nije im problem prodati hotelski segment ukoliko im se ukaže prilika. Ja tražim odgovor na pitanje zašto naši poduzetnici više ne investiraju.

Zašto dalje ne investiramo mi koji smo već investirali

Modernizacija

U ZADNJIH NEKOLIKO GODINA U HTP KORČULA I HTP OREBIĆ INVESTIRALO OKO 140 MILIJUNA KUNA, NAPOMINJE IVANA HATVALIĆ

Izvor: EY

razvoja predviđena su dodatna ulaganja u ove dvije hotelske kuće smještene u Orebiću i Korčuli. Procijenjena vrijednost tih novih ulaganja iznosi oko 45 milijuna eura, od čega najveći dio otpada na predviđenu izgradnju potpuno novog hotela kategorije pet zvjezdica u Korčuli na mjestu sadašnjeg hotela Park. S obzirom na pozicioniranje Hrvatske kao atraktivne i tražene destinacije, u tom smislu postoji veliki interes za investiranjem u hotelske kapacitete u Hrvatskoj, ali s druge strane potrebno je olakšati i ubrzati administrativne procedure te dugoročno poduzimati mjere za zadržavanje i motivaciju radne snage. Nužno je stvoriti stabilno porezno okruženje. Osobno smatram kako će u narednom razdoblju ipak doći do jačeg ulaska većih globalnih hotelskih brendova u hotelijersku industriju s obzirom na njihovu izuzetno malu zastupljenost u Hrvatskoj. Njihov ulazak znači i dodatne investicije”, pojašnjava Ivana Hatvalić.

MALI SE ZAMORILI I NE INVESTIRAJU Vlasnik malog obiteljskog hotela San Roco iz Brtonigle Tulio Fernetich kaže da situacija u turizmu nije baš sjajna kako se misli. Fernetich se, kada su investicije

u turizam kao obiteljski posao. Jako smo se umorili od svega ovog što smo prošli, tijekom svih ovih godina. Pogotovo naši poduzetnici koji su do sada ulagali u hotelijerstvo nisu skloni daljnjim investicijama. Kod takvih ima najmanje interesa i to mene zabrinjava. Čak i moje kolege s kojima sam stalno u kontaktu imaju slab interes za investicije uz pomoć EU sredstava. Pri tome mislim na kolege koji se duže vrijeme bave malim hotelijerstvom.

Zauzeti smo svojim problemima. I to nije dobro. Trebamo dati odgovore na pitanja kakav mi turizam želimo, a ne pošto-poto ići u investicije. Kod nas je ogromno porezno i svako drugo opterećenje na poslovanje malih hotela, a pored toga naši građani su puno lošije platne mogućnosti nego, recimo, Austrijanci, Talijani ili Francuzi.

Država ne prepoznaje male obiteljske hotele kao značajnu kategoriju. Ja sam za to da od turizma ima koristi domaće stanovništvo. Pitanje je kolika je korist od velikih investitora koji troše prostor i izvlače dobit, a u narednih 10 godina zapošljavat će radnu snagu tko zna odakle. Nemam ja protiv nikoga ništa, ali naša politika mora odgovoriti na pitanje što želi od turizma”, mišljenja je Tulio Fernetich.

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

PROMET PROMETNA BUDUĆNOST HRVATSKE

PROMET U FUNKCIJI P Nakon odustajanja od monetizacije i prodaje autocesta krenuli smo u financijsko i poslovno restrukturiranje. Većina duga će se otplatiti do 2033. godine, a autoceste ostaju u državnom i vlasništvu građana, istaknuo je Butković piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

B Budući da je Croatia Airlines prošla proces restrukturiranja, jedini izlaz je pronalazak strateškog partnera. To će biti jedan od najvećih izazova u zračnom prometu.

Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture

udući da je Croatia Airlines prošla proces restrukturiranja, jedini izlaz je pronalazak strateškog partnera.

To će biti jedan od najvećih izazova u zračnom prometu, istaknuo je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, na konferenciji Hrvatska kakvu trebamo – Prometna budućnost Hrvatske u organizaciji Večernjeg lista. Ministar je kazao kako promet u Hrvatskoj do 2030. godine, prema ciljevima, treba biti održiv, profitabilan, siguran, pokretač gospodarskog razvoja i u službi integracijskih procesa.

“Prošle godine u kolovozu donijeli smo najvažniji dokument, a to je Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske. Ovaj temeljni dokument dao je glavne odgovore, ciljeve i modele kakav to promet želimo te koje su mjere i projekti koji će se ostvarivati. Ona je bila i temeljni dokument za povlačenje EU sredstava”, kazao je.

Trenutačno je potpisano 58 ugovora iz dva fonda – Operativnog fonda Konkurentnost i kohezija te Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), u ukupnoj vrijednosti 12,7 milijardi kuna. “Do kraja ove godine slijedi nam još potpisivanja ugovora”, napomenuo je Butković dodajući kako Strategija treba dati podlogu za rješavanje brojnih izazova u sektoru prometa, preduvjete za razvoj moderne i održive prometne infrastrukture te pozicioniranje Hrvatske na prometnu kartu EU-a.

U POMORSTVU REFORMA ZAKONODAVNOG OKVIRA Zračni promet, nastavio je, bilježi najveći rast prometa roba i putnika. “U prvom tromjesečju 2018. broj putnika u zračnom prometu veći je za 20 posto u odnosu na 2017. godinu”, napomenuo je dodajući kako je to i rezultat gradnje infrastrukture, ponajprije zračnih luka.

U pomorskom prometu, pak, provodi se reforma zakonodavnog okvira. A čitav niz zakona pomoći će i na neki način olakšati stvari u pomorstvu i povećati konkurentnost hrvatskih luka. “Zakon o pomorskom dobru i morskim

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

lukama kao jedan od najvećih izazova ovoga ministarstva je gotov i u planu je javna rasprava. S tim zakonom bi mnoge stvari koje se tiču pomorskoga dobra i konkurentnosti hrvatskih luka bile dostupnije i bolje složene”, smatra Butković.

Država je gradeći infrastrukturu podigla mnoge zajmove, no prijevoz tereta, roba i putnika nije dosegao željenu razinu. “To je jedna od najvećih zadaća i u tom smislu nastavljamo s gradnjom potrebne infrastrukture, posebice u riječkoj luci”, kazao je.

DIO RESTRUKTURIRANJA ŽELJEZNIČKOG SEKTORA JE PROVEDEN, ALI TI SU ZAHVATI BILI VIŠE KOZMETIČKE NARAVI, KAŽE OLEG BUTKOVIĆ S druge strane, investicijski ciklusi dotaknuli su i županijske luke. Točnije, otvoreni su pozivi za financiranje bolje otočne povezanosti 28 županijskih luka. “Nekoliko ugovora već je potpisano – u Tkonu, Crikvenici, a slijede nam Cres, Korčula i Omiš. Tako prvi put koristimo europska sredstva u gradnji županijskih luka odnosno lučke infrastrukture, riva...”, napomenuo je.

Nakon odustajanja od monetizacije i prodaje autocesta, dodao je, krenuli smo u financijsko i poslovno restrukturiranje. “Većina duga će se otplatiti do 2033. godine, a autoceste ostaju u državnom i vlasništvu građana. Trenutačno nam na ruku ide povećanje prometa na autocestama, uz smanjenje troškova i procesa koji se provode u tvrtkama. Lani smo poduzeli i

OKRETAČA RAZVOJA

neke nepopularne mjere”, istaknuo je Butković i dodao kako se nastavljaju procesi poput optimizacije poslovanja, poboljšanja učinkovitosti i smanjenja broja zaposlenih. “Prirodnim odljevom prošle godine otišlo je oko 200 ljudi iz sustava. A s time nastavljamo i u ovoj godini”, dodao je.

Veliki izazov je sustav naplate cestarine.

Ministar je istaknuo kako će krajem ove ili početkom sljedeće godine biti definiran novi sustav naplate cestarine, dok je izbor konzultanta u tijeku.

Među ključnim projektima u cestarskom sektoru, Butković je istaknuo Pelješki most, multimodalnu platformu splitske aglomeracije (Split-Stobreč-Dugi Rat-Omiš), završetak mosta Svilaj i autoceste prema Belom Manastiru.

Također, čeka se zeleno svjetlo Bruxellesa za završetak punog profila Istarskog ipsilona.

Među važnijim projektima u željezničkom sektoru istaknuo je dionice Gradec-Sveti Ivan Žabno, Dugo Selo-Križevci, Križevci-Koprivnica i Zaprešić-Zabok te prugu Vinkovci-Vukovar. “Nizinska pruga pak ključna je stvar.

Svim snagama moramo uvjeriti Europsku komisiju da je to nakon Pelješkoga mosta nacionalni projekt broj jedan”, smatra Butković.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze, istaknula je kako je u Hrvatskoj 1970. bilo 184.000 registriranih

KRAJEM OVE ILI POČETKOM IDUĆE GODINE BIT ĆE DEFINIRAN NOVI SUSTAV NAPLATE CESTARINE, A IZBOR KONZULTANTA JE U TIJEKU

TRNOVIT PUT ŽELJEZNIČKOG SEKTORA Željeznički sektor je, prema ministrovim riječima, najveći izazov. “To je sektor koji će morati proći, rekao bih, trnovit put kako bismo ga svi zajedno stavili na noge”, kazao je dodajući kako se planira da se u restrukturiranje željeznice krene po uzoru na cestovni promet. “Dio restrukturiranja je proveden, ali ti su zahvati bili više kozmetičke naravi”, napomenuo je.

Važna stvar je i pronalazak strateškog partnera za HŽ Cargo. “Ta procedura je u tijeku”, kazao je, a ključna ulaganja su ona u infrastrukturu. “Cilj je povećati brzine, biti konkurentan, riješiti željezničko-cestovne prijelaze koji su bolno pitanje, povećati sigurnost i bolje povezati luke sa željeznicom”, naglasio je Butković.

osobnih automobila, dok ih je u 2017. bilo čak milijun i pol. Dakle, njihov broj uvećao se za osam puta. Nadalje, Hrvatska je 1972. dobila prvu autocestu, onu od Zagreba do Karlovca, dužine pedesetak kilometara. “Danas u Hrvatskoj ima 1228 kilometara autocesta. A s brzim, državnim, županijskim i lokalnim u nas ima ukupno oko 27.000 kilometara cesta”, kazala je. Prema podacima Eurostata za 2015., dodala je, Hrvatska se ubraja u one države EU-a s najmanje osobnih automobila po broju stanovnika. “Naime, prosjek EU-a je 497 automobila na 1000 stanovnika, dok je u Hrvatskoj ta brojka 357. A takve su gužve!”, zaključila je, među ostalim, Mirjana Čagalj.

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

PROMET DRŽAVNI PROMETNI PROJEKTI ZA OSJEČKO-BARANJSKU ŽUPANIJU

NAPORI ZA IZLAZAK IZ PROMETNE IZOLIRANOSTI Grad Osijek mora postati intermodalno prometno čvorište te se, u tom smislu, svi infrastrukturni projekti u Županiji osječko-baranjskoj moraju ubrzati, naglasio je Butković piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

V

išedesetljetna prometna zapostavljenost istočne Hrvatske, posebice Osječko-baranjske županije, donekle je popravljena izgradnjom Slavonike, odnosno autoceste Sredanci – Osijek, te konačnim dovršetkom osječke južne obilaznice. No gotovo svi ostali oblici prometa daleko su od razine primjerene 21. stoljeću.

U uvjerljivo najlošijoj situaciji je željeznički promet. Iako ista ocjena vrijedi za kompletan segment željezničkog prometa u Hrvatskoj, stanje na preostalim slavonskim željezničkim prugama i pripadajućim vlakovima (naročito putničkim) još je lošija. Pruge su neobnavljane, pa su moguće puno manje brzine nego što je to bilo prije tridesetak godina, kolodvori i stajališta su zapušteni, a najmlađa putnička garnitura koja vozi na slavonskim prugama starija je od 30 godina.

ZABORAVLJENI VLAKOVI O zapostavljenosti hrvatskih željeznica svjedoče podaci kako je udio željeznica u teretnom prometu na razini EU-a 28 posto, a u Hrvatskoj tek 17 posto, dok je udio željeznica u putničkom prometu u EU 8,4 posto, a kod nas tri posto. Bilo je pregršt najava o modernizaciji željezničkoga prometa, ali ostaje činjenica kako je iz novca predviđenog u Prometnoj strategiji 1999.-2015. godine 10 posto potrošeno za investicije u željezničku, a 84 posto u cestovnu infrastrukturu. Argumenti jeftinoće i ekološke prihvatljivosti

Prometna suradnja s BiH S obzirom na položaj Hrvatske i Bosne i Hercegovine, prometna suradnja između dvije držve izuzetno je važna. “Imamo jako dobru suradnju s bosanskohercegovačkim ministrom komunikacija i prometa Ismirom Juskom. Konkretno, prvi zajednički projekt koji će biti završen je most na Savi kod Svilaja u sklopu koridora V.c.

Nadalje, ove ćemo godine raspisati natječaj za drugi most na Savi kod Gradiške. To radimo i financiramo zajednički s BiH. Od velikih infrastrukturnih projekata, potpi-

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

sali smo isporazum o zajedničkom financiranju obnove unske pruge. Tako da je suradnja po pitanju prometa s kolegama iz BiH izuzetno dobra. Bilo je nešto problema oko Pelješkog mosta, ali mi smo s naše strane još prije dvije godine bosanskoj strani predočili sve detalje uvažavajući njihove sugestije u vezi sa širinom i visinom plovnoga puta. To smo raščistili i ne vidim da tu više ima ikakvih problema s razine struke i prometovanja”, kazao je Butković za Privredni vjesnik.

željezničkog u odnosu na cestovni promet očito nikoga nisu zanimali. Istovremeno, strateški cilj EU-a je da se do 2050. godine bar 50 posto robe i ljudi preveze željeznicom.

izrada dokumentacije za dionicu Virovitica-Osijek”, istaknuo je protekloga tjedna u Osijeku ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković.

INVESTICIJE VRIJEDNE MILIJARDU KUNA

ISTINA JE DA JE DO SADA INVESTICIJSKI CIKLUS BIO USMJEREN U CESTOVNI PROMET I HRVATSKA JE IZGRADILA AUTOCESTE, KAZAO JE BUTKOVIĆ Iako je do tada još dosta vremena i ako se Hrvatska želi približiti takvim EU pokazateljima, nužno je ozbiljno se prihvatiti posla i pokušati nadoknaditi izgubljena desetljeća.

“Istina je da je do sada investicijski ciklus bio usmjeren u cestovni promet i Hrvatska je izgradila autoceste. Ono što radimo u ovom trenutku jesu velika ulaganja u željeznice. Trenutačno je u izvođenju dionica Dugo Selo-Križevci, ovih smo dana potpisali ugovor za obnovu pruge Vinkovci-Vukovar i Zaprešić–Zabok. U srpnju ide natječaj za prugu od Križevaca do Koprivnice prema mađarskoj granici, a u ovom mandatu želimo krenuti i u obnovu pruge od Zagreba prema Rijeci. Sve to se financira europskim sredstvima, a riječ je o ulaganjima većim od milijardu eura. Pojedine dionice rješavaju se iz kreditnog zaduženja i sredstava Svjetske banke, a počet će i

Ministar je sa suradnicima, predsjednicima uprava Hrvatskih autocesta (Boris Huzjan), Hrvatskih cesta (Josip Škorić) i HŽ Infrastrukture (Ivan Kršić), s predstavnicima Osječko-baranjske županije na čelu sa županom Ivanom Anušićem razgovarao o velikim prometnim investicijama koje država planira ostvariti u tom dijelu Hrvatske.

“Grad Osijek mora postati intermodalno prometno čvorište te se, u tom smislu, svi infrastrukturni projekti u Županiji moraju ubrzati. Riječ je, između ostalog, o nastavku izgradnje koridora V.c, na dijelu prema Belom Manastiru”, kazao je Butković.

Osim toga, do 2020. godine planira se uložiti oko 230 milijuna kuna u obnovu državnih cesta.

U željezničkom segmentu radit će se još i na obnovi kolodvora u Osijeku, nekoliko stajališta duž pruge Osijek–Vinkovci, kao i obnovi željezničke postaje Erdut na pruzi prema Srbiji u smislu prilagodbe željezničkoga graničnog prijelaza Erdut schengenskim zahtjevima. Što se tiče riječnoga prometa, govorilo se o projektima Lučke uprave Osijek.

Preciznije bilo je riječi o projektu koji se financira iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, a obuhvaća izgradnju terminala za pretovar rasutih tereta u sklopu osječke luke na Dravi, te o projektu izgradnje putničkog terminala na Dravi u Osijeku za koji je resorno ministarstvo osiguralo tri milijuna kuna od ukupno potrebnih šest. Župan Anušić je iskazao zadovoljstvo time što su konačno striktno definirani prometni projekti i njihovi rokovi. “Radi se o sredstvima koja premašuju milijardu kuna, a projekti će biti realizirani u tri ili četiri godine. Osječko-baranjska županija ima velik potencijal u prometnim koridorima, a četiri ključna koridora koja županiju čine kvalitetnijom su željeznica, autocesta, zračna luka i riječni koridori.

Zato je bilo važno da utvrdimo projekte koji će biti ostvareni u kratkom i realnom roku. Ostvarivanjem tih prometnih projekata i ovaj dio Hrvatske povećava svoju konkurentnost u svakom, a naročito gospodarskom smislu”, istaknuo je Anušić.

Stanje u osječkoj zračnoj luci ocijenjeno je dobrim

Prometni razgovori u Osijeku obuhvatili su i pitanje zračnog prometa.

Unatoč financijskim poteškoćama, stanje u osječkoj zračnoj luci ocijenjeno je dobrim budući da je zadnje dvije-tri godine evidentno povećanje broja putnika. Butković je ocijenio kako je Zračna luka Osijek vrlo potentna, a jedna od opcija budućeg stabilnog financiranja svakako je pronalazak strateškog partnera.

Inače, domaći zračni promet između Osijeka i Zagreba, Pule, Rijeke, Splita i Dubrovnika već nekoliko godina se odvija uz sufinanciranje iz državnog proračuna prema konceptu obveznosti obavljanja javne usluge zračnog prijevoza (Public Service Obligation – PSO), a u cilju unapređenja gospodarskog i socijalnog razvoja Osijeka, Osječko-baranjske županije i čitave istočne Hrvatske. Nakon provedenoga javnog natječaja taj posao najvećim dijelom obavlja tvrtka Trade Air za što godišnje dobiva oko 18 milijuna kuna.

Ta je tvrtka nedavno promijenila zrakoplov za te namjene uvevši u redovan promet zrakoplov češke proizvodnje Turbolet iz 1990. godine.

Pored lošijih letnih sposobnosti kao što je manja brzina i niža visina krstarenja, taj stari model zrakoplova prati loš glas. Naime, od oko 1100 proizvedenih modela toga zrakoplova, njih čak 118 imalo je neki oblik zrakoplovne nesreće. Na upit da komentira činjenicu kako je na temelju ugovora s državom uopće uveden u promet takav zrakoplov, ministar Butković je rekao kako je to u ovlasti Agencije za civilno zrakoplovstvo, koja će sigurno reagirati ako utvrdi neispravnosti.

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

PRIČA S RAZLOGOM TEA RADIĆ, TERRA KERAMIKA

NEPRESUŠNA INSPIRACIJA U PRIRODI Umjetnik uvijek bira načine izražavanja koji su mu bliski. Tu sugestije drugih ne prolaze jer samo s bliskim materijalom nastaju iskrena dijela, bez obzira na to govorili mi o funkcionalnim predmetima ili objektima za izlaganje, smatra Tea Radić piše Jozo Knez knez@privredni.hr

P

ostoji jedna stara, već pomalo izlizana izreka koja glasi: “Pronađi posao koji voliš i nećeš morati raditi ni jednog dana svog života”. Ta izreka vjerojatno mnogima ide na živce, ali to su oni koji ne rade ono što vole, pa im ovakve izreke samo nabijaju stres jer u tim trenucima shvate da takvi ljudi nisu izmišljeni, već stvarno i postoje.

Voljeti svoj posao u današnje je vrijeme luksuz. Gledajući samo na profit, svijet više ne dopušta da tražite svoj posao iz snova, već tražite onaj posao koji će zadovoljiti vaš novčanik ili bankovni račun. Ipak, Tea Radić, magistra kiparstva pri umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, nije jedna od tih. Ona zaista voli svoj posao, a to je izrada unikatnog posuđa od gline. “Kad voliš ono što radiš, strast prema tome i entuzijazam te guraju naprijed i pune te energijom”, započinje svoju priču Tea Radić. Od kada je

zaslužila svoju diplomu Akademije, cijeli njen fokus bio je usmjeren isključivo na proizvodnju glinenog posuđa i njen brend nazvan je Terra.

SVE MORA BITI FUNKCIONALNO “Naziv mog brenda - Terra - je akronim nastao od imena i prezimena, što je ispalo poprilično simbolično, s obzirom na značenje. Terra, kao što znamo je zemlja, a materijal kojim stvaram je glina, tako da je to ispalo sasvim prirodno”, pojašnjava.

ČESTO ZNAM REĆI DA JE GLINA KONCENTRACIJA KREATIVNOG NABOJA, KAŽE TEA RADIĆ

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

U svom radu Tea Radić se fokusira na funkcionalnost objekata i kaže kako je to nešto što je konkretno zanima. “Sve što radim mora biti funkcionalno, inače nema smisla”, kaže ona. Počeci za ovu mladu umjetnicu nisi bili lagani, a mogli bismo reći i da su bili veoma skromni.

“Osim peći koju sam naručila u tvornici Rohdea preko generalnog zastupnika za Hrvatsku, gline i glazure, koje su osnovni materijal za izradu keramike, nisam si mogla priuštiti druga ulaganja, ali jedna od mojih glavnih mantri od kad sam počela s Terrom jest ‘fokus i upornost’”, priča Tea. Ideja o proizvodnji unikatnog posuđa razvijala se u njenoj glavi dulje razdoblje za vrijeme studiranja, a nakon magisterija na Umjetničkoj akademiji u Splitu ta se ideja razvila u jasnu viziju.

Odabrala je glinu kao materijal jer je glina kao živo biće i pruža bezbroj mogućnosti.

“Tijekom studija sam radila u raznim medijima i s raznim materijalima, tražila

sam sebe u njima. Neki su mi odgovarali, dok su neki bili u suprotnosti s mojim karakterom. No s glinom sam se našla odmah, to je bio moj poziv. Umjetnik uvijek bira načine izražavanja koji su mu bliski.

Tu sugestije drugih ne prolaze jer samo s bliskim materijalom nastaju iskrena dijela, bez obzira na to govorili mi o funkcionalnim predmetima ili objektima za izlaganje. Izbor materijala za rad je stvar osobnog afiniteta, karaktera i senzibiliteta. Za mene je glina kao živo biće, s njom treba znati rukovati, a kada to znate, mogućnosti su beskonačne. Često znam reći da je ona koncentracija kreativnog naboja i smatram da je to, kao materijal, najbolje opisuje”, kaže ova mlada umjetnica.

Zanimljivo je da Tea Radić ne koristi klasični način rada na glini, tj. ne koristi lončarsko kolo, već sve svoje unikatno posuđe izrađuje tehnikom štipanja. “To mi omogućuje da radim po osjećaju i intuiciji”, pojašnjava. Takav postupak nije ni lagan niti kratkotrajan i zahtijeva veliko strpljenje s obzirom na to da od početka izrade do gotovog proizvoda može proći i 10 ili više dana. “Na vrijeme izrade dosta utječu i godišnja doba, ponajviše zbog faze sušenja”, dodaje.

TEA RADIĆ NE KORISTI LONČARSKO KOLO VEĆ SVE SVOJE UNIKATNO POSUĐE IZRAĐUJE TEHNIKOM ŠTIPANJA AFINITET I SENZIBILITET Kako bi se izradio tanjur ili šalica, potrebno je imati mnogo strpljenja jer se izrađuju u nekoliko faza. “Sve faze izrade su iznimno bitne, a strpljenje je osnova.

Kad je predmet u potpunosti suh, spreman je za prvo - biskvitno paljenje, nakon kojeg slijedi glaziranje - biskvitno pečen predmet uranja se u glazuru, te ide na posljednje pečenje kako bi dobio uporabni karakter. Svaki se predmet najmanje dvaput pali na visokoj temperaturi”, kaže Tea Radić koja koristi različite vrste gline za različite predmete. Tako se, recimo, za tanjure koristi glina koja se pali na višim temperaturama kako bi bili otporni na ogrebotine noža. Posebnost

njenih tanjura su i unikatni i jedinstveni ukrasni detalji. “Često u tanjure utiskujem lokalno bilje ili morsko kamenje kako bih dobila unikatne ukrase. Zapravo, tu je inspiracija nepresušna. Nekad mi bljesne poput munje, ponekad moram kontemplirati da dođem do ideje, nekad dođe u samoći, nekad u buci, zaista nema pravila. Mašta ima čudesnu moć prepoznavanja beskonačnih mogućnosti u najobičnijim situacijama, odnosno stvarima ili ljudima. Mogućnosti i ideje koje samo čekaju da se fizički materijaliziraju kroz neki proizvod”, ističe Tea Radić dodajući kako kod proizvodnje uvijek polazi od svojih afiniteta i senzibiliteta.

Svi proizvodi koje ova umjetnica izrađuje mogu se kupiti direktno od nje, a Tea Radić omogućuje svim potencijalnim kupcima i izradu posuđa po narudžbi. Dio ponude Terre može se naći i po mnogim galerijama diljem Lijepe naše, ali i izvan granica. “Potencijal koji se krije u izradi funkcionalne keramike je toliko velik, beskonačan, a put je uzbudljiv. Veseli me što je tržište prepoznalo Terru, ideju da se blještavilo današnjeg suvremenog svijeta oboji u topliji i mekši ton”, zaključuje umjetnica Tea Radić.

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

PREDSTAVLJAMO SINONIM, Osijek

VIŠE OD PREVOĐENJA Uvjereni smo da je za uspješno poslovanje svih tvrtki ključna kvaliteta pismenog izražavanja, komunikacije i predstavljanja proizvoda i usluga, kaže Bućan poslovnim partnerima odaje dojam profesionalnosti i stručnosti”, ističe Bućan.

GRAFIČKA OBRADA PRIJEVODA Osim prevođenja, u Sinonimu nude i usluge lekture, lokalizacije, copywritinga i grafičke obrade prijevoda. “Za klijente pišemo blogove i tekstove te lokaliziramo internetske stranice i web trgovine, a poznati smo i po tome što se bavimo lokalizacijom videoigara. Do sada smo lokalizirali igre na kineski, japanski, korejski, brazilski portugalski, njemački, španjolski, francuski, talijanski i ruski”, priča Bućan.

U tvrtki Sinonim moguće je dobiti i grafičku obradu prijevoda. “Ova usluga obuhvaća i prijevod i grafički dizajn, čime klijent dobiva vizualne materijale (brošure, letke...) prevedene i dostavljene u formatu koji je vizualno jednak izvoru te je odmah spreman za korištenje.

Time klijentima štedimo vrijeme, a i novac kada imaju potrebu za korištenjem vizualnih materijala na različitim jezicima”, priča Bućan.

Poznati smo i po tome što se bavimo lokalizacijom videoigara.

Do sada smo lokalizirali igre na kineski, japanski, korejski, brazilski portugalski, njemački, španjolski, francuski, talijanski i ruski.

Siniša Bućan Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

Lj

udi često misle kako dobar prevoditelj treba samo jako dobro poznavati strani jezik, no tu se krije mnogo više. Dobar prevoditelj ne mora znati samo prevesti riječi nekog jezika, nego mora biti u stanju prenijeti ideju. Ako želite biti dobar prevoditelj, potrebno je poznavati i kulturalne specifičnosti jezika te svakodnevno korištene fraze, a ponekad i sleng. Uz to, potrebno je u obzir uzeti i samu prirodu teksta koji se prevodi i tomu prilagoditi stil i ton teksta. Važna je i vještina pisanja, a svakako i poznavanje raznih alata i programa za prevođenje. Sve nabrojeno posjeduje ekipa iz tvrtke Sinonim koja djeluje od 2014. godine, koja je u kratkom roku ostvarila suradnju s renomiranim klijentima poput Microsofta, HP-a, Optima telekoma, Tele2 i Valamar Riviere.

“Tvrtka je nastala iz ideje trojice prijatelja koji su uočili da na tržištu postoji potreba za vrhunskom uslugom pismenog prevođenja, koja će osobama i tvrtkama omogućiti kvalitetnu komunikaciju s cijelim svijetom”, kaže Siniša Bućan, operativni direktor Sinonima.

“Uvjereni smo da je za uspješno poslovanje svih tvrtki ključna kvaliteta pismenog izražavanja, komunikacije i predstavljanja proizvoda i usluga jer ona ulijeva kupcima povjerenje, a

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

U PONUDI TRENUTAČNO IMAJU VIŠE OD 60 SVJETSKIH JEZIKA, ALI NJIHOV BROJ STALNO RASTE U ponudi trenutačno imaju više od 60 svjetskih jezika, ali njihov broj stalno raste, ovisno o željama klijenata i njihovim mogućnostima. “Najčešće surađujemo s tvrtkama u prevođenju raznih poslovnih dokumentacija, priručnika, uputa o korištenju raznih proizvoda, marketinških materijala, opisima proizvoda...”, kaže Bućan.

Uz veliki opseg posla potrebno je pronaći i odgovarajuću radnu snagu, ali kažu kako visoki kriteriji često dovode do nemogućnosti pronalaska kvalitetnog kadra. “Postavili smo visoke kriterije za prevoditelje jer nam je najvažnija kvaliteta naših prijevoda i zadovoljstvo klijenata. Znamo da to zvuči kao floskula, ali kod nas je to stvarno tako”, ističe Bućan. (J.K.)

enterprise europe

info

Broj 167, 4. lipnja 2018.

HORIZON 2020

Rimac Automobili - dobar primjer korištenja EU sredstava Rimac Automobili i njihov projekt hibridnih kompleta baterija postali su prvi projekt iz Hrvatske koji je bio financiran kao Horizon 2020 SME Instrument Tvrtka Rimac Automobili koja je i u svijetu poznata po svojem električnom superautomobilu bila je i prva hrvatska tvrtka koja je svoj projekt razvoja financirala kroz Horizon 2020 SME Instrument. Automobil koji je u potpunosti dizajniran, razvijen i proizveden u Hrvatskoj kreiran je i uz pomoć ovog europskog projekta.

Mate Rimac je 2009. godine pokrenuo svoju tvrtku i okupio mali tim koji je dizajnirao, razvio i proizveo električni automobil Concept One. Od tada je tvrtka evoluirala u vodećeg ponuđača tehnologije globalnim automobilskim proizvođačima te zadržala vodeću poziciju u području inovacija. Želeći proširiti svoje poslovanje na globalno tržište, susretali su se kao i mnogi mali i srednji poduzetnici s problemom prikupljanja kapitala i pristupa fon-

dovima. Godine 2013. godine kompanija je dobila jamstvo Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, a savjetnici Enterprise Europe Networka iz Hrvatske počeli su raditi na promociji Rimčevih inovacija i traženju potpore. Dvije godine kasnije Rimac Automobili i njihov projekt hibridnih kompleta baterija postali su prvi projekt iz Hrvatske koji je bio financiran kao Horizon 2020 SME Instrument, dajući na uvid opsežno istraživanje tržišta koje je omogućilo izvrsnu platformu za buduće poslovne ekspanzije. Kada je prva investicijska runda završila 2015. godine, Rimac Automobili je uspješno zaključio nekoliko značajnih ugovora te je započeo proces proširenja svog poslovanja. Proširio se i broj zaposlenika sa 20 ljudi u 2014. godini na 60 ljudi do kraja 2015. godine.

Djelomično zahvaljujući osiguravanju potrebnih početnih financijskih sredstava, Rimac Automobili posluje na globalnoj razini te je prisutan u većini svjetskih regija. Počeli smo u Hrvatskoj, ali smo uvijek imali globalnu viziju, kaže Marko Pejković, dopredsjednik za Razvoj poslovanja u Rimac Automobilima. “Sada zatvaramo drugu rundu investicija te ulazimo u zajedničko ulaganje u Kini (Rimac Automobili je osigurao 30 milijuna eura investicija u 2017. godini). Naš je cilj da dodatno ubrzamo razvoj, uvedemo nove proizvode na tržište te nastavimo proširivati globalnu prisutnost”, kaže Pejković Uspješno identificiranje tržišnih prilika je omogućilo kompaniji da kontinuirano raste. Trenutno imaju više od 300 visokokvalificiranih zaposlenika; izazov je kako održati kulturu tvrtke, a u isto vrijeme biti u mogućnosti zadovoljiti sve veću potražnju. U bliskoj budućnosti, Rimac Automobili se planira fokusirati na serijsku produkciju komponenti, ograničenu proizvodnju superautomobila te daljnji razvoj njihovog inženjerskog znanja i iskustva.

enterprise europe

Otvoreno e-savjetovanje za Poziv Inovacije novoosnovanih MSP-ova – faza II. dom/uslugom koja je novost na tržištu.

Dodjelom potpora male vrijednosti potiče se razvoj novoosnovanih MSP-ova i uspješno lansiranje novih na tržištu inovacija proizvoda i usluga s potencijalom rasta i izvoza, s naglaskom na komercijalizaciji proizvoda i usluga. Potpora u okviru ovog poziva namijenjena je novoosnovanim trgovačkim društvima, obrtima, kao i ostalim subjektima koji se bave gospodarskom djelatnošću, koji u trenutku predaje projektnog prijedloga nisu stariji od 36 mjeseci.

Savjetovanje omogućuje svim potencijalnim prijaviteljima, kao i najširoj zainteresiranoj javnosti, da svojim prijedlozima i sugestijama doprinesu kvaliteti natječajne dokumentacije.

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta pokrenulo je provođenje e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u cilju pripreme Poziva na dostavu projektnih prijedloga Inovacije novoosnovanih MSP-ova – II. faza, otvoreni postupak u modalitetu trajnog poziva. Ovaj poziv pokrenut je u okviru Prioritetne osi 3 Poslovna konkurentnost, Investicijskog prioriteta 3d Potpora stvaranju kapaciteta MSP-a za

uključivanje u proces rasta na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima i inovacijskim procesima, specifičnog cilja 3d2 Poboljšana inovativnost malih i srednjih poduzetnika Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., financiranog sredstvima ESI fondova.

Pozivamo predstavnike zainteresirane javnosti da najkasnije do 7. lipnja 2018. godine dostave svoje prijedloge i komentare na predloženi Nacrt poziva na dostavu projektnih prijedloga putem poveznice.

Ovim pozivom poticat će se inovativnost novoosnovanih MSP-ova za uvođenje inovacija koje rezultiraju proizvo-

MGPO će po završetku i obradi rezultata savjetovanja odgovoriti na sve sugestije i prijedloge, a najkasnije do 12. lipnja.

Otvorene prijave na Startup Camp Rijeka 2018!

Step Ri znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci i Veleposlanstvo SAD-a u Zagrebu organiziraju Startup Camp Rijeka 2018, poduzetnički kamp koji se održava sedmu godinu zaredom s ciljem poticanja poduzetništva i poboljšanja investicijske klime u Hrvatskoj. Startup Camp Rijeka održat će se u prostorima Step Ri znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci od 12. do 16. rujna 2018. godine. Riječ je o petodnevnom programu strukturiranog mentoriranja tijekom kojeg uspješ-

ni poduzetnici i investitori iz Hrvatske i Amerike pomažu budućim poduzetnicima, odabranim kandidatima između 18 i 35 godina, razviti ideju kako bi stvorili održivi poslovni pothvat. Osim strukturiranog mentoriranja najbolji timovi imat će priliku osvojiti i bogate nagrade. Sudjelovanje za sve sudionike je besplatno i uključuje smještaj i prehranu. Prijave se zaprimaju do 25. lipnja 2018. godine na http://startupcamp.com.hr/apply/. Detaljne informacije na http://startupcamp. com.hr/.

4. lipnja 2018.

www.een.hr

2 3

ERASMUS ZA MLADE PODUZETNIKE

Razmjena moguća i izvan Europe Novi poduzetnici sa sjedištem u Europi moći će stjecati nova znanja o svom poslu i kod svojih kolega u SAD-u, Singapuru i Izraelu Uspješna provedba programa Erasmus za mlade poduzetnike donosi značajan iskorak koji Program širi globalno te omogućuje svim zainteresiranim sudionicima razmjenu izvan granica Europe. Naime, novi poduzetnici sa sjedištem u Europi moći će odabrati dodatne željene destinacije u Programu koje uključuju SAD, Singapur i Izrael.

Novi poduzetnici koji su se već prijavili u Program mogu samostalno mijenjati željene destinacije u svojim prijavama ili uz

pomoć svojih posredničkih organizacija.

Također, novi poduzetnici koji su već imali razmjenu u sklopu Programa, u mogućnosti su sudjelovati u razmjenama izvan granica Europe pod uvjetom da i dalje zadovoljavaju kriterije prihvatljivosti te da su podnijeli novu prijavu u Program. Novi prijavitelji u Program mogu imati samo jednu razmjenu u COSME zemljama ili u no-

vim destinacijama Programa izvan Europe.

Ukoliko ste zainteresirani za sudjelovanje u programu Erasmus za mlade poduzetnike, možete se javiti na broj telefona 031/ 251 009, e-mailom na: ured@tera.hr ili osobno u prijemni ured Tera Tehnopolisa na adresi Trg Lj. Gaja 6 u Osijeku. Dodatne informacije nalaze se na web stranici: www.tera.hr.

Inovacijski vaučeri za MSP-ove Objavljen je Poziv na dostavu projektnih prijedloga Inovacijski vaučeri za MSP-ove. Bespovratna sredstva dodjeljivat će putem trajno otvorenog Poziva s rokom za podnošenje projektnih prijedloga od 21. lipnja 2018. od 11 sati do 29. lipnja 2020. godine, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava, u ukupnoj vrijednosti od 50.000.000 kuna. Projektni prijedlozi podnose se elektronički, putem sustava e-Fondovi.

Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 10.000 kuna, a ukupna potpora ne može prijeći prag od 75.000 kuna. Dodjeljivat će se potpore male vrijednosti (de minimis) prema indeksu razvijenosti sukladno Zakonu o regionalnom razvoju RH (NN 147/14, 123/17):

a) najviše 70 posto prihvatljivih troškova financirat će se prihvatljivim prijaviteljima ukoliko se sjedište prijavitelja nalazi u IV. skupini Jedinica područne (regionalne) samouprave razvrstane prema indeksu razvijenosti b) najviše 75 posto prihvatljivih troškova financirat će se prihvatljivim prijaviteljima ukoliko se sjedište prijavitelja nalazi u III. skupini Jedinica područne

(regionalne) samouprave razvrstane prema indeksu razvijenosti c) najviše 80 posto prihvatljivih troškova financirat će se prihvatljivim prijaviteljima ukoliko se sjedište prijavitelja nalazi u II. skupini Jedinica područne (regionalne) samouprave razvrstane prema indeksu razvijenosti d) najviše 85 posto prihvatljivih troškova financirat će se prihvatljivim prijaviteljima ukoliko se sjedište prijavitelja nalazi u I. skupini Jedinica područne (regionalne) samouprave razvrstane prema indeksu razvijenosti Bespovratna sredstva dodjeljuju se putem OP Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Više informacija možete pronaći putem poveznice https://efondovi.mrrfeu.hr/ MISCms/Pozivi/Poziv?id=cfc4e79b-68c54ce8-a481-04ee5d76dda2.

enterprise europe

KISS ME

Poticanje prekogranične suradnje Kiss me je Interreg Europe projekt kojim se nastoje ojačati inovacijski kapaciteti MSP-a uspoređujući pristupe četiriju različitih graničnih regija uz razmjenu alata za uključivanje MSPa u prekograničnu suradnju, a time i poboljšanja instrumenata politike s ciljem poticanja inovacija u malim i srednjim poduzećima u svakoj regiji.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) sudjelovala je u drugom međunarodnom sastanku projekta Kiss me od 7. do 9. svibnja u njemačkom Düsseldorfu. Prvog dana događanja posjetili su Centar kompetencija za inovacije i poduzetništvo na Sveučilištu Duisburg-Essen gdje su dobili mnoge zanimljive uvide u način rada

Centra te su saznali o tome kako promoviraju start-upe i poduzetništvo. Također im je predstavljen novi studijski program Master of Arts in Innopreneurship koji spaja inovaciju i poduzetništvo.

Drugog dana posjetili su Ministarstvo ekonomije, inovacija, digitalizacije i energije koje je ujedno i Upravljačko tijelo za sve projekte u regiji Sjeverna Rajna-Vestfalija financirano iz programa Interreg Europe. Slijedila je radionica na kojoj su dionici prezentirali iskustva u prekograničnim projektima u kojima sudjeluju u svojim regijama.

Treći i zadnji dan događanja posjetili su klaster NanoMicroMaterialsPhotonics, a prisustvovali su i predstavnici druga dva

Interreg Europe projekta – Stephanie i NMP-REG, zajedno s predstavnicom Ministarstva ekonomije, inovacija, digitalizacije i energije gospođom Ilkom Meisel i generalnim konzulom Mađarske gospodinom Balázsom Szegnerom. Sljedeći međunarodni sastanak održat će se u francusko-španjolskoj graničnoj regiji krajem 2018. godine.

Natječaj za studentske projekte

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO) otvara javni poziv za podnošenje prijava za dodjelu sredstava u svrhu realizacije poduzetničkih projekata studenata/studentskih timova i ostalih prihvatljivih korisnika na području Republike Hrvatske.

Mreža studentskih poduzetničkih inkubatora je program podrške studentskom osposobljavanju za poduzetništvo te razvoju kreativnosti studenata i inovacijskih procesa u Republici Hrvatskoj. Aktivnosti podrške u okviru spomenuta dva pilot-projekta provodit će se s ciljem realizacije i razvoja poduzetničkih projekata te financiranja osnivanja poduzeća od strane studenata. Natječaj je otvoren od 23. svibnja do 15. lipnja 2018. godine, a korisnicima je na raspolaganju ukupno 205.000 kuna za realizaciju poduzetničkih projekata/rješavanje poduzetničkih zadataka.

Dodjela sredstava za realizaciju poduzetničkih projekata studenata/studentskih timova na području Republike Hrvatske odvijat će se u okviru dvaju pilot-projekata.

Pilot-projekt Zavrti priču! usmjeren je

na studente i ostale prihvatljive korisnike koji imaju svoju poduzetničku ideju/ projekt, a mogu je prijaviti putem online obrasca. Pilot-projekt Riješi problem! namijenjen je studentima koji svoje sposobnosti i znanja žele okušati u rješavanju poslovnih izazova poduzetnika koji prijavljuju poduzetnički zadatak u okviru ovog projekta, putem online obrasca te na ovaj način pomažu uvesti studente u poduzetništvo, uz uštedu vlastitog vremena, ljudskih kapaciteta i novčanih sredstava, dobivši na izbor tri rješenja za zadani problem.

Detaljan opis natječaja, uključujući prihvatljive korisnike, uvjete i pravila za prijavu te informacije o selekcijskom procesu nalazi se u Službenom tekstu poziva na http://hamagbicro.hr/wp-content/ uploads/2018/05/Javni-poziv_MSPI.pdf.

4. lipnja 2018.

www.een.hr

4 5

SECUREVISION

Sprečavanje kibernetičkih prijevara Domaća visokotehnološka tvrtka razvojem B2B softverskih rješenja koja se temelje na tehnologiji računalnog vida, ojačava sigurnost financijske, ali i drugih industrija U današnje doba, kada je tempo života sve brži i kada potrošači žele uštedjeti na vremenu i troškovima, sve je više onih koji koriste usluge mobilnog bankarstva. Paralelno s ovim trendom javlja se i sve veća izloženost informacijskih tehnologija zlonamjernim aktivnostima raznih interesnih skupina ili pojedinaca.

Kao posljedica toga sve je veća potreba za unapređenjem kibernetičke sigurnosti te mnoge tvrtke rade na razvoju rješenja koja će tu sigurnost unaprijediti. Jedna od hrvatskih tvrtki koja radi na takvim sofisticiranim rješenjima je Microblink.

Radi se o visokotehnološkoj tvrtki, osnovanoj 2013. godine, koja razvija B2B softverska rješenja temeljena na tehnologiji računalnog vida, ponajprije za financijsku, ali i za druge industrije. Microblinkova tehnologija ugrađuje se u mobilne aplikacije te korisnicima omogućuje da, umjesto utipkavanjem, podatke unose usmjeravanjem kamere mobitela prema podacima koji se žele unijeti. Kod plaćanja samo usmjerite telefon prema uplatnici i Microblinkova će tehnologija u manje od sekunde pročitati sve bitne podatke i time izbjeći ručni unos. Kako bi tvrtka razvila najmodernija tehnološka rješenja te odgovorila na potrebe tržišta, ulaže znatna sredstva u istraživanje i razvoj.

Jedan od posljednjih projekata tvrtke Microblink je SecureVision, rješenje za naprednu identifikaciju korisnika na daljinu korištenjem mobilnog telefona, odnosno čitanjem službenih identifikacijskih dokumenata i platnih kartica kamerom mobitela. Istraživanje i razvoj temeljit će se na pri-

mjeni dubokih neuronskih mreža za nove metode prepoznavanja autentičnosti i kvalitetnijeg čitanja dokumenata.

Ovaj put je tvrtka sredstva za istraživanje i razvoj osigurala iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova na natječaju Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja (IRI).

U suradnji HAMAG-BICRO-a i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta dodijeljena su im bespovratna sredstva u iznosu od 4,8 milijuna kuna, dok ukupna vrijednost ovog istraživačkog projekta iznosi 7,9 milijuna kuna.

Microblink je u fazi provedbe dvaju projekata financiranih sredstvima EU fondova te smo zadovoljni dosadašnjom podrškom i vođenjem od strane Agencije, kaže Damir Sabol, predsjednik Uprave Microblinka. “Bez sredstava dobivenih kroz IRI bilo bi gotovo nemoguće provesti tako zahtjevan istraživačko-razvojni projekt koji će nam pomoći u još boljem pozicioniranju na globalnom tržištu i stvaranju znatne konkurentske

prednosti. Praćenje projekta zahtijeva određeno vrijeme i administrativne resurse te se za to treba ozbiljno i dobro pripremiti. Sigurni smo da ćemo uz nastavak dobre suradnje s Agencijom ostvariti svoje ciljeve i komercijalizirati nove proizvode u području kibernetičke sigurnosti te zaposliti veći broj mladih stručnjaka”, dodao je Sabol.

Efekti uspješnih inovativnih projekata snažno utječu na gospodarski rast, konkurentnost te na inovacijski kapacitet države, kaže Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a. “Posebno nam je zadovoljstvo surađivati s tvrtkom Microblink čiji tim za istraživanje i razvoj radi na naprednim neuronskim mrežama te razvija vrhunsku tehnologiju za mobilne aplikacije koja štedi vrijeme korisnicima i unapređuje poslovne procese. Ovim putem želimo potaknuti sve druge poduzetnike da se odvaže i zatraže financijska sredstva koja su im na raspolaganju. Inače, prijave za IRI su premašile sva očekivanja, pristiglo je 155 prijava s traženim iznosom od 2,4 milijarde kuna”, zaključio je Vrbanec.

enterprise europe

VOOGLE KONFERENCIJA 2018

Heroji u nastajanju U sklopu Voogle konferencije 2018 “Here we grow” održana su predavanja, panel-rasprave, natjecanje za najbolju poduzetničku ideju i poslovni sastanci namijenjeni poduzetničkoj, start-up i akademskoj zajednici Ovogodišnje izdanje Voogle konferencije u varaždinskom Hrvatskom narodnom kazalištu predstavilo je uspješne priče “lokalnih heroja” iz svijeta poduzetništva, popratilo je “heroje u nastajanju” koji s velikim potencijalom tek kreću u svoje poduzetničke priče i pozabavilo se znanjima i vještinama potrebnim za realizaciju takvih priča.

U sklopu konferencije održano je i natjecanje za najbolju poduzetničku ideju gdje je 14 odabranih finalista prezentiralo svoju poduzetničku ideju pred stručnim odborom. Titula Voogle start-up godine pripala je tvrtki Kreda s inovativnim rješenjem za izradu online enigmatskih sadržaja. Tom pobjedom osigurali su ulazak u Voogle akcelerator koji im osigurava financijska sredstva od 10.000 eura, intenzivan mentorski program i pristup kanalima za internacionalizaciju poslovanja.

Konferenciju je organizirao Tehnološki park Varaždin pod pokroviteljstvom Europske poduzetničke mreže i Europske komisije.

Za dobru atmosferu i nastupe pobrinuo se Peter Hopwood koji i sam predstavlja uspješnu Voogle priču. O poduzetničkom putu svoje tvrtke Nanodiy pričao je Saša Miklošić. Tvrtka Nanodiy osvojila je prvo mjesto na Voogle konferenciji 2016., a iste godine u Zagrebu su uzeli još dvije glavne nagrade. Ove pobjede osigurale su im značajan PR, kao i dva kruga ulaganja. Oni su sada globalni igrači u svojoj industriji s uredima u više od 30 zemalja širom svijeta, uključujući Kinu, Brazil i SAD. Zlatan Novak iz varaždinske tvrtke Geo3D pričao je o svom uzbudljivom najnovijem projektu, izradi 3D modela vi-

soke rezolucije Dubrovnika i Šibenika za najnoviju i finalnu sezonu megapopularne serije Game of Thrones. Zlatan je stručnjak za 3D skeniranje i modeliranje s više od 15 godina iskustva u toj industriji. Implementirao je više od 200 projekata u područjima kao što su arheologija, forenzičke rekonstrukcije, VFX za filmove i još mnogo toga.

Na koji način se bori za start-upe iz svih izvora i pozicija pričala je Ivana Ninčević Lesandrić. Ivana je 2011. godine pokrenula Poduzetnički centar Solin, oko kojeg je okupila više od 300 malih i srednjih poduzeća. Također je pokrenula događaj pod nazivom Poduzetnički kamp Solin, koji je iznjedrio tvrtke poput Parklio i Include – pametne klupe Ivana Mrvoša, te ih lansirao u globalnu orbitu. Od kraja 2016. godine bori se za uvođenje novih zakona, programa i mjera potpora malim i srednjim poduzećima kao članica Hrvatskog sabora. Panel Lokalni heroji pred-

stavio je modele uspjeha domaćih tvrtki poput Upchain, Appenture i GO2BIM, a na panelu Emerging heroes predstavili su se mladi poduzetnici koji su na dobrom putu da kreiraju svoje – Nikola Zec, Antonija Vedak, David Macan i Kaja Pavlinić. Dodatnu draž panelu dao je Pal Rikter, danski investitor i mentor, koji već nekoliko godina ulaže svoje vrijeme, znanje i novac u hrvatske tvrtke.

Panel Znanje čini razliku predstavio je četiri uspješne žene iz različitih poduzetničkih priča. Lana Velimirović Vukalović ravnateljica je Pučkog učilišta Varaždin. Sara Perić iz Krava Maga Hrvatska je koordinatorica programa Woman division svjetske organizacije Krav Maga Global. Sanja Drakulić osnivačica je i direktorica Duart European Actors Platforme, platforme koja domaće glumce povezuje sa stranim producentima i produkcijskim kućama.

Dragana Juren osnivačica je i direktorica start-up tvrtke Ivy Digital.

4. lipnja 2018.

www.een.hr

6 7

PPI2INNOVATE

Brže do novih tehnologija Prema nekim procjenama, ukupan iznos javne nabave u Hrvatskoj kreće se oko 40 milijardi kuna, što je veliko tržište koje putem postupka javne nabave inovativnih rješenja treba otvoriti za privatni sektor koji razvija inovacije. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije je poduzetnicima predstavila projekt PPI2Innovate Interreg CE – Izgradnja kapaciteta za poticanje korištenja javne nabave inovativnih rješenja u Srednjoj Europi.

Osnovni cilj PPI2Innovative projekta je, sukladno promjenama koje su ugrađene u postojeći Zakon o javnoj nabavi, potaknuti javne naručitelje da kupuju proizvode inovativnih tvrtki u fazi dok inovacije još nisu komercijalno dostupne. Drugim riječima, jednom kada neka tvrtka istraži i razvije svoj proizvod, kroz Javnu nabavu taj proizvod pronađe svoj put i mjesto na tržištu.

Jasminka Martinović, direktorica granskih udruga Hrvatske udruge poslodavaca, ističe da HUP potiče ovakve projekte jer

projektom potiče se javni sektor na nabavu inovacija putem PPI postupka, kojim se traže inovativna rješenja za unaprijed definiranu potrebu. Javna nabava inovativnih rješenja (PPI) jedan je od moćnih alata za poticanje inovativnosti poduzetnika i privatnog sektora, a s druge strane ključni faktor u rješavanju današnjih društvenih izazova i poboljšanja kvalitete javnih usluga”, dodaje Guina. su oni bitni za održavanje hrvatskog gospodarstva u svim smjerovima. “Važno da se tema inovativne javne nabave približi poduzetnicima i da se o njoj govori više, o postupku javne nabave inovativnih rješenja, njenim etapama i fazama, kao i kroz kontekst samog Zakona o javnoj nabavi”, kaže Jasminka Martinović.

Boris Guina, zamjenik predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a ističe kako Agencija pruža podršku poduzetnicima kroz sve razvojne faze njihovog poslovanja – od istraživanja i razvoja ideje, pa sve do komercijalizacije i plasmana na tržište. “Ovim

Projekt PPI2Innovate usmjeren je na javnu nabavu inovativnih rješenja (PPI), za razliku od pretkomercijalne nabave (PCP) kod koje inovativna tvrtka provodi istraživanja i razvoj, te još uvijek nemamo gotov proizvod. Takva nabava uključuje podjelu rizika, a kasnije i dobiti.

U narednom periodu HAMAG-BICRO usredotočit će se na sastanke s javnim naručiteljima na kojima će mapirati najmanje 30 PPI projekata, od čega će odabrati minimalno osam najperspektivnijih koji će biti polazišna točka za osnivanje kompetencijskog centra.

Torino Fashion Match 2018

B2B na Torino Fashion Match 2018 održat će se od 28. lipnja do 1. srpnja Registracija za poslovne razgovore je moguća na https://torino-fashionmatch-2018.b2match.io/, a rok za prijavu je 21. lipnja.

Ovaj događaj namijenjen je malim i srednjim poduzećima, modnim dizajnerima, start-upovima, društvima za e-trgovinu, kupcima, trgovcima, međunarodnim stručnjacima.

Glavni fokus: • Tekstilna i modna odjeća/pribor • Muška i ženska odjeća • Sportska odjeća/odjeća za plažu/donje rublje • Tekstilne tehnologije • Tkanine • Usluge u modi i tekstilu Tijekom TFW # 3 sudionici mogu prisustvovati showovima modnih pista, B2B

sastancima, a pozvani su i na posebne radionice vezane uz modnu industriju, u organizaciji Unioncamere Piemonte: • Pametni materijali i tehnologije povezane nosivosti: Fashion Tech • Kružna ekonomija i održivost u modnoj industriji • Digitalna revolucija i neki pravni aspekti u modnoj industriji 4,0: e-commerce i aspekti inovacije • Europska komisija: mogućnosti financiranja i natječaji iz fondova EU-a Kontakt u HGK-EEN-u: Vesna Torbarina (vtorbarina@hgk.hr) tel: 01/4561 671.

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

USLUGE POPRAVAKA I ODRŽAVANJA ELEKTRIČNIH STROJEVA

HEP Proizvodnja traži usluge popravaka i održavanja električnih strojeva, aparata i pripadajuće opreme. Natječaj je otvoren do 6. lipnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/ S+0F5-0010740. Dodatne informacije dostupne su na: HEP Proizvodnja d.o.o.

09518585079, Ulica grada Vukovara 37, Zagreb 10000, Ivan Jadrijević, proizvodnja-nabava3@hep.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik.

MEDICINSKE NAPRAVE Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević traži nabavu medicinskih naprava. Natječaj je otvoren do 6. lipnja.

Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/ S+0F2-0010899. Dodatne informacije dostupne su na: Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević 47767714195, Mirogojska cesta 8, Zagreb 10000, Mateja Cestarić, nabava@bfm.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik.

ZAVOJNI MATERIJAL Klinički bolnički centar Zagreb traži nabavu zavojnog materijala. Natječaj je otvoren do 8. lipnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/ S+0F2-0010654 Dodatne informacije dostupne su na: Klinički bolnički centar Zagreb 46377257342, Kišpatićeva 12, Zagreb 10000, Renata Szabo, renata.szabo@kbczagreb.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik.

SAVJETODAVNE TEHNIČKE USLUGE Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije traži savjetodavne tehničke usluge i savjetodavne usluge u građevinarstvu. Natječaj je otvoren do 2. srpnja.

Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm. aspx?OznakaDokumenta=2018/S+0F50013555. Dodatne informacije dostupne su na: Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o., 54189804734, Koledovčina ulica 1, Zagreb 10000, Antonija Šešerinac, Jasna Križanić, antonija.seserinac@ viozz.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https:// eojn.nn.hr/Oglasnik.

mentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/ S+0F2-0013457. Dodatne informacije dostupne su na: Klinički bolnički centar Osijek, 89819375646, Josipa Huttlera 4, Osijek 31000, Boris Flegar, Jasna Redlih, javna.nabava@kbco.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik.

NAVODNJAVANJE Hrvatske vode traže radove navodnjavanja. Natječaj je otvoren do 2. srpnja.

Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm. aspx?OznakaDokumenta=2018/S+0F2-

MEDICINSKI POTROŠNI MATERIJAL

0013105. Dodatne informacije dostupne su na: Hrvatske vode, pravna osoba za upravljanje vodama, 28921383001, Ulica grada Vukovara 220, Zagreb 10000, Ana Ercegovac; Stjepan Kamber, ana.ercegovac@voda. hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https:// eojn.nn.hr/Oglasnik.

KBC Osijek traži medicinski potrošni materijal. Natječaj je otvoren do 2. srpnja.

Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/Docu-

POPRAVAK I ODRŽAVANJE GENERATORA HEP Proizvodnja traži usluge popravaka i održavanja generatora. Natječaj je otvoren do 2. srpnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/ S+0F5-0013061. Dodatne informacije dostupne su na: HEP – Proizvodnja d.o.o.

09518585079, Ulica grada Vukovara 37, Zagreb 10000, Ivan Jadrijević, proizvodnja-nabava3@hep.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik.

4. lipnja 2018.

www.een.hr

8 9

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na ibobek@hgk.hr

BELGIJSKA TVRTKA TRAŽI INOVATIVNE MEDICINSKE PROIZVODE ZA POBOLJŠANJE KVALITETE SNA KOD STARIJIH OSOBA I MEDICINSKIH PACIJENATA U SVRHU DISTRIBUCIJE (BRBE20180308001)

Belgijski proizvođač i distributer specijaliziran za medicinsku opremu i pomagala za spavanje želi povećati svoju ponudu dodavanjem novih inovativnih proizvoda. Mlada belgijska tvrtka traži inovativna rješenja koja će pridonijeti poboljšanju zdravlja, kvaliteti sna kod starijih osoba te skrbi i sigurnosti pacijenata. Također distribuira madrace visoke kvalitete čija se pjena proizvodi bez ikakvih toksičnih komponenti. Tvrtka traži proizvođače i distributere koji su zainteresirani za poslovnu suradnju.

BELGIJSKA TVRTKA KOJA SE BAVI FLEKSO TISKOM TRAŽI DOBAVLJAČE ČETKI ZA ČIŠĆENJE ANILOKS VALJAKA I POLIMERNIH PLOČA (BRBE20171122002) Tvrtka sa sjedištem u Antwerpenu, specijalizirana za distribuciju čistača na tržištu flekso tiska, želi proširiti svoju trenutnu liniju proizvoda kako bi zadovoljila potrebe kupaca. Tvrtka traži pouzdanog dobavljača četki te mjedenih aniloskih četki i nehrđajućih četki.

MLADI DANSKI START-UP TRAŽI PROIZVOĐAČE ODJEĆE (BRDK20180208001) Mladi danski start-up želi pokrenuti liniju muškog i ženskog donjeg rublja od

organskog pamuka, recikliranog PET-a i Lenzing Micromodal tkanina te traži proizvođače koji će im pomoći u izradi prve kolekcije.

NJEMAČKA START-UP TVRTKA TRAŽI PARTNERA U PROIZVODNJI RETRO KOVČEGA OD KARTONA (BRDE20180507001)

AUSTRIJSKI PROIZVOĐAČ JASTUKA TRAŽI PROIZVOĐAČA KOJI SE BAVI ŠIVANJEM I TKANJEM (BRAT20180223001) Austrijska start-up tvrtka razvila je tri različite vrste jastuka izrađenih od 100-postotne merino vune i ispunjenih drvenim granulama austrijskog bora. Proizvod je visokokvalitetan te namijenjen bebama i djeci. Do sada austrijska tvrtka proizvodi samo lokalno u yapadnoj Austriji, no zbog povećanja obujma posla tvrtka traži proizvođača koji se bavi šivanjem i tkanjem.

FINSKI PROIZVOĐAČ OBUĆE TRAŽI PODIZVOĐAČE U PROIZVODNJI U ZEMLJAMA EU-a (BRFI20180516001) Finska tvrtka osnovana 1928. godine proizvodi zimsku i sportsku obuću od visokokvalitetnih materijala. Kako bi zadovoljili potražnju za obućom, tvrtka traži nove podizvođače za izradu gornjih dijelova obuće. Tvrtka je zainteresirana za dugoročno partnerstvo s podizvođačima u Rumunjskoj, Bugarskoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Sloveniji, Mađarskoj, Hrvatskoj i ostalim zemljama u EU. NJEMAČKI DISTRIBUTER RADNE ODJEĆE TRAŽI UGOVOR O PROIZVODNJI (BRDE20180410001)

Njemačka mala tvrtka koja trguje radnom i zaštitnom odjećom više od 30 godina traži nove dobavljače koji mogu proizvesti proizvode koje naručuju. Proizvodni asortiman bi trebao uključiti radnu i zaštitnu odjeću. Tvrtka nudi proizvodne ugovore i preferira dobavljače sa sjedištem u EU.

Njemačka start-up tvrtka nudi razne alate za promociju zdravlja. Osnivači su razvili program za ravnotežu u radu i životu u terapeutske svrhe i primjenu kod kuće. Kako bi skupili sve alate na atraktivan i pregledno uređen način tvrtka koristi retro kovčege od kartona s pojačanim žicama koje je moguće zaključati. Tvrtka nudi ugovor o proizvodnji s iskusnim proizvođačem tradicionalnih kartonskih kovčega.

NIZOZEMSKA DIZAJNERSKA TVRTKA TRAŽI PARTNERA U PROIZVODNJI ŽENSKIH DREVNIH GRČKIH SANDALA OD VISOKOKVALITETNE KOŽE (BRNL20180215001) Nizozemska tvrtka dizajnira, proizvodi i prodaje ručno rađene proizvode od kože.

Zbog povećanja potražnje za novom proizvodnom linijom ženskih drevnih grčkih sandala tvrtka traži iskusne proizvođače u okviru ugovora o proizvodnji. Potencijalni partner mora biti osnovan kao proizvođač ženskih sandala i imati iskustvo u proizvodnji vrhunskih kožnih proizvoda.

NIZOZEMSKA TVRTKA TRAŽI DOBAVLJAČE AKVARIJSKIH PROIZVODA (BRNL20180420001) Nizozemska tvrtka koja djeluje u prodaji akvarijskih proizvoda putem web trgovine traži nove dobavljače. Kako bi proširila svoj portfelj, tvrtka traži nove dobavljače u Istočnoj Europi ili azijskim zemljama. Također tvrtka nudi distribucijske ugovore ili ugovore o proizvodnji za proizvode s privatnim oznakama.

enterprise europe

RAPEX IZVJEŠĆE

1

6

2

3

4

5

8

7

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Osvježivač zraka za automobil, brend Little Joe, oznake LJ004TEAA. Proizvod je opasan za korištenje jer sadrži pentadekan 15 olid, koji izaziva alergijske reakcije. (slika 1)

Automobil Audi, modeli A4 i A5, proizvedeni od 2015. do 2017. godine. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer ukrasni aluminijski dijelovi na donjem dijelu vrata mogu biti loše instalirani i otpasti pa oštri dijelovi mogu ozlijediti noge korisnika. (slika 5)

Ručna torba, brend Stow, model Alice Black/Silver. Proizvod predstavlja rizik za korištenje zbog visoke razine kroma u koži koji može izazvati alergijske reakcije. (slika 2)

Naočale za airsoft, brend Invader gear, model 4446. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer okvir ne jamči zaštitu oka prilikom udara airsoft kuglice. (slika 6)

Grijane motociklističke rukavice, brend Bering, Vesuvio model Noir (T10); BGH920, Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je izolacija na dijelovima pod naponom loše izvedena pa postoji opasnost od pregrijavanja. (slika 3)

Igračka za kupanje, nepoznatog brenda, naziva I Love Squishy, oznake WD2018010074EN. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer ima male dijelove koji lako mogu otpasti i djeca ih mogu progutati ili inhalirati. (slika 7)

Led reflektor, nepoznatog brenda, oznake YRW10-WL76. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer vodovi nemaju uzemljenje i nisu dobro izolirani pa postoji opasnost od električnog udara. (slika 4)

Autobus, brend Evobus, model Setra, proizvedeni 2017. i 2018. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer šarke vrata mogu biti loše zavarene pa vrata mogu otpasti. (slika 8)

4. lipnja 2018.

www.een.hr

10 11

POTRAŽNJA ZA TEHNOLOGIJAMA Tehnološke upite pošaljite na Lada.BenzonKrsnjavi@hamagbicro.hr

Eureka-Smart: traži se proizvođač plastičnih smola i termoplasta za proizvodnju aditiva (AM) (RDES20180508001) • Španjolski centar za istraživanje traži tvrtku koja bi se uključila u Eureka-Smart projekt.

Projekt za cilj ima razvijanje visokovodljivih smola i materijala koji će biti obrađeni posebnim tehnologijama 3D tiska za industrijske primjene. Traže se dvije tvrtke za modifikaciju i/ili skaliranje procesa, od kojih jedna za foto-skrućujuće smole i druga za vodljivu plastiku. Potrebno je da potencijalni partneri s nacionalnim koordinatorom programa Eureka provjere dostupnost sredstava za sudjelovanje.

H2020 SU-INFRA01-2018-2019-2020 Grčki operator prijenosnog sustava (TSO) traži druge TSO partnere koji su zainteresirani za područje prevencije, otkrivanja i ublažavanja kombiniranih fizičkih i cyber prijetnji kritičnoj infrastrukturi (RDGR20180508001) • Grčki operator prijenosnog sustava (TSO) okuplja konzorcij za prijavu na natječaj H2020 SU-INFRA01-2018-2019-2020. Tvrtka traži druge TSO tvrtke s ciljem razvijanja specifičnog pristupa instalacijama koji bi obuhvatili sve ključne čimbenike koji su potrebni za osiguranje postojećih ili budućih javnih/privatnih, povezanih i međusobno ovisnih elektroenergetskih instalacija, postrojenja i sustava.

Litvanska tvrtka traži prirodnu tehnologiju ekstrakcije biljaka (TRLT20180313001) • Tvrtka iz Litve širi svoje poslovanje dodajući novu specijalizaciju u svoj portfelji - proizvodnju suhih

biljaka i voćnih ekstrakata koristeći superkritičnu metodu ugljičnog dioksida. Tvrtka traži partnere koji posjeduju potrebnu tehnologiju i/ili opremu. Spremni su potpisati komercijalni ugovor s tehničkom pomoći, ugovor o zajedničkom ulaganju ili ugovor o uslugama.

UK tvrtka traži partnere koji posjeduju tehnologiju ili su zainteresirani za istraživanje napredne tehnologije obrade slike za potrebe kriminalističke obrade (TRUK20180122001) • Tvrtka u Velikoj Britaniji razvila je platformu za obradu slike koja pomaže institucijama za provedbu zakona, konkretno u istragama za identifikaciju žrtava u slučajevima eksploatacije djece. Tvrtka traži partnere koji imaju naprednu tehnologiju obrade slike ili tehnologiju istraživanja interneta. Tvrtka je spremna potpisati ugovor o zajedničkom ulaganju te tehnički i istraživački ugovor o suradnji.

Aplikacije za povezivanje s internetom stvari (IoT) (TRNL20180308001) • Nizozemska telekomunikacijska tvrtka s razvijenom Long Range Lo Power (LoRa) i Long Term Evolution (4G), kategorije M1 (LTE-M) mrežom, zainteresirana je za podršku novim internetskim aplikacijama pomoću LoRa i LTE-M tehnologije. Tvrtka traži su-

radnju tipa Open innovation u pružanju rješenja potrošačima kako bi se povezali s najbližima i najdražima, poput njihovih kućnih ljubimaca ili imovine. Potencijalnu suradnju planiraju ostvariti komercijalnim ugovorom s tehničkom pomoći.

Tvrtka koja se bavi razvojem audiovizualnih sadržaja i tehnologije traži tehničkog partnera s ekspertizom u razvoju softvera za robotske kamere (TRES20180417001) • Njemačkošpanjolska tvrtka s velikim iskustvom na audiovizualnom tržištu traži tehničkog partnera s kojim bi zajedno razvijali novo rješenje za produkciju audiovizualnih događaja pomoću robotskih kamera. Partner bi trebao imati iskustvo u razvoju softvera za aplikacije koje šalju i primaju podatke s robotskih kamera. S potencijalnim partnerom bi potpisali ugovor o tehničkoj suradnji.

Tekuća silikonska guma za korištenje u medicinske svrhe (TRDE20180406001)

• Start-up iz Bavarske koji djeluje u području zdravstva želi unaprijediti dnevni klinički život pacijenata optimizacijom proizvoda i procesa za pacijente i osoblje domova za starije i nemoćne. Razvili su mehanizam za pomoć pri pijenju bolesnika s disfagijom ili poremećajem gutanja. Proizvod ima patentirani mehanizam sa silikonskom membranom kako bi kompenzirao razinu tekućine tijekom pijenja. Tvrtka traži partnere za proizvodnju spomenute silikonske membrane te su spremni potpisati ugovor o proizvodnji.

enterprise europe

4. lipnja 2018.

12

Energa B2B 2018, Sarajevo Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA i Europska poduzetnička mreža u Bosni i Hercegovini (EEN) uz podršku Privredne komore FBiH, Fondacije za razvoj odnosa BiH i Turske – BIGMEV, te brojnih međunarodnih organizacija i agencija za podršku poslovanju iz Europske unije i regije organizira poslovne susrete tvrtki u okviru 8. međunarodnog sajma energije, rudarstva, zaštite okoliša i prateće industrije Energa 2018 (19.-21. lipnja 2018.). Za više informacija o sajmu posjetite http://energa.ba/.

Poslovni susreti Energa B2B 2018 će se održati 19. lipnja 2018. u Centru Skenderija u Sarajevu. Besplatno se registri-

rajte za sudjelovanje na poslovnim susretima i rezerviirajte svoje sastanke na stranici: http://www.energa2018. talkb2b. Cilj ovih poslovnih susreta je pronalazak internacionalnih poslovnih partnera na sajmu. Tematska područja poslovnih susreta: energija, elektrika i elektronika, rudarstvo, zaštita okoliša, metali i proizvodi od metala, strojevi i uređaji, građevinarstvo i građevinski materijali, inženjering, dizajn i konzalting. Sarajevo će tijekom Međunarodnog sajma i konferencije Energa 2018 biti regionalni energetski centar na kojem će se okupiti više od 100 izlagača iz 15 zemalja kako regije tako i svijeta, koji će predstaviti proizvode, projekte, ideje i usluge svojih tvrtki. Energa se održava pod sloganom Misliti na budućnost/

Thinking the future. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno i uključuje: • raspored sastanaka za svaku pojedinačnu tvrtku (prethodno ugovoreni 20-minutni bilateralni sastanci) • informativni paket dostavljen na dan poslovnih susreta • poslovna podrška osoblja Europske poduzetničke mreže u BiH (EEN) prije, tijekom i nakon poslovnih susreta Službeni jezik događaja: engleski Za dodatne informacije i pomoć prilikom registracije kontaktirajte Sarajevsku regionalnu razvojnu agenciju SERDA, odjel Europske poduzetničke mreže u BiH, kontakt osoba: Aida Džamalija Duran, tel: +387 33 652 935, e-mail: aida@serda.ba.

Future Match na CEBIT-u 2018 Agencija HAMAG-BICRO organizira odlazak na B2B razgovore u sklopu CEBIT sajma u Hannoveru koji se održava od 11. do 15. lipnja 2018. godine.

CEBIT sajam je poslovni festival za inovacije i digitalizaciju koji kroz svoja tri sastavna dijela - izložbe, konferenciju i festival - pokriva digitalizaciju poslovanja, upravljanja i društva iz svakog kuta. Paralelno sa sajmom, u organizaciji Europske poduzetničke mreže, odvijaju se i poslovni razgovori tvrtki, Future Match at CEBIT 2018.

Saznajte najnovije informacije o ICT trendovima i inovacijama, promovirajte svoje proizvode, tehnologiju i znanje, pronađite rješenja za vaše IT probleme, pronađite nove komercijalne i tehnološke partnere, pronađite nove klijente i stvorite nove

suradnje s poslovnim partnerima, raspravljajte o novim projektnim idejama... HAMAG-BICRO će kroz švicarsko-hrvatsku suradnju na programu Eurostars sufinancirati troškove putovanja (avion) i troškove plaćanja kotizacije za jednog predstavnika iz svake tvrtke, a konačan broj tvrtki bit će naknadno utvrđen ovisno o broju prijavljenih tvrtki. Troškove smještaja će snositi same tvrtke. Hrvatska delegacija bi na put krenula 12. lipnja, dok je predviđeni povratak za Zagreb 14. lipnja. Ukoliko tvrtka želi krenuti ranije ili tamo ostati duže od predviđenog, molimo Vas da to napišete u prijavi. Eurostars je program za istraživanje i razvoj putem kojega tvrtke mogu dobiti do 1,5 milijun kuna uz 70-postotno sufinanciranje. Osnovni kriterij je sudjelovanje

minimalno dvije zemlje članice Eurostarsa. Prihvatljivost prijave za ovaj organizirani odlazak na sajam ovisit će o kvaliteti ispunjene prijave same tvrtke. Prije samog odlaska na sajam i poslovne razgovore, za sudionike će biti organizirana radionica o prijavi projekta na program Eurostars kako bi oni mogli biti što spremniji za sudjelovanje na razgovorima. Prijave možete ispuniti preko Google obrasca, a za sva dodatna pitanja stojimo na raspolaganju na eurostars@hamagbicro.hr.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 11. lipnja - Future Match, CEBIT, Hannover, Njemačka 12. lipnja - LinkLille, poslovni susreti, Lille, Francuska 12. lipnja - Feed me - poslovni susreti prehrambenog sektora, Seinäjoki, Finska 12. lipnja - Future match CEBIT 2018, Hannover, Njemačka

19. lipnja - Poslovni susreti tvrtki na Energi B2B 2018, Sarajevo; Bosna i Hercegovina 26. lipnja - Western Balkans EDIF, brokerage događanje, Beograd, Srbija 27. lipnja - Toulouse Space Show, poslovna konvencija, Toulouse, Francuska 28. lipnja - Torino Fashion Match, Torino, Italija

PRILOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

PRIVREDNI VJESNIK GLAVNI UREDNIK Darko Buković UREDNIK PRILOGA Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO SANTOKU, Zagreb

KUPI I PECI Svaki komad mesa koji se može pronaći u mesnici Santoku je pažljivo rezan, obrađen, mariniran i spreman za pečenje, a svi komadi su i vakumirani

I

spred bistroa RougeMarin u bivšoj tvornici žarulja, u zagrebačkoj Folnegovićevoj ulici, već skoro dvije godine u maloj kućici djeluje mesnica Santoku. Santoku je inače vrsta japanskog kuharskog noža koji karakteriziraju preciznost i elegancija ako, naravno, znate s njime rukovati. A dvojac koji je zaslužan za prvu mesnicu u Hrvatskoj koja je počela s prodajom ručno mariniranog mesa ne samo da zna baratati s noževima, već su i vrhunski, svjetski priznati kuhari. “Santoku su prije godinu i pol otvorili Marin Medak i njegov tadašnji partner Tvrtko Šakota, no Medak je nedavno preuzeo cijeli biznis”, kaže Nikolina Antić, event menadžerica RougeMarina. Svaki komad mesa koji se može pronaći u mesnici Santoku je pažljivo rezan, obrađen, mariniran i spreman za pečenje, a svi komadi su i vakumirani pa marinada neće iscuriti na putu do kuće. “Kada kupite meso u našoj mesnici, dobit ćete i upute kako ga spremiti, što je

TRENUTAČNO MESNICA NUDI OSAM VRSTA MARINADA I 16 VRSTA PROIZVODA, A CIJENE OVISE O VRSTI MESA I MARINADE najčešće samo vrijeme pečenja jer sve ostalo su za vas napravili naši kuhari prema recepturama Tvrtka Šakote”, kaže Nikolina Antić.

VEĆINOM MESO IZ HRVATSKE Ono što ovu mesnicu izdvaja od ostalih je super kvalitetno meso koje u najvećem dijelu dolazi iz Hrvatske. “Piletina nam dolazi s područja Sv. Ivana Zeline, janjetina sa Žumberka, svinjetina i mljevena junetina s farmi iz okolice Zagreba. Jedino što nije iz Hrvatske je black

angus biftek, ramstek i ribeye koje uvozimo iz Irske”, priča Nikolina Antić.

Sve meso u mesnicu Santoku stiže potpuno svježe, zatim se ručno marinira i vakumira i spremno je za pečenje. “Treba naglasiti i da su sve naše marinade bez aditiva ili bilo kakve ‘kemije’, što znači da su svi sastojci u potpunosti prirodni što nam je iznimno važno”, ističe Nikolina Antić.

Trenutačno je u ponudi ove mesnice osam vrsta marinada i 16 vrsta proizvoda, a cijene ovise o vrsti mesa i marinade. “Od junetine imamo, recimo, rolice od bifteka u marinadi od sezama, od janjetine, između ostalog, rolani janjeći but i janjeće kotlete, od svinjetine porchettu, a od piletine otkošteno cijelo pile i yakitori s teriyaki umakom”, nabraja Nikolina Antić. U Santokuu nema skrivenih detalja pa tako u marinadama prevladava češnjak u prahu, đumbir u prahu, mirin, maslinovo ulje i soja umak. Ovisno o kojoj marinadi se radi, tu su još i bosiljak, peršin, sake, limun, rižin ocat, kajenski papar, bademi, origano i sezamovo ulje. Iako su kupci prepoznali iznimnu kvalitetu mesa, cijena je ta koja najčešće odvlači kupce od vrhunski pripremljenog i mariniranog mesa.

“Uskoro mijenjamo koncept jer želimo postati financijski pristupačniji široj skupini ljudi. Smanjit ćemo ponudu i fokusirati se na sezonske izmjene što znači da će ponuda biti manja, cijene niže, a prodaja veća”, zaključuje Nikolina Antić i dodaje kako ponudu uskoro planiraju proširiti temeljcima i umacima. (J.K.)

Uskoro mijenjamo koncept jer želimo postati financijski pristupačniji široj skupini ljudi. Smanjit ćemo ponudu i fokusirati se na sezonske izmjene što znači da će ponuda biti manja, cijene niže, a prodaja veća.

Nikolina Antić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

AKTUALNO U KOPRIVNICI ODRŽAN 11. SUSRET TRGOVACA HOK-a

TREBA SAČUVATI MALU TRGOVINU Mali trgovci apeliraju na domaće proizvođače da omoguće povoljnije cijene proizvoda i usluga za obiteljske trgovine kroz projekt HOK Zajednička nabava piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr danas. Sudionici rasprave su se složili da je položaj malih trgovaca - obrtnika u Hrvatskoj težak, ali oni ipak razmišljaju u pozitivnom smjeru te ističu kako će za njih uvijek biti mjesta na tržištu. Mali trgovci smatraju kako će dobro poslovati oni koji će se uspješno prilagoditi novim standardima i zahtjevima potrošača te pritom osluškivati njihove potrebe i na vrijeme osigurati kvalitetnu ponudu.

Predsjednik Ceha trgovine HOK-a Mladen Malta istaknuo je neke statističke podatke za koje je ocijenio kako su alarmantni. Naime, u zadnjih godinu dana broj obrta iz Ceha trgovine manji je za 249 obrta ili 2,5 posto u odnosu na godinu ranije, a u razdoblju od zadnjih devet godina broj obrta iz Ceha trgovine manji je za 6616 obrta ili 40,7 posto u odnosu na prijašnje razdoblje.

HOK nastoji očuvati i unaprijediti malu trgovinu zbog iznimnog značaja koji ona ima u ruralnom području kao i na otocima. Osim toga, i u tom gospodarskom sektoru treba obratiti pozornost na educirani kadar.

Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a

R

asterećenje cijene rada s ciljem povećanja neto plaće te žurno omogućavanje korištenja bespovratnih sredstava za jačanje konkurentnosti i unapređenje usluga, neki su od zaključaka trgovaca udruženih u Ceh trgovine Hrvatske obrtničke komore (HOK) s prošlotjednog 11. susreta trgovaca HOK-a, održanog u Koprivnici. Trgovci nadalje traže od nadležnih institucija da se konkretnim mjerama potiče razvoj ruralne i otočne trgovine te da se nabava putem internetske trgovine izvan granica Europske unije izjednači s domicilnom trgovinom, osobito u smislu obračuna poreza na dodanu vrijednost. Mali trgovci apeliraju na domaće proizvođače da omoguće povoljnije cijene proizvoda i usluga za obiteljske trgovine, i to kroz projekt HOK Zajednička nabava te ujedno traže smanjenje kartičnih naknada s ciljem jačanja konkurentnosti i smanjenja troškova poslovanja.

ZA TRGOVCE ĆE BITI MJESTA NA TRŽIŠTU U sklopu 11. susreta trgovaca održana je panelrasprava Položaj male trgovine u Hrvatskoj

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

TRGOVCI TRAŽE SMANJENJE KARTIČNIH NAKNADA S CILJEM JAČANJA KONKURENTNOSTI I SMANJENJA TROŠKOVA POSLOVANJA Okupljenim trgovcima obratio se predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec koji je naglasio kako je mala trgovina iznimno važan faktor u hrvatskom gospodarstvu. “HOK nastoji očuvati i unaprijediti malu trgovinu zbog iznimnog značaja koji ona ima u ruralnom području kao i na otocima. Osim toga, i u tom gospodarskom sektoru treba obratiti pozornost na educirani kadar”, zaključio je Ranogajec.

VIS-À-VIS

PRIČE SU IN

ANA ŠIMUNOVIĆ komunikacijska savjetnica i certificirana a CIPR stručnjakinja za odnose s javnošću

Da je priča najmoćnija komunikacijska forma koju posjedujemo, poznato je oduvijek, a da nam je ona “najprirodniji” oblik primanja i prenošenja informacija, potvrđuje i neuroznanost

K

oliko smo vremena potrošili na duge, dosadne, često i besmislene, riječju, neproduktivne sastanke? A kad takav sastanak završi, ništa se nije promijenilo, ništa se nije odlučilo i svi odlaze isti kao što su i došli…

Cilj svakog sastanka trebao bi biti pomak – od postizanja razumijevanja, dogovora, donošenja odluka, do raspodjele budućih zadataka. No zbog niza uzroka, poput loše pripreme, nedovoljno definiranog cilja sastanka, previše pričanja bez usmjeravanja postizanju cilja, prevelikog broja sudionika, prevelikog broja sastanaka, oni često postaju mjesta frustracija, trošenja vremena, a time i ogromne količine novca.

Istraživanja pokazuju da utrošeno vrijeme na sastancima tvrtke stoji više od 37 milijardi dolara godišnje. Zato bi usavršavanje vještine učinkovitog upravljanja sastancima trebao postati imperativ svakom menadžeru.

U nedavnom izlaganju na Forumu on Leadership Bush centra, Jeff Bezos, osnivač Amazona i jedan od najuspješnijih poduzetnika na svijetu, objasnio je svoje načelo održavanja učinkovitih sastanaka – “PowerPoint out, priče in”! Bezos duboko vjeruje da je narativ učinkovitiji od korištenja PowerPointa. Na izvršnim sastancima Amazona, umjesto čitanja natuknica sa slajdova, prvo svi zajedno u tišini čitaju unaprijed pripremljen tekst o temi.

Priča o temi mora biti napisana punim rečenicama, a piše je voditelj sastanka. Tek nakon što svi pročitaju tekst, kreće se u konstruktivnu raspravu. Bezos je uvjeren kako je ovo najbolji način da ljudi razumiju određenu temu, iznesu svoje osvrte, konstruktivno debatiraju i iznjedre najbolja moguća rješenja. S obzirom na to da je Amazon jedna od najbrže rastućih i najuspješnijih kompanija na svijetu, očito ima nešto u tome.

A da je priča najmoćnija komunikacijska forma koju posjedujemo, poznato je oduvijek. Prenošenje priča ili takozvani storytelling prva je komunikacijska forma koju je homo sapiens razvio. Ujedno je i bila presudna za razvoj naše vrste. Otkri-

će vatre, osim spravljanja hrane, imalo je još jednu dodatnu korist. Ljudi su se počeli okupljati oko vatre i razmjenjivati svoja iskustva, osjećaje, prenositi svoje viđenje svijeta… Kasnije su iz priča nastali mitovi, a iz mitova smo razvijali ideologije kao postavke društvenih uređenja.

Da nam je priča “najprirodniji” oblik primanja i prenošenja informacija potvrđuje i neuroznanost. Znanstvenici su otkrili da naš mozak percipira svijet kroz narativ, što se zorno očituje i u govoru. Kada želimo komunicirati svoje iskustvo ili mišljenje, često nesvjesno koristimo strukturu priče.

ustanovili da se ne možemo dogovoriti jer osoba nije imala pripremljene potrebne podatke. Stoga, kako bismo izbjegli pitanje izgovoreno kolegi šapatom “što mi zapravo radimo ovdje?”, potrebno je sve sudionike sastanka unaprijed kvalitetno pripremiti.

Ono što kronično izostaje kod uobičajenih poziva, a što smatram nužnim preduvjetima za učinkovitost sastanka, su jasno definirani svrha, doprinos i željeni rezultat. Ljudi trebaju razumjeti zašto su na sastanku, koji su zadaci pred njima i što se od njih očekuje. Time treba započeti i svaki sastanak, a time ćemo osigurati i usklađi-

USAVRŠAVANJE VJEŠTINE UČINKOVITOG UPRAVLJANJA SASTANCIMA TREBAO BI POSTATI IMPERATIV SVAKOM MENADŽERU Upravo na primjeru Amazonovih sastanka vidimo kako je priča izvrsno sredstvo uvjeravanja jer naš mozak bolje procesuira tako prenesene informacije nego samo taksativno navedene podatke na slajdu.

Nepripremljenost je banalan, ali čest uzrok gubitka vremena na sastancima. Koliko nam se puta dogodilo da smo pozvani na sastanak, a da ne znamo koja mu je svrha ili što se od nas očekuje?! Nedavno sam prisustvovala sastanku na koji je jedan od sudionika došao potpuno nepripremljen i nesvjestan svoje uloge. Sastanak je potrajao dulje od planiranog samo kako bismo

vanje sudionika o tome što nam je činiti te potaknuti njihovu agilnost koja pak jamči uspješnost sastanka.

I za kraj, jedan savjet koji ne želite čuti: ostavite svoja računala i mobitele u torbama!

Vjerujem da svatko od nas ima svoju sliku sastanka na kojem većina sudionika ima glave skrivene iza računala i selektivno se uključuju u raspravu. Rezultat nam je svima bolno poznat: izgubljeno vrijeme i ne ispunjavanje svrhe sastanka, a često i ponovno sazivanje ponovnih sastanaka kako bismo redefinirali “dogovoreno”.

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

TURIZAM ODRŽANA JUBILARNA 50. IZLOŽBA VINA KONTINENTALNE HRVATSKE

GRAD VINSKE KULTURE I TRADICIJE Središnji događaj izložbe vina bilo je uručenje nagrada najbolje ocijenjenim vinima. Na ocjenjivanje je pristiglo 369 uzoraka vina, a glavne nagrade dodijeljene su u 12 kategorija piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

G

rad Sveti Ivan Zelina ima bogatu povijest proizvodnje vina i može se pohvaliti kako je jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj u kojem je tradicija održavanja vinskih izložbi stara više od jednog i pol stoljeća.

Prva izložba vina održana je davne 1860. godine zaslugom prosvjetitelja i preteče suvremenog vinogradarstva Dragutina Stražimira koji je svojim djelovanjem i znanjem sabranim u knjizi Vinogradar učinio mnogo na vinogradarskoj, ali i ukupnoj gospodarskoj svijesti ljudi toga kraja.

Zadnjih 50 godina u Svetom Ivanu Zelini neprekidno se održavaju izložbe vina pa

županija. Uoči otvorenja otkrivena je bista posvećena Dragutinu Stražimiru, a otvorene su izložbe Vino - kaplja života i Zelinski vinoreli. Treba istaknuti kako ta izložba vina osim svog gospodarskog ima i turistički značaj za taj kraj.

TRAMINAC JE ŠAMPION IZLOŽBE VINA Uz natjecateljski i izlagački dio, ovogodišnji program izložbe vina bio je obogaćen radionicama i stručnim predavanjima, izložbama, gastro i glazbenim programom. Tako je, među ostalim, održana vinska radionica nazivom Zelinski mjehurići te panel-rasprava na temu Vinska omot-

JUBILARNO 50. OCJENJIVANJE VINA PAMTIT ĆE SE I PO VINU OD SIBIRSKE BOROVNICE je tako i protekli tjedan održana jubilarna 50. izložba vina Kontinentalne Hrvatske u organizaciji Grada Sveti Ivan Zelina te u suradnji s Hrvatskom poljoprivredno-šumarskom savjetodavnom službom i pokroviteljstvom Ureda predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i hrvatske vlade. Supokrovitelj je bila Zagrebačka

nica - nacionalni program pomoći sektoru vina 2014-2018. i 2019.-2023.

Središnji događaj 50. izložbe vina Kontinentalne Hrvatske bilo je uručenje nagrada najbolje ocijenjenim vinima. Na ocjenjivanje je pristiglo ukupno 369 uzoraka vina, a glavne nagrade dodijeljene su u 12 kategorija. Najbolje ocijenjeno vino

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

i šampion 50. izložbe vina Kontinentalne Hrvatske je Traminac - izborna berba prosušenih bobica, berba 2015. OPG-a Đurinski. Uz to, dodijeljeno je još 11 velikih zlatnih, 109 zlatnih, 156 srebrnih, 66 brončanih medalja i sedam priznanja. Vina je ocjenjivalo stručno povjerenstvo od 21 degustatora - poznavatelja vina Kontinentalne Hrvatske pod vodstvom Ane Jeromel.

“Dobiveni rezultati ocjenjivanja potvrdili su sad već naglašeni pozitivan trend poboljšanja kakvoće vina sjeverozapadne Hrvatske, koja su odnijela nagrade u kategorijama od pjenušca preko mirnih suhih bijelih vina pa sve do predikatnih i voćnih vina, osim nagrade za najbolje ocijenjeno suho mirno bijelo vino s ostatkom šećera gdje se nametnuo Traminac iz vinogorja Baranja koje se ujedno okitilo i velikom zlatnom medaljom. Jubilarno 50. ocjenjivanje vina pamtit će se i po vinu od sibirske borovnice”, rekla je Ana Jeromel.

Inače, u proteklih 50 godina stručni ocjenjivački sudovi ocijenili su više od 10.000 uzoraka vina, a tako veliki interes vinara za slanje svojih vina na izložbu dodatno ističe Sveti Ivan Zelinu kao jedan od najznačajnijih hrvatskih gradova u razvoju vinske kulture i tradicije.

FESTIVAL EKSTREMNOG SPORTA I TURIZMA U OSIJEKU

ODUSTAJANJE NE DOLAZI U OBZIR Pannonian Challenge pripada skupini “lifestyle” sportova jer se odvija tijekom cijele godine, a osim samih natjecatelja privlači i sve više turista piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P

rije dvadesetak godina nitko nije mogao znati da će Osijek, iako poznat kao grad sporta i dobre zabave, postati etablirano regionalno središte urbane kulture. No jednostavna ideja nekolicine entuzijasta, nastala sredinom 90-ih, o osnivanju festivala ekstremnih sportova probudila je nadu mnogih zaljubljenika u ekstremni sport. Tako je nastao jedinstveni festival opuštenog druženja BMX, Skate i Inline natjecanja te raznovrsnog programa urbane kulture i koncerata koji osim sportskog ima i turistički značaj. Na temelju toga nastao je Pannonian Challenge, festival ekstremnog sporta, koji je proteklog tjedna održan 19. put u Osijeku. Na festivalu su nastupili neki od najboljih svjetskih ekstremnih sportaša, koji su “poletjeli” skate parkom poput komarca - simbola festivala. Nagradni fond natjecanja je oko 100.000 kuna, što je među najvećim nagradnim fondovima ekstremnih natjecanja u Europi.

O sazrijevanju tog festivala, od njegovih početaka do dobivanja statusa jednog od najvećih osječkih brendova, Zdenko Liška, jedan od prvih osječkih entzujasta ekstremnog sporta i današnji predsjednik udruge Pannonian kaže kako su upravo pojedinci stvorili taj festival. “Treba

naglasiti da BMX i Skate scena u Osijeku imaju dugu tradiciju, a prvo neformalno BMX natjecanje održano je 1989. godine na području Veslačkog kluba Iktus. Tijekom Domovinskog rata bilo je zatišje, no unatoč tome, ekstremni sport je uspio preživjeti u tom gradu. Bio je to svojevrsni odraz tihog bunta mladih u specifičnoj subkulturi”, rekao je Liška.

SKATE PARK POSTAO TRENING KAMP EKSTREMNIH SPORTAŠA Već 1999. održan je prvi službeni Pannonian Challenge, koji je odmah privukao znatan broj gledatelja, a u sklopu tog natjecanja održano je i nekoliko koncerata urbanih brendova. Liška kaže kako se najveći zaokret dogodio 2013. kada se cijeli skate park, a time i festival, preselio na znatno veći prostor na lijevoj obali rijeke Drave, u blizinu kupališta Copacabana.

“Zajedno s našim legicama i legama stvorili smo jedan brend, jedan šarmantan događaj koji svi rado bilježe u svojim kalendarima jer ne ostavlja ravnodušnim ni najveće svjetske face u sportu, glazbi i poslovnom svijetu. Pannonian Challenge je organiziran prije svega zbog mladih ljudi, ali i grada”, istaknuo je Jurica Barać, voditelj projekta Pannonian Challenge. Dodao je kako je poruka tog festivala - Može se,

treba probati, ne smije se odustati. Takav ekstremni tj. urbani sport pripada skupini “lifestyle” sportova jer se odvija tijekom cijele godine, a osim samih natjecatelja privlači i sve više turista.

STVORILI SMO JEDAN BREND, JEDAN ŠARMANTAN DOGAĐAJ KOJI SVI RADO BILJEŽE U SVOJIM KALENDARIMA, ISTIČE BARAĆ Osječki skate park nedavno je postao trening kamp ekstremnih sportaša koji se pripremaju za Olimpijske igre u Tokiju 2020. godine, a veliki planovi za formiranje multifunkcionalnog action sport trening kampa, gdje će se uz nadogradnju skate parka napraviti i novi poligoni, samo oslikavaju svijetlu budućnost Pannonian Challengea.

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

HRWWWATSKA RI-ING NET, Rijeka

RJEŠENJA ZA PAMETNE GRADOVE Tvrtka svoje poslovanje temelji na smart client aplikacijama, te mobilnim i web platformama, pri tome koristeći resurse vlastitog podatkovnog centra, kaže Marko Andrić

T

vrtka Ri-Ing Net je informatička tvrtka koja je osnovana 2012. godine i kao tvrtka kći nastavlja poslovanje riječkog poduzeća Ri-Ing osnovanog 1993. godine.

Marko Andrić, direktor Ri-Ing Neta, ističe kako ova tvrtka svoje poslovanje temelji na smart client aplikacijama te mobilnim i web platformama, pri tome koristeći resurse vlastitog podatkovnog centra. Njihova rješenja koriste jedinice lokalne samouprave i povezane tvrtke.

“Cilj našega poslovanja je primjenom postojećih znanja i stvorenih platformi otvoriti tržište koje nisu samo jedinice lokalne samouprave nego tvrtke i organizacije te slične institucije. Zanimljivim idejama pomalo uspijevamo otvarati vrata i u tom smjeru”, objašnjava on.

Pazigrad i Gradsko oko temeljni su projekti tvrtke. Riječ je o rješenjima usmjerenim na komunalni sustav i koja zahvaljujući korištenju modernih tehnologija izravno utječu na povećanje učinkovitosti u poslovanju komunalnih službi gradova i općina. “Kada je 2009. osnovano prvo prometno redarstvo u Hrvatskoj, ono Grada Rijeke, mi smo počeli s projektom Pazigrad i tada nismo znali kako će se on dalje razvijati. Danas se informatičko rješenje za prometno redarstvo Pazigrad koristi u 50 jedinica lokalne samouprave. Dakle, to je najraširenije rješenje za prometna redarstva u nas”, ističe Andrić dodajući kako su 2014. godine uveli novi sustav za pametne gradove Gradsko oko.

PRIPREMA SE NOVA PLATFORMA Andrić tvrdi kako je Gradsko oko trenutačno najcjelovitije rješenje za upravljanje komunalnim nepravilnostima od njihova nastajanja do rješavanja, poput

PAZIGRAD I GRADSKO OKO TEMELJNI SU PROJEKTI TVRTKE KOJI IZRAVNO UTJEČU NA POVEĆANJE UČINKOVITOSTI U POSLOVANJU KOMUNALNIH SLUŽBI sanacija i rekonstrukcija javnih površina, popravka javne rasvjete ili zahvata na prometnoj signalizaciji. “Također, taj sustav učinkovito optimizira procese unutar komunalne djelatnosti jedinica lokalne samouprave”, kaže on.

“Zadovoljni smo mjestom koje zauzimamo na tržištu. No to nam ne dopušta opušten pristup poslovanju s obzirom na to da uvijek treba biti korak ispred konkurencije. Tako se osigurava vodeće mjesto na tržištu”, naglašava Andrić.

Poslovanje ove tvrtke, dodaje, otežavaju vrlo visoka davanja i porezi koje nameće država. “Zdravu tržišnu utakmicu otežava nam i politika koja nerijetko ima presudnu ulogu u dobivanju posla.

Rezultat takvih okolnosti je tržište niskih ekonomskih sloboda u kojem je dugogodišnja egzistencija zapravo izazov za

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

većinu poduzetnika”, ističe. Mogućnost daljnjeg razvoja tvrtke koči i razina očekivane birokracije, kao i teška dostupnost poticaja za koja je potreban veliki angažman, ali s neizvjesnim ishodom. “U poticanju poduzetništva dobri potezi mogu biti porezna rasterećenja i ona u davanjima.

No osim estetskih korekcija, u tom smislu nema značajnih promjena. Naprotiv, trendovi idu u drugom smjeru jer su poduzetnici iz godine u godinu sve opterećeniji nametima, troškovima administracije, porezima, prirezima i davanjima”, napominje.

Među budućim poslovnim koracima tvrtke ističe se stvaranje nove platforme, tj. proizvoda koji će biti primjenjiv na različite djelatnosti i strukture organizacija, te širenje na inozemno tržište. (B.O.)

HRVATSKI TELEKOM

DIGITALIZIRANA RAZMJENA DOKUMENATA

H

rvatski Telekom nedavno je predstavio novu uslugu elektroničke razmjene dokumenata (EDI) za poslovne korisnike, koja će smanjiti papirno poslovanje, ubrzati svakodnevni posao, povećati transparentnost i smanjiti troškove.

EDI je platforma koja omogućuje razmjenu elektroničkih računa, što od 1. studenoga postaje zakonska obveza za sve tvrtke koje rade s državnim tijelima.

Poduzetnici ostvaruju znatne uštede jer nema troškova tiskanja računa, ne troši se papir, nema poštarine za slanje računa, postupci obrade podataka se automatiziraju te se smanjuje mogućnost pogreške

prilikom kreiranja i slanja a dokumenata. Informacije se prenose u stvarnom vremenu, čime se ubrzava obrada, a sve transakcije mogu se pratiti i nadzirati.

“Svaka tvrtka koja prati digitalne trendove i teži višem stupnju automatizacije poslovnih procesa trebala bi u svoje poslovanje uključiti i usluge poput EDI-ja. EDI sustav poslovnim korisnicima HT-a nudi korisnički portal za samostalno upravljanje uslugom, nadzorni portal za praćenje slanja dokumenata, primanja obavijesti o zadanim uslugama e-poštom i brojne druge funkcionalnosti”, istaknuo je Saša Kramar, član Uprave HT-a i glavni operativni direktor za poslovne korisnike.

EDI funkcionira na način da se kreirani dokument, koristeći aplikaciju koja obavlja njegovo prevođenje u unaprijed dogovoreni standardni format, umjesto u tisak šalje elektroničkim putem na adresu poslovnog partnera. Na taj način se postiže najviša razina automatizacije procesa razmjene podataka, izbjegavajući pritom fizičke i papirnate poslovne transakcije, a integritet podataka postaje sigurniji zbog jednostavnog označavanja, nemogućnosti ljudske pogreške i sigurne komunikacije elektroničkim putem. Usluga EDI razvijena je u suradnji s Combisom, regionalnim sistem integratorom. Usluga će biti dostupna od 1. srpnja. (B.O.)

INDEKS DIGITALNOG GOSPODARSTVA I DRUŠTVA ZA 2018.

Poticati tržišno natjecanje

Nedavno objavljen Indeks digitalnog gospodarstva i društva za 2018. (DESI) jasno potvrđuje da je stanje na tržištu telekomunikacija u Hrvatskoj gotovo monopolističko, stoji u priopćenju Digitalne Hrvatske. Ova udruga od ranije ističe činjenicu da Hrvatska ima najskuplje i najlošije telekomunikacijske usluge u fiksnoj mrežu u EU.

U izvješću Europske komisije za Hrvatsku ističe se kako razina tržišnog natjecanja u telekomunikacijama nije zadovoljavajuća zbog čega imamo gotovo najskuplje i najlošije telekomunikacijske usluge u EU. Također, ističe se da smo pri samom dnu po raširenosti i brzini širokopojasnih mreža za pristup internetu.

Digitalna Hrvatska je već ranije upozoravala na taj problem, koji je otkrila istraživanjem na hrvatskim građanima. Isto istraživanje je pokazalo kako više od 75 posto ispitanika smatra da bi internetu trebali moći pristupiti bilo kada i bilo gdje, a to im priječi nerazvijena telekomunikacijska infrastruktura. Izvršni direktor Digitalne Hrvatske Đuro Lubura pozdravlja zaključke izvještaja EK koja, kako je rekao, ispravno pokušava potaknuti

nadležne institucije u nas da se usmjere olakšavanju ulaganja alternativnih operatora. “Upravo alternativni operatori jedini mogu potaknuti tržišno natjecanje i ponuditi bolje cijene te kvalitetnije usluge, koje onda sve operatore potiču na ulaganja i sniženje cijena”, rekao je Lubura. U Udruzi smatraju da je krajnje vrijeme da se omogući poštena tržišna utakmica alternativnim operatorima jer ozbiljno zaostajemo za EU-om u gotovo svim segmentima, a posebice u pokrivenosti brzim i ultrabrzim širokopojasnim internetom. Osim toga, zbog najviših cijena širokopojasnog pristupa internetu u EU ni potražnja za najvećim brzinama pristupa nije na zadovoljavajućoj razini jer kupovna moć građana ne omogućava rasprostranjeno korištenje po sadašnjim cijenama. (B.O.)

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

AKTUALNO TURIZAM U VIROVITIČKO-PODRAVSKOJ ŽUPANIJI

BIT ĆE TO JAKO DOBRA Kad govorimo o turističkim razvojnim projektima, naša županija je jedno veliko gradilište čime se nadomješta ono što se desetljećima nije radilo, a to je temeljna turistička infrastruktura - cestovna, posjetiteljska, ugostiteljska, kaže Mikolčić piše Goran Gazdek gazdek@privredni.hr

N VELIKI ADUTI OVDAŠNJEG TURIZMA SU I DVA UNESCOVA PODRUČJA (PARK PRIRODE PAPUK I RIJEKA DRAVA)

a području Virovitičko podravske županije lani su boravila 14.184 gosta koja su ostvarila 33.453 noćenja što je u odnosu na 2016. godinu povećanje za 11 posto u dolascima i 8,57 posto u noćenjima. Trendovi povećanja bilježe se i ove godine: u prvih pet mjeseci, prema podacima e-Visitora, broj dolazaka veći je za 54 posto, a broj ostvarenih noćenja za 97 posto.

Evidentiran je i povećani dolazak posjetitelja pojedinih destinacija pa je tako Park prirode Papuk cijele prošle godine prodao 7500 ulaznica, a ove, do sredine svibnja, više od 10.000.

Prema podacima HGK-Županijske komore Virovitica, ukupni prihod od turizma i ugostiteljstva na području Virovitičko-podravske županije iznosio je 38,3 milijuna kuna, a bruto dobit 646.000 kuna što je, prema riječima direktora Milana Vanđure, pozitivno u odnosu na prethodne godine.

VELIKI PROJEKTI Kako afirmirati turističku ponudu i ugostiteljske sadržaje i povećati broj gostiju, što učiniti da bude optimalnije i bolje kako bi Virovitičko-podravska županija mogla slijediti primjer onih kontinentalnih sredina koje ostvaruju daleko veće prohode, a s manje atraktivnih destinacija, bile su teme sjednice Strukovne

grupe turizma HGK-ŽK Virovitica. Uz povećanja turističkog prometa prošlu godinu obilježio je rad na velikim razvojnim projektima vrijednim više stotina milijuna kuna koji se znatnim dijelom financiraju novcem Europske unije. U Virovitici se obnavlja Dvorac Pejačević i revitalizira Gradski park u središtu grada, a u suradnji s partnerima iz mađarske županije Baranya obnavlja se Mali park. “Njihovom obnovom i valorizacijom uspostavit će se jako dobra turistička priča čije ćemo rezultate ubirati tek za nekoliko godina”, kaže direktorica Turističkog ureda Virovitica Katarina Đurđević.

Uz Kuriju Janković, nekada derutnu i zapuštenu, a sada iz temelja renoviranu i pretvorenu u luksuzni hotel sa 18 soba, ove će se godine obnoviti prateći objekt čime će ponuda biti obogaćena novim sadržajima, barom s biranom jednostavnom hranom lokalnog podneblja i wellnessom. “Ulazimo u drugu godinu poslovanja. Iznimno smo zadovoljni onim što radimo. Klijenti su nas prepoznali, a mi se trudimo da njihov dojam o sebi održavamo. Hotel je mali - ne možemo primiti ni cijeli autobus ljudi - ali naša privilegija je da svaki zaposlenik sa svakim gostom može stvoriti prisniji i prijateljski odnos”, kaže voditeljica hotela Sanja Sudar.

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Dimnjaci Schiedel Golubovec proizvodi univerzalne sisteme dimnjaka. Sistemi se odlikuju vrlo visokom otpornošću na temperaturne promjene i posebno otpornošću na kondenzat, tako da izbor sistema ovisi o vrsti ložišta i vrsti energenta.

Univerzalnost pojedinih sistema očituje se u njihovoj univerzalnoj primjeni kod visokih i niskih izlaznih temperatura, te suhom i mokrom režimu rada.

SCHIEDEL D.O.O.

Schiedel – Proizvodnja dimnjaka d.o.o. Sjedište tvrtke je u Golubovcu, gdje je locirana Uprava i proizvodnja, a prodajni centri tvrtke nalaze se u Splitu, Osijeku, Rijeci i u Zagrebu. Tvrtaka proizvodi sisteme dimnjaka, sisteme za sanaciju dimnjaka, ventilacijske kanale te sobne i vrtne kamine. Proizvodi zadovoljavaju zahtjeve najmodernije ložišne tehnike i pojedinih energenata.

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

TURISTIČKA PRIČA U Suhopolju se obnavlja Dvorac Janković s povijesnim perivojem čime će se ta zaštićena kulturna dobra također staviti u funkciju turizma i povezati s Kurijom Janković. “Nastavljamo valorizaciju kulturne ostavštine obitelji Janković. Plemićka priča se tako pretvorila u plemićku rutu. Jankovići su ostavili gospodarske i kulturne tragove koje raznim aktivnostima revaloriziramo i od toga tkamo priču s namjerom da ona na tržištu bude prepoznatljiva i drugačija, te da se maknemo od konfekcije kojom je tržište zasićeno”, kaže pomoćnik direktora Turističke zajednice Virovitičko-podravske županije Josip Mikolčić.

MANJAK MODERNIH PROMETNICA U Orahovici se s mađarskim partnerima iz poznatog vinskog grada Viljana provodi projekt Vinske priče s ciljem razvoja vinskog turizma, u Pitomači se, također s partnerima iz Mađarske, obnavlja rodna kuća hrvatskog pjesnika Petra Preradovića, a u Parku prirode Papuk obnavlja se i asfaltira cesta do Parka šume Jankovac i gradi centar za posjetitelje u Voćinu. “Kad govorimo o turističkim razvojnim projektima, naša županija je jedno veliko gradilište čime se nadomješta ono što se desetljećima nije radilo, a to je temeljna turistička infrastruktura - cestovna, posjetiteljska, ugostiteljska. U Hrvatskoj smo sada u smislu pozitivnog imidža kao županija na čijem se području revno radi na obnovi kulturne baštine i njenog stavljanja u funkciju turizma”, kaže Mikolčić.

Veliki aduti ovdašnjeg turizma su i dva UNESCO-va područja (Park prirode Papuk i rijeka Drava) čime se malo koja županija može

Kurija Janković

pohvaliti. Tome treba dodati i biciklističke staze u dužini od 700 kilometara i trasiranje novih pa će uskoro biti 1200 obilježenih biciklističkih ruta.

Veliki nedostatak virovitičko-podravske turističke priče je manjak modernih prometnica, pa je istaknuta potrebna gradnje brze ceste. Članovi Grupacije smatraju da bi i povećanje minimalne plaće djelatnicima bez opterećivanja poduzetnika u turizmu također povećalo promet, a istakli su i nužnost zajedničkih prodajnih i promotivnih akcija jer su sve destinacije premale da bi nastupale pojedinačno.

Benedicta Terra Dalmatia – ekstra djevičansko maslinovo ulje Benedicta Terra Dalmatia je vrhunsko ekstra djevičanskogo maslinovo ulje, pakirano u bocu od emajliranog stakla. Za kvalitetu ulja zaslužna je velika briga o svakom plodu masline koja ulazi u proizvod: ručno se bere i prerađuje istoga dana. Obrt posjeduje oko 1000 stabala maslina i ima oko 3000 kooperanata. O kakvoći ulja svjedoče brojne nagrade i priznanja.

BILAJA D.O.O.

Obrt “Bilaja” s radom počinje 2003. godine. Bavi se isključivo preradom maslina. U Općini Marina (Splitsko-dalmatinska županija) ima najveću i najsuvremeniju uljaru kapaciteta četiri tone na sat. Od samih početaka „Bilaja“ posluje prema EU standardima te svake godine unapređuje poslovanje.

Rodna kuća Petra Preradovića

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

OBLJETNICE BOŽIDAR LEDINKO, DIREKTOR TVRTKE GALKO

GALKO SU VRIJEDN Od prvog dana imamo mnogo ljubavi prema poslu koji radimo, a na kraju se sve svodi na jedno - potreban je vrhunski tim suradnika koji će u koheziji postići uspjeh piše Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr Galko je svoj put započeo u postolarskoj radionici obitelji Ledinko gdje je direktor, Božidar Ledinko, radio rame uz rame s još dvoje kolega, pokušavajući razviti i izraditi torbu koja će zadovoljiti potrebe tržišta, torbu koja će svojom kvalitetom opravdati cijenu, koja će svojim dizajnom privući pogled. Tada Galko nije imao kolekcije. Dizajnirala se jedna torba i

KAKO BISTE ZADRŽALI KONKURENTNOST NA TRŽIŠTU, JAKO JE VAŽNO PRATITI SVJETSKE TRENDOVE Božidar Ledinko, direktor tvrtke Galko i Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša

T

vrtka Galko obilježila je 25 godina uspješnog poslovanja. U tih četvrt stoljeća od obiteljskog obrta sa samo dvoje zaposlenih, izrasla je u vodećeg proizvođača torbi i kožne galanterije sa širokim asortimanom proizvoda koji zapošljava više od 70 ljudi.

Uspjeli su stvoriti brend modnih i poslovnih kolekcija koje odlikuje - kvaliteta!

ona je ulazila u proizvodnju. Koža se kupovala u neutralnoj lepezi boja (crnoj, smeđoj i sivoj).

Proizvodnja jedne torbe oduzimala je barem 20 posto više vremena nego danas.

Zaposlivši više djelatnika, nakon manje od godinu dana poslovanja, selidba u veći prostor bila je logičan korak. Mala proizvodnja u 10 kvadrata preselila se u 30. Dvije godine kasnije Galko, nastao od skraćenice za GAlanterija

Slavlje u Mimari Hrvatski brend kožne galanterije Galko u Mimari je proslavio 25 godina rada i tradicije. Iz obiteljskog obrta se razvila tvrtka koja se ubraja među najveće proizvođače kožne galanterije u Hrvatskoj i regiji. Tvrtka Galko danas zapošljava više od 70 djelatnika.

“Galko je prolazio kroz turbulentno razdoblje, ali danas čvrsto stojimo na nogama i iz godine u godinu rastemo i razvijamo se. Mogu reći da je danas Galko brend zahvaljujući kvaliteti i upornosti jer nismo odustali ni kad su bila najgora vremena”, istaknuo je vlasnik brenda Galko Božidar Ledinko. Kako tvrtka Galko svoj uspjeh dijeli s potrebitima, tako je prilikom 25. obljetnice odlučeno da 25 posto od prihoda ostvarenog web prodajom ide udruzi Ludbreško sunce. Svečanosti u Mimari nazočili su i potpredsjednik Vlade Predrag Štromar, saborski zastupnik Darko Horvat, državni tajnik Mario Antonić, zamjenik direktora Hrvatske udruge poslodavaca

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

Bernard Jakelić, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Tomislav Radoš...

NI LJUDI Ledinko KOžna, iz postolarske radionice je krenuo u svijet. Za svoju proizvodnju Galko je izabrao Mali Bukovec. Povećavši radni prostor, povećala se i proizvodnja torbi i ostalih proizvoda što je rezultiralo prvim katalogom Galka nastalim 1995. godine. Godine 1998. prvi je put uvedena kolekcija koja se sastojala od osam modnih torbi i sitne galanterije. Iako s malom proizvodnjom, rast Galka bio je vidljiv, pa je već za tri godine tvrtka opet nadograđena.

Godine 2001. otvoreno je prvo predstavništvo tvrtke u Sesvetama. Godine 2002. u svoj asortiman Galko uvodi kožnu opremu za lovce - kožne etuije za pušku, ruksake, torbe, etuije...

Godine 2005. kapacitet proizvodnje se širi, što omogućava i traži još jednu nadogradnju tvrtke. Iste godine Galko u svoj asortiman uvodi kolekciju Pošta koja sadrži torbe i mape za poštare, te košare koje se apliciraju na prijevozna sredstva poštara. Iako zadovoljni predstavništvom u Sesvetama, prilike i povećanje obujma poslovnih aktivnosti omogućuju 2008. godine selidbu predstavništva u Zagreb,

KAO ŠTO UVIJEK NAGLAŠAVAM, UNIVERZALNI RECEPT ZA USPJEH I OPSTANAK NA TRŽIŠTU NE POSTOJI u Radničku cestu 55, gdje se nalazi i danas. Iste godine Galko dobiva priznanje Zlatna kuna i nagradu za najuspješnijeg srednjeg poduzetnika Hrvatske gospodarske komore. Kako bi se zadržala konkurentnost na tržištu, Galko 2010. uvodi Gastro kolekciju, a dvije godine kasnije posebnu namjensku kolekciju - Policija, vojska i zaštita koja obuhvaća kvalitetnu dodatnu opremu za siguran rad policije, vojske i zaštitarskih službi. Time se zaokružuje sedma kolekcija u bogatom asortimanu proizvoda.

 i u poslovnoj i modnoj kolekciji idete u korak s trendovima. Koliko je to važno?

- Ići u korak s trendovima je jednako važno koliko i izazovno. Kako biste zadržali konkurentnost na tržištu, jako je važno pratiti svjetske trendove jer upravo ti trendovi rezultiraju i konačnim rezultatom, a to je prodaja.

 Uz postojeći asortiman proizvoda zadnjih ste ga godina opet proširili. Kako su prihvaćeni novi proizvodi?

- Galko proširuje svoj asortiman proizvoda već 16 godina. Započeli smo s namjenskom opremom za lov, zatim smo dizajnirali kolekciju Pošta, nakon nje Gastro kolekciju, a naša posljednja namjenska kolekcija obuhvaća kvalitetnu dodatnu opremu za policiju, vojsku i zaštitu. Noviji asortimani proizvoda su dobro prihvaćeni na tržištu jer je Galko svojim modnim i poslovnim kolekcijama stvorio brend koji je prepoznat upravo po kvaliteti.

 Danas je Galko izrastao u najvećeg proizvođača kožne galanterije u Hrvatskoj i regiji. Koji je recept za opstanak i uspjeh na tržištu?

- Kao što uvijek naglašavam, univerzalni recept za uspjeh i opstanak na tržištu ne postoji.

Imao sam san. San na kojem sam radio danonoćno, brusio ga poput dijamanta i u snu i na javi. I danas smo tu. Slavimo 25 godina. Svakodnevno se borimo s novom konkurencijom na tržištu, no održavamo ono što znamo, a to je kvaliteta. Od prvog dana imamo mnogo ljubavi prema poslu koji radimo, a na kraju se sve svodi na jedno - potreban je vrhunski tim suradnika koji će u koheziji postići uspjeh. Ljudski faktor je najvažniji, a kad njega spojite sa svim nabrojenim, dobit ćete djelomičan recept za uspjeh na kojem morate raditi svaki dan.  Kakvi su Vam daljnji planovi?

- Održati Galko još 25 godina na tržištu. I još 25 godina nakon toga. Ostati najveći proizvođač kožne galanterije u Hrvatskoj i regiji, biti još konkurentniji na tržištu te zadržati trenutnu kvalitetu. Naravno, težiti još višoj kvaliteti, postavljati nove trendove i biti ono što Galko u biti jest – vrijedni ljudi.

Galko je svoj 25. rođendan proslavio u Mimari

Imao sam san.

San na kojem sam radio danonoćno,

brusio ga poput dijamanta i u snu i na javi. I danas smo tu. Slavimo 25 godina.

Svakodnevno se borimo s novom konkurencijom na tržištu, no održavamo ono što znamo, a to je kvaliteta.

Božidar Ledinko, direktor tvrtke Galko

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRVATSKA&REGIJA KONFERENCIJA “ORGANSKA PROIZVODNJA U SRBIJI -

ZLATNE KOKE ČUPK Organska proizvodnja, mesna i biljna, jedan je od najbržih razvojnih trendova u svijetu, a sve više i na ovim prostorima uz sva ograničenja malih gospodarstava, manjka kapitala, državne podrške, džepa i povjerenja potrošača piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

P

roizvodni i tržišni kapaciteti organske hrane u Srbiji su zanemarivi, ali globalni trendovi i perspektive nameću brži razvoj i veća ulaganja u to područje, složili su se domaći i inozemni sudionici dvodnevne konferencije Organska proizvodnja u Srbiji - iz prirode s ljubavlju, koju je organizirala Privredna komora Srbije uz podršku Njemačko-srpske razvojne suradnje (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit, GIZ).

Organska proizvodnja u Srbiji još je na razini statističke pogreške jer se odvija na samo 0,4 posto poljoprivrednih površina za razliku od zemalja koje su je proširile i na 20 posto obradivih površina. U Srbiji se organski proizvode najviše žitarice koje se prodaju kao sirovine, što nije dobro jer bi preradom i izvozom gotovih proizvoda prihod bio veći, a najveći potencijali za organsku proizvodnju su zapravo u voćarstvu i ljekovitom bilju koje raste u zaštićenom području, rekao je direktor Sektora za poljoprivredu u Privrednoj komori Srbije Veljko Jovanović.

RASTE INTERES ZA ORGANSKU PROIZVODNJU I POTROŠNJU Koliki je to potencijal, najbolje govori podatak da je sedam posto područja države u zaštićenoj zoni, dok se sa 20 puta manje površine izvoze organski proizvodi iz Srbije u vrijednosti od 20 milijuna eura godišnje, naveo je Jovanović.

Prema njegovu mišljenju takva je proizvodnja moguća i na zemljištu drugog i trećeg stupnja

Organska ekologija Organska proizvodnja mora se razmatrati i sa stanovišta ekologije s kojom je u najbližoj vezi. Budućnost organske proizvodnje je na mladima i strategiji za obnavljanje oštećenog zemljišta. Koliko je i ovo drugo važno, najbolje ilustrira podatak da štete od degradacije zemljišta u Europi iznose ukupno 37 milijardi eura godišnje, od čega je 14 milijardi eura šteta od oštećenja površinskog zemljišta, a tri do pet milijardi eura od gubitka organskih tvari u zemlji, istaknuo je Nenad Novaković iz kompanije Organic Control System. On je naveo kako se mogu certificirati i samoniklo bilje, gljive, borovnice, šipak, šumske jagode, kupine, ali i hrana za životinje.

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

zaštite jer u svijetu, ali i u Srbiji, raste interes za organsku proizvodnju i potrošnju.

Predstavnik GIZ-a Tomislav Knežević ustvrdio je kako je ta organizacija prepoznala potencijale za rast organske proizvodnje u Srbiji zbog čega i pomaže njenom razvoju, pa je u protekle dvije godine uspostavljen kontakt srpskih poljoprivrednika sa 400 njemačkih partnera i kompanija, dok se u Njemačkoj počinju prepoznavati srpski proizvodi kao ukusni i kvalitetni. Rezultat podrške GIZ-a, nakon osam godina, jest da je organska proizvodnja u Srbiji sa 6000 hektara povećana na 15.000, a broj proizvođača sa 1000 na 3500.

Problem je, međutim, to što podrške nema od strane koja bi mogla najviše pomoći - dr-

ORGANSKA PROIZVODNJA U SRBIJI POVEĆANA JE SA 6000 HEKTARA NA 15.000, A BROJ PROIZVOĐAČA SA 1000 NA 3500. žave, koja prepoznaje potencijale za rast organske proizvodnje samo na papiru. Za razliku od drugih zemalja od kojih je, što se regije i podrške tiče, kao pozitivan primjer u okviru vlastitih mogućnosti na konferenciji navedena Hrvatska koja, kako je rečeno, subvencionira malu, ali zdravu proizvodnju.

Organska proizvodnja nije moguća bez ozbiljne podrške države koja je i sada subvencionira, ali samo do 20 hektara zbog čega ozbiljni proizvođači organske hrane gase proizvodnju i ona je u Srbiji sve više kuriozitet nego ozbiljna proizvodnja, rekao je čovjek s terena, vlasnik tvrtke Ecoagri Srbija Vladimir Babić. On je upozorio da je profitabilnost te proizvodnje niska i da njihova, ali i druge organske tvrtke i farme opstaju ponajprije zahvaljujući podršci stranih partnera, kao i činjenici da koriste

- IZ PRIRODE S LJUBAVLJU”

AJU SAMO TRAVU

zemlju loše kvalitete. I pored toga što su površine i broj proizvođača u Srbiji mali, ova proizvodnja sve više izaziva interes potrošača i u zadnje tri-četiri godine intenzivno se razvija, a najveći dio organske proizvodnje se izvozi.

Kolika je potražnja ponajviše za organskim bobičastim i orašastim voćem u svijetu, govori podatak da se 99,99 posto ovog voća iz Srbije plasira za izvoz. I to ponajviše u Europsku uniju, više od 70 posto, a to je slučaj i s cijelim izvozom organske hrane.

GOTOVO NEOGRANIČENE MOGUĆNOSTI PLASMANA Značajna je i regionalna komponenta i mogućnost suradnje kao i gotovo neograničene mogućnosti plasmana organske hrane na razvijenim tržištima, ocijenio je Saša Vitošević iz Global SEED-a. On smatra da se konkurentske prednosti u ovom području baziraju na znanju i umijeću samih poljoprivrednika, zatim regionalnoj specijalizaciji, slobodnom poljoprivrednom zemljištu i mogućnostima koje pruža slobodna trgovina. Dobra baza poljoprivrednih gospodarstava i poljoprivrednika pogurala je Poljsku na listi organskih proizvođača i onih zemalja koje primjenjuju najsuvremenije tehnologije, naveo je on.

Vitošević smatra da će interes i stalno rastuća mogućnost plasmana i prihoda pogurati organsku proizvodnju i na ovim prostorima, a da je što se Srbije tiče najjači adut zemljište, kvalitetno i jeftino. Cijena zakupa po hektaru iznosi u prosjeku 190 eura, dok je i nekoliko

puta viša u susjedstvu, a u EU na tržištu da gotovo i nema slobodnog poljoprivrednog zemljišta. Osim toga i pašnjaci su u Srbiji neskorišteni što je ozbiljan potencijal za razvoj stočarstva.

U svakom slučaju, sve je veća potražnja u svijetu gdje organsko sve više postaje sinonim za zdravo, a za Srbiju je od najveće važnosti sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom. Jer

NA KONFERENCIJI KAO PRIMJER JE NAVEDENA HRVATSKA KOJA, KAKO JE REČENO, SUBVENCIONIRA MALU, ALI ZDRAVU PROIZVODNJU rusko tržište organske hrane je najveći potencijal. Samo tri posto Rusa konzumira organsku hranu za koju su prošle godine potrošili samo 250 milijuna dolara.

Naravno, organske hrane na tržištu nema bez ozbiljne certifikacije, a dobra vijest ponajprije za proizvođače bobičastog voća je izmjena EU propisa koja će omogućiti grupnu certifikaciju. Ono što nije dobro, a nije ni vijest, jest činjenica da se povjerenje kupaca teško stječe, a lako gubi, a i da organsku proizvodnju prati sumnja potrošača da nije sve onako kako piše u deklaraciji, posebice ako je proizvod uvezen.

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

SVIJET FINANCIJA KONFERENCIJA “DAN HRVATSKIH FINANCIJSKIH INSTITUCIJA”

UDVOSTRUČEN UDIO KREDITA TURISTIČKOM SEKTORU Više se ne kreditira od zaduživanja nego iz vlastitih sredstava što je važan element gospodarske stabilnosti, naglasio je Faulend piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

T

uristički rezultati ruše sve rekorde s registriranih 102 milijuna noćenja i deviznim prihodom od više od devet milijardi eura, u čemu veliki dio ima upravo Jadranska Hrvatska. No ograničenja sezonalnosti i koncentracija na određene županije pokazuju da moramo nastaviti raditi na konkurentnosti i raznolikosti ponude. Tu podršku turističkom sektoru mogu dati upravo financijske institucije kroz nove proizvode i izvore financiranja, rekao je Josip Zaher, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za turizam, trgovinu i financije na prošlotjednoj konferenciji nazivom Dan hrvatskih financijskih institucija održa-

TREBA OSIGURATI PRETPOSTAVKE ZA 365 DANA TURIZMA U ISTRI I DALMACIJI, SMATRA RAŽNJEVIĆ noj u Zadru. Konferencija je održana na temu Jadranska Hrvatska - gospodarski trendovi i nove mogućnosti financiranja, a okupila je brojne poduzetnike te predstavnike agancija, znanstvene zajednice i financijskih institucija. Organizator konferencije bio je HGK uz podršku županijskih komora Jadranske Hrvatske, Grada Zadra i Zadarske županije, a pod pokroviteljstvom predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović te generalnoggpokroviteljstva OTP banke.

Govoreći o turizmu kao jednoj od najperspektivnijih i najjačih gospodarskih sektora, Božidar Longin, župn zadarski, je istaknuo kako se taj sektor razvio zahvaljujući prirodnim ljepotama, bogatoj kulturnoj baštini i infrastrukturi. “Sada se nalazimo na najvišoj točki i moramo tražiti zaokret kako bismo osnažili našu ponudu, doveli velike turističke brendove te povećali investicije uz podršku financijskih institucija, a time i domaću konkurentnost”, rekao je Longin.

RAST KREDITA U TURISTIČKOM SEKTORU U sklopu konferencije Dan hrvatskih financijskih institucija održane su panel rasprave na kojima je bilo riječi o aktualnim temama u gospodarstvu, potencijalima razvoja hrvatskog turizma te raznolikosti turističke ponude kroz prilagođene proizvode i usluge financijskih institucija.

O tome da Jadranska Hrvatska iz godine u godinu bilježi rast kredita u turističkom sektoru, govorio je Michael Fa-

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

ulend, viceguverner HNB-a. Dodao je kako je promatrajući u ukupnoj bilanci banaka udvostručen udio kredita turizmu. “Ukupni depoziti pokrivaju ukupnu kreditnu sposobnost tj. više se ne kreditira od zaduživanja nego iz vlastitih sredstava što je važan element gospodarske stabilnosti”, naglasio je Faulend.

Na konferenciji je rečeno kako Jadranska Hrvatska živi od turizma. Goran Ražnjević, predsjednik Uprave turističke tvrtke Ilirija, je istaknuo kako se u tom dijelu Hrvatske u pet mjeseci generira 80 posto prihoda koji osiguravaju život ljudi u svih 12 mjeseci, ali to ne predstavlja perspektivu. Zato, prema njegovom mišljenju, treba osigurati pretpostavke za 365 dana turizma u Istri i Dalmaciji. Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, je naglasio kako prema Indeksu gospodarske snage HGK Zadarska županija bilježi lagani porast, a nalazi se među vodećim županijama u Hrvatskoj.

NAJVEĆI UGOVOR O KUPNJI UDJELA U SEKTORU TURIZMA

EBRD ULAŽE U D-MARIN MARINE Investicijom EBRD-a od 70 milijuna eura financirat će se razvojni planovi kompanije, uključujući i razvoj upravljanja marinama, buduće akvizicije i razduživanje piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

sklopu jedne od najvećih investicija u turizmu u hrvatskoj povijesti, predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) prošlog tjedna su potpisali ugovor o kupnji oko 25 posto udjela u holding kompaniji D Marinas B. V. u vlasništvu turske Dogus Grupe. D Marinas trenutačno upravlja mrežom od 10 marina u Hrvatskoj, Grčkoj i Turskoj, a posluju pod zajedničkim brendom D-Marin. Investicijom EBRD-a od 70 milijuna eura, financirat će se razvojni planovi kompanije, uključujući i razvoj upravljanja marinama, buduće akvizicije i razduživanje. Kako je istaknuto na potpisivanju ugovora, održanom uoči početka turističke sezone u Hrvatskoj, ta je investicija realizirana u sklopu novog EBRD-ovog Programa uključivog turizma za istočno Sredozemlje čiji je cilj potpora rastu i razvoju turizma na lokalnoj razini kroz ulaganja u hotele i turističke kompanije.

Govoreći o toj investiciji, prvi potpredsjednik EBRD-a Jurgen Rigterink je rekao kako time ta banka potvrđuje svoju dugoročnu privrženost davanju potpore razvoju hrvatskog gospodarstva. “Turizam je jedan od najsnažnijih generatora rasta u Hrvatskoj, Grčkoj i Turskoj pa očekujemo da će ovo ulaganje u marine otvoriti nove mogućnosti lokalnim poduzetnicima i otvoriti nova radna mjesta. Početak turističke sezone pravo je vrijeme za potpisivanje ugovora o ovako važnoj investiciji, kojom EBRD daje prijeko potreban kapital

OČEKUJEMO DA ĆE OVO ULAGANJE OTVORITI NOVE MOGUĆNOSTI LOKALNIM PODUZETNICIMA I NOVA RADNA MJESTA, ISTIČE RIGTERINK za nastavak razvoja poslovanja marina”, istaknuo je Rigterink. Dodao je kako sam projekt podrazumijeva i korištenje tehničkih sredstava iz EBRD-ovog fonda namijenjenog financiranju edukacijskih programa uz rad i to posebice za mlade i žene.

DOGUS GRUPA ZAINTERESIRANA ZA ACI Predsjednik Uprave Dogus Grupe Ferit F. Sahenk je naglasio kako se tim partnerstvom potvrđuju napori i uspjesi Turske u namjeri da postane svjetski poznati brend. “Uspjeh poslovanja tvrtke D-Ma-

EBRD do sada investirao 3,6 milijardi eura Prvi projekt u Hrvatskoj EBRD je potpisao još 1994. godine i od tada je investirao više od 3,6 milijardi eura u 198 projekata. Aktivnosti te banke pokrivaju sva područja gospodarstva, ali posebice su snažne u područjima infrastrukture, poduzetništva, financijskih institucija i energetike. S druge pak strane, D-Marin čini jedan od najvećih međunarodnih lanaca na istočnom Mediteranu, a zapošljava ukupno 502 radnika od čega 155 u Hrvatskoj.

rin, posebice u istočnom Sredozemlju gdje je turistički potencijal u neprekidnom porastu, potvrđen je i ovim ugovorom i prema našoj strategiji nastavljamo s daljnjim širenjem poslovanja u toj regiji.

Nadam se da ćemo nastaviti tražiti i nove vrijedne investicije zajedno s EBRD-om u Turskoj i na području Mediterana”, rekao je Sahenk. Napomenuo je i kako je Dogus Grupa zainteresirana za daljnja ulaganja u ACI ako hrvatska vlada tu tvrtku ponudi na prodaju.

Podsjećajući na početak suradnje EBRD-a i Dogus Grupe koja je počela prije četiri godine u Hrvatskoj, kada im je zajedno s nekoliko poslovnih banaka odobren kredit u visini od 30 milijuna eura za marine Dalmacija u Sukošanu i Borik u Zadru, regionalna direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku Vedrana Jelušić Kašić je istaknula kako se sada ta suradnja nastavlja. Pritom je iskazala uvjerenje kako će investicija od 70 milijuna eura pridonijeti otvaranju malih hotela uz marine.

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

SVIJET FINANCIJA EKONOMSKA ISTRAŽIVANJA ADDIKO GRUPE

Tri nagrade FocusEconomics

O

djel ekonomskih istraživanja Addiko Grupe sa sjedištem u Hrvatskoj dobitnik je triju nagrada FocusEconomics Analyst Forecast Awards 2018 u kategoriji Ukupno najbolji prognostičar za Sloveniju i Srbiju, te Najbolji prognostičar fiskalne bilance za Sloveniju.

FocusEconomics pruža ekonomske analize i prognoze za 23 sirovine, a nagradom Analyst Forecast Awards odaje priznanje najboljim ekonomskim prognostičarima za glavne makroekonomske pokazatelje u 87 zemalja diljem svijeta i to u šest glavnih kategorija: Ukupno najbolji prognostičar, BDP, Fiskalna bilanca, Inflacija, Kamatne stope, Tečaj i Tekući računi. Odjel ekonomskih istraživanja Addiko Banka na čelu s Hrvojem

Stojićem klijentima pruža relevantne makroekonomske analize i vrijedna tržišna opažanja te komentare ključnih događanja na našim glavnim tržištima Jugoistočne Europe, a u proteklih pet godina je višestruko nagrađivan za preciznost prognoza za Hrvatsku, Sloveniju i Srbiju te je dobio brojna priznanja globalno renomiranih institucija - Consensus Economics i FocusEconomics.

“Vesele nas nove međunarodne nagrade za preciznost prognoza na Addiko tržištima, što potvrđuje reputaciju jednog od najpouzdanijih ekonomskih prognostičara u Jugoistočnoj Europi. Najvažnije je ipak da smo klijentima Addiko banke osigurali dodanu vrijednost koja im koristi pri postavljanju strategije te u operativnom poslovanju”, izjavio je Hrvoje

Stojić, direktor odjela Ekonomskih istraživanja Addiko Grupe.

GRADNJA TEHNOLOŠKO-INOVACIJSKOG CENTRA

Projekt vrijedan 17,5 milijuna kuna

U

Virovitici će se graditi tehnološko-inovacijski centar vrijedan 17,5 milijuna kuna. Financirat će se u stopostotnom iznosu iz Europskog fonda za regionalni razvoj, odnosno iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, unutar poziva Ulaganje u organizacijsku reformu i infrastrukturu u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija. Ugovor o dodjeli novca potpisali su virovitičko-podravski župan Igor Andrović, ministrica znanosti

i obrazovanja Blaženka Divjak i ravnatelj SAFU-a Tomislav Petric.

Partneri u provedbi projekta koji je napisala Vidra - agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije su Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek i Poljoprivredni fakultet u Osijeku.

Tehnološko inovacijski centar u Virovitici bit će opremljen najsuvremenijom laboratorijskom opremom, a provodit će istraživačko-razvojne projekte u znanstvenim područjima poljoprivrede,

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

biotehnologije i prehrambene tehnologije znanstvenih institucija.

“Projektni partneri iznimno su važni zbog specifičnih znanja iz znanstvenog područja biotehničkih znanosti. Svojim uključivanjem su pridonijeli jačanju konkurentnosti poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije kroz istraživanje, razvoj i inovacije. Iskustvo projektnih partnera dokazuje da na gospodarskom tržištu postoji potražnja gospodarskih subjekata i poljoprivrednika za istraživanjem i razvojem, jer postoje problemske situacije i neiskorišteni potencijali kojima znanost može pružiti rješenje. Nedostatak istraživačke infrastrukture na lokalnoj razini otežava rast i razvoj gospodarstva, umanjuje vrijednost i inovativnost proizvoda, umanjuje konkurentnost poljoprivrednih proizvoda i prehrambene-industrije u Virovitičkopodravskoj županiji”, kazao je Andrović.

(G.G.)

KOMENTAR HGK

U TRAVNJU PONOVNO PAD INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE Godišnji pad u travnju ove godine strukturno je rezultat pada proizvodnje u rudarstvu i vađenju (-9,7 posto) i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (-3,5 posto)

U

travnju ove godine ostvaren je pad industrijske proizvodnje koja je, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila 1,3 posto manja u odnosu na travanj 2017. godine. Od rujna 2014. godine do travnja ove godine sedam je puta zabilježen godišnji pad industrijske proizvodnje.

Na većinom pozitivna ostvarenja u tom razdoblju povoljno su utjecala kretanja domaće (osobna i državna potrošnja te investicije) i inozemne (robni izvoz) potražnje.

Ipak, šest od sedam smanjenja ostvareno je u zadnjih samo godinu dana (13 mjeseci), što znači da nije riječ o pojedinačnim slučajevima, nego da je riječ o pojavi negativnoga trenda kretanja industrijske proizvodnje, a još nije ni dosegnuta razina proizvodnje iz 2008. godine, tj. prošlogodišnja razina industrijske proizvodnje bila je prosječno 8,6 posto manja (u EU 0,6 posto veća) u odnosu na onu iz 2008. godine.

Znatan utjecaj na ograničenost dinamike povoljnih kretanja, odnosno

U TRAVNJU OVE GODINE INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA JE BILA 1,3 POSTO MANJA U ODNOSU NA TRAVANJ 2017.

GODINE negativna kretanja i na još uvijek nižu razinu proizvodnje ima slaba domaća potražnja i početak negativnih kretanja inozemne potražnje.

DOMAĆA POTROŠNJA NA NISKIM RAZINAMA Naime, iako raste i povoljno utječe na industrijsku proizvodnju, domaća potražnja na niskim je razinama, odnosno osobna potrošnja je u 2017. godini realno

bila oko sedam posto manja, a bruto investicije u fiksni kapital oko 24 posto u odnosu na 2008. godinu. S druge strane, inozemna potražnja, tj. vrijednost izvoza roba (iz BDP-a) u prošloj godini realno je bila 47,7 posto veća u odnosu na onu iz 2008. godine, ali početkom ove godine bilježe se negativna kretanja nominalne vrijednosti robnoga izvoza (podaci Eurostata o robnoj razmjeni).

Godišnji pad u travnju ove godine strukturno je rezultat pada proizvodnje u rudarstvu i vađenju (-9,7 posto) i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (-3,5 posto). Kod prerađivačke industrije zabilježena je stagnacija proizvodnje, tj. ista razina kao i u travnju prošle godine. U prva četiri mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, 0,1 posto manja u odnosu na isto razdoblje 2017. godine, što predstavlja prvu negativnu kumulativnu stopu promjene industrijske proizvodnje još od 2013. godine (prvih sedam mjeseci 2013. godine stopa je iznosila -0,5 posto).

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

RESTRUKTURIRANJE DALEKOVODA U razdoblju od 14. veljače 2014., kada je nastupilo pravomoćno rješenje o predstečajnoj nagodbi, do 31.

ožujka 2018. smanjen je temeljni kapital Dalekovoda radi pokrića akumuliranih gubitaka.

Shodno tome, nominalna vrijednost dionice smanjena je sa 100 na 10 kuna. Među ostalim mjerama financijskog restrukturiranja ističe se kako je provedena konverzija dijela duga prema vjerovnicima u kapital, izdano je 852.168 novih dionica i time je temeljni kapital Dalekovoda uvećan za 8.521.680 kuna, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi u izvješću o provedbi financijskog restrukturiranja za prvi kvartal.

Ponuda novca iznimno je obilna I u proteklome tjednu nastavilo se razdoblje visoke likvidnosti depozitnih institucija. Dnevni višak likvidnosti na računima banaka proteklog je ponedjeljka iznosio 26,8 milijardi kuna.

Njegova je razina, nakon rekordnih iznosa zadnjih tjedana, blago smanjena. Uz tako visoku lividnost sustava, banke bez poteškoća održavaju prosječna stanja na računima za održavanje obvezne pričuve. Potražnja sudionika za kratkoročnim pozajmicama vrlo je skromna, dok je istodobno ponuda novca iznimno obilna, a kamatne stope na najnižim razinama.

Okolnosti na novčanom tržištu odražavaju se i na repo aukcije središnje banke. Zato ni pretprošloga ponedjeljka nije bilo interesa za povlačenjem dodatne likvidnosti.

Ministarstvo financija u protekli utorak održalo je aukciju trezorskih zapisa s planiranim iznosom izdanja od 800 milijuna kuna i rokom

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Promet

400

300

200

100

0 28.5.

29.5.

30.5.

dospijeća od jedne godine. Pristigle ponude iznosile su 335 milijuna kuna. Sve ponude su prihvaćene, a unatoč nešto slabijem interesu prinos je ostao nepromijenjen i iznosi 0,09 posto. U skladu s kalendarom izdanja, sljedeća aukcija trezorskih zapisa najavljena je za 5. lipnja. Već duže razdoblje na novčanom tržištu ne događa se ništa što bi potaknulo potražnju za kratkoročnim pozajmicama, odnosno smanjilo likvidnost u sustavu. Za sada nema ni naznaka bilo kakvih promjena, pa je realno očekivati da će se ove okolnosti zadržati. Pred nama je turistička sezona kada će biti pojačana putovanja i osobna potrošnja. Tradicionalno je u takvim razdobljima i potražnja za novcem izraženija.

Unatoč tome, nije realno očekivati promjenu odnosa ponude i potražnje novca. Visoka likvidnost sustava i preobilna ponuda novca i dalje su dominantni te se eventualni povremeni rast potražnje na novčanom tržištu gotovo ne primijeti.

[Jelena Drinković]

DIVIDENDA OD 10 KUNA Glavna skupština AD-a Plastika održava se 12. srpnja u Solinu. U pozivu za skupštinu koji je objavljen na Zagrebačkoj burzi Uprava i Nadzorni odbor predlažu da se dobit tvrtke za 2017. godinu, a koja nakon oporezivanja iznosi 53.399.399 kuna, koristi za isplatu dividende (41.995.840 kuna) i zadržanu dobit. Tako se za dioničare AD-a Plastika predlaže dividenda u iznosu od 10 kuna po dionici. Razdoblje isplate dividende traje od 1. do 11. kolovoza.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna ojačala u odnosu na euro Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je od proteklog ponedjeljka do srijede u odnosu na euro ojačala za 0,1 posto. Naprotiv, domaće plat-

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,791423

CAD kanadski dolar

4,892388

EUR

JPY japanski jen (100) 5,842449 CHF švicarski franak

6,427355

GBP britanska funta

8,436868

USD američki dolar

6,356524

EUR euro

7,383103

Izvor: HNB

primjena od xx. xx. 2017.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

28.5.

29.5.

30.5.

no sredstvo oslabjelo je u odnosu na švicarski franak za 0,7 posto. Također, kuna je u usporedbi s američkim dolarom oslabjela za 0,4 posto.

6,48 6,46

USD

6,42 6,40

CHF

7,392 7,390

6,44

6,38

7,388

6,42

6,36

7,386

6,40

6,34

7,384

6,38

6,32

7,382

28.5.

29.5.

30.5.

28.5.

29.5.

30.5.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA NOVA RBA POSLOVNICA

Pola u plusu, pola u minusu Trgovanje na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna potaknuli su razgovori o mogućem summitu između SAD-a i Sjeverne Koreje u Singapuru 12. lipnja što bi smanjilo političke napetosti. Na nekim burzama ostvaren je nešto skromniji obujam trgovanja zbog praznika u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Osim toga, prošlotjednu trgovinu na međunarodnim tržištima obilježila je neizvjesnost oko političke situacije u Italiji jer je tamošnji predsjednik Sergio Mattarella odbio potvrditi vladu populista i desnice (Pokret pet zvijezda i Liga), koji su zatražili njegov opoziv. Ova kriza poprimila je i određene obrise međunarodne nestabilnosti. Od protekloga ponedjeljka do srijede polovini promatranih burzovnih indeksa je uvećana, a drugoj polovini umanjena vrijednost. Tako je indeks Londonske burze FTSE bio veći za 0,05 posto, tehnološki indeks Nasdaq za 0,4 posto, a američki Dow Jones za 0,5 posto. S druge strane, vrijednost su umanjili indeks Tokijske burze Nikkei za 2,06 posto, indeks Pariške burze CAC40 za 1,7 posto i frankfurtski DAX za 0,9 posto.

7637

24800

Dow Jones

FTSE 100 7636

24700

7635

24600

7634

24500

7633

24400

7632

24300

28.5.

7440

29.5.

30.5.

28.5.

5650

NASDAQ

7430

5600

7420

5550

7410

5500

7400

5450

7390

5400

28.5.

29.5.

28.5.

22500

12850

22400

12800

22300

12750

22200

12700 12650

30.5.

CAC40

30.5.

12900

29.5.

29.5.

30.5.

22100

DAX 28.5.

MIROVINSKI FONDOVI

22000

29.5.

fond

NIKKEI 225

30.5.

datum

28.5.

vrijednost (kn)

Pad vrijednosti Mirexa

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B protekle srijede iznosila je 242,4601 bod. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se pad od gotovo 0,1 posto. Protekle srijede vrijednost Mirexa A iznosila je 135,8022 boda, a Mirexa C 127,2403 boda.

MIREX A

29.5.

30.5.

promjena (%)

2017 (%)

-0,1464

1,77

kategorija A

29.05.

135,80220

AZ - A

29.05.

133,84570

-0,1222

0,82

Erste Plavi - A

29.05.

135,10400

-0,2197

0,84

PBZ CO - A

29.05.

139,91590

-0,1406

2,40

Raiffeisen OMF - A

29.05.

137,18980

-0,1512

3,40

MIREX B

29.05.

242,46010

-0,1042

0,71

AZ - B

29.05.

238,56680

-0,0851

0,18

Erste Plavi - B

29.05.

256,02740

-0,1756

0,48

PBZ CO - B

29.05.

226,01400

-0,0972

1,18

0,05%

Raiffeisen OMF - B

29.05.

249,96490

-0,0950

1,23

0,00%

kategorija C

-0,05%

MIREX C

29.05.

127,24030

-0,0588

1,56

AZ - C

29.05.

124,79760

-0,0816

2,24

-0,10%

Erste Plavi - C

29.05.

128,52250

-0,1341

0,98

-0,15%

PBZ CO - C

29.05.

125,15280

-0,0622

0,95

Raiffeisen OMF - C

29.05.

130,65440

-0,0181

1,28

27.5.

28.5.

29.5.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

1,0% 0,8% 0,6%

Raiffeisen DMF

29.05.

240,09550

-0,0981

2,67

AZ Profit

29.05.

254,41610

-0,1367

-0,56

0,4%

Croatia osiguranje

29.05.

161,74750

-0,2306

0,11

0,2%

AZ Benefit

29.05.

255,12020

-0,0925

-0,60

0,0%

Erste Plavi Expert

29.05.

214,37270

-0,1934

-0,24

-0,2%

Erste Plavi Protect

29.05.

209,41250

-0,1202

4,15

29.4.

6.5.

14.5.

21.5.

29.5.

PV USPJEŠAN I U 2017.

kategorija B

MIREX - tjedni

26.5.

Raiffeisen banka otvorila je vrata klijentima u City Centeru one East – te je od sada prvi put prisutna na tržištu u jednom trgovačkom centru s novim unaprijeđenim konceptom poslovnice. Taj je koncept usmjeren na iskustvo korisnika te njihovo zadovoljstvo uslugama i doživljajem. To se odnosi na sve usluge koje RBA nudi svojim klijentima, na kanale i tehnologiju putem kojih ih banka pruža. Povodom otvorenja poslovnice RBA je za posjetitelje pripremio neke posebne pogodnosti.

Privredni vjesnik lani je ostvario 3,3 milijuna kuna prihoda ostvarenih prodajom ukupno više od 141.290 tiskanih primjeraka tjednika. Prosječna prodana naklada po izdanju iznosila je 2883 tiskanih primjeraka. Inače, Privredni vjesnik izlazi i u digitalnom formatu, te ga u iPaper obliku prima dodatnih 41.000 čitatelja.

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

POS U METKOVIĆU Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar, u pratnji zamjenika gradonačelnika Grada Metkovića Damira Rajića, zamjenice župana Dubrovačko-neretvan-

skog Žakline Marević i direktora APN-a Slavka Čukelja, podijelio je ključeve 21 stana obiteljima koje su stanove kupile po programu poticane stanogradnje (POS) u ulici Ante Starčevića u Metkoviću.

Vrijednost investicije je oko 29 milijuna kuna (s PDV-om) od čega su oko 10 milijuna kuna poticajna sredstva Republike Hrvatske.

POTPORE ZA MINI MLJEKARE I ULJARE Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je natječaj za provedbu operacije 4.2.1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima - objekti malog kapaciteta za preradu mlijeka i natječaj za provedbu operacije 4.2.1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima - objekti za proizvodnju ulja.

Svrha ovih natječaja je povećanje vrijednosti proizvoda iz primarne poljoprivredne proizvodnje. Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore po svakom natječaju (mini mljekare i uljare) iznosi 75 milijuna kuna.

Crobex pao nakon šest tjedana rasta izdanja, dok je ukupno devet izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna.

Ključni indeksi su zabilježili pad. Crobex je umanjen nakon šest tjedana rasta; sa 1.860,12 boda, protekloga je tjedna pao za 0,33 posto na 1.854,02 boda. Crobex10 je pao za 0,61 posto na 1.071,65 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -1,30 posto koliko je pao CROBEXkons do +0,26 posto koliko je porastao CROBEXnutr. Obveznički indeksi su tjedan zaključili padom; CROBIS je umanjen za 0,14 posto, a CROBIStr za ZAGREBAČKA BURZA 0,06 posto.

THE ZAGREB STOCK EXCHANGE Najlikvidnija je u proteklom tjednu UKUPAN TJEDNI PROMET: 165.978.712,38 kn bila Ina čijim se dionicama trgovalo TJEDNI DIONIČKI PROMET: 15.585.878,74 kn u iznosu od tri milijuna kuna, a biljeindex zadnja vrijednost tjedna promjena ži pad cijene dionice za 1,21 posto na 1.854,0200 -0,33% CROBEX 3260 kuna. Valamar Riviera bilježi 1.071,6500 -0,61% CROBEX10 promet od 1,5 milijuna kuna, a cijena 112,2908 -0,14% CROBIS njene dionice je umanjena za 1,20 po172,2073 -0,06% CROBIStr sto na 41 kunu. HT je trgovan u iznosu od 1,4 milijuna kuna, a bilježi zadnju Top 10 tjedna zadnja cijenu od 157 kuna. promet po prometu promjena cijena Među 10 najlikvidnijih izdanja, rast -1,21% 3.260,00 3.012.240,00 INA d.d. cijene bilježe njih tri. Najveći porast -1,20% 41,00 1.549.660,20 Valamar Riviera d.d. bilježi Atlantic Grupa s poskupljenjem 0,00% 157,00 1.411.159,00 HT d.d. od 2,88 posto na 1070 kuna i prome+0,99% 61,40 1.131.192,80 Zagrebačka banka d.d. tom od 852.000 kuna. Dionicama Li-3,56% 434,00 1.046.069,00 ADRIS GRUPA d.d. burnia Riviera Hotela cijena je porasla +1,04% 3.900,00 942.560,00 LIBURNIA RIVIERA HOTELI d.d. za 1,04 posto na 3900 kuna, a trgo+2,88% 1.070,00 852.180,00 ATLANTIC GRUPA d.d. vane su u iznosu od 943.000 kuna.

0,00% 46,00 762.312,00 LUKA RIJEKA d.d.

0,00% 197,00 549.173,50 AD PLASTIK d.d.

Cijena je rasla još izdanju Zagrebačke -0,51% 3.920,00 495.700,00 HUP - ZAGREB d.d. banke, za 0,99 posto na 61,40 kuna, uz promet od 1,1 milijun kuna.

10 dionica tjedna zadnja Tjedan bez postotne promjene bilježe promet s najvećim rastom cijene promjena cijena tri izdanja, a to su HT, Luka Rijeka sa +26,13% 14,00 35.755,00 MEDORA HOTELI I LJET. d.d. zadnjom cijenom od 46 kuna i prome+9,59% 80,00 400,00 PIK d. d. tom od 762.000 kuna te AD Plastik s +9,38% 0,35 8.956,00 MAGMA d.d. cijenom od 197 kuna i prometom od +7,69% 5.600,00 77.200,00 CROATIA osiguranje d.d.

549.000 kuna. +6,76% 316,00 181.642,00 HOTELI MAESTRAL d.d.

Pad cijene dionice bilježe četiri izda+5,56% 95,00 950,00 KOKA d.d. nja. Najviše je cijena pala povlaštenim +3,57% 14,50 10.150,00 HOTELI BRELA d.d. +3,35% 1.850,00 1.850,00 FTB TURIZAM d.d. dionicama Adris Grupe, za 3,56 posto +2,88% 1.070,00 852.180,00 ATLANTIC GRUPA d.d. na 434 kune, a njima je protrgovan +2,76% 111,50 41.367,00 ULJANIK PLOVIDBA d.d. iznos nešto veći od milijun kuna. Slijede Ina (-1,21 posto) i Valamar Riviera 10 dionica tjedna zadnja (-1,20 posto), a cijena je za 0,51 popromet s najvećim padom cijene promjena cijena sto na 3920 kuna pala još dionicama -25,00% 45,00 2.025,00 IMUNOLOŠKI ZAVOD d.d.

HUP-a Zagreb kojima je ostvaren pro-21,43% 11,00 15.107,00 PETROKEMIJA d.d. met od 496.000 kuna.

-10,07% 25,00 100,00 ZAIF Breza d.d.

Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu pala u usporedbi s tjednom ranije. Ukupni dionički promet umanjen je za 50,42 posto ili 15,8 milijuna kuna te je iznosio 15,6 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 11,8 milijuna kuna, što čini oko 75 posto ukupnog tjednog dioničkog prometa.

Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -3,56 do +2,88 posto.

Promet veći od milijun kuna sakupilo je pet

TEKSTILPROMET d.d.

JADROPLOV d.d.

INSTITUT IGH d.d.

JADROAGENT d.d.

SZAIF d.d.

ADRIS GRUPA d.d. ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

-6,25% -5,88% -4,50% -4,37% -4,19% -3,56% -3,45%

300,00 25,60 148,50 985,00 32,00 434,00 16,80

9.000,00 1.321,60 3.328,00 14.855,00 13.952,00 1.046.069,00 76.019,20

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI PRODULJENJE AKCIJE

Gubitnici u većini Među 84 otvorena investicijska fonda prevladali su oni s padom vrijednosti udjela. Tjedan su uvećanjem vrijednosti zaključila 22 fonda, a 62 bilježe pad. Od 27 dioničkih fondova rast ih bilježe dva. Neta Frontier je rastao za 0,55 posto, a Neta New Europe za 0,31 posto. Najveći pad, za 4,16 posto, bilježi KD Energija, a KD Europa je pao za 3,97 posto. Svih šest posebnih fondova bilježi pad. Raiffeisen Harmonic je pao za 1,64 posto, a ZB Future 2055 i ZB Future za 1,62 posto. Rast cijene udjela bilježe tri od 16 mješovitih fondova. You Invest Solid bilježi rast od 0,66 posto, You Invest Balanced je rastao za 0,02 posto,

a You Invest Active za minimalnih 0,004 posto.

ZB global i InterCapital Balanced bilježe minus od 0,83 posto. Od 15 obvezničkih fondova rast ih bilježe tri. Najviše je vrijednost uvećana fondu Alta Emerging Bond, za 0,94 posto, dok PBZ Dollar Bond fond i PBZ Dollar Bond fond 2 bilježe uvećanje od 0,07 posto. InterCapital Bond je pao za 0,61 posto, a InterCapital Global Bond za 0,32 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 14 od 20 novčanih fondova. Najveći rast, za 0,03 posto, bilježi PBZ Dollar. OTP euro novčani, OTP novčani i Raiffeisen euroCash su pali za 0,01 posto.

[Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 22.05.2018. do 29.05.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 20,3393 KD Victoria € 12,7270 InterCapital Global Equity $ 195,2530 ZB trend kn 15,3400 KD Prvi izbor € 144,1278 ZB euroaktiv kn 100,2686 Capital Breeder € 133,1549 KD Europa € 11,8854 PBZ Equity fond kn 115,8721 HPB Dionički € 78,1706 Erste Adriatic Equity kn 87,8612 Neta Global Developed kn 118,6750 ZB aktiv € 113,1503 InterCapital SEE Equity $ 16,1503 Platinum Glob. Opportunity kn 5,9395 KD Nova Europa kn 44,3594 OTP indeksni € 100,9846 Platinum Blue Chip kn 509,7652 Neta Frontier € 99,9311 OTP Meridian 20 kn 75,0000 A1 kn 154,1785 Alta Special Opportunity kn 55,1742 Neta New Europe € 93,1781 KD BRIC kn 9,3268 KD Energija € 116,0126 ZB BRIC+ € 169,0526 Allianz Equity $ 20,8133 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 122,6038 Raiffeisen Dynamic Raiffeisen Harmonic € 107,9503 € 108,3141 ZB Future 2025 € 108,8521 ZB Future 2030 € 109,8178 ZB Future 2040 € 110,3070 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 169,4898 ZB global € 16,0045 PBZ Global fond € 14,3867 InterCapital Balanced kn 128,9840 KD Balanced kn 108,5155 HPB Global € 14,2910 OTP uravnoteženi kn 166,4669 Allianz Portfolio € 118,4355 PBZ Conservative 10 fond € 103,9370 You Invest Active

tjedna promjena [%]

-0,65 -0,93 -2,22 -1,22 -3,41 -0,96 -3,97 -1,06 -0,43 -1,37 -0,86 -0,91 -1,25 -2,10 -1,25 -0,41 -3,35 0,55 -1,93 -0,78 -1,03 0,31 -1,78 -4,16 -1,82 -0,83 -0,84 -0,58 -1,64 -1,24 -1,50 -1,62 -1,62 -0,83 -0,54 -0,83 -0,41 -0,34 -0,80 -0,53 -0,40 0,00

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,2633 You Invest Balanced € 104,1220 You Invest Solid € 103,9603 PBZ Flexible 30 fond € 96,6907 OTP Absolute € 106,0091 InterCapital Income Plus € 98,2224 PBZ Intern. Multi Asset fond € 99,8933 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 199,7068 ZB bond € 14,9927 InterCapital Global Bond € 138,1560 PBZ Bond fond € 223,4531 InterCapital Bond € 168,2777 HPB Obveznički kn 78,4798 Alta Emerging Bond € 123,2214 Erste Adriatic Bond Raiffeisen Classic € 108,5200 kn 104,6966 PBZ Short term bond fond $ 105,2347 PBZ Dollar Bond fond $ 102,4685 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,6997 Erste Local Short Term Bond € 101,5251 Erste Adr. Short Term Bond € 99,9581 OTP Short-term bond $ 98,4601 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,4540 PBZ Novčani fond kn 175,9676 ZB plus € 150,8689 ZB europlus BE ZB europlus BK € 150,8689 € 128,7361 PBZ Euro Novčani kn 158,0295 Raiffeisen Cash kn 152,1361 Erste Money $ 134,5153 PBZ Dollar fond kn 144,0515 HPB Novčani kn 133,4441 OTP novčani fond kn 130,6582 InterCapital Money kn 1383,0327 Locusta Cash kn 118,7902 Allianz Cash € 116,0336 Erste Euro-Money kn 111,7611 Auctor Cash € 106,1691 Raiffeisen euroCash € 106,3984 HPB Euronovčani kn 106,6659 Alta Multicash € 102,0721 OTP euro novčani kn 1005,1288 Zodaks Cash

0,02 0,06 -0,62 -0,44 -0,67 -0,65 -0,23

naziv(fond)

valuta

-0,19 -0,32 -0,20 -0,61 -0,25 0,94 -0,01 -0,27 -0,02 0,07 0,07 -0,00 -0,01 -0,05 -0,09 -0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,00 0,03 0,00 -0,01 0,00 0,02 0,00 0,00 0,01 -0,01 -0,00 0,00 -0,00 0,01

ZB Invest odlučio je produljiti akciju smanjenja naknade za upravljanje od 1. do 30. lipnja. Naime, u novčanim fondovima ZB plus i ZB europlus u tome će razdoblju ZB Invest obračunavati manju naknadu za upravljanje. Točnije, od 1. do 30. lipnja naknada iznosi 0,225 posto godišnje za fond ZB plus te 0,20 posto godišnje za fond ZB europlus.

Društvo zadržava pravo donošenja diskrecijske odluke, s obzirom na tržišne uvjete, o dodatnom smanjenju naknade za upravljanje u spomenutim fondovima, a u svrhu ispunjavanja investicijskog cilja fonda, objavljeno je na internetskim stranicama ZB Investa.

STJECANJE VLASTITIH DIONICA Nastavno na obavijest od 24. svibnja o namjeri stjecanja vlastitih dionica u svrhu dodjele dionica radnicima, Zagrebačka banka prijavila je stjecanje 55.680 vlastitih dionica koje

čine 0,02 posto temeljnog kapitala. Namira transakcije izvršena je u cijelosti 29. svibnja kod Središnjeg klirinško depozitarnog društva. Nakon navedenog stjecanja, Zagrebačka banka drži 105.206 vlastitih dionica koje čine 0,03 posto temeljnog kapitala, objavljeno je na internet stranicama Zagrebačke burze.

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

KNJIGOMETAR Amerika 60-ih godina 20. stoljeća. Ropstvo je ponovo legalno. Šačica preživjelih Židova skriva se pod lažnim imenima.

U San Franciscu, za I Chingom poseže se jednako često kao i za telefonskim imenikom.

Tomu je tako jer je dvadesetak godina ranije SAD izgubio rat i od tada je pod okupacijom nacističke Njemačke i Japana. U ovom uznemirujućem romanu Dick nam nudi potresnu viziju povijesti kao noćne more iz koje se je možda moguće probuditi. Ovaj roman je postao i rodonačelnikom podžanra fikcije koji razmatra hipotetski svijet pod vlašću nacista.,

Ivana Trump je odrasla u komunističkoj Čehoslovačkoj, tako da zna što znači probijati se do vrha. Iako je danas uspješna poslovna žena zahvaljujući vlastitome trudu, njezin su istinski ponos i sreća njezina djeca: Donald Ml., Ivanka i Eric Trump. Dok je njezin bivši suprug predsjednik SADa, njegova su djeca izložena svjetlima reflektora, no Ivana im je usadila najvažnije životne pouke: odanost, pravednost, čestitost i zanos. Ivana duhovito i iskreno iznosi dosad neispričane osobne priče o odgoju troje djece u New Yorku pred očima čitava svijeta.

Philip K. Dick

Tragedije se svakodnevno događaju i uglavnom ih je teško izbjeći. Jedan takav tragičan događaj zadesio je i bračni par Vermeer: majku Franku, socijalnu radnicu s velikom vjerom u mogućnost iskupljenja maloljetnih delinkvenata i sociopata, te poočima Phinusa, zaposlenog u tvornici društvenih igara i slagalica. Njihova je sina Jema jedne noći u diskoteci ustrijelio nestabilni vršnjak. Vrijeme prolazi, a supružnici se ne uspijevaju oporaviti od gubitka. Da bi sredili svoj nekada odnos, odluče otići na kraći odmor. No susret s dvjema tinejdžericama promijenit će tijek događaja...

Renate Dorrestein

Potkraj 19. stoljeća gradić Stanislaviv je svjedok gotovo nemogućega prijateljstva između kćeri siromašnih Rusina Stefanije Čornjenko i Adele Anger, kćeri dobrostojećega doktora.

Nakon doktorove smrti, Stefanija postaje Adelina služavka, a to će, s Adelinom udajom i nenadanim ulaskom dječaka Feliksa u njihove živote, postati priča o nevjerojatnom, začudnom i teškom prijateljstvu. Iza naoko jednostavnog romana o situaciji u Stanislavivu krije se alegorija o patologijama društ(a)va, multikulturalizmu prije multikulturalizma i povijesno-političkim odnosima unutar Ukrajine i Austro-Ugarske Monarhije.

Sofija Andruhovič

Michelle Frances

Laura ima sve. Uspješnu karijeru, dugogodišnji brak s bogatim suprugom i dobrog, darovitog i naočitog sina Daniela, kojemu su 23 godine. No tada Daniel upozna Cherry. Cherry je mlada, lijepa i inteligentna, ali u životu nije imala iste povlastice kao Daniel. Stoga poželi Laurin život. Kad Cherry, zadivljena pogleda, uđe u obitelj, želeći da je objeručke prihvate, Laura će posumnjati da buduća snaha nije onakva kakvom se pokazuje. Kad se dogodi tragedija, jedna će od njih izgovoriti neoprostivu laž....

Biserka Balenović

Čovjeka od rođenja prate priče u različitim oblicima. Svojom zbirkom Torta od priča Biserka Balenović nudi priče kakve vole mlađa djeca – priče u kojima oživljavaju biljke i predmeti, u kojima životinje dobivaju ljudske osobine, u kojima se pojavljuju mitološka bića, i napokon, priče u kojima djeca lako komuniciraju s tim zanimljivim i maštovitim svijetom. Riječ je o pričama koje će oplemeniti dječje emocije, pobuđivati u njima pozitivne ljudske osobine i osjećaj za prave vrijednosti, ali ni zabava neće izostati.

Ivana Trump

Odgoj Trumpovih Mate

Zaručnica Mozaik knjiga

Bez milosti HENA Com

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

Čovjek u visokom dvorcu Vuković&Runjić

Torta od priča Nakladsa Ljevak

Felix Austria Edicije Božičević

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Sušeno drvo za ogrijev Traže se dobavljači osušenog drva za ogrjev za Englesku. Veće količine, kontinuiran posao, sigurno plaćanje. Hrast, bukva, jasen, srebrna breza, (možda i akacija), jela, smreka, bor, joha. Za više informacija pošaljite upit na villyvillyams@gmail.com. Molim prvi kontakt preko e-maila.

Suradnja Partnere za probitak na hrvatsko tržište vrhunskih krpa za čišćenje (nanotehnologija, austrijska tvrtka). Čiste sve vrste prljavština; upotreba u domaćinstvu, turističkim objektima, autoindustriji... Dovoljno je samo malo vode, bez ikakve kemije, inovativna tehnologija, savršena čistoća. Kontakt: 099/673 6450 Tvrtka na prodaju Prodaje se tvrtka bez dugovanja. Bavi se prodajom lijekova i ortopedskih pomagala. Registrirana je i za proizvodnju. Imamo ugovor s HZZO-om. Kontakt: 098/346 880 Partnerstvo za arapske zemlje Partnera za kontakte u arapskim zemljama, za rad društva sve ostalo po dogovoru. Kontakt: hrvatsko.arapsko@gmail.com

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Hotelski smještaj

Prodaja tvrtke Tvrtku s čistim papirima i svim dozvolama kao i sredstvima za rad, sve novo, za proizvodnju i pakiranje vlažnih maramica, kečapa i majoneze ustupam. Kontakt: 097/737 6952 Poljoprivredno imanje Ustupam poljoprivredno imanje s kućom i popratnim objektima te obradivom zemljom, 25 km od Osijeka uz glavnu prometnu cestu, za udio u nekom poslu. Kontakt: 091/796 9577 Partnerstvo Tražim partnera za plasman flaširane vode u zemlje EU-a. Kontakt: 098/139 0840.

Unajmljivanje košnica Pčelinje košnice proizvodne, vozila, opremu, kontejnere i sve ostalo uzimamo u najam, zajednički rad ili suradnju. Sirovine koristimo u našoj proizvodnji. Kontakt: 034/248-959 Oprema za frizerski salon Namještaj i oprema za frizerski salon koja se nalazi u Njemačkoj, mjesto kod Ludwighsafena. Ručni rad ogledala s obje strane, držači za fen stolice od prave kože, brušene, stolice s podizačima, stalci za noge, pult za kemikalije. Cijena 18.000 eura. Slika na upit, a dostava moguća u regiju. Kontakt: info@ad-immo.de

nabave je milijun kuna. Rok dostave ponuda je 21. lipnja.

Protupožarna sredstva i oprema

Hrvatska kontrola zračne plovidbe nabavlja usluge hotelskog smještaja. Procijenjena vrijednost nabave je 600.000 kuna. Rok dostave ponuda je 14. lipnja.

Gorivo za vozila

Narodne novine nabavljaju gorivo za vozila. Procijenjena vrijednost nabave je 800.000 kuna. Rok dostave ponuda je 12. lipnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Jadrolinija nabavlja protupožarna sredstva i opremu. Procijenjena vrijednost ukupne nabave je pola milijuna kuna. Rok dostave ponuda 14. lipnja.

Pogrebna oprema

Komunalac Samobor nabavlja pogrebnu opremu. Procijenjena vrijednost iznosi 700.000 kuna. Rok dostave ponuda je 19. lipnja.

že, nabavlja sigurnosnu opremu. Rok za dostavu ponude je 18. srpnja.

Ugradnja kalorimetara

Toplana Prijedor nabavlja usluge ugradnje kalorimetara. Rok dostave ponuda je 18. lipnja.

Zasadi za zelene površine

Grad Trebinje nabavlja zasade za zelene površine. Rok dostave ponuda je 11. lipnja.

Nabava i ugradnja parkovskih klupa

REGIJA Uredski i potrošni materijal

Institut Jožef Stefan nabavlja uredski i potrošni materijal. Rok dostave ponuda je 22. lipnja.

Uredski materijal i pribor

Županijski sud u Zagrebu nabavlja uredski materijal i pribor. Procijenjena vrijednost

Sigurnosna oprema

ELES, sistemski operator prijenosne elektroenergetske mre-

Grad Zenica nabavlja parkovske klupe s uslugom ugradnje. Rok dostave ponuda je 21. lipnja.

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE POSLOVNE ZGRADE, GARAŽE, KUĆE...

Vinograd i oranica, ukupne površine 4202 četvorna metra, Dalj, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 17.600 kuna.

Dražba se održava 5. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Na ročištu za dražbu mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno dale jamčevinu. Jamčevina u ovom predmetu iznosi 1800 kuna.

Kuća i dvorište, ukupne površine 273,35 četvornih metara, Crikvenica, Primorskogoranska županija, procijenjene vrijednosti 973.062,91 kunu. Dražba se održava 5. lipnja u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Stalna služba u Crikvenici. Prodaja po načelu viđenokupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, tj. ne ispod 648.708,60 kuna. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Poslovne zgrade i industrijska dvorišta, ukupne površine 9135 četvornih metara, Gvozd, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 3,052.421,83 kune. Dražba se održava 6. lipnja u 12 sati na Općinskom sudu u Sisku, Stalna služba u Glini. Na drugoj dražbi nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Upravna zgrada i gospodarsko dvorište, ukupne površine 3982 četvorna metra, Zagreb, procijenjene vrijednosti 4.946.929 kuna.

Dražba se održava 6. lipnja u 12.15 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Kuća površine 114 četvornih metara i dvorište površine 918 četvornih metara, Vir, Zadarska županija, procijenjene vrijednosti 1.048.362,12 kuna. Dražba se održava 7. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Zadru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

vrijednosti. Zainteresirani kupci će predmetnu nekretninu moći razgledati sukladno prethodnom dogovoru sa sudskim ovršiteljem ovog suda. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine.

Livada, ukupne površine 12.330 četvornih metara, Jasenovac, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 7891,20 kuna. Dražba se održava 7. lipnja u 10 sati na Općinskom sudu u Sisku, Stalna služba u Glini.

Na prvom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Vinograd, ukupne površine 1650 četvornih metara, Orebić, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 1.732.648 kuna. Dražba se održava 8. lipnja u 11 sati na Općinskom sudu u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, tj. po cijeni od 866.324 kune. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine.

Kuća, dvorište, gospodarska zgrada, oranica i sjenokoša, ukupne površine 15.576,88 četvornih metara, Đurđevac, Koprivničkokriževačka županija, procijenjene vrijednosti 322.603,57 kuna. Dražba se održava 8. lipnja u 11.30 sati na Općinskom sudu u Koprivnici. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati fizičke i pravne osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu položile jamčevinu u novčanom iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti svake nekretnine koju namjeravaju kupiti.

Dvosoban stan, skladište, dvorište i građevinsko zemljište, ukupne površine 934 četvorna metra, Nova Gradiška, Brodskoposavska županija, procijenjene vrijednosti 446.466,66 kuna. Dražba se održava 11. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti utvrđene nekretnine.

Kuća, dvorište i vrt, ukupne površine 884 četvorna metra, Bili Brig, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 171.000 kuna. Dražba se održava 11. lipnja u 10 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti utvrđene nekretnine.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Elektroinstalaterski radovi Vijeće Europe traži izvođača radova na elektroinstalacijama i transformatorima. Natječaj je otvoren do 14. lipnja. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je na: https://mycloud. coe.int/index.php/s/NfKcJGycFGysWFm. Prijave se predaju na: Conseil de l’Europe BP 7, Conseil de l’Europe, 67075 Strasbourg Cedex, France, cdm@coe.int.

Usluge na području sigurnosti Scuola Europea di Varese, Varese, Italija, traži nabavu usluga na području sigurnosti. Natječaj je otvoren do 18. lipnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: www. eurscva.eu. Dodatne informacije dostupne su na: Scuola Europea di Varese, Via Montello 118, Varese 21100, Italia,Commissione Gare, VARPROCUREMENTS@eursc.eu. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na istu adresu.

Razne usluge inženjeringa Infrastruttura, Progetti Engineering, Binario e geomatica; Bellinzona, Švicarska, traži nabavu raznih usluga inženjeringa. Natječaj je otvoren do 4. srpnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=1020547. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Ferrovie federali svizzere FFS Acquisti Infrastruttura, Progetti di costruzione Regione Centro, via Pedemonte 7, Bellinzona 6500, Switzerland, Roberto d’Onofrio, donofrio. roberto@sbb.ch.

Radovi vanjskog čišćenja zgrade Département de l’aménagement et des constructions — unité soumissions, Ženeva, Švicarska, traži izvođača radova na vanjskom čišćenju zgrade. Natječaj je otvoren do 6. srpnja.

Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen.

Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=1021425. Dodatne informacije dostupne su

na Département de l’aménagement et des constructions — unité soumissions rue de l’Hôtelde-Ville 4, case postale 3983, Genève 3 1211, Switzerland, Maïté Giocondo, soumissions. dca@ville-ge.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na istu adresu.

Usluge pranja i kemijskog čišćenja Sunndal kommune, Sunndalsøra, Norveška, traži izvođača radova na uslugama pranja i kemijskog čišćenja. Natječaj je otvoren do 29. lipnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://kgv.doffin. no/ctm/Supplier/Documents/Folder/161464.

Dodatne informacije dostupne su na: Sunndal kommune, 964 981 604, Boks 94, Sunndalsøra 6601, Norway, Evy Austad, evy.austad@sunndal.kommune.no. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na istu. adresu.

Računala České vysoké učení technické v Praze, Prag, Češka, traži nabavu računala. Natječaj je otvoren do 1. srpnja. Glavna adresa javnog naručitelja: https://www.cvut.cz. Adresa profila kupca: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/ profilCVUT. Elektronički pristup podacima: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/ profilCVUT. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://www.egordion. cz/nabidkaGORDION/profilCVUT. Više podataka na: České vysoké učení technické v Praze, 68407700, Zikova 1903/4, UCEEB, JUDr. Ladislav Hradil, 16000 Praha, Češka Republika, ladislav.hradil@uceeb.cvut.cz.

Uredski i računalni strojevi Swissgrid AG, Frick, traži nabavu uredskih i računalnih strojeva, opreme i potrepština osim namještaja i paketa programske podrške. Natječaj je otvoren do 16. lipnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=1006587. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Swissgrid AG, Bleichemattstraße 31, Aarau 5000, Switzerland, Etienne Auger, etienne.auger@swissgrid.ch.

4. lipnja 2018. | broj 4032 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

PRIVREDNI VJESNIK

NAGRADA ZA AMINESS HOTELE I KAMPOVE

Veze koje traju...

Novigradska turistička tvrtka Aminess hoteli i kampovi u sklopu ovogodišnjeg nagrađivanja European Business Awardsa održanog u Varšavi osvojila je nagradu u kategoriji The Elite Award for Growth Strategy of the Year kao nacionalni pobjednik. Više od 112.000 prijava stiglo je iz Europe za nagradu EBA koja se dodjeljuje u 12 različitih kategorija od kojih svaka ima specifične kriterije ocjenjivanja. Aminess hoteli i kampovi nagradu su osvojili nakon što su ušli u uži krug natjecanja Ones To Watch te time još jednom potvrdili predanost vrhunskoj usluzi, inovacijama, neprekidnom razvoju te izgradnji i održavanju dugoročnih pozitivnih odnosa s gostima i zaposlenicima.

European Business Award dodjeljuje se

od 2007. godine i to tvrtkama u europskoj poslovnoj zajednici koje svojim djelovanjem promiču uspješnost, inovativnost i etičnost. Komentirajući nagradu, Mladen Knežević, direktor prodaje i marketinga u Aminess hotelima i kampovima, rekao je kako je ta nagrada potvrda uspješnog razdoblja koje su obilježili rast poslovanja, osnaživanje tvrtkine pozicije na postojećem te otvaranje novih tržišta. “Glavni razlozi rasta poslovanja tvrtke su proaktivan pristup prodajnim i marketinškim aktivnostima, investicijska ulaganja u proteklih pet godina te odnosi prema zaposlenicima, gostima i partnerima što je i sažeto u tvrtkinom sloganu Veze koje traju”, rekao je Knežević. Inače, u sklopu tvrtke Aminess hoteli i kampovi nalaze se

četiri hotela i to dva u Istri te dva u Dalmaciji kao i kampovi u Novigradu u Istri.

Tvrtkin cilj i mjerilo uspjeha svih aktivnosti je prepoznavanje zahtjeva, prohtjeva, potreba, želja i očekivanja gostiju. (S.P.)

NA BUNDEKU ODRŽAN 53. FLORAART

BLISTAVA CVJETNA OAZA U GRADU Na zagrebačkom jezeru Bundek prošli tjedan je održana jedna od najljepših izložbi cvijeća - 53. Floraart. Više od 220 izlagača na 300.000 četvornih metara površine predstavilo je svoje cvjetne aranžmane i instalacije, a uz to održan je glazbeni program, zanimljive radionice i predstave te tradicionalna natjecanja poput Hrvatskog kupa florista te izbora za najljepši kućni vrt na području Zagreba i Zagrebačke županije. U sklopu Floraarta održano je Međunarodno natjecanje učenika srednjih škola u aranžiranju cvijeća te revija pasa s ciljem udomljavanja. Najmlađim posjetiteljima bio je namijenjen zabavni Floragrad. Ovogodišnji 53. Flo54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4032 | 4. lipnja 2018.

raart posjetilo je više od 350.000 ljubitelja cvijeća. Otvarajući tu manifestaciju, Igor Toljan, voditelj podružnice Zrinjevac i predsjednik Izvršnog odbora Floraarta, je istaknuo kako Zrinjevac već 125 godina svoju uslugu oblikuje, prilagođava i usmjerava prema raznovrsnim potrebama svojih korisnika. “Kao i Zrinjevac, tako i Floraart, osim što daje uvid u opis hortikulturnih vrijednosti, nastoji svakom posjetitelju ponuditi upravo ono što ga zanima. Ova izložba nije prikaz zasebnih umjetničkih radova već veliko, cjelovito umjetničko djelo koje je Bundek pretvorilo u blistavu oazu i prostor uživanja za posjetitelje”, rekao je Toljan. (S.P.)

Sve gospodarske informacije na jednom mjestu

x 48 (tjednik)

x4

(3-mjesečnik)

x4

(3-mjesečnik)

više od 60 brojeva stiže na Vašu adresu

x2

(polugodišnjak)

SAMO!

x1

(godišnjak)

...telefonski u našu redakciju na broj 01 / 560 00 00

x1

(godišnjak)

750 kn + PDV

Kako se pretplatiti...

1

x1

(godišnjak)

Više od poslovne informacije

2

...ili pošaljite upit na email pretplata@privredni.hr

3

... ili mobitelom odskenirajte QR kôd

PRIVREDNI VJESNIK

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV ŠIBENIK

Naa

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.