Pv 4033 by NEstar

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

GODINA 1953.-2018.

11. lipnja 2018., godina LXV, broj 4033

TEMA TJEDNA: PAMETNI GRADOVI

Tehnologije pojednostavljuju život INTERVJU

Đuro Horvat Visoko učilište Effectus

BRUSSELS ECONOMIC FORUM

Budućnost EU-a je vezana uz euro i obratno

GRUPA JADRANKA

U 11 godina investirano 170 milijuna eura

ProÄ?itajte novi www.privredni.hr/businessandlifestyle

SADRŽAJ

4033 / 11. lipnja 2018. TEMA TJEDNA

Pametni gradovi Tehnologije pojednostavljuju život

INTERVJU 12

Đuro Horvat, glavni direktor Visokog učilišta Effectus Kad je riječ o vinu, mi smo svojevrsni fenomen

Brussels Economic Forum Budućnost EU-a je vezana uz euro i obratno

PV ANALIZA

AKTUALNO

34 Grupa Jadranka, uz sve druge investicije na otoku, nastoji pridonijeti tome da Lošinj postane top spa&health cjelogodišnja destinacija

Hrvatsko-japanski poslovni sastanak Japanski investitori premalo znaju o Hrvatskoj

Gospodarski forum Zagreb-Sankt Peterburg Pola stoljeća prijateljstva

Europski plan vanjskih ulaganja Potencijal za ulazak hrvatskih tvrtki na treća tržišta

Konferencija ILCAD Ljudski faktor - glavni uzročnik nesreća

PRIČA S RAZLOGOM

Grupa Jadranka, Mali Lošinj U 11 godina investirano 170 milijuna eura

Konferencija “Sajmovi u funkciji regionalnog i ukupnog gospodarskog razvoja” Bez direktnog kontakta nema uspjeha u poslovanju

SAJMOVANJE

Đuro Horvat

SVIJET FINANCIJA 52

Panel “Bankarski sustav u službi razvoja analiza stanja i novi modeli” Problem je visok udio stranog vlasništva

BUSINESS & LIFESTYLE 64

Kupujmo hrvatsko u Rijeci Hrvatski proizvodi na Fiumanki

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Jozo Knez, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak LEKTURA Sandra Baksa PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

MARKETING I PRODAJA Svjetlana Pećinar Tel: +385 1 5600 012 pecinar@privredni.hr marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 3

GOST KOMENTATOR PETAR RAZOVIĆ

BRENDIRANJEM DO PROMOCIJE Brendom Hvar 150 vraćamo se u 1868. kada je započeo razvitak turizma u Hvaru upravo kroz razvoj lječilišnog i zimskog turizma, oslanjajući se pritom na bogato kulturno naslijeđe

T Petar Razović, direktor Turističke zajednice Hvar

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

uristička zajednica Grada Hvara i Grad Hvar zajednički su osmislili te, uz manifestaciju i obilježavanje 150 godina organiziranog turizma na Hvaru, pokrenuli brendiranje i početak stvaranja brenda Hvar 150. Taj brend može trajati sigurno najmanje pet, a možda čak i 10 godina. Kroz Hvar 150 TZ Grada Hvara ima namjeru organizirati promociju ponajprije zdravstvenog turizma. Brendom Hvar 150 vraćamo se u davnu 1868. godinu kada je započeo razvitak turizma u Hvaru, upravo kroz razvoj lječilišnog i zimskog turizma. U planu je i razvoj eno-gastro ruta, poboljšanje ponude u samom Gradu Hvaru, ali i mjestima koja mu gravitiraju. Ono što je najvažnije jest činjenica da se Grad Hvar i hvarski turizam u svemu ovome oslanjaju na bogato kulturno naslijeđe. Uz Arsenal, najstarije javno kazalište u ovom dijelu Europe, i tri tvrđave kojima je Grad Hvar okružen, vidimo da je važan motiv dolaska gostiju upravo kulturno naslijeđe. No uz sve ovo vidimo i potencijal za razvoj kongresnog turizma. Omjer hotelskog i tzv. privatnog smještaja u ovoj sezoni je 40:60 posto. Znači, privatni smještaj je zastupljeniji, no valja istaknuti činjenicu da se taj smještaj u Gradu Hvaru kreće prema višoj razini kvalitete. Nije više orijentiran na kvantitetu i sobu više, nego na kvalitetu. Kad je riječ o hotelskom smještaju, veseli nas to što u sljedeću sezonu Grad Hvar ulazi s prvim hotelom s pet zvjezdica na otoku Hvaru. Uz to, orijentacija najveće hotelske kuće Sunčanog Hvara je podizanje razine usluge i kvalitete smještaja, tako da bi najveći dio smještaja bio onaj na najvišoj razini. U prva četiri ovogodišnja mjeseca, Grad Hvar je ostvario povećanje od šest do 12 posto u broju dolazaka, a dok je broj noćenja porastao za čak 23 posto. S obzirom na to da smo prošle godine imali 800.000 noćenja, ove godine očekujemo da ćemo se približiti, a možda čak i premašiti brojku od milijun noćenja. TZ Grada Hvara i Grad Hvar su prošle godine započeli s postavljanjem triju informativnih

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

odnosno edukativnih ploča na kojima navodimo preporuke o tome kako gosti trebaju biti odjeveni te kako se ponašati u Gradu Hvaru. Kad je riječ o Gradu Hvaru, na osnovi naše kontrole tržišta i metoda mjeranja promotivnih učinaka, došli smo do podatka da su upravo te ploče bile najviše dijeljene fotograﬁje u lanjskoj sezoni i uskoro ćemo ih ponovno postaviti.

OVE GODINE OČEKUJEMO DA ĆEMO SE PRIBLIŽITI, A MOŽDA ČAK I PREMAŠITI BROJKU OD MILIJUN NOĆENJA Cilj nam je naše goste educirati i preporučiti im kulturno i povijesno područje koje sam Grad Hvar i njegovo okruženje zaslužuju, kao i usmjeravati ih na prikladan način odijevanja i ponašanja u središtu mjesta. Ove godine će se Dani hrvatskog turizma, najveća turistička manifestacija i jedna od najvećih manifestacija u Hrvatskoj, održati u Hvaru. Na jesen je dogovoreno i održavanje sjednice Vlade na Hvaru. To su značajni događaji koji bi trebali riješiti neke naše osnovne probleme, ali i pridonijeti dodatnoj promociji hvarskog turizma. Dani hrvatskog turizma tradicionalno se održavaju u organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke zajednice te svake godine okupljaju više od 1000 sudionika. Ovogodišnji program donosi brojna predavanja, radionice i okrugle stolove na kojima će sudjelovati vodeći domaći i svjetski turistički stručnjaci, a tradicionalno će se završiti dodjelom nagrada i priznanja najboljima u akcijama Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore.

BROJKE, BROJKE

RADIO I TELEVIZIJA U 2017. 147 radiopostaja u 2017.

120

na drĹžavnoj razini

regionalne radiopostaje

lokalnih radiopostaja

1.178.100 emitiranih sati programa

4039 ukupno zaposlenih na radiopostajama

158.809 emitiranih sati informativno-dokumentarnoga programa

27 TV centara u Hrvatskoj

228.894 emitirana sata programa 54.709 emitiranih sati informativno-dokumentarnoga programa Izvor: DZS

televizija emitira program na drĹžavnoj razini

regionalnih televizija

lokalnih televizija

3931 ukupno zaposlenih na televizijama 11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 5

TEMA TJEDNA PAMETNI GRADOVI

TEHNOLOGIJE POJEDNOSTAVLJ Prema istraživanju Zavoda za gradski promet Odsjeka prometa pri Fakultetu prom 40 primjenjuju se neka pametna rješenja. Primjeri Dubrovnika, Zagreba, Osijeka ili pokazuju kako lokalne vlasti promišljaju razvoj u pametnome smjeru, kaže Nataša piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ne tako dalekoj budućnosti, točnije, već za dvije godine, u svijetu će čak 30 milijardi uređaja biti povezano na internet i međusobno razmjenjivati podatke. Vrijeme ICT tehnologija, Interneta stvari i primjene M2M (Machine to Machine) komunikacije izvrsna je prilika za razvoj pametnih rješenja za gradove zahvaljujući kojima njihovi građani mogu korištenjem

naprednih aplikacija preskočiti određene administrativne barijere te na dlanu imati trenutačni uvid u potrošnju električne energije, vode, plina ili vidjeti koje je parkirališno mjesto slobodno. Takva rješenja pridonose smanjenju prometnih gužvi, energetskoj i vremenskoj učinkovitosti, većoj brizi za okoliš te tome da čak i poslovično spora i zahtjevna birokracija postane jednostavnija i brža za

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

krajnjeg korisnika. Nije naodmet dodati i to da pametni sustavi i poduzetnicima idu na ruku, jer, ipak, vrijeme je novac. Među najpametnijim gradovima u svijetu koji su zahvaljujući digitalnim tehnologijama primjetno povećali kvalitetu života svojih građana ističu se Beč, Amsterdam, Kopenhagen, Chicago, Singapur i, među ostalim, Yinchuan. Softver u autobusima ovoga kineskoga grada, zanimljivo

UJU ŽIVOT etnih znanosti, od 128 hrvatskih gradova u njih Splita, kao i niza drugih manjih gradova i općina, Zrilić

je naglasiti, prepoznaje lica stanovnika koji tako ne trebaju poništavati vozne karte uoči željene vožnje. Također, sabijači u kantama za otpad pomoću sunčeve energije povećavaju njihov kapacitet, dok građani mogu online, primjerice, naručiti hranu i druge kućne potrepštine te ih umjesto čekanja u redu ispred blagajne pokupiti u rashlađenim pametnim ormarima.

A gdje je u svemu tome Hrvatska? Zagrebačka gradska uprava u lipnju treba završiti strateški dokument Zagreb Smart City koji će po uzoru na napredne europske gradove biti okosnica u implementaciji i nadogradnji inovativnih načina korištenja resursa i novih tehnologija s ciljem bolje koordinacije uprave i građana u razvoju grada i gospodarstva, unapređenju kvalitete života, smanjenju

utjecaja na klimatske promjene i slično. Važno je istaknuti kako najveći hrvatski grad već primjenjuje mnoga pametna rješenja te je pokrenuo projekte kao što su Startup Factory, e-platformu Zagreba koja poboljšava komunikaciju s građanima, mobilnu aplikaciju mojzagreb. info, online usluge Moj račun, e-Taksi, nadzor prometa te izgradnju električnih punionica vozila, a koje pokazuju kako je

11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 7

TEMA TJEDNA

Zagreb uložio značajne napore u razvoj smart koncepta upravljanja i razvoja.

RAZNE KATEGORIJE GRAĐANA U razvijenim državama EU-a smatra se da korištenje javno dostupnih podataka pozitivno pridonosi novim urbanim rješenjima i rastu lokalnog gospodarstva. Stoga smatramo da na tome trebamo dodatno raditi i educirati svoje korisnike. Nataša Zrilić, savjetnica za razvoj Grada Rijeke

Nataša Zrilić, savjetnica za razvoj Grada Rijeke, kaže kako se ovaj grad razvija sukladno Strategiji za razdoblje 2014.-2020., pri čemu su strateški ciljevi vezani za razvoj riječkoga prometnoga pravca, tehnološki napredno gospodarstvo i uključivanje svih građana. “U skladu s tom strategijom, Rijeka je u suradnji s gradskim ustanovama te gradskim komunalnim i trgovačkim društvima realizirala niz projekata sukladnih europskom konceptu Pametnog grada”, ističe. Pametni projekti, dodaje ona, pridonose kvaliteti i učinkovitosti javnih usluga te smanjenju javnih troškova. “Pritom moramo voditi računa o raznim kategorijama građana i pronaći rješenja kojim će se zadovoljiti zajednički i speciﬁčni interesi. Kod pametnih semafora i pametnog upravljanja javnim parkiralištima najviše koristi imaju vozači, odnosno zaposlenici koji žure s posla i na posao. No kod korištenja javnih Wi-Fi zona u gradu najveći je broj mladih. Također, upravo su studenti korisnici našeg Startupa Rijeka koji je orijentiran na IKT projekte, ali i one koje su povezani s kreativnim industrijama uz pomoć mentora”, napominje Nataša Zrilić dodajući kako Rijeka, kao Europska prijestolnica kulture 2020., dodatno mora razviti upravo kreativne industrije u funkciji lokalnog gospodarstva. “Rijeka radi na novom projektu Energane koja će okupiti ciljane korisnike svih generacija. Iako su naši gradski portali dobro posjećeni, primijetili smo da moramo dodatno promovirati svoj portal otvorenih podataka. Naime, u razvijenim državama EU-a smatra se da korištenje javno dostupnih podataka pozitivno pridonosi

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

novim urbanim rješenjima i rastu lokalnog gospodarstva. Stoga smatramo da na tome trebamo dodatno raditi i educirati svoje korisnike. Riječki projekt građanskog odgoja, koji provodimo u suradnji s osnovnim školama, pridonosi pametnom načinu života djece i mladih.

ZAGREBAČKA GRADSKA UPRAVA U LIPNJU TREBA ZAVRŠITI STRATEŠKI DOKUMENT ZAGREB SMART CITY Iznimno smo ponosni na to što u Hrvatskoj raste interes za taj riječki model građanskog odgoja te ga preuzimaju gradovi i županije. No s druge strane, imamo izvrsna iskustva u edukaciji osoba treće životne dobi koje se nakon informatičkih radionica uključuju u uređivanje web stranice za tzv. penziće i pridonose uključivanju starijih u digitalni svijet. Također, putem online igre Proračun(ajme) građani mogu pridonijeti izradi proračuna, a cijela priča ima i obrazovnu komponentu. Putem online socijalnog kalkulatora građani mogu vidjeti svoja

prava po Socijalnom programu ovisno o svojim prihodima”, objašnjava nam Nataša Zrilić.

CJELOVITA TEHNOLOŠKA RJEŠENJA Zadnjih nekoliko godina sve je više gradova u Hrvatskoj koji se temeljem pojedinačnih projekata u različitim područjima svrstavaju u pametne. “Tome pridonose i pokrenuta vrednovanja pojedinih medija njihovih postignuća u područjima koja deﬁniraju pametan grad. Prema istraživanju Zavoda za gradski promet Odsjeka prometa pri Fakultetu prometnih znanosti, od 128 hrvatskih gradova u njih 40 primjenjuju se neka pametna rješenja. Primjeri Dubrovnika, Zagreba, Osijeka ili Splita, kao i niza drugih manjih gradova i općina, pokazuju na koji način lokalne vlasti promišljaju razvoj u pametnome smjeru, odnosno na koja su se područja usmjerili. U većim gradovima uglavnom se promišljaju nova rješenja pametne mobilnosti, a iznimno je dobro to što se u izradu novih tehnoloških rješenja sve više uključuju mladi stručnjaci putem start-up tvrtki i velike kompanije. Sve što se radi je pozitivno i predstavlja digitalizaciju kao novi pravac u razvoju Hrvatske. No moramo biti svjesni da se EU mora tehnološki osnažiti kako bi europsko gospodarstvo bilo konkurentno na globalnom tržištu. Moramo znati da Indija ima sustavan pristup razvoju pametnih gradova, a kompanije iz SAD-a i Kine nude cjelovita tehnološka rješenja za gradove. U Hrvatskoj se mora shvatiti da se ne radi o nacionalnom natjecanju s političkim predznakom među gradovima već o globalnoj konkurentnosti EU-a. Veliki gradovi u Hrvatskoj mogu dati puni doprinos tehnološkoj konkurentnosti EU-a”, ističe ona. Željko Jurić, pročelnik Zavoda za informatičku djelatnost Grada Rijeke, kaže kako ovaj grad želi poručiti da proces digitalizacije napreduje vrlo brzo i da se ne radi više samo o pojedinačnim projektima. “Radi se, zapravo, o novim tehnološkim cjelinama koje u sebi objedinjavaju niz projekata i nude više funkcionalnosti. Tijekom niza radionica, u sustavu Grada Rijeke utvrdili smo desetak novih pravaca, a cijeli dokument uskoro ćemo dati na e-savjetovanje i zasigurno dobiti dodatne prijedloge. Želimo posebno naglasiti megaprojekt Centra dijeljenih podataka u kojem bi se prikupljali podaci iz svih raspoloživih baza gradske uprave, gradskih komunalnih i trgovačkih društava te gradskih ustanova. Raspoloživi podaci bi se potom analizirali i rezultati bi služili za donošenje kvalitetnih odluka. Primjerice, putem pametnih semafora moguće je prikupiti ogroman broj podataka o stanju u prometu te detaljno utvrditi problematiku tijekom dana”, objašnjava on.

KVALITETNO POVEZIVANJE Alen Pejić, privremeni voditelj Ureda gradonačelnika Velike Gorice i referent za eupravu i IT, ističe kako ovaj grad koristeći suvremenu informacijsku i komunikacijsku tehnologiju želi građanima i poduzetnicima olakšati obavljanje svih poslova te unaprijediti način poslovanja gradske uprave i ustanova te komunalnih društava. “U tu svrhu grad je izradio i Strategiju Velika Gorica - pametan grad koja će se uskoro naći na javnom savjetovanju”, napominje. S obzirom na posebnosti Velike Gorice, prostorno velikog područja i s više od pola stanovništva u ruralnim dijelovima grada, nastavlja on, za nas je najveći izazov proteklih godina bio omogućiti građanima kvalitetno povezivanje na komunikacijsku infrastrukturu. “Glavne prednosti rješenja koja smo do sada uveli jesu mogućnost da građani provjeravaju statuse svojih predmeta putem interneta i prijavljuju različite vrste komunalnih ili drugih problema putem računala ili mobilnih uređaja”, ističe on dodajući kako se u posljednje vrijeme primjećuje da hrvatski gradovi sve više uvode pametna rješenja po uzoru na neke europske. “Ono što ostaje kao značajno pitanje i predmet nekih budućih istraživanja i analiza jest koliko se ta pametna rješenja uvode ‘pametno’. Ili, preciznije rečeno, koliko ta rješenja doista donose korist građanima. Primjerice, neka prometna rješenja koja u višemilijunskim gradovima znatno unapređuju funkcioniranje prometa i građanima olakšavaju život, štede vrijeme i novac, u manjim gradovima poput hrvatskih zasigurno neće donijeti toliku korist. Ključno je prepoznati stvarne potrebe

Uvođenjem Smart City projekata postiglo bi se jednostavnije i jeftinije obavljanje usluga gradske uprave prema građanima, a time i veća eﬁkasnost i zadovoljstvo samom uslugom. Davor Nađi, zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje

U RIJECI SU STRATEŠKI CILJEVI VEZANI ZA RAZVOJ RIJEČKOGA PROMETNOGA PRAVCA, TEHNOLOŠKI NAPREDNO GOSPODARSTVO I UKLJUČIVANJE SVIH GRAĐANA 11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 9

TEMA TJEDNA

i razvijati rješenja u tom smjeru, a ne samo kopirati ona iz svijeta”, objašnjava on dodajući kako će u nadolazećem razdoblju naglasak Velike Gorice biti na uvođenju novih e-usluga, unapređenju i povezivanju komunalnog sustava te na sustavima zaštite okoliša, prije svega praćenja kvalitete zraka i buke na području grada.

Ono što ostaje kao značajno pitanje i predmet nekih budućih istraživanja i analiza jest koliko se ta pametna rješenja uvode ‘pametno’. Ili, preciznije rečeno, koliko ta rješenja doista donose korist građanima. Alen Pejić, privremeni voditelj Ureda gradonačelnika Velike Gorice i referent za e-upravu i IT

vode do 50 posto”, kaže, među ostalim, Ana Marija Pilato, dodajući kako je pripremljen i sustav koji traženje gradskog parkinga pretvara iz dugotrajnog i frustrirajućeg procesa u par jednostavnih akcija. “Ideja je temeljena

ZNAMENITOSTI NA MOBITELU Ana Marija Pilato, direktorica Razvojne agencije Grada Dubrovnika (DURA), ističe kako se međunarodna prepoznatljivost koncepta Smart City Dubrovnik realizira temeljem Strategije razvoja Pametnog Grada Dubrovnika do 2020., usvojene na Gradskom vijeću još 2015. “Cilj projekta je realizacija većeg broja ICT projekata što će imati značajan pozitivni utjecaj na standard života građana. Svi projekti moraju biti izvedeni planski i u međusobnoj koordinaciji, s posebnim naglaskom na Open Data koncept, prema kojem bi razni podaci prikupljeni iz okoliša bili dostupni građanima na korištenje. Ovakvim djelovanjem i sinergijom stvara se osnovni preduvjet za izradu IOC-a, Intelligent Operations Centera, tj. centra u kojem se prikupljaju, analiziraju i prikazuju svi podaci raznih senzorskih mreža kao što su temperatura zraka, vlaga zraka i tla, nadzor prometa vozila i pješaka, stanje slobodnih parking mjesta, detekcija zvuka i smanjenje buke, potrošnja energije, potrošnja vode...”, kaže ona. Među realiziranim projektima ističe se Dubrovnik Card aplikacija koja modernizira pristup ponudi koju sadrži Dubrovačka kartica koja, pak, omogućava posjetiteljima toga grada ulaznicu u osam kulturno-povijesnih znamenitosti kao i različite popuste u trgovinama i ugostiteljskim objektima uz koju dolazi i besplatni turistički vodič. “Uvođenjem mobilne aplikacije korisnik više neće imati potrebu za papirnatom brošurom jer će sve potrebne informacije o znamenitostima, objektima i ponudama imati na svome mobilnom uređaju”, naglašava ona. Također, valja istaknuti pametni park. “Tehnologija pametnog parka temelji se na principu automatske regulacije navodnjavanja zelenih površina gdje senzori mjere vlagu u zemlji te uključuju prskalice po potrebi za različite dijelove parka - ako je izmjerena vlaga manja od dopuštene. Uz distribuirano mjerenje izvedena je i paralelna kontrola više redova prskalica čime se ostvaruje optimalno autonomno upravljanje cijelim sustavom u stvarnom vremenu. Osnovna prednost ovog projekta je potpuna modernizacija navodnjavanja koja predviđa uštede u potrošnji

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

STRATEGIJA VELIKA GORICA - PAMETAN GRAD ĆE SE USKORO NAĆI NA JAVNOM SAVJETOVANJU na želji da u što kraće vrijeme korisnik pronađe najbliže slobodno parkirališno mjesto u gradu. Na 124 parking mjesta postavljeni su senzori koji u stvarnom vremenu šalju informaciju na poslužitelj te su one dostupne korisnicima u obliku interaktivne mape na mobilnim iOS i Android aplikacijama na kojima će se vidjeti sve informacije o parkingu, od cijene, preko besplatnih sati do uvjeta korištenja”, ističe.

EKONOMSKI POTENCIJAL Zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje Davor Nađi kaže kako je strateško planiranje ovoga grada vođeno sviješću o tome da urbani razvoj u 2018. nužno podrazumijeva primjenu suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija u unapređenju upravljanja gradskim resursima i pružanju usluga građanima. “Osim toga, u planiranju razvoja uzimamo u obzir ekonomski potencijal koji sa sobom donose inovativne i tehnološki napredne industrije, a svoje gospodarstvenike, kao i djecu i mlade, želimo usmjeravati prema inovativnom pristupu u poslovanju i organizaciji društvenog života. To uključuje unapređenja predviđena Strategijom razvoja Grada Svete Nedelje za razdoblje 2018.-2022. poput GIS sustava, aplikacije za prijavu kvara javne rasvjete na području grada, elektroničkog praćenja i

obrade pošte i slično”, ističe on i dodaje kako pozitivna demograﬁja predstavlja poticaj za razvoj gradske infrastrukture i usluga koje je potrebno pripremati imajući u vidu rastući broj stanovnika i demografsku obnovu grada.

MEĐUNARODNA PREPOZNATLJIVOST KONCEPTA SMART CITY DUBROVNIK REALIZIRA SE TEMELJEM STRATEGIJE RAZVOJA PAMETNOG GRADA DUBROVNIKA DO 2020.

“Veći broj stanovnika, osobito obitelji s djecom, predstavlja izazov za razvoj komunalne infrastrukture, prometno povezivanje te razvoj obrazovne i zdravstvene infrastrukture u odnosu na koje se kontinuirano povećava broj korisnika. Uz razvoj poslovnog okruženja, osiguravanje kvalitetnih uvjeta za život obitelji nužan je preduvjet daljnjeg razvoja grada. Uvođenjem Smart City projekata postiglo bi se jednostavnije i jeftinije obavljanje usluga gradske uprave prema građanima, a time i veća eﬁkasnost i zadovoljstvo samom uslugom”, napominje. U tom gradu smatraju kako, gledajući sve gradove kao cjelinu, Hrvatska u prosjeku vjerojatno zaostaje za europskim trendovima kada je u pitanju korištenje Smart City rješenja. “No gledajući pojedinačno to ovisi od grada do grada. Neki rade više po pitanju implementacije pametnih rješenja, a neki manje”, naglašava on dodajući kako Grad Sveta Nedelja usmjerava napore, koje ulaže u razvoj gospodarstva, na privlačenje investitora i poticaj gospodarstvenicima i projektima u sektorima koji imaju najveći inovacijski potencijal te općenito potiče razvoj inovacija među gradskim poduzetnicima. “Sukladno tome, u pripremi je izrada i implementacija informatičko-komunikacijskog sučelja za poduzetnike”, zaključuje Davor Nađi.

Cilj projekta je realizacija većeg broja ICT projekata što će imati značajan pozitivni utjecaj na standard života građana. Svi projekti moraju biti izvedeni planski i u međusobnoj koordinaciji, s posebnim naglaskom na Open Data koncept. Ana Marija Pilato, direktorica Razvojne agencije Grada Dubrovnika

11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 11

INTERVJU

Nastojali smo ponuditi alate koji bi se trebali primijeniti kako bi se vino prestalo tretirati samo s proizvodnog aspekta

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

ĐURO HORVAT, GLAVNI DIREKTOR VISOKOG UČILIŠTA EFFECTUS

KAD JE RIJEČ O VINU, MI SMO SVOJEVRSNI FENOMEN Jedina smo zemlja koja 57 ili 60 milijuna litara vina stavlja u promet, a proizvodimo između 120 i 150 milijuna litara vina godišnje. Znači, više od polovine proizvodnje vina negdje luta i nitko ne zna zašto je takav raskorak. Ne zna se gdje ono završava jer tog vina nema ni na zalihama. Znači siva zona je ogromna, pa to nameće potrebu državne intervencije piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

dnedavno je industrija vina s pripadajućom logistikom uključujući i znanost postala bogatija za knjigu Marketing vina u teoriji i primjeni koja je nedostajala, a koja je nužno potrebna ovom sektoru. Koautor knjige doktor znanosti Đuro Horvat, glavni direktor Visokog učilišta Effectus, ima bogato praktično i teorijsko iskustvo vezano za tržište, prodaju i marke-

ZANIMLJIVO JE DA SE OD 2016. GODINE DO DANAS ZALIHE VINA I PRODAJA VINA OTPRILIKE POKLAPAJU ting. Knjigu je napisao zajedno s prof.dr. Marcelom Melerom, a prema Horvatovim riječima namijenjena je vinarima, kupcima i distributerima vina, ljubiteljima vina, ali i studentima. S Đurom Horvatom razgovarali smo o marketingu vina, njegovom pozicioniranju na tržištu, svjetskim i europskim trendovima...

 Koji Vam je bio cilj kada ste pisali knjigu Marketing vina u teoriji i primjeni? - Cilj je bio sistematizirati sva dosadašnja znanja i s nekih drugih područja, a ne samo vezana uz vino. Knjiga upućuje na provedbu

određenih marketinških i logističkih, odnosno poslovnih procesa. Nastojali smo ponuditi alate koji bi se trebali primijeniti kako bi se vino prestalo tretirati samo s proizvodnog aspekta. Neophodan je prelazak na marketinšku i prodajnu, odnosno, tržišnu orijentaciju. Osnovna vrijednost ove knjige je njena praktičnost. Nastala je kombinacijom teoretskih i praktičnih znanja. Važna je čak i za turističke zajednice koje brendiranju neke ponajprije vinorodne destinacije.

 Što je, dakle, potrebno napraviti? - Potrebno je sustavno analizirati trenutačnu situaciju tržišta vina što bi stvorilo temelje za artikulaciju učinkovite strategije koja bi obuhvatila i male i velike vinare. Preciznije rečeno, nužno je proučiti domaće ali i europsko i svjetsko tržište kako bismo precizno utvrdili trenutačne tržišne procese te projicirali buduća tržišna kretanja u ovom sektoru. Vinu, kao proizvodu hrvatskih vinara, treba pored neupitne kvalitete pridodati što više dodane vrijednosti uz pomoć brendiranja i različitih oblika promocija te dizajna u smislu stvaranja što atraktivnije ambalaže. U tom pogledu potrebno je dodatno specijalističko educiranje.  Kako to napraviti? - Već sam spomenuo važnost dodatnog obrazovanja svih sudionika u procesu proizvodnje i distribucije vina. Svaka regija u našoj zemlji, kao i u Europi i svijetu, ima speciﬁčne potrošačke potrebe ili, ako hoćete, različite kulture konzumacije vina koje valja poznavati i

Vinu, kao proizvodu hrvatskih vinara, treba pored neupitne kvalitete pridodati što više dodane vrijednosti uz pomoć brendiranja i različitih oblika promocija te dizajna u smislu stvaranja što atraktivnije ambalaže. U tom pogledu potrebno je dodatno specijalističko educiranje.

11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 13

INTERVJU uvažavati. Pored toga potrošačke potrebe, odnosno interesi i navike ovise o stupnju obrazovanja i životnoj dobi te, naravno, kupovnoj moći, a to su samo neke varijable koje određuju plasman vina na pojedinim tržištima. Naglasio bih kako se megalopolisi, odnosno ogromna urbana središta trebaju zasebno analizirati. Unutar tih i drugih segmenata tre-

OSOBNO SE ZALAŽEM I SMATRAM ISPRAVNIM DA SE CIJENA VINA ODREĐUJE PREMA KVALITETI BERBE, ODNOSNO PREMA KVALITETI GODINE BERBE ba utvrditi tržišne tendencije kojima se mora što brže prilagoditi što, pored ostalog, iziskuje ﬂeksibilnost.

Za vino su važne emocije jer ono prvenstveno služi za stvaranje iznimnog i po mogućnosti nezaboravnog doživljaja. Danas su emocije i emocionalna inteligencija jedna od temeljnih alata poslovanja kako unutar tako i izvan poduzeća, pa u tom pogledu ni proizvodnja i potrošnja vina nisu iznimka.

 Kakvi su trendovi u prodaji i plasmanu vina? - Trendovi su unazad nekoliko godina vrlo speciﬁčni. Europska unija je uspjela stabilizirati proizvodnju vina i harmonizirati s potrošnjom što je veliki pomak. Svjetsko tržište, kad je riječ o potrošnji vina, pada po glavi stanovnika kada gledamo potrošnju na tradicionalnim tržištima. No javljaju se neka tržišta s rastom, poput Brazila i Sjeverne Amerike. Promjene su nastale i što se tiče berbe. Recimo, tradicionalna tržišta u proizvodnji vina imala su lošiju berbu. Primjerice, Španjolska, Italija i Francuska imaju pad proizvodnje vina iz berbe 2017. godine.  Mijenja li se vrijednost tog sektora? - Da, mijenja se, i to na vrlo zanimljiv način. Primjerice, Španjolska koja je uz Italiju količinski najveći izvoznik vina, nije najveći izvoznik kada gledate ﬁnancijsku vrijednost. Dok, recimo, količinski izvoz francuskih vina pada, cijena mu istodobno raste. Tako da je, kada gledamo vrijednost izvezenih vina, ipak lider Francuska.  A gdje su hrvatska vina? - Mogu reći da se događaju neke čudne stvari. Potrošnja vina nema rast, proizvod postaje sve kvalitetniji, ali potrošačka cijena se još uvijek bitno ne mijenja. Izvoz značajnije ne raste, cijena izvoza pada, dok s druge strane uvoz vina u Hrvatsku raste. Zanimljivo je da uvoz u Hrvatsku raste upravo u kategoriji koju bih ja nazvao ‘ostala vina’. To nije kategorija kućnih

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

vina, nego kategorija tzv. retail proizvoda. Znači ni retail se nije pozicionirao u smislu da bi im vino bilo važan proizvod, odnosno kao mali agregat koji vino može biti u razvoju turizma, kao što je to za razne djelatnosti.

 Je li turizam glavno tržište hrvatskih vina? - Kada gledamo turizam kao svojevrsno izvozno tržište, na kojem brojni strani turisti konzumiraju naše proizvode pa i vina, on ipak nije na zadovoljavajući način pokrenuo poljoprivrednu proizvodnju te prehrambenu industriju. Naravno da bi bez turizma bilo puno teže, ali on još ni izdaleka nije ostvario svoje potencijale u pogledu kupovine naših vina, ali i ostalih domaćih poljoprivrednih proizvoda. Tu prije svega mislim na naša autohtona vina kao i na naše tradicionalne proizvode, bolje reći delicije.

 Što je u vinarstvu i vinogradarstvu zadnjih godina zanimljivo? - Zanimljivo je da se od 2016. godine do danas, zalihe vina i prodaja vina otprilike poklapaju. Također je zanimljivo da u dijelu vrhunskih vina imamo pokazatelje po kojima zaliha raste, a prodaja pada. To znači da potrošači u turizmu nisu prepoznali kategorizaciju naših vina, pa valja poraditi na dodatnoj promociji naših vrhunskih vina i vinskih položaja.  A kakva je situacija kad je riječ o politici cijena vina? Neki vinari tvrde da sedamosam godina nisu podizali cijenu vina. - Osobno se zalažem i smatram ispravnim da se cijena vina određuje prema kvaliteti berbe, odnosno prema kvaliteti godine berbe. Zemlje, odnosno vinari zemalja koje su uspjele, nametnule su se upravo zahvaljujući takvoj politici.

Ne može cijena vina, primjerice, iz berbe 2014. godine biti ista kao ona berbe 2017. godine. U proizvodnji, tehnologiji i znanju smo napredovali, ali u ovom dijelu baš i nismo. Ostali smo loši u znatnom dijelu logističkog lanca. Nismo se pripremili za osvajanje novih kupaca i novih tržišta što iziskuje speciﬁčna i soﬁsticirana znanja koja generiraju dodanu vrijednost. Plasman vina, marketing, kontakt s potrošačima nije nam na visokoj razini. Slabo slušamo potrošače. To bi nam itekako pomoglo da probudimo njihove emocije koje su iznimno važne pri odabiru vina odnosno proizvoda. Za vino su važne emocije jer ono prvenstveno služi za stvaranje iznimnog i po mogućnosti nezaboravnog doživljaja. Danas su emocije i emocionalna inteligencija jedna od temeljnih alata poslovanja kako unutar tako i izvan poduzeća, pa u tom pogledu ni proizvodnja i potrošnja vina nisu iznimka. Kada probudite emocije kod svojih radnika, napravili ste nezaustavljiv proces stalnog poboljšavanja proizvodnih i uslužnih procesa, a kada potaknete emocije potrošača, tada ste osigurali kontinuirani rast tržišnog udjela koji osiguravaju lojalni kupci.

 Postoji li kod nas volja za takvim udruživanjem? Ima li volje za zajedničkim nastupom? - Vidim da postoji volja, a morat će se prihvatiti i određena odgovornost. Potrebno je osigurati dodatna sredstva za podizanje atraktivnosti pojedinih destinacija. Lokacija je za konzumaciju odnosno uživanje u vinu jako važna. Nije isti okus kada isto vino pijete u Splitu ili Zagrebu, a pogotovo kada ga pijete u podrumu gdje odležava. Okus ovisi ne samo o samom vinu, nego i o lokalitetu, bolje reći, ambijentu jer svaki od njih stvara speciﬁčne emocije i doživljaj.

 Dvije zadnje berbe su količinski bile lošije, a sezone vrlo jake. Kako to utječe na proizvođače vina? - Kad je riječ o vinu, mi smo doista svojevrsni fenomen. Jedina smo zemlja koja 57 ili 60 milijuna litara vina stavlja u promet, a proizvodimo između 120 i 150 milijuna litara vina godišnje. Znači, više od polovine proizvodnje vina negdje luta i nitko ne zna zašto je takav raskorak. Ne zna se gdje ono završava jer tog vina nema ni na zalihama. Znači siva zona je ogromna, pa to nameće potrebu državne intervencije kako bi se ta očita slabost eliminirala jer omogućava brojne manipulacije štetne ne samo za državni proračun nego i za same potrošače.

 Znači, vinari se moraju udružiti? - Osnovne poluge nove nacionalne strategije se temelje upravo na umrežavanju. Kao pojedinac možete biti kotačić, ali nikada nećete dosegnuti one vrijednosti kakve biste mogli u slučaju da vas podržava neko udruženje kojem pripadate. Tek tada ćete imati optimalnu korist. Ako sami nastupate, to neće biti dugoročno održivo. Stoga morate promijeniti ponašanje, odnosno poslovnu ﬁlozoﬁju i sustav vrijednosti kao i osobnih prioriteta. Zato je nužna edukacija i stalna razmjena iskustava kao i spremnost na kontinuirane promjene. Potrošač mora biti siguran da za određenu cijenu dobiva odgovarajuću vrijednost. Kada to shvatimo, onda će i

 Je li zakon o OPG-ovima opasnost za povećanje sivog tržišta? Neki proizvođači misle tako. - Mislim da ipak nije jer će ugostitelj koji ima OPG morati biti registriran. U zakonu o vinu je to deﬁnirano, tako da će morati proći određenu kontrolu. OPG ima pravo staviti svoj proizvod a tako i vino u promet u svom objektu ako ga ima, ali će morati proći kontrolu.

POTREBNO JE OSIGURATI DODATNA SREDSTVA ZA PODIZANJE ATRAKTIVNOSTI POJEDINIH DESTINACIJA

 U zakonu o vinu je predviđen fond za marketing. - U zakonu o vinu odnosno u njegovoj radnoj verziji predviđene su četiri vinarske regije koje se mogu marketinški kvalitetno promovirati, i to ne samo na domaćem nego i na inozemnom tržištu. Dakle, pokazala se politička volja. Normalno je da je za to potreban i određeni budžet.

cjenovna percepcija o vinu biti odgovarajuća. Ona je danas neodgovarajuća jer potrošači smatraju da za vino plaćaju više negoli trebaju. Ukratko, kvaliteta vina u Hrvatskoj je izuzetno napredovala, ali je izostalo odgovarajuće brendiranje i sukladno tome primjereno tržišno pozicioniranje. A nije rijetko da vino distribuiraju i neki koji o njemu ne znaju mnogo.

Slično kao što ima i Agencija za marketing vina u Austriji. Austrijska je praksa da uplaćuju dionici, dakle vinari, a moguća je potpora i javnog sektora. Znači, i vinari moraju biti spremni dodatno ulagati. Austrija je dokazala da s budžetom od osam milijuna eura za marketing vina može ostvariti rezultat od 60 milijuna litara vina u izvozu. A imali su strašnu krizu 1984. godine. Krenuli su s cijenom od 0,8 centi, a sada su im vina tri i pol do četiri eura po litri.

Kao pojedinac možete biti kotačić, ali nikada nećete dosegnuti one vrijednosti kakve biste mogli u slučaju da vas podržava neko udruženje kojem pripadate. Tek tada ćete imati optimalnu korist. Ako sami nastupate, to neće biti dugoročno održivo.

11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 15

AKTUALNO HRVATSKO-JAPANSKI POSLOVNI SASTANAK

Japanski investitori premalo znaju o Hrvatskoj Japan je tek 42. zemlja po vrijednosti ekonomske suradnje s Hrvatskom, što znači da postoji veliki potencijal za napredak u našim odnosima, istaknuo je Keiji Takiguchi piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr Hrvatskom, što znači da postoji veliki potencijal za napredak u našim odnosima”, ističe veleposlanik Japana u Hrvatskoj Keiji Takiguchi dodajući kako japanske tvrtke u zemljama Srednje i Istočne Europe imaju više od 1000 investicija, od čega ih je trećina proizvodnih.

NOVE PRILIKE ZA SURADNJU

24 japanske tvrtke posluju u Hrvatskoj

85,8 8 mil $ lanjska trgovinska razmjena dviju zemalja

Hrvatskoj trenutačno posluju 24 japanske tvrtke, a u protekle dvije godine zabilježen je snažan rast izvoza hrvatskih proizvoda na tržište Japana. Ukupna trgovinska razmjena dviju zemalja u 2017. godini je iznosila 85,8 milijuna dolara. U toj godini hrvatski izvoz u Japan znatno je skočio, i to za 55 posto i iznosio je gotovo 55 milijuna dolara, dok je uvoz iz te zemlje pao za 15 posto na 30,5 milijuna dolara. Najviše smo izvezli ribe i to kvalitetne tune koju japansko tržište prepoznaje i cijeni, a u izvozu još značajnije sudjeluju i aparati za mehanoterapiju, kvalitetno drvo, heterociklički spojevi i pripravci koji se koriste u prehrani životinja. No tim brojkama ne možemo biti zadovoljni, pokazao je prošlotjedni Hrvatsko-japanski poslovni sastanak u organizaciji Hrvatske gospodarske komore organiziran u okviru obilježavanja 25. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa Japana i Hrvatske. “Japanski BDP je treći najveći na svijetu, ali smo tek 42. zemlja po vrijednosti ekonomske suradnje s

POSTOJI PUNO PROSTORA ZA POBOLJŠANJE GOSPODARSKIH ODNOSA HRVATSKE I JAPANA, KAŽE BARBARIĆ 16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

Među najvažnijim japanskim investicijama u Hrvatskoj ubraja se preuzimanje tvrtke Kali tuna za 33 milijuna dolara te otvaranje Centra za istraživanje i razvoj tvrtke Yazaki, proizvođača elektroničke opreme za automobilsku industriju. Propuštena je investicijska prilika i japanske tvrtke Marubeni koja je 2014. dala ponudu za realizaciju projekta izgradnje i upravljanja TE Plomin C, a u rujnu 2014. izabrani su za preferentnog ponuditelja. No dvije godine kasnije zaprimljena je obavijest EK prema kojoj se suradnja HEP-a i Marubenija u ocjenjuje kao nedopuštena potpora. Ipak Marubeni ne odustaje od moguće realizacije projekta. Tijekom 2017. HEP i Marubeni i dalje su pregovarali, a konačan status projekta TE Plomin C trebao bi biti uskoro poznat. “Japanske kompanije se moraju bolje informirati o kvalitetnim hrvatskim proizvodima, a ulagači se moraju podrobnije upoznati s prilikama za investicije”, naglasio je Takiguchi. “Hrvatska i Japan imaju tradicionalno dobre gospodarske odnose, ali postoji puno prostora za njihovo poboljšanje”, kaže potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić. “Vjerujem da će ovaj sastanak otvoriti nove prilike za suradnju i da će japanske tvrtke razmotriti Hrvatsku kao bazu za ulazak na jedinstveno europsko tržište. Sporazum o ekonomskom partnerstvu EU-a i Japana uklanja dosta barijera i pomoći će dodatnom rastu trgovinske razmjene naših zemalja”, naglasio je. Na skupu je poslovnom izaslanstvu iz Japana, uz sastanke s hrvatskim tvrtkama, svoje potencijale predstavilo desetak hrvatskih gradova i županija.

GOSPODARSKI FORUM ZAGREB-SANKT PETERBURG

POLA STOLJEĆA PRIJATELJSTVA Od otvaranja predstavništva u Moskvi 2010., HGK pruža izravnu podršku svim našim tvrtkama koje posluju na ruskom tržištu, kaže Luka Burilović piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

sklopu obilježavanja 50. godišnjice prijateljstva gradova Zagreba i Sankt Peterburga održan je Gospodarski forum Zagreb-Sankt Peterburg. Na forumu, na kojem je sudjelovalo više od 20 ruskih i oko 40 hrvatskih tvrtki, potpisan je Sporazum o suradnji Udruženja za podršku razvoja poduzetništva Međuregionalnog informacijsko-poslovnog centra Sankt Peterburga i Hrvatske gospodarske komore. Luka Burilović, predsjednik HGK, istaknuo je kako je prije krize vrijednost razmjene Hrvatske i Ruske Federacije dosezala 3,4 milijarde američkih dolara. “Nakon svih izazova, krize i sankcija, prošla godina označila je dugo očekivanu stabilizaciju i korak bliže prijašnjim vrijednostima”, kazao je dodajući kako su rusko i hrvatsko uvijek bila prijateljska tržišta na kojima su se aﬁrmirale brojne hrvatske tvrtke, posebice u farmaceutskoj, brodograđevnoj, poljoprivredno-prehrambenoj i naftnoj industriji te strojogradnji, graditeljstvu i turizmu od kojeg se puno očekuje. “Od otvaranja predstavništva u Moskvi 2010., HGK pruža izravnu podršku svim našim tvrtkama koje posluju na ruskom tržištu. Godine 2015. više od 100 hrvatskih tvrtki posjetilo je Moskvu i Rusku Federaciju. Unatoč sankcijama odlučili smo otići i

tim posjetom pokušati zadržati pozicije koje su te tvrtke imale dotad te zauzeti neke buduće. Jer, postoji ogromni potencijal”, kazao je dodajući kako se nada da će razmjena u ovoj godini premašiti milijardu dolara, a u roku od dvije-tri godine dosegnuti više od tri milijarde dolara. “Cilj nam je nastaviti upoznavati hrvatske tvrtke s potencijalom ruskih regija”, napomenuo je.

ZNAČAJAN INTERES Veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj Anvar Azimov također je istaknuo kako postoji veliki potencijal za razvoj gospodarskih odnosa, dodajući kako bi robna razmjena u 2018. trebala premašiti milijardu dolara. Guverner Sankt Peterburga Georgij Poltavčenko rekao je kako u tome ruskome gradu postoji značajan interes za jačanje poslovne suradnje sa Zagrebom, naročito u malom i srednjem poduzetništvu i sektorima digitalnih tehnologija i turizma. Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba, istaknuo je kako najveći hrvatski grad i Sankt Peterburg svakodnevno rastu, razvijaju se i postaju bolji za život njihovih građana, atraktivniji za turiste te privlačniji za gospodarstvenike i investitore. “Siguran sam da postoji još mnogo prostora za međusobno pomaganje dijeleći

naša znanja i iskustva kako bismo naše gradove učinili još uspješnijima u svima aspektima”, dodao je. Stjepan Dragičević, savjetnik Uprave Končara, ističe kako je ova tvrtka dugi niz godina prisutna na ruskom tržištu gdje u suradnji s tamošnjim kompanijama realizira projekte po principu ključ u ruke na svjetskim tržištima. “Potencijali sigurno postoje, ne samo na velikom ruskom tržištu, nego i u nastupu na trećim tržištima, zajedno s ruskim inženjering tvrtkama”, napomenuo je dodajući kako će potpisani sporazum olakšati nastojanja Končara da se snažnije probije na spomenuta tržišta.

NA FORUMU JE SUDJELOVALO VIŠE OD 20 RUSKIH I OKO 40 HRVATSKIH TVRTKI Suzana Knežević, viša stručna suradnica u HGK, istaknula je kako je među trgovinskim partnerima Hrvatske Ruska Federacija bila na 17. mjestu lani, a nekada je zauzimala visoko 6. mjesto.

11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 17

PV ANALIZA BRUSSELS ECONOMIC FORUM

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

BUDUĆNOST EU-a JE VEZANA UZ EURO I OBRATNO Naš prioritet broj jedan su novi poslovi i razvoj. Iz tog razloga smo mi u Europskoj komisiji pokrenuli Plan za Europu koji je proradio i postao fond za strateške investicije, istaknuo je Jean-Claude Juncker piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

russels Economic Forum je vodeći godišnji gospodarski događaj u organizaciji Europske komisije na kojem se raspravlja o aktualnim ekonomskim temama, perspektivi te o europskim gospodarskim izazovima. Ovogodišnji Brussels Economic Forum okupio je oko 1300 sudionika koji su imali prigodu slušati i sudjelovati na raspravama o budućnosti europskog gospodarstva u razdoblju digitalnih poremećaja, budućnosti rada u digitalnom gospodarstvu te o tome kakav je ﬁnancijski sustav pogodan za jačanje europske monetarne unije u digitalnom dobu. Uglavnom, budućnost Europske ekonomske i monetarne unije, prema mišljenju govornika, ide prema elastičnosti i konvergenciji.

središnje banke te da će uskoro biti proslavljeno i 20 godina od uvođenja eura. Istaknuo je kako

MORAMO IMATI NA UMU DA EKONOMSKA MONETARNA UNIJA I DIGITALIZACIJA NISU NEPOVEZANE, KAŽE BUTI

EGZISTENCIJALNA KRIZA NE SMIJE SE PODCJENJIVATI Predsjednik Europske komisije JeanClaude Juncker podsjetio je kako je nedavno obilježeno 20 godina Europske Marco Buti

je euro druga najviše korištena rezervna valuta u svijetu te da oko 60 zemalja na ovaj ili onaj način veže euro za svoje valute. Juncker je upozorio kako se ne bi smjela podcjenjivati egzistencijalna kriza kroz koju upravo prolazimo, nakon što je završila ekonomska i ﬁnancijska kriza.

11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 19

PV ANALIZA Predsjednik Europske komisije naglasio je kako se javni deﬁcit u euro području smanjio s više od šest posto u 2009. na 0,7 posto u 2018.

U ZADNJE VRIJEME SVE JE UVJETOVANO TEHNOLOGIJOM, POGOTOVO DIGITALNOM, OCIJENILA JE KRISTALINA GEORGIEVA Kristalina Georgieva

Put prema jedinstvenoj valuti izgleda kao lančana reakcija u kojoj je svaki korak riješio postojeću proturječnost i stvorio novu. Mislim da je krajnje vrijeme za prevladavanje tih suprotnosti. Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije

“Naš prioritet broj jedan su novi poslovi i razvoj. Iz tog razloga smo mi u Europskoj komisiji pokrenuli Plan za Europu koji je proradio i postao je fond za strateške investicije. Koristili smo neophodnu ﬂeksibilnost unutar pravila Pakta o stabilnosti i rastu. Podupirali smo zapošljavanje mladih kroz instrument Jamstva za mlade. Formirali smo jedinstveno digitalno tržište koje dovodi do dodane vrijednosti od 415 milijardi eura godišnje, što nije minorna dimenzija. Sve ove mjere dovele su do toga da je ekonomski rast u euro području u 2017. godini bio najviši u zadnjih 10 godina. U zadnje dvije godine, kad je riječ o rastu, premašili smo SAD i Japan. U svijetu je od 2013. godine otvoreno gotovo 13 milijuna novih radnih mjesta od kojih oko osam milijuna u euro području. Ne tvrdim da je Europska komisija stvorila osam milijuna radnih mjesta, ali da je

godini. Omjer duga države u odnosu na bruto domaći proizvod trebao bi se u euro području ove godine smanjiti na 86,5 posto, u odnosu na 94,2 posto koliko je iznosio 2014. godine. Juncker je ustvrdio kako se pred Europskom unijom nalaze dva glavna izazova. “Pred nama je prvi izazov da od oporavka imaju koristi svi. Moramo se pozabaviti uzrocima društvenog očaja koji se pojačao u zadnjih desetak godina što su problemi kojima se moraju baviti svi u Europi, a ne samo države ili socijalni partneri. Drugi izazov je dovršavanje ekonomske i monetarne unije. Put prema jedinstvenoj valuti izgleda kao lančana reakcija u kojoj je svaki korak riješio postojeću proturječnost i stvorio novu. Mislim da je krajnje vrijeme za prevladavanje tih suprotnosti”, istaknuo je Juncker koji smatra da je budućnost Europske unije budućnost eura i obratno - da budućnost eura ovisi o budućnosti Europske unije.

JUNCKER JE UPOZORIO KAKO SE NE BI SMJELA PODCJENJIVATI EGZISTENCIJALNA KRIZA KROZ KOJU UPRAVO PROLAZIMO osam milijuna ljudi ostalo bez posla, svi bi Europsku komisiju, siguran sam, smatrali odgovornom. Kao rezultat svih mjera zaposlenost je rekordno visoka. Naime, u Europskoj uniji zaposleno je 237 milijuna ljudi, dok je nezaposlenost najniža od 2008. godine”, istaknuo je Juncker.

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

Jean-Claude Juncker

KRAJNJE JE VRIJEME ZA DONOŠENJE ODLUKA Predsjednik Euroskupine Mario Centeno smatra kako smo godinama uzimali zdravo za gotovo to što je euro bio jak u odnosu na dolar, zanemarujući što se zbivalo ispod površine. “Financijska kriza je razotkrila nedostatke u dizajnu ekonomske i monetarne unije. Tražili smo previše od tržišta rada i financijskih tržišta. S vremenom je postalo jasno da je maastriška arhitektura lomljiva i da je treba zaokružiti. Krive politike, nedostatak političke koordinacije, institucionalni raskoraci na europskoj razini doveli su do zagađene pozadine u kojoj su rasle neravnoteže. Građani trebaju vidjeti rezultate. Političari trebaju zadobiti njihovo povjerenje kako bi mogli polučiti rezultate. Krajnje je vrijeme za donošenje odluka, a ne za njihovo odlaganje. U Euroskupini smo fokusirani na dva područja u kojima je potreban najveći konsenzus: bankarsku uniju i reformu europskog stabilizacijskog mehanizma. Postigli smo politički kompromis na paketu mjera koji će ojačati otpornost banaka držanjem tampon obveznica te zaštititi štediše i porezne obveznike u slučaju da nešto ode u krivom smjeru”, kazao je Centeno. Glavni direktor za ekonomske i financijske poslove Europske komisije Marco Buti napomenuo je kako je digitalna ekonomija, kada je uveden euro prije skoro 20 godina bila u začecima, dok ona sada povezuje članice Europske unije na način koji je prije bio nezamisliv. “Iz tog razloga se jedinstveno tržište Europske unije odvija u potpuno drugačijem okruženju. Sve to ima učinak na financijske tokove i na ekonomske odnose u svijetu te općenito na financijski sustav. Mogu primijetiti da mi taj utjecaj digitalnih ekonomija još uvijek ne razumijemo u potpunosti. Unatoč svemu, moramo

imati na umu da ekonomska monetarna unija i digitalizacija nisu nepovezane, nego da utječu jedna na drugu. Ono što očekujemo od digitalizacije svakako jest to da omogući da potrošnja i ponuda budu međusobno usklađene”, istaknuo je Marco Buti.

ZAČARANI KRUG Glavna izvršna direktorica Svjetske banke Kristalina Georgieva kazala je da je zadovoljna što se održala tradicija Brussels Economic Foruma. Inače, Kristalina Georgieva je do prije godinu i pol bila potpredsjednica Europske komisije zadužena za proračun i ljudske resurse. Ocijenila je kako je u zadnje vrijeme sve uvjetovano tehnologijom, pogotovo digitalnom. “Svijet se brzo mijenja. Zahvaljujući upravo digitalnim tehnologijama ubrzano se mijenjaju i navike ljudi. Sve je danas pod utjecajem tehnologija. Digitalna ekonomija je prije

FINANCIJSKA KRIZA JE RAZOTKRILA NEDOSTATKE U DIZAJNU EKONOMSKE I MONETARNE UNIJE, SMATRA CENTENO 10 godina bila egzotična, a danas je realnost, tako da se intenzivno razmišlja o tome kakva će biti sudbina Europske unije u uvjetima digitalne transformacije. Činjenica je da se događa preobrazba i da mi u njoj sudjelujemo. Vidljivo je da je jaz između juga i sjevera sve veći. Ne samo na razini Europske unije nego i na razini pojedinih zemalja. Velike su razlike u životnom standardu. Istraživanja su pokazala da na te razlike utječe u dobroj mjeri razvoj tehnologija i digitalizacija”, kazala je Kristalina Georgieva. p j Prema njezinu mišljenju, najbolji u Europskoj uniji su na razini najboljih u svijetu,, ali ostale zemlje u EU padaju i ne snalaze se što je zabrinjavajući trend i veliki izazov. “Dolazimo lucija daje do paradoksa da tehnološka revolucija ni i bogati, dobre učinke onima koji su razvijeni ji su mali i dok se s druge strane ometa one koji mamo sve nerazvijeni. To je razlog zbog kojeg imamo među Istoveći jaz između Sjevera i Juga te između na inka i Zapada. Svjedoci smo da umjetna lova teligencija polako preuzima dio poslova dan ljudi i da je sve ovo što se događa jedan na začaran krug”, zaključila je Kristalina Georgieva.

Tražili smo previše od tržišta rada i ﬁnancijskih tržišta. S vremenom je postalo jasno da je maastriška arhitektura lomljiva i da je treba zaokružiti. Krive politike, nedostatak političke koordinacije, institucionalni raskoraci na europskoj razini doveli su do zagađene pozadine u kojoj su rasle neravnoteže. Mario Centeno, predsjednik Euroskupine

11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 21

AKTUALNO EUROPSKI PLAN VANJSKIH ULAGANJA

Potencijal za ulazak hrvatskih tvrtki na treća tržišta Hrvatskim ulagačima su potrebni novi okviri širenja poslovanja pogotovo kada se zna da je prosjek godišnjih ulaganja hrvatskih poduzetnika u inozemstvu tek 0,75 posto BDP-a, dok je prosjek na razini EU-a gotovo pet posto, istaknuo je Burilović piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

E Naš krajnji cilj je stvoriti dostojna radna mjesta, poglavito za žene, mlade i lokalne poduzetnike te otvarati nova tržišta za europske investitore u afričkim zemljama i europskom susjedstvu.

Neven Mimica, povjerenik EK za međunarodnu suradnju i razvoj

uropski plan vanjskih ulaganja predstavlja instrument razvojne politike Europske unije, čiji je cilj poticati uključivanje privatnoga sektora u razvojno partnerstvo putem novih ulaganja, i to u Afriku i u europsko susjedstvo. Kako se njime želi potaknuti otvaranje novih tržišta za europske te samim time i hrvatske tvrtke, Hrvatska gospodarska komora je prošli tjedan organizirala konferenciju kojom se željelo dodatno informirati tvrtke o mogućnostima korištenja ovog fonda te ulaganjima na tim trećim tržištima zemalja u razvoju. Naime, planom se nudi jamstvo privatnom sektoru za ulaganja u politički rizičnijim situacijama te se ostvaruju ključni čimbenici koji omogućuju učinak privlačenja privatnih ulaganja na mjestima koje bi ulagači inače izbjegavali. “Trenutačno smo svjedoci jedne izazovne geopolitičke situacije koja utječe ne samo na događaje unutar EU-a nego i šire. Arapsko proljeće i migrantska kriza događaji su koji su zasigurno obilježili povijest ovog desetljeća i koji pred nas stavljaju različite imperative. Jedan je i uključivanje u razvojno privatno partnerstvo u Afriku i europsko susjedstvo kroz nova ulaganja. U vremenu kada i u Hrvatskoj tražimo nove ulagače, ulaganje u nove zemlje nije toliko visoko na listi prioriteta, no Europski plan vanjskih ulaganja je, rekao bih, ‘winwin’ situacija koja će svakako otvoriti prostor i hrvatskim tvrtkama da na tim tržištima ponude svoje kvalitetne proizvode i usluge”, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović, koji je istaknuo kako su hrvatskim ulagačima potrebni novi okviri širenja poslovanja pogotovo kada se zna da je prosjek godišnjih ulaganja hrvatskih poduzetnika u inozemstvu tek 0,75 posto BDP-a,

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

dok je prosjek na razini EU-a gotovo pet posto. Europski plan vanjskih ulaganja usmjeren je posebice na infrastrukturu, uključujući energetiku, vode, promet, informacijske i komunikacijske tehnologije, okoliš, socijalnu infrastrukturu i ljudski kapital te ﬁnanciranje mikro, malih i srednjih poduzeća s posebnim naglaskom na stvaranje radnih mjesta. Očekuje se da će Europski fond za održivi razvoj potaknuti dodatna javna i privatna ulaganja te pokrenuti ukupna ulaganja u iznosu do 44 milijarde eura na temelju 4,4 milijarde eura doprinosa iz proračuna EU-a.

STVORITI DOSTOJNA RADNA MJESTA “Naš krajnji cilj je stvoriti dostojna radna mjesta, poglavito za žene, mlade i lokalne poduzetnike te otvarati nova tržišta za europske investitore u afričkim zemljama i europskom susjedstvu. Očekujemo da ćemo s ove četiri milijarde eura iz europskog proračuna potaknuti 10 pa čak i 11 puta veća ulaganja”, rekao je povjerenik Europske komisije za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica. Europski plan vanjskih ulaganja temelji se na tri stupa, prvi je bankarsko-financijski, gdje se želi novim jamstvom podupirati aktivnosti mješovitog financiranja kako bi se uklonile prepreke privatnim ulaganjima. U okviru njega osigurat će se jamstvo koje se prosljeđuje posredničkim financijskim institucijama. One pružaju potporu krajnjim korisnicima putem zajmova, jamstava, vlasničkog kapitala ili sličnih proizvoda. Njime se želi privući dodatno financiranje, osobito iz privatnog sektora, s obzirom na to da će se jamstvom smanjiti rizik privatnog ulaganja i pokriti gubici koji bi mogli nastati za prihvatljive suulagače, na primjer javne financijske institucije i ulagače

iz privatnog sektora. Drugi stup je tehnička pomoć za širi politički okvir namijenjena kao pomoć lokalnim tijelima i poduzećima u izradi većeg broja održivih projekata i privlačenju ulagača radi daljnjeg uključivanja privatnog sektora, dok je u trećem stupu niz tematskih, nacionalnih i regionalnih programa razvojne suradnje EU-a, u kombinaciji sa strukturiranim političkim dijalogom kako bi se poboljšala investicijska klima i cjelokupan politički okvir u dotičnim zemljama.

ULAGANJA U CILJANA PODRUČJA Postizanje uključivog i održivog rasta te stvaranje radnih mjesta trajni su i veliki izazovi za zemlje u razvoju. Investicijska klima i cjelokupni politički okvir u susjedstvu EU-a te u Africi nisu uvijek pogodni za ulaganja privatnog sektora. To je posebno očito u nestabilnim zemljama u kojima je visoka razina sukoba i nasilja, a iz pojedinih od tih zemalja potječe veći broj nezakonitih migranata. Prozor ulaganja ciljano je područje za intervenciju u određenim regijama i partnerskim zemljama, a ﬁnancira se posebnim prihvatljivim instrumentima koji su pokriveni

jamstvom do unaprijed određenog iznosa. Primjeri prozora ulaganja su ulaganja za zapošljavanje u određenoj regiji, zatim potpora industrijskim parkovima u cilju rasta zapošljavanja na tržištima koja se temelje na potražnji, ulaganja u poljoprivredu - prije svega za povećanje produktivnosti poljoprivredne proizvodnje u područjima koja ima-

OČEKUJE SE DA ĆE EUROPSKI FOND ZA ODRŽIVI RAZVOJ POKRENUTI UKUPNA ULAGANJA U IZNOSU DO 44 MILIJARDE EURA ju velik potencijal za rast i izvoz te ulaganja u infrastrukturu, a tu se prije svega misli na izgradnju prometne infrastrukture kako bi se poljoprivredna područja visoke produktivnosti povezala s lokalnim, regionalnim i međunarodnim tržištima te za izgradnju komunikacijske infrastrukture u udaljenim područjima. 11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 23

S MARKOVA TRGA SJEDNICA VLADE

U JAVNOJ NABAVI VIŠE OD DVIJE MILIJARDE KUNA UŠTEDA EU direktiva o izdavanju e-računa u javnoj nabavi stavlja pred sve obveznike javne nabave, kojih je u Hrvatskoj oko 5000, obvezu prihvaćanja elektroničkih računa, kaže Horvat piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

a početku prošlotjedne sjednice Vlade premijer Andrej Plenković pohvalio se uspješnim izdanjem euroobveznice. Naime, Ministarstvo ﬁnancija je na međunarodnom tržištu kapitala izdalo euroobveznicu od 750 milijuna eura, s rokom dospijeća od 10 godina do 2028. godine. Godišnja kuponska kamata iznosi 2,7, a ostvareni prinos 2,89 posto. “Riječ je o jako dobroj transakciji kojom se reﬁnancira postojeća obveza koja dospijeva u srpnju. Ovakvim aranžmanom Hrvatska će u 10 godina uštedjeti 250 milijuna eura”, kazao je Plenković te dodao kako je interes investitora bio velik te da će u konačnici svi pozitivni aspekti na makroekonomskom planu i kretanja dovesti do povećanja kreditnoga rejtinga. A od zakona koji bi trebali smanjiti troškove poslovanja te ubrzati i automatizirati poslovne procese u Sabor je upućen Prijedlog zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi. Kao prednosti za izdavatelje e-računa navode se manji administrativni troškovi pripreme samog računa, ispisa i kuvertiranja računa, uklonjen je trošak poštarine, račun se isporučuje u puno kraćem vremenu i naposljetku se pohranjuje u sigurnu i kontroliranu elektroničku arhivu, a dostupan je 24 sata dnevno za pregledavanje, revizije i porezni nadzor.

NOVA PRAVILA U JAVNOJ NABAVI “Zakonom se uvodi obveza zaprimanja e-računa u postupcima javne nabave od 1. prosinca 2018. te obveza izdavanja e-računa u postupcima javne nabave od 1. srpnja 2019. Europska direktiva o izdavanju e-računa u javnoj nabavi stavlja pred sve obveznike javne nabave, kojih je u Hrvatskoj oko 5000, obvezu prihvaćanja elektroničkih računa sukladno EU normama”, rekao je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, te dodao kako će zakon obuhvatiti i nabavu roba i usluga u vrijednosti manjoj od 200.000 kuna te nabave radova u vrijednosti ispod 500.000 kuna. U Ministarstvu očekuju 24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

ZAKON ĆE OBUHVATITI I NABAVU ROBA I USLUGA U VRIJEDNOSTI MANJOJ OD 200.000 KUNA TE NABAVE RADOVA U VRIJEDNOSTI ISPOD 500.000 KUNA

SASTANAK DARKA HORVATA I LUKE BURILOVIĆA

Veće kvote za zapošljavanje stranaca Vlada je odlučila povećati i kvote za zapošljavanje stranaca. Tako će se povećati broj dozvola za rad stranaca u turizmu i ugostiteljstvu, i to s prvotnih 4660 na 8660, a 6715 radnih dozvola odnosi se na radna mjesta pomoćnih radnika u turizmu kao što su pomoćni kuhar, pomoćni konobar, čistač, sobar. Povećava se broj dozvola u šumarstvu, i to za zanimanje berač plodova, sa 500 na 1000. Premijer Plenković vjeruje da će izmijenjene kvote pridonijeti potrebama poslodavaca, posebno u turizmu i poljoprivredi.

uštede od šest do 13 posto, a s obzirom na volumen ukupne javne nabave, od 44 milijarde kuna, ušteda bi bila veća od dvije milijarde kuna. Kako bi se omogućila razmjena e-računa na državnoj i lokalnoj razini, potrebno je osigurati transparentnu infrastrukturu za interkonekciju informacijskih posrednika i razmjenu e-računa, odnosno izgraditi središnju platformu kao pristupnu točku koja će omogućiti komunikaciju i transparentnu razmjenu više od 12 milijuna interkonekcija između javnih i sektorskih naručitelja i dobavljača. Za provedbu zakona potrebno je u proračunu osigurati četiri milijuna kuna godišnje.

Komora želi biti partner Ministarstvu U Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta održan je prvi radni sastanak ministra Darka Horvata i predsjednika Hrvatske gospodarske komore Luke Burilovića. Teme radnog sastanka bile su dosadašnja i buduća suradnja s ciljem rasterećenja gospodarstva. Predsjednik HGK izrazio je želju da Komora bude partner Ministarstvu u rješavanju problema poduzetnika i u detektiranju novih. Istaknuto je kako Ministarstvo i HGK imaju mnoštvo zajedničkih tema, a tiču se zajedničkih projekata kao što su podrška razvoju Centara kompetencija, projekt

CHINA INTERNATIONAL IMPORT EXPO 2018

Zainteresirani za Šangaj, javite se

KONCESIJE ZA GRADNJU I KORIŠTENJE MOSTA KOPNO-PELJEŠAC Vlada je usvojila odluku o davanju koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra radi gradnje i korištenja mosta kopno-Pelješac, i to na 50 godina, a koncesijska naknada iznosi 0,50 kuna po metru kvadratnom zauzete površine, odnosno 22.092,50 kuna godišnje, a Hrvatske ceste kao koncesionar neće naplaćivati mostarinu. “Pelješki most je najznačajniji projekt ove vlade za čiju su izgradnju premošćene mnoge prepreke, osigurano je 357 milijuna eura bespovratnih sredstva iz EU-a, dok je s izvođačima radova, predstavnicima kineskog konzorcija, u travnju u Dubrovniku potpisan ugovor o izgradnji”, podsjetio je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. Pelješki most je prvi od ukupno četiri faze projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, a treću i četvrtu fazu čini izgradnja stonske obilaznice koja uključuje i izgradnju mosta Ston. Vlada je također Hrvatskim cestama dodijelila koncesiju i za posebnu upotrebu pomorskog dobra radi gradnje i korištenja tog mosta. Koncesija se također daje na rok od 50 godina, koncesijska naknada po metru kvadratnom zauzete površine je 0,50 kuna, odnosno 246 kuna godišnje, a koncesionar neće naplaćivati mostarinu.

promocije poduzetništva, SEECEL, selidba trgovačkog registra i mnogi drugi. Ministar Horvat iskazao je spremnost Ministarstva da sasluša probleme na koje nailazi Hrvatska gospodarska komora, a da se zatim donesu konkretni zaključci kako bi se prepreke uspješno riješile.

Na forumu međunarodne suradnje Pojas i put održanom u svibnju 2017. godine u Kini, kineski predsjednik Xi Jinping donio je odluku o pokretanju prvog kineskog međunarodnog uvoznog sajma. Ovim sajmom žele se pružiti nove mogućnosti zemljama širom svijeta za proširenje izvoza u Kinu te stvoriti platformu za suradnju država i tvrtki koje se bave međunarodnom trgovinom i razmjenjuju poslovne prilike. Prvi kineski međunarodni sajam (China International Import Expo) održat će se od 5. do 10. studenoga u Šangaju. Sajam će imati osam hala koje će biti tematski uređene: Potrošačka elektronika i uređaji; Odjeća, pribor i potrošačka roba; Automobili; Vrhunska visokointeligentna oprema; Hrana

i poljoprivredni proizvodi; Medicinska oprema i medicinski proizvodi za njegu te Trgovina usluga. Hrvatska gospodarska komora odlučila je organizirati odlazak gospodarskog izaslanstva na sajam, no zbog koncepta sajma nije moguće organizirati zajednički nacionalni izložbeni prostor, već se tvrtke, po područjima svojih poslovanja, trebaju samostalno prijaviti za izlaganje. Dio troškova izlagača će suﬁnancirati Hrvatska gospodarska komora. Hrvatska gospodarska komora će za vrijeme posjeta sajmu u Šangaju organizirati za sudionike izaslanstva i Hrvatsko-kineski gospodarski forum te B2B razgovore. Ako ste zainteresirani za izlaganje na sajmu ili sudjelovati u izaslanstvu i na poslovnom forumu, HGK moli da se mailom obratite direktno Sektoru za međunarodne poslove i EU (eoi@hgk.hr) kako biste pravodobno dobili sve dodatne informacije o organizaciji gospodarskog izaslanstva za Šangaj.

11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 25

AKTUALNO KONFERENCIJA ILCAD

LJUDSKI FAKTOR - GLAVN HŽ Infrastruktura usmjerava sve svoje aktivnosti na unapređenje kvalitete pružne mreže i infrastrukture te posljedično na povećanje sigurnosti željezničkog prometa piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

u % nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima uzročnik je ljudski faktor

2605 km duljina mreže željezničkih pruga u Hrvatskoj

na njoj je

1512 željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza

eć 10. godinu zaredom u više od 40 zemalja u organizaciji Međunarodne željezničke unije obilježava se Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima na željezničko-cestovnim prijelazima. Središnji događaj bila je 10. konferencija ILCAD (International Level Crossing Awareness Day - Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima na željezničko-cestovnim prijelazima) koja se prvi put održala u Hrvatskoj, točnije u Zagrebu, ali i u ovome dijelu Europe. Krovna tema ovogodišnje konferencije bila je Sigurnost mladih na željezničko-cestovnim prijelazima. Krešimir Ćosić, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske, kazao je kako valja pojačati preventivne mjere, podići kvalitetu obrazovanja, uvoditi nove tehnologije i poticati bolju suradnju gospodarstva i znanstvenih institucija kako bismo povećali sigurnost u željezničkom prometu. “Najbolji primjer toga što je moguće učiniti pokazuje Japan u kojem su za 80 posto smanjene nesreće na željezničkim prijelazima zahvaljujući inovacijama i novim tehnologijama. To je put kako se možemo i moramo ponašati te kako trebamo razmišljati da bismo povećali sigurnost mladih”, napomenuo je. Nikolina Brnjac, državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, istaknula je kako sve ono što se radi na projektima modernizacije ujedno ima za cilj i povećanje

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

sigurnosti u željezničkom prometu. Edukacija mladih ljudi, nastavila je, vrlo je važna. “U 95 posto nesreća na željezničko-cestovnim prije-

U ŽELJEZNIČKU INFRASTRUKTURU INVESTIRAT ĆE SE 780 MILIJUNA EURA, ISTAKNUO JE ŽUBRINIĆ lazima glavni uzročnik je upravo ljudski faktor”, objasnila je Nikolina Brnjac, dodajući kako je Ministarstvo donijelo i Akcijski plan prema kojem od ove pa do 2022. godine kreće obnova željezničko-cestovnih prijelaza i ostalih projekata u tome sektoru.

PODIZANJE RAZINE SIGURNOSTI HŽ Infrastruktura usmjerava sve svoje aktivnosti na unapređenje kvalitete pružne mreže i infrastrukture te posljedično na povećanje sigurnosti željezničkog prometa. Stoga je pripremljen i Program rješavanja željezničkocestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge za razdoblje od 2018. do 2022. godine. Valja naglasiti kako je mreža željezničkih pruga u nas duga 2605 kilometara i na njoj se nalazi 109 tunela, 538 mostova te 1512

I UZROČNIK NESREĆA ZVONIMIR VIDUKA, DIREKTOR TVRTKE ALTPRO

Ubrzati ulaganja u željezničko-cestovne prijelaze Uoči Međunarodnog dana svjesnosti o opasnostima na željezničko-cestovnim prijelazima, tvrtka Altpro, vodeći regionalni proizvođač signalno-sigurnosne opreme za željeznička vozila i infrastrukturu, upozorila je na sve veći problem sigurnosti na cestovno-željezničkim prijelazima u Hrvatskoj. “Uzrok najvećeg broja nesreća je nesmotrenost vozača, motociklista ili pješaka pri prelaženju preko pruge te nepoštivanje signalizacije. One sve više proizlaze i iz zanemarivanja investiranja u izgradnju novih te modernizacije postojećih željezničkocestovnih prijelaza, iako su sredstva predviđena planovima i državnim proračunom.

Različite tehnologije uređaja, nedostatak rezervnih dijelova za signalizaciju, nedostatak kvalificiranih ljudi za održavanje signalizacije te predugo vrijeme za detekciju i uklanjanje kvarova koji utječu na siguran rad postojeće signalno-sigurnosne opreme dodatno usporavaju željeznički promet i negativno utječu na sigurnosne navike pješaka i vozača. Kako bismo to izbjegli i smanjili broj nesreća, potrebno je uz stalne edukativne kampanje ubrzati i ulaganja u željezničko-cestovne prijelaze, predviđena prema Nacionalnom programu rješavanja svih željezničko-cestovnih prijelaza od 2018. do 2022. “, ističe Zvonimir Viduka, direktor Altproa.

željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza. Marko Žubrinić, član Uprave HŽ Infrastrukture, kazao je kako će se u željezničku infrastrukturu investirati 780 milijuna eura. “Naša osnovna premisa je sigurnost. Mi ćemo napraviti sve što je moguće kako bismo dignuli razinu sigurnosti”, napomenuo je dodajući kako je važno podići svijest svih sudionika u prometu. “Prema službenoj statistici, najviše nezgoda dogodilo se na osiguranim prijelazima”, istaknuo je Žubrinić. Hrvatske tvrtke, smatra on, mogu snažnije participirati u investicijskim projektima u željezničkom sektoru. “Jedan od ciljeva jest i snažnije uključivanje hrvatske industrije u sve projekte. Upravo ugovaramo poslove s hrvatskim tvrtkama koje rade na željezničko-cestovnim prijelazima, koje upotrebljavaju najnoviju tehnologiju i koje sudjeluju na natječajima u svijetu. Dakle, ugrađujemo vrhunsku tehnologiju”, naglasio je Žubrinić.

SUSTAVNA EDUKACIJA Danijela Barić, voditeljica Katedre za tehnologiju cestovnog prometa na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti, istaknula je kako su u ovoj godini zabilježena 524 loma polubranika na prijelazima, a u prošloj 447. Dakle, broj se uvećao, a to je istodobno i

pokazatelj kako nam nedostaje edukacije te da se ne ponašamo sukladno prometnim pravilima i propisima. “Lom polubranika znači da je netko nasilno prošao preko željezničkocestovnog prijelaza i slomio ga. To znači da

U OVOJ GODINI ZABILJEŽENA SU 524 LOMA POLUBRANIKA NA PRIJELAZIMA, A U PROŠLOJ 447 ŠTO JE I POKAZATELJ KAKO NAM NEDOSTAJE EDUKACIJE, SMATRA DANIJELA BARIĆ smo potencijalno mogli imati 524 nove nesreće”, upozorila je. “Investicije su potrebne, kao i osuvremenjivanje infrastrukture i opreme na prijelazima. No u istoj mjeri treba posvetiti pažnju i edukaciji”, ocijenila je dodajući kako edukacija nije sustavna. “Ja kao predstavnik akademske zajednice smatram da bi ona trebala biti sustavna i valja s njome početi već u dječjim vrtićima te nastaviti u školskim klupama. Također, bitan je i kućni odgoj”, zaključila je Danijela Barić. 11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

AKTUALNO SIEMENSOVA KONFERENCIJA: PAMETNE ZGRADE BUDUĆNOSTI

BIM KAO NUŽNOST Građevinarstvo se sve više digitalizira pa se uskoro bez korištenja BIM-a tj. digitalne izrade građevinskog projekta neće moći graditi građevinski objekti, ističe Medeja Lončar piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

romjene koje su pred nama u svim područjima života, posebice u gospodarstvu i industriji te građevinarstvu, bit će možda najveće promjene koje su se dogodile u zadnjih 50 godina. Prema istraživanjima, 90 posto svojeg vremena provodimo u zgradama, a za njih nas vežu svi važni događaji u životu, rečeno je na prošlotjednoj konferenciji Pametne zgrade budućnosti, održanoj u organizaciji tvrtke Siemens u zagrebačkom Hotelu Esplanade. Građevinarske tvrtke zadnjih su godina zapale u mnoge probleme. Globalni ekonomski problemi te drastičan pad ulaganja u građevinske projekte bili su pogubni za mnoge tvrtke, a one koje su preživjele svakodnevno se moraju boriti za ono malo dostupnih poslova. Produktivnost, kvaliteta i cijena glavni su faktori pri odabiru projektanta i izvođača. Novo vrijeme traži i novu metodologiju pa je krajnje vrijeme da se građevinske tvrtke prilagode nastaloj situaciji kroz uvođenje digitalizacije ili BIM-a. To je skraćenica od Building Information Modeling, a odnosi se na metodologiju koja se oslanja na inteligentan, podacima bogat model kao temelj za projektiranje, simulaciju i suradnju kroz sve faze projekta.

DIGITALIZACIJA GRAĐEVINSKOG SEKTORA Direktorica Siemensa Medeja Lončar na konferenciji je naglasila kako u biti već postoje pametne zgrade. “Građevinarstvo je relativno konzervativna branša, ali i taj se sektor sve više digitalizira pa se uskoro bez korištenja BIM-a tj. digitalne izrade građevinskog projekta neće moći graditi građevinski objekti”, rekla je Medeja Lončar. Na važnost korištenja BIM-a upozorio je Mladen Vukomanović, profesor zagrebačkog Građevinskog fakulteta, koji je istaknuo kako se već u fazi koncepcije

primjenjuje u Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Italiji i Sloveniji, ali u Hrvatskoj, nažalost, još uvijek nije zaživio iako je trebao. “Velika Britanija ima desetogodišnju strategiju u graditeljstvu pri čemu se propisuje obvezna primjena BIM-a na projektima iznad 50 milijuna funti vrijednosti. Postoje tri razine uvođenja BIM-a pa je tako razina 1 vezana uz standardizaciju za razliku od kompleksnijih razina 2 i 3”, rekao je Vukomanović. Od svih zemalja BIM najviše koriste Kina i SAD. Kad je riječ o Hrvatskoj, neki javni investitori, primjerice Hrvatske ceste, počinju uvoditi BIM i 4D/5D modele u tendersku dokumentaciju za izvođenje radova. Hrvatski zavod za norme počinje s razradom normi za uvođenje BIM-a (ISO/BSI). Vukomanović smatra kako se moramo u tome požuriti jer trendovi pokazuju kako će se u četiri godine korištenja BIM-a popeti na više od 50 posto slučajeva u EU i Sjevernoj Americi pa je zato nužno uvođenje BIM-a putem ISO/BSI normi. Slovenski primjer uvođenja BIMa u građevinske projekte naveo je Robert Lesničar iz slovenske tvrtke Lineal koji je rekao kako je putem te norme i digitalizacije napravljen projekt željezničke pruge Maribor-Šentilj. “Godišnje se izgubi 600 milijardi američkih dolara zbog loše

BIM SE VEĆ PRIMJENJUJE U VELIKOJ BRITANIJI, ŠPANJOLSKOJ, ITALIJI I SLOVENIJI, ALI U HRVATSKOJ JOŠ NIJE ZAŽIVIO IAKO JE TREBAO projekta želi deﬁnirati pametna građevina te ukloniti većina rizika kod projektiranja i izvođenja radova. Vukomanović je naglasio kako je 2014. potaknut razvoj BIM-a u Europi kada je Europski parlament izdao direktivu za njegovo uvođenje. BIM se već

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

organizacije i loših projektnih rješenja. Ako usporedimo digitalizaciju s produktivnošću, rješenje je BIM ili digitalizacija u građevinarstvu. Građevinski sektor u Sloveniji je to prepoznao”, zaključio je Lesničar.

ISTRAŽIVANJE O ISELJAVANJU

ISELJAVAJU RADNO SPOSOBNI KOJI SE NE MISLE VRATITI Vrlo visoki udio među novim iseljenicima čine oni koji su prije odlaska bili zaposleni: čak 73,5 posto njih je radilo, a od toga 42,7 posto na neodređeno vrijeme piše Ilijana Grgić grgić@privredni.hr

maju manje od 40 godina, radno su sposobni, u braku su, njihova odredišta su zemlje Europske unije, ponajprije Njemačka, u prosjeku su znatno obrazovaniji od obrazovne slike Hrvatske, a razlog zbog kojeg su se iselili je društveno-političke prirode. I još jedan zanimljiv podatak: većina ‘novih iseljenika’ bila je zaposlena prije odlaska iz zemlje. Tako ukratko izgleda slika prosječnog hrvatskog građanina koji se u zadnjih pet godina iselio iz Hrvatske. Riječ je o rezultatima istraživanja koje je za Hrvatsku udrugu poslodavaca provela agencija Promocija plus u razdoblju od 15. ožujka do 15. svibnja ove godine na uzorku od 661 ispitanika, koji su se iselili u 26 zemalja diljem svijeta.

SVAKI 10. ISELJENIK RAZMIŠLJA O POVRATKU U ZEMLJU UNUTAR IDUĆIH 10 GODINA “Uočava se trend povećanja iseljavanja iz godine u godinu i to od ulaska zemlje u Europsku uniju, a najčešće zemlje iseljavanja su države tržišnoga gospodarstva i učinkovite javne administracije: Njemačka, Irska, Švedska, Austrija”, rekao je direktor Promocije plus Agan Begić te istaknuo kako je iznadprosječan udio iseljenika iz pet slavonskih županija te iz Sisačko-moslavačke županije i Zagreba.

NEMA NAPRETKA BEZ PROMJENA Vrlo visoki udio među novim iseljenicima čine oni koji su prije odlaska bili zaposleni: čak 73,5 posto njih je radilo, a od toga 42,7 posto na neodređeno, 23,4 posto na određeno i 7,4 posto kao

samozaposleni. Najveći broj njih imao je primanja manja od 4000 kuna, njih 40,5 posto, ali je značajan i udio onih s primanjima iznad nacionalnog prosjeka, čak 33,2 posto. “Država, ako se želi pokrenuti, mora postati jeftinija, manje uzimati i od poslodavaca i od radnika kako bi odnos bruto i neto plaće bio daleko više u korist neto primanja da radnicima na kraju mjeseca ostaje više. Onima kojima to još uvijek nije jasno, i ovo istraživanje poručuje ono što mi poslodavci već godinama uporno ponavljamo: nema napretka Hrvatske bez promjena. Ako promjena i dalje neće biti, neće biti ni ljudi koji ovdje žele živjeti”, rekao je glavni direktor HUP-a Davor Majetić. Zanimljivi su i nalazi o mogućem povratku iseljenika jer tek svaki 10. iseljenik razmišlja o povratku u zemlju unutar idućih 10 godina. Jedna četvrtina iseljenika planira povratak tek u mirovini, dok je najveći udio onih koji se ne planiraju vratiti u zemlju, čak 42 posto. Svaki drugi sudionik istraživanja ne vjeruje da će se stanje u Hrvatskoj popraviti, dok svega 11,5 posto iseljenika smatra da će se stanje popraviti, uz 27,2 posto onih koji smatraju da će ostati sve kako je bilo i do sada.

Najčešći razlozi iseljavanja

8% neorganizirana i loše vođena država, nesposobni političari i političke stranke bez vizije

7,6% beznađe, besperspektivnost zemlje, propadanje države, društva i naroda

7,4% zapošljavanje podobnih, stranačkih ljudi, nepotizam i “rođaci”

7,3% korupcija i kriminal u državi, u svim segmentima društva

6,4% prepucavanja o prošlosti, ustašama i partizanima

6,3% nedostatak perspektive

11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 29

POLJOPRIVREDA EKSTERMNI KLIMATSKI UVJETI PRAVI SU IZAZOV ZA PO

KOGA ODABRATI? BUBIMIRA, TATU MATU ILI EL NINJA!? Izbor sortimenta neke poljoprivredne kulture sve više postaje izazov za poljoprivredne proizvođače. S obzirom na intenzivne klimatske promjene, još je veća odgovornost i izazov za poljoprivredne stručnjake i znanstvenike koji te sortimente stvaraju piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

OD TRENUTKA KREIRANJA OPLEMENJIVAČKOG PROGRAMA DO IZLASKA NOVE SORTE NA TRŽIŠTE I NJENA PRIZNAVANJA PROĐE I PO 10 GODINA

tara uzrečica o tome kako je poljoprivreda tvornica pod otvorenim nebom sve se češće potvrđuje u praksi, a najkonkretnije posljedice klimatskih promjena vidljive su upravo u poljoprivredi. Prijašnjih godina bi početkom lipnja ratari tek započeli s pripremom mehanizacije i skladišta za žetvu ječma koji je, u pravilu, dozrijevao potkraj lipnja. Ove pak godine žetva ječma je započela već krajem svibnja. Slično vrijedi i za pšenicu čija bi žetva trebala početi već oko 20 lipnja. Naravno, nije poljoprivrednicima problem to što će s mehanizacijom ranije krenuti u polja. Problem je u tome što takve uranjene i ubrzane zriobe rezultiraju lošijom kvalitetom uroda i bitno slabijim prinosom. Što u takvim uvjetima dramatičnih klimatskih promjena mogu učiniti stručnjaci i vrhunski znanstvenici kakve okuplja Poljoprivredni

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

institut u Osijeku, te ima li struka odgovore na takve izazove, pitali smo predstojnika Odjela za genetiku i oplemenjivanje strnih žitarica Poljoprivrednog instituta Georga Dreznera. “Sjetimo se kako je ova godina počela: prije same sjetve u rujnu bilo je kišovito, prvi je dio listopada bio sušan, a u drugom je njegovu dijelu bilo oborina. Studeni je bio sušniji s višim temperaturama, a prosinac i siječanj topli i ekstremno topli s umjerenim količinama oborina. U veljači i ožujku bilo je nešto hladnije od višegodišnjeg prosjeka s nešto zakašnjeloga snijega te vrlo kišovito, a u travnju i svibnju sušno i ekstremno sušno s visokim temperaturama. Poljoprivredni institut u takvim uvjetima stvara nove sorte pšenice. Proces priznavanja nove sorte je dug te od trenutka kreiranja oplemenjivačkog programa do izlaska nove sorte na tržište i njena priznavanja prođe i po 10

Georg Drezner

godina. U tih se 10 godina svašta događa: tu su i te ekstremne prilike što se tiče viših i nižih temperatura, većih i manjih količina oborina, različitih napada bolesti i štetnika. Mi odaberemo onaj materijal koji se pokaže boljim, otpornijim, da ne poliježe. I kad on prođe selekciju i

LJOPRIVREDNO-ZNANSTVENU STRUKU

Opet dominira pšenica

Bojan Stipešević

komisijske pokuse na više lokacija, kroz više godina, možemo očekivati i dobre rezultate od novopriznatih sorti”, objašnjava Drezner. Naravno, prihvaćanje neke nove sorte ovisi o volji proizvođača. Ono što je potrebno jest korištenje odgovarajuće agrotehničke mjere njege i zaštite, pravilna gnojidba i prevencija. Pri tome je nužno stalno pratiti rast i razvoj biljke, pregledavati usjeve i intervenirati. Samo takvim cjelovitim pristupom mogu se ostvariti dobri rezultati i prinosi.

NOVE-STARE KULTURE Što u ovakvim nepredvidivim klimatskim uvjetima mogu učiniti poljoprivredni proizvođači, objasnio nam je redoviti profesor Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku Bojan Stipešević. “Koliko mi je poznato, a tome u prilog govore i činjenice, kolege s Poljoprivrednog instituta izuzetno puno ulažu u razvoj i prilagodbu domaćih kultivara svim ovim klimatskim promjenama. Prema tome, naši proizvođači mogu biti najsigurniji u izbor domaćih sortimenata jer su upravo oni nastali i ispitivani u našem podneblju i ovdašnjim uvjetima. To je puno izvjesnije od pokušaja proizvođača sjemenja iz nekih atlantskih grupa država koji na našem području agresivno pokušavaju plasirati svoje sjemenje koje vjerojatno ostvaruje dobre rezultate u podneblju odakle potječe, ali ne i ovdje”, ističe Stipešević i dodaje kako je pored odabira provjerenog domaćeg sjemenja, za proizvođače u ovim izuzetno promjenjivim vremenskim uvjetima važna i bolja prilagodba plodoreda. “Ulagati sve u samo jedan kultivar nije pametno jer nikad se ne zna što godina nosi u klimatskom smislu. Nadalje, ključ uspjeha ili neuspjeha je dosljednja primjena agrotehnike i agrotehničkih mjera prema svim savjetima struke. Prvenstveno na način da se što više štedi voda i konzervira te da se proba tlu vratiti što više organskih tvari koje su posljednjih pet ili šest desetljaća maksimalno iscrpljene i, na kraju, valja se prilagoditi klimatu kakav će nastupiti s novim kultivarima, ali čak i s novim kulturama. Više je ‘zaboravljenih’ kultura koje su puno više od pšenice ili kukuruza otpornije na nepovoljne klimatske uvjete. Jedna od takvih je sirak koji zadnjih godina postaje sve zanimljiviji

Na površinama zasijanim prošle jeseni u Hrvatskoj dominira pšenica. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj pod pšenicom oko 130.000 hektara, što je u odnosu na godinu prije povećanje od oko 40. 000 hektara, a slijede ječam i uljana repica, na po približno 54.000 hektara. Stanje usjeva u Slavoniji je zadovoljavajuće, ali daleko od najboljih godina. Bit će i prinosa većih od 10 tona po hektaru, ali i onih ispod pet tona. No s obzirom na to da do uranjene žetve pšenice ima još najmanje dva tjedna, još se strahuje od mogućih elementarnih nepogoda kao što su tuča ili snažni naleti vjetra koji mogu poleći pšenicu. No i vrlo visoke temperature u kontinuitetu od nekoliko dana mogu uzrokovati raniji prekid vegetacije i sitnije zrno. zato što podnosi klimatske ekstreme, a podoban je za stočnu, ali i ljudsku prehranu, a tu su i heljda i proso”, zaključuje Stipešević.

OSJEČKO SJEME NA TRI KONTINENTA Poljoprivredni institut Osijek, koji ove godine obilježava 140 godina postojanja, najveći je hrvatski izvoznik sjemena i sjemenske robe. Samo u zadnjih 50 godina priznato je njihovih 138 sorti pšenice u Hrvatskoj te 60 sorti u inozemstvu. “Rezultati naše sjemenske proizvodnje najbolje se ogledaju u podatku da sjeme svih kategorija izvozimo na tri kontinenta, a od nedavno smo se probili na tržišta Kuvajta i

U ZADNJIH 50 GODINA PRIZNATO JE 138 SORTI PŠENICE POLJOPRIVREDNOG INSTITUTA OSIJEK U HRVATSKOJ I 60 SORTI U INOZEMSTVU

Zvonimir Zdunić

Gruzije”, izjavio je Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek, na prošlotjednoj manifestaciji Dani polja pšenice i ječma, koja okuplja stručnjake i poljoprivrednike. Obilazeći polja Instituta okupljeni su vidjeli najznačajnije sorte pšenice i ječma koje se već nalaze u širokoj proizvodnji, a sve su i na sortnoj EU listi. Stručnjacima i proizvođačima, naravno, najvažnije su sortne karakteristike svakog sjemena. No ono što je zanimljivo su njihovi nazivi. Tako uz očekivane nazive sjemena pšenice ili ječma poput Srpanjka, Kraljica, Gazda ili Pivarac, nalazimo mnoga domaća ženska ili muška imena sjemena (Silvija, Katarina, Renata, Anđelka, Zlatko, Tuna, Matej ili Dado), ali i Bubimira, Vulkana, El Nina, Fiﬁja, Tatu Matu, Predatora, Barcelonu kao i Tika-taku. Dogodine možda ugledamo i kakvu visokorodnu i otpornu sortu – Real. 11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 31

POLJOPRIVREDA UDRUGA BABY BEEF

BRENDIRANJE DOMAĆE JUNETINE U lanac proizvodnje i prodaje mesa i mesnih prerađevina s oznakom Hrvatska junetina uključilo se već stotinjak članova udruge - trgovaca, mesnica, distributera i restorana piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr potrošačima, distributerima mesa, hotelima i restoranima. Naša marka jamčit će da je meso zdravo, svježe i iznimne kvalitete”, istaknuo je Celovec.

VAŽNOST SAMOKONTROLE PROIZVOĐAČA

druga Baby Beef koja okuplja oko 300 tovljača junadi što čini 90 posto sektora tovnog govedarstva i koji godišnje uzgoje oko 120.000 junadi godišnje i ostvare više od milijardu kuna prihoda, odlučila je napraviti iskorak u prepoznatljivosti svojih proizvoda. Iako se polovina njihove proizvodnje izvozi iz Hrvatske kao živa stoka za zemlje Bliskog istoka i kao meso na talijanskom tržištu, od sada će njihova roba imati zajednički nacionalni brend - Hrvatska junetina. “U lanac proizvodnje i prodaje mesa i mesnih prerađevina s oznakom Hrvatska junetina uključilo se već stotinjak članova Udruge - trgovaca, mesnica, distributera i restorana”, kazao je predsjednik Udruge Darko Celovec na predstavljanju ovoga brenda. Kako kažu u Udruzi, najvažniji razlog zbog kojeg su započeli s brendiranjem proizvodnje jest taj što danas u Hrvatskoj konzumenti ne mogu

NAŠA MARKA JAMČIT ĆE DA JE MESO ZDRAVO, SVJEŽE I IZNIMNE KVALITETE, ISTAKNUO JE CELOVEC u trgovinama razlikovati što je uvozno meso, a što meso s hrvatskih farmi. “Hrvatska junetina udruge Baby Beef uzgaja se na hrvatskoj farmi, hrvatskom hranom. Već desetljećima kvalitetu hrvatske junetine priznaju najzahtjevnija tržišta, poput talijanske Toscane. Mi u udruzi Baby Beef želimo tu kvalitetu učiniti prepoznatljivom i dostupnom, a informaciju o kvaliteti podijeliti sa svim

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

Distributeri, mesnice, restorani, hoteli mogu koristiti znak Hrvatske junetina isključivo za meso kupljeno kod članova Udruge, što je podložno stalnoj provjeri, a članovi Udruge moraju stalno dokumentirati i evidentirati sve bitne informacije u uzgoju junadi. Kontrolna dokumentacija propisana je internim pravilnikom Udruge, a u slučaju nepridržavanja pravila proizvođač gubi pravo korištenja znaka. “Naravno, kontrola je bitna, no daleko je važnija samokontrola proizvođača, što zagovara i Europska unija. Opstat će samo proizvođači koji su savjesni, koji dugoročno planiraju i žele pošten odnos s kupcem. Novi izgled našeg znaka približit će takve proizvođače hrvatskim, ali i inozemnim potrošačima. Hrvatsku junetinu vidimo kao veliki potencijal u promociji Hrvatske kao gastronomske zemlje”, zaključio je Celovec. Kako najavljuju u Udruzi, oznaka Hrvatska junetina bit će vidljiva na cijeloj paleti proizvoda - od svježeg mesa, roštiljskog programa pa sve do odležanog mesa za odreske. Nakon potpisa s Baby Beefom, znak već koriste poznati prerađivači mesa, trgovci i restorani kao što su PIK Vrbovec, Mesnice Šturlić, MTO Paleka, M.I. Valvita, Rigeta, Simental Commerce, Agro-Vet te Restoran Franc. U Udruzi su najavili kako će se javiti na natječaj EU-a namijenjen marketingu poljoprivrednih proizvoda, a nije nemoguće da Udruga bude jedan od zainteresiranih za privatizaciju njihova sadašnjeg strateškog partnera PIK-a Vrbovec.

PREDSTAVLJENA PODRAVKINA NOVA MEHANIZACIJA

S POLJA RAVNO U TVORNICU Ovom investicijom za koju je 50 posto sredstava osigurano iz fondova Europske unije značajno podižemo učinkovitost berbe graška, kaže Dimač piše Jozo Knez knez@privredni.hr

rema strateškom cilju Sektora poljoprivreda, Podravka planira do 2022. godine ostvariti 100-postotni udio domaćih sirovina u gotovom proizvodu, a da bi to ostvarila, kontinuirano unapređuje svoju poljoprivrednu proizvodnju i ulaže u poboljšanje kvalitete tla, nabavu specijalne opreme i strojeva. Jedan od strojeva koji je predstavljen u sklopu berbe graška koja se odvija na Podravkinim poljima je i novi kombajn, vrijedan 3,75 milijuna kuna, koji omogućuje mehaniziranu berbu graška. “Ovom investicijom za koju je 50 posto sredstava osigurano iz fondova Europske unije

OVE GODINE GRAŠAK JE ZASIJAN NA 115 HEKTARA TE SE OČEKUJU PRINOSI OD 5,2 TONE GRAŠKA PO HEKTARU značajno podižemo učinkovitost berbe. Svojim odličnim performansama, kombajn omogućava kvalitetnije i brže branje te značajno smanjuje primjese u ubranom grašku. Ove godine grašak je zasijan na 115 hektara te se očekuju prinosi od 5,2 tone graška po hektaru.

Podravkin grašak proizvodi se na 95 posto površina u vlasništvu Podravke, dok pet posto čine površine kooperanata”, istaknuo je direktor Sektora poljoprivreda Zdravko Dimač.

UROD OVISI O VREMENSKIM UVJETIMA Iako grašak voli vlagu, na poljima Podravke još nema navodnjavanja, što znači urod ovisi o vremenskim uvjetima. “Podravkini tehnolozi redovito provode pokusna ispitivanja sortimenta graška te se, ovisno o rezultatima ispitivanja, osvježava sastav sorti koje se proizvode i biraju one koje su najotpornije na vanjske utjecaje a ostvaruju visoki prinos te imaju zrno najveće kvalitete”, dodaje Dimač. Proizvodnja graška organizirana je na površinama u blizini tvornice Kalnik tako da ubrani grašak izravno odlazi u tvornicu te je u roku od tri do pet sati prerađen u gotovi konzervirani grašak. Podravka je u zadnjih nekoliko godina investirala u proizvodnju i nove linije u tvornici Kalnik što je rezultiralo povećanjem proizvodnje i kontinuiranim uvođenjem novih proizvoda. “Nakon nedavne modernizacije proizvodne linije steriliziranog povrća, tvornica ostvaruje rast u gotovo svim prerađenim kategorijama, uz smanjenje potrošnje energenata i vode. Dnevno se u tvornici prerađuje između 110 i 130 tona gotovih proizvoda, a ove je godine planirana proizvodnja od oko 15.000 tona”, rekla je Slavica Kolesar, direktorica Podravkine tvornice povrća Kalnik u Varaždinu.

Dnevno se u tvornici prerađuje između 110 i 130 tona gotovih proizvoda, a ove je godine planirana proizvodnja od oko 15.000 tona.

Slavica Kolesar, direktorica Podravkine tvornice povrća Kalnik

11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 33

PRIČA S RAZLOGOM GRUPA JADRANKA, Mali Lošinj

U 11 GODINA INVEST 170 MILIJUNA EURA

Uprava Grupe Jadranka je svjesna da isključivo kvalitetan turistički proizvod mož povrat ulaganja na razini tvrtke, ali i destinacije, ističe Šolić piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Državna administracija treba shvatiti da su vlasti i poduzetnici partneri u razvoju. Kad birokracija počne rušiti barijere poduzetnicima umjesto da postavlja nove, Hrvatska će se odmaknuti od začelja EU-a. Sanjin Šolić, predsjednik Uprave Grupe Jadranka

proteklih 11 godina kada je krenuo investicijski ciklus obnavljanja hotelskih kapaciteta i repozicioniranja na turističkom tržištu, malološinjska Grupa Jadranka je investirala više od 170 milijuna eura u podizanje kvalitete objekata i prateće sadržaje. Konkretno, rekonstruirani su Hotel Aurora, Family Hotel Vespera i Vitality Hotel Punta na razinu četiri zvjezdice te Hotel Bellevue, Boutique Hotel Alhambra s Villom Augustom te Villa Hortensia, na razinu pet zvjezdica. Najznačajnija investicija u 2018. je uvođenje redovne zrakoplovne linije s povratnim letovima iz Zagreba, Splita, Pule i Lugana do Lošinja, koju hotelski brend Lošinj Hotels&Villas tvrtke Jadranka Hoteli organizira zajedno s češkim avioprijevoznikom Silver Airom. Letovi kreću od 24. lipnja iz Lugana, a prvi zrakoplov iz Zagreba polijeće 25. lipnja. Od ostalih projekata, tu se svakako ističe hotel kategorije četiri zvjezdice namijenjen isključivo sezonskim zaposlenicima Jadranke, što je prva investicija takve vrste na Lošinju. “U Vitality Hotelu Punta u Velom Lošinju povećani su smještajni kapaciteti za 75 novih soba, d je u sklopu hotelskog kompleksa uloženo dok u teniski centar, garaže i parkirališna mjesta. U to, u Hotelu Bellevue u uvali Čikat potkraj Uz li lipnja otvara se prvi japanski restoran na hrv vatskim otocima. Također želimo završiti drug dio šetnice i urediti plaže u uvali Čikat s cjegi lo lokupnom infrastrukturom. Ovih su dana pri z završetku investicije u kampovima u Čikatu, g gdje je povećan broj parcela i mobilnih kućica, te u ostalim kampovima – Bijaru, Baldarinu i S Slatini”, ističe Sanjin Šolić, predsjednik Uprav Grupe Jadranka. ve

INVESTICIJE SE NASTAVLJAJU IN U sljedeće tri do četiri godine, ističe Šolić, G Grupa Jadranka planira nastaviti s investicija jama koje će pridonijeti produljenju turističke ssezone na otocima Lošinju i Cresu, odnosno 34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

omogućiti produljenje turističke sezone na turističku godinu. Riječ je o projektima rekonstrukcije Zračne luke Mali Lošinj i izgradnje Eco golf resorta na Mataldi na otoku Cresu. “Osigurane su sve potrebne dozvole za rekonstrukciju aerodroma, a još nam preostaju sastanci s kreditorima i izvođačima te pomoć od države kroz zakonsku regulativu. Stoga se 2020. čini kao realan rok za završetak aerodroma. Što se tiče golfa na Mataldi, završene su studije zaštite iz svih aspekata. Nakon javne rasprave, na proljeće 2019. na rasporedu je izmjena plana. Pri tome je jako bitno da za tu investiciju postoji podrška lokalnog stanovništva Lošinja i Cresa jer, osim što će se golfom

PREMA ŠOLIĆEVU MIŠLJENJU, INVESTICIJSKO OZRAČJE U HRVATSKOJ JE VRLO IZAZOVNO

TIRANO A

že generirati zadovoljavajući

turistička sezona produljiti na cijelu godinu, zadržat će se i ljudi na otoku, s obzirom na to da ovakve investicije znače i nova radna mjesta”, pojašnjava Šolić. Prema Šolićevu mišljenju, investicijsko ozračje u Hrvatskoj je vrlo izazovno. U svakom slučaju, kaže, iznimno je bitno postići konsenzus i suradnju s lokalnom zajednicom, gradovima i županijama, s kojima je onda moguće zajednički nastupati prema instancama na nacionalnoj razini. “S druge strane, lokalna zajednica vidi promjene koje donose investicije, stoga oni najviše i cijene buduća ulaganja. Iz pozicije Jadranke kao kompanije koja radi isključivo na otocima, važno je uzeti u obzir speciﬁčnosti rada na otocima koje podrazumijevaju dodatna opterećenja u investicijskom segmentu, ali i u smislu privlačenja kvalitetnih kadrova za rad u turizmu. U interesu je države da se revitaliziraju naši otoci i da se privuku ljudi novim, stalnim radnim mjestima, što posljedično utječe i na poboljšanje kvalitete života otočana. Državna administracija treba shvatiti da su vlasti i poduzetnici partneri u razvoju. Kad birokracija počne rušiti barijere poduzetnicima, umjesto da postavlja nove, Hrvatska će se odmaknuti od začelja EU-a”, ističe Šolić.

IMA PROSTORA ZA NAPREDAK Uprava Grupe Jadranka je, naglašava Šolić, svjesna da isključivo kvalitetan turistički proizvod može generirati zadovoljavajući povrat ulaganja na razini tvrtke, ali i destinacije. “Jadranka, uz sve druge investicije na otoku, nastoji pridonijeti tome da Lošinj zbog svog speciﬁčnog, a opet izrazito povoljnoga geografskog položaja, postane top spa&health cjelogodišnja destinacija na Mediteranu. Inače, investicije koje bilježi hrvatski turizam u najvećoj su mjeri zapravo posljedica drugačijih potreba i očekivanja turista. One su rezultat globalizacije, urbanizacije, stasanja mladog tehnološkog naraštaja, ali i neprestanog

osluškivanja potreba tržišta. U tom kontekstu prostora za napredak u Hrvatskoj uvijek ima, kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj razini.

JADRANKA NASTOJI PRIDONIJETI TOME DA LOŠINJ POSTANE TOP SPA&HEALTH CJELOGODIŠNJA DESTINACIJA NA MEDITERANU Jedan od mogućih razloga investicija u turizmu je vjerojatno i jačanje tržišne pozicije, što velikih, što malih dionika u turizmu. Zato svi turistički subjekti trebaju nastojati zajedno svoje napore i znanja usmjeriti prema tome da turizam dobije status u državi kakav zaslužuje te postane istinska okosnica hrvatskog gospodarstva tijekom cijele godine”, zaključuje predsjednik Uprave Grupe Jadranka. 11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 35

PREDSTAVLJAMO PITOMAČKA PIVOVARA, Pitomača

Pitko u pohodu na tržište Interes za novo nepasterizirano, nefiltrirano i mutno craft pivo bio je toliki da su pivari strahovali da bi mogli ostati bez prve šarže dok druga još nije skuhana je vlastitu pivovaru i počne ga kuhati profesionalno. Ali, osim znanja, entuzijazma, upornosti, poduzetničkih vještina i volje, nije imao kapitala, pa je tražio strateškog partnera.

USKORO I LJETNO PIVO I pronašao ga je, kako to obično biva, sasvim slučajno. Pitomačkom poduzetniku Marijanu Rengelu koji se bavi telekomunikacijama i ugostiteljstvom ideja se činila odličnom pa su u veljači 2017. godine osnovali tvrtku u jednakom vlasničkom omjeru. Rengel je već imao bogato iskustvo u menadžerskim poslovima, a uhodani kaﬁć u Virju, restoran Ribarska klet, restoran u središtu Pitomače i pizzerija na otoku Viru jamčili su, bar na početku, siguran plasman piva i konkurentnu cijenu.

No bez obzira na to koliko se tržište otvaralo, ne želimo kuhati više od 10.000 do 12.000 litara jer se velikim količinama gubi kvaliteta piva.

Miroslav Novosel, majstor pivar

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

avršava se točno godinu dana otkako je Pitomačka pivovara pod nazivom Pitko uz egidu Iz srca Pitomače lokalnom tržištu ponudila dvije varijante ale piva, svijetlo i tamno. Riječ je o nepasteriziranom, neﬁltriranom i mutnom craft pivu, proizvedenom po bavarskom zakonu o čistoći piva što jamči potpuno uživanje u svim okusima. Ale je pivo gornjeg vrenja i drugi rašireni tip piva, odmah iza lagera. Za alkoholno vrenje se koristi čista kultura pivskog kvasca, vrenje započinje pri višoj temperaturi sladovine (10 stupnjeva Celzija) i završava na 25 stupnjeva Celzija, pa se naziva “toplo vrenje”, a kako kvasac na kraju vrenja ispliva na površinu mladog piva, proizvod se naziva pivom gornjeg vrenja. Pitomačani i njihovi gosti primili su ga sjajno. Interes je bio toliki da su pivari strahovali da bi mogli ostati bez prve šarže dok druga još nije skuhana. “Ne mogu reći da to nisam priželjkivao, ali stvarno nas je iznenadila velika potražnja i odlična reakcija na okus našeg piva. Rijetki su pitomački kaﬁći, klubovi i restorani koji ga nisu uvrstili u svoju ponudu”, prisjeća se majstor pivar Miroslav Novosel. Takav interes ne čudi jer je Miroslav u Pitomači bio poznati homebrewer. Prije nogo što je ušao u biznis, četiri godine kuhao je pivo za svoje potrebe, a osim njegovih prijatelja i znanaca kušali su ga i brojni pivski stručnjaci, kuhari piva s dugogodišnjim iskustvom i izbirljive pivopije. Svi su imali samo riječi hvale što ga je ohrabrivalo i poticalo u nakani da osnu-

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

PITKO SE PLASIRA U OKO 40 LOKALA OD KOPRIVNICE DO SLATINE, A DO POČETKA SEZONE BIT ĆE GA U ZAGREBU, ISTRI I DALMACIJI Portfelju su uoči Božića dodali još dva brenda, Pitko Citra i Pitko IPA, a uskoro će im se pridružiti i sezonsko ljetno, osvježavajuće i lagano pivo s manjim postotkom alkohola. Početni kapacitet pivovare bio je 3500 litara mjesečno što je minimum da bi bila proﬁtabilna, a zbog sve veće potražnje nabavljeni su novi tankovi, pa je trenutačna proizvodnja 5000 litara. Pitko se plasira u četrdesetak lokala od Koprivnice do Slatine, a do početka turističke sezone bit će ga u Zagrebu, Istri i Dalmaciji. “Tržište nije lako otvoriti i osvojiti, ali ima ljudi otvorenog uma koji žele nešto novo i ne pristaju na monopole, pa uspijevamo pronaći svoj put do potrošača. No bez obzira na to koliko se ono otvaralo, ne želimo kuhati više od 10.000 do 12.000 litara jer se velikim količinama gubi kvaliteta piva”, kaže Novosel. (G.G.)

MUKE PO GDPR-u

IZNAD CRTE JEAN-PIERRE MARIČIĆ Voditelj projekata u Poduzetničkom inkubatoru BIOS

Osobne podatke treba zaštititi, ali ne ekstremno brisanjem i uništavanjem svih osobnih podataka. Jer ako svi mi postanemo samo brojevi, i taj broj će na kraju biti osobni podatak

pća uredba o zaštiti osobnih podataka počela se u potpunosti primjenjivati na području cijele Europske unije 25. svibnja i toga se dana nije dogodilo ništa dramatično. To ne znači da Uredbu možemo zanemariti i nastaviti raditi kako smo i do sada radili, već da ne treba neke stvari “lomiti preko koljena”. Bilo bi puno bolje da smo se svi (a ovdje uključujem državne službe) za ovo počeli pripremati prije dvije godine kada je Uredba donesena. Što je to uopće usklađivanje s Uredbom? Prvo je važno shvatiti potrebu za zaštitom osobnih podataka. Na gotovo svim radionicama na kojima sam bio, jedna od važnih tema bilo je “podizanje svijesti o važnosti osobnih podataka unutar institucije u kojoj radimo”. U početku mi se činilo da je to jedna od točaka koja se standardno mora odraditi radi načela spomenutih u Uredbi, ali kada sam počeo raditi na pripremi usklađivanja u svojoj tvrtki, shvatio sam koliko je u stvari bitno osvijestiti sebe, ali i sve oko sebe o važnosti zaštite osobnih podataka. Za svoju prvu prezentaciju koju sam držao o zaštiti osobnih podataka slikao sam dio svog stola na kojem se nalaze posjetnice i papirići na kojima pišem imena i brojeve koji mi trebaju, kao primjer kako vodimo računa o “zaštiti” osobnih podataka. Možda banalno, ali vrlo plastično opisuje problem. Ako nekome damo svoje podatke, vjerojatno nemamo želju da tim podacima pristupa svatko tko prolazi pored stola na kojemu se podaci nalaze. Što su uopće osobni podaci? Prema Uredbi to su “svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi”. Možemo li temeljem toga reći da je ime i prezime osobni podatak? Pretpostavljam da će većina čitatelja odgovoriti potvrdno. Onda je vjerojatno “Ivan Horvat” kao ime i prezime osobni podatak. No kada kažem “Ivan Horvat je dobar čovjek”, možemo li sa sigurnošću identiﬁcirati osobu o kojoj govorim?

Prema zadnjem popisu stanovnika (2011.) u Hrvatskoj živi 750 osoba s tim imenom i prezimenom (izvor: DZS). U ovom slučaju uz ime i prezime potreban je još jedan identifikator ili više njih kako bismo mogli identificirati osobu. Ovaj primjer ipak ne govori o tome da ime i prezime sami za sebe nisu osobni identifikator jer ako kažem “Jean-Pierre Maričić ne zna ništa o zaštiti osobnih podataka”, neće biti teško identificirati o kojem se to JeanPierru radi. Ovo nam pokazuje da se ne može napraviti predložak koji će koristiti svima i u svakoj situaciji. Predložak Ugovora o povjerljivosti osobnih podataka dobio

Kako onda početi? Najbolji početak je napraviti inventuru osobnih podataka – što imamo od osobnih podataka, zbog čega, kako ih čuvamo i obrađujemo, tko im ima pristup, kome ih dostavljamo. Kada je napravimo, lakše ćemo zaključiti koliko su podaci zaštićeni ili ne i što treba napraviti za njihovu zaštitu. To što treba napraviti za zaštitu je usklađivanje s Uredbom. Ono što sam mogao primijetiti vezano uz usklađivanje s Uredbom su potpuno različiti odgovori stručnjaka i “stručnjaka” o određenim temama. Primjerice, kada nekoj grupi na Facebooku netko postavi pitanje tipa “Treba li mi privola za objavu fotografija na web stranici moje tvrtke”, pojavit će se različiti odgovori - od onih tipa “ne treba”, preko odgovora tipa “možeš to pravdati legitimnim interesom” ili “treba za svaku objavu i lice na fotografiji” do onih “više ne smiješ objavljivati fotografije”. Ili slučaj koji je objavila jedna mama – kako joj je teta u vrtiću rekla da mora zapamtiti ormarić svog djeteta jer moraju skinuti imena i prezimena s ormarića. A u isto vrijeme odete li u neki ured porezne uprave ili mirovinskog ili zdravstvenog osiguranja, na hodnicima ćete primijetiti velik broj registratora s još većom koli-

TREBA NAPRAVITI INVENTURU OSOBNIH PODATAKA JER ONDA ĆEMO LAKŠE ZAKLJUČITI KOLIKO SU PODACI ZAŠTIĆENI ILI NE I ŠTO TREBA NAPRAVITI ZA NJIHOVU ZAŠTITU sam iz tri različita izvora i svi su bili identični. I to ne bi bio problem da članak 1. tog predloška nije kreiran iz dva ili više izvora i nije usklađen. Svi oni koji su ga prosljeđivali dalje, nisu se ni potrudili da ga isprave. I sada ako neki korisnik uzme taj predložak i upiše samo svoje podatke i podatke partnera, imat će ugovor kao dokument, osim što će njegov članak 1. biti nerazumljiv.

činom osobnih podataka od kojih dobar dio spada u osjetljive osobne podatke. I to potpuno bez kontrole i zaštite. Ni jedan niti drugi primjer nisu dobri. Osobne podatke svakako treba zaštititi, ali ne ekstremno brisanjem i uništavanjem svih osobnih podataka. Jer ako svi mi postanemo samo brojevi, i taj broj će na kraju biti osobni podatak.

11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 37

TURIZAM MARINE D-MARIN DOBILE EKOLOŠKI ISO 14001:2015 CERTIFIKAT

Predvodnice u podizanju kvalitete usluga

ve tri hrvatske marine iz sastava D-Marin dobile su ISO 14001:2015 certiﬁkat, kao prve marine unutar D-Marin Grupe koja obuhvaća 10 marina u Hrvatskoj, Grčkoj i Turskoj. Taj certiﬁkat izdala je međunarodna kompanija SGS, globalni lider u području kvalitete. U marinama Grupe D-Marin, koja posluje u sastavu Dogus Grupe, također su podignute Plave zastave, prestižno priznanje koje dokazuje čisto more i očuvano priobalje te opremljenost i uređenost marina. U D-Marin Dalmacija Plava zastava podignuta je već 18. godinu uzastopce, a u D-Marin Mandalina četvrtu godinu. Plava zastava je priznanje koje se dodjeljuje samo za jednu sezonu, a prema preporuci međunarodne Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš podiže se 5. lipnja na

Svjetski dan zaštite okoliša. Međunarodni certifikat ISO 14001:2015 postavlja zahtjeve za planiranje, uspostavu, primjenu i nadzor sustava upravljanja okolišem, a istodobno daje potrebne smjernice za provedbu tog sustava. Certifikat ISO 14001:2015 u Hrvatskoj je dosad stekla samo jedna marina izvan sustava DMarin. Na uvođenje certifikata osvrnuo se Božidar Duka, regionalni direktor D-Marina, koji je rekao kako marine kroz dnevno poslovanje podižu ukupnu svijest o važnosti očuvanja i brige o zaštiti okoliša. “Uz Plavu zastavu, koju naše marine podižu već niz godina, ovaj je certifikat dodatni dokaz da je D-Marin sustav uistinu predvodnik u podizanju kvalitete usluga na cijelom Mediteranu pa tako i u Hrvatskoj”, istaknuo je Duka. O uvođenju certifikata u marine D-Marin govorio je i

Drago Goić, direktor Odjela certiﬁkacije za SGS Adriatic, koji je naglasio kako taj certiﬁkat daje odličan okvir za inovativan razvoj temeljen na ideji zaštite okoliša i prirodnih resursa. “Time se potvrđuje teza da tri marine iz sastava D-Marin imaju strukturiran i sustavan pristup i upravljanje interakcijama između organizacije i okoliša”, rekao je Goić. (S.P.)

HGK- ŽUPANIJSKA KOMORA SPLIT

Osnovana Sekcija zajednice kulturnog turizma

U HGK-Županijskoj komori Split odžana je plenarna sjednica Sekcije zajednice kulturnog turizma za čiju je predsjednicu izabrana Tanja Tokić Vukušić iz tvrtke Redono.

Sjednici su nazočili većinom predstavnici institucija, galerija i putničkih agencija zainteresirani za unapređenje i razvoj kulturnog turizma Splitsko-dalmatinske županije. Njima je predstavljen rad Nacionalne zajednice kulturnog turizma HGK, prema kojoj će djelovati Sekcija na županijskoj razini. U raspravi je istaknuta potreba umrežavanja različitih sektora, privatnog te kulturnih institucija i udruženja, a s ciljem osmišljavanja događanja, edukacija te turističkih proizvoda i usluga koje će promovirati kulturnu baštinu Splitskodalmatinske županije, ali je istovremeno i zaštititi i čuvati od pretjerane komercijalizacije.

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

Na sjednici su najavljena dva značajna međunarodna događanja koja će se ove jeseni održati u Splitu: Forum jadranskojonskih gospodarskih komora, gradova i sveučilišta, od 16. do 18. listopada, čiji će se okrugli stol održivog turizma baviti upravo kulturnim i kreativnim turizmom, te Međunarodna konferencija turizma posebnih interesa Split B2B, od 17. do 20. listopada, na temu povijesti, kulture i arheologije te turizma mladih. Sudionici skupa su pozdravili inicijativu osnivanja Sekcije uz zaključak kako je potrebna suradnja svih interesnih struktura u ovom speciﬁčnom segmentu turizma s ciljem podizanja kvalitete njegove ponude. (J.V.)

HRVATSKA SVE PREPOZNATLJIVIJA KAO CJELOGODIŠNJE TURISTIČKO ODREDIŠTE

U SVIBNJU 30 POSTO VIŠE TURISTA

rema podacima sustava eVisitor koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom čarteru, u Hrvatskoj je u pet mjeseci ostvareno 3,6 milijuna dolazaka turista ili 19 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Istodobno je zabilježeno 11,6 milijuna noćenja što je 24 posto više. Od ukupnog broja dolazaka stranci su ostvarili 2,9 milijuna ili 22 posto više te 9,9 milijuna noćenja - 27 posto više nego u svibnju 2017. Tako dobre rezultate prokomentirao je Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, koji je rekao kako su oni rezultat

digitalne kampanje, marketinške i PR aktivnosti na ino tržištima te provedene s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao cjelogodišnjeg turističkog odredišta. Napomenuo je kako će se i dalje nastaviti suradnja s ključnim inozemnim i domaćim partnerima u privlačenju gostiju izvan ljetnog dijela turističke sezone, što je ujedno i jedan od HTZ-ovih strateških ciljeva. Na statističke rezultate osvrnuo se i Gari Cappelli, ministar turizma, koji je rekao kako je hrvatski turizam ostvario rast turističkog prometa veći od 35 posto u odnosu na promatrane rezultate u pet mjeseci 2016. godine. “To je dokaz kako su naše dosadašnje aktivnosti polučile

odlične rezultate, ali isto tako kako se turizam ne događa sam od sebe već se uz neprekidan rad na povećanju kvalitete i kroz stvaranje novih ponuda veoma brzo mogu napraviti veliki iskoraci. Vjerujem da će se ti rezultati pozitivno odraziti i na nastavak rasta prihoda u turizmu”, rekao je Cappelli. Promatrajući turističke rezultate ostvarene u svibnju ove godine može se zaključiti kako je i u tom mjesecu ostvaren značajan porast. Naime, u svibnju je zabilježeno 1,7 milijuna dolazaka turista što je 30 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Istodobno je registrirano 6,5 milijuna noćenja ili 39 posto više. (S.P.)

MASTERCARDOVA PLATFORMA UTJEČE NA POVEĆANJE BROJA TURISTA U HRVATSKOJ

PRICELESS CROATIA - NOVA TURISTIČKA ISKUSTVA Hrvatsku godišnje posjeti 18,5 milijuna turista, a ove godine očekuje se dodatni rast, dijelom i zbog besplatne promocije koju je naša zemlja dobila kroz platformu Mastercarda - Priceless Cities. Naime, prošle godine Hrvatska se pridružila najatraktivnijim svjetskim turističkim odredištima na globalnoj platformi Priceless Cities. U sklopu projekta Priceless Croatia predstavljaju se nova iskustva i ponude koje su dostupne turistima diljem svijeta. Ta digitalna platforma korisnicima Mastercard kartica pruža jedinstvena iskustva u gradovima u kojima žive i u koje putuju te na taj način među putnicima iz 87 zemalja promiče turističku ponudu odredišta - u ovom slučaju Hrvatske. “Naša zemlja savršeno odgovara globalnoj kampanji Priceless

Cities te smo ponosni što je taj brend zaživio i u Hrvatskoj. Željeli smo korisnicima naših kartica omogućiti da dožive posebnosti koje Hrvatska nudi te vjerujemo kako će Priceless Croatia obogatiti međunarodni utjecaj Hrvatske kao atraktivne i zanimljive turističke destinacije”, rekla je Gea Kariž, direktorica marketinga

Mastercarda za Hrvatsku. Dodala je kako je program Priceless Cities ključan u pozicioniranju brenda Mastercard i povećanju njegove vrijednosti te je ujedno važan čimbenik u postizanju poslovnih ciljeva. Nakon registracije na internetskoj stranici, korisnici Mastercarda imaju razne pogodnosti pa tako mogu sudjelovati na Pula Film Festivalu, doživjeti ulični festival Špancirfest, razotkriti tajne Dubrovnika... Zanimljiv je podatak kako je 2017. svijetom putovalo više od 1,32 milijarde stranih turista, sedam posto više nego 2016. Ujedno je to najsnažniji rast u posljednjih sedam godina. Za ovu godinu analitičari prognoziraju da bi mogla biti još bolja od prošlogodišnje i to za povećanje turističkog prometa od četiri do pet posto. (S.P.)

11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 39

HRWWWATSKA BALKAN ICO EXPRESS

PRILIKA ZA PRIVLAČENJE INVESTICIJSKIH MILIJUNA Inovativnih start-upa ima, no nema podrške regulatora koja bi pomogla blokchain start-upima. Slovenci su pak lani privukli pet posto svih investicija u takve poslovne projekte piše Krešmir Sočković sockovic@privredni.hr Ovo je prvi takav susret koji je na jednom mjestu okupio projekte iz zemalja Jugoistočne Europe u organizaciji triju regionalnih udruga - Blockchain Think Thank iz Slovenije i Bitcoin Asocijacije Srbije te hrvatske Udruge za blockchain i kriptovalute. Potencijalnim investitorima svoje je projekte predstavilo 12 timova: Beyond Seen Screen, DataFy, Enasol, Equinox, Gledos, Honey Comb, Swip Style, Tolar, Vayla, Airpod.io, Review.network i Taia. Svi su projekti u pred-ICO fazi - odnosno nalaze se pred inicijalnom ponudom kriptovalute, što je bio jedan od glavnih uvjeta za nastup na ovom predstavljanju.

VELIKI INTERES START-UP PROJEKATA

nformatičko i tehnološko tržište i start-up projekti koji se temelje na blockchain tehnologiji, globalno, ali i u Hrvatskoj, pokazuju intenzivan trend rasta u zadnjih nekoliko godina. Statistike pokazuju kako su samo u prvom tromjesečju ove godine ICO start-upi prikupili 6,3 milijarde dolara što je više nego u cijeloj 2017. godini. Mnogo je inovativnih projekata, no nedostaje podrška regulatora koja bi u praksi omogućila poslovanje blockchain start-upima. Kao odličan primjer može se navesti susjedna Slovenija koja je zahvaljujući prijateljskom stavu prema blockchain startupima samo prošle godine privukla pet posto ukupnih svjetskih investicija u blockchain, zaključeno je na 1. regionalnom investicijskom forumu za blockchain start-upe Balkan ICO Express, koji je u Zagrebu okupio 12 timova i više od 200 zainteresiranih posjetitelja.

U PRVOM TROMJESEČJU OVE GODINE ICO START-UPI PRIKUPILI SU 6,3 MILIJARDE DOLARA ŠTO JE VIŠE NEGO U CIJELOJ 2017. GODINI 40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

“Ovo je prvi ovakav događaj koji smo organizirali kako bi se autori projekata dobili priliku predstaviti potencijalnim investitorima, ali i kako bi dobili povratnu informaciju od pripadnika kriptozajednice koja je sve veća i sve relevantnija u Hrvatskoj”, kaže Vlaho Hrdalo, predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute. “Imamo sjajnih projekata i vjerujem da će mnogi od njih ostvariti svoje planove i postići uspjeh, a naša je želja da se ovo druženje pretvori u tradicionalni forum kriptozajednice koji će povezivati autore ICO-ova, investitore, savjetnike i poznavatelje blockchain tehnologije”, dodao je Hrdalo. U sklopu konferencije održan je i panel Tržište ICO-ova na kojem su govorili Aleksandar Matanović, direktor ECD-a, Nikola Škorić, osnivač Bitcoin mjenjačnice i Peter Merc direktor Lemur Legala. Udruga za bitcoin i kriptovalute (UBIK) predlaže samoregulaciju ovog tržišta u Hrvatskoj i zato će uskoro svim ﬁnancijskim tijelima i regulatorima iznijeti svoj prijedlog o deﬁniciji naravi kriptovaluta. Sve to trebalo bi olakšati i stvoriti povoljniju atmosferu za razvoj ICO-ova u Hrvatskoj za što postoji veliki interes startup projekata, a samo neki od njih predstavljeni su na prvom Balkan ICO Express forumu.

ORACLE INNOVATIVE TECHNOLOGIES SUMMIT

SVE ZNAČAJNIJA ULOGA SADRŽAJA

vjetski proizvođač poslovnog softvera i hardvera Oracle održao je u Zagrebu svoju 12. godišnju konferenciju Oracle Innovative Technologies Summit namijenjenu domaćoj poslovnoj i ICT zajednici. Konferenciju pod sloganom Next is Now, Your Tomorrow Today otvorio je Marin Tadić, prvi čovjek kompanije za Adriatic regiju. “Danas je više nego ikada ranije vidljiva iznimna povezanost i premreženost IT-a i biznisa. Kada je riječ o odabiru i implementaciji pojedinog rješenja, IT odjeli sve manje samostalno odlučuju te se u u proces donošenja tih odluka uključuju svi odjeli. Danas fokus stavljamo na sve značajniju ulogu sadržaja odnosno njihove funkcionalnosti. Sadržaji koji su donedavno mnogima bili nedostupni i preskupi, danas su u cloudu dostupni i najmanjim tvrtkama. Poslovanje u oblaku

Marin Tadić

pruža optimalnu razinu digitalne transformacije poslovanja u smislu da svatko koristi točno ono što mu treba, u trenutku kada mu treba”, istaknuo je, među ostalim, Tadić.

Alain Ozan, potpredsjednik Oraclea za razvoj i tehnologiju poslovanja u oblaku za područje Europe, Bliskog istoka i Afrike te azijsko-paciﬁčku regiju, napomenuo je kako je inovativnost jedino sredstvo koje pomaže u borbi protiv irelevantnosti i komodiﬁkacije, odnosno procesa u kojemu sve postaje lako nabavljiva roba. “Ujedno, na scenu stupaju tri nova imperativa poslovanja uvjetovana tehnologijom: prvi se odnosi na transformaciju i modernizaciju poslovanja u oblaku, drugi na rast vrijednosti podataka u samom poslovanju te treći na zaštitu tih podataka”, smatra Ozan. Uz više Oracleovih prezentacija tijekom kojih su, među ostalim, predstavljene nove usluge (Oracle Data as a Service – DaaS i drugi), sudionici konferencije mogli su poslušati izlaganja i prezentacije studija slučaja koje su održale brojne domaće tvrtke. (B.O.)

RAZVOJ DIGITALNIH KOMPETENCIJA

Hrvatske škole u europskome projektu S početkom školske godine 2018./ 2019., posredstvom Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNet, nastavnici svih srednjih škola u Hrvatskoj moći će koristiti inovativnu CRISS platformu za stjecanje, vrednovanje i certificiranje digitalnih kompetencija učenika 1. i 2. razreda. Nova platforma učenicima će omogućiti razvoj digitalnih kompetencija u razredu kroz nastavu u različitim predmetima, a nastavnicima praćenje razvoja učeničkih kompetencija te poticanje na daljnji razvoj tijekom učenja. Svi nastavnici koji će sudjelovati u projektu bit će pioniri u korištenju platforme na razini Europe.

CARNnet poziva sve zainteresirane nastavnike da se prijavom uključe u CRISS zajednicu i iskažu interes za korištenje te platforme. Tako će dobiti sve potrebne informacije o sudjelovanju u projektu i online edukaciji kroz koju će se upoznati s CRISS okvirom digitalnih kompetencija, korištenjem CRISS platforme i dodatnih digitalnih alata. Očekuje se sudjelovanje više od 2000 nastavnika iz 400 škola širom Europe. Nastavnici koji će sudjelovati u online edukaciji dobit će službeni certiﬁkat te će imati priliku razmjenjivati svoja iskustva s nastavnicima iz različitih europskih zemalja. Moći će koristiti CRISS platformu tijekom cijele školske godine 2018./2019.,

za što će im biti osigurana stručna podrška. Projekt CRISS pokrenut je u sklopu europskog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020 sa svrhom testiranja platforme koja će omogućiti stjecanje, vrednovanje i certiﬁciranje digitalnih kompetencija učenika u osnovnim i srednjim školama širom Europe. U sklopu projekta sudjeluje 15 međunarodnih partnera, vodećih u područjima novih tehnologija, digitalnih kompetencija, obrazovnih inovacija, učenja i poučavanja iz EU-a. Hrvatski partneri na projektu su Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, koji ima ključnu ulogu u pripremi i provedbi projekta, te CARNet. (B.O.)

11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 41

AKTUALNO NOVINARI I PR STRUČNJACI O SVE LOŠIJOJ ATMOSFERI I NETO

DANAS JE PERCEPCIJA Da bi se popravila kultura javnog dijaloga, 38,9 posto ispitanika misli da je važno vratiti kvalitetu u istraživačko novinarstvo, njih 24,2 posto smatra važnom reformu školstva, dok bi 20 posto uvelo drastične kazne za one koji šire mržnju u javnom prostoru

NAJVEĆA KRIZA U HRVATSKOJ DANAS JE KRIZA VRIJEDNOSTI U SVAKOM SEGMENTU DRUŠTVA, SMATRA TRUPČEVIĆ

tome zašto mrzimo i možemo li stati na kraj (ne)kulturi javnog dijaloga u Hrvatskoj, raspravljalo se prošloga tjedna na panelu Suda časti HUOJ-a (Hrvatske udruge za odnose s javnošću) koji je okupio novinare i PR stručnjake. Na panelu su predstavljeni i rezultati ankete provedene među 95 ispitanika, među kojima je bilo dvostruko više stručnjaka za odnose s javnošću od novinara. Anketa je pokazala da čak 57,9 posto ispitanika smatra da su političari najviše pridonijeli aktualnoj klimi (ne)kulture javnoga dijaloga u društvu, a 62,1 posto smatra da je moguće zaustaviti trend bujanja “hejtanja” po internetu, na društvenim mrežama ili javnim prosvjedima dolaskom novih generacija političara i promjenom društvene klime. U potrazi za uzrocima takvoga stanja te ocjenama događaja, na koje smo loše ili nedovoljno reagirali u društvu, najveći postotak ispitanika, njih 27,7 posto, izdvaja oslobađajuće sudske presude, njih 17 posto smatra da su to bili šatori u Savskoj ulici, a na trećem se mjestu izdvajaju sprega političara i ljudi s optužnicama te zloupotrebljavanje prošlosti u dnevno-političke svrhe i

obračune. Skoro 10 posto ispitanika misli da je to bio i napad na osobni i profesionalni integritet novinarke Mirjane Rakić.

MEDIJI SU UTJECAJNIJI Kao najvažniji okidač za sadašnju netolerantnu atmosferu u društvu, čak 50 posto ispitanika izdvaja nespremnost za suočavanje s kriminalnim elementima privatizacije, njih 16,3 posto okidačem smatra brojne izjave različitih aktera, koje vrijeđaju i omalovažavaju novinare i njihov posao, a na treće mjesto pozicionirala se izjava da kilo mozga vrijedi dvije marke. Zanimljivo je da više od polovine anketiranih smatra i da bismo pojedine, “ekscesne” političare imali u Saboru i da su nam institucije neovisne i funkcionalne, ali smatraju da im se ne bi pridavala tolika pažnja. Trend takvih političara, očito, zahvaća Hrvatsku, kao i demokratski daleko uređenije zemlje od Hrvatske. Da bi se popravila kultura javnog dijaloga nabolje, 38,9 posto ispitanika misli da je važno vratiti kvalitetu u istraživačko novinarstvo, neovisno o oglašivačima, političarima ili broju klikova, njih 24,2 posto smatra važnom reformu školstva,

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Zvijezda stolni margarin Zvijezda stolni margarin proizveden suvremenim postupkom iz visokokvalitetnih sirovina te ne sadrži kolesterol jer je proizveden od ulja i masti biljnog podrijetla. Sadrži mono i polinezasićene masne kiseline – linolnu i linolensku, obje esencijalne, koje se u organizmu ne mogu sintetizirati već se moraju unositi putem namirnica. Kvaliteta Zvijezda stolnog margarina potvrđena je velikom zlatnom medaljom kakvoće na Međunarodnom sajmu prehrane 2000. ZVIJEZDA D. D.

Utemeljena 1916. u Zagrebu, Prva hrvatska tvornica ulja razvija kompletnu proizvodnju od sjemena uljarica do gotovih proizvoda, podiže nove pogone, proširuje i rekonstruira stare te modernizira proizvodnju. Od 1993. godine društvo je član Agrokor sustava i nosi naziv Zvijezda d. d. Najveći je proizvođač jestivih ulja i jedini proizvođač margarina, biljnih masti i majoneza u Hrvatskoj.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

LERANCIJI U DRUŠTVU

VAŽNIJA OD ISTINE SUPROTSTAVLJENE STRUKE

dok bi njih 20 posto uvelo drastične kazne za sve koji šire mržnju u javnom prostoru. Koliko mediji i PR stručnjaci mogu zajednički djelovati u popravljanju kulture javnog dijaloga, mišljenja su podijeljena, ali se slažu da su to vrijednosti i etička načela kojima teže obje struke. Većina ispitanika se slaže da su mediji utjecajniji u promjeni klime. Naime, njih 47 posto smatra da urednici, odnosno novinari (27 posto) imaju najveći utjecaj na promjenu društvene klime. Također, 53,7 posto sudionika najvažnijim za promjenu sadašnje klime proglašava

onemogućavanje objavljivanja manipulativnih sadržaja. “Svakodnevno smo svjedoci da kultura dijaloga ne postoji u intelektualno zapuštenoj sredini. Sve vrste objeda zamjenjuju činjenice, a u prvom su planu, uz političare, čija je kvaliteta upitna, brojni ‘glasni’ anonimci, kojima suvremena tehnologija omogućava da silovito šire svoje neznanje i agresivnost tvrdeći da su oni istinski ‘glas naroda’”, istaknula je novinarka Mirjana Rakić, i nekadašnja ravnateljica Agencije za elektroničke medije, na panelu.

“Najveća kriza u Hrvatskoj danas nije ekonomska, nije ni demografska katastrofa, nego je to kriza vrijednosti u svakom segmentu društva. Najbolji odgovor na tu krizu su, vjerojatno, kvalitetno obrazovanje i izgradnja institucija. U tom smislu, medijska i komunikacijska struka imaju ograničenu mogućnost utjecaja na potrebne promjene. Iako one, naravno, mogu i moraju surađivati, ove dvije struke su ipak najčešće suštinski suprotstavljene”, ocijenio je Boris Trupčević, direktor Styrije za Hrvatsku. Vlatka Škorić, predsjednica Nadzornog odbora HUOJ-a, smatra da danas u društvu prevladava isključivost za koju smo svi odgovorni, a ona rezultira kontaminiranim javnim prostorom. “Rekla bih da je ključna činjenica da je danas percepcija važnija od istine, odnosno istina postaje manje važna u kreiranju nekoga ili nečega da izgleda dobro. Mediji i komunikacijski stručnjaci, s više ili manje uspjeha, samo rade svoj posao. No obje struke imaju svoje profesionalne i etičke standarde koji kažu da je istina itekako važna. Prijelomni trenutak će se dogoditi kada i u praksi istina postane opet važna”, istaknula je ona. Na njen zaključak nadovezuju su i prijedlozi i rješenja sudionika ankete za bolje društvo i kulturniju komunikaciju u javnom prostoru, od kojih se posebno izdvajaju dva: bolje sudstvo i reforma školstva.

Zubne paste Plidenta Plidenta Herbal, Plidenta Healtcare 15Sekundi, Plidenta Healtcare Parodont, Plidenta Healtcare Sensitiv, Plidenta Healtcare Freshmed, Plidenta TotalMed Vodeći tržišni položaj Plidente traje već dugi niz godina. Tržišni položaj može zahvaliti stalnoj kvaliteti, inovacijama proizvoda i povjerenju potrošača u vrhunsku kvalitetu i tehnologiju proizvoda. NEVA D.O.O.

Neva d.o.o. je najstariji i vodeći hrvatski proizvođač kozmetičkih i higijenskih proizvoda, članica Atlantic Grupe, jedne od najpropulzivnijih tvrtki u Hrvatskoj i široj regiji. Neva u svojem portfoliju od 1947. godine proizvodi vrhunske vodeće robne marke na hrvatskom tržištu, kao što su zubne paste Plidenta, balzami za usnice Rosal Lip Balm, kozmetika Rosal i Melem. Svi su Nevini proizvodi razvijeni isključivo u vlastitim laboratorijima u Zagrebu i rezultat su znanja, iskustva i inovativnosti hrvatskih stručnjaka.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 43

AKTUALNO POSLOVNI KLUB SLOVENSKIH I HRVATSKIH GOSPODARSTVENIKA

MUMINOVIĆ NA ČELU KLUBA

otkraj svibnja u zagrebačkom Hotelu Sheraton održana je 12. skupština Poslovnog kluba slovenskih i hrvatskih gospodarstvenika (SLO CRO Poslovni klub). SLO CRO Poslovni klub postoji već 16 godina kao neproﬁtna udruga s namjerom jačanja i promicanja ekonomskih odnosa Slovenije i Hrvatske. Članovi su na skupštini izabrali novoga predsjednika Kluba dr.sc. Sašu Muminovića, koji je na tom mjestu zamijenio

Gorana Berića. Muminović je 2014. godine bio, po ocjeni Crome, među 14 najboljih hrvatskih menadžera. Član je Uprave AquaﬁlCRO iz Oroslavja (bivši Bulgari Filati) i AquaﬁlSLO u Sloveniji (bivši Julon). Obraćajući se članovima Kluba, Muminović je naglasio kako u svom mandatu želi povećati članstvo te poticati uspostavu veza gospodarstva i drugih važnih aktera ekonomske politike Hrvatske i Slovenije, kako bi na kraju jedni u drugima vidjeli prijatelje, suradnike i partnere te uspostavili povjerenje. Dvije su konstante slovensko-hrvatskih odnosa: razumijevanje nerazumijevanja na političkom planu (unatoč bliskosti u povijesti, jeziku, zemljopisu) te odlični gospodarski odnosi koji su već više od dva desetljeća u sjeni prvih. Najbolji pokazatelj je robna razmjena dviju država koja je u 2012. iznosila 2,3 milijarde eura, a u 2017. 3,7 milijardi eura. Također je naglasio izuzetno dobru suradnju s Veleposlanstvom

Republike Slovenije u Zagrebu te se zahvalio veleposlanici dr. Smiljani Knez i opunomoćenom ministru za gospodarstvo mr.sc. Jakobu Štunfu za potporu i pomoć koju slovensko veleposlanstvo pruža Klubu. Uz šezdesetak okupljenih na Poslovnom doručku bio je i počasni konzul Republike Hrvatske u Sloveniji Božo Dimnik. Za svoje članove i prijatelje SLO CRO Poslovni klub organizira predstavljanje poduzeća, organizacija te njihovih djelatnosti, a četiri puta godišnje i susrete na Poslovnom doručku kada ugošćuje eminentne goste iz političkog, gospodarskog i kulturnog života dviju država. Ovoga puta gost predavač je bio Primož Karpe, partner u regionalno fokusiranom fondu Blue Sea Capital te predsjednik Nadzornog odbora Nove Ljubljanske banke koji je govorio o aktualnom gospodarskom stanju i razvojnim potencijalima Slovenije i Hrvatske.

SREDIŠNJA KONFERENCIJA O ZELENOJ GRADNJI I ODRŽIVOM RAZVOJU

Prijavite se! Hrvatski savjet za zelenu gradnju priprema održavanje Središnje konferencije o zelenoj gradnji i održivom razvoju, koja će se održati 24. listopada 2018. godine u hotelu Esplanade Zagreb. Budite dio središnjeg godišnjeg okupljanja profesionalaca svih struka koji se bave zelenom ekonomijom, održivom gradnjom i prometom, zelenom energijom i održivim razvojem te ne propustite saznati najnovije informacije iz navedenih područja!

Rezervirajte svoje mjesto na vrijeme po Early Bird cijenama! Prijavite se! Glavne teme konferencije su: zelena gradnja i održiva ekonomija (nZEB i energetska obnova zgrada, zeleni međunarodni certiﬁkati), pametni gradovi - primjeri dobre prakse, 11. hrvatski forum o održivoj gradnji - kružno gospodarstvo, ﬁnanciranje održivih nekretnina, održivost u turizmu i kulturna baština, zelena energija i održivi promet.

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

Pozivamo Vas da više informacija potražite na www.gbccroatia.org te da nas kontaktirate putem e-maila events@gbccroatia.org ili telefona +385 1 4886 296.

PREDSTAVLJAMO VINARIJA BAČIĆ, Korčula

TRADICIJA I POŠTOVANJE PRIRODE Vinarija Bačić zadivila je hrvatsku vinsku scenu prošle godine na 4. Dubrovnik FestWineu gdje su edalju osvojili zlatnu medalju 16. za Pošip berbe 2016.

inarija Bačić smje-štena je u maloj skrivenoj uvali Črnja Luka, na sjeverozapadnom dijelu otoka Korčule. Uvala je udaljena 45 kilometara od grada Korču-la le, 10 kilometara od mjesta Vela esta Luka i pet kilometara od mjesta da djeBlata. Na imanju gdje su nekada mene kudovi obitelji Bačić gradili kamene l k š d k ćice kako bi se sklonili od sunca ili kiše dok su obavljali poljoprivredne radove, Bačići su danas sagradili obiteljsku kuću u sklopu koje se nalazi boutique vinarija s terasom za kušanje. Pored kuće nalaze se tri moderno uređena apartmana za goste. Svi zaposlenici na imanju su članovi obitelji. “Vina proizvodimo dijelom iz vlastitih vinograda, a dijelom iz otkupa. Uz to, proizvodimo maslinovo ulje iz vlastitih višestoljetnih

SLIJEDOM USPJEHA NA SVOM “TERENU”, BAČIĆI SU SVOJE PROIZVODE NEDAVNO PREDSTAVILI I ZAGREBAČKOJ PUBLICI maslinika i od autohtonih sorti maslina kao što su lastovke i drobnice. Naša ulja imaju raspon boja od žute do zelene, mirisa po listu i plodu masline, a po okusu je to ulje srednje do intenzivno gorko. Gosti mogu kušati i ostale proizvode koji su se i davno prije proizvodili na poljoprivrednim imanjima na otoku. To su primjerice suhe smokve, konzervirane masli-

ne, arancini, marmelade, lum lumblije i bademi”, rekao je Zlatko Bačić, vlasnik V Vinarije Bačić. Dodao je kako se za goste orga ganizira i sudjelovanje b u berbi maslina i grožđa kao i razne degustacije.

ZLATNE MEDALJE ZA VINA Vinarija Bač Bačić zadivila je hrvatsku k scenu prošle šl godine na 4. Dubrovnik vinsku FestWineu gdje su osvojili zlatnu medalju za Pošip berbe 2016. I na ovogodišnjem 5. Dubrovnik FestWineu, njihovo vino Pošip berbe 2017. osvojilo je zlatno odličje. Osim Pošipa, u Vinariji Bačić proizvodi se Cetinka Bačić, vino napravljeno od istoimene autohtone sorte vinove loze s otoka Korčule, zatim Kalina cuveé nastalo sljubljivanjem autohtonih sorti regija srednje i južne Dalmacije - cetinke, pošipa i dubrovačke malvazije. Tu je i Rosé proizveden tradicionalnom metodom spravljanja rosé vina od crnog grožđa, zatim Kampijun cuveé koji je nastao od tri sorte plavca, syraha i cabernet sauvignona te Cabernet Sauvignon - vino pogodno za dulje odležavanje koje posebice cijene dobri poznavatelji vina. Osim vina, obitelj Bačić proizvodi i Prošek Bačić tj. desertno vino proizvedeno od sorte plavac mali po tradicionalnoj recepturi prosušivanjem najboljih grozdova na suncu. Slijedom uspjeha na svom “terenu”, Bačići su svoje proizvode nedavno predstavili i zagrebačkoj publici. Tako su otac Zlatko i sin Petar ispričali svoju priču o obitelji, vinima, maslinama, ljubavi i predanosti poslu kojim se bave. Tradicija i poštovanje prirode, loze i masline, koje je u mlade naraštaje usadila obitelj, kao i nova znanja pristigla Petrovom diplomom enologa, obogatili su hrvatsku vinsku scenu velikim vinima o kojima će se još čuti. (S.P.)

Vina proizvodimo dijelom iz vlastitih vinograda, a dijelom iz otkupa. Uz to, proizvodimo maslinovo ulje iz vlastitih višestoljetnih maslinika i od autohtonih sorti maslina kao što su lastovke i drobnice. Zlatko Bačić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 45

SAJMOVANJE KONFERENCIJA “SAJMOVI U FUNKCIJI REGIONALNOG I UKU

BEZ DIREKTNOG K USPJEHA Unatoč sve prisutnijim internet modelima komuniciranja i prodaje, sajam kao direktni marketing kojeg karakterizira komunikacija licem u lice ostaje i dalje vodeći element koji bitno pridonosi lancu prodaje, plasmana i opskrbe, ocijenio je Josip Zaher piše Goran Gazdek gazdek@privredni.hr ekonomskih faktora u funkciji kvalitetnoga regionalnog razvoja. U okviru ukupnoga programa gospodarskog razvoja Slavonije, što je jedan od političkih, socijalnih i ekonomskih prioriteta sadašnje vlade, svaki pokušaj i podrška ubrzanom regionalnom razvoju predstavlja značajan pomak u tom smjeru”, kazao je direktor i glavni urednik Suvremene trgovine Srećko Sertić.

BAROMETAR GOSPODARSKIH KRETANJA

GODIŠNJE SE DILJEM SVIJETA ODRŽAVA VIŠE OD 31.000 SAJMOVA I STRUČNIH IZLOŽBI

nagu sajamske industrije odražava činjenica da se godišnje diljem svijeta održava više od 31.000 sajmova i stručnih izložbi, da sajmovi zapošljavaju oko 700.000 ljudi, da 4,4 milijuna tvrtki nastupa na sajmovima koje godišnje obiđe oko 260 milijuna posjetitelja, istaknuto je, među ostalim, na konferenciji Sajmovi u funkciji regionalnog i ukupnog gospodarskog razvoja, održanoj u Virovitici u organizaciji časopisa Suvremena trgovina i Hrvatske gospodarske komore čime je u Hrvatskoj obilježen Global Exhibitions Day (GED). Kampanja GED-a održana je u 67 država i regija s ciljem da jasno usmjerenim aktivnostima industrije sajmova i evenata upozori na to da je riječ o djelatnostima koje znatno pridonose rastu gradova, regija i cijele zemlje. Ove godine tematski okvir GED-a usmjeren je na zagovaranje industrijskog razvoja i povlačenje pravih talenata, a Virovitica je odabrana kao mjesto obilježavanja jer se jasno opredijelila da postane regionalno sajamsko središte okupljanja privrednika iz šireg područja (Mađarske, Srbije, Slovenije, BiH, Crne Gore...). “Različitim poslovnim aktivnostima Virovitica oživljava i potiče potrebnu vezu gospodarstva i regionalnih političkih i

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

O trendovima i iskustvima u transformaciji sajamske industrije govorili su stručnjaci i direktori sajmova u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, Srbiji i Mađarskoj složivši se da su sajmovi, unatoč novim tehnologijama i načinima predstavljanja proizvoda i usluga, trgovanja i komuniciranja, ostali barometar gospodarskih kretanja, najsigurnije test-tržište za nove proizvode, pouzdan marketinški istraživački instrument i nezamjenjiv medij u izgradnji i održavanju poslovnih kontakata, pozicioniranju na tržištu, pripremi i proširivanju poslovanja, analizi stanja konkurencije i pronalaženju novih poslovnih partnera. “Čovjek je socijalno biće i može pisati sjajne mailove, ali bez direktnog kontakta nema uspjeha u poslovanju. Istraživanja pokazuju da je uz svu tehnologiju koju imamo, porastao broj službenih putovanja jer se ni s čim ne može zamijeniti socijalni i psihološki moment nužan u svakoj komunikaciji. Jedini resurs koji imamo su ljudi i razmjena njihovih ideja i mišljenja daje nam sigurnost da će sajmovi opstati i da će se razvijati”, istaknuo je prof.dr. Zvonko Pavlek. Međunarodna unija sajmova (UFI) broji 754 člana, a lani je na 34,6 milijuna četvornih metara izložbenog prostora organizirano 1212 sajamskih priredbi koje udovoljavaju UFI kriterijima. Važnost nastupa na sajmovima zadnjih godina bilježi rast u ukupnom marketing miksu. Najnovija studija AUMA-e pokazuje da čak 85 posto izlagača sajmove smatra važnim ili vrlo važnim elementom marketinških aktivnosti, dok je prije

UPNOG GOSPODARSKOG RAZVOJA”

ONTAKTA NEMA U POSLOVANJU nekoliko godina taj postotak bio 79 posto. “Sajam je još uvijek prilika za potvrdu statusa na tržištu, kao i mjesto za pronalazak novih tržišta na koja bi tvrtke mogle plasirati svoje proizvode i usluge. Unatoč sve prisutnijim internet modelima komuniciranja i prodaje, sajam kao direktni marketing kojeg karakterizira komunikacija licem u lice ostaje i dalje vodeći element koji bitno pridonosi lancu prodaje, plasmana i opskrbe”, ocijenio je Josip Zaher, potpredsjednik HGK-a za turizam, trgovinu i ﬁnancije. Regionalni ekonomski efekti kod većih međunarodnih sajamskih centara pokazuju da na svaku novčanu jedinicu koju ostvaruje sajam dolazi pet do osam puta veći prihod za lokalno gospodarstvo i zajednicu. Broj posjetitelja odražava se na hotele, ugostiteljske objekte, trgovinu i gradski promet, a od sajmova proﬁtiraju brojne uslužne djelatnosti koje se vežu uz sajamsku organizaciju – organizatori izložbenih prostora, logističke organizacije, prevoditeljske službe, servisi hostesa...

TEŽNJA KA SPECIJALIZACIJI Direktor HGK-ŽK Virovitica Milan Vanđura podsjetio je na primjer Viroexpa, sajma koji je pozicionirao Viroviticu kao sajamsko središte na širu kartu. “Viroexpo je među vodećim

sajmovima u Hrvatskoj na kojem se predstavlja više od 700 izlagača iz 29 zemalja svijeta i bilježi oko 20.000 posjetitelja. To je ono što daje impuls razvoju gospodarstva, većem plasmanu proizvoda, a direktno utječe i na nova zapošljavanja i demografska kretanja”, rekao je Vanđura. Sajmovi postaju sve specijaliziraniji u odnosu na proizvode ili tržišta, traju sve kraće, s intenzivnijim programom, dopunjuju se raznim komplementarnim sadržajima i traže sve višu razinu izlagačkih prostora. Naglasak je sve više na posjetiteljima. Isto tako se uz stručne skupove sve više organiziraju sajamsko-izložbene aktivnosti, često na vrlo zavidnoj izlagačkoj razini. Evolucija u sajamskom poslovanju glavna je tema unutar struke. Sajmovi u Europi, koji čine više od 65 posto svih relevantnih sajamskih priredbi u svijetu, pred novim su investicijskim ciklusom. Više od pet milijardi eura uložit će se u sajamske prostore i sajamsku infrastrukturu u narednih 10 godina. Zaključeno je da sajmovi svoju poziciju u uvjetima opće gospodarske globalizacije mogu održati novim idejama, kvalitetnim pristupom i pronalaskom odgovora na mnoga nova pitanja. Četiri oslonca za postizaje tih ciljeva su inovacije, informacijske tehnologije, internacionalizacija i infrastruktura, elementi koji obilježavaju 21. stoljeće.

NA SVAKU NOVČANU JEDINICU KOJU OSTVARUJE SAJAM DOLAZI PET DO OSAM PUTA VEĆI PRIHOD ZA LOKALNO GOSPODARSTVO I ZAJEDNICU

11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 47

SAJMOVANJE

SVJETSKA SAJAMSKA INDUSTRIJA

UKORAK S NOVIM TEHNOLOGIJAMA

Digitalne usluge i inovacije neće u većoj mjeri utjecati ili naštetiti “face to face” industriji nego i na digitalno i na novo treba gledati kao na izazov i novu mogućnost za poboljšanje kvalitete usluga i većeg zadovoljstva samih korisnika i partnera pripremio Berislav Čižmek, CEO konzultantsko-EU lobističke tvrtke CBBS

FI (The Global Associations of the Exhibition Industry) je krovno svjetsko sajamsko udruženje, osnovano 1925. godine i danas ima 770 članica iz 87 zemalja svijeta, uključujući i Hrvatsku (Zagrebački velesajam i CBBS, konzultantsko-EU lobističku tvrtku iz Zagreba). Glavna zadaća UFI-ja, koji okuplja sajamske organizatore, sajamske i kongresne centre, različita sajamska udruženja te prateću sajamsku industriju, je promocija sajmovanja i zastupanje interesa sajamske industrije na globalnoj razini. Danas više od 1000 sajamskih priredbi u svijetu nosi znak UFI-ja kao dokaz kvalitete i postizanja međunarodnih sajamskih standarda, koji su dodatno jamstvo izlagačima i posjetiteljima da će na takvom sajmu dobiti kvalitetnu uslugu i ostvariti svoja poslovna

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

očekivanja. Na zadnjoj konferenciji europske sajamske industrije UFI European Conference, održanoj u Veroni od 2. do 4. svibnja, okupilo se 220 sudionika iz 35 zemalja svijeta koji su razgovarali o temama vezanima uz današnju sajamsku industriju, kao što su sigurnost i promjene koje sajamskoj industriji donosi digitalizacija i nove tehnologije. “Zadovoljan sam što je ovogodišnja konferencija zabilježila rast broja sudionika i njihov veliki interes za aktualne teme u svjetskom sajmovanju, a posebno sam sretan što se održava u vrijeme mog predsjedavanja UFI-jem u Veroni, gradu koji obilježava i slavi 120. godišnjicu organiziranja sajmova”, istaknuo je predsjednik UFI-ja Corrado Peraboni, i predsjednik Uprave CIPA Fiera Milano Publicações e Eventos Ltd.

ŠTO ODABRATI: DIGITALNE PLATFORME ILI LIVE DOGAĐANJA? Većina tema na konferenciji bila je vezana uz digitalizaciju i uvođenje novih tehnologija, s ciljem pojačavanja efekata sajamskog nastupa za izlagače, kao i samog doživljaja i iskustva za sajamske posjetitelje. Uz podršku jednog od glavnih predavača na konferenciji Sophie Hackford, nazočni su se upoznali s mogućnostima primjene i korištenja umjetne inteligencije, virtualne stvarnosti i drugih trenutačno aktualnih tehnologija. Predavanja, paneli i rasprave pokazali su kako će moderna tehnologija u skoroj budućnosti utjecati na naš svakodnevni život, a sajamska industrija sve lakše prepoznavati na koji način tehnologiju i buduće tehnološke trendove najbolje iskoristiti za unapređenje kvalitete sajamskih priredbi i uvođenje novih, inovativnih usluga za posjetitelje i izlagače. Još od pojave interneta krenula su predviđanja “crnih dana” za industriju sajmova i drugih live događanja u doba suvremene digitalne komunikacije, posebno zbog današnje velike mogućnosti prezentiranja i promocije proizvoda/ usluga putem interneta i društvenih mreža. Jedan od najčešćih argumenata promocije putem suvremenih medija su brzina oglašavanja, veći doseg i niže cijene takve promocije, koja je prilično povoljnija i jednostavnija od prezentacija na sajmovima ili drugim događanjima (kao što su road show, konferencije, promocije, press konferencije...). Ubrzo su se takva predviđanja i očekivanja pokazala netočnima jer je u suvremenim medijima izostao najvažniji faktor - neposredna komunikacija, tzv. face to face (licem u lice). Digitalna prezentacija, ipak, ne omogućuje potpunu komunikaciju kupca i proizvoda, kupac proizvod ne može vidjeti uživo, ne može ga isprobati, ne može ga primiti u ruku i osjetiti. U konačnici sajam ili neko drugo live događanje omogućuje neposrednu komunikaciju na mjestu gdje se, u kratkom vremenu i u zajedničkom prostoru, nalaze zainteresirane strane iz iste ili neke slične djelatnosti.

Čižmek - član novoosnovane Komisije za partnere sajamske industrije Berislav Čižmek, CEO konzultantsko-EU lobističke tvrtke CBBS iz Zagreba koja je i dugogodišnji član UFI-ja, sudjelovao je na prvom sastanku novoosnovane Komisije za partnere sajamske industrije (UFI Partner’s Committee), održanog u sklopu ovogodišnje UFI European Conference. Članovi te komisije su stalne članice UFI-ja, tvrtke koje direktno ili indirektno sudjeluju u procesu stvaranja sajamskih priredbi i drugih live događanja te podržavaju organizatore sajamskih priredbi i vlasnike sajamskih/kongresnih centara u cijelom svijetu. Komisija će imati od 10 do 15 članova iz redova tvrtki koje pružaju usluge obrazovanja, edukacije i head-huntinga, savjetovanja i lobiranja, usluge vezane uz socijalne mreže, zelene i digitalne tehnologije, logistiku i špediterske usluge te ostale usluge vezane uz uspješnu pripremu i realizaciju sajamskih događanja.

i izazova. Istraživanje je pokazalo da su glavni ciljevi korištenja digitalnih tehnologija i inovacija vezani uz sljedeća očekivanja: Uvođenjem inovativnih digitalnih usluga i korištenjem socijalnih mreža žele se unaprijediti poslovni efekti i dati dodana vrijednost svojim partnerima i kupcima - od pripreme nastupa, prezentacije, organizacije matchmakinga/networkinga do produženja trajanja nastupa na vrijeme do sljedećeg izdanja nekog određenog događanja; Korištenjem novih usluga želi se omogućiti što bolja povezanost i direktno povezivanje ponude i potražnje/susreti potencijalnih partnera; Tvrtke iz tzv. industrije sajmova i događanja prate nove poslovne modele i inovacije u digitalnim tehnologijama jer žele privući nove kupce/korisnike svojih usluga.

SAJAM ILI NEKO DRUGO LIVE DOGAĐANJE OMOGUĆUJE NEPOSREDNU KOMUNIKACIJU

UNAPREĐENJE POSLOVNIH EFEKATA UFI je u 2016. godini, u suradnji s njemačkom tvrtkom JWC (Jochen Witt Consulting) iz Kölna, proveo istraživanje o digitalizaciji u sajamskoj industriji, čiji su rezultati objavljeni prošle godine. Istraživanje je provedeno putem ankete u kojoj je sudjelovalo oko 1000 vodećih svjetskih tvrtki koje se bave organizacijom sajmova, konferencija i sličnih događanja. Glavna pitanja u anketi trebala su dati odgovore o promjenama kroz koje svjetska sajamska industrija prolazi u sklopu digitalnih transformacija

U svojim zaključcima istraživanje, kao i glavne rasprave i predavanja na konferenciji u Veroni, potvrđuju dosadašnja razmišljanja većine predstavnika sajamske industrije i industrije događanja da digitalne usluge i inovacije neće u većoj mjeri utjecati ili naštetiti “face to face” industriji nego da, i na digitalno i na novo, treba gledati kao na izazov i novu mogućnost za poboljšanje kvalitete svojih usluga i većeg zadovoljstva samih korisnika i partnera. 11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 49

AKTUALNO STRATEŠKO PARTVERSTVO

SURADNJOM DO MALIH KLIJENATA UniCredit potpisuje dva strateška partnerstva u bankoosiguranju s Allianzom i Generalijem u regiji Srednje i Istočne Europe (SIE), među kojima je i Hrvatska

niCredit je potpisao dva ekskluzivna ugovora o strateškom partnerstvu s Allianzom i Generalijem za distribuciju proizvoda osiguranja za individualne klijente i male poduzetnike u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Slovačkoj i Sloveniji. U bankarskoj grupi ističu da će se dugoročna partnerstva, koja spajaju snažnu poslovnu franšizu UniCredita u regiji s velikom stručnošću Partnera u osiguranju, postupno provoditi, u skladu s lokalnim propisima, u drugoj polovini 2018. godine, a pretežno će biti usredotočena na životne i neživotne proizvode s

Allianzom te CPI (osiguranje otplate kredita) proizvode s Generalijem. Kako kažu u UniCreditu, partnerstva će ojačati trenutne aktivnosti UniCredita u bankoosiguranju u regiji SIE. Osim toga, očekuje se da će generirati sinergije zahvaljujući poboljšanoj i jedinstvenoj komercijalnoj strategiji, nudeći prošireni asortiman proizvoda za klijente UniCredita u regiji sa snažnim potencijalom rasta. Inače Uni Crediti ima više od 25 milijuna klijenata i mrežu poslovnica u Zapadnoj, Srednjoj i Istočnoj Europi. Allianz Grupa je vodeći svjetski osiguravatelj s više od 88 milijuna klijenata, dok je Generali talijanski osiguravatelj koji ima oko 57.000 klijenata u cijelom svijetu.

PIVO I NOGOMET

LAGER NAOMILJENIJI Uoči početka Svjetskog prvenstva u nogometu provedeno je istraživanje o konzumaciji piva među odraslim potrošačima u Hrvatskoj. Prema njemu čak 87,3 posto potrošača konzumira ovo piće. Svakog dana pivo pije 5,1 posto konzumenata, 41,9 posto na tjednoj razini, a 30,2 posto ovo piće pije na mjesečnoj razini. Nekoliko puta godišnje pivo pije 17,3 posto konzumenata, a 5,5 posto ga pije još rjeđe. Istraživanje su proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Više od polovine pivopija najčešće pije svijetlo pivo (lager), njih 55,5 posto. Na drugome mjestu slijedi pivo s voćnim okusom (radler), koje najčešće pije 27,3 posto konzumenata. Manji broj

konzumenata navodi kako najčešće pije pšenično (sedam posto), tamno (5,6 posto) ili bezalkoholno (4,7 posto) pivo. Većina ispitanih konzumenata češće pije pivo velikih industrijskih pivovara (70,8 posto), a tek manji dio njih (8,9 posto) češće pije pivo craft (zanatskih) pivovara. Činjenica da se gotovo trećina

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

konzumenata piva u manjoj ili većoj mjeri deklarira kao potrošač craft piva govori u prilog rastuće popularnosti mikropivovara i njihovih proizvoda na hrvatskom tržištu. Pivo se najčešće konzumira kod kuće, što navodi 50,9 posto, a njih trećina (33,5 posto), najčešće konzumira pivo izvan kuće.

AGROKOR

NAJVREDNIJA AGROKOROVA TVRTKA JE JAMNICA Trgovački lanac Konzum procijenjen je na 209,3 milijuna eura, s tim da je Konzumova vrijednost procijenjena nakon obračuna svih najmova, uključujući i financijski leasing piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

zvanredna uprava Agrokora objavila je nove procjene vrijednosti tvrtki prema kojima je ukupna vrijednost najvažnijih 19 Agrokorovih tvrtki u Hrvatskoj 1,76 milijardi eura, a kada se dodaju ostale kompanije iz maloprodaje, prehrane i poljoprivrede, vrijednost se procjenjuje na nešto više od dvije milijarde eura. Kada se uključe i Agrokorove kompanije izvan Hrvatske, ukupna je vrijednost raspoloživa za vjerovnike u postupku izvanredne uprave procijenjena na oko 2,5 milijardi eura. Najvrednija kompanija s procjenom od 494,9 milijuna eura je Jamnica, drugi je Ledo s procjenom od 280,9 milijuna eura, potom Belje sa 276,5 milijuna eura. Vrijednost PIK-a Vrbovec je 180,8 milijuna eura, Zvijezde 78,7 milijuna eura, Vupika 56,9 milijuna eura te PIK-a Vinkovci 41,9 milijuna eura. Trgovački lanac Konzum procijenjen je na 209,3 milijuna eura, s tim da je Konzumova vrijednost procijenjena nakon obračuna svih najmova, uključujući i ﬁnancijski leasing, a riječ je o objektima Konzuma koji su prodani, a potom uzeti u najam. Najnovija je procjena rađena na osnovi izračuna procijenjene operativne dobiti (EBITDA) uvećane za prosječni multiplikator za određenu industriju prilikom sličnih kupoprodajnih transakcija te na osnovi poslovnih projekcija u srednjoročnom periodu. Izvanredna uprava napomenula je kako procjena vrijednosti Agrokora još uvijek nije konačna jer još nije gotov tzv. entity priority model naplate i otpisa potraživanja. Agrokor tako u nagodbu ide s oko 2,5 milijardi eura vrijednosti i više od milijarde eura duga po roll-up kreditu, što nije nimalo ugodna

UKUPNA VRIJEDNOST NAJVAŽNIJIH 19 AGROKOROVIH TVRTKI U HRVATSKOJ JE 1,76 MILIJARDI EURA vijest za vjerovnike koji su prijavili 58 milijardi kuna potraživanja, a za sada im je priznata 41 milijarda kuna, tako da se može zaključiti kako veliki otpisi ne bi trebali nikoga iznenaditi.

POVUČENO OSPORAVANJE TRAŽBINA SBERBANKA Prošli je tjedan Trgovački sud u Zagrebu donio rješenje kojim se utvrđuje da je izvanredni povjerenik za Agrokor Fabris Peruško otklonio osporavanje tražbina Sberbank of Russia u iznosu od 3,4 milijarde kuna pa su ta potraživanja uključena u ažurirani popis priznatih tražbina.

Na taj se popis uključuju još neka potraživanja Sberbanka iz Hrvatske i Slovenije za koja je izvanredni povjerenik također povukao osporavanja. Rješenjem je, naime, utvrđeno i da su povučena osporavanja tražbina Sberbanka iz Zagreba, u iznosu od 156,7 milijuna kuna prema Agrokoru te tražbina te banke prema Konzumu u iznosu od 99,1 milijun kuna, kao i tražbine Sberbanka iz Ljubljane u iznosu od 24,2 milijuna kuna prema Agrokoru, a u iznosima od 43,5 milijuna kuna tražbine slovenskog Sberbanka prema Agrokoru, Jamnici i PIK-u Vrbovec. No i nadalje ostaju osporena jamstva za te glavne tražbine, a temeljem osporavanja Agram Investa. Prošli tjedan u Zagrebu je bio i prvi potpredsjednik Uprave Sberbanka Maksim Poletaev koji je nakon sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem izjavio kako se nada da će se nagodba u Agrokoru postići što prije. “Jako smo blizu postizanju kompromisa o nagodbi, razgovori su bili vrlo produktivni i razumjeli smo jedni druge”, rekao je Poletaev te je na pitanje kako vidi budućnost Agrokora i hoće li Sberbank zadržati svoj udjel, rekao kako oni planiraju dugoročno zadržati svoj udjel.

11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 51

SVIJET FINANCIJA PANEL: BANKARSKI SUSTAV U SLUŽBI RAZVOJA - ANALI

PROBLEM JE VISOK UDIO STRANOG VLASNIŠTVA Deset vodećih banaka drži 90 posto bankovne i kreditne aktive koja ukupno iznosi 350 milijardi kuna od čega 250 milijardi kuna čine kreditni plasmani, a 90 posto svega toga određuju strane banke, istaknula je Mihaela Grubišić Šeba piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr - analiza stanja i novi modeli, održanoj u Hrvatskoj obrtničkoj komori. Mihaela Grubišić Šeba, ﬁnancijska analitičarka, neovisna konzultantica i direktorica tvrtke BizVision za savjetovanje u poslovanju, ocijenila je kako je razvoj hrvatskog bankarstva do sada obilježilo hipotekarno kreditiranje i kreditiranje uz državna jamstva, upitavši se kakva očekivanja imamo od razvoja bankarstva u Hrvatskoj. “Posebna pozornost tre-

POSEBNA POZORNOST TREBALA BI SE POSVETITI PLASIRANJU VIŠKA ŠTEDNJE U FINANCIRANJE LOKALNIH RAZVOJNIH PROJEKATA, SMATRA MIHAELA GRUBIŠIĆ ŠEBA

akva je uloga bankarskog sustava u pokretanju gospodarstva i ekonomskog razvoja u Hrvatskoj i na globalnoj razini te kakva je općenito budućnost bankarstva s obzirom na trend digitalizacije i jačanja FinTech konkurencije kao i razvoja održivog ﬁnanciranja kroz etične banke, raspravljalo se na prošlotjednoj panel-raspravi Bankarski sustav u službi razvoja

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

bala bi se posvetiti plasiranju viška štednje u ﬁnanciranje lokalnih razvojnih projekata. Etične banke djeluju kao društveno odgovorne ﬁnancijske institucije i tu bi mogao biti prostor za njih”, smatra ona. Prema njezinim riječima, jedan od problema hrvatskog bankarstva je to što je iznimno visok udio, 90 posto, stranog vlasništva u tom sektoru. “Deset vodećih banaka drži 90 posto bankovne i kreditne aktive koja ukupno iznosi 350 milijardi kuna od čega

ZA STANJA I NOVI MODELI

ZEF potpisao ugovor u kupnji Vjetroelektrane KOG Predstavnici Zadruge za etično financiranje (ZEF) potpisali su prošli tjedan ugovor o kupnji vjetroelektrane Kom-Orjak-Greda (VE KOG) u Blatu na Cetini od tvrtke ECOwind. Tako ZEF ulozima svojih članova ulazi u stopostotnu vlasničku strukturu te vjetroelektrane, a zadrugari će povrat ulaganja ostvarivati kroz prodaju električne energije. Na taj način prvi put u Hrvatskoj građani i sadašnji i budući članovi ZEF-a mogu ulagati u vjetroelektranu čime po-

250 milijardi kuna čine kreditni plasmani, a 90 posto svega toga određuju strane banke. Imamo iznimno bankocentričan sustav, a privatizacija je zasnovana na tezi da država ne može biti učinkovit vlasnik”, istaknula je Mihaela Grubišić Šeba.

DRŽAVA MOŽE BITI UČINKOVIT VLASNIK Ocijenila je kako vlasništvo banaka nema veze s upravljanjem i nije točno da država ne može biti vlasnica banke. Boris Podobnik, prodekan za znanost Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta i znanstveni suradnik Sveučilišta u Bostonu te profesor fizike na riječkom Sveučilištu, je ustvrdio kako smo rasprodali banke strancima što nije dobro. Usporedio je Hrvatsku sa Slovenijom u kojoj je Ljubljanska banka prodana Belgijancima, a u stranom vlasništvu je 60 posto tamošnjeg bankarskog sektora. “Slovenci su se potrudili da vlasništvo banaka ne ide Austrijancima i Talijanima, bivšim gospodarima, a mi smo baš izabrali Talijane, Austrijance i Mađare. Tako nam stranci, povijesni gospodari i sadašnji susjedi, preko bankarskog sektora sve kontroliraju”, rekao je Podobnik. Prema njegovu mišljenju “ljudi u Hrvatskoj nisu blagonakloni prema bankarskom sustavu jer smatraju da banke ne rade u interesu klijenata što je bilo vidljivo u slučaju kredita u švicarskim francima”. “Bankari su znali za valutni rizik i znali su kakve će to posljedice imati u slučaju švicarac, ali klijenti to nisu znali i nisu se mogli osigurati”, ustvrdio je Podobnik dodajući kako je još jedan razlog nepovjerenja građana prema bankarskom sustavu činjenica da su banke prodale loše kredite agencijama za naplatu. “Budućnost bankarskog sustava na tržištima zemalja u razvoju bit će vođena strateškim partnerstvima između davatelja usluga, financijskih institucija i regulatora. Za financijske institucije s kojima Oradian surađuje u

staju njeni suvlasnici. VE KOG i Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) imaju dugoročni ugovor, prema sustavu zajamčene godišnje indeksirane cijene otkupljene električne energije za razdoblje od 14 godina od trenutka puštanja u puni pogon VE KOG-a. Najmanji ulog u vjetroelektranu iznosi 2500 kuna, a najviše 7,5 milijuna kuna. Predviđeni povrat ulaganja sredstava iznosi od 5,5 do 6,5 posto. Ukupna investicija vrijedna je 21,74 milijuna eura.

LJUDI U HRVATSKOJ NISU BLAGONAKLONI PREMA BANKARSKOM SUSTAVU JER SMATRAJU DA BANKE NE RADE U INTERESU KLIJENATA, NAGLAŠAVA PODOBNIK Jugoistočnoj Aziji i Africi, dugoročno partnerstvo pokazalo se najučinkovitijim načinom da ﬁnancijske usluge budu pristupačnije i dostupnije pojedincima u njihovim zajednicama”, rekao je Antonio Šeparović, CEO tvrtke Oradian.

PROSTOR ZA RAD U NIŠAMA “Država je generator nesigurnosti kroz pravni sustav i zakone, a na tržištu postoji veliki prostor za kreditne institucije koje rade na drukčiji način, u nišama”, smatra Igor Škrgatić, dopredsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika u HUP-u. On je rekao kako male banke kod nas također žele biti kao velike, a postoji drukčiji način evaluacije kreditne sposobnosti, i to ne samo kroz kolaterale. “U bankarskom sustavu mora doći do određene segregacije što znači da se male banke moraju okrenuti individualnim klijentima, dok će velike banke i dalje poslovati na jednaki način kao i do sada”, smatra Škrgatić. Raspravljalo se i o etičnim bankama koje će biti u vlasništvu građana, članova Zadruge za etično ﬁnanciranje. To je i jedini put sprečavanja depopulacije jer građani zbog prezaduženosti i nedostatka povjerenja u održiv razvoj Hrvatske rješenja traže izvan njenih granica.

U bankarskom sustavu mora doći do određene segregacije što znači da se male banke moraju okrenuti individualnim klijentima, dok će velike banke i dalje poslovati na jednaki način kao i do sada.

Igor Škrgatić, dopredsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika u HUP-u

11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 53

SVIJET FINANCIJA KOMENTAR HGK

Opet rast maloprodajnoga prometa

rema objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, realan je promet u trgovini na malo u travnju ove godine bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 4,3 posto veći u odnosu na travanj 2017. godine. Tim rastom nastavljen je uzlazni godišnji trend koji kontinuirano traje od rujna 2014. godine. Razina realnoga prometa u travnju ove godine bila je najveća (kada se promatra samo taj mjesec tijekom godina) još od travnja 2008. godine. Na trend rasta maloprodajnoga prometa djelomično je utjecalo poboljšanje pouzdanja potrošača koje je u tome razdoblju samo u četiri mjeseca bilo lošije. Na pozitivan su trend potrošačkog optimizma i realnoga prometa u trgovini

na malo zadnjih godina određeni utjecaj imale i povoljnije promjene oporezivanja plaća, koje su uslijedile početkom 2015. i 2017. godine, a utjecale su na povećanje kupovne moći stanovništva. U prva četiri mjeseca ove godine realan je promet u trgovini na malo bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 3,4 posto veći u odnosu na isto razdoblje 2017. godine. Povoljnija kretanja maloprodajnoga prometa zadnjih godina pozitivno su utjecala i na kretanje osobne potrošnje (čini gotovo 60 posto

BDP-a), koje od drugog kvartala 2015. godine kontinuirano raste na godišnjoj razini te tako pozitivno utječe i na ostvareni rast BDP-a. Uz očekivani nastavak trenda rasta neto plaća i poboljšanja pouzdanja potrošača te još uvijek niske baze (prošlogodišnji promet realno je 6,8 posto niži u odnosu na 2008. godinu), očekujemo da će i ove godine realan promet u trgovini na malo imati povoljnija kretanja, odnosno da će rast prometa na razini cijele ove godine okvirno iznositi 3,4 posto, kažu analitičari Hrvatske gospodarske komore.

ĐURO ĐAKOVIĆ SPECIJALNA VOZILA

UGOVORI ZA NOVE VAGONE OD 87 MILIJUNA KUNA

Đuro Đaković Specijalna vozila, tvrtka u sastavu grupacije Đuro Đaković, potpisala je ugovore s tvrtkom Swietelsky Baugesellschaft mbH za isporuku vagona za prijevoz željezničkih pragova tipa Slnps i tvrtkom Eurailpool GmbH za isporuku vagona za prijevoz kontejnera tipa Smnps. Ukupna vrijednost potpisanih ugovora je 87 milijuna kuna.

Nastavno na raniju suradnju i kvalitetu isporučenih Eamos vagona iz 2010. godine, Swietelsky se, zajedno s tvrtkom Eurailpool GmbH (u suvlasništvu Swietelsky) ponovno obratio tvrtki Đuro Đaković Specijalna vozila sa zahtjevom za razvoj i proizvodnju vagona za prijevoz željezničkih pragova i vagona za prijevoz kontejnera s rasutim teretom. Đuro Đaković Specijalna vozila će tijekom ove godine projektirati oba modela vagona, izraditi prototipove te provesti TSI ispitivanje i certiﬁkaciju vagona. Serijski proizvedeni vagoni će biti isporučeni u drugoj polovini 2019. Vagon Slnps je četveroosovinski vagon koji se koristi za transport različitih vrsta željezničkih pragova, a njime se istodobno može transportirati i portalna dizalica za manipulaciju s pragovima.

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

Vagon se koristi isključivo pri obnovi pruge ili izgradnji novih dionica pruge, a opremljen je tračnicama i prijelaznicama koje omogućavaju neometano kretanje portalne dizalice duž cijele kompozicije vagona. Maksimalna količina tračničkih pragova koju vagon može transportirati je 180 komada. Vagon Smnps je četveroosovinski vagon koji se koristi za kontejnerski transport rasutog tereta, a njime se može transportirati i portalna dizalica u G2 proﬁlu kojom se na gradilištu odvoze i dovoze kontejneri. Vagon se isključivo koristi prilikom obnove pruge ili izgradnji novih dionica pruge, a konstruiran je za prihvat i transport šest kontejnera te je opremljen tračnicama i prijelaznicama koje omogućavaju neometano kretanje portalne dizalice po cijeloj kompoziciji.

KONFERENCIJA: STRATEGIJE U VREMENU DISRUPCIJE - NOVA PRAVILA KONKURENTNOSTI

Lakše se razvesti nego promijeniti banku U vremenu disrupcije tehnološke promjene sve će snažnije utjecati na poslovanje velikih i malih tvrtki pri čemu će se neke prilagoditi, a druge propasti piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ako posluju hrvatske tvrtke i banke u doba disrupcije tj. o načinu stvaranja nove vrijednosti na tržištu te kakva su dosadašnja iskustva disruptivnih poduzetnika, bilo je riječi na prošlotjednoj konferenciji Strategije u vremenu disrupcije - nova pravila konkurentnosti, održanoj u organizaciji Hrvatske poštanske banke. Na konferenciji je naglašeno kako se velike korporacije teško odmiču od ustaljenih praksi i tehnologija, dok se mladi inovatori susreću s novim izazovima. Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, istaknuo je kako su se u dva tjedna otkako je postao ministar gospodarstva neke stvari promijenile. “Prije svega, to je pristup prema privatnom sektoru i privatnom poduzetništvu. Svi koji su vlasnici tvrtki jako dobro znaju što žele učiniti sa svojom tvrtkom za pet ili 10 godina. Bez takve ja-

Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta

BEZ REANIMACIJE PRIVATNOG SEKTORA NEĆE BITI RASTA NI PROSPERITETA, SMATRA HORVAT sne perspektive i državne politike vrtjet ćemo se u krug i neće biti onog učinka koji želimo postići”, rekao je Horvat. Zapitao se gdje je u tome bankarski sustav i odmah odgovorio da banke koje djeluju u Hrvatskoj, bez obzira na to jesu li dijelom komercijalizirane ili su u potpunom privatnom vlasništvu, moraju postati jeftin, ﬂeksibilan i brzi servis hrvatskim gospodarstvenicima. U suprotnom, taj sinergijski učinak će nestati i opet ćemo godinu završiti sa stopom gospodarskog rasta od dva do 2,5 posto. “Bez reanimacije privatnog sektora neće biti rasta ni prosperiteta.

Napravit ćemo sve da poduzetnici dođu u prvi plan, moramo rušiti administrativne barijere, smanjivati troškove poslovanja i dosegnuti realni rast od pet posto. Naravno da bankarski sektor to treba podržati”, istaknuo je Horvat.

U VRIJEME DISRUPCIJE ŽRTVUJE SE PROFIT O novim pravilima konkurentnosti u vremenu distruptivne ekonomije govorio je Kamal Ahmed Munir iz Judge Business Schoola, University of Cambridge. U svom govoru usporedio je odlazak

iz banke s razvodom braka pa je tako, među ostalim, naglasio kako je u Velikoj Britaniji veći udio ljudi koji se odlučuju na razvod nego onih koji odlučuju promijeniti banku. Upitao je i kako zadržati klijente. “Ako mislite da nešto samo vi možete, a drugi ne mogu, nemojte da vaš proizvod postane roba. Jedino što ga tad razlikuje od druge robe je cijena. U vrijeme disrupcije morate žrtvovati profit”, upozorio je Munir. Dodao je kako sva poznata pravila u poslovanju u vrijeme 4. industrijske revolucije više ne vrijede. Proizvod mijenja platforma, a profit postaje manje bitan. Kao primjer takve vrste poslovanja naveo je tvrku Apple koja ne poznaje granice industrije. Uz nju, tu je i Uber koji je disruptirao taksi tržište te Airbnb koji je “ubio” hotelsku industriju. O tome gdje je tu Hrvatska te što se može i treba napraviti raspravljali su panelisti iz različitih industrija. Dvojica mladih, uspješnih poduzetnika, Mate Rimac čiji je električni automobil osvojio globalno tržište, i Antonio Šeparović, jedan od osnivača tvrtke Oradian koja je razvila bankarski softverski sustav koji plasira u države Afrike i Azije, složili su se da domaće tvrtke mogu biti globalno konkurentne, no za to je potrebno poticajno okruženje. “Važan je eko sustav, ni jedna tvrtka nije otok. U Hrvatskoj, nažalost, nema fondova rizičnog kapitala”, naglasio je Rimac. S druge pak strane Šeparović je upozorio na važnost otkrivanja i dovođenja talenata te na prevelika davanja državi. Panelisti su zaključili kako će tehnološke promjene sve snažnije utjecati na poslovanje velikih i malih tvrtki pri čemu će se neke prilagoditi, a druge propasti. Ključ uspjeha bit će pozicioniranje u eko sustavu te fleksibilnost u promjeni identiteta.

11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 55

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

KONZUM POVEĆAO PLAĆE I ISPLATIO REGRES Konzum je u posljednjih mjesec dana isplatio regres u visini od 1200

kuna svim zaposlenicima te za šest posto povećao plaće 1900 zaposlenika u maloprodaji, izvijestili su u petak iz tog trgovačkog lanca, uz podatak da traže 300 novih radnika kojima nude plaće od 4600 kuna neto. U kompaniji su od početka ove godine, kako kažu, zaposlili više od 700 ljudi.

Ponuda novca izuzetno visoka Odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu izrazito je neuravnotežen budući da je ponuda novca iznimno visoka. To potvrđuje razina viška likvidnosti na računima depozitnih institucija koja se kreće oko visokih 26,5 milijardi kuna. Ovog ponedjeljka počinje isplata redovnih mjesečnih mirovina kada će u sustav prispjeti dodatna likvidnost. Svakoga ponedjeljka održava se redovita obratna repo aukcija središnje banke, ali od početka ove godine ni na jednoj aukciji nije bilo povlačenja dodatne likvidnosti, što je u skladu s okolnostima na novčanom tržištu. Prošli utorak je Ministarstvo ﬁnancija održalo aukciju trezorskih zapisa, a nakon duljeg vremena izdanje je imalo različite rokove dospijeća. Planirani iznos aukcije bio je 600 milijuna kuna, ali je, zbog slabog zanimanja sudionika, upisano 313 milijuna kuna. Upisano je 200 milijuna kuna trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 182 dana

uz kamatnu stopu od 0,06 posto te 113 milijuna kuna s rokom dospijeća od 364 dana uz nepromijenjenu kamatnu stopu od 0,09 posto. Sljedeća aukcija najavljena je za kraj mjeseca lipnja. U srijedu je Ministarstvo ﬁnancija uspješno izdalo euroobveznicu na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 750 milijuna eura, dospijeća 2028. godine. Godišnja kuponska kamatna stopa iznosi 2,7 posto, a ostvareni prinos 2,898 posto. Ostvarena je iznimno snažna potražnja investitora u ukupnom iznosu od čak 3,5 milijardi eura, što je 4,7 puta više u odnosu na iznos izdanja. Sredstva prikupljena ovim izdanjem iskoristit će se za reﬁnanciranje postojećih euroobvezenica. U narednom razdoblju glavno obilježje novčanog tržišta i dalje će biti višak likvidnosti i iznimno povoljni uvjeti kratkoročnog zaduživanja za potencijalne kori[Jelena Drinković] snike pozajmica.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

KINEZI ŽELE HRVATSKE LUKE Na četvrtom ministarskom sastanku Kine i 16 zemlja Središnje i Istočne Europe, održanom u kineskom gradu Ningbou, naglasak je stavljen na izravnu suradnju s Kinom. Na skupu na kojem je Hrvatsku predstavljao državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav

Potražnja

Ponuda

Promet

1200

28.5.-30.5.2018.

4.6.-8.6.2018.

5 4

900

3 600 2 300

0 4.6.

5.6.

6.6.

7.6.

8.6.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Bez velikih promjena Euro je proteklog tjedna po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke imao male promjene, počeo ga je i završio na 7,38 kuna, a samo je u četvrtak bio na razini lipu više. Dolar je u tjednu

Mihotić iskazan je interes Hrvatske za uspostavu izravne zračne linije prema Kini, a Kinezi su, uz posao na izgradnji Pelješkog mosta, pokazali zainteresiranost za ulaganja u zadarsku i riječku luku.

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,748996

CAD kanadski dolar

4,819390

JPY japanski jen (100) 5,740386 CHF švicarski franak

6,384441

GBP britanska funta

8,419363

USD američki dolar

6,274795

EUR euro

7,380414

Izvor: HNB

primjena od 9. 6.2018.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

EUR

išao malo gore pa dolje i u tjednu je izgubio dvije lipe, te ga je zaključio na 6,27 kuna. Švicarski franak je tjedan zaključio na 6,38 kuna, lipu manje negoli na njegovu početku.

7,3875 7,3850

USD

6,34 6,32

CHF

6,450 6,425

7,3825

6,30

6,400

7,3800

6,28

6,375

7,3775

6,26

6,350

7,3750

6,24

6,325

4.6. 5.6. 6.6. 7.6. 8.6.

VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA HRVATSKA SPORO RASTE

Tjedan završen pesimizmom Europske dionice krajem prošlog tjedna su pale nakon razočaravajućih podataka koji su učinili investitore opreznijima. Jednako tako terminski ugovori na američkom tržištu su pali, a dionički indeksi su pali i na azijskom tržištu. Pad južnoafričkog randa koji je posljedica loših gospodarskih rezultata te države podsjetili su investitore i na rizike ulaganja na novim tržištima. Gotovo svi gospodarski sektori bili su krajem prošlog tjedna u minusu, a tako je bilo i s kineskim i hongkonškim dionicama. Njemačke državne obveznice zabilježile su rast, a zajednička europska valuta je malo izgubila na vrijednosti nakon cjelotjednog rasta. Globalna tržišta su opreznija nakon što su se stare brige ponovno pojavile. Trgovinske tenzije među tržištima su se ponovno otvorile nakon što se američki predsjednik Trump našao izoliran na sastanku G7 u Kanadi. Drugi državnici prigovarali su mu zbog njegovih stavova o zaštiti okoliša. Podaci o poslovanju na tržištima od Francuske do Njemačke nastavili su pokazivati lošije vijesti, a i događanja u zemljama novih tržišta ne bude optimizam.

7760

25600

FTSE 100 25400

7720

25200

7700

25000

7680

24800

7660

24600

4.6. 5.6. 6.6. 7.6. 8.6. 7700

4.6. 5.6. 6.6. 7.6. 8.6. 5480

NASDAQ

7680

5470

7660

5460

7640

5450

7620

5440

7600

CAC40

5430

4.6. 5.6. 6.6. 7.6. 8.6. 12850

4.6. 5.6. 6.6. 7.6. 8.6. 22900

DAX

12825

NIKKEI 225

22800

12800

22700

12775

22600

12750

22500

12725

22400

4.6. 5.6. 6.6. 7.6. 8.6.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

Mirex u padu

Dow Jones

7740

datum

4.6. 5.6. 6.6. 7.6. 8.6.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem proteklog tjedna iznosila je 242,0049 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se pad od 0,4552 boda. Vrijednost Mirexa A iznosila je 135,9560 bodova, a Mirexa C 127,1668 bodova.

MIREX A

07.06.

135,95600

0,1500

1,89

AZ - A

07.06.

134,67260

0,5917

1,44

Erste Plavi - A

07.06.

134,73660

-0,2126

0,57

PBZ CO - A

07.06.

139,21390

-0,1831

1,88

Raiffeisen OMF - A

07.06.

136,97280

-0,1786

3,23

MIREX B

07.06.

242,00490

-0,0502

0,52

07.06.

238,40020

0,0523

0,11

Erste Plavi - B

07.06.

255,37020

-0,1036

0,22

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

07.06.

225,25190

-0,1569

0,83

0,05%

Raiffeisen OMF - B

07.06.

249,40940

-0,0937

1,01

0,00%

kategorija C

MIREX C

07.06.

127,16680

-0,0092

1,51

AZ - C

07.06.

124,78630

0,0182

2,23

-0,10%

Erste Plavi - C

07.06.

128,43860

-0,0028

0,91

-0,15%

PBZ CO - C

07.06.

125,02140

-0,0229

0,85

Raiffeisen OMF - C

07.06.

130,54420

-0,0343

1,20

4.6.

5.6.

6.6.

7.6.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,5%

Raiffeisen DMF

07.06.

239,11920

-0,1610

2,26

0,3%

AZ Profit

07.06.

253,54580

-0,1139

-0,90

0,2%

Croatia osiguranje

07.06.

161,30150

-0,0668

-0,17

0,1%

AZ Benefit

07.06.

254,63310

-0,0460

-0,79

0,0%

Erste Plavi Expert

07.06.

213,33150

-0,1803

-0,72

-0,1%

Erste Plavi Protect

07.06.

209,28970

-0,0277

4,08

0,4%

7.5.

14.5.

22.5.

30.5.

7.6.

IZVOZ PORASTAO JEDAN POSTO Hrvatski robni izvoz u prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 33 milijarde kuna te je bio jedan posto veći nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz dosegnuo 55,5 milijardi kuna, što je 5,6 posto

kategorija B

AZ - B

-0,05%

Hrvatska je u prvom tromjesečju zajedno s Velikom Britanijom i Francuskom činila skupinu zemalja Europske unije s najnižim stopama rasta BDP-a na tromjesečnoj razini, pokazale su procjene europskog statističkog ureda. U prva tri ovogodišnja mjeseca sezonski prilagođeni hrvatski BDP porastao je 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada su aktivnosti po podacima Eurostata stagnirale. Identičnu stopu rasta bilježila je u prvom tromjesečju i Francuska, dok su u Velikoj Britaniji aktivnosti uvećane još 0,1 posto.

više na godišnjoj razini, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku. Vanjskotrgovinski deﬁcit tako je za prva četiri mjeseca iznosio 22,5 milijardi kuna, odnosno bio je za 2,6 milijardi kuna viši nego u istom razdoblju lani. Pokrivenost uvoza izvozom smanjena je sa 62,2 na 59,5 posto.

11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 57

VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

MALI RAST GRAĐEVINE

Obujam građevinskih radova u ožujku ove godine bio je za 0,7 posto veći nego u istom lanjskom mjesecu, a prema privremenim sezonski i kalendarski prilagođenim podacima u odnosu na veljaču je veći za 0,1 posto, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Na godišnjoj je razini obujam radova izvedenih na zgradama u ožujku, u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, povećan za devet posto, dok je na ostalim građevinama smanjen za 10,6 posto.

RASTU KREDITI

Na kraju travnja ukupni krediti stanovništvu premašili su 120 milijardi kuna, što je za gotovo 728 milijuna ili 0,6 posto više nego mjesec dana prije, pa su dosegnuli najvišu razinu od siječnja 2016. godine, pokazuju analize Raiffeisenbanka Austria. Na godišnjoj su razini, pak, krediti stanovništvu u travnju porasli osmi mjesec zaredom, i to za 2,2 posto. To je najbrža stopa rasta od travnja 2012. godine.

Ozbiljan rast prometa na burzi Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u prošlom trgovinskom tjednu značajno porasla u usporedbi sa tjednom ranije. Ukupni dionički promet uvećan je za 530 posto ili 163,7 milijuna kuna te je iznosio 195 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 29,4 milijuna kuna, što predstavlja oko 15 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -10,75 do +1,27 posto.

Promet veći od milijun kuna sakupilo je osam izdanja, dok je ukupno 15 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Ključni indeksi su zabilježili pad. Crobex je pao drugi tjedan zaredom, sa prošlotjednih 1.846,38 bodova umanjen je za 0,81 posto na 1.831,45 bodova. Crobex10 je pao za 0,67 posto na 1.058,34 boda. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -4,70 posto koliko je pao CROBEXnutr do +2,06 posto koliko je porastao CROBEXkons. Obveznički indeksi su tjedan zaključili padom; ZAGREBAČKA BURZA CROBIS je umanjen za 0,10 posto, a THE ZAGREB STOCK EXCHANGE CROBIStr za 0,02 posto. UKUPAN TJEDNI PROMET: 431.597.991,64 kn Najlikvidniji je u proteklom tjednu bio TJEDNI DIONIČKI PROMET: 194.565.140,04 kn Viktor Lenac čijim se dionicama trgoindex zadnja vrijednost tjedna promjena valo u iznosu od 7,5 milijuna kuna, a 1.831,4500 -0,81% CROBEX bilježi pad cijene dionice od 10,75 po1.058,3400 -0,67% CROBEX10 sto na 9,55 kuna. HT bilježi promet od 112,2221 -0,10% CROBIS 6,8 milijuna kuna, od čega se na re172,2631 -0,01% CROBIStr dovni promet odnosi 3,6 milijuna, a na blok 3,2 milijuna kuna. Cijena njegove Top 10 tjedna zadnja dionice je umanjena za 0,65 posto na promet po prometu promjena cijena 153 kune. Povlašteno izdanje Adris -10,75% 9,55 7.515.884,90 BRODOGR. VIKTOR LENAC d.d. Grupe trgovano je u iznosu od 5,6 mi-0,65% 153,00 6.809.589,00 HT d.d. lijuna kuna, a bilježi rast od 0,47 posto +0,47% 429,00 5.609.251,00 ADRIS GRUPA d.d. odnosno cijenu od 429 kuna. -0,24% 41,50 4.528.721,10 Valamar Riviera d.d. Među 10 najlikvidnijih izdanja porast -1,82% 485,00 1.682.358,00 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. cijene ih bilježe tri. Najveći rast bilježe +0,33% 61,20 1.619.764,60 Zagrebačka banka d.d. Hoteli Maestral, za 1,27 posto na 320 -2,79% 191,50 1.602.006,50 AD PLASTIK d.d. kuna, a njihov tjedni promet iznosi -1,36% 1.085,00 1.448.000,00 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. -8,02% 390,00 965.668,00 KRAŠ d.d. 811.000 kuna. Slijedi povlašteni Adris 811.228,00 +1,27% 320,00 HOTELI MAESTRAL d.d. (+0,47 posto), a zatim Zagrebačka banka s porastom od 0,33 posto, cijenom 10 dionica tjedna zadnja od 61,20 kuna te sa 1,6 milijuna kuna promet s najvećim rastom cijene promjena cijena prometa. +40,00% 0,49 63,70 MAGMA d.d. Pad cijene dionice bilježi sedam izda+17,78% 53,00 1.219,00 IMUNOLOŠKI ZAVOD d.d. nja. Najveći minus bilježi najlikvidniji +11,11% 165,00 125.120,00 INSTITUT IGH d.d. Viktor Lenac, za 10,75 posto. Kraš je +9,09% 120,00 1.200,00 BRODOSPAS d.d. tjedan zaključio cjenovnim padom od +6,25% 85,00 24.085,00 PIK d.d. 8,02 posto odnosno cijenom od 390 +4,40% 16,60 91.239,40 ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. kuna i prometom od 966.000 kuna. +4,04% 116,00 32.273,50 ULJANIK PLOVIDBA d.d. +3,64% 17,10 5.848,20 Badel 1862 d.d. Dionice AD Plastika pojeftinile su za +2,35% 34,80 11.205,60 SLATINSKA BANKA d.d. 2,79 posto na 191,50 kuna, a trgovane 334.036,00 +2,04% 300,00 MAISTRA d.d. su u iznosu od 1,6 milijuna kuna. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] 10 dionica s najvećim padom cijene

MEDORA HOTELI I LJET. d.d. SZAIF d.d. BRODOGR. VIKTOR LENAC d.d. APARTMANI MEDENA d.d. VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d. KRAŠ d.d. Saponia d.d. VARTEKS d.d. ULJANIK d.d. TERRA FIRMA d.d.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

tjedna promjena

zadnja cijena

promet

-12,14% -11,88% -10,75% -10,00% -8,50% -8,02% -5,83% -5,26% -3,61% -3,37%

12,30 28,20 9,55 45,00 140,00 390,00 226,00 10,80 8,00 86,00

13.635,30 22.346,40 7.515.884,90 405,00 91.565,00 965.668,00 3.860,00 9.007,20 1.432,00 1.720,00

VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI REFINANCIRANJE OBVEZNICAMA

Većina fondova u zelenome Među 81 otvorenim investicijskim fondom nakon dva tjedna vladavine gubitnika prevladali su fondovi s rastom vrijednosti udjela. Tjedan je rastom zaključio 61 fond, a 20 fondova bilježi pad. Osam ih je tjedan zaključilo rastom većim od jedan posto, a dva su pala više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom sva su mjesta zauzeli dionički fondovi. Svih šest posebnih fondova bilježi rast. Porast cijene udjela bilježi 12 od 16 mješovitih fondova. You Invest Active bilježi rast od 0,34 posto, a PBZ International Multi Asset i HPB Global su porasli

za 0,33 posto. OTP uravnoteženi bilježi pad za 0,51 posto, a OTP Absolute je pao za 0,49 posto. Od 15 obvezničkih fondova rast ih bilježi 12. Najviše je vrijednost uvećana fondu InterCapital Global Bond, za 0,26 posto, a PBZ Dollar Bond fond 2 i HPB Obveznički su porasli za 0,11 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 15 od 20 novčanih fondova. Najveći rast, za 0,03 posto, bilježi PBZ Dollar, a slijedi Locusta Cash s rastom od 0,02 posto. Alta Multicash, OTP novčani i PBZ Nov[Iva Skorin] čani su pali za 0,004 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

Zahvaljujući velikom interesu stranih ulagača, ministar ﬁnancija Zdravko Marić uspio je u Londonu u jednom danu završiti prodaju hrvatskih obveznica. Izdanje je vrijedno 750 milijuna eura, a obveznice su izdane na rok od 10 godina, uz prinos

od 31.5.2018. do 7.6.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 20,3268 KD Victoria € 12,9096 InterCapital Global Equity $ 201,9478 ZB trend kn 15,4948 KD Prvi izbor € 145,2573 ZB euroaktiv kn 101,2371 Capital Breeder € 134,9346 KD Europa € 11,8405 PBZ Equity fond kn 116,3952 HPB Dionički € 77,6409 Erste Adriatic Equity kn 118,9354 ZB aktiv € 113,1855 InterCapital SEE Equity $ 16,5661 Platinum Global Opportunity kn 5,9514 KD Nova Europa kn 43,8443 OTP indeksni € 101,2411 Platinum Blue Chip € 100,8580 OTP Meridian 20 kn 74,3400 A1 kn 157,4061 Alta Special Opportunity € 95,1459 KD BRIC kn 9,5602 KD Energija € 117,5558 ZB BRIC+ € 168,3920 Allianz Equity $ 21,1001 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 123,1341 Raiffeisen Dynamic € 108,1818 Raiffeisen Harmonic € 109,0233 ZB Future 2025 € 109,7908 ZB Future 2030 € 110,8612 ZB Future 2040 € 111,3595 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 169,8127 ZB global € 16,0881 PBZ Global fond € 14,5338 InterCapital Balanced kn 128,8167 KD Balanced kn 109,1356 HPB Global € 14,2538 OTP uravnoteženi kn 166,1357 Allianz Portfolio € 118,5580 PBZ Conservative 10 fond € 104,0652 You Invest Active € 104,3035 You Invest Balanced

tjedna promjena [%]

0,41 0,38 2,13 -0,35 0,35 1,76 0,48 0,01 0,15 -0,21 0,56 1,29 1,77 -0,40 -1,29 -0,05 0,91 -0,89 1,33 1,89 -0,21 2,18 -0,05 1,31 0,41 0,02 0,32 0,37 0,40 0,41 -0,05 0,13 0,29 0,04 0,33 -0,51 0,06 0,09 0,34 0,12

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,0561 You Invest Solid € 103,7240 PBZ Flexible 30 fond € 96,6160 OTP Absolute € 106,1041 InterCapital Income Plus 97,8772 PBZ International Multi Asset fond € € 99,9757 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 199,8203 ZB bond € 15,0326 InterCapital Global Bond € 138,2158 PBZ Bond fond € 223,7362 InterCapital Bond € 168,4127 HPB Obveznički kn 76,5863 Alta Emerging Bond € 123,1904 Erste Adriatic Bond € 108,6197 Raiffeisen Classic kn 104,5972 PBZ Short term bond fond $ 105,2551 PBZ Dollar Bond fond $ 102,4878 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,6953 Erste Local Short Term Bond 101,5220 Erste Adriatic Short Term Bond € € 99,9700 OTP Short-term bond $ 98,4298 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,4508 PBZ Novčani fond kn 175,9685 ZB plus € 150,8703 ZB europlus BE € 150,8703 ZB europlus BK € 128,7352 PBZ Euro Novčani kn 158,0302 Raiffeisen Cash kn 152,1373 Erste Money $ 134,5689 PBZ Dollar fond kn 144,0527 HPB Novčani kn 133,4388 OTP novčani fond kn 130,6631 InterCapital Money kn 1383,3319 Locusta Cash kn 118,7957 Allianz Cash € 116,0385 Erste Euro-Money kn 111,7697 Auctor Cash € 106,1816 Raiffeisen euroCash € 106,3980 HPB Euronovčani kn 106,6635 Alta Multicash € 102,0715 OTP euro novčani kn 1005,2668 Zodaks Cash

-0,00 0,03 -0,49 0,09 0,33 0,16

naziv(fond)

valuta

0,11 0,26 0,09 0,07 0,11 -3,12 0,03 0,07 -0,00 0,11 0,11 -0,00 0,00 0,05 0,00 -0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,00 0,03 0,00 -0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,01 0,01 -0,00 -0,00 0,01 0,01

od 2,898 posto. Knjiga upisa pokazuje da su ulagači bili voljni kupiti pet puta veći iznos od ponuđenog. Prikupljeni novac bit će u cijelosti iskorišten za otplatu euroobveznica koje stižu na naplatu 9. srpnja.

DOKAPITALIZACIJA KRAŠA U pozivu za skupštnu društva najavljeno je kako će Kraš isplatiti 10 kuna dividende po dionici, a prvi put kreću i u postupak prikupljanja svježeg kapitala javnom ponudom. Kako kažu

u kompaniji, riječ je o potrebi za širenjem i investiranjem u strateške akvizicije u regiji i tehnološku modernizaciju. Odabran je klasični model - dokapitalizacija od 25 do 50 milijuna kuna, za koji smatraju da postojećim dioničarima najviše odgovara.

11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 59

KNJIGOMETAR Josip Kos

Pojmovnik ljudskih prava, sloboda, jamstava i zabrana Sovagrad

Ljuljačka daha ﬁkcionalna je autobiograﬁja sedamnaesetogodišnjeg Leopolda Auberga, kojega 1945. odvode u ukrajinski logor, iza nulte točke egzistencije. Leo odlazak u zatočeništvo doživljava kao oslobođenje od straha da će provincijska sredina otkriti njegovu homoseksualnost. I ne sluti da bi priznavanje homoseksualnosti u logoru značilo smrtnu presudu, a još manje da će i nakon propaćenih strahota u logoru ponovno biti gurnut na rub društva i biti izopćenik zabite sredine. Ovaj roman pokazuje da, riječima Herte Müller, nijedan odlazak nije konačan.

Karen Cleveland

Sve što znam o tebi Profil knjiga

Pojmovnik je zbirka abecedno poredanih bitnih pojmova o ljudskim pravima, slobodama, jamstvima i zabranama - vjerno citiranih iz 44 međunarodne konvencije, deklaracije i sličnih akata te iz EU-a i domaćeg zakonodavstva. Riječ o prvoj, jedinstvenoj i sveobuhvatnoj zbirci ove vrste objavljenoj u Republici Hrvatskoj. Pojmovnik donosi bitne pojmove o temeljnim ljudskim pravima, ali i drugim pravima zaštićenima domaćim i međunarodnim propisima. Namijenjen je svim građanima, ali i svima onima o kojima ovisi ostvarivanje i zaštita konkretnih ljudskih prava.

Hertha Müller

Ljuljačka daha Naklada OceanMore

Vivian Miller CIA-ina je analitičarka koja dvije godine pokušava razotkriti mrežu ruskih agenata spavača radi čega je razvila i posebnu metodologiju. Ako njezini napori budu dali rezultate, čeka je i promaknuće. Pretražujući računalo potencijalnog ruskog operativca, nabasa na tajnu mapu pomno skrivenih agenata unutar američkih granica. No uskoro će doznati da je ono što je otkrila prijetnja svemu do čega joj je u životu stalo. Razapeta izmedu lojalnosti i izdaje, ljubavi i sumnje, Vivian će se morati suočiti s nemogućim izborima i saznati kome doista može vjerovati.

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

Martin Lings

Jedanaesta ura Vuković&Runjić

Mali café usred ničega postaje prijelomnica za Johna, marketinškog direktora koji živi u vječnoj žurbi. John se zapravo želi samo odmoriti, ali na jelovniku uz dnevni meni pronalazi i tri pitanja: Zašto ste ovdje? Bojite li se smrti? Jeste li ispunjeni? Ta pitanja probude Johnovu znatiželju pa on uz pomoć kuhara, konobarice i jedne gošće pokuša riješiti njihovu tajnu. Pitanja o smislu života u mislima ga odvode iz direktorskog ureda na havajsku obalu, pri čemu mijenja svoj stav prema životu i odnosima te spoznaje koliko čovjek može naučiti od mudre zelene morske kornjače.

Biblija za najmanje Verbum

Lings u ovoj knjizi ispituje korijene krize koja je uzdrmala sve uporišne točke suvremene civilizacije. Premda ta kriza ima mnoge uzroke, on odlučujući značaj pridaje znatnom slabljenju istinske duhovnosti u nekoliko proteklih stoljeća, koje je kulminiralo upravo u zadnjim dekadama 20. Koristeći se parabolom o vinogradu i trgu, prenesenoj iz riznice kršćanske tradicije, Lings daje dodatnu dimenziju ovom kriznom stanju – na neki tajanstven način upravo kriza kao prijelomna točka može biti povoljna za duhovnu plodonosnost i ispunjenje.

John Strelecky

Kafić na kraju svijeta Egmont

Uz ovu malu praktičnu Bibliju svaki mališan će na najbolji način upoznati ključnu biblijsku poruku - prekrasnu priču o prijateljstvu i ljubavi Boga prema svakom čovjeku. Biblijske tekstove za ovu knjigu koja sadrži najljepše biblijske ulomke iz Starog i Novog zavjeta, jednostavno i slikovito opisane, priredila je poznata dječja autorica Karine-Marie Amiot. Priče koje tvore ovu Bibliju za najmanje odlikuju se jednostavnošću i razumljivošću kako bi ih i najmanja djeca mogla lako shvatiti i na pristupačan način upoznati glavne biblijske zgode i junake.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Građevinsko zemljište Prodaje se građevinsko zemljište u Ulici Pod lipama u Koprivnici veličine 60x160 m. Nalazi se na atraktivnoj lokaciji uz zaobilaznicu nasuprot poslovnom centru Pevec. Cijela površina je građevinska te pogodna za poslovnu izgradnju, idealna lokacija za benzinsku postaju. Mogućnost prodaje, poslovne suradnje, parcelacije ili najma zemljišta. Cijena iznosi 18 eura po kvadratu. Kontakt: 098/790 999, 098/965 4222

m2. U prostoriji se nalazi Croatia osiguranje koje plaća najam i s kojim je dogovorena dugoročna suradnja. Kontakt: 098/169 6389 Svježa jaja Prodajemo domaća svježa jaja od konzumnih nesilica lohman braun po cijeni od jedne kune za jaje. Male i velike količine, mogućnost poslovne suradnje za stalne kupce. Jaja su testirana, kokoši uredno cijepljenje i pod veterinarskim nadzorom. Vlastita farma, pakirni centar, hladnjača, moguće je izdavanje računa, dostava i razni dogovori. Kontakt: OPG Žanić, Ogulin, 098/901 3336

Najam vozila Najam svih vrsta vozila za vožnju na Uber platformi - na raspolaganju je ﬂota od 70 vozila, kasko osiguranih. Mogućnost poslovne suradnje. Podrška 0-24 i zamjensko vozilo po potrebi. Kontak: ivan@srednjiizlaz.hr, 091/224 4476, Ivan Pranjić

Zemljište u Drežniku Prodajem zemljište u mjestu Drežnik, do nacionalnog parka Plitvička jezera udaljenog šest kilometara. Sa zemljišta se pruža pogled na Plitvička jezera. Zemljište se sastoji od građevinskog dijela od 10.000 m2 i poljoprivrednog dijela od 19.600 m2. Zemljište je uz glavnu cestu, priključak vode na parceli, idealno za turizam mobilne kućice, autokamp ili odmor. Mogućnost poslovne suradnje, zamjena za drugu nekretninu ili osobni automobil. Plaćanje u ratama. Kontakt: 091/584 9628

Najam zemljišta Dajem u najam zemljište za autosalon s minimalno tehničkim uvjetima, moguća poslovna suradnja na lokaciji Gornja Dubrava, Dubec. Zemljište je ograđeno, nasuto frezanim asfal-

tom, struja, kontejner za kancelariju. Kontakt: 098/234 093

Poslovni prostor u Varaždinu Poslovni prostor u Varaždinu se sastoji od prostorije od 15 m2 u prizemlju i 42 m2 u suterenu zgrade sa zajedničkim WC-om. Moguća je prodaja cijelog poslovnog prostora od ukupno 114 m2. Kontakt: 095/555 7079.

Poslovni prostor Prodaje se poslovni prostor u Dugom Selu, oznake PP2 u prizemlju površine 79,33 m2, parkirno mjesto PM33 površine 11,5 m2, parkirno mjesto PM34 površine 11,5 m2, ukupno površine 102,33

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Telekomunikacijske usluge u nepokretnoj mreži

Državna uprava za zaštitu i spašavanje nabavlja telekomunikacijske usluge u nepokretnoj mreži. Procijenjena vrijednost nabave je pet milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 6. srpnja.

toprikolicom. Procijenjena vrijednost nabave je 2,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 2. srpnja. Usluge tiskanja

Hrvatska pošta nabavlja usluge tiskanja obrazaca i kuverti. Procijenjena vrijednost ukupne nabave je 916.000 kuna. Rok dostave ponuda 26. lipnja.

Namještaj

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja namještaj od drveta i metala te stolice. Procijenjena vrijednost nabave je šest milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 29. lipnja.

Zakup oglasnog prostora

Brodice

REGIJA

Ministarstvo gospodarstva, podzetništva i obrta nabavlja brodice za spašavanje s au-

Platformski autobusi

Fina nabavlja usluge zakupa oglasnog prostora. Procijenjena vrijednost iznosi 2.350.000 kuna. Rok dostave ponuda je 6. srpnja.

tobuse. Rok dostave ponuda je 16. srpnja. Lijekovi

Kantonalna bolnica Zenica nabavlja lijekove. Rok za dostavu ponude je 21. lipnja. Vatrogasna vozila

Mestna občina Maribor nabavlja vatrogasna vozila. Rok dostave ponuda je 11. srpnja. Motocikli

Brčko Distrikt nabavlja motocikle. Rok dostave ponuda je 19. lipnja. Informatička oprema

Međunarodni aerodrom Sarajevo nabavlja platformske au-

Federalna uprava civilne zaštite nabavlja informatičku opremu. Rok dostave ponuda je 28. lipnja.

11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 61

STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE NEKRETNINE DINE PETROKEMIJE, TVORNICA DTR... Nekretnine Dina Petrokemije na Krku, procijenjene na 400 milijuna kuna. Ročište za drugu javnu dražbu nekretnina održat će se u zgradi Trgovačkog suda u Rijeci, Zadarska 1-3, Rijeka soba 11/I., 19. lipnja u 10 sati. Uvjet prodaje je po načelu viđeno-kupljeno. Predmetna nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za manje od 200,4 milijuna kuna. U javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije ročišta za dražbu uplatile osiguranje u iznosu od 500.000 kuna. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun ovog suda otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d. broj HR5923900011300002703, bez oznake modela, pozivom na broj 67-2016. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se osiguranje odmah nakon zaključenja javne dražbe. Poreze i pristojbe u svezi s prodajom dužan je platiti kupac. Industrijske nekretnine u Okučanima i zemljišta i kuće u Novoj Gradiški, procijenjene na 24 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja industrijsko dvorište, zgradu, benzinsku crpku, kuće, građevinska zemljišta na nekoliko lokacija te poljoprivredna zemljišta, ukupne površine 174.608 četvornih metara. Datum dražbe je 27. lipnja u 9 sati. Adresa dražbe je Općinski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6, sudnica br. 13. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je organizirano 18. lipnja od 12 do 14 sati. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto vrijednosti utvrđene nekretnine.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Zemljišta u Glavicama pokraj Sinja, procijenjena na 13 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja nekretnine nazvanih Stipanovića Greben u Glavicama kod Sinja, ukupne površine 38.494 četvorna metra. Ročište za prodaju održat će se pred stečajnim sucem u zgradi Trgovačkog suda u Splitu, Sukoišanska br. 6, sudnica

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

broj 1/prizemlje, 26. lipnja u 10 sati. Uvjet prodaje je po načelu viđeno-kupljeno. Razgledavanje je moguće svaki radni dan od 9 do 15 sati uz prethodnu najavu na 098/262 943. Kao kupci mogu sudjelovati sve osobe koje prema važećim propisima u Republici Hrvatskoj mogu stjecati vlasništvo na nekretninama koje su predmet prodaje i koje su najkasnije do 26. lipnja uplatile osiguranje u iznosu od 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnina koje su predmet prodaje na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Splitu pri Hrvatskoj poštanskoj banci Zagreb broj: IBAN: HR1623900011300000664, model: HR:02 s naznakom za spis 1. St-451/2013 i dokaz o tome predočile stečajnom sucu prije početka dražbe ili stečajnom sucu prilože bankarsku garanciju bonitetne banke na prvi poziv za navedene iznose osiguranja. Oranice u Dugom Selu procijenjene na 18 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 1208 četvornih metara oranica u Ulici hrvatskih branitelja. Dražba će se održati 28. lipnja u 9 sati na adresi Općinski građanski sud u Zagrebu, soba br. 307/III. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Osobe zainteresirane za kupnju mogu razgledati nekretninu 14. lipnja. Na javnoj dražbi kao kupci mogu sudjelovati samo ﬁzičke i pravne osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu koja predstavlja 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun ovog suda broj HR172390001-1300000355 (poziv na broj 1162212-121), a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego što se pristupi dražbi. Tvornica DTR u Zagrebu, procijenjena na 240 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja objekt tvornice DTR popisni broj 23059, ukupne površine četiri rala, odnosno 31,2 čhv, odnosno 3131 m2 (dva hektara). Datum dražbe je 25. srpnja u 9.15 sati. Adresa dražbe je Općinski građanski sud u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 134/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu nižu od 159,8 milijuna kuna. Razgledavanje je 13. srpnja u 14 sati uz sudjelovanje sudskog ovršitelja Antonija Jerkovića. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu dali jamčevinu u iznosu od 23.968.134 kune. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-6274-16, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi.

TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Elektroinstalaterski radovi Vijeće Europe traži izvođača radova na elektroinstalacijama i transformatorima. Natječaj je otvoren do 14. lipnja. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je na: https://mycloud. coe.int/index.php/s/NfKcJGycFGysWFm. Prijave se predaju na: Conseil de l’Europe BP 7, Conseil de l’Europe, 67075 Strasbourg Cedex, France, cdm@coe.int. Usluge na području sigurnosti Scuola Europea di Varese, Varese, Italija, traži nabavu usluga na području sigurnosti. Natječaj je otvoren do 18. lipnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: www. eurscva.eu. Dodatne informacije dostupne su na: Scuola Europea di Varese, Via Montello 118, Varese 21100, Italia,Commissione Gare, VARPROCUREMENTS@eursc.eu. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na istu adresu. Razne usluge inženjeringa Infrastruttura, Progetti Engineering, Binario e geomatica; Bellinzona, Švicarska, traži nabavu raznih usluga inženjeringa. Natječaj je otvoren do 4. srpnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=1020547. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Ferrovie federali svizzere FFS Acquisti Infrastruttura, Progetti di costruzione Regione Centro, via Pedemonte 7, Bellinzona 6500, Switzerland, Roberto d’Onofrio, donofrio. roberto@sbb.ch. Radovi vanjskog čišćenja zgrade Département de l’aménagement et des constructions — unité soumissions, Ženeva, Švicarska, traži izvođača radova na vanjskom čišćenju zgrade. Natječaj je otvoren do 6. srpnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=1021425. Dodatne informacije dostupne su

na Département de l’aménagement et des constructions — unité soumissions rue de l’Hôtelde-Ville 4, case postale 3983, Genève 3 1211, Switzerland, Maïté Giocondo, soumissions. dca@ville-ge.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na istu adresu. Usluge pranja i kemijskog čišćenja Sunndal kommune, Sunndalsøra, Norveška, traži izvođača radova na uslugama pranja i kemijskog čišćenja. Natječaj je otvoren do 29. lipnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://kgv.doffin. no/ctm/Supplier/Documents/Folder/161464. Dodatne informacije dostupne su na: Sunndal kommune, 964 981 604, Boks 94, Sunndalsøra 6601, Norway, Evy Austad, evy.austad@sunndal.kommune.no. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na istu. adresu. Računala České vysoké učení technické v Praze, Prag, Češka, traži nabavu računala. Natječaj je otvoren do 1. srpnja. Glavna adresa javnog naručitelja: https://www.cvut.cz. Adresa profila kupca: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/ profilCVUT. Elektronički pristup podacima: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/ profilCVUT. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://www.egordion. cz/nabidkaGORDION/profilCVUT. Više podataka na: České vysoké učení technické v Praze, 68407700, Zikova 1903/4, UCEEB, JUDr. Ladislav Hradil, 16000 Praha, Češka Republika, ladislav.hradil@uceeb.cvut.cz. Uredski i računalni strojevi Swissgrid AG, Frick, traži nabavu uredskih i računalnih strojeva, opreme i potrepština osim namještaja i paketa programske podrške. Natječaj je otvoren do 16. lipnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=1006587. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Swissgrid AG, Bleichemattstraße 31, Aarau 5000, Switzerland, Etienne Auger, etienne.auger@swissgrid.ch. 11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 63

PRIVREDNI VJESNIK

KUPUJMO HRVATSKO U RIJECI

HRVATSKI PROIZVODI NA FIUMANKI Akcija Kupujmo hrvatsko važna je jer već više od 20 godina jača svijest svih nas o važnosti kupovanja domaćih proizvoda, kazao je Zaher piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Josip Zaher

Marko Filipović

TREBA NAM VIŠE OPTIMIZMA, ENTUZIJAZMA I DOMAĆIH PROIZVODA NA POLICAMA NAŠIH TRGOVAČKIH LANACA, REKAO JE FILIPOVIĆ 64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

rvatska gospodarska komora organizirala je proteklog vikenda na Rivi Boduli u Rijeci akciju Kupujmo hrvatsko. Uz prezentaciju hrvatskog gospodarstva, promociju nositelja znakova Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko i svih ostalih kvalitetnih hrvatskih proizvoda, akcija se održava u terminu održavanja tradicionalne međunarodne jedriličarske regate Fiumanke – najveće regate na Jadranu. Akcija Kupujmo hrvatsko važna je jer već više od 20 godina jača svijest svih nas o važnosti kupovanja domaćih proizvoda, a upravo kupnjom domaćeg čuvamo radna mjesta i otvaramo nova, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za turizam, trgovinu i ﬁnancije Josip Zaher otvarajući akciju. “Svoje proizvode predstavlja više od 130 izlagača, a neki od njih nose i znakove kvalitete koje dodjeljuje Komora. Upravo ti proizvodi imaju čak 63 posto veće šanse da završe u potrošačkoj košarici”, dodao je Zaher. Treba nam više optimizma, entuzijazma i domaćih proizvoda na policama naših trgovačkih lanaca, rekao je zamjenik gradonačelnika Grada Rijeke Marko Filipović. “Nadam se da ćete od svih ovih proizvoda nešto i kupiti i tako pridonijeti razvoju malog i srednjeg poduzetništva koje čini kralježnicu našeg gospodarstva”, ističe Filipović.

KUPOVATI DOMAĆE Predsjednik Županijske skupštine Primorsko-goranske županije Erik Fabijanić naglasio je kako Županija podržava aktivnosti poput akcije Kupujmo hrvatsko kroz svoj Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj. “Poseban fokus stavljamo na promociju proizvodnje OPG-ova

OBNOVLJEN FALKENSTEINER CLUB FUNIMATION BORIK

I za najzahtjevnije goste

i njihov zajednički nastup na tržištu. S tim ciljem formirali smo i brend koji okuplja sve naše proizvođače pa bih, uz poruku da kupujete hrvatsko, uputio i apel da kupujete županijsko”, dodao je Fabijanić. HGK akciju Kupujmo hrvatsko provodi već 21 godinu kako bi naglasio važnost promocije domaćih proizvoda vrhunske kvalitete, nositelja znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta. Akcija je napravila veliki iskorak u osvještavanju važnosti kupovanja domaćih proizvoda. Posljednje istraživanje HGK pokazalo je da 78 posto građana vodi

Renoviran i preuređen, modernog dizajna, s proširenom ponudom i još mnogo pogodnosti za najzahtjevnije goste, jedan od najljepših obiteljskih hotela u Hrvatskoj, kako se navodi na stranici Holidaycheck - Falkensteiner Club Funimation Borik - otvorio je svoja vrata. Obnovljeni hotel ima kategoriju četiri zvjezdice. Obnovljeno je 146 od 258 soba i apartmana, a prošireni su recepcija, predvorje, restoran i barovi. Club Funimation Borik proširio je i svoju gastronomsku ponudu. Usluga All Inclusive Plus od sada uključuje vrhunsku kulinarsku ponudu Alpe Adria s doručkom, ručkom i večerom uz bogati švedski stol i raznim temat-

skim večerima, mini bar uslugu s neograničenom konzumacijom bezalkoholnih pića, veliki izbor alkoholnih pića, ukusne koktele, mnoštvo zalogajčića cijeli dan u baru kod bazena, zdrave snackove u Spa zoni i all inclusive ponoćni snack. Za zabavu, igre i akciju tu je svima dobro znani Falky i profesionalni animacijski tim za najmlađe u Falky Landu. U sklopu hotela na 2500 četvornih metara površine nalazi se Acquapura Thalasso&Spa centar s prostranim bazenom. Inače, Acquapura je wellness ﬁlozoﬁja kreirana ekskluzivno za Falkensteiner hotele, a u hotelima na moru tema vode interpretira se kroz široki izbor thalasso tretmana. (S.P.)

HEINEKENOVA POSTIGNUĆA NA PODRUČJU ODRŽIVOSTI ZA 2017. Erik Fabijanić

FORMIRALI SMO I BREND KOJI OKUPLJA SVE NAŠE PROIZVOĐAČE PA BIH, UZ PORUKU DA KUPUJETE HRVATSKO, UPUTIO I APEL DA KUPUJETE ŽUPANIJSKO, KAZAO JE FABIJANIĆ računa o kupnji hrvatskih proizvoda, a njih čak 86 posto spremno je izdvojiti više kuna za kvalitetan domaći proizvod. Akcija se nakon Vukovara i Rijeke nastavlja u Zagrebu i Bjelovaru, dok će se specijalizirani projekt Kupujmo hrvatsko - hrvatski proizvod za hrvatski turizam održati krajem godine u Zagrebu.

Hrvatski ječam za Karlovačko pivo

Kompanija Heineken Hrvatska objavila je neka od svojih postignuća na području održivosti u protekloj godini. U skladu sa strategijom “Stvaramo bolji svijet” ostvaren je napredak u svim ključnim segmentima održivog poslovanja, bilo da je riječ o očuvanju prirode, sigurnosti na radnom mjestu, kvaliteti života lokalne zajednice ili promicanju odgovorne konzumacije alkohola. Važan dio održivog poslovanja kompanije uključuje i održivu nabavu sirovina domaćeg podrijetla. Tako je 2014. pokrenut projekt na-

bave domaćeg ječma za Karlovačko pivo te se od tada uspješno provodi u partnerstvu s Poljoprivredno prehrambenim kompleksom iz Nove Gradiške, Slavonija sladom te Poljoprivrednim institutom iz Osijeka. To znači da se za Karlovačko pivo koristi ječmeni slad proizveden od 100 posto hrvatskog ječma. Na taj se način izravno podupire domaća poljoprivreda i održivost domaće proizvodnje pivarskog ječma. Prema statističkim podacima, od 2013./2014. do 2016./2017. otkupljena količina ječma gotovo se udvostručila tj. povećanje iznosi 84 posto. Istodobno se broj OPG-ova koji uzgajaju ječam povećao za 18 posto, a površina polja zasijanih pivarskim ječmom za 21 posto. Kako bi smanjio štetni utjecaj na okoliš, Heinekenova najveća investicija u prošloj godini bilo je ulaganje u zeleno skladište u krugu pivovare u Karlovcu. (S.P.)

11. lipnja 2018. | broj 4033 | PRIVREDNI VJESNIK | 65

1. REVIJA NAJBOLJIH VINA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

VRHUNSKA KVALITETA, ALI NE I KVANTITETA Zagrebačka županija je u samom vrhu prema broju vinara, vinskih etiketa, vinskih cesta i općenito vinogradarsko-vinskih projekata u Hrvatskoj, kazao je Kožić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

edinstvena enološka manifestacija 1. revija najboljih vina Zagrebačke županije održana je prošlog tjedna u zagrebačkom Hotelu Westin. Na tom se događaju moglo kušati više od 150 vrsta svjetskih, udomaćenih i autohtonih sorti vina te nekoliko najcjenjenijih vrsta sireva županijskih proizvođača. U sklopu revije podijeljena su šampionska odličja sa 15. ocjenjivanja vina Zagrebačke županije, među kojima je titulu apsolutnog šampiona dobila mješavina bijelih sorti - ledena berba 2014. OPG-a Đurinski. “Zagrebačka županija je prva po mnogim stvarima, ali je zasigurno broj jedan u Hrvatskoj kada je riječ o brizi za svoje poljoprivrednike i o novcu koji za njih izdvaja”, istaknuo je Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede. Dodao je da naša zemlja nije vinska velesila u pogledu količine proizvedenog vina, ali to je vino vrhun-

ske kvalitete. Podsjetio je i da Ministarstvo poljoprivrede ove godine izdvaja 70 milijuna kuna za sektor vinogradarstva. “S pet milijuna trsova posađenih na više od 900 hektara površine, Zagrebačka županija je u samom vrhu prema broju vinara, vinskih etiketa, vinskih cesta i općenito vinogradarsko-vinskih projekata u Hrvatskoj. Prednjačimo i prema broju registriranih OPG-ova, njih 15.000, a tu kvantitetu prati i kvaliteta, posebice u sektoru vinogradarstva i vinarstva u kojem imamo bogatu tradiciju”, rekao je Stjepan Kožić, župan zagrebački.

NATJEČAJ ZA IZBOR NOVE VINSKE KRALJICE Na reviji je 33 vinara iz devet vinogorja Zagrebačke županije predstavilo vina sa zaštićenom oznakom izvornosti. Osim kušanja vrhunskih vina, za posjetitelje su bile organizirane i dvije stručno vođene radionice – Sir i vino na kojoj su se mogle dobiti informacije o pravilnom sljubljivanju tih dviju namirnica te Pjenušci Zagrebačke županije na kojoj je pjenušce predstavilo desetak proizvođača s područja Zagrebačke županije. Kožić je govorio i o natječajima u poljoprivredi u vrijednosti 15 milijuna kuna, od kojih su neki već u tijeku. “Prva revija najboljih vina Zagrebačke županije pružila je priliku domaćim

66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4033 | 11. lipnja 2018.

vinarima da predstave svoje proizvode te ostvare suradnju s ostalim sudionicima na enološkom tržištu. Ovakav oblik promocije proizvoda planiramo nastaviti i s drugim našim poljoprivrednim proizvođačima”, istaknuo je Kožić. Posebne gošće ove revije bile su slo-

NA DOGAĐAJU SE MOGLO KUŠATI VIŠE OD 150 VRSTA SVJETSKIH, UDOMAĆENIH I AUTOHTONIH SORTI VINA venske vinske kraljice sa svojim vinima, zajedno s drugim slovenskim vinarima. Njima su dobrodošlicu poželjele bivše vinske kraljice iz Zagrebačke županije, predvođene aktualnom Vinskom kraljicom Lucijom Fabek. Inače, Zagrebačka županija je raspisala natječaj za Vinsku kraljicu Zagrebačke županije za 2019. godinu. Natječaj je otvoren do 6. rujna ove godine i na njega se mogu prijaviti sve mlade poznavateljice vina s područja ove županije.

Sve gospodarske informacije na jednom mjestu

x 48 (tjednik)

(3-mjesečnik)

više od 60 brojeva stiže na Vašu adresu

(polugodišnjak)

SAMO!

(godišnjak)

...telefonski u našu redakciju na broj 01 / 560 00 00

(godišnjak)

750 kn + PDV

Kako se pretplatiti... 1

(godišnjak)

Više od poslovne informacije

...ili pošaljite upit na email pretplata@privredni.hr

... ili mobitelom odskenirajte QR kôd

PRIVREDNI VJESNIK

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

Naa

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.