ZAGREB BREND FORUM 2018 by NEstar

9. svibnja 2018.

ZAGREB

BREND FORUM

2018 Z Zagreb brend forum svim sudionicima osigurat će n nova znanja, poglede, vrijednosti i trendove, nove p poslovne i investicijske mogućnosti te snažno i učinkovito poslovno umrežavanje (networking).

G Gdje: Zagreb, Hrvatska Što: ZAGREB BREND FORUM 2018. Š T Tko: Privredni vjesnik Medijski partneri: Finance, Oslobođenje, Vijesti, Kapital i Novi magazin

BUDITE s nama!

svibnja 2018.

međunarodna konferencija

misija Naša misija je biti mjestom koje će okupljati, pozornicom na kojoj će se povezivati i svoja iskustva razmjenjivati ključni dionici, sve interesne skupine, s područja Srednje i Jugoistočne Europe u zahtjevnoj zadaći pozicioniranja brenda - od osoba (personal brending), preko proizvoda i usluga, tvrtki, do gradova, regija i država.

vizija Brend i brendiranje danas su u razvijenom, globaliziranom svijetu postavljeni kao jedan od ključnih pojmova razvoja, što uključuje sagledavanje svih prednosti, izazova i rizika. Zajedničkim aktivnostima u globaliziranom svijetu želimo pomoći osiguravanju prepoznatljivosti i svjesnosti da upravo brend i brendiranje može biti projekt novog optimizma i kohezije.

izazov Prihvatili smo izazov okupiti predstavnike svih vrsta javnosti i progovoriti o zahtjevnoj zadaći pozicioniranja brenda koji postoji na svim razinama. Postavljajući pitanja ali istodobno dajući odgovore i osiguravajući prijedloge rješenja, uključujemo sve u sastavnice zahtjevnog posla, nudeći aktivna promišljanja o tome kako i zašto stvarati brend, kako on živi i kako ga instalirati u perceptivni prostor Europe i svijeta. Spremni smo voditi raspravu o tome kako podizati brend u ambijentu tradicionalnih i digitalnih promjena u društvu.

ZAGREB

BREND FORUM

2018

WELC

međunarodna konferencija

riječ direktora konferencije

Darko Buković, direktor

Dobrodošli na ZAGREB BREND FORUM 2018. Dobrodošli u Zagreb! Nakon uspješno organiziranog Zagreb brend foruma 2016, okupit ćemo se ponovo kako bi govorili o brendovima i podijelili svoja razmišljanja o razvoju brendova i njihovim poslovnim strategijama. Kroz panele i radionice sudionici će nam približiti svoja iskustva jer su svojim poslovnim strategijama važno mjesto posvetili upravo brendu i njegovu jačanju. Nemalu zadaću ustrojstva mjesta na kojem ćemo bienalno govoriti o svijetu brendova – uspješno smo utemeljili. I sad idemo dalje. Brendovi se grade, nastaju, imaju svoje uspone i padove, pa i nestaju. No u svemu tome postoji poveznica - odluka. Te odluke nisu deklaratorne, one su sadržajne, poslovno usmjerene i postavljene kao strategija i način poslovanja. Netko možda smatra da je pretjerano reći da živimo u svijetu brendova, ali kad p(r)ogledamo šire, postajemo svjesni da govorimo o državi kao brendu i kako je brendirati, kako to učiniti s regijom, gradom, mjestom, manifestacijom,

institucijom, proizvodom, uslugom, tvrtkom, idejom, a da ne govorimo o osobnom brendiranju koje dobiva sve više i više na snazi i kojemu mnogi streme. Fenomenološki se može istražiti stvaranje pojedinih gospodarskih brendova koji su, primjerice, jedino na našim prostorima uspjeli zadržati imena osoba za koje mnogi danas ni ne znaju tko su bili, zašto pojedine tvornice, poduzeća, tvrtke nose njihova imena i kako brendirati nešto u današnjem visokoglobaliziranom svijetu što mora osigurati svoju pojavnost. Oko nas je i plejada brendova koji su nadživjeli ideologije. Šire europsko okružje, a sutra i prostori izvan njega, daje temelja za zajednička djelovanja, pa je pravi trenutak za jasan, otvoren, utemeljen razgovor onih koji su gospodarski najpozvaniji da komentiraju stanje stvari. I promjene. Uz internet svijet je postao globalno selo. Pardon. Globalna trgovina. A u njoj treba biti brend, zar ne?

ZAGREB

BREND FORUM

2018 PV grupa PRIVREDNI VJESNIK

Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik

PVinternational

Web, društvene mreže www.privredni.hr

Kreativna grafička i dizajn rješenja za uspješno poslovanje privredni vjesnik

Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika

pv multimedija

POSLOVNA

zena

Magazin o poslovnom životnom stilu

Moda, ljepota, stil, stav

FINANCIJSKA INDUSTRIJA Rang-ljestvice banaka, osiguranja, leasinga i fondova

Suvremeni poslovni magazin koji čitaju i muškarci!

POSLOVNA OCEKIVANJA 400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika

Barometar gospodarstva

centar za istraživanja Izbor ekonomskog analitičara godine

Istraživanje poslovne klime u hrvatskim tvrtkama

pv+ pv

Zeleno je – IN

pv plus

Biblioteka Privrednog vjesnika

Regionalni poslovni klub

pv digitalizirana baza svih brojeva PV-a od 1953.

međunarodna konferencija

PRIVREDNI VJESNIK glasilo gospodarstva, ali i glas gospodarstvenika Privredni vjesnik je pozornica na kojoj svi akteri gospodarstva igraju važnu ulogu. “Glasilo gospodarstva, ali i glas gospodarstvenika” ujedno je i zrcalo u kojem se ogledavaju gospodarstvenici - kakvi jesu ili žele biti. Usprkos povećanju broja novina iste ili slične tematike i svim trendovima pada prodaje tiskanih medija zbog snaženja digitalnih medija i brže razmjene informacija, Privredni vjesnik uspio je zadržati poziciju na hrvatskom tržištu.

PRIVREDNI VJESNIK 1953 2018

PRIVREDNI VJESNIK JE SVJEDOK VREMENA, ALI I SNAŽNA KOMUNIKACIJSKA POLUGA GOSPODARSTVU

S takvim premisama jasno je zbog čega je, usprkos trendovima i dinamici tržišta medija, Privredni vjesnik ostao snažan gospodarski list u Hrvatskoj. Privredni vjesnik je bio, jest i bit će komunikacijska poluga hrvatskog gospodarstva - njegovih težnji, noviteta, priča o uspjehu... zapravo svega onog što svakom gospodarstveniku olakšava poslovanje i snalaženje u moru zakonskih, provedbenih, izvedbenih, naredbenih i inih propisa.

ZAGREB

BREND FORUM

2018

biznis plus prvi korak regionalne suradnje Na jednom mjestu udružujemo informacije, kompanije i medije iz regije, približavamo ih članovima Regionalnog poslovnog kluba Biznis plus, svojim velikim i medijskim partnerima. Ciljevi Biznis plusa, regionalnog projekta Privrednog vjesnika i partnerskih medija JI Europe Oslobođenje (BiH), Vijesti (Crna Gora), Kapital (Makedonija), Finance (Slovenija), Novi magazin (Srbija):

→ povezivati članove kluba i sudionike naših regionalnih poslovnih konferencija, osigurati nove informacije, proširiti kontakte, približiti poslovanje jednih drugima i postati najveći regionalni poslovni klub → čitatelje upoznati s informacijama i prilikama za poslovanje u regiji → pomoći u širenju poslova, pojednostaviti onaj najteži – prvi korak suradnje → na konferencijama koje se odvijaju u poslovno-prijateljskoj atmosferi i okupljaju velik broj sudionika, uz korisne informacije iz pripremljenog programa ostvaruju se novi kontakti, a aktivnim umrežavanjem postižu najbolji poslovni učinci.

8. meÄ&#x2018;unarodna konferencija Biznis plus poslovnog kluba meÄ&#x2018;unarodna konferencija

ZAGREB

BREND FORUM

2018 Prepoznatljivi brendovi – očita konkurentska prednost

Ključne točke razgovora: → Brend nastaje u glavama – kako to izmjeriti? → Je li isto brendirati države, gradove, proizvode, usluge? → Kolika je vrijednost brenda i kako do nje stići?

Kakva je konkurentnost brendova na regionalnom tržištu?

→ Brend je identitet! SVEGA → Emocionalni brending → Graditi brend ili raditi za brend, pitanje je sad? → Strategija razvoja: brenda ili kompanije? → Je li brend jači kad suzite fokus ili nije?

Definiranje poslovnog koncepta i značenja brenda za razvoj

→ Globalni vs. lokalni brendovi - trebaju li se i kako lokalni brendovi boriti s globalnim ili ... → Postoje li granice brenda? → Zakoni brendinga uvijek su isti. Mijenjaju se okolnosti i kompanije.

Kako lansirati i pozicionirati nove i odbaciti neuspjele brendove?

→ Kako gledati druge brandove s kojima se natječe Vaš brend? Što je ključno u pristupu kupcu? → Uspjeh brenda vezan je uz autentičnost! Ili možda nije... → Tradicionalna vs. nova industrija stvaranja brenda

Utjecaj recesije na i inače niska ulaganja u brendiranje

→ Novi brendovi dolaze s novim tehnologijama → Kako nastaju, nestaju i traju novi brendovi? → Stari vs. novi brendovi – jesmo li stvorili nove brendove? → Proizvod nije dovoljan – potreban je brend

Brend je važna imovina koja utječe na sveukupnu uspješnost tvrtke. Nematerijalna imovina tvrtki, uključivo i brend, postaje sve dominantnija i nije neobično da vrijednost marke čini i više od 50 posto ukupne vrijednosti pojedine tvrtke. Brendiranje postaje moćno oružje tržišnog uspjeha, često i jedino zaista učinkovito. prof. Tihomir Vranešević

međunarodna konferencija

program zbf-a

→ BRENDOVI NASTAJU U GLAVAMA Brend arhitektura i internet

→ BRENDING I KONKURENTNOST DRŽAVE I GRADOVA

Novi razvojni život brenda

Regija i grad kao brend

Vrijednost brenda

Emocionalni brending

→ GRADITI BREND ILI RADITI ZA BREND

→ GLOBALNI VS LOKALNI BRENDOVI – STARI VS. NOVI

Brand Licence

Kako nastaju, nestaju i traju novi brendovi

Tradicionalna vs nova industrija stvaranja brenda

Analiza regionalne poznatosti brendova

Proizvod nije dovoljan – potreban je brend

→ OSOBNI BREND – MIT ILI STVARNOST Brend akademija

Premda se dijelu ljudi na sam spomen riječi brend/brand diže kosa na glavi, ni jezikoslovci ne mogu zanijekati stvarno stanje stvari: brendovi su zavladali svijetom. Možda proizvodite dobro pivo, možda vozite najbolji auto na svijetu, možda ste savršen predsjednički kandidat, možda živite u najljepšem gradu i najljepšoj državi svijeta - ništa vam to neće vrijediti i nitko vam neće vjerovati ni na riječ ni na viđeno ako stvari niste brendirali: uložili novac, vrijeme i pamet u vlastitu promociju i smisleno upravljanje vlastitim identitetom i imidžem. dr. Božo Skoko

ZAGREB

BREND FORUM

2018 #PROF.DR. TIHOMIR VRANEŠEVIĆ

Naši BRENDOVI tek trebaju otkriti svoju simboličku vrijednost Brend je obećanje i pokušaj uspostavljanja dugoročnog odnosa zasnovanog na funkcionalnoj vrijednosti ali i emocionalnoj i simboličkoj vrijednosti. Upravo na tu simboličku vrijednost treba staviti težište. Naime, “naši” brendovi u simboličkoj vrijednosti još uvijek se “traže” i tu postoji puno neiskorištenog prostora

uvremeni menadžement polazi od stajališta da su marke ili brendovi nadređena kategorija proizvodima ili uslugama i da podrazumijevaju izgradnju i održavanje emocionalnih i simboličkih vrijednosti. Upravo na taj način brend postaje kategorija kojom se strateški upravlja te se brendovima dodaju proizvodi i/ili usluge i to kao osnovni i najvažniji element identiteta. Sukladno tome, brend je obećanje i pokušaj uspostavljanja dugoročnog odnosa zasnovanog na funkcionalnoj vrijednosti ali i emocionalnoj i simboličkoj vrijednosti. Pojednostavljeno, funkcionalna vrijednost predstavlja iskaz koliko dobro proizvod ili

usluga obavljaju posao za koji su namijenjeni (npr. koliko su cipele tog brenda kvalitetne i udobne), emocionalna vrijednost je iskaz sviđanja i drugih pozitivnih osjećaja kupaca prema tome brendu, a simbolička vrijednost je vezana za poruku koju onaj koji posjeduje ili koristi brend želi odaslati okruženju. Brend je presudan kada je vrlo važno slične proizvode i/ili usluge - a većina proizvoda i/ili usluga u većini kategorija je slična po “tehničkim” značajkama - drugačije pozicionirati na različitim ciljnim i tržišnim segmentima. U takvim tržišnim okolnostima brend postaje moćno oruđe tržišnog uspjeha - često puta i jedino zaista učinkovito. Pri upravljanju brendom je važno da tvrt-

ke (vlasnici brenda/marke) prepoznaju kako potrošači vide brend i što im on pruža, odnosno kako ga žele prepoznavati-vidjeti i što oni žele da im pruža. S druge strane, važno je da i sami vlasnici brenda odluče što je to što bi oni željeli da njihov brend bude potrošačima. Kada se pomire te dvije vizije, postane jasno u kojem smjeru ići i što treba biti okosnica za deﬁniranje svih ostalih elemenata važnih za razvoj i upravljanje brendom.

VAŽNA IMOVINA Brend je važna imovina koja utječe na uspješnost tvrtke. Primarno spada u nematerijalnu imovinu iako može imati i materijalnu osnovu. Treba zamijetiti da danas ne-

PONOVLJENO IZDANJE KNJIGE “UPRAVLJANJE MARKAMA - BRAND MANAGAMENT”:

Katalog hrvatskih brendova Knjiga Upravljanje markama prof.dr.sc. Tihomira Vraneševića s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu bilo je prvo sveobuhvatno djelo iz područja upravljanja markama, tj. brendiranja i brend menadžmenta, u hrvatskoj bibliograﬁji. Zbog obuhvatnosti, sistematičnosti i ilustrativnosti rad je značajno djelo za izučavanje marki i njihove važnosti za gospodarstvo. Vraneševićeva knjiga, koja će se uskoro na tržištu naći u ponovljenom izdanju, može poslužiti kao izvrstan priručnik u planiranju vlastitih marketinških napora i kreiranju strategija upravljanja markama. “Interes za knjigu Upravljanje markama, koje već duže vremena nema

u prodaji, protumačio sam kao činjenicu njene izrazito dobre prihvaćenosti”, kaže prof. Vranešević. “Zbog pozitivnih reakcija odlučio sam se za ponovljeno izdanje. Uz određenu slobodu, može se tvrditi da je ova knjiga postala temeljna pri izučavanju upravljanja markama u Hrvatskoj, ali i u zemljama u susjedstvu. Možda je to proces postajanja i ove knjige markom. Nadam se da će ponovljeno izdanje taj proces učvrstiti”, kaže autor dodajući kako protok vremena omogućuje “naknadnu pamet”, što na neki način vrijedi i za ponovljena izdanja. “Promjene će se vrlo lako spoznati čitanjem ove knjige, a ujedno će i dokazati da marke žive znatno duže od proizvoda, pa i od tvrtki koje ih posjeduju”, zaključuje autor.

međunarodna konferencija

materijalna imovina tvrtki (uključivo i brend kao dio te imovine) postaje sve veća i nije neobično da vrijednost marke čini više od 50 posto ukupne vrijednosti pojedine tvrtke. Niz stvari, aktivnosti, čimbenika određuju vrijednost marke, ali se mogu sagledati u dvije osnovne skupine odnosno koncepcije: “marketinška” vrijednost brenda (stavovi i ponašanje klijenata i posrednika vezano uz brend) i financijska vrijednost brenda (financijski iskazi vezano za vrijednosti brenda). Razgraničenje ove dvije kategorije teško je provesti jer, u konačnici, one su u korelaciji. Treba primijetiti da se pristupi mjerenja vrijednosti brendova temelje na objektivnoj procjeni ali i na subjektivnoj ocjeni vrijednosti pojedinih aspekata brenda te da će se konačna financijska vrijednost brenda spoznati kada se vidi koliko je tko zaista spreman platiti za njega. No i tada se to primarno temelji na subjektivim procjenama, bez obzira na kompliciranost “formula” kojima se to određuje. Slično je kao i pri određivanju vrijednosti u trgovanju dionicama. Razloge zašto se kod nas nije poklanjala dovoljna pažnja mjerenju vrijednosti brendova moguće je naći u krizi koja je kod nas bila duža i intenzivnija nego na drugim tržištima. Isto tako i u tome što smo malo tržište, mjerenje je skupo odnosno traži investiranje, te imamo ograničen broj tvrtki i brendova - u najboljem slučaju - regionalnog zna-

MENADŽERSKA STVARNOST TRAŽI FINANCIJSKE ISKAZE KAO POKAZATELJE USPJEŠNOSTI čaja, a nemamo niti jednu globalnu marku (brend)... Osim toga, potrebno je znanje ali i spremnost da se brendovi promatraju kao dinamična kategorija. I to, prije svega, kroz potencijal brendova - kao tržište - stvarno i/ili potencijalno! Ako nije tako, vrijednosti brendova su podcijenjene pa su posljedično i procjene vrijednosti tvrtki koje posjeduju te brendove podcijenjene odnosno nerealno niske.

VIZIJA I STRATEGIJA Vezano za mjerenje vrijednosti brendova vrijedi napomenuti da za stvaranje brenda treba puno ulaganja, stručnosti i vremena. Brendovi se ne stvaraju preko noći niti bez jasne vizije i pametne strategije. Naglasak za poželjnu regionalizaciju i internacionalizaciju naših brendova treba biti na kvaliteti pri čemu treba koristiti što je više moguće sekundarne asocijacije (tj. ljudi, mjesta, stvari koje se mogu uvjerljivo (po)staviti u odnos s brendom i proizvodima i/ili uslugama koji su osnovni elementi identiteta toga brenda).

Kada razmišljamo o tome što bi se sve moglo napraviti, tada treba uvažiti da svaki uspješan brend ima svoje specifičnosti pa samim time i potencijal na regionalnom pa i širem tržištu - i to u stvarnoj funkcionalnoj i emocionalnoj te i mogućoj simboličkoj vrijednosti. Težište treba staviti na simboličku vrijednost. Upravo to otvara nove mogućnosti jer se “naši” brendovi u simboličkoj vrijednosti još uvijek “traže” i tu još postoji puno neiskorištenog i neistraženog prostora. Preporuka je da se tome posveti posebna pažnja. Evidentno je da na regionalnom tržištu postoje snažni brendovi, a hoće li oni s vremenom otići u zaborav i postati sentimentalna povijest, to ovisi o njihovim vlasnicima-upravljačima (menadžerima) i njihovoj spremnosti uvažavanja spoznaja suvremene koncepcije upravljanja brendovima te o ulaganju u brendove. Podrazumijeva se uvažavanje stručnog i znanstvenog multidisciplinarnog pristupa upravljanja brendovima. A to će biti lakše ako se zna vrijednost brenda iskazana financijskim pokazateljima... i koja u pravilu povećava iskaz financijske vrijednosti tvrtki s brendovima. Surova (post)krizna menadžerska stvarnost traži financijske iskaze kao pokazatelje uspješnosti. Brojni će se iznenaditi koliko je bila podcijenjena vrijednost sveukupne imovine njihovih tvrtki i to prvenstveno s naglaskom na vrijednost brendova kao njenog sastavnog dijela.

ZAGREB

BREND FORUM

2018 #DR. FEĐA VUKIĆ

ŠTO JE BREND I ČEMU BI MOGAO POSLUŽITI? Osnovna komunikacijska, kulturna i gospodarska karakteristika brenda jest njegovo funkcioniranje na više razina istovremeno, od svijesti/ podsvijesti korisnika informacije do javne razine društvenih rituala, sve to su razine na kojima se formira brand awareness – svijest o marki

rend (marka) je zbir materijalnih i nematerijalnih vrijednosti, odnosno - to je sinergija svih informacija o proizvodu ili usluzi koji omogućuju njegovu identiﬁkaciju i razlikovanje od proizvoda konkurencije. Brend potiče sustavni identitet proizvoda/usluge, sažima njegovu posebnost, a osobnost tvrtke ističe kroz poticanje osjećaja povjerenja, korisnosti, dobrobiti i sigurnosti. Osnovna komunikacijska, kulturna i gospodarska karakteristika brenda jest njegovo funkcioniranje na više razina istovremeno, od svijesti/podsvijesti korisnika informacije do javne razine društvenih rituala, sve to su razine na kojima se formira brand awareness – svijest o marki. Kao dio kulturnog nasljeđa brend je povijesni fenomen, ali je ujedno i važna komponenta suvremene ekonomije, kao jedan oblik poslovne politike kojim se stvaraju, razvijaju i održavaju robne marke – brendovi. To je složeni skup simboličkih vrijednosti koje se asociraju uz materijalni proizvod. Uvijek kada je riječ o odnosu obećanja i ispunjenja u potrošnji, odnosno o lojalnosti i povjerenju kupaca ili klijenata, onda je riječ o brendu. U suvremenom gospodarstvu to je pojam koji se najčešće asocijativno veže uz dodanu vrijednost proi-

zvoda, odnosno uz skup vrijednosti formiranih kroz proizvodni proces, naslijeđenih kroz tradiciju robne marke i, naposljetku, vrijednosti koje se projektiraju kroz specijalizirane programe u procedurama koje se prepoznaje kao pojam i praksu brendinga, odnosno stvaranja identitetskih sustava.

IDENTITET NASUPROT ZABORAVU Brend je izraz posebnosti, što je tek druga riječ za identitet jer samo ono što je posebno, može na tržištu biti prepoznato kao drukčije od ostatka, dakako – ako se komunicira primjereno. Ta se posebnost nasljeđuje, ali ju je potrebno i razvijati te održavati jer u suprotnom nebriga vlasnika a i konkurentska rijeka odnijet će je u zaborav. Kotler u knjizi Marketing Management robnu marku namjenjuje prepoznavanju proizvoda jednog ili skupine proizvođača te razlikovanju od proizvoda konkurenata. Važan preokret u razumijevanju brenda napravio je Kapferer u knjizi Brand Management tezom da brend nije samo ﬁzički proizvod, nego esencija proizvoda koja u suvremenoj ekonomiji usluga postaje nematerijalna kategorija, odnosno viša razina postojanja proizvoda u javnosti.

Elementi brenda u formalno-pravnom smislu Elementi brenda, koji se ponekad nazivaju i identitetima (ili čak osobnostima) marke, jesu oni koje je moguće pravno registrirati i zaštititi, a uključuju:

Brand Name (ime marke) – dio marke koji se može izgovoriti, a sadrži riječi, slova i brojke.

Brand Mark (oznaka marke) – vizualni simbol marke. Neizreciv, ali vidljiv dio marke.

Trade Mark (zaštitni znak) – zakonita oznaka koja upućuje da vlasnik ima isključivo pravo uporabe marke ili njezina dijela. Oznake ® © ™

Izborom elemenata brenda tvrtka neposredno utječe na izgradnju njegove vrijednosti.

Vrijednost brenda Prema Davidu A. Aakeru, elemente brenda moguće je grupirati u pet kategorija koje predstavljaju njegove temeljne vrijednosti:  lojalnost brendu  svjesnost o imenu  percipirana kvaliteta  asocijacije vezane uz brend u odnosu na percipiranu kvalitetu  ostale zastićene vrijednosti (elementi) brenda. U međuodnosu tih pet elemenata stvara se vrijednost brenda, kroz njegovo stvaranje i kroz upravljanje njenim elementima.

međunarodna konferencija

#DR.SC. BOŽO SKOKO

Države poput Hrvatske moraju stvarati vlastite BRENDOVE Stvaranje brenda države i brendiranje njenih proizvoda smatra se danas jednim od najsnažnijih i najučinkovitijih alata za stvaranje nacionalnog bogatstva piše dr.sc. Božo Skoko

ivše tranzicijske države poput Hrvatske i njena okruženja, koje su donedavno bile prilična nepoznanica na karti svijeta, primorane su na vlastito brendiranje i stvaranje brendova na tržištu kako bi se mogle nositi s globalnom konkurencijom, odnosno kako bi se izborile za jačanje izvoza, porast investicija, veći broj posjetitelja ili ugled u međunarodnoj zajednici. Naime, sve izbirljiviji potrošači na sve zasićenijem tržištu tragaju za snažnim i originalnim brendovima kojima mogu vjerovati i koji će svojom kvalitetom zadovoljiti njihove potrebe, ali koji istodobno imaju svoje prepoznatljivo podrijetlo ili bolje rečeno nacionalnost.

Anholt stvaranje brenda države i brendiranje njenih proizvoda smatra jednim od najsnažnijih i najučinkovitijih alata za stvaranje nacionalnog bogatstva jer predstavlja dodatnu vrijednost siromašnijim zemljama i zemljama u tranziciji pri lansiranju svojih vrijednosti, proizvoda i usluga. Poznato je da bi bez posebnog i privlačnog brenda malo vodećih svjetskih korporacija postiglo i zadržalo svoj udio na tržištu. Isto pravilo vrijedi i za države. Ako ste nepoznati i nepriznati, kupci se boje kupovati vaše proizvode jer u njih nemaju povjerenja. A ako ne stvarate i ne razvijate vlastite proizvodne brendove, onda nemate doticaj s krajnjim potrošačem već jeftino prodajete sirovinu ili poluproizvode, a prava

BOGATIJI IMAJU POŽELJNIJE IMIDŽE

NAJBOLJI NAČIN DA SE STVORI BOGATSTVO U ZEMLJAMA U RAZVOJU JEST NAPRAVITI KRATKI SPOJ PROIZVOĐAČA I TRŽIŠTA

Uostalom o tome svjedoči teorijski koncept zemlje podrijetla koji kontinuirano potvrđuje kako se potrošači pri izboru proizvoda s čijom kvalitetom nisu dovoljno upoznati oslanjaju na imidž države iz koje dolazi, pa tako rado kupuju njemačke automobile, francusku modu, švicarske sireve, japansku tehniku ili talijansku tjesteninu bez obzira na dosege pojedinačnih proizvodnih brendova jer se osjećaju sigurnije. Činjenica je da poznatije i bogatije države imaju poželjnije imidže od siromašnijih država, a samim time privlače i više kupaca, posjetitelja, obožavatelja i uopće prilika na globalnom tržištu... One imaju bolji pristup medijima, kvalitetnije upravljaju vlastitim identitetom i imidžom, izvoze više proizvoda i usluga (koji imaju ulogu posebno moćnih veleposlanika nacionalnog imidža) i slično, pa su samim time nelojalna konkurencija državama poput Hrvatske. Zato poznati britanski teoretičar brendiranja država Simon

zarada pripada onima koji znaju proizvesti ﬁnalni proizvod, lijepo ga dizajnirati, upakirati i promovirati, odnosno koji od njega znaju stvoriti brend.

NEDOVOLJNO BRENDIRANJE Kao što ističe Anholt - u gospodarstvu znanja, brendiranje je i strateška disciplina, i distribucijski kanal koji ostvaruje uspjeh manjim državama i pretvara ideje u bogat-

stvo. Anholt u svojoj knjizi Brand New Justice (2006.) tvrdi kako je najbolji način da se stvori bogatstvo u zemljama u razvoju taj da se napravi kratki spoj proizvođača i tržišta te tako omogući manje razvijenim državama da izgrade vlastite brendove: da brendiraju svoje izvozne proizvode te da ih izravno prodaju uz dodanu vrijednost i više marže bogatim potrošačima u drugim dijelovima svijeta te da brendiraju vlastitu državu, kako bi ostvarili jači učinak zemlje podrijetla, privukli turiste, ulaganja... Nažalost, mnoge tranzicijske države, uključujući i Hrvatsku, općenito se nedovoljno bave brendiranjem pa su odvojene od moći globalnog tržišta posrednicima, uključujući uvoznike, distributere, vlasnike brendova i posebno trgovce na malo. A poznato je da što ste dalje od potrošača, to ćete manje imati koristi od njegove ekonomske moći. Prema tome, uspjeh tih država u budućnosti se može temeljiti na brendiranju vlastitih proizvoda, usluga i destinacija, kao snažnom alatu razvoja. Uostalom o tome svjedoče i neki uspješni hrvatski primjeri iz prehrambene industrije, proizvodnje namještaja ili, pak, turizma. Brendiranje, odnosno mudrije upravljanje idejama, drukčiji pristup tržištu i proizvodnji, bolji dizajn, komunikacija i promocija čine razliku na konkurentnom i zasićenom tržištu i donose zaradu. Hrvatska ima adute, samo ih treba iskoristiti!

ZAGREB

BREND FORUM

2018

Kongresna dvorana Zagrebački velesajam etablirani je organizator sajmova, poslovnih i društvenih događanja sa 107 godina tradicije u neprekinutom poslovanju. Jedan je od 10 svjetskih sajamskih centara utemeljitelja UFI-ja, Međunarodne unije sajmova, stoljetni simbol grada Zagreba i izvozni proizvod Hrvatske. Organizacijom sajmova i događanja Zagrebački velesajam izravno doprinosi promociji i umrežavanju hrvatskog i međunarodnog poslovnog okruženja. Uz sajamsku aktivnost, pružamo cjelovitu uslugu organizacije skupova i događaja; kongresa, konferencija, simpozija, poslovnih sastanaka, edukacijskih programa, okruglih stolova, marketing

prezentacija proizvoda i usluga, tiskovnih konferencija, debata, domjenaka, prijema, poslovnih i gala večera, kulturnih i zabavnih događaja, confEx formata, izložaba, koncerata, festivala, kazališnih predstava, modnih revija i sportskih događaja, uvijek s jednim ciljem: zadovoljan klijent kojem posvećujemo maksimalnu pažnju, pružajući profesionalnu i učinkovitu uslugu. U cilju postizanja poslovne izvrsnosti, Zagrebački velesajam implementira komunikacijski i koncepcijski redizajn te programske, prostorne i tržište inovacije kojima se repozicionira u vodećeg organizatora događanja, sve sukladno svojoj misiji srca poslovne i društvene komunikacije Grada Zagreba i Republike Hrvatske.

meÄ&#x2018;unarodna konferencija

hotel partner

Hotel Westin Zagreb Ulica Izidora KrĹĄnjavoga 1, Zagreb

ZAGREB

BREND FORUM

...2016.

2016

međunarodna konferencija Biznis plus poslovnog kluba

31. ožujka 2016.

7. meÄ&#x2018;unarodna konferencija Biznis plus poslovnog kluba

RazmiĹĄljajte izvan okvira!

ZAGREB

...2016.

BREND FORUM

2016

Pitanje svih pitanja za one koji imaju svoje brendove jest kako opstati, biti bolji i konkurentan, mišljenje je dopredsjednika Agrokora Ante Todorića. Sve oko nas su brendovi, no često ih ne zovemo tako, istaknula je potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj. Jasmina Milanović, financijska menadžerica za investicije i razvoj u Elixir Grupi, ustvrdila je kako su neki pokušali oživjeti brendove manipulirajući kvalitetom

Petar Ćorluka, Jasmina Milanović, Tanja Skaza, Almir Jazvin, Ante Todorić, Peter Frankl

Najveći problem pri stvaranju brenda je raditi konzervativno u konzervativnoj kompaniji.

Omer Senguler, vlasnik turskog Global Magic Brandsa

agreb brend forum (ZBF) - 7. međunarodna konferencija regionalnog poslovnog kluba Biznis plus - održan je protekloga tjedna u Kraš auditoriju u Zagrebu u organizaciji Privrednog vjesnika. Više od 400 sudionika, vlasnika tvrtki, predsjednika i članova uprava, direktora tvrtki i stručnjaka pokušali su tijekom cjelodnevne konferencije na panelima i radionicama odgovoriti na niz pitanja vezanih uz brendove nove i stare, globalne i lokalne, radi li se za njih ili se oni grade, što čini državu ili grad brendom, gdje su tu start-upi... Ne bojte se, već budite hrabri u stvaranju brendova i razmišljajte izvan uobičajenih okvira, istaknuo je marketinški stručnjak Omer Senguler, vlasnik turskog Global Magic Brandsa. “Najveći problem pri stvaranju brenda je raditi konzervativno u konzervativnoj kompaniji. Za njegovo uspješno stvaranje potreban je marketing, komunikacijska strategija, znati koristiti podatke koje posjedujete te jednako dobro poznavati vlastiti proizvod”, smatra on. KAMO IDU NAŠI BRENDOVI? Pitanje svih pitanja za one koji imaju

svoje brendove jest kako opstati, biti bolji i konkurentan, mišljenje je dopredsjednika Agrokora Ante Todorića. “To je pitanje s kojim se budimo i idemo spavati. Biti uspješan kao Bajadera, Domaćica ili Violeta, dokaz je da se može uspjeti u regiji. Svijet je puno konkurentniji i svi smišljaju nove ideje, a ono što se trebamo pitati jest - kamo idu naši brendovi u budućnosti”, dodao je Todorić. Petar Ćorluka, vlasnik Violete, ocjenjuje kako su veliki igrači često tromi. “Mi koristimo svoje prednosti, regiji smo poznati, imamo dobre udjele na tržištu i stalno ih povećavamo. Upravo stoga smo doveli japansku tehnologiju i postali jedan od malobrojnih proizvođača pelena u svijetu”, naglašava Ćorluka. “Automobilska industrija koja je donedavno bila druga industrija u svijetu nalazi se na prekretnici. Pitanje je žele li ljudi imati automobile. Također, trebaju li tvrtke ostati u proizvodnji hardvera ili će se orijentirati na davanje usluga. Sudeći prema trendovima, situacija će se znatno promijeniti u idućih pet do 10 godina”, stav je Almira Jazvina, predsjednika Upravnog odbora ASA Preventa iz BiH. Jasmina Milanović, ﬁnancijska me-

7. međunarodna konferencija Biznis plus poslovnog kluba

nadžerica za investicije i razvoj u Elixir Grupi, smatra kako je važno što radimo s brendovima koje imamo. “Neki su pokušali oživjeti brendove manipulirajući kvalitetom. Mi smo investirali u nove kvalitetnije brendove te tako, stavivši Eliksir ispred imena brendova, zajamčili kvalitetu. Naši najbolji proizvodi sada mogu stati rame uz rame s najboljima u kemiji i farmaceutici”, zaključila je ona. Prema riječima Tanje Skaze, suvlasnice i direktorice slovenske Plastike Skaza, najvažnija je strast bez koje se ne može rasti. Dodala je kako su oni dugo bili samo proizvođači i tek nakon mnogih godina iskustva odlučili postati zvijezde. Sve oko nas su brendovi, no često ih ne zovemo tako, istaknula je potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Mirjana Čagalj. “Brendira se sve od države, grada, preko proizvoda, tvrtke pa sve do osobe. HGK upravo radi na pomoći u brendiranju nacionalnih proizvoda. Kroz oznake kvalitete i izvornosti koje dodjeljujemo proizvodima upravo ističemo njihove kvalitete i dobivamo lojalnost potrošača”, napomenula je Mirjana Čagalj. Kraš je kuća brendova i brendirana kuća i upravo zato idealno mjesto za ovakvu konferenciju, ocijenio je predsjednik Uprave Kraša Damir Bulić. ”Dobrim upravljanjem brendovi mogu puno toga donijeti i svojim vlasnicima i svojim potrošačima, no ako se njime loše upravlja, mnogo se može izgubiti. Upravo zato ovakav skup može pomoći svima nama da pronađemo neke od odgovora kako poboljšati ono što imamo da bismo nastavili tradiciju koja je nekima od nas dulja i od stoljeća”, kazao je.

KONCEPT ZEMLJE PODRIJETLA “Često se pitamo zašto ljudi kupuju, recimo, njemačke automobile, švicarske satove... Odgovor je jasan. Kupuju isključivo stoga što postoji jedinstvo države i proizvoda”, rekao je Božo Skoko na okruglom stolu Investitori, dobro došli u….(Država i grad kao brend). Riječ je o konceptu zemlje podrijetla, konstatirao je on, pojasnivši kako je upravo taj koncept rezultirao paralelnim razvojem imidža države i imidža pojedinih brendova. “Time država podupire svoje brendove pri njihovu plasmanu na inozemna tržišta. Koliko je god jačala globalizacija, jačala je i svijest o podrijetlu proizvoda”, rekao je Skoko, napomenuvši kako kad promatramo vodeće brendove iz zemalja regije, vidljivo da su oni uglavnom nastali davno prije globalizacije. Damir Novinić, ravnatelj AIK-Investa, smatra kako svaki investitor odlazi tamo gdje mu odgovaraju mikrouvjeti. “Bez obzira na to što su zemlje regije u dosta stvari konkurencija, ipak postoji mogućnost zajedničkog nastupa na trećim tržištima. Za to je potrebno da svaka zemlja istakne svoje prednosti te da se sve te prednosti istaknu pod zajedničkim brendom na trećim tržištima”, smatra on. Gordan Milinić, direktor Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH, ustvrdio je kako je rat u BiH, bez obzira na to što je završio prije dvadesetak godina, još uvijek u glavama investi-

Dobrim upravljanjem brendovi mogu puno toga donijeti i svojim vlasnicima i potrošačima.

Damir Bulić, predsjednik Uprave Kraša

NA PERCEPCIJU BRENDA, JOŠ UVIJEK JAKO UTJEČE PODRIJETLO PROIZVODA, NAGLASIO JE MUJO SELIMOVIĆ

Damir Novinić, Gordan Milinić, Mihajlo Vesović, Milorad Batinić, Mirka Jozić, Božo Skoko

Darko Radišić, Tihomir Vranešević, Denis Matijević, Minčo Jordanov, Muhamed Pilav, Mujo Selimović, Darko Buković

ZAGREB

...2016. Potencijal licenciranja brenda, ne proizvoda, je golem. Jer, dobro provedeno licenciranje brenda donosi iznimne rezultate.

Goran Krnjak, Brend Extension and Licencing Worldwide

Zdeslav Radovčić, Andrija Čolak, Nikola Oršanić, Goran Krnjak, Mladen Mirko Tepuš, Ilijana Grgić

tora. “Jednom mi je prilikom japanski veleposlanik govorio o humanitarnoj pomoći Japana BiH. Prekinuo sam ga te mu kazao kako su BiH nužne investicije i nova radna mjesta, a ne humanitarna pomoć. Veleposlanik je shvatio o čemu mu govorim te zajedno s Japanskom gospodarskom komorom priprema dolazak pedesetak japanskih potencijalnih investitora u BiH te uskoro očekujemo prvu japansku investiciju”, kazao je Milinić. Mihajlo Vesović, voditelj Odsjeka za inovacije i ekonomsku diplomaciju Privredne komore Srbije, osvrnuo se na grad Inđiju koji je postao jedna od najboljih destinacija za investicije u Srbiji. “Riječ je o infrastrukturno opremljenom gradu koji je privukao investicije zbog konsezusa svih političkih aktera i potpune transparentnosti rada”, kazao je. Financial Times nadavno je Grad Ivanec smjestio na prvo mjesto ljestvice top 10 gradova u Europi s najboljim strategijama za privlačenje stranih ulaganja. Kako su uspjeli u tome, pojasnio je ivanečki gradonačelnik Milorad Batinić rekavši kako oni “jednostavno djeluju pod motom: brzo, sigurno i profesionalno ostvarenje vaših poduzetničkih inicijativa”. Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Grada Zagreba, podcrtala je kako se Zagreb, osim kao uspješna city break destinacija, želi razvijati i u smjeru djelatnosti visoke dodane vrijednosti - IT tehnologije, znanja, kvalitete ljudskih potencijala.

BREND FORUM

2016 TVRTKE U HRVATSKOJ JOŠ NISU SVJESNE PREDNOSTI LICENCIRANJA BRENDA, SMATRA GORAN KRNJAK

EMOCIJE JE TEŠKO KOPIRATI U završnici okruglog stola Globalni vs. lokalni brendovi – Stari vs. novi, moderator Darko Buković, direktor i glavni urednik Privrednog vjesnika, je “nabacio lopticu” prof. Tihomiru Vraneševiću s Katedre za marketing Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pitanjem povezanosti sporta i brenda jer ima mnoštvo primjera kada sportski klubovi u svom nazivu imaju naziv nekoga brenda. “Sport je kao i brend – strast! Mladi ljudi od 15 do 25 godina kupuju brendove zato što žele potvrditi i izgraditi svoj identitet te se poistovjećuju s brendom. Naime, koliko ljudi stvaraju brendove, toliko i brendovi stvaraju sliku o ljudima koji koriste neki brend. Takav se proces događa i u sportu. Iz mnogih konkretnih primjera se može vidjeti kako je brend imovina kojom se treba upravljati. Istina, brend je nedodirljiva imovina, pa je ponekad to teško zamisliti. Lakše je voditi računa o proizvodnim linijama ili zgradama, ali oni koji to na vrijeme prepoznaju brzo shvate kako je ta nedodirljiva imovina često puno vrednija od one vidljive. Time treba ozbiljno upravljati uvijek uz brigu o kvaliteti proizvoda ili usluge jer to je temelj brenda. Istovremeno, to je nešto jednostavno za kopirati od konkurencije. No, emocije je teško ili nemoguće kopirati. Simboliku je teško kopirati. To je prednost koju tvrtke iz regije trebaju iskoristiti jer tu postoje pretpostavke za razvoj brendova upravo iz susjednih zemalja. U prilog toj tezi govore i činjenice kako se i tzv. veliki igrači izvan regije nastoje širiti u regiju”, istaknuo je Vranešević. Na ovom okruglom stolu predstavljena je i analiza istraživanja regionalne povezanosti brendova provedenog na području Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije i Makedonije, o čemu su govorili Ante Šalinović iz agencije Ipsos Adria i Janja

7. međunarodna konferencija Biznis plus poslovnog kluba

Božič Marolt iz Mediane. Iz percepcije potrošača analizirana je i uspoređena snaga lokalnih i globalnih brendova u regiji, a obuhvaćeno je oko 70 kategorija proizvoda. U istraživanju je sudjelovalo 2500 ispitanika, a rezultati pokazuju dominaciju tzv. ex-Yu brendova na čitavom prostoru bivše Jugoslavije. “Dobiveni rezultati ukazuju na to kako je bivše jugoslavensko tržište za ono vrijeme bilo marketinški dobro tretirano. Dokaz tome je činjenica da su najvredniji brendovi preživjeli i nakon 25 godina i događaja koji nisu pogodovali razvoju brendova. Uvažavaju sve suvremene metode, modernu tehnologiju kao i činjenicu da u tadašnjim uvjetima nije bilo današnje konkurencije, svakako bi i sadašnji proizvođači imali što naučiti o izgradnji brenda iz tog doba”, ocijenio je Šalinović. Minčo Jordanov, vlasnik više makedonskih kompanija, je istaknuo značaj povezanosti brenda tvrtki i osobnog brenda vodećih ljudi. Ukazao je i na konkretan ekonomski beneﬁt koji bi mogla donijeti međuregionalna suradnja u mnogim djelatnostima počevši od brendova iz sektora građevine do prehrane, a u cilju nastupa na tržištima regije, ali i na trećim tržištima. U prilog toj inicijativi, Denis Matijević, vlasnik AgroFructus Grupe, je naglasio kako smo pojedinačno, sami, premalo tržište. “Bez suradnje, nećemo uspjeti u borbi s velikim kompanijama”, kaže Matijević. BREND NIJE REKLAMA Muhamed Pilav, vlasnik tvornice namještaja MS&WOOD iz Fojnice, tvrtke koja radi isključivo za izvoz, ocijenio je kako “brend deﬁnitivno nije reklama. Najprije ide kvaliteta, zatim inovacija, a PR dođe sam od sebe”. Darko Radišić, član Uprave Kraša, je kazao kako Kraš ima petnaestoro djece - vlastitih brendova koji uspješno postoje i razvijaju se na tržištima zemalja regije, ali i brojnim dalekim tržištima. Istaknuo je kako Kraš snagu brendova vuče iz svoje bogate prošlosti i tradicije, ali da su u tvrtki svjesni kako je vrijednost brenda jaka onoliko koliko se stalno i sustavno održava. Mujo Selimović, vlasnik MIMS Grupe iz Sarajeva, naglasio je kako na percepciju brenda, barem kada je u pitanju BiH tržište, još uvijek jako utječe podrijetlo

proizvoda. Kada je o njegovanju starog brenda riječ, naveo je primjer Sarajevskog piva, što je jedan od proizvoda Grupe. “Na vlastitom smo primjeru osjetili koliko nerad na brendu može rezultirati štetom po sam brend ma koliko on bio star i poznat. Godinama smo zapostavljali rad na brendu Sarajevskog piva, a to je donijelo prevlast stranih piva na našem tržištu. Nakon što smo se 2014. ‘pozabavili’ jačanjem vlastita brenda, već sljedeće godine smo imali 30 posto veću realizaciju, a taj se pozitivan trend nastavio i u prva tri mjeseca ove godine. Treba li išta više reći u korist značaja brenda?”, zaključio je Selimović. Premda se u Hrvatskoj već niz godina radi na tome da franšizno poslovanje dobije veći značaj u gospodarstvu, ono se još ne može usporediti sa zemljama poput SAD-a, Velike Britanije ili Italije. Tamo su, naime, franšizni model poslovanja odavna prepoznali oni koji žele u svijet poduzetništva ući sigurnije i platiti za već tržišno provjereni know-how. Glavne prepreke za snažniji zamah franšiza u nas, istaknuto je na okruglom stolu Franchising, Licensing, Sharing = Novi razvojni život brenda, svakako su strah i neznanje o takvom načinu poslovanja. Zdeslav Radovčić, vlasnik Energy Clinica, smatra kako su one osobe koje su se odlučile uzeti ovu franšizu emocionalno i duhovno angažirane u wellness industriji. Andrija Čolak, suvlasnik Surf&Friesa, ocijenio je kako se njima franšiza - dogodila. “Imali smo uspješan poslovni model i ljudi su nas jednostavno pitali

Davorin Štetner, Elizabeta Planinić, Tadej Jevševar, Ivan Jelušić, Goran Ćulibrk, Krešimir Sočković

Treba znati da je i neuspjeh sastavni dio uspjeha, ali se nažalost u Hrvatskoj poduzetništvo stigmatizira.

Davorin Štetner, Hrvatska mreža poslovnih anđela CRANE

ZAGREB

...2016. Koliko ljudi stvaraju brendove, toliko i brendovi stvaraju ljude odnosno sliku o ljudima koji koriste neki brend.

prof. Tihomir Vranešević, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

o njemu. A naš odgovor bio je franšiza”, kazao je dodajući kako za otvaranje franšize ponajprije treba imati nešto kapitala, a potom i lokaciju. “Zainteresiranim osobama pružamo logističku potporu i znanje kako bi lakše preboljeli one dječje bolesti koje se javljaju na početku poslovnoga puta”, naglasio je Čolak. Uz strah i neznanje, Čolak je istaknuo još jedan problem - zaštitu intelektualnog vlasništva. “U poslovanju smo se susreli s lošim kopijama naših proizvoda koje narušavaju brend, a nemamo se kome obratiti kako bismo se zaštitili”, podcrtao je on. Nikola Oršanić, predsjednik Zajednice franšiznog poslovanja pri HGK-u, ustvrdio je kako većina franšiza djeluje u industrijama hrane i pića u kojima brend ima vrlo bitnu ulogu. No, ima vrlo kvalitetnih franšiza u drugim djelatnostima u kojima, pak, brend često nije prepoznat. “Većina franšiza je uvezena u Hrvatsku. Međutim, važno je naglasiti kako franšiza može biti kvalitetan način širenja našeg poduzetništva izvan Hrvatske”, ustvrdio je on napomenuvši kako su građani Hrvatske spremniji za automobil izdvojiti 30.000 eura, i u nekoliko godina izgubiti većinu tog iznosa, nego uložiti u znanje i posao. Goran Krnjak, predsjednik Brend Extension and Licencing Worldwidea, ocijenio je kako tvrtke u Hrvatskoj još nisu svjesne prednosti licenciranja brenda. “Potencijal licenciranja brenda,

FRANŠIZA MOŽE BITI KVALITETAN NAČIN ŠIRENJA NAŠEG PODUZETNIŠTVA IZVAN HRVATSKE, ISTIČE NIKOLA ORŠANIĆ

ne proizvoda, je golem. Jer, dobro provedeno licenciranje brenda donosi iznimne rezultate”, podcrtao je on. Mladen Mirko Tepuš, generalni direktor Erste Carda, rekao je kako se njihova franšizna platforma prilagođava svakom tržištu na kojem posluje. “Primjerice, države različito tumače određene propise i potrošači imaju različite navike plaćanja. K tomu, pri ulasku na neko tržište važno je utvrditi tamošnju platnu moć, kao i odabrati pravi trenutak za određeni proizvod ili uslugu”, napomenuo je Tepuš.

BREND FORUM

2016

Vjetar u leđa franšiznom poslovanju u Hrvatskoj može dati i sasvim druga djelatnost – turizam. Naime, gosti koji posjećuju Hrvatsku mogu tijekom odmora na najbolji način isprobati i saznati nešto o domaćim franšizama te ih sa sobom ponijeti u svijet. To se, među ostalim, dogodilo Surf&Friesu. Gotovo svi vlasnici start-up tvrtki iz Hrvatske i regije svoje poslovanje započeli su - od nule. No, vlasnici takvih tvrtki koji su sudjelovali na okruglom stolu Start-up revolucija – nova paradigma investiranja, smatraju kako je pogrešno uvriježeno mišljenje da start-up tvrtke pozitivno posluju tek kada netko investira u njihovo poslovanje. Sudionici okruglog stola složili su se kako će za pet do 10 godina biti bolja situacija u Hrvatskoj i regiji za razvoj start-upa, ali i ostalih tvrtki. Moći će se uvoziti znanje, ali će se istodobno to znanje “prodavati” u treće zemlje. No, prije toga treba stvoriti zakonodavne, političke i gospodarske okvire za zapošljavanje radnika u Hrvatskoj jer su radnici još uvijek destimulirani za rad. ZA START-UPE INVESTICIJE NISU VAŽNE Davorin Štetner, predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela CRANE i vlasnik Kreator Grupe, smatra da za startupe investicije nisu važne. “Investicije će doći kasnije same po sebi i pogrešno je razmišljanje kako će neki start-up uspješno poslovati samo ako na početku rada dobije financijsku injekciju. Treba znati da je i neuspjeh sastavni dio uspjeha, ali se nažalost u Hrvatskoj poduzetništvo stigmatizira”, bio je kategoričan Štetner. “Moram istaknuti kako skidam kapu svakom privatnom poduzetniku u Hrvatskoj jer je svaki od njih zapravo heroj. Vlasnici tvrtki trebaju voditi računa o njihovoj profitabilnosti. U EU ima dovoljno novca za financiranje raznih projekata, samo treba znati napraviti dobar projekt i na taj način privući novac iz fondova”, naglasio je on pojasnivši kako se poslovni anđeli razlikuju od klasičnih investitora po tome što uz novac daju i svoja iskustva u poslovanju. Elizabeta Planinić, vlasnica tvrtke Čuvar sjećanja, započela je s privatnim biznisom 2011. godine nakon poslovnih i privatnih nedaća te otvorila start-up tvrtku – servis za održavanje grobova.

7. međunarodna konferencija Biznis plus poslovnog kluba

SVJETSKI GURU BRENDINGA PODRŽAO ZBF

Keller: Sve počinje malim koracima Svjetski guru brendinga i najbolji stručnjak za brend menadžment na svijetu Kevin Lane Keller videoporukom podržao je Zagreb brend forum, ističući kako je riječ o sjajnoj prilici i platformi za razgovor o najnovijim idejama o brendingu i brendovima te njihovoj ključnoj važnosti u sadašnjem svijetu. Sve počinje malim koracima koje treba poduzeti kako bismo učvrstili i gradili svoj brend, poručio je Kevin Lane Keller. Pohvalio se hrvatskom kravatom, brendom koji je dobio kad je bio u Hrvatskoj, najavljujući svoj ponovni dolazak.

Nakon pet godina uspješnog rada odlučila je unaprijediti poslovanje i završiti sa start-up fazom u razvoju svoje tvrtke. Tadej Jevševar, suvlasnik slovenske tvrtke Chipolo, ustvrdio je da su gotovo svi veliki brendovi u Sloveniji sada u stranom vlasništvu. No, nastavio je, to nije važno ako tvrtke dobro posluju i od toga korist imaju svi - i država i poslodavci i građani. Napomenuo je kako je start-up scena u Sloveniji odlična, a start-upi se uglavnom prodaju velikim tvrtkama. Goran Ćulibrk, menadžer Activecollaba iz Srbije, kazao je kako su se u svojoj start-up tvrtki susreli s neuspjehom jer su razvijali proizvod s kojim nisu uspjeli. No, na temelju tog iskustva napravit ćemo drugi proizvod za koji vjerujemo da će dobro proći na tržištu, uvjeren je Ćulibrk, ističući kako je i neuspjeh za-

GRADONAČELNIK BANDIĆ PRIMIO SUDIONIKE ZBF-a

Brendovi će živjeti vječno Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić upriličio je u Palači Dverce prijam za sudionike Zagreb brend foruma. “Živimo u svijetu brendova. Oni neće nestati - već naprotiv - živjet će vječno. Uvijek ćemo o njima razgovarati, međusobno komunicirati, slušati i vrednovati jedni druge te prepoznavati se. Sve to trebamo njegovati i stvarati strpljivo u cilju kreiranja kvalitetnijeg načina života. To se odnosi na sve nas: institucije i pojedince”, istaknuo je Bandić. Što nas je više iz različitih zemalja, to će nam i saznanja biti bogatija, kazao je Bandić.

pravo uspjeh i sastavni dio poslovanja tvrtke. Ivan Jelušić, suvlasnik start-upa U:plug, kazao je kako je, s poslovnim partnerom Mitkom Cabevskim, vlasnik nekoliko tvrtki za razvoj hardverskih proizvoda. Osim toga, izumili su i policu za mobitel na kojoj je on dok se puni. “Smatramo da je to sve brendiranje. Ne samo polica za mobitel nego i cijeli način izrade i prodaje tog proizvoda”, naglasio je on. Za razvitak start-upa vrlo su važni inkubatori u kojima vlasnici takvih tvrtki, kroz razne treninge, mogu dobiti određena znanja i vještine koje im trebaju u poslovanju. “Smatram kako se mladi ljudi koji pokreću biznis moraju nužno povezati s ljudima iz gospodarstva”, zaključio je Jelušić. [izvještavali Ilijana Grgić, Krešimir Sočković, Svetozar Sarkanjac, Sanja Plješa, Boris Odorčić i Jozo Vrdoljak]

BREND AKADEMIJA

Različito o istom Tijekom Zagreb brend foruma održana je Brend akademija kroz četiri radionice posvećene različitim temama. O Arhitekturi brenda i brendu na internetu govorili su Miroslav Varga, voditelj PPC akademije, i Damir Podhorski, predsjednik Uprave tvrtke Escape iz Osijeka. Radionicu Regija i grad kao brend vodio je profesor na Studiju dizajna Arhitektonskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu Feđa Vukić, a o europskim fondovima na radionici EU fondovi rješenje ili kao podrška temelj-

nom poslovanju govorila je Ariana Vela, vlasnica tvrtke EU projekti i Učilišta EU projekti. Radionicu pod nazivom Brand license - license for proﬁt (Licenca brenda - licenca za dobit) vodili su Goran Krnjak, predsjednik Brend Extension and Licencing Worldwidea iz Sjedinjenih Američkih Država i Željko William Krnjak, dugogodišnji predstavnik krovne svjetske organizacije za licensing i merchandising LIMA (sa sjedištem u New Yorku) za područje Nove Europe. 25

ZAGREB

...2016.

BREND FORUM

2016

7. međunarodna konferencija Biznis plus poslovnog kluba

ZAGREB BREND FORUM 2016 U BROJKAMA

lokacije

421 sudionik

brend radionice

zemalja

panela

sudionika okruglih stolova

uvodničara

THANK

YOU 27

organizatori

Za sve informacije tel. +385 (0)1 56 000 01 uprava@privredni.hr