Zin - zeleni magazin 001

AKTUALNO

GOSPODARENJE

OBNOVLJIVI IZVORI

ZAŠTITA OKOLIŠA

Za izgradnju CGO-a milijarda eura

Na prometnicama tone infektivnog otpada

Vjetroelektrane kao izazov za brodogradnju

Staklenički plinovi u naslijeđu čovječanstva

str. 14

str. 28

str. 32

str. 46

in

zeleni magazin broj 1 · svibanj 2011. · godina I.

JANEZ POTOČNIK povjerenik EU-a za okoliš

“Hrvatskoj je zaštita prirode golem potencijal”

OTPAD sirovina na krivome mjestu ODRŽIVI RAZVOJ • EKOLOGIJA • ODGOVORNO POSLOVANJE • ZDRAVO ŽIVLJENJE

UVODNIK

Neizostavna je promjena pristupa – zato Zeleni magazin!

B

Glavni urednik Darko Buković

iznis će morati ograničiti sveopću upotrebu prirodnih resursa uključujući energiju, sirovine, vodu, tlo... Istraživačke organizacije moraju pružiti prava znanja za razvoj novih materijala i proizvodnih tehnologija. Financijske bi institucije trebale na raspolaganje tim zelenim ulaganjima staviti nužan kapital. I kreatori politike bi trebali uklanjati prepreke osiguravajući poticaje za provedbu i širenje ekoinovativnih proizvoda i usluga.

Kad je o novim poslovnim prilikama riječ, građevinarstvo, ekosustav i upravljanje resursima, obnovljiva energija, ekoindustrija i recikliranje, sve te grane imaju posebno visok potencijal u rastu zaposlenosti.

Ono što nam je zaista potrebno jest promjena pristupa – biznisi i potrošači moraju postati svjesni promjena s kojima se suočavamo i odgovorno djelovati. Gotovo svakoj vrsti otpada pokušava se naći nova primjena.

Društvo se polako, ali sigurno kreće u smjeru nultog odlaganja, odnosno odlaganja kao zadnje opcije u hijerarhiji postupanja s otpadom. Stoga se u ekoindustriju sve snažnije uključuju i gospodarski subjekti diljem svijeta. Jedna pak od prvih kompanija u Hrvatskoj koja je prije točno 20 godina odlučila zakoračiti na tržište proizvoda za ekoindustriju je Tehnix iz Donjeg Kraljevca.

U početku je bilo predviđeno da se centri za gospodarenje otpadom izgrade do 2015., međutim, novi rok je 2018. godina. Ukupna ulaganja u izgradnju tih centara procjenjuju se na milijardu eura.

Za dobro osmišljene zelene projekte trenutačno je osiguran kreditni potencijal od 15 milijuna kuna.

U svijetu se projektira i gradi čak 929 vjetroparkova na moru u 36 zemalja. Iako su vjetroelektrane na moru skuplje za izgradnju i održavanje od onih na kopnu, njihov je koeficijent iskoristivosti i do 40 posto, dok kod onih na kopnu ne prelazi 30 posto. U 2009. u vjetar je kao obnovljivi izvor energije na razini EU-a uloženo 13 milijardi eura.

Zbog kompliciranog postupka stjecanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije i sklapanja ugovora o otkupu s HEP-om, Hrvatska ima najmanje solarnih sustava u Europi.

Hrvatska u turizmu ima golem potencijal, ali treba zaštititi prirodni okoliš želi li da joj se turisti vraćaju. Što znači taj koncept zelenih hotela koji je postao trend u svijetu?

Termin zeleni hoteli veže se uz ekološki turizam, održivi razvoj i energetsku učinkovitost. Hoteli koji prelaze na nove izvore energije postižu značajne uštede u poslovanju i racionaliziraju svoje troškove.

Ne treba čuditi ni kada stručnjak iz Dubaija istakne da su u stalnoj potrazi za tvrtkama koje posluju u domeni zelene energije, kao i onima koje se bave zaštitom okoliša. Pritom su hrvatske tvrtke više nego dobrodošle.

I upravo zato Privredni vjesnik počinje izdavati Zeleni magazin kao mjesto susreta i razmjene iskustava svih onih koji aktivno ili pasivno žive i primjenjuju zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje.

Jer Zeleni magazin jest sve to. Od riječi do riječi. Doslovno. Jer rečenice u ovom uvodniku dijelovi su tekstova iz ovog, prvog broja Zelenog magazina. Do idućeg….

IMPRESUM

zeleni in magazin E-mail: zmagazin@privredni.hr

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA: Daja Globan Kovačević NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić

FOTOGRAFIJA: Fotolia , Christian - David Gadler

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

DIREKTOR: Nikola Baučić

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Vjesnik d.d.

zeleni magazin | svibanj 2011. | 3

SADRŽAJ

SVIBANJ 2011.

18

42

14 EKOPOLITIKA

06 13

Zelena revolucija do 2020. obuhvatit će i Hrvatsku

24

Ekskluzivno iz Bruxellesa za Zeleni magazin govori Janez Potočnik, EU-ov povjerenik za okoliš

S riječi na velika mala djela Dosad najvećom kampanjom, usmjerenom na doprinos pojedinca, priprema se UN-ova konferencija o održivu razvoju 2012. u Rio de Janeiru

22

Europska unija radi na tome da se u nekoliko idućih godina potpuno zabrane deponiji otpada

26 28

Nastavlja se borba protiv azbesta Privatnim kućanstvima i dalje je omogućeno besplatno odlaganje

Oprez! Na prometnicama su tone infektivnog otpada Većina bolnica nema vlastite sustave zbrinjavanja te plaća milijunske iznose za odvoz

Lopata teška milijardu eura Kako teče osnivanje regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom

IZDVOJENO

18

Deponiji će morati potpuno nestati

OTPAD NIJE SMEĆE

AKTUALNO

14

44

06

Otpad je sirovina na krivome mjestu O strategiji suradnje u razvoju novih tehnologija i postupanju s otpadom i otpadnim vodama s Međunarodnog stručnog kongresa u Cavtatu

Račune ne plaćaju građani, a Dubai je čist Uprava grada nalazi najbolja rješenja kako dnevno zbrinuti od 5000 do 6000 tona komunalnog otpada

4 | svibanj 2011. | zeleni magazin

EKOAKCIJE

30 31

C.I.O.S. čisti zelinska divlja odlagališta Više nema isprika

Zelenko na fotoizložbi Očistimo Hrvatsku od autoolupina

OBNOVLJIVI IZVORI

32

Vjetroelektrane na moru – izazov i brodogradnji Energetika donosi poslove budućnosti – europske vjetroelektrane već proizvode struje koliko 30 nuklearki Krško

32 26

53 34

Ulagači u mraku papirologije

36

Hrvatske sunčane elektrane mukotrpno probijaju led

38

Dok ne vide mogućnost plasmana svojih proizvoda, poduzetnici će teško ući u proizvodnju opreme za vjetroelektrane

Dogodine u sustavu prvih 460 kWp iz sunčeve energije?

Vjetrenjačama osvjetljava zgrade Male turbine za energetski neovisne višekatnice

ZAŠTITA OKOLIŠA

46

Staklenički plinovi u naslijeđu čovječanstva

48 49

Kotači na struju osvajaju ceste 2012.

I ja mogu imati solarne kolektore Europska nagrada REGEA–i za poticanje ugradnje solarnih sustava grijanja u kućanstvima

Za električna vozila liste su duge – što dolazi k nama

E-mobilnost Više utičnica, manje CO2

TURIZAM

ŠTEDNJA ENERGIJE

40

Projekt Ugljični otisak – trag odgovornosti pokazuje kako gospodarimo resursima

50

Krevet je, krevet je, krevet...

Zeleni hoteli svjetski su trend, uskoro i u Hrvatskoj

PUTOKAZI ZELENO PODUZETNIŠTVO

42

Izvorno dalmatinsko s potporom UN-a Program COAST u četiri županije potiče projekte u poljoprivredi, turizmu, ribarstvu i marikulturi

53

Ovon-onon po čudesnoj zemlji Macmalića Posljednja jadranska prašuma Tramuntana – potencijal zelenog turizma – čeka revitalizaciju

INFO BOGATSTVA

44

Ugrožena pluća svijeta Šumski se pokrov na Zemlji svake godine smani za 13 milijuna hektara

57 58

Zelene financije Natječaji, knjige, akcije...

zeleni magazin | svibanj 2011. | 5

INTERVJU EKSKLUZIVNO IZ BRUXELLESA

Europskoj komisiji cilj je podržati visokokvalitetno recikliranje prioritetnog otpada i upravo pripremamo kriterije kada neke vrste materijala prestaju biti otpadom i opet se vraćaju na tržište kao sirovina

6 | svibanj 2011. | zeleni magazin

JANEZ POTOČNIK, povjerenik EU-a za okoliš

ZELENA REVOLUCIJA DO 2020. OBUHVATIT ĆE I HRVATSKU Poduzetnicima je presudno problem resursa što prije prepoznati kao poziv na veća ulaganja u ekoinovacije.

Sirovine koje sada upotrebljavamo za proizvodnju svih vrsta dobara, mobilnih telefona, električnih uređaja, zrakoplova, vjetroelektrana... postajat će sve skuplje i skuplje, stoga je neizbježna revolucija u načinima na koje ih koristimo i recikliramo te kako upravljamo bogatstvima RAZGOVARALA Lada Stipić–Niseteo niseteo.lada@skynet.be

N

a putu je dobar dio tjedna, stiže na sve strane zajednice 27 država, posao ga prisiljava da istodobno zna sve o parkovima prirode, štetnim kemikalijama, uštedi energije. Olakšica mu je što je u prošlom mandatu vodio resor znanosti i istraživanja, mnogi su ga htjeli vidjeti i kao povjerenika za proširenje, što je uspješno izbjegao, i u drugom je mandatu Barrosovog EK-a dobio Okoliš. “Kao povjerenik, ne radim ni za jednu nacionalnu vladu. To znači: iako sam Slovenac i za posao me nominirala slovenska vlada, ja sam neovisan, radim za Uniju i sve njene građane, gdje god oni bili”, objasnio je na svome profilu na službenim stranicama

Opće uprave za okoliš bivši slovenski glavni pregovarač Janez Potočnik.

Vodite jedan od najosjetljivijih resora u EK-u s istovremeno jednim od najambicioznijih ciljeva, do 2020. godine učiniti Europu zelenom. S jedne strane, ne prođe mjesec bez vijesti o novim slučajevima pokretanja procedure zbog nepoštivanja europskih zakona protiv država članica, ne samo novih nego i osnivačica. Ekologija košta. Je li cilj zelene Europe dostižan?

Nitko ne niječe da zaštita okoliša stoji golem novac – ali poprilična je razlika između rasipanja novca i pametnog ulaganja.

Jedna od glavnih lekcija koju smo naučili zadnjih nekoliko godina provodeći politiku zaštite okoliša jest da novac uložen u zaštitu okoliša može kratkoročno izgledati zaista kao visok trošak, no to je istinsko dugoroč-

no ulaganje u cijelo društvo. Ne, nije riječ o retorici, to je istina koja izvire iz brojnih slučajeva.

Usluge ekosustava dobar su primjer: tamo gdje se ulaže u zaštitu prirode, visoke dividende ubire cijelo društvo.

HRVATSKI SU POTENCIJALI U TURIZMU GOLEMI, NO ŽELI LI HRVATSKA DA JOJ SE TURISTI VRAĆAJU, TREBA ZAŠTITITI SVOJ PRIRODNI OKOLIŠ Ako su močvare primjereno zaštićene, one će upijati vode sprječavajući poplave, zbog kojih naknadno valja potrošiti popriličan novac. Zaštićena prirodna područja drugi su primjer - ona mogu jamčiti zeleni magazin | svibanj 2011. | 7

INTERVJU

opskrbu čistom vodom po cijeni nižoj od pročišćavanja. Hrvatska u turizmu ima golem potencijal, ali treba zaštititi svoj prirodni okoliš želi li da joj se turisti vraćaju. Što se tiče procedure pokretanja odgovornosti, jednostavno je pogrešno gledati na Europsku komisiju kao na nekakvu kaznenu organizaciju. Kad radimo s članicama, pomažemo im iznaći puteve provedbe zakona koje su one već prihvatile na europskoj razini. Naravno, na nama je ponekad mahati velikim štapom, no kazne su jako, jako rijetke. Samo neznatan postotak slučajeva zaštite okoliša završava pred Europskim sudom.

REACH koji regulira štetne kemikalije ušao je u novu, zreliju fazu razvoja i primjene. Kako napreduje kandidatska lista opasnih kemikalija i vaša inicijativa za testiranje i reguliranje koktela različitih supstanci, što je i nov korak EK-a u smjeru zdravijeg okoliša? Koji je orah najtvrđi?

Prošle smo godine potpredsjednik EK-a Tajani i ja najavili proširenje kandidatske liste sa sadašnjih najsumnjivijih 46 supstanci na 136 do 2012. godine. Također smo se dogovorili do 2020. u nju ubaciti sve poznate najopasnije tvari. Kao što znate, svrha je te kandidatske liste djelovati kao tržišni poticaj za prijelaz s upotrebe najopasnijih 8 | svibanj 2011. | zeleni magazin

ULAGANJE U ČISTIJI ZRAK ULAGANJE JE U BUDUĆNOST - DO 2020. TROŠKOVI OD 7,1 MILIJARDE EURA GODIŠNJE DONOSIT ĆE KORIST ZA ZDRAVLJE STANOVNIŠTVA PROCIJENJENU NA 42 MILIJARDE EURA kemikalija na njihove manje rizične alternative istodobno stimulirajući istraživanje i inovacije u pronalaženju novih supstanci.

Zamjena jednih drugima nesumnjivo će pridonijeti boljem okolišu, no potrebno je više testiranja. Tražimo prave informacije kako bismo donijeli solidne odluke, utemeljene na znanosti. Stoga je potrebno još istraživanja za izgradnju baze podataka kako bismo donijeli prave odluke vezane uz biznise i, naravno, uz sigurnost. Dodajem da ćemo morati ponuditi primjerene poticaje za zamjenu najopasnijih supstanci. Naravno, taj će proces donijeti koristi tvrtkama istovremeno potičući inovativnost i poboljšavajući nam kompetitivnost. Što se kemijskih koktela tiče, zaista smo im svi izloženi i njihov kumulativni efekt predmet je zabrinutosti. Prije konačne odluke na nama je sve ovo dodatno ispitati.

Komisija studira kombinirane efekte kemikalija ne bi li proširila temeljnu bazu podataka stvorenu REACH-om i kako bi do 2020. godine bila provjerena sigurnost

pojedinih kemikalija. EK upravo radi na izvještaju za 2012. godinu koji će Europskom vijeću predstaviti prioritete za budući rad na ovom području. Po meni, najtvrđi je orah u dolazećim godinama ispuniti cilj Svjetskog summita o održivom razvoju – proizvoditi i koristiti kemikalije na način koji vodi zamjetnom smanjenju njihovog utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš. Europski je dogovor na to REACH, i, radeći na njegovoj provedbi, također se s istim žarom i dosljednošću bavimo i preostalim problemima koji tek niču, poput hormonalnih poremećaja i nanomaterijala. Da, izazovi su brojni, no uvjeren sam da ćemo ih uspjeti riješiti u idućim godinama udružimo li snage.

Znači li deklarirano ozelenjivanje europske ekonomije nova radna mjesta?

Kako? Koje su glavne nove inicijative? Što očekujete od tehnologija, kakav je i gdje leži odgovor na pitanje (ili, bolje, izazove) kako povećati unos ekoinovacija?

INTERVJU Ozelenjivanje gospodarstva donosi najviše u novim radnim mjestima i sigurnosti za budućnost. Gledamo li dokumente poput EU2020, europsku strategiju izlaska iz gospodarske krize, eksplicitna joj je svrha ohrabriti ekonomski rast temeljen na znanju i inovacijama. Visoki postoci zaposlenosti poboljšavaju socijalnu i teritorijalnu koheziju i razvoj koji je održiv. Time će zeleni rast biti dugoročno održiviji. Mnogo je Komisijinih inicijativa ove godine, poput Smjernica za ekonomiju bez ugljika do 2050. ili Smjernica za učinkovitost resursa.

NAJTVRĐI JE ORAH U ISPUNJENJU CILJEVA SVJETSKOG SUMMITA O ODRŽIVOM RAZVOJU – PROIZVODITI I KORISTITI KEMIKALIJE TAKO DA SE SMANJI NJIHOV UTJECAJ NA LJUDSKO ZDRAVLJE I OKOLIŠ Što se novih poslovnih prilika tiče, građevinarstvo, ekosustav i upravljanje resursima, obnovljiva energija, ekoindustrije i recikliranje, sve te grane imaju posebno visok potencijal u rastu zaposlenosti. Dobici slijede i na drugim frontovima. Smanjenje naše ovisnosti o uvozu, na primjer, pogotovo u područjima tipa energija i sirovina.

Potom više stabilnosti jer postajemo manje ovisni o mijenama na drugim stranama; i naravno, preostaje nam boriti se s klimatskim promjenama jer su nove, čistije tehnologije manje štetne za okoliš. Povećanje unosa ekoinovacija izazov je koji rješavamo kroz fondove poput LIFE-a, instrumenta financiranja projekata za okoliš skupa s manjim, specifičnim inicijativama kao što su ETAP, platforma za inovativne tehnologije, ili Program za kompetitivnost i inovacije sa svojom ekoinovativnom komponentom.

Jedna od, mislim, najintrigantnijih akcija EK-a su zakoni o zagađenosti zraka s ciljem da im se olakša primjena. Je li moguće uvjeriti države članice da EK s pravom gura akcijski plan za 2020. godinu radi svih koristi, poput one čiji izračun kaže da se cijena ulaganja peterostruko vraća zdravljem stanovništva?

Kvaliteta zraka i zagađenje zraka zaista su ključni u europskim zakonima vezanim uz okoliš i ja se svojski trudim uvjeriti države članice da je ulaganje u čistiji zrak ulaganje u budućnost. To je jasno kada uzmete 10 | svibanj 2011. | zeleni magazin

Građevinarstvo, ekosistem i upravljanje resursima, obnovljiva energija, ekoindustrije i recikliranje, sve te grane imaju posebno visok potencijal i u rastu zaposlenosti

NAJVEĆI HRVATSKI IZAZOVI

Sve članice muče se s otpadom i vodama Provedba acquisa izazov je kandidatskim zemljama, ali i da nisu u EU-u, te bi im mijene bile potrebne Hrvatski novinar ni ne može zamisliti intervju bez spominjanja proširenja. Okoliš je dio zajedničke pravne stečevine, acquisa, pregovaračko je pogavlje 27. teško i jako skupo. Kako u budućnosti, kad Hrvatska konačno uđe u EU, izbjeći slučajeve s kršenjem europskih zakona, osim s veoma dugim razdobljima izuzeća od pravila? Možete li usporediti iskustva zemalja prošloga kruga proširenja, uključujući ona vaše Slovenije, i činjenice iz novoga kruga?

Ima li razlika osim što je acquis opsežniji? Koji su najveći izazovi Hrvatskoj?

Imate li uvida u troškove i koristi od promjena, ne mislim na akcijske planove, u osam ključnih područja gdje se, prema EK-u, “trenutni procesi moraju preusmjeriti prema održivim razvojnim praksama”?

Za vrijeme pregovora o okolišu Hrvatska je pokazala veliku mjeru profesionalnosti i odlučnosti za prihvaćanje promjena. Poglavlje 27. je privremeno zatvoreno 22. prosinca prošle godine i Hrvatska je sada dostigla visoku razinu usklađenosti s dijelom acquisa o okolišu. U nekim su područjima zajamčena prijelazna razdoblja, poput otpada i voda. Uvjeren sam da su sva ta prijelazna razdoblja realna, i tehnički i financijski, i veoma u skladu s onim što je ranije odobreno svim pristupajućim zemljama. Po meni, jako je značajno ne inzistirati tvrdoglavo na rokovima već predvidjeti dovoljno vremena za provedbu acquisa – time će se izbjeći buduće procedure zbog njegovog kršenja. Iskustvo veli da najveće teškoće država članica leže u provedbi zakona iz Nature 2000 i korektnoj procjeni projekata na okoliš. Sektor urbanog otpada pati od učestalih neusklađenosti zato što su za potpuno zadovoljenje standarda potrebna visoka ulaganja. Članice se također muče u sektoru otpada, gdje je ponekad potrebna nova infrastruktura. Ključni je element

uspješnog izbjegavanja procedura zbog kršenja pažljivo planiranje razvoja infrastrukture, pogotovo koristeći europske fondove.

Uključivanje lokalnih vlasti također dobro vodi primjerenoj provedbi zaštite okoliša. Moj je savjet Hrvatskoj da se pridruži europskoj pilot-shemi za izbjegavanje kaznene procedure. Ovaj pilot-sustav i netom razvijeni oblici preliminarne suradnje rješavaju polovinu spornih pitanja prije samog pokretanja postupka.

Izvlačim li vlastita iskustva iz slovenskog pregovaračkog procesa, mogu reći da su oba, naš i vaš, prilično slični. Jedan je zajednički izazov zasigurno nužnost izgradnje snažnih institucija s kapacitetom provedbe složene pravne stečevine, acquisa. Što se toga tiče, Hrvatska je učinila znatne napore kako bi se širom zemlje ojačali administrativni kapaciteti.

Glavnu razliku vidim u tome što je proces pristupanja drukčije organiziran, monitoring je striktniji, posebno kad je riječ o mjerilu za otvaranje i zatvaranje, a što su preduvjeti koje svaka kandidatska zemlja treba zadovoljiti prije otvaranja/zatvaranja svakog poglavlja. To su istinske snage za guranje cijelog procesa, pomažući zemljama da se postupno i glatko usklađuju s odgovarajućim dijelom acquisa i, u konačnici, dostignu visoku razinu spremnosti za članstvo.

Provedba acquisa jest izazov svim kandidatskim zemljama, ali je značajno imati na umu da bi dobar dio ovih mijena bio potreban čak i da nisu u EU-u. Štoviše, zbog povijesnih razloga, kandidatske zemlje na zapadnom Balkanu suočavaju se s većim teškoćama usklađujući svoje zakone s europskima negoli zemlje prošlog vala proširenja. Ali ponavljam – značajno je da budu svjesne da sve ovo pripomaže tranzicijskom procesu u moderno demokratsko društvo temeljeno na tržišnom gospodarstvu.

zeleni magazin | svibanj 2011. | 11

INTERVJU u obzir troškove i dobitke od ostvarivanja ciljeva iz naše tematske Strategije o zagađenju zraka do 2020. godine. Troškovi su u krajnosti 7,1 milijardu eura godišnje, dok je korist po zdravlje stanovništva procijenjena na 42 milijarde eura. Također valja pronaći sinergiju za naše politike klimatskih akcija.

Nedavno je Komisija predstavila smjernice za prijelaz na kompetitivnu niskougljičnu ekonomiju do 2050., a koja postavlja po troškovima efikasan put kojim bismo do sredine stoljeća snizili emisiju 80 do 95 posto. Smjernice podsjećaju na to da kombinirani efekti smanjenja emisije stakleničkih plinova i mjera sniženja zagađenja zraka donose pad zagađenja od 65 posto u 2030. u usporedbi sa 2005. godinom. Sve ovo bi poboljšalo zdravlje, reduciralo troškove zdravstvene skrbi i smrtnost s beneficijama koje se približavaju iznosu od 17 milijardi eura godišnje u 2030. godini. Da, ja samo mogu ohrabriti Hrvatsku da u tom smjeru razvija politike iz područja zagađenja zraka kako bi poboljšala javno zdravlje i ograničila utjecaj na okoliš.

Na svojim ste stranicama na Twitteru napisali “poljoprivrednicima trebaju poticaji da bi se brinuli o okolišu”. Prema nekim podacima s web stranica Opće uprave za okoliš, poljoprivreda je odgovorna za 50 do 80 posto zagađenja nitratima. Koji je način da svi budu zadovoljni, uključujući prihode poljoprivrednika?

Dobro pitanje. To, naravno, znači da je odgovor poprilično složen! Značajno je učiniti razliku između poticaja i obvezujućih pravila. Direktiva o nitratima postavlja temeljna, obvezujuća pravila kako bi se izbjeglo zagađenje nitratima iz poljodjel-

EUROPSKA KOMISIJA JE NEDAVNO PREDSTAVILA SMJERNICE ZA PRIJELAZ NA NISKOUGLJIČNU EKONOMIJU DO 2050., KOJIMA BISMO DO SREDINE STOLJEĆA SNIZILI EMISIJU OD 80 DO 95 POSTO stva. Države članice mogu dodatno poljoprivrednicima ponuditi poticaje kako bi unaprijedile kvalitetu vode. Mnoge članice koriste državne potpore za agroekološke mjere, temeljem dijela zajedničke poljoprivredne politike o ruralnom razvoju. Nove prilike mogu izniknuti s idejom “ozelenjavanja” prvog stupa zajedničke poljoprivred12 | svibanj 2011. | zeleni magazin

ne politike, trenutno usmjerene na tržište.

U pripremama reforme poljoprivredne politike EU-a, na rasporedu dogodine, EK je izašao s prijedlogom povezivanja isplata iz prvog stupa uz obvezujuće mjere zaštite okoliša, uključujući stvari poput “zelenog pokrova” koji se odnosi na sadnju travnjaka ili pokrovnog bilja na tlo umjesto da ga se ostavi golim između dvije sjetve. Zeleni je pokrov jako efikasno sredstvo protiv iscrpljivanja nitrata.

Komentirajući činjenicu da se 75 posto malih i srednjih tvrtki žali na poskupljenje sirovina, kazali ste, citiram, “moramo prijeći s evolucije na revoluciju, promijeniti pristup resursima, efikasnija upotreba resursa je nužnost za biznise, ekoinovacije su put prerastanja ovog izazova u novu priliku”. Što ovo znači u stvarnom životu?

I, kako bi ova zaista potrebna revolucija trebala izgledati?

Istraživanje Eurobarometra na koje se pozivate ukazuje da poduzetnici rijetko identificiraju problem resursa kao poziv na više ulaganja u ekoinovacije. Ali, mnogi od resursa o kojima ovise naša društva su ili preeksploatirani i sirovine koje koristimo za proizvodnju svih vrsta dobara – mobilnih telefona, električnih sprava, zrakoplova ili vjetroelektrana – postajat će sve skuplje i skuplje. Stoga trebamo revoluciju u načinima na koje ih koristimo, recikliramo i upravljamo svojim resursima. Pomak prema efikasnom korištenju resursa sirovina je istinski izazov i zahtijeva usklađene napore.

No, koristi su brojne. Biznisi će morati ograničiti sveopću upotrebu prirodnih resursa uključujući energiju, sirovine, vodu, tlo i biomasu. Istraživačke organizacije moraju pružiti prava znanja za razvoj novih materijala i novih proizvodnih tehnologija.

Financijske bi institucije trebale na raspolaganje ovim zelenim ulaganjima staviti nužan kapital. I kreatori politike bi trebali uklanjati prepreke osiguravajući poticaje za provedbu i širenje ekoinovativnih proizvoda i usluga. Ono što nam je zaista potrebno jest promjena pristupa – biznisi i potrošači moraju postati svjesni promjena s kojima se suočavamo i odgovorno djelovati.

Veoma značajan je iskorak Komisijine regulative o otpadnim materijalima, odnosno precizna definicija kada otpad više nije otpad nego sirovina. Iako se radi o prvom koraku, je li on dovoljno dalek?

Kriterije na koje se pozivate postavilo je Vijeće 31. ožujka uredbom koja određuje kada aluminijski i željezni otpad iz deponija prestaje biti otpadom i može opet na tržište kao proizvod. Ovi kriteriji imaju velik utjecaj na biznise s reciklažom i predstavljaju značajan korak prema europskom cilju društva koje efikasno reciklira. Činjenica jest da je ova uredba samo prva u nizu.

EK trenutno priprema slične kriterije za druge materijale kao što su bakar, papir, staklo ili biorazgradivi otpad. Cilj nam je podržavati da visokokvalitetno recikliranje prioritetnog otpada uđe na europska tržišta reciklaže.

EKOPOLITIKA PORUKE UZ DANE PLANETA ZEMLJE I ZAŠTITE OKOLIŠA

S riječi na mala velika djela Milijarda zelenih djela najveća je dosad organizirana kampanja o zaštiti okoliša, kojom se drugu godinu zaredom priprema UN-ova konferencija o održivu razvoju 2012. u Rio de Janeiru PIŠE Daja Globan Kovačević globan@privredni.hr

H

tjeli bismo da nas upamte kao zelenu generaciju. One koji su sadili drveće, vozili se gradom biciklom umjesto automobilom, zamijenili živine žarulje štednima; one koji istrošene baterije ili islužene mobitele nikad nisu odbacivali kao običan komunalni otpad... Na to nas podsjećaju poruke poput aktualnih o Zelenoj generaciji i Milijardi zelenih djela kojima se uz Dan planeta Zemlje i skori Svjetski dan zaštite okoliša svijet priprema za Konferenciju UN-a o održivu razvoju 2012. godine u Rio de Janeiru.

Globalnom obilježavanju zelenih dana cilj je potaknuti svakog Zemljanina da štiti okoliš jer bez odgovornog odnosa prema planetu na kojem živi razvoj nije moguć.

Taj cilj postavio je još 1969. John McConnel predstavivši na konferenciji UNESCO-a ideju obilježavanja Dana Zemlje. Prvi put Dan je obilježen 22. travnja 1970. na poticaj američkog senatora Gaylonda Nelsona, a po uzoru na tada popularne antiratne skupove na američkim sveučilištima.

Bila je to ujedno prva masovna demonstracija za okoliš, prozvana “nacionalnim skupom o okolišu”, u kojoj je sudjelovalo više od 20 milijuna ljudi.

Službeno je 22. travnja prihvaćen kao Dan planeta Zemlje tek 1992., na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru, kada je usklađen program za promicanje održiva razvoja. Kao svjetska inicijativa za zaštitu prirodnih bogatstava planeta danas se obilježava u više od 175 država, a u Hrvatskoj organizirano od 1990. godine.

cije, tvrtke i vlade u dosezanju zajedničkog cilja - održiva života i razvoja.

Kako su baš ti mali koraci koje milijuni ljudi diljem svijeta svaki dan mogu učiniti u svojim domovima, tvrtkama, školama... presudan doprinos i razvoju zelene ekonomije, i naše je Ministarstvo zaštite okoliša pozvalo sve zainteresirane da se uključe u tu inicijativu, i svoje djelovanje registriraju preko internetske stranice: http://act.earthday. org/events/search/country/HR. DA NE IZUMRU TISUĆE VRSTA Na zeleno će nas djelovanje podsjetiti uskoro i Svjetski dan zaštite okoliša. Obilježit ćemo ga 5. lipnja,

na obljetnicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.), na kojoj je usvojen UN-ov program zaštite okoliša (UNEP).

Podsjetit će nas, uz ostalo, i na 17.291 biljnu i životinjsku vrstu koja je na našem planetu na rubu izumiranja. Stanje se, naime, u planetarnom okolišu i klimi, upozoravaju stručnjaci, kontinuirano pogoršava unatoč globalnoj prisutnosti održivog razvoja u medijima, znanosti, politici, poslovnom sektoru, civilnom društvu... To znači da alternative nema: sa zelenih nam je riječi prijeći na zelena djela. Ne zavaravajući se da su Fukushima, Meksički zaljev... na nekoj drugoj strani planeta.

NAGLASAK NA OSOBNOM DOPRINOSU U ovogodišnjoj kampanji uz Dan planeta Zemlje posebno je istaknuta važnost osobnog doprinosa svakog pojedinca zaštiti okoliša, no jednako tako i svake organizazeleni magazin | svibanj 2011. | 13

AKTUALNO

L mi

14 | svibanj 2011. | zeleni magazin

IZGRADNJA CENTARA ZA GOSPODARENJE OTPADOM

opata teška lijardu eura PIŠE Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Zasad je definirano 12 županijskih i jedan regionalni CGO, dok se Grad Zagreb i preostale županije tek trebaju odlučiti kako će riješiti problem gospodarenja otpadom na svom području

S

trategijom gospodarenja otpadom kao i Planom gospodarenja otpadom Hrvatske planira se osnivanje regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom (CGO). Valja pojasniti kako su CGO-i građevine za gospodarenje otpadom, središnja mjesta za njegovu obradu i odlaganje. Sastoje se od postrojenja za obradu (MBO – mehaničko-biološka obrada otpada ili neka druga vrsta obrade za koju se jedinice lokalne samouprave odluče), odlagališta te prateće infrastrukture (prilazne ceste, pretovarne stanice kao dijela sustava...).

U početku je bilo predviđeno da se centri za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj izgrade do 2015., međutim, novi rok je 2018. godina. Ukupni iznos ulaganja u izgradnju ovih centara procjenjuje se na oko milijardu eura. Izgradnja prvog centra za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj započela je u veljači, a riječ je o Bikarcu. Ovim projektom će se uspostaviti cjelovit sustav gospodarenja otpadom na području Šibensko-kninske županije. To će ujedno biti i prvi takav sustav u Hrvatskoj koji je u potpunosti usklađen sa standardima Europske unije.

Izgradnja će se provoditi u tri faze, pri čemu se završetak prve faze – sufinancirane sredstvima Europske unije iz pretpristupnog

programa Ispa – očekuje do kraja ove godine. Ukupna vrijednost investicije iznosi 8,8 milijuna eura, od čega se šest milijuna eura (68 posto) odnosi na sredstva iz pretpristupnog programa Ispa, 1,6 milijuna eura (17,8 posto) osigurao je Šibenik, a nešto manje od 1,3 milijuna eura (14,2 posto) osiguravaVlada putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).

Ugovor za izvođenje građevinskih radova, čija vrijednost iznosi 5,3 milijuna eura, zaključen je s grčkim tvrtkama Ergasis Techniki i Mesogeos, koje projekt provode u suradnji s domaćim tvrtkama IPZ Uniprojekt iz Zagreba i EURCO iz Vinkovaca. „Bikarac je trenutačno jedini CGO u Hrvatskoj na kojem su građevinski radovi u tijeku. Potkraj godine trebali bi završiti radovi, nakon čega započinje sljedeća faza izgradnje u kojoj će se sanirati postojeća odlagališta u toj županiji i izgraditi pretovarne stanice, a ujedno će se izgraditi postrojenje za mehaničko-biološku obradu”, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

SPALIONICA U PLANU Trenutačno se u Hrvatskoj planira izgraditi samo jedan regionalni centar za gospodarenje otpadom (RCGO), i to u Piškornici za područje sjeverozapadne Hrvatske zeleni magazin | svibanj 2011. | 15

AKTUALNO

(Koprivničko-križevačka, Krapinskozagorska, Varaždinska i Međimurska županija). Međutim, napominju u Ministarstvu zaštite okoliša, odluka o uspostavi županijskog ili regionalnog CGO-a je na samim županijama. “Zasad je definirano 12 županijskih i jedan regionalni CGO, dok se Grad Zagreb i preostale županije tek trebaju odlučiti kako će riješiti problem gospodarenja otpadom na svom području”, kažu u Ministarstvu.

U POČETKU JE BILO PREDVIĐENO DA SE CGO-i U HRVATSKOJ IZGRADE DO 2015., MEĐUTIM, NOVI ROK JE 2018. GODINA

Skupljene količine otpadnih baterija i akumulatora (kilogrami) 1.1.2007. do srpnja 2007.

Od srpnja 2007. do danas

UKUPNO

Industrijske baterije i akumulatori

3954

164.577,60

168.531,60

14.242

305.739

319.981

Starteri

3.317.084

29.598.903,44

32.915.987,44

UKUPNO

3.335.280

30.069.220,04

33.915.987,44

Prijenosne baterije i akumulatori

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Skupljene količine otpadnih ulja (litre) 1.1.2007. do srpnja 2007.

UKUPNO

Jestivo ulje

623.509,51

5.811.825,06

6.435.334,57

Mazivo ulje

3.883.194,44

25.750.142,98

29.633.337,42

UKUPNO

4.506.703,95

31.561.968,04

36.068.671,99

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Skupljeni ambalažni otpad (od 2006. do kraja 2010. godine) Vrsta ambalažnog otpada

K tomu, planira se i izgradnja spalionice otpada. Lokacija je određena u blizini tvrtke Zagrebačke otpadne vode (ZOV).

Među županijama koje su odredile lokacije CGO-a su Primorsko-goranska (Marišćina), Istarska (Kaštijun), Zadarska (Biljane Donje), Splitsko-dalmatinska (Lećevica), Karlovačka (Babina gora), Dubrovačko-neretvanska (Lučino Razdolje), Osječko-baranjska (Orlovnjak), Vukovarsko-srijemska (Stari Jankovci), Virovitičko-podravska (Jasenaš), Bjelovarsko-bilogorska (Doline) te Brodsko-posavska (Šagulje). “Za županijske CGO-e Marišćina i Kaštijun uskoro se očekuje raspisivanje natječaja za građevinske radove i gradnju postrojenja za MBO. Do trenutka otvaranja CGO-a planiraju se izgraditi i pretovarne stanice, te sanirati postojeća odlagališta u

Od srpnja 2007. do danas

PET Staklo Al/Fe Karton/papir Tetrapak Drvo Ostali polimerni otpad Ostali stakleni ambalažni otpad

masa (t)

komadi (t)

97.494.527

2.812.174.699

258.561.944

1.062.070.653

6.263.445

431.405.527

704.600 22.305 5112 20.764 5502

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

županiji. RCGO Piškornica i županijski CGO Biljane Donje u fazi su pripreme dokumentacije, a druge županije koje su odredile lokacije CGO-a tek započinju fazu prikupljanja dokumentacije. Ostale županije još nisu donijele odluku o lokacijama”, navode u resoru.

DIVLJA I SLUŽBENA ODLAGALIŠTA Vlada je na nedavno održanoj sjednici odlučila kako će Fond dodijeliti županijama 30 milijuna eura za pripremu zemljišta, sanaciju i gradnju novih odlagališta otpada.

Novac za sanaciju i gradnju trebali su po ranijim propisima osigurati FZOEU i županije u odnosu 60 prema 40 posto, ali, prema riječima ministra zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Branka

Bačića, županije nemaju dovoljno novca za tu svrhu. Stoga će Fond u potpunosti financirati izradu projektno-tehničke dokumentacije i istražne radove na lokacijama određenim za centre za gospodarenje otpadom. Plaćat će sanaciju kao i pripremu projekata za sufinanciranje novcem Europske unije.

Valja napomenuti kako Vlada preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira odnosno financira sanaciju službenih neuređenih odlagališta komunalnog otpada i divljih odlagališta.

Fond je od 2004. godine s jedinicama lokalne samouprave zaključio ugovore za

78.002 komada otpad skupljena količina od 1. siječnja 2007. do danas

16 | svibanj 2011. | zeleni magazin

106.566,68 tona

skupljena količina otpadnih guma od 1. siječnja 2006. do danas

Za Kaštijun i Marišćinu više od 92 milijuna eura Europska komisija obavijestila je u ožujku Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva kako je donijela Odluku kojom se odobrava povećanje EU sredstava za sufinanciranje projekta izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom Istarske županije Kaštijun, s prethodnih 4,6 milijuna eura na nešto manje od 19 milijuna eura. Prema novoj Odluci, ukupna vrijednost projekta iznosi 41,2 milijuna eura. Razlika će biti pokrivena sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te zajmom Europske investicijske banke. EK je, također u ožujku, obavijestio Ministarstvo da je donio odluku o sufinanciranju projekta izgradnje Centra za gospodarenje otpadom za Primorsko-goransku županiju Marišćina u iznosu od 22,3 milijuna eura.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 51,2 milijuna eura. Isto kao i u slučaju Kaštijuna, razlika će biti pokrivena sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te zajmom Europske investicijske banke. Uskoro se očekuje potpisivanje dvostranih sporazuma za ova dva projekta između Europske komisije i Vlade, a ubrzo nakon toga bit će raspisan natječaj za odabir izvođača radova. sanaciju 998 divljih odlagališta na području Hrvatske.

“Prioritete u sanaciji divljih odlagališta komunalnog otpada imaju odlagališta na području posebne državne skrbi, ona koja se nalaze u vodozaštitnim zonama, naseljenim mjestima, zaštićenim dijelovima prirode, blizini turističkih naselja, kao i

zaključio ugovore za sanaciju 299 službenih neuređenih odlagališta komunalnog otpada na području Hrvatske. Inače, do kraja 2010. godine ukupno su sanirana 92 službena odlagališta komunalnog otpada.

Podsjetimo i da Zakon o otpadu propisuje

i obvezu odvojenog prikupljanja otpada.

Tako je u proteklih nekoliko godina pa do danas u Hrvatskoj, prema najnovijim podacima dobivenim od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, skupljeno 106.566,68 tona otpadnih

DO KRAJA 2010. GODINE UKUPNO JE SANIRANO 649 DIVLJIH ODLAGALIŠTA TE 92 SLUŽBENA ODLAGALIŠTA KOMUNALNOG OTPADA guma, 168.531,6 kilograma industrijskih baterija i akumulatora te 319.981 kilogram prijenosnih baterija i akumulatora.

Prikupljeno je 6,435.334,57 litara jestivog ulja te 29,633.337,42 litre mazivog ulja.

Također, skupljeno je 97.494.527 tona PET ambalažnog otpada, 258.561.944 tone stakla, 704.600 tona kartona i papira, 22.305 tona tetrapaka te 5112 tona drva.

FOND ĆE DODIJELITI ŽUPANIJAMA 30 MILIJUNA EURA ZA PRIPREMU ZEMLJIŠTA, SANACIJU I GRADNJU NOVIH ODLAGALIŠTA odlagališta za koje inspekcija zaštite okoliša utvrdi da ih je nužno sanirati. Do kraja 2010. godine ukupno je sanirano 649 divljih odlagališta”, kažu u Ministarstvu. Također, Fond je s jedinicama lokalne samouprave

nih vozila zeleni magazin | svibanj 2011. | 17

IZDVOJENO NOVE TEHNOLOGIJE I EKOINDUSTRIJA

OTPAD je sirovina na krivome mjestu Gotovo svakoj vrsti otpada pokušava se naći nova primjena. Društvo se polako, ali sigurno kreće u smjeru nultog odlaganja, odnosno odlaganja kao zadnje opcije u hijerarhiji postupanja s otpadom

18 | svibanj 2011. | zeleni magazin

KONGRES CAVTAT 2011.

TEKST I FOTOGRAFIJE Boris Odorčić

odorcic@privredni.hr

H

rvatski književnik Jure Kaštelan napisao je kako Dubrovnik ne čine velikim pobjede izvojevane mačem nego snaga ljudske misli. Engleski književnik George Bernard Shaw posjetio je Dubrovnik u svibnju 1929. godine. Oduševljen njime, uputio je poslanicu svojim sunarodnjacima koja glasi: Oni koji traže raj na zemlji, trebaju doći i vidjeti Dubrovnik.

Jean Jacques Cousteau, poznati francuski istraživač, ekolog, znanstvenik te pisac koji je proučavao sve oblike života u vodi, prije nešto više od 30 godina napisao je kako je more oko Dubrovnika najčistije na Mediteranu.

Kada bi se podvukla crta ispod ovih rečenica koje su objedinili autori knjige Grad Dubrovnik, 14. stoljeća tradicije, kao prve bi se misli nametnule one koje ističu važnost slobode, očuvanja tradicije i kulturne baštine. K tomu, i važnost očuvanja prirode te održivi razvoj koji se u posljednje vrijeme sve češće ističe kao jedan od imperativa suvremenog načina života.

Jer bez snažnije veze između ekoloških, ekonomskih i socijalnih te problema zaštite životne sredine, društo u cjelini ne može ići naprijed te se održivo razvijati.

Spomenute tvrdnje, osim znanosti, potvrđuje i javnost. Naime, ako se riječ “očuvanje” utipka u Google, taj pretraživač korisniku ponudi “očuvanje okoliša“ kao prvi traženi pojam.

Stoga se u ekoindustriju, kao jednu od ključnih sastavnica suvremenog načina života, sve snažnije uključuju i gospodarski subjekti diljem svijeta. Jedna pak od prvih kompanija u Hrvatskoj koja je prije točno 20 godina odlučila zakoračiti na tržište proizvoda za ekoindustriju je Tehnix iz Donjeg Kraljevca.

Citirane činjenice o Dubrovniku - gradu koji je prvi ukinuo ropstvo u Europi 1416. te imao prvu karante-

Sudionici iz devet zemalja na stručnom su kongresu u travnju – na inicijativu i u organizaciji hrvatske tvrtke Tehnix – dogovorili strategiju suradnje u razvoju novih tehnologija i unaprjeđivanja koncepata tretiranja otpada i otpadnih voda nu u svijetu još daleke 1377. godine - sigurno su pridonijele i tomu da je ta kompanija u njegovoj blizini, točnije u Cavtatu, u travnju organizirala Međunarodni stručni kongres o otpadu i vodama. Osim iz Hrvatske, na kongresu na kojem je obrađivana problematika postupanja s otpadom i otpadnim vodama, sudjelovali su i stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Srbije, Slovenije, Rumunjske, Njemačke te Ujedinjenih Arapskih Emirata.

UŠTEDE U PRERADI, SKUPLJANJU I PRIJEVOZU Đuro Horvat, predsjednik Tehnixa, tom je prigodom predstavio proizvode i tehnologije koje ta kompanija razvija na području gospodarenja komunalnim i ostalim otpadom, obrade i pročišćivanja otpadnih voda, gospodarenja naftnim derivatima, izgradnje tipskih kontejnerskih naselja te ostale specijalne opreme i postrojenja. Među razlozima zašto koristiti Tehnixovu tehnologiju za reciklažu miješanog komunalnog otpada (MBO-T) napomenuo je veliku potražnju i visoku cijenu sekundarnih sirovina dobivenih upravo reciklažom.

“Putujući svijetom vidjeli smo različite tehnologije reciklaže miješanoga komunalnog otpada koji je svuda isti. Stoga smo odlučili za zbrinjavanje

zeleni magazin | svibanj 2011. | 19

IZDVOJENO NOVE TEHNOLOGIJE I EKOINDUSTRIJA miješanoga komunalnog otpada razviti odgovarajuću tehnologiju reciklaže i tipska postrojenja“, kazao je prvi čovjek te kompanije.

Valja naglasiti kako je ova nova MBO-T tehnologija koja omogućuje iskorištavanje svih vrijednih komponenti iz mješovito sakupljenog otpada, financijski izuzetno privlačna te otvara niz prednosti u odnosu na

ONO ŠTO JE DO JUČER BIO PROBLEM, KAO ŠTO JE TO BILA OTPADNA PLASTIKA POTKRAJ DEVEDESETIH GODINA PROŠLOG STOLJEĆA, DANAS POSTAJE VRIJEDNA SIROVINA dosadašnje načine postupanja. Uz smanjenje troškova prerade, velike uštede se postižu i kod sakupljanja te prijevoza.

Na kongresu su prednosti Tehnix tehnologije potvrđene na iskustvu iz Rumunjske, gdje je do sada izgrađeno 27 MBO-T postrojenja, te Bosne i Hercegovine, gdje je u pogonu jedno postrojenje. Na tim iskustvima je potvrđeno kako je ova tehnologija jednostavna za rukovanje i višestruko financijski prihvatljivija od konvencionalnih tehnika gospodarenja otpadom.

MBO-T tehnologija izazvala je doista veliko zanimanje i trenutačno se već grade pogoni za reciklažu u Rumunjskoj, Moldaviji, Srbiji, Abu Dhabiju. Čelnici tvrtke Tehnix naglasili su kako su razvijena i postrojenja različitih kapaciteta prerade, posebice manjih, koji su vrlo jednostavni za rukovanje, i ne zahtijevaju posebnu infrastrukturu (priključke i slično).

Upravo te manje modulske MBO-T jedinice mogu naći vrlo široku primjenu, posebice u onim slučajevima kada se radi o manjim mjestima, primjerice otocima, s manjim tehničkim i kadrovskim mogućnostima.

POČELE SU VELIKE PROMJENE Ne manji razlozi korištenja Tehnixovih tehnoloških rješenja, nastavio je Đuro Horvat, dosadašnji su neoPrednosti Tehnix MBO-T tehnologije potvrđuju iskustva BiH i Rumunjske

20 | svibanj 2011. | zeleni magazin

drživ način odlaganja komunalnog otpada na deponiju, velike ekološke posljedice i štete za okoliš. “Naime, litra motornog ulja zagadi milijun litara vode“, naglasio je čelni čovjek Tehnixa. K tomu, postojeće su tehnologije odvojenog prikupljanja i odvoza otpada složene te u svijetu nedostaje sirovina čija je proizvodnja skupa, a moguće ih je ponovno dobiti reciklažom. “Šume su pluća planeta i čistači pitke vode. A 10 posto više energije utroši se za proizvodnju novog papira nego recikliranog“, ističe on dodajući kako je reciklaža rabljenih, starih proizvoda jedan od uvjeta održivog razvoja. “Otpad je sirovina i energija“, napomenuo je.

Razmatrajući problematiku postupanja s otpadom, sudionici su zaključili kako se na području zaštite okoliša, a posebice postupanja s otpadom, događaju velike promjene. Ono što je do jučer bio problem, kao što je to bila otpadna plastika potkraj devedesetih godina prošlog stoljeća, danas postaje vrijedna sirovina.

NOVA PRIMJENA OTPADA Gotovo svakoj vrsti otpada pokušava se naći neka nova primjena, tako da se društvo polako, ali sigurno kreće u smjeru “nultog“ odlaganja, odnosno odlaganja kao zadnje opcije u hijerarhiji postupanja s otpadom.

Najbolji primjer za to su države poput Belgije, Danske, Švedske ili Njemačke, gdje se najslikovitije pokazuje kako je “otpad sirovina na krivom mjestu“. Pokazano je da se u postupanju s otpadom mogu koristiti različite tehnike i tehnologije, kao i načini organiziranja.

Svi načini mogu imati određene prednosti, ali i nedostatke.

Posebno je istaknuto kako, osim investicijskim troškovima, pažnju treba posvetiti operativnim troškovima, prije svega prijevozu. Pri tome je sugerirano da udaljenosti između centara za obradu otpada ili odlagališta budu što manje te da je u nekim slučajevima, kada one dostižu i 100 kilometara, bolje pristupiti gradnji više centara nego samo jednom.

KRAJ OTPADA KAO KRITERIJ Nova krovna Direktiva o otpadu EU (2008/98/EU) izričito potencira ponovno iskorištavanje sirovinske vrijednosti svih otpadnih materijala. Korištenje energetskih potencijala otpada preporučuje se tek onda kada su iscrpljene mogućnosti iskorištavanja sirovinskih-materijalnih vrijednosti. Od dosada uvriježene definicije otpada, prema kojoj je otpad “svaka tvar ili predmet određen kategorijama otpada propisanim provedbenim propisom, koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti“ spomenuta direktiva nadopunjuje definiciju otpada kriterijem End of Waste (EoW) - kraj otpada - te pojmom nus-proizvod.

Kraj otpada sadrži precizan kriterij kako bi se utvrdilo kada određeni otpad prestaje biti otpad. Uključuje kriterije učinkovitosti reciklaže ili oporabe. Precizira kada se obrađeni otpad (sekundarni) može smatrati proizvodom.

Nus-proizvod se pak definira kao tvar ili predmet koji izravno proizlazi iz proizvodnog procesa, iako

Sudionici Kongresa zaključili su da je s novim dostignućima važno upoznati nadležne institucije i sve zainteresirane u državama sudionicama kako bi se mogli dopuniti postojeći koncepti postupanja s otpadom i pročišćavanja otpadnih voda

to nije bila svrha, a nužni je dio procesa proizvodnje.

Nus-proizvod, smatra se, nije otpad: ako se može osigurati okolišno prihvatljivo iskorištavanje te ako se može koristiti izravno, bez dalje obrade ili prerade.

DOPUNA DOKUMENATA Među zaključcima se također ističe kako su u Strategiji gospodarenja otpadom Hrvatske, a tako je i u većini drugih država u regiji, velikim dijelom stvoreni preduvjeti za postupanje s otpadom u skladu s novom direktivom. Strategija, naime, navodi: “ako se nastajanje otpada ne može izbjeći ni smanjiti, otpad se mora ponovno koristiti – reciklirati i/ili oporabiti“.

U Planu gospodarenja otpadom predviđa se “razvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, s pred-obradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja“. S obzirom na nova usmjerenja, međutim, čini se kako će ipak biti potrebne i dopune ovih dokumenata, zaključili su sudionici Kongresa.

Ono što je moguće u državama s velikom i raznolikom ekonomijom, u kojima je za svaki otpad moguće naći mjesto u industriji na kojem on postaje sirovina, to je sigurno teže osigurati u malim državama s relativno malim brojem različitih privrednih grana. No, i u takvim ekonomijama, s obzirom na sve veću vrijednost sirovina, to je također moguće.

Osim MBO-T tehnologije, kompanija Tehnix u Cavtatu je predstavila i vrlo jednostavan sistem pretovarnih stanica kojim se omogućuje odvoz do deponije samo stvarnog dijela otpada, bez tekućeg otpada, ostatka kiše ili snijega.

Temeljeno na iskustvu prerade starih deponija tvrtka je u završnoj fazi razvoja posebne, samohodne opreme tzv. Sanatora, kojim se omogućuje sanacija starih deponija uz istovremeno izdvajanje korisnih dijelova otpada. Prostor koji je prije toga bio pod otpadom, nakon sanacije (uklanjanja otpada) može se sadnjom drveća i bilja privesti nekoj kvalitetnijoj namjeni.

Razmatrajući problematiku pročišćavanja otpadnih voda sudionici su zaključili kako valja razmotriti mogućnosti decentraliziranog načina pročišćavanja, posebice tamo gdje se radi o manjim naseljima, na većoj udaljenosti od centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Tvrtka je stoga prikazala nove tehnologije na tom polju, gdje se naročito ističu prednosti Tehnixova biorotora, koji u mnogim slučajevima može predstavljati financijski povoljno i sa stajališta održavanja jednostavno rješenje.

MULJ I DALJE PROBLEM Nadalje, razmatrajući zajedničku problematiku pročišćavanja otpadnih voda i postupanja s otpadom, sudionici su zaključili kako problematika otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda nije

TEHNIXOVA MBO-T TEHNOLOGIJA OMOGUĆUJE ISKORIŠTAVANJE SVIH VRIJEDNIH KOMPONENTI IZ MJEŠOVITO SKUPLJENOG OTPADA riješena u većini njihovih država. Iznimka je samo Njemačka. Stoga se preporučuje da se već kod odabira tehnologija pročišćavanja osigura i zbrinjavanje mulja odnosno grade uređaji koji ga što manje proizvode, koji zauzimaju što manje prostora i koriste manje energije. Uvažavajući postignut napredak u razvoju novih tehnologija, sudionici su Kongresa zaključili da se s novim dostignućima upoznaju nadležni organi i svi drugi zainteresirani u državama sudionika kako bi se, ako se za to pokaže potreba, mogli nadopuniti postojeći koncepti postupanja s otpadom i pročišćavanja otpadnih voda te korektno podržavali i razvijali procesi koji trajno i tehnološki podržavaju procese održivog razvoja.

Istaknuta je i potreba edukacije kadrova, tako da će se s inicijativom o prilagođavanju planova obrazovanja potrebama, krenuti prema sveučilištima.

zeleni magazin | svibanj 2011. | 21

IZDVOJENO SVJETSKI STRUČNJACI

Tareq Al Shehhi glavni direktor Global Energy Solutionsa iz UAE-a

Račune ne plaćaju građani, a Dubai je čist Uz šest milijuna turista godišnje, zbrinuti treba goleme količine otpada, ali svi su zadovoljni čistoćom grada jer komunalne tvrtke rade odličan posao

D TEHNIXOV BIOROTOR PLANIRAMO POSTAVITI U LIMI TE U JOŠ NEKIM DIJELOVIMA PERUA, NA UDALJENIJIM PODRUČJIMA IZVAN GRADOVA

nevno se u Dubaiju proizvede između 5000 i 6000 tona komunalnog otpada.

Tvrtka Global Energy Solutions je u tome gradu započela projekt hvatanja i korištenja deponijskog plina (LFGLandfill Gas). Već su krenuli s bušenjem i izgradnjom sustava koji će prikupljati deponijski plin. Jedan dio plina palit će se na ekološki prihvatljiv način, a preostalim dijelom tog energenta planira se proizvodnja energije.

Od te početne točke, pojašnjava Tareq Al Shehhi, glavni direktor kompanije Global Energy Solutions koji je ujedno bio i jedan od sudionika Međunarodnog stručnog kongresa o otpadu i vodama u Cavtatu, na odlagalištu u Dubaiju će biti izgrađeno postrojenje za sortiranje otpada. Za njegov rad koristit će se bioplin kao alternativno gorivo. Kada radovi budu završeni iduće godine, počet će treća faza projekta, a to je recikliranje otpada. Valja naglasiti kako je u ovom projektu tvrtki Global Energy Solutions partner hrvatska kompanija Tehnix.

Zbog čega ste se odlučili na suradnju s kompanijom Tehnix?

Tehnix je jako dobra kompanija. Njihove proizvode smatramo izvrsnima, posebice biorotor. Stoga planiramo postaviti biorotor u Limi te u pojedinim dijelovima Perua, većinom na udaljenijim područjima izvan gradova. Osim biorotora, izvrstan proizvod je postrojenje za sortiranje otpada. Ukratko, Tehnixova tehnologija iz područja zbrinjavanja otpada je nevjerojatno dobra.

22 | svibanj 2011. | zeleni magazin

Ima li šanse da ostale hrvatske tvrtke ostvare suradnju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima?

Zašto ne, vrata su im otvorena! U potrazi smo za onim tvrtkama koje posluju u domeni zelene energije, kao i onima koje se bave zaštitom okoliša.

Postoji li mogućnost da Global Energy Solution uloži u neke projekte u Hrvatskoj?

Nismo o tomu još razgovarali jer se moramo usredotočiti na naše sadašnje projekte. Ali u bližoj budućnosti, tko zna? Osim projekata u Dubaiju i Peruu, bili smo pozvani u Manilu, Adis Abebu i još neke afričke države, kako bismo razgovarali o ulaganjima u obnovljive izvore energije i projekte održivog razvoja.

Možete li nam nešto više reći o zbrinjavanju otpada u Dubaiju?

Uprava u Dabaiju pokušava pronaći najbolja rješenja za upravljanje otpadom. Međutim, jedan od najvećih problema je golema količina otpada. Stoga želim naglasiti kako u Dubaiju postoje tri vrste otpada koji raste iz godine u godinu. Ponajprije, to je industrijski otpad. Zatim, građevinski te komunalni otpad kojeg ima u najvećem postotku.

Građani Dubaija ne moraju plaćati zbrinjavanje otpada, zar ne?

Točno. Općine besplatno prikupljaju otpad. One to čine kao dio svojih javnih usluga. Nekada smo u Dubaiju besplatno koristili i vodu, ali više ne. Prema novim propisima, vodu valja plaćati zbog nestašice ali i zbog toga što je skup postupak desalinizacije morske vode.

Vlade u Ujedinjenim Arapskim Emiratima svjesne su korištenja obnovljivih izvora energije; što je s tamošnjom javnošću?

Tako je, oni jesu, ali javnost baš i nije. Obnovljivi izvori energije su vrlo široko područje. Mnogi ljudi još uvijek ne shvaćaju važnost korištenja te vrste energije, što je rezultat i naše kulture. Naime, Ujedinjeni Arapski Emirati su tradicionalno poznati kao država nafte i plina. Međutim, dobra je činjenica kako Dubai, kojem je potrebno sedam gigavata električne energije, za njezinu proizvodnju koristi plin što je bolje od, primjerice, nafte ili dizela. No još uvijek se pitam zašto snažnije ne krenemo u alternativnom pravcu i ne koristimo više obnovljive izvore kao što je sunčeva energija.

vodama. Pregovaramo s dvije općine u Limi, koja kao najveći grad u Peruu ima 49 općina, kako bismo preuzeli brigu o njihovom komunalnom otpadu.

Dubai je poznato turističko odredište. Jesu li posjetitelji svjesni problema koje može prouzročiti neodgovarajuće bacanje i nebriga o otpadu?

Većina europskih turista nije svjesna. Unatoč tomu, želio bih naglasiti kako je, općenito gledajući, grad jako čist. Međutim, ilegalno odbacivanje otpada je vrlo velik problem. Dubai godišnje posjeti između četiri i šest milijuna turista. Oni su zadovoljni činjenicom kako okoliš i grad izgledaju, jer komunalne tvrtke rade odličan posao.

Radite neke projekte u Peruu, točnije, glavnom gradu Limi. Možete li nam reći koje su razlike u poslovanju u Latinskoj Americi te UAE-u, jesu li tamo ljudi svjesniji važnosti korištenja obnovljivih izvora energije i zbrinjavanja otpada nego na Bliskom istoku?

U Peruu su ljudi više osviješteni o prednostima korištenja obnovljivih izvora energije jer su im oni u zadnjih nekoliko godina više trebali nego nama. U Ujedinjenim Arapskim Emiratima znamo kako postoje takvi izvori, ali dok ih snažnije ne trebamo, nećemo ih ni jače istraživati.

Peru je počeo ozbiljnije gledati na prednosti korištenja obnovljivih izvora poput vjetra, kojega tamo ima više nego dovoljno, te na sunčevu energiju. Global Energy Solutions upravo projektira solarnu elektranu u regiji Arequipa u južnom dijelu Perua. Razvijamo i nekoliko projekata gospodarenja otpadom i otpadnim

Pripremate 3D crtani film. Možete li nam nešto više reći o tomu jer ipak to nije core business vaše tvrtke?

Prvi je razlog to što je teško obrazovati starije osobe o nekim novim stvarima. Oni naime teško mijenju mišljenje koje su godinama gradili, poglavito na Bliskom istoku i u Africi. Stoga, napravit ćemo 3D crtić za djecu i objaviti ga na svojoj web stranici. Također, izrađujemo društvenu igru za školsku djecu kako bismo im pokušali podići razinu svijesti o održivosti i zelenoj energiji. Na taj način ćemo ih pokušati naučiti što je održivost, obnovljivi izvori energije i upravljanje otpadom, tako da oni mogu utjecati na svoje roditelje te ih poučavati u tomu. Štoviše, u budućnosti poneka od te djece bit će donosioci odluka. Tako će moći utjecati na one odluke koje su važne za sve nas a zahvaljujući tomu ćemo živjeti na zelenijem planetu.

U STALNOJ SMO POTRAZI ZA TVRTKAMA KOJE POSLUJU U DOMENI ZELENE ENERGIJE, KAO I ONIMA KOJE SE BAVE ZAŠTITOM OKOLIŠA. I HRVATSKE SU TVRTKE DOBRODOŠLE!

zeleni magazin | svibanj 2011. | 23

IZDVOJENO SVJETSKI STRUČNJACI

Heribert Gisch direktor Udruge za zbrinjavanje otpada Saar, Njemačka

Deponiji će morati potpuno nestati U svijetu je sve manje sirovina koje možemo pronaći u otpadu te ih reciklažom ponovno upotrijebiti

P

remda ima milijun stanovnika, savezna pokrajina Saarland površinom je najmanja u Njemačkoj. Udruga za zbrinjavanje otpada Saar (Entsorgungsverband SaarEVS) već 25 godina uspješno izgrađuje infrastrukturu za zbrinjavanje tamošnjeg otpada. Tako je, među ostalim, sudjelovala u donošenju plana za zbrinjavanje otpada i otpadnih voda te uvođenju jedinstvene pristojbe za cijelu pokrajinu. Zatim, na novoj organizaciji odvoza otpada, izgradnji velikih odlagališta i uređaja za iskorištavanje organskog otpada, zatvaranju i rekultiviranju starih deponija te planiranju, izgradnji i upravljanju sa 140 sustava za odvodnju.

Heribert Gisch, direktor Udruge te jedan od sudionika Međunarodnog stručnog kongresa o otpadu i vodama u Cavtatu, istaknuo je da zakonodavci trebaju stvoriti preduvjete kako bi se unutar neke države što bolje rješavali komunalni problemi te gradila infrastruktura za zbrinjavanje otpada i otpadnih voda.

Ima li jedinstvenog rješenja izgradnje komunalne infrastrukture, koje bi se moglo primijeniti u različitim sredinama?

Komunalna infrastruktura i njezina izgradnja ovisi o cjelokupnoj situaciji i uvjetima unutar nekog područja. Ako, primjerice, neka sredina pokušava iznaći rješenje za zbrinjavanje otpadnih voda ili otpada, ono prilično ovisi o tome kako je uopće prostor uređen, je li riječ o urbanoj ili ruralnoj sredini. Jer pojedino rješenje koje je uspješno na jednome mjestu, ne mora nužno biti učinkovito i na nekom drugom.

Stoga, nema jedinstvenog rješenja nego prilikom izgradnje valja što više faktora uzeti u obzir kako bi se postigla optimalna rješenja.

24 | svibanj 2011. | zeleni magazin

Koji su trendovi u Europskoj uniji na području zbrinjavanja otpada?

U Njemačkoj smo potkraj 80-ih i početkom 90-ih kao prvi u svijetu razvili tzv. hijerarhiju za zbrinjavanje otpada s nekoliko značajnih koraka. Prvi korak je zapravo sprječavanje nastajanja otpada. Jer onaj otpad kojeg nema ne treba ni zbrinjavati. Kako bi se to postiglo, valja uvesti sustav poticaja. Drugi korak je otpad ne promatrati kao nešto čega se treba riješiti, već kao sirovinu, nešto s čime se može i dalje raditi. Ovaj je aspekt posljednjih godina postao izuzetno važan jer je u svijetu sve manje sirovina koje možemo pronaći u otpadu te ih reciklažom ponovno upotrijebiti. Razmislite samo koji se potencijal u starim odbačenim elektroničkim uređajima. Ovaj je aspekt iskorištavanja sirovina u EU dobio novo značenje. Tako je prije godinu dana napravljena proširena hijerarhija u koju su dodani koraci poput spaljivanja otpada te stvaranja energije iz toga. K tomu, važan korak je zbrinjavanje i odvoz otpada. EU radi na postepenom ‘nestajanju’ deponija kao i na tomu da ih se u idućih nekoliko godina potpuno i zabrani.

A otpadnih voda...

U EU-u od 1991. godine postoje komunalne smjernice za zbrinjavanje otpadnih voda. Njihova implementacija naime zahtijeva određena financijska ulaganja. Međutim, zbrinjavanje otpadnih voda isključivo biološkim pročišćavanjem za nekoliko godina će svima biti obveza.

Hrvatska je u pretpristupnim pregovorima dogovorila određene prijelazne rokove do kada te smjernice valja dostići. S time da je potpuno jasno zapisano pravilo kako u Hrvatskoj do 2023. godine moraju biti

izgrađeni biološki pročišćavači. Do tada je ostalo još samo 12 godina.

Možemo li to ostvariti?

Realist sam. Gledajući na proteklih četvrt stoljeća, ističem kako će to biti izrazito teško.

Iz toga razloga s partnerima u Hrvatskoj, dakle, sa županijama i općinama te kolegama iz Hrvatskih voda, već neko vrijeme raspravljamo o tomu ima li uopće smisla graditi privremena rješenja za zbrinjavanje otpadnih voda ako će za određeno vrijeme ona biti zabranjena i od države će se zahtijevati druga rješenja. Postoje nepobitni dokazi kako je financijski isplativije odmah graditi ona rješenja koja će biti u skladu s najavljenim obvezama. Stoga je isplativije, i operativno i financijski, graditi projekte biološkog pročišćivanja nego ulagati u nešto što će za par godina biti zastarjelo i zabranjeno.

Stoga valja provesti detaljno istraživanje na pojedinim primjerima kako bi se pronašlo najbolje i najoptimalnije rješenje uzimajući pri tomu u obzir sve čimbenike. Tako da na papir treba staviti troškove investicije te, među ostalim, trajnost projekta. Posebice se to odnosi na projekte u manjim naseljima.

Valja li graditi centralizirane ili decentralizirane centre za gospodarenje otpadom?

To je jedno od ključnih pitanja. Ako, primjerice, započne izgradnja centra za gospodarenje otpadom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, pitam se ima li smisla graditi ga pa da svaki dan jedan kamion otpad vozi 4,5 sata do tog odlagališta. Prema mome mišljenju, pametnije je izgraditi više decentraliziranih rješenja, dakle, manjih postrojenja na više lokacija, posebice u mjestima s malom gustoćom stanovnika.

Je li zakonodavsto u EU-u po tom pitanju dobro?

Kako ne bi bilo nesporazuma, smjernice EU-a su samo okvirne, one ne govore o konkretnim tehničkim rješenjima. I upravo zato postoji izuzetno velik spektar mogućnosti. Zato i ističem kako bi trebalo ići na decentralizirana, manja rješenja i tako pronaći najbolju soluciju za svakoga. Naše iskustvo u 40 godina je takvo da ako se donese dokaz da ste sve pokušali kako biste postigli ono što se od vas tražilo, ali jednostavno nije bilo moguće to učiniti, EU je uvijek spremna

S NAČELNICIMA OPĆINA U HRVATSKOJ ŽELIMO PODIJELITI SVOJE ZNANJE I ISKUSTVO TE SUGERIRATI NAJBOLJA RJEŠENJA U IZGRADNJI INFRASTRUKTURE ZA ZBRINJAVANJE OTPADA I ODVODNJE odrediti još jedan rok i prolongirati pronalazak odgovarajućeg rješenja. Kao primjer ističem Španjolsku. U nekim dijelovima ove države još uvijek nema kanalizacije ni zbrinjavanja otpadnih voda.

Gdje je Hrvatska u svemu tomu?

Optimist sam što se tiče Hrvatske. Jer kad nešto započnete, moje iskustvo je pokazalo da ste odlučni na tome raditi i sve napraviti onako kako treba. S načelnicima općina u Hrvatskoj, kao kolegama, naša Udruga želi podijeliti svoje znanje i iskustvo na izgradnji infrastrukture za zbrinjavanje otpada i odvodnje koje je stekla u proteklim godinama te sugerirati najbolja rješenja kako biste na tom putu i uspjeli.

zeleni magazin | svibanj 2011. | 25

OTPAD NIJE SMEĆE UNAPRJEĐENJE SUSTAVA

Nastavlja se borba protiv azbesta Tvrtke koje upravljaju radom odlagališta nastavit će preuzimati i zbrinjavati otpad koji sadrži azbest dok se ne izgradi županijski ili regionalni centar za gospodarenje otpadom PIŠE Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

V

lada je nedavno donijela Odluku o postupanju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) za provedbu mjera radi unaprjeđenja sustava gospodarenja otpadom koji sadrži azbest. Odlukom se Fond obvezuje nastaviti provedbu mjera za zbrinjavanje te vrste otpada na način prihvatljiv za okoliš.

Temeljem Programa sanacije odlagališta komunalnog otpada FZOEU je dužan sklopiti ugovore o izgradnji posebne plohe u okviru odlagališta radi odlaganja azbestnog otpada s najmanje jednom tvrtkom po županiji koja upravlja radom odlagališta komunalnog otpada, a s kojima to do sada nije učinio i snositi troškove njihove izgradnje.

ZA KUĆANSTVA I DALJE BESPLATNO Tvrtke koje upravljaju radom odlagališta u sklopu kojih su izgrađene takve plohe nastavit će preuzimati i zbrinjavati otpad koji sadrži azbest do izgradnje županijskog ili regionalnog centra za gospodarenje otpadom, priopćilo je Ministarstvo zaštite

26 | svibanj 2011. | zeleni magazin

okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPU).

Fond će temeljem javnog natječaja s tvrtkama koje imaju dozvolu Ministarstva i udovoljavaju posebnim uvjetima utvrđenim u Naputku o postupanju s otpadom koji sadrži azbest sklopiti ugovor za obavljanje poslova preuzimanja, skupljanja, prijevoza, privremenog skladištenja i predaje tog ot-

skupljanja i zbrinjavanja otpada koji sadrži azbest, čime je napravljen značajan korak u zbrinjavanju. Slijedom Odluke Vlade, MZOPU je donio Naputak Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o postupanju prilikom skupljanja i zbrinjavanja otpada koji sadrži azbest, kojim je privatnim kućanstvima omogućen besplatni odvoz te vrste otpada. Kako je spomenuta odluka bila do-

FZOEU JE DUŽAN SKLOPITI UGOVORE O IZGRADNJI POSEBNE PLOHE U OKVIRU ODLAGALIŠTA S NAJMANJE JEDNOM TVRTKOM PO ŽUPANIJI pada na rok od dvije godine s mogućnošću produljenja, pri čemu je važno naglasiti da ugovori moraju sadržavati područje skupljanja i lokaciju plohe u okviru odlagališta na koju će se odlagati.

Radi sustavnog zbrinjavanja azbestnog otpada Vlada je 31. srpnja 2008. donijela Odluku kojom je obvezala FZOEU na provedbu hitnih mjera u organizaciji sustava

nesena na dvije godine, a u međuvremenu su istekli i ugovori s ovlaštenim skupljačima o pokrivanju troškova preuzimanja, skupljanja, prijevoza, privremenog skladištenja i predaje otpada koji sadrži azbest, donesena je nova odluka kojom se među ostalim omogućuje i nastavak ove prakse kojom se sprječava neovlašteno i nestručno gospodarenje ovom vrstom opasnog otpada.

PROMO

Mali korak za veliki učinak – CIAK-ovi spremnici za otpadne baterije smješteni su diljem Hrvatske

Prilikom nedavno održanog Dana otvorenih vrata, direktor tvrtke CIAK Vedran Šupuković uputio je krapinskozagorskom županu ček donacije od 200.000,00 kn – taj iznos utrošen je na skidanje i uklanjanje azbestnih ploča na području županije

Centar za gospodarenje opasnim i neopasnim otpadom u Zaboku

Samo je propisno zbrinuti otpad neopasan

P

ravilno gospodarenje otpadom jedno je od osnovnih ekoloških izazova suvremenog svijeta i tema brojnih polemika. Otpad je izravna posljedica gospodarskog rasta i tehnološkog napretka, a njegova količina je pokazatelj razvijenosti društva.

Načini gospodarenja njime, pokazatelji su odgoja, brige za okoliš i svjesnosti njegovog utjecaja na prirodu te uređenosti društva.

U svijetu potrošnje i tehnološkog napretka, tvrtka C.I.A.K. d.o.o. prepoznata je kao društveni i ekološki partner zdravog okoliša. Uočivši prave potencijale poslovanja i potrebe tržišta, posao se počeo razvijati u segmentu zbrinjavanja olovnih akumulatora i baterija. Relevantno je za izdvojiti kako je tvrtka CIAK prva u Hrvatskoj zbrinula i reciklirala olovne akumulatore.

Sve veća ekološka osviještenost te spoznaja o uvjetovanosti napretka tehnologije kontroliranim zbrinjavanjem opasnog i neopasnog otpada, vodi ekološki sektor tvrtke CIAK k sve većem razvoju. Danas se CIAK ponosi time što jedini na području Hrvatske posjeduje sve potrebne dozvole za rad, uz koncesije za obavljanje sljedećih djelatnosti: skupljanje otpadnih guma, obrada i recikliranja otpadnih baterija i akumulatora, skupljanje otpadnih baterija i akumulatora, skupljanje otpadnih mazivih ulja i skupljanje otpadnih vozila.

CIAK se jedini u regiji obimom ovakvih razmjera bavi zbrinjavanjem odnosno privremenim skladištenjem opasnog i neopasnog otpada i to prema protokolu o zbrinjavanju.

Današnje društvo nedovoljno je informirano o problematici otpada i njegovog zbrinjavanja, što često dovodi do straha od institucija koji se bave tim segmentom poslovanja. Tvrtka CIAK, kao partner zdravog okoliša, aktivno radi na adekvatnom gospodarenju opasnim i neopasnim otpadom te informiranju javnosti o detaljima koji stoje iza tog pojma.

Novi centar za gospodarenje opasnim i neopasnim otpadom tvrtke CIAK smješten je u industrijskoj zoni grada Zaboka i prostire se na 2.200 m2 te je izgrađen u skladu s najstrožim europskim normama. Taj je

CIAK posjeduje veliki vozni park te svu potrebnu opremu za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom

centar prije par mjeseci otvorio svoja vrata javnosti i nadležnim institucijama upravo u cilju demistifikacije ove tematike. Iako mnogi misle da se ovdje radi o gospodarenju izuzetno opasnim tvarima, posjetitelji se mogu uvjeriti kako se radi o materijalima koje većina nas ima kod kuće: boje i lakovi, razrjeđivači, otpadna ulja, zauljene krpe, stare gume, neispravni akumulatori... Dakle radi se o otpadu koji je opasan po zdravlje i okoliš samo kada se nepropisno barata njime te je u interesu zajednice njegovo pravilno zbrinjavanje. U slučaju pravilnog gospodarenja njime, kao što se to radi u objektima tvrtke CIAK, ovaj otpad ne predstavlja nikakvu opasnost za okoliš niti ljude.

U centru za gospodarenje opasnim i neopasnim otpadom u Zaboku, zapaljive tvari odvojene su u posebnom, dodatno zaštićenom prostoru, a dno skladišta napravljeno je u obliku korita kako u slučaju izlijevanja tvari one ne bi iscurile u okoliš. Sav skupljeni otpad se obrađuje, odvaja po vrsti, sprema u spremnike i tako pripremljen odvozi na daljnju obradu, većim dijelom u inozemstvo.

I Vi možete biti zdrav partner prirode te doprinijeti očuvanju okoliša svakodnevnim trudom i zalaganjem, odvajanjem otpada i recikliranjem. Ukoliko su Vaše potrebe veće, prepustite posao stručnjacima jer samo je propisno zbrinuti otpad neopasan.

Tvrtka CIAK je u tom slučaju zasigurno propisno odabrani partner. zeleni magazin | svibanj 2011. | 27

OTPAD NIJE SMEĆE KAKO SE ZBRINJAVAJU OPASNI ODBAČENI MEDICINSKI MATERIJALI

Oprez! Na prometnica tone infektivnog otpa Većina hrvatskih bolnica nema vlastite sustave za zbrinjavanje opasnog otpada, i godišnje plaćaju primjeri pokazuju: investicije u vlastite sustave itekako se isplate PIŠE Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

V

iše od 50 bolnica, od njih ukupno 64, nema vlastite sustave za zbrinjavanje medicinskog i opasnog otpada, a one su njegovi najveći proizvođači među 740 ustanova koliko ih je u Hrvatskoj registrirano za pružanje djelatnosti zdravstvene zaštite. Prema onome što smo doznali od ravnatelja (dio ih se nije odazvao na naše upite), vlastite sustave imaju bolnice u Čakovcu, Sisku, Varaždinu, Zaboku, Vinkovcima i Šibeniku, a taj problem pripremaju se uskoro riješiti i u Dubrovniku. Sve ostale bolnice za odvoz i zbrinjavanje godišnje plaćaju ovlaštenim tvrtkama milijunske iznose.

Iz redova tvrtki koje godinama zagovaraju nabavu uređaja za zbrinjavanje otpada na mjestu gdje se on i proizvodi, potiho se međutim može čuti kako je odvoz dobro uhodan i izvrsno plaćen (cijene se, neslužbeno doznajemo, kreću od 11 do 20 kuna po kilogramu), pa se mnogima taj posao ne da raskinuti. Posebice zato što bi bolnice trebale odjednom dosta investirati, a i doregistrirati se za djelatnost prikupljanja i zbrinjavanja otpada, što podrazumijeva da bi mogle zbrinjavati i otpad iz drugih ustanova sa svog područja.

Iskustva pokazuju da se takva investicija isplati za najviše pet godina. U europskim zemljama takva je praksa uobičajena, može donijeti i puno bodova kod kategorizacije bolnica koja je u Hrvatskoj nedavno započela i, što je također vrlo važno – smanjuje mogućnost raznih incidenata prilikom prijevoza i zbrinjavanja.

28 | svibanj 2011. | zeleni magazin

ČAKOVEC: IZ OTPADA GORIVO Najbolji primjer kako se sve može vrlo kvalitetno riješiti i pritom još i zaraditi, bolnica je u Čakovcu. Prema riječima ravnatelja Dragutina Kopasića, oni su još 2006. uveli tehnologiju koja im je omogućila razvrstavanje i preradu medicinskog otpada, na način da od njega dobivaju visokovrijedno gorivo. Stroj koji je tada stajao 900.000 kuna kupili su na leasing, i upravo će ga ovih dana isplatiti. Prije toga odvoz su godišnje plaćali oko 700.000 kuna. Osim što su riješili vlastiti problem i pritom pokazali kako se racionalno može raspolagati novcem poreznih obveznika, bolnica još i nešto dodatno zaradi jer zbrinjava otpad i iz drugih zdravstvenih i

veterinarskih ustanova sa svog područja.

Na isti način, rekao je Kopasić, funkcionira i bolnica u Zaboku.

Inspektori našli niz nepravilnosti

ma su da milijunske iznose za odvoz. Rijetki

IZ DUBROVNIKA ODVOZ U OSIJEK Da odvoz otpada nije nimalo jeftin, potvrdio nam je i ravnatelj dubrovačke Opće bolnice Branko Bazdan. On je u toj bolnici, nakon što je naslijedio bivšeg ravnatelja Andru Vlahušića, zatekao katastrofalno stanje jer se, kako se to moglo čuti na sjednicama dubrovačkog Gradskog vijeća, taj otpad

OTPAD SE RAZVRSTAVA U INFEKTIVNI ILI POTENCIJALNO INFEKTIVNI, FARMACEUTSKI, CITOTOKSIČNI, PATOLOŠKI, KEMIJSKI... ALI NAJVIŠE JE INFEKTIVNOG, ČAK OKO 95 POSTO odlagao zajedno s komunalnim.

Sam Vlahušić, danas dubrovački gradonačelnik, tada se pravdao kako je slična situacija u 99 posto hrvatskih bolnica. Bazdan je osigurao razvrstavanje tog otpada, angažirao ovlaštenu tvrtku za odvoz, no kako je to vrlo skupo (odvozi se čak u Osijek), planira postaviti opremu kojom će bolnica sama zbrinjavati svoj otpad, ali i onaj iz Doma zdravlja te Zavoda za javno zdravstvo.

“Otpad se razvrstava u infektivni ili potencijalno infektivni, farmaceutski, citotoksični, patološki, kemijski

Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva zaštite okoliša, inspekcija je u 2008. i 2009. godini imala 644 nadzora, a u gotovo svakom drugom slučaju (274) utvrđene su određene nepravilnosti. Izvješće za prošlu godinu još je u pripremi za objavu. Inspektori su kao najčešće probleme povezane s otpadom naveli nepropisno zbrinjavanje komunalnog i opasnog otpada, predaju otpada neovlaštenim osobama, neodvajanje iz komunalnog otpada neopasnog otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti (ambalaža) te posebnih vrsta otpada (pelene, biorazgradivi otpad iz kuhinja, kantina i parkova), potom skladištenje otpada u nepropisnim uvjetima, kao i neosiguravanje propisanog načina skladištenja te skladišnog prostora za pojedine vrste medicinskog otpada. Vidi se i da su neki obrađivali medicinski otpad bez propisane dozvole, nisu osiguravali propisanu dinamiku predaje infektivnog otpada, kao ni imenovali odgovorne osobe za taj posao.

Ima propusta i u zaštiti zraka te općenito okoliša, a to, navodi se u Izvješću, ukazuje na potrebu redovitog nadzora bolnica i, nešto rjeđe, manjih ustanova.

i za razvijanje RTG filmova. Najviše je infektivnog, on čini zapravo oko 95 posto sveg otpada”, objašnjava šef Službe za tehničke poslove u dubrovačkoj bolnici Darko Katić. U prosjeku se tjedno, kaže on, u njihovoj bolnici prikupi oko 850 kilograma infektivnog otpada. Želja im je kupiti stroj za sterilizaciju u kombinaciji s vakuumom, mikrovalovima i parom, te još dva stroja koji služe za drobljenje i recikliranje omogućujući da se volumen otpada smanji oko 70 posto i zbrine kao komunalni.

“NUKLEARNE BOMBE” PUTUJU U INOZEMSTVO Ravnatelj splitskog Kliničkog bolničkog centra Duje Marasović požalio nam se kako KBC samo za zbrinjavanje akceleratora s nedavno razmontiranog uređaja za zračenje u Klinici za tumore mora izdvojiti oko 850.000 kuna. “U Hrvatskoj postoje samo dvije tvrtke za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a taj akcelerator je prava mala nuklearna bomba. Nisam siguran odvozi li se u Mađarsku ili Češku, ali znam da se kod nas nema gdje zbrinuti”, kazao je Marasović, te dodao da bi i oni radije imali vlastiti sustav za zbrinjavanje infektivnog i ostalog otpada, ali ako bi tako nešto financiralo Ministarstvo zdravstva. Ima on, kaže, puno ponuda za razne projekte kroz javno-privatno partnerstvo (za uštedu vode, uvođenje solarne energije, zbrinjavanje komunalnog otpada, itd.), ali se boji da bi zbog trenutačno loše percepcije JPP-a u javnosti mogao imati problema pa se radije u tako nešto ne upušta.

Pomoćnik ravnatelja za tehničke poslove u KBC-u Dubrava Antun Poletto kratko je rekao kako im otpad, kao i većini drugih ustanova u Zagrebu, odvozi tvrtka

Ekologija Maržić. Inače, u ovom je KBC-u sve do 2009. bila spalionica otpada, ali se zbog zastarjele tehnologije morala zatvoriti.

Slično je i u KBC-u Zagreb (Rebro), u kojem, prema riječima rukovoditelja Sektora Integralne sigurnosti Krune Lovrenčića, imaju projektnu dokumentaciju za vlastiti sustav, ali još uvijek razmatraju način kako to financirati.

Prema objašnjenju voditelja Odjela za tehničko-uslužne djelatnosti u varaždinskoj bolnici Nevena Radovića, oni svojim strojem za sterilizaciju i drobljenje otpada bolnici godišnje uštede više stotina tisuća kuna. Sam postupak sterilizacije je, pojašnjava, brz i jednostavan, i traje najviše pola sata. Da se cijeli postupak isplati, pokazuje i to što otpad na isti način, ali puno skuplje, zbrinjavaju i tvrtke koje ga odvoze, a osim zbrinjavanja – mora se plaćati i prijevoz.

NADZOR NIJE NA JEDNOME MJESTU Već i ovaj kratki prikaz potvrđuje stav predsjednika udruge Eko Kvarner Vjerana Piršića, koji nam je kazao kako kod nas nema sustavne brige o zbrinjavanju opasnog otpada, što bi uključivalo i kontrolu farmaceutske industrije (poznat je slučaj Plive koja je godinama ispuštala kemikalije u potok Gornjak kod Brdovca), svega što uvozimo, na kraju i to kako svakodnevni otpad zbrinjavamo. Problem je, naime, i to što inspekcije koje bi sve to trebale nadzirati nisu pod istim krovom. Ima ih u više ministarstava, pa je, primjerice, za Plivin slučaj nadležna inspekcija u Vodoprivredi. “Nismo ni mi baš zadovoljni takvim stanjem, bilo bi puno lakše da je sve na jednome mjestu”, kazala je Kata Gojević, glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. zeleni magazin | svibanj 2011. | 29

EKOAKCIJE

a lj iv d a k s n li e z i t is č . .S C.I.O i e koja je dulje od 20 goIzvlačenjem olupin selje Blaškovec kraj dina trunula u šumi uz na . grupa je uoči Dana Svetog Ivana Zeline , C.I.O.S s mjesnim volonplaneta Zemlje , u suradnji a akciju čiterima i odborima, započel području šćenja divljih odlagališta na grada Zeline . i komuPlastiku, automobilske gume no odbačen nalni otpad koji je nesavjes uz potporu u prirodu C.I.O.S. će i dalje , gradonačelgradske uprave i zelinskoga h odvajati i nika Vlade Žigrovića, odma slati na recikliranje . šume u Nakon travanjskog čišćenja . volonterima Blaškovcu, u kojoj je C.I.O.S akcija će se darovao zaštitne rukavice , ukativnim nastaviti i u svibnju, i to ed iću Proljeće . aktivnostima u dječjem vrt . će darovaMalim predškolcima C.I.O.S pad kako bi naučili k nte za otp ti raznobojne ka h vrsta otpada . važnost odvajanja različiti

Chris Snimio tian Gadl - David er

Na zelinskom će se području nakon svake akcije na očišćenim područjima postaviti znakovi zabrane odlaganja otpada u prirodi. Odgovorni iz gradske uprave ističu - više nema isprika i izgovora zbog bacanja smeća na mjesta na kojima to nije predviđeno.

Za građane i tvrtke je, naime, odvoz automobilskih olupina i glomaznih kućanskih uređaja – besplatan.

Više nema isprika 30 | svibanj 2011. | zeleni magazin

Građani u cijeloj Hrvatskoj za cjelovite autoolupine s urednom dokumentacijom dobivaju od C.I.O.S. grupe veće naknade od onih koje su predviđene postojećim propisima (trenutačno se za otpadna vozila plaća 1,3 kune po kilogramu), a članice spomenute grupe potpuno besplatno dolaze i po hladnjake, perilice, štednjake... Građani takve kućanske uređaje mogu i sami predati u reciklažne centre Grupe, baš kao i gume, teretna i putnička vozila, poljoprivredne i radne strojeve.

O besplatnom odvozu informacije se mogu dobiti na besplatnom telefonu 0800 0204, a prijave se primaju i online na web adresi:www.recikliranje.hr.

pina Pri izvlačenju se olu ela dij a dv raspala na na idu ji ko – komadi li osi izn recikliranje a , ma ka su se na ru ali az isk se u poslu su zelinski volonteri i dogradonačelnik Filip Ćurko

odlagališta

i 'zelenko’ na fotoizložbi e obilsk autom o i d je Svaki e koja ina olupin k god 20-a e j i m r p šu u ena u č će a b d o .O.S. ne C.I i l e i Z š olo k kraj na ek i t u n zbri način atljiv prihv

j d čanstva o k svjedo Fotografska dugogodišnjem ekološkom putovanju fotografa Romea Ibriševića i pothvatima u sklopu akcije Očistimo Hrvatsku od auto olupina, u organizaciji Udruge Zelene stope i Renault Nissana Hrvatska, mogu se razgledati do 5. lipnja, Svjetskog dana zaštite okoliša, u Westgateu kraj ića. ešić eš Zapreš eo vjedoč de s e j o riro ija k tograf jima je iz p upina, o f m i o l k Os suća o kcije ma u i i t t a 3 v 1 h pot jeno ilo A uklon no voz dosad je i službe o Renault n če no izlože nko, odnos sjeća voza d e l o e nosa koji p tzv. Z eco 2, teljskog od c i n e Sc rija nost p na važ kolišu. o prema

Škoda je odvezena , a na pov ratku iz šume po kraj staz e su sudionici akcije na išli na novi “suvenir ” , koji će ta kođer na reciklažu

volonteri Mjesni su se ciju, a uključili u ak ačnom na nepristup bilo bi e terenu sv z be mnogo teže traktora

zeleni magazin | svibanj 2011. | 31

OBNOVLJIVI IZVORI

ENERGETIKA DONOSI POSLOVE BUDUĆNOSTI

Vjetroelektrane na moru - izazov i brodogradnji Europske vjetroelektrane već proizvode struje koliko 30 nuklearki Krško, a za 929 vjetroparkova koji se upravo grade i projektiraju u 36 zemalja svijeta potrebna su specijalna plovila PIŠE Drago Živković zivkovic@privredni.hr

N

eizvjesna budućnost velikih državnih brodogradilišta jedna je od najbolnijih točaka hrvatskog gospodarstva.

S obzirom na broj zaposlenih, njihovo zatvaranje nije prihvatljivo, ali s obzirom na stanje na svjetskom tržištu, poslovanje po sadašnjem modelu nije održivo. Najizglednija je preorijentacija na drugačiju proizvodnju, ali pitanje je kakvu. Moguće rješenje nudi akademik Božidar Liščić: vjetroelektrane na moru.

EUROPA PREDNJAČI Prema Liščićevim podacima, u svijetu se trenutačno projektira i gradi čak 929 vjetroparkova na moru u 36 zemalja. Iako

32 | svibanj 2011. | zeleni magazin

su vjetroelektrane na moru skuplje za izgradnju i održavanje od vjetroelektrana na kopnu, njihov je koeficijent iskoristivosti i do 40 posto, za razliku od onih na kopnu, kod kojih ne prelazi 30 posto.

U 2009. godini je u vjetar kao obnovljivi izvor energije na razini cijelog EU-a uloženo 13 milijardi eura. Od 821.000 megavata (MW) instalirane snage u EU-u, 75.000 MW čine vjetroelektrane, koje već sada proizvode električne energije kao

U SVIJETU SE DO 2020. PLANIRA ČAK 60 GIGAVATA INSTALIRANE SNAGE U VJETROPARKOVIMA NA MORU

30 nuklearki Krško. Do 2020. EU planira izgraditi 232.000 MW instalirane snage vjetroelektrana, od čega će 40.000 MW biti vjetroelektrane na moru. Trenutačno se, prema Liščićevim podacima, gradi

16 vjetroelektrana vrijednih tri milijarde eura, a izdane su dozvole za još 52 ukupne instalirane snage 16.000 MW. Najveću vjetroelektranu na moru od čak 32.000 MW planira Velika Britanija, Švedska će 2014.

početi gradnju plutajućeg vjetroparka od 1500 MW, Njemačka je izdala dozvole za 6500 MW na 20 lokacija u Sjevernom i Baltičkom moru, dok će Francuska do 2015. izgraditi 3000 MW

zeleni magazin | svibanj 2011. | 33

OBNOVLJIVI IZVORI vjetroelektrana na moru i u to investirati 10 milijardi eura. Ukupna ulaganja u vjetroelektrane na moru u cijelom svijetu do 2015. procjenjuju se na 38 milijardi dolara, a nakon toga mogla bi prelaziti 12 milijardi godišnje.

Europa prednjači, ali veliki projekti planiraju se i u Kini, Japanu, Indiji, Brazilu i SAD-u. Ostvare li se svi ti planovi, do 2020. svijet bi mogao imati čak 60 gigavata instalirane snage u vjetroelektranama na moru.

DVOSTRUKO SKUPLJI OD TANKERA Vjetroelektrane na moru grade se na dva osnovna načina, a oba pružaju prilike za hrvatska brodogradilišta. Ako je dubina mora manja od 50 metara, stupovi turbina uko-

ENERGETIKA KAO STRATEŠKI DRŽAVNI INTERES

Ulagači u mra Dok ne vide mogućnost plasmana svojih proizvoda, vjetroelektrane, ističe predsjednik Grupacije za energ PIŠE Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Ž S GRADNJE TANKERA NEKA EUROPSKA BRODOGRADILIŠTA PRELAZE NA GRADNJU PLOVILA ZA VJETROELEKTRANE pavaju se u dno, a sastavne dijelove prevoze posebna plovila koja bi se mogla graditi i kod nas. Ako je more dublje od 50 metara, turbine se postavljaju na platforme koje se sastavljaju u brodogradilištima i potom tegle na pučinu. U izgradnji se koriste razni tipovi specijalnih plovila, poput brodova za polaganje kabela na morsko dno i plovećih dizalica. Riječ je o plovilima koja su nešto manja od tankera što ih sada grade hrvatski škverovi, ali su zbog tehnološke složenosti barem dvostruko skuplja, što znači puno veću dodanu vrijednost za otprilike ista ulaganja. Neka zapadnoeuropska brodogradilišta već su se preorijentirala na izgradnju takvih plovila, a među prvima danski Odense Steel Shipyard, koji je u ljeto 2009. prestao proizvoditi tankere.

34 | svibanj 2011. | zeleni magazin

elimo li očuvati ekološke standarde i postići energetsku neovisnost, u Hrvatskoj se moramo okrenuti razvoju projekata obnovljivih izvora energije, kao i proizvodnji energetske opreme koju kasnije možemo izvoziti na jugoistok.

Tako bi se, prema riječima predsjednika Grupacije za energiju vjetra pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Mirka Tunjića, ujedno vlasnika tvrtke EHN, mogla sažeti razmišljanja hrvatskih poduzetnika koji žele ulagati u projekte vezane uz obnovljive izvore energije, ali moraju vidjeti i mogućnost plasmana svojih proizvoda.

Prema energetskoj strategiji, u Hrvatskoj imamo prostora za razvoj do 1200 MW instalirane snage, no u idućih nekoliko godina možemo ostvariti samo 600 MW. Dok razvoj tog sektora ne odredimo kao strateški državni interes, kao kod autocesta, ističe Tunjić, neće biti ni poduzetnika koji bi proizvodili opremu za vjetroelektrane.

SPORNA ZABRANA NA OTOCIMA Tunjić također smatra spornom zabranu gradnje vjetroparkova na otocima, no nada se da će se ta odredba Uredbe o zaštiti obalnog područja iz 2004. izmijeniti kad gradnja vjetroparkova u zaobalju pokaže svoje prednosti. Proces i na kopnu, međutim, usporavaju administrativne zapreke i zakonske nelogičnosti, koje za dobivanje energetskog odobrenja predviđaju završetak projekta na određenoj lokaciji u 36 mjeseci, a da bi se za gradnju vjetroparka, primjerice, ishodile sve dozvole i suglasnosti, čak ako bi se po

jedna dobivala mjesečno, potrebno je i pet-šest godina!

Istina je da su pojedine županije, govori Tunjić, realizirale određene projekte vezane uz obnovljive izvore energije, a druge nisu. Dok su vjetroparkovi na šibenskom području već nekoliko godina

ZBOG ADMINISTRATIVNIH ZAPREKA, PA I ZAKONSKIH NELOGIČNOSTI, HRVATSKI SE ENERGETSKI SEKTOR RAZVIJA PRESPORO, A PODUZETNICI NISU MOTIVIRANI NA ULAGANJA u funkciji, na splitskom ih još uvijek nema. Tu postoje projekti za vjetroelektrane kapaciteta većih od 30 MW, no veći su i administrativni problemi jer se one, za razliku od manjih koje se

ukratko...

ku papirologije poduzetnici će teško ući u proizvodnju opreme za iju vjetra pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Mirko Tunjić priključuju na distributivni, moraju priključiti na prijenosni sustav. Tunjić se ipak nada da će njegova tvrtka EHN, kao članica španjolske grupacije Acciona Energía, koja je do sada u Hrvatskoj uložila 10 milijuna eura samo u razvoj, uspješno provesti projekt snage 30 MW na lokaciji Seget Marina, za koji imaju građevnu dozvolu i koji bi trebao krenuti sredinom 2011. godine.

NISMO SPREMNI ZA VELIKE PROJEKTE U planu su i drugi projekti, no kako kaže Tunjić, naš sustav može primiti oko 600 MW instalirane snage, dakle oko 15 posto cjelokupne instalirane snage iz obnovljivih izvora, u odnosu na sve hrvatske energetske izvore, što bi predstavljalo investiciju veću od 900 milijuna eura. Acciona Energía

inače proizvodi više struje iz obnovljivih nego Hrvatska iz svih svojih energetskih izvora.

Tunjić napominje kako projekti potencijalnih investitora u Hrvatskoj nisu projekti velikih kapaciteta u europskim okvirima.

Tako Španjolska kao lider u vjetroenergiji ima više od 20.000 MW instalirane energije u vjetroparkovima. Kad je riječ o obnovljivim izvorima, njihovo je iskorištavanje u toj zemlji prije 15 godina bilo u začecima. Tada su sile bile Njemačka i Danska, ali nakon što je španjolska vlada odlučila da energetika bude strategija razvoja i opredijelila se za razvoj obnovljivih izvora, postali su svjetski lider u tom sektoru.

Dekani promiču OIE U organizaciji devet fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tehničkog i biotehničkog područja u travnju je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva održan okrugli stol Obnovljivi izvori energije, napredne energetske mreže i energetska učinkovitost. Sudionici skupa istaknuli su važnost OIE u kontekstu energetske učinkovitosti i izgradnje naprednih energetskih mreža (smart grids), kao i strukturne izazove transportnih sredstava i sustava te zgradarstva. Čelnici tih devet fakulteta potpisali su i Deklaraciju sa zaključcima okruglog stola. Usvojenim dokumentom, dekani su istaknuli zajednički plan aktivnosti na pokretanju multidisciplinarnog istraživačko-razvojnog programa OIE, naprednih energetskih mreža i energetske učinkovitosti.

OMV otkrio plin u Australiji OMV, vodeća energetska grupacija u europskom pojasu rasta, otkrio je plin na istraživačkoj bušotini Zola-1, na Sjeverozapadnom grebenu (North West Shelf ) Australije. Ovo predstavlja jedno od najvećih otkrića plina te tvrtke.

Bušotina Zola-1 je udaljena oko stotinu kilometara od zapadne obale Australije.

“Zola-1 jedno je od OMV-ovih najvećih otkrića plina i rezultat je uspješnih i sigurno provedenih istraživačkih aktivnosti i kampanja dodatnog bušenja. Jako smo ponosni na OMV-ove istraživačke aktivnosti u Australiji, koje su dosegnule vrhunac tim značajnim otkrićem na Sjeverozapadnom grebenu. Sljedeći korak bit će dodatna potvrda otkrića plina, uključujući i izradu nove seizmičke 3D karte”, izjavio je Jaap Huijskes, član Izvršnog odbora OMV-a zadužen za Istraživanje i proizvodnju.

OBNOVLJIVI IZVORI ULAGANJA U OBNOVLJIVE IZVORE

Hrvatske solarke probijaju led Prve sunčeve elektrane u Hrvatskoj se očekuju dogodine – u industrijskim zonama Ku PIŠE Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

T

vrtka Ma.Co.T. koja se bavi distribucijom, proizvodnjom i preradom soli za ceste na tržištima Slovenije, Hrvatske i BiH započela je novi investicijski ciklus i širenje primarne djelatnosti ulažući u obnovljive izvore energije. Tvrtka je u vlasništvu obitelji iskusnog inženjera i poduzetnika hrvatskog porijekla, koji cijeli svoj radni vijek živi u Ljubljani, Ljube Glibote. Potkraj prošle godine u sklopu svog proizvodnog i skladišnog pogona u Luci Kopar svečano je puštena u rad najveća solarna elektrana u primorskom dijelu Slovenije, a Glibota se nada da će prve dvije takve elektrane dogodine proraditi i u Hrvatskoj.

STRUJA TEČE S KROVOVA Koparska solarna elektrana snage 246 kWp trebala bi godišnje proizvoditi oko 300.000 kWh električne energije za prodaju, a sama investicija vrijedna je oko 700.000 eura. Elektrana je postavljena na krovu industrijskog pogona tvrtke, a zasniva se na solarnom fotonaponskom sustavu sastavljenom od najsuvremenijih solarnih panela američkog i norveško-švedskog proizvođača, koji omogućuju maksimalnu efikasnost te nesmetano funkcioniranje elektrane čak i pri udarima vjetra većim od 200 kilometara na sat.

Budući da ta tvrtka dugi niz godina uspješno posluje i u Hrvatskoj, planira investirati u dvije solarne elektrane, i to u industrijskoj zoni Kukuljanovo pokraj Rijeke te u industrijskoj zoni Čaporice nedaleko od Trilja. Elektrane bi također bile instalirane na krovove industrijskih pogona

36 | svibanj 2011. | zeleni magazin

ZBOG KOMPLICIRANOG POSTUPKA STJECANJA STATUSA POVLAŠTENOG PROIZVOĐAČA ELEKTRIČNE ENERGIJE I SKLAPANJA UGOVORA O OTKUPU STRUJE S HEP-OM HRVATSKA IMA NAJMANJE SOLARNIH SUSTAVA U EUROPI

u vlasništvu tvrtke, a planirana snaga je 220 kWp, za Kukuljanovo, te 240 kWp, za Čaporice. Ukupna investicija iznosila bi oko 1,2 milijuna eura. Za procjenu investicije treba uzeti u obzir stalni trend razvoja i pojeftinjenja solarnih tehnologija te njihovu cijenu za idućih godinu dana, kada se najranije očekuje realizacija tih projekata zbog kod nas vrlo složene i dugotrajne administrativne procedure oko stjecanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije i sklapanja ugovora o otkupu proizvedene struje s HEP-om.

ukratko...

Nuklearke u susjedstvu su sigurne

mukotrpno kuljanovo kraj Rijeke i Čaporice nedaleko od Trilja potrebno je proći mukotrpnu administrativnu proceduru koja traje i do dvije godine. Iz tog razloga Hrvatska ima daleko najmanje instaliranih solarnih sustava u usporedbi sa zemljama Europske unije”, ističe vlasnik tvrtke Ma.Co.T. Ljubo Glibota.

U proizvodnji struje iz sunčeve svjetlosti u EU-u prednjači Njemačka, koja je apsolutni lider sa čak 10.000 MW instaliranih fotonaponskih sustava, Italija ima 720 MW, Češka 411 MW, Belgija 292 MW itd. Nažalost, iako ima daleko veći potencijal od većine europskih zemalja, Hrvatska ima manje od jedan MW fotonaponskih sustava.

U EU-U DO PAPIRA U DANU, KOD NAS NI ZA GODINU “Važno je naglasiti da je u zemljama EU-a ta procedura maksimalno pojednostavljena i traje od svega nekoliko dana do maksimalno nekoliko mjeseci. Nadalje, kako bi takvi projekti bili isplativi investitorima, uobičajeno je da se s njima sklapaju ugovori o otkupu struje proizvedene iz obnovljivih izvora uz poticajnu cijenu kilovata na rok koji nije kraći od 15 godina (Slovenija), 20 godina (Njemačka), čak i 25 godina (Velika Britanija). Na žalost, u Hrvatskoj se taj ugovor sklapa na samo 12 godina, a da bi se sklopio,

NEISKORIŠTENI SOLARNI POTENCIJALI Ma.Co.T. je u Sloveniji, navodi Glibota, sve potrebne dozvole za solarnu elektranu ishodio za manje od dva mjeseca. Izrada pak i montaža takve solarne elektrane ne traje više od tridesetak dana. Dok u Hrvatskoj birokratske barijere sprječavaju poduzetnike da jače investiraju u obnovljive izvore, u Sloveniji za solarne elektrane snage do jedan MW nije ni potrebna građevinska dozvola. U Hrvatskoj se ona mora ishoditi i, kako tvrdi Glibota, u tri godine, otkako postoje zakonski preduvjeti za realizaciju projekata obnovljivih izvora energije, ništa nije učinjeno da se pojednostavi i ubrza administrativna procedura. To je, smatra, gorući problem za zemlju koja je izrazito energetski ovisna o uvozu energije jer time propušta veliku priliku kako u tom pogledu tako i u pogledu otvaranja tisuća radnih mjesta u toj branši. On stoga prati i snažno podupire nastojanja Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju, koja se jedina sustavno zauzima za projekte solarnih elektrana, ali za njihova nastojanja država nema sluha.

Jedna od Glibotinih hrvatskih tvrtki, Adria Sol, postala je i članicom navedene udruge te će se uključiti u borbu da Hrvatska aktivira svoj solarni potencijal.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva organiziralo je u travnju okrugli stol Sigurnost nuklearnih elektrana i budućnost nuklearne energetike. Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku u ovome ministarstvu, istaknuo je kako su dvije nuklearne elektrane u našem okruženju, Krško u Sloveniji te Paks u Mađarskoj, siguran i stabilan izvor električne energije. Hrvoje Perharić, član Uprave nuklearne elektrane Krško, napomenuo je kako se u njenu modernizaciju godišnje ulaže 30 milijuna eura. “Cilj je u sljedećih 10 godina uložiti 400 milijuna eura u poboljšanje nuklearne sigurnosti elektrane Krško”, naglasio je on.

Zelena javna nabava U sklopu inicijative Horizon 2020 u prostorijama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u travnju je održana nacionalna radionica o zelenoj javnoj nabavi. Sudionici su upoznati s brojnim praktičnim pitanjima, te su im predstavljeni primjeri najbolje prakse u članicama Europske unije, što će svim nazočnima olakšati rad na razvoju nacionalne strategije Zelene javne nabave. Naime, u procesu javne nabave bitno je obratiti pozornost na cijenu nekog proizvoda ili usluge ali istovremeno je potrebno razmotriti i troškove koji nastaju tijekom njihovog životnog ciklusa. Pristup određivanja troškova tijekom životnog ciklusa sagledava nabavu i sve povezane troškove (dostava, postavljanje i sl.), troškove djelovanja uključujući energiju i održavanje, te troškove kraja životnog ciklusa, kao što su rastavljanje i odvoz.

ISKUSTVA JEFTINA I ČISTA ENERGIJA ZA STUBIŠTA U VIŠEKATNICAMA

Vjetrenjačama osvjetljava zgrade Turbinu IPD, proizvođača malih efikasnih vjetroturbina, Monel je otkrio preko teksta u Privrednom vjesniku PIŠE Igor Vukić vukic@privredni.hr

M

onel, zagrebačka tvrtka za upravljanje zgradama, želi pomoću malih vjetrenjača proizvoditi struju za rasvjetu stubišta i garaža u višekatnicama kojima upravlja. Započeli su pregovore s tvrtkom Turbina IPD iz Bosne i Hercegovine koja proizvodi vjetrenjače, nakon što su o njoj pročitali tekst u Privrednom vjesniku.

“Vidjeli smo da Turbina ima zanimljiv proizvod, otprilike onakav kakav bi odgovarao potrebama našeg poduzeća. Stupili smo s njima u kontakt i sada razgovaramo o realizaciji te ideje”, rekao je Dražen Pomper iz Monela.

BEZ VIBRACIJA I BUKE Vjetrenjača nije opasna za ptice, što je čest prigovor klasičnim vjetrenjačama velikih krakova elisa i vodoravne osi. Ne stvara vibracije ni buku pa se može postaviti i u naseljima. Turbina IPD je, primjerice, vjetrenjaču snage 300 vata isprobala na krovu jedne obiteljske kuće.

Na sljemenu vjetar uvijek malo struji pa stanari imaju stalan, praktično besplatan izvor struje za rasvjetu, praćenje TV i radioprograma ili grijanje vode. Veći model, od pet kilovata, Turbina IPD testirala je na olujnim vjetrovima na vrhu planine Vlašić.

Prema proračunima, investicija u vjetrenjaču stajala bi oko 2500 eura po instaliranom kilovatu snage.

Privredni vjesnik o Turbini IPD pisao je kao o jednom od finalista natječaja VentureXchange za financiranje tvrtki venture i equity kapitalom održanog nedavno 38 | svibanj 2011. | zeleni magazin

u Zagrebu. Investitorima su predložili ulaganje od dva milijuna dolara u razvoj novih, snažnijih modela svoje vjetroturbine. Direktor Turbine IPD Miroslav Tešić kaže kako će uskoro u Sloveniji, na Kredarici, biti postavljen stup s njihovom vjetrenjačom koja će proizvoditi struju za energetski nezavisni repetitor za mobitele.

S Vodafoneom se pregovara o postavljanju čak 10.000 takvih samostalnih stupova u Indiji. Na stup se mogu montirati i solarni paneli radi osiguranja potpune energetske nezavisnosti.

PIONIRI TEHNOLOGIJE “Valjda ta stvar nešto valja kad je izumljena u Bosni, gradi se u Sloveniji, a financiraju je Nijemci”, kaže Tešić. Iz Njemačke je, naime, stiglo pola milijuna eura

Miroslav Tešić, direktor Turbine IPD

ulaganja u razvoj prvih modela. Svjetski ekonomski forum uvrstio je Turbinu IPD i njene osnivače - inženjere elektrotehnike Miroslava Tešića i njegova oca Nenada među “pionire tehnologije”, što je priznanje kakvo su ranije dobili osnivači Googlea i sličnih inovativnih kompanija.

Za Turbinine vjetrenjače zanimali su se i predstavnici Dok-inga koji bi njima uz ceste punili svoj prototip elektromobila. Monel također na svojim zgradama planira koristiti i solarne panele pa o tome razgovaraju sa Solvisom iz Varaždina, a partner u poslu trebao bi im biti i jedan domaći proizvođač štednih žarulja.

Prema riječima Dražena Pompera, opskrba zgrada čistom i jeftinom energijom mogla bi biti uvod i u veće Monelove investicije u sektoru obnovljive energije.

privredni vjesnik

Tjednik partner hrvatskog gospodarstva www.privredni.hr

ŠTEDNJA ENERGIJE

HRVATSKA NAJBOLJE PODIŽE EKOLOŠKU SVIJEST

I ja mogu imati solarne kolektore!

Projektom za koji je REGEA primila uglednu europsku nagradu kućanstva se potiču na ugradnju solarnih sustava i stvara se održiv financijski model za podršku ulaganjima PIŠE Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P

redstavnici Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) nedavno su u Bruxellesu primili nagradu Local Energy Action Award za provedbu projekta I ja mogu imati solarne kolektore! Nagrada im je uručena na 10. konferenciji europske energetske inicijative ManagEnergy.

MANAGENERGY JE INICIJATIVA KOJA PRUŽA PODRŠKU SVIMA KOJI DJELUJU NA PROMICANJU ODRŽIVOG UPRAVLJANJA ENERGIJOM DILJEM EUROPE REGEA se prvo uspjela izboriti za ulazak među tri najbolja projekta u kategoriji Informiranje i podizanje svijesti, a proglašena je pobjednikom u jakoj konkurenciji brojnih projekata s područja obnovljivih izvora energije, članica i pristupnih država EU-a.

Ovim projektom kućanstva se potiču na ugradnju sustava za korištenje solarne energi40 | svibanj 2011. | zeleni magazin

je i stvara održiv financijski model za podršku ulaganjima u taj program. Dosad je u kućanstva ugrađeno više od 250 solarnih toplinskih sustava, što je rezultiralo procijenjenom uštedom do 65 posto za troškove grijanja vode u tipičnom kućanstvu i ukupnom godišnjom uštedom energije od otprilike milijun kilovat sati (kWh). Pilot-projekt proveden u Zagrebu pokazao se toliko uspješnim da je slične programe uvelo još nekoliko hrvatskih regija.

ODRŽIVO UPRAVLJANJE ENERGIJOM Uz Regionalnu energetsku agenciju sjeverozapadne Hrvatske, koja je dobila nagradu za projekt poticanja kućanstava na ugradnju sustava za korištenje solarne energije, nagrađena je i Londonska razvojna agencija za inicijativu uvođenja mjera za uštedu energije u zgradama. “Jačanje napora koji ulažemo u energetsku učinkovitost i promicanje obnovljivih izvora energije najbolji je način za iskorak prema osiguravanju održive i dostupne energetske budućnosti s niskom razinom ugljika. Nagrade ManagEnergy imaju ključnu ulogu u tim naporima, stoga pozdravljam praktične mjere koje ManagEnergy provodi radi promicanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora diljem Europe”, naglasio je prilikom dodjele nagrada europski povjerenik za energetiku Günther Oettinger.

Julije Domac, ravnatelj REGEA-e, ističe kako je taj projekt pokrenula i osmislila Agencija kao odgovor na nedostatak sličnih mehanizama financiranja i poticanja

PILOT-PROJEKT PROVEDEN U ZAGREBU POKAZAO SE TOLIKO USPJEŠNIM DA JE SLIČNE PROGRAME UVELO JOŠ NEKOLIKO HRVATSKIH REGIJA korištenja obnovljivih izvora energije na nacionalnoj razini, ponajprije nadležnih ministarstava.

Postoje projekti i načelo da se obnovljivi izvori energije financijski potiču, no REGEA nije imala poseban uzor u nečemu sličnome na području Europske unije, čije su članice odavno shvatile kako su obnovljivi izvori i domaća proizvodnja opreme za njihovo korištenje itekako u nacionalnom interesu.

“Na taj se način otvaraju domaća radna mjesta, novac zadržava u zemlji, ali i ne manje važno - čuva okoliš”, objašnjava on.

NEDOUMICE I ZABRINUTOST Presudnu podršku ovome projektu, nastavlja Domac, pružio je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je

ukratko...

Philips donirao školarcima štedljivu rasvjetu

Prava mjera za poticanje Prema dosadašnjem iskustvu, u nagrađeni REGEA-in projekt ”I ja mogu imati solarne kolektore!” u velikoj su mjeri uključene domaće tvrtke. Ugradnju u pravilu obavljaju lokalni instalateri te obrtnici, a oko petina solarnih panela koji su postavljeni u sklopu projekta izrađena je u Hrvatskoj.

omogućio isplatu financijske pomoći građanima. Najveći pak problem u provedbi projekta, otkriva on, bio je – kako ga uopće započeti. “Bilo je dosta nedoumica i zabrinutosti o tome hoće li biti dovoljno prijava na natječaj, kako osigurati financijska sredstva te kako regulirati natječaj i izbjeći nepravilnosti. Međutim, tijekom godina provedbe projekta, razvijali smo i poboljšavali sustav natječajne dokumentacije, proceduru ocjenjivanja i provjere i postigli ono željeno - imamo vrlo jednostavan i lako primjenjiv natječaj, građani lako mogu razumjeti proceduru i ispuniti prijavu, a ujedno je osigurana maksimalna transparentnost i objektivnost ocjenjivanja prijava i dodjele financijskih sredstava”, napominje Domac.

Osim nagradom, koja je najviše europsko priznanje u poslu kojim se bavi Agencija, zadovoljan

“Istina je da se dio opreme koja se koristi u Hrvatskoj još uvozi, ali ovakvi su programi veliki i pravi poticaj upravo domaćem gospodarstvu i domaćoj proizvodnji. Ne samo to, analize koje provodimo pokazale su i koliko značajno ovakvi projekti pridonose prihodima državnog proračuna i lokalnih zajednica kroz PDV, poreze i prireze. Riječ je zaista o pravoj mjeri za poticanje gospodarskog razvitka, a učinci su vrlo značajni”, istče Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske. je, kaže, i prihvaćenošću projekta među građanima: “Činjenica da u pravilu na svakom natječaju imamo više prijavljenih od mogućeg broja poticaja koji se dodjeljuju, govori dovoljno. K tomu, obitelji su iznimno zadovoljne i to je ono što veseli i daje energiju za nastavak.

Lijepo je vidjeti ne samo zadovoljnog korisnika u smislu energije koju dobiva i financijske uštede koju ostvaruje već i ponosnog zato što koristi čist domaći izvor energije. Tako naše obitelji, korisnici projekta, postaju njegovi najbolji promotori svojim susjedima, rođacima i prijateljima”.

Inače, ManagEnergy je inicijativa Glavne uprave Europske komisije za energetiku. Pokrenuta u ožujku 2002. godine, ta inicijativa pruža podršku svima koji djeluju na promicanju održivog upravljanja energijom na lokalnoj i regionalnoj razini diljem Europe.

Hrvatsko predstavništvo Philipsa doniralo je energetski učinkovitu rasvjetu OŠ Antuna Mihanovića u Klanjcu. Škola će time smanjiti potrošnju struje za 31 posto, a emisije CO2 za 2.637 kilograma, što odgovara apsorpcijskom kapacitetu 95 stabala. Direktor predstavništva Darko Balun istaknuo je kako ulaganjem u bolje uvjete u školama i vrtićima ulažemo u svoju budućnost, stoga Philips nastavlja svoj projekt društvene odgovornosti, u sklopu kojeg je novu rasvjetu dosad donirao i vrtiću Vjeverica na zagrebačkom Ksaveru. Obje su donacije ukupno vrijedne 150.000 kuna.

Uspjeh Sajma Natura Dom EEC u Poreču U Poreču je u travnju održan građevinsko-obrtnički sajam s naglaskom na energetsku učinkovitost, niskoenergetsku i pasivnu gradnju Natura Dom – EEC (Energy Efficiency Croatia). U sklopu njega održano je i nekoliko pratećih sajmova - eko automobil, eko gastro i eko oprema. Sajam je okupio više od sto izlagača, mahom globalnih brendova koji su prezentirali

najnovija tehnološka dostignuća u graditeljstvu i uštedi energije.

Prvom sajmu Natura Dom–EEC partner je bila Zagrebačka banka, koja je okupljenim stručnjacima i posjetiteljima ujedno promovirala svoju inovativnu zelenu liniju poslovanja.

ZELENO PODUZETNIŠTVO

Projektom COAST do subvencija

Izvorno dalmatinsko s potporom UN-a Kako bi se očuvala i održivo iskorištavala biološka raznolikost dalmatinske obale, UN-ov program COAST u četiri Hrvatske županije podupire poduzetničke projekte u poljoprivredi, turizmu, ribarstvu i marikulturi PIŠE Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P

rogram poticanja zelenog poduzetništva, pokrenut unutar Projekta COAST Programa Projek Ujedinjenih naroda za razvoj Ujedin potkraj 2008. godine, uspješpotkra no pom pomaže aže že i po podr podržava držž poduzetništvo u Dalmaciji Dalm Da lmac acij ijii koje ij koje see temelji t na očuvanju njene prirodne prir pr irod ir odne od ne i kkulturne ultu ul lturn rne baštine. Bilo da je riječ

o ekološkoj poljoprivredi, uzgoju autohtonih sorata i pasmina, eko i agroturizmu, pustolovnom turizmu prijateljskom prema prirodi, marikulturi ili ribarstvu, zeleno poduzetništvo svoju izvrsnost, konkuretnost i poslovnu uspješnost temelji na posebnostima i iznimnim vrijednostima prirodne raznovrsnosti u kojoj i s kojom nastaje, koju čuva, održava i njeguje.

Program je pokrenut u suradnji s četirima dalmatinskim županijama i njihovim

ZA DOBRO OSMIŠLJENE ZELENE PROJEKTE TRENU TRENUTAČNO JE OSIGURAN KREDITNI POTENCIJAL OD 15 MILIJUNA KUNA

42 | svibanj 2011. | zeleni magazin

Poticaji zlarinskom zelju, siru, lozi...

Programom poticanja zelenog poduzetništva potiču se poslovni projekti u sektorima ekološke poljoprivrede, uzgoju autohtonih sorata i pasmina, ruralnom, pustolovnom i prema prirodi prijateljskom turizmu te održivom ribarstvu i školjkarstvu. Od 2008. godine u obliku darovnica i tehničke pomoći uzz kreditna jamstva potporu su dobila 64 projekta, ukupno vrijedna 6,7 milIjunaa kuna.

Među zanimljivijim projektima svakako su pilot-projekt “Komercijalna proizvodnja odnja brbavice Venus verrucosa” Centra hrvatske marikulture - Maribic iz Malostonskog og zaljeva, Etno-botanička analiza divljeg zelja i eko-zemljopisni pregled rasprostranjenosti nosti na otoku Zlarinu, Udruge Punta Arta sa Zlarina. Potporu za zaštitu ptica grabljivica dobio je Sokolarski centar tar iz Skradina, odobrena je potpora za Projekt “Ekološki uzgoj matičnog stada autohtone pasmine buše kao osnova za proizvod dodane vrijednosti - sira od mlijeka buše” OPG-a “Andrija Ribičić”, Šestanovac. Odobrene su i brojne potpore re za uzgoje autohtonih sorata maslina, vinove loze, za zaštitu školjkarstva, za proizvodnju sira, turistički projekti...

razvojnim agencijama, a uz potporu Globalnog fonda za okoliš.

TRAJNI POZIV ZA ISKAZ INTERESA Tri su grupe poticaja kojima se kroz ovaj program potiče brži i efikasniji razvoj zelenog poduzetništva na dalmatinskoj obali.

Perspektivnim zelenim poduzetničkim idejama pruža se tehnička i financijska pomoć kroz darovnice, a od travnja 2010. godine PPZP počinje izravno kreditirati poduzetničke projekte kroz Program jamstvenokreditnog fonda, koji se provodi u suradnji sa Splitskom i Jadranskom bankom, a operativno provođenje programa povjereno je županijskim razvojnim agencijama.

Trajno je otvoren Poziv za iskaz interesa u sve četiri dalmatinske županije svim

U SURADNJI SA ŽUPANIJSKIM RAZVOJNIM AGENCIJAMA COAST FINANCIJSKI I TEHNIČKI POMAŽE PODUZETNICIMA DA SE PRIJAVE I ZA IPARD zelenim poduzetnicima kojima su potrebna dodatna sredstva za razvoj i ostvarivanje svojih poduzetničkih razvojnih projekata da se uključe u program kreditiranja.

“Trenutačno je osiguran kreditni potencijal od 15 milijuna kuna, što znači da bi trebalo biti dovoljno novca za sve kvalitetne i dobro osmišljene razvojne projekte”, otkriva Anja Škulje Makjanić, savjetnica za odnose s javnošću i komunikacije Projekta COAST. UREDNO POSLOVANJE SNIŽAVA KAMATU Ovaj program nudi poduzetnicima povoljnije uvjete kreditiranja od tržišnih.

Poduzetnici mogu dobiti do 50 posto jamstva, te se u tijeku realizacije projekta odobrava dodatna izlazna subvencionirane kamate, što u konačnici za poduzetnika može značiti povoljniju kamatnu stopu od tržišne, ovisno o vrsti i kvaliteti projekta.

“Ono što ovaj program izdvaja od dosadašnjih srodnih programa upravo je odobravanje subvencije kamate onim poduzetnicima koji su zadovoljili zadane kriterije, a to se ponajprije odnosi na redovito vraćanje kredita i uredno poslovanje prema poslovnom planu te mentorstvo.

STALNA POMOĆ MENTORA Mentorstvo podrazumijeva da se aktivno prati poslovanje svakog poduzetnika te ga se savjetuje o svim važnim aspektima koji znače razvoj i uspješnost. Poduzetnik ne

ostaje sam sa svojim projektom i mogućim problemima, već se u svakom trenutku može obratiti osobama koje prate njegovo poslovanje te zatražiti savjet vezan uz bilo koji njegov segment”, ističe Anja Škulje Makjanić. ČUVANJE PRIRODE – KLJUČ RAZVOJA Osim izravne potpore zelenim projektima, taj program poduzetnicima nudi i tehničku i financijsku pomoć pri aplikaciji na druge nacionalne i međunarodne programe potpore. Jedan od najprivlačnijih programa potpore svakako je IPARD, program bespovratnih sredstava EU-ova Fonda za poljoprivrednike i poduzetnike. Prvi pilotprojek kojem je Projekt COAST pomogao financijski i tehnički već je poslao prijavu za IPARD, a drugi projekt je u pripremi.

“Dosadašnji uspješni primjeri zelenih poduzetničkih pothvata pokazuju da je poslovanje koje čuva i razvija prirodnu baštinu iznimno bogatog dalmatinskog kraja uistinu ključ za njegov gospodarski razvoj, ali i vlastiti poslovni uspjeh”, istaknula je Anja Škulje Makjanić te pozvala sve zainteresirane zelene i potencijalno zelene poduzetnike da se jave u županijske regionalne razvojne agencije koje Program provode operativno.

Projekti štite biobaštinu Nositelj provedbe Projekta COAST je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, u suradnji s uredom Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj. Projekt se provodi uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoliš. Kroz Program poticanja zelenog poduzetništva Projekt COAST financijskom i tehničkom pomoći potiče očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti kroz ključne djelatnosti u Dalmaciji: poljoprivredu, turizam, ribarstvo i marikulturu. zeleni magazin | svibanj 2011. | 43

BOGATSTVA

Ugrožena

Prema procjenama stručnjaka, između 12 i 20 posto povećanja emisije stakleničkih plinova posljedica je smanjenja šumskog pokrova na Zemlji, a svake godine on se smanji za 13 milijuna hektara 44 | svibanj 2011. | zeleni magazin

2011. MEĐUNARODNA JE GODINA ŠUMA

pluća svijeta Gotovo trećina svih šuma koristi se za proizvodnju, a trgovina šumskim proizvodima godišnje prelazi 330 milijardi dolara PIŠE Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Š

ume pokrivaju 31 posto kopnenog područja svijeta, a više od milijardu i 600 milijuna ljudi životno ovisi o njima. Istodobno 80 posto svih vrsta bilja i životinja obitava u njima, a čak 300 milijuna ljudi živi u šumama. Gotovo trećina svih šuma koristi se za proizvodnju različitih proizvoda od drva, a trgovina proizvodima šuma godišnje prelazi 330 milijardi dolara.

Prema procjenama stručnjaka, između 12 i 20 posto povećanja emisije stakleničkih plinova posljedica je upravo smanjenja šumskog pokrova na Zemlji, a svake godine

UZ SLOGAN ŠUME ZA LJUDE, UJEDINJENI NARODI U TIJEKU GODINE NA SVIM ĆE RAZINAMA NASTOJATI POTAKNUTI SADNJU ŠUMA, JER O TOME OVISI I BUDUĆNOST ČOVJEKA NA PLANETU on se smanji za 13 milijuna hektara. Šume nam stvaraju kisik i upijaju ugljični dioksid, čuvaju vodu, štite nas od poplava i sprječavaju eroziju tla. Zbog svega toga Ujedinjeni narodi proglasili su ovu, 2011. godinu godinom šuma, uz slogan Šume za ljude.

AKCIJE POŠUMLJAVANJA Godina šuma obilježit će se na svim razinama, od svjetskih foruma do lokalnih aktivnosti. Planiraju se velike akcije pošumljavanja, sajmovi proizvoda iz šume, konferencije i natjecanja - od umjetničkih do triatlonskih. Tijekom godine objavit će

se i niz knjiga, obrazovnih materijala, bit će održane medijske kampanje i javni pozivi, Molitva šume a mnoge države, pa i sami Ujedinjeni narodi, najavili su izdavanje posebnih Čovječe, kad pored mene prođeš, poštanskih maraka kojima obilježanemoj podići ruku ni na jedno stablo, vaju ovu godinu. ni na jedan grm.

Pretjeranim iskorištavanjem i Nemoj me nepromišljeno ozlijediti. pretvaranjem šuma u oranice i Ja sam toplina tvog doma i ognjišta plantaže ugrožava se i buduću hladnim zimskim noćima, nost čovjeka na planetu. Šume prijateljski hlad i štit od vreline su otpornije na vanjske utjeljetnoga sunca. caje i promjenu klime, dok monokulture na plantažama i Ja sam drvo tvoje kolijevke, oranicama to nisu. Nestankom sljeme tvoje kuće, daska tvojeg šuma šire se pustinje i ruše eko stola, postelja na kojoj spavaš i sustavi koji postoje stotinama odmorište vječnog počinka. tisuća godina. No posljednjih Čovječe, poslušaj me i usliši molitvu moju, godina svijest o značenju šuma Ne ruši me nepotrebno, ne spaljuj me, sve je veća i mnoge zemlje ponovnepažnjom, ne sijeci me nerazumno, no intenzivno sade šume.

ne ozlijedi me bezobzirno.

PRVA UMIRE JELA Šume u Hrvatskoj pripadaju prvoj ili drugoj generaciji nakon prirodne obnove iznimno prostranih prašuma na području između rijeka Save i Drave te krške regije južno od rijeke Krke. Sastavom su prirodne i slične prašumama od kojih su potekle. Stupanj očuvanosti šuma posebice u područjima Gorskog kotara, Velebita, Lonjskog polja i Spačve vrlo je visok, a čak 95 posto naših šuma ima prirodni sastav što je rijetko i iznimno vrijedno i na svjetskoj

razini. No i naše šume su ugrožene.

Za to snosi krivnju onečišćenje zraka, tla i vode od kojeg, kažu naši šumari, prvo strada obična jela. Promjene vodnog režima zbog neprimjerenih vodno-gospodarskih zahvata ugrožavaju šume hrasta lužnjaka, a ugrožava ih i gradnja prometnih koridora kroz velike šume.

Tajne hrvatskih šuma Hrvatske šume su vrlo raznolike. U njima obitavaju brojne zaštićene vrste. Poplavne šume hrasta lužnjaka uz Savu i Dravu, primjerice, dom su danas rijetkih i ugroženih vrsta - štekavca, orla kliktaša i crne rode. Dinarske šume bukve i jele životni su prostor velikih zvijeri - vuka, risa i medvjeda. One su i dio 34 hrvatska rezervata šumske vegetacije koji obuhvaćaju površinu od 2946,84 hektara. zeleni magazin | svibanj 2011. | 45

ZAŠTITA OKOLIŠA PROJEKT UGLJIČNI OTISAK – TRAG ODGOVORNOSTI

Staklenički plinovi čovječanstva Ugljični otisak mjera je kojom se pokazuje kako gospodarimo energetskim resursima. Smanjiti se ne može preko noći, no višim standardima, edukacijom i naprednim tehnologijma to je moguće ostvariti PIŠE Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U

gljični otisak (Carbon footprint - CFP) mjera je utjecaja ljudskih aktivnosti na okoliš preko emisije stakleničkih plinova izražena u jedinicama ugljičnog dioksida – CO2.

Izravno je povezan s korištenjem energije jer njenom se efikasnijom potrošnjom smanjuje i emisija CO2, te time smanjuje i ugljični otisak. Osim industrije, proizvodnje i automobila, i svakodnevne ljudske aktivnosti znatno pridonose porastu emisije stakleničkih plinova, što ubrzava proces globalnog zatopljenja.

NAGRADE NAJODGOVORNIJIMA Smanjenje ugljičnog otiska nije proces koji se može realizirati preko noći. Riječ je o dugotrajnom procesu u kojem je prvi korak osvještavanje javnosti o načinima na koje ljudi utječu na okoliš. Takva nastojanja prate i sve viši standardi globalnih kompanija, koje implementacijom naprednih tehnologija i edukacijom zaposlenika postavljaju nove trendove poslovanja.

Upravo je s tom tematikom početkom travnja održana Prva hrvatska konferencija “Ugljični otisak – trag odgovornosti”.

46 | svibanj 2011. | zeleni magazin

Na njoj je hrvatskoj javnosti predstavljen prvi put ugljični otisak kao mjera utjecaja ljudskih aktivnosti na okoliš. Organizatori konferencije, Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu, tvrtka Spona komunikacije i Energetski institut Hrvoje Požar, najavili su uvođenje nagrade za najveći doprinos smanjenju ugljičnog otiska na osnovi izračuna koji će se temeljiti na međunarodno priznatoj metodologiji proračuna emisije stakleničkih plinova, razvijenoj pod okriljem Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime.

Konferencija je okupila više desetaka gospodarstvenika i predstavnika javne uprave, a predavači iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, Agencije za zaštitu okoliša, Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj, Siemensa, A.T. Kearneyja govorili su o održivosti kao jedinoj opciji za razvoj i rast gospodarstva i jedinom putu prema konkurentnom poslovanju.

ODRŽIVO JE KONKURENTNO Alan Bailey, predsjednik Low Carbon South Westa, najvećeg britanskog

Ciljevi projekta • Podizanje razine znanja i svijesti javnosti o utjecaju odabranih gospodarskih aktivnosti na globalno zagrijavanje i s time povezane klimatske promjene • Podizanje razine društvene odgovornosti u okviru gospodarskog sektora • Podizanje svijesti javnosti o potrebi učinkovitog gospodarenja energijom, što izravno smanjuje emisiju ugljičnog dioksida

u naslijeđu trgovinskog udruženja zelenih industrija koje okuplja više od 3000 tvrtki za isporuku roba, usluga i energije, kaže kako se održivo poslovanje zasniva na ekonomskom razvoju, društvenom blagostanju i zaštiti okoliša: “Visok standard življenja za sve ljude na Zemlji moguć je samo uz održivo poslovanje, koje predstavlja i izazov i veliku priliku za rast. Utjecaj ukupnih ljudskih aktivnosti na kvalitetu okoliša i zdravlje ljudi, kako na razini pojedinca tako i na razini gospodarstva odnosno javnog sektora, najveći je izazov za čovječanstvo u nadolazećim desetljećima”, smatra Bailey.

“Ugljični otisak mora biti mjerilo našeg rada radi ostvarenja boljeg svijeta za buduće generacije i ne smije biti samo

marketinški trik”, kaže Merica Pletikosić iz Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj.

Tomislav Čorak, principal A. T. Kearneya, ističe kako poslovati održivo nije

UGLJIČNI OTISAK MORA BITI MJERILO NAŠEG RADA RADI OSTVARENJA BOLJEG SVIJETA ZA BUDUĆE GENERACIJE I NE SMIJE BITI SAMO MARKETINŠKI TRIK ništa novo. “To je nova primjena starog principa konkurentnog poslovanja. Održivost osigurava da ponašanje ove generacije

ne ugrožava sposobnost budućih generacija da zadovolje vlastite potrebe”, smatra Čorak.

KREDITNE POTPORE TVRTKAMA Tri su razloga povećanog zanimanja za gospodarenje energijom - povećanje troškova energije, što negativno utječe na troškove proizvodnje i produktivnost, promjena klime i pravna regulativa, kaže Dragan Fumić iz Siemensa. “Energetska se učinkovitost postiže uspješnim uvođenjem upravljanja energijom - niži troškovi energenata uz istu proizvodnju dovode do veće produktivnosti”, zaključuje Fumić.

Na konferenciji je predstavljen i EBRD BAS program čiji su ciljevi podrška malim i srednjim hrvatskim tvrtkama za projekte poslovnog savjetovanja u područjima energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša te konkurentnosti.

Cilj druge predstavljene kreditne linije EBRD-a - za potporu privatnom sektoru u Hrvatskoj - povećanje je konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva na zajedničkom EU tržištu i povećanje energetske učinkovitosti, kao i povećanje korištenja obnovljivih izvora energije.

zeleni magazin | svibanj 2011. | 47

PROMET ELEKTRIČNA VOZILA

Kotači na struju osvajaju Liste su čekanja za kupnju vozila s električnim pogonom duge, PIŠE Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

R

ješavanje problema ovisnosti o fosilnim gorivima priča je koja se pokušala dovesti u fokus autoindustrije još sedamdestih godina prošlog stoljeća zbog naglog skoka cijena nafte, i procjena kako nafte ima samo za još pedesetak godina.

Mnogi su rješenje vidjeli upravo u električnim vozilima. No zapelo je na tehnologiji – proizvodnji kvalitetnih brzopunjivih baterija velikog kapaciteta, otpornih na promjene vremenskih prilika. Neki proizvođači problem dosega rješavaju dodatnim benzinskim ili dieselskim motorom, no ne u potpunosti. Unatoč tome na tržištu je već mnogo vozila koja su po različitim pokazateljima jednako dobra, ako ne u ponečemu i bolja od svojih naftnih rođaka.

Električna vozila imaju dugu povijest i bila su vrlo popularna potkraj 19. i početkom 20. stoljeća, kada su tehnološki bila mnogo naprednija od onih s pogonom na konvencionalna goriva. Tada su rušila brzinske rekorde, no nestala su s tržišta pojavom jeftinih vozila na pogon motora s unutrašnjim sagorijevanjem.

Povratak na staze stare slave pokrenuo se posljednjih godina nakon novog rasta cijena energenata, ali posebice zbog jačanja eko pokreta kojima je cilj očistiti zrak u gradovima.

SEDAM VELIKOSERIJSKIH Prva lasta ovog trenda bio je G General Motorsov EV1 – prvo aso p masovno proizvedeno električno vozilo koje je krenulo na ceste početkom devedesetih.

No zbog politike i lobista, gotovo svi su uništeni nakon isteka leasinga, jer kupcima nije omogućen otkup. Iako je puna cijena leasinga bila oko 34.000 dolara, procjenjuje se da su GM vrijedili oko 100.000 dolara po primjerku.

Novi val pokrenut je potkraj prvog desetljeća ovog stoljeća, a rezultat su vozila koja već sada vidimo na cestama.

Ako uzmemo u obzir sve električne automobile koji dostižu sto kilometara na sat, sada je moguće kupiti sedam velikoserijskih. Do njih je zapravo vrlo teško doći jer su liste čekanja duge, a u mnogim se regijama svijeta ni ne prodaju.

S TESLOM 200 NA SAT U Europi, Aziji i na američkom tržištu moguće je kupiti Tesla Roadster, koji proizvodi Tesla Motors. Doseg mu je ne-

što manji od 400 kilometara, maksimalna brzina veća od 200 kilometara na sat, a njegov motor pogonjen litijum-ionskim baterijama ubrzava do 100 kilometara na sat za 3,7 sekundi.

U Europi se može nabaviti Th!nk City, doseg mu je 180, a kazaljka brzinomjera može dosegnuti 110 kilometara na sat.

Mali engleski proizvođač radi Malone TAZR tricikl, dvosjed koji ubrzava skoro kao Tesla, doseg mu je 160 kilometara na

sat, a maksimalna brzina 176 kilometara na sat.

Na japanskom i hongkonškom tržištu moguće je naći Mitsubishi i Miev. Njegove baterije izdrže oko 130 kilometara i maksimalno ga ubrzaju do 130 kilometara na sat. Na europskom tržištu moguće je naći njegove europske inačice Peugeot iOn i Citroën C-ZERO. Na američkom tržištu kao i u nekim europskim zemljama moguće je kupiti Nissan Leaf, a

Naš XD serijski Proizvođač električnog trosjeda XD, hrvatska tvrtka Dok-Ing, najavljuje izlazak na tržište iduće godine. Želja im je sa strateškim partnerom izgraditi ekološku tvornicu električnih automobila u Podima. XD je ekonomičan gradski automobil sa dva elektromotora od po 45 kilovata koji pokreću svaki od dvaju stražnjih kotača, što automobilu teškom 900 kg osigurava priličnu snagu. Punjenje baterije, koja jamči autonomiju 250 kilometara, stajat će samo 15-ak kuna. U proizvodnji ograničenih serija od 30 do 40 vozila godišnje cijena bi XD-a bila oko 25.000 eura, a serijska proizvodnja više od tisuću vozila spustila bi je i na 19.000 eura.

48 | svibanj 2011. | zeleni magazin

E-MOBILNOST

ceste 2012. no izbor je sve veći

Više utičnica manje CO2 Struka je pred izazovom: kako osigurati optimalnu integraciju električnih vozila u energetski sustav PIŠE Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

od iduće godine i u cijelom svijetu. Tu su i mikrovozila Heuliez Mia, Kewet, MM NmG, Sakura, Tango, Tazzari Zero i Zytek – električni Smart Fortwo.

ELEKTRIČNI RANGE ROVER Hyundai BlueOn kreće na tržištu Južne Koreje no samo u 2500 komada, dok Liberty Electric Cars planira pustiti na tržište električni Range Rover.

BMW planira ponuditi Mini E kao i BMW Active E. Renault

već krajem ove godine ponuditi svoj potpuno električni Fluence Z.E. koji kupcima nudi zamjenu baterija nakon pražnjenja na svojim stanicama i to za manje od minute.

DaimlerChrysler je najavio za iduću godinu Smart Fortwo EV i to na tržištu dvadesetak zemalja. Ford priprema Focus BEV za jesen ove godne na američkom tržištu i u Europi iduće godine, a Honda Fit EV za kupce u SAD-u i Japanu.

Hibrid uskoro i iz Opela Mnogi proizvođači zbog ograničenja baterija odlučuju se za hibridna vozila koja za pogon koriste i električne i konvencionalne motore, istovremeno ili zasebno. Najpoznatiji i najrašireniji su već na cestama Toyota Prius i Honda Insight, kao i svi Lexusi koji imaju malo h iza broja u svom imenu. Električna vozila s produljenim dosegom (EREV/REEV) pogonjena su električnim motorima koji se pune na utičnici, ali se za punjenje baterija na duljim putovanjima koriste konvencionalni motori. Na američkom tržištu već je takav Chevrolet Volt, a na europskom će se uskoro naći njegova europska inačica Opel Ampera.

Hrvatskoj je nedavno predstavljena prva inicijativa za popularizaciju električnih vozila E-mobilnost.hr. Misija je te inicijative da bude interaktivna komunikacijska platforma i osnova za uspostavu partnerstva između svih relevantnih sudionika poput političara, poduzetnika, donositelja odluka i građana, inspiriranih električnim vozilima, kao i onima koji će to tek postati. Inicijativi je preko informativnog portala www.e-mobilnost.hr cilj približiti širem građanstvu koncept E-mobilnosti, dakle, njegove prednosti, mogućnosti i izazove s kojima ćemo se ubrzo susretati te na taj način afirmirati razvoj tržišta električnih vozila i popratne infrastrukture u Hrvatskoj.

Vizija je pak ove inicijative uspostava platforme za plasman 5000 električnih vozila do 2015., odnosno 10.000 do 2020. godine u Hrvatskoj.

Dino Novosel iz Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP) ističe kako je već danas društvo pri samom vrhu potrošnje naftnih derivata te da je ograničena zaliha mineralnih goriva. K tomu, intenzivna urbanizacija ve-

likih gradova uzrokuje rast broja vozila te tako i ispuštanja CO2 što ostavlja neizbrisiv štetni trag i negativan utjecaj na okoliš. “Naprotiv, električna vozila troše i do tri puta manje primarne energije u odnosu na konvencionalna”, naglašava on.

MAKSIMALNA UKLJUČENOST U RAZVOJ Izuzetno volatilan indeks cijena sirove nafte, dodao je, porastao je 237 posto od 2002. godine, dok je istodobno indeks cijena električne energije za kućanstva na razini EU15 porastao tek 25 posto.

Komercijalnih dostupnih električnih vozila već ima na tržištu, a u nadolazećim godinama očekuje ih se još i više. Tehnologije punjenja električnih vozila, kaže Novosel, u potpunosti su razvijene i komercijalno dostupne a struka je pred izazovom kako osigurati njihovu optimalnu integraciju u energetski sustav.

Inače, koncept E-mobilnost prepoznat je u svim zemljama Zapadne Europe.

“Iskustva zapadnih zemalja ukazuju na maksimalnu uključenost svih domaćih subjekata u razvoju nacionalnog koncepta. Na redu je istočni blok”, zaključuje on.

zeleni magazin | svibanj 2011. | 49

TURIZAM ZELENI HOTELI – HIT U SVIJETU

Krevet je krevet U zelenim hotelima štedi se energija. Svjetlo, klima uređaj i televi voda na umivaoniku aktivira se pokretom i vremenski ograničava, PIŠE Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

N

a sam spomen riječi zeleni hoteli mnogi će se zapitati – što to zapravo znači?

I ako postoje zeleni, zašto ne bi postojali žuti, bijeli ili hoteli neke druge boje? No, šalu na stranu.

Zeleni hoteli zaista postoje i oni su temelj održivog razvitka hotelske industrije. Ali, što zapravo znači taj koncept koji je postao trend u svijetu? Termin zeleni hoteli veže se uz ekološki turizam, održivi razvoj i energetsku učinkovitost. Hoteli koji prelaze na nove izvore energije te umjesto plina i električne energije upotrebljavaju bioenergiju, postižu značajne uštede u poslovanju i racionaliziraju svoje troškove. Cilj je 50 | svibanj 2011. | zeleni magazin

izgradnje takvih hotela da se primjenom raznih metoda učinkovitog upravljanja hotelom, smanji potrošnja energije i vode kao i emisija ugljičnog dioksida. Osim toga, oni ulažu i veću brigu u odlaganje čvrstog otpada, a korištenje klasičnih deterdženata i ostalih kemijskih sredstava stavljeno je na najmanju razinu.

Iako se sve više hotela odlučuje za taj novi koncept, zasad se ponajviše tzv. zelenih hotela otvara u Americi. Riječ je o hotelima u kojima se, primjerice, svjetlo, klima uređaj i televizor automatski isključuju kad gost napusti sobu, voda na umivaoniku aktivira se pokretom i vremenski ograničava, a ručnici i posteljina mijenjaju se nekoliko puta na tjedan.

Prema podacima američke Udruge zelenih hotela, oko 70 posto gostiju podupire

te mjere, a 60 milijuna Amerikanaca želi boraviti u zelenim hotelima bez obzira na cijenu smještaja. Promatrajući dobru staru

je krevet... zor u sobi automatski se isključuju kad gost napusti sobu, a ručnici i posteljina mijenjaju se nekoliko puta na tjedan Europu, trećina građana Europske unije, prema podacima Eurobarometra, bira ekološku turističku destinaciju za putova-

Hotelijeri su na dobitku Prema nekim podacima može se zaključiti kako hotel srednje veličine u prosjeku godišnje troši oko 30.000 eura na energiju, vodu, kemikalije i otpad, i to od 50 centi do dva eura za noć. Primjeri ukazuju da se “zelenom politikom” i ulaganjima u novu tehnologiju ti troškovi mogu smanjiti od 20 do 50 posto za svega nekoliko godina. Hoteli koji posluju u skladu sa “zelenim graditeljstvom” troše 26 posto manje energije, emitiraju 33 posto manje ugljičnog dioksida, koriste 30 posto manje vode te imaju od 50 do 75 posto manje otpada.

nje i odmor, stoga mnogim gostima nije problem izdvojiti i više novca od planiranog kako bi boravili u zelenim hotelima. Zbog takvih odluka potencijalnih turista, i sami vlasnici hotela žele obnavljati i štedjeti energiju kako bi dobili certifikat zelenog hotela.

ZAŠTITA PRIRODE RAZVIJA TURIZAM Svjetski su trendovi moćni i, unatoč gospodarskoj krizi, mnogi poduzetnici u svijetu mogu ulagati u takve vrste hotela, ali postavlja se pitanje kakva je situacija u našoj zemlji? Hrvatska kao turističko odredište ima jedinstven potencijal i prednost pred konkurentskim zemljama jer do sada nije napravila neke značajnije pogreške koje su napravile neke druge destinacije. Upravo je održivost i upravljanje okolišem dobar iskorak koji poslo-

vanje može učiniti otpornijim u kriznim trenucima. “Unatoč gospodarskoj krizi, ljudi i dalje putuju, a Hrvatska, ako želi biti održiva zemlja, mora zaboraviti način razmišljanja koji primjenjuje javni sektor i u kojem se to odvija sporo. Neka tvrtka, a to može biti i hotel, treba izgraditi imidž poštene tvrtke u privatnom sektoru jer je ljudima to jako važno”, rekao je Xavier Font, direktor studija u Međunarodnom centru za održivi razvoj britanskog Sveučilišta u Leedsu.

Jedan od aduta hrvatskog turizma zasigurno je zaštita prirodnih resursa, stoga razvoj turizma treba prilagoditi održivom upravljanju destinacijom, za što se zauzima i Svjetska turistička organizacija – UNWTO. Upravo zbog zaštite svojih prirodnih resursa Hrvatska kao turizeleni magazin | svibanj 2011. | 51

TURIZAM

Hrvatski primjeri na dobrom putu Kako bi se prilagodili novim trendovima, nedavno je deset hrvatskih hotela i pet kampova u vlasništvu 11 tvrtki u Hrvatskoj dobilo priznanje Prijatelj okoliša. To su Valamar Riviera Hotel&Residence iz Poreča, Sol Garden Istra iz Umaga, Istra iz Rovinja, Villa dvor iz Omiša, Amfora iz grada Hvara,Valamar Lacroma iz Dubrovnika, Maestral iz Novigrada te mali obiteljski hoteli Vicko iz Starigrada Paklenice, Villa Andrea iz Tučepa te Borovnik iz Tisna. Nagrađeni kampovi su Polari i Park Umag iz Umaga, Mareda iz Novigrada, Solaris i Vira Hvar.

Znak zaštite okoliša dio je međunarodne politike održive proizvodnje i potrošnje, kojoj je cilj smanjiti negativan učinak proizvodnje i potrošnje na okoliš, zdravlje, klimu i prirodna dobra. Taj znak pokazuje i da se u hotelima poštuju visoki standardi zaštite okoliša iznad propisanog zakonskog minimuma. U Hrvatskoj se znak dodjeljuje temeljem odredbi Pravilnika o znaku zaštite okoliša na rok od dvije godine. Hoteli i kampovi, pružajući usluge svojim gostima, značajno utječu na okoliš, posebice u smislu potrošnje energije i vode, stoga je uvođenje standarda kojim se minimizira negativan ekološki utjecaj od velike važnosti za održivo upravljanje nacionalnim prirodnim dobrima. Upravo je dodjela znaka Prijatelj okoliša, zamišljena

1

stičko odredište ima jedinstven potencijal i prednost pred ostalim konkurentskim zemljama.

GOSTI VOLE BORAVITI U EKO HOTELIMA Jedan od najznačajnijih europskih turoperatora TUI proveo je u Irskoj i Velikoj Britaniji istraživanje o stupnju zadovoljstva gostiju za njihova boravka u raznim hotelima. Pokazalo se da su gosti koji su odsjeli u zelenim hotelima devet posto zadovoljniji od gostiju koji su odsjedali u nekim drugim hotelima. Font kaže kako su se vlasnici takvih hotela odlučili usmjeriti na održivost prema tezi – krevet je krevet je krevet. No, postavlja se pitanje na kakav se način hotelski krevet može učiniti zanimljivijim od kreveta u nekom drugom hotelu?

Pri odluci o tome gdje će boraviti, turiste zanima gdje se hotel nalazi, koliko ima 52 | svibanj 2011. | zeleni magazin

2

kao poticaj razvoja novih tehnologija, proizvodnje i potrošnje proizvoda manje štetnih za okoliš, smanjenja onečišćenja okoliša i racionalnijeg gospodarenja sirovinama i energijom. Kako bi hrvatski hoteli dobili to priznanje, trebaju ispuniti 30 obveznih kriterija.

Za Zorana Katića, vlasnika 1 Hotela Vicko, dobivanje priznanja Prijatelja okolišta prvi je korak prema certifikatu eko ili zelenog hotela. “Uspjeli smo zadovoljiti sve kriterije energetske učinkovitosti i uštede energije, korištenja obnovljivih izvora energije te selektiranja i odvajanja otpada na desetak skupina. Naš je krajnji cilj da Hotel Vicko bude prvi hrvatski hotel koji će dobiti certifikat eko hotela”, rekao je Katić.

Na najboljem su putu dobivanja certifikata 2 zelenog hotela i Terme Jezerčica iz Donje Stubice. U tim se termama već koristi bioenergija umjesto plina, a cijeli kompleks parka i parkirališta uskoro će dobiti solarnu rasvjetu. “Želja nam je da se hotelski kompleks prepozna kao zeleni hotel, što je vrlo popularno u svijetu”, ističe vlasnica Terma Jezerčica Dubravka Lekić, te zaključuje: “Nadamo se da ćemo iz predpristupnih fondova moći dobiti sredstva kojima bismo vratili dio novca što ćemo ga uskoro investirati u nadogradnju termi”.

soba, kakve sve usluge nudi... Font je pritom istaknuo primjer španjolske turističke grupacije Sol Melia, koja je certificirala sve svoje hotele, a imaju i tzv. zelene certifikate.

Prema top-listi najboljih hotelskih lanaca u Europi, na prvom se mjestu nalazi Accor, slijedi Sol Melia, Marriot, Carlson, IHG, Starwood, Barcelo, Hilton, Iberostar i RIU. Razlike među njima su uštede u hotelima koji posluju na održiv način. Stoga, prema Fontovim riječima, treba izgraditi energetski učinkovitije hotele te pritom uštedjeti novac.

“Važno je znati: ako Hrvatska želi imati svoje stare, lojalne turiste, a uz njih dovesti i neke nove, tada treba raditi na održivom razvoju turizma. Kreiranjem novih i zanimljivijih turističkih proizvoda privući će i nove turiste. Tako, primjerice, oni koji su nekada odlazili na pješačke ture u Kazahstan sada mogu doći u Hrvatsku, gdje im se

također nude pješačke staze ili neki drugi oblici turizma”, rekao je Font zaključivši kako novi oblici turističke ponude ne smiju biti dosadni i na razini onih od prije tridesetak godina.

PUTOKAZI

POSLJEDNJA JADRANSKA PRAŠUMA NA CRESU

Ovon-onon po čudesnoj zemlji Macmalića

Tramuntana sa svojih 5500 hektara prastarih šuma bjelograba, cera, medunca, kestena... iznimno je vrijedan ekosustav, a njezina zaštita i revitalizacija i dalje je neiskorišten potencijal za razvoj hrvatskog zelenog, prema prirodi prijateljskog turizma zeleni magazin | svibanj 2011. | 53

PUTOKAZI

Caput insulae, Glava otoka - drevni gradić Beli... ... podignut na litici 130 metara iznad mora – središte je Tramuntane, područja koje krije još mnoge tajne o svojoj prošlosti, od tragova naselja iz pretpovijesnog doba do raritetnih biljnih i životinjskih vrsta, poput bjeloglavih supova, surog orla, sivog sokola i drugih rijetkih ptica koje tu svijaju gnijezda

Naiđete li na Tramuntani na zatoku... ... kroz ta tradicijska vratašca od pruća, kako ih nazivaju Tramuntanezi, prođite slobodno. No zatvorena za sobom opet zatvorite, otvorena ostavite otvorenima...

TEKST I FOTOGRAFIJE Daja Globan Kovačević

globan@privredni.hr

Č

ekajući da vikendom iz Rijeke u Frantin dođe njegov Ive, Marčelo više ne izviruje iza zatoke kraj stare kuće. Pomiren sa samotnom sudbinom, smiren kao da je samo njemu dano sve vrijeme ovoga svijeta, ostarjeli je Marčelo otišao tiho prošle zime, dok se Tramuntanom bijelio prvi snijeg. Tovar Marčelo bio je posljednji živi stvor koji je obitavao cijele godine u Frantinu, jednom od desetak pot54 | svibanj 2011. | zeleni magazin

puno napuštenih i zaboravljenih sela u srcu posljednje jadranske prašume - Tramuntane na sjeveru otoka Cresa.

Krene li tragom odluke kojom se 2003. cresko Gradsko vijeće, prihvaćajući Prostorni plan područja posebnih obilježja Tramuntana, opredijelilo za “omogućavanje revitalizacije Tramuntane, uz zadržavanje stanovništva i povećanje kvalitete života”, posjetitelja koji traži baš to nešto posebno putokazi će iz grada Cresa usmjeriti prema Belom, gotovo jedinoj destinaciji u koju ga na sjeveroistok otoka pozivaju turističke mape i vodiči.

Na kapelici u Frantinu... ... samo se vrata ne raspadaju.

Iako u selu odavno nitko ne živi, potomci Tramuntaneza navraćaju kad god mogu, poprave štogod oko starih kuća, ali uvjeta za povratak i život u tom, kao i u ostalih desetak zaselaka u bejskoj okolici – nema. U Frantinu je pak većina kuća - ujedno vrijedni primjeri tradicijske ruralne arhitekture toga kraja - još uvijek u obnovljivu stanju

Začuđen odlagalištem otpada koje je kraj glavnog otočkog čvorišta prometnica što vode prema trajektnim lukama u Porozini i Mergu (za dobrodošlicu?) izloženo pogledima turista, naš će putnik na usku asfaltnu cestu prema Belom skrenuti zapravo potpuno nespreman na skori susret. Susret s Tramuntanom: jedinstvenim jadranskim prirodnim i povijesnim fenomenom – mitskom prašumom u kojoj se na 5500 hektara steru izvorne šume bjelograba, kestena, cera i neprocjenljivih hrastova medunaca, starina od po 300, čak i 400 ljeta. Susret s legendama o Macmalićima, šumskim

Na stjenovitom tlu Tramuntane živi 57 vrsta drveća... ... a to je tek djelić ovdašnjih prirodnih posebnosti. U mnoštvu rariteta ističu se endemska zidna gušterica, rijetke ptičje vrste, brojnost leptira, na Jadranu jedinstvena prisutnost krtice ili pak žabe rumenke koja obitava u ovdašnjim slatkovodnim lokvama, od kojih su Kosmačev i jama Čampari iznimne vrijednosti.

U biljnom bogatstvu ističu se i rijetke orhideje, što Tramuntanu čini i mogućim botaničkim rezervatom

Hrastovi tu dožive i više od 400 godina jer... ... jer ih je u prošlosti sačuvala – sječa! Tramuntanezi drvo nikad nisu sjekli na cok (na panj). Mladom bi hrastu odsijecali vrh, a svakih 10-12 godina rezali najdeblje i ostavljali najmlađe grane. U selu Sv. Petru raste medunac koji je kao najstariji hrast u Europi proglašen spomenikom prirode. Mnogi takvi starine nose imena po ljudima.

Nejdebljem je npr. ime Parol i čuva uspomenu na čovjeka Parola koji je njegove grane sjekao i po tjedan dana...

dusima koji nepodopštinama ljudima mrse poslove i pute, a nadasve sa začudnom bioraznolikošću, koja na tom pretežno vapnenačkom stjenovitom području, za koje se pretpostavlja da je završni, južni ogranak Učke, čuva i desetke primjeraka s crvenih lista najugroženijega biljnoga i životinjskoga svijeta.

Dočekat će ga tu i najviše točke na otoku, vrhovi Sis (639 m) i Gorice (648 m), koje Cres čine drugim po visini jadranskim otokom (viši je samo Brač s Vidovom gorom od 778 m), ali i otokom na čijem sjeveru zimi snježni pokrivač nije rijetkost. Zbog

klime koja je tu ljeti svježija, a zimi oštrija od očekivane za to podneblje.

Cres je, naime, otok s dvije klime - eumediteranskom i submediteranskom - i gotovo opipljivom klimatskom granicom točno na mjestu gdje ga 45. paralela (kod mjesta Vodica, gdje joj je podignut i spomenik!) presijeca na dva, reljefno i klimatološki potpuno različita dijela.

Tramuntanu i njezine tajnovite šume dopala je ta oštrija, često i surova klima, i učinila je jedinstvenim jadranskim ekosustavom, čiju posebnost ljudi prepoznaju još od pretpovijesnog doba, o čemu svjedoče

otkriveni, ali i mnogi još neistraženi arheološki ostaci.

Mnogo je artefakata, poput sedam epigrafskih spomenika ili kamene agore, koji potvrđuju da je Beli, kao naselje pod imenom Caput insulae (Glava otoka), postao još prije 2000 godina, u doba rimskih careva Augusta i Tiberija, bio administrativno središte Tramuntane. Smješten na 130 metara visokoj litici iznad mora, ponosni je Beli danas dom jedva tridesetak stalnih stanovnika; prije šezdesetak godina tu ih je živjelo tisuću, prije toga i više. Raselili su se Bejani po cijelom svijetu, ovon-onon zeleni magazin | svibanj 2011. | 55

PUTOKAZI TRAMUNTANA info NAJSTARIJI HRAST

medunac u Sv. Petru, prsni promjer debla 5,65 m, starost između 400 i 500 godina NAJVIŠI VRH

Gorice 648 metara nadmorske visine ORNITOLOŠKI REZERVAT KRUNA

litice nad morem od Belog do Merga stanište bjeloglavih supova, surih orlova, sivih sokolova, vjetruša, zmijara i brojnih drugih ptica NAJVEĆE POLJE

Stepići NAJVEĆA JAMA

Čampari NAJVEĆA LOKVA

Kosmačev NASELJENOST

0,8 stanovnika po km2 (najrjeđa u Europi) NAPUŠTENOST SELA

napušteno 12 od 17 sela NAJVEĆE SELO

Ivanje, 3 stanovnika (prema popisu iz 2001.)

NAJVIŠE SELO

Niska (na 300 metara nadmorske visine) BROJ KAPELICA

više od 40 SREDIŠNJE NASELJE

Beli, 130 metara nadmorske visine, 30 stanovnika

Od ovčarstva se na Tramuntani... ... nekad živjelo, danas i najuporniji na odustaju. Zbog problema s divljim alohtonom divljači, svinjama i drugom alohton koja je sedamdesetih dove dovedena na otok kako bi se Tramuntana pretvorila u atraktivno loviše. Lovački je eksperiment uništeno i propao, a s njim gotovo un ovčarstvo Turističke mogućn mogućnosti... iskorištene, iako se ... nisu ni izbliza iskorištene posjetitelji mogu zaputiti u obilazak Tramuntane ekostaza koje na dijelu Tram radom volontera uređuje ekoudruga e Caput insulae Beli

kako simbolično kaže naziv jedne bejske uličice. Baš kao što su svoja ognjišta nakon Drugoga svjetskog rata napuštali i ljudi iz vanjščine, kako su Bejani zvali stanovnike tramuntaneških sela u svojoj okolici, koja je nekada vrila od života: izvalačila se tu boksitna rudača, pripremalo za izvoz ogrjevno drvo, tovarilo u lučici u Pod Belom, bavilo se ovčarstvom...

Danas su Niska, Frantin, Stepići, Pojana, Petrićevi, Žanjevići, Važminec..., baš kao i pastirski stanovi Konac, Rosuja, Trebjanšćica, Podupčić, Jedro, Vela i Mala Čarnika... na zemljovidima izbrisana imena, a u 56 | svibanj 2011. | zeleni magazin

živim dubinama Tramuntane pak relativno očuvani, ali avetinjski prazni, iako s aspekta kulturno-povijesnog naslijeđa vrijedni svjedoci tradicijske ruralne arhitekture. Bijela cesta koja je prije koju godinu neka od tih sela povezala s Belim, zakasnila je nekoliko desetljeća.

Sa 0,8 stanovnika po četvornom kilometru, Tramuntana je danas najrjeđe naseljeno područje u Europi.

Planovi koji govore o “revitalizaciji uz odgovarajuću namjenu i konzervatorsku praksu” već su godinama mrtvo slovo na papiru.

BLIZINA TRGOVINE, ŠKOLE, AMBULANTE...

25 kilometara NAJMLAĐI TRAMUNTANEZ

Erik Malatestinić (15. 11. 2006.)

NAJSTARIJI TRAMUNTANEZ

župnik Josip Bandera (8. 07. 1914.)

Za razliku od Tramuntaneza, Belome se, i čudesnim tramuntaneškim klifovima između Krune i Merga, posljednjih godina ipak vraćaju orli, kako ovdje zovu bjeloglavoga supa, veličanstvenu pticu gotovo trometarskog raspona krila, koja se samo na Cresu gnijezdi na liticama desetak metara iznad mora. Premda je i dalje ugrožena, kolonija se creskih supova posljednjih godina oporavlja. U Belome djeluje Ornitološka postaja Zavoda za ornitologiju HAZU, volonteri iz cijelog svijeta pak preko ekoudruge Caput insulae Beli djeluju na zaštiti te uređuju i poučne ekostaze, no sve je to premalo.

Ne zaštiti li se i ne obnovi i tradicijsko ovčarstvo, koje je ovdje posljednjih godina gotovo uništeno zbog problema s alohtonom divljači, ponajprije divljim svinjama, teško je, govore Tramuntanezi, očekivati da će biti i supova koji će se vraćati otoku svojih predaka.

A ako se ne stvore uvjeti za prihvatljiv razvoj ekološkog i prirodi prijateljskog turizma, teško je očekivati da će se Tramuntani vratiti i potomci njezinih Tramuntaneza.

VODIČ ZELENI NATJEČAJI

Greenovation

Ronioci, požurite!

Godišnje nagrade učinkovitom i održivom poslovanju Od 22. veljače do 15. studenog 2011. godine otvoren je prvi nacionalni natječaj za dodjelu godišnje nagrade “Greenovation” koji, pod pokroviteljstvom Banco Popolare Croatia, zajednički organiziraju Savez za energetiku, obnovljive izvore energije, poticanje energetske efikasnosti i zaštitu okoliša Zagreba te Hrvatska gospodarska komora Europska poduzetnička mreža Hrvatske.

Riječ je o programu kojim se želi sustavno poticati poslovna zajednica na razvoj štednog, zelenog i konkurentnog gospodarstva.

PRIJAVE U DESET KATEGORIJA Nagrada Grenovation dodjeljuje se u deset kategorija. U domeni hrvatskoga zelenog gospodarstva biraju se: najbolji ukupni program, najbolji start-up, najbolja usluga, najbolji proizvodi, najbolja tehnologija, najbolja marketinška kampanja, najbolji web program,

najbolji menadžer, najbolji novinar i najbolji tim hrvatskog zelenog gospodarstva.

Dodjela nagrada: 5. prosinca 2011. godine.

Informacije i natječajnu dokumentaciju možete dobiti na www.croenergo.eu ili slanjem upita na info@croenergo.eu

Dječje pero protiv zatopljenja Festival Perforacije u suradnji s udrugom Kapibara raspisao je natječaj pod nazivom Klimatske bajke koje trebaju biti čarobno prerađene poznate dječje bajke, priče ili pjesme, u kojima se možda zekin potočić i nije smrznuo zbog globalnog zatopljenja, a princeza nije

pronašla princa jer su žabe nestale iz obližnje močvare...

Zainteresirani svoje priče mogu poslati najkasnije do 20. svibnja na e-mail perforacije@gmail.com ili poštom na adresu: Perforacije Festival Domino, Kranjčevićeva 11, Zagreb.

Ministarstvo kulture objavilo je Natječaj za izdavanje dopuštenja za ronjenje na zaštićenim područjima prema Programu podvodnih aktivnosti u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Hrvatske od 2009. do 2013. godine. Program je objavljen na web adresi www.min-kulture.hr, a može se dobiti kod Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. Ponude za natječaj zaprimaju se najkasnije do 10. svibnja.

Potpore mladim znanstvenicama Na internetskim stranicama Ministarstva kulture objavljen je natječaj za UNESCOLORÉAL stipendije za mlade žene znanstvenice za 2012. g. Riječ je o 15 stipendija koje dodjeljuje UNESCO u suradnji s LORÉAL-om i namijenjene su znanstvenicama koje su već uključene u istraživački rad na doktorskom stupnju iz područja biologije, biokemije, biotehnologije, poljoprivrede, medicine, farmacije i fiziologije. Projekti koji uključuju pokuse na životinjama neće se uzeti u obzir. Stipendija za 12 mjeseci iznosi 20.000 američkih dolara, no može se produljiti na još 12 mjeseci uz dodatnu stipendiju od 20.000 dolara. Rok za prijavu je 27. svibnja.

NAJAVLJUJEMO

Nacionalna konferencija o DOP-u U zagrebačkom hotelu The Regent Esplanade 6. lipnja održava se 2. nacionalna konferencija o društveno odgovoronom poslovanju. Konferencija je rezultat zajedničke inicijative suradničke mreže organizacija za razvoj DOP-a. Organizacije koje čine Nacionalnu mrežu za DOP iz različitih su sektora, a zajedno rade na primjeni DOP-a u hrvatskom gospodarstvu. Konferencija je ujedno dio projekta koji financira EU, a u kojem sudjeluju Hrvatski poslovni savjet za

održivi razvoj (HR PSOR), Hrvatska gospodarska komora (HGK), Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Hrvatska udruga banaka (HUB), Hrvatska udruga sindikata (HUS), Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (EFZG), UNDP/Global Compact Hrvatska, a podupiratelji su Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP), Zelena akcija i Odraz.

Na Konferenciji će govoriti predstavnici Europske komisije te europskih organizacija koje promiču društveno odgovorno poslovanje i odgovorno ulaganje. Bit će predstavljeni rezultati aktivnosti u Hrvatskoj, kao što su projekt Indeks DOP-a, Nacionalna mreža za DOP, portal www.dop.hr i dr.

Javna rasprava u Solinu i Kaštelu Studija o utjecaju na okoliš za prihvat, privremeno skladištenje i loženje drvnog otpada u tvornicama Sv. Juraj i Sv. Kajo tvrtke CEMEX nalazi se na javnoj raspravi do 26. svibnja. Uvid u Studiju i Sažetke Studije u prostorijama grada Solina i Kaštela, svakog radnog dana od 8 do 13 sati. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ovim putem poziva javnost da se uključi u javnu raspravu, mišljenja se mogu upisati u knjigu primjedbi, izjaviti u zapisnik ili u pisanom obliku dostaviti na adresu Splitsko-dalmatinske županije, Upravni odjel za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša. zeleni magazin | svibanj 2011. | 57

VODIČ

PREPORUČUJEMO

ZELENE FINANCIJE

Ekološki otisak: Kako je razvoj zgazio održivost

Banke ekološki sve osvještenije

Dražen Šimleša

Građanima se nude krediti za kupnju stana, kuće ili uređaja viših energetskih razreda

TIM press – Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Dražen Šimleša, autor nekoliko knjiga o održivom razvoju i utjecajima globalizacije i tehnološkog razvitka na kvalitetu života, u svojoj najnovijoj knjizi traga za odgovorima na pitanje kako je moguće da se u trenutku globalne sveprisutnosti održivog razvoja u medijima, znanosti, politici, poslovnom sektoru i civilnom društvu, stanje u planetarnom okolišu, u svjetskoj biološkoj raznolikosti i planetarnoj klimi kontinuirano pogoršava.

Kontroling između profita i održivog razvoja Nidžara Osmanagić Bedenik i suradnici M.E.P.

Čitatelji će u ovoj knjizi pronaći odgovore na brojna pitanja normativnog, strategijskog i operativnog kontrolinga: u čemu je razlika između društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja, kako izgleda model kontrolinga koji uvažava zahtjeve održivog razvoja, kakav je odnos između strateškog planiranja i kontrolinga u teoriji i u praksi poduzeća u Hrvatskoj...

Obnovljivi izvori energije dr. sc. Ljubomir Majdandžić Izdavač: Graphis

Sve veća potrošnja energije kako u Europi tako i u ostalim razvijenim zemljama, uz stalni rast cijena nafte koja je trenutačno viša od 100 američkih dolara po barelu, naprosto prisiljava svijet na pronalazak novih izvora energije koji će stabilizirati postojeće stanje a u budućnosti imati manju emisiju stakleničkih plinova.

58 | svibanj 2011. | zeleni magazin

U vlak koji grabi u smjeru energetske učinkovitosti, zaštite okoliša te razvijanja ekološke svijesti građana uskočile su i financijske institucije u nas jer u ovoj i idućim godinama bankari očekuju veće stope rasta zelenih nego ostalih kredita. Evo pregleda aktualne ponude:

RAIFFEISENBANK AUSTRIA (RBA)

Osim Eko kredita iz ponude građanima, Erste banka u poslovanju s pravnim osobama prati investicijske projekte iz područja obnovljivih izvora energije i reciklaže otpada.

ZAGREBAČKA BANKA

Raiffeisenbank Austria (RBA u travnju je proširila postojeću ponudu novim Flexi Green stambenim kreditom za stanovništvo. RBA Flexi Green stambeni krediti namijenjeni su kupnji i izgradnju energetski učinkovitih nekretnina, kao i povećanju energetske učinkovitosti postojećih.

Kamatne stope kreću se od 5,75 do 6,75 posto, ovisno o tomu jesu li primanja klijenta usmjerena u RBA ili ne.

ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANKA

Erste&Steiermärkische Banka u svojoj ponudi za građane ima nekoliko modela Eko kredita.

To su potrošački Eko krediti za kupnju energetski učinkovitijih kućanskih uređaja (energetska klasa A i A+). Zatim, kredite za uštedu energije i poticanje upotrebe obnovljivih izvora energije te stambeni Eko kredit za kupnju kuće ili stana energetskog razreda A+, A i B ili izgradnju kuće s visokom energetskom učinkovitošću.

Kamatne stope na te kredite kreću se između 5,9 i 9,2 posto. Rokovi otplate ovise o modelu, kao i najviša dopuštena visina kredita.

Grupa Zagrebačke banke je još lani u travnju predstavila komercijalne Zelene kredite.

Kamatna stopa na te kredite iznosi 4,5 posto te je fiksna tijekom prvih dviju godina otplate. Najveći je iznos Zelenoga kredita 250.000 eura, a rok otplate 360 mjeseci.

Osim za kupnju stanova ili kuća viših energetskih razreda A+, A ili B, odnosno za izgradnju niskoenergetskih kuća, Zeleni krediti mogu biti namijenjeni financiranju troškova izrade projekta, kupnje i ugradnje solarnih kolektora ili drugih sustava iz obnovljivih izvora energije, postavljanja termo-fasada, zamjene krovišta i sličnih zahvata kojima nekretnina postaje energetski učinkovitija.

Dugoročno, ovakvo ulaganje donosi ukupne financijske uštede u korištenju energije te ekološki način života prema standardima Europske unije. Hrvatski su građani to prepoznali i dosad je odobreno gotovo 50 milijuna kuna Zelenih kredita, ističu u Zagrebačkoj banci.

Ta je banka početkom travnja u svoju ponudu uvrstila i Zelene kredite za financiranje kupnje novih automobila, motocikala, četverokotača i skutera. Modeli vozila koji se financiraju Zelenim autokreditima moraju zadovoljiti EURO V normu te im emisija ispuštenog ugljičnog dioksida ne smije prelaziti određenu ekološku prihvatljivu vrijednost.

SEKTOR ZBRINJAVANJA OPASNOG I NEOPASNOG OTPADA

C.I.A.K. d.o.o.

Zagreb, Josipa Lonēara 3/1 tel. 01/3475-612; 37 94 451; fax. 01/3794 219; ciak@ciak.hr; www.ciak.hr