Zin - zeleni magazin 003 by NEstar

ODRŽIVI RAZVOJ • EKOLOGIJA • ODGOVORNO POSLOVANJE • ZDRAVO ŽIVLJENJE

zeleni magazin broj 3· prosinac 2011.·godina I.

U GODINI SUŠE

ZAŠTITA VODA

KAO STRATEŠKI INTERES

Akvakultura: hrana budućnosti traži poduzetnike AKTUALNO

ENERGETIKA

REGIONALNI RAZVOJ

Kako djeluju pročistači komunalnih voda

Uskoro gradnja prve geotermalne elektrane

U Lonjsko polje vraćaju se mladi

PROSINAC 2011. SADRŽAJ EKOPOLITIKA

Voda: razbacujemo li se neprocjenljivim bogatstvom

Akvakultura: hrana budućnosti

ODGOVORNO DRUŠTVO

Cementare su pouzdan partner u zbrinjavanju otpada

24 26 27

Pokažimo djeci put bez alkohola Županije potiču štednju: Krapinsko-zagorska Solarni pilot-projekt u Konzumu

ODRŽIVI RAZVOJ U vodoopskrbu i odvodnju do 2023. planira se uložiti 23,2 milijarde kuna

Intervju Jadranko Husarić: Europa diktira dinamiku zaštite

Baranjci uče čuvati Dunav

Lonjsko polje: Turizam vraća mlade

42 43 44 45

Intense u Samoboru i Koprivnici Obvezno energetsko certificiranje zgrada Dizalica topline spušta račune Projekt Soleglass

OTPAD NIJE SMEĆE

46 48 50 51

Pragovi: zašto spaljivanje diže prašinu? Istarski otpad po EU-standardima Makromikro otkupljuje iskorištenu elektroniku Jestiva ambalaža iz Hrvatske

ZELENE TEHNOLOGIJE

AKTUALNO

ŠTEDIMO ENERGIJU

Svjetski uspjeh Rimac Automobila

Pročistači komunalnih voda: Zagreb, Karlovac, Sisak

Dundović: Zelenim radnim mjestima protiv krize

OBNOVLJIVI IZVORI

14 15

Milijuni u otpadnim vodama Biopročistači u kućanstvu

34 36 37 38 39

Peleti: Velike ambicije, neizvjesni rezultati Erste banka podupire zelene projekte NEXE grupa ulaže u kogeneracije Vruća voda otkrivena uzalud? Geoen: prva geotermalna elektrana

ZAŠTITIMO OKOLIŠ

54 56

Baćinska jezera: kad olupine krase pogled • Zatezanje zakonskih bora • Zelena čitaonica • Jeste li znali

IMPRESUM

zeleni magazin

E-mail: zmagazin@privredni.hr

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković

LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić

IZVRŠNA UREDNICA: Daja Globan Kovačević

FOTOGRAFIJA: Fotolia , Christian - David Gadler

POMOĆNIK IZVRŠNE UREDNICE: Boris Odorčić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić

POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr

TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

TISAK: PRINTERA GRUPA d.o.o.

zeleni magazin | prosinac 2011. | 3

EKOPOLITIKA

Voda je život:raz li se neprocjenljiv Pred Hrvatskom su velike obveze ulaganja u sustave javne odvodnje, a izgradnja komunalnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, čija je vrijednost procijenjena na 23,2 milijarde kuna, trebala bi biti dovršena 2023. godine PIŠE: Boris Odorčić

odorcic @privredni.hr

rvatska se ubraja među vodom bogatije zemlje. Prema dostupnosti i bogatstvu vodenih izvora na petom smo mjestu u Europi. Među 188 zemalja svijeta Hrvatska zauzima 42. mjesto. Zbog toga neprocjenljivoga bogatstva hrvatski građani ne osjećaju problem opskrbe

vodom za piće, koji u svijetu muči, procjenjuje se, više od milijarde ljudi. S druge strane, građani toga nisu svjesni pa često nemarno troše i razbacuju vodu kao da su izvori nepresušni. No zalihe su ograničene, a nestašica pitke vode znači i ozbiljno ugrožavanje zdravlja i života ljudi. To ponajbolje znaju afrička plemena. Jedno od njih, Tuarezi, imaju uzrečicu „Aman iman“, što znači “voda je život“. Ukupno vodno bogatstvo Hrvatske procjenjuje se na oko 112 milijardi prostornih

metara godišnje, od kojih oko 75 posto čine vode vodnog područja rijeke Dunava, a 25 posto vode jadranskoga vodnog područja, i to ako se u obzir uzme samo dio ukupne količine voda koje proteknu našim graničnim rijekama. Ima li se pak na umu ukupna količina voda koja tijekom godine protekne našim graničnim vodotocima, vodno je bogatstvo još veće i iznosi značajnih 156 milijardi prostornih metara. U tom slučaju udio voda vodnog područja rijeke Dunava iznosi značajnih 82 posto. Količine voda koje tijekom godine nastanu na teritoriju Lijepe naše (vlastite vode) iznose oko 26 milijardi prostornih metara uz napo-

Redoviti nadzor smanjio onečišćenja vodotoka U Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva ističu kako Državna vodopravna inspekcija, temeljem dojava Državne uprave za zaštitu i spašavanje, kao i prijava fizičkih te pravnih osoba, intervenira za svako iznenadno i izvanredno onečišćenje voda. Također, intervenira ako postoji opasnost od onečišćenja voda. Godišnje se vodo-

4 | prosinac 2011. | zelenimagazin

pravnoj inspekciji prijavi otprilike 80 do 100 pravnih ili fizičkih osoba zbog onečišćenja. Bitno je naglasiti kako broj prijavljenih onečišćenja voda već nekoliko godina opada jer se redovitim nadzorima državne vodopravne inspekcije na lokacijama registriranih onečišćivača djeluje preventivno. Raspon visina novčanih kazni je, smatraju u resoru, primjeren.

dossie

2011.

godina

bacujemo im bogatstvom? menu da vlastite vode jadranskog vodnog područja u tome čine gotovo 55 posto. POREMEĆAJI I KLIMATSKE PROMJENE U ukupnom vodnom bogatstvu Hrvatske obnovljive godišnje rezerve podzemnih voda čine manje od 10 posto ili oko devet milijardi prostornih metara. Promatrajući sve to u odnosu prema broju stanovnika, na svakog od nas godišnje otpada nešto više od 25 tisuća prostornih metara ukupnog vodnog bogatstva, u čemu nešto manje od šest tisuća prostornih metara čine vlastite vode, odnosno nešto više od dvije tisuće prostornih metara obnovljive rezerve podzemnih voda. Ako se to usporedi s ukupnom godišnjom potrošnjom i potrebom stanovnika koja iznosi oko 125 litara vode po stanovniku, odnosno nešto manje od 50 prostornih metara u godini, jasno je da je riječ o iznimno velikim količinama. Međutim, navedene količine nisu uvijek dostupne i iskoristive, ističu u Hrvatskim vodama. Tehnički gledano, dostupnost tih količina ovisi o njihovu prostornom i vremenskom rasporedu te kakvoći. Tako je upravo ova godina - godina suše. Problemi s prevelikom količinom voda

(poplavama), odnosno s nedostatkom vode (sušama) u budućnosti će, zbog klimatskih promjena, biti sve izraženiji. Također, razvoj gospodarstva značajno utječe na kakvoću voda. Zbog toga je vrlo nezahvalno raditi usporedbe s ostalim državama. Dostupnost vodnog bogatstva u velikoj mjeri ovisi i o izgrađenosti vodnog sustava i moguće ju je u određenoj mjeri povećati njegovim kvalitetnim razvojem i racionalnim upravljanjem. PRVORAZREDNI DRŽAVNI INTERES Dakle, Hrvatska ima resurse, a dostupnost voda, već sada, a još više u budućnosti ovisit će o načinu na koji se o tim vodama skrbi i koliko se održivo njima upravlja. Kad je riječ o državnim interesima, voda mora biti na prvome mjestu! Dugoročno gledano, pred Hrvatskom su velike obveze ulaganja u komunalne uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, odnosno u sustave javne odvodnje općenito. Provedbom tih mjera Hrvatska će se uskladiti sa zahtjevima Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Zahtje-

suše

vi Direktive odnose se na 294 aglomeracije veće od dvije tisuće stanovnika, koliko ih je identificirano preliminarnom analizom, a sastoje se od osiguranja prikupljanja otpadnih voda i izgradnje uređaja za njihovo pročišćavanje. Ukupni procijenjeni troškovi izgradnje koju je potrebno provesti na te 294 aglomeracije procjenjuju se na 23,2 milijarde kuna. Dogovoreno prijelazno razdoblje ili krajnji rok za ispunjenje obveza je kraj 2023., uz dva međuroka, 2018. i 2020. godine.

KLIMATSKE PROMJENE SVE IZRAŽENIJE UTJEČU NA DOSTUPNOST VODNOG BOGATSTVA, RAZVOJ GOSPODARSTVA SVE VIŠE UTJEČE NA KAKVOĆU VODA, STOGA JE ZA ODRŽIV RAZVOJ VODNOG SUSTAVA PRESUDNA I NJEGOVA IZGRAĐENOST I RACIONALNO UPRAVLJANJE

zelenimagazin | prosinac 2011. | 5

EKOPOLITIKA

Sva vrijedna područja još nisu pod zaštitom Cjelokupni teritorij Hrvatske podijeljen je na dva vodna područja: vodno područje rijeke Dunava i jadransko vodno područje, a njihova granica prati prirodnu hidrogeološku granicu između crnomorskog i jadranskog sliva. Jadransko vodno područje obuhvaća i otoke i dio priobalnog mora do granice jedne nautičke milje, mjereno od ravne polazne crte od koje se mjeri širina teritorijalnog mora (vanjska granica unutarnjih morskih voda) prema pučini. Dijelovi vodnih područja proglašavaju se zaštićenim područjima (prema Zakonu o vodama) odnosno područjima posebne zaštite voda njihovim upisom u Registar zaštićenih područja, koji se vodi u Hrvatskim vodama. Ona su grupirana u šest kategorija, a za njihovo proglašenje nadležne su različite institucije. Područja posebne zaštite voda su, primjerice, zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće, područja pogodna za zaštitu gospodarski značajnih vodenih organizama, područja za kupanje i rekreaciju te područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta, gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite. Mnoga potencijalno zaštićena područja još nisu formalno-pravno proglašena, stoga je nezahvalno govoriti o tome koliko ih u Hrvatskoj ima. U proglašenju zaštićenih područja prema Zakonu o vodama najviše je učinilo Ministarstvo kulture te ih je za sada u Registar zaštićenih područja upisano 75, i to onih koja su izravno vezana za, primjerice, kopnene površinske vode. Utvrđeno je da je stanje voda zaštićenih područja u jadranskom vodnom području znatno bolje nego na vodnom području rijeke Dunava, gdje je tek na nešto manje od 40 posto voda zaštićenih područja utvrđeno zadovoljavajuće stanje. Dakle, može se reći da je uspostava Registra zaštićenih područja omogućila prvi put sistematičan i jedinstven pregled zaštićenih područja koja zahtijevaju posebnu pažnju vodnog gospodarstva odnosno upravljanja vvodama. odama..

Relativno kratki rokovi izgradnje, sukladni zahtjevima Europske komisije, dovode u pitanje provedbu u odnosu na socijalno

UKUPNO VODNO BOGATSTVO HRVATSKE PROCJENJUJE SE NA OKO 112 MILIJARDI PROSTORNIH METARA GODIŠNJE, NO OBNOVLJIVE GODIŠNJE REZERVE PODZEMNIH VODA ČINE MANJE OD 10 POSTO ILI OKO DEVET MILIJARDI PROSTORNIH METARA prihvatljiv - postupni porast cijena vode i njihovu konačnu prihvatljivu razinu. Također, nema prostora za postupnu transformaciju vodno-komunalnog sektora (u stručnom, tehničkom i financijskom pogledu), a sadašnje obuhvate komunalnih društava treba žurno proširiti kako bi se izbjegli negativni učinci usitnjenoga 6 | prosinac 2011. | zelenimagazin

komunalnog sektora na održivost poslovanja. Stoga valja biti svjestan da će zahtjeve vodno-komunalnih direktiva, odnosno potpuno usklađenje vodno-komunalne djelatnosti sa standardima Europske unije, biti iznimno teško ispuniti, čak i pri učinkovitoj reformi komunalnog sektora, te uz potpunu mobilizaciju stručnih, tehničkih i financijskih kapaciteta.

RAZGOVARAO: Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rvatske vode ove godine obilježavaju 135 godina organiziranog upravljanja vodnim bogatstvom u Hrvatskoj. Davne 1876. biskup Josip Juraj Strossmayer osnovao je prvo društvo za regulaciju rijeke Vuke i ta se godina uzima kao početak gospodarenja i upravljanja hrvatskim vodama. U sadašnjem trenutku mogućnost priključenja na javni vodoopskrbni sustav iznosi otprilike 80 posto, a priključenje na kanalizaciju oko 43 posto. Želimo li u tome dostići europske standarde, u vodoopskrbu i odvodnju s uređajima za pročišćavanje treba uložiti 35 milijardi kuna, a to je moguće samo uz pomoć fondova EU-a. Zato je najvažnije izrađivati kvalitetne projekte za povlačenje tih sredstava, što Hrvatske vode i čine. Trenutačno se prema pravilima EU-a radi na 39 projekata, vrijednih oko 1,2 milijuna eura. Jadranko Husarić, generalni direktor Hrvatskih voda, smatra kako kapitalni objekti iz vodnoga gospodarstva kao što su uređenje ulaznog profila rijeke Save od slovenske granice do Siska, koji se pojednostavljeno naziva Zagreb na Savi, te kanal Dunav-Sava spadaju u višenamjenske projekte s višestrukim koristima. Stoga ih treba promatrati i pripremati kao kapitalne projekte za fondove EU-a i na taj način pokazati i iskazati kao državne interese. Ponajprije, u kakvom je stanju voda u Hrvatskoj? Kakvoća površinskih kopnenih voda u razdoblju od 2002. do 2008. godine, prema većini pokazatelja, bila je dobra, uz izuzetak mikrobioloških pokazatelja za koje je stanje nešto lošije. Lagano smanjenje organskog onečišćenja površinskih voda, vodnog područja rijeke Dunav, rezultat je izgradnje sustava odvodnje i puštanja u rad novih uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Tako su gradnja i puštanje u funkciju II. stupnja pročišćavanja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba pozitivno utjecali na kakvoću vode rijeke Save nizvodno od Zagreba. Indikator biorazgradivoga organskog onečišćenja od 2002. do 2008. pokazuje izraziti trend smanjenja onečišćenja. Za razliku od velikih vodotoka (Save, Drave i Dunava), koji imaju veliki prijamni kapacitet, manji su vodotoci ugroženiji ispuštanjem otpadnih

Jadranko Husarić, generalni direktor Hrvatskih voda

Europa nam diktira uvjete i dinamiku zaštite U vodoopskrbu i odvodnju idućih desetak godina treba uložiti 35 milijardi kuna uz pomoć fondova EU-a voda i nepovoljnim hidrološkim prilikama (osobito u ljetnom razdoblju) Koji su vodotoci najugroženiji? Najugroženiji u slivu rijeke Dunava su vodotoci u slivovima Ilove i Pakre, Lonje i Trebeža, Orljave, Biđa i Bosuta, Bednje i Karašice. Za neke je karakteristično da osim lošeg stanja i dalje pokazuju blage negativne trendove pogoršanja (Orljava), va), odnosno gotovo neprimjetljiv trend poboljšanja bez obzira na poduzete mjere (Bosut, Bosut, zbog vrlo niske protočnosti i intenzivne ne poljoprivredne proizvodnje u slivu). Vodotoci dotoci Kupe i njenih pritoka, te Une i Bregane gane uglavnom su visoke kakvoće. Vodotoci jadranskog vodnog nog područja bolje su kakvoće od vodotoka ka vodnog područja rijeke Dunava te, izuzme li se nekoliko „vrućih točaka“, može ože se zaključiti da nisu opterećeni komunalnim lnim otpadnim vodama.

VELIKI TEHNOLOŠKI ONEČIŠĆIVAČI MORAJU SE DO KRAJA 2017. USKLADITI S NAJBOLJE RASPOLOŽIVIM TEHNIKAMA I POSTIĆI NAJVIŠI STUPANJ ZAŠTITE OKOLIŠA, A TIME I ZAŠTITE VODA Gdje je utvrđena najlošija ja kakvoća voda s obzirom na organsko onečišćenje? ečišćenje? Najlošija kakvoća utvrđena na je na postajama Gacka kod Otočca, te ponoru onoru Pazinčice i Otuča nizvodno od Gračaca, ca, zbog ispuštanja otpadnih voda gradova Otočca, Pazina

i Gračaca u vodotoke. Od 2006. godine u Pazinu je u funkciji II. stupanj pročišćavanja otpadnih voda, što je značajno utjecalo na smanjenje opterećenja biorazgradivom organskom tvari. Budući da taj vodotok ponire, ovom mjerom zaštite poboljšava se i stanje podzemnih vodenih krških sustava, koje je u razdoblju prije 2006. godine na ovom području bilo značajno narušeno. Kakvoća podzemnih voda tijekom razdoblja od 2004. do 2008. godine, s obzirom na obvezne skupine pokazatelja ispitivanja, na većini mjernih postaja uglavnom je odgovarala visokoj I. vrsti. Izuzetak su bile hranjive tvari i mikrobiološki pokazatelji, za koje je nešto lošije stanje, iako se uočava poboljšanje. Je li vodno zakonodavstvo dobro ili ga je potrebno uskladiti s onim u Europskoj uniji? Kod izgradnje vodovodnih i kanalizacijskih građevina razvoj nam diktiraju EU-ove direktive i Pristupni ugovor. Naše društvo tu nema velikog prostora za određivanje vlastitih prioriteta i tempa izgradnje. Tako, primjerice, svaka aglomeracija s ekvivalentom većim od dvije tisuće stanovnika mora imati jedan od oblika pročišćavanja voda. Mora ga imati, dakle, to nije

naš izbor, ni po vremenu ni po obuhvatu gradnje. Hoće li biti povišenja vodnih naknada i doprinosa? Strategija upravljanja vodama nije predvidjela rast vodnih naknada. Međutim, teško je očekivati da će se načelo europske Okvirne direktive o vodama o punom povratu troškova (uključivo i troškova razvoja) od vodnih usluga – moći ostvariti bez korekcije cijene vodnih usluga i tarifa vodnih naknada. Vodne naknade su ponajprije

EKOPOLITIKA

Tko su najveći zagadivači voda u Hrvatskoj i što se može učiniti ili se već čini kako bi se spriječilo zagadenje? Dominantni izvori onečišćenja voda su stanovništvo i gospodarske aktivnosti. Problem je otpadnih voda koje dolaze od stanovništva, odnosno komunalnih otpadnih voda, relativno niska razina priključenosti na sustave javne odvodnje, kao i niska razina pročišćavanja otpadnih voda, što se odnosi i na količinu voda koje se pročišćavaju, te na primjenu nižih razina pročišćavanja u odnosu na europske standarde. Najveći zagađivači komunalnim otpadnim vodama su područja najveće koncentracije stanovništva i gospodarskih aktivnosti, odnosno područja najvećih aglomeracija. To su aglomeracije Zagreb, Split-Solin, Rijeka, Osijek, Slavonski Brod, Pula-centar, Karlovac-Duga Resa, Sisak, Dubrovnik i Kaštela-Trogir. Razvoj sustava javne odvodnje s uređajima za pročišćavanja otpadnih voda prioritetna je aktivnost, a razvojni prioriteti su sustavi prema veličini s obzirom na postojeće i planirano opterećenje, sustavi kojima će se ostvariti puna funkcionalnost cjeline, te sustavi u područjima u kojima je ustanovljeno pogoršanje stanja voda. U pogledu ispunjenja zahtjeva Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, prva prioritetna skupina kojoj pripadaju i sve gore navedene aglomeracije trebala bi se riješiti do kraja 2018. godine. A veliki tehnološki onečišćivači... Što se tiče tehnoloških otpadnih voda, u skladu s planom za ostvarenje sukladnosti s Direktivom o integriranom sprječavanju i kontroli onečišćenja (IPPC Direktiva), veliki se tehnološki onečišćivači trebaju do kraja 2017. uskladiti s najbolje raspoloživim tehnikama i postići najviši stupanj zaštite okoliša, a samim time i zaštite voda. Svaki onečišćivač treba provesti konkretni set mjera koji je za svaku industriju zaseban i specifičan. U većini slučajeva te mjere podrazumijevaju i izgradnju uređaja za pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda. Ovome svakako treba pridodati i potrebu provođenja mjera zaštite voda od onečišćenja iz raspršenih izvora, što u najvećoj 8 | prosinac 2011. | zelenimagazin

Struktura izvora financiranja vodogospodarske djelatnosti zaštite od štetnog djelovanja voda (2005. - 2011.) 1600 1400 1200 milijuna kn

usmjerene na gradnju novih građevina, i to naknada za korištenje voda te naknada za zaštitu voda – gotovo u 90-postotnom iznosu, dok naknada za uređenje voda i vodni doprinos pokrivaju i razvojne potrebe i potrebe održavanja postojećeg sustava obrane od poplava.

1000 800 600 400 200 0

PRORAČUN VODNI DOPRINOS NAKNADA ZA UREĐENJE VODA

2005. 203,5 428,0

2006. 78,9 319,7 551,0

mjeri predstavlja smanjenje onečišćenja s poljoprivrednih površina primjenom načela dobre poljoprivredne prakse. Koliko je pročistača do sada izgrađeno? Prema našim podacima, danas u Hrvatskoj postoji 109 uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, od čega 97 većih od 500 ekvivalenta stanovnika, s ukupnim instaliranim kapacitetom od 3,8 milijuna ekvivalenta stanovnika. Najveći komunalni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda izgrađen je u Zagrebu, II. stupnja pročišćavanja, kapaciteta 1,2 milijuna ekvivalenta stanovnika, što predstavlja više od 30 posto ukupno instaliranih kapaciteta. Osim spomenutog CUPOV-a Zagreb, od većih izgrađenih komunalnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda mogu se nave-

PROCIJENJENI UKUPNI TROŠKOVI IZGRADNJE SUSTAVA JAVNE VODOOPSKRBE NA 68 VODOOPSKRBNIH ZONA KOJE TREBA IZGRADITI DO KRAJA 2018. IZNOSE OKO 9,8 MILIJARDI KUNA sti uređaji u Koprivnici (uređaj III. stupnja pročišćavanja), Varaždinu, Zadru, Čakovcu, Bjelovaru (II. stupanj pročišćavanja), Šibeniku (I. stupanj pročišćavanja) te u Rijeci, Splitu, Rovinju, Zaprešiću i Dubrovniku (preliminarno pročišćavanje). Od ukupno navedenog broja, 20 uređaja je I. stupnja pročišćavanja, od čega je skoro podjednak broj na jadranskom i na

2007. 0,0 576,3 642,1

2008. 0,0 634,6 713,0

2009. 0,0 602,5 680,8

2010. 0,0 440,0 670,0

2011. 0,1 440,0 670,0

dunavskom slivu. Zatim, 49 uređaja je sa II. stupnjem pročišćavanja otpadnih voda, od čega je na dunavskom njih 19, a preostalih 30 na jadranskom slivu. Sa III. stupnjem pročišćavanja izgrađeno je šest uređaja, od čega su dva kapaciteta većeg od dvije tisuće ekvivalenta stanovnika. Hoće li biti prodaje i privatizacije Hrvatskih voda? Hrvatske vode su javna ustanova, pravna osoba za upravljanje vodama u 100-postotnom vlasništvu Hrvatske. Vodne zalihe i voda kao resurs opće je dobro u vlasništvu Hrvatske. To vlasništvo jamči Ustav i svi zakoni koji tretiraju status vode. Osobno smatram da tako treba i ostati. Nadalje smatram da gospodarenje vodnim zalihama i vodom kao resursom 21. stoljeća treba biti podložno odlukama najviših tijela Hrvatske, a sve radi maksimalne zaštite državnih interesa, zasnovanih na općeprihvatljivim stručnim procjenama održivog razvoja. Kako napreduje navodnjavanje? Tijekom 2004. godine započela je izrada nacionalne strategije za razvoj navodnjavanja, koju je pod nazivom NAPNAV (Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Hrvatskoj) usvojila Vlada u studenome 2005., te je na taj način započet novi ciklus razvoja navodnjavanja. Ovom nacionalnom strategijom zacrtani su dugoročni i kratkoročni ciljevi i rokovi realizacije. U razdoblju od 15 godina predviđeno je povećanje poljoprivrednih površina pod navodnjavanjem za otprilike 55 tisuća hektara, odnosno sa 10.000 hektara (procjena prema popisu iz 2003. godine) na 65 tisuća

ZAJEDNIČKI HRVATSKO-MAĐARSKI EKOPROJEKT hektara površina pod navodnjavanjem u 2020. godini. Za realizaciju ovako ambicioznih ciljeva određen je koordinirani multiaktivni pristup, te slijedom toga paraleno se pristupilo izradi planskih dokumenata na regionalnoj razini (županijski planovi navodnjavanja), uspostavi nacionalnih pilot-projekata, izradi tehničke dokumentacije za nove sustave navodnjavanja, te sanaciji postojećih i izgradnji novih sustava navodnjavanja. Procjena je da za realizaciju ovako ambicioznih ciljeva treba osigurati više od tri milijarde kuna. Što unutar područja upravljanja vodama u Hrvatskoj očekujete nakon ulaska u EU? U razdoblju nakon ulaska u Europsku uniju Hrvatsku ponajprije očekuje intenziviranje već započetih aktivnosti na razvoju vodno-komunalne infrastrukture, dogovorenih tijekom pristupnih pregovora i propisanih Planom provedbe vodno-komunalnih direktiva. Procijenjeni ukupni troškovi izgradnje sustava javne vodoopskrbe na 68 vodoopskrbnih zona

VODOTOCI JADRANSKOG VODNOG PODRUČJA BOLJE SU KAKVOĆE NEGO VODOTOCI DUNAVSKOG PODRUČJA koje treba izgraditi do kraja 2018. iznose oko 9,8 milijardi kuna. Procijenjeni ukupni troškovi izgradnje sustava javne odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda koje na 294 aglomeracije treba izgraditi do kraja 2023. godine iznose oko 23,2 milijardi kuna. Očekujemo da će se takav ambiciozni pothvat realizirati uz gotovo 70-postotno sufinanciranje iz fondova Europske unije, čime će u Hrvatsku ulaziti svježi novac koji će pridonijeti pokretanju gospodarstva i omogućiti otvaranje novih radnih mjesta. Vodno gospodarstvo će također intenzivirati svoje aktivnosti na ublažavanju posljedica klimatskih promjena - poplava i suša dogradnjom i redovitim održavanjem postojećih sustava zaštite od poplava i razvojem sustava navodnjavanja poljoprivrednih zemljišta, uz puno uvažavanje uvjeta zaštite prirode. Vodno gospodarstvo će ujedno dati svoj puni doprinos realizaciji višenamjenskih nacionalnih strateških projekata, kao što su primjerice kanal Dunav - Sava i projekt uređenja i korištenja voda i zemljišta Save kod Zagreba, za koje očekujemo da će se realizirati tijekom sljedećih desetak godina.

Baranjci uče očuvati Dunav Do kraja 2012. uz pomoć IPA sredstava stvorit će se inovativni obrazovni programi za održiv razvoj regije PIŠE: Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privedni.hr

oš jedan vrijedan ekološki projekt što ga iz IPA prekograničnog programa MađarskaHrvatska financira Europska unija pokrenut je u rujnu na područjima Osječko-baranjske županije i mađarske Županije Baranja (Baranya megye). Projekt “Prekogranična zaštita srednjeg Podunavlja – Dunav” vrijedan je 177 tisuća eura, a treba se ostvariti do 31. prosinca 2012. godine. Nositelj projekta je Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, a partneri su Nacionalni Park Dunav-Drava u Mađarskoj, te Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Osječko-baranjske županije. DVOJEZIČNE RADIONICE Osnovni cilj projekta je poticanje održivog upravljanja i zaštita regije Srednjeg Podunavlja kroz prekograničnu suradnju projektnih partnera. “Dunav je ugrožen zbog neodržive ljudske aktivnosti kao što su ispuštanja neobrađenih otpadnih voda, intenzivno poljodjelstvo, kanalizacija rijeka, gubitak (isušivanje) močvara. Namjera je da se projektom potakne snažan regionalni identitet lokalnog stanovništva, kao i osjećaj ekološke odgovornosti, ponos na prirodnu baštinu i znanja o održivom upravljanju. Projekt će stvoriti nove inovativne obrazovne programe koji će pokriti cijelo prekogranično područje Dunava” – objašnjava Jasmin Sadiković, voditelj projekta. Kako bi unaprijedili znanja i upoznali iskustva iz EU-a, organiziran je

studijski posjet nacionalnim parkovima u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, čija će iskustva biti primijenjena u obrazovnim centrima Muzej bijele rode (Kolked, Mađarska) i Eko centru Zlatna Greda u Baranji. Nove edukativne radionice, dvojezično primjenjive za rad na hrvatskom i mađarskom jeziku, bit će dizajnirane za edukaciju lokalnog stanovništva o prirodnim vrijednostima Dunava i skrenuti pozornost na specifične probleme u okolišu. DOBRA PRAKSA I NA FILMU Nadalje, svojevrsna inventarizacija i promocija primjera dobre prakse u hrvatskom i mađarskom dunavskom prekograničnom području bit će i podloga za izradu dokumentarnog filma. Bit će to prvi film koji će pokazati hrvatsku i mađarsku podunavsku regiju kao jedinstveni prirodni prostor. “Želimo potaknuti svijest ljudi, a posebice djece, o zaštiti prirode, lokalnom razvoju i unaprjeđenju ekoloških područja. Uloga Agencije je prvenstveno u promociji tog područja kroz radionice sa školskom djecom kako bi ih se dodatno educiralo o važnosti zaštićenih područja, a u ovom slučaju o vrijednostima i značenju zaštite Dunava i područja uz rijeku” – navodi Ivana Buzuk-Radoš, stručna voditeljica Agencije za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Osječko–baranjske županije. Jedan od očekivanih rezultata tog projekta je i uspostava dugoročne suradnje hrvatskih i mađarskih partnera u obrazovanju i zaštiti ovog dijela Dunava kao jedinstvenog i zajedničkog bogatstva.

zelenimagazin | prosinac 2011. | 9

AKTUALNO

Pročistači komunalnih voda U Hrvatskoj trenutačno radi oko 110 uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda; nekoliko se velikih postrojenja upravo gradi, neki su projekti na papiru... Zeleni magazin provjerio je na tri primjera aktualne prilike i praksu PIŠE Boris Odorčić odorcic@privredni.hr SNIMIO Christian David Gadler

gadler@privredni.hr

10 | prosinac 2011. | zelenimagazin

zagreb:

Sava čistija, tisuće tona mulja trunu na Žitnjaku Nusprodukti pročišćavanja ne smiju se odvoziti na odlagališta, a kako Zagreb još nema spalionice otpada, unutar pogona ZOV-a svake godine ostaje novih 60 tisuća tona mulja!

ribližavajući se automobilom prašnjavom, iako svježe asfaltiranom, cestom prema tvrtki Zagrebačke otpadne vode (ZOV), vozačevu pažnju plijene srebrni krnji stošci na horizontu. Ta geometrijska tijela koja dominiraju krajobrazom promatrača bi mogla podsjetiti na Svemirski centrar John F. Kennedy u Cape Canaveralu na američkoj Floridi. No, riječ je o digestorima za mulj Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba (CUPOVZ). U tim spremnicima za truljenje, objašnjava Ante Pavić, direktor ZOV-a, nastaje mulj kao nusprodukt procesa pročišćavanja. Po zakonu, taj se mulj ne može odvoziti na odlagalište. A kako spalionica otpada još nije izgrađena, ne postoji mogućnost termičke obrade mulja, pa on ostaje unutar pogona. “Ako mene pitate, u Hrvatskoj je odavno trebao biti izgrađen pogon za termičku obradu otpada. Sve ekološki osviještene države koje drže do sebe imaju takvu spalionicu. U našem pogonu se godišnje proizvede 60 tisuća tona mulja koji tu i ostaje. Sve druge varijante zbrinjavanja trenutačno su nam neisplative”, ističe. ZATVOREN EKOLOŠKI KRUG Međutim, do trenutka kada mulj završi u digestoru, dug je put te složen proces pročišćavanja koji započinje mehaničkim zahvatom svih otpadnih voda iz glavnoga odvodnoga kanala, odnosno iz južnog i sjevernog Zagreba. “U tom prvom dijelu mehanička ruka izvlači krupni otpad iz kanalizacijske vode koja je dotekla iz glavnoga odvodnoga kanala. Potom fina i gruba rešetka te tzv. pjeskolovi i mastolovi skupljaju ostali otpad iz vode. Pijesak se odvodi do posebne zgrade u kojoj se ispire, a prljava voda se ponovno vraća u proces pročišćavanja. Čisti pijesak se odvozi na deponij. Mast se skuplja u spremnike, a prije nego što smo napravili digestore za mulj, izvozili smo je. Danas tu mast

pretvaramo u bioplin koji se pomoću generatora pretvara u električnu energiju. Uz mast, ali i ostale organske materijale, trenutačno podmirujemo oko 80 posto vlastitih potreba za električnom energijom

PROČIŠĆAVANJE U CUPOVZ-u ZAPOČINJE MEHANIČKIM ZAHVATOM SVIH OTPADNIH VODA IZ GLAVNOG ODVODNOG KANALA, ODNOSNO JUŽNOG I SJEVERNOG ZAGREBA koju proizvodimo u bioplinskom postrojenju. Tako u ovom pogonu i procesu, koliko god je moguće, zatvaramo ekološki krug”, objašnjava Pavić. VLASTITI LABORATORIJ U razdjelnoj građevini, nastavlja on, otpadne vode se razdjeljuju za početak biološkog pročišavanja ili aeraciju. “U tom dijelu procesa pročišćavanja upuhuje se zrak i umjetno stvaraju prirodni uvjeti za razvoj mikroba koji pomažu, tj. jedu organski materijal i prerađuju ga. Zato se taj stupanj zove mikrobiološki proces pročišćavanja. Stari mikrobi padaju na dno, a mlađi nastavljaju proces čišćenja. Ukratko, ovdje stvaramo pogodne uvjete kako bi se

mikrobi mogli što brže razmnožavati te tako preraditi što više organskih čestica”, napominje. U naknadnim taložnicima, pak, odvija se zadnji dio “biologije”, i to je zapravo završetak pročišćavanja. Nakon toga, pročišćena otpadna voda se ispušta u kanal koji je odvodi u Savu. “Pročišćena otpadna voda se konstantno analizira. Osim kontrole u vlastitom laboratoriju, državne institucije također prate kakvoću pročišćene vode. Tako se provjeravaju ugovorne stavke o pročišćavanju voda”, kaže direktor Pavić. To potvrđuje i Nikolina Gradečak, voditeljica laboratorija ZOV-a. “Voda se analizira od početka do kraja, i to 24 sata na dan. Provjeravamo njenu kvalitetu na ulazu u proces pročišćavanja te na izlazu, a kada se uoči nepravilnost, odmah reagiramo. Također, provjeravamo i kako rade svi uređaji na pročistaču”, ističe. Osim laboratorija, u sklopu postrojenja koje se prostire na otprilike 130 hektara i koje je najveći komunalni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u nas, nalazi se i kontrolna soba. U njoj se evidentira svaka nepravilnost u radu postrojenja otkada je pročišćen prvi prostorni metar otpadne vode. K tomu, računalno se kontrolira rad te upozorava, primjerice, kada je vrijeme promjene ili pregled nekog dijela ovog sofisticiranog postrojenja. Baš kao na Floridi. zelenimagazin | prosinac 2011. | 11

AKTUALNO

karlovac:

KARLOVAC:

Uređaj pušten u pokusni rad

radnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Karlovca i Duge Rese započela je u listopadu 2008. potpisivanjem ugovora s konzorcijem na čijem su čelu tvrtke Alpine Bau, Machowetz&partner te Ginzler, a koji je pobijedio na međunarodnom natječaju. Tatjana Stepinac, voditeljica Odjela za pročišćavanje otpadnih voda u karlovačkoj tvrtki Vodovod i kanalizacija, ističe kako je upravo započeo pokusni rad uređaja, nakon čega slijedi tehnički pregled. “Uređaj pročišćava otpadne

NA UREĐAJU U KARLOVCU U BIOISPITIVANJA ĆE SE UKLJUČITI I UČENICI I STUDENTI vode Karlovca i Duge Rese, a dimenzioniran je na biološko opterećenje od 98.500 ekvivalenta stanovnika. Na uređaju se pročišćava otpadna voda mješovitih kanalizacijskih su-

tvrtka Vodovod i kanalizacija Karlovac kreditno se zadužila kod Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od četiri milijuna eura, a iz državnog proračuna osigurano je 1,5 milijuna eura.

stava spomenutih gradova, tj. domaćinstava i industrije. Postojeći ispusti otpadnih voda u Karlovcu, uglavnom u rijeku Kupu, spojit će se glavnim kolektorom na uređaj”, objašnjava. Izgradnja uređaja jedan je od ugovora ISPA mjere za koji su dobivena sredstva iz tog pretpristupnog fonda u iznosu od 22,5 milijuna eura. Najveći dio za financiranje gradnje uređaja zapravo su devet milijuna eura iz pretpristupnog fonda ISPA. K tomu,

BIOMONITORING NA UMJETNOM JEZERU “Rad uređaja financirat će se iz naknade za pročišćavanje koju će plaćati fizičke i pravne osobe”, napominje Tatjana Stepinac. Uređaj ima tercijarni stupanj pročišćavanja. Sastoji se, među ostalim, od ulazne crpne stanice s mehanikom, pjeskolova, mastolova, taložnika te anaerobnih bazena. Proizvedeni plin koristi se za zagrijavanje upravne zgrade, radionice te grijanje mulja. Kako je istaknula voditeljica Stepinac, na uređaju je predviđen biomonitoring i putem izgrađenog umjetnog jezera, na kojem će učenici i studenti moći provoditi određena bioispitivanja i upoznavati se s procesom prerade otpadnih voda.”

sisak:

SISAK:

Projekt na popisu prioritetnih

rema zadnjem terminskom planu, gradnja uređaja za pročišćavanje voda grada Siska treba početi u prvim mjesecima 2013. godine. Završetak radova i puštanje u pogon očekuje se u 2014. godini. Inženjer Mladen Knežević, direktor tvrtke Sisak projekti, kaže kako je taj projekt, ispunivši postavljene uvjete za prioritetno ulaganje, uvršten na popis Hrvatske IPA strategije za sektor okoliša kao prioritetni jer pridonosi poboljšanju kakvoće vode u Savi, njenim pritocima i Dunavu. UJEDINJENJE SUSTAVA “Ulaganjem u odvodnju obnovit će se i upotpuniti glavni elementi sustava odvodnje otpadnih voda kako je predviđeno europskom Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Izgradnjom novih kolektora, te građevina na mreži odvodnje, otpadna voda će se usmjeriti prema 12 | prosinac 2011. | zelenimagazin

lokaciji budućeg uređaja za pročišćavanje, nizvodno od grada ili u južni dio Siska, na prostor od otprilike 30 tisuća četvornih metara koji je smješten između Termoelektrane Sisak i mosta Crnca preko rijeke Save. Ujedinjavanjem sustava javne odvodnje stvorit će se i tehnički uvjeti za priključivanje gravitirajućih naselja u cjeloviti sustav odvodnje Siska”, napominje Knežević.

Financiranje projekta provodit će se iz triju izvora. Točnije, otprilike 21,8 milijuna eura nepovratnih spredstava otpada na IPA

KAPACITET ZA 60 TISUĆA STANOVNIKA Gradnjom uređaja za pročišćavanje i novih kolektora, nastavlja taj inženjer građevinarstva, eliminirat će se svi dosadašnji ispusti, a time i onečišćavanje. “Na lokaciji nizvodno od Siska izgradit će se centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, gdje će se pročišćavati sve otpadne vode prije ispuštanja u Savu. Uređaj će imati kapacitet od 60 tisuća ekvivalenta stanovnika”, naglašava.

program Europske komisije. Ostatak će se namaknuti kreditnim zaduženjem komunalnog poduzeća Sisački vodovod u iznosu od devet milijuna eura, a lokalna zajednica će sudjelovati s otprilike 1,9 milijuna eura. “Financiranje rada uređaja za pročišćavanje osigurano je kroz primjenu tarifnog sustava, što podrazumijeva cijenu vode i odvodnje kao i oslobađanje od plaćanja većeg dijela dosadašnjih obveza, tj. naknada za onečišćenje, s obzirom na razinu ispuštanja pročišćenih otpadnih voda”, zaključio je Knežević.

PROČIŠĆAVANJE SISAČKIH VODA OD VELIKE JE VAŽNOSTI ZA POBOLJŠANJE KAKVOĆE DUNAVSKOG VODNOG SLIVA

HBOR KREDITIRANJA PROJEKATA ZAŠTITE OKOLIŠA, ENERGETSKE UČINKOVITOSTI I OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Do trenutka kada mulj završi u digestoru, dug je put te složen proces pročišćavanja

CILJ PROGRAMA Realizacija investicijskih projekata kojima je svrha: saniranje odlagališta otpada, poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada, gospodarenje otpadom, obrade otpada i iskorištavanja vrijednih svojstava otpada, poticanje čistije proizvodnje, odnosno izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada i emisija u proizvodnom procesu, zaštita i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, provedba nacionalnih energetskih programa, poticanje korištenja obnovljivih izvora energije (sunce, biomasa i dr.), poticanje održive gradnje, poticanje čistijeg transporta, te drugih projekata kojima se zaštićuje okoliš, postiže energetska učinkovitost te uvode obnovljivi izvori energije. KRAJNJI KORISNICI KREDITA Jedinice lokalne i regionalne samouprave, komunalna društva, trgovačka društva, obrtnici i ostale pravne osobe NAČIN KREDITIRANJA Putem poslovnih banaka ili izravno NAMJENA KREDITA Ulaganje u osnovna sredstva - zemljište, građevinske objekte, opremu i uređaje. HBOR kreditira do 75% predračunske vrijednosti investicije bez PDV-a.

Mikrobi jedu organski materijal i prerađuju ga. Zato se taj stupanj zove mikrobiološki proces pročišćavanja

Voda se analizira od početka do kraja, i to 24 sata na dan. Provjerava se njena kvaliteta na ulazu te izlazu

UVJETI KREDITA Kamatna stopa: 2 do 4% godišnje*, ili tromjesečni EURIBOR + 2 postotna boda godišnje Poček: do 3 godine Rok otplate: do 14 godina, uključujući i poček

Detaljnije informacije potražite na www.hbor.hr, upitom na brojeve telefona 01/45 97 817 ili elektronskom poštom na infrastruktura@hbor.hr * ovisno o iznosu odobrene subvencije od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (uvjete vidjeti na www.fzoeu.hr)

Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba prostire se na otprilike 130 hektara

Strossmayerov trg 9, 10000 Zagreb e-mail: ured-uprave@hbor.hr | Tel: 01 4591 666, fax: 01 4591 721

AKTUALNO

Zbrinjavanje u industriji

Milijuni plivaju u otp vodama Usluge koje na obradi voda u proizvodnom procesu pruža veliko donose tvrtkama višestruke uštede

PIŠE Igor Vukić vukic@privredni.hr

eslo im je: što manje otpadnih voda. A kad te inače skupe otpadne vode ipak nastanu kao nusproizvod, obradit će ih i zbrinuti na najučinkovitiji način, ali i pomoći proizvodnim tvrtkama da smanje njihovu količinu. Riječ je o 3m iz Vukovine kod Velike Gorice, poduzeću za obradu vode, s dvadeset godina iskustva u toj djelatnosti. Referentna lista im je podugačka. Tu su Dioki, Zagrebačka i Karlovačka pivovara, Pliva i Strabag. Zaposlili su ih i PIK Vrbovec, Jana i Ledo, Zagrebački holding, Klara i Saponija. Rade i za Ina maziva te Nexe grupu, pa sve do osamdesetak javnih vodovoda po cijeloj Hrvatskoj. Oko 70 posto prihoda ostvaruju na hrvatskom tržištu, a 30 posto 14 | prosinac 2011. | zelenimagazin

proizvoda i usluga prodaju u BiH, Makedoniji, Kosovu... ISPLATIVA ULAGANJA Naizgled paradoksalno, u krizi su im porasli prihodi. Marko Vuković, direktor 3m-a, objašnjava da je to zato što su proizvodne tvrtke shvatile kako ulaganjem u suvremene tehnike zbrinjavanja otpadnih voda mogu ostvariti znatne uštede. Milijuni koji su se plaćali za otpadne vode koje su odlazile u javne vodovodne sustave, mogu se bolje iskoristiti u tekućem poslovanju. Nije stoga neobično što je ta tvrtka s dvadesetak zaposlenih u krizi zaposlila četvero novih radnika i dvaput svima povisila plaće. Kupcima nude kompletnu uslugu – od analize korištenja vode u proizvodnom procesu i predlaganja rješenja preko isporuke odgovarajuće opreme do servisa i kasnijeg praćenja instaliranih sustava. Njihov posao nisu samo otpadne vode, već optimizacija korištenja

vode u proizvodnim procesima. Osobito je to važno u industriji alkoholnih i bezalkoholnih pića, gdje se postavljaju rigorozni zahtjevi kvalitete i čistoće.

NA KRKU JE TVRTKA 3M ZAPOČELA PILOT-PROJEKT DESALINIZACIJE BOĆATIH VODA KOJE SE POTOM MOGU KORISTITI I ZA PIĆE Tvrtka 3m je zastupnik nekoliko uglednih zapadnoeuropskih proizvođača tehnike i sredstava za pročišćavanje voda, a nešto i sam proizvodi u Vukovini. Vjerojatno bi im vlastita proizvodnja bila i veća da dulje od godine nisu čekali dozvole za proširenje svog proizvodnog pogona. No kočnice koje im postavlja lokalna uprava, nisu im smetale da prošire krug poslovnih partnera.

PROČISTAČI U KUĆANSTVU

adnim goričko poduzeće 3m ISKORISTIVA I KIŠNICA Dugogodišnje iskustvo i stečena stručna znanja omogućuju im da zadovolje najrazličitije zahtjeve korisnika. Kupci od njih mogu naručiti cjelokupno postrojenje i dotrajalo zamijeniti poput rezervnog dijela u automobilu. Tvrtka 3m će instalirati i održavati taj sustav, obaviti preventivne preglede i predložiti druge vrste ušteda. Otpadne vode mogu se pročišćavati i ponovno upotrebljavati u proizvodnom procesu. Hrvojka Bajtal, izvršna direktorica 3m-a, kaže kako imaju rješenja i za korištenje kišnice koju mogu svojim strojevima dovesti do razine kvalitete za bilo koju industrijsku obradu. Jedan dio poslovnog uspjeha tvrtke 3m leži i u aktivnom pristupu potencijalnim kupcima. Izvršna direktorica objašnjava da su, uz ostalo, o svom trošku organizirali obrazovne skupove za predstavnike proizvodnih tvrtki, gdje su im demonstrirali prednosti svog rada. Također, često kreditiraju vlastite kupce koji instaliranu opremu otplaćuju na rate, uvjeravajući se u postignute uštede. Razradili su i sustav za desalinizaciju boćatih voda, kakve se skupljaju u cisternama na jadranskim otocima. Bez kemije, na ekološki prihvatljiv način, stručnjaci tvrtke tu vodu mogu dovesti do razine vode za piće. U Baškoj na Krku započeli su jedan takav pilot-projekt. Približavanje Hrvatske Europskoj uniji za tvrtku 3m otvara dodatne mogućnosti. Oni su već sada spremni svojim rješenjima ispuniti zahtjevne ekološke kriterije koje će pred proizvođače postaviti punopravno članstvo.

Iz septičke jame natrag u vodokotlić PIŠE Drago Živković zivkovic@privredni.hr

a hrvatskom tržištu više je tvrtki koje nude i male sustave biološkog pročišćavanja za kućanstva. Takvi su pročistači posebno popularni u primorskim i otočnim mjestima koja nemaju gradsku kanalizaciju. Uz biološke pročistače kao gotove proizvode, tvrtke u pravilu daju i garanciju, te usluge nadzora i održavanje. Osnovna karakteristika takvih bioloških pročistača je visoka učinkovitost, jer se njima uklanja i više od 90 posto organske tvari. Kakvoća vode na izlazu iz pročistača, osobito u sustavima s dodatnom dezinfekcijom, omogućava ispuštanje vode i u otvorene vodotoke ili korištenje za navodnjavanje poljoprivrednih površina. MOĆNI MIKROORGANIZMI Biološki pročistači za kućanstva mogu se instalirati i u postojeće septičke jame, što bitno smanjuje troškove investicije. Dobar primjer su modularni pročistači riječke tvrtke Acquamarin, koji rade na principu obrade mulja aktiviranjem na fiksnoj podlozi. Dio uređaja koji se postavlja u septičku jamu sastoji se od nekoliko saćastih segmenata, čija uloga je povećanje površine na kojoj se razvijaju bakterije, a time i povećanje učinkovitosti i kapaciteta uređaja. Tvrtka Borplastika

iz Kneževih Vinograda radi tri vrste bioloških pročistača za kućanstva, koji se mogu koristiti i za manje hotele ili restorane. Proton iz Gornjega Kneginca instalira i biljni uređaj, u kojem se pročišćavanje otpadnih voda na biljnoj gredici bazira na zajedničkom djelovanju zemlje, mikroorganizama i biljaka. Biljke u takvom pročistaču potiču rast mikroorganizama, održavaju ujednačenu temperaturu tla i svojim korijenjem sprječavaju njegovo začepljenje. ZADOVOLJNI I TURISTI Eko-voda iz Kukuljanova radi biološke pročistače koji se postavljaju na pješčanu posteljicu i ne zahtijevaju armirano-betonsku ploču. Vrlo su čvrsti i otporni, pa se iznad njih mogu napraviti parkirna mjesta za osobne automobile i laka dostavna vozila. Jamstva na rezervoare su do 15 godina, a na elektromehaničke dijelove do tri godine. Slične pročistače izrađuje i karlovačka tvrtka Interplan, jedna od sljednica bivše Jugoturbine. U njihovoj je ponudi i model BIOTIP turist, posebno pogodan za privatne iznajmljivače. Uređaj se uključuje dva dana prije dolaska gostiju i isključuje dva dana nakon odlaska. Može biti nadzemni, ukopan ili poluukopan u zemlju, pokriven nagaznom rešetkom, betonskom pločom s otvorima ili potpuno otkriven. Ne ispušta nikakve neugodne mirise, a pročišćena voda se može ispustiti, koristiti za zalijevanje zelenila ili ispiranje vodokotlića.

zelenimagazin | prosinac 2011. | 15

AKTUALNO

AKVAKULTURA: u Hrvatskoj nedovoljno prepoznata razvojna gospodarska grana

HRANA BUDUĆN vodenog uzgoja PIŠE: Sanja Plješa

pljesa@privredni.hr

ako u Hrvatskoj akvakultura još nije dovoljno prepoznata, ta gospodarska grana ima sve veću važnost u svijetu. Mnogi je definiraju kao granu ribarstva koja se bavi uzgojem organizama koji žive u vodi. No, ona ima i svoju podvrstu, poznatu pod imenom marikultura, a koja obuhvaća uzgoj raznih morskih organizama. Neki smatraju kako se u akvakulturu može uvrstiti i uzgoj raznih biljaka, primjerice rajčica, patlidžana ili salata, koje se komercijalno proizvode u vodenim sredinama. U svijetu akvakulturna proizvodnja hrane kao gospodarska grana bilježi rast od čak 10 posto na godišnjoj razini. Ujedno je to najveća stopa rasta među svim granama proizvodnje hrane na svjetskoj razini. Ekonomski analitičari i stručnjaci koji se bave akvakulturom uvjereni su kako će se za desetak godina radi prehrane svjetskog stanovništva u akvakulturi uzgajati više od polovine hrane iz vodenih sredina. Postavlja se stoga pitanje: na kakvom je stupnju razvoja akvakultura u našoj zemlji? HRANA IZ VODENIH SREDINA SVE TRAŽENIJA Potrošnja ribe i morskih proizvoda po stanovniku u Hrvatskoj je među najnižima u Europi. To je pomalo paradoksalno jer smo poznati po mediteranskoj prehrani, koja se sastoji upravo od tih morskih organizama, među kojima su mnogi od njih bogati vrijednim omega 3 kiselinama, 16 | prosinac 2011. | zelenimagazin

potrebnim za očuvanje zdravlja. Ipak, u posljednje vrijeme raste svijest ljudi o važnosti korištenja tih vrsta namirnica u prehrani, pa se akvakultura ipak razvija i kod nas. Također, planovi razvoja akvakulture u Hrvatskoj zbog skorog ulaska naše zemlje u EU moraju biti usklađeni i s europskim pravilima i stanjem u toj gospodarskoj grani.

U HRVATSKOJ SE U AKVAKULTURI GODIŠNJE PROIZVEDE OKO ŠEST TISUĆA TONA SLATKOVODNE RIBE, ČETIRI TISUĆE TONA TUNE, TRI TISUĆE TONA LUBINA I KOMARČE TE TRI TISUĆE TONA DAGNJI I KAMENICA Na svjetskoj razini noviju su povijest akvakulture značajno obilježili Odjel za ribarstvo Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (UN) te Program za razvoj i koordinaciju akvakulture u doba dok je postojao. Te su dvije institucije davale novčanu i stručnu pomoć za razvoj akvakulture, i to zemljama s niskim dohotkom i nedostatkom hrane. Prema nekim procjenama, akvakultura bi 2030. godine trebala osiguravati više od 50 posto potreba ljudi kad je riječ o svim vrstama proizvoda iz vodenih sredina. Stoga mnoge države dodatno podupiru tu granu u proizvodnji hrane jer ona ima mnogo

Od 2003. studij na Odjelu za akvakulturu

Stručnjaci se školuju u Dubrovniku Kako bi se unaprijedio razvoj akvakulture, na dubrovačkom je veleučilištu potkraj 2003. akvakulturu. Time godine osnovan Odjel za akva su otvorene nove mogućnosti za unaprjeđivanje i razvojj ttee gospodarske ggrane na obrazovnoj i znanstveno-razvojnoj zna n nstveno-razvojnoj razini. Ipak, ako Hrvatska Hrrva H v tska želi pratiti ostale zemlje i gospodarski mora znatno i ppo oddaarski napredovati, tada m neprekidno raznovrsnost i kvalinne epprrek ekiiddno povećavati raznov ttetu te tu proizvoda akvakulture, ali i ukupnu proizvodnju i njenu održivost. održivo

OSTI dolazi iz Mnoge države u svijetu podupiru akvakulturnu proizvodnju – procjenjuje se da će do 2030. ta gospodarska grana zadovoljavati više od 50 posto ljudskih potreba za svim vrstama hrane koja ovisi o vodenim sredinama, a to otvara brojne mogućnosti i našim poduzetnicima

zelenimagazin | prosinac 2011. | 17

AKTUALNO

Kao perspektivna grana, akvakultura otvara i nova radna mjesta

veće neiskorištene mogućnosti nego, primjerice, samo ribarstvo. MALOSTONSKA POSLASTICA NEMA KONKURENCIJE Naša zemlja ima i odlične preduvjete i tradiciju u akvakulturi. Potvrđuju to statistički podaci o tome kako se u Hrvatskoj u akvakulturi godišnje proizvede oko šest tisuća tona slatkovodne ribe, četiri tisuće

MARIKULTURA JE POSEBNO VAŽNA ZA UKUPAN GOSPODARSKI RAZVOJ SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, GDJE ZA NJU POSTOJE IZNIMNE KOMPARATIVNE PREDNOSTI tona tune, tri tisuće tona lubina i komarče te tri tisuće tona dagnji i kamenica. Mnogi turisti, domaći i strani, koji dolaze na

odmor u odredišta južno od Ploča, znaju da se u Malostonskom zaljevu već godinama uzgajaju školjkaši, posebice kamenice. No, je li to dovoljno za cijelu državu? Poljoprivrednici iz Malog Stona, štoviše, žele uzgajati i više nego što Hrvatska treba njihovih kamenica, koje imaju i svoj latinski naziv - Ostrea edulis. Naime, kamenice bi trebale postati brend toga kraja i zalog ruralnog razvoja malostonskog područja. Kao brend malostonska bi kamenica imala velike izvozne mogućnosti, jer je to jedan od rijetkih hrvatskih proizvoda koji nema ozbiljnije konkurencije u Europi. O tome su raspravljali domaći i inozemni stručnjaci na brojnim znanstveno-stručnim skupovima, te zaključili kako je ta kamenica dugoročno velik tržišni i izvozni potencijal te sigurno može biti „hrvatski izvozni proizvod za 21. stoljeće“. No, osnovni uvjet da bi to i postala razvoj je moderne industrije, izgrađene prema europskim standardima kakvoće, te dovoljno velika proizvodnja kako bi se kamenice plasirale na europsko tržište.

Vrste i načini akvakulturne proizvodnje Prema vrsti uzgajanih organizama, akvakultura se dijeli na pet grana: • piscikultura – uzgoj riba • krustacikultura – uzgoj rakova • ostreikultura – uzgoj kamenica

• mitilikultura – uzgoj dagnji • algokultura – uzgoj alga

Prema mjestu uzgoja dijeli se na: • uzgoj na kopnu tj. na ribnjacima, • uzgoj na moru, na mrežnim preprotočnim kanalima, silosima i u gradama i tzv. kavezima (druga bazenima (prva slika desno) slika desno) Osim Hrvatske, i Grčka ima kaveznu proizvodnju u priobalju, dok Egipat, Maroko i Italija imaju lagunarni tip uzgoja. To je tzv. zarobljavanje prirodne mlađi mrežnim pregradama. Malta, Cipar, Francuska i Španjolska prakticiraju off shore ili semi off-shore tehnologije u akvakulturi. 18 | prosinac 2011. | zelenimagazin

Malostonska kamenica kao brend nema veće konkurencije

HRVATSKU TUNJEVINU KUPUJU JAPANCI Osim uzgoja kamenica, u Hrvatskoj je važan razvoj ribarstva, koji se sastoji od

AKVAKULTURNA PROIZVODNJA HRANE U SVIJETU BILJEŽI RAST OD ČAK 10 POSTO NA GODIŠNJOJ RAZINI, ŠTO JE I NAJVEĆA STOPA RASTA MEĐU SVIM GRANAMA PROIZVODNJE HRANE NA SVJETSKOJ RAZINI nekoliko podsektora, a to su slatkovodna akvakultura, ulov slatkovodne ribe, morska akvakultura, ulov morske ribe, prerada ribe i ostalih morskih organizama, kao i cjelokupna kontrola i inspekcija. Ribarstvo kao poljoprivredna grana prisutno je na području od 34.000 četvornih kilometara teritorijalnog mora i u slat-

ŠTO KAŽU PROIZVOĐAČI HRANE

U marikulturi proizvodnja stagnira Vodeni organizmi sve su traženiji na svjetskom tržištu

kovodnim sustavima naših dviju glavnih rijeka, Save i Dunava s pritocima. Jedna od hrvatskih županija koje prednjače u razvoju akvakulture je Splitsko-dalmatinska. S obzirom na to da ta županija ima velik morski akvatorij, na plodnim područjima u/i/uz more izgrađeni su kapaciteti za razvoj akvakulture i marikulture. Na taj se način uzgajaju pastrve, lubin i komarče te posebice tuna. Zbog svoje iznimne kakvoće, jadranska se tuna odlično prodaje na zahtjevnom japanskom tržištu. Nesumnjivo, akvakultura je djelatnost koja je značajna za ukupan gospodarski razvitak Splitsko-dalmatinske županije jer tu marikultura ima iznimne komparativne prednosti. NORVEŠKA U SVJETSKIH TOP 10 No, kakvo je stanje drugdje u Europi i u svijetu? Akvakulturna proizvodnja hrane razvijena je u mnogim europskim zemljama, a u Norveškoj je to najvažnija industrija. Mnoga obalna mjesta i gradovi u toj zemlji ovise o prihodima iz akvakul-

Dok se naši morski proizvodi dobro prodaju na stranim tržištima - bijela riba u Europi, tuna u Japanu proizvođače školjaka opterećuju brojne teškoće

ako bismo dobili detaljniji uvid u razvoj akvakulture u Hrvatskoj, za Zeleni magazin porazgovarali smo s nekoliko obrtnika koji se kod nas bave tom djelatnošću. Jedan od njih je Antun Pavlović proizvođač školjaka iz Malog Stona, ujedno predsjednik Klastera marikulture Split. „Kao proizvođač, osobno se manje bavim proizvodnjom nego problemima marikulture općenito. Na razini klastera, naime, ipak možemo razgovarati s predstavnicima državnih institucija i

ČLANOVI KLASTERA MARIKULTURE SPLIT GODIŠNJE PROIZVEDU I VIŠE OD PET TISUĆA TONA BIJELE RIBE, POSEBICE LUBINA I KOMARČE resornih ministarstava, ali i inozemnim partnerima kako bismo upozorili na probleme koji nas muče“, rekao je Pavlović. Govoreći o razvoju marikulture, Pavlović je istaknuo kako u Hrvatskoj tskoj postoje tri uspješne tvrtke koje see bave uzgojem tune. Njihova ukupna godišnja odišnja na se proizvodnja iznosi 3500 tona, tuna izvozi, i to posebice na područje Japana, od je gdje postiže odličnu cijenu. Prihod nešto veći od 50 milijuna američkih kih dolara. Članovi klastera marikulture Split godišnje proizvedu i više šee od pet tisuća tona bijele ribe, posee-

bice lubina i orade. Bijela riba se izvozi u zemlje EU-a, ponajviše u Italiju. VELIKE ŠTETE NA STONSKOM PODRUČJU U 2010. godini izlovljeno je oko dvije tisuće tona školjaka, što je u odnosu na ranija razdoblja vrlo velika stagnacija, upozorava Pavlović. Do prije 10 godina proizvodnja školjaka iznosila je oko tri tisuće tona, ali se zbog vremenskih nepogoda i predatora smanjila. Još nije poznato jesu li velike količine orada koje su se pojavile u Jadranskom moru, a uništavaju školjke, došle u naše more zbog globalnog zatopljenja ili nekih drugih razloga. Posebice su velike štete nastale na stonskom području. Proizvodnja kamenica pak oscilira. Te su školjke prije četiri i pet godina imale teškoće u reprodukciji, nakon toga se situacija malo popravila, ali uzgajivači se sada ponovno suočavaju s istim problemom. Ipak, proizvodnja školjaka u našoj zemlji ima veliku perspektivu, ističe predsjednik splitskoga klastera. Napominje pak kako je situacija u ribarstvu u Hrvatskoj loša, ali nije puno bolje ni na cijelom Mediteranu.

zelenimagazin | prosinac 2011. | 19

AKTUALNO ture. Ribolov i akvakultura čine oko šest posto ukupnog izvoza Norveške. Vrijednost izvezenih ribljih proizvoda u prošloj je godini iznosila oko 54 milijarde norveških kruna, što je oko devet milijardi američkih dolara. Akvakultura čini više od 60 posto ukupnog izvoza riblje industrije te zemlje. U toj gospodarskoj grani postoji oko pet tisuća radnih mjesta, koja se uglavnom odnose na uzgoj i preradu ribe. Osim toga,

KINA DRŽI 66,7 POSTO UKUPNE SVJETSKE AKVAKULTURNE PROIZVODNJE, NA DRUGOM JE MJESTU PODRUČJE AZIJE I PACIFIKA KOJE POKRIVA 22,8 POSTO ta gospodarska grana otvara radna mjesta u brojnim drugim industrijama, primjerice prijevozu, pakiranju, proizvodnji hrane za riblji uzgoj, ribarske opreme za proizvodnju i preradu ribe i školjaka. Prije tri godine u akvakulturi Norveške bilo je 20 tisuća radnih mjesta. Norveška je i jedan od najvećih proizvođača atlantskog lososa u svijetu, a protekle je godine proizvela oko 95 tisuća tona lososa. Proizvodnja kalifornijske pastrve iznosila je oko 50 tisuća tona. Osim toga, u Norveškoj se uzgajaju bakalar i razne vrste školjaka, ali u manjim količinama. KINA SVJETSKI BROJ JEDAN Promatrajući po svjetskim regijama, akvakulturna proizvodnja količinski je najveća na području Kine, a ta zemlja zauzima 66,7 posto ukupne svjetske proizvodnje u toj gospodarskoj grani. Slijedi područje Azije i Pacifika, koje pokriva područje od 22,8 posto te ostale zemlje koje ukupno čine područje od 10,5 posto. Među tim ostalim zemljama najviše se

Akvakultura je tehnološki sve naprednija 20 | prosinac 2011. | zelenimagazin

UZ RIJEKE SAMO POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA

Na kontinentu sve manje ribara Proizvođačima hrane pomogla bi zelena burza, s koje bi dobivali signale u što se i kada isplati ulagati

remda kontinentalni dio Hrvatske ima odlične predispozicije za razvoj akvakulture, ljudi se tu, kako je za Zeleni magazin rekao obrtnik-poljoprivrednik Krešimir Čorić iz Iloka, uglavnom i dalje drže mješovite poljoprivrede. On se konkretno bavi ratarstvom, stočarstvom i vinogradarstvom, te amaterski vinarstvom. Na upit o tome koliko se poljoprivrednih proizvođača na području Iloka bavi akvakulturom, Čorić ističe kako unatoč tome što žive na području uz rijeku, ribara baš i nema, tu se uglavnom poljoprivrednici bave ratarstvom i vinogradarstvom. „Nismo još na takvom stupnju razvoja da bismo od poljoprivrede mogli solidno živjeti, a to se posebice odnosi na srijemsko područje, gdje su rasparcelirani prostori, zbog čega se ne može-

U NORVEŠKOJ JE UZGOJ RIBE I ŠKOLJAKA NAJJAČA PREHRAMBENA INDUSTRIJSKA GRANA S IZVOZOM OD DEVET MILIJARDI DOLARA

Uzgoj ribe pod redovitom je kontrolom

mo opredijeliti za bavljenje samo jednom granom“, rekao je Čorić. On, među ostalim, uzgaja biljke koje su prije svega potrebne za ishranu stoke, pšenicu, kukuruz i šećernu repu, a ono što ostane prodaje na tržištu. Iločkim proizvođačima hrane, ističe on, nesigurnost stvara neriješeno tržište jer ne postoji prava poljoprivredna burza na koju bi se mogli osloniti. Primjerice, ako jedne godine na tržištu nedostaje uljarica, preko burze bi trebali dobiti signale što sijati za sljedeću godinu, a tako bi se mogle i formirati cijene poljoprivrednih proizvoda. „Na razini hrvatskih županija trebao bi postojati i fond iz kojeg bi se pokrivali troškovi poljoprivrednika u slučaju elementarnih nepogoda“, zaključio je Čorić nadajući se povoljnijim uvjetima nakon što Hrvatska uđe u EU.

akvakulturom bave europske zemlje sa 4,2 posto, Latinska Amerika i Karibi sa tri posto, Afrika 1,5 posto, Sjeverna Amerika 1,2 posto i Bliski istok 0,6 posto. S druge pak strane, ako se promatra po vrijednosti proizvedenih akvakulturnih proizvoda, tada u svijetu ponovno prednjači Kina koja pokriva područje od 48,8 posto, a nakon toga slijede

Predatori ugrožavaju i školjke u uzgoju

Azija i Pacifik s udjelom od 28,3 posto. Kina, Indija, Vijetnam, Tajland, Indonezija, Bangladeš, Čile, Japan, Norveška i Filipini su top 10 zemalja koje imaju najviše akvakulturnih proizvoda. I taj podatak ukazuje na zanimljivost kako je Norveška jedina europska zemlja koja se „ugurala“ u top 10 zemalja u akvakulturi.

Akvakulturni se proizvodi većinom izvoze zelenimagazin | prosinac 2011. | 21

ODGOVORNO DRUŠTVO

Održivi razvoj utemeljen na industrijskoj ekologiji

Cementare su pouzdan u zbrinjavanju otpada CEMEX je u Hrvatskoj u svoju dugoročnu strategiju ugradio i korištenje zamjenskih goriva, in analizira razne alternativne mogućnosti da se otpad na siguran način iskoristi u procesu proi PIŠE Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

rzo smanjenje svjetskih zaliha fosilnih goriva i povećanje emisija ugljičnog dioksida koje izravno utječu na klimatske promjene sve više potiču države i industrije da se posvete traženju alternativnih izvora energije kako bi smanjile negativan utjecaj stakleničkih plinova na okoliš i osigurale konkurentnost poslovanja. Zamjenska goriva su uglavnom otpadni materijali ili nusproizvodi industrije, domaćinstava, poljoprivrede i šumarstva. Zamjenom fosilnih goriva alternativnima smanjuje se ukupna emisija CO2, kao i količine odloženoga komunalnog otpada jer Europska unija u okviru Okvirne direktive o otpadu prihvaća sigurno odlaganje obrađenog otpada samo kao krajnju mogućnost.

22 | prosinac 2011. | zelenimagazin

DOBRI PRIMJERI Da korištenje alternativnih goriva sve više raste, vidljivo je i iz primjera CEMEX-a. U tvornicama cementa u Njemačkoj, Španjolskoj, Velikoj Britaniji i Poljskoj CEMEX u prosjeku koristi više od 30 do 80 posto zamjenskih goriva, bez štetnog utjecaja na zdravlje i okoliš. Na globalnoj razini CEMEX do 2015. godine planira povećati udio zamjenskih goriva na razinu od 35 posto. CEMEX je u Hrvatskoj u svoju dugoročnu strategiju također ugradio korištenje zamjenskih goriva, stoga intenzivno ispituje tržište kako bi analizirao mogućnosti korištenja različitih vrsta alternativnih goriva. Kako se Hrvatska početkom 2013. uključuje u europski sustav trgovanja emisijama CO2 povećanje udjela zamjenskih goriva za CEMEX postaje i ključno pitanje za održanje konkurentnosti. CEMEX već koristi u svom proizvod-

nom procesu otpadna ulja, kao i kominu masline, otpadni materijal koji se često nepravilno odlaže, baca u okoliš ili u rijeke

CEMEX JE OVE GODINE ORGANIZIRAO TJEDAN OTVORENIH VRATA U SKLOPU KOJEG SU GRAĐANI JOŠ JEDNOM MOGLI DOBITI INFORMACIJE O PROCESU PROIZVODNJE CEMENTA KAO I O ZAMJENSKIM GORIVIMA

i more, što je vrlo opasno jer nepravilno zbrinuta komina postaje otrovna, zagađuje tlo i vodotoke. Međutim, komina nije dovoljna pa CEMEX ispituje raspoloživost i drugih

partner tenzivno ispituje tržište i zvodnje cementa vrsta zamjenskih goriva, poput drvnog otpada te prethodno obrađenog gorivog dijela komunalnog otpada. Istovremeno, CEMEX vodi otvoren dijalog s građanima i na različite ih načine informira o praksama korištenja zamjenskih goriva i razlozima za njihovo uvođenje u Hrvatskoj. Više od 16.000 kućanstava na području Kaštela, Solina i Vranjica na svoje je kućne adrese dobilo informativni letak, u sklopu SASO sajma organiziran je informativni pult na kojem su posjetitelji mogli dobiti detaljnije informacije, a umjesto Dana otvorenih vrata CEMEX je ove godine organizirao Tjedan otvorenih vrata u okviru kojeg su građani još jednom mogli dobiti informacije o procesu proizvodnje cementa kao i o zamjenskim gorivima. STUDIJSKO PUTOVANJE Osim toga, CEMEX je nedavno organizirao studijska putovanja za predstav-

nike Solina i Splita, Kaštela i medija u dva engleska pogona CEMEX-a koji koriste i zamjenska goriva. Tvornica u Ferribyju koristi sekundarna tekuća goriva i prerađeni komunalni otpad, a ona u Rugbyju prerađeni komunalni otpad i automobilske gume, a obje su u skladnom suživotu s prirodnim okolišem i lokalnim stanovništvom Jedna od najvećih prednosti korištenja zamjenskih goriva u cementnoj industriji je ta što se ona izravno suspaljuju u rotacijskoj peći za proizvodnju klinkera. To znači da se ne samo ukupna masa goriva već i ostatak pepela apsorbira u klinkeru. Zato nema potrebe za zbrinjavanjem pepela, a zbog iznimno visokih temperatura u peći, do 2000°C, sve se štetne tvari iz otpada poput NOx spojeva i tragova teških metala stapaju u molekularnu strukturu klinkera. Na taj način on postaje inertan, što znači da ga je nemoguće ponovno aktivirati mehaničkim djelovanjem niti ga je moguće isprati vodom. EFIKASNIJI OD SPALIONICA Korištenje otpadnih materijala kao zamjenskih goriva upravo je zbog specifičnosti proizvodnog procesa sigurno i prihvatljivo po zdravlje i okoliš. Štoviše, proces

U TVORNICAMA CEMENTA U NJEMAČKOJ, ŠPANJOLSKOJ, VELIKOJ BRITANIJI I POLJSKOJ CEMEX U PROSJEKU KORISTI OD 30 DO 80 POSTO ZAMJENSKIH GORIVA, BEZ ŠTETNOG UTJECAJA NA ZDRAVLJE I OKOLIŠ

Komina – korisno gorivo Materijale poput komine masline - koji su često završavali bačeni u okoliš te zagađivali more, vodotoke i tlo – CEMEX uspješno koristi kao zamjensko gorivo. Koristi su višestruke: od smanjivanja emisija CO2, preko sprječavanja onečišćenja do snižavanja troškova energije. proizvodnje cementa je daleko uspješniji i efikasniji u obnavljanju energije iz otpada od klasičnih rješenja poput spalionica otpada. CEMEX će koristiti samo one vrste zamjenskih goriva za koje od nadležnih institucija ishodi potrebne dozvole sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, Zakonu o otpadu te drugim zakonskim i podzakonskim aktima kako bi osigurao njihovo korištenje na najsigurniji način, uz razumijevanje i podršku zajednice u kojoj posluje. Danas se u svijetu uspješnima smatraju tvornice cementa koje su uspjele 80 posto potrebe za energijom dobiti iz zamjenskih izvora. Neke tvornice u svijetu u svojim planovima već predviđaju stopostotnu zamjenu fosilnih goriva alternativnima jer proces proizvodnje cementa ima jedinstvenu mogućnost prevesti mnoge ostatke na najsigurniji način u gotov proizvod.

zelenimagazin | prosinac 2011. | 23

ODGOVORNO DRUŠTVO

Prevencija opijanja i nasilja među mladima

Pokažimo djeci p U kampanji Carlsberga Croatia pokazalo se da čak 95 posto rod

eđu djecom mlađom od 13 godina čak je 32 posto onih koji su već kušali alkohol! Pokazalo je to istraživanje provedeno u sklopu kampanje koja je pod nazivom Pokažite im put provedena na inicijativu tvrtke Carlsberg Croatia, a u suradnji s trgovačkim lancem Mercator te uz potporu Ureda za zdravstvo Grada Zagreba, Obiteljskog centra i Savjetovališta Luka Ritz. Zbog maloljetničke je konzumacije alkoholnih pića zabrinuto 70 posto roditelja; 43 posto ih se suočava s teškoćama u pokušaju da uopće razgovaraju o toj temi sa svojom djecom; 95 posto ih želi više stručnih savjeta... Sve su to razlozi zbog kojih je Carlsberg Croatia u suradnji sa stručnjacima pokrenuo edukativnu kampanju kojoj je cilj pomoći roditeljima konkretnim savjetima u prevenciji maloljetničke konzumacije, koja izravno utječe i na porast nasilja među mladima. “Carlsberg Croatia vjeruje isključivo u odgovornu i umjerenu konzumaciju alkohola kod odraslih. Svjesni smo, ipak, da postoji potreba za sustavnim radom na prevenciji maloljetničke konzumacije, gdje je uloga roditelja iznimno važna”, ističe Ivana Tavra iz Carlsberga Croatia. Stoga su u sklopu

Najčešći strahovi Majke su češće nego očevi zabrinute oko svih navedenih tema. Roditelji samo muške djece više brinu o alkoholu nego roditelji samo ženske djece, koje češće brine stupanje u spolne odnose. Zbog pušenja su više zabrinuti roditelji iz ruralnih sredina, a zbog interneta roditelji iz urbanih.

24 | prosinac 2011. | zelenimagazin

Razgovor o rizičnom ponašanju Oko 61% roditelja tjedno priča s djecom o rizičnom ponašanju. Četvrtina roditelja o tome razgovara nekoliko puta mjesečno, a tek je 8% onih koji rijetko ili nikad ne razgovaraju o tome s djecom. Najmanje o tome s djecom komuniciraju mlađi roditelji, roditelji s osnovnim obrazovanjem te oni koji imaju samo mlađu djecu.

Najveće opasnosti Više od 70% roditelja je jako zabrinuto za različite opasnosti koje prijete pijanim tinejdžerima, a najviše ih se boji prometne nesreće.

ut – bez alkohola itelja želi savjete o sprječavanju maloljetničkog opijanja kampanje organizirane besplatne edukativne radionice za roditelje, te izrađen priručnik s informacijama i savjetima kako kod maloljetnika prevenirati konzumaciju alkohola.

Konzumiranje u kućanstvu U 11% kućanstava navode da baš nikada ne konzumiraju niti pivo, vino ili žestoka pića, dok u 36% kućanstava barem nekad konzumiraju sve tri vrste alkoholnih pića. Detaljnija analiza nije moguća zbog jako malog broja ispitanika u podsegmentima, no zanimljivo je da više od polovice djece koja su se napila ili povraćala od alkohola dolazi iz obitelji u kojima konzumiraju sva tri alkoholna pića.

školske medicine HZZO-a, a uključili su se i predstavnici Policijske uprave zagrebačke koji rade na projektu Policija u zajednici.

OPIJA SE SVE VIŠE DJEVOJČICA Prema riječima predstojnika zagrebačkog Ureda za zdravstvo Zvonimira Šoštara, posebno zabrinjava porast konzumacije kod sve mlađe djece, osobito kod djevojčica. Kako je s alkoholom povezan i porast nasilja među djecom, u Gradu podržavaju sve preventivne inicijative, edukaciju roditelja, ali i strožu provedbu Obiteljskog zakona te kontrolu prodaje alkoholnih pića. Trgovački centar Mercator uključio se u projekt Pokažite im put, među ostalim ustupivši i svoje prostore za rad edukativnih radionica, jer, kako je istaknula Lea Marcijuš iz te tvrtke, podupiru aktivnosti kojima se njeguju obiteljske vrijednosti i potiče komunikacija između djece i roditelja, posebno kod tako važnih i osjetljivih tema kao što je prevencija maloljetničke konzumacije alkohola. U radu radionica za roditelje, održanim pod stručnim vodstvom profesorice pedagogije Marije Sučić Vojnović, sudjelovala je dr. sc. med. Ivana Pavić Šimetin, voditeljica Odjela za praćenje i analizu djelatnosti

RODITELJI NE ZNAJU DOVOLJNO Rezultati istraživanja provedenog na reprezentativnom uzorku u sklopu kampanje Pokažite im put pokazalo je da je uz drogu alkohol najveća briga za 43 posto roditelja tinejdžera u Hrvatskoj. Opijanje se veže uz socijalni kontekst – roditelji su uvjereni da tinejdžeri piju kako bi se uklopili u društvo ili osjećali starijima, a 24 posto ih se pritom boji da im djeca ne “upadnu u loše društvo”. Istodobno je tek manji broj roditelja stvarno iskusio da se dijete napilo (10% djece u dobi od 14 do 17 godina) ili povraćalo zbog alkohola (17% djece u dobi od 14 do 17 godina). O pravim razmjerima opijanja tinejdžera, međutim, još nema dovoljno podataka. U jednom UNICEF-ovom istraživanju iz 2009. godine oko 50 posto srednjoškolaca u dobi od 16 i 17 godina navelo je da je uzimanje alkohola, droga i cigareta jedan od osnovnih problema mladih u Hrvatskoj. To potrebnije su inicijative poput ove Carlsbergove ako tvrtke u svom djelovanju kane promicati i provoditi načela društveno odgovornog ponašanja i poslovanja. (D. G. K.)

Opijanje starije djece

Učestalost

Prema iskustvima roditelja koji znaju da su im djeca u dobi od 14 do 17 pila alkohol, njih 29% se napilo, 17% povraćalo od alkohola. Ukupno gledajući, za 17% djece od 14 do 17 godina može se pretpostaviti da su se napila, a 10% ih je povraćalo od alkohola. S mlađom djecom roditelji nisu imali ovakva iskustva, a nitko od roditelja nije imao iskustva s time da je dijete bilo pijano u školi, ili da se ozlijedilo u pijanom stanju.

Kako tvrde ili pretpostavljaju roditelji, među djecom koja su pila alkohol, polovica njih je to činila do 3 puta, a dio njih između 4 i 10 puta. Više od 20 puta pilo je 10% starije djece, pretpostavljaju roditelji.

zelenimagazin | prosinac 2011. | 25

ODGOVORNO DRUŠTVO

Energetska učinkovitost na lokalnoj razini

Kuća ili škola? Svejedno, se štedi! Osim prema kućanstvima, Krapinsko-zagorska županija subvencije i pot usmjerava i prema školama PIŠE Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rednosti ulaganja u energetsku učinkovitost ne prepoznaju samo tvrtke i pojedinci nego i županije. Odličan primjer je Krapinsko-zagorska županija, koja je program poticanja ulaganja u energetsku učinkovitost za kućanstva pokrenula 2009. godine, a od ove ga godine uspješno usmjerava i prema školama. Prvi natječaj koji je raspisan 2009. bio je namijenjen subvencioniranju solarnih kolektora za pripremu potrošne tople vode za prvih 20 korisnika. Na taj natječaj pristiglo je 37 zahtjeva, potporu u visini 40 posto cijene ulaganja (najviše 12 tisuća kuna) realiziralo je 12 kućanstava, a osam ih je odustalo. Ukupan iznos uplaćene subvencije bio je 136 tisuća kuna, a ukupna vrijednost investicije 350 tisuća kuna. Iduće, 2010. godine, prema istome modelu raspisan je natječaj za 40 korisnika, s tim što je potpora proširena na geotermalne dizalice topline (grijanje i hlađenje prostora te grijanje vode) i na kotlove na pelete (grijanje prostora i vode). Na natječaj je pristiglo 26 zahtjeva i svi su odobreni. Realizirano je 17, a devet je odustalo. Isplaćena potpora iznosila je 200 tisuća kuna, ukupna vrijednost investicija bila je oko 800 tisuća kuna. Župan Krapinsko-zagorske županije Siniša Hajdaš Dončić objašnjava kako je u ovoj godini raspisan natječaj za 100 korisnika, a osim triju spomenutih sustava, proširen je i na ulaganja u pirolitičke kotlove (grijanje prostora i vode) te fotonaponske sustave (proizvodnja električne energije). “Do sada smo odobrili 26 zahtjeva, realizacija je u tijeku, natječaj je još otvoren, a trenutačno imamo 15 novih zahtjeva. Ove godine smo

26 | prosinac 2011. | zelenimagazin

povećali i visinu potpore sa 40 na 57 posto investicije, odnosno najviše 17.100 kuna“. KORIST I ZA GOSPODARSTVO Županija je, nastavlja on, ove godine subvencije i potpore uspješno nastavila usmjeravati i prema školama, i to na više područja. “Prvi smo u Hrvatskoj pokrenuli projekt energetske učinkovitosti namijenjen školama, ukupno vrijedan 10 milijuna kuna, i to kroz kreditiranje preko EIB-a i PBZ-a. Osigurali smo za projektnu dokumentaciju više od pola milijuna kuna, provedena su dva javna natječaja, pa sanacije koje su ukupno vrijedne 2,1 milijun kuna počinju u šest osnovnih škola“, ističe Hajdaš Dončić. Program energetske učinkovitosti u školama, koji županija provodi s REGEA-om, trenutačno je vrijedan 15 milijuna kuna, koliko će se ukupno uložiti u modernizi-

rane sustave grijanja, zamjenu dotrajale stolarije po školskim zgradama te u fasadne ovojnice. “Dugoročno je to i vrednije jer se tim programom educiraju o energetskoj učinkovitosti i njenim dobrobitima i učenici i njihovi profesori. Važno je napomenuti kako većinu potrebnih radova izvode tvrtke s područja naše županije, što je ujedno i financijska injekcija gospodarstvu“, naglašava župan. STIMULACIJE ZA PROČELJA Nadalje, uštede koje se ostvaruju takvim ulaganjima velike su kako za kućanstva tako i za škole. Kućanstva već nakon četiri godine vrate investiciju. Zahvaljujući smanjenju troškova grijanja, u školskim se proračunima također osjeti energetsko “stezanje remena“. “Primjerice, samo na ugradnji solarnih kolektora, kućanstva koja su prije vodu grijala isključivo na struju sada na

PILOT-P PROJEKT HRVATSKOG TRGOVAČKOG LANCA

neka

Energija sunca u prvom Maxi Konzumu Uporabu obnovljivih izvora energije, započetu suradnjom sa Siemensom, u Konzumu namjeravaju proširiti i na ostala svoja veća prodajna mjesta

pore od ove godine godišnjoj razini uštede u prosjeku po 2899 kilovatsati (kWh), što je, pretvoreno u novac, ušteda nešto veća od dvije tisuće kuna. Valja imati na umu kako se istodobno po domaćinstvu smanjuje i emisija onečišćujućih tvari”, domeće on. Od ove godine Krapinsko-zagorska županija također provodi program stimuliranja energetski učinkovite gradnje. “Subvencioniramo gradnju energetski učinkovite vanjske ovojnice stambenih objekata (fasada) i ugradnju energetski učinkovite vanjske stolarije. Obuhvaćena je i novogradnja i sanacija postojećih objekata. Na temelju javnog natječaja sredinom godine je odabrano 12 korisnika (osam za fasade i četiri za stolariju). Natječaj je bio raspisan za 20 korisnika, javilo ih se 14, a dva su odustala. Ovih 12 je ili u postupku ili su već realizirali svoje projekte. Maksimalan

PROGRAM ENERGETSKE UČINKOVITOSTI U ŠKOLAMA, KOJI ŽUPANIJA PROVODI S REGEA-om, TRENUTAČNO JE VRIJEDAN 15 MILIJUNA KUNA iznos potpore za fasadu je 12 tisuća kuna, a za stolariju šest tisuća kuna. Za navedenih 12 korisnika potpora će ukupno iznositi 120 tisuća kuna, a ukupna je vrijednost tih investicija 1,1 milijun kuna“, kaže župan. U projektu ulaganja u energetsku učinkovitost u kućanstvima, po kojem je Krapinsko-zagorska županija među prve tri u Hrvatskoj (uz Karlovačku i Zagrebačku), partneri su REGEA (Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske), jedinice lokalne samouprave te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

ajveći hrvatski trgovački lanac Konzum ostvario je u suradnji s tvrtkom Siemens svoj prvi OIE projekt postavivši fotonaponski sustav solarnih ćelija na krov prodavaonice Maxi Konzuma u zagrebačkom Sopotu. Riječ je o pilotprojektu kao sastavnom dijelu Konzumova poslovanja u skladu s održivim razvojem, odnosno poticanjem korištenja obnovljivih izvora energije. Elekrična energija proizvedena iz sunčeve koristit će se u prvoj fazi za potrebe redovitog poslovanja prodavaonice, te time značajno smanjiti troškove. Očekuje se da će sustav solarnih panela površine 60 četvornih metara i instalirane snage 9,4 kilovata proizvoditi na godinu 9,9 megavata struje, pa bi se ulaganje u njih isplatilo nakon sedam godina. Sustav čine fotonaponski paneli domaćeg proizvođača tvrtke Solvis d.o.o. iz Varaždina te najsuvremeniji Siemensov fotonaponski inverter serije PVM, s ostalom pratećom mjernom i

zaštitnom opremom. Izvođač radova bila je tvrtka D.V.V. d.o.o. iz Zagreba, ovlašteni Siemensov partner, a posao je obavljen u 30 dana. Fotonaponski projekti u Hrvatskoj su još u začetku, stoga se Konzum u tom segmentu može smatrati pionirom među trgovačkim lancima. Uporabom suvremene tehnologije za proizvodnju ekološki čiste energije ta se tvrtka potvrđuje i kao predvodnik ekološki odgovornog poslovanja. Energija sunca izniman je potencijal, a bešumni fotonaponski moduli proizvode nekoliko desetaka puta manje ugljičnog dioksida po jedinici proizvedene energije nego tehnologije fosilnih goriva. Konzum se, ističu u toj tvrtki, kao i ostale članice koncerna Agrokor, u svom poslovanju rukovodi visokom razinom ekološke svijesti koju provodi u djelo kroz projekte energetske učinkovitosti i iskorištavanja obnovljivih izvora. U sklopu te inicijative, a nakon evaluacije projekta u Sopotu, plan je uporabu obnovljivih izvora energije proširiti i na druga veća Konzumova prodajna mjesta. (D. G. K.)

zelenimagazin | prosinac 2011. | 27

ODRŽIVI RAZVOJ

Park prirode Lonjsko polje: s turizmom se vraćaju i mladi

Dobar život na Sisačko-moslavačka županija našla je recept kako turistički valor svima koji se tu žele baviti turizmom osigurani su poticaji, savjeto PIŠE Jasminka Filipas ﬁlipas@privredni.hr

ivši članovi rock benda Ikar, braća Igor i Mladen Bojanić, prije šest godina odlučili su život na zagrebačkom asfaltu zamijeniti povratkom u prirodu, a svirku bavljenjem turizmom. Od tada strpljivo grade svoje malo etnoselo Stara Lonja u Parku prirode Lonjsko polje, odnosno obnavljaju stare tradicijske drvene kuće koje su kupili u zaseoku Budžak kod Lonje.

28 | prosinac 2011. | zelenimagazin

Kad posao dovrše, bit će tu devet objekata u kojima će se moći smjestiti oko 45 gostiju. „Neke su kuće bile u takvom stanju da su nam u Ministarstvu kulture rekli da nećemo moći napraviti repliku. Ipak, mi smo ih gotovo sve obnovili, premda obnavljanje ide sporo jer nije lako svaku gredu obnoviti baš na izvoran način“, ispričali su nam Igor i Mladen, pokazujući fotografije ruševina kuća kakve su ih kupili. Braća Bojanić porijeklom su iz tog kraja, a u dotjerivanje objekata uključili su se i ostali članovi obitelji. Tako se u apartmanima koji su

već u funkciji mogu vidjeti ručno rađena posteljina koju njihova majka održava na poseban način (ne može se jednostavno prati u perilici), ormari s rezbarijama iz 1892. godine, ekskluzivni stolci koje izrađuje i rezbari stolar bez ikakvih strojeva, kao i niz drugih detalja koji zapravo pričaju priču o povijesti i specifičnosti tog prostora. Selo okružuje prekrasna priroda, a u blizini je više rijeka (Sava, Lonja i Kupa) te bezbroj rukavaca na kojima se može pecati. Zato braća Bojanić u ponudi imaju kanue, a imat će i bicikle. Naravno, uza sve to, osiguravaju

rubu močvare izirati prostor Parka prirode Lonjsko polje i cijele županije davna pomoć i nastup na tržištu i domaću autohtonu kuhinju: slatkovodnu ribu, gulaše, domaće slatke delicije... TURIZMU 12,5 MILIJUNA BESPOVRATNIH KUNA Priča o braći Bojanić samo je jedna od lijepih priča iz toga kraja Hrvatske, koja pokazuje da se uz poticaje mlade ljude može vratiti i na prilično opustošena područja ako im se pruži sigurnost i perspektiva za rad. Naime, braća su dobila bespovratne poticaje Sisačko-moslavačke županije, Ministarstva turizma, poljoprivrede, a

POVRŠINA PARKA NEŠTO JE MANJA OD 510 ČETVORNIH KILOMETARA, I NAJVEĆE JE ZAŠTIĆENO MOČVARNO PODRUČJE NE SAMO U HRVATSKOJ NEGO I U DUNAVSKOM PORJEČJU možda će ih dobiti i iz Ministarstva kulture (za sada su od tog ministarstva dobili samo pohvale).

Priča o razvoju turizma na tom području počela je prije šest godina, doznajemo od direktora Turističke zajednice Sisačkomoslavačke županije Ivora Stanivukovića. Županija je tada izradila Strategiju razvoja županije, a samim tim i turizma. Do tada je turizam kao gospodarska grana bio potpuno zanemaren. Dok su 2005. u Parku prirode bila svega četiri obiteljska gospodarstva sa 16 kreveta, danas su tu 32 gospodarstva s više od 120 kreveta za smještaj turista. Dodjelom bespovratnih sredstava (u prosjeku između 55.000 i 60.000 kuna zelenimagazin | prosinac 2011. | 29

ODRŽIVI RAZVOJ

snimio Christian David Gadler

Birdwatching, 300 km biciklističkih staza…

Turistički brod (gore) zanimljiv je način da turisti, kojih je sada već i više od 15.000 godišnje, upoznaju zanimljivosti Lonjskog polja, među kojima je i sve više obnovljenih tradicionalnih posavskih kuća... 30 | prosinac 2011. | zelenimagazin

Površina Parka nešto je manja od 510 četvornih kilometara, i kao močvarno područje najveće je zaštićeno područje ne samo u Hrvatskoj nego i dunavskom porječju. Park je uvršten u tzv. Ramsarski popis močvara koje su od međunarodnog značenja, osobito kao prebivalište ptica močvarica. Prema kriterijima direktive o pticama Europske unije, to područje pripada važnim područjima za ptice (Important Bird Areas - IBA). Sačinjavaju ga uglavnom tri polja: Lonjsko, Mokro i Poganovo polje, a u Parku su i dva ornitološka rezervata u kojima obitavaju brojne, a u europskim razmjerima i dvije posebne zaštićene ptice: patka njorka i žičarka. Ova druga gnijezdi se jedino na tom području i čini 10 posto europske populacije. Baš zbog ptica razvio se i poseban vid turizma - birdwatching. Zapravo, najveći broj inozemnih turista dolazi upravo zbog njega. Javna ustanova Park prirode osnovana je radi zaštite, očuvanja i promicanja temeljnih prirodnih i kulturnih vrijednosti područja. Između ostalog, osmišljeni su odgojno-obrazovni programi za djecu, a i svi ostali posjetitelji mogu dobiti stručnog vodiča kroz Park koji se može razgledati i s broda. Već u proljeće profunkcionirat će i dvije rent a bike postaje na kojima će se moći unajmiti bicikli za vožnju po uređenim stazama (bit će ih šest, ukupne dužine 300 kilometara). Zanimljivo je da će posjetitelji moći doći do Siska vlakom ili nekim drugim prijevoznim sredstvom, a Uprava Parka osigurat će im da ih tamo čeka bicikl kojim onda mogu dalje u razgledavanje.

po domaćinstvu koja su iskazala interes za bavljenje turizmom, do sada je utrošeno oko 12,5 milijuna kuna), povećan je interes za bavljenje tom gospodarskom granom. „Promijenili smo svijest ljudi i pokazali im da je ovo jedna od grana koja ima perspektivu i koju će Županija pomagati“, ističe među ostalim Stanivuković, dodajući kako je program prvo napravljen za područje Parka, ali se proširio na područje županije, inače poznate po lječilišnom turizmu (Topusko), vinskim cestama u Moslavini, itd. Obiteljska gospodarstva, ugostiteljski objekti, različite udruge poput Zadruge koja je osnovana kako bi okupila sve koji se bave izradom suvenira, udruženi su od 2009. godine u turistički Klaster Lonjsko polje, kroz koji im je, uz ostalo, osigurana sustavna edukacija i plasman na tržištu. Edukacija je bila dostupna i prije kroz Razvojnu

Park prirode Lonjsko polje primjer je dobre prakse u održivom razvoju regije: uz značajan porast broja turista i kvalitetne pomake u gospodarskom razvoju, biološka raznolikost i okoliš tog iznimnog prirodnog područja nisu narušeni

NA DVIJE RENT A BIKE POSTAJE POSJETITELJI ĆE OD PROLJEĆA MOĆI UNAJMITI BICIKLE, A TKO DOLAZI VLAKOM, BICIKL ĆE GA PO ŽELJI ČEKATI NA POSTAJI U SISKU, ODAKLE MOŽE U OBILAZAK PARKA, PO ŠEST UREĐENIH STAZA UKUPNE DUŽINE 300 KILOMETARA! agenciju Simora, a udruživanjem u Klaster - koji danas ima 50-ak članova i okuplja sve uključene u turizam toga kraja, bila to obiteljska gospodarstva, hoteli, restorani... – omogućen je zajednički nastup na sajmovima te drugi oblici prezentacije usluga. Cilj je ujednačiti standard ponude i cijene u svim dijelovima Županije kako bi se dobila po kvaliteti posebno prepoznatljiva turistička destinacija. Stanivuković vjeruje da će se to postići za maksimalno godinu–

dvije, a Županija je već sada po turističkoj učinkovitosti (omjer uloženog novca i postignutog), treća u Hrvatskoj. Ovu ocjenu dobila je od Odjela za ekonomiju i turizam pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile, koji je o tome proveo posebno istraživanje. PARK PRIRODE LONJSKO POLJE “Posljednjih se godina vidi kako mladi ljudi zbog turizma ne samo da ostaju na ovom području, nego mu se i vraćaju“,

kazao je voditelj službe za promidžbenu, turističku i ugostiteljsku djelatnost Parka prirode Lonjsko polje Edvard Bogović. Dodaje kako je ta djelatnost i broj turista povećala s oko dvije do tri tisuće na čak 15 do 16 tisuća godišnje, a trendovi pokazuju da bi taj broj uskoro mogao biti i veći. Ipak, još se nedovoljno ulaže u državne i županijske ceste koje su nekvalitetne, u pješačke staze, odmorišta, prostore za roštiljanje, kampiranje, osmatračnice, itd. «Sve te sadržaje imamo ucrtane u našim planovima upravljanja, no pitanje je kada će za njih biti novca“, naglasio je Bogović. Da su na dobrom putu, pokazuje i to što je Republika Hrvatska upravo Lonjsko polje kandidirala za upis na UNESCO-vu listu svjetske baštine. I to u najzahtjevnojoj, mješovitoj kategoriji – kao kulturno i prirodno dobro čovječanstva. zelenimagazin | prosinac 2011. | 31

ODRŽIVI RAZVOJ

Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu

Zelena radna mjesta izlaz su iz krize Do 2020. u Hrvatskoj bi se samo upotrebom biomase moglo u proizvodnji opreme i na održavanju postrojenja otvoriti 5500 izravnih, a kroz popratnu industriju još 55.000 neizravnih zelenih radnih mjesta RAZGOVARAO Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Samo dva posto peleta ostaje u Hrvatskoj

ustavno intenzivno korištenje energije iz biomase pridonosi stvaranju novih tvrtki, novih tehnologija, novih zelenih radnih mjesta u industriji, obrtu, uslugama, šumarstvu, poljoprivredi, kao i drvnoj industriji, stvaranju dugoročnih perspektiva za osiguranje energetske opskrbe temeljene na povećanju domaćih izvora energije – istaknut će kao povode osnivanja Hrvatske udruge za biomasu njezin predsjednik Josip Dundović, neumorni zagovornik korištenja obnovljivih izvora energije kod nas. Udrugu na čijem je čelu,

SAMO ZA PROIZVODNJU PELETA MOŽE SE ISKORISTITI OKO 353 TISUĆE TONA DRVNIH OSTATAKA GODIŠNJE, ŠTO JE ENERGETSKI EKVIVALENT OKO 180 MILIJUNA LITARA LOŽIVOG ULJA! a čije su članice i Akademija šumarskih znanosti, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko, osnovalo je u lipnju 2005. u Karlovcu Hrvatsko šumarsko društvo, uz potporu dr. Heinza Kopetza, predsjednika Austrijske udruge za biomasu, a već 2006. postala je i 28. članicom AEBIOM-a, Europske udruge za biomasu. Na nedavnim 6. hrvatskim danima biomase naglasili ste kako je velik broj 32 | prosinac 2011. | zelenimagazin

Danas u Hrvatskoj radi osam proizvođača peleta (Spačva, Vinkovci; Mundus viridus, Gradec; Drvenjača, Mrkopalj; Viševica, Perušić; Energy Pellets, Delnice; Finvestcorp, Gerovo; Gamauf, Poljana, Lipik; i Šišarka, Županja), a ukupno instalirani kapacitet iznosi 212.100 tona. U 2009. proizvedeno je 92 tisuće tona peleta, od čega je samo 1850 tona završilo na domaćem tržištu, a čak 90.150 tona u izvozu. Isto vrijedi i za tvrtku Centrometal d. o. o. Macinec, koja proizvodi kotlove i peći na biomasu i 95 posto prodaje u izvozu.

nezaposlenih u Hrvatskoj razlog više za zajedničko djelovanje u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Čime argumentirate takav stav? Desetljećima zanemaren, sektor proizvodnje energije danas je na novom početku, i to u uvjetima u kojima su tehnološke promjene i europske politike dovele do toga da su privatna ulaganja u energetiku postala ne samo realnost, nego i nužnost. Prvi pokušaji koji su započeli 2007. vezani uz proizvodnju iz OIE-a susreli su se s klasičnim boljkama našega poslovnog okružja: nejasna strategija i još manje jasna provedba rezultirale su velikim brojem “papirnatih projekata”, posebno u dijelu vjetroelektrana. Pojavile su se i uobičajene prepreke na koje nailaze ozbiljni projekti u dijelu administrativnih zahtjeva, trajanja procedura te sposobnosti i spremnosti HEP-a za priključenje novih proizvođača. Hrvatska ima velike potencijale u segmentu OIE-a, osobito u dijelu biomase, sunčeve energije, energije vjetra i kogeneracijskih postrojenja. Budući da svoj gospodarski

razvoj temelji na načelima potrajnog gospodarenja šumama i održivog razvoja poljoprivrede, nadam se da će se ulaganjem u OIE stvoriti pretpostavke za izlazak iz nezavidne gospodarske situacije – stvaranjem novih zelenih radnih mjesta. Koliki su konkretno hrvatski potencijali na tom području? Prema podacima UNDP-a, UN-ova programa za razvoj (iz 2010.), u Hrvatskoj se do 2020. upotrebom potencijala biomase može otvoriti 5500 izravnih zelenih radnih mjesta (proizvodnja opreme i održavanje postrojenja) te 55.000 neizravnih (u popratnoj industriji). Danas u svijetu ima više od 2,3 milijuna zaposlenih u području OIE-a, od toga gotovo polovica otpada na biomasu i biogoriva. EU-ovom strategijom Agenda 2020. predviđa se do 2020. godine stvoriti tri milijuna zelenih radnih mjesta. Austrijskim Master–planom za zelena radna mjesta (iz listopada 2010.) pod geslom “Više radnih mjesta kroz zelena radna mjesta!”

Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu

procijenjen je potencijal u sektorima OIE-a na 100 tisuća zelenih radnih mjesta do 2020. godine, od kojih 6,5 tisuća otpada na biomasu. Inače, danas u Austriji više od 185 tisuća zaposlenih radi na zelenim poslovima, a to je svako 20. radno mjesto od ukupno zaposlenih. Biomasa - sirovina koja se u većini europskih zemalja koristi za dobivanje toplinske i rashladne energije - u nas se i dalje uglavnom baca. Organizirane države, međutim, određenim mjerama potiču takve energente. Što vi predlažete? Drvo je potkraj 19. stoljeća osiguravalo gotovo 90 posto energije za čovjekove potrebe. U posljednjem desetljeću 20. stoljeća taj je udio u razvijenim zemljama pao ispod pet posto, a početkom 21. stoljeća, pojavom energetske krize, ponovno sve više raste. Potreba za energijom sve je veća, i tijekom prošlog stoljeća čak se udeseterostručila. Kako bi se i u Hrvatskoj biomasa koristila za dobivanje toplinske i rashladne energije, a ne završavala kao

ostatak u polju i šumi, Vlada bi do kraja 2011. trebala donijeti sustav poticaja za proizvodnju toplinske i rashladne energije iz biomase, sunčeve i geotermalne energije,

OD ČAK 947 TISUĆA HEKTARA POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA KOJE DANAS STOJE NEOBRAĐENE MOGLI BISMO NA OKO 647 TISUĆA HEKTARA PROIZVODITI HRANU, A OSTALIH 300 TISUĆA USMJERITI NA PROIZVODNJU BIOMASE ZA BIOGORIVO

i time omogućiti korištenje raspoloživih hrvatskih potencijala OIE-a do 2020. godine, a posebno šumskih potencijala (od oko 3,3 milijuna prostornih metara za proizvodnju bioenergije danas koristimo samo 1,2 milijuna prostornih metara ogrjevnog drva), drvnih ostataka (od oko milijun prostornih metara ostatka, samo oko Vlada donosi sustav poticaja 35 posto iskoristi Naši građani se vrlo teško odlučuju koristiti pelete kao čisti drvna industrija energent jer je investicija u kotlove na pelete u odnosu prema onima na loživo ulje ili prirodni plin od 30 do 40 posto skuplja. Hoće li tu biti uskoro kakvih promjena? - Slično kao što je 2007. donijela “tarifni sustav” poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, Vlada donosi i sustav poticaja za proizvodnju toplinske i rashladne energije iz biomase, sunčeve i geotermalne energije. Visina subvencije treba biti oko 25 posto investicije ugrađenog sustava za dobivanje toplinske energije iz biomase. To podrazumijeva poticanje ugradnje malih peći na biomasu za grijanje i pripremu tople vode u kućanstvima, poticanje izgradnje sustava područnoga grijanja na biomasu u većim zgradama i manjim naseljima.

za vlastitu energiju u sušarama i parionicama) te poljoprivredne biomase. Danas u Hrvatskoj imamo 947 tisuća hektara poljoprivrednih površina koje stoje neobrađene. Na oko 647 tisuća hektara mogla bi se proizvoditi hrana, dok bi se ostalih 300 tisuća moglo usmjeriti u proizvodnju biomase radi proizvodnje biogoriva. Samo za proizvodnju peleta može se koristiti 300 tisuća prostornih metara ili 225 tisuća tona ostataka iz finalne proizvodnje, a iz prerade furnirskih trupaca 160 tisuća prostornih metara ili 128 tisuća tona, dakle sveukupno oko 353 tisuća tona godišnje, što je energetski ekvivalent za oko 180 milijuna litara loživog ulja. Kod nas se relativno malo zna o tzv. Gradečkoj deklaraciji. Mogu li se njezini odjeci očekivati i u Hrvatskoj? Na Srednjoeuropskoj konferenciji o biomasi, održanoj u siječnju ove godine u Grazu, usvojena je Gradečka deklaracija kao jasan poziv vladama zemalja sudionica te konferencije. Deklaracija je kod nas objavljena u Šumarskom listu broj 3-4/2011. i na web stranici Hrvatske udruge za biomasu www.sumari.hr/biomasa. Na ovogodišnjim 6. hrvatskim danima biomase u Našicama donesen je zaključak pred više od 200 sudionika da se ista pošalje Vladi na u usvajanje. Gradečka deklaracija predviđa iinvesticijama u energetsku učinkovitost i u obnovljive izvore kao što su biomasa, vvjetar, energija vode, solarna energija... p potaknuti razvoj bioenergije u srednjoj E Europi, jačati regije i stvarati radna mjesta zza domaće stanovništvo. Ona primjenu bio omase iz poljoprivrede i šumarstva vidi kao p prioritet u opskrbi toplinskom energijom, kkao i u kombiniranoj proizvodnji struje i ttopline. zelenimagazin | prosinac 2011. | 33

OBNOVLJIVI IZVORI

Proizvodnja peleta

Velike ambicije, neizvjesni rezultati

Tržište EU-a već je zasićeno, pa je Hrvatska sve zanimljivija njemačkim i austrijskim proizvođačima opreme za pelete i kogeneracijske pogone PIŠE Drago Živković zivkovic@privredni.hr

otovo polovinu kopnenog teritorija Hrvatske čini šumsko zemljište. Iako znatan dio tog zemljišta čine zaštitne, a ne gospodarske šume, ipak su posrijedi golemi potencijali drvne biomase. Nije tu riječ samo o trupcima, nego i o drvnom otpadu u šumarstvu, piljevini, kori i drvnom ostatku iz drvne industrije. Šumskoj biomasi valja dodati i biljnu, poput slame, kukuruzovine, stabljika suncokreta ili ostataka pri rezidbi vinove loze i voćaka. Riječ je o nekoliko milijuna prostornih metara obnovljivog izvora energije, koji sada većim dijelom stoji neiskorišten. U iskorištavanju šumske biomase najdalje se odmaknulo u području prerade drvnih

34 | prosinac 2011. | zelenimagazin

ostataka u prešanu piljevinu, pri čemu zadnjih godina raste popularnost prerade u tzv. pelete, prešane štapiće, umjesto većih i manje praktičnih briketa. Energetska

U EUROPSKOJ UNIJI RADI NAJMANJE STOTINJAK POGONA ZA PROIZVODNJU DRVENIH PELETA, A GODIŠNJA POTROŠNJA IDE PREMA 10 MILIJUNA TONA vrijednost peleta je oko 18 megadžula po kilogramu, što znači da dva kilograma peleta imaju vrijednost jedne litre loživa ulja ili jednog prostornog metra zemnog plina. Za razvijanje snage od pet kilovata (dovoljno za grijanje dvosobnog stana) troši se kilo-

gram peleta na sat. Cijena kilograma peleta trenutačno je niža od dvije kune, ovisno o količini, a na akcijskim se prodajama (oko jedne tone) može kupiti i za manje od kunu i pol po kilogramu. Najveća prednost peleta pred briketima su njihove male dimenzije. Tako se peleti mogu koristiti slično kao plin ili struja, jer nakon punjenja peći ili kotla klize u ložište ovisno o podešenoj temperaturi. Peći na pelete automatski se pale i gase (moguća je čak i varijanta upravljanja putem mobitela), pouzdano postižu i održavaju zadanu temperaturu. NEUTRALNI ILI NE Do prije nekoliko godina i u znanstvenim radovima raširena je bila teza da su drveni peleti C02 neutralni (a to još uvijek iz promidžbenih razloga tvrde i mnogi proizvo-

đači). Računalo se, naime, da je drveće od kojeg nastaju peleti tijekom životnog vijeka apsorbiralo onoliko ugljičnog dioksida koliko se u zrak ispušta proizvodnjom i sagorijevanjem peleta. Od 2008. naovamo gomilaju se, međutim, radovi u kojima se barata drukčijom računicom, prema kojoj proizvodnja i sagorijevanje peleta ipak proizvodi više CO2 nego što ga drveće upije. No čak i ako nisu CO2 neutralni, drveni peleti i dalje su mnogo čistiji energent od fosilnih goriva. U Europskoj uniji radi najmanje stotinjak pogona za proizvodnju drvenih peleta, a godišnja potrošnja ide prema 10 milijuna tona. Tržište EU-a već je zasićeno, sve je izraženiji manjak sirovine, pa se strani proizvođači opreme za proizvodnju peleta, ali i za kogeneracijske pogone na pelete okreću novim tržištima. Hrvatska je po-

isplati se do jednog megavata, zato što je za to potrebno 80 tisuća prostornih metara šumske biomase, koja se može pribaviti u krugu od 100 kilometara, pojašnjava Ivan Salopek iz Eksida. Peleti moraju imati manje od 0,5 posto pepela, a iz komer-

PELETI SE MOGU KORISTITI SLIČNO KAO PLIN ILI STRUJA, JER NAKON PUNJENJA PEĆI ILI KOTLA KLIZE U LOŽIŠTE OVISNO O PODEŠENOJ TEMPERATURI cijalnih razloga poželjno je da budu što svjetlije boje, zbog čega se suše na nižoj temperaturi. Njemačka tvrtka Adoratec, čiji je suvlasnik Siemens, instalirala je u Europi već više od 30 kogeneracijskih elektrana sa 12 različitih modula instalirane snage od 300 do 2400 kilovata. Moduli rade po tzv. ORC (Organic Rankine Cycle) principu ili Rankineovu ciklusu, termodinamičkom kružnom procesu koji ulaznu toplinu pretvara u mehanički rad.

ČAK I AKO NISU CO2 NEUTRALNI, DRVENI PELETI I DALJE SU MNOGO ČISTIJI ENERGENT OD FOSILNIH GORIVA

MANJAK BIOMASE Kako se u Njemačkoj sve više osjeća manjak biomase, u Adoratecu budućnost više i ne vide u takvim kogeneracijama, već u sustavima koji bi iskorištavali višak toplinske energije iz industrijskih postrojenja poput željezara. U njemačkoj tvrtki Amandus

sebno zanimljiva njemačkim i austrijskim proizvođačima, poput njemačke tvrtke Eksid, koja isporučuje linije za preradu svih oblika drvne sirovine, kao i kogeneracije do jednog megavata instalirane snage. Proizvodnja električne energije u kogeneraciji

Sustav grijanja drvenim peletima Grijanje prostora i osiguravanje tople vode

Peleti 2-5 centimetara dužine i promjera 0,6 centimetra Topla voda Grijanje prostora

Prostor za držanje peleta

Grijač vode na pelete

Prolazni spremnik vode

3 1 Jednom ili dvaput u godini peleti se dovoze u cisternama. Spremište od 4,5 četvornih metara dovoljno je za godišnje potrebe grijanja prosječne obiteljske kuće

2 Peleti se prebacuju iz spremišta u grijač automatiziranim putem

3 Nakon izgaranja ostaje

4 Ako je grijač na pelete

pepeo težine pola posto dovezenih peleta. Može se odvesti s kućnim otpadom

spojen s prolaznim spremnikom vode, iskroistivost sustava se može povećati, a smanjiti gubici energije www.unendlich-viel-energie.de

ilustracija: www.unendlich-viel-energie.de

‘’Da sam znao, ne bih u to ulazio’’ Proizvodnja peleta u Hrvatskoj se prije recesije naveliko promicala kao budućnost drvne industrije, ali rezultati danas ne izgledaju tako blistavo. Prema raspoloživim podacima, pelete trenutačno proizvodi pet tvrki: Gamauf u Pakračkoj Poljani, Adriadrvo iz Gradeca kod Vrbovca, Viševica komp iz Mahičnog kod Ozlja, Drvenjača iz Mrkoplja i Šišarka iz Županje. Najveći proizvođač trebala je biti vinkovačka Spačva, koja je početkom 2007. najavljivala ulaganje od 20 milijuna kuna i proizvodnju od 40.000 kuna, da bi potom prije dvije godine posve odustali od peleta. ‘’Da sam znao, ne bih nikad u to ulazio’’, sažeo nam je svoje iskustvo s peletima Roman Gamauf, vlasnik tvrtke Gamauf, koja proizvodi 4000 tona peleta godišnje. Veliku većinu izvozi, najviše u Italiju i Austriju, ponešto u Sloveniju. U Hrvatskoj vrlo malo prodaje, i to uglavnom građanima. Najveći problemi u proizvodnji peleta su niska tržišna cijena proizvoda u odnosu na cijenu struje, potom manjak sirovine, visoki parafiskalni nameti te, u slučaju Gamaufa, česti kvarovi na opremi i strojevima. Dio opreme Gamauf je kupio od domaćih proizvođača, dio od stranih. Strana se oprema, tvrdi, uglavnom manje kvari. Kahl proveli su niz istraživanja različitih varijanti proizvodnje peleta. Ustanovili su da su najbolji peleti od borovine, promjera od šest do osam milimetara, specifične mase 650 kilograma po prostornome metru i vlažnosti između 11 i 15 posto. Povećanje udjela kore u sirovini povećava količinu ali smanjuje čvrstoću peleta, dok dodavanje tanina ima suprotan učinak. U Njemačkoj se peleti sve više rade i od slame, a u Berlinu je Amandus Kahl instalirao pogon za peletiranje kućnog otpada. Strani proizvođači opreme za peletiranje i kogeneraciju nemaju puno domaće konkurencije, ali je ipak imaju. Tako karlovački TTK proizvodi parno-turbinski set na biomasu 1+4 megavata, za koji direktor Ivan Mikšić tvrdi da je bolji od ORC setova. Međutim, domaći investitori ne mogu dobiti kredite za opremu hrvatske proizvodnje od banaka u Hrvatskoj, koje su sve u stranom vlasništvu, jer one kreditiraju samo stranu opremu, najčešće se pozivajući na to da strana oprema ima certifikate koje hrvatska nema. Mikšić se, međutim, pita što da na to kaže svojim radnicima i mladim stručnjacima koji traže posao, posebno u Karlovcu, gdje je 12 tisuća ljudi nezaposleno. zelenimagazin | prosinac 2011. | 35

OBNOVLJIVI IZVORI Financijsko tržište i OIE projekti

PIŠE Svetozar Sarkanjac

sarkanjac@privredn.hr

E Erste banka podupire zelene ulagače Zahvaljujući programu kreditiranja ekoloških gospodarskih projekata, u Strizivojni proradilo prvo kogeneracijsko postrojenje na drvnu biomasu

trizivojna Hrast pustila je u rad prvo hrvatsko kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije iz drvne biomase, a 70 posto te investicije, ukupno vrijedne 117 milijuna kuna, zajedno s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, financirala je Erste banka. “Kad smo se odlučili na to ulaganje, Erste banka je odmah prepoznala taj projekt kao projekt budućnosti, i od prvog kontakta imamo zaista izvrsne odnose. Osim uštede, povećat ćemo i prihode proizvodnjom električne i toplinske energije, a povratak investicije očekujemo već za šest do sedam godina“, istaknula je Martina Ravlić, pomoćnica direktora Strizivojne Hrast. Kao poznati proizvođač parketa i uspješan izvoznik, ta tvrtka projektom kogeneracije planira ne samo ostvariti energetske uštede i povećati prihod prodajom viška struje Hrvatskom operatoru tržišta energije (HROTE), već i proširiti proizvodne linije. Povećavajući kapacitete za sušenje drvnih 36 | prosinac 2011. | zelenimagazin

elemenata za dalju preradu, Strizivojna Hrast namjerava, naime, povećati i broj zaposlenih oko 20 posto. Diana Tureček, voditeljica Službe specijaliziranog financiranja u Sektoru gospodarstva Erste banke, ističe kako su u toj banci iznimno zadovoljni što su sudjelovali u realizaciji kogeneracijskog postrojenja u Strizivojni. “Erste banka kontinuirano prati trendove razvoja novih djelatnosti te je sukladno potrebama klijenata razvila novi koncept takozvanog eko ili zelenog kreditiranja, koji pokriva najšire namjene ekološki osviještenog segmenta investitora”, objasnila je D. Tureček i zaključila: “Prepoznavajući specifičnosti i složenost investiranja u obnovljive izvore energije, u suradnji sa stručnjacima iz Erste grupacije, stvorili smo tim ljudi s velikim iskustvom u tom području, te oni prate, analiziraju i odobravaju eko kredite za sve buduće proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora.” (D. G. K.)

konex, jedna od najmlađih članica NEXE grupe, nositelj je ambicioznog projekta ulaganja u obnovljive izvore energije u razdoblju od 2011. do 2016. godine, i to u dva segmenta: proizvodnja električne energije korištenjem bioplina i proizvodnja električne energije i topline iz kogeneracijskih postrojenja, odnosno korištenjem drvne biomase. Konkretno, projekt obuhvaća gradnju pet bioplinskih postrojenja pojedinačne snage jednog megavata, te četiriju na drvnu biomasu, od kojih bi jedno imalo snagu 6,5, a tri po jedan megavat. Odgovarajući na pitanje zašto se NEXE odlučuje na proizvodnju energije iz OIE-a, Davor Ergović, direktor Ekonexa, među ključnim razlozima navodi postojanje vlastitih stručnjaka koji se godinama bave investicijskim projektima unutar grupacije, kao i nekoliko licenciranih voditelja projekata, te ovlaštene nadzorne inženjere u skladu sa zakonskim odredbama. Dokaz tome su investicijska ulaganja koja je NEXE grupa ostvarila u proteklih deset godina, vrijedna 250 milijuna eura. Nadalje, NEXE raspolaže vlastitim proizvodima od opeke, betona, cementa, crijepa... što je potrebno svakom postrojenju, pa tako i onima za proizvodnju energije. Budući da imaju i vlastitu građevinsku operativu, takav je projekt i oblik njihova dodatnog zapošljavanja.

NAJDALJE ODMAKNUO OSILOVAC “Cilj projekta je od 2013. proizvoditi električnu energiju u statusu povlaštenog proizvođača: do kraja 2016. namjeravamo pustiti u rad bioplinska postrojenja i postrojenja na drvnu biomasu ukupne snage 15,5 megavata. Od 2017. planiramo ostva-

Slab interes za toplinsku energiju Za projekte kogeneracijskih postrojenja vrlo je važan konzum topline, bilo da se radi o potrebama industrije ili daljinskoga grijanja naselja. Međutim, prema Ergovićevim riječima, lokalne zajednice ne pokazuju gotovo nikakav interes za gradnju infrastrukturnih preduvjeta za ovakve projekte. Stoga u Ekonexu - a takav je slučaj i kod drugih investitora u kogeneracijska postrojenja u Hrvatskoj – sami moraju tražiti načine za plasman topline.

NEXE GRUPA ULAŽE U OBNOVLJIVE IZVORE

Priprema se devet postrojenja na bioplin i biomasu Proizvodnjom 15,5 megavata NEXE grupa bi kao povlašteni proizvođač od 2017. ostvarivala godišnje 19,96 milijuna eura

rivati 19,96 milijuna eura prihoda godišnje, i tako sve dok traje status povlaštenog proizvođača električne energije, dakle 12 godina od početka proizvodnje”, objasnio je Davor Ergović naglašavajući kako su to projekcije utemeljene na sadašnjoj situaciji jer je apsolutna nepoznanica što će se događati nakon 12-godišnjeg razdoblja. Najdalje se odmaknulo na bioplinskom postrojenju Osilovac u Feričancima. Završetak je planiran za srpanj sljedeće godine, isporuka opreme već je ugovorena s austrijskim partnerom, a prognoze da će im od puštanja u pokusni rad do početka stjecanja statusa povlaštenog proizvođača trebati pet mjeseci, odnosno do početka 2013., u Ekonexu smatraju vrlo optimističnim. Paralelno se aktivno obavljaju pripreme i za sva ostala postrojenja.

“Vrlo intenzivno pregovaramo s potencijalnim partnerima na nekoliko lokacija. Naime, usmjereni smo na traženje partnera koji je zainteresiran prije svega za proizvodnju silaže. Na nekim lokacijama pregovaramo o modelu ulaska partnera u vlasničku strukturu projekta. Stoga svaki scenarij prilagođavamo konkretnoj lokaciji”, kažu u Ekonexu. PONUDE PARTNERIMA Kada je riječ o gradnji kogeneracijskih postrojenja, najdalje se otišlo u Našicama. Sadašnji projekt se uklapa u projekt koji Grad Našice realizira s Europskim institutom za obnovljive izvore energije iz austrijskoag grada Güssinga. Također je rezervirano zemljište za gradnju postrojenja u Koprivnici, a u toku su i pregovori s više

potencijalnih partnera na nekoliko lokacija. Upravo se vrlo intenzivno priprema projekt korištenja drvne biomase unutar Našicecementa. Ovako promatrano, tijek realizacije projekata izgradnje postrojenja za proizvodnju električne ili toplinske energije iz OIE-a u Hrvatskoj izgleda gotovo idealno. Međutim, u praksi je situacija značajno drugačija. Tako Davor Ergović navodi kako je postupak izdavanja lokacijske dozvole za bioplinsko postrojenje Osilovac - a za koji je idejni projekt rađen detaljno na razini glavnog projekta, na koji nije bilo ozbiljnijih primjedbi - trajao 4,5 mjeseca iako zakon nalaže 30 dana. Nadalje, EOTERP, dokument koji izrađuje HEP ili njihovi suradnici, čeka se četiri do šest mjeseci, a zakonski je rok 90 dana. Istodobno jedan mjesec neproizvodnje struje na bioplinskom postrojenju od jednog megavata znači 120 tisuća eura prihoda manje. Sljedeći problem je osiguranje sirovinske baze za kogeneracijska postrojenja. U vezi s tim Ergović navodi nespremnost Hrvatskih šuma za osiguranje dovoljnih količina sirovine i partnerski ulazak u segment obnovljivih izvora. “Prije godinu dana službeno smo ih kao Grupacija pozvali na partnerski odnos, da kao partneri uđemo u ta postrojenja, ali do danas još nema ozbiljnih pomaka”, kaže Ergović. Budući da planirani investicijski troškovi petogodišnjeg projekta iznose nešto više od 57 milijuna eura, dobro bi došla odgovarajuća potpora banaka, no... “Financijske institucije, na žalost, u Hrvatskoj još nisu spremne osigurati tzv. projektno financiranje, po uzoru na zemlje u okruženju. Mišljenja smo da bi ovakvi modeli značajno ubrzali i olakšali realizaciju naših projekata”, zaključio je Davor Ergović. zelenimagazin | prosinac 2011. | 37

OBNOVLJIVI IZVORI

Hrvatski geotermalni resursi

Vruća voda otkri uzalud? U našoj ukupnoj energetskoj potrošnji geotermalna energija sud posto unatoč tome što je INA, tražeći naftu i plin, otkrila mnoga PIŠE Igor Vukić vukic@privredni.hr

a brojnim lokalitetima u Hrvatskoj utvrđeni su resursi geotermalne energije, a oni se mogu podijeliti u tri veće regije: panonsko područje, središnje područje i Dinaridi. Od tih triju regija najznačajnije je područje panonskog sedimentacijskog bazena, koji obuhvaća Podravinu te Posavinu i Slavoniju. Prema temperaturi, geotermalni potencijali također se mogu podijeliti u tri skupine. U prvoj su skupini ležišta s nižom temperaturom, do 65 stupnjeva. U toj su skupini geotermalni izvori pronađeni na lokacijama kod Samobora, Kumrovca, Križevaca, Osijeka, Petrinje, Zlatara, Zeline... Slijede ležišta s temperaturom od 65 do100 Celzijevih stupnjeva oko Zagreba i unutar njega, zatim kod Ivanić Grada, Krapine, Bizovca, Čakovca, Osijeka, Ernestinova... U treću skupinu spadaju ležišta s temperaturom vode ili vodene pare od 100 do180 stupnjeva Celzija, koja su otkrivena na lokalitetima: Lunjkovec-Kutnjak blizu Koprivnice, Babina Greda, Slatina, Molve, Kalinovac, kod Karlovca i u Velikoj Cigleni kod Bjelovara. Mogućnosti iskorištavanja geotermalne energije ovise o temperaturi geotermalne

38 | prosinac 2011. | zelenimagazin

vode, kao i o izdašnosti bušotina na pojedinom lokalitetu. EKOLOŠKI PRIHVATLJIVA PROIZVODNJA Stručnjaci smatraju da je kod visokotemperaturnih geotermalnih voda na prvome mjestu pretvorba toplinske u električnu energiju, a potom su mogući i različiti vidovi uporabe u industriji papira, proizvodnji glinice, konzerviranju hrane, sušenju poljoprivrednih proizvoda te grijanju različitih objekata. Energiju dobivenu iz geotermalnog izvora istodobno je moguće koristiti i u stakleničkoj ili plasteničkoj proizvodnji hrane i cvijeća, pri uzgoju riba, u velikim rashladnim sustavima (hladnjače) i u drvnoj industriji. Udio geotermalne energije u obnovljivim izvorima energije kod nas još uvijek nije velik, a iznosi oko dva posto u ukupnoj energetskoj potrošnji. Iskoristivost geotermalnih elektrana koje toplinsku energiju dobivaju iz geotermalne vode isplativa je i višestruko korisna upravo u takvim složenim projektima koji nisu jeftini u početku njihove izgradnje. Energija dobivena iz geotermalnih elektrana, u odnosu na konvencionalnu proizvodnju električne energije, ekološki je prihvatljivija jer se voda nakon iskorištavanja iz geotermalnog ležišta ponovno vraća u bušotinu, što čini zatvoreni krug u kojem se ona temperaturno obnavlja.

ZNA SE ZA 3500 IZVORIŠTA Podaci otkrivaju kako su do kraja 2004. instalirani kapaciteti geotermalne energije u Hrvatskoj iznosili oko 114 termičkih megavata (MWt) ili 14 posto potencijala. No valja naglasiti da se geotermalna energija kod nas i dalje uglavnom koristi u lječilišno-turističke svrhe, u različitim toplicama i lječilišnim centrima. Nekada se topla voda proizvodila uglavnom kroz prirodne izvore, dok se danas, uz prirodni pritok, u većoj mjeri koriste i za to izgrađene bušotine. Zanimljivo je da se sve donedavno, ako u bušotini ne bi bila pronađena nafta i zemni plin, pronalazak geotermalne vode smatrao jedino nusproduktom. Ali, zahvaljujući nizu takvih “neuspješnih” pronalazaka ugljikovodika (nafte i plina), danas su

U PRIPREMI EKSPLOATACIJA BUŠOTINA U VELIKOJ CIGLENI KOD BJELOVARA

vena jeluje sa samo dva nalazišta u Hrvatskoj otkriveni i poznati brojni lokaliteti geotermalnih, mineralnih i inih voda koje će u budućnosti, ovisno o njihovoj temperaturi i izdašnosti, biti moguće iskorištavati stupnjevito, što je ekonomski opravdano, i što je praksa svuda u svijetu. Naftna kompanija INA izbušila je posljednjih desetljeća više od 3500 takvih bušotina. Zbog toga neće biti potrebno izdvajati dodatna financijska sredstva za pronalaženje izvorišta tople ili vruće vode. Mnoga od tih ležišta nisu dostatno ispitana, jer se iz bušotina još crpe nafta ili plin te čeka konačni iscrpak ugljikovodika, nakon čega je ta ležišta moguće upotrijebiti i za proizvodnju voda.

Šansa za razvoj ruralnih sredina Kad je riječ o Hrvatskoj, valja istaknuti kako se većina geotermalnih izvora nalazi u ruralnim krajevima. Iskorištavanje takve energije moglo bi odigrati važnu ulogu u njihovu razvoju. Osim što bi se ekološki prihvatljivom energijom mogli koristiti industrijski pogoni, njezina bi proizvodnja značila i otvaranje novih radnih mjesta, što bi pridonijelo i gospodarskom prosperitetu tih krajeva.

Geoen gradi prvu geotermalnu elektranu Iz projekta su se povukli HEP i INA, no pripreme za gradnju se nastavljaju uz dobru suradnju s lokalnom upravom

agrebačka tvrtka Geoen već je pet godina dio razvojnog projekta prve hrvatske geotermalne elektrane, koja bi se trebala graditi u mjestu Velikoj Cigleni kod Bjelovara. Termalna voda ondje iz bušotina izbija pod temperaturom od 170 Celzijevih stupnjeva, što je i više nego dovoljno za pokretanje generatora planirane snage od 4,7 megavata. Bušotine termalne vode godinama je istraživala INA, koja je u suradnji sa HEP-om planirala u Velikoj Cigleni i realizaciju projekta geotermalne elektrane. U međuvremenu im se pridružio i Geoen, no

HEP i INA su se 2009. povukli iz projekta, pa su u Geoenu odlučili nastaviti sami. DUGOROČNO ISPLATIV POTHVAT Željko Jurilj, direktor Geoena, kaže da i dalje vode pregovore s INA-om kako bi se u razvoju projekta što više iskoristio rad domaćih stručnjaka. Suradnja je važna i zbog remonta bušotina koje će trebati privesti proizvodnoj svrsi. No ako INA ni sada ne pristane na sudjelovanje, Geoen je spreman vlastitim snagama i suradnjom s inozemnim partnerima dovršiti cijeli posao. Vjeruju da je projekt dugoročno isplativ i da će zaokružiti i financijsku zelenimagazin | prosinac 2011. | 39

OBNOVLJIVI IZVORI konstrukciju. U prvoj fazi, gradnja elektrane stajat će prema procjenama 35 milijuna kuna, a ukupni troškovi energetskog dijela projekta procjenjuju se na 80 milijuna kuna. Geoen surađuje sa snažnom izraelskoameričkom kompanijom Ormat Systems, koja proizvodi elektrane na termalnu energiju. Riječ je o kompaniji s Forbesove

KAPACITET BUŠOTINA JE 7200 PROSTORNIH METARA VODE NA DAN I OKO 180 TISUĆA PROSTORNIH METARA UGLJIČNOG DIOKSIDA KOJI ĆE SE VRAĆATI POD ZEMLJU I NEĆE ŠTETITI OKOLIŠU liste, i upravo bi se njezino postrojenje za proizvodnju energije montiralo u blizini izvora i proizvodilo struju. Vladimir Cazin, tehnički direktor Geoena, objašnjava da je kapacitet vode iz bušotina 7200 prostornih metara dnevno, a s vodom izlazi i oko 180 tisuća prostornih metara ugljičnog dioksida. Taj bi se plin vraćao pod zemlju, tako da u Geoenu ističu kako elektrana neće imati negativan utjecaj na okoliš. ZAOKRUŽEN CIKLUS ZA TISUĆU RADNIH MJESTA Nakon što obavi zadatak pokretanja elektrane, topla voda će u drugoj fazi projekta biti korištena i u staklenicima, sušarama voća i povrća, za ribogojilište i toplice. Postoji plan čak i za grijanje stanova u nedalekom Bjelovaru. Posredno bi tako u dvadesetak godina posao moglo dobiti oko tisuća radnika, istaknuo je Željko Jurilj. Geoen je vlasnik zemljišta na kojem bi trebala biti montirana elektrana, a predstoji im dosta posla na izradi projektne dokumentacije, ishodovanju dozvola za gradnju, gradnji pristupnih prometnica i ostalim radovima. Veoma cijene pomoć koju su dobili od lokalne uprave. Gradonačelnik Bjelovara Antun Korušec snažno podržava projekt i sve potrebne suglasnosti koje treba ishoditi u lokalnoj upravi dobivaju se u primjerenim rokovima, rekao je Jurilj. Osim odnosa s INA-om, i financijska je kriza usporila projekt. Gradnja elektrane trebala je, prema najavama, početi još 2009. godine. S druge strane, poticaj nastavku projekta daje cijena od 1,41 kune koliko će HEP plaćati otkupljeni kilovatsat električne 40 | prosinac 2011. | zelenimagazin

energije. Cijena je viša od uobičajene zahvaljujući poticajima za obnovljive izvore. Za te poticaje male iznose izdvaja svatko tko plaća električnu energiju. Ugovor s HEP-om o otkupu proizvedene električne energije sklapa se na 12 godina i u tom roku vrijedi i povoljna cijena kilovatsata. U Geoenu očekuju da će njihova elektrana u pozitivnu zonu poslovanja doći nakon sedam godina. Dotad će još morati svladati mnoge prepreke. Utemeljenje geotermalne energije pionirski je pothvat, a toga je svjestan i Željko Jurilj, koji je ujedno i predsjednik Udruženja za geotermalnu energiju pri HGK-u. Ekipa stručnjaka iz Geoena stoga će uskoro put Münchena, gdje će pomno

GEOEN JE VLASNIK ZEMLJIŠTA NA KOJEM BI TREBALA BITI MONTIRANA ELEKTRANA, A DO TADA JOŠ TREBA OBAVITI DOSTA POSLA OKO DOBIVANJA RAZNIH DOZVOLA, TE SAGRADITI PRISTUPNE PROMETNICE proučiti iskustva geotermalne elektrane podignute u Bavarskoj. A ako sve bude prema planu i u primjerenom roku izgrade svoju elektranu u Velikoj Cigleni, bit će to jedina takva elektrana od Münchena pa sve do Turske. (I. V.)

www.ifat.de

Iskustvo za buduc´nost zaštite okoliša I N O VA C I J E . V I Z I J E . I N T E R A K C I J E

S VJ E T S K I V O D E Ć I M E Ð U N A R O D N I S A J A M V O DA , OT PA D N I H V O DA , OT PA DA I G O S P O DA R E N J E S I R O V I N A M A

7. d o 11. s v i b n j a 2012 . M ü n c h e n Vaša sajamska priredba za vrijedne kontakte, nove poticaje i jedinstveni pregled tržišta Najnovije tehnologije i trendovi u zaštiti okoliša Široka lepeza raznih tema: Proizvodi, usluge i primjena Okupljanje velikih tržišnih lidera i novih igrača Med-unarodna platforma za networking i pokretanje poslovanja Vrhunski prateći programi, uključujući kongres GeoBioEnergie

Nemojte propustiti biti sudionik i IE expo-a (bivši IFAT CHINA). www.ie-expo.com Sve u vezi kupnje ulaznica i putovanja na sajam kontaktirajte zastupstvo sajma München u Hrvatskoj: Belimpex d.o.o., A. Štrbana 18, 10000 Zagreb tel. 01 36 38 363, 36 48 276, fax 01 30 17 992 ofﬁce@belimpex.hr, www.belimpex.hr, www.belimpextravel.com

ENTSORGA A WORLD OF ENVIRONMENTAL SOLUTIONS

ŠTEDIMO ENERGIJU

Dobra praksa u zgradarstvu

Zdravo stanovanje u pasivnim kućama Međunarodni projekt Intense kod nas proveden u Koprivnici i Samoboru PIŠE Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rije gotovo tri godine pokrenut međunarodni projekt Intense - kojim se želi unaprijediti energetska učinkovitost u zgradarstvu - privodi se kraju. Nastao u vrijeme brzorastućeg tržišta novogradnji i s tim povezanog povećanja potrošnje energije, Intense je uspostavljen kao mreža 28 partnera u 12 zemalja, među kojima se, uz Hrvatsku i 10 novih članica Europske unije - Latviju, Estoniju, Litvu, Mađarsku, Slovačku, Češku, Sloveniju, Rumunjsku, Bugarsku i Poljsku - našla i Njemačka kao izvor primjera dobre prakse. U Hrvatskoj su kao gradovi-partneri projekta izdvojeni Samobor i Koprivnica, i to zbog pozitivnih iskustava u provedbi projekata zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Iako se u našoj zemlji provodio na lokalnoj razini, projekt Intense imao je nacionalni i međunarodni karakter, rekla je Irena Brnada, direktorica hrvatskog ureda Regionalnog centra za zaštitu okoliša za Srednju i Istočnu Europu (REC). U Hrvatskoj su izrađeni miniprojekti energetske učinkovitosti na primjerima Samobora i Koprivnice, i to na već postojećim projektima gradnje ili rekonstrukcije stambenih objekata kako bi se utjecalo na buduće prakse i propise vezane uz energetsku učinkovitost na lokalnim razinama. U sklopu projekta Intense izrađene su gradske komunikacijske strategije, javnost 42 | prosinac 2011. | zelenimagazin

je educirana o štednji energije, a izrađen je i pojmovnik o energetskim svojstvima zgrada, i to na hrvatskom i engleskom jeziku. KOPRIVNICA: PRVA PASIVNA ZGRADA Jedan od pozitivnih primjera je izgradnja pasivne kuća sa 28 stanova iz poticajne stanogradnje u Koprivnici. Ujedno je to prva takva niskoenergetska kuća u Hrvatskoj. Osim nje, tu je idejni projekt osnovne škole Podolice-Vinica, koji je još 2004. prijavljen resornom ministarstvu, ali do danas nije dobivena potvrda za njegovu izgradnju. „Trebala je to biti pasivna kuća, energetski neutralna, što znači da je u njoj količina potrošene energije jednaka količini proizvedene u samom objektu. Za stambeni objekt sa 28 stanova, koji se vodio kao projekt niskoenergetske višestambene zgrade razreda A+, nismo pak dobili ni lipu poticaja iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost“, istaknuo je Zvonimir Mršić, gradonačelnik Koprivnice. Objasnivši kako energetska učinkovitost ide na uštrb arhitekture objekata, ali ne u pogledu funkcionalnosti nego ekstravagantnosti, Mršić je za 2012. najavio projekte gradnje još dviju stambenih zgrada, te istaknuo želju poglavarstva da Koprivnica uskoro dobije šest takvih zgrada i 20 obiteljskih kuća. Kvadrat stana u već dovršenoj pasivnoj zgradi, rekao je Mršić, iznosi 987 eura, a u onoj koja se tek treba graditi ta će cijena biti fiksna i iznositi 7322 kune. “Ako Hrvatska narodna banka neće braniti euro, cijena

četvornog metra stana će padati. Formirajući takvu cijenu, željeli smo pokazati da se za fer cijenu može dobiti dobra vrijednost nekretnine“, objasnio je Mršić. Svi stanovi imaju podno grijanje i hlađenje te sunčane kolektore na krovu za toplu vodu, što znači osam puta veću uštedu energije nego u tzv. običnim zgradama. Objekt ima i energetski certifikat, koji je odobrio Energetski institut Hrvoje Požar. SAMOBOR: SPORIJI NAPREDAK Projekt energetske učinkovitosti u Samoboru ne ide tako brzo. Taj je grad dobio 632 tisuće kuna iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje kotlovnice u sklopu izgradnje sportske dvorane. No, kako je istaknuo predsjednik Gradskog vijeća Samobora Željko Žarko, to je bilo prije projekta Intense. „Nastojimo premjestiti industrijske objekte izvan gradske zone, a to je nastavak priče iz 2008. kada smo potpisali energetsku povelju. Prije godinu dana dodatno smo se obvezali za provedbu energetske učinkovitosti u stanogradnji“, istaknuo je Žarko. Ističući nove projekte, Žarko je dodao kako je to izgradnja osnovne škole sa sportskom dvoranom te dječjeg vrtića u Bregani, ukupne vrijednosti 10 milijuna kuna. Od sljedećih koraka koje će samoborsko poglavarstvo napraviti, Žarko je naveo provedbu komunikacijske strategije izrade Energetskog pregleda i certificiranja zgrada te poticanje nove niskoenergetske i pasivne izgradnje objekata.

Novosti za vlasnike zgrada

Energetski certifikati postali obvezni Dokument o energetskim svojstvima zgrade mora se priložiti za uporabnu dozvolu, ali i svaku transakciju poput prodaje ili iznajmljivanja PIŠE Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

vrtka Forming iz Kaštel Novog pruža sve vrste konzultantskih usluga u graditeljstvu, a ovlaštena je i za provođenje energetskih pregleda te energetsko certificiranje stambenih i nestambenih zgrada bilo s jednostavnim ili složenim tehničkim sustavom. Budući da je oko energetske učinkovitosti i certificiranja u javnosti još mnogo nejasnoća, o toj temi razgovaramo s direktorom Milanom Bušićem. Najnoviji su propisi donijeli neke nove obveze vlasnicima zgrada? U kolovozu je stupila na snagu izmjena Zakona o prostornom uređenju i gradnji, važna za sve vlasnike zgrada, a slabo istaknuta kao novina - prije izdavanja uporabne dozvole, drugog akta za uporabu, kao i prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja zgrade, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima, koji izdaje za to ovlaštena osoba. Do te izmjene obveza certificiranja vrijedila je samo za objekte kod kojih je zahtjev za izdavanje dokumenta o mogućoj gradnji bio podnesen nakon 31. ožujka 2010. godine. Također, sve zgrade javne namjene ukupne korisne površine veće od tisuću četvornih metara imaju obvezu

certificiranja i javnog izlaganja tog certifikata do 10. lipnja 2012. godine. Ta granica spustit će se na 500 četvornih metara pri usklađivanju naše legislative s onom Europske unije, a u skladu s tendencijama EU-a, uskoro i na 250 četvornih metara.

bude uključena i potrebna godišnja energija za hlađenje, mnogi će objekti u Dalmaciji pasti u niži razred. Forming pri projektiranju novih zgrada predviđa ugradnju izolacije koja uzima u obzir i hlađenje kako bi i u budućnosti ostalo u energetskom A razredu.

Što to donosi u praksi? Prije uporabe bilo koje zgrade potrebno je priložiti energetski certifikat. Također to znači da osoba koja želi prodati ili iznajmiti zgradu ili njezin dio kao stan, poslovni prostor, bez obzira na vrijeme gradnje, mora pri sklapanju ugovora kod javnog bilježnika priložiti i energetski certifikat. Vlasnici zgrada nisu dovoljno upoznati s tom obvezom, koja u praksi znači da veći energetski razred dodatno povećava vrijednost zgrade.

Što je s A plus razredom u koji ulaze tzv. energetski pasivne zgrade? Takva se gradnja i dalje uglavnom svodi na inicijative pojedinaca jer je skupa, a za nju nema nikakvih poticaja. Poticaji su kod

Koliki su troškovi dobivanja certiﬁkata? Za novu zgradu, primjerice, površine do 400 četvornih metara cijena je određena u iznosu od 1750 kuna. U odnosu na ukupan trošak gradnje, riječ je o relativno malim troškovima, a potencijalni kupci na taj način dobiju i potvrdu o ulaganjima u objekt koji kupuju. Koji se koraci u certiﬁciranju tek očekuju? Pojednostavljeno rečeno, u certifikatu se sada iskazuje godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade, a kada u certifikat Milan Bušić, direktor tvrtke Forming iz Kaštel Novog, ovlaštene za energetsko certificiranje

CERTIFIKAT JE I POTVRDA O TOME KOLIKO SE DOISTA ULAGALO U GRAĐEVINU nas problem. Ne samo kod novih kuća, jer razlike u troškovima i nisu tako velike dok je sve u fazi gradnje, već kod starijih objekata ako im se pokušava povećati energetska učinkovitost. U Austriji su ti poticaji vrlo značajni, a ima i lokalnih i državnih. Problem je što sve starije, a pogotovo javne zgrade iziskuju značajna ulaganja u podizanje energetske učinkovitosti, a uložena se sredstava vraćaju tek za devet godina. Taj bi rok trebalo spustiti na pet, najviše šest godina, a to je moguće samo poticajima. Što je s tvrdnjama kako se neće moći prodavati stanovi u stambenim zgradama? Prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, poznatijim kao zakon o legalizaciji, vlasnici bespravno izgrađenih objekata, ako ne podnesu zahtjev za legalizaciju do kraja iduće godine, neće moći obavljati promet tom nekretninom. Znači, neće je moći ni darovati ni prodati jer je zakonom jasno određeno da se ne može prometovati objektom koji nema odgovarajuću dokumentaciju o pravu gradnje. zelenimagazin | prosinac 2011. | 43

ŠTEDIMO ENERGIJU

Ekotehnologije u praksi

spušta kućne račune Kod nas je još malo poznat sustav koji za podno grijanje – kao na primjeru iz Kopačeva - može koristiti bunarsku vodu, ali i energiju zraka ili zemlje PIŠE Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

o je kuća u kojoj se loži – voda! slikovito se govori u baranjskom selu Kopačevu, nadomak Kopačkom ritu, za kuću u kojoj je primijenjen kod nas malo poznati sustav grijanja koji koristi - bunarsku vodu. O čemu je riječ, pojasnio je za Zeleni magazin Mladen Šulentić, donedavni stanovnik Osijeka, a od ove godine Kopačeva. “Gradeći kuću, smatrao sam pametnijim uložiti nešto više u energetski kvalitetniju gradnju kako bismo kasnije imali niže troškove, te misliti i na očuvanje okoliša kad već imamo priliku živjeti u okruženju

Podno grijanje i rashlađivanje Zagrijavanje kuće obavlja se putem tzv. podnog grijanja, za što je utrošeno 1200 metara cijevi. Osim zagrijavanja, sustav omogućuje i rashlađivanje kuće u ljetnim uvjetima. Zahvaljujući razdjelnicima, kuća se može zagrijavati selektivno, ovisno o potrebama. Također, dizalica topline ima vlastiti timer, programator i senzore koji omogućuju programirani rad samo kad vanjska ili unutrašnja temperatura padne ili naraste ispod zadane. 44 | prosinac 2011. | zelenimagazin

kakvo je Park prirode Kopački rit. Cijene energenata su nestabilne, tu je i dugoročna nesigurnost oko raspoložive energije, a Baranja je podneblje gdje zimske temperature od minus 10, 15 ili čak 20 stupnjeva nisu rijetkost”, objašnjava Šulentić zašto ga je zaintrigirala ideja o tzv. dizalici topline, kod nas malo poznatom sustavu koji se već desetljećima koristi u SAD-u, Kanadi, zemljama europskog sjevera... Dizalica topline uređaj je koji koristi obnovljive izvore - energiju zraka, vode, zemlje – a radi po Carnotovom kružnom ciklusu, hipotetički poznatom kao Carnotov toplinski motor. Toplinski motor prenosi energiju iz toplijeg (ogrjevnog) spremnika u hladniji (rashladni) spremnik i pritom dio

energije pretvara u mehanički rad. Ciklus se može i obrnuti. Sustav se ponaša kao toplinska crpka - dizalica topline. Riječ je o kružnom procesu koji najveći dio primljene topline pretvara u rad, a najveći dio rada iskorištava za dizanje topline. Energiju koju uzima iz okoliša iskorištava za grijanje ili hlađenje, a iskoristivost je pritom od 2,5 do čak šest, pa i sedam puta viša u odnosu na energiju (struju) koja je utrošena za rad uređaja. Za usporedbu: dok termoakumulacijska peć za uloženi kilovat struje daje isto toliko, odnosno kilovat topline, u ovom sustavu s dizalicom topline za kilovat električne dobiva se 5,5 kilovata toplinske energije. Stoga je u kući Šulentić za 173 četvorna metra bruto površine očekivani mjesečni trošak grijanja između 200 i 300 kuna. SKUPE DOMAĆE PONUDE Posebno poglavlje ove energetske priče bila je nabava dizalice koja je srce cijelog sustava. Šulentić je prošao pravu avanturu: hrvatski su ga trgovci upućivali na dobavljače koji rade po načelu “ključ u ruke”, no cijene su se pokazale neprihvatljivo visoke, kao i kod zapadnoeuropskih brendiranih proizvođača. Potragu je nastavio na internetu, i to ga je dovelo do proizvođača i distributera u Srbiji i BiH. “Ražalostila me činjenica koliko mi zaostajemo za primjenom takvih sustava, a nepristojno prednjačimo u njihovoj cijeni”, zaključio je shvativši da se

Koristi se i kišnica

Projekt Soleglass

Kuća Šulentić u Kopačevu ima još jednu neobičnu tehnološku zanimljivost. Osim toga što vodu iz podzemlja koristi za zagrijavanje, Šulentić racionalno koristi i vodu koja “dolazi s neba”. Naime, sve krovne površine te prostrane kuće spojene su i prikupljena kišnica završava u spremniku, a ta se voda, nakon mehaničkog postupka pročišćavanja (filterima) koristi za perilice rublja i posuđa, te za wc-kotliće.

Solarno grijanje iz staklene cijevi

upijajući bunar

transportni bunar

toplinska crpka WW

podno grijanje

smjer tijeka podzemne vode

U Kopačevu je primijenjen sustav vodavoda sa dva bunara dubine 20 metara na razmaku od 35 metara. Iz jednog se voda crpi, dolazi do dizalice topline, cirkulira kroz izmjenjivač na primarnoj strani, tu se oduzima energija i skida temperatura za dva do pet stupnjeva, te se ista voda vraća u drugi, upojni bunar. Najmanji preporučeni razmak između bunara je 15 metara kako se tokovi ne bi spojili i došlo do smrzavanja

takvi sustavi po Srbiji (Subotica, Knjaževac) i BiH (Tuzla, Srb) već godinama primjenjuju mnogo jeftinije. Poučen iskustvom bosanskog distributera koji te uređaje nabavlja u Kini, došao je u neposredan kontakt s kineskim proizvođačima. “Nakon 80-ak e-mailova, uz troškove dostave, carine i PDV-a, kao i ostalog potrebnog materijala, sustav je na kraju, umjesto 200.000 kuna po prvoj hrvatskoj ponudi, stajao oko 25.000 kuna” - ispričao je Mladen Šulentić. I podsjetio kako za uštedu energije nije dovoljno samo ugraditi racionalan sustav grijanja, već i kvalitetnu izolaciju koja jamči manje toplinske gubitke.

Snimak kuće termo kamerom

Tri hrvatske tvrtke sudjeluju u razvoju vakuumske cijevi koja će bitno poboljšati korištenje sunčeve energije PIŠE Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

uropsko udruženje fotovoltažne industrije (EPIA) nedavno je objavilo kako bi solarna energija na tlu Starog kontinenta mogla postati konkurentna do kraja 2020. godine. Trenutačno, ta industrija ovisi o raznim poticajima, a konkurentnom će postati kada će cijenom moći parirati konvencionalnim izvorima energije. Upravo u taj važni dio propulzivnog sektora obnovljivih izvora energije snažnije će pokušati zakoračiti i hrvatske tvrtke Novamina Centar inovativnih tehnologija, Duran i Emergo. One su, naime, uz još nekoliko poduzeća i strukovnih udruženja iz Austrije, Italije, Velike Britanije, Špa-

VRIJEDNOST PROJEKTA JE 2,2 MILIJUNA EURA, A U SKLOPU FP7 PREDVIĐEN JE 2,1 MILIJUN EURA BESPOVRATNIH SREDSTAVA njolske i Švicarske, odlučile sudjelovati u projektu Soleglass koji je započeo 1. rujna, a trajat će tri godine. Riječ je o projektu koji koordinira Hrvatska gospodarska komora, a cilj je rješavanje postojećih tehnoloških barijera u primjeni vakuumskih toplinskih staklenih cijevi za proizvodnju topline iz sunčeve energije. Razvoj u sklopu projekta uključivat će konačno tehničko rješenje za srednjetemperaturne toplinske cijevi (od 100 do 300 Celzijevih stupnjeva) za industrijsku primjenu. Predviđa se da će se po završetku projekta dobiti gotov proizvod spreman za komercijalizaciju u području korištenja sunčeve energije. Taj proizvod predstavljat će bitno poboljšanje u odnosu na danas dostupna tehnološka rješenja.

Soleglass se odvija unutar Sedmog okvirnog programa (FP7) Europske unije u području istraživačkih aktivnosti za strukovna udruženja malih i srednjih poduzeća. Vrijednost projekta je 2,2 milijuna eura, a u sklopu FP7 predviđeno je 2,1 milijun eura bespovratnih sredstava. EUROPSKI ODGOVOR KINEZIMA Predstavljajući projekt, Ernest Vlačić iz tvrtke Emergo rekao je kako je naglasak na outsourcingu istraživanja i razvoja koje će provoditi europske istraživačke organizacije i tehnološko-razvojne tvrtke. Istaknuo je kako će se gotov proizvod na tržištu moći koristiti za grijanje i hlađenje putem sunčeve energije, zagrijavanje u industrijskim procesima te solarna termalna postrojenja. Međutim, nekoliko je prepreka u razvoju Soleglassa koji bi trebao biti europski odgovor na tehnologije koje svakodnevno pristižu iz Kine. Naime, kako bi se taj proizvod mogao koristiti za sustave grijanja i hlađenja, ponajprije valja doskočiti problemima koji bi se mogli pojaviti oko održavanja vakuumskog izolatora tijekom duljeg razdoblja korištenja. Potrebno je zatim iznaći rješenje koje bi otklonilo skupoću brtvljenja stakla i metala, a problem je i cijena vakuumske cijevi u odnosu na kolektor u obliku ravne ploče. Prepreke, pak, za korištenje vakuumskih toplinskih staklenih cijevi kao solarnih postrojenja su, među ostalim, visoka završna cijena takvog proizvoda te razlika u temperaturi širenja unutarnje u odnosu na vanjsku

staklenu cijev.

zelenimagazin | prosinac 2011. | 45

OTPAD NIJE SMEĆE

Zbrinjavanje u Splits

PRAGOVI: Najava mogućnosti da se željeznički drvni otpad spaljuje u cementari izazvala je prosvjede, struka iznosi oprečna gledišta – a što o svemu kažu u CEMEX-u?

Struka u raskoraku Ravnatelj Državnog zavoda za toksikografiju prof. dr. Franjo Plavšić napominje kako se ne treba bojati spaljivanja drvenog otpada, uključujući i sporne drvene željezničke pragove, jer je učinak na atmosferu gotovo identičan kao kod spaikakvih dobio Istobno ljivanjaa ppetrokoksa e roko et kooksa za kkoji je CEMEX CEM EMEXX bez bezz ika kakv a vih ootpora ttppor oraa do dobi b o do ddozvolu. dozv ozvol o u. u Ist s obno n prof. Uršić istrošenih željepr rooff. dr. dr. Stanko dr SSttan ankkoo U anko Urš rrššić šićć ttvrdi vrdi vr di ssuprotno. upprootn tno. o. On On ističe isstitiče č ddaa bi če b sspaljivanje ppaaljjiv i annje j ist stro roše šeeni n h že želj eljljee-zzničkih zn ički ič čki kih ih pragova prrag pr aaggov o a u cce cementnim eme mennttnniim ppe ment pećima eći ćima ćima ma bbilo ili o op oopasno pas asno no zzaa zzd zdravlje draavl dra vlje ljee i ppretvorilo rreetvvor orililo cecceementaru m me ennttaarru u sp spalionicu pal alio alio ioni n cu cu oopasnog ppaasnog pasn snnog og otpada otppaadda bez beezz ffifiltera, be iltlter lterraa,, oosim sim zzaa ddio sim si iioo pprašine. rašiinnee. ra “U okolišu oko kolilišu šu će će zza završiti avvrrši šititi m mil milijarde ililijjaarrrde de m de milijarda ililijijaarrda ilij rda da ssubmikronskih ubmi ub mikr krroonnsk nsk skihh ootr otrovnih trov tr rovvni nih čestica, čest če est sticca, a, nnakrcanih akrc ak rcan can anihh tteškim eškkiim me eš m meta metalima eta talilima lima ma i ddioksinima“, iooks ksin i im ma“ a“,“ ppo poručio oruuččiio je je Uršić. Urš ršić ić.

PIŠE Jozo Vrdoljak

vrdoljak@privredni.hr

ogućnost da se željeznički pragovi kao drvni otpad spaljuju u tvornici cementa CEMEX Hrvatska nedaleko od Splita izazvala je niz burnih reakcija. Organizirani su i prosvjedi na kojima su se, osim aktivista ekoloških udruga, uglavnom čuli kataklizmični govori nekolicine lokalnih političara, nestručnih za tu problematiku. Dok dio stručnjaka smatra kako nema razloga za strah od spaljivanja pragova, dio ih upozorava da se tom problemu mora pristupiti krajnje odgovorno kako se kasnije ne bismo kajali, stoga je potrebno razjasniti o čemu je doista riječ. Dok su u Europi spalionice otpada uobičajene čak i u turistički razvijenim gradovima poput Beča, na zbrinjavanju svih vrsta otpada u Splitsko-dalmatinskoj županiji još nije učinjeno ništa unatoč uloženim ogromnim sredstvima i činjenici da su prošle godine i godine od određivanja lokacije za izgradnju Centra za zbrinjavanje otpada. Svjetska praksa, pa i hrvatska, pokazuje da se neke vrste otpada spaljuju u cementarama. Budući da tvrtka CEMEX posluje prema važećim zakonima Republike Hrvatske, pomalo začuđuje fokusiranje prosvjednika na tu tvornicu - ako zakon nije dobar, logično bi bilo nezadovoljstvo usmjeriti prema donosiocima akata. Dodatnu zabunu unose predstavnici Županije – dok se pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša kao članica komisije za ocjenjivanje Studije utjecaja na okoliš pozitivno izjasnila o njoj i glasovala za nju, župan javno izjavljuje da je on protiv spaljivanja otpada u tamošnjoj cementari.

TURIZAM NIJE IZGOVOR Najbitnija činjenica, a o kojoj se najmanje govorilo, izlazne su vrijednosti plinova i načini njihova nadziranja. Kad je riječ o velikim spalionicama otpada u europskim gradovima, u većini njih svaki građanin može u svakom trenutku iščitati izlazne 46 | prosinac 2011. | zelenimagazin

ko-dalmatinskoj županiji

zašto spaljivanje diže prašinu? Uvoz zabranjen Sukladno važećem Zakonu o otpadu i drugim podzakonskim aktima, uvoz otpada u Hrvatsku radi korištenja u energetske svrhe je zabranjen. Stoga ne postoji mogućnost uvoza drvnih pragova kao zamjenskoga goriva za korištenje u industrijskim postrojenjima. Ujedno, ne postoji mogućnost kojom bi CEMEX promijenio zakon, koji donosi Sabor RH. Željeznički pragovi se na hrvatskom tržištu pojavljuju sukladno planovima Hrvatskih željeznica, koje ih zamjenjuju betonskim, a zadnje dostupne količine nedavno su prodane - drugoj kompaniji parametre plinova. Gradske četvrti za spalionice dobivaju određenu rentu, imaju više zelenila, sportskih i rekreacijskih objekata, ukratko veći komunalni standard. Ako je pri gradnji i bilo otpora, nizom kvalitetnih rasprava uvijek se došlo do rješenja. Poznato je da spalionica smještena u samome središtu Beča ima semafor veličine onog na nogometnom stadionu, na kojem se vide svi izlazni parametri. Istodobno, turističke rezultate Beča teško je uspoređivati s onima Solina i Kaštela, čak i Splita, jer potonji su u odnosu na bečke na razini statističke pogreške.

DOK DIO STRUČNJAKA TVRDI KAKO NEMA RAZLOGA ZA STRAH OD SPALJIVANJA DRVENIH ŽELJEZNIČKIH PRAGOVA, DIO IH UPOZORAVA NA OPASNOSTI I POZIVA NA ODGOVORAN PRISTUP KAKO SE KASNIJE NE BISMO KAJALI Hrvatska se početkom 2013. uključuje u europski sustav trgovanja emisijama CO2 i CEMEX do tada mora provesti mjere za smanjenje emisija. “U tom smislu su hrvatski propisi i naše obveze jasni”, ističe Trpimir Renić, predsjednik Uprave CEMEX Hrvatska. “Koristiti moramo dostupne izvore energije,

dakle i drvni otpad, a kako su njegovi izvori ograničeni, razmatramo i korištenje drugih vrsta zamjenskih goriva, što je praksa i u ostalim zemljama Europske unije. No poslovni razlozi imaju i širi kontekst: moramo znati kako smanjiti emisije CO2 ili se u suprotnom suočiti s povećanim troškovima zbog kupovanja kvota i dodatnih naknada za prekomjerne emisije, kako sačuvati radna mjesta i kontinuiranu proizvodnju cementa - i to sigurno neće biti ostvareno tako da ugrozimo zdravlje naših zaposlenika i sugrađana.” FILTERI VEĆ POSTOJE U CEMEX-u objašnjavaju kako najsuvremeniji vrećasti filteri koji su ugrađeni na svim ispustima rotacijskih peći sprječavaju emisije praškastih tvari u zrak. Budući da čestice prašine nose čestice teških metala, smanjenjem emisije prašine smanjuje se i moguća emisija teških metala u zrak. No tijekom proizvodnje klinkera ne generiraju se značajnije emisije u zrak jer se zbog samog procesa proizvodnje, ako su uneseni u sustav peći putem sirovine i goriva, teški metali ugrađuju u konačni proizvod – klinker. “Visoke temperature od 1450°C do 2000°C te dužina zadržavanja plinova u peći omogućuju razgradnju dioksina i furana koji se raspadaju na temperaturi od 925°C. Raspad je potpomognut dinamičkim procesom transporta materijala u vruću, a plinova u hladniju zonu. Dioksini i furani apsorbirani u materijalu u vrućoj se

zoni termički raspadnu i njihove su emisije iz cementnih peći jako niske. Detaljna istraživanja i mjerenja pokazuju da su te emisije niske čak i kada se koriste različite vrste otpada kao zamjenska goriva. Cementna industrija u Europi stoga je vrlo rijetko značajan izvor emisije dioksina i furana, a korištenje otpada kao zamjenskoga goriva na glavnom gorioniku, ulazu u peć ili pretkalcinatoru ne povećava emisije organskih onečišćenja“, objasnio je Renić. Tako je i Studija utjecaja na okoliš pokazala da uz provedbu mjera zaštite i program praćenja stanja u okolišu korištenje drvnog otpada kao što su otpadni namještaj i istrošeni pragovi ne može štetno utjecati na zdravlje i okoliš. “Okvir za ovaj pristup daje nam zakonska regulativa Republike Hrvatske te Strategija i Plan gospodarenja otpadom koji predviđaju mogućnost suspaljivanja otpada u cementnoj industriji kao dio cjelovitog sustava zbrinjavanja i gospodarenja otpadom, a koja je usklađena i s pravnom stečevinom EU-a. U ovom trenutku CEMEX ne ispunjava uvjete za suspaljivanje krutih vrsta opasnog otpada u svojim postrojenjima. Za gospodarenje otpadom sukladno Zakonu o zaštiti okoliša i drugim pripadajućim zakonima i podzakonskim aktima potrebno je ishoditi dozvole nadležnih tijela i imati izgrađeno postrojenje sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji“, objasnio je predsjednik Uprave CEMEX-a Hrvatska. zelenimagazin | prosinac 2011. | 47

OTPAD NIJE SMEĆE

Turističke regije pod eko povećalom

Istrani će otpad odlagati po eur Gradnja Županijskog centra Kaštijun, potpomognuta novcem EU-a, poč no moraju se mijenjati i navike i odnos ljudi prema smeću

otovo sto milijuna eura stajat će tri centra za ekološko zbrinjavanje otpada, a najvećim dijelom troškove gradnje snosit će Europska unija. Uz centre Marinšćina u Primorsko-goranskoj i Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji, jedan od tih velikih projekata je Kaštijun, Županijski centar za zbrinjavanje otpada Istarske županije. Ugovorom je definirano da će za gradnju tog centra 18,9 milijuna eura biti iskorišteno iz bespovratnih fondova EU-a, Fond za zaštitu okoliša osigurao je 6,4 milijuna, a Istarska županija s gradovima i općinama izdvojit će 13,8 milijuna eura. Prvi radovi trebali bi početi u jesen 2012., izvođač je tražen preko međunarodnog natječaja, a centar će nakon svih faza gradnje stajati oko 75 milijuna eura, od čega je čak 30 milijuna bespovratnih sredstava EU-a i Fonda za zaštitu okoliša. Nepovratna sredstva trebaju se iskoristiti najkasnije do sredine 2014., kada Centar mora biti i dovršen. Sadašnji način gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji ne pruža sveobuhvatno i dugoročno rješenje utemeljeno na načelima održivog razvoja i primjeni tehnologija pri-

dijelovi mogli reciklirati. Prema nekim procjenama, sada se na sedam odlagališta godišnje odloži više od 120 tisuća tona otpada, a tu je još 280 divljih odlagališta na kojima završi više od 350 tisuća prostornih metara otpada različitog porijekla i sastava. KORISTIT ĆE SE MBO TEHNOLOGIJA Projekt izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun u potpunosti se razlikuje od današnjih otvorenih odlagališta, jer se kroz korištenje MBO tehnologije želi iskoristiti otpad za dobivanje alternativnog izvora energije (gorivo iz otpada) i zelene električne energije te nekoliko desetaka puta smanjiti ukupan volumen onoga što trajno ostaje na odlagalištu. Imajući na umu da je Hrvatska iz pretpristupnih fondova do sada povukla samo manji dio raspoloživih sredstava, u Kaštijunu su ponosni na trud i znanje uloženo u dobivanje značajnih 18,9 milijuna eura bespovratnih financijskih sredstava. O tome direktorica Kaštijuna Vesna Dukić kaže: “Projekt je vrlo kompleksne prirode, i da bismo uopće aplicirali za ta sredstva EU-a, morali smo tri godine pomno pripremati dokumentaciju u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i

RAZVOJ ISTRE KAO VRHUNSKE ZELENO-PLAVE TURISTIČKE DESTINACIJE NEĆE BITI MOGUĆ AKO TAJ RAZVOJ NE BUDE NA ODRŽIVIM OSNOVAMA hvatljivih za okoliš. Svodi se na skupljanje, prijevoz i odlaganje neobrađenog komunalnog otpada i neopasnog proizvodnog otpada na sedam službenih odlagališta u Županiji. Pritom se u nedovoljnom postotku prikuplja odvojeno kako bi se korisni 48 | prosinac 2011. | zelenimagazin

Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Potrebno je bilo izraditi procjenu utjecaja na okoliš, studiju izvodljivosti, analizu troškova i koristi, pripremiti idejni projekt i drugo. Prihvaćanje projekta za sufinanciranje od strane EU-a

PIŠE Krešimir Sočković

sockovic@privredni.hr

omogućilo je izradu cjelovite natječajne dokumentacije, a koja se odnosi na natječaje za opremu, tehničku pomoć, odnose s javnošću, izvođenje radova i nadzor, i to po međunarodnim i EU pravilima. Ukupna dokumentacija koja je pripremljena za dobivanje sredstava EU-a obuhvaćala je više od 4000 stranica na engleskom jeziku.” EDUKACIJSKE KAMPANJE Najveći je izazov promijeniti navike ljudi, nastavlja direktorica Kaštijuna: “Prema nekim istraživanjima, da bi se stekle navike recikliranja, primjerice, 40 posto otpada, potrebna je čak jedna generacija. Naime, sustav gospodarenja otpadom podrazumijeva kontrolu od njegova nastanka, dakle od svakog pojedinačnog domaćinstva,

opskim standardima inje u jesen 2012., otvara nova radna mjesta,

Kaštijun uskoro uređen i zelen Nakon višegodišnje obrade, ispod hortikulturno uređene plohe ostaje tek devet posto ukupnog volumena otpada

do konačnog odlaganja na suvremenom odlagalištu. Ne rješavamo problem činom bacanja otpadaka u smeće. Moramo promijeniti način razmišljanja - svatko od nas mora se odgovornije odnositi prema zdravlju i životu budućih generacija, i ne manje važno, prema okolišu. Zato moramo smanjivati količinu otpada u našim domaćinstvima, ambalažu ponovno iskoristiti, voditi se principima recikliranja kad god je to moguće. Zbog toga ćemo u naredne dvije godine posebnu pažnju posvetiti javnoedukacijskim kampanjama u osnovnim i srednjim školama, jer je rad s djecom od presudne važnosti za mijenjanje navika“, smatra Vesna Dukić. Projekt bi Istarskoj županiji trebao donijeti višestruku korist. Osim što će pridoni-

jeti da se saniraju i zatvore neodgovarajuća odlagališta te tako osigura čistiji i zdraviji okoliš, omogućit će razvoj novih gospodarskih aktivnosti vezanih uz odvojeno prikupljanje otpada te otvoriti nova radna mjesta. Istra je vrhunska turistička destinacija i njezin daljnji razvoj kao izuzetno atraktivne zeleno-plave turističke destinacije neće biti moguć ako taj razvoj ne bude na održivim osnovama. Upravo jedna od poluga održivog razvoja jest i sustavno gospodarenje otpadom uz najmanji mogući negativan utjecaj na okoliš. Prema Strategiji gospodarenja otpadom 2007.-2015. u svakoj županiji u Hrvatskoj planirana je gradnja županijskog ili regionalnog centra za gospodarenje otpadom (za više županija zajedno).

Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun projektiran je u skladu s hrvatskim i EU propisima. Prihvaćat će i obrađivati sortirani ili nesortirani otpad, skupljat će otpad za ponovnu uporabu, zbrinjavati opasni otpad skupljen iz komunalnog, dio će se otpada energetski iskorištavati, a neiskoristivo odlagati. Otpad će se iz pretovarnih stanica dopremati specijalnim kamionima sa zatvorenim kontejnerima i izravno istovarivati u prihvatnu jamu, bez doticaja s okolinom. Kroz perforirani pod prihvatne jame konstantno se odsisava zrak i upućuje u biofilter - sustav za pročišćavanje zraka. U postrojenju za mehaničko-biološku obradu iz otpada se izdvaja voda, mehaničkom obradom odvajaju obnovljive sirovine (metali) i šalju na recikliranje. Izdvaja se i goriva frakcija. Dio se odlaže na bioreaktorsko odlagalište, gdje se prirodnim procesom, uz dovod vode i bez kisika, razgrađuje i stvara bioplin iz kojeg se proizvodi električna energija. Tijekom pet do sedam godina se volumen obrađenog otpada u bioreaktorskom odlagalištu dodatno smanjuje. Nova odlagališta bit će zaštićena propisanim zaštitnim slojevima kako bi se zemlja, podzemne vode i okoliš u potpunosti zaštitili. Mehaničkom biološkom obradom otpada s bioreaktorskim odlagalištem u završnoj fazi ostane samo devet posto ukupno proizvedenog otpada koji trajno ostaje na lokaciji. Kad se na radnoj plohi iscrpe sve rezerve plina, na pokrovni brtveni sustav se ugrađuje sloj za rekultiviranje i ozelenjavanje radi prilagodbe okolnom prostoru. Monitoring polja (kontrolirano i sustavno praćenje) nastavlja se idućih 30 godina. zelenimagazin | prosinac 2011. | 49

OTPAD NIJE SMEĆE

Kamo s iskorištenim uređajima

Makromikro širi posao s reciklažom Otkup počinje uskoro u Zadru, proširit će se na cijelu Hrvatsku, a iskorišteni elektronički uređaji i ostali reciklažni proizvodi izvozit će se u Kinu PIŠE Jasminka Filipas ﬁlipas@privredni.hr

oznati maloprodajni lanac računala i informatičke opreme Makromikro uskoro počinje otkup korištenih elektroničkih i drugih uređaja (računala, printera, telefaksa, televizora, sušila, štednjaka itd.), potom proizvoda od drva, polimera, papira... Otkup će se za početak organizirati pokraj prodajnog prostora u Zadru na parkingu SuperKonzuma u sklopu kojeg imaju kontejner, a cilj je, kako nam je otkrio osnivač i direktor tvrtke Željko Brigljević, proširiti to i na ostala prodajna mjesta u Hrvatskoj. Makromikro zapravo širi posao s reciklažom, koji u ukupnom prihodu tvrtke sudjeluje s nešto manje od 10 posto.

Trenutačno izvoze iskorištene ink i toner kazete u Kinu, gdje se recikliraju u zakupljenom pogonu. Donedavno su imali vlastiti pogon za reciklažu, u koji je bilo uloženo 120.000 eura i u kojem su bila zaposlena 22 radnika. Kupljena je i najsuvremenija oprema, a zaposlenike su educirali u Austriji. U tvornici su se mijenjali istrošeni dijelovi kazeta, koje su kao finalni proizvod plasirane uglavnom na izvozno tržište (90 posto). Upravo je taj izvoz bio razlog zatvaranja vlastite proizvodnje jer se, zbog situacije na svjetskom tržištu i domaće nebrige oko izvoznika, pokazalo isplativijim izvoziti proizvode za reciklažu nego finalni proizvod. Tvrtka je samo lani izvezla kazeta vrijednih oko pola milijuna eura. TRGOVINE U VEĆIM GRADOVIMA Brigljević je, podsjećamo, Makromikro osnovao 1990. godine, no posao s ribonnima za matrične printere počeo je još 1987., kada je, radeći u jednoj državnoj tvrtki, shvatio da u Hrvatskoj, zbog kvota koje su tada vrijedile za informatičku opremu i potrošni materijal, postoje velike a neispunjene potrebe. Dogovorio je suradnju sa slovenskom tvrtkom koja se tada bavila prodajom obnovljenih ribonna, a Brigljević je posao proširio na Hrvatsku te cijelo područje bivše Jugoslavije. Uskoro je i sam kupio prvi stroj za namatanje ribonna.

Nakon toga je djelatnost tvrtke proširio i na recikliranje ink i toner kazeta, te trgovinu informatičkih dobara. Danas trgovine ima gotovo u svim većim gradovima Hrvatske, te u Sarajevu. Sredinom listopada otvorio je trgovinu u Vinkovcima, čime je ušao i na tržište Slavonije. POGODNOSTI ZA KUPCE Do kraja godine planiraju otvoriti prodajno mjesto u Splitu, te u nekim gradovima južne Dalmacije. Tako će pokriti područje cijele Hrvatske te stvoriti uvjete za otkup robe za reciklažu. “Vrlo velik broj ljudi uopće ne razmišlja što se događa s proizvodima koje iskoriste, a oni koji, primjerice, odlažu papir u za to predviđene kontejnere, nisu za to nagrađeni. Mi takvo ponašanje želimo nagraditi, kao što već godinama potičemo ljude da ne odbacuju potrošene toner kazete”, naglasio je Brigljević, objašnjavajući kako funkcionira zamjena “sve pod račun”. Kupci koji donesu potrošenu kazetu dobivaju vaučer s maksimalnim popustom od 50 posto na kupovinu bilo koje opreme, i mogu ga iskoristiti pri sljedećoj kupnji. Sada će kod otkupa posebno honorirati rastavljanje uređaja. “Danas manje–više svatko zna razdvojiti osnovne dijelove računala, pa će umjesto 0,5 kn po kilogramu, za komponente dobiti više - nerastavljeno računalo od pet kilograma, na primjer, donosi 2,5 kune, a rastavljeno više od 15 kuna”, pojasnio je Brigljević. Proširenje posla s reciklažom u Makromikru, koji sada ima 86 radnika, znači i nova zapošljavanja.

Željko Brigljević, osnivač i direktor Makromikra: “Želimo nagraditi one koji odgovorno postupaju s proizvodima koje više ne koriste.” 50 | p pr pro prosinac rro ossin siin inaacc 20 2 2011. 01111.. | zelenimagazin 0 zzeeelleeni zel en niimag mag ma agaaz azi zziin

Projekt međunarodnoga konzorcija

Jestiva ambalaža iz Hrvatske Gospodarstvenici bi dobre ideje trebali tražiti na našim fakultetima - tri inovacije u kojima sudjeluje zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje uskoro na tržištu

ajkasnije 2013. u Hrvatskoj i Sloveniji proizvodit će se razgradiva i jestiva ambalaža, vrpce za čišćenje površina voda te ribarske mreže od recikliranih materijala s magnetom i detektorom, koje će ribari lako pronalaziti, a ako ih ipak izgube – neće biti štetne za biljni i životinjski svijet u moru. Plan je to međunarodnog Konzorcija u kojem iz Hrvatske sudjeluju zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje – Katedra za preradu polimera, te Eco Cortec iz Belog Manastira. Vrijednost tih ideja i inovacija prepoznala je i Europska agencija za konkurentnost i inovaciju, koja je Konzorciju preko programa CIP Eco-innovation (njime se sufinanciraju eko-inovativni projekti kojima je cilj sprječavanje ili smanjenje utjecaja na okoliš ili doprinos optimalnom korištenju resursa), za ideju odobrila pola milijuna eura. Inače, pravilo je da se novac dodjeluje za već gotove proizvode, no ovdje je Agencija očito točno procijenila da je već i sama ideja “zlata vrijedna”. KREĆE MARINECLEAN Kako nam je kazao predstojnik Katedre za preradu polimera i direktor Centra za transfer tehnologija prof. dr. sc. Mladen Šercer, na projektu pod nazivom MarineClean počet će se raditi u tijeku studenoga. U njemu sudjeluje osam partnera i svatko će raditi svoj dio posla. Sudjeluju, među ostalim, slovenska tvrtka Turna iz Velenja, Institut za istraživanje mora iz Pirana, Institut za biologiju iz Ljubljane, Drava iz Ptuja, PoliEco – Centar za tehnologiju, te partneri iz Litve. Ambalaža koja neće biti štetna ni za ljude ni za morski ekosustav, pojasnio je prof.

Procjenjuje se da je u oceanima već šest puta više plastičnog otpada nego planktona, a čak 85 posto tog otpada naprave kruzeri. Amabalaža koju je osmislio Konzorcij moći će se i prati i termički obrađivati

Šercer, proizvodit će se u Hrvatskoj, a bit će namijenjena u prvom redu kruzerima i sličnim potrošačima. Naime, sada se dio tog otpada ili spaljuje ili baca u more, što čini veliku štetu ekosustavu. Procjena je da je u oceanima šest puta više plastičnog otpada nego planktona, a čak 85 posto tog otpada naprave veliki brodovi kao što su kruzeri. Ambalaža će se moći jednostavno i oprati ili termički obraditi. KORISNE VRPCE I PAMETNE MREŽE Vrpcama za čišćenje površina voda lako će se pak očistiti onečišćenja poput lanjskih naplavina otpada koji je iz Albanije stigao na područje Cavtata i Dubrovnika.

Mnogi ribari trpe štetu kada izgube mrežu, a ubuduće će je lako pronalaziti pomoću detektora – pojasnio je prof. Šercer. Dodaje kako na njegovom, ali i drugim fakultetima ima odličnih ideja i već gotovih projekata (primjerice, oni imaju gotov projekt za reciklažu lampiona), ali ih je ponekad teško komercijalizirati. Zato je suradnja kroz Konzorcij dobar način da se dobre ideje i inovacije plasiraju na tržište. Mišljenja je da bi se hrvatski gospodarstvenici trebali ugledati na one iz razvijenih zemalja, koji razna tehnološka rješenja prvo traže na fakultetima. Time bi se, zaključuje, stvorili uvjeti i za brži razvoj gospodarstva. (J. F.) zelenimagazin | prosinac 2011. | 51

ZELENE TEHNOLOGIJE

Svjetski uspjeh Rimac Automobila

Concept-One 1088 električnih konja Drugi prototip električnog automobila iz Hrvatske - Concept-One tvrtke stati rame uz rame najboljim konvencionalnim sportskim vozilima. I sve PIŠE Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

a ovogodišnjem autosalonu u Frankfurtu premijerno je prikazan drugi električno pogonjen automobil kreiran u Hrvatskoj. Nakon Dok ING-ova modela XD, maloga gradskog elektromobila sa tri sjedala, predstavljen je potpuno drukčiji koncept - električni supersportski automobil tvrtke Rimac Automobili, pod imenom Concept-One. Svjetska publika dobila je priliku vidjeti i jedinstvenu električnu arhitekturu pogona koji donosi, ali i originalan dizajn karoserije supersportskog automobila. Tvrtka Rimac Automobili za taj je projekt okupila stručnjake iz raznih automobilskih područja te, plativši njihove usluge, stvorila superluksuzan prototip koji bi vrlo brzo 52 | prosinac 2011. | zelenimagazin

mogao doći do manufakturne proizvodnje u malim serijama. Privlačnu vanjštinu vozila dizajnirao je Adriano Mudri, a napravljena je od ugljičnih vlakana. Interijer je radio tim sastavljen

SUPERLUKSUZAN PROTOTIP KOJI SU STVORILI STRUČNJACI OKUPLJENI IZ RAZNIH AUTOMOBILSKIH PODRUČJA VRLO BI BRZO MOGAO DOĆI DO MANUFAKTURNE PROIZVODNJE U MALIM SERIJAMA od bivših zaposlenika tvrtke Pininfarina, koji vodi Goran Popović. U unutrašnjosti je velika briga posvećena različitim elektroničkim dodacima i informacijskom sustavu,

a vozilo ima i projekcijski displej na vjetrobranskom staklu, takozvani head up display. Performanse Concept-Onea u skladu su s izgledom. Ima najveću snagu - 1088 konjskih snaga, i najveći okretni moment 3800 njutnmetara. Do sto kilometara na sat ubrzava za munjevitih 2,8 sekundi a maksimalna brzina mu je elektronički ograničena na 305 kilometara na sat. Ima baterije kapaciteta 92 kilovatsata, koje kroz modularno spajanje osiguravaju domet od 600 kilometara. Vozilo pokreću isključivo elektromotori, točnije njih četiri, od kojih svaki nezavisno pokreće jedan od kotača. Tu je i originalna elektronska kontrolna jedinica koja upravlja svim komponentama, a cijeli pogonski sustav nazvan je All Wheel Torque Vectoring (AWTV). Kako kažu u Rimac Automobilima, projektom se željelo stvoriti izniman superautomobil s novim sustavom pogona, dakako električnog.

Mate Rimac, vlasnik tvrtke i autor projekta:

Želimo stvoriti centar znanja za elektropogon

Svaki od četiri električna motora ima vršnu snagu od 250 kilovata, mogućnost 12.000 okretaja u minuti, iskoristivost energije veću od 93 posto. Napravljen je od aluminija i karbonskih vlakana

Kod sportskog vozila bitna je velika snaga baterija što manje težine. Baterijski sklop napravljen u Rimac Automobilima testiran je u različitim uvjetima, od trkaćih staza do ceste, a kapacitet od 92 kilovatsata dovoljan je za 600 kilometara

Rimac Automobili - performansama treba to uz zanemarljivo onečišćenje okoliša

Osoba iza projekta Concept-One mladi je vlasnik tvrtke Rimac Automobili Mate Rimac, koji je od svog hobija - utrkivanja električnim automobilom - krenuo korak dalje, prema stvaranju biznisa. Koliko ste daleko od tržišnog proizvoda? Do tržišnog proizvoda čeka nas još mnogo posla. Planiramo da će proizvodnja krenuti za dvije godine. Do tada razvijamo auto koji će biti potpuno u skladu s europskim standardima, homologirat ćemo ga za europsko tržište, a moraju se napraviti i crash testovi i razna druga testiranja. Što kupci mogu očekivati od vašeg vozila? Mi proizvodimo električni hypercar. To je supersportski automobil, smatramo da su nam konkurencija Pagani, Koenigsegg, Bugatti, pa zapravo među električnim automobilima nemamo konkurencije. Osim što Concept-One ima 1088 konjskih snaga, četiri motora, od kojih svaki upravlja jednim kotačem, što daje posebno iskustvo i doživljaj vožnje, želimo da taj auto bude i pravi luksuz. Sve se radi od karbona, koji radimo s hrvatskom tvrtkom Macmotoplastika, felge su glodane iz bloka aluminija posebno za ovaj automobil. Pazimo na unutrašnjost do zadnjeg detalja. Svi vidljivi metalni dijelovi glodani su u našoj firmi od pravog aluminija, nema imitacije i plastike. Infotaiment je posebno razvijan za ovaj automobil u suradnji s tvrtkom Xylon; kod supersportskih automobila te klase nećete vidjeti toliko razvijen infotaiment sustav. Mi pazimo na svaku sitnicu. Želimo da se naš kupac u autu osjeća jako ugodno, ali i da može doživjeti pravu sportsku vožnju. Naravno, svaki će automobil biti izrađen u skladu sa željama kupaca i bit će jedinstven. Što planirate ako ne uspijete doći do gotovog proizvoda? Ta opcija za nas ne postoji. Moj san je proizvoditi automobile i siguran sam da ću uz ovaj tim, puno upornosti, truda i volje, to i ostvariti. Zapravo već to i ostvarujem. Nakon Frankfurta nismo stali, proizvodnja ide punom parom dalje. Kakav je sluh za “zelena” vozila u Hrvatskoj? Teško je reći. U Hrvatskoj nema baš sluha za zelena vozila kao u drugim državama. Druge države u Europi već imaju punionice kod svakog shopping centra i gradskih garaža, da ne govorim o velikim poticajima koji se daju za kupnju električnih vozila. Nadam se da će se to i kod nas polako promijeniti.

Tehnički podaci SNAGA:

1088 KS

OKRETNI MOMENT: 3800 Nm BATERIJA:

LiFePO4, kapacitet 92 kWh, vodeno hlađenje

AUTONOMIJA VOZILA:

600 kilometara

POGON:

na sve kotače, 4 elektromotora, AWTV (All Wheel Torque Vectoring) TEŽINA: 1650 kg UBRZANJE: 0-100km/h: 2,8 sekunde NAJVEĆA BRZINA: ograničena na 305 km/h

O kakvom još projektu sanjate? Kao što sam već spomenuo, moj san je proizvoditi automobile, ali također želim da Rimac Automobili postanu centar znanja za elektropogon. Smatram da idemo u dobrom smjeru jer već imamo mnogo upita raznih velikih svjetskih proizvođača.

zelenimagazin | prosinac 2011. | 53

ŠTITIMO OKOLIŠ

Baćinska jezera: kad olupine ukrase Razlozi za apele da se otpad ne odbacuje u prirodu prirod ne prestaju, PIŠE Daja Globan Kovačević globan@privredni.hr SNIMIO Romeo Ibrišević

ad se zadivljeni pogledom zaustave na vidikovcu iznad Baćinskih jezera, turistima i ljubiteljima prirode više neće oduzimati dah - nemar prema okolišu. Zasluga je to još jedne u nizu akcija “Očistimo Hrvatsku od auto olupina”, koja se po zahtjevnosti izvedbe možda neće ubrajati među najspektaku-

Vitla i čelične sajle nemoćni su bez entuzijazma ekipe koja s članovima Zelenih stopa neumorno izvlači i s najnedostupnijih mjesta odvlači na recikliranje limeni krš kojem nije mjesto u prirodi

54 | prosinac 2011. | zelenimagazin

larnije dosad, ali je njezin rezultat – kao što svjedoče snimke fotoreportera Romea Ibriševića – uistinu spektakularan. Pogled, i ne samo pogled, na izniman prirodni fenomen kakav su Baćinska jezera, godinama je bio zagađen odbačenim krntijama koje su trunule na padini uz turistički vrlo frekventnu prometnicu što grad Ploče povezuje sa Splitom. Olupine su napokon završile tamo gdje im je mjesto – na reciklaži u Ciosu, kao već 14 tisuća odbačenih olupina prije njih - toliko

su ih, naime, u proteklih sedam godina iz parkova prirode, iz nacionalnih parkova, iz rijeka, šuma, jezera... maknuli Udruga Zelene stope i Renault Hrvatske, na čelu s inicijatorom akcije Romeom Ibriševićem. Premda je vrijednost te ekološke akcije prepoznata i izvan granica naše zemlje (2007. proglašena je najboljim komunikacijskim projektom u svijetu), premda je mnogo građana koji se u nju uključuju dojavama na besplatni telefon 0800 02 04, razlozi za apele da se otpad ne odbacuje u prirodu ne prestaju. Ponekad ih ne čuju ni

“Nevidljiva” krntija uskoro će nestati s padine ispod prometnice kojom dnevno prolaze tisuće turista, od kojih se većina i zaustavi na vidikovcu ne bi li ovjekovječila pogled na Baćinska jezera

U baćinskoj akciji nisu bili bil potrebni helikopteri, podmornice ili helio baloni,, ali sve bi bilaa nem nnemoguća g misija j da u njoj j j nije j sudjelovalo j ppo tko zna kkoji oji pu putt spec sspecijalno pecijijalno l vozilo Unimog

pogled a ponekad d iih h ne ččuju j nii nadležni... dl ž i . nadležni – kao što ih u slučaju Baćinskih jezera nisu ni čuli ni vidjeli u gradskoj upravi Ploča. Na poziv Zelenih stopa da im se pridruže u akciji, iz Grada se nisu odazvali s objašnjenjem da te baćinske olupine, na koje ih Ibrišević upozorava već nekoliko godina, tamo i ne postoje... Kako bilo, najvažnije je da tri “nevidljive” olupine više ne krase čuveni pogled na Baćinska jezera, zbog čije se ljepote na vidikovcu uz magistralu s kamerama u rukama zaustavljaju tisuće turista...

SEDAM KRIPTODEPRESIJSKIH JEZERA, MEĐUSOBNO SPOJENIH TE TUNELIMA POVEZANIH S MOREM, PRAVI SU DRAGULJ KRŠKE HIDROGRAFIJE S JEDNOG OD BAĆINSKIH IZVORA GRAD PLOČE I OKOLICA OPSKRBLJUJU SE I VODOM ZA PIĆE... zelenimagazin | prosinac 2011. | 55

ŠTITIMO OKOLIŠ

USKLAĐIVANJE S EUROPSKOM UNIJOM

Zatezanje zakonskih bora Zakon o zaštiti zraka prilagođen je europskim direktivama iz područja zaštite klime

a snagu je stupio novi Zakon o zaštiti zraka, prilagođen direktivama Europskog parlamenta i Vijeća o čistijem zraku za Europu, te o industrijskim emisijama, kao i obvezama koje je Hrvatska preuzela ratifikacijom Kyotskog protokola te Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime. Za provedbu Zakona o zaštiti zraka novac je osiguran u hrvatskom proračunu, na pozicijama MZOPU-a, Državnog hidrometeorološkog zavoda i Agencije za zaštitu okoliša. Sredstva se, među ostalim, planiraju za donošenje nacionalnih planova, uspostavu i rad državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka, sustava za osiguranje kvalitete

ZAKONOM O ZAŠTITI ZRAKA PLANIRA SE OSNIVANJE REFERENTNIH LABORATORIJA ČIJI ĆE SE RAD DJELOMICE FINANCIRATI IZ PRORAČUNA mjerenja, sustava za atmosfersko modeliranje prijenosa i taloženja onečišćujućih tvari na području Hrvatske, registra emisija stakleničkih plinova te uspostave nacionalnog programa za ublaženje klimatskih promjena. Planira se i osnivanje referentnih laboratorija čiji će se rad djelomično financirati i proračunskim sredstvima. MIJENJA SE SUSTAV DAVANJA KONCESIJA Nadalje, MZOPU je izradio Nacrt prijedloga Zakona o otpadu kako bi se stvorio okvir za implementaciju zahtjeva Direktive kojom se modernizira zakonodavstvo na području gospodarenja otpadom, kao i

JESTE LI ZNALI?! 56 | prosinac 2011. | zelenimagazin

nih kategorija otpada uvode se dozvole, a propisani su dodatni uvjeti za njihovo dobivanje.

Direktive o integriranom sprječavanju i kontroli onečišćenja u termičkoj obradi otpada. Nacrtom prijedloga uređuju se, uz ostalo, načela, ciljevi, način i djelatnost gospodarenja otpadom, ali i razjašnjava velik broj definicija termina poput recikliranja, oporabe i otpada, definira se kada je što dovoljno oporabljeno da se više ne smatra otpadom te jasno razgraničuje otpad od nusproizvoda. Ciljevi se moraju dosegnuti do 2020., a uključuju recikliranje 50 posto komunalnog otpada i 70 posto građevnog, kao i jasnu hijerarhiju gospodarenja u pet stupnjeva prema kojoj bi se prvo trebao spriječiti nastanak otpada, omogućiti ponovna uporaba, recikliranje i drugi načini oporabe te, kao posljednji izbor, sigurno odlaganje. Ojačane su odredbe vezane uz prevenciju otpada, uz obvezu razvoja nacionalnih programa. Značajna promjena u odnosu na trenutačno važeći Zakon je izmjena sustava davanja koncesija. Za djelatnosti skupljanja poseb-



Industrija energije vjetra Sjedinjenih Američkih Država tijekom trećeg kvartala 2011. obogaćena je s više od 1200 novoinstaliranih megavata (MW), i tako kumulativni kapacitet u energiji vjetra te države iznosi ukupno 43.461 MW

RAZVOJ ZELENOGA GOSPODARSTVA Nedavno su na osnovi Vladinog zaključka također prihvaćene Strateške odrednice za razvoj zelenog gospodarstva - Zeleni razvoj Hrvatske. Inicijativa za zeleni razvoj Hrvatske predviđa postupno preoblikovanje razvojne politike prema posebnim sektorima kao što su čistije tehnologije, energetska učinkovitost, zelena gradnja, obnovljiva energija, zeleni promet, vodno gospodarstvo, gospodarenje otpadom, održiva poljoprivreda i šumarstvo te održivi turizam. Odrednice se ne temelje na proračunskim sredstvima, već na korištenju Strukturnih fondova EU-a, postojećih fondova i namjenskih sredstava u Hrvatskoj (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske vode, Hrvatska banka za obnovu i razvitak) i, kao najvažnije, na privlačenju domaćeg i inozemnog privatnog kapitala, te stranih investitora u izgradnju, razvoj i transfer tehnologija.

INICIJATIVA ZA ZELENI RAZVOJ HRVATSKE PREUSMJERAVA INVESTICIJE I POTROŠNJU PREMA ČISTIJIM TEHNOLOGIJAMA I ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI Proračunska se sredstva planiraju za educiranje građana o glavnim postavkama Strateških odrednica, a izvanproračunska će se po principu „onečišćivač plaća“ preusmjeravati na poticanje i financiranje strateških aktivnosti. (B. O.)



Alge i orašasti plodovi drva jatropa, koje raste u južnoj Kini, bili su glavni sastojci biogoriva zahvaljujući kojem je potkraj listopada uzletio Boeing 747 u pekinškoj zračnoj luci. Komercijalni letovi na to biogorivo očekuju se za tri do četiri godine.

KADA SLANO POSTANE SLATKO

More, hvala! Izrael će uskoro 50 posto potreba za vodom pokrivati iz procesa desalinizacije Izrael trenutačno 25 posto potreba za vodom osigurava desalinizacijom. Proces uklanjanja ili smanjenja soli i drugih minerala iz vode u toj se državi odvija u tri desalinizacijska postrojenja. Uri Shamir, profesor emeritus na Izraelskom institutu za tehnologiju te osnivač i direktor Instituta za istraživanje voda Stephen i Nancy Grand, objasnio je za Zeleni magazin kako se u ta tri postrojenja godišnje desalinizira nešto manje od 300 milijuna prostornih metara vode. “Prvo postrojenje izgrađeno je 2006. u Ashkelonu i ima godišnji kapacitet veći od 100 milijuna prostornih metara vode. Zatim, 2007. izgrađena je tvornica u Palmachinu, u kojoj se desalinizira više od 30 milijuna prostornih metara, a 2008. u Haderi, s kapacitetom većim od 100 milijuna prostornih metara”, istaknuo je Shamir te dodao kako je u planu



Više od 240 naselja u Bosni i Hercegovini nema pročišćavanje kanalizacijskih voda. Problem su i hidrocentrale koje nemaju odgovarajuće sustave zaštite te šljunčare koje spuštaju razinu podzemnih voda i time ugrožavaju izvore i šume

Prva zagorska ekološka punionica

gradnja još dvaju postrojenja, u Sareku te Ashdodu, nakon čega će Izrael čak 50 posto potreba za vodom, ukupno 550 milijuna prostornih metara godišnje, pokrivati iz procesa desalinizacije. PRIVATNI KAPITAL Sredinom prošlog stoljeća u Izraelu se 70 posto svježe vode koristilo za agrikulturu. Kako je rastao broj stanovnika, izvori su se počeli prekomjerno iskorištavati, stoga su se odlučili ulagati u desalinizaciju. No, za izgradnju postrojenja nije trošen državni novac, već privatni kapital. Tvrtke koje su izgradile te tvornice imaju pravo 25 godina upravljati njima, a rad postrojenja financira se iz posebnih poreza koje plaćaju građani. Na tri postojeće desalinizacijske tvornice u Izraelu otpada oko šest posto ukupne potrošnje struje u toj državi. (B. O.)



Vlada je u listopadu donijela Odluku o jediničnom iznosu novčanog poticaja za proizvodnju biogoriva u 2012. godini. Cijena biodizela određena je na 3,46 kuna po litri. Cijena bioetanola iznosit će 1,75 kuna po litri

U Krapini je otvorena prva punionica ekoloških sokova i vina u Zagorju. Vrijednost investicije koja obuhvaća troškove kupnje zemljišta, nasada, gradnje i opremanje zgrade (punionice), uređenje okoliša te, među ostalim, ishodovanje raznih dozvola iznosi 1,5 milijuna kuna. Kapacitet punionice je 180 litara na sat. Vlasnik punionice je tvrtka Bobo trgovina koja se bavi ekološkim uzgojem crnog ribiza, borovnice, jagode, bazge i mente, a koje zatim prerađuje u ekološke i prirodne sokove te vina visoke kakvoće i za koja je dobila brojna priznanja i nagrade.



Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama nedavno je upozorio kako iz Kine, kada je u pitanju čista energija, dolazi mnogo proizvođača koji se koriste sumnjivom konkurentskom praksom ili dampingom zelenimagazin | prosinac 2011. | 57

ŠTITIMO OKOLIŠ

INFO

MILIJUNSKE UŠTEDE JAVNE UPRAVE

Potencijalne uštede koje je moguće ostvariti učinkovitijim gospodarenjem energijom nedavno su predstavljenje vodećim osobama iz 50 tijela državne uprave. K tomu, pozvani su da se njihove institucije priključe Vladinom programu energetske učinkovitosti Dovesti svoju kuću u red (HIO program). „Program se već aktivno provodi u tisućama zgrada u vlasništvu Vlade, a uz nadležnost 16 ministarstava. HIO aktivnosti provedene u tim objektima generiraju godišnje uštede od približno 27 milijuna kuna, a o gospodarenju energijom je educirano više od pet tisuća javnih djelatnika. Cilj nam je metode razvijene na objektima ministarstava primijeniti i na ostale Vladine institucije“, rekla je Vlasta Zanki, voditeljica HIO programa.

ZAPOSLENICI COCA-COLE ČISTILI KANAL SAVA-ODRA Zaposlenici Coca-Cole u Hrvatskoj već treću godinu zaredom sudjeluju u akcijama či-

šćenja u sklopu Tjedna pozitivnog življenja (Live Positively Week), inicijative koja se održava u podružnicama ove kompanije diljem Europe, a čiji je cilj naglasiti vrijednost održivog razvoja u zajednicama u kojima posluje. Uz pratnju predstavnika mjesnoga stanovništva Coca-Colini zaposlenici su ove godine čistili biološki raznoliko područje kanala Sava-Odra, u blizini Veleševca u Općini Orle. Prošlogodišnje inicijative u sklopu ove akcije obuhvaćale su čišćenje područja rijeke Gacke i Dravske park-šume u Varaždinu. Ove godine odabrano je područje kanala Sava-Odra, koji su zaposlenici čistili od raslinja te time pridonijeli održavanju biološke raznolikosti pašnjaka i livada, bogatih biljnim i životinjskim vrstama na tim vlažnim staništima.

CHEVROLET PREDSTAVLJA ELEKTROMOTOR ZA SPARK EV

Chevrolet se usavršava u razvoju i proizvodnji elektromotora u pilot-tvornici u Wixomu, predgrađu Detroita, koja je pret-

hodnica početka proizvodnje elektromotora u General Motorsovoj (GM) tvornici u White Marshu nedaleko od Baltimorea, u američkoj saveznoj državi Marylandu, potkraj 2012. godine. U pogonu u White Marshu proizvodit će se elektromotori za Spark EV i druga buduća vozila. „Razvoj i proizvodnja elektromotora još je jedno područje koje će nam trebati kako ćemo detaljnije ulaziti u tehnologije elektrifikacije vozila“, istaknuo je Larry Nitz, GM-ov izvršni direktor inženjerstva za elektrifikaciju vozila.

INTERAKTIVNI IZVJEŠTAJ O ODRŽIVOSTI Konzultantska kuća Hauska & Partner nedavno je predstavila prvi interaktivni online Izvještaj o održivosti u Hrvatskoj na internetskoj stranici http://sustainability. hauska.com. Izvještaj Naš put prema održivosti obuhvaća prikaz praksi održivog poslovanja u 2009. i 2010., a donosi i aktualne novosti iz poslovanja H&P-a u 2011. godini. Zahvaljujući interaktivnosti, izvještaj je moguće pregledati, komentirati ili ocijeniti čime se stvara platforma za razmjenu mišljenja i naglasak stavlja na transparentnost poslovanja. H&P od 2007. redovito izvještava o održivom poslovanju i jedina je konzultantska kuća za komunikacije i organizacijske odnose koja priprema svoje izvještaje u skladu sa Smjernicama za izvještavanje o održivosti Globalne inicijative za izvještavanje (GRI smjernice), načelima Global Compacta i normom ISO 26000.

ZELENA ČITAONICA

Vodič za šumovlasnike Ivan Martinić Krapinsko-zagorska županija

Znanstvenik, luđak, lopov i njihova žarulja Keith Tutt TELEdisk, Zagreb

Krapinsko-zagorska županija i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području te županije izdavači su vodiča za šumovlasnike Biološka raznolikost u privatnim šumama – Što je i kako je očuvati, autora Ivana Martinića sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Brošura bi trebala poslužiti privatnim šumovlasnicima na području Krapinskozagorske županije da se educiraju o održivom korištenju i načinima očuvanja biološke raznolikosti svojih šuma. 58 | prosinac 2011. | zelenimagazin

Keith Tutt autor je knjige Znanstvenik, luđak, lopov i njihova žarulja u kojoj čitatelji mogu pronaći vrlo zanimljive informacije o, primjerice, novoj energetskoj budućnosti. Najširem čitateljstvu posebno će biti zanimljivi dijelovi knjige u kojima je Keith Tutt na prihvatljiv i jednostavan način obradio malo poznate istine i zablude s kojima su se susretali neki od najznačajnijih izumitelja i znanstvenika koji su se bavili strujom te općenito energijom.